Dnevne novine 11. maj 2016.

6 DODATAK – CRNOGORSKA 1948. GODINA, OBJAVLJUJEMO U ČETVRTAK, 12. MAJA

10 GODINA CRNOGORSKE

NEZAVISNOSTI

Dnevne novine objavljuju svakog četvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznačajnijim događajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti

DANAS UZ DN DODATAK NOVAC

SRIJEDA, 11. 5. 2016. BROJ 1451 GODINA V

● Đukanović u AmChamu ● Bi consulting analiza ● Kako razumjeti bitcoin ● Intervju: Zoran Đikanović KHOV

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

ª KREATIVNAº SKUPŠTINSKA RASPRAVA

OD LEKSA DO SEKSA ■5

MILO ĐUKANOVIĆ ■ 2 3

Opozicija stalno regularno gubi političke utakmice PO KRIVIČNOJ PRIJAVI PREDRAGA ŠUKOVIĆA

Tužilac saslušao dvojicu inspektora ■9

OD 514.984 UPISANIH U BIRAČKI SPISAK■ 3

KRADLJIVCI PONOVO U AKCIJI, EPCG UPOZORAVA

MUP: Našli Zbog malo novca, samo jednog prave veliku štetu duplog birača i rizikuju živote ■ 8 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

POTRAGA ZA OGIJEM I DALJE BEZ REZULTATA ■ 10

Policija ne isključuje ni otmicu +382 77 300 104

2

politika

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

susret MarkovIć - erjavec

Crnoj Gori otvorena vrata za EU i NATO Slovenija je zadovoljna postignutim rezultatima Crne Gore na putu za članstvo u EU i NATO, kazao je ministar vanjskih poslova te zemlje Karl Vitktor Erjavec tokom sastanka sa crnogorskim potpredsjednikom Vlade Duškom Markovićem.

Marković je istakao da posjeta Erjaveca predstavlja novu priliku za unapređenje odnosa Crne Gore i Slovenije, koji su zasnovani na prijateljstvu, razumijevanju, saradnji u gotovo svim oblastima.

“Vlada je snažno zainteresovana za nastavak intenzivnog političkog dijaloga sa Slovenijom, a istovremeno zahvalna za svu podršku koju Slovenija pruža Crnoj Gori na ostvarenju njenih ključnih spoljnopolitičkih ciljeva”, ka-

zao je Marković. On je rekao da je na tom planu Slovenija našoj zemlji snažan partner.

“Ona nam je bila saveznik u ovom procesu i podrška”, istakao je Marković.

Erjavec je čestitao Crnoj Gori desetogodišnjicu nezavisnosti, konstatujući odlične odnose između dvije zemlje.

“Slovenija podržava evroatlantski put Crne Gore, put u NATO. Mislim da smo dali mali doprinos da Crna Gora ubrzo postane punopravna članica NATO”, kazao je Erjavac.

Zadovoljan je i time šta je Crna Gora ostvarila na polju ispunjavanja reformi za članstvo u EU. “Crnoj Gori su otvorena vrata za članstvo u EU”, istakao je Erjavec.

E.H.

preMIjer crne gore MIlo đukanovIć

cgo: IstražIvanje o članstvu u eu

U mnoštvU balkan mi imamo opozicij

Više od 68 odsto građana Crne Gore ima izuzetno pozitivno mišljenje o članstvu u Evropskoj uniji, rezultati su istraživanja javnog mnjenja o stavovima, znanju i očekivanjima Evropljana od EU. Istraživanje je dio projekta “Homo Europeanus – prevazilaženje deficita znanja o EU“, koji se realizuje uz podršku Evropske komisije kroz program Evropa za građane, a rezultati su predstavljeni u CGO. Taj projekat, u kom je partner CGO, sprovodi 14 organizacija, od čega devet iz država članica EU i tri države kandidatkinje, među kojima je Crna Gora.

Petar Đukanović iz CGO saopštio je da je u prosjeku svaki drugi ispitanik (49,7 odsto) imao neki vid građanskog vas-

Đukanović je na poslovnom ručku Američke privredne komore rekao da je Vlada pozivom opoziciji da uđe u Vladu do izbora učinila “neobičan potez za evropsku političku praksu”, zbog, kako je dodao, dva razloga.

“Prvi je da na taj način djelujemo terapeutski na problem da imamo nepovjerenje između opozicije i vlasti, opozicije prema izbornom sistemu, a time i prema institucijama“, kazao je Đukanović.

On je rekao da postoji opozicija koja je van vlasti i koja ne djeluje protiv Vlade, već i državnih interesa.

“Kada se njoj doda i opozicija koja je u vlasti, onda bude malo više opozicije nego što je potrebno i bude malo manje utemeljenja Vlade u onom što je volja građana i što je većin-

Pozitivno mišljenje ima U 68 odsto građana pitanja, a četiri od deset ispitanika (42,1) su imala obrazovanje o EU u svom formalnom obrazovanju.

On je ukazao da rezultati istraživanja ukazuju da više od dvije trećine nije zadovoljno obrazovanjem o EU koje su sticali tokom formalnog obrazovanja, kao i da postoji uticaj određenih parametara na kvalitet tog obrazovanja, poput mjesta življenja, jer su ispitanici iz većih gradova više učili i znaju više o EU. Kako je dodao, Crnogorcima je najvažnija zajednička kultura, vrijednosti demokratije i slobode, EUR, istorija, geografska povezanost, a manje su vezani ze slogan “Ujedinjeni u različitostima“, uspjeh evropske ekonomije, himnu i zastavu EU.E.H.

mnoštvu “nebuloznih balkanskih izuma” u protekle tri godine bila i jedna nova konstrukcija u Crnoj Gori, a to je opozicija u vlasti, kazao je premijer Milo Đukanović na poslovnom ručku Američke privredne komore u Crnoj Gori. ska volja u parlamentu”, kazao je Đukanović.

■ SPREMNI ZA NATO On je ponovio da očekuje da bi Crna Gora do kraja proljeća naredne godine mogla da ima ispunjene sve formalne uslove za članstvo u NATO. Đukanović je kazao da je Crna Gora 2015. godine, sticanjem pozivnice u NATO, napravila važan strateški iskorak na planu evroatlantskih integracija.

Premijer je istakao da će Crna Gora 19. maja sa ostalim članicam NATO potpisati Protokol o pristupanju, prenosi agencija MINA. Đukanović je kazao da Crna Gora na taj način počinje da radi za stolom članica NATO, uključujući i samit u Varšavi, i podsjetio da nakon pot-

pisanog Pristupnog pregovora preostaje njegova ratifikacija.

Kako je naveo, uobičajeno je da ta procedura traje oko godinu.

“Moje očekivanje je da bismo do kraja proljeća naredne godine imali ispunjene sve formalne uslove za crnogorsko članstvo u NATO”, rekao je Đukanović na poslovnom ručku Američke privredne komore u Crnoj Gori.

■ NOVA POGLAVLJA OVE GODINE

On je istakao da je mnogo urađeno na planu evroatlantskih inegracija, da je Crna Gora otvorila 22 pregovaračka poglavlja i da je spremna da otvori osam poglavlja.

“Mislim da će najveći broj njih, ako ne i sva, biti otvoren ove godine, dio njih tokom holandskog predsjedavanja do kraja juna”, rekao je Đukanović.

On je naveo da su među njima i ona iz oblasti

politika

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Foto: Dejan Lopičić Đukanović

nskih izUma jU i U vlasti poljoprivrede.

“Pregovaračka poglavlja iz poljoprivrede i životne sredine su među najkomplikovanijim poglavljima“, rekao je Đukanović.

On je kazao da je Crna Gona pripremila sva tri poglavlja iz

oblasti poljoprivrede.

“Očekujemo da će dva biti otvorena u ovom polugodištu tokom holandskog predsjedavanja, a jedno ne zbog nas nego zbog EU u drugom polugodištu, tokom slovačkog predsjedavanja”, naveo je Đukanović.

Opozicija regularno gubi izbore Premijer je istakao da je njegova ponuda opoziciji rezultat neopravdanog nepovjerenja u regularnost izbora u našoj zemlji, te da očekuje da će i rezultat narednih izbora potvrditi da su njihove sumnje bile neopravdane.

-Nadamo se da ćete tada jasnije razumjeti da nije problem ni u kakvoj zloupotrebi, nego u vašoj nedovoljnoj konkurentnosti, poručio je Đukanović opoziciji, i dodao da ’’opozicija gubi vrlo regularno svoje političke utakmice’’.

-Mi znamo da vam na kraju izbornog procesa kao alibi dobro dođe priča da su izbori pokradeni. Uko-

liko bi to bio alibi i nakon ovih izbora, onda bi to značilo da ste pokrali sami sebe, jer sada kontrolišete te resore, do završetka izbornog procesa, rekao je premijer Đukanović.

Drugi motiv njegov ponude je, kako navodi, pokušaj da se ublaže podjele u Crnoj Gori.

-Na moju žalost, nemamo u sastavu Vlade SNP, kao predstavnika onog političkog bloka koji je bio protiv nezavisnosti i koji je danas protiv NATO-a. Mislim ipak da okolnost da je došlo do potpisivanja političkog sporazuma i sa njihove strane, znači bitno unaprjeđenje u političkom životu Crne Gore, ocijenio je premijer.

3

SKUPŠTINA POBOLJŠAVALA USLOVE STANOVANJA ZAPOSLENIMA

Za poslanika i pet službenika 95.000 eura

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore odložio je i juče razmatranje Inoviranog izvještaja o korišćenju finansijskih sredstava Skupštine i Službe Skupštine za prošlu godinu, sa Izvještajem o javnim nabavkama za neku od narednih sjednica.

Do odlaganja je došlo na zahtjev Zorana Jelića iz Demokratske partije socijalista jer su materijali nekim članovima Odbora uručeni na samoj sjednici. Jedna od spornih tačaka u Izvještaju je i rješavanje stambenih potreba zaposlenih u Skupštini. Prema najnovijem Izvještaju, koji je članovima Odbora dostavio generalni sekretar Siniša Stan-

ković, 95.000 eura je iz Skupštine preusmjereno Vladinoj Komisiji za rješavanje stambenih pitanja.

Najviše novca dobio je poslanik SDP Rifat Rastoder i to 40.000 eura. Službenici Skupštine - Nevenka Ilić je dobila deset hiljada, Nađa Vukčević 11, Ana Krstović pet, Jovana Petrušić četiri i Maja Nikolić 25.000 eura. Ova tačka je od početka razmatranja Izvještaja sporna jer je informacija o poboljšanju uslova stanovanja nekih službenika članovima Odbora dostavljena tek nakon višenedjeljnog insistiranja pojedinih poslanika. Do nje se došlo analizom dosadašnjih izvještaja, kada je primijećeno

znatno prelivanje sredstva iz budžeta Skupštine u drugu potrošačku jedinicu.

“Nijesmo mogli sve materijale da razmotrimo na samoj sjednici Odbora, pa sam tražio odlaganje. Konkretno o rješavanju stambenih pitanja takođe nijesmo mogli da govorimo jer nedostaje još podataka.

Nejasno je da li su sredstva data nepovratno, ili su u pitanju krediti, ili je nešto treće. Pitanja je dosta, kao na primjer kako jedna potrošačka jedinica može prelivati sredstva iz budžeta u drugu potrošačku jedinici itd. O svemu ćemo razgovarati na narednoj sjednici”, kazao je Dnevnim novinama Zoran Jelić.

M. P.

INSTALIrAN AfIS SISTEM

MUP: U biračkom spisku samo jedan dupli birač

U informacioni sistem MUP-a instaliran je AFIS sistem, koji će onemogućiti zloupotrebe biračkog spiska i spriječiti da neko glasa više puta. Upoređeni su podaci s biračkog spiska s podacima u AFIS sistemu, a rezultati su pokazali da u biračkom spisku postoji jedan duplo upisani birač. Nataša Starovlah-Knežević iz Ministarstva unutrašnjih poslova pojasnila je da su hardver i softver, koji su bili potrebni za instalaciju AFIS sistema, isporučeni krajem marta, a instalacija završena 24. tog mjeseca.

Ona je precizirala da je MUP unio u AFIS sistem po-

datke iz baze, a zatim ih uporedio sa podacima u biračkom spisku.

“Smjestili smo sve iz baze MUP u AFIS, nakon toga za svaki otisak lica koja su u biračkom spisku izvršili smo poređenje sa otiscima koji su snimljeni u AFIS”, ukazala je Starovlah-Knežević.

Ona je rekla da su upoređeni podaci za 514.984 birača, odnosno svih koji su 24. marta bili upisani u birački spisak, a za koje je MUP imao podatke.

“Rezultati su pokazali da jedno lice ima dupli identitet.

Ovo znači da se u biračkom spisku nalazi jedno lice koje ima dva matična broja. Ri-

ječ je o istom licu”, pojasnila je Starovlah-Knežević.

Ustanovili su, kako je dodala, da se za 272 osobe otisci poklapaju, ali da te osobe imaju različite akvanumeričke podatke i fotografiju.

Ustanovili su, kako je navela, i da je kod dvije osobe došlo do zloupotrebe identiteta.

“U pitanju su dva lica.

Dva blizanca gdje je biometrijeske podatake davao jedan za obojicu”, pojasnila je Starovlah-Knežević.

Prema njenim riječima, kod 275 osoba je pogrešno uzet otisak, što je 0,05 odsto od broja provjerenih lica i u domenu je statističke greške.

E.H.

14 15 MAJA BUDVA, STARI GRAD

Dukley Academy је

Tokom Festivala svi Budvani i gosti Budve moći će da vide: Izložbu „ Vazduh“ , naucni muzej „ Svjetska čuda“ , nastupe govornika sa Evropskih univerziteta , popularne naučne filmove, kvizove.

Festival kao takav je jedinstvenog formata u Crnoj Gori. Besplatan pristup interaktivnom muzeju i izložbi.

A za djecu – vožnja vazdusnim balonom.

Ulaz slobodan!

5

politika

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

ª KREATIVNAº SKUPŠTINSKA RASPRAVA O SPECIJALNOM ZAKONU

Od leksa dO seksa T okom drugog dana skupštinske rasprave o posebnom zakonu na osnovu kog će se primjenjivati Sporazum o slobodnim i fer izborima, dominirali su poslanici DF, kojeg u parlamentu nije bilo sedam mjeseci.

Poslanici DF su iznijeli niz optužbi na račun ostalog dijela opozicije koji će ući u rekonstruisanu vladu premijera Mila Đukanovića, nazivajući ih izdajnicima koji gore u paklu “tik uz Lucifera i Judu”.

Poslanik DF Milan Knežević kazao je pri kraju skupštinske rasprave da se u parlamentu ne raspravlja o leks specijalisu.

“Kad čujete da se radi o fleksibilnom sporazumu, ovo nije leks specijalis, nego politički seks specijalis, gdje je bio svako sa svakim i gdje su se svi utrkivali da budu sa Đukanovićem, izuzev DF. Ova sprdnja od seks specijalisa svoj politički orgazam doživljava činjenicom da onaj koji nas je tukao 24. oktobra sa pozicije ministra sada postaje opozicionar i pregovara opozicione kvote da uđe u vladu, dok njegov šef još nije izašao iz vlasti”, kazao je Knežević.

I juče je DF pozivao ostatak opozicije da “sruše Đukanovića pa s njima formiraju tehničku vladu”. Miodrag Lekić i Dritan Abazović odgovirili su da će to uraditi kada im Front dokaže da u Skupštini postoji većina, ali, kako kažu, misle da nemaju presudna tri glasa Pozitivne Crne Gore. Što se leks specijalisa tiče, SNP je poručio da taj dokument “veže ruke i noge opoziciji, a DPS štiti kao da su bijeli medvjedi”.

■ O kuraži i

Sinjajevini

Pošto su se poslanici DF i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić sreli u Skupštini poslije sedam mjeseci, popričali su i o protestima Fronta 27. septembra, kada su frontovci Krivokapića dozivali da dođe na njihov miting i dozvoli im ulaz u zgradu.

Krivokapić je kazao da to što te noći nije došao ispred parlamenta ne znači da je on bilo gdje pobjegao.

Međutim, Milan Knežević nije bio zadovoljan ovim odgovorom.

“Gdje živite Vi? U Podgorici ili na Sinjajevini? Sat i po je

prošlo od našeg poziva Vama do Vašeg kretanja i bacanje suzavca“, pitao je Knežević i tražio od Krivokapića da javno kaže je li tačno da nije došao na protest jer “mu je zaprijećeno da će mu otkinuti glavu”.

Krivokapić je kazao Kneževiću da to o prijetnjama nije istina.

■ Oba bubrega za fOtelju

“Jedinu kuraž ste pokazali u čuvanju te fotelje. Oba biste bubrega dali da je sačuvate“, rekao je Knežević, na šta je Krivokapić kazao da će sačuvati Kneževićevo dostojanstvo, iako on njegovo ne čuva.

Krivokapić je prokomentarisao proteste Fronta.

“Stvarate atmosferu sukoba bez podrške međunarodne zajednice. Upravo vi ste jedina podrška Milu Đukanoviću!

Mislim da ste mu vi, nesvjesno, glavna podrška!“, poručio je Krivokapić.

Uslijedio je odgovor Koče Pavlovića. “Đukanović je 27. septembra bio na koljenima, sad je stabilizovan. Vi ste to uradili!“, rekao je Pavlović.

■ lucifer i juda Emilo Labudović je poslanike podsjetio da se izdajnici nalaze u devetom krugu pakla u Danteovoj “Božanstvenoj komediji“.

“Izdajnici su tik do Lucifera i Jude“, kaže on.

Pitajući se može li neko da bude u vladi, a u isto vrijeme i opozicija, Labudović se sjetio jednog, kaže, hit romana iz njegove mladosti “Pazi, tako da ostanem nevina“.

“Pa, neće moći“, rekao je Labudović.

Na temu zbog koje su poslanici okupljeni sve je vratila poslanica SNP Snežana Jonica tek u šestom satu rasprave.

Ona je ponovila da ta stranka neće glasati za leks specijalis jer tvrdi da je riječ o tekstu koji je napisao Duško Marković, a potpisali Goran Danilović i Dritan Abazović.

Sa jučerašnje sjednice

NE BIRAJU RIJEČI Pojedina izlaganja poslanika bila su na ivici degutantnosti, a neka i sasvim neprimjerena Skupštini Crne Gore. Nažalost, građani su mogli da ih čuju u direktnom TV prenosu, a mnogi su se zapitali da li ih izgovaraju isti oni predstavnici naroda koji su delegirani od strane građana

■ prepOznali markOvićev rukOpiS

“Prepoznajem svaku rečenicu Duška Markovića kojima je nagrdio Crnu Goru svaki put kad mu je trebalo. Stvarno ne znam kako ste to sebi dozvolili“, kaže Jonica.

“Svakom opozicionaru su vezane, što bi narod rekao, i ruke i noge. S druge strane, svi iz DPS koji će da ustupe mjesta opozicionarima su zaštićeni kao bijeli medvjedi“, rekla je ona.

Da je u pitanju “lex comedialis“ ocijenio je Emilo Labudović. On je pozvao SNP da ta stranka prestane da igra žmurke.

Prethodno, u fokusu rasprave bila je tema o kojoj i treba da se raspravlja – leks specijalis, na osnovu kog će da se primjenjuje Sporazum o slobodnim i fer izborima. To je stavka po kojoj potpisnici Sporazuma unaprijed prihvataju rezultate izbora 9. oktobra.

To za Predraga Sekulića

ili su to neki novi poslanici prepuni gorčine i ostrašćenosti. Prema najavama nekih poslanika, i danas će biti slično u parlamentu.

“Izdajnici”, “mafija”, “dođe mi da povratim”, “bolje pod šatorom nego sa aligatorom”, “sprdnja sa seks specijalisom”, “otkinuti glavu”, “da-

li bi oba bubrega za fotelju”, “treba dići ustanak”, “to je seks specijalis - tamo je bio svak sa svakim”, “orgazam”, “izdajnička sjednica Vlade”, “najveći kradljivci” samo su neke od riječi i formulacija koje su juče poslanici opozicije upotrebljavali u svojim izlaganjima.

iz DPS ne znači puno. Vjeruje da DPS pobjeđuje na izborima nakon čega će opozicija opet da opstruiše ishod.

“Ja nemam tu dilemu i nju neće riješiti ovaj sporazum.

Ali, vjerujem da će makar građanima biti jasno o čemu se radi. Ovo je odgovornost DPS prema svim građanima Crne Gore“, rekao je Sekulić.

Za poslanika DF Koču Pavlovića taj Sekulovićev stav je groteska.

On je optužio Miodraga Lekića, Žarka Rakčevića i Ranka Krivokapića zbog dogovora s Đukanovićem o prihvatanju rezultata narednih izbora.

Sjednica je počela polemikom o broju policajaca u parlamentu.

Poslanica DPS Nada Drobnjak zamolila je da se “150 ljudi sa dugim cijevima“ ne pominju jer to, kaže ona, nije tačno.

Nju je, kako kaže, u tom stavu podržao Emilo Labudović iz DF. “Gospođa Drobnjak je potpuno u pravu. Nije ih bilo 150

nego 156. Odavde nećemo izaći dok to ne raščivijamo”, kazao je Labudović.

■ kOlikO

pOlicajaca ima

Krivokapić je rekao da svaki poslanik ima pravo sam da procijeni koliko policajaca ima.

“Dugih cijevi nije bilo, to smo svi vidjeli. Bitno je da je stanje sada redovno. Činjenica je da ne znamo koliko ih je bilo”, rekao je on.

Branko Radulović iz DF, koji je i prvog dana zasijedanja rekao da ih je prebrojao 150, kaže da sa “gnušanjem odbija svako manipulisanje oko broja”.

“Dvadeset ili 150. Tražiću objašnjenje koja je to bezbjednosna procjena. Presrijetanje telefonskih razgovora ili krađa laptopova iz kancelarija”, kaže Radulović.

On je rekao da se “režim Mila Đukanovića može oboriti jedino pobunom građana”.

E.H.

EKONOMIJA 1.1385 0.7899 123.05 1.0925 75.380 122.85 7.5093

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

AU = 1263.80$

AG=17.02$

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

NAZIV TECG LUBA PREN BUDR MIMO

NAJVEĆI PROMET

TURISTIČKI KOMPLEKS U TIVTU

KATARI DIAR RIJEŠIO PROBLEME SA MJEŠTANIMA, GRADNJA USKORO

CIJENA 3,7443 0,2200 0,8954 5,8001 2,5101

KOLIČINA 5.394 11.981 1.631 100 200

OBIM U € 20.196,6000 2.635,8900 1.460,4000 580,0100 502,0200

PROMJENA 0,38% -0,05% 0,41% 0,00% 0,00%

Tokom drugog dana FREI 2016 govorili su predstavnici najznačajnjih stranih investitora, koji su ocijenili da je država uložila značajne napore u pravcu eliminisanja biznis barijera

Uspješno je završen postupak eksproprijacije i nema prepreka izgradnji kompleksa vrijednog više od 250 miliona eura

Katari Diar će vrlo brzo krenuti u stvarnu realizaciju projekta izgradnje luksuzno-stambenog rizorta na Plavim horizontima, najavio je juče izvršni direktor kompanije Greg Bankhurst.

On je kazao da su uspješno završili postupak eksproprijacije, te da više nema prepreka izgradnji komplek-

Sa jučerašnjeg seminara

sa vrijednog više od 250 miliona eura.

“Mi radimo puno sa Vladom i vrlo brzo ćemo krenuti u stvarnu realizaciju projekta. Bilo je bitno spajanje preko 120 parcela u jedan kompleks, što je bio veliki izazov. Uz pomoć ministara Radoja Žugića i Branimira Gvozdenovića napravili smo plan za svaku individu-

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SA DIREKTIVOM O USLUGAMA

Jačati kapacitete zaposlenih Seminar pod nazivom Usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa Direktivom o uslugama, odnosno prevencija uvođenja restriktivnih odredbi održan je u Podgorici u cilju jačanja kapaciteta zaposlenih u nadležnim tijelima odgovornim za izradu propisa u Crnoj Gori.

Vođa ALA projekta Sosanna Lisgara navela je da je u pitanju prvi od dva seminara koji se organizuju kako bi se spriječilo uvođenje zakonskih odredbi koje nijesu u skladu sa ključnim članovima Direktive o uslugama, odnosno sa nacrtom zakona o uslugama Crne Gore, prenosi Mina biznis.

Pravni ekspert ALA projekta Zvezdan Čađenović kazao je da postoje brojni razlozi za usvajanje Direktive o uslugama.

“Najvažniji razlog je da kreiramo pravni sistem Crne Gore kao što je Ciceron rekao ‘Svaki zakon je ogledalo jedne države’ i da učinimo bolji poslovni ambijent. To podrazumijeva ne samo da omogućimo sjutra da pružaoci usluga ili privredna društva iz zemalja država članica mogu pružiti usluge ili nastaniti se u Crnoj Gori, već i da uklonimo barijere koje sad postoje – pravne, tehničke i slično”, dodao je Čađenović.

ALA ekspert, direktor službe za Direktivu o uslugama pri Ministarstvu pravde u Mađarskoj i IMI nacionalni koordinator Imola PeresztegiNagy istakla je da je upućena u kompletan projekat i veoma pozitivno gleda na sve što je do sada urađeno u Crnoj Gori.

NAZIV PREN TECG BUDR MIMO LUBA

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

0,8954 3,7443 5,8001 2,5101 0,2200

1.631 5.394 100 200 11.981

1.460,4000 20.196,6000 580,0100 502,0200 2.635,8900

PROMJENA 0,41 0,38 0,00 0,00 -0,05

NAZIV IZGK LUBA MIMO BUDR TECG

7

EKONOMIJA

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

GUBITNICI

CIJENA 21,1600 0,2200 2,5101 5,8001 3,7443

alnu parcelu, plus još neke parcele koje smo dobili eksproprijacijom”, rekao je Bankhurst tokom drugog dana Festivala investicija i nekretnina FREI 2016, koji se održava u Pržnu.

■ BROJNI IZAZOVI Prema njegovim riječima, proces eksproprijacije tokom kojeg su se suočili sa brojnim izazovima je trajao duže nego što su predviđali, ali su na kraju došli do konačnog rješenja i izmirenja sa vlasnicima. On je zahvalio Vladi na otvorenosti i saradnji.

“Investiciona klima u Crnoj Gori je vrlo povoljna.

Sve počinje od spremnosti Vlade da zadovolji potrebe investitora i od međusobnih interesovanja. Što se nas tiče, to je polazna tačka saradnje. Imali smo uspone i padove i prošli kroz nekoliko faza projekta. Vlada je primjerena cilju da se izgrade novi hoteli koji će promijeniti ekonomiju Crne Gore, ali i realizuju projekti koji će istovremeno biti rentabilni za investitore”, istakao je Bankhurst.

Katari Diar će u Plavim horizontima graditi hotel sa pet zvjezdica i više ekskluzivnih vila. Projekat je trebalo da bude završen 2014. godine, ali je u više navrata obustavljan zbog imovinskopravnih problema i neodgovarajućih planskih dokumenata.

■ NAJVEĆI PROBLEMI O investicionoj klimi i prilikama u Crnoj Gori, osim Bankhursta, tokom drugog dana FREI 2016

PROCES EKSPROPRIJACIJE JE TRAJAO DUŽE NEGO ŠTO SMO PREDVIĐALI, ALI SMO NA KRAJU DOŠLI DO KONAČNOG RJEŠENJA I IZMIRENJA SA VLASNICIMA, REKAO JE IZVRŠNI DIREKTOR KATARI DIARA GREG BANKHURST

KOLIČINA 20 11.981 200 100 5.394

OBIM U € 423,2000 2.635,8900 502,0200 580,0100 20.196,6000

PROMJENA -15,99 -0,05 0,00 0,00 0,38

govorili su i predstavnici najznačajnjih stranih investitora, koji su ocijenili da je država postavila osnove za razvoj visokokvalitetnog turizma i uložila značajne napore u pravcu eliminisanja biznis barijera.

Oni su sugerisali resornom ministru Gvozdenoviću da je za dalji razvoj turizma i ekonomski napredak neophodno unapređenje infrastrukture, smanjenje administrativnih procedura i promjena poreske politike.

“Važno je raditi na agilnosti i unapređenju poslovnog okruženja. Zakoni moraju biti jasni i nedvosmisleni i prevedeni na engleski jezik. Potrebno je olakšati administrativne procese što će pomoći stranim investitorima da realizuju projekte”, smatra Daren Gibson, izvršni direktor Luštice Development koja na istoimenom poluostrvu gradi turistički grad vrijedan više od milijardu eura.

Predstavnik kompanije Azmont investments, investitora luksuznog projekta Porto Novi u Kumboru, Zaur Mamadov ukazao je na problem slabo razvijene infrastrukture i nedostatak ljudskih resursa.

“Ako ne vodite računa o kadrovima, oni će otići. Vjerujem u održivi razvoj, a ljudski resurski su od ključnog značaja”, rekao je Mamadov, dodajući da u budućnosti treba raditi na većoj promociji Crne Gore na dalekim tržištima Azije.

Kao ključni izazov sa kojim se suočava crnogorski turizam, ministar Gvozdenović je istakao povezivanje sjevera i juga države.

On je poručio da će Vlada u narednom periodu raditi na debirokratizaciji i daljem poboljšanju poslovnog ambijenta.

“Druge države bi bile ponosne da imaju ovako kredibilne investitore. Dobri rezultati u oblasti turizma produkt su dugoročno dobre i ozbiljne politike Vlade, od koje nećemo odustati”, zaključio je Gvozdenović.

U diskusiji su učestvovali i predstavnici kompanija Adriatic Properties, Adriatic Marinas, Abu Dhabi Financial Group, Northstar, Savills, Colliers International i Savjeta stranih investitora. Bojana Minić

ODBOR ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET O IZDATIM GARANCIJAMA

Zeleno svijetlo za zaključke o hotelu As u Perazića Dolu

SKUPŠTINA POZIVA NADLEŽNO TUŽILAŠTVO DA IZVRŠI NEOPHODNE RADNJE U CILJU UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI, KAZAO JE JELIĆ

Jelić

Skupštinski Odbor za ekonomiju usvojio je zaključke u vezi s izdatim garancijama za hotel As u Perazića Dolu, a zeleno svijetlo dobili su i finansijski izvještaji Agencije za elektronske medije i Agencije za ljekove.

Odbor je utvrdio i usvojio predlog zaključaka povodom kontrolnog saslušanja ministra turizma Branimira Gvozdenovića i v.d. sekretara Sekretarijata za razvojne projekte Biserke Dragićević.

Poslanici Aleksandar Damjanović i Miloš Konatar predložili su pet zaključaka, a Konatar je naveo da

nijesu u dovoljnoj mjeri zaštićeni interesi države u slučaju raskida ugovora.

Sa druge strane, poslanik DPS Zoran Jelić je ocijenio da zaključke treba malo modifikovati, prenosi Radio Antena M. “Skupština poziva nadležno tužilaštvo da u skladu sa ingerencijama izvrši neophodne radnje u cilju utvrđivanja odgovornosti za eventualnu štetu nastalu izdavanjem nevažeće bankarske garancije i ubrza postupak po osnovu krivične prijave koju je podnijelo Ministarstvo turizma i održivog razvoja”, kaže on.

8

EKONOMIJA

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

kradljivci u akciji, epcg upozorava

Zbog male zarade prave veliku štetu i rizikuju živote

Na području opštine Podgorica gotovo svakodnevno se otuđuju zaštitna vrata i ostali zaštitni elementi sa trafo-stanica

Materijalna šteta zbog krađa na godišnjem nivou se mjeri stotinama hiljada eura

■ Česte krađe Krajem februara oštećen je dalekovod 35 kV Bioče-Ptič koji naša ekipa u sklopu redovnih aktivnosti samo petnaestak dana prije, obišla i kontrolisala.

“Na dalekovodnim stubovima 49, 50 i 51, nepoznati poči-

nioci su pokušali, a dijelom i baterija smanjena je pouzdauspjeli izrezati pojasnike i pozi- nost rada trafostanica, a EPCG je podnio krivične prijave procije (L-profile), a jedan dio metala su odnijeli. Tako oslabljeni tiv NN lica odjeljenjima MUPstubovi, da nije na vrijeme pri- a u Tivtu i Kotoru. mijećeno, bili bi srušeni.

