Dnevne novine 21. - 22. maj 2016.

UZ PRAZNIČNI TROBROJ POVODOM 10 GODINA NEZAVISNOSTI

POKLON ČITAOCIMA

DODATAK NA 100 STRANA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 5. 2016. BROJ 1460 GODINA V

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

EKONOMIJA 2006 2016

Plate i penzije duplirane, investicije nikad veće

■ 10 11

INTERVJU: BRANKO BANJEVIĆ ■ 36 37

Decenija koja vrijedi koliko i jedan vijek

MLADI O 10 GODINA NEZAVISNOSTI

Od euforije do ravnodušnosti ■ 20 21

INTERVJU: PREDSJEDNIK VLADE MILO ĐUKANOVIĆ

Nema veće obaveze od čuvanja tekovina 21. maja

■ 2 5

IZAZOVI JAKE VALUTE ■ 13

Euro je imao i prednosti i mane

UGAŠENA VEĆINA KLANOVA ■14 15

Gdje su likovi iz “Bijele knjige”

ŽELJKO BEBEK ZA DN

■54 55

U kafani sam i tugovao i volio...

SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE ČESTITAMO DAN NEZAVISNOSTI ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

u fokusu

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

INTERVJU: MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE

Nema veće obaveze od ču ⌦⌦ Vesna Šofranac

Crna Gora desetogodišnjicu svoje nezavisnosti dočekuje na pragu NATO alijanse i u poodmakloj fazi integracije u EU. Ekonomski parametri pokazuju da prednjači u regionu, a u toku je i realizacija kapitalnih razvojnih projekata. Posljednjih mjeseci, međutim, suočava se i sa složenom političkom situacijom...

O svemu tome, dometima u protekloj deceniji i izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u vremenu koje dolazi, za Dnevne novine govori predsjednik Vlade Milo Đukanović.

DN: Gospodine Đukanoviću, prije tačno deset godina, sat i po nakon ponoći, građanima Crne Gore čestitali ste državu, poručujući da želite da Crna Gora bude prostran i komforan dom za svakog njenog građanina i dobar i otvoren prijatelj svima u našem okruženju. Kakva je Crna Gora danas? ĐUKANOVIĆ: Crna Gora se stabilno i dinamično kreće prema zacrtanom cilju. Prevashodno i najbitnije – Crna Gora je naša: u sigurnim je rukama svojih građana koji upravljaju njenom, time i svojom budućnošću. A to smo željeli.

Crna Gora je prostran dom za svakog njenog građanina nezavisno od nacionalne, vjerske, političke ili bilo koje druge pripadnosti. Više nego ikad, naša država je senzibilna prema manjinama – po bilo kom osnovu.

Crna Gora je dobar i pouzdan susjed. Poštovana u regionu. Prepoznata kao faktor stabilnosti.

Funkcionalnost mnoštva novih i reformisanih institucija, jedini je pouzdan oslonac trajanja države, vladavine prava u njoj, a time i demokratskog i društvenog razvoja.

Evidentno, Crna Gora je danas značajno ekonomski razvijenija sa dobrim, kontinuiranim tempom ekonomskog rasta. Predano posvećena rješavanju nekih od najzahtjevnijih infrastrukturnih problema koji su je činili saobraćajno nedostupnom i energetski zavisnom.

Naša država je usvojila mnoge od procedura i standarda razvijenog evropskog okruženja: došla je do vrata NATO-a i prevalila važan dio puta ka EU. Nesporna je činjenica da se crnogorsko društvo dinamično mijenja i da sve više postaje moderno – nalik evropskom. Čvrsto smo riješeni da savremenu Crnu Goru utemeljimo u vrijednostima razvijene evropske civilizacije: tržišnoj ekonomiji, demokratiji, vladavini prava, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, multietičnosti.

DN: Jeste li Vi, lično, zadovoljni postignutim? ĐUKANOVIĆ: Naravno, u 10 godina se ne može postići i ispraviti sve. I na toj dionici društvenog razvoja nosili smo se sa tradicionalnim ograničenjima: teškim naslijeđem podijeljenog društva i ekonomske zaostalosti.

Obostrano poštovanje DN: A odnos sa međunarodnom zajednicom… ĐUKANOVIĆ: Sa međunarodnim partnerima postojano gradim odnos povjerenja i saradnje. Bez svađe i bez sluganstva. Uz mnogo obostranog poštovanja. Zato, ne brinu me providni i neznaveni pokušaji konkurenata, fasciniranih misterioznim uticajem Međunarodne zajedni-

Sada su (DF) zaokupljeni mnogo prizemnijim ciljevima: da seoskim doskočicama i galamom iza koje se krije kukavičluk zavaraju koliko-toliko birače da im daju nekoliko procenata povjerenja na sljedećim izborima. Da bi sve manji broj njih i dalje uživao u privilegijama

Ne lakše od toga, i sa hendikepom razarajuće evropske i globalne ekonomske krize.

I pored evidentnih postignuća svjesni smo da nijesmo stvorili ambijent u kojem bi svako mogao biti zadovoljan napretkom u toku protekle decenije. Između ostalog, zato što nijesmo svi ni pregnuli istim intenzitetom da novi ambijent svoje državne kuće iskoristimo kao izuzetnu šansu za unapređenje kvaliteta vlastite egzistencije.. Ali van sumnje je: Crna Gora je danas mnogo sigurniji, slobodniji, razvijeniji i perspektivniji dom svih nas nego prije deset godina. I posebno važno, imajući u vidu preovlađujuću reputaciju regiona: Crna Gora je na pravilno odabranom kolosijeku budućnosti.

DN: Kada Vam je bilo teže – kada ste se borili da obnovite državu ili danas? ĐUKANOVIĆ: Svakako da-

ce da me ocrne na nekoj važnoj inostranoj adresi, niti sam pohvale izvana na račun Crne Gore doživljavao lično. I to je temelj zdravog partnerskog odnosa koji Crna Gora danas ima sa međunarodnom zajednicom. Vjerovatno i respekta sa kojim se prema državnom rukovodstvu Crne Gore odnose naši međunarodni sagovornici.

nas. U godinama prije referenduma državna politika bila je dragocjeno potpomognuta velikim entuzijazmom, emotivnim nabojem, rasprostranjenim osjećanjem da učestvujemo u stvaranju nečeg istorijski važnog… U otklanjanju teške istorijske nepravde nanešene Crnoj Gori i našim precima. U uspostavljanju novog samopoštovanja savremene Crne Gore, kadre da na razmeđu milenijuma, čini se u vremenu redefinisanja odnosa na globalnoj sceni, promišljeno i odlučno nosi teret odgovornosti za vlastitu budućnost.

DN: Zašto je danas teže? ĐUKANOVIĆ: Danas su prioriteti državne politike pragmatičniji, time i manje inspirativni širem krugu ljudi: reforme, modernizacija, vladavina prava, procedure, rokovi, standardi…

Mnogo važnog posla čijim ćemo uspješnim obavljanjem tek dati za pravo našem obnoviteljskom, državotvornom poduhvatu. Posla koji ne pokreće emocije, posebno ne pozitivne, jer neizbježne reforme nerijetko zadiru u neka stečena prava, privilegije, navike. Uz to, danas su na dnevnom redu vrlo konkretna pitanja društvenog razvoja koja traže prije svega kompetentnost i profesionalnu posvećenost. Ljudi takvog profila kod nas, kao i u drugim društvima, nema baš napretek.

DN: Iz Demokratskog fronta nedavno su saopštili da ne

Današnje generacije u Crnoj Gori mogu biti ponosne na to kako smo, na razmeđi vijekova, pozicionirali našu državu u regionu… Pokazali smo da je u i ovom turbulentnom regionu, moguće donositi istorijske odluke bez sukoba i žrtava

odustaju od ideje zajedničke države sa Srbijom i da će u tom kontekstu i oni obilježiti 21. maj. U međuvremenu su formirali svoju “redarsku službu” koju vode pripadnici Sedmog bataljona. Postoji li nešto što Vas od ove političke grupacije može iznenaditi? ĐUKANOVIĆ: To im je uzaludan posao, jer je Crna Gora definitivno nezavisna, međunarodno priznata država sa narastajućim povjerenjem međunarodnih partnera. Zasluženim, naravno. Crna Gora je obnovljena i afirmisana mirom, stabilnošću i sposobnošću da najdelikatnija pitanja rješava poštujući stroge evropske standarde. I, spremnošću da nauči to što ne zna i da se užurbano modernizuje i prilagođava savremenom svijetu. Da bude, dakle, dobar promoter novog sistema vrijednosti na, istorijski gledano, zapuštenom Balkanu.

To su nesporne činjenice

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

u fokusu

3

E CRNE GORE

uvanja tekovina 21. maja Tivatski izbori indikativni i ohrabruju DN: Izbori u Tivtu pokazali su superiornost DPS. Očekujete li da će ta superiornost biti potvrđena na predstojećim oktobarskim parlamentarnim izborima?

Liječe frustracije ružeći konkurente DN: Godinama ste meta opozicije, dijela medija i nevladinog sektora. Traže se i navodni analitičari sa strane kako bi se crnogorska javnost pokušala ubijediti da je podrška međunarodne zajednice Vama lično upitna. Nasuprot tome, upravo Vam međunarodna zajednica priznaje nespornu lidersku poziciju, ne samo u regionu. Koliko je teško biti Milo Đukanović u Crnoj Gori? ĐUKANOVIĆ: Stara narodna izreka kaže da je najteže biti prorok u svom selu. I, dodatno u društvima poput našeg, kopoznate čelnicima i pristalicama DF. I oni su svjesni da zahvaljujući istrajavanju na pogrešnoj politici ostaju na repu tih procesa. Neintegrisani, u svom rezervatu sa

je je po mnogo čemu specifično. Između ostalog, i po tome što je malobrojno. U takvim društvima je veća mogućnost nerealnih ličnih identifikacija, umišljene konkurentnosti i na tome zasnovane zavisti. Da ne razvijam dalje… Uz to, vlast koju predstavljam realno, neobično dugo traje. Bez obzira što sam ubijeđen da je to zasluženo, znam i da podstiče frustraciju konkurencije. Tako da ne čudi kada neki od lidera opozicionih partija, umjesto da unapređuju sebe, put do uspjeha traže ružeći konkurente. sve više tragikomičnim i jalovim pokušajima da preokrenu smjer društvenih procesa u Crnoj Gori. Ne shvataju da Crna Gora ide smjerom kojim se kreće ujedinjena

ĐUKANOVIĆ: Očekujem.

Kao što sam već kazao – vrijeme stalno donosi nove i složenije izazove. Iskustvo potvrđuje da DPS, ipak, nudi najrealnije i najkvalitetnije odgovore na njih. Ako je Crna Gora tokom prve decenije od obnove nezavisnosti ostvarila impresivan napredak koji joj priznaje cio svijet, to je ipak, rezultat nečijeg rada i zalaganja. Te važne državne poslove je neko morao da obavi. U čitavom periodu DPS je bio stamena okosnica vlasti. Zato su tivatski izbori indikativni i ohrabruju. Očigledno, ljudi su prepoznali efekte društvenog razvoja u novom kvalitetu svog života. I, nagradili autore te vizije i pregnuća većim povjerenjem.

Evropa, i da to ne može biti zaustavljeno bilo čijim agresivnim primitivizmom.

DN: Nedavno Vam je Crnogorski državotvorni forum poslao pismo u kojem ispoljavaju zabrinutost što nije porastao broj Crnogoraca i pozivaju intelektualnu elitu da se okupe na očuvanju naše samobitnosti i identiteta. Šta crnogorska intelektualna elita očekuje od Vas? Šta Vi od nje? ĐUKANOVIĆ: Lako bi bilo riješiti taj problem kada bi on zavisio samo od mene.

Ili od bilo kog pojedinca. Mislim da bismo svi mi koji Crnu Goru doživljavamo kao svoj dom, trebali sebi postaviti neka pitanja. Prije svega: šta svako od nas pojedinačno čini za svoju državu? Uvjeren sam da nas neće daleko odvesti elite željne prepravki raznih istorijskih nepravdi učinjenih na Balkanu manje-više svim na-

Planovi su da pobijedimo na izborima. Ubjedljivije nego do sada. Da bi Crna Gora nastavila putem dogledno bolje, slobodnije i bogatije budućnosti. I da Crnu Goru oslobodimo političkih ucjena umišljenih i sebičnih, u osnovi malih ljudi i partija. Zasad ne planiram šta poslije toga. Jer je ova obaveza preča od svih ličnih planova rodima. Uključujući i crnogorski, naravno. Jer, toga je u našoj regiji bilo toliko, da je jedino izvjesno da bi baveći se time i naredne vjekove ostali u istoriji. Moderna Crna Gora, ona kojoj te-

žimo i koju gradimo, prepoznata je po multietničkom skladu, kao pouzdan susjed i faktor stabilnosti regiona.

Otud je njen značaj objektivno daleko veći od njene populacione i geografske veličine. Treba nam, dakle, sva pamet u Crnoj Gori, i izvan nje, svako koga možemo da animiramo, da bismo davali adekvatne odgovore na savremene izazove, pa i onda kada se radi o identitetskim pitanjima. Imam respekt prema ljudima koji su zaokupljeni i posvećeni tim temama, ali smatram da nam je potrebno mnogo više od emocija kako bismo na pravi način smjestili sva ta istorijski osjetljiva pitanja u savremeni kontekst i strateške vizije našeg društva.

nastavak na stranama 4 i 5

4

U FOKUSU

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

NEMA VEĆE OBAVEZE ZA OD Č DN: Crna Gora je od međunarodne zajednice prepoznata kao nesporni lider u regionu. Koliko je, upravo sa te liderske pozicije, uticala na prilike u našem okruženju? ĐUKANOVIĆ: Današnje generacije u Crnoj Gori mogu biti ponosne na to kako smo, na razmeđi vijekova, pozicionirali našu državu u regionu. Crna Gora, kroz istoriju ratnička zemlja, jedina je sačuvala mir tokom krvavog raspada Jugoslavije i refleksije međuetničkih ratova koji su vođeni na našim granicama. A onda smo uspjeli da našu državnost obnovimo olovkom, na referendumu. Pokazali smo da je u i ovom turbulentnom regionu, moguće donositi istorijske odluke bez sukoba i žrtava. Taj imidž Crna Gora ima do današnjeg dana, kao uspješna evropska priča, i jezgro stabilnosti na Balkanu. Naša država predstavlja regionalnog lidera u integracijama, što se takođe respektuje od EU i NATO i ima pozitivan uticaj na naše susjede sa kojima dijelimo iste strateške ciljeve.

DN: Od poziva Alijanse Crnoj Gori prošlo je gotovo pola godine. Da li se i u ovoj fazi pristupanja već osjećaju benefiti skorijeg punopravnog članstva u NATO? ĐUKANOVIĆ: Nesumnjivo je da je poziv u članstvo osnažio međunarodni ugled Crne Gore. To je prva vidljiva i veoma važna dobit koju je omogućio poziv. Crna Gora će na predstojećem samitu NATOa u Varšavi, koji je planiran za početak jula, sjedjeti zajedno za stolom sa ostalih 28 članica i ravnopravno uče-

Treba nam sva pamet u Crnoj Gori, i izvan nje, svako koga možemo da animiramo, da bismo davali adekvatne odgovore na savremene izazove, pa i onda kada se radi o identitetskim pitanjima. Imam respekt prema ljudima koji su zaokupljeni i posvećeni tim temama, ali smatram da nam je potrebno mnogo više od emocija kako bismo na pravi način smjestili sva ta istorijski osjetljiva pitanja u savremeni kontekst i strateške vizije našeg društva

stvovati u radu ove organizacije. To je svojevrsna pozitivna poruka, kako međunarodnim političkim akterima, tako i potencijalnim investitorima i poslovnim ljudima.

Ovo je primjer kako osim političke, članstvo ima pozitivnu društvenu i ekonomsku komponentu. Ulaskom u NATO Crna Gora je sebi obezbijedila dugoročnu sigurnost i stabilnost, koje su neophodne za dalji demokratski razvoj i ekonomski prosperitet koji želimo da postignemo.

DN: Nepunu godinu prije isteka mandata stavili ste na provjeru Vaš i legitimitet Vaše Vlade. Šta je bila “kap koja je prelila čašu” da se opre-

dijelite na ovaj ne tako uobičajeni čin? ĐUKANOVIĆ: Neodgovornost jednog od partnera u vlasti. Zbog svojih minornih partijskih interesa oni su već tri godine praktično od predsjedničkih izbora 2013. godine, ometali rad vlasti kojoj su formalno pripadali.

Time su ugrožavali razvojne i ukupne državne interese, a sve sa providnim socijalno - demagoškim glumatanjem brige za demokratiju i prirodne resurse. Ništa od toga Vladinom politikom nije dovođeno u pitanje, pa ga nije trebalo ni braniti. Time se samo nevješto kamuflirala patološko pretenciozna namjera “jezička na vagi” da preuzme nepripadajuću odgovornost za upravljanje državnom politikom i budućnošću Crne Gore. Jednom riječju, apsolutni gubitak osjećaja političke realnosti.

DN: Jesu li građani “pročitali” politiku SDP? ĐUKANOVIĆ: Da su građani vjerovali da je SDP kadra da vodi Crnu Goru dali bi im više od od 3-4% biračke podrške. Ne bi ih ostavili ispod izbornog cenzusa ili sa simboličnom podrškom u opštinama u kojima su se odvažili da samostalno izađu na izbore.

Kada su se u završnoj fazi tog zanosa usudili da osporavaju legitimitet Vladi, kojoj su sve manje doprinosili i koju su sve više opstruisali, a nakon što smo obezbijedili najvažniji državni interes u prošloj godini – pozivnicu za NATO – ponudio sam parlamentarne izbore. Očekivano, konkurenti su predvođeni upravo SDP pobjegli

Stabilna država profesionalnih institucija DN: Kako vidite Crnu Goru u narednoj deceniji? ĐUKANOVIĆ: Kao stabilnu državu u kojoj će građani živjeti slobodnije i bogatije u bliskoj budućnosti. Vidim je kao državu u kojoj profesionalne i odgovorne institucije pouzdano garantuju da će interesi svakog pojedinca – građanina Crne Gore, investitora i turista biti efikasno zaštićeni.

Takođe, kao najdinamičniju ekonomiju regiona u kojoj se realizuju vrijedne investicije: nakon infrastrukture, u proizvodnji energije, hrane i drugoj prerađivačkoj industriji. Naravno, kao prestižnu, visokokvalitetnu turističku destinaciju sa puno brendiranih hotela, najboljih marina, golf terena. Lako dostupnu zahvaljujući u me-

đuvremenu razvijenim aerodromima, izgrađenom auto-putu i jadranskoj cesti, modernizovanoj željeznici. Svakako, Crnu Goru vidim i kao zemlju članicu NATO i EU. Zahvaljujući svemu prethodnom – kao zemlju u kojoj će se nezaposlenost svesti na simboličku ravan, a standard građana bitno unaprijediti.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

U FOKUSU

5

ČUVANJA TEKOVINA 21. MAJA Nesumnjivo je da je poziv u članstvo u NATO osnažio međunarodni ugled Crne Gore. To je prva vidljiva i veoma

od te ideje ne mareći da bi jedino izbori bili odgovoran odnos prema već dugo narušenoj funkcionalnoj sposobnosti vlasti. Nakon toga jedini dostojanstven odgovor na iskonstruisano osporavanje legitimiteta – bila je moja inicijativa za provjeru povjerenja Vladi. Ona je, smatram, bila vrlo korisna. Prevashodno zato što je rastjerala političku maglu i istjerala opoziciju u vlasti – u opoziciju.

važna dobit koju je omogućio poziv

Jedini dostojanstven odgovor na iskonstruisano osporavanje legitimiteta – bila je moja inicijativa za provjeru povjerenja Vladi. Ona je, smatram, bila vrlo korisna...

Prevashodno zato što je rastjerala političku maglu i istjerala opoziciju u vlasti – u opoziciju

Premijer u razgovoru sa glavnom urednicom DN

DN: Dio javnosti Vašu ponudu opoziciji smatra previše velikodušnom, dok se u dijelu opozicionih medija pokušava predstaviti kao popuštanje pred navodnim pritiscima sa strane. Šta je bio razlog za ovako izdašnu ponudu opoziciji? ĐUKANOVIĆ: Dva su motiva. Prvi je pokušaj prevladavanja naraslog nepovjerenja između opozicije i vlasti. Praćeno nepovjerenjem opozicije u izborni sistem i institucije Crne Gore. Drugi – pokušaj uspostavljanja političkog mosta između dvije obale naslijeđenih podjela u crnogorskom društvu.

Prvi problem je veoma otežao rad Vlade u ovom mandatu. Zato, ponuda opoziciji otvara mogućnost da učešćem u radu izvršne vlasti provjeri svoje sumnje i u mjeri mogućeg doprinese daljem institucionalnom razvoju naše države. Takođe, vjerujem da ćemo, nakon ovakvog iskustva, zajedno doprinijeti da Vlada kojoj građani daju povjerenje na oktobarskim izborima može neometano raditi na pitanjima ekonomskog i

Očajnički trzaji gubitnika

DN: Svjedoci smo kako je izgledao 13. maj u crnogorskom parlamentu.

Vaša namjera da poslanicima obrazložite predlog za nove članove 40. Vlade, bio je spriječen grubim incidentom i pokušajem fizičkog napada na Vas…. ĐUKANOVIĆ: Vjerujem da incidenti poput tog o kojem pitate ne treba posebno da nas uznemiravaju. Riječ je o očajničkom pokušaju gubitničke politike, preciznije, kulture koja izumire, da sačuva kakav-takav uticaj u biračkoj javnosti Crne Gore. Podsjetimo se, pokušali su najprije vaninstitucionalno, uličnim protestima.

Ideja im je bila da nasilno preuzmu vlast. Umišljajući valjda da su baš oni autentični predstavnici naroda u Crnoj Gori. A, ne shvatajući zapravo, da su upravo suprotno, relikt prošlog vremena. Mentaliteta primitivizma, agresivnosti, vrijeđanja, netolerancije – u osnovi svekolike inferiornosti.

Mentaliteta od kojeg se savremena Crna Gora vlastitom emancipacijom i proevropskim razvojem ubrzano oslobađa. Kad pokušaj nasilnog rušenja Države nije prošao – finalno 24. oktobra 2015. bili su prinuđeni na redefinisanje strategije. demokratskog razvoja i unapređenju životnog standarda građana.

DN: A drugi problem? ĐUKANOVIĆ: Drugi problem je istorijski gledano ograničavajući faktor crnogorske stabilnosti i razvoja.

I to nas obavezuje na inicijativnost u traženju rješenja.

Logično, veći dio odgovornosti za to pripada prevashodno vlasti. Žao mi je da zbog nesporazuma i isključivosti u opoziciji, u Vladu izbornog povjerenja nije uključen širi krug političkih partija čime bi i efekti u ostvarenju ovog cilja bili izgledniji.

Dakle, priča o uticajima sa strane na lansiranje ove inicijative su iz repertoara inferiorne političke pameti dijela opozicije.

Sad im je ideja da taj agresivni primitivizam unesu u parlament.

DN: Imali su i pomoć… ĐUKANOVIĆ: U tom incidentu koji pominjete su i uspjeli zahvaljujući kooperativnosti tadašnje uprave parlamenta. Opet, zbog sebičnih, ličnih interesa. Ne mareći za brukanje institucija i Države.

DN: Šta se krije iza ovakvog ponašanja DF? ĐUKANOVIĆ: Kazao sam da je ovo očajnički trzaj. Jasno je i ljudima iz Fronta, da oni više ne mogu destabilizovati Crnu Goru. Niti mijenjati smjer njenog kretanja.

Sada su zaokupljeni mnogo prizemnijim ciljevima: da seoskim doskočicama i galamom iza koje se krije kukavičluk zavaraju koliko-toliko birače da im daju nekoliko procenata povjerenja na sljedećim izborima. Da bi sve manji broj njih i dalje uživao u privilegijama: poslaničkim platama za koje ne dolaze na posao, tobože službenim putovanjima i, nadasve, kamerama koje im život znače. Koje im stvaraju privid da su važni i uspješni. I, to su njihovi dometi u savremenoj Crnoj Gori. Njihov primitivizam je definitivna prošlost.

DN: Gospodine Đukanoviću, obnova nezavisnosti Crne Gore, poziv za NATO, liderska pozicija u regionu… vezuje se za Vaše ime. Pred Crnom Gorom stoji još izazova. Kakvi su Vaši planovi nakon oktobarskih izbora? ĐUKANOVIĆ: Planovi su da pobijedimo na izborima.

Ubjedljivije nego do sada. Da bi Crna Gora nastavila putem dogledno bolje, slobodnije i bogatije budućnosti. I da Crnu Goru oslobodimo političkih ucjena umišljenih i sebičnih, u osnovi malih ljudi i partija. Zasad ne planiram šta poslije toga. Jer je ova obaveza preča od svih ličnih planova. Ovo je dužnost da zaštitimo sve što smo do sad stvorili i 2006, i u ovih 10 godina. I sve što su željele generacije od početka 20. vijeka do danas.

6

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

MIROSLAV LAJČAK U ZVANIČNOJ POSJETI NAŠOJ ZEMLJI

Crna Gora i dalje očekuje punu podršku Slovačke ⌦ Elhana Hamzić

P

redsjednik Crne Gore Filip Vujanović uručio je juče ministru vanjskih i evropskih poslova Slovačke Miroslavu Lajčaku, orden Crnogorske velike zvijezde konstatujući da je zaslužan za kvalitetan nivo međudržavnih odnosa.

Lajčak je tokom 2006. godine bio izaslanik EU za sprovođenje referenduma za nezavisnost Crne Gore.

U razgovoru sa premijerom Milo Đukanovićem ministar Lajčak, koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj zemlji, je, uz čestitke povodom desetogodišnjice od obnove crnogorske nezavisnosti, izrazio veliko zadovoljstvo potpisivanjem Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, uz ocjenu da je Crna Gora ostvarila veliki iskorak u ostvarivanju svojih strateških - evropskih i euroatlantskih aspiracija.

To, kako je kazao, predstavlja rezultat ozbiljne posvećenosti Vlade Crne Gore reformama i demokratizaciji društva i države.

Premijer Đukanović se zahvalio Vladi Slovačke na ukupnoj podršci Crnoj Gori u različitim fazama razvoja, istakavši da su odnosi između dviju zemalja sadržajni i prijateljski i da mogu služiti za primjer. Ujedno je odao priznanje ministru Lajčaku na ličnom doprinosu i konstruktivnoj ulozi u procesu obnove crnogorske državnosti.

Potpredsjednik Vlade

Duško Marković kazao je, na sastanku sa slovačkim šefom diplomatije, da Crna Gora i dalje očekuje podršku Slovačke oko važnih procesa u kojima se naša država nalazi u ovom trenutku, a naročito na putu evropskih integracija, tim prije što će prijateljska Slovačka Republika kao predsjedavajuća od 1. jula ove godine imati mehanizme da sveobuhvatno prati i ocjenjuje ispunjavanje naših evropskih obaveza.

Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić istakla je tokom susreta sa Lajčakom, da je konkretnim i kvalitetnim reformama, kao i davanjem pravih odgovora na različite političke i geostrateške izazove, Crna Gora pokazala i dokazala da dijeli evroatlantske vrijednosti, posjeduje odgovarajuće kapacitete, kao i da je

Vujanović uručio Lajčaku orden Crnogorske velike zvijezde kredibilan i pouzdan partner međunarodnoj zajednici. Ona je dodala da poziv za članstvo Crne Gore u NATO, uz potpisivanje Protokola o pristupanju, predstavljaju najznačajniji politički cilj u deceniji od obnove

nezavisnosti.

Lajčak se u toku posjete Crnoj Gori sastao i sa ministrom unutrašnjih poslova Goranom Danilovićem, ministrom rada i socijalnog staranja Borisom Marićem.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Afera “Snimak” više nije dio Deklaracije

Konstrukcije SDP otišle kako su i došle vršavaju na mjestu koje zaslužuju. Kako došle, tako i otišle. Nažalost, moramo priznati, uz veliku štetu koju su napravile i dalje pokušavaju da prave demokratskoj Crnoj Gori i našem ugledu u međunarodnoj zajednici”, zaključuju u DPS-u.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i Evropske unije (POSP) pozdravio je kontinuirani napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima i unapređenje nezavisnosti, odgovornosti i profesionalizma pravosuđa.

Dvodnev na sjednica POSP-a završena je juče u Podgorici usvajanjem Deklaracije sa preporukama, u kojoj nema afere “Snimak”. Tim povodom oglasili su se poslanici DPS-a koji učestvuju u radu POSP-a.

“U završnom dokumentu dvodnevnog zasijedanja delegacija crnogorskog i Evropskog parlamenta, jedna preporuka koja je sadržana u prethodnim dokumentima, sada nije našla svoje mjesto. Nije našla mjesto u formulacijama, praćenim političkim ambicijama, onih koji su i danas, kao i ranije insistirali na tome. Nije našla mjesto preporuka sa politički iskon-

Čestitke povodom 21. maja - Dana nezavisnosti

“Crna Goro, vječna da si”

Lideri političkih partija Pozitivne Crne Gore, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke i Crnogorske demokratske unije uputili su čestitke povodom 21. maja - Dana nezavisnosti Crne Gore.

Predsjednik PCG Darko Pajović kazao je, u čestitki, da je obnovom nezavisnosti, prije deset godina, Crna Gora pokazala spremnost i odgovornost da samostalno odlučuje o budućnosti svojih građana i cjelokupne zajednice.

“Vjerujem da ćemo u narednom periodu, uprkos svim nagomilanim problemima, uspjeti da zajedno sa svim građanski orijentisanim snagama donesemo nužne i demokratske promjene za oporavak crnogorskog društva, kako bismo postali ravnopravan član evroatlantske porodice razvijenih država”, dodao je lider Pozitivne.

7

Završena dvodnevna sjednica POSP-a

Sa sjednice

“Najjednostavnije rečeno, političkim „salto mortale”om SDP-a, napravljenim prije tri godine, ovako krupne političke konstrukcije ušle su u institucije, pa i u njihova dokumenta, a sada vraćanjem u centar pažnje realnih procesa i ocjena o njima za-

Aktuelno

Predsjednik SD Ivan Brajović kazao je da smo “svijetlog 21. maja 2006. godine otvorili jedno novo poglavlje crnogorske istorije ostvarivši ono čemu smo težili dugo godina”.

