Izdanje 23. jun 2014.

64

DANAS

strane

50¢ PONEDJELJAK, 23. 6. 2014. BROJ 874/ GODINA III Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ, www.dnevne.me, redakcija@dnovine.me

KO JE ODGOVORAN ZA INCIDENT IZNAD FRANCUSKE NA LETU TIVAT LONDON

Istraga zbog radio tišine

● Apsolutno je netačna informacija da je u vazdušnom prostoru Francuske umalo došlo do obaranja aviona, rekao je Draško Popović, direktor letačke operative MA

SPECIJALNI

DODATAK:

KUVAR

ANALIZA IZBORI● 5

Sve će biti jasno do kraja nedjelje

● O ovom incidentu izjasniće se i Evropska organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe Eurokontrol, koja je na radaru zabilježila let MA PLAĆAMO GREŠKE PRAVOSUĐA ●14

NAGRADNA IGRA

SVAKA PETA MAJKA DOJI DIJETE ŽRIJEB U PODNE ● 60

Čekaju se evropski protivnici

KOŠARKA ● 56

Protiv Ukrajine za prvo mjesto

NAGRADNA IGRA

OSUMNJIČENIMA 200.000 EURA ZA DVIJE GODINE

●

Privođenje Pavić Šekorovića u Viši sud

ISTRAŽIVANJE

100.000

EURA VRIJEDNI AUTOMOBILI

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

●NEZVANIČNO I tako sam ja počeo da čistim ove bolnice kad neće ovi koji su za to zaduženi.

Baš je čistunac.

Bolje Berane da je očistio.

Naredba ili slobodan izbor?

E, ovako sam i ja pričao i izgledao kad sam bio mlad.

A nemoj tako, ima on volju, ali mu ne daju.

STUDIJA POKAZALA ŠOKANTNE PODATKE

Da vas zamolim sve da slušate ovoga čovjeka i pomognete mu. Evo i ja ću.

● 44-45

Koliko je rasprostranjeno insajdersko trgovanje?

Kreće trka za 4.306 indeksa

BIJELO POLJE

“Demografska dividenda je prošlost”, rečenica koja se posljednjih godina veoma često čuje i kojom ekonomisti širom Evrope upozoravaju političare da ne mogu pozajmljivati od budućnosti, jer je nemaju, tj. ne mogu se zaduživati na račun budućih generacija.

Drugim riječima, brojne evropske države spadaju u one sa visokim indeksom starenja, pa je tako sve više penzionera, a sve manje radno aktivnih građana, što reformu penzijskog sistema čini neminovnom.

Kreće akcija Prosjak ● 23

Meteo 05:05 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

●8

Još se ne zna da li će biti proširenja

Crna Gora

JADRAN:

Da li će samit NATO pakta, koji se u septembru održava u Velsu, biti samit proširenja - još nije poznato, kazao je DN izvor iz sjedišta Alijanse u Briselu. No, dosta toga će zavisiti i od Crne Gore i njene sposobnosti da sprovede neophodne reforme.

●7

More mirno do malo talasasto. Vjetar uglavnom slab na otvorenom moru jugoistočni a uz obalu tokom većeg dijela dana jugozapadni.

Temperatura površine mora na otvorenom između 22 i 23 stepena.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti tokom dana. U planinskim oblastima tokom popodneva moguća veoma rijetka pojava kratkotrajne kiše i grmljavine.

Danas

Zadivljujući mir Alhambre

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

17 17 18 19 17 13 8 6 10 11

18 19 19 20 19 14 10 7 12 13

31 27 28 29 29 27 25 23 27 28

33 29 30 31 31 28 26 24 29 30

SJUTRA

Pretežno sunčano i tokom dana veoma toplo. Vjetar u planinskim oblastima na sjeveru mjestimično umjeren do jak uglavnom južni i jugozapadni

● 42-43

Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće danas konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2014/15. godinu. Mjesta ima za 4.306 brucoša, odnosno 1.640 mjesta za studente koji će se finansirati iz budžeta, 2.317 samofinansirajućih, kao i 349 stranih državljana.

● 16

Kotor kaoº hotspotº primorja Programska direktorka Kotor APSS-a Dijana Vučinić kazala je Dnevnim novinama da će se u fokusu ovogodišnje, treće po redu, kotorske Ljetne škole arhitekture pored Hotela “Fjord” naći i njegovo okruženje, “kao potencijalni temelj novog Kotora”.

Lani započeti rad na revitalizaciji hotela “Fjord” nastavlja se, i sada poprima jasnije konture, ističe Vučinić.

● 39

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

INCIDENT

Istraga zbog radio tišine

U

toku je utvrđivanje razloga, kao i eventualne odgovornosti zbog kojih je nastupila “radio tišina” na letu Montenegro Airlinesa na relaciji Tivat - London u vazdušnom prostoru Francuske, kazao je CdM-u Draško Popović, direktor letačke operative MA.

Francuski vojni lovac je u nedjelju, 15. juna presreo avion MA, u kome je bilo 30 putnika, a koji je saobra-

ćao na relaciji Tivat - London. Posada Montenegro Airlinesa se tokom leta nije javljala kontrolnom tornju, pa je komanda francuskog vazduhoplovstva podigla vojni lovac kako bi vidjela šta se događa sa crnogorskim

avionom.

PoCdMzao da

pović je u ka-

b ezbjednost putnika i posade aviona tokom tog leta ni u jednom trenutku nije bila ugrožena.

“Apsolutno je netačna informacija da je na letu Montenegro Airlinesa br. MGX812, od 15. juna 2014. godine, na relaciji Tivat - London, u vazdušnom

SELO LAZARAT, ALBANIJA

Zaplijenjeno više od 39 tona kanabisa

TIRANA - Albanska policija je, u okviru opsežne operacije protiv krijumčara narkotika u selu Lazarat, kod Đirokastra, zaplijenila više od 39 tona kanabisa. Tokom akcije koja je započela prošlog vikenda policija je uništila više od 112.000 stabljika te droge, otkrila velike količine oružja i oduzela više ličnih dokumenata, uključujući i jedan srpski pasoš.

Albanska policija je navela da se operacija u Lazaratu, “carstvu kanabisa”, nastavlja

prostoru Francuske, umalo došlo do obaranja aviona.

Bezbjednost putnika, posade i aviona ni u jednom trenutku nije bila ugrožena”, rekao je Popović.

Prema njegovim riječima činjenica je, da je iz razloga što kontrola letjenja nije mogla da stupi u kontakt radio-ve-

zom sa posadom “embraera”, došlo do vizuelnog kontakta sa vojnim avionom.

Kako nam je Popović kazao, ovakve situacije se nerijetko dešavaju avio-prevoznicima. „Radi se o standardnoj proceduri prema kojoj se pilot vojnog aviona prvo vi-

zuelnim putem, a potom i ostvarenom radio-vezom uvjerio da je sve u redu sa “embraerom” Montenegro Airlinesa”, objasnio je Popović za CdM. On je naglasio da je Montene gro

Airlines o ovom događaju u zakonskom roku izvijestio Agenciju za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.

“Proces utvrđivanja razloga zbog kojih je nastupila “radio tišina”, kao i eventualne odgovornosti je u toku”, zaključio je Popović za CdM. O ovom incidentu izjasniće se i Evropska organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe Eurokontrol koja je na radaru zabilježila let MA.

PAŠTROVSKA GORA

Izgorio automobil

i da je do sada privedena 21 osoba osumnjičena za napade vatrenim oružjem na policiju, uzgajanje kanabisa i uništavanje imovine. Najmanje 413 kuća je pretraženo, kao i još nekoliko objekata u tom mjestu, koje je na zlom glasu po uzgajanju droge. Policija je saopštila da je zaplijenjeno i oko osam paketa heroina, a zaplijenjena je i velika količina naoružanja, među kojim 98 automatskih pušaka, šest pištolja, dva snajpera, tri raketna bacača...

Juče u popodnevnim satima na Paštrovskoj gori na izgorio je automobil “Opel vektra” srbijanskih registarskih tablica. U saobraćajnoj nezgodi nije bilo povrijeđenih a požar je ugašen tek nakon što je automobil uništen

EDITORIJAL

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

NEPOSLUŠNI Hercegnovski SNP je otkačio ono četvoro “neposlušnih” što su se usprotivili izboru projektovanog predsjednika opštine iz njihove stranke.

D o b ro , re k a o b i čovjek, to je njihova stvar, neka rade što god hoće u svojoj stranci. Uostalom, pravo da određuju ko će biti predsjednik su dobili na izborima, može im biti.

To se tako kaže, a tako se i radi. Može im biti. Svima ostalima je bez mnogo mudrosti samo zapalo da nijemo posmatraju devastaciju jednog gradskog svijeta i kulture, tu i tamo se malo pobune i to je sve.

A onda su ovi “neposlušni” spustili karte na sto i bez mnogo ustručavanja pokazali glasačima kakvo je, zapravo, zaleđe vlasti koje su birali u posljednjih deceniju i kusur. Tek, otvorena je prava paleta koruptivne suštine jednog primorskog grada, tamo gdje su primorci poodavno manjina.

Pritom, esenpeovski Glavni odbor uopšte nije tretirao obećanje ovog lika što je zapeo da bude predsjednik opštine i koji je “neposlušnima” na Klubu odbornika obećao da će se sa njima obračunati svim sredstvima, pa i koristeći se lažima. To, esenpeovci “iz vrha” ne žele da znaju.

Iz starog razloga. Sve loše, ostaje u kući.

Nego, stvar je u tome što je ovo malo kuće što imamo postalo mnogo tijesno. Sakupilo se puno toga lošeg. Izlazak napolje je privilegija. A biti neposlušan, jedino moguće opredjeljenje.

4 POLITIKA posjeta

Krivokapić u Francuskoj Predsjednik Skupštine Crne Gore i Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić danas boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Francuskoj gdje će razgovarati sa Klodom Bartolom, predsjednikom francuske Nacionalne skupštine i Žan-Pjer Belomom, predsjednikom Senata Republike Francuske.

Pored susreta sa najvišim državnim zvaničnicima Republike Francuske, Krivokapić će se susresti sa Tijeri de Montbrijalom, predsjednikom Francuskog instituta za međunarodne odnose IFRI. U institutu, koji predstavlja glavnu nezavisnu istraživačku i debatnu instituciju u Francuskoj, koja je svrstana među 50 najboljih ekspet-

skih organizacija u svijetu, Krivokapić će održati predavanje na temu “Uloga OEBSa u Evropi u krizi”.

Tokom svoje zvanične posjete Francuskoj, Krivokapić će razgovarati i sa Patrisijom Adam, predsjednicom Komisije za odbranu i vojne snage u Nacionalnoj skupštini Republike Francuske, Patrisom Veršerom, predsjednikom Grupe prijateljstva Francuska-Crna Gora u Nacionalnoj skupštini Republike Francuske, Žan Lui Karerom, predsjednikom Komisije za vanjske poslove i odbranu u Senatu Republike Francuske.

Krivokapić će biti počasni gost na otvaranju plenarnog zasijedanja u Nacionalnoj skupštini Republike Francuske.

sjednica

Skupština sjutra o setu zakona Skupština Crne Gore nastaviće sjutra osmu sjednicu na kojoj će se naći set zakona o kojima će poslanici raspravljati. Na dnevnom redu će se naći predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vojsci Crne Gore, te kontroverzni predlog zakona o potvrđivanju Dodatnog dopunskog protokola Sporazumu između država ugovornica NATO i ostalih država učesnica Partnerstva za mir o statusu njihovih snaga.

Poslanici će raspravljati i o predlozima zakona o porezu na ugljovodonike, uzimanju i presađivanju ljudskih or-

gana u svrhu liječenja, elektronskoj upravi. na dnevnom redu će biti i nekoliko predloga izmjena i dopuna zakona poput zakona o zaštiti svjedoka, prekršajima, turizmu, zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda, radu.

Poslanici će raspravljati i o Godišnjem izvještaju Centralne banke kao i Komsije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Razmatraće i Izvještaje o radu Komisije za koncesije, o stanju u oblasti pristupa informacijama i zaštite ličnih podataka, te i onaj o radu Odbora za bezbjednost i odbranu.

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

mjesec dana od izbora

Svi putevi vode u Podgoricu Vasilj Karadžić

P

rošlo je gotovo mjesec dana od održavanja lokalnih izbora u 12 crnogorskih opština, a uoči održavanja konstitutivnih sjednica lokalnih parlamenata poznato je ko će u naredne četiri godine vršiti vlast u šest opština.

Za sada je, skoro mjesec nakon održavanja lokalnih izbora u 12 crnogorskih opština, zvanično poznato ko će vršiti vlast u šest opština - Rožajama, Plavu, Plužinama, Žabljaku, Šavniku i Danilovgradu. Socijaldemokratska partija i Bošnjačka stranka dogovorile su vlast u Plavu i Rožajama. S obzirom da su Bošnjaci osvojili više glasova od SDP u obje opštine (Rožaje BS - 17, SDP - 4, Plav BS - 8, SDP - 7) njihovi ljudi će i voditi lokalne samouprave. U Rožajama će to biti Ejup Nurković, dok će u Plavu Orhan Šahmanović najvjerovatnije i dalje voditi ovu opštinu.

Nikakvih dilema nema ni u Plužinama, Žabljaku i Šavniku. U Plužinama je apsolutnu vlast na izborima osvojila Socijalistička narodna partija, koja u lokalnom palamentu ima 17 odbornika, pa će i u naredne četiri godine na čelu opštine biti Momčilo Bajagić. U Šavniku i Žabljaku se, pak, Demokratska partija socijalista domogla apsolutne vlasti osvojivši po 17 odborničkih mandata.

Formiranje lokalne vlasti biće formalnost u Bijelom Polju gdje DPS-ovom 19. mandatu fali još jedan da bi se domogli većine. Za sada je poznato da će budući koalicioni partner DPS-u biti BS, ali se postavlja pitanje da li će i socijaldemokrate biti dio buduće vlasti. Iz OO

SDP-a su nekoliko puta ponovili da su spremni da budu dio lokalne vlasti ukoliko se ispune njihovi zahtjevi. No, da li će SDP biti dio vlasti u Bijelom Polju zavisiće od dogovora o formiranju vlasti u Podgorici između Ranka Krivokapića i vrha DPS-a.

Dakle, svi putevi vode u Podgoricu. Formiranje vlasti u Glavnom gradu biće u fokusu crnogorske javnosti, što i ne čudi s obzirom da će koalicioni dogovori u gradu u kojem živi trećina Crne Gore bitno uticati na procese koji će se u budućnosti odvijati na crnogorskoj političkoj sceni. Sve zavisi od odluke koju donese koalicija “Evropsko lice Podgorice”, koja je osvojila pet mandata. No, oči su definitivno uprte u lidera SDP Ranka Krivokapića koji treba da kaže “kojem će se carstvu prikloniti”, a sve se više čini da će ostati u onom u kojem je bio i do sada. To se da zaključiti na osnovu djelova Platforme koju je ova partija usvojila. Teško je povjerovati da su zahtjevi poput čišćenja kadrova dosadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše, preispitivanja njegovih poslova ili istrage o izbornim zloupotrebama upućeni opoziciji.

Osim Platforme socijaldemokrate su oformile i tim za pregovore koji će voditi potpredsjednik partije Vujica Lazović, a sačinjavaće

ga još Raško Konjević, Damir Šehović i Đorđe Suhih.

Već su počeli i sastanci sa Pozitivnom Crnom Gorom o utvrđivanju zajedničke platoforme, te ostaje da se vidi kakav će potez odigrati stranka Darka Pajovića. No, nakon posljednje sjednice Predsjedništva ove partije, na kojem se većina članova suprotstavila bilo kakvoj saradnji sa DPS-om, čini se da Pozitivna nema preveliki manevarski prostor.

Kada su u pitanju Bar i Pljevlja, prema nezvaničim informacijama DN, DPS i SDP su uspjele da dogovore formiranje vlasti.

U Pljevljima će jedan odbornik SDP-a koalirati sa 17 odbornika DPS-a, dok

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

6

crnogorskih gradova za sada ima formiranu vlast. U Plavu, Rožajama, Šavniku, Plužinama, Žabljaku i Danilovgradu je poznato ko će u naredne četiri godine vladati

mss o vanji ćalović

Nadležni organi da utvrde vjerodostojnost snimka Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je juče da je glavna obaveza nadležnih državnih organa u slučaju pisanja Informera o direktorici MANS Vanji Ćalović utvrđivanje vjerodostojnosti objavljenih sadržaja, jer je, kako je naveo, apsolutno nesporno pravo javnosti da zna da li je posrijedi manipulacija ili autentičan materijal.

On je upozorio da je objavljivanje fotografija sa pornografskim sadržajem suprotno standardima novinarske profesije, te dodao da se teme koje zadiru u privatnost ličnosti, čak i kada su one učesnici javnog života, moraju obrađivati na osnovu provjerenih činjenica. MSS, kako je rekao, smatra da je višednevno bavljenje ovom aferom u Informeru - na način kojim se krše novinarski standardi - poprimilo obrise neprimjerene kampanje.

“Zato MSS smatra da je u konkretnom slučaju primarna obaveza nadležnih državnih organa da utvrde vjerodostojnost objavljenih sadržaja, jer je apsolutno nesporno pravo javnosti da zna da li je posrijedi manipulacija ili autentičan materijal. Ukoliko je posrijedi manipulacija, nadležni državni organi dužni su

da sprovedu istragu, otkriju krivce i zasluženo ih kazne. Ukoliko je materijal autentičan, javnost ima pravo da zna istinu: i o ponašanju jedne javne ličnosti kao i o tome ko je snimio i ko je internetom distribuirao materijal. Nesporno utvrđene istine neophodne su da bi javnost mogla da formira vlastiti slobodan sud o ličnostima sa javne scene. Svako dalje nagađanje u medijima ko jeste ili nije na snimku neće doprinjeti razjašnjenju ove afere, naprotiv pretvoriće se u njenu zloupotrebu”, naglasio je Vujović.

Kako je dodao, u narednom redovnom Izvještaju, MSS će temeljno analizirati slučaj iz ugla nepoštovanja Kodeksa i standarda no-

vinarske profesije.

“MSS nema entuzijazma da se pridružuje talasu posipanja pepelom i amaterskim, često i dnevnopolitički motivisanim analizama i osudama narečenih tekstova. Ovu priliku koristimo da još jednom podsjetimo da je crnogorsko novinarstvo odavno palo na najniže grane, da je princip istinite i tačne informacije bačen pod noge, da su tekstovi u kojima se vrijeđa lično dostojanstvo postali pravilo, te da je ćutanje ili sporadično i selektivno oglašavanje esnafskih udruženja, domaćih i inostranih, ali i drugih subjekata koji su se javili povodom ove afere, doprinijelo srozavanju kvaliteta našeg novinarstva”, zaključio je Vujović.

desanka lopičić

će opozicija imati 17 odbornika (SNP-10, DF-7). U Baru će SDP sa osam osvojenih mandata koalirati sa DPSom koji je osvojio 13, a prema nezvaničnim informacijama DN prvi čovjek grada biće predsjednik OO DPS-a Zoran Srzentić.

Interesantno će biti u Kolašinu gdje izborna saga još nije završena. Naime, na biračkom mjestu u Đuđevini će po treći put biti održani izbori koji mogu donijeti mandat ili SDP-u ili Grupi građana. DPS je u gradu na Tari uspio da osvoji 11 mandata, a njihovi dosadašnji koalicioni partneri Grupa građana tri mandata. Međutim, sa druge strane, Front ima osam odbornika, a SNP se-

dam, a SDP dva odbornika.

Nakon drugog glasanja SDP je zahvaljujući “akciji” DF i SNP uspio da namakne treći mandat, pa ostaje da se vidi da li će to uspjeti da učine i ovaj put, te da li to znači da će nakon toga vlast praviti sa opozicijom.

Kada je u pitanju najmlađa crnogorska opština - Gusinje, prema nezvaničnim informacijama DN koalicija DPS-SDP, koja je osvojila 12 mandata uspjela je da napravi vlast sa Albanskom alijansom i DUA koje imaju po dva odbornika. Tako će koalicija oko Partije za Gusinje koja je osvojila 10 mandata, kao i DS, koji je osvojio četiri mandata, ostati u opoziciji.

Sud kritikuju oni koji žele da ostvare političke ciljeve Predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić poručila je da su kritike na rad te sudske institucije samo paušalne procjene onih, kako je kazala, koji osporavajući odluke suda pokušavaju da ostvare svoje političke ciljeve.

Ona je rekla da atmosfera nepovjerenja u institucije države nije samo problem Crne Gore i da, nezavisno o kojoj se državi radi, to nikada nije dobro.

Lopičić je ocijenila da demokratsko društvo traži da se poštuju i čuvaju institucije države, bez obzira da li neko podržava ili ne njihov personalni sastav.

“Nova ustavna rješenja po

kojima su sudije Ustavnog suda izabrane dvotrećinskom većinom, i garancije koje se odnose na njihov status i mandat, zajedno sa sopstvenom savješću, daje osnov da se Sud odupre eventualnom pritisku bilo koje aktuelne ili buduće političke grupacije, nezavisno od toga bila

ona većina ili manjina”, istakla je Lopičić.

Ona je kazala da ostaje pri stavu da se duboko kontroverzna pitanja o kojima se ne može postići društveni konsenzus sve češće prebacuju na Ustavni sud koji tako treba da riješi najosjetljivije konflikte u društvu.

“Problem prebacivanja političkih pitanja na pravni nivo ne može se riješiti ni brzo ni lako, a ovo iz razloga što ustavni sporovi, po prirodi, često imaju političku konotaciju i drugo što smo mi politički podijeljeno društvo koje odlikuje naglašenost takvih sukobljavanja”, kazala je predsjednica Ustavnog suda.

POLITIKA 7

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

nato samit

Ne zna se da li će biti proširenja Jovana Đurišić

D

a li će samit NATO pakta, koji se u septembru održava u Velsu, biti samit proširenja - još nije poznato, kazao je DN izvor iz sjedišta Alijanse u Briselu. No, dosta toga će zavisiti i od Crne Gore i njene sposobnosti da sprovede neophodne reforme.

Dnevni red samita NATO u Velsu u septembru ove godine još nije završen i nije poznato da li će tema ovog sastanka biti proširenje NATO porodice. Kako je Dnevnim novinama kazao NATO zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, sastanak ministara spoljnih poslova iz zemalja članica NATO 24. i 25. juna u Briselu biće dobra prilika za razmjenu mišljenja o finalnim priprema za samit koji je pred nama.

“Ne možemo prejudicirati šta će odlučiti saveznici kada je u pitanju proširenje. Članstvo se zasniva na performansama, tako da ćemo nastaviti da podstičemo sve zemlje aspirante da nastave reforme za dobrobit svih svojih građana”, kazao je naš

izvor iz NATO. On je istakao da je za četiri godine, koliko je Crna Gora u Akcionom planu za članstvo, ostvarila dobar napredak na putu ka Alijansi.

“Mi ohrabrujemo Crnu Goru da nastavi svoje napore, posebno u jačanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i ispunjavanju NATO standarda kroz svoje reforme sektora bezbjednosti. Vi ste jak pretendent za članstvo u NATO i generalni sekretar Andres Fog Rasmusen je jasno kazao da očekujemo da nam Crna Gpora pokaže šta može da ponudi evroatlantskoj porodici. Kad vi budete spremni, i mi smo”, kazao je on.

Prema njegovim riječi-

ma, Crna Gora je na putu ka NATO postigla mnogo, ali su, kako konstatuje, i dalje potrebne reforme, uključujući i oblasti važne za težnje ka EU. “Potrebno je uložiti dodatne napore posebno u jačanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i organi-

ocjenjuje zemlje aspirante na osnovu njihovih zasluga. Zalažemo se za budućnost zapadnog Balkana kao prirodni dio evroatlantske porodice i radujemo se da vidimo Crnu Goru u evroatlantskoj porodici čim budete spremni za to”, zaključio je ovaj NATO zvaničnik.

bjelopoljska partija

ponovo izbori

Đuđevina - treći put KOLAŠIN - Na jučerašnjoj sjednici Opštinske izborne komisije, a postupajući po odluci Ustavnog suda i novom rješenju Državne izborne komisije, donijeta je odluka da se izbori na biračkom mjestu Đuđevina održe i treći put, i to 27. juna.

Na taj način su “urodile” plodom žalbe liste Šule i Mikan sa građanima za Kolašin na prethodnu odluku Državne izborne komisije koja je tokom prošle nedjelje odbila žalbu ove liste na nepravilnosti u drugom krugu izbora u Đuđevini, koji su održani 8. juna.

“Na jučerašnjoj sjednici sam predložio da se prihvate odluke Ustavnog suda i nakon toga novo rješenje Državne izborne komisije jer je to i naša zakonska obaveza. Te institucije su prihvatile žalbu liste Šule i Mikan sa građanima za Kolašin na drugi krug izbora u Đuđevini. Zbog toga sam predložio da raspišemo treći krug glasanja u Đuđevini i da se gla-

zovanog kriminala i ispunjavanju NATO standarda kroz svoje reforme sektora bezbjednosti”, ocijenio je on, dodajući da Alijansa ima razumijevanja za one oblasti gdje bi Crna Gora trebala da nastavi sa naporima za poboljšanje.

“NATO će nastaviti da

sanje održi naredne subote, odnosno 27. juna.”, kazao je Zoran Vlahović, predsjednik OIK. Tako će glasači Đuđevine na izbore izaći i treći put. Na posljednjim izborima očito je da se opozicija odrekla glasova u korist jednog mandata za SDP, a koja strana će ovog puta to učiniti i u čiju korist, te da li će Grupa građana uspjeti da se domogne još jednog mandata, ostaje da se vidi. Đuđevina je ovoga puta zapravo “bojno polje” za jedan mandat manje ili više ove dvije političke partije.

U prvom krug 25. maja

DPS je osvojila 35 glasova, DF 17 glasova, SNP 15 glasova, lista Šule i Mikan sa građanima za Kolašin četiri glasa, dok lista Evropsko lice Kolašina SDP-Pozitivna nije osvojila nijedan glas. Nakon samo dvije nedjelje, 8. juna, DPS je povećala povjerenje i osvojila 45 glasova, ali je zato DF sa 17 glasova došao do nule, SNP sa 15 do tri glasa, lista Šule i Mikan sa građanima za Kolašin sa četiri na jedan glas, a lista Evropsko lice Kolašina SDP-Pozitivna je sa nule došla do 27 glasova i tako osvojila treći mandat.

Z.B.

Zabrinuti za put

Bjelopoljska partija zatražila je od kompanije Crnagoraput AD da objasni zašto je na drugom kilometru puta od Ribarevina prema Rožajama preskočena sanacija magistralnog puta u dužini od 50 metara.

Iz te partije su saopštili da Crnagoraput u susret ljetnjoj turističkoj sezoni radi na sanciji putnog pravca Ribarevine – Rožaje, ali da radnici te firme nijesu izvršili rekonstrukciju na dijelu puta u dužini od 50 metara.

“Radi se o vidnom oštećenju asfaltnog puta na kojem postojeće rupe u bitnome mogu ugroziti bezbjed-

nost putnika i izazvati materijalne štete na motornim vozilima. Zabrinutost tim prije je veća jer se pomenuta oštećenja nalaze na putnoj krivini u koju se iz oba smjera ulazi brzinom koju je teško prilagoditi uslovima vožnje na neočekivano oštećenom asfaltnom putu”, navodi se u saopštenju Bjelopoljske partije koje potpisuje predsjednik stranke Mersudin Međedović.

Iz Bjelopoljske partije su kazali da njihovu zabrinutost po pitanju bezbjednosti sporne dionice puta dijele i stručnjaci iz saobraćajne struke.

8 ekonomija

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Lukoil pumpa kod podgoričkog Delta sitija kažnjena sa 3.800 eura zbog neizdavanja fiskalnih računa

stav

Filip milačić

doktorand na Humbold univerzitetu

NArEDbA ILI SLObODAN IzbOr? “Demografska dividenda je prošlost”, rečenica koja se posljednjih godina veoma često čuje i kojom ekonomisti širom Evrope upozoravaju političare da ne mogu pozajmljivati od budućnosti, jer je nemaju, tj. ne mogu se zaduživati na račun budućih generacija. Drugim riječima, brojne evropske države spadaju u one sa visokim indeksom starenja, pa je tako sve više penzionera, a sve manje radno aktivnih građana, što reformu penzijskog sistema čini neminovnom.

Navedeni problem nije zaobišao ni našu državu.

Prema rezultatima popisa iz 2011. godine skoru petinu građana čine stariji od 65 godina, a odnos između penzionera i aktivno zaposlenog je 1:1,5 (u EU vlada panika jer je taj odnos 1:3).

I dok Vlada izlaz iz ove situacije vidi iskljucčivo u povećanju praga za odlazak u penziju na 67 godina, sindikati su potpuno izgubili dodir sa realnošću i predlažu “reformu” po kojoj penzija ne može biti niža od 70 odsto prosječne zarade, kao i penzionisanje već sa pedesetak godina. No, to nije sve jer oni za pojedine profesije ili članove društva traže i dodatne privilegije. Tako se zahtijeva da se pripadnici policije penzionišu nakon 20 godina rada ili sa navršenih 50 godina zivota, kao i penzionisanje majki troje i četvoro djece nakon 15 godina rada. Opozicione partije nijesu daleko od sindikata i obećale su da će, kada osvoje vlast, uvesti socijalnu penziju koja neće biti manja od 50 odsto prosječne plate, povećati penziju na 65 odsto prosječne plate i sniziti prag za odlazak u penziju.

Debata koja se vodi u Evropi u suštoj je suprotno-

sti sa navedenim i na pitanje penzionisanja gleda se iz potpuno drugačije perspektive. Pored prepoznate činjenice da je za ekonomiju veoma dobro ako starije osobe duže rade (plaćaju se doprinosi i rasterećuju mlađe generacije), debata o penzijama vodi se i iz jos jednog ugla. Nijedna faza života pojedinaca nije tako različita kao starost. I dok su jedni potpuno fit, drugima je zdravlje narušeno, te je jedno rješenje za čitavo društvo veoma pogrešan pristup.

Stoga se brojne države ugledaju na Švedsku i Norvešku. U ovim državama ne postoji fiksan prag za odlazak u penziju, već fleksibilni: i dok je u Švedskoj između 61 i 67 godina, u Norveškoj je između 62 i 75. Odlazak u penziju je slobodan izbor pojedinca, jer nisu sva zanimanja isto teška i nemaju svi iste preference. Neko u poznim godinama iz zdravstvenih razloga ne može da radi, dok neko može i želi da radi. Neko želi da se ranije penzioniše i prihvata manju penziju zarad viška slobodnog vremena, dok neko želi suprotno. Uz to, postoje pojedinci koji ne mogu ili ne žele da rade puno radno vrijeme, pa tako brojne države reformu penzijskog sistema vide i u sledećem: omogućiti pojedincima da rade pola radnog vremena i da budu “polovično” u penziji.

Iz navedenog bismo i mi mogli nešto naučiti i debatu o penzionisanju okrenuti u drugom smjeru, smjeru u kojem će preference pojedinca i njegov lični izbor biti u fokusu, a ne nerealni zahtjevi i obećanja koja vrijeđaju zdrav razum. Uloga države je da građaninu obezbijedi pristojnu penziju, a ne da ga po naredbi penzioniše.

NeizdAvANje fisKAlNih RAčuNA

kažnjeno pet objekata sa po 3.800 eura U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano 65 primjedbi, na osnovu kojih je izrečeno 13 novčanih kazni, od 150 do 3.800 eura.

Inspektori su zbog neizdavanja fiskalnih računa sa po 3.800 eura kaznili žabljački MB Turist, tivatski Lido Mar, kotorski San Giovanni, podgorički Cafenegro i benzinsku pumpu Lukoil kod Delte u Podgorici.

Neprijavljeni radnici bili su razlog za izricanje nov-

CBCG

Zabilježen rast kamatne stope

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u aprilu je porasla 0,03 procentna poena i iznosila je 9,45 odsto, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u aprilu je pala 0,02 procentna poena na 8,63 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

čane kazne od 1.150 eura bjelopoljskoj Tari, dok su sa po 1.000 eura kažnjeni barska pečenjara Berlin, picerija Pronto u Kolašinu i Karuba u Baru i kafić Toogi u Bijelom Polju zbog neizdavanja fiskalnih računa.

Zbog neposjedovanja dozvole za rad inspektori su zapečatili bjelopoljski Semco i Rasovo, zabranili im obavljanje djelatnosti i izrekli novčanu kaznu od po 150 eura.

Nelegalan rad bio je razlog zbog kojeg je, uz novčanu ka-

znu od 150 eura, zapečaćena podgorička Monte Laguna, prenosi Mina-biznis.

