Izdanje 17. april 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

2,4

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK, 17. 4. 2014. BROJ 818/ GODINA III

milijardi eura je vrijednost ukupno odobrenih kredita na kraju februara

POLEMIKA ● 7

DPS PRAVI ŠIROKU KOALICIJU ZA IZBORE U PODGORICI ALI BEZ “NARODNJAKA”

Đukanović odustao od Narodne stranke ●3 ULJAERVIĆ

●2

Bolje da se SNP posveti predstojećim izborima

U KRAŠIĆIMA ● 14

Nasukana jahta Dejana Bodiroge

Poslanici traže da se pitaju o Kombinatu aluminijuma

PRIŠTINA ● 4

Kosovo i Albanija za ukidanje granice FILE ● 2

Evropa odlučno protiv ruskih pritisaka

DOGOVOR ● 11

ZAKON ● 9

Istraga za ubistvo Vidakovića data Srbiji

DIK nadležan za primjenu, ali ne i za tumačenje

ANTO DROBNJAK ● 30

M

otorna luksuzna jahta “Peršing 65”, vlasništvo proslavljenog košarkaša Dejana Bodiroge, koji ima kuću u naselju Kaluđerovina, teško

je oštećena juče kada se nasukala uz obalu u Krašićima u Tivtu. Jahta je bila na vezu kod Jedriličarskog kluba “Delfin” na Seljanovu, odakle ju je jak sjeveroistočni vjetar

SUPERLIGA SRBIJE ● 29

otkačio tokom noći između utorka i srijede i odnio na drugi dio zaliva, do obale u Krašićima, kod mula Gonja u blizini tamošnje Crkve bokeljskih mučenika.

ŽENA HERSI MATMUJA ● 22

Spektakl Moja pjesma Bombarder o crnogorskimsadaddas asd u Novom je izraz Pazaru razočaranja napadačima

2 AKTUELNO

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

FILE O RUSIJI

EDITORIJAL

Evropa odlučna da se suprotstavi pritiscima VUK PEROVIĆ urednik

TRAMVAJ

Neki bi to lijepo nazvali nadmudrivanje, ali je našim okolnostima mnogo ljepši izraz nadgornjavanje. Beskonačno. Samo im dajte povod. Tako nam je krenula izborna kampanja, a ne vidi joj se kraja.

To jest vidi, ali je taj 25. maj tako daleko. A i tada će smisliti nešto novo, doduše poslije godišnjih odmora. I tek da znate da su lokalni izbori u više opština, iako se obračunavaju ovi na najvišem nivou.

Kako to uvijek biva kada se veliki zavade, rijetko kada gledaju da li nausput, namjerno ili nenamjerno, više namjerno, kakvog malog ili više njih zgaze.

Jer ovo je teren za sve. Igra oko čitanja zakonskih akata je nekako najljepša. Dok se time bakću u Skupštini, svima izgleda više nego nerazumljivo i niti malo zabavno. A onda ih tumačimo, najčešće kako kome odgovara. Bilo je slučajeva da se i razne pravosudne institucije ne mogu dogovoriti o čemu se radi. Najviše pravne instance su bile spremne da kažu jedno, dok je laiku jasno da je u biti sve to ono drugo. I kada se nešto takvo sprovodi u djelo, onda može biti i parališuće po državu, kako mediji vole da naglase ovih dana. Jer je do prije par dana sve funkcionisalo bez greške. Nemojte da imate možda dilemu.

Sve je isplaćivano. Naknade, otpremnine, honorari, razne druge isplate. Sve je funkcinisalo tačno kao sat. Ništa nije kasnilo ni dan, a ne mjesec ili koju godinu. Država je pametno odigrala, pa je tu svoju paralisanost kao i uvijek vješto prelila na one na koje je i najlakše. Provjereno, dokazano, više puta.

I funkcioniše. Skoro pa bez greške.

Tako da se u ovim vremenima valja dobro paziti tih paragrafa. Ne to što su dobri ili loši, preporučeni od strane stručnjaka, bolje ili lošije prepisani, nego što su skloni iznenađenjima. U ovoj našoj zbilji.

Mogu da budu napisani i davno, ali izgleda da znaju da odjednom iskoče i naprave neku neprijatnu, tu parališuću situaciju. Sve zavisi u čijim su rukama. Znaju da budu i ozbiljno nezgodni. Da se zbog njih zaborave sve prethodne, aktuelne, a pogotovu i buduće brige. Jer kada se oni aktiviraju, sve najčešće izgleda kao kraj svijeta.

Nemojte da se zanosite da je važno da ih čitate i proučavate. To kako bi vama oni izgledali nije mnogo važno. Nemojte da zaboravite da se u našim zakonskim aktima našlo mjesta i za tramvaje.

Dobro ih proučite. Nikada ne znate odakle tramvaj može da naiđe.

Može da vas košta i para i života.

Komesar Evropske unije za proširenje Štefan File kazao je juče da će EU podržati i biti uz sve one koji su predmet neosnovanih pritisaka drugih država. On je u raspravi u Parlamentu Evropske unije, koji je na dnevnom redu imao sutuaciju u Ukrajini, sa posebnim akcentom na ruske pritiske i destabilizaciju, kazao da će EU postepeno “pojačavati širok spektar ekonomskih sankcija” ukoliko Rusija nastavi da destabilizuje Ukrajinu.

Dobri poznavaoci prilika smatraju da je File, govoreći o pritiscima na druge zemlje, jasno uputio poruku Ruskoj Federaciji da će Evropa istrajati na svojim stavovima. Na marginama ovog zasijedanja mnogi poslanici EU Parlamenta su razgovarali i o Crnoj Gori i smatraju da se govor komesara Filea, između ostalog, odnosi i na reagovanje ruskog

ministarstva inostranih poslova upućenog Podgorici, saopšteno je Dnevnim novinama iz više izvora.

“U ovom trenutku mi se suočavamo sa najozbiljnijom krizom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Svjedoci smo ekonomske prinude, prijetnje i tajnog djelovanja koji pokreću proteste i nestabilnost. Vjerujem da je

UMJESTO PUTA U MOSKVU

Bolje da misle na izbore Put SNP-a u Rusiju će biti veći trošak nego korist: Daliborka Uljarević

Meteo 05:57 19:29

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu uglavnom suvo, a na sjeveru povremeno sa slabim padavinama.

Danas

Sjutra

min oC max oC

7 7 10 9 9 2 -1 -3 0 1

15 14 16 16 15 9 4 1 6 7

SJUTRA

min oC max oC

7 6 8 7 6 2 -1 -2 1 2

14 13 15 15 14 9 6 4 8 9

Pretežno oblačno, povremeno kiša, a tokom jutra ili prijepodneva na sjeveru u planinskim predjelima susnježica i snijeg.

vrijeme da se pokaže još jača i odlučnija posvećenost Istočnom partnerstvu. Narod Ukrajine, njegova nezavisnost i suverenitet ne bi trebalo da postanu žrtve geopolitičkih igara. Mi ćemo uvijek podržavati i biti uz one koji su predmet neosnovanih pritisaka”, kazao je File.

On je istakao da je ruska propaganda agresivnija nego u vrijeme Hladnog rata i opasnija.

File je u svom govoru istakao da “koordinisane i profesionalne akcije naoružanih grupa u istočnoj Ukrajini podsjećaju na nedavni scenario realizovan na Krimu”.

On je kazao da će EU odgovoriti na pismo koje je predsjednik Rusije Vladimir Putin uputio članicama evropskog bloka, njih 18, da zbog situacije u Ukrajini može biti ugroženo snabdijevanje Starog kontinenta ruskim gasom.

File je dodao da Bris el “prihvata konsultacije sa Rusijom i Ukrajinom da bi se osiguralo snabdijevanje i tranzit gasa”.

Ml.P.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanja Daliborka Uljarević ocijenila je u izjavi za portal Analitika da je dio opzicije u Crnoj Gori izjavama podrške Rusiji zanemario politiku EU prema toj državi, kao i generalni politički konsenzus o evropskim integracijama koji postoji u Crnoj Gori.

“Moj je utisak da opozicija ovo simplifikuje na odnos NATO ili Rusija koji se koristi u predizborne svrhe i da se time zanemaruje trenutna politika EU u odnosu na Rusiju, kao i generalni politički konsenzus kad je riječ o evropskim integracijama, što naravno sve skupa djeluje nekonzistentno i zbunjujuće. Bojim se da će taj put

u Rusiju, ili druge slične aktivnosti, biti veći trošak nego korist koju opozicija može da dobije u svakom pogledu”, kazala je Uljarević za portal Analitika.

Uljarević je dodala da vjeruje da bi opozicija napravila bolji učinak fokusirajući se na kampanju za lokalne izbore i ulažući sebe u to maksimalno, nego otvarajući one teme u kojima ni sama nije jedinstvena i koje je mogu dovesti u kontradiktornosti.

Komentarišući zaoštravanje odnosa na relaciji Rusija - Crna Gora, Uljarević je ocijenila da trenutnu relaciju Moskva - Podgorica treba posmatrati u široj međunarodnoj konstelaciji, u kojoj se Rusija sada praktično bori za svaku pojedinačnu podršku država kako bi pokušala parirati stavovima NATO, EU i SAD u konačnici.

“Oštra i nediplomatska reakcija Rusije je, po mom mišljenju, poruka kako NATO-u, tako i onim dijelovima crnogorskih vladajućih struktura koje su imale neke vrste ‘aranžmana’ sa Rusima, pa samim tim i ‘obaveza’, zbog čega oni sada izražavaju ‘razočaranje’”, zaključila je Uljarević. J.Đ.

SUSRET

Adana želi bolju saradnju

Turski grad Adana želi da unaprijedi poslovnu saradnju sa Crnom Gorom kroz nekoliko oblasti među kojima su poljoprivreda, stočarstvo, građevinarstvo i turizam, ocijenjeno je juče na poslovnom susretu privrednika.

Iz Privredne komore Crne Gore je saopšteno da je predsjednik Upravnog odbora Privredne komore Adana, Atila Menevse pozvao crnogorske privrednike u posjetu tom gradu, peti po veličini u Turskoj, u ko-

jem, kako je naveo, postoje povoljni uslovi za razvoj poljoprivrede.

“Adana je jedan od lidera razvoja turske agrarne industrije i trgovine. Cilj naše posjete je da definišemo šta je potrebno da bismo unaprijedili poslovnu saradnju između Adane i Crne Gore i poboljšali ekonomske i investicione veze”, kazao je Menevse, prenosi Mina biznis.

On je rekao da taj grada kao oblasti saradnje može da ponudi poljoprivredu, stočarstvo, prehrambenu

proizvodnju, građevinarstvo, turizam, mašinsku i tekstilnu industriju.

Potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljić predstavio je crnogorsku asocijaciju privrednika, uz ocjenu da bitno mjesto u njenim aktivnostima zauzima međunarodna saradnja.

“Saradnja sa Turskom je svijetla tačka u tim ekonomskim vezama. Što se tiče biznisa, dobićete u PKCG sve potrebne informacije i pomoć, kao i sve strane delegacije koje smo ugostili”, rekao je Saveljić.

AKTUELNO 3

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Đukanović odustao od Narodne stranke IZBORI U PODGORICI

Mili Prelević

D

emokratska partija socijalista na izborima u Podgorici nastupiće u koaliciji sa Liberalnom partijom, Bošnjačkom strankom i nekim albanskim partijama, dok je dogovor sa Narodnom strankom otpao, saznaju Dnevne novine u vrhu DPS.

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista zasijedaće naredne nedjelje, nakon vaskršnjih praznika, kako bi najvišim organima partije uputio predlog za stvaranje koalicije za izbore u glavnom gradu.

Sada je već izvjesno da se u koaliciji neće naći Narodna stranka, kako je očekivano, nakon poziva predsjednika DPS Mila Đukanovića srpskim partijama za ulazak u vlast.

Prema izvorima DN, Opštinski odbor DPS Podgorice znatnom većinom je bio protiv ulaska NS u koaliciju. Na drugoj strani, očekuje se da koaliciji pristupe Liberalna partija i Bošnjačka stranka, kao i tradicionalni partner, Demokratska unija Albanaca. DPS nije daleko od dogovora i sa Listom za Tuzi, s tim što bi se ta koalicija odnosila samo na ovu gradsku opštinu.

Nedavno je i nosilac liste DPS za Podgoricu Slavoljub Migo Stijepović, upitan da li je DPS dogovorila sa kojim partijama će nastupiti u koaliciji, kazao da su u toj stranci u procesu donošenja odluke o modelu nastupa na izborima.

“Sa našim tradicionalnim koalicionim partnerima postoji najviši stepen saglasnosti o zajedničkom nastupu. Očekujem da će to raspoloženje potvrditi i stranački organi”, kazao je Stijepović.

On je rekao da iz iskustva tvrdi da nijedan posao nije lako raditi sam, koliko god bili sposobni da ga obavite i da je dobro napraviti koaliciju.

Sada je sasvim jasno da od dogovora sa Narodnom strankom nema ništa, iako su narodnjaci u posljednje vrijeme omogućavali DPS-u da vrši vlast u Podgorici. Razgovora

Opštinski odbor protiv saradnje sa srpskim partijama; Milo Đukanović dvije partije, i to konkretnih, u svakom slučaju je bilo.

Početkom godine održan je sastanak i o koaliciji su razgovarali predsjednik DPS Milo Đukanović,

ZakOn O fInansIRanjU PaRtIja

potpredsjednik ove partije Svetozar Marović, lider Narodne stranke Predrag Popović i bivši predsjednik ove stranke, poslanik i ministar pravde Dragan Šoć.

Epilog ovog sastanka nije imao pisanu formu dogovora, ali je, prema saznanjima Dnevnih novina, znatan broj pitanja bio u potpunosti definisan.

aDmInIstRatIvnI ODBOR

Ili Skupština ili Ustavni sud? Predsjednik DIK-a ipak nije izabran Akcija je za ljudska prava (HRA) ocijenila je da crnogorski pravni sistem ne predviđa koja institucija bi trebalo da tumači Zakon o finansiranju političkih partija, ali su dodali da ne bi trebalo da bude prepreka da njegovu primjenu tumači Skupština Crne Gore.

“HRA je uočila taj problem i krajem decembra je pisala predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću i predložila da inicira dopunu poslovnika da bi prije svega bili zaštićeni građani jer nemogućnost da se bilo kome obrate pri tumačenju zakona otvara mogućnost da ti zakoni budu pogrešno protumačeni”, kazala je za TV Atlas Marijana Buljan iz HRA. Ipak, Buljan smatra da i taj nedostatak ne bi trebalo da bude problem da zakone tumači Skupština.

“Pored toga što nije precizirano pravo Skupštine da daje autentično tumačenje zakona, pozivanjem na uobičajenu praksu, na pravnu logiku, oni bi morali dati autentično tumačenje zakona”, dodaje Buljan.

No, sa druge strane iz Crnogorskog helsinškog komiteta su poručili da Skupština nije nadležna da daje au-

Da li su oni tumači zakona?: Sjednica Ustavnog suda, arhiva

tentično mišljenje o Zakonu, već da o tome i problemima nastalim donošenjem i primjenom zakona treba da se izjasni Ustavni sud.

“Kao prvo, takvo pravo bi narušilo pluralistički karakter Ustava Crne Gore. Bilo bi to i u suprotnosti sa ustavnim načelima podjele vlasti i vladavine prava, jer bi to na neprihvatljiv način zadiralo u nadležnost

sudske vlasti i kršilo bi ustavnu zabranu retroaktivne primjene zakona. Kao drugo, argumentacija koja ide u prilog neprihvatljivosti postojanja u demokratskom pluralističkom društvu nadležnosti parlamenta da daje ‘autentično tumačenje’ može se naći i u istorijskoj i komparativnoj analizi postojanja toga instituta”, objašnjeno je u saopštenju.

Administartivni odbor Skupštine nije na jučerašnjoj sjednici izabrao predsjednika Državne izborne komisije.

Naime, nijedan od kandidata za predsjednika DIK nije dobio potrebnu podršku i konkurs za tu funkciju biće ponovo raspisan iako zakonski rok za izbor predsjednika DIK-a ističe 21. aprila.

Bivšeg predsjednika Borda direktora željezničkog preduzeća “Montekargo” Budimira Šaranovića podržalo je pet poslanika DPSa, a profesora na Pravnom fakultetu u Podgorici i člana Tužilačkog savjeta Slavka Lukića podržao je samo poslanik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder.

Advokat Nebojša Mitrić nije bio razmatran za tu funkciju jer nije ispunjavao uslov od potrebnih 10 godina iskustva kao pravnik.

“Odbor je odlučio da uputi dopis Kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore kojim će ga upozna-

ti da nijedan od prijavljenih kandidata na funkciju predsjednika Državne izborne komisije, po Javnom konkursu za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije i jednog člana Državne izborne komisije iz reda predstavnika civilnog društva, nevladinog sektora i univerziteta, nije dobio potrebnu većinu glasova, pa stoga Odbor nije bio u mogućnosti da ispoštuje zakonski rok o dostavljanju predloga odluke o imenovanju Državne izborne komisije na dalji postupak Skupštini Crne Gore”, saopšteno je nakon sjednice Asministartivnog odbora.

Takođe, Odbor je odlučio da nakon konstatovanja ostavke člana Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Andreja Nikolaidisa utvrdi novi predlog za imenovanje jednog člana žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i dostavi ga Skupštini na dalji postupak i odlučivanje.

Još se ne zna ko će zamijeniti Ivana Kalezića

Za PReDsjeDnIka OPštIne

Bošnjak kandidat ispred DPS Aktuelni predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Herceg Novom Zoran Bošnjak kandidat je te stranke za predsjednika opštine Herceg Novi.

To je jednoglasna odluka DPS, koja smatra Bošnjaka najsposobnijim da upravlja opštinom.

Kako prenosi Radio Jadran, DPS predlaganje sopstvenog kandida-

ta vidi kao čin odgovornosti prema gradu, koji se, kako su istakli u toj partiji, nalazi u bezizlaznoj situaciji.

Na sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, koja će se održati danas, najavljene su tri kandidature, a vrlo je moguće da nijedan kandidat ne dobije potrebnih 18 glasova odbornika, prenosi TV Vijesti.

Sve je to rezultat podjela u vlada-

jućoj SNP, nakon što je OO te partije predložio Obrada Gojkovića za kandidata umjesto dosadašnjeg predsjednika opštine Dejana Mandića. Spekuliše se da Gojkovića neće podržati svi odbornici njegove partije i vladajuće koalicije, što bi moglo da dovede do blokade i mogućih vanrednih lokalnih izbora. Mandiću, inače, mandat ističe 24. aprila.

4 POLITIKA UKIDANJE MONITORINGA

Priznanje reformama

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović poručio je da odluka Komiteta ministara Savjeta Evrope da ukine monitoring misiju u Crnoj Gori predstavlja priznanje uspješnim reformama i njihovom sprovođenju.

On je u razgovoru sa koizvjestiocem Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Kimom Sasijem kazao da je SE dao veliki doprinos u kreiranju i sprovođenju reformi u Crnoj Gori, koji su pomogli njenoj dobroj dinamici integracionih procesa pristupanja EU i NATO-u.

“Crna Gora je sada u fazi intenzivnih pristupnih pregovora sa EU i u realnom očekivanju dobijanja poziva za NATO”, kazao je Vujanović.

Predsjednik je istakao odlučnost Crne Gore da nastavi saradnju sa SE u svim oblastima, ocjenjujući da je odluka Komiteta ministara SE da ukine monitoring misiju u Crnoj Gori snažan vid priznanja uspjeha reformi i njihovom sprovođenju.

Sasi je saopštio pozitivnu ocjenu integracionog napretka Crne Gore u reformskim procesima, ističuči značaj koji Crna Gora ostvaruje u zaštiti ma-

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

PRIŠTINA

Kosovo i Albanija za ukidanje granice

Vasilj Karadžić

U

znak sjećanja na 15 godina od najvećeg egzodusa gotovo milion Albanaca sa Kosova usljed akcija srbijanske policije i Vojske SR Jugoslavije, juče je u Prištini organizovana zajednička sjednica vlada Kosova i Albanije, na kojoj je predloženo ukidanje granica između dvije države.

njinskih prava i odlučnost da i dalje ostane pouzdan primjer regiona.

“Sasi je ocijenio da Crna Gora pokazala spremnost da obezbijedi slobodu medija i naveo kao pozitivan primjer nedavno otkrivanje počinilaca napada na nezavisni dnevnik Vijesti i novinarku Dana”, navodi se u saopštenju.

Zamjenik kosovskog premijera Bedžet Pacoli je pored ukidanja carina zatražio i ukidanje granica koje, po njegovim riječima, prave prepreku za kretanje ljudi i robe.

“Ne može biti granica između naše dvije zemlje, posebno u ekonomskoj saradnji, koja će dovesti do nacionalnog jedinstva naše dvije države. Ekonomska saradnja podiže našu svijest, poboljšava naš standard a time se ide ka stvaranju nacionalne zajednice koja će se desiti”, poručio je Pacoli, a prenosi portal Malesija Jone.

Osim toga, Pacoli je zatražio i da se preduzme inicijativa za usklađivanje cijena, dodavši da su slobodne ekonomske zone u Đakovici i Prizrenu stvorene da služe ne samo Kosovu, nego i sjevernoj Al-

baniji, a samim tim i lakšoj trgovini dvije države.

Na jučerašnjem obilježavanju egzodusa Albanaca sa Kosova bili su i albanski političari iz Crne Gore: predsjednik i potpredsjednik Force Nazif Cungu i Genci Nimanbegu, predsjednik opštine Ulcinj Fatmir Đeka, nekadašnji poslanici u crnogorskoj Skupštini Nikola Camaj i Vaselj Siništaj. Na obilježavanju godišnjice su bili i politički predstavnici Albanaca iz Makedonije.

Kosovski premijer Hašim Tači zahvalio je Albaniji na podršci koju je pružila tokom rata ‘99. godine, dodavši da bez podrške albanske države ne bi mogao ostati na čelu OVK i voditi rat.

“Genocidne politike protiv našeg naroda su zločin protiv cijelog čo-

vječanstva. To je i razlog zbog kojeg nas je cijeli svijet podržao. Na ovaj dan mi jasno potvrđujemo naše uvjerenje da je rat bio legitiman”, poručio je Tači.

Sa druge strane, albanski premijer Edi Rama je izjavio da je ovo novo vrijeme za region, iskazavši zahvalnost za kosovsku nezavisnost predsjednicima SAD Bilu Klintonu i Džordžu Bušu, ali i bivšem albanskom predsjedniku Saliju Beriši.

“Uvjereni smo u novi put. To će biti vrijeme intenzivnog rada na svim planovima. Gradimo mostove koji će biti korak ka stvaranju nove generacije Albanaca, a to će biti prva generacija evropskih Albanaca koja će imati iste referentne polazne tačke”, poručio je Rama.

Takođe, juče su ministri prosvjete Kosova i Albanije Lindita Nikole i Ram Buja dogovorili ujedinjavanje školskih nastavnih planova i programa, te dodali da nema razloga da đaci iz Prištine i Tirane uče iz različitih knjiga.

“Ujedinjenje će se desiti veoma brzo, na pragu smo velikog događaja za naše dvije države”, rekao je Buja.

DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA

Most za bolju saradnju Otvaranje diplomatsko-konzularnih predstavništava u Podgorici i u Prištini predstavlja most za dalje intenziviranje saradnje dvije zemlje, poručio je novoimenovani stalni otpravnik poslova Kosova u Crnoj Gori Džafer Ahmeti na sastanku sa državnim sekretarom za politička pitanja ambasadorom Vladimirom Radulovićem. Kako se navodi u saopštenju MVPEI, Radulović je čestitao stupanje na dužnost i poželio uspješan rad u Crnoj Gori i izrazio zadovoljstvo preduzetim koracima na otvaranju Ambasade Kosova, naglasivši da će to biti još jedan snažan podsticaj daljem

unapređenju i razvoju bilateralnih odnosa.

“Takođe, ambasador Radulović je istakao da će zajedničke evropske i evroatlantske aspiracije biti dobra platforma i pouzdan okvir ne samo za unapređenje bilateralnih odnosa, već i za doprinos koji Crna Gora i Kosovo mogu dati stabilnosti, saradnji i prosperitetu regiona. On vjeruje da će se nagovještenim konceptom, nadamo se skorih ustavnih promjena, stvoriti odgovarajući sistemski i institucionalni okvir za regulisanje i afirmaciju položaja i statusa crnogorske nacionalne zajednice”, navodi se u saopštenju.

U 11 OPŠTINA

Za izbore 175.000€ Za predizborne aktivnosti partija koje će učestovati na lokalnim izborima 25. maja, 11 crnogorskih opština izdvojiće ukupno 173.500 eura, objavio je portal CDT-a. Prema Zakonu o finansiranju partija, stranke dobijaju 0,25 odsto tekućeg budžeta lokalnih samouprava, od čega 20 odsto dijele na jednake djelove nakon potvrđivanja izbornih lista, dok 80 odsto dobijaju nakon izbora prema broju osvojenih mandata, prenosi agencija MINA.Iz budžeta Glavnog grada će, za partije koje učestvuju na izborima, biti izdvojeno preko 65.000 eura, od čega će se oko 13.000 podijeliti na jednake djelove nakon potvrđivanja izbornih lista. Za partije na lokalnim

izborima u Baru namijenjeno je 26.000 eura, a od čega će 5.200 biti raspoređeno na jednake djelove svim učesnicima izbora.

U Bijelom Polju partije će dobiti oko 11.500 eura, a od čega će 2.300 eura podijeliti nakon potvrđivanja izbornih lista.

Za izbore u Kolašinu partije će dobiti osam hiljada, a 20 odsto, odnosno 1.600 biće raspoređeno na jednake djelove svim učesnicima izbora. U Danilovgradu partije će dobiti skoro pet hiljada, od čega će oko hiljadu eura podijeliti svi učesnici nakon potvrđivanja izbornih lista.

Portal CDT će u četvrtak objaviti i koliko će za predizborne aktivnosti partija izdvojiti opštine Pljevlja, Rožaje, Plav, Plužine, Šavnik i Žabljak.

J.Đ.

KRIVOKAPIĆ U AZERBEJDŽANU

Manje teških riječi Predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a i Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, koji boravi u dvodnevnoj posjeti Azerbejdžanu, i njegov kolega Ogtaj Asadov ocijenili su da će ukrajinski primjer pokazati u kom smjeru ide međunarodna politika. Krivokapić je naglasio da je u tom pravcu potrebno više teškog rada, a manje teških riječi, kao i da istorija ne može trajno zamrznuti ni konflikte ni države.

Krivokapić se juče u Bakuu sreo i sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.

“Na sastanku sa Alijevim bilo je riječi o aktuelnim dešavanjima u regionu OEBS-a uz akcenat na to da su sukobi bolni ožiljci na duši svakog naroda”, saopšteno je iz Krivokapićevog kabineta.

Bilo je riječi i o posljedicama koje zamrznuti konflikt u Nagorno Karabahu ima na svakodnevni život Azerbejdžanaca, kao i o nastojanjima da se ovaj konflikt riješi.

Sagovornici su istakli odlične bilateralne odnose između Crne Gore i Republike Azerbejdžan kao i dobre ekonomske odnose koji su im uslijedili.

Krivokapić je u razgovoru sa Alijevim

naglasio da je frekventnost političkih susreta najbolji preduslov za započinjanje plodonosnog biznis okruženja.

“Zahvalni smo Azerbejdžanu na uključivanju Crne Gore na Transjadranski i Jonsko-jadranski gasovod jer je ono za nas puno više od ekonomske poruke – ono je jasan znak političke podrške ekonomskoj reintegraciji Balkan-

skog rergiona u cjelini”, istakao je Krivokapić.

On je sa predsjednikom Nacionalne skupštine Republike Azerbejdžan Ogtajem Asadovim potpisao sporazum između parlamenta Azerbejdžana i Parlamentarne skupštine OEBSa povodom 23. godišnjeg zasijedanja Parlamentarne skupštine koje će se održati u Bakuu od 28. juna do 2. jula.

6 EKONOMIJA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

PANEL DISKUSIJA

NATO donosi strane investicije i benefite

KAVARIĆ I LAZOVIĆ U MILANU

Vlada ne da EPCG, A2A i dalje upravlja Polazna osnova Vlade je strateški interes Crne Gore da zadrži većinsko vlasništvo u Elektroprivredi i da ubrza investicije u energetskom sektoru, saopšteno je na sastanku predstavnika crnogorske Vlade i italijanske kompanije A2A. “Predstavnici Vlade i kompanije A2A razgovarali su juče u Milanu o budućim odnosima u Elektroprivredi Crne Gore uvažavajući činjenicu da krajem ove godine ističe osnovni ugovor po kom je A2A stekla 43,7 odsto akcijskog kapitala EPCG i zaključila ugovor o upravljanju na period od pet godina”, saopšteno je iz Vlade.

Na čelu crnogorske delegacije bio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem prof. dr Vujica Lazović, a u razgovorima su učestvovali ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić i predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Sr-

đan Kovačević.

“Cijeneći značaj i vrijednost EPCG ugovora kao i kompleksnost njime regulisanih pitanja, Vlada je izrazila spremnost da u razgovorima sa kompanijom A2A traži rješenje za prevazilaženje problema identifikovanih pri realizaciji osnovnog ugovora”, navodi se u saopštenju.

Polazna osnova Vlade je strateški interes Crne Gore da zadrži većinsko vlasništvo u Elektroprivredi i da ubrza investicije u energetskom sektoru. U tom smislu, tema sastanka bio je i status aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje bloka II termoelektrane u Pljevljima.

Sagovornici su razmatrali i mogućnost produžetka prava upravljanja od strane A2A uz prethodno definisanje novih indikatora i metodologije praćenja kao mehanizama za vrednovanje uspješnosti upravljanja.

(CDM)

Učlanjenjem u NATO savez Crna Gora bi imala razne ekonomske benefite, broj direktnih i indirektnih stranih investica bi bio povećan, a i njihova sigurnost i bezbijednost bi bila osigurana, ocjenjeno je juče na panel diskusiji “Ekonomski i trgovniski aspekti članstva u Nato”. “Članstvom se otvaraju brojne mogućnosti koje Crna Gora mora da iskoristi. Prije svega, moramo biti konkurentni na tržištu i stvoriti ambijent privlačan za strane investitore”, rekao je predsjednik Atlanskog saveza Savo Kentera.

Istog mišljenja je i profesor Kraljevskog koledža u Londonu Amadeo Votkins koji tvrdi da je za ekonomski sistem bitna sigurnost koju NATO savez pruža.

“Ulazak u NATO vam pruža neku vrstu sigurnosti da dugoročno možete da kažete vašim partnerima, bilo lokalnim, regionalnim ili međunarodnim, da ovaj region i ova država ima neku zagarantovanu budućnost”, smatra Votkins.

Sa druge strane profesorica Univerziteta Crne Gore Gordana Đurović ocijenila je da će

Sa jučerašnje Panel diskusije o NATO se članstvom u NATO relaksirati državne finansije i da će više prostora biti za kapitalne investicije i podsticanje izvoza.

“Kroz NATO program za kodifikaciju naših izvoznih proizvoda možemo povećati učešće izvoza u društvenom proizvodu sa sada vrlo skromnih 11 odsto. Ako tome dodamo i udio od usluga, onda taj procenat može biti značajniji, a time i naš trgovinski deficit može biti manji”, kazala je Đurović.

Predsjednik CTU Žarko Radulović

Zbog zakona kasni statistika

CBCG

Odobreno preko dvije milijarde eura kredita Prema podacima Centralne banke Crne Gore ukupno odobreni krediti na kraju februara iznosili su 2,42 milijarde eura, 0,30 odsto više nego u januaru. Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od privrede i stanovništva, ukupno 75,9 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju februara su iznosili oko 1,24 milijarde eura, 0,1 odsto više nego u januaru, dok su u poređenju sa krajem prošle godine bili 0,1 odsto niži.

Ukupni depoziti na kraju februara na mjesečnom nivou su pora-

sli 0,2 odsto na skoro 2,1 milijardu eura.

Oročeni depoziti činili su 58,1 odsto ukupnih, a oni po viđenju 41,8 odsto. Preostalih 0,1 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće od 46,2 odsto imali su oni ročnosti od tri mjeseca do jedne godine. Depoziti ročnosti od jedne do tri godine činili su 34,3 odsto. U ročnoj strukturi depozita stanovništva oročeni su činili 67,6 odsto, a oni po viđenju 32,4 odsto.

