Page 1

BROJ DANA

ce 30 nt i

30,7

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona iznosio je ostvareni promet na Montenegroberzi prošle godine

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014. BROJ 754/ GODINA III

●3

CDM ● 20

Ko je sve na freskama? Filip, Igor, Peđa...

SAZNAJEMO

Hrvatska prodaje Park Prevlaka

P

rethodnih dana glavna tema je navodno pojavljivanje političara na freskama u Hramu Hristovog Vaskrsenja. Sličnost oslikanih likova sa Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem je u najmanju ruku upitna, ali je očigledno da je jav-

● Crna Gora i Hrvatska više od dvije decenije spore se oko teritorije poluostrva Prevlaka, na ulazu u Bokokotorski zaliv

U PODGORICI● 9

Stanarina za dva eura po kvadratu

KOLAŠIN● 13

Službenicima placevi “za DŽ”

RATKOVIĆ● 6

Ni snijeg neće moći nadoknaditi gubitke FUDBAL ● 29

Atletiko lider Primere

nost primjećuje, za razliku od autora bloga koji se potpisuje kao Milutin. On ističe da se likovi ovih i drugih ljudi sa crnogorske javne scene mogu naći i na freskama i djelima naslikanim i prije nego što su ličnosti sa naše političke scene rođene.

LEKIĆ● 5

DF ide sam na izbore u svih jedanaest opština

KOTOR ● 11

P

ored radnika Sekretarijata za urbanizam, koji su 2006. godine kupili placeve od Opštine po cijeni od svega četiri eura po kvadratu, a samo poslije pola go-

dine ih prodali po dvadeset puta višoj cijeni, zemlju u Biočinovićima tokom 2005, 2006 i 2007. godine, a o čemu su pisale DN, kupilo je još preko dvadeset opštinskih službenika,

KOŠARKA ● 28

članova opozicionih partija ili njihovih srodnika i prijatelja. Mileta Bulatović juče nije želio da komentariše prodaju placeva za vrijeme dok je bio prvi čovjek grada.

FASHION INSIDE● 23

Komunalni policajac umro nakon svađe sa policajcem

ŽENA

Dejo Radonjić Nove sadaddaspobijedio asd svoju kolekcije, Budućnost nova lica


2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

NIKOLIĆ PORUČIO SNPU

EDITORIJAL

Ne sugerišem, ali imam pravo na svoje mišljenje ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

KISJELI KUPUS JE MAJKA

Bila je ta priča, o jednom našem čovjeku što je još u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije nekako uspio da se domogne Amerike, da sačuva od vojnih pozivara to jedino muško dijete što je imao, a koje tek što je stasalo za vojsku, te da počne novi život u jednoj sasvim drugačijoj kulturi koja je imala svoje zakone i pravila. U svakom slučaju, nakon nekoliko godina života u južnoj Kaliforniji, tom našem čovjeku je palo na um da uopšte ne bi bilo loše da kupi nekolike glavice kupusa, da ih fino ukisjeli i da ima da kusa, bar za jedno neđelju dana. Čak, tim povodom, odvezao se do ivica pustinje Mohava, uopšte ga nije mrzjelo, te izabrao jedan lijepi kamen da njime malo pritisne taj svoj kupus kojeg je čekalo kisjeljenje. A onda se dogodilo. Na uobičajenoj ljetnjoj temperaturi, bar za jug Kalifornije, miris kisjelog kupusa se razlegao ulicom. Samo što se tome niko osim glavnog kuvara nije veselio. Zapravo, za nekoliko američkih komšija, bio je to smrad koji je upućivao na alarmantno upozorenje. U svakom slučaju, nakon komšijskog negodovanja i policijske istrage, globa za prouzrokovanje uznemirujućeg mirisa bila je neđe oko dvije hiljade dolara. Uzalud su bila uvjeravanja našeg čovjeka da je kisjeli kupus majka, stigao je “tiket”, zapravo priznanica sa uputstvom kako i u kom roku mora da izvrši uplatu. Tek, mir u jednu kalifornijsku ulicu vratio se prosipanjem kupusa i plaćanjem globe, a američke komšije su objasnile našem čovjeku da suživot podrazumijeva sasvim izvjestan partnerski odnos ispunjen uzajamnim poštovanjem, kao i poštovanjem pravila. I da mora da se plati. Danas, Crna Gora je pred vratima NATO-a. I to, uistinu, predstavlja značajan korak naše zemlje u procesu integracija. A i pretpostavlja partnerski odnos ispunjen poštovanjem, kao i poštovanjem pravila. A i činjenicom da mora da se plati. Svojevremeno, za članstvo u NATO, Slovenci su platili milion i po eura. Nešto kasnije, a zbog nužne modernizacije, kupili su finske oklopne transportere marke “patrija” koje su platili 265 miliona eura. Ako se pitate, koji će im to, nemam ni ja pojma, takva su valjda pravila, sve ostalo je samo poštovanje. Po prijemu u NATO, Bugari su se mnogo veselili. Za članarinu, platili su oko sedam miliona eura. Kod nas, dakle u zemlji u kojoj živi priličan broj ljudi izmučen preživljavanjem i stečajnim postupcima, te teškoćama ostvarenja jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na zaradu, kao i poslovanjem raznih firmi koje su na kraju svojih priča izigrale samo radnike, eventualno članstvo u NATO, te svi mogući troškovi tim povodom, zaista zbunjuju. Naravno, uz pitanje, koji će nam to, na koje baš i nema nekog naročitog odgovora. Osim onog da ćemo plaćati za druženje s nekim. I to sa nekim ko nema pojma o čarima kisjelog kupusa.

Meteo 06:54 17:00

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno do jače talasasto sa tendencijom slabljenja. Vjetar Nikšić Kolašin istočnih smjerova, uglavnom Žabljak umjerenog intenziteta Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Jutro na sjeveru mjestimično maglovito, dan pretežno sunčan i relativno topao u cijeloj Crnoj Gori.

Danas

Sjutra

min oC max oC

2 3 5 4 4 -3 -7 -6 -3 -2

SJUTRA

14 14 16 17 16 11 9 6 9 10

min oC max oC

0 2 4 4 5 -2 -6 -7 -4 -3

11 11 13 12 12 7 5 3 7 7

U jutarnjim satima pretežno vedro, na sjeveru moguća magla. Tokom dana porast oblačnosti, sa padavinama u noćnim satima.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić reagovao je na navode Socijalističke narodne partije da se nepotrebno izlijeće kada poziva Srbe da budu dio vlasti. Nikolić je gostujući na RTS-u rekao da ne razumije zašto su Srbi u Crnoj Gori neprekidno u opoziciji i da im ne bi ništa falilo da uđu u Vladu na osnovu koalicije sa Demokratskom partijom socijalista. On je još kazao da Srbi nijesu samo u Novoj srpskoj demokratiji, te da je u SNP-u najveći broj Srba. Međutim, ubrzo je stigla reakcija iz SNP da Nikolić ne poznaje dovoljno crnogorsku političku scenu i izriče ocjene koji su saglasne sa stavovima premijera Mila Đukanovića. Nikolić je na ovakve stavove SNP reagovao saopštivši da ima pravo da iznese svoj stav. “Nikome nijesam sugerisao šta treba da radi. Ali imam pravo da saopštim svoje mišljenje”, kazao je Nikolić. On je ranije poručio da status Srba u Crnoj Gori mora biti definisan Ustavom kako bi se taj narod osje-

Srbi da uđu u vlast: Nikolić

ćao sigurnijim, te da to što Srba nema u Ustavu predstavlja atak. “Srpski narod mora da postoji u Ustavu Crne Gore, pa nije moguće da ga nema, zato što je to atak i mnogi se osjećaju nesigurno i odlaze iz Crne Gore. Smanjuje se broj ljudi koji se izjašnjavaju kao Srbi iako su u duši Srbi”, kazao je on.

Nikolić je naveo da je političarima koji predvode Srbe u Crnoj Gori savjetovao da prihvate status nacionalne manjine, ali da su oni to odbili. “Oni su rekli to neće, da su narod. Rekao sam im da se slažem, kako god oni žele, to će Srbija da zastupa”, kazao je predsjednik Srbije. A.O.

ISLAMSKA ZAJEDNICA

Turski premijer Erdogan najavio posjetu Crnoj Gori Prilikom posjete Turskoj, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, sastao se sa premijerom Turske Redžepom Tajip Erdoganom, koji je najavio da će posjetiti Crnu Goru nakon lokalnih izbora u Turskoj koji se održavaju krajem marta. Očekuje se da će Erdogan biti na svečanom otvaranju Islamskog centra u Baru. Osim sa Erdoganom, reis Fejzić se susreo i sa potpredsjednikom Vlade Turske Emrullah Išlerijem, ministrom pravde Beki-

rom Bozdagom i reisom Islamske zajednice Turske Mehmetom Gormezom. Inače, reis Fejzić je bio gost na svečanosti koju je organizovala islamska zajednica Turske dodjelom nagrada zaslužnim alimima(islamski učenjaci), koji su radili na kapitalnim projektima, među kojima se izdvaja islamska enciklopedija od 44 toma. Crnogorsku delegaciju činili su reis Rifat ef. Fejzić i direktor medrese Rahman Kačar.

Najavio dolazak u Crnu Goru: Erdogan

POZITIVNA CRNA GORA

Gradsku marinu dodijeliti Baru na upravljanje Opštinski odbor Pozitivne Crne Gore u Baru traži od Vlade, da se gradska marina u Baru dodijeli gradu Baru na upravljanje jer je ona sastavni dio grada i srce gradske rive. Iz ove partije podsjećaju da je privatizacija AD Marina u Baru jedan od primjera promašenih privatizacija koja je za posljedicu imala stagnaciju Bara kao nautičke destinacije. “Kako je privatizacijom AD Marina, tadašnjem vlasniku pripao i dobar dio šetališta uz samu marinu za posljedicu smo imali naplatnu rampu na samom ulazu u šetalište kao i nemogućnost održavanja bilo kakvih turistički atraktivnih dešavanja na tom dijelu šetališta. Marina po samoj svojoj poziciji mora biti sastavni dio grada, jer je to prirodan izlaz grada na more”, saopštio je član Predsjedništva Pozitivne Goran Đurović. On smatra da Bar ima stručne i odgovorne osobe koje treba da upravljaju gradskom marinom i koje bi uz određena ulaganja za kratko vrijeme od marine napravile profitabilno preduzeće. Međutim, preduslovi da marina bude uspješna su da se vrati gradu i da se menadžerski tim bira na osnovu struke, a ne na osnovu partijske pripadnosti, uvjeren je Đurović. “Opštinski odbor Pozitivne CG u Baru ukazuje i na evidentnu sta-

gnaciju razvoja grada tokom posljednjih godinama kao i nemoć ili nedostatak želje vlasti u našem gradu da se suprotstave sumnjivim privatizacijama nekadašnjih barskih giganata koji se polako gase. Bar polako gubi prepoznatljivost lučkog grada, a ništa nije urađeno da dobije turističku prepoznatljivost, pa samim tim gubimo trku sa ostalim primorskim graĐurović

dovima koji u kontinuitetu grade svoj imidž. Evidentno je da plaćamo danak tromoj i zastarjeloj lokalnoj upravi koja je svoju energiju i kreativnost odavno potrošila. Grad Bar ima kadrovskog potencijala da može bolje i brže da se razvija i da samim tim bude ono što mu sa pravom pripada - lider na crnogorskom primorju”, zaključio je Đurović. A.O.


AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Crna Gora i Hrvatska preko dvije decenije spore se oko teritorije poluostrva Prevlaka, na ulazu u Bokokotorski zaliv

PS OEBS

Krivokapić imenuje posmatrača za Srbiju

SAZNAJEMO

Hrvatska prodaje Park Prevlaka Mili Prelević

U

drugoj fazi privatizacije hrvatskih preduzeća Vlada u Zagrebu planirala je da ove godine među 28 kompanija proda i Park Prevlaka, preduzeće u državnom vlasništvu koje ima zemlju na području poluostrva Prevlaka, saznaju Dnevne novine.

Informaciju da Vlada prodaje kompaniju Park Prevlaka objavili su i hrvatski mediji, a korak dalje otišao je Dubrovački vjesnik koji tvrdi da je “Park Prevlaka trebalo prije svega da bude ‘dokaz’ da se Hrvatska neće odreći tog poluostrva u korist susjedne Crne Gore”. Ostalo je nejasno da li Hrvatska prodaje i zemlju na Prevlaci ili samo preduzeće koje gazduje tom zemljom. Crna Gora i Hrvatska preko dvije decenije spore se oko teritorije poluostrva Prevlaka, na ulazu u Bokokotorski zaliv. Protokol o privremenom režimu razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na Prevlaci, koji je još krajem 2002. godine potpisan na desetogodišnje razdoblje, istekao je. Do nalaženja konačnog rješenja na tom

prostoru na snazi je privremeni režim sa kojim stanovnici tog područja žive već više od deset godina. Privatizacija hrvatskih kompanija obavlja se u dvije faze. U drugoj fazi, koja je započeta prošle godine prodajom devet velikih preduzeća, planirano je da tokom 2014. bude prodato preduzeće Park Prevlaka iz Grude. Ova kompanija se bavi turističkom djelatnošću. Hrvatski mediji su objavili da je ova kompanija planirala da nekadašnji vojni kompleks bivše JNA preuredi u turističko naselje od 300 apartmana s četiri zvjezdice. Uz ulaganje od osam miliona eura planirali su otvaranje kongresnog centra, a austrougarska tvrđava na Rtu Oštro treba da zasija novim, komercijalnim sjajem. Interesantno je, među-

tim, da Hrvatska insistira na ovom preduzeću, koje je svrstala u kompaniju od opšteg interesa, iako postoje neriješeni odnosi sa Crnom Gorom upravo oko Prevlake. Država je odlučila da proda svojih 51 posto udjela u Parku Prevlaka. Županiju dubrovačku - neretvansku kao i u Opštinu Konavle koje takođe imaju svoj udio u Parku Prevlaka niko službeno nije obavijestio da je država svoj dio odlučila da stavi na bubanj. Načelnik opštine Konavle Luka Korda izjavio je hrvatskim medijima da je odluka države o prodaji udjela u društvu Park Prevlaka i više nego smiješna. “Kome će prodati? Ima li ijedna budala koja bi to kupila? Društvo Park Prevlaka osnovano je s ciljem zaštite toga prostora. Strašno će se obogatiti onaj ko se odluči otkupiti udio države. Doduše, imalo bi smisla tek kad bi država odlučila prodati svoju zemlju na Prevlaci”, smatra Korda i dodaje kako je Prevlaci nužna infrastruktura u koju država već dugi niz godina nije uložila “ni lipe”.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) Ranko Krivokapić imenovaće glavnog posmatrača za parlamentarne izbore u Srbiji, zakazane za 16. mart. Krivokapić bi trebalo da imenuje šefa posmatračke misije, koji će odrediti kompletan posmatrački tim. ‘’Predsjednik Krivokapić će uskoro odlučiti ko će biti na čelu posmatračkog tima, a u OEBS-u vjeruju da će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji proteći u fer atmosferi’’, rekao je sagovornik Blica blizak lideru Socijaldemokratske partije. Krivokapić, koji odrađuje treći mandat na čelu Skupštine Crne Gore, na čelu parlamenta OEBS-a je od jula prošle godine, od izborne sjednice u Istanbulu. Krivokapić je prvi političar iz Crne Gore na nekoj visokoj međunarodnoj funkciji, a i prvi Sloven na čelu parlamenta OEBS-a.

Krivokapić

Parlamentarna skupština OEBS-a okuplja 57 država, uključujući SAD i Rusiju, osnovana je 1990. s ciljem uključivanja parlamenata u sistem organizacije, a od 1993. ima vodeću ulogu kada je u pitanju posmatranje izbora u zemljama članicama.

XXIII GENERACIJA

CGO: Počele prijave za Školu demokratije Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Fridrih Ebert raspisali su oglas za polaznike XXIII generacije Škole demokratije. “Školu čini pet modula u ukupnom trajanju od četiri mjeseca. Nastava će se izvoditi jednom do dva puta nedjeljno, u trajanju od dva sata. Sve troškove pokriva fondacija Friedrich Ebert i CGO, uz obavezu polaznika da pohađa najmanje 80 odsto programa”, saopšteno je iz CGO. Učesnici nakon završene Škole dobijaju diplomu i stiču pravo na dalje usavršavanje. “Pravo učešća imaju kandidati koji žele da doprinesu razvoju demokratije i građanskog društva u Crnoj Gori. Kandidati su dobrodošli bez obzira na godine, pol, nacionalnost, vjeru ili uvjerenja, uz naznaku da prednost imaju aktivisti političkih partija, nevladinih organizacija i svi oni koji pokazuju visok stepen društvenog aktivizma”, navodi se u saopštenju.

Iz CGO su kazali da je program Škole demokratije osmišljen tako da pruži šire razumijevanje ideje demokratije i načina na koji se ta ideja primjenjuje u različitim društvenim sferama. Voditelj škole je profesor Radovan Radonjić, a uz njega sa polaznicima će raditi ugledni domaći i strani predavači. “Zainteresovani kandidati mogu podnijeti prijavu sa kraćom biografijom (CV) i motivacionim pismom najkasnije do 17. februara na e-mail adresu info@ cgo-cce.org uz naznaku Za Školu demokratije ili direktno popunjavanjem formulara na sajtu CGO-a (www.cgo-cce.org)”, dodaje se u saopštenju.

KUČI

Ivanović najavio izgradnju vodovoda Izgradnja druge faze vodovoda u mjesnoj zajednici Ubli, za koju je Ministarstvo poljoprivrede ruralnog razvoja ove godine opredijelilo finansijsku podršku, omogućiće bolji život za 270 domaćinstava u mjestima Liješta, Dučići i Medun, ali i šansu za brži razvoj poljoprivrede na tom području, zaključeno je tokom radne posjete ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića Kučima. Članovi Fonda za razvoj Kuča “Marko Miljanov”, predstavnici mjesnih zajednica Ubli, Fundina, Doljane, kao i mještani kučkih sela, razgovarali su sa ministrom Ivanovićem, njegovim pomoćnicima i saradnicima o potrebama, koje su preduslov za ostanak stanovništva na ovom prostoru i dalje bavljenje poljoprivredom. Istaknuto je da će završetak pomenutog vodovoda napraviti predgrađe od područja koje je od glavnog grada udaljeno oko 20 kilome-

Ivanović tara, i da će bolji uslovi podstaći ljude da se vraćaju selu, obrađuju zemlju, obnavljaju i unaprjeđuju vinograde i drže više stoke. Nakon završetka vodovoda u MZ Ubli, nastavilo bi se rješavanje problema vodosnabdijevanja još nekoliko sela na gornjem platou Kuča.

Centar za azilante u Spužu Centar za tražioce azila od danas bi trebalo da pruža utočište za azilante. Najavljeno je da će ovaj objekat u Spužu svečano danas otvoriti ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. O značaju Centra govoriće i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Mitja Drobnič. Prema ranijim najavama, Centar za azilante koji se nalazi u Spužu nadomak Podgorice imaće kapacitet da primi 65 osoba. Nadležni se nadaju da će kapacitete u dogledno vrijeme uvećati za još 40 mjesta. No, već je evidentno da 100 mjesta za azilante u Centru neće biti dovoljno jer prema podacima državnih službi dešava se da u jednom danu u Crnu Goru dođe 50 azilanata, nekada i 90, a oni se zadržavaju i po nekoliko dana.

DPS

Poslanicu Branku Bošnjak boli istina Reakcije Pokreta za promjene prepune očiglednih izmišljotina, koje su uslijedile nakon što je odbornika te stranke Branku Bošnjak na sjednici Skupštine Glavnog grada gradonačelnik Miomir Mugoša upozorio da nema pravo da bezrazložno vrijeđa ljude – još jedan su dokaz u prilog tvrdnji da istina boli, ističu u Odboru Demokratske partije socijalista Podgorica. “Istina je da je odbornik Branka Bošnjak politički primitivno i ljudski nepošteno pokušala diskreditovati direktora gradske Čistoće Borislava Đuranovića, za koga su brojni predstavnici ne samo DPS-a, već i opozicije imali samo riječi hvale, rugajući se pritom i na račun člana Upravnog odbora preduzeća

Isena Gašija. Kako nedvosmisleno potvrđuje tonski zapis, Branka Bošnjak je ironično, podrugljivo i sa omalovažavanjem govorila o biografiji Isena Gašija, navodeći: “Vi znate šta ja mislim o Upravnom odboru Čistoće, odnosno o tome ko čini taj Odbor, iz razloga što tu neki ljudi sjede koji, ja mislim, nijesu kompetentni da su na tom mjestu gdje su. Vi znate da mislim na Isena Gašija i mene prosto ne iznenađuje da je on digao ruku za Đuranovića, da mu je impresivno djelovala njegova biografija s obzirom na to da je on imao onu biografiju gdje je naveo da ima desetoro djece, da živi na Vrelima Ribničkim i treća rečenica da je predsjednik Romskog savjeta””, ističu u DPS-u.


4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

SARADNJA

Manjine i vlast veže zajednički interes Iako su rezultati lokalnih izbora u Ulcinju i Petnjici pokazali da građani tih opština svoj glas bez puno razmišljanja daju vlasti, to je navelo na pomisao da je nacionalizam kako u ovim sredinama, tako i u ostalom dijelu zemlje, u padu. To, međutim, demantuju sagovornici DN, koji ističu da je simbioza vlasti i manjine danas prisutnija više nego ikad ranije. Nacionalizam se ne dovodi u pitanje, interes je ono što spaja ove dvije kategorije. Politički analitičar Dušan Janjić objašnjava da je Demokratska partija socijalista uvijek imala dobre odnose sa manjinskim stanovništvom Crne Gore. On ističe da je takva veza bila na obostranu korist, DPS od Bošnjaka i Muslimana dobija glasove, a ovi zauzvrat, kao manji koalicioni partner, određene povoljnosti. Stoga se, kako kaže, teško može govoriti o padu nacionalizma. Više se, ističe on, radi o tome da manjine gledaju lični interes. “Bošnjaci i Muslimani uvijek su glasali za DPS ili Socijaldemokratsku partiju iako je bilo pokušaja formiranja bošnjačke internacionale u Bijelom Polju. Uprkos tome, DPS je nastavio da održava dobre odnose sa manjinama jer od njih dobijaju glasove”, kazao je Janjić, dodajući da Muslimani uvijek glasaju za one koji su na vlasti. “Teško da će se to promijeniti jer manjinske stranke ne učestvuju u promjenama, više su kao posmatrači. Nikada manjine nisu uz opoziciju, jedini primjer možda desio se sa Mađarima u Srbiji. To je bila jedina manjinska

Dabović na čelu barskih liberala Opštinski odbor Liberalne partije Bara, na IV izbornoj Konvenciji, izabrao je novo rukovodstvo. Delegati Konvencije jednoglasno su za novu predsjednicu odbora izabrali Nedu Dabović, profesoricu engleskog jezika, kao i novi opštinski odbor sa preko 50 odsto mladih i dvije trećine žena u svom sastavu, saopšteno je iz LP. Istovremeno, mladi Opštinskog odbora LP Bar izabrali su novog predsjednika Alena Erovića. Dabović je rekla da će u narednom periodu detaljno reformisati način političkog djelovanja liberala u Baru i utvrditi jasnu agendu daljeg poziciniranja ove stranke. “Ona je kazala da barski liberali moraju i dalje čvrsto stajati na svojim temeljnim načelima po kojima su prepoznatljivi u Baru, ali da, isto tako, moraju biti nosioci modernih i progresivnih ideja koje će označiti pozitivne promjene u ovom gradu”, saopšteno je iz LP. Barski liberali najavili su intenziviranje svojih aktivnosti i pokretanje više značajnih projekata za razvoj ove Opštine i kvalitet života njenih građana. Oni su zato pozvali građane Bara, a posebno mlade ljude koji vjeruju u liberalne ideje, da im se pridruže i konkretno doprinesu napretku svog grada.  A.O.

Analitičari smatraju da je simbioza vlasti i manjina danas prisutnija više nego ikad ranije stranka koja je bila u opozicionom bloku”, kazao je Janjić. Poslanik Pozitivne Dritan Abazović ističe da nacionalizam u Crnoj Gori nije izražen u prevelikoj mjeri, te da pobjede građanskih opcija u ovim gradovima, ne treba pripisivati padu nacionalizma. “To što je DPS odnio pobjede ne treba zahvaliti padu nacionalizma nego ukupnoj mašinerijiu koja stoji iza te partije. Mislim da volja sa lokalnih izbora nije stvarna ljubav

prema političkim partijama nego lični interes koji u ovom trenutku čini mi se dominantno opredeljuje manjinske građane Crne Gore”, ocijenio je Abazović. Posljedicu toga što se manjinski narodi odlučuju uvijek za vladajuću strukturu, Abazović vidi u podjelama koje su nastale u Crnoj Gori. “Manjine dominantno glasaju vlast zato što je cijeli sistem izrastao na podjeli za i protiv Crne Gore. U toj podjeli oni u DPS-u i dalje

vide zdraviju stranku u odnosu na ostalu opoziciju”, kazao je Abazović. On napominje da je manjine to udaljilo od onoga što se nazivalo “prosrpska opozicija”, te je na novim strankama da to promijene. “Imamo složen zadatak da objasnimo ljudima da se zapravo radi o klasičnoj političkoj manipulaciji i da u Crnoj Gori postoji zdravi dio opozicije koji na sva važna pitanja gleda kao i DPS”, zaključio je Abazović.  J.Đ.

ALFA CENTAR

U martu okupljanje 120 polaznika REACT-a ALFA Centar okupiće na forumu sredinom marta, 120 polaznika Regionalnog evroatlantskog kampa REACT, koji je održavan svakog ljeta od 2008. do 2013. godine. REACT Alumni Forum Montenegro biće organizovan 14. i 15. marta u Čanju. “REACT kampovi su ljetnje škole koje se održavaju u sjevernim krajevima Crne Gore sa ciljem promovisanja saradnje i prijateljstva u okviru evroatlantskih integracija zemalja regiona. Osnovne teme su odbrana, bezbjed-

VLADA

nost, vojska, diplomatija i članstvo u NATO”, saopšteno je iz ALFA Centra. Kako navode iz te organizacije, do sada je na kampovima učestvovalo 780 polaznika i 136 predavača iz 25 zemalja od čega 179 crnogorskih učesnika iz svih krajeva države i iz svih oblasti društvenog djelovanja. “Organizacija Foruma REACT Alumnista biće doprinos boljem razumijevanju integracija u NATO Savez i podizanju javne podrške članstvu u Alijansi kroz sinergiju

napora svih dosadašnjih učesnika REACT-a”, kaže se u saopštenju. Iz ALFA Centra su kazali da su među njima i oni koji su visoko pozicionirani donosioci odluka u Vladi, Skupštini, političkim partijama, univerzitetima, nevladinim organizacijama, medijima i biznis sektoru. “Ovaj događaj će biti prilika za formiranje jake i višeslojne grupe za podršku NATO koja će doprinositi boljoj promociji evro-atlantskih integracija Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.  A.O.

DRAGAN ŠOĆ PORUČIO

Bez kazni za državne organe Da se stavi tačka na “Hladni rat” zbog nedonošenja zakona Srba i Crnogoraca Iako državni organi od jula do decembra 2013. nijesu usvojili skoro dvije trećine zakona koji su planirani Akcionim planom AP za poglavlje 23, u Vladi trenutno ne razmišljaju o utvrđivanju odgovornosti starješina institucija koje na vrijeme nijesu ispunile svoje obaveze. “Mi smo se, u ovoj fazi, fokusirali na rješavanje zaostalih obaveza, a koristeći se iskustvom iz prethodnog šetomjesečnog perioda, blagovremeno se pripremamo za sprovođenje onoga što nam slijedi”, navodi se u odgovoru kancelarije glavnog pregovarača Aleksandra Pejovića, koji je portalu CDT-a dostavio Vladin biro za odnose s javnošću. Portalu CDT-a nije direktno odgovoreno na pitanje da li će Vlada utvrditi odgovornost nadležnih institucija koje nijesu poštovale rokove već se navodi da su “sve mjere s čijom realizacijom se kasni u toku sprovođenja ili pri kraju”. “Svi organi i pojednici uključeni u

Nema sankcija zbog kašnjenja: Sjednica Vlade

sprovođenje akcionih planova su dali svoj puni doprinos i uvjeren sam da su starješine odgovornih organa upoznate sa svim objektivnim razlozima kašnjenja”. Iako kancelarija glavnog pregovarača kaže da je u pitanju minimum nerealizovanih mjera, u 2013. je usvojeno šest zakona,

što čini samo jednu trećinu obaveza iz AP, navodi portal CDT-a. I pored toga što prošle godine nijesu usvojeni najvažniji zakoni iz oblasti borbe protiv korupcije, oni smatraju da je pored rokova “daleko bitnije da se reforme kvalitetno sprovede i da se poštuju potrebne procedure”.  A.O.

Politički predstavnici Srba koji bi bili dio vlasti, mogli bi konačno da stave tačku na “Hladni rat” i podjele između Srba i Crnogoraca, ocijenio je bivši predsjednik Narodne stranke Dragan Šoć. Za to će se, kako je istakao, Narodna stranka zalagati već na lokalnim izborima u Beranama, Podgorici, pa čak i na prijevremenim parlamentarnim izborima. “Nama u Narodnoj stranci nije jasno da političke snage koje sebe deklarišu kao zastupnike Srba i ukazuju na one probleme koje trenutno postoje, tako olako odbijaju sve to i time u suštini podržavaju nastavak politike Socijaldemokratke partije koja ide na ruku daljoj, rekao bih, diskriminaciji Srba i tih podjela na relaciji Srbi – Crnogorci”, rekao je Šoć za RTCG. On je prokomentarisao i sve če-

šće pozive Srbima u Crnoj Gori da budu dio vlade. “Nije bitno ko bi vodio vladu, ona u ovom momentu ne može da se zamisli bez DPS-a, što god mislili mi o tome, oni bi mogli konačno da stave tačku na “Hladni rat” i podjele između Srba i Crnogoraca.”, rekao je Šoć.  A.O.


POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

LEKIĆ NAJAVIO

DF će nastupiti samostalno u svih jedanaest opština Adel Omeragić

D

emokratski front nastupiće samostalno na lokalnim izborima koji će u 11 crnogorskih gradova biti održani na proljeće, najavio je lider Miodrag Lekić, ocjenjujući da opozicija ima šansu da pobijedi u većini opština, među kojima je posebno važna Podgorica.

Lekić je kazao da su izbori u Glavnom gradu posebna šansa opozicije, jer se radi o većoj sredini gdje, kako je rekao, klasične manipulacije vlasti teže funkcionišu. On je kazao da, pod pretpostavkom da će, kako je naveo, vladajuća partija prestati da sabotira i opstruiše rad na izmjeni izbornih propisa, DF na proljećnim izborima pojaviti samostalno, sa veoma širokom i snažnom unutrašnjom koalicijom. “To znači da će se u DF-u pored njegovih unutrašnjih konstituenata naći široke građanske grupacije, nezavisne ličnosti, vijeće penzionera, sindikalisti, studenti, moguće lokalne partije itd. Shodno našoj osnovnoj ideji unutrašnjeg pomirenja u Crnoj Gori sastav naše koalicije će biti u mogućoj mjeri i multietničkog karaktetra”, rekao je Lekić. Prema njegovim riječima, sa modelom DF-a, koji će u međuvremenu još više biti osnažen, taj savez je na posljednjim parlamentarnim izborima postigao odličan rezultat

stvorivši uslove za promjenu vlasti u Crnoj Gori. “Te promjene su tada spriječene neočekivanim hitanjem manjih partija da se pridruže Demokratskoj partiji socijalista (DPS), iako se radilo o strankama čije je biračko tijelo važilo za opoziciono težeći ekonomskim, političkim promjenama i kraju kriminalu i korupciji u Crnoj Gori”, rekao je Lekić. Upitan kako procjenjuje šanse opozicije na proljećnim izborima, Lekić je kazao da je politička geografija u Crnoj Gori je dosta različita i da treba imati u vidu i etničke specifičnosti opština, dijelom objektivno uslovljene, a većim dijelom, kako je rekao, potencirane pogrešnom i manipulatorskom politikom vladajuće elite – podijeli, pa vladaj. “Ta nezrela politika već daje štetne rezultate, dugoročno gledano sa još težim posljedicama. Kada se doda i različiti stepeni socijalne dramatičnosti u Crnoj Gori sve to zajedno ide u prilog oni-

Forum 2010: Izlazak na izbore nam nije imperativ Izlazak Foruma 2010 na predstojećim izborima nije imperativan, saopšteno je DN iz ove grupacije. Portparol Foruma 2010 Boban Batrićević kazao je da je šteta što pojedine opozicione partije nijesu prepoznale značaj sinteze svih snaga nezadovoljnih praksom DPS-a. “Jer ako uzmemo u obzir rezultate prethodnih izbora kada su izlazile samostalno, vidjećemo da razjedinjen nastup nije donio efektne rezultate. I pored toga, mi svakako nastavljamo u pravcu kojim smo krenuli, a to je tranzicija sadašnje vlasti, ekonomski oporavak Crne Gore, jačanje demokratskih kapaciteta”, kazao je Batrićević. Lekić ma koji ciničnom demagogijom i zloupotrebama državnih resursa dobijaju izbore”, smatra Lekić. Na pitanje da li je bilo novih razgovora sa Žarkom Rakčevićem i koliko je realno da Forum 2010 bude

SAVO MARKOVIĆ

O članstvu u NATO na referendumu

Odluku o pristupanju Crne Gore NATO-u moraju donijeti građani na referendumu, a svako drugo rješenje bilo bi neodgovorno, avanturističko i vodilo bi dugoročnoj nestabilnosti, smatra profesor Savo Marković. Komentarišući činjenicu da, prema istraživanjima, godinama oko 30-40 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u NATO-u, Marković je kazao da ga taj podatak iznenađuje, jer je očekivao da će procenat podrške bit još manji, s obzirom na “nedavno gorko iskustvo sa Alijansom i žrtve koje su pale zbog svirepog napada NATO-a na SRJ”. “Obeshrabrujuće je to kako naši građani brzo zaboravljaju negativna iskustva iz prošlosti i kako pravimo slične greške, ne izvlačeći pouke iz vlastitih grešaka i zabluda”, kazao je Marković. On smatra da građani znaju sasvim dovoljno o NATO-u, da bi donijeli valjanu odluku. “Drugačiji stav bi probudio sumnju da to znaju samo lobisti NATO-a, a da narodu jedino oni mogu otvoriti oči i uvesti ih u ‘srećniju’ budućnost. Narod zna dovoljno, a nešto je i neposredno doživio za vrijeme NATOagresije i lično se osvjedočio u prave namjere ‘milosrdnog anđela”, rekao je Marković. On smatra da odluku o pristupanju Alijansi moraju donijeti građa-

ni na referendumu. “Tako krupno pitanje od koga zavisi dalja sudbina Crne Gore, može biti donijeta samo na referendumu. Svako drugo rješenje bi bilo neodgovorno, avanturističko, i vodilo bi dugoročnoj nestabilnosti. Razumije se da bi obje opcije trebalo da imaju isti tretman u referendumskoj kampanji u što baš i ne vjerujem, s obzirom na dosadašnje iskustvo”, kazao je Marković. Prema njegovim riječima, čak ni takva kampanja ostrašćenih manje ili više dobro plaćenih NATO lobista, neće bitno povećati procenat pristalica pristupanja Crne Gore Alijansi. “Jer će narod znati odrediti pravu mjeru svemu i NATO-u i lobistima. Najzad ne može sa narod tako dugo i tako uporno varati”, istakao je on. Marković je kazao da, kad je riječ o uključenosti stranaka u proces informisanja građana o nedostacima i prednostima Alijanse, onda treba napraviti dinstikciju između pronatovskih (svih vladajućih i nekih opozicionih) stranaka i onih (isključivo opozicionih) koje su protivnici pristupanja Crne Gore Alijansi. “Kampanja pronatovskih staranaka, zdušno favorizovana od javnih (državnih) medija je intenzivna, čak zaglušujuća, agresivna do neukusa, često neargumentovana i parolaška.”, naveo je on.  A.O.