“U ime SD i u svoje ime želim da svim građanima od srca čestitam deceniju obnove crnogorske nezavisnosti. Prije deset godina rekli smo DA – samostalnoj, suverenoj i snažnoj Crnoj Gori, koja je od toga dana hrabro i odlučno nastavila dalje, snažeći svoj integritet i izgrađujući se kao država evropskih vrijednosti, suživota i bogatstva različitosti”, kazao je Brajović. Čestitku je u ime liberala uputio predsjednik LP Andrija Popović, koji je kazao da je ovo čestitka za sve one koji vjeruju u slobodnu, suverenu i srećnu Crnu Goru komotnu za sve ljude.

“Deceniju za nama vrijedi

analizirati. Crna Gora jeste postala respektabilan međunarodni faktor, pridružena članica NATO alijanse i sljedeća članica Evropske unije. Uspjeli smo da vratimo svoju državu u društvo iz kojeg je davno, silom, izgurana i poništavana. I ponosni smo na takva dostignuća koja su potvrdila crnogorski duh. Ponosno smo i na duh građanske države koji u našoj zajedničkoj kući suštinski i iskreno živi i opstaje”, naveo je Popović.

Bošnjačka stranka uputila je čestitku u kojoj navode da je 21. maj dan kada je, prije deset godina, obnovom nezavisnosti “Crna Gora ponovo postala međunarodno priznata država na demokratski održanom referendumu”.

U čestitki Cdu navodi se da je obnova nezavisnosti “na mirni i demokratski način najveće dostignuće sadašnjih generacija”.

E.H.

struisanom, a posebno već duže vremena medijski rabljenom aferom „Snimak“, kazali su poslanici DPS-a u POSP-u Milutin Simović, Miodrag Vuković, Nada Drobnjak, Obrad – Mišo Stanišić i Mevludin Nuhodžić.

Prema njihovim riječima, afera „Snimak“, ušla je u politički život Crne Gore, pa zatim i u domaća i u međunarodna dokumenta, prije svega zahvaljujući činjenici da su prvi ljudi SDP-a, stali iza namjere drugih da ovom konstrukcijom pokušaju da naruše dostignute demokratske vrijednosti, i to, kako kroz orkestrirane političke nastupe, tako i odlučivanjem u institucijama.

“SDP je odlukom da izađe iz koalicije, prešao na stranu crnogorske opozicije i sa njima stvorio faktičku političku većinu i u Skupštini Crne Gore i u POSP-u na ranijim zasijedanjima.

Voljom te nove poslaničke većine, prolazile su politički grube i netačne ocjene i u Skupštini Crne Gore i na ranijim zasijedanjima POSP-a. Današnji pokušaj da se to ponovi i nađe u završnom dokumentu upravo završenog sastanka nije prihvaćen, jer je pomenuta namjera osujećena demokratskim argumentima i činjenicom da je Crnogorski parlament krenuo u saniranje narušenih odnosa u toj instituciji, smjenom dosadašnjeg predsjednika parlamenta”, kazali su poslanici DPS-a.

Kako su dodali, umjesto iskonstruisanih i ispolitizovanih navodnih afera, demokratskom rehabilitacijom parlamentarne većine, i završnim dokumentom POSP-a, dominiraju realni politički procesi i snažna podrška ozbiljnim političkim namjerama demokratskih, struktura Crne Gore.

E.H.

Slavlje nakon referenduma, u Podgorici, 21. maj 2006.

8

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

Hiljadu godina borbe za slobodu, za opstanak…

Država koju su pokušavali osvajati i svojatati…

Traje i artikuliše državni i kulturni identitet i u novom milenijumu, u novoj Crnoj Gori.

Svečani program proslave jubileja Decenija obnove nezavisnosti, hiljadu godina državnosti Govore: Milo Đukanović Predsjednik Vlade Crne Gore Donald Tusk Predsjednik Savjeta Evropske Unije

Subota, 21. maj 2016. godine u 20 časova Trg Nezavisnosti, Podgorica

9

10

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

PLATE I PEN INVESTICIJ

USPJEH CRNOGORSKE EKON

⌦

Nemanja Lacman

Od sticanja nezavisnosti 2006. godine do danas, crnogorska ekonomija je prošla kroz nekoliko faza. Bolan period, praćen porezima i taksama kao dio mjera Vlade Crne Gore je za na-

ma, a rast ekonomije evidentan je na mnogim poljima.

■ PODACI ZA POHVALU

Činjenica je Crna Gora bila među najnerazvijenijim republikama bivše Jugoslavije, a da je danas jedna od najstabilnijih država Balkana, dovoljno govori. Za deset godina nezavisnosti u našoj državi

mjesečne zarade su duplirane. Penzije takođe. U 2006. godini prosječna plata je iznosila svega 282 eura, dok je prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore dostigla 488 eura. Ista situacija je i sa penzijama. Prije deset godina crnogorski penzioner je primao 137 eura, dok je danas prosječna penzija 275 eura.

Nijesu ovo samo podaci za pohvalu. Priliv stranih direktnih investicija konstantno je rastao. Tokom prošle godine iznos stranih investicija premašio je 670 miliona eura. Od toga, neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosile su 573,4 miliona eura, što je 79,7 odsto više nego u uporednom periodu 2014. godine. Važno je naglasiti da naša država ima ogroman potencijal za privlačenje direktnih stranih ulaganja, koja predstavljaju značajan faktor povećanja rasta i konkurentnosti.

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u 2006. godini iznosio je ukupno 2,1 milijardi eura. Danas, procjene BDP

670 MILIONA EURA PRILIV JE DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA U PROŠLOJ GODINI

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

11

NZIJE DUPLIRANE, JE NIKAD VEĆE

NOMIJE OD STICANJA NEZAVISNOSTI DO DANAS

NIJE SVE IDEALNO

I pored činjenice da se Crna Gora nalazi na dobrom ekonomskom putu, u našoj državi nije sve idealno. Zaduženja iz godine u godinu rastu, a veliki broj kompanija je u finansijskim naše države za 2016. godinu su skoro 3,5 milijardi eura što dodatno ide u prilog činjenici da je Crna Gora danas dinamična, ali i jedna od najrazvijenih država Balkana.

■ POŽELJNI ZA ULAGANJE

Crna Gora je svoj ekonomski sistem gradila u periodima ekonomske ekspanzije sa prosječnom stopom rasta 8,7 odsto i najvišim iznosom stranih direktnih investicija po glavi stanovnika u Evropi.

Kao veoma prirodno bogata država, Crna Gora je posljednjih godina među najpoželjnijim zemljama za strana ulaganja, najviše u turizam.

Razne olakšice praćene stopom poreza na dodatnu vrijednost od 19 odsto uz konstantno unapređenje poslovnog ambijenta dodatno su motivisale investitore da svoj kapital investiraju u našu državu. U kojem pravcu Crna Gora ide najbolje svjedoče projekti koji su u toku i njihova vrijednost. Kada je turizam u pitanju dovoljno je pomenuti projekte Luštica bay čija vrijednost premašuje 1,1 milijardi eura, zatim Porto Montenegro čija je vrijednost 600 miliona eura, kao i Porto novi u koji će biti uloženo pola milijarde eura.

Na Plavim horizontima poče-

problemima. Problem je i visok poreski dug, a pojačana kontrola i naplata je tek posljednje dvije godine evidentna.

Nezaposlenost je tri odsto veća nego 2006. godine dok je potrošačka korpa na istom nivou.

Razne olakšice praćene stopom poreza na dodatnu vrijednost od 19 odsto uz konstantno unapređenje poslovnog ambijenta dodatno su motivisale investitore da svoj kapital investiraju u našu državu

2016 2015 2014 2013 2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006

la je sa realizacijom investicija vrijedna 250 miliona eura, dok će na Kraljičinoj plaži više od 50 miliona biti investirano. Kada svemu ovome dodamo informaciju da će krizni porez na zarade uskoro biti u potpunosti ukinut, te da se razmišlja o smanjenju poreza na dodatnu vrijednost i da smo pred pragom Evropske unije i NATO, nesumnjivo je da je pred Crnom Gorom veoma uspješan period.

■ JAČANJE

EKONOMIJE

Energetika je poseban sektor u kojem je Crna Gora za deset godina uspjela da prebrodi probleme loših privatizacija i dodatno se posveti jačanju ekonomije. Krajem sljedeće godine biće pušten u rad energetski kabl kojim će se naša zemlja povezati sa Italijom, koja ima veliku potrebu za uvozom električne energije. Vrijednost projek-

488

275

489

273

474 479

3,5 MILIJARDI EURA PROCJENA JE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA CRNE GORE U 2016. GODINI

ta iznosi oko milijardu eura, s tim što Crna Gora učestvuje u realizaciji sa sto miliona eura. O značaju ovog projekta ne samo za Crnu Goru nego za cijeli Balkan najbolje svjedoči podatak da se već grade dalekovodi ka Srbiji i Bosni i Hercegovini koje planiraju da ponude višak električne energije, preko naše države, tržištu EU. Ipak, za državu je najvažnije da se realizuje projekat izgradnje Drugog bloka kojim bismo ne samo

postali energetski nezavisni već bismo imali i višak električne energije.

Uskoro će početi istraživanje nafte i gasa u Jadranskom moru, a Crna Gora je i dio Transjadranskog gasovoda. Ukoliko bi u Jadranu pronašli gas, bili bismo u situaciji da ga direktno ponudimo tržištu Evropske unije.

Sa druge strane, deceniju nezavisnosti kada su u pitanju infrastrukturni projekti, obilježila je gradnja prve dionice auto-puta Bar-Boljare.

EKONOMSKI SISTEM Crna Gora je svoj ekonomski sistem gradila u periodima ekonomske ekspanzije sa prosječnom stopom rasta 8,7 odsto i najvišim iznosom stranih direktnih investicija po glavi stanovnika u Evropi.

41.202

17,76%

3,5?

807

39.991

17,24%

3,3

275

795

34.687

14,95%

3,4

277

791

34.514

14,88%

3,3

277

800

31.232

13,03%

3,1

484

271

720

30.521

11,55%

3,2

479

268

797

32.026

12,12%

3,1

799

30.169

11,42%

2,9

416

770

28.394

10,74%

3

338

755

31.465

11,92%

2,8

38.869

14,72%

2,1

Nezaposlenost

Stopa nezaposlenosti

BDP (u milijardama €)

487

463

282

137

Prosječne plate

Prosječne penzije

Potrošačka korpa

12

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

HILJADU PLUS: MINISTAR GVOZDENOVIĆ URUČIO VAUČERE PRIORITETNIM GRUPAMA

Na pravičan način došli do stana Vlada je realizacijom projekta Hiljadu plus stanova, građanima omogućila da na jednostavan, pravičan i ekonomski isplativ način dođu do sopstvenog doma i da na tom putu imaju podršku države, ocijenio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

On je u petak sa direktorom Direktorata za razvoj stanovanja Markom Čanovićem i paraolimpijkom Marijanom Goranović uručio 68 vaučera za dugoročni stambeni kredit prioritetnim ciljnim grupam.

“Cilj nam je da projekat Hiljadu plus realizujemo i u narednim godinama, s obzirom na to da su osnovni ciljevi projekta podrška građanima i podsticaj dinamičnom razvoju privrede”, rekao je Gvozdenović.

Prioritet u ostvarivanju prava na rješavanje stambenog pitanja imale su ciljne grupe koje čine samohrani roditelji, odnosno staratelji, osobe sa invaliditetom, porodična

Sa jučerašnjeg uručenja vaučera

Novi krediti za penzionere

domaćinstva čiji je član osoba sa invaliditetom ili dijete sa smetnjama u razvoju, ali i mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.

Komentarišući optužbe da se projekat Hiljadu plus realizuje u izbornoj godini i da je politika umiješala prste, Gvozdenović je kazao da jeste u pitanju politika, ali ne dnevna i izborna, već odgovorna poli-

tika rada jedne Vlade i briga o građanima.

Građani su u projektu podnijeli 723 aplikacije, od čega je 49 odbijeno. Od ukupno 674 odobrene apklikacije, u prvoj fazi biće dodijeljeno 400 vaučera, dok će 274 biti na listi čekanja. Danas su vaučeri uručeni prioritetnim ciljnim grupama, a ostalim dobitnicima će biti dodijeljeni 25. i 27. maja.

Ostale ciljne grupe su za-

posleni u javnoj upravi, mladi bračni parovi do 35 godina starosti i ostali. “Želim da ohrabrim onih 274 koji su na listi čekanja, da ćemo, ukoliko bude potrebe, uložiti dodatne napore da obezbijedimo nedostajuća sredstva kako bi svi koji su zadovoljili uslove projekta dobili vaučere i priliku da riješe stambeno pitanje”, poručio je Gvozdenović.

Hipotekarna banka ponudila je penzionerima nove kredite za tekuću potrošnju i refinansiranje obaveza kod drugih banaka.

“Maksimalni iznos odobrenog kredita po tom osnovu je do 15.000 eura. Rok otplate kredita do 7.000 eura je 84 mjeseca ili do 120 mjeseci za kredite do 15.000”, saopšteno je iz banke.

Za kredit u iznosu do 7.000 eura kamatna stopa je 0,88 odsto mjesečno, a za iznos do 15.000 kamata je 8 odsto godišnje.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

AKTUELNO

13

CRNA GORA IPAK USPIJEVA DA SE ODUPRE IZAZOVIMA JAKE VALUTE

EURO I PREDNOST I MANA ⌦ Ana Nives Radović

P

rednosti korišćenja eura su atraktivnost tržišta ulagačima i turistima, kao i niži transakcioni troškovi. Sa druge strane odsustvo monetarnog suvereniteta donosi ograničenja, ali do sada nije bilo pritiska koji bi nas naveli da ga vratimo.

Transformacijom Evropske zajednice u Evropsku uniju predviđeno je da se ideja o zajedničkom tržištu kruniše jedistvenom valutom, djelimično zanemarujući kompleksnost cijelog procesa i važnost ispunjavanja svih neophodnih kriterijuma za uspostavljanje monetarne unije čiji su ciljevi bili slobodno kretanje robe i kapitala, fiksirani devizni kurs i monetarna autonomija.

■ RAZLOZI Dva su ključna razloga koja su dovela do uvođenja eura – prvi je namjera da se krene u rješavanje problema međunarodnog monetarnog poretka, a drugi potreba da se odgovori na tenzije koje su se stvorile nakon što se u Njemačkoj pojavio suficit u trgovinskom bilansu. Ovo je realizovano razbijanjem zlatnodolarskog standarda, koji je ustanovljen Bretonvudskim sporazumom. O evropskim monetarnim integracijama razmišljalo se krajem šezdesetih godina prošlog vijeka kao o odgovoru na rastući dolar, koji je kasnih sedamdesetih, kada je američka monetarna politika bila izložena velikim političkim pritiscima, počeo naglo da slabi. Formiranje Evropske monetarne unije odvijalo se znatno ve-

ćom dinamikom od one koju je takav poduhvat zahtijevao, vremenom svodeći kriterijume na minimum onoga što bi u pažljivijem pristupu bilo razmatrano. Prvi uslov bio je da stopa inflacije, izražena kroz indeks potrošačkih cijena u zemlji koja pristupa monetarnoj uniji ne smije da premašuje 1,5 procentnih poena u odnosu na prosječnu stopu inflacije u trima zemljama sa najnižom stopom inflacije, da budžetski deficit ne smije da bude više od tri odsto bruto domaćeg proizvoda i da dugoročne kamatne stope ne smiju da odstupaju više od dva procentna poena u odnosu na, po ovom pitanju, tri najuspješnije od prvobitno 15 zemalja, a kasnije u odnosu na cijeli

eurozonu. Dodatni uslov bilo je i poštovanje granice odstupanja valuta.

■ INTEGRACIJE Crnu Goru od učlanjenja u Evropsku uniju dijeli ispunjavanje velikog broja složenih zadataka, rješavanje pitanja obuhvaćenih veoma kompleksnim poglavljima od kojih mnoga još nijesu ni otvorena, no iskustvo sa eurom imamo već četrnaest godina. Naša zemlja je prihvatanjem eura preuzela i prednosti, ali i ograničenja jednog složenog sistema, prije svega uz nedostatak mogućeg podsticanja izvoza na druga tržišta, naročito ona koja imaju sopstvenu valutu.

Zemlje koje izvan EU takođe koriste euro su i Monako, San Marino, Vatikan, Andora i Kosovo, no kako smo među njima jedini sa statusom kandidata za učlanjenje, fenomen unilateralne eurizacije nerijetko je predmet analiza svih onih koji nastoje da predvide šta će se dogoditi onog trenutka kada Crna Gora bude na pragu učlanjenja u EU. Svaki osvrt na ovu temu počinje preispitivanjem da li je naša zemlja za-

Naša zemlja je prihvatanjem eura preuzela i prednosti, ali i ograničenja jednog složenog sistema, prije svega uz nedostatak mogućeg podsticanja izvoza na druga tržišta

dovoljavala ijedan od ovih parametara za njegovo usvajanje. No, prije često slavodobitnog plasiranja negativnog odgovora nije zgoreg osvrnuti se i na modernu evropsku monetarnu istoriju koja pokazuje da su načelno jedino Francuska, Finska i Luksemburg bile zemlje koje je Evropska komisija identifikovala kao one koje su ispunjavale kriterijume konvergencije. Sve ostale nijesu ispunjavale makar jedan kriterijum. Čak i Njemačka, čija valuta je zbog zastupljenosti koju je imala u međunarodnoj trgovini uzeta kao osnova za građu eura nije bila eurofit i trebalo je da prođu godine da bi do toga došlo. Iako je procijenjeno da je posljedice ekonomske potrebno rješavati agresivnim mjerama u monetarnoj politici vodećih centralnih banaka, sve češće se otvaralo i pitanje valutnog rata, u kojem je euro uvijek bio u igri, budući da zajednička valuta, koja je za kratko vrijeme postala sve učestaliji denominator u svjetskoj trgovini, ali i uslovila da međusobni odnos drugih valuta ne zavisi isključivo od političko-ekonomskih faktora i odnosa ze-

malja koje ih koriste. Uprkos rastućem značaju na globalnom planu, euro karakterišu brojni nedostaci unutar sistema nadzora i kontrole.

■ MEHANIZMI Euro je valuta koja je sve do programa otkupa obveznica uvedenog prošle godine u uslovima smanjenog dotoka novca spolja novo bogaćenje omogućavala samo onim zemljama koje nijesu zapadale u teške finansijske probleme, a kako su najbogatije članice dominatno uticale na donošenje konačnih odluka, često je bilo riječi o scenariju poznatom kao “dva eura” – južnom i sjevernom. I uvedenim programom kvantitativnog popuštanja i razmatranom podjelom monetarnih principa za centralne i periferne zemlje evropski lideri ipak indirektno priznaju da se sa monetarnim integracijama moglo sačekati. Broj zemalja kod kojih je uočljivo da je euro za njih otežavajuća okolnost raste, no Crna Gora nije među njima. Ipak, i bez obzira što je pitanje korišćenja eura u našoj zemlji tokom protekle decenije nekoliko puta bilo otvoreno i u EK i u ECB, nijesu poslate alarmantne poruke i bez obzira na to kakav zahtjev će biti upućen u trenutku učlanjenja, odsustvo zabrinutosti evropskih tijela ujedno je i pokazatelj da vodimo relativno stabilnu monetarnu politiku koja se odupire postojećim izazovima, ali i najava da će, ukoliko ovo postane problem, rješavanje biti prepušteno isključivo Crnoj Gori.

14

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

DESET GODINA: UGAŠENA VEĆINA STARIH KLANOVA, NOVE V

PIŠE

K

Nataša Pajović

ada je prije deset godina u javnost dospjela “Bijela knjiga” crnogorskog organizovanog kriminala, likovi koji su se našli u njoj činilo se da su zastrašujuće moćni i da im niko ništa ne može.

Danas, na crnogorskoj kriminalnoj sceni oni ne postoje. Neki su mrtvi, drugi u domaćim i inostranim zatvorima, treće je “ugasila” nova konkurencija.

Policijske operativne evidencije sada pune potpuno nova imena, a na kriminalnoj sceni, umjesto nekada Rožaja, Pljevalja, Bara, Nikšića, Budve, pa i Podgorice, sada je velikim slovima označen Kotor, koji na crnogorskoj mapi organizovanog kriminala do unazad nekoliko godina nije bio ni u naznakama.

Umjesto Safeta Kalića, Darka Šarića, Nasera Keljmendija, Armina Muše Osmanagića, Dragana Dudića Frica, braće Lambulić, Drešaj i Đurašević, Veselin Bujić, Saša Boreta, Ljubo Bigović sada se spominju braća Vukotić, Dalibor Đurić, Igor Dedović koji se navodno dovode u vezu sa trenutno najjačim kriminalnim klanom “škaljarskom grupom”, kao i Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, navodni članovi drugog kotorskog klana.

■ ZASJENILI

PRETHODNIKE

Po jednom nepisanom pravilu, kako ističe kriminolog dr Velimir Rakočević, na ruševinama nosilaca kriminalne aktivnosti, nakon njihovog nestanka sa kriminalne scene bilo zbog međusobnih obračuna, naplate dugova ili kroz reagovanje države, odnosno suzbijanja kriminalne aktivnosti, uvijek dolaze “nova imena” koja vremenom prethodnike i bace

Foto: Djordje Kojadinovic

Gdje su nestali likov Darko Šarić

U zatvoru u Srbiji. Prvostepenom presudom osuđen na 20 godina zatvora zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. ih u zaborav.

“Trend je da se kriminalne aktivnosti mijenjaju, odnosno usložnjavaju, a i njihovi autori postaju sve više fleksibilni, jer se prilagođavaju novonastalim okolnostima. Oni su uvidjeli da određene kriminalne aktivnosti zbog kojih su “pali” njihovi prethodnici, više nijesu isplative ili su isuviše eksponirane. U odnosu na deceniju ranije, više se radi o prilagodljivim “tipovima”, odnosno pojednicima ili grupama koje se specijalizuju za jednu vrstu kriminalnih aktivnosti i to rade vrlo oprezno. Naime, što se tiče naše teritorije, oni su praktično nevidljivi, jer se njihov posao uglavnom odvija van granica zemlje, i time znatno otežavaju istragu”, smatra Rakočević. Po njemu, “kri-

minalci nove generaoblika kriminaliteta cije” su očigledno tako da sve manje naučili lekciju imamo krimida budu anonalaca čija su nimni, odkrivična djenosno da, la spontaDragan Dudić Fric ako u mana i nevješta, a sve terijalnom više onih smislu poubijen 30.maja ko j e k r i kažu da se 2010.godine vična djela bave nečim vrše na orilegalnim, u Kotoru. ganizovani da će “pasti”. i sofisticirani “Stoga sve više je orijentacinačin, što je mnoja da ključnu krimigo teže otkriti i borba nalnu aktivnost imaju van protiv njih je mnogo teža”, zemlje, te da ne upadaju u kaže Rakočević. oči domaćoj policiji. Koriste sve više novih pojavnih ■ 2005. GODINE PET

VEĆIH KLANOVA

Prema “bijeloj knjizi kriminala” iz 2005. godine u Crnoj Gori je bilo pet većih klanova čiji članovi su često bili predmet policijskih istraga. U glavnom gradu Crne Gore bilo je više kriminalnih grupa, među kojima se, po organizacionom ustrojstvu i finansijskoj moći, izdvajala grupa koju predvode braća Maljota, Toma i Marko Đurašević, čija je “specijalnost” prekogranični šverc narkotika iz Albanije.

Safet Kalić U njemačkom zatvoru čeka suđenje za šverc 112 kilograma heroina.

Oni su se povremeno bavili i švercom oružja, a djelatnost su bili proširili i na krijumčarenje skupocjenih automobila iz Crne Gore u Albaniju i obrnuto. Drugom podgoričkom grupom, prema navodima iz “bijele knjige”, rukovodili su braća Leon i Viktor Drešaj, čija je specijalnost šverc teških droga iz Albanije u Crnu Goru. Organizaciono su bili vezani za grupu braće Đurašević i zajedno su kontrolisali tranzit narkotika preko crnogorske teritorije prema područjima bivših jugoslovenskih republika, ostvarujući saradnju sa drugim grupama u Crnoj Gori, Albaniji, Hrvatskoj, BiH i Kosovu. Tu su i bila i braća Vjekoslav i Jugoslav Lambulić čije kriminalne aktivnosti su, prema navodima iz ove knjige, bile više usmjerene na inostranstvo. Članovi ovih kriminalnih grupa prosto su nestali sa kriminalne scene i danas se i ne spominju više.

Prije deset godina smatralo se da je primat u crnogorskom podzemlju preuzeo “barski klan” koji je ima viši stepen organizovanosti, znatna finansijska sredstva i logistiku na širem području Crne Gore, Beograda i u inostranstvu. Dva barska kartela krijumčarila su i preprodavala kokain i heroin. A “po brojnosti i organizovanosti, naplati reketa i vršenju krivičnih djela koja sadrže elemente teroristič-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

aktuelno

15

VOĐE SUROVIJE - NEPRIJATELJIMA NE DAJU ŠANSU DA PREŽIVE

vi iz “Bijele knjige”?

Suroviji i sofisticiraniji

Novi kriminalni klanovi su u međusobnim obračunima mnogo suroviji, a težište kriminalnog djelovanja je uglavnom fokusirano na inostranstvo gdje stiču enormno bogatstvo uglavnom zahvaljući švercu kokaina. Tako zarađen novac zatim ulažu u legalan biznis u Crnoj Gori. Njihova specifičnost po kojoj se razlikuju od prethodnika, jeste da neprijateljima ne daju šansu da prežive, zbog čega su se u Crnoj Gori posljednjih godina dogodile brojne nerasvijetljene likvidacije. Riječ je o plaćenim ubistvima koja, prema saznanjima službi, koštaju i po nekoliko desetina hilajada eura i to u zavisnosti od načina organizovanja likvidacije. Kako bi zavarali trag da se ne otkrije naručilac organizovanja takvih likvidacija, sumnja se da se za ove poslove dovode ljudi iz inostranstva, koji ne postoje u evropskim evidencijama.

Novi klanovi su mnogo suroviji i sofisticiraniji jer koriste naprednu tehnologiju i tehničke uređaje, kao što je slučaj sa nedavno otkrivenim nadzornim kamerama u Kotoru, za koje se pretpostavlja da pripadaju jednom od kotorskih klanova kojima su nadzirali čitav jedan kvart grada.

Bujić nakon izlaska iz zatvora se pridružio grupi koju je vodio Luka Đurović

Keljmendi

Naser Keljmendi

Trenutno se nalazi u zatvoru na Kosovu gdje mu se sudi zbog više krivičnih djela i to - upravljanje organizovanom kriminalnom grupom, kao i ubistvo

■ “Kvartaši” nestali

kih akata, izdvajala se gru- učestvovali u ubistvu polipa kojom rukovode Saša Bo- cijskog inspektora Slavoreta, Ljubo Bigović i Armin ljuba Šćekića, a Osmanagić – Muša Osmanagić. Drugom je ubijen pretprošle godine barskom grupom rukovo- iz snajpera dok je sjedio u dila su braća Drasvom lokalu u Baru. goslav i Duško Tu je i “barska Ivanović čija grupa” koju je specijalje predvonost, takodio Veselin Ljubo Bigović đe, po saBujić, koja znanjima je takođe u zatvoru zbog optužvažila za Agencije jednu od za naciobi da je učestvovao u jačih “ornalnu beubistvu policijskog inganizacizbjednost, spektora Slavoljuba ja”. Bujić, krijumčarenje narkoji je prošŠćekića kotika i davale godine izanje novca pod šao iz zatvora kamatu, povremenakon služenja vino i krijumčarenje oružja. šegodišnje kazne, u potDanas, Boreta i Bigović su u punosti se povukao iz krizatvoru zbog optužbi da su minalnih aktivnosti i priklonio klanu koji je nekad vodio sada pokojni Luka Đurović, koji je poginuo prije dvije godine u saobraćajnoj nesreći.

U poslu sa drogama prije deset godina bila je i nikšićka grupa, takozvani “kvartaši”. A to su po policijskim izvorima bili Željko Kovačević, Radovan i Petar Cerović, Rajko i Radovan Baćović i Predrag Krcunović.

Oni su najviše sarađivali sa Podgoričanima i Baranima, te “kolegama” iz Re-

pe kojom upravljaju braća Musić (Suvad, Batko i Samir), čiji su istaknuti članovi Mersad Zejnelagić i Sead Lukač, zatim ona koju su predvodila braća Sabahudin i Sadudin Bećiragić, kao i Safet Kalić, koji je u tom periodu svoje “poslove” uglavnom ostvarivao u inostranstvu. Kalić se trenutno nalazi u zatvoru u Njemačkoj zbog sumnje za šverc 112 kilograma heroina, dok se braća Musić, prema evidenciji policije, više ne bave kriminalnim poslovima.

U “beranskoj grupi” istaknuti su bili predstavnici: Vuk Vulević, Milan – Čila Šćekić, Vuksan Cemović, kao i Velibor Popović, braća Rajović (Radisav, Goran i Srđan) i Branislav Nano Ivanović, koji su se trgovinom drogama uglavnom bavili u Beogradu i inostranstvu.

Veselin Bujić Prošle godine izašao iz zatvora nakon služenja višegodišnje kazne, u potpunosti se povukao iz kriminalnih aktivnosti i priklonio klanu koji je nekad vodio sada pokojni Luka Đurović

publike Srpske.

Po vezama sa kriminogenim strukturama na Kosovu i u zemalja u okruženju, kao i po finansijskoj moći, pažnju prije deset godina zavređivala je i “rožajska grupa”, koja je uglavnom bila angažovana u trgovini heroinom iz Avganistana i Turske. Izdvajale su se gru-

Armin Muša Osmanagić Ubijen je 16.septembra 2014.godine oko 13.15 časova metkom iz snajpera, dok je sjedio u bašti svog restorana “Savoja” u Baru

16

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

POLICIJA RASVIJETLILA PODMETANJE BOMBE

Policija zna ko je naručilac napada na vlasnika Hemere Protiv Ljumovića je podnijet izvještaj kao dopuna krivične prijave, jer se već nalazi u ZIKS-u za drugo krivično djelo Inspektori podgoričke policije uspjeli su da prikupe dokaze protiv Saše Ljumovića (50), koji se sada i zvanično sumnjiči da je podmetnuo bombu pred vratima stana Nikole Perovića, sina biznismena Dragana Perovića, vlasnika lanca hotela “Hemera” i “Astoria”.