Ma.R.

ZBOG DUGOVA

Uveden stečaj u firmu ª Melgonija Primorkaº Bivšim radnicima Melgonija Primorke iz Bara uručeno rješenje o odluci Privrednog suda da je u tu firmu uveden stečaj na zahtjev radnika–povjerilaca. Za stečajnog upravnika po odluci sudije Ivana Kovačevića postavljen je Veljko Rakočević, koji će se danas sastati prvi put sa radnicima u krugu fabrike.

Stečaj je uveden na zahtjev radnika–povjerilaca zbog duga na ime neisplaćenih plata u visini od 104.000 eura i preko pola miliona za uplatu poreza i doprinosa.

Bivši radnici ove nekada

čuvene kompanije već više od mjesec dana su u štrajku zbog neizmirenih zarada i neuplaćenih poreza i doprinosa koje im duguje zakupac i vlasnik Gradske pekare Primorka i bivši izvršni direktor Primorka grupe Nenad Bošković. Od njega radnici potražuju plate za godinu dana i poreze i doprinose za pet godina. Bošković, nakon što su radnici stupili u štrajk, nije dolazio na posao, jer je u međuvremenu fabrika ostala i bez napajanja električnom energijom zbog dugovanja koja iznose oko 40.000 eura.

A.LJ.

Ekonomski benefiti učlanjenja u NATO alijansu mogu da budu direktni i indirektni. Prema riječima profesora Univerziteta u Ljubljani Erika Kopača, indirektni benefiti su sigurne i stabilne investicije.

“Pored toga, članstvo u NATO znači da će Crna Gora imati pristup nekim agencijama NATO-a koje se bave snabdijevanjem oružanih snaga članica Alijanse, kroz koje mogu poslovati”, zaključio je Kopač.

Ma.R.

ZAHTJEV UGOSTITELJA

PDV sniziti na sedam odsto Crnogorski ugostitelji razgovaraće danas u Podgorici sa predstavnicima relevantnih institucija o snižavanju stope PDV-a za sve usluge u ugostiteljstvu na sedam odsto. Ugostitelji smatraju da bi od primjene snižene stope PDV-a realno bilo očekivati povećanje investicija i rast zapošljavanja, što je, kako ističu, bilo iskustvo u drugim zemljama.

Oni će zatražiti i izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica u dijelu stopa, kao i umanjenje doprinosa i poreza na obračun dohotka zaposlenih u hotelima i ugostiteljskim objektima koji rade cijele godine sa 65 na 40 odsto.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović Dnevnim novinama je kazao da

će ugostitelji predstavnicima Vlade ponuditi rješenja kojima će se smanjiti nameti, a prihodi povećati.

“Hoćemo legalno da radimo, ali ako legalno radimo mi smo neodrživi jer je država skupa. Ogroman broj firmi radi u sivoj zoni i ne plaća PDV i doprinose, zbog čega država podiže namete nama koji legalno obavljamo svoj posao”, ukazao je Radulović.

On očekuje da će Vlada prihvatiti njihova rješenja ukoliko ih valjano argumentuju.

U fokusu razgovora biće i utvrđivanje sistema nabavke robe lokalnih proizvoda, sistem naplate konzumacija koji treba da omogući da se fiskalni račun izdaje na kraju izvršene usluge kroz sistem otvorenih stolova, kao i pojednostavljenje sistema zapošljavanja radne snage.

Bo. M.

Decidna primjena izmjena Zakona o finansiranju političkih partija prouzrokovaće kašnjenje u objavljivanju zvaničnih statističkih podataka, saopštili su iz Monstata.

Izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija se, kako su pojansili iz Monstata, zabranjuje zaključivanje ugovora o radu, uključujući i posebne, od raspisivanja do održavanja izbora i mjesec nakon toga, zbog čega ne mogu biti angažovani anketari, operateri, kontrolori i supervizori.

“Anketari, operateri, kontrolori i supervizori koji obavljaju poslove terenskog prikupljanja, unosa, šifriranja i kontrole prikupljenih podataka zbog toga ne mogu biti angažovani po osnovu ugovora o djelu”, kazali su iz Monstata.

Bo. M.

Osnovan odbor za proslavu Prvog maja Devetočlani Organizacioni odbor proslave Prvog maja, međunarodnog praznika rada, formiran je juče na vanrednoj sjednici glavnog odbora Saveza sindikata (SSCG).

Za predsjednika Organizacionog odbora izabran je generalni sekretar SSCG Marko Nikčević.

Na sjednici je razmatrana finansijska situacija i aktivnosti na postizanju ekonomske konsolidacije.

“Glavni odbor je razmatrao i radni materijal izmjena i dopuna Statuta SSCG, kao i tekuća pitanja”, navodi se u saopštenju.

Organizacioni odbor će danas održati sjednicu na kojoj će biti donesen plan aktivnosti i akcija u okviru obilježavanja Praznika rada.

Bo. M.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

7

RASPRAVE

Poslanici traže da odlučuju o konačnoj sudbini Kombinata

Maja Radonjić

U

stavni sud Crne Gore donijeće danas konačnu odluku o sudbini KAPa. Poslanik SDP Damir Šehović rekao je za DN da bez obzira na to kakva odluka Ustavnog suda bude, konačnu riječ o prodaji imovine KAP-a treba da donese isključivo parlament.

Ustavni sud danas će razmatrati predlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Ovim zakonom je propisano da crnogorski parlament daje konačnu riječ o sudbini KAP-a, odnosno njegovoj prodaji. Međutim, ukoliko Ustavni sud ospori odredbe Zakona, o prodaji imovine KAP-a neće odlučivati Skupština.

Ustavni sud će danas odlučivati o odredbama članova 2, 3 i 4 ovog zakona čiju ocjenu ustavnosti je tražio Vrhovni sud, a zatim i Vlada. Taj zakon su kao “lex specialis” usvojili opozicija i manja članica vlasti Socijaldemokratska partija, na predlog 20 poslanika Demokratskog fronta.

Međutim, odluka da Ustavni sud odlučuje o sudbini KAP-a, a ne parlament izazvala je nezadovoljstvo među poslanicima koji su pomenuti zakon usvojili.

Poslanik SDP Damir Šehović rekao je za Dnevne novine da se odluka o KAP-u kao najaktuelnijem ekonomskom pitanju u Crnoj Gori treba donijeti u parlamen-

tu, bez obzira na to da li će ili neće Ustavni sud osporiti pomenuti zakon.

“Ne razumijem zašto bi neko ‘bježao’ od skupštinske rasprave o poslu teškom 30-ak miliona eura. Ne shvatam šta je loše u tome da se ukrste argumenti pred očima javnosti i da 81 poslanik ali i čitava Crna Gora čuju koje su garancije da će 30-ak miliona eura, koliko je ponuđeno za KAP, zaista biti uplaćeno i koji su budući planovi Uniproma sa kompanijom za koju nudi toliki novac”, ističe Šehović.

Nezavisno od toga ko će u konačnom donijetu definitivnu odluku o KAP-u, njegova dalja sudbina, kako tvrdi Šehović, ni na koji način ne smije biti opterećenje za građane Crne Gore, odnosno poreske obveznike.

“Već smo preskupo platili cijenu takve neodgovorne politike, na koju je SDP više od svih u kontinuitetu ukazivala i samo u prethodnoj godini našoj državi uštedjela desetine, a rekao bih i stotine miliona eura”, objasnio je Šehović.

Isti stav dijeli i poslanik SNP Aleksandar Damjanović. On smatra da je u interesu svih građana da odluku o KAP-u donese parlament kao najviše predstavničko tijelo.

“Konačnu odluku o KAP-u trebalo bi da donese parlament jer građani jedino tako mogu biti upoznati sa svim detaljima. Ipak, najbolje bi bilo da se nakon podnošenja inicijative za zakon reagovalo, a ne nakon što je zakon usvojen u parlamentu”, rekao je Damjanović za DN. Jedini ponuđač za KAP, vlasnik Uniproma Veselin Pejović, ponudio je za imovinu te fabrike 28 miliona eura.

Sljedeće sedmice zaključci o KAP-u Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet tokom naredne sedmice utvrdiće ocjene i stavove po osnovu realizacije skupštinskog zaključka koji se odnosi na KAP zbog toga što ni Vlada ni DRI nisu ispunile svoje obaveze. Naime, bilo je predviđeno da se formira stručni tim sastavljen od domaćih i međunarodnih eksperata koji su do 20. oktobra prošle

RADNICI ª RADOJA DAKIĆAº

Premijera treba poslati na društveno koristan rad Bivši radnici “Radoja Dakića” pokrenuli su juče inicijativu da se premijer Milo Đukanović uputi na društveno koristan rad zbog, kako su kazali, kršenja Ustava, uništenja privrede, guranja države u krizu javnog duga, obmanjivanja parlamenta i nepoštovanja suda.

Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike Milan Vukčević rekao je da su bivši radnici, na protestu ispred zgrade Vlade, pokrenuli inicijativu i zbog produženog krivičnog djela poreske utaje preduzeća “Radoje Dakić”, čiji je većinski vlasnik država.

“Zbog neadekvatne reakcije izvršne vlasti prema radnicima, problem je nadrastao Vladu, tako da se njime bavi sud, parlament i Međunarodni sud za ljudska prava, kao pravnim i moralnim pitanjem”, rekao je Vukčević agenciji Mina biznis.

Predstavnici Vlade, kako je istakao, stalno pričaju o Evropskoj uniji, NATO-u i vladavini prava, a rade po starom, što je loš signal za međunarodnu zajednicu.

“Svjedoci smo da imamo sve manje prava i pravde i da Vlada odgo-

Milan Vukčević

vara na pitanja kada to od nje niko zvanično ne traži, kao što je slučaj sa Krimom, dok nama već šest godina ne odgovara na dopise, iako joj je to ustavna obaveza. Na taj način Vlada demonstrira prezir prema radnicima i građanima”, poručio je Vukčević.

On tvrdi da je bivšim radnicima “Radoja Dakića” onemogućena verbalna i socijalna komuni-

kacija, zbog ignorantskog odnosa Đukanovića.

“Premijer nije govorio istinu pred parlamentom, čime je poslanike i crnogorsku javnost navodio na pogrešnu stranu. Naši mirni protesti su borba protiv unutrašnjeg neprijatelja naroda i države, jer se radi o javnom dugu, koji zbog kašnjenja raste 200 hiljada eura mjesečno”, zaključio je Vukčević. Bo. M.

godine morali da podnesu Skupštini na usvajanje studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije u Crnoj Gori. A DRI je imala obavezu i da, u skladu sa zakonom, napravi reviziju dugova KAP-a i da o tome podnese poseban izvještaj Skupštini i Vladi do 31. maja prošle godine.

Pomoćnik ministra ekonomije Dragan Kujović kazao je na jučerašnjoj

sjednici Odbora da je obaveza Vlade bila da formira stručni tim koji bi imao zadatak da pripremi studiju održivosti aluminijumske industrije.

“Tada smo rekli da samim činom uvođenja stečaja u KAP ovakva studija gubi smisao. Posebno sada kada se pregovara o mogućnosti da KAP dobije privatnog vlasnika”, zaključio je Kujović.

8 DRUŠTVO

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

tekuće školske godIne

Upisano manje srednjoškolaca U Crnoj Gori u srednje škole upisano je 31.258 učenika

komIsIJa

Usvojen dio preporuka Komitet za ljudska prava usvojio je veći dio preporuka koje su CEDEM i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) dostavili u decembru prošle godine, u vezi sa inicijalnim izvještajem Crne Gore o primjeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

“Komitet za ljudska prava je usvojio listu prioritetnih pitanja koja se odnose na inicijalni izvještaj Crne Gore, a na koja Crna Gora kao država ugovornica treba da odgovori prije sastanka na kojem Komitet formalno razmatra izvještaj o primjeni Pakta”, saopštile su te nevladine organizacije.

CEDEM i YIHR su saopštili da, prema listi koju je Komitet usvojio, Crna Gora treba da odgovori, između ostalog, na pitanja zabrane diskriminacije.

Bo.P.

Rođeno osam beba U srednjim školama u Crnoj Gori na početku školske 2013/2014. godine upisano je 31.258 učenika, a od tog broja 15.256 su učenice, što čini 48,8 procenata, saopštio je juče državni Zavod za statistiku – Monstat.

Broj upisanih učenika u srednjim školama je manji 1,9 odsto u odnosu na prethodnu školsku godinu, dok je broj upisanih u prvi razred manji 6,7 procenata.

Najviše srednjoškolaca pohađa školu u opštini Podgorica (32 odsto), dok ih je svega jedan

i po odsto u četiri opštine zajedno – Andrijevica, Šavnik, Plužine i Žabljak.

Gimnaziju pohađa 10.049 učenika ili 32,1 procenat.

U centrima za obrazovanje i vaspitanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u Crnoj Gori, školske 2013/2014. godine upisano je 173 učenika, a od tog učenice čine 45,1 odsto.

Broj upisanih učenika u prvi razred je 3,4 procenta veći nego prethodne školske godine, saopštio je Monstat. Bo.P.

U podgoričkim porodilišu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u protekla 24 sata rođeno je šest dječaka i dvije djevojčice, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.

U Urgentnom centru zbrinuto je 195 pacijenata od kojih jedan iz saobraćajne nezgode.

Najviše pacijenata zbrinuto je u Internističkoj ambulanti, njih 67, Hirurškoj 64, Ortopedskoj 26 i Neurološkoj 17 pacijenata.

U maloj sali odrađeno je 13 intervencija, a na bolničko liječenje primljeno 18 pacijenata. Bo.P.

Poklone prijavilo devet funkcionera Komisija za sprečavanje sukoba interesa utvrdila je da je samo devet javnih funkcionera prijavilo poklone dobijene tokom 2013/14. godine. Crnogorski funkcioneri dobili su ukupno 81 poklon.

“Poklone su prijavili: predsjednik Crne Gore Filip Vujanović (tri), predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić (18), dr Halil Duković, poslanik (tri), dr Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar MIP-a (43), dr Slobodan Leković, predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Crne Gore (jedan), mr Aleksandar Žurić, predsjednik opštine Bijelo Polje (tri), Marija Ćatović, predsjednica opštine Kotor (četiri), Kemal De-

lijić, dekan Metalurškog –tehnološkog fakulteta (pet) i Tanja Kaženegra, sekretar Sekretarijata lokalne samouprave Budva (jedan)”, stoji u saopštenju Komisije.

“Komisija podsjeća javne funkcionere i organe vlasti gdje su zaposleni javni funkcioneri da su bili u obavezi da do kraja marta prijave sve protokolarne i prigodne poklone, kao i poklone koje su primili članovi njihove porodice. Nepoštovanjem ovih obaveza prekršajna kazna za javnog funkcionera iznosi do 1.500 eura, a za člana porodice do 300 eura, uz mogućnost primjene zaštitne mjere – oduzimanje poklona”, zaključuje se u saopštenju koje je potpisao Slobodan Leković.

Bo.P.

martovska rata

Danas isplata socijale Isplata socijalnih naknada za mart 2014. godine počeće danas, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Od ukupnih sredstva za isplatu socijalnih naknada koja iznos oko pet miliona eura, za korisnike porodiljskog odsustva izdvojeno je 1.445.854 eura.

Iz Ministarstva je saopšteno da je za korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca izdvojeno 270.156 eura, za korisnike lične i porodične invalidnine 368.447, a za pogrebne troškove boračko-invalidske zaštite 7.727 eura.

Za dječji dodatak izdvojeno je

396.132 eura, a za korisnike materijalnog obezbjeđenja million i 266.634 eura.

Po Uredbi za raseljena i interno raseljena lica izdvojeno je 12.313 eura, dok je za pogrebne troškove korisnika materijalnog obezbjeđenja izdvojeno 26.072eura.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno je da je za putne troškove invalidnih osoba uplaćeno 169.358 eura, za dodatak za tuđu njegu i pomoć 542.717eura, dok je za ličnu invalidninu izdvojeno 208.508eura.

Bo.P.

DRUŠTVO 9 foto: Mirko Savović

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Decidna primjena izmjena Zakona o finansiranju političkih partija prouzrokovaće kašnjenje i u objavljivanju zvaničnih statističkih podataka, saopšteno je iz Monstata

DIK nenadležan za tumačenje zakona FINANSIRANJE PARTIJA

● MINISTRA POZVALI DA

Milica Krgović-Bojana Pejović

OBJASNI

D

ržavnoj izbornoj komisiji (DIK) do sada je stiglo 20-ak zahtjeva za tumačenje spornog Zakona o finansiranju političkih partija. Iz DIKa poručuju da su nadležni samo za primjenu i nadzor ovog propisa, ali ne i za njegovo tumačenje.

Spornim Zakonom stopirana isplata kredita zbog raspisanih izbora u Podgorici, te primanja za honorarce, zapošljavanje dijela sezonaca i izmirenje vanrednih socijalnih i porodiljskih davanja.

Državna izborna komisija nadležna je za primjenu i nadzor Zakona o finansiranju političkih partija, ali to ne znači da smo obavezni da dajemo mišljenja i tumačenja istog, kazao je Dnevnim novinama sekretar Milisav Ćorić.

On je kazao da toj instituciji gotovo svakodnevno stižu zahtjevi za tumačenje “spornog” zakona, te da za sada imaju 20-ak upita za davanje mišljenja i tumačenja, koje su oni proslijedili Skupštini. Ćorić je kazao da je cilj Zakona bio da spriječi zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe, odnosno u političkoj kampanji, te da određene nejasnoće koje evidentnwo postoje treba regulisati, kako ne bi bile kočnica društvenim tokovima i opravdanim svakodnevnim potrebama.

“Stav DIK-a je da nismo nadležni da dajemo mišljenje u vezi sa primjenom zakona, iako nam oni svakodnevno stižu. Ne može DIK da odluči da neko može postupiti suprotno zakonu. To jedino može Skupština i poslanici koji su bili i inicijatori i koji su usvojili ovaj zakon”, kazao je Ćorić.

Sekretar Državne izborne komisije priznaje da je zakon unio određenu konfuziju, ali navodi da se pravi i “određena vrsta pritiska”.

“Zakon je u pojedinim elementima donio nejasnoću, pa u primjeni imamo postupanja koja su problematična”, kazao je Ćorić.

Kada su konkretno u pitanju studentski krediti, za Ćorića nije sporna njihova isplata, jer se radi o stečenom pravu.

● SAVJET RTCG: PROTUMAČITE NAM ZAKON

Jedan od zahtjeva DIK-u za tumačenje zakona upućen je juče iz državne televizije. Naime, Savjet Radio-televizije Crne Gore zatražiće da Državna izborna komisija hitno protumači problematične odredbe Zakona o finansiranju političkih partija koje se odnose na honorarno zaposlene u Javnom servisu. To tijelo će i tražiti od nadležnih da se iz budžeta nadoknadi šteta koja bi nastala primjenom zakona, prije svega odredbi koje zabranjuju reklamiranje državnih firmi tokom kampanje na RTCG. Generalni direktor RTCG Rade Vojvodić rekao je da je Zakon o finansiranju partija izazvao rasprave u javnim institucijam, navodeći da je normalno funkcionisanje Javnog servisa ugroženo tim aktom, ocjenjujući da RTCG nije institucija na koju bi Zakon trebalo da se odnosi.

“Slali smo taj zahtjev DIK-u, ali nijesmo dobili nikakav odogovor. Insitucije sada prebacuju lopticu jedni drugima, a otpuštanje honoraraca značajno bi uticalo na rad Javnog servisa, a posebno na njegove pojedine segmente”, naveo je on. Šef pravne službe RTCG Dragan Marković rekao je da su dva zahtjeva za ugovore na neodređeno upućena Zavodu za zapošljavanje, ali ih je, kako je pojasnio, ta institucija odbila s obrazloženjem da čekaju tumačenje Zakona.

U zahtjevu DIK-u Savjet ističe da, ukoliko ne bude razumijevanja za specifičan status RTCG, javni servis neće moći da kvalitetno, pravovremeno i objektivno odgovori povećanim obavezama tokom izborne kampanje.

Članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet poručili su da ministar finansija Radoje Žugić treba da objasni zašto se brojne institucije obraćaju tom tijelu da tumače Zakon o finansiranju političkih partija i šta je problem u njegovoj primjeni.

Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović kaže da je neophodno da Žugić prisustvuje sjednici tog tijela i jasno kaže u čemu je problem da se Zakon primjenjuje. Predstavnici opozicije ocijenili su da isplata studentskih kredita, refundacije za bolovanja, i sve isplate, koje nemaju status jednokratne naknade, kao i obaveze preuzete prije raspisivanja izbora nijesu u suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih partija. Poslanik DF Nebojša Medojević smatra da će ponašanje DPS-a ući u, kako je rekao, anale nekorektne politike.

“Ovaj Zakon ne propisuje politiku isplata već sprečava zloupotrebe i kupo-

vinu ljudi”, tvrdi Medojević.

Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić smatra da vlast svjesno zlonamjerno tumači norme Zakona.

Poslanik DF Milutin Đukanović kazao je da studentski krediti nijesu sporni, niti blokirani, te da je protiv ministra prosvjete i najodgovornijih u tom resoru potrebno pokrenuti krivične prijave, ukoliko ne budu isplaćivali kredite.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić je kazao da Ustav izričito propisuje da zakoni nemaju retoraktivno dejstvo, osim u izuzetnim slučajevima.

“Sve ono što je nastalo kao obaveza prije stupanja na snagu ovog Zakona se mora izmiriti”, poručio je Milić.

I Crnogorski Helsinški Komitet za Ljudska Prava (CHK), skrenuo je pažnju na to da je pomenuti Zakon, nizom svojih kontroverznih i rigidno represivnih odredbi, odmah po stupanju naw snagu proizveo i proizvodi krupne probleme u mnogim oblastima ekonomskog, socijalnog, kulturnog i uopšte ukupnog društvenog života u Crnoj Gori.

Bez pomoći ostaje oko 2.000 građana Ministarstvo rada i socijalnog staranja saopštilo je DN da shodno odredbama Zakona o finansiranju političkih partija nije moguće isplaćivati materijalna davanja koja nijesu u okviru redovnih socijalnih davanja, kao što su jednokratne novčane pomoći, subvencije i otpremnine.

“Ministarstvu se u prosjeku na mjesečnom nivou obrati oko 1.000 građana, iz svih opština, sa zahtjevom za jednokratnu novčanu pomoć. Najčešći razlozi zbog kojih se obraćaju odnose se na ugroženo zdravstveno stanje, liječenje, nabavku ljekova, teške materijalne situacije u kojoj se nalaze, subvencioniranja različitih dažbina... Primjenom Zakona pravo na ovaj vid pomoći sada neće moći da ostvari oko 2.000 građana koji su podnijeli zahtjeve”, kažu u ovom resoru.

Pored toga, dodaju, dovodi se u pitanje i subvencioniranje računa struju za korisnike socijlnih davanja.

“Tačnije, 15.830 korisnika bi imalo pravo na subvenciju računa za utrošenu struju za mart u iznosu od 217.614,43 eura. Shodno odredbama ovog Zakona korisnici nijesu u mogućnosti da ostvare to pravo. Takođe, ovim Zakonom je onemogućena isplata otpremnina za 2.873 osoba. Ovaj Zakon je onemogućio i donošenje odluka o zahtjevima za isplatu otpremnina, pa trenutno na donošenje odluke čeka 7.976 zahtjeva”, napominju u Ministarstvu.

Primjenom Zakona već su, kako dodaju, našli na situcije da se u pitanje dovodi pružanje usluga osobama sa intelektualim smetnjama u ustanovi socijalne zaštite u kojoj se korsnicima 24h pruža njega i zaštita.

Vučković se uključio u hajku

Direktor Monitoring Programa MANS-a Vuk Maraš ocijenio je za DN da se vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković uključio u političku hajku protiv Zakona o finansiranju političkih partija, umjesto da, kako poručuje, istražuje drastične slučajeve političke korupcije. Maraš kaže da to potvrđuje da je ta tužilačka organizacija najobičnija partijska ispostava DPS-a.

“Ipak, činjenica da se čak i VDT tako otvoreno uključio u manipulacije DPS-a i institucija koje su pod njegovom kontrolom, pokazuje da se ta partija u panici, pošto im je novi Zakon konačno oduzeo mehanizme koji su decenijama korišćeni za kupovinu glasova novcem iz državnog budžeta”, istakao je Maraš.

Veselin Vučković je prekjuče saopštio da će Tužilački savjet zatražiti mišljenje DIK-a prije nego što se raspiše konkurs za novog VDT-a, kako bi navodno osigurao da ta institucija ne prekrši Zakon o finansiranju političkih partija.

“VDT sa tužilaštvom ne zaključuje ugovor o radu na nekoliko mjeseci, što Zakon o finansiranju političkih partija zabranjuje u predizbornom periodu, već se šef tužilačke organizacije, prema Ustavom definisanoj proceduri, bira na period od pet godina. Pored toga, Zakon o finansiranju političkih partija ni na koji način ne tretira pitanje izbora ili imenovanja lica na funkcije, pa tako ni na funkciju VDT-a”, smatra Maraš.

Prema njegovim riječima, vršilac dužnosti VDT-a “ili ne zna da pročita zakon koji je jasan svakom elementarno obrazovanom pravniku, ili se namjerno pridružio partijskoj kampanji DPS-a koja ima za cilj da stvori atmosferu za ukidanje tog propisa”.

Poručuje da bi v.d. VDT-a morao da se suzdrži zlonamjernih “tumačenja” Zakona o finansiranju političkih partija i vještačkog podgrijavanja atmosfere koju je stvorio DPS i kojom drastično krši prava najugroženijih grupa, samo da bi povratio mehanizme za kupovinu glasova.

“Podsjećamo Vučkovića da je upravo on lično, odnosno njegovo nečinjenje, jedan od razloga zbog kojih je donesen novi Zakon o finansiranju političkih partija. Naime, pošto tužilaštvo nije pokazalo ni elementarnu političku volju da procesuira aktere afere “Snimak” i počinioce krivičnih djela protiv izbornih prava, EU i njeni eksperti su podržali stroža rješenja iz novog Zakona o finansiranju političkih partija, kao odgovor na zloupotrebe državnih resursa za potrebe izbornih kampanja”, rekao je Maraš.

Pozvao je Vučkovića da prestane sa podrivanjem Zakona o finansiranju političkih partija i da se, umjesto vođenja političkih kampanja, posveti istrazi krivičnih djela protiv izbornih prava, za šta do sada nije imao, kako tvrdi, lične i profesionalne hrabrosti.

10 HRONIKA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

BRAĆA ADŽOVIĆ PRED SUDOM

Negiraju da su htjeli da opljačkaju i ubiju tetku Mijović

POKRENUT SUDSKI SPOR

Mijović hoće ponovo u ANB i 10.000 eura Podgoričanin Vasilije Mijović tužio je bivšeg poslodavca Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) zbog otkaza koji je, kako vjeruje, neosnovano dobio još 2006. godine.

On traži 10.000 eura naknade, ali i da mu se omogući povratak na posao.

U tužbi koja je juče pročitana u Osnovnom sudu u Podgorici gdje je održano pripremno ročište, navodi se da je Mijović dobio otkaz početkom februara 2006. godine jer je navodno ustanovljeno da je falsifikovao diplomu pravnog fakulteta u Sarajevu, na osnovu koje je radio u Agenciji.

Tek nekoliko mjeseci pošto je dobio otkaz, Osnovno državno

tužilaštvo je protiv Mijovića pokrenulo krivični postupak zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprava. Tri godine kasnije, pravosnažno je oslobođen takvih optužbi.

Bivši službenik ANB-a vjeruje da nije mogao dobiti otkaz prije pravosnažne sudske presude, što je odlučio dokazati u postupku koji je pokrenuo juče pročitanom tužbom.

Osim novca, Mijović traži da se rješenje ANB-a o prestanku radnog odnosa stavi van pravne snage, odnosno da se vrati na posao.

Sudija Natalija Boričić zakazala je nastavak suđenja za 29. maj kada će biti saslušan zastupnik tužbe.

S.K.

Vesko Adžović (25), optužen da je sa bratom Milošem (21) krajem prošle godine iz koristoljublja i sa umišljajem pokušao da ubije tetku Vesnu Adžović, negirao je da je djelo izvršio na način koji mu se stavlja na teret. On je, iznoseći odbranu u Višem sudu u Podgorici, naveo je da je upravo on bio žrtva tetking napada u kojem mu je pod prijetnjom nožem tražila da joj preda 30.000 eura.

Braća Adžović su, prema navodima optužnice, 25. decembra prošle godine oko 1.30 časova u Budvi pokušali da sa umišljajem i iz koristoljublja ubiju svoju tetku Vesnu. Pošto su došli do njene kuće, Vesko je sa nožem ušao u sobu u kojoj je ležala, zadajući joj nekoliko uboda, te tražeći da mu kaže gdje krije pare. Miloš je navodno ostao vani da čuva stražu, a nakon nekoliko minuta priskočio je bratu u pomoć. On je držao Vesnu za ruku dok je Vesko nastavio da joj zadaje udarce, navodi se u optužnici.

Adžović je juče pred sudom negirao navode optužnice, tvrdeći da je upravo Vesna, uz prijetnju nožem, od njega zahtijevala da mu preda 30.000 eura, te da ga je ona napala nožem, a povrede koje su na njenom tijelu konstatovane, nastale su u otimanju za nož.

Pošto nije mogao da spava od zubobolje, kritične večeri Vesko je otišao do tetke kako bi od nje zatražio lijek. Tom prilikom oštećena mu je navodno tražila novac na pozajmicu “Rekla mi je: Vesko, šta misliš da mi ti pozajmiš 15.000 eura u sluča-

Jučerašnje sprovođenje iz Višeg suda ju da do maja ne uspijem da platim ratu za plac? Rekla je da ima neko željezo koje će prodati, ali da ono u tom trenutku nije na dobroj cijeni jer bi za njega dobila svega 6.000 eura. ..Odgovorio sam da to nije samo moj, već novac cijele moje porodice, te da ne mogu o tome sam da odlučim”, ispričao je optuženi dodajući da je primijetio da tetka nije bila zadovoljna odgovorom. Navodno nakon toga tetka ga je napala nožem.

Njegov brat Miloš negirao je bilo kakvu vezu sa ovim krivičnim djelom, tvrdeći da je u to vrijeme spavao u svojoj kući.

S.K.

Odbijeno jemstvo Branilac optužnih advokat Marko Radović tražio je za Miloša Adžovića ukidanje pritvora, navodeći da ne postoji opasnost od bjekstva, niti uznemiravanja javnosti. Ponudio je i jemstvo od 100.000 eura kojim bi se garantovalo da neće pobjeći, ali je sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Predrag Tabaš odbilo takav predlog.

HRONIKA 11

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

lakše tjelesne povrede

Tuča djevojaka u restoranu ª Daliº

ubistvo miloša vidakovića

Istraga iz Budve ustupljena Srbiji

I

stragu u slučaju ubistva srpskog državljanina Miloša Vidakovića (29) u Budvi prošlog ljeta preuzelo je srpsko specijalno tužilaštvo, nezvanično saznaju DN.

Istraga je preuzeta na osnovu principa međunarodne pravne pomoći, budući da su njome obuhvaćeni srpski državljani.

Miloš Vidaković iz Pančeva ubijen je u Budvi 2. jula ispred zidina Starog grada. Miloš je sjedio za šankom ispred zidina Starog grada. Odjednom mu je s leđa prišao napadač sa crnim šeširom na glavi i u grudi mu ispalio tri hica. Ubica je potom krenuo da bježi i nasumično je ispalio još nekoliko hitaca.Teško ranjeni Vidaković umro je na putu ka bolnici. J. V., J. G. i O. P. pomoć je ukazana u Domu zdravlja u Budvi, dok je djevojka S. N. prevezena u kotorsku bolnicu. Cio grad je bio

blokiran kako bi ubica što prije bio uhapšen. Međutim, on je ipak uspio da pobjegne.

Za ovaj zločin su osumnjičeni Beograđani Miloš Vojinović (26), Slaviša Novaković (33) i Miloš Delibašić (29). Prema navodima policijske prijave, Vojinović je ispalio smrtonosne hice u Vidakovića, a Novaković ga je dovezao do mjesta zločina, poslije čega su zajedno pobjegli. Delibašiću se na teret stavlja da je učestvovao u planiranju ubistva i da je pomagao ubicama.

