Dnevne novine, 16-17. januar 2021. by Dnevne Novine

■ 16 17

CRNA GORA PREGOVARA SA SVIM PROIZVOĐAČIMA VAKCINA

Borovinić-Bojović: Biće dovoljno doza za sve koji žele da se vakcinišu

SASTANAK ĐUKANOVIĆA, BEČIĆA, KRIVOKAPIĆA I ABAZOVIĆA ■ 2 3

Bez razvoja institucija nema napretka zemlje

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021. BROJ 2894 GODINA IX Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR

■3

Apostolska tiranija

ANDRIJA MANDIĆ I VLADIMIR PAVIĆEVIĆ NA TV HAPPY ■ 4 5

Ne možemo da se naviknemo, bolje se snalazimo u opoziciji

INTERVJU: EROL RAMUSOVIĆ, ČLAN UDRUŽENJA GRAĐANA PORIJEKLOM IZ CRNE GORE U BIH ■ 6 7

Potezi nove Vlade destabilizuju i Crnu Goru i region ■ 28 29

INTERVJU: SEHAD ČEKIĆ, DIREKTOR FILMSKOG CENTRA

Crnogorski filmovi prevazišli krizu i našli put do publike

NACRT ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA

U prvim “borbenim redovima” biće i direktor policije ■ 12

PROJEKTI NA SJEVERU DRŽAVE

■ 8 9

Crna Gora biće bogatija za moderni ski-centar na Hajli

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SINOĆ SAOPŠTIO■ 15

Preminula jedna osoba, 414 novih slučajeva infekcije

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

FUNKCIONER DPS-A MIHAILO ANĐUŠIĆ VLADAJUĆOJ VEĆINI

Uzalud tražite slamke spasa, prekršili ste Poslovnik U namjeri da opravdaju otvoreno kršenje Poslovnika prilikom utvrđivanja kvoruma za sjednicu Skupštine Crne Gore koja je održana 28. decembra 2020. godine i pokušaju da optuže DIK za nezakonito postupanje prilikom potvrđivanja mandata poslanici Suadi Zoronjić, Demokratska Crna Gora danima traga za slamkama spasa, kako bi na taj način vršila pritisak na Ustavni sud, ali i našla alibi za svoje nezakonito činjenje, poručio je šef Kluba odbornika u SO Glavnog grada Mihailo Anđušić. Kako je kazao, umjesto da iz ovakvih propusta nešto i nauče i izvine se javnosti, oni srljaju u novu kompromitaciju i urušavanje institucija. ‘’Nakon već čuvene ‘odbrane’ pozivanjem na postupanje Skupštine opštine Golubovci, prilikom utvrđivanja kvoruma za njihovu sjednicu u skladu sa njihovim Poslovnikom, kad smo se ponadali da ne može biti dubljeg potonuća, ovoga puta je kao opravdanje za nezakonito postupanje poslužio video-snimak sa sjednice Skupštine Glavnog grada održane 29. oktobra prošle godine’’, naveo je Anđušić. Ostaje nejasno, poručuje, zašto se pozivaju na nešto što ne može pomoći da opravdaju svoje postupanje. ‘’Ne ide vam u prilog ni to upoređenje gospodo Demokrate. Olakšajte sebi muke, manite se video-snimka i pređite na suštinu vašeg problema. Pogledate član 90 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore - ‘Kvorum se utvrđuje

BEZ RAZVO NEMA NAP

P Anđušić primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine’. Jasno je da na sjednici Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2020. godine kvoruma nije bilo’’, istakao je Anđušić. Ovakva rješenja iz Poslovnika, tvrdi on, nijesu uporediva sa odredbama u Poslovniku Skupštine Glavnog grada. ‘’Kako u Poslovniku Skupštine Glavnog grada ne postoji odredba o utvrđivanju kvoruma primjenom elektronskog sistema za glasanje, predsjednik Skupštine Glavnog grada, nakon otvaranja sjednice, saopštava koliko je odbornika prisutno’’, naglasio je Anđušić. Tako je urađeno, smatra, i nakon otvaranja sjednice koja je počela 29. oktobra prošle godine. ‘’Pogledajte još jednom vi-

POSLANIK DPS-A PETAR IVANOVIĆ

Želi li Radulović da i istoriju Crne Gore resetuje Poslanik Demokratske partije socijalista Petar Ivanović upitao je da li ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović želi da resetuje odnose sa Srbijom ili da resetuje istoriju Crne Gore. On je na Tviteru upitao i da li Ministarstvo vanjskih poslova u opisu svog posla ima obavezu da podsjeti da je Crna Gora nezavisna država. Podsjećamo, Radulović je u

SASTANAK ĐUKANOVIĆA,

intervjuu za DW kazao da sa Srbijom žele da imaju najbolje odnose zasnovane na principu dvije nezavisne zemlje, međusobnom poštovanju i zasnovane na principu nemiješanja u unutrašnje stvari. “I u tom smislu bih htio da kažem da nova Vlada u potpunosti želi da resetuje odnose sa Srbijom i da krene ispočetka”, rekao je ministar. R.P.

deo-snimak i pročitajte stenogram. Predsjednik je konstatovao da su prisutna 43 odbornika, u dvije sale, shodno propisanim mjerama zaštite od korona virusa. Dakle, postojao je kvorum za početak sjednice Skupštine Glavnog grada, a samim tim i uslovi da, saglasno zakonu i Poslovniku, Skupština konstatuje prestanak odborničkih mandata i izvrši popunu upražnjenih odborničkih mjesta. Naravno, prethodno su odbornicima dostavljene ostavke odbornika i Skupština se upoznala sa Izvještajem Izborne komisije Glavnog grada o popuni upražnjenih odborničkih mjesta. Kasnije uključivanje dva odbornika u rad sjednice Skupštine, koji usljed bolesti nijesu mogli da prisustvuju sjednici, a koje je izvršeno na osnovu dogovora sa šefovima klubova odbornika, nije od uticaja na kvorum, ako umijete da računate do 61’’, zaključio je Anđušić. M.P.

redsjednici Crne Gore Milo Đukanović, Skupštine Aleksa Bečić, Vlade Zdravko Krivokapić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović razgovarali su na jučerašnjem sastanku, koji je inicirao premijer, o pitanjima koja su nacionalno važna i za vlast i za opoziciju i za sve građane Crne Gore – o funcionalnosti države, institucija i kohabitaciji.

Kako se navodi u njihovom zajedničkom saopštenju, na sastanku su razmotrena pitanja koja se tiču funkcionalnosti države, institucija i njihovog daljeg razvoja, bez čega nema ni demokratskog ni ekonomskog napretka zemlje. “Iskazana je spremnost da se taj interes slijedi kao zajednički nacionalni interes i unapređuje zajednička odgovornost prema potrebi daljeg razvoja Crne Gore kao evropskog društva, kvalitetnijeg životnog standarda i slobode pojedinca”, navodi se. Razgovarano je i o pitanjima koja su bila predmet nerazumijevanja u prvim etapama funkcionisanja kohabitacije i iskazana je spremnost da se većom inicijativnošću za saradnju i konstruktivnošću u dijalogu unapređuju i stvaraju uslovi da imamo model kohabitacije, koji će voditi efikasnijem funkcionisanju vlasti i doprinositi kvalitetnijem legitimisanju Crne Gore i njene demokratije u međunarodnoj javnosti. Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prije nekoliko dana je saopštio da neće potpisati predloge odluka koje mu je uputilo Ministarstva odbrane o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general–majora Dragutina Dakića i general-majora Rajka Pešića. Umjesto potpisivanja, Đukanović je najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za obranu i bezbjednost. Kao razloge on navodi da je odluka o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba u isključivoj nadležnosti Savje-

ta za odbranu i bezbjednost, kao i pravne i proceduralne propuste Ministarstva obrane. “Nikada do sada Savjet za odbranu i bezbjednost o izboru i razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore nije odlučivao bez održavanja sjednice Savjeta. Nema razloga za novu praksu ni ovaj put“, navodi Đukanović. On je odbio da potpiše i ukaz o opozivu sedam ambasadora i zatražio objašnjenje tvrdnji “da su radili protiv interesa države”. “Takva ocjena zaslužuje objašnjenje. Najprije zbog ljudi o kojima je riječ. Ne manje važno, zbog zemalja prijema u kojima obavljaju dužnost ambasadora. A nije nevažno, i zbog predsjednika Crne Gore koji im je potpisao akreditivna pisma kojim ih preporučuje šefovima država prijema“, naveo je Đukanović. On je povodom odluke mi-

NA SASTANKU SU RAZMOTRENA PITANJA KOJA SE TIČU FUNKCIONALNOSTI DRŽAVE, INSTITUCIJA I NJIHOVOG DALJEG RAZVOJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

, KRIVOKAPIĆA, BEČIĆA I ABAZOVIĆA

OJA INSTITUCIJA PRETKA ZEMLJE Sa jučerašnjeg sastanka

nistra vanjskih poslova Đorđa Radulovića o opozivu sedam ambasadora uz obrazloženje da nijesu radili u skladu sa interesima države dodao da bi pristajanje da donese ukaz značilo da je saglasan sa tim “paušalnim, politikantskim i revanšističkim ocjenama“. Đukanović je vratio Skupštini usvojene zakone, među kojima je i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, na ponovno odlučivanje. Razlog za to je, kako navodi, otvoreno pitanje kvoruma na sjednici na kojoj su ti zakoni usvojeni, kao i pravno pitanje mandata dva poslanika. Takođe, Ðukanović je ukazao i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije, kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta. M.P.

KRIVOKAPIĆ PRIČAO SA RAJNKE O KOHABITACIJI Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić sastao se juče sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke, koju je upoznao, kako je saopšteno iz Vlade, sa naporima da Vlada ostvari punu pravnu saradnju i funkcionalnu komunikaciju sa predsjednikom Crne Gore, sa namjerom da budu prevaziđene prepreke u kohabitaciji, te da se ubrzaju prijeko potrebne druš-

tvene reforme. Ambasadorka je naglasila da je Amerika dobronamjerni partner koji želi da sve naše institucije uspješno funkcionišu u najboljem interesu svih građanki i građana. Krivokapić i Rajnke su se saglasili da su pravna sigurnost i borba protiv korupcije prioriteti u procesu reformi, te da Crna Gora u tom pravcu može očekivati američku spremnost da joj pomogne u savjetodavnom smislu.

MEDOJEVIĆ: IMA LI KRAJA PONIŽENJIMA? Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević kritikovao je premijera Zdravka Krivokapića, koji je objavio da je ambasadorku SAD Džudi Rajzing Rajnke upoznao sa funkcionisanjem kohabitacije. “Ima li kraja poniženjima? Ovo je bio 48. sastanak predstavnika Imperije i njihovog

kolonijalnog guvernera za Karadag. Nema kraja poniženja suverene i nezavisne Crne Gore. Ambasadorka SAD će morati da uradi isto kao Pircio Biroli. Da odredi samo jedan dan nedjeljno za sastanke sa lokalnim poslušnicima. Aman”, napisao je na Fejsbuku Medojević.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

APOSTOLSKA TIRANIJA Apostolska vlada Zdravka Krivokapića, plus Dritan Abazović, za samo četiri-pet nedjelja svog djelovanja, uspjela je da sasvim uruši princip vladavine prava, te da promoviše princip korupcije na najvišem nivou. Nacional-klerikalni kadrovski kod, nepotizam i nezakonito partijsko zapošljavanje „po dubini“, te skandali na međunarodnom planu prateći su nedemokratski deformiteti sa nesagledivim posljedicama za budućnost ove države. Tajno i nezakonito zaduživanje države za skoro milijardu eura, sa još nerazjašnjenim koruptivnim elementima nekih članova Vlade u tom poslu, nelegalno i samovoljno raspolaganje državnim novcem bez ikakve kontrole, te nepodnošljiva lakoća ukidanja nacionalne avio-kompanije brljotine su koje trajno mogu oštetiti ekonomiju ove zemlje. Takođe, nezakonite smjene i imenovanja „po dubini“, kao što je imenovanje direktora Intituta za javno zdravlje koji ne ispunjava elementarne uslove za to rukovodeće mjesto, ili imenovanje jednog političara, predsjednika lokalnog parlamenta, za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, što je izričito zakonom zabranjeno, ili smjena generala, tek su vrh ledenog brijega „demokratske demontaže“ jednog režima, kako bi se uspostavila druga diktatura u novom, svetosavskom ruhu. Parlamentarna većina, umjesto da bude kontrolor i korektiv izvršne vlasti, pridružila joj se u kršenju osnovnih ustavnih i zakonskih načela. Skandal sa virtuelnim skupštinskim kvorumom i Bečićevim arogantnim i nelegalnim preuzimanjem uloge Državne izborne komisije pokazuje da i u zakonodavnoj vla-

sti postoji tendencija ka nepoštovanju Ustava i zakona. Hitrina u odbacivanju prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici i zakona o zabrani fašističkih simbola, kao i oduševljenje zbog usvajanja anticrnogorskih izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno neevropskog Zakona o državnim službenicima, otkriva i skupštinski svetosavski kod u oblikovanju nove diktature. O tom fenomenu još u 18. vijeku pisao je irski političar i filozof Edmund Burke: Loši zakoni su najgora vrsta tiranije! U istinitost ove tvrdnje smo se uvjerili u 20. vijeku, kada su Adolf Hitler i njegova Nacional socijalistička partija tridesetih godina unizili njemački Bundestag i donijeli svoje zakone, nakon čega su sva zlodjela koja su činili formalno-pravno bila – legalna! I onda, kad predsjednik države, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, vrati Skupštini loše zakone na ponovno razmatranje, ili ne potpiše nezakonit opoziv naših ambasadora i isto tako nezakonitu smjenu generala, on postaje smetnja svetosavskim oslobodiocima, čini opstukciju „demokratskim procesima“. Jer, po njihovom shvatanju kohabitacija bi trebalo da bude bespogovorno aminovanje svih nepočinstava koje čine, uz idiotsko upozorenje šefu države kako ne treba da se miješa u državne poslove. Apostolska tiranija, plus mali Duče od Ulcinja, tako rezonuju. Sa punim demokratskim legitimitetom iz 2018. godine Milo Đukanović, međutim, živ i zdrav, još radi svoj posao... PS: Za kraj još jedno upozorenje Irca Burkea: Sve što je potrebno za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne čine ništa!

AKTUELNO

ANDRIJA MANDIĆ I VLADIMIR PAVIĆEVIĆ

Pisonero

NE MOŽEMO DA SE N NAJBOLJE SE SNALAZIM

ANA PISONERO O ZAPOŠLJAVANJU U JAVNOJ UPRAVI

EK: Profesionalizam, a ne partijska knjižica Reforma javne uprave, kao jedan od osnova procesa proširenja, i dalje ostaje prioritet, nadovezujući se na solidan rad i dostignuća koja su sprovedena u toj oblasti, uključujući snažnu finansijsku podršku EU, poručila je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Hernandez. Na pitanje dopisnika TVCG u Briselu da prokometariše najavljenu raspodjelu mjesta na rukovodećim poslovima u državnim kompanijama, prema rezultatima izbora, Pisonero je podsjetila da se zapošljavanje mora zasnivati na profesionalizmu i kompetencijama. “Kao što je ranije reče-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

no, iako su mjesta ministara i državnih sekretara politička imenovanja, sva ostala imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koji se primjenjuje na državne službenike i moraju se zasnivati na profesionalnim, nepristrasnim i meritornim kriterijumima, u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i evropskim principima javne uprave”, ističe Pisonero. Iz EK su takođe nedavno saopštili da su depolitizovane i profesionalne javne institucije od najveće važnosti za efikasnu, nezavisnu i uslužno orijentisanu javnu upravu, koja uživa povjerenje javnosti. R.P.

Mandić je gostujući na beogradskoj TV Happy, zajedno sa politikologom i direktorom Društva za istraživanje politike i političke teorije Vladimirom Pavićevićem, kazao da ljudi u Crnoj Gori ne mogu da se naviknu na promjenu vlasti. “Mi smo 30 godina bili u tamnici, ropstvu. Sada kada smo izašli iz tog ropstva, prosto ne znamo da uživamo u toj slobodi, nego želimo poput zatvorenika da se vratimo ponovo u zatvor poslije 30 godina, gdje se mi, kao opozicija, najbolje s n a l a z i m o. Mi tu znamo pravila, znamo kako se borimo protiv režima”, rekao je Mandić.

On je podsjetio da je mitropolit Amfilohije uticao na formiranje sadašnje vlasti. “Mitropolit Amfilohije u Manastiru Ostrog nije rekao da Dritan Abazović treba da bude glavni. U Ostrogu smo raspravljali da li da Zdravko Krivokapić bude mandatar ili ne. Ali niko nije dovodio u pitanje učešće svih partija koje su osvojile većinu u toj Vladi. Nakon Ostroga, naš kandidat za premijera šalje mejl, o tome postoji čitava prepiska, i naša koalicija dobija 10 ministarskih mjesta i mjesto potpredsjednika Vlade. Onda je mitropolit obolio od korone, a nedugo zatim i umro. Istog dana kada je mitropolit Amfilohije preminuo, dobijamo novi zahtjev i to ekspertska vlada bez političara. Dok je bio živ mitropolit govorilo se o normalnoj raspodjeli”, kaže Mandić. Vladimir Pavi-

ćević je govorio i o tome da, kako kaže, strmoglavo pada rejting Mila Đukanovića, ali da i posljednjih sedmica opada politički autoritet Zdravka Krivokapića. “To je nezgodno, zato što on simbolizuje novu vlast. Imate gospodina Krivokapića koji je za nekoliko sedmica, koliko je trajalo formiranje Vlade, uradio sve da što je moguće više smanji političku podršku svojoj vladi i na kraju došao do manjinske vlade”, kaže Pavićević. Na drugoj strani, Mandić je rekao da je Krivokapićeva Vlada, koja se sigurno ne

Pavićević: Vlada je nesposobna Pavićević kaže da su građani zadovoljni samim tim što je na izborima pobijeđena Demokratska partija socijalista. “Koliko ja vidim, kod velikog broja građana CG je prisutno ogromno odušev-

DOK USTAVNI SUD NE UTVRDI ZAKONITOST

Popović traži odlaganje sjednice Skupštine

Lider Liberalne partije Skupštine, zakazana za 20. (LP) Andrija Popović po- januar, odloži sve do trenutzvao je predsjednika Skup- ka dok se Ustavni sud se ne štine Aleksu Bečića da izjasni o pravnom statuodgodi sjednicu zasu prethodne sjedkazanu za 20. janice, na kojoj nije nuar, dok se bilo kvoruma i Ustavni sud koja je praktično hajdučizjasni o pravki zasijedanom statula“, kazao je su prethodnog zasijedaPopović. nja parlamenta. Prema njegoKako je saopvim riječima, bešteno iz LP, Poposmisleno je nastavPopović vić je taj poziv uputio ljati takvu sjednicu. govoreći na sjednici Opštin„To nas vodi još dublje u ske izborne konferencije te pravni i parlamentarni hastranke u Nikšiću. os i anarhiju u društvu”, za“Pozivam da se sjednica ključio je Popović. R.P.

Mitropolit Amfilohije u Manastiru Ostrog nije rekao da Dritan Abazović treba da bude glavni

ljenje što je razvlašćen DPS. To je takvo oduševljenje da oni ne primjećuju ove defekte koje radi nova Vlada. To je, prije svega, manjinska Vlada, što je velika šteta. To je neekspertska, nereformska Vlada i jedna vrlo nesposobna Vlada.”

SUSRET KRIVOKAPIĆ RAJNKE

Crna Gora ostaje posvećena p Krivokapić sa Rajzing Rajnke

Vlada će ostati posvećena partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), čija podrška je veoma značajna za Crnu Goru, poručio je premijer Zdravko Krivokapić u razgovoru sa američkom ambasadorkom Džudi Rajzing Rajnke. Krivokapić je na Tviteru

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

AKTUELNO

Ć NA TV HAPPY

NAVIKNEMO, MO U OPOZICIJI Mandić: I za Dritana ima nešto

Na opasku voditelja da je Dritan Abazović poslanicima bivše vlasti rekao da će sve da ih pohapsi i da za svakog ima ponešto, Mandić je odgovorio da to nije sve i da se prećutkuju neke

stvari. “Niko ne govori da je i ustao jedan poslanik DPS-a pa da mu je odgovorio istom mjerom da on i za njega ima nešto. Taj se detalj preskače”, rekao je lider DF-a

bi desila da je živ mitropolit Amfilohije, postala Vlada koja nije ekspertska nego nestranačka i koja ima manjinsku podršku u parlamentu. “U roku od nedjelju bio je razvlašćen sistem koji je postojao. I dođe Vlada Krivokapića, koja može da smjenjuje i postavlja. Pozivali smo Krivokapića i Abazovića i govorili – dajte, ljudi, smjenjujte ovo. Ako ne

možete više od ovoga da uradite, velika je stvar da ovo demontirate. Da razvlastite najvažnije poluge koje još uvijek kontroliše Milo Đukanović. Mi smo se 30 godina borili da dođemo u poziciju da donosimo odluke. I kada smo konačno došli u tu poziciju, mi ne možemo to da radimo. Ali možemo da tražimo i zahtijevamo, što činimo svakog dana”, rekao je Mandić. M.P.

partnerstvu sa SAD naveo da je, tokom srdačnog i prijateljskog razgovora, upoznao Rajnke sa funkcionisanjem kohabitacije, kao i sa odlukom Vlade o opozivu sedam ambasadora. „Takođe, prenio sam joj i stav Vlade oko zapošljavanja u javnoj upravi“, kazao je Krivokapić. On je rekao da ga je obrado-

vala vijest da su američke kompanije spremne da ulažu u Crnu Goru, posebno, kako je naveo, interesovanje koje je pokazao tehnološki gigant IBM. „Ostaćemo posvećeni partnerstvu sa SAD, čija podrška je veoma značajna za Crnu Goru“, poručio je Krivokapić. R.P.

