SRIJEDA, 11. 5. 2016.
SVIJET
21
DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 11. MAJ
1904. IKONA NADREALIZMA
Rođen Salvador Dali
Salvador Dali bio je španski nadrealistički slikar, jedan od najvećih umjetnika XX vijeka. Osim slikanja, bavio se i dizajnom, pisanjem i filmom. Rođen je na današnji dan u katalonskom mjestu Figueres. Dali je ostao upamćen po svojim snažnim i bizarnim slikama, i smatra se jednim od najpoznatijih predstavnika nadrealizma u slikarstvu. Ipak, uprkos njegovom jedinstvenom načinu slikanja, mnogi stručnjaci upravo taj način pripisuju uticaju renesansnih majstora. Među njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamćenja (Mekani satovi) dovršena 1931., koja je, osim po svojoj izuzetnoj umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korišćena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetničke ambicije, Dalí je usmjerio i na fotogra-
fiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Sarađivao je i s Voltom Diznijem na nikad dovršenom, za Oskara nominovanom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izašao je tek 2003. godine. Na području igranog filma sarađivao je i sa slavnim Alfredom Hičkokom na filmu Začarana iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, rediteljem Luisom Bunjuelom sarađivao je (scenario i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba. Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, Dali je imao potrebu da čini mnoge bizarne i čudne stvari kako bi privukao pažnju na sebe. To je nekad ljutilo pobornike njegove umjetnosti jednako kao što je ljutilo i njegove kritičare, jer su neke od tih stvari privlačile više publiciteta nego njegova umjetnost.
483.
Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki, koji je tokom vladavine nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.
1896. Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. Spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.
1973.
Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Njemačke i Demokratske Republike Njemačke, čime je okončano razdoblje nepriznavanja DR Njemačke kao suverene države.
330. ISTOČNO RIMSKO CARSTVO
Osnovan grad Konstantinopolj Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant novom prijestonicom Rimskog carstva. Konstantinopolis ili Carigrad, Konstantinoupolis, “Konstantinov grad”; na latinskom, Nova Roma, “Novi Rim”) je bilo prvobitno ime današnjeg Istanbula, u Turskoj. Sve do 1453 kada su ga Turci osvojili, tj. u svojoj pred-osmanlijskoj historiji, Konstantinopolj je bio više od hiljadu godina prijestonica, najprije Istočnog rimskog carstva, a potom i Vizantij-
skog carstva. Međutim, počeci grada idu sve do 7. vijeka pne., odnosno do osnivanja starogrčke naseobine i grada Bizantijuma. Konstantinopolis je bio strateški smješten između Zlatnog roga i Mramornog mora, na južnom ušću Bosfora u Mramorno more, na tački gdje Evropa susreće Aziju. Konstantinopolis je bio veoma značajan kao nasljednik starog Rima i kao najveći i najbogatiji grad u Evropi tokom cijelog srednjeg vijeka.
1931. POČETAK FINANSIJSKOG KOLAPSA U CENTRALNOJ EVROPI
1686.
Umro njemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike. Prvi demonstrirao vakuum, izumio vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.
1949.
S i j a m p ro menio ime u
1949.
Izrael primljen u Uje-
Tajland.
dinjene nacije.
1981. Marli.
Umro regepjevač Bob
1988.
U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel Kim Filbi, jedan od najuspješnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.
Propast najveće austrijske banke “Kredit-Anstalt” Svjetska kriza i kolaps bankarskog sistema 1931. godina počela je u Austriji sa propašću banke “Kredit Anstalt”, koja je bila u djelimičnom vlasništvu porodice Rotšild. Banka je bila prisiljena da preuzme drugu banku s tajnim zajmom koji je napravljen u Londonu van knjiga s ciljem skrivanja nelikvidnosti banke. Cijela prevara je otkrivena i uslijedio je domino efekt poznatiji kao Velika kriza iz 1931. godine. Mnoge države (npr. Velika Britanija) tada odustaju od pove-
zivanja vrijednosti svojih valuta uz zlato (što je do tada bilo pravilo) kako bi barem sačuvali svoje valutne rezerve. Druge države (npr. Vajmarska Republika) su pokušale jačanjem vrijednosti svojih valuta da dovedu pod kontrolu raspad ekonomije, što je imalo za posljedicu katastrofalni pad standarda i dovelo do ogromne socijalne krize. To je, opet, otvorilo put radikalizaciji politike i u Njemačkoj pogodovalo usponu nacionalsocijalizma.