Ipak, policija vjeruje da je Ljumović izvršilac napada, angažovan za novčanu nadoknadu, a da je nalogodavac druga osoba, o kojoj imaju mnoštvo operativnih podataka i u toku je prikupljanje dokaza.

“Policijske aktivnosti, preduzete u prethodnom periodu u koordinaciji sa tužilaštvom, ukazuju na sum-

Policija vjeruje da je Ljumović izvršilac napada, angažovan za novčanu nadoknadu, a da je nalogodavac druga osoba, o kojoj imaju mnoštvo operativnih podataka i u toku je prikupljanje dokaza

nju da je S.Lj., 10. decembra 2015. godine, oko četiri časa, ispred stana N.P., koji se nalazi u jednoj stambenoj

VIŠI SUD ODLUČUJE

Dostavljeni sporazumi

Višem sudu u Podgorici juče su radi odlučivanja dostavljeni sporazumi o priznanju krivice zaključeni između Specijalnog državnog tužilaštva i okrivljenih Svetozara Marovića, Dragana Marovića, Lazara Rađenovića, Aleksandra Armenka i pravnog lica “Copyright” DOO Budva, koji se sumnjiče da su

učestvovali u malverzacijama kojima su oštetili opštinski budžet za više desetina miliona eura. Odluke o sporazumima, Viši sud u Podgorici donijeće nakon postupka sprovedenog u skladu sa zakonom, kazala je samostalni savjetnik za odnose sa javnošću Aida Muzurović.

N.P.

zgradi u centru Podgorice, postavio i aktivirao eksplozivnu napravu, od čijeg dejstva je nastala veća materijalna šteta u stanu N.P., više okolnih stanova kao i u ulazu stambene zgrade. U događaju nije bilo povrijeđenih lica”, stoji u saopštenju Uprave policije.

Protiv Ljumovića je podnijet izvještaj kao dopuna krivične prijave, jer se nalazi u ZIKS-u za drugo krivično djelo, zbog kojeg je nedavno uhapšen. Ovo je peti slučaj iz oblasti PEH-a – postavljanje eksplozivnih naprava i podmetanje požara na imovini građana koji su službenici CB Podgorica rasvijetili u prethodna tri mjeseca.

J.M.

Uviđaj na licu mjesta

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

GLAVNI GRAD PODGORICA UPUĆUJE SRDAČNE ČESTITKE POVODOM DESETOGODIŠNJICE OD OBNOVE NEZAVISNOSTI

17

18

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Opština Budva čestita

deceniju od obnove nezavisnosti

svim građanima Crne Gore

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

priznanja za izuzetan doprinos ljekarima uručio premijer

Bulajiću, Kaleziću i Kulišu nagrada za razvoj zdravstva Doktorima Mirku Bulajiću, Vasiliju Kaleziću i Mihajlu Kulišu uručene su juče nagrade za izuzetan doprinos razvoju crnogorskog zdravstva. Nagrade je uručio premijer Milo Đukanović.

Ministar zdravlja, Budimir Šegrt je kazao da mu je zadovoljstvo što uoči jubileja nezavisnosti uručuje nagradu za izuzetan doprinos razvoju crnogorskog zdravstva vrhunskim ljekarima koji su znanjem, humanošću, profesionalizmom i stručnošću doprinijeli izgradnji savremenog zdravstvenog sistema Crne Gore.

“Zato smo baš u godini kada slavimo deset godina obnove crnogorske nezavisnosti promovisali nagradu za izuzetan doprinos razvoju crnogorskog zdravstva, koji će po

Komsija za dodjelu nagrada donijela je odluku da najprestižnije priznanje u zdravstu ove godine ravnopravno dodijeli trojici ljekara, koji potiču iz Crne Gore, rođeni, odgajani su i školovani u uglednim crnogorskim familijama i uvijek bili vezani za Crnu Goru svojim radom i životom

Pravilniku o nagradi biti dodjeljivana svake treće godine”, rekao je Šegrt na ceremoniji.

On je pojasnio da su kriterijumi za dodjelu nagrade bili poseban doprinos unapređenju medicinske struke i nauke i zdravstvenog sistema, afirmacija

crnogorskog zdravstva u zemlji i inostranstvu, ostvareni rezultati u organizaciji zdravstvene službe i podizanje nivoa kvaliteta zdravstvene zaštite.

Nagradu, kako je naveo, dodjeljuju Ministarstvo zdravalja, Ljekarska komora Crne Gore i Društvo ljekara Crne Gore.

“Komsija za dodjelu nagrada donijela je odluku da najprestižnije priznanje u zdravstu ove godine ravnopravno dodijeli trojici ljekara, koji potiču iz Crne Gore, rođeni, odgajani su i školovani u uglednim crnogorskim familijama i uvijek bili vezani za Crnu Goru svojim radom i životom”, kazao je Šegrt.

On je poručio da je ubijeđen da će laureati ubuduće svojim autoritetom i znanjem dopinositi razvoju crnogorskog zdravstva.

B.B.

SVIM PENZIONERIMA I GRAĐANIMA CRNE GORE

UPUĆUJEMO ČESTITKE

povodom jubilarnog praznika

DANA NEZAVISNOSTI

21. MAJA

Desetogodišnjice obnove DRŽAVNOSTI CRNE GORE FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA CRNE GORE

aktuelno

19

Sa jučerašnje dodjele nagrade

Nevidljivi rizik postoji Greške ljekara se ne praštaju nikada, a veliki broj njih ostane neutvrđen, kazao je Kuliš.

“U obavljanju ljekarskog posla uvijek postoji nevidljivi rizik koji je tajno prisutan, bilo u trenucima kada izvodi zahvat ili prestane sa poslom”, naveo je Kuliš. On je dodao da osim medicinske struke u odnosu ljekara i pacijenta postoji i vrlo važna komponenta – subjektivna strana u čijem središtu je moralna podloga.

“Pacijent ima uvijek moralno pravo i obavezu da brine o svom zdravlju, a ljekar osim stručne ima i moralne obaveze i pravo da pacijentu pomaže u toj brizi”, poručio je Kuliš.

Bulajić je kazao da je crnogorsko zdravstvo dobro, ali da mora biti bolje. Kako je naveo, da bi zdravstveni sistem bio bolji mora biti i obrazovanje.

“Koliko će nam biti jako obrazovanje, toliko će biti i zdravstvo”, poručio je on.

20

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

KAKO MLADI U CRNOJ GORI DOŽIVLJAVAJU DESET GOD

Od euforije do ravnod

⌦⌦ Bojana Božović, Marina Ilić

M

ladi iz različitih uglova gledaju istorijsku prekretnicu kojom je Crna Gora postala nezavisna država – jedni sa najljepšom emocijom, smatrajući da nas čeka svijetla budućnost, dok drugi sa rezervom uzimaju vremena koja predstoje.

Dan nezavisnosti se ove godine proslavlja brojnim manifestacijama širom zemlje. Prošlo je deset godina od kako su građani na referendumu, zaokružujući “da”, odlučili da samostalno grade svoju budućnost. Međutim, mladi u Crnoj Gori različito gledaju na ovaj datum. Tako su odgovori sagovornika Dnevnih novina na pitanje kako doživljavaju ovaj praznik, bili od ravnodušnih do nadahnutih.

■■RAZLIČITA VIĐENJA

Budući akademski građani i visokoškolci gledaju iz različitih uglova istorijsku prekretnicu kojom je Crna Gora postala nezavisna država.

Jedni sa najljepšom emocijom govore o referendumu iz 2006. godine smatrajući da je Crna Gora vidno napredovala u okviru svojih granica i na polju međunarodnih odnosa, te da je čeka svijetla budućnost, dok drugi sa rezervom uzimaju vremena koja predstoje. Neki od njih će kroz koju godinu možda aktivno participirati u političkom životu Crne Gore, te je najvažniji krajnji cilj koji je svima njima zajednički, a to je očuvanje tekovina 21. maja i stvaranje kvalitetnijeg živo-

Dan nezavisnosti svakako smatram praznikom, ali se ne identifikujem ni sa čijom ideologijom. Smatram da je ovoliko kićenje grada i promovisanje nezavisnosti provokacija i pretjerivanje. Vidjeti 10.000 crnogorskih zastava dnevno je dosadno. To je isto kao da vam neko svakog dana više puta govori da vas voli.

ta u vremenu koje nas čeka.

Odgovori “onih na kojima svijet ostaje” su podijeljeni kad je u pitanju lični osjećaj prema 21. maju, mada su svi saglasni u jednom - taj dan će se valjano proslaviti, jer su u svim opštinama Crne Gore priređene brojne manifestacije, prilagođene različitim uzrastima.

“Rekao bih da 21. maj vrednujem koliko vrednujem i ostale državne praznike, a iskreno, nije patriotsko

Odgovori “onih na kojima svijet ostaje” su podijeljeni kad je u pitanju lični osjećaj prema 21. maju, mada su svi saglasni u jednom - taj dan će se valjano proslaviti, jer su u svim opštinama Crne Gore priređene brojne manifestacije, prilagođene različitim uzrastima

značenje u osnovi tog vrednovanja, već ljubav ka slobodnom danu. Malo mi je teško da osjetim tu patriotsku euforiju u trenucima kada shvatam da je naša sveta 2006. godina vasrksnula, a opet vječna hiljadugodišnja država, u kulturnom, etičkom i ekonomskom ponoru - a za taj ponor krivim mentalitet običnog čovjeka.

Dakle, 21. maj je za mene datum kojim se označava trijumf tog mentaliteta, onako istorijski gledano, što ne znači da ga ove godine neću provesti uz neku poštenu količinu alkohola”, kazao je student Nikola Marojević.

■■NAJBITNIJI SLOBODNI DANI

Srednjoškolci su na putu formiranja svojih stavova o

političkim pitanjima i doživljaju sebe kao birača, te s toga poznaju bližu istoriju prilično dobro, što kroz učenje u školi, što kroz praćenje medija. Uzbuđeni zbog festivala Spring Break, koji već tradicionalno najviše posjećuju srednjoškolci, fokusirani su na isti bez vezivanja tog datuma za nešto uzvišeno, jer ipak im je provod na prvom mjestu.

U podgoričkoj Gimnaziji “Slobodan Škerović” su zbog praznika đaci dobili mini odmor, te u školu nijesu išli u četvrtak, petak, a neće ići i u ponedjeljak. Ipak, kako je običaj đaka da se u dvorištu škole okupljaju i kada ona ne radi, reporteri DN su zatekli tamo grupicu učenika trećeg razreda koji su sa njima podijelili svoje viđenje Dana nezavisnosti. Kako je Er-

min Pepeljak kazao, njegovim vršnjacima je najbitnije što su zbog praznika dobili slobodne dane.

“Dan nezavisnosti svakako smatram praznikom ali se ne identifikujem ni sa čijom ideologijom. Smatram da je ovoliko kićenje grada i promovisanje nezavisnosti provokacija i pretjerivanje. Vidjeti 10.000 crnogorskih zastava dnevno je dosadno. To je isto kao da vam neko svakog dana, više puta govori da vas voli. Mislim da bi Dan nezavisnosti trebalo slaviti sa više ukusa”, smatra srednjoškolka Anja Vujošević.

■■ZAVIDNO ZNANJE OSNOVACA

Osnovci, kojima istorija po prirodi stvari nije pretjerano zanimljiva, generalno nije-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

DINA NEZAVISNOSTI

Foto:Vedran Ilić

dušnosti

ANKETA

aktuelno

21

PREDLOG UNIVERZITETA

Na budžetu 1.141 brucoš

Ermin Pepeljak

(srednjoškolac)

“Dobro je da Crna Gora gradi sada svoju nezavisnu istoriju, ali mi mladi nijesmo previše oduševljeni tim praznikom. Bitno nam je što ne idemo u školu”.

Naredne školske godine 2.241 student biće upisan na fakultetima Univerziteta Crne Gore (UCG), ukoliko Vlada prihvati predlog odluke Upravnog odbora Univerziteta. To znači da će biti upisano gotovo 1.500 brucoša manje u odnosu na godinu ranije.

O trošku države moći će da se školuje 1.141 brucoš, dok je predlog Senata UCG da se na studijsku 2016/2017. godinu upiše i 1.100 samofinansira-

jućih studenata.

U predlogu Senata Univerziteta je navedeno da se po principu afirmativne akcije za lica sa invaliditetom, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i pripadnika manjinske akcije Roma i Egipćana, u skladu sa Zakonom o manjinskim pravima i slobodama, poveća ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu za po jedan procenat.

ministarstvo prosvjete

Marija Glomazić

(studentkinja)

Rekao bih da 21. maj vrednujem isto koliko vrednujem i ostale državne praznike, a iskreno, nije patriotsko značenje u osnovi tog vrednovanja već ljubav ka slobodnom danu

su zainteresovani da nauče značenje državnih praznika – jednako 21. maja kao i 13. jula. Ipak, taj 21. maj im je, sudeći po odgovorima nešto više poznat, jer se slavi dok

još škola traje, pa znaju da sa sobom nosi slobodan dana, čemu se raduju. Međutim, ima priličan broj onih koji poznaju istoriju svoje zemlje i sa ponosom slave ovaj dan, iako su prije deceniju bili predškolskog uzrasta.

“Odgovor mojih vršnjaka na ovo pitanje bio bi da je Dan nezavisnosti dan kada smo se razdvojili od Srbije, a ne baš veliki broj zna nešto malo više o samom značenju praznika, a to podrazumjeva malo bolje poznavanje istorije naše države”, navela je polumaturantkinja Anastasija Božović.

Zajedničko svima je to što Dan nezavisnosti, kao nešto opšte, što je od iste važnosti sa sve građane Crne Gore, povezuju sa vladajućom partijom, pa onda sa liderom iste.

“21. maj u meni i danas budi iste lijepe emocije kao i prije deset godina. Datum koji je svakako jedan od najznačajnijih u novijoj crnogorskoj istoriji treba i dostojno obilježiti i praznovati. Crna Gora, danas, svakako je mnogo napredovala ali uvijek može bolje. Na nama mladima je odgovornost, u ime naših predaka i budućih generacija, da radimo i trudimo se da stvorimo još bolju i ljepšu Crnu Goru, građansku i multikulturalnu državu”.

Denis

(student) “Lijepo je da Crna Gora sada gradi svoju istoriju, da nam bude ljepša i što duža”.

Imamo omladinu s kojom ponosno slavimo jubilej Ministarstvo prosvjete, u terarne i likovne radove, već okviru obilježavanja deseto- su htjeli da daju svoj doprigodišnjice od obnove nezavi- nos proslavi ovog jubileja, ali snosti pod sloganom “Deceni- i iskažu svoj patriotizam. Sam ja nezavisnosti – s ponosom broj radova nam potvrđuje da slavimo”, organizovalo je ju- imamo omladinu sa kojom s če u Crnogorskom narodnom ponosom slavimo ovaj jubilej, pozorištu svečanost na ko- ali i sa osmijehom gledamo joj su uručene nagrade uče- u budućnost, jer ono što ćenicima osnovnih škola, au- te danas čuti i vidjeti na ovoj torima najboljih likovpozornici sigurno će i vama dati takav nih i literarnih radova na temu “Crna utisak”, kazao je Gora – neugasiBošković. va baklja sloTo je, po bode” i srednjemu, samo njoškolcima još jedan poautorima najkazatelj da boljih likovimamo u Crnih i literarnih noj Gori obradova na terazovanje komu “Ponosni na je se mijenja i prošlost – gledamo koje traži da bude Bošković u budućnost”. dio savremene EvroMinistar prosvjete Predrag pe, obrazovanje koje će biti Bošković tom prilikom rekao prilagođeno djetetu, a ne dije da broj radova koji je pristi- jete njemu. gao na adresu Ministarstva, A da su djeca koju imaa tiče se konkursa, govori o mo zaista za ponos, moglo tome da veliki broj građana se najbolje vidjeti kroz jučeosjeća šta znači Crna Gora. rašnji kultiurno – umjetnički “Na ovaj način, ne samo što program, u kojem je učestvosu htjeli da iskažu svoju kre- valo 300 učenika podgoričih ativnost i ozbiljnost kroz li- osnovnih i srednjih škola.

22

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

MARKETING

23

24

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Bar: Neuspio pokušaj biranja

obezbjeđenje o izjašnjavanje

Herceg Novi

Restriktivni režim do 30. maja

Bez restrikcija vode tokom ljetnje sezone Do 30. maja u hercegnovskoj opštini biće na snazi restriktivni sistem vodosnabdijevanja, a iz lokalne uprave najavljuju da će Novljani imati uredno vodosnabdijevanje tokom i nakon turističke sezone.

Kako saopštavaju iz opštine potrošači od Debelog brijega do Kamenara vodu dobijaju u najavljenim terminima, ali u trajanju od tri do šest sati, osim potrošača koji se snabdijevaju preko rezervoara Stanišića dubrava, koji vodu dobijaju u trajanju od dva do četiri sata u najavljenim terminima. Podsjećaju da je lokalna uprava i predstavnici preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, početkom marta ove godine inicirala sastanak sa predstavnicima Hidrocentrale na Trebišnjici, kao i sa generalnim direktorom te kompanije

Gordanom Mišeljićem.

Na tom sastanku predstavljeni su problemi koje grad ima za vrijeme odvijanja sanacionih radova na hidrotunelu Gorica-Plat.

Herceg Novom veliku razliku predstavlja vrijeme saniranja tunela, odnosno da li će biti u maju ili junu, kada je potrošnja vode na većem nivou, na šta je kolegama iz Trebinja i ukazano. Ostvarena je dobra saradnja, te su Opštini Herceg Novi izašli u susret i promijenili termin izvođenja sanacionih radova za period od 14. do 30. maja, što je za naš grad povoljno, zbog manjeg broja turista i manje potrošnje vode.

Iako godinama nijesu ostvareni kontakti sa predstavnicima Hidrocentrale na Trebišnjici, komunikacija sa njima sada je na odličnom nivou.

S.M.

Petnjica: Svečana akademija

Petnjičani dokazali da su najodaniji Crnoj Gori

Povodom decenije obnove nezavisnosti juče je u Petnjici održana svečana akademija. U prepunoj sali Centra za kulturu bio je prisutan veliki broj ljudi kako iz Petnjice, tako i iz susjednih opština Berana, Rožaja, Bijelog Polja i Pljevalja. Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović istakao je da su građani ove opštine dali glas novoj Crnoj Gori.

“Ta podrška je bila stoprocentna i sada kada izdvojeno

posmatramo rezultat, apsolutno možemo kazati da su Petnjičani po tome bili najodaniji Crnoj Gori. Bili smo potpuno jedinstveni, nije bilo važno ko je u kojoj partiji, naš izbor je bio jedinstven i to naše opredjeljenje sada poslije deset godina dobija još više na značaju i nakon deset, a siguran sam da će to biti i poslije dvadeset ili pedeset godina”, kazao je Agović.

On je istakao bez referenduma ne bi bilo ni opštine Petnjica.

O

dbornici lokalnog barskog parlamenta nijesu uspjeli da izglasaju jedini tačku dnevnog reda na jučerašnjoj sjednici, a poslije šest sati usvojen je jedino dnevni red i imenovan je predsjednik SO Bar.

Na predlog opozicionih partija sjednica je prekinuta do zasijedanja Odbora za statut i propise, kako bi se verifikovala kandidatura novog predsjednika SO Bar Radomira Novakovića koja je ovom prilikom izostavljena.

Umjesto Osmana Subašića, koji je, prema Poslovniku, trebalo da predsjedava Skupštinom u svojstvu najstarijeg odbornika partije koja je davala ranijeg predsjednika parlamenta, tu dužnost prenio je na odbornicu mr Nadu Marstijepović, takođe iz SDP-a koja je vodila bitku između dva fronta - vladajuće koalicije i opozicionih partija.

Početak sjednice obilježila su pitanja odbornika opozicije ko je angažovao “vidno pojačane mjere obezbjeđenja”, koje je stajalo ispred zgrade Opštine. Odgovor na ovo pitanje od predsjedavajuće nijesu mogli dobiti, ali da bi i ona željela da ga sazna ko je angažovao obezbjeđenje.

Odbornik DF Goran Đurović tražio je da se objasni ko je angažovao privatno obezbjeđenje, dok je odbornica SNP Snežana Jonica pitala ko je izvršio bezbjednosnu procjenu i imao informaciju o rizicima pri održavanju sjednice.

Nastavak sjednice je obilježio i manji verbalni sukob između predsjedavajuće Marstijepović i odbornika Radomira Cakana Novakovića

Na ova ova pitanja, u ime predsjednika Opštine, odbornicima se u nekoliko navrata obratio potpredsjednik Dušan Raičević, tvrdeći da je “odrađena procedura da bi se obezbijedio normalan rad parlamenta”, a potom i da je riječ o “proceduri obezbjeđenja zgrade Opštine, a ne Parlamenta”.

Odbornici opozicije su smatrali da su odgovori kontradiktorni i zatražili prekid SO, dok se ne dobije pravi odgovor.

Sjednica nije prekinuta već je Marstijepović dala pauzu od pola sata kako bi se u tom terminu održala sjednica Kolegijuma predsjednika odborničkih klubova. Međutim, na kolegijumu nije došlo do usaglašenosti o potrebama pojačanog obezbjeđenja, što je i prenijeto odbornicima. U

tom trenu je i udaljeno pojačano obezbjeđenje sa pozicije na kojoj je bilo.

U popodnevnom dijelu sjednice nakon nekoliko neusvojenih predloga da se uvrste u dnevni red i njihovih odbacivanja odlukom vladajuće koalicije odbornici su najviše vremena potrošili u duelima u kojim su se pretežno pozivali na kršenje Zakona i zakonskih regulativa. Dok je vladajuća koalicija zahtijevala da se poštuje dnevni red, odbornici opozicije su smatrali da oni nemaju verifikovani mandat

Premijer primio prvo dijete rođeno u nezavisnoj Crnoj Gor

Đukanović lično čestitao rođe Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović primio je juče djevojčicu Taru Dujović, koja je prva rođena 2006. u nezavisnoj Crnoj Gori.

Tara je učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Vladimir Nazor”, a na prijemu kod premijera Đu-

kanovića bio je i njen otac Blagota Dujović. Đukanović je rekao da je nedavno pročitao njenu izjavu u medijima i da je odlučio da joj u godini jubileja čestita deseti rođendan, uz najbolje želje za dalje uspjehe u školi i u životu.

Kako je saopšteno iz Vlade, premijer je uručio Tari jedan od prvih primjeraka kovanog novca koji je Centralna banka Crne Gore izdala povodom deset godina obnove nezavisnosti, a ona njemu svoj pismeni sastav “Crna Gora, moja domovina”.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

aktuelno

25

a predsjednika SO

odložilo o cakanu Nikšić: Donacija Vlade Japana utrošena na opremu

Bolnica u Brezoviku dobila odjeljenje intenzivne njege

predloženog kandidata od strane Odbora za statut i propise, te da je neophodno da se ispoštuje i ova zakonska regulativa.

Iz opozicije smatraju da je ovo bilo jedino rješenje i da se moralo izglasati skraćenje mandata, jer lokalni parlament više ne može ovako da funkcioniše.

“Jedino rješenje su novi izbori koji bi se zakazali za 9. oktobar kada bi vidjeli kakva je situacija u Baru. Tada bi vidjeli kakav je odnos birača prema pojedinim partijama, jer mi sada imamo partije u vlasti

ri

koje uopšte nijesu učestvovale na izborima, tako da mi ne znamo koliko oni imaju birača i koliko vrijede”, istakao je Đurović.

Vladajuća koalicija je insistirala na održavanju sjednice po dnevnom redu, opozicija na prekidu, i na kraju je ipak odlučeno da se ona nastavi prvog radnog dana, u utorak.

Marstijepović je odložila sjednicu do utorka, koja će se održati nakon sjednice Odbora za statut i propise koji će donijeti odluku o verifikaciji kandidata za novog predsjenika SO Bara.

A.LJ.

endan djevojčici Tari Dujović i Đukanović

Vlada Japana donirala je bolnici za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku donaciju vrijednosti preko 90.000 eura, koja je iskorišćena za nabavku medicinske opreme odjeljenju intenzivne njege.

Direktorica Bolnice Gordana Reljić kazala da je donacijom zaoukržena rekonstrukcija te zdravstvene ustanove koja je započeta prije pet godina.

“Bolnica je investirala oko 110.000 eura u građevinske i arhitektonske radove, a zahvaljujući Vladi države Ja-

pana dobili smo 90.000 eura koji su utrošeni za najsavremeniju opremu intenzivne njege. Intenzivna pulmološka jedinica obezbjeđuje pacijentima iz čitave Crne Gore najkvalitetniju zdravstvenu zaštitu, liječenje i oporavak. Sa ovom jedinicom mi dobijamo ogromnu mogućnost za uspjeh. Ljudi koji su vitalno ugroženi od trenutka dolaska u intenzivnu jedinicu imaju mnogo veće mogućnosti, zahvaljujući opremi koja je instalirana, njihova mogućnost i stepen preživljavanja biće mnogo

bolji”, istakla je Reljić.

Ambasador Japana u Crnoj Gori Đuići Takahare kazao je da je donacija bolnici u Brezoviku dodijeljena zbog činjenice da su pacijenti usljed nedostatka medicinske opreme morali da se upućuju u Podgoricu.

“Od sada će bolnica pacijetnima pružati potpunu njegu od prvog pregleda, preko oporavka do intenzivne njege. Takođe, najteži pacijenti više neće biti upućivani na liječenje u druge medicinske ustanove”, istakao je Takahare.

M.R.

Herceg Novi: Priređen program “Luča”

Sutorina dobila rasvjetu

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti, decenije obnove nezavisnosti i 1000 godina državnosti Crne Gore, u Sutorini je priređen program “Luča”, u okviru kojeg je puštena u rad javna rasvjeta.

U prisustvu predstavnika Opštine Herceg Novi, mještana i gostiju na ovaj način je obilježen završetak projekta koji je rezultat uspješne saradnje i dobre komunikacije mještana i lokalne uprave. Bivši odbornik DPS-a i mještanin Zoran Kovačević kazao je da su dobri komšijski odnosi i pravilna komunikacija sa lokalnom upravom pravi način da se realizuju ovakvi projekti.

“Mještani Sutorine se nadaju da će konačno lokalna uprava i državne institucije prepoznati značaj ovog mjesta i kroz razvoj

Herceg Novi kvalitetne planske dokumentacije i obezbjeđenje investicija osigurati pravilan razvoj ovog dijela grada”, poručio je Kovačević.

Na trasi dugoj 2,2 kilo-

metra, od salona automobila “Citroen” do ispod Bijelih Kuka, postavljeno je 60 stubova javne rasvjete, čime je osvijetljeno naselje u kojem se nalazi 59 kuća i vikendica.

Mještani su sakupili 8.900 eura i tako obezbijedili 47 stubova i kabl za cijelu trasu rasvjete. Lokalna uprava je kupila još 13 stubova i obezbijedila 60 led sijalica, što je investicija od ukupno 18.700 eura.

Predsjednik Mjesne zajednice Sutorina Savo Radanović najavio je da će za nekoliko dana biti puštena u rad nova rasvjeta i u dijelu naselja Lučice, gdje je do sada nije bilo.

S.M.

26

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Foto:Dejan Lopičić

Na osnovu člana 54 Statuta Odbor direktora „Bokakomerc“ AD Radanovići – Kotor saziva REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA za dan 24.06.2016. godine u 11 časova u prostorijama „Bokakomerc“ AD Radanovići - Kotor.

Za Skupštinu je predložen sljedeći DNEVNI RED 1. Otvaranje Skupštine i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika.

2. Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja za 2015. godinu i Izvještaja revizora Društva.

3. Donošenje Odluke o razrješenju i izboru članova Odbora direktora Društva.

4. Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za 2016. godinu.

Dodatne informacije i materijali za sjednicu su na raspolaganju zainteresovanima u prostorijama Društva svakog radnog dana od 10-13h, od 24.05.2016. godine.

Predsjednik Odbora direktora Na osnovu člana 54 Statuta Odbor direktora AD »Drvoimpex« za izvoz, uvoz i unutrašnji promet, Podgorica, saziva REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA za dan 22.06.2016. godine u 10 časova u prostorijama AD »Drvoimpex« za izvoz, uvoz i unutrašnji promet, Podgorica, Bulevar Revolucije 9.

Za Skupštinu je predložen sljedeći DNEVNI RED 1. Otvaranje Skupštine i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika.

2. Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja za 2015. godinu i Izvještaja revizora Društva.

3. Donošenje Odluke o razrješenju i izboru članova Odbora direktora Društva.

4. Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za 2016. godinu.

Dodatne informacije i materijali za sjednicu su na raspolaganju zainteresovanima u prostorijama Društva svakog radnog dana od 10-13h, od 22.05.2016. godine, kao i na sajtu društva – http://drvoimpex.co.me.

Predsjednik Odbora direktora Na osnovu člana 54 Statuta Odbor direktora AD GVD Mont Pljevlja saziva REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA za dan 22.06.2016. godine u 12 časova u Podgorici, Bulevar Revolucije 9.

Za Skupštinu je predložen sljedeći DNEVNI RED 1. Otvaranje Skupštine i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika.

2. Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja za 2015. godinu i Izvještaja revizora Društva.

3. Donošenje Odluke o razrješenju i izboru članova Odbora direktora Društva.

4. Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za 2016. godinu.

Dodatne informacije i materijali za sjednicu su na raspolaganju zainteresovanima u prostorijama Društva svakog radnog dana od 10-13h, od 22.05.2016. godine, kao i na sajtu Društva.