Sa konferencije za novinare

VELIKI RAST PODRŠKE ČLANSTVU CRNE GORE U EVROPSKOJ UNIJI

Skoro 80 odsto građana glasalo bi za ulazak u EU

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji podržava skoro 75 odsto građana, što je veliki porast u odnosu na decembar 2019. godine, kada je taj procenat iznosio oko 66 odsto, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Delegacije EU u Podgorici uradila agencija De Facto. Istraživanje, koje je rađeno u novembru i decembru prošle godine, pokazalo je da 22,3 odsto građana ne podržava članstvo države u EU, dok je taj procenat u decembru 2019. iznosio 23 odsto. Kada bi se referendum o članstvu Crne Gore u EU održao ove sedmice, 79,6 odsto građana glasalo bi za to da država pristupi Uniji, dok bi 13,1 odsto bilo protiv. Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, pozitivan stav o EU ima 77,6 odsto građana Crne Gore, u odnosu na 66,1 odsto u decembru 2019. godine. Istraživanje je pokazalo da se smanjuje i broj onih koji imaju negativan stav, 17,7 odsto u decembru prošle u odnosu na 24,3 odsto u decembru 2019. godine. Na pitanje kada će Crna Gora ispuniti uslove za pristupanje i postati dio EU, 13,2 odsto ispitanika odgovorilo je nikad, 31,2 odsto nije znalo, dok je 21,1 odsto odgovorilo da će pristupiti 2025. godine. Oko 11 odsto ispitanika smatra da će Crna Gora ući u EU 2024. godine, 4,2 odsto da će pristupiti 2023, 5,3 odsto 2022, dok dva odsto ispitani-

ŽELE BOLJI STANDARD

Prema mišljenju građana, glavne koristi od članstva u EU bi bili bolji kvalitet i standard života, više prilika za zaposlenje, otvorene granice i mogućnost putovanja u druge EU države bez vize. Istraživanje je pokazalo da 7,3 odsto građana smatra da od pristupanja Crne Gore Uniji nema

koristi. Na pitanje koja bi bila glavna šteta od članstva u EU, 37 odsto ispitanika je odgovorilo da ne bi bilo štete, 6,1 odsto da bi to bio gubitak nacionalne suverenosti i nezavisnosti, a šest odsto pad životnog standarda i više siromaštva.

ka misli da će država postati članica Unije ove godine. Olivera Komar iz agencije De Facto kazala je da ljudi EU većinom povezuju sa boljom budućnošću i poboljšanjem uslova života - oko 22 odsto ispitanika, zatim sa boljim ekonomskim standardom i većom mogućnošću zaposlenja, kao i sa mirom i stabilnošću. Za 9,5 odsto ispitanika prva asocijacija na EU je sloboda kretanja, a za 9,3 odsto savez i saradnja. Prema riječima Komar, ključni razlozi građana za podršku članstvu u EU su bolji kvalitet života i standard, mogućnost da putuju u druge zemlje Unije bez vize, kao i stabilnost. Građani, 6,5 odsto njih, ulazak Crne Gore u EU podržavaju jer je to u interesu svih crnogorskih građana, 4,3 odsto jer će se pristupanjem očuvati mir na Balkanu, a 3,5 odsto zbog borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kako je navela Komar, trećina ispitanika kazala je da

Crna Gora treba da ima najjače političke, ekonomske i trgovačke veze u budućnosti sa EU. Na pitanje sa kojom državom ili zajednicom država Crna Gora treba da ima najjače političke, ekonomske i trgovačke veze u budućnosti, 20,2 odsto ispitanika je odgovorilo sa Srbijom, 9,7 odsto sa zemljama Zapadnog Balkana, 7,7 odsto sa Sjedinjenim Američkim Državama, 6,7 odsto sa Njemačkom, 6,3 odsto sa Rusijom, a 4,6 odsto sa Turskom. Najveće prepreke za to da Crna Gora postane članica EU, prema mišljenju građana, jesu široko rasprostranjena korupcija, ekonomska situacija u Crnoj Gori, široko rasprostranjen organizovani kriminal, nesposobnost Vlade da sprovede reforme, nedostatak vladavine prava i nestabilne institucije. De Facto agencija istraživanje je uradila na reprezentativnom uzorku od 1.006 ispitanika u periodu između 15. novembra i 11. decembra prošle godine. M.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

INTERVJU: EROL RAMUSOVIĆ, ČLAN UDRUŽENJA GRAĐANA PORIJEKLOM IZ CRNE GORE U BIH

Potezi nove Vlade destabilizuju i Crnu Goru i region Dolaskom nove Vlade Crne Gore nastupa zabrinjavajući period. Umjesto da se bavi ekonomskim pitanjima i rješavanjem pandemije COVID-19 Vlada se fokusirala na destabilizaciju odnosa u Crnoj Gori i regionu. Instaliranjem kadrova SPC u Vladi jasna je namjera da zajedno sa Srbijom žele obezbijediti teritorijalno ujedinjenje Srbije i Crne Gore, a preko svog satelita u Crnoj Gori proizvoditi nemirnu situaciju u BiH. Čestitka predsjednika Vlade CG upućena političarima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta je samo nastavak destabilizacije u regionu, ocjenjuje u intervjuu Vikend novinama Erol Ramusović, član Udruženja građana porijeklom iz Crne Gore koji žive u Bosni i Hercegovini. Sagovornik VN se nada da neće još dugo trajati konfuzija koju kod građana proizvode potezi nove Vlade, te da će Evropska unija brzo prepoznati loše namjere sadašnje vlasti i spriječiti urušavanje građanske države.

VN: Odnosi Crne Gore i BiH, koji su bili prijateljski, postali su maltene preko noći problematični nakon što je predsjednik Vlade CG Zdravko Krivokapić čestitao Dan Repu-

blike Srpske koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Vi živite u Sarajevu, član ste Udruženja građana u toj državi koji su porijeklom iz Crne Gore. Kako ste doživjeli potez Krivokapića? RAMUSOVIĆ: Crna Gora je donedavno bila svijetla tačka na Balkanu i prezentirala Evropskoj uniji i svijetu kako se treba odnositi država prema svojim građanima i susjednim državama. Odnosi dvije države su bili na visokom nivou, puni uvažavanja i poštovanja. Nije postojala niti jedna prepreka koja je mogla ugroziti tako dobre odnose. Nažalost, potezi nove Vlade Crne Gore upućuju zabrinjavajuće poruke dobronamjernim susjedima. Negiranje genocida u Srebrenici u parlamentu Crne Gore i direktno miješanje u suverenitet Bosne i Hercegovine čestitanjem Dana RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, signal je koji će u budućnosti zasigurno poljuljati odnose dvije države. Kao građanin Crne Gore koji živi i radi u Bosni i Hercegovini potez predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića doživio sam kao uvredu i ponižavanje, kao svi dobronamjerni građani Crne Gore. Njemački političar Štefan Kaufman,

član njemačkog Bundestaga, 2009. godine je čestitao 9. januar video-porukom i nakon oštrih reakcija uputio javno izvinjenje. Još uvijek želim da vjerujem da će premijer Krivokapić postupiti na isti način. Čestitkama su se pridružili Andrija Mandić, Milan Knežević i Marko Milačić, koji su uz taj sraman čin na društvenim mrežama podijelili ljubljenje zastave Republike Srpske.

VN: Ima li više govora o povjerenju koje je bilo okosnica odnosa CG i BiH u periodu od obnove nezavisnosti Crne Gore do 30. septembra prošle godine? RAMUSOVIĆ: Ako Vlada Crne Gore nastavi sprovoditi politiku koja ugrožava temeljne vrijednosti građanske Crne Gore i bude remetilački faktor zdravih odnosa sa susjedima, nesmotrenim ili planiranim ugrožavanjem interesa ostalih naroda u Crnoj Gori, neminovno je da će doći do preispitivanja povjerenja između dvije države. VN: Imajući u vidu da je nova većina u Crnoj Gori na vlast došla zahvaljujući podršci Srpske pravoslavne crkve, da su u vlasti njeni kadrovi, da je Srbija bila i te kako umiješana u izbore u Crnoj Gori, kako se

može protumačiti čestitka Krivokapića - kao nesnalaženje ili želja da se pokaže kakva će biti politika nove Vlade prema susjedima i ko će joj u BiH biti partner? RAMUSOVIĆ: Dolaskom nove Vlade Crne Gore nastupa zabrinjavajući period. Nova Vlada se isključivo fokusira na destabilizaciju odnosa u Crnoj Gori i regionu, umjesto da se bavi ekonomskim pitanjima i rješavanjem prisutne pandemije COVID-19. Instaliranjem kadrova SPC u Vladi jasna je namjera da zajedno sa Srbijom žele obezbijediti teritorijalno ujedinjenje Srbije i Crne Gore, a preko svog satelita u Crnoj Gori proizvoditi nemirnu situaciju u BiH. Čestitka predsjednika Vlade CG upućena političarima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta je samo nastavak destabilizacije u regionu. VN: U Vladi nema pripadnika nacionalnih manjina (ako izuzmemo Dritana Abazovića). To je već izazvalo dosta revolta među manjinskim narodima, a pogotovu nakon smjena koje se svakodnevno dešavaju. Podsjetiću da je poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu javno reagovao zbog smjene svih funkcionera sa ove liste

Ramusović koji su primljeni na javnom konkursu. Kako to komentarišete? RAMUSOVIĆ: Za to snosi djelimično krivicu manji dio pripadnika nacionalnih manjina koji su na izborima podržali ovu prevaru. Ne mogu se načuditi naivnosti jednog manjeg dijela Bošnjaka i Albanaca koji su glasali za bilo koga protiv vladajuće koalicije, a posebno one koji i dalje podržavaju ovaj sraman odnos prema Bošnjacima pa i Bosni i Hercegovini. Dritan

Danas u Crnoj Gori posmatramo vladanje manjine nad većinom VN: Kakvo Vam, kao građaninu koji je porijeklom iz ovih krajeva, izgleda danas Crna Gora? RAMUSOVIĆ: Sigurno da Crna Gora nije više država demokratskih nače-

la i bojim se da budućnost nosi veliku neizvjesnost. Iskreno se nadam da neće još dugo trajati ova konfuzija koju kod građana proizvodi nova Vlada Crne Gore. Danas u Crnoj

Gori posmatramo vladanje manjine nad većinom. Svi smo zabrinuti za budućnost, ali sam siguran da će Evropska unija brzo prepoznati loše namjere sadašnje Vlade CG i spri-

ječiti urušavanje građanske države. Apelujem na sve građane CG koji vole svoju državu da budno prate dešavanja i ne dozvole da se uruše temelji koji su demokratskim pu-

tem postavljeni. Moramo biti zahvalni predsjedniku Crne Gore, koji je uložio veliki napor i pored svih prepreka i otpora da je danas Crna Gora dio NATO saveza.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

aktuelno

pitanje jezika jedno od najznačajnijih za budući opstanak države Crne Gore

Abazović ne bi imao tu moć da je nije dobio glasovima dijela Albanaca i Bošnjaka. Smatram da nacionalne manjine u novoj Vladi Crne Gore nemaju svog predstavnika, jer ovo je sve jedna velika prevara. Abazović podržava rad trenutne Vlade koja se bori za ciljeve Velike Srbije i ideologije koja je i počinila genocid i vršila maltretiranje Bošnjaka po Crnoj Gori tokom ‘90-ih godina prošlog vijeka. Ipak, siguran sam da većinski dio građana Crne Gore ne podržava ovakav pristup u vođenju domaće i međunarodne, kao i kadrovske politike. Jasno je da su prve na udaru nacionalne manjine. Sami čin da se vrši smjena kadrova koji su primljeni na javnom konkursu razotkriva namjere trenutne Vlade, čiji je Abazović član, i koju podr-

žava jedan manji dio Bošnjaka i Albanaca. Ako bismo se prisjetili predizbornih obećanja gospodina Abazovića, Vladu Crne Gore trebalo je da popune eksperti. VN: Ali, Krivokapić tvrdi da se okružio sve samim golim ekspertima... RAMUSOVIĆ: Uz uvažavanje članova Vlade CG, očekivao sam da će biti pozvani eksperti koji su stekli iskustvo i znanje u svijetu, a time pomoći da se nađe formula za, kako oni navode, “bolji život u Crnoj Gori”. Mi se danas suočavamo sa velikom ekonomskom krizom. Svjetska banka je planirala u ovoj godini ekonomski rast u Crnoj Gori 6,1%, a do sada se suočavamo s ekonomskim padom i preko 20%. Na 100% uvezene robe u Crnu Goru izvoz je 15%. Vladu ne

VN: Prilbližava se popis, koji je već mjesecima jedna od glavnih tema u Srbiji. Rade se istraživanja koliko će biti srpskog stanovništva, hoće li biti isti procenat građana koji govore srpskim jezikom… Kojim jezikom Vi govorite? RAMUSOVIĆ: Mislim da je ovo pitanje jedno od najzna-

čajnijih u budućnosti opstanka Crne Gore kao nezavisne države i opstanka crnogorskog jezika kao službenog. Ukazuje se potreba da vrlo brzo akademici, istoričari, predstavnici naroda i nacionalnih manjina za okruglim stolom razmijene mišljenja na ovu temu. Smatram da je neophodno za nacionalne manjine i nacionalne

interesuje spas države i rješavanje ekonomskih problema, već isključivo pozicioniranje radi nacionalnih i ličnih interesa. Ulazak srbijanskih javnih kompanija u Crnu Goru je već aktuelan, Elektromreža Srbije, koja je 100% u vlasništvu Republike Srbije, kupuje na berzi akcije Crnogorskog elektroprenosnog sistema. Napominjem da je nova Vlada Crne Gore obećala profesionalizovanje javne uprave, da bismo se već danas suočili sa zapošljavanjem i popunjavanjem javne uprave partijskim, crkvenim i rođačkim kadrovima. Na kraju možda nije ni bitno čiji su kadrovi, ali je veoma značajno da li su kompetentni da obavljaju funkcije koje im se nude kao na pladnju.

žnjom prati dešavanja u svojoj matičnoj zemlji. Prilično smo zabrinuti u pogledu budućnosti Crne Gore, kako na ekonomskom tako i na političkom planu. Veoma bitna činjenica je da Uprava za dijasporu zadržava status koji je imala u prethodnom periodu, imajući u vidu pozitivna iskustva i rezultate ovog organa u radu sa dijasporom. Posebno ističem značaj formiranja Savjeta za saradnju sa dijasporom kao savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore, koji je bitna karika za nastavak dobre komunikacije sa dijasporom.

VN: Šta su pokazali kadrovi nove većine u javnoj upravi? RAMUSOVIĆ: Iz dosadašnjeg iskustva vidimo da nemaju ni iskustvo ni kompetenciju za obavljanje funkcija u javnoj upravi. Na kraju zaključujem da je strategija “po dubini” preuzeti javnu upravu i javne kompanije, a kapitalom usloviti opstojnost Crne Gore. Ako se ne preduzmu mjere za zaustavljanje ovog vida urušavanja države i njene ekonomije, narodi Crne Gore će se u vrlo kratkom periodu susresti sa nemaštinom i nedostatkom finansija u budžetu za funkcionisanje države. Nažalost, mi gledamo urušavanje institucionalnog sistema i ništa ne preduzimamo. Bojim se da smo prekoračili termin za reagovanje. VN: Kako će u budućnosti izgledati saradnja između matične države i naših iseljenika? Jeste li optimisti da će se nastaviti dobar trend komunikacije kakav je postojao do 30. avgusta prošle godine? RAMUSOVIĆ: Dijaspora Crne Gore sa posebnom pa-

VN: Može li se dogoditi da nova vlast napravi podjelu među udruženjima, uz favorizovanje pojedinih, po osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti? RAMUSOVIĆ: Iskreno se nadam da neće doći do favorizovanja udruženja po osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti. Takav čin bi dodatno zakomplikovao odnose sa građanima porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade van Crne Gore. Saznanje da mjesto direktora Uprave za dijasporu treba pripasti Stranki pravde i pomirenja (Hazbija Kalač predsjednik) stvara sumnju u transparentnost Uprave i nastavak dobre komunikacije sa dijasporom. VN: Veliki broj crnogorskih udruženja iz SAD maltene svakodnevno šalje otvorena pisma novoj vlasti u CG, kao i institucijama i stranim predstavništvima u državama u kojima žive, kako bi ih upoznali sa situacijom u CG. Kakav uticaj mogu da naprave naša udruženja u dijaspori? RAMUSOVIĆ: Naša udruženja su veoma povezana i u dnevnoj prepisci komuniciraju. Članovi naših udruženja po svijetu su veoma uvaženi akademici, profesori fakulteta, doktori, naučnici, novinari, privredni-

zajednice radi opstanka službenog jezika i jezika koji su u službenoj upotrebi po Ustavu CG izjasniti se da govore dvojezično. To je demokratsko pravo pojedinca i obaveza da piše jezik nacionalne pripadnosti i pripadnosti državi. Lično se izjašnjavam da govorim dvojezično bosansko–crnogorskim jezikom. ci, osobe koje imaju pristup uglednim političarima u EU, Americi, što im daje mogućnost da ih izvijeste na transparentan način o dešavanjima u Crnoj Gori. VN: Dok druge države pomažu i izdvajaju ogromna sredstva za spas svojih avio-kompanija, Crna Gora je ugasila Montenegro Airlines. Kao ekonomista, privrednik, predsjedik Skupštine Senata privrede EU u BiH, kakve su posljedice ove Vladine odluke za državu, ali i dijasporu? RAMUSOVIĆ: Crna Gora je mala država i ukidanjem domaćeg avio-prevoza dolazak u matičnu državu sa međunarodnih destinacija poskupljuje usluge jer Crna Gora nije interesna zona velikih niskobudžetnih avio-kompanija, tako da bi let za CG završavao sa jednim, dva ili više presijedanja. Ipak, ono što svi putnici moraju da znaju jeste da postoje određena pravila prema kojima bi trebalo da biraju avio-kompaniju u zavisnosti od dijela svijeta prema kojem se putuje. Iz tog razloga neophodan je opstanak domaće avio-kompanije. Nerazuman je potez Vlade meni kao ekonomisti i privredniku, ukidanje državne avio-kompanije. Lično mogu protumačiti da je uticaj Srbije preovladao, da je izvršen pritisak na ljude koji nemaju viziju ekonomskog razvoja svoje države ili ovaj gest tumače kao početak kraja Crne Gore (samostalne države). Izgovor ni u kom slučaju ne može biti da je održavanje avio-kompanije za državu luksuz, a posebno namjera otvaranja nove u kojoj bi Air Srbija imala većinski paket. Air Serbia već profitira od prizemljivanja aviona na teritoriji Crne Gore. Završiću intervju za vaš medij riječima moga đeda - “Lim će teći, ali kamen će pamtiti”. Vesna Šofranac

aktuelno

Jože Mencinger ocijenio

Rebalans budžeta Crne Gore bio je nužan Ugledni slovenački pravnik i ekonomista Jože Mencinger ocijenio je da je bio nužan još jedan rebalans budžeta Crne Gore za 2020. godinu, imajući u vidu da je rebalans iz aprila prošle godine baziran na nerealnim pretpostavkama vezano za prihode od turizma i izvorne prihode budžeta. “Mislim da Crna Gora,

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

Skijalište na Hajli

osim turizma, nema mnogo drugih mogućnosti, pa joj je oslanjanje na turizam jedina opcija. A, turizam je grana koju je korona kriza najjače pogodila. Teško je bilo predvidjeti toliko katastrofalni pad turizma i, posljedično, pad izvornih prihoda budžeta”, naveo je Mencinger u razgovoru za portal Analitika.

Mencinger

novi paket pomoći

Podrška najugroženijim građanima i privredi

PROJEKTI NA SJEVERU DRŽAVE

Crna Gora biće b moderni ski-cent ⌦⌦ Zorica Bulatović

Sa sastanka Novi paket podrške za prvi kvartal ove godine, koji bi Vlada trebalo da usvoji najkasnije do kraja mjeseca, imaće u fokusu pomoć najugroženijim građanima i intenzivniju i sveobuhvatniju podršku privredi, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović. Novim paketom za prvi kvartal predviđa se snažnija podrška cjelokupnoj privredi kroz različite vrste poreskih olakšica, kao i jači intenzitet subvencija na zarade, uz proširen opseg djelatnosti na one koji su u prethodnom periodu pretrpjeli najveće gubitke. “Zadržavanje radnih mjesta, ali i podsticanje novog zapošljavanja jedan je od

prioritetnih ciljeva koji se žele postići mjerama paketa. Dodatno, paketom će biti podržani i nezaposleni, penzioneri, korisnici prava na lične invalidnine, korisnici materijalnog obezbjeđenja, a predviđena je i posebna podrška koja je namijenjena zdravstvenim i prosvjetnim radnicima”, saopšteno je iz Ministarstva. Poseban set mjera pripremljen je za podršku sektorima turizma i ugostiteljstva, kao i poljoprivrede i ribarstva. Dio paketa čine i preporuke lokalnoj samoupravi, Investiciono-razvojnom fondu i Centralnoj banci kako bi se razmotrile mogućnosti za dodatnu i efikasniju podršku građanima i privredi.

Crna Gora je skriveni dragulj za turiste koji odmor tokom zime žele da provedu na planini. Zimska sezona do sada se dominantno oslanjala samo na Durmitor i Bjelasicu, ali uskoro će im se pridružiti i Hajla, gdje se krenulo u izgradnju modernog ski-centra.

■ FOKUS NA DOMAĆIM TURISTIMA

I dok izgradnja novog skijališta teče planiranom dinamikom, u ski-centru Hajla za Vikend novine kažu da su zadovoljni početkom zimske sezone uprkos pandemiji korona virusa. “Trenutno, skijalište u Rožajama posjeduje jednu stazu dugu 1.019 metara, koristimo ski-lift tip sidro. Vožnja sidrom traje oko pet minuta do vrha staze, a druge aktivnosti

su i škola skijanja, kroz koju tokom sezone prođe i po 400 djece”, rekao je Vikend novinama direktor skijališta Mirsad Kalač. Prema riječima Kalača, s obzirom da je skijalište pozicionirano na granici sa dvije susjedne države, gosti su najčešće iz okruženja. “Međutim, ove godine smo se fokusirali na lokalne turiste i usmjerili se ka njihovim očekivanjima, a razlog tome je ograničavanje kretanja zbog pandemije COVID-19. Na skijalištu se pridržavaju svi epidemioloških mjera, tako da smo zadovoljni i posjetom i početkom turističke sezone”, objasnio je Kalač. U planu je, kako kaže Kalač, da preduzeće na čijem je on čelu bude pripojeno državnom preduzeću Skijališta Crne Gore, koje i realizuje gradnju novog ski-centra na Hajli. “Cilj je i u ljetnjoj sezoni privući goste, kroz razne mani-

Kalač

Ove godine smo se fokusirali na lokalne turiste i usmjerili se ka njihovim očekivanjima, a razlog tome je ograničavanje kretanja zbog pandemije COVID-19. Na skijalištu se pridržavaju svi epidemioloških mjera, tako da smo zadovoljni i posjetom i početkom turističke sezone, kaže Kalač

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

aktuelno

Foto:

direktorica NTOCG Željka Radak-Kukavičić

Institucije sistema da podrže oporavak

Radak-Kukavičić

festacije, kako sportske, tako i rekreativne.”