Stevović pregovara o koaliciji

Glavni odbor Crnogorske partije ovlastio je predsjednika Nenada Stevovića da predvodi tim u razgovorima sa liderima stranaka građanske orijentacije o koaliciji na predstojećim izborima, saopšteno je iz stranačke službe. “Razgovori će se voditi isključivo sa političkim strankama čija su programska načela bliska Crnogorskoj partiji. Glavni odbor je zadužio šefa Izbornog štaba Miloša Paovića da počne pripreme za eventualni samostalni izlazak na izbore. Nakon obavljenih razgovora i prijedloga predsjednika CP, Glavni odbor će donijeti odluku da li i na koji način će Crnogorska partija aplicirati na predstojećim izborima”. A.O.

Berane: SDP samostalno na izborima Nakon brojnih spekulacija o tome da će Socijaldemokratska partija Berane, na predstojeće vanredne lokalne izbore ići u koaliciji sa Pozitivnom, juče su u ovoj partiji to i demantovali. Kako je rečeno, SDP je sigurna u svoj potencijal i zato izlaze sami, jer smatraju da je došlo vrijeme promjena. “Pred građane Berana izlazimo samostalno i sa listom dokazanih, stručnih i odgovrnih ljudi, ali i listom koja će ponuditi nova lica na političkoj sceni našeg grada. Ponudićemo konkretna rješenja za stvarne probleme Berana”. M.T.

u koaliciji sa DF-om, Lekić je rekao još nijesu definisani modalitete njihove saradnje. “Sve će zavisiti od naših daljih razgovora, a dijelom i zbog organizacionih planova Foruma ko-

ji je još nevladina organizacija. U ovom trenutku, postoje izgledi za oblike saradnje, a o konkretnim modalitetima bih mogao nešto reći drugom prilikom”, rekao je Lekić.


6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

SEZONA

Ni snjeg u izobolju neće nadoknaditi gubitke MONTENEGROBERZA

Promet manji 5,81 odsto nego 2012. godine Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi, u prošloj godini, iznosio je 30,77 miliona eura i niže je 5,81 odsto nego ostvaren promet u 2012. godini, saopšeni je iz Montengroberze. “U proteklih 247 dana trgovanja sklopljeno je 6.447 poslova, ili 10,51 odsto manje nego u 2012. godini. Više od 56 odsto prometa zabilježeno je na Slobodnom tržištu”, navodi se u Godišnjem biltenu Montenegroberze. Najveći mjesečni promet u prošloj godini, od 4,6 miliona eura, ostvaren je u avgustu, a najmanji, od 1,06 miliona, u maju. “Prosječan dnevni promet u prošloj godini iznosio je 125.000 eura. Najveći prosječni dnevni promet prošle godine je ostvaren u avgustu, 209.000 eura”, navodi se u biltenu. Najveći mjesečni broj poslova, 677, sklopljen je u martu i

aprilu, a najmanji, 436, u julu. Prosječan dnevni broj poslova u prošloj godini iznosio je 26. Na berzanskom tržištu Montenegroberze u prošloj godini su se kotirale ukupno 22 kompanije. Iz Montenegroberze su saopštili da je najveće učešće u prometu, ostvarenom trgovinom običnim akcijama, ne uključujući fondove, blok poslove i obveznice, od 38 odsto imao Crnogorski Telekom. “Veliko učešće u prometu ostvareno je i trgovinom akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema, hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, Jugopetrola i Prve banke”, navodi se u Biltenu. Tih pet kompanija je učestvovalo sa preko 77 odsto u prometu običnim akcijama, ne uključujući trgovinu akcijama fondova, blok poslovima i obveznicama. I.C.

Ski-turizam je nezamisliv bez snijega jer se gubi glavni motiv putovanja - skijanje i skijaško trčanje, tako da Crna Gora ove sezone neće moći da nadoknadi prihode izgubljene usljed loših vremenskih prilika, čak i da snijega bude u izobilju, ocijenio je za Dnevne novine dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković. “Danas prazna soba ne moze se nadoknaditi sjutra. Prošao je dan kada su nam sobe bile prazne i on se više nikad neće ponoviti. Jednom izgubljen prihod je zauvijek izgubljen prihod. Da li će biti dovoljno snijega nakon glavne zimske sezone, vidjećemo. Veće rezultate ne treba očekivati, čak i da bude snijega u izobilju i staze idealno uređene, jer je sezona zimskog raspusta prošla”, kazao je Ratković. On je dodao da je ski-turizam nezamisliv bez snijega, jer se gubi glavni motiv putovanja-skijanje i skijaško trčanje. “Ski-turisti će ići tamo gdje ima

snijega i uređenih staza i ostale infrastrukture i sve to po prihvatljivoj cijeni. Mi se suočavamo sa globalnim otopljavanjem i velikom konkurencijom ski-centara u glavnim emitivnim zemljama Evrope i regiona”, poručio je Ratković. S obzirom na to da smo na južnoj hemisferi, to smo, prema riječima profesora Ratkovića, više pogođeni globalnim otopljavanjem od onih sa sjeverne hemisfere. “Na to treba računati, a i na opravdanu stratešku ocjenu iz Master plana razvoja turizma da su naše šanse u ski-turizmu zasnovane na domaćem tržištu i tržištu regiona (Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo…), nasuprot alternativnog planinskog ljetnjeg turizma, gdje su naše tržišne šanse mnogo veće, a naročito na tržištu EU i drugim zapadnim tržištima. Ocjenjuje se da Crne Gora ima uslove da postane lider alternativnog planinskog turizma na Mediteranu” kazao je Ratković.

St. br. 160/13 „MCC ENGINEERING“ D.O.O. U STEČAJU IZ PODGORICE

Strancima izdato više dozvola

Stečajni upravnik „MCC ENGINEERING“ D.O.O. u stečaju iz Podgorice na osnovu čl.134, čl.135 i čl.136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje:

II OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA Prodaje se imovina: Nepokretnosti upisane u LN br. 319, KO Budva, k.p. 2431/1/4/5, plan 19, skica15/13, potez pored Hotela Mogren: 1. Poslovni prostor: - Zgrada br. 1 na k.p. 2431/4, u podrumu PD1-140 m2, u prizemnom dijelu PD2–196 m2 i na spratu PD3-252 m2, ukupno 588 m2 korisne površine. - Zgrada br. 2 na k.p. 2431/1 – 53 m2 i - Zgrada br. 3 na k.p. 2431/1 – 10 m2 2. Zemljište: 345/997 m2 susvojina Početna cijena iznosi 2.800.000,00 €. Nepokretnosti – zemljište upisano u LN 1098 KO Đuraševići, k.p. 642/1, 643/2, 644/1, 646, 649/3/4/5/6 i 660/6, plan 2, skica 5, potez Dončulovina i brda, zemljište 13531 m2. Početna cijena iznosi 3.700.000,00 €. Nepokretnosti – zemljište upisano u LN 2881 KO Topla, k.p. 1303/1, 1304/1/2, plan 9, skica 140, potez Topla, pored MUP-a, zemljište 6339 m2. Početna cijena iznosi 1.900.000,00 €. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Ponuda ne obavezuje. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.160/13. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 24.02.2014. do 12h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 2% od početne cijene na račun stečajnog dužnika br. 520-21510-50 kod Hipotekarne banke Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 25.02.2014. u 9h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da u roku od 3 (tri) dana od otvaranja ponuda zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču u roku sledeća 3 (tri) dana. Sve informacije sa kompletnim elaboratom prvog vještačenja nepokretnosti možete dobiti upitom na e-mail veljko.rakoc@gmail.com ili na mob.tel. 067 809 374, 068 130 902 ili na broj stečajnog upravnika 067 225 014.

Razvoj te vrste turizma, prema njegovime riječima, podrazumijeva visok nivo održivosti (ekonomske, ekološke i sicijalne), što znači da je jedan od uslova i snažan razvoj ruralne poljoprivrede i ruralnih područja. “To je velika razvojna šansa središnjeg i sjevernog dijela Crne Gore, ali se tim razvojem mora aktivno upravljati”, zaključio je Ratković. Nedostatak snijega ove sezone predstavlja ozbiljan problem za turističku privredu sjevera Crne Gore zbog čega je Vlada nedavno usvojila mjere za ublažavanje posljedica loše zimske sezone u toj regiji, od kojih je jedna odlaganje plaćanja poreza i doprinosa za naredni period. Akcija spašavanja zimske sezone, koja je dovedena u pitanje zbog loših vremenskih prilika, već daje prve rezultate. U akciju se uključilo i Crnogorsko turističko udruženje koje je do sada prikupilo blizu 20.000 eura. I.C.-I.B.

BUDI ODGOVORAN

Aplikacijom protiv sive ekonomije Aplikacija Budi odgovoran, koja se koristi u svrhu borbe protiv sive ekonomije, jednostavan je način komuniciranja građana i državnih institucija u cilju rješavanja konkretnih društvenih problema, saopštio je profesor Elektrotehničkog fakulteta (ETF) Slobodan Đukanović. On je kazao da, iako se trenutno najviše koristi za ukazivanje na nepravilnosti iz zone sive ekonomije, koncept aplikacije, koju je uradio Kreativni tim ETF-a, ima opšti karakter i mogla bi se, uz malu modifikaciju, prilagoditi za rješavanje drugih važnih društvenih problema. Mladi tim predvođen Đukanovićem, prošle godine je osvojio prvu nagradu na takmičenju Otvorene ideje za Crnu Goru, koje su organizovali nevladina organizacija DigitalizujMe i Kancelarija Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori. “Nadamo se da će ovaj projekat borbe protiv sive ekonomije pokazati dobar primjer korišćenja tehnologija u društveno korisne svrhe, kao i da će

ostale institucije uvidjeti moć savremenih tehnologija i prihvatiti ih u svom budućem djelovanju”, rekao je Đukanović agenciji Mina-biznis. Prema njegovim riječima, kreativni programerski tim ETF-a je svoj društveni doprinos želio da iskaže kroz osmišljavanje platforme koja bi omogućila jednostavnu i efikasnu komunikaciju građana i Vlade. Najviše nepravilnosti je prijavljeno u Podgorici, zatim na primorju, posebno u Budvi i Baru, dok na sjeveru prednjače Nikšić i Bijelo Polje. Prema pravilima projekta polovina vrijednosti kazni izrečenih po prijavama građana usmjerava se u društveno korisne svrhe. Građani koji do 31. marta budu ukazivali na neizdavanje fiskalnih računa, rad na crno ili kršenje potrošačkih prava putem mobilne aplikacije, sajta www. budiodgovoran.me i kol centara imaće priliku da glasaju za projekte sa liste i na taj način preusmjere novac iz sive ekonomije u konkretne društveno korisne svrhe.  I.C.

U Crnoj Gori je ove sedmice izdato skoro 1.320 radnih dozvola nerezidentima, 2,4 puta više nego prošle, a najviše zahtjeva odnosilo se na djelatnosti iz sektora građevinarstva i ugostiteljstva, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje ZZZ. Predstavnici ZZZ kazali su agenciji Mina-biznis da je, pored građevinske i ugosititeljske oblasti, najviše zahtjeva za izdavanje dozvola bilo iz stručne, naučne i inovaciono-tehničke djelatnosti i to za područje Podgorice i primorja, odnosno Bara i Budve. Prema posljednjem sedmičnom izvještaju ZZZ o nezaposlenosti, od početka godine izdato je 1.320 radnih dozvola nerezidentima, 756 više nego u prošloj sedmici.

1,4

1,4 odsto oslabio je kurs eura ove sedmice na svjetskim berzama u odnosu na američku valutu na 1,3485 dolara, što je najniži nivo od kraja novembra. Kurs eura na svjetskim valutnim tržištima prošle sedmice je oštro pao, jer eurozoni prijeti deflacija, dok je dolaru podršku pružila odluka američke centralne banke o daljem smanjenju podsticajnih monetarnih mjera, prenosi SEEbiz.


EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

STAV

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

JEDNAKI U NEMAŠTINI

Ljevica ne znači samo podijeliti, već i stvoriti”, opomenuo je Pjer Moskovisi, francuski ministar finansija, sindikate u toj zemlji. Drugim riječima, da bi se nešto uopšte i moglo podijeliti, prije toga treba da se stvori. A na koji način će se to najbrže ostvariti, uvijek je predmet rasprava. Tako, primjera radi, crnogorski sindikati smatraju da je rješenje vrlo jednostavno - samo treba prepisati skandinavski sistem, što je, u principu, isto kao kada biste rekli da sve što FK Budućnost treba da uradi jeste da kopira igru FK Barselone. Štaviše, njihovi konkretni prijedlozi za stvaranje “kolaca” izgledaju ovako: lakše raskidanje bračnog od radnog odnosa, izjednačavanje prava na rad sa pravom na radno mjesto, otpremnine u iznosu od četvorogodišnje plate, odbijanje prekvalifikacije i forsiranje ranog penzionisanja, isplaćivanje toplog obroka, jubilarnih nagrada, zimnica, regresa i u neprofitabilnim godinama, isplaćivanje plata i za vrijeme štrajka, plaćeno bolovanje u iznosu od 100 odsto plate, kao i vaskrsavanje radničkog samoupravljanja po kome poslodavci bez prethodne saglasnosti radnika ne mogu donositi odluke o otpuštanju, zapošljavanju, visini plate i planovima kompanije, a koje je, uzgred rečeno, ukinuto reformama Anta Markovića iz 1989. godine. eđutim, problem leži u tome što takvo njihovo poimanje skandinavskog sistema veoma odudara od stvarnosti, što se najbolje da vidjeti na primjeru Danske. Danska je država koja ima vrlo visoku javnu potrošnju koja iznosi 59,5 odsto BDP (poređenja radi, u Njemačkoj 44,6 odsto), što znači da država troši ogromne iznose novca na razne programe, te se stoga može nazvati državom blagostanja. rateći ovu logiku, moglo bi se pretpostaviti da radnici u Danskoj uživaju ogromne privilegije, tj. tačno one privilegije koje zahtijevaju crnogorski sindikati. No, to je daleko od istine, jer Danska ima mnogo liberalniji Zakon o radu od našeg i koji ne poznaje stavke poput maksimalne dužine ugovora na određeno, zabrane rada na određeno za stalne poslove, obaveze premještanja radnika na novo radno mjesto ili prekvalifikaciju, naknade za noćni rad i omogućava mnogo lakše otpuštanje radnika. Po danskom zakonu o radu treba biti preduzimljiv, ne prezati niti od jednog posla, biti spreman da radiš više i duže od drugih i zato biti nagrađen u vidu, primjera radi, visoke plate i godišnjeg odmora koji iznosi pet dana više nego što to predviđa naš zakon. Stoga je stopa nezaposlenosti u Danskoj ispod sedam odsto, dok se kod nas barata sa cifrom od blizu 20 odsto, što nas opet vraća na citat Moskovisija sa početka kolumne. Da bi država mogla da finansira razne programe (obrazovanje, zdravstvo, socijalni izdaci), bogatstvo mora prvo da se stvori, sto je Dankinjama i Dancima veoma jasno. Fokusiranost na raspoređivanje postojećih dobara, a ignorisanje njihovog stvaranja dovodi do toga da se svi izjednačavaju, ali u nemaštini, što Crnogorkama i Crnogorcima, uprkos njihovoj svakodnevici koja to potvrđuje, nažalost, još nije jasno.

7

PRIVREDNA KOMORA

Za sve su krivi privatnici Ivana Cimbaljević

Z

aostala dugovanja privrede na kraju 2012. godine iznosila su 34,4 odsto BDP-a, dok su državna iznosila 4,1 odsto, tako da je privatni sektor glavni izvor narušavanja dužničko-povjerilačkih odnosa i nelikvidnosti privrede, ocijenila je za Dnevne novine rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.

Visoka nelikvidnost predstavlja jedan od ključnih problema u poslovanju i istovremeno je glavna prepreka za brži i efikasniji oporavak privrede i ukupno poslovanje, ocijenjuje Privredna komora Crne Gore. Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja PKCG Nina Drakić podjseća da je broj nelikvidnih preduzeća već nekoliko godina u stalnom porastu, kao i visina blokiranih sredstava. “Narušeni dužničko-povjerilački odnosi stvar su unutrašnjih odnosa u privredi i odnosa privrede sa javnim sektorom. Privatni sektor je glavni izvor problema budući da su na kraju 2012. godine zaostala dugovanja privrede iznosila 34,4 odsto BDP-a, dok su dugovanja države iznosila 4,1 odsto”, kazala je Drakić za Dnevne novine. Slabosti tekućeg poslovanja opterećenog nelikvidnošću, prema njenim riječima, leže u finansijskoj nedisciplini, nedovoljnom i neadekvatnom korišćenju za-

konskih rješenja koja omogućavaju stečaj, nedostacima u sistemu obezbjeđenja i izvršenja naplate potraživanja, praksi osnivanja novih privrednih društava od strane vlasnika privrednih društava koji imaju neizmirene obaveze i nepostojanje zakonskih odredbi kojima se sprečavaju kašnjenja u plaćanjima. “Potrebno je usvojiti propis kojim bi se jasno definisali rokovi plaćanja između privrednih subjekata, kao i između privrednih subjekata i organa državne i lokalne uprave i time suzbili kašnjenja u plaćanju kao i nepoštena praksa prisiljavanja na duge rokove plaćanja”, poručila je Dragić. Iz Privredne komore su ocijenili da je crnogorsku ekonomiju 2013. godine karakterisao rast industrijske proizvodnje i proizvodnje u šumarstvu, rast turističkog prometa, svih vidova saobraćaja i prometa u trgovini. Zabilježen je rast broja zaposlenih od 3,6 odsto, ali i neza-

Nina Drakić poslenih od 5,6 odsto. Ostvaren je pad spoljnotrgovinske razmjene i deficita u robnoj razmjeni, pad inflacije, kao i pad stranih direktnih investicija, dok je prosječna zarada ostala na istom nivou. “Najčešće isticani problemi koji su opterećivali poslovanje privrede su: visok stepen nelikvidnosti, visoko učešće loših kredita, nedovoljna konkurentnost privrede, neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, kao i pojedini propisi i administrativne procedure”, poručila je Drakić. U Privrednoj komori kao jedan od glavnih izazova 2014. godine vi-

de jačanje konkurentnosti privrede. Ističu da visok i uporan deficit tekućeg računa platnog bilansa, kao posljedica visokog robnog deficita, nije dugoročno održiv. “Samo strukturne reforme, praćene znatnim povećanjem produktivnosti, mogu doprinijeti otklanjanju ovog disbalansa” kazala je Drakić. Ona je poručila da je fiskalna disciplina, koja podrazumijeva restriktivnu javnu potrošnju, suzbijanje sive ekonomije i konkurentnu poresku politiku, od presudne važnosti za ostvarenje privrednog rasta.

IVANOVIĆ

EU da bude fleksibilna prema našim ribarima

M

P

POZITIVNA

Marinu vratiti Baru Opštinski odbor Pozitivne Crne Gore u Baru zatražio je od Vlade Crne Gore, da se gradska marina u Baru dodijeli gradu na upravljanje, jer je ona sastavni dio grada i srce gradske rive. Član Predsjedništva Pozitivne Goran Đurović podsjeća da je privatizacija AD Marina u Baru jedan od primjera promašenih privatizacija koja je za posljedicu imala stagnaciju Bara kao nautičke destinacije. “Kako je privatizacijom AD Marina, tadašnjem vlasniku pripao i dobar dio šetališta uz samu marinu za posljedicu smo imali naplatnu rampu na samom ulazu u šetalište kao i nemogućnost održavanja bilo kakvih turistički atraktivnih dešavanja na tom dijelu šetališta. Marina po samoj svojoj poziciji mora biti sastavni dio grada, jer je to prirodan izlaz grada na more”, poručio je Đurović. Iz Pozitivne su poručili da znaju da taj grad ima stručne i odgovorne osobe koje treba da upravljaju grad-

skom marinom i koje bi uz određena ulaganja za kratko vrijeme od marine napravile profitabilno preduzeće. Preduslovi da marina bude uspješna su, kako navode u ovoj partiji, da se vrati gradu i da se menadžerski tim bira na osnovu struke, a ne na osnovu partijske pripadnosti. “Opštinski odbor Pozitivne Crne Gore u Baru ukazuje i na evidentnu stagnaciju razvoja grada posljednjih godinama kao i nemoć ili nedostatak želje vlasti u našem gradu da se suprotstave sumnjivim privatizacijama nekadašnjih barskih giganata koji se polako gase. Bar polako gubi prepoznatljivost lučkog grada, a ništa nije urađeno da dobije turističku prepoznatljivost, pa samim tim gubimo trku sa ostalim primorskim gradovima koji u kontinuitetu grade svoj imidž. Evidentno je da plaćamo danak tromoj i zastarjeloj lokalnoj upravi koja je svoju energiju i kreativnost odavno potrošila”, istakao je Đurović. I.C.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore prepoznalo je da postoji problem na Mediteranu u dijelu planova upravljanja i preporuka koje se odnose na donošenje odluka za smanjenje ribarske flote i smanjenje izlova, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, koji će danas učetvovati na godišnjem zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo u Mediteranu (GFCM). Konfencija, koja ima za cilj da podstiče razvoj i zaštitu ribljih resursa i živih bogatstava mora, kao i održivo upravljanje ribarstvom i akvakulturom, počela je u Baru 28. januara i trajaće do 5. februara. “Alarmantno stanje u sektoru ribarstva je posljedica nesprovođenja prethodno donijetih odluka i gotovo predatorskog ponašanja ribara iz pojedinih zemalja. Međutim, ako bi Crna Gora prihvatila ovakve preporuke, naša ribarska flota ostala bi nerazvijena. Zato moramo strpljivo, korak po korak, naći način da EU i GFCM prema Crnoj Gori budu fleksibilni po ovom pitanju, i da se kroz pregovore u poglavlju 13, koje se odnosi na ribarstvo, otvori mogućnost za jačanje naše male flote do razumnih granica. U suprotnom, naše ribarstvo nema budućnost”, ocijenio je Ivanović, koji će otvoriti drugi dio zasijedanja GFCM-a, tokom kojeg će se sastati članovi četiri potkomiteta za oblasti upravljanja resursima, zaštitu mora i eko-sistema, socio-ekonomsku problematiku i statistiku i infor-

matiku u ribarstvu. Iz Minstarstva poljoprivrede navode da će se prvi put, održati radna grupa za zaštićena marinska područja. Generalna komisija za ribarstvo u Mediteranu, prethodnih dana bavila se na naučnoj osnovi procjenom demersalnih i pelagičnih resursa u morima. U okviru ovog sastanka održana je i radionica za definisanje i procjenu referentnih tačaka za izlov u Mediteranu i Crnom moru. GFCM djeluje u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i ima za cilj da podstiče razvoj i zaštitu ribljih resursa i živih bogatstava mora, kao i  održivo upravljanje ribarstvom i akvakulturom.  I.C.


8 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

VESELIN VUJANOVIĆ

Javni servis medijska gromada u Crnoj Gori Potpredsjednik Savjeta RTCG Veselin Vujanović ocijenio je za Dnevne novine da je Javni servis medijska gromada u Crnoj Gori uprkos sve brojnijoj konkurenciji i mnogim drugim izazovima. Vujanović kaže da je u proteklih 30 godina RTCG prolazila kroz razne oblike od komunističkog glasila, preko ratno huškačke medijske institucije krajem prošlog vijeka do prepoznatljivog Javnog servisa kojem u posljednje vrijeme stužu priznanja sa evropskih adresa. “Ne treba ni zaboraviti krajnji jednostrani programski koncept koji je ova kuća imala 2001. i 2002. godine. Prvo priznanje RTCG stiglo je nakon najvećeg programskog izazova u njenoj istoriji, kampanje za referendum 2006. godine, kada je ista ocijenjena od oba referendumska bloka i međunarodnih posmatrača kao krajnje nepristrasna, objektivna i profesionalna”, izjavio je Vujanović. Tvrdi da u godini kada se slave značajni jubileji te kuće - 110 godina radio-difuzije, 70 godina radija i 50 godina televizije samo zluradi i neinformisani mogu reći da RTCG ne ide krupnim koracima ka ostvarivanju svoje misije - da bude Javni servis svih građana.

● NEOPHODNA DIGITALIZACIJA Veselin Vujanović ističe da prilagođavanje organizacione strukture

Vujanović na sjednici Savjeta RTCG (Arhiva DN)

ko da je Javni servis poslovao bez gubitaka. “Priznanje je stiglo od EK, pa se RTCG uočava kao jedna od rijetkih državnih institucija koja polako ali sigurno osvaja evropske standarde. Realno gledano, zasluga pripada svima od Savjeta, menadžmenta, a ponajviše od zaposlenih u RTCG koji su uprkos niskom zaradama nalazili motiva i dodatnih kapaciteta da svojim radom doprinesu imidžu javnog servisa”, naglasio je Vujanović.

● RADITI NA POVEĆANJU GLEDANOSTI

i broja radnika realnim potrebama i finansijskim mogućnostima predstavlja konstantan izazov i dežurnu temu za rukovodstvo kuće. “Neophodna digitalizacija koja predstavlja imperative u narednom periodu dodatno će uticati na unapređenje rada, a i gledanosti. Iz dana u dan oštrija konkurencija mobilisala je sve pozitivne snage u ovoj kući ka tome da ni u jednom programskom segmentu RTCG ne zaostaje za drugima. Ono po čemu je

prepoznatljiva zasigurno su sportski, dokumentarni, obrazovni i informativni program. Pa i dijelu zabavnog programa koji u suštini generiše gledanost jedne kuće sve je manji zaostatak za komercijalnim medijima”, naglasio je Vujanović.

● PRVI PUT BEZ GUBITAKA Vujanović poručuje da su ove godine prvi put napravljene znatne uštede na finansijskom nivou ta-

Veselin Vujanović je više nego zadovoljan ličnim doprinosom kao potpredsjednik Savjeta RTCG. “Kao čovjek koji je od 1989. godine bio u TVCG mogao sam praktično i kroz rad ovog organa primijeniti svoje znanje, iskustvo i stručnost u određenim situacijama. Nažalost, ponekad nisam nailazio na razumijevanje ostalih članova Savjeta, ali to mi je ulivalo posebno samopouzdanje i energiju da istrajem u odbrani svojih stavova. U narednom periodu treba nastaviti unapređivati programsku orijentaciju, smanjenje troškova, povećanje sopstvenih prihoda i sticanje povjerenja gledalaca i slušalaca kao i povećanje gledanosti. Ubijeđen sam da će kroz tu fazu RTCG uspješno proći”, zaključuje on.  M.M.K.

Unapređuju dijagnostiku

Kavarić Dom zdravlja Podgorica u sklopu zdravstvenog objekta u Bloku pet danas otvara još jedan kabinet za ultrazvučnu dijagnostiku. Menadžment ove zdravstvene ustanove na ovaj potez se odlučio kako bi izašao u susret velikom broju građana koji imaju potrebu za ovim vidom dijagnostike i omogućio im da dobiju pravovremenu i kvalitetnu medicinsku zaštitu. “Takođe, budući da je u našoj ustanovi registrovano preko 215.000 osiguranika i da se broj registrovanih pacijenata iz dana u dan povećava, postojeći kapaciteti su bili nedovoljni, tako da će se na ovaj način ubuduće smanjiti vrijeme čekanja na ultrazvučni pregled”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Doma zdravlja, kojim rukovodi dr Nebojša Kavarić. Poručuju da će preglede zakazivati svakog radnog dana od sedam do 21 sat u zdravstvenom objektu Blok pet, a ultrazvučna snimanja će se obavljati u zakazanim terminima.  M.M.K.


DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

U PODGORICI

Stanarina za dva eura po kvadratu

Iz Saveza sindikata najavili projekat kroz koji će mladi parovi i penzioneri lako doći do krova nad glavom ● FORMIRAĆE I STAMBENU

Bojana Pejović

U

Podgorici je u toku gradnja još jedne u nizu sindikalnih zgrada gdje će najstariji građani i mladi nezaposleni bračni parovi prvi put biti u mogućnosti, ne da kupe, već iznajme stan i to po cijeni od jednog do dva eura po kvadratu. U planu je i formiranje Stambene štedionice, kroz koju bi svi građani mogli da svoju štednju direktno usmjeravaju za kupovinu stanova za sebe ili članove svojih porodica.

Predsjednik Skupštine Saveza sindikata (SSCG) Danilo Popović kazao je u razgovoru za Dnevne novine da se “trenutno gradi zgrada u Podgorici za penzionere za izdavanje po cijeni od euro po kvadratu uz participaciju Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO)”. “Cijena zakupa za penzionere bez participacije Fonda PIO bila bi dva eura. Površinu stana bira sam penzioner u skladu sa svojim potrebama”, kazao je Popović. On je napomenuo da je projekat moguć uz pomoć kvalitetnih kredita koje bi obezbijedio Crnogorski fond za stambeno-solidarnu izgradnju (CFSSI) uz podršku Vlade Crne Gore.

● DO STANA PREKO

ISPUNJAVANJA USLOVA

“Riječ je o dugoročnim kreditima sa povoljnom kamatom. Taj projekat bio bi rađen u saradnji Fondom PIO i za penzionere sa nižim pri-

manjima bez stana. Na ovaj način penzioneri, koji tokom radnog vijeka, nijesu riješili stambeno pitanje, bili bi u mogućnosti da zakupe stan po cijeni od jednog ili dva eura po metru kvadratnom, što je izuzetna povoljnost pošto bi naši najstariji sugrađani bili u mogućnosti da iznajme kvalitetne stanove po vrlo primamljivim cijenama i tako olakšaju svoj život odnosno podignu standard života”, kazao je Popović. Međutim, da bi došli do stana pod povoljnim uslovima, potencijalni podstanari moraće da ispune određene uslove. “To će se raditi preko Udruženja penzionera ili Fonda. Sve se precizno definiše, a raspored i rang liste prave sami penzioneri i Fond u skladu sa potrebama i iznosom penzija”, kazao je Popović. Pored nastavka ovakvih projekata, Popović je rekao da je u planu izgradnja stanova za ljude kojima su stanovi potrebni, a koji nemaju mogućnosti da ih kupe.

ŠTEDIONICU “Prevashodno penzioneri i nezaposleni. Dugoročno imamo u planu i formiranje Stambene štedionice, kroz koju bi svi građani mogli da svoju štednju direktno usmjerevaju za kupovinu stanova za sebe ili članove svojih porodica. Ovaj model kod nas se još ne primjenjuje, a u razvijenom svijetu pokazao se kao kvalitetna praksa za najveći dio korisnika”, istakao je Popović. Pojašnjavajući da bi ljudi dobili mogućnost da ubrzaju rješavanje stambenog pitanja, on je rekao da svuda u svijetu države razvijaju sisteme solidarne gradnje. “Jer je to najlakši i, što je u ovom vremenu veoma važno, najjeftiniji način gradnje stanova po važećim standardima za građane niske platežne moći, zaposlene i nezaposlene, penzionere, invalide i sve one kojima je krov nad glavom potreban”, naglasio je Popović. Stambena politika je, kako je rekao, popularna samo kada ne opterećuje ljude i kada ne blokira nastavak njihovog svakodnevnog života. “Ljudi se odlučuju na kupovinu stanova ne samo kad im je potreban, nego kad uvide da im to nije nemoguće. Mi ćemo nastaviti razvoj ovih projekata jer istraživanja pokazuju da je crnogorskim građanima potrebno još mnogo

SOCIJALNI SAVJET

Pod lupom i Zakon o radu Inicijativa Unije poslodavaca (UP) o izmjenama Zakona o radu koju su Ministarstvu rada i socijalnog staranja dostavili još prošle godine, konačno će se naći na dnevnom redu sjednice Socijalnog savjeta. Članovi ovog Vladinog tijela, u kojem sjede poslodavci, sindikati i izvršna vlast, danas će se iza zatvorenih izjasniti o inicijativi UP. “Neke od tačaka dnevnog reda na sjednici biće informisanje o radu ti-

ma koji je razmatrao inicijativu Unije poslodavaca o izmjenama Zakona o radu, informisanje o efektima minimalne zarade, kao i upoznavanje sa aktivnostima na izradi Nacrta zakona o zaradama u javnom sektoru”, saopšteno je Dnevnim novinama iz ovog Vladinog resora. Poslodavci su prošle godine tražili izmjene Zakona o radu nezadovoljni odredbom po kojoj je predviđeno da se ugovori o radu nakon dvije go-

dina rada na određeno trasformišu na neodređeno vrijeme. Iz UP su zatražili da im se omogući fleksibilnije davanje otkaza jer smatraju da su oni sada zbog komplikovanih procedura nemoguća misija. Iz resornog ministarstva najavili su reformu radnog zakonodavstva kojom će nagraditi radnike, a kazniti neradnike. Međutim, iz Vlade nijesu precizirali kada će takva reforma biti realizovana. M.M.K.