“Na području opštiSlučaj je prijavljen ne Podgorica gotovo odjeljenju MUP-a svakodnevno se otuđuju zaštitna u Podgoorici”, kavrata i ostali zazali su u Direkciji štitni elementi za odnose sa javnošću EPCG. sa trafo-stanica, Kako su kazazbog čega TS pod li u EPCG, u aprinaponom ostaju Zbog bakra kralu su iz trafostanineobezbijeđene do ca 35/10kV “Račica” du provodnike evidentiranja krađe, u Tivtu i “Dobrota” u Košto predstavlja izuzettoru odnijete aku-baterije koje nu opasnost po građane, narosu važni elementi trafostanice čito u urbanim, gusto naseljei služe kao rezervno napajanje nim zonama. Naglašavamo da njene relejne zaštite. Bez ovih je svako neovlašćeno pristupa-

nje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično. Zbog neznatne materijalne koristi, pojedinci rizikuju život, remete redovno napajanje električnom energijom i nanose materijalnu štetu koja znatno prevazilazi njihovu eventualnu dobit”, objasnili su u EPCG.

■ velika šteta Direktna materijalna šteta koju trpi EPCG na godišnjem nivou se mjeri stotinama hiljada eura. “Naše ekipe se dodatno angažuju, obilaze i kontrolišu stanje mreže naročito u prigradskim i vangradskim oblastima opština gdje su krađe ovog tipa tokom prethodnih

godina bile najčešće. Međutim, dešava se da nekoliko dana nakon sanacije, odnosno ugradnje novih pozicija, isti stubovi postaju opet meta kradljivaca”, ističu u EPCG. Jedina mjera, koja se pokazala kao efikasna i u zemljama u okruženju, koje takođe imaju problem sa ovom vrstom krađa, jeste suzbijanje crnog tržišta bakra i gvožđa.

“Naglašavamo da je neovlašćeno pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično. Kradljivci se izlažu opasnosti od strujnog udara, a nastala oštećenja predstavljaju opasnost po mještane i objekte u okolini”, zaključili su u Elektroprivredi.

N.D.L.

Najveća potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Kotoru

Foto:Mirko Savović

Elektroprivreda Crne Gore svake godine trpi direktnu materijalnu štetu koja se mjeri stotinama hiljada eura zbog krađe elemenata trafo-stanica, stubova, bakra iz provodnika, kao i zbog krađe električne energije, saopšteno je Dnevnim novinama iz te kompanije.

potrošnja električne nergije

Prosječan račun za struju u aprilu 29 eura Prosječan aprilski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 29,05 eura.

Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 18,03 eura, dok je najveća potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Kotoru gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 36,14 eura.

Račun vrijedan više od 150

eura dobiće svega 0,51 odsto potrošača, dok je potrošnja od 100 do 150 eura očitana kod 1,05 odsto potrošača.

Aprilske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće čak 47,2 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 155.845 kupaca.

“Domaćinstva su u aprilu potrošila 87.069.721 kWh električne energije, što je 20,6 odsto manje u odnosu na martovsku potrošnju, odnosno 9,5 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom aprila 2015.”, navodi se u saopštenju EPCG.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

hronika

9

PO KRIVIČNOJ PRIJAVI PREDRAGA ŠUKOVIĆA

Tužilac saslušao dvojicu inspekTora Šef Odsijeka za borbu protiv organizovanog kriminala Dalibor Medojević i inspektor za borbu protiv sajber kriminala Jakša Backović saslušani su prije nekoliko dana u Osnovnom državnom tužilaštvu na osnovu krivične prijave koju je protiv njih podnio takođe službenik Uprave policije Predrag Šuković, saznaju Dnevne novine.

Izviđaj u ovom slučaju otvoren je po krivičnoj prijavi Šukovića, koji je optužio četvoricu kolega da su ga u jutro 5. avgusta nezakonito uhapsili. Još jedan službenik policije naknadno će biti saslušan, a odbačene su Šukovićeve sumnje da je u odluku o hapšenju bio umiješan pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević.

“P.Š. je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu protiv četiri policijska službenika povodom njegovog lišenja slobode dana 5.8.2015. godine.

U cilju provjere navoda krivične prijave, u Tužilaštvu se sprovodi izviđaj. Tužilaštvo zbog zaštite interesa postupka ne može dati više informacija”, saopštila je za DN portparolka Osnovnog državnog tužilaštva, tužiteljka Danka Ivanović-Đerić.

Šuković Medojević, arhivski snimak Šuković je uhapšen 8. avgusta prošle godine zbog sumnje da je ugrozio sigurnost potpredsjednika Vlade Duška Markovića. Međutim, nekoliko sati kasnije, kada je uz krivičnu prijavu priveden kod osnovnog tužioca Enisa Bakovića, brzo se našao na slobodi.

Povod policijskih sumnji bili su komentari Šukovića na portalu “Vijesti”, pod nadimkom “Boss” i to u ne-

koliko navrata u junu prošle godine. Policija je o tome obavijestila dežurnog tužioca, koji joj je dao nalog da prikupi dokaze. Ubrzo potom, inspektori su locirali da su komentari postavljeni iz službenih prostorija policije i posumnjali da je to učinio Šuković. Kada je pozvan na informativni razgovor, Šuković je priznao da je to učinio, ali navodno ne sa namjerom da prijeti Mar-

koviću. Kako Tužilaštvo nije dalje reagovalo, inspektori za borbu protiv organizovanog kriminala su napisali krivičnu prijavu i, uz privođenje Šukovića, predali je osnovnom tužiocu.

Nezvanično, Medojević i Backović su prije nekoliko dana objasnili kompletnu proceduru, po kojoj su radili na ovom slučaju - opisali način na koji su prikupili dokaze i pozvali se na član

Optužio četvoricu kolega da su ga u jutro 5. avgusta nezakonito uhapsili Zakona o krivičnom postupku, po kojem su izveli Šukovićevo hapšenje.

J.M.

Stav Tužilaštva pod znakom pitanja Nadležni tužilac uskoro bi trebalo da odluči da li će protiv službenika policije pokrenuti postupak po službenoj dužnosti ili će odbaciti krivičnu prijavu Šukovića kao neosnovanu.

Podsjećanja radi, Osnovno tužilaštvo u novembru je i zvanično odbilo krivičnu prijavu policije, u kojoj je Šuković sumnjičen da je ugrozio sigurnost Duška Markovića, bez obzira što je riječ o štićenoj ličnosti i iskazu u Tužilaštvu, u kojem se izjasnio da je komentare shvatio kao prijetnju. Zbog toga je Marković tužio Šukovića privatnom tužbom

i suđenje je u toku. Prema njegovom optužnom predlogu, Šuković se sumnjiči da je u periodu od 8. maja do 7. juna 2015. svjesno ugrozio sigurnost potpredsjednika Vlade prijetnjom da će napasti na njegov život i tijelo. Te prijetnje su, prema ovom predlogu, kod Markovića stvorile osjećaj ugroženosti. Krivično djelo je, kako se navodi, izvedeno postavljanjem prijetećih komentara na portal Vijesti, sa korisničkog naloga Boss, a koji je instalirao posredstvom email adrese: sukovicpredrag@ gmail.com.

Tako je, kako se navodi u optužnom predlogu, ispod teksta “I delegacija Crne Gore će položiti vijenac na spomenik na Gorici”, objavljenog 8. maja prošle godine, Šuković napisao: “Brzo će nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće”. Zatim, u komentaru na tekst “Marković: Fokus na sprovođenju donijetih propisa”, objavljenom 2. juna, on je napisao: “Ovaj još diše?” Na tekst i fotografiju pod naslovom “Marković zamjenik predsjednika, DPS bez potpredsjednika”, objavljene tri dana kasnije, Boss komentariše:

Marković sa advokatom “A ovaj sa slike sijedi namjerava još da živi”.

Ispod teksta “Markovića spremaju da preuzme DPS” isti autor je 7. juna ispisao komentar: “Možda ne dočeka sve ovi ovo.. a a?” Marković je zatražio da se izvrši uvid u spise predme-

ta Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici KT.br. 715/15, formiranog protiv Šukovića zbog krivičnog djela “ugrožavanje sigurnosti”, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika i da se nakon izvedenih dokaza oglasi krivim i osudi po zakonu.

10

hronika

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

sedmi dan od nestanka 11-godišnjaka, miljan ĆiroviĆ, koordinator potrage, poručuje:

Nije isključeno da neko drži dječaka I sedmog dana potrage za jedanaestogodišnjim Ognjenom Rakočevićem ronioci su bili pod Moračom, brojni građani, vojska i policija pretresli su gotovo svaki krš okoline Podgorice, iznad grada je patrolirao helikopter MUP-a, a snimak iz drona širio se društvenim mrežama. Sve to ipak nije dovelo do rezultata – od autističnog dječaka koji je 4. aprila usred noći napustio kuću i dalje nema ni traga.

Inspektori ovih dana razmatraju i mogućnost otmice.

“Ta kao jedna od opcija ne možemo reći da je nemoguća, nadamo se da nije tačna. Razmatra se. Postoje mogućnosti

Prije potrage kontaktirati policiju

Molimo građane da svako korisno saznanje o Ognjenu jave policiji na broj 122 ili pozovu majku Vanju na broj 067 265 960

da je neko zloupotrijebio dječaka, da ga drži negdje zatvorenog“, kazao je Miljan Ćirović, koordinator potrage. Iz policije su juče saopštili da su pripadnici te službe zajedno sa pripadnicima drugih službi, institucija i sa građanima pretražili dio obale i korita rijeka Cijevna i Ribnica.

Pregledane su obje obale, od mosta na Dinoši nizvodno i korito rijeke Ribnica obalno od tzv. Tenkovskog mosta u naselju Konik do Novog sela, kao i cjelokupni kompleks objekta Higijena Podgorica kod Vezirovog mosta sa bazenima i peći-

nama koje se nalaze u okviru ovog objekta, a koje su pregledane termovizijskim kamerama Vatrogasne jedinice Službe za zaštitu i spašavanja MUP-a.

Ronioci iz Bijele su pretraživali područje Morače ispod improvizovane brane u Botunu, područje rijeke od mjesta Vukovci u Zeti do Skadarskog jezera, dok su ronioci Vojske pretraživali dio Morače od sastavaka Zete i Morače pa do Vezirovog mosta. Helikopter je osim centralnog dijela obilazio teren van Podgorice u više pravaca.

Juče na Trgu nezavisnosti

Ognjenova terapeutkinja: To što ljudi kritikuju roditelje je najveća sramota Majka nestalog Ognjena Rakočevića bukvalno ne spava posljednjh 11 godina, kaže njegova asistentkinja Milica Filipović, dodajući da je najveća sramota to što pojedini u ovakvoj situaciji kritikuju porodicu.

“Spavao je dva sata dnevno od 19 do 21 sat. Tokom noći su ga pazili svi u porodici, uključujući sestru i brata. Te noći kada je nestao, majku je oko tri i po ujutru vjerovatno oborio san

Foto: Dejan Lopičić

Iz policije su apelovali na građane da, ukoliko se radi pretrage budu organizovali samoinicijativno, o tome blagovremeno obavijeste policiju kako bi se postigla korisna i blagovremena koordinacija i pretraga terena usmjerila u potrebnim pravcima.

“Takođe građane molimo da putem društvenih mreža ili na drugi način ne šire lažne ili neprovjerene informacije u vezi sa Ognjenovim nestankom”, ističu u Upravi policije.

OgnjenOv Otac BrankO prOkOmentarisaO je i navOde da je pOrOdica umiješana u nestanak. “nažalOst, ti kOmentari me dOvOde dO tOga da mOžda jedva čekam da ga prOnađemO, pa makar i u kOritu mOrače da Bih svima rekaO-evO vam, pa izvOlite sad”, pOručiO je BrankO.

i Ognjen je pomjerio televizor i iskočio kroz prozor na prizemlju.

Ostali dio porodice je bio na selu”, kaže ona.

Dodaje da mu se sve prilagođavalo i u svemu mu se udovoljavalo.

“Bukvalno je bušio ugaonu da bi stavio neke svoje igrice. U prodavnici bi se kupovao crtać koji već ima. To što ljudi kritikuju roditelje je najveća sramota”, kaže Filipović.

(Cdm) “Policijski službenici su sa pripadnicima Vojske vojnim helikopterom nadlijetali i obišli teren ka Skadarskom jezeru, Baru, Nikšiću i Cetinju, kao i sjeverno, ka Kolašinu”, saopšteno je iz policije.

U popodnevnim časovima, pod koordinacijom policije, krenula je nova potraga sa Trga nezavisnosti, odakle su građani podijeljeni u više grupa.

Novo okupljanje građana koji dobrovoljno tragaju za izgubljenim dječakom organizovano je sinoć u 22 sata kod Hrama.

S.K.

ekonomsko-finansijski nalaz vještaka pokazao nepravilnosti u radu optuženih

Tatar: Vještaci udovoljavaju režiserima procesa Bivša izvršna direktorica CKB Bose Tatar, kojoj se zajedno sa nekadašnjim kolegama u Višem sudu u Podgorici sudi zbog zloupotrebe službenog poožaja, prigovorila je juče dopunskom nalazu vještaka ekonomsko-finansijske struke koji je juče pročitan u sudnici.

“Dopunski, kao i osnovni nalaz zasnovan je na neistinama, nepoznava-

nju bankarstva i namjeri da se udovolji odnosno režiserima ovoga procesa. Zaključci vještaka da je princip keš kolaterala korišćen samo za ubrzanje procesa kreditiranja, da su politike i procedure imale samo zakonsku formu, da sektor rizika nije učestvovao u procesu kreditiranja, da Centralna banka nije radila bilo kakvu superviziju, čista su izmišljotina,

drskost, rad po narudžbi”, istakla je okrivljena Tatar komentarišući nalaz koji potpisuju Snježana Herceg i Zrinka Ručević.

Advokat odbrane Branislav Lutovac zatražio je juče od suda da nalaz vještaka izuzme iz spisa predmeta jer je, kako je obrazložio, neobjektivan i nedorečen.

Prema njenim riječima, svi krediti su odo-

breni u skladu sa važećim propisima i procedurama.

Zbog optužbe da su odobravanjem šest kredita bez pokrića nanijeli štetu OTP banci (vlasniku CKB) od 6,92 miliona eura, na optuženičkoj klupi nalaze se Milka Ljumović, Bose Tatar, Dubravka Pavićević, Veliša Radunović, Jelica Petričević i Gorica Vujisić.

S.K.

Tatar

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

hronika

11

TUŽILAŠTVO PROVJERAVA DODATNE OPTUŽBE NA RAČUN MAROVIĆA

PISMO VESELINA MUJOVIĆA MATERIJAL ZA NOVI IZVIĐAJ Podgoričanin iz pritvora poručuje da su Marović i članovi njegove porodice uradili mnogo više krivičnih djela od onih za koja zna javnost, ali i tužilaštvo

Crnogrosko tužilaštvo pokrenulo je izviđaj povodom pisma pritvorenika Veselina Mujovića koje je juče osvanulo u dnevnom listu Dan, rečeno je Dnevnim novinama iz te institucije.

“Imajući u vidu sadržinu pisma koje je dostavljeno redakciji dnevnog lista Dan nadležno državno tužilaštvo je formiralo predmet i u izviđajnom postupku će ispitati navode i preduzeti radnje u skladu sa zakonom”, navode iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Prema saznanjima DN, još nije utvrđeno da li će slučaj biti u nadležnosti Specijalnog ili Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji vodi slučaj protiv Mujovića.

On je osumnjičen da je na prevaru od visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića uzeo 890.000 eura kako bi mu navodno obezbijedio bolji tretman u istragama. Takođe, tereti se da je od Ljuba Rađenovića, oca bivšeg predsjednika Opštine Budva Budve Lazara Rađenovića, uzeo 20.000 eura, a da je bivšeg savjetnika u Vladi Aleksandra Tičića pokušao da ojadi za 100.000. Sve ove optužbe, ka-

Obavijestio javnost jer nije mogao nadležnog tužioca

Prema nezvaničnim saznanjima DN, službenici ZIKS-a saslušali su juče Mujovića na okolnosti slanja pisma redakciji Dana. Naime, Zakonik o krivičnom postupku pređviđa da pritvorenik može slati pisma osobi na slobodi samo sa znanjem i pod nadzorom sudije za istragu, što u konkretnom nije bio slučaj. Mujović je navodno

Mujović ko je Mujović naveo u pismu, su lažne.

Mujović iz pritvora poručuje da su Marović i članovi njegove porodice uradili mnogo više krivičnih djela od onih za koja zna javnost, ali i tužilaštvo.

On u pismu optužuje poro-

dicu Marović da prijete ubistvom njemu i sinu.

Lažno prijavljen Iza rešetaka, tvrdi, našao se jer ga je Marović lažno prijavio za prevaru. To je učinio, jer je saznao da Mujović posjeduje dokaze za mnoga nedjela koja je počino zajedno

Piše roman o marovićima Mujović u pismu tvrdi da piše roman i koji planira da objavi o nedjelima Marovića i članova njegove porodice, ali i njegovih prijatelja. “Ja već godinu i po radim na realizaciji mog romana, koji će biti objavljen pod imenom “Fukare”.

Marović

izjavio da je pismo predao advokatu sa namjerom da obavijesti javnost. To navodno nije mogao učiniti u neposrednom izlaganju pred tužiocem zbog lošeg zdravstvenog stanja u kojem se nalazio. O ovoj izjavi obaviješteno je tužilaštvo i Osnovni sud u Podgorici, po čijem nalogu se Mujović i nalazi iza rešetaka, saznaju DN.

sa članovima porodice, ali i čeni političar sve spreman.

Konkretne optužbe prijateljima.

“Kada je Svetozar MaroU pismu pominje da je Mavić saznao da bih mogao bi- rović kao predsjednik saveti svjedok protiv njega i nje- zne države omogućio Mirgove porodice, „sjetio” se po- ku Latinoviću, koji je sada slije nekoliko mjeseci da mi svjedok saradnik u predmetu je „dao” novac. Sve što se do protiv Marovića, da kupi vojsada njemu i njegovoj po- ni objekat Arza na Primorju rodici stavlja na teza malu sumu, gdje ret minorno je je poslije prodaje, pri onome što kako navodi, sam htio zarađeno nejavno da koliko deseMolio Me MjeseciMa da svjedočim tina miliopred tužina eura. odustaneM od svjedočelaštvom.

“Zašto nja. Kada je saznao da Molio se ne proneću da odustaneM, on me mjevjeri zašto se sjetio poslije neKoliKo secima je Marović da odustaod maja do Mjeseci i lažno Me prijavio novembra nem od svjeprošle godine dočenja. Kada morao da nađe je saznao da ne5.000.000 eura i koću da odustanem, on se sjetio poslije nekoliko mje- me ih je dao. I o tome imam seci i lažno me prijavio. Cilj sve dokaze. Zašto se ne utvrte prijave je da diskredituje di ko je sa Svetom Maroviglavnog specijalnog tužioca ćem bio u Cirihu i otvorio rai Specijalno državno tužilaš- čun u banci. I o tome imam tvo više nego mene, kao i da sve dokaze. Zašto se ne utvrdi oslabi istragu protiv njega”, koliko je Sveto Marović uzeo piše u Mujovićevom pismu, novca za vrijeme trke gliseprenosi Dan. ra u rangu formule od bizniJedan od dokaza za krađe i smena iz Hrvatske, iz Rijeke. prevare koje je, prema njego- Umjesto da veliki novac uđe vim riječima, počinio Maro- u kasu Opštine Budva, on je vić jesu i snimci njihovih raz- novac stavio u džep, a biznigovora koje je Mujović kako smena iz Rijeke prevario za tvrdi, na vrijeme obezbijedio veliku sumu novca”, piše Mujer je znao na šta je osumnji- jović.

S.K.

12

hronika

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

u tužilaštvu svjedočio biznismen ilija armenko

Marovića sporazumom obavezati da vrati mojih 310.000 eura Biznismen iz Petrovca Ilija Armenko tražio je od Specijalnog tužilaštva da ne potpisuju sporazum sa političarem Svetozarom Marovićem ukoliko se on ne obaveže da će mu vratiti 310.000 eura, kojima je, kako tvrdi, pomogao Opštinu Budva 2008. godine.

Armenko je juče pred tužiocem Sašom Čađenovićem ponovio ono što je i ranije izjavio da je na molbu bivših budvanskih čelnika Lazara Rađenovića i Milenka

Medigovića pozajmio Opštini novac za koji su znali da ima na računu Prve banke. To je učinio jer im je kao prijateljima vjerovao da će ga vratiti, prenosi TV Vijesti.

“Tražen mi je novac, dao sam, a Tužilaštvo zna gdje je otišao. Zna cijela Budva, znam i ja, ali nijesam vidio.

Ne mogu direktno da uperim prst u Svetozara Marovića, ali on se interesovao za moj novac. Da li je on uzeo ili nije, treba Tužilaštvo i sudstvo da dokažu. Mislim da je u igri velika pljačka od strane mo-

jih prijatelja i drugova kojima sam vjerovao, jedan čovjek je odgovoran za sve, vođa kriminalne grupe Tužilaštvo neka dokaže ko je to”, kazao je on.

Petrovčanin je istakao da se nada da će mu Tužilaštvo pomoći da povrati svoj novac, jer će u protivnom “uzeti slučaj u svoje ruke”.

“Deset ljudi je pomoglo budvansku kasu na riječ da će im biti vraćen novac.

Nas desetak je Opštini pozajmilo skoro 10 miliona eura”, kazao je on za TV Vijesti.

S.K.

ministarstvo pravde:

Dogovorena pravosudna saradnja sa Kosovom Delegacije Crne Gore i Republike Kosovo usaglasile su juče u Budvi, u četvrtom krugu razgovora, tekst Ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima, čime su završeni pregovori o zaključenju ugovora o pravosudnoj saradnji dvije zemlje u krivičnim stvarima.

Parafe na tekst Ugovora stavili su generalni direktor Direktorata za međunarodnu pravnu sarad-

nju i evropske integracije u Ministarstvu pravde Crne Gore Nikola Šaranović i direktor Sektora za međunarodnu pravnu saradnju u Ministarstvu pravde Republike Kosovo Arber Gegaj.

U ranijem toku pregovora, dvije delegacije su takođe parafirale Ugovor o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Ugovor o izručenju, saopšteno je iz Ministarstva pravde.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 21.05.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Restorana Durmitor, u ul.Rakonja bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 1045, KO Bijelo Polje, Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje i to: - katastarska parcela br. 1811/2, plan 13, skica 219, potes Volodjina, ukupne površine 746 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 72 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 84 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 90 m2 - susvojina (sukorišćenju) Jovančević Momčila u idealnom dijelu od 2/5 i Jovančević Radosava u idealnom dijelu od 3/5; - i porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 1811/2, spratnost P2, u osnovi površine 90 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor u vanprivredi, spratnost P, površine 72 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 72 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P2, površine 72 m2 – svojina Jovančević Momčila.

Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 38.605,16 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovančević Momčilo koji obavlja privrednu djelatnost-Ormont Bijelo Polje na dan 25.09.2015. godine iznosi 34.835,13 € Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 20.05.2016.godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 20.05.2016. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Kažanegra Vasa upisana u listu nepokretniosti br. 590, KO Sveti Stefan, Uprave za nekretnine PJ Budva i to - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 905, PD 2, spratnost P1, površine 134 m2.

Početna kupoprodajna cijena na osmoj prodaji iznosi 127.240,31 € Ukupan iznos preostalog duga na dan 14.05.2015. godine iznosi 116.188,28 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.05.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.

Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

društvo

13

ª UtiCaj proizVodnje iz obnoVljiVih izVora enerGije U naCionalnim električnim sistemimaº

“Zelena energija” naša nasušna potreba Jedan od najvećih izazova današnjice jeste za obezbjeđivanje dovoljne količine električne energije uz potrebu očuvanja životne sredine, čulo se na jučerašnjoj radionici na UCG ⌦ Bojana Božović

Foto: Iva Mandić

Na radionici “Uticaj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u nacionalnim električnim sistemima”, održanoj u okviru Dana Univerziteta Crne Gore, istaknuta je uloga naučnoistraživačke zajednice kao ključne u definisanju održivih rješenja u oblasti proizvodnje energije bez ugrožavanja prirode. Radionicu je u saradnji sa kompanijom Terna Crna Gora i Univerzitetom Sapienza iz Rima organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore.

Svijet teži i zahtijeva maksimalno korišćenje obnovljivih izvora energije i proizvodnju što veće količine tzv. “zelene energije”, naveo je dekan Elektrotehničkog fakulteta Zoran Veljović.

“Priključivanjem vjetroelektrana u energetski sistem Crne Gore je poseban izazov. Otvaranje ove teme je izuzetno važno za dalji razvoj Elektrotehničkog fakulteta kroz osvježenje nastavnih planova i programa na kojima intenzivno radimo u okviru reakreditacije Univerziteta Crne Gore”, kazao je Veljović.

Dosadašnja saradnja Elektrotehničkog fakulteta i kompanije Terna Crna Gora nastaviće se i u budućnosti, dodao je

Svijet teži i zahtijeva maksimalno korišćenje obnovljivih izvora energije i proizvodnju što veće količine tzv. “zelene energije”, naveo je dekan Elektrotehničkog fakulteta Zoran Veljović

on, ETF će biti baza kompaniji Terna za regrutovanje inženjerskog kadra koji je neophodan za razvoj i održavanje budućeg sistema.

“Koristim priliku da pozovem ostale privredne subjekte u Crnoj Gori da prepoznaju značaj saradnje sa UCG i u okviru te saradnje sa ETF-om kao okosnicom našeg Univerziteta”, rekao je on.

Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić navela je da povezivanje nauč-

noistraživačke djelatnosti sa institucijama, kompanijama, društvenom i biznis zajednicom predstavlja strateške prioritete Univerziteta Crne Gore.

“Misija institucija poput državnog univerziteta je takva da je povezivanje sa privredom i društvom naša obaveza i odgovornost pred razvojem zajednice u kojoj živimo, pred razvojem crnogorskog društva i države”, kazala je Vojvodić. Širenje kreativnih polja za saradnju u naučnoistraživač-

Premijer Milo Đukanović otvara Reciklažni centar na Žabljaku Predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Viktor Erjavec otvoriće danas na Žabljaku Reciklažni centar, čija je vrijednost sa transfer stanicom 2,5 miliona eura.

Iz Vladine Službe za odnose s javnošću je saopšteno da je projekat izgradnje transfer stanice i reciklažnog dvorišta u opštini Žabljak realizovan u saradnji sa Centrom za međunarodni razvoj i saradnju Slovenije.

“U okviru Programa međunarodne saradnje Slovenije i Crne Gore

obezbijeđena su sredstva u iznosu od 2,5 miliona eura za izgradnju reciklažnog dvorišta i transfer stanice u opštini Žabljak pri čemu su Crna Gora i Slovenija sufinansirale centar u odnosu 5050 odsto”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su u okviru Programa međunarodne saradnje dvije države obezbijeđena i sredstva u iznosu od 480.000 eura za sanaciju neuređenog odlagališta na lokaciji Čarkovo polje u opštini Žabljak.

“Dvije države su i ovaj projekat sufinansirale u jednakim izno-

sima – po pola. U toku je izrada projektne dokumentacije. Početak radova planiran je za jul ove godine, a završetak u prvoj polovini naredne”, kaže se u sopštenju.

Dodaje se da je državnim planom upravljanja otpadom za period 2015-2020. godine, koji je Vlada donijela prošle godine, planirana izrada analize uspostavljanja optimalnog modela upravljanja otpadom u Crnoj Gori, od čega zavise i dalje aktivnosti upravljanja otpadom iz opštine Žabljak.

M.I.

Foto: Iva Mandić

Vlada Crne Gore

koj djelatnosti na način na koji to čine Elektrotehnički fakultet i kompanija Terna Crna Gora izuzetno je značajno, ocijenila je ona, a posebno kada su u pitanju oblasti koje su za Crnu Goru strateški važne, poput energetike ili poljoprivrede i turizma.

Izvršni direktor kompanije Terna Crna Gora Klaudio Markiori podsjetio je na period industrijske revolucije sredinom XVIII vijeka, od kada se značajno izmijenili naš način

života, okruženje i klima usljed korišćenja fosilnih goriva. “Živimo u geološkoj eri koju možemo nazvati antropocena, to je geološki period pod uticajem ljudi. Kao inženjeri zaduženi smo za prenos energije i lako nam je da shvatimo da taj prelaz, koji se zahtijeva od nas, predstavlja problem tehničke održivosti. Da bismo riješili pitanje životne sredine, moramo se suočiti sa problemom tehničke održivosti, odnosno kako da omogućimo da naša mreža podrži ovakvu vrstu proizvodnje za koju znamo da nije upravljiva i predvidljiva”, kazao je Markiorni.

On je dodao da moramo smanjiti upotrebu fosilnih goriva i povećati upotrebu obnovljivih izvora energije ukoliko želimo izbjeći katastrofične događaje.

Profesor Univerziteta Sapienza iz Rima Masimo Pompili govorio je o glavnim ciljevima Evropske unije za 2020. godinu, poznatim kao “20-20-20 ciljevi”, koji uključuju tri zadatka - smanjenje emisije gasova staklene bašte u Evropskoj uniji za 20 odsto u odnosu na nivoe iz 1990, podizanje udjela potrošnje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u Evropskoj uniji za 20 odsto i poboljšanje energetske efikasnosti u Evropskoj uniji za 20 odsto.

Đukanović

14

društvo

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Dukley AkADemijA

Vazdušni balon, eksperimenti, filmovi na Festivalu nauke Z

aljubljenici u nauku, mladi i stari, na Festivalu nauke u Budvi 14. i 15. maja imaće priliku da na zabavan i interesantan način nauče nešto novo, ali i da pokažu svoje znanje

Festival nauke biće organizovan 14. i 15. maja u Budvi, a kako su najavili organizatori, osmišljen je kao dopuna za aktivnosti koje priređuje škola Dukley akademija uz podršku Opštine i Turističke organizacije Budve.

“Osnovna odlika i suština ovog dešavanja je stvaranje novih uslova i prostora za naučne aktivnosti i specijalizovane naučnoeksperimentalne platforme u Crnoj Gori. Festival kao takav je najprihvatljiviji način za započinjanje profilno orijentisanog rada sa učenicima i studentima.

Ovaj događaj nije toliko zabavnog koliko je, zapravo, obrazovnog karaktera. Festival nauke nije slučajno organizovan na početku turističke sezone 2016. Jedan od ciljeva Festivala je

u stvari prezentacija Budve kao mjesta intelektualnog razvoja mladih”, saopštili su organizatori.

Na Festivalu će biti organizovano nekoliko zona kao, na primjer, zona atrakcije “Vazdušni balon” gdje će, kako je najavljeno, posjetioci pri povoljnim vremenskim prilikama moći da se smjeste u korpu vazdušnog balona i podignu na nekoliko metara iznad grada.

“Druga je zona eksperimenata ‘Vazduh’. U ovoj zoni će biti predstavljeno šest masovnih objekata, na čijem primjeru će moći da se vide i ispitaju fizičke pojave, između ostalog i aerodinamika. To će biti zona interaktivnih predavanja – svi će moći da priđu, dotaknu, pitaju i postanu dio radnog tima”, ističe se u sa-

Osnovna odlika i suština ovog dešavanja je stvaranje novih uslova i prostora za naučne aktivnosti i specijalizovane naučnoeksperimentalne platforme u Crnoj Gori

opštenju. Posjetioci će moći da posjete i muzej “Svjetska čuda”, da učestvuju u kvizu “Intelektualac”, da pogledaju neke od naučnih filmova u zoni bioskopa, a na brojnim predavanjima da čuju neke od eminentnih svjetskih stručnjaka.

Mjesto održavanja Festivala nauke je trg ispred Starog grada Budve, namijenjen je za cijelu porodicu, a ulaz za sve će biti besplatan.

M.I

ŠtAfetA posvećenA miru u svijetu

konkurs ministArstvA prosvjete

“Trka mira” će proći i kroz Crnu Goru

Najduža štafetna trka na svijetu “Trka mira” (Peace Run), sa bakljom posvećenom miru, ove godine proći će i kroz Crnu Goru 14, 15. i 16. maja.

“Trka mira” je počela 24. februara u portugalskom gradu Portu, a završava se 8. oktobra u Italiji, u Rimu. Cilj je da se preko sporta promovišu mir, sklad, prijateljstvo i razumijevanje među ljudima.

U Crnoj Gori doček baklje mira i susret sa trkačima biće organizovan u četiri grada - u Pljevljima u subotu 14. maja oko 18 sati na glavnom trgu, sjutradan u Bijelom Polju oko 14 sati na glavnom trgu, u Beranama oko 18 sati ispred zgrade Opštine i u Rožajama u ponedjeljak 16. maja oko 9.30 sati ispred OŠ “Bratstvo i jedinstvo” i oko 10 sati na glavnom trgu.