Vidaković je inače bio blizak saradnik Nikole Jovšića (30) iz Pančeva, čija je sestra Tamara Radulović (29) u maju slučajno ubije-

Burna biografija Vidaković je inače beogradskoj policiji poznat kao osoba koja je više puta bila u sukobu sa zakonom. U aprilu 2013. ranjen je u zemunskom naselju Nova Galenika. U avgustu 2009. ranjen je u pucnjavi koja se dogodila u Pančevu. Nekoliko dana kasnije sa četvoricom mladića je jurio automobilima po Pančevu i tom prilikom su pucali jedni na druge. U oktobru 2005.

Vidaković je teško povrijeđen, dok je Zoran Lukić (24), suvozač u “BMW”, poginuo kad je Vidaković na Pančevačkom mostu automobilom probio ogradu i sletio na prugu. U julu 2004. Miloš Vidaković i dvojica Pančevaca sumnjičili su se da su poslije prebrze vožnje centrom Beograda i drskog ponašanja pretukli policajce PS Vračar.

na u obračunu dvije grupe mladića na proslavi povodom rođenja Jovšićevog sina u jednom beogradskom klubu.

Zbog učešća u ubistvu Pančevca, Delibašić je uhapšen 16. jula prošle godine u Budvi, naočigled brojnih turista, na samom ulazu u Stari grad.

Istog dana u Srbiji su stavljene lisice na ruke Bograđanima Vojinoviću i Novakoviću.

Iz policije su tada saopštavali da su hapšenjem Delibašića spriječili još jednu likvidaciju u Budvi, jer je kriminalna grupa čiji je bio član navodno planirala da počini još jedan zločin.

Prilikom hapšenja kod Delibašića je pronađen pištolj umotan u peškir, a kasnije je u Crnoj Gori osuđen za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Srpska policija sumnjiči Delibašića i za učešće u ubistvu Nikole Bojovića (39), brata Luke Bojovića, koji slovi za vođu ozloglašenog “zemunskog klana”. Crna Gora po ovom osnovu nikada nije dozvolila njegovo izručenje Srbiji, ali je ono nastupilo iz drugih razloga. Naime, on je 21. marta izručen zemlji čiji je državljanin kako bi se omogućilo vođenje sudskog postupka za pljačku zlatare “Izrael dijamond centar” u Beogradu 2008. godine.

Miloš Vojinović navodno je srpskoj policiji ispričao kako je Delibašić organizovao ubistvo Vidakovića, te da je naručilac zločina platio 50.000 eura.

S.K.

Eskluzivni restoran “Dali” u Podgorici juče je bio poprište žestoke tuče između S.R. (26) i S.V.(26) iz Podgorice, koja je završila u Urgentnom centru sa lakšim tjelesnim povredama.

Osoblje i gosti ovog popularnog restorana oko podnevnih sati bili su svjedoci svađe između dvije djevojke, koja je kulminirala fizičkim obračunom.

Naime, prema nezvaničnim informacijama, djevojke su u početku razgovarale prijateljski za stolom, međutim, kako je vrijeme prolazilo, njihova rasprava je postajala sve žučnija i glasnija, da bi na kraju došlo i do fi-

advokat lutovaC o izboru za vdt

Političarima je bitna podobnost Stručnost, nezavisnost i profesionalnost kandidata nijesu bili od odlučujućeg značaja za izbor vrhovnog državnog tužioca, već politička podobnost, ocijenio je advokat Branislav Lutovac.

“Izbor državnog tužio ca Crne Gore pretvara se serijal ‘Lud, zbunjen, normalan’.

Pozicija i opozicija zauzele su rovovske položaje od kojih ne odstupaju. Stručnost, nezavisnost i profesionalnost kandidata, po-

Danas odluka Apelacionog suda Specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović juče je u nastavku istrage u aferi “Košljun” saslušala tri svjedoka. U pitanju su Stevan Đukić, jedan od osnivača firme “Luzitanos invest”, koji je učestvovao u licitaciji za kupovinu spornog zemljišta na Košljunu, te Srđa Kovačević i Radenko Purić. Prema nezvaničnim saznanjima iz Tužilaštva, iskazi trojice juče saslušanih svjedoka nijesu doprinijeli “rasvjetljava-

Ministri u FBI i DEA Kako su saopštili iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću, posjete su bile prilika da sagovornici razmijene iskustva u oblasti primjene mjera tajnog nadzora, postupanja u predmetima transnacionalnog organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, kao i primjene instituta oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom. Lionhart je posebno istakla doprinos Crne Gore u oblasti suzbijanja ilegalne trgovine narkoticima i zahvalila Vladi Crne Gore na saradnji u nedavnim zajedničkim operacijama”, navodi se u saopštenju.

N.P.

kazalo se, nijesu od odlučujućeg uticaja, već politička podobnost”, kazao je Lutovac agenciji Mina. Prema njegovim riječima, ono što je trebalo da bude demokratski iskorak, da se sa dvije trećine bira vrhovni državni tužilac u Skupštini, pretvorilo se u pravni Kineski zid.

“Jedino nam preostaje da uvezemo novog kandidata o kome ni pozicija, ni opozicija ne znaju ništa, rekao je Lutovac.

N.P.

afera ª košljunº

Crnogorska delegaCija u sad

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović susreli su se sa direktorkom Agencije za suzbijanje droga (DEA) Misel Lionhart i zamjenikom direktora Federalnog biro za istrage (FBI) Markom Đulijanom.

Crnogorska delegacija se upoznala sa organizacijom i načinom rada DEA, kao i funkcionisanjem pojedinih odsijeka u okviru Agencije kao što su Odsijek za specijalne operacije, El Paso obavještajni centar (EPIC), Odsijek za finansijske operacije i dr.

zičkog kontakta.

Sukob su uz velike napore uspjeli da prekinu konobari lokala, koji su zavađene djevojke razdvojili, nakon čega su one napustile restoran. Podgoričanka S.V. je nakon sukoba odmah otišla u Urgentni centar, gdje su konstatovali da se radi o lakšim tjelesnim povredama. Iz Urgentnog centra zatim su policiju obavijestili o događaju, nakon čega su obje djevojke pozvane na saslušanje u policijsku stanicu. Nakon uzetih izjava slučaj je dalje procesuiran Osnovnom državnom tužilaštvu.

N.P.

nju” ovog slučaja.

Nekadašnji menadžer Budve Aleksandar Tičić, predsjednik te opštine Lazar Rađenović i bivša direktorica Prve banke Jelica Petričević terete se da su učestvovali u nezakonitoj prodaji državne zemlje na brdu Košljun, iznad Budve. Uhapšeni su 14. marta. Advokati osumnjičenih uložili su žalbe na pritvor, o kojima će Apelacioni sud odlučivati danas.

N.P.

Izručen Sasho

Marković i Konjević

Hercegnovska policija je, postupajući po međunarodnoj potjernici koju je raspisao Interpol Skoplje, uhapsila makedonskog državljanina Treneski Sasho (48) na graničnom prelazu Sitnica.

“Treneski, za kojim je raspisana međunarodna potjernica od strane NCB Interpol Skoplje, potražuje se radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od jedne godine na koju je osuđen presudom nadležnog suda u Skoplju”, saopšteno je iz Uprave policije. N.P.

12 CRNA GORA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Pržno

MZ Sveti Stefan

To je naša zemlja

BUDVA – Predstavnici mjesnih zajednica Sveti Stefan i Miločer zahtijevaju od Opštine da sa dnevnog reda skupštinskog zasijedanja povuku predlog odluke čijim bi usvajanjem Atraktivna parcela površine 1.149 kvadrata u Pržnom pripala Atlas grupi.

Predsjednik MZ Sveti Stefan Vido Anđus kazao je da je Savjet MZ na preksinoć održanom vanrednom sastanku donio zaključak da se od Opštine ultimativno zahtijeva da sa dnevnog reda povuče odluku o oduzimanju zemlje toj mjesnoj zajednici.

Kako je kazao, prošle godine je sa predsjednikom opštine Budva Lazarom Rađenovićem dogovoreno da će u novoizgrađenom po-

slovno-stambenom objektu, mjesnoj zajednici pripasti 520 kvadrata poslovnog prostora koji je do sada imala, te još 22 odsto od izgrađenog na ovoj parceli.

“Pitamo se šta je motiv Opštine da uzima zemlju mjesnoj zajednici, kada smo zajednički donijeli odluku o gradnji. Smatramo da iza takvog stava Opštine, odnosno pojedinaca u Opštini, stoje neke skrivene namjere. Jednoglasni smo u stavu da se bilo kakvi pregovori sa Atlas grupom, u vezi sa izgradnjom poslovno-stambenog kompleksa ne mogu vršiti bez predstavnika MZ. Tražimo realizaciju projekta na javan i transparentan način, kao i kopiju zapisnika kojim je definisan način poslovno-stambenog kompleksa, da

se dostavi svim odbornicima”, kazao je Anđus.

Prema riječima člana MZ Petra Kentere, Opština se svih prethodnih godina prema cijelom tom području odnosi maćehinski i nekorektno, iako se, dodaje, sa tog područja ubiraju milioni na osnovu komunalija.

“Ovdje se ništa ne ulaže i sada još žele da nam oduzmu zemlju koju su mještani dali za gradnju mjesnog centra. To je naša zemlja i mi smo ti koji treba da se pitaju i razgovaraju sa investitorima”, kazao je Kentera.

Planovi Atlas grupe su da na mjestu poslovnog centra i parcele mjesne zajednice sagradi luksuzni poslovno stambeni kompleks površine 7.000 kvadrata.

N.L.

Maloljetni preStupnici

Zakon prekršile i tri djevojčice Zlata Lukač

BIJELO POLJE - U bjelopoljskom Centru za socijalni rad tokom prošle godine evidentirano je 48 maloljetnih počinilaca krivičnih djela i prekršaja. Direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bijelo Polje i Mojkovac Zlata Lukač kazala je za Dnevne novine da je među maloljetnim delinkventima registrovano 45 dječaka i tri djevojčice.

“Registrovana su tri prestupnika starosti ispod 14 godina, mlađih maloljetnika 11, starijih 32 i mlađih punoljetnih osoba do 21 godine dvoje. Zbog obične i teške krađe odgovorno je 11 maloljetnika, teške i lake tjelesne povrede osam, za razne vrste prekršaja 24, po jedan zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, teško djelo protiv bezbjednosti saobra-

ćaja i ubistvo u pokušaju i dvoje za uništenje i oštećenje tuđe stvari. Za četiri prestupnika izrečena je mjera pojačanog nadzora roditelja, u po dva slučaja izrečene su mjere pojačanog nadzora organa starateljstva, sudskog ukora, posebne obaveze i opomene, dok je u 12 slučajeva izrečena mjera ukora. Od ukupno 48 prestupnika za polovinu je postupak još u toku”, kazala je Lukač.

Ona je navela i neke činjenice o porodičnom okruženju prestupnika. “Četrdeset dva prestupnika potiču iz potpunih, a šestoro iz nepotpunih porodica. Inače, maloljetni počinioci krivičnih djela i prekršaja su često oni koji su u svojoj porodici bili zlostavljani i zanemarivani “, dodala je Lukač.

B.Č.

Cvjetna pijaca 22. aprila BUDVA - U okviru obilježavanja Dana planete Zemlje Turistička organizacije Budve će u okviru ekoloških aktivnosti organizovati sadnju bilja i uređenje dvorišta škola u Budvi i Petrovcu, kao i edukativno-ekološke aktivnosti. Fitoterapeut Branislav Popović održaće predavanja na temu “Ljekovito bilje našeg primorja” 23. aprila u Drugoj osnovnoj školi. Pored toga, tradicionalno se organizuje i događaj koji će sve građane podstaći na brigu o neposrednoj životnoj okolini.

U saradnji sa lokalnim cvjećarama, Turistička organizacija opštine Budva organizovaće Cvjetnu pijacu, na trgu između Starog grada i hotela “Avala”, u utorak, 22. aprila od 11 do 18 sati.

“Uz promotivne cijene i mnoštvo raznovrsnog bilja posjetioci će moći da čuju i korisne savjete od stručnih lica o načinu njegovanja biljaka. Prvih 20 posjetilaca dobiće na poklon sadnicu. Na Cvjetnoj pijaci sestre iz manastira “Duljevo” izložiće prirodne proizvode, pravljene po tradicionalnoj recepturi, sapune od kozijeg mlijeka, eterična ulja mediteranskog bilja. Ove godine prvi put Branislav Popović izlagaće preparate pravljene od ljekovitog bilja, koje je prikupljeno isključivo na crnogorskom primorju”, saopšteno je iz TO Budve.

N.L.

CRNA GORA 13

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Neka nas ubiju da se više ne mučimo Protest roma

Beća Čoković

R

omi iz bjelopoljskog naselja Rakonje koji su zbog duga za struju tri dana isključeni sa mreže juče su ponovo protestovali ispred Službe naplate Elektroprivrede u centru grada.

BIJELO POLJE - Romi iz bjelopoljskog naselja Rakonje koji su zbog duga za struju tri dana isključeni sa mreže juče su ponovo protestvovali ispred Službe naplate Elektroprivrede u centru grada.

Predstavnica Roma Marija Božović revoltirana je činjenicom da niko od nadležnih neće da okrene glavu i pokuša da pomogne da se problem riješi.

“Tri dana smo bez struje na niskim temperaturama. Među nama ima starih i bolesnih, a da ne govorimo da smo i gladni. Naša djeca već nekoliko dana ne pohađaju nastavu u osnovnoj školi i niko ne mari za to. Zaista je tužno ovo što se sa nama radi i poručujemo nadležnima da ćemo se svi potpisati i da ih niko neće teretiti, samo neka nas ubiju da se više ne mučimo”, poručila je Božović.

Prema njenim riječima iz Elektroprivrede su ih uslovili da plate 10-15 odsto duga da bi im uključi-

li struju, ali, kako je navela Božović, pripadnici romske populacije žive u veoma teškim uslovima i nemaju toliko novca, s obzirom na to da njihovi računi iznose i do 5.000 eura.

“Lokalna vlast nas je uvijek oslobađala plaćanja računa za utrošenu struju. I dok je bio predsjednik opštine Tarzan Milošević obećali su nam da nećemo morati da plaćamo struju, jer će iz Rakonja da nas isele i daju nam nove lokacije da gradimo kuće. Od tada nam nijesu ni stizali računi.

Mi možemo da plaćamo najviše 20 eura mjesečno, više nemamo”, kazala je Božović dodajući da su njeni sunarodnici revoltirani i razmišljaju da zatraže da im se oduzme crnogorsko državljanstvo kako bi tražili azil u nekoj drugoj državi.

Starica Zelena Selimović kaže da je bolesna i iznemogla, da prima infuzije, te da je ni to nije spriječilo da se pridruži svojim suna-

Romi ispred kancelarije službe naplate Elektroprivrede rodnicima da ostvare jedno od elementarnih ljudskih prava.

“Struja nam je sve zadovoljstvo.

Imamo bolesnu unučad i moramo pod svijećom da im pripremamo čaj i dvorimo. Uslovljavaju nas da prvo potpišemo nekakve ugovore, pa tek onda da nam puste stru-

eU vrijednosti

ju. Zaista ružno i tužno da tužnije ne može biti”, kazala je Selimović.

Predsjednik NVO E Roma Ismet Selimović prenio je da su im iz Elektroprivrede dali papir sa ispisanim dugom koji treba da plate.

“Kako da se plati kad niko ne radi i, osim socijale, nema mjesečna

primanja. Ni oni koji primaju socijalu ne mogu da prežive, a kamoli da izmire dugove za struju”, kazao je Selimović.

Okupljeni Romi su poručili da će ukoliko im ne uključe struju razapeti šatore u centru grada i protestovati.

B.Č.

Poziv

Prioritet razvoj maslinarstva Nadmetanje za BAR - Potpredsjednik opštine Bar Dragan Simović otvorio je sastanak na temu “EU vrijednosti, politike i standardi - maslinarstvo i ruralni razvoj”, koji je organizovan u saradnji sa NVO Ekocentar Delfin iz Kotora. U okviru realizacije projekta organizovane su posjete crnogorskim primorskim opštinama. Potpred-

sjednik Simović je prisutne upoznao sa osnovnim karakteristikama opštine Bar, kao i aktivnostima koje lokalna uprava sprovodi u cilju unapređenja poljoprivrede.

Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori i šef sektora za politiku, evropske integracije i privredu Alberto Kamarata istakao je da su

problemi koji su identifikovani na sastanku zajednički za sve poljoprivredne proizvođače u zemljama Evropske unije i iskazao spremnost da pred zvaničnicima EU u Briselu pokrene inicijativu za pružanje pomoći i kreiranje novih podsticajnih mjera za poboljšanje stanja u sektoru poljoprivrede.

A.LJ.

sanaciju Potkopa HERCEG NOVI - Do 13. maja trajaće javno nadmetanje za prvu fazu radova na sanaciji i rekonstrukciji hidrotunela Potkop u Mojdežu.

Poziv je raspisala Direkcija javnih radova, koja je sredinom marta preuzela od Ministarstva ekonomije projektnu i drugu tehničku dokumentaciju.

Istekla je decenija od pokretanja klizišta u Mojdežu, a sanacija i rekonstrukcija hidrotehničkog tunela Potkop planirana je tokom ovog ljeta – i to u dvije faze. U prvom periKlizište u Mojdežu

odu biće intervenisano na 350 metara dugoj dionici od ulaznog portala do prespajanja sa postojećim tunelom. U drugoj fazi će sanacija i rekonstrukcija postojećeg hidrotehničkog tunela biti nastavljena do dubine od 670 metara. Vrijednost ovog projekta je 995.000 eura, a 110 dana je rok za završetak posla. Kapitalnim budžetom za 2014. godinu planirana su sredstva u iznosu od 1,5 miliona eura za sanaciju i rekonstrukciju hidrotehničkog tunela u Mojdežu.

S.M.

14 CRNA GORA KRAŠIĆI

AQUACOM

Nova ponuda na Župi TIVAT - Žičara za skijanje na vodi, koja radi u sklopu preduzeća Aquacom Montenegro, za posjetioce će se otvoriti u posljednjoj nedjelji ovog mjeseca kako bi za prvomajske praznike u potpunosti bila spremna da prihvati goste, kazao je direktor preduzeća Davor Todorović.

Iz Aquacom-a ove godine najavljuju proširenje ponude. Očekuje se dozvola od JP Morsko dobro i za plažu i plažni bar. Todorović se nada i da će Župa od 1. juna imati uređenu plažu sa ne-

ophodnim plažnim mobilijarom i spasiocem.

U akciji čišćenja Župe učestvovali su i članovi paintball kluba iz Tivta, koji su uređivali objekat na vrhu lokaliteta gdje su tokom godine planirali održavanje takmičenja u tom sportu, a predviđeno je i rekreativno okupljanje.

U kompleksu Župa i ove godine krajem juna najavljena je “Motorijada”, a iz Aquacoma najavljuju i jedan dio egzitovog kampa sa 200 učesnika, kako bi se rasteretili kapaciteti na Jazu. Z.K.

EKOLOGIJA

Novih 2.500 sadnica za park-šumu Trebjesa NIKŠIĆ - Savez izviđača Crne Gore (SICG )u subotu će na parkšumi Trebjesa posaditi 2.500 novih sadnica, a na tom događaju prezentovaće i petu smotru SICG koja će biti oraganizovana u julu u Baru, a na kojoj će prisustvovati oko 1.500 izviđača iz svih djelova svijeta. Projekat ima za cilj pošumnjavanje park-šume Trebjesa i edukaciju mladih u cilju ekološkog osvješćivanja.

“SICG je jedna od najstarijih organizacija u Crnoj Gori, a uspješna izviđačka priča počela je 1928.

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

godine kada je Tibor Sekelj u Nikšiću osnovao prvu izviđačku družinu o čijem radu se ne zna mnogo. Na osnivačkoj skupštini 1956. godine u Titogradu zvanično je počeo sa radom SICG. U svjetsku skautsku organizaciju su primljeni 2008. godine u Koreji. SICG ima oko 20 izviđačkih odreda i samostalnih četa sa oko 1.500 članova i sarađuju sa omladinskim organizacijama na teritoriji Crne Gore i lokalnim upravama ”, kazala je ispred SICG Maja Marojević.

J.L.

Nasukala se jahta Dejana Bodiroge TIVAT - Motorna luksuzna jahta “Peršing 65”, vlasništvo proslavljenog košarkaša Dejana Bodiroge, koji ima kuću u naselju Kaluđerovina, teško je oštećena juče kada se nasukala uz obalu u Krašićima u Tivtu. Jahta je bila na vezu kod Jedriličarskog kluba “Delfin” na Seljanovu odakle ju je jak sjeveroistočni vjeter otkačio tokom noći između utorka i srijede i odnio na drugi dio zaliva, do obale u Krašićima, kod mula Gonja u blizini tamošnje Crkve bokeljskih mučenika.

Poznati tivatski ribari, braća Lakičevići, juče su cijeli dan proveli na moru pokušavajući da oštećeno plovilo izvuku na suvo. Ribari su brod, koji je pretrpio velika oštećenja, našli nasukanog na stijene juče ujutru oko četiri sata, kazao je jedan od braće Davor.

U incidentu je oštećen trup jahte u pramčanom dijelu, pa je u plovilo ušla voda, a 20-metarska jahta je bukvalno legla na plitko dno u Krašićima. Na sreću, u udaru broda u obalu nije oštećen nijedan od tankova za gorivo, pa nije došlo do izlivanja nafte u more.

Iz Lučke kapetanije su naveli da su njihovi inspektori obavili uvi-

Nasukana jahta u plićaku plaže u Krašićima

đaj i konstatovali da nema zagađenja mora.

“O incidentu je obaviješten vlasnik, koji je preuzeo obavezu da angažuje nekoga da ukloni oštećeni brod sa obale u Krašićima”, objasnio je kapetan Bruno Brkanović.

Ribari su iz broda izvukli velike količine nafte, kako bi spriječili ekološki incident, kazao je Davor, koji je ispričao da su nasukani brod

primjetili juču ujutro oko četiri sata, ali zbog jake bure i talasa nisu uspjeli i da ga sklone.

“Probali smo da jahtu izvučemo manjim brodom, ali zbog nevremena na moru to nije jednostavno izvesti”, rekao je Davor Lakićević naglasivši da ni jedna kap nafte nije iscurila u more jer su gorivo ispumpavali u bačve na obali.

Z.K.

SEZONCI

Nema zaposlenja na aerodromu

Aerodrom Tivat

TIVAT - U skladu sa novim zakonskim rješenjima o zabrani zapošljavanja u državnim organima, institucijama i preduzećima pod kontrolom države u vrijeme izbora, Aerodorm Tivat nije raspisao ustaljeni oglas pred sezonu o prijemu sezonske radne snage, a što je neophodno kako bi se pokrio veliki promet tokom ljeta.

Kada je u pitanju zapošljavanje stalne i sezonske radne snage, u novom Zakonu nije naveden saobraćaj, pa se zbog toga aerodrom našao pred problemom.

Ističući da su, u skladu sa rastom obima saobraćaja, sezonske radnike zapošljavali u tri ciklusa, direktor Aerodroma Tivta mr Ranko Bošković je kazao da se prvi dio sezonaca uglavnom angažovao u aprilu, drugi krajem maja, a treća grupa počinjala je da radi od prve polovine juna.

Prošlog ljeta na aerodromu je bilo angažovano 138 sezonaca.

Menadžment preduzeća Aerodromi Crne Gore je još u septembru prošle godine uradio plan zapošljavanja sezonaca po kome je predviđeno da se ovog ljeta angažuje 135

radnika, naveo je direktor tivatske vazdušne luke. On je naglasio da su najave saobraćaja, koje su poslale avio-kompanije za oko 10 do 12 odsto veće od prošlogodišnje realizacije.

“Prošle godine je, u periodu od početka maja do kraja septembra, opsluženo je 727.935 putnika, odnosno na dnevnom nivou na aerodromu je cirkulisalo 4.800 putnika. Tokom 2013. zabilježen je i rekord prometa putnika, koji je iznosio 868.423, a to su brojke koje neminovno nameću angažovanje sezonske radne snage”, istakao je Bošković.

Z.K.

CRNA GORA 15

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Ostrvo Lastavica i tvrđava Mamula

PREMINULI Milutin Đidov Božović 15. aprila 2014. u 58. godini.

Sahrana će se obaviti 17. aprila u 15 časova na mjesnom groblju u Miločanima.

Branka Vukova Pešukić 15. aprila 2014. u 67. godini.

Sahrana je obavljena 16. aprila u 16 časova na Starom groblju na Cetinju.

Jovan Blagoja Kovačević učesnik NOR-a, 15. aprila 2014. u 94. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila u 14 časova na groblju u Orahovici.

Dunja Vuka Medojević

OrascOm DevelOpment

Očuvati istorijsko i prirodno okruženje Sanja Milović

K

ompanija Orascom Development koja je otkupila tendersku dokumentaciju za Mamulu i planira da gradi 23 hotelske sobe, četiri ugostiteljska objekta, spa, mini market, pristanište, klub za vodene sportove i plažni bar želi da projekat na Mamuli doprinese unapređenju turističke ponude Boke Kotorske i Crne Gore.

HERCEG NOVI - Prema tom planu ostrvo Lastavica će biti povezano sa Luštica Bay destinacijom, Orascom promoter na globalnom nivou tog strateškog razvojnog projekta.

Kompanija će nastojati da započne obnovu Mamule čim ponuda bude prihvaćena i nakon što budu stvoreni zakonski uslovi, saopšteno je iz Oraskoma. U saopštenju za javnost navode da je vizija kompanije Orascom da se očuvanjem kulturnog nasljeđa i promovisanjem istorijskog karaktera obnovi tvrđava Mamula i ostrvo Lastavica i na taj način stvori jedna od vodećih destinacija u Crnoj Gori, kao prvi i jedini Hotel&Spa na ostrvu.

“Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva je planirana u skladu sa konzervatorskim uslovima i utvrđenim standardima zaštite životne

sredine, uz maksimalno očuvanje tradicionalne fizionomije predjela i postojeće organizacije prostora. Svaka planirana konstrukcijska intervencija biće prilagođena integralnim svojstvima objekta i arhitektonskog koncepta tvrđave”. Iz Orascoma ističu da će objekat biti javnog tipa, u potpunosti otvoren za pristup Novljanima, građanima Boke, Crne Gore i svim gostima. Cijene usluga se neće razlikovati od cjenovne politike ostalih objekata na crnogorskoj obali, a planirano je da projekat stvori 200 radnih mjesta.

“Revitalizacijom tvrđave će biti očuvano prirodno i istorijsko okruženje, ali će se ono kombinovati s modernim hotelskim sadržajima, ugostiteljskim objektima, sportskim i zabavnim sadržajima kojima će se udovoljiti zahtjevima ra-

ObrazOvanje

Stipendiranje đaka

TIVAT - Međunarodna škola Najtsbridž ( Knightsbridge Schools International Montenegro), najavila je pokretanje svog prvog programa za stipendiranje učenika iz Crne Gore u toj obrazovnoj instituciji. Stipendije će pružiti mogućnost učenicima starosti između 14-16 godina da budu među prvim maturantima ove škole koji će pokucati na vrata brojnih svjetskih univerziteta sa prestižnom IB diplomom.

Stipendije će se dodjeliti na osnovu akademskih uspjeha i finansijskih potreba, ali i posjedovanja različitih priznanja i talenata.

Izabrani stipendisti imaće priliku da se, ne samo školuju po prestižnom IB programu, već i da iskuse sve prednosti boravka u međuna-

rodnom okruženju prve škole internatskog tipa u našoj zemlji. KSI Montenegro planira da učenike stipendira do završetka njihovog školovanja u prvoj IB školi u zemlji. KSI Montenegro, osim pružanja usluga najkvalitetnijeg međunarodnog obrazovanja i smještaja koji koštaju od 11 do 14 hiljada eura godišnje, kod svojih učenika želi da izgradi kosmopolitski i osjećaj globalnog zajedništva. Dobitnici stipendija će biti poznati krajem juna 2014. godine. Rok za dostavu prijava za dodijelu stipendija je 25. maj ove godine, a za više informacija o programu i podnešenju prijava, zainteresovani učenici mogu dobiti na internet stranicu škole www. ksi-montenegro.com.

Z.K.

Građani imaju malo uticaja Na nedavno održanoj sjednici Savjeta za privatizaciju projekat valorizacije ostrva Lastavica razmotren je i iz ugla zaključaka Skupštine opštine Herceg Novi, oko tenderske procedure na tom lokalitetu. Savjet je ocijenio da je tenderski postupak sproveden na transparentan način, uz poštovanje zakonskih propisa i državnih interesa na lokalitetu čiji je vlasnik država Crna Gora, te da njegova valorizacija, koja podrazumijeva i zaštitu istorijsko - arzličite klijentele. Hotel će privući sve strukture, kako domaćih i onih iz okruženja, tako i međunarodnih turista, jer će biti jedinstven projekat koji uključuje kulturu, odmor i hotel. Koncept obnove predviđa maksimalni napor da se zaštiti životna sredina i akvatorijum: dvije male plaže će biti sačuvane, sva otpadna voda će se prikupljati i reciklirati, modernim tehnikama izgradnje biće smanjene potrebe za grijanjem i hlađenjem. Orascom uvijek izvodi samo projekte s niskim stepenom zauzetosti prosto-

hitektonskog jezgra, predstavlja značajan impuls za ekonomiju Crne Gore.

Predsjednik SOHN Danijela Đurović kazala je za DN da na lokalnom nivou građani imaju jako malo uticaja.

“Neprijatno sam iznenađena, a u narednom periodu još jednom ćemo se obratiti i tražiti da Savjet za privatizaciju i tenderska komisija donesu stav. Ovo je očigledan primjer kako demokratija u Crnoj Gori funkcioniše”, kazala je Đurović ra, niskim stepenom emisije ugljenika i ograničenom visinom gradnje, radi očuvanja pejzaža i prirodnog prostora.

Podsjećanja radi, švajcarski Orascom Development je vodeći konstruktor potpuno integrisanih gradova koji se sastoje od hotela, vila i apartmana, objekata za odmor i opuštanje kao što su golf tereni, marine i prateća infrastrukutura.

Oraskom posluje u Egiptu, Jordanu, UAE, Omanu, Maroku, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švajcarskoj i Crnoj Gori.

S.M.

Sa promocije Knightsbridge Schools International Montenegro

rođena Jokić, 15. aprila 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila u 14 časova na mjesnom groblju u Slatini.

Branko Milosava Anđelić 15. aprila 2014. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 16. aprila u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Vesna Gojka Nikolić rođena Mugoša, u 54. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila 2014. u 15 časova u Donjem Zagaraču.

Kuća žalosti Petra Šobajića 43, Mareza.

Gojko Milov Bošković u 59. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila u 16 časova na groblju ispred Crkve Sv. Teodora – Tiron, Zagora.

Matija Dragana Šćepanović 14. aprila 2014. u 9. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila u 15 časova na Novom bežanijskom groblju u Beogradu. Kuća žalosti Ulica prote Mateje 72/1, 11000 Beograd.

Marko Đurov Vukotić 14. aprila 2014. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 16. aprila u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Vidosava Branimira Ćorić rođena Jeremić, 14. aprila 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila u 14 časova u Žarima – Planinska Lazina.