Predsjednik Odbora direktora Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Rožaje ul „M.Tita” bb , oglašava

Otvaranje Crpne stanice - Đuranović, Vučelić i Stijepović

Otvorena Crpna stanica Mareza 1 u Podgorici

Stijepović: Uskoro će pitka voda biti dostupna svima

Vrijednost investicije je 1.100.000 eura, veći dio izdvojio je Vodovod, a ostatak je obezbijedio Glavni grad Podgorica

Otvaranjem Crpne stanice Mareza 1, koja se nalazi u sklopu vodoizvorišta Mareza, građanima Glavnog grada riješen je dugoročni problem - vodosnabdijevanje u sušnim ljetnjim mjesecima.

Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović naveo je, u ime gradske uprave, da pored brojnih manifestacija organizovanih povodom deset godina od obnove crnogorske nezavisnosti, najbolji način da čestita građanima desetogodišnjicu nezavisnosti jeste stvaranje uslova za poboljšanje kvaliteta njihovog života.

“Crpna stanica Mareza 1, s jedne strane dodatno će unaprijediti poboljšanje snabdijevanja vodom svih građana Podgorice, a s druge strane će omogućiti da se vodovodna mreža širi i u prigradskom i u seoskom području, što do sada nije bio slučaj. Osim to-

Otvaranju ove Crpne stanice prisustvovao je i predsjednik opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, koji je istakao da ova investicija nije samo za potrebe Podgorice nego i za potrebe Danilovgrada

ga što pijemo najkvalitetniju i najbolju vodu, ne samo u regionu nego i šire, mi ćemo ovom investicijom stvoriti uslove da u dogledno vrijeme ostvarimo ono što je krajnji cilj gradske uprave i Vodovoda, a to je da vodovodna mreža i pitka voda stignu do svakog domaćinstva u Glavnom gradu”, istakao je Stijepović.

On je dodao da je upra-

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Javna nabavka radova šoping postupkom za izbor najpovoljnije ponude za izvodjenje radova ,,Radovi na sanaciji ,,stepenišnog prolaza Kolorado u Rožajama“, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12000,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP.OB 03/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.05.2016 godine. Lice za davanje informacija Mersudin Kalač, telefon 051 271 275, e-mail javne.nabavke@rozaje.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Rožaje ul „M.Tita” bb , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Javna nabavka radova otvorenim postupkom za izbor najpovoljnije ponude za izvodjenje radova ,,Radovi na elektrifikaciji katuna u Rožajama“, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 243.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP.OA 09/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.05.2016 godine. Lice za davanje informacija Mersudin Kalač, telefon 051 271 275, e-mail javne.nabavke@rozaje.me.

Vučelić: Neće biti povećanja cijena usluga u ovoj godini Direktor d.o.o “Vodovod i kanalizacija” Vladan Vučelić saopštio je da u ovoj godini neće biti povećanja cijena, iako su svi parametri koji se koriste u metodologiji za obračun cijene već probijeni i stvoreni svi uslovi za njeno povećanje.

“U naredne tri godine proširiće se vodovodna mreža potpuno uvezivanje u jedin-

stveni sistem vodsnabdijevanja područja koja su ostala sušna - područje Bratonožića, brdski dio Malesije, sa čijom ćemo realizacijom početi već u ovoj godini i gornji dio Lješanske nahije. U periodu ne dužem od tri i po godine biće izgrađen uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”, naveo je Vučelić.

va Glavnog grada svjesna da mora biti istinski servis građana.

“Podgorica je grad koji se svakodnevno razvija i u koji se dolazi, mi svakog mjeseca imamo na stotine novih stanovnika i prihvatamo ih otvorenog srca, ali to znači za nas dodatno opterećenje - da moramo stvarati što više uslova za sve servise koje pružamo, za građane koji žive u našem gradu”, kazao je on.

Predsjednik Odbora direktora Vodovod d.o.o. Petar Živković ponosan je na činjenicu da rokovi nijesu probijeni, ali i na dobro urađen projekat i kvalitetno izvođenje radova njemačke firme Controlmatic Comerc.

“Ovo je veoma složen objekat, samo još dva ovakva postoje u ovom dijelu Balkana.

Restrikcija vode više neće biti u Podgorici, voda je obezbijeđena za 270.000 stanovnika. Voda je roba, ona se mora platiti. Vrijednost investicije je milion i 100 hiljada eura, veći dio je izdvojen od strane Vodovoda, a drugi dio je obezbjedio Glavni grad. Uzeli smo kredite, ali morali da obezbijedimo osnovno građanima, posebno u ljetnjem periodu, jer se veoma sušni periodi najavljuju u narednih pet, šest godina”, istakao je Živković.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović smatra da će sami rezultati govoriti bolje od bilo kakvih izgovorenih riječi.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

svijet

27

PRONAĐENI DJELOVI AVIONA “IDŽIPT ERA” U MEDITERANU, EGIPATSKE VLASTI SAOPŠTILE: Foto: Rojters

Niko od putnika nije preživio

E

gipatska mornarica pronašla je djelove aviona kompanije “Idžipt er”, koji se u noći između srijede i četvrtka srušio u Sredozemno more, 290 kilometara sjeverno od Aleksandrije.

Egipatski ministar civilne avijacije rekao da niko od 66 putnika i članova posade nije preživio. Osim djelova aviona, pronađeni su i ljudski ostaci, za koje se vjeruje da pripadaju putnicima, kao i sjedišta i prtljag putnika.

“Egipatska ratna mornarica uspjela je da izvuče još djelova aviona, nešto stvari koje su pripadale putnicima, ljudske ostatke i sjedišta aviona.

Potraga se nastavlja”, navedeno je u saopštenju egipatskog ministarstva za civilnu avijaciju koje je prenio Rojters. Kako se navodi u saopštenju egipatske vojske, u oblast u kojoj su pronađeni djelovi pokrenuta je potraga za crnom kutijom.

Egipatska vojska je u postu na zvaničnom Fejsbuk nalogu navela da je potraga u toku i da su u nju uključeni morski brodovi i vojni avioni.

■■ Egipćani i Francuzi predvode istragu

Agencija AP prenijela je izjavu zvaničnika egipatskog

Bilo bi veliko iznenađenje da Islamska država ili Al Kaida čekaju 36 sati u doba društvenih medija. Moguće je da ovo uopšte nije slučaj povezan sa terorizmom, kazao je analitičar i ekspert za terorizam Pol Kruikšenk za Si-En-En

aerodroma da će djelove olupine ispitivati istražitelji iz Egipta, Britanije, Francuske, kao i stručnjaci “Erbasa” – čim ti djelovi budu izvučeni na obalu. Istragu će predvoditi Egipćanin Ajman el Mokadam.

Francuska učestvuje u istražnoj komisiji sa Egiptom na čelu, kao zemlja u kojoj je avion proizveden i čijih se 15 državljana nalazilo u letilici, od ukupno 66 putnika i članova posade, među kojima je bilo 30

Rođaci stradalih putnika mole se na aerodromu u Kairu Egipćana, naveo je Rojters.

Evropski satelit je registrovao moguću naftu mrlju, 40 kilometara od posljednje poznate lokacije aviona. Satelit na slici koju je snimio u četvrtak pokazuje mrlju dugu dva kilometra, a snimci od juče ujutro ukazuju da se mrlja raširila na oko kilometara.

Međutim, nema garancije da je riječ o naftnoj mrlji koja potiče od aviona “Idžipt era”.

Grčki ministar Panos Kamenos kazao je da Grčka neće spekulisati sa okolnostima pada egipatskog aviona sa leta MS804. Ponovio je da su grčki radari zabilježili oštre oscilacije u putanji kretanja na visini od 15.000 metara, ali da je avion zatim nestao sa radara.

Naveo je da je u vazdušnom prostoru Grčke avion imao normalan kurs letjenja, a da je iznad Egipta došlo do naglog zaokreta.

■■ Klimava teorija o terorizmu

Spisak putnika aviona na letu MS804 koji se srušio u Sredozemno more ne sadrži nijedno poznato ime s liste terorista, prenosi agencija Asošijeted pres tvrdnje evropskih obavještajaca. Kako navodi agencija, informaciju je potvrdilo troje zvaničnika obavještajnih službi iz Evrope, pod uslovom anonimnosti, a spisak putnika i posade na letu “Idžipt era” na kome je bilo 66 ljudi upoređen je s aktuelnim listama sumnjivih lica povezanih s terorizmom koje koriste evropske i američke bezbjednosne i policijske službe. Navodni spisak putnika aviona egipatske aviokompanije pojavio se na internetu, ali ga “Idžipt er” nije zvanično potvrdio. .

Za razliku od zvaničnika Francuske, Egipta i Grčke, koji su bili oprezniji u pretpostavkama uzroka pada aviona, obavještajci iz Rusije i SAD su u četvrtak saopštili kako je njihova glavna pretpostavka da je u pitanju teroristički čin.

S njima su bili saglasni i eksperti za terorizam i aeronautiku, ali se 24 časa nakon rušenja aviona pojavljuju i indicije da je možda zaista u pitanju bila nesreća.

Analitičar i ekspert za terorizam Pol Kruikšenk rekao je za Si-En-En da je začuđujuće to što još niko nije preuzeo odgovornost za ovaj slučaj.

“Bilo bi veliko iznenađenje da Islamska država ili Al Kaida čekaju 36 sati u doba društvenih medija. Moguće je da ovo uopšte nije slučaj povezan sa terorizmom”, rekao je on za američku mrežu.

VIKTOR ORBAN O KRITIKAMA BILA KLINTONA NA RAČUN POLJSKE I MAĐARSKE

Usta su Klintonova, ali je glas Sorošev đarske, kao i ostatka centralne Evrope, upućeni su negativni komentari od izbijanja migrantske krize, a to, kako tvrdi Orban, nije slučajno.

“Iza Demokratske stranke vidimo Džordža Soroša. Usta su Klintonova, glas je Sorošev”, naveo je Orban, prenijela je mađarska agencija MTI. Prema riječima Orbana, moć mađarske opozicije je znatno slabija od političkog uticaja organizacija koje finansira Soroš.

Orban je ponovio da se Brisel prema Poljskoj ponaša na način koji ta ze-

mlja nije zaslužila i da je vrijeđa.

“Ma koliko mislili da su ’veliki dječaci‘ u Briselu, borbu protiv Poljaka nikada neće izvojevati”, poručio je Orban.

Komentarišući referendum o prijemu migrantskih kvota, Orban je rekao da je referendum “jedina stvar koje Brisel ne može da se otrese”.

Ako referendum u Mađarskoj uspije, Brisel će uzmaknuti, dodao je on.

“Mađarska vlada želi demokratsku Evropsku uniju, čije unutrašnje odnose, pravila u svakod-

nevnom životu, etnički sastav i kulturu utvrđuju Evropljani, a ne birokratska elita u Briselu, koja se ponaša suprotno željama evropskih naroda”, rekao je mađarski premijer.

On smatra da nekontrolisana imigracija nije pitanje ljudskih prava, već bezbjednosti.

“Niko ne želi da preda ključeve svog doma strancima”, zaključio je Orban.

Foto: Sean Gallup

Mađari i Poljaci s pravom zaslužuju više poštovanja aktuelnih i bivših lidera SAD, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban. Orban je rekao da podržava reakciju bivšeg poljskog premijera Jaroslava Kačinjskog na izjavu bivšeg predsjednika SAD Bila Klintona da je demokratija postala “previše problematična” u Poljskoj i Mađarskoj.

Kačinjski je, naime, poručio Klintonu da bi trebalo da “posjeti psihijatra”.

Na račun Poljske i Ma-

28

SVIJET

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

“HMS QUEEN ELIZABETH” I “PRINCE OF WALES”

BRITANCI DOVRŠAVAJU MODERNE NOSAČE AVIONA VRIJEDNE OSAM MILIJARDI €

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac JU OŠ “Dašo Pavičić“ Herceg Novi, Put partizanskih majki br 12, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga – organizovanje i izvođenje ekskurzije za učenike IX razreda školske 2016/17 godine u periodu 05.-09.09.2016, godine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 16.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 31/JN objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Tanja Knežević, telefon 031 324 570, e-mail tanjak@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac ŠOSMO „Vida Matjan” Kotor, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Kancelarijski materijal, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.000,00 € (slovima: trihiljade eura sa uračunatim PDV-om). Tenderska dokumentacija broj 206 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 19.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Ksenija Mitrović, telefon: 032/323-681, e-mail: muzikaskolavm@t-com.me.

U škotskom brodogradilištu Rosit polako se dovršava nosač aviona HMS “Queen Elizabeth”, koji bi prve testove na moru trebalo da ima sljedeće godine, piše britanski Telegraf. Ultramoderni brod, najveći koji je Kraljevska ratna mornarica ikada sagradila, u redovnu službu bi trebalo da uđe 2021. godine, čime će Ujedinjeno Kraljevstvo dobiti prvi operativni nosač aviona nakon što je klasa brodova “Invincible” otišla u istoriju 2014. godine.

“HMS Queen Elizabeth” nije jedini brod svoje klase - u istom brodogradilištu gradi se i njegov “brat blizanac” - nosač aviona “Prince of Wales” koji će biti dovršen 18 mjeseci kasnije.

Brodovi će težiti po 69.500 tona svaki, biće dugi 280 metara, visoki 70 metara i opremljeni s po 4 “Wartsila” dizel motora i dvije “Rolls-Royce MT30” plinske turbine. Ove nosače aviona ukupno gradi 10.000 radnika.

Kada budu završeni, biće dom posadi od po 700 osoba, s dodatnim kapacitetom za 900 marinaca i članova avionskih posada. Sve to će Britance ukupno koštati ogromnih osam milijardi eura.

Kapetan Simon Petit, u čijoj je nadležnosti nadgledanje izgradnje ovih brodova, uvjeren je da će nosači klase “Queen Elizabeth” postati

Ratove treba spriječiti, a ne započeti. Ako neko želi da zarati sa nama sigurno će dva puta razmisliti ako vidi jedan od ova dva broda kako se približava na horizontu.

Ovakve brodove nikad prije nismo vidjeli i oni će promijeniti način funkcionisanja mornarice izjavio je britanski kapetan Simon Petit

najmoćnije konvencionalno oružje Ujedinjenog Kraljevstva i promijeniti način na koji funkcioniše Kraljevska ratna mornarica: “Ratove treba spriječiti, a ne započeti. Ako neko želi da zarati sa nama sigurno će dva puta razmisliti ako vidi jedan od ova dva broda kako se približava na horizontu. Ovakve brodove nikad prije nismo vidjeli i oni će promijeniti način funkcionisanja mornarice”, ponosno je izjavio Petit.

Ova dva nosača u svakom slučaju će postati okosnica Kraljevske ratne mornarice i najvažnije strateško oružje Britanaca uz “Vanguard” klasu nuklearnih podmornica

koje su opremljene balističkim projektilima s nuklearnim bojnim glavama.

U službi bi trebalo da budu oko 50 godina, a sa njihove palube će operisati američki višenamjenski ratni avioni F35B (njih 36) čiji je razvoj nakon mnogo problema i uvećanih troškova napokon pri kraju. Osim njih, biće mjesta i za četiri Merlin helikoptera, kao i potencijalno za pokoji “Apache” i “Chinook” helikopter.

Kapetan Petit smatra da bi se ovi brodovi, ako bude potrebe, mogli koristiti u borbi protiv Islamske države i očekuje da će biti poslani u Persijski zaliv čim budu završeni.

Ipak, Petit smatra da će “Queen Elizabeth” klasa služiti kao demonstracija moći za mnoge veće sile: “Putin će vrlo pažljivo gledati ove brodove. Nosači aviona veoma su velika stvar, samo pogledajte kad Obama ima konferencije o vojnim stvarima, drži ih na palubama nosača aviona”, kazao je britanski kapetan.

Britanci su o novoj generaciji nosača aviona počeli razmišljati još ‘90-ih godina prošlog vijeka, ali je program obilježilo rezanje troškova i konstantna odlaganja. Zeleno svijetlo su napokon dobili 2007. godine, a prvobitni predviđeni trošak njihovog razvoja i gradnje uvećao se za više od 40 odsto.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SVIJET

29

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 21. MAJ

1471. Ro en Albreht Direr

Albreht Direr bio je njemački renesansni slikar, grafičar i teoretičar umjetnosti. Bio je jedan od najvećih maj-

stora umjetnosti u doba humanizma i reformacije. Učio je crtanje u radionici nirnberškoga slikara Mihaela Volgemuta, gdje je boravio četiri godine, a 1495. prvi put je otišao u Italiju i kopirao italijanske majstore. Ujedinio je italijansku ranu renesansu s ekspresivnim stilom njemačkog reformatorskog doba i došao do novih oblika izražavanja. Umro je 1528. godine.

1904. Osnovana FIFA Najviša svjetska fudbalska organizacija Fédération Internationale de Football Association - FIFA osnovana je u Parizu. FIFA je odgovorna za organizaciju fudbalskih međunarodnih takmičenja, među kojima je najpozna-

tije Svjetsko fudbalsko prvenstvo koje se održava od 1930. godine. Potreba za jednim izvršnim tijelom koje bi bilo iznad svih ostalih u svijetu postala je očigledna na početku XX vijeka i povećanom popularnošću međunarodnih fudbalskih utakmica koje su se u Evropi igrale od druge polovine XIX vijeka. Engleski fudbalski savez se mnogo puta sastajao s namjerom osnivanja takvog tijela, ali nije bilo značajnijeg pomaka zbog činjenice da je za takvu organizaciju potrebno više fudbalskih nacija.

1927. Prvi let iznad Atlantika Američki pilot Čarls Lindberg prvi je preletio Atlantik avionom “Duh Sent

Luisa”. Let od Njujorka do Pariza trajao 33 sata i 29 minuta. Nakon ovog poduhvata je postao slavan u svjetskim razmjerama. Na isti dan 1932. Amelija Erhart postala je prva žena koja je preletjela Atlantski okean.

1940. Bitka kod Arasa Bitka kod Arasa odigrala se za vrijeme njemačkog napada na Francusku tokom Drugog svjetskog rata. Bio je to jedini ozbiljan pokušaj Saveznika da se zaustavi napredovanje njemačkih oklopnih jedinica. Britanske i francuske snage su nakon početnog uspjeha bile prinuđene da se vrate na polazne položaje nakon čega su počele da se povlače ka obali Lamanša.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 22. MAJ

334. p.n.e. Bitka kod Granika

Aleksandar Makedonski pobijedio je u bici kod Granika persijsku vojsku, što je bila prva od njegovih triju velikih pobjeda nad Darijem III. Poslije smrti njegovog oca Filipa II Makedonskog, Aleksandar je učvrstio pozicije u Grčkoj i uputio se u Aziju prema prijestolnici Frigije. Više satrapa, carskih namjesnika Persije ujedinilo se i odlučilo da dočeka Aleksandra na rijeci Granik blizu Troje. Bitka je počela napadom lake pješadije i konjice preko rijeke kojima se Aleksandar pridružio s teškom konjicom, razbivši persijske redove i pritom sam ubivši nekoliko persijskih plemića. Ubrzo nakon bijega persijske konjice i pješadije, centar

persijske vojske se raspao i dao u bijeg tokom kojeg su pretrpili teške gubitke.

1813. Ro en Rihard Vagner

Vilhelm Rihard Vagner bio je njemački kompozitor, pjesnik, esejista i muzički teoretičar. Vagner je ličnost od presudnog značaja za istoriju muzike; kao jedan od najvećih stvaralaca na području opere, odnosno “muzičke drame”, kako je volio da zove svoje sopstvene, u svojim djelima je postavio osnovu ozbiljne muzike XX vijeka, naročito u “Tristanu i Izoldi”, gdje se obilno koristi hromatizmom i gde možemo naći koren atonalnosti. Ističe se po upotrebi lajtmotiva. Umro je 1883. godine.

1906. Patentirana letilica braće Rajt Braća Orvil i Vilbur Rajt 1906. godine patentirali su pod šifrom svoj “lete-

ći stroj” u patentnom birou SAD. Pioniri vazduhooplovstva tri su godine ranije uspjeli da polete svojim avionom Flyer I, prvim s motorom i u 12 istorijskih sekundi da prelete 37 metara. Iako je Orvile 1905. uspio da izvede prvi kružni let spustivši se na mjesto uzlijetanja, a Vilbur je čak letio s putnicima, američki novinari proglasili su ih lažljivom braćom, a njihov avion utopijom. U to vrijeme mnogi konstruktori u Francuskoj pokušavali su da naprave avion. Svi su čuli za braću Rajt i željeli da doznaju što više o smještaju kormila, motora i obliku krila, ali braća Rajt su to tajila. Ipak, 1905. su poslali pismo poznatom francuskom konstruktoru aviona Ferdinaddu Feberu i ponudili mu ugovor za sklapanje aviona sposobnih za letove od 40 kilometara i avione koji mogu prevoziti putnike.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 23. MAJ 1707. Ro en Karl fon Line Karl fon Line bio je švedski prirodnjak i naučnik, poznat kao “otac taksonomije”, a takođe se smatra i jednim od “očeva moderne ekologije”.

Osnivač je sistematike, biološke discipline. Uveo je binomijalnu nomenklaturu, po kojoj se naziv svake vrste sastoji iz dviju riječi - naziva roda i opisa vrste, a sva naučna imena živih bića koja je on definisao imaju uz naziv roda i vrste skraćenicu L. koja označava da im je ime dao sam Line.

Ovaj švedski prirodnjak je dao i naučno ime ljudskoj vrsti - Homo sapiens i klasifikovao je u red Primates.

Umro je 1778. godine.

1785. Frenklin izumio bifokalne naočare Američki državnik, filozof, izumitelj i fizičar, Bendžamin Frenklin,

objavio je 1785. da je izumio bifokalne naočare koje u gornjem dijelu imaju leću za gledanje na daljinu, a u donjem dijelu leću za gledanje na blizinu. Franklin je tvrdio da ih je izumio jer mu je dosadilo često mijenjanje dva para.

1903. Vožnja od Franciska do Njujorka Godine 1903. prvo je motorno vozilo uspješno prevalilo dug put s jednog kraja SAD na drugi, tačnije iz San Franciska do Njujorka. Putovanje je počelo na današnji dan, a završilo 63 dana kasnije. Automobilom, kojem su dali ime Vermont, uprav-

ljali su biznismen H. Nelson Džekson i mehaničar Sivol Kroker. Ukupni troškovi putovanja, koji su uključivali benzin, hotele, auto dijelove i hranu iznosili su 8.000 dolara.

1934. Ubijeni Boni i Klajd Najpoznatiji pljačkaški dvojac Boni i Klajd ubijen je na današnji dan 1934. u Luizijani. Boni Parker i Klajd Berou pljačkali su prodavnice, benzinske pumpe i banke u SAD tokom Velike depresije, a pored materijalne štete u pohodima su počinili i niz ubistava. Poginuli su u otvorenoj pucnjavi s policijom, nakon čega je u tijelu svakog od njih navodno je bilo 25 metaka.

30

KULTURA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

INTERVJU: BRANKO BANJEVIĆ POVODOM PROSLA

DECENIJA KOJA VRIJEDI ⌦ Jelena Boljević

G

ledano sa aspekta istorije decenija nije puno ali za proteklih deset Crna Gora je napravila što drugi nijesu za stotinu godina. Danas je trenutak da se Crna Gora raduje sebi, da se raduje što je slobodna, da se raduje što je povezana sa svijetom.

Imamo mnogo razloga da budemo srećni i zadovoljni.

Mnogo smo napravili. Nakon deset godina mi smo stabilna, ozbiljna evropska zemlja i kao takvu nas vide svi dobronamjerni ljudi. To nije optimizam, to je realnost, kazao je književnik Branko Banjević u razgovoru za naš list povodom praznika obnove državnosti 21. maja.

“Sretan sam zbog jubileja nezavisnosti jer to je jedan od najvećih događaja u crnogorskoj istoriji. Crna Gora je tokom ove decenije mnogo napredovala, stigla do samosvijesti , stigla do strategije svoga razvoja. Veliki događaji obilježili su ovaj period - investicije koje su došle u Crnu Goru, Porto Montenegro, auto-put, koji integriše Crnu Goru iznutra i povezuje nas sa spoljnim svijetom, vodovod, tunel Sozina.. Nadam se da će početi i Jadransko Jonski auto-put koji će Crnu Goru na najbolji način povezivati sa Srednjom i Zapadnom Evropom i Orijentom.

Napravili smo strategiju razvoja, ući ćemo u Evropsku uniju, u bezbjednosni sistem NATO-a, sve što se moglo najbolje postići za ovih deset godina Crna Gora je postigla. Sve to je ogroman napredak, tome se mnogi nijesu nadali ali ja sam u to vjerovao i danas vjerujem. Crna Gora je stala na sopstveni interes, izgradila je strategiju sopstvenog interesa i ne može je sa toga puta skrenuti niko”, kaže Banjević.

■ STRATEGIJA Gledano istorijski decenija izgleda kao malo vremena ali za ovih deset Crna Gora je napravila ono što drugi nijesu uspjeli za stotinu godina, smatra Banjević.

“Sve snage političke, kulturne, građanske koje su pripomogle tome zadužile su

Bez kulturne osnove, bez fundusa kulturnog, moderna politička svijest se ne može roditi. Bez te svijesti o sopstvenoj kulturi, vrijednostima, o dubini kulture, o njenoj povezanosti sa svijetom nema ni prave političke svijesti

Crnu Goru. Svi oni su ugradili sebe u vrijednost koja će biti trajna- a to je sloboda čovjekova, pamet moderna, povezanost sa svijetom, konačni izlazak iz istorijskog autizma. To je ogromno djelo, i oni koji su to napravili treba da su ponosni i mirni, jer će im zahvalnost u budućnosti biti neizmjerna“.

■ POVOLJNI

TRENUTAK

Prostor na kom živimo geografski jeste mali, ali na to ne treba gledati kao na slabost, jer možemo lakše da kontrolišemo sve, da se integrišemo, kaže Banjević koji sadašnji trenutak smatra najpovoljnijim u našoj novijoj istoriji.

“Taj naš povoljni trenutak i naše bavljenje sobom na pravi način i dalje izaziva veliki otpor svih onih koji su navikli da budemo tuđa kolonija, da budemo tuđi interes, da nam pamet bude zatučena tuđim interesom i tuđom zaostalošću. Oni su i danas protiv našeg napretka. Ali to ne treba da nas čudi, ne treba da nas zbunjuje, to moramo da očekujemo, tako je vazda bilo. Kada je 1918. pripremana likvidacija Crne Gore znamo ko je sve napadan. Napadan je vladika Danilo, sva je štampa tadašnja, ta interesna tuđa štam-

pa koja je bila u funkciji ukidanja ove države, govorila je da je Vladika Danilo amoralan, da je vladika Vasilije lažov i prevarant, napadali su i Svetog Petra i Njegoša, a kralj Nikola je napadan riječima ‘ukrao vola pa utekao preko mora’. Sve laž do laži. Kad prelistavate štampu iz toga doba, možete samo se zgrozite, koliko je sve bilo degradirano i olajavano na najniži način do tada nepoznat ovim prostorima“, podsjeća Banjević.

■ LJEPOTA SLOBODE Dan nezavisnosti 21. maj, prema riječima Banjevića, ravan je po značaju 13. julskom ustanku i sa njim predstavlja jedan od najsvjetlijih događaja u našoj istoriji koji pokazuju svu snagu značenja slobode na ovom prostoru.

“Ta dva događaja pokazala su neuništivost Crne Gore, dubinu njene slobode, ljepotu njene slobode, vrijednosti njene slobode za sve ljude.

Crnogorci su tradicionalno razvijali građansku slobodu za sve. Sveti Petar kaže da su vrata Crne Gore i njene slobode otvorena za sve. Svaki ištući slobodu ima pravo ovdje da živi. Crnogorac koji bi to spriječio nije dostojan crnogorske slobode.

E to ne znaju, to neće đeci da kažu naši vaspitači ili će oni koji znaju to sakriti ako su vaspitani na starim talasima. Crna Gora danas treba da se raduje umjesto da

Na udaru uvijek najzaslužniji Ataka na crnogorsku samosvijest i samostalnost bilo je i uvijek će ih biti. Na udaru su oni najzaslužniji, kaže Banjević, naglašavajući da danas takve napade vidi kao nemoć, a nikako kao snagu.

“Ti napadi predstavljaju nemoć jer je Crna Gora sigurna u sebe, ona ima svoju strategiju, ima konkretne bliske ciljeve kao što su ulazak u EU i NATO, ima svoj razvoj. Vjerujte da me je jedan ekonomista, jedan obrazovan čovjek iz vodeće crnogorske institucije svojevremeno ubjeđivao da je nama nepotrebna Sozina, da je nepotreban vodovod, da je to zločin prema crnogorskom budžetu. A ja njega pitam: ‘Pa šta treba Crnoj Gori? ‘Ništa’, kaže on. Vjerujte takva je opstrukcija u našim institucijama bila stalna.

Nažalost, ima je i danas, ali srećom ne u toj mjeri”. plače nad sobom i jadikuje ko što smo imali razloga stotinu godina da jadikujemo i plačemo. Danas je trenutak da se Crna Gora raduje sebi, da se raduje što je slobodna, da se raduje što je svoja, da se raduje što je poveza-

na sa svijetom, da se raduje što svaki čovjek može da se osjeća slobodnim, što svaki privrednik ili čovjek stvaralac može da se razvija i da nalazi svoj interes. Nikada Crna Gora u novijoj istoriji nije bila u toj poziciji, i mi treba da smo zadovoljni što smo to postigli. To je za neke možda iznenađenje ali za mene prirodno je da je Crna Gora to postigla i da su to izborile ove generacije, kazao je književnik.

■ VRIJEDNOSTI On podsjeća da su kulturni poslenici ti koji su višedecenijskim zalaganjem doprinijeli u velikoj mjeri da se stvori moderna politička svijest o Crnoj Gori. „Ljudi s kojima sam radio počev od Grafičkog zavoda, kojega stalno svi zaboravljaju , kao i biblioteku Luča, stvarali su i stvorili vrijednosti i kontinuitet crnogorske kulture. Od tog vremena ljudi u kulturi su radili za Crnu Goru bez uslova jer su imali jedan odnos poštovanja prema svom nasljeđu, osjećanja vriejdnosti toga nasljeđa. To ih je gonilo da rade, da stvaraju, da pokažu vrijednosti koje su bile dosta zaboravljene. Ti kulturni radnici koji su radili u Grafičkom zavodu, Matici crnogorskoj, Pobjedi i drugim časopisima mnogo su pomogli da se stvori moderna politička svijest Crnogoraca o sebi. Bez kulturne osnove, bez fundusa

Bez svijesti o kulturi manje vrijedimo Kada je riječ o kulturi Banjević želi da svi naši kulturni spomenici budu dovedeni do funkcije i predstavljeni. “Želio bih da se naš jezik, naša literatura, umjetnost nalazi na svakom mjestu reprodukovana. Da naši pjesnici, slikari i prozaisti budu svuda prisutni. Eto,

zamislite samo na Ceklinu je pusta Lubardina kuća, to treba obnoviti, tamo treba muzej Lubardin napraviti.