Popović

I banke daju povoljne kredite Inače, CFSSI formiran je na bazi tripartizma i socijalnog dijaloga. Predstavnici socijalnih partnera i danas su vlasnici Fonda, a to su Savez sindikata, Vlada i Unija poslodavaca. Kroz projekat je zamišljeno da se obezbijede stanovi za zaposlene, penzionere i mlade bračne parove koji su niske platežne moći i koji nisu zasnovali radni odnos, pa samim tim nijesu u mogućnosti da kupe stanove po tržišnim cijenama. Sada se realizuje projekat za zaposlene tako što poslodavac obezbjeđuje 20 do 30 odsto vrijednosti stanova po povoljnim cijenama, a visokog kvaliteta. Naši ljudi ni-

stana, a kupac obezbijeđuje ostatak 80 do 70 odsto koliko preostaje i to preko banke. “Koje podržavaju naše projekte i za naše kupce obezbjeđuju povoljne dugoročne kredite. Zahvaljujući povoljnom kreditu koji smo dobili od holandskog fonda Stichtin Dutch International Guarantess for Housing (DIGH) jedan broj stanova prodali smo na lizing zaposlenima koji nisu kreditno sposobni jer su njihove plate već bile opterećene kod banaka ili su ti radnici bili zaposleni na određeno”, istakao je Popović. jesu u mogućnosti da kupuju skupe stanove”, zaključio je Popović.

CZIP

“Branje” soli kao turistička atrakcija

PROSVJETA

Status riješilo 730 radnika Brojnim prosvjetarima ova godina nije mogla bolje početi jer su konačno riješili radni status. Znatan broj njih, tačnije 730 nastavnika i profesora, od 22. decembra do sada dobilo je ugovore za stalno. Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kazao je Dnevnim novinama da su taj broj dobili sa terena, ali da u narednom periodu očekuje još nekoliko stotita trasformisanih ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme. “Sigurno da će broj trasformisanih ugovora sa određenog ne neodređeno preći brojku od hiljadu. Iz nekih škola još nijesmo dobili podatke, dok u pojedinim obrazovnim ustanovama još nijesu donijeli akte o sistematizacijama”, pojasnio je Pavićević. Prema njegovim riječima, u pojedinim ustanovama po pitanju trasformacije ugovora bilo je op-

Pavićević strukcija i problema. “Međutim, to je zanemarljivo u odnosu na ono što smo ostvarili kada je u pitanju rješavanje radnog statusa. Dakle, samo do sada 730 zaposlenih u prosvjeti riješilo je najvažnije pitanje u životu i

dobilo ugovore za stalno”, istakao je Pavićević. Najviše ugovora sa određenog na neodređeno, kako kaže Pavićević, trasformisano je u Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću. “Ovo su samo preliminarni rezultati, a u narednom periodu vjerujemo da ćemo doći do konačne cifre o broju traspormisanih ugovora o radu”, vjeruje Pavićević. Shodno Zakonu o radu, od 22. decembra prošle godine poslodavci su dužni da radnicima koji rade duže od dvije godine ugovore trasformišu na neodređeno ili uruče otkaze. U prosvjeti primjena ove odredbe učinila je da brojni prosvjetari riješe status, od kojih su neki na određeno radili 20 i više godina. Dnevne novine su početkom godine objavile da će oko 1.000 crnogorskih prosvjetara dobiti ugovore za stalno.  M.M.K.

Prizor od kojeg zastaje dah - flamingosi na ulcinjskoj solani (arhiva) Solana ima ekonomske benefite zasnovane isključivo na proizvodnji soli koja se iz godine u godinu sve više dovodi u pitanje, a so kao finalni proizvod gubi na kvalitetu i cijeni”, ocijenili su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Upravljači kroz saradnju sa CZIP-om počinju da prepoznaju biodiverzitet solane kao ekonomsku vrijednost koja se može koristiti održivo i biti kompenzacija za siromašnu proizvodnju fabrike soli. “Turistička ponuda bazirana na eko-turizmu povećaće prihode solane, kao i interes aktivista u zaštiti prirode. Turistička infrastruktura stvara realnu platformu za aktivnu zaštitu bogatog biodiverziteta solane”, uvjeravaju u CZIP-u. CZIP od juna realizuje projekat “Ulcinjska solana kao ekoturistička destinacija” finansiran od Partnerskog fonda za ugro-

Bore se protiv krivolova CZIP u saradnji sa njemačkom partnerskom organizacijim “Euronatur” od 2011. godine vrši Monitoring krivolova na ulcinjskoj solani. “Crna Gora, kao zemlja koja se nalazi na Jadranskom migratornom koridoru, predstavlja jako značajno odmaralište za ptice sa područja zapadne, istočne i centralne Evrope i Sibira, na njihovom putu na svoja zimovališta u Africi. ”, saopštili su Dnevnim novinama iz CZIP-a. žene eko-sisteme (CEPF). Cilj je da se ulcinjska solana valorizuje kao eko-turistička destinacija.  M.M.K.


10 HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

DINAMIT ISPOD AUTA BERANCA

Policija na tragu bombašu

Uviđaj na glavnom parkingu na kotorskoj rivi

SAMOUBISTVO

Kotoranin autom uletio u more Sedamdesetjednogodišnji Kotoranin N.D., kako Dnevne novine nezvanično saznaju od izvora bliskog istrazi, izvršio je samoubistvo juče kada je automobilom uletio u more. Nesreća se dogodila juče, oko 10.50 časova, kada je N.D. sa glavnog parkinga na kotorskoj rivi sletio u vodu. Prema nezvaničnim saznanjima, prije nego je upalio automobil, N.D. je prijatelju, koji nije uspio da ga spriječi u naumu, rekao da će da se ubije. Uviđaj je obavila zamjenica osnovnog državnog tužioca Tanja Čolan uz asistenciju kotor-

ske poliicje. Prema nezvaničnim saznanjima DN, djelo je kvalifikovano kao samoubistvo. Tijelo stradalog Kotoranina izvuklo je pet vatrogasaca i četiri ronioca kotorske Službe zaštite i spašavanja. Direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac rekao je da će ovo preduzeće obezbijediti da ne dođe do zagađenja mora od automobila koje je bilo u vodi. “Ogradićemo mjesto udesa specijalnom plutajućom ogradom i ukoliko bude potrebe posuti sredstva za prikupljanje goriva”, kazao je Kusovac. M.V.P.

UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA

Sjednica Vrhovnog suda o odlučivanju po žalbama na presudu Apelacionog suda koji je potvrdio odluku Višeg suda kojom su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić 9. oktobra prošle godine osuđeni na po 30 godina zatvora zbog ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, održaće se danas i sjutra. Početak razmatranja žalbi u ovom predmetu bio je zakazan za sredinu novembra prošle godine, što je odloženo na zahtjev optuženog Šćekića. On je, na samom početku, zatražio riječ i istakao da sjednici ne prisustvuje njegov branilac, advokat Branislav Tapušković, koji samo njega brani i kojem nije dostavljena odluka Apelacionog suda zbog čega nije mogao uložiti žalbu na nju. “Meni je potreban advokat koji samo mene brani i koji se u potpunosti posvetio samo mom slučaju. Ja sam se u potpunosti oslonio na njega što se tiče moje odbrane”, kazao je tada Šćekić. Njegovo branioci u ovom postupku su i advokati Dragoslav Ognjanović i Danilo Mićović, ali oni su branioci i drugih optuženih, zbog čega je Šćekić insistirao da mu je neophodan i Tapušković. Predsjednik Vijeća sudija Radule Kujović, prihvatio je Šćekićev za-

(arhivski snimak)

Danas razmatranje žalbi Privođenje osumnjičenih za ubistvo Šćekića

htjev, te je odložio sjednicu i naredio da se i advokatu Tapuškoviću uruči presuda Apelacionog suda, na koju je on zatim uložio žalbu. Advokati odbrane uložili su žalbu na presudu tvrdeći da je došlo do bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, Krivičnog zakonika, te da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. U žalbama su na-

Bigović ide na operaciju očiju Današnjoj sjednici, kao ni prethodnoj koja je odložena, prema nezvaničnim saznanjima Dnevnihnovina, neće prisustvovati optuženi Bigović. Razlog za to je unaprijed zakazana operacija očiju. Bigović, takođe iz zdravstvenih razloga, nije mogao prisustvavti ni prethodnoj sjednici, ali tada zbog višemjeseč-

nih tegoba koje su posljedica kiolitisahroničnog zapaljenja debelog crijeva. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, nakon više puta pružane medicinske pomoći u Urgentnom bloku i liječenja u Kliničkom centru, Bigovićevo zdravstveno stanje, poslije nekoliko mjeseci, počelo je da se popravlja.

veli i da je došlo do povrede odluke o krivičnoj sankciji i povrede prava na pravično suđenje iz čl. 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Odbrana je predložila da Vrhovni sud ukine osuđujuću presudu ili da je preinači tako što će njihove branjenike osloboditi optužbe. Posljednju presudu, koju je Apelacioni sud potvrdio, izrekla je sudija Višeg suda u Podgorici Biljana Uskoković. U obrazloženju presude navedeno je da je, na osnovu svih dokaza, prema stavu sudskog vijeća, nesumnjivo utvrđeno da su Boreta, Bigović, Vujadinović i Čila Šćekić počinili teško ubistvo. Boreta i Bigović podstakli su Čilu Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Šćekića. Direktni egzekutor bio je Čila Šćekić, što je, kako je tada obrazložila sudija Uskoković, potvrdio i nekadašnji zaštićeni svjedok Zoran Vlaović. Prethodne dvije odluke, Apelacioni sud je oborio, uz obrazloženje da su u njima evidentne “grube tehničke greške”. M.V.P.

Na automobilu nastala manja materijalna šteta

ovog crnogorskog grada koji je zabrinut zbog dešavanja u posljednje vrijeme. Brojni Beranci komentarišu kako stopa kriminala u njihovom gradu raste, ali da ne vide da se situacija rješava. Niko od njih nije želio javno da govori o nemilim događajima i o postupcima odgovornih, uz obrazloženje da se ne osjećaju bezbjedno jer ne vide da će se uskoro stati na kraj kriminalu. Ipak, ono što potvrđuju u razgovorima na ulicama i lokalima, jeste da je u ovom gradu sve više pljački, provala, iznuda novca, pa i bombaških napada, da policija nastoji

da riješi slučajeve, ali da Osnovno državno tužilaštvo, i kada oni uhapse nekoga, osumnjičene nakon saslušanja većinom pušta na slobodu. Ovo je druga eksplozivna naprava koja je aktivirana tokom posljednjih mjesec dana. Svega nedjelju dana ranije, ručna bomba bačena je ispred lokala “Grand” koji se nalazi u strogom centru grada, i zahvaljući brzoj akciji beranske policije, počinilac je priveden pravdi. I tokom prošle godine bilo je nekoliko bombaških napada u Beranama, koji su ostali nerazjašnjeni, kao i veliki broj teških provala, otimačina i razbojništava. M.T.

IZRUČENJE ŠARANOVIĆA I KOLJENŠIĆA

Sud po urgenciji donosi odluku Kako srbijansko tužilaštvo nakon isteka roka od šest mjeseci nije podiglo optužnicu za slučaj ubistva Nikole Bojovića, Danilovgrađanin Slobodan Šaranović (74) i Nikšićanin Ratko Koljenšić (36) koji su osumnjičeni za učešće u ovoj likvidaciji, mogli bi se uskoro naći na slobodi. Naime, Viši sud je donio odluku kojom je odbijeno njihovo izručenje Beogradu, pa će, ukoliko Apelacioni sud potvrdi tu odluku, Šaranović i Koljenšić, nakon skoro sedam mjeseci, napustiti ekstradicioni pritvor. Prema odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći žalba na rješenje kojim se dobija zamolnica za izručenje nije dozvoljena. Konačnu odluku u ovom slučaju donosi Apelacioni sud nakon pribavljanja mišljenja državnog tužioca. Za donošenje ovog rješenja Apelacioni sud nema određeni rok, ali, kako su osumnjičeni u pritvoru, i to duže vremena, praksa je da se u tim situacijama postupa s urgencijom. Srbijanski pravosudni organi Šaranovića terete da je naručio likvidaciju Bojovića kako bi osvetio smrt svog brata Branilslava, čije ubistvo je navodno platio Nikolin brat Luka koji se nalazi u ekstradicionom pritvoru u Španiji. Ubistvo Branislava Šaranovića do danas nije rasvijetljeno. Osim Šaranovića i Kolješića, zbog sumnje da su učestvovali u stravičnom ubistvu Nikole Bojovića, u Crnoj Gori su uhapšeni i Miloš Delibašić iz Beograda, kao i Saša Cvetanović iz Vranja koji se tereti da je ispalio smrtonosne hice. Crnogorski organi 22. januara izručili su Srbiji Cvetanovića, kako je saopšteno, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio teško ubistvo i zbog izdrža-

Šaranović osumnjičen da je platio likvidaciju Bojovića kako bi osvetio brata

vanja zatvorske kazne u trajanju od godinu i po na koju je osuđen zbog počinjene teške krađe. Srbijanci su tražili i da im se izruči Delibašić, takođe zbog ubistva Bojovića i radi vođenja postupka protiv njega za pljačku zlatare. Viši sud donio je rješenje da ovaj Beograđanin ne bude izručen zbog ubistva, ali su odobrili da se pošalje u Beograd gdje mu se sudi zbog pljačke. Ipak, kako ima djela za koja se sumnjiči da ih je počinio na teritoriji Crne Gore, Apelacioni sud, potvrđujući rješenje Višeg suda, odluku o izručenju Delibašića ostavio je ministru pravde Dušku Markoviću. M.V.P.

Foto: Dejan Lopičić

Beranski policajci na tragu su “bombašu” koji je u subotu veče aktivirao eksplozivnu napravu ispod automobila marke “ford eskort” koji je vlasništvo Vladana Milunovića iz tog grada, saznaju Dnevne novine. Sagovornik DN iz policije naveo je da je do sada, u cilju rješavanja ovog slučaja, saslušano desetak osoba, te da će veoma brzo uslijediti hapšenje osumnjičenog. Jaka detonacija ispod Milunovićevog automobila, koji je bio parkiran ispred zgrade u kojoj oštećeni stanuje, odjekula je prije tri dana, u subotu veče, oko 18.15 časova. Od eksplozije na vozilu je pričinjena manja materijalna, a na okolnim zgradama nije bilo oštećenja. Uviđaj je izvršila zamjenica Osnovnog državnog tužioca iz Berana Amra Sujković, a vještačenje vještak za eksplozive iz Podgorice Radovan Popović. Milunović je bio uhapšen početkom desembra prošle godine pod sumnjom da je nanio teške tjelesne povrede Goranu Vasoviću, ali je početkom prošle nedjelje pušten iz pritvora. Beranac, koji je u trenutku aktiviranja eksplozivne naprave, bio u blizini mjesta dešavanja, kazao je da je od siline detonacije pomislio da je zgrada srušena. “U trenutku kad je bomba pukla, prolazio sam pored “Makedonaca” i koliko je detonacija bila snažna pomislio sam da je zgrada srušena. Ovo je strašno što se dešava u Beranama. Pucaju bombe, svako veče pljačka i otimačina, policija hapsi i privodi, a sud pušta. Pa dokle više tako”, zapitao je Beranac, koji je želio da ostane anoniman. Ipak, on nije jedini stanovnik


HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Plamen prouzrokovao veliku materijalnu štetu na kući Čindraka

obračun na kotorskoj rivi

Preminuo nakon svađe s policajcem

bjelopoljcu izgorjela kuća

Dobio opekotine dok je spašavao porodicu Bjelopoljac u ugljenisanoj sobi gdje je izbio požar

B

Komunalni policajac Milorad Kuković (58) iz Kotora preminuo je juče nakon svađe i fizičkog obračuna sa službenikom kotorskog Centra bezbjednosti Dušanom Tomovićem (32), saznaju Dnevne novine. Obračun između dvojice Kotorana dogodio se nešto poslije 13 časova na rivi. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina Kuković je u tom periodu bio na dužnosti, a Tomović nije. Povod obračuna, kako DN saznaju od izvora bliskog istrazi, bila je kazna koju je sada pokojni Kuković napisao Tomoviću. Navodno, policajac je juče na kotorskoj rivi sreo Kukovića i počeo da se svađa s njim tvrdeći da nije imao razloga da mu piše kazneni nalog. Nakon nekoliko razmijenjenih riječi, kako je kazao sagovornik DN, došlo je do tuče. “Njih dvojica počeli su da razmjenjuju udarce, usljed čega je

komunalnom policajcu pozlilo. Nakon toga on je i preminuo”, rekao je naš sagovornik, navodeči da je Kuković najvjerovatnije umro usljed srčanog udara. Odmah nakon incidenta Tomović je priveden u policijske prostorije gdje je od njega uzeta izjava, nakon čega mu je određeno i zadržavanje. O događaju je obaviješten nadležni tužilac koji će na osnovu prikupljenih dokaza kvalifikovati djelo. Naloženo je da se uradi obdukcija tijela komunalnog policajca kako bi se utvrdio tačni uzrok smrti, kao i da li je Kuković bolovao od srčanih problema. Iz Uprave policije juče se nijesu zvanično oglašavali povodom ove nesreće. To će, kako DN saznaju, uraditi kada tužilac kvalifikuje djelo, odnosno kada odluči da li ima elemenata zbog kojih bi mogli podnijeti prijavu protiv Tomovića. M.V.P.

uhapšen na granici

Beranac prevozio 11 kilograma skanka

jelopoljac Hamdo Čindrak lakše je povrijeđen dok je iz požara koji je zahvatio njegovu porodičnu kuću u naselju Rasovo, od vatrene stihije spašavao porodicu. Slabije opekotine po licu Čindrak je dobio kada je iz kuće koju je zahvatio veliki plamen izvlačio članove porodice, jednog po jednog. U borbi protiv plamena nijesu pomogli ni napori njegovih komšija, pa su vatru na kraju ugasili vatrogasci.

Plamen je buknuo juče oko ponoći i tada je izgorjela Čindrakova kuća sa pokućstvom. U momentu kad je izbio požar u spavaćoj sobi, vlasnik se sa suprugom Mejremom, kćerkom Elmom i nepokretnom devedesetjednogodišnjom majkom Malićom nalazio u kuhinji gdje su se spremali za spavanje. “Osjetio sam neprijatan miris i otvorio vrata kada su me zapljusnuli plameni jezičci. Zadobio sam opekotine po licu i kosa mi je malo izgorjela, ali to me nije moglo spriječiti da spasavam porodicu. Sekunde su odlučivale jer se vatra širila hodnikom prema ostalim prostorijama. Uspio sam pokrenuti majku, a zatim sam se vratio da spašavam ćerku. Usljed šoka, ona se nije ona se nije pomjera-

la tako da sam imao velike muke da je sklonim što dalje od požara”, rekao je Dnevnim novinama Čindrak, koji je kazao da su opekotine koje je zadobio i koje su bile vidljive na njegovom licu blaže, zbog čega nije tražio ljekarsku pomoć. Bjelopoljac je takođe kazao da je u prvi mah pokušao sam da ugasi vatru vodom, a pošto mu nije pošlo za rukom, pozvao je vatrogasce. “Dotrčao je prvi komšija Šele Mekić sa porodicom, a zatim i ostale komšije u nastojanju da pomognu. Vatrena stihija je bila neumoljiva i za tren je progutala sve ono što sam za života mukotrpno stvarao. Majku sam trenutno smjestio u naselju Rakonje kod njene kćerke, a moje sestre Hafize Bošnjak, dok su supru-

Ilustracija ga Mejrema i kćerka Elma kod šuraka”, kazao je Čindrak. Mještanin Rasova, preduzetnik Vehbo Čoković kazao je da porodica Hamda Čindraka živi u teškim uslovima od socijalne pomoći. “Radi se o poštenim i čestitim ljudima kojima treba pomoći. Pokrenućemo akciju i nadamo se da će institucije u opštini, kao i svi ljudi dobre volje izaći u susret”, kazao je Čoković. B.Č.

Crnogorski državljanin uhapšen je juče na graničnom prelazu Batrovici nakon što je kod njega pronađeno preko 11 kilograma skanka. Drogu su pronašli službenici Uprave carina Srbije, koji su o događaju odmah obavijestili policiju. Droga je pronađena u automobilu marke “golf 4”, crnogorskih registarskih oznaka, kojim je upravljao crnogorski državljanin iz Berana.

Skank je bio sakriven ispod tapacirunga u prostoru kod zadnjih sjedišta. U fabričkim šupljinama otkriveno je 16 paketa oblijepljenih selotejp trakom u kojima se nalazio skank. Nakon mjerenja ustanovljeno je da je ukupna težina paketa 11.278 grama. Iz srbijanske Uprave carina je saopšteno da su droga, Beranac i njegov automobil predati policiji.K.P.


12 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

I.br.2079/11 OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao izvršni, po sudiji Mileni Matović u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Bašanović Vjere i Bašanović Dejane koje zastupa punomoćnik Vesna Janković iz Podgorice, Trg Republike br.1, stan 11, protiv izvršnog dužnika BAŠANOVIĆ RANKA iz Podgorice, ul.B.Bracanovića 82, radi naplate novčanog potraživanja izvršnih povjerilaca prodajom 2/7 idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, na osnovu čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju, van ročišta dana 24.01.2014.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREDJUJE SE četvrto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem 2/7 idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika koja je upisana u listu nepokretnosti broj 5746 KO Podgorica III, na kat.parceli 4534/1, stambeni prostor površine 82 m2, PD 98, broj zgrade 1. II ČETVRTO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 28.02.2014.godine sa početkom u 10,00 časova, a biće održano u sudnici br.14 ovog suda, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. III Vrijednost 2/7 idealnog dijela izvršnog dužnika nekretnine opisane u tački prvoj zaključka utvrdjena je zaključkom ovog suda I.br.2079/11 od 05.07.2013.godine i iznosi ukupno 21.085,71 eura.

“ONE & ONLY”

Počeli zemljani radovi u Kumboru HERCEG NOVI - Počeli su zemljani radovi na kompleksu budućeg rizorta “One and Only” u Kumboru. Prema riječima operativne direktorke Azmont investmentsa Tijane Durković, do dobijanja građevinske dozvole obavljaće se zemljani radovi u okviru priprema za gradnju. Kompleks u Kumboru je očišćen, porušeno je 85 objekata, uklonjen je građevinski materijal kao i znatan površinski sloj zemljišta. Osim toga,

zaštićena je Crkva Svete Nedjelje i pripremljena za restauraciju. Zaštićen je, takođe, do restauracije i spomenik pilotima a obavljen je i popis stabala i izvršen njihov kompletan tretman. Formiran je menadžerski tim uz angažovanje, bar za sada, oko 200 projektanata i dizajnera. Trenutno najveća turistička investicija u Evropi i najzanačajnija na Balkanu, rizort “One & Only” trebalo bi da bude završena do 1. maja 2016. godine. S.M.

AKCIJA

Sadnja mimoze

IV Na četvrtom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrdjene vrijednosti bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca a shodno čl.173 st.4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja položi jemstvo na račun depozita suda br.520-683-63 koji se vodi kod Hipoterkane banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi 2.108,57 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Ako bi eventualno izvršni povjerioci bili kupci predmetne nepokretnosti, bile bi obavezne da na ime cijene nepokretnosti polože novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi na račun depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII

Suvlasnici imaju pravo preče kupovine.

VIII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnim novinama dana 03.02.2014.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 24.01.2014.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r. Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivanović Ivana

HERCEG NOVI - Učenici Osnovne škole “Dašo Pavičić” zasadili su juče 15 sadnica mimoze od 50 koliko je kompanija Azmont donirala osnovnim školama na području hercegnovske opštine. Direktor Osnovne škole “Dašo Pavičić” Nikola Stojanović bio je zadovoljan učinkom pedesetak osnovaca koji su zasadili mimozu, a sadnice su, po njegovim riječima, u dobrim rukama. “Izuzetno imam povjerenje u djecu i vrlo rijetko se dogodi da neko dijete pravi štetu, a to je dok ne postane svjesno šta to znači”, kazao je Stojanović. On je istakao da ovakva

akcija još osvješćuje kada oni sami posade, jer će ih oni i njegovati, čuvati i paziti. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić je kazao da se mora napraviti akcija da se obnovi biljni fond. “Bilo bi dobro da mi na opštinskom ili državnom zemljištu gdje vidimo da postoje uslovi napravimo manje plantaže rasadnika mimoze”, zaključio je Mandić. Predstavnik Azmonta Sara Ivanović istakla je da se jučerašnjom akcijom neće zaustaviti sadnja mimoza, te da će slične akcije organizovati i u narednom periodu. S.M.

EDUKACIJA

Engleski u turizmu TIVAT - Kompanija Adriatic Marinas - Porto Montenegro organizuje peti ciklus besplatnog kursa engleskog jezika “Engleski u turizmu”, koji počinje prve sedmice marta mjeseca, a trajaće do kraja maja. Svi zainteresovani se mogu prijaviti tako što će ispuniti prijavu na recepciji Upravne zgrade Adriatic Marinas-a (nekadašnji Dom Vojske na Seljanovu) od

3. do 17. februara. Broj polaznika je ograničen, saopštili su iz kompanije. Časovi engleskog jezika namijenjeni su građanima Tivta, koji su profesionalno orijentisani ka turizmu i predstavljaju dobru priliku za usavršavanje danas neophodnog znanja engleskog jezika u ovoj privrednoj grani. Kroz prethodna četiri ciklusa kursa prošlo je preko 200 polaznika.  Z.K.


CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

KOLAŠINSKI URBANIZAM

Od sekretarijata do profita Zorica Bulatović

P

ored Milije Rovčanina i Miodraga Dulovića, radnika Sekretarijata za urbanizam, koji su 2006. godine kupili placeve od Opštine po cijeni od svega četri eura po kvadratu, a samo poslije pola godine ih prodali po dvadeset puta višoj cijeni, zemlju u Biočinovićima tokom 2005, 2006 i 2007. godine, a o čemu su pisale DN, kupilo je još preko dvadeset opštinskih službenika, članova opozicionih partija ili njihovih srodnika i prijatelja.

KOLAŠIN - Iako o tome u neformalnim razgovorima svi rado pričaju, zvanično pored Rovčaninovog i Dulovićevog kupoprodajnog ugovora DN su dostavljena još samo dva ugovora iz katastra. Iz te dokumentacije vidi se da je plac 2005. godine kupio i Milan Šćepanović, zaposlen u katastru, kao i Predrag Vuković, vozač tadašnjeg gradonačelnika Milete Bulatovića. Prema ugovoru, Opština je Šćepanoviću prodala 400 m2 po cijeni od 800 eura. Dok je Dulović je kupio 362 m2 za 1.448 eura, a Rovčanin 324 m2 za 1.296 eura. Prema dokumentaciji, samo pet mjeseci kasnije Rovčanin je za isti taj plac dobio 27.540, a Dulović 30.770 eura. Ni Rovčanin ni Dulović nijesu htjeli da komentarišu činjenicu da su za za kratko vrijeme uspjeli dobro da zarade prodajući placeve koje su kupili na javnom pozivu koji je raspisao sekretarijat u kojem su zaposleni. Tadašnji vozač predsjednika Opštine Milete Bulatovića Predrag Vuković je parcelu 256/16 kupio za-

jedno sa Podgoričaninm Veselinom Vujoševićem. Oni su 1.192 m2 platili svega 4.388 eura. Jedino je Vuković pristao da za DN komentariše to što je kupio plac po niskoj cijeni u naselju gdje se sada nalazi nekoliko renomiranih turističko-ugostiteljskih objekata i gdje je tokom investicionog buma kvadrat prodavan i po 150 eura. On kaže da se na javni poziv prijavio kao svi i da je kupio plac koji je ostao nakon što su mnogi prije njega kupili bolje parcele. “U taj plac sam više do sada uložio nego što ga ikad mogu prodati. Ništa tu nema sporno i ako želite ja ću vam sve papire ponuditi na uvid. Moje je samo 600m2 od te parcele, ostalo je tog drugog čovjeka, kojeg inače ne poznajem, već smo zajedno na ugovoru jer je tako bilo lakše da se parcela ne bi cijepala. To što sam bio vozač predsjednika nema nikave veze sa kupovinom placa”, kazao je Vuković. Mileta Bulatović juče nije želio da komenatriše prodaju placeva za vrijeme dok je bio prvi čovjek gra-

Biočinovići da. U kolašinskoj opoziciji kažu da je nekorektno komentarisati prodaju placeva, sve dok novinari ne pribave kompletnu dokumentaciju iz koje će biti poznato ko je sve zaradio

kupujući od Opštine, pa zatim Rusima prodavao svoje placeve. Neki čelnici opozicionih partija, za koje se nezvanično zna da su direktno učestvovali u kupoprodaji

opštinskog zemljišta tvrde da povodom rasprodaje placeva nije u redu davati izjave za medije, obrazlažući to da se u nekim slučajevima radi o kumovsko-prijateljskim relacijama.

KLIZIŠTE

Dio brda na ulici

SKI - CENTAR

Uspješan vikend na Bjelasici

KOLAŠIN – Kada se govori o posjećenosti kolašinskom ski-centru tokom prethodne radne nedjelje, ona se može okarakterisati kao veoma dobra, a kada se govori o posjećenosti tokom vikenda, bar prema tvrdnjama direktora skijališta Bobana Šćepanovića, može se reći da je više nego dobra, jer je 1.500 gostiju boravilo na skijalištu.

“To je rezultat svih aktivnosti koje sprovodimo u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore. Zahvaljujući veoma dobro pripremljenim stazama, promotivnoj cijeni dvodnevnih ski-pasova koja će do kraja sezone iznositi 30 eura za odrasle i 20 eura za djecu, zahvaljujući ski-karavanu koji je za vikend dovezao oko 250 gostiju iz

Podgorice, Budve, Bara i Sutomora, dječjem animatoru koji je našim najmlađim posjetiocima pomagao da uz igru i pjesmu uče svoje prve korake, uspjeli smo da privučemo rekordan broj gostiju u dosadašnjem toku sezone. Siguran sam da će se takav trend nastaviti s obzirom na sve planirane aktivnosti u narednom periodu”, kazao je Šćepanović.  Z.B.

ALFA CENTAR

React Forum u Čanju

NIKŠIĆ - Nevladina organizacija Alfa Centar iz Nikšića organizovaće REACT Alumni Forum Montenegro 14. i 15. marta u Čanju čiji je cilj da okupi 120 polaznika Regionalnog evroatlantskog kampa REACT koji je do sada održavan svakog ljeta od 2008. do 2013. godine. REACT kampovi su ljetnje škole koje se održavaju u sjevernim krajevima Crne Gore sa idejom promovisanja saradnje i prijateljstva u okviru evroatlantskih integracija zemalja regiona.

Osnovne teme tih kampova su odbrana, bezbjednost, vojska, diplomatija i članstvo u NATO. “Do sada je na kampovima učestvovalo 780 polaznika i 136 predavača iz 25 zemalja od čega 179 crnogorskih učesnika iz svih krajeva države i iz svih oblasti društvenog djelovanja. Organizacija Foruma REACT Alumnista biće doprinos boljem razumijevanju integracija u NATO Savez i podizanju javne podrške članstvu u Alijansi kroz siner-

giju napora svih dosadašnjih učesnika REACT-a- Među njima su i oni koji su visoko pozicionirani donosioci odluka u Vladi Crne Gore, Skupštini, političkim partijama, univerzitetima, nevladinim organizacijama, medijima i biznis sektoru” ,saopštili su iz Alfa centra i dodali da će taj događaj će biti prilika za formiranje jake i višeslojne grupe za podršku NATO koja će doprinositi boljoj promociji evroatlantskih integracija Crne Gore.  J.L.

BUDVA – Opština Budva opredijelila je 558.000 eura za sanaciju klizišta na dijelu puta Budva - Petrovac, u blizini skretanja za Manastir Praskvica, te će nakon što bude završen projekat, početi sanaciju ovog klizišta. Manje klizište u blizini Manastira Praskvica postoji već nekoliko godina, međutim, tokom ove zime pokrenulo se od velikih kiša, pa je brdo pored puta počelo da klizi, a dio je završio na kolovoznoj traci. Saobraćaj se na tom dijelu Jadranske magistrale odvija otežano i u tom dijelu jednom kolovoznom trakom, a na suženje puta upozoravaju saobraćajni znaci. Klizište je odnijelo skoro polovinu puta koji vodi prema kapeli. Iako je u nekoliko navrata koliko toliko sanirano, usljed obimnih količina padavina, klizište je pokrenulo brdo. Predstavnici Mjesne zajednice Sveti Stefan nekoliko puta do sada su ukazivali na problem ovog klizišta i govorili da će se upravo desiti da ono pokrene brdo, te odnese put.

Kako kažu, opasnost prijeti i kapeli koja se nalazi uz put koji je oštećen u klizištu. Iako je taj dio puta u nadležnosti Direkcije za saobraćaj, zemljište se vodi kao opštinsko, pa je lokalna uprava preuzela na sebe rješevanje ovog problema. U Sekretarijatu za investicije navode da je to klizište evidentirano kao jedino kritično na teritoriji Budve, pa je i prioritetno za saniranje. “Programom uređenja prostora opštine Budva planirana su sredstva za sanaciju u iznosu od 558.000 eura. U toku je izrada projekta sanacije ovog klizišta, a riječ je o ozbiljnoj investiciji i projektu. Projekat se završava, radi se revizija. Kada sve to bude završeno, biće izvjesno kada će početi radovi na sanaciji klizišta”, naveli su u nadležnom sekretarijatu. Do tada, učesnici u saobraćaju moraju biti dodatno oprezni na dijelu Jadranske magistrale u blizini skretanja za Manastir Praskvica.  N.L.