“Pozivamo mještane da se okupe, pozdrave trkače inter-

nacionalnog tima, prihvate baklju i iskažu svoje težnje ka miru i skladu u svijetu.

Biće moguće i da se pridruže kratkom trčanju po gradu sa bakljom mira”, saopštili su iz “Peace Run Montenegro” tima.

Posjetioci će moći da posjete i muzej “Svjetska čuda”, da učestvuju u kvizu “Intelektualac”, da pogledaju neke od naučnih filmova u zoni bioskopa, a na brojnim predavanjima da čuju neke od eminentnih svjetskih stručnjaka.

Sufinansiranje naučne saradnje sa Hrvatskom U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, a u drugom dijelu dana i tokom noći očekuje se mjestimično kiša, ponegdje i pljusak sa grmljavinom.

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da će na sjeveru ujutru biti mjestimično po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost.

Vjetar će biti južni u pojačanju, u poslijepodnevnim satima i tokom noći, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 15, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.

Ministarstvo nauke objavilo je novi konkurs za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Crne Gore i Hrvatske 20172018. godini.

Predmet ovog konkursa je sufinansiranje zajedničkih naučnoistraživačkih projekata i to međusobnih posjeta (troškovi putovanja i boravka) istraživača iz Crne Gore i istraživača iz Republike Hrvatske.

“Ovo je četvrti put zaredom kako se otvara mogućnost našim naučnicima i naučnoistraživačkim timovima da sa hrvatskim kolegama rade na zajedničkim projektima, razvijaju mobil-

nost, razmjenjuju stečena znanja i iskustva i kao rezultat zajedničkog rada dolaze do novih saznanja”, saopšteno je iz Ministarstva nauke.

Na osnovu potpisanog sporazuma, do sada je realizovano 27 zajedničkih naučnoistraživačkih projekata, a u toku je realizacija 16 crnogorsko-hrvatskih naučnoistraživačkih projekata, za period 2015-2016. godina.

Vrijeme izvođenja zajedničkih istraživačkih projekata je dvije godine. Predviđeni rok za početak je 1. januar 2017. godine, a završetak projekta je 31. decembar 2018. godine.

M.I.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

15

društvo

sezoni gripa se bliži kraj

Registrovano 38 oboljelih tokom protekle sedmice U Centar za kontrolu i prevenciju bolesti IJZ prošle nedjelje nije pristigla nijedna prijava smrti od influence

Sezonski grip nam je ove godine posebno zadavao muke. S obzirom da je ove godine sezona gripa počela kasnije, podsjećamo da je posljednji smrtni slučaj od influence virusa tipa A registrovan početkom maja. Međutim, razloga za brigu više nema, jer kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori se protekle u odnosu na prethodnu sedmicu, bilježi pad broja registrovanih slučajeva oboljenja sličnih gripu.

“Registrovano je 38 oboljelih lica, sa incidencijom 6/100.000 stanovnika. Najveći broj oboljelih registrovan je u dobnoj grupi od 25 do 64 godine starosti. U Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta, PCR dijagnostikom, zaključno sa 8. majom potvrđeno je prisustvo antigena virusa gripa tipa A i antigena virusa gripa tipa B kod 221 pacijenta. Subtipizacijom je u cirkulaciji dokazano prisustvo virusa gripa tipa A (H1N1pdm09), tipa A (H3N2) i tipa B”, navode u Intitutu.

Osim toga, tokom 18. nadzorne sedmice u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje nije pristigla nijedna prijava smrti od influence.

Podsjećamo, u sezoni nadzora nad gripom za 2015/2016. godinu u Crnoj

Ilustracija Gori je, do 8. maja, registrovano je 10 smrtnih slučajeva koji su mahom bili nevakcinisani, hronični bolesnici.

Stoga, u IJZ savjetuju da se od opreza ne odustaje.

“Najefektivnija mjera prevencije gripa je vakcinacija.

Opšte mjere prevencije obuhvataju izbjеgаvаnjе bliskih коntаkаtа sа оbоljеlim оsоbаmа, rеdоvnо prаnjе ru-

ku i izbjеgаvаnjе dоdirivаnja оčiјu, nоsа i ustа prljavim rukama, rеdоvnо prоvjеtrаvаnjе prоstоriја, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, praktikovanje dobrih navika, uključujući adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća, spavanje i fizičku aktivnost”, dodaju u IJZ. M.I.

Sa foruma IDAHO

nUmanoViĆ U kopenHagenU

Crna Gora lider u regionu u borbi za prava LGBT Međunarodni IDAHO forum IV, koji se održava svake godine u susret 17. maju, Međunarodnom danu borbe protiv homofobije, transfobije, počeo je juče u Kopenhagenu. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović predao je u ime Vlade Crne Gore IDAHO zastavu Vladi Danske, domaćinu ovogodišnjeg foruma i potpisao Deklaraciju o namjeri, kojom se dala puna podrška aktivnostima u borbi protiv homofobije, transfobije i bifobije, kako na nacionalnom, tako i na evropskom i međunarodnom nivou. Ministar je najavio OutLeadership inicijativu kao platformu za promociju različitosti i LGBT inkluzije na zapadnom Balkanu. Ovu inicijativu Vlada Crne Gore predvodi zajedno sa OutLeadership iz Njujorka i u partnerstvu sa UCLA Pravnim fakultetom – Williams institutom iz SAD, Egale Canada i Evropskom komisijom za pravo seksualne orijentacije (ESCOL), uključujući brojne druge institucije, univerzitete i svjetski najpoznatije stručnjake u ovoj oblasti. Pohvaljena su zalaganja Vlade

Crne Gore na nacionalnom i međunarodnom nivou u ovoj oblasti i pozdravljena OutLeadership inicijativa, kao podrška za građenje pozitivnog i inkluzivnog okruženja za LGBT osobe.

Ministar je predstavio LGBT paket koji Vlada Crne Gore predvodi za zapadni Balkan i koji je kreiran u partnerstvu sa Williams Institutom UCLA Pravnog fakulteta iz SAD i Egale Kanada.

“Predstavljeni paket programa će donijeti najbolje prakse za suočavanje sa mitovima i stereotipima o LGBTI osobama, ohrabrujući na taj način vlade zemalja da postižu jednaka prava i mogućnosti za sve svoje građane/ke, bez obzira na njihove licne posebnosti, i da tim putem jačaju demokratski kapacitet svakog društva. Cilj paketa programa je da osigura dostupnost ažurnih i praktičnih obrazovnih programa u borbi protiv svih oblika diskriminacije i nasilja, kao i sprovođenje ovih zabrana u cilju jačanja ljudskih prava i jednakosti i veće vidljivosti LGBTI osoba”, kazali su u Ministarstvu.

M.I.

Traže da im se odobre naknade

Majke iz Rožaja najavile protest, čekaju odgovor ministarke Žene iz Rožaja kojima su, kako su saopštile, uskraćena prava da ostvare naknade za majke s troje i više djece najavljuju da će se okupiti danas ispred Zavoda za zapošljavanje u tom gradu i tražiti da se odmah dostave rješenja svim ženama koje su stekle uslove da ostvare naknadu.

“Problem je nastao kada je u Rožajama u Zavodu za zapošljavanje nestala dokumentacija koja potvrđuje da jedan broj žena iz Rožaja može da ostvari naknadu koja im zakonom pripada. Jedan broj žena je sačuvao svoje karto-

ne koji dokazuju da su se više od 15 i 20 godina javljale redovno Zavodu za zapošljavanje, ali ni to nije bio dovoljan dokaz da se i tim ženama odobri naknada”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Rafeta Murić.

Ona je saopštila i da je juče bila u Zavodu.

“Dvadeset šest godina sam se javljala Zavodu za zapošljavanje, rodila sam petoro djece, ali to nikome ništa ne znači, niti ih interesuje, samo su tražili da napustimo njihovu kancelariju i nijesu uopšte htjeli da nas sasluša-

Pozivamo zoricu Kovačević, ministarKu rada i socijalnog staranja, da nam se danas u 12 sati Pridruži i Kao žena da doPrinos da nam se odobre Prava Koja nam zaKonsKi PriPadaju Rafeta Murić

ju”, tvrdi Murić.

Dodaje da nije njihova krivica što se dokumentacija izgubila.

“Pozivamo Zoricu Kovačević, ministarku rada i socijalnog staranja, da nam se danas u 12 sati pridruži i kao žena da doprinos da nam se odobre prava koja nam zakonski pripadaju. Tražimo da to danas svim ženama direktno kaže, a ne preko medija, jer mi smo dosta čekale i vjerovale. Ovo se dešava već tri mjeseca, upozoravale smo preko medija, pisale dopise ministarki. E, sada neka ministarka dođe u Rožaje i neka se ženama u Rožajama obrati”, poručuje Murić.

M.I.

16

CRNA GORA

TIVAT: KOMUNALNO PREDUZEĆE

Uređuju gradsko groblje kod Crkve Sveti Šimun Prema utvrđenom planu, Služba izgradnje Komunalnog završila je gradnju 14 grobnica na groblju Sveti Srđ na Brdima. Nakon toga radnici su nastavili radove na uređenju g ra d sko g groblja kod Crkve Sveti Šimun.

“Trenutno su u toku radovi na regulaciji atmosferskih voda na novoizgrađenom dijelu groblja, a u tom dijelu predviđeno je i betoniranje staza”, kazao je direktor Komunalnog Rade Popović.

On je naveo da će se usko-

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Ilustracija za deponiju

ro privremena žičana ograda zamijeniti trajnom čime će se dobiti na cjelovitosti i izgledu samog groblja.

“Služba zelenila je sadnjom palmi, oleandera, agava i drugih autohtonih biljaka u ranije ozidane žardinjere uredila prilaze groblju i na taj način postignut je, ne samo ljepši izgled, nego je spriječeno nekontrolisano odlaganje šuta i zemlje, što je ranije bio čest slučaj na ulazu u groblje kod Crkve Sveti Šimun”, istakao je Popović.

Z.K.

TIVAT: DRUGI LONDON YACHT

Porto predstavljen na Sajmu luksuza u Londonu

HERCEG NOVI: PONIŠTENA DOZVOLA Z

MINISTARSTVU 3 OTKLONI NEPRAV ■ DOZVOLA DO

⌦ Sanja Milović

Porto Montenegro Drugi internacionalni sajam London Yacht, Jet and Prestige Car Show, na kojem je kompanija Adriatic Marinas predstavila tivatsku marinu za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro, održan je prošle sedmice u Velikoj Britaniji.

U vrlo uskom prestižnom krugu izlagača, kompanija Adriatic Marinas bila je fokusirana na prezentaciju kapaciteta marine za super-

⌦--------------------KOMPANIJA ADRIATIC MARINAS BILA JE FOKUSIRANA NA PREZENTACIJU KAPACITETA MARINE ZA SUPERJAHTE, ALI I NAUTIČKOG NASELJA

---------------------⌦

jahte, ali i nautičkog naselja sa svim sadržajima Regent hotela, luksuznih rezidencija, 64 metara dugog bazena u sklopu Porto Montenegro Jaht kluba, kao i brojnih događaja, zbog kojeg će Porto Montenegro i ovog ljeta nositi epitet omiljenog sidrišta za superjahte.

“Velika Britanija je stabilno tržište, a biznismeni iz cijelog svijeta koji posluju preko britanske prijestonice su naši potencijalni klijenti. Interesovanje posjetilaca je bilo vrlo veliko, a pitanja su bila najviše fokusirana na benefite marine, rezidencijalnu ponudu, ali Crnu Goru kao destinaciju”, poručuje tim kompanije Adriatic Marinas koji je bio u Londonu.

Z.K.

O

pština Herceg Novi još zvanično nije dobila presudu Upravnog suda da je poništena građevinska dozvola za sanitarnu deponiju Duboki do. Upravni sud je nedavno poništio rješenje Ministarstva održivog razvoja i turizma od 2. juna 2015. godine.

Upravni sud u vijeću sastavljenom od sudija Vojina Lazovića, kao predsjednika vijeća, Svetlane Radošević i Fadila Kardovića, kao članova vijeća, rješavajući upravni spor po tužbi tužioca Mjesne zajednice Morinj donio je presudu o poništenju iste. Prema riječima sekretara Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Ilije Peulića, opština još uvijek nema povratnu informaciju o poništenju građevinske dozvole.

■ PONIŠTENA GRAĐEVINSKA DOZVOLA

“Postoje nezvanične informacije da je poništena građevinska dozvola. Ne možemo da

komentarišemo, ali imamo saznanja da neki ljudi posjeduju ovaj dokument, koji komentarišu isti na neke određene načine, a smatram da ti ljudi nisu adekvatni da komentarišu presudu.

Tek kada dođe presuda do nas i Ministarstva održivog razvoja komentarisaćemo presudu Upravnog suda”, kazao je Peulić.

On ističe da, prema njegovim saznanjima, u momentu kada presuda stigne u lokalnu upravu, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, koje je izdalo građevinsku dozvolu, imaće rok od 30 dana da ispravi nedostatke i da ponovo donese građevinsku dozvolu. Inače, smeće sa teritorije hercegnovske opštine se ne odlaže u Dubokom Dolu već na Ublima.

1. APRILA

“Privremena dozvola za odlaganje otpada važi do 1. aprila 2017. godine, a nakon isteka iste mi moramo ići u aranžman građevinske ili do produžetka iste”, kazao je Peulić.

Prema njegovim riječima, imaju odličnu saradnju sa Mjesnom zajednicom Ubli.

Podsjećamo, Mjesna zajednica Morinj pokrenula je tužbu kod Upravnog suda za izdatu građevinsku dozvolu, jer smatraju da bi deponija ugrozila Morinjski sliv. Tada je iz Direktorata za građevinstvo saopšteno lokalnoj upravi da

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA, KOJE JE IZDALO GRAĐEVINSKU DOZVOLU, IMAĆE ROK OD 30 DANA DA ISPRAVI NEDOSTATKE I DA PONOVO DONESE GRAĐEVINSKU DOZVOLU

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

CRNA GORA

17

Foto: JOZE SUHADOLNIK

Spomen - obilježje za pet heroja iz Rastovca NIKŠIĆ: OTKRIVENA SPOMEN PLOČA

Borci su poginuli dok su pokušavali da izvade eksploziv iz neaktivirane bombe od 500 kilograma

Svečano otkrivanje spomenika

ZA DEPONIJU DUBOKI DO

30 DANA DA VILNOSTI je u zakonom predviđenom roku MZ Morinj podnijela tužbu Upravnom sudu, te da je u toku spor protiv rješenja koje je izdato od Ministarstva održivog razvoja i turizma.

“Ima ju ći u vi du od red bu člana 215, stav 1 Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da je pravosnažno rješenje ono koje se više ne može pobijati u uprav-

nom sporu, odnosno u drugom sudskom postupku, a stranka je njime stekla određeno pravo, odnosno pravni interes ili su joj naložene određene obaveze, pomenuto rješenje, čiju pravosnažnost tražite, nije pravosnažno, budući da se o njegovoj zakonitosti odlučuje pred Upravnim sudom”, saopšteno je, između ostalog, iz Direkcije za izdavanje dozvola.

Mještani Morinja se protivili izgradnji deponije Inače, po dobijanju građevinske dozvole od resornog ministarstva, u avgustu ove godine, “Čistoća” je planirala da do kraja ove godine počne pripremne zemljane radove za ovaj objekat, koji su trebali da traju 90 dana. Zbog protivljenja mještana Morinja da se gradi deponija na lokaciji Duboki do urađena su i dodatna istraživanja kako bi

se utvrdilo da li će deponija uticati na zagađenje izvorišta morinjskog sliva, koja su pokazala da nijesu ugrožena izvorišta. Za novu deponiju Duboki do određena je lokacija na Ublima, u prirodnoj vrtači na 1.100 metara nadmorske visine, na 700 metara udaljenosti od postojeće deponije Tisova greda i 24 kilometra od centra grada.

U Rastovcu, kraj Nikšića, otkrivena je spomen-ploča petorici poginulih boraca narodnooslobodilačkog rata iz toga kraja koji su poginuli 1943. godine. Spomen-ploča postavljena je u čast Đoka Jokovića, Radovana i Dušana Milića, Miloša Radulovića i Mihaila Todorovića koji su poginuli pokušavši da izvade eksploziv iz neaktivirane bombe teške 500 kilograma. Član opštinskog odbora UBNORAa Radomir Đukanović kazao da je zadovoljstvo otkrivanjem

spomen-ploče nemjerljivo, jer će se na taj način sačuvati od zaborava hrabri proleteri koji su položili život na oltar domovine. Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić je istakao da će imena mladih boraca koji su poginuli prije 73 godine mještani gornjepoljskog kraja čuvati od zaborava. Član OO UBNOR-a Vojo Nikolić kazao je da je okupljanje u Rastovcu još jedno podsjećanje na borce koji su dali mlade živote za bolje sjutra.

“Njihova slava nije prošlost, ona vječno traje, zato ovo spomen-obilježje ima karakter trajnog života, a ujedno i izraz trajne zahvalnosti mještana Gornjeg Polja da se na dostojan način kako priliči herojima palim za slobodu njihova imena sačuvaju od zaborava”, istakao je Nikolić. Novac za spomen-obilježje dali su članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista iz Gornjeg Polja, porodice poginulih boraca, a porodica Jaredić dala je zemljište.

M.R.

BIJELO POLJE: PREDUZEĆE ª KOMUNALNO LIMº

Stimulisanje korisnika

Bjelopoljsko preduzeće “Komunalno-Lim” pokrenulo je akciju povlašćenog plaćanja komunalnih usluga, kroz realizaciju niza stimulativnih mjera, kako bi svojim korisnicima usluga pomogli u prevazilaženju problema u vezi sa plaćanjem dugovanja za izvršene komunalne usluge.

U cilju realizacije mjera koje definišu povlastice prilikom izmirivanja računa za komunalne usluge, donijete su dvije odluke. Odluka o povlašćenim uslovima izmirivanja duga za izvršene usluge odvoza i deponovanja komunalnog otpada za fizička lica, kao i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o

utvrđivanju cijena komunalnih usluga koje pruža DOO “Komunalno-Lim” na području bjelopoljske opštine.

“Pravo na povlašćene uslo-

Bijelo Polje ve izmirivanja duga za usluge odvoza komunalnog otpada imaju fizička lica koja ima-

ju neizmiren dug, a koja na dan izmirenja duga prethodno uplate dva zadnja mjesečna računa. S obzirom na tešku socio-ekonomsku situaciju mnogih građana ostavljena je mogućnost, da svi oni građani koji imaju dugovanja prema D.O.O. Komunalno Lim, po računima za odvoz komunalnog otpada, pri izmirenju cjelokupnog dugovanja ostvare popust od 40 odsto, nakon čega mogu trajno koristiti popust od 10 odsto na redovno plaćanje mjesečnog računa. Akcija plaćanja duga po povlašćenim uslovima trajaće do 30. juna ove godine”, saopštili su iz Komunalnog preduzeća.

B.Č.

18

crna gora

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

tivat: još jedan moderni oBjekat

Hotel “Palma” biće otvoren do kraja mjeseca

Radovi na hotelu “Palma”, koji treba da počne da radi do 1. juna, privode se kraju. U toku su završni radovi na postavljanju podova, keramike, rasvjete u sobama, a ubrzo počinje i izrada nove fasade hotela.

“Novitet koji će hotel pružati je i hotelska plaža koja će, zahvaljujući nasutom pijeskom, moći da primi 200 ležaljki, što prethodnih godina nije bio slučaj”, saopštili su iz preduzeća “Primorje” Hotels & Restaurants.

Plaža ispred hotela prvo je nasuta velikim kamenjem, a nakon toga je nasut pijesak. Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su odobrili “prihranjivanje”, odnosno nasipanje pri-

rodnog sitnog moračkog pijeska, ali ne i kamena. Saopšteno je da je o tome sačinjen zapisnik koji je proslijeđen Upravi za inspekcijske poslove.

Iz preduzeća su istakli da su u rekonstrukciju hotela uložili dva miliona eura, a nakon rekonstrukcije Tivat će dobiti savremeni gradski hotel sa četiri zvjezdice. U novom hotelu će raditi više radnika nego do sada, pa će nakon rekonstrukcije biti zaposleno njih oko 100, što je za 40 više nego ranije.

Rekonstrukcija je počela u februaru, a novi hotel će se razlikovati od starog po savremenom dizajnu enterijera i eksterijera. Raspolagaće sa 113 moderno opremljenih soba. Z.K.

Nasipanje plaže

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Resursni centar za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora, Put Prvoboraca br.184

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Meso i mesni proizvodi ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10000.00 €. Tenderska dokumentacija broj A2/818/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Rajman Slavica, telefon 0038269597366, e-mail rslavicar@gmail.com.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Ozelenjavanje Ćemovskog polja

Podgorica: zelena akcija Hemofarma i Hemomonta

Posadili više od 100 sadnica na Ćemovskom polju Podgorički park Ćemovsko polje bogatiji je za 100 novih sadnica javora, jasena i čempresa, nakon akcije ozelenjavanja koju su organizovali Hemofarm, Hemomont i Hemofarm Fondacija u partnerstvu sa Glavnim gradom.

U zelenoj akciji učestvovalo je 40 zaposlenih sa djecom, uprave kompanija, opštine, glumica Dubravka Drakić, predstavnici košarkaškog kluba “Budućnost” i druge javne ličnosti, kako bi podržali sugrađane i institucije koji brinu o okolini.

Teren su prethodno pripremili radnici JKP “Zelenilo”, a prve sadnice zasadili su izvršna direktorica Hemomonta Snežana Perović, generalni direktor Hemofarma Ronald Seeliger i gradonačenik Podgorice Slavoljub Stijepović.

“Ekološku opredijeljenost

Ponovo restrikcije Uprkos najavama da će restrikcije ove godine biti blaže tokom redovne godišnje sanacije hidrotunela Gorica-Plat, od 14. do 30. maja, iz hercegnovskog “Vodovoda” su Novljanima i njihovim gostima najavili opet dvadesetosatne suve slavine. Proslijedili su isti raspored restrikcija kao i prethodnih godina. Tako će od Sutorine do Savine potrošači imati vode od sedam do devet i od 19 do 21 čas, a od Meljina do Kamenara od pet do sedam i od 17 do 19 časova. Naselja Sušćepan, Ratiševina, Šćepoševići i Žvinje dobijaće cistjernu po potrebi, obavijestili su iz “Vodooda”.

S.M.

U zelenoj akciji učestvovalo je 40 zaposlenih sa djecom, uprave kompanija, opštine, glumica Dubravka Drakić, predstavnici košarkaškog kluba “Budućnost” i druge javne ličnosti potvrđujemo u svim segmentima proizvodnje, pakovanja i isporuke ljekova, ali i intenzivnim radom na zahtjevnom projektu izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Hemomont je dokazao da može da bude pionir i pokretač nove industrije i vjerujem da može biti i jedan od generatora aktivnosti usmjerenih na edukaciju i jačanje svije-

sti o neminovnosti odgovornog odnosa prema prirodi, jer nam uzvraća onako kako se prema njoj ophodimo”, navela je Perović.

Direktor Hemofarma Ronald Seeliger zahvalio je učesnicima zelene akcije koji su, kako je slikovito opisao, posadili “mlada pluća” grada i udahnuli novu snagu Podgorici.

Glavni grad je podržao akciju ozelenjavanja Ćemovskog polja. Tom prilikom gradonačelnik Stijepović je izrazio zadovoljstvo što je na Ćemovskom polju zasađeno 100 novih zimzelenih stabala i zahvalio partnerima Hemomontu i Fondaciji Hemofarm, koji su pokazali da su društveno odgovorna kompanija, kao i svim ličnostima iz javnog, kulturnog i sportskog života Podgorice koji su se priključili i podržali ovu akciju.

Bošnjačka demokratska zajednica

Obilježavaju 11. maj, Dan bošnjačke zastave

Ovih dana Bošnjačka de- joj partiji pripadali. Želja nam mokratska zajednica u Crnoj je da se ovaj dan uvrsti u neGori nizom aktivnosti i ma- radne dane u opštinama gdje nifestacija obilježava 11. većinu čine Bošnjaci. Takav maj, Dan bošnjačke slučaj je i u Srbiji, gdje nacionalne zastasu 11. maj proglasili za ve, ustanovljen Dan zastave Bošnjana osnovu Zakoka. Crna Gora bi na na o zaštiti praovaj način pokazava nacionalnih la pozitivniji odnos manjina. prema Bošnjacima”, Oni su juče dikazao je predsjednik jelili flajere na Trgu Dijelili flajere izvršnog odbora BDZ za Republike u Podgorici, kaCrnu Goru Almir Muratović. ko bi informisali građane u CrU Rožajama će se danas održati okrugli sto na temu noj Gori. “Čestitam svima Dan boš- “Sandžak regija koja povezunjačke zastave, bez obzira ko- je, a ne razdvaja”.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

usvojene preporuke savjeta evrope

Jagland: Migrantima garantovati osnovna ljudska prava Komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije Savjeta Evrope (ECRI) objavila je juče niz preporuka evropskim vladama i istakla neophodnost formiranja zaštitnih zidova s ciljem da se spriječi kršenje osnovnih prava migranata sa neregularnim boravkom.

“Svim migrantima, uključujući i one čija situacija nije regularna, zagarantovana su osnovna ljudska prava dok borave na teritoriji neke članice ”Savjeta Evrope (SE)”, naveo je generalni sekretar SE Torbjorn Jagland.

Kako se navodi u saopštenju SE, Jagland je dodao da sve osobe moraju da budu tretirane kao ljudi, bez obzira na njihov pravni status.

U preporukama ECRI-ja se navode načini garantovanja poštovanja osnovnih prava u oblastima obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i socijalne pomoći, zaštite na radu i pravosuđa.

ECRI preporukama nastoji da pruži podršku zemljama u rješavanju gorućeg pitanja diskriminacije osoba žena, muškaraca i djece, koji ne ispunjavaju uslove prema nacionalnim zakonima o boravku u nekoj od članica SE. Jagland je rekao da države treba da formiraju jasne zaštitine zidove (firewalls) da bi se razdvojio rad onih koji pružaju socijalne usluge i

imigracione kontrole.

“Na primer, situacija u kojoj su ljekari u obavezi da prijave one za koje sumnjaju da su neregularni migranti ne smije da dovede do toga da migrantima bude uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu”, naveo je Jagland.

Da biste sprečili državnom i privatnom sektoru aktere iz efikasno lišavajući migranata ljudskih prava, socijalne službe moraju biti zabranjeno da dele lične podatke nepravilno prisutnih migranata sa imigracionih vlasti, kaže da je Savet za borbu protiv diskriminacije telo Saveta Evrope u novom setu preporuka za politiku do evropskih vlada izdala je danas. Sa ovim preporukama, Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) nastoji da podrži države u rešavanju gorućeg problema diskriminacije lica - žene, muškarce i decu koji nemaju, ili ne, ispunjavaju uslove prema nacionalnom zakonu za ulazak ili će ostati u državi članici Saveta Evrope.

“Svi migranti, uključujući i one koji su neredovno prisutni, imaju osnovna ljudska prava koja moraju biti garantovana u zakonu i praksi, bez diskriminacije, a ovi ljudi su u nadležnosti država članica”, rekao je generalni sekretar Saveta Evrope Thorbjorn Jagland .

svijet

19

St.br.70/15 MLJEKARA "NIKA"DOO NIKŠIĆ-u stečaju Stečajni upravnik u stečajnom dužniku Mljekara"NIKA" doo Nikšić,na osnovu Rješenja Privrednog suda u Podgorici,poslovne oznake St.br.70/15 u skladu sa čl.134,135 136 Zakona o stečaju(Sl.list CG br.1/2011), dana 11.05.2016 godine OGLAŠAVA SEDMI PUT PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA MLJEKARA "NIKA" DOO NIKŠIĆ, JAVNIM NADMETANJEM,PUTEM PRIKUPLJANJA PISMENIH PONUDA I istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika,stečajnog sudiju,vlasnike stečajnog dužnika,razlučne i stečajne povjerioce,kao i sva zainteresovana lica Predmet prodaje (redni broj i naziv imovinske cjeline) I-CJELINA BR.1 NEPOKRETNA IMOVINA -.Nekretnine upisane u LN BR.3214 KO Nikšić,katastarske parcele 48/1 i 48/3 KO Nikšić,ukupne površine 13.377 m2,katastarska parcela 48/1 (P=3.421m2) poslovne zgrada br.1 u privredi (P=1.077m2); -poslovna zgrada br.2 u privredi (P=654m2); -Dvorište (P=1.690m2);katastarska parcela 48/3 (P=9.956m2)zgrada br 3-poslovna zgrada u privredi (P=91m2);zgrada br4 -zgrade u energetici (P=13m2);Zgrada br5-zgrada u energetici(P=4m2);zgrada br 6-pomoćna zgrada(P=24m2);neplodno zemljište (P=9.324m2) ; dvorište(P=500m2): Cijena............610.000,00€ POKRETNA IMOVINA-OPREMA -Oprema i mašine obuhvata liniju za proizvodnju mlijeka,liniju za pakovanje,liniju za pranje ambalaže,liniju za proizvodnju i pakovanje maslaca,liniju za pranje cipa,liniju pasterizacije mlijeka,liniju pasterizacije jogurta,kisjelog mlijeka i pavlake,liniju za proizvodnju vazduha,liniju rashladne instalacije,linija proizvodnje pare,sirara,laboratorija,linijacrpljenja,omekšavanja,hlorisanja i napajanja, trafostanica , i mješaona, oprema koja se nalazi na na farmi,kancelarijski namještaj i ostala oprema,po spisku koji se nalazi na oglasnoj tabli Mljekare "Nika" u Nikšiću.

Cijena .............300.000,00€ Početna cijena za Cjelinu br.1: ................910.000,00 € 2.CJELINA BR.2 -Nekretnine upisane u LN 747 KO Kočani (P=68.478m2), -kat.parcela 1411/1-neplodno zemljište površine 37.697m2;kat.parcela 1411/3 površine 1.203m2 zgrada br4-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu;dvorište površine 373m2; katastarska parcela 1411/4 površine 1.154m2,zgrada br3-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine761m2;dvorište površine393m2;katastarska parcela 1411/5 površine 799m2,zgrada br10-ruševina površine 540m2,dvorište površine 259m2;katastarska parcela 1411/6 površine 1.333m2,zgrada br5- zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine465m2,zgrada br6-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine 286m2,dvorište 582m2;katastarska parcela 1411/7 površine 565m2,zgrada br2-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine 303m2,dvorište 262m2;katastarska parcela 1411/8 površine 4.781m2,zgrada br 9-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine 3.144m2,dvorište površine 1.667m2; katastarska parcela 1411/9površine 612m2,zgrada br7-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine 318m2,dvorište površine 294m2;katastarska parcela 1411/10 površine 793m2,zgrada br 8 -zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine 361m2,dvorište površine 432m2;katastarska parcela 1411/11 površine 281m2,zgrada br1-zgrada u poljoprivredi i šumarstvu površine 131m2,dvorište površine 150m2;katastarska parcela 1411/13-neplodno zemljište površine 11.896m2;katastarska parcela 1414 površine 7.364m2-zgrada br1-pomoćna zgrada površine 34m2,neplodno zemljište površine 7.330m2.

Početna cijena za Cjelinu br.2 .................................736.000,00 € 3.CJELINA BR.3 -Nekretnina upisana u LN 757Ko Nikšić,katastarska parcela 4635,po prirodi poslovni prostor površine 69m2,prizemlje.

Početna cijenaza Cjelinu br.3 ....................25.000,00 € 4.CJELINA BR.4 -Nekretnine upisane u LN 783 KO Straševina,površine 21.671m2,po prirodi njva,katastarska parcela 1375/6 površine 5.400m2,katastarska parcela 1389/4 površine 9040m2,katastarska parcela 1389/15 površine 3838,katastarska parcela 1389/16površine 2680m2,katastarska parcela 1389/52površine 404m2.katastarska parcela 1389/53 površine 309m2;zemljište upisano u LN 805 KO Straševina,po prirodi njiva,površine 2.934m2 na katastarskoj parceli 1389/14.