Zamislite odatle je genijalno djelo Lubardino krenulo. Ili ovdje u Podgorici veliki vajar Risto Stijović, njegova kuća je ruševina, neće da se nagode da se ta kuća obnovi. Podgorica je stra-

hovito napredovala, svaka čast graditeljima Podgorice, ali moraju da shvate da je kuća Rista Stijovića jedan od osnova modernog grada. Bez svijesti o svojoj kulturi manje ćemo vrijeđeti, a naše vrijednosti kulturne su te koje nas integrišu u svijet. Tako će biti, znam to ali sam nestrpljiv.”

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

KULTURA

31

AVE DESET GODINA NEZAVISNOSTI CRNE GORE

I KOLIKO I JEDAN VIJEK kulturnog, moderna politička svijest se ne može roditi.

Bez te svijesti o sopstvenoj kulturi, vrijednostima, o dubini kulture, o njenoj povezanosti sa svijetom nema ni prave političke svijesti. Toj modernoj svijesti koja tre-

ba da je ukupna i politička i kulturna, u svakom smislu, takvoj modernoj svijesti u osnovi mora biti kultura. To ne treba nametati djeci kao oblik nacionalističke svijesti već kao kulturnu svijest koja isključuje svaki auti-

zam, kao jednu povezujuću svijest, oslobađajuću svijest, koja se bori i boriće se za interes našeg prostora i slobodu našeg čovjeka ali i svakog drugog čovjeka i svakog drugog prostora”, poručio je Banjević.

Školski program i auto -put Sve institucije, kulturne, naučne, ekonomske moraju dati sve od sebe da obezbijede povoljnu klimu za ukupni razvoj, ističe Banjević.

“One moraju biti opremljene savremenom tehnologijom, najboljom u svijetu. Na tu modernost će nas nagoniti rast veliki privredni kojim koračamo. Sve je to povezano ekonomija, duhovni rast... Kada sam bio kod naših iseljenika u Rijeci kažu oni meni : ‘Eto vidite koliko se zadužila Hrvatska za auto-put. A ja kažem pa to je sreća prava za Hrvatsku, uhvatila je trenutak

pravi, to će se isplatiti, bez tog puta, bez modernih komunikacija nema zemlje. Ne možemo stvarati moderni turizam sa kozjim stazama, bespućima. Morate prvo obezbijediti veze, fizičke veze, saobraćaj, auto- put, pomorske i avio- veze, To je uslov da se razvija privredno zemlja, da svijet dolazi kod nas. A jednako i komunikacije na duhovnom planu sa svijetom moraju biti stalno uspostavljene. Moramo osavremenjavati sve svoje institucije. Jer moderni program primijenjen u školi to vam je isto što auto- put u saobraćaju”.

Sve snage političke, kulturne, građanske koje su pripomogle tome zadužile su Crnu Goru. Svi oni su ugradili sebe u vrijednost koja će biti trajna-a to je sloboda čovjekova, pamet moderna, povezanost sa svijetom, konačni izlazak iz istorijskog autizma

32

MARKETING

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

33

34

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

MARKETING

Svim građanima Crne Gore čestitamo deset godina obnove nezavisnosti Centralna banka Crne Gore

35

36

MARKETING

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

Ministarstvo kulture

37

38

MARKETING

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

39

40

MARKETING

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

41

42

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Povodom decenije od

obnove nezavisnosti d.o.o. Zelenilo vam upućuje SRDAČNE ČESTITKE!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

Srdačne čestitke svim građanima Crne Gore

povodom 10 godina

NEZAVISNOSTI!

KoleKtiv Agencije zA stAnovAnje

Podgorica vam čestita

prvu deceniju

nezavisnosti

Agencija za Izgradnju Podgorica

43

44

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

DEPONIJA d.o.o.

čestita

10 GODINA

Nezavisnosti

Svim gradanima

CRNE GORE

UPUĆUJEMO ISKRENE ČESTITKE POVODOM 10 GODINA NEZAVISNOSTI

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

marketing

“Tržnice i pijace” d.o.o. podgorica svim građanima crne gOre česTiTa obnove d o a n i d o g 10 i nezavisnost

UPRAVA ZA IMOVINU

čestita deceniju od OBNOVE NEZAVISNOSTI

svim građanima CRNE GORE

45

46

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SVIM GRAĐANIMA

SREĆAN

21.

MAJ DAN NEZAVISNOSTI

VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.

VAM ČESTITA DECENIJU OD OBNOVE NEZAVISNOSTI

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

OPŠTINA BAR

čestita svim GRAĐANIMA

CRNEGORE

21.MAJ

DANNEZAVISNOSTI

marketing

47

48

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Kolektiv Vodovod i kanalizacija d.o.o. Kotor vam upućuje iskrene čestitke povodom desetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, povodom obilježavanja prve decenije obnove nezavisnosti i hiljadu godina državnosti Crne Gore svim građanima čestita 21. maj.

marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

49

Na člana 32 Statuta HTP „Atlas Hotels Group“ AD Bar, Odbora direktora raspisuje

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PISMENIH PONUDA RADI DAVANJA U ZAKUP OBJEKTA HOTEL „SOZINA“ ILI NJEGOVIH POSEBNIH DJELOVA U SUTOMORU I Predmet javnog poziva je sprovođenje postupka za izdavanje u zakup objekta hotel „Sozina“ u Sutomoru ili njegovih posebnih dijelova u vlasništvu HTP „Atlas Hotels Group“ AD Bar u komercijalne svrhe u 2016. godini, koji su pogodni za obavljanje poslovne djelatnosti i za ostvarivanje prihoda. Objekat ili posebni dijelovi objekta, njihova površina, namjena, garantni iznos ponude i početna visina zakupnine su navedeni u tabelarnom prikazu:

1

2 3 4 5

Objekat

Adresa

Površina

Posebni dio

Period zakupa

Hotel „Sozina“, smještajni dio

Sutomore Obala Iva Novakovića bb

718,00 m2

Prizemlje + Spratnost

6 ili 12 mjeseci

Hotel „Sozina“, posl. prostor br.1 Hotel „Sozina“, posl. prostor br.2 Hotel „Sozina“, posl. prostor br.3 Hotel Sozina, posl. prostor br.4

Sutomore, Obala Iva Novakovića bb Sutomore, Obala Iva Novakovića bb Sutomore, Obala Iva Novakovića bb Sutomore Obala Iva Novakovića bb

15,75 m2

prizemlje

6 ili 12 mjeseci

Ugostiteljska / trgovačka djelatnost

15,75 m2

prizemlje

6 ili 12 mjeseci

Poslastičarnica

15,75 m2

prizemlje

6 ili 12 mjeseci

Ugostiteljska / trgovačka djelatnost

90 m2 + 29,25 m2

prizemlje

6 ili 12 mjeseci

Prodavnica + magacin

Ponude slati na adresu: HTP “Atlas Hotels Group” AD Bar Jovana Tomaševića 59, 85 000 Bar, Crna Gora ili lično, u prostorijama Društva, od 10.00 do 15.00 sati. ili na email adresu: office@atlashotelsgroup.com Kontakti/informacije: Tel. 030 311 177 Mob. 069969444 Email adresa: office@atlashotelsgroup.com

Namjena Hoterijersko – ugostiteljska djelatnost, kapacitet 72 ležaja Sobe – spratovi Restoran, kuhinja, magacini - prizemlje

50

Showbiz

DIE ANTWOORD IZDAO “SUCK ON THIS”

Naš najdraži stil je kad nema pravila

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

BRANO JAKUBOVIĆ, FrONTMEN DUB

Ukidaju nam će biti kada ⌦⌦ Filip Jovović

B

Die Antwoord Južnoafrička rep-rejv senzacija Die Antwoord objavila je novi mikstejp “Suck On This”, na kojem se nalazi 13 numera, računajući i neke ranije objavljene. Članovi benda Ninja, Yo-landi Vi$$ER i DJ Hi-Tek konačno su na oduševljenje publike prekinuli nešto dužu muzičku tišinu, a zanimljivo je da je “Suck On This” uvod u novi, četvrti album sastava “We Have Candy”.

“Naš stil je pomalo neobičan i ne znamo šta se događa jer smo van grada, ali volimo učiti i isprobavati nove stvari. Bend je zauzet završavanjem novog albuma ‘We Have Candy’, na kojem smo posljednje dvije godine radili s The Black Goat, God i Soul Assassins. The Black Goat je rekao da nema pravila kod slaganja mikstejpa, a to je naš najdraži stil”, naglasio D.B. je vođa tima Ninja.

13

numera južnoafrička rep-rejv s e n z ac i j a D i e Antwoord objavila je na “Suck On This”

NUMERE NA VRHU TOP LISTA

Ariana Grande objavila “Dangerous Woman”

Atraktivna pjevačica Ari- us Woman’ u martu Ariaana Grande objavila je no- na je postala prvi izvođač u vi album “Dangerous Wo- istoriji Billboard Hot 100 koman”. Na njemu se nalame je vodeći singl sa sva od zi 11 pjesama (15 na prva tri albuma debitodeluxe izdanju) vao u top 10. Prodaa trenutno je la je 1,3 miliona alna digitalnim buma u Sjedinjemuzičkim sernim Američkim visima ukljuDržavama sudečujući iTunes ći po Nielsen Mui Spotify, presic istraživanju. I nosi MTV. prethodni albumi ‘My Everything’ “Na njemu su i Grande (2014) i ‘Yours Truly’ singlovi ‘Let Me Love You’, ‘Into You’, ‘Be Alright’, (2013) dospijela su na broj 1 kao i naslovna numera. S na Billboard 200”, navode iz E.Z. objavom pjesme ‘Dangero- MTV-ija.

rano Jakubović ispred sastava Dubioza kolektiv govori o novom albumu, nastupima u Evropi i o tome gdje je ta ista Evropa krenula uz posljednja dešavanja koja potresaju Stari kontinent.

BiH sastav Dubioza kolektiv prethodne nedjelje održao je koncert na podgoričkom Stadionu malih sportova pred malobrojnom publikom u okviru City Groove festivala. A za mali broj ljudi definitivno je bila zaslužna kiša koja nije ni mislila da prestane te večeri. Ipak, sedmorku to naročito nije ni zanimalo, znali su da su svi koji kisnu i žele da čuju šta imaju da ponude zapravo iskreni poštovaoci benda. Frontmen Brano Jakubović za VN na početku kaže da i nijesu česti gosti, ali kad dolaze, uvijek imaju nešto novo da ponude.

“Imali smo i neke manje koncerte kod vas, ali Lake Fest i Sea Dance su ipak bili vrhunac gostovanja.

■■ Ne prodajemo iste stvari dva puta

Ne sviramo često Crnoj Gori, ali desi se da dođemo u razmacima od dvije godine sa novim materijalom, jer ne volimo ljudima da serviramo isto, nije pošteno, ne ideš ni u bioskop tri puta da gledaš isti film”, kaže on i dodaje da je publika eks Ju publika temperamenta.

“Gdje god si u bivšoj Jugoslaviji, slična je publika. Naši ljudi su kao Južnoamerikanci, imamo njihov temperament, makar kad su koncerti u pitanju. Volimo fizički da se angažujemo, što je za bend dodatni bonus - a tu se i razbija predrasuda kad kažu Cnogorci su lijeni - definitivno nijesu na koncertima”, priča kroz smijeh Jabuković.

S obzirom na to da su česti gosti u inostranstvu, očekivano je da repertoar prilagođavaju tamošnjoj publici. Ipak: “Koncert i festival nemaju nacionalnost, tako da ne pravim oneku razliku između bivše Jugoslavije i inostranstva. Nemaš

13. maja dubioza kolektiv nastupio je u podgorici

pravo drugačije tretirati ljude s obzirom na jezik, mi smo već izbili to iz glave odavno i prelomili.

Repertoar prilagaođavamo vremenu, a primjera radi, a kad su tesktovi u pitanju, ne bježimo od toga i da na velikim koncertima po Evropi izvodimo pjesme na našem jeziku, jer ljudi vole da čuju kako to zvuči, kako zvuči neki jezik koji rijetko prilike imaju da čuju, a da to nijesu engleski ili španski”.

■■ Album besplatan, publika bira

Posljednji album benda “Happy Machine” objavljen prije nekoliko mjeseci poklonili su, kao i prethodne publici putem sajta, što je iniciralo nevjerovante reakcije.

“Prvih sedam do deset dana bilo je 50.000 preuzimanja albuma sa sajta. Vrlo smo zadovoljni interesovanjem publike za album, a i time što je internacionalno distribuiran, od Amerike do Japana. Nedavno su nam stigle i fotografije japanskog izdanja, prvi kontingent prodat je odmah, a sada imamo i zahtjeva od tamošnjih izdavača da izdanje prilagodimo i da sve pjesme budu na japanskom. U svakom slučaju, to će biti vrijedan primjerak za kolekcionare”, otkriva sagovornik i ističe da je način promocije muzike ono što je svi-

Mi smo ‘malu školu’ toga prošli i pokušavamo između ostalog upozoriti ljude da nas evropska dešavanja vrlo podsjećaju na početak devedestih u bivšoj Jugoslaviji

ma dato na izbor sa današnjim mogućnostima.

“Bitno je da svaki bend bira za sebe. Mi smo već u početku izabrali princip ‘Uradi sam’, pa su nam internet i besplatan download najljepši i najlakši put do publike, koji je ujedno i najbolji medij. Čini nam se da je besplatno preuzimanje korektna stvar, jer kad razmisliš, muzika je prije 70 godina, tj. prije početka ‘štampanja’ nosača

Naši ljudi su kao Južnoamerikanci, imamo njihov temperament, makar kad su koncerti u pitanju. Volimo fizički da se angažujemo, što je za bend dodatni bonus - a tu se i razbija predrasuda kad kažu Cnogorci su lijeni - definitivno nijesu na koncertima

51 UBIOZE KOLEKTIV ZA Vn O MUZICI I DRUŠTVENOJ SITUACIJI Showbiz

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Tonska poba pred nastup u Podgorici

■■ Zaboravljamo

na dobre stvari

Gorepomenuti album koji je ima veliki uspjeh na internacionalnom nivou priča je o slobodi koaj nam sve više izmiče. A ima i zanimljiv omot. A evo i kako Brano na to gleda: “Čitav album je koncipiran kao priča o slobodi, kad smo ga završili - shvatili smo da svaka numera na ovaj ili onaj način

Evropa će kasno shvatiti šta joj se sve događa

Na kraju, frontmen Dubioze govori i o trenutnoj političkoj situaciji u Evropi. Mišljenja je da stvari nijesu baš sjajne i da bi Evropa mogla da osjeti posljedice “desnice”.

To objašnjava i kroz poruku koju šalje na jeziku koji je svima donekle razumljiv.

“Jezik je poenta, nema nekog drugog sistema. Jezik na kojem razmišljaš je jedna stvar, a naučeni jezik druga. Mi imamo mogućnost uz pomoć engleskog, koji je ‘najrazumljviji’ jezik u Evropi iznesemo naša iskustva kroz jednu drugačiju prizmu. Mislim da svi razumiju naše priče i naročito naše iskustvo od prije 25 godina,

Imali smo i neke manje koncerte kod vas, ali Lake Fest i Sea Dance su ipak bili vrhunac gostovanja.

govori o njoj. Pričali smo sa našim mendažerom iz Češke, pošto često razmjenjujemo domaću rakiju i došli do ove ideje. U Evropskoj uniji zabranjeno je praviti domaću rakiju, mlađe generacije na Zapadu već zaboravljuju ovaj koncept - pa smo mi na omot stavili šemu i bukvalno podjsetili ljude kako izgleda ta sklopka za pravljenje alkohola u domaćim uslovima. Naročito se zaboravlja na tri dana tokom pečenja rakije, kada ljudi udišu isparenja i bivaju potpuno isključeni iz stvarnosti, koja i nije tako dobra. Ako ukidamo jednu malu slobodu tog tipa koja može imati velike posljedice, šta se dešava kod ukidanja velikih sloboda na koje ni ne obraćamo pažnju, jer su dostupne”, pita se Brano.

■■ Ne pjevamo o sedmom nebu već o svakodnevici

A njihovi tekstovi, često okarakterisani kao politički (ne)korektni imaju odjek u svim zemljama gdje su slušani. Mediji često ćute o bitnim stvarima, a i Jakubović ima šta da kaže o toj temi: “Ono što se dešava kod nas

jer posljednjih 10 godina, otkako je Evropa krenula na desno, nacionalizam se budi. Čini mi se da kontinent počinje da liči na onaj iz 1939. godine. Sljedeći korak bi mogao biti spaljivanje knjiga na trgovima, već se krenulo sa protjerivanjem izbjeglica, još nekoliko koraka i ne znam gdje ćemo završiti, zaključite sami. Mi smo ‘malu školu’ toga prošli i pokušavamo između ostalog upozoriti ljude da nas evropska dešavanja vrlo podsjećaju na početak devedestih u bivšoj Jugoslaviji. I kod nas je bilo: ‘Ma neće’, pa je bilo šta je bilo, a kod njih trenutno preovladava ta atmosfera”, zaključio je Jakubović.

Čitav album je koncipiran kao priča o slobodi, kad smo ga završili - shvatili smo da svaka numera na ovaj ili onaj način govori o njoj

Foto: Iva Mandić

zvuka bila izvođena samo uživo i to je bila suština. Onda su nosači zvuka doprinijeli da izdavačke kuće uzimaju novac od ljudi kojima je samo na taj način bila dostupna, putem komada plastike. Mi smo pokušali da okrenemo stvari, svi opet mogu da je konzumiraju besplatno, oni kojima se svidi dođu na koncert i opet ćemo ostvariti kontakt, a to je u stvari i najbitniji dio našeg djelovanja - svirka. Oni koji ne vole, mogu da nastave dalje”, iskren je frontmen Dubioze.

Foto: Dejan Lopičić

“male” slobode, šta a stignu do velikih

nije toliko bitno, dešava se u nekoj vukoje*ini i mediji u Evropi i ne izvještavaju toliko, makar toliko smo mogli da primijetimo na proputovanjima. Isto kao i što nas ne dopire da u Brazilu već neko vrijeme dva miliona ljudi protestuje protiv premijerke ili da su u Parizu zadnjih mjesec dana veliki protesti. Mislim da su dosta krivi i mediji za zataškava-

nje takvih i sličnih informacija, naročito oni koje kontroliše državni aparat, kako nekom eto ne bi palo da u svojoj zemlji uradi nešto slično. Ipak, trudimo se da pratimo sveukupnu društvenu i političku situaciju, koja i jeste naša driketna inspiracija. Nijesmo pjesnici koji pjevaju o sedmom nebu već o realnosti i svakodnevici”, objasnio je bend i sebe.

52

showbiz

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

LIJAM GALAGER PODGRIJAVA GLASINE Foto:

Oasis se ipak okuplja?

Lijam Galager podgrijeva glasine o povratku u muzičke vode i mogućem ponovnom oklupljanju legendarne britanske grupe Oasis serijom misterioznih tvitova. Naime, najprije je pjevač napisao “Mnogo uzbudljivih stvari se dešava...Vrijeme je za povratak u ring”, da bi kasnije u pomalo bizarnom videu rekao “Dva šešira su bolja od jednog”.

S druge strane, njegov brat Noel je nedavno izjavio da jedina šansa za okupljanje Oasi-

Oasis

sa ukoliko neko da dosad neviđenu svotu za to, tačnije 20 miliona funti.

Da podsjetimo, njih dvojica su oformili bend 1991. godine, a 2009. ga rasformirali. Njihove pjesme kao što su “Wonderwall”, “Stop Crying Your Heart Out”, “Don’t Look Back in Anger”, “Live Forever”, “What’s the Story Morning Glory”, “Little

By Little” i mnoge druge ušle su u muzičku antologiju, te se iskreno nadamo da ima neke istine u glasinama.

M.Rog.

POPULARNA NORVEŠKA PJEVAČICA AURORA O SVJET

Sve je to magija, n drugačije da objas

⌦⌦ Marija Roganović

Ako ste jednom imali priliku da vidite ili čujete Auroru teško da ćete je ikad zaboraviti. Kada je ugledate, svakog trenutka se plašite da će se rasprsnuti poput pjene, ali kad pusti glas, imate osjećaj da ste zalutali u neka stara, bolja vremena.

“Pjevam od kad znam za sebe. San mi, doduše nije bio da se muzikom bavim profesionalno. Sve se desilo slučajno. Za Božić sam snimila pjesmu mami i tati i prijatelj je bez mog znanja postavio pjesmu na internet. Sve ostalo je istorija. Sad učim da živim pod svijetlima reflektora, kao što vidite još sam neprilagođena. Srećna sam iako imam ponekad tremu od nastupa”, kazala je u inter-

vjuu za naš list ova mlada zvijezda.

Priznala nam je da joj je nastup u Podgorici ostao u lijepom sjećanju, kao i da joj je žao što je ostala jako malo.

“Iskreno, o Crnoj Gori nijesam znala puno. Obično

■■debi album Međutim, nakon obrade pjesme legendarnog britanskog benda Oasis “Half

the World Away” za božićnu reklamu Džona Luisa, Britanci su potpuno poludjeli za njenim glasom “koji proganja”. Uslijedio je i fantastičan nastup u Oslu na Nobelovom koncertu, gdje je otpjevala upravo čuvenu obradu, ali i “Runaway”, koja je postala njen zaštitni znak u Norveškoj.

“Sve je to magija. Ne mogu drugačije da objasnim”, iskrena je pjevačica, koja se može pohvaliti da ima makar jednog poznatog fana - Kejti Peri, koja je za nju rekla da je “anđeo”.

Konačno, debi album “All My Demons Greeting Me as a Friend” prošlog mjeseca je ugledao svjetlost dana, a kritičari su ga “jedva dočekali” sa hvalospjevima.

“Pomalo sam iznenađena jer ga ljudi toliko vole.

To je tako lijepo, jer kada pravite album donekle ste pod pritiskom jer se trudite da date najbolje od sebe. Želite da bude savršen, da bude fantastičan.

Ja sam vrlo samokritična,

Foto: Iva Mandić

D

evetnaestogodišnja norveška pjevačica Aurora Aksnes živi san svojih vršnjaka. Ovdašnja publika ju je upoznala prošle godine na festivalu Electronic Beats u Podgorici, a od tada je izdala album prvijenac koji je obećala, ali dostigla i svjetsku slavu.

učimo o zemlji kad dođemo ili u putu. Sreća, puno putujemo. Za sad sam vidjela samo Podgoricu, baš je lijepa. Moram da se vratim, svi u bendu su oduševljeni. I nastup na otvorenom je bio sjajan. Publika nije znala pjesme, ali cijeni trud i dobru muziku”, priča ova nesuđena plesačica.

Sa Electronic Beatsa prošle godine nikad nijesam zadovoljna.

Divno je što su ljudi zadovoljni. Zbog toga mislim da sam ipak uradila nešto što vrijedi”, emotivna je pomalo pjevačica.

Inspiraciju crpi mahom iz emocija jer je jako emotivna.

■■inspiracija “Kao dijete sam bila jako osjetljiva. Pisanje pjesa-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

showbiz

53

“COMEDY FEST” U CINEPLEXXU OD 25. DO 29. MAJA

Međunarodni festival komedije Prvi međunarodni festival filmske komedije “Comedy Fest” biće održan u periodu od 25. do 29. maja u bioskopu Cineplexx Delta Siti u Podgorici, paralelno sa festivalom u Beogradu i Novom Sadu.

Inicijator festivala je Gordana Grubješić, direktor Dragan Jeličić i selektor Dimitrije Vojnov.

Festival u Podgorici otvaraju “Dobri momci” Šejna Bleka, kriminalistička komedija koja je svoju premijeru imala na Kanskom festivalu i pobrala ovacije publike i pohvale kritike. Rajan Gosling i Rasel Krou igraju par losanđeleskih detektiva koji 1977, u gradu pritisnutom grijehom

i smogom, pokušavaju da riješe misteriju nestale porno zvijezde. Među ostalim ostvarenjima koja će biti prikazana u okviru festivala našli su se filmovi: “Te lude 80-te!”, “Kiki, ljubav je brza”, “Iznenađenje”, “Sahraniti bivšu”, “Slučajna ljubav”, “Tri čovjeka i četvrti”, “Scenarista ljubavi”, “Narodni heroj Ljiljan Vidić”, “Ostrvo ljubavi”, “Torente 5” , “Stogodišnjak”, “Posjetioci 3: Revolucija”, “Zbog tebe promijeniću prezime, opet” i “Slatka tajna orgazma”.

Ulaznice za projekcije filmova u okviru Comedy Festa već se nalaze u prodaji na blagajnama bioskopa Cineplexx Delta Siti. Cijena ulaznice iznosi tri eura. M.Rog.

TSKOJ SLAVI ZA VN

ne mogu snim ma mi je pomoglo da se donekle izborim sa tim.

Moji stihovi su inspirisani mojim iskustvima ili mojim razmišljanjima o drugim ljudima.

Prvo mi dođe tema, pa tek onda riječi naviru.

Mislim da su stihovi najbitniji u pjesmi”, pojašnjava ona, ali i dodaje da već radi na novom albumu.

■■pjesme pro-

žete sjetom i melanholijom

“Napisala sam zaista puno pjesama. Ove sa prvog albuma su napisane baš davno i veoma su stare. Zato moram da pravim nove. Oko četrdesetak pjesama moram da snimim, puno pišem i tako. Zanimljivo, kada pišem sama, pjesme su sjetnije, a kada sam u društvu, manje su melanholične. Mada donekle, svaka ima dozu melanho-

Iskreno, o Crnoj Gori nijesam znala puno.

Obično učimo o zemlji kad dođemo ili u putu.

Sreća, puno putujemo.

Za sad sam vidjela samo Podgoricu, baš je lijepa. Moram da se vratim, svi u bendu su oduševljeni. I nastup na otvorenom je bio sjajan. Publika nije znala pjesme, ali cijeni trud i dobru muziku

lije u sebi”, zaključila je Aurora, koja je trenutno na turneji, priznavši da joj nedostaje kuća, te da se uvijek iznenade posjećenošću njenim nastupima, ali da joj je cilj da što više putuje i prezentuje svoju muziku.

Nakon obrade pjesme legendarnog britanskog benda Oasis “Half the World Away” za božićnu reklamu Džona Luisa, Britanci su potpuno poludjeli za njenim glasom “koji proganja”. Uslijedio je i fantastičan nastup u Oslu na Nobelovom koncertu, gdje je otpjevala upravo čuvenu obradu, ali i “Runaway”, koja je postala njen zaštitni znak u Norveškoj

54

showbiz

CRNA GORA UZ MUZIKU OBILJEŽAVA 21. MAJ

Slaviće se uz Ćetkovića, Merlina, di-džejeve...

Širom Crne Gore danas i sjutra proslava decenije nezavisnosti biće obilježena brojnim koncertima domaćih i inostranih izvođača, a na programu su i dva festivala na budvanskoj plaži Kamenovo.

Glavni grad na platou kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom ugostiće večeras Anitu Popović, Baneta Nedovića, evrovizijsku grupu Highway i druge, a pop koncert otvoriće pjesma “Iskra vječnog plamena” u izvođenju Aleksandre Vojvodić. Slaviće se i na Cetinju - za dobar provod večeras na Dvorskom trgu pobrinuće se, između ostalih, Željko Samardžić, Daniel Popović i Dino Merlin. Muzike neće faliti ni na sjeveru na bjelopoljskom Gradskom trgu večeras nastupaju Naiva, bend Na šest sati, GAD, Vanja Radovanović, Bojan

Delić, mladi Jovan Aleksić i glavna zvijezda večeri Sergej Ćetković, a Pljevljaci će deceniju nezavisnosti slaviti večeras na Trgu 13. jula uz numere Hari Mata Harija. Večernji program u Kotoru održaće se na Trgu od oružja, a muzički dio obilježiće koncert Nine Žižić, nakon čega će se publici predstaviti bend Neon. Budva će biti centar festivalskog provoda - na plaži Kamenovo danas počinje May fest, a hedlajneri su Marina Visković, di-džej Niki Beluči i bend Colonia, dok sjutra na istom mjestu kreće 6. izdanje Spring Breaka. Who See, Lea Dobričić, UMEK i brojne druge didžej zvijezde potpisuju žestok provod. Preostaje samo da kiša zaobiđe Crnu Goru tokom vikenda, pa da publika na miru uživa u zakazanim nastuD.B. pima.

Dino Merlin večeras na Cetinju

CRVENA JABUKA VEOMA AKTIVNA

Mala moja Dalmatinko uvod u novi album benda CMC festival u hrvatskim predstave i video-zapis. ReVodicama okupiće idućeg ditelj spota je Željko Petreš, mjeseca neke od najuticaj- autor muzike i teksta je Zlanijih muzičara, a među nji- tan Fazlić, a aranžman potma biće i bend Crvena ja- pisuje Dragomir Herendić. buka. Vođa Dražen Že“Mala moja Dalmatinrić Žera i njegove koko” ujedno najavlege Darko Jelčić, ljuje novi album Krešimir KašteJabuke, a sudelan, Igor Matkoći po objavljenoj fotografiji vić i Tomislav Škrak pripremiomota na zvali su duetsku nuničnoj Fejsbuk meru “Mala mostranici, izdanje ja Dalmatinko” s će se zvati “2016”. klapom Puntamika. Omot albuma Podsjetimo, pretPjesma je objavljena prihodno diskografsko izje nekoliko dana na Jutju- danje benda je “Bivše djevojbu, a muzičari su uspjeli da čice, bivši dječaci” iz 2014. D.B.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

legendarni ŽELJKO BEBEK NE

U kafani sa žalio, ali uv “Ja po kafanama” nije boemska već ljubavna pjesma, a dijelim sreću s publikom zbog nje

⌦⌦ Danilo Brajković Godinu nakon što je spektakularnim koncertom u zagrebačkoj dvorani “Vatroslav Lisinski” obilježio četiri decenije karijere, pop-rok legenda Željko Bebek ne posustaje - prije nekoliko dana svjetlost dana ugledala je njegova nova numera “Ja po kafanama”, koju je pripremio specijalno za revijalni dio muzičkog festivala CMC u Vodicama idućeg mjeseca. Branimir Mihaljević i Faya potpisuju autorski dio numere, a Bebek Vikend novinama iz Zagreba raportira da je sa zavidnom energijom ušao u ovaj projekat i da je srećan što još postoje oni koji vjeruju u svaku njegovu numeru.