■ DETALJI PROJEKTA Kako je objavila Vlada, za izgradnju ski-centra je obuhvaćeno područje površine 4.326,49 hektara, a prostor u granicama zahvata lokalne studije lokacije Hajla i Štedim, prepoznat je kao planinsko, ljetnje, zimsko, sportsko-rekreativono područje na nadmorskoj visini od preko 1.500 metara. “Predmetna lokacija predstavlja najkvalitetniji planinski turistički lokalitet u opštini Rožaje. Izgradnja skijaškog centra na Hajli i Štedimu u smislu iskorišćavanja prirodnog potencijala područja doprinijeće razvoju turizma i dodatno uticati na povećanu tražnju za poljoprivrednim i šumskim proizvodima, različitim servisnim uslugama, za nekretninama i dr., čime će se podići

atraktivnost i konkurentnost područja i rožajskog kraja u cjelini”, navodi se u Vladinoj studiji. Plan je da se napravi novi turistički centar, sa sportsko-rekreativnim sadržajima - stazama i žičarama koje se penju ka vrhovima Ahmice i Crnom vrhu, a dopunu turističkim sadržajima čine revitalizovana katunska naselja i pejzažne vrijednosti koje se smiju razvijati samo na postojećim karakteristikama, sa budućom izgradnjom koja mora biti primjerena prirodnom prostoru, objektima male spratnosti, uklopljenim u okolinu, uz prožimanje prirodnog i kulturnog predjela. Kako je saopšteno iz Skijališta Crne Gore, svi novi investicioni projekti podrazumijevaće i izgradnju sistema za vještačko osnježavanje kako rad skijališta ne bi bio uslovljen vremenskim prilikama, odnosno visinom sniježnog pokrivača.

ukoliko svi postavimo ciljeve i uložimo napor možemo već i u ovoj godini ostvariti određeni progres”, rekla je Radak-Kukavičić na onlajn panel diskusiji o pripremama za ljetnju turističku sezonu. Ona je navela da se pozitivni efekti te odluke očekuju već tokom aktuelne zimske turističke sezone, posebno kada je u pitanju posjeta iz zemalja regiona, na prvom mjestu Albanije. Iz NTO su saopštili da je kreiran Program digitalnog marketinga za period od ove

do 2023. godine, sa vizijom da se kroz sinergetsko djelovanje lidera crnogorskog turizma poveća potražnja za Crnom Gorom i privuče veći broj posjetilaca. “Kao prva aktivnost sljedstveno ovom programu upravo počinje implementacija digitalne marketinške kampanje, kojom će se na ciljnim emitivnim tržištima, putem efektnih onlajn kanala, promovisati turistička ponuda Crne Gore u susret predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni”, saopštila je Radak-Kukavičić.

odbijen zahtjev brkovića za izuzeće ašanina i jovanića

Vektra Montenegro u stečaju U kompaniji Vektra Montenegro juče je otvoren stečaj, iako je njen izvršni direktor Dragan Brković pokušao to da izbjegne još jednim zahtjevom za izuzeće sudije Zorana Ašanina i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, prenosi portal Pobjede. Postupak za ispitivanje razloga za uvođenje stečaja, koji je tražila švajcarska NLB Interfinanz zbog duga od 60 miliona eura, trajao je skoro dvije godine. Za to vrijeme ročišta su odlagana više puta što zbog zahtjeva jedne, ali i druge strane, što zbog odsustva stečajnog upravnika, vještaka i Ašanina. Ašanin je odbacio novi zahtjev za izuzeće i uputio spise Jovaniću, o čijem bi izuzeću trebalo da odlučuje pred-

Foto: Iva Mandić

bogatija za tar na Hajli

Institucije sistema treba da podrže oporavak turističke industrije kroz finansijske podsticaje, ali i pažljivim osmišljavanjem mjera koje će slati jasne poruke da je Crna Gora bezbjedna destinacija, saopštila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić. “Važno je u cilju oporavka sektora turizma u Crnoj Gori ujediniti snage i unaprijediti saradnju, kako unutar zemlje, tako i na regionalnom nivou i šire. Vjerujem da

Brković sjednik Apelacionog suda. Prvobitno je stečaj u Vektri Montenegro otvoren 2012. godine, ali je Plan reorganizacije usvojen dvije godine kasnije. Njime je bilo predviđeno da se banci ustupe zemljište i objekti upisani u listovima nepo-

kretnosti u Bečićima, vrijedni 18,8 miliona eura, dok je ostatak duga trebalo da bude isplaćen u okviru trećeg isplatnog reda. Kako do toga nije došlo, NLB Interfinanz je u martu prošle godine podnijela zahtjev za otvaranje stečaja.

Poslovne Vijesti

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

poslanik dps-a kritikovao odluku ministra finansija o privremenom finansiranju

Je li ministar u Goldman Saksu mogao da radi mimo zakona?

Vlada je direktno prekršila Ustav zbog retroaktivnosti, ističe Sekulić Ilustracija

Kompanije ubrzale digitalnu transformaciju

Kompanije su se u vrijeme pandemije prilagodile fluktuacijama, ubrzale digitalnu transformaciju i izašle kao otporne, pokazao je izvještaj Deloittea o tehnološkim trendovima za ovu godinu. Direktor u Sektoru za poreski konsalting i regionalni lider Deloitteovog tima za poresku tehnologiju i Digital programa u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini Filip Kovačević, kazao je da je tema izvještaja otpornost, pošto je prošla godina donijela broj-

ne izazove na svjetskom nivou za pojedince, kompanije i druge organizacije. “Teška vremena imaju običaj da iznjedre najbolje u nama, a mi smo imali priliku da vidimo brojne inspirativne primjere brzog prilagođavanja i savladavanja, činilo se, nepremostivih prepreka”, rekao je Kovačević. On je dodao da je pandemija dodatno ubrzala već galopirajući proces digitalizacije i primorala sve da postanu agilniji i brži u odgovoru na izazov nego što su svi mislili da je moguće.

Ilustracija

Barel nafte ispod 56 dolara Cijene nafte pale su juče na međunarodnim tržištima ispod 56 dolara. Na londonskom tržištu cijena barela pala je 83 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 55,59 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 57 centi nižoj cijeni, od 53 dolara. Trgovce su zaokupile vijesti o kontinuiranom širenju zaraze kovidom u zemljama širom svijeta, prenosi Hina. Kina, drugi potrošač nafte u svijetu, objavila je najveći dnevni skok novih slu-

čajeva zaraze u više od deset mjeseci. Eropske vlade najavile su strože i duže mjere suzbijanja korona virusa, uz procjene da će vakcinisanje pokazati značajnije rezultate tek za nekoliko mjeseci. “Proizvođači nafte suočeni su s nezapamćenim izazovom u balansiranju ponude i tražnje, s obzirom da izglede zamagljuju faktori poput brzine vakcinisanja i reakcije na vakcinu”, rekao je zvaničnik Međunarodne agencije za energiju.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je donošenjem rješenja o privremenom finansiranju za januar po pojedinačnim stavkama potrošačkih jedinica direktno prekršilo Ustav zbog retroaktivnosti, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić. “U pokušaju da legalizuje svoje postupke, Ministarstvo ulazi u direktno kršenje Ustava, donošenjem rješenja po pojedinačnim stavkama potrošačkih jedinica, koje je zbog retroaktivnosti u direktnoj suprotnosti sa članom 147 Ustava”, naveo je Sekulić u saopštenju.

■ ZAKON JASAN On je kazao da su opozicione partije, ali i nadležni državni organi, prije svih Državna revizorska institucija u više navrata upozoravali Vladu i Ministarstvo da će u slučaju da ne predlože zakon o budžetu do kraja prošle godine za narednu imati problem sa finansiranjem državne uprave. “Međutim, oni se nijesu obazirali na ta upozorenja, smatrajući vjerovatno da ih Ustav i zakoni države ne obavezuju. Na taj način su sebe doveli u veoma neobičnu pravnu situaciju. Istini za volju, kršenje zakona uz netransparentnost je ne-

što što od početka karakteriše Vladu Zdravka Krivokapića, ali, u konkretnom slučaju, ne mogu da kažu da nijesu bili upozoreni”, rekao je Sekulić. Prema njegovim riječima, tačno je da Ministarstvo finansija, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, potrošačkim jedinicama odobrava sredstva od jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini ako se godišnji zakon o budžetu ne donese do 31. decembra tekuće za narednu fiskalnu godinu. “Ipak, ne treba zaboraviti da se shodno tom članu sredstva odobravaju potrošačkim jedinicama koje su utvrđene godišnjim zakonom o budžetu, odnosno rebalansom, koji je usvojila Skupština, za prethodnu godinu”, objasnio je Sekulić. Kako je naveo, Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti u članu 34 utvrđuje da budžet sadrži izdatke potrošačkih jedinica po organizacionoj, funkcionalnoj, ekonomskoj, programskoj i projektnoj klasifikaciji. Shodno tome privremeno finansiranje moguće je samo kod zakonom utvrđenih potrošačkih jedinica. “Kako sedam od ukupno 12 ministarstava prošlogodišnji budžet uopšte i ne prepoznaje, a u međuvremenu nije usvojen rebalans

budžeta koji bi uvažio činjenicu da i ta ministarstva postoje, privremeno finansiranje ne može da se odnosi na njih”, tvrdi Sekulić.

■ TAJNOST I KRŠENJE ZAKONA

On je kazao da je Vlada, donošenjem rješenja po pojedinačnim stavkama potrošačkih jedinica, pokušala da bez saglasnosti Skupštine, u čijoj je to nadležnosti, donese svoj budžet za januar. “Umjesto da odluku o privremenom finansiranju čitamo u Službenom listu, što bi bio jedini zakonski put, javnost se zabavlja objavama ministra na društvenim mrežama. Uz uobičajeno pitanje, zbog čega se Vlada opredijelila za tajnost i kršenje zakona, pitamo ministra finansija Milojka Spajića da li se na nezakonito ponašanje učio na Vol stritu i da li bi u Goldman Saksu mogao da radi mimo zakona i propisa ili je to moguće jedino u crnogorskoj Vladi”, poručio je Sekulić. On je rekao da će Spajić, bez obzira na objave na društvenim mrežama, na ova ali i druga pitanja odgovor morati da pruži u Skupštini, ukoliko nova parlamentarna većina ne odluči da ubuduće raspravu u parlamentu zamijeni Tviter objavama.

Sekulić

AKTUELNO

UHAPŠEN BARANIN

U VOZILU NAĐENO 180 KILOGRAMA DUVANA H.B. (34) iz Bara. Pregledom vozila policija je pronašla 12 pvc pakovanja u kojima se nalazilo oko 180 kilograma rezanog duvana”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Kako se dodaje, o događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je naložio da se H.B. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina. R.C.H.

Foto: Uprava policije

Ulcinjska policija pronašla je rezani duvan i uhapsila Baranina H.B. (34) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina. “Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su 14. januara oko 19.20 na putnom pravcu Ulcinj – Krute – Vladimir u mjestu Donja Klezna izvršili kontrolu vozila marke ‘passat’ ulcinjskih registarskih oznaka kojim je upravljao

NACRT ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA PREDVIĐA NEKOLIKO NOVINA:

I DIREKTOR POLICIJE U PRVIM “BORBENIM REDOVIMA”

Oduzeti duvan

AKCIJA SLUŽBENIKA CB BIJELO POLJE

Bjelopoljac uhapšen zbog ulične prodaje droge Službenici Centra bezbjednosti Bijelo Polje su sprovođenjem aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje narkotika pronašli marihuanu i procesuirali dva lica, saopšteno je iz Uprave policije. Policija je u Bijelom Polju kontrolisala S.D. i kod njega pronašla manju količinu opojne droge marihuana. “Kriminalističkom obradom policijski službenici su došli do sumnje da je S.D. opojnu drogu nabavio od lica D.L.”, saopšteno je iz policije. Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju slobode je lišen D.L. zbog sumnje da je izvršio krivično dje-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

lo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. “Pretresom stana osumnjičenog lica pronađena je opojna droga marihuana spakovana u pvc pakovanja, namijenjena tzv. uličnoj prodaji i vaga. Prilikom operativne obrade D.L. je fizički nasrnuo na policijskog službenika, o čemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji je naložio da se protiv D.L. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti”, navodi se u policijskom saopštenju. B.Č.

irektor i pomoćnici direktora Uprave policije, ukoliko bude usvojen i izglasan nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, primjenjivaće policijska ovlašćenja, imajući u vidu poziciju koju pokrivaju, kao i činjenicu da djeluju na terenu sa ljudima, odnosno policijskim službenicima kojima su nadređeni.

Na taj način, kako stoji u nacrtu, dat je doprinos profesionalizaciji policije. Javna rasprava za pomenuti zakon je u toku, a predlozi, sugestije i komentari na nacrt zakona o unutrašnjim poslovima mogu se dostaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Za razliku od važećeg zakona omogućeno je da za direktora i pomoćnika direktora može biti izabrano i lice koje ima potrebno radno iskustvo u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane. Nadalje, definisanjem pojma i vrste policijskih poslova kroz 14 tačaka proširen je broj poslova koje obavlja policija. Precizirano je da policijske poslove obavljaju policijski službenici uz konstatovanje da i direktor i pomoćnici direktora primjenjuju policijska ovlašćenja imajući u vidu poziciju koju pokrivaju, kao i činjenicu da djeluju na terenu sa ljudima, odnosno policijskim službe-

nicima kojima su nadređeni. Na ovaj način je dat doprinos profesionalizaciji policije”, navodi se u nacrtu zakona.

■ DISCIPLINSKA ODGOVORNOST UKOLIKO ODBIJU POLIGRAF

Ono što se ne nalazi u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima jeste to da je razrađeno poligrafsko ispitivanje kao ovlašćenje koje policija ima po Zakoniku o krivičnom postupku. “Predviđeno je da su policijski službenici raspoređeni na poslovima organizovanog kriminala i korupcije zbog

prirode posla koji obavljaju dužni da se podvrgnu poligrafskom ispitivanju, gdje će u slučaju da odbiju navedeno testiranje disciplinski odgovarati”, stoji u nacrtu. Kako se dalje navodi, kao novina su uvedena i sredstva prinude elektoršoker, specijalna vozila i vazduhoplovi, posebna motorna vozila i sredstva posebne namjene, pomoću kojih će policijski službenici moći da bolje i na zakonitiji način vrše policijske poslove u skladu sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. “Na kraju, u dijelu koji se konkretno odnosi na sredstva prinude kao naročitu ističemo novinu detaljnijeg uređenja izvještavanja, kontrole i odgovornosti u vezi sa upotrebom sredstava prinude kao jednog od ključnih pitanja kod primjene sredstava

JE NOVIH TAČAKA U NACRTU ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA KOJIMA JE PROŠIREN BROJ POSLOVA KOJE OBAVLJA POLICIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

Zgrada Uprave policije

AKTUELNO

UDES NA PUTU BAR PODGORICA

Baranin teže povrijeđen Ilustracija

Foto: Portal Bar

Foto: Pobjeda.me

prinude. Sadržina izvještaja o upotrebi sredstava prinude je precizirana, kao i linija odgovornosti u smislu nadležnosti podnošenja izvještaja. Nadalje, vođeni operativnom nezavisnošću policije kao jednim od osnovnih načela funkcionisanja izmjena je učinjena i u dijelu ocjene zakonitosti postupanja pa tako je sad direktor policije taj koji cijeni zakonitost upotrebe sredstava prinude. A u situacijama kad je policijski službenik upotrijebio vatreno oružje, ili je usljed upotrebe sredstva prinude nastupila teška tjelesna povreda ili smrt lica ili je sredstvo prinude upotrijebljeno protiv grupe lica, formira se komisija od strane ministra koja cijeni zakonitost upotrebe sredstava prinude i koju čine dva policijska službenika sa najvišim policijskim zvanjem, jedan predstavnik Ministarstva i jedan predstavnik reprezentativnog sindikata policije”, predviđeno je nacrtom.

■ NOVA OVLAŠĆENJA Policijski poslovi i ovlašćenja su razrađeni kroz članove od 66 do 123. “U okviru navedenih člano-

va, uz minimalne izmjene u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja detaljnije su uređena policijska ovlašćenja. Pored postojećih ovlašćenja javlja se i par novih - utvrđivanje prisustva alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci - koji je oličje zakonskog utemeljenja radnji koje predstavljaju svakodnevni posao policijskih službenika koji postupaju po propisu kojim se uređuje bezbjednost saobraćaja na putevima, razrađeno u smislu da je neophodno radi vršenja policijskih poslova”, stoji u nacrtu. Ukoliko bude usvojen nacrt zakona, drugo novo ovlašćenje biće pripremne radnje za sprovođenje mjera tajnog nadzora propisanih Zakonikom o krivičnom postupku radi stvaranja preduslova za što efikasniju realizaciju eventualne mjere tajnog nadzora. Kao treće novo ovlašćenje navodi se preduzimanje mjera za otklanjanje neposredne opasnosti - odnosi se na one mjere koje ne mogu pravovremeno da preduzmu drugi nadležni organi, u čemu se ogleda pomoć koju policija pruža kako organima državne uprave, lokalne samouprave, tako i pravnim i fizičkim licima. Bo.B.

Na magistralnom putu Bar – Podgorica, kod Virpazara, juče je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a povrijeđene tri osobe. Teže tjelesne povrede zadobio je F.A. (26) iz Bara koji je zadržan u Opštoj bolnici. Dvoje stranih državljana iz drugog vozila prošli su sa lakšim povredama, prenosi portal Bar. Saobraćaj je bio u prekidu oko tri sata. Skoro četiri sa-

ta čekalo se da na lice mjesta izađe dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva Bar, a za to vrijeme formirane su kilometarske kolone vozila sa obje strane. Saobraćajna nezgoda dogodila se u mjestu Tanki Rt u blizini Virpazara, udaljenom oko 25 kilometara od Bara. Iako je Osnovno državno tužilaštvo Bar oko 14 sati obaviješteno od strane saobraćajne policije o nezgo-

di kod Virpazara, dežurna tužiteljka Nusreta Arapović je na uviđaju mjesta saobraćajne nezgode bila tek oko 18 sati. Putnici su oko tri sata čekali u kilometarskim kolonama. To je vrijeme kada se u petak poslije podne mnogi vraćaju sa posla iz Podgorice u Bar, ili iz Bara u Podgoricu, a među putnicima u koloni bilo je i onih koji su zakasnili na avion za Beograd.

SUD ZA PREKRŠAJE BIJELO POLJE

Zbog kršenja javnog reda četiri Kolašinca kažnjena po 800 eura

Zbog prekršaja Zakona o javnom redu i miru sudija bjelopoljskog Suda za prekršaje Milan Šćepanović je okrivljenim Kolašincima D.D., L.M., R.D., i V.M. izrekao novčane kazne u iznosu od po 800 eura. Oni su prekršili član 10, stav 2 pomenutog zakona, kojim je predviđeno da ko na javnom mjestu fizički napadne drugog ili se tuče kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 350 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. “Zbog prekršaja iz čl.7.st.1 i čl.8. Zakona o javnom redu i miru, sudija Milan Šćepanović je okrivljenom M.R. iz Kolašina izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 550 eura. Zbog prekršaja iz čl.317a.st.1.tač.3. Zakona o bezjednosti saobraćaja na putevima, sudija Mersada Agović je okrivljenom D.S. (28) iz Rožaja izrekla kaznu zatvora u trajanju od 15 dana”, stoji u izvještaju suda. Sudija Agović izrekla je ka-

znu zatvora u trajanju od 15 dana uslovno na tri mjeseca Rožajcu Ć.K. (25) zbog prekršaja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. “Zbog prekršaja iz čl.10. st.2. Zakona o javnom redu i miru, sudija Milan Šćepanović je okrivljenom R.M. iz Kolašina izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 dana. Zbog prekršaja iz čl.318.

st.1.tač.14 Zakona o bezjednosti saobraćaja na putevima sudija Radoman Knežević je okrivljenima B.D. (41), Ć.R. (48), M.Đ. (24), J.R. (54) i B.D. (44), svi iz Pljevalja, izrekao novčane kazne u iznosu od po 300 eura, dok je okrivljenom K.Ž. (24), takođe iz Pljevalja, izrekao novčanu kaznu u iznosu od 200 eura”, navodi se u izvještaju.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

kolumbijac caicedo david (29) iznio odbranu pred višim sudom u podgorici:

U nastavku suđenja optuženima za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je imala je za cilj izvršenje neodređenog broja teških krivičnih djela protiv života i tijela, juče je pred specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici, kojim predsjedava sudija Biljana Uskoković, odbranu dao okrivljeni Caicedo Bandoya Juan David (29) iz Kolumbije. On je naveo da su on i okrivljeni Costana Casa Jose Aleksandar (43) došli turistički, te da su prije Crne Gore obišli Tursku, Grčku, Rusiju i još nekoliko zemalja. “Nijesam član kriminalne organizacije, ne priznajem krivično djelo. Nijesam došao u Crnu Goru nikoga da ubijem za novac. Porodičan sam čovjek, radim na građevini u Kolumbiji i pošteno sam zarađivao”, izjavio je okrivljeni David, dodajući da su iz Hrvatske dobili preporuku da obiđu Crnu Goru. Pojasnio je da su preko BiH, van graničnog prelaza ušli u Crnu Goru, jer nijesu bili svjesni ilegalnog prelaska, “sve je djelovalo kao jedna država”. “Stopirali smo i mlađi čovjek nam je stao autom. Nakon desetak minuta policija nas je zaustavila, legitimisala, a zatim i odvela u policiju. Pokušao sam da

Foto: Pobjeda.me

Nijesam došao u Crnu Goru da ubijam, već turistički Sa privođenja optuženog Davida

im objasnim da smo došli kao turisti. Razumio sam njihove riječi ‘droga, droga, ubiti, ubiti’. Nijesmo imali mogućnost ni sa kime da komuniciramo, jer nijesu znali španski jezik”, kazao je okrivljeni. Istakao je da su ga u nikšićkoj policiji tukli, maltretirali, udarali u glavu, grudi i stomak, zbog čega je, strahujući za život, prihvatio da prizna da je došao u Crnu Goru da ubije za novac. “Zato sam kod specijalnog tužioca izjavio da sam došao da ubijem za 25.000 eura neku osobu, jer me tako policija nagovorila. U policiji su nas optuživali da smo došli da ubijamo. Uporno smo go-

vorili: ‘Ne. Ne’. A oni su nas uporno tukli. Od prvog dana mi se stavlja na teret da želim da ubijem nekoga. Kada sam vidio kako maltretiraju vašeg državljanina, onda šta ja mogu da očekujem kao Kolumbijac. Zaradio sam pare za život bez ikakve mrlje. Volio bih da se u Kolumbiji sve provjeri u vezi sa mojim životom, gdje nijesam napravio nikakav prekršaj. Nijesam ni u primislima imao namjeru da nekoga ubijem za novac. Sve što sam izjavio pred specijalnim tužiocem je izmislila policija i ja sam prihvatio da kažem da sam došao u Crnu Goru da ubijam za pare, nekog da ubijem za 25.000 eu-

ra, neku problematičnu osobu”, istakao je okrivljeni. Na ročištu održanom dan ranije prvookrivljeni Goran Brajović (26) negirao je da pripada bilo kojem klanu, tvrdeći da je sve ovo jedna velika graška. On je potvrdio da je imao kriptovani telefon koji mu je i na dan hapšenja oduzet, a kazao je da mu je služio isključivo za komunikaciju sa djevojkama. Optužnicom Specijalnog tužilaštva Brajović i Kolumbijci se terete za stvaranje kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou. Kako se navodi u optužnici, kriminalna organizacija čiji su članovi optuženi

Brajović i Kolumbijci imala je za cilj izvršenje neodređenog broja teških krivičnih djela protiv života i tijela. Podsjetimo, početkom avgusta u Nikšiću uhapšena su sva trojica optuženih, a zbog sumnje da su pripremali teško krivično djelo. Prema operativnim saznanjima istražitelja, Brajović i dvojica Kolumbijaca pripremali su izvršenje teškog krivičnog djela, a operativnim radom istražitelji su prikupili dokaze i zaustavili vozilo u kojem su bili osumnjičeni i osujetili njihov plan. Hapšenjem sada trojice optuženih istražitelji su osujetili likvidaciju, međutim, nije precizirano da li je riječ o nastavku obračuna kriminalnih klanova i da li je meta trebalo da bude član neke od suprotstavljenih grupa. U optužnici se navodi da su okrivljeni početkom 2020. postali članovi kriminale grupe čiji je šef za sada neidentifikovan. Ta grupa, kako je istraga pokazala, djelovala je na teritoriji više država - Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Ruminije, Turske... Uloga Brajovića, kako stoji u aktu SDT-a, bila je da obezbijedi prevoz drugim članovima kada dođu u Crnu Goru, te da nalazi smještaj neposrednim izvršiocima krivičnih djela. Bo.B.

za državnog tužioca u višem državnom tužilaštvu može biti birano lice koje

radi kao državni tužilac, odnosno sudija najmanje osam godina.