Početna cijena za cjelinu br.5.....................130.000,00 € Prodaja imovine dužnika vrši se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda ,koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici,ul.IV Proleterske brigade br 2, putem pošte ili neposredno na arhivi suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka :PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE MLJEKARE„NIKA“ NIKŠIĆ -U STEČAJU-NE OTVARAJ. Ponuda mora da sadrži : a)za fizička lica 1.-lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) 2.-adresu za dostavljanje službene pošte, 3.-dokaz o uplati depozita, 4.-iznos ponuđene cijene po rednim brojevima oglašene imovine(koja ne može biti manja od početne) b)za pravna lica 1.-dokaz o registraciji pravnog lica 2.-podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda,sa propisanim punomoćjem, 3.-dokaz o uplati depozita 4.-iznos ponuđene cijene po rednim brojevima oglašene imovine(koja ne može biti manja od početne) Ponude se dostavljaju najkasnije do 10.06.2016 godine u godine do 15,00 sati. Javno otvaranja ponuda će se obaviti dana 13.06.2016 god u Privrednom sudu CG u Podgorici (kancelarija br26) sa početkom u 10,00 sati. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica (domaća i strana) koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih nepokretnosti. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, dužna su da uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 5% od početne cijene imovine za koju dostavljaju ponudu, na žiro-račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Prve banke br 535-14830-15. Dokaz o izvršenoj uplati depozita je sastavni dio ponude. Imovina se može razgledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda, ukoliko do naznačenog vremena za dostavljenje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Ponuda se dostavlja za kupovinu cjelokupne ponuđene imovine stečajnog dužnika , ili za kupovinu imovine po cjelinama. Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena.. Neispravne ponude se neće razmatrati. Prednost u odabiru ima ponuđač koji ponudi najveću kupovnu cijenu. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja nije manja od početene cijene. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 7(sedam)dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda,i istu objaviti na oglasnoj tabli Privrednog suda CG u Podgorici. U slučaju eventualnih neslaganja katastarskih podatak sa stanjem na terenu,stečajni upravnik zadržava pravo da poništi prodaju , ne odabere ponuđača ili podatke usaglasi najkasnije do zaključenja ugovora o prodaji.Uplaćeni depozit izabranog ponuđača je sastavni dio kupoprodajne cijene, dok će uplaćeni depozit ostalih ponuđača istima biti vraćen u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10 dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora padaju na teret kupca. Sve informacije u vezi predmetne prodaje, mogu se dobiti na telefon ovlašćenog lica br 067-644-647 .

20

SVIJET

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

PRVI MUSLIMANSKI GRADONAČELNIK LONDONA O POtENcIjALNOM PREDSjEDNIČKOM KANDIDAtU

Trampovo nepoznavanje islama je opasno Novoizabrani gradonačelnik Londona Sadik Kan izjavio je juče da nije impresioniran izjavom pretendenta na republikansku nominaciju za predsjedničkog kandidata u SAD-u Donalda Trumpa, koji je rekao da bi izuzeo Kana iz privremene zabrane ulaska muslimanima u Sjedinjene Američke Države, za koju se zalaže.

Upitan kako bi se politika zabrane ulaska muslimanima odrazila na prvog londonskog gradonačelnika muslimana, Tramp je za Njujork Tajms rekao da će “uvijek biti izuzetaka”. Kan je, međutim, juče kazao da nije impresioniran tom izjavom, prenosi AP. “Nije riječ samo o meni, već i o mojim prijateljima,

porodici i svakom ko dolazi iz bekgraunda kao što je moj, bilo gdje u svijetu”, komentarisao je Kan. Kako je istakao, “nepoznavanje islama koje pokazuje Donald Tramp moglo bi obje zemlje učiniti manje sigurnim” otu-

Poslovni broj: Iv.br.2628/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Trg Save Kovačevića br.20, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo za telekomunikacije “MTEL” DOO Podgorica, ul. Kralja Nikole br. 27a, PIB 02655284, protiv izvršnog dužnika Nikolić Radivoje, iz Nikšića, ul. Pavla Kovačevića br. 6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 399,65 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 28.02.2014. godine do 30.06.2015. godine, dana 06.05.2016.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Nikolić Radivoju iz Nikšića, ul. Pavla Kovačevića br. 6, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 2628/15 od 18.12.2015. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene vjerodostojne isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 399,65 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 17.12.2015. godine pa do konačne isplate, i troškove izvršnog postupka u iznosu od ukupno 55,00 eura.

Izvršni dužnik Nikolić Radivoje iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Trg Save Kovačevića br.20 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 2628/15 od 18.12.2015.godine.

Upozorava se izvršni dužnik Nikolić Radivoje iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja.

Nikšić, 06.05.2016.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ugalj, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 4.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 8B-01-2372/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 09.05.2016.godine.

Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ogrijevno drvo, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 21.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 9A-01-2376/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.05.2016.godine.

Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

đivanjem muslimana. Kan, sin pakistanskog vozača autobusa i krojačice, u subotu je inaugurisan za gradonačelnika Londona.

Izrazivši zadovoljstvo zbog izbora Kana, Tramp je rekao: “Lider postajete pru-

žajući primjer, uvijek je tako. Ako (Khan) bude dobro obavljao svoj posao... to će biti sjajno”. Tramp je iznio ideju o zabrani ulaska muslimanima u SAD nakon pogubnih napada u Parizu i Kaliforniji prošle godine, podsjeća AP. Muslimanske i grupe za zaštitu ljudskih prava, Trampovi demokratski rivali i mnogi njegovi protivnici u redovima republikanaca osudili su njegov tadašnji predlog kao kontraproduktivan i protivan američkim vrijednostima.

Sadik Kan (45), kandidat Laburističke partije, porazio je konzervativnog protivnika s rekordnom razlikom u glasovima.

On je, govoreći o takti-

ci konzervativaca, rekao za britanski Observer da “oni koriste strah u pokušaju da okrenu razne etničke i vjerske grupe jedne protiv drugih, kao po scenariju Donalda Trumpa”. U intervjuu magazinu Tajm Kan je izrazio želju da ode u SAD i vidi zanimljive programe koje provode gradonačelnici Njujorka i Čikaga, ali je istakao da će u posjetu morati otići prije januara, za slučaj da Trump pobijedi na predsjedničkim izborima 8. novembra. “Ako Donald Trump postane predsjednik, biću spriječen da odem tamo zbog moje vjere, što znači da ne mogu s američkim gradonačelnicima razmijeniti ideje”, zaključio je novi gradonačelnik Londona.

IStORIjSKA POSjEtA KRAjEM OVOG MjESEcA

Obama putuje u Hirošimu Američki predsjednik Barak Obama posjetiće Hirošimu ovog meseca, što će biti prva posjeta nekog od američkih predsjednika od bacanja atomskih bombi na Japan 1945. godine. Posjeta Hirošimi biće dio puta u Aziji koji će trajati od 21. do 28. maja, kada će obama posjetiti i Vijetnam. U bacanju atomske bombe na Hirošimu 6. avgusta 1945. poginulo je najmanje 140.000 ljudi, u koje su uračunate i žrtve iz Nagasakija.

Džimi Karter je takođe posjetio Hirošimu, ali tek kada je završen njegov mandat.

NAPAD U DIjARBAKIRU, ª PRIjEStONIcIº KURDA U tURSKOj

Troje poginulo u eksploziji

Najmanje tri osobe su poginule, a 45 ljudi je povrijeđeno u eksploziji automobila bombe u centru turskog grada Dijabakira. Lokalni mediji su prenijeli da su svi povrijeđeni policajci, a na mjestu eksplozije se nalaze brojne ekipe Hitne pomoći. U Dijabakiru dugo tinjaju sukobi nakon što je Ankara pokrenula ofanzivu protiv Radničke partije Kurdistana (PKK). Ovaj grad je neformalno poznat kao prijestonica Kurda u Turskoj.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

SVIJET

21

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 11. MAJ

1904. IKONA NADREALIZMA

Rođen Salvador Dali

Salvador Dali bio je španski nadrealistički slikar, jedan od najvećih umjetnika XX vijeka.

Osim slikanja, bavio se i dizajnom, pisanjem i filmom. Rođen je na današnji dan u katalonskom mjestu Figueres. Dali je ostao upamćen po svojim snažnim i bizarnim slikama, i smatra se jednim od najpoznatijih predstavnika nadrealizma u slikarstvu. Ipak, uprkos njegovom jedinstvenom načinu slikanja, mnogi stručnjaci upravo taj način pripisuju uticaju renesansnih majstora. Među njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamćenja (Mekani satovi) dovršena 1931., koja je, osim po svojoj izuzetnoj umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korišćena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetničke ambicije, Dalí je usmjerio i na fotogra-

fiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Sarađivao je i s Voltom Diznijem na nikad dovršenom, za Oskara nominovanom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izašao je tek 2003. godine. Na području igranog filma sarađivao je i sa slavnim Alfredom Hičkokom na filmu Začarana iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, rediteljem Luisom Bunjuelom sarađivao je (scenario i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba. Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, Dali je imao potrebu da čini mnoge bizarne i čudne stvari kako bi privukao pažnju na sebe. To je nekad ljutilo pobornike njegove umjetnosti jednako kao što je ljutilo i njegove kritičare, jer su neke od tih stvari privlačile više publiciteta nego njegova umjetnost.

483.

Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki, koji je tokom vladavine nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.

1896.

Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. Spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.

1973.

Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Njemačke i Demokratske Republike Njemačke, čime je okončano razdoblje nepriznavanja DR Njemačke kao suverene države.

330. ISTOČNO RIMSKO CARSTVO

Osnovan grad Konstantinopolj Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant novom prijestonicom Rimskog carstva. Konstantinopolis ili Carigrad, Konstantinoupolis, “Konstantinov grad”; na latinskom, Nova Roma, “Novi Rim”) je bilo prvobitno ime današnjeg Istanbula, u Turskoj. Sve do 1453 kada su ga Turci osvojili, tj. u svojoj pred-osmanlijskoj historiji, Konstantinopolj je bio više od hiljadu godina prijestonica, najprije Istočnog rimskog carstva, a potom i Vizantij-

skog carstva. Međutim, počeci grada idu sve do 7. vijeka pne., odnosno do osnivanja starogrčke naseobine i grada Bizantijuma. Konstantinopolis je bio strateški smješten između Zlatnog roga i Mramornog mora, na južnom ušću Bosfora u Mramorno more, na tački gdje Evropa susreće Aziju. Konstantinopolis je bio veoma značajan kao nasljednik starog Rima i kao najveći i najbogatiji grad u Evropi tokom cijelog srednjeg vijeka.

1931. POČETAK FINANSIJSKOG KOLAPSA U CENTRALNOJ EVROPI

1686.

Umro njemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike.

Prvi demonstrirao vakuum, izumio vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

1949.

S i j a m p ro menio ime u

1949.

Izrael primljen u Uje-

Tajland.

dinjene nacije.

1981.

Marli.

Umro regepjevač Bob

1988.

U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel Kim Filbi, jedan od najuspješnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

Propast najveće austrijske banke “Kredit-Anstalt” Svjetska kriza i kolaps bankarskog sistema 1931. godina počela je u Austriji sa propašću banke “Kredit Anstalt”, koja je bila u djelimičnom vlasništvu porodice Rotšild. Banka je bila prisiljena da preuzme drugu banku s tajnim zajmom koji je napravljen u Londonu van knjiga s ciljem skrivanja nelikvidnosti banke.

Cijela prevara je otkrivena i uslijedio je domino efekt poznatiji kao Velika kriza iz 1931. godine. Mnoge države (npr. Velika Britanija) tada odustaju od pove-

zivanja vrijednosti svojih valuta uz zlato (što je do tada bilo pravilo) kako bi barem sačuvali svoje valutne rezerve. Druge države (npr. Vajmarska Republika) su pokušale jačanjem vrijednosti svojih valuta da dovedu pod kontrolu raspad ekonomije, što je imalo za posljedicu katastrofalni pad standarda i dovelo do ogromne socijalne krize. To je, opet, otvorilo put radikalizaciji politike i u Njemačkoj pogodovalo usponu nacionalsocijalizma.

22

KULTURA

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

DrUgi DžaDa fest oD 30. maja Do 5. jUna

Sedam filmskih klasika na ulicama glavnog grada Drugi po redu „Džada Film Fest“ održaće se od 30. maja do 5. juna na podgoričkim ulicama.

Ovogodišnja tema festivala je „Sedam veličanstvenih“ i svi ljubitelji sedme umjetnosti će biti u prilici da pogledaju filmske klasike najpoznatijih svjetskih reditelja na sedam različitih lokacija.

“Prve večeri u Ulici Svetozara Markovića biće prikazana Felinijeva “La Strada”. Nakon toga festival se seli u Siti kvart, gdje će biti prikazan Godarov film “Do posljednjeg daha”. Trećeg dana festivala projekcija će se održati u Bloku 5, kada će svi posjetioci biti u prilici da pogledaju Kubrikov “Doktor Strejndžlav”, potom se filmski karavan seli na

U čast jUbileja

Simfoničari u Kolarcu

Crnogorski simfonijski orkestar nastupiće večeras u dvorani Kolarčeve zadužbine u Beogradu od 20 časova, u sklopu obilježavanja deset godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Solista na koncertu biće poznati crnogorski gitarista Goran Krivokapić.

Pod upravom maestra Grigorija Kraska, CSO će izvesti: Uvertiru “Ruslan i Ljudmila” Mihaila Ivanoviča Glinke, kompoziciju za gudače “Gusle” mlade crnogorske autorke Nine Perović, Koncert za gitaru i orkestar Ejtora Vilja-Lobosa i Petu simfoniju Petra Iljiča Čajkovskog.

Koncert u glavnom gradu Srbije organizuje Muzički centar Crne Gore u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Beogradu.

Stari aerodrom gdje će biti prikazano Vendersovo ostvarenje “Nebo nad Berlinom”. Pete večeri projekcija će biti upriličena na Zabjelu, kada će svi posjetioci biti u prilici da pogledaju Skorsezeovog “Taksistu”, nakon čega se noć kasnije projektor seli na Trg Svetog Petra Cetinjskog gdje će biti prikazan Kurosavin “Krvavi prijesto”. Ovogodišnja „Džada“ će se završiti na Trgu Nezavisnosti u centru Podgorice, projekcijom filma Orsona Velsa “Građanin Kejn”,” saopštila je Nina Lončar, organizatorka festivala.

Ulaz na sve projekcije je slobodan i odabrani filmovi će biti prikazivani svake večeri, počevši od 30. maja, u terminu od 21 sat.

J.B.

meĐUnaroDni sajam Knjiga U PoDgoriCi

Treći sajamski dan u znaku domaćih i regionalnih autora Treći dan 11. Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja počeće programom za najmlađe “Dječiji kutak, idea čita” u oviru kojeg će od 11 sati biti organizovan obilazak Sajma, književni čas, gledanje čeških crtanih filmova sa Žarkom Žapcem. Nakon toga od 13 sati uslijediće dodjela nagrada pobjednicima literarnog konkursa “Zlatni biser”, te predstavljanje Srednje stručne škole “Spasoje Raspopović” od 14 sati, kao i program Ministarstva prosvjete: Značaj

stručnog obrazovanja sa početkom u 15 sati. Od 16 sati zakazana je radionica sviranja kineskog instrumenta, koju će voditi prof. Tang Lu. Do kraja dana biće predstavljeni autori Vanja Vuković, Dragan Dragojlović sa kojima će razgovarati Sonja Živaljević, u 19 sati zakazan je razgovor sa književnikom Muharemom Bazduljom, od 20 sati predstavljanje Aleksandra Gavranića i u 21 sat sa Lidijom Vukčević razgovara Bogić Rakočević.

J.B.

U ZnaKU njegoŠa i DeCenije neZaVisnosti

Novo izdanje festivala fantastične književnosti Četvrti festival fantastične književnosti “Refesticon”, biće održan od 12. do 14. maja u Bijelom Polju i ugostiće istaknute književnike iz regiona, najavio je Dragić Rabrenović, direktor Radija Bijelo Polje, koji je organizator “Refesticona”.

Svečano otvaranje zakazano je za sjutra u 18 sati u galeriji Centra za kulturu, kada će biti promovisan roman koji smo objavili pod nazivom “Družba stvarnih sjena”, autora Adnadina Jašarevića iz Zenice, nakon čega će Sonja TomovićŠundić održati predavanje o Njegoševoj antropologiji, a potom će biti prikazan dokumentarni film o Njegošu, “Noć skuplja dva vijeka” reditelja Branka Baletića. Tim zapaženim

ostvarenjem upotpunićemo jubilej, 165 godina od smrti Petra ll Petrovića Njegoša. Na neki način, ovaj festival smo posvetili deceniji obnove crnogorske nezavisnosti”, naglasio je Rabrenović.

Predviđena je promocija festivala ArtAnima iz Beograda, almanaha “Književna fantastika”, promocija zbirke “Palisade i čadori” Tihomira Jovanovića iz Beograda, i sugrađanina Aleksandra Obradovića “Baš pamuk i druge bajke”. Biće predstavljena dva romana Branislava Jankvića, dva predavanja o Njegošu, te promocija zbirke kratkih priča “Makrokozma 21”, u kojoj su zastupljeni autori regiona, i dodjela nagrade Filipu Davidu.

J.B.

23 Klaudio Magris gost podgoričKog sajMa Knjiiga SRIJEDA, 11. 5. 2016.

kultura

OnO štO se dOgađa u evrOpi je tragičnO

Sve razlike nestaće upravo onda kada prigrlimo i sebi slične i one koji dolaze iz drugih krajeva

⌦ Sonja Ičević Gost 11. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja i dobitnik priznanja Književni plamen Klaudio Magris u susretu sa novinarima prisjetio se nekoliko zanimljivih epizoda vezanih za dugogodišnje druženje sa Umbertom Ekom koji je, kako je kazao, bio jedan od najzaslužnijih za evropski uspjeh njegovog romana “Dunav”. Govoreći o svemu onome što čini njegov rad, on je istakao da “pisac govori onim što piše”, te da je to njegov odgovor na svijet koji ga okružuje.

“Nekada se piše da bi se stvorio red, nekada da bi se uništio. Piše se da bi se izrazio protest, da bi nešto ili nekoga odbranili, napali. Ja, prije svega, pišem zbog ljubavi, zbog nemogućnosti da zadržim one koje volim. Pišem protiv smrti. Pisanje je

Pisanje je divlja sloboda.

Ali, ono nije alibi za oslobađanje pisca od dobrih djela. Mislim da je bolje nekome pomoći nego napisati remek-djelo

rat protiv smrti, protiv nestanka jednog vremena i ljudi. Ljubav jeste nešto najkontradiktornije i zato nam mnogo djela pokazuje koliko je teško voljeti. Ali, kada pišem o ljubavi, o ljudima i svemu što volim, govorim o tome u sadašnjem vremenu. Iako ih više nema, ja ih i dalje volim. Tako je, recimo, i sa Šekspirom: on je bio i još je veliki pjesnik. Ljubav nije odjeća da se iznosi. Literatura je tu i da nekoga vrati u život, jer pišući o onima kojih više nema, osjećam kao da su i dalje tu”, kaže pisac.

Za Magrisa literatura nema zadatak, jer nije definisana aktivnost već je, kao i svaka umjetnost, slobodna.

“Pisanje je divlja sloboda.

Ali, ono nije alibi za oslobađanje pisca od dobrih djela. Mislim da je bolje nekome pomoći nego napisati remek-djelo”, ističe Magris.

Autor koji se proslavio knjigama o različitostima koje Evropu čine jedinstvenom, smatra da je vrijeme da zajednica država tog kontinenta istinski postane - prostor gdje će vladati pravednost.

Ali ono što se danas događa u njoj je tragično. Mi smo na početku Četvrtog svjetskog rata. Treći je već prošao - pobijedio je taj “Zapad”... Kada bih znao da odgovorim na pitanje proble-

Ja, prije svega, pišem zbog ljubavi, zbog nemogućnosti da zadržim one koje volim. Pišem protiv smrti. Pisanje je rat protiv smrti, protiv nestanka jednog vremena i ljudi

ma izbjeglica, znao bih i da pomognem Evropi. Izbjeglice nijesu problem sukoba Istoka i Zapada. To nijesu ljudi imperijalističkih shvatanja iz davnih vremena, ali sam pesimista da će ti ljudi biti prihvaćeni. Sve razlike nestaće upravo onda kada prigrlimo i sebi slične i one koji dolaze iz drugih krajeva. Jedini problem koji ne možemo da prevaziđemo je taj što je broj ljudi koji dolazi u Evropu toliko veliki, da je nemoguće da ih sve primimo. Tragedija je i što ne postoji zajednički evropski stav o tome, iako je riječ o zajedničkom - evropskom problemu, a ne samo problemu zemalja u koje izbjeglice prvo stižu. Zato je sve više nacionalizama, ali ne onih koje već znamo, već novih mikro-nacionalizama - pripadnosti jednom veoma malom prostoru.

Kockanje sa Umbertom Ekom Prisjećajući se druženja sa Umbertom Ekom Magris je posebno izdvojio zajedničko učešće na konferenciji prevodilaštva u Rumuniji. “Tokom izleta smo se našli na pijaci gdje su se na tezgi prodavale slike, a među izloženima bila je

jedna koja nam se obojici dopala. Odlučili smo da taj problem riješimo bacanjem novčića. Pobijedio sam a Eko mi nikada nije oprostio. Stalno mi je to spočitavao, govoreći da veoma dobro poznajem zakone mehanike i kretanja, i

da sam novčiću dao precizan inicijalni udarac kako bi pao na moju stranu. Čak i kada mi je na Sajmu knjiga u Frankfurtu čestitao na nagradi za roman “Dunav”, rekao je: “Još uvijek ti nijesam oprostio”, ispričao je Magris.

24

mature

Plesom u bolje sjutra

PROSLAVA SEŠ ª MIRKO VEŠOVIĆº

Još jedna podgorička srednja škola ispratila svoje maturante

⌦ E.Z., Foto: Iva Mandić, Dejan Lopičić Maturanti obje smjene Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović” iz Podgorice tokom vikenda uz vatomret i trubače proslavili su maturu u restoranu SC “Morača”.

Poznanici, porodice i prijatelji su se okupili ispred

restorana kako bi dočekali i pozdravili buduće brucoše. Srednjoškolci su blistali, a uz muziku i ples do kasnih sati proslavili su završetak školovanja.

Naravno, svoje učenike su ispratili nastavnici i direktor škole.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

mature

25

26

Showbiz

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

MODNA REVIJA pOzNAtOg sVJEtskOg bRENDA LIu JO

laskanje ženstvenosti na specifičan način U okviru proslave decenije od obnove nezavisnosti održana je prva od dvije planirane modne revije - Liu Jo, na kojoj je predstavljeno 40 modela iz najnovije kolekcije

⌦ Marija Roganović, Foto: Iva Mandić Povodom proslave decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, Glavni grad Podgorica i kompanija SAMMS su organizovali prvu od dvije planirane modne revije poznatih brendova, i to Liu Jo. Prikazano je 40 modela iz

najnovije kolekcije za proljeće/ljeto svjetskog brenda Liu Jo, za muškarce i žene, koji su se već našli u istoimenoj radnji (Ul. Džordža Vašingtona).

Liu Jo kolekcija proljeće/ ljeto 2016. je bila podijeljena na dva tematska dijela: “California Dreaming” i “Urbana Afrika”. Ove godine brend

40 modela je prikazano na reviji najnovije kolekcije brenda liu jo

Brend Liu Jo izlazi na tržište sa svijetlom paletom boja koje laskaju ženstvenosti na specifičan način. Dosta šljokica, metala, nitni, iglica, zlatnih detalja spojenih sa laganim pamukom, tilom, svilom i trikotažom, pun su pogodak, tvrde modni znalci, u nadolazećoj sezoni!

Liu Jo izlazi na tržište sa svijetlom paletom boja koje laskaju ženstvenosti na specifičan način. Dosta šljokica, metala, nitni, iglica, zlatnih detalja spojenih sa laganim pamukom, tilom, svilom i trikotažom, pun su pogodak, tvrde modni znalci, u nadolazećoj sezoni! Kompanija SAMMS mislila je i

na jači pol, pa će od ove godine reprezentativnim Liu Jo komadima biti obradovani i muškarci.

Publika je, između ostalog, uživala i u povratku na pistu poznatih manekenki Sandre Barović i Jelene Krivokapić, kojih godinama nije bilo na crnogorskoj modnoj sceni.

Ovo “muzičko-modno veče” je zatvorila svjetski priznata gitaristkinja Jelica Mijanović, učesnica i članica žirija mnogobrojnih svjetskih takmičenja, autorka gitarske literature za djecu i redovna predavačica na Konzervatorijumu za muziku u Švajcarskoj.

Događaj je organizovan kao poklon Grada i kompanije SAMMS svim građanima Podgorice.

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Autogeni trening i Nikola Vranjković ušli na Domaćicu

mjesto na “Domaćici” trenutno zauzima Autogeni trening

Foto: Dalibor Ševaljević

20.

USPJEH CRNOGORSKOG ROK SASTAVA

27

SHOWBIZ

⌦ Danilo Brajković

P

odgorički bend Autogeni trening i lider nekadašnjeg Block Outa Nikola Vranjković s duetskom pjesmom “Moraćeš da naučiš da živiš sa tim” ušli su na regionalnu MTV top listu “Domaćica” i trenutno zauzimaju 20. mjesto.

Jedini crnogorski predstavnici na “Domaćici” spot “Moraćeš da naučiš da živiš sa tim” objavili su početkom prošlog mjeseca, a nakon što su se jedno vrijeme nalazili među predlozima glasovi publike “gurnuli” su ih među 20 najboljih regionalnih video-snimaka.

Podsjetimo, autori spota su Danilo i Toni Pendo, dvojac koji iza sebe ima saradnje s brojnim predstavnicima crnogorske alternativne muzičke scene, a kadrovi su snimljeni na Sceni 213 u Nikšiću.

“Mislim da smo napravili dobru stvar. Ljudi su za-

dovoljni, a i mi. Takođe, veliku stvar su odradili braća Pendo. Ko zna koji put čine za nas velike stvar”, ranije je za Dnevne novine kazao bubnjar Autogenog Bojan Bojanić.

Na vrhu “Domaćice” nalazi se srbijanski sastav Ničim izazvan s numerom “Odlaziš”, koju će podgorička publika moći da čuje uživo na nastupu tokom City Groove festivala u nedjelju veče na Stadionu malih sportova. Drugo mjesto rezervisano je za repera Eda Maajku i “Ojojoj”, dok je trećeplasirana Hrvatica Luce s numerom “Dogodila se dosada”.

BRITANSKA ATRAKCIJA U BANJALUCI

Dub Pistols na Demofestu Prvi inostrani učesnik revijalnog programa banjalučkog Demofesta je Dub Pistols - energični britanski sastav, koji predvodi Beri Ešvort, tokom uvodne festivalske večeri 21. jula pridružiće se ranije najavljenim izvođačima: Hladnom pivu i bendu S.K.A. iz Leskovca, koji je na prethodnom De-

mofestu osvojio treće mjesto. Pistols na Demofest stiže s aktuelnim albumom “Return of the Pistoleros”, njihovim sedmim studijskim izdanjem. Podsjetimo, Demofest je na programu od 21. do 23. jula, a na konkurs za najbolji novi bend stiglo je čak 467 prijava demo sastava iz bivše Jugoslavije.

D.B.

Foto: Promo Dub Pistols

Autogeni trening

EMILI SIRS

Manekenka zavodi red

PRIJE PETNAEST DANA U TAJNOSTI

Australijanska manekenka Emili Sirs na Instagramu svakodnevno rasplamsava maštu muškarcima širom svijeta koji je prate na ovoj društvenoj mreži zahvaljujući provokativnim fotografijama. Ona uživa da se slika u donjem vešu i kupaćim kostimima, a pratioci uživaju da “lajkuju” njene fotografije.

Mendez rodila kćerku Eva Mendez i Rajan Gosling su izveli najveće zataškavanje, možda u holivudskoj istoriji. Naime, Eva je 29. aprila rodila drugu kćerku Amadu Li Gosling, dok se svega nekoliko dana prije toga obznanila trudnoća poznate glumice.

Ukoliko Vam ime zvuči po-

znato, podsjetimo da se njihova prva kćerka, rođena prije dvije godine, zove Esmeralda Amada Gosling. Amada - što znači voljena na španskom, ime je Evine bake, prenosi magazin People. Čestitke srećnoj porodici!

M.Rog.

28 DN

ENIGMATIKA UPLAŠITI SE

KAO OTAC, S LJUBAVLJU

MJESTO KOD VALJEVA

ISTAČKANO

ONAJ KOJI NIJE NJEMAČKI SPOSOBAN VAJAR, DO OPLODI JERG (MED.)

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

LIČNA ZAMJENICA

OZNAKA ZA VOLT

AUTOR: BANE

ZMIJSKI CAR

VICEVI

MALI PROZORI

OZNAKA ZA BIJELO POLJE BREŽULJCI

BIVŠI RUSKI FUDBALER OLEG ČETINARSKO DRVO JEDAN UZVIK

ŽITELJ RAČE PTICA GRABLJIVICA OBIM

MORALIST ČUVENI BRITANSKI ROK SASTAV

ZAPAD STALAK BOŠNJAČKO MUŠKO IME ZAHVAT U BOKSU

PRVA MUSLIMANKA U SVEMIRU, ANUŠE

OZNAKA TURSKE

ŽITELJKA SAKSONIJE

MRKI I TAKO DALJE (SKR.) ŽITELJKE VELSA

OZNAKA ZA TONU

GVOZDENI SUD POD KOJIM SE PEKU JELA GLAVICA BRIJEGA

LITAR VRH BRIJEGA NAČINITI IVICU OKO NEČEGA PODVRSTA ROK MUZIKE BOSANSKI REDITELJ TANOVIĆ SPASITELJ U HRIŠĆANSTVU

FRANCUSKI ŠANSONJER MONTAN BIVŠI NJEMAČKI GOLMAN MAJER STARA DRŽAVA U MESOPOTAMIJI

jezika,učiteljica ispituje đake.

- Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo, kupujete, kupuju.

- Perice reci mi koje je to vrijeme.

- Vrijeme rasprodaje! *** Dolazi Crnogorac u kafanu i ugleda lijepu konobaricu.

Rece Crrnogorac: - “Djevojko, skuvaj mi jednu kavu ovaku jaku ka ja, i tako slatku ka ti” Donese mu konobarica kafu, a on se namrsti i rece: - Djevojko, da se ti nisi malo precjenila? *** Pita plavuša lika u baru: • A, čime se ti baviš?

• Ja sam ti kontrolor leta! odgovara lik.

• Baš te briga, sad je zima, ne moraš ništa da radiš. ***

Došao Crnogorac u Beograd i otvorio firmu. Firma tek renovirana. Ulazi sekretarica i kaže Crnogorcu: -Traži vas jedan čovjek.

-Dobro,uvedi ga.

Uđe on.Uze Crnogorac telefon i poče da se pravi da priča.

-Eee, Milo kume. Kako su ti đeca? Kako ti ide posao? A moraću doći jedan dan na kafu.Ajde vidimo se junačino. Čovjek krenu da mu objasni zašto je došao kad ovaj ‘’zovnu’’ Lukšića.

-Ma kako si mi? Pa moram doći jednom.Baš sam sada pričao sa Milom.Ajde vidimo se junačino.

-A zašto ste vi došli?

A njemu čovjek odgovori: -Došao sam da vam priključim telefon. *** Na času srpskog

PRISTOJNI

MASA OD UMUĆENIH BJELANACA MASA DOBIJENA TOPLJENJEM SLANINE IME FIZIČARA PLANKA FRANCUSKI FUDBALER, TIJERI SAVEZ KOMUNIS. OMLAD. JUGOSLAVIJE (SKR.)