Ilija pok. Luke Šabanović 14. aprila 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 16. aprila u 16 časova kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Milorad Anđelić 14. aprila 2014. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 15. aprila na gradskom groblju Čepurci.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

I.br.6309/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Bulatović B.Rajka i dr., koje zastupa punomoćnik Branislav Ćupić advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “Radoje Dakić” AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 11.04.2014.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1. revelver struga NC, tip NDM 25/50 DDR, fabrički broj 32166, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 39.100,00 eura, 2. brusilica za brušenje žljebova, tip 3451/B, SSSR, fabrički broj 570, godina proizvodnje 1975., čija je tržišna vrijednost 3.700,00 eura, 3. glodalica za žljebove, tip PICO, proizvodjač Italija, fabrički broj 382, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 1.000,00 eura, 4. mašina za balansiranje, tip SB-1, YU, godina proizvodnje 1975., čija je tržišna vrijednost 385,00 eura, 5. mašina za balansiranje, tip SV-100, YU, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 540,00 eura, 6. bušilica za oštrenje gliz.glava, tip 3666, SSSR, fabrički broj 13, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 2.300,00 eura 7. brusilica za oštrenje cirkulara, tip 3692, SSSR, fabrički broj 78038/233, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 440,00 eura 8. brusilica za oštrenje alata, tip 3A64M, SSSR, fabrički broj 1926, godina proizvodnje 1962., čija je tržišna vrijednost 400,00 eura 9. brusilica za oštrenje igala, tip BU21S, proizvodjač Italija, fabrički broj 67, čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura 10. brusilica za oštrenje odvalnih glodala, tip 3662, čija je tržišna vrijednost 200,00 eura, 11. mašina za demagnetizaciju, tip 2500, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 8213697, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 660,00 eura, 12. modularna tocila za brušenje zubčanika sa i bez nosača (20 komada), cijena po komadu 50,00 eura, ukupno 1.000,00 eura, 13. mašinska testura cirkular, tip 8B-66, SSSR, godina proizvodnje 1968., čija je tržišna vrijednost 440,00 eura 14. komorna peć za otpuštanje, tip KPKC-70, CER Čačak, fabrički broj 35, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 15. komorna peć za otpuštanje, tip KPKC-70, CER Čačak, fabrički broj 34, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 16. komorna peć za kaljenje, tip KPK-70, CER Čačak, fabrički broj 33, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 17. komorna peć za kaljenje, tip KPK-70, CER Čačak, fabrički broj 32, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 18. komorna peć za kaljenje, tip KP-90, CER Čačak, fabrički broj 31, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 19. rotociona peć, tip QEPG-53, proizvodjač bbc, fabrički broj 40832, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 5.500,00 eura 20. komora peć za kaljenje, tip KPS-30, CER Čačak, fabrički broj 27, godina proizvodnje 1974., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 21. postrojenje za pranje i kuva., tip VISPFL-SB11, CER Čačak, fabrički broj 3821, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 460,00 eura 22. kada za vodu, tip VISPFL-80, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 370,00 eura 23. kada, tip KKU-20, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 250,00 eura 24. kada sa vodom, tip KKV-45, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 270,00 eura 25. kada sa vodom, tip VISP 32, CER Čačak, fabrički broj 45, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 740,00 eura 26. kada, tip KKU-9, CER Čačak, fabrički broj 46, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 27. kada sa vodom, tip KKV-20, CER Čačak, fabrički broj 47, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 630,00 eura 28. komorna peć za kaljenje, tip KP 45, CER Čačak, fabrički broj 49, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 29. univerzalna peć sa stolom za postavljanje, tip UK-13, bbc, fabrički broj 40747, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 2.700,00 eura 30. mašina za indukciono kaljenje, tip ADE-200, bbc, fabrički broj B398390-1, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 5.800,00 eura 31. mašina za indukciono kaljenje, tip GV-22, ČSSR, fabrički broj 64, godina proizvodnje 1968., čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura 32. mašina za indukcijsko kaljenje zuba, tip GV 80, ČSSR, fabrički broj 128, godina proizvodnje 1984., čija je tržišna vrijednost 4.600,00 eura 33. dizalica stubna (pneumatici) tip SK-910 Rijeka, fabrički broj 003, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura 34. dizalica 1 tona, tip 2101 C, PPT, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 35. univerzalna električna kidalica, tip UMP 60, Schenk tr.rat., fabrički broj 620, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.400,00 eura 36. univerzalna hidraulična kidalica, tip ZIM 50, ZIM ARMANIR, fabrički broj 7856-55, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura 37. šarpijevo klatno, tip MK 30 A, ZIM ARMANIR, fabrički broj 784, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 38. univerzalni tvrdomer, tip 38532, Karl Frank, fabrički broj 16933, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 1.700,00 eura 39. univerzalni tvrdomer, tip VEB HP-250, Wpm-leipzig, fabrički broj 300-245, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 520,00 eura 40. univerzalni optički tvrdomer, tip VEB HPO-250, Wpm.leipzig, fabrički broj 308-155, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 1.050,00 eura 41. aparat za ispitivanje izvl.lima, tip M 125, Erichen Hemer, fabrički broj 710, godina proizvodnje 1974., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 42. viljuškar bočni, tip FFV 301, IRION, fabrički broj 11612, čija je tržišna vrijednost 570,00 eura 43. viljušak diz. 5 tona, bočni broj 20, tip DFO/L11, Čelik, fabrički broj 125, godina proizvodnje 1986., čija je tržišna vrijednost 1.800,00 eura 44. viljuškar 5 tona bočni broj 10, tip DFOS50/14, Čelik, fabrički broj 132, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura 45. viljuškar 3 tone bočni broj 11, tp FY301355, IRION, fabrički broj 11613, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 800,00 eura 46. brusilica za ravno brušenje, tip BPH 20 NA, ČSSR, fabrički broj 501469, godina proizvodnje 1969., čija je tržišna vrijednost 1.200,00 eura 47. rendisaljka, tip 675, SSSR, fabrički broj 1327, godina proizvodnje 1962., čija je tržišna vrijednost 300,00 eura 48. stona brusilica, tip OAT 200, Metal progres Zrenjanin, fabrički broj 1482, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 200,00 eura 49. aparat za zavarivanje elektro, tip SA-500, Uljanik, fabrički broj 4410, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 260,00 eura 50. stubna dizalica, tip RD-250 SV, Radoje Dakić, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura 51. hidraulična dizalica, Institut Zaštite Banjaluka, godina proizvodnje 1979., čija je tržišna vrijednost 400,00 eura 52. mašina za ozubljenje, tip Fauter 5E32, 0039, fabrički broj 2863, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 1.300,00 eura 53. CO2 aparat za zavarivanje, tip SELKO ECO 310, 0028, čija je tržišna vrijednost 250,00 eura 54. uredjaj za zavarivanje, tip SA-500, čija je tržišna vrijednost 250,00 eura 55. brusilica električna, tip LTH-BS-400, čija je tržišna vrijednost 100,00 eura 56. presa za demon.guma, tip HNS-15, Univerzal Banjaluka, fabrički broj 64, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 220,00 eura 57. dizalica stubna elektro tip 2101 C, Litrostroj, fabrički broj 34137, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 200,00 eura 58., viljuškar dizel 5 tona, tip V5-TM, Litostroj, fabrički broj 67008/2 20, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 3.200,00 eura 59. sistem za otprašivanje, proizvodjač Gostol, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.000,00 eura 60. lonac livački 5 tona, tip S-5MP, Stroj, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 380,00 eura

61. lonac livački 3 tone, tip S-3MP, Stroj, fabrički broj Jul-80., godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 320,00 eura 62. lonac livački 1,7 tona, Radoje Dakić, fabrički broj 2, godina proizvodnje 1987., čija je tržišna vrijednost 240,00 eura 63. mokri filter, tip WNA560, Gisag, fabrički broj 4306, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 64. mokri filter, tip WNA560, Gisag, fabrički broj 4307, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura 65. veliki kran 5.000 x 15, čija je tržišna vrijednost 4.500,00 eura 66. veliki kran 5.000 x 15, čija je tržišna vrijednost 5.900,00 eura 67. kran 5000 x 11,15, čija je tržišna vrijednost 3.400,00 eura 68. kran dvogr.8 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8846, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 11.500,00 eura 69. kran dvogr.8 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8847, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 11.500,00 eura 70. kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8821, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura 71. kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8822, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura 72. kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8670, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura 73. kran dv.12,5-22,5 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8716, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura.

74. kran dvogr.12,5 t-22 m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 8723, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.800,00 eura 75. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1727, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.800,00 eura 76. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1729, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 77. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1738, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 78. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1739, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 79. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1740, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 80. kran jednogr.5 t/17m, tip HR “Sminerski” Bugarska, fabrički broj 1741, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura 81. kran jednogr.5 t/17m, tip JF-1045 Fering, fabrički broj 357, godina proizvodnje 1991., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura 82. kran jednogr.5 t/17 m, tip JF-1045 Fering, fabrički broj 356, godina proizvodnje 1991., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura 83. konzolna dizalica od 1 tone, 3 Januar Bijelo Polje, fabrički broj 107, godina proizvodnje 1983., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 84. konzolna dizalica od 1 tone, 3 Januar Bijelo Polje, fabrički broj 108, godina proizvodnje 1983., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura 85. mosni kran , tip KM2F12, 5x29 Bugarska, fabrički broj 8849, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 8.500,00 eura 86. pomoćni alati za gloda., bušenje i dr., 2 tone x 0,5 eur/kg, magacin 535, čija je tržišna vrijednost 1.000,00 eura 87. razni alati (strugarski noževi itd.),centralni magacin alata 431, čija je tržišna vrijednost 187.102,50 eura 88. 8 otkovaka zubčanika, 600 eur/komad, čija je tržišna vrijednost 4.800,00 eura 89. kašike za gradjenje mašine i dr., 9 komada, 600 eur/1.kom, čija je tržišna vrijednost 5.400,00 eura 90. gusjenice za gradjevinske mašine, 2 komada, 1.000 eur/1 kom., čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura 91. grede, pluge i drugo, 8 komada, 600 eur/kom., magacin 760, čija je tržišna vrijednost 4.800,00 eura 92. fi materijali i cijevi, 2 tone, 1 eur/kg, magacin, IRS-325, čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura 93. strug za metal, YU, godina proizvodnje 1961., čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 94. uredjaj za pertlovanje cijevi, ERMETO, čija je tržišna vrijednost 500,00 eura 95. vaga 1.000 kg, Libela, čija je tržišna vrijednost 150,00 eura 96. vaga 500 kg, čija je tržišna vrijednost 100,00 eura 97. konvektor C-502-83, Clark, 5 komada, čija je tržišna vrijednost 5.000,00 eura (1.000 eur/ kom) 98. mjenjač C-4421-19, Clark, 5 komada, čija je tržišna vrijednost 5.000,00 eura (1.000 eur/kom) 99. kran 10 tona, 30 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 7.100,00 eura 100. kran 3 tone, 30 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 4.600,00 eura 101. kran 10 tona, 30 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 8.850,00 eura 102. kran 5 tona, 10 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 2.140,00 eura 103. kran 5 tona, 10 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 4.750,00 eura 104. kran 5 tona, 10 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 3.100,00 eura 105. kran 5 tona, 10 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 3.100,00 eura 106. konzolarna električna dizalica, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 107. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 108. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 109. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 110. konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 111. konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 112. konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura 113. kran 12,5 tona, Bugarska, fabrički broj 8848, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 18.000,00 eura 114. alat iz centralnog magacina 431, čija je ukupna tržišna vrijednost 187.102,50 eura a radi se o 2.602 alata

II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan 07.05.2014.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 07.05.2014.godine pokretna stvar iz stava I ovog zaključka tačka 1 se može prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca shodno čl.95 st.4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju, dok se ostale mašine mogu prodati ispod utvrdjene vrijednosti ali ne ispod 1/3 te vrijednosti jer se u odnosu na njih održava drugo ročište za prodaju, a ovo shodno čl.95 st.3 ZIO. IV

Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 17.04.2014.godine.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 11.04.2014.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović, s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivanović Slađana

SVIJET 17

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Ukrajinski vonici zajedno sa lokalnim stanovništvom posmatraju vojni avion koji ih nadlijeće, juče u gradu Kramatorsku na istoku zemlje

IZBJEGNUTI NOVI SUKOBI NA ISTOKU UKRAJINE

Kad vojnik odabere mir N.M.

U

trenutku najveće opasnosti, kada jedan pogrešan potez može podstaknuti krvoproliće neslućenih razmjera, ukrajinski vojnici koji su juče odbili da pucaju na vlastiti narod na istoku zemlje dali su primjer političarima i sa jedne i sa druge strane.

DONJECK, ODESA - Vojna ofanziva koju su pokrenule ukrajinske vlasti na istoku zemlje, nakon mlakih dejstava tokom prvog dana u utorak, juče je, čini se, doživjela potpuni debakl. Premda su svjetski (čitaj prozapadni mediji) juče masovno izvještavali o tome kako su “proruski separatisti” zaplijenili, oteli, zauzeli ukrajinska vojna vozila i tenkove, izvještaji i brojni snimci iz grada Kramatorska i Slavjanska ne idu u prilog takvim zaključcima. Naprotiv, na njima se vidi da je većina ukrajinskih vojnika svjesno izabrala da izbjegne krvoproliće, svojevoljno stajući rame

uz rame sa lokalnim stanovništvom.

● VOJNICI MASOVNO POLOŽILI ORUŽJE

Početak jučerašnjeg izvještaja Raša tudeja (RT) o dešavanjima u istočnoj Ukrajini na pravi način opisuje suštinu operacije koju su mnogi okarakterisali kao početak građanskog rata.

“Kijevska vojska suočila se juče sa demonstrantima u istočnoj Ukrajini u pokušaju da sredi razlike (misli se na razlike između stanovništva zapadne i istočne Ukrajine). Međutim, oni

nisu pronašli nikakve razlike. Djeluje da ukrajinski vojnici ne žele da ratuju protiv antivladinih aktivista”, navodi RT. U Kramatorsku su kijevske vlasti doživjele svoj prvi neuspjeh, a posljednje vijesti govore kako se upravo isti scenario desio i u obližnjem gradu Slavjansk. Šest naoružanih oklopnih transportera ušlo je juče ujutro u grad Slavjansk. Na prvom vozilu bila je ruska zastava, javio je Rojters. Ista situacija viđena je i u obližnjem Kramatorsku, gdje je u utorak došlo do okršaja između dvije strane. Vojnici iz šest ukrajinskih oklopnih transportera poslatih u taj grad prešli su na stranu demonstranata, rekli su juče očevici ruskoj agenciji Ria novosti.

Ukrajinski ministar odbrane otputovao je u Kramatorsk da bi razjasnio situaciju u vezi s vojnicima i oklopnim vozilima, rekao je jedan zvaničnik vlade u Kijevu, koja je juče započela “antiterorističku operaciju” na istoku ze-

mlje. U brojnim jučerašnjim izvještajima navodi se da ukrajinska vojska “masovno odlazi” na stranu demonstranata, a neki od njih otvoreno zagovaraju stav da su protiv rata. Prema pisanju novinske agencije Interfaks, koja je prenijela izjavu lokalnih snaga, oko 300 pripadnika ukrajinske vojske je položilo oružje i poručilo da se vraćaju “kući” nakon pregovora koji su održani između dvije strane.

Pored istoka zemlje, tenzija je juče bilo i na jugu.

● PROGLAŠENA NARODNA REPUBLIKA ODESA

Antimajdanovci u Odesi proglasili su juče svoj region Narodnom Republikom Odesom i pozvali građane da blokiraju saobraćaj u gradu, javio je radio Glas Rusije. “Od danas, region Odese postaje Narodna Republika Odesa, u kojoj vlast pripada naro-

du koji živi na njenoj teritoriji”, pisalo je u jučerašnjem saopštenju na zvaničnoj internet stranici antimajdanovaca. Aktivisti su pozvali građane da blokiraju saobraćaj u Odesi i obilježili 153 mJesta na mapi koja treba da budu blokirana. Planirano je da se obustave sve vrste prevoza, izuzev vozila hitne pomoći.

“Od sjutra do 16 sati, Odesa mora bukvalno da bude blokirana”, kaže se u apelu. “Svako ko nije do sada shvatio da je rat došao na naša vrata, ne treba da ide sjutra na posao”, saopštili su aktivisti “Andimajdana”. Dakle, situacija u Ukrajini i dalje je delikatna i napeta. Ipak, gest vojnika koji su juče odbili da ratuju na istoku zemlje vraća vjeru u razum i daje nadu da se u Ukrajini neće pitati samo “agenti” koji odrađuju posao za interese Zapada ili Istoka, već i ljudski akteri koji jedini imaju šansu da Ukrajinu izvuku iz živog blata u kom se već mjesecima davi.

Šta se tačno dešavalo na aerodromu u Kramatorsku?

Da bi se na pravi način shvatili jučerašnji masovni prelasci ukrajinskih vojnika na stranu antivladinih aktivista u Kramatorsku i Slavjansku, treba se vratiti dan unazad.

Nakon što je v.d. ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov u utorak ujutro objelodanio da su ukrajinske snage započele “antiterorističku operaciju” na istoku zemlje, u prvim trenucima djelovalo je da će odlučna “blickrig” akcija uroditi plodom. Prva meta na putu ukrajinske vojske bio je grad Kramatorsk, koji sve do utorka nije bio spominjan u kontekstu pobune na istoku. Napad je izveden na malu vojnu vazdušnu luku koja se nalazila sa istočne strane grada. Taj dio operacije, u vojnom smislu, nije bio debakl, jer u utorak popodne Turčinov trijumfalno saopštava da je aerodrom u Kramatorsku zauzet. Vijest o uspjehu ukrajinske vojske ubrzo prenose svi zapadni mediji, ali o onome što je uslijedilo i nije se baš previše izvještavalo. A šta se zapravo desilo?

Nedugo nakon što je vojska zauzela aerodrom, na lice mjesta stiže pobjednik dana, general Vasilij Krutov, koji je rukovodio operacijom i koji je u utorak pomalo pretencio-

zno zaprijetio da će “svi oni koji ne predaju oružje biti uništeni”. Međutim, tada se dešava nešto nepredvidljivo za Krutova i njegove trupe. Stanovništvo Kramatorska, mahom civili i tek poneki “naoružani pobunjenik” počinju da izlaze na ulice i kreću u pravcu aerodroma. Uprkos činjenici da je na snazi “antiteroristička operacija” i uprkos eksplicitnoj prijetnji generala Krutova, stotine građana ubrzo se okuplja na prostoru oko

aerodroma. Vojska počinje da puca u vazduh, međutim ljudi je sve više.

General Krutov, iako ni sam nije bio načisto da li je “agresor” ili “oslobodilac”, pokušava bijesnim građanima da objasni sopstvenu ulogu u tom delikatnom trenutku. “Šta radite ovdje? Zašto ste došli?”, pitali su ga stanovnici Kramatorska, dok im je general Krutov objašnjavao: “Mi sprovodimo antiterorističku operaciju”, na što ga ovi prekida-

Momenat kada su stanovnici Kramatorska nasrnuli na generala Krutova koji je predvodio antiterorističku akciju na istoku Ukrajine

ju: “Protiv kojih terorista? O čemu vi pričate?” Vojnici, podjednako zbunjeni kao i njihov general, počinju ponovo da pucaju u vazduh, ali i po nenaoružanom stanovništvu. Tom prilikom ranjeno je nekoliko građana. “Želimo znati zašto je vojska došla ovdje i zašto pucate na nenaoružane ljude?” Krutov, u pokušaju da se opravda, tvrdi kako su njegovi vojnici bili okruženi i kako su morali da otvore vatru, ali njegova izvinjenja odmah zaglušuju povici “Laži! Laži!” i “Donbas! Donbas!” Stanovnici kreću na njega, udaraju ga u glavu, bacaju mu vojnu kapu u kojoj se pojavio, hvataju ga za ruke i pokušavaju da ga odvuku, dok drugi uzvikuju “Uhapsimo ga!”. U ovoj napetoj situaciji vojnici ipak uspijevaju da ga istrgnu iz razjarene gomile koja ga umalo nije linčovala. Što se tiče borbe za aerodrom, ona, prema tvrdnjama očevidaca, i nije bila neka borba, već napad na nenaoružane ljude. Jedan od ranjenih, koji se predstavio samo imenom Sergej, ispričao je u razgovoru za britanski list Gardijan kako je njegova grupa krenula prema vazdušnoj luci, noseći samo palice, nakon što su vidjeli da se spuštaju helikopteri. “Kada smo prošli kroz ulaz,

vojnici su počeli da pucaju na nas”, rekao je i opovrgnuo da su imali kod sebe vatreno oružje.

I dalje nepotvrđene informacije kažu da je tokom sukoba na aerodromu u Kramatovsku poginulo između četvoro i 11 ljudi. S obzirom da ni 24 sata kasnije nijedna žrtva nije potvrđena, ni sa jedne ni sa druge strane, mnogi ove navode tretiraju kao najobičnije glasine. Činjenica, ili da budemo potpuno dosljedni polučinjenica - da žrtava nije bilo dovoljno govori o tome kakva se borba u utorak vodila na periferiji Kramatorska. Činjenica da i juče, tokom “zauzimanja i zapljene ukrajinskih tenkova i vojnih vozila” nije bilo ni žrtava ni povrijeđenih takođe dovoljno govori o tome da borbe zapravo nije ni bilo. Da su htjeli, ukrajinski vojnici, ništa manje časni od ruskih, proruskih ili bilo kojih drugih vojnika, branili bi svoja vozila, svoj obraz, na kraju krajeva sopstvenu glavu. Međutim oni su donijeli jedinu normalnu odluku koju su u tom trenutku mogli donijeti. Ljudi koji su ih na istoku dočekali nisu niti separatisti niti teroristi, to su njihovi ljudi, njihov narod, i protiv njih nisu mogu krenuti oružjem, bez obzira šta im naređivale vlasti iz Kijeva.

18 KULTURA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

IZLOŽBA

Crteži Ilije Šobajića Neki od radova poznatog grafičara prvi put prezentovani u Nikšiću

GOSTOVANJE

ª Žabarº na Sceni 213 Predstava “Žabar”, Kraljevskog pozorišta Zetski dom, koju su po tekstu R.V. Fasbindera režirali Lidija Dedović i Petar Veber, biće izvedena večeras u 20 sati na Sceni 213 u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću. “Žabar” je jedno od prvih Fasbinderovih ostvarenja i za njega je predstavljalo odskočnu dasku u daljem radu. Fasbinerov tekst, iako napisan šezdesetih, baza je za suočavanja sa brutalnostima, lažima, konstrukcijama i fobijama savremenog društva

POGLED U KOMŠILUK

Film “Cirkus” iz 1928, reditelja Čarlija Čaplina, biće prikazan večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”, u okviru programa “Bioskop”.

Film je bio nominovan u četiri kategorije za najbolji film, režiju, glavnog glumca i originalnu priču na prvoj dodjeli “Oskara” 1929.

Skitnica postaje glavna atrakcija u crikuskom programu zbog trapavosti i dara upadanja u nevolje. Vremenom se zaljubljuje u mladu cirkusku jahačicu, pa se za njenu naklonost bori sa markantnim hodačem po žici.

Ulaz je slobodan.

i njegovih mladih, zaboravljenih, običnih ljudi, delinkvenata koji su izgubili svoje kompase, ali i dalje znaju gdje su prave strane njihovih malih svjetova, samo teško da ih mogu naći u zamračenom skladištu današnjice.

U predstavi igraju Miloš Pejović, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Bojana Malinovska, Karmen Bardak, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Aleksandar Radulović, Gorana Marković, Gordana Mićunović i Nebojša Nenezić.

Džez i klasika Programom pod nazivom “Susret klasike i džeza” biće izveden danas u koncertnoj Sali Muzičke škole “Vasa Pavić” u 18 i 30 u okviru manifestaciji Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori.

Na programu koncerta biće i djela sljedećih komozitora: Alan Hjuton, Skot Džoplin, Manfred Šmic, Klod Debiss, Šindler Klaus, Čik Koroa, Evgenij Derbenko, Džeordže Geršvin, Dejan Krdžić, Olivije Penard i Leonard Bernštajn. Koncert izvode učenici Muzičke škole “Vasa Pavić”: Magdalena Rubežić, Bojana Milić, Nađa Radojević, Harun Talić, Nevena Skrobanović, Maša Vujadinović, Anja Bušković, Vedran Galičić, Jovan Aleksić, Manja Račić, Vasilije Đekić, Hana Rastoder, Andrija Jovović, Jovana Jaramaz, Kenan Kojić, Jovana Vučević, Mima Kapidžić, Jovana Jokić.

Izložba “Dokumenta i djela Ilije Šobajića” preksinoć je otvorena u Nikšiću. Prema riječima autorke izložbe Dejane Nikolić njen cilj je da kroz dokumenta i crteže prikaže i osvijetli život i djelo poznatog crnogorskog profesora i grafičara Ilije Šobajića.

Izložbenu postavku koju je zvanično otvorio direktor Državnog arhiva Stevan Radunović čine 22 panoa sa 89 dokumenata iz arhiva i crteži iz fundusa galerije “Nikola I” iz Nikšića. Predstavljena su lična dokumenta, prepiske za raznim ličnostima, fotografije i skice radova, a izložena arhivska građa pisana je na našem, ali i njemačkom i francuskom jeziku.

“Ilija Šobajić rođen je 1876. u Danilovgradu u poznatoj porodici koja je krajem 19. i početkom 20. vijeka imala zapaženu ulogu u kulturnoprosvjetnom i trgovačkom razvoju grada Nikšića. Jedan je od najobrazovanijih crnogorskih crtača, grafičara, primijenjenih umjetnika i pedagoga. On je bio umjetnik širokog obrazovanja i opšte kulture, govorio je francuski i njemački jezik, a služio se engleskim i italijanskim. Bio je kreator prvog crnogorskog novca perpera u apoenima od jedan i pet koji su izrađeni u srebru 1905,” rekla je na otvaranju Nikolić.

Ona je objasnila da su po njegovom nacrtu rađene emisije srebr-

Izložba je organizovana u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću

nog i zlatnog novca iz 1910. i zlatni jubilarni novac iz iste godine. Osim novca, napravio je nacrt za jubilarnu medalju, radio kao ilustrator mnogih publikacija, knjiga i plaketa, ilustrovao je ciklus crnogorskih jubilarnih poštanskih maraka 1910, te je za svoje zasluge iskazane crnogorskom narodu odlikovan Danilovim ordenom petog stepena i Danilovim ordenom četvrtog stepena.

“Najveći dio njegovog crtačkog umijeća prikazan je na velikoj samostalnoj izložbi u Beogradu 1926. kada je prezentovao oko 300 radova. Kao daltonista, prirodno se opre-

MINIJATURA

Nagrada Ivanki Vani Prelević Crnogorska umjetnica Ivanka Vana Prelević dobitnica je prve nagrade za intermediju na 12. Međunarodnom bijenalu umjetnosti minijature u Gornjem Milanovcu.

Osim Ivanke Vane Prelević, iz Crne Gore na bijenalu će učestvovati i Tijana Dujović-Liščević, koja će se u kategoriji vajarstva predstaviti djelom “Lajanje na mjesec”. Od 1.099 radova 637 umjetnika, za izložbu je odabrano 828, a potpisuje ih 526 autora iz 28 zemalja svijeta. Bijenale je značajna internacionalna umjetnička manifestacija koja obuhvata sve oblasti likovnog i primijenjenog stvaralaštva.

Ivanka Vana Prelević diplomirala je 1990. i magistrirala 1995. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu, na Odsjeku Vajarstvo, u klasi Miodraga Živkovića. Na istom fakultetu magistrira-

“Zarobljeni snovi”: Ivanka Vana Prelević la je 2006. na Odsjeku Scenografija, u klasi Geroslava Zarića. Član je ULUCG-a od 1992. Stalno je zaposlena u Crnogorskom narodnom pozorištu kao vajar od 1995, a od 2006. do

HRVATSKA

Velikan fotografije u Zagrebu Radovi Petera Lindberga izazvali veliko interesovanje publike iz cijelog regiona

Izložba Petera Lindberga “Images of Women & The Unknown” otvorena je 8. aprila u zagrebačkom Domu hrvatskih likovnih umjetnika i privlači izuzetnu pažnju, pa je već u prvih nekoliko dana skupila oko tri hiljade posjetilaca. Sam Lidberg je prisustvovao otvaranju. Osim među stanovnicima glavnog grada Hrvatske, veliko je interesovanje u cjeloj zemlji, ali i u regionu za postavku vizionara modne fotografije.

“Već prilikom svečanog otvaranja izložbe uz veliki interes jav-

dijelio za grafiku, tako da se njegov cjelokupan opus zasniva prvenstevno na crtežu. Kao čovjek koji je dosta putovao i obišao mnoge zemlje, nikada nije napustio svoju rodnu Crnu Goru, uvijek joj se vraćao bilo kroz grafiku ili ilustracije”, ocijenila je Nikolić.

Direktor Centra za kulturu Peko Nikčević kazao je da posjetioci imaju ekskulizvnu priliku da pogledaju neke od radova koji su prvi put izloženi u gradu pod Trebjesom.

Izložbu organizuju Državni arhiva Crne Gore i Centar za kulturu Nikšić.

J. Lasica

nosti i medija dalo se naslutiti da bi Peter Lindberg i njegove fotografije u Meštrovićevom paviljonu mogle privući brojnu publiku.

Uz pojedinačne posjete, zanimljiva je činjenica da su interes za posjetu izložbi pokazale i mnoge škole, fakulteti, ali i kulturna društva kojima je dolazak na izložbu svojevrsni izazov i prilika da uživo vide rad i viziju Petera Lindberga”, saopštili su organizatori.

Očekuju da bi do kraja izložbe radove njemačkog umjetnika moglo da pogleda i cijelih deset hilja-

da posjetilaca.

Peter Lindberg je njemački fotograf koji već decenijama živi u Parizu. Tamo je i započeo karijeru fotografa i to u prestižnom Vogu. Kasnije je radio i za Njujorker, Vaniti Fer, Aulur, Roling Stoun i mnoge druge svjetske časopise. Poznat je po portretima Ketrin Denev, Mika Džegera, Šarlote Rempling, Nastasje Kinski, Tine Tarner, Madone i mnogih drugih. Više puta je ponovaljao da je insipisan radom filmskih velikana Frica Langa i Sergeja Ejzenštajna.

2010. godine bila je angažovana na TV Atlas kao scenograf. Imala je veći broj samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je većeg broja nagrada.

KULTURA 19

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Publika u Evropi je sita holivudskih blokbastera: Janko Baljak

ideja mladih umjetnika o slikarstvu

Festival

Smijeh koji tjera na razmišljanje Vuk Perović

B

eogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma jedan je od najstarijih u Evropi, a njegov umjetnički direktor Janko Baljak zadovoljan je ovogodišnjim izdanjem. “Festival ima dobru energiju, puno mladih ljudi ima priliku da debituje i razmijeni svoja iskustva sa autorima i gostima koji u sve većem broju dolaze u Beograd početkom aprila”, kaže Baljak za Dnevne novine.

Reditelj Janko Baljak jedan je od napriznatijih dokumentarista, a njegovi filmovi “Vidimo se u čitulji” i “Anatomija bola”, prvi i drugi dio, nezaobilazno su štivo za svakog ko želi pravi uvid u protekle dvije decenije u Srbiji. Sada je na čelu Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma, događaja sa izuzetnom tradicijom.

“Veoma sam zadovoljan ovogodišnjim festivalom. Beogradski festival je, nakon 11 godina ot-

kako je međunarodni, definitivno učvrstio svoje mjesto na mapi evropskih festivala kratkog i dokumentarnog filma. Kao selektor imao sam slatke muke da sastavim međunarodni program”, kaže Janko Baljak.

● PoPularnost i smijeh Dokumetarni filmovi su sve popularniji, a mnogi vjeruju i u njihovu svijetlu budućnost, za razliku od dugometražnog igra-

nog filma.

“Publika u Evropi je sita holivudskih blokbastera i industrije koja nas zatrpava svojim proizvodima u svim bioskopima i na svim televizijskim kanalima. U nekim skandinavskim zemljama dokumentarni filmovi na temu ekologije gledaniji su u bioskopima od holivudskih ostvarenja. Ubijeđen sam da taj talas popularnosti i interesovanja za dokumentarce stiže i u Srbiju, Crnu Goru i druge zemlje regiona”, kaže reditelj.

Festival je u nazivu imao internet skraćenicu LOL (Laughing out loud), a jedan prateći program festivala se zvao “Smijeh: univerzalna čežnja”.

“To nije bila vrsta prizemnog smijeha, već smjeha koji tjera na razmišljanje, često i mnogo crnog humora i ironije. Ali bilo je i

Ne pokušavajte da budete Kristijan Antijunak filma “Vidimo se u čitulji” Kristijan Golubović čest je gost raznih televizija.