Foto: pravosudje.me

položili zakletvu pred tužilačkim savjetom

Izabrana četiri tužioca viših državnih tužilaštava Pred Tužilačkim savjetom Crne Gore juče su položili zakletvu Ana Radović, Miroslav Turković i Armin Selmanović, državni tužioci u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Zakletvu je položila i državna tužiteljka Tanja Nišavić u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Oni su izabrani 14. januara

2020. godine. Čestitajući tužiocima na izboru v.d. Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković poželio im je da nastave sa uspješnim obavljanjem funkcije državnog tužioca, uz poštovanje principa nepristrasnosti, objektivnosti, jednakosti i zakonitosti. Podsjetimo, na sjednici Tužilačkog savje-

ta održanoj krajem decembra prošle godine obavljen je intervju sa kandidatima prijavljenim na oglas za izbor tri državna tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i kandidatima za izbor jednog državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Shodno Zakonu o državnom tužilaštvu

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

AKTUELNO

ANDRIJEVAČKO SELO GNJILI POTOK

Ilustracija

Uprkos velikom snijegu pomoć stigla na vrijeme

OPORAVILO SE 448 PACIJENATA

Preminula jedna osoba, 414 novih slučajeva infekcije

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata od posljedica novog korona virusa preminula je jedna osoba, potvrđeno je 414 novih slučajeva infekcije, a oporavilo se 448 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje. “Laboratorije Instituta i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa od posljednjeg presjeka završile su analize i Institutu dostavile rezultate za 1.940 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 414 novopozitivnih. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 170, Nikšića 67, Bara 27, Bijelog Polja 25, Berana i Pljevalja po 19, Cetinja i Herceg Novog po 15, Budve i Kotora po 13, Tivta sedam, Kolašina šest, Ulcinja pet, Andrijevice, Plužina i Tuzi po tri, Žabljaka dva i Plava

UKUPAN BROJ TRENUTNO AKTIVNIH SLUČAJEVA COVID-19 U CRNOJ GORI IZNOSI 9.675. OD POČETKA EPIDEMIJSKIH DEŠAVANJA UKUPAN BROJ REGISTROVANIH SLUČAJEVA INFEKCIJE NOVIM KORONA VIRUSOM U CRNOJ GORI JE 54.730 i Petnjice po jedan”, precizirali su iz Instituta. Prijavljen je, dodaju, jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 i to kod pacijenta iz Bara koji je imao 81 godinu. Time se ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna popeo na 732, a od početka pandemije na 741. “Prijavljen je i oporavak kod 448 pacijenata. U Pod-

gorici su aktivna 4.983 slučaja korona virusa, Baru 839, Nikšiću 549, Budvi 412, Cetinju 397, Beranama 387, Pljevljima 380, Bijelom Polju 374, Kotoru 310, Herceg Novom 201, Tuzima 139, Kolašinu 138, Tivtu 134, Danilovgradu 113, Rožajama 93, Ulcinju 53, Andrijevici 40, Mojkovcu 38. U Plužinama je aktivno 35 slučajeva korona virusa, Plavu 26, Šavniku 17, Žabljaku 12, Petnjici tri i Gusinju dva. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.675. Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 54.730”, zaključuju iz Instituta. J.V.Đ.

Ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Uprkos velikom snijegu i nepristupačnom terenu ekipe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Službe zaštite i spasavanja Andrijevica uspjele su da stignu do životno ugroženog pacijenta i pruže mu neophodnu medicinsku pomoć, ali i dostave osnovne životne namirnice. Opština Andrijevica, selo Gnjili potok, sniježni pokrivač od 70 centimetara, nepovoljni vremenski uslovi i poziv za kućnu posjetu zbog teškog stanja pacijenta. Ekipe Hitne medicinske pomoći i Službe zaštite i spasavanja Andrijevica kreću na teren kako bi na licu mjesta pružili svu neophodnu pomoć ugroženoj osobi. Na putu do pacijenta ne pomaže ni sva potrebna mehanizaciju, a ekipe pored nepristupačnog dijela okova-

nog snijegom na putu do kuće zatiče i odnešen most nabujalom rijekom. “Za ove službe ne postoji prepreka. Okolnim putem stižu pješke do pacijenta. Ekipa Hitne pomoći dr Mira Milović, medicinski tehničari Srđan Radunović i Olgica Đukić pružaju medicinsku pomoć pacijentu dok iz Službe zaštite i spasavanja Nemanja Jovović, Miloš Bandović i Petar Đukić koji su na putu pomogli našoj ekipi pri usponu dopremaju i osnovne životne namirnice ugroženoj osobi”, istakli su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i dodali da je riječ o još jednoj uspešno obavljenoj akciji, spašenom životu i pruženoj medicinskoj pomoći u vanrednim situacijama, koja za ove ekipe znači ohrabrenje za nove poduhvate. J.V.Đ.

NA KORONU POZITIVNE 53 OSOBE

Zaraženi u Domu “Duga” KRITIČNO 56 KOVID PACIJENATA i dalje bez simptoma

U KCCG, NIKŠIĆKOJ I BERANSKOJ BOLNICI

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječe 103 pacijenta sa COVID-19 infekcijom, od kojih je 34 životno ugroženo, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. U Opštoj bolnici Nikšić hospitalizovana su 84 pacijenta. “Životno je ugroženo 16 pacijenata i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja,

Ilustracija

od kojih je šest na neinvazivnoj ventilaciji. Na respiratoru trenutno nema pacijenata”, kazali su iz nikšićke bolnice. U Opštoj bolnici Berane liječi se 31 pacijent pozitivan na novi korona virus. “Šest pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji”, saopštili su iz beranske bolnice. J.V.Đ.

Korisnici Doma za stare “Duga”, njih 45, kao i osam zaposlenih, kod kojih je potvrđen novi korona virus stabilnog su zdravstvenog stanja, odnosno i dalje nemaju simptome, kazala je za TVCG upravnica te ustanove Marina Iković. Ona je ponovila da je zaposlenima koji su zaraženi određena samoizolacija, a

pozitivni korisnici su u svojim sobama. “Što se tiče zaposlenih, njih 10 je sada na raspolaganju, organizovani su u dvije smjene i rade po 24 sata. Naporno je i teško, a cilj je sačuvati naše stare. Nadam se da ćemo i ovo pobijediti”, poručila je Iković i najavila da će za zaposlene uvesti karantinski rad. R.D.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

CRNA GORA PREGOVARA SA SVIM PROIZVOĐAČIMA VAKC

Borovinić-Bojović: Biće doza za sve koji žele da se

Paralelno sa COVAX inicijativom Crna Gora intenzivno pregovara sa svim proizvođačima i zemljama koje nude vakcine, kao i sa Rusijom i Kinom, kako bi se građanima omogućilo istovremeno više vakcina koje će biti jednako kvalitetne i bezbjedne da mogu sami da biraju čiju će vakcinu eventualno primiti, kazala je juče na konferenciji za medije povodom predstavljanja nacionalne strategije za imunizaciju protiv korona virusa ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović. Riječ je o, kako je rekla, preporučenoj besplatnoj vakcini, ne i obaveznoj, koju će, kaže, i sama primiti. “Nadamo se da će, ukoliko nastavimo ovim tempom, proces vakcinacije početi krajem januara, početkom februara”, kazala je ministarka, istakavši da ne može reći tačno kad će vakcina stići i početi vakcinacija zbog komplikovanih procedura pregovora. Borovinić-Bojović je zamolila građane za strpljenje. “Pregovori koje mi sada vodimo sve zemlje u regionu vodile su u junu i julu, što znači da bi u redovnim dogovorima za ovakve ugovore trebalo četiri do šest mjeseci. Ponašamo se veoma odgovorno i principijelno i u ubrzanim smo procesima dogovora”, ponovila je

Crna Gora već ima kapacitete da primi određene količine Fajzerove vakcine i to na tri mjesta. Jedno mjesto je u Institutu za javno zdravlje, drugo u Zavodu za transfuziju i treće u Biotehničkom institutu, precizirao je Laušević

Borovinić-Bojović. Crna Gora će se, dodaje, ponašati kao i sve zemlje svijeta. “Rokovodićemo se se onim što je najvažnije, a to je efikasnost, bezbjednost i kvalitet vakcine. Vakcinacija je dobrovoljna, naša je preporuka da se rizične grupe vakcinušu, ali u krajnjem odluka je dobrovoljna”, kazala je Borovinić-Bojović. U odnosu na odgovor građana imaćemo, kaže, odgovarajući stepen imuniteta. “Obezbijedićemo sredstva za vakcinaciju svakog građanina koji bude htio da se vakciniše”, naglasila je Borovinić-Bojović.

■■OBEZBIJEĐEN

“HLADNI LANAC”

Komentarišući pisanje medija da Montefarm i domovi zdravlja nemaju laboratorijske zamrzivače za duboko zamrzavanje između - 20 i - 80 stepeni za prihvat, čuvanje i distribuciju vakcina, epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Dragan Laušević tvrdi da nema nikakvog razloga za brigu. “Crna Gora već ima kapacitete da primi određene količine Fajzerove vakcine i to na tri mjesta. Jedno mjesto je u Institutu za javno zdravlje, drugo u Zavodu za transfuziju i treće u Biotehničkom institutu”, precizirao je Laušević. Montefarm je, dodaje, započeo proces hitne nabavke zamrzivača za vakcine. “Nama su zamrzivači za te vakcina neophodni samo na centralnom nivou i oni nijesu planirani da stoje na opštinskim nivoima”, pojasnio je Laušević i dodao da za druge vakcine, koje su mogu čuvati do -20 stepeni postoji mogućnost veoma velikog broja komora, a za držanje vakcine na od plus dva do plus osam stepeni postoje mogućnosti i u samim domovima zdravlja. Vakcine su pokazale zadovoljavajuću bezbjednost, ka-

zao je Laušević i objasnio da nigdje nije predviđeno da će vakcinacija u 2021. stvoriti kolektivni imunitet. “Plan je zaštita najranjivijih. Cilj vakcinacije je stvoriti više koristi od štete. Podaci pokazuju da je djelotvornost i bezbjednost vakcina zadovoljavajuća. Vakcina neće biti obavezna, već izbor”, kazao je Laušević i dodao da će transparentnost biti potpuna. Na pitanje da li država ima novca da obezbijedi kolektivni imunitet stanovništva, ministarka Borovinić-Bojović je kazala da će država obezbijediti sredstva za vakcinisanje svih njenih građana koji budu raspoloženi da se vakcinišu. “Rukovodićemo se onim što je najvažnije, a to je efikasnost, bezbjednost i kva-

litet vakcine”, poručila je Borovinić-Bojović istakavši da imaju obezbijeđen novac za vakcinaciju. U obezbjeđivanju novca se, dodaje, ne oslanjaju na račun NKT-a, jer u Ministarstvu zdravlja i dalje ne znaju koliko novca ima na tom računu. “Upravo sada se budžetski revizori u Ministarstvu finansija bave tim pitanjem i istražuju prilive i odlive sa tog računa”, kazala je Borovinić-Bojović i dodala da i bez tog novca imaju dovoljno za nabavku vakcina.

■■Epidemiolozi za restriktivnije mjere

Komentarišući ublažavanje preventivnih mjera u tre-

nutku kada je Crna Gora prva u Evropi po broju inficiranih Laušević ističe da su epidemiolozi uvijek za restriktivnije mjere, ali da se postavlja pitanje kolateralne štete i da je to uvijek izazov za Vladu. On očekuje, kaže, da će vakcinacija pomoći oporavku turizma Crne Gore. Građani će, najavio je Laušević, uskoro moći svakodnevno da vide i prate opterećenost bolničkih kapaciteta u Crnoj Gori kroz informatičku platformu koja je u pripremi. Na pitanje da li je u Crnoj Gori prisutan britanski soj korona virusa, Laušević kaže da ne zna, jer nemaju mogućnost da rade takve analize. “Ukoliko primijetimo da dolazi do brže transmisije, može se poslati uzorak u laboratorije sa kojima Institut

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

aktuelno

CINA PROTIV COVID-19 DPS: Izjava ministarke o početku vakcinacije neozbiljna i populistička

dovoljno e vakcinišu

ima sklopljen ugovor”, rekao je Laušević.

■■PRIORITET

IMAJU STARIJI OD 80 GODINA

Nacionalna strategija i akcioni plan za imunizaciju, objasnio je Laušević, napravljeni su kako je to dogovoreno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i uz njihovu podršku, a u skladu sa formatom koji se zahtijeva. Kako je naveo, cilj je da se napravi sav slijed koraka vakcinacije i omogući da Crna Gora može da se obrati međunarodnim agencijama, državama u slučaju određene pomoći. Nacionalna strategija, kaže, sadrži 11 poglavlja koja se odnose na sve važno oko vak-

cina - regulatorni okvir, planiranje aktivnosti, finansije, imunizaciona strategija, logistički lanac, ljudski resursi, obuka i slično. “U prioritetnoj grupi za vakcinaciju su štićenici domova za stare i institucije za smještaj osoba sa težim poremećajima u razvoju, kao i osoblje koje tamo radi. Druga prioritetna grupa su zdravstveni radnici koji su na prvoj liniji odbrane od korona virusa i osobe starije od 80 godina. U trećoj grupi su osobe od 75 do 79 godina, a u četvrtoj oni starosti od 70 do 74 godine i klinički veoma osjetljiva lica”, kazao je Laušević. Zatim slijede, dodaje, sve osobe od 65 do 69 godina i ostali zaposleni u zdravstvenim institucijama, te osobe sa pridruženim bolestima koje

Izjava ministarke zdravlja da Crna Gora ima “dogovore” sa svim proizvođačima i da će vakcinacija protiv COVID-19 u našoj državi krenuti krajem januara ili početkom februara prilično je neodgovorna i neozbiljna, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista. “Da bi se pokrenuo proces imunizacije, nije dovoljan ‘dogovor’ koji se bazira na razmjeni mejlova ili telefonskom razgovoru, već konkretan ugovor sa farmaceutskim kompanijama kojim su definisani svi elementi: broj naručenih vakcina, cijena, datum isporuke. Samo na osnovu ovog dokumenta, ministarka može da da procjenu kada je realno da vakcine stignu u Crnu Goru. Sve ostalo je spisak lijepih želja”, navodi se u saopštenju DPS-a. S obzirom na to da prije nekoliko dana ministarka ništa nije znala o “dogovorima” koje danas spominje, iz DPS-a, ka-

Riječ je o, kako je rekla ministarka, preporučenoj besplatnoj vakcini, ne i obaveznoj, koju će, kaže, i sama primiti. “Nadamo se da će, ukoliko nastavimo ovim tempom, proces vakcinacije početi krajem januara, početkom februara”, kazala je ministarka, istakavši da ne može reći tačno kad će vakcina stići i početi vakcinacija zbog komplikovanih procedura pregovora.

ne spadaju u posebno osjetljive forme, kao i pripadnici vitalnih službi na državnom i lokalnom nivou. “Tu smo izdvojili zaposlene u vaspitno-obrazovnim ustanovama”, precizirao je Laušević. Nakon toga, kako je naveo, na redu za vakcinaciju su osobe od 18 do 44 godine sa hroničnim bolestima, zatim svi starosti od 60 do 64 godine, te pripadnici drugih službi. Strategija za imunizaciju je, objašnjava, “živi dokument” i moguća su razna usaglašavanja.

ko se dodaje, zaključuju da je ova komunikacija između Ministarstva i proizvođača vođena posljednjih nekoliko dana. “Svako ozbiljan zna da je obećanje koje je danas ministarka dala prilično nerealno i posljedica je populističke potrebe da zadovolji očekivanja, a ne realne procjene kada ćemo zaista imati vakcine u Crnoj Gori. Uostalom, imamo još dvije nedjelje do tog ‘kraja januara i početka februaLaušević je istakao da do sada nijesu registrovane vakcine za uzrast ispod 16 godina, ali da su u toku određene studije. Preporuka je, kaže, da svi koji se vakcinišu nose maske do daljnjeg.

■■ Cilj jednaka do-

stupnost za sve

Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da su u toj organizaciji zadovoljni što su bili u prilici da podrže Ministarstvo zdravlja i ekspertski tim u izradi strateške platforme, čiji je cilj da se omogući nesmetana vakcinacija i jednako dostupna vakcina za sve u Crnoj Gori. Na taj način, kako je rekla, smanjiće se broj smrtnih slučajeva, teško oboljeljih, kao i pritisak na zdravstveni sistem. Cilj strategije je, kaže, nesmetano i jednako dostupna vakcina za sve u Crnoj Gori. “Prioritetne grupe su zdravstveni radnici, heroji u bijelom, koji su svih mjeseci pandemije stajali na prvoj liniji odbrane. Pored njih, prioritetne grupe su i starije osobe i hronični bolesnici”, dodala je Brajović. U ovom trenutku, prema raspoloživim podacima, dodaje, od ukupnih 23,5 miliona doza vakcina, koje su administrirane širom svijeta, 95

ra’, perioda koji je ministarka označila kao početak imunizacije. S obzirom na alarmantnu situaciju i širenje epidemije, naravno da nas raduje vijest da će napokon i naši građani dobiti vakcinu. Ipak, ako se ispostavi da su ova obećanja služila samo da se privremeno umire građani, onda ćemo takvu strategiju ministarke tretirati kao ozbiljnu obmanu javnosti”, zaključuju iz DPS-a. odsto njih je došlo u ruke 10 zemlja, uglavnom sa visokim nivom razvija. Iako smo 11 mjeseci u ovoj pandemiji i dalje, kako kaže, funkcionišemo u ambijentu u kom imamo “jednačine sa puno nepoznatih”. “Strategija je vanredno važna, odnosno priprema za suočavanje sa izazovima sa kojima se suočava Crna Gora i sve zemlje svijeta”, istakla je Brajović i naglasila da su istraživanja pokazala da je Fajzer-Bajontekova vakcina veoma bezbjedna. Crna Gora je, prema ocjeni Brajović, “u prvim danima pandemije, kada je bila suočena sa novim respiratornim patogenom, pružila odgovor i sveobuhvatan pristup u pravcu prekidanja lanca transmisije”. “Ono što su bili raspoloživi resursi u tom trenutku bili su usmjereni u pravcu da se korona virus stavi pod kontrolu”, rekla je Brajović odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje aktivnosti bivšeg Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. I novo političko liderstvo je, ističe ona, preuzelo nove mjere u borbi protiv korona virusa, odnosno uspostavljanja upravljačke mreže, prevashodno Nacionalne komisije za borbu protiv COVID-19, što je u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. J.V.Đ.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

AKTUELNO

PREDSTAVLJENO IDEJNO RJEŠENJE PARKA

ZELENA OAZA ZA KVALITETNIJI ŽIVOT

Predstavljanje projekta parkovske površine Zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić, sa saradnicima, razgovarala je juče sa građanima naselja Ljubović koji žive u neposrednoj blizini gradilišta gdje se privodi kraju zatrpavanje iskopa na lokaciji koja je bila predviđana za gradnju stambenog objekta. Na navedenoj lokaciji će nakon odluke Glavnog grada da stavi van snage DUP „Zabjelo – Ljubović“ biti izgrađena nova zelena površina. Zamjenica Vujačić je predstavnike građana upoznala sa idejnim rješenjem i budućim izgledom nove parkovske površine, konstatujući da će realizacija tog projekta građanima tog dijela grada značajno poboljšati kvalitet života, imajući u vidu da će na toj lokaciji u narednom priodu dobiti novu zelenu oazu koja će biti oplemenjena sadnicama različitih biljnih vrsta i savremenim sadržajima za odmor i rekreaciju svih generacija sugrađana. Predstavnici građana naselja ispod Ljubovića izrazili su zadovoljstvo predstavljenim idejnim rješenjem dodajući da najvećem dijelu odgovara onom što su bile i njihove sugestije i prijedlozi i uputili zahvalnost

Glavnom gradu na inicijativnosti, razumijevanju i senzibilitetu za konačno rješavanje jednog veoma značajnog životnog pitanja. Sagovornici su se saglasili da će u narednom periodu intenzivirati komunikaciju i da će zajednički pratiti dinamiku i realizaciju ovog projekta, kao i da će razmatrati i ostale inicijative koje se tiču boljeg kvaliteta života, a sve u cilju zadovoljenja potreba i očekivanja građana koji žive u ovom dijelu gradu. Osim ozelenjavanja velikim brojem sadnica drveća, žbunja i ukrasnih trava na ovom prostoru biće izgrađeno dječje igralište na podlozi od tartana, prostor za miran odmor i sadržaji za rekreaciju (kruzna višenamjenska staza, sto za stoni tenis i stolovi za šah). Podsjećamo, nakon odluke Glavnog grada da stavi van snage DUP „Zabjelo – Ljubović“, na predmetnoj lokacije će na površini od 2.247 m2 biti izgrađena nova parkovska površina, a u međuvremenu, na ovu katastarsku parcelu prenijeto je pravo raspolaganja na Glavni grad, kao i sva prava prethodnog investitora na ovoj lokaciji. R.R.