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

SVESKA

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: GČ, D, PROPIS, AV, RGO, TRST, KOŽARSTVO, R, KRUŠČIĆ, ŠOU, VASKES, LINČ, AVTOVAC, RANJ, KORBITA, EJA, ASORTIMAN, K, VT, GO, A, KU, CMOLJE, UŠAT, DRČNO, DVA, R, PATNJE.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2813

7

2014-06-26

4

4 5 5

9

2

4

5

6

9

7

2

4

8

5

1

6

2 9

6

7

2

3

4

9

1

8

5

9

3

4

8

1

5

6

2

8

4

3 Puzzle 9 5 solution: 1 7 6

7

5

1

7

2

8

6

3

9

2 4

2

1

3

8

3

4

9

2

5

1

7

6

7

5

2

1

6

8

4

3

9

1

9

6

7

4

3

8

5

2

6

1

7

3

5

9

2

4

8

9

4

3

6

8

2

7

1

5

2

8

5

4

1

7

6

9

3

3

6

9

2

7

4

5

8

1

5

7

1

8

3

6

9

2

4

4

2

8

5

9

1

3

6

7

2

6

3

4

7

1

3 6

9

7 5

4 8

Medium level

9

8

1

2014-06-27

3

7

2Sudoku 9 6puzzle 4 3No. 724445 2013-06-22 1 8

2

9 7

8 Play 1 5sudoku 9 3 online 2 7 at:6

3

4

8 5

4

7 2 5 1 6 8 4 3 9 6 www.sudokukingdom.com 1 5 8 6 7 2 9 4 3

6 3

4

3

Sudoku puzzle No. 2445 2013-06-23

Daily Sudoku puzzle No. 2814

8

6 9

8

Medium level

3 7

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2

8

3 3

4

7

6

3

8

1

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Word Search Puzzle #W605SD

T

I

P

Y

S

T

R

U

C

E

C

R

Y

X

S

E

T

A

D

E

S

O

N

C

O

O

L

S

S

D

O

I

R

E

P

T

F

L

R

R

L

E

S

P

I

R

A

T

E

G

N

A

R

R

A

I

C

D

O

P

Y

R

S

P

A

C

E

E

N

K

U

E

C

R

E

I

F

H

S

K

S

L

O

S

T

L

L

Q

V

F

S

W

Y

S

P

B

I

U

T

B

R

E

A

K

D

O

W

N

O

I

S

C

L

M

I

C

R

O

S

E

C

O

N

D

S

T

E

A

E

A

G

Y

R

C

H

A

D

U

E

I

D

T

M

D

N

E

E

Z

G

C

E

A

F

O

S

T

A

E

H

C

E

E

P

I

N

I

O

N

E

E

Z

T

I

L

B

M

D

D

C

I

R

S

P

S

T

P

E

C

C

A

U

S

E

S

P

U

Periods Space Pinched Speedy Microseconds Pinion Nosed Suctions Pirate Professionally Parts There Scuttled Periods Sedates Truce Pinched Skies Space Pinion Speedy Suctions Pirate There Professionally Truce

Accepts Accepts Acids Acids Ambled Ambled Arrange Audible Arrange Beers Audible Began Blitz Beers Breakdown Began Cadet Causes Blitz Celery Breakdown Cheat Cools Cadet

Cheat CorrespondenceMattes

Causes

Lacks

Celery

Marks

CoolsEczema Enter Correspondence Error Facets Eczema Fierce EnterFunny ErrorGraveyards Lacks Facets Marks Mattes Fierce Microseconds Funny Nosed Parts Graveyards

Scuttled Sedates

Skies REBUS

HOROSKOP OVAN Ukoliko se Vasi poslovno-finansijski ciljevi ne uklapaju u zajedničke interese, ne budite pretjerano sujetni ili lakomisleni. Promijenite svoju prvobitnu strategiju, kako biste sačuvali osnovne interese pred saradnicima

BIK Nema razloga da igrate neku dvostruku ulogu ili da prikrivate dio istine. Ne možete zavaravati svog partnera nekim smišljenim objašnjenjima. Sugestija: Obratite pažnju na pravilniji način ishrane ili na bolju zaštitu

BLIZANCI Suviše strogo ocjenjujete nečije ponašanje i odbijate mogućnost za daljom saradnjom. Kategorično branite svoje poslovne interese, čak i po cijenu da Vaši saradnici imaju drugačije mišljenje

RAK Nema potrebe da pokrećete neku »osjetljivu temu« i na takav način da iritirate voljenu osobu. Pažljivije birajte riječi koje koristite u društvu porodice ili bliske osobe. Sugestija: Obratite pažnju na bolju zdravstvenu preventivu

LAV Copyright © Puzzle Baron August 7, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ne dobijate odgovore koje očekujete, već slušate razne izgovore o stvarima koje Vam neko uskraćuje. Prepoznatljive fraze ne znače mnogo. Zbog loše koncentracije teško uspostavljate nove poslovne kontakte

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Tri kozaka vija rom

29

ENIGMATIKA

Povremeno djelujete vrlo napeto, jer partner ima svoja interesovanja ili neke »tajne planove«.

Nalazite se u emotivnom raskoraku u odnosu na želje i mogućnosti. Sugestija: Prijaće Vam susret sa prijateljima, kao relaksacija i opuštanje

VAGA Djelujete raspoloženo i imate pozitivan uticaj na svoju okolinu. Potrebno je da osmislite akciju koja donosi zajedničku korist ili perspektivnu reklamu. Sve je moguće, ako pravilno povezujete informacije sa kojima raspolažete

ŠKORPIJA Objasnite svom partneru da imate slične želje i interesovanja. Potreban Vam je dobar podsticaj i zajednički izazov koji će Vas približiti istim željama. Sugestija: Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi

STRIJELAC Pažljivo razmislite o nečijem upozorenju, prije nego što se upustite u novi izazov ili poslovnu avanturu. Stvari koje činite bez nečijeg odobravanja, predstavljaju potencijalni rizik. Važno je da održite dobar saradnički odnos

JARAC Suviše insistirate na stvarima koje ne nailaze na dobar prijem u Vašoj neposrednoj okolini. Partner Vam daje do znanja, da traži osjećaj povjerenja i sigurnost. Sugestija: Nemojte precjenjivati lične mogućnosti, budite umjereniji

VODOLIJA Stvari koje prećutkujete pred saradnicima, prije ili kasnije mogu da Vas dovedu u neprijatnu situaciju. Polazite od pogrešnih informacija, tako da Vaše prognoze ili obećanja pred saradnicima zvuče neubjedljivo

RIBE Partner pokušava da Vam pomogne ili da Vas oraspoloži. Međutim, Vi imate drugačiju orijentaciju i reagujete na suprotan način u odnosu na nečija očekivanja. Sugestija: Važno je da akumulirate pozitivnu energiju

petak, 14. 11. 2014.

30

MALI OGLASI

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem odličan dvosoban stan kod hotela “City” 77m2, 79.000 eura. Stan se prodaje sa parnim grijanjem, ugradnim plakarima i kuhinjom.

Tel.067/615-515 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu.

Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fi ksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

I Izdajem namještenu garsonjeru sa odvojenom mini kuhinjom na Starom aerodromu preko puta “Agrovite”. Privatna kuća, poseban ulaz i sprat. Cijena 150 eura sa svim režijama. Tel.067/801-021 U Maslinama izdajem na duže vrijeme ozbiljnim ljudima koji rade dvosoban potpuno namješten stan. Sve zasebno, dvije terase. Tel.067/472-680 Izdajem jednosoban namješten stan u centru Podgorice. Klima, internet, kablovska TV. Cijena 240 eura. Tel.069/272273 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine.

Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura.

Tel.069/411-797

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata povoljno Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

USLUGE Registracione usluge 50€, računovodstvo od 50 do 150€, poresko savjetovanje. Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w. hid r oizo l a cija . m e.

Tel.067/809-806

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900

APARATI/OPREMA

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

MUZIČKIINSTRUMENTI Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

POSAO

Tel. 068/276-363 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

31

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.

Tel.069/101-460 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju otkriva vaše: juče, danas, sjutra. Pomoć u poslu, ljubavi kao i skidanje c. magije. Tel.068/504-029

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

32 •TVprogram 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09:15 Praktična žena/r 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 12:20 Lud, zbunjen, normalan 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Život priča 23:20 Noćni žurnal 23:45 Film: Paket aranžman 03:00 Moja mama kuva bolje od tvoje/r

06:30 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:05 Alternativa 12:00 Vijesti 12:05 Alternativa 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani/r 13:30 Muzika 14:05 Crtana serija: Nodi 14:55 ALTERNATIVA 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Serija: Gospodin Selfridž 17:00 Radni dan 18:00 Serija : Opasne igre 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:30 Film: Pink Panter 22:00 Obrazovna emisija 22:30 Dnevnik 3 23:00 Riznica 23:40 Serija : Opasne igre 00:25 Sa koncertnih podijuma 01:35 Radni dan/r

PRVA Andrija i Anđelka 20.30

12:00 Vijesti 12:01 Tenis: Rim-Masters 1000 14:00 Riznica, Crna Gora i velike sile 15:30 Putevi života 17:50 Fleš sport 18:00 Serija: Džek Ajris 19:00 Nodi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Stižu bebe/r 21:00 Serija: Gospodin Selfridž 22:00 Tenis: Rim-Masters 1000 00:00 VOA – glas Amerike 00:30 Meridijani

RTCG 2 Tesni: Rim Masters 12.01

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45 16:00 16.45 18:00 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se…

Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

777 Ekstremno 18.45

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Poseban tretman 12:34 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Magazin in CG 15:15 Serija: Bahar/r 16:03 City M 17:00 Minut,dva...

17:06 Pet minuta kuvajte sa Džajom 17:18 Serija: Agencija za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:03 Paparazzo lov 22:03 DNK 22:48 Farma, uživo 02:21 City M 02:51 Sportisimo 02:43 Meteo plus 02:46 Premijera 05:25 Serija: Elif

PINK Farma 22.48

10:00 Aljazeera 11:20 Hrana i vino 12:00 Čuvari zdravlja 12:40 Muzički program 15:30 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 19:05 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 22:55 Video katalog 23:05 Aljazeera 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti informativa 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Trbosjekov kraj/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno a lako 14:55 TV Shop mne 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Tajne 17:15 Serija: M:tech magazin 17:35 Serija: Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Dnevnica 21:00 Serija: Trbosjekov kraj 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar 22:17 Sport 22.30 Serija: Zaplet 23:25 Serija: Kud puklo da puklo

07:30 08:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:50 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VIJESTI Crna ruža 19.10

10.10 Serija: Odrastanje životinja 12.00 Info pres 12.15 Serija 13.05 Serija: Čast i poštovanje/r 15.00 Nedjeljno popodne/r 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start - produkcija tvnk 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Čast i postovanje 23.00

VOA Film Bez rezerve/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve/r 5 do 5 Forum Club A sa Jadrankom Rabrenović/r A lista DW Arts 21/r Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života Club A sa Vesnom Rajković Forum Film 5 do 5/r Ukusi života/r Club A sa Vesnom Rajković/r

ATLAS Club A 18.30

10:00 10:05 10:35 11:00 12:00 13:00 15:05 17:05 18:00 19:00 20:00 21:00 22:35 23:05

Vijesti Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Film: Osveta Pink Pantera Film: Gvozdena pesnica Hrana i vino Sportsko popodne Polis Emisija: Hipokratija Serija Motorsport magazin Film: Dani raja

Tv BUDVA Dani raja 23.05

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA Pink, Poseban trerman 11.03

CINEPLEXX PODGORICA Burek 19:30; 21:30 Hrabri pijetao (sinh) 16:30; Kapetan Amerika - Građanski rat 16:45; 18:30; 19:45; 21:15; 22:30 Knjiga o džungli 15:00; 17:00; Lovac i ledena kraljica 15:45; 18:00; 21:00 Mr. Right- Ubica na bijelom konju 19:00; 20:15; Ona mi je sve 15:30; 17:45; 20:00; 22:15 Pogled sa neba 19:00; Prije buđenja 17:30; Zločinački um 22:00

Doktor Ilić je specijalista u bolnici za alkoholičare. Njegov poseban tretman podrazumeva dijetu sa jabukama, Vagnerovu muziku, fizičko vaspitanje i amatersko pozorište. Odvodi šest pacijenata u pivaru gdje većina radnika ima problema sa alkoholom. Doktor je razveden i ima sedmogodišnjeg sina koga vodi na gostovanje svog pozorišta. U predstavi pacijenti opisuju svoj život prije tretmana i samim tim zlo alkoholizma.

TV Budva, Dani raja 23.05 Temperamentni radnik nagovara svoju djevojku da se oženi za teško bolesnog, bogatog zemljoposjednika nastojeći doći do nasljeđa.

Tamo se zapošljava kod bogatog farmera (Sam Shepard) i zemljoposjednika. Ovaj se pak zaljubljuje u Ebi, vjerujući da je ova Bilova sestra, te ih sve troje moli da ostanu na njegovom imanju i nakon žetve. Ovo je drugi film Terensa Malika, snimljen pet godina nakon ‘Badlandsa’, u kojem opravdava reputaciju reditelja koji u fokus stavlja vizualnu prezentaciju.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09.00 09.05 10.00 12.00 12.15 12.25

12.30 12.45 14.00 14.26 15.50 16.50 17.00 17.20 17.41 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.30 23.05 00.05

Vesti Serija: Više od igre Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: Mornarički istražitelji Zadnja kuća Srbija Trag Serija: “Moj rođak sa sela” TV Zabavnik Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Moj rođak sa sela” Film: “Bekstvo” Dnevnjik Sportski dnevnik Film

HRT 1 09.05 09.37

10.20 11.20 12.00 12.15 12.18 12.24 13.15 16.00 16.50 17.40 18.10 19.00 20.02 20.52 22.40 23.13 00.08 00.52 01.47 11.00

Vita jela, zelen bor Serija: “Mekleodove ćerke” Dokumentarni film Eko zona Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Serija: “Snivaj zlato moje” Hrvatska uživo Živo je lijep Kviz: Potjera Dnevnik Serija: “Snivaj zlato moje” Serija: “Dobra žena” Dnevnik Dokumentarni film Serija: “Naše majke, naši očevi” Serija: “Don Mateo” Otvoreno Tenis: VTA i ATP Rim, prenos

FOX 10.00 11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15

18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija: “Las Vegas” Serija: “Goldbergovi” Serija: “Kvantiko” Serija: “Kasl” Simpsonovi Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Moderna porodica” Simpsonovi Porodičan čovek Serija: “Goldbergovi” Serija: “Kvantiko” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Domovina”

SPORT KLUB 1 06.00 Tenis: VTA i ATP Ma sters Rim 08.00 Vesti 08.25 Top tenis 08.50 Fudbal: Vest Hem Mančester Junajted 10.30 Program iz studija 11.00 Tenis: VTA i ATP Rim, prenos 23.00 Vesti 23.30 NBA plej of 01.30 Premijer liga, najbolji strelci 02.00 NBA plej of 04.30 Pregled ruske lige 05.00 Tenis: VTA i ATP Rim

DISCOVERY 10.50 Železnica Aljaske 11.40 Prodavci automobila 12.35 Lovac na oružje 13.30 Razotkrivanje mitova 16.15 Kako se pravi 16.40 Prodaja iz skladišta 17.10 Borbe za skladišta 17.35 Trgovački duh 18.05 Prodavci automobila 19.00 Kako to radi 20.00 Radionica nepodobnih mehaničara 21.00 Brzi i glasni 22.00 Dizel braća 23.00 Misliš li da bi ti preživeo 00.00 Ber Grils: Misija pre življavanja 00.55 U divljini sa Berom Grilsom 01.50 Prodavci automobila

34

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Foto:Facebook

SPORT

MVP KARI SE VRATIO I RAZBIO PORTLAND Vratio se nakon dvonedjeljne pauze zbog povrede i odmah odigrao kako on najbolje zna - Stefon Kari, koji je izabran MVP-a regularnoj dijela sezone, je sa 40 poena predvodio Golden Stejt do brejka protiv Portlanda (132:125). “Ratnici” vode 3:1 u seriji i sada će u svojoj “Orakl” areni imati priliku da se plasiraju u finale Zapada.

Meč je odlučen u produžetku, a fenomenalni Stef je ušao u istoriji - postao je prvi igrač u istoriji igre pod obručima koji je ubacio 17 poena u produžetku. U redovim “blejzersa” najbolji je bio Demijen Lilard sa 36 koševa.

I drugi meč je riješen nakon produžetka - Majami - Toronto 94:87. “Vrelinu” je do trijumfa nosio Dvejn Vejd sa 30 poena.

SEMAFOR: Majami – Toronto 94:87 p.p (2:2), Portland – Golden Stejt 125:132 p.p (1:3). A.K.

17 poena ubacio je Stefon Kari u produžetku i postao prvi igrač u istoriji kojem je to pošlo za rukom

TIP 1

DANA 2

Liverpul - Čelsi

1

kvota 2,00

Turbulentna, ali uspješna sezona: Suad Šehović podiže pehar u Baru

SUAD ŠEHOVIĆ ZA DN NAKON OSVAJANJA DESETE UZASTOPNE TITULE

NAJTEŽA, ALI NAJSLAĐA

⌦ Alen Kasmić

Uz dosta problema i turbulencija jubilarna deseta titula je stigla u Njegošev park - košarkaši su sa 3:1 u seriji finala plej-ofa Erste lige savladali Mornar i zaokružili još jednu duplu krunu u domaćim okvirima. Dnevne novine su sa Suadom Šehovićem razgovarale o tituli, promjenama trenera, porazima od Mega Leksa... Četvrti meč u krcatoj “Topolici” je bio najlakši za “plave” od svih mečeva protiv Barana ove sezone...

“Jedina utakmica da smo odigrali na pravi način, onako kako znamo.

Igrali smo agresivniju odbranu, a početak je odre-

Tada smo bili strpljivi i birali smo najbolje opcije u napadu. Ovo je najteža osvojena titula, ali najslađa. Možda je tako i bolje, jer je to dokaz da košarka u Crnoj Gori oživljava

Transparent: Čelnici Mornara mi se izvinjavali Navijači Mornara tokom meča razvili su transparent kojim su pokazali šta misle o podršci koju je kapiten Budućnosti dao članstvu Crne Gore u NATO. “Iskren da budem, nijesam

dio tok”, rekao je Šehović.

I pored prednosti od 20 poena u toku duela, ekipa Đorđija Pavićevića je uspjela da u jednom trenutku stigne do pola koša zaostatka 72:73.

“Tada smo bili strpljivi i birali smo najbolje opcije u napadu. Ovo je najteža osvojena titula, ali najslađa”, ističe Suad. “Možda je tako i bolje, jer je to dokaz da košarka u Crnoj Gori oživljava.”

Bila je ovo turbulentna sezona za vas. Promijenjena su tri trenera, kako je to uticalo na ekipu?

“Bili smo uzdrmani. Kod prve promjene (ostavka Igora Jovovića, dolazak Luke Pavićevića prim. aut.) bili smo prvi na tabeli,

vidio o čemu se radi i nemam komentar. Čelnici Mornara su mi se na poluvremenu izvinjavali. Imaju pravo da navijaju na svoj način, a slušajući njihove pjesme to mi daje dodatni motiv”, kazao je kapiten “plavih”.

Popović: Ko je mogao da dođe, došao je

Mihailo Pavićević, jedan od vlasnika kluba i rođeni brat trenera Đorđija Pavićevića, optužio je čelnike Košarkaškog saveza Crne Gore da se nijesu pojavili u “Topolici” jer su znali za “organizovanu krađu”.

“Bili su neki članovi predsjedništva, komesar lige... Ko je mogao - došao je u Bar”, istakao je generalni sekretar KSCG Petar Popović i naveo da se medalje pobjednicima i poraženima nikad nijesu dijelile, već samo pehar.

sve nas je to uzdrmalo psihički. Međutim, brzo smo se oporavili, vratili na pobjednički kolosijek. Sve do Mege...”, kazao je Šehović.

“Ti porazi su nas dodatno poremetili. Niko nije pomišljao da ćemo izgubiti 2:0 nakon onakvih rezultata u regularnom dijelu.

Jeste turbulentna sezona, ali uspješna. Ostaje žal što nijemo ušli u finale.”

Kakva je bila atmosfera na treninzima nakon tih poraza, nijeste imali puno vremena za tugovanje? Uslijedila je još jedna promjena trenera, umjesto Pavićevića stigao je Igor Đaletić...

“Bilo je veoma teško trenirati, a tu se nadovezala i nova promjena trenera, pred veoma teško crnogorsko prvenstvo.

Slijedilo nam je novo uigravanje, dokazivanje. I sa te strane titula dobija na značaju”, kazao nam je 29-godišnji reprezentativac Crne Gore. “U početku smo se tražili i vremenom podizali formu. Savladali smo ekipu koja je, poslije nas, najbolja u Crnoj Gori”, poentirao je Suad Šehović.

SPORT

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

35 Foto:KSCG

SKUPŠTINA REGIONALNOG TAKMIČENJA

ABA liga opstaje Cijela košarkaška Evropa iščekuje ishod pregovora Fibe i Evrolige, a predstavnici svih klubova ABA lige su na jučerašnjem sastanku Skupštine donijeli definitivnu odluku - u regionalno takmičenju po svaku cijenu!

“Jadranska liga ostaje na istom kursu, to je zaključak svih klubova i ići će se istim pravcem i u sezoni 2016/17. Tačno pratimo dešavanja u evropskoj košarci, razmotrili smo neke stvari koje bi mogle da priprijete regionalnoj košarci. Ova liga predstavlja ozbiljan biznis i želimo da ona bude jedna od najboljih u ovoj regiji u budućnosti”, poručio je predsjednik ABA lige i prvi čovjek Budućnost Volija Dragan

Bokan.

“Nijedan papir ni iz jednog saveza, niti institucije nije nam stigao gdje piše da se ovakva Jadranska liga ne priznaje, tako da nijesmo ni mogli da reagujemo na sve ono što se piše. Moram da napomenem da imamo jednu stabilnu finansijsku situaciju i nadam se da će ona biti još bolja u narednim godinama.”

A.K.

Ništa se neće mijenjati, ostaje isti kalendar koji je važio u prethodnoj sezoni.

I naredne sezone će “Morača” uživati u derbijima ABA lige

KOŠARKAŠICE CRNE GORE OD 14. DO 21. MAJA NA TURNIRU U KINI

Da mlade pokažu kvalitet Daleka Kina, ozbiljni protivnici i prilika za najmlađe da pokažu kvalitet - košarkašice Crne Gore će od 14. do 21. maja učestvovati na turniru “Četiri nacije” u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu. Osim domaćina i “crvenih”, na turniru će se još naći Novi Zeland i Češka. Biće odigrano ukupno šest kola, po dvokružnom bod sistemu.

“Moramo razmišljati o budućnosti i tako smo projektovali pripreme i turneju po Kini, kao šansu košarkašicama koje su manje provodile u igri i igračicama koje nadolaze. Prezadovoljan sam odnosom prema radu igračica, na čelu sa kapitenom Natašom Popović. Ona

SPISAK Božica Mujović (Budućnost Bemaks) Jelena Vučetić (PINK – PECSI) Jovana Pašić (Radivoj Korać) Milica Milošev (Kara Trutov) Kristina Raković (Budućnost Bemaks) Nataša Popović (Čelik) Violeta Lazarević (Budućnost Bemaks) Milena Jakšić (Budućnost Bemaks) Slađana Raković (Western Nebrasca) Milena Vujačić (Lovćen) Dragana Živković (Lovćen) Sanja Kuželj (Yalova Vip Genclik)

pokazuje primjer igrača koji je došao da nam pomogne, koji je uvijek bio prisutan kada je trebalo za reprezentaciju”, rekao je selektor Momir Milatović na konferenciji za novinare.

Kina i Novi Zeland se spremaju za kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u Rio de Žaneiru, dok su Čehinje u samom vrhu evropske košarke.

“Nijesmo preplašeni, turneju doživljavamo kao šansu za mlade igrače i one koji nijesu dobijali priliku da pokažu koliko vrijede, kako bi u sljedećoj akciji dali svoj doprinos plasmanu na Evropsko prvenstvo”, zaključio je Milatović.

A.K.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 12.00h 15.00h 19.25h

ARENASPORT 1 Masters Rim, tenis Rudar - Budućnost, fudbal Masters Rim, tenis

SPORTKLUB 1 11.00h 02.00h

Masters Rim, tenis Toronto - Majami, košarka

SPORTKLUB 2 12.00h 16.00h 17.55h 20.45h

Masters Rim, tenis UFA - CSKA, fudbal Masters Rim, tenis Sanderlend - Everton, fudbal

SPORTKLUB 3 16.00h 18.30h 21.00h

Zorija - Dnjepar, fudbal Šahtjor - Oleksandrija, fudbal Liverpul - Čelsi, fudbal

19.00h 21.00h

Javor - Partizan, fudbal Mega Leks - Partizan, košarka

ARENASPORT 2 19.15h

Švedska - Kazahstan, fudbal

ARENASPORT 3 18.15h 20.30h

Bohemians - Mlada Boleslav, fudbal Bordo - PSŽ, fudbal

ARENASPORT 4 20.00h

Real Madrid - Fuenlabrada, košarka

ARENASPORT 5 19.00h

Magdeburg - Kil, rukomet

20.45h

Lajpcig - Raj Nekar Leven, rukomet

EUROSPORT 14.30h 21.00h 22.15h

Điro d’Italija, rukomet EP London, skokovi u vodu EP London, skokovi u vodu

EUROSPORT 2 13.45h 17.00h 20.15h

Portugal U17 - Belgija U17, fudbal Njemačka U17 - Austrija U17, fudbal Pogon - Krakovija, fudbal

NE PROPUSTITE

Veliki derbi crnogorskog šampionata Rudar - Budućnost RTCG 2, 15.00h

36

SPORT

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Kritika Bolta nakon “slavlja” Kada je Usein Bolt pobijedio u trci na 100 metara na Olimpijskim igra-

ma u Pekingu 2008. godine, Rog ga je kritikovao da previše odvlači pažnju na sebe i da tako ne cijeni dovoljno druge takmičare. Zbog toga je predsjednik MOK-a suočen sa nizom opaski u svjetskoj štampi. Po njima, Bolt je bio posljednji sportista koji je zaslužio bilo kakvu kritiku zbog ponašanja na borilištu. Rog je već tokom Igara u Pekingu promijenio izjavu i kazao da se ne radi o kritici slavlja ili ponašanja Slavlje Bolta koje je natjeralo Roga na reakciju uoči takmičenja, već o Boltovoj gestikulaciji tokom same trke.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

ŠANSA I Z EKSKLUZI

⌦ Miloš Antić

T

okom mandata Belgijanca Žaka Roga na čelu Međunarodnog olimpijskog komiteta, od 2001. do 2013. godine, Olimpijske igre dostigle su najviši stepen grandioznosti do sada.

Troškovi su dostigli neslućene visine, a upravo je Rog začetnik ideje da se njihova veličina i kompleksnost moraju ograničiti.

Jedno je sigurno – da nije bilo Žaka Roga, Olimpijske igre 2016. godine ne bi dobio Rio de Žaneiro. Belgijanac je, svjestan iskustva Igara u Pekingu 2008. koje su predstavljale nevjerovatan trošak od 30 milijardi dolara, želio da najveći sportski spektakl podari jednoj ne toliko bogatoj zemlji.

Sada je jasno da Olimpijske igre nijesu više ekskluziva najbogatijih i najmoćnijih. Iako već tri godine nije na čelu Međunarodnog olimpijskog komiteta, ovaj ortoped i hirurg iz Genka će na otvaranju Igara u Riju osjećati posebnu satisfakciju.

Insistiranje na najvišim standardima ekologije i održivog razvoja sada je postalo zaštitni znak i nešto po čemu se olimpijski p okret prepoznaje širom

PROFESOR I VITEZ Žak Rog je počasni profesor medicine na čak pet svjetskih univerziteta – u Gentu, Bakuu, Leuvenu, Budimpešti i Lozani.

Takođe, dobio je brojni titule viteza u evropskim državama.

Odlikovao ga je belgijski kralj Baduin, ali i njegov nasljednik Albert II, kao i britanska kraljica Elizabeta II i holandska kraljica Beatris.

Nosilac je dva ordena Republike Ukrajine, a odlikovan je i u Austriji i Litvaniji. Nosilac je francuske legije časti, kao i ordena zasluga Republike Italije. planete.

■ MEĐU SPORTISTIMA Od samog početka karijere na čelu MOK, Rog koji je naslijedio niz predsjednika plemićkog porijekla istakao je da želi da bude što bliži sportistima.

Zbog toga je 2002. godine, tokom Zimskih olimpijskih igara u Solt Lejk Sitiju, postao prvi predsjednik MOK-a koji je konstantno boravio u Olimpijskom selu sa takmičarima. Njegova popularnost od starta je bila bez presedana.

SPORT

37

Foto:

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

JOŠ 86 DANA

ZA MALE: NIJE TO VIŠE IVA BOGATIH I MOĆNIH USPON KARIJERE

U svijetu sporta Žak Rog je napredovao prije svega kao vrhunski sportski ljekar u najboljim belgijskim timovima, a zatim i nacionalnim savezima. Već 1989. godine postao je predsjednik Belgijskog olimpijskog komiteta, a tri godine kasnije i predsjednik Evropskog olimpijskog komiteta.

Rog je već od sredine prošle decenije podnio niz inicijativa da se trošenje za organizaciju Igara ograniči, a da se ekološki standardi uvrste kao jedan od uslova za dobijanje organizacije spektakla

Ipak, cijena koju su platili organizatori Igara u Atini 2004. i Pekinga 2008. godine, uz zamah planetarne ekonomske krize, bila je prevelika.

Zato je već od sredine prošle decenije podnio niz inicijativa da se trošenje za organizaciju Igara ograniči, a da se ekološki standardi uvrste kao jedan od uslova za dobijanje organizacije spektakla.

Prvi uspješan primjer takve organizacije upravo su Olimpijske igre u Londonu 2012. godine, koje su koštale skoro tri puta manje od Igara u Pekingu četiri godine ranije. Sa istim zadacima suočen je i Rio 2016. godine.

■ AFERA U PEKINGU Sa najvećom kontroverzom do sada Žak Rog se suočio uoči Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine. Prije će biti da je bio izigran od organizatora, koji su obećali da neće biti bilo kakve cenzure interneta za novinare koji su izvještavali sa

Igara.

To je bila važna politička poruka, jer prvi put zapadni novinari imali su priliku da bez cenzure izvještavaju sa teritorije komunističke Kine.

Ipak, već nakon Igara u britanskoj štampi na vidjelo je izašao tajni dogovor nekih članova MOK-a sa organizatorima Igara u Pekingu, kojeg Rog nije bio svjestan. Radilo se o vrsti ograničene cenzure, koja je prilagođena i zahtjevima MOK-a i kineskim zakonima, ali koja ipak nije bila ono što je prvobitno obećano.

Rog nikada nije dobio odgovor kineskih vlasti da li je zaista kontrolisan internet tokom Igara u Pekingu. Uz izvinjenje javnosti i smjenu saradnika umiješanih u skandal, to je bila jedina prava kontroverza tokom skoro 13 godina na čelu organizacije.

Vitez belgijske kraljevine postao je 1992. godine, a od 2002. godine dobio je i plemićku titulu. Titulu viteza ima i od britanske kraljice.

Sada je počasni predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, a imaće značajnu ulogu tokom ceremonije otvaranja Igara u Rio de Žaneiru.

Sada je jasno, da je nasljedniku Tomasu Bahu ipak ostavio vrhunsku podlogu i temelj za razvoj olimpizma, nakon godina ekonomske krize i u sve većim izazovima korporativnog svijeta.

BEZ POLITIZACIJE

Žak Rog odbio je prijedlog članova porodica izraelskih sportista koji su stradali u masakru na Igrama u Minhenu 1972. godine, da se na ceremoniji otvaranja Igara u Londonu u spomen na stradale održi minut ćutanja.

Umjesto toga, minut ćutanja održan je 6. avgusta 2012. godine u Gildholu u Londonu, uz posebnu komemorativnu ceremoniju.

Ipak, Izraelski olimpijski komitet oštro je protestovao zbog ovakve odluke Roga. Belgijanac je odgovorio porukom da ne želi bilo kakvu politizaciju, ni Igara ni stradalih.

38

SPORT

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Điro: Ulisi razveselio Kalabriju

Nakon tri etape u Holandiji, Điro je konačno stigao u Italiju i odmah je bilo veselo za domaću naciju! Lokalni takmičar Dijego Ulisi, vozač Lamre-Meride, pobjednik je četvrte etape Trke oko Italije, koja je vožena od Katanzara do Praja a Marea u Kalabriji.

Ulisi nije mnogo uticao na generalni plasman, ali do promjene u vrhu je došlo. Rozu majicu od Marsela Kitela ponovo je preuzeo Tom Domulin iz Holandije. Điro d’Italija nastavlja se već danas 233 kilometra dugom brdskom etapom od Praja a Marea do Beneventa.

K.B.

COK predstavio Budvu

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović i projekt menadžer Boris Sekulić predstavili su u San Marinu Izvještaj o napretku Igara malih zemalja Evrope 2019. godine. U Izvještaju je poseban akcenat stavljen na Crnu Goru kao i grad domaćin Budvu i njene turističke potencijale, pravni okvir Igara, organizacionu strukturu Igara, redosljed aktivnosti i plan promocije Igara u naredne tri godine.

Planirano je da se Igre malih zemalja održe od 27. maja do 1. juna 2019. godine i da na programu sportova budu atletika, odbojka, odbojka na plaži, džudo, streljaštvo, plivanje, košarka, boćanje, tenis i stoni tenis.

Pohvale za prikazanu prezentaciju i za urađene aktivnosti stigle su od predsjednika Đan Prima Đardije, generalnog sektretara Erosa Bolonje i predsjednika Tehničke komisije Žan Pijer Šebela.