14 CRNA GORA PRAZNIK MIMOZE PORTONOVI

ATRAKCIJA

OZ na suvom vezu

Atraktivna brza regatna jedrilica pod nazivom OZ, klase Open 60, duga 18,5 metara sa jarbolom od 25 metara i teška samo 8,5 tona u potpunosti izgrađena od karbona, od juče je na suvom vezu barske marine. Ponosni vlasnik i skiper Ilgonis Baludis iz Letonije, bivši selektor ženske jedriličarske reprezentacije ove države, kaže da koliko je brza ova jedrilica najbolje govori podatak da mu je rekord 400 pređenih nautičkih milja za 24 sata, a može da postigne brzinu i preko 30 čvorova na sat. Projektovana je tako da njome može upravljati i samo jedan čovjek, na najtežim svjetskim regatama ove klase preko Atlantika i Pacifika. “Oz je sagrađen 1998. godine u Francuskoj, u brodogradilištu Šerbur, može da plovi po svakom moru i vjetru, u svim vremenskim uslovima. Ima pokretnu kobilicu, kvalitetne navigacijske i druge kompjuterske uredjaje, ali kao i svaki brod traži redovne pregle-

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

de, održavanje”, kaže zadovoljni vlasnik Baludis koji je prošle godine doplovio iz engleske luke Portsmut i ostao u barskoj marini. On planira i učestvovanje na jednoj do dve transatlanske regate, a svoj brod sprema po svim standardima i sa najboljim materijalima. Naglašava i da more i brod ne trpe improvizacije. Baludis je napomenuo i da će uskoro redizajnirati znaka na jedrilici kako bi bila još bolje prepoznatljiva odakle dolazi, a biće malo i vedrijih boja na trupu. “Pripreme su već počele, a pokušaću da u sklopu svojih aktivnosti dam i svoj doprinos afirmaciji Bara i Crne Gore u nautičkom svijetu. Regate tipa transatlantskih veoma su zahtjevne, ali i dobro medijski praćene. Na njima učestvuju najpoznatija imena ovog sporta, a pripreme za startovanje na nekoj od ovih regata mogu trajati i nekoliko godina”, rekao je Baludis.  A.LJ.

Festivalska uživancija U mediteranskom šarenilu rascvjetalih mimoza, uz ritam dobre muzike, na feštu od mimoze ribe i vina u Baošićima koja se tradicionalno održava prve subote u februaru, prema procjenama organizatora okupilo se oko 15.000 posjetilaca. Veselu povorku Praznika mimoze Portonovi na defileu duž hercegnovske rivijere predvodile su mažoretke i trombonjeri. U Baošićima su svi dočekivani uz tradicionalno posluženje priganice, suve smokve, lozu koju su pjesmom podsticali članovi Trio gušta. Vrijeme je i ove godine išlo na ruku organizatorima. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić za DN je kazao da su u posjetu Herceg Novom stigli brojni ambasadori ali i prijatelji iz Foče, Laktaša i Kranja. “Svi su prepoznali da mimoza nije praznik nego festival, nešto što festivalski živi mjesec dana. Možemo da ocijenimo da je danas ovdje kako smo i očekivali, velika pučka svečanost. Za očekivati je da ovako i nastavi, vrijeme nas je poslužilo, nema kiše, a u Baošićima 15.000 gostiju, svi uživaju a to nam je bio i cilj,” zaključio je Mandić. Iz Mjesne zajednice Baošić Vesna Samardžić kazala je da su kao domaćini zadovoljni kako se odvijala fešta od mimoze. “Vrijeme nas je poslužilo i to je najbitnije. Kompletan program koji je i kvalitetan ove godine odvija se bez ikakvih smetnji na opšte zadovoljstvo nas kao organizatora, ali i zadovoljstvo gostiju koji nam pristižu za svih strana”, istakla je Samardžić. Ona dodaje da je Mjesna zajednica za feštu obezbijedila 1.300 kg ribe, koja se pržila na 12 plaža duž Baošića, 1.000 litara od sponzora Nikšićke pivare, te 1.000 litara vina od Plantaža. “Mjesna zajednica je obezbijedila i

500 kg kvalitetne mimoze italijanke”, zaključila je Samardžić.Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko kazala je da je ove godine poseban praznik mimoze jer je jubilej. “Došli smo u porodicu, svi su ljudi zajedno i slave svoj praznik, pozitivna je energija. Mimoza u drevnom Egiptu značila je preporod i sunce. Isto tako i u mom rođenom gradu Odesi koji je pobratimski grad sa Herceg Novim, mimoza je simbol ženstvenosti i skromnosti. Sve žene koje uzimaju na početku godine mimozu čitav život imaće dobro zdravlje i svoju žensku ljepotu. Ovo je u Ukrajini ujedno najljepši poklon koji se ženi poklanja za 8. mart”, zaključila je Sljusarenko. Miroslav Radojičić, član opštinskog vijeća delegacija Mjesne zajednice opštine Lučani za DN je kazao da je na Praznik mimoze i ranije dolazio, a od 2005. godine svake godine od kada su uspostavili saradnju sa MZ Zelenika.

“Saradnju smo 2011. krunisali potpisivanjem Povelje o bratimljenju tako da su to uzajamne posjete na kulturnom i sportskom planu, njihovih delegacija, a sada i sportskih ekipa”, zaključio je Radojičić. I ove godine na fešti se dijelila novčana nagrada za najljepše uređenu vatru na kojoj se pržila riba. Žiri ispred opštine, Azmonta i medija obezbijedili su 390 eura za najljepše uređenu vatru. Prvu nagradu je dobila vatra Ognjište, drugo mjesto pripalo je vatri Mimozi, a treće Porto Baošići. Vesna Fanfani, dobitnica prve nagrade, kazala je da je presretna, dodajući da je štand osmislila sa suprugom. “Presretna sam, prošle godine sam osvojila četvrto mjesto, a ovo mi je podsticaj da već počnem razmišljati o idućoj godini na koji način da sredim štand”, zaključila je Fanfani. Praznik mimoze tek je počeo, naredna fešta je zakazna za vikend u Bijeloj. S.M.


CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Upravljanje zaštićenim područjima SVJETSKI DAN MOČVARA

Zora Krstović

P

ovodom obilježavanja 2. februara - Svjetskog dana močvarnih staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i opštinom Tivat, danas (3.2.) u Tivtu organizuje radionicu pod nazivom “Upravljanje zaštićenim područjem -Tivatska solila – primjena IUOP-a na lokalnom nivou”.

duzete za unapređenje stanja i zaštitu Tivatskih solila od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Opštine Tivat i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao dobar primjer saradnje institucija i primjenu IUOP mehanizama na lokalnom nivou. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u saradnji sa partnerskim organizacijama već duži niz godina preduzima konkretne aktivnosti na uređenju i unapređenju stanja Tivatskih solila gdje je do sada uloženo ukupno oko 80.000 eura, a obuhvaćeni su radovi na čišćenju područja od deponovanog šuta i otpada, postavljanje zaštitne ograde i

informacionih tabli, sanacija i stavljanje u funkciju 12 mostova, čišćenje kanala, sanacija nasipa i uređenje pješačke staze. Trenutno se privodi kraju investicija od oko 10.000 eura koja obuhvata uređenje parking prostora i prilaza rezervatu, dok je za 2014. godinu u planu postavljanje info-punkta gdje će se u saradnji sa NVO “CZIP” i organizacijom Euronatur iz Njemačke organizovati stražarska služba. Svjetski dan močvarnih staništa se obilježava kao dan usvajanja Konvencije o zaštiti močvarnih staništa od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija) iz 1971. godine, a Solila su na Ramsar upisana listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja ove Konvencije u aprila 2013. godine kao drugo Ramsar područje u Crnoj Gori pored Skadarskog jezera. Tivatska solila su 2008. godine na nacionalnom nivou proglašena specijalnim florističko-faunističkim rezervatom, a upisivanje na Listu međunarodno značajnih vlažnih područja znači dodjeljivanje međunarodnog stepena zaštite tom, već zaštićenom području.

prvog februara 2014. u 28. godini. Sahrana će se obaviti 3. februara u 14 časova u Grbavcima.

Marko Mitrov Bojanić prvog februara 2014. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 3. februara 14 časova u selu Brežine. Kuća žalosti Oktobarske revolucije 20/5.

Nikola pok. Danila Meštrović

Prijavili nelegalnu gradnju Perazića do

Jelena Vaskova Simović rođena Grujović, 31. januara 2014. u 91. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 14 časova na groblju Babljak, Gornji Crnci – Piperi.

Miloš Obradov Bojović 31. januara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 13 časova na mjesnom groblju u Podgori.

Zdravko Milutina Knežević 23. januara 2014. u 37. godini u Pisi – Italija. Sahrana je obavljena 2. februara u 15 časova na mjesnom groblju Dragovoljićima.

Nedeljko Ristov Seratlić

u 67. godini. Sahrana će se obaviti 3. februara u 15 časova na mjesnom groblju Sveti Jovan u Đuraševićima – Krtoli.

31. januara 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 1. februara u selu Kosor – Kuči u 14 časova.

Dragan Milov Ćetković

Pavle Luke Đurović

Smiljna pok. Vasa Ćetković rođena Vuković, 1. februara 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 2. februara na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru u 14 časova. Kuća žalosti Ulica Jovana Stojanovića 4, u Baru.

Stanka Milutina Gazivoda rođena Milošević, 1. februara 2014. u 58. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 15 časova u selu Vranjina.

Radivoje Ćetkov Đurović u 86. godini. Sahrana je obavljena 2. februara 2014. na mjesnom groblju Veleta u 15 časova.

Savo Gavra Bojović prvog februara 2014. Sahrana je obavljena 2. februara u 14 časova na groblju u Vinickoj.

Milun Živkov Jovović

MORSKO DOBRO

BUDVA – Javno preduzeće za upravljanje morskom dobrom uputilo je Upravi za inspekcijske poslove prijavu zbog nelegalne gradnje u zaleđu plaže u Perazića dolu. Izvršenom kontrolom 22. januara na području opštine Budva, lokacija Perazića do, 500 metara zapadno od hotela “As”, konstatovano je da se u zaleđu plaže izvode nelegalni radovi. “Radovi bez odobrenja se izvode u kontakt zoni i van zone morskog dobra od strane nepoznatnog lica. Radi se na probijanju i ravnjanju puta građevinskim mašinama, koji iz naselja iznad vodi prema plaži. Kako se radi o radovima bez građevinske dozvole, potrebno je izvršiti kontrolu iz nadležnosti Uprave, u cilju utvrđivanja činjenica i vraćanja prostora u pređašnje stanje sa procesuiranjem predmeta prema pravosudnim organima”, kazali su u Morskom dobru. Morsko dobro reagovalo je i zbog radova bez dozvole na području tivatske opštine. Kako navode, u kontroli zone morskog dobra, 28. januara, na području opštine Tivat, na lokaciji Kaluđerovina, konstatovano je da je na katastarskoj parceli 1 KO Milovići, bez građevinske dozvole vlasnik dogradio u kamenu dio objekta i pokrio armirano-be-

Miroslav Miki Miloradov Miranović

prvog februara 2014. u 65. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 15 časova u selu Ljubotinj.

Solila

Radionica je dio aktivnosti IPA Adriatic projekta “SHAPE” i IPA prekograničnog projekta “ORNIBA”, a za cilj ima prezentaciju primjene integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP) na lokalnom nivou kroz primjer upravljanja zaštićenim područjem “Tivatska solila”, kao i podizanje svijesti djece i omladine o važnosti ptica i njihovih staništa, saopštili su iz Morskog dobra. Interaktivna radionica namijenjena djeci školskog uzrasta, koja nosi naziv “Podizanje svijesti kod djece i omladine o važnosti ptica i njihovih staništa – projekat ORNIBA - Ptice bez granica”, održaće se od 9 do 11.30 sati, dok će se u popodnevnom dijelu održati okrugli sto koji ima za cilj prezentaciju aktivnosti koje su pre-

PREMINULI

prvog februara 2014. u 60. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 15 časova na mjesnom groblju u Bajovom Polju – Piva.

Stana Milana Bubanja rođena Mihailović, 1. februara 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 14 časova u Bubanjama – Berane.

Mirko Savov Ćuzović prvog februara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Svetislav Sabadi prvog februara 2014. u 78. godini.

31. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 1. februara u 14.30 u selu Zuri.

Zagorka Špira Vujačić 31. januara 2014. Sahrana je obavljena 1. februara u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Milosava Novova Božović rođena Ćeranić, 31. januara 2014. u 92. godini. Sahrana je obavljena 1. februara u 15 časova u selu Dubrovsko kod Šavnika.

Dragoljub Radonjin Vuković iz Lepenca, 31. januara 2014. u 88. godini. Sahrana je obavljena 1. februara u 14 časova na mjesnom groblju u Lepencu.

Đorđije Đoko Petra Radonjić 31. januara 2014. u 97. godini. Sahrana je obavljena 1. februara u 15 časova u selu Smriječno – Piva.

Velimir Savov Radović 30. januara 2014. u 79. godii. Sahrana je obavljena 1. februara u selu Kosijere u 15 časova.

Zorka pok. Jova Doljanica rođena Lagator, 30. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 1. februara u 15 časova na mjesnom groblju Svetog Arhangela Mihaila u Kovačima –Grbalj.

Mile Bjeković (1930), 30. januara 2014. Sahrana je obavljena 1. februara u 12 časova na groblju u selu Šumane.

Marko Milošev Vujošević u 88. godini. Sahrana je obavljena 1. februara na gradskom groblju Čepurci.

Duško Radojičin Mišov Janković

Mijomir Mišo Lazara Mijatović

u 44. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 13 časova na seoskom groblju u Goričanima.

29. januara 2014. u 63. godini. Sahrana je obavljena 30. januara u 13 časova u Petrovcu na Mlavi.

Zoran Milonje Butorović tonskom pločom dimenzija pet sa pet metara. “Kako se i ovdje radi o radovima bez građevinske dozvole, potrebno je izvršiti kontrolu iz nadležno-

sti Uprave, u cilju utvrđivanja činjenica i vraćanja prostora u pređašnje stanje sa procesiuranjem predmeta prema pravosudnim organima”, naveli su iz Morskog dobra. N.L.

31. januara 2014. u 38. godini. Sahrana je obavljena 2. februara u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 SVIJET

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

LICE I NALIČJE BORBE SA NEVREMENOM

Spasilac Vučić: Od supermena do opšte sprdačine

Aleksandar Vučić tokom akcije spašavanja kod Feketića

Iako je borba sa sniježnim nametima i jakim vjetrom i juče nastavljena u Vojvodini, srpska javnost se “iz topline svoga doma” više bavila parodiranjem Vučićevog “herojstva” kod Feketića BEOGRAD - Neprekidna borba sa sniježnim nametima i jakim udarima košave tokom vikenda je bila tema broj jedan u Srbiji. Naročito nakon što su se u akciju spašavanja i evakuacije zaglavljenih putnika kod mjesta Feketići u subotu uključili čak i prvi potpredsjednik vlade Aleksanadar Vučić, kao i teniser Novak Đoković. Opravdanost njihove reakcije, odnosno pravih namjera koje stoje iza “izigravanja heroja”, naročito u Vučićevom slučaju, izazvale su pravu lavinu komentara, rasprava i parodija na društvenim mrežama u Srbiji i regionu. Jedni brane reakciju lidera naprednjaka zastupaju stav da je “najlakše kritikovati iz topline sopstvenog doma”. Ipak, mnogo je više onih koji njegov gest smatraju jeftinim pokušajem skupljanja političkih poena pred martovske izbore, odnosno kao agresivnu i ne pretjerano “pametnu” ideju njegovog PR tima da se zabetonira rastuća popularnost “najvjerovatnije budućeg premijera” a on sam predstavi kao heroj, spasilac, supermen...

●Vicepremijeru sad drago što je nasmijao srbiju Vučić se juče oglasio povodom optužbi da su internet aktivisti SNSa, uvidjevši da je njegova akcija u Feketićima izazvala kontraefekat

u javnosti, cenzurisali video pomenutog herojskog čina koji se pojavio na mreži, a koji su snimile kamere RTS-a. Srpski vicepremijer odbacio je putem Tvitera bilo kakvu vezu sa cenzurom videa koji se u subotu pojavio na društvenim mrežama. Štaviše, kao i dobar dio srpske i regionalne internet zajednice, osvrnuo se na parodiranje sopstvenog čina, koje nikako da prestane. “Vidio sam da je jučerašnjem snimku spašavanja ljudi zavijanih u kolonama, na putu kod Feketića, dodata šaljiva nota i veoma mi je drago što je taj video nasmijao Srbiju, mada smatram da nije dobro kada se, makar i u svrhu šale, djeca neumjesno nazivaju pogrdnim imenima. Takođe, rekli su mi da navodno imam veze sa nekakvom cenzurom ovog videa, što je potpuna besmislica”, tvitovao je Vučić.

●osuda cenzure snimaka VučićeVog spašaVanja NUNS, NDNV i SHARE fondacija osudili su juče navodne pokušaje cenzure i ograničavanje slobode razmjene sadržaja na internetu. Kako su naveli u zajedničkom saoštenju, tokom subote, na osnovu lažnih prijava o zloupotrebi autorskih prava, sa Jutjuba i drugih sajtova skinuti su brojni video-klipovi na kojima je snimak predsjednika SNS-a

1,5 hiljada evakuisanih ljudi koji su zbog nevremena bili smješteni u Bačkoj Topoli, Feketiću i Malom Iđošu, juče je organizovano upućeno ka Horgošu ili Novom Sadu Aleksandra Vučića, koji kod Feketića nosi dijete kroz oluju. Skinuti su, kako navode, i brojni sadržaji i komentari koji na različite načine, uglavnom ironično, govore o ovom događaju. Udruženja su pozvala sve učesnike na političkoj i javnoj sceni da se tokom predizborne kampanje, ali i uopšte prilikom promovisanja političkih strana-

ka pridržavaju etičkih i kulturnih normi koje važe u internet zajednici. I dok se javnost “iz udobnih fotelja” zabavlja Vučićevom “odvažnošću i brigom”, u Srbiji je i juče nastavljena borba sa ekstremnim vremenskim uslovima koji su proteklih dana blokirali dobar dio zemlje, a najgore je bilo u Vojvodini.

●eVakisano nekoliko hiljada ljudi tokom Vikenda Oko 1.500 ljudi koji su zbog nevremena bili smješteni u Bačkoj Topoli, Feketiću i Malom Iđošu, juče je organizovano upućeno ka Horgošu ili Novom Sadu, izjavio je načelnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije Predrag Marić. Juče je očišćen put Bačka Topola Subotica, koji je bio blokiran pošto je jedan bugarski šleper i pored zabrane, ušao na put i prevrnuo se. Prema riječima načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Gorana Nikolića juče je trebalo da se očisti i put Novi Sad - Subotica i put M22 koji je paralelan s njim, kao i da se situacija prati u čitavoj Vojvodini. Auto-put do Novog Sada je čist, a od Novog Sada ka Subotici dozvoljeno je kretanje samo

uz pratnju Žandarmerije. Očekivalo se da tokom dana biti raščišćene i pruge, kako bi saobraćaj bio potpuno uspostavljen i između Vrbasa i Subotice.

●lopoVima snijeg ne može ništa Željezničari su tokom vikenda sa pruge uklonili dva teretna i jedan međunarodni putnički voz, a juče je preostalo da se uklone još četiri vagona bez putnika iz sastava međunarodnog voza iz Budimpešte za Beograd, koji je bio zavijan na pruzi. I juče su pripadnici vojske bili angažovani na raščišćavanju sniježnih smetova na putnim pravcima. Nikolić je istakao da treba izdržati do danas, za kad se očekuje slabljenje vjetra i on je i juče apelovao na vozače da ne kreću na put. Nikolić je dodao i kako su u subotu neki putnici zarobljeni u koloni odbili da budu evakuisani, posebno vozači kamiona koji su prevozili vrijednu robu. Pojedini automobili koji su ostali na zavijanim putevima obijeni su i opljačkani, a sa nekih su poskidani i točkovi. Policija ispituje te slučajeve. Zrenjaninska policija pozvala je vlasnike automobila zavijanih na putu Stajićevo - Perlez da se što prije jave kako bi preuzeli svoja vozila. N.M.

ODLUKA

Tadić ide na izbore BEOGARD - Boris Tadić, koji je prošlog četvrtka napustio Demokratsku stranku, izjavio je da je odlučio da izađe na predstojeće vanredne parlamentarne izbore 16. marta. Bivši predsjednik Srbije i Demokratske stranke rekao je, gostujući juče u “Stavu Srbije” na TV Prva, da na predstojeće izbore izlazi sa ljudima iz DS koji su prethodnih osam godina podržavali njegovu politiku. Razgovori o tome ko će još ući u koalicionu listu još nijesu završeni, dodao je Tadić. Nekadašnji lider demokrata je rekao da je za njega uspjeh sve iznad 10 odsto glasova na predstojećim izborima. Tadić je rekao da je uložio mnogo truda za demokratiju u zemlji. “Smatram da je opasno da zemlja padne u ruke jedne stranke, SNS, jer ona ne umije da vodi državu, nema koncept”, izjavio je bivši predsjednik Srbije. On je napomenuo i da lista na kojoj će biti još nema ime. Govoreći o DS, kazao je: “To nije stranka

koju ja prepoznajem i koju sam ja vodio prethodnih godina”. DS je juče obilježila 24 godine rada. Lider demokrata Dragan Đilas izjavio je da se nada da su predstojeći parlamentarni izbori 16. marta posljednji put da se ta stranka bori protiv diktature u Srbiji. Osipanje članstva Demokratske stranke nastavljeno je pošto je još sedam članova Izvršnog odbora DS istupilo iz te stranke, kao i narodni poslanik Konstantin Samofalov, član odbora za spoljnu politiku DS Ninoslav Stojadinović i član predsedništva DS Goran Bogdanović. Kako se navodi u saopštenju koje su potpisali dosadašnji potpredsjednik i članovi IO DS Vladimir Jovanović, Sanja Starčević, Zdravko Stanković, Dragiša Vlahović, Nikola Dimitrijević, Bratislav Živadinović i Dragan Petković oni su DS napustili jer ne žele više da učestvuju u donošenju “dirigovanih odluka i sprovođenju nedefinisane politike, koja odstupa od izvornih načela stranke”.


SVIJET 17

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

ª IMENUJ I OSRAMOTI NEONACISTUº

Nacističke metode njemačkih antifašista BERLIN - Kako je objavio njemački nedjeljnik Der Špigl, na njemačkim univerzitetima vodi se žestoka rasprava između lijevo i liberalno orijentisanih studenata, aktivista, profesora i stručnjaka za neonacizam o tome na koji je način najbolje reagovati na pojavu studenata neonacista. Radikalna metoda “šejming end nejming” (u prevodu: imenuj i osramoti) izazvala je brojne kritike studenata, a neki spominju da su se sličnim taktikama služili baš Hitlerovi nacisti.

●NeprijATNe sceNe NA uNiverziTeTimA širOm NjemAčKe Pripadnici tvrdog jezgra antifašističkih (antifa) aktivista odlučili su se za radikalan pristup, pa se tako nedavno u Bohumu odigrala neprijatna scena na pravnom fakultetu, kada je grupa aktivista obučenih u odijela Deda Mraza upala na predavanje o “osnovama građanskog prava”. Aktivisti su u rukama imali velike kartonske strelice, koje su usmjerili prema 23-godišnjem Mihaelu Bruku. Dotični student je inače poznati član neonacističke organizacije Nacionalni otpor Dortmunda, a i na poziciji u pokrajinskoj organizaciji ekstremne desničarske stranke Die Rehte, odnosno, Desnica. “Vaš kolega je nacista!” vikala su četiri Deda Mraza, na što je reagovao docent Džordž Borges, koji je držao predavanje i kojem se nije svidio takav agresivan pristup. Kada je aktiviste pokušao da izbaci iz dvorane, stvari su eskalirale, pa se čak i potukao sa njima prije nego što su se antifašisti konačno povukli. Neprijatnoj situaciji bila je

Antifa protest u Njemačkoj

izložena i visokorangirana članica NPD-a, koja studira pedagogiju u Hanoveru, kada su je antifa aktivisti na fakultetu prokazali kao neonacistkinju. Institut za politikologiju hanoverskog univerziteta se kasnije oglasio sa osudom nacističkih stavova, ali je dodao i da se studenti ne smiju progoniti i da pravo na obrazovanje moraju imati svi “nezavisno od političkog mišljenja, religijske pripadnosti ili opredjeljenja po drugim kategorijama”. Studentkinja se na svom profilu na Fejsbuku radovala “zbog najbolje reklame za njenu stranku NPD”. Slične akcije su se dogodile još u Treiru (rodnom gradu Karla Marksa), Lajpcigu, Kelnu i još nekoliko gradova.

●susreTi sA pOrOdicAmA žrTAvA NeONAcisTA Studenti su takođe podijeljeni oko takvih akcija, a čuju se i glasovi ljevice koji upozoravaju da su se upravo tako ponašali nacisti. Univerzitet u Bielfildu, primjera radi, promoviše antifašizam na drugačiji način – brucošima su podijeljene razglednice i bedževi na kojima piše “Uni ohne Nazis” (Univerzitet bez nacista). Njihov Institut za istraživanje konflikata predlaže da se protiv neonacista na fakultetima bori edukacijom, napominjući da “ekstremističke studente ne može samo tako izbaciti”. Zato je organizovan susret studenata sa porodicama žrtava njemačke neonacističke terorističke ćelije NSU, koja je ubila deset ljudi proteklih godina. Univerzitet u izjavi za medije kaže da se “objašnjavanje opasnosti od nacizma ne može prepustiti samo antifa aktivistima”.

Demonstranti ne daju da se glasačke kutije isporuče na birališta, juče u Bangkoku

DEMONSTRANTI OMETALI GLASANJE

Nemiran izborni dan na Tajlandu

B

ANGKOK - Na Tajlandu je juče završeno glasanje na parlamentarnim izborima, a antivladini demonstranti koji već nedjeljama protestuju protiv održavanja izbora uspjeli su da onemoguće glasanje u pojedinim djelovima zemlje.

Širom Tajlanda, ogromna većina glasačkih mjesta je otvorena na vrijeme i izbori su se nesmetano održavali. U prijestonici Bangkoku, 488 od 6.673 glasačka mjesta ili nije moglo da bude otvoreno ili su zatvorena ranije, zbog blokade demonstranata ili nedostatka osoblja za sprovođenje glasanja. Na nekoliko mjesta bilo je nereda kada su se sukobili demonstranti i građani koji su htjeli da glasaju. U nekim slučajevima, demonstranti su podigli barikade kako bi spriječili dolazak na glasačka mesta, a bilo je i situacija gdje su demonstranti spriječili isporuku glasačkog materijala. Izborna komisija je saopštila da je na jugu zemlje, gdje je jaka opozicija, bilo sličnih problema.

Premijerka Tajlanda Jingluk Šinavatra je glasala u sjeveroistočnom dijelu Bangkoka uz velike mjere obezbjeđenja, odnosno prisustvo policije u velikom broju. “Ovo je značajan dan za zemlju. Želim da pozovem građane da izađu na izbore i podrže demokratiju”, rekla je ona novinarima. Do zatvaranja izbornih mjesta nije javljeno o nekom težem nasilju, za razliku od subote, kada je sedam ljudi ranjeno u pucnjavi između vladinih pristalica i demonstranata koji su nastojali da spreče isporuku glasačkih listića. Američki fotoreporter Džejms Nahtvej ranjen je u nogu, navela je američka novinska agencija AP. Agencija AFP je javila da su u

subotu uveče ubijena tri vojnika i jedan lokalni funkcioner u zasjedi pobunjenika na jugu zemlje. Njihovo vozilo je prvo naletjelo na bombu na putu, a zatim je na njih otvorena vatra. U napadu je ranjeno pet osoba, među njima tri vojnika. Ipak, za ovaj napad se smatra da nije bio vezan za jučerašnje izbore, iako su vojnici išli da postave jedno glasačko mesto, već da je on dio nereda na jugu zemlje. Na jugu zemlje je u posljednjih 10 godina poginulo više od 5.900 ljudi. U toj oblasti muslimanski pobunjenici traže veću autonomiju. U zemlji ima 93.000 glasačkih mjesta na kojima je registrovano više od više od 47 miliona birača. Policija je uoči izbora saopštila da će širom zemlje rasporediti 100.000 svojih pripadnika, dok je radi bezbjednosti u Bangkoku bilo angažovano i 5.000 vojnika. U političkim sukobljavanjima od novembra je poginulo 10, a povrijeđeno 577 ljudi.


18 KULTURA PREPORUČUJE

DOKAZ POSTOJANJA RAJA, DR EBEN ALEKSANDER IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 6,40 EURA Hiljade ljudi je imalo iskustva sa bliskom smrću, iako naučnici tvrde da je to nemoguće. Dr Eben Aleksander je jedan od tih naučnika. Kao visokoobrazovan neurohirurg koji je u svom radnom vijeku imao na hiljade operacija, Aleksander je znao da je ono što pobožni ljudi nazivaju „dušom“ zapravo proizvod hemije mozga. Objasnio je da je tačno da iskustva bliske smrti djeluju stvarno ljudima koji su ih proživjeli, ali da su to samo fantazije koje proizvodi mozak kad je pod velikim stresom. Bar je mislio tako dok se i njemu nije desilo isto.

SPUTNIK LJUBAVI, HARUKI MURAKAMI IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA: 5,70 EURA Haruki Murakami je jedan od najpoznatijih savremenih svjetskih pisaca, čija djela već godinama u Japanu imaju milionske tiraže, a prevedena su na dvadesetak jezika. U svom prvom romanu prevedenom na srpski jezik, Sputnik ljubav, Murakami nas vodi u urbani Japan da bi nam predstavio priču o zamršenom trouglu neuzvraćenih ljubavi. U osnovi ljubavni roman začinjen detektivskom pričom, Sputnik ljubav se čita i kao duboko promišljanje o ljudskoj čežnji uopšte.

BEKSTVA OD LJUBAVI, BERNHARD ŠLINK IZDAVAČ: PLATO, BEOGRAD, CIJENA: 6,10 EURA Sedam pripovjedaka Bernharda Šlinka više su od bjekstva od ljubavi. Svi junaci su mladi ili sredovječni ljudi koji su ostali emotivno neispunjeni. Situacija u kojoj se živi, nije ona o kojoj se sanjalo. Junak jedne priče ostaće čitavog života zaljubljen u djevojčicu-ženu sa slike, drugi će tragati za likom iz svog sna, treći će voljeti ženu svog prijatelja. Strah da se ostane i realizuje nagoviještena ljubav je strah od napuštanja utvrđenog poretka, a u svojoj suštini je bjekstvo od sebe, od sopstvenog htjenja i sopstvenog bića.

IGRA ANĐELA, LJILJANA HABJANOVIĆ-ĐUROVIĆ I Z D A VA Č : G L O B O S I N O , BEOGRAD, CIJENA: 7,30 EURA “Igra anđela” je priča o knjeginji Milici. Jedinoj ženi koja je vladala Srbijom u deset vjekova njene istorije. To je svjedočanstvo o borbi žene da opstane uprkos svemu. Da sačuva svojoj djeci očevinu. I njih same. Da veliki poraz pretvori u pobjedu. “Igra anđela” je knjiga dokaza o trijumfu života nad smrću. Opstajanja nad propadanjem. O mudrosti i snazi u vrijeme slabosti i sunovrata. Kako anđeli, kao Božiji poslušnici, utiču na naše živote? Da li čovek bira? Ili se pokorava? Da li je ono što mu na izbor liči u stvari samo igra anđela?

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

EVROPSKA TURNEJA

Neumorna rok ikona Smit Čuvena kantautorka niz koncerata započinje u Londonu Iako je u šezdeset i osmoj, Peti Smit je prošle godine izdala album “Banga”, a 5. febrauara u Londonu počinje kratku evropsku turneju, niz nastupa nazvanih “Večernje riječi i muzika”. Stvaralački put slavne kantautorke počeo je čitanjem stihova u klubovima poput CBGB u na Menhetnu, danas slavljenom kao rasadniku panka, odakle se širio u Veliku Britaniju. Bilo je to post-šezdesetosmaško vrijeme kraja rata u Vijetnamu nakon što su rokersku scenu prerano napustili Džimi Morison, Džimi Hendriks, i Dženis Džoplin, a ljudi poput Nila Janga i Lenona pokazali da rokenrolu treba novi zamah. “Nisam počela pjevati da postanem rokerska zvijezda, nego iz straha da se ta baklja ne ugasi. Zvuči možda umišljeno i uzvišeno za djevojku iz južnog dijela Nju Džersija, ali nisam željela da se istopi taj veliki američki doprinos pop kulturi”, kaže Peti Smit. Rođena u Čikagu, odrastala je u Nju Džersiju, u ruralnom dijelu s novim doseljenicima i uzgajivačima svinja, nesretna zbog muškobanjastog, žgoljavog izgleda, stidljiva i nesigurna. Njene muzičke ljubavi u mladosti bili su Rolingstonsi, Džon Koltrejn, i Litl Ričard, sarađivala je sa Semom Šepardom i Alenom Ginzbergom, a veliki uzor bio joj je vođa bit generacije Viljem Borouz sa kojim je veže interesovanje za riječ i likovnost. Smit obožava

poeziju i grafike Viljema Blejka, poeziju Ramboa, Vitmena i Jejtsa. “Obožavam R’n’B. Ujutro radim uz Glen Goulda, uveče zaspem uz Parsifala, a Adelin ‘Rolling in the Deep’ slušala sam milion puta”, kaže umjetnica. Ipak, poseban trag u njenom životu ostavio je kultni fotograf Robert Mapletorp, sa kojim je dugo godina bila u vezi. Uz majstora crno-bijele fotografije ostajala je i u trenucima kontroverzi i optužbi zbog homoerotičnih i sadomazohističkih tema u njegovom radu, da bi mu 1996. posvetila knjigu ‘The Coral Sea’, a takođe i memoare iz 2010. ‘Just Kids’. Na evropsku turneju Peti Smit

KRATKA PRIČA

Otvoren konkurs “Vranac”

Rok za prijavljivanje je 15. mart Knjižara Karver i festival Odakle zovem, Podgorica 2014, uz već tradicionalnu podršku kompanije “13. jul – Plantaže” raspisali su peti međunarodni konkurs za nagrade Vranac - Najbolja kratka priča 2014”. Članovi žirija su i ove godine Božo Koprivica, Teofil Pančić i Enver Kazaz. Biće dodijeljene tri ravnopravne nagrade za najbolju kratku priču, u iznosima od po 500 eura. Uslovi za učestvovanje na konkursu su da je priča napisana na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, da nije ranije objavljena i nije duža od 20.000 karaktera, priče se šalju isključivo u elektronskoj formi pod

šifrom, preko portala Knjižare Karver, gdje se nalazi pristup i uputstvo za slanje. Izbor najboljih priča po odluci žirija za dodjelu nagrada biće objavljen na internet stranicama www. karver.org i www.odaklezovem. com do 6. juna. Prijavljivanjem za nagradu na konkursu, autori priča automatski ustupaju autorsko pravo Knjižari Karver (Sibila d.o.o. Podgorica, Crna Gora) da odabrane priče objavi, tema konkursa je slobodna, a svaki autor može poslati isključivo jednu priču. Autor koji pošalje više od jedne priče, biće diskvalifikovan nakon otvaranja šifara pri izboru za nagrade. Rok za

Autobiografija čovjeka koji je zarađivao 1.000.000 dolara dnevno. Džordan Belfort – vunderkind sa Volstrita, vlasnik najveće i najozloglašenije brokerske kuće na Volstritu. Devedesetih godina Belfort, nekadašnja ključna ličnost ozloglašene investicione firme Straton Oakmont, postao je jedno od najozloglašenijih imena u finansijskom svijetu Amerike: briljantan, intrigatatni kontrolor vrijednosti akcija koji je vodio svoju srećnu družinu vešto im pomažući da opstanu i izvrdaju iz lavirinta Volstrita i nastave da posluju u ogromnoj kancelariji na Long Ajlendu. Autobiografija Džordana Belforta je ove godine doživjela i bioskopsku ekranizaciju.

slanje priča je 15. mart. Ovogodišnji festival Odakle zovem biće održan od 6. do 11. juna. Dogovori sa potencijalnim gostima još traju, a organizatori su najavili da će među njima ovoga puta biti i jedan pjesnik iz Sirije i autor iz SAD. Na listi gostiju već se nalaze dva umjetnika koja djeluju u Sloveniji - pjesnik Josip Osti i dramski pisac Dušan Jovanović, a iz Hrvatske dolazi Ivana Sajko, najpoznatija kao dramska spisateljica. U saradnji sa sa Fondacijom Petrović Njegoš, biće predstavljen “Ovdje se sluti more” prevod crnogorske poezije na francuski jezik šest pjesnika i jedne pjesnikinje.