KOŠĆELE NA BULEVARU CRNOGORSKIH SERDARA

Izmjestiće masline u parkove Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo počele su radove na formiranju novog drvoreda od 47 stabala košćela na Bulevaru crnogorskih serdara. Prethodno se izvode radovi na pripremi i vađenju maslina sa pomenute lokacije koje će biti presađene u gradskim parkovima i na drugim javnim zelenim površinama na kojima će se funkcionalno i vizuelno bolje uklopiti, dok će nove sadnice košćele posađene duž ove saobraćajnice svojim krošnjama stvarati

hladovinu za prijatnu šetnju i omogućiti nesmetano kretanje biciklima. Podsjećamo da je u prethodnom periodu na adresu Glavnog grada i Zelenila stiglo nekoliko zahtjeva za uklanjanje maslina sa Bulevara crnogorskih serdara, jer svojim habitusom, a posebno u periodu plodonošenja zbog opadanja plodova, predstavljaju veliki rizik za kretanje pješaka i biciklista, nakon čega je ovaj predlog detaljno razmotren i usvojen.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

TIVAT: JANUARSKI RAČUNI ZA VODU

SKUPLJA VODA I KOMUNALNE USLUGE

U skladu sa odobrenjem Regulatorne agencije za energetiku, januarski računi za vodu u Tivtu će biti uvećani. Cijene su usklađene sa novim Zakonom o komunalnim djelatnostima. Zaključno sa decembarskim računima fizička lica su vodu i kanalizaciju plaćala upola manje od korisnika tih usluga iz kategorije pravnih lica. Agencija će svake godine krajem aprila raditi izmjenu cijena i već krajem ljeta biće poznata cijena vode koja će se primjenjivati od 1.1. naredne godine, objasnio je direktor Vodovoda i kanalizacije Alen Krivokapić, uz napomenu da će se u narednih pet godina izjednačiti cijene za fizička i pravna lica. Kako se navodi u odluci

Regulatorne agencije, potrošači iz kategorije fizičkih lica od ovog mjeseca plaćaće fiksni dio cijene na mjesečnom nivou u iznosu od 2,1574 eura, dok će varijabilni dio iznositi 1,01 euro po kubiku. Te cijene su bez PDV-a i u odnosu na dosadašnje, naknada je snižena 10%, dok je cijena potrošenog kubika vode povećana 4%. Cijena vode za pravna lica je 4,584 eura za fiksni, odnosno 1,919 eura po utrošenom kubiku za varijabilni dio. Za ovu kategoriju potrošača fiksni dio je umanjen u odnosu na prethodni cjenovnik 15%, dok je cijana kubika potrošene vode smanjena za 1%. Građani Tivta čija su domaćinstva spojena na kanalizacionu mrežu i postro-

jenje za prečišćavanje voda, od ovog mjeseca plaćaju po 0,6222 eura za fiksni dio, kao i 0,2857 eura po kubiku utrošene vode. Za pravna lica fiksni dio naknade je isti, ali će oni odvođenje kanalizacije plaćati još po 0,5429 eura po kubiku utrošene vode. Cijena odvođenja kanalizacje po kubiku za građane je 1% manja u odnosu na ranije, dok je za pravna lica ta cijena snižena 6%. Prema tom obračunu, sa utroškom vode od 20 kubika potrošačima koji su spojeni na kanalizacionu mrežu račun će, umjesto dosadašnjih 27,60, iznositi 28,69 eura, što je povećanje od četiri posto. Za istu kubikažu potrošačima koji su spojeni i na kana-

TIVAT: DONACIJA NVO UDRUŽENJE ŽENA DNEVNOM CENTRU

Laptop za mlade korisnike NVO Udruženje žena Tivat uručilo je laptop računar i dodatnu kompjutersku opremu tivatskom Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Donaciju je upravi Dnevnog centra uručila predsjednica ove nevladine organizacije Blaženka Vučurović. “Od srca hvala Ženama Tivta na ovoj donaciji. Hvala im što prepoznaju važnost postojanja ustanove ovakvog tipa u Tivtu i što su pokazale spremnost da podrže naš rad i uopšte napredak sve djece korisnika centra”,

istakla je direktorica Dnevnog centra, prof. dr Snežana Matijević, napominjući da su u proteklom periodu pristigle brojne donacije, upućene od privrednih subjekata na lokalnom i državnom nivou od nevladinih organizacija i građana Tivta. Među najznačajnijim izdvajaju se donacija za kupovinu vozila NVO Evropski dom iz Tivta, kao i sredstva za opremanje senzorne sobe i sobe za kineziterapiju koja je prikupio hotel Regent Porto Montenegro. Vrijedna hvale je i donacija preduzeća Tajeti Comerc d.o.o. Tivat, u vidu didaktičkog materi-

jala, igračaka za djecu i sobnog bicikla za kineziterapiju, dok je firma Tempo trade d.o.o. Podgorica obezbijedila ostalu opremu neophodnu za kineziterapiju. Podršku su iskazali i iz preduzeća Labud tende i Tujko iz Kotora, a pomoćna sredstva za rad sa djecom obezbijedio je jednim dijelom i Crveni krst Tivat. Rad Dnevnog centra u prethodnom periodu podržali su i građani, koji su pojedinačno donirali različitu opremu za rad, igračke i novogodišnje poklone za djecu korisnike, navodi se u saopštenju Dnevnog centra. Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

U BIĆE UVEĆANI

lizaciju i na postrojenje račun bi po novom obračunu trebao da bude 37,25 eura, što je povećanje za 26 posto.

PREDSJEDNIK BEČIĆ SASTAO SE SA RUKOVODSTVOM OPŠTINE BERANE

Mnogi projekti realizovani uz veliku posvećenost

Tivat

Cijena vode za pravna lica je 4,584 eura za fiksni, odnosno 1,919 eura po utrošenom kubiku za varijabilni dio. Za ovu kategoriju potrošača fiksni dio je umanjen u odnosu na prethodni cjenovnik 15%, dok je cijana kubika potrošene vode smanjena za 1%

AKTUELNO

„Međutim, građani neće plaćati tolike račune, zato što je u budžetu Opštine za 2021. godinu u te svrhe opredijeljeno 238.000 eura kojima su pokriveni troškove koje su građani trebali plaćati za korišćenje postrojenja“, naglasio je Krivokapić. Predsjednik opštine Željko Komnenović je istakao da bi u vremenu krize račun od 37 eura za utrošenih 20 kubika vode za potrošače koji su priključeni na kanalizaciju i postrojenje značajno uticao na budžet građana. Uz dozvolu Regulatorne agencije, postignut je dogovor da se za troškove postrojenja iz opštinskog budžeta opredijeli 237.000 eura, što je 40 posto, dok se na Opštinu Kotor odnosi 60%. Z.K.

U okviru svoje prve radne posjete Beranama, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić sastao se sa predsjednikom opštine Dragoslavom Šćekićem, predsjednikom Skupštine opštine Novicom Obradovićem i šefovima klubova odbornika u lokalnom parlamentu. Predsjednik Bečić izrazio je zadovoljstvo posjetom Beranama, pohvalivši mnogobrojne projekte koji su realizovani uz veliku posvećenost, među kojima se naročito ističe izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Rukovodstvo Opštine Berane upoznalo je predsjednika Bečića sa značajnim rezultatima rada opštinske uprave, koji će značajno uticati na poboljšanje kvaliteta života stanovnika ovog grada. Tokom razgovora, predsjednik Bečić je izrazio zadovoljstvo radom izvršne i zakonodavne vlasti u Beranama, naročito tokom složene ekonomske situacije izazavne korona virusom. “Strateško upravljanje prirodnim resursima, osnaživanje poljoprivrede i diverzifikacija turizma predstavljaju ogroman potencijal razvoja Berana i cijelog sjevera Crne Gore”, istakao je predsjednik Bečić.

Posjeta Bečića opštini Berane

On je ukazao na važnost proaktivnog djelovanja Vlade Crne Gore i Opštine Berane na preispitivanju loših koncesionih ugovora, ukidanju uvozničkih lobija, zaštiti domaćih proizvođača i očuvanju životne sredine. Predsjednik Šćekić je upoznao predsjednika Bečića sa realizovanim projektima i budućim razvojnim planovima Opštine Berane, ali i ukazao na neophodnost određenih zakonskih izmjena u cilju jačanja položaja lokalnih samouprava i dalje decentralizacije Crne Gore. Predsjednik SO Obradović upoznao je predsjednika Bečića sa radom lokalnog parlamenta, ističući značaj sa-

radnje sa Skupštinom Crne Gore u cilju donošenja kvalitetnijih zakonskih rješenja i odluka. Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture dijaloga na svakom mjestu, on je naglasio važnost saradnje svih političkih aktera, u cilju unapređenja kvaliteta života građana. Tokom posjete on je obišao i Sportski centar Berane, a tom prilikom Goran Folić, sekretar Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO, upoznao je predsjednika Bečića sa projektom izgradnje istočne tribine stadiona Berane, u koji su Opština i Fudbalski savez Crne Gore uložili 1.700.000 eura. R.R.

BIJELO POLJE: CRVENI KRST IMA PUNE RUKE POSLA

Daju maksimum da udovolje građanima

Uručenje donacije Dnevnom centru

U Crveni krst Bijelo Polje u koordinator opštinskog Crveposljednje je vrijeme pristigao nog krsta Mašan Živković. veliki broj zahtjeva za pružaŽivković je dodao da je opnje pomoći. štinski Crveni krst u proteklih “Ovih dana imamo velimjesec dana pružio ki broj zahtjeva za pruprodršku za preko žanje raznih vidova 380 lica kroz neki vid pomoći. pomoći, a dominiraju zahtjevi za “Sprovodedodjelu humaći svoje aknitarne pomotivnosti svi u Crvenom ći. Na najurgenkrstu se trutnije odmah oddimo da dogovaramo, dok đemo do svih paralelno praviAktivisti onih kojima je mo spiskove za nanaša pomoć poredne donacije, koje Crvenog krsta trebna. Vrijedno radiočekujemo i trudimo se da animiramo što veći broj dona- mo kako bismo primili svaki tora da daju svoj doprinos ka- poziv naših sugrađana, spakoko bismo na svaki zahtjev su- vali i dopremili humanitarnu građana odgovorili u najkra- pomoć do svih onih kojima je ćem mogućem roku”, kazao je ona potrebna, nabavili osnov-

ne životne potrepštine, ljekove, pružili psiho-socijalnu podršku, riječi podrške. Apelujemo na sugrađane da razumiju trenutak u kojem se nalazimo, da Crveni krst kao i sve nadležne službe daju svoj maksimum kako bismo udovoljili svim potrebama sugrađana, ali da postoje prioriteti prema kojim djelujemo”, kazao je Živković. Najavio je i akciju dobrovoljnog davalanja krvi, koju će organizovati do kraja ovog mjeseca, a nastaviće i projekat “Pomoć u kući”. “Za sve ove i slične aktivnosti imamo punu podršku lokalne samouprave i Crvenog krsta Crne Gore, na čemu smo zahvalni”, zaključio je Živković. B.Č.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

NAJPOZNATIJI ONLAJN LEKSIKON BEZ KOGA JE DANAŠNJI

VIKIPEDIJA: 20 GODINA ONLAJN-ENCIKLOPEDIJE

ikipedija slavi rođendan! Već 20 godina ljudi širom svijeta na onlajn-leksikonu traže informacije koje im na raspolaganje stavljaju drugi ljudi. Potražili smo odgovore na osam važnih pitanja.

Kada je 15.1.2001. utemeljio Vikipediju, zajedno sa Lerijem Sengerom, Džimi Vels vjerovatno nije mogao ni da sanja da će besplatna onlajne-enciklopedija jednoga dana imati više od 50 miliona članaka, koliko ih danas postoji. Vikipedija je trenutno jedna od 20 globalno najpopularnijih vebstranica, i to još uvijek bez komercijalnog karaktera. Vels je prije tačno dvije decenije sročio prvi članak na engleskom jeziku i pozdravio – kako je to i običaj među programerima – svoje čitatelje riječima „Helo World” (eng. Zdravo svijete) Samo njemačka „sekcija” Vikipedije danas obuhvata više od 2,5 miliona enciklopedijskih članaka, i zauzima četvrto mjesto na ranglisti najzastupljenijih jezika. Upravo je njemačko „izdanje” pokrenuto kao prvo „strano”, nakon engleskog – u ožujku 2001. Njemci dnevno pregledaju oko 15 miliona stranica. Najstarija verzija nekog članka (koja još uvijek postoji) na njemačkoj Vikipediji bavi se uzgred jednom temom koja je upravo aktealna u pandemiji korona virusa – radi se o jednom molekularno-biološkom postupku koji je poznat pod skraćenicom PCR. Šta sve treba znati o online-enciklopediji?Mi smo izdvojili osam najvažnijih stvari! 1. Što znači “Vikipedija”? Ime „Vikipedija” se sastoji od dva pojma. „Viki” na havajskom znači „brzo”. A “Enciklopedija” je engleska riječ za „enciklopediju”. Ime platforme sugeriše zapravo da korisnici Vikipedije mo-

gu na toj onlajn-enciklopediji brzo da pronađu tražene informacije. Danas se pod pojmom „Viki” podrazumijeva u stvari veb-ponudu koju svako može da koristi, besplatno i na jednostavan način, nije potrebno nikakvo prethodno znanje. Iza svakog leksikografskog članka skriva se jedna „veb-stranica”, a sadržaji koji se tamo nalaze mogu se čitati ili obrađivati, odnosno mijenjati - direktno u brovseru. Cilj je pritom često da se iskustva i znanje skuplja „zajedničkim snagama”, odnosno ciljnoj skupini stavi na raspolaganje na lako razumljiv način. 2. Kako nastaje besplatni online-leksikon? I to je upravo temeljno načelo Vikipedije, svako može da učestvuje u „izgradnji” enciklopedije. Članke u pravilu ljudi pišu volonterski, bez naknade. Oko 3,6 miliona koji imaju status „saradnika” je prijavljeno samo na njemačkoj „sekciji” Vikipedije, a smatra se da je još uvijek aktivno njih oko 20 hiljada. Veliki broj ljudi koji učestvuju u kreiranju sadržaja ne kaže ipak ništa o kvalitetu sadržaja. Zato se stalno poboljšava sistem kontrole članaka. Posebno su stroga pravila upravo njemačke „Vikipedija-komjuniti”. Ali ipak sve manje je dobrovoljaca koji u svemu tome žele da učestvuju – volonterski. Kolaju priče o vrlo lošoj atmosferi koja vlada među saradnicima, i administratorima i volonterima. Johan Veberling, advokat specijalizovan za medijsko pravo i

počasni profesor na Europskom univerzitetu Viadrina u Frankfurtu na Odri u izjavi za NDR kaže da je ona “katastrofalno loša”. Veberling je jedan od utemeljivača „Viki-Voč”, radne grupe koja se bavi analizom kvaliteta onlajn-leksikona. Vlasnik Vikipedije je Vikimedija Fondejšn, Vels je svojevremeno tom udruženju poklonio svoju enciklopediju. Ona je u potpunosti bez reklama, finansira se isključivo preko donacija, iz kojih se pokrivaju i troškovi infrastrukture, odnosno plata programera. Fondacija godišnje bilježi oko 120 miliona dolara prihoda.

3. Koji su jezici najviše zastupljeni? Listu jezika s najvećim brojem članaka predvodi engleski (6,1 miliona). Na drugom i trećem mjestu su, pomalo iznenađujuće, relativno mali jezici: cebuano, jezik koji na Filipinima govori oko 18 milijuna ljudi, je na drugom mjestu – a na trećem švedski. Razlog zbog kojeg ima relativno puno članaka na ta dva mala jezika je vjerovatno činjenica da cebuano i švedska „sekcija” sadrže i članke koji se kreiraju automatski, odnosno poluautomatski. Kad bi se u obzir uzeli samo oni članci koje napišu stvarni autori, onda bi njemačka Vikipedija bila na drugom mjestu. 4. Je li Vikipedija baš u svakoj zemlji dobrodošla? Činjenica je da se u nekim zemljama cenzuriše slobodno raspoloživo znanje. Vikipedia je u nekim državama već bila blokirana. U Turskoj ili u Kini tamošnji korisnici godinama nisu imali pristup platformi, u Iranu je duže vrijeme bila blokirana kurdska verzija, a i uzbečka jedno vrijeme nije bila dostupna. Ru-

sija trenutno radi na razvoju vlastite alternative američkoj Vikipediji. Sudeći prema navodima ruskih medija za taj projekt već postoje i odgovarajuća finansijska sredstva.

5. Koliko je dokument ova n o z n a n j e z a i s t a sveobuhvatno? Sudeći prema statistikama Vikipedije, samo njemačka sekcija bi u štampanom izdanju obuhvatila (bez fotografija) 1471 knjiga. Za „smještaj” tog materijala bilo bi potrebno osam regala za knjige – kad bi u sva-

ki regal stało oko 200 knjiga. OK, jedan regal ne bi bio potpuno pun… 6. Zamjenjuje li Vikipedija knjige? Štampane enciklopedije polako nestaju. Već 2012. je “Enciklopedija Britanika” objavila da će ubuduće izlaziti samo u digitalnom izdanju. I njemački „Brokhaus” je 2014. „preselio” u digitalne sfere. vels kaže da se Britanika na taj potez nije odlučila isključivo zbog Vikipedije, već i zbog Majrosoftovog leksikona “Enkarta”, zbog te

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

SVIJET

INTERNET NEZAMISLIV

Džimi Vels, jedan od osnivača Vikipedije dvije platforme se Britanika našla u problemima – jer se jednostavno nije razvijala u skladu s duhom vremena. Vels je u jednom intervjuu za Dojče vele 2017. rekao kako ipak žali zbog toga što takve institucije nestaju: Dodao je ipak kako ne vjeruje „da Vikipedija zamjenjuje knjige ili temeljne, iscrpne tekstove. Ona ih nado-

punjuje. Upravo na isti način na koji Britanika i Brokhaus nikada ne bi mogli da nadomjeste Šekspira. Vels je osim toga pojasnio kako i knjige i Vikipedija imaju zajednički cilj: prosvjetiteljstvo. 7. Koliko je Vikipedija uopšte “neutralna”? Vikipedija sama sebe naziva „slobodnom enciklopedijom”. Ali koliko su članci zaista slobodni u kontekstu enciklopedije koju teoretski svako može sukreirati? Koliko je u toj konstelaciji uopšte moguće govoriti o „neutralnosti” članaka? Martin Rulš, saradnik njemačke filijale Vikimedije, i čovjek koji već godinama volonterski sarađuje na platformi, za DW kaže: „Mislim da istina i neutralnost ne postoje. Ali cilj Vikipedije je da se maksimalno približi tim stvarima, ustvari da stremi ka njima. A u situaciji kad ne postoji samo jedan neutralni aspekt, onda barem predstaviti više različitih stavova.”

HOLANDSKA VLADA PODNIJELA OSTAVKU

Vlada holandskog premijera Marka Rutea kolektivno je podnijela ostavku zbog parlamentarnog izvještaja koji je tereti za nepravedno upravljanje subvencijama za brigu o djeci, prenio je Rojters. Mark Rute je potvrdio da je ostavku predao holandskom kralju ViljemuAleksandru. Novi kabinet biće formiran nakon parlamentarnih izbora koji su već bili zakazani za 17. mart. Odluka o ostavci je uslijedila nakon parlamentarne istrage prošlog mjeseca koja je otkrila da su birokrate u poreskoj službi, uz ćutanje vlade, dovele hiljade porodica do finansijske propasti nepravednim optužbama za prevaru. Istraga je zaključila je učinjena nepravda neduž-

nim porodicama koje su bile prisiljene da vrate desetine hiljada eura dodeljenih subvencija, što je dovelo do nezaposlenosti, bankrota i razvoda. Porodice su podigle optužnice protiv petorice političara, uključujući ministra finansija Vopkea Hoekstre i ministra ekonomije Erika Viebesa, a zbog njihove uloge u lošem upravljanju subvencijama. Advokat koji zastupa porodice je rekao za holandski radio da su mnogi bili meta nepravednog postupanja zbog svog etničkog porijekla ili posjedovanja dvojnog državljanstva. Sumnja se da su “žrtve” prevare birane na osnovu svojih neholandskih imena. Rute, koji se nalazi na funk-

ciji od 2010. godine, rekao je krajem prošlog mjeseca da je afera, koja se proteže gotovo tokom čitave protekle decenije, sramotna. Iako je popularnost holandske vlade opala nakon uvođenja rigoroznog lokdauna, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Ruteova partija još uvijek ima značajnu podršku među građanima. Rute je ostavku cijele vlade predao kralju, navode mediji, uz ocjenu da ta odluka dolazi u „osjetljivo vreme“ borbe protiv pandemije korona virusa, kada je zemlja zatvorena, a vlasti razmatraju još strože mere za suzbijanje zaraze. Očekuje se da će Ruteova vlada, uprkos najavljenoj ostavci, upravljati zemljom do parlamentarnih izbora u martu ove godine. Foto: Remko de Waal

8. Najveća greška u povijesti Vikipedije? Što više pažnje neka tema dobije, veća je i vjerovatnost da je članak o toj temi dobrog ili vrlo dobrog kvaliteta. Greške, ako ih ima, vrlo brzo upadnu nekome u oko. Dugo se čekalo na korekciju jedne male, ali velike greške o rijeci Rajni – ona nije duga 1320 kilometara, već „samo 1230. Puno veća je bila greška s engleskog izdanja Vikipedije, i u tom slučaju je ona relativno kasno korigovana. Jedan njemački koncentracioni logor u Varšavi je 15 godina bio predstavljen kao „logor za uništavanje” – što je bila pogrešna tvrdnja. (Dojče vele)

ZBOG NEPRAVEDNOG UPRAVLJANJA NAKNADAMA ZA BRIGU O DJECI

Mark Rute, premijer Holandije

* * * važe mje re IJZCG

KIC

januar 2021. MJUZIKL - FILMSKA RAPSODIJA VIII To je to / This is it (2009)

KIC revija

Sala DODEST - 17h

Režija Keni Ortega / Uloge: Majkl Džekson, Aleks Al, Aleksandra Apžarova

Džon Lenon - Zamisli / Imagine: John Lennon (1988) Režija Endru Solt / Uloge: Džon Lenon, Joko Ono, Pol Makartni

poneđeljak

18.

utorak

19.

srijeda

20.