Sjajan u Banjaluci: Aleksandar Ivović

SVJETSKA LIGA: CRNA GORA U SJAJNOM MEČ BOLJA OD SRBIJE 13:15, NAKON PETERACA

Hladne ajkule utišale Banjaluku Banjalučani su željeli spektakl - njega su i dobili od dvije najbolje reprezentacije Evrope! Vaterpolisti Crne Gore u rezultatski nebitnom meču posljednjeg kola Svjetske lige savlada-

Aleksandar Ivović: Drago mi je što smo konačno uspjeli da pobijedimo Srbiju, sada se okrećemo Olimpijskim igrama

li su velikog rivala Srbiju!

U sjajnom meču, tek nakon peteraca 15:13 - u regularnom dijelu bilo je 10:10. “Željeli smo da pokažemo da smo zasluženo prije dva mjeseca igrali finale EP. Mislim da su gledaoci imali šta da vide”, rekao je nakon meča naš najbolji

igrač na ovom meču Aleksandar Ivović. “Drago mi je što smo konačno uspjeli da pobijedimo Srbiju (prvi put od SP 2013, prim. aut), koja je aktuelni evropski i svjetski šampion. Sada se okrećemo pripremama za Olimpijske igre, što je najvažnije takmičenje u našim dosa-

Srbija - Crna Gora 10:10 (peterci 13:15) Banjaluka - Gradski olimpijski bazen. Gledalaca: 800. Sudije: Poluhronopulos (Grčka), Marošvari (Mađarska). Igrač više: Srbija 13 (1), Crna Gora 8 (3). Peterci: Srbija 1 (1), Crna Gora 2 (2). Rez. po četvrtinama: 3:3, 2:3, 3:1, 2:3.

Rističević (devet odbrana), Drašović 1, S. Rašović 1, Ranđelović, Ćuk 1, Pijetlović 2, Toholj, V. Rašović, Jakšić, Filipović 4, Prlainović 1, Subotić, Dobožanov.

Lazović, Dr. Brguljan, Pasković, Petrović, Da. Brguljan 3, Vidović, Đurđić 1, Čučković, Ivović 4, Vukčević 1, Klikovac, Drašković, Šćepanović (10 odbrana).

dašnjim karijerama.”

Momci Vladimira Gojkovića imali su dva gola prednosti (6:4) u trećoj četvrtini, Srbija je brzo serijom 4:0 došla do svojih “plus dva” (8:6)... Darko Brguljan je golčinom (8:8), koju su Banjalučani pozdravili aplauzom, najavio neizvjesnost, dok je meč u produžetke bombom odveo Ivović.

Leka je bio siguran i u penal seriji, a za njim i redom Pasković, Vukčević, Đurđić i Draško Brguljan. Za pobjedu se pobrinuo Miloš Šćepanović, koji je Milošu Ćuku “skinuo” peterac. K.B.

SELEKTOR RUKOMETAŠA CRNE GORE OBJAVIO SPISAK ZA BARAŽ KVALIFIKACIJA ZA SP

Sa kim će profesor na Rusiju Možda brani u Ligi šampiona, ali da uopšte nije u planovima selektora - još jednom je jasno. Ljubomir Obradović objavio je spisak igrača za baraž mečeve za odlazak na Svjetsko prvenstvo protiv Rusije, a na njemu ponovo nema golmana Nebojše Simića, golmana Kristijanštada. Nema ni Fahrudina Melića, kojeg će zamijeniti Marko Lasica (Temišvar).

Na spisku je i povrijeđeni bombarder Libeka Vuko Borozan...

Okupljanje je zakazano za 1. jun. Prvi baraž duel je 12. juna u Moskvi, dok je revanš tri dana kasnije u Baru.

SPISAK: Golmani: Rade Mijatović (Tatabanja), Mile Mijušković (Benidorm) i Radivoje Ristanović (Šamberi). Krila – Milan Popović (Vac), Miloš Vujović (Tatabanja), Mirko Radović(Valans), Marko Lasica (Temišvar) i Risto Vujačić (Vardar junior). Pivoti – Nemanja Grbović (Cegled), Vuk Lazović (Libek),

Lavovi čekaju vreli jun Admir Pelidija(Rudar).

Bekovi – Vuko B orozan (Libek),Vasko Ševaljević (Tuluz), Bogdan Petričević(Miluz), Božidar Leković (Konstanca), Dani-

jel Vukićević (Zagnos), Božo Anđelić (Cegled), Vladan Lipovina (Veclar), Stefan Čavor (Curgi), Branko Vujović (Kielce) i Filip Jočić (Stadion If).

K.B.

39

SPORT

NA

XV EVROPSKO PRVENSTVO

30 DA Š O

J

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) JUGOSLAVIJA NA EVROPSKIM PRVENSTVIMA DRUGI DIO

Holandski košmar za kraj

Tužan kraj u Roterdamu: Kralj ispred Govedarice i Klajverta (u pozadini Mihajlović, Saveljić i Đukić) Nakon izgubljenih finala 1960. i 1968, odnosno četvrtog mjesta u svom dvorištu 1976. godine, Jugoslavija je prije raspada učestvovala na još dva Evropska prvenstva, a trebalo je na tri da nije bilo sankcija Ujedinjenih nacija. Međutim, ni jedna avantura nije bila uspješna, naprotiv, potpisivane su sa nekim veoma teškim i bolnim porazima - za kraj.

■ FRANCUSKA NULA Grupna faza igrala se u Francuskoj 1984. godine, a u tom sistemu Jugoslavija se provela “kao bosa po trnju”. Traume iz 1960. očigledno su ostavile trag i na novu generaciju, pa je tim Todora Veselinovića spakovao kofere već nakon tri utakmice i sva tri poraza.

Prvo je Belgija u Lensu slavila (2:0) golovima Ervina Vanderberga u 28. i Gergesa Gruna u 45. minutu. Jugu je zatim “petardom” počastila Danska u Lionu (5:0) zahvaljujući pogo-

cima Franka Arnesena u 8. i 68. iz penala, Klausa Bergrena u 16, Prebena Elkjaera u 82. i Jona Luridsena u 84. minutu. A, kao “šlag na tortu” stigao je poraz (3:2) i od domaćih “trikolora”, iako je Miloš Šestić u 32. doveo “plave” u vođstvo pod nebom Sent-Etjena. Ipak, Mišel Platini je het-trikom u 59, 62. i 77. preokrenuo meč, a Dragan Stojković u 84. iz penala pokušao da ublaži totalni neuspjeh.

22 GOLA POSTIGLA JE JUGOSLAVIJA U 14 MEČEVA NA PET EVROPSKIH PRVENSTAVA, A PRIMILA JE ČAK 40.

■ ŠESTICA U

ROTERDAMU

Dvostruki finalista Eura preskočio je turnire u Zapadnoj Njemačkoj, u Švedskoj nije igrala zbog sankcija Ujedinjenih nacija (umjesto Juge otišla je Danska i senzacionalno osvojila titulu), a “plavih” nije bilo ni u Engleskoj 1996. godine. I onda, 2000. godina, Belgija i Holandija. Ples od dna do vrha i - nazad. U svom posljednjem učešću na Eurima sastav Vujadina Boškova imao je potencijal za velike stvari, a na kraju je doživio brutalan oproštaj.

U prvom meču grupe C ekipa je do 67. minuta gubila 3:0 od Slovenije i imala igrača manje (isključen Siniša Mihajlović u 60. minutu). Međutim, hrabrost je nadomjestila brojčani nedostatak, pa su Savo Milošević u 67. i 73. te Ljubinko Drulović u 70. potpisali nevjerovatnih 3:3. U drugom su-

sretu Milošević je nakon osam minuta riješio Norvešku (1:0), dok je u posljednjem kolu viđena nevjerovatna drama.

“Plavi” su u Brižu vodili protiv Španije 1:0 i 2:1 i 3:2, ali je “crvena furija” preko Gaiske Mendiete iz penala u 94. i Alfonsa Pereza iz voleja u 95. napravila čudo i

slavila (4:3)!

Druga pozicija u grupi značila je i okršaj sa domaćinom Holandijom u Roterdamu, a tamo je zauvijek zapečaćena sudbina jugoslovenskog fudbala na Evropskim prvenstvima. Patrik Klajvert (24, 38. i 54), autogol Dejana Govedarice u 51. i Mark Over-

14 ODIGRALA JE JUGOSLAVIJA NE PET EVROPSKIH PRVENSTAVA. OSTVARILA JE TRI POBJEDE, DVA REMIJA I DEVET PORAZA.

5

GOLOVA POSTIGAO JE ZA JUGOSLAVIJU SAVO MILOŠEVIĆ NA EURU 2000. I UZ PATRIKA KLAJVERTA ODNIO TITULU NAJBOLJEG STRIJELCA. mars (78. i 91) raspalili su šesticu u srce Jugoslavije, za koju je počasni, odnosno posljednji gol na Eurima dao Milošević u 92. za 6:1! Time je i zvanično završen put nekadašnje zemlje na velikim kontinentalnim turnirima.

Savo Milošević, uz Patrika Klajverta, najbolji strijelac Eura 2000. godine

40

SPORT

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

VEČERAS FINALE KUPA 19H SRBIJE

Partizan za spas sezone, Javor igra za istoriju

PETROVAC VS SUTJESKA

Junak: Vinston Rid

PL 35. KOLO

Oproštaj čekićara sa stilom Ista želja, ali pehar je samo jedan: Trener Partizana Ivan Tomić i njegov kolega sa klupe Javora Mladen Dodić Jedni žele da spasu očajnu sezonu, a drugi da ispišu istoriju - u finalu Kupa Srbije večeras u Gornjem Milanovcu sastaće se Partizan i Javor.

Beogradski crno-bijeli su apsolutni favoriti, ali tim iz Ivanjice u jednom meču ima pravo na nadu.

“Osvajanje Kupa je postavljeno kao prioritet kluba. Poštujem Javor, imaju iskusan tim, ali vjerujem da će mladost i kvalitet naše ekipe presuditi”,

riječi su Ivana Tomića, trenera crno-bijelih koji jure 13. pehar u masovnijem takmičenju.

Na drugoj strani Javor igra prvo finale u 104 godine dugoj istoriji kluba.

“Za nas je ovo utakmica života, motiv je ogroman, želimo klubu da donesemo prvi pehar u istoriji. Partizan je favorit, ali imamo adute”, jasan je Mladen Dodić, strateg tima iz Ivanjice.

Meč počinje u 19 sati, a sudiće Milorad Mažić.

M.A.

KUP HRVATSKE: NIŠTA NOVO KOD KOMŠIJA

Dinamo uzeo novi pehar Koprcao se Slaven Belupo, bio hrabar, zaslužio mnogo više, ali trofej Kupa ide onamo gdje najčešće završava kada je hrvatski fudbal u pitanju - u Zagreb. Modri su u kvalitetnom finalu Kupa na stadionu Gradski vrt u Osijeku savladali 2:1 tim iz Koprivnice i u vitrine Maksimira smjestili i 14. pehar masovnijeg takmičenja.

Dinamo je poveo golom

14

Marka Pjace, Slaven odgovorio preko Muzafera Ejupija, prijetio totalnim preokretom, ali je šampion dočekao grešku golmana Slavena Matjaža Rozmana i poentirao preko Marka Roga. Za novi trofej i nastavak crnog niza Slavena protiv najdominantnije hrvatske ekipe - farmaceuti naime nijesu dobili Dinamo u prethodnih 27 mečeva (25 poraza i dva remija). M.A.

PEHARA KUPA OSVOJIO JE DINAMO - TRI VIŠE OD SVIH HRVATSKIH KLUBOVA ZAJEDNO (HAJDUK ŠEST, RIJEKA TRI I OSIJEK I INTER ZAPREŠIĆ PO JEDAN)

U zaostaloj utakmici 35. kola Premijer lige Vest Hem je pobijedio Mančester junajted (3:2) i u slavljeničkoj atmosferi se oprostio od svog “Apton parka”, koji napušta nakon 112 godina i seli se na Olimpijski stadion. Ekipa Slavena Bilića vodila je golom Dijafre Sakoa, zatim je poravnao i preokrenuo stvari Entoni Marsijal sa dva gola. Međutim, za samo četiri minuta Mihail Antonio i Vinston Rid iskoristili su asistencije Dimitrija Pajea i potpisali veliki trijumf - 3:2.

SEMAFOR: Vest Hem Mančester junajted 3:2 (Sako 10’, Antonio 76’, Rid 80’ Marsijal 51’, 72’). VEČERAS: Norič - Votford (20.45h). A.P.

Domaćin se sjeća 2010.

Petrovac pod Malo brdo izlazi bez Trajkovika, Mikijelja (povrede) i Vua (kartoni), a Sutjeska bez Jovana Nikolića (kartoni)

MLADOST BRANI STARI AER

MI SE

BAJERN MINHEN

Stigli Humels i Sančez

Renato Sančez Bajern Minhen doveo je u jednom danu dva pojačanja za sljedeću sezonu. Bavarci, koje će od ljeta voditi Karlo Anćeloti, kupili su sjajnog 18-godišnjeg vezistu Renata Sančeza iz Benfike za 35 miliona eura.

Portugalac je potpisao petogodišnji ugovor, a uprkos demantima, Mats Humels napušta Borusiju Dortmund nakon osam godina i vraća se u matični klub za 38 miliona eura.

“Prethodne nedjelje bile su veoma stresne za mene, jer sam morao da donesem najtežu odluku u životu. Na kraju, odlučio sam da se vratim u mjesto gdje sam odrastao, gdje živi moja porodica i mnogo prijatelja. Shvatam da je mnogima teško da razumiju moju odluku. Ali, poslije dosta uspješnih godina u Dortmundu, bilo je vrijeme za nešto novo”, rekao je Humels.

A.P.

Šofranac i Rodić u reprezentativnom dresu

Šef stručnog štaba “romantičara” Nikola Rakojević može da računa na najjači sastav

Mladost ima četiri boda više od Budućnosti pred posljednja četiri kola, a računica je jasna - treba da pobijede tri domaće utakmice i istorijska titula će biti u vitrinama kluba sa Starog aerodroma.

Prva prepreka je odlični Bokelj, koji igra sjajnu sezonu...

“Imamo bodovnu prednost, imamo svoju računicu, mi odlučujemo, mi se pitamo za sve. Vjerujem da će sve biti kako treba do kraja”, jasan je iskusni strateg “romantičara” Nikola Peco Rakojević.

Crveni su perfektni kod kuće (vezali su 12 pobjeda), ali zbog loše igre u gostima (sedam utakmica - četiri poraza, tri remija) dozvolili su da se postavi pitanje da li su spremni za titulu. Iskustvo u rosteru bi reklo da jesu...

“Uvijek pričamo o tom iskustvu, ali to do sada nije dalo rezultat. Ipak, trebalo bi da se na kraju sve isplati.

Imamo tri utakmice kod kuće, ako pobijedimo - šampioni smo. Nijedno prvenstvo do sada nije bilo lako, prihvatićemo da nije ni ovo”, govori nam Peco.

Gledajući tradiciju, Bokelj nema šta da traži protiv Mladosti - romantičari

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Bokelj:

23 12 4 7

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Domaćin se bori za život u eliti, a gost za izalazak na evro - scenu. Ali i jedni i drugi skidaju teret sa svojih leđa - stadion pod Malim brdom će svjedočiti okršaju Petrovca i Sutjeske...

“Nebeskoplavi“ su konačno izašli iz ulice zvane neriješen rezultat (ostvarili su pet remija iz šest kola), u prošlom kolu su upisali prvu pobjedu pod komandnom palicom Ivana Brnovića, a to je naravno uticalo na - samopouzdanje...

“Pobjeda protiv Dečića je došla u pravom trenutku, možda u posljednji

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

33 8 11 14

15

uzastopnih utakmica Petrovac nije savladao Sutjesku - Nikšićani su upisali devet pobjeda, šest puta je bilo neriješeno

čas. Ne želim da pričam šta bi se desilo da nismo slavili...“, jasan je zahvalni vezista Bojan Golubović.

Petrovac ne zna za tri boda protiv Sutjeske na nevjerovatnih 15 uzastopnih utakmica, pa tako prizivaju oktobar 2010. godine kada su posljednji put slavili...

“Moramo da damo maksimum kako bi izvukli povoljan rezultat. Sa pobjedom bi već razmišljali o ostanku bez baraža, tako da ćemo se na to koncentrisati“, poručio je borbeni Golubović.

Sa druge strane, dolazi jasna poruka - vicešampion dr-

RODROM OD BOKELJA, PECO PORUČUJE

E PITAMO MLADOST Radulović Đurišić Lakić Radulović Pejović Raičević Tomanović (Petričević) Šćepanović Novović Muhović Vuković Trener: Nikola Rakojević

BOKELJ Mijatović Mladenović Ognjanović Todorović Čelebić Zlatičanin Šćekić Kotorac Pajović Pepić Đenić Trener: Slobodan Drašković

8 PODGORICA - Stadion: na Starom aerodromu. Početak: 17.00. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), M. Paunović (Berane). Delegat: Marko Bojović.

UTAKMICA ODIGRALI SU MLADOST I BOKELJ U TELEKOM 1.

CFL - SVIH OSAM PUTA SU SLAVILI “ROMANTIČARI”

su ih savladali svaki put u Telekom 1. CFL, a igrali su osam puta...

“To je tačno, ali savladali su nas u Kupu baš ove sezone”, prekinuo nas je Rakojević. “Neće biti lako. Ipak, vjerujem da ćemo rezultatski odlično proći. Bokelj je kolektivno jak, sve su ‘na kolektiv’ izdržali. Međutim, vjerujem u trijumf.” Šef stručnog štaba “Bokelja” Slobodan Drašković je svjestan da nikada nije savladao crvene...

“Sve smo utakmice izgubili, ali vrijeme je da prekinemo crnu seriju”, jasan je Drašković, koji je poručio da dolazi u Podgoricu po - tri boda... “Imamo tešku utakmicu, Mladost igra za titulu, a mi za Evropu. Iskusniji su, ali nalaze se u momentu koji nije najbolji, pa ćemo pokušati to da da iskoristimo”, podvukao je Drašković.

Može li Bokelj dodatno zakomplikovati prvenstvo...

B.T.

žave ne razmišlja ni o Evropi, ni o rezultatima Bokelja koji je udaljen četiri boda i koji je konkurent za evro-scenu, ni o sjajnoj tradiciji...

“Putujemo u Petrovac da odigramo bez opterećenja“, kaže nam reprezentativni štoper Aleksandar Šofranac...

“Nema priče ni o Bokelju, ni o Evropi. Cilj je da svaku utakmicu do kraja dobijemo. Protiv Petrovca će biti teško, jer se bore za opstanak, potrebni su im bodovi, ali imamo svoju računicu.

Nadam se da će defanziva biti čvrsta, a rani gol bi nam svakako koristio“, jasan je odlični štoper.

B.T.

Slobodan Drašković sa svojim “Bokeljima” u Podgoricu dolazi da se isprsi sa najboljim što ima - svi igrači su spremni

PETROVAC

SUTJESKA

Dragojević Savović Vujović Radović Kajević Golubović Marković Milosavljević Kalačević Joboši Kopitović

Ličina Radulović Šofranac Ćuković Stijepović Stefanović Vuković Milovac (Kovačević) Grbović Zarubica Kordić

Trener: Ivan Brnović

Trener: Aleksandar Nedović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Početak: 17:00. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje), B. Krstev (Cetinje). Delgat: Sreten Tomanović.

ZETA I DEČIĆ IGRAJU ZA VAŽNE BODOVE

Mirnoća u pitanju Zeta 34 boda, Dečić 33 - nalaze se u zlatnoj sredini domaćeg loptanja, ali daleko od toga da su sigurni. Makar jedan od rivala sa Trešnjice na kraju sezone može da završe na dnu tabele...

Ko slavi, taj epilog će praktično izbjeći...

“Pobjeda nam donosi miran završetak sezone, tako da ćemo uraditi sve za tri boda”, jasan je vezista Goran Milojko, čiji je saigrač iz veze Nenad Šofranac pod znakom pitanja...

“Dečić je jako dobra ekipa, ali u posljednjih mjesec dana su u lošoj seriji, došli su u nezgodnu situaciju, ali to nas ne interesuje. Koncentrisani smo na sebe”, poručio je Milojko, koji je sa “vukovima” vezao pet utakmica bez poraza (dva trijumfa, tri remija).

Tuzani koje će prvi put ove sezone zvanično predvoditi Fuad Krkanović (Trenevski podnio ostavku) mogu da računaju na najjači sastav, a štoper Radoš Dedić je optimista...

“Teško će biti na Trešnjici, vezali smo pet poraza, zato nam je utakmica jako bitna. Želimo dobar rezultat kako bi ostali bez baraža”, jasan je Dedić.

Bitka za miran san može da počne...

B.T.

NIKOLA RAKOJEVIĆ: Uvijek pričamo o tom iskustvu, ali to do sada nije dalo rezultat. Ipak, trebalo bi da se na kraju sve isplati. Imamo tri utakmice kod kuće, ako pobijedimo - šampioni smo.

41

SPORT

Krkanović može da računa na najjači sastav, dok je Vukićeviću pod znakom pitanja Šofranac

Radoš Dedić slavi gol

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Dečić:

ZETA Božović Aligrudić Vujačić Cavnić N. Sekulić Milojko Popović (Šofranac) Marković Živković Kukuličić Bjedov Trener: Dejan Vukićević

27 16 8 3

DEČIĆ Perović Padović Dedić Mihailović Tuzović Božanović Đukić Lazarević (Anđušić) Ljuljđuraj Pepić Camaj Trener: Fuad Krkanović

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Početak: 17.00. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), M. Asović (Berane). Delegat: Nikola Gegaj.

SPORT

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

Foto: Privatna arhiva

42

ŠAMPION OTVARA REKONSTRUISAN

POKVARITI ŽUR ONDA NA MIRU

Razmišlja samo o tri boda: Miloš Radunović, desni bek Lovćena

ODLUČIĆE DETALJI MORNAR ČEKA LOVĆEN

Etapa broj 30. Telekom 1.

CFL može da odredi sudbinu kako Mornara, tako i Lovćena - ukoliko “mornari” slave biće do kraja u igri oko ostanka, dok će prijestoničani biti na ivici litice...

Sa druge strane, ako crveni sa Cetinja pobjede napraviće ogroman korak ka ostanku u društvu najboljih, dok bi gurnuli Barane sa litice u provaliju...

Zato je normalno da i jedan i drugi tim razmišljaju - pozitivno...

“Imali smo tešku utakmicu u Podgorici, izgubili smo od Budućnosti u posljednjim trenucima, a to nikada nije prijatno”, govori nam brzonogi ofanzivac Mornara Bogdan Bogdanović. “Čeka nas sličan meč kod kuće, dosta težak, jer je Lovćen jako dobra ekipa, a mi svakako nikoga ne smijemo da potcijenimo. Međutim, idemo na pobjedu, jer nas to ostavlja u trci za ostanak”, riječi su Bogdanovića.

Lovćen ima dobru tradiciju protiv Mornara - na posljednjih osam utakmica su

Mijović će biti lišen usluga Markovića i vjerovatno Seopa, dok Malovrazić ne može da računa na Martinovića

MORNAR Popović Tomašević Gajević Rajović Šimura Ragipović Vukmarković Kacić Nikolić Bogdanović Vučinić (Đurović) Trener: Zoran Mijović

LOVĆEN Petković Radunović Tatar Petrić Tomić Flavio Pejaković Marković Vujanović Radović Perutović Trener: Milorad Malovrazić

BAR - Stadion: Topolica. Početak: 17.00. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), D. Mrgunović (Podgorica). Delegat: Predrag Đukić.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

19 4 3 12

upisali sedam pobjeda i jedan remi, a poraz su doživjeli davnog 7. decembra 2013...

“Moramo da ostvarimo pobjedu, jer smo neplanirano u posljednje dvije utakmice osvojili samo bod”, jasan je desni bek Cetinjana Miloš Radunović,...

“Protiv Mornara će biti teška i tvrda utakmica, a odlučiće detalji. Potrebna je koncentracija 100 odsto kako bi upisali pravi rezultat”, poručio je Radunović.

B.T.

Foto: Dejan Kandić

Traže se zlata vrijedni bodovi

MEĐUSOBNI DUELI

⌦ Bojan Topalović Stadion pod Golubinjom je renoviran, ulaz je besplatan, selektor reprezentacije Crne Gore Ljubiša Tumbaković će se udobno smjestiti u nove fotelje, a protivnik nije mogao da bude bolji da spektakl bude potpun - šampion Rudar igra protiv pretendenta na titulu Budućnosti...

“Rudari” trijumfom žele da obraduju navijače, sačuvaju treće mjesto, pobjegnu iz loše serije u koju su upali (vezali dva poraza)... “Čeka nas veoma teška utakmica, jer smo došli u situaciju da moramo da dobijemo. Naravno, neće biti lako, jer nam dolazi Budućnost koja je u sjajnoj formi”, zna lijevi bek Dušan Nestorović da su plavi upisali

RUDAR

BUDUĆNOST

Radanović Reljić Alić Radišić (Živković) Nestorović Sopo Vlahović Brnović Ivanović Noma Marković Trener: Srđan Bajić

Ljuljanović Raspopović Vukčević Pajović Radunović Raičković Hočko Pejaković Vušurović M- Burzanović Đalović Trener: Miodrag Vukotić

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 15.00, RTCG 2. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), M. Đukić (Cetinje). Delegat: Predrag Pajović.

sedam vezanih pobjeda.

Budućnost na sjever države dolazi da pokvari žurku?

Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

30 11 9 10

“Zbog toga moramo da budemo na pravom nivou. Vjerujem da ćemo izginuti za svaku loptu, da ćemo slaviti, te da ćemo tako obradovati pljevaljsku publiku. Očekujem pun stadion, nadam se da će nam navijaći pomoći da uljepšamo otvaranje stadiona”, jasan je Nestorović.

Plavi znaju da su Pljevlja spremna za euforiju...

“Znamo sve to, ali se pripremamo kao za svaku drugu utakmicu. Atmosfera je odlična, nalazimo se u odličnoj seriji, razmišljamo samo o tri boda.

MLAĐI OMLADINCI: CRNA GORA DANSKA 0:6

Šest danskih šamara Podgorica - Trening kamp FSCG. Sudija: Marko Ćupić (Crna Gora). Strijelci: 0:1 – Kaltoft 8’, 0:2 – Kabongo 55’, 0:3 – Johanson 63’, 0:4 – Markusen 65’, 0:5 – Markusen 80’, 0:6 – Johanson 86’.

Crna Gora: Pavićević, Ma-

lešević, Bigović (Šćekić), Marković, Banović, Kordić (Sekulić), Aleksić (Musić), Račić (Vulaj), Drešković, Vukotić (Markišić), Miličković.

Danska: Jensen, Bur, Kabongo, Lauricen, Kjegard, Anderson (Markusen), Skov (Kudsk),

Nemoć: Detalj sa jučerašnjeg meča na Starom aerodromu

NI STADION, PLAVI IMAJU RAČUNICU

RKU RUDARA, A SLUŠATI RADIO

BUDUĆNOST JE POSLJEDNJI PUT POD GOLUBINJOM SLAVILA 5. MAJA 2013. GODINE REZULTATOM 4:3. OD TADA, RUDAR JE UPISAO ČETIRI POBJEDE NA SVOM STADIONU - TRI PUTA PO 1:0, JEDNOM 2:0

Telekom 1. CFL

Bilo bi dobro da brzo otvorimo utakmicu”, rekao nam je trener plavih Miodrag Miki Vukotić.

Budućnost je došla u situaciju da razmišlja o tituli pošto je Mladost daleko “samo” četiri boda...

“Ako mislimo da budemo konkurentni do kraja, moramo da pobijedimo. Kadri smo za to.”

Da li će vas loša serija Rudara - opustiti?

“Ne smije to da se desi. Znamo da je Rudar sjajna ekipa, da su prije početka sezone bili prvi favorit za titulu. Nećemo se opustiti, daćemo maksimum za tri boda”, jasan je Miki, koji neće računati na “požutjelog” Luku Mirkovića.

Utakmica u Pljevljima počinje u 15.00 časova, a ukoliko Budućnost pobijedi, onda će se posvetiti praćenju uta-

1. MLADOST

29

2. BUDUĆNOST 3. RUDAR

19

4

6

48:23

61

29

17

6

29

14

9

6

45:17

57

6

33:22

51

4. BOKELJ

29

15

5. SUTJESKA

29

13

5

9

38:23

50

7

9

39:29

46

6. ZETA

29

7. DEČIĆ

29

9

7

13

32:38

34

9

6

14

32:42

33

8. GRBALJ 9. PETROVAC

29

9

5

15

31:42

32

29

8

8

13

31:45

32

10. LOVĆEN

29

11. ISKRA

29

7

9

13

28:35

30

6

12

11

25:45

30

12. MORNAR

29

6

6

17

25:46

24

je Vukotić.

Budućnost ima jasnu računicu - savladati Rudar, pa navijati za Bokelj...

Drejer, Madsen (Johanson), Kaltoft, Ramkilde (Olsen).

Rezultat sve govori, na Starom aerodromu mlađa omladinska reprezentacije bila je osuđena da posmatra leteće akcije vršnjaka iz Danske - izabranici Aleksandra Miljenovića nakon 90 minuta neravnopravne borbe brojali su do šest.

Sokolići su koliko-toliko parirali u prvom poluvremenu, da bi u drugom uslijedio ras-

pad sistema.

“Poraz kao poraz za mene ne predstavlja problem, jer smo izgubili od boljeg, ali ono što je za brigu je način na koji smo primili ovako veliki broj golova. Bilo je previše početničkih grešaka zbog kojih smo kažnjeni”, rekao je selektor Miljenović.

Priliku za popravni crveni će imati već sjutra (17h) na trening kampu FSCG. M.A.

Foto: Dejan Lopičić

kmice Mladost - Bokelj?

“U slučaju da slavimo, na miru ćemo u povratku pratiti utakmicu preko radija”, podvukao

43

SPORT

SRIJEDA, 11. 5. 2016.

ISKRA I GRBALJ U KLINČU ZA OSTANAK

Biti ili ne biti…

Iskra stacionirana na 11. mjestu sa 30 bodova napada Grbalj koji ima dva boda više i trenutno je van zone baraža - Danilovgrad će sa pažnjom pratiti bitku za ostanak u elitnom društvu.

Napadač “građana” Uroš Đuranović je svjestan da je utakmica “biti ili ne biti”… “Čeka nas teška utakmica, znamo koji su kvaliteti Grblja, tako da vjerujem da će presuditi želja i odlučnost. I vjerujem da ćemo mi slaviti, jer želimo da obradujemo navijače”, rekao je Đuranović svjestan da je Iskra vezala sedam utakmica bez pobjede (pet remija, dva poraza).

Trener Ratko Stevović može da računa na najjači sastav…

“Nadam se da će navijači doći u što većem broju, a obećavamo im da ćemo ostaviti srce na terenu”, jasan je centarfor Iskre.

“Trikolori”

Đuranović će imati pomoć svih saigrača, a i trikolori dolaze u najjačem sastavu

ISKRA Lakićević Kosović Novović Redžović Mladenović Krstović S. Kosović Kalezić Burzanović Vučić Đuranović Trener: Ratko Stevović

GRBALJ L. Carević Grivić M. Carević Manojlović Malović Nikolić Pavlović Dragićević Zorica Vukčević Jablan Trener: Dragoljub Đuretić

DANILOVGRAD - Stadion: braće Velašević. Početak: 17.00 Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), N. Razić (Podgorica). Delegat: Miloš Radulović.

DA LI STE ZNALI? Iskra na sedam uzastopnih utakmica ne zna za trijumf (pet remija, dva poraza), dok je Grbalj u boljoj formi - vezao je dva neuspjeha (poraz i remi) su u premijernoj sezoni Danilovgrađana u eliti kod kuće upisali poraz (2:1), dok su u Danilovgradu slavili sa 2:0…

“Iskra je čvrst protivnik, tako da je pred nama teška utakmica. Nije lako igrati u Danilovgradu, ali znamo kako se tamo pobjeđuje. Spremni smo za veliku borbu, a ukoliko ispoštujemo dogovor iz svlačionice, vjerujem da će ishod biti povoljan”, jasan je defanzivac Grblja Dragan Grivić.

B.T.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo

iZoStala PoDrŠKa Za crnu goru i HigHway Sinoć u StoKHolmu

Prava stvar, ali nije za finale Crnogorski predstavnici na Eurosongu, bend Highway, nijesu uspjeli da se plasiraju sinoć u finale 61. izdanja prestižnog muzičkog takmičenja u švedskom Stokholmu s numerom “The Real Thing” (Prava stvar).