CSO I HOMEN KONCERT U NACIONALNOM TEATRU

ZVER SA WALL STREET-A, DŽORDAN BELFORT IZDAVAČ: FINESA, BEOGRAD, CIJENA: 15,90 EURA

stiže sa malom grupom izvođača, uključujući i njenog sina, gitaristu Džeksona. I ovoga puta razlog je manjak novca u kućnoj blagajni, priznala je Peti koja se nikada nije obogatila i “rastužuje je kultura selebritija i materijalizma”, naročito kada vidi trogodišnjake koje roditelji obasipaju moblnim telefonima i videoigrama umjesto da im čitaju priče. A hvalospjevu američkoj ikoni roka pred njenu turneju jedan kritičar u Fajnenšal tajmsu kaže da je ona “mistična nit poezije koja je na jedinstven način povezala zapadnu kulturu s obje strane Atlantika, a takvu nit nikada ne može ispresti jedna Madona ili Majli Sajrus”.

DOŽIVLJAJI BOJANE BOGAVAC IZLOŽBA U PERJANIČKOM DOMU Izložba ilustracija, crteža i kolaža Bojane Bogavac pod nazivom “Doživljaji Bojane Bogavac” biće otvorena večeras u 19 časova u Perjaničkom domu. Na izložbi će biti predstavljene ilustracije za dječije knjige, knjige za odrasle i radovi na slobodne teme. Bogavac je rođena 1986. godine. Diplomirala je na specijalističkim studijama grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, kod profesora Mileta Grozdanića. Dobitnica je Godišnje nagrade za slobodni crtež 2006/07 , kao i nagrade za izradu idejnog rješenja veb stranice Akademije likovnih umjetnosti na Cetinju. Kao grafički dizajner i ilustrator angažovana je na poslovima grafike knjige i ilustracije u Zavodu za udžbenike Podgorice od 2010. godine gdje je dizajnirala i ilustrovala nekoliko knjiga. Učestvovala je na brojnim izložbama.

Crnogorski simfonijski orkestar pod upravom gostujućeg dirigenta Roberta Homena nastupiće večeras sa početkom u 20 časova na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Pod vođstvom maestra Homena, dirigenta opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i profesora dirigovanja na Akademiji u Puli, biće izvedene kompozicije: uvertira za operu Figarova ženidba – Volfganga Amadeusa Mocarta, Koncert za čembalo i orkestar u c-molu – Karla Filipa Emanuela Baha i Italijanska simfonija u A-duru – Feliksa Mendelsona. Solističku dionicu u Koncertu za čembalo i orkestar će tumačiti istaknuti umjetnik Egon Mihajlović, gost mnogih koncertnih podijuma širom Evrope.


KULTURA 19

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

PREPORUČUJE

MEMOARI PREŽIVELE, DORIS LESING IZDAVAČ: AGORA, ZRENJANIN, 2008, CIJENA: 7,00 EURA U dalekoj budućnosti, gradski život i njegove službe se raspadaju. Snabdijevanje hranom je sve lošije. Srednjovječna žena-narator ovog romana-posmatra sa svog prozora kako svijet srlja u propast, posmatra horde ljudi koje odlaze na selo i bande djece i omladine dok tumaraju ulicama. Jednog jutra, nepoznati čovjek joj ulazi u stan. On joj ostavlja na čuvanje svoju ćerku, Emili. Ova neobična i prerano sazrela adolescentkinja postepeno biva uvučena u negostoljubivi svijet, u ulični život omladine i njihove varvarske rituale. U međuvremenu, dok se svuda unaokolo civilzacija raspada, pripovijedač posmatra i čeka, i povremeno posjećuje skriveni svijet, u kojem stvarnost blijedi, a prošlost oživljava...

MOJSIJE, HAUARD FAST IZDAVAČ : LAGUNA, BEOGRAD, 2006, CIJENA : 7,00 EURA

FILM

“Tigra” osvojili Japan, Južna Koreja i Švedska Priredila: Jelena Boljević

N

agrade Tigar 43. Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu (IFFR), vrijedne po 15.000 eura, osvojili su japanski film “Anatomy of a Paper Clip” (Ikeda Akira), južnokorejski “Han Gong-Ju” (Lee SuJin) i švedski “Something Must Break (Ester Martin Bergsmark). U okviru ovogodišnjeg programa festivala prikazana su 253 dugometražna i 261 kratki film, a svjetske premijere imalo je 55 filmova.

U konkurenciji 43. Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu bilo je 15 dugometražnih filmova, koji su prva ili druga ostvarenja svojih autora, a među njima je bio i dokumentarac “Ljubavna odiseja” (Happily Ever After) hrvatske rediteljke Tatjane Božić, koja živi na relaciji Zagreb-Amsterdam. Njen film, nastao u holandsko-hrvatskoj (Factum) koprodukciji, predstavlja pokušaj autorke da preispitivanjem prošlih ljubavnih veza očuva onu u kojoj se trenutno nalazi. I pobjednički filmovi se, svaki za sebe, bave ljudskim odnosima. Japanski “Anatomy of a Paper Clip” neobična je romantična komedija o bezličnom radniku fabrike papira, stoičkom gubitniku, koji dopušta razne nepravde, a jednog dana pronalazi leptira u stanu i ubrzo se ženi. Žiri je istakao “izazovnu narativnu formu” koja doprinosi opisu apsurdnosti ljudskog ponašanja, dižući film istovremeno na poetski nivo. Južnokorejski film “Han Gong-ju”

socijalna je drama o tinejdžzerki koja mijenja školu poslije jedne nesreće, uklapa se u novo društvo, počinje da pjeva u horu, ali je prošlost ne ostavlja na miru… Žiri je istakao da taj film predstavlja izvanrednu narativnu slagalicu, utičući i na gledaoce da u njoj učestvuju. Švedski film “Something Must Break”, za koji je autor Ester Martin Bergsmark rekao da puca od snage emocija, neobična je ljubavna priča koja se događa za vrijeme ljeta u Stokholmu između androginog Sebastijana, koji voli da oblači žensku odjeću, i Andreasa, koji nije gej. Bergsmarkov film dijelom je zasnovan i na njegovom iskustvu, a pruža intimnu i energičnu sliku ljudi koji istražuju šta mogu biti i šta im je dozvoljeno da budu. Prema navodima žirija, film “Something Must Break” predstavlja lično putovanje kroz bol i zadovoljstvo intimnosti. U različitim programima učesto-

vali su jedan dugometražni i dva kratkometražna filma iz Srbije. Igrani film rediteljke i scenaristkinje Mine Ðukić “Neposlušni” prikazan je u programu “Bright Future” i to je bila evropska premijera filma koji je festivalsku karijeru započeo prošlog mjeseca na Sandensu. U selekciju “Spectrum Shorts” uvršteni su kratki film Stefana Ivančića “Prolećna sunca”, kao i kratki eksperimentalno dokumentarni film Daneta Komljena “Sitna ptica”, snimljen u koprodukciji Srbije i Hrvatske. Roterdamsku nagradu “Tigar” prije dvije godine osvojila je Maja Miloš za svoj debitantski film “Klip”. Ovogodišnji festival je otvoren projekcijom indijskog filma “Qissa” 22. januara, a tokom trajanja festivala do 2. februara više od 40 filmskih dvorana u Roterdamu posjetilo je više od tri stotine hiljada ljudi. Zbog bogatog filmskog programa, velike posjećenosti i izuzetno razvijenog industrijskog segmenta (filmski sajam CineMart) Roterdam se ubraja među festivale prve kategorije. Njegov cilj je dapublici predstavi nezavisne, inovativne i eksperimentalne radove iz područja filma i vizuelne umjetnosti. Glavne nagrade festivala Hivos Tiger Awards dodjeljuju se režiserima dugometražnih igranih filmova kojima je ovo 1. ili 2. film (troje pobjednika osvaja nagradu koja iznosi 15.000 eura pojedinačno).

IZDANJA

Džojsova priča na ajpedu Glasom uglednog irskog pozorišnog glumca Berija Mekgoverna, korisnici nove, besplatne aplikacije za ajped uranjaju u jednu od najpoznatijih priča Džejmsa Džojsa - “Mrtvi”. Aplikaciju je razvio Univerzitetski koledž u Dablinu (UCD) i ona je postala za kratko vrijeme hit - za samo 48 sati preuzeta je više od 5.000 puta. “On je naš momak, studirao je na UCD-u, zato smo uvijek imali posebne odnose sa Džojsovom tradicijom”, kazala je Džeraldina Mini, vođa projekta i direktorka Instituta za humanističke nauke na dablinskom univerzitetu. “Mrtvi”, koji važe za jednu od najboljih kratkih priča XX vijeka,

pridružili su se drugim radovima, poput Šekspirovih soneta, “Puste zemlje” T. S. Eliota i klasika dječje literature “Vjetar u vrbaku”, koji su se među prvima našli na aplikacijama za ajped. Aplikacija, koja se pojavila povodom stogodišnjice od objavljivanja Džojsove zbirke pripovjedaka “Dablinci”, među kojima su i “Mrtvi”, sadrži cio tekst priče, Mekgovernovo čitanje i još mnogo toga, kao što su komentari i fotografije Dablina iz Džojsovog vremena. Na razvoju programa, koji je koštao više od 70.000 eura, rađeno je pune četiri godine. “Koncept je prilično jednostavan - iskoristiti tehnologiju u po-

kušaju da se privuče nova publika”, rekao je Mark Kabal, predavač na UCD. Prethodne slične aplikacije sadrže uglavnom poeziju, koja po svojoj prirodi teži da bude čitana naglas. Objavljivanje u formi aplikacije priče “Mrtvi”, u kojoj se Džojsova proza graniči sa lirikom, pokazuje da su i druga djela pogodna za ovakvu tehnološku obradu. Ljudi koji stoje iza aplikacije smatraju da će se sve više ljudi upoznavati sa književnošću putem novih tehnologija i već maštaju da Džojsovo epsko djelo “Uliks”, koje je u pojedinim izdanjima objavljeno na 1.000 stranica, ponude čitaocima putem aplikacije.

Fast, autor čuvenog Spartaka, i u ovom romanu koristi svoj pripovjedački dar da naslika portret jednog od najslavnijih likova Biblije. U kraljevskoj kući Ramzesa II, okružen intrigama političkih grupa, dječak Mojsije postaje mladić i osjeća - ali ne razumije potpuno - jedinstveni paradoks svog položaja. Uvjek po strani od dvorske klike, Mojsije otkriva svu izopačenost kraljevske porodice, a sudar s neograničenom moći vladara samo jača njegovu unutrašnju snagu. Fast nas vodi do bijele kuće iznad prvog katarakta, gdje Mojsije doživljava prvu ljubav, prati surovi pohod egipatske vojske protiv crnaca u Kušu i pokazuje prave uzroke pobune mladića protiv egipatskog sveštenstva.

DAR KAMENA, DŽIM KREJS IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, 2006, CIJENA: 4,00 EURA Roman Džima Krejsa Dar kamena obilježavaju zapanjujuće pjesničko bogatstvo i smjela maštovitost. Radnja je smještena u priobalno selo u kameno doba. I, kako se pripovijest dvoje pripovjedača odvija, otkrivaju se protivuriječne istine – istine o savremenim pitanjima rada, ljubavi, laži i sili promjene. Virtuozna predstava nadarenog pripovjedača. Krejs rječnikom kamenog doba priča dirljivu priču o sakatom osobenjaku riječima njegove kćeri. I u ovom romanu Džim Krejs stvara jedan nov svijet, naoko udaljen od našeg, a u suštini zastrašujuće sličan njemu.

POZIV, INGER EŠ VULF IZDAVAČ : IPS MEDIA, BEOGRAD, 2008, CIJENA : 7,00 EURA Poslije čitavog radnog vijeka u malom gradu, inspektorka Hejzel Mikalef odbrojava dane do penzije. Šezdesetjednogodišnju Hejzel, sputanu bolesnom kičmom i zavisnošću od analgetika, dodatno pogađa razvod poslije gotovo četiri decenije braka. Kada smrtno bolesna starica biva mučki ubijena u svom domu, Hejzel i njeno odjeljenje moraju da se prenu i bace u akcij. Kako vrijeme prolazi, dešava se sve više naizgled ritualnih ubistava – sve žrtve su bile smrtno bolesne i svima su usta iskrivljena u neobične oblike.

NA OBALU RIJEKE PIEDRE SJELA SAM I PLAKALA, PAOLO KUELJO IZDAVAČ: VBZ, ZAGREB, 2006, CIJENA: 7,50 EURA

Pilar i njen prijetelj upoznali su se u djetinjstvu, udaljili se u ranoj mladosti – nakon jedanaest godina – ponovo se susreću. Ona, žena koju je život naučio da bude čvrsta i da ne pokazuje svoje osjećaje. On, muškarac koji ima moć da čini čuda, koji u religiji traži rješenje svojih unutrašnjih sukoba. Združuje ih želja da se promijene, da slijede vlastite snove, da nađu novi put. Za to je nužno savladati mnoštvo unutarnjih prepreka: strah od prepuštanja, krivnju, predrasude. Pilar i njen prijatelj odlučuju otputovati do jednog malog sela u planinama i prokrčiti težak put do svoje vlastite istine.


20 DRUGI MEDIJI

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

“Elektronski jezik” koji razlikuje vrste piva

CDM

Ko je sve na freskama? Vujanović, Lukšić, Peđa Bulatović...

Posljednjih dana glavna tema je navodno pojavljivanje političara na freskama u Hramu Hristovog Vaskrsenja. Sličnost likova koji se pripisuju premijeru Milu Đukanoviću i predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću je u najmanju ruku upitna, ali je očigledno da je javnost primjećuje, za razliku od autora bloga koji se potpisuje kao Milutin. On u svom blogu ističe da se likovi ovih i drugih ljudi sa crnogorske javne scene mogu naći i na drugim mjestima - freskama u čuvenim kapelama i djelima koja su naslikana i prije nego su ličnosti sa naše političke scene rođene. Evo šta je sve Milutin pronašao vršljajući po hodnicima istorije umjetnosti i kako on gleda na aktuelnu priču o freskama: “Utvrdimo prvo šta podrazumijeva pojam sličnosti. Pretpostavimo, do kraja ovog članka, da ovi likovi oslikavaju Mila i Ranka. Pomenimo i to da, ako ne možete vidjeti sliku dovoljno dobro, možete kliknuti na nju i vidjeti je u boljoj rezoluciji. Kralj Nikola, ili njegova reinkarnacija Aco Đukanović, Filip Vujanović, crnogorska zastava, krstaš barjak... sve na jednoj slici! Dobro, dobro... “Ali vjerski objekti!”, reći ćete. Gdje su političa-

ri u vjerskim objektima? Pogledajmo šta se nalazi na “Gentskom oltaru” braće Van Ajk, u katedrali Svetog Bava u Gentu (Belgija). Najveća slika u kompoziciji, “Divljenje jagnjetu” u donjem desnom uglu ima poznatu figuru iz crnogorske opozicije: Pogledajmo ovu Mikelanđelovu sliku. Na njoj teško da možemo pronaći lik sličan nekom od naših političara. Ali zato na ovom njegovom djelu, koje možete vidjeti u Sikstinskoj kapeli, možete naći Peđu Bulatovića, a ako zažmurite pola od onoliko koliko vam treba da prepoznate Ranka Krivokapića na spornoj podgoričkoj fresci, i Andriju Mandića. “Peđu” kako uredno sjedi na oblaku i uživa blagodeti vječnog spasenja, a “Andriju” na samoj ivici Pakla, u čamcu sa one strane rijeke Stiks, očajnički se trudeći da izbjegne vječitu zlu kob. Već duboko u Adu, ležeći na krstu, pružajući muzičku podlogu ljudima koji otplovljavaju ka ogromnom otvorenom šupku, raskomotio se, bar na triptihu “Bašta zemaljskih slasti” Hijeronima Boša, Igor Lukšić. Ipak, u Cofanijevom izvođenju, Sautvelov lik zamijenjen je likom jednog drugog plemića, iz jednog sasvim drugog vremena. A Đe je Lekić? Eeeee, a đe je Lekić...”

Španski naučnici razvili su elektronski jezik koji je u stanju da razlikuje vrste piva, što je, smatraju oni, prva etapa u proizvodnji robota sa “čulom” ukusa. Prototip “pivskog jezika”, koji je predstavljen u naučnom časopisu “Food Chemistry”, ima 82 odsto uspeha u prepoznavanju piva. Napravljen po uzoru na ljudski jezik i njegove ultra osetljive papile, elektronski uređaj sastoji se od 21 elektrode koje reaguju na različite hemijske sastojke, poput amonijuma, natrijuma, nitrata i hlorida, objasnio je Manuel del Valje, hemičar na Autonomnom univerzitetu u Barseloni. Zahvaljujući kompjuterskoj analizi, uređaj španskih istraživača može da razlikuje glavne vrste piva: crno, lager, malt, pils, alzaško, bezalkoholno, i to sa 81,9 odsto uspešnosti. Veštački organ, međutim, nije u stanju da prepozna pića za koja nije programiran. “Ovaj uređaj će jednog dana omogućiti robotima da poseduju čulo ukusa, a možda će u potpunosti zameniti degustatore u prehrambenoj industriji kako bi se poboljšao kvalitet i pouzdanost proizvoda namenjenih ishrani”, napomenuo je Del Valje.

Sahranjen na voljenom “Harli Dejvidsonu”

Porodica Bilija Stendlija odlučila je da ispuni njegovu poslednju želju i sahrani ga na njegovom voljenom motoru “Harli Dejvidson”. Zamisao, međutim, nije nimalo laka, jer zahteva ekstra veliku raku kako bi u nju stao kovčeg od pleksiglasa u kome će Stendli i njegov “elektra glajd” kruzer iz 1967. biti sahranjeni. Kako prenosi AP, balzameri su njegovo telo vezali za metalni obruč kako ne bi nikada pao sa “sedla”. Stendlijeva porodica je rekla da je pokojnik godinama planirao svoju sahranu. Nije želeo samo da se na motoru odveze u raj, već da ga oni, koji ga budu ispraćali na onaj svet, vide kako to čini, pa je zato insistirao na providnom sanduku. Prema pisanju lista Dejton dejli njuz, Stendli je život proveo u Mekaniksburgu, zapadno od Kolumbusa, glavnog grada Ohaja. Umro je u 82. godini od raka pluća.


REPORTAŽE 21

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Imbolk Festival vatre održava se 1. februara u Marsdenu (Zapadni Jorkšir)

FEŠTE

Najčudniji februarski festivali Možda na prvi pogled djeluje da je februar pomalo dosadan mjesec, budući da se tokom njega veći dio čovječanstva oporavlja od mnoštva januarskih praznika. Ipak, kako piše Daily telegraph drugi mjesec u godini ima šta da ponudi. U Crkvi svete Eteldrede, u Londonu 3. februara održava se takozvano “blagosiljanje grla”. Sveštenik blagosilja grla vjernika i moli

2. februar

Dan Mrmota

Panksatoni, Pensilvanija, SAD Bizarna vremenska prognoza sa mrmotom u glavnoj ulozi. 12-15. februara

Festival lubenica u Činčili

Činčila, Kvinslend, Australija Proslava posvećena lubenici koja se održava svake druge godine. 20-23. februar

Festival morskih pjesama

Šampionat u trci na lopatama

7. i 8. februar

Ejndžel Fajer, SAD Takmičenje u “sankanju” niz sniježne obronke – na lopatama. 14. februar

Tuča jastucima - Dan zaljubljenih

San Francisko Neobičan način da se ispolji radost na Dan zaljubljenih 20-23. februar

Festival vode

se da ih Bog zaštiti od bolesti grla i drugih zala. Tokom “Vikenda misterije” u Lengliju 22. i 23. februara u Lengliju (Vašington, SAD) cijeli grad učestvuje u rešavanju “misterioznog ubistva”. I to nije sve, obratite pažnju na preostale februarske događaje koji će vas razveseliti. Predstavljamo vam najzanimljivije februarske festivale sa svih meridijana.

Herling sa srebrnom loptom

10. februar

Sent Ivs Turnir u drevnom obliku ragbija 15. februar

Saidai-ji Ejo Hadaka Matsuri

Okajama, Japan Hiljade polugolih muškaraca bore se za par svetih štapova. 22. februar

Kup u plivanju na jezeru Bled

20-23. februar

Krakov, Poljska Festival pjesama mornara u kulturnoj prijestonici Poljske

Berkli Springs (SAD) Međunarodno takmičenje u isprobavanju vode

Grand Hotel Toplice, jezero Bled, Slovenija Plivanje u ledeno hladnoj vodi praćeno saunom


22 ZABAVA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

INTERVJU - SLAVEN KNEZOVIĆ

Omladina ne uvažava savjete starijih kolega Poznati kantautor je Dnevnim novinama ispričao na koji način planira da obilježi jubilej postojanja na sceni, a prvi put otvoreno govori o kćerkinom učešću u X-faktoru i festivalskim nagradama Nedavno si izdao novi singl, koji se nalazi na albumu koji je izdala MACG, kakva je kompozicija u pitanju? Novi singl je pjesma “Od luke do luke”, autor teksta je Momčilo Zekovic-Zeko, a ja sam autor muzike i aranžmana. U pitanju je mediteranska pop-balada u mom maniru, koja je izašla na novogodišnjem koktelu pjesama Muzičke asocijacije Crne Gore. Ova pjesma je u stvari uvod u novi album? Tako je. Moj novi album je skoro završen, a pripremam ga već pune dvije godine. Na njemu će se naći osam pjesama za sve ukuse. Ove godine slaviš jubilej, 20 godina na muzičkoj sceni. Na koji način planiraš da ga obilježiš? Djelimično, jer moj jubilej 20 godina rada je trebalo da bude obilježen još prije godinu dana, ali nijesam htio da ga slavim bez jednog kvalitetnog solističkog koncerta, koji sam smatrao da zaslužujem kao umjetnik i profesionalac. Tvoje najslušanije pjesme su

bile balade. Dijeliš li mišljenje svojih kolega, da se emocija najbolje može predstaviti kroz “lagane” numere? Skoro da je tako. Interpretator koji ima harizmu u vizuelnom smislu i emociju i energiju u glasu, to može publici prezentovati i u nekoj drugoj vrsti i žanru muzike, ali baladama je najbolje. Ti si multi-instrumentalista. Koliko instrumenata sviraš, da li si naslijedio talenat od nekog iz porodice? Obi;no u šali sa kolegama kažem kako još ne znam da sviram na češlju, flaši ili nečemu što uopšte nije muzički instrument. Ne smatram sebe najboljim pjevačem, ali je po mom mišljenju od svih muzičkih instrumenata ipak najljepši ljudski glas. Kada je u pitanju genetika, naslijedio sam svakako dar za muziku od oba roditelja koji su bili uspješni profesori i muzički solisti. Kad smo već kod nasljeđa, tvoja najstarija kćerka Monika je krenula očevim putem. Bila je na Sunčanim skalama, X faktoru... Koliko se miješaš u nje-

Žiri je zbunio Moniku sku zvijezdu, koja je slavu i karijeru postigla zahvaljujući nekom od tih zabavno-komercijalnih takmičenja. Smatram da su karijere za primjer poput one Zdravka Čolica ili našeg Sergeja Ćetkovi’a, ali samo njih dvojica znaju kako je “lak” taj put. Kada je Monika u pitanju, potpuno nepristrasno mogu da kažem, imala je fenomenalan nastup i pjevački i scenski, iako je očigledna namjera žirija bila da je zbune i dekoncentrišu. Numera koju je izvodila (“Summertime”) je džez standard i veoma je zahtjevna, a koliko je Monika odlično izvela dovoljno govore izrazi lica i reakcije i komentari svih članova žirija. Naravno, to očigledno uprkos ovacijama i žiŠta misliš o talent emisijama rija i publike nije bilo “dovoljno” da i konkretno Monikinom učešću u nastavi takmičenje, a u dalji krug su X faktoru? prošli neki kandidati sa mnogo maNe znam nijednu muzičku svjet- nje kvaliteta i potpuno nezasluženo.

ne odluke? Nimalo. Iako bi imala šta i od koga da nauči, ona je jednostavno svoj tip, što donekle poštujem. Ipak, današnja omladina ne uvažava savjete starijih kolega, koliko god bili uspješni, pa čak u mom slučaju bili i roditelji. Sa druge strane, ti si poštovalac festivala. Možeš li nabrojati svoja učešća i izdvojiti jedno koje ti je uvijek prvo na pameti? Festivali su idealna prilika da se publici i medijima predstavi neka nova pjesma, ali ono što je nažalost postao čest slučaj je da su skandali i neregularnosti koji ih obesmišljavaju njihova osnovna odlika. Učestvovao sam na velikom broju domaćih i međunarodnih festivala i uvijek bio “taličan” i nagrađivan kao autor ili solista. Ipak, ne izdvajam nijedan festivalski nastup i pjesmu, jer svakom pristupam maksimalno profesionalno i odgovorno. Osvojio si i evropsku publiku. Zahvaljujući pjesmi grupe “No Name – Zauvijek moja” proglašen si najboljim kompozitorom Evrope za 2005. godinu. Da li ti je to najdraže priznanje? Jeste, najdraže i ujedno najznačajnije, iz prostog razloga što je

PREDAVANJA U PODGORICI I BARU

Škola glume upisuje novu generaciju polaznika Škola glume Dramskog edukativnog studija “Scena” i ove godine nastavlja da radi upisom novih generacija. Baš kao i prethodnih sezona, osnovni kurs glume prilagođen je različitim uzrastima s akcentom na oslobađanju, timskom radu, podsticanju mašte i kreativnosti. Tokom časova u Podgorici i Baru sa polaznicima će raditi neka od poznatih imena crnogorskog glumišta kao što su Ivona Čović, Vesna Vujošević i Kristina Stevović. Profesionalne glumice akcenat će tokom predavanja staviti na nekoliko segmenata, a sve u cilju edukacije najmlađih u oblasti glume. “Putem igre i scenskih vježbi radi se na oslobađanju mašte i uobrazi-

lje, preuzimanju inicijative i saradnje na nivou grupe, a sve to u svrhu uspješne komunikacije i dramske igre kao krajnjeg cilja”, navodi se u saopštenju predavača škole. Pohađajući redovno kurseve, mnogi polaznici prethodnih generacija su imali šansu da budu odabrani i da učestvuju u produkcijama crnogorske kulturne scene. Tako su neka od uspješnijih ostvarenja djece iz Škole glume učešće na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu, Festivalu kratkih filmova za djecu (Turska), mini seriji “Energetska efikasnost je moć”, kao i seriji “Budva na pjenu od mora”. Najtalentovaniji su učestvovali i u filmu Branka Baletića “Lokalni vampir”,

kao i velikom broju televizijskih produkcija i reklama. Predavači ističu da se na kraju svakog stepena organizuje javna prezentacija rada, kao svojevrsan vid promocije budućih asova crnogorskog glumišta. “Svjedoci smo činjenice da su djeca, koja pohađaju ili su pohađala Školu glume, sve više redovna publika na pozorišnim predstavama i kulturnim dešavanjima. Razvijanje svijesti mladog čovjeka u tom pravcu dragocjeno je, kako za njih same, tako i za sredinu u kojoj rastu i sazrijevaju”, kaže se u saopštenju. Upis u Školu glume je u toku, a zainteresovani sve informacije mogu dobiti na brojeve telefona 067 911 78 54 i 067 350 139.  D.B.

taj nastup na Evroviziji bio reprezentativan. Posebna je čast i ponos predstavljati svoju državu i naciju i pritom biti nagrađen. Koliko god nekome zvučalo kao lokal-patriotska priča, da je to evropsko priznanje dobila Crna Gora, a ne ja, iako na laureatu stoji moje ime. Mi-

slim da javnosti ipak još ne razumije značaj Evrovizije i korist tog evropskog takmičenja. Česta je i zabluda da je to takmičenje pjesama, a ne pjevača, iako se više pažnje njima posvećuje. Da je tako, zvao bi se Eurosinger, a ne kako jeste, Eurosong.


ZABAVA 23

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

MODNA REVIJA

Predstavljene nove kolekcije, izabrano deset novih lica Marija Ivanović

P

rvi “Fashion inside” modni događaj održan u šoping centru “Mall of Montenegro” u Podgorici završen je velikom revijom crnogorskih dizajnera Lazara Ilića, Nade Kadović-Koljenšić, Jelene RoganovićĐurić, Lide Marđonović i ADL-ove kolekcije. Poznata manifestacija u organizaciji prestižne modne agencije “Model scounting office “ iz Beograda počela je u subotu u 12 časova, a posjetioci su imali priliku da zavire u svijet mode i saznaju kako to izgleda iz ugla jedne mankeneke.

Manifestacija “Fashion inside” privukla je veliku pažnju posjetilaca šoping centra Mall of Montenegro, koji su zainteresovani kompletnim konceptom pratili kako izgleda razvojni put jednog modnog modela. Ipak, najveću pažnju privukla je revija crnogorskih dizajnera koji su predstavili najnovije kolekcije. Reviju je otvorila nekadašnji top model, a sada skaut Jelena Ivanović, ispred modne agencije “Model Scouting Office”, organizatora “Fashion inside”. Jelena Roganović-Đurić dala predlog maturantkinjama Jelena Roganović-Đurić je predstavila aktuelnu kolekciju, koju je dopunila haljinama za novu sezonu, a inspiraciju je pronašla u modelima namijenjenim maturskoj večeri. “Dio kolekcije namijenjen je maturantkinjama, dok drugi modeli mogu da se ponesu na vjenčanjima i nekim večernjim varijantama”, kazala je Jelena, dodajući da će kupci u Adl-ovoj radnji, gdje je i dizajnerski kutak moći da se posavjetuju sa njom oko određenih modela i da naruče odjeću uz dogovor i konsultaciju sa dizajnerkom. Mimoza inspirisala Nadu Kadović-Koljenšić Dizajnerka poznata po tome što preferira ženstvene i romntične forme, prikazala je kolekciju u stilu 60ih godina prošlog vijeka, a žuta boja je odlikovala gotovo sve modele. “Kolekcija je namijenjena za butik “ADL”, a što se tiče inspiracije, cvijet mimoze me podstakao, pa je žuta boja prisutna kao lajt motiv kolekcije. Modeli su namijenjeni romantičnim ženama koje vole stil 60-ih godina prošlog vijeka, pa su tako i mnoge krecije skrojene baš kao što su se tih godina nosilw. Žaketići, suknje sa visokim strukom, ali i haljine mogu se nositi u poslovnim i večernjim prilikama”, objasnila je Nada. Nakon Koljenšić, publika je ima-

la priliku da vidi i kolekciju brenda “ADL”. Modeli koji su prošetali pistom prikazujući kreacije za tekuću sezonu većinom su činile djevojke koje su odabrane od strane agencije, pa je cjelokupna slika djelovala veoma mladalački i svježe. Dizajnerka koja se prvi put pojavila na ovoj manifestaciji je i Lida Marđonović, koja je prikazala kreacije urađene po skicama iz “Burde”, a sve u cilju da se podstakne krojački zanat koji je trenutno zapostavljen. Manifestacija je zatvorena odličnom kolekcijom jedinog muškarca među dizajnerima koji nije odstupio od uboičajenog provokativan i šik stil. Lazar i Kristina Ilić pokazali kako izgleda “mala crna haljina” na više načina Talentovani Lazar Ilić u saradnji sa sestrom Kristinom prikazao je kolekciju “Hunt” koja je pobrala pozitivne kritike. Predstavljeno je 12 modela koji čine kolekciju urađenu u crnoj boji. Materijali za koji se ovaj dvojac odlučio bili su čipka, svila, streč, koža koji su sjajno isticali siluetu modela. “Inspiracija za kolekciju naziva “Hunt” nam je bila mala crna haljina koju smo prikazali u 12 totalno drugačijih modela, svaka od haljina ima svoju priču a sve zajedno čine jednu priču”, kazao nam je Lazar, čija je sestra Kristina imala veliki udio u kolekciji. “Moj udio je u svakom segmentu kolekcije. Lazar i ja smo na svim modelima zajedno radili i svako je davao neke svoje ideje, tako da sve modele odlikuje zajednički senzibilitet”, kazala je Kristina. Ilić je otkrio da ga očekuju dva događaja gdje će prikazati svoj rad, a to su nedjelja mode u Beogradu i Budvi, kao i otvaranje zajedničkog ateljea koji će se takođe zvati “Hunt”, gdje će klijenti moći da kupe modele iz svih kolekcija za zimsku i ljetnju sezonu.