Takođe, inspektori su zbog rada bez odobrenja zapečatili nikšićki foto-video “Srđo”.

Prethodno je tom preduzeću bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti uz novčanu kaznu od 55 eura. Inspektori su donijeli rješenje o pečaćenju i podnijeta krivična prijava protiv barskog Nemo Monta, na osnovu prijave o nelegalnim građevinskim radovima.

N.D.L.

CRNA GORA - MAROKO

Saradnja moguća u oblasti turizma Ekonomije Crne Gore i Maroka su kompatibilne u brojnim oblastima i mogli bi blisko sarađivati u turizmu i trgovini, posebno koristeći prednosti značajnih luka u obje države, rekao je predsjedsjednik Filip Vujanović tokom sastanka sa premijerom Kraljevine Maroko Abdelilahom Benkiraneuom u Rabatu.

Premijer Maroka je Vujanovića upoznao sa političkom i ekonomskom situacijom u toj državi.

“Benkiraneu je objasnio da je ekonomska situacija vrlo stabilna, a da su turizam i poljoprivreda, sa proizvodnjom zdrave hrane, najvažniji dio njihove ekonomije”, saopšteno je iz Vujanovićevog kabineta.

Premijer Benkiraneu je

predložio da Vlade i privredne asocijacije uspostave komunikaciju kako bi se napravio prostor boljeg ekonomskog povezivanja.

Sa druge strane, Vujanović je istakao da bi bilo korisno da sa premijer Maroka sa privrednom delegacijom posjeti Crnu Goru sa čim se Benkiraneu složio. N.D.L.

ekonomija 9

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

RUDNICI BOKSITA

Plate i proizvodnja sigurni u narednih šest mjeseci Jovana Lasica

R

aspisivanje tendera za prodaju Rudnika boksita očekuje se ove nedjelje. Iz Samostalnog sindikata boksita tvrde da je situacija u toj firmi stabilna, te da su plate i proizvodnja sigurne u narednih pola godine.

Predsjednik Samostalnog sindikata Rudnika boksi­ ta Borislav Bojanović ka­ zao je Dnevnim novinama da je protekle nedjelje 312 radnika primilo još jednu zaradu, koju je obezbijedi­ la kompanija Neksan sa ko­ jom je stečajna uprava pot­ pisala ugovor o kompletnoj prodaje rude.

“Situacija u Boksitima je trenutno stabilna, te su pla­ te i proizvodnja sigurni u narednih pola godine. Fir­ ma Neksan obezbijedila je i naftu koja se koristi za proi­ vodnju, a pored toga i novac za isplatu plata radnicima.

To je dokaz koliko je ta fir­ ma ozbiljna, kao i da obiljno želi da nam ponudi pomoć kako bi opstali. To pokazu­ je da nije u pitanju samo fi­ nansijska korist te kompa­ nije kao što su mnogi misli­ li”, objasnio je Bojanović.

Prema njegovim riječi­ ma, vlasnik kompanije Nek­ san Miodrag Davidović ru­ du uredno plaća.

24 eura iznosi cijena po kojoj nikšićka kompanija Neksan kupuje rudu boksita. Mjesečno se toj kompaniji isporuči od 17.000 do 23.000 eura

Ruda još stoji na tras­ portu i Davidović je ne pre­ uzima i ne prodaje jer za nju trenutno nema kupca”, objasnio je Bojanović i do­ dao da će zahvaljujući nik­ šićkoj kompaniji moći da “premoste period do pro­ daje rudnika”.

Boksit se vadi sa rudoko­ pa Zagrad, a Neksanu se po potpisanom ugovoru mje­

Protekle nedjelje 312 radnika primilo još jednu zaradu, koju je obezbijedila kompanija Neksan sečno isporučuje od 17.000 do 23.000 tona rude po ci­ jeni od 24 eura. Ugovor se može pro dužavati nakon šest mjeseci, što će zavisiti od interesovanja za proda­ ju Boksita.

Udruženje inženjera Bok­ sita podržalo je potpisiva­ nje ugovora sa Neksanom

uz obrazloženje da će se na taj način riješiti status rad­ nika do prodaje firme.

Na osnovu zahtjeva Crno­ gorske komercijalne ban­ ke kojoj su Rudnici bok­ sita dugovali 1,59 miliona eura za kredite i garanci­ je, u novembru prošle go­ dine Privredni sud je pro­

glasio stečaj, a nakon sko­ ro 130 miliona prijavljenih potraživanja, u kompaniji je proglašen i bankrot. Ste­ čajna uprava priznala je 3,2 miliona eura duga za neto plate zaposlenim i 11,6 mili­ ona eura potraživanja Pore­ ske uprave za neplaćene po­ reze i doprinose na zarade.

danas

EKONOMIJA 11

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

naPReDak CRne gORe

Do dozvole u dva koraka Na novoj “Doing Business” listi u oblasti izdavanja građevinskih dozvola Crna Gora je napredovala za čak 76 mjesta, tj. sa 176. na 106. poziciju.

Projekat zemljišne administracije i upravljanja (LAMP) koji je u Crnoj Gori prije dvije godine pokrenut i usmjeren je na poboljšanje efikasnosti u procesu prostornog planiranja, izdavanja dozvola i uknjižbe nekretnina počeo je da daje rezultate.

Za razliku od ranijih godina, kada se na građevinske dozvole čekalo i do nekoliko mjeseci, sada se one izdaju u svega dva koraka: izdavanjem urbanističko-tehničkih uslova i izdavanjem građevinske dozvole, pri čemu je broj dokumenata koji su neophodni za realizaciju ova dva koraka takođe znatno smanjen.

Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata građevinska dozvola se izdaje na osnovu sljedeće dokumentacije: 1. idejnog projekta, odnosno glavnog projekta sa izvještajem o izvršenoj reviziji; 2. dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu; 3. Na

osnovu saglasnosti, mišljenja i drugih dokaza; 4. dokaza o plaćenoj komunalnoj naknadi; 5. dokaza o osiguranju od odgovornosti.

Dokaze 2, 3 i 4 pribavlja organ koji izdaje građevinsku dozvolu po službenoj dužnosti. Drugim riječima, investitior je dužan da uz zahtjev za izdavanje dozvole podnese samo idejni, odnosno glavni projekat sa izvještajem o reviziji i dokaz o osiguranju od odgovornosti, a ostalu dokumentaciju pribavlja organ koji izdaje dozvolu, što znači da je zakonski uspostavljen tzv. sistem jednog šaltera.

Kada je riječ o rokovima u kontekstu važećih zakonskih rješenja, građevinska dozvola se izdaje najkasnije u roku od 30 dana (za sve objekte za koje nije potreban elaborat procjene uticaja na životnu sredinu) od dana podnošenja zahtjeva.

Savjet stranih investitora nedavno je pohvalio napredak Crne Gore u oblasti izdavanja građevinskih dozvola uz savjet da se i dalje nastavi sa smanjenjem administrativnih prepreka kako bi se investitor odmah fokusirao na investiciju.N.D.L.

eFse O CRnOj gORi

Turizam, iako sporo, vraća se na pravi put

Oporavak turizma kao oblasti sa velikim potencijalom za razvoj u Crnoj Gori može doprinijeti jačanju sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) koji aktivnosti vezuje za turistički sektor, smatraju u Evropskom fondu za jugoistočnu Evropu (EFSE).

Izvršna dir e kt o r ka kompanije Finance in Motion (FiM), koja je savjetnik za investicije EFSE-a Silvija Visnivski, smatra da je oporavak turizma, iako spor, evidentan u Crnoj Gori.

“Postoji nada ili svijetlo na kraju tunela da to može pogurati MSP čije su aktivno-

sti povezane sa turističkim sektorom, kao što su pekare, cvjećare, mali restorani, koji takođe mogu imati benefite od povećanja turističkih aktivnosti”, kazala je Visnivski.

Prema njenim riječima, turizam u Crnoj Gori u potpunosti će se vratiti na pravi put, kako bi i to pomoglo jačanju sektora malih i sre dnjih preduzeća, dodajući da bi EFSE volio da uradi više za poljoprivredni sektor, koji je takođe bitan za cijeli region i u kojem ima prostora za razvoj, prenosi agencija Mina biznis.

N.D.L.

Istraživanje “Doing Business-a” pokazalo da je u oblasti izdavanja građevinskih dozvola Crna Gora napredovala za čak 76 mjesta

Žensko preduzetništvo ima veliki potencijal Žensko preduzetništvo je ozbiljan razvojni potencijal i u malim ekonomijama poput crnogorske treba još više da dobija na značaju, jer može da odgovori na različite potrebe tržišta, smatra menadžerka za PR i marketing u Alter Modusu Jelena Damjanović-Vidaković.

140

miliona eura platiće francuska modna kuća Chanel za butik na aveniji Montenj u Parizu. Cijena po kojoj će italijanski industrijalac, Carlo de Benedetti prodati butik, predstavlja rekordni iznos za jedan prodajni objekat pod markom Chanel.

ulaganje u višu klasu

Fiat prodaje imovinu Kompanija Fiat planira da proda imovinu vrijednu 602 miliona eura da bi oslobodila kapital za ulaganje u svoje brendove više klase.

Fiat drži 3,5 odsto vlastitih dionica, a u njegovom vlasništvu je i 2,5 odsto CNV Industriala, koji proizvodi traktore i kamione. Ta učešća će prodati američkim investitorima, potvrdio je izvršni direktor Fiata Sergio Marchionne, prenosi SEEbiz.

Fiat Chrysler planira u narednih pet godina da više nego udvostruči dobit i poveća godišnje isporuke 61 odsto. Te ciljeve podržaće i ulaganje vrijedno 55 milijardi eura u podizanje Maseratija i Alfa Romea, kao i Jeepa.

Kompanija se nada da će joj i ovaj potez pomoći u nastojanju da se do-

kopa primarnog listinga na Walllstreetu, što bi trebalo da se dogodi u prvoj polovini oktobra.

HRONIKA 13

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Crnogorska poliCija

Kosmajac legalno prešao granicu

Granični prelaz “Jabuka”

Za njim za sada nije raspisana ni nacionalna niti međunarodna potjernica Crnogorska policija nema osnova da uhapsi Dragoslava Kosmajca (61), koga je premijer Srbije Aleksandar Vučić nazvao najvećim srpskim narko dilerom, a koji je u noći između petka i subote ušao u našu zemlju. Prema nezvaničnim informacijama iz policije, za Kosmajcem nije raspisana ni nacionalna, niti međunarodano potjernica, tako da je on sasvim legalno prvo prošao kontrolni punkt

Budva

Pištoljem pokušali iznudu od 10.000 € Budvanska policija uhapsila je Vuka Boljevića (28), Miška Boljevića (27), Dušana Franetu (33) i Ivana Popovića (23) iz Budve, zbog sumnje da su, na štetu A.K. iz Budve, počinili krivično djelo iznuda u pokušaju.

“Osnovano se sumnja da su ova lica, 17. juna 2014. godine u Budvi, pokušala da, uz prijetnju pištoljem i nožem, od A.K. iznude novac u iznosu od 10.000 eura. Službenici CB Budva su, tokom kriminalističke obrade, pronašli i oduzeli pištolj “Crve-

na zastava” cal. 7,62 mm i nož dužine sječiva 15 cm za koje se sumnja da su korišćeni prilikom izvršenja krivičnog djela”, saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičeni su uz krivičnu prijavu prvo privedeni Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo iznuda u pokušaju, a zatim im je istražni sudija Osnovnog suda u tom gradu odredio pritvor do mjesec dana zbog mogućeg uticaja na svjedoke.

N.P.

na graničnom prelazu “Jabuka” , koji se nalazi na teritoriji Srbije, a zatim i naš prelaz “Ranče”. Sa obzirom da se Kosmajac nepotražuje Interpolovom potjernicom on je bez zadržavanja pušten da uđe u Crnu Goru.

Srbijanski mediji juče su naveli da Kosmajac sa slovačkim pasošem otišao u Crnu Goru preko manje prometnog graničnog prelaza “Jabuka” u noći između petka i

subote. Navodno, sa Kosmajcem je u automobilu bila još jedna osoba za koju se pretpostavlja da je član njegovog obezbjeđenja. Vučić je u petak na konferenciji za novinare rekao da se jedini ne plaši da kaže da je najveći narko diler u Srbiji čovjek poznat kao Kosmajac. On se već duže vremena odovodi u vezu sa najačim kriminalnim klanovima u Srbiji i šire, ali do sada nikad nije hapšen.

N.P.

DrOgu krili ispOD kamiONa Zamjenica višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Nada Bugarin podigla je optužnicu protiv Dragana Bogdanovića (31) i Vojina Obradovića (30) iz Požege zbog krijumčarenja droge.

Službenici policije na Graničnom prelazu Dobrakovo 20. aprila ove godine prilikom kontrole teretnog vozila marke “skania”, kojim je upravljao Bogdanović, pronašli su i oduzeli 5.080 grama skanka.

B.Č.

viši sud

Zakazano suđenje za šverc 19,247 kilograma skanka Suđenje albanskom državljaninu Arturu Malakuiju (40) u Višem sudu u Podgorici zakanao je za 24. jun.

On će se pred vijećem sudije Višeg suda u Podgorici Vesne Pean naći zbog optužbe da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema navodima optužnice višeg državnog tužilaštva, optuženi Malakuiji je 3. maja 2014. na Graničnom prelazu Božaj pokušao da iz Albanije u Crnu Goru, u svom vozilu, prokrijumčari 18 pako-

vanja marihuane, u čemu su ga spriječili pripadnici Upra-

ve carina i granični policajci.

“On je u svome automobi-

lu ‘reno’ albanskih tabli (AA850-IO) u skrovitom mjestu, duplom dnu ispod patosa, ispred sjedišta suvozača i iza vozačevog sjedišta sakrio 18 pakovanja ukupne mase 19,247 kilograma u kojima se nalazila marihuna”, piše u optužnici.

Prema stavu tužilaštva, droga koju je Marakuiji unio u Crnu Goru bila je namijenjena daljoj prodaji. Sa obzirom da je u pitanju strani državljani Malakuiju se nalazi u pritvoru u Spužu po naredbi istražnog sudije Višeg suda u Podgorici.

N.P.

14 HRONIKA UHAPŠEN ALBANAC

Ukrao medikamente vrijedne 12.000 eura

Podgorička policija uhapsila je albanskog državljanina M.Z., osumnjičenog da je provalio u prostorije apoteke “Asfarm” u Golubovcima kod Podgorice i ukrao ljekove vrijedne oko 12.000 eura.

“Osnovano se sumnja da je M.Z., u noći između 19. i 20. juna provalio u prostorije apoteke “Aspharm”,

koja se nalazi u Golubovcima, odakle je otuđio robu – medikamente u vrijednosti od oko 12.000 eura. Policijski službenici su, naime, nakon prijave događaja, 20. juna 2014. godine u jutarnjim časovima, preduzeli intenzivne aktivnosti na njegovom rasvjetljavanju koje su istog dana rezultirale identifikovanjem i lišenjem slobode osumnjičenog M.Z. Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi M.Z. u Podgorici pronađeni su svi otuđeni medikamenti koji su potom vraćeni vlasnici apoteke”, saopštili su iz policije.

Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden osnovnom državnom tužiocu u Podgorici.

N.P.

BIJELO POLJE

Zapalio čovjeka i stavio u prtljažnik

Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković odredio je ekstradicioni pritvor do 40 dana Emiru Džanoviću (53) iz Zemuna. Za Džanovićem je Interpol iz Rima izdao potjernicu za otmicu, protivpravno zatvaranje, povrede sa smrtnim ishodom i ubistvo. On se tereti da je zajedno sa

još dvije osobe oteo i odveo Z.R. u šumu, nakon čega je polio benzinom i zapalio. Tijelo je potom ubacio u prtljažnik automobila i ostavio na parkingu.

Auto je pronašla u policija, a žrtva je nakon 15 dana podlegla povredama. On je uhapešn prije tri dana na graničnom prelazu Dubrakovo .B.Č.

BRAJIĆI

Lančani sudar Na magistralnom putu Cetinje – Budva, u Brajićima, oko 11.15 časova dogodio se lančani sudar u kome su učestvovala tri vozila. Prema saznanjima iz policije, osim manje materijalne štete na vozilima, srećom, nije bilo povrijeđenih. Udes je izazvalo vo-

zilo koje je dok se kretalo iz pravca Budve ka Cetinju započelo preticanje kolone i tom prilikom je došlo do kontakta sa vozilima koja su išla u suprotnom pravcu. Ubrzo se stvorila kilometarska kolona, a saobraćaj je normalizovan oko 12 sati.

N.P.

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Greške NEOSNOVANI PRITVOR

pravosuđa plaćaju građani Svetlana Kumburović

M

inistarstvo pravde je samo u posljednje dvije godine primilo nešto manje od 300 zahtjeva za isplatu naknade zbog neosnovanog pritvora, a podnosiocima je u navedenom periodu isplaćeno više od 200.000 eura.

Gotovo je nemoguće ne zapitati se ko je odgovoran za proizvoljno oduzimanje jednog od osnovnih ljudskih prava, ali i rasipanje novca poreskih obaveznika. Iz Vrhovnog suda Crne Gore kažu da se odgovornost ne može svesti na nosioce pravosudnih funkcija.

“Odluke suda koje daju pravo na naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode su od odbijajućih do oslobađajućih, a koje mogu biti iz različitih osnova tako da se ne može govoriti isključivo o odgovornosti sudija”, naveli su iz Vrhovnog suda.

Uz objašnjenje uslova pod kojima se ostvaruje pravo na ovu naknadu, iz Vrhovnog suda su naveli da “dokaze pribavljaju policija i tužioci, pa od načina njihovog pribavljanja, čuvanja i kvaliteta kao pridržavanja procesnih pravila u postupku obezbje-

đenja dokaza zavisi i konačna ocjena krivično pravne odgovornosti”. U odgovorima se dalje navodi da veliku ulogu ima odbrana kroz neposredno sučeljavanje dokaza na glavnom pretresu. Mada negiraju odgvornost, ipak istražne sudije su te koje daju zadnju riječ da li će neko biti pritvoren ili ne, jer tužilac samo predlaže lišenje slobode.

“Svojim klijentima uvijek savjetujem da naknadu traže preko suda.

Istina, to je sporija opcija, ali je sigurno isplativija”, kazao je Begović

● ISPLATIVIJE SE SUDITI Za obeštećenje zatvorenika zaduženo je Ministarstvo pravde koje za svaki mjesec neosnovanog pritvora, na osnovu sporazuma sa bivšim pritvorenikom, isplaćuju od 600 od dvije hiljade eura.

Ukoliko se poravnanjem ili “dogovorom” bivšeg pritvorenika sa Ministarstvom ne riješi pitanje obeštećenja, preostaje pravo na tužbu kroz koju će, uz pomoć suda, ostvari-

ti prava koja su mu Zakonom zagarantovana.

Iz Ministarstva pravde kažu da se odluka o konačnom iznosu koji će se isplatiti oštećenom kreće u navedenim iznosima za period od mjesec dana, a precizna suma zavisi od toga da li je to lice ranije osuđivano. Veći iznos, tačnije 1.700 eura po mjesecu isplaćuje se u slučajevima u kojima je nastupila apsolutna za-

HRONIKA 15

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

nari na tu temu.

“Alternativna sredstva obezbjeđivanja okrivljenog su zanemarena i ja kao predsjednik Advokatske komore apelujem da se pritvor koristi samo kao izuzetna mjera”, istakao je Begović.

STAV

● OSLOBOĐENI IZ

PREDMETA DEPORTACI JE TRAŽE MILION EURA

Božidar Stojović samo je jedan od optuženih u predmetu Deportacije koji je pravosnažno oslobođen optužbe nakon dugotrajnog pritvora. Osim njega, pravo na naknadu po osnovu neosnovanog pritvora pripada i ostaloj osmorici oslobođenih u ovom predmetu, ali odluka suda o iznosu koji im po tom osno-

starjelost krivičnog gonjenja ili je optužba odbijena usljed odustanka tužioca od daljeg krivičnog gonjenja. Najveća naknada pripada onima koji ranije nijesu osuđivani, a kreće se između 1.800 do 2.000 eura po mjesecu.

Od 122 zahtjeva koje je Ministarstvo primilo prošle godine, zaključeno je 19 sporazuma dok je 22 zahtjeva završilo pred sudom.

Sagovornik DN, predsjednik Advokatske komere Zdravko Begović ipak ne preporučuje sklapanje sporazuma sa Ministarstvom.

“Svojim klijentima uvijek savjetujem da naknadu traže preko suda. Istina, to je sporija opcija, ali je sigurno isplativija. Dok se sporazumom mjesec dana neosnovanog pritvora plaća najviše do 1.500 eura, na sudu je to oko tri hiljade, ranije čak i četiri”, kazao je Begović. Svoje riječi je potkrijepio i konkretnim primjerom.

“Nedavno sam podnio zahtjev za isplatu naknade za neosnovani pritvor za svog klijenta Božidara Stojovića. U tom slučaju je dosuđeno oko

80.000 eura odnosno tri hiljade za svaki mjesec proveden u pritvoru”, kazao je on.

Kolika god bila dosuđena suma po ovom osnovu, potpuno obeštećenje, po riječima Begovića, nije moguće.

“Nema tog novčanog iznosa koji će nadomjestiti neosnovani pritvor, ne samo tom licu već i njegovoj porodici”, zaključio je Begović.

● PRITVOR KAO

PRAVILO, A NE IZUZETAK

Prema stavu jednog dijela civilnog sektora, u Crnoj Gori još vlada sistem u kojem se pritvor određuje na osnovu procjene da je neko “vjerovatno kriv” i da će svakako dobi-

ti zatvorsku kaznu, pa bi mogao odmah i da počne da je izdržava.

Nesporno je da ne postoji čvrsto pravilo po kome bi se ustanovilo da li je pritvor konkretnom slučaju najbolje rješenje. Ipak, čini se da se u našem pravosuđu često zaboravlja da ono nije jedina, već izuzetna solucija.

Zabrana napuštanja mjesta boravišta, oduzimanje putne isprave, zabrana posjećivanja nekog mjesta, jemstvo - mjere su koje bi sud trebalo da razmotri prije nego što odredi pritvor.

Advokat Begović kaže da u posljednje vrijeme crnogorsko pravosuđe ipak počinje biti svjesno ovog problema, a tome u prilog govore i sve učestaliji semi-

122 zahtjeva primilo Ministarstvo pravde prošle godine

Prema stavu jednog dijela civilnog sektora, u Crnoj Gori još vlada sistem u kojem se pritvor određuje na osnovu procjene da je neko “vjerovatno kriv” i da će svakako dobiti zatvorsku kaznu, pa bi mogao odmah i da počne da je izdržava.

vu pripada još nije donešena.

U postupku za deportacije sudilo se osim Stojovića, Branku Bujiću, Sretenu Glendži, Miloradu Šljivančaninu, Bošku Bojoviću, Milisavu Markoviću, Radoju Raduloviću, Dušku Bakraču i Miloradu Ivanoviću.Iznos koji ukupno potražuju svi optuženi u ovom predmetu je oko million eura.

● ŠKEROVIĆ TRAŽI 20.000 EURA

Najupečatljiviji primjer neosnovanog lišenja slobode je hapštenje Baranina Pavića Škerovića, u februaru prošle godine. Naime,Pavić i njegov otac Rajko Škerović u ne-

NATAŠA PAJOVIĆ novinar

PRVO HAPSE PA ISTRAŽUJU Skoro da je postalo normalno da naše pravosuđe osumnjičene za krivično djelo prvo uhapsi, a tek onda pokrene istragu tražeći dokaze. Više puta se ispostavilo da osumnjičeni zapravo nijesu ni luk jeli ni luk mirisali, ali su uredno bili zatvoreni. Takvav običaj građani plaćaju godinama i to debelo. Za ovakav amaterizam, očigledno poguban za budžet, neće odgovarati ni tužioci niti sudije. Platiće oni koji moraju. Građani. Najslikovitiji primjer kako pravosuđe baca naš novac je prošlogodišnje hapšenje Pavića Škerovića iz Bara koji je zajedno sa ocem u roku dva dana tri puta hapšen i puštan na slobodu, da bi na kraju četiri mjeseca bio zaglavljen u istražnom zatvoru zbog sumnji da je švercovao drogu. Nakon opsežne istrage ispostavilo se da su sumnje neosnovane i da pronađena droga nije njegova. Činjenica da su najbrojniji slučajevi sudskog pritvora nameće utisak da se pritvori određuju po automatizmu i da se, umjesto u izuzetnim slučajevima, za ovom najtežom mjerom obezbjeđenja prisustva okrivljenog i dalje redovno poseže. puna tri dana tri puta hapšeni pa puštani na slobodu zbog sumnje da su počinili krivična djela neovlašćeno držanje i stavljanje u promet narkotika i nelegalno držanje oružja. Iako su i tužilac iz Bara i istražni sudija u Podgorici tvrdili da nema osnova za lišavaje slobode, Vijeće Višeg suda je bilo kategorično da njih dvojica moraju po svaku cijenu biti u pritvoru. Tek nakon sprovedene istrage utvrđeno je da Šekrovići nemaju veze sa švercom droge. Pavić Škerović u maju je tužio državu Crnu Goru od koje traži 20.000 eura jer je neosnovano uhapšen krajem februara prošle godine.

16 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

UNIVERZITET CRNE GORE

Kreće trka za 4.306 indeksa Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće danas konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2014/15. godinu. Mjesta ima za 4.306 brucoša, odnosno 1.640 mjesta za studente koji će se finansirati iz budžeta, 2.317 samofinansirajućih, kao i 349 stranih državljana. Prijave na konkurs podnose se sjutra i prekosjutra, a budući studenti su dužni da uz prija-

vu za upis prilože i originalnu diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu, originalna svjedočanstva o završenom I, II, III i IV razredu srednjeg obrazovanja, biometrijsku ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih i kopiju uvjerenja o državljanstvu.

Nosioci diplome “Luča” ili njoj ekvivalentne diplome su dužni da podnesu ovu

kao i diplomu ili dokument o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom takmičenju srednjoškolaca.

Strani državljani podnose i dokaz o poznavanju jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju da su za vršili srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

Ukoliko među prijavljenim kandidatima ima onih

Udruženje mladih sa hendikepom uputilo je inicijativu Vladi u kojoj traže da donesu odluku za oslobađanje studenata s invaliditetom od plaćanja školarine.

koji nemaju diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu, uz prijavu za upis podnose i izjavu da se prijavljuju i za polaganje testova, ukoliko žele da se izjednače sa kandidatima koji su polagali eksterni maturski, odnosno stručni ispit.

Testovi iz dva predmeta od značaja za savladavanje izabranog studijskog programa za kandidate ko-

ji nijesu imali maturski, odnosno stručni ispit koji se polaže eksterno, polažu se u petak, 27. juna.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja obaviće se zaključno sa 1. julom.

Dopunski ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, polažu se do 30. juna, prema rasporedu koji će biti istaknut na oglasnoj tabli univerzitetskih jedinica.

Bo.P.

AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA ISTRAŽIVANJE, EKSPLOATACIJU I PROMET NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

JUGOPETROL AD Kotor PIB: 02013258, PDV: 20/31-00116-4 Reg. br. u Centralnom Registru Privrednog Suda: 4-00000

JAVNO OBJAVLJUJE PRODAJU NEPOKRETNOSTI Nepokretnost koja je predmet kupoprodaje predstavlja zemljište u površini od 945 m2 na kojem se nalazi poslovni objekat površine u osnovi 234 m² , spratnosti P ( 207 m² ) + P1 (302 m2 ).

Navedena nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti 172 , KO Škaljari I , kat.parcela 740/2 .

Nepokretnost koja je predmet kupoprodaje nalazi se u Kotoru sa desne strane puta Autoremont -Škaljari (stari put).

Početna cijena iznosi 350.000,00 EUR-a. Poziv je otvoren do 07.07.2014 godine, Pravo učestvovanja imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica koja svoju ponudu dostave u zatvorenoj koverti, sa naznakom „ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI – ne otvaraj“. Ponude se dostavljaju na Arhivi Upravne zgrade ili na adresu: Jugopetrol AD Kotor, Trg Mata Petrovića br.2, Kotor.

Ponuđači su uz Ponudu dužni dostaviti: • dokaz o uplati depozita u iznosu od 2.000,oo EUR-a. Depozit se uplaćuje na žiro-račun 510-111-95, kod CKB, sa svrhom uplate “depozit za učešće na licitaciji“ .

• za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte i fotokopiju lične karte; • za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, Ponudu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.

Ponude lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće se razmatrati.

Ponuđač koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu umanjenu za iznos uplaćenog depozita. Ukoliko kupac u navedenom roku ne zaključi Ugovor o kupoprodaji i ne uplati kupoprodajnu cijenu gubi pravo na povraćaj depozita, a Jugopetrol AD Kotor stiče pravo , ali ne i obavezu da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugorangiranim ponuđačem čija je Ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene.

Svi troškovi oko sklapanja Ugovora o kupoprodaji i prenosu vlasništva padaju na teret kupca.

Javno otvaranje ponuda obavit će se dana 10.07.2014 godine u 10.00 h u Upravnoj zgradi Jugopetrol AD Kotor, Trg Mata Petrovića br. 2, Kotor.

Telefon za informacije: 067/170-097

JUGOPETROL AD KOTOR 85330 Kotor, Trg Mata Petrovića 2 Tel: +382 32 301 800/801 Fax:+382 32 325 409 web site: www.jugopetrol.co.me

Jedna od glavnih tema savjetovališta biće i problem neplodnosti

RAZGOVORI O TRUDNOĆI

Čejović gostuje u Roditeljskom kutku

Problemi sa začešćem, neplodnost i njeno liječenje teme su o kojima će ginekolog, akušer Nebojša Čejović iz klinike Life razgovarati danas u 18 časova sa budućim roditeljima u Savjetovalištu za roditelje Roditeljski kutak koji se nalazi u Donatorovoj prodavnici “Kidsland” na Starom ae-

rodromu u Podgorici.

Osim o ovim temama, razgovaraće se i o trudnoći i drugim pitanjima trudnica i njihovih partnera.

Privatna zdravstvena ustanova Life je prva ustanova za vantjelesnu oplodnju u Crnoj Gori, koja je počela da radi 1. aprila 2003. godine.

Bo.P.

društvo 17

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

PORUKA HRA BOŠKOVIĆU

Zaštitite djecu od prosjačenja

Ne slažu se podaci Ministarstva sa posljednjim izvještajem Ombudsmana o prosjačenju djece

Od 14. dO 19. jUlA

Ministarstvo rada i socijalnog staranja dužno je da, preko centara za socijalni rad i Uprave za inspekcijske poslove, zaštiti djecu koja su prinuđena na prosjačenje, koje predstavlja vid dječjeg rada, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Ta nevladina organizacija obratila se ministru Predragu Boškoviću povodom saopštenja Ministarstva u kome se navodi

Igor Lukšić učesnik rEACt-a

Nova kNjiga: ZakoN i LgBT Prava

Nacionalni Koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović, predsjednik civilne lige NATO-Ukrajina dr Serhiy Dzherdzh, kao i zatupnik u hrvatskom Saboru i bivši ministar obrane Hrvatske dr Davor Božinović”, najavio je direktor Alfa centra Aleksandar Dedović.

On je poručio da je i ovogodišnji REACT kamp prilika da se čuju različita mišljenja i stavovi po pitanju crnogorskih odnosa sa Alijansom.

J.L.

Vrhovni sud Crne Gore i LGBT Forum Progres, u partnerstvu sa Williams Institutom, zajednički su publikovali knjigu “Zakon i LGBT prava” koja predstavlja doprinos edukaciji o ljudskim pravima svih aktera pravosudnog sistema, ocijenjeno je iz nevladine organizacije LGBT Forum Progres.

Bo.P.

Regionalni evroatlantski kamp REACT, sedmi po redu, održaće se od 14. do 19. jula u eko katunu „Štavna“ opštine Andrijevica u organizaciji Alfa Centra. U kampu će učestvovati 106 i 69 predavača.

“Svoje znanje i iskustva studentima iz 25 zemalja u julu će prenijeti i potpresjednik Vlade Igor Lukšić, šef Direktorata za međunarodne poslove Biroa za bezbjednost Poljske dr Dominik Jankowski,

da, prema podacima Uprave, u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj dječjeg rada. U HRA, kako je naveo Danilo Ajković iz te organizacije, smatraju da to nije tačno.