Marko Pešić, Luka Vojvodić, Petar Tošić i Bojan Jovović, uz prateće vokale Mariju Lazić i Nikolu Marjanovića nastupili su u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga pod rednim brojem 15, ali glasači širom Evrope nijesu bili blagonakloni prema njima - zakazala je podrška, pa je tako Crna Gora, nakon dva uzastopna finala (Sergej Ćetković 2014. i Knez 2015), ovog puta takmičenje završila već na prvom stepeniku. Eliminacija Highwaya može se okarakterisati kao neuspjeh, imajući u vidu da je od početka evrovizijskog projekta glavni cilj crnogorske delegacije bio plasman u finale. Momci su, ipak, pružili maksi-

Highway

mum na bini “Globe” arene tokom najznačajnijeg nastupa u njihovoj karijeri - milionskom televizijskom auditorijumu ponudili su rok zvuk i energičan scenski performans

praćen svjetlosnim efektima i šarolikim kadrovima, ali sav trud pao je u vodu...

“To se zove nastup!

Brutalna Crna Gora”, napisali su organizatori na

Tviteru.

“Hvala svima na divnim komentarima”, uzvratili su iz našeg tima.

Za razliku od naše ekipe, kartu za finale, koje je na programu preksjutra,

iz prve grupe osvojili su: Azerbejdžan, Rusija, Holandija, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Jermenija, Češka, Kipar i Malta. Drugo polufinalno veče zakazano je sjutra (21 h). D.B.

Zorica Kovačević

Ako treba, pomoći ću novom ministru Još uvijek aktuelna ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević, kako je rekla sinoć u Herceg Novom, biće na raspolaganju novom ministru Borisu Mariću ukoliko on ocijeni da je to neophodno.

Kovačević je kazala da će ostati u Ministarstvu ako se ocijeni da je to neophodno i kada preda dužnost. Ona je istakla da je Ministarstvo započelo mnoge projekte, te da ne bi bilo dobro da se sve to sada zaustavi .

“Mi moramo i da-

lje da živimo, ovi građani moraju da žive. Hoću li ja ili neko drugi biti minister, nebitno je. Bitno je da sistem funkcioniše. Nadam se da će tako i biti”, rekla je ona.

(S.M.)

SvečanoSt u Herceg novom

Sedam decenija Doma u Bijeloj

HERCEG NOVI – Povodom 70 godina postojanja Dječeg doma Mladost iz Bijele sinoć je u Dvorani „Park“ održana svečana akademija kojoj su prisustvovali predsjednik države Filip Vujanović, ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Andrija Radman i direktor Dječijeg doma Vla-

dimir Delić. Akademiji su prisustvovali predstavnici Unicefa i UNDP-a.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović uputio je čestitku u ime Vlade i u svoje ime. „Briga o najmlađima naša je najvažnija ljudska i profesionalna obaveza. Zaposleni u Domu već više od pola vijeka daju snažan doprinos inkluziji i sigurnom odrastanju velikog broja djece

kojoj je podrška društva od presudnog značaja za bolje i srećnije sjutra”, stoji u premijerovoj čestitki.

Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević kazala je da Vlada i Ministarstvo čine sve na formiranju i osposobljavanju institucija širom Crne Gore u kojima će biti zbrinuta djeca kojoj je potrebna pomoć.

(S.M)

BROJ

ĐUKANOVIĆ U AMERIČKOJ PRIVREDNOJ KOMORI

22

Vlada razmatra smanjenje stope PDV, krizni porez nestaje 2017.

INTERVJU

Riječ urednika Ana Nives Radović

Ideje

Nezadovoljstvo je osjećanje koje mnogi vezuju za pomisao na količinu novca kojom raspolažu, zanemarujući da često precjenjuju sopstvene sposobnosti i značaj doprinosa zajednici sa kojom su u finansijskoj interakciji, iako nemaju problem sa tim da konstatuju da drugi imaju više, a oni manje nego što zaslužuju. Sistemi, od korporativnih do nacionalnih, nerijetko i jesu postavljeni tako da ne nude sasvim pravednu raspodjelu dohotka, no u vremenu u kojem je akcenat na individualnosti i originalnosti onom pojedincu koji ima dobru ideju baš niko ne stoji na putu. Štaviše, ako u svojoj zemlji od kreditnih institucija koje traže skupa obezbjeđenja ili nude pozajmice po visokim kamatnim stopama ne može da dobije sredstva za realizaciju plana, od brojnih crowdfunding kampanja i investitora koji čekaju da podrže nešto isplativo dijeli ga tek nekoliko klikova. Pitanje je, međutim, da li se projekcija njegove vrjednosti s jedne i interesovanje bilo koga na tržištu s druge strane zaista poklapaju. Kanala za provjeru sopstvene vrijednosti danas je više nego ikad, no tek rijetki, a nezadovoljni položajem, zaista žele da dobiju povratnu informaciju koliko to što rade zaista vrijedi. Lakše je vjerovati i samosažalijevati se nego se suočiti sa onim što feedback pokazuje. Pojaviti se na tržištu i ne naići na interesovanje nije prijatno, ali daje smjernice da se krene onim putem koji će odvesti ka tražnji.

Očekivati čudo, a ne raditi na sebi, ne usavršavati ideju i ne prezentovati je onima koje bi mogla zainteresovati suludo je koliko je i nadati se sedmici na lotou, a ni ne popuniti listić “jer od toga ionako nema ništa”.

Fokus je na vezivanju za Nulte stope i jeftina nafta – pojedinačno dobri, nova tržišta kroz zajedno pogubni startapove i nove ideje ČEMU NAS UČE AKTUELNI TRENDOVI

BI CONSULTING

PROFITABILNOST BANAKA U PADU I NIŽA JE OD PROSJEKA U EU

PREDSJEDNIK KHOV DR ZORAN ĐIKANOVIĆ BLUE COACH

LJUDI RASTU KROZ DOZVOLE, ZAŠTITU I MOĆ

KRIPTOVALUTE KORAK PO KORAK

Kako razumjeti bitcoin (2)

II

INTERVJU: PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA HARTIJE OD V

Fokus je na vezivanju za n kroz startapove i nov

P

ovezivanje Montenegroberze sa drugim berzama u svijetu, među kojima je i Istanbulska berza, treba posmatrati kao kanal koji može poslužiti za predstavljanje biznis ideja.

Za finansiranje inovativnih ideja, startap projakata i novog biznisa koji pokaže isplativost novca ima, jer investitori na drugim tržištima čekaju prilike za isplativa ulaganja, a kanal kojim bi ove ideje mogle da budu predstavljene je berza u Turskoj, umrežena na Nasdaq platformi, gdje ove ideje mogu postati vidljive, naglasio je predsjednik komisije za Hartije od vrijednosti dr Zoran Đikanović. Šta je ključni razlog smanjenja prometa na berzi? Đikanović: Ključni razlog je promjena u kulturi investiranja uslovljena strahom. Na isti način kao što je bum tokom 2005. godine očigledno bio baziran u većem dijelu na trendu.

Oni koji su bili zainteresovani za berzu i koristili su šanse za ulaganja pokazivali su šanse za uspjeh koji je dobrim dijelom bio potpomognut i prilivom kapitala iz inostranstva. To je uzrokovalo da ne samo crnogorska, već i inostrana štednja bude upućena na naše tržište i, s obzirom da ponuda nije bila ogromna, došlo je do porasta cijena.

Svi koji reaguju instinktima, a ne racionalno okrenuli su se tom trendu sa željom da zarade novac. Stoga veći dio tog trenda nije bio zasnovan na njihovoj kulturi odnosa prema riziku, nego je bio ono u čemu je izgledalo da je trebalo učestvovati u određenom vremenu.

Kako tumačiti činjenicu da je za kratko vrijeme u vremenu ekspanzije za trgovanje na berzi postao

S V I K O J I R E A G U J U I N STINKTIMA, A NE RACIO NALNO OKRENULI SU SE TOM TRENDU SA ŽELJOM DA ZARADE NOVAC. STOGA VEĆI DIO TOG TRENDA NI JE BIO ZASNOVAN NA NJI HOVOJ KULTURI ODNOSA PREMA RIZIKU, NEGO JE BIO ONO U ČEMU JE IZGLE DALO DA JE TREBALO UČE STVOVATI U ODREĐENOM VREMENU

zainteresovan veliki broj građana? Đikanović: Tu su se očigledno formirala različita očekivanja da će taj trend trajati beskonačno i da neće nositi rizik, da, kada su uslijedili kriza i poremećaj na tržištu, odnosno, kako se to može nazvati i korekcijom, kad nije bilo lako prodati akcije, odnosno kada je likvidnost bila znatno smanjena, cijene su bile drastično niže, javio se određeni strah. S tim u vezi mislim da je to u većoj mjeri sociološko i kulturološko pitanje kako lakog ulaska na tržište, tako i lakog bijega sa tržišta. Imovina se nije izgubila, ona je i dalje tu, a ljudi koji su imali neko vlasništvo zadržali su ga, ali više nije prisutna ona lakoća kupovine i prodaje koja je postojala ranije. Moguće je da je veliki broj ljudi ušao na berzu prodajući imovinu ili uzimajući kredit sa željom da zaradi, a da to nije ostvario, a isto tako je činjenica da

svi oni koji su trgovali nijesu trgovali iz štednje koju su imali, već iz onoga što su već zaradili - vaučere su dobili besplatno, zarađivali su na akcijama i vaučerima, tako da se kreiralo veliko bogatstvo i većina onih koji su izgubili, gubili su iz onoga što su na ovaj način zaradili.

Šta je razlog zbog kojeg vlasnici akcija, koji nijesu iskoristili šansu da ih prodaju po visokim cijenama, i dalje drže te hartije vrijednosti u svom vlasništvu? Đikanović: Već dugo je prisutan manjak interesovanja, kako u obimu trgovine, tako i u broju zainteresovanih za ulaganje. S druge strane, možemo vidjeti da se vrlo nerado prodaje po ovim cijenama. Isto to možemo tumačiti kao da oni koji sada nijesu spremni na kupovinu ili prodaju zapravo pod ovim ulovima nijesu voljni da se odreknu svoje imovine, što znači da neku vjeru u tu svoju imovinu i dalje imaju. Generalni podaci tržišta su da je već nekoliko godina kapitalizacija oko tri milijarde eura, plus-minus dva odsto, što znači da je to i ukupna berzanska cijena svih kompanija koje su na

Velike berze, prije svega Njujorška berza, najvidljivije su i najveći je fokus ulagača tu.

Ipak, berza nije nacionalni proizvod ili pitanje nacionalnog ponosa, što potvrđuje i to da postoje države bez berze ili sa više berzi, što znači da to svakako nije odraz države

berzi. Pokazatelj prometa je međutim, znatno manji i on iznosi između 30 i 50 miliona u akcijama naspram vrhunca iz 2007. godine kada je kapitalizacija bila skoro šest milijardi, dok je promet bio oko 900 miliona. Tada je bilo mnogo lakše unovčiti imovinu i napraviti obrt, a sada je pitanje likvidnosti mnogo izraženije. Isto tako mislim da je i odliv kapitala učinio svoje.

Koliko ukupan odnos prema investiranju stranog kapitala doprinosi postojećoj situaciji? Đikanović: Veliki dio inostrane štednje, koja je bila upućena na naše tržište ne podržava više visoke cijene u Crnoj Gori, odnosno traži da negdje drugo bude investirana. Takođe, i domaća klima, odnosno javno mnjenje, koje se formira kao rezultat nezadovoljstva

Novca ima, a kada je ideja dobra neko će svakako postati zainteresovan za nju. Isto tako, taj kanal onima koji ne uspiju da obezbijede novac šalje poruku da ili ideja nije dovoljno dobra da privuče ili nije u potpunosti zaokružena, odnosno ima nekih nedostataka

III

VRIJEDNOSTI DR ZORAN ĐIKANOVIĆ

nova tržišta ve ideje većeg broja ljudi, time što berza više nije aktivna na način na koji je to bila ranije, takođe može da se pripiše ovome. Dakle, postoji mnoštvo

3 MILIJARDE EURA IZNOSI GODIŠNJA KAPITALIZACIJA TRŽIŠTA, PLUS-MINUS DVA ODSTO, ŠTO ZNAČI DA JE TO I UKUPNA BERZANSKA CIJENA SVIH KOMPANIJA KOJE SU NA BERZI.

domaćih razloga shodno tome kako se tretiraju investitori i kako se tretiraju investicije. Nakon buma došlo je do krize koja je iznjedrila i neku vrstu odnosa ljudi na javnoj sceni koja odgovara javnom mnjenju, pa ne čudi da iz zakonodavnog tijela čujemo najavu da će se razmotriti kako vlasnici, stranci, upravljaju našim firmama.

Ako je neko vlasnik firme firma je njegova, a ne naša, a ako je naša, onda on nije vlasnik. Takve najave svakako nijesu ono što doprinose tome da se investitori ovdje zadrže. Generalno, tretman firmi koje su napravile neki novac i koje imaju ideje ne daje podršku razvoju investicione klime kao ranije. Svakako, tu ne treba tražiti uzroke ovakvog stanja, ali javna klima svakako ne podržava investicije i privatni kapital.

Ko j e s u k o n k r e t n e prednosti saradnje Montenegroberze sa drugim berzama? Đikanović: Ono što može biti pozitivan potencijal je veza Montenegroberze sa Istanbulskom berzom, jer tu berzu karakteriše, prije svega, ogroman promet obveznica. Sa Nasdaq platformom su razmijenili vlasništvo uvezujući se na međunarodna tržišta i zahvaljujući po tome postoji infrastrukturno pripremljen kanal koji bi projekte iz Crne Gore mogao da učini vidljivim jednom takvom tržištu kakvo je Istanbul ili, dalje, američko tržište. Istanbulska berza je prošle godine kreirala dva noviteta koji i nijesu toliko karakteristični za berze.

Oni su dali jedan segment tržišta novim biznis idejama, koji

ISTANBULSKA BERZA JE PROŠLE GODINE KREIRA LA DVA NOVITETA KOJI I NIJESU TOLIKO KARAKTE RISTIČNI ZA BERZE. ONI SU DALI JEDAN SEGMENT TR ŽIŠTA NOVIM BIZNIS IDE JAMA, KOJI OBUHVATA SEGMENT NA KOJIMA NE KO KO IMA VEOMA DOBRU BIZNIS IDEJU MOŽE DA SE PREDSTAVI INVESTITORI MA. BIZNIS IDEJE KOJE PROĐU NJIHOVU SELEKCI JU POSTAJU VIDLJIVE IN VESTITORIMA U TURSKOJ I INVESTITORIMA U SAD

obuhvata segment na kojima neko ko ima veoma dobru biznis ideju može da se predstavi investitorima. Biznis ideje koje prođu njihovu selekciju postaju vidljive investitorima u Turskoj i investitorima u SAD. Mislim da to može biti dobar kanal za naše preduzetnike i njihove ideje, budući da se oni najviše žale da u ovom okruženju imaju najviše poteškoća da ih predstave banci ili da dođu do adekvatnog finansiranja bez velikih kolaterala i skupih kamata.

Znači li to da za originalne, isplative ideje novca uvijek ima? Đikanović: Novca ima, a kada je ideja dobra neko će svakako postati zainteresovan za nju. Isto tako, taj kanal onima koji ne uspiju da obezbijede novac šalje poruku da ili ideja nije dovoljno dobra da privuče ili nije u potpunosti zaokružena, odnosno ima nekih ne-

dostataka. Od ovog kanala svakako ne treba očekivati da ulagači na turskoj berzi kupuju akcije naših velikih kompanija, naročito onih koje su dijelom u stranom vlasništvu, jer je njima moguće trgovati svuda u svijetu, već je fokus na vezivanju za nova tržišta kroz ove segmente startapova i drugih novih biznisa ili nekih tržišnih niša se upravo ovim kanalom pruža i to bi trebalo da više eksploatišemo. To nije nacionalni projekt, već projekat svakog pojedinca koji misli da ima dobru ideju i da treba da se približi nekom investitoru. Novca ima, samo treba ići kanalima koji ga privlače.

Pomenuli ste Istanbulsku berzu, za koju se često komentariše da je doprinijela snaženju turske ekonomije. Koliko je zapravo to gledište realno i koliko se tome treba nadati na drugim tržištima? Đikanović: Velike berze, prije svega Njujorška berza, najvidljivije su i najveći je fokus ulagača tu. Ipak, berza nije nacionalni proizvod ili pitanje nacionalnog ponosa, što potvrđuje i to da postoje države bez berze ili sa više berzi, što znači da to svakako nije odraz države, ali može da bude pokazatelj kakve se nacionalne politike vode.

Upravo iz razloga što postoje regulative svojstvene za svaku državu berze se doživljavaju kao nacionalni proizvod, ali stvar je upravo suprotna, jer berza predstavlja mehanizam koji pokazuje konkurentnost, a ne nacionalnu orijentisanost. Ako imate hartiju koju nudite i ako berza privuče druge znači da imate dobar proizvod koji privlači nezavisno od nacionalne pripadnosti.

IV

ČEMU NAS UČE AKTUELNI TRENDOVI: 30 KRATKIH LEKCIJA (3)

Nulte stope i je ina na a – pojedinačno poželjni, zajedno pogubni ⌦ Ana Nives Radović ituacija na globalnom tržištu, reakcije mnogih subjekata i ponašanje većine ulagača pokazuju da sve izgleda kao da je svijet zaboravio na krizu iz 2008. godine. Novi krizni talas, međutim, ponovo prijeti tržištima, pokazatelji takvog stanja uočljivi su svuda, no mnogi (se prave da) ih ne vide.

S

Cijena nafte je početkom godine kliznula na manje od 30 dolara za barel. Ovaj pad je, međutim, u mnogim vodećim svjetski medijima uglavnom tumačen kao nešto što je ohrabrujuće za potrošača, pri čemu se uticaj ovog treda na globalnu ekonomiju stavljao u drugi plan. Ovakva situacija destabilizuje zemlje poput Rusije, Venecuele, Nigerije i Irana, čije su privrede dominantno bazirane na proizvodnji energenata, no percepcija uticaja na globalnu ekonomiju uglavnom nije u punoj mjeri odražavala potencijalne rizike koje ovakve okolnosti imaju po cio svijet.

■ KREDITIRANJE Dok se sve ovo odvijalo u različitim djelovima svijeta, u Japanu je centralna banka saop-

štila da se pridružila srodnim institucijama širom svijeta koje su uvele negativne depozitne stope. Ova mjera predložena je kako bi se obnovilo kreditiranje onih banaka voljnih da to čine, ujedno ne želeći da njihove rezerve miruju, smanjujući koristi koje građani imaju od štednje i stimulišući ih da više troše, odnosno ulažu. Ovakav potez Banke Japana uslovio je da mnoge komercijalne banke u toj zemlji povuku svoja likvidna sredstva i stave ih u promet, izazivajući odsustvo obezbjeđenja i zaliha.

Dok je u prvim mjesecima ove godine korelacija između berzanskog i naftnog tržišta odražavala želju najvećeg broja ulagača da zaštite svoje investicione portfolije od opasnosti koju je psihološki pritisak prenaglasio, odsustvo povećanja

američke referentne kamatne stope, uprkos očekivanjima da će ih u ovoj godini biti najmanje četiri, bilo je razlog povratka pesimizma. Novih razloga za zabrinutost je sve više, tim prije što se krive prinosa ne pomjeraju već duže vrijeme, sve u sjenci iščekivanja intenzivnijeg jačanja američkog dolara, kojem bi odlučniji potez federalnih rezervi dao vjetar u leđa, no zbog niza efekata koji bi se nakon tog poteza kao lavina sručili na tržišta u razvoju, na šta upozorenja stižu čak i iz Međunarodnog monetarnog fonda, od sjednice do sjednice centralne finansijske institucije sa druge strane Atlantika ne dolaze takve vijesti.

■ DVISTRUKI UTICAJ Poseban problem u cjelokupnom tržišnom haosu predstavlja i to što se uglavnom zanemaruje pogubnost kombinovanog uticaja nultih kamatnih stopa i relativno niske cijene nafte po globalnu ekonomiju. Nakon što je saudijski naftni gigant Aramco objavio inicijalnu javnu ponudu,

učesnici na tržištu nadali su se da će kompanija raditi na povećanju zaliha kako bi poslovnim aktivnostima s jedne i berzanskim s druge strane ušla u cjenovni rat na tržištu energenata.

S druge strane, gdje god da se pogleda, nemoguće je ne uočiti efekte koje u eurozoni, ali i šire stvara program kvantitativnog popuštanja koje sprovodi Evropska centralna banka, što u kombinaciji sa postojećim tržišnim parametrima dovodi značajan broj ekonomija do situacije u kojoj su se nalazila 2008. godine, iako se stvarni pokazatelji sličnog stanja ne vide od guste magle viskokih cijena akcija na berzama.

■ PONAVLJANJE UZROKA

Konfuzija finansijskim inovacijama, problemi u kojima se banke nalaze zbog nagomilanih nekvalitetnih kredita,

Članak je dio publikacije “Where the Risk Is Hidden: 30 Short Current Issues Lessons” koja će biti objavljena u oktobru kao dio globalnog projekta. U “Novcu” će u međuvremenu biti objavljivani odlomci poglavlja na našem jeziku. nedovoljan nivo investiranja na tržištima u razvoju uslovljen imperativom da se štedi u kombinaciji sa previsokim nivoom zaduženosti i konstantnim zagovaranjem pogubnih ekonomskih doktrina ne samo da ne mogu eliminisati uzroke nove krize, nego čine da se oni iznova vraćaju.

Problem današnjice je, međutim, to što su brojni finansijski mehanizmi za njihovo otklanjanje već iscrpljeni tokom oporavka od prethodne krize, a tržištima naviknutim istovremeno na rekordno niske kamatne stope i cijenu nafte ne ostaje prostora za bilo kakve korekcije koje bi uslovile povećanje kreditnog volumena i odatle generisale privredni rast i smanjenje stope nezaposlenosti.

ATLAS BANKA AKCIONARSKO DRUŠTVO PODGORICA

Na osnovu člana 23. Statuta ATLAS BANKE AD Podgorica sazivam redovnu sjednicu Skupštine akcionara ATLAS BANKE AD Podgorica. Redovna sjednica Skupštine akcionara će se održati 10.06.2016. godine u poslovnim prostorijama Banke u Podgorici, ul. Vaka Đurovića bb, sa početkom u 12 časova.

Za ovu sjednicu predlažem sljedeći

DNEVNI RED

1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela; 2. Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara Atlas banke AD Podgorica; 3. Razmatranje godišnjeg Izvještaja o poslovanju Atlas banke AD Podgorica za 2015. godinu sa Izvještajem nezavisnog spoljnjeg revizora; 4. Donošenje Odluke o dokapitalizaciji Atlas banke AD Podgorica; 5. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Atlas banke AD Podgorica; Molimo vas da nam potvrdite svoj dolazak najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara.

Za sve bliže informacije stoji Vam na raspolaganju Sektor za pravne i opšte poslove i ljudske resurse, i kont. telefon br.: 020/407-220.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Prof. Dr Hasan Hanić s.r.

BLUE COACH

IX

Ljudi rastu kroz dozvole, zaštitu i moć Tijana Ignjatov

Hogan Coach i psihološki savjetnik

L

ijepo je raditi sa ljudima.

Sa druge strane, postoji i ona rečenica – najteže je raditi sa ljudima. Tu su uvijek izazovi.

Kroz obuke, koučing i savjetovanje, moje kolege i ja smo u prilici da čujemo potrebe ljudi u radnom okruženju. Na žalost, one na našim prostorima često kreću od osnovnih stvari koje bi trebalo da budu podrazumijevane (npr. kontinuirana plata, iznos plate koji zadovoljava realne potrebe, bezbjednosne mjere na radu, okrečene prostorije, jasna raspodjela zadataka, balans između posla i privatnog života…). Kada se otvori ta tema, uvijek je neiscrpni izvor nezadovoljstva i frustracije, dobrim dijelom zato što je nešto od toga u realitetu van naše moći i odgovornosti, jer je domen politike, ekonomije... Sa druge strane, toliko toga jeste u našoj moći i odgovornosti i možemo da obezbijedimo i izvedemo, a što će dovesti do zadovoljnijih zaposle-

nih a povratno i boljih rezultata i performansi na poslu. To su prije svega esencijalni elementi zdravog međuljudskog odnosa. Kada radimo sa direktorima i liderima upravo radimo i na konceptima koji su opisani u nastavku.

Dozvola! Tako moćan koncept i uticaj koji se krije iza te riječi, a opet na žalost, mnogo više u poslu (a i životu generalno) koristimo koncept zabrana. Zabrane limitiraju i dovode do stagnacije, dok dozvole daju opcije i živost, akciju!

Logika je vrlo jasna: kad nešto doživimo kao zabranu, razmišljanje nam ide u pravcu negativnosti, osjećanje u pravcu tuge, bunta, frustracije, a ponašanje se stopira ili okrene u kontru, inat. A kada dobijemo dozvolu – razmišljanje ide u pravcu iznalaženja opcija i mogućnosti, osjećanje u pravcu optimizma i zadovoljstva, a ponašanje u akciju... Umjesto da se fokusiramo na to šta sve ne možemo/ne smijemo (naravno da postoje određene zabrane koje su vrlo korisne i neophodne jer postavljaju granice), funkcionalnije je da vidimo šta sve umjesto toga možemo i smijemo. Šta to znači u poslovnom kontekstu?

Efektivni lider i autoritet će prepoznati psihološku snagu ovog koncepta, i u svom radu sa ljudima obezbijediti potrebne dozvole. On će dati ljudima dozvolu da misle, da uključe svoje zrelo kritičko razmišljanje i daju svoj doprinos , a ne da se puko adaptiraju na-

redbama koje dolaze “od gore”. Daće dozvolu da ljudi uče i rade drugačije, jer njegov način rada vjerovatno nije jedini tačan i ispravan. Daće dozvolu na otvorenost i bliskost što znači da će tražiti iskreni fidbek i njegovati iskrenu komunikaciju, dobre timske odnose, a ne psihološke igre i manipulacije. Dozvola na važnost svakog pojedinačnog člana kolektiva, od domara pa sve do direktora, i važnost njegovog posla i funkcije, može samo doprinijeti osjećaju odgovornosti i motivacije. Davanje ovih i mnogih drugih dozvola naravno može biti direktno, kroz riječi. Mnogo efektivniji

metod je, međutim, življenje tih dozvola. Ljudi će onda moći da uzmu te dozvole posmatrajući model. A tako se najbolje usvaja i uči.

Zaštita. Dok usvajamo i vježbamo nova razmišljanja i ponašanja koja potiču iz dobijenih dozvola, potrebno nam je makar minimalno sigurno okruženje, zaštita. Kao što je to potrebno djetetu dok isprobava nove motoričke i psihološke mogućnosti koje je dobilo fazom razvoja i odgojem, tako ta potreba postoji i u radnom okruženju, bez obzira na uzrast i kontekst. Dobar lider će se pobrinuti i pružiti zaštitu. To može raditi na brojne načine – obezbjeđivanjem informacija i fizički i zakonski sigurnog radnog okruženja i dokumentacije, pažljivim biranjem individualnih i grupnih aktivnosti i zadataka, intervenisanjem kada je to neophodno, davanjem fidbeka na konstruktivan način, organizovanjem obuka i edukacija. On će voditi računa o povjerljivosti informacija (i poslovnih i ličnih od svojih kolega), i neće davati obećanja koja nijesu u skladu sa realitetom. Pitaće ljude sa kojima radi koje su njihove potrebe da bi se osjećali sigurno. Dobar lider će zaštititi i tako što će davati savjete i smjernice, tj. pomoć u procesu, a neće spašavati tako što će raditi on umjesto ljudi koji za to imaju kapaciteta ili delegirati nešto samo jednom članu. Dobar lider će pružiti zaštitu tako što će na kraju dana transparentno uzeti svoj

dio odgovornosti za rezultate i učinak kolektiva.

Moć i potencija. Da bi se usvojile pružene dozvole i osjetila obećana zaštita, mora da postoji iza toga realna moć, kapacitet. Da bi se lider vidio kao moćan on mora pokazivati lični osjećaj odgovornosti i integriteta, znanje, autentičnost, mora pružiti utisak povjerenja. To može da demonstrira odeđenim znanjem i razumijevanjem, posvećenošću kontinuiranom procesu učenja, samosvjesnošću, samoanalizom, brigom o sebi i sposobnošću za promjenom (mišljenja, osjećanja i ponašanja). Lider treba da pokaže entuzijazam za ono što je cilj rada i misija organizacije, da ukaže na prednosti koje pomjeranje i promjena mogu da donesu pored sigurnosti koju ima status quo, da ističe primjere prethodnih uspjeha a ne samo problema. Osjećaj moći i snage će prenijeti pokazujući vjeru u sposobnosti ljudi sa kojima radi, a ne degradiranjem ciničnim komentarima, i pomažući im da pređu prepreke, a ne fokusiranjem na zastoj.

Dozvole, zaštita i moć su univerzalni koncepti i stoga mogu biti primijenjeni u svakom međuljudskom odnosu – među kolegama, prijateljima, u porodici, roditeljstvu, školskoj učionici. Uvijek se makar neki sadržaj koji spada u njih može sprovesti (i to nezavisno od politike, novca, sistema, mehnizama odbrane). U tome je upravo njihova jačina i realitet. Probajmo!

AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA

V

Vlada razmatra smanjenje stope PDV, krizni porez nestaje 2017.

U

napređenje konkurentnosti predstavlja izazov za dalji rast i razvoj crnogorske ekonomije i regiona, zbog čega je neophodno nastaviti reforme domaćeg poslovnog ambijenta, ocijenio je juče predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović na sastanku koji je u prisustvu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Margaret En Uehare organizovala Američka privredna komora - AmCham.

Reforme crnogorskog poslovnog ambijenta neophodne su kako bi se povećao priliv stranih investicija, koji je jedan od ključnih generatora rasta, a kako bi se njegova konkurentnost povećala, Vlada Crne Gore razmatra mogućnost smanjenja stope poreza na dodatu vrijednost u narednom periodu, naročito u oblasti turizma, kao i subvencioniranja kamatne stope za investitore koji grade hotele najviše kategorije, poručio je Đukanović na poslovnom ručku u AmChamu.

Smanjenje stope PDV od ključne je važnosti za sve koji se bave biznisom, pri čemu se intenzivno radi na stvaranju uslova za smanjenje stope PDV u turizmu, kroz subvencionisanje kamatnih stopa između tri i četiri odsto za investicije u izgradnju hotela najviše kategorije.

“Naredne godine krizni porez nestaje, pri čemu se vraća na stopu od devet odsto, koliko iznosi redovno oporezivanje. Nema daljeg pomjeranja poreza na gore.

Idemo sa stvaranjem uslova za ozbiljno razmatranje mogućnosti da dalje obaramo poreske stope u cilju podizanja konkurenosti našeg poslovnog ambijenta”, najavio je Đukanović, ocijenivši da možemo biti za-

dovoljni interesom stranih investitora.

Interesovanje stranih investitora, kako je precizirao, svjedoči o njihovom povjerenju, dok će u budućnosti Crna Gora raditi na diversifikaciji strukture stranih direktnih investicija. Đukanović je podsjetio na ključne aktivnosti Vlade u prethodnom periodu na unapređenju poslovnog ambijenta, istakavši kao ključne uvođenje podsticaja za investicije u sektoru poljoprivrede, turizma i energetike, zatim subvencije od 10.000 eura po radnom mjestu za projekte veće od 500.000 eura, kao i kontinuirano smanjenje kriznog poreza, do njegovog vraćanja na nivo od devet odsto u 2017. godini.

On je podsjetio da Vlada Crne Gore nastavlja da realizuje programe podrške ra-

NEMA DALJEG POMJERA NJA POREZA NA GORE. IDE MO SA STVARANJEM USLO VA ZA OZBILJNO RAZMA TRANJE MOGUĆNOSTI DA DALJE OBARAMO PORESKE STOPE U CILJU PODIZANJA KONKURENOSTI NAŠEG PO SLOVNOG AMBIJENTA

zvoju malih i srednjih preduzeća, naročito kroz aktivnosti Investiciono-razvojnog fonda, ocijenivši da su u narednom periodu potrebna ulaganja koja podstiču inovacije, stimulišu razvoj industrije, čime će se širiti izvozna baza Crne Gore.

Premijer je podsjetio i na važnost pozivnice za članstvo u NATO, sa aspekta stabilnosti poslovnog ambijenta. U odnosu na AmCham izvještaj o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori objavljen u prošloj godini, premijer je istakao da se uspješno radi na izradi novog Zakona o radu, kojim će se povećatii fleksibinost na tržištu rada, te na povećanju predvidivosti poreskog sistema i pojednostavljivanju procesa izdavanja građevinskih dozvola.