Skaut Jelena Ivanović:Crna Gora je dobro podneblje za modele Na reviji je bilo puno novih lica koji su se prijavili, a organizatori su zadovoljni odzivom 150 djevojaka od kojih je odabrano samo 10. “Ovim putem Fashion Inside promovisao je mlade crnogorske kreatore, ali i nova lica koja smo odabrali tokom kastinga. Kada su u pitanje djevojke, na kastingu je prošlo samo 10 koje su ovom prilikom načinile i svoje prve korake na pisti”, kaže skaut iz Srbije Jelena Ivanović, osvrnuvši se i na trenutnu situaciju, u kojoj se modelingom mnoge djevojke žele baviti iz različitih pobuda. “Ne može se modelingom baviti tek tako, zato je i ideja bila da im ovom prilikom pokažemo kako zaista izgle- se bavi ovim poslom iz pomodarastva, da posao modela. Danas svako želi da a pravo internacionalno manekenstvo

je ozbiljna i prestižna profesija” dodaje Ivanović i ističe da je Crna Gora dobro podneblje za nove modele, ali da je njena agencija poznata po kvalitetnim modelima, a ne što većem broju članova. “Pored fizičkog izgleda i visine koja je veoma važna, najljepša ženska visina je 178, a model mora da bude uporan, radi na sebi, zdravo se hrani, ima čist ten i naravno da zna strane jezike”, kaže skaut u čijoj agenciji su počela neka od najpoznatijih imena svjetske modne scene poput Đurđe Stojiljković, Bojane Panić i Maje Latinović. Jelena nam je ovom prilikom najavila jedan veliki projekat, a to je “Lice godine”, koji će se održati tokom proljeća i ljeta, kada će biti i kastinzi.

MTV PREMIJERA

Partibrejkersi za “sitnu lovu” Novi spot benda Partibrejkers za pjesmu “Sitna lova” biće premijerno prikazan večeras na MTV kanalu. Radi se o prvom singlu koji najavljuje predstojeći album “Sirotinjsko carstvo” koji bi trebalo da izađe do ljeta ove godine. Pored ovog, očekuju se još četiri singla, “Svakog dana”, “Ne mogu da kapiram”, “Ljubav ne zaboravlja” i “Šta radiš”, koji će biti predstavljeni mnogobrojnoj i vjernoj publici legendarnih rokera prije objavljivanja dugo očekivanog osmog studijskog izdanja. Spot za singl “Sitna lova” snimljen tokom jednog vikenda na ulicama Beograda sa veoma redukovanim sredstvima i uz veliki napor. U videu se pojavljuje grupa skejtera iz Bora i beogradski “klinci iz podzemlja”, spot obiluje moćnim porukama, a najvažnija je, po Canetovim riječima, “nađi nekog ko te voli i spasi svoj život goli”. MTV Premijera: Partibrejkers - “Sitna lova”, danas u 20 časova - samo na kanalu MTV i regionalnim MTV sajtovima.  Fi.J.

HOT! Bliznakinje Karla i Melisa Hou odlučile su da nam poklone set novih fotografija kao uvertiru za njihovo vatreno krštenje pred objektivom “Pleboja”. Za vas smo odabrali fotku na kojoj bliznakinje pokazuju glavne atribute.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2650 SUDOKU 2014-01-14

Medium level

Teža

7

1

4

1

3

4

2

7

7

6

2

1 5

8

2

1

6

6

4

2

Play sudoku online at:

6

8

www.sudokukingdom.com

4 2

7

4

3

7

6

1

Daily Sudoku puzzle No. 2649

8

2014-01-13

Medium level

Lakša

6

7 6

9

3

9

2

3

1

3

6

7

1

6

7

4

5

Page 1/2

4

8 Play sudoku online at:

4

Play sudoku online at:

2

8

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 2

9

8

ČILE

Gradi se najveći teleskop

6

Liks kaže da će zahvaljujući velikom prečniku, ovaj teleskop moći da prikupi više svjetlosti i pravi fotografije veće rezolucije, nego što je to bio slučaj sa ranijim teleskopima. E-ELT bi trebalo da bude postavljen do 2024. godine.

7 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2458 2013-07-06 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2021 2012-04-25 9

4

3

5

8

1

7

2

6

3

8

5

7

6

1

2

4

9

1

7

6

9

2

4

3

5

8

6

2

7

3

9

4

5

8

1

5

2

8

3

6

7

4

9

1

9

4

1

5

2

8

7

3

6

4

9

2

7

1

5

8

6

3

5

1

9

8

3

6

4

7

2

3

6

7

2

4

8

5

1

9

2

7

4

1

5

9

3

6

8

8

1

5

6

9

3

2

7

4

8

6

3

4

7

2

9

1

5

2

8

4

1

5

9

6

3

7

4

9

2

6

8

3

1

5

7

6

3

9

4

7

2

1

8

5

7

3

6

9

1

5

8

2

4

7

5

1

8

3

6

9

4

2

1

5

8

2

4

7

6

9

3

VICEVI najveći koji je ikada napravljen. Prema astronomu Džoenu Lisku, E-ELT tražiće planete van Sunčevog sistema i analiziranjem svjetlosti iz udaljenih galaksija, pružiće astronomima više informacija o tome kako su nastale zvijezde.

3

Puzzle solution:

Page 1/2

Evropska južna opservatorija dizajnirala je teleskop koji će se graditi na vrhu jedne planine u Čileu, a biće toliko veliki, da je nazvan Evropskim-ekstremno velikim teleskopom ili E-ELT. Ovaj teleskop koji će imati više od 39 metara u prečniku i biće

6

Pošto nije mogao da naplati dug od svoje mušterije, trgovac je poslao dužniku fotografiju svoje djece i napisao: - Evo zašto mi je potreban novac? Posle nekoliko dana, dužnik mu je poslao takođe fotografiju, atraktivne plavuše. Na poleđini je pisalo: -„Evo zbog čega ne mogu da vratim dug“! *** Ulazi gospodin u butik muške odeće i kaže trgovcu: - Da li biste mogli izvaditi iz izloga onu žutu kravatu sa ljubičastim tačkicama? - Kako da ne. Nema toga šta ne bismo napravili za naše kupce – ljubazno će trgovac - Baš vam hvala – reče gospodin – Tako me živcira svaki put kad prođem pored izloga. *** Na takmičenju bacanja čekića Crnogorac baci čekić dalje od svih.

Pitaju ga: - Kako ste uspjeli baciti tako daleko? Crnogorac: - Alat što dalje od mene! *** Otišao Mujo u zoološki vrt. Kada je došao do kaveza s majmunima, obrati se jednom majmunu koji je držao dvije banane u rukama: - Hoćeš li mi dati jednu bananu? A majmun će: - Daću ti obje ako mi kažeš kako si ti izašao iz kaveza. *** Ide Mujo ulicom, priča sam sa sobom i smije se. Naiđe Suljo i pita ga: - Što se smiješ? Ovaj mu odgovara: - Pričam sam sebi viceve… i nastavi da se smije, ne može do vazduha da dođe. Gleda ga Suljo, pa mu veli: - Šta ti sad bi? A Mujo kroz smijeh: - Ovaj još nisam čuo…


SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

NEZVANIČNO

Jer dva i dva su četri, isto kao što je dva puta dva baš toliko. To sve djeluje lako, ali opozicija to nikako da shvati.

To, Sveto, legendo!

Bravo majstore, to nijesmo znali.

Word Search Puzzle #I742JH OSMOSMJERKA

HOROSKOP

W

R

I

T

H

E

S

T

S

E

H

C

F

T

M

O

G

H

F

P

J

M

D

T

H

I

C

K

O

T

N

E

W

H

R

O

I

O

H

A

O

S

O

A

I

S

M

O

O

B

R

A

T

O

N

T

L

R

T

H

F

N

D

T

R

N

M

I

S

A

B

E

A

R

A

I

L

R

O

A

D

S

U

E

U

P

D

A

T

E

S

C

T

E

T

P

L

L

C

O

M

P

A

R

T

M

E

N

T

S

T

B

I

D

E

N

T

I

F

I

C

A

T

I

O

N

N

U

N

E

T

T

E

D

E

G

I

L

B

O

O

M

O

L

L

I

F

Y

M

I

T

L

O

P

S

P

C

L

I

N

K

V

I

S

G

Y

E

U

F

E

R

O

U

G

E

S

R

A

O

H

S

O

C

D

V

P

B

O

G

U

S

H

O

O

T

C

BLEATS BLOOM Bleats BOGUS Bloom BOLTS Bogus BOOMS Bolts BRATS Booms BRIEF CHESTS Brats CHORTLE Brief CLINK Chests COMPARTMENTS Chortle

CONSULT CONTACT Contact COUPON Coupon DATING Dating DUMPED Dumped EIGHT Eight EMIRS FORMS Emirs HOARSE Forms IDENTIFICATION Hoarse LISPS Identification

MAIMS MOLLIFY Netted NETTED Obliged OBLIGED Oboes OBOES Operator OPERATOR Phonier PHONIER POLLEN Pollen RAILROADS Railroads ROUGES Rouges SHOOT

SHRAPNEL SILLY Sonic SNIDE Thick SONIC Those THICK Tidbit THOSE Torrid TIDBIT TORRID Updates UPDATES Writhes WRITHES

OVAN Novi poslovni izazovi djeluju kao dobar podsticaj, ali sve ima svoju granicu. Sklonost ka pretjerivanju može da Vas udalji od nekih osnovnih poslovnih interesa. Važno je da imate neku alternativnu varijantu ili rešenje.

BIK Računate na varijantu, da sve što uložite na poslovnom polju treba da Vam se vrati uvećano. Svjesni ste svojih kvaliteta i želite da udovostručite rezultate na različitim nivoima. Imate uticaj na svoju okolinu, što predstavlja dodatnu olakšicu.

BLIZANCI Imate dovoljno energije i zagovarate ubrzani tempo poslovanja. Potrebno je da odredite svoje mjesto među saradnicima, kako biste uspješno funkcionisali na više strana istovremeno. Zagovarajte ideju koja donosi efikasnije rezultate.

RAK Potrebno je da korigujete svoje zahtjeve u skladu sa zakonitostima ili promjenama koje postoje na poslovnoj sceni. Princip udruživanja donosi bolje mogućnosti, razmislite o novom usklađivanju poslovnih interesa.

VAGA Potvrđuje se zlatno pravilo da je važnije znati i umjeti, nego imati. Pravilan način razmišljanja i sposobnost dobrog snalaženja u različitim situacijama donose uspješne rezultate. Osmislite svoju poslovnu strategiju.

ŠKORPIJA Ponekad logične pretpostavke ili zakonitosti u mišljenju nisu dovoljne da biste ostvarili sve svoje poslovne vizije. Faktor sreće ima presudno značenje na konačne rezultate, oslonite se na svoju sposobnost inuitivnog opažanja.

STRIJELAC Energičnost i visoki stepen samopouzdanja predstavljaju Vaš zaštitini znak. Da biste ostvarili svoje namjere potrebno je da podstičete poslovne kontakte u različitim pravcima. Proširite svoje saznanje o aktuelnim temama na poslovnoj sceni.

JARAC Teorijske postavke ne moraju uvijek da se poklapaju sa praktičnim rezultatima. Situaciju na poslovnoj sceni treba posmatrati iz različitih uglova kako biste zaštitili svoju poziciju i interese. Oslonite se analitičko opažanje i na svoje iskustvo.

Shoot

Clink

Lisps

Shrapnel

Compartments

Maims

Silly

Consult

Mollify

Snide

U Kaliforniji toalet - restoran Novi restoran “Medžik Restrum Kafe”, otvoren u Los Anđelesu, Kalifornija, svojim gostima nudi komforan i neobičan amCopyright © Puzzle Baron February 1, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! bijent. Ovaj restoran opremio je svoj prostor tako da podsjeća na toalet. Umjesto stolica, sjedi se na wc- šoljama, a hrana se servira u posuđu istog oblika, kao i u obliku pisoara. Restoran je otvorila Jo Jo Li, ugostiteljka iz Kine. Ideja je zasnovana na već postojećem lancu restorana, koji u Aziji uspješno radi od 2004. godine. Lobi restorana je ukrašen detaljima iz toaleta, a glavni separei na zidu iznad stola imaju i tuševe.

LAV Optimizam u razmišljanju djeluje podsticajno i na Vašu okolinu, važno je da potencirate poslovni stil koji donosi najbolji odjek među saradnicima. Pravilna raspodjela interesa predstavlja suštinsko pitanje i neku osjetljivu temu.

DJEVICA Ništa nije toliko komplikovano, da ne može da se poboljša. Važno je da sačuvate pozitivnu orijentaciju i da prihvatite timski rad. Obratite pažnju na pravilan izbor saradnika. Prolazite kroz neku osjetljiviju fazu emotivnog preispitivanja.

VODOLIJA Rasplinuli ste se u različitim pravcima i očekujete pozitivne promjene u svom poslovnom okruženju. Potrebno je da se stvore bolji uslovi kako biste djelovali u skladu sa svojim planovima. Budite dovoljno strpljivi u svakom pogledu.

RIBE Ponekad treba promijeniti tipičan obrazac poslovnog ponašanja i primeniti novo pravilo. Sve se svodi na dobru procenu uslova i mogućnosti koje imate. Profesionalnij standardi se pomjeraju, a na Vama je da utvrdite redosled poteza.


26 SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Za njih će se ginuti u Sočiju: Detalj sa izrade medalja za ZOI 2014.

DA LI STE ZNALI

3

kilograma zlata potrošeno je za izradu zlatnih medalja za Igre u Sočiju

JOŠ ČETIRI DANA

Da zvanični šop Fudbalskog kluba Juventus nije prodao nijedan dres sa imenom Niklasa Bendtnera. Podjsetimo Danac je za torinski klub nastupao od avgusta 2012. do juna 2013. godine

TIKET DANA

Simbol vječnih ruskih vrijednosti

MANČESTER S. ČELSI TIP 1

KVOTA 1.90

ĐENOVA SAMPDORIJA TIP X

U susret Zimskim olimpiskim igrama Soči 2014 - Specijal “Zimske čarolije”

KVOTA 3.20

VOKING HEREFORD TIP 2

KVOTA 2.90

EMPOLI PALERMO TIP 2

KVOTA 3.40

GIMARAEŠ NACIONAL TIP X

KVOTA 3.30

Olimpijska medalja - nešto sa čime sportisti, koji će ovog februara nastupiti na Igrama u Sočiju, već mjesecima uranjaju u san. Simbol sportskog uspjeha, znak da se naporan rad isplatio, da ste najbolji ili odmah do najboljih na planeti! Kada su u pitanju medalje sa Zimskih olimpijskih igara na vječnoj tabeli osvajača neprikosnovena je Norveška (redosljed ostalih nacija možete vidjeti na grafiku), a u ovom izdanju Specijala “Zimske čarolije” upoznajemo vas sa veličanstvenim “parčetom metala” za koji će se “ginuti” narednih dana na obali Crnog mora. Kako kažu domaćini, dizajn medalja prikazuje vječne vrijednosti Rusije i inovativan pristup Igrama, a krase ih sunčevi zraci koji reflektuju svjetlost kroz prizmu planina i plaža. Za izradu onih najvrednijih, zlatnih, potrošeno je tri kilograma zlata - debljine su (baš kao i srebrne i bronzana) deset milimetara, prečni-

RIZESPOR TRABZONSPOR TIP 2

KVOTA 2.20

ka deset centimetara, a teške od 460 do 531 grama. Rusi kažu da je potrebno 18 sati u prosjeku da se proizvede jedna medalja, a ukupno su ih za Olimpijske i Paraolimpijske igre napravili 1.300. Ono što je posebno zanimljivo - Rusi su odlučili da za sve sportiste, koji 15. februara (na godišnjicu pada meteorita u Čeljabinsk) osvoje odličja, u medalje ugrade komadić meteorita. Sa meteoritom ili bez - njihovo veličanstvo medalje ovih dana je opsesija sportistima i svim zaljubljenicima u sport. K.B.

DA LI STE ZNALI?

Prema propisima Olimpijskog komiteta u jednoj zlatnoj medalji mora biti najmanje 92,5 odsto čistog srebra (!) i šest grama zlata. Ostatak preko može popuniti domaćin OI nekim svojim metalom, dragim kamenom i slično

VJEČNA TABELA OSVAJAČA MEDALJA NA ZOI


SPORT 27

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

VELIKI BOD

Igra iz Đera nije naš limit Majda Mehmedović zadovoljna bodom iz Mađarske: Mislim da smo Đer malo spustile na zemlju

Pet medalja u Beogradu, Slađana peta Sniježni Beograd i mećavom zavijani Košutnjak bio je domaćin 47. takmičenja “Međunarodni atletski Permit Beli Kros-Beograd 2014”. Po nenormalnim sniježnim uslovima, ledu, temperaturi ispod nule nastupilo je preko 250 takmičara iz Srbije, Rumunije, Mađarske, BIH, Slovenije, Makedonije i Crne Gore, a naši atletičari su ostvarili zavidan rezultat - osvojeno je pet medalja. Lidija Todorović je ugrabila treće mjesto u trci juniorki na 2.000 metara, Aleksandar Miletić je bio drugi na trci pionira na 1.000 m, Danilo Janjušević treći na 1.000 m, Veselin Petrušić u konkurenciji veterana od 40 do 45 godina je prigrabio treće mjesto, a Velimir Čorović je takođe uzeo bronzu u konkurenciji veterana od 60 do 65 godina. Na kraju Slađana Perunović je osvojila peto mjesto u vrlo jakoj konkurenciji na 2.000 m kod seniorki. “Zadovoljan sam ostvarenim rezultatima. Vremenski uslovi su bili nevjerovatni, tako da je organizator odlučio da skrati trke za seniore i seniorke. Seniorke su trčale 2.000 metara, što nije odgovaralo Slađani. Da je bilo drugačije Slađana bi sigurno bila među prve tri takmičarke”, rekao je trener Drago Musić, koji je dodao... “Raduje me dobra trka Miletića i Todorović koji su pokazali da dobro radimo i da je pred njima velika atletska karijera u trčanju na srednjim i dugim prugama”.  B.T.

Crnogorac odličan u Dubrovniku

Papir kaže da je aktuelni šampion Evrope Đer sa Katarinom Bulatović, Hajdi Loke, Eduardom Amorim, Anitom Gorbic, Katrin Lunde prvi favorit za osvajanje Lige šampiona, ali... Taj papir ne prikazuje volju, motiv, srce, požrtvovanje. A toga, pored kvaliteta, na pregršt ima u plavom taboru - sjajnom igrom, velikim srcem, perfektnom postavkom rukometašice Budućnosti su potpisale remi (23:23) protiv bez dileme najbolje ekipe na Starom kontinentu... “Mnogo smo zadovoljne kako smo odigrale utakmicu. Da nam je neko prije puta u Đer ponudio neriješen rezultat sigurno bi ga prihvatile. Mislim da smo sada malo Đer spustile na zemlju”, rekla nam je juče Majda Mehemdović poslije velikog boda ostvarenog u prvom kolu glavne runde Lige šampiona.

● MOŽEMO DO F4 I ne samo da su plave dame limitirale i nadigrale Đer, već su bile nadomak trijumfa. Ipak, slavlje u sred Mađarske (realno) nije dozvolio sudijski par iz Rusije - poništile su dva gola Mileni Knežević (makar je jedan bio regularan), kada je trebalo pogurale su izabranice Ambrosa Martina... “Sudije su prve put sudile Ligu šampiona, pa smo negdje i očekivale da im neće biti svejedno. Ekipa je bila spremna sjajno, a sigurna sam da u “Morači” neće biti isti sudijski kriterijum kao što je bio u Đeru”, jasna je Majda. Djevojke Dragana Adžića su predstavom u dvorani “Ištvan Sečenji” dokazale Evropi da se iz grupe smrti

(Budućnost, Đer, Larvik, Krim) mogu naći na fajnal foru koji će se održati u Budimpešti 3. i 4. maja... “Mislim da smo protiv Đera dokazale koliko vrijedimo, ali ubuduće moramo igrati na identičnom nivou kako bi se plasirale na fajnal for. Moramo biti maksimalno ozbiljne do kraja”, riječi su djevojke koja je protiv zelenih dama četiri puta pogodila mrežu.

● NEMA LAKIH UTAKMICA Trener Adžić je poslije utakmice rekao da postoji prostor za napredak, a znajući koliko su rukometašice posvećene radu, Budućnost bi mogla da izgleda sve bolje i bolje... “Svaka utakmica je priča za sebe, a mi ćemo se truditi da igramo bolje, jer se poslije meča uvijek izvuku pouke. Pravili smo greške kako u odbrani, tako i u napadu, ali vjerujem da ćemo ih iskorijeniti. Jedno je jasno: igra iz Đera nije limit Budućnosti”, riječi su Majde Mehmedović. Velikog slavlja nije bilo, slaviće se ako se ode na F4, a nije bilo ni vremena, jer je elitna konkurencija nemilosrdna - već u nedjelju 9. februara u podgorički hram rukometa stiže Krim u okviru 2. kola Lige šampiona... “Ako odigramo kao protiv Đera, vjerujem da neće biti problema što se tiče pobjede. Ali nema opuštanja. Iz naše teške grupe niko nije siguran, svako svakoga može da dobije, tako da je potrebna maksimalna koncentracija. Nijedna utakmica do kraja glavne runde LŠ neće biti laka”, zna Majda koliko je grupa gdje su pored plavih dama Đer, Larvik i Krim - opasna.

Džudo klub Crnogorac sa Cetinja ostavio je sjajan utisak na osmom Međunarodnom turniru “Sveti Vlaho” u Dubrovniku - učestvovalo je osam takmičara (na turniru bilo preko 200 boraca), a u Crnu Goru je stiglo sedam medalja. Zlato su oko vrata stavili Luka Perišić, u konkurenciji mlađih kadeta do 42 kilograma, Anja Pejović, kao mlađa kadetkinja u kategoriji do 57 kilograma, a zlatna kovanica pripala je još i Marku Adžiću u konkurenciji kadeta do 81 kilograma. Srebrenu medalju su u Dubrovniku osvojili Vuko Vicković (mlađi kadet do 38 kilograma), Ana Milošević (mlađa kadetkinja do 52 kilograma), te Nikola Perović (kadet do 81 kilogram). I na kraju - bronza - treće mjesto pripalo je Novaku Kaluđeroviću u kategoriji kadeta do 60 kilograma.  B.T.

Hansdoter najbolja u Kranjskoj Gori

Švedsko slavlje u Sloveniji - Frida Hansdoter je pobjednica slaloma koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u Kranjskoj Gori. Hansdoter je stazu prevezla ukupnim vremenom 1:50,17 minuta, pretekavši Austrijanke, sestre Marliz i Bernadete Šild, koje su zauzel e drugo i treće mjesto sa pet, odnosno 15 stotinki zaostatka. Amerikanka Mikaela Šifrin, koja je bila u vođstvu poslije prve vožnje, završila je takmičenje tek na sedmom mjestu zbog velike greške u drugoj trci. Što se tiče poretka u slalomu Šifrin je prva sa 438 bodova, a slijede je Hansdoter sa 358 i Marliz Šild sa 325... Kada je riječ o generalnom plasmanu situacija je sljedeća: Marija Hefl-Riš vodi sa 1.079 bodova, a iza nje su Tina Vajrater sa 943, te Ana Feninger sa 871. B.T.

SPORTSKI EKRAN 10:00 12:00 18:00 20:30 21:00 22:00 01:30

Kros-kantri skijanje Kros-kantri skijanje Mali fudbal Mali fudbal Mančester siti - Čelsi, fudbal Viljareal - Osasuna, fudbal Vankuver - Detroit, hokej

Eurosport 2 Eurosport 2 Eurosport Eurosport SK 1 SK 3 Arenasport 1

NE PROPUSTITE Mančester siti - Čelsi (SK 1, 21:00) Nikada bolji “Monday night” - sjajni “građani” u svom dvorištu čekaju “plavce”. Očekuje nas utakmica koja se ne smije propustiti.

DŽUDO

Sofija nije bila talična crvenima

Srđan Mrvaljević osvojio peto mjesto na turniru European open, ostali crveni momci poraženi u prvom kolu

Najbolji crnogorski džudista nije stigao do medalje na međunarodnom turniru European open u Sofiji - Srđan Mrvaljević je takmičenje okončao na petom mjestu. Momak koji je ponosno prošetao crvenu zastavu na otvaranju OI u Londonu 2012. godine je u polufinalu kategorije do 81 kilogram poražen od Mađara Sabolča Križana, dok ga je u borbi za treće mjesto i bronzanu medalju pobijedio Rus Ilja Kokovič. “Polufinale i meč za medalju neću komentarisati, jer svi koji su gledali mogli su da vide koliko sam bio bolji. Zaista je teško očekivati objektivno suđenje kada dolazite iz male zemlje. Definitivno na dobrom sam putu da do aprila i Evropskog prvenstva u Montpeljeu budem u formi”, rekao je Mrvaljević agenciji MINA, koji je dodao da će probati u Austriji za dvije nedjelje (turnir u Obervartu) da bude za nijansu bolji nego u Sofiji.

Srđan je u prvom kolu savladao Mađara Milana Kolera, u drugom je bio bolji od Olea Matsona iz Švedske, dok je u meču za polufinale eliminisao Grka Aleksiosa Tanasidisa. Pobjednik turnira u kategoriji do 81 kilogram (nastupilo 29 boraca) je Mađar Sabolč Križan, koji je u finalnom meču bio bolji od sunarodnika Lasla Čoknaija, a bronzano odličje, osim Kokoviča, osvojio je i Grk Tanasidis. Što se tiče ostalih takmičara iz naše zemlje - Predraga Stanjevića, Dimitrija Vukotića (kategorija do 90), Nikole Gušića, Nikole Gardaševića (kategorija do 73) - eliminisani su u prvom kolu. Od Stanjevića je juče bolji bio Rus Kazbek Zankišijev, dok je Vukotića eliminisao Britanac Majkl Orli. Gušić je u petak izgubio od Rumuna Eduarda Nikoleskua, a Gardašević od Rusa Ulija Kurževa.  B.T.


28 SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

ŽRIJEB ZA EP

Crna Gora na šestom mjestu

Barselona kroji sudbinu Crne Gore pred kvalifikacije za Evropsko prvenstvo koje se 2015. godine igra u Ukrajini - od 13.00 časova će se obaviti žrijeb, a izabranici Luke Pavićevića sa šestog mjesta dočekuju rotiranje kuglica... FIBA je specijalne pozivnice za Mundobasket 2014. u Španiji uputila Turskoj, Grčkoj i Finskoj i tada je sklopljen raspored A selekcija koje će igrati kvalifikacije za EP. Što se tiče samih kvalifikacija, koje će na programu biti od 10.

do 27. avgusta, stvari stoje ovako: takmičiće se 26 reprezentacija, 13 će izboriti plasman na šampionat Starog kontinenta, a reprezentacije će biti podijeljene u sedam grupa - pet sa po četiri i dvije u kojima će biti po tri reprezentacije. Prvoplasirane selekcije iz svih grupa i šest najboljih drugoplasiranih reprezentacija izboriće plasman na Eurobasket u Ukrajini. Plasman na EP izborili su Francuska, Litvanija, Španija, Hrvatska, Slovenija, Ukrajina i Srbija na osnovu plasmana na Eurobasketu u Sloveniji prošle godine, te Finska, Grčka i Turska koje su dobile pozivnice za Svjetskom prvenstvu u Španiji, kao i Estonija kao pobjednik prve runde kvalifikcija koje su odigrane prošlog ljeta. Konačan raspored reprezentacija pred žrijeb: Italija, Letonija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Njemačka, Crna Gora, Češka, Velika Britanija, Makedonija, Izrael, Rusija, Gruzija, Švedska, Poljska, Bugarska, Bjelorusija, Švajcarska, Austrija, Island, Portugal, Slovačka, Danska, Mađarska, Rumunija, Holandija i Luksemburg.  B.T.

KOŠARKA - KADETI

Poraz od Srbije

Crna Gora poražena od orlova - 61:52

Kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je na startu međunarodnog turnira u turskoj Sakariji - crnogorski kadeti poraženi su juče u C grupi od vršnjaka iz Srbije 61:52 (17:20, 8:16, 10:4 i 26:12). Izabranici selektora Dušana Dubljevića u 32. minutu imali su prednost od deset poena (47:37), ali su u nastavku dozvolili rivalu da serijom 16:0 preo-

krene rezultat i dođe do pobjede. Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Boriša Simanić sa 18, Matija Radović je dodao 11, a poen manje Aleksa Radanov. Kod crvenih najbolji je bio Ognjen Čarapić sa 20, dok su po devet poena postigli Aleksa Dubak i Miloš Divac. Crna Gora će u drugom kolu igrati danas sa Argentinom.

NBA

Lebron Džejms pospremio Mela Njujork je dočekao Majami, nadali su se petom trijumfu u nizu, ali šampion se nije dao “vrelina” je pospremila Nikse rezultatom 106:91. Lebron Džejms je vodio Majami sa 30 poena, Dvejn Vejd je dodao 22, a Šejn Batije iznenađujućih 16. Sa druge strane odskočio je Karmelo Entoni sa 26 postignutih poena uz solidan procenat šuta (8/17). “Bilo je to samo još jedno veče. Drago mi je što smo pobijedili”, nije Lebron pričao o rivalstvu sa Karmelom, već je bio koncetrisan na svoj Majami koji je na prethodnih 10 mečeva upisao polovičan učinak (5-5). Nikola Peković zbog povrede nije bio u rosteru Minesote (poraz od Atlante 120:113), a noć između subote i nedjelje bila je posvećena Kevinu Durantu Oklahoma je poražena od Vašingotna (96:81), a najbolji strijelac lige opet nije uspio da se dokaže kod kuće - izgubio je petu utakmicu iz sedam gostovanja. Postigao je “samo” 26 poena, a Vizardsi su slavili vođeni Džonom Volom (17 poena, 15 asistencija). Bez obzira na poraz, grmljavina je i dalje vlasnik najboljeg skora u ligi (38-11), a uz skori

povratak povrijeđenog Rasela Vestbruka, tako bi trebalo da ostane do kraja regularnog dijela sezone. SEMAFOR: Indijana - Bruklin 97:96, Vašington - Oklahoma 96:81, Atlanta - Minesota 120:113, Detroit - Filadelfija 113:96, Hjuston - Klivlend 106:92, Memfis - Milvoki 99:90, Nju Orleans - Čikago 88:79, Njujork - Majami 91:106, San Antonio - Sakramento 95:93, Finiks Šarlot 105:95, Portland - Toronto 106:103, Klipersi - Juta 102:87.  B.T.

ABA LIGA, 19. KOLO

Dejo odradio svoje na 44. rođendan Crvena zvezda sa Dejanom Radonjićem na klupi (juče proslavio 44. rođendan) pobijedila Budućnost u Beogradu - 74:64

Kada imate više izgubljenih lopti (16) nego asistencija (12) protiv najboljeg tima lige koji želi da vam se osveti za poraz u prvom dijelu sezone (62:60) onda nemate šta da tražite - Budućnost Voli je u derbiju izgubila od Crvene zvezde rezultatom 74:64. Krajnji skor izgleda prihvatljivo, jer je u jednom trenutku “plavima” prijetio - totalni fijasko... Kapiten crveno bijelih Marko Simonović sa drugovima je lijepo čestitao rođendan Dejanu Radonjiću - bivši šef Budućnosti, a sada Zvezde je juče napunio 44 godine... “Budućnost je kvalitetan protvnik, u borbi su za fajnal for. Znali smo da moramo da budemo koncentrisani kako bi osvojili nove bodove. Znali smo da su nas pobijedili u prvom dijelu sezone. Slomili smo ih u trećoj četvrtini, a sada se okrećemo novim obavezama. Ono što je bilo bitno je da je utakmica bila u našim rukama”, rekao je Radonjić koji je prvi put u karijeri savladao svoju Budućnost. Na samom startu se vidjelo da Dejo poznaje bivši klub u dušu, pa je njegova Zvezda odplepršala na 23:18 čim je izašla iz rezultatske klackalice (17:18). Budućnost se često nije snalazila, griješili su dosta, a kada se otišlo na odmor između četvrtina umjesto da se vrate bolji - bili su lošiji... Greške su se uvećavale, nerezonski potezi gomilali, lopta je plavim momcima klizala iz ruke (trener Igor Jovović je pokušao sa rekovalescentnim Aleksandrom Ćapinom da promijeni nešto - nije uspio), a lider ABA lige je sve to koristio - pametno. Kada su u jednom trenutku imali 12 poena (34:22) prednosti postalo je prilično jasno da Budućnost u glavnom gradu Srbije nema šta da traži - na poluvrijeme se otišlo rezultatom - 42:32. Ako je druga četvrtina bila loša , onda se treća definitivno može okarakterisati kao - očajna. Dovoljno je vidjeti da je suvereni vladar crnogorske košarke postigao samo devet poena za deset minuta. Crvena zvezda je

SEMAFOR

MZT - Mega Vizura 80:72 Radnički - Solnok 82:91 Široki - Cedevita 68:73 Zadar - Krka 55:57 Olimpija - Igokea 62:66 C. Zvezda - Budućnost Voli 74:64 DANAS 19.00 - Cibona - Partizan 1. Crvena Z. 19 2. Cedevita 19 3. Partizan 18 4. Budućnost 19 6. Cibona 18 5. Igokea 19 7. MZT Skopje 19 8. Krka 19 9. Olimpija 19 10. Radnički 19 11. Mega Vizura 19 12. Solnok 19 13. Zadar 19 14. Široki 19

16 14 13 12 12 11 9 8 7 7 7 6 5 5

u tom intervalu potpisala 23 poena, pa se od one prilično jasne situacije došlo do kristalno jasne - plavi momci su se suočili sa porazom - poslije treće četvrtine rezultat je bio 65:41 Srećom, na kraju nije ispisana katastrofa koja je prijetila Budućnosti plavi su se digli, a veliko vođstvo je uspavalo Beograđane. Družina iz Njegoševog parka se u Podgoricu vraća sa 10 poena minusa, ali sa realnim šansama da se nađu na fajnal foru... “Zvezda je kontrolisala sva dešavanja na terenu od početka utakmice. Mi smo u prvom poluvremenu promašivali slobodna bacanja, nijesmo realizovali neke polukontre i protivnik se tada dovoljno odlijepio”, rekao je Jovović, koji je svjestan da će Budućnost imati težak posao da izbori plasman na završni turnir. “Ima još dosta da se igra, ali biće jako teško izboriti ‘fajnal-for’. Konkurencija je velika”, dodao je Jovović.  B.T.