“To može biti znak povratka moralnih vrijednosti devedesetih za koje smo u jednom trenutku svi naivno pomislili da su iza nas, ali i znak sveopšte tabloizacije svih televizijskih stanica i cjelokupne štampe u Srbiji. Kristijan se

pokazao kao lik sa izuzetnim estradnim potencijalom i zato su ga zgrabili čim je dočekao svojih nekoliko meseci slobode. Treba znati da je nakon filma “Vidimo se u čitulji” on uglavnom bio u zatvoru i sada su ga dočekali prilično lešinarski gladni mita koji je taj film o njemu stvorio. Ja na to gledam s priličnim gnušanjem jer

Praznik

Svjetski dan kulture Međunarodni dan kulture obilježen je juče u mnogim zemljama svijeta u znak sjećanja na taj datum 1935. kada je u Vašingtonu potpisan Sporazum o “očuvanju umjetničkih i naučnih tvorevina i istorijskih spomenika”, koji je u međunarodnoj pravnoj praksi poznat kao Rerihov pakt. Inicijativu da se dan potpisivanja Rerihovog pakta obilježava kao Međunarodni dan kulture, koju je pokrenula 1988. društvena organizacija Međunarodna liga zaštite kulture, počeo je da realizuje 1996. Međunarodni centar “Rerih”. U decembru 2008, na inicijativu društvenih organizacija Rusije, Italije, Španije, Argentine, Meksika, Kube, Litvanije i Letonije, osnovan je po-

kret čiji je cilj da se 15. april obilježava kao Svjetski dan kulture pod Zastavom svijeta. Predlog da se ustanovi Svjetski dan kulture iznio je 1931. slikar Nikolaj Rerih u begijskom gradu Brižu na konferenciji posvećenoj postizanju međunarodnog sporazuma o očuvanju kulturnog nasljeđa. Rerih je smatrao da je kultura glavna pokretačka snaga na putu usavršavanja ljudskog društva, vidio je u njoj osnovu za zajedništvo ljudi raznih nacionalnosti i vjeroispovesti. Tada je i postavljen osnovni zadatak Dana kulture: široki poziv ljepoti i znanju.

Rerih je 1929. pripremio i objavio na različitim svetskim jezicima projekat sporazuma o zaštiti

je Golubović u mom dokumentarnom filmu bio učesnik u jednom sasvim drugačijem kontekstu i sa potpuno drugačijom porukom koji taj film i danas poslije dvadeset godina nosi. A ta poruka je dosta jasna i eksplicitna, sadržana i u samom naslovu tog filma. Kriminal i zločin se ne isplate. Ne pokušavajte da budete Kristijan Golubović”.

● FOTO PRIČA

“ZvIJER” I “LAv” u LoNDoNu vELIKA BRITANIJA Skulputure Lina Čedvika “Stretching Beast I” i “Lion I” postavljene ispred Kraljevske umjetničke akademije u Londonu. Čedvikova djela su izložena u čast 100 godina od njegovog rođenja. Čedvik je umro 2003.

Karijeru je počeo kao saradnik u arhitektonskim studijama da bi ibrzo počeo da radi velike skulpture od metala. Izlagao je i na venecijnaskog bijenalu gdje je 1956. dobio nagradu za skulpturu. Njegova djela su dio postavki u prestižnim umjetnič-

suza, kako to mora biti, jer zbog smijeha ili suza u mraku sale ljudi najčešće odlaze u bioskop. Trudili smo se da napravimo link između raširene internet skraćenice i festivala kratkog filma čiji su autori i dobar dio publike mladi ljudi”, navodi Baljak.

● medijski linč Ipak, da sve ne prođe u lijepom tonu pobrinuli su se mediji za koje je već trejler za kratki film “Beograd - život ili smrt” bio povod za beskonačne polemike.

“Nije prvi put da se u Srbiji izriču dikvalifikacije ljudi, a da diskvalifikatori nijesu pogledali film, predstavu ili pročitali roman. Rekao bih čak da je to srpska specijalnost. Slučaj medijskog linča Maje Atanasijević samo na osnovu odgledanog trejlera za film “Beograd - život i smrt” je u tom smislu paradigmatičan. Bio je to svojevrsni dnevnik uvreda upućenih jednoj od posljednjih ikona urbanog Beograda danima prije premijere filma. Moram da se ovim nesrećnim ljudima zahvalim na besplatnoj medijskoj reklami filma i festivala koju nisam želio, ali koja je doprinijela da projekcije filma budu rasprodate, a festival mnogo bolje posjećen”, kaže umjetnički direktor popularnog “Kratkog metra”.

Izložba slika Marka Lukovca, Nikole Radovića i Siniše Radulovića biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji u Podgorici. U uvodnom tekstu kataloga istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić je, između ostalog, zapisala: “Izložba trojice umjetnika nudi publici priliku da se simultano upozna sa recentnim djelima autora, ustanovi kontinuitete i diskontinuitete u njihovim razvojnim putevima i otkrije uticaje različitih iskustava i znanja koja su, u zavisnosti od senzibiliteta, oblikovala njihove poetike. Međutim, izložba ne predstavlja samo slike kao pojedinačna, uzbudljiva umjetnička djela, već i samu ideju mladih umjetnika o slikarstvu”.

Marko Lukovac, Nikola Radović i Siniša Radulović diplomirali su slikarstvo u klasi prof. Branislava Sekulića na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje su i magistrirali.

di kaprio i injaritu Leonardo di Kaprio glumiće u trileru “The Revenant” reditelja Alehandra Gonzaleza Injaritua, autora filmova “Pasji život”, “21 gram” i “Vavilon”. Početak snimanja projekta kompanija 20th Century Fox i New Regency očekuje se u septembru. Film će se temeljiti na knjizi “The Revenant: A Novel of Revenge” Majkla Punkea. Priča smještena u 19. vijek prati lovca na divlje životinje Huga Glasa koga nakon napada grizlija opljačkaju i ostave da umre. Glas ipak preživi i kreće na put osvete onima koji su ga izdali.

Gonzalez Injaritu i Mark L. Smit scenaristi su projekta koji bi u biskope trebalo da stigne na jesen naredne godine.

20 POLITIKA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Peti Dio: Preživjeli UPOZORENJE! TEKST SADRŽI JEZIK NEPRIMJEREN MALOLJETNIM LICIMA

Serijal na temu u SvjetSkoj žiži

Djeca usvojena pa poklonjena Jasmina Jakupović

V

ećina Amerikanaca, uključujući i one iz nadležnih institucija, nije svjesna da se usvojena djeca ne smiju premještati iz jedne države u drugu bez znanja socijalnih službi. Ta djeca idu od staratelja do staratelja daleko od očiju zakona, i u opasnosti su od trafikinga, zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja.

je nakon razvoda ispričala policiji za seksualni napad i kako ju je očuh tjerao da gleda pornografske snimke sa njim, odbila je da svjedoči jer ga se plašila. Policija je odustala od slučaja.

● “MAČAK U DŽAKU” Za razliku od države koja čak i ne priznaje “privatno” udomljavanje usvojene djece kao realnost, Nikol i Kalvin Izon savršeno su svjesni opasnosti tržišta za razmjenu djece: kako se djeca mogu predati bez nadzora i koliko je lako roditeljima da lažu o usvojenoj djeci ili da budu prevareni.

“Znate šta nije u redu sa svijetom usvajanja? Ne dobijete prave informacije. Lažu vas”, rekla je Nikol koja i sama pribjegava prevari kako bi usvojila djecu.

● INGA Inga je veći dio djetinjstva provela u ruskom sirotištu, nakon što ju je majka, prostitutka, ostavila po rođenju. Kada je napunila 12 godina, život joj se promijenio: usvojio ju je američki bračni par, Prisila i Nil Votkot. Međutim, za manje od godinu nakon što su je doveli kući, Votkotovi su odustali od pokušaja da je podižu. Kažu da im agencija za usvajanje nikada nije rekla da djevojčica ima

problema sa pisanjem i čitanjem, da pati od depresije i posttraumatskog stresa, da puši. Votkotovi kažu da su pokušali i sa terapijom i sa grupama za podršku – da su se čak javili ruskom sudiji da raskine usvajanje.

Kada nista nije upalilo, okrenuli su se “podzemnoj mreži” i u narednih šest mjeseci Ingu poslali u tri različite porodice. Niko nije htio da je zadrži. U jednoj porodici kaže da je imala seks sa “bratom” koji je potom urinirao po njoj. U drugoj kaže da je otac zlostavljao.

Maćeha je tada tvrdila da djevojčica laže. Majka iz prve porodice kasnije je kažnjena za “nemar” nad jednim od preostale djece, dok se maćeha iz druge porodice razvela od muža kojeg je prijavila socijalnim radnicima za zlostavljanje djece. Kaže da je znao da ih guši toliko da im ostavlja modrice po vratu. Takođe kaže da je “imao problem sa pornografijom”. Ni u jednom ni u drugom slučaju policijski zapisnici ne sadrže Ingine navode o zlostavljanju. Kada

Prije više od deset godina, Prisila Votkot javno je govorila o svom iskustvu sa “poremećenom djevojčicom iz Rusije” koju je usvojila, te o opasnostima sa kojima se suočavaju Amerikanci koji usvajaju djecu iz inostranstva. U svjedočenjima u Kongresu i medijima, formulisala je problem kao pitanje “prava potrošača”: agencije za usvajanje, upozorila je ona, ne suočavaju se sa posljedicama zbog nenavođenja postojećih problema od kojih dijete pati. Danas – 16 godina kasnije – Prisila i dalje poredi usvajanje Inge sa kupovinom “mačka u džaku”.

Inga danas ima 27 godina i samo je jedno od oko četvrtine miliona strane djece dovedene u Ameriku od kraja 90-ih godina. Njihova sudbina u ovoj zemlji nikada nije bila sistematski ispitana.

Na samo jednoj internet stranici za oglašavanje, ispitanoj u sklopu Rojtersove istrage na temu razmjene usvojene djece, dijete je u prosjeku završilo u oglasima jednom sedmično. Za većinu djece –

ª Njena riječ protiv njegoveº Kada su je poslali u mičigensku psihijatrijsku ustanovu sa 13 godina, Inga kaže da je i tu imala seks – sa svojim terapeutom. Majkl Paterson, 41-godinji terapeut, oslobođen je optužbe za kriminalno seksualno ponašanje i ostaje licencirani socijalni radnik u Mičigenu, iako ga je ustanova otpustila 2000. godine zbog “nedoličnog ponašanja sa pacijentima” u dva slučaja. Jedan je bio Ingin. Inga kaže da joj je obećao da će je usvojiti ako bude imala seks sa njim i da su zbog toga u periodu 1999 – 2000. imali seks dvadesetak puta.

Na suđenju je Inga svjedočila veoma lošim engleskim jezikom, a prevodioca nije bilo. Pomiješala je datume i vrijeme seksualnih susreta, kao i go-

dinu sopstvenja koju ninog rođeje umjela da izgovori kako treba. Sudija je rekao da je slučaj “njegova riječ protiv njene”, a Paterson je izašao

kao slobodan čovjek. On kaže da “nije prešao liniju” fizički sa Ingom (iako je druga pacijentkinja svjedočila da je vidjela kako je ljubi) i da je pamti kao “veoma problematično dijete”.

Ovaj posljednji opis niko nije sporio. Svi zvanični izvještaji o njenim problemima zvučali su slično: “zloupotreba supstanci, nasilje u porodici, odvajanje od roditelja, seksualno zlostavljanje, fizičko zlostavljanje, emocionalno zlostavljanje, verbalno zlostavljanje, nedostatak privrženosti i problemi mentalnog zdravlja”.

Njen pogled na svijet bio je beznadežan: “Roditelji me nisu željeli. Rusija me nije željela. Nisam željela da živim.”

“Jasno je da bi izbjegli mnogo tuge i tragedije da postoje zakoni o zaštiti potrošača koji se odnose na međunadorna usvajanja”, Prisila Votkot koja usvajanje svoje kćerke i dalje poredi sa kupovinom “mačka u džaku”

70 odsto – navedeno je da dolaze iz inostranstva, i to iz najmanje 23 strane zemlje, uključujući Rusiju, Etiopiju, Kinu i Ukrajinu.

● PRAVA “POTROŠAČA” Usvojitelji kažu da se okreću internetu jer nemaju alternativu. U intervjuu za Asošiejted Pres 2001. godine, Prisila Votkot je rekla da je djevojčicin život bio toliko loš da bi za Ingu navjerovatnije bilo najbolje da umre.

“Nekim danima mislim da je najbolje rješenje da je Bog uzme.

Da je pomiluje i završi sve. Ovdje nema srećnog kraja.”

U svjedočenju dostavljenom Kongresu 1999. godine, Votkotova je napisala da je pravno rješenje stroži zakon za odgovornost: “Jasno je da bi izbjegli mnogo tuge i tragedije da postoje zakoni o zaštiti potrošača koji se odnose na međunadorna usvajanja.”

Dječji socijalni radnici apeluju na Amerikance da shvate da usvojitelji nisu “potrošači” i da se njiho-

“Usvojitelji nisu “potrošači” i djeca sa problemima ne smiju se tretirati kao neispravni proizvodi“, dječji socijalni radnici upozoravaju Amerikance.

va djeca sa problemima ne smiju tretirati kao neispravni proizvodi.

“Djeca ne dolaze sa garancijom.

Kada usvojite dijete, ono je vaše dijete. Imate istu odgovornost da ga podižete kao što podižete rođenu djecu, bez obzira na njihove probleme”, kazao je Stiven Penipeker, socijalni radnik koji je 2011. poslao dopis svim državnim institucijama upozoravajući ih na internet razmjenu i oglašavanje usvojene djece.

● “ŽIVOT U STRAHU” Kada je država Mičigen na kraju preuzela staranje o Ingi, Votkotove su optužili za nemar. Oni su odbili da plaćaju za Inginu njegu i samo jednom su otputovali da je vide, gdje su joj u restoranu rekli da se neće vratiti kući sa njima.

Prisila kaže da su novac podigli sa računa i sakrili ga u krevetu kako im ga država ne bi uzela i rasporedila za Ingino staranje.

“Sudija je vikao na nas i čak nas je gađao knjigom. Rekao je da neće dozvoliti ljudima kao što smo mi da u ovu zemlju dovode djecu i onda ih izbacuju u sistem. Živjeli smo u strahu”, kaže Prisila dodajući da je ostaloj djeci bila naredila da ne otvaraju nikome, očekujući da im nadležni zakucaju na vrata. Četiri godine nakon što su je ostavili, sudija je dozvolio Votkotima da bukvalno anuliraju svoju odgovornost prema Ingi. Naređeno im je da plate 5.000 dolara državi, a da Ingi pomognu da postane naturalizovani državljanin.

Ingi je dodijeljen legalni staratelj, Džodi Farli.

Inga kaže da je Džodi prihvatila kao majka i da je u svemu bila uz nju, od školskog do učenja o životu i slobodi. Pa ipak, ona i dalje zove Prisilu i poručuje ocu da ga voli, pita kad će je posjetiti. Prisila joj odgovara “To sada nije moguće” i dodaje za medije: “Ona ima neku fantaziju o našoj porodici”.

Na ogledalu u Inginoj sobi stoji slika Prisile i njenog muža. Ona misli da ih je iznevjerila.

KRAJ SERIJALA Izvori: Reuters, Associated Press, LA Times, The Moscow Times, Wikipedia

REPORTAŽE 21

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Priča iz liPova

Moja se kuća nikada nije zakljucavala Zorica Bulatović

S

elo Gornje Lipovo, zaseok Kaljića selo, u blizini Kolašina, može se pohvaliti time što u njemu živi devedesettrogodišnji starina Vlado Milošević. I u devetoj deceniji života on grabi za ovcama i kravama po lipovskim šumama od jutra do mraka.

Đed Vladimir nije jedan od onih koji prebiraju po sjećanju sjedeći u sjeni nekog drveta pred kućom.

Njegovih vršnjaka, kako nam reče kad ga sretosmo na putu pred kućom, više nema. Ima samo malo podalje na Klisuri prijatelja, koji mu je koliko-toliko blizu po godinama, 80-godišnjeg Miliku Bulatovića. Ponekad, kad se sretnu, ispriča se sa njim i osjeća da ga bar neko razumije. I opet po starom, po čitav dan za ovcama. Samo zimi provodi više vremena kod kuće. I druži se malo više s ukućanima, sinom, snahom i dva unuka.

“Od Đurđevadna, kad ovo svane, po cijeli dan sam za stokom i to me drži u životu. Odlično vidim, čitam knjige, onako najviše zimi, kad se ono rano smrkne. Šta drugo da radim. Odavno se u to doba više niko ne okuplja kao nekad kad se do zore igrao “prsten”, pa se skupi na sjednik po trideset seljana, uz, bogomi, bogatu trpezu, rakiju domaću, pečene kumpijere, slaninu, skorup i sir. Sad stariji u osam idu u krevet, a ovi mladi vele - Odosmo u grad”, žali nam se đed Vlado. Teško se miri sa tim što je sve drugačije nego što je bilo nekad. A moglo bi se, kaže on, živjeti na selu kad bi ljudi bili spremni da preuzmu malo više obaveza.

“Muka je danas što slabo ko ho-

U moje vrijeme nije bilo pljačke, nit’ je bilo droge. A sve se fale: ‘Dobro je, idemo naprijed’, a sa čim, pitam ja njih, je li sa kriminalom?

će da radi. Ovdje se najprije živjelo od živoga, jer drugog izbora nije bilo. Koliko si držao živoga, toliko si bio gazda. Mi sad imamo 50 ovaca i 10 krava, bavimo se proizvodnjom mlijeka, sira, skorupa i ostalog, jer kuj ćeš sa tim, nećeš ga valjda bačati i prosipati. Najprije je narod mislio samo o hljebu i kako dobro živjeti od njega, a sad samo misle o nekakvom luksuzu i modi pa ‘oće li imati ‘ljeba da jede, to njih ne interesuje. Poljoprivreda se paprikama ne uzdiže, no ralo treba narod da rani”, objašnjava pomalo ljutito đed Vlado.

Kako je kazao, smuči mu se upoređivati današnje vrijeme i ono

Vladimir Milošević pamti i bolja vremena njegovo.

“U moje vrijeme nije bilo pljačke, nit’ je bilo droge. A sve se fale: ‘Dobro je, idemo naprijed’, a sa čim, pitam ja njih, je li sa kriminalom?

Idu na Mjesec. Ne znam šta sve današnja tehnika može više da izmisli, a ne može da izmisli kako da zaklopiš kuću i da se asfaltira malo puta u ova naša sela. Ne znam za ovih moijeh devedeset i nešto godina kad smo zaklopili kuću i kad

smo ključ u bravu stavili dok se ove stranke i ova čuda nijesu pojavila.

Moja kuća nije imala ključa nikad, a danas ništa ne možes uraditi što katance na vrata nećeš staviti”, ne krije razočaranje đed Vlado.

Vrijeme kad ne čuva stoku provodi u kući, kako u šali reče, svađajući se sa unucima. I u istom tonu nastavlja: “Jedan je upisao magistralu za magistra, a drugi uči srednju školu u Kolašinu”.

Cigaretu drži među zubima i dok priča. O štetnosti cigareta i duvana i ne misli.

“Da je štetan duvan, da ubija, niko živ ne bi ost’o. Više droga i kriminal ubija i muku muči, no duvan”, uvjerljivo kaže đed Vlado.

Osvrnu se za sobom, pa kako vidje da su ovce poodmakle, pozdravi se i požuri za stadom. Jer je, kaže, lijepo vrijeme, pa ga nema kad gubiti razgovarajući više sa nama.

Malezija

Ljetovanje na naftnoj platformi Naftne platforme do nedavno su bile rezervisane samo za najveće od svih muškaraca, za one koji su mjesecima bili spremni živjeti usred mora i okeana i prkositi olujama. No, zahvaljujući Seaventures Rig Resortu, hotelu i školi ronjena, sada i vi možete uživati u čarima odmora nasred

okeana, i istraživati najbolja mjesta za ronjenje!

Ova platforma, smještena uz 25 kilometara dugu malezijsku istočnu obalu, stoji iznad koralnog grebena koji se nalazi pored ostrva Mabul i Kapalai - jednih od najboljih lokacija na svijetu za ronjenje.

Ako očekujete da smještaj na platformi nije luksuzan - grdno se varate. Većina soba je klimatizovana, s king size krevetom, a imaju i tuševe s vrućom vodom. No, ako ste više za spavanje s ekipom možete odabrati neku od višekrevetnih soba. Jesmo li spomenuli bar? Ne? No, ovdje je. Sa savršenim pogledom.

A kad ste već jednom na platformi morate se okušati u ronjenju.

Na ovom koralnom grebenu možete očekivati sve i svakog stanovnika mora. Od prekrasnih šarenih ribica do pravog morskog psa. Za ronjenje ovdje nije vam potrebna dozvola, a ni vlastita oprema. Sve možete iznajmiti na platformi. Od običnih peraja i disaljki do profesionalnih podvodnih fotoaparata - sve vam je na raspolaganju. Na platformi se čak nalazi i lift kojim se možete spustiti direktno do najboljeg mjesta za ronjenje.

Za posjetu ovoj platformi morate bukirati aranžman od 4 dana u koji je uključeno sve, od prevoza, opreme, obroka i ronjenja. Cijena? Prava sitnica. Za četiri dana 630 eura, odnosno tri noćenja - pretplate za malezijski odmor iz snova! Sretno!

zagreb

Grad sa kočijama Grad Zagreb uskoro bi mogao da ponudi prevoz kočijama svojim građanima i turistima, jer su zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića, većinom glasova donijeli odluku o takvoj vrsti prevoza.

Opozicioni poslanici žestoko se protive toj odluci, navodeći da kočije na zagušenim gradskim saobraćajnicama često dovode do katastrofa, pa da su mnogi gradovi u svijetu, među kojima i Njujork, za-

branili vožnju kočijama, iako im je to u tradiciji više od 150 godina.

“Umjesto da uvodimo tehnološke inovacije u u javnom prevozu, mi uvodimo kočiju”, konstatovali su i poručili da u više od 20 odsto nesreća u kojima učestvuju kočije - poginu ljudi.

Kočijama u Zagrebu usprotivili su se i “Prijatelji životinja” pitajući se u saopštenju - Zašto uvoditi nešto što se u svijetu ukida kao okrutno i sramotno iskorišćavanje životinja?, piše agencija Hina.

22 ZABAVA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

ALBANSKA PREDSTAVNICA NA EUROSONGU

Matmuja: Moja pjesma je izraz razočaranja i bijesa Albanska predstavnica na ovogodišnjem Eurosongu, koji će se održati u Kopehhagenu 6. 8. i 10. maja, Hersi Matmuja (24) posjetila je juče Crnu Goru u okviru promocije njene pjesme “One night’s anger”. Za mladu pjevačicu iz Tirane nastup na evrovizijskoj sceni predstavlja vatreno krštenje na velikim takmičenjima, a u relativno bogatoj muzičkoj biografiji ima završenu muzičku gimnaziju, kao i nekoliko godina vokalne karijere na muzičkom konzervatorijumu u Italiji, što je, kako smatra, dobra podloga za učešće u Danskoj.

“Nakon 3. mjesta na prošlodišnjem izboru za predstavnicu Albanije, odlučila sam da se prijavim i ove godine, a na moju veliku radost kasnije sam pobijedila i zaslužila put za Dansku.

Nijesam očekivala pobjedu, ali sam ponosna na to što sam dobila priliku da branim čast svoje zemlje i mojih sunarodnika”, ističe Matmuja.

Pjesma “One night’s anger” (Bijes za jednu noć), sudeći po priznanju Matmuje, predstavlja autobiografsku priču prožetu emotivnim elementima iz života pjevačice.

“Kada sam čula demo verziju odjednom su počele da naviru emocije. Vraćale su mi se uspomene, i nekako sam akumulirala bijes, razočaranje i ljutnju u ovu pjesmu. Mračna osjećanja su me često pratila, a u tu priču sam ubacila i elemente sreće”, opisuje numeru Matmuja.

Perspektivna dama u Dansku putuje bez takmičarskog pritiska, ali sa obavezom da dostojno reprezentuje Albaniju.

“Jedva čekam da osjetim scenu.

Nastup će biti autentičan i nadam se da će publika van granica zemlje

SOUTHERN SOUL FESTIVAL

Sergej je lijep i dobar osjetiti duh pjesme. Iako ću pjevati na engleskom jeziku vjerujem da to ne umanjuje podršku moje matične publike, štaviše, to će pomoći inostranim glasačima da lakše shvate poentu numere”, smatra Matmuja, čiji će nastup otvoriti najveću svjetsku muzičku smotru 6. maja. D. Brajković

USKORO SPISAK IZVOĐAČA

Simpatična Albanka na konferenciji nije štedjela komplimente na račun crnogorskog predstavnika na Eurosongu Sergeja Ćetkovića i pjesme “Moj svijet”. Matmuja će sa Ćetkovićem nastupiti u prvoj polufinalnoj večeri, a već su se upoznali na koncertu u Amterdamu.

“Sergej je jako lijep i dobar. Čini mi da je njegova pjesma jako slušana, i mislim da će je publika u Albaniji prihvatiti”, očekuje Matmuja.

Prvi promo parti u klubu District Prvi Promo Parti u Crnoj Gori za ovogodišnji Southern Soul Festival Montenegro održaće se u District Clubu u Podgorici, u subotu, 19. aprila, sa početkom u 22 sata. Tim povodom u goste dolazi Show B iz Njemačke, a bekap će mu pružiti BeGood i Gilerz iz ekipe Beat At Joe’s, koja je crnogorskoj publici dobro poznata. Show B DJ miksa klasične elemente sa modernim, servirajući muzički house meni za koji vrijeme ne postoji. District Club, Southern Soul Festival i sponzor večeri Beck’s omogućili su besplatan ulaz na Promo party za prvih 100 posjetila-

ca. Za ostale, cijena ulaznice je četiri eura. Svi koji dođu na prvi Promo Party mogu ostvariti specijalan popust na četvorodnevnu festivalsku kartu. Podsjećamo, Southern Soul Festival održaće se po drugi put na Velikoj plaži u Ulcinju, od 26. do 29. juna. Tokom četiri festivalska dana preko 40 renomiranih izvođača iz regiona, Evrope i svijeta pojaviće se u D’olcinium Kite Club-u i podijeliti sa publikom najbolje zvukove soul, jazz, disco i house muzike. Posjetioci festivala će uživati u čak 70 sati muzičkog programa.

A.B.

MUZIČKI DEBITANT MILIĆ ŠAROVIĆ

Lake Fest krajem jula ª Potraži meº krči put ka Ovogodišnji Lake Fest će, prema navodima organizatora, biti održan od 25. do 27. jula. Nikšićki muzički festival, koji se od 2011. godine održava sredinom ljeta, na obali jezera Krupac, na prethodna tri izdanja objedinio je veliki broj najvećih rok i hip-hop izvođača sa regionalne scene. Jedini poznati izvođač za sada je bend iz BiH Zo-

ster, a očekuje se će neko iz organizacije narednih dana otkriti imena ostalih učesnika. Za prethodnu godinu bio je najavljen veliki francusko-španski muzičar Manu Chao, ali je koncert na kraju otkazan zbog nepostojanja finansijske konstrukcije koja bi obezbijedila dolazak velike zvijezde u grad pod Trebjesom. Fi.J.

Zoster jedini poznati izvođači

CINEPLEXX

Dvije karte za čitaoce Od ove sedmice na repertoaru bioskopa Cineplexx u Delta sitiju nalaze se četiri nova filma.

DIVERGENT TARZAN 3D VIRTUELNA SVIJEST NEED FOR SPEED A jednog od naših vjernih čita-

laca nagrađujemo sa dvije karte za jedan od novih filmova po izboru.

A da biste dobili karte potrebno je da danas u 12 časova pozovete na redakcijski broj: 077/300-112 i ostavite ime i prezime, broj lične karte, kao i ime filma koji želite da gledate.

A.B.

profesionalnim vodama

Crnogorska muzička scena odnedavno je bogatija za novo ime. Riječ je o Miliću Šaroviću, pjevaču sa višegodišnjim amaterskim iskustvom koji je odlučio da u profesionalne vode uplovi autorskom numerom i spotom “Potraži me”. Šarović, koji se muzikom bavi još od djetinjstva, za DN priča kako je riječ o veoma emotivnoj pjesmi posvećenoj važnoj osobi u njegovom životu.

“Numeru sam posvetio djevojci, a iako na prvi utisak zvuči kao balada, rekao bih da je možda zvuk na prelazu između balade i brze numere. Tekst i muziku sam pažljivo uradio, a numera je odavno gotova. Čekao sam pogodan trenutak da je pustim u etar”, objašnjava Šarović.

Kako bi što vjerodostojnije prenio poruku numere i privukao pažnju publike, Šarović je snimio i spot, a kadrovi su snimljeni na crnogorskom primorju.

“Izabrao sam prelijepe lokacije Bara i Ulcinja, a veliku zahvalnost dugujem režiseru Dejanu Seniću i njegovoj ‘Bubulj produkciji’, timu koji je vodio glavnu riječ prilikom izrade spota. Uživao sam tokom snimanja i nadam se da će se publici svidjeti kako smo to ukomponovali”, ističe Šarović.

Iako je već četiri godine angažovan po mnogim lokalima širom Crne Gore, u kojima je pažnju publike privukao obradama domaćih i

stranih hitova, Šarović očekuje da mu prva samostalna numera omogući bolje uslove za prodor na muzičku scenu.

“Veoma sam ambiciozno ušao u ovu priču i iskreno se nadam da će me ljudi posmatrati drugačije nakon debitantske numere. Do sada sam uglavnom išao težim putem,

ali smatram da imam kvaliteta za ozbiljniju muzičku karijeru”, smatra pjevač i dodaje kako u arhivi već ima nekoliko novih demo snimaka.

“Neću se zaustaviti na ovoj numeri i imam u planu nove projekte. Nije isključeno ni da se pojavim na nekom od ljetnjih festivala”, zaključio je Šarović.

D.B.

ZABAVA 23

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Luksuzni brendovi otvorili prvo veče POČEO MONTENEGRO FASHION WEEK

Marija Ivanović, foto: Iva Mandić

R

evijom italijanskog brenda Max Mara sinoć je otvorena modna manifestacija “Montenegro Fashion Week”. Trg Sv. Petra Cetinjskog bio je i pored lošeg vremena prepun uglednih zvanica, a događaj je obogatio i nastup našeg predstavnika na Evroviziji Sergeja Ćetkovića.

Modna manifestacija “Montenegro Fashion Week” otvorena je na spektakularan način i to ekskluzivnom modnom revijom u sklopu koje su viđene kolekcije Max Mare.

Pored glavne linije “Max Mara”, koja je prepoznatljiva po eleganciji i jasno definisanom stilu, gosti su uživali i u ostalim linijama brenda i to u modelima Max Mara Weekend”, “Max&Co”, “Penny Black”.

Modeli namijenjeni za proljeće i ljeto nagrađeni su brojnim aplauzima gostiju, što je potvrda da je dizajnerski tim modne kuće odradio dobar posao.

Ovom prilikom kompanija

“Samms”, koja je i zaslužna što su nabrojani brendovi dostupni, proslavila je 20 godina postojanja, što je bio sjajan način da se uz brojne ugledne zvanice i lijepe modele proslavi jedan ovakav jubilej.

I pored vremena koje je prijetilo da pokvari dugo najavljivanu reviju, Trg Sv. Petra Cetinjskog odisao je glamurom i elegancijom koje ni jak vjetar nije uspio da poremeti. Anja Radonjić je ispred ove kompanije naglasila da je zadvoljna odzivom gostiju i reakcijom publike.

Novi modeli “Max&Co” brenda namijenjeni modernoj, uspješnoj i njegovanoj ženi obilovali su primamlji-

vim printovima i kolorom. Tokom predstavljanja viđeni su odjevni komadi oplemenjeni prugama, cvjetićima i modernim printovima. Odjeća je modernog kroja, ženstvena i baš po mjeri savremene žene.

Kolekcija Max Mara, prepoznatljiva po otmenosti i savršeno ukrojenim modelima, namijenjena šik i modernoj ženi, izrađena je od najfinijih materijala. Iako su mnogi modeli veselih boja, u skladu sa godišnjim dobom, poput crvene, narandžaste, ljubičaste, dizajneri nijesu zapostavili ni pastelne tonove.

Tašne su zauzimale počasno mjesto tokom defilea manekenki, pa ne sumnjamo da ćemo neke od ovih modela uskoro vidjeti i kod naših sugrađanki.

Prugice i asimetrija preporuka je linije “Penny Black” čiji će modele sigurno obožavati sve žene koje vole da budu u prijatnim materijalima i komotnoj garderobi. “Max Mara Weekend” proljećnja i ljetnja kolekcija je u cvjetnim motivima, baš po mjeri dame slobodnog duha. Žuta, plava, crvena u kombinaciji sa crnom čine samo neke od najaktuelnijih boja ove modne linije.