■■Zadovoljan

sam ljubavnom pričom

“Jako sam zadovoljan početnim reakcijama publike.

Mi koji smo radili na numeri i oni koji je slušaju zajedno dijelimo sreću, jer smo pogodili s izborom. CMC festival nije od onih takmi-

čarskih. Organizatori biraju najuspješnije izvođače iz prethodne godine, napravi se događaj sa 40-ak umjetnika za oko 10.000 ljudi, nema nadmetanja i sujete, svi se dobro družimo. Ljepše je kad je tako, zar ne? Dolazi i ljeto, biće lijepo”, objašnjava nam Bebek zbog čega i nakon 40 godina karijere ne bježi od festivalskih bina.

Prethodna Bebekova pjesma “Prvak svijeta”, koju takođe potpisuje Mihaljević, zajedno sa spotom zabilježila je odlične kritike, pa stoga ne čudi što Željko nije mijenjao pobjednički tim.

Najviše ga raduju komentari da uspješno izbjegava klopku ponavljanja.

“Branimir je producent s kojim sarađujem uspješno godinama. Priznajem, on najviše brine o tome da sve zvuči novo, lijepo, svježe...

Izgleda da je i ovog puta uspio”, navodi jedan od simbola Bijelog dugmeta.

Velikani muzičke scene, poput Bebeka i njegovih generacijskih saboraca, nikada nijesu krili da je kafana njihov fakultet, mjesto koje je obilježilo odrastanje i socijalizaciju. Iako podvlači

Konkurencija je brojnija nego nekada. Ne mislim da je danas manje kvaliteta nego ranije, ne može se to porediti jer su uslovi drugačiji da “Ja po kafanama” nije boemska već ljubavna pjesma, mada pjeva “sve sam noći propio da bi tebe dobio”, Bebek se o osmijehom prisjetio trenutaka s “fakulteta”.

“Sad ne pjevamo o kafani nego o ljubavi, a svašta sam proživio u kafani, kao i drugi. Tu sam često tugovao, žalio, veselio sam se i volio. Kako god - uvijek je bilo lijepo u kafani”, nema dilemu muzičar.

■■Spot okupio prijatelje i glumce

Bog zna koliko snimljenih spotova je iza Bebeka tokom zlatne ere Dugmeta, zatim i s individualnim potpisom. Iako starija garda pjevača polako gubi strpljenje na setovima i pred kamerama, Željko s jednakim entuzijazmom kao na početku diriguje na snimanju. Ovog puta dozvolio je hrvatskom glumcu Filipu Juričiću, kog je proslavila uloga u “Larinom izboru” da glumi mladog Bebeka, dok je glavnu žensku ulogu tumačila Mirna Medaković, glumica koju pamtimo po

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SHOWBIZ

55

E POSUSTAJE NI U PETOJ DECENIJI KARIJERE

AM TUGOVAO, VOLIO I VIJEK JE BILO LIJEPO I dobri pjevači danas otpadaju, ali to je šoubiznis. Ja sam zadovoljan utakmicama koje dobijam iako je konkurencija velika, priča Bebek za VN

rolama u serijama “Budva na pjenu od mora” i “Kud puklo da puklo”.

“Spot je režirao Dario Lepoglavec, prijatelj koji je snimao, između ostalog, i koncert u ‘Lisinskom’ kada sam nastupio u pratnji Simfonijskog orkestra. Njega odlikuje iskustvo, a glumci su uz to donijeli mladost. Odlično su glumili, čak sam i ja dao doprinos kada sam se pojavio u kafani (smijeh). Tu je i moja žena Ružica, sve u svemu - odličan je to tim”, opisuje Bebek iskustvo sa seta.

Branimir Mihaljević je producent s kojim sarađujem uspješno godinama. Priznajem, on najviše brine o tome da sve zvuči novo, lijepo, svježe... Izgleda da je i ovog puta uspio, navodi jedan od simbola Bijelog dugmeta

■ I DALJE DOBIJAM UTAKMICE

U vrijeme dok je Dugme žarilo jugoslovenskom i svjetskom scenom bilo je dovoljno objaviti numeru, a radiostanice i pokoja televizijska kuća pustili bi je u etar i to bi bilo to. Hitovi su se nizali kao na traci, a danas je na snazi princip - singl, spot, Jutjub, pa šta bude. Bebek je svjestan da su pravila igre surovija, ali iz borbe i dalje izlazi s pobjedničkim duhom.

“Konkurencija je brojnija nego nekada. Ne mislim da je danas manje kvaliteta nego ranije, ne može se to porediti jer su uslovi drugačiji. Problematično je što često igru napuštaju dobri. Ali, to je šoubiznis. Bože moj. Ja sam zadovoljan utakmicama koje igram i koje dobijam. Nove pjesme, poput ove ili nedavno objavljene ‘Jednom daje nam Bog’ s Teškom industrijom, otvorile su mi nove mogućnosti, dobio sam pozive iz SAD, gdje sam nedavno boravio na turneji. Volio bih da se preko ljeta družimo u Crnoj Gori opet”, zaključio je Bebek.

Željko Bebek

56

Mature

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Hrabro i smjelo u bolje sjutra

PROSLAVA MATURE

⌦⌦ E.Z., foto: Dejan Lopičić Učenici Gimnazije “Slobodan Škerović” iz Podgorice tokom vikenda proslavili su maturu u restoranu SC “Morača”. Poznanici, porodice i prijatelji su se okupili ispred restora-

na kako bi dočekali i pozdravili buduće brucoše. Srednjoškolci su blistali, a uz muziku i ples do kasnih sati proslavili su završetak školovanja. Naravno, svoje učenike ispratili su nastavnici i direktor škole.

Foto:

Maturanti podgoričke gimnazije proslavili završetak školovanja

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Mature

57

58

premotavanje

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

MUZIKA O cenzuri i autocenzuri u jugoslovenskoj muzici (2)

Pulse.rs

J

edan od metoda cenzure sprovodila je izdavačka kuća, koja bi zahtijevala da se provokativni tekstovi i omoti zamijene da bi ploča bila objavljena. U nastavku teksta iz prošlog broja su primjeri cenzure u JU muzici od 1980. do 1986. godine.

1980.

prvi multimedijalni projekt Laibacha, pod nazivom “Rdeči revirji”, zabranjen je uoči premijere, sa obrazloženjem da su na plakatima “nepravilno i neodgovor-

no” upotrijebljeni crni krstovi ruskog slikara Kazimira Maljeviča. Događaj izaziva brojne medijske napade na grupu. Iste godine radio urednici kao neprimjerenu označavaju pjesmu “Ja ne

mogu” Laboratorije Zvuka, jer su mislili da se stihovi: “Ja ne mogu ni na jednu nogu, da stanem čim svanem”, odnose na probleme sa nogom koje je Tito imao pred smrt.

Spot Pekinške Patke, u kome sviraju u izlogu robne kuće okruženi mladim pankerima, biva označen kao nepodesan i zabranjen za emitovanje. Ubrzo bivaju pozvani i na informativni razgovor.

Paraf objavljuju svoj prvi album “A dan je tako lijepo počeo”. Prije izdavanja su na

zahtjev izdavača promijenili dio tekstova i omot albuma, ali je ploča ipak dobila etiketu šund-ploče. Danas ta ploča predstavlja suvo zlato među kolekcionarima. u Sloveniji izbija naci-pank afera. Naime, Marko Šelih, vokal grupe Lublanski Psi i Igor Vidmar, muzički novinar, bivaju uhapšeni zato što su nosili bedževe sa precrtanom svastikom, uz optužbe da su nosili nacističke simbole. Nakon pobune od strane sovjetske ambasade pjesma “Maljčiki” grupe Idoli, u kojoj parodiraju život u socijalizmu, biva zabranjena na TV-u i radio stanicama. To se Idolima desilo i sa

1981.

Riblja Čorba snima album “Istina” 1985. godine. Jugoton odbija da objavi pjesme četiri pjesme sa ovog izdanja, zbog čega grupa mijenja izdavača

pjesmom “Rijetko te viđam sa devojkama.” Haustor izdaje prvi album ali bez pjesme ,”Radnička klasa odlazi u raj” jer se smatralo da je politički nepoželjna. Ta pjesma se pojavljuje na njihovom albumu “Treći svijet” iz 1984. godine. Jugoton insistira da se na omotu Azrinog albuma “Sunčana strana ulice” napiše da je pjesma “Kurvini sinovi” uperena protiv “imperijalizma i hegemonije”. Na omotu albuma “Ravno do dna”, objavljenom nekoliko mjeseci kasnije, u tekstu pjesme “Uradi nešto” cenzurisan je stih “Zatvori prolaz za staljiniste”. Nešto kasnije iste godine u intervjuu za Polet, Branimir Štulić govori u teroru komunizma u Sovjetskom Savezu, što opet izaziva nezadovoljstvo sovjetske ambasade. Prvi album Lačnog Franza “Ikebana” označen je kao šund ploča. u Ilustrovanoj Politici objavljeno je pismo jednog mladića, u kome on piše o političkoj nepodobnosti Bore Đorđevića i skreće pažnju na stihove “za ideale ginu budale” i “kreteni dižu bune i ginu” iz pjesme “Na zapadu ništa novo” kao uvrijedljive za slavne pretke. Vlasti i udruženja se obrušavaju na kompletan bend. Situacija se

1982.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

premotavanje

59

Omot albuma ,,Odbrana i poslednji dani” grupe Idoli

Omot albuma “Izrod na granici” grupe Rok mašina stabilizuje nakon što je Milo Dimitrijevski, predsjednik SUBNOR-a Jugoslavije, stao u odbranu Riblje Čorbe.

Laboratorija Zvuka nastupa u Novom Mestu. Plakat za koncert sadrži sliku maskote benda Vilmoša Kauboja.

Neki stanovnici su smatrali da maskota predstavlja karikaturu Josipa Broza Tita, pa prijavljuju bend “miliciji”. Protiv Predraga Vraneševića je sproveden sudski postupak. On prvobitno biva osuđen na 40 dana zatvora, ali iz viših krugova ubrzo stiže odluka da se presuda preinači i slučaj zataška kao besmislen. Jugoton brani Idolima da na omotu “Odbrane i poslednjih dana koriste fresku Belog anđela iz Mileševe, te za omot albuma uzimaju fotografiju dijela odjeće sa ikone Svetog Nikole iz Nacionalnog muzeja u Beogradu.

Bend Otroci Socijalizma snima svoj drugi album. Ploča se štampala u Beogradu, ali je trebalo da bude objavljena u Ljubljani. Na putu od Beograda do Ljubljane nestao je kompletan tiraž od 3000 ploča. Kasnije je otkriveno da su ploče zaplijenjene i uništene. Laibach svira u Zagrebu na koncertu koji su nazvali “Mi kujemo budučnost”. Tokom nji-

1983.

Prije izdavanja grupa Paraf na zahtjev izdavača mijenja dio tekstova i omot albuma, ali je ploča ipak dobila etiketu šund-ploče hovog nastupa emitovan je film Revolucija još traje i jedan porno film. To je već po sebi bio problem, ali još veći problem nastaje kada se na platnu u isto vrijeme pojave snimci Tita i penisa. Koncert biva prekinut i grupi je zabranjeno nastupanje. PGP-ovi urednici sa prvog albuma grupe Bezobrazno zeleno izbacuju pjesmu “Long Live moja Srbijo”. Skoro komedična situacija je bila pri izmjeni stihova u pjesmi “Momci sa juga”.

Naime, stih “smenjujemo generale” zamijenili su sa “sadićemo banane”, a “udaramo na vlast” sa “smejemo se u glas”. EP Rok mašine “Izrod na granici” kasni sa objavljivanjem zbog problema sa omotom. Jugodisk je smatrao da je omot, koji je diza-

jnirao Jugoslav Vlahović i na kome se nalaze dvije ruke probodene perima “politički nepodoban”. Vlahović je dizajnirao novi omot. Album “O je!” grupe U Škripcu dobija etiketu šund-ploče.

Omot albuma “Izrod na granici’’ grupe Rok mašina opet problemi oko ploče benda Riblja čorba. Ploča ,,Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju” zbog tekstova pjesama „Mangupi vam kvare dete“ i „Besni psi“, dobija etiketu šund ploče, a zbog stihova: “Grčki šverceri, arapski studenti, maloletni delikventi, negativni elementi, i besni psi” ambasade tri arapske zemlje i Zaira ulažu proteste,

1984.

tvrdeći da je Đorđević u pjesmi “izjednačio arapske studente i bijesne pse”. Vlast je zabranila izvođenje te pjesme. Sporni su bili i stihovi pjesama “Laž” i “Sedam milja iznad mora” grupe Aerodrom. Naročito su sporni stihovi pjesme “Laž”: “Priča kaže jednog dana svi će biti jednaki, svako imat’ će sve, samo treba biti strpljiv i vjerovat’ u drugove”.

1985. Riblja Čorba snima album “Istina”. Jugoton odbija da objavi pjesme “Pogledaj dom svoj, anđele”, “Snage opozicije”, “Dvorska budala” i “’Alo”. Grupa prelazi u PGP, koji odbija da objavi samo “Snage opozicije”, ali i zahtijeva da se iz pjesme “’Alo” izbace stihovi “S planine šakal zavija, tamo je Jugosla-

vija”. Pjesma “Snage opozicije” objavljena je tek 1997. na kompilaciji “Treći srpski ustanak”. Grupa Laibach objavljuje svoju prvu ploču.

Zabrana imena još uvijek traje pa na albumu nije navedeno ime grupe, a jedan dio albuma sa Titovim govorom je tonski pokriven.

Riblja Čorba objavljuje album “Osmi nervni slom”.

Pjesme “Južna Afrika ’85 (Ja ću da pevam)”, “Tu nema Boga, nema pravde” i “Crno je dole” označavaju se kao nepodobne za emitovanje.

Na sjednici Komisije za informativno-propagandno djelovanje Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije raspravlja se o Đorđevićevim stihovima.

1986.

Film

60•TV SUBOTA Emisija: Praktična žena 07:30 Ptica na žici 09:15 Muzički šou: Zvezde Granda/r

12:55 Duoptrija/r 13:00 Tačno 1 13:55 Veče sa

Ivanom Ivanovićem

i muškarcima/r 14:50 Lud, zbunjen, normalan 16:00 Muzički šou:

Neki novi klinci 17:45 Emisija:

Exploziv - Best of 18:20 Serija: Lud,

zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Andrija

i Anđelka specijal 21:05 Muzički šou: Zvezde Granda

00:45 Film: Kroz prašume

Južne Amerike 01:45 Dokumentarac:

Evropa 2020.

02:30 Exploziv - Best of/r 03:00 Film: Klopka za

inspektora Kalahana

PRVA Film: Kroz prašume Južne Amerike 00.45

10:00 Dok. program:

Tajne biljaka 11:00 Radni dan/r 12:15 Film: Niko

ne može pobjeći 16:00 EURO 2016:

Put u Francusku 16:30 Muzika 18:00 K.A.P.,

emisija iz kulture 19:30 Dnevnik 2 20:05 SAT reportaža 21:00 Film:

Odbrana kraljevstva 22:45 Film:

Od Prade

do bez nade 00:30 VOA

RTCG 2 Odbrana kraljevstva 21.00

07:00 Dobro jutro

Crna Goro 10:00 Vijesti 11:01 Kad prošetam

Crnom Gorom 12:00 Vijesti 13:05 Vrtirepić,

emisija za djecu 13:40 Alternativa 14:00 Vijesti 14:05 Agrosaznanje/r 14:45 Muzika 15:30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 17:00 Zapis 17:30 Stižu bebe 18:15 Dok. program:

Tajne biljaka 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:05 Centralna

proslava 10 godina nezavisnosti 21:30 Profil 23:30 Film:

Čovjek sa

gvozdenom maskom 01:35 TV Arhiv

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

07:00 Uz jutarnju

kafu – uživo 09:30 Dječji bulevar 10:30 Legende 10:45 Žestoko 11:45 Extremno 14:00 Retrospektiva 16:00 Otium/r 16:45 Fudbal.me - uživo 19:00 Kućni ljubimci/r 19:45 Bara Bar/r 20:15 Pravni život/r 21:15 Grad koji volim/r 22:15 Priča dana 23:00 Raskovnik/r

777 Extremno 11.45

Sport

Informativa

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

06:30 City M 06:45 City Kids M 07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 10:30 Nautika 11:03 Film:

Zalazak sunca 12:25 City M 12:40 Sportisimo 13:03 Subotom

popodne - CG 14:03 Meteo Plus 14:06 Pinkove zvezdice 16:45 Magazin in CG 17:00 Minut, dva...

18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo Plus 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva...

20:03 Pinkove zvezde 00:03 Farma uživo 04:03 City M 04.18 Sportisimo 04:25 Meteo Plus 05:25 Serija: Elif

PINK Pinkove Zvezde 20.03

08:05 Mbc muzika 10:30 Čuvari zdravlja 11:30 Nas je 10% 13:00 Nokaut 14:00 Aljazeera 15:30 Bez recepta 16:15 Čuvari zdravlja 17:30 Na točkovima 19:10 Muzika 19:30 Nokaut 20:10 Nas je 10% 21:00 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Mbc muzika

MBC Čuvari zdravlja 16.15

07:00 Crtana serija: Gormiti 08:15 Crtana serija: Pčelica Maja

09:00 Crtana serija: Pepa prase

09:35 Slagtera 10:00 Pčelica/r 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa planinom/r 13:15 Za volanom/r 14:00 Vijesti u 2 14:20 Film: Vivaldi 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Crtana serija: Pčelica 17:15 Serija: Mućke/ specijal 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19:10 Film: Seks, grad i ja

21:10 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti 22:10 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet 23:30 Serija: Mućke/r

VIJESTI Serija: Mućke, 17.15

09.20 Serija: Odrastanje životinja 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Čast i poštovanje/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r

18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija:

Porodica Jermolov 21.00 Fokus –

produkcija tvnk

TV NIKŠIĆ Info Pres 12.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi/r 11:00 Kod Mila/r 12:00 Naslovne

vijesti

Atlas radija 12:02 Film 14:00 Film 16:00 Naslovne

vijesti

Atlas radija 16:02 Živa istina/r 16:55 Nesalomljivi 18:00 Forum 18:30 DW Global 3000 19:00 DW Koncert 19:59 Naslovne vijesti

Atlas radija 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 Nesalomljivi/r 01:00 Showroom 01:30 Autoshop 02:00 Repriza programa

ATLAS Showroom 20.00

08:00 Film 10:00 Dječja emisija 11:00 Mediteraneo 14:05 Emisija: Perspektiva 14:35 Muzički program 15:00 Film: 17:05 Serija 17:55 EPP 18:00 Amfiteatar 19:00 “Polis” 19:35 Muzički program 20:50 Bioskopske najave 21:00 Serija 22:00 Film

TV BUDVA Film 22.00

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

07:00 Kroz prašume

Južne Amerike 09:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 10:30 Muziči šou: Nikad

nije kasno/r 12:45 Talk show:

Živa istina/r 13:45 Tvoje lice zvuči poznato/r 16:00 Zvezde Granda/ specijal 17:50 Exkluziv -

Best of 18:25 Serija: Andrija i Anđelka/r 19:00 Vijesti Prve 19:25 Vice 20:00 Talk show:

Živa istina 21:00 Muzički šou:

Tvoje lice

zvuči poznato 00:00 Dosije:

Serijske ubice 00:50 Vice/r 01:30 Exkluziv -

Best of/r 04:30 Serija: Tračara

PRVA Tvoje lice zvuči poznato 21.00

09.00 Dječji

program: Vrtirepić 09.35 Kad prošetam

Crnom Gorom 11.30 Zapis 13:30 ABS: Automobilizam 17:15 Odbrana kraljevstva 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 20.05 SAT reportaža 20.50 Film: Čovjek sa

gvozdenom maskom 23.30 Film: Tijelo

RTCG 2 Film: Čovjek sa gvozdenom maskom 20.05

07.00 Dobro jutro

Crna Goro 10.00 Vijesti 10.15 Alternativa 11.00 Agrosaznanje/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS, automobilzian 12.30 Stil 13.35 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Dok. program:

Tajne biljaka/r 15.30 Dnevnik 1 16.00 Alternativa 16.01 RTV Spektar 16.31 Obrazovna emisija 17.30 Dobar dan, školo 18.00 Savore, emisija na romskom jeziku

18.40 Putevi života 19.10 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.30 Art magazin 22.50 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.30 Film: Sljepilo

RTCG 1 Putevi života 18.40

07:00 Uz jutarnju kafu

- uživo 11:45 Intermezzo –

Crnom Gorom 11:55 Svijeće i svijećice 13:30 Extremno 13:45 Legende/r 15:00 Toto vijesti 17:00 Raskovnik/r 18:00 Legende/r 18:15 Kućni ljubimci 19:00 Toto vijesti 20:15 Priča dana 21:00 Smijeh kao lijek 21:30 Žestoko 22:00 Grad koji volim 23:40 Extremno 23:50 Intermezzo –

Crnom Gorom

777 Kućni ljubimci 18.15

TV NEDJELJA•61

06:30 City M 06:45 City M kids 07:00 Dobro jutro 10:00 Minut,dva...

11:03 I love my car 11:35 Sportisimo 12:00 Minut,dva...

12:18 Pinkove zvezde 15:03 Meteo Plus 15:06 Ja to tako 16:03 Nedeljno

popodne sa

Leom Kiš 17:36 Meteo Plus 18:00 Info Monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo Plus 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva...

20:03 Film: Fibi u

zemlji čuda 23:03 Farma/uživo 02:51 Sportisimo 02:58 Meteo Plus 05:25 Serija: Elif/r

PINK Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 16.03

08:05 Mbc muzika 09:30 Čuvari zdravlja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Aljazeera 15:25 Sportsart fitness 16:00 Bez recepta 17:00 Hrana i vino 19:10 Kućica u cvijeću 20:00 Nokaut 20:45 Na točkovima 22:10 Čuvari zdravlja 00:00 Mbc muzika

MBC Kućica u svijeću 19.10

07:00 Crtana serija: Gormiti 08:10 Crtana serija: Pčelica Maja 08:30 Slagtera/r 09:00 Pčelica/r 09:30 Serija: Kud puklo

da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 13:40 M:tech/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 15:00 Serija: Mućke 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:20 Dnevnica/r 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar u pola 7

19:10 Film: Gospođa Džuli 21:00 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Parovi 23:30 Serija: Fani i Aleksandar/r

VIJESTI Film: Gospođica Džuli 19.10

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno

popodne –

produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

TV NIKŠIĆ Koncert 14.45

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi/r 11:00 Showroom 11:30 Autoshop 12:00 Film 14:00 Naslovne vijesti

Atlas radija 14:02 Tiholand sa

Tihom Vujovićem/r 16:00 Kod Mila/r 16:55 DW Koncert 18:00 Forum 18:30 DW Euromaxx 19:00 Autoshop 19:30 Showroom/r 19:59 Naslovne vijesti

Atlas radija 20:00 Živa istina 21:00 DW Arts 21:30 Forum 22:00 Tiholand sa

Tihom Vujovićem 00:00 Živa istina/r 01:00 DW Koncert 02:00 Tiholand sa

Tihom Vujovićem/r 03:30 Repriza programa

ATLAS Autoshop 19.00

08:00 Film 11:00 Prelaz 12:00 Ritam sporta 14:00 Vijesti 14:50 Muzički program 15:00 Promenada 17:00 Serija 18:00 Vijesti 18:50 Muzički program 19:00 Crtani film 19:30 Muzički program 20:00 Glas Amerike 21:00 Serija 22:00 Film

TV BUDVA VOA 20.00

Film

62 •TVprogram 07:20 Zvala se Feriha/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje

09:15 Praktična žena 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11:25 Neki novi klinci 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva

bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija:

Zvala se Feriha 20:30 Serija:

Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Veče sa Ivanom

Ivanovićem i

muškarcima 23:30 Duoptrija 23:35 Film: Svemirski basket 02:30 Emisija: Exkluziv

PRVA Vijesti Prve 19.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Alternativa 12.00 Vijesti 12.06 Pokreni se/r 13.00 Vijesti 13.06 Muzika 14.06 Crtana serija: Nodi 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.15 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.05 Serija: Opasne igre 19.00 Meridijani 19:00 Možeš i ti 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Replika 21.15 Serija: S one

strane zakona 22.00 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.40 Serija : Opasne igre/r 01.30 Radni dan/r

RTCG 1 Meridijani 19.00

07:00 Dobro jutro 10:25 City

kids M 11:00 Minut, dva...

11.03 Film: Usijanje 13:03 Sportisimo 13.10 City M 13:18 Zabavni program 15:13 Serija: Bahar 16:45 City M 17.03 Meteo Plus 17.11 5 minuta

kuvajte sa Džajom 17:18 Serija: Agencija

za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:06 Serija: Elif 20.03 Serija: Bahar 21:03 Film: Duel 23:30 Farma, uživo 04:00 City M 04:15 Sportisimo

PINK Pet minuta kuvajte sa Džajom 17.11

Sport

Informativa

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:05 Serija: Kud

puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar 12:25 Serija: Advokatska elita/r 14:00 Vijesti u 2 14:10 Dnevnica/r 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Tajne 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Bez

granica, magazin 21:00 Serija: Trbosjekov kraj 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar 22:16 Sport 22:30 Serija: Zaplet 00:10 Bez granica, magazin/r

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 5 do 5/r 11:00 Ukusi života/r 12:00 Naslovne vijesti

Atlas radija 12:02 Film 14:00 Naslovne vijesti

Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti

Atlas radija 16:02 Ukusi života/r 16:55 5 do 5 18:00 Forum 19:00 Autoshop/r 19:30 DW Global

3000 /r 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 TV Konzilijum 21:00 Club A sa Vladom Jovićevićem 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 5 do 5/r 01:00 U raljama života 02:00 Club A/r

VIJESTI Boje jutra 07.00

ATLAS Film 22.00

08:00 Jutarnji program 10:00 Vijesti 10:05 Serija 11:00 Hrana i vino 12:00 Vijesti 12:05 Emisija: Promenada 14:00 Dok. program 15:00 Film: Doktor Strejndžlov 17:05 Hrana i vino 19:00 Polis 20:00 Prelaz: Seka Martinović 21:00 Serija 23:00 Rock bend 2016.

00:00 Film: Romper Stomper

11.30 Terra Montenegrina 12.00 Vijesti 12.05 Film: Niko ne može pobjeći 16.00 Okvir 17:50 Fleš sport 18.00 Serija: Džek Ajris 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG Sport 21:00 Serija: Tajna

starog mosta 22:00 Film: Slijepilo 00:00 VOA – glas Amerike 00:30 Terra Montenegrina/r

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se…

10:45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:30 Legende 11:45 Moda 12:15 Grad koji volim/r 14.00 Zabava 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 18:00 Otium 18:30 Sportski intermezzo 20:15 Na domaćem terenu/r 21:15 Hramovi Crne Gore 22:15 Gušteranje

11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 13:00 Hrana i vino 13:30 Muzika 14:30 Aljazeera:Ritam Balkana 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 19:30 Mbc muzička top lista 20:10 Bez recepta 20:50 Na točkovima 21:30 Aljazeera, Objektiv 23:30 Aljazeera, Sportski program 22:30 Mbc muzička top lista

10.00 Info pres 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 16.00 Info pres 17.05 Pokreni biznis 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija : Porodica Jermolov 21.00 Nekultura življenja 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

RTCG 2 CG sport 20.15

777 Ekstremno 11.00

MBC Aljezeera 21.30

TV NIKŠIĆ Koncert 12.30

TV BUDVA Rock bend 2016. 23.00

TVPROGRAM•63

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, DUEL 21.03

CINEPLEXX PODGORICA Angry Birds (sinhronizovano) 10:30; 15:15; 16:15; 17:15; 18:30; 19:15; Burek 17:00; Houston, imamo problem 20:30; Izdajnik po našem ukusu 15:40; 21:45 Kapetan Amerika - Građanski rat 19:00; 21:15; Loše komšije 2 18:00; 20:15; 22:15; Ona mi je sve 22:15; Smrt u Sarajevu 15:00; X-men: Apokalipsa 15:30; 16:45; 18:15; 20:00; 21:00; 22:40:

Priča prati mladog policajca po imenu Namsun koji zajedno sa svojim kolegama policajcima otkriva operativni krug falsifikatora u području koji je njemu dodijeljen za zaštitu. Međutim, kriminalci ne samo da falsifikuju novac, vać planiraju da ga iskoriste za rušenje Vlade...

Režija: Mijung Si Li Uloge: Ji Von Ha,Sung Ki An,Dong Von Kang Žanr: Akcioni

PRVA, SVEMIRSKI BASKET 23.35 Bivša NBA superzvezda Majkl Džordan se oprostio od aktivnog igranja košarke. U međuvremenu, gospodin Svakhamer, vlasnik vanzemaljskog luna parka “Moron planina”, traži nove atrakcije za svoj propadajući luna park. Svakhamer šalje svoje sluge da zarobi Šašavu družinu, koja živi ispod površine zemlje. Pošto vanzemaljci nisu mnogo visoki, Šašava družina izaziva vanzemaljce na košarkašku utakmicu.