“Svakodnevno na ulicama crnogorskih gradova, te u ugostiteljskim objektima možemo vidjeti djecu najmanjeg uzrasta kako prose, i to bosi i odjeveni u rite, po kiši i ekstremnim vrućinama,

OdRed IzVIđAčA ª njeGOŠº

GRAđAnsKA AlIjAnsA

Odred izviđača “Njegoš”, juče je u okviru projekta “U zdravoj zajednici zdrav duh” organizovao akciju farbanja dječjeg igrališta u naselju Blok šest.

“Klackalice, ljuljaške i penjalice sada izgledaju kao nove. Ovo je bilo potrebno našem igralištu”, saopštio je starješina Odreda izviđača “Njegoš” Milan Mijajlović.

Skup ština Crne Gore izabrala je u četvrtak članove novog Savjeta RTCG, među kojima je i Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava Građanske alijanse (GA). Iz te NVO su sigurni da će Radovići u Savjetu raditi principijelno i transparentno, da će zastupati ljudska prava i profesionalne principe, te da neće voditi lične bitke. Ukoliko ovako ne bude, u GA su spremni da snose svaki vid odgovornosti.

GA je zbog, kako je istakla Ajša Hadžibegović iz ove NVO, neprimjerene kampanje jedne gru-

a novac koji prime moraju da predaju onome ko ih je poslao da to rade”, navodi se u pismu Boškoviću. Iz HRA su kazali da nije dječji rad samo onaj rad koji se obavlja u nekom zatvorenom prostoru koji inspekcija možda obilazi, već svaki koji ugrožava psihički i fizički razvoj djeteta, kao što je prosjačenje na koji su prinuđena djeca koju svakodnevno srijećemo.

Bo.P.

uređeno igralište Pismo 125 NVO je falsifikat u Bloku šest On je posebno zahvalio OŠ “Radojica Perović” i direktorici škole Mirjani Bošković koja je podržala akciju.

Odred izviđača “Njegoš” je u subotu sprov e o a kc i j u čišćenja Bloka šest i dvorišta OŠ “Radojica Perović” u kojoj je održana radionica o značaju očuvanja životne sredine i reciklaže. A.Đ.

pe NVO uputila otvoreno pismo javnosti u cilju razjašnjenja čitave situacije oko izbora članova Savjeta RTCG-a. “Želimo da upoznamo

javnost da je navodno pismo 125 NVO koje su pisale Administrativnom odboru falsifikat, jer su lažirani potpisi i zloupotrebljen određen broj NVO-a.

Ispostavilo se da je pisma slao jedan od kandidata, a ne ovlašćeni predlagači, a mnoge NVO su nam se obratile i demantovale da su potpisale saopštenje”, kazala je Hadžibegović.

Prema njenim riječima, neprevaziđena kreativnost u cilju osvajanja ugodne funkcije, samo je pokazala da i civilni sektor nije imun na probleme koje uglavnom adresiraju političarima.

Bo.P.

18 DRUŠTVO

Radonjić: Srpski jezik ima budućnost ska u Crnoj Gori, izložena je sistemskoj diskriminaciji”, rekao je Radonjić.

On ističe da studijski program za srpski jezik, kao najstariji studijski program na Filozofskom fakultetu, funkcioniše kao i ostali smjerovi, te da za njega vlada veliko interesovanje studenata.

Vlada je donijela Odluku o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, sa sjedištem na Cetinju, ocjenjujući da postoji izražena potreba za nastavnim kadrom iz te oblasti.

A.Đ.

GREEN HOME

Putujte u Evropu NVO Green Home poziva studente završnih godina sa svih fakulteta i Univerziteta u Crnoj Gori koji imaju prosjek iznad 8,5 da do 29. jula dostave prijave za program “Putujemo u Evropu”. Cilj projekta, koji se pored Crne Gore realizuje i u Albaniji, Bosni Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Srbiji, je da

omogući studentima sa visokim prosjekom, da bez obzira na imovinski status na kraju studija provedu ljeto putujući Evropom.

Prijava treba da sadrži popunjen upitnik koji se može preuzeti sa web stranice NVO Green Home, potvrdu o položenim ispitima kao i prosjek ocjena na posljednjoj godini studija. Bo.P.

peta majka

Bojana Pejović

S

topa dojenja u Crnoj Gori upola je manja u odnosu na evropski prosjek. I dok u evropskim zemljama djecu doji 40 odsto žena, u Crnoj Gori taj prosjek iznosi 20 odsto. To znači da u Crnoj Gori doji svaka peta majka.

Sudeći po podacima UNICEF-a, većina majki nije svjesna važnosti dojenja u razvoju svog djeteta. Uprkos činjenici da je majčino mlijeko hrana koja nema adekvatnu zamjenu, što ga čini idealnom prirodnom hranom za dijete, stopa dojenja u Crnoj Gori je prilično niska.

“Kada bi sva djeca bila isključivo dojena prvih šest mjeseci života, godišnje bi u svijetu bilo spašeno 1,3 miliona života, dok bi za milione drugih život bio bolji. Prema podacima UNICEF-a, u evropskim zemljama dojenje je zastupljeno do 40 odsto, dok u našoj zemlji postotak nije veći od 20“, kazala je u razgovoru za Dnevne

novine neonatolog dr Envera Lekić.

● POSLJEDICE ZA DJECU, ŽENE I DRUŠTVO Ističući da niske stope i rani prestanak dojenja imaju značajne negativne zdravstvene i društvene posljedice na djecu, žene i društvo u cjelini, Lekić je kazala da sve to potencijalno znači veći trošak za zdravstvenu zaštitu.

“Zato je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa zdrastvenim radnicima, UNICEF-om, NVO sektorom promovisao i dao podršku dojenju u vidu nacionalnih

projekata koji se uspješno implementiraju intenzivno zadnjih 10 godina i mislim da će u bliskoj budućnosti rezultati biti očekiva-

Dojenje početi dva sata nakon rođenja

MRSS

Bošković u Zagrebu Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković učestvovaće na četvrtom sastanaku Upravnog odbora Regionalnog stambenog programa (RSP), koji se održava danas u Zagrebu. RSP su inicirale Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, s ciljem trajnog rješavanja stambenih pitanja za oko 74.000 najugroženijih izbjeglih i rase-

DOJI svaka EU PROSJEK 40%

REAKCIJA

Reagujući na osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik profesor Studijskog programa za srpski jezik Goran Radonjić ocijenio je da snažna i sistematska propaganda neće nauditi budućnosti srpskog jezika, koji je izdržao viševjekovnu, ne samo naučnu, već i svaku drugu probu.

“Formiranje novog fakulteta kojim će se zasnovati „nova disciplina“, višestruko je problematična odluka, koja se prije svega tiče osnovnih ljudskih prava. Srpska jezička zajednica, koja je većin-

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

ljenih osoba u partnerskim zemljama. Kroz RSP Crna Gora riješiće stambeno pitanje za 6.063 osoba, odnosno 1.177 domaćinstava, koja spadaju u najranjivije kategorije. RSP će omogućiti izgradnju 907 stambenih jedinica, isporuku gradjevinskog materijala za 120 stambenih jedinica, izgradnju 60 montažnih kuća i Doma za stare u Pljevlja.

A.Đ.

U cilju održavanja isključivog dojenja, koje podrazumijeva dobijanje samo majčinog mlijeka bez dodatne hrane ili tečnosti tokom prvih šest mjeseci, dr Lekić preporučuje započinjanje dojenja u toku prva dva sata nakon rođenja djeteta.

Savjetuje i dojenje na zahtjev, kad god odojče poželi, kao i nedavanje cucle. „Majčino mlijeko je idealna hrana za novorođenče i odojče, zadovoljava sve nutritivne potrebe i raspolaže sa brojnim činiocima koji

kompenzuju fiziološku nezrelost djeteta u ovoj fazi rasta i razvoja. Dojenje je mnogo više od hrane, jer ono predstavlja komunikaciju s majkom, razmjenu ljubavi i topline, sigurnost, nježnost. Omogućava pravilan razvoj djece uz dugoročan pozitivan uticaj na zdravlje, kako djece tako i majki“, kazala je Lekić.

Naglašava i da dojena djeca imaju manji rizik da u kasnijem životu pate od povišenog krvnog pritiska, holesterola, debljine ili razvoja dijabetesa tipa II.

Dokazano je, kako navodi, da kod izostanka dojenja postoji rizik za češće upale uha, infekcije probavnog trakta, disajnog sistema, astmu, obesitas, leukemiju, sindrom iznenadne smrti dojenčadi...

Rizik, međutim, postoji i za majku.

“Ako majka ne doji postoji povećan rizik od razvoja karcinoma dojke, jajnika i endometrija, osteoporoze, reumatoidnog artritisa, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, stresa i anksioznosti”, kazala je Lekić.

DRUŠTVO 19

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Uprkos značaju dojenja za razvoj djeteta, Crna Gora daleko ispod evropskog prosjeka

DESET KORAKA DO USPJEŠNOG DOJENJA

STAV

1

Svaka ustanova koja se bavi pružanjem njege trudnicama i porodiljama politiku podrške dojenju treba da objavi u pisanom obliku, kako bi o tome bili obaviješteni svi zaposleni zdravstveni radnici

2

edukovati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku podrške dojenju i u praksi

3 4

informisati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja

pomoći majkama da počnu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda

5

naučiti majke tehnikama uspješnog dojenja i pomoći im da održe laktaciju čak i situaciji kada su nakon porođaja odvojene od svojih beba

6

ne davati novorođenim bebama nijednu drugu hranu niti tečnost osim majčinog mlijeka, osim kada je to medicinski neophodno

ni u povećanju broja dojilja do šest mjeseci i više”, kazala je Lekić.

Govoreći o razlozima zbog kojih žene ne doje, Lekić navodi onaj “da nemaju dovoljno mlijeka”.

“Strah roditelja da je beba gladna, da ne mogu tačno znati koliko je uzela po obroku mlijeka da bi adekvatno napredovala je najčešći razlog korišćenja flašica i cucli varalica koje su veliki neprijatelj dojenju”, kazala je Lekić, ističući da briga za bebu kod roditelja izaziva potrebu da mu ponude najbolju hranu na početku novog života.

Lekić napominje da je procenat uspostavljanja dojenja od najmanje šest mjeseci neizvjestan, ako roditelji nemaju pravu informaciju tokom trudnoće o majčinom mlijeku, te ako

nemaju informaciju o tehnici dojenja, teškoćama na koje će majka nailaziti prilikom dojenja, ali i ako nemaju podršku supružnika, kao i povezanost sa patronažnom službom i izabranim pedijatrom u prevazilaženju nailazećih problema i podrške.

● NAJČEŠĆE ZABLUDE “Zabluda koje se tiču dojenja ima dosta, od onih koje se se lako prevazilaze, do onih kojih se teško odričemo. Tako se često susrećemo sa onim nekvalitetno, odnosno tanko mlijeko, mlijeko može iznenada nestati, u manjim dojkama se stvara i manje mlijeka, ako dojite često mlijeko može nestati, ako beba doji noću imate

malo mlijeka, grudi su mekane, smanjila se produkcija mlijeka. U praksi se veoma često i lako donose individualne odluke za dodavanje zamjena majčinog mlijeka bez opravdanih medicinskih indikacija i realne potrebe”, kazala je dr Lekić.

Kad je riječ o stavovima prema dojenju, ona je kazala da pripreme za to počinju “mnogo prije porođaja”.

“U djetinjstvu i adolescenciji pozitivnim stavovima u svojoj porodici, okruženju, potom tokom trudnoće kada se trudnica pravilno informiše o prednostima dojenja i značaju majčinog mlijeka na zdravlja njene bebe”, kazala je Lekić, akcentujući značaj ljekara u promociji dojenja tokom pripreme buduće majke za dojenje i pravilnu ishranu djeteta.

7

organizovati zajednički smještaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno

8

podsticati dojenje na zahtjev - prema potrebi bebe (bez vremenski određenih intervala)

9

izbjegavati korišćenje varalice - umirivanjem djeteta varalicom cuclom smanjuje se broj podoja

10

pomoći osnivanje i njegovati saradnju sa grupama za podršku dojenju i upućivati majke da im se obrate prilikom izlaska iz bolnice

BOJANA PEJOVIĆ

“ŽRTVUJTE” IZGLED I DOJITE Nije nikakva novost da je Crna Gora, po mnogo čemu iznad evropskog prosjeka. Samo je pitanje koliko je to, po čemu smo natprosječni, stvarno korisno za naše društvo.

Prvo mi na pamet pada broj korisnika mobilnih telefona u zemlji. Evropa nam, sa gotovo dva telefona u džepu svakog stanovnika, i te kako gleda u leđa.

Ali je kad je riječ o, recimo, dojenju, tu se i ne možemo baš pohvaliti jer smo, nažalost, daleko od evropskog prosjeka. Ono od čega nam zavisi zdravlje djece, reklo bi se da je ipak periferno većini majki u Crnoj Gori.

Naravno, posebnu pažnju zaokupljaju razlozi zbog kojih se današnje žene tako lako odriču onog što je bila, ne samo obaveza, već i zadovoljstvo naših majki.

Ako se zanemare realni razlozi, onda su oni estetski najčešći zbog kojih bebe budu uskraćene dojenja.

Jer, kako će se mlada majka sljedećeg ljeta, ako je cijelu godina dojila, skinuti u kupaći kostim, a da ne izgleda “zapušteno”.

U Evropi i svijetu slika je savim drugačija, majke doje svuda. U restoranu, kafiću, u parku, metrou. Kad bismo lijepe stvari preslikavali kod nas, zbilja bi nam bila posve drugačije.

Stoga je obaveza države da neprestano podsjeća na važnost dojenja, s akcentom na benefite koje ono nosi. Prije svega na djecu. Zato, žene dajte svoj doprinos povećanju evropskog prosjeka, “žrtvujte” izgled i dojite djecu.

20 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

NAGRADNA IGRA VRIJEDNA

100.000 €

DOBITNIK BIRA AUTOMOBIL DanilovgraD

Uspjeh naših gimnastičarki Sedmi Montenegro internacionalni kup održan je u Budvi, u mediteranskom sportskom centru prošlog vikenda, u ritmičkoj gimnastici u organizaciji Vesne Radonjić, predsjednice Gimnastičkog kluba ‘’Budva’’.

Učestovalo je preko stotinu gimnastičarki iz raznih zemalja, Rusije, Bugarske, Norveške, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Itailije, Rumunije, Mađarske, Egipta,

a Crnu Goru predstavljale su takmičarke iz Danilovgrada.

Naime, Gimnastički klub ‘’Danilovgrad’’ ovog puta učesvovao je sa 32 takmičarke i još jednom ostvario odlične rezultate. Takmičenje se sastojalo od pojedinačnog i grupnog izvođenja vježbi, podijeljenog po kategorijama godišta sa ili bez rekvizita. U individualnim koreografijama u kategoriji 2005. godište prva tri mjesta osvojile su takmi-

čarke Saša Jovanović zlatnu, Anja Đurović srebrnu i Sara Đurović bronzanom medalju.

U kategoriji 2003-2004. godište Sara Kalezić osvojila je prvo, Katarina Šiklić drugo i Anja Vulić treće mjesto, dok je u kategoriji 2009. godište Kaća Kljajić osvojila bronzanu medalju.

Direktorica GK ‘’Danilovgrad’’ Đina Brajović navodi da su jako zadovoljni osvojenim plasmanom uzimajući u obzir da djevojčice treniraju svega godinu i po. Ona još jednom apeluje na podizanje svijesti građana kako bi što više djece uključili u ritmičku gimnastiku kao jednim od najzdravijih sportova.

I.M.

Jednostavno do nagrade Počela je nagradna igra vrijedna 100.000 eura u kojoj dobitnik bira automobil po svom ukusu.

Potrebno je da kupujete Dnevne novine deset dana uzastopno, izrežete deset kupona sa naslovne strane i pošaljete na adresu - Dnevne Novine Kralja Nikole bb 81000 Podgorica, sa naznakom “Za nagradnu igru” ili donesete direktno u našu redakciju. Kupone možete nastaviti da sakupljate i dalje i tako povećavate vašu šansu da dobijete automobile. Ukoliko budete izvučeni, vi birate jedan od automobila sa slike, birate boju i opremu do iznosa od 16.600 eura.

CRNA GORA 21

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

PLJEVLJA

Održan prvi džip reli

Tivćanin Tomislav Božanović ukupni je pobjednik prvog pljevaljskog džip relija “Pljevlja Trophy” održanog minulog vikenda, uz učešće tridesetak posada iz cijele Crne Gore. Drugi u generalnom plasmanu bio je Branislav Danilović, a treći domaći vozač Aleksandar Džogaz.

Ipak, sva trojica ostala su u sjenci Tomislavovog sina, devetogodišnjeg Miroslava, koji je pobrao sve simpatije, i publike i žirija. Miroslav je vozačke kvalitete demonstrirao i na “ispitu spretnosti”, a nagrađen je specijalnom nagradom.

Pored orijentacione vožnje i ispita spretnosti ljubitelji terenaca, njih preko 80, odvezli

Tomislav Božanović i njegov sin Miroslav (za volanom) u toku vožnje

Sakupi 10 kupona i osvoji jedan od 11 automobila

Mazda 3

Kia Ceed

Penjači uspješno završili obuku Regionalna razvojna agencija (RRA) za Bjelasicu, Komove i Prokletije i lokalna Turistička organizacija (LTO) Mojkovca, organizovali su trodnevnu obuku slobodnog penjanja na vještačkim stijenama, na kojoj je učestvovalo deset polaznika. Prema riječima direktorice TO Mojkovac Magdalene Mrdović, vještačka stijena je dobila naziv zbog svoje strukture koja omogućava tu vrstu sporta.

V.B.

Hyundai ix35

Ford Focus

Renault Megane

Kia Sportage

Renault Captur

Renault Clio

NIKŠIĆ

Nissan Juke

MOJKOVAC

Nissan Note

su turu od Pljevalja do podnožja Ljubišnje i nazad, vozeći obroncima te planine u čijem podnožju im je priređen i ručak.

Mirhad Plakalo iz Automoto kluba “AP spot” Pljevlja kazao je da je trasa relija bila izuzetno zahtjevna te da su vozači bili na svojevrsnom ispitu svojih sposobnosti.

Kotizacija je bila 20 eura, a za sve učesnike obezbijeđen je bio ručak u podnožju Ljubišnje i večera i druženje u hotelu “Franca”.

Organizaciju relija su pomogli opština Pljevlja i Turistička organizacija Pljevlja, a generalni sponzor je Rudnik uglja AD Pljevlja.

D.K.

Hyundai i30

TIVAT

Počela sezona skijanja na vodi

Promotivnim vožnjama i svečanoću upriličenom povodom početka rada žičare za skijanje na vodi na atraktivnoj lokaciji Župa, juče je počela sezona skijanja.

“Prirodno okruženje i lokacija, u neposrednoj blizini aerodroma i na samom ulasku u grad čine tivatsku Župu izuzetnim potencijalom za razvoj kreativnih i uzbudljivih, a u isto vrijeme sportskih i zabavnih sadržaja, koji

će tokom godina privući hiljade novih gostiju i posjetilaca”, kazao je direktor kompanije Aquacom Montenegro Davor Todorović, istakavši da je “wakeboard” sve popularniji sport za mlade generacije koje se prepuštaju izazovima i uživanju na vodi.

U kompaniji su zadovoljni prošlogodišnjim, dvomjesečnim radom žičare. Dnevno, u prosjeku su imali oko 80 skijaša na vodi.Z.K.

22 crna gora

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

tivat

Fešta uz žućenicu

Proteklo g vikenda u Tivtu je održana još jedna gastro-fešta posvećena autohtonoj primorskoj divljoj jestivoj travi - žućenici.

Manifestacija je okupila veliki broj posjetilaca, a Trg od kulture bio je pretijesan da primi sve zainteresovane domaće i brojne goste, koji su došli da vide i usput probaju neke od delicija od žućenice koje su se našle u ponudi.

Tridesetak izlagača oborilo je rekord ove gastro manifestacije jer se predstavilo sa preko 250 jela od žućenice, kazao je idejni tvorac ove manifestacije novinar i publicista Mašo Čekić.

Uz brojne slane i slatke ponude posjetioci su tokom večeri uživali uz mu-

ziku ansambla Egzodusi i Jelene Kažanegre, a imali su priliku i da kupe „Knjigu o žućenici” svojevrsni suvenir, koju je izdala knjižara „So” iz Herceg Novog.

I ovogodišnja gastro manifestacija imala je međunarodni karakter.

Svojom nacionalnom kuhinjom predstavila se ekipa iz poljskog grada Skočova, kojima je ove godine treći put da učestvuju na Žućenici i, kako rekoše i ubuduće će dolaziti jer su zaljubljeni u Tivat, kao i delegacija mađarskog grada Vereša. „Rodilo se novo prijeateljstvo između dva grada, a sve zahvaljujući tome što je u našem gradu nekad radio urbanista Zoltan Mađar, kao i KUD-u Boka“, naveo je Čekić. Z.K.

Učenice iz podgoričke škole “Sergije Stanić”

TEKST OBAVJEŠTENJA ZA XXII REDOVNO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE AKCIONARA Na osnovu člana 46. stav 2 tačka 3 Statuta Rudnika uglja A.D. Pljevlja, a u vezi sa članom 36. Zakona o privrednim društvima ("Sl.list RCG" br. 6/02, «Sl.list CG» br. 17/07,80/08 i 40/10, 73/10,36/11 i 40/11) i članom 29. Statuta Rudnika uglja A.D. Pljevlja, člana 6. stav 1. i člana 7. Poslovnika o radu Skupštine akcionara, Odbor direktora Društva, u skladu sa svojom Odlukom br. 01- 4644/29 od 17.06.2014. godine, saziva

XXII - REDOVNO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE AKCIONARA RUDNIKA UGLJA A.D. PLJEVLJA Skuština akcionara će se održati dana 22.07.2014 godine (utorak) u Pljevljima u sali Doma rudara sa početkom u 13h, a identifikacija i registracija akcionara počeće istog dana u 12h.

Za Skupštinu se predlaže slijedeći:

DNEVNI RED 1. Razmatranje prijedloga i usvajanje: 1.1. Prijedloga Izvještaja o radu i poslovanju Rudnika uglja A.D. Pljevlja u 2013. godini; 1.2. Prijedloga Izvještaja o finansijskim rezultatima poslovanja sa finansijskim iskazima Rudnika uglja A.D. Pljevlja u 2013. godini; 2. Razmatranje Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza Rudnika uglja A.D. Pljevlja za 2013. godinu; 3. Donošenje Odluke o dopunama Statuta Rudnika uglja A.D. Pljevlja 4. Obavještenje o rezultatma postupka nabavki iniciranih odlukama Skupštine akcionara.

5. Izbor revizora za 2014 godinu; 6. Izbor članova Odbora direktora; Materijali za Skupštinu se nalaze u poslovnim prostorijama Društva, Ul. Velimira Jakića br.6 – u kancelariji Sekretara Društva i stavljaju se na uvid akcionarima 30 dana prije održavanja Skupštine, svakog radnog dana od 11h - 15h počev od 23.06.2014.godine.

U cilju efikasnije organizacije rada Skupštine, pozivaju se akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini da se prijave Sekretaru Društva najkasnije 48 sati prije održavanja Skupštine. Punomoćnici dostavljaju spisak zastupanih akcionara sa brojem akcija koja ta lica posjeduju sa ovjerenim punomoćjima i fotokopijama lične karte davaoca punomoćja.

Identitet akcionara - punomoćnika dokazuje se na osnovu lične isprave.

Ovo obavještenje sa bližim informacijama biće dostupno akcionarima na internet adresi www.rupv.me Kontakt telefon: +382 52 321 613.

PREDSJEDNIK, mr Zoran Gospić dipl.ing.geol.

crna gora 23

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Bijelo Polje

Kreće akcija Prosjak

N

a bjelopoljskim ulicama, već duže vrijeme, prisutan je veliki broj prosjaka. U policiji ne žele da daju informacije bez odobrenja centrale u Podgorici, ali prema saznanjima DN u toku je akcija na suzbijanju prosjačenja pod nazivom ”Prosjak”.

Prema nezvaničnim navodima iz bjelopoljske policije, akcija kojom bi se suzbilo prosjačenje po gradskim ulicama već je u toku.

“Narednih dana pripremićemo posebnu akciju, kako bi što više njih bilo uhvaćeno na djelu. Takođe smo u saznanju da se lica koja prosjače na bjelopoljskim ulicama dovoze vozilima sa strane i u tom pravcu ćemo adekvatno odreagovati”, kazao je naš sagovornik iz policije.

Vlasnik ugostiteljskog objekta “Kapitol” u centru Bijelog Polja Šefko Kečo Heldić ukazuje na prisustvo velikog broja prosjaka na ulicama.

“To je najizraženije subotom kada je pazarni dan.

Prosjaci, uglavnom mlađe osobe romske nacionalnosti koje su, po svemu sudeći, sa strane, ovih dana posjećuju bašte lokala i od mu-

šterija traže milostinju. Dok im se ne udijeli novac ne odlaze”, kaže Heldić.

Predsjednik NVO MMNE Željko Đukić ističe da su i ranije upozoravali nadležne na prisustvo velikog broja prosjaka u gradu.

“Problem prosjačenja je prisutan svugdje u svijetu, ali pada u oči novi oblik na koji nadležni žmure. Naime, već nekoliko mjeseci u gradu se mogu sresti djevojke i mladići iz Srbije sa bedževima na reveru garderobe kako navodno sakupljaju novac za neku oboljelu osobu.

Očigledno je da se radi o organizovanom prosjačenju”, kaže Đukić.

Predsjednik područnog organa za prekršaje Alija Beganović objašnjava za Dnevne novine da je Zakonom o javnom redu i miru predviđen prekršaj prosjačenja koji obuhvataju dva

U susret turističkoj sezoni polaznici Azmont akademije iz Bijelog Polja angažovani su na uređenju grada.

Najavljivana saradnja hercegnovske opštine i Azmont investmenta u vidu angažovanja radnika na ispomoći u pripremi gradske infrastrukture za predstojeću sezonu je u punom jeku.

Polaznici Azmotove akademije u Bijelom Polju koji su okončali pripremnu obuku radno su angažovani i prije obećanog im roka, što se pokazalo kao dobar korak, jer će biti odrađeni poslovi i sanirani mnogi problemi koje komunalna preduzeća Herceg Novog već duže vrijeme ne uspijevaju da riješe. Po riječima Senka Čabarkape iz Azmont Investmenta Portonovi, angažman Azmontovih radnika i za njih same je dobra prilika jer se radi o nezaposlenima koji su dugo bez posla i na pruženu priliku gledaju kao šansu za ostvarivanje egzistencije. Svi radovi i sanacije, zbog početka sezone, biće obustavljeni 1. jula kada ističe i dogovoreni rok angažovanja Azmontovih radnika na ispomoći hercegnovskim komunalnim preduzećima.

S.M.

člana.

“Prema prvom članu predviđeno je da će se novčano od 30 do 200 eura kazniti lice koje prosjači, a drugim da će se novčano od 500 do 1.500 eura ili zatvorom do 60 dana sankcionisati lice koje organizuje prosjačenje ili drugog navodi na to”, ka-

že Beganović.

Prema njegovim riječima, prošle godine od juna do avgusta protiv desteak osoba po prijavi policije vođen je postupak zbog prosjačenja.

“Protiv nekoliko lica vođen je redovni postupak što znači da su imali prebivalište u Crnoj Gori, a bilo je i slučaje-

HeRCeG NoVi

Bijelo Polje

va koji su završeni po skraćenom, hitnom postupku, što znači da se radilo o stranim državljanima ili licima bez državljanstva. Što se tiče organizovanog prosjačenja u posljednjih dvije godine u područnom organu za prekršaje nije bilo takvih prijava”, ističe Beganović.

B.Č.

Programirani stečaj za brodogradilište

Počinje izgradnja nove škole u Dobrakovu

Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore predložio je uvođenje programiranog stečaja u Brodogradilište u Bijeloj, nakon četiri neuspjela tendera. Ulaganje u novu djelatnost brodogradlišta - remont jahti i mega jahti, a koje je promovisano procesom privatizacije, ostaje okosnica predloženog programiranog stečaja.

Osim toga, ciljevi su i obezbijediti posao i osigurati izmirivanje svih obaveza prema zaposlenima.

U Brodogradilištu krajem juna i tokom naredna dva mjeseca očekuju puno uposlenje. Najavljen je dolazak desetak brodova do kraja avgusta. Sada je u toku remont na šest plovila. Uprkos tome što ovakvo uposlenje obećava sigurnost, u sindikatu strahuju od mogućeg otpuštanja radnika. Sindikalci ističu da će poštovati Zakon o stečajnom postupku, ali i štititi sva svoja prava. S.M.

U bjelopoljskom mjesnom centru Dobrakovo u toku su pripremni radovi na izgradnji novog objekta škole koja radi kao područno odjeljenje osnovne škole “Mladost” u Kanjama.

Menadžer opštine Fahrudin Begović potvrdio je Dnevnim novinama da je postojeći objekat dotrajao i da nijesu postojali elementarni uslovi da djeca pohađaju nastavu.

“Radiće se objekat koji će raspolagati prizemljem u kojem će biti višenamjenska sa-

la za fizičku kulturu sa mjesnom kancelarijom i prostorom za seosku ambulantu i spratom gdje će biti izgrađene dvije učionice i zbornica za odvijanje nastave od prvog do četvrtog razreda, kao i mokri čvor sa toaletom. Investicija koju finansira lokalne uprava u grubim radovima, iznosi oko 100.000 eura, a kada objekat bude stavljen u funkciju, odnosno uređen i okolni teren premašiće sumu od 180.000”, kazao je Begović.

B.Č.

24 SVIJET

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

OBRAĆANJE UKRAJINCIMA

Porošenko predstavio put do primirja

K

IJEV, MOSKVA, LUGANSK - Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko zvanično je predstavio mirovni plan za deeskalaciju sukoba na istoku zemlje. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je važno da na bazi primirja u Ukrajini počne dijalog među sukobljenim stranama.

Predsjednik Petro Porošenko u obraćanju naciji predstavio je svoj mirovni plan za istok zemlje. U govoru, koji je u toku noći sa subote na nedjelju proslijeđen televizijama za jutarnje emitovanje, Porošenko je rekao da je spreman da razgovara sa onima koji su se “prevarili” usvojivši separatističke stavove.

“Izuzetak su naravno oni koji su bili umiješani u terorizam, ubistva ili mučenja”, poručio je Porošenko, koji je 7. juna preuzeo funkciju šefa države. Porošenko je rekao da garantuje veću bezbjednost za sve učesnike pregovora, za sve koji žele da “umjesto jezika oružja usvoje jezik argumenata”. Prema mirovnom planu, čije su djelove objavili neki mediji, predviđeno je i formiranje koridora kojim bi se omogućilo da se “ruski plaćenici”, kada polože oružje, vrate u Rusiju.

“Scenario mira je naš glavni scenario. To je naš plan A”, naveo je Porošenko. Ukrajinski predsjednik je, međutim, upozorio da oni koji žele da zloupotrijeb e mirovni plan da bi dobili na vremenu i regrupisali snage treba da znaju da postoji i

plan B. Jedan od vođa proruskih pobunjenika rekao je da su Porošenkovi napori “beznačajni” sve dok ne podrazumijevaju i potpuno povlačenje ukrajinskih snaga sa istoka Ukrajine i priznavanje nezavisnosti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da je važno da na bazi primirja u Ukrajini počne dijalog među sukobljenim stranama, izražavajući žaljenje što se borbena dejstva

sukobe.

Porošenko je obećao i da će dozvoliti slobodnu upotrebu ruskog jezika lokalnim zajednicama u ukrajinskom regionu Donbas, javila je ruska novinska agencija Itartas.

“Decentralizacija vlasti predviđa proširenje prava regiona kada su u pitanju istorijsko pamćenje, kulturna tradicija i jezik. Lokalne zajednice u Donbasu imaće puno pravo na slobodnu upotrebu ruskog zajedno sa državnim jezikom”, rekao je Porošenko u obraćanju građanima Ukrajine. Međutim, i pored primirja koje je proglasio predsjednik, ukrajinska Nacionalna garda nastavila je juče da granatira selo Ananijevka u regionu Luganska, naveli su iz samoproklamovane Narodne Republike Lugansk. Manji sukobi su zabilježeni u blizini pograničnog punkta Izvarino na ukrajinskoj granici, navela je Luganska Republika, čiji pripadnici, osim ovog, drže još dva pogranična punkta.

Petro Porošenko sa generalima ukrajinske vojske razmatra plan o primirju na istoku zemlje

20

hiljada civila do sada je pobjeglo iz Donjecka, Luganska i ostalih oblasti na jugoistoku Ukrajine, gdje već nekoliko mjeseci traju borbena dejstva između lokalnih pobunjenika i ukrajinskih snaga.

ne prekidaju. Putin je, kako je prenio Itartas, rekao i da je u noći sa subote na nedjelju sa ukrajinske strane pucano na rusku teritoriju.