Reviju su na neubočijana načina zatvorile manekenke u baloner dugim suknjama Max Mara brenda.

Veliki broj ličnosti iz javnog života Vesna Medenica među posjetiocima

Kada su u pitanju zvanice, na manifestaciji je primijećen veliki broj predstvanika diplomatskog kora, javnih ličnosti, poslovne elite, sportista, glumaca, ali i predstavnika kompanije Max Mara koji su specijalno došli iz Italije.

NOMINACIJE ZA PORIN NAGRADU

Massimo i Oliver glavni favoriti Na svečanoj ceremoniji u zagrebačkom Hypo Event centru objavljene su nominacije za prestižno priznanje Diskografske nagrade Porin 2014. Pod “dirigentskom palicom” pjevačke dive Josipe Lisac i Marija Petrekovića koji su bili zaduženi za voditeljski dio, najviše nominacija u raznim kategorijama osvojio je Massimo Savić, čak 10.

Hrvatski pjevački bard Oliver Dragojević pjesmama s albuma “Tišina mora” zaslužio je sedam nominacija, dok je bend Elemental dobio četiri nominacije za album “U redu je”. U odabranom društvu našao se i legendarni Psihomodo pop s tri nominacije za singl “Dona”. Gibboni prevodi muzičare sa po tri nominacije, dok Parni valjak bilježi jednu manje. Za najboljeg novog izvođača, između ostalih, takmičiće se Filip Dizdar i Sara Renar. Od izdavača, očekivano, prednjači Croatia Records sa 44 nominacije.

D.B.

Deep Dish na Exitu Jedan od najvećih dvojaca u istoriji dens i elektronske muzike i dobitnici Gremi nagrade Deep dish nakon dugih šest godina pauze ponovo ujedinjuju snage, a jedna od stanica na ekskluzivnoj turneji koja obuhvata nastupe u Majamiju, Las Vegasu, Torontu i Montrealu je upravo - Dance Arena Exit festivala. Dance Arena najboljeg evropskog festivala predstavlja specijalne back to back nastupe, organizovane povodom 15. izdanja Exit-a. Nakon Wild Life večeri sastava Disclosure, koja će okupirati Arenu u četvrtak, naredne večeri publiku će protresti Groznica subotnje večeri, a izvor zaraze biće superpopularni Afrojack, da bi u nedjelju back to back nastupe poveo čuveni di-džej tandem Deep Dish. Treba napomenuti i da je prestižni sajt britanski “K mag” svrstao EXIT i “Mad in Belgrade” na listu festivala koje morate posjetiti ovog ljeta. Fi.J.

U publici smo od političara pimijetili predsjednicu vrhonovog suda Vesnu Medenicu, ministra kultura Branislava Mićunović, rediteljku Radmilu Vojvodić, kao i dirketora Uprave za inspekcijske poslove, Božidara Vuksanovi-

ća. Nakon revije crnogorski predstavnik Evrovizije Sergej Ćetković ugrijao je goste nekim od svojih najpoznatijih numera koje su nagrađene velikim aplauzom, a publika je premijerno čula i evrovizijsku numeru.

Vatrena Leksi Marlou ovog puta pozirala je u bikiniju.

HOT!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2726 SUDOKU 2014-03-31

Medium level

Teža

2

5

4

3

9 5

8

1

3

9

6

2

8

2

3

9

1

7

Play sudoku online at:

1

3

9

8

6

1

www.sudokukingdom.com

5

2

4

8

7

9

Daily Sudoku puzzle No. 2725

7

2014-03-30

Medium level

Lakša

3

1

6

6

3

1

1

8

2

7

5

1 9

1

Page 1/2

7

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

7

6

9

5

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1 6 4 6

Emocionalna inteligencija se vježbom može razviti Odavno je poznato da postoji više vrsta inteligencije, među kojima su prostorna (snalaženje u prostoru), govorna (rječitost, vještina govorništva), matematička (nadarenost za brojke), muzička (talenat za muziku), apstraktna (opšta ili generalna). Međutim, psiholog Danijevl Golman je u svojoj knjizi 1995. godine uveo novi pojam - emocionalna inteligencija, a riječ je o sposobnosti razumijevanja osjećaja i svojih i tuđih. Tačnije, kako kažu psiholozi, radi se o samosvijesti, samomotivaciji i samokontroli. Istraživanja su pokazala da opšta inteligencija nije nužno povezana sa emocionalnom, jer ponekad visoko inteligentnim osobama na vodećim mjestima nedostaje razumijevanja tuđih motiva, nastojanja i težnji, odnosno nedostaje im saosjećanje. Međutim, saosjećanje se može uvježbati, a psiholozi savjetuju da osoba ne misli da se svijet vrti samo oko nje, kao i da sebe rjeđe kritikuje, a češće hvali, treba da bude iskrena prema sebi i drugima, da izbjegava naređivanje i kontrolisanje i da bude promišljena, po principu “ispeci, pa reci”.

1

2

4 Puzzle solution:

7 solution: Puzzle

Sudoku puzzle No. 2724 2014-03-29 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2723 2014-03-28 8

2

6

1

9

4

7

5

3

1

9

4

7

6

2

3

8

5

4

9

1

5

3

7

2

8

6

8

3

5

1

9

4

7

6

2

3

5

7

8

6

2

4

1

9

6

7

2

5

3

8

4

1

9

1

7

5

2

8

6

3

9

4

2

4

9

6

8

3

1

5

7

6

3

8

4

1

9

5

2

7

5

1

8

2

4

7

6

9

3

9

4

2

7

5

3

8

6

1

7

6

3

9

1

5

8

2

4

5

8

3

6

7

1

9

4

2

3

8

6

4

2

9

5

7

1

7

1

4

9

2

5

6

3

8

9

5

1

3

7

6

2

4

8

2

6

9

3

4

8

1

7

5

4

2

7

8

5

1

9

3

6

Page 1/2

VICEVI

ISTRAŽIVANJE

9

Takmičili se Englez, Francuz i Crnogorac.Kaže Englez : -Kad ja viknem sa Big Bena živela Engleska to se čuje još 15 minuta.

Kaže Francuz : - Kad ja viknem sa Ajfelovog tornja živjela Francuska to se čuje još 30 minuta.Ču to Crnogorac pogladi brk pa kaže: - Kad ja viknem s brda ljudi ajmo raditi još mjesec dana odjekuje ,,Ne zezaj Milutine, ne zezaj’’. *** Pita Fata Muju: - Mujo imali ikakve šanse da ove godine idemo na ljetovanje?

Odgovori Mujo: - 40% idemo a 100% ne idemo!

*** Došao Mujo u radnju i kaže prodavaocu: - Daj mi kiselu vodu.

Prodavaoc kaže Muji: - Mujo koliko ti moram puta reći da nije kisela već mineralana voda, a Mujo kaže: - Dobro daj mi tu mineralnu vodi,i jednu teglu mineralnih krastavaca. *** -Mali, gdje ti je tata?

-Pao u bunar prije sedmicu dana!

-Ajoj, pa kako mu je?

-Sad mu je vec bolje. Juče se prestao derati.

SLOBODNO VRIJEME 25

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

NEZVANIČNO E dosta je bilo...

Ako je moga’ Tito Staljinu, mogu i ja vala Putinu, pa ha!

Veleizdaja!

Da mi je da mogu da se pomjerim, odma bi se izgubio odavde. Eno vidim da su se i kralju Nikoli objesili brci.

Neka Puškine ne žesti se. Ti si samo običan pjesnik, ne razumiješ ti interesne tendencije savremene politike

Jašta!

Word Search Puzzle #Y597GBOSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

Y

D

S

E

X

E

N

N

A

M

E

S

B

B

I

D

E

S

S

E

R

T

P

K

K

E

L

R

C

H

N

V

E

L

G

E

H

L

R

L

I

A

I

U

I

V

A

K

A

G

O

G

S

A

M

G

T

M

F

A

N

C

I

F

U

L

I

T

P

N

N

B

A

O

E

E

S

H

A

P

I

N

G

A

A

L

R

S

R

R

P

E

I

U

P

M

L

T

M

E

T

A

S

E

P

O

V

P

I

Y

E

T

O

S

H

W

I

D

B

S

T

L

P

C

P

Y

R

R

E

F

E

N

S

O

E

I

O

E

E

D

E

I

R

U

B

E

S

S

D

V

S

V

R

A

V

I

O

L

L

G

D

L

E

E

O

M

E

H

E

S

P

L

A

T

E

R

G

N

O

R

P

S

S

S

S

Y

D

E

T

R

O

S

S

A

G

ANNEXES Annexes ASSORTED AWFULLY Assorted BIDES Awfully BLIMP BRAINS Bides BURIED Blimp CAVED COVERT Brains DESSERT Buried

● FOTO Caved

GENDER Hipper GROVES GUPPY Humbles HIKES Later HIPPER HUMBLES Miles LATER Names MILES NAMES Natty NATTY Nepotism

Garbs

Night

Tweed

Parka

Views

PRIČA

NAJVEĆI Groves PANORAMSKI Evolves Guppy TOČAK False Hikes Covert

NEPOTISM NIGHTRepel PARKARomantic PEACES PEALSSells PRONG Shady REPEL Shaping ROMANTIC SELLSSpore SHADYTales

EVOLVES Fanciful FALSE FANCIFUL Farther FARTHER Ferry FERRY FINES Fines FOLKS Folks FOREBODE FRIES Forebode GARBS Fries Gender

Dessert

Peaces Peals Prong

LAS VEGAS Najviši panoramski točak na svijetu otvoren je prije nekoliko dana u Las Vegasu. Panoramski točak je visok 167 metara, prečCopyright © Puzzle Baron April 15, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! nik mu je 158 metara i viši je od prethodnog rekordera, koji se nalazi u Singapuru, a viši je i od čuvenog Londonskog “Eye” točka, čak za 30 metara. Najveći na svijetu panoramski točak se nalazi preko puta Kasars Palasa.

OVAN Neko sumnja u Vaš uspjeh, ali pokazaće se da imate značajnu prednost u odnosu na ostale saradnike. Svaka priča kao kritika je suvišna, naročito kada postoje jasni dokazi ili poslovni rezultati.

BIK

Ako želite da razriješite nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno promišljeni. Potrudite se da preduhitrite ostale saradnike, koji računaju na Vašu nedovoljnu informisanost ili neupućenost u poslovne prilike.

BLIZANCI Neko ne razumije sve Vaše ideje i to se negativno odražava na nivo uspjeha u poslovno-finansijskoj saradnji. Morate imati dovoljno razumijevanja za svoju okolinu, stoga izbjegavajte varijantu kažnjavanja.

RAK Pažljivije analizirajte doga]aje na poslovnoj sceni i nemojte donositi brzoplete odluke. Nedostaje Vam koncentracija da se angažujete na različitim stranama. Ukoliko previše vjerujete u nečije riječi, očekuje Vas novi gubitak.

LAV Od Vas se očekuje da ostvarite brilijantnu ulogu ili zapaženi uspjeh.

Okolina vjeruje u Vaše znanje i sposobnosti, što predstavlja dovoljan povod da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja.

DJEVICA Očekujete pozitivne odgovore i uspješne rezultate, ali do njih se ne dolazi na lak način ili na osnovu nečijih obećanja. Uspješni rezultati zavise od dobre procjene i ličnog angažovanja u različitim pravcima.

VAGA Nečije namjere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja Vam upućuje lijepe riječi. Tek kada budete spoznali pravu istinu, shvatićete na koji način treba da rešavate svoje poslovno-finansijske dileme.

ŠKORPIJA

Imate dobre ideje, ali neko odbija Vaš savjet i pokušava da umanji Vašu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Ipak, nemojte dozvoliti da se poslovni nesporazum bitno odražava na Vašu koncentraciju.

STRIJELAC Imate utisak da neko ograničava Vaše mogućnosti i nameće vam stroga pravila u poslovnoj saradnji. Nemojte dozvoliti da Vas neko svrstava u red »gubitnika«, već suprotstavite se osobi koja podriva Vaš poslovni ugled.

JARAC Susret sa jednom osobom na Vas djeluje zamorno, ne posvećujete dovoljno pažnje nekim poslovnim događajima u kojima aktivno učestvuju Vaši saradnici. Nemojte dozvoliti da u Vama prevlada depresivno raspoloženje.

VODOLIJA Neko ima dobre namjere, tako da dogovor sa saradnicima obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite optimistističko raspoloženje u različitim situacijama.

RIBE Trenutni položaj Mjeseca Vas podstiče na emotivnu nesigurnost, stoga izbjegavajte situacije koje predstavljaju potencijalnu opasnost. Poslovne dileme možete resavati na pozitivan način, pod uslovom da zatražite nečiji savjet.

26 SPORT

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Humanost na djelu Džudo klub Kodokan iz Podgorice sa 34 takmičara najbrojniji je klub IV humanitarnog tunira Kup Svetog Nikole održanog proteklog vikenda u Podgorici u organizaciji Džudo kluba Koga.

Drugo mjesto pripalo je nikšićkom Akademiku (30 takmičara), a treće Džudo klubu Nenad Sinanović sa 26 takmičara.

Na turniru čiji je cilj bio prikupljanje pomoći za JZU specijalna bolnica za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” iz Brezovika učestvovali su još i klubovi Mladost, Berane, Favorit, Jedinstvo, Proleter, Miloš Stanković, Milenijum, Kotor, Kipa, Crnogorac, Stara Varoš, Trebjesa, Arso Milić i domaćin Koga.

“Donatori humanitarnog turnira bili su Uprava za mlade i sport, Agencija za eletronske komunikacije, Vodovod i kanalizacija, Agencija za elektronske medije Podgorica i Državni trezor-Budžetske rezerve. Svoj doprinos ovoj humanoj ideji dao je i KUD “Aluminijum”, a suma koja će biti uplaćena bolnici će biti naknadno objavljena”, navodi se u saopštenju organizatora.

DA LI STE ZNALI Misija u Svjetskoj ligi je kompletirana: Selektor Crne Gore Ranko Perović

AJKULE PLIVAJU KA DUBAIJU

Plan je ispunjen Da je nekadašnji legendarni fudbaler Liona, Brazilac Žuninjo Pernambukano u svojoj karijeri postigao četiri gola sa 40 ili više metara. To je uradio protiv Marseja (40 metara), Ažaksioa (41), Barselone (45) i Nice (48).

TIKET DANA AJNTRAHT F. HANOVER TIP 1

KVOTA 2.00

NOVI PAZAR CRVENA ZVEZDA TIP 1X KVOTA 2.00 STANDARD LOKEREN TIP 2 3 ROSTOV LUČ ENERGIJA TIP 1 1

Kosta Bošković

M

eč bez prava na grešku odrađen je kao što se i očekuje od velikih ekipa! Misija u Svjetskoj ligi je kompletirana, vaterpolisti Crne Gore savladali su Njemačku (10:8) u posljednjem meču grupne faze i plasirali se na završni turnir u Dubaiju. O svemu tome dan nakon Krefelda sa selektorom Rankom Perovićem.

Po dva puta Njemačka i Slovačka, jednom, i to nakon razbijanja, Italija - poklonili su se klasi Crne Gore u grupi C. Pet pobjeda i jedan, na kraju, totalno nebitan poraz od “azura” u Bariju. “Ajkule” potpuno zasluženo plivaju ka Dubaiju...

“Najvažnije je da smo ostvarili zacrtani cilj”, rekao nam je po povratku sa zapada Njemačke Ranko Perović. “Ono što smo trebali da napravimo smo i napravili, ispunili plan i sada nam ostaje da sačekamo kraj klupskih obaveza za sve reprezentativce i da se što bolje pripremimo za takmičenja koja nas očekuju.”

Bilo je i u meču sa Njemačkom loših perioda naše igre, baš kao i u gotovo svim utakmicama u

grupi. Nekako očekivano, ako se zna način na koji je naš selektor morao da priprema ekipu za ove utakmice.

“S obzirom da nijesmo dugo zajedno pred mečeve Svjetske lige, da igrači nijesu u idealnoj formi, niti svi u istoj formi, te oscilacije su normalne. I putovanja su teška, kretali smo rano zorom... Dosta je razloga. Bukvalno smo imali jedan trening i odmah utakmicu”, objasnio je čuveni Kotoranin.

Povratnik, kapiten Nikola Janović, bio je tu prvi put od Mundijala u Barseloni...

“Moja ideja je bila da ga zovem i da tako dodatno uozbiljimo situaciju. Uglavnom, ovog puta nam je više trebao kao kapiten nego kao igrač i on je to odradio na najbo-

Jadran protiv Rudićevih Brazilaca Spektakl je zakazan! Otvoreni bazen na hercegnovskom Škveru u ponedjeljak će ugostiti reprezentaciju Brazila, koju sa klupe predvodi trenerska legenda Ratko Rudić, i domaće heroje, ekipu Jadrana. Prijateljski meč zakazan je za 17 sati. lji mogući način. Smatrao sam da je utakmica protiv Njemačke veoma opasna, što se na kraju i pokazalo”, istakao je Perović. Čeka se dakle egzotični turnir u Dubaiju - prilika za pripreme za Evropsko prvenstvo ili ćemo i tamo tražiti rezultat?

“Biće to turnir u sklopu priprema. Naš cilj je Evropsko prvenstvo, a Svjetska liga nam odlično dolazi kako bismo se što bolje spremili”, zaključio je stručnjak iz našeg drevnog grada.

KVOTA 1.90

KOŠARKA SUPERLIGA

KVOTA 2.10

DINAMO STEAUA TIP 2

KVOTA 2.10

JANG BOJS SION TIP 1

KVOTA 1.75

Budućnost razbila Teodo Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su sinoć u Tivtu ekipu Teoda 92:73, u utakmici petog kola Erste Super lige.

Podgorički tim upisao je peti trijumf, dok je Teodo nakon petog kola ima skor od tri trijumfa i dva poraza.

Uspješni su sinoć bili i košarkaši Zete 2011, koji su pred svojim navijačima savladali barski Mornar 105:79 (22:14, 23:12, 20:23 i 40:30).

Najzaslužniji za trijumf Zete bio je Balša Radunović sa 30 poena. Istakli su se još Marko Ćalić sa 17, Mihailo Sekulović sa 16 i Fi-

lip Raičević sa 15 koševa. U barskom timu najefikasniji je bio Miroslav Damjanović sa 20, Vukota Pavić je ubacio 19, a Milija Miković 17 poena.

U posljednjem meču ovog kola, večeras u Nikšiću (19.00), sastaće se Sutjeska i Lovćen.

Trofej Podgorice bokserska poslastica

Međunarodni bokserski turnir Trofej Podgorice biće održan od 24. do 27. aprila, saopštili su organizatori manifestacije. Navodi se da se turnir, koji će 11. put u Podgorici okupiti boksere, prvi put nalazi u zvaničnom Međunarodnom kalendaru (EUBC).

“Interesovanje za turnir je veliko i već su se prijavile reprezentacije Bugarske, Jermenije, Mađarske, Hrvatske, Italije, Albanije, Slovenije i Kosova. Očekujemo da potvrde prijavu reprezentacije Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Rusije”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će Crnu Goru na Trofeju Podgorice predstavljati šest boksera.

“Nastupiće Momčilo Zlatičanin do 60, Dragan Pešić ili Aleksandar Ivanović do 64, Nikola Stanišić do 69, Marko Božović do 75, Marko Radonjić do 91 i Alen Beganović preko 91 kilogram”, piše u saopštenju. Zvanični delegat turnira biće Sergej Nikolajević Berdnik iz Moskve. Direktor Organizacionog odbora Trofeja Podgorice je zamjenik gradonačelnika Vladan Vučelić.

“Pripreme oko organizacije turnira idu po planu. Smještaj takmičara će biti u hotelima “Keto” i “Bambis”. Sva tri dana borbe će biti održane u Sportskom centru “Morača”, a ulaz će biti slobodan”, piše u saopštenju.

SPORT 27

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Odbojka: Vukčevićev konačni spisak za Ankaru

NBA

Tandem Grifin-Pol juri grmljavinu Supertandem Blejk Grifin - Kris Pol vodi Kliperse do neslućenih visina - trijumfom nad Denverom, tim iz Holivuda stigao je na korak od druge pozicije na Zapadu uoči doigravanja. Kolo prije kraja sa skorom 57-24 Klipersima je potrebna pobjeda nad Portlandom u noći između srijede i četvrtka i poraz trenutno drugoplasirane Oklahome (58-23) od Detroita.

A do rekordne 57. pobjede Klipersi su došli zahvaljujući raspoloženom Ol star tandemu (Grifin 24p, Pol 21p, 10as). Kod gostiju Kenet Farid se istakao sa 21 poenom i šest skokova, dok je gorostasni Rus Timofej Mozgov zabilježio “dabl-dabl” učinak - 18 poena uz 11 uhvaćenih lopti.

A gradski derbi bez rezutatskog značaja, s obzirom na to da je Bruklin obezbijedio plej-of, a Njujork

ne, nije mogao da prođe bez varnica - uzbudljivi meč prelomljen je u posljednjoj dionici kada su Niksi na krilima Tima Hardaveja Juniora (16p) odlepršali do nedostižne prednosti. Uz Hardaveja istakli su se Dej Ar Smit, Šenon Braun i Amare Stodemajer sa po 14 poena, dok je Netse predvodio Markus Tornton sa 24 poena.

Semafor: Njujork - Bruklin 109:98, LA Kliupers - Denver 117:105.

ISTOK: Indijana 55-26, Majami 54-27, Toronto 48-33, Čikago 4833, Bruklin 44-37, Vašington 43-38, Šarlot 42-39, Atlanta 37-44, Njujork 36-45...

ZAPAD: San Antonio 62-19, Oklahoma 58-23, LA Klipers 57-24, Hjuston 54-27, Portland 53-28, Golden Stejt 50-31, Dalas 49-32, Memfis 4932, Finiks 47-34...

M.A.

Selektor muške kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Zoran Vukčević objavio je skraćeni spisak juniora za drugu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje će ove godine biti odigrano u Češkoj i Slovačkoj.

Vukčević će na turniru u Ankari zamijeniti selektora juniorske reprezentacije Srđana Popovića, koji zbog obaveza u klubu nije bio u mogućnosti da vodi reprezentaciju na tom takmičenju.

Na spisku su: tehničari - Rajko Strugar (Vojvodina), Petar Koković (Mornar) i Aleksa Vujošević (Budućnost), korektori Bojan Strugar (Budućnost), Filip Brajković (Budućnost) i Spasoje Caković (Mornar), primači - Miloš Pavlović (Budvanska rivijera), Aleksandar Vidić (Budućnost), Miljan Kastratović (Budvanska rivijera), Lazar Milovanović (Budućnost) i Ivan Zvicer (Volley Star), srednji blokeri Pavle Šćepanović (Budućnost) i Miodrag Jelić (Budućnost), libero - Nikola Lakčević (Budućnost).

Na turniru u Ankari od 24. do 27. aprila osim crnogorske i selekcije domaćina takmičiće se još Hrvatska i Njemačka.

Reprezentacija će se okupiti danas u Podgorici i odraditi pripreme za nastup na turniru.

SPORTSKI EKRAN 10:30h 10:30h 14:00h 16:00h 16:30h 18:00h 17:30h 19:00h 20:30h 21:00h 02:00h 04:00h 04:30h

ATP Monte Karlo, tenis ATP Monte Karlo, tenis Kup Francuske, biciklizam Novi Pazar - Crvena Zvezda, fudbal Voterlu - Biston, hokej na travi Partizan - Jagodina, fudbal Rostov - Luč Energija, fudbal Real Madrid - Olimpijakos, košarka Ajntraht - Hanover, fudbal Barselona - Galatasaraj, košarka Čikago - Sent Luis, hokej Formula VN Kina, trening Los Anđeles - San Hoze, hokej

SK1 SK2 Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport 2 Arenasport 1 SK3 SK2 Eurosport 2 SK1 Arenasport 1 SK1 Arenasport 1

NE PROPUSTITE ATP Monte Karlo (10:30h - Sportklub 1,2) Turnir u prelijepoj kneževini se zahuktava, favoriti su prošli prve prepreke (Đoković, Nadal, Federer, Vonga, Vavrinka, Raonić...), tek nas očekuje spektakl.

28 SPORT

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Johan KroJf

Vratite Gvardiolu Legenda Barselone jasno poručila ko je najbolje rješenje za katalonski klub

sJaJan gest

Kad vas pozove Skot Parker Halo, hvala vam što ste kupili sezonsku kartu - fudbaleri Fulama na sjajan način zahvalili svojim navijačima na vjernosti Tako je to na Ostrvu, u zemlji fudbala! Iako postoji mogućnost da premijerligaš sa “Krejven Kotidža” Fulam naredne sezone igra u Čempionšipu (engleska Druga liga), veliki broj navijača ovog londonskog kluba već sada je kupio sezonske karte za 2014/2015.

Međutim, tu nije kraj ove sjajne priče iz kolijevke fudbala! Ka-

Barsi trebaju ljudi koji razumiju fudbal: Johan Krojf (desno) u razgovoru sa Pepom Gvardiolom Barselona je i dalje spektakularan tim, ali daleko od onog zbog kojeg je drhtala planeta! Najbolji tim novog milenijuma, po nekima i svih vremena, polako je počeo da silazi sa velike scene onog trenutka kada je klupu “blaugrane” napustio “bog” Katalonije Pep Gvardiola. Današnji trener Herardo Martino je, po pisanju medija iz Španije, već prežaljen, a legenda kluba i holandskog fudbala Johan Krojf zna ko bi mogao da vrati dobro poznatu moć gigantu sa “Nou Kampa”.

“Najbolje rješenje za Barselonu bio bi povratak Gvardiole”, bio je vi-

še nego jasan Krojf u razgovoru za “Mundo Deportivo”.

Naravno, leteći Holanđanin će to i zvanično predložiti klubu, ali samo u jednom slučaju.

“Ako bi Đoan Laporta ponovo postao predsjednik kluba, moj savjet bio bi mu da vrati Gvardiolu.

Kao inteligentna osoba, vjerujem da bi to i učinio”, još jednom je “bocnuo” sadašnje rukovodstvo Barselone Krojf.

Podsjetimo, Laporta je bio na čelu kluba od 2003. do 2010. godine, a Barselona je u tom periodu, između ostalog, četiri puta bila nacionalni

prvak i dva puta šampion Evrope.

“Kada je Laporta bio predsjednik, klub su vodili oni koji se razumiju u fudbal. Ćiki Begeristain, Frank Rajkard, Gvardiola... Zbog toga je sve i funkcionisalo”, dodao je Krojf, a onda i direktno kritikovao trenutnog v.d. predsjednika Đozepa Bertomeua.

“Barselona ima strukturnih problema. Predsjednik želi da bude i menadžer i trener.”

Laporta i Gvardiola ponovo zajedno - vjerovatno mnogo lijepo zvuči svim navijačima Barselone.

K.B.

ko bi se na pravi način odužili svojim navijačima, fudbaleri Fulama - između ostalih Skot Parker, Brede Hageland, Saša Riter i Daren Bent - pozvali su telefonom svoje fanove i zahvalili im se na vjernosti.

Tako je to na Ostrvu - svoj klub se voli i prati i kada mu ne ide dobro! K.B.

SPORT 29

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

JELEN SUPERLIGA 24. KOLO

Lider u paklu Novog Pazara Crvena zvezda gostuje u Sandžaku (16.00), Partizan dočekuje Jagodinu (18.00)

Igraće umjesto povrijeđenog Abiola Daude: Filip Kasalica Sedam kola prije kraja srpske Jelen Superlige zahuktava se borba za titulu između vječitih rivala.

Partizan, koji kasni tri boda za Zvezdom, kod kuće dočekuje četvrtoplasiranu Jagodinu i apsolutni je favorit, dok lidera sa “Marakane” čeka pakao u Novom Pazaru, gdje je “delijama” zabranjen dolazak zbog bezbjednosnih razloga. Turski list “Hurijet” plasirao je informaciju da će navijači Fenerbahčea, koji su pobratimljeni sa Pazarcima, poslati 200 zastava svoje zemlje i 700 barjaka u bojama Fenera, kako bi pomogli prijateljima da naprave što vatreniju atmosferu. “Čeka nas težak zadatak. Uvijek je u Novom Pazaru bila vruća atmosfera, ali smo navikli na to.

Nadamo se da ćemo upisati nova tri boda, koja bi nam neopisivno značila u trci za titulu”, naglašava crnogorski reprezentativac i napadač Zvezde Filip Kasalica, koji će zajedno sa Bobanom Bajkovićem i Savom Pavićevićem učiniti sve da Beograđani donesu na “Marakanu” nove bodove.

Naravno, složeno gostovanje “crveno-bijelih” pratiće aktuelni šampion Partizan, koji će dva

sata kasnije izaći na teren i igrati protiv Jagodine. Vladimir Volkov, Nikola Drinčić i Petar Grbić će svakako navijati za rivala Crvene zvezda, a onda će se i sami baciti na posao ...

“Jagodina je jedna od najneugodnijih ekipa, osvajač Kupa, iskusan tim koji je dosta dugo na okupu.

Nadam se da će naš protivnik igrati za sebe, a ne za druge. Prvenstvo će biti riješeno u narednih 10 dana i spremni smo na takav rasplet”, istiće trener “crno-bijelih” Marko Nikolić, čiji će tim 26. aprila dočekati komšije u derbiju sezone.

RASPORED: Spartak - Voždovac (15.00), Novi Pazar - Crvena zvezda (16.00), Rad - Javor (16.00), Radnički 1923 - OFK Beograd (16.00), Partizan - Jagodina (18.00), Čukarički - Donji Srem (18.30), Radnički Niš - Napredak (18.30), Sloboda - Vojvodina (18.30).

TABELA: Crvena zvezda 56, Partizan 53, Čukarički 38, Jagodina 37, Novi Pazar 35, Vojvodina 34, Voždovac 32, Radnički Niš 31, Napredak 28, Spartak Subotica 26, Sloboda Užice 24, Donji Srem 23, Radnički 1923 22, Javor 21, OFK Beograd 21, Rad 21.

A.Popović

NESLAGANJE SA SEDORFOM

“Orlovi” u Banjaluci 4. septembra Fudbalska reprezentacija Republike Srpske ugostiće 4. septembra selekciju Srbije u Banja Luci.

“Dogovorili smo sa Fudbalskim savezom Srbije da se utakmica odigra 4. septembra”, otkrio je predsjednik FS Republike Srpske Mile Kovačević.

Za reprezentaciju Republike Srpske trebali bi nastupiti fudbaleri koji su rođeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, poput Nevena Subotića ili Marka Marina.

Utakmica će se odigrati uz dopuštenje Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, a još nije poznato hoće li ovaj susret dopustiti FIFA, koja je dvoboj zabranila prošle godine zbog sigurnosnih i političkih razloga.

A.P.

nu Galjaniju, koji je preko pomoćnika Maura Tasotija preokrenuo situaciju. Interesantno, Montolivo je krenuo od početka, postigavši pobjedonosni gol sa 32 metra. Ipak, nakon meča Sedorf je “između redova” izrazio nezadovoljstvo zbog toga jer mu se čelnici kluba miješaju u rad, a navodno su mu “kivni” Ignjacio Abate, Matija De Šiljo i još nekoliko igrača, koji u posljednje vrijeme ne igraju.

A.P.

Karlos Tevez: Idem na ljeto u Diznilend Napadač Juventusa Karlos Tevez ne nalazi se u planovima selektora Argentine Alehandra Sabalosa za Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Međutim, to ne brine golgetera, koji neće ni gledati Mundijal, već ide u - Diznilend!

“Znam se se selektorom još iz Korintijansa i uvijek smo se slagali, među nama nema problema, samo nijesam bio dio grupe i ne bi bilo fer da me sad pozove. Ne vjerujem da ću uopšte gledati televizijske prenose nacionalanog tima. Već sam kupio karte za ženu, kćerke i sebe da idemo u Diznilend, put koji sam im odavno obećao”, otkriva Tevez.

A.P.

Sukob Torcide i plavih Bojsa Juče je splitski Hajduk igrao u Zagrebu (izgubio od Hrvatskog Dragovoljca 4:1), a Dinamo u Splitu, pa je na autoputu A1, kod Otočca, došlo do žestokog susreta dvije navijačke grupe Torcide i Bed Blu Bojsa. Najmanje 15 osoba je povrijeđeno, a 50 uhapšeno u tuči navijača “bilih” i “modrih”, a do krvavog okršaja zakletih rivala došlo je odmah nakon susreta na cesti, nakon čega su letjele kamenice, radile šipke, pesnice ...