Selin: Kroz oči svijeta

Celine: Through the eyes of the world (2010) Režija Stefan Laport / Uloge: Rene Anželil, Rene Šarl Anželil, Selin Dion

Izložba radova Udruženja likovnih umjetnika - Ulcinj

tëve ﬁ gur rtis ati ea

Velika sala -12h

Perla Blu

-U

REFLEKSIJE MEDITERANA

poneđeljak

Jevrejska zajednica Crne Gore

Sala DODEST - 13h

na žrtve holokausta

srijeda

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja

29.

lqin Udružen j

v nih umjetn iko ik el

nj Shoq Ulci ata

25.

KIC

Izložbeni hol - 19h

27.

Fond za aktivno građanstvo (FAKT)

Dodjela godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju "Iskra"

petak

KIC

Velika i sala DODEST

6. Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja

MAKADO

e-mail: kicpress@gmail.com

www.kicpodgorica.me

facebook: KICPodgorica

instagram: kic_budotomovic

INFO - 020 664 237

27 - 31. januar KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

kultura

PREMAŠENA OČEKIVANJA “KRISTIJA”

Rekordnih 9,97 miliona dolara za Šekspirove drame

Rijetka zbirka drama engleskog pisca Viljema Šekspira iz 1623. godine prodata je za rekordnih 9,97 miliona dolara – objavila je njujorška aukcijska kuća “Kristi”. Kako prenosi Rojters, riječ je o jednom od šest poznatih primjeraka prve zbirke svih trideset šest Šekspirovih drama, a prije prodaje vrijednost je procijenjena na između četiri i šest miliona dolara. Prethodna rekordna su-

ma izdvojena za ovu zbirku (2001. godine) iznosila je 6,2 miliona dolara. Zbirku “Komedije, istorije i tragedije” kao kompilaciju uradili su prijatelji engleskog književnika sedam godina poslije njegove smrti. Obuhvata i osamnaest drama koje ranije nijesu bile objavljivane. Knjigu je na aukciju stavio privatni Mils Koledž iz Oklanda u Kaliforniji. Inače, identitet novog vlasnika nije poznat. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

INTERVJU: SEHAD ČEKIĆ, DIREKT

Crnogorski film krizu i našli pu Najveću direktnu štetu pretrpjeli su bioskopi čiji je rad ili bio zaustavljan ili realizovan pod komplikovanim protokolima

⌦⌦ Jelena Boljević

NOVI PROJEKAT STUDIJA APPLE

Ridli Skot snima film o Napoleonu Bonaparti Studio Apple produciraće novo ostvarenje Ridlija Skota “Kitbag” o Napoleonu Bonaparti, s američkim oskarovcem Hoakinom Finiksom u glavnoj ulozi. Ovaj dugometražni film baviće se ranim životom budućeg cara i usponom na vlast kroz prizmu njegove veze s Džozefinom, koja mu je postala žena 1796, objavio je Apple. Scenario za “Kitbag” napisao je Dejvid Skarpa, a početak prikazivanja filma još je

nepoznat. Novi projekt prilika je za čuvenog Ridlija Skota da se vrati u razdoblje kojim se bavio u svom prvom dugometražnom filmu “Dvoboj do istrebljenja” iz 1977. za koji je nagrađen u Kanu i u kojem je glumio Harvi Kejtel. Podsjetimo, Apple je već sarađivao s 83-godišnjim britanskim rediteljem i njegovom produkcijskom kućom Scott Free Productions na televizijskim projektima za njegovu video platformu Apple TV+. R .K.

Godinu za nama obilježila je kriza izazvana pandemijom korona virusa. Njene posljedice još dugo ćemo osjećati u svim oblastima života pa tako i u kinematografiji. Pogođeni su svi dijelovi kinematografskog lanca, otežana ili odložena snimanja, odložene filmske premijere... Najveću direktnu štetu pretrpjeli su bioskopi čiji je rad ili bio zaustavljan ili realizovan pod komplikovanim protokolima koji je uticao na znatno manji broj dozvoljenih posjetilaca i manji broj dnevnih projekcija, praćen suženim repertoarom, kazao je u razgovoru za Vikend novine direktor Filmskog centra Sehad Čekić. Sa druge strane, ističe on, usljed svih ograničenja i filmski poslenici su pronalazili nove načine u proizvodnji i komunikaciji, te su brzo ovladali mnogim novim, prije svega digitalnim vještinama. “Veliki broj projekata realizovan je u digitalnom obliku, te su tako programi filmske edukacije i radionice stigle do različitih krajeva Crne Gore, a posebno bih istakao online izdanja festivala. Iskustva i znanja stečena ovim (nevoljnim) putem ostaće praksa koja se može upotrebljavati i u regularnim uslovima, za koje se nadamo da će uskoro i stići”, istakao je Čekić. VN: Filmski centar Crne Gore raspisao je nedavno konkurs za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u nekoliko kategorija. Da li su prijave počele da pristižu? Da li ih je više ili manje u poređenju sa prošlom godinom? Sehad Čekić: Po pravilu, Filmski centar ne komentariše konkurse koji su u toku. Međutim, možemo da kažemo da se nadamo da će biti mnogo pri-

java u svim objavljenim kategorijama, jer je to najpouzdaniji preduslov da će biti izabrani kvalitetni projekti. Podsjećam na uspjeh projekata “Požari” reditelja Nikole Ljuce (producentkinja Bojana Radulović izabrana je za radionicu EAVE), “Braća” Bojana Stijovića i “Bez rikverca” Baneta Milatovića (oba izabrana za radionicu MIDPOINT) – a sva tri projekta su podržana kao tri prvoplasirana prošle godine u konkurenciji većeg broja dobro ocijenjenih projekata. Istakao bih da smo po prvi put otvorili konkurs za animirane filmove, jer smo stekli utisak da postoji dovoljno interesovanja, a upućujem i na konkurs “Work in Progress” (filmovi u proizvodnji) koji služi da se projekti bilo ranije podržani od strane Filmskog centra ili koji nastaju bez inicijalne podrške naše ustanvoe - završavaju. Ta kategorija služi i da se koriguju određene prepreke na koje filmovi nailaze tokom proizvodnje i olakša finalizacija projekata. VN: Čini se da su, uprkos svemu, naši filmovi i protekle godine zapaženi na festivalima širom svijeta. Da li bi ste izdvojili neki posebno značajan plasman? Sehad Čekić: Radom Filmskog centra fokus se sa završenih filmova i njihovih premijera, prenio na sve faze u realizaciji projekta: od scenarija do premijere filma. Tako da su sve projektne faze bitne za filmsku industriju (koja pored filmskih poslenika koji učestvuju u proizvodnji, okuplja i distributere, prikazivače, online platforme, agente prodaje, festivale i selektore, predstavnike fondove i dr), dok su premijere filmova za najširu publiku. U tom smislu, prethodna godina je bila specifična u pogledu premijere filmova, jer su mnogi odlučili da ih odlože usljed ubjeđe-

nja da im online izdanja festivala neće donijeti dovoljnu vidljivost. Kratkometražni filmovi su bili uspješno prikazivani na festivalima, poput “Posjeta” Đorđa Vojvodića, “Obrad” Baneta Milatovića, “Duga” Aleksandra Vujovića, ali i studentski filmovi “Velika dostignuća” Nikole Vučinića, “Neko treći” Milorada Milatovića, “Pomoz Bog” Zvonimira Grujića... Posebno su u filmskim krugovima odjeknuli uspjesi projekata u fazi razvoja: “Vidra” Srđana Vuletića (glavna nagrada Eurimaž na Sarajevskom filmskom festivalu), “Otapanje vladara” Ivana Salatića (nagrada na TorinoFilm Labu), “Planeta 7962” Gojka Berkuljana (nagrada u okviru KidsKino programa u Poljskoj i na Balkan Film Marketu u Tirani), i, naravno, učešće mlade Sare Stijović u programu “La Fabrique” u okviru Kanskog filmskog festivala. Tu su i drugi projekti u drugim fazama, poput nagrade za Mladena Vujačića i njegov scenario “Skarabej” na Zagreb Film Festivalu. Istakao bih i dva ciklusa savremene crnogorske kinematografije organizovana u Argentini i Urugvaju, što ukazuje na kulturnu i diplomatsku prirodu filmske umjetnosti, a to je posebno značajno u vrijeme zatvorenih granica usljed pandemije. Crnogorski projekti posebno su skrenuli pažnju javnosti na sebe uspjesima na konkursima za manjinske koprodukcije u mnogim zemljama regiona i šire, i to često kao prvoplasirani. Projekti poput “Živi i zdravi” Ivana Marinovića, “Djeca” Nikole Vukčevića, “Zaliv” Draška Đurovića, “Surogat za Vuda” Senada Šahmanovića, “Posljednji nomadi” Petra Glomazića i Biljane Tutorov, “Đina” Sare Stijović su povukli u protekloj godini skoro 500.000 eura. Ovo je samo di-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

KULTURA

TOR FILMSKOG CENTRA CRNE GORE

MOVI PREVAZIŠLI UT DO PUBLIKE Filmski profesionalci su i pored svih ograničenja pronalazili nove načine i u proizvodnji i u komunikaciji

jelić ukupne slike crnogorske kinematografije, i bitno je ukazati na činjenicu da se radi o velikom broju talentovanih autora praćenih timovima scenarista, producenata, glumaca i drugih filmskih poslenika, a uspjehe koje redovno prethodnih godina postižu u različitim kategorijama širom Evrope teško je pronaći u bilo kojoj drugoj oblasti u Crnoj Gori. Da podsjetim, ovi se uspjesi postižu u vrlo kratkom razdoblju i sa dalje limitiranim budžetom. VN: Nedavno smo kao filmska destinacija predstavljeni u Britaniji, u sklopu Focus digital marketa u Londonu. Koliko se po vašem mišljenju postiglo u valorizaciji Crne Gore kao filmske lokacije? Sehad Čekić: Od svog osnivanja Filmski centar je posvećen razvoju Crne Gore kao filmske destinacije, a u prethodnoj godini je dodatno intenziviran taj rad, jer su kreirali i administrativni uslovi. Tako je Crna Gora počela da sprovodi program podsticajnih mjera za proizvodnju filmova u našoj zemlji koji se odnosi na povraćaj sredstava u iznosu od 25 odsto prihvatljivih troškova. Tako da smo bili prisutni i u Berlinu, ali i Kanu, Tokijskom marketu, kao i Američkom filmskom marketu. Posebna pažnja je posvećena nastupu na specijalizovanom marketu za filmske lokacije u Londonu – FOCUS, ali i izgradnji partnerskog odnosa sa organizacijom Location Guide. Paralelno sa nastupima, Filmski centar razvija i brend “Film in Montenegro” kako bi se lakše privlačile inostrane ekipe i razvijala još dinamičnija komunikacija. Upravo smo prošle godine postali i članica mreže EUFCN – koja okuplja evropske organi-

zacije i institucije koje se bave promocijom filmskih lokacija, što je nova potvrda da smo i u ovoj oblasti dosegli visoke kriterijume. U skladu sa tim, uskoro će biti predstavljen novi web-sajt posvećen inicijativi Film in Montenegro, a biće sprovedene i mnoge druge aktivnosti. Prošle godine su snimljene dvije serije i to druge sezone popularnih regionalnih serija “Dug moru” i “Besa” koje ispunjavaju uslove za korišćenje cash rebate sistema, a u najavi je snimanje i jednog američkog filma. Bilo je prošle godine mnogo interesovanja, određeni projekti su odloženi zbog pandemije koronavirusa, ali očekujemo i druga snimanja tokom ove godine. VN: Ukoliko se ovakvo stanje produži šta će to značiti za našu kinematografiju? Sehad Čekić: Ovakvo stanje će se, nažalost, nastaviti još određeno vrijeme i na nama je da se što više prilagodimo i iskoristimo vrijeme za napredovanja u mnogim oblastima u kojima je to moguće. U skladu sa tim, Filmski centar je podržao proizvodnju 6 kratkometražnih filmova koji se moraju proizvesti u rekordnom roku i uz puni angažman crnogorskih filmskih poslenika i infrastrukture. Na osnovu rezultata postignutih i ovim “projektom” dalje ćemo pronalaziti načine da se dodatno unapređuju proizvodni kapaciteti crnogorske kinematografije i umanji zavisnost od proizvodnih kapaciteta u regionu, što je predstavljalo (i predstavlja) bitnu prepreku u stabilizaciji filmske proizvodnje u Crnoj Gori i daljem razvoju. Sa druge strane, moraju se pronaći načini da se bioskopi sačuvaju, a mogu se sačuvati (i finansijski i kao bitan segment kulturnog

života zajednice) samo većom posjetom. Zdravstveni protokoli koji ograničavaju broj publike, kao i osiromašeni repertoar velika su prepreka za njihov rad i to već dugo traje.

Kada je riječ o stranim snimanjima u našoj zemlji prošle godine su snimljene dvije serije i to druge sezone popularnih regionalnih serija “Dug moru” i “Besa”, a u najavi je snimanje i jednog američkog filma

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

Hadžisalihović

⌦ Sonja Jovanović

andemija korona virusa „natjerala” nas je da više vremena provodimo u svojim domovima. Dok su za neke karantin i izolacija neka vrsta kazne, za druge predstavljaju vrijeme koje mogu da iskoriste na lijep način. Baranin Darijan Hadžisalihović tokom dana karantina otkrio je dar za umjetnost i počeo da stvara zanimljive, takozvane Fan-Art skulpture. Ovaj ljubitelj Marvelovih ostvarenja uspijeva – veoma vjerno – da oživi junake iz filmova naučne fantastike, poput Gruta iz „Čuvara galaksija”, Venoma iz Spajdermena i Tora. Prve radove Hadžisalihović stidljivo je predstavio članovima porodice i prijateljima, a nakon više nego pozitivnih reakcija odlučio je da se predstavi široj javnosti. Tako je publika sada u mogućnosti da na njegovom Instagram nalogu @dh.arts.and.crafts pogleda dosadašnje radove, ali i one koji su u fazi stvaranja. Sa Hadžisalihovićem smo razgovarali o tome kako je korona probudila umjetnika u njemu i radovima koje je do sada stvorio i planovima. „Kompanija u kojoj radim je tokom ‘corona lockdowna’ bila zatvorena tako da sam bio zatvoren u kući skoro mjesec i po dana. Kada smo moja djevojka i ja iscrpli sve moguće vidove zabave i sve nam je postalo monotono, a kako bih pobjegao od dosade, uzeo sam standardni blok papir i počeo da crtam. Tu je krenulo moje interesovanje za umjetnost“, počinje razgovor za Dnevne novine Hadžisalihović.

BARANIN TOKOM „CORONA LOCKDOWNA“ POČEO IZRADU SKULPTURA LIKOVA IZ MARVELOVIH OSTVARENJA

DARIJAN OŽIVIO JUNAKE IZ FILMOVA NAUČNE FANTASTIKE

■ PAKOVANJE GLINE I PRIČA POČINJE

Nakon blok papira i slikarskog platna, u njegove ruke slučajno je došlo pakovanje gline i tako je počela zanimljiva umjetnička priča. „U stanu imamo mladice aloe vere i odlučili smo da ih presadimo, ali kako smo ih imali mnogo, nabavili smo pakovanje gline u obližnjoj knjižari sa namjerom da sami napravimo zanimljive saksije. Kada samo završili, ostalo nam je viška materijala, a ja sam dobio neku čudnu želju da napravim Baby Groota iz ‘Guardians of the Galaxy’. I tako je sve krenulo“, objašnjava naš sagovornik. S obzirom da modelovanje iziskuje dosta vremena, Hadžisalihović kaže da za sada nije napravio mnogo figura, ali da su dosadašnje reakcije jako ohrabrujuće. „Nemam puno figura jer sam proces oduzima dosta vremena, a nedavno sam počeo ovim da se bavim. Za izradu jedne figure treba mi ne-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

reportaže

Jinno, Afro Samurai

Isprobavam različite tehnike, koristim improvizovane alate i dostupne materijale koje ne koriste profesionalci u svijetu. Ideja je da u ovome postanem što bolji, da se domognem vrhunskih materijala kako bih mogao da ponudim nešto najbolje što mogu da izvedem, a što da ne, onda bih i počeo da prodajem. Ali, čeka me još figura prije nego dođem do tog dijela

ne umjetnosti. Problem kod ovog materijala je što se suši na vazduhu i zato joj treba dosta vremena kako bi se stvrdnula i kako bih nastavio sa radom. Pored toga, imam i posao komercijalnog menadžera i nemam previše slobodnog vremena koje bih odvojio isključivo za pravljenje figura”, objašnjava mladi umjetnik. Upravo je, kako kaže, završio figuru Vukodlaka koja je character dizajn umjetnika i strip autora Luke Cakića, koji je jedan od savjetnika u cijelom procesu. Druga figura koja je na trećini puta je Gandalf the Grey iz „Gospodara prstenova”.

“Smrt u svemiru”, jedan od prvih Darijanovih radova bolje što mogu da izvedem, a što da ne, onda bih i počeo da prodajem. Ali, čeka me još figura prije nego dođem do tog dijela”, kaže naš sagovornik. Ipak, iako je kratko u ovom svijetu, smatra da su najbolji put do publike društvene mreže. „Za mene se pokazalo da su društvene mreže najbolji put do promocije. Ipak, počeo sam ovim da se bavim u periodu korona krize, kada se u umjetnost baš i ne ulaže, ka-

da smo svi u svojim kućama i vrijeme provodimo upravo na društvenim mrežama ili uz TV. Na osnovu iskustva mog prijatelja Aleksandra Vujoševića mogu da kažem da i izložbe mogu biti izuzetan vid promocije. Upravo je Aleksandar prva osoba koju ‘cimam’, šaljem mu fotografije, upijam njegove savjete. Naravno, i ovaj neočekivani razgovor za koji nijesam bio spreman je takođe dobar vid promocije”, navodi Darijan.

■■ Zavrijedio pa-

žnju na društvenim mrežama

Tor - lik iz filma “Avendžersi”

Među figurama koje sam do sada izradio su Baby Groot, Death with Candy, Saxy Amfibio (svoj dizajn), zatim Venom iz Spidermana, Jinno iz AfroSamuraja, Ghost Rider i posljednji – Thor, kaže naš sagovornik i dodaje da, nažalost, u našoj zemlji nijesu dostupni materijal i alat za finu izradu figura.

djelju dana, a modelujem dva do tri sata dnevno. Među figurama koje sam do sada izradio su Baby Groot, Death with Candy, Saxy Amfibio (svoj dizajn), zatim Venom iz Spidermana, Jinno iz AfroSamuraja, Ghost Rider i posljednji – Thor”, kaže naš sagovornik i dodaje da, nažalost, u našoj zemlji nijesu dostupni materijal i alat za finu izradu figura. „Trenutno radim sa AirDry glinom odnosno DAS masom koju koriste učenici osnovnih škola na časovima likov-

Hadžisalihović ponavlja da ga je reakcija okoline natjerala da napravi nalog na Instagramu i malo profesionalnije promoviše sebe i svoje radove. „U početku se sve svodilo na kućni hobi i na moju oazu mira, gdje bih mogao da se izgubim na dva-tri sata. Sada kada sam napravio stranicu na društvenim mrežama uviđam da ljudi cijene moj rad i da su prije svega iznenađeni ovim što radim”, kaže Hadžisalihović i dodaje da svakodnevno uči, prati kako i sa kojim materijalom rade drugi umjetnici, sve sa željom da u modelovanju postane što bolji. O prodaji skulptura još ne razmišlja. „Još uvijek sam nov i svjež u ovom svijetu, svakodnevno učim na svojim figurama, gledam šta i kako drugi rade. Isprobavam različite tehnike, koristim improvizovane alate i dostupne materijale koje ne koriste profesionalci u svijetu. Ideja je da u ovome postanem što bolji, da se domognem vrhunskih materijala kako bih mogao da ponudim nešto naj-

Lik iz Marvelovog filma “Venom”

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

STVARANJ KADA TE P

INTERVJU: MUZIČAR IVAN BJEKOVIĆ

⌦ Danilo Brajković

Čast da spusti zavjesu na stvaralačku 2020. kada govorimo o crnogorskoj muzičkoj sceni pripala je Ivanu Bjekoviću, koji je pretposljednji dan prošle godine iskoristio kako bi objavio svoj četvrti singl “Negativac”, a nije izostao ni spot. Pratioce Bjekovićevog rada neće iznenaditi podatak da su mu prilikom stvaranja još jednog aduta koji će zaslužiti mjesto na predstojećem albumu prvijencu asistirali članovi dobro uigranog tima. Po uzoru na ranije radove, pjevač je autor kompozicije, nje-

Ivan Bjeković - sa snimanja spota za numeru “Negativac”

gov otac Siniša potpisao je stihove, aranžman je djelo Mihaila Mihe Radonjića, a tu su još i Branko Koprivica (bas, klavijature), Lazar Nenezić (solo gitara) i Renata Perazić (prateći vokal). Bjeković, inače pravnik, u intervjuu Vikend novinama objašnjava da je potpuna slučajnost to što je pređašnju numeru “Život kao prevara” i aktuelnu “Negativac” lansirao u smiraj 2019, odnosno 2020, a ispostaviće se da je pandemija korona virusa

na neki način bila olakšavajuća okolnost po premijeru. “Kompozicije su kompletirane u tom periodu, pa je i ekranizacija numera vršena praktično paralelno sa radovima u studiju. To ne znači da je rad na numeri ‘Negativac’ trajao praktično godinu, već sam taj period iskoristio kako bih snimio sve numere za predstojeći album prvijenac. Možda je numera mogla sačekati i 2021, ali sam želio da ostavi trag i u 2020. Činjenica da se svijet našao u situaciji koja je i dalje aktuelna dovela je muzičare u nezgodan položaj, bar što se tiče javnih nastupa. Sa druge strane, ograničenost slobode kretanja doprinijela je tome da populacija mnogo više vremena provodi na internetu i pored malih ekrana, pa se stiče utisak da je trenutak, ipak, bio povoljan i pravovremen”, priča nam Bjeković prije nego što se uhvatio ukoštac sa ostalim detaljima noviteta, svakodnevice i karijere koja mu, kako kaže, donosi nadogradnju i predstavlja kreativan izraz - odmor od čisto birokratskih navika i šablona.

ni ne drže dovoljno pažnju naše javnosti. Sve se svodi na traženje kvalitetnih kanala promocije sadržaja i vjerovanje da će pjesma/spot dospjeti i do publike van granica. Najbolji dokaz za to jeste i uspjeh mladog kolege Isaka Šabanovića, Šabanovića, koji je poslije nekoliko

VN: Iskusni muzičari uvijek su izbjegavali premijere u trenucima dok je pažnja publike usmjerena većinski ka nečemu drugom, poput praznične euforije. Ukazuje li tvoj potez na konstataciju da ti je, ipak, ono što osjećaš u datom trenutku važnije od kalkulisanja i nepisanih pravila? Na kakve si reakcije naišao? BJEKOVIĆ: Muzikom se bavim iz ljubavi, te nema prostora za kalkulacije i traženje povoljnog trenutka. Crna Gora nije savršeno tržište za muzičke autore i novosti na muzičkoj sce-

godina bavljenja muzikom u Crnoj Gori tek uspio da pronađe svoju “zvijezdu” na nekom drugom mjestu (prim.aut Bjelopoljac nedavno zablistao u Beogradu, u okviru muzičkog takmičenja Zvezde Granda). Šteta je da kvalitetni muzičari odlaze. Reakcije publike su veoma lijepe. Mnogi su iznenađeni promjenom žanra i energije u pjesmi, koja neočekivano dolazi sa refrenom. Čini se da sam zaintrigirao publiku tim novitetom, pa svi željno iščekuju nove nu-

SINGLA DOSAD JE OBJAVIO IVAN BJEKOVIĆ - TO SU “OTKAD TE NEMA”, “SVILA MOGA SNA”, “ŽIVOT KAO PREVARA” I “NEGATIVAC”

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

ZABAVA

JE JE UGODNO POKREĆE LJUBAV

Ć ZA VN O KARIJERI KROZ PRIZMU SVJEŽEG “NEGATIVCA”

mere i konačno objavljivanje albuma. VN: Nastavljaš da koračaš kroz karijeru uz podršku istih saradnika. Govorimo li o timu koji sada odlično funkcioniše i “zavezanih očiju”? BJEKOVIĆ: Jedna od bitnijih stavki kod stvaralaštva jeste da taj proces bude što ugodniji. Takav osjećaj može stvoriti samo ekipa u koju imate apsolutno povjerenje i koja pruža maksimum kako bi se došlo do ostvarenja cilja. Čak i u ovim teškim vremenima za muziku istrajali smo u namjeri da dođemo do finalnog proizvoda. Tim koji se ne mijenja čine pomenuti Miha, Lazar, Branko, Siniša i Renata. Svako je imao ulogu, pa se može zaista reći da se radi o provjerenoj varijanti. Nevjerovatna je lakoća nadograđivanja ideja, od one početne u vidu melodije koju sam iznio na gitari ili Lazarove ideje, preko teksta, aranžmana, pratećih vokala, sve do konačnog proizvoda. Moram pomenuti još i Ivanu Popović-Martinović (prateći vokal) i Rajka Dragaša, koji je pisao tekst za Dragaša jednu od novih pjesama. Kada govorimo o dijelu koji se tiče video podloge za pjesme, takođe je formirana ekipa koja uspješno sarađuje. Velika je satisfakcija kada se brzo dogovorim oko izgleda spota, a Vuk Vukadinović mi je zaista omogućio da to izgleda savršeno lako. Mirela Eminović je još jednom pokazala da se kamera i ona fantastično slažu. VN: Da li su nuspojave pandemije uticale na stvaralački dio, naročito u dijelu koji se tiče snimanja spota? BJEKOVIĆ: Pandemija je više poslužila kao motivacija za snimanje nego što je odmogla.