3 5 5 7 6 8 10 11 12 12 12 13 14 14

1484:1252 1411:1341 1338:1211 1391:1324 1391:1310 1408:1444 1421:1421 1292:1334 1294:1326 1446:1530 1513:1562 1384:1479 1328:1467 1316:1416

35 33 31 31 30 30 28 27 26 26 26 25 24 24

Crvena zvezda - Budućnost 74:64 BEOGRAD - Hala: Pionir. Gledalaca: oko 3000. Sudije: Srđan Dozai, Petar Obradović, Tomislav Vovk. Rezultati po četvrtinama: 23:18, 19:15, 23:9, 9:22. CRVENA ZVEZDA: Rebić, Lazić, Blažič 8, Simonović 5, Marjanović 6, Radenović 10, Katić 16, Tejić 1, Nelson 14, Dženkins 10, Stojanović, Dragićević 4. BUDUĆNOST: Šehović 5, Mihailović 2, Subotić 10, Komatina, Mugoša, Vitkovac 10, Protić 6, A. Popović 10, Akindele 12, Ivanović 5, Ćapin, Koleman 4.


SPORT 29

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

BUNDESLIGA (19. KOLO)

Bajernov čas savršenog fudbala

Luis Aragonjes, legenda Atletika - napisali su navijači na sinoćnjem meču

PRIMERA (22. KOLO)

Aragonjes na nebu, Atletiko sam na vrhu!

Pobjedom nad Real Sosijedadom (4:0) Atletiko Madrid preuzeo lidersku poziciju u Primeri nakon 18 godina i odao počast svojoj legendi Luisu Aragonjesu Aleksandar Popović

C

ijelu sezonu je glumio sporednu ulogu, rame uz rame sa Barselonom, a sada je napokon preuzeo ulogu glavnog glumca Primere. Atletiko Madrid je nakon 22. kola španskog prvenstva novi lider! “Kolčonerosi” su, poslije poraza Barse od Valensije, sa četiri gola počastili Real Sosijedad i zasjeli samostalno na vrh, ispred “blaugrane” i gradskog rivala Reala, nakon 18 godina čekanja! Takođe, David Vilja, Dijego Košta, Miranda i povratnik Dijego nijesu samo lansirali svoj tim u zvijezde, već su i trijumfovali za preminulog Luisa Aragonjesa, legendarnog igrača i trenera Atletika, odnosno selekcije Španije, kojem su počast odali i navijači.

“Presrećni smo! Ostvarili smo još jednu ubjedljivu pobjedu, odigrali ponovo fantastično, samo što nam je to sada donijelo lidersku poziciju. Takođe, sve ovo posvećujemo Luisu Aragonjesu!”, ispalio je nevjerovatni trener Atletika Dijego Simeone, pod čijim vođstvom “kolčonerosi” igraju u najmanju ruku - briljantno. Međutim, da ne bude to idealna noć pobrinula se “viša sila” David Vilja je načeo Baskijce u 38. ali je tri minuta kasnije morao da izađe iz igre zbog povrede. Zamijenio ga je Raul Garsija, a uprkos odsustvu “El Gvahea”, novi lider je preko nezaustavljivog Dijega Košte (72’), štopera Mirande (74’) i povratnika Dijega (87’) završio započeti posao.

tili ga sa ovog svijeta. “Ne smijemo da budemo tužni, jer Aragonjeg to ne bi želio. Naši navijači su pokazali svu svoju veličinu i siguran sam da Luis sada gore uživa u našem uspjehu, sa crveno-bijelim šalom oko vrata”, riječi su Simeonea.

●B  ITKE NA TRI FRONTA, IZAZOVI TEK POČINJU

Harizmatični Simeone je svjestan ogromnog uspjeha koji je do sada ostvario sa svojim timom. Međutim, takođe zna da je ovo tek početak velikih izazova ... “Igramo na tri fronta, svaka tri

dana. Sada smo lideri Primere, gdje nas čeka još puno utakmica. Takođe, tu je osmina finala Lige šampiona protiv Milana, dok ćemo u polufinalu Kupa kralja da se dva puta sudarimo sa Real Madridom. Definitivno nam treba što više odmora i kocentracije za završni dio sezone, koji će biti jako, jako težak”, zaključuje argentinski stručnjak. SEMAFOR: Elče - Almerija 1:0 (Erera 58’), Betis - Espanjol 2:0 (Kastro 71’, 89’), Atletiko Madrid - Real Sosijedad 4:0 (Vilja 38’, Košta 72’, Miranda 74’, Dijego 87’), Atletik Bilbao - Real Madrid (sinoć).

59

Aktuelni vladar Njemačke, Evrope i trenutni lider Bundeslige Bajern Minhen pregazio je Frankfurt (5:0), održavši još jedan čas fudbala u nizu ove sezone. U prilog tome ide i činjenica da su svih pet golova postigli različiti igrači (Mario Gece 14’, Frenk Riberi 44’, Arjen Roben 67’, Dante 69’, Mario Man-

džukić 89’). Sada tim Pepa Gvardiole ima čak 13 bodova više od Bajer Leverkuzena, pa minhenska mašina praktično već sada u rukama drži rekordnu 24. titulu šampiona Njemačke. Nirnberg je zabilježio drugi trijumf u sezoni, savladavši Hertu u gostima (3:1), čime je pobjegao iz opasne zone.  A.P.

KRISTIJANO RONALDO

Možda zaigram u Francuskoj Najbolji fudbaler planete Kristijano Ronaldo srećan je u Real Madridu, sa kojim ima ugovor do 2019. godine, ali ... “Možda ću jednog dana živjeti u Francuskoj i igrati za jedan od tamošnjih klubova. Francuska je zemlja koja je draga portugalskom narodu, a i moja majka je radila tamo. To je zemlja koju je zaista volim”, priznao je CR7 u razgovoru za francuski “Telefut”. Već neko vrijeme su Pari Sen Žermen i Monako pokazali interesovanje za “predatora iz Madeire”, a ta dva klupa imaju i platežnu moć da odgovore na njegove visoke finansijske zahtjeve, tako da je u budućnosti zaista sve moguće.  A.P.

DEJVID MOJES

Neslavan rekorder

kola, odnosno sezonu i po je Barselona bila na vrhu Primere, a sada je, nakon toliko vremena, pala sa liderske pozicije - zahvaljujući Atletiko Madridu

● O SAM MINUTA ŠUTNJE ZA “KORNJAČU”

Sada već pokojni Luis Aragonjes, poznat po nadimku “kornjača”, igrao je za Atletiko Madrid punih deset godina (1964 - 1974), nakon čega je vodio klub kao trener u čak četiri navrata (1974 1980), (1982 - 1987), (1991 - 1993) i od 2001. do 2003. godine. Sve to je uklesalo ogromno poštovanje kod navijača “crveno-bijelih”, koji su sa njegovim likom ukrasili tribinu i šutali prvih osam minuta, čime su mu odali počast i ispra-

Novi skalp posrnulog Mančester junajteda režirao je Stouk (2:1), a engleski mediji su odmah kompletirali listu neslavnih rekorda Dejvida Mojesa sa “crvenim đavolima”. To je bio prvi poraz Junajteda u prvenstvu od Stouka poslije 1984. godine, a neugodnu tradiciju protiv aktuelnog šampiona Engleske prekinuli su

i drugi klubovi. Vest Bromvič Albion je pobijedio na “Old Trafordu” prvi put nakon 1978, Njukasl poslije 1972, a Everton prvi put od 1992. godine. Takođe, Svonsi je prvi put trijumfovao u Mančesteru, a zabilježena su i tri uzastopna poraza (Totenhem, Svonsi i Sanderlend), prvi put od 2001. godine.  A.P.


30 SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Crno-plava osveta SERIJA A (22. KOLO)

Atalanta razbila Napoli (3:0) i odužila mu se za bolnu eliminaciju u Kupu, kiša omela Romu i Parmu, goleada u režiji Katanije i Livorna

Sa dva gola srušio svoj bivši klub: Herman Denis (Atalanta)

Aleksandar Popović

P

rije više od 15 dana načinjena je velika nepravda. Napoli je eliminisao Atalantu u osmini finala Kupa Italije, a gol je postigao Lorenco Insinje, kojem se odbila lopta od defanzivca “crno-plavih” Kristijana del Grosa, koji je reklamirao očigledan ofsajd Gonzala Iguaina. Puno se prašine podiglo zbog toga, a klub iz Bergama je juče dočekao svojih pet minuta i slatku osvetu! Sastav Stefana Kolantuona je nadigrao tim Rafe Beniteza i poslao ih kući sa tri gola u mreži, zahvaljujući dvostrukom strijelcu Hermanu Denisu i Maksimilijanu Moralezu.

“Ostvarili smo veliku pobjedu na putu opstanka, što nam je sveti cilj ove sezone. Postigao sam dva gola protiv svog bivšeg kluba, u kojem sam igrao od 2008. do 2010. godine. Naravno, za Napoli me vežu divna sjećanja, ali sam sada u Atalanti i drago mi je što su moji golovi rezultirali ovim važnim trijumfom”, ističe junak Herman Denis, koji je postigao svoj sedmi gol u prvenstvu. A sa druge strane su se Napolitanci i (ne)zvanično oprostili od titule, s obzirom na to da su miljama daleko od vodećeg Juventusa. “Pravili smo abnormalne greške, što nas je jednostavno odvelo u ovaj težak poraz. Nijesmo imali svoj dan, a i igrači nijesu isopštovali dogovor iz svlačionice. Međutim, šta je-tu je, idemo dalje”, naglašava Rafael Benitez. A, duel između Rome i Parme

prekinut je zbog kiše na “Olimpiku” u 9. minutu. Ponovljeni meč će se odigrati 12. marta ili 2. odnosno 9. aprila. Utakmica između posljednje Katanije i 18-plasiranog Livorna bi vjerovatno bila ispraćena kroz rezultate na kraju kola, da dva tima nijesu ponudila pravi spektakl, šest golova - i to sve za 45 minuta drugog poluvremena! Gosti iz Toskane su čak tri puta vodili, ali su Sicilijanci uspjeli da stignu do remija golom Serđa Almirona u finišu fantastičnog dvoboja, nakon kojeg su, nažalost, oba sastava ostala u zoni ispadanja. “Sjajno je što smo se vratili na kraju, ali smatram da smo mogli i do pobjede”, smatra defanzivac Katanije Kristijano Beragi, dok na drugoj strani vlada bijes ... “Razočarani smo zbog remija. Igrali smo sjajno, a na kraju primi-

Večeras “derby della lanterna”, kreće bitka za Đenovu Zavjese 22. kola italijanskog šampionata spustiće se večeras u Liguriji, gdje će Đenova, kao formalni domaćin, dočekati (20.45) gradskog rivala Sampdoriju, u tradicionalno vrelom “derby della lanterna”, odnosno derbiju svetionika. “Spremni smo i u pola noći da igramo sa Đenovom. Čeka nas teška utali treći pogodak iz čistog ofsajda!”, grmio je strateg Livorna Mimo Di Karlo. SEMAFOR: Sasuolo - Verona 1:2

kmica, ali u karnevalskoj atmosferi. Nadamo se najboljem, a ulogu favorita prepuštam rivalu”, jasan je trener Sampa Siniša Mihajlović, dok se njegov kolega na drugoj strani Đan Pijero Gasperini ne slaže ... “Ne znam ko je favorit. Zaista ne znam i ne želim da razmišljam o tome. Sigurno je da će biti veoma inte(Floro Flores 90’ - Manfredini 50’ a.g, Toni 86’), Kijevo - Lacio 0:2 (Kandreva 6’, Kejta 70’), Katanija - Livorno 3:3 (Bergesio 61’, Barientos 75’, Almi-

resantna utakmica, ali se uzdamo i u veću podršku naših navijača, koji bi mogli da nas poguraju do pobjede”, vjeruje Gasp, čiji je tim u prvom dijelu Serije A slavio kao gost 3:0. Do sada su dva rivala odigrala 89 utakmica - Sampdorija ima 32 pobjede, Đenova 23, dok je 34 puta bilo neriješeno. ron 88’ - Emeghara 50’, 77’, Paulinjo 72’ pen.), Atalanta - Napoli 3:0 (Denis 47’, 65’, Moralez 70’). VEČERAS: Đenova - Sampdorija (20.45).


SPORT 31

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

Sastaviće dobar tim za proljeće: Aleksandar Nedović

Oporavljeni Dragojević na meti Veleža

SKLAPA SE MOZAIK

Trio garantuje odličan Rudar Ivan Fatić i Miroje Jovanović su sigurni u dresu Rudara, Blažo Igumanović 90 posto ostaje Jasno je da u prvom dijelu sezone Rudar na papiru nije imao ni približno jak tim kao prethodnih godina, pa je samim tim, kako treneru Mirku Mariću tako i upravi kluba, cilj da Pljevljaci obezbijede respektabilno mjesto na kraju sezone. Međutim, proljeće samo po sebi donosi ljepše dane, uzbudljiviji fudbal, a moglo bi i totalno da razvedri situaciju pod Golubinjom. Tim sa sjevera države mirno trenira, bez prevelike pompe, a trenutno u svom igračkom rosteru imaju tri reprezentativca koja će vjerovatno igrati u nastavku šampionata nekadašnji član nacionalnog tima i bivši fudbaler Intera Ivan Fatić je dogovorio saradnju sa Pljevljacima, Miroje Jovanović je i do sada bio u Rudaru i vjerovatno neće mijenjati sredinu, a na pragu istog je i Blažo Igumanović. Fenomenalni ljevak je bio pola godine u kazahstanskoj Astani, a ugovor sa sedmoplasiranom ekipom našeg prvenstva mu ističe na

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

ljeto. “Tu sam u Rudaru, treniram sa njima, radim sve kako treba i jedino ako ne izađe neka prilika za inostrani angažman, otići ću. Znači, velike su šanse da budem ovdje do kraja ugovora”, rekao nam je Igumanović koji je ubilježio jedan kvalifikacioni nastup za Crnu Goru u meču protiv San Marina (3:0). Oko pomenute trojke će se vjerovatno i “vrtjeti” cijela igra Rudara - samim tim, Pljevljaci bi do kraja sezone mogli i da jure mjesto koje ide u Evropu. Nijesu daleko, sedam bodova je razlika koja se može stići bez ikakvih problema. “Mogu da kažem da imamo veoma dobar tim, atmosfera je odlična i treniramo veoma dobro. Tu je takođe i pojačanje iz Jagodine, napadač Kosta Bajić koji se već dobro uklopio i mogao bi da bude pun pogodak. Možemo mnogo toga da napravimo ukoliko sve bude kako treba”, optimistično je poručio Igumanović. U.R.

Duga pauza od tri mjeseca i operacija šake je sada samo loša prošlost za crnogorskog golmana Andrije Dragojevića. Talentovanog 22-godišnjeg čuvara mreže revizori našeg loptanja zanaju iz dresa Lovćena, pogotovo u prethodnom dijelu sezone kada je pozajmljen iz OFK Beograda imao sjajnu jesen i jedan je od najzaslužnijih za treće mjesto Cetinjana. “Konačno sam, nakon tri mjeseca, skinuo gips sa šake nakon te bezazlene povrede. Sada, sve ide svojim tokom, počeo sam da treniram kako treba”, poručio nam je Dragojević. Saradnja sa Lovćenom je završena, OFK Beograd je već otputovao na pripreme, tako da su male šanse da će se mladi golman izboriti za “jedinicu” - priliku za minutažu će možda imati u Bosni i Hercegovini. “U Lovćen se na vraćam, ali tim momcima želim sve najbolje i vjerujem da će osvojiti Kup Crne Gore. Čelnici OFK Beograda se vode politikom da prvi golman mora biti iskusniji po godinama od svih igrača, ali dobio sam poziv od Veleža iz Mostara. Postoji šansa da odem tamo”, poručio je Dragojević. U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

GRBALJ

Nedović (ne) brine što nema pojačanja Ne ide baš sve kako treba u Radanovićima - Grbalj je tokom zimskog prelaznog roka pretrpio najveći odliv igrača, a što se tiče dolazaka još uvijek se ne može reći da su napravili dobar posao. Transfer rok u Crnoj Gori je počeo prošle nedjelje tako da uprava “trikolora” još ima vremena da nađe zamjene za Ivana Delića (otišao u Vlazniju), Petra Vukčevića (Mladost), Kenana Ragipovića (Novi Pazar), Lazara Martinovića (Petrovac) i Semira Agovića (Husvarna, Švedska). Za sada jedini novajlija u timu je Armin Kalić iz OFK Beograda, a nesporno je da je najveća želja stratega Aleksandra Nedovića vezista Stevan Luković - mladi igrač Crvene zvezde je bio u Grblju, igrao veoma dobro, ali... “Za sada je sve po starom. Još nema pojačanja i svakako da to pomalo brine, ali nadam se da ćemo uspjeti da angažujemo neke igrače. Svakako da ćemo, uko-

liko iskoči još koji talenat iz naše škole, pružiti mu priliku u prvom timu. To je politika kluba koje se uvijek pridržavamo”, poručio je Nedović. Mladi talentovani stručnjak je zadržao nekoliko imena koja su bila okosnica tima - na golu je sjajni Mileta Radulović, defanzivu drži Igor Radusinović, dok je u ofanzivi Nikola Ašćerić, momak od kojeg se očekuju golovi u drugom dijelu sezone. A, možda i najveće pojačanje bi bilo ukoliko ostane Branislav Janković odlični vezista mlade reprezentacije je bio na pragu angažmana u Bundesligu, ali da li je zatajilo oko obeštećenja koje je tražio Grbalj (150.000) ili negdje drugo, ne zna se. “Kako sada stvari stoje, Janković će vjerovatno ostati do kraja sezone sa nama jer se prelazni rok završio u većem dijelu Evrope. Naravno da će nam biti od velike pomoći”, poručio je Nedović. U.R.

DEČIĆ

Sa Orahovcem je status kvo Iskusni fudbaler i veliki majstor Sanibal Orahovac odrađuje pripreme sa ekipom Dečića, igra prijateljske utakmice, ali još se ne zna da li će na proljeće biti član Dečića. Prekaljeni 35-godišnji krilni vezista je na papiru igrač Mladosti za koju je, zbog povreda i dvije operacije, nastupio samo osam puta. Nakon operacije koljena i oporavka Orahovac nije nastupao za Mladost, već se priključio Tuzanima čiji sportski direktor Bahrudin Ranja Šabanadžović vjeruje da će moći na njega da računaju tokom proljeća. “Naša uprava ima dosta korektan odnos sa čelnicima Mladosti i vjerujem da neće biti problema oko papira za Orahovca. Sanibal je izrazio želju da karijeru nastavi gdje je počeo, a to je u Dečiću. Mi smo spremni da mu to pružimo i, ukoliko ga zaobiđu problemi sa povredama, vjerujem da nam može biti od velike koristi”, poručio je Šabanadžović. Navodno, Orahovac je arbitražnom sudu predao Mladost, ali konačne odluke još nema - vidjećemo da li će uprava “romantičara” dozvoliti Orahovcu da se preseli u Dečić, s obzirom na to da je u neku ruku popularni Sani samovoljno napustio tim sa Starog aerodroma. Posljednje mjesto u prvom dije-

Brzo će se znati u kojem će klubu igrati: Sanibal Orahovac u dresu Mladosti lu šampionata je upalilo alarm u Tuzima - čelnici su se “bacili” u lov na pojačanja - među svježim novajlijama su golman Saša Ivanović, a kako sada stvari stoje iskusni bek Bracan Popović je blizu Dečića. “Popović je tu sa nama, trenira i vidjećemo šta će biti. Svakako da nam treba još pojačanja i gledaćemo da pojačamo ofanzivnu liniju. U drugom dijelu moramo prije svega poraditi na realizaciji”, poručio je Šabanadžović. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


Pakleni ponedjeljak veče na “Itihadu”: Geri Kejhil (Čelsi) i Jaja Ture (Siti)

PREMIJER LIGA, 24. KOLO

Atomski sudar na istoku Mančestera Pakleni napad ili čelična odbrana - Mančester siti od 21h u superderbiju dočekuje Čelsi Kosta Bošković

M

ogu da im prigovaraju kako nemaju svijetlu istoriju, da su slavu kupili novcem, ali glavna istina u njihovim pričama je da su trenutno oni simbol fudbala u Engleskoj! Mančester siti i Čelsi, kakva dva tima, kakva fudbalska poslastica za ponedjeljak veče stiže sa Ostrva. Oba tima su u samom vrhu Premijer lige, oba prepuna vanserijskih fudbalera, predvođena sjajnim trenerima. Po mnogima glavni su favoriti za titulu, a njihov način na koji ove sezone izlaze na kraj sa rivalima garantuje atomski fudbal na istoku Mančestera, u domu “građana”, Itihadu. Raspucani “građani” ili čelični “plavci” - spektakl počinje od 21 sat.

Jaja Ture, David Silva, Vensan Kompani, Alvaro Negredo, Fernandinjo i društvo sa jedne, a Eden Azar, Samuel Eto, Frenk Lampard, Oskar, Džon Teri i ostali sa druge. Manuel Pelegrini ili Žoze Murinjo? Ultrazvijezde i veliki stručnjaci, a prema najavama sa Ostrva i jedna crnogorska zvijezda pojaviće se večeras u ovom superderbiju...

● OSTRVSKI MEDIJI:

JO-JO NAPADA ČELSI

Stevan Jovetić, naš maestro, zaboravio je na povredu koja ga je dugo držala van terena, protiv Totenhema postigao prvi (super) gol u Premijer ligi, a prema najavama medija u Engleskoj večeras će od početka biti u sastavu Mančester sitija. Serhio Aguero je povrijeđen, a između Negreda, Jovetića i Edina Džeka, Manuel Pele-

8

pobjeda zaredom ostvario je Mančester siti u Premijer ligi - prvi put još od sezone 1946/1947. grini će izbarati prvu dvojicu za “startnih 11”. O derbiju iz “građanskog” ugla govorio je upravo čileanski stručnjak. “Često se kroz medije pominje da će ovaj meč odlučiti šampionsku trku, ali se sa tim apsolutno ne slažem”, jasan je Pelegrini. “Osim što će i nakon ovog duela imati još mnogo da se igra do kraja, tako su tu i Arsenal, Liverpul i Everton koji još uvijek imaju šanse da na kraju budu prvi. Postigli smo mnogo go-

Arsenal prespavao na vrhu Čekajući derbi na Itihadu Arsenal je juče na svom “Emirejtsu”, golovima povratnika OkslejdČembrlena, savladao Kristal Palas (2:0) i tako bar do večeras ponovo se vratio na vrh Premijer lige. U drugom meču dana Liverlova ove sezone, najviše od svih timova i moji igrači dobro znaju da je napad najbolji način da se savlada Čelsi”.

● MURINJO: SITI JE

FANTASTIČAN, ALI...

S druge strane, Čelsi ponovo izgleda kao paklena mašina koja gazi sve pred sobom - baš kao u najboljim danima pod Žozeom Murinjom! Miris trofeja ponovo se osjeća na nebu iznad “Stemford Bridža”, a baš je trofeje i “Specijalni” pomi-

68

golova postigao je Mančester siti u dosadašnjem dijelu Premijer lige - najviše od svih timova

pul je zahvaljujući antologijskom kiksu Kola Turea (neshvatljivo “asistirao” Aničebeu za gol Vest Bromvič Albiona) ostavio dva boda u Birmingemu (1:1). Gol za redse djelo je, naravno, Danijela Staridža.

20

golova primio je Čelsi u dosadašnja 23 kola Premijer lige - najmanje od svih timova njao kada je govorio o večerašnjem meču. “Mančester siti je fantastičan tim, znamo da nas čeka težak posao u gostima, ali i prethodnih godina su imali nevjerovatne igrače u svojim redovima, a osvojili su jednu Premijer ligu i nekoliko kupova, dok se u Evropi uopšte nijesu proslavili. Mislim da su morali osvojiti više. Međutim, ponavljam, fantastičan su tim, dobro ukomponovan i očekujem od njih još trofeja”, u svom stilu je duel na “Itihadu” na-

PREMIJER LIGA VBA - Liverpul 1:1 (Aničebe 67 - Staridž 24) Arsenal - K. Palas 2:0 (Okslejd-Čemberlen 47, 73) 1. Arsenal

24

17

4

3

47:21

55

18

2. Man. Siti

23

17

2

4

68:26

53

18

3. Čelsi

23

15

5

3

43:20

50

17

4. Liverpul

24

14

5

5

58:29

47

14

5.Everton

24

12

9

3

37:25

45

14

6. Toten.

24

13

5

6

31:32

44

13

7. Man. Jun

24

12

4

8

39:29

40

13

8. Njukasl

24

11

4

9

32:31

37

12

9. S’ton

24

9

8

7

34:27

35

11

10. A. Vila

24

7

6

11

27:34

27

11

11. Stouk

24

6

7

11

24:38

25

9

12. Svonsi

24

6

6

12

29:35

24

9

13. Hal

24

6

6

12

23:30

24

9

14. S’lend

24

6

6

12

25:36

24

9

15. Norič

24

6

6

12

19:37

24

8

16. VBA

24

4

11 9

28:34

23

7

17. K. Palas

24

7

2

15

15:33

23

7

18. V. Hem

24

5

7

12

24:33

22

7

19. Kardif

24

5

6

13

19:41

21

5

20. Fulam

24

6

1

17

22:53

19

3

javio Murinjo, koji ni na ovom meču neće moći da računa na Fernanda Toresa, momka koji je riješio duel u prvom dijelu sezone (2:1) kada je iskoristio grešku Džoa Harta i Matije Nastasića. Siti ili Čelsi - superderbi savremene Engleske!


PONEDJELJAK, 3. 2. 2014. brOJ 754 GODINA III

33 ŽENA ORUŽJE ZAVOĐENJA

Kako pravilno nanijeti parfem Bitna stvar prije nego što krenete u kupovinu parfema jeste da razmislite kakav parfem želite. Da li je to neki intenzivniji, neutralniji, cvjetni ili neki potpuno dugačiji? Odaberite uvijek onaj koji odgovara vašim osjećajima i prijatnosti. Kada isprobavate parfem, nanesite ga na vrat ili zglob, a zatim sačekajte bar pola sata da biste ga doživjeli na pravi način. Doživljaj nikad nije isti kada ga isprobate odmah i kada ga nosite jedno određeno vrijeme. Za svakodnevnu upotrebu, preko dana, dobar izbor je i toaletna voda

jer ona daje diskretan miris. Kako nositi parfem? Parfem reaguje u dodiru s kožom i jedinstven je za svaku osobu. Poznato je oružje zavođenja, ali i bez obzira na to, nanesite ga na određena strateška područja: vrat, dekolte, oko uveta, unutar ručnog zgloba, na dekolte, zglobove, zadnji dio koljena. Međutim, pripazite da ne pretjerate, ali i da ga ne špricate bezveze po svojoj odjeći. Svaki materijal reaguje drugačije na određene parfeme. (Prva)

NJEGA

Pet namirnica za hidriranu kožu

MODA I ASTROLOGIJA

Oblačite se prema zodijaku

H

oroskop može da otkrije vaš stajling. Tako su Ribe lude za cipelama, a Škorpije za crnom bojom. Rak obožava luksuzan donji veš, Jarac klasiku, a Djevica izazovnu garderobu. Vodolije su operisane od stila, dok je Vaga modna ikona među znakovima. Saznajte koji još modni stil krasi vaš znak.

Ovan Kad govorimo o modi i odjevanju, Ovnovi su pravi trendseteri. Imaju dobar ukus, ali ponekad mogu da izgledaju smiješno u nekim savremenim odjevnim kombinacijama. Njihov stil je sportski i opušten, vole jarke boje i moderni izražaj koji privlači pažnju okoline. Bik Bikovi kupuju najskuplju dizajnersku odjeću, ali ne žele da iz ormana izbace stare komade. Muškarci Bikovi imaju mišićavu građu, pa cijene suptilnost formalne odjeće koja im i dobro stoji. Smeđe i pastelne nijanse odgovaraju njihovom temperamentu. Žene Bikovi treba da izbjegavaju oskudne majičice, a umjesto njih da biraju elegantne haljine. Blizanci Svestrani Blizanci u ormanu imaju odjeću za svaku priliku, od elegantne poslovne odjeće do opreme za slobodno penjanje. Ipak, ne zamaraju se previše odjevnim kombinacijama. Preferiraju odjeću koja se lako pere i kombinuje. Rukavice, narukvice, prstenje spadaju im među omiljene modne dodatke, a slabi su i na torbe i aktovke. Rak Rakovi se oblače prema raspoloženju. Mijenjanjem Mjesečeve faze,

mijenja se i njihov ukus. Ljupko varljiv, ovaj znak voli da nosi luksuzno seksi donje rublje ispod konzervativne odjeće. Kad je u pitanju nakit, vole srebro i bisere. Omiljeni modni dodatak im je ručni sat, a omiljena odjeća pidžama. Lav Lavovi prate modu i nose elegantnu odjeću lijepog kroja, koja privlači pažnju. Obožavaju šljokice, saten i svilu, a često nose odjeću sa životinjskim printevima i vještačko krzno. Lavovi su veliki fanovi modnih brendova i obično preferiraju jednog ili dva dizajnera. Djevica Djevice su lako uočljive, jer uvijek izgledaju vrlo uredno i čisto. Nose izazovne komade, a mogu da izgledaju senzacionalno čak i u ležernoj odjeći. Tajna njihovog izgleda je u detaljima. Vaga Vaga je modni stručnjak Zodijaka. Ona zna najnovije trendove i najbolji izgled sezone. Muškarci i žene Vage mogu da izgledaju vrlo seksi i privlačno u svakoj odjeći. Providne tkanine, lepršavi materijali i pastelne boje su im omiljene. Škorpija Škorpije su najseksepilniji znak Zodijaka. Za njih je odjeća sredstvo zavođenja. Ovaj znak voli crnu bo-

ju, ali i tamnoplavu ili tamnocrvenu. Svaka Škorpija ima omiljeni par crnih pantalona. Strijelac Nezavisni Strijelci se ne rukovode modom, ali pokušavaju da stvore sopstveni stil, što ponekad može izgledati kao prava katastrofa. Pošto su stalno u pokretu, Strijelci imaju više farmerki, majica, trenerki i debljih jakni u ormanu. Jarac Kada je u pitanju odjeća, Jarac jednostavno želi najbolje. U njihovom ormanu nećete naići na sintetičke tkanine. Poznati su po lijepim nogama, tako da Jarčevi preferiraju uže pantalone i suknje sa dubokim prorezima. Sve ostalo u njihovoj garderobi je klasično i po mjeri. Ne nose previše nakita, ni drugih modnih dodataka. Vodolija Vodolije se uopšte ne zamaraju modom. Nemojte se začuditi ako ih vidite u trodjelnom odijelu sa vojničkim čizmama ili u trenerci sa elegantnim cipelama. Njihovom karakteru odgovaraju asimetrične linije. Često ih možete vidjeti u vintaž trgovinama. Ribe Ribe su jednostavne, a njihova odjeća odražava njihovu posebnost. Garderobom ističu osjetljivu i osjećajnu narav. Ovi sanjari vole lepršavi šifon, svjetlucavu svilu i plavu boju. Žene Ribe često biraju haljine ili suknje radije nego pantalone, a muškarci Ribe prilikom odijevanja više pažnje obraćaju na udobnost nego na stil.

Ovsena kaša Ovsena kaža je puna vode koja koži vraća sjaj. Takođe je odličan izvor mangana, koji podstiče proizvodnju proteina, uključujući kolagen i elastin i štiti ćelije kože od oštećenja nastalih uticajem slobodnih radikala. Tunjevina Omega tri masne kiseline iz tunjevine održavaju membrane ćelije i na taj način štite i održavaju vlažnost kože. Tunjevina i losos su takođe izvori vitamina B, koji je veoma bitan u zimskim danima. Spanać Pored toga što je bogat vitaminom A koji jača kožu, spanać takođe sadrži fitohemikalije i folate koji održavaju vlažnost. Avokado Voćka koja se ne nalazi tako lako kod nas, posebno ne u zimskom periodu, ali ako je negdje ugledate, obavezno priuštite sebi, s obzirom na to da je avokado bogat vitaminima C i E, kao i monozasićenim mastima koje održavaju vlagu.

Pomorandže Pomorandže su same po sebi pune vode, tako da ih već to čini odličnom hranom za kožu. Takođe sadrže vitamin C, vitamin rastvorljiv u vodi koji kao antioksidant štiti organizam, uključujući i ćelije kože od štetnih slobodnih radikala. Vitamin C proizvodi i kolagen, koji je osnovni protein u organizmu zadužen za održanje kože, kostiju i tkiva.

HIGIJENA

Vodite računa o zdravlju noktiju Kako ukloniti kožicu? Zanoktice nikada ne treba sjeći, jer one učvršćuju nokte i štite ih od infekcija. Ako želite da ih učinite što manje vidljivima, natopite prste pet minuta u posudi s toplom vodom u koju ste stavili nekoliko kapi limunovog soka, zatim ih dobro obrišite i nanesite na zanoktice hranljivu kremu na bazi biljnih masti. Može li se spriječiti pucanje kožice? Kožica oko nokta puca ako je sječete makazicama ili ako je koža ruku izgubila elastičnost. Kako biste to spriječili, morate redovito hidrirati kožu ruku. Zašto nokti pucaju? Lomljivi i osjetljivi nokti skloni su listanju i pucanju, a uzrok tome je starenje keratinskih slojeva nokta do kojeg dolazi iz raznih razloga. Na primjer, ako upotrebljavate sredstva za čišćenje koja ne poštuju pH kože ili zbog preagresivnog manikira. Zašto su nokti ponekad porozni? Odebljali nokti koji su poprimili bjelkastu boju mogu ukazivati na poremećaj u radu bubrega, srca ili metabolizma, pa je u tom slučaju

najbolje otići na ljekarski pregled. Kako čistiti nokte? Prljavštinu nataloženu ispod nokta nemojte pokušavati da uklonite šiljastim predmetom jer biste mogli da povrijedite tanku unutrašnju opnu, a nečistoća bi onda lako izazvala infekciju. Rješenje? Na vlažnu četkicu stavite malo sode bikarbone i nježno trljajte područje ispod noktiju dok ne uklonite svu nečistoću, zatim isperite. (Jutarnji.hr)


34 ŽENA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

NJEMAČKA STUDIJA

Problemi sa začećem razdvajaju parove

Prijevremena penzija za despresivne P

osljedice su dugoročne, a osjećaju ih ne samo oboljeli već i poslodavci. Tokom 2012. godine su zaposleni u Njemačkoj, koji pate od psihičkih oboljenja, sa radnog mjesta odsustvovali u prosjeku 34 dana. Najnovija studija pokazuje da je sve veći broj onih koji zbog psihičkih oboljenja moraju u prijevremenu u penziju.