“Borb e na dejstva se ne prekidaju. Vidjeli smo sinoć prilično aktivno dejstvo artiljerije sa ukrajinske strane”, rekao je juče ruski predsjednik. I pored zvanične podrške Porošenkovom planu, Putin je tokom vikenda naredio da oružane snage u centralnom dijelu Rusije budu “u stanju maksimalne pripravnosti”. U vojnoj vježbi, koja će trajati do subote, učestvuje 65.000 vojnika. Francuski predsjednik Fransoa Oland i njemačka kancelarka Angela Merkel zatražili su od ruskog predsjednika da pozove na nastavak pregovora u Ukrajini i apeluje na sve strane da obustave

Pripadnik pobunjenika sa istoka Ukrajine

svijet 25

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

neredi u kosovskoj mitrovici

Albanci se ne mire sa ª Parkom miraº KOSOVSKA MITROVICA - Dva policajca i jedan novinar su povrijeđeni, a policijsko vozilo je oštećeno u neredima koji su juče izbili u južnom dijelu Kosovske Mitrovice tokom protesta Albanaca. Albanci su, na protestu zbog izgradnje “Parka mira” na mostu preko Ibra, zasuli kamenicama pripadnike kosovske policije i pripadnike Kfora koji su odgovorili suzavcem i šok bombama. Gradonačelnik sjevernog dijela Kosovske Mitro-

vice Goran Rakić, koji se nalazio s okupljenim Srbima u blizini mosta preko Ibra, rekao je da podržava svaki vid izražavanja slobodne volje građana i dodao da ne želi da vjeruje da iza slogana “Ili mi ili vi”, pod kojim se održava protest u južnom dijelu grada, stoji nešto što nema konotaciju mira. Rakić je ocijenio da je izgradnja “Parka mira” potez ka normalizaciji situacije u Kosovskoj Mitrovici i pozvao prištinske vlasti da ublaže retori-

ku koja je i dovela do današnjih demonstracija. Albanci iz južnog dijela Kosovske Mitrovice organizovali su se preko društvenih mreža i za juče u 15 časova zakazali protest kod mosta na Ibru zbog izgradnje takozvanog “Parka mira”, koji je na tom mostu podignut pošto su Srbi uklonili ranije barikade.

Gradonačelnik Južne Mitrovice Agim Bahtiri izjavio je da je strpljenju došao kraj i da nova barikada na mostu na Ibru u vidu parka, odmah mora da se ukloni.

Godišnjica Otadžbinskog rata u Rusiji AtinA

Pala još jedna tona heroina u Pireju

ATINA - Gotovo tonu heroina otkriveno je u skladištu u blizini Atine i 14 osoba je uhapšeno, što je druga velika zapljena droge u Grčkoj u posljednjih nedjelju dana. Prema prvim informacijama 986,6 grama heroina je dopremljeno tankerom u Grčku i pronađena je u jednom skladištu u pomorskom mjestu Koropi, na oko 40 kilometara od Atine.

Među uhapšenima je većina članova posade tankera, njih 10 svi su stranci i direk-

tor grčke kompanije koja je vlasnik broda, kao i još troje umiješanih u aferu, saopštila je policija, prenijela je agencija AFP. Droga je bila skrivena u tankeru “Nurl” u vlasništvu grčke pomorske kompanije koji je plovio pod zastavom afričke države Togo, a koji su lučke vlasti takođe zaplijenile. Prije nedjelju dana nešto više od tonu heroina otkriveno je u drugom skladištu u Atini i 11 osoba je uhapšeno, uključujući i brodovlasnika.

MOSKVA - U Rusiji se u juče obilježavao Dan sjećanja i tuge za žrtvama Velikog otadžbinskog rata sovjetskog naroda protiv fašističkih okupatora. Dana 22. juna 1941. trupe fašističke Njemačke, ne objavljujući rat, napale su Sovjetski Savez, čime je počeo Veliki otadžbinski rat koji je odnio skoro 27 miliona života građana SSSR. Na teritoriji Rusije zastave su juče spuštene na pola koplja, polaže se cvijeće pred spomenike, odaje se počast minutom ćutnje.

U Moskvi u kojoj živi skoro 150.000 veterana Velikog otadžbinskog rata planirano je više od hiljadu komemoracija. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin položio je vijenac ispred Vječne vatre kraj Groba neznanom junaku u Aleksandrovskom parku.

drAmA u BeoGrAdu

Naoružani muškarac upao u prostorije SNS

BEOGRAD - Naoružani muškarac, uz prijetnju samoubistvom, ušao je juče u centralne prostorije vladajuće Srpske napredne stranke u Beogradu. Nakon što su u sjedište stranke došli ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i direktor policije Milorad Veljović, muškarac je predao oružje. To je potvrdio ministar Stefanović, koji je objasnio da je ta osoba, kojoj nije želio da otkrije identitet, tražila razgovor sa rukovodstvom SNS-a i da je predala pištolj pošto su njeni predstavnici došli u sjedište

stranke. Rekao je da je pomenuti čovjek ušao u sjedište SNS-a zbog različitih problema koje je imao već nekoliko godina, ali da tom prilikom nije nikom prijetio. Takođe, muškarac koji je upao u SNS, nije kriminalac, odnosno nije iz kriminogene sredine, rekao je Stefanović. Čovjek je odvezen kolima Hitne pomoći, a kako Tanjug saznaje, biće upućen u psihijatrijsku bolnicu “Laza Lazarević”. Reporter RTS-a sa lica mjesta izvijestio je da je u pitanju Dragoljub G. koji ima 57 godina i koji je nedavno ostao bez posla.

26 SVIJET

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

DUGOROČNE POSLJEDICE

Fukušima - katastrofa koja traje B EOGRAD - Ekspertski komitet Vlade Japana saopštio je da je 2.688 ljudi, od čega pola u prefekturi Fukušima, izvršilo samoubistvo zbog posljedica velikog cunamija i izlivanja radijacije u martu 2011. godine.

Prošlo je više od tri godine od prirodne katastrofe na sjeveroistoku Japana u kojoj je stradalo oko 19.500 ljudi, ali u privremenim prihvatnim centrima, polako raste broj žrtava. Mediji u prefekturi Fukušima prenose da je od udara razornog zemljotresa i naleta velikog cunamija 11. marta 2011. do danas u Japanu zabilježeno 2.688 slučajeva samoubistva koja stručnjaci ocjenjuju kao suicid prouzrokovan bolešću ili duševnom patnjom nastalom usljed posljedica te prirodne katastrofe ili nuklearnog incidenta koji je uslijedio nakon nje.

Od ukupnog broja polovina samoubistava se desila u samoj prefekturi Fukušima, koja je pored

udara cunamija pretrpjela i najveću i najdugoročniju štetu uslijed izlivanja velikih količina radijacije iz cunamijem razorene nuklearne centrale “Fukušima 1”.

Stanovnici u toj oblasti imaju najmanje nade za povratak na svoja ognjišta. To ne zavisi samo od izgradnje novih domova već i od uklanjanja radioaktivnosti, koja zahtijeva mnogo vremena i ekonomskih sredstava i koja je, u nekim slučajevima, fizički neizvodljiva.

Izuzev što su prisiljeni na život u kampovima ili tuđim domovima, žitelji Fukušime ne mogu ni da se nadaju povratku radu ili ekonomski boljem životu. Poljoprivreda i ribar-

stvo, koji su predstavljali najveću privrednu granu u toj oblasti, duboko su uzdrmani zbog toga što su zemljište i priobalni pojas zagađeni radioaktivnim supstancama.

Devedeset odsto ljudi koji su od nesreće do danas digli ruku na sebe su penzioneri - ljudi stariji od 65 godina, od kojih su mnogi izgubili ne samo domove već i neke od svojih najmilijih.

Da li je riječ o samoubistvu koje je u vezi sa nesrećom od prije tri godine, ili o suicidu iz nekih drugih razloga, utvrđuje tim stručnjaka koji sačinjavaju policijski istražitelji, ljekari i advokati.

U slučaju kad oni samoubistvo zvanično proglase kao čin prouzrokovan psihofizičkim naprezanjem ili patnjom uslijed života u teškim uslovima raseljeništva, porodici preminulog se dodjeljuje odšteta u iznosu do 50.000

dolara.

Japanske vlasti se na sve načine trude da preduhitre samoubistva raseljenih lica. Organizuju koncerte i zabavne večeri, mini-samoposluge i restorane na točkovima i obilaze prihvatne centre kako bi stanarima ol akšali svakodnevni život. Često se osnivaju i mreže ljekara i mladih volontera koji dolaze na vrata i provjeravaju da li se stare osobe osjećaju dobro i da li im treba medicinska i druga pomoć. Uprkos tome, broj samoubistava je već prešao 10 odsto od ukupnog broja žrtava velike nesreće iz 2011. RTS

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Broj 874 KOLAČI I TORTE

Kuvar

Ukusni i slatki voćni užitak

Neka vam priprema kolača bude jednostavnija i brža, a uživanje u poslasticama veće uz nekoliko naših jednostavnih savjeta

RECEPT POZNATIH

Kocke s jagodama OSVJEŽAVAJUĆI NAPITAK

Ledeni čaj od kajsija i tonika JELOVNIK

Pravila ljetnje ishrane

ZDRAVA NAMIRNICA

Ljekoviti bosiljak Mirisna biljka bosiljak se koristi protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, kod prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo. Istraživanja zvanične medicine

pokazala su da se svježim bosiljkom uspješno liječe bolni otečeni zglobovi, a prije svega oni zahvaćeni artritisom. Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično djeluju kao diklofenak tablete.

28 KUVAR

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

DORUČAK

Kiflice

RUČAK

UŽINA

VEČERA

●Sastojci●

Pohovani celer

●Sastojci●

2 crvene ljute papričice 30 g đumbira 2 čena bijelog luka 50 g smeđeg šecera 100 ml kečapa 100 ml soja sosa biber, so 1/2 veze korijandera ili peršuna 1,5 kg rebaraca, prasećih 4 paradajza 4 klipa mladog kukuruza

Punjene paprike

Recepti

Rebarca

Rastvorite kvasac i kašiku šećera u mlakoj vodi i ostavite da nadođe oko 10 minuta.

Mlijeko zagrijte dok se ne pojave mjehurići, zatim sklonite sa šporeta, dodajte ostatak šećera i 80 grama putera i dobro promiješajte. Ostavite da se ohladi. U posudi pomiješajte smjesu sa kvascem, smjesu sa mlijekom, brašno i jaje.

Sve dobro zamijesite, prekrijte i ostavite da nadođe oko sat vremena. Tijesto zatim podijelite na dva dijela, razvucite u krug, preko ravnomjerno nanesite 70 g putera, isjecite dijagonalno i oblikujte kiflice. Kiflice stavite u rernu zagrijanu na 200 stepeni i pecite oko 1015 minuta.

●Sastojci● 120 ml tople vode 120 ml mlijeka jaje 80 g putera + 70 g putera 70 g šećera kašičica soli 500 g brašna pakovanje suvog kvasca

Očistiti i isjeckati ljute papričice. Đumbir i bijeli luk oljuštiti i izrendati. Sve pomiješati sa šećerom, pivom, kečapom, soja sosom i biberom. Isjeckati korijander ili peršun, pa umiješati. U kesu za zamrzivač staviti rebarca i naliti marinadom, zatvoriti i držati preko noći u frižideru. Isjeći povrće na komade. Izvaditi rebarca iz marinade, ocijediti i peći na roštilju oko 40 minuta. Posljednjih 15 minuta pečenja rebarcima dodati kukuruz i povrće (mogu i ražnjići od povrća). Ukrasiti i servirati po želji.

po 2 crvene i žute paprike 600 g miješanog mljevenog mesa pola šolje pirinča sjeckana glavica crnog luka 200 g kačkavalja jaje kašičica provansalskih začina so, biber

Oprati celer, oljuštiti i isjeći na šnite debele oko 1 cm. Ubaciti celer u ključalu vodu s limunom i kuvati 7 minuta. Procijediti i naglo ohladiti pod mlazom vode. Posoliti i pobiberiti.

Za paradajz-sos prvo isjeckati luk i ispržiti ga na kašici ulja.

Dodati paradajz i krčkati 15 minuta. Isjeckati suncokret i izmiješati ga s lješnicima, parmezanom, prezlama. Uvaljati komade celera prvo u brašno, pa u razmućeno jaje i na kraju u mješavinu sa prezlama. Pržiti na preostalom ulju sa svake strane po 5 minuta i servirati uz sos.

●Sastojci● 1 kg korijena celera so sok 1 limuna biber crni luk 60 g ulja konzerva paradajza u komadićima (425 ml) 100 g sjemenki suncokreta 60 g mljevenih lješnika 60 g parmezana 40 g prezli 6 kašika brašna 3 jajeta

Paprike oprati i očistiti. Pomiješati mljeveno meso, crni luk, rendani kačkavalj i jaje, pa začiniti začinskim biljkama, solju i biberom. Paprike napuniti ovom smjesom i staviti u šerpu. Rernu zagrijati na 180 stepeni. Luk očistiti i isjeckati. Ulje zagrijati u tiganju i izdinstati luk. Dodati paradajz i sve zajedno dinstati. Umiješati kečap, vino i supu, staviti da se kuva. Sos rasporediti oko paprika. Staviti poklopac na punjene paprike, oko 35 minuta kuvati. Poslije 25 minuta doliti slatku pavlaku. Paprike izvaditi iz sosa i staviti na tanjire.

Sos začiniti solju, biberom i šećerom. Umiješati gustin i preliti sosom paprike.

KUVAR 29

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

DORUČAK

RUČAK

UŽINA

VEČERA

Štapići sa slaninom

●Sastojci●

Pečeni krompir

●Sastojci●

500 g boranije karfiol so 600 g njoka crvena paprika mali patlidžan mala tikvica 3 čena bijelog luka glavica crnog luka 3 kašike maslinovog ulja 3 kašike začinskih biljaka biber

Tortilje

Njoke Boraniju oprati, očistiti i po potrebi izlomiti. Karfiol očistiti i izdijeliti na manje ružice. Sve skuvati u posoljenoj vodi i procijediti. Njoke skuvati u posoljenoj vodi prema uputstvu na kesici, a zatim ocijediti i ostaviti da voda otkapa. Papriku, patlidžan i tikvicu oprati i očistiti. Papriku isjeći na trake, a patlidžan i tikvicu na režnjeve ili kockice. Očistiti crni i bijeli luk, a zatim isjeckati. Zagrijati maslinovo ulje, pa na njemu propržiti luk. Dodati papriku, patlidžan i tikvicu, pa sve zajedno dinstati. Na kraju dodati njoke, pa na kratko sve zagrijati u tiganju sa povrćem.

Piletinu isjecite na kockice i prodinstajte. Kada dobije mjestimično zlatnu boju, dodajte kečap ili paradajz sos, so i začine, promiješajte pa sklonite sa ringle. Dodajte pavlaku i dobro promiješajte. Na polovinu tortilje nanesite piletinu u sosu i pospite rendanim kačkavaljem. Tortilje zatim pričvrstite čačkalicom. Pecite tortilje u rerni zagrijanoj na 200 C oko 10 minuta.

Lisnato tijesto odmrznite na sobnoj temperaturi, rastanjite oklagijom u pravougaonik debljine oko 3 mm. Na jednu polovinu poređajte režnjeve slanine i prekrijte drugom polovinom tijesta. Oštrim nožem isjecite štapiće dužine 10 cm a širine 2,5 cm. Premažite umućenim jajetom i uvrnite da se dobije oblik mašnice.

Poređajte na podmazan pleh i pospite rendanim sirom i susamom. Pecite u rerni dok ne porumene.

Krompir operite, osušite, sa svih strana izbodite viljuškom, premažite uljem i posolite. Spremljen krompir stavite da se peče u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, otprilike 50 minuta. Za to vrijeme u manju posudu stavite kisjelu pavlaku, dodajte svjež krem sir, sjeckani vlašac, začinite solju i biberom, i sve zajedno izmiješajte žicom. Ovako pripremljeno punjenje stavite u frižider da se ohladi. Krompir stavite na tanjire s listovima zelene salate, sa dvije strane ga pritisnite prema unutra da se rastvori, napunite ga nadjevom od sira i poslužite.

●Sastojci●

●Sastojci●

250 g lisnatog tijesta 70 g tanko sječene mesnate slanine jaje za premazivanje 50 g rendanog sira susam za posipanje

pakovanje tortilja 500 g pilećih prsa 200 ml kisjele pavlake 200 g kačkavalja 200 g kečapa ili paradajz sosa origano bosiljak so biber

4 krompira 150 g krem sira 100 g pavlake vezica vlašca ulje so, biber

Dodavanjem vode smanjuje se prskanje prilikom prženja mesa, masnoća se priprema dok se voda grije, pa je meso hrskavo, ali ne i suvo

33 odsto uzoraka leda uzetih iz ugostiteljskih objekata ima više bakterija nego što je dopušteno za vodu

30 KUVAR

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Pomoć u kuhinji

Hrskavo prženi pomfrit

NAKON SPREMANJA HRANE

Neutrališite mirise Završili ste pripremu specijaliteta, ali se miris hrane i dalje osjeća u kući? Evo nekoliko jednostavnih rešenja. Miris hrane zaista može da otvori apetit, ali ponekad, ako potraje, može da predstavlja problem. Evo nekoliko načina da neutrališete miris hrane.

Zatvorite vrata ostalih prostorija dok pripremate hranu Tkanina odmah upija masnoću i mirise, pa je zato najbolje da zatvorite vrata spavaće sobe, predsoblja i dnevne sobe dok pripremate specijalitete.

Na taj način ćete spriječiti da nameštaj ili odjeća upiju mirise.

Uključite aspirator ili održavajte protok vazduha u kuhinji Najbolji način da spriječite zadržavanje mirisa je da vam kroz kuhinju stalno cirkuliše vazduh. Ne zaboravite da češće mijenjate filtere na aspiratoru, a dok kuvate možete držati prozor otvorenim.

Odmah počistite i operite kuhinju Kada završite s pripremom hrane, operite posuđe koje ste koristili, ali i radnu površinu i šporet.

Prokuvajte omiljene začine Stavite šipku cimeta, karanfilić ili koru citrusa u posudu sa vodom i stavite da prostruji na blagoj vatri. Ovi prijatni mirisi će neutralisati zaostale mirise hrane.

Ostavite posudu sa sirćetom, sodom bikarbonom ili mljevenom kafom preko noći Kako bi se neutralisali mirisi hrane koju ste pripremali, na radnu površinu stavite posudu sa sirćetom, sodom bikarbonom ili mljevenom kafom i ostavite je preko noći. Do jutra će nestati neugodni mirisi.

Hrskavo isprženi štapići krompira – takozvani “pomfrit”, specijalitet su francuske kuhinje, ali odomaćen u cijelom svijetu. Otkrivamo vam trik pomoću kog će vaš pomfrit biti ukusan poput onog iz najboljih restorana. Pomfrit je idealan prilog uz glavno jelo, ali je odličan i kao grickalica uz omiljeni film. Da bi tako pripremljen krompir bio “kao u restoranu”, treba ga prije prženja oko 10 minuta držati u činiji punoj ledeno hladne vode.

Zatim isječeni krompir dobro osušiti kuhinjskom krpom, da ne bi vrelo ulje zbog toga prskalo unaokolo, kada se u tiganj ubaci krompir. Isprženi pomfrit dobro procijediti od ulja i dobro posoliti neposredno pred serviranje, da bi ostao što duže hrskav i da ne povuče vlagu.

UPOTRIJEBITE IH

Magični trikovi iskusnih domaćica KOCKICE LEDA U BOJI Ako u posudice za led koje ste napunili vodom sipate malo sirupa od pomorandže, maline, mentola ili limuna dobićete kockice leda u boji koje ce oduševiti vase malisane.

TIJESTO ZA PALAČINKE Ako vam se tijesto za palačinke lijepi za tiganj i nije rastresito, dodajte čašu piva ili snijeg od bjelanceta sa malo soka od limuna, palačinke ce biti rastresitije i neće se lijepiti.

MRLJE OD CRNOG VINA Crno vino ostavlja ružne i trajne mrlje na stolnjaku.

To mozete izbjeći ako isprljano mjesto odmah pos-

pete sodom bikarbonom ili kuhinjskom solju. Posle skidanja stolnjak isperite, a potom normalno perite. ČUVANJE HLJEBA U toplim letnjim danima hljeb ne treba uvijati u platnene salvete ili još gore, stavljati u polietilensku vrećicu sto mnogi čine. Najbolje je čuvati ga u metalnoj kutiji sa rupicama na poklopcu.

SKUPLJANJE DIMA Ako u prostoriji ima dosta pušaca, prostorija ce se ubrzo napuniti dimom i postati zagušljiva. Da bi se to izbjeglo, upalite običnu svijeću i stavite je na sto. Ona će vrlo brzo pokupiti sav dim i neće dozvoliti nagomilovanje novog.

KUVAR 31

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

OBRATITE PAŽNJU

Ne stavljajte sve u mikrotalasnu peć

Ako mislite da možete bilo šta da strpate u mikrotalasnu pećnicu, zatvorite je i upalite - varate se. Posudice od jogurta, plastične posude za čuvanje hrane, voće, aluminijumska folija, samo su neke od stvari koje nikada ne bi trebalo da stavljati u mikrotalasnu. I dok su neke štetne za zdravlje, druge mogu lako da izazovu kvar pećnice ili požar. Plastične posude za jednokratnu upotrebu, poput one od jogurta, ne smiju se koristiti u mikrotalasnoj pećnici. Nemojte se zavaravati raznim savjetima – priprema tvrdo kuvanih jaja u mikrotala-

snoj pećnici je čista greška.

Brzo zagrijavanje mikrotalasne u jajima stvara veliku količinu pare, a skupljanje pare na kraju će rezultirati pucanjem jajeta. Ako vam je na pamet pala sjajna ideja da u mikrotalasnoj podgrijete ostatak kupljene hrane koja se nalazi u ambalaži od stiropora - nemojte! Naime, imajte na umu – stiropor je vrsta plastike, a mikrotalasna je pravi neprijatelj plastike. U mikrotalasnoj treba izbegavati i tanjir sa metalnim rubom, jer metal može da reaguje na visokoj temperaturi i ošteti mikrotalasnu.

VOĆE I POVRĆE

Prisutne greške tokom kupovine

Ishrana bogata voćem i povrćem će vam pružiti mnogo više od ukusnih obroka, prije svega učinićete dobro svom zdravlju.

Kupujete namirnice samo jednom nedeljno I m a j te na umu da se ove namirnice veoma brzo kvare i sa svakim danom koje provedu u vašem frižideru ili ostavi, voće i povrće gubi nešto od hranljivih vrijednosti.

Kupujete na početku sezone Znamo da je teško odoljeti prvim jagodama, trešnjama i lubenicama. Ali bolje je da

sačekate, jer prve voćke često nijesu baš najukusnije.

Kupujete namirnice iz uvoza Ako je vaše voće i povrće prešlo okean kako bi stiglo do vaše pijace ili prodavnice, moguće je da nije baš svježe ni ukusno.

Zato je najbolje da se snabdijete domaćim proizvodima.

Kupujete voće koje je već isječeno Iako je jednostavnije za upotrebu, već isječeno voće ili povrće možda nije baš najsvježije. Zato je bolje da se odlučite za cijelu lubenicu.

SLATKI ZALOGAJI

Savršeni kolačići u nekoliko koraka

N

eka vam priprema kolača bude jednostavnija i brža, a uživanje u poslasticama veće uz par naših jednostavnih savjeta.

Napravite mlaćenicu U stranim receptima često možete vidjeti sastojak “buttermilk”, odnosno mlaćenicu. Ako vam je teško da je pronađete u prodavnicama, napravite je sami. U šolju mlijeka dodajte kašiku limunovog soka ili sirćeta. Nakon pet minuta ćete dobiti mlaćenicu.

Kako da jaja za pet minuta dostignu sobnu temperaturu Ne postoji ništa gore nego kada na pola recepta otkrijete da su jaja previše hladna, a trebalo je da budu sobne temperature. Ako zaboravite da izvadite jaja iz frižidera sat vremena prije početka pripreme jela, postoji rješenje i za to. Jaja stavite u posudu u kojoj je topla voda i ostavite ih da se ugriju 5-10 minuta.

Napravite ovseno brašno Ako tražite adekvatnu zdravu zamjenu za obično brašno, napravite ovseno. Potrebne su vam

77

kolača na godišnjem nivou pojede prosječna žena

ovsene pahuljice i blender. Pahulje sameljite u blenderu dok ne dobijete teksturu brašna.

Flaša umjesto oklagije Oklagija vam nije pri ruci? Poslužite se flašom vina. Nije važno da li je puna ili prazna. Skinite joj etiketu, dobro operite i spremna vam je zamjena za oklagiju.

Brzo sazrevanje banana Za pripremu specijaliteta su vam potrebne zrele banane, a imate samo one koje su zelenije. Banane (neoljuštene) stavite u pleh obložen papirom za pečenje i peci-

te na temperaturi od 150 stepeni pola sata. Kada banane pocrne izvadite ih iz rerne, stavite da se ohlade i kasnije nastavite sa pripremom poslastica.

U k u s n i č o k ol a d n i keksići Da bi vaši keksići sa komadićima čokolade bili ukusniji ostavite tijesto da se ohladi prije nego što oblikujete i pečete keks. Takođe, kada izvadite keks iz rerne, blago lupite plehom da se kolačići slegnu.

Sprečite nastanak grudvica u smeđem šećeru Da vam se smeđi šećer ne bi zgrudvao, držite u posudi parče hljeba.

Otopite puter u mikrotalasnoj rerni Iako mnogi stručnjaci ovo ne bi preporučili, puter možete omekšati u mikrotalasnoj rerni. Vodite samo računa da to bude na najmanjoj jačini i samo nekoliko sekundi, a zatim okrenite puter ili promješajte.

Napravite domaći smeđi šećer Stavite u blender bijeli šećer i melasu, izmiksujte i dobili ste domaći smeđi šećer.

32 KUVAR

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

TORTA

Trostruki brzi užitak

Sastojci: Kora: 25 g glatkog brašna, 10 g kakaoa, 1/2 kašičice praška za pecivo, 2 jajeta, 70 g šećera, 1 vanilin-šećer, 50 g putera Fil: 1 kesica gotovog fila za kolače od čokolade, 1 kesica gotovog fila za kolače od vanile, 160 g putera, 1 litar mlijeka Glazura: 150 g čokolade, 40 g putera Uputstvo: Brašno pomiješati s kakaom i praškom za pecivo. Bjelanca ulupati u čvrst snijeg. Posebno umutiti žumanca sa šećerom i vanilinšećerom i mutiti mikserom dok se šećer ne otopi.Otopiti kockicu putera, pa dodati u prethodnu smjesu i dobro sjediniti.Na kraju umiješati sneg od bjelanaca i pro-

miješati varjačom, pa dodati mješavinu brašna i kakaoa.

Dobro sjediniti.Smjesu uliti u podmazan pleh i peći u zagrijanoj rerni na 180°C oko 20 minuta. Gotovu koru prepoloviti na dva dijela.

Filovi: Fil od čokolade pripremiti prema uputstvu sa kesice, a potom ga sastaviti sa 80 g umućenog putera.

Na isti način pripremiti i fil od vanile.

Finalni postupak: Preko prvog dijela kore premazati fil od vanile, pa odozgo staviti drugi dio kore, malo je poprskati mlijekom i premazati filom od čokolade. Potom otopiti 40 g putera, pa kad proključa, skinuti sa vatre i dodati narendanu čokoladu. Poklopiti i ostaviti da odstoji 2-3 minuta.Gotovu glazuru dobro promiješati i preliti preko kolača.

Deserti

JEDNOSTAVNE

Šarene oblande Sastojci: pakovanje oblandi 200 g šećera u prahu 200 g šećera 10 jaja 250 g margarina 2 kesice vanilin šećera 300 g mljevenog plazma keksa 3 kašike kakaoa 100 g čokolade 5 kašika ulja Uputstvo: Za čokoladni fil mikserom pjenasto umutite bjelanca u čvrst sneg. Nastavite muće-

nje uz postepeno dodavanje kristal šećera. Na kraju dodajte mljeveni keks i kakao pa polako promiješajte.

Za žuti fil na pari skuvajte žumanca sa šećerom u prahu i vanilin šećerom uz stalno miješanje. Ostavite da se ohladi. Margarin pjenasto umutite pa dodajte u ohlađen fil. Filujte oblande naizmjenično – braon fil – žuti fil – braon fil – žuti fil. Nafilovane oblande stavite u frižider i pritisnite. Polijte čokoladom.

Kolač od višanja Sastojci: 3 jaja 5 šolja šećera 3 šolje ulja 3 šolje mlijeka 7 šolja brašna prašak za pecivo 300-400 g višnji Uputstvo: Umutiti jaja, zatim dodati 5 kafenih šolja šećera i dobro umutiti. Poste-

peno dodavati jedan po jedan sastojak i miješati. Prvo prašak za pecivo, zatim ulje pa mlijeko i na kraju brašno. Pomastiti pleh i posuti brašnom.

Isipati tijesto u pleh, zatim dodati višnje i peći, dok ne dobije lijepu boju. Na kraju kolač posipati šećerom u prahu, i isjeći na kocke.

KUVAR 33

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

ZA ROMANTIČNE TRENUTKE

Prva ljubav Sastojci: 4 jaja 4 kašike šećera 4 kašike mljevenih oraha 1 kašika mljevenog keksa 8 jaja 8 kašika šećera 12 kašika mljevenih badema 2 kašike brašna 100 g čokolade 1 kašika turske kafe 250 g maslaca 100 g šećera u prahu rendana čokolada Uputstvo: Za prvu koru umutiti čvrst snijeg od bjelanaca, dodati šećer i jedno po jedno žumance, mljevene lješnike i keks. Peći u podmazanom i pobrašnjenom kalupu za tortu.

Za drugu koru peku se dvije torte. Umutiti čvrst

snijeg od 4 bjelanca, dodati 4 žumanca, 4 kašike šećera, kašika brašna i kašika badema. Peći u podmazanom i pobrašnjenom kalupu za tortu. Isti postupak ponoviti još jednom.

Za nadjev kuvati na pari žumanca i čokoladu sa kafom dok se ne zgusne. Ostaviti da se ohladi pa sjediniti sa maslacem koji je pjenasto umućen sa šećerom u prahu. Ovim nadjevom filovati tortu tako da kora sa lješnicima bude u sredini. Tortu premazati ovim nadjevom i ukrasiti rendanom čokoladom.

81

kaloriju sadrži šolja kafe

Zablude o hrani, naizgled zdravoj

1

Sastojci voćnog jogurta su sami po sebi zdravi, ali zbog dodatog šećera radije uzmite mikser i napravite sami.

UKUsNE

Slatke Tifani kocke Sastojci: Kora: 8 bjelanaca 200 g šećera 100 g mljevenog maka 100 g kokosa 4 kašike brašna 1 kesica praška za pecivo Fil: Kesica pudinga 8 žumanaca 150 g šećera 400 ml mlijeka 200 g margarina ili putera 1 kesica šlag krema 2 kašičice kakaoa Uputstvo: Umutiti 8 bjelanaca sa 200 g šećera, 100 g mljevenog maka, 100 g kokosa, 4 kašike brašna i kesice praš-

Voćni jogurt

ka za pecivo. Od navedenog materijala ispeći dvije kore.

Skuvati fil: Od mlijeka odvojiti 5 kašika mlijeka pa izmiješati sa žumancima, pudingom i šećerom, pa u mlazu sipati ostalo mlijeko koje smo stavili da se kuva. Kada se fil zgusne skloniti ga sa vatre i ohladiti. Zatim u ohlađeni fil dodati umućen margarin. Kada smo sve sjedinili dodamo kesicu neumućenog šlaga i još malo mutimo. Trećinu fila odvojimo, pa dodamo 2 kašičice kakaoa.

Filujemo: Kora (poprskana nekim sokom)-tamni filsvijetli fil, pa opet kora-tamni fil svijetli fil, dok odozgo ide istopljena čokolada.

2

Vode sa različitim ukusima

Vitaminizirane vode ili vode s različitim ukusima prilično su zašećerene. Daleko je bolje piti običnu vodu iz slavine.

Kafu bi trebalo piti na prazan stomak, bar jedan sat prije jela, kako ne bi spriječila resorpciju vitamina i minerala iz hrane, ali je takođe ne treba piti ni poslije 5–6 sati popodne, da ne bi došlo do prevelikog nadražaja nervnog sistema.