Istina, vremensko ograničenje kretanja nas je onemogućavalo da radimo u kontinuitetu, ali smo istrajali i dobili ono što sam želio od starta godine. Isto se odnosi i na snimanje spota. Ono što bismo možda završili u danu snimali smo tri dana. Na kraju, saglasni smo da je bolje što smo imali više vremena i da razmislimo, preslušamo i pogledamo sve više puta prije nego što stavimo tačku. VN: Opet se oslanjaš na stihove oca koji se, između ostalog, u slobodno vrijeme bavi i pisanjem poezije, što automatski znači da tekst ne donosi komercijalan karakter. Da li je naslov samo mamac za ozbiljan sadržaj i poruke? BJEKOVIĆ: “Negativac” jeste mamac za sadržaj. Naziv numere je daleko od onoga što pjesma donosi. Zapravo, negativac je buntovnik, razočaran međuljudskim odnosima i trenutno ozbiljno nabijenom negativnom energijom, pa poziva na razbijanje šablona i barijera. Ne želi da bude dio “krupnih laži, sitnih prevara”, već želi pozitivnu energiju, razmišljanje, kvalitetno provede-

Pravnici će tek analizirati period pandemije

VN: Prošle godine nisi bio aktivan samo u polju muzike, već i prava, a dešavanja u vezi sa pandemijom, naročito kada govorimo o restriktivnim mjerama, bila su goruća tema u javnosti. Kako je to sve to izgledalo iz tvoje vizure? BJEKOVIĆ: Svijet se nije prvi put našao u ovakvoj situaciji. Skoro svaka generacija je imala period života u kom je prolazila kroz teške situacije, bili to različiti oblici bolesti ili ratne okolnosti. Čini se da je no vrijeme sa ljepšim polom. VN: Teška je godina iza svih nas, a muzičari spadaju u grupu koja je dodatno bila pogođena zbog mnogih zabrana i ograničenja. Koristeći se i iskustvom u polju prava i onim što si vidio na terenu - da li se moglo naći bolje rješenje za taj problem? BJEKOVIĆ: Vjerovatno se moglo naći bolje rješenje i za muzičare, ali se čini da je ključ u generalno slabom poštovanju mjera u javnosti, pa bih re-

Ivan Bjeković i Mirela Eminović dobro su uigran tandem na setovima

svijet bio nespreman za novu opasnost, kao da nije naučio lekcije iz prethodnih iskustava. Istorija je tu da nas podsjeti na ranija dešavanja i da nam ukaže na ciklus ponavljanja, samo u nekom drugom obliku. Tako se današnji virus i njegova “snaga” upoređuju sa epidemijom velikih boginja, pa se pokušava pronaći paralela. Sa pravnog stanovišta, mišljenja sam da će period pandemije tek biti podrobno analiziran. U mojoj obrazovnoj sferi

kao da su muzičari više žrtve takvog ponašanja negoli mjera. Najviše zabrinjava što veći dio populacije ne brine prvenstveno o svom zdravlju, a onda i o zdravlju najbližih (da ne pričamo o opštem zdravlju). Svako okupljanje predstavlja opasnost za širenje virusa, a nama to nije dovoljna lekcija. Primijetio sam komentar na društvenim mrežama koji ću parafrazirati - “kako li se osjećate na tim žurkama kada znate da neko moj leži u bolnici, na ivici života”. Možda bih i ja drugačije razmišljao da u porodici nisam imao takvo iskustvo, a snimci okupljanja najbolje pokazuju izostanak kolektivne svijesti. Lekcija koju bismo morali da naučimo jeste da budemo savjesni građani, da čuvamo sebe i okolinu, jer bez takvog stava otežavamo svima živote, a naročito medicinskim radnicima čija je izdržljivost dovedena do nivoa pucanja. Svi se žalimo kako nam je teško i dosadno kada ne možemo da izađemo, a zaboravljamo da medicinski radnici praktično ne dolaze kući i da nemaju vremena i mogućnosti da provode vrijeme pored najmilijih. Sljedeća lekcija koju treba da naučimo je-

trenutno radim na uticaju restriktivnih mjera koje su propisivane tokom ovog perioda na uticaj ljudskih prava, pa ne bih davao preuranjeni sud. Stiče se utisak da je generalno bilo propusta, naročito kada se to tiče ograničenja ljudskih prava, a s obzirom na to da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu već imao predmete po istom pitanju, dobra je prilika da se ocijeni saglasnost uvođenih mjera sa međunarodnim standardima.

ste da uvijek budemo spremni na neočekivane okolnosti. Time ćemo više cijeniti život i sve ono što nam pruža. VN: Ova godina mnogima će poslužiti za potpun povratak na scenu, pa ukoliko se obistine prognoze možemo očekivati nikad bogatiju muzičku sezonu. Gdje vidiš sebe u tome? Je li pametno staviti sve karte na sto, recimo, u pogledu albuma, ili kuješ drugačiju strategiju? BJEKOVIĆ: Nisam siguran da će se stvari tako brzo vratiti u normalu. Donekle sam relaksiran, jer muzičku karijeru vidim kao nadogradnju, kreativni izraz koji me odmara od čisto birokratskih navika i šablona. Ipak, kakva god godina da bude album je tu i pitanje je trenutka kada će se i u kojoj formi naći u javnosti. Ono što se trenutno postavlja kao ključno pitanje jeste izdavačka kuća koja će predstaviti ovaj album, kao i vrsta nosača zvuka na kom će se album naći, s obzirom na činjenicu da CD polako izlazi iz mode. No, sve u svoje vrijeme. Do tada, sa sigurnošću mogu obećati još spot, a poslije toga i promociju kompletnog albuma.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

Četiri decenije Zane na bogatom set boksu

1980. godine osnovana je muzička grupa Zana

⌦ Danilo Brajković

egendarna srbijanska pop grupa Zana prošle godine zbog pandemije korona virusa nije bila u prilici da slavljeničkim koncertom obilježi četiri decenije karijere, ali frontmen Zoran Živanović Žika očekuje da ove godine isprave nepravdu i pritom slušaocima poklone set boks sa više od 10 albuma grupe.

Grupa Zana osnovana je 1980. godine, a u čast četiri decenije postojanja izdavačka kuća PGP RTS planira da objavi bogato izdanje koje će obuhvatiti kompletan opus Zane. Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, lider Zane Zoran Živanović, publici blizak i po umjetničkom imenu Žika Zana, podsjetio je da je grupa prema zvaničnim podacima za četiri decenije snimila čak 33 izdanja, tačnije 15 albuma, 13 singlova i pet kompilacija. Nakon otkazivanja prošlogodišnjeg slavljeničkog koncerta u beogradskoj Kombank dvorani, smatra Žika, kompilacija će biti dostojna zamjena. “Čuo sam se nedavno sa direktorom PGP RTS-a Vladimirom Graićem, koji je uradio veliki posao i prikupio sve što smo ikada izdali - za hrvatski Jugoton (sada Croatia Records), za srbijanski City Records i

za sarajevski Diskoton, koji više ne postoji. Uspio je to sve da uradi i odajem mu veliko priznanje, tako da će to biti set boks od nekih 13, 14 ili 15 CD-ova za sve one koji vole Zanu i dobru muziku”, otkrio je Žika. U izdavačkom smislu Zana posljednjih godina nije previše aktivna. Izdvaja se nova numera “Stupido” iz 2017, a iste godine kultna “Dodirni mi kolena” dobila je novo audio-vizuelno ruho. U tom spotu Živanovići su ugostili nekadašnju pjevačicu grupe Natašu Gajović i brojne kolege i prijatelje. Uprkos tome, Žika konstatuje da brod grupe plovi dalje. “Mirno je, nije talasasto. Uživamo u životu. Gledamo da sve ovo što je loše potpuno potisnemo u drugi plan i da budemo mnogo optimistični. Nadam se da ćemo vrlo brzo vidjeti kraj ovoj pošasti koja nas je zadesila”, zaključuje Žika.

Zoran i Jelena Živanović, simboli grupe Zana

U ETRU TREĆI ALBUM POP ZVIJEZDE

Foo Fighters

Zejn ispunio želju uz “Nobody is Listening” Solo karijera britanskog duboko su lični. S albuma pjevača i tekstopisca Zej- se već ranije izdvojio prvi na Malika, inače osniva- singl ‘Better’, koji je do sada ča popularne grupe One ostvario preko 105 miliona Direction, od juče je bo- strimova na svim platforgatija za treći studijski al- mama, dok je spot za prvih bum. Nakon izdanja 10 minuta od pušta“Mind Of Mine” nja već imao pola (2016) i “Icarus miliona pregleFalls” (2018), da. Aktuelni svjetlost dasingl ‘Vibez’ na ugledao Bilbord je je album opisao kao “Nobody is jednostavListening”. nu R’n’B nuIzdavači meru koja objašnjavaju izražava ljuda je Zejn prebav uprkos neuzeo kompletnu slaganju, a kreiZejn Malik rana je tako da prikreativnu kontrolu od dizajna naslovne strane kaže svu vještinu jednog do zvuka, pa je dobio album od najboljih vokala u mokakav je oduvijek želio. dernoj pop muzici”, pono“Naglašen je uticaj R’n’B sni su članovi Zejnovog tizvuka, a stihovi pjesama ma. D.B.

FOO FIGHTERS PJEVA “ČEKAJUĆI RAT”, GROL PORUČUJE:

ŽIVIMO ISPOD CRNOG OBLAKA Američka rokenrol grupa Foo Fighters minulog četvrtka objavila je novu numeru “Waiting on a War” (Čekajući rat) i to na dan kada je rođen njen osnivač Dejv Grol, inače nekadašnji bubnjar velike Nirvane. “Waiting on a War” jedna je od numera koja će biti objavljena

na novom albumu “Medicine at Midnight”, čiju je premijeru bend najavio za 5. februar, a namjenski je izabrana kao “otvarač”. Grol priznaje da je motivaciju za njeno stvaranje dobio tokom razgovora sa kćerkom Harper. “Kada sam prošle jeseni vozio kćerku u ško-

lu, okrenula se i pitala me - tata, hoće li biti rata. To me je rastužilo. Shvatio sam da ona sada živi ispod istog crnog oblaka koji sam osjetio prije 40 godina. Tog sam dana napisao ovu pjesmu - za moju kćerku koja zaslužuje budućnost, kao i za svako dijete”, poruka je Grola. D.B.

Foto: Z. Lončarević / RAS Srbija

PROSLAVA JUBILEJA U ZNAKU KOMPILACIJE

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

DOM

DA VAM SLUŽE GODINAMA

ODABERITE IDEALNA VRATA ZA SOBU Unutrašnja vrata u stambenom ili poslovnom prostoru imaju višestruku ulogu. Osim pregradne funkcije koju vrše, ona utiču na estetiku enterijera. Kako ih odabrati i o čemu treba voditi računa prilikom montaže?

Najbolja sobna vrata mogu da se kupiti u prodajnim salonima domaćih proizvođača. Takođe, moguće je i naručiti njihovu izradu po mjeri. Standardne dimenzije ne odgovaraju svačijim potrebama. Iako većina stanova i kuća jeste projektovana tako da sva unutrašnja, tj. sobna vrata imaju predodređenu visinu i širinu, ima slučajeva kada je neophodno premjeriti otvor koji je ostavljen za vrata, jer ima nestandardne dimenzije. Prolaz između dnevnog boravka i trpezarije često se pregrađuje dvokrilnim sobnim vratima koja imaju posebne dimenzije. Ona se mogu poručiti kod proizvođača i biće napravljena po unaprijed uzetim mjerama. Slično je i sa bilo kojom drugom varijantom sobnih vrata nestandardne širine ili visine. Lakše je napraviti dobra sobna vrata po mjeri nego dograđivati zidove ili ih rušiti radi proširenja otvora koji je predviđen za vrata.

■ MODEL I BOJA

Što se tiče izbora modela sobnih vrata, on je daleko veći nego što je to nekad bilo. U prošlosti su sobna vrata svugdje bila ista, jednobrazna. U njihovo dizajniranje nije ulagano mnogo kreativnosti i mašte, kao što je to danas slučaj. Nekada su bila pravljena samo u par osnovnih boja, pretežno bijela. Materijali koji su se koristili za njihovu izradu svodili su se na drvo i razne varijante njegovih imitacija. Nije se koristio medijapan i nije bilo ukrasa od drugih materijala kao što je metal ili plastika. Istini za volju, bilo je modela koji su djelovali starinski i pomalo rustično, a to su ona sobna vrata koja su dijelom bila napravljena u staklu. Klasične linije su preovladavale, ali sa mnogo manje varijeteta nego što to imamo u sadašnjoj ponudi. Ukratko, prije par decenija, gdje god da odemo sva sobna vrata su ličila jedna na druga. Kao da je samo nekoliko modela bi-

lo u opticaju, koje smo svuda viđali. Čak su i kvake bile veoma slične. Danas je situacija potpuno drugačija. Izbor materijala od kojih se prave sobna vrata neupredivo je veći. Najzastupljeniji su i dalje iverica, drvo, medijapan i njihove kombinacije sa staklom, metalom ili plastikom. Nova sobna vrata imaju više detalja čija je funkcija dekorativna. Najveći broj modela kao osnovni materijal ima drvo i njegove prerađevine, a ukrasni elementi prave se od stakla ili metala. Što se tiče boja, odavno se otišlo mnogo dalje od neutralnih tonova koje čine razne nijanse braon boje, bijela, crna i bež. Sobna vrata se danas prave u svim bojama, ali i dalje je najveća potražnja za prirodnim nijansama drveta od najsvjetlijih, kao što su jasen i javor, preko crvenkaste trešnje, pa sve do najtamnije braon, tj. venge nijanse. Interesantno je da su dosta zastupljene siva i svijetložuta. Svi ovi tonovi su blagi i ne-

nametljivi, a opet imaju svoju osobenost. Međutim, ako je neki arhitekta ili dizajner enterijera osmislio neku veselu, pastelnu boju - to se lako sprovodi u djelo. Dovoljno je napraviti posebnu narudžbinu kod proizvođača i sobna vrata kava ste zamislili biće napravljena. Izbor kvaka i brava je znatno veći. Pravilan odabir utiče na vizuelni utisak koji sobna vrata ostavljaju. Prilikom kupovine moguće je birati i drugu vrstu kvaka u odnosu na one koje su u prodajnom salonu ili na fotografijama prikazane na modelu koji ste odabrali. Kada se kupovina ili naručivanje završi, tu nije kraj priče. Da bi sobna vrata vršila svoju funkciju kako treba, neophodno je da se ugradnja obavi stručno i spretno. Unutrašnja vrata predstavljaju pregrade između različitih prostorija, što znači da ona treba da obezbijede dobru zvučnu izolaciju. Ako ona izostane, poenta sobnih vrata se djelimično gubi.

■ FUNKCIJA

S tim u vezi je kvalitet izrade samog proizvoda. Međutim, veoma je važno i da sama sobna vrata budu postavljena pravilno, tj. da nema zazora koji mogu da se jave ako ne postoji prag. Takođe, ukoliko se ne ispoštuje procedura pravilne montaže, može da se desi da se sobna vrata teško zatvaraju. Majstori prilikom montaže postavljaju posebna drvene klinove koji služe da drže svaki element na svom mjestu dok se masa koja se koristila za popunjavanje rupe potpuno ne osuši. Ako je uputstvo da se ovi pomoćni elementi ne bi smjeli uklanjati neko vrijeme, potrebno je ispoštovati ga. Na taj način sobna vrata će biti postavljena kako treba i funkcionisaće besprekorno. Najbolji proizvođači i prodavci imaju svoje montere koji su stručno obučeni za ovaj posao. Kada se kompletan posao povjeri nekoj od renomiranih kompanija dobija se dodatna sigurnost da će kvalitetna sobna vrata služiti godinama. (RTS)

zdravlje

PREDUSLOV ZDRAVLJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

OJAČAJTE IMUNITET DJETETA TOKOM PANDEMIJE Svakodnevna ishrana zasniva se uglavnom na industrijski procesuiranoj i brzoj hrani. Djeca su žrtve loše ishrane i hrane sa mnogo masti, slanih grickalica i slatkiša, sokova i gaziranih pića, koja uslovljava slab imunitet. Osim toga, loš kvalitet vazduha, nedostatak fizičke aktivnosti i stalna izloženost razim patogenima dodatno utiču na slabljenje imunog sistema i podložnost organizma umoru i bolestima. Slab imunitet je neadekvatna zaštita od infekcija kao i težih oblika epidemija širih razmjera, kao što je sada aktuelni korona virus sa kojim se bori cio svijet. Imajući u vidu da fizička aktivnost djece na otvorenom doprinosi boljem imunitetu, sintezi vitamina D i utiče na apsorpciju kalcijuma i

izgradnju koštano zglobnog sistema, veoma je važno koju hranu nudite djeci i kako svakodnevno realizovati njihovu ishranu u ovom periodu teške pandemije, kada nam je svima kretanje ograničeno na minimum. Snaga minerala Najvažniji minerali koji stimulišu imunitet su selen, cink, gvožđe, bakar, magnezijum, a mogu se naći u svježem voću i povrću, orašastom voću, sirovom sjemenu i integralnim žitaricama. Minerali selen i cink su nezamjenljivi za imunitet, jer su potrebni za izgradnju mnogih enzima koji štite tijelo od slobodnih radikala. Kod djece, cink smanjuje pojavu akutnih respiratornih infekcija. Izvori cinka su sirove sjemenke bundeve golice, obogaćene žitarice,

junetina, ćuretina i pasulj. Ima antibiotska svojstva i inhibira mnoge viruse. Najefikasniji je kada se jede sirov. Crni i bijeli luk sadrže komponente koje smanjuju upalne procese. Flavonoidi u luku učestvuju zajedno sa vitaminom C u uništavanju bakterija, zato je neizostavan dodatak supama i raznim jelima. Senf, paprike, bijeli i crni luk sadrže supstance mukolitike koji razređuju gust sekret u respiratornim putevima. Vitamini B grupe se moraju unositi svakog dana. Gube se prilikom procesa ljuštenja, pasiranja i kuvanja voća i povrća. Bogati izvori B vitamina su: integralne žitarice, mahunarke, orasi, zrnevlje, jetra i mršavo meso i zeleno lisnato povrće. Vitamin C povećava produkciju bijelih krvnih ćelija koje se

bore protiv infekcija, povećava nivo interferona – antitijela koja oblažu površinu ćelija, sprečavajući ulazak virusa u njih. Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i povećava nivo HDL (dobrog) holesterola, snižava nivo lošeg – LDL holesterola. Moćan je antioksidans jer štiti od opasnih slobodnih radikala. Izvori ovog vitamina su svježe voće i povrće, sokovi od svježeg voća i povrća koji se odmah konzumiraju. Vitamin E je antioksidans i stimulator imunog sistema i produkcije imunih ćelija, koje stvaraju antitijela za destrukciju bakterija. Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Prirodni izvori su klice žitarica, sirovo sjeme, jezgrasto voće i sirovo cijeđena biljna ulja. (Fondacija Novak Đoković)

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

zdravlje

Najvažniji minerali koji stimulišu imunitet su selen, cink, gvožđe, bakar, magnezijum, a mogu se naći u svježem voću i povrću, orašastom voću, sirovom sjemenu i integralnim žitaricama

Dobra ishrana Dobra-pravilna ishrana je veoma bitan činilac dobrog imuniteta, koji djetetu obezbjeđuje prirodnu odbranu od bolesti i dobro zdravlje. Nutritivni deficiti mogu dovesti do hroničnih imunoloških problema. Naime, bakterije i virusi nalaze pogodne uslove za razvoj ukoliko u ishrani nedostaju materije koje stimulišu jak imuni sistem, kao što su vitamini, minerali i esencijalne masne kisjeline. Naučno je dokazano da određene vrste voća i povrća sadrže materije-fitohemikalije, koje podstiču funkciju imunog sistema. Karatenoidi su grupa provitamina sadržanih u narandžastom voću i povrću i zelenom lisnatom povrću. Beta karoten povećava broj ćelija koje se bore protiv infekcija

i moćan je antioksidans u borbi protiv slobodnih radikala. Organizam pretvara beta karoten u vitamin A, koji ima antikancerogeni i imunostimulirajući efekat. Kupusnjače (brokoli, kelj, prokelj, kupus) i spanać izvori su vitamina K, važnog saveznika u mineralizaciji i održavanju zdravlja kostiju. Spanać sadrži i kalcijum, natrijum, fosfor, mangan, bakar, cink, jod, kobalt. Zbog prisustva celuloze, spanać je dobar za varenje i čišćenje organizma. Samonikle biljke, sa čistih staništa: kopriva, maslačak i sremuš, čija je sada sezona, odlični su izvori vitamina i minerala. Takođe, i pčelinji polen je bogat enzimima i drugim potentnim nutritivnim elementima koji pojačavaju imunitet.