A.N.R.

MARGARET UEHARA: CG PRIVLAČNA INVESTITORIMA, ALI SE SUOČAVAJU S BARIJERAMA I NERAZUMIJEVANJEM

Ambasadorka SAD u Podgorici Margaret En Uehara istakla je da se američke kompanije u Crnoj Gori suočavaju sa nedostatkom dozvola, birokratijom i nedostatkom razumijevanja kako biznis funkcioniše, istakavši da SAD i Crna Gora imaju zajedničke ciljeve u unapređenju ekonomske saradnje dviju država.

Prema njenim riječima poveća-

nje broja investicija iz SAD, kao i stranih direktnih, unaprijediće poslovnu sredinu u Crnoj Gori i omogućiti pronalaženje načina za otvaranje novih radnih mjesta.

“Crna Gora postaje primamljivija investitorima iz SAD i drugih zemlja, stoga čestitam Vladi na sprovođenju regulatornih reformi i promociji borbi proitv korupcije”, kazala je Uehara.

Crna Gora i u idućoj deceniji najdinamičnija ekonomija na Balkanu Đukanović je ocijenio da će Crna Gora i u idućoj deceniji ostati najdinamičnija ekonomija na Balkanu.

“Crna Gora posljednjih deset godina ima konstantan i optimističan ekonomski rast, sa pro-

sječnom godišnjom stopom od 3,2 odsto, koji se u dobroj mjeri ostvaruje prilivom stranih direktnih investicija”, pojasnio je Đukanović, dodavši da prosječno godišnje učešće SDI od 19 odsto u bruto domaćem proizvodu

sugeriše da je mnogo toga dobrog urađeno na planu stabilnosti i konkurentnosti poslovnog ambijenta.

Osvrnuvši se na makroekonomsku stabilnost, crnogorski premijer je istakao da se ostva-

ruju pomaci na planu finansijske i fiskalne stabilnosti.

“Bankarski sistem je likvidan i smanjuje se učešće loših kredita u ukupnim, sa 16 odsto 2014. godine na 12 odsto krajem prošle. Međutim, nedovoljan je rast kredit-

ne aktivnosti i banke vrlo oprezno plasiraju kredite. Takođe, sporo se kreću kamate koje su i dalje na visokom nivou, iznad osam odsto, što je dosta deprimirajuće i obeshrabrujuće za realizaciju novih investicija“, rekao je Đukanović.

VI

PRE

Profitabiln u padu i niža ⌦ Ratko Nikočić, BI Consulting

B

anking monitor je novi servis koji zajednički razvijaju crnogorski poslovni portal Bankar.me i kompanija koja se bavi poslovnim informacijama BI Consulting iz Podgorice. Riječ je o analizi crnogorskog bankarskog sistema u kojoj su u uporednom pregledu ključnih parametara bankarskog poslovanja, prikazane performanse pojedinih banaka i ukupnog bankarskog sistema, kao i aktuelni trendovi promjena.

KRIPTOVALUTE KORAK PO KORAK

Kako razumjeti bitcoin (2)

I

nteresovanja za način funkcionisanja prve svjetske kriptovalute i želja za zaradom na ovaj način donijeli su na stranice “Novca” detaljno objašnjavanje njegove suštine, koja je u prošlom izdanju počela pregledom najvažnijih pojmova.

Bitcoin se definiše kao digitalni novac, koji je u potpunosti nezavisan, a čiju mrežu čine takođe potpuno nezavisni korisnici, kojima taj status ničim nije predodređen, niti zatražen. Takođe, isključena je potreba za bilo kakvom vrstom posredovanja između korisnika i neke finansijske institucije, poput banke ili tijela koje ga izdaje, a sve transakcije koje se njim obavljaju potpuno su anonimne. Jedini trag koji ostaje kada je riječ o ličnim podacima je informacija da je korisnik pomoću drugih platnih sistema, poput bankovnih kartica, kupio bitcoin, ali niko ne može imati informaciju na šta ga je potrošio. Stoga, kuda se bitcoin kreće, na šta ga trošimo, kome ga šaljemo ili od koga ga primamo ne može znati niko, a upravo ovaj oblik decentralizacije i nezavisnosti čitavog sistema razlog si zbog kojeg privlači ogroman broj ljudi. Takođe, osim isključivo tržišnih zakona ponude i tražnje, na njegovu vrijednost ne utiče niko. Određene institucije u svijetu, poput vlada pojedinih zemalja, evropskih institucija i nacionalnih centralnih banaka na određeni način mogu da, smatrajući ili ne smatrajući bitcoin sred-

stvom plaćanja, uvode različite povoljnosti ili ograničenja, ali nijesu odgovorne za njega. Jedan broj tržišta, naročito onih koje na ovaj način žele da promovišu potencijale investicione ili turističke destinacije, daju različite povoljnosti korisnicima koji žele da plaćaju bitcoinom, nadajući se da će na taj način privući rastući broj pripadnika srednje klase azijskih zemalja, kod kojih je korišćenje kriptovaluta u ekspanziji, a plaćanje na ovaj način doslovno postaje stil življenja. Drugim riječima, institucije koje malo dalje gledaju u budućnost i koje žele da na praktičan način ukažu na komparativne prednosti svoje zemlje ili lokalne samouprave čine to pojednostavljivanjem regulative, eliminisanjem barijera i podrškom razvoju infrastructure za bitcoin plaćanja.

Stoga je važno razgraničiti šta po ovom pitanju države i institucije, nacionalne i nadnacionalne mogu, a šta ne mogu da čine, svjesni činjenice da bitcoin ne izdaje niko, da ga fizički ne izdaje nijedna centralna banka u kojoj je njegovu vrijednost moguće prebrojati, ali i da će, upravo zahvaljujući ovoj fleksibil-

nosti, u slučaju bilo kakvih ograničenja, digitalni novac uvijek naći put do onih tržišta i korisnika na kojima je tražen.

Bitcoin je kreiran digitalno, uz ostavljenu mogućnost svakome ko to želi da njime trguje, plaća tamo gdje za to ima mogućnost ili ga šalje drugom korisniku bez bilo kakve provizije ili nadzora. Trgovanje ovom kriptovalutom odvija se na specijalizovanim bitcoin berzama, a osnovni proces za njegovo dobijanje predstavlja majnovanje odnosno rudarenje (mining). Riječ je o procesu koji podrazumijeva pronalaženja bitcoina uz pomoć posebnog sistema čipova, rješavanjem određenih vrsta jednačina, za čije se rješenje dobija precizno određen iznos. Ova funkcija istovremeno obuhvata i valutu i način plaćanja, budući da je svaka transakcija predmet obrade svakog umreženog subjekta na čijem se računaru odvija rješavanje kompleksnih matematičkih zadataka u cilju obezbjeđivanja bezbjednosti transakcija gdje se za nagradu dobija dio novokreiranih djelova jedinica bitcoina, što bi se u monetarnom svijetu moglo poistovjetiti sa primarnom emisijom.

A.N.R. U NAREDNOM BROJU: ODGO VORI NA NAJ ČEŠĆA PITANJA

Tri su ključne promjene na bankarskom tržištu u 2015. godini, a u pitanju su smanjenje koncentracije bankarskog sistema – smjena na vrhu po veličini kredita, pad kamatnih prihoda i rashoda, ali i kamatnih margina, pad kamatnih prihoda i rashoda, ali i kamatnih margina, dok je profitabilnost bankarskog sektora u padu i niža je od prosjeka banaka u EU.

■ KONCENTRACIJA Prethodnih godina smo imali izrazitu dominaciju Crnogorske komercijlane banke (CKB) po svim kriterijuma veličine, koja je izgrađena još u periodu prije nego je postala članica OTP grupacije. Na pristojnoj razdaljini iza nje bila je NLB, a sve ostale bile su prilično daleko. Nakon višegodišnjeg trenda smanjenja ili stagnacije bilansih pozicija ove dvije banke, imamo još 2-3 banke koje u posljednjih nekoliko godina konstantno bilježe stabilne stope rasta i sada su već prilično blizu liderima. Po pozitivnom trendu rasta u 2015. godini posebno se izdvaja Societe General Banka, koja je već postala lider po veličini kreditnog portfelja, kao i Hipotekarna banka, koja je ostvarila najveći rast bilansne mase i kreditnog portfelja, dok je prethodnih godina i Erste banka bilježila značajne i stabilne stope rasta.

Po ostalim važnim parametrima veličine (ukupna aktiva, depoziti) CKB je i dalje lider, ali je prednost u odnosu na konkurenciju znatno smanjena.

Smanjenje koncentracije jeste pozitivan proces sa stanovišta konkurentnosti, ali ne i sa stanovišta ekonomičnosti bankarskog sektora, kako individualno tako i u cjelini. Usitnjen i razuđen bankarski sistem kao što je crnogorski, sam po sebi nije dovolj-

no ekonomičan i u toj činjenici leži jedan od ključnih uzroka visokih kamatnih stopa i naknada koje plaćaju crnogorski klijenti; naime, zbog usitnjenosti imamo minoran uticaj ekonomije obima, pa je uticaj fiksnih troškova (mreža filijala, troškovi zaposlenih, tehnička infrastruktura...) izrazito visok, te svaka bankarska usluga mora da bude skuplja da bi banka u Crnoj Gori rentabilno poslovala. U takvim uslovima, poslovanje sa manjim kamatnim maržama je za većinu banaka neodrživo, a opšte očekivanje da će nove, isto male banke, uticati na sniženje kamatnih stopa - nerealno.

Vjerovatno će neko u ovome prepoznati odbranu cjenovne politike poslovnih banaka u Crnoj Gori, ali sviđalo se to nekome ili ne, rentabilnost banaka je osnovni preduslov njihovog postojanja; nerentabilna banka nije potrebna nikome: ni vlasnicima, ni klijentima, ni zaposlenima, a ni ekonomiji u cjelini.

■ KAMATNI PRIHODI I RASHODI

U prethodnoj poslovnoj godini došlo je do opšteg pada kamatnih stopa, i aktivnih i pasivnih, ali i do pada kamatnih margina.

Pad kamatnih stopa, pratio je nedovoljan rast kamatonosne aktive, što znači da banke, pored toga što nijesu ostvarile dovoljno kreditnih plasmana, nijesu našle ni kvalitetne alternative za ulaganja da bi spriječili pad kamatnih prihoda. Pad kamatnih prihoda je uglavnom nadomješten smanjenjem kamatnim troškovima uslijed značajnog pada lokalnih kamatnih stopa na štednju, kao i pada referetnih kamatnih stopa za koje su vezani ino krediti.

Međutim, iako je pad kamat-

REGLED STANJA I AKTIVNOSTI BANAKA U CRNOJ GORI

VII

nost bankarskog sektora a je od prosjeka u EU TRI KLJUČNA OČEKIVANA TRENDA U NAREDNOM PERIODU Dalje sniženje kamatnih stopa, aktivnih i pasivnih, kao i kamatnih margina Ovaj trend je neminovan, ali bih naglasio da je ovaj trend dominantno posljedica jake konkurencije među najvećim bankama, a nikako ne posljedica aktivnosti novootvorenih banaka. Naprotiv, sniženje kamatnih stopa je otežavajuća okolnost za poslovanje novih, malih banaka, koje posluju uglavnom na kapitalnom minimumu, i u okolnostima smanjenih margina njih čeka prilično dug put do “zelene grane”. Činjenicu da 5-6 najvećih banaka predvodi cjenovnu konkurenciju i pad kamatnih stopa važno je naglasiti, s obzirom da se prilično liberalna politika licenciranja novih banaka objašnjava doprinosom povećanju konkurentnosti bankarskog sektora.

Apsolutni iznosi su varljivi; relativni pokazatelji profitabilnosti poslovanja (ROA – povrat na aktivu i ROE – povrat na kapital), u padu su kod većine banaka, što je direktna posljedica smanjenja kamatne margine i nedovoljnog rasta kamatonosne aktive sa jedne strane, uz uglavnom povećane operativne troškove sa druge strane.

nih prihoda u apsolutnom iznosu nadoknađen uštedama na kamatnim troškovima, proporcionalno gledano, pad aktivnih kamatnih stopa uz smanjenje kamatonosne aktive imale su jači negativni efekat na kamatnu marginu nego što je pozitivni efekat smanjenja kamatnih troškova. Uslijed toga je kod većine crnogorskih banaka došlo do pada kamatne margine, koja je ključni izvor profita banaka.

U strukturi prihoda kamatni prihodi su i dalje dominantni, tako da su se ovi negativni trendovi značajno odrazili na poslovanje banaka, što se vidi i po padu pokazatelja rentabilnosti poslovanja (ROA i ROE) kod većine banaka.

Manja margina znači da je potrebno više plasirati da bi poslovanje bilo rentabilno i održivo; to je za manje banke posebno opasno jer one uglavnom imaju ograničenja u pogledu rasta, bilo zbog kapitala, bilo zbog nedovoljne dostupnosti izvorima sredstava. Zato će biti u iskušenju da zadrže veću marginu preuzimajući veći rizik; to praktično znači da će biti u iskušenju da uz veću kamatnu stopu, plasiraju sredstva u onoj zoni rizika koju veće banke izbjegavanju.

■ PROFITABILNOST Ukupni bankarski sektor je u 2015. godini zabilježio gubitak (EUR 3,2 mil), što je pogoršanje u odnosu na prethodnu poslovnu godinu (ukupna dobit cca EUR 22,2mil).

Individualno, ako izuzme-

mo rezultat dvije banke kod kojih je vjerovatno došlo do planskog čišćenja portfelja, kao i tri novosnovane banke koje još nijesu ušle u zonu dobiti, neto profiti većine vodećih banaka su u apsolutnom iznosu veći nego prethodne godine.

Međutim, apsolutni iznosi su varljivi; relativni pokazatelji profitabilnosti poslovanja (ROA – povrat na aktivu i ROE – povrat na kapital), u padu su kod većine banaka, što je direktna posljedica smanjenja kamatne margine i nedovoljnog rasta kamatonosne aktive sa jedne strane, uz uglavnom povećane operativne troškove sa druge strane.

Osim što su u padu, povrat na kapital (ROE) i povrat na aktivu (ROA) su u prosjeku, a i kod većine banaka pojedinačno niži od prosjeka banaka koje posluju u EU u poslovnoj 2015. godini (ROA 0,3%, ROE 4,7%), čak i kad pri izračunu crnogorskog prosjeka isključimo tri banke sa najvećim gubitkom (ROA 0,25%, ROE 3,88%), što definitivno demantuje tezu o visokoj profitabilnosti crnogorskih banaka.

Aktivnosti na smanjenju operativnih troškova i povećanju efikasnosti procesa u bankama Visoke vrijednosti CIR pokazuju da postoji značajan prostor za smanjenje i optimizaciju operativnih troškova i to, prije svega, na planu troškova zaposlenih, kroz dalje izmještanje pojedinih funkcija spoljnim partnerima (outsourcing) i kroz ulaganje u digitalizaciju i automatizaciju procesa.

Proaktivan pristup u prodaji, više korišćenje savremenih metoda obrade i analize tržišta i bavljenje “pravim” klijentima, dovode do povećanja efikasnosti procesa u bankama, a u krajnjem i do smanjenja troškova.

Relativnom smanjenju operativnih troškova najviše doprinosi ukrupnjavanje, i to dominantno kroz efekte ekonomije obima.

Iako trenutno nema ni naznaka spajanja nekih banaka, ekonomska računica je neumoljiva i ne bi bilo iznenađenje ukoliko u narednom periodu dođe do neke akvizicije i spajanja.

Revizija kreditnih politika Smanjenje kamatnih margina znači da je potrebno biti aktivniji na tržištu, plasirati više da bi se zadržali isti prihodi, a za svaki rast naravno još više. S obzirom na ograničenja po pitanju tekuće privredne aktivnosti, konkurenciju, neminovno će se postaviti pitanje nivoa prihvatljivog rizika, te će banke, koje su više usmjerene na rast, zasigurno revidirati svoje kreditne politike u pravcu podizanja nivoa prihvatljivog rizika, ako ne ništa, a ono bar pri odbrani svojih klijenata od preuzimanja iz drugih banaka.

Po većini parametara čini se da bankarsko tržište u Crnoj Gori postaje “tržište kupca”, te da je pozicija bonitetnih kompanija na tržištu bankarskih usluga povoljnija nego ranije i da u ovom trenutku na tržištu može dobiti pristojne uslove za finansiranje svojih projekata. Naravno, uvijek ima nezadovoljnih, naročito u vrijeme kad je popularno kritikovati bankare, ali treba biti svjestan činjenice da ne postoji kredit kojim se može riješiti problem lošeg i nerentabilnog projekta.

NEW YORK TIMES

X

Zašto direktor JP Morgana poručuje korisnicima da startapovi koji koriste bankovne podatke zapravo nijesu poželjni

Ron Libe NYT

P

rošlog mjeseca pismo upućeno JP Morgan Chase šerholderima proširilo se internetom, a izvršni direktor banke Džejmi Dimon uputio je oštre kritike uslugama koje prodaju startapovi koji se trude da unaprijede ponudu njegove banke.

Direktor banke bi da nas zaštiti od startapova

Servisima kao što su Mint, Acorns, Penny i brojni drugi koji koriste Chaseovu provjeru i podatke o kreditnoj kartici, a što je važnije i svojim klijentima kazao je sljedeće: ● Ovi startapovi uzimaju više vaših podataka nego što je potrebno. ● Mnogi od njih prodaju ove podatke drugoj strani na način da oni imaju koristi od toga, ali ne i vi. ● Oni često svakodnevno sakupljaju vaše podatke, godinama, čak i kada je vaš nalog neaktivan. ● Ako vaš novac nestane zbog prevare, do vas je, nije do banke.

Njegov napad postao je teatralan, iako su izjave diskutabilne. No, zato što to Džejmi Dimon govori, morate ozbiljno shvatiti ovo pismo. Na kraju krajeva, sve većem broju korisnika ne smeta to što treća strana

ima uvid u njihove finansijske informacije, kao i njihove transakcije platnim karticama ili izbore ulaganja, ukoliko to znači da dobijaju nove savjete za ulaganje i budžetiranje, kao i usluge kojih se banke ne bi same sjetile.

Ispitaćemo njegove tvrdnje jednu po jednu, ali prvo da pitamo: Zašto kompanija pravi sada svu ovu buku?

Nijedna od ovih usluga ne bi mogla da postoji bez trećih lica nazvanih agregatorima. Oni pokreću softver u pozadini koji povezuje aplikacije sa bankama i drugim finansijskim uslugama kompanije za prikupljanje podataka o korisnicima.

Nazad 1990-ih, kada su agregatori kao što je Yodlee prvi put stupili na scenu, banke su učestvovale u javnom stezanju pesnice zbog bezbjednosnih impli-

NJEGOV NAPAD POSTAO JE TEATRALAN, IAKO SU I Z J A V E D I S K U TA B I L N E .

NO, ZATO ŠTO TO DŽEJMI DIMON GOVORI, MORATE OZBILJNO SHVATITI OVO PISMO.

kacija “screen-scrapinga”, što se u suštini dešava onda kada aplikacija treba da prebaci vaše podatke s računara banke.

Ali već početkom 2002. tržišna publikacija American Banker proglasila je ovaj problem “skoro passé”.

U početku velike banke su same koristile agregatore zbog toga što su kupci čija je neto vrijednost visoka željeli da vide sve svoje bilan-

Šta je zajedničko Twitteru, T Šekspiru i majmunima

se u jednom web prikazu.

Faza 2 zadavala je više brige bankama. Tada se pojavio Mint, prikupljajući transakcije kreditnom karticom u jednoj kompaniji i pokazujući oglase za druge kartice koje su nudile bolje ponude. Pored toga, pokazivale su se i blagodeti konkurentske kreditne kartice.

Sada dolazi faza 3 u kojoj agregati pomažu startapovima da automatizuju transfer novca iz velikih banaka, koristeći upravo podatke banke kako bi se to izvelo. Uzevši u obzir Acorns, on zaokružuje iznos kupovine do najbližeg dolara, prebacuje ga kao dodatnu razliku banci i dodaje na sopstveni investicioni račun. Divno, zar ne?

Ali, ako ste Džejmi Dimon, takvo nešto mora biti potpuno bolno. Gomila uobraženjaka sa zapadne obale idu na vaš sajt, a shvatate

Karen Tarner NYT

witter i Shakespeare’s Globe Theater udružili su se kako bi dokazali „teoremu bezbrojnih majmuna“, kojom se ističe da bi majmuni koji bi nasumice beskonačno kucali mogli ponovo stvoriti kompletan opus Vilijama Šekspira.

Projekat koristi mašinu za snimanje slučajnog kucanja na tastaturi jedne grupe majmuna: korisnika Twittera. U lobiju Globe Theatera u Londonu pisaća mašina povezana je velikim brojem žica za računar koji pročešljava Twitter u potrazi za tweetovima koji sadrže određene riječi. Počevši od “Dva viteza iz Verone”, mašina kuca cijeli komad, riječ po riječ, dok ne pronađe poklapanje u Twitter-sferi. Projekat je pokrenut u ponedjeljak, a mašina je već došla do četvrtog

da, kada vaši klijenti troše novac, robot redovno uzima dodatne količine, a zatim taj novac ulaže negdje drugo. Vaši kompanijski finansijski savjetnici su izostavljeni iz te slike. Bjesnili biste i izgovarali biste uvrede, takođe.

Jedan nagovještaj dolazi iz oglasa za posao koje je kompanija objavila, uključujući i poziciju potpredsjednika nove jedinice, čiji će cilj biti da premjesti vlasničke podatke JP Morgana u ono što bi za banke predstavljalo šansu.

Postoji nada da će se time “korisnici ohrabriti da donose bolje odluke”. To u velikoj mjeri zvuči kao ono što većina ovih aplikacija koje koriste bankovne podatke već radi. Možda će jednog dana banke izmisliti servise koji su dovoljno dobri da zadrže korisnike pod njihovim okriljem. čina, odnosno oko 1,22 odsto svih djela ukupno. Ovim će na kraju biti obuhvaćenp 37 drama i 154 soneta.

Najveći izazov projekta je kada tekst dođe do neke od nekih najbizarnijih Šekspirovih riječi, kao što je “habiliments” (odjeća) koja se najvjerovatnije neće moći pronaći među onim što je objavljeno na Twitteru. U tom trenutku zvanično Globe Complete Tweets nalog zatražiće intervenciju. Korisnici Twittera moći će da budu izazvani da otkucaju

WASHINGTON POST

LE MONDE

Tehnološki eksperiment kucanja nasumičnih riječi kako bi se potvrdila “teorema bezbrojnih majmuna” pokrenuo je Twitter

Zašto je imperativ na štednji, kada se istovremeno ističe da ona usporava globalnu ekonomiju

XI

Višak štednje: Jedan od velikih problema svjetske ekonomije Mari Šarel LE MONDE

U

svijetu ima previše štednje. I sam Mario Dragi podsjetio je na to u ponedjeljak 2. maja u obraćanju u Frankfurtu. Stvarno?

Previše štednje dok nam se stalno govori da su nam privrede prezadužene? Dobro, to može zvučati suludo. Ipak, to je jedan od velikih problema globalne ekonomije.

Paradoksalno, postoji realna i hitna potreba za investiranjem u nekim djelovima Evrope i u mnogim zemlkama u razvoju

Mnogi eksperti proučavali su ovu oblast, počevši od osvrta da su kamatne stope u opadanju od ranih 2000-ih. Krivci? Centralne banke, kako često čujemo. Tačno je da su, od početka krize, one znatno snizile ključne kamatne stope.

Ali moć monetarnih instituta uglavnom je kod kratkoročnih stopa. Njihov uticaj na druge stope više je indirektan. No, silazni trend počeo je mnogo prije 2008…

I s dobrim razlogom: zapravo, dugoročne stope odgovaraju cjenovnoj ravnoteži između sredstava za snabdjevanje (štednje) i tražnje za kapitalom (investicija). U ovom slučaju, prvo je sada veće od drugog. Zato cjenovna ravnoteža između ovo dvoje nastavlja da se smanjuje.

“Niske stope nijesu problem, pojasnio je predsjednik Evropske centralne banke. One su simptom nedovoljne investicione tražnje širom svijeta kojom bi se apsorbovala sva dostupna štednja.”

U Evropi, SAD i Japanu korporativna štednja se povećava na uštrb plata, podrivajući, uz to, potrošnju, a samim tim i rast. U Kini, domaćinstva masovno ostavljaju sa strane sredstva za kupovinu nekretnina. U Njemačkoj, igraju se mrava koji se pripremaju za stare dane.

Nasuprot tome, preduzeća uključujući posebno ona koja štede - odbijaju da investiraju. Ona nemaju doboljno po-

vjerenja u budućnost. Oni vjeruju da će sjutrašnja tražnja potrošača biti nedovoljna da bi se opravdala nabavka uređaja, softvera i objekata. Pored toga, neke zemlje, poput Njemačke, takođe bježe od investicija, plašeći se da će nova potrošnja opteretiti javne finansije, zaboravljajući, usput, da ona promoviše budući rast…

Paradoksalno, postoji realna i hitna potreba za investiranjem u nekim djelo-

vima Evrope i u mnogim zemlkama u razvoju, naročito u oblasti obrazovanja i inovacija. Ali nedostaju kanali koji bi omogućili da se štednja na efikasan način usmjeri ka tim potrebama. Uglavnom, onih igrača koji su pristali da snose rizik koji ove investicije budu donosile nema.

To je razlog zbog kojeg je svijet na ivici “sekularne stagnacije”, gdje će rast ostati trajno nizak. Kako izaći iz

Najveći izazov projekta je kada tekst dođe do neke od nekih najbizarnijih Šekspirovih riječi, kao što je “habiliments” (odjeća) koja se najvjerovatnije neće moći pronaći među onim što je objavljeno na Twitteru takvu riječ koristeći hashtag #TheCompleteTweets.

Koncept iza ove teoreme, koji daje beskonačno vrijeme i slu-

čajni redosljed, počiva na tome da je nešto koherentno statistički vrlo vjerovatno i da ima korijene koji sežu sve do Aristotela i Cicerona. Prvostepeno uparivanje majmuna i kucanje kako bi se opisala matematička teorema pokrenuli su Emil Borel i Artur Edington, koji su doprinijeli statističkoj mejanici početkom XX vijeka.

Ovo nije prvi put da su naučnici preduzimljivi u dokazivanju teoreme bezbrojnih majmuna u praksi. Tokom 2003. godine grupa studenata i predavača Univerziteta Plimut po-

ovog ćorsokaka? Centralne banke su uradile svoj dio posla primjenom ultraprilagodljive politike.

Za ostalo potrebno je rješavati stvari unutar samog poremećaja, demografskog pada, finansijskog sistema, raspodjele dodate vrijednosti između profita i zarade, odnosno nejednakosti. Drugim riječima: odgovor je toliko kompleksan da vlade sada radije biraju da zabiju glavu u pijesak. kušala je da dokaže teoriju postavljanjem jednog računara među majmune u obližnjem Paignton zoološkom vrtu. Mjesec kasnije šest primata proizvelo je oko pet stranica teksta, uglavnom ponavljanjem slova “S”, uništavanjem i prljanjem uređaja. Kako se Globe projekat oslanja na pune riječi koje kucaju Twitter korisnici, sadašnji projekat više podsjeća na kraudsorsovano kreiranje iznova Šekspirovih radova prije nego na kucanje koje su radili primate.

⌦ Prevod: A.N.R.

AKTUELNO EVROPSKE BERZE

Ponovo rasle cijene akcija

Indeksi na globalnim berzama juče su porasli, podstaknuti oporavkom cijena nafte i pozitivnim ekonomskim vijestima iz Kine.

Na cijene je uticalo i moguće deblokiranje isplate finansijskih sredstava Grčkoj poslije sastanka eurozone.

Londonski indeks akcija FTSE 100 je u popodnevnim časovima porastao za 0,3 odsto, na 6.130,42 poena, frankfurtski indeks DAX 30 za 0,4 odsto, na 10.019,41 poena, a pariski KAK 40 za 0,1 odsto, na 4.328,52 poena.

Ministri finansija eurozone su juče odredili sebi kao rok 24. maj, do kada bi trebalo da postignu dogovor o ublažavanju tereta grčkog duga i o odblokiranju isplate dalje finansijske

pomoći Grčkoj, nakon što je zvanična Atina usvojila nove reforme.

Na Volstritu, indeksi su se na početku trgovanja pridružili ostalim svjetskim akcijama, pa je tako pola sata od otvaranja berze, industrijski indeks Dow Jones porastao za 0,9 odsto, širi S&P 500 za 0,7 odsto, a tehnološki Nasdaq za 0,4 odsto.

Na valutnim berzama, euro je porastao na 1,1387 dolara sa jučerašnjih 1,1381 dolara, dok je dolar skočio na 109 jena sa 108,34 jena.

U Aziji, akcije su takođe evidentirale rast vrijednosti, pa je tako tokijski indeks Nikei porastao za 2,2 odsto, šangajski za 1,07 odsto, a honkonški za 0,4 odsto. AFP

NOVA PRILIKA ZA EDUKACIJU

Bild Studio organizuje besplatnu ljetnju praksu stažista

⌦ Jovana Mrkaić

P

rogram ljetnje prakse u Bild Studiju namijenjen je studentima i diplomcima.

U cilju osnaživanja studenata, diplomaca i mladih talenata iz Crne Gore, regiona i šire, Bild Studio organizuje program Velike ljetnje prakse, koji traje od 15. juna do 31. avgusta 2016. godine.

Program ljetnje prakse će obuhvatiti stručno osposobljavanje sedam stažista u sljedećim oblastima: Marketing Social Media stažista Copywriter stažista Dizajn Grafički i veb dizajner

ne prakse.

IT Front-end inžinjer stažista JavaScript inžinjer stažista C# back-end stažista PHP back-end stažista Praksa u Bild Studiju je besplatna i za učešće u ljetnjoj praksi se mogu prijaviti studenti i diplomci sa svih fakulteta i univerziteta, koji ispunjavaju minimum kvalifikacija koje su navedene u konkursima za oglašene pozicije. Pored mentorstva seniora iz oblasti marketinga, dizajna i informacionih tehnologija, praktikanti će imati priliku da rade na konkretnim projektima u cilju sticanja praktičnog znanja i vještina u oblastima za koje su se prijavili, sa mogućnošću zaposlenja u Bild Studiju nakon uspješno obavlje-

Prethodne programe prakse u Bild Studiju, u sektorima IT-a, Marketinga, Dizajna i Projektnog Menadžmenta, do sada je prošlo 19 kandidata od čega je zaposleno 16 praktikanata koji su uspješno prošli programe obuke. U ovom trenutku, šest praktikanata je na programima obuke u Bild Studiju, od čega je četiri na stručnom osposobljavanju preko državnog programa, a dva na besplatnoj praksi.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane i kvalifikovane mlade ljude da se prijave za program Velike ljetnje prakse u Bild studiju najkasnije do 1. juna 2016. godine i pošalju svoj CV uz preporuku od strane profesora ili bivšeg poslodavca na job@bildstudio.net mail adresu.

ECB traži alternativni plan u slučaju brexita ECB je zatražila od velikih banaka u eurozoni detalje o tome kako se pripremaju za potencijalni izlazak Velike Britanije iz Evropske unije.

Tražila im je planove o tome kako će amortizovati taj potres na tržištima i o promjenama

koje će morati da naprave u svojim modelima poslovanja.

ECB, koja nadzire 129 banaka u eurozoni koje smatra sistemski najvažnijim, uputila je dopise bankama koje imaju veliku izloženost prema Britaniji, reklo je Reuter-

U NAREDNOM BROJU: ✓ 30 kratkih lekcija (3) ✓ Intervju

✓ P2P tehnologija

✓ Blockchain

su nekoliko ljudi upoznatih sa dešavanjem.

Centralna banka pravi cjelovitu procjenu konkrentne izloženosti banaka prema Britaniji, kao i kriznih planova koje su one napravile kako bi se spremile za svaki mogući scenario.

“Bankarski nadzor ECB odnosi se na relevantne banke kako bi se osiguralo da one adekvatno procjenjuju rizike i da su pripremljene za sve moguće ishode”, rekao je portparol ECB. Britanija je peta najveća

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

ekonomija svijeta, i druga najveća u EU. Mnoge banke iz eurozone imaju ogromno poslovanje u Londonu, koji se smatra domom najveće svjetske devizne berze i velikim čvorištem globalnog investicionog bankarstva.

Reuters

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović