Dnevne novine 8. septembar 2020.

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE OCIJENIO

Zabrinjavajući porast novozaraŞenih koronom

â– JuÄ?e potvrÄ‘eno 106 novih sluÄ?ajeva

â– 14 15

CRNOGORSKI ODGOVOR SE NASTAVLJA â– 2

UTORAK, 8. 9. 2020. BROJ 2785 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ZA MEDICINSKU OPREMU

Japan donirao Crnoj Gori 800.000 eura ■15 DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA ■9

PlantaĹžama negativno miĹĄljenje, sporno viĹĄe podataka

SVI ZASTAVE NA BALKONE

INTERVJU: PROF. DR ADNAN ČIRGIĆ

â– 4 5

Probudila se Crna Gora

APELACIONI SUD â– 11

Dikić: Tajno su me sasluťavali 23 puta, prijetili i ucjenjivali

DFC: SRPSKI MEDIJI O CRNOGORSKOM ODGOVORU

PATRIOTSKI SKUP U PODGORICI NAZVALI USTAĹ KIM PIROM?! â– 2 3

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

UTORAK, 8. 9. 2020.

CRNOGORSKI ODGOVOR SE NASTAVLJA

Svi zastave na balkone

Patriotske organizacije se zahvaljuju svim građanima na prisustvu skupu koji je održan u Podgorici.

Ovaj veličanstveni događaj je pokazao pravo lice većinske Crne Gore – građanske, moderne i evropske države, saopšteno je Crnogorske patriotske organizacije. “Činjenica da je skupu prisustvovalo 50.000 građana i da nije zabilježen ni najmanji incident dovoljno govori o tome šta je bio jedini motiv okupljanja – ljubav prema našoj državi”, navodi se

u saopštenju.

Uzaludna je, kako kažu, bila sva medijsko-propagandna mašinerija i svi oni koji su u njoj učestvovali treba da se stide svojih riječi i izmišljotina.

“Ipak, vremena za gubljenje nemamo! Crnogorski odgovor moramo nastaviti i zato pozivamo sve one kojima je zastava Crne Gore u srcu da je istaknu i na svojim balkonima kako bi svi vidjeli koliko nas je i da je država naša najveća svetinja”, zaključuje se u saopštenju.

R.P.

DFC: LAŽNE VIJESTI O OKUPLJANJU N

Patriotski skup u nazvali ustaškim

P VJERSKI NACIONALIZAM

ČEDOMIR JOVANOVIĆ LDP

DOLAZI IZ BEOGRADA

Predsjednik LDP-a Čedomir Jovanović kazao je da su izbori u Crnoj Gori deformisani, te da je vjerski srpski nacionalizam u Crnoj Gori krenuo iz Beograda.

On je u intervjuu za Face TV kazao da je očigledno da se u Crnoj Gori dešava ono što žele da se sjutra desi Srbiji.

“Kad u Srbiji krenu dešavanja sa sjevera Crne Gore, to će biti gore od 90-ih. Neće biti ni UN-a, ni sigurnih zona, ni međunarodne zajednice, ni Dejtona”, naveo je Jovanović.

Dalje navodi da su izbori u Crnoj Gori pokazali i to da međunarodna zajednica ne-

ma snage da na vrijeme zauzme političke stavove.

“Vjerski srpski nacionalizam je krenuo iz Beograda.

Oni koji su vodili politiku u Crnoj Gori su govorili samo o Milu i rušenju Đukanovića, a mislili su na Vučića i Srbiju kao krajnji cilj jer njima nije dovoljna Crna Gora.

Mala je razlika od usklika: Nema Mila, nema Tita, vladika se sada pita; do uslika: Nema Ace, nema Tita, vladika se sada pita”, istakao je, između ostalog, Jovanović.

On je dalje naveo da su mediji iz Beograda vodili kampanju protiv lidera DPSa i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

R.P.

ovodom održavanja Patriotskog skupa koji je održan u Podgorici u nedjelju, u regionalnim medijima plasirane su brojne dezinformacije koje su uznemiravale crnogorsku javnost, prije svega zbog najave nereda, saopšteno je iz Digitalnog forenzičkog centra.

DFC ističe da je ovaj skup izazvao pažnju domaćih i regionalnih medija, gotovo jednaku kao i parlamentarni izbori održanih 30. avgusta, a uoči skupa objavljene su brojne lažne vijesti koje su predviđale nerede za koje bi navodno bili angažovani huligani iz Hrvatske i regiona.

Kako navode iz DFC-a, više beogradskih tabloida uoči održavanja skupa objavilo je lažnu vijest da će na skupu u Podgorici biti nereda za koje će vlast, navodno, angažovati huligane iz Hrvatske.

“Novosti, Informer i Srbija danas naveli su da je planirano da huligani do-

biju srpske i stare crnogorske zastave i ostala prateća obilježja i da potom izazovu incidente na etničkoj

i vjerskoj osnovi u primorskim gradovima, za koje bi, navodno, bili optuženi simpatizeri prosrpskih partija”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, svi mediji koji su objavili lažnu vijest pozivali su se na nepostojeći zagrebački Nacionalist.

“Rekorder u objavama lažnih vijesti, portal Glas

Polemike o broju učesnika

Iz Digitalnog forenzičkog centra su kazali da se polemisalo i oko broja prisutnih i da su srbijanski tabloidi okarakterisali skup kao “šaku jada, sa svega nekoliko hiljada prisutnih”.

“Glas Javnosti pisao je da je vlast jedva okupila sedam hiljada ljudi, dok IN4S tvrdi da je bilo oko osam hiljada. Svoje tvrdnje ilustrovali su fotografijama iz različitih uglova ili onima pri-

je početka skupa, kada su se ljudi tek okupljali, kada se ne rade takve procjene”, navode u DFC-u.

Kako dodaju, prema zvaničnim podacima saopštenim iz Uprave policije, na skupu je bilo oko 50.000 ljudi.

“Prema analizi DFC-a, koja je rađena na osnovu snimaka i fotografija sa terena i drona, na trgu je bilo oko 35.000 ljudi”, zaključuje se u saopštenju.

POLITIKA

UTORAK, 8. 9. 2020.

3

SASTANAK PREDSTAVNIKA BOŠNJAČKE STRANKE I DEMOKRATA

Saradnja bez obzira na buduće pozicioniranje BS Sa jučerašnjeg sastanka BS i Demokrata

NA TRGU NEZAVISNOSTI

u Podgorici m pirom?! javnosti, dan uoči održavanja skupa izvijestio je o bijelom poršeu bosanskih registarskih oznaka koji kruži Podgoricom, a u kojem su, navodno, osobe koje bi trebalo da izazivaju nerede”, kazali su iz DFC-a.

Kako dodaju, Novosti su pisale da će ljudi dobiti po 100 eura da izazovu haos i nerede na skupu u Podgorici.

“Pozivajući se na neimenovane izbore i operativna saznanja navode da je samo u Nikšiću izrađeno 300 drvenih palica, a da su iz BiH i Hrvatske dovedeni huligani koji bi izazvali nerede. Portal Alo se nadovezao, tvrdeći da se štampaju trobojke i majice koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’, koje bi navodno koristili izgrednici, pozivajući se na saopštenje Prave Crne Gore. Istu vijest prenosi i IN4S”, navodi se u saopštenju.

Slični narativi, kako do-

daju, stigli su i iz tima lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” koji su 5. septembra saopštili da imaju informacije iz bezbjednosnih struktura da na Patriotskom skupu na Trgu nezavisnosti može doći do incidenata sa tragičnim posljedicama.

“Tok samog događaja okarakterisan je od strane pojedinih medija kao ustaški pir, na kojem se, navodno, pjevala Bojna Čavoglave Marka Perkovića-Tompsona. Slične objave imali su Informer i Srbija danas koji navode da su prisutni otvoreno pozivali na nasilje i koristili se govorom mržnje, dodajući da je uz Tompsona i pjesmu Bojna Čavoglave okupljena masa uzvikivala baci bombu, goni Srbe, mašući i crnogorskim zastavama”, navode iz DFC-a i dodaju da na podgoričkom skupu nije bilo takvog skandiranja niti su puštane pjesme Tompsona.

M.D.

Bošnjačka stranka i Demokratska Crna Gora imaju dobru saradnju koju će obje partije unaprijediti kroz jačanje odnosa i nastavak trasiranja evropskog i evroatlantskog puta Crne Gore, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku rukovodstva te dvije partije, na kojem su razgovarali o aktuelnim političkim dešavanjima.

Na sastanku je istaknuto da je zajednički prioritet obje partije stabilnost društva, ubrzanje reformi i nastavak spoljnopolitičkog puta Crne Gore.

Demokrate su poručile da se moraju uvažiti rezultati izbora, koji jasno ukazuju da treba formirati većinsku vladu tri pobjedničke liste, koja ima pun legitimitet tih izbora, uz želju i potrebu da tu vladu čine i manjinske partije, bez kojih nema potpunog pomirenja.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović ka-

Đeka: Izjasnićemo se nakon konačnih rezultata Albanske partije čekaju konačne rezultate izbora kako bi se izjasnile sa kim bi mogle da uđu u koaliciju, kazao je za Radio Crne Gore Fatmir Đeka iz Demokratske partije. Đeka je rekao da je za konačne stavove još rano, ističući da mogu da sarađuju sa onima koji dijele iste vrijedzao je da se BS zalaže za manjinsku vladu, koju bi predvodile Demokrate, uz učešće koalicije “Crno na bijelo” i manjinskih partija.

Učesnici sastanka saglasni su da će se saradnja ova dva politička subjekta nastaviti i u budućem periodu, bez obzira na buduće pozicioniranje Bošnjačke stranke.

Prozapadni i proevrpski put Crne Gore i jačanje vladavine prava ostaju prioritet

nosti, koji u svojim političkim programima njeguju dobrosusjedske odnose.

“URA i Demokrate imaju iste vrijednosti koje njeguju, ali sa onima koji nemaju u svojim političkim programima NATO, nezavisnost Kosova, teško da se možemo naći”, istakao je Đeka. i u narednom periodu.

Sastanku su u ime Bošnjačke stranke prisustvovali predsjednik Husović, potpredsjednici Osman Nurković i Kemal Purišić i politički direktor Suljo Mustafić, dok su delegaciju Demokrata činili predsjednik, generalni sekretar i potpredsjednica te partije - Aleksa Bečić, Boris Bogdanović i Zdenka Popović.

R.P.

PRIJAVA POLICIJI

Demokrate: Martinović napadnut u Kolašinu Potpredsjednik Demokratske Crne Gore, Vladimir Martinović, napadnut je sinoć u Kolašinu, saopšteno je iz te partije. On je, kako navode, obavijestio policiju o događaju.

Demokrate su saopštile da je do incidenta došlo u ulici IV proleterske, kada je Martinovića, koji je bio u društvu, jedna osoba uda-

Martinović

rila i užurbano nastavila kretanje.

“Potpredsjednik Demokrata u obavještenju dostavljenom CB Podgorica istakao je da je od iste osobe i prije par sedmica doživljavao neprijatnosti, ali da iz korektnih građanskih odnosa koje ima sa njegovim ocem, slučaj tada nije prijavio policiji”, navode iz te partije. R.P.

4

POLITIKA

⌦ Vesna Šofranac

M

ogućnost da će vlast sastaviti oni koji su građanskoj Crnoj Gori suprotstavljali svetosavsku, oni koji su ustavnim vrijednostima pretpostavljali dogmu, oni kojima su Albanci Šiptari, muslimani pripadnici lažne vjere, Crna Gora fildžan država, Crnogorci kopilad iz Brozova jajca – daje osnova za strah.

Uprkos svemu tome, činjenica da je onolika mladost u neđelju veče pohrlila u Podgoricu da pokaže i onu drugu Crnu Goru, činjenica da među njima ima i onih što umiju zagrmjeti kao Batrićević i Vušurović – ne daje nam pravo na malodušnost”, kaže u razgovoru za Dnevne novine prof. dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

Skup je, kako ističe, uspio objediniti hiljade crnogorskih građana – svi pod jednu zastavu, bez obzira na vjersku, jezičku, nacionalnu, etničku ili kakvu drugu pripadnost.

“Antifašistička i građanska Crna Gora okupila je crnogorsku mladost! Nije ih okupilo ni „Gospodi pomiluj“ ni „Allahu ekber“ ni bilo što slično. Ta crnogorska mladost jemac je da ne može propasti Crna Gora”, poručuje Čirgić.

DN: Prošlo je nedjelju dana od parlamentarnih izbora i pobjede prosrpskih opozicionih partija i Srpske pravoslavne crkve.

Citiraću Vaše riječi u kolumni za Antenu M da je “nakon 75 godina vampir ustao iz groba i jedini koji ga u grob može vratiti jeste onaj koji ga je pustio iz groba”. Ima li Crna Gora danas snage za novu borbu za građansku, evropsku, multietničku, državu svih njenih građana? ČIRGIĆ: Sve više se čini da Dritan Abazović ne samo da neće upokojiti vampira no da će mu pružiti ruku kad se bude formirala nova vlada. Ako to učini, nema sumnje da će ući u istoriju, ali ne kao borac za socijalnu pravdu i društveni prosperitet no kao osoba koja je u sudbonosnome istorijskom trenutku primat dala mržnji prema Milu Đuka-

Na Abazoviću je, dakle, da odluči koje mu mjesto u istoriji pripada: da ostane upamćen kao političar s vizijom koji nema dilemu oko civilizacijskih vrijednosti kojima Crna Gora treba da stremi ili da bude zaboravljen kao jeftini populista za jednokratnu velikosrpsku upotrebu

noviću umjesto ljubavi prema Crnoj Gori. Na njemu je da odluči hoće li ga istorija pominjati kao izdajnika ili kao samosvjesnoga borca za uzvišene građanske vrijednosti ovoga društva. Kako je to mladi i talentovani crnogorski istoričar Boban Batrićević nedavno konstatovao, pred njim je lak izbor – Dritan odlučuje hoće li Crnu Goru graditi s onima koji su se okupili u neđelju veče u Podgorici ili će je razgrađivati s baštinicima fašističke ideologije i politike. Građanska, multikulturna i multivjerska Crna Gora mora opstati. Nema sumnje da ima snage za to.

DN: Vjerujete da ima snage? ČIRGIĆ: Ima. Pokazalo se to u neđelju na podgoričkome Trgu nezavisnosti. Pokazalo se to i na izborima prije neđelju dana. Ljudi su zbunjeni. Ali će se brzo osvijestiti i konsolidovati. Dritan bira hoće li Crnu Goru koja maše evropskim i crnogorskim državnim zastavama ili će protiv nje s onima što mašu crnim obilježjima iz Drugoga svjetskoga rata poražene ideologije. Pruži li ruku građanskoj Crnoj Gori, on će u očima te Crne Gore biti nacionalni heroj i simbol nove Crne Gore koja je odbacila retrogradnu tradiciju. Biće to pokazatelj da je Crna Gora, mimo sve druge većinski pravoslavne zemlje, dostigla svijest da je u svijetlu budućnost može voditi jedan Albanac i musliman.

Ako to učini, ona crna Crna Gora prokazaće ga kao Šiptara i čovjeka lažne vjere. Na Abazoviću je, dakle, da odluči koje mu mjesto u istoriji pripada: da ostane upamćen kao političar s vizijom koji nema dilemu oko civilizacijskih vrijednosti kojima Crna Gora treba da stremi ili da bude zaboravljen kao jeftini populista za jednokratnu velikosrpsku upotrebu.

DN: Još u februaru, kada smo ulicama crnogorskih gradova gledali crne man-

UTORAK, 8. 9. 2020.

INTERVJU: PROF. DR ADNAN ČIRGIĆ, DEKA FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK

PROBUDILA SE CRNA GORA

Čirgić

AN

A

UTORAK, 8. 9. 2020.

tije, upozorili ste da od razrješenja vjerskog pitanja ne zavisi hoće li narednu vlast činiti DPS sa svojim koalicionim partnerima već hoće li nova vlast baštiniti antifašističku i slobodarsku tradiciju ili kvislinge i ratne zlikovce čiji portreti „krase” kancelarije glasnogovornika protesta. Šta je pokazalo vrijeme nakon 30. avgusta? ČIRGIĆ: Ovo kratko postizborno doba pokazalo je da sam nažalost bio u pravu. Ti portreti preselili su se iz kancelarija na crnogorske ulice. Prvi put nakon 1998. crnogorski građani ne ośećaju se slobodno. Prvi put dojučerašnji slobodan građanin ośeća strah da mu zadnja fukara može razbiti nos u „novooslobođenoj“ Crnoj Gori. Ko to ne vidi, boluje od ozbiljnoga političkog sljepila. Vjerujem da to nije Crna Gora koju je želio bilo ko od građanski orijentisanih glasača na potonjim izborima. Činjenica da je jedan dio vlasti korumpiran, nezainteresovan za svoj posao, sklon raznoraznim malverzacijama i sl. opravdava svačiju želju da smijeni tu vlast. Međutim, promoteri ratnih zločina, oni koji su i sami podsticali još svježe zločine i genocid, ne mogu obezbijediti bolju budućnost Crnoj Gori.

Njihova je vlast očito moguća, ali je sigurno da ne može biti duga vijeka. Suprotstaviće joj se baštinici slobodarske i antifašističke tradicije. Crnogorsku kulturnu raznolikost ne može objediniti fašizam. No, ako i na kratko pobijedi, fašizam će nas unazaditi decenijama.

še od 70 odsto mladih. Da li je ta energija koja se vidjela pokazala da se konačno probudio patriotski duh? ČIRGIĆ: S neopisivim zadovoljstvom bio sam na tome skupu. Uprkos realnome strahu od zaraze koronom, uprkos velikosrpskoj propagandnoj mašineriji koja je sijala strah od tobožnjih incidenata taj je skup uspio objediniti hiljade crnogorskih građana – svi pod jednu zastavu, bez obzira na vjersku, jezičku, nacionalnu, etničku ili kakvu drugu pripadnost. Antifašistička i građanska Crna Gora okupila je crnogorsku mladost! Nije ih okupilo ni „Gospodi pomiluj“ ni „Allahu ekber“ ni bilo što slično. Ta crnogorska mladost jemac je da ne može propasti Crna Gora!

DN: U Podgorici je sinoć održan patriotski skup na kojem se okupilo oko 50.000 građana. Pobjednici ovih izbora zajedno sa srpskim medijima i dijelom crnogorskih plašili su građane da ne izlaze, da se spremaju incidenti…Uprkos neviđenoj propagandi, crvene zastave preplavile su Trg nezavisnosti, a među okupljenima bilo je vi-

DN: Na sinoćnjem skupu govorio je Nemanja Batrićević, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Nakon njegovog obraćanja ovaj mladić izložen je nezapamćenoj torturi preko društvenih mreža. Ne vidjesmo da je neko do akademika, profesora, samog fakulteta na kojem radi stao u odbranu. Kako

Ćuti CANU, čuvaju nezaslužene apanaže DN: Intelektualna elita, njen najveći dio, akademici, univerzitetski profesori, izuzimajući Vas i još nekoliko Vaših kolega, ponovo ćute.

Imate li objašnjenje? ČIRGIĆ: Nikad u Crnoj Gori nije bilo više institucija no što ih je danas. One su više no vidne samo kad se usvaja državni budžet za narednu godinu.

U međuvremenu većina njih „snom mrtvijem spava“. Aktuelna dešavanja u našoj zemlji proizvod su faktičkoga neznanja – uprkos brojnim prosvjetnim reformama u prethodnih petnaest godina. Te su reforme, očito je to danas, birokratski manevri i šarena laža kojom se prikrivala nespremnost da se suočimo s problemom

koji nam ozbiljno prijeti. Birokrate koje su u tome učestvovale napunile su naše ustanove. Danas ćute i spremaju se za neke nove reforme ili se plaše da podrškom građanskoj Crnoj Gori ne budu prokazani kao podržavaoci „bivšega režima“.

Pred izborom između građanske Crne Gore ili sopstvene nezaslužene apanaže – kod takvih nema upitanosti. Zato su prošloga poneđeljka najavljenu slobodu na društvenim mrežama lajkovali raznorazni koritaši bivše vlasti kojima ni majka ne bi znala da ih je rodila da im nije bilo korita u DPSu ili njegovim koalicionim partnerima. Zato ćuti Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i njen predśednik – ustavni paVi komentarišete napade na Batrićevića? ČIRGIĆ: Nemanja Batrićević ispunio je svojim govorom srca pedeset hiljada ljudi koji su ga uživo slušali i ko zna još koliko puta toliko srca onih koji su ga preko ekrana slušali u Crnoj Gori, regionu i dijaspori! Njegov govor može služiti na ponos građanskoj Crnoj Gori! Antologijsko obraćanje jednoga mladog naučnika od neizrecive je važnosti u ovome sudbonosnom trenutku. Toga su svjesni svi moralni bijednici koji ga satanizuju po društvenim mrežama – nadajući se vremenu u kojem će ga moći satanizovati i na ulici, u kafiću, na univerzitetu. Koliko ja znam, njega je časno i dostojno odbranila Olivera Komar, profesorica i njegova koleginica s fakulteta. Žene su vazda znale kako se brani Crna Gora!

Olivera je to potvrdila. Koliko god sad izgledalo drugačije, vrijeme koje je pred nama vrijeme je Nemanje Batrićevića i mladih ljudi koje je on okupio. A koliko je njegov govor iskren i srčan, koliko je bitan za Crnu Goru, najbolje govori količina odvratnih nesuvislosti koje se povodom toga na društve-

Pobijede li krivokletnici, građansku Crnu Goru čeka više nego težak period DN: Danas se u zapadne vrijednosti kunu oni koji su palili zastavu NATO-a, koji su pozivali braću Srbe na oružje jer su “ugroženi”, koji su proklinjali sve crnogorsko... ČIRGIĆ: Ako bude onih ko-

POLITIKA

ji će naśesti na njihovo krivokletstvo, krivokletnici će im vrlo brzo svojim budućim potezima raspršiti iluzije. Pobijede li krivokletnici, građansku Crnu Goru čeka više no težak period. Ko se u tim novim uslovima bude htio i dalje zalagati za

građansku Crnu Goru, mora biti spreman na podvale, na javno sramoćenje, na javno „kidanje nosa“, na opačine kojima će mu srozavati društveni ugled. Oni koji istraju predvodiće novu i od kriminala i fašizma oslobođenu Crnu Goru.

triota. (Glavni promoter njegova ustavnog patriotizma već je među Demokratama.)

DN: Što čeka? ČIRGIĆ: Čeka da se konačno kristališe nova crnogorska politička scena pa da izreče stav.

I niko ih iz nove vlasti, bila ona fašistička ili antifašistička, neće prozvati za nerad. I svaki će im novi premijer, kao i ovaj odlazeći, organizovati pośetu s jasnim stavom da je to ustanova koja će kreirati budućnosti Crne Gore. Ima, s druge strane, i onih intelektualaca koji nijesu spremni da zbog svoga javnog angažmana budu izloženi psovkama i komentarima zadnjih moralnih bijednika koji žive na društvenim mrežama i svaku časnu inicijativu izlažu ruglu. nim mrežama izriču. A što ćute njegove kolege s UCG, u tome nema ničeg neobičnog. Nema te „naučne“ grane koja je u Crnoj Gori dosegla toliki stepen razvoja koliko ćutologija.

DN: Prvo što je buduća vlast najavila jeste donošenje novog zakona o slobodi vjeroispovijesti, potom donošenje zakona o dvojnom državljanstvu.

Kada sve to povežemo sa činjenicom da je naredne godine popis stanovništva za koji je srpski predsjednik posebno zainteresovan, šta čeka pripadnike manjina, šta čeka sve one koji se izjašnjavaju kao Crnogorci u toj novoj “oslobođenoj” državi? Jesmo li u predvorju nove “Podgoričke skupštine” ČIRGIĆ: Nijesam političar ni politikolog, još manje čitač budućnosti, ali je jasno da će rezultati popisa za dalju sudbinu Crne Gore i regiona biti ne manje bitni od nedavno održanih izbora.

Vlast Mila Đukanovića nije pala zbog evidentne socijalne neuravnoteženosti društva, zbog neriješenih korupcionaških afera i sl. Njegovu se padu slade najviše oni koji su uviđeli da je pokazao spremnost da na temelju referenduma izgradi građansku Crnu Goru. Pad broja Crnogoraca na popisu, koji je kontinuiran u doba ove „diktatorske“ i „nacionalističke“ vlasti, neophodan je za ostvarenje velikodržavnih srpskih interesa.

DN: Srpski mediji za koje se otvoreno govori da su direktno pod Vučićevim uticajem ni nakon 30. av-

5

gusta ne prestaju sa najprljavijom kampanjom protiv Crne Gore i predsjednika Đukanovića. Mjesecima su zasipali građane lažima da sprema pakleni plan, da će krv teći ulicama, zatim da neće mirno predati vlast već izazvati krvoproliće… Sad kada čitav svijet vidi da od toga nema ništa, oni opet ne prestaju. Što je krajni cilj? ČIRGIĆ: Krajnji je cilj sijanje straha i stvaranja klime u kojoj će crnogorski građani biti pomireni sa sudbinom koja im je pripremljena. Retorika je ista kao ona od prije sto godina i kao ona iz Drugoga svjetskog rata.

DN: Lider PzP je u nedavnom intervjuu srpskom portalu rekao da će svako ko pruži ruku DPS-u biti linčovan. Sinoć na Trgu nije pružena ruka DPSu nego državi. Treba li da se osjeća ugroženim svako ko je sinoć bio pod crnogorskom zastavom? ČIRGIĆ: Realno je danas ugrožen svaki građanin pod tom zastavom. Možemo se praviti da ne vidimo to, ali postizborno slavlje novih pobjednika to je više no dobro pokazalo. Mogućnost da će vlast sastaviti oni koji su građanskoj Crnoj Gori suprotstavljali svetosavsku, oni koji su ustavnim vrijednostima pretpostavljali dogmu, oni kojima su Albanci Šiptari, muslimani pripadnici lažne vjere, Crna Gora fildžan država, Crnogorci kopilad iz Brozova jajca – daje osnova za strah. Činjenica da u Uri visoke položaje zauzimaju osobe koje su se društveno istakle jedino na negaciji crnogorskoga jezika i na prikazivanju crnogorske države kao nacionalističke tvorevine – ne obećava svijetlu budućnost montenegristici. Uprkos svemu tome, činjenica da je onolika mladost u neđelju veče pohrlila u Podgoricu da pokaže i onu drugu Crnu Goru, činjenica da među njima ima i onih što umiju zagrmjeti kao Batrićević i Vušurović – ne daje nam pravo na malodušnost. DPS je partija koja je, sa svim svojim manama, imala najvećega udjela u stvaranju nezavisne i građanske Crne Gore. Ako procrnogorske i proevropske snage koje su nakon izbora slavile pobjedu zbilja žele dobro Crnoj Gori, onda to u ovome trenutku ne mogu bez pomoći onoga dijela DPS-a koji je dokazao da mu je Crna Gora neprikosnovena vrijednost.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.18240 0.89835 125.590 1.08090 89.8231 117.594 7.53600

3,29

UTORAK, 8. 9. 2020.

AU = 1,929.71

AG=26.89

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

NAZIV TECG COIG ZETP - -

NAJVEĆI PROMET CIJENA KOLIČINA 1,0411 3.622 3,0000 984 0,7600 1.100 - - - -

POSLJEDICE PAN

KAZIN FIKSN

MILIJARDI EURA JE PROSJEČNO STANJE UKUPNIH DEPOZITA BANAKA U JUNU, KOJI ČINE OSNOVICU ZA OBRAČUN OBAVEZNE REZERVE

OBAVEZNA REZERVA DO KRAJA JULA

Na računima banaka skoro 180 miliona eura Obavezna rezerva banaka na kraju jula je iznosila 178,8 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke.

Od ukupnog iznosa, kako se navodi, u zemlji je izdvojeno 51,2 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 48,8 odsto.

“Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u junu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,29 milijardi eura.

Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 69,9 odsto, a na oročene 30,1 odsto”, rekli su u CBCG. Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen si-

stem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka.

R.E.

V BEZ PROMJENE PREMA DOLARU

Euro na stabilnom nivou Kurs eura prema dolaru juče se na međunarodnim tržištima stabilizovao iznad 1,18 dolara, što znači da je ostao nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, iznosio je 92,87 bodova, što znači da je neznatno promijenjen u odnosu za zatvaranje u petak.

Mediji prenose da je među većim gubitnicima bila funta koja je oslabila 0,5 odsto na 1,32 dolara.

Ipak, kurs dolara neznatno je oslabio prema jenu u odnosu na prethodno zatvaranje, skliznuvši na 106,19 dolara. Na kineski juan ni-

su imali većeg uticaja novi podaci o kineskoj trgovini koji su pokazali najbrži rast kineskog izvoza od marta prošle godine.

“Na stranim tržištima njime se trgovalo po 6,83 juana za dolar. Investitori sada čekaju sjednicu ECB-a koja će se održati u četvrtak, premda većina analitičara ne očekuje promjene u monetarnoj politici”, pišu agencije. R.E.

DOLAROV INDEKS, KOJI POKAZUJE VRIJEDNOST AMERIČKE PREMA DRUGIH ŠEST NAJZNAČAJNIJIH SVJETSKIH VALUTA, IZNOSIO JE 92,87 BODOVA

BETA INVESTMENTS REGISTROVANA NA BERZI Novo investiciono društvo Beta Investments registrovano je u Podgorici, saopšteno je iz Montenegroberze.

U saopštenju objavljenom na sajtu navodi se da ukupna kapitalna vrijednost preduze-

lada je za milion eura umanjila koncesionu naknadu priređivačima igara na sreću zbog pandemije korona virusa. Za vrijeme pandemije i potpunog zatvaranje privrede, priređivači igara na sreću, nijesu obavljali djelatnost.

“Postupajući po Zaključku Vlade, Uprava za igre na sreću je sprovela postupak i donijela rješenja kojima je izvršeno umanjenje koncesione za svakog pojedinačnog koncesionara i na navedena rješenja nije bilo izjavljenih žalbi tako da su ona konačna i pravosnažna”, navodi se u odluci Vlade.

■■NAKNADA

NOVO INVESTICIONO DRUŠTVO

CBCG

OBIM U € PROMJENA 3.771,0100 -0,85% 2.952,0000 0,00% 836,0000 0,00% - - -

ća iznosi 125.000 eura.

“Beta Investments ima 125.000 akcija nominalne vrijednosti jedan euro. Simbol trgovine tog društva biće BETA”, kazali su u Montenegroberzi.

R.E.

Zakon o igrama na sreću propisuje da se za priređivanje posebnih igara na sreću plaća koncesiona naknada koja se sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela. Prema istom aktu, propisano je da je godišnja fiksna naknada po jednom kazinu iznosi 50.000 eura i da se uplaćuje do kraja decembra tekuće za narednu godinu.

Takođe, fiksni dio koncesione naknade za priređivanje kladioničkih igara iznosi 500 eura mjesečno po kladionici, dok je članom 61, propisano da se za priređivanje igara na sreću u automat klubu koncesionar plaća mjesečno u iznosu od 50 eura po automatu.

Za manje upućene čitaoce, automat klub mora imati najmanje 10 automata za igre na sreću.

UTORAK, 8. 9. 2020.

NAZIV COIG ZETP TECG - -

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

3,0000 0,7600 1,0411 - -

OBIM U €

PROMJENA

984 2.952,0000 1.100 836,0000 3.622 3.771,0100 - - - -

NAZIV TECG ZETP COIG - -

0,00 0,00 -0,85 -

7

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA KOLIČINA 1,0411 3.622 0,7600 1.100 3,0000 984 - - - -

OBIM U € PROMJENA 3.771,0100 -0,85 836,0000 0,00 2.952,0000 0,00 - - -

NDEMIJE KORONA VIRUSA

NIMA I KLADIONICAMA UMANJENE NE KONCESIJE ZA MILION EURA

Ilustracija

Varijabilni dio koncesione naknade uslovljen je mjesečnim prihodima od igara na sreću. Kako je bio obustavljen rad u svim objektima igara na sreću, nema ni varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje posebnih igara na sreću – kladioničkih igara, igara na sreću na automatima i kazinskih igara na sreću, za vrijeme trajanja privremenih mjera.

■■PERIOD OBUSTAVE U periodu od 15.03.2020. godine do 04.05.2020. godi-

ne, broj aktivnih priređivača koji priređuju posebne igare na sreću – kladioničke igre je 19, dok je za isti period broj aktivnih priređivača koji priređuju posebne igre na sreću na automatima 24.

U periodu od 15.03.2020. godine do 19.05.2020. godine, broj aktivnih priređivača koji priređuju posebne igre na sreću u kazinima je 5.

“Napominjemo da imamo priređivača koji priređuju više vrsta igara na sreću. Shodno tome, Uprava za igre na sreću je utvrdila umanjenje fiksnog dijela koncesione naknade u uku-

Uprava za igre na sreću je sprovela postupak i donijela rješenja kojima je izvršeno umanjenje koncesione naknade za svakog pojedinačnog koncesionara i na navedena rješenja nije bilo izjavljenih žalbi tako da su ona konačna i pravosnažna, navodi se u odluci Vlade pnom iznosu od 1.028.897 eura”, kaže se u dokumentu Vlade.

■■KOME JE

UMANJENO

Vlada je umanjila koncesionu naknadu za priređivače posebnih igara na sreću kladioničkih igara u iznosu od 813.126 eura, dok je prire-

đivače posebnih igara na sreću na automatima naknada umanjena 172.088 eura.

Preostali dio od 43.682 eura koncesije umanjen je za priređivače posebnih igara na sreću u kazinim.

Najviše je umanjeno onima koji najviše priređuju igre na sreću. Najveće umanjenje je dobila kompanija “Lob company” od 90.322 eura, budići

da ima aktivnih 112 koncesionih uovora. “Sporting group” je prialo umanjenje za 79.838 eura za aktivnih 99 ugovora.

“Multimatu” oko 69.354 eura za 86 ugovora.

“Meridianbet” je dobio u m a n j e n j e ko n c e s i o n e naknade za 52.416 eura, budući da je imao u martu 70 aktivnih ugovora, dok je “Sportbetu”priznato umanjenje za 24.145 eura za više nego duplo manje ugovora.

Najniže umanjenje je iznosilo 806,45 eura i dobile su ga tri kompanije za priređivanje igara na sreću. P. ZEČEVIĆ

8

ekonomija

UTORAK, 8. 9. 2020.

istraživanje i eksploatacija na lokalitetu bioče

Bemaxu dodijeljena koncesija za kamen u Bijelom Polju

Bemax će godišnji iznos koncesione naknade od 64.183 eura uplaćivati državi od 1. januara 2023. do kraja 2050. godine Građevinska kompanija Bemax prvorangirana je na tenderu za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na mjestu Bioče u Bijelom polju, navodi se u Informaciji o realizaciji javnog oglasa.

Za ugovor o koncesiji do 25. juna ponude su dostavile i bjelopoljske firme Elas i Montenegroput.

“Status prvorangiranog ponuđača stekao je Bemax iz Podgorice sa dodijeljenih 93,10 bodova. Nije bilo podnijetih prigovora na rang listu”, istaknuto je u dokumentu koji je Vlada nedavno usvojila.

Koncesija za nalazište u Bijelom Polju daje sa na 30 godina, od kojih se dvije odnose na detaljna geološka istraživanja i izradu rudarske dokumentacije, pribavljanje odobrenja, saglasnosti i dozvola za izvođenje radova. Bemax će preostalih 28 godina utrošiti na eksploataciju tehničko-građe-

Status prvorangiranog ponuđača stekao je Bemax iz Podgorice sa dodijeljenih 93,10 bodova. Nije bilo podnijetih prigovora na rang listu, istaknuto je u Vladinom dokumentu vinskog kamena.

“Predlaže se obaveza koncesionara da za 28 godina eksploatacije plati stalni dio koncesione naknade u ukupnom iznosu od 1,78 miliona eura, odnosno 64.183 eura godišnje”, precizirano je u Informaciji.

Bemax će godišnji iznos uplaćivati državi od 1. januara 2023. do 31. decembra 2050. godine.

Godišnji kapacitet proizvodnje tehničko-građevinskog kamena na lokalitetu Bioče je 30.000 kubika. “ Te n d e r s ko m d o k u m e n t a c i j o m j e, p o l a zeći od činjenice da na istražno-eksploatacionom prostoru Bioče potencijalne rezerve tehničkograđevinskog kamena iznose oko šest miliona kubika, bila predviđena rudarska proizvodnja od 20.000 kubika godišnje, odnosno 560.000 kubika za 28 godina eksploatacije”, precizirano je u Informaciji. D.J.

1,78

Na osnovu čl. 35 stav 5 i 38 st. 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac „IMOBILIA“ DOO Budva, PIB 02415810, sa sjedištem u Budvi, adresa Citadela, Stari grad Budva, objavljuje

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Komisija za tržište kapitala (u daljem tekstu: Komisija) odobrila je IMOBILIA“ DOO Budva, PIB 02415810, sa sjedištem u Budvi, adresa Citadela, Stari grad Budva (u daljem tekstu: sticalac) javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva „JADRAN“ AD KOTOR sa sjedištem u Perastu, Marka Martinovića b.b., upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 369 (u daljem tekstu: emitent).

Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Vijesti i Dnevne novine dana 15.08.2020. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 02/6e-9/820 od 31.07.2020.

Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 31.08.2020. godine, prijavljeno je 98.836 akcija sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 2,5565 po akciji, što čini 1,8166% akcija sa pravom glasa emitenta.

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 5.182.629 akcija sa pravom glasa emitenta što čini 95,2589% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta.

Obavještavaju se vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa emitenta da imaju pravo da, u roku od 15 dana ponude svoje akcije na otkup po istim uslovima pod kojima je izvršeno preuzimanje.

ZA STICAOCA PUNOMOĆNIK Vučeljić Borijanka

miliona eura je iznos stalne koncesione naknade koja će biti uplaćena državi za 28 godina

Ilustracija

kretanje na MEĐUNARODNOm TRŽIŠTu

Nafta pojeftinila na 42 dolara Cijene nafte pale su juče na međunarodnim tržištima na 42 dolara.

Uzrok pojeftinjenja je zabrinutost za potražnju koja je podstaknuta slabijim kineskim uvozom i nižim cijenama na azijskom tržištu.

“Na londonskom tržištu cijena barela je pala 66 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 42 dolara, dok u Americi barelom trgovalo po 59 centi nižoj cijeni, od 39,18 dolara”, prenose mediji.

Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, snizila je službenu prodajnu cijenu sirove nafte azijskim kupcima za oktobar

najnižu razinu od maja.

“Tržišta su taj pad protumačila kao znak slabljenja oporavka potražnje u regiji u kojoj se nalaze drugi i treći najveći potrošač nafte u svijetu”, rekla je analitičarka kompanije Rystad Energy Paola Rodriguez-Masiu.

Trgovce je zabrinulo i usporavanje kineskog uvoza nafte u avgustu.

“Puno je upitnika u vezi sa kineskom privredom i njegovim odnosom s ključnim industrijalizovanim zemljama, sa SAD-om, a ovih dana čak i s Evropom”, ukazali su u Međunarodnoj energetskoj agenciji. R.E.

UTORAK, 8. 9. 2020.

9

EKONOMIJA

Plantažama duplo negativno mišljenje, sporno više podataka

REVIZIJE GODIŠNJEG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA I USKLAĐENOSTI POSLOVANJA U 2018.

Izvještaj Državne revizorske institucije je dostavljen je Vrhovnom državnom tužilaštvu i Vladi Crne Gore kao jednom od osnivača kompanije “13. jul Plantaže”

Državna revizorska institucija dala je duplo negativno mišljenje kompaniji “13. jul Plantaže”. DRI je dala negativno mišljenje na reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja kompanije za 2018. godinu i negativno mišljenje na reviziju usklađenosti poslovanja tog akcionarskog društva sa zakonskim i podzakonskim propisima. Izvještaj Državne revizorske institucije je dostavljen je Vrhovnom državnom tužilaštvu i Vladi Crne Gore kao jednom od osnivača kompanije “13. jul Plantaže”.

■ LOŠA EVIDENCIJA Upoređivanjem podataka o zemljištu koje Plantaže vode u svojim poslovnim knjigama i Softveru za evidenciju imovine (31.158.219m2) sa podacima koji su prikupljeni popisom (41.378.175m2), utvrđeno je da se radi o značajnoj razlici zemljišta koje nije evidentirano (11.719.542m2) i zemljišta koje je više evidentirano (1.494,296m2) u poslovnim knjigama kompanije o nepokretnostima.

“Plantaže su u 2018. godini ostvarile prihod od prodaje zemljišta u iznosu od 1.666.717, od čega se iznos od 1.534.717 odnosi na naknadu za eksproprisanu nepokretnost od strane Glavnog grada, za izgradnju Južne obilaznice.

Nepokretnost je bila upisana u listovima nepokretno-

PLANTAŽE: IZVJEŠTAJE DOSTAVLJAMO REDOVNO Kompanija Plantaže u odgo- vizoru dokaze o dostavljenim iz-

voru na reviziju navela je da su oni dostavljali redovno Ministarstvu finansija kompletan finansijski izvještaj. Međutim, u DRI tvrde suprotno.

“Plantaže nijesu dostavile re-

vještajima Ministarstvu finansija, kao ni izvještaje”, kažu u DRI. Iz Plantaža su zahtijevali da se određena dokumenta ne objavljuju jer je riječ o internim podacima, što DRI nije uvažila.

sti KO Donja Gorica i KO Donji Kokoti, ali nije bila evidentirana u poslovnim knjigama Društva. Navedeno ukazuje da Društvo nije u potpunosti ustrojilo evidenciju o nepokretnoj imovini”, navodi se u izvještaju koji potpisuju članovi Senata DRI Zoran Jelić i Nikola Kovačević.

sudskih sporova sa zaposlenima u iznosu od 535.470 eura, pri čemu naznačeni iznos sredstava nije rezervisan na kraju 2018. godine, što je u tom iznosu ili za 19,97 odsto uticalo na uvećanje finansijskog rezultata. Osim sporova sa zaposlenim, procjena vjerovatnoće odliva sredstava nije izvršena ni po ostalim sporovima kompanije”.

■ SUDSKI

SPOROVI

U izvještaju je precizirano da Plantaže nijesu, u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardom 37 – Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina, prilikom pripreme finansijskih iskaza za 2018. godinu, izvršile procjenu obaveza i u skladu sa tim izvršile rezervisanje obaveza po osnovu sudskih postupaka. “Plantaže su tokom 2019. godine izvršile isplatu naknada po osnovu

■ REVIZIJA Revizoru nije dat na uvid Izvještaj o radu za 2018. godinu, kao ni izvještaji za period period prije 2017. godine. Takođe, u postupku revizije nijesu dati na uvid ni izvještaji o rezultatima pojedinačnih revizija, kao ni periodični izvještaji o sprovođenju godišnjeg plana unutrašnje revizije.

“Društvo nije dostavilo godišnje izvještaje o radu unu-

trašnje revizije skupštini akcionara, odnosno osnivaču.

Plantaže nijesu ni imenovale Revizorski odbor, a nije donijelo ni Akt o procjeni rizika”, dodaje se u izvještaju.

■ ZARADE Nešto više od 10 miliona eura bruto, u 2018. godini iznosili su troškovi za zarade sa porezima i doprinosima.

Tokom 2018. godine važila su dva ugovora kojima su regulisana prava, obaveze i ovlašćenja izvršnog direktora Verice Maraš i to: menadžerski ugovor koji je zaključen 10.04.2013. godine na period od pet godina i menadžerski ugovor od 27.03.2018. godine na period od jedne godine.

“Ugovorom iz 2013. godine, između ostalog, definisano je da će se zarada direktora određivati na osnovu rezultata postignutih u prethodnoj godini, pri čemu ne može biti manja od šest prosječnih zarada u kompaniji, uz obavezu poštovanja zaključaka i preporuka Vlade koje se odnose na kompanije u većinskom vlasništvu države, dok je ugovorom iz 2018. godine definisano da osnovna zarada iznosi sedam prosječnih zarada u kompaniji u prethodnoj godini”, objašnjeno je u izvještaju. Menadžerski ugovor je ko-

rigovan u 2020. godini na četiri prosječne plate, pa Maraš mjesečno prima nešto više od 2.000 eura, bez bonusa.

Uspješnost rada direktora mjeri se na osnovu četiri pokazatelja poslovanja: ukupnog prihoda po zaposlenom, ukupnog profita prije oporezivanja, ukupnih investicija i ukupnih troškova za koja su predviđeni procenti u kojima se moraju ostvariti da bi se steklo pravo na isplatu bonusa.

“Uvidom u zapisnike sa sjednica Odbora direktora, utvrđeno je da je Odbor direktora usvojio izvještaje o reaizaciji pomenutih menadžerskih ugovora, ali shodno pojašnjenju subjekta revizije, po ovom osnovu, nijesu donošene odluke o isplati bonusa izvršnom direktoru. Zarada direktora u novembru i decembru iznosila je 5.840 (neto iznos)”, ističe se u izvještaju.

■ NAKNADE Za stalan rad u komisijama za izradu investicionih projekata takođe se primaju nadoknade uz platu.

“Za isplate po ovom osnovu naknadno je dostavljena Odluka kojom se za stalan rad u komisijama za izradu investicionih projekata odobrava mjesečna naknada u visini od 70% prosječne zarade, odnosno 1,40 prosječne zarade u Društvu u prethodnoj godini”, konstatuje se u izvještaju.

N.D.L.

13. Jul Plantaže

10

HRONIKA

UTORAK, 8. 9. 2020.

ZBOG IZAZIVANJA NESREĆE U KOJOJ JE STRADALA MAJA ŠLJIVANČANIN

DEMANTI PORODICE

Maloljetniku vaspitna mjera i Vujačić nije imao 120 sati društveno korisnog rada sukobe sa Jovovićem Sedamnaestogodišnji M.S. iz Beograda zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginula Maja Šljivančanin (30), a povrijeđen njen vjerenik Vladan Stanišić (36), odlukom kotorskog Osnovnog suda juče je osuđen na 120 sati društveno korisnog rada. Kaznu je izrekla sutkinja Momirka Tešić Marović kao posebnu mjeru, a uz to maloljetniku je izrečena i vaspitna mjera pojačanog nadzora koju će sprovoditi Centar za socijalni rad u Beogradu koji će pratiti njegovo ponašanje.

Podsjetimo, pomorska nesreća dogodila se 11. jula na otvorenom moru kod Budve, kada je došlo do sudara manje barke i jahte.

Jahtom je upravljao maloljetni M.S. i on se tereti da je izvršio krivična djela protiv opšte sigurnosti i izazivanje opšte opasnosti. Na jahti je bilo osam osoba i one ovom prilikom nijesu povrijeđene. U predlogu za kažnjavanje maloljetnika M.S. se navodi da je pomorsku nesreću, u kojoj je poginula Šljivančanin, a teško povrijeđen Stanišić, izazvao iz nehata. M.S. se sumnjiči da je 11. jula na otvorenom moru između Školjića i Mogren plaže gliserom izazvao nesreću u kojoj je nastrada-

Porodica ranjenog Stefana Vujačića (30) reagovala je na tekst objavljen u Dnevnim novinama 5. septembra, navodeći da on nije imao nikakve neraščišćene račune sa Vladimirom Jovovićem (31),

la službenica crnogorske policije dok je njen vjerenik prošao sa povredama.

Vještačenje pomorsko saobraćajne struke pokazalo je da je pored skipera jahte “Sea Ray Sundancer 395” sedamnaestogodišnjeg M.S. iz Beograda, pomorskoj nesreći doprinio je i Vladimir Stanišić, koji je upravljao barkom budvanskih tablica, a na kojoj se nalazila njegova vjerenica.

“Pomorska nesreća u kojoj je 11. jula stradala jedna osoba dogodila se zbog nepridržavanja međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru oba uče-

snika pomorske nesreće”, navodi se u nalazu koji je potpisao vještak Aleksandar Božović.

Izvor iz istrage kazao je da je jahta prešla preko barke i prepolovila je, nakon čega je potonula.