Vitamin C povećava produkciju bijelih krvnih ćelija koje se bore protiv infekcija, povećava nivo interferona – antitijela koja oblažu površinu ćelija, sprečavajući ulazak virusa u njih

38 LAKŠA

ENIGMATIKA STAROGRČKI STRUČNJAK

VRSTA NJEMAČKI BOMBONA SLIKAR (MN.)

SLOVENAČKI KOMPO- ONAJ KOJI RECITUJE ZITOR, BOJAN

PET MUŠKARACA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

INDUSTRIJA MESA (SKR.)

VRSTA ŠPANSKE RIBIZLE

VRSTA ZAGONETKE (MN.)

FOTO UBOD

TAJNO, OZNAKA NEZAKOZA TONU NITO (LAT.)

ZAKUPLJIVATI (FRANC.) LITAR

ZEVSOV SIN (GR.MIT.)

OTVOR NA ODJEĆI INDIJSKI POGLAVARI REOMIR

BRAT

FILMSKA ŠALA KAMPALA KIDS LEAGUE

FUDBALER RUDARA ĐALOVIĆ KOMAD STARE TKANINE DUVAČKI INSTRUM.

PENZIONER (LAT.)

RIMSKI BROJ 50 RIMSKI BROJ 4

STRUČNJAKINJA ZA HEMIJU RIMSKI BROJ 100

SIMBOL TALIJUMA

GRADIĆ U SLOVENIJI GOTOV NOVAC

RAZGLASI OBMANJIVAČ NARODA (GRČ.)

Presipanje hrane s koljena na koljeno

NOBELOVAC ANDRIĆ OZNAKA ZA OREGON VRSTA GUŠTERA

ENERGIJA ČEŠKO MUŠKO IME

ISTOK

KOJI IMA VELIKE ROGOVE

PJESNIK LIRSKIH PJESAMA

KOJI IMA VELIKE ROGOVE UGLJOVODONIČNI GAS AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

OGRLICA (FRANC.) ĐANI VERSAĆE

ITALIJANSKI FUDBALER ĐUZEPE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

KRIK

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VLAŠKI, BOKS, LISTARI, GOT, AKTIVISTICA, DORPAT, ISKR, IDEALAN, TAA, MRAVINAC, RN, IA, ARSOVSKI, R, BC, SELJAK, GULJ, PT, OBUĆAR, JATITI, KVARAN, OKVIRI, VIOLET, IĆ, ONI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3147

www.sudokukingdom.com

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

2015-05-26

Daily Sudoku puzzle No. 3148

Medium level

Ljubav grije i na snijegu

2015-05-27

Medium level

Sudoku puzzle No. 2653 2014-01-17

4 7

3 8 2

6Puzzle 2 9 solution: 4 8 5

3 6

3 9

8 3 7

4 5

7 2

9 4

3 1

1 4 8 5 3 7 2 9 6 Sudoku puzzle No. 2654 2014-01-18

8 4

www.sudokukingdom.com 8 5 3 9 1 6 7 4

2 6

FOTO UBOD

SASTAVMODNI SLANJE, LJAČI STRAHO- ODAŠILJA- GRAD U ANAG- KREATOR, VLADA NJE (LAT.) IZRAELU IV RAMA

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

NAJVEĆA ŽITELJKE MORSKA IRAKA ŽIVOTINJA

SJEVER

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ AM. ROKPJEVAČ KOKER EMIGRIRATI

JUNAK IZ STRIPA PRVA NEPOZNATA UZVIK ČUĐENJA

GRADITELJI (TURC.)

METAR VAZDUŠNA BANJA U ŠVAJCARSKOJ

ČUVENI FRANCUSKI SLIKAR FILMSKA DIVA LAMAR HRVATSKA SLIKARKA DUJŠIN

UČESNIK NA GLASANJU

GNJURAC

POLJSKI SLIKAR, VLADISLAV

AMERIČKA PJEVAČICA GRANDE

VRSTA VRBE IVAN LENDL

ŽENSKO IME

Pogled odaje opak plan

MEĐUDŽEJMS NARODNI KUK DAN ŽENA

PRISTALICA REALIZMA NEZASIT

INOSLAVA ODMILJA

OZNAKA ŠVEDSKE

ZADUŽBINAR (GRČ.) IZRAZ U PREFERANSU

BIVŠI GOLMAN VOJVODINE, RATKO

ODREČNA RIJEČ USOV (MN.)

SRPSKA GLUMICA

VIJEST DOBIJENA TELEPRINTEROM RUSKI PISAC, VSEVOLOD VRSTA KUHINJSKE POSUDE (MN.) KOMBINAT DUVANA PODGORICA (SKR.) LIK IZ TVSERIJE DINASTIJA

Play sudoku online at: KOŠARKAŠICA NAKIĆ

www.sudokukingdom.com ČUVAR

Play sudoku online at:

PASA, PSAR

www.sudokukingdom.com

Neko je ogladnio

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2628

9 8

1 6

9 5

LAKŠA

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 3439

4 6

2016-03-13

Medium level

4 7

5 8

Sudoku puzzle No. 3147 2015-05-26

5 1

www.sudokukingdom.com 6 3 8 5 7 4 2 6 9

www.sudokukingdom.com

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3148 2015-05-27

2013-12-23

2 5

RJEŠENJE LAKŠE: AKAPARISATI, LAKEDEMON, L, BRATAC, RADŽE, RADOMIR, GEG, EMERIT, KRPA, HEMIČARKA, L, TL, C, TOLMIN, DEMAGOG, IVO, I, E, OR, ROGAT, ETANOL, RAFOVI, KOLIR, ĐANINI, VRISAK.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 3

Play sudoku online at:

8 7 1

1 3

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17.1.2021.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke. Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah. Kontakt 067/681918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust 10% !

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17.1.2021.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

DOGAĐAJ DANA subota KOŠARKA

BUDUĆNOST PARTIZAN

17.50h Nova stranica velikog rivalstva: Vezista Junajteda Pol Pogba i golman Liverpula Alison Beker

ZANIMLJIVOST Engleska fudbalska legenda Vejn Runi i zvanično završio veliku igračku karijeru. Nekada fenomenalni napadač Mančester junjateda u Derbi kauntiju je ove sezone obavljao ulogu igrača i trenera, ali je juče saopštio da će od sada biti samo šef struke kluba sa “Prajd parka” i da je “kopačke okačio o klin”.

DOGAĐAJ DANA nedjelja FUDBAL

INTER JUVENTUS

20.45h

LIVERPUL I MANČESTER JUNAJTED U NEDJELJU OČI U OČI ULOG JE VRH PREMIJER LIGE

KAO NEKADA - NAJVEĆI DERBI ENGLESKE ZA PRVO MJESTO Neće biti navijača, ali Ostrvo podrhtava kao mnogo puta u istoriji kada su se na terenu našli giganti engleskog fudbala, dva najveća kluba ove velike fudbalske zemlje - Liverpul i Mančester junajted. Najveći derbi, jedno od najljućih rivalstava i još kao ulog - vrh Premijer lige. Liverpul i Junajted sudariće se u nedjelju od 17.30 sati u “tvrđavi” redsa i aktuelnog šampiona “Enfild roudu”. Sve je praktično poznato kada su ovi klubovi u pitanju. Od ekonomskog rivalstva između dva grada još iz XVIII vijeka, preko toga da se radi o komšijama udaljenim tek pedesetak kilometara, do trofeja kojih je mnogo na obje strane. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka Li-

67 utakmica traje niz Liverpula bez poraza na “Enfildu” u Premijer ligi. “Redsi” su i ove sezone najbolji “domaćini”, dok Mančester junajted ima najbolji učinak u gostima od svih timova u ligi

verpul je bio neprikosnoven po broju pehara, nakon toga veliki ser Aleks Ferguson okrenuo je stvari u potpunosti, da bi posljednjih godina “redsi” - sa takođe velikim Jirgenom Klopom - vratili šampionski šmek. Upravo, nakon

čuvenog Fergija, “đavoli” su polako silazili sa scene, a onda su ove sezone sa Ole Gunar Solskjerom “eksplodirali” i nedjeljni derbi čekaju sa liderske pozicije - i to sa tri boda više od prvaka i drugoplasiranog Liverpula. “Da, dobro igramo u posljednje vrijeme, ali iskreno još nismo na nivou Liverpula”, smatra majstor Junajteda Pol Pogba. “Ipak, ukoliko želimo da pokažemo da smo na tom putu, moramo da dobijemo najbolje, a Liverpul je trenutno šampion i najbolji.” S druge strane, osim muka sa povredama i kako da sastavi tim Jirgen Klop će se potruditi da zaustavi Markusa Rašforda i Bruna Fernadeša. “Da, to su dva nevjerovatna igrača. Markus napre-

duje iz dana u dan, a Bruno nas je oduševio još na prijateljskom meču kada smo igrali protiv Sportinga”, pohvalio je trener Liverpula tandem Junajteda. Fudbalski praznik i mnogo više od toga - Liverpul ili Junajted? K.B.

Posljednja šampionska trka Liverpula i Mančester junajted viđena je u sezoni 2008/09, kada su na kraju slavili Fergusonovi “đavoli” ispred “redsa” Rafaela Baniteza. Kada su u pitanju trofeji - Junajted je 20 puta bio šampion Engleske, a Liverpul 19. U Evropi - “redsi” imaju šest pehara Lige šampiona, “đavoli” tri.

NAŠ VEZISTA I ITALIJANSKI TIM SPORAZUMNO RASKINULI UGOVOR

Janković i SPAL se konačno rastali Marko Janković je slobodan u izboru nove sredine. Crnogorski reprezentativac sporazumno je raskinuo ugovor sa italijanskim Spalom godinu i po prije isteka.

To je na neki način bila logična odluka pošto naš vezista ove sezone gotovo da nije ni dobijao šansu - ukupno je odigrao 164 minuta, posljednji put na terenu je bio još u oktobru.

Fudbaler sa Cetinja u SPAL je stigao u januaru 2019. godine iz Partizana za dva miliona eura, ali nikako nije uspio da se izbori sa dobar status u klubu.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

Kanstantin Averka ovog puta je bio bolji od Marka Gopčevića

RVL: Trijumf novljana u bokeljskom derbiju

Jadran uzvratio udarac

Primorac je u tokom prvenstva Crne Gore “pokazao zube”, savladao je do ove godine nedodirljivog rivala iz Boke, a zbog trijumfa na startu turnira u Dubrovniku bio je i u boljem raspoloženju pred prvi crnogorski derbi u Regionalnoj ligi. Ipak, Jadran je kada je bilo najteže uzvratio udarac. Kada je u pitanju turnir grupe B, petak je obilježio upravo okršaj naša dva najveća kluba, a slavio je aktuelni šampion: Jadran - Primorac 9:5. Momci Petra Radanovića vodili su 6:3, Primorac je imao šansu da se vrati (peterac za izjednačenje promašio Vuk Drašković), a onda su Novljani znali da završe posao. Tri pogotka za Jadran postigao je Marko Petković, dva je dao Kanstantin Averka, a po jedan Du-

GRUPA A (Beograd)

GRUPA B (Dubrovnik)

Petak, C. zvezda - Šabac 10:12 Mladost - Partizan 20:9 Primorje - C. zvezda 11:12 7:12 Šabac - Jadran ST Subota Mladost - Primorje 12.10h 17.00h Partizan - C. zvezda 18.50h Primorje - Šabac 20.40h Mladost - Jadran ST Nedjelja 10.00h Jadran ST - Primorje 11.50h C. zvezda - Mladost 13.40h Šabac - Partizan

Petak, Solaris - Budva 11:9 Jug - Primorac 13:4 Radnički - Solaris 9:8 Primorac - Jadran HN 5:9 Budva - Jug 5:22 Subota 10.30h Jadran HN - Radnički 17.00h Jadran HN - Solaris 18.50h Primorac - Budva 20.40h Jug - Radnički Nedjelja 10.00h Budva - Jadran HN 11.50h Solaris - Jug 13.40h Primorac - Radnički

šan Banićević, Dimitrije Obradović, Luka Murišić i Martin Gardašević. Kod Primorca Marko Gopčević je dva puta tresao mrežu, a Aljoša Mačić, Ešvort Molten i Dušan Matković po jednom.

Inače, ranije tokom dana Primorac je odigrao još jedan težak meč - protiv favorita Juga, gdje nije imao šansi (13:4). Dva poraza upisala je i Budva - od Solarisa (11:9) i Juga (22:5). K.B.

* Po dvije najbolje ekipe sa dva turnira izboriće plasman na F4

VIKEND tiket sUBOTA

Bašakšehir Sivaspor Cibona Mornar Fulam Čelsi St. Džonson St. Miren

1 2

nEDJELJA

1 h2 2 2

Ukupna kvota: 17,60

Groningen Tvente Volfsburg RB Lajpcig

3+ 2

Inter Juventus Njukasl Džets Mekartur Ukupna kvota: 33,60

x 1

morača os neosvojiva crno-bijel

Klasik regionalne košarke. Dueli koji donose vatru, neizvjesnost, dramu kakvu samo „magična igra“ može da ponudi. „Plavi“ protiv „crno-bijelih“ – nova epizoda velikog rivalstva, 33. meč u Jadranskoj ligi. Košar-

Sašo Filipovski (trener Partizana)

Budućnost je odlična ekipan koja je dobro vođena i dobro selektovana. Jezgro ekipe je ostalo isto, sa igračima koji su u sistemu više godina. Ivanović i Kobs koji su odlični napadači sa dobrim šutem su kreatori igre. Igrači na poziciji 4 takođe dobro šutiraju, igraju brzo, umiju da povuku ekipu u kontranapad. Jasno je da nas čeka veliki izazov i teška utakmica. Suština je da odigramo timski i da hrabro uzimamo otvorene šuteve

kaši Budućnost Volija u 15. rundi ABA lige večeras (subota, 18h, RTCG 2) u praznoj „Morači“ dočekuju Partizan. Još jedan u nizu zaista teških mečeva za izabranike Petra Mijovića koji su u prethod-

vezanih trijumfa imaju košarkaši Budućnost Volija protiv Partizana na svom terenu – „crno-bijeli“ su posljednji put osvojili „Moraču“ 24. marta 2014. godine

U ZAGREBU ZA NASTAVAK NIZA - MORNAR VEČERAS (SUBOTA, 20h) GOSTUJE CIBONI

Draženov dom spreman za mornarski ples

Na krilima nevjerovatne pobjede na Kanarskim ostrvima ekspedicija Mornara produžila je za Zagreb, gdje je sada očekuju novi izazovi u ABA ligi. Biće ovo još jedan meč u koji izabranici Mihaila Pavićevića ulaze kao apsolutni favoriti. Sa šest pobjeda u nizu, a naročito posljednjom, „mornari“ su jasno pokazali kakav kvalitet posjeduju. Međutim, u dvorani „Dražen Petrović“ protiv Cibone (večeras, subota, 20h) biće potre-

ban maksimalni fokus. Pobjeda protiv Gran Kanarije mora biti zaboravljena kako bi se srušili „vukovi“. Cibona ne blista ove sezone – u 11 utakmica upisali su svega tri pobjede, a u nizu su od dva poraza u regionalnom takmičenju. „Cibona je na početku ove sezone bila ekipa koja je tek stvarana i koja je tražila sebe, sada je to druga, uigrana i pojačana ekipa. Sigurno nas čeka teška utakmi-

Foto: ABA liga

Foto: Krsto Vulović

Aba: KLASIK U podgorici – VOLI (SUBOTA, 18H) DOČEKU

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

sport

– BUDUĆNOST UJE PARTIZAN

Foto: ABA liga

staje va za le

ABA LIGA, 15. KOLO Petak 96:92 FMP – Split Subota 18.00h Budućnost – Partizan 20.00h Cibona – Mornar Nedjelja 17.00h Zadar – Mega Igokea – Krka 19.00h C. zvezda – Borac odloženo C. Olimpija – Primorska 20:0

Foto: ABA liga

noj rundi izgubili od Splita u posljednjoj sekundi. Međutim, uslijedila je reakcija – na startu Top 16 faze pregažen je Burg. U možda najboljoj napadačkoj partiji ove sezone. I upravo je taj meč donio potrebnu dozu samopouzdanja nakon nove korona krize i uoči tri paklena derbija – poslije Partizana slijedi dupli program protiv Cedevita Olimpije (utorak Evrokupa, četvrtak ABA liga). „Veliki derbi ispred nas. Nakon poraza od Splita odreagovali smo na pravi način protiv Burga, odigrali zaista dobru utakmicu. Očekujem da ova utakmica bude ono što je ona uvijek, bilo da se igra u Podgorici ili Beogradu. Veliki rivali i duel koji uvijek budi interesovanje šire košarkaške javnosti. Sigurno će i ovog puta biti tako“,

1. Mornar 13 11 2 24 14 9 5 23 2. Mega 13 10 3 23 3. Igokea 4. C. zvezda mts 12 10 2 22 5. C. Olimpija 12 9 3 21 14 7 7 21 6. Partizan 7. Budućnost 11 9 2 20 15 5 10 20 8. Split 14 5 9 19 9. FMP 12 5 7 17 10. Krka 12 4 8 16 11. Borac 11 3 8 14 12. Cibona 10 2 8 12 13. Zadar 14. Primorska 15 0 15 0* *Primorska je diskvalifikovana iz ABA lige

Rid i Kobs tokom prvog meča u Beogradu

rekao je Mijović u najavi meča. O prvom ovosezonskom duelu se još priča. Završnica za infarkt – trojka Kodija Milera Mekintajera, a onda hitac Danila Nikolića za osvajanje Beograda. Ono što svakako ide u prilog crnogorskom šampionu je tradicija koja kaže – Partizan nije slavio u podgoričkoj areni od 24. marta 2014. godine. Taj duel bio je jedan u mo-

ru onih koje je Partizan izgubio – na 14 mečeva ove sezone ima sedam poraza. I odavno nije bila ovolika razlika između dvije ekipe. Ekipa Saše Filipovskog buđenje je najavila ubjedljivom pobjedom protiv Trenta u prvoj rundi Top 16 Evrokupa. „Neće nas zavarati pozicija i neki rezultati u prethodnom periodu. Kvalitet tima i stručnog štaba je mnogo iznad po-

Ivan Velić (trener Cibone)

O njihovom kvalitetu je bespotrebno razgovarati, spremni su da se potuku za sam vrh ABA lige. Imaju možda i najjaču spoljnu liniju u regionu sa Pulenom, Nidamom, Vajthedom, sad su uz te igrače doveli i Gordića. Mi ćemo u ovoj utakmici prvenstveno gledati da odigramo čvrsto, da budemo agresivni i konkurentni što je duže moguće i ako nam se ukaže prilika da je iskoristimo ca, kao što je, uostalom, svako gostovanje u ABA ligi. Moramo biti koncentrisani sve vrijeme. Poštujemo ekipu Cibone. Da ne govorimo o njenoj tradiciji...“, jasno je poručio Pavićević u najavi meča. Prvi ovosezonski duel ovih ekipa u „Topolici“ Mornar je riješio u svoju Čeka se novi trijumf: Luković i Vajthed na korist više nego ubjedljivo prvom meču protiv Cibone ove sezone – 109:68. Od tada se zagre-

zicije. Svjesni smo toga i to će da probudi situaciju, maksimalnu pripremu i pozornost da uradimo sve da derbi protiv ozbiljnog protivnika riješimo u svoju korist“, jasno je poručio Mijović. A, večerašnji okršaj daće malo jasniju sliku. U slučaju nove pobjede Budućnost bi otpisala velikog rivala i učvrstila se na vrhu. S druge strane, Partizan je i sada daleko bačka ekipa pojačala – stigli su Skoti Rejnolds, Damir Markota i Darko Planinić, koji će svakako doprinijeti svojim iskustvom. Sa druge strane, Mornar želi da ostane na prvom mjestu. „Ponos Bara“ nakon 13 odigranih utakmica ima 11 pobjeda i dva poraza i već sada krupnim koracima grabi ka osiguravanju mjesta koje vodi u plej-of. „Shvatićemo ovu utakmicu kao da je u pitanju plej-of. U borbi za plej-of nama je sada svaka utakmica ključna. U drugom dijelu sezone svaki kiks je teže ispraviti. Za sada idemo po planu i nadam se da ćemo i za ovu utakmicu biti na nivou što se tiče i spremnosti i shvatanja ozbiljnosti meča“, poentirao je Mihailo Pavićević. Najefikasniji u prvoj pomenutoj utakmici bio je Marko Jeremić. Sjajni bek, kao i cijela ekipa, iz meča u

od plej-of zone, a novi poraz bacio bi u ambis beogradsku ekipu. Zbog toga – duel ima veliku važnost. „Mnogo značajna utakmica i za nas i za njih. Svjesni smo toga. U dijelu odgovornosti, intenziteta igre i koncentracije moramo biti na visini zadatka. To će biti preduslov da se utakmica protiv Partizana dobije“, poentirao je Petar Mijović. A.K. meč igra sve bolje i sigurnije. A, pred gostovanje u prijestonici Hrvatske imao je samo jednu poruku – da nastavimo niz. „Biće ovo mnogo teža utakmica od one koju smo odigrali u našoj dvorani u prvom dijelu šampionata, ali mi smo opet u seriji, dobili smo pet posljednjih utakmica u ABA ligi i Evrokupu i imamo namjeru da taj niz nastavimo. Jednostavno, moramo da iskoristimo ovu sjajnu, pobjedničku atmosferu u našoj ekipi“, istakao je Jeremić. A.K.

vezane pobjede upisali su košarkaši Mornara protiv Cibone u regionalnom takmičenju

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

Foto: zrkb.me

WABA LIGA

DERBI SAMO NA PAPIRU

Radović Od još jednog derbija na papiru košarkašice Budućnost Bemaxa napravile su formalnost. “Plave dame” su u zaostalom meču druge runde WABA lige u Podgorici srušili Celje 70:55 i tako još jednom potvrdile da su jedan od najvećih kandidata za novu titulu. Izabranice Vladana Radovića su