Svaka druga osoba koja je prijevremeno otišla u penziju u Njemačkoj u 2012. godini, to je učinila zbog psihičkih oboljenja ili poremećaja. Od 2001. mnogo toga se promijenilo. Prije svega se povećao broj oboljelih od depresije (za čak 96 odsto), od raznih poremećaja ponašanja i ličnosti (za 74 odsto), kao i od raznih zavisničkih oboljenja (za 49 odsto). Manjak terapijskih mjesta i duga lista čekanja Ove brojke su, prema mišljenju profesora i psihoteraputa Rajnera Rihte-

ra, alarmantne. “Čini se premalo kako bismo spriječili prijevremeni odlazak u penziju zbog psihičkih oboljenja. Psihički bolesne osobe u Njemačkoj čekaju i do tri mjeseca na prvi termin kod nekog psihoterapeuta. To je previše vremena. Mnogi odustaju prije vremena i nikada ni ne odu na terapiju”, kaže ovaj stručnjak. Prema procjenama Savezne komore psihoterapeuta, u Njemačkoj je tek jedna trećina psihički bolesnih ljudi krenula na terapiju. “A problemi koji se ne liječe postaju

hronični, što je najčešći razlog za prijevremeni odlazak u penziju”, objašnjava Rihter. Prije svega je neophodno ojačati mrežu savjetovališta, koja bi trebalo da postoje i u samim preduzećima. Jer preventivno djelovanje je najvažnije. Ukoliko se na vrijeme prepoznaju opasnosti od obolijevanja, trebalo bi razmisliti o poboljšanju uslova rada. Ništa manje bitno je i olakšati pristup stručnim službama, prevashodno u dobijanju termina u ambulantama. Podnošenje zahtjeva sa fatalnim posljedicama Drugi dodatni veliki problem je nedostatak saradnje bolnica i rehabilitacionih ustanova, kao i između zdravstvenih i penzionih osiguranja. Rihter navodi kako se vrlo često događa da zbog manjka ili jednostavno loše koordinacije i saradnje između ovih

ustanova, pacijenti na rehabilitaciju moraju da čekaju i do šest sedmica – što je za psihički oboljele jednostavno predugo. “Ne čini se dovoljno kako bi se pomoglo pacijentima, odnosno, osiguranicima da ozdrave i ponovno postanu radno sposobni”, naglašava Rihter. Naprotiv, zdravstvena osiguranja u Njemačkoj uveliko profitiraju od prijevremenog odlaska u penziju svojih osiguranika. Primjera radi, zdravstvena osiguranja od psihički oboljelih osoba sa ograničenom radnom sposobnošću, mogu da zatraže da podnesu zahtjev za boravak u nekoj ustanovi za rehabilitaciju. Ono što mnogi ne znaju jeste da se taj zahtjev, ukoliko bude odbijen (zbog slabih izgleda za uspješan ishod terapije), po automatizmu pretvara u zahtjev za prijevremeni odlazak u penziju.

Nedavno sprovedeno dansko istraživanje pokazalo je da parovi kojima je teže da začnu rjeđe ostaju zajedno. Naučnici Danskog istraživačkog centra Udruženja za izučavanje kancera pratili su veze parova nakon što su ovi prvi put zatražili pomoć zbog svojih problema s plodnošću. U istraživanju je učestvovalo više od 47.500 žena i to u periodu od 1990. do 2006. godine. Rezultati su pokazali da su žene koje nijesu postale majke u narednih 12 meseci nakon što su zatražile pomoć podnijele zahtjev za razvod ili okončale vanbračnu vezu čak tri puta češće nego žene kojima je liječenje uspjelo. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su 29. januara 2014. u naučnom časopisu “Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica”, magazina Nordijske federacije Udruženja ginekologa i akušera. “Rezultati do kojih smo došli pokazali su da neuspjelo liječenje od neplodnosti utiče na trajanje veze”, potvrdila je autorka studije Trile Kristina Kjaer. I ranija istraživanja su pokazala da su žene češće više pogođene neuspješnošću liječenja. Žene koje ne uspijevaju da začnu su pod velikim stresom, što, naravno, negativno utiče na kvalitet njihovog života. Međutim, neke studije su utvrdile da ova životna prepreka ponekad još više zbliži parove i da oni, nakon toga, izgrade još stabilniji odnos.


ŽENA 35

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

OSIGURAJTE DOBAR SAN

Vodič za kupovinu dušeka

N

JE

gelom. Međutim, i dušeci od lateksa i memorijske pjene isto će dobro rasteretiti vaša leđa za nešto manje novca. Ako volite prirodne materijale i možete izdvojiti veće količine novca, odaberite lateks. Ako ste alergični, za vas su dušeci od lateksa, memorijske pjene ili gela. Dušeci memorijske pjene su u posljednje vreme veoma popularni. Napravljeni su od poliuretanske pjene koju karakteriše elastičnost, mekoća i antialergijska svojstva. Postoje i oni od hladno izlivene pjene. Oni su takođe napravljeni od poliuretana, ali posebnim postupkom, bez dodataka štetnih hemikalija. Prednosti ovih dušeka su što se prilagođavaju obliku tijela, dobro raspore-

đuju težinu tijela, otporni su na insekte, gljivice i grinje. Njihove mane su kraća dugovječnost od lateksa i dušeka sa oprugama, slabije propuštaju vazduh, memorijska pjena nije prirodan materijal, a nikako nijesu za osobe koje imaju napade vrućine. Dušeci od lateksa su napravljeni od mekanog sunđera koji se dobija od mlijeka kaučuka, veoma su elastični, dugotrajni i higijenski. Postoji i sintetički lateks, a neke vrste madraca se izrađuju od mješavine prirodnog i sintetičkog lateksa. Zbog toga, ako želite madrac od 100 odsto prirodnih materijala raspitajte se kod proizvođača da li je dušak napravljen samo od prirodnog ili od mješavine lateksa. (Mondo)

NJEGUJTE KOŽU

Koje su najčešće greške prilikom tuširanja Tuširanje svima predstavlja svojevrsnu antistres metodu u toku dana kada se opuštate i spremate za spavanje. Međutim, postoje izvjesne greške koje činimo pod tušem i koje mogu da naškode našoj koži i zdravlju. Evo koje su to greške: 1. Dugo se tuširate vrelom vodom Naravno da svi volimo da se istuširamo toplom vodom nakon napornog dana, ali previše topla voda jednostavno nije dobra za vašu kožu. Vrela voda skida prirodna ulja i vlažnost tako ostavljajući vašu kožu bez zaštite, te podložniju ekcemu i drugim osipima. 2. Koristite kupke koje previše pjene Sapuni i kupke koje previše pjene više štete vašoj koži jer skidaju njena prirodna ulja koja proizvodi kako bi se zaštitila od

ZA DO K

spoljašnjih uticaja. Ovakve kupke mogu previše da vam isuše kožu i učine je osjetljivom. Najbolje je da se odlučite za neutralnije proizvode. 3. Ne isperete sapunicu u potpunosti s vašeg tijela Sigurno vam se dosta puta dogodilo da izađete iz kade, a da niste neki dio tijela dovoljno isprali vodom, pa se sapunica zadržala na vašoj koži. Mnogi dermatolozi upozoravaju da loše ispiranje zpravo rezultira iritacijom kože i njenom suvoćom. 4. Nakon tuširanja stavljate masku na lice Mnoge dame vole nakon tuširanja da stave masku na lice kako bi u potpunosti očistile pore. Zapravo dermatolozi savjetuju da masku za lice stavljate prije tuširanja ili prije umivanja kako ne biste previše isušili kožu. (b92)

PSIHOLOGIJA

TO RA

P I TA

Uticaj sna na naše zdravlje je neprocjenjiv, zato je veoma bitno da imamo dobar krevet, jastuk i dušek. Evo u čemu je razlika između dušeka sa oprugama, memorijskom pjenom, od lateksa... Dušeci sa oprugama su najstariji. Međutim, pristalice alternativne medicine upozoravaju da metal može imati negativan uticaj na zdravlje - poput antene koja privlači elektromagnetna zračenja. Prednosti dušeka sa oprugama: pruža optimalnu potporu svakom dijelu tijela, dugotrajni su, udobni. Međutim, nijesu otporni na grinje, gljivice i insekte. Još nekoliko savjeta Ako imate izrazite bolove u kičmi, vratu ili krstima odaberite dušek s

Poštovani, Visoka sam 164 cm, prije godinu dana počela sam naglo da se gojim i za godinu dana sam se ugojila 15 kg, tako da sada imam 69 kg. Od kako sam počela da se gojim prestala sam da jedem bijeli hljeb, slatkiše, sokove, ostalu hranu normalno jedem kao i ranije. Strogo vodim računa o ishrani, te izbjegavam svu masnu i kaloričnu hranu, ali se kilogrami neprestano povećavaju. Posljednjih mjesec dana imam bolove u predjelu želuca, kada unesem većinu namirnica. Što se metabolizma tiče, normalno funkcioniše. Da li je moguće da je u pitanju poremećaj hormona? Poštovana, Naravno da je moguće da je problem hormonske prirode, s obzirom na to da vodite računa o ishrani, a kilogrami se ne smanjuju. Potrebno je da se javite na pregled doktoru endokrinologu, a zbog problema za želucem gastroenterologu. Nakon obavljenih pregleda i potrebnih ispitivanja, kada se utvrdi razlog vaše prekomjerne težine, javite se nutricionisti. (Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Šta ne treba reći depresivnoj osobi

ISTRAŽIVANJE

Ko je podložniji stresu Napetost i nervoza danas su sastavni dio života savremenog čovjeka, napisani su brojni tekstovi o stresu i iznijete razne dijagnoze do kojih takvo stanje dovodi. Ipak, stručne analize su pokazale da nijesu svi jednako podložni ovom stanju. * Hormon stresa je niži kod ljudi koji kasnije ustaju. * Žene su više izložene nervozi i napetosti od muškaraca. * Zaposlene majke imaju viši nivo stresnih hormona od zaposlenih, udatih žene bez djece. Ipak, nivo ne raste sa brojem dece. * Osobe koje se rano odvoje od majke tokom života su sklonije stresu. * Čak 70 do 80 odsto svih posjeta ljekaru je zbog bolesti, koje su direktno izazvane stresnim životom.

* Kod izrazito anksioznih ljudi, koji konstantno osjećaju strah i tjeskobu, vjerovatnoća da će doživjeti srčani udar je četiri i po puta veća. * Napetost podiže i krvni pritisak, dovodi do bolesti srca i krvnih sudova. * Dugotrajni stres izaziva izostanak menstrualnog ciklusa ili ovulacije, impotenciju i probleme u seksualnim odnosima. * Hormoni stresa mogu da uspore varenje, rast, reprodukciju i oslabe imunološku moć organizma. * Kortizol, koji se oslobađa kada smo napeti i pod adrenalinom, podstiče metabolizam, utiče na gojaznost i pojavu dijabetesa. * Svakodnevna nervoza doprinosi i alkoholizmu, gojaznosti, zavisnosti od cigareta, sklonosti ka samoubistvu. (Novosti)

PROMIJENITE ISHRANU Depresivnoj osobi može da se pomogne, ali je bolje da to učine stručnjaci. Prijatelji, porodica i partner su tu samo da podrže depresivnu osobu, ali veoma pažljivo. Evo šta nikako ne bi trebalo da izgovorite. “Znam kako se osjećaš” “Empatija je pozitivno osjećanje, ali ukoliko nijeste sami bili u depresiji, ne možete da znate kako se onaj drugi osjeća”, kaže za “Hafington post” profesor na odjeljenjima psihijatrije i neurologije na Univerzitetu Džon Hopkins, dr Adam Kaplin. “Gore glavu” Ovom izjavom trivijalizujete nečije teško stanje. “Misli pozitivno”, “proći će”... su samo puke riječi. Depresivne osobe istovremeno imaju i problem sa koncentracijom, izražavanjem volje, željama. Zato je besmisleno nekom reći da, na primjer, pozitivne misli mogu da

mu pomognu. Umjesto toga, budite prisutni, slušajte tu osobu. “Moraš biti jak za svoju djecu” Kada pokušavate da utješite nekoga sa depresijom ko ima i djecu, stvar je komplikovanija. Umjesto usmenih savjeta, bolje organizujte porodični izlet, roštilj, možda neko putovanje. Vi time ne optužujete nikoga, ne osuđujete depresivnu osobu da je loš roditelj, već nudite pomoć ali pametno i diplomatski. “Nekima je gore nego tebi” To nikoga neće utješiti, naročito ne depresivnu osobu. Ta fraza se upotrebljava kada ne znam šta drugo da kažemo. Onome kome nije dobro ne treba prizivanje tuđe nesreće već rješenje za njegovu, ličnu patnju. “Dajte depresivnoj osobi perspektivu, a ne fraze. Najgori dio derpesije je sužavanje vidnog polja. Te osobe kao da žive u cijevi i ne vide opcije”, kaže Kaplan.

Ubrzajte metabolizam Masna i pržena hrana, nezdrava pića, alkohol i ljekovi, glavni su neprijatelji jetre koja u tijelu ima funkciju filtera koji čisti organizam od štetnih sastojaka. Evo nekih namirnica koji će je očistiti. 1. Bijeli luk - podstiče lučenje enzima koji pomaže organizmu da izbaci toksine. 2. Citrusi - bogati vitaminom C citrusi su snažan antioksidans koji pomaže jetri da se brže toksina. 3. Cvekla i šargarepa - obje su bogate flavonoidima i beta karotenom čime stimlišu rad jetre. 4. Zeleni čaj - sastojak katehin kojim je ovaj čaj bogat snažan je antioksidans koji čisti organizam. 5. Zeleno lisnato povrće - spanać, kelj, blitva i salata su jako do-

bri u neutralisanju i izbacivanju toksina i krvi. 6. Ananas - prepun je vitamina C, a djeluje i kao prirodni dijuretik koji vaše tijelo oslobađa od toksina. 7. Menta - lišće mente je bogato flavanoidima koji djeluju kao snažan antioksidans. 8. Đumbir - vrlo moćan antioksidans koji ubrzava metabolizam i pomaže kod izbacivanja masnoće iz tijela. 9. Orasi - sadrže velike količine omega-3 masnih kisjelina koje su zaslužne za ubrzanje procesa detoksikacije. 10. Kupus - baš poput brokolija, snažno djeluje na enzime jetre koji regulišu i podstiče njen rad. (Superžena)


36 ŽENA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

PRAVI IZBOR ZA ZIMSKE DANE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Štrudla

SASTOJCI:

250 g sira 250 g margarin a 250 g brašna bjelance so prašak za pecivo (pola kesice) kim za posipan je

Lovačka šnicla

Najukusnije pite

Sitno nasjeckajte kandirane pomorandžu i limun. Na kockice isjeckane kajsije i šljive pomiješajte sa suvim grošđem, prelijte rumom i ostavite da odstoji 8 sati. U posudu prosijte brašno, u sredinu ulijte kvasac razmućen s malo mlakog mlijeka i kašicicom šećera, lagano ga pomiješajte s brašnom pa ostavite 15 minuta da se zapeni. Dodajte ostatak mlijeka i šećera, mljeven badem, so, aromu i 200 g omekšalog maslaca. Tijesto potom premijesite i razvaljajte u pravougaonik debljine 2 cm. Premažite ga ostatkom maslaca, pospite kandiranim voćem, orasima i voćem natopljenim u rumu, urolajte po dužoj stranici, stisnite krajeve i ostavite kolač još 30 minuta da se diže. Pecite oko sat u rerni zagrijanoj na 200 stepeni.

SASTOJCI:

1/2 kg junećih šn icli veća glavica lu ka 3-4 dl kuvanog paradajza origano, bosilja k 2-3 kisjela kras tavca 3 barena jajeta so, biber sušeni začini, po želji

Slani štapići Rernu zagrijte na 180 stepeni. Zamijesite tijesto od margarina, sira, brašna i praška za pecivo i posolite po ukusu. Dobro umiješeno tijesto ostavite u frižideru oko 20 minuta. Tijesto rastanjite na debljinu od 1 cm i sjecite štapiće, a zatim ih premažite bjelancetom i pospite kimom. Štapiće pecite u zagrijanoj rerni dok blago ne porumene, oko 10-15 minuta.

Šnicle izlupajte, začinite po ukusu i samo s jedne strane uvaljajte u brašno. Stavljajte na zagrijano ulje onu stranu koja nije s brašnom. Pržite tek toliko da se uhvati korica. Izvadite iz masnoće i stavite na toplo. U istu masnoću stavite luk isječen na listiće i pržite do zlatnožute boje. Nalijte paradajz, vratite šnicle, dodajte krastavce i jaja, prethodno isječena na kolutiće. Sve ovo treba da ostane u saftu. Na blagoj temperaturi, uz povremeno dolivanje supe (ili vode), ako je potrebno, krčkajte dok meso ne omekša. Ako vam se učini da je rijetko, dodajte ravnu kašiku brašna. Jelo može da se priprema i u rerni, ali ga tada poklopite.

ISKORISTITE GA

Nikada nemojte bacati suvi hljeb Ako se hljeb ne pojede istog dana kad je kupljen, a želite da ga iskoristite, bitno je da ga čuvate na adekvatan način. Nikako u plastičnim kesama kako radi veliki broj ljudi, jer to ubrzava razvoj gljivica i plijesni. Iskoristite ga na pravi način. 1. DVOPEK I KRUTONI Za duže čuvanje hljeba može se preporučiti sušenje, pa da se u obliku kockica ili kriški ostavi u platnenoj ili papirnoj kesi. Ako je dobro osušen, može se držati i u plastičnoj kesi, ali ne potpuno hermetički zatvoren. Sušenjem se sprečava (ili značajno smanjuje mogućnost razvoja plijesni na hlebu). Hljeb isjecite na kriške, složite na pleh i pecite na visokoj temperaturi između 10 i 15 minuta. Ukoliko nijeste neki ljubitelj dvopeka izlomite ga na sitne kockice i tako ćete dobiti krutone - odličan dodatak u kulinarstvu, pogotovo za salate i potaže (a ako volite pravilan oblik, hljeb isjecite na kockice prije pečenja). 2. POPARA Doručak našeg djetinjstva je sve zastupljeniji, zbog ekonomičnosti i efikasnosti, a i nostalgije koju sa sobom nosi. U ključalu vodu sipajte ulje i so, dodati krupno sječene komade

hljeba, i kuvajte minut do dva. Kao dodatak preporučujemo kisjelo mlijeko, pavlaku, kajmak, med i cimet, čak i ajvar... 3. SENDVIČI IZ RERNE Kačkavalj, paradajz, luk i prstohvat vlašca - delikates je tu! Krckav i vruć hljeb je ukusan sam po sebi, stoga nemojte preterivati sa nadjevima. Na primjer, na krišku hljeba stavite list slanine ili pršute, malo izgnječenog bijelog luka i kockicu sira i dobićete ukusan i pikantan mediteranski zalogaj. Ah, da, i kaloričan.

SASTOJCI:

25 g kandirane kore pomorandže 50 g sušenih ka jsija 3 kašike ruma 425 g brašna 1 kesica suvog kv asca 125 ml mlijeka 90 g šećera 100 g badema prstohvat soli 250 g putera 25 g sjeckanih oraha

Sa brokolijem, pečenom paprikom, slaninicom – da, sve su to pite koje moraju da se nađu na vašem zimskom meniju. Zaboravite na klasične ukuse i probajte nešto potpuno drugačije. SAVIJAČA SA BROKOLIJEM POTREBNO JE: 500 g brokolija 500 g kora za pitu konzerva pelat paradajza ulje biber so PRIPREMA: Brokoli obarite u slanoj vodi, ocijedite i krupno nasjecite. Dodajte pelat, pobiberite i posolite. Kore poprskajte uljem, filujte kao za bilo koju slanu pitu i urolajte. Pitu pecite četrdesetak minuta na 200 stepeni. PITA SA PAPRIKAMA POTREBNO JE: 500 g kora za pitu 5 jaja 2,5 dl ulja 300 g mladog sira 6 pečenih očišćenih paprika 300 g šampinjona prašak za pecivo so kisjela voda

PRIPREMA: P r o d i n s t a j t e š a m p i n j o n e. Umutite jaja, dodajte sir, prašak za pecivo i paprike isjeckanim na kockice. Jednu koru staviti u pleh, poprskajte je s malo ulja i malo vode, preko stavite još dvije kore poprskane vodom i uljem, pa rasporedite fil od paprika i šampinjone. Postupak ponavljajte dok ne potrošite sve kore. Prelijte uljem i pecite 30 minuta na 180 stepeni. KUPUSARA POTREBNO JE: 500 g kora za pitu glavica kupusa glavica crnog luka 150 g dimljene mesnate slanine so biber ulje PRIPREMA: Propržite luk, dodajte sitno sjeckanu slaninicu, rendani kupus, začinite i dinstajte dok ne smekša. Podmažite pleh uljem, stavite dvije kore, poprskajte ih uljem i staviti fil. Ređajte kore i fil dok ne potrošite materijal. Završite korom poprskanom uljem. Pecite 30 minuta na 180 stepeni.

ZA SVE PRILIKE

Fantastični kolači sa voćem Č O KO L A D N E KO C K E S A POMORANDŽOM POTREBNO JE: 6 jaja 200 g šećera 150 g mljevenih oraha 5 kašika mljevenog keksa 3 veće pomorandže 4 štangle čokolade ZA GLAZURU: 150 g čokolade 0,5-1 dl vode 100 g putera PRIPREMA: Pomorandže zajedno sa korom usitnite u blenderu. Žumanca umutite sa šećerom, dodajte orahe i promiješajte. Uz neprestano miješanje postepeno dodajte i mljeveni keks, pomorandže i istopljenu čokoladu. Posebno umutite bjelanca, dodajte prethodnoj smjesi i promiješajte varjačom, pa naspite u podmazan i brašnom posut pleh, pa pecite u rerni na 180 stepeni oko 20 minuta. Za glazuru prokuvajte vodu sa šećerom, sklonite sa ringle, dodajte čokoladu i puter, pa miješajte dok se masa ne sjedini. Glazurom prelijte kolač, stavite ga u frižider da se dobro ohladi, pa prije služenja isjecite na kocke. ROLAT SA BANANAMA POTREBNO JE: 6 jaja

3 kašike šećera 3 kašike brašna 1 vanilin šećer 3 kašike gustina malo mlijeka 1 prašak za pecivo ZA FIL: 400 ml mlijeka 200 g putera 200 g šećera u prahu 100 g brašna banane PRIPREMA: Za pripremu fila najprije stavite mlijeko da se kuva. Brašno umutite sa malo hladnog mlijeka, dodajte pro-

kuvalom mlijeku, pa kuvajte kao puding. Puter umutite sa šećerom u prahu i dodajte prethodnoj smjesi kada se ohladi. Pjenasto umutite jaja, šećer i vanilin šećer, pa dodajte brašno i gustin izmiješan sa praškom za pecivo. Stavite u pleh koji ste obložili papirom za pečenje i pecite u rerni na 180 stepeni. Kada je kora gotova, sačekajte da se malo ohladi, pa je poprskajte sa malo mlijeka. Preko kore namažite fil, poređajte banane po dužini i savijte u rolat. Rolat možete premazati sa ostatkom fila ili slatkom pavlakom, pa ukrasite sa otopljenom čokoladom i ostavite u frižider da se hladi.


37

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 I Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Tel. 020/270-025 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno. Tel.069/765-663

PLACEVI Prodajm 5.200m2 zemljelivade u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada pored rijeke Zete, pogodno i za izgradnju kuće i za poljoprivredu. Tel.067/205-802 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 VOZILA/AUTO DJELOVI Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Povoljno prodajem

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

FORD MONDEO

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

USLUGE

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual. Tel.068/465-363

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine


38

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

MALI OGLASI

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Servis veš mašina, klima, bojlera, rashladnih uređaja,sudo mašina, šporeta i zamjena starih osigurača. Tel.069/564-482

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem ili izdajem topvjenčanicu iz kolekcije “David’s bridal”. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

APARATI/OPREMA

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Moleraj- gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

RAZNO

Momak 35 godina želio bi upoznati damu do 55 godina, samo iz Nikšića, za druženje, samo ozbiljne. Tel.068/869-607

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Te l . 0 6 9 / 0 2 0 - 9 9 7, 067/911-2598

Opuštajuća relaks masaža cijelog tijela za dame, prva gratis. Tel. 067/426-019

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

PONEDJELJAK, 3. 2. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106

VOZOVI/TRAINS Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

AUTOBUSI/BUS

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES

BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 SMS.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 SMS.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 14:15 15:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:00 00:15 00:30

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Serija:Okrug Oranž/r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Paklena kuhinja/r Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Domaćice sa Bosfora Crni Gruja i kamen mudrosti Film:Odisej Exkluziv/r Exploziv/r

PRVA Domaćice sa Bosfora 19.25

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Serija: Mjesto zločina/r Vijesti Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Serija: Sulejman Veličanstveni Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Mjesto zločina Vijesti

RTCG 1 Sulejman Veličanstveni 20.05

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 Paparazzo lov/r 11:50 City 12:00 Magazin in/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Rezervsan termin 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand narod pita 23:30 City 23:45 Film: Tihi okidač 01:30 Film: Kratkodnevnica

07:00 07:30 10:00 10:07 10:30 11:30 12:00 13:20 14:00 14:35 14:40 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30

Crtana serija Boje jutra Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Vijesti Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Mezimica Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Internat Bez granica Extra lifestyle

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Serija: Ruža vjetrova 15.40

07:00 10:30 10:45 11:45 12:15 12:50 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Biznis zona Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5/r U raljama života/r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA ODISEJ TV Prva 21.00

Ovaj TV film je nastao prema Homerovom epu koji opisuje pustolovine grčkog junaka Odiseja... Homerov ep koji opisuje pustolovine grčkog junaka Odiseja adaptiran je u ovom TV filmu. Posle završetka desetogodišnjeg Trojanskog rata, Odisej se vraća kući. Nakon što je deset godina bio zarobljen na ostrvu, on plovi morima nastojeći da dosegne obalu svoje otadžbine. Odiseja i njegovu posadu čuva boginja Atena, ali bog mora Posejdon uništava njegov čamac i Odisej jedva preživljava.

09.00 10.00 11.00 12.00 12.50 14.30 15.30 16.00 17.00 18.10 19.00 19.30 20.15 21.00 21.30 22.20 23.05 00.05

Strani dok. program Serija: Zakon i red Zapis Vijesti Film:Netaknut Naša briga/r Art magazin/r Serija: Žozefina/r Strani dok. program:Katarina velika Crnogorske teme Muzika Dnevnik 2 CG.sport Dok.program Serija:Žozefina Serija: Zakon i red Radni dan/r VOA-Glas Amerike

RTCG 2 Muzika 19.00

16:00 16:45 18:15 19:00 20:00 20:15 20:30 21:15 22:15 23:45

Uz jutarnju kafu – uživo Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Goleada – premijerno Zabava Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Muzika + Crtani Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno Nindža Ratnici Istorija Ljubavnica - premijerno Gušteranje - premijerno Svijet sporta/r

777 Zabavni Magazin 16.00

13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:02 Jutarnji program 09:02 Otpisani 09:02 Vesti RTS 10:02 Lov i ribolov 10:02 Eko karavan 11:02 Kuća u bespuću 12:02 Mesto zločina: Njujork 12:02 Stop sport 12:02 Sport plus 12:02 Dnevnik RTS 13:02 Evronet 13:02 Šou svih vremena 15:02 Ovo je Srbija 15:02 Vojna akademija 16:02 TV Zabavnik 17:02 Beogradska hronika 17:02 Šta radite, bre 17:02 Dnevnik RT Vojvodina 18:02 Oko 19:02 Slagalica 19:02 Dnevnik RTS 20:02 Vojna akademija 21:02 Potraga 21:02 Muzički program 23:02 Mesto zločina: Njujork 23:02 Dnevnik RTS RTS 2 09:02 Vrele gume 10:02 Knjiga utisaka 11:02 Klinika Vet 11:02 Kontekst 12:02 37. Međunarodno takmičenje muzičke omladine 12:02 Emisija iz ekologije 13:02 Trezor 14:02 Različiti, a isti 14:02 Voleti muziku 14:02 Njeno veličanstvo energija 15:02 Sazvežđa i legende 15:02 Datum 15:02 SAT 16:02 Epizode 16:02 Sve boje života 17:02 Kustendorf 2014 17:02 Ad libitum 18:02 Verski mozaik Srbije 19:02 Verski kalendar 19:02 Datum 19:02 Žreb za Svetsko prvenstvo u košarci 20:02 Tehnologije 20:02 Vreme netrpeljivih: Rasizam, put u pakao 21:02

Epizode 21:02 Svetski izazov 21:02 Opšteobrazovni program 22:02 Rokovnik 22:02 Čitanje pozorišta 23:02 Trezor 00:02 Emisija iz kulture HRT 1 10:02 Vijesti 11:02 Što vas žulja? 11:02 Jezik za svakoga 12:02 Znaj da te volim (2013) 12:02 Sport 12:02 Dnevnik 13:02 Glas domovine 13:02 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:02 Društvena mreža: Treća dob 14:02 Vrijeme 14:02 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:02 Vijesti iz kulture 14:02 Jezik za svakoga 15:02 Tražim srodnu dušu (1990) 16:02 Heartland 16:02 TV kalendar 17:02 Hrvatska uživo 17:02 Vijesti 18:02 Potrošački kod 18:02 Naši i vaši 19:02 Dnevnik 19:02 Sport 20:02 Fokus 20:02 Hrana kao lijek 20:02 TV Bingo 21:02 Mamutica 22:02 Dnevnik 23:02 Oficir s ružom 23:02 Vijesti iz kulture HRT 2 09:43 Boli glava 10:00 Dubrovnik: Festa sv. Vlaha 11:30 Dr. Oz 12:11 Hotel dvorac Orth 12:56 Nordijska kuhinja Tareqa Taylora 13:26 Uvrnuti blagdani 14:47 Degrassi: Novi naraštaj 15:10 Whistler 15:53 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:01 Zagreb 18:51 Svaki dan dobar dan 19:32

07:02 09:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 17:30 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Muzički program Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r. Dok. program Dzet set Dok.program /r. Anegdota iz života Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Muzički program Film: /r. Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU TV vrtić 19:44 Čarobna ploča 20:00 Roditelji i djeca 20:45 Top Gear 21:49 Motel Bates 22:35 CSI: Miami 23:20 Odvjetnička elita HBO 10:02 Zauvek tvoj 12:02 Vaspitanje za početnike 12:02 Čista prošlost 14:02 Oz, veliki i moćni 16:02 Sarin ključ 17:02 Gvozdeni čovek 3 20:02 Pravi detektiv 21:02 Devojke 21:02 Zdravo, dame 22:02 Vrele koke 23:02 Priroda zove 01:02 Vanzemaljci u komšiluku FOX LIFE 10:25 Emili Ovens 11:15 Ali Mekbil 12:05 Sudije za stil 12:30 Sudije za stil 12:55 Kako izgledam? 13:45 Projekat “Modna pista” 14:35 Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani 15:30 Seks i grad 16:00 Seks i grad 16:30 Bibliotekarka 16:55 Bibliotekarka 17:20 Emili Ovens 18:10 Očajne domaćice 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Ljubavnice 20:55 Ludnica u Klivlendu 21:20 Ludnica u Klivlendu 21:50 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:15 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:45 Seks i grad 23:15 Seks i grad 23:45 Ludnica u Klivlendu FOX CRIME 11:10 Pisac i detektiv 12:00 Otac Braun 12:55 Nesavršeni zločin 13:50 Morna-

rički istražitelji: Los Anđeles 14:40 Ubrzana istraga 15:35 Bostonski advokati 16:25 Red i zakon 17:10 Transporter 18:00 Transporter 18:55 Nesavršeni zločin 19:55 Otac Braun 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Zločinački umovi 22:50 Mornarički istražitelji 23:45 Bostonski advokati 00:35 Zločinački umovi 01:25 Zločin ARENA SPORT 11:02 Marseille - Toulouse 13:02 Juventus - Inter 15:02 Arsenal TV 18:02 Highlights 18:02 TOP 16 Bayern M. 19:02 Pregled italijanske lige 19:02 Pregled kola 20:02 U obruču 21:02 SuperBowl 2014: Denver - Seattle 00:02 World Poker Tour 11 01:02 TOP 16 Bayern M. 01:02 Vancover – Detroit SPORT KLUB 12:00 Francuska - Australija 14:30 NBA Live 14:45 NBA Inside Stuff 15:15 Na današnji dan 15:20 Sportska Vrteška 15:30 Pregled Euroleague 16:15 Boston - Orlando 18:00 Fudbal - Chelsea TV 18:15 Pregled holandske lige 19:15 Pregled Premier League 20:15 SK Studio 21:00 Manchester City Chelsea 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Euroleague Magazin 00:00 Pregled španske lige

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 21:30; Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh. 17:45; 16:15; Džek Rajan: Regrut iz sjenke Digital cinema 18:00; 20:00; 22:10; Justin Bieber’s Believe Digital cinema 17:00; 19:00; Legenda o Sarili 3D sinh. 16:00; Spasavanje G. Benksa Digital cinema 16:45;21:00; Tajni život Voltera Mitija Digital cinema 19:45; 21:50; Vuk sa Vol Strita Digital cinema 22:00; 17:10; 20:30; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 15:15; 17:20; 19:15; Povratak u ring 18:15; 20:15;22.30; Montevideo,vidimo se ! 16:20; 20:30; 15:30; 18:30; 21:30

Izdanje 3. februar 2014.  

Izdanje 3. februar 2014.