3

Energetske pločice

Ustvari, energetske pločice su kalorijske bombe: slatkiši s dodatkom sintetskih vitamina, proteina ili vlakna.

34 KUVAR

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Šejk od banane i lješnika

Napici

Sastojci: 1 banana 250 ml sojinog mlijeka 1 kašičica meda malo rendanog muskatnog oraščića 2 kašičice prženih, sjeckanih lješnika Priprema: U blender staviti isjeckanu bananu, sojino mlijeko, med i malo rendanog oraščića i mutite dok se ne sjedini i postane glatko. Sipajte u visoke čaše i po želji ukrasite sjeckanim bademima.

Osvježavajući voćni koktel Sastojci: 175 g svježih jagoda 100 g malina 175 g svježih breskvi 1 isjeckana banana 175 g sjeckanih, oljuštenih jabuka 270 g sladoleda od vanile 270 g kocki leda 120 ml mlijeka Priprema: U blender stavite oprane jagode, maline sjeckanu bananu, oprane i oljuštene breskve, jabuke i sladoled. Kada dobijete glatku smjesu, dodajte led i mijleko i ponovo uključite blender. Kada se masa ujednači, sipajte u čaše i služite odmah. Po želji, možete ukrasiti napitak kockicama voća odozgo ili kuglom sladoleda.

KUVAR 35

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Ledeni čaj od kajsija i tonika Sastojci: 350 ml soka od kajsija 2 oljuštene kajsije 7 kašičica indijskog čaja 4 kašičice šećera 1/2 limuna (sok) 200 ml tonika Priprema: 300 ml soka od kajsija sipati u posudu za led i ostaviti oko 5 sati u zamrzivač . Kajsije oprati, isjeckati i pomiješati sa preostalim sokom. Skuvati oko 400 ml vode pa dodati čaj.

Zatim začiniti čaj šećerom i sokom limuna pa ostaviti da se ohladi. Komade kajsija i kajsije u ledu raspodeliti u čaše. Preliti čajem i tonikom i ukrasiti kolutovima limuna.

Bahama Mamma Liker od kafe Sastojci i priprema: led 0.2 dcl “Anisette” 0.2 dcl “Peach tree” liker 0.8 dcl đusa 0.8 dcl soka od grejpfruta komadići sezonskog voća - za ukras Šejkovati sve sastojke i sipati preko leda.

Ukrasiti komadićima sezonskog voća.

Sastojci: 500 ml vode 5 kašika mljevene kafe 330 g šećera 200 ml alkohola Priprema: Prokuvati 500 ml vode i u njoj zakuvati kafu. Skuvan napitak procjediti kroz papir ili gustu gazu. Procjeđenu kafu zatim prokuvati u šerpi sa šećerom. Napitak skloniti sa vatre i dodati alkohol, a sud poklopiti. Liker procjediti čim se ohladi, a zatim ga sipati u bocu i dobro zatvoriti.

Lubenica ili bostan je povrće iz porodice tikvi. Procentualno najviše u svom sastavu ima vode. Postoje mnoge zablude da je lubenica povrće, jer se koristi najčešće kao poslastica i veoma je slatka.

7

kalorija nalazi se u samo jednom gramu alkohola

36 KUVAR

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

najbolja u EVRoPI

Šopska salata ZabRInjaVajuĆE

Sve što nijeste znali o viršlama

Kuhinjica

Viršle su omiljena hrana mnogih od nas, a pogotovo djece. Međutim, da li znate šta se zapravo nalazi u njima? Šta se krije u viršlama Viršle se prije svega prave od mesa, masti životinjskog porjekla, brašna ili ovsa, bjelanaca i začina. Nekada se se za pravljenje oblika po kom su viršle po-

znate koristile životinjske iznutrice, a sada se za to koriste vještačka pakovanja od kolagena.

Viršle koje kupujete u gotovom pakovanju imaju još nešto osim gore navedenih sastojaka.

U viršlama se može naći mehanički razdvojeno meso, fruktozni sirup, goveđi bujon, natrijum nitrat i natrijum eritorbat.

KoRISno I VaŽno

Začinima do vitke linije Predstavljamo vam pet začina koji vam mogu pomoći da dostignete i održite vitku liniju.

Mršavljenje može biti mnogo lakše ukoliko poboljšate ukus hrane korišćenjem određenih začina. Da biste pospješili proces mršanja koji nekada nije lak, uvrstite u ishranu sledjeće začine kojiosim što su zdravi, ukusni oni su i veoma djelotvorni.

Crveni i bijeli luk Pomenute namirnice sadrže fitohemikalije koje razlažu masne naslage u ogranizmu. Istovremeno razlažu i holesterol, plus eliminišu viruse, bakterije i gljivice te štite od srčanih oboljenja.

Zato su veoma i značajni po organizam a pogotovo u procesu mršanja.

Kurkuma Kurkuma je ako nijeste znali najveći izvor beta karotena, antioksidanta koji štiti jetru od slobodnih radi-

kala. Istraživanja pokazuju da ovaj začin može da smanji rizik od nastanka Parkinsonove i Alchajmerove bolesti. Osim što je ukusan začin dobar je i u procesu gubljenja kilograma.

Cimet Razne studije su pokazele da jedna četvrtina do jedne kašičice cimeta ubrzava metabolizam, koji će raditi i do 20 puta bolje nego kada se cimet ne konzumira. Višak šećera u krvi može dovesti do skladištenja masnih naslaga. Pošto cimet balansira nivo šećera u krvi, on ujedno stabilizuje nivo energije i utiče pozitivno na raspoloženje.

Feferoni Ukoliko želite da poboljšate i ubrzate metabolizam, konzumirajte feferone. Kapsaicin, njihov aktivni sastojak, značajno poboljšava sagorijevanje masti. Takođe, feferoni podižu i nivo energije.

Šopska salata je, glasovima građana Evropske unije, proglašena za najpopularniji nacionalni specijalitet. Zajedno sa glasanjem na izborima za evroposlanike, na takmičenju pod nazivom “Ukus Evrope”, glasalo i za najevropskiju nacionalnu hranu. Šopska salata, koju je kandidovala Bugarska, pobijedila je ubjedljivo, sa blizu 19.000 glasova. Na drugo mjesto se

plasirala hladna supa od cvekle iz Litvanije, koja je osvojila 5.000 glasova, dok je treće mjesto pripalo rumunskoj sarmi, za koju se opredijelilo 1.185 glasača. Od ostalih zemalja učesnica takmičenja, Austrija se predstavila bečkom šniclom, Španija hladnom supom od paradajza, Italijani špagetama karbonara, Slovenija zagorskim štruklama, a Hrvatska kolačom potica.

KUVAR 37

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

LIJEČI

Bosiljak, ª svetaº biljka

Mirisna biljka bosiljak se koristi protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, kod prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo.

Liječi mnoge bolesti Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svježim bosiljkom uspješno liječe bolni otečeni zglobovi, a prije svega oni zahvaćeni artritisom.

Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično djeluju kao diklofenak tablete.

Snažan antioksidans Bosiljak jača i srčani mišić, djelujući preventivno protiv nastanka infarkta. Istovremeno, spreča-

9

grama soli ljudi unose tokom dana iako je to loše po zdravlje

Koristi se u jelima Kao začin bosiljak daje ukus jelima, poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja. Sušeni bosiljak ima jači ukus od svježeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i pasulj, ali i u salate i namaze. Čaj od bosiljka Ovaj čaj bi trebalo da piju dojilje, jer pospješuje stvaranje mlijeka. Sprema se tako što se listovi osušene biljke preliju ključalom vodom i ostave da odstoje 10 minuta. Ovaj napitak može da se pije svaki dan, ali poslije osam dana trebalo bi napraviti dvonedjeljnu pauzu.

vaju starenje ćelija i nastanak pojedinih vrsta karcinoma.

Aurelio kocke sa jagodama

Da li ste znali

1

Pečurke

Ako perete gljive, nemojte ih potapati u vodu već ih samo ispiranje prije kuvanja. Pečurke čuvajte u papirnoj kesi jer u plastičnoj ne dišu.

2

Mafini

Oni su po stručnjacima najgora hrana koji možete pojesti za doručak. Obiluju kalorijama, a napravljeni su od bijelog brašna, maslaca, ulja i šećera.

Stručnjaci tvrde da dnevno ne bismo smjeli da unesemo više od pet do šest grama soli.

Sastojak kuhinjske soli koji se dovodi u vezu s hipertenzijom (visok krvni pritisak) jeste natrijum hlorid (NaCl), koji je prisutan u sastavu mnogih namirnica kao što su hljeb, žitarice, sir, suhomesnati proizvodi i gotova jela

RECEPT POZNATIH

3

Timijan

Ulje timijana ublažava menstrualne bolove, one u stomaku, grčeve, nadutost a dobar je i kao diuretik.

Poznata hrvatska pjevačica Nives Celzijus podijelila je recept za svoj omiljeni kolač.

Jaja sa šećerom umutiti pjenasto pa dodati ulje, jogurt, pecivo pomešano sa brašnom i puding. Sve to dobro promiješati i peći na 200 stepeni 20 minuta. Zatim pečenu koru izvaditi iz rerne i odozgo poredjati jagode koje ste isjekli na polovine i poprskati ih sa dvije kašike šećera. Kolač vratiti u rernu da se jagode karamelizuju još 10 minuta. (da jagode omekšaju).

Izvaditi kolač iz rerne i ohladiti. Dok se kora peče kuvamo fil, skuvati 1/2 l soka od jagoda. Dok ovo vri dodati kesicu želatina rastopljenog sa četiri kašike hladne vode. Sve zajedno ostaviti da vri minut ili dva. Zatim dodati puding od jagode (razmućen sa četiri kašike soka od jagoda) sve zajedno kuvati još pet minuta. Fil zatim ohladiti. Umutiti 100 ml slatke pavlake ili šlag kreme pa pola staviti u hladan fil, a pola ostaviti za filovanje.

Umućeni fil premazati preko ohladjenog kolača. Ostaviti fil malo da se stegne u frižider pa zatim odozgo isfilovati sa šlag kremom. Dekorišati po svojoj želji.

●Sastojci● Za koru: 3 jajeta, 3 kašike šećera 1 kesica praška za pecivo 1 dl ulja, 1 dl jogurta 1 kesica pudinga od jagoda 3 kašike brašna 500 g jagoda Za fil: 500 ml soka od jagoda 1 kesica (10 g) želatina 1 kesica pudinga od jagode 100 ml slatke pavlake ili šlag kreme

Zdrava ljetnja ishrana Tokom ljetnjih mjeseci kada su temperature veoma visoke organizam traži više tečnosti, svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe, a manje teških obroka. Naše tijelo je naročito pod stresom kada dolazi do naglih i velikih oscilacija u temperaturi. Tada se javljaju vrtoglavica, nervoza i apatija. Na sreću, hrana u svim ovim situacijama može da bude vaš saveznik. Prenosimo vam savjete stručnjaka o tome kako da se pravilno hranite ljeti, da spriječite gojenje i da što lakše prevaziđete temperaturne razlike.

Salate Salata od povrća i voća je osnov ishrane kada je toplo.

Uz salatu od povrća možete da pojedete malo mladog nemasnog sira, parče integralnog hleba, jedno jaje ili komad bijelog mesa ili ribe, i da popijete jogurt, što je kompletan obrok.

Voćne salate Voćna salata će osvježiti organizam, ali i dati sve potrebne nutrijente vašem tijelu. Zato je bitno da je napravite od što različitijeg

voća, ali i da boje budu različite. Na ovaj način sigurno ćete uneti sve vitamine i minerale koji su vam neophodni, kao i elektrolite koje ljeti i kada su visoke temperature gubimo zbog znojenja.

Mediteranska kuhinja Kada je toplo, mediteranska kuhinja je najzdravija i najbolje djeluje na organizam. Brzo se priprema, ukusna je i veoma lijepo izgleda. Kada je toplo, jedite što više ribe i plodova mora, a za pripremu koristite maslinovo ulje ekstra virgine, koje fantastično čisti krvne sudove.

Mliječni proizvodi Mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masti obezbjeđuju potreban unos kalcijuma i veoma vrijednih proteina. Fermentisani mlečni proizvodi kao jogurt, kefir, kisjelo mlijeko, mladi sirevi, sadrže enzime, vlakna, minerale i vitamine kao i probiotske bakterije koje su neophodne za održavanje crijevne flore i koje štite naš organizam posebno ljeti.

Antioksidativni

saveznici Bobičasto voće, kajsije, lubenica, dinja, šargarepa i paradajz vaši su najjači saveznici tokom ljetnjih žega. Oni sadrže biljne pigmente koji imaju antioksidativne osobine i podstiču pigmentaciju koja nam je neophodna kada ima dosta sunca, dobro je za prevenciju starenja kože i raka kože. Što više vlakana, to bolje Koristite proizvode od integralnog brašna, hljeb, pecivo, tjestenine sa dodatkom mekinja i klica.

Ovi proizvodi imaju nizak glikemijski indeks, odlično drže sitost i snižavaju holesterol.

Povrće je spas Kada temperatura naglo padne, što nam se često dešava kao po pravilu preko vikenda, moramo uvrstiti i toplije obroke. Ali ne odustajte od povrća, kuvajte čorbe. Čorbu možete da napravite i tako što ćete svo povrće staviti u blender i na kraju dodati malo kisjelog mlijeka ili nemasnog jogurta. Uz parče integralnog hljeba imaćete kompletan obrok.

Ljeti zaboravite crveno meso, zapržena i masna jela, kao i sušeno meso i konzervisanu hranu

Preporuka

OBOGATITE JELOVNIK

Ljetnja Škola arhitekture od 9. do 19. jula: Dijana Vučinić

Kultura

PONEDJELJAK, 23. 6. brOJ 874 GODINA III

Uspavanka za Vuka Ničijeg

LJETNJA ŠKOLA ARHITEKTURE

Hotel Fjord kao temelj novog Kotora Programska direktorka Kotor APSS-a Dijana Vučinić kazala je Dnevnim novinama, da će se u fokusu ovogodišnje, treće po redu, kotorske Ljetne škole arhitekture pored Hotela “Fjord” naći i njegovo okruženje, “kao potencijalni temelj novog Kotora”. Lani započeti rad na revitalizaciji hotela “Fjord” nastavlja se, i sada poprima jasnije konture, ističe Vučinić.

“Hotel ‘Fjord’, kao što smo ga zamislili, generisaće urbanu transformaciju u širem području oko hotela. Sa sličnim pristupom u tertmanu napuštenog zemljišta u industrijskim zonama oko hotela ‘Fjord’, ovaj dio Kotora može se transformisati u novi grad”, dodaje Vučinić.

Ona smatra da bi dio grada u čijem je središtu Fjord

sa još četiri ‘prazne lokacije’ koje će pobuditi maštu studenata mogao da bude svojevrsni kontrapunkt Starog grada preko zaliva – “ne samo svojim novim strukturama, arhitekturom i programom koji nudi, već i u načinu života”.

“Transformacija ove zone u dinamičnu, novu zajednicu privući će drugačiju publiku, koja će ponovo napraviti Kotor središtem dešavanja, “hotspot” crnogorskog primorja. Cilj je da se animiramo različite vrste potrošača, mlađih turista zainteresovanih za savremeni način života, za umjetnost… Kotor je nekad bio poznat kao ovakvo mjesto, sa svojim umjetničkim festivalima, pozorištem, karnevalima. Krajnje je vrijeme da se ova slika Kotora

vrati”, ističe Vučinić. Kotorska Ljetnja škola arhitekture okupiće i ove godine 20 studenata od 9. do 19. jula u prostoru starog austrijskog zatvora. Mentori i predavači biće značajna imena evropske i svjetske arhitektonske scene: Matijas Armango (AWP, Pariz), Bart Locma (Univerzitet u Insbruku), Kersten Gers (KGDVS, Brisel), Jorg Štolman (Tehnički univerzitet u Berlinu), Srđan Jovanović Vajs (NAO, Njujork), Milica Topalović ( ETH, Cirih).

Tu su i prošlogodišnji predavači: Hubert Klumpner, (ETH, Cirih) Boštjan Vuga (Sadar+Vuga) i Simon Hartman (HHF), kao i ugledni arhitekte Maroje Mrduljaš i Vedran Mimica. Timovi koji stoje iza koncepta Studije “GH Fjord”, kao i Kotor APSS programa za prošlu i ovu godinu su i komesari ovogodišnje crnogorske postavke na 14. Bijenalu arhitekture, pa će 11. jula biti održana i Panel diskusija o budućnosti četiri objekta predstavljena na našoj nacionalnoj izložbi , podsjetila je Vučinić. Završna prezentacija radova biće 17. jula, dok je konferencija APSS Talk zakazana za 19. jul. J.B. SJEĆANJE

U čast oskarovca Dušana Vukotića Opus čuvenog reditelja u Jugoslovenskoj kinoteci

Predstava “Uspavanka za Vuka Ničijeg”, po romanu Ksenije Popović, u režiji Đurđe Tešić, biće izvedena večeras i sjutra u 22 sata na sceni između crkava, u okviru 28. festivala Grad teatar u Budvi. Predstava govori o ljubavi i prijateljstvu četvoro ljudi odraslih u domu za nezbrinutu decu. U komadu Igraju: Viktor Savić, Marija Vicković, Pavle Jerinić, Vanja Milačić, Bojan Krivokapić. Predstava je premijerno izvedena prošle godine, a rađena je u koprodukciji Grada teatra i Narodnog pozorišta iz Beograda.

Nagrada za Seku Sablić

Srpska glumica Jelisaveta Sablić dobila je glumačku nagradu na zagrebačkom 38. festivalu “Dani satire Fadila Hadžića” za ulogu u predstavi “Unosno mesto”, u režiji Egona Savina. Jelisaveta Sablić nagradu je dobila za ulogu Felisate Gerasimovne Kukuškine iz djela Aleksandra Ostrovskog. Najbolja predstava u cjelini 38. “Dana satire Fadila Hadžića” je “Hamleta u selu Mrduša Donja” Iva Brešana u režiji Vinka Brešana i izvođenju dramskog ansambla Gradskogsatiričkog kazališta “Kerempuh.

40 KULTURA PREPORUČUJE

TAJNA, RONDA BERN IZDAVAČ NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA13,50 EURA Moćne istine Tajne, Ronde Bern, mnogima su iz korena promijenile život. Tajna leži u zakonu privlačnosti, jednostavnom procesu koji nam pomaže u ostvarivanju onoga što želimo. Misli su moć, a ono što mislimo to i jesmo. Potrebno je samo tražiti, vjerovati i primiti. Prenošena je kroz vjekove, visoko cijenjena, sakrivana, izgubljena, kradena, i kupovana za velike svote novca. Vjekovima stara Tajna koju su razumjeli neki od najistaknutijih ljudi istorije: Platon, Galileo, Betoven, Edison, Karnegi, Ajnštajn- uporedo sa drugim pronalazačima, teolozima, naučnicima i velikim misliocima. Sada je tajna otkrivena u svijetu.

GAVRILOV PRIN CIP, GRUPA AU TORA IZDAVAČ LAGUNA, BEO GRAD, CIJENA 7,30 EURA Sto godina nakon što je na Vidovdan 1914. Gavrilo Princip u Sarajevu ubio Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju, četrnaestoro književnih zaverenika piše o događaju koji već ceo jedan vek nikoga ne ostavlja ravnodušnim. I dok se istoričari ni do danas nisu usaglasili da li je Gavrilo Princip bio heroj ili terorista, da li je Mlada Bosna bila vojno-politička organizacija, kulturni pokret ili preteča pank benda, da li su atentat organizovali Apis i njegova Crna ruka ili su ga prećutno omogućili sami Austrijanci, četrnaest domaćih pisaca iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kanade i SAD prionulo je na posao čiji je rezultat pred vama.

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

DOKUMENTARAC

Između rijeke i ljudi Mladen Ivanović, autor dokumentarnog filma “Između rijeke i ljudi”, koji je sinoć premijerno prikazan u sklopu 9. smotre kratke video forme AVIFesta, kaže da njegov film prikazuje stanovnike Beransela kao hrabre junake koji su uspjeli da skrenu pažnju javnosti na veliki problem koji ih je mučio.

“Cilj samog filma bio je da prikažemo ljudima kakvu opasnost je predstavljalo postojanje deponije za ovaj kraj i kroz šta su sve stanovnici Beransela bili spremni da prođu tokom duge borbe za sopstveno pravo da žive u zdravoj sredini”, naveo je Ivanović.

Snimanje dokumentarca trajalo je oko devet mjeseci, a po riječima Ivanovića jedan od ključnih segmenata filma je intervju sa predsjednikom opštine Berane Vukom Golubovićem, koji

je samim tim postao i jedan od glavnih aktera ovog filma. Prikazivanju filma koji, kako njegov autor ističe, govori o “narodu koji zbog kratkoročnih ciljeva ugrožava budućnost sopstvene djece”, prethodila je sinoć panel diskusija u KIC-u “Budo Tomović”. U debati su

osim predstavnika mještana Beransela, učestvovali i Darko Ivanović, Aleksandar Perović iz Ozona i drugi. CD sa trejlerom iz Ivanovićevog filma “Između rijeke i ljudi” bio je dostupan i na našem crnogorskom štandu na ovogodišnjem Kanskom festivalu. Z.R.

NIKŠIĆ

Izložba ª Stranci u Crnoj Goriº Izložba čiji je naziv “Stranci u Crnoj Gori”, u organizaciji Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” i Centra za kulturu Nikšić , biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji “Nikola I”. Postavku čine knjige, originalna izdanja stranih autora o Crnoj Gori i objavljeni prevodi koje po-

sjeduje Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević”, kao i plakati na kojima je predstavljen izbor citata iz 400 naslova knjiga i periodike. Najstarije izdanje je iz 1820. god. autora Viale de Somijera, ali su zastupljeni i Hajnrih Štiglic, Johan Georg Kol, Pavel Apolono-

vič Rovinski, Gardner Vilkinson, Artur Evans, Đuzepe Valentineli, Jegor Kovaljevski, Fransoa Lenorman, Kurt Hasert, Ludvik Kuba, Jozef Holeček, kao i savremeni autori Evgenij Ljvovič Nemirovski, Boris Putilov, Franco Bojardi i dr.

NASLEDNICI, VILIJEM GOLDING IZDAVAČ LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 5,90 EURA Od autora Gospodara muva. Iznenađujuća rekonstrukcija izgubljenog sveta i zabrinjavajuća vizija početka nove ere. Kada je proleće stiglo, pleme, barem oni koji su preostali, vratilo se starim putevima koji su vodili od mora.

To je bila godina neobičnih događaja, zastrašujućih stvari kakvih nikada ranije nije bilo. Neobjašnjivi zvuci i mirisi; nova, nezamisliva bića izvirivala su kroz lišće. Ono što pleme nije znalo, a verovatno nikada i neće znati, bilo je to da je njihovo sunce već zašlo. Ovaj, Goldingu najdraži roman retka je književna, emocionalna i intelektualna prilika da se vratimo do samih korena misli i shvatanja sopstvenog postojanja.

Amb Podgori otva

„U

ª Hostesa Preminula Skriveno Festaº u Patsi Birn u Boki Dodestu PODGORICA

Predstava Dramskog studija KIC “Budo Tomović” iz Podgorice “Najbolja hostesa Festa”, autorski projekat Dragana Koprivice biće izvedena večeras u sali DODEST sa početkom u 20 časova.

LONDON

PODGORICA

Britanska komičarka Patsi Birn, najpoznatija po ulozi priglupe dadilje britanske kraljice Elizabete I u legendarnoj BBCjevoj humorističko seriji “Crna guja”, umrla je u 80. godini Glumila je i u mnogim drugim TV serijama, a ostvarila je i brojne uloge u pozorištu.

Izložba fotografija poljskog autora Januša Reclava biće otvorena u četvrtak 26. juna u 19 časova u galeriji “Centar” u Podgorici. Reclav je član ekipe arheologa koji vrše arheološka istraživanja u Risnu od 2000. godine.

koje ć

godin

"Centar

KULTURA 41

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

BEOGRAD

Omaž oskarovcu Dušanu Vukotiću

C

rtani filmovi iz opusa jedinog crnogorskog oskarovca Dušana Vukotića (1927-1998) biće predstavljeni sjutra u Jugoslovenskoj kinoteci.

Udruženje “Cetinje” iz Beograda, uz podršku udruženja “Dušan Vukotić” iz Zagreba i Jugoslovenske kinoteke, uz projekciju filmova iz opusa Vukotića, izložiće crteže, skice, rukopise, monografije, fotografije, lične predmete i dokumenta ovog svjetski proslavljenog autora koji se smatra najnagrađivanijim filmskim stvaraocem sa prostora bivše Jugoslavije. Autor više od sto animiranih, igranih i kombinovanih filmova,

Vukotić je 1962. godine dobio nagradu “Oskar” za film “Surogat”. Za film “Igra” dobio je nagradu UNICEF-a, dobitnik je još oko 150 nagrada.

Filmski kritičari ocijenili su da je podjednako uspješno komunicirao sa stručnom javnošću i “prosječnim” gledaocem, jer su njegovi filmovi imali u sebi ne samo nešto “magično i fluidno” nego i “dušu”. Kao autor animiranih filmova stekao je svjetsku slavu i ugled jed-

GRAD TEATAR LEGENDARNI “KANJOŠ” BUDVA

Pred prepunim gledalištem scene između crkava, izvođenjem legendarnog “Kanjoša Macedonovića”, u režiji Vide Ognjenović otvoren je 28. festival Grad teatar. Publika je još jednom ovacijama ispratila dogodovštine paštrovskih plemena i Kanjoševe lične, nacionalne i etičke avanture u Mlecima.

nog od najvećih stvaralaca osme umjetnosti druge polovine 20. vijeka. Njegovi filmovi “Koncert za mašinsku pušku” i “Osvetnik” (1958.), “Krava na mesecu” i “Pikolo” (1959.), “Igra” (1962.), “Mrlja na savesti” (1967.), “Opera Kordis” (1968.), “Skakavac” (1975.) su u svim antologijama svjetske kinematografije.

O obimnom filmskom opusu i fantastičnom stvaralačkom svijetu Vukotića napisao je više od 20 monografija, a posljednja je objavljena prije dva mjeseca u Zagrebu u izdanju Skaner studija, a pod okriljem Crnogorske nacionalne zajednice u Hrvatskoj.

J.B.

PREPORUČUJE

SAMO BOGOVI MOGU OBEĆATI, BOŽO KOPRIVICA IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BE OGRAD, CIJENA: 10,00 EURA Zbirka fusnota o dreserima uličnih krpenjača što odrastaju u suverene odsudnih lopti na nezaboravnim utakmicama. Božo to na papiru čini kao Di Stefano na travi. Totalitarac. Piše mozgom, srcem i krvlju. Kad je Svevišnji raspoređivao talente, kod Koprivice mu puče koncept, nije štedeo. Zato Božo nosi dar da fudbal voli sa strašću odanog navijača, pamti mudrošću sveznadara, razume uzvišenošću filozofa, a dojasni poezijom barda”, zapisao je o knjizi Peca Popović. Koliko o nogometu i nogometašima, ovo je knjiga o gradovima i ulicama, o zemljama i njihovim razvalinama, pjesmama i filmovima, o Kišu i kišama, o životima i smrtima...

BIOGRAFIJA ČARLSA BU KOVKOG, HAUARD SAUNS IZDAVAČ: LOM, BEOGRAD, CIJENA: 9,00 EURA Čarls Bukovski (16. avgust 1920 – 9. mart 1994) proživeo je jedan izuzetno buran i težak život, često na samom dnu ali je umjetnik u njemu uvijek pobijedio. Pisao je iz egistencijalne nužnosti, da bi preživio svjetlost svakog novog dana.Neiscrpan tematski izvor za mnogobrojne priče, pesme i romane pronašao je u vlastitom životnom iskustvu, u proživljenim dramama iz detinjstva, mladosti i vremena kad je lutao Amerikom, klošario, opijao se, radio besmioslene poslove da bi preživeo, u galeriji žena koje je upoznao na svom putu.

BRISANJE,TOMAS BERNHARD IZDAVAČ: LOM, BEOGRAD, CIJENA: 10,00 EURA Brisanje je posljednji i najobimniji roman Tomasa Bernharda, svojevrstan poetski testament, u kome on svojim karakterističnim stilom, tom vrtoglavom spiralnom kaskadom riječi, postiže da sve tragično prerasta u grotesku i postaje komično, čime dovodi čitaoca do katarze. “Sve je smiješno kada pomisliš na smrt”, kaže u jednom trenutku glavni junak ove fascinatne ispovjesti. “Danas već decenijama zaglupljivano čovječanstvo ne gleda više ništa drugo nego te smrtonosne pokretne fotografske slike i njima kao da je paralizovano. Na razmeđu milenijuma ovom čovečanstvu mišljenje uopšte više neće biti moguće, Gambeti, a proces zaglupljivanja je postao raširena navika...

42 REPORTAŽE

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014

UZGOJILI SALATU

Bašta u svemiru U svemiru je počela da raste prva zelena salata u okviru programa američke svemirske agencija NASA, koji austronautima omogućava da sami gaje povrće u kosmosu.

Astronauti su počeli da gaje povrće početkom maja u Međunarodnoj svemirskoj stanici. Mala svemirska bašta se nalazi u kapsuli od 45 centimentara dužine.

Posađeno je šest salata rumunske crvene vr-

ste i one sada lijepo rastu, navela je NASA. Salate rastu pomoću specijalne ljubičaste svjetlosti, i u bašti je podešena temperatura, strujanje vazduha i vlažnost.

Međutim, astronauti neće moći odmah da jedu salatu, jer prvo treba da bude ispitana da li sadrže patogene elemente.

Prve uzgojene biljke biće najprije zamrznute i poslate na Zemlju na detaljne analize.

TAG

Zadivljujući mir Alhambre

Z

bog nje sam krenula put Andaluzije. Duša mi treperi, a srce radosno kuca zbog konačnog susreta. Kako da ne narušim riječima tu ljepotu. Mjesecima unazad sam opčinjena Alhambrom.

Drakeov prolaz neizbježna je ruta iz Južne Amerike prema ostrvu Kralja Georgea na Antarktiku. Zloglasni Drakeov prolaz razdvaja Antarktičko poluostrvo od najjužnije točke Ognjene zemlje, rta Horn, a zbog miješanja tople i hladne struje smatra se najopasnijim morem na svijetu.

Ona je bogato otmjena, bez suvišnih detalja, ali ne bahata i raskalašna. Ovu osobitu ljepotu možete doživjeti jedino ako istovremeno spoznate život njenih stanovnika koji je vjekovima unutar ovih crvenkastih zidina pulsirao na sebi svojstven način.

Kupovinu karata bi trebalo da obavite oko tri mjeseca prije posjete. Savjetujem vam da to i uradite jer je broj dnevnih posjeta ograničen, a potražnja je velika.

Oko dva miliona posjetilaca godišnje posjeti Alhambru.

Prilikom kupovine karata birate da li želite prijepodnevnu ili poslijepodnevnu ulaznicu, kao i vrijeme ulaska u Nasridove palate - vremena su raspoređena na po pola sata.

Palate su dio Alhambre koji ima određenu satnicu, koju ako ne ispoštujete - nećete moći da uđete. Konačno smo kročili u bajku ka-

lifa i njegove svite, prelijepih bašti, fontana, zvaničnih i ličnih odaja. Razne zanatlije su dale najbolje od sebe da dovedu do vrhunca svoj rad, koji se nikada više neće ponoviti.

Najvažniji i najlepši deo Alhambre su Nasridove palate. Prvo ulazimo u čuveno dvorište Mirti, kroz koje su važne ličnosti prolazile ka centralnoj dvorani na prijem kod sultana.

Na sredini pravougaonog dvorišta nalazi se bazen sa vodom, dugačak je tridesetak metara, oivičen bijelim mermerom. Cijelom dužinom prate ga zasađeni i uvijek zeleni, na jednakoj visini potkresani žbunovi mirte, koji ispuštaju prijatan, eteričan miris.

Voda u bazen pristiže na jednom kraju iz malog mermernog bazena, ali i otiče na drugom kraju na identičan način. Par koraka i ulazimo u Dvoranu ambasado-

ra. Mjesto na kojem je sultan zvanično primao posjete. Ne znam gdje prije da pogledam koliko je prelijepo ukrašena! Još par koraka do trećeg dijela Nasridovih palata, u Palatu i dvorište lavova. Lavovi iz čijih čeljusti teče voda predstavljaju oličenje sunca, moći, dvanaest mjeseci i znakova zodijaka. Vodu koja im je bila neophodna za ritualna pranja i molitve, fontane, bazene, uzgoj zelenila dovedena je iz reke Daro, udaljene šest kilometara uzvodno. Voda u svim djelovima Alhambre teče mirno i dostojanstveno, nema velikih padova, fontane u tankim mlazevima izbacuju vodu, uklapa se prirodno u mir kojim Alhambra odiše. Nakon palata, obišli smo i Alkazabu, prošetali njenim zidinama i popeli se na osmatračnicu.