Kako pišu hrvatski mediji Splićana je bilo oko 200, a Zagrepčana navodno mnogo manje, pa su izvukli deblji kraj u opštem metežu.

Podsjetimo, nedavno su dvije grupe gledale derbi na “Maksimiru” sa iste tribine, pomiješani između sebe, jer su zajedno protestvovali protiv Fudbalskog saveza Hrvatske i Zdravka Mamića zbog uvođenja vaučera za navijače. Ipak, jučerašnji sukob je, nažalost, vratio stvari na početak.

A.P.

Montolivo napušta Milan Iako je Milan zabilježio četiri uzastopne pobjede, trener Klarens Sedorf nema mira. Kako pišu italijanski mediji, kapiten ekipe Rikardo Montolivo odlučio je da napusti “rossonere” na kraju sezone ako u međuvremenu Holanđanin ostane na klupu. Zašto je to tako? Sukob igrača i stratega izbio je pred meč protiv Katanija - “profesor” je želio da mu igra Valter Birsa, ali se nezadovoljni Montolivo požalio Adrija-

NEĆE GLEDATI MUNDIJAL

ATLETIKO MINEIRO

Anjelka, zbogom!

Kao bomba odjeknula je vijest prije nekoliko dana da će Nikolas Anjelka igrati u tandemu sa slavnim Ronaldinjom u napadu Atletiko Mineira. Međutim, to se neće dogoditi jer je brazilski klub odlučio da poništi dogovor sa francuskim napadačem, s obzirom da se nije pojavio u dogovorenom terminu.

“Atletiko Mineiro je veći klub od bilo kojeg igrača i nema potrebe nikoga da čekamo. Anjelka je otputovao u Kuvajt, a o tome nas nije obavjestio na vrijeme, tako da smo sve prekinuli”, rekao je direktor kluba Eduardo Maluf.

Crno-bijeli će cijeli slučaj prijaviti FIFA-i, jer su spremili ugovor Anjelki, već krenuli sa štampanjem dresova, koje su navijači kupovali, a od toga neće biti ništa zbog neprofesionalnosti igrača.

A.P.

30 SPORT

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

PORUKA BIVŠE GOL MAŠINE

Pravi napadač mora da obilježi svaki drugi meč

Jedan od najvećih crnogorskih golgetera Anto Drobnjak smatra da domaće loptanje ima dobrih egzekutora, ali opominje: Minimum minumuma je da špic postigne gol na svakoj drugoj utakmici Uroš Radulović

Golgeterski njuh još živi: Anto Drobnjak i dan danas cijepa protivničke mreže na utakmicama FSCG - Novinari

S

edam kola je ostalo do kraja osme sezone domaćeg loptanja, a kada se pogleda lista strijelaca vidi se da je predvodi Petar Orlandić napadač koji je u jesenjem dijelu sezone dominirao, potpisao 11 golova, a onda se preselio u izraelsku Hapoel Haifu. Eks centarfora Zete još niko nije prestigao, a pitanje hoće li? Realno, trebalo bi....

CFL je uvijek na udaru kritika, a ove sezone sa pravom razlog tome su uspavani napadači. Golova ima, ali pravog rasnog strijelca da se ističe - ne baš. Ili ih većina promijeni sredinu tokom polusezone ili pojedini jednostavno ne mogu da prorade...

Pravi partner za tu priču je Anto Drobnjak, bivši špic koji je terorisao mreže gdje je želio (od rodnog Bijelog Polja, pa do dalekog Japana), a danas pomoćnik selektora Crne Gore Branka Brnovića.

Nego, prije glavne teme, od sagovornika smo tražili kratak rezime dosadašnjeg dijela sezone...

“Kao i svake godine liga je ujednačena i to je ono što je čini zanimljivom. Nikada ne možemo da predvidimo rezultate.

Možda ne možemo previše pričati o kvalitetu, jer smo suviše mali i nemamo veliki fond igrača. Fudbaler kada napravi nešto više odlazi i poprilično je veliki odliv. Što se tiče borbe za titulu, smatram da je Lovćen trenutno bolji, ali vidjećemo da li će Sutjeska izaći iz krize”, poručio je Drobnjak.

A onda smo se preorjentisali na priču zbog čega smo nazvali jednog od najboljih crnogorskih golgetera - Anto smatra da je brojka 11 koja čini najboljeg napadača oskudna...

“Jako je mala, to mora da bude mnogo više golova. U ovoj ligi, pravi napadač mora da u bar svakoj drugoj utakmici postiže gol. To je minimum svih minimuma. Ima kvalitetnih napadača, potencijalno dobrih, ali ne bih sada nekog posebno imenovao”, rekao nam je nekadašnji hladnokrvni egzekutor Budućnosti, Crvene zvezde, Batije, Lensa...

Kompletna fudbalska javnost je ponosna kada neko od naših igrača pronađe angažman u inostranom klubu bilo je špiceva koji su bukvalno cijepali protivničke mreže kod nas, ali se ta statistika znatno smanji kada odu preko granice. Najgore od svega, nakon transfera, neki od fudbalera jednostavno “nestanu”....

“Igrači se teško privikavaju kada odu. Na primjer, jedan dobar napadač kod nas postigne desetak golova, a čim ode negdje u inostranstvo postigne dva do tri gola. Mada, ne smijemo zaboraviti i neke koji uspi-

LIČNA KARTA Ime i prezime: Anto Drobnjak Godina i mjesto rođenja: Bijelo Polje, 21. septembar 1968.

Pozicija: Napadač Karijera: 1986-1990. Jedinstvo (70 utakmica, 27 golova), 1990-92. Budućnost (48, 22), 1992-1994. Crvena zvezda (64, 39), 1994-97. Bastija (100, 50), 1997-98. Lens (32, 14), 199899. Gamba Osaka (31, 12), 2000-02.

Sošo (33, 4), 2002. Martig (26, 9)

DA LI STE ZNALI? Da je Drobnjaku u sezoni 1995/96 nedostajao samo jedan pogodak da bude najbolji strijelac francuskog prvenstva - tada je sa 21. golom titulu odnio Soni Anderson koji je igrao u Monaku. Inače, Drobnjak je sa 50 golova šesti najbolji strijelac Bastije u istoriji kluba. ju da se nametnu. Jednostavno, moraju da budu pravi profesionalci”, rekao je Drobnjak, koji se osvrnuo na svoje vrijeme...

“Tada je liga bila mnogo kvalitetnija, a samim tim smo pružali maksimum i tako pokušavali da se nametnemo. Kada smo išli vani mnogo više smo igrali nego pojedini igrači danas”.

Pravilo je jasno: centarfora prodaje statistika. Anto zna kako to ide - brojni golovi koje je postigao u bogatoj karijeri su mu omogućili da dugo igra u Francuskoj sa izuzetnim uspjehom.

“To je osjetljiva pozicija. Kada si najofanzivniji moraš da postižeš golove. Napadača prodaju brojke i statistika. Može on da igra u kontinuitetu dobro, ali ako nema golova, onda je problem”, rezimirao je jedan od najboljih strijelaca Bastije svih vremena.

Prvi pretedent za najboljeg strijelca važi Stefan Mugoša kapiten mlade reprezentacije i napadač Mladosti je prišao Petru Orlandiću na dva gola - Mugi već duže vrijeme važi za fudbalera pred kojim je dobra karijera. Ima li još takvih?

“Ne mogu da kažem sa si-

gurnošću za bilo koga trenutno, ali svakako da se nadam da će ih biti. Za sada svi igrači koji su vani još uvijek nijesu dobili pravu šansu. Oni koji su kvalitetni su tu, uvijek su blizu reprezentacije, kako A, tako i mlade. Mugoša je najbliži da se dokaže i ukoliko bude dobro radio može da postane pravi napadač. Na svima njima je da rade - potencijal postoji, ali ne završava se sve na tome”, zaključio je Drobnjak.

LISTA STRIJELACA 11 Orlandić (Zeta/Hapoel Haifa) 9 Mugoša (Mladost) 8 Rotković (Mornar/Makabi PT) 7 Delić (Grbalj/Tirana), Zorić (Čelik), N. Vujović (Mogren/Čelik), Knežević (Mladost/Dačija), Vujačić (Dečić/Mornar) 6 G. Vujović (Mogren/Sutjeska),

Radonjić, Masato (Sutjeska), Đurović, Đurišić (Mogren), Ćetković (Budućnost), Janković (Grbalj), Ivanović (Čelik) Vujačić (Petrovac/ Budućnost)

GOLGETERI PO SEZONAMA

16 13 18 28 20 22 15

GOLOvA Su POSTIGLI DAMIR ČAKAR (RuDAR) I ŽARKO KORAć (ZETA) u PRvOj SEZONI NAšEG fuDbALA (2006/07) I bILI Su NAjbOLjI STRIjELcI LIGE POGODAKA jE POTPISAO u SEZONI 2007-08. IvAN jAbLAN (LOvćEN) KAO PRvI STRIjELAc

PuTA jE TRESAO MREŽu fATOS bEćIRAj (buDućNOST) u SEZONI 2008-09 KADA jE bIO NAjuSPjEšNIjI NAPADAČ jE NAjvEćA bROjKA ZA GOLOvE u jEDNOj TAKMIČARSKOj GODINI u cRNOj GORI- TO SE DESILO u SEZONI 2009/10 KADA jE IvAN bOšKOvIć (GRbALj) DOMINIRAO GOLOvA jE uSPIO DA POSTIGNE u SEZONI 2010711 IvAN vuKOvIć (buDućNOST), A SA TIM bROjEM jE ODNIO TITuLu NAjubOjITIjEG šPIcA POGOTKA STOjE IZ ADMIRA ADROvIćA (buDućNOST) u SEZONI 2011/12 KADA jE bIO STRIjELAc SEZONE

GOLOvA POSTIGLI Su ŽARKO KOIRAć (ZETA) I ADMIR ADROvIć (buDućNOST) u SEZONI 2012/13, PA Su TAKO PODIjEILI TITuLu NAjbOLjEG STRIjELcA

SPORT 31

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

RIJEČ SELEKTORA

Zlatičani prekinuli crnu seriju Bili su najprijatnije iznenađenje jesenjeg dijela prvenstva, sanjali snove o baražu, ali su u proljećnjem dijelu sezone igrali za zaborav, sve do juče - fudbaleri Koma prekinuli su crnu seriju upisali su prvu pobjedu u drugom dijelu sezone. Izabranici Dragoljuba Đuretića na Zlatici su minimalno savladali Berane golom Nemanje Vlahovića nakon asistencije Nemanje Perovića u 86. minutu meča.

Neprikosnoveni lider Bokelj lako je izašao na kraj sa Zabjelom u republici, dok je drugoplasirana Zora izvukla bod u Bijelom Polju. Krucijalan trijumf ostvario je tim Jezera - Plavljani su slavili u prijestonici protiv Cetinja.

Velikim bod u borbi za opstanak osvojilo je Bratstvo - družina Milije Savovića remizirala je sa Arsenalom u Tivtu, dok je u derbiju začelja Igalo pred svojom publikom bez problema izašlo na kraj sa Ibrom.

Semafor: Zabjelo - Bokelj 0:2, Kom - Berane 1:0, Igalo- Ibar 2:0, Arsenal - Bratstvo 1:1, Cetinje - Jezero 0:1, Jedinstvo - Zora 1:1.

U narednom kolu, 20. aprila, sastaće se: Bratstvo - Igalo, Ibar - Zabjelo, Bokelj - Jedinstvo, Zora - Kom, Berane - Cetinje i Jezero - Arsenal.

M.A. 1. Bokelj 25 2. Zora 25 3. Jezero 25 4. Arsenal 25 5. Berane 25 6. Kom 25 7. Cetinje 25 8. Jedinstvo25 9. Ibar 25 10. Igalo 25 11. Zabjelo 25 12. Bratstvo25

18 13 11 11 11 9 9 8 7 6 6 5

5 2 41:9 6 6 28:24 8 6 29:23 6 8 30:25 5 9 38:28 5 11 25:26 4 12 31:39 7 10 25:28 5 13 15:30 7 12 21:25 6 13 27:38 8 12 21:32

59 45 41 39 38 32 31 31 26 25 24 23

EKI: Sutjeska najbolja ekipa iz Crne Gore Sutjeska je najbolje rangiran crnogorski fudbalski klub na evropskoj listi koji je po koeficijentima sastavio Euro Klub Indeks (euroclubindex. com) - “plavo-bijeli” iz Nikšića su na 491. mjestu sa 1.113 bodova... Šampionu Crne Gore u leđa od aktuelnih prvoligaša gledaju Budućnost (497. mjesto, 1095 poena), Lovćen (500, 1076), Petrovac (523, 1009), Rudar (525, 996), Čelik (537, 980), Grbalj (544, 956), Zeta (550, 933), Mornar (556, 916), Mladost (562, 907), Mogren (566, 884) i Dečić (577. mjesto, 824 boda)...

Na listi koji je sastavio pomenuti portal što se tiče evropskih klubova najdominantniji je Real Madrid sa 4.364 boda.

TOP 10 izgleda ovako: 1. Real Madrid 4364, 2. Barselona 4289, 3.

Bajern Minhen 4115, 4. Atletiko Madrid 3949, 5. Mančester siti 3656, 6. Čelsi 3621, 7. Juventus 3594, 8. PSŽ 3540, 9. Borusija Dortmund 3510, 10. Mančester junajted 3481. B.T.

Promašena šansa može da odluči o opstanku Vođa omladinske reprezentacije Crne Gore Aleksandar Miljenović za DN govori o borbi za “živu glavu”: Realno je da Rudar i Mornar ne igraju baraž, a između ostalih će odlučivati sitnice Knjiga je spala na dva slova, pa će o šampionskom lovoru odlučivati Sutjeska i Lovćen, ali sada nećemo pisati o tituli, već o opstanku koji je prvoligašima vrijedan kao - titula.

Po navici pola učesnika domaćeg loptanja strijepi za živu glavu, a o tome smo pričali sa selektorom omladinske reprezentacije Crne Gore Aleksandrom Miljenovićem...

“Zašto je to tako iz godine u godinu? Jedini razlog je to što je kvalitet lige približan. Timovi koji imaju bolju organizaciju bore se za Evropu ili titulu, dok ostali razmišljaju o opstanku”, rekao nam je Miljenović.

Ko je najbliži igranju elite sljedeće sezone? Dečić, Mogren i Mladost su ozbiljno ugroženi, a sedam kola prije kraja nijesu spokojni ni Grbalj, ni Zeta, pa ni Mornar i Rudar...

“Realno je da Rudar i Mornar izbjegnu baraž, najbliži su opstanku. Međutim, biće dosta neizvjesno, jer su timovi izjednačeni”, riječi su rođenog Cetinjanina, koji je dodao...

“Mogren je u posljednjih nekoliko kola igrao jako dobro, rezultati ih nijesu ispratili, ali mogu biti optimisti. Dečić je odličan kod kuće, ali moraju da pobjeđuju i na strani. Mladost je podigla formu, a Zeta i Grbalj igraju promjenljivo, što je normalno jer su dosta mlade ekipe. Nezahvalno je reći ko će ispasti, ali sigurno je da nas čeka neizvjesna trka do kraja sezone. Sitnice su u pitanju kada se priča o opstanku, jedna dobra promašena šansa može da odluči ko će ostati u ligi, a ko će ispasti”.

Miljenović je svake nedjelje na jednoj prvoligaškoj utakmici, pa je pravi čovjek da posvjedoči i potrvrdi fakat da razlika u kvalitetu između lidera prvenstva i fenjeraša nije - ogromna... “Što se tiče igračkog kvaliteta, to su nijanse. Međutim, neko pravi bolje rezultate, a neko lošije, a razlog je motivacija, atmosfera unutar kluba, organizacija, jasna strategija. Najviše od toga zavisi ko je na dnu, a ko na vrhu”, jasan je selektor omladinske reprezentacije

Mogren i Mladost će se do posljednjeg kola boriti za opstanak: Vladimir Savićević u duelu sa Lukom Petričevićem Crne Gore.

Mladost, koja je ljetos kupila kompletnu državu igrama u Evropi izbacivši kvalitetnije ekipe od sebe (Videoton, Senica), sada se bori za dah. I to nije novost - Zeta je imala istu sudbinu prošle godine...

“To je neko nepisano pravilo. Takva situacija se desila i kada sam bio trener Petrovca kada smo osvojili Kup, a onda igrali Evropu”, podsjeća nas Miljenović da su “nebeskoplavi” ljeta 2009. godine eliminisali tada superjaki Anortozis, a onda su se u sezoni 2009/10. borili za opstanak...

“Jednostavno, ekipa ne prođe prave pripreme, a igrači se u Evropi istroše fizički i psihički više nego što mogu. To ostavi veliki trag. Mada, realno, Mladosti to ne bi trebalo da se dešava, jer su na polusezoni promijenili gotovo kompletan igrački kadar. Međutim, šta je tu je”.

Kao selektor omladinaca Aleksandar Miljenović selektira talente širom Crne Gore, a vrlo često ih nađe u Prvoj ligi, jer klince forsiraju Budućnost, Grbalj, Zeta... Takav slučaj nije bio ranijih sezona.

“To je prava stvar. Ima dosta talenata koji mogu da podignu kvalitet

tima. Klubovi bi kada planiraju sezonu trebalo da se okrenu mlađima.

Budućnost je najmlađa ekipa u ligi, a bori se za Evropu. Kada bi se mladim igračima dodali neki iskusniji, ali ne mnogo njih, rezultat bi sigurno došao”, poentirao je 50-godišnji selektor Miljenović. B.T.

Bitno je da se okupljamo Selektor Aleksandar Miljenović će danas od 11.00 časova na stadionu Mladosti na Starom aerodromu gledati kandidate za crveni dres što se tiče igrača rođenih 1997. godine...

“Sa tim godištem smo imali jedan kamp prije 15 dana i jako nam je bitno da se što više okupljamo”, rekao je

Miljenović, koji je dodao...

“Sa generacijom ‘95. imamo elitnu rundu kvalifikacija, sa ‘96. godištem ćemo igrati kvalifikacioni turnir, zato je bitno da sa momcima koje ću probati imamo što više okupljanja. Pored selektivnih utakmica ubuduće ćemo igrati i prijateljske”.

1. TELEKOM CFL - UČINAK PRVOLIGAŠA KOJI SE BORE ZA OPSTANAK UKUPNO DOMAĆIN GOST

6. RUDAR

26

8

7

11

23:24

31

13

5

2

6

12:11

17

13

3

5

5

11:13

14

7. MORNAR

26

8

7

11

28:33

31

13

6

3

4

19:11

21

13

2

4

7

9:22

10

8. ZETA

26

9

3

14

31:48

30

13

6

2

5

21:21

20

13

3

1

9

10:27

10

9. GRBALJ (-3)

26

8

8

10

27:32

29

13

5

5

3

16:11

20

13

3

3

7

11:21

12

10. MLADOST

26

7

5

14

29:39

26

13

6

2

5

21:17

20

13

1

3

9

8:22

6

11. MOGREN (-3)

26

7

7

12

33:48

25

13

5

4

4

20:19

19

13

2

3

8

13:29

9

12. DEČIĆ

26

5

9

12

24:38

24

13

5

5

3

15:10

20

13

0

4

9

9:28

4

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

redakcija@dnovine.me

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

SVE SE VRTI OKO NOVCA

Lijepo je biti ª građaninº

Prema opsežnom istraživanju “SportingIntelligencea” i magazina “ESPN” Mančester siti najviše plaća u svijetu sporta, fudbalski timovi dominiraju kao poslodavci Uroš Radulović

G

odinu po godinu i novac je preuzeo totalnu dominaciju nad sportom.

Privrženost klubu i ljubav su znatno izgubili ulogu. Klubovi su se pretvorili u vrteške koje u beskonačnim krugovima okreću velike sume i za nestvarne svote dovode igrače. Pogotovo je tako u fudbalu, u domu šeika Mansura bin Zajeda, vlasnika Mančester sitija, koji samo “sipa” novac...

Najbolje i najbogatije gazde stanuju u svijetu najljepše igre - prema detaljnom istraživanju napravljena je lista kojom su obuhvaćena 294 sportska kluba iz 15 liga iz 12 zemalja u kojima prednjači fudbal.

Još prije pet godina, kada je šeik Mensur preuzeo glavnu ulogu u Mančester sitiju, znalo se da će u taboru građana biti “brdo para” - zvanično, baš i to najveće brdo stanuje na “Itihadu”.

Vjerovali ili ne - prosječna zarada jednog fudbalera u plavom dijelu Mančestera je pet miliona i 800 hiljada eura (5.800.000)

godišnje!

Jasno je da je pomenuti šeik, koji je inače i zamjenik premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata, nemilosrdan u trošenju novca - dovoljno vam je samo da povučete paralelu igračkih rostera”građana” sada i prije nekoliko godina. Letimičan pogled na rast zarada je najbolji dokaz za to - u posljednjih pet godina plate u Mančester sitiju su veće za nestvarnih 256 odsto!

Taj status “skorojevića” znači da je bilo i unosnijih angažmana od onog u Sitiju ako se tih pet sezona sračuna zajedno.

Tačnije, Sitijevi veterani, odno-

Kad klinac mjesečno zarađuje 100.000 eura Malo je onih, ne računajući osvjedočene navijače Čelsija, koji su čuli za Andreasa Kristensena, stamenog Danca koji komanduje odbranom ekipe sa Stemford Bridža do 19 godina.

Mnogi ga smatraju za najtalentovanijeg igrača svog uzrasta u Evropi. Dobio je nadimak “gazela” zbog izuzetnog fudbalskog umijeća. Niko ne osporava njegov potencijal, ali po jednoj veoma važnoj stavki, Kristensen

se razlikuje od svojih talentovanih vršnjaka.

Iako je u aprilu napunio tek 18 godina, a za prvi tim Čelsija još nije odigrao nijedan zvanični meč, Kristensen već ima nedjeljnu platu koja iznosi 25.000 eura. Dakle 100 hiljada eura mjesečno. Preko milion eura godišnje, a još nije počeo profesionalnu karijeru. Da li je to normalno - procijenite sami....

sno oni koji su pet godina u klubu (a to su samo Džo Hart, Vensan Kompani i Mika Ričards) mogli su da očekuju profit od u prosjeku 25 miliona eura.

Oni koji su sve to vrijeme bili odani Barseloni prosječno su bogatiji za 30 miliona eura. Pa se posle pitajte zašto se nikom ne ide sa stadiona Kamp Nou. Interesantan je i primjer Milana, koji je pritisnut finansijskim problemima, a vjerovatno i krštenicom već ostarelog Silvija Berluskonija, skratio troškove, pa je u sezoni 2012/2013 (a na nju se odnose svi ovi podaci) na plate potrošio 112 miliona eura.

Godinu ranije na istu stavku otišlo je 128 miliona i 500 hiljada eura.

U konkurenciji liste TOP 12 dominira fudbal, a pogotovo Englezi, pa se poslije Sitija koji je prvi, nalaze Real Madrid, Barselona, Bajern Minhen, Mančester junajted, Čelsi i Arsenal. Od ostalih klubova Juventus je na 18, Liverpul na 20, Roma na 25. mjestu...

120 hiljada eura nedjeljno zarađuje naš reprezentativac Stevan Jovetić u Mančester sitiju. Dakle oko 600 hiljada mjesečno, a šest miliona eura godišnje.

11.660

milijardi eura zarađuje 8.663 sportista iz obrađenih podataka obuvaćenih iz 294 kluba, iz 15 liga, u 12 zemlja po ovom istraživanju. Obrađena je sezona 2012/2013.

Zarade u sezoni 2012/2013 Tim

Liga

Nedeljna plata Nedeljna plata u funtama u dolarima

ČETVRTAK, 17. 4. 2014. bRoj 818 GoDINA III

33 žENA SAVJETI

Mala škola stila NE ŠTEDITE NOVAC NA KVALITETNU GARDEROBU Nemojte da štedite na stvarima koje su vječne i koje ćete sasvim sigurno nositi godinama: pametno je da uložite u crne pantalone, bijelu ženstvenu bluzu i crnu usku suknju. Ovi komadi su osnova ženske garderobe.

POTPETICE SU OBAVEZNE Nosite cipele sa štiklom, makar malom i gotovo neupadljivom. Zapamtite: što veću potpeticu budete nosili, izgledaćete mršavije, ženstvenije, hod će vam biti elegantniji.

KUPUJTE VAŠ BROJ Žene ponekad kupuju garderobu za broj veću, kako bi izgledale sitnije. Pogrešna taktika. Efekat je suprotan, pa žena izgleda krupnije zbog nabora i viška materijala.

NE ISTIČITE MANE Garderoba i te kako može da utiče na oblik vaše siluete. Ako imate šire kukove, onda nosite odjeću koja će otkriti tanak struk. Žene koje imaju široka ramena treba da oblače majice sa V izrezom. Ako nemate očaravajuće noge, ne ističite ih.

MoDNI KRIK

Narandžasta je in ovog proljeća Tunike u narandžastim nijansama od metalik i svjetlucavih materijala pružaju ogromnu mogućnost kombinovanja kada su boje u pitanju. Stilisti predlažu da ih nosite u varijanti sa bijelom i pink. Trend ovog proljeća su sve nijanse narandžaste boje, od najsvjetlijih do tamnih. Nježni tonovi idealni su za dnevne odjevne kombinacije, a intenzivni za večernje, elegantne i glamurozne prilike. Koji god komad odjeće ili detalj da izaberete u ovoj boji osvježićete cjelokupan luk.

Tunike u oranž nijansama od metalik i svjetlucavih materijala pružaju ogromnu mogućnost kombinovanja kada su boje u pitanju. Ove sezone stilisti predlažu da ih nosite u varijanti sa bijelom i pink.

MANIKIR

Super savjeti za zdrave nokte

A

ko su vaši nokti izgubili kvalitet zbog agresivnih deterdženata, intenzivnog kvašenja ruku i drugih uticaja, pomoći će vam kozmetički tretmani i preparati. Promjene na noktima ponekad ukazuju i na neke bolesti unutrašnjih organa, pa se u skladu s tim određuje terapija.

VRATITE IM VLAGU Kalcijum ne utiče na čvrstinu nokatne ploče, tj. tvrdoću nokta.

Nokti su krti i listaju se najviše zbog isušivanja, tako da njihova savitljivost i mekoća zavise prije svega od količine vode koju sadrže. Osim krema i pakovanja, za vraćanje vlage odlična je i maska od mlijeka.

Zagrijte mlijeko da bude prijatno na dodir, pa potopite ruke na pet minuta. Ova jednostavna i jeftina procedura ojačaće i hidriraće vaše nokte, jer je mlijeko puno laktozne kisjeline, kao i prirodne alfa-hidroksilne kisjeline, koja nježno uklanja mrtve ćelije s kože.

BUDITE UPORNI Da biste povećali vlažnost, elastičnost i glatkoću nokatne plo-

če, birajte preparate s lanolinom i njegovim derivatima, pčelinjim voskom, jojobinim uljem, alfa-hidroksi kiselinom, ureom, te glicerolom. Bilo koji preparat da odaberete, čak i najskuplji, očekujte rezultate tek nakon tri mjeseca kontinuirane primjene.

Prije nego što nanesete određeni preparat, držite prste u mlakoj vodi desetak minuta, zatim ih dobro osušite, pa tek onda utrljajte sredstvo. Kad ste to uradili, na ruke navucite pamučne rukavice i tako prespavajte.

MAŽITE IH REDOVNO Ako imate slabe, lomljive nokte, mažite ih bezbojnim lakom, i to u dva sloja. Tako će manje pucati. Dugotrajna upotreba tamnog laka može izazvati pigmentaciju nokta, pa u tom slu-

čaju bezbojni lak predstavlja odličnu podlogu. Međutim, prečesto skidanje i nanošenje laka isušuje nokte, tako da je najbolje da ih lakirate jednom nedjeljno.

Sredstva za skidanje laka uglavnom sadrže aceton koji oštećuje nokte i zato koristite što kvalitetnije skidače s uljem i vitaminima. U njima nema acetona.

BOLEST SE NA NOKTU VIDI Promjene na noktima ukazuju na razne bolesti. Ako imate neki od ovih simptoma, obratite se ljekaru.

Blijedi nokti – dijabetes, anemija, urođena srčana mana Žuti nokti – štitna žlezda, psorijaza Plavi nokti – nedostatak kiseonika, plućne bolesti Bijeli nokti s tamnim rubom – loš rad jetre, hepatitis Talasasti nokti – artritis, psorijaza Suvi nokti koji pucaju – štitna žlezda Tamne linije ispo d nokta – melanom Upaljene, otečene zanoktice – poremećaj vezivnog tkiva, lupus.

RoKoKo DESuS

Veš od čistog zlata

Rokoko Desus, brend iza kog stoji bivša kreatorka Victoria secret-a, izbacio je najnoviji luksuzni komad donjeg veša, brushalter i gaćice napravljene od posebne švajcarske tkanine od čistog zlata. Raskošni komad rublja nadahnut je legendarnim vladarkama kao što su Kleopatra i Marija Antoaneta, a svaki model je i nazvan po kraljici koja ga je inspirisala.

Komad “Marija Antoaneta” možete nabaviti u potpuno zlatnoj i crnozlatnoj verziji, sa floralnim motivima i raskošnim šavom, a dostupan je, kao i ostali, samo u nekoliko odabranih butika, gde se posjeta mora

zakazati unaprijed. Cijena jednog se kreće između 3.000 i 6.000 dolara.Uprkos tome što je napravljen od plemenitog metala, ovaj donji veš je moguće prati vodom, a dizajnirani su tako da zlato ne dodiruje kožu direktno. Interesovanje za ove ekstravagantne modele iznenađujuće je veliko, a iako za nas možda djeluju kao novina, poznato je da su se nekadašnji vladari vrlo često oblačili u odjeću napravljenu od zlata. “Želja za zlatnom odorom rodila se u drevnom Egiptu, gdje se još Tutankamon oblačio u materijale prošivene plemenitim metalom”.

34 ŽENA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

Stres uzrok alergije

LJUBAVNA PSIHOLOGIJA

Problemi u prvoj godini braka K

ada dođete sa medenog mjeseca, raspakujete poklone i život se vrati u normalu, nastupaju naizgled sitni problemi u braku na koje vam niko nije skrenuo pažnju. Otkrivamo vam koji su to problemi.

Otkrivamo vam najčešće probleme u prvoj godini braka, uz koje ćete ako ne šta drugo makar biti upućeniji u sve ono što popularno “vezivanje čvora” nosi sa sobom.

PAPIROLOGIJA Kada razmijenite burme i promijenite prezime, čeka vas gomila papira i administracije. To neizostavno znači da morate da promijenite lična dokumenta, što iziskuje brojnu papirologiju i administraciju. Vjerovatno ćete to odlagati što duže možete, ali će vam stalno visiti nad glavom da to ipak morate

da obavite.

SVAĐA Istraživanje je pokazalo da se razmirice u prvoj godini braka najčešće manifestuju. Dok ste bili u vezi, mogli ste da išetate iz svađe, ali sada je nužno da pravite kompromise i nađete drugačija rješenja.

KRIVICA JER TROŠITE NJEGOV NOVAC Kad uđete u brak normalno je da sve dijelite, pa i finansije, te ćete sigurno s vremena na vrijeme biti u situaciji da provučete njegovu karticu kada idete kod frizera ili pedi-

kira. Ne osjećajte krivicu zbog toga, već otvoreno porazgovarajte sa jačom polovinom.

PRILAGOĐAVANJE Vjerovatno se još neko vrijeme nećete naviknuti na činjenicu da vam on više nije momak ili vjerenik, već muž. Ali, ne brinite, jer ćete se vremenom i te kako naviknuti na to da ste muž i žena.

NEĆETE ISKORISTITI SVE POKLONE ZA VJENČANJE Vjenčanje je bilo bajkovito. Ali šta da radite sa svim tim ne tako bajkovitim poklonima? Bilo to iz razloga što ste dobili par istih aparata ili što ne znate da ih upotrijebite, neizostavno je da će “par” poklona skupljati prašinu.

MOŽDA ĆETE SE UGOJITI Pripremanje vjenčanja je do-

ista zahtjevan posao i vjerovatno ste izgubili par kilograma, da li zbog prevelikog posla oko organizacije, ili vašom samodisciplinom, jer ste željeli da izgledate savršeno u svojoj venčanici iz snova. Međutim, vrlo je vjerovatno da ćete se poslije svega toga opustiti i nabaciti par kilograma.