Prema pisanju medija, sedamnaestogodišnjak je tokom saslušanja bio u šoku, ali je kazao da je on bio skiper u gliseru na kome je bilo još sedam osoba. Maloljetnik je tvrdio da nije video barku ispred sebe i pojasnio da je prošlog ljeta dobio dozvolu za upravljanje čamcem, koju mu je izdala Lučka kapetanija Kotor. Bo.B.

IDENTIFIKOVAN NIKŠIĆANIN KOJI JE PUCAO U VAZDUH

SASLUŠAN ZBOG ŠENLUČENJA

Nikšićka policije je identifikovala lice koje je juče na Trgu Save Kovačevića pucalo u vazduh. Dežurnoj službi Centra bezbjednosti Nikšić prijavljeno je da nepoznato lice iz vozilla puca u vazduh.

“Izlaskom na lice mjesta policija je pronašla i izuzela tri čaure startnog pištolja. Policija je preduzetim aktivnostima identifikovala lice i u službenim prostorijama od A.K. (42) iz Nik-

šića prikupila obavještenja na okolnosti ovog događaja.

Obaviješten je nadležni državni tužilac i u toku su dalje policijski – tužilačke mjere i radnje”, saopšteno je iz policije.

N.P.

koji je 19. avgusta uletio u kancelariju u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, u kojoj su bili Vujačić i još četvorica muškaraca, a potom im naredio da se postroje. Nakon čega je ispalio hice u Vujačića.

UHAPŠENA DVOJICA NIKŠIĆANINA

Kamionom švercovali 122 kilograma marihuane

Barska policija je u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije podnijela krivičnu prijavu protiv dvije osobe zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Postupajući po operativnim saznanjima, policija je u Baru, u mjestu Kunje kontrolisala putničko motorno vozilo u kome su se nalazili Nikola Drašković (27) i Predrag Pejović (39) iz Nikšića.

Na određenoj udaljenosti od mjesta kontrole ovih lica pronađeno je parkirano teretno motorno vozilo u kojem je policija pronašla osam većih PVC pa-

kovanja u kojima se nalazilo 115 manjih pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuana ukupne mase oko 122 kilograma.

Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su predmetno teretno vozilo neposredno prije kontrole, Pejović i Drašković dovezli i parkirali na navednom mjestu.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se Pejović i Drašković liše slobode.

Osumnjičeni su uz krivičnu prijavu, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljenje u promet opojnih droga, privedeni nadležnom tužilaštvu.

N.P.

UHAPŠENI TOKOM RACIJE

Milačić nosio pištolj, Pejić omalovažavao policajce

Podgorička policija je uhapsila dvije osobe, jednu zbog ilegalnog posjedovanja oružja, a drugu zbog ometanja i omalovažavanja policijskih službenika prilikom vršenja službenih radnji.

Policija je u Ulici Mitra Bakića u jednom ugostiteljskom objektu izvršila raciju kada je kontrolom kod Raška Milačića (29) pronašla pištolj u ilegalnom posjedu.

“R.M. je uhapšen zbog sum-

nje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Njemu je nakon saslušanja tužilac odredio zadržavanje do privoda nadležnom sudiji za istragu”, saošteno je iz policije.

Jovan Pejić (24) je ovom prilikom ometao i omalovažavo pripadnike policije prilikom sprovođenja službenih mjera i radnji, te je uhapšen zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru. E.H.K.

UTORAK, 8. 9. 2020.

hronika

11

počelo ročište po žalbama na presudu za terorizam u pokušaju

Dikić: Tajno su me saslušavali 23 puta, prijetili i ucjenjivali Na jučerašnjem ročištu po žalbama na prvostepene presude za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, koji je istom osuđen na osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, kazao je pred Apelacionim sudom da su ga glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni tužilac Saša Čađenović 23 puta tajno iz spuškog Istražnog zatvora dovodili na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo da daje izjave, te da su ga tada ucjenjivali.

Kako je istakao, nad njim je vršena tortura i nuđene su mu pare da optuži lidere Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andriju Mandića i sami taj politički blok.

Uz to, tvrdio je juče Dikić pred vijećem Apelacionog suda, da je dobio papir da ga potpiše “da je znao za državni udar, da je znao za oružje, da je znao da su ruski državljani umiješani, kao i da je uzeo od Saše Sinđelića 15.000 eura”. Dikić je kazao da je sve to odbio, dodajući da mu je nuđena i kazna u trajanju od 15 mjeseci zatvora uz potpisivanje sporazuma o priznanju krivice.

■■ “nuđeno mi je 50.000 eura”

“Od 22. decembra 2017. do 13. marta 2018. civilnim vozilom “džip čiroki” 23 puta tajno su me dovozili u Specijalno državno tužilaštvo. Vođen sam vezanim rukama i sa kapuljačom na glavi. Kada sam došao na saslušanje zahtijevali su od mene da kažem da sam znao za kriminalni plan, da sam uzeo od Sinđelića 15.000 eura, da sam znao da Rusi rukovode tim planom. Čađenović je tražio od mene da kažem da sam znao za oružje i da je sa tim oružjem trebalo da se dođe ispred Skupštine i da po ko-

Dikić mandom Andrije Mandića izvrše napad. Nisam to prihvatio jer sam smatrao da to nije istina”, naveo je Dikić.

Jednom prilikom mu je, kako je ispričao, u SDT-u ponuđen papir sa zahtjevima na kojem je pisalo da otkaže punomoćje tadašnjim advokatima Milanu Petroviću i Goranu Petronijeviću da ih ne bi uhasili. Tada mu je, kako je ispričao, tužilac Čađenović na papiru napisao iznos od 50.000 eura koje bi odmah dobio ako ispuni sve zahtjeve.

“Rekao mi je da toliko šef ima u kasi ako sve ovo iznesem na sud, te da će kazna biti 15 mjeseci zatvora i da odmah izađem iz pritvora, a ako to ne prihvatim dobiću 10 godina. Odbio sam tu ponudu”, dodao je Dikić.

Prema njegovom kazivanju, 1. februara 2018. tužilac Čađenović mu je ponudio osam pitanja sa odgovorima koje je trebalo da saopšti na sudu, između ostalog, trebalo je da kaže da mu je Sinđelić rekao da će ti ljudi da uđu u Skupštinu.

“Na pitanja sam odgovarao ali ne onako kako su oni tražili. Doveli su me kod Katnića u kancelariju 8. februara. Bio je ljut i rekao je da

sam ih preveslao i da sam ih iskoristio da izgube svjedoka Velimirovića. Narednog dana, u posjetu su mi bili mlađa kćerka i žena. Kćerka mi je rekla da je napadnuta u Nišu, ali da to nijesu prijavile policiji. Vukli su je za kosu i rekli “viđi dijete, reci ocu da pazi šta priča na suđenje jer ću sve da vas pobijem””, ispričao je juče Dikić.

O napadu na njegovu kćerku govorio je, kako tvrdi, sa tužiocem Čađenovićem trežeći da mu zaštite porodicu, na šta je tužilac kazao da ne brine, jer je šef rekao da je to njihova igra i da u Srbiji mogu da rade šta žele, te da je na njemu samo da pazi šta će reći pred sudom.

■■ spreman za poligraf

I 6. marta 2018, naveo je Dikić, prijećeno mu je u Specijalnom tužilaštvu, rečeno mu je da ih je preveslao i da ne misli na svoju porodicu, već štiti Srbe u Crnoj Gori i Andriju Mandića. Dikić je zatražio da se saslušaju policajci Saša Burić i Milenko Peković koji su ga dovodili na saslušanje, tražio je i zaštitu za sebe i porodicu i istakao da je moju porodicu

i spreman za poligrafsko testiranje. Naveo je da ga je u zatvoru posjećivao mitropolit Amfilohije koji ga je savjetovo da samo govori istinu.

Ročište je juče kratko prekinuto jer su advokati odbrane tražili da sve bude zabilježeno u audio i video format, a nakon vijećanja sudije su saopštile da će taj zahtjev proslijediti Vrhovnom sudu koje će donijeti odluku. Advokat Milan Petrović, bivši Dikićev branilac, u izjavi za medije nakon ročišta kazao je da su iznijete šokantne tvrdnje, i da je sve ovo veliko iznenađenje.

“Dikić je kazao da je cijelo vrijeme bio pod pritiskom i da je morao određene izjave da daje mimo svoje volje i mimo istine, da je ucjenjivan na različite načine i da je prijećeno njemu da ćemo biti uhapšeni. Odstranjeni smo iz postupka na njegov zahtjev, u stvari nije bio njegov nego zahtjev tužioca.

Ovo je za nas šokantno jer je počinjeno i krivično djelo zbog kojeg će neko morati da odgovara, nadamo se da će tužilac koji je bio u sudnici preuzeti određene mjere i da utvrdi da li je ovo sve istina”, naveo je Petrović.

Prvostepenom presudom,

koju je 9. maja prošle godine izreklo krivično vijeće sutkinje Suzane Mugoše, Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, a Vladimir Popov na jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina za ista krivična djela.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina robije, dok je vozač ovog političkog saveza Mihailo Čađenović osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora. Predrag Bogićević osuđen je na sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije.

Nemanja Ristić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Srboljub Đorđević i Milan Dušić na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora. Kristina Hristić osuđena je na uslovnu kaznu zatvora. U ovom predmetu status svjedoka saradnika dobio je Aleksandar Saša Sinđelić, koji je tokom tromjesečnog svedočenja razotkrio do detalja plan prema kojem je, nakon proglašenja rezultata parlamentarnih izbora, trebalo da likvidiraju pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice kod kampa Zlatica dok je dio članova kriminalne grupe, ispred Skupštine Crne Gore trebalo da pucaju na pripadnike bezbjednosnih snaga i okupljene građane, kako bi stvorili privid da je dio policije prešao na stranu demonstranata. U presudi se navodi da bi DF zatim proglasio izbornu pobjedu, nakon čega je planirano i hapšenje tadašnjeg premijera, sadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Bo.B.

12

HRONIKA

UTORAK, 8. 9. 2020.

POJAČANO PRISUSTVO SAOBRAĆAJNE POLICIJE: PREKRŠAJNO PROCESUIRAN 21 VOZAČ

Prekoračili brzinu, preticali kolonu vozila, vozili pod dejstvom alkohola

Shodno najavljenom pojačanom prisustvu saobraćajne policije na putnim pravcima, kao i pojačanim kontrolama učesnika u saobraćaju zbog počinjenih prekršaja, tokom prethodnog vikenda sankcionisano je 1.085 vozača.

U istom periodu dogodilo se 37 saobraćajnih nezgoda u kojima su dva lica su zadobila teške, dok su njih 11 zadobila lake tjelesne povrede.

“U skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakonom o prekršajima, čak 21 vozač je isključen iz saobraćaja, lišen slobode i priveden nadležnim sudovima na dalji postupak i odlučivanje. Radi se o počiniocima najtežih saobraćajnih prekršaja, kao što su prekoračenje dozvoljene br-

zine, preticanje kolone vozila, preticanje na “punoj” liniji, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i tome slično.

U Nikšiću je lišen slobode B.V. (59) koji je upravljao teretnim motornim vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,70 g/kg. Podgorička policija je u ulici Kralja Nikole kontrolisala vozača V.M. (45) kod kojeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,90 g/kg. V.M. je lišen slobode i priveden nadležnom sudiji za prekršaje.

Brzinom od 104 km/h vozio je S.K. (36) na putnom pravcu Berane – Ribarevine, u mjestu Poda gdje je ograničena brzina kretanja na 60 km/h i on je lišen slobode.

Bečić švercovao ekstazi Preduzimajući mjere i radnje u cilju sprečavanja tzv. ulične prodaje opojnih droga barska policija je na magistralnom putu Petrovac - Bar, u mjestu Sutomore, zaustavila i kontrolisala putničko motorno vozilo u kojem se nalazio Đorđe Bečić (24) iz Budve.

Prilikom kontrole pronađena je PVC kesica u kojoj se nalazilo 96 tableta opojne droge ekstazi, kao i pvc kesica sa sadržajem opojne droge marihuana mase oko 41 gram.

Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac koji je naložio da se Đ.B. liši slobode.

Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Đ.B. je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu. N.P.

UTORAK, 8. 9. 2020.

HRONIKA

13

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ SPECIJALNOG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA

U budžet leglo 1,3 miliona eura od okrivljenih za utaju poreza U periodu od 1. januara do 30. juna tekuće godine u državnu kasu uplaćeno je 1,3 miliona eura, koji iznos je prethodno trajno oduzet u postupku pred sudom od lica koja su se teretila za stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa krivičnim djelom utaja poreza i doprinosa.

“U postupku pred sudom zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i utaja poreza i doprinosa, trajno je oduzet i uplaćen u budžet iznos od 1.301.803 eura”, navodi se u polugodišnjem izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva.

Nakon završene istrage u prvoj polovini godine protiv četiri lica podignuta je optužnica zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i stvaranje kriminalne organizacije. U izvještajnom periodu pet lica okrivljenih za pomenuta krivična djela je tražilo nagodbu sa Specijalnim tužilaštvom.

“Pet lica sklopilo je sporazume o priznanju krivice sa specijalnim tužiocima zbog izvršenja krivičnih djela utaja poreza i doprinosa iz člana 264 Krivičnog zakonika Crne Gore i stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a. Svih pet spora-

zuma sud je usvojio. Izrečena je uslovna osuda i novčana kazna kao sporedna u visini od 117.000 eura, dok je 5.000 eura uplaćeno Nacionalnom koordinacionom timu za borbu protiv zaraznih bolesti. Na ime imovinske koristi uplaćeno je 655.958 eura. Uplaćeni su i troškovi krivičnog postupka koji su iznosili 7.500 eura”, stoji u izvještaju.

Zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa iz člana 264 Krivičnog zakonika Crne Gore zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice i usvojen odlukom suda.

“U ovom slučaju izrečena je uslovna osuda i novčana kazna kao sporedna u visini od 20.000 eura. Na ime imovinske koristi uplaćen je iznos od 76.274 eura, a na ime troškova krivičnog

nizacije zaključeno je pet sporazuma o priznanju krivice, koji su usvojeni od strane suda i na osnovu kojih je

Privremeno blokirano 165.800 eura U izvještajnom periodu, radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je Višem sudu predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja zabrane raspolaganja korišćenja pokretne i nepokretne imovine i predlog

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV D.LJ.

Obio automobil i ukrao stvari vrijedne 682€ Osnovni sud u Podgorici je potvrdio optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, podignutu protiv okrivljenog D.LJ. zbog krivič-

postupka 1.500 eura”, navodi se u izvještaju.

Tokom 2019. godine zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i krivičnog djela stvaranje kriminalne orga-

nog djela teška krađa. Optužnicom se stavlja na teret D.LJ. da je počinio navedeno krivično djelo na način što je upotrebom podesnog sredstva polomio bravu od gepeka parkiranog automobila,te iz istog otuđio pronađene stvari, da bi zatim otvorio vrata vozača, izvršio premetačinu unutrašnjosti vozila, odakle je takođe oduzeo i prisvojio stvari, a sve navedeno u ukupnoj vrijednosti od 682,63 eura.

N.P.

za privremenu obustavu novčane transakcije u četiri predmeta.

“Tri predloga su usvojena od suda, dok je jedan predlog za određivanje privremene mjere u toku kod Višeg suda. Ovi predlozi se odnose na - stambene i poslovne prostore 2.652 kvadrata, dvorište 344 kvadra-

ta, garaže 290 kvadrata, zemljište i šume 80.567 kvadrata i jedno motorno vozilo”, navodi se u izvještaju.

Kako se dodaje, ukupno je privremeno blokirano novčanih sredstava u iznosu od 165.800 eura na račun fizičkog lica.

donijeta presuda uslovna osuda, te izrečena novčana kazna u iznosu od 78.000 eura, kao i troškovi krivičnog postupka u iznosu od 5.450 eura.

Zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa u prošloj godini zaključena su dva sporazuma o priznanju krivice, koji su usvojeni od strane suda i na osnovu kojih je donijeta presuda uslovna osuda.

Izrečena je i novčana kazna u iznosu od 7.000 eura, kao i troškovi krivičnog postupka u iznosu od 1.750 eura u korist Budžeta Crne Gore. Bo.B.

POKRENUT PREKRŠAJNI POSTUPAK

DAMJANOVIĆ PUCAO IZ STARTNOG PIŠTOLJA Zbog upotrebe startnog pištolja na javnom mjestu policija je jednom licu izdala prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o oružju i podnijeće protiv njega zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 13 Zakona o javnom redu i miru.

Prije dvije noći, oko 23 časa u Ulici Radoja Dakića, ispred jednog marketa, Ivan Damjanović (49) iz Podgorice je upotrijebio startni pištolj. Policija je od njega

na licu mjesta oduzela ovo oružje i sedam komada municije. On će odgovarati prekršajno zbog kršenja odredbi dva navedena zakona.

Zbog prekršaja iz Zakona o oružju protiv Damjanovića će biti podnešen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 13 Zakona o javnom redu i miru

14

DRUŠTVO

UTORAK, 8. 9. 2020.

ZBOG DEŠAVANJA POSLJEDNJIH 20 DANA U CRNOJ GORI DIREKTOR INSTITUTA

Zabrinjavajući porast novo

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori se sve više usložnjava, a tome su doprinijela posljednja dešavanja u državi, kazao je juče direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

“Imamo porast broja oboljelih koji je zabrinjavajući i moram da podsjetim da bez obzira na sve što se dešava, mjere ostaju iste ako želimo da spriječimo dalji rast infekcije u Crnoj Gori. To su mjere koje stalno ponavljamo, a to su nošenje maski, fizička i socijalna distanca i izbjegavanje skupova sa mnogo ljudi, održavanje higijene ruku”, rekao je Mugoša.

Zbog dešavanja u prethodnih 10-20 dana imamo trend rasta, kazao je on i zamolio da se svi uzdrže od masovnih okupljanja.

“Ako svi poštujemo mjere 20 dana, možemo da obuzdamo infekciju”, istakao je Mugoša.

■■ NISMO ODGOVORNI ZA POSTUPKE POJEDINACA

Na pitanje da li će dati legitimitet NKT-u s obzirom na to da su neki njegovi članovi bili na okupljanju u Podgorici u nedjelju, Mugoša je rekao da Institut ne odgovara za po-

stupke pojedinaca.

“Ako me sjećanje ne vara - nema presa, ni intervjua u kojima zaposleni iz Instituta unazad sedam mjeseci ne ponavljaju isto, a to je da veliki epidemiološki rizik nosi svako grupisanje ljudi. Mislim da smo svakom dovoljno rekli.

Da li nas je svako poslušao sami možete da sudite. NKT čine ljudi koji po svom znanju, ili funkciji pripadaju NKT-u. Oni svi za svoje postupke odgovaraju i mogu odgovoriti na vaša pitanja”, kazao je Mugoša i poručio da njima nisu u interesu sankcije, već da se poštuju mjere.

Samo poštovanje mjera, kako je kazao, daje boljitak i kontrolu infekcije.

“Svako nepoštovanje, bez obzira da li se radi o nepoštovanju mjere primanja saučešća, ili prisustva na svadbi, koncertu, litiji, političkom skupu, ili kom god drugom grupisanju, mimo onog što je preporučeno... Ne znam šta bih vam rekao, makar mogu govoriti u ime ljudi iz Instituta. Nađite mi jednog ko ne nosi masku, ko nije odgovoran, ko ne ispunjava sve ono što je predviđeno”, rekao je Mugoša.

Kazna nije rješenje, ponovio je on, već poštovanje.

“Nažalost, sada kada pogledam ovu situaciju, bez obzira na to koliko nijesam pobornik kazni, pitam se da li sam bio u

Detalj sa presa NKT-a pravu”, rekao je Mugoša.

On je poručio da će Institut i dalje insistirati da se poštuju lako primjenljive mjere, koje

će dati rezultate. “Škola je odložena zato što smo vidjeli šta će se desiti. Sad ovo što se dešava i neposredno prije izbora i poslije izbora sa svih strana još više će usložniti situaciju i opteretiti i pojedince i porodice i poslodavce i zdravstveni sistem.

Svi oni koji su bili na skupovima imaju porodice, djecu.

Ako misle da će svi ostati neinficirani i da to neće donijeti kući, onda se varaju. Veliki broj će biti inficiranih. Nas još uvijek od velikog umiranja čuvaju podaci, ali poslije svega ovoga nisam siguran da ćemo ih sačuvati. I onda me ne pitajte zašto”, istakao je Mugoša.

■■ RADOJEVIĆ I LA-

ZOVIĆ NISU VIŠE U NKT-U

Mugoša

Na pitanje da li će davati legitimitet NKT-u, s obzirom na to da su članovi tog tijela išli na masovne skupove i prekršili mjere koje su propisali,

zamjenik direktora Kliničkog centra Crne Gore dr Nemanja Radojević podsjetio je da smo u proteklih više mjeseci svjedoci izbornih i postizbornih dešavanja.

“U tom kontekstu teško je ne naći analogiju sa Ivom Andrićem kada je govorio o kugi i koleri u Sarajevu u 19. vijeku i rekao da se bolesti mijenjaju, ali ponašanje ljudi ne.

Ne ulazim u motive ponašanja ljudi jer bih time izašao iz opsega medicine”, rekao je on.

Jedini medicinski cilj je zdravlje ljudi, kazao je Radojević i dodao da je podnio ostavku u Kriznom medicinskom štabu NKT-a.

To je uradio, kako je rekao, isključivo zbog ponašanja ljudi prije i nakon izbora. Isto je, kaže, učinio i predsjednik Kriznog medicinskog štaba dr Ranko Lazović.

“Lazović je svoje članstvo, zbog obaveza na fakultetu i u zdravstvenim ustanovama, još u junu oročio na 1. septembar”, pojasnio je Radojević.

DRUŠTVO

UTORAK, 8. 9. 2020.

A ZA JAVNO ZDRAVLJE OCIJENIO

vozaraženih

15

NAJVIŠE U BERANAMA 48

POTVRĐENO 106 NOVIH SLUČAJEVA U Crnoj Gori u protekla 24 sata potvrđeno je 106 novih slučajeva korona virusa, jedna osoba je preminule od posljedica infekcije, dok se oporavila 41 osoba, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile su PCR analizu 380 uzoraka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 106 novopozitivnih. Novopozitivni su upućeni na testiranje iz Berana 48, Podgorice 18, Rožaja 13, Andrijevice devet, Bijelog Polja pet, Pljevalja četiri, po dva iz Plava, Kotora i Tuzi, i po jedan iz Ba-

ra, Mojkovca i Cetinja”, kazali su iz Instituta.

Prijavljen je i jedan smrtni ishod kod COVID-19 pacijenta iz Nikšića, rođenog 1956. godine koji je liječen u Opštoj bolnici Nikšić čime se, kako se navodi, ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna popeo na 100, a od početka godine na 109.

Institutu je prijavljen i oporavak kod 41 pacijenta, pa ukupan broj aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.214, dok je od početka godine ukupan broj registrovanih slu-

Ilustracija čajeva infekcije novim korona virusom 5.659.

“U Podgorici su trenutno aktivna 344 slučaja, u Beranama 213, Nikšiću 190, Bijelom Polju 132, Rožajama 113, Plavu 46, Budvi 38, Baru 36 i u Pljevljima 32. U Ulcinju je aktivno 27 slučajeva, Kotoru 24, Cetinju 18, Andrijevici 15, Tivtu 13, Gusinju 10, Kolašinu i Herceg Novom po sedam. U Mojkovcu je aktivno pet slučajeva, u Tuzima tri, Petnjici i Plužinama po dva, a u Danilovgradu jedan. U opštinama Šavnik i Žabljak nema oboljelih od COVID-19”, saopštili su iz Instituta.

J.V.Đ.

ZA NABAVKU OPREME

■ BEZ OSTAVKI U KLINIČKOM CENTRU

Na pitanje da li će Mugoša, Radojević i dr Jevto Eraković podnijeti ostavke u Kliničkom centru nakon što su učesnici skupa u nedjelju koristili parking te zdravstvene ustanove, Radojević je odgovorio da ostavke u Kliničkom centru apsolutno ne dolaze u obzir, jer su posvećeni da ta ustanova odgovori svim izazovima i zahtjevima građana.