Pogled na stari dio Granade je očaravajući! Zatim smo otišli do vrtova Heneralife, na drugoj strani kompleksa i uživali u zelenilu, fontanama i mnoštvu cvijeća. Poslije obilaska Alhambre uz tapas obavezno probajte i lokalno pivo alhambra, odlično je! (Danas.rs)

REPORTAŽE 43

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014

ALBINO KIT

Na sunce dana Isplivala najređa vrsta morskog sisara

Migalu, jedna od najređih vrsta kitova na svetu, uočen je u blizini obale Australije.

Prvi put je primijećen 1991. godine u Bajron Beju i dugo ostao jedini ikada dokumentovani bijeli sisar.

Migalu je toliko popularan na ovom podneblju, da propisi za dobrobit životinja u Kvinslednu uključuju posebnu klauzulu koja se odnosi samo na ovu vrstu. Kla-

uzula podrazumeva njihovu dodatnu zaštitu.

Oskar Peterson, osnivač istraživačkog centra “Bijeli kit” kaže da se ovo pojavljivanje savršeno poklapa sa Migaluovim obrascima napuštanja istočne obale Australije.

“Tačno znamo gdje bi mogao da se pojavi u posljednjoj nedjelji juna i prvoj nedjelji jula” , izjavio je

Peterson.

On smatra da nije teško uočiti ga, ukoliko on želi da bude primijećen, međutim on nema “javni nastup” svake godine. Dešavalo se da jednostavno nestane i da ga godinama niko ne uoči, a onda se samo iznenada pojavi.

Vjeruje se da je riječ o albino kitu, iako stručnjaci ne žele još uvek da zvanično potvrde svoje sumnje.

Migalu je do 2011. godine bio tretiran kao jedini albino kit na svijetu, sve dok se nije pojavio Migalu Junior, iako još uvijek nije utvrđeno da li među nima postoji porodična veza.

Utvrđenje mavarskih vladara Alhambra (arapski Al Hamra što znači „crvena) je dvorac i utvrđenje mavarskih vladara u Granadi u južnoj Španiji koje je izgrađeno u XIII i XIV veku. Utvrđenje se nalazi na brdskoj zaravni u jugoistočnom dijelu grada Granade.

Dvorac i utvrđenje su nekada bili sjedište muslimanskih vladara Granade, a danas su jedna od najvećih turističkih atrakcija Španije. Alhambra je najčuvenije djelo islamske umjetnosti na tlu Španije i jedini dvorac iz do-

ba mavarskih vladara koji je gotovo nedirnut. Danas su na zgradama i baštama vidljive jedino sitne prepravke katoličkih vladara iz XVI veka i kasnije. Karlo V Habzburški car Svetog rimskog carstva je 1527. godine podigao dvorac unutar utvrđenja.

Kao jedan od najznačajnijih španskih srednjevjekovnih kulturnih spomenika Alhambra je 1984. godine uvršćena na UNESKO-vu listu svjetske baštine u sklopu zaštićene cjeline Alhambra, Heneralife i Albajzin, Granada.

LONDON

Alarmirao aerodrom zbog kašnjenja Cijeli gradski aerodrom u Londonu evakuisan je nakon što je jedan od putnika aktivirao alarm nadajući se da će tako odgoditi polijetanje aviona Britiš Erlainsa za Frankfurt.

On je aktivirao alarm na londonskom aerodromu jer je kasnio na let za Frankfurt, a policija je istražila incident i ispitala krivca prije nego što ga je pustila.

“Putnik koji je kasnio pokušao je zaustaviti polijetanje aviona za Frankfurt tako što je aktivirao alarm oko 14:25 sati i tada je evakuisan aerodrom. Izvor je odmah identifikovan, a putnici i osoblje su se vratili nazad 15 minuta kasnije.

Jednom kada se motori na avionu pokrenu malo toga

možete uraditi da stignete na let ako kasnite”, kazao je policajac.

Nakon što je ispitan putnik je pušten, ali je itekako zakasnio na let.

Skotland jard je objavio kako je na aerodromu da donese odluku na koji način će sankcionisati putnika koji zbog ovog incidenta nije uhapšen.

44

HotSpot

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

“Završeni dilovi imaju velike šanse da kasnije završe na sudu, ali povučeni ili najavljeni dilovi imaju oko 22 odsto manje šanse da će biti istraživani”, otkrili su autori studije

STUDIJA POKAZALA ŠOKANTNE PODATKE

Koliko je insajdersko trgovanje rasprostranjeno Č

esto postoji dojava. Prije dosta velikih spajanja i akvizicija, informacije “iscure” do izabranih investitora koji žele da tajno trguju na osnovu njih. Akcije i opcije kreću se na neuobičajen način koji nije odmah jasan. Zatim vijesti o tim poslovima budu objavljene, iznenađujući sve sem onih koji su sve vrijeme bili upućeni. Nekada investitora otkriju i tuže, ponekad ne.

Svi sumnjaju šta se dešava, ali dokazi su do sada u velikoj mjeri bili nepouzdani.

Sada je revolucionarna nova studija konačno stavila na papir ono za šta smo svi instinktivno mislili da su veliki brojevi - a istina je gora nego što smo zamišljali. Četvrtina poslova svih javnih kompanija mogu uključivati neku vrstu insajderske trgovine, prema studiji dva profesora sa Škole biznisa Stern u okviru Univerzite-

1,6

miliona dolara u prosjeku iznosi vrijednost svake “divlje trgovine” iz slučajeva analiziranih u studiji

ta Njujorka, i njihovog kolege sa Univerziteta Mekgil.

Studija, vjerovatno najdetaljnija i najiscrpnija svoje vrste, analizirala je stotine transakcija od 1996. do kraja 2012. godine.

Profesori su ispitivali kretanje tzv. opcija - kada investitor kupuje opciju da u budućnosti dobije akcije po unaprijed određenoj cijeni kao način utvrđivanja da li je bilo neobičnih aktivnosti 30 dana prije objavljivanja ugovora.

Rezultati su ubjedljivi i uznemirujući, sugerišući da sprovođenje zakona žalosno kaska daleko iza svega ovoga - ili je možda toliko preplavljen da jednostavno ide za najtežim primjerima insajderske trgovine ili za istaknutim imenima koja privlače medijske naslove.

Profesori su toliko sigurni u svoje nalaze da su statistič-

ki utvrdili da su šanse za trgovanje “proistekle iz puke sreće” bile otprilike “tri u bilion” - drugim riječima, lakše bi bilo dobiti na lutriji.

Profesori su zaključili da je Komisija za hartije od vrijednosti (KHV) vodila slučaj protiv “svega 4.7 odsto dilova od ukupno 1.859 spajanja i akvizicija uključenih u uzorku studije”.

KHV i Ministarstvo pravde su javno gonjenje insajderske trgovine postavili kao prioritet. Sudeći po naslovima o trgovcima u investicionom fondu Stivena A. Koe-

na, ili menadžeru hedž fonda Radžu Radžaratnamu, ili o istrazi koja uključuje aktivistu investitora Karla C. Ikana, čini se da zaista jesu fokusirani na iskorjenjivanje ovog problema. KHV je nedavno angažovala Palantir Technologies, firmu koja je analizom podataka pomogla vladi da pronađe teroriste, da joj pomognu da otkrije ilegalne aktivnosti trgovanja. A sa procvatom miniintegracija (prvi kvartal ove godine je po pitanju aktivnosti spajanja firmi bio najaktivnija od 2007, prema podacima Mergemarket-a), trebalo bi da bude svježih dokaza za još insajderske trgovine.

Međutim, ako se osvrnemo na istoriju, rezultati ove studije koja je obuhvatila preko 16 godina, vlada ima mnogo posla pred sobom.

Profesori su otkrili da je “KHV u prosjeku potrebno 756 dana da javno objavi svoju prvu parničnu akciju za dati slučaj. Dakle, pod pretpostavkom da se objave iz sudskih sporova poklapaju otprilike sa stvarnim počecima istrage, KHV je potrebno malo više od dvije godine, u prosjeku, da kri-

vično goni divlju trgovinu”.

Prosječna “divlja trgovina” iz slučajeva analiziranih u studiji, profesori su otkrili, bila je vrijedna oko 1,6 miliona dolara.

Portparolka za KHV nije imala neposredan komentar.

Profesori - Menahem Brener i Marti G. Subrahmaniam sa njujorškog univerziteta i Patrik Augustin sa Mekgila – počeli su studiju, koja je pobijedila na godišnjem takmičenju za finansirano istraživanje u organizaciji Cetra za istraživanje investitorske odgovornosti, prije dvije godine.

“Postali smo zaintrigirani izvještajima o broju nelegalnih slučajeva insajderske trgovine u opcijama pri-

16 godina podataka i slučajeva insajderske trgovine profesori su ispitivali u studiji

HotSpot

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

756

dana je u prosjeku potrebno Komisiji za hartije od vrijednosti da objavi prve parnične akcije za dati slučaj je najava preuzimanja, konkretno u slučaju otkupa firme Heinz od strane Vorena Bafeta i 3D Capital”, rekao je profesor Avgustin u saopštenju. U tom slučaju, dva brata Brazilca uhvaćeni su da su koristeći unutrašnje informacije o tom poslu trgovali uoči objave, kroz švajcarski brokerski račun otvoren kod Goldman Saksa, u vlasništvu entiteta sa sjedištem na Kajmanskim ostrvima. Muškarci su kažnjeni sa po pet miliona dolara.

“Statistički dokazi koje smo predstavili slažu se sa strategijama nelegalno informisanog trgovanja, i suviše su jaki da bi se mogli odbaciti kao slučajne spekulacije”, rekao je profesor Augustin.

Studija je takođe pokazala da je “nelegalno informisana trgovina prisutnija u slučajevima gdje ciljne firme treba da prime novčane ponude u kešu”. Profesori pretpostavljaju da je to zbog toga što su gotovinski dilovi izvjesniji, a da se na akcijske dogovore teže osloniti. Profesori su otkrili da je vjerovatnoća insajderske trgovine veća ukoliko se radi o velikim dilovima sa ogromnim obimom trgovanja u akcijama targetirane forme. “U Suštini, naša interpretacija dokaza je da se ilegalno informisani trgovci češće odlučuju na trgovanje insajderskim informacijama kada je očekivana performansa cijena akcija nakon najave dila veća, i kada imaju priliku da sakriju svoje poslove zarad veće likvidnosti targetiranih firmi.”

Studija je takođe pokazala, možda iznenađujuće, da nije bilo više curenja investitorima tamo gdje je bio veći broj savjetnika - bankara i advokata - uključenih u posao. Profesori su očekivali da nađu vezu, a druge studije su pokazale da može biti više curenja ka medijima kada su uključeni dodatni savjetni-

ci. Ali podaci, profesori kažu, “nisu od statističkog značaja”.

Kada su u pitanju slučajevi koje je istraživala KHV, profesori su otkrili da je ova agencija obično istraživala slučajeve insajderske trgovine kada su poslovi završeni, što znači da je propustila one u transakcijama koje su kasnije propale.

“Završeni dilovi imaju velike šanse da kasnije završe na sudu, ali povučeni ili najavljeni dilovi imaju oko 22 odsto manje šanse da će biti istraživani”, otkrili su profesori.

“KHV, jer ima ograničene resurse, goni veće slučajeve koji će im se “najviše isplatiti” iz regulatorne perspektive.”

Profesori dodaju da je KHV više sklona da istražuje slučajeve koji uključuju stranog kupca nego domaćeg.

Profesori takođe dodaju da KHV možda gleda na pogrešnom mjestu kada je u pitanju insajderska trgovina.

KHV je, prema nalazima studije, pronašla “102 unikatnih predmeta koji uključuju insajdersku trgovinu u opcijama prije spajanja i akvizicija od januara 1990. do decembra 2013., sa prosjekom od oko četiri slučaja godišnje”. Studija je pokazala da je KHV, više fokusirana na trgovinu dionicama, a ne opcijama: “Otkrili smo da je 207 S&A transakcija istraživano u građanskim parnicama zbog insajderske trgovine isključivo zbog dionica”.

Profesori su zaključili: “Broj istraga za trgovinu dionicama mnogo je veći u odnosu na parnice za ilegalno trgovanje opcijama, što je u kontrastu sa našim nalazima da ima više ilegalnog trgovanja opcijama nego dionicama”.

Iako smo svi sumnjali da se insajdersko trgovanje dešava, do sada nismo znali koliko je rasprostranjeno. Na nadležnima ostaje da ovu studiju iskoriste za borbu u budućem periodu.

45

IZ BLUMBERGOVOG UGLA

Amazon kreirao oružje za masovnu potrošnju Amazon je najveći online podavac na svijetu, a kreirao ga je genijali Džef Bezos.

U posljednje vrijeme Bezos, poznat po svojim lucidnim i uspješnim idejama je podigao prašinu kupivši Washington post koji je grcao u dugovima i stvarao loše poslovne rezultate. Po običaju, njegovi poslovni potezi su uvijek prihvaćeni sa neizvjesnošću i skepsom, ali uglavnom rezultiraju milionima ili milijardama eura profia.

Bezosov novi izum lansiran je lanisran prije dva dana i zove se Fire Phone, novi pametni telefon koji je u najavi imao samo senzore koji prepoznaju poziciju očiju, da bi dao 3D prikaz na ekranu pomjerajući fotografije i ikonice u željeni ugao.

Međutim, prilikom lanisranja kritičari su saznali da se zapravo radi o nečemo što je Bloomberg nazvao “Oružjem za masovnu potrošnju”.

Fire phone (vatreni telefon) ima mogućnost da prepozna 70 miliona proizvoda i da omogući njihovu instantnu kupovinu online.

Okretanjem kamere telefona prema proizvodu telefon će izlistati mjesta i cijene za moguću kupovinu i učiniti je jednostavnom, pretpostavljate preko Amazona. A telefon je relativno jeftin i košta svega 200 dolara.

Blumberg, međutim, otkriva negativne strane ideje po psihologiju ljudi.

“Ovo šoping olakšanje može skupo koštati neke ljude. Što se više ljudi odvajaju od plaćanja kešom, to više teže da prekomjerno troše”, smatraju eksperti koji se bave ponašanjem potrošača

70 miliona proizvoda Fire phone može da prepozna i omogući njihovu instantnu kupovinu

Amazon je otkrio naprednu tehnologiju kamere koji možemo nazvati “nišani i pucaj sebi u nogu”, kažu u Blumbergu i nastavljaju: Ovo šoping olakšanje može skupo koštati neke ljude. Što više ljudi se odvajaju od plaćanja kešom to više teže da prekomjerno troše, smatraju eksperti koji se bave ponašanjem potrošača. Istraživanja govore da ljudi koji plaćaju karticama troše 20 do 30 odsto više novca nego oni koji plaćaju kešom – rekao je za Blumberg Denis Hjudž, finansijski ekspert iz San Karlosa u Kaliforniji. Kasino zbog toga koristi čipove umjesto novca, kaže on, da bi uklonili barijeru “bola pri trošenju” kešom. Telefon uklanja kočnice i barijere kao što je vađenje novčanika i to tjera ljude da razmišljaju o kupovini sa manje emocija, kaže Dan Asiely, profesor na predmetu ponašanje potrošača Univerzitetu – Faqu škol biznisa.

“Mogućnost da reagujemo mnogo brže na osnovu svojih emocija će nas natjerati da kupujemo impulsivnije,” kaže on. Ta kupovina sigurno neće biti vitamin i dugoročne obveznice. “Ljudi će kupovati stvari koje više blješte i primamljivije su u trenutku, kao

što je i Amazonov telefon”.

Ono što brine Hjudža je što dio mozga koji se stara o racionalnom dijelu ide na odmor.

Kao kada kupujete u Kostko (u Crnoj Gori bi to bio jedan od velikih diskonta Volija ili Lakovića), kupujete bez razmišljanja jer očekujete da su tamo najniže cijene. Isto je i sa Fajerflaj (firefly) ikonom na Amazonovom telefonu koja nosi Amazonovu reputaciju da je tamo sve jeftinije i tjera vas da trošite više.

Eksperti se pribojavaju i drugih negativnih efekata na mozak. Već nepredviđena i nasumična priroda postavljanja teksta i tvitova preko pametnih telefona nagrađuje korisnika sa povišenim nivoom dopamina u mozgu, kaže doktor Dejvid Grinfild, direktor Centra za internet i tehnološku zavisnost.

Amazonova tehnologija, kaže on, samo povećava mogućnosti za ponašanje gdje korisnici sami sebe liječe nesvjesno. Dobijate mogućnost da u svakom momentu “nagradite sami sebe”.

“Proizvodi kao što je novi Amazonov telefon su odlični za kapitalizam, ali kapitalizam i zdravlje nikad nisu bili povezani u pozitivnom smislu”, tvrdi Grinfild.

46 showbiz

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

ORGANIZATORI PORUČUJU

Festival plesa postaje tradicija

GlAvNA bINA

2Cellos na Exitu Hrvatski violončelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser, poznatiji kao sastav 2Cellos, nastupiće 12. jula na glavnoj bini Petrovaradinske tvrđave u Novom Sadu u okviru festivala Exit. Izvođenja brojnih popularnih hitova Majkla Džeksona, Nirvane, AC/ DC i drugih kultnih muzičkih imena u obradi hrvatskog dvojca oduševljavaju svjetsku publiku, a njihov talenat prepoznala je izdavačka kuća Sony Masterworks na čiju su inicijativu počeli turneju sa Ser Eltonom Džonom. Svoj drugi album “IN2I-

TION” objavili su u januaru 2013. godine, ploču je producirao legendarni Bob Ezrin a na albumu gostuju Elton Džon, Steve Vai, Lang Lang, Naya Rivera i Zucherro. Organizatori festivala saoštili su i spisak imena Fusion bine koja je rezervisana za domaće izvođače. Tako će na njoj tokom trodnevnog spektakla, između ostalih, nastupiti Disciplina kičme, S.A.R.S. i bend Kanda, Kodža i Nebojša.

Neće izostati ni kultni sarajevski bend Bombaj štampa, Darko Rundek, Beogradski sindikat i mnogi drugi. D.B.

Prethodnog vikenda ispred šoping mola Delta siti plesna škola “Dream” iz Podgorice organizovala je prvi festival plesa i pokreta. Festival je okupio brojne škole i udruženja koja se bave ovom vrstom umjetnosti, a organizatorka manifestacije Sanja Živković prezadovoljna je utiscima, kako publike tako i samih učesnika.

“Imali smo jako bogat program koje je zadovoljio ukuse svih mališana ali i njihovih roditelja. Publika je imala priliku vidjeti više različitih plesnih žanrova, u fantastično osmišljenim kostimima i koreografijama što je na sceni djelovalo čarobno”, kazala je Živković i dodala da je ovaj festival bio jako posjećen tokom oba dana.

“Zaista sam zadovoljna

posjetom i interesovanjem.

U svakom trenutku festival je pratilo najmanje 400 ljudi koji su se smjenjivali, što je odličan pokazatelj koliko je ples popularan u Crnoj Gori”, ističe Živković.

A da prvi festival plesa i pokreta neće biti i posljednji, potvrdila nam je Živković.

“Ovo je tek početak i ovaj festival će postati tradicija u Crnoj Gori. Naš cilj je da proširimo festival sa brojem učesnika i sa Primorja i sjevera naše zemlje ali i inostranstva. Akcenat je na plesu, i da svi budu zadovoljni, a mi smo ovog puta dostigli oba cilja”, zaključila je Živković.

A.Ž.B. Foto:Vedran Ilić

Dvojac 2Cellos čine Luka Šulić i Stjepan Hauser

SHOWBIZ 47

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

ANITA POPOVIĆ

Publika podržala singl Danilo Brajković, foto:Privatna arhiva

P

remijerna “live” izvođenja nove numere “Dotakni me vjetrom” pjevačice Anite Popović naišla su na odličnu reakciju publike, a Popović za DN otkriva da će javnost imati priliku da numeru uskoro čuje i na Jutjubu.

Priliku da premijerno čuje verziju numere “Dotakni me vjetrom” crnogorske pjevačice Anite Popović imala je zagrebačka publika na prošlogodišnjim pjesničkim večerima poznate književnice i tekstopisca numere Maje Perfiljeve, čija je Anita bila specijalna gošća. Nakon snimanja studijskog izdanja numere u Beogradu Popović je prije nešto više od mjesec i crnogorskoj publici na njenim nastupima predstavila novu numeru, a sudeći po aplauzima koje “Dotakni me vjetrom” dobija nakon “live” izvođenja pjevačica ima razloga za zadovoljstvo.

“Pjesma je svevremenska i utisak je da je publika jako dobro reagovala na nastupima na kojima sam je pjevala. Nekako je doživljavaju kao numeru u mom prepoznatljivom fazonu, zbog čega mi je

naročito drago. Inače, na nedavno održanom Brodet festu u Pržnom nastupila sam prije koncerta Željka Joksimovića i upravo sam, između ostalog, na repertoaru imala i numeru ‘Dotakni me vjetrom’, a brojna publika ju je podržala aplauzom”, sumira utiske Anita nakon nekoliko premijernih izvođenja numere.

Podsjetimo, osim Perfiljeve koja je tekstopisac na Anitinom novom singlu sarađivali su i Marko ĐuraševićMahoni koji je radio aranžman, prateće vokale pjevala je Ana Štajdohar dok je mastering djelo Vladana Popovića Popa.

Iako je pjevačica nedavno kazala kako razmišlja o ekranizaciji nove numere sve su prilike da u skorije vrijeme neće doći do finalizacije tog projekta, a kako bi novi hit

Već sam singl poslala brojnim radiostanicama kako bi se pjesma što brže ‘zavrtjela’ predstavila širem auditorijumu Popović će numeru “okačiti” na društvenu mrežu Jutjub.

“Već sam singl poslala brojnim radio-stanicama kako bi se pjesma što brže ‘zavrtjela’, a s obzirom na to da neću snimati spot uskoro ću na Jutjub objaviti numeru. U pozadini tog snimka će se smjenjivati slike, tako da će pjesma doživjeti premijeru i na internetu”, poručuje Popović.

Predstojeći ljetnji period za pjevačicu će biti itekako radan, s obzirom na činjenicu da je Anita već zakazala nekoliko standardnih nastupa, kako na Primorju tako i u Podgorici.

“Zaista se tokom karijere trudim da nastupam na različitim lokacijama pa će ta-

PLEJBOJ DIVA

Seksi spot Karmen Elektre

Nikol Aniston je daleko manje poznata od njene rođake i popularne glumice Dženifer. Ipak, poslije novih fotografija u toplesu Nikol će brzo steći vašu naklonost.

Plejboj djevojka, glumica i manekenka Karmen Elektra objavila je novu pjesmu “WERQ” za koju je snimila veoma provokativan spot u kojem glumi seksi kradljivicu. Ovo nije prvi put da se Elektra lati mikrofona. Prije nešto više od 20 godina, slavni muzičar Prins sa kojim je tada seksepila dama bila u vezi pokušao je da je progura u svijet poznatih tako što joj je objavio album “Carmen Electra”. Od tada je objavila i singlove “I like it loud” i “Bigger dick”.

ko biti i ovog ljeta. U Podgorici nastupam jednom sedmično u lokalu ‘Tien’. Takođe sam angažovana i u Dukljanskim vrtovima u Budvi, mnogobrojnim restoranima i hotelima u Budvi, Bečićima, Tivtu... Sve u

svemu, biće ovo jedno veoma radno ljeto za mene, a planiram da ga krunišem jednim većim koncertom i druženjem sa Majom Perfiljevom, najvjerovatnije u avgustu na Ljetnjoj sceni u Tivtu”, zaključila je Popović.

Šarolik repertoar na nastupima Dama raskošnog glasa repertoar mijenja u zavisnosti od atmosfere, pa se tako na Anitinim nastupima mogu čuti različiti muzički žanrovi.

“Veliki dio repertoara je posvećen inostranim hitovima i uglavnom je to kombinacija nekoliko različitih žanrova koje obožavam.

Takođe, u zavisnosti od situacije pjevam i zabavnu muziku, malo brži zvuk, komercijalne hitove... Mislim da se na nastupima za svakoga nađe ponešto”, objašnjava Popović.

48 ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

VICEVI još jedan konj. *** Vraća se Fata vozom iz posjeta majci, a Mujo je dočekuje na stanici.

Kad je Fata izašla, Mujo je samo pozdravi i uzme joj kofer....

Fata tužno kaže: - Mujo vidi onog čovjeka kako se pozdravlja sa ženom ljubi je i grli!!.

Mujo baci pogled i procijedi: - Pa, normalno, kad je ispraća na put!! *** Vjenčanje je u toku. Pop čita: - Ko ima bilo šta protiv ovog braka, neka kaže sad ili neka zauvjek šuti.

Javlja se tihi glas: - Imam ja...

A pop će: - Ćuti, ti si mladoženja. ***

Dogovore se tri plavuše da odu u pustinju na izlet i da ponesu korisne stvari. Tako i bi.

Došle ti one i priupitaju se šta je koja donijela.

Prva kaže kremu za sunce da se namažemo da ne izgorimo.

Druga suncobran da odemo malo u hlad.

Treća donese prednja vrata od BMW. Pitaju one ovu šta će ti vrata, kaže ona: - Pa kad nam bude vruće, da otvorimo prozor. *** Pita Mujo Hasu: - Jel Haso hoćes doći kod mene igrati šah?

- A Haso misli, misli i kaže: - Može, zašto ne.

- A Mujo će na to!

- E super, taman nam je falio

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2789

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-06-02

Medium level

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2790

2014-06-03

Medium level

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

1

6 9

1 9 5 8 6 2 3 4 www.sudokukingdom.com

2

1

8

8 5

3

2 5 8

6 2

5

4

3

9

3 2 5

2

8

3

7

5

9

1

6

7

6

3

4

1

9

5

8

2

6

8

2

5

9

3

4

7

1

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7 4

6Puzzle 9 3 solution: 4 1 5 1 2 5 7 6 9

8

8

3

9

8

5

1

7

4

9

3

8

2

6

2

8

4

7

1

6

5

9

3

9

6

3

2

5

8

1

4

7

4

2

8

1

7

5

3

6

9

7

5

1

6

3

9

4

8

2

3

9

6

8

4

2

7

1

5

8

3

5

9

2

4

6

7

1

6

7

2

5

8

1

9

3

4

1

4

9

3

6

7

2

5

8

3

4 6 4

3

5

1

4 2

5

2 5

4

3

6 8

6

3

8 7

1

2 5

2

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2790 2014-06-03

8

6 8

7

1

7 4

1

7

4

7 9

6

3

4

ENIGMATIKA 49

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

Word Search Puzzle #E732IW

V

A

S

T

L

Y

T

X

P

T

Y

P

E

S

C

A

R

N

A

L

S

R

A

E

L

C

T

S

S

R

E

I

S

P

I

T

C

H

E

S

N

E

E

C

A

N

E

M

L

D

S

I

T

H

A

I

Z

A

P

M

L

O

A

S

N

S

A

A

N

T

A

D

E

Y

U

C

T

C

E

U

L

R

G

I

M

E

D

S

M

N

N

J

K

S

O

K

A

R

E

V

I

T

A

R

E

P

O

I

S

M

T

U

S

U

O

I

N

O

M

I

T

C

N

A

S

C

E

P

V

C

K

B

A

M

B

O

O

G

R

S

I

E

O

G

L

E

D

G

E

D

C

P

E

B

R

E

D

N

E

R

N

R

O

T

S

A

P

O

F

K

C

O

T

T

U

B

R

A

I

N

A

L

W

S

S

D

O

O

F

G

E

L

D

S

T

S

ANKLE ARCADE Ankle BAMBOO Arcade BRAIN BRASSES Bamboo BUTTOCK Brain CARNAL CLEAR Brasses COMPLY Buttock DISCONSOLATELY EDGED Carnal FOODS Clear FRIES FUNDAMENTALIST Comply

GELDS FriesITCHES JESTS Fundamentalist MAZES MENACE Gelds MOUND Itches MULES JestsMYSTIC NAIVE Mazes NIECE OBSCURITIES Menace OGLED Mound OPERATIVE PASTOR Mules

PEEKS ObscuritiesPRIMLY Stagnant REAPED Ogled Tapers RENDER SANCTIMONIOUS Operative Tipsier SHARK Pastor Tokens SLOBS SMACKING Peeks Types STAGNANT Primly Vastly TAPERS TIPSIER Reaped TOKENS Render TYPES VASTLY Sanctimonious

Disconsolately

Mystic

Shark

Edged

Naive

Foods

Niece

HOROSKOP OVAN Nema potrebe da se zanosite pogrešnim procjenama o »velikom uspjehu«, jer ambicije mogu da Vas zanesu na pogrešno rešenje. Realno odmjerite lične mogućnosti i izbjegavajte rizične kombinacije u poslovnoj saradnji.

BIK Nalazite se pred težim poslovnim zadatkom, dobro procijenite kompletnu situaciju i na vrijeme zatražite nečiju pomoć ili asistenciju. Važno je da pravilno uskladite svoje poslovne ciljeve sa zajedničkim interesima.

BLIZANCI Novi događaji potvrđuju Vašu procjenu i očekivanja. Strpljivo sačekajte na nečiji poziv ili na susret sa osobom, koja može da Vam omogući bolje profesionalne uslove. Prati Vas loš emotivni dijalog. Prijaće Vam dijetalna ishrana.

RAK Uvijek postoji neki lakši ili teži put do uspjeha, stoga prihvatite korisnu ideju koja vodi ka praktičnom rešenju. Neko ima pozitivan uticaj na Vaše kreativno izražavanje i poslovno djelovanje, oslonite se na dobru volju.

REBUS Slobs

Smacking

Copyright © Puzzle Baron June 21, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Vaš profesionalni nastup ima bitan uticaj na nečiju odluku ili na promjenu uslova u novoj fazi poslovne saradnje. Važno je da prihvatite kompromis, kao početnu orijentaciju za dalji nastavak poslovnih dogovora.

DJEVICA

Rješenje iz prošlog broja: Gro baraka (Grob A raka)

Nivo poslovno-finansijskog uspjeha zavisi od zajedničkog dogovora ili od nečijeg uticaja.

Na Vama je da stvorite osnovne uslove ili da pokrenete glavnu inicijativu, a na nekom drugom da uspješno realizuje Vaše ideje.

VAGA Očekujete nečiji odgovor ili konkretnu informaciju o poslovnofinansijskoj saradnji. Međutim, sve je obavijeno velom neizvjesnosti i odlaganja. Budite promišljeni i upotrijebite svoje diplomatske manire pred saradnicima.

ŠKORPIJA Zanijeti ste pogrešnim idejama koje Vas navode na lošu poslovnu procjenu. Nema potrebe da se suviše eksponirate u nepoznatom društvu i u rizičnim situacijama. Važno je da sačuvate svoje poslovno-finansijske interese i poziciju.

STRIJELAC Izbjegavajte sva nepotrebna uzbuđenja ili obaveze koje Vas psiho-fizički iscrpljuju. Neko od saradnika može uspješno da odradi i Vaš dio posla. Pažljivo razmislite, kome treba da se obratite za određeni vid usluge.

JARAC Pokažite da imate dovoljno povjerenja u saradnički dogovor, ne možete promijeniti osnovne uslove u kojima se nalazite.

Ukoliko Vam je stalo da ostvarite svoje namjere, potrebno je da se prilagodite saradnicima ili da ispoštujete nečiju volju.

VODOLIJA Stalo Vam je da oprobate svoje sposobnosti u različitim poslovnim izazovima, ali pažljivo odmjeravate povoljan trenutak za akciju. Potrebne su Vam pouzdane informacije i nečija podrška, prije nego što započnete svoju inicijativu.

RIBE Potrebno je da povučete niz dobrih poteza, kako biste ostavili ozbiljan utisak na okolinu i opravdali svoju ulogu. Nema razloga da se kolebate oko poznatih pravila ili utvrđenih interesa u zajedničkoj akciji. Očekuje Vas prijatno iznenađenje.

50

KUĆE/STANOVI P

MALI OGLASI

Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje).

Tel.067/322-529

I Izdajem jednosoban namješten stan, 44m2. Ulica Vlada Ćetkovića, Blok 9, 270 eura. Tel.067/575-932 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Izdaje se kuća u centru: 2 poslovna prostora po 70m2, 2 trosobna stana, namještena, po 70m2, garsonjera, namještena, 20m2, dvorište za parking, 150m2. Može i pojedinačno izdavanje.