Režija: Džo Pitka Uloge: Majkl Džordan, Vejn Najt, Tereza Rendl Žanr: animirana sportska komedija

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 06:00 09:05 09:52 10:00 12:00 12:15 12:30 12:45 13:33 13:55 14:27 15:55 16:50 17:00 18:18 19:30 20:05 21:10 22:10 22:55 23:15 23:44

HRT 1 Vesti Serija: Volim i ja nerandže, no trpim Nešto lepo: O lažima Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Ekipa: Zabava Mornarički istražitelji: Los Anđeles Putopis iz Pierie Eko karavan: Đajino bilje Lov i ribolov: Big gejm u Budvi Moj rođak sa sela TV Zabavnik (12) Dnevnik RT Vojvodina Mali dnevnik Dnevnik Moj rođak sa sela Potera kviz Autoportret: Miodrag Tabački Dnevnik Kulturni dnevnik Mornarički istražitelji: Los Anđeles

07:00 09:06 09:33 10:19 11:12 12:00 12:27 13:14 14:00 15:10 15:58 16:50 17:32 17:36 18:13 19:00 19:57 21:48 22:27 23:18 23:33 23:41 23:45 23:49 00:44 01:35

Vijesti Vita jela zelen bor MekLaudove kćerke Plodovi zemlje Treća dob Dnevnik 1 Italijanska mlada Dr. Oz Društvena mreža medicina Jezik za svakoga Duga mračna noć Hrvatska uživo HAK - promet info Život je lijep Potjera Dnevnik 2 Vrijeme Javna ponuda Otvoreno Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme Gradovi uz more:Marsej Odvjetnička elita Don Matteo

ARENA SPORT 1

MTV ADRIA

07:10

08:10 08:20 08:50 09:10 10:00 11:00 12:10 13:50 14:40 16:30 16:50 17:10 18:00 19:00

08:30 09:00 10:30 11:00

FOX 09:59 12:46 15:42 16:14 18:01 19:00 19:30 20:00 21:01 21:58 22:59 23:53 00:45 01:47

Serija: Kosti Film: Pirati sa Kariba: Mrtvačeva škrinja Serija: Rođeni advokat Serija: Navy CIS Serija: Moderna porodica Serija: Simpsonovi Serija: Porodični čovjek Serija: Posljednja linija odbrane Serija: Kvantiko Serija: 11.22.63 Serija: Crna lista Serija: Castle Serija: Domovina Serija: Futurama

12:45 16:45 17:15 19:00 19:45 22:00 23:00 00:00 02:00 05:00

Vaterpolo: Jug OSC Pregled Copa Libertadores Košarka: Barselona Iberostar Put u Rio Fudbal: Olimpik PSG Fudbal: Porto Sporting Braga Put u Rio Fudbal: Japan Portugal Pregled Copa Libertadores Fudbal: Engleska Gvineja Keepers of the Streak EURO stories Hokej NHL St Luis - San Hoze Fudbal: Mančester Siti PSG

19:50 20:00 20:50 21:00 21:50 22:40 22:50 00:20 00:30

3 From 1 Faking It Awkward Catfish TOP 10 @ 10 Premijera Jukebox Domaćica MTV’s Bugging Out Ridiculousness Faking It Awkward Catfish Ridiculousness World Stage Rock Am Rick Highlights Premijera Jelen Top 10 Premijera Rock Chart 3 FROM 1 Faking It 3 Awkward 3 FROM 1 Aston Merrygold: In The Zone 3 FROM 1 World Stage #Duran Duran

petak, 14. 11. 2014.

64

MALI OGLASI

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem odličan dvosoban stan kod hotela “City” 77m2, 79.000 eura. Stan se prodaje sa parnim grijanjem, ugradnim plakarima i kuhinjom. Tel.067/615-515 Prodajem dvosoban stan, 57m2, u Kotoru, Dobrota, iznad Školskog centra.

1m2/1.600€.

Tel.069/048-123 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu.

Blok 6, zapadna strana.

Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu.

Tel.069/386-578

I Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2. Razno voće, 100m do mora. Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173 Urbanizovan plac 1.100m2 djeljiv i 270m2 Žabjak, centar, 1/1, gradnja. Tel.068/113-516

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan.

Tel.067/244-616

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334042, 067/381-071

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984.

Mail: montenegrina987@ gmail.com Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

MALI OGLASI

APARATI/OPREMA

POSAO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana.

Tel.068/270-276, 069/910-900 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617231

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

LIČNO

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.

Tel.069/101-460 Prodajem kancelarijsku komodu i kancelarijske stolove, nove, Herceg Novi. Tel.068/108-510 Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde sa jakim korijenom. Tel.067/801-826

PRODAJA MREŽA

RAZNO

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Muškarac 53/180/90 - upoznao bi obrazovanu, kulturnu, savremenu damu. Poželjno Podgorica, Primorje. Tel.067/014-300

65

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

66

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

SPORT

PAKLEN POSAO ČEKA DANKU Najbolju crnogorsku teniserku već u prvom kolu Rolan Garosa čeka paklen posao Danka Kovinić će na otvaranju igrati protiv desetog nosioca, Petre Kvitove.

Ovo će biti treće učešće za Novljanku u Parizu, a prethodne dvije godine je nastup završila u prvom, odnosno drugom kolu.

Bolja iz duela Kovinić i Kvitova u drugom kolu sastaće se sa uspješnijom iz meča između Su-Vei Hsieh iz Kineskog Tajpeha i Španjolke Lare Aruabarene.

Prvu teniserku i braniteljku titule Serenu Vilijams na startu čeka Magdalena Ribarikova.

A.K.

3

PUTA JE SERENA VILIJAMS OSVAJALA ROLAN GAROS 2002, 2013. I 2015.

TIP 1

DANA 2

Gent - Genk

GG

kvota 1,70

U NEDJELJU POČINJE 115. ROLAN GAROS 22. MAJ 5. JUN

Vrijeme je za zlatni Gren slem

⌦ Alen Kasmić

Da li će Novak Đoković konačno kompletirati zlatni Gren slem? Da li će se veličanstveni Pariz pokloniti najboljem teniseru današnjice - sjutra (nedjelja) počinje 115. Rolan Garos.

Takmičenje u prijestonici Francuske će dati odgovo-

Odustao i Monfis Nakon Rodžera Fede-

rea i Gael Monfis će propustiti Rolan Garos zbog gripa, saopštili su organizatori. Domaći teniser je u karijeri deset puta igrao u Parizu, a najbolji rezultat je ostvario 2008. godine kada ga je u polufinalu zaustavio upravo Rodžer. “Žao mi je jer je igranje na Rolan Garosu jedan od najvećih ciljeva u mojoj karijeri”, kazao je Monfis.

re i na još nekoliko pitanja.

Hoće li pariška šljaka označiti definitivni povratak Rafaela Nadala u vrh, koliko može Endi Marej koji igra u fenomenalnoj formi i ko će eksplodirati i napraviti iznenađenje.

Srpskog tenisera na startu takmičenja čeka JenHsun Lu, odlučeno je na jučerašnjem žrijebu. Nole je u istoj polovini žrijeba sa Rafaelom Nadalom, što znači da bi duel sa španskim teniserom mogao da uslijedi u polufinalu. Rafa u prvom kolu igra sa Semotom Grotom.

“Ima još dva igrača koji žele da osvoje trofej, ne samo ja. Ljudi misle da sam samo ja kandidat za titulu, to nije tačno”, jasan je Đoković. “Naravno, ovo je jedini Gren slem koji nijesam osvojio i to mi daje dodatni motiv da dam sve od sebe ove godine”.

U projektovanom četvrfinalu koplja bi mogli da

32 MILIONA I 17.500 EURA JE NAGRADNI FOND NA OVOGODIŠNJEM ROLAN GAROSU

ukrste Đoković - Tomaš Berdih, Nadal - Žo Vilfrid Conga, Stan Vavrinka Miloš Raonić i Marej - Kei Nišikori.

Španski teniser je rekorder na Rolan Garosu sa devet titula, a 3. juna će napuniti 30 godina.

“Ne, ne osjećam se staro.

Imao sam dosta godina na ‘turu’, ali se osjećam mlado”, kazao je Nadal. “Cilj mi je da nastavim kao do sada i ako je moguće da igram sve bolje i bolje. Srećan sam kako sve funkcioniše od Indijan Velsa. Odigrao sam mnogo dobrih turnira zaredom, samo moram nastaviti tako”.

Branilac titule, Vavrinka na otvaranju igra protiv Lukaša Rosola.

1200 POENA BRANI NOVAK ĐOKOVIĆ OSVOJENIH PLASMANOM U PROŠLOGODIŠNJE FINALE

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

67

SPORT

SPORTSKI EKRAN Pripremio: Alen Kasmić

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 1

12.30h 16.00h 18.30h 20.45h 02.30h

Rubin - CSKA, fudbal Zorija - Šahtjor, fudbal Kristal Palas - Man. Jun, fudbal Milan - Juventus, fudbal Toronto - Klivlend, košarka

SPORTKLUB 2 13.30h 14.30h 17.00h 20.00h 03.00h

WTA Ninberg, tenis ATP Nica, WTA Ninberg, tenis CSKA - Himki, košarka Bajern - B. Dortmund, fudbal Naskar Šarlot, moto sport

SPORTKLUB 3

ARENASPORT 1 SP polufinale, hokej Crvena zvezda - Radnički, fudbal

ARENASPORT 2 13.30h 16.15h 19.15h

Sarakens - Lester, ragbi Eksiter - Vasps, ragbi SP polufinale, hokej

ARENASPORT 3 16.00h 19.00h 21.00h 23.00h

Japan U21 - Paragvaj U21, fudbal Partizan - Vojvodina, fudbal Marsej - PSŽ, fudbal Argentinska liga, fudbal

Formula Berlin, moto sport Portugal U21 - Gvineja U21, fudbal Partizan - Mega Leks, košarka Fluminense - Santa Kruz, fudbal

Ponte Preta - Palmeiras, fudbal

EUROSPORT 13.00h 17.45h

Điro d’Italija, biciklizam EP London, plivanje

EUROSPORT 2 15.00h 17.45h 21.00h 23.00h

13.35h 18.00h 20.45h 23.00h

Zenit - Uniks, košarka Venecija - Emporio Armani, košarka Toronto - Klivlend, košarka

EUROSPORT 10.45h

Rolan Garos, tenis

Saragosa - Nastik, fudbal Kilmarnok - Falkirk, fudbal Engleska - Turska, fudbal

Hebej - Janbian, fudbal Alborg - Esbjerg, fudbal Avelino - Ređo Emilija, košarka Filadelfija - Eibar, fudbal

11.00h 20.15h

Rolan Garos, tenis Ninberg - Ajntraht Frankfurt, fudbal

NE PROPUSTITE

ARENASPORT 1 10.00h 12.30h 14.30h 17.00h

WRC Portugal, moto sport Endesa liga, košarka Klub Briž - Ostende, fudbal Metalac - Crvena zvezda, košarka

ARENASPORT 2 12.30h 15.15h 17.30h 19.45h

Endesa liga, košarka SP za treće mjesto, hokej Veclar - Raj Nekar Leven, rukomet SP finale, hokej

SUBOTA Veliko finale Kupa Italije na Olimpiku Milan - Juventus, Sportklub 1, 20.45h

ARENASPORT 3 14.30h 18.15h 21.00h 23.00h

Gent - Genk, fudbal Porto - Braga, fudbal Sao Paulo - Internasional, fudbal Argentinska liga, fudbal

13.00h 14.30h 17.15h 23.30h

WRC Portugal, moto sport Anderleht - Zulte Varegem, fudbal Melsungen - Kil, rukomet Sport - Botafogo, fudbal

NEDJELJA Može li Sevilja pokvariti katalonsku žurku na Visente Kalderonu Barselona - Sevilja, Sportklub 1, 21.30h

ARENASPORT 5

ARENASPORT 5 21.00h

12.00h 16.00h 18.15h

18.30h 20.45h 02.30h

EUROSPORT 2

SPORTKLUB 2

ARENASPORT 4

ARENASPORT 4 16.00h 18.45h 21.00h 23.30h

16.00h 17.50h 21.30h 02.00h

Moto GP Mugelo Moto GP Trka, moto sport Sion - Cirih, fudbal Dijamantska liga Rabat, atletika Barselona - Sevilja, fudbal Oklahoma - Golden Stejt, košarka

SPORTKLUB 3

09.00h Moto GP Mugelo Moto 3 Trening 3, moto sport 09.55h Moto GP Mugelo Moto GP Trening 3, moto sport 10.55h Moto GP Mugelo Moto 2 Trening 3, moto sport 14.10h Moto GP Mugelo Moto GP Kvalifikacije, moto sport 16.00h Hibernian – Rendžers, fudbal 23.00h Hej - Gjergaj, boks

15.15h 19.00h

14.00h

ATP Ženeva, tenis Portugal U17 - Španija U17, fudbal Njujork siti - Njujork Red Bul, fudbal Čikago - Hjuston, fudbal

16.00h 18.45h

Mali U21 - Meksiko U21, fudbal Češka U21 - Bugarska U21, fudbal

EUROSPORT 11.00h 14.30h 17.45h

Rolan Garos, tenis Điro d’Italija, biciklizam Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 11.00h

Rolan Garos, tenis

PONEDJELJAK Nakon dvije ubjedljive pobjede Kavalirsa, serija se seli u Kanadu Toronto - Klivlend, Sportklub 1, 02.30h

68

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Foto: RK Partizan (Facebook)

Kazna za Pavićevića zbog vrije anja

Finale između Budućnost Volija i Mornara je završena prije desetak dana, a Disciplinska komisija Košarkaškog saveza Crne Gore je juče donijela odluku u kojoj se navodi da je Mihailo Pavićević kažnjen zabranom vršenja dužnosti u roku od godinu.

“Disciplinska komisija Košarkaškog saveza Crne Gore donijela je odluku da se trener Mihailo Pavićević kažnjava zabranom vršenja dužnosti u roku od godinu dana”, stoji u šturom saopštenju na sajtu KSCG u kojem se ne navodi razlog kazne.

Dnevne novine saznaju da je brat prvog trenera Đorđija Pavićevića kažnjen zbog vrijeđanja generalnog sekretara KSCG, Petra Popovića i sudijske trojke nakon četvrtog meča, kao i objave na fejsbuk profilu gdje su se naš-

Nievu 13. etapa

Novi osvajači Kupa: Rukometaši Partizana

U FINALU KUPA CRNE GORE RUKOMETAŠI PARTIZANA RAZBILI LOVĆEN

PARTIZANOVA ISTORIJA

Klub čudnih dresova i čuvenog imena ispisao je juče najsjajniju stranu svoje istorije. Rukometni klub Partizan iz Tivta novi je osvajač Kupa Crne Gore!

Tim, za koji većinom igraju Cetinjani, u finalu je bio bolji od velikana iz prijestonice Lovćena - 24:17.

“Nakon što nismo slavili u prvenstvu, sve smo dali na Kup i jednostavno uspjeh je morao da dođe”, rekao je Đorđo Peruničić, Cetinjanin koji je sa 11 golova vodio Partizan do krune.

Uz Peruničića odličan je bio i Marko Vrdoljak sa 15 odbrana, dok je na dru-

Partizan - Lovćen 24:17 (9:6) TIVAT - Dvorana “Župa”. Gledalaca: 800. Sudije: Ražnatović i Pavićević (Cetinje). Sedmerci: Partizan 1 (1), Lovćen 4 (2). Isključenja: Partizan 10, Lovćen 4 minuta.

Partizan: Vujović, Vrdoljak, Stjepčević 1, Pleskonjić Perović, Međedović 1, Samardžić 1, Peruničić 11, Korsić 2, Vučković, Blečić 2, Miketić, Račeta, Martinović 4, Lasica, Kaluđerović 2.

goj strani sa četiri pogotka najefikasniji bio Miodrag Stanojević.

Partizan je tako postao četvrti klub koji je osvojio Kup Crne Gore - prije njega ovaj trofej su podizali Lovćen, Berane i Sutjeska.

TURNIR “ČETIRI NACIJE” U KINI Konačno lijepa vijesti za tim Skaj na ovogodišnjem Điru d’Italija Mikel Niev pobjednik je 13. etape koja je vožena od Palmanove do Friulija, a koja je duga 170 kilometara. Špancu je ovo druga pobjeda na legendarnoj trci, a jednu etapu je osvojio i 2011. godine.

Već na prvoj trci u planinskim predjelima je donijela promjenu vlasnika roze majice - lider je od juče Andrej Amador koji je majicu preuzeo od Boba Jungelsa.

Danas (subota) je na programu 14. etapa, vozi se od Alpaga do Korvara, a duga je 210 kilometara. A.K.

Revanš Novog Zelanda danas ponovo sa Kinom Prije dva dana su poražene od Češke, a juče je viđen isti rezultat - košarkašice Crne Gore su doživjele i četvrti neuspjeh na turniru “Četiri nacije” u Kini, ovog puta od Novog Zelanda 79:76.

“Crvene” su na poluvremenu imale +8 (39:31), ali je u drugom dijelu uslijedio pad što je protiv-

nik iskoristio i stigao do trijumfa.

Ponovo je najbolja u našim redovima Božica Mujović sa 19 poena, Jelena Vučetić je dodala 18, dok je Jovana Pašić meč završila sa 16 koševa.

Posljednji meč na kineskoj turneji naša selekcija igra danas (subota, 10h) protiv Kine.

A.K.

Lovćen: Marković, Matović, Borilović, Stanojević 4, Krivokapić 2, M. Popović 3, V. Kaluđerović 2, Drašković, Perović, D. Kaluđerović 2, Abramović 1, Latković, B. Popović 1, Damjanović 2.

Od obnove nezavisnosti Partizan je sedmi klub koji je u Crnoj Gori stigao do jednog od trofeja. Tu listu proširila je i Budvanska rivijera koja je nedavno prvi put u istoriji postala šampion naše države.

K.B.

Budućnost 20 od 20

A u ženskom klupskom rukometu ništa novo - Budućnost je u finalu Kupa u Pljevljima savladale Levaleu (28:14) i 21. put u klupskoj istoriji osvojila nacionalni Kup. Izabranice Dragana Adžića su tako zaokružile desetu duplu krunu. Najefikasnija u redovima “plavih” je bila Ema Ramusović sa deset golova, dok su po četiri dodale Neli Irman i Đurđina Malović.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

69

SPORT

Foto: OSCG

U NIKŠIĆU OTVOREN OLIMPIJSKI BAZEN

Foto: wpolo.me

Sada je vrijeme za vaterpolo i plivanje

Našminkan i spreman za velike događaje! U nikšićkom Sportskom centru juče je zvanično otvoren olimpijski bazen, za čiju rekonstrukciju je donatorskim sredstvima uloženo oko 1,4 miliona eura.

Podsjetivši na donatorsko veče koje je održano prije godinu predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović zahvalio je svim donatorima koji su podržali projekat rekonstrukcije. Grbović je rekao i da je otvaranje bazena potvrda da je položen test odgovornosti prema crnogorskoj državi.

“Svi radovi na bazenu su urađeni kvalitetno, a projektovani i izvedeni sistemi grijanja, ventilacija i priprema sanitarne i tople vode su u skladu sa najvećim evropskim standardima energetske efikasnosti i očuvanja životne sredine”, objasnio je Grbović. “Nikšić izgradnjom bazena i skorom rekonstrukcijom hotela Onogošt stvara uslove da bude centar daljeg razvoja vaterpola u Crnoj Gori”.

Urađenim su zadovoljni i u Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore.

“U ime VPSCG obećavam da ćemo svim svojim kapacitetima, koji nijesu veliki, ali postoje, da pomognemo rad bazena i da pomognemo plivanje i vaterpolo u Nikšiću”, naglasio je predsjednik VPSCG Srđan Kovačević.

Na svečanom otvaranju

Otvaranju bazena prethodila je završnica crnogorskog prvenstva za juniore u vaterpolu.

Treće mjesto osvojio je Primorac, drugo Budva, dok je pobjednički pehar, kao i u seniorskoj konkurenciji, prigrabio Jadran

olimpijskog bazena direktor VPSCG Petar Porobić uručio je priznaje za doprinos, afirmaciju i promociju crnogorskog vaterpola i crnogorske reprezentacije vaterpolisti Nikoli Janoviću.

“Imam posebno zadovoljstvo da u ime VPSCG Nikoli Janoviću uručim priznanje, skromni poklon za doprinos koji je dao formiranju naše reprezentacije i svim postignutim rezultatima u proteklim godinama”, rekao je Porobić.

Otvaranju bazena prethodila je završnica crnogorskog prvenstva za juniore u vaterpolu. Treće mjesto osvojio je Primorac, drugo Budva, dok je pobjednički pehar, kao i u seniorskoj konkurenciji, prigrabio Jadran.

Svečanom otvaranju bazena u Nikšiću prisustvovao je premijer Milo Đukanović i brojni predstavnici političkog i društvenog života Crne Gore.

M.R.

1,4

MILIONA EURA ULOŽENO JE U REKONSTRUKCIJU BAZENA

PRVA RUNDA KVALIFIKACIJA ZA EVROPSKO PRVENSTVO

Moćan start crvenih

Lagana dva seta, onda pad u trećem i dominacija u četvrtom za odličan start prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo - odbojkašice Crne Gore su u prvom meču turnira u Alitusu savladale selekciju Litvanije 3:1 (25:19, 25:22, 22:25, 25:13).

Ovom pobjedom “crvene” su napravile veliki korak ka prvom mjestu koje vodi u drugi krug kvalifikacija.

“Uglavnom su prve utakmica na turnima teške, to se i ovoga puta pokazalo. Nismo imali našu prepoznatljivu igru, ili igru kojoj bi trebalo da težimo.

Bilo je dosta kontra-ritma, gluposti na terenu, i nadam se da ćemo se srediti do meča sa Bosnom i Hercegovinom, koja je jako dobro igrala protiv Norveške. Mislim da taj meč odlučuje o pobjedniku grupe”, rekao je selektor naše selekcije Vladimir Milačić.

VLADIMIR MILAČIĆ Uglavnom su prve utakmica na turnima teške, to se i ovoga puta pokazalo. Nismo imali našu prepoznatljivu igru, ili igru kojoj bi trebalo da težimo. Bilo je dosta kontra-ritma, gluposti na terenu, i nadam se da ćemo se srediti do meča sa Bosnom i Hercegovinom

Tanja Bokan je bila najbolja u našoj selekciji sa 22 poena, dok je Danijela Džaković upisala 14.

U prvom meču naše grupe, Bosna i Hercegovina je bila bolja od Norveške (25:19, 25:13, 25:11).

Drugu utakmicu na turniru Bokan i drugarice igraju danas (subota, 14.30h) protiv Bosne i Hercegovine, koji će najvjerovatnije odlučiti putnika u drugu rundu kvalifikacija.

A.K.

LITVANIJA - CRNA GORA 1:3 (19:25, 22:25, 25:22, 13:25)

ALITUS – Dvorana: Sportsko-rekreativni centar. Gledalaca: 120. Sudije: Asipčuk (Bjelorusija) i Fortu (Rumunija). Poeni iz napada: Litvanija 47, Crna Gora 48. Poeni iz bloka: Litvanija 12, Crna Gora 13. Poeni iz servisa: Litvanija 5, Crna Gora 7. Greške: Litvanija 31, Crna Gora 13.

LITVANIJA: Strelkauskaite 2, Mačkevičiute 4, Kliokmanaite 13, Konvanaite, Uvarovaite 8, Salkute 11, Staniulite 2, Makauskaite 13, Daunite 3, Kazuraitute, Grikstaite10, Vainilavičuite.

CRNA GORA: Bokan 22, Otašević 6, Perović 11, Cvijović, Cenović (libero), Milivojević 1, Milović 11, Laković, Roganović 1, Hadžisalihović, Džaković 14, Rovčanin.

BOKS SVJETSKO PRVENSTVO U ASTANI

Radunović: Pokradena sam Poraz već na startu - Tamara Radunović poražena je u prvom kolu Svjetskog prvenstva u Astani u kategoriji do 57 kilograma od Nomin Dojč iz Njemačke. Bokserska reprezen-

tativka Crne Gore i jedina predstavnica naše zemlje na ovom šampionatu tako nije uspjela da se plasira u osminu finala.

“Izgubila sam, ali nezasluženo. Mogu samo da ka-

žem da su me sudije pokrale”, kazala je Radunović nakon meča.

U kategoriji do 57 kilograma na šampionatu planete je prijavljeno 26 takmičarki. A.K.

70

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

“ALTERNATIVNA“ MASKOTA

Poznati australijski novinar Pol Njuel nije bio zadovoljan dizajnom maskota za Igre u Sidneju 2000. godine. Zbog toga je dizajnirao drugačiju maskotu medvjedića Fetsoa, koja je, po njemu, bila mnogo zabavnija i bliskija djeci.

U mjesecima uoči Igara, zahvaljujući žestokoj medijskoj kampanji, Fetso je postao nezvanični šaljivi simbol sportskog spektakla. Australijski olimpijski komitet čak je pokušao da zabrani takmičarima da se pojavljuju na borilištima sa lutkom Fetsoa, ali je nakon par dana od početka Igara to ipak dozvoljeno.

APSTRAKTNOST I ZABAVA U PRVOM PLANU

⌦ Miloš Antić

V

eć na ceremoniji zatvaranja Olimpijskih igara u Barseloni 1992. predstavljen je simbol, maskota Igara u Atlanti 1996. godine, animirana amorfna figura “Votizit“. Tako je prekinuta praksa da maskote budu životinje, a ovakav dizajn dočekan je brojnim kritikama.

“Votizit“ je dizajnirao kompjuterski animator Džon Rajan iz Atlante, plavu figuru sa očima, repom i u patikama koja se bavi raznim sportskim disciplinama. Kritičari su se odmah zapitali na koji način maskota simboliše Atlantu, državu Džordžiju ili kompletne Sjedinjene Države.

Do Igara u Atlanti rađeno je na njenom dizajnu, udovi su produženi, a maskota je dobila vedriji karakter, a ime je dvije godine prije sportskog spektakla promi-

Dvije maskote sa Olimpijskih igara u Atini 2004. godine imale su najbolji odjek od svih Igara od početka 21. vijeka, a kreator Spiros Gogos odlikovan je najvećim državnim počastima

Atinska kontroverza Uoči Olimpijskih igara u Atini 2004. godine brojne organizacije za zaštitu antičke kulture su protestovale zbog dizajna maskota Fevosa i Atene, smatrajući ga “uvredljivim za mitologiju“.

Društvo za zaštitu helenskog nasljeđa je čak predstavljalo što se antičke figure od te-

rakote od strane organizatora Igara predstavljaju kao lutke.

Naime, iako su ih koristila djeca u periodu oko 7. vijeka prije nove ere, one su takođe korišćene u religijskim obredima.

Javnost u Grčkoj ipak se nije mnogo obazirala na ove kritike, a sveukupno maskote su doživjele veliki uspjeh.

jenjeno u Izi. Reakcija najmlađih zaljubljenika u sport, pogotovo američkih, bila je dobra, Izi se ispostavio kao zabavno i inovativno rješenje.

Tako je započet trend da se za maskote biraju rješenja koja nijesu jasna ,,na prvu loptu“, ali su umjetnički izraz modernog vremena i težnji.

■ TRI ŽIVOTINJE Prvi put u istoriji Olimpijskih igara organizatori u Sidneju 2000. godine odlučili su da predstave ne jednu, već tri maskote. Bile su to nacionalne životinje Australije, Oli, Sid i Mili.

Ideja je bila jasna, svaka od njih je predstavljala životinju koja živi samo na tlu najmanjeg kontinenta, po jedna iz vazduha, sa zemlje i vode.

Sid (izvedeno iz grada Sidneja) bio je kljunar koji je predstavljao očuvanu životnu sredinu, kao i energiju australijskog naroda.

Mili (izvedeno iz “novog milenijuma“) je bila ehidna, tj. vrsta mravljeg ježa koja je predstavljena tako da je slika progresa i tehnologije. Obično je na ilustracijama dok radi za računarom, ili dok vrši matematičke proračune.

Konačno, Oli (izvedeno iz

Atina i Fevos, maskote Igara u Atini 2004. godine, potenciraju jednakost muškaraca i žena u Grčkoj još od antičkih vremena.

Takođe, predstavljaju simbol bratstva i porodice, jer po grčkoj mitologiji Atina i Apolon bili su brat i sestra.

“olimpijskog“) je ptica kukabura, jedini predstavnik jednog cijelog genetskog roda i ptica koja je poznata kao jedna od “najljepših pjevačica“.

Simbolisala je duh olimpijske radosti i velikodušnosti.

■ ATENA I FEVOS Bio je to samo povod za organizatore Olimpijskih igara u Atini 2004. godine da tako-

đe izaberu više maskota. Bile su to antičke lutke Atina i Fevos, koje su simbolisale vezu između antičkih i modernih Igara.

U zvaničnom saopštenju OI u Atini, nakon prezentovanja maskota, saopšteno je da je dizajn u skladu sa čuvenim lutkama od terakote iz 7. vijeka prije nove ere.

Predložili su ga kuratori Nacionalnog arheološkog mu-

SPORT

71

Foto:

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Rođen kao Votizit, nastavio život kao Izi - maskota Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine

JOŠ 76 DANA

Maskote za OI u Sidneju 2000. Oli, Sid i Mil predstavljali su životinje koje žive samo na tlu Australije - po jednu iz vazduha, sa zemlje i vode

Izi popularan u igricama Izi, simbol Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine, godinu uoči Igara prezentovan je kao glavni lik igrice za gejmerske konzole “Izijev put do olimpijskih krugova“. U godini do Igara prodaja igrice je bila odlična u SAD.

Prvi put u istoriji Olimpijskih igara organizatori u Sidneju 2000. godine odlučili su da predstave ne jednu, već tri maskote. Bile su to nacionalne životinje Australije, Oli, Sid i Mili

zeja iz Atine.

Dizajner Spiros Gogos potrudio se da dva simbola grčkih božanstava Atine i Apolona (jedno od imena je i Fevos) budu prijemčivi najmlađima, pa je prodaja maskota, pogotovo u Grčkoj, bila fantastična.

Na ovaj način organizatori Igara željeli su da potenciraju jednakost muškaraca i žena u Grčkoj još od antič-

kih vremena. Takođe, predstavljali su simbol bratstva i porodice, jer po grčkoj mitologiji Atina i Apolon bili su brat i sestra.

Sveukupno, ove dvije maskote imale su najbolji odjek od svih Igara od početka 21. vijeka, a kreator Spiros Gogos odlikovan je najvećim državnim počastima nakon Olimpijskih igara 2004. godine.