“Ta ustanova funkcioniše u najboljem redu. Ničije zdravlje nije ugroženo ili dovedeno u pitanje zbog restrikcija koja smo uveli. Ne postoji razlog da rukovođenje Kliničkim centrom sa naše strane nestane”, kazao je Radojević.

On je dodao da se rampa kod Kliničkog centra u 18 sati otvara kako bi pacijenti došli do Instituta na testiranje, te da nema razloga da se misli da je rampa otvorena za učesnike na skupa u nedjelju.

“Na upravi Kliničkog cen-

tra nije da se bavi parkingom i istažuje ko je uznemiravao pacijente i “trubio”, rekao je Radojević.

■ MUKOTRPNA PROCEDURA REGISTRACIJE VAKCINA

Komentarišući pozitivne efekte vakcine koju je proizvela Rusija, Mugoša je kazao da registracija svake vakcine traži ispunjenje svih dokazanih i pouzdanih parametara, te da mora biti registrovana kod Evropske agencije za ljekove. “Činjenica je da je puno vakcina u opticaju, da su mnoge u završnoj fazi. Mukotrpna je procedura registracije vakcina.

Dok se ona ne završi, ja ništa ne mogu reći sem da je jako dobro da se za jednu vakcinu pokazuje da je učinkovita. Moramo da dobijemo sve podatke i da se zadovolje svi parametri koji predviđaju jednu takvu imuno-biološku supstancu. Kad će se vakcine primjenjivati, još se ne zna”, kazao je Mugoša. J.V.Đ.

JAPAN DONIRAO CRNOJ GORI OKO 800.000 EURA

Crnoj Gori je stigla vrijedna donacija iz Japana u iznosu od oko 800.000 eura, za nabavku medicinske opreme, sa ciljem jačanja zdravstvenog sistema zemlje u borbi protiv zaraznih bolesti, uključujući Covid-19, saopšteno je juče iz Ministarstva vanjskih poslova.

Razmijena Nota za ovu donaciju je 7. septembra u Beogradu potpisana od strane ambasadora Japana u Crnoj Gori Nj.E. Đunićija Marujame i ambasadora Crne Gore u Srbiji Tarzana Miloševića koji su se saglasili da je donacija dragocjena i važna za zdravstveni sistem Crne Gore.

“Ova donacija će opštim bolnicama u sjevernim opštinama obezbijediti prenosive ultrazvučne skenere, central-

ne monitore, kao i drugu medicinsku opremu, čime će biti ojačan zdravstveni sistem Crne Gore u borbi sa zaraznim bolestima uključujući i COVID-19, ne samo trenutno već i u dugoročnoj perspektivi”, saopštili su iz Ministarstva.

Marujama

Imajući u vidu činjenicu da je Covid-19 postao globalno pitanje, za međunarodnu zajednicu je od presudnog značaja da, kako se navodi, uloži zajedničke napore i blisko sarađuje u rješavanju ovog globalnog izazova.

J.V.Đ.

Milošević

16

DRUŠTVO

UTORAK, 8. 9. 2020.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Otvorena trinaesta Ljetnja škola “Gavro Vuković” Trinaesto izdanje Ljetnje škole za mlade diplomate “Gavro Vuković”, koju organizuje Ministarstvo vanjskih poslova u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), svečano je otvoreno juče u Podgorici.

Ovogodišnja Ljetnja škola okupila je 47 mladih diplomata iz 28 zemalja i u najvećoj mjeri biće održana u virtuelnom formatu, usljed aktuelne globalne pandemije.

Fokus ovogodišnje Ljetnje škole prema riječima ministra vanjskih poslova

Srđana Darmanovića je na ulozi i značaju diplomatije u izgradnji održive, međusobno povezane globalne zajednice.

“Aktuelna pandemija ukazala je na neophodnost bliske saradnje i učvršćivanja povjerenja između država i svih drugih aktera međunarodnih odnosa”, kazao je Darmanović i dodao da je diplomatija imala veliku ulogu u sveobuhvatnom odgovoru na savremene izazove u cilju postizanja dugoročne stabilnosti i prosperiteta u svijetu.

On je kazao da se Crna

Gora danas nalazi na ideološkoj i vrijednosnoj raskrsnici, naglasivši da je uvjeren da je od izuzetne važnosti da ostanemo na kursu evroatlantizma i evropske integracije. To, kako je kazao, predstavlja garant da će Crna Gora nastaviti da se razvija kao društvo koje je utemeljeno na poštovanju fundamentalnih ljudskih prava i sloboda svih građana, kao i drugih progresivnih vrijednosti modernih liberalnih demokratija.

S talna pre dstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova je pod-

Darmanović sjetila da je Ljetnja škola za mlade diplomate uspostavljena još 2008. godine.

“Danas možemo biti ponosni na rezultate koji su privukli globalnu pažnju: Školu je do sada pohađalo više od 500 diplomata iz 75 zemalja i preko 150 eminentnih predavača iz cijelog svijeta”, kazala je Gašparikova.

Predstavnica Opštine Berane Maja Pešić ukazala je na važnost ličnosti i djela Gavra Vukovića za razvoj crnogorske diplomatije, naglasivši da njegov legat predstavlja nasljeđe

koje je potrebno njegovati i ubuduće.

“Na ovogodišnjoj Ljetnjoj školi “Gavro Vuković”, govoriće više od 35 eminentnih teoretičara i praktičara međunarodnih odnosa sa najprestižnijih svjetskih univerziteta i škola, među kojima su Univerzitet Oksford, Londonska škola ekonomije i političkih nauka, Univerzitet Boston, Univerzitet Džon Hopkins, Univerzitet Leiden, Univerzitet Lund, ETH Cirih, Univezitet Južne Australije, Diplo Fondacija i drugi”, navodi se u saopštenju.

J.V.Đ.

UTORAK, 8. 9. 2020.

nauka

17

VLASNIK FIRME LOGATE IVICA TATAR ZA DNEVNE NOVINE

Otvoren prostor za inspiraciju, inovativnost i inicijativu ⌦⌦ Jelena Vađon Đurišić

Zakoni o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija koji su krajem jula usvojeni u parlamentu veoma su značajni za sve koji se bave IT djelatnošću, jer, kazao je, između ostalog, za Dnevne novine vlasnik firme “Logate” Ivica Tatar otvaraju prostor za inspiraciju, inovativnost i inicijativu čime će svima biti i lakše i ljepše.

“Donošenje novih zakona je od velikog značaja, kako za nas, tako i za sve crnogorske kompanije koje se bave ili namjeravaju da se bave IT djelatnošću. Ovo je velika šansa za nas, jer će nam omogućiti veća izdvajanja sredstava za istraživanja, kao i za razvoj novih proizvoda. Takođe, kroz niz olakšica koje donose novi zakoni, otvara se prostor za kreiranje novih IT kompanija koje će ponuduti svoje prozivode i usluge cijelom svijetu”, naglašava Tatar. Čim možete da naslutite obrasce napretka, ističe on, stvari odjednom postanu manje teške.

■■ KORAK NAPRIJED “Očekujem da, zbog prostora za inspiraciju, inovativnost i inicijativu, koji donešeni zakoni otvaraju, svima nama bude ljepše i lakše. Do sada nismo imali ulaganja sredstava u inovativna preduzeća i projekte na ovaj način. Za naše kompanije, bilo je prilično teško da budu podržane, jer nisu postojali fondovi koji se time bave. Ovaj korak naprijed je kamen temeljac ka formiranju ambijenta kojem će se odazvati kako domaći, tako i strani investititori”, smatra Tatar.

IT sektor je, objašnjava, grana koja obećava pokretanje ozbiljne izvozne industrije na državnom nivou, pri čemu je proizvod koji izvozimo naše umijeće, znanje i agilnost.

“Kao što vidite, nije to pro-

izvod koji ište ikakve velike materijalne troškove, pa se stvara mogućnost čistog izvoza. Sve što nam treba je motivacija i volja da napredujemo, a donošenje ovog zakona uliva nadu da će se to i desiti. Takođe bih dodao, da treba podržati sve ideje i koncepte koji potencijalno mogu dovesti do napretka ovog sektora”, naglasio je Tatar.

Jedna od tih ideja, dodaje, jeste uvođenje IT obrazovanja kao obaveznog, od prvog razreda osnovne škole i stvaranje kadra koji će sjutra moći da preuzme na svoja leđa odgovornost, ali i beneficije koje pruža uspješna baza za ovu industriju.

■■ COVID-19 UBRZAO DIGITALIZACIJU

Pandemija Covid-19 je, kako kaže, možda zaustavila svijet, ali IT sektor radi punom parom.

“Ono što je Covid-19 donio crnogorskim IT kompanijama jeste šansa da dokažu da su sposobne da u kratkom periodu vrlo agilno i efektivno reaguju. Epidemija Covid-19 je zahtijevala ubrzanu digitalizaciju, što je dovelo do razvoja velikog broja softverskih rješenja, pri čemu su mnoga odigrala ključnu ulogu u olakšavanju i organizaciji novog načina života izazvanog epidemijom”, kazao je Tatar.

Konkretno Logate je, kaže, donirao svoj proizvod Contact Centar Institutu za javno zdravlje i time omogućio neometan rad ove ustanove.

Tu su još, dodaje, mnogi proizvodi ostalih IT firmi koje su odigrale krucijalnu ulogu: omogućili su rad i učenje od kuće, eletronsku komunikaciju sa institucijama i tako dalje.

“Logate je IT kompanija

Tatar

koja se bavi razvojem softverskih rješenja i broji preko 70 zaposlenih. Po svim načelima poslovanja, još od 2006. godine smo bili startup, a mislim da taj termin tada nije ni postojao u obliku u kojem postoji u današnjoj upotrebi. Još tada smo odlučili da krenemo sami u nešto svoje. Bio je to neizvjestan i hrabar potez, ali smo osjećali da postoji prostor i kapacitet za rast. Od tada, naš fokus je većinom na rješenjima koja su namijenjena telekomunikacionoj i bankarskoj industriji”, kazao je Tatar.

Orijentisani su, kaže, na pravljenje sopstvenih proizvoda.

“Logate je, 2008. godine, osnovao i kompaniju Poslovna inteligencija, firmu koja se bavi implementacijom sistema za podršku odlučivanja (BI/DWH/Planning).

Osim toga, ponosni smo što smo iznjedrili projekte kao što su Logate Akademija i Hakaton. To su događaji i organizacije koji podstiču pravi duh i motivišu na širenje vidokruga i zajedničkih ambicija”, zaključio je Tatar.

18

crna gora

UTORAK, 8. 9. 2020.

Podgorica: Novi projekat oze

Herceg Novi: Problem postrojenja

Dotok morske vode ugrožava rad kolektora Najveći problem za održivi rad postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOVa), u Nemiloj, u Meljinama, van tehničke sfere, jeste permanentni dotok slane vode.

Morska voda dolazi iz pravca novog kolektora na rivijeri, a stanje je izrazito pogoršano od kraja aprila 2020. Na to je upozorio menadžment hercegnovskog “Vodovoda i kanalizacije” na presu protekle nedjelje.

Na ovu pojavu, kako piše Radio Jadran, utiče moguće intervencija na kolektoru u Bijeloj, kod Pijavice.

Kako se čulo, salinitet dolazne vode je u prethodnom periodu bio i do 12 g/lit (salinitet čiste morske vode je 35 g/lit).

Ta vrijednost je nedopustivo visoka, jer je do šest puta veća od maksimalno dozvoljene, pa je postrojenje 21. jula nužno prešlo u havarijski režim rada.

Kako je objašnjeno, tako uvećana koncentracija solisalinitet, izaziva odumiranje biološkog procesa unutar SBR tankova i prijeti da se ponovi incident sa neprijatnim mirisima od prošle godine.

Operater osmatra kvalitet, odnosno zaslanjenost dolazne vode i prihvata u SBR tankove samo vodu koja zadovoljava standard. Ostatak se usmjerava na primarni tretman (čime se stepen onečišćenja smanjuje za oko 20%).

Ipak, stanje saliniteta je znatno popravljeno od 10. avgusta, ali i dalje PPOV prihvata komunalnu otpadnu vodu sa visokim procentom soli.

Inače, Vodovod i kanalizacija d.o.o upravlja postro-

jenjem od novembra 2017. godine. Tada je došlo do raskida ugovora sa izvođačem, turskom firmom “Mass-Gintaš” joint venture.

Zabrinjava to što je, kako je saopšteno, PPOV nezavršen objekat koji je samo parcijalno funkcionalan, sa ozbiljnim problemima u radu.

Ovogodišnju ljetnu sezonu postrojenje je dočekalo u istom nekompletnom stanju, sa opremom koja je uslijed nedostatka novčanih sredstava neadekvatno održavana, pa operater ima stalne intervencije i popravke.

U julu je uz pomoć kompanije “CmC” konačno osposobljen sistem za ispuštanje (dekanteri).

Trenutno najveće probleme na postrojenju proizvode: parcijalno funkiconalna SCADA (sistem automatskog upravljanja i kontrolisanja tehničkih i tehnoloških elemenata sistema), nepouzdani senzori, mixeri u SBR tankovima, aeracioni kompresori.

U prethodnom periodu zamijenjena su dva potopna miksera proizvođača “FLYGT” da bi održao proces u tankovima.

Pregovori o sistemskom rješenju problema, vraćanju izvođača na PPOV da bi popravio sadašnje akutne probleme i završio tehnološki postupak, traju već godinu dana. Međutim, i dalje bez konkretnih dogovora nakon dvije elektronske sjednice, u kojima su učestvovali predstavnici svih ugovornih strana, uključujući KfW banku, Vodacom i potencijalnog izvođača – tursku firmu MassAritma Sistemleri.

U blizini Hrama još jedan urba Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je juče završene radove na platou na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, odnosno između bulevara i Hrama Hristovog vaskrsenja.

Gradsko preduzeće ‘’Zelenilo’’ izvelo je radove na pejzažnom uređenju koji su obuhvatali nasipanje 320 kubika plodne humusne zemlje, sadnju 34 sadnice odraslih platana, 50 metara žive ograde i preko 45 komada žbunja i sukulenta, čime je ovaj prostor dodatno uljepšan. Na slobodnim zemljanim površinama posijana je trava, a kompletna površina pokrivena je sistemom za navodnjavanje. Sa postojeće staze uklonjen je sloj materijala i nasut novi sloj rizle u količini od 36 kubika. Na ovom prostoru biće ugrađeno 10 klupa modernog dizajna i postavljene korpe za otpatke. Urađeni su zastori sa jedrima u mediteranskom stilu koji će omogućiti korišćenje prostora u svim vremenskim uslovima.

Glavni gradski arhitekta Filip Aleksić kazao je da se radovi između zgrada Maksim i Normal company u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog izvode u tri faze, te da se na sanaciju ovog prostora čekalo zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

“Nakon saniranja prostora na Rimskom trgu i ostalih javnih prostora, evo nas i na trgu

koji tangira glavni gradski bulevar. Ovaj prostor odavno zaslužuje pažnju i sanaciju. Gradska uprava je u više navrata pokušavala da započne ovaj posao, ali tu su bili prisutni određeni imovinsko-pravni problemi, koji najčešće i predstavljaju izazov prilikom realizovanja ovakvih projekata. Nadležni u Glavnom gradu došli su do jednog prelaznog rješenja i sanirali ovaj prostor na najbolji mogući način, podijelivši ga u tri faze”, kazao je Aleksić.

Prva faza radova na uređenju platoa, uz sami Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, obuhvatali su postavljanje zastora za hladovinu, a u narednom periodu pla-

nirano je i popločavanje platoa.

“Urađeni su zastori, jer nijesmo mogli da formiramo zelene površine na ovom prostoru zbog postojanja podzemne garaže, a slijedi popločavanje prostora. Na ovaj način će se riješiti problem zadržavanja atmosferskih voda koji smo imali do sada. Centralna zona je uređena u jednu finu zelenu površinu, a ovo je ujedno i dio koji je bio najviše zapušten. U samom projektu učestvovali su većina gradskih preduzeća - Čistoća, Zelenilo, Komunalne usluge, Vodovod i kanalizacija, Agencija za stanovanje, tako da smo zajedničkim snagama, a sa veoma skromnim novčanim sred-

Osam požara u glav

Na Mihinji od p U Podgorici je juče izbio veliki požar na brdu Mihinja, koji je do zaključenja našeg broja bio aktivan, ali, kako kažu iz Službe zaštite i spašavanja, pod kontrolom.

U prijepodnevnim časovima požar je ugrožavao kuće i imanja porodica i s obzirom da je većinom na nepristupačnom terenu gdje je otežano gašenje, angažovani su avioni Direktorata za vanredne situacije.

“Stanje na ovom dijelu prati se konstantno i po potre-

UTORAK, 8. 9. 2020.

elenjavanja grada

a otvoren ani kutak

će se tokom rekonstrukcije II faze u funkciju staviti i potojeća fontana.

Predstavnica Mjesne zajednice “13. jul” Mirjana Purić kazala je da je ponosna što se Podgorica u posljednje dvije godine ubrzano razvija.

“Svjedok sam u posljednje dvije godine da je Podgorica dobila puno novih sadržaja. Danas je to plato ispred Maksim zgrade, a podsjetiću na još drugih sadržaja, kao što je rekonstrukcija košarkaškog terena iza Alpe bara, sportski teren Vembli, rekonstrukcija Ulice Vasa Raičkovića, teren iza zgrade Simpo i mikro lokacija kod škole Mak-

Vuković sa saradnicima obišao lokaciju stvima uspjeli da privedemo namjeni ovaj plato”, naglasio je Aleksić.

Za ovaj projekat je, kaže Aleksić, izdvojeno 50.000 eura, te da

sim Gorki”, podsjetila je Purić i naglasila da je gradska uprava dokazala da je spremna da izađe u susret građanima kada su u pitanju njihove potrebe.

vnom gradu

požara spašene kuće i imanja bi se blagovremeno reaguje u cilju gašenja i sprečavanja daljeg širenja ka selima Beri i Krusi”, kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.

U periodu od 16 časova, 6. septembra, do istog perioda juče, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada realizovali su ukupno 15 intervencija. Od tog broja osam intervencija je bilo na gašenju požara i to na sljedećim lokacijama: kod starog grafičkog centra, u blizini gradske deponije,

u naselju City kvart, Berislavci i brdo Mihinja. Na ukupno šest lokacija u pitanju su požari trave i rastinja, dok je u naselju City kvart došlo do požara na kuhinjskim uredajima, a u Ulici Marka Miljanova kod starog grafičkog centra došlo je do požara na vozilu.

Takođe, u navedenom periodu izvršeno je obezbjeđivanje većeg skupa i prevoz jedne cistijerne vode za piće. Ostale intervencije odnose se na aktivnosti iz nadležnosti službe.

crna gora

19

Podgorica: Nakon pisanja Dnevnih novina

Usklađena saobraćajna signalizacija na Draču

Nakon pisanja Dnevnih novina nadležne službe Glavnog grada ispravile su neujednačenu signalizaciju u Ulici V proleterske brigade na Cvjetnom brijegu. Naime, horizontalna signalizacija, koja tu postoji godinama, nije usklađena sa vertikalnom, koja je postavljena prije nešto više od mjesec dana.

Ulica Vlada Martinovića je od kraja jula postala jednosmjerna, pa je od 27. jula dozvoljeno samo jednosmjerno kretanje iz pravca Bulevara Mitra Bakića prema Cvjetnom brijegu.

Građani Podgorice, odnosno vozači koji svakodnevno koriste Ulicu Vlada Martinovića, glavnu saobraćajnicu kroz naselje Drač, upozorili su nadležne da je loše regulisan saobraćaj, odnosno da signalizacija nije usklađena.

Oni su tvrdili, a u šta se mogla uvjeriti i ekipa Dnevnih novina, da mnogi vozači i dalje ne poštuju promjenu režima saobraćaja, te da nije sve bilo u saobraćajnoj nekulturi, već mnogi vozači još nijesu upoznati sa ovom promjenom.

Horizontalna signalizacija iz pravca Starog aero-

droma, kao i centra grada (Ulica V proleterske brigade) pokazivala je do prije par dana da je dozvoljeno skretanje lijevo, odnosno desno iz centra grada, dok je vertikalna promijenjena i pokazuje da je dozvoljen pravac samo pravo, što je sigurno zbunjivalo vozače.

Ipak, mještani tvrde da nije potpuna odgovornost na gradskim službama, iako su mnogi vozači bili zbunjeni na početku, te da takvih ima još.

“Još imamo mnoge vozače koji ne poštuju novi režim saobraćaja, ali teško je ispraviti određene navike,

Horizontalna signalizacija iz pravca Starog aerodroma, kao i centra grada (Ulica V proleterske brigade) pokazivala je do prije par dana da je dozvoljeno skretanje lijevo, odnosno desno iz centra grada, dok je vertikalna promijenjena i pokazuje da je dozvoljen pravac samo pravo, što je sigurno zbunjivalo vozače.

ali i saobraćajnu nekulturu vozača. Mnogi vide signalizaciju, ali opet skrenu”, kaže mještanin Ivan Milošević, koji se ranije javio Dnevnim novinama i problemu ovog naselja.

Vještak saobraćajne struke Goran Čarapić objasnio je ranije za Dnevne novine da vertikalna signalizacija ima prioritet u odnosu na horizontalnu, ali da signalizacije moraju biti usklađene.

“U saobraćaju postoje jasno definisana pravila, pa je tako definisano da je na prvom mjestu poštovanje signalizacije koja dolazi od strane policajca, a onda semafora, vertikalne, horizontalne signalizacije, te pravila desne strane kada ne postoji nijedna druga signalizacija. Signalizacije moraju biti kompatibilne, jer ako to nije slučaj, onda se vozači dovode u zabunu”, istakao je Čarapić.

Odluku o pretvaranju Ulice Vlada Martinovića u jednosmjernu saobraćajnicu donio je Sekretarijat za saobraćaj Glavnog grada sagledavajući višegodišnji problem koji se odnosi na stvaranje velikih gužvi u ovom naselju.

M.M.

20

crna gora

UTORAK, 8. 9. 2020.

dobitnici nagrade oslobođenja Nikšića

Laureati Nikolić i Krivokapić

Ćorović

sanirane nelegalne deponiije na Limu

Uklonjeno najmanje 50 tona otpada Projekat “Rehabilitacija ilegalnih deponija na rijeci Lim i podizanje svijesti o njihovoj štetnosti” imao za cilj da se rijeka Lim sanira od brojnih nelegalnih odlagališta, što je uveliko i postignuto.

“Sredstva iz IPA projekata su veoma značajan izvor finansiranja za našu opštinu. Imajući u vidu činjenicu da opštine sjevernog regiona Crne Gore imaju male budžete, samim tim i smanjenu mogućnost ulaganja vlastitih sredstava u one oblasti koje se ne nalaze na listi prioriteta, a znamo da životna sredine tek u posljednje vrijeme počinje da se penje na ljestvici opštinskih prioriteta”, ocijenio je Sekretar sekretarijata za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje Jasmin Ćorović.

Vrijednost projekta je nešto više od 157.000 eura od čega grant EU iznosi nešto više od 133.000 eura, a ostatak sredstava obezbijedile dvije partnerske opštine Priboj u Srbiji i Bijelo Polje u Crnoj Gori.

“Sredstva su utrošena u skladu sa definisanim projektnim aktivnostima, a monitoring nad utroškom sredstava vršili su službenici Ministarstva finasija Re-

publike Srbije sa kojim je potpisan Ugovor o realizaciji projekta, sa čijom partnerskom opštinom Priboj je realizovan projekat. Takođe, uvid u realizaciju projekta imala je i Kancelarija za EU projekte u Crnoj Gori”, kazao je Ćorović.

Kako je naveo, opšti cilj projekta jeste doprinos zaštiti životne sredine kroz uklanjanje jednog broja ilegalnih deponija, uspostavljanje sistema monitoringa i podizanje svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada.