Tel.067/515-949 Izdajem luks namješten jedbosoban i trosoban dupleks stan, na duže, na šetalištu uz plažu Savina - Herceg Novi.

Tel.069/489-679 Izdajem jednosoban namješten stan.

Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

I Z D A J E M APARTMAN I NAMJEŠTENE SOBE ZA STUDENTE IZA NOVOG STUDENTSKOG DOMA. TEL. 063/211-777

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem namještenu garsonjeru, klimatizovana, Sedme omladinske 4, Podgorica, kod Vezirovog mosta. Cijena 180 eura. Tel.068/010-021, 069/586-924

SOBE Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

Cetinje - Donji Kraj, podajem 3.000m2 placa. Sva infrastuktura. Tel.068/682-151

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače iznad lokala «Langolo». Ulica 13. jul. Cijena 290 eura. Tel.069/093-302

Izdajem plac 2.400m2 kod stadiona Grblja, Donja Sutvara - Kotor. Tel.067/229-366, 067/229-365 Hitno prodajem plac, Stubička ulica, Kličevo, Nikšić.Tel. 068/720-956 Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033958

stan eura.

Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju. Tel.069/370-729

PLACEVI Prodajem plac na 10 kilometara od Podgorice prema Nikšiću između dvije rijeke (poluostrvo). Prilaz 5 metara širine.

Tel.068/682-151

Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura. Tel.069/566-716 Izdajem namješten u Zagoriču, 180 Tel.069/877-396

PONEDJELJAK 23. 6. 2014.

Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima.

Tel.067/860-937 Prodajem magacin 800m2 plus kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica.

Tel.069/156-269

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

PONEDJELJAK 23. 6. 2014.

51

MALI OGLASI Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w. hid r oizo l a cija . m e.

Tel.067/809-806

Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312

VOZILA/AUTO DJELOVI

NASTAVA Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršim sve usluge moleraja i farbanje stolarije. Krečenje 0,50€. Tel.067/427-850 Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr. vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 Elektičar: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, rasvjete, tabli sa osiguračima.

Tel.069/541-103

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Dajem časove maternjeg jezika osnovcima.

Tel.067/913-3370

POSAO Vip star taxi Kotor 19799 potrebni iskusni vozači i dispečerke. Tel.068/556-250

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla. Vakcinisani i očišćeni od parazita. Tel.068/504-888

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

52

MALI OGLASI Dragan Šilje pok. Dušana Dragutinović

PREMINULI Milja Radenka Barjaktarović

MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

POLJOPRIVREDA Prodajem balirano sijeno, Kosić. Tel.067/559-750

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem dvostranu svijetleću reklamu dimenzija 58x78. Samo 120 eura. Nikšić.

Tel.067/427-198 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Vrhunski originalni preparati za potenciju, gelovi 15/7kom.

Man-king na biljnoj bazi 30/10kom. Tablete 15/4kom.

Tel.067/852-451

Kupujem umjetničke slike poznatih crnogorskih slikara. Tel.067/532-106

rođena Petrović, 21. juna 2014. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 23. juna u 15 časova na mjesnom groblju u Beranama.

Marijan Vogrinc 21. juna 2014.

Sahrana će se obaviti 23. juna u 13 časova na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

Slavko Veselinov Raković 21. juna 2014. u 53. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u 15 časova pred Crkvom Svetog Nikole u Golubovcima.

Đoka Koljin Čobrenović 21. juna 2014. u 92. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u 15 časova na groblju Sveti Vid u Baru.

Branislav Vasov Rabrenović 21. juna 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u 15 časova na mjesnom groblju u Bistrici.

Milorad Ćaro Vladimira Žunjić 21. juna 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u 16 sati na groblju Jelenak u Danilovgradu.

20. juna 2014. u 42. godini. Sahrana će se obaviti 22. juna kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Senka Miloša Dragović rođena Prelević, 20. juna 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 22. juna na gradskom groblju u Nikšiću.

Dragomir Milošev Popović 20. juna 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u Danilovgradu.

Vukašin Velimira Milošević 20. juna 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u selu Osreci Manastir Morača.

Branislav Brano Đurov Glavičanin 20. juna 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 22. juna u mjestu Osreci - M. Morača.

Ljubo Svetozara Milić 20. juna 2014. u 52. godini. Sahrana je obavljena 22. juna.

Radovan Vladimirov Sekulović 20. juna 2014. u 65. godini. Sahrana je obavljena 22. juna na groblju Čepurci.

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PONEDJELJAK 23. 6. 2014.

Spase Dragica Boškova Mijanović rođena Đurović, 20. juna 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 22. juna na groblju kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Svetozar Bela Mladenov Bogdanović 20. juna 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na Novom groblju na Cetinju.

Dušica Slobodana Ginić 20. juna 2014. u 71. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na groblju u Zagoriču.

Milan Milutinov Gligorović 20. juna 2014. u 67. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na seoskom groblju Gornji Crnci - Piperi.

Đorđije Bato Dušanov Dobrović u 64. godini. Sahrana je obavljena 21. juna 2014. u Bijelom Polju - Zeta.

Dušanka Kusovac 19. juna 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 21. juna na starom groblju na Cetinju.

Dušanka Duška Milutina Radovanović

19. juna 2014. u 57. godini. Sahrana je obavljena 20. juna u Rijeci Piperskoj.

PONEDJELJAK 23. 6. 2014.

53

MALI OGLASI VOZOVI/TRAINS

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ....................................... 122 Vatrogasna ................................ 123 Hitna pomoć.............................. 124 Tačno vrijeme ........................... 125 Telegrami .................................. 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .................... 112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ............................ 1180 Informacije .............................. 1181 Crnogorski telekom................1500 Telenor .................................... 1188 M:tel .........................................1600 Elektrodistribucija ............633-979 Vodovod............................. 440-388 Stambeno ..........................623-493 Komunalno ........................ 231-191 JP “Čistoća” ...................... 625-349 Kanalizacije .......................620-598 Pogrebno ...........................662-480 Meteo.........................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ....................................020/244-170 Šlep služba ................ 069-019-611 Žalbe na postupke policije ................... 067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija .................................... 080-081-333 Montenegro Call centar ........1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ................................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga............ .............................................116 666 Sigurna ženska kuća. 069-013-321 Povjerljivi telefon .....080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ...................... 611-534 Narcotics Anonymous 067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798, .................................... 068-818-181 CAZAS AIDS ............... 020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ............................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ............................................ 281-055 Inspekcija rada.................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ...265-438 Komunalna policija... 080-081-222 Metrološka inspekcija ..... 601-360, ......................................fax 634-651 Sanitarna ........................... 608-015 Tržišna ............................... 230-921 Turistička ...........................647-562 Veterinarska ..................... 234-106 BOLNICE Klinički centar ................... 412-412

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00, utorak10.30,četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtaki subota09.40,utorak12.40,petak10.30, nedjelja19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru, Podgorica, 020/201201, 201202

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ............................648-823 Konik .................................. 607-120 Tuzi .....................................603-940 Stari aerodrom ................. 481-940 Dječja ................................. 603-941 Golubovci........................... 603-310 Radio-stanica .................... 230-410 Blok 5 .................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .............664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški ............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ..................... 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ................020-641-651 Montvet .............................662-578 APOTEKE Ribnica ............................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .. 241-441 ICN Crna Gora ................... 245-019 Sahat kula.......................... 620-273 Biofarm .............................244-634 HOTELI Ambiente ...........................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ...........406-500 Bojatours........................... 621-240 City ..................................... 441-500 Crna Gora ......... 634-271, 443-443 Evropa .............. 621-889, 623-444 Eminent .............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s .............. 656-588, 656-702 Lovćen ............................... 669-201 Pejović ............................... 810-165 Premier .............................409-900 Podgorica ..........................402-500 TAKSI Alo taksi ................................19-700 SMS ...............................069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ................................. 19-800 City taksi ............................... 19-711 besplatan broj .............. 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi......................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi........................19-714 SMS ...............................068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi.................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinuOKIAIRINTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/6765-66

Ljetnji red vožnje POLASCI IZ PODGORICE: za Bar: 5.15 (lokal); 8.20 (lokal); 9.27 (brzi); 11.30 (lokal); 12.50 (lokal); 15.20 (lokal); 16.31 (lokal, samo radnim danima); 18.00 (lokal); 21.10 (lokal). Za Bijelo Polje: 6.25 (lokal); 15.50 (lokal). Za Beograd: 18.01 (brzi). Za Nikšić: 05.05 (lokal); 07.00 (lokal); 14.30 (lokal); 16.10 (lokal); 18.10 (lokal).

POLASCI IZ BARA: za Podgoricu:

5.25 (lokal); 6.35 (lokal); 11.15 (lokal); 14.05 (lokal); 14.50 (lokal); 16.40 (lokal); 17.00 (brzi); 18.00 (lokal, samo radnim danima); 20.30 (lokal). Za Bijelo Polje: 5.25 (lokal); 14.50 (lokal); 17.00 (brzi). Za Beograd: 17.00 (brzi).

POLASCI IZ BIJELOG POLJA: za Podgoricu (Bar): 09.01 (lokal); 18.35 (lokal). Za Beograd: 20.40 (brzi). POLASCI IZ NIKŠIĆA: za Podgoricu: 06.25 (lokal); 08.40

(lokal); 15.50 (lokal); 18.30 (lokal); 19.55 (lokal). POLASCI IZ BEOGRADA: za Podgoricu (Bar): 18.05 (brzi).

09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40.

Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15,

10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00.

Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00.

Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Informacije o kretanju vozova mogu se dobiti u željezničkim stanicama: Podgorica: (020) 44 12 11 i 44 12 12.

Bar: (030) 30 16 15 i 30 16 22. Sutomore: (030) 30 16 92. Nikšić: (040) 21 44 80.

Bijelo Polje: (050) 47 85 60. Kolašin: (020) 44 14 92. Mojkovac: (050) 47 21 30

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak).

Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00.

Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25.

Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35,

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržava pravo da izmijeni red letjenja bez prethodne najave. Kompanija preporučuje putnicima da se za sve informacije obrate službi rezervacija na 19804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00.

Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00. BečPodgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10.

Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. FrankfurtPodgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. PodgoricaCirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35.

Cirih-Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. RimPodgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40. Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. Tivat-London: srijeda i nedjelja 10:10. LondonTivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. Podgorica-Dizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10. Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10.

Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-RimBeograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično.

Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. BeogradStokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-GeteborgBeograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Film

54•TVPROGRAM 07:00 Exkluziv/r 08:20 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Odbačena/r 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Made in Yugoslavia/r 13:00 Tačno 1 14:15 Mozgalica 15:15 Exploziv 16:00 Serija: Neukrotivo srce 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Dva i po muškarca 18:10 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 18:55 Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:15 Serija: Gorki život 21:00 Film: Uzimanje života 22:55 Noćni žurnal 23:15 Serija: Bez traga 00:00 Exkluziv/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Muzika 10.00 Dnevnik 10.10 Strani dok. program: Ruska divljina 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Viking Viki 13.05 Strani dok. program: Moj otac je rok zvijezda 13.30 Muzika 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.00 Fifa Sp 2014/r 18.00 Vijesti 18.00 Serija: Hispan 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Elitna jedinica 21.00 Studio fudbal: „Brazil, Brazil“ 21.50 Fifa Sp 2014: Hrvatska – Meksiko 23.50 Studio fudbal “Brazil, Brazil“

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

10.00 Serija: Djevojački institut 12.00 Vijesti 12.00 Tenis - Vimbldon 13.00 Zapis/r 14.00 Reportaža 14.30 Art magazin 15.00 Serija: Monk/r 16.00 Serija: Sestra Tereza 17.00 FIFA SP 2014/r 17.50 FIFA SP 2014: Holandija-Čile 20.00 Košarka (ž) kval za PE: Crna Gora - Ukrajina 21.50 FIFA SP 2014: Kamerun-Brazil 23.50 VOA-glas Amerike

07:00 10:40 10:50 11:45 12:30 13:30 14:50 15:45

RTCG 2 Serija: Djevojački institut 10.00

777 Gušteranje - premijerno 22.15

16:00 17:15 18:20 19:30 21:15 22:15 23:15

Uz jutarnju kafu Naš recept Dobitnici Žestoko Smijeh kao lijek Zabava Muzika Na domaćem terenu - pr Zabavni magazin Bulevar poznatih – prem.

Na domaćem terenu Finale kupa omladinci Hramovi Crne Gore Gušteranje Zabavni magazin

06:30 06:45 06:52 07:00 11:03 11:48 12:03 13:03 14:03 14:51 15:52 16:07 18:00 18:20 18:27 20:03 21:03 22:03 23:13 23:53 00:08 00:15 01:40

City M Flajer City kids M Dobro jutro Jovana i Srđan Paparazzo lov City kids M Magazin in CG City M Serija: Sila/r Serija: Nakuša City M Pare ili život Info monte Flajer Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Serija: Ljubav na silu Stotka Kraljevi stila City M Flajer Film: Plesni film Film: Realno vrijeme

PINK Info monte 18.00

08:20 09:30 10:00 11:20 12:05 12:40 14:30 15:25 16:00 17:30 18:00 19:00 19:30 20:30 21:30 22:00 23:30

MBC muzika Na točkovima Aljazeera Hrana i vino Kućica u cvijeću Farma Aljazeera Muzički program Kućica u cvijeću Hrana i vino Aljazeera Mbc Dnevnik Loto 7 od 33 Kućica u cvijeću Motorsport magazin Aljazeera Aljazeera

MBC Hrana i vino 16.00

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

07:00 Boje jutra 09:20 Serija: Zora dubrovačka/r 10:00 Vijesti u 10 10:15 Lud, zbunjen, normalan/r 11:00 Serija: Avenija Brazil/r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mezimica 14:10 Serija: Igra ćutanja/r 15:00 Serija: Larin izbor 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 17:05 Serija: Avenija Brazil 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Agatino pravo 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti 22:15 Sport 23:55 Magazin - Bez granica

08:00 Film 09:30 Top Shop 10:00 5 do 5 Summer Edition/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Radio u boji 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Radio u boji 16:30 Kuhinjica 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Film 20:15 Forum 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer Edition/r 00:00 Radio u boji/r 00:30 Film 02:30 5 do 5 Summer Edition/r 03:30 Radio u boji/r 04:00 Film

VIJESTI Serija: Agatino pravo 19.55

ATLAS 5 do 5 Summer Edition 16.55

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00

08:00 10:00 10:30 11:00

13:20 15:02 16:50 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film - Mumijevi Večera kod Džaje/r Dok.program Muzički program Anegdota iz života Crtani film - Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Kapital Koncert Ponoćni Info

MONTENA Crtani film- Mumijevi 19.30

12:00 12:05 14:00 15:00 17:00 17:10 18:00 19:00 20:00 21:00 22:00 23:05

Jutarnji program VOA Hrana i vino Serija: Fatalni susret Vijesti Nedjeljna promenada/r Dok.program Film Vijesti Serija: Lavirint Sport time Polis Sve osim Serija: Fatalni susret Polis Film

TV BUDVA Muzički program 19.30

TVprogram•55

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

UZIMANJE ŽIVOTA Prva, 21.00

Fifa: Ujedinjene strasti 18:45; Grdana - Zla vila 13:15; 15:20; 17:15; 17:45; 19:15; 21:15; Ko preživi, pričaće 20:00; Krive su zvijezde 15:45, 17:40; 20:15; Kuća velikog mađioničara (sinhr.) 13:30; Na rubu vremena 20:45; Tvrd orah 14:45; 16:30; Kako da dresirate svoga zmaja 2 13:00; 14:00; 15:00; 16:00; 17:00; 18:00; 19:00; Loše komšije 21:00; Udar ljubavi 18:30; 20:30; X-men: Dani buduće prošlosti 15:10.

Film počinje ranih osamdesetih godina, i prikazuje dva tinejdžera koji autobusom putuju u Kanadu. Kada se bus pokvari, njih dvojica odlučuju da iznajme automobil i odu u Sijetl. Na putu im se probuši guma, i dok jedan od mladića mijenja gumu, drugi, Martin, komentariše kako su njih dvojica sličnog izgleda, gura drugog mladića pod kamion koji upravo nailazi, izazivajući ogromnu nesreću u kojoj ginu i mladić i kamiondžija. Mar nastavlja put, preuzimajući njegov identitet.

ELITNA JEDINICA RTCG 1, 20.05 Centralni lik je Ingrid Dal, ambiciozni detektiv, koja je unaprijeđena za zapovjednika Jedinice na početku prve sezone. Pred njom nije lak zadatak, mlade kolege negoduju njen dolazak na to mjesto, a ona se bori da zadrži kontrolu nad svojom karijerom i svojim porodičnim životom. Ipak, početno nepovjerenje prerasta u dobru saradnju, čak i prijateljstvo, a tim pokazuje da je sposobna da rešava najgroznije i najokrutnije slučajeve zločina. Radnja balansira između forenzičkih procesa i pozadinske priče koja se razvija.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Košarkaši 09:45 Gastronomad 09:55 Vesti RTS 10:00 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:05 Vesti RTS 11:10 Prljave tajne o zaštiti životinja 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Evronet 12:39 SP Brazil: SAD - Portugalija 14:30

RTS 1, Indijskim okeanom sa S. Rivom 15.35 TV Zabavnik 14:45 Ovo je Srbija 15:35 Indijskim okeanom sa Sajmonom Rivom 16:40 Slagalica 17:50 SP Brazil: Australija - Španija 20:00 Dnevnik RTS 20:35 Nepobedivo srce 21:35 Fudbal - SP Brazil 21:50 SP Brazil: Kamerun Brazil 23:50 Fudbal - SP Brazil 00:00 Dnevnik RTS 00:20 Kulturni dnevnik 00:35 Do usijanja 01:25 Evronet 01:33 SP Brazil: Australija – Španija

RTS 2 08:19 Čuvari tradicije 08:50 Evropske prestonice kulture - parobrod: Portugalija 09:26 Antonije Gaudi 09:57 Vrele gume 10:26 Knjiga utisaka 11:04 Klinika Vet 11:37 Kontekst 21 12:09 Beogradska Filharmonija: Samjuel Barber 12:46 Trezor 13:41 Evropske prestonice kulture - parobrod: Portugalija 14:45 SAT 15:40 Sve boje života 16:10 Devojke iz fabrike bombi 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Tu i sad: Čutura 17:50 SP Brazil: Holandija - Čile 19:50 Ad libitum 20:24 Šta su sve tehnologije uradile za nas 20:50 U spomen Velikom ratu 21:50 SP Brazil: Hrvatska - Meksiko 23:55 Ponoćni bluz 00:44 Trezor 01:39 SP Brazil: Holandija – Čile HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:22 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim 13:20 Glas domovine 13:45 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:22 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:43 Navrh jezika 14:45 Društvena mreža: Treća dob 15:27 Velikani u sjeni 16:47 Puna kuća Raftera 17:00 Vijesti

17:15 Hrvatska uživo 18:18 Potrošački kod 18:49 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:28 Kornati, kamen od raja 20:55 Fokus 21:54 Nikolaj i Julie 22:45 Dnevnik 23:05 Sport HRT 2 09:49 H2O: Uz malo vode!

10:14 Merlin 11:00 Mućke 11:31 Napravljeno po mjeri 11:46 Specijalitet dana s Nigelom Slaterom 12:16 Sama u neonskoj džungli 13:46 Glazba, glazba... 13:50 Brazil-ekspres 14:24 SP Brazil: SAD - Portugal 16:10 Kuhajmo zajedno 16:15 Regionalni dnevnik 16:53 Sažetak 17:49 SP Brazil: Nizozemska - Čile 20:00 SP Brazil: Australija - Španjolska 21:00 Brazuca 21:49 SP Brazil: Hrvatska Meksiko 23:59 Brazuca 01:09 SP Brazil: Brazil – Kamerun HBO

HRT 1, Nikolaj i Julie 21.54

10:35 Vaspitanje za početnike 11:00 Zbogom pameti 12:20 Božićna priča 2 13:45 Filmovi i zvezde 14:15 Boja purpura 16:50 Bespravni zastupnik 18:25 Hičkok 20:05 Gvozdeni čovek 3 22:15 Fabrika laži 22:45 Silicijumska dolina 23:15 Rđa i kost 01:15 Noćna mora jedne sestre 02:40 Palmeto FOX LIFE 10:05 Supruga za medalju 10:30 Džordan 11:20 Uvod u anatomiju 12:15 Sudije za stil 12:40 Sudije za stil 13:55 Drugarice 14:45 Porodično blago Džina Simonsa 15:10 Porodično blago Džina Simonsa 15:35 Supruga za medalju 16:00 Supruga za medalju 16:25 Prva petorka 17:15 Džordan 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Šapat duhova 20:55 Jednom davno 21:50 Jednom davno 22:45 Supruga za medalju 23:10 Srećno razvedeni 23:40 Jednom davno FOX CRIME 11:30 Pariski forenzičari 12:30 Na dužnosti 13:35 Luter 14:45 Monk 15:35 Ubistvo sa pogledom 16:45 Naplata 17:40 Marinci 18:35 Pariski forenzičari 19:40 Pa-

FOX LIFE, Gimnazijske traume 19.05 riski forenzičari 20:45 Na dužnosti 21:50 Luter 22:55 Naplata 23:55 Zločinački umovi 00:50 Red i zakon 01:45 Pariski forenzičari ARENA SPORT 11:00 Juventus - Sassuolo 13:00 Galatasaray - Real Madrid 15:00 Arsenal TV 17:00 Brazil World Cup Stars 17:30 Brazil World Cup Stars 18:00 PSG - Monaco 20:00 U obruču 21:00 Real Madrid - Barcelona, finale, 2. utakmica 23:00 Berlin: Finale (ž) 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Los Angeles - NY Rangers, finale SPORT KLUB 09:30 NBA Inside Stuff 10:00 Wimbledon: Studio 10:30 Wimbledon: Najava 11:00 Wimbledon: Studio 12:30 Tenis - Vimbldon 22:00 Wimbledon: Studio 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Wimbledon: Pregled dana

Protiv Ukrajine za prvo mjesto “Lavice” su ispunile cilj, plasirale se na šampionat Evrope, koji će se naredne godine održati u Mađarskoj i Rumuniji, ali protiv Ukrajine ne smije biti opuštanja, ističe selektor Momir Milatović. Obje selekcije igraće na predstojećem Eurobasketu, ali prvo mjesto u grupi može biti veoma bitno.

“Nedostaje nam jedna pobjeda kako bismo osigurali prvo mjesto u grupi, koje može da bude važno za žrijeb grupa na samom šampionatu. Nema opuštanja,

SPORT

Ponedjeljak, 23.6. 2014. broj 874 GodIna iii

KvalifiKacije za eP

idemo na pobjedu. Ukrajina je u ovim kvalifikacijama pokazala da je kvalitetna selekcija i neće biti nimalo lako doći do trijumfa”, rekao je selektor Momir Milatović.

Večerašnji duel na Cetinju (20.00) “crvene” će igrati bez najbolje igračice Ešaje Marfi, koja se zbog klupskih obaveza vratila u Ameriku. U isto vrijeme, na istom mjestu, iste selekcije sastaće se i u srijedu, u posljednjem kolu kvalifikacija.

M.J.

Džudo

DA LI STE ZNALI?

13

Mrvaljević stao u 3. kolu Džudista srđan Mrvaljević poražen je u 3. kolu Gran prija u Budimpešti.

Bolji od našeg borca bio je Grk roman Mustopulos.

Preostala dva naša takmičara, Marko radulović i Mladen Mišurović, poraženi su već u prvom kolu.

Mišurović je u kategoriji do 100 kilograma poražen od estonca Grigorija Miniškina, dok je od radulovića, preko 100 kilograma, bolji bio Božidar Božinić iz srbije. M.j.

put zaredom košarkaši Partizana osvojili su državno prvenstvo (Jugoslavija, CiCG, Srbija). U finalu plejofa šampionata Srbije crno-bijeli su bili bolji od Crvene zvezde, koja je posljednji put bila prvak 1998. godine.

evroPsKa liga

ª Crveniº na pravom putu

Sa pobjedom i porazom na gostovanju Rumuniji (1:3, 3:1) najbolji crnogorski odbojkaši ostvarili su zacrtano i sada sudbinu plasmana u polufinale Evropske lige drže u svojim rukama. Izabranici Slobodana Boškana trenutno su treći na tabeli sa četiri boda manje od lidera Grčke i tri od drugoplasirane Rumunije, s tim da naša selekcija ima po dva meča manje u odnosu na rivale.

“Izuzetno sam zadovoljan načinom kako smo

odigrali i pobijedili ovu utakmicu, pogotovo što je ovo bila izuzetno značajna utakmica za nas, da bismo nastavili svoj put ka polufinalu. Mislim da je ekipa odlično podnijela pritisak i da je svaki igrač dao veliki doprinos”, rekao je selektor Slobodan Boškan.

Plasman u polufinale izboriće po dvije najbolje selekcije iz grupe - Crna Gora je na dobrom putu da to i ostvari, posebno što će naredna dva vikenda igra kod kuće protiv Azerbejdžana i Grčke.

M.J.

Formula 1

Rozberg nastavlja da teroriše Trećim trijumfom u sezonu, prvim u karijeri u Austriji, Niko Rozberg uvećao je vođstvo u generalnom plasmanu šampionata Formule 1. Podijum kompletirali Hamilton i Botas

N j e m a c z a vo l a n o m M e r c e d e s a Niko Rozberg pobjednik je osme trke šampionata Formule 1, koja je za Velike nagrade Austrije vožena u Spilbergu. Do treće pobjede ove sezone Rozberg je stigao ispred klupskog kolege Luisa Hamiltona i Finca u bolidu Vilijamsa Valterija Botasa. Felipe Masa, koji je startovao sa pol pozicije, završio je četvrti, ispred nekadašnjeg klupskog kolege iz Ferari-

ja Fernanda Alonsa.

“Imao sam veoma brz bolid i srećan sam što sam slavio. Posljednji krug sam imao manjih problema sa gumama, ali sve se završilo na najbolji način”, rekao je Rozberg, koji je stigao do šestog trijumfa u karijeri.

Bodove su još osvojili Serhio Peres (Fors Indija), Kevin Magnusen (Meklaren), Danijel Rikardo (Red Bul), Niko Hulkenberg (Fors Indija)

Prvenstvo Crne Gore u tenisu

i Kimi Raikonen (Ferari).

Rozberg je trijumfom u Austriji uvećao prednost na vrhu generalnog plasmana. Njemac je sakupio 165 bodova, 29 više od Hamiltona, a treći Rikardo ima 83 boda. U plasmanu konstruktora Meklaren je ubjedljivo prvi sa 301 bodom, Red Bul kasni 158 bodova. Naredna trka šampionata Formule 1 biće vožena 4. jula u Silverstonu, za Veliku nagradu Velike Britanije. M.J.

Balkansko Prvenstvo

Stefan i Anja Naši stonoteniseri bez medalje novi šampioni Prethodnog vikenda, na terenima TK Eminent, održano je tenisko prvenstvo Crne Gore za igrače do 14. godine, na kojem su dominirali domaći takmičari. U muškoj konkurenciji najbolji je bio Stefan Dragović (TK Eminent), koji je u finalu savladao klupskog druga Maria Aleksića (6:2, 6:1). Dragović je u polufinalu bio bolji od Nermina Hodžića (TK Belvi), nakon velike borbe (4:6, 7:5, 6:3). U drugom polufinalu Aleksić je bio bolji od

Alekse Krivokapića (TK Dahna) bez izgubljenog gema (6:0, 6:0).

U ženskoj konkurenciji trijumfovala je Anja Drašković (TK DA&DI Montenegro), koja je u finalu savladala članicu Eminenta Martu Šćekić (6:1, 6:2).

Drašković je na puta ka tituli savladala i Ivu Nišavić (TK Top spin) rezultatom 6:2, 6:0, dok je Šćekić u drugom polufinalu bila bolja od Ane Cvijetić (TK Clay park), rezultatom 6:3, 7:5. M.J.

Crnogorski stonoteniseri bez medalje su završili nastup na Balkanskom prvenstvu za kadete i juniore u turskoj Bursi. Najbliži odličju bio je Filip Radović koji je u konkurenciji kadeta zaustavljen u četvrtfinalu, dok je kadetkinja Ivona Petrić eliminisana u prvom kolu. Prvu stepenicu na takmičenju nisu uspjeli da preskoče ni juniori Uroš Janković i Simona Perović.

Ni u konkurenciji dublo-

LebRON ODLAzi? Jedan od najboljih košarkaša današnjice Lebron Džejms karijeru bi mogao da nastavi u Hjustonu, prenose američki mediji. Nakon neuspjeha u ovosezonskom finalu i poraza od San Antonija, zvijezda Majamija nagovijestio je odlazak. Prema navodima američkih medija, za Lebrona je interesovanje pokazao Hjuston, koji ima ambiciozne planove.

“Rakete” će prostor u budžetu pokušati da obezbijede odlascima Džemija Lina i Omera Ašika, a eventualnim dolaskom u Teksas, Džejms bi kompletirao novu veliku trojku sa Džejmsom Hardenom i Dvajtom Hauardom. M.J.

va naši reprezentativci nisu imali sreće - juniorski dubl Orhan Bećiragić i Belmin Kurtagić poražen je u prvom kolu, baš kao i juniorski Simona Perović i Ivona Petrić.

Na startu prvenstva eliminisana su dva naša mješovita dubla Janković i Perović, baš kao i Radović i Petrić.

Na Balkanskom šampionatu učestvovalo je sedam reprezentacija - Turska, Bugarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Rumunija, Srbija i Crna Gora. M.J.

58 SPORT

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

VIMBLDON OD 23. JUNA DO 6. JULA

Kraljevstvo svete trave Kosta Bošković

Z

elene i ljubičaste nijanse, tako specifične u svijetu tenisa, ponovo šaraju nebo iznad Londona, ponosna predivna trava sprema se za novu jedinstvenu priču - 128. po redu, priču kraljevske klase, priču velikog - najvećeg - Vimbldona!

Umjetnici u bijeloj odjeći (čuvena engleska tradicija), veličastveni tereni bez reklama (još jedna tradicija), famozne jagode sa šlagom i kao i uvijek početak šest nedjelja prije prvog ponedjeljka u avgustu (sve ovdje ima veze sa tradicijom) - uživamo ovih dana uz Svjetsko prvenstvo u fudbalu, ali isto nas čeka od danas i sa terena “All England Cluba”!

Izrazitog favorita ove godine nema, niko sa sigurnošću ne može prognozirati ishod u muškoj konkurenciji, ali nekako se na horizontu nazire još jedan duel za istoriju...

● JOŠ JEDNO EPSKO FINALE? Rafael Nadal ili Novak Đoković! Ni jednom ni drugom majstoru travnata podloga nije omiljena, ali su njihova gotovo redovna finala posljednjih godina već dio svijetle istorije i potvrda koja dva momka trenutno igraju najbolji tenis na planeti!

Njihovo posljednje finale iz Pariza sa Rolan Garosa još se prepričava, a svi-

25

Nije to ona Serena Vilijams koja bez mnogo muke i lagano počisti svoje rivalke, ali ako bi se kod dama tražila favoritkinja, to bi opet bila ona - petostruka šampionka Vimbldona!

Uz, nju svakako i šampionka Rolan Garosa Marija Šarapova, uvijek opasne Agnješka Radvanjska i Na Li, ali i neke nove superdame poput Eugeni Bušar. “Čeka me težak put (već u četvrtfinalu mogla bi da igra protiv Šarapove), ali i dalje ću igrati svoju igru.

Vjerujem da mogu do novog trijumfa na Vimbldonu”, poručila je Serena.

jet već očekuje novu epizodu epskog rivalstva. I Rafa i Nole imaju manjih problema sa povredama (Nadala odavno muči koljeno, Đokovića zglob), ali za slavu Vimbldona svi bolovi se zaboravljaju.

“Ne plašim se više za svoja koljena, sada osjećam da mogu slobodnije da se krećem i to je najvažnije. Istina je da nijesam odigrao mnogo mečeva na travi posljednjih godina, ali uvjeren sam da ponovo mogu do do-

brog rezultata ovdje”, poručio je Nadal (u prvom kolu igra protiv Mateja Kližana), dok je Đoković (otvara protiv Andreja Golubjeva) istakao: “Trenutno ne osjećam nikakav bol. Ipak, kada mijenjam p o dlo ge, naročito sa šljake na travu, u prvih nekoliko dana treninga ovdje imao sam neki čudan osjećaj u zglobu. Sada je sve u redu i nadam se da će ostati tako”.

Inače, Novak se nada će njegova velika snaga na Vimbldonu biti nje-

miliona funti je nagradni fond Vimbldona ove godine (za 10,8 odsto veći nego prošle).