Nakon Olimpijskih igara organizatori su prodali licencu za izradu igrice za personalne računare. “Izijeva avantura“ namijenjena mlađoj publici objavljena je krajem 1996. godine i nije postigla komercijalni uspjeh.

Kritike iz Atlante Čak ni nakon brojnih promjena dizajna maskote Izija, stav američke javnosti po pitanju njegove simbolike nije se promijenio – jednostavno, koncept je bio previše apstraktan i nejasan, nedovoljno sportski.

To je dovelo do brojnih sarkastičnih komentara u mediji-

ma na račun Izija, poput vica da je plava linija koja je obilježila maratonsku stazu u Atlanti u stvari Izijev trag dok su ga vukli iz grada. Kolumnista Njujork tajmsa napisao je da ga “maskota podsjeća na suzu u patikama ili nešto mnogo ljigavije, te da nema mnogo veze sa olimpizmom“.

ÄŒestitke drĹžavljanima Crne Gore povodom 10 godina nezavisnosti

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

73

2006.

24.03.2007.

Kišni dan kada je magija krenula: Fudbalska selekcija Crne Gore je protiv Mađarske (2:1) odigrala prvi meč u svojoj istoriji

13.07.2008.

23.05.2009.

Na dan svoje države vaterpolisti Crne Gore donijeli su pr(a)vu radost svojoj naciji. U Malagi su postali šampioni Evrope

Bajka u Rijeci - vaterpolisti Primorca u finalu LŠ srušili su moćni Pro Reko i postali šampioni Evrope

25.07.2010.

Let iznad Kanade Marija Vuković je sa preskočenih 191 cm postala juniorska šampionka svijeta

25.08.2010.

Grad svjetlosti obasjao srebrnu medalju - džudista Srđan Mrvaljević je u Parizu postao vicešampion planete

10

NEZABORAVNIH GODINA ISTORIJSKIH TRENUTAKA 07.10.2011.

Istorijski let i dodir sa stativom - Andrija Delibašić je u sudijskoj nadoknadi pogodio za 2:2 protiv velike Engleske, a Crnu Goru odveo u baraž za EP

18.08.2012.

Muk u Kombank areni - Nikola Ivanović je ludom trojkom sa centra srušio veliku Srbiju. Bio je to meč u kvalifikacijama za EP

11.08.2012.

Srebro za sva vremena - naše rukometašice donijele su Crnoj Gori prvu medalju sa Olimpijskih igara

13.05.2012. I 10.05.2015.

Dva datuma upisana zlatnim slovima, dva datuma kada su rukometašice Budućnosti imale Evropu pod nogama

⌦ Priredio: Kosta Bošković

16.12.2012.

2016

Vrela zima u Srbiji - rukometašice Crne Gore nakon nezaboravnog meča protiv Norveške postale su šampionke Evrope

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

N

XV EVROPSKO PRVENSTVO

20 DA Š O

J

74

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) STADIONI NA EVROPSKOM PRVENSTVU U FRANCUSKOJ FELIKS BOLAR DELELI

ARENA U KOJU MOŽE DA STANE CIJELI GRAD ⌦ Aleksandar Popović

UTAKMICE NA FELIKS BOLAR DELELIJU

Pretposljednji stadion na kojem će se igrati utakmice 15.

Evropskog prvenstva u fudbalu je - “Feliks Bolar - Deleli” u Lensu, koji se nalazi 28 kilometara od Lila u sjevernoj Francuskoj.

Legendarno igralište izgradili su nezaposleni rudari u junu 1993. godine. U početku je planirano da ovaj fudbalski objekat bude okrugao, ali su ga promijenili u pravougli nakon što je prva tribina predstavljena 1976. godine. Jedan od kultnih stadiona naziv je dobio po bivšem komercijalnom direktoru rudarske kompanije Lensa Feliksu Bolaru, a sufiks “Deleli” dodat je 2012, nekoliko dana nakon smrti Andrea Delelija, gradonačelnika Lensa od 1966. do 1998. godine. Predivna arena renovirana je pred Evropsko prvenstvo 1984, Svjetsko prvenstvo 1998, Mundijal u ragbiju 2007, dok je do kraja 2015. šminkana za kontinentalni turnir koji će se održati ovog ljeta od 10. juna do 10. jula.

Vjerovali ili ne, stadion “Feliks Bolar Deleli” je jedan od

rijetkih koji ima više sjedećih mjesta na tribinama (38.223) nego što cijeli grad ima stanovnika (32.663).

Pod zidinama ovog čarobnog zdanja Belgija je pobijedila Jugoslaviju (2:0) 1984, a Zapadna Njemačka savladala Rumuniju (2:1). Na Mundijalu 1998. Danska je odradila Saudijsku Arabiju (1:0), Hrvatska je slavila protiv Jamajke (3:1), Njemačka i Jugoslavija remizirale su (2:2). Španija je uništila Bugarsku (6:1), Engleska razoružala Kolumbiju (2:0), a domaćin Francuska bacila na koljena Paragvaj (1:0).

TITULU ŠAMPIONA FRANCUSKE OSVOJIO JE LENS 1998. GODINE, UZ LIGA KUP 1994. I 1999, A IGRAO JE I POLUFINALE KUP UEFA 2000. GODINE.

HILJADA I 223 SJEDEĆIH MJESTA IMA “FELIKS BOLAR DELELI”, DOK CIJELI GRAD LENS BROJI 32.663 STANOVNIKA.

11. jun Albanija - Švajcarska 16. jun Engleska - Vels 21. jun Češka - Turska 25. jun Osmina finala

1 38

Predivna arena renovirana je pred Evropsko prvenstvo 1984, Svjetsko prvenstvo 1998, Mundijal u ragbiju 2007, dok je do kraja 2015. šminkana za kontinentalni turnir ovog ljeta

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

KLASIKER POD NEBOM BERLINA

SPORT

75

KUP ITALIJE FINALE

Milan za Evropu, Juventus za istoriju

Stari poznanici, Bajern Minhen i Borusija Dortmund, boriće se na Olimpijskom stadionu u Berlinu (subota, 20h) za trofej Kupa Njemačke.

“Biće teško, ali bi bilo lijepo da se oprostim duplom krunom”, riječi su Pepa Gvardiole, Gvardiole dok Tomas Tuhel poručuje... “Čeka nas otvoren meč i pokušaćemo da iskoriA.P. Robert Levandovski stimo svoje šanse”.

Marko Rojs

Na rimskom “Olimpiku”, u subotu (20.45h), Milan i Juventus režiraće bitku za trofej Kupa Italije. “Rossoneri” moraju da pobijede ako misle da se, osim titule, dokopaju i Lige Evrope...

“Ovo je utakmica sezone za nas. Želim da moji igrači pruže 110 posto mogućnosti i pokažu svoje srce”, nagla-

šava trener Kristijan Broki.

“Stara dama” želi da postane prva ekipa u istoriji kalća koja je dvije godine zaredom osvojila prvenstvo i Kup...

“Nijedno finale nije lako.

Ali, moj tim igra za istoriju, a to dovoljno govori o svemu”, poručuje Masimilijano Alegri.

A.P.

Mario Baloteli i Andrea Barzalji

Spektakl u najavi: Koke i društvo protiv Nejmara

KUP KRALJA FINALE BARSELONA SEVILJA

Dvoboj za duplu krunu Novi-stari šampion Španije i novi-stari vladar Lige Evrope boriće se za duplu krunu na “Visente Kalderonu”, u reprizi evropskog Superkupa, kada je “blaugrana” slavila (5:4) nakon produžetaka.

Barselona i Sevilja sudariće se u nedjelju (21.30h) u dvorištu Atletiko Madrida, gdje će se vijoriti katalonske zastave, uprkos zabrani špan-

ske vlade, ali je njena odluka oborena.

“Sevilja je neugodna, ja to znam najbolje. Nije mi lako, jer sam navijač Sevilje i dio mog srca kuca za nju. Međutim, nema popuštanja i učinićemo sve da osvojimo drugi trofej ove sezone”, jasan je Ivan Rakitić, bivši igrač ekipe sa Sančez Pichuana.

A, na drugoj strani tim iz

Andaluzije je umoran nakon pobjede nad Liverpulom u finalu Lige Evrope, ali...

“Osvojili smo, sada već mogu reći, naše takmičenje i izborili Ligu šampiona. Sada rasterećeni, iako umorni, idemo da se nadigravamo sa Barselonom. Neće biti lako, ali to je finale i sve je otvoreno”, poručuje Koke, koji je postigao dva gola protiv “redsa”.

A.P.

FA KUP FINALE

Kristal Palas ili Junajted Kao 1990. godine, Kristal Palas i Mančester junajted igraće u finalu FA Kupa (subota, 18.30h) na legendarnom “Vembliju”. Prije 26 godina “crveni đavoli” su, nakon remija 3:3, pobijedili u ponovljenom meču 1:0 golom Lija Martina u 59. minutu. Junajted će juriti 12. trofej Kupa i prvi pehar poslije tri sušne godine, a Palas tražiti najveći uspjeh u ustoriji.

A.P.

Adebajor i Blind

KELTI DOBILI NOVOG TRENERA

Rodžers preuzeo Seltik

Olimpik Marselj i šampion Francuske PSŽ potpisaće veliki “Le Klasik” u subotu (21h) na “Stad de Fransu”, a povod je finale Kupa. Dva tima borila su se za isti trofej i 2006. godine, kada su “sveci” slavili (2:1).

A.P.

Ruska Premijer liga stigla je do posljednjeg 30. kola. Vodeći CSKA iz Moskve, koji ima dva boda više od senzacionalnog Rostova, gostuje Rubinu u Kazanju, dok Rostov ide na noge Tereku. Svi mečevi su u subotu (12.30h).

A.P.

Rendžers i Hibernijan sastaće se u finalu škotskog Kupa (subota 16:00h) na Hampden Parku u Glazgovu. “Policajci”, koji su se vratili u elitu, žele prvi trofej poslije pet godina, dok je Hibernian na Kup čeka od 1902.

A.P.

Bivši trener Svonsija i Liverpula, Brendan Rodžers, novi je strateg škotskog Seltika, u kojem će nasljediti Ronija Deilu.

“Jako sam srećan. Pružiću sve od sebe da navijačima donesem uzbudljiv, zabavan i pobjednički fudbal.

Cilj je da ostanemo u vrhu i napravimo nešto u Evropi”, rekao je Rodžers, koji je potpisao ugovor na godinu.

A.P.

76

Sport

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

“Kuća fudbala” na Starom aerodromu koju će zvanično otvoriti predsjednik Fife Đani Infantino

Predsjednik FSCG Dejan Savićević je u društvu tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše udario kamen temeljac 21. maja 2014. godine

Na ulazu u perfektno zdanje na Starom aerodromu dočekaće vas dvije lutke obučene u dresove reprezentacije Crne Gore

danas svečano otvaranje KUĆe FUD

Đani, presij za novi p Foto:

Pult koji će vas dočekati kada se popenjete na drugi sprat “Kuće fudbala”

⌦⌦ Bojan Topalović Foto: Iva Mandić Prije dvije godine udaren je kamen temeljac, a na dan kada se slavi 10 godina nezavisnosti svečano - velelepnu “Kuću fudbala” na Starom aerodromu otvoriće gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, predsjednik Fife Đani Infantino, vršilac dužnosti predsjednika Uefe Anhel Maria Viljar i predsjednik FSCG Dejan Savićević.

Zidovi hodnika “Kuće fudbala” su ukrašeni slikama reprezentativcima Crne Gore - bivšim i sadašnjim - kao i navijačima i legendarnim igračima malene balkanske ljeptoce

3,5 miliona eura uloženo je u “Kuću fudbala” na Starom aerodromu

Odlična kafeterija na prizemlju “Kuće fudbala”

Naravno, neće samo predstavnici svjetske i evropske kuće fudbala biti prisutni od 13.00 časova na Bulevaru Veljka Vlahovića, pošto će čelnici velikog broja Saveza (FSS, HNS...) upriličiti svečanost u Podgorici.

Prelaskom u nove prostorije FSCG kreće novi početak - nadamo se još boljim - a temelj nije mogao da bude bolji. “Kuća fudbala” je definitivno nešto sa čim se možemo ponositi.

A, zdanje izgleda perfektno

DA LI STE ZNALI? Od 17,5 miliona eura koliko je uložio FSCG u posljednjoj deceniji za pomoć klubovima i regijama utrošeno je oko 4,6 miliona eura, dok je ostatak uložen u infrastrukturne projekte

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

Sport

77

Cijeli enterijer je uređen u tonu - dominiraju bijela, crna i crvena boja

DBALA NA STAROM AERODROMU

jeci vrpcu početak - u podzemlju će vas sačekati 41 parking mjesto na površini od 1.672 kvadrata, ekonomat sa vešerajem i toaleti koji su smješteni na 460 metara kvadratnih.

Kada uđete na glavna vrata ulazite u svemirski brod za naše uslove - na prizemlju na površini od 521 kvadrata nalazi se recepcija sa garderoberom, pres sala, kafeterija, sala za sastanke IO, jedna kancelarija i toaleti uključujući toalet

17,5 miliona eura FSCG uložio je u infrastrukturu za 10 godina

Pres sala FSCG se prostire na 126 metara kvadratnih, a ima 83 mjesta za novinare

za lica sa invaliditetom. Na prizemlju još jedna novina - prostorije buduće televizije Saveza sa režijom...

Prvi sprat zauzeo je 521 m2, a dok šetate kroz prelijepe bijele hodnike zapazićete dvije sale za sastanke, 17 kancelarija i toalete, dok je drugi sprat malo veći (523 m2), a rezervisan je za kabinete predsjednika i generalnog sekretara, salu za sastanke, bife, deset kancelarija i toalete.

DA LI STE ZNALI? Ukupna je površina “Kuće fudbala” je 3.241 metar kvadratni - objekat se sastoji od četiri etaže (podzemni nivo, prizemlje, prvi sprat, drugi sprat)

Jedna od četiri sale za sastanke u prelijepoj “Kući fudbala”

78

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

RAD, UPORNOST I DOKAZ DA SE IZ CRNE GORE MOŽE NAPRAVITI VELIKA KARIJERA NIKOLA VUKČEVIĆ PRELAZI U SPORTING

LISABONSKI LAV ĐIĐO Miloš Antić

Vremenske prilike su na kratko odložile crnogorski elitni fudbal - umjesto u petak utakmice 32. kola domaćeg šampionata odigraće se danas - u subotu.

S obzirom da je važnost svih utakmica velika, odlučeno je da se odloži cijelo (pretposljednje) kolo koje bi moglo biti odlučujuće u borbi za spas i Evropu, bez obzira što su na nekim terenima uslovi za igru bili solidni.

“Komisija za takmičenje FSCG donijela je odluku da se, zbog loših vremenskih uslova i važnosti mečeva koji odlučuju o plasmanu u evropska takmičenja i opstanku u ligi, utakmice 32. kola Telekom 1. CFL koje su bile zakazane za 20.05.2016. godine odigraju u subotu, 21.05.2016. godine sa početkom u 17.30 sati”, stoji u saopštenju Komisije za takmičenje FSCG. Najzanimljivije će biti u Danilovgradu gdje Iskra juri ostanak, a Sutjeska Evropu, dok će se velika borba

voditi i u Baru, i u Petrovcu i na Cetinju.

Sve ekipe će gledati u nebo kako se jučerašnji dan (petak) ne bi ponovio... U.R.

32. KOL0 17.30 Mladost - Rudar Petrovac - Budućnost Zeta - Bokelj Iskra - Sutjeska Lovćen - Dečić Mornar - Grbalj TABELA 1. Mladost 2. Budućnost 3. Rudar 4. Bokelj 5. Sutjeska 6. Grbalj 7. Zeta 8. Dečić 9. Lovćen 10. Petrovac 11. Iskra 12. Mornar

67 57 54 53 50 38 38 36 33 32 30 27

TUMBIN SPISAK

Gleda se u nebo

U FOKUSU

DANAS NA PROGRAMU 32. KOLO ELITE

Nekada su naslovnice portugalske štampe bile rezervisane za Simona Vukčevića, kada je sjajni ljevak igrao fudbal karijere u Sportingu. Sada je njegov prezimenjak u prvom planu - Nikola Điđo Vukčević biće novi fudbaler lisabonskih lavova, objavio je ugledni sportski dnevnik O Jogo (O Žogo)!

Tim iz portugalske prijestonice će, navodno, za crnogorskog reprezentativca iskeširati četiri miliona eura, što potpuno zadovoljava apetite njegovog sadašnjeg kluba - Brage. “Žorž Žezus (trener Sportinga) ga već duže vremena prati, izuzetno cijeni njegove fudbalske kvalitete i posao je praktično završen.

Nikoli sljedećeg ljeta ističe ugovor

31

UTAKMICU OVE SEZONE ODIGRAO JE NIKOLA VUKČEVIĆ U DRESU BRAGE - POSTIGAO JE DVA GOLA (OBA PROTIV BOAVISTE)

Moji debitanti imaju kvalitet

E m ra h K l i m e n t a , Damir Kojašević, Filip Stojković će prvi put zadužiti opremu “hrabrih sokolova”, a Vukan Savićević, Nebojša Kosović i Marko Janković će dres mlade selekcije zamijeniti opremom A reprezentacije - to je šest debitanata na spisku selektora Ljubiše Tumbakovića za utakmice protiv B selekcije (25. maj, 20.15, pod Goricom) i reprezentacije Turske (29. maj, Antalija, 19.45).

SVE ŠTO SU DNEVNE NOVINE NAJAVILE OBISTINILO SE NA SPISKU LJUBIŠE TUMBAKOVIĆA - DEBITANTI SU KLIMENTA, KOJAŠEVIĆ, STOJKOVIĆ, SAVIĆEVIĆ, KOSOVIĆ I MARKO JANKOVIĆ Međutim, to nije ništa novo, jer su vas Dnevne novine danima unazad upoznavale sa novim licima u Tumbi-

nom rosteru...

“Imamo šest igrača koji će prvi put biti dio A reprezentacije, a u pitanju su mladi igrači. Momci koji dolaze iz mlade selekcije su zajedno sa Vladimirom Jovovićem bili nosioci igre u mladoj reprezentaciji, preporučili su se kvalitetnim igrama i sigurno zaslužuju prostor. Svi oni su veoma interesantni za period koji je ispred nas”, jasan je 63-godišnji selektor, koji će družinu okupiti danas

POTVRDA IZ SLOVENIJE: MIRKO VUČINIĆ RAZGOVARAO SA OLIMPIJOM

Ugovor nije potpisan, ali...

Dnevne novine su u petak pisale o velikom transferu, a ta vijest je odjeknula u Sloveniji, Crnoj Gori, ali i širom Balkana tek kasnije - Mirko Vučinić se nalazi na meti Olimpije iz Ljubljane.

Potvrda dolazi od kolega iz ljubljanskog lista “Ekipa SN” kolege iz Slovenije su na svojoj naslovnoj strani “zalijepili” 32-godišnjeg kapitena reprezentacije Crne Gore koji bi trebao da bude najveća bom-

ba ljetnjeg prelaznog roka.

Prvi čovjek “zmajčeka” Milan Mandarić je u razgovoru za pomenuti sportski list potvrdio da je rođeni Nikšićanin koji nosi dres emiratske Al Džazire najveća želja u stvaranju tima za Ligu šampiona...

“Interes je prisutan, ali još ništa nije riješeno. Niko nam nije ‘odmahnuo rukom’, znamo šta su naši ciljevi i nadam se da ćemo ih ostvariti. Učini-

ćemo sve šta je u našoj moći da se pojačamo. Ipak, još je sve daleko od ugovora sa Mirkom”, poručio je Mandarić, nekadašnji prvi čovjek Lestera, Portsmuta i Šefild Venzdeja.

Najbolji fudbaler u novijoj istoriji Crne Gore je počeo da trenira sa kolegama iz Al Džazire, čime je potvrdio da se uspješno oporavlja od povrede pokidanih prednjih ukrštenih ligamenata desnog koljena.

U.R.

i za Bragu je ovo idealna prilika da zaradi”, rekao je za Dnevne novine Rafael Toucedo, novinar O Žoga, koji prati dešavanja u Sportingu.

Nekadašnji kapiten Budućnosti je u Bragu stigao u ljeto 2013. godine nakon osvojene titule sa plavima. Dugo vremena je bio u nemilosti trenera, ali je početkom ove sezone eksplodirao i postao jedan od glavnih igrača četvrtog tima portugalskog šampionata.

Braga je za našeg defanzivnog vezistu očigledno bila odskočna daska, klub u kojem je pokazao da ima šmek za najjače evropske klubove. Sada je vrijeme za dres velikana, koji je ove sezone

Opraštaj uz trofej Kupa

Nikola Vukčević se polako oporavlja od povrede mišića, ali sigurno neće biti u kombinaciji za startnih 11 na zatvaranju portugalske sezone - Braga će u nedjelju (18:15h) u finalu Kupa na Nacionalnom stadionu u Oeirasu u blizini Lisabona igrati protiv Porta. Biće to idealna prilika za dvadesetčetvorogodišnjeg Podgoričanina da se od svog kluba oprosti trofejom. Zaslužio je - i on i Braga za sve što su napravili ove sezone.

79

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 21, 22. I 23. 5. 2016.

borbom sa titulu sa Benfikom do posljednjeg kola nagovijestio da se vraća na staze stare slave...

TUMBA ODABRAO 35 IGRAČA

Na nikad duži spisak (35 igrača) selektor Ljubiša Tumbaković je uvrstio povrijeđenog kapitena Mirka Vučinića: “Tu je zbog atmosfere”.

GOLMANI Vukašin Poleksić (Bekeščaba) Milan Mijatović (Bokelj) Danijel Petković (Lovćen)

Nikola Vukčević (Braga) Marko Bakić (Belenenseš) Aleksandar Šćekić (Bokelj) Petar Grbić (Ahisar) Vladimir Boljević (AEK DEFANZIVCI Larnaka) Marko Baša (Lil) Vladimir Rodić (Malme) Aleksandar Šofranac Darko Zorić (Borac Čačak) (Sutjeska) Vladimir Jovović (OFK Žarko Tomašević (Kortrijk) Beograd) Marko Simić (Kajserispor) Damir Kojašević (Vardar) Branislav Janković (Čukarički) Adam Marušić (Kortrijk) Nebojša Kosović (Partizan) Emrah Klimenta Marko Janković (Maribor) (Sakramento) Vukan Savićević (Slovan) Elsad Zverotić (Sion) Risto Radunović (Budućnost) Mladen Kašćelan (Tosno) Filip Stojković (Čukarički) Nemanja Mijušković (Vardar) NAPADAČI Stevan Jovetić (Inter) Vladimir Volkov (Leh) Mirko Vučinić (Al Džazira) Marko Vešović (Rijeka) Fatos Bećiraj (Dinamo M) Stefan Mugoša (Minhen 1860) VEZISTI Nemanja Nikolić (Hapoel T.A.) Filip Raičević (Vićenca) (subota).

Iskusni strateg je na nikad duži spisak (35 igrača) uvrstio kapitena reprezentacije Mirka Vučinića koji lije-

Pronašao sam sebe

či povredu ligamenta koljena...

“Na spisku je uprkos tome što se još oporavlja od povrede. Pozvan je, jer hoćemo da napravimo

Protiv B selekcije 25. maja sigurno neće igrati Zverotić i Marko Janković (sa klubovima igraju finale Kupa), za cijelu akciju su upitni Vukčević, Nikolić i Bakić, dok selektor zbog klupskih obaveza na spisak od 35 igrača nije uvrstio Stefana Savića i Estebana Saveljića

ambijent koji treba da donese nešto dobro svima, pogotovo mlađim igračima, pa Mirko svojim autoritetom i iskustvom mora da doprinese stvaranju dobre atmosfere”, podvukao je Tumbaković, koji je u A selekciju vratio Nemanju Mijuškovića, Vladimira Volkova, Marka Vešovića, Vladimira Jovovića, Branislava Jankovića i Mladena Kašćelana.

B.T.

BAKIĆ ZADOVOLJAN U BELENENSEŠU, NADA SE FIORENTINI

Dugo se tražio, imao je probleme na koje nije mogao da utiče, ali konačno je proigrao - Marko Bakić je iza sebe ostavio sjajnu polusezonu upisavši 15

utakmica u dresu Belenenseša na kojima je postigao četiri gola.

I sada je opet srećan...

“Definitivno je dobra sezona iza mene. Konačno sam pronašao kontinuitet koji godinama nisam imao. Vratio sam vjeru u sebe, zadovoljan sam”, rekao je Bakić italijanskim medijima.

Bivši biser Mogrena je još igrač Fiorentine, ali...

“Još sam igrač Fiorentine, vidjećemo šta će se desiti tokom ljeta. Ne znam gdje ću igrati - u Lisabonu ili Firenci”, dodao je

Bakić koji je iz “viole” išao na pozajmicu i u Speciju.

Odlične partije u Portugalu na pozajmici podigle su samopouzdanje 22-godišnjem ofanzivnom vezisti koji se nada da će biti konkurentan za prvi tim “ljubičasti” tokom naredne sezone...

“Mislim da sam spreman za tako nešto nakon pola godine u Belenensešu. Kada sam došao na pozajmicu želio sam da pokažem potencijal. Isto tako, želim da nastavim da igram, da budem konstantan”, zaključio je Bakić.

U.R.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

AKTUELNO

ZANIMLJIVO

NAŠA ZEMLJA DIO MEĐUNARODNE MANIFESTACIJE

“Noć muzeja” u više crnogorskih gradova

Brojni crnogorski muzeji će se i ove godine, u sklopu proslave jubileja deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, pridružiti međunarodnoj manifestaciji “Noć muzeja” organizovanjem posebnih programa i otvaranjem stalnih postavki do kasnih večernjih sati, predstavljajući na taj način bogato kulturno nasljeđe naše zemlje. Noć muzeja je manifestacija koja se od 2005. godine u evropskim muzejima subotom koja je najbliža 18. maju, kada se slavi Međunarodni dan muzeja.

Tako će danas programi biti realizovani u Narodnom muzeju na Cetinju, u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici kao i u Zavičajnom muzeju u Baru. Bogat repertoar pripremljen je i u Budvi - u 20 sati biće otvorena izložba reljefa Maje Čakalović, dok će u Petrovcu u galeriji “Marko K. Gregović” biti postavljena izložba kapitalnih djela iz fundusa galerije.

Manifestaciji su se pridržili i gradovi sa sjevera Crne Gore - u Bijelom Polju će posjetioci moći da pogledaju komad “Je-

MIHAIL FRIDMAN ODLUČIO

Poklanja bogatstvo da ne pokvari djecu Suvlasnik konzorcijuma Alfa grup, 52-godišnji milijarder Mihail Fridman izjavio je da neće ostaviti bogatstvo djeci, već će ga dati u dobrotvorne svrhe.

“Ne volim da dajem javna obećanja ove vrste, ali mogu reći da sam donio odluku — moje bogatstvo će otići u dobrotvorne svrhe. Najgore što bih mogao uraditi za svoju djecu je da im predam veliku sumu novca“, naveo je

POTRAGA ZA RADNICIMA NA KRUZERIMA

lena Balšić”, u Rožajama je na repertoaru otvaranje izložbe pod nazivom “Pisani tragovi islamskog orijenta u arhivskim i mu-

POLJSKI PREDSJEDNIK POTPISAO ZAKON

Omogućeno prisustvo NATO snaga Poljski predsjednik Andrzej Duda juče je potpisao zakon kojim se regulira prisustvo stranih vojnika u zemlji, među kojima su i NATO snage za brzu reakciju, javila je ruska novinska agencija TASS. Zakon omogućuje stranim trupama da izvode vojne operacije u vremenima mira, koje se razliku-

biznismen u sali na sjednici „Forbs klub“.

Kako je saopštio Forbs, Mihail Fridman ima četvoro djece, a na listi najbogatijih nasljednika ruskih milijardera za 2016. godinu oni se nalaze na 10. mjestu, jer svakom od njih pripada po 3,3 milijarde dolara. Američka verzija magazina Forbs je u 2015. godini procijenio bogatstvo Fridmana na 14,6 milijardi dolara.

ju od najavljenih manevara, navodi se u saopštenju iz predsjedničkog ureda.

Poljska vlada objavila je ranije da će insistirati na neophodnosti “trajnog vojnog prisustva na istočnim obodima NATO-a” tokom Varšavskog samita koji će u julu biti održan u poljskoj prijestolnici.

zejskim fondovima Crne Gore”, u Beranama će biti realizovana postavka o životu i djelu popa Strahinje iz Budimlja.

S.I.

UPOZORENJE NAUČNIKA

Antibiotici će uskoro prestati da djeluju Rezultati najnovijeg istraživanja pokazali su da bi pod hitno trebalo staviti upotrebu antibiotika pod strogu kontrolu, prije nego što ova vrsta terapije prestane da djeluje, piše Independent. U saopštenju koje je britanskoj vladi poslao Jim O Neill, ekonomista i bivši direktor kompanije Goldman Sachs Asset Managemet, navodi se da je brzina kojom raste otpornost na antibiotike toliko zabrinjavajuća, da bi uskoro pacijentima mogli da postanu nedostupni brojni medicinski tretmani.

Plata 2.300 eura, a bakšiš i do 600 eura

Švajcarska kompanija turističkih riječnih brodova Viking River Cruises traži radnike na riječnim brodovima koji plove Evropom, a plata je i do 2.300 eura.

Kandidati koji dobiju posao, mogu da očekuju Švajcarski ugovor o radu koji zaposlenima osigurava: platu i napojnice, penzioni fond, zdravstveno osiguranje, dječiji dodatak, dva mjeseca rada, i dvije nedjelje plaćenog godišnjeg odmora.

Ova kompanija traži rad-

nike za poziciju sobarice, kuhara, pomoćnog radnika i konobara.

U zavisnosti od pozicije i zanimanja, plata se kreće od 1.150 do 2.300 eura uz minimalne napojnice od 600 eura.

Kao uslove za konkurisanje za ove pozicije navodi se između ostalog i radno iskustvo od najmanje dvije godine na toj poziciji u hotelu sa četiri i više zvjezdica ili na brodu, kao i obavezno znanje engleskog jezika.