MANJE SEKSA Potpuno je uobičajeno da novopečenim mladencima padne libido s obzirom na to da su se našli usred stresa uzrokovanog mnogobrojnim novonastalim situacijama. Međutim, stručnjaci kažu kako zbog toga ne morate da se brinete jer stvari uskoro dođu na svoje mjesto i žar se vremenom vrati. (superžena)

S početkom proljeća, mnogi roditelji obnavljaju zalihe ljekova protiv alergija i astme za sebe i dijete, ali najnovije naučno istraživanje ukazuje da postoji prilično jednostavan način da se izbjegne alergijska reakcija.

Naučnici Univerziteta u Ohaju savjetuju da, ukoliko želite da alergija ne bude glavna tema vašeg doma tokom proljeća, jednostavno izbjegavate stres. On nije direktan izazivač alergija, ali njegovom eliminacijom, svakako, može doći do smanjenog broja alergijskih reakcija i zapaljenskih procesa.

“Stres ima više negativnih efekata na tijelo, uključujući više simptoma kod ljudi koji pate od alergija”, objasnila je doktorka Ember Paterson, koja je bila na čelu tima koji je sproveo ovo istraživanje.

“Utvrdili smo, takođe, da su oni koji doživljavaju najviše alergijskih reakcija češće neraspoloženi, što može dalje dovesti do napada.”

U istraživanju je učestvovalo 179 pacijenata, koji su posmatrani u periodu od 12 nedelja. Za to vrijeme je 39 procenata učesnika imalo više od jedne alergijske reakcije, a upravo su tu grupu učesnika činile osobe za koje se utvrdilo da su najizloženije stresu.

Takođe, kao što stres može dovesti do alergijske reakcije, tako i ona može izazvati stres, pokazali su rezultati istraživanja.

“Simptomi poput kijanja, curenja nosa i suznih očiju mogu stvoriti dodatni stres onima koji pate od alergija, a za neke može, čak, taj stres može postati glavni podstrekač reakcije”, smatra dr Paterson.

“Naravno, smanjenje stresa neće izliječiti alergiju, ali može smanjiti broj alergijskih reakcija i učiniti simptome slabijima.”

ODNOSI

STUDIJA POKAZALA

Alkohol konzumira Znaci da ste u pravoj vezi 50 odsto trudnica Novo istraživanje sprovedeno u Norveškoj otkrilo je da svaka druga trudnica pije, što je zaista zabrinjavajući podatak uzevši u obzir koliki rizik mlade majke preuzimaju na sebe ovim činom.

Naime, istraživanje je pokazalo da se 12 odsto žena napilo u toku prva tri mjeseca trudnoće, dok je 0,5 odsto žena priznalo da je pilo previše u periodu od 3. do 6. mjeseca trudnoće.

Male količine alkohola pilo je 16 odsto žena u prvom trimestru, a 10 odsto u drugom trimestru. Tim istraživača iz Norveške je takođe došao do saznanja da je konzumacija alkohola u toku trudnoće povezana sa negativnim emocijama kao što su anksioznost i depresija. Alkoholu su tada sklone žene

koje nemaju lijepo mišljenje o sebi i svojoj okolini.

Ranije studije povezale su negativne emocije sa povećanim stresom, jakim emotivnim reakcijama i konzumcijom alkohola. Autori ovih studija upozoravaju da majke koje konzumiraju alkohol rizikuju da rode bebu sa manjom kilažom, prevremeni porođaj, pa čak i smrt fetusa.

Zbog ovih ozbiljnih rizika, stručnjaci širom svijeta preporučuju trudnicama da se uzdrže od konzumacije alkohola tokom perioda u kojem žele da začnu i tokom trudnoće. Ali i pored toga, istraživanja pokazuju da svaka druga žena u toku trudnoće samo smanji unos alkohola. (lifepress)

Stručnjaci za pitanja braka i veza istakli su znakove na osnovu kojih ćete znati da li ste u “pravoj” vezi.

ZNATE ŠTA MU TREBA Neki ljudi se osjećaju voljeno kada im partner ujutru skuva kafu, dok su drugima potrebni neki drugi vidovi iskazivanja naklonosti. Ali nekad prosto naši partneri ne primijete kako mi volimo da nam pokazuju ljubav i zato sve treba jasno i glasno da mu saopštite.

PRODUKTIVNA SVAĐA Konflikti su prirodni u svakoj vezi, a način na koji se svađate može da vam ukaže da li ste u pravoj. Dobra veza je ona veza gdje se dvoje u toku svađa ponašaju fer jedno prema drugom. Drugim riječima – ne psuju, ne vrište, ne ućutkuju jedno drugo i ne ponižavaju se međusobno.

SAMOPOUZDANJE Ako privlačite neku osobu seksualno i ako ona privlači vas na isti način, bićete samopouzdaniji. To je znak da je veza dobra.

PODRŠKA NAJBLIŽIH Bez obzira na to da li ste buntovne prirode, bitno je ono što vaša porodica i vaši prijatelji misle o vašem izabaraniku. Podrška od strane najbližih jedna je od najvažnijih stvari za srećan brak.

STAVLJATE “MI” ISPRED “JA” Ljudi koji su spremni za brak uvi-

jek će vezu staviti ispred svojih potreba. A takav brak ima mnogo šanse da uspije.

NEDOSTAJE VAM KADA NIJE TU To da li vam partner nedostaje kada nije tu, veoma je bitna stavka. Ako važi ono “daleko od očiju, daleko od srca”, onda treba da se zamislite. (žena)

ŽENA 35

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

SPAVAJTE VIŠE

Loš san utiče na ljepotu

N

JE

ZA DO K

voljno. Druga studija je pokazala da ljudi koji spavaju osam sati izgledaju zdravije i srećnije u poređenju sa ljudima koji spavaju manje.

KAKO NESPAVANJE UTIČE NA NAŠE OČI I KOŽU LICA? Doktor Šerif F. Ibrahim, derma-

tolog u Medicinskom centru Univerziteta u Ročesteru, kaže da to ima veze sa zadržavanjem vode i sa činjenicom da je koža gornjeg i donjeg kapka najtanji dio kože na našem tijelu.

“Bilo koja promjena u hidrataciji, bilo da ste dehidrirali ili imate zadržavanje soli, jer ste pojeli obiman obrok za večeru, odraziće se na taj tanak sloj kože kapaka mnogo brže nego na ostale djelove”, kaže on.

Dehidratacija će, pri tom, učiniti da izgledate ispijeno, dok će previše soli dovesti do zadržavanja vode i podbulosti.

Ipak, još nije poznato kako spavanje tačno utiče na zadržavanje vode.

“Kada ljudi ostaju budni do kasno, oni obično piju, provode se na žurkama ili plaču, i to doprinosi tome da im oči izgledaju podbulo”, kaže doktor Ibrahim. Što se tiče crnih podočnjaka, oni mogu da zavise od više faktora. Doktor Ibrahim kaže da su za to odgovorni krvni sudovi koji se nalaze ispod kože. Kada dehidrirate, možete bolje da vidite boju svojih krvnih sudova.

Nedostatak sna samo će učiniti da podočnjaci budu još tamniji.

(Super Žena)

NAPRAVITE SAMI

TO RA

P I TA

Postoji mnogo razloga zbog kojih bi trebalo da se naspavate, a jedan od njih je taj da ljudi izgledaju užasno kada su iscrpljeni.

Jedna nova američka studija pokazala je da oči otiču i crvene, kapci postaju opušteniji, a koža se više bora ako ne spavate do-

Poštovani, Dobila sam šugu u bolnici i zanima me da li beba od šest nedjelja može da dobiije šugu? I da li smijem da dojim dijete u periodu liječenja šuge?

Poštovani, Šuga je parazitarno oboljenje kože koje je izazvano Sarcoptes-om scabiei. Bolest se prenosi bliskim fizičkim kontaktom, a zbog ovakvog načina prenošenja često srijećemo više oboljelih u okviru iste porodice. Upravo iz ovog razloga pravilno liječenje šuge podrazumijeva liječenje svih članova u okviru jedne porodice, i onda kada je obolio samo jedan član. Bebe i mala djeca takođe mogu imati simptome ove bolesti, a postoji i adekvatna terapija koja se savjetuje u ovim slučajevima. Ukoliko Vam je dijagnostikovana šuga nepohodno je primijeniti terapiju koju je ljekar savjetovao. S obzirom na to da se kao terapija u toku perioda laktacije najčeće daju preparati sumpora i specifičnog načina primjene ovog lijeka, kao i održavanja lične higijene u toku liječenja, može se kratko prekinuti dojenje uz održavanje laktacije izmazanjem.

(Lepota i zdravlje)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Zdravi kašasti sokovi iz kuhinje

ZDRAVLJE

Čajevi protiv anemije I pored činjenice da je gvožđe jedan od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi, oko dvije milijarde ljudi, mahom žena i djece, pati od anemije, nedostatka gvožđa u krvi, pokazalo je istraživanja SZO. Zato smo za vas izdvojili najbolje prirodne lijekove uz pomoć kojih ćete lakše pobijediti ovu bolest. ČAJ OD KOPRIVE Kašičicu listova koprive prelijte sa 2 dl ključale vode i ostavite da odstoji pet minuta. Čaj procijedite i pijte dok je mlak. ČAJ OD ČETIRI BILJKE Pomiješajte iste količine listova koprive, žalfije, majčine

dušice i nane. Kašičicu ove čajne mješavine prelijte sa 2,5 dl hladne vode, kuvajte jedan minut, pa ostavite da odstoji pet minuta. Procijedite, zasladite medom i dodajte limunov sok. ČAJ OD RENA U litar vode stavite 20 g korijena rena i kuvajte oko 20 minuta. Ostavite da odstoji preko noći, procjedite i pijte dvije šoljice čaja dnevno, najbolje između obroka. ČAJ OD ORAHA Kuvajte 20 g svježih listova oraha 15 minuta u litar vode, pa procijedite. Pijte jednu šoljicu dnevno, prije ručka.

(Super Žena)

ŽENSKA STOPALA

Smanjite bol od hodanja Postoji način na koji možemo da pomognemo sebi i ublažimo bol u nogama koji je izazvan cjelodnevnim hodanjem u štiklama, objašnjava ekspert za jogu i pilates Džil Miler.

“Kada hodate na štiklama peta stoji visoko i prsti su preopterećeni. Ovaj pritisak ćete još više povećati, ako gazite tako što uperite prste ka spolja”, objašnjava Milerova.

Pravilno je dakle, usmjeriti prste pravo ili čak blago na unutra, što će pomoći da vas noge manje bo-

le. Obratite pažnju na svoj hod, jer je moguće da na ovaj način okrećete stopalo, a da toga nijeste ni svjesni. Druga bitna stvar jeste vježbati stopala i pripremiti ih za muku na štiklama. Milerova preporučuje vježbu sa teniskom lopticom koja će opustiti mišiće i tetive i učiniti nogu spremnom za vaše omiljene cipele. Stanite i stavite lopticu ispod jednog stopala. Valjajte je naprijednazad, a zatim i u stranu. Ponovite i drugom nogom. Poslje ove masaže uskočite u cipelice. (Ženski kutak)

ISHRANA

Vegani slabijeg zdravlja

Ne zadržavaju svi voćni sokovi koje kupujete gotove dragocjena vlakna. Ali sokovi koje sami napravite održavaju hranljivu vrijednost svojih namirnica. Potreban vam je samo blender i nekoliko namirnica. Dajemo vam pet recepata za zdrave guste sokove.

ZELENI SOK Potrebno je: 1 šolja spanaća 1 šolja kelja polovina banane mala šaka lješnika tri do pet brazilskih oraha jedna kašičica cimeta 1-2 kašike kakaa polovina punomasnog kokosovog mlijeka Sve namirnice ubacite u blender i kad se sjedine, sipajte u čašu i uživajte.

SOK OD ŠARGAREPE I MANGA Potrebno je: 1 mango srednje veličine, oljušten i

isjeckan na kocke pola šoljice isjeckane šargarepe pola kašičice cimeta pola šolje kokosove vode četvrtina šolje vode SOK OD ČOKOLADE, CVEKLE I JAGODA Potrebno je: pola šolje oljuštene i isječene sveže cvekle 1 banana 1 šolja jagoda pola šolje kokosove vode četvrtina šolje vode 1 kašičica nezaslađenog kakaa u prahu SOK OD MALINE I BADEMA Potrebno je: pola šolje bademovog mlijeka 1 šolja niskomasne pavlake pola banane srednje veličina pola šolje svežih ili smrznutih malina 1 kašika meda (Super Žena)

Nova studija tvrdi da su vegetarijanci pod većim rizikom od fizičkih i mentalnih bolesti, bez obzira na svoj način života. Austrijska studija je otkrila da vegetarijanska ishrana, koja se temelji na malom unosu zasićenih masti, povećava rizik od raka, alergija i mentalnih bolesti kao što su depresija i anksioznost.Studija je proučavala način ishrane i stil života kod vegetarijanaca i onih koji jedu meso.Od 1.320 učesnika studije 330 su bili vegetarijanci, 330 njih je jelo meso, ali i dosta povrća i voća, 330 ih je jelo sve, ali manje mesa, a 330 njih je jelo dosta mesa svakod-

nevno.Između ostalog je otkriveno da vegetarijanci konzumiraju manje alkohola i imaju niži indeks tjelesne težine, ali da su, bez obzira na to, slabijeg fizičkog i mentalnog zdravlja.

Učesnici koji su jeli manje mesa veoma rijetko su išli na kontrole kod doktora da provjere svoje zdravlje.

“Naša studija je pokazala da su odrasli Austrijanci koji se hrane vegetarijanski manje zdravi (kada se radi o alergijama, raku i mentalnim poremećajima), imaju lošiji kvalitet života i zahtijevaju bolju medicinsku njegu” kaže jedan od istraživača. (Super Žena)

36 ŽENA

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

KULINARSKA PRAVILA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

200 g teletine 100 g šargarepe 60 g celera 80 g luka 50 g masti 60 g brašna 30 g pirinča 150 g graška 50 g zelene papr ike 40 g aleve papr ike 50 g peršuna so, biber jaje

Teleća čorba Od masti i brašna napravite svjetložutu zapršku, zalijte je hladnom vodom i stavite da se kuva. Dodajte meso sječeno ne komade, sitno sjeckan luk, na kockice isjeckano korjenasto povrće, grašak, mljevenu papriku i so, pa lagano kuvajte jedan sat.

Na kraju malo umutite jaje i lagano sipajte u kipuću čorbu tako da se vide žuto-bijele niti. Pirinač skuvajte u dosta slane vode, ocijedite i dodajte gotovoj čorbi.

Namirnice koje Hrskava morate koristiti Desert

srca Šnicle SASTOJCI:

500 g crnog luka 4 svinjske šnic le biber, so 3 kašike ulja 300 ml pavlake 250 ml suvog bi jelog vina kašičica soli sa bijelim lukom 200 g ementale ra 2 kašike supe

Oljuštiti crni luk i isjeći ga na tanke kolutove. Šnicle oprati, obrisati i posuti biberom. U jednoj posudi zagrijati ulje i propržiti svaku stranu mesa oko pet minuta. Izvaditi, posoliti i staviti u pleh za pečenje. Kolutove crnog luka propržiti u masnoći od prženja mesa, dok ne dobije zlatnožutu boju. Zagrijati rernu na 200 stepeni. Izmiješati pavlaku, vino, supu i so sa bijelim lukom. Obložiti šnicle kolutovima crnog luka, posoliti, pobiberiti.

Odozgo preliti pavlakom. Skinuti koru sa sira, sitno narendati i posuti šnicle. Peći u zagrijanoj rerni 20 minuta na sredini rerne. Servirati šnicle na zagrijanim tanjirima. Uz to možete servirati pire od krompira ili miješanu salatu i garnirati kockicama zelene i crvene paprike i peršuna.

Zagrijati rernu na 200 stepeni. Od tijesta izvaditi modlicom 24 srca (10 cm) pa polovinu njih položiti na peki papir i premazati džemom. Pomiješati sir sa dva žumanceta, isjeckati štanglice i umiješati. Na svako srce staviti kašiku krema, pa poklopiti preostalim srcima. Peći sve oko 12 minuta. Pomiješati šecer u prahu, sok od limuna i boju, pa premazati time srca. Posuti šecerom.

Ukrasiti po želji.

SASTOJCI:

450 g lisnatog tij esta 3 kašike džema od kajsije 150 g sremskog sira 3 žumanceta 1 kašika mlijek a 200 ml šećera u prahu 2 kašike soka od limuna crvena boja za jelo 2 kašike šećera

ARTIČOKA

IZVOR ZDRAVLJA

Artičoke su, prema nekim izvorima, porijeklom s Mediterana, najvjerovatnije sa Sicilije, a “kraljevski” status dobile su u srednjem vijeku kada ih je obožavalo evropsko plemstvo i kad su im se pripisivala afrodizijačka svojstva.

Danas su Francuska, Italija i Španija najveći svjetski proizvođači artičoka, pa je taj delikates pravi dragulj mediteranske kuhinje.

Italijani vole da je pune mješavinama začina i prže na maslinovom ulju. Francuski kuvari pune ih plodovima mora, i sve začine

Jaja su odličan izvor hranljivih sastojaka, utiču pozitivno na vaš ten, kosu i zdravlje uopšte. Međutim, posljednjih godina, jaja su bila na lošem glasu prvenstveno zbog holesterola. Ipak, sve je više naučnih istraživanja koja pokazuju da konzumiranje jaja ne utiče na povećan rizik od srčanih oboljenja i moždanih udara. Evo nekoliko razloga zbog kojih se jaja savršeno uklapaju u vaš režim ishrane.

Jaja za zdravije bebe Trudnicama se naročito preporučuje konzumiranje jaja. Ona sadrže kolin, vitamin B koji je veoma značajan za pravilan razvoj beba dok su u stomaku. Kolin smanjuje rizik od mentalnih poremećaja, Daunovog sindroma i značajan je za razvoj mozga.

Jaja smanjuju povećanju želju za grickanjem Doručak bogat proteinima može smanjiti kasniju potrebu za užinom i grickalicama.

Takođe, jaja će vas duže držati sitim, pa ćete izbjeći povećan apetit i vjerovatno nećete posegnuti za grickalicama prije ručka.

Jaja poboljšavaju reflekse Najnovije istraživanje je pokaza-

Ukoliko vodite računa o ishrani, pogledajte koje namirnice bi trebalo uvijek da imate u frižideru. Ako ste riješili da obogatite svoju ishranu zdravim namirnicama, evo bez čega ne bi trebalo nikad da ostanete.

Domaći preliv za salatu S obzirom na to da kupovni prelivi mogu da sadrže dosta natrijuma, šećera i drugih industrijskih proizvedenih sastojaka, najbolje je da sami napravite prelive za salatu. Napravite kombinacije po želji - sirće, limunov sok, jogurt, senf...

Isječeno voće Ako voće operete, isječete i stavite u fružider, ali tako da vam stalno bude na vidiku, češće ćete ga i jeste. Zato ne stavljajte svježe voće u najnižu fioku, jer ćete vjerovat-

no rijetko kad posegnuti za zdravim zalogajima.

Senf Ova namirnica je osnova mnogih sosova i preliva, zato je dobro da je uvijek imate pri ruci.

Jogurt Ovaj zdravi mlječni proizvod možete piti u svježem stanju, ali i od njega praviti razne šejkove, sosove i dodati ga brojnim slanim jelima, ali i poslasticama. Bogat je kalcijumom, vitaminom D i proteinima.

Ljuti sos U frižideru bi uvijek trebalo da se nađe mjesto i za egzotičan, uzbudljiv ukus. Bilo da se odlučite za ljute paradajz sosove ili prelive od paprike, dodajte jelima nov, egzotičan ukus.

(Stvar ukusa)

Kraljica kuhinje Uvrstite jaja u jelovnik

prezlama pomiješanim s lukom, bijelim lukom, sirom i svježe rendanom korom limuna, a često poslužuju i njihove listove oko posude sa sosom od kamenica. U Španiji se sa uživanjem jede njihova stabljika koja je puna ukusa samo kad je dovoljno zrela, a prezrele stabljike su gorke i neukusne. Artičoke su veoma bogate vlaknima. Jedan plod srednje veličine sadrži čak 6 grama vlakana. Ako ste na dijeti, jedite artičoke - niskokalorične su: 130 g sadrži svega 60 kcal.

lo da se u jajima nalazi amino kisjelina koja pozitivno utiče na reflekse.

Jaja pomažu snižavanje krvnog pritiska Protein koji se nalazi u jaji-

ma može imati slično dejstvo kao i određeni ljekovi protiv visokog krvnog pritiska, pokazala je studija sprovedena 2009. godine.

(Stvar ukusa)

37

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica.

Tel.069/855-747 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430 I Izdajem jednoiposoban stan: namješten, prvi sprat, 50m2, kod "Gintaša", na duže. Tel.020/620037, 069/248-530 Izdajem jednosoban namješten stan od 60m2 Preko Morače.

Tel.069/536-327 i 068/447-077 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716 Izdajem dvosoban namješten stan kod stadiona "Budućnosti". Povoljno. Tel.067/559-750 Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura. Tel.069/877-396

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tološima.

Tel.067/860-937 PLACEVI Plac na Žabljaku - Tepačko polje, 3km od centra uz magistralu 2.760m2, nije djeljivo, voda, struja, 15.000 eura fiksno.

Tel.067/189-211

Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju.

Tel.069/370-729

Hitno plac u centru Žabljaka 556m2, ucrtana kuća, cijena 15.000 eura.

Tel.067/189-211

SOBE

Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica.

Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Prodajem poslovni prostor, prizemlje 48m2, podrum 45m2, sa dimnjakom - primjeren za restoran - kuhinju, trgovinu, kancelarije, neopremljen, zgrada "Maksima" - do Male pijace. Tel.069/675-779

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola.

Tel.068/329-299

VOZILA/AUTO DJELOVI

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm - 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači.

Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju.

Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

ČETVRTAK, 17. 4. 2014.

MALI OGLASI

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

POPUSTI DO

VELIKI ĆURILAC b.b. DANILOVGRAD PROLJEĆNI 068-084-004 068-084-033 POPUST NASTAVA

Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde, 1 komad 1 euro.

Tel.067/801-826 Prodajem dječji motor peg perego, rozi, 60 eura. Tel.067/238-542

Vodopad servis: otčepljenje svih vrsta kanalizacije električnom sajlom. Tel.068/300-252, 069/473889, 067/745-073

Prodajem majstorske Tel.069/617-231

violine.

Prevoz robe, selidbe sa i bez radnika, kompletna usluga. Najpovoljnije.

Tel.069/625-111, 067/66-99-77 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Motornim trimerom održavamo imanja, bašte dvorišta, zeleni pojas ispred zgrada. Podgorica.

Tel.067/668-189 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Prodajem PVC stolariju dobro očuvanu, dvokrilni prozor sa roletnom širine 140 i trokrilna vrata širine 220. Tel.067/238-542

LIČNO Momak, 30 godina, traži stariju damu za druženje iz Podgorice.

Tel.067/923-4982 Za stariju damu koja želi užitke uz diskreciju iskusan momak na usluzi uz njenu nadoknadu.

Tel.067/722-744 APARATI/OPREMA

20. GODINA SA VAMA

POTENCIJA

- KAMAGRA - 100% original - biljna baza - voćni ukusi - 7 kesica 15 € Dostava, diskrecija

069 020 010

068 55 44 40

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Mali oglasi

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Totalna rasprodaja. Veliki popust 80% na svu robu u butiku "Alida" Podgorica (zgrada kod bivše Mljekare iza "Palade").

Dimenzije 102x70mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 17. 4. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00.

Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. PodgoricaLjubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. LjubljanaPodgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. CirihPodgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40.

Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. TivatLondon: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. PodgoricaDizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10.

Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

TV PROGRAM Film

06:40 Serija: Dva i po muškarca/r 07:00 Serija: Bez traga/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Odbačena/r 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Šifra Sabljarka/r 13:00 Tačno 1 14:45 Serija: Bez traga/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 18:55 Dječija emisija- Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:20 Serija: Gorki život 21:10 Draga Saveta 22:10 Dosije 23:45 Noćni žurnal 00:00 Serija: Bez traga 00:40 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Gorki život 20.20

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.45 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Strani dok. program: Divlja Kina-Tibet Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Viking Viki Vijesti Serija: Zakon i red/r Serija: Office/r Dnevnik 1 Serija: Monk/r Radni dan Moja kuhinja ,moja pravila Dnevnik 2 Sport Serija: Monk U centar Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Muzika Vijesti

RTCG 1 U centar 21.00

06:30 06:45 06:52 07:00 11:00 11:44 12:03 13:18 14:03 15:03 15:45 16:50 18:00 18:20 18:27 20:03 21:03 22:03 23:18 23:33 23:45 01:30

City M Flajer City kids M Dobro jutro Jovana i Srđan Skrivena kamera City kids M Bračni sudija City M Serija: Sila Serija: Nakuša City M Sat 2 - voditelji Lea Kiš Jokić i Maja Manojlovič Info monte Flajer Serija: Mala nevesta Serija: Sila Paparazzo lov Sve za ljubav City M Flajer Film: Staranje o Henriju Film: Nasukani

07:00 09:20 10:00 11:30 12:00 13:00 13:50 14:00 15:00 15:40 16:30 16:52 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:35 20:50 22:00 22:15 22:25 23:20 00:30

Boje jutra Serija: Zora dubrovačka/r Vijesti u 10 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Extra lifestyle Vijesti Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti Sport Serija: Operativci Načisto sa Petrom Komnenićem/r Extra lifestyle

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Pop kvart 12:00 Film 14:00 Biramo lidera Talk Show/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Pop kvart 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Znakovi pored puta/r

PINK Sat 2, 16.50

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

ATLAS Forum 20.00

07:00 11:45 12:00 12:30 12:35 12:40 13:15 13:55 15:15 15:45

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 13:20 14:20 18:00

TV PREPORUKA STARANJE O HENRIJU Pink 23.45

10.00 11.00 12.00 12.05 13.00 14.30

Harison Ford je Henri Tarner, lukav i beskrupulozan korporativni advokat, spreman da uradi sve da bi dobio slučaj. Veoma je nasilan prema kćerki Rejčel i vara svoju suprugu Saru. Pored toga, sve ostale ljude tretira sa dozom surove sebičnosti. Odlazeći jedne noći u prodavnicu da bi kupio cigarete, Henri će se naći usred pljačke i biti ranjen u glavu. Pošto se probudio iz kome on saznaje da pati od amnezije i moraće sve iznova da uči: od čitanja do vezivanja pertli. Probudivši se kao prijateljski nastrojen i djetinje nevin, Henri će uspjeti da šarmira svog terapeuta i da ponovo izgradi odnos sa ženom i kćerkom.

16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 21.00 23.00 00.00

Serija: Ncis-LA/r Muzika Vijesti Serija Košarka: Sutjeska-Lovćen/r Dok. emisija: Crnogorci u Latinskoj Americi/r Strani dok. program Serija Strani dok. program Sat TV/r Dnevnik 2 Evrovizija Film Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Muzika 11.00

16:00 17:15 17:35 18:15 19:40 19:45 22:00

Uz jutarnju kafu Naš recept Muzikovin Dobitnici Čačkalice Zabava Ekstremno Smijeh kao lijek Smiješna Top Lista Na DomaćemTerenu - premijerno Zabavni Magazin Bulevar poznatih – premijerno Texas Holdem Poker Konzilijum – premijerno Dobitnici Smijeh kao lijek Mini fudbal – premijerno

777 Smiješna Top Lista 15.15

12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

MONTENA Crtani film - Mumijevi 12.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Muzikanti 09:50 Vesti RTS 09:55 Sasvim prirodno 10:25 Moja lepa Srbija 10:55 Vesti RTS 11:00 Istinite priče 11:46 Istorija nauke 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 Put oko sveta - Srbija moja zemlja 14:00 Zlatna ploča: Lepa Brena 15:00 Ovo je Srbija 15:50 Moj rođak sa sela 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Moj rođak sa sela 21:05 Da, Možda, Ne 22:25 Vesti RTS 22:30 Prag i Srpski slikari RTS 2 10:00 Srpske sportske legende 10:30 Trag u prostoru 11:00 Opšteobrazovni program 11:30 U svetu 11:55 Hor Melodi 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:05 Pod otvorenim nebom 14:33 Delo Ćirila i Metodija 14:56 Romansirana botani-

ka - priča o vrtu 15:14 Političke ideje u Srba 15:29 Datum 15:35 TV lica... Kao sav normalan svet 16:20 Opšteobrazovni program 16:50 Svet bez kraja 17:45 Pregled 17:55 Vojvodina - Crvena zvezda 20:00 Mesto za nas 20:30 Metropolis 21:00 Svet bez kraja HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:35 Znaj da te volim 13:18 Paralele 13:48 Reporteri 14:18 Abeceda zdravlja 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 16:00 Kralj vinograda 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Turistička klasa 18:50 Kazalište u kući 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Večer na 8. katu 20:55 Labirint 21:45 Državne tajne 22:40 Dnevnik 23:00 Sport HRT 2 10:25 Dr. Oz 11:05 Pariška arhitektura 11:30 Pariška arhitektura 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Slastičarski dnevnici Rachel Allen 13:10 By Way of the Stars 14:45 Edgemont 15:10 Doktor Who

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Kusto Auto Shop /r.

Divlja Ljepota- Miki Dragićević /r.

Anegdota iz života Crtani film /r.

PG Raport Info Montenegro urban life Koncert Divlja Ljepota- Miki Dragićević Ponoćni Info

DANAS U GRADU 15:55 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Kokice 17:15 Glas naroda 17:40 Pariška arhitektura 18:10 Svaki dan dobar dan 18:55 Dr. Oz 19:35 TV vrtić 19:45 Laboratorij na kraju svemira 19:54 Hot spot 20:05 Špijun među pingvinima 21:00 Pokvareni trgovac HBO 12:00 Grozni Gaša 13:35 Gradski kauboji 2 15:30 Roman Polanski: Izbaci uljeza 17:00 Stižu bolji dani 18:35 Džesi Stoun: Nedužna žrtva 20:05 Premeravanje sveta 22:05 Kako zaraditi novac od prodaje droge FOX LIFE 10:18 Džordan 11:08 Jednom davno 11:59 Rodiću njihovu bebu 12:49 Provodadžija za milionere 13:41 Projekat “Modna pista” 14:34 Planeta torti 15:04 Poverljivo iz kuhinje 15:30 Nova devojka 15:57 Nova devojka 16:26 Škola za parove 16:53 Škola za parove 17:20 Džordan 18:11 Osveta 19:04 Kako je biti Erika 19:59 Emili Ovens 20:54

Uvod u anatomiju 21:49 Privatna praksa 22:42 Nova devojka FOX CRIME 12:40 Transporter 13:40 Tihi Svedok 14:45 Monk 15:40 Prevaranti 16:45 Mornarički istražitelji 17:40 Odred za borbu protiv mafije 18:45 Pariski forenzičari 19:45 Pariski forenzičari 20:50 Transporter 21:50 Linija Serangun 22:55 Mornarički istražitelji ARENA SPORT 11:00 Guingamp - Monaco 13:00 Bayern München - 1. FC Kaiserslautern 15:00 The Football Review 15:30 Nike najava kola 16:00 Novi Pazar - Crvena zvezda 18:00 Partizan - Jagodina 20:00 Jelen pregled kola 21:00 Specijal: Cibona 22:00 Cibona – Partizan SPORT KLUB 09:00 Memphis - Dallas 10:30 Monte Carlo: 1/8 finala 19:00 Antalya - Eskisehir, polufinale 21:00 Barcelona - Galatasaray 23:00 Max Bet Vesti 23:30 NBA Action

BIOSKOP CINEPLEXX

12 godina ropstva 19:15; Atomski zdesna 16:00; 18:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Filomena 20:15; Gospodin Pibodi i Šerman 15:00; 17:00; Ljepotica i zvijer 18:15; Montevideo, vidimo se!

18:30; 21:30; Nimfomanka 1. Dio 21:45; Noje 15:45; 17:45; 20:30; 22:15; RoboCop 15:30; Zvončica i vila gusarka 15:15; 16:15; 17:15 KIC BUDO TOMOVIĆ

Klasična književnost na filmu 20.00 Dobro drvo 12.00 CNP

Allegretto Albania 20.00