“Pored opšteg cilja postoje i dva specifična cilja i to: Uspostaviti održiv model zaštite životne sredine uklanjanjem najmanje 50 tona otpada i uspostavljanjem četiri monitoring sistema za zaštitu područja; i Osigurati uslove za promjenu navika lokalnog stanovništva u dvije ciljne opštine kroz podizanje njihove svijesti o pravilnom odlaganju otpada. U sklopu projekta sanirano je 12 ilegalnih deponija u Srbiji i Crnoj Gori, i to 6 u Srbiji (najmanje 20 tona otpada) i 6 u Crnoj Gori (najmanje 30 tona otpada) i zatvoreno u periodu od dvanaest mjeseci. Dalje, uspostaviće se sistem održivosti projekta čiji je cilj sprečava-

nje ponovnog odlaganja otpada kroz instalaciju videonadzora i postavljanje fizičkih prepreka na 6 lokacija u Srbiji i 6 u Crnoj Gori. Takođe, pošumljeno je (ozelenjeno) 6 područja u Srbiji i 6 u Crnoj Gori; Uspostavljena je SOS telefonske linije kako u Priboju tako i Bijelom Polju”, kazao je Ćorović.

Prema njegovim riječima, u sklopu projekta nabavljena je laboratorijska oprema u vrijednosti od 25.850 eura. Ova oprema će se koristiti za analizu kvaliteta uzetih uzoraka vode.

“Trenutno smo u fazi dobijanja neophodnih saglasnosti. Podaci će se, najčešće prikupljati sa mjesta izvora zagađenja vode. Takođe, kroz projekat je realizovana nabavka šezdeset (60) kontejnera za očišćene deponije u vrijednosti od 16.800 eura, a očišćene deponije su orgađene i ozelenjene tako da se na ovim lokacijama umjesto otpada nalaze parkovi prirode sa instaliranim baštanskim mobilijarem gdje građani Bijelog Polja mogu da odmaraju i ovaj prostor koriste u rekreativne svrhe”, kazao je on i dodao da su kroz projekat potpuno transparentno prezentovane sve aktivnosti projekta. B.Č.

Dugogodišnji volonter Cr- nagrada za mušku ulogu); venog krsta Miodrag Dra- „Klupko“ (2. festivalska nagan Nikolić, kao i glumac i grada za mušku ulogu); „Šta direktor JU “Zahumlje” Voji- mu je ono na glavu“, „Dobro slav Vojo Krivokapić dobit- jutro, admirale“,„Maj nejm iz nici su ovogodišnje Nagrade Mitar“, „Bog u prelaznom periodu“, „Iz ničega u ništa“, „Jo oslobođenja Nikšića. i Po“ i drugim.

Kako je saopšteno, žiri je u prvom Igrao u filmovima „Balkan krugu jednoglasno donio od– Pariz“ i „Srluku da se Nace i njena deca“, režigrade osloboja Božidar đenja NikšiBota Nikoća za najviše zasluge i polić; „Desant stignute rena Prčevo“, zultate, dodimladog crnojeli Miodragu gorskog režiseDraganu Nikolira Draška ĐuroNikšić ću za doprinos u sferi vića. Najznačajnije humanitarnog rada i Vojisla- uloge u TV filmovima i serivu Krivokapiću za doprinos u jama su: „Da kapo“; „Zašto si razvoju kulture. tako tužan“; „Viljuška se drži u Krivokapić je član Nikšić- lijevu ruku“; „Mješoviti brak“ kog pozorišta i KUD-a „Zahu- i mnoge druge. mlje“. Pozorišnom umjetnoNikolić je prepoznat kao šću se počeo baviti 1975. go- humanista, volonter i član dine upravo u „Zahumlju“ od Društva dobrovoljnog davakada je ostvario niz veoma laštva krvi Nikšić. Dragocjeznačajnih i zapaženih uloga nu tečnost dao je 124 puta. Tou pozorišnim predstavama, kom epidemije korona viruna filmu i u TV serijama. sa sa volonterima Crvenog Posebno značajne su mu krsta obišao je mnoga domaglavne uloge u predstavama: ćinstva noseći pomoć, čak i do „Na pučini“, „Jugonokturno“, najudaljenijih djelova opšti„Voćni dan“ (1. festivalska ne.

M.R.

opština bijelo polje

Zatvorene mjere za podsticaj Sekretar sekretarijata za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje Jasmin Ćorović donio je zaključak, kojim se zatvaraju mjere iz Programa mjera za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za tekuću godinu.

“Zbog utroška Budžetom planiranih sredstava zatvaraju se mjere 1.1 Podsticaj razvoja ruralnog turizma; 1.2 Podsticaj za nabavku specijalnih vozila sa mini hladnjačama za prevoz voća i povrća; 1.4 Unapređenje zdravstvenih usluga na ruralnom području; 1.5 Podrška osnivanju i funkcionisanju poljoprivrednih udruženja; 1.6 Promocija i

edukacija iz oblasti ruralnog i održivog razvoja i 2.2 Održivo korišćenje zemljišta; 2.3 Održivo korišćenje rječnih tokova i 2.5 Ublažavanje i smanjivanje prirodnih hazarda (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija), iz Programa mjera za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za 2020”, navodi se u zaključku Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj.

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje od 8. septembra neće odobravati za tekuću godinu pristigle zahtjeve po osnovu podsticajnih mjera iz stava 1 ovog Zaključka.

B.Č.

UTORAK, 8. 9. 2020.

crna gora

21

Održana manifestacija “Stazom Veljka Vlahovića”

Promocija ideala pravde, slobode i solidarnosti

P

rotekle subote održana sedmi put zaredom tradicionalna planinarska manifestacija “Stazom Veljka Vlahovića” u mjestu Trmanje.

Akcija je počela u 9 sati na magistralnom putu Podgorica Kolašin, na lokalitetu Abisinija odakle je organizovana kolona planinara, antifašista i ljubitelja prirode krenula u pohod do Veljkove rodne kuće na Trmanju. Živopisnu planinsku stazu dugu oko 8 km, učesnici su prešli za tri sata savladavši oko 800 metara visinske razlike. Kod spomenika na Trmanju, organizovan je prikladan program tokom koga su se učesnicima akcije, mještanima i gostima obratili organizatori i ugledni gosti. Vijenac na bistu Veljka Vlahovića, položili su Darko Bulatović, predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kolašina, Tatjana Ivanović iz Planinarskog saveza Crne Gore i Slavica Vlahović, predstavnica MZ Trmanje.

Prisutnima se u ime Planinarskog saveza Crne Gore obratio prof. dr Dragan Bulatović.

On je zahvalio svim učesnicima manifestacije i posebno čestitao onima koji su

toga dana prošli planinskom stazom od Abisinije do Trmanja, istakavši da bi svaki građanin Crne Gore trebalo makar jednom u životu da prođe stazom “Veljka Vlahovića”.

“Ne radi se o običnoj planinskoj stazi, već je “Pohod stazom “Veljka Vlahovića” planinarski pohod u netaknutnoj prirodi, ali i istorijsko putovanje u slavnu prošlost. Veljko je životom i djelom zadužio Crnu Goru, ali se nameće utisak da mu se Crna Gora još nije odužila, kao što se nije valjano odužila ni mnogim drugim rovačkim i crnogorskim vitezovima, borcima za pravo čast i slobodu Crne Gore. Cilj manifestacije je da se široj javnosti, naročito mladima približi svijetli lik i besmrtno djelo Veljka Vlahovića i da se tako na najbolji način promovišu ideali pravde, slobode i solidarnosti za koje se borio cijelog života. Veljko se beskompromisno borio protiv fašizma i svake nepravde, uvijek je je bio na strani slabih i potlačenih, a uvijek odluč-

I mladi naraštaj korača utabanom stazom velikog revolucionara no protiv silnih i bahatih. Zato crnogorski planinari i antifašisti nastavljaju svoj hod stazom Veljka Vlahovića, i 45 godina nakon njegove smrti jer na njegovo ime i djelo nikada nije pala ni jedna jedina sjenka. Staza Veljka Vlahovića vodi pravom cilju, vodi

Veljko Vlahović

Učesnici pohoda “Stazom Veljka Vlahovića”

pravdi i slobodi, vodi u ljepšu i svjetliju budućnost”, poručio je Bulatović.

Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović izrazio je uvjerenje da će ova manifestacija iz godine u godinu bivati masovnija, te da će je Opština Kolašin i ubuduće podržati ovu manifestaciju.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica između ostalog je istakla da niko kao Veljko Vlahović nije tako lijepo opisao Crnu Goru njene planine i njenu slobodu.

Predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić sa prisutnima je podijelio sjećanje na

susret sa Veljkom Vlahovićem krajem šezdesetih godina prošlog vijeka.

Organizatori ovogodišnje manifestacije bili su: Planinarski savez Crne Gore, PK “Visokogorci Crne Gore”, KVP “Kapetan”, SRD “Montenegro tim” i PK “Montenegro tim” zajedno sa SUBNOR-om Crne Gore i Mjesnom zajednicom Trmanje.

Manifestaciju su podržali Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo odbrane i Opština Kolašin. Organizatori su zahvalni na podršci i kolašinskom Domu zdravlja i Odjeljenju bezbjednosti.

Z.B.

22

SVIJET

UTORAK, 8. 9. 2020.

VELIKA BRITANIJA

POČELO SUĐENJE ASANŽU U Londonskom sudu danas je počelo saslušanje osnovača Vikiliksa Džulijana Asanža kome se sudi za odavanje povjerljivih podataka američke vlade.

Asanž se već godinu dana nalazi u britanskom zatvoru i zvanično je odbacio zahtjev SAD da bude izručen toj zemlji, prenosi AP. Nekoliko desetina Asanžovih pristalica, među kojima su modna kreatorka Vivijan Vestvud i Asanžova partnerka Stela Moris, okupili su se ispred suda kako bi mu pružili podršku.

Asanžu, ukoliko bude osuđen, prijeti zatvorska kazna od 175 godina.

U optužnici se navodi da je Asanž zajedno sa bivšim pripadnikom američke vojske Čelsi Mening objavio hiljade tajnih diplomatskih kanala i vojnih dokumenata o ratovima u Iraku i Avganistanu, ali i da se udružio sa nekoliko hakerskih organizacija kako bi pribavio povjerljive dokumente.

Asanžovi advokati tvrde da je proces politički motivisan i da suđenje njemu predstavlja

AMERIKA

Potpisivanje sporazuma o ekonomskim vezama: Obje delegacije tretirane na državnom nivou

zloupotrebu moći koja može da dovede u pitanje slobodu medija širom svijeta.

Asanžovi problemi sa zakonom počeli su 2010. godine kada je uhapšen u Londonu zbog navodnog silovanja dvije žene u Švedskoj, a on je odbio da bude izručen toj zemlji strahujući da bi mogla da ga izruči SAD. Dvije godine kasnije on je pobjegao u ambasadu Ekvadora u Londonu, iz koje je iz-

bačen u aprilu 2019. godine.

Već godinu dana Asanž se nalazi u londonskom Belmaš zatvoru i čeka da se saslušanje završi, a njegove mnogobrojne pristalice tvrde da su mu ugroženi i psihičko i fizičko zdravlje, da je u depresiji i da ima probleme sa zubima.

Očekuje se da će presuda biti donesena u narednim nedjeljama, možda čak i mjesecima.

NAKON SASTANKA U SAD

Šešelj udario na Vučića Vojislav Šešelj je izjavio juče da bi Ambasada Srbije trebalo da se premjesti iz Tel Aviva u onaj dio Jerusalima koji je bio u sastavu Izraela i prije junskog rata 1967. godine Predsjednik Srpske radikalne stranke i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj izjavio je juče da bi Ambasada Srbije trebalo da se premjesti iz Tel Aviva u onaj dio Jerusalima koji je bio u sastavu Izraela i prije junskog rata 1967. godine.

Rekao je da je za njega “najbolnija” ta tačka dokumenta iz Vašingtona potpisanog u petak, tokom sastanka predstavnika Srbije i Kosova.

Mislim da ćemo ublažiti ljutnju države Palestine i naših drugih prijatelja u svijetu ako insistiramo kod Izraela da naša ambasada u Jerusalimu bude na onom mjestu koje neosporno pripada državi Izrael, prije (izraelskog) osvajanja (ostatka tog grada i drugih teritorija) u juna 1967. Godine, rekao je Šešelj novinarima.

ODJECI VAŠINGTONSKIH

On je kazao da se Srbija trudila da ima uravnotežen odnos sa Izraelom i Palestinom, ali da je ovom odrebdom iz Vašingtona “klatno otišlo suviše na jednu stranu” i boji se da bi to moglo poremetiti odnose sa Palestinom.

To bi bila velika šteta, jer država Palestina, i pored principijelnih razloga zbog kojih smo je dosad podržavali, ima i veliki politički značaj jer je mezimče arapskih i islamskih zemalja, rekao je Šešelj.

Analizirajući sve tačke dokumenta iz Vašingtona, on je rekao da su “režimski mediji i režimski funkcioneri to proglasili zvjezdanim, historijskim trenutkom, dok su ga drugi nekritički nipodaštavali”.

Kako je rekao, “ne zna da li je istina negdje na sredini, ali nije na krajnjim polovima reagovanja”. Šešelj je, kao potpuno neprihvatiljivu, naveo tačku u kojoj je pristajanje Srbije da uvede moratorijum na kam-

panju povlačenja priznanja Kosova. U tom slučaju, rekao je on, SRS poziva Risiju, Kinu i druge prijatelje Srbije da oni preduzmu takve korake jer “povlačenja daju izuzetne efekte”.

Komentirajući jučerašnji fotokomentar portparolke Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marije Zaharove, Šešelj je rekao da se ta “šarmantna žena, veliki prijatelj Srbije, našalila na grub način” s tim kako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sjedio tokom razgovora s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom. Šešelj je rekao da su bila “prenaglašena” reagovanja iz Beograda na komentar Zaharove, kojima je poručeno da ona treba da se stidi.

Rekao je i da je “primijetio da se na režimskim medijima sve češće pojavljuju propagatori NATO-a” i procijenio: Ako bismo se posvađali s Rusijom, borba oko Kosova bila bi izgubljena.

Ostavljajući po strani primjedbe kako je potpisivanje sporazuma u Vašingtonu između Kosova i Srbije samo političko pozorište u režiji Trampove administracije upriličeno radi predsjedničkih izbora 3. novembra, kako su to ustvrdili i neki ugledni američki analitičari, sada, kada su obje delegacije stavile svoje potpise na papire u Bijeloj kući, može se reći da su Amerikanci opet uspjeli.

Bar u namjeri da stvari pomjere sa mrtve tačke. No, opet je to bio već viđeni scenario vođenja pregovora u tajnosti, uz sugestiju akterima da u toku samita što manje ili dozirano komuniciraju s novinarima. Otuda je ove, 2020. godine, sve to donekle podsjetilo i na dejtonske pregovore 1995. godine, iako je riječ o sasvim drugom političkom kontekstu i, što je još važnije, drugačijem međunarodnom okruženju.

■■NIJANSE S obzirom na to da u prvim trenucima nakon potpisivanja javnost još nije imala uvid u papire koji su odvojeno parafirali premijer Kosova Avdulah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, sve se kako se i predviđalo - svelo na nijanse. Ali, čak i bez obznanjenih detalja sve upućuje na

Prisustvo šefa Vlade Republike Kosovo Hotija, koji je također potpisao odvojeni dokument o ekonomskoj saradnji – dokaz je da su obje strane u Bijeloj kući tretirane na istom - državnom nivou. I to ide u prilog činjenici da nema revizije državnosti Kosova.

bar nekoliko zaključaka. Činjenica da je upravo Vučić insistirao da ne potpiše nikakav zajednički dokument, na kojem bi bio i potpis premjera Kosova, već da se papiri o ekonomskoj saradnji potpišu odvojeno samo s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, pruža predsjedniku Srbije mogućnost da na domaćem terenu ustvrdi kako ovo ekonomsko približavanje ne ide u pravcu obostranog priznanja. Svi predstavnici Kosova tvrde sasvim suprotno – kako je svako ekonomsko približavanje hod u pravcu obostranog priznanja.

Prisustvo šefa Vlade Republike Kosovo Hotija, koji je također potpisao odvojeni dokument o ekonomskoj saradnji – dokaz je da su obje strane u Bijeloj kući tretirane na istom - državnom nivou. I to ide u prilog činjenici da nema revizije državnosti Kosova.

Najvažnije je da se i s ovim, tek okončanim pregovorima u Vašingtonu, ostalo u okvirima dosadašnje američke strategije na Balkanu – u kojoj su ljudska prava njena glavna odrednica. Taj koncept će, naravno, biti ojačan ako na predsjedničkim izborima u Americi pobijedi Džo Bajden čiji bi trijumf jedva dočekali evropski saveznici, posebno Njemačka.

Nije pretjerivanje reći da je EU s ovom rundom američkih pregovora na neki način marginalizovana, ali nije istisnuta, posebno iz političkog pregovaranja o Kosovu. Nova evropska runda pregovora o Kosovu slijedi već sljedeće sedmice u Briselu.

Gotovo da se to moglo nazvati sretna okolnost - što i sama Trampova administracija nije pokazala previše ambicija oko ovih „pregovora“, pa je sve sročeno kao ekonomska inicijativa - u prilično vidljivom predizbornom tonu.

Specijalni Trampov izaslanik za dijalog između Prištine i Beograda Ričard Grenel, koji sada ima i visoku zvaničnu funkciju u Trampovoj reizbor-

UTORAK, 8. 9. 2020.

23

SVIJET

H PREGOVORA

ANCI SU OPET USPJELI!

PREGOVORI U BRISELU

Vučić nezadovoljan sastankom sa Hotijem Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Brisela, gdje učestvuje u novoj rundi pregovora sa predstavnicima Kosova.

Vučić je rekao da dolaze najteža pitanja, prema kojima postoje potpuno suprostavljeni stavovi, zbog čega će biti razgovori komplikovani i teški.

U svakom slučaju, nisam nezadovoljan današnjim sastankom. Za nas je ključno da se uklone barijere, da omogućimo slobodan protok robe, ljudi i kapitala, rekao je Vučić, obraćajući se novinarima nakon sastanka.

Biće komplikovano i biće teško, ali moramo da nastavimo sa našim planovima i našim ciljem. Čekamo da se u naradnih mjesec dana vidimo koliko će novca biti dato i na koliko in-

frastrukturnim planova možemo da računamo, dodao je on. Čim bude formirana nova vlada izaći ćemo pred Skupštinu i reći o čemu je riječ u razgovorima o Kosovu, rekao je Vučić.

-Ti razgovori za nas nisu nikada laki i jednostavni. Mi ćemo da čim se formira nova vlada, da idemo pred Narodnu Skupštinu sa temom Kosova.

Na današnjem sastanku se, prema njegovim riječima najviše razgovaralo o problemu nestalih građana Kosova.

-Prištinska strana će donijeti Zakon o interno raseljenim licima. Očekujemo pomak u smislu naše borbe. Onome ko želi da dočeka starost na svom ognjištu, imat će priliku ,zaključio je Vučić.

noj kampanji, naprosto je u više navrata deklamovao projekte koje bi trebalo zajednički graditi između Kosova i Srbije. Uz spominjanje izgradnje sasvim nove infrastrukture, pomenuo je i otvaranje „istorijskih“ saobraćajnih komunikacija između dvije zemlje – iako je to već dogovoreno ranije, ali se sa implementacijom još nije krenulo.

Bilo je pomalo tužno gledati te američke najave znajući i prevrtljivost prokazanih balkanskih političkih elita. Obje delegacije manevrisale su i u okvirima mogućeg kraja Trampovog mandata, što, prema njima, umanjuje njihovu obavezu prema papirima koje su potpisali u Bijeloj kući.

■■NEMA IZDAJNIKA Za jedne je samit u Vašingtonu poslužio kao dokaz da neće biti izdajnici svog naroda, u čemu se, očekivano, naj-

bolje snašao Vučić. Papir na kome je, navodno, bilo 16 zahtjeva, a „tačka 10“ zahtijevala uzajamno priznanje Kosova i Srbije, osim što niko nije vidio – odmah je od američkog predstavnika Grenela proglašena neistinom. Amerikanci, očito, nisu željeli dodatno hraniti taj narativ o Vučićevom „herojstvu“ koji se poslije pregovora u Vašingtonu plasira u zvaničnim krugovima u Beogradu.

Sve u svemu, malo je vjerovati da bi se i predsjednik Donald Tramp mogao „zakititi“ ovim sporazumom kao nekim trijumfalnim preokretom na Balkanu koji bi mu mogao pomoći na novembarskim izborima. Američki mediji, naime, malo su ili gotovo nikako izvještavali o ovim razgovorima u Bijeloj kući. A to je bilo ono čemu se ovaj predsjednik najviše nadao. Tako su na kraju izostali veliki slavodobitnički politički govori.

■■PROBLEMI U PRIŠTINI

Taj politički igrokaz bio je više od puke kozmetike u Prištini, gdje bi, upravo kada se utvrde svi detalji dokumenta koji je Hoti potpisao, sudeći prema najavama, to moglo poslužiti za obaranje republičke vlade.

Pun nade, Hoti je uoči potpisivanja u Bijeloj kući izjavio kako Amerikanci neće učiniti ništa na štetu Kosova. Ipak, dokument na kome je uz predsjednikov i njegov potpis mogao bi biti okidač za novu krizu vlade u Prištini.

No i Vučić će se u Beogradu morati pravdati zbog svog potpisa. On je već u Vašingtonu, nakon ceremonije u Bijeloj kući, izjavio kako potpisani dokument „nije trilateralni sporazum, jer treća strana (Republika Kosovo) nije međunarodno priznata“. (Avaz. ba)

26

kultura

UTORAK, 8. 9. 2020.

izložba “Šapat” autorke Ljiljane Petrović otvorena u Kotoru

Tanani duhovni svijet satkan od lana i svile

Multimedijalna izložba “Šapat” autorke Ljiljane Petrović, umjetnice primijenjenih umjetnosti iz Beograda, otvorena je u Crkvi sv. Pavla u kotorskom Starom gradu.

Ljiljana Petrović, predstavljajući se drugi put kotorskoj publici, izložila je niz kostima i digitalnih radova, posvetivši izložbu suzaštitnici grada Kotora Blaženoj Ozani čija se isposnička ćelija nalazi u Crkvi sv.

Pavla.

Direktorka Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor mr Slađana Mijanović, kazavši kako je u toku proces kanonizacije Blažene Ozane, istakla je da blaženicu vjerujući svijet doživljava kao simbol ekumenskih nastojanja da hrišćanstvo bude ujedinjeno.

“Posebno mi je zadovoljstvo što su život i žrtva Blažene Ozane bili inspiraci-

ja svestranoj beogradskoj umjetnici Ljiljani Petrović koja suptilnim kretanjem i kroz moderna sredstva likovnoj publici pruža vanvremenu umjetnost. Autorka je od lana i svile satkala svijet tananosti, svetosti i posvećenosti i pripremila rad pun poštovanja i odanosti. Među petnaestak kostima ističu se metalna teška krila, krila koja prave razliku, koja razdvajaju i izdvajaju, koja uzdižu ali samo odabrane, istrajne, duhom uzvišene i snažne. Rijetki su umjetnici i umjetnice koji uspijevaju da umjetnost vješto i stvaraju i daju na oblaku osjećanja, ali je Ljiljana Petrović svakako među njima”, kazala je Mijanović.

Teoretičarka i istoričarka umjetnosti mr Jelena Bošković, otvarajući izložbu, kazala je kako Ljiljana Petrović dokazuje da odlično

vlada prostorom i da njen neosporivi talenat u kombinaciji sa znanjem iz različitih grana umjetnosti donosi publici doživljaj na koji se ne može ostati ravnodušan.

“Kostimi, instalacija, zvuk, ambijent sakralnoga objekta, odsjaji od pločnika kada dolazite do ovoga prostora, miris tamjana koji se širi ulicama ovoga grada obilje su prijatnih osjećaja za sva čula onoga ko posjeti ovu izložbu. U ovoj priči posjetioci nisu posmatrači, već aktivni učesnici koji emocijama i snagom misli čine posljednji, ali neraskidivi dio ove cjeline. Inspirisana Blaženom Ozanom, umjetnica je stvorila doživljaj za sva čula vrijedan poštovanja”, istakla je Bošković.

Moderator programa ispred OJU “Muzeji” Kotor bila je mr Jelena Radonjić, a izložba će biti otvorena do 7. novembra.

R.K.