Pobjednici u obje konkurencije dobiće po 1.760.000 funti

Raonić potencijalno najljepša priča Ako biste tražili “svježu krv” na Vimbldonu, neko novo lice u najvažnijim pričama ovog turnira, onda bi to po mnogima mogao da bude Kanađanin, momak rođen u Podgorici, Miloš Raonić.

Serena, bez obzira na sve

Njegov servis stvoren je za londonsku travu, visina takođe, a njegova igra nevjerovatnom brzinom napreduje.

Dani pred nama daće odgovor da li je veliki talenat spreman za najveće stvari!

87,4 odsto mečeva na travi dobio je Rodžer Federer, što ga čini najboljim teniserom na ovoj podlozi

gov novi trener, legenda Boris Beker, koji je baš u Londonu napravio najveće stvari u svojoj karijeri.

● ILI OSMI NAKLON KRALJU? On bi, čini se, ukoliko bi se pojavio i za pedeset godina, bio jedan od favorita na Vimbldonu! Kralj najvećeg turnira, jedini čovjek uz Pita Samprasa koji je pehar ovog turnira “zgrabio” sedam puta.

Nje govo veličanstvo Rodžer Federer! Možda su Rafa i Nole mlađi i u boljoj formi, ali zna se ko je kralj engleske trave!

Uz to sa svojim novim trenerom Stefanom Edbergom donio je nešto novo svojoj igri i ne bi bilo čudno da ove godine ponovo gledamo starog “genija iz Švajcarske”.

“Mislim da mogu ponovo da osvojim ovaj turnir”, jasan je Fedeks. “Osjećam to! Ove godine ritern, servis i volej, bekhend, sve funkcioniše. Zbog toga sam mentalno opušteniji.”

● GDJE SU ŠAMPIONI? Obično bi sa aktuelnim šampionima počeli jedan ovakak tekst, ali ako se zna da je heroj Velike Britanije, prvi Ostvrljanin poslije Freda Perija koji je osvojio ovaj turnir Endi Marej jednostavno nestao nakon trijumfa na Vimbldonu, a da je kraljica kod dama Marion Bartoli završila karijeru, onda i ne čudi što planeta najviše bruji o Rafi, Novaku, Fedeksu, Sereni Vilijams, Mariji Šarapovoj...

Naravno, Endi Marej će ponovo imati veliki motiv,

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

SPORT 59

SPORTSKI EKRAN 12:30h Vimbldon, tenis

13:00h Vimbldon, tenis

12:30h Vimbldon, tenis 20:30h Emporio Armani Montepaski, košarka

08:45h Kina open, snuker 13:30h Kina open, snuker 14:40h Kina open, snuker

22:00h Hrvatska – Meksiko, fudbal

DA LI STE ZNALI? Vimbldon je ostao jedini veliki turnir u tenisu koji se još uvijek igra na originalnoj podlozi - travi. Ranije su istu podlogu koristili i Australijan, odnosno US open.

7

puta su Vimbldon osvajala samo tri tenisera - Vilijam Renšou (amaterska era), Pit Sampras i Rodžer Federer (open era). Kod dama neprikosnovena kraljica je Martina Navratilova - devet puta šampion klasa je i dalje tu, ali čini se da su ga povrede uveliko odaljile od top tenisera.

“To što sam ovdje pobijedio prošle godine može samo da mi pomogne, imam iskustvo i znam kako se pobjeđuje”, rekao je

Marej, kojeg će ovog puta sa tribina bodriti novi trener, legenda ženskog tenisa, Ameli Morezmo.

Uz fudbalski Mundijal sada je tu i tenisko kraljevstvo - biće ovo jun i jul koje ćemo dugo pamtiti!

18:00h Holandija-Čile, fudbal 22:00h Kamerun-Brazil, fudbal 00:20h Australija - Španija, fudbal

TIKET DANA AUSTRALIJA ŠPANIJA TIP 2,

KVOTA 1,40

HOLANDIJA ČILE TIP 1,

KVOTA 2,63

HRVATSKA MEKSIKO TIP 1 1,

KVOTA 4,10

KAMERUN BRAZIL TIP X 2,

KVOTA 4,65

KTP HIFK TIP 1,

KVOTA 1,85

INTER TURKU VPS TIP 1,

KVOTA 2,00

60 SPORT Inter opet zove Stevana Jovetića Crveni majstor Stevan Jovetić je Dnevnim novinama kroz smijeh rekao: Ostajem u Mančester sitiju. Možda nedostajem Italijanima, pa me stalno sele!

I opet ga “sele” - italijanski “Sky sport” je objavio da se Inter opet interesuje za reprezentativca Crne Gore!

Situacija je sljedeća: Siti je navodno odlučio da proda Jovetića ili Alvara Negreda, a ako Manuel Pelegrini kaže da mu je momak sa brojem 35 nepotreban, onda će se Stevan zaputiti ka gradu mode...

Ipak, realnija opcija je da ode Negredo, jer je Atletiko Madrid baš zagrizao... B.T.

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

GLAS IZ NIKŠIĆA

Dajte nam Partizan

Sutjeska će prva od crnogorskih prvoligaša istrčati u dvoranu u Nionu, a najkasnije od svih će početi sa evro izazovima - šampion Crne Gore u kvalifikacije za Ligu šampiona kreće iz 2. kola, a žrijeb je zakazan tačno u podne (12.00).

Potencijalni rivali se znaju, a poslije formiranja geografskih podgrupa sve će biti jasnije - sada se zna da družina Mileta Tomića neće moći da igra sa Selti-

kom, ali hoće sa Dinamom iz Zagreba, Partizanom, Mariborom...

“Iskreno, najviše bih volio da izvučemo atraktivnog protivnika. Neka to bude Partizan! Vjerujem da bi stadion bio pun, a ta utakmica bi bila definitivno spektakl”, rekao je novi šef stručnog štaba Sutjeske.

“Plavo-bijeli” će prvu utakmicu odigrati 15. ili 16. jula, revanš je sedam dana kasnije, a poslije žrijeba će se zna-

ti da li će prvo igrati u Nikšiću ili na strani.

Mogući protivnici Sutjeske prije formiranja podgrupa: Steaua, Seltik, BA-

TE, Sparta, Dinamo Zagreb, Ludogorets, Makabi TA, Šerif, Maribor, Legija, Partizan, Debrecin, Slovan, Aktobe, Ventspils, Karabag, HJK. B.T.

LOVĆEN I ČELIK NEPOVLAŠĆENI

Čeka se rival po mjeri

POVLAŠĆENA BUDUĆNOST

Želja je lak protivnik Od tri crnogorska prvoligaša u Nionu, samo je jedan povlašćen - to je Budućnost plavi će od 13 časova saznati ime protivnika u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope.

Mlada ekipa Gorana Perišića će domačinstvo pred praznim tribinama odraditi kraj Bistrice (vidjeće se da li kući igrati 3. jula ili u revanšu 10. jula)...

“Biće teško igrati bez publike, ali pokušaću da motivišem momke”, rekao je Pe-

rišić, koji se onda okrenuo žrijebu...

“Volio bih da igramo u 1. kolu sa nekim slabijim rivalom sa Malte, Andore ili Luksemburga. Bilo bi lijepo da prođemo u drugo kolo, najviše zbog mladih momaka koje treniram. Volio bih da imaju jednu utakmicu u Evropi pred navijačima”, poručio je mladi trener Budućnosti.

Mogući protivnici Budućnosti prije formira-

nja geografskih podgrupa: Škendija, Fola Eš, Krusaders, Santa Hulija, Gabala, Širak, Mika, Veris, Sioni, Sliema, Hibernijans, Astana, Rejkjavik, Jelgava, Vikingur, Kairat, Laci, Turnovo, Dandilk, Deri siti, VPS, Stjarnan, Banga, Daugava, Toršavn, Santa Koloma, Silamae, Atlantas, Fuglafjordur, Eirbas, Glenavon, Libertas, Aberistvit, Santos Tartu, Koledž Evropa.

B.T.

PARTIZAN LOVĆEN 2:0

Pobijedila lijepa ideja Humanitarna utakmica Partizan - Lovćen u Užicu je odigrana kako bi se skupio novac za oporavljanje opštine Bajina Bašta koja je nastradala u ogromnim poplavama. I na kraju pobijedila je - ideja, lijep gest vicešampiona Crne Gore i Srbije...

A što se tiče rezultata

slavio je Partizan rezultatom 2:0 golovima Vladimira Volkova (namjestio mu Petar Grbić) i Nikole Ninkovića...

Od Cetinjana su prijetili Marko Đurović, Dejan Bogdanović... ali bilo je to daleko od ozbiljnog pokušaja.

Pripreme su u jeku, ali vrijeme je da se saznaju protivnici u kvalifikacijama za Ligu Evrope - Lovćen i Čelik iz nepovlašćenog šešira čekaju žrijeb koji startuje u 13 časova.

Cetinjani će na Zlatiboru, gdje se spremaju, znati sa kim igraju 3. i 10. jula u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope...

“Ne bih želio dijeliti protivnike na poželjne i nepoželjne. Ali, volio bih da dobijemo ekipu koja je, prema kvalitetu, slična nama, jer bi u tom slučaju imali veće šanse za plasman”, rekao je trener Lovćena Mojaš Radonjić, čija će ekipa domaćin biti u Petrovcu na stadionu pod Malim brdom.

Sa druge strane, “metalurzi” će domaćinstvo odraditi kraj Bistrice (isto 3. ili 10. jula), a želje su...

“Nadam se lakšem rivalu, a najbolje bi bilo kada bi izvukli neku ekipu iz regio-

na. Nikako ne želimo da nam dođe neki tim kome je sezona u toku, jer bi bili spremniji od nas”, rekao je vezista Čelika Predrag Brnović.

Cetinjani i Nikšićani će kada saznaju ime protivnika saznati i to da li će u prvoj utakmici biti gosti ili domaćini...

Pred početak žrijeba će se odrediti geografske podgrupe, ali mogući protivnici nepovlašćenih Lovćena i Čelika se znaju, a to su: Rozenborg, Tromzo, Haugesund, Liteks, Botev, Ekranas, Hafnafjordur, Geteborg, Bromapojkarna, Sarajevo, Široki brijeg, Šahtjor Karagandi, Trnava, Diferdanž, Ženes Es, Split, Đer, Ferencvaroš, Linfild, Inter Baku, Pjunik, Aberdin, Honka, MiPA, Sligo, Birkirkara, Vaduz, Jagodina, Koper, Rudar Velenje, Bangor siti, Zimbru, Tiraposlj, Nome Kalju, Daugava, Kukeši, Fljamurtari, Metalurg Skoplje, Čikura.

B.T.

Nada se lakšom rivalu: Predrag Brnović napada Darka Nikača

SPORT 61

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

BIH TUGUJE

Da sudija spakuje kofere sa nama Bojan Topalović

M

iljenica Balkana je već prošlost 20. Mundijala - Bosna i Hercegovina je izgubila od Nigerije (1:0) što je automatski značilo da Pape Sušić sa zmajevima mora da pakuje kofere! A, rezultat utakmice je trebalo da bude potpuno drugačiji. Da je priznat čist gol Edina Džeka...

Arbitri sa Novog Zelanda u sastavu glavni sudija Piter O’Liri, pomoćnici Jan Hendrik Hinc i Mark Rul vidjeli su ofsajd gdje ga nije vidjela cijela planeta. I to je sigurno najveća sudijska greška na Svjetskom prvenstvu.

Zbog toga sada Bosna i Hercegovina ispašta - gol odluke je postigao Piter Odemvingi na asistenciju Emanuela Emenikea poslije spornog duela sa Emirom Spahićem...

“Trebalo je da pobijedi-

mo, a novozelandskog sudiju treba da bude sramota zbog posla koji je obavio”, rekao je Edin Džeko, koji se može svrstati u tragičara, jer je promašio dosta šansi.

Protiv Nigerije definitivno nije imao svoju noć...

“Idemo kući, jako smo tužni zbog toga, ali sa nama bi kofere trebalo da pakuje i sudija O’Liri. Potpuno je uticao na ishod utakmice”, razočaran je bio napadač.

Na Dijamantovu priču se nadovezao Zvjezdan Misi-

A da se prestanemo lagati: Za poraz su krivi Sušić, Spahić, amidžići, bratići, tetići... - naslov je članka objavljenog na portalu Radio Sarajevo, koji je napisao...

“U trenucima kada se rezultat lomi i kada nam očito nedostaje svježe krvi na boku gdje je ordinirao izgubljeni Salihović Salihović, izbornik u igru uvodi Tina Sušića, sina brata Seada. Još jedan minus na dugačkoj listi”.

Novinari su kritikovali i Edina Džeku...

“Mnogo je pitanja, a malo odgovora”, piše Sportsport.ba, koji dodaje...

“Džeko je na našu žalost pokazao da nije vođa, da nije čovjek koji će se izdići iznad prosjeka”.

mović koji je povezao igru BiH samo u prvom dijelu...

“Sudije su pogriješile, ali trebalo je odraditi utakmicu na pravi način. Edinu je poništen gol, a sada možemo samo da žalimo”, rekao je popularni Miske.

Na kraju možda je i legendarni Pape izgubio taktičku utakmicu, jer “zmajevi” bi ličili na onu ekipu iz kvalifikacija da je uz Dijamanta u napadu bio Vedator...

“Nijesam pametan. Pogotovo ne kada znam da nije bilo ofsajda, da je možda bio faul nad Spahićem kod gola Nigerije. Ne znam”, slegao je ramenim Vedad Ibišević.

PRIČA MUNDIJALA

Prodavao sam mlijeko, a sada...

Malo ko od vas je čuo za Enera Valensiju iz meksičke Pačuke. Ali, sada ga svi dobro znate - 25-godišnji napadač je sa tri gola ravnopravan na listi najboljih strijelaca sa velikim imenima evropskog fudbala kakva su Tomas Miler, Robin van Persi, Arjen Roben i Karim Benzema.

I taj momak iz Ekvadora je imamo potpuno drugačiji život od Evropljana koji su trčali po lijepim terenima, uvijek imali za kopačke...

“Golove na Svjetskom prvenstvu sam sanjao još kao dječak kada sam prodavao mlijeko da bih kupio kopačke”, rekao je Valensija za sajt Fife...

“Srećam san, san

Pape, ajmo kući

mi se ostvario. Ne mogu da vam opišem kako se osjećam. Vrištao sam poslije utakmice sa Hondurasom”, vječno će pamtiti dva gola protiv Hondurasa skromni momak iz Ekvadora.

A, sa ta dva gola južnoamerički “trikolori” sanjaju osminu finala Mundijala odlučujuću utakmicu igraju sa evropskim trikolorima Francuskom.

B.T.

7

golova postigao je Ener Valensija na posljednjih šest utakmica za Ekvador - definitivno dva najznačajnija gola je dao protiv Hondurasa kada je okrenuo rezultat

PORUKA LEA MESIJA

Ne igramo dobro, ali bićemo bolji Argentina je statistički uništila Iran - “gaučosi” su upisali 462 tačna pasa, dok su učenici Karlosa Keiroša samo 86 puta dodali valjano loptu, što je najlošili učinak jedne reprezentacije još od davne 1966. godine...

Ali, Lionel Mesi i kompanjerosi su se mučili, nijesu mogli da probiju bunker Iranaca, ali onda je čarobnjak iz Rozarija objasnio “neke stvari” - potpisao je prelijep gol u 91. minutu za pobjedu od 1:0...

“Hvala Bogu što je “patuljak” na kraju “protrljao lampu”, slikovito je

argentinski golman Serhio Romero opisao spasonosni pogodak majstora Barselone.

Argentina je već u osmini finala sa šest bodova, ostaje im revijalna utakmica sa Nigerijom, a Mesi je stigao do drugog gola na šampionatu u Brazilu...

“Prvi smo u grupi, ali protiv Irana nijesmo igrali dobro. Moramo biti bolji. I vjerujem da hoćemo. Stvarali smo lijepe šanse protiv bunkera Irana, a nadam se da ćemo ih stvarati još. Bićemo bolji”, poruka je Lea Mesija.

B.T.

62 SPORT

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

GRUPA A 3. KOLO

Vatreni oči u oči s tabu temom

GRUPA B 3. KOLO

Vrela bitka S za prevlast

Aleksandar Popović

tari poznanici više nemaju kuda, jer samo ima mjesta za jednog kroz prolaz do osmine finala. Meksička poletnost protiv hrvatske srčanosti, odnosno vatrene želje da razbiju tabu temu i prođu dalje, prvi put od 1998. godine.

Vibracije jedinstvenog spektakla stižu nam iz Sao Paula. Holandija i Čile, dvije mašine koje su već obezbijedile prolaz u osminu finala, boriće se za prvo mjesto u grupi B, kako bi izbjegli Brazil, s obzirom da “selesao” već vidi vrh u grupi A. Oba sastava su pregazila sada već bivše šampione planete Španiju, pa će sada sve učiniti da stave jagodu na vrh torte.

● LUIS VAN GAL: ODGOVORNO I HRABRO

Popularni general Holandije Luis Van Gal zasadio je nove “lale”, koje su procvjetale na tlu Brazila, pokazavši da su leglo neiscrpnih talenata i majstora. Večeras će narandžasti igrati protiv supersoničnog Čilea, a selektor razmišlja samo o pobjedi.

“Samo odgovorno i hrabro, onda rezultat neće izostati. Dovoljan nam je i remi za prvo mjesto, pa ćemo se svojski potruditi da zaokru-

žimo sjajne igre u grupi na najbolji mogući način. Čile je fenomenalna ekipa, što je pokazao protiv Australije i Španije. Sigurno da nam neće biti lako, ali smo spremni za ovaj izazov”, naglašava Van Gal.

● VIDAL: NEMA OPUŠTANJA

Da je neko prije početka Mundijala ponudio Čileancima drugo mjesto, iza Holandije, objeručke bi ga prihvatili. Međutim, sada kada su cijeli svijet ostavili bez teksta svojom igrom, sastav Horhea Sampaolija ne želi da se zaustavi.

“U našem mentalitetu ne postoji riječ opuštanje. Idemo da se nadigravamo sa Holandijom, koja ima neke nevjerovatne igrače kao što su Robin van Persi, Arjen Roben... Ali, imamo i mi što da pokažemo, kao i do sada, tako da idemo na pobjedu, bez razmišljanja”, obećava radilica Arturo Vidal.

A.Popović

HOLANDIJA - ČILE SAO PAULO - Stadion: “Arena Korintijans”. Kapacitet: 62.601. Sudija: Bakari Gasama (Gambija).

Asistenti: Evarist Menkuande (Kamerun) i Felisijen Kabanda (Ruanda).

18.00 HOLANDIJA (3-4-3): Sijlesen - Vlar, De Vrij, Martins Indi - Janmat, De Guzman, De Jong, Blind - Snajder, Roben, Van Persi (k) Selektor: Luis Van Gal

ČILE (3-5-2): Bravo - Medel, Silva, Žara - Isla, Aranguiz, Dijaz (Valdivija), Mena, Vidal - Vargas, Sančez Selektor: Horhe Sampaoli

Od tog istorijskog Mundijala u Francuskoj prije 16 godina, kada su osvojili treće mjesto, Hrvati sanjaju bijeg iz grupne faze, ali ne kući - već u narednu rundu na Svjetskim prvenstvima. U Južnoj Koreji i Japanu 2002. su ispali baš u grupi sa Meksikom, 2006. u Njemačkoj ih je zakinula Australija, dok u Južnoj Africi 2010. nijesu ni učestvovali. Međutim, sada je zlatna prilika tu, pobjeda je imperativ i naše komšije su kao nikad spremne da polete u osminu finala i obraduju naciju, čiji bi se san nastavio u vrelim ljetnjim danima.

● PLETIKOSA: DOSTA

SMO BILI MORALNI POBJEDNICI

Iskusni čuvar mreže “vatrenih” Stipe Pletikosa ne želi više da doživljava scenarije sa prethodnih prvenstava, kada je Hrvatska ostavljala sjajan utisak, ali pakovala kofere nakon samo tri utakmice.

“Večeras igramo veliko finale! Jednostavno, ne ide nam se više kući kao nekakvi moralni pobjednici. Vjerujem da možemo do pobjede i sljedećeg kruga, jer smo spremni da napravimo odlučujući korak”, jasan je 35-godišnji golman ruskog Rostova.

A, selektor Niko Kovač, poslije sjajne pobjede nad Kamerunom (4:0), optimistično najavljuje - “imam plan”!

“Gledali smo sve njihove utakmice i proučili smo ih kako treba. Najveća zvijez-

da Meksika je zajednoštvo, ali mi znamo njihove slabosti i iskoristićemo ih. Potrebna nam je pobjeda i učinićemo sve da do nje i dođemo. Istina da je rival veoma snažan, ali smo i mi veoma moćni. Bili smo odlični u prve dvije utakmice, pa nema razloga da tako ne bude i večeras”, naglašava Kovač.

● MARKEZ: NEĆEMO IGRATI NA REMI

Prije 12 godina legendarni Rafael Markez je kao kapiten predvodio reprezentaciju Meksika na Svjetskom prvenstvu u Koreji i Japanu, gdje je utakmica protiv Hrvatske takođe odlučivala o učesniku osmine finala. “Sombrerosi” su tada, zahvaljujući jedanaestercu Kuatemoka Blanka, slavili (1:0) i prošli dalje.

Sada žele reprizu...

“Odlučni smo da večeras ostvarimo plasman u narednu rundu. Nećemo igrati na remi, iako nam on odgovara, jer bi to bilo pogreš-

2

gola postigao je Mario Mandžukić u samo jednoj utakmici, što je više od cijelog Meksika, koji je do sada samo jednom zatresao mrežu rivala. no. Idemo na pobjedu. Ključ našeg uspjeha je u tome što ne umijemo da primimo gol i potrudićemo se da tako i ostane. Naravno, Hrvatska će biti maksimalno motivisana, ali i mi takođe”, ističe Markez.

On još uvijek predvodi svoju zemlju, iako mu je 35 godina na leđima...

“Osjećam se sjajno, jako uzbuđeno, kao i 2002. godine, kada sam prvi put istrčao na travnjak i zaigrao na Svjetskom prvenstvu.

Imamo sjajnu grupu igrača, sposobnu da ostvari nešto veliko. Protiv Hrvatske će biti jako teško, ali ćemo mi proći dalje!”, zaključuje sjajni defanzivac.

HRVATSKA - MEKSIKO RESIFE - Stadion: “Pernambuko”. Kapacitet: 42.610. Sudija: Ravšan Irmatov (Uzbekistan). Asistenti: Abduhamidulo Rasulov (Uzbekistan) i Bekadir Kočkarov (Uzbekistan).

22.00 HRVATSKA (4-2-3-1): Pletikosa Srna (k), Lovren, Ćorluka, Pranjić - Modrić, Rakitić, Samir (Kovačić), Perišić, Olić - Mandžukić Selektor: Niko Kovač

Meksiko (5-3-2): Očoa - Agilar, Rodrigez, Markez (k), Moreno, Lajun - Erera, Vaskez, Gvardado - Dos Santos, Peralta (Ćićarito) Selektor: Migel Erera

SPORT 63

PONEDJELJAK, 23. 6. 2014.

GRUPA A 3. KOLO

Završni udarac u prijestonici Dok će se u Resifeu, vrelom gradu na obali Atlantskog okeana, voditi bitka za život između Hrvatske i Meksika, u unutrašnosti, u svojoj prijestonici Braziliji, domaća nacija, koja nikog nije oduševila na startu, imaće meč loptu za osminu finala, vjerovatno i za prvo mjesto grupe A. Brazil ili Kamerun - “selesao” bez prava na grešku, “lavovi” turistički, pošto su davno izgubili sve šanse za plasman u narednu rundu.

“Jasno je da moramo da popravimo igru”, smatra defanzivac Brazila David Luiz. “Naravno, pomalo nerviraju priče o tome kako ne igramo po očekivanju, a mi smo pred vratima osmiGRUPA A 1. Brazil 2 2. Meksiko 2 3. Hrvatska 2 4. Kamerun 2

1 1 1 0

1 1 0 0

03:1 01:0 15:3 20:5

4 4 3 0

KAMERUN - BRAZIL BRAZILIJA - Nacionalni stadion “Mane Garinča”.

Kapacitet: 69.349. Sudija: Jonas Erikson (Švedska). Asistenti: M. Klasenijus i D. Varnmark (svi iz Švedske).

22.00 KAMERUN (4-3-2-1): Itanđe - Mbija, Šeđu (Nunkeu), Nkolu, Asu-Ekoto - Matip, Eno, Nguemo - Mukanđo, Čupo-Moting - Eto (Abubakar).

Selektor: Folker Finke

ne finala. Svi pominju našu formu sa Kupa Konfederacija, a zaboravljaju da na Mundijal dolaze mnogo spremnije reprezentacije.

Potrebna nam je vjera i podrška, a mi ćemo znati da se odužimo.”

S druge strane, Kamerunci, koji su izgleda više mislili o premijama za plasman na Svjetsko prvenstvo nego o rivalima, možda su i najve-

BRAZIL (4-2-3-1): Cezar - Dani Alveš, Tijago Silva, David Luiz, Marselo - Paulinjo, Luiz Gustavo - Oskar, Ramireš (Bernar), Nejmar - Fred.

Selektor: Luis Felipe Skolari

će razočaranje Mundijala.

Pred posljednji meč u Brazilu selektor ove zemlje Folker Finke je poručio: “Nije bilo kako treba, razočarali smo, ostaje nam samo da se dobrom igrom bar na neki način odužimo našim navijačima”.

Brazil ili Kamerun - sve osim pobjede domaćina izazvalo bi zemljotres u zemlji fudbala i sambe!

K.B.

GRUPA B 3. KOLO

Tužan oproštaj furije, a ponosan kengura

Trebao je to biti lijep i sunčan dan u Kuritibi, dan kada bi Španija plasmanom u osminu finala Svjetskog prvenstva još jednom potvrdila svoju dominaciju i ponovo istakla kandidaturu za novu krunu, ali ne...

Desilo se ono što praktično niko nije očekivao apsolutni vladari svijeta i Evrope Mundijal su završili već poslije 180 minuta, pa će danas - kada vjerovatno nikome nije do

igre - morati da odrade i posljednji meč u Brazilu.

Protiv Australije i u meču koji ne donosi baš ništa! “Želimo da se oprostimo na najbolji način”, poručio je selektor “furije” Visente Del Boske. “Ali izgleda da jedino ja ovdje moram da mislim na sve, pošto igrači misle samo na sebe.”

Da u Španiji “sve puca po šavovima” juče je stigla još jedna potvrda, kada je Del Boske ra-

AUSTRALIJA - ŠPANIJA KURITIBA - Arena de Baišada. Kapacitet: 39.631 Sudija: Nevaf Šukrala (Bahrein). Asistenti: J. Tulefa i E. Saleh (svi iz Bahreina). Početak: 18.00h.

18.00 AUSTRALIJA (4-3-2-1): Rajan Mekgavan, Vilkinson, Špiranović, Dejvidson - Jedinak, Mekej, Brešano - Oar, Leki - Kejhil.

Selektor: Angelos Postekoglu.

ŠPANIJA (4-3-2-1): Kasiljas (Rejna) - Huanfran, Serhio Ramos, Havi Martinez, Alba - Buskets, Koke, Injesta - David Silva (Mata), Kazorla - Košta (Tores).

Selektor: Visente Del Boske.

GRUPA B 1. Holandija 2. Čile 3. Australija 4. Španija

2 2 2 2

2 2 0 0

0 0 0 0

0 0 2 2

8:3 5:1 3:6 1:7

6 6 0 0

nije sa treninga izbacio Seska Fabregasa zbog nezainteresovanosti.

Biće ovo oproštaj i Australije od Svjetskog prvenstva, ali u mnogo šarenijem raspoloženju.

“Kenguri” nijesu stigli do pobjede, ali su dobro namučili i Čile i Holandiju u grupi smrti.

Uz to, igrali su lijep fudbal i postizali spektakularne golove. Više nego što je iko očekivao od totalnog autsajdera.

“Veoma smo motivisani za meč sa Španijom”, jasan je selektor Australije Angelos Postekoglu.

“Iskustvo sa ovog Mundijala mnogo će nam značiti za budućnost.”

Tužan oproštaj šampiona, ponosan odlazak simpatičnih kengura.

K.B.

GRUPA H 1. Belgija 2 2. J. Koreja 1 3. Rusija 2 4. Alžir 1

2 0 0 0

0 1 1 0

0 0 1 1

3:1 6 1:1 1 1:2 1 1:2 0

Trenutak kad je Divok Oriđi šokirao Ruse

GRUPA H 2. KOLO

Ubod đavola u rusko srce Junak Divok Oriđi šokirao “zbornaju” u 88. minutu i donio Belgiji pobjedu (1:0), koja je poletjela među 16 najboljih

D

va posljednja Mundijala su pratili preko TV ekrana, stvarajući za tih 12 godina nove đavole, koji sada predstavljaju pakao za sve! To su osjetili Rusi, koje je u finišu na koljena bacio debitant Divok Oriđi, lansiravši Belgiju u osminu finala Svjetskog prvenstva.

Da je sjajan stručnjak, Mark Vilmots je najbolje pokazao u Brazilu. Tokom meča protiv Alžira je uveo Maruana Felainija i Dresa Mertensa, koji su mu donijeli trijumf, a juče je viđena identična situacija. Sjajni 19-godišnji napadač Lila Divok Oriđi zamijenio je Romela Lukakua i u svom četvrtom nastupu za reprezentaciju zakucao loptu pod rusku prečku, nakon veleslaloma supersoničnog Edena Azara. Belgija je ponovo sila, kao u vrijeme kad je njen današnji selekor zajedno sa

braćom Mpenzom, Bart Gorom, Brankom Struparom, Veslijem Sonkom i društvom predstavljao strah i trepet za sve selekcije planete.

bjeđujemo zahvaljujući zajedništvu i hemiji u cijelom timu. Kada je tako, uvijek se izdvoji neki pojedinac, a to je sada bio Oriđi, zbog kojeg sam neopisivo srećan. To je fantastičan talenat, koji ima samo 19 godina, i niko nije znao za njega, ali sada svi znaju”, sa oduševljenjem konstatuje selektor Vilmots, tvorac mašine koja psihološki lomi suparnike.

● VILMOTS: KAKVA

● KAPELO: RAZOČARAN

Popularni “crveni đavoli” uspjeli su da slave u rijetko dosadnoj utakmici na Mundijalu, pa je nakon odličnih “pustinjskih lisica” Vahida Halihodžića pala i “zbornaja” Fabija Kapela...

“Kakva mentalna snaga mog tima, nevjerovatno! Po-

Domaćinu Svjetskog prvenstva 2018. godine ne pomaže ni čuveni Fabio Kapelo. Imali su Rusi nekoliko šansi, ali je to sve izgledalo sterilno da bi na kraju izvukli pozitivan rezultat...

“Razočaran sam. Bili smo bolji od Belgije, ali nijesmo uspjeli da postignemo gol, a njen igrač jeste. Imali smo više energije i dobro izgledali na travnjaku, ali to vam je fudbal. Ostaje nam sada da odigramo meč protiv Alžira i da se nadamo čudu”, ističe indisponirani Kapelo.

Aleksandar Popović

MENTALNA SNAGA

DANAS 18.00 Holandija - Čile 18.00 Australija - Španija 20.00 Hrvatska - Meksiko 20.00 Kamerun - Brazil

SAM, BILI SMO BOLJI

BELGIJA - RUSIJA 1:0 (00) (Oriđi 88’) RIO DE ŽANEIRO - Stadion: “Marakana”. Gledalaca: 67.000. Sudija: Feliks Brih (Njemačka). Asistenti: Mark Borš (Njemačka) i Štefan Lup (Njemačka). Žuti kartoni: Aldervireld i Vitsel (Belgija) - Glišakov (Rusija) BELGIJA (4-2-3-1): Kurtoa - Aldervireld, Van Bujten, Kompani (k), Vermalen (od 31. Vertongen) - Vitsel, Felaini - Azar, De Brujn, Mertens (od 75. Miraljas) - Lukaku (od 57. Oriđi) Selektor: Mark Vilmots

RUSIJA (4-2-3-1): Akinfejev - Ješčenko (od 62. Kozlov), Berezutski (k), Ignaševič, Kombarov - Fajzulin, Glušakov - Kanunikov, Šatov (od 83.

Džagoev), Samedov (od 90. Keržakov) - Kokorin Selektor: Fabio Kapelo

KUPON 7

Izrežite kupon, sakupite 10 u nizu i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ............................................

ADRESA : ...........................................................

TELEFON : ........................................................