U SKLOPU PROJEKTA “RISANSKI VREMEPLOV”

Stvaralaštvo Martinovića i izložba starih fotografija Veče književnog stvaralaštva Miraša Martinovića pod nazivom “Teuta – inspiracija, mit i istorija”, biće održano večeras od 20 sati na lokalitetu Rimski mozaici u sklopu projekta Risanski vremeplov.

Uz to, biće otvorena i izložba starih fotografija Risna – naziva “Risan kroz vrijeme”.

Miraš Martinović, rođen 1952. godine, jedan je od najznačajnih crnogorskih pisaca. U literaturu je ušao knjigom “Mit o Trešnji”, nagrađenom književnim priznanjem “Lazar Vučković”. U regionu i šire prepoznatljiv je po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore koje je

Martinović

oživio u romanesknoj prozi: “Putevi Prevlise”, “Otvaranje Agruvijuma”, “Teuta”, “Snovi u Doklei” i “Antički gradovi/snovi i sudbine”.

Autor je i nekoliko romana: “Jeretik”, “Vavilonski mudraci”, “Posljednji Eshilov dan”, “Harfistkinja iz Ura”, roman o Njegošu “Drugoga sunca luče” i knjigu priča “Povratak u Aleksandriju”. Bogatu stvaralačku riznicu Martinović upotpunjuje i pjesničkim knjigama: “Nevidljivi ljetopis”, “Govor kraljeva”, “Govor zemlje”, “Sašaptavanje s memorijom”, “Luk i lira”, “Glasovi iz kamena” i “Dan koji nije prošao”.

Djela su mu prevođena na nekoliko jezika. Dobitnik je Regionalne književne nagrade Teuta i Oktobarske nagarde Herceg Novog, grada u kome živi. Član je Crnogorskog PEN-a i Matice crnogorske. Razgovor s autorom vodi Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

S druge strane, izložba “Risan kroz vrijeme” kroz stare

fotografije prikazaće bogatu istoriju najstarijeg grada u Boki. Fotografije sakupljene po škrinjama, albumima, arhivama i spomenarima risanskih porodica i ljubitelja ovog drevnog gradića predstavljaće svojevrsni vizuelni vremeplov, ali i adekvatnu pozadinu književnom stvaralaštvu Martinovića.

Podsjetimo, realizatori programa su NVO Koltrina i MZ Risan.

Cilj projekta je oživljavanje bogate istorije Risna kroz više kulturnih sadržaja. Program Risanski vremeplov podržan je od Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u okviru manifestacije Bokeljski vremeplov 2020.

R.K.

UTORAK, 8. 9. 2020.

kultura

27

Preminuo proslavljeni reditelj i oskarovac Jirži Mencl

Odlazak velikana novog češkog talasa

P

roslavljeni češki reditelj, scenarista i glumac Jirži Mencl, dobitnik Oskara za najbolji strani film za “Strogo kontrolisane vozove”, preminuo je 5. septembra u Pragu u 83. godini od posljedica bolesti srca.

Jirži Mencl je bio jedan od vodećih pripadnika češkog novog talasa sa Milošem Formanom, a bio je i jedan od najuticajnijih evropskih reditelja druge polovine 20. vijeka.

U filmovima je kombinovao humanistički pogled na svijet sa satirom i provokativnim temama. Pored filmske, bavio se i glumom, kao i pozorišnom režijom. Njegov film Strogo kontrolisani vozovi je 1966. godine osvojio Oskara za najbolji strani film, a popularna komedija Selo moje malo iz 1985. bila je nominovana za tu nagradu u istoj kategoriji.

Mencl je poznat po filmovima koji kombinuju humanistički pogled na svijet sa sarkazmom i provokativnim temama.

nji prijatelj sa piscem Bohumilom Hrabalom.

Film Ševe na žici, koji je snimio 1969. godine po motivima Hrabalovog romana, naišao je na loš prijem sa tadašnjom komunističkom vlašću. Film je zabranjen, a tek po promjeni vlasti 1990. godine ponovo je objavljen.

Mencl je za Ševe na žici osvojio “Zlatnog medvjeda” u Berlinu. U Menclovom opusu izdvajaju se i “Zločin u djevojačkoj školi” (1968), “Hirovito ljeto” (1968), “Služio sam engleskog kralja” (2006)…

Osim rediteljskog poziva, Mencl je glumio u oko 80 filmova, a radio je i kao pozoriš-

■■ humanistički

Proslavljeni reditelj Jirži Mencl otvorio je prije deset godina na Kanlikuli 24. filmski festival u Herceg Novom. Velikanu evropske kinematografije, filmskom i pozorišnom reditelju i scenaristi tada je uručena nagrada za životno djelo

pogled

Komentarišući dobijanje Oskara, Mencl je 2006. godine rekao da je imao više sreće nego pameti.

“Više od svih nagrada i priznanja koja sam dobio za ovaj film cijenio sam svoje prijateljstvo sa Hrabalom”, rekao je Mencl koji je bio dugogodiš-

ni reditelj.

Glumačke uloge Mencl je ostvario u saradnji s češkim režiserima u pozorištu i na filmu, kao i sa Kostom Gavrasom i mađarskim rediteljima 70-ih.

Tokom duge karijere glumio je u oko 80 filmova.

■■ Posljednja uloga Posljednji put se pojavio u jednoj od glavnih uloga u filmu “Tumač” (2018) Martina Šulika.

Proslavljeni reditelj Jirži Mencl otvorio je prije deset godina na Kanli-kuli 24. filmski

festival u Herceg-Novom. Velikanu evropske kinematografije, filmskom i pozorišnom reditelju i scenaristi tada je uručena nagrada za životno djelo.

“Nisam prorok, ali mi se čini da se film polako seli na internet. To znači da će se rađati svakakvi filmovi: u raznim formatima, u raznim zemljama, na različitim jezicima. Ti filmovi neće biti za veliki broj ljudi. Holivud će se najviše baviti time. I to će raditi jako precizno kao što radi i sada, kod nas je to malo drugačije...”, rekao je tada Mencl.

Mencl je bio član je Akade-

mije filmske umjetnosti i nauka i jedan od osnivača Evropske filmske akademije. Od 1990. do 1992. bio je šef odsjeka za režiju na FAMU, a predavao je i na Vašingtonskoj filmskoj školi. Od 1991. do 1998. vodio je i Studio 89, koji je pripadao kompaniji “Kratki film”.

Kao pozorišni reditelj, uglavnom je radio u teatru Dramski klub u Pragu (ali i u drugim kućama - Pozorište na balustradama, Nacionalni teatar...). Početkom 2000-ih bio je i umjetnički direktor praškog pozorišta Divadlo na Vinohradech.

R.K.

NA PROGRAMU PETOG DANA FIAT-A

druga debata o Festivalima u doba korone

Današnji program 23.

FIAT-a proteći će u znaku konferencije “FIAT Slobodna zona – Festivali u doba korone”, koja će početi u 21 čas na krovnoj terasi KIC-a “Budo Tomović”.

Sesija je tematski nastavak konferencije “Festivali u doba korone”, održane u Kotoru prošlog mjeseca u okviru međunarodnog festivala “KotorArt Don Brankovi dani muzike”.

Na konferenciji učestvuju:

Ana Vukotić - Festival internacionalnog alternativnog teatra (Podgorica, Crna Gora), Paolo Mađeli - pozorišni reditelj (Italija), Željka Udovičić-Pleština - dramaturškinja (Hrvatska), Adonis Filipi - Internacionalni pozorišni festival “Skampa” (Elbasan, Albanija), Ratimir Martinović, KotorArt Don Brankovi dani muzike (Kotor, Crna Gora), Ivan Radonjić - Festival uličnih svirača (Nikšić, Crna Gora) i kao i predstav-

Detalj sa ovogodišnjeg izdanja nik Ministarstva kulture Crne Gore.

Zbog velikog interesovanja publike, promocija poezije za gledanje i slušanje “PoVid-19”, bosanskohercegovačkog autora Ahmeda Burića, otpočeće od 23 časa, na krovnoj terasi KIC-a “Budo Tomović”.

U ponoć će nastupiti DJ Todoro, na istom mjestu, sa mejnstrim hitovima elektro pop indi 70’/ 80’/ 90’, ali i hi-

tovima sa ex-YU scene.

FIAT književni, muzički, likovni i programi iz oblasti kreativnih industrija biće prenošeni uživo preko video-platforme Jutjub, na sajtu Festivala www.fiat-montenegro.org, kao i na kanalima na društvenim mrežama.

Podsjetimo, radi demokratičnosti i transparentnosti u pogledu učešća publike u programima, ne postoji mo-

gućnost onlajn prijave ili rezervacije za programe FIATa. Pravo prvenstva imaju posjetioci koji se pojave najkasnije 15 minuta prije početka programa na ulazu u festivalske prostore na krovnoj terasi KIC-a “Budo Tomović” i košarkaškom terenu u Njegoševom parku. Tako će biti izbjegnuta gužva i epidemiološki rizik. U gledalištu ima stotinu mjesta.

R.K.

28

FELJTON

UTORAK, 8. 9. 2020.

ČEMU SE RADUJEM DRUGI PIŠU: DANAS.RS

PIŠE

Čemu se radujemo? Političkom pravoslavlju, po ugledu na politički islam Al-kaide?

Pravoslavnoj republici ili džamahiriji na Balkanu? Proslavljamo li to Rista Radovića kao novog crnogorskog premijera? Pošto je najveća opoziciona koalicija, već u izbornoj noći, potrčala da mu iscmače ruku? Uspehu koalicije koja je celu tu gužvu nazvala pobjedom Svetog Vasilija Ostroškog? Koja skandira „Nema Mila, nema Tita, vladika se ođe pita“?

Aleksej Kišjuhas Stotine građana okupilo se u Beogradu, Banjaluci i Kosovskoj Mitrovici da proslave. Šta ilustruje ta slavljenička ikonografija sa vatrometima i pucanjem, sačinjena od (veliko)srpskih zastava, navijačkih baklji, pa i stvarnih ikona? Šta politički, ideološki i vrednosno poručuju pobedonosne sirene i izgažena kvačila automobilskih litija? Čemu se radujemo? Nacionalističkoj kontrarevoluciji uz dašak verskog fundamentalizma? Profilisanju Crne Gore kao srpske države? Povratku na politička podešavanja iz 1990-ih? Litijaškom buđenju mitološke i monokulturne Crne Gore, nasuprot onoj realističkoj i multikulturnoj?

Srpskoj Sparti nasuprot kosmopolitskoj Atini?

Srednjem prstu Zapadu i Evropi? I zašto to mnogi politički impotentni građani Srbije u navodnom porazu ideologije i vizije Mila Đukanovića vide rešenje za sopstvenu erektilnu i državnu disfunkciju? Čemu se radujemo? Političkom pravoslavlju, po ugledu na politički islam Al Kaide?

Pravoslavnoj republici ili džamahiriji na Balkanu? Proslavljamo li to Rista Radovića kao novog crnogorskog premijera? Pošto je najveća opoziciona koalicija, već u izbornoj noći, potrčala da mu iscmače ruku? Uspehu koalicije koja je celu tu gužvu nazvala pobjedom Svetog Vasilija Ostroškog? Koja skandira „Nema Mila, nema Tita, vladika se ođe pita“?

Radujemo li se antisemitizmu ajatolaha Amfilohija, koji o grehu moderne, građanske i evropske Crne Gore govori kao o grehu Jevreja koji su razapeli Hrista? Ili se pak radu-

jemo izbornoj pobedi Andrije Mandića koji je svoje pristalice pozvao u sveti rat ili džihad, rečima “Budite Hristovi vojnici i budite spremni”?

Krivokapića koji je naveo da “iza učesnika litija stoji ambasada Isusa Hrista”? Čemu se radujemo? Činjenici da Srpska pravoslavna crkva, ukoliko joj nešto nije po interesnoj i lukrativnoj volji, može da sruši vlast u zemlji? Jer u kontekstu razorenih demokratskih institucija, jedino SPC poseduje i čvrstu organizaciju i parapolitičku logistiku? Milo Đukanović već je hrabro ugušio jedan državni udar, nakon što je odvažno okrenuo leđa Rusiji i učlanio Crnu Goru u NATO. xxxxxxxx Da li to čeka i nas ovde? Da li su verske i identitetske, a ne političke teme jedine koje mogu mobilisati građane? Da onda ne gubimo vreme na korupcionaške afere, razne Krušike i Telekome, za badava? Da li je za radovanje ako je crkva postala najjača politička organizacija u (susednoj) zemlji? Nije li ova pobeda političkog pravoslavlja u Crnoj Gori samo najava ili predigra budućeg šlihtanja crkvi u Srbiji? Da se litije slučajno ne bi premestile pred Nemanjinu ili Andrićev venac? Čemu se radujemo? Negiranju crnogorske države i crnogorske nacije (komunističkom nakotu i kopiladima, Amfilohijevim rečima)?

Ili samo transformaciji Crne Gore od države koja je (bila) na skokovitom putu da postane moderna i ravnopravna članica EU – u državu koja je u feudalnom i vazalnom odnosu prema Srbiji? Zašto nas to toliko pali? Novoj Vladi Crne Gore čiji će ministri dola-

ziti u Beograd po mišljenje?

Ili novoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, pod huliganskim geslom jedna familija sa stadiona? Možda novoj Vladi Crne Gore bez ministara Albanaca, Bošnjaka i Hrvata? Koji su, uzgred, činili polovinu dosadašnje vlade Duška Markovića? Čemu se radujemo? Obnovi četništva u Crnoj Gori? Spomenuti Mandić proglašen je za četničkog vojvodu 2016, a slavljenici su Bošnjacima u Pljevljima već vikali Turci, selite se odavde. Da li se to ra-

dujemo povampirenju crnogorskog četništva Pavla Đurišića, notornog saradnika fašista, čiji su četnički odredi u februaru 1943. izvršili pokolj nad oko 9.200 muslimana iz Bijelog Polja, Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče (od čega su 8.000 bili žene, starci i deca)?

I koji je o tom masakru ili genocidu uredno podnosio izveštaje svom komandantu iz Srbije, Draži Mihailoviću?

Ili se samo radujemo slomu vlasti koja je, jedina na prostoru bivše Jugoslavije, negovala kulturu sećanja na vred-

nosti antifašizma i Narodnooslobodilačke borbe, pa i 2018. otkrila spomenik Josipu Brozu Titu u Titogradu ili Podgorici? Čemu se radujemo? Rušenju tridesetogodišnje autokratije ili diktature? A kako to da su u diktaturi održani slobodni izbori? I koja se to diktatura ruši mirno i brojanjem glasova? Demokratičnost države ne meri se dugotrajnošću istih partija ili figura na vlasti, već demokratskim procesima i institucijama. xxxxxxxxx

UTORAK, 8. 9. 2020.

FELJTON

29

MO?

Čemu se radujemo? Reformi sistema zasnovanog na klijentelizmu, korupciji i zloupotrebi vlasti, tom osnovnom modusu balkanskog političkog života odvajkada? Zaista? Baš tome, i baš sada, i baš u Crnoj Gori? A da li o ovome razmišlja i jedan jedini litijaš i nedavač svetinja u Srbiji? I koliko se protivnika autokratskom režimu Đukanovića istovremeno erotski dive autokratiji i čvrstoj ruci Vladimira Putina? Čemu se radujemo? Rušenju tzv. mafijaškog režima? Koji je tokom embarga izazvanog politikom iz Beograda – švercovao cigarete? Radujemo se tome ovde, u Srbiji, u čijoj je državnoj banci 2001. pronađeno više od pola tone heroina? U kojoj je tada benzin, dizel i cigarete na veliko bio švercovao i preprodavao i rođeni sin Slobodana Miloševića, a na sitno i svaki drugi građanin Srbije? Čemu se radujemo? Ruše-

nju režima koji je Crnu Goru kao verovatno najkonzervativniju i najpatrijarhalniju, pa i vicoliko lenjivu jugoslovensku republiku i narod, za samo par decenija, bio uzFoto: Miloš Vujović - Anadolu Agency

digao na viši civilizacijski nivo? Pa mnogi Crnogorci poodavno nisu kao Mime Karadžići iz naših rasistoidnih serija i filmova? Jer Crna Gora je danas po svim ekonomskim i modernizacijskim parametrima odmah iza Slovenije i Hrvatske, te prva sledeća postjugoslovenska članica EU? Čemu se radujemo?

Rušenju čoveka koji je doslovno sačuvao gole živote opozicionarima iz Srbije, uključujući tu i život Zorana Đinđića? Isti onaj život koji, samo četiri godine kasnije, nismo uspeli da sačuvamo – mi? Čemu se onda radujemo?

Tom našem neuspehu? Čemu se radujemo? Okretanju točka istorije unazad i u skladu sa našim kleronacionalističkim i reakcionarnim svetonazorima? Ukidanju mrskog latinskog naziva -Montenegro? Ali zašto? Nisu li aspiracije ovog zaostalog i perifernog jugoistočnog komadića Evrope oduvek bile u približavanju i egzistencijalnim i vrednosnim standardima sa evropskog severozapada ili bar austrougarskog centra? I ne treba li da zahvalimo Milu Đukanoviću za to što se borbom za nezavisnu Crnu Goru izborio i za nezavisnu Srbiju? Protiv čega su oštro bili svi: i Tadić, i Koštunica, i tadašnji radikali? Čemu se radujemo? Rušenju Đukanovića kao navodnog partnera Aleksandra Vučića? Koji za

osam godina vlasti nikada nije bio u zvaničnoj poseti Crnoj Gori, i čiji su poslanici, svi prorežimski mediji, pa i rođeni sin, potpuno otvoreno navijali protiv Đukanovićeve vlasti? Baš kao što je navijala i gotovo celokupna opozicija u Srbiji, svi ti Đilasi, Jeremići, Lutovci, Obradovići, Trifunovići i Nogoi? Čemu se radujemo? Ideološkoj unisonosti umesto pluralizmu mišljenja, i tako već trideset godina – u Srbiji? xxxxxxx Čemu (da) se onda radujemo? Naprosto – promenama? I tu je greška u popularnom mišljenju. Đukanović je opstajao na vlasti dugih 30 godina upravo zato što se i on – menjao. Građani Crne Gore u tom periodu su možda i glasali za isto lice, ali su zato glasali za sasvim drugačije politike. Na vlast je došao na talasu srpskog nacionalizma, uz sramotna saučesništva u ratu i granatiranja Dubrovnika.

Međutim, on 1997. odbacuje ovu politiku i poručuje: “Milošević je čovek prevaziđene političke misli, lišen sposobnosti strateškog gledanja na izazove koji stoje pred našom državom”. A da li smo danas, čak 23 godine kasnije, mi prevazišli Miloševićevu velikosrpsku politiku? I gde su onda zaista ostvarene promene, u Srbiji ili u Crnoj Gori? Đukanović zatim gradual-

no priprema svoje društvo za nezavisnu državu, u čemu uspeva tek 2006, mudro učinivši Crnu Goru jedinom bivšom jugoslovenskom republikom u kojoj nije bilo rata. Sledeću veliku promenu napravio je 2008, tražeći prijem Crne Gore u NATO (primljena je 2017), što beše novi zaokret od dotadašnje tradicionalne bliskosti sa bratskom Rusijom.

Dakle, stalnim promenama i sebe i svog društva, približio je Crnu Goru Zapadu više nego što su to učinile sve političke opcije u Srbiji. Dok u našoj Republici u prošle tri decenije možda imamo famozna nova lica – ali nemamo društvene promene i nove politike. Čemu se radujemo? Budimo iskreni. Ne radujemo se mi rušenju balkanskog diktatora, tajkuna i mafijaša, već rušenju balkanskog režima koji je odlučno preokrenuo svoju zemlju ka Zapadu. Radujemo se sopstvenom nacionalizmu, narodnjaštvu, pa i teritorijalnim pretenzijama.

Hoćemo li se onda radovati i tenkovima na putu ka Nikšiću, kao što jesmo i onima na putu ka Vukovaru, a sve u ime odbrane naroda, nejači i svetinja – kalibrom od 125 milimetara? Šta slavimo? Izborni uspeh kleronacionalista? Ili svoju materijalnu i duhovnu zaostalost, bedu i gologuziju? Čemu se radujemo? I šta to govori o nama?

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

AKCIJA IZDANJE U MEKOM POVEZU ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA U PRODAJI OD 18. DO 31.

AVGUSTA OVE GODINE, PO CIJENI OD 15 EURA NA PRODAJNIM OBJEKTIMA SPRESS

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa mekim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

32

ZABAVA

UTORAK, 8. 9. 2020.

Foto: Luka Stanzl

PIVO O PROTESTU CETINSKOG I EKIPE

“Zombi party” u Zagrebu Toni Cetinski minulog vikenda bio je jedan od predvodnika “Festivala slobode”, protesta u Zagrebu tokom kog su se učesnici, kako navodi Jutarnji list, okupili kako bi iskazali nezadovoljstvo usljed propisanih mjera za suzbijanje epidemije korona virusa, smatrajući da one narušavaju temeljne slobode. Cetinski je bio zadužen za muzički dio, a nekoliko hiljada učesnika nije nosilo masku niti su se pridržavali bilo koje propisane mjere,

Cetinski na “Festivalu slobode”

što je zasmetalo mnogim javnim ličnostima, tako da su uglavnom putem društvenih mreža uputili jasne kritike. Najefektnija bila je poruka zagrebačkih rokenrol majstora iz benda Hladno pivo. Prvo su na zvaničnoj Fejsbuk stranici objavili spot za svoju numeru “Ezoterija”, zatim stihove Azrine “Slobode”, a onda zaključili opet uz svoju “Zombi party” i nastavak - usred našeg glavnog grada. Pametnom dosta.

D.B.

LAGANA SREDA VEČERAS NA HERCEGNOVSKOM STRIP FESTIVALU, STEFAN NIKETIĆ ZA DN:

VRIJEME JE ZA SUROVI ROKENROL NA OBALI MORA ⌦ Danilo Brajković

H

ercegnovski strip festival i ove godine poseban segment posvetio je muzičkom dijelu i opet ukazao povjerenje nadarenim domaćim i regionalnim adutima. Pored starosjedilaca, grupe Đenović All stars, za večerašnju žurku biće zadužen i srbijanski bend Lagana sreda, koji će upravo na našem terenu zabilježiti prvu svirku u godini korone.

Lagana sreda i crnogorska publika prvi zajednički ispit položili su minulog ljeta u Nikšiću. Zahvaljujući partnerstvu Bedem festa i Bunt rok festivala, koji organizuje RTS i čiji je i dalje aktuelni pobjednik upravo pomenuti bend, vokala i gitaristu Stefana Niketića, bas gitaristu Filipa Janjića i bub-

njara Ognjena Martinovića slušali smo lani u gradu piva i čelika. O tome u kakvom su se svijetlu predstavili našem auditorijumu dovoljno svjedoči podatak da poziv sa crnogorske festivalske adrese nije izostao čak ni u godini korone. Ovog puta Lagana sreda do nas je putovala duže i juž-

nije, a Herceg Novi i tamošnji strip festival muzičare će ugostiti večeras (22 - 01 h, šetalište, kafe Pivnica).

■ NASTUP - KONAČNO Igrom slučaja, ispostaviće se da će nastup u Herceg Novom zlatnim slovima biti upisan u biografiju benda. Imajući u vidu nuspojave globalne pandemije korona virusa, Lagana sreda, baš kao i mnogobrojne regionalne muzičke družine, 2020. sigurno neće pamtiti po učestalim nastupima. Za goste Herceg Novog, otkriva nam Niketić, koncertna godina počinje baš večeras.

“Čudne okolnosti vladaju i to ne samo u muzičkom svijetu, već i u svim ostalim segmentima. Bože zdravlja, zasviraće se večeras rokenrol nakon godinu i više. Ovo je zvanično naša prva svirka u godini korone i eto odmah van Srbije. Veoma nam je drago što u Crnoj Gori ne zaboravljaju mlade bendove. To doprinosi da se ne gasi optimizam u bendu, naš elan.

Znate, godinama svi festivali u regionu pune liste poznatim imenima, i tu je baš malo prostora za relativno neafirmisane. Mi se trudimo, moramo prosto da opravdamo svaku priliku koju dobijemo. Ne mislim samo na kvalitet nastupa

- treba biti ozbiljan i na ostalim nivoima”, za Dnevne novine ističe Niketić, koji je te 2019. na pomenutom Bunt rok festivalu dobio nagradu za najboljeg gitaristu.

Najavljujući prošlogodišnji nastup u Nikšiću, bubnjar Martinović u ime Lagane srede kazao nam je tada da od Bedema očekuje veliku binu, dobru publiku i dobre domaćine.

U Herceg Novom bina je manja, ali sigurno neće izostati topla dobrodošlica. I zaista je podrška mladom bendu sada potrebnija nego ikada - manjak nastupa u prethodnom periodu, iskreno će Niketić, uliva određenu tenziju u redove mu-

zabava

UTORAK, 8. 9. 2020.

Foto: Marko Edge

Dance arena u doba korone

33

OKONČANO SNIMANJE EXITOVOG LIFE STREAMA

Svijet će imati šta da vidi

Četvorodnevni Life Stream festival, projekat koji rame uz rame sa Zelenom R:Evolucijom predstavlja najveći ekološki poduhvat novosadskog festivala Exit, a čiji je cilj podrška svjetskom programu za hranu Ujedinjenih nacija, uspješno je završen, a obilježili su ga nastupi nekih od najvećih elektronskih izvođača na svijetu i čak 400.000 pregleda prvog tizera, saopštili su organizatori. Exit je, ponosno će doma-

ćini, jedan od rijetkih muzičkih festivala na planeti koji je umjesto virtuelnog svijeta publici ponudio punokrvno živo iskustvo u godini korone. Prostor Dance arene na Petrovaradinskoj tvrđavi umjesto uobičajenih 25.000 ljudi sada je primio njih svega 250, poštovane su sve mjere i publika je podijeljena po zonama. Prvu noć ukrasili su, između ostalih, Charlotte de Witte, Marcel Dettmann i Tijana T, a do završnice festivala publika je

uživala u live ili virtuelnim nastupima sa potpisom zvijezda kao što su Burak Yeter, Ofenbach, Mahmut Orhan, Nina Kraviz, Black Coffee...

“Nastupi će biti emitovani od 17. do 20. septembra, kao i od 24. do 27. septembra.

Kompletan program moći će da se gleda na zvaničnom sajtu i Fejsbuk stranici Exita i na sajtu Life Streama, na kome se nalazi detaljan raspored emitovanja”, zaključuju organizatori.

D.B.

Lagana sreda stiže u Herceg Novi zičara, ali učiniće sve da publika to ne osjeti.

“Publika će čuti nešto sasvim drugačije i uz hladno pivo uživaće na obali mora. To je sjajna kombinacija. Surovi rokenrol i našu iskrenost pokušaćemo da pretočimo u emociju. Iskreno, treba sada opet znati kako da se ponašaš na bini poslije godinu i po. Ako dugo ne sjedneš u automobil - zaboraviš i da voziš. Da ne govorim o tome kako sve funkcioniše u komunikaciji sa publikom. Imali smo mi treninge, ali nije to - to. Dosta toga se i mijenja kad opipaš puls publike. Prilagođavamo se situaciji, ‘vozimo’ publiku na osnovu datog trenutka. Možeš ti plani-

rati dosta, ali ti onda neka situacija pruži potpuno drugačiju sliku i pokrene te da uradiš nešto neplanirano. Ne znam hoće li nešto bajno da se desi večeras, ali imam pozitivan osjećaj da će biti veoma dobro”, optimističan je Niketić.

■■ Opstaju samo ozbiljni

Nakon pobjede na Bunt rok festivalu bend je lansirao numeru i spot “To je ljubav”, koja uz trijumfalnu “Sva je sve” već predstavlja zaštitni znak Lagane srede. Da je situacija normalnija vjerovatno ni 2020. ne bi protekla bez noviteta,

Stefan Niketić, vokal i gitarista no ova godina nikako nije bila pogodna za to. Bend čak nije dobio ni nasljednika na tronu Bunt roka, ali uprkos nezavidnoj situaciji Niketić objašnjava da je Lagana sreda zasad neokrznuta, iako predstoji trnovit period.

“Bunt roka zbog dobro poznatih dešavanja nije bilo ove godine, pa sam u jutarnjem

programu na RTS-u nedavno rekao da poslije nas nema ništa (smijeh). Zahvalio bih autorki Branki Glavonjić koja i dalje stoji ispred nas i gura rokenrol scenu u Srbiji, kakva god da jeste. Koliko god ljudima sa strane izgledalo da je sve bajno i sjajno, da pršti kako je kvalitetno, zapravo se malo mladih bendova bavi roken-

rolom. Za nekoga ko nije dugo na sceni i nema kontinuitet, ovaj period je baš težak. Treba finansirati studio, probe...

Mnogo troškova imaš, a malo uloženog se vrati. Ako nisi ozbiljan frajer i 100 odsto u tome - odustaćeš. Ipak, nekako smo sve prebrodili. Bili smo razdvojeni, bodrili smo se...”, zaključuje Niketić.

34

zdravlje

UTORAK, 8. 9. 2020.

ZANIMLJIVA STUDIJA

Doručak otkriva karakter Svi znamo da je doručak najvažniji obrok u danu.

Prema novoj studiji, odabir hrane za doručak mogao bi da otkrije mnogo toga o nama. Novo istraživanje Weetabixa otkrilo je da navike ljudi u vezi sa doručkom otkrivaju njihov karakter.

U istraživanju koje je sprovela kompanija koja proizvodi žitarice, a u kojem je učestvovalo 2.000 Britanaca, razmatrale su se osobine ljudi i upoređivale s oda-

branim doručkom, prenosi The Sun. Oni koji pojedu bananu za doručak i odjure za poslom uglavnom su najviše pod stresom, a oni koji vole prženice smatraju se velikim parti manijacima. Ljudi koji rado jedu žitarice za doručak smatraju se pouzdanima, dok ljubitelji avokada najviše putuju i skloni su avanturizmu. Osobe koje redovno konzumiraju jogurt i bobičasto voće pokazale su se kao naje-

motivnije. Osobe koje ujutro popiju samo čaj, prema istraživanju, imaju najveće plate, dok su osobe koje jedu maslac od kikirikija najstrastveniji ljubavnici. No, ako potpuno preskočite doručak i čaj, vi ste introvertna osoba. Uz to, 33 odsto ispitanika otkrilo je da ne započinje dan bez doručka, a 42 odsto priznaje da osuđuje osobe s obzirom na njihov izbor hrane za doručak.

(Avaz.ba)

UTORAK, 8. 9. 2020.

zdravlje

35

KAFA NIJE JEDINO RJEŠENJE

Zdravi napici dižu energiju Bez obzira na to da li treba da učite, pripremate li se za važan sastanak ili prezentaciju, za svaku od spomenutih radnji treba vam podsti-

caj kako bi mozak ostao što duže budan, kao i da bistro razmišlja i pravovremeno odlučuje. Iako je za budnost i produktivnost kvalitetan

san najvažniji faktor, to ponekad nije dovoljno. Kad su pred nama zahtjevni dani i zadaci, potrebna nam je dodatna pomoć. Dobra je vi-

jest što postoje napici koji mogu podići nivo energije u organizmu i pomoći vam da ostanete fokusirani. A na tom spisku nije - kafa.

Voda s limunom Iako ste upoznati sa tim da čaša vode s limunom ujutro pokreće probavni trakt, možda niste znali da limun sadrži velike doze kalijuma koji podstiče protok kiseonika u mozak, pa time i kognitivne funkcije. Voda, s limunom ili bez njega, zadužena je za mnoge procese u tijelu, te pomoću nje čitav sastav radi besprekorno, prenosi 24sata.

“Blaga dehidratacija narušava mnoge kognitivne funkcije kao što su koncentracija, budnost i kratkotrajna memorija”, govori nutricionistkinja Rebeca Ditkof i dodaje da ona, svaki put kada se osjeća tromo ili uspavano, popije veliku čašu vode s limunom. To joj, kaže, osvježi misli i pomogne da

izgura dan.

Sok od cvekle Cvekla obiluje nitratima koji podstiču protok krvi u mozak, što takođe poboljšava mentalne i kognitivne funkcije, objašnjava Ditkof.

Tačnije, dodaje, to znači povećanje kognitivne funkcije u sadašnjosti i manji rizik od demencije u budućnosti.

Ovaj se učinak može povećati ako se sok od cvekle kombinuje s vježbanjem, pa razmislite o ispijanju ovog soka 30 minuta prije treninga. Jagode, borovnice, kupine i acai bobice nevjerovatno su ukusne i imaju izuzetno povoljan uticaj na mozak. Bogati su antioksidansima koji štite ćelije od propadanja te mogu promijeniti način na koji neuroni komuniciraju, pojašnjava Ditkof. Najlakši način da pravu dozu bobičastog voća uvedete u jelovnik su smutiji koje možete napraviti za doručak ili međuobrok.

Uređenje doma

36

dom

UTORAK, 8. 9. 2020.

Dizajnerske greške smanjuju prostor Da li vam se čini da se vaš životni prostor nakon što ste ga ispunili namještajem i dekorom neproporcionalno smanjio? Bez obzira na to da li živite u stanu ili kući, neminovno je da uvijek želite da se u svom životnom prostoru osjećate komforno. Nažalost, u pokušaju da budu u toku sa trenutnim trendovima pri dizajnu enterijera mnogi naprave greške koje vizuelno smanjuju prostor u kom svakodnevno borave. Prema savjetima stručnih dizajnera enterijera otkrivamo vam šta to osim prevelikog namještaja i nepotrebnih detalja u prostoru još može uticati na smanjenje životnog prostora.

POSTAVLJANJE NAMJEŠTAJA UZ ZID Iako možda djeluje razumno postavljanje namještaja u prostoru tik uz zid, zapravo vizuelno doprinosite ograničavanju željenog prostora.

Da bi se izbjeglo stvaranje liliputanske dnevne sobe, dizajneri enterijera preporučuju da namještaj bude minimum tri cm udaljen od zida, kako bi se u slobodnom prostoru stvorila sjenka i na taj način dobila iluzija dubine.

FARBANJE CIJELE PROSTORIJE TAMNOM BOJOM Plavi, sivi i tamno zeleni

tonovi mogu podariti karakter prostoru, međutim njihovo korišćenje na svim zidovima u prostoru može drastično da smanji percepciju o datoj sobi. Ako zaista volite tamnije tonove, preporuka je da ih koristite na suprotnim zidovima, dakle dva od četiri u prostoru, od kojih će druga dva biti bijela. Na ovaj način dodatno ćete doprinijeti proširenju prostora.

ISPUNJAVANJE SVAKOG PEDLJA U PROSTORIJI NAMJEŠTAJEM Kada se namještaj nalazi u svakom uglu sobe, oko posmatrača ne nailazi na mjesto za odmor. Čak i u prostorijama pristojne veličine previše namještaja može da stvori utisak skučenosti, a naročito u manjim prostorima. Odaberite namještaj koji zaokužuje sliku, odnosno onaj koji vam je zasita potreban.

ISTICANJE KONTRASTA NA ZIDU Tamne boje poput plave sa bijelim linijama po sredini djeluju zanimljivo na zidu ali, vizuelno zaista doprinose tome da prostorija djeluje manja nego što jeste. Ovakav dekor zida doprinosi osjećaju isjeckanosti i razdvojenosti, što znači da je teško sagledati kompletnu sliku.

SVIJETLE BOJE NA ZIDU

UTORAK, 8. 9. 2020.

Čak i izrazito svijetle boje mogu da doprinesu tome da prostor izgleda manje. U ovakvom prostoru osoba ima utisak da se zidovi oko nje otvaraju ka beskonačnosti čineći da se ona osjeća istovremeno vrlo malom.

VIŠE MANJIH TEPIHA U PROSTORU Postavka više manjih tepiha u prostoru može vizuelno da smanji sobu. Zapravo, što više tepiha na jednom mjestu, to prostor djeluje manje i skučenije. Jedan tepih ispod stola u dnevnom boravku je sasvim dovoljan za fantastičan utisak i osjećaj prostranosti.

(Best Life)

dom

37

Slike i zavjese ZIDOVI BEZ UMJETNIČKIH DJELA Prazni zidovi, bez tragova zidne umjetnosti na sebi doprinose tome da prostor izgleda siromašno i maleno. Umjetnost na zidu doprinosi boljem povezivanju boja u prostoru i otvara ljudske vidike, čineći istovremeno prostor bogatiji i većim.

PROZORI BEZ ZAVJESA Iako prozorski okviri bez zavjesa doprinose tome da prostor više bude ispunjen dnevnom svjetlošću, oni poput golih zidova dramatično smanjuju prostor. Zavjese prozorskim okvirima daju karakter, a prostor sa karakterom uvijek ostavlja utisak prostranosti.

Čak i izrazito svijetle boje mogu da doprinesu tome da prostor izgleda manje. U ovakvom prostoru osoba ima utisak da se zidovi oko nje otvaraju ka beskonačnosti čineći da se ona osjeća istovremeno vrlo malom

Postavka više manjih tepiha u prostoru može vizuelno da smanji sobu. Zapravo, što više tepiha na jednom mjestu, to prostor djeluje manje i skučenije

38

ENIGMATIKA

UTORAK, 8. 9. 2020.

FOTO UBOD

Ljepota životinjskog svijeta

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Voda kao ogledalo

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1944

9

5

8

2012-02-08

Medium level

7

6

1

9 2

9 3

7 1

4

7

5

6

8

7

1

5

6

9

3

7

3

6

4

9

2

1

5

8

4

7

2

1

8

6

5

3

9

3

6

9

5

2

7

8

4

1

8

1

5

9

4

3

2

7

6

1

5

7

6

3

9

4

8

2

9

2

4

8

5

1

3

6

7

1

4

3

5

8

2

7

6

5

7

3

9

2

6

8

4

1

2

6

8

4

7

1

5

3

9

6

7

4

1

2

8

5

9

6

3

3

8

5

6

1

9

4

2

7

8

6

2

9

7

4

3

1

8

5

1

9

6

8

3

4

7

5

2

3

8

5

2

1

6

7

3

9

4

4

3

7

5

9

2

6

1

8

5

8

4

9

8

4

2012-01-30

Medium level

4

2

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 1935

7 7 6

8

3

8 8

9

5

1

7

2

6 8 puzzle 3 2 No. 7 2611 4 9 2013-12-06 1 5 Sudoku

9

6 2

8

8

4

Sudoku puzzle No. 2610 2013-12-05

www.sudokukingdom.com 5 9 1 3 6 8 7 2

TEŽA

3

7 4

2

6

4

5

8

4

3

9

7

5 8

3

4

3 4 2

UTORAK, 8. 9. 2020.

Word Search Puzzle #X185RN

B

U

X

W

S

D

N

I

W

I

N

T

E

R

R

P

S

E

G

M

E

N

T

A

T

I

O

N

A

T

L

S

T

E

A

L

D

E

X

U

D

E

S

O

A

U

N

A

L

H

I

E

L

I

H

E

H

W

E

N

W

O

L

C

S

R

A

L

N

N

I

N

V

E

S

T

I

G

A

T

O

R

S

G

H

E

A

T

I

N

G

L

B

N

T

S

S

R

Q

C

C

O

R

A

L

S

L

H

R

L

E

A

L

I

H

P

L

R

E

U

E

A

E

A

L

V

I

D

E

Y

A

B

U

F

F

S

T

P

B

I

M

O

A

H

U

E

T

F

N

A

O

S

B

N

I

B

P

C

Q

Z

H

I

L

L

Y

H

U

G

T

O

I

L

E

T

T

C

A

R

E

E

R

S

S

T

E

L

U

A

P

E

R

E

D

N

E

F

Barnacle

Barnacle Bodice Bodice Brash Brash Buffs Buffs Careers Cheap Careers Clown Cheap Corals Cubes Clown Dears Corals Disable Engravings Cubes Epaulets Dears Equal Disable

Engravings

Epaulets

Rubbles

EqualFender

Segmentation Suffice

Exude

Heating Exude Hilly Fender Hoses Hypotenuse Heating Investigators Hilly Latex Limits Hoses Riled Hypotenuse Rubbles Segmentation Investigators LatexShams Slaps Limits Riled

Stallions

Shams Tells The Slaps Tinsel Stallions Toilet Uptown Suffice Veals Waxing Tells Winds Theft Winter Zebra Tinsel

Waxing Winds Winter

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ukoliko niste rešili nagomilane račune, danas je krajnje vrijeme da to učinite. Neki od vas danas razmišljaju o pozajmici ili kreditu, pokušajte da iskoristite povoljan dan za odlazak u banku.

BIK Pokušajte da danas ne kukate!

Vi se ponašate po sistemu - kad je loše, vi niste krivi i zapomažete na sva usta, dok svi treba da vas slušaju jer je vama najteže, a kad je dobro, samo ste vi zaslužni.

BLIZANCI Predosjećate nešto lijepo u vazduhu. Dani koji dolaze nose vam pregršt prijatnih iznenađenja.

Zagonetni ste, odajete utisak osobe koja zna nešto što drugi ne mogu ni da slute. Potreban vam je odmor.

VAGA Ponovo su vaše misli okupirane poslovima. Imate na umu neko novo rješenje u smanjenju mjesečnih troškova domaćinstva i nastojite da ga sprovedete u djelo. Problem s kičmom.

ŠKORPIJA Danas je vaš dan! Ide vam i posao i ljubav, i sve što zamislite!

Niste baš od onih ljudi koji će sebe zamarati radom, vi ste više planer, realizaciju ostavljate nekom drugom, pa ćete se tako ponašati i sada.

STRIJELAC Danas se pripadnici ovog aktivnog znaka najbolje osjećaju dok se odmaraju u porodičnom okruženju bez dodatnih stresova. Čak i vama je ponekad potreban odmor. Neraspoloženi ste.

Zebra

Toilet

RAK Trenutno ste oduševljeni idejom da svoje vrijeme provodite okruženi dragim ljudima. Prijatelji će vas okupirati, ali vam to neće smetati. Uzimajte više tečnosti.

Uptown Veals

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron January 28, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ukoliko ste student, iskoristite povoljno vrijeme za učenje. Danas razmišljate o zapuštenim obavezama i već imate grižu savjesti zbog ispitnih rokova koji se primiču. Dobro se osjećate.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Uze municiju neimarka

Danas u toku radnog vremena želite da završite što više od planiranih obaveza kako biste ostatak dana mogli da iskoristite za odmaranje. Ne želite da dođete u situaciju da kod kuće razmatrate poslovne probleme.

JARAC S partnerom se odlično razumijete i kad je o finansijama riječ. Dijelite iste poglede na taj, za vas bitan dio života, što će u ovom slučaju prouzrokovati dodatnu količinu nježnosti u vašoj emotivnoj vezi. Više šetnje će vam prijati.

VODOLIJA Danas ste posebno osjetljivi.

Ranjiviji ste nego inače i podložniji ste uticajima okoline. Nastojte da se okružite samo pozitivnim ljudima da biste pregurali dan u dobrom raspoloženju.

Problemi s grlom.

RIBE Dobar period za ljubav je pred vama. Komplimente ćete dobijati sa svih strana. Vaša urođena sklonost ka nježnostima danas će eskalirati, na veliku partnerovu radost. Počnite s rekreacijom.

40

Mali oglasi

UTORAK, 8. 9. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, 29 km od Nikšića. Povoljno!

Tel: 067/898-614

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Septembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 8. 9. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

UTORAK, 8. 9. 2020.

ZA 1. MJESTO U GRUPI LN HRABRI SOKOLOVI VEČERA DA LI STE ZNALI

?

Ukoliko večeras postigne gol protiv Švedske, Kristijano Ronaldo će stići do 100. pogotka u dresu Portugala.

Legendarni fudbaler ove zemlje prvo kolo Lige nacije propustio je zbog uboda pčele, ali bi trebalo da bude spreman za okršaj na “Frends areni” u Stokholmu.

i

BUDIMO VEĆI M

Da li je dobra igra u Nikoziji bila samo trenutni bljesak nakon dugog, tmurnog, perioda ili su “sokolovi” ponovo uhvatili pravi zalet, najboji odgovor dobiće svega tri dana nakon trijumfa na Kipru.

Drugi meč u ligi C1 Lige nacija fudbaleri Crne Gore igraju večeras protiv Luksemburga dvije malene i ponosne nacije naći se oči u oči od 20.45h na stadionu “Žozi Bartel”. Kako je i naš današnji rival slavio u prvom kolu (2:1 protiv Azerbejdžana u Bakuu), biće to bitka za prvo mjesto u grupi nakon prvih akcija u Ligi nacija.

“Igramo protiv direktnog konkurenta i neće biti lako čeka nas iskusna ‘internacionalna’ ekipa, jer je malo tu igrača iz Luksemburga”, poručio je naš selektor Faruk Hadžibegić. “Ne radi se više o ‘onoj’ selekcija Luksemburga, već su ‘namazana’ ekipa, pravi mangupi. Na nama je da budemo lukaviji od njih, da ih uvedemo u naš ritam.”

■ NAŠA RAČUNICA

IZJAVA DANA

Budimo realni, postigao sam dvocifren broj golova na samo ‘jednoj nozi’.

Koliko je Ale postigao za Vest Hem? Šest ili sedam. Žoeliton za Njukasl? Dva. Oni su igrači koji koštaju preko 40 miliona funti, dok ja vrijedim 300.000. Moje vrijeme u Premijer ligi još nije gotovo, ja sam igrač za najviši rang.

TROJ DINI, napadač Votforda - tima koji je ove sezone ispao iz Premijer lige.

JE JASNA

Crna Gora nakon dva izdanja u ligi C želi korak više, želi ligu B i atraktivnije rivale u narednom ciklusu najmlađeg Uefinog takmičenja. A za takvo nešto treba joj prvo

LUKSEMBURG

CRNA GORA

Moris Jans Žerson Selimović Karlson Martins O. Til Rodrigez V. Til Bareiro Devil Selektor: Luk Holc

Mijatović Raspopović Savić Vujačić Marušić Vukčević Kosović Bakić Hakšabanović Boljević Jovetić Selektor: Faruk Hadžibegić

LUKSEMBURG - “Žozi Bartel”, bez gledalaca. Sudija: Lorens Vise (Belgija). Pomoćnici: Tibodo Nijsen i Rijen Vanizer (Belgija). Početak: 20.45h.

mjesto u konkurenciji Kipra, Luksemburga i Azerbejdžana - selektor od početka ne krije da je to cilj njegove selekcije.

“Naš cilj je da sve uradimo kako bismo prešli iz C u ligu B”, ponovio je Hadžibegić.

“Pred početak takmičenja rekao sam da nam prvo mjesto u grupi garantuje svih šest pobjeda do kraja, ali nakon svakog kola su nove kalkulacije.”

A te kalkulacije su da bi “sokolovi”, nakon trijumfa u Nikoziji, večeras mogli da budu nešto opušteniji.

“Da, sada imamo interesantnu situaciju, koja može da nam dozvoli malo više slobode u ovom meču, ali na-

1

međusobni meč do sada su odigrali Crna Gora i Luksemburg - prijateljski sada već daleke 2013, takođe na stadionu “Žozi Bartel”.

Sokolovi su tada u kombinovanom sastavu rutinski slavili 4:1 - golovima Marka Baše, Elsada Zverotića, Marka Ćetkovića i Miroja Jovanovića

ravno - naša računica je jasna. Idemo na novi trijumf”, izričit je Hadžibegić.

■ BIĆE TEŽE, ALI...

Na Kipru je Crnu Goru sačekalo pakenih plus 40 stepeni Celzijusovih, u Luksemburgu je svježije, ali naši momci očekuju da će biti mnogo više vatre na terenu nego što je bio slučaj u Nikoziji.

“Biće teža utakmica, naravno. Luksemburg ima dosta dobrih igrača, koji nastupaju u jakim ligama. Pokazali su koliko su neugodni u Azerbejdžanu”, upozorava naš golman Milan Mijatović.

UTORAK, 8. 9. 2020.

as napadaju Luksemburg

sport

43

Luksemburg nije liliputanac

Ponosno vojvodstvo više nije lak zalogaj

mangupi

GRUPA 1

Juriš na nova tri boda: Selektor Hadžibegić sa svojim momcima tokom sinoćnjeg treninga na stadionu “Žizi Bartel”

1. kolo Večeras 18.00h Kipar – CRNA GORA 0:2 18.00h Azerbejdžan – Luksemburg 1:2 2. kolo (utorak) 20.45h Kipar – Azerbjedžan 20.45h Luksemburg – CRNA GORA 3. kolo (10. oktobar)

Duga istorija (prvi meč odigran još daleke 1911), mnogo ponosa, ali ne i puno uspjeha očekivano za jednu od najmanjih zemalja Evrope. Ipak, od fudbalskog “liliputanca” Luksemburg je posljednjih godina postao “tvrd orah” za mnoge selekcije, čak i najjače na Starom kontinentu.

Tako je selekcija, koju još od 2010. vodi Luk Holc, tokom posljednja dva kvalifikaciona ciklusa savladala Albaniju, Mađarsku (obje selekcije učestvovale na EP 2016), namučila je Ukrajinu (0:1), Srbiju (2:3) i Portugal (0:2) u posljednjim kvalifikacijama za EURO... Ipak, posebno se pamti senzacionalan remi (0:0) sa Francuskom u Tuluzu u kvalifikacijama za SP 2018. Treba li podsjetiti da su “galski pjetlovi” Didijea Deša-

na samo desetak mjeseci kasnije postali šampioni planete.

Nekada su boje ove zemlje branili amateri, danas igrači koji igraju u jakim ligama, čak i u velikim klubovima. Jedan od njih je Žerzon Rodriges, “desetka” i igrač Dinama iz Kijeva.

Od ostalih igrača izdvaja se tandem Majnca Leandro Bareiro i Florijan Boner, zatim mladi Vensan Til iz Meca, a od iskusnijih Lars Žerson (saigrač našeg Hakšabanovića u Norčepingu) i kapiten Loren Jans (Mec).

Naravno, teško da je moglo proći bez igrača sa naših prostora, pa su tu defanzivac ukrajinskog Lavova Enes Mahmutović iz Peći i Aldin Skenderović, takođe igrač odbrane koji vuče korijene iz naše zemlje.

K.B.

15.00h Luksemburg – Kipar 15.00h CRNA GORA – Azerbejdžan 4. kolo (13. oktobar) 18.00h Azerbejdžan – Kipar 20.45h CRNA GORA – Luksemburg

Želson Rodrigez

5. kolo (14. novembar) 18.00h Azerbejdžan – CRNA GORA 18.00h Kipar – Luksemburg 6. kolo (17. novembar) Foto: FSCG

Ipak, nakon trijumfa u prvom kolu sve je lakše.

“Posije Kipra nam je pao teret i u dobrom smo raspoloženju. Mislim da imamo velike šanse u ovom meču - ako budemo imali pristup kao u prošlom duelu, ako budemo pravi, možemo do tri boda”, istakao je Mijatović. “Moramo da budemo mirni, staloženi kao na Kipru. Potrebna nam je koncentracija.”

Sa šest bodova iz prva dva kola Crna Gora bi napravila možda i odlučujući korak ka prvom mjestu, tim prije jer naredna dva duela (u oktobru) igra na svom stadionu.

K.B.

JOVETIĆ OD STARTA Naš kapiten Stevan Jovetić nedavno se vratio nakon povrede, pa je bilo očekivano da će ga selektor Hadžibegić “sačuvati” tokom utakmica u Ligi nacija.

Tako je bilo u Nikoziji (tokom prvog poluvremena), ali čini se da je “desetka” Crne Gore sada spremna i za “startnih 11”, pa se očekuje da večeras od prvog minuta napadne gol Luksemburga. To znači da će na klupu Fatos Bećiraj, dok ostatak tima sa Kipra Hadžibegić neće mijenjati.

20.45h Luksemburg – Azerbejdžan 20.45h CRNA GORA - Kipar

Dva igrača pozitivna na kovid-19

Korona otkazala meč sokolića i Budućnosti

TABELA 1. Crna Gora

1 1 0 0 3

2. Luksemburg 1 1 0 0 3 3. Azerbejdžan 1 0 0 1 0 4. Kipar

1 0 0 1 0

Nakon pobjede nad Kazahstanom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, naša mlada reprezentacija trebalo je danas da odigra prijateljsku utakmicu protiv Budućnosti, ali zbog novih Kovid-19 slučajeva taj susret je otkazan.

“Dva fudbalera koja se nalaze na pripremama U-20 reprezentacije Crne Gore pozitivna su na novi korona virus”, sa-

opštili su iz Fudbalskog saveza Crne Gore. “Oba fudbalera smještena su u obaveznu samoizolaciju i pridržavaće se svih medicinskih protokola propisanih od strane Instituta za javno zdravlje tokom vremena predviđenog za boravak u samoizolaciji.”

Kako se navodi, utakmica protiv Budućnosti je otkazana iz preventivnih razloga. K.B.

UTORAK, 8. 9. 2020.

45

SPORT

BUDUĆNOST VOLI STUDENTSKI CENTAR VEČERAS, 19H

STUDENTI PRVA PLAVA PROVJERA

TRENERI SA OSTRVA I NJIHOVI DVOJNICI U SIMPSONOVIMA (3) Tviter stranica “The Football Eyeâ€? na zanimljiv naÄ?in za trenere engleskih klubova pronaĹĄla je dvojnika iz legendarne animirane serije “Simpsonoviâ€?.

Danas - Edi Hou, kao Ĺ elbi. Ovaj djeÄ?ak je seoska verzija Barta Simpsona.

K.B.

OFK TITOGRAD IMA NOVOG TRENERA

Pecov povratak kao najava boljih dana

Nije dugo trajala potraga Ä?elnika OFK Titograda, ali se od prvog dana jedno ime isticalo, a od juÄ?e je i zvaniÄ?no. Nikola Rakojević novi je ĹĄef struÄ?nog ĹĄtaba “romantiÄ?araâ€? sa kojim je potpisao ugovor na dvije godine, potvrdio je klub sa Starog aerodroma. Biće ovo povratak iskusnog struÄ?njaka na mjesto uspjeha. Popularni Peco je 2016. sa ovim klubom, koji je tada nosio ime Mladost, osvojio titulu ĹĄampiona Crne Gore, a onda i stigao do okrĹĄaja sa Seviljom u kvalifikacijama za Ligu Evrope.

Najtrofejniji trener na do-

maćoj sceni sada stiĹže u potpuno drugaÄ?ijoj atmosferi, nakon otkaza Zoranu Govedarici. Titograd je jedva izborio opstanak u eliti, a nakon tri kola ove sezone ima samo bod.

Da podsjetimo, protekle tri sezone Rakojević je sjedio na klupi Sutjeske sa kojom je osvojio dvije titule. Do juÄ?e je obavlja funkciju savjetnika za sportska pitanja u nikĹĄićkom klubu.

Rakojević će u drugom angaŞmanu na klupi Titograda debitovati ovog vikenda i to u gradskom derbiju protiv Budućnosti pod Goricom u subotu. A.K.

KoĹĄarkaĹĄi Budućnost Volija će veÄ?eras odigrati prvi kontrolni duel. “Plaviâ€? će od 19 sati odigrati duel iza zatvorenih vrata protiv filijale Studentskog centra. OÄ?ekuje se da iste ekipe odigraju joĹĄ jedan duel do kraja nedjelje. Ekipa Petra Mijovića će tako prvi put zaigrati od kada je poÄ?ela pripreme, a ka-

ko stvari stoje biće joť kvalitetnih provjera. Naime, u planu su dueli u Sloveniji i Makedo-

niji, ali detalji će biti poznati do kraja nedjelje. Takođe, u drugoj polovini septembra Budućnost će sparingovati i sa Mornarom.

Da podsjetimo, po trenutnom planu, sezona za crnogorskog ťampiona kreće 29. septembra kada će na otvaranju Evrokupa ugostiti Breťu.

A.K.

CRNOGORSKI REPREZENTATIVAC SE VRAĆA U ABA LIGU

ÄŒARAPIĆ STIĹ˝E U FMP

Sezona u inostranstvu, a onda povratak u ABA ligu Ognjen ÄŒarapić novi je koĹĄarkaĹĄ FMP-a, javljaju srpski mediji. Crnogorski reprezentativac i nekada jedan od najvećih evropskih talenata u Ĺ˝eleznik stiĹže iz

francuskog BurĹža gdje je igrao od kraja proĹĄle godine. MeÄ‘utim, nije to bila baĹĄ najbolja epizoda, pa je odluÄ?io da se vrati u regionalnog takmiÄ?enje.

On je skrenuo paŞnju na sebe u mlađim kategorija-

ma Budućnosti, a prvi profesionalni ugovor potpisao je sa Megom, ali su povrede uticale na njegovu afirmaciju. ProĹĄle sezone odigrao je samo sedam meÄ?eva i prosjeÄ?no je biljeĹžio 2,4 poena.

A.K.

DEFINITIVNO KELN OSTAJE DOMAĆIN F4 EVROLIGE

Lankses arena Ä?eka najbolje Bilo je nagovjeĹĄtaja, ali je nakon sastanka u Barseloni zvaniÄ?no - Keln će biti domaćin fajnal-fora Evrolige naredne godine. NjemaÄ?ki grad je trebalo da organizuje zavrĹĄnicu najjaÄ?eg evropskog takmiÄ?enje ove godine, ali je korona virus sve poremetio. Organizatori F4 nijesu Ĺželjeli da odustanu,

ťto je prihvaćeno u sjediťtu Evrolige.

ZavrĹĄni turnir u impozantnoj Lankses areni, koja ima kapacitet od 18.000 mjesta, na programu je od 28. do 30. maja, a Keln će time postati drugi njemaÄ?ki grad koji je ugostio Ä?etiri najbolja tima Evrolige, nakon Berlin 2009. i 2016. godine. A.K.

46

sport

UTORAK, 8. 9. 2020.

DISKVALIFIKACIJA NOVAKA ĐOKOVIĆA SA US OPENA TEMA DANA U SVIJETU SPORTA

Udarac koji će promijeniti tenisku istoriju?

REAKCIJE

US open je ušao u drugu nedjelju takmičenja, ali već sada imamo situaciju koja će definitivno obilježiti Gren slem u Njujorku. Najbolji teniser planete Novak Đoković diskvalifikovan je sa turnira prije dvije noći. Ono što je diglo veliku prašinu, o čemu će se još dugo pričati i što će sigurno ostaviti traga na blistavu karijeru Đokovića desila se u duelu sa Pablom Karenja Bustom. Pri rezultatu 6:5 za Španca koji je napravio brejk Novak je razočarano udario lopticu u stranu i ona je slučajno pogodila linijskog sudiju u grlo. Od udarca sudija je pala na teren i imala je problema sa disanjem. Đoković je odmah prišao da pomogne, uputio je izvinjenje, ali su organizatori nakon desetominutnog vijećanja odlučili - Đoković je završio nastup u velikoj jabuci.

■■ Tužan i prazan Dešavanja na centralnom terenu Artur Eš teniskog kompleksa u Kvinsu obišle su sportsku planetu. Mišljenja su podijeljena, neki smatraju da je Đoković zasluženo završio učešće u Americi, dok drugi staju u njegovu odbranu i pronalaze brojne druge slučajeve koji nijesu završene ovim ishodom.

I pitaju se - da li je prvi na planeti zaslužio ovakav tretman?

Ali, pravilnik je potpuno jasan ukoliko teniser povrijedi nekog unutar terena, glavni sudija u dogovoru sa supervizorom može donijeti odluku o diskvalifikaciji. Nakon svega što se desilo, Novak je vrlo brzo napustio mjehur u Njujorku, a onda se oglasio saopštenjem.

“Cijela ova situacija me čini zaista tužnim i praznim. Provjerio sam kako se osjeća linijski sudija, i prema informacijama koje sam dobio, osjeća se dobro, hvala Bogu. Njeno

Mats Vilander

“Nije dozvoljeno uraditi tako nešto. Novak nije imao sreće. Udario je lopticu jače nego što je namjeravao. Očigledno je bilo slučajno. Da, bio je znak frustracije. Svakako, to nije dozvoljeno.

Jedino što me zanima je zašto sudija nije pogledao video, prije nego što je donio odluku. Svakako, bilo je za diskvalifikaciju”.

Boris Beker

“Šokiran sam kao i svi. Novak i ja se dugo znamo, smatramo se članovima porodice. Ovo je sigurno najteži momenat u njegovoj karijeri. Prekršio je pravilo i odluka sudija je bila ispravna”.

Aleks Koreča

Slike sa Artu Eš stadiona obišle su svijet ime ne mogu da otkrijem zbog očuvanja njene privatnosti. Jako mi je žao što sam joj nanio takav stres. Nije bilo namjerno.

Bilo je pogrešno”, objavio je Đoković na društvenim mrežama. “Želim da ovo neprijatno iskustvo, diskvalifikaciju sa turnira, pretvorim u važnu životnu lekciju, kako bih nastavio da rastem i razvijam se kao čovjek, ali i teniser. Izvinjavam se organizatorima US Opena i svima u vezi sa mojim ponašanjem. Veoma sam zahvalan svom timu i porodici što mi pružaju snažnu podršku, kao i mojim navijačima jer su uvijek uz mene. Hvala vam i žao mi je.

Bio je ovo težak dan za sve”, napisao je Đoković.

■■ Žestoka kazna Sve ono što se desilo u Njujorku, ne samo da će narušiti

Novakov ugled, nego i njegove finansije. Naime, osim oduzimanja svih bodova osvojenih na US openu, Đoković će ostati bez 250.000 dolara koju je obezbijedio zbog plasmana u četvrto kolo. Uz to, moraće da plati još najmanje 20.000 za kaznu.

I to zato što je propustio konferenciju za medije. Kako pišu svjetski mediji, vjeruje se da će ukupna suma na kraju izaći na čak 300.000 dolara.

“Nije namerno pogodio sudiju, prava šteta što se to dogodilo, to je svima jasno, ali je morao da se pojavi pred medijima i da objasni sve, a ne ovako preko društvenih mreža. Tako se ne radi, Novak je morao to da kaže lično. Sve ovo će mu pokvariti reputaciju, biće ‘loš momak’ do kraja karijere”, rekao je legendarni Džon Mekinro kojem se u ovom slučaju pridružilo još nekoliko legendi bijelog sporta.

■■ Peta diskvalifi-

kacija u istoriji

Novakova diskvalifikacija za US opena bila je tek peta u Open eri. Naime, do sada su sa Gren slem turnira u singl konkurenciji diskvalifikovani - Džon Mekinro (Australijan open 1990), Karsten Arije (Rolan Garos 1995), Džef Tarango (Vimbldon 1995), Štefan Kubek (Rolan Garos 2000).

Međutim, bilo je mnogo više slučajeva kada su sudije rješavale da progledaju igračima kroz prste. Giljermo Korija je 2003. na Rolan Garosu pogodio reketom dječaka koji sakuplja loptice, a najnoviji je upravo sa ovogodišnjeg US opena kada je Aljaz Bedene u izlivu bijesa pogodio kamermana lopticom. Međutim, nakon izvinjenja meč je nastavljen...

“Ovo je bilo neočekivano. Nevjerovatno je kako jedan santimetar može da utiče, ne samo na meč, već i na istoriju sporta.

Pošto je izgubio nekoliko važnih poena, Novak je očigledno izgubio fokus. Nije kontrolisao emocije i nažalost, pogodio je ženu.

Pravila su takva da je morao da bude diskvalifikovan. Šteta”.

Martina Navratilova

“Nevjerovatno je šta se desilo. Novak Đoković je diskvalifikovan, jer je nehotice, ali glupo udario lopticom zvanično lice.

Nije bilo drugog izbora nego da ga diskvalifikuju. Tužno”.

Toni Nadal

“Đoković nije imao namjeru da bilo koga udari. Postoji propis koji kaže da ukoliko udarite sudiju posljedica je eliminacija. Prvi kome je to koristilo bio je Pablo Karenjo, koji je igrao protiv njega u ovom meču i pobijedio.

Svi oni koji su ostali u takmičenju dožive olakšanje kada glavni favorit ispadne. Iz daleka, naravno, i Federeru i Nadalu, pošto će Đoković ostati bez novog Gren slema. Ali, realnost je bolna situacija za njega i to nije dobro za tenis.”

ZVANIČNO - ROLAN GAROS (28. septembar - 11. oktobar) ĆE SE IGRATI UZ PRISUSTVO NAVIJAČA

Tri zone, obavezne maske, dva hotela za igrače

Baš kao što je najavljivano Rolan Garos će se igrati uz prisustvo publike. Naravno, ne u toliko broju u kojem bi organizatori željeli. U skladu sa pravilima vezanim za situacija sa korona virus u Francuskoj, kompletan kompleks od 12 hektara biće podijeljen na tri zone oko tri najveća stadiona Filip Šatrije, Suzan Lenglen

i Simon Matije. U prve dvije postojaće dnevno ograničenje od pet hiljada gledalaca, dok će u trećoj biti nešto manje publike.

No š enje maski biće obavezno, bilo da sjedite na tribinama, ili hodate kompleksom.

Igrači, od kojih su mnogi testirani u mjehuru US Opena, moraće da borave u jed-

nom od dva zvanična hotela.

Neće biti popusta ni za najveće zvijezde, ni za igrače i njihove trenere, koji su možda iz Pariza, ili imaju stanove i kuće u Gradu svjetlosti, pa ni za one koji rade u kompleksu.

Da podsjetimo, Gren slem u prijestonici Francuske na programu je od 28. septembra do 11. oktobra.

A.K.

Po 5.000 ljudi će moći da prisustvuje mečevima na Rolan Garosu

SPORT

UTORAK, 8. 9. 2020.

â—? foto dana

47

SPORTSKI EKRAN NOVA M

20.45h

Luksemburg - Crna Gora, fudbal

15.55h 17.55h 20.40h 03.55h

Belgija - NjemaÄ?ka, fudbal U21 Gruzija - S. Makedonija, fudbal Francuska - Hrvatska, fudbal ÄŒivas - Keretaro, fudbal

18.00h 20.45h

Jermenija - Estonija, fudbal Ĺ vedska - Portugal, fudbal

16.30h 19.30h

Dnjepar - TofaĹĄ, koĹĄarka Efes - Galatasaraj, koĹĄarka

12.00h 18.00h

WTA Istanbul, tenis WTA Istanbul, tenis

20.45h

Kipar - AzerbejdĹžan, fudbal

20.45h

San Marino - LihtenĹĄtajn, fudbal

20.45h

Belgija - Island, fudbal

20.00h 00.30h 03.00h

Srbija - Bugarska, fudbal U21 Milvoki - Majami, koĹĄarka Hjuston - LA Lejkers, koĹĄarka

18.00h 21.00h 02.00h

Ostrava atletika Sent Luis - Minesota, bejzbol Dalas - Vegas, hokej

02.00h

Toluka - Huarez, fudbal

13.25h 17.50h 20.00h 01.00h

Tur Francuske, biciklizam US open, tenis US open, tenis US open, tenis

18.00h 20.00h

US open, tenis US open, tenis

SPORTKLUB 1

MESI SE VRATIO

SPORTKLUB 2 SPROTKLUB 4

Lionel Mesi se vratio u Barselonu. Nakon sage oko odlaska, prije nekoliko dana u intervjuu za GOAL je objasnio razloge ostanka, a juÄ?e se pojavio u trening kompleksu u Kataloniji. Mediji u Ĺ paniji javljaju da će Mesi trenirati sam dok ne odradi drugi PCR test na korona virus.

SPORTKLUB HD SPORTKLUB 5 SPORTKLUB 6 NOVA SPORT

ARENASPORT 1

DN TIKET

1 2

DANSKA ENGLESKA

2 I GG

LUKSEMBURG CRNA GORA

2 3+ 2 I 2+

BOLTON KRUV Ĺ VEDSKA U21 ITALIJA U21

2

IGRAÄŒA MANÄŒESTER SITIJA POZITIVNI SU NA KORONA VIRUS. U PITANJU SU RIJAD MAREZ I EMERIK LAPORT KOJI SU U SAMOIZOLACIJI U SKLADU SA PROTOKOLIMA PREMIJER LIGE I BRITANSKE VLADE. NIJEDAN OD DVOJICE NEMA SIMPTOME, SAOPĹ TIO JE SITI. U NOVU SEZONU “GRAÄ?ANIâ€? KREĆU 21. SEPTEMBRA PROTIV VULVERHEMPTONA

UKUPNA KVOTA: 35

Nenad AMIDŽIĆ, izvrťni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEÄŒEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / VlasniÄ?ka struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / TiraĹž: 3.800

+382 20 252 900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 2 ARENASPORT 3 EUROSPORT 1

EUROSPORT 2

NE PROPUSTITE Repriza velikog finala Svjetskog prvenstva u Rusiji odigraće se u Parizu. U isto vrijeme Crna Gora juri nova tri boda protiv Luksemburga Francuska - Hrvatska (Sportklub 1, 20.45) Luksemburg - Crna Gora (Nova M, 20.45) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: NataĹĄa PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIÄŒIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

BERLIN

Navaljni izašao iz vještačke kome Ruski opozicionar Aleksej Navaljni izašao je iz vještačke kome i u “fazama” će biti skidan sa aparata za vještačko disanje, saopštila je juče berlinska bolnica.Navaljni, koji je otrovan neurotoksičnim agensom tipa novičok, “reaguje kada mu se govori”, navodi se u saopštenju bolnice u kojoj je ru-

ski opozicionar hospitalizovan 22. avgusta.

Njemačka vlada smatra da je Navaljni “nedvosmisleno” otrovan nervnim agensom tipa novičok, supstancom poznatom iz sovjetskog doba koja je korišćena u vojne svrhe.

Berlin i druge zapadne zemlje optužuju ruske vlasti za to trovanje i zahtjevaju

objašnjenje.

Kancelarka Angela Merkel ne isključuje posljedice po projekat gasovoda Sjeverni tok 2 ako Moskva ne pruži očekivane odgovore o trovanju ruskog opozicionara, rekao je danas njen portparol.

Rusija zamjera Berlinu zato što “odlaže proces istrage koju zahtijeva”.

BEOGRAD

Ukinuta presuda za ubistvo Ćuruvije BIVŠI PREMIJER ITALIJE ZARAŽEN COVIDOM 19

Berluskoni se oporavlja Zdravlje bivšeg italijanskog premijera Silvija Berluskonija hospitaliziranog nakon zaraze korona virusom, poboljšava se, rekao je u juče njegov ljekar Alberto Zangriljo.

Njegovo ukupno kliničko stanje poboljšava se, izjavio je on.

Nakon pozitivnog

testa u srijedu, Berluskoni (83) primljen je u milansku bolnicu “San Rafaele” u četvrtak veče i dijagnostikovana mu je blaga upala pluća na oba plućna krila.

Troje Berluskonijeve djece, Barbara, Luiđi i Marina, također su bili pozitivni na testiranju.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu u slučaju ubistva vlasnika i novinara “Dnevnog telegrafa”, Slavka Ćuruvije, sa obrazloženjem da je prvostepeni sud prekoračio optužbu uvođenjem NN lica u taj slučaj, piše Nova.rs.

Za učešće u ubistvu Ćuruvije, koje se dogodilo, 11. aprila 1999. godine, na ukupno 100 godina zatvora bili su osuđeni tadašnji šef Resora državne bezbjednosti Radomir Marković, tadašnji šef beogradskog centra DB Milan Radonjić, kao i pripadnik re-

Ana

zervnog sastava DB Miroslav Kurak i operativac DB-a Ratko Romić.

Apelacioni sud je isto-

vremeno naložio da se optuženima ponovi suđenje pred Specijalnim sudom u Beogradu.

BJELORUSIJA

Uhapšena Kolesnikova Bjeloruska političarka Marija Kolesnikova, jedna od rijetkih vođa opozicije koja nije u egzilu, uhapšena je juče ujutro, rekli su njeni saradnici.

Prema tim izvorima, nepoznate osobe odvezle su Kolesnikovu u nepoznatom pravcu, a ona se ne javlja na telefon.

Kolesnikova je članica opozicionog Koordinacionog savjeta, koji je pod istragom bjeloruskih vlasti.

Bjeloruska policija je saopštila da su uhapšene 633 osobe na demon-

stracijama koje su prethodnog dana održane u Minsku zbog spornog reizbora Aleksandra Lukašenka za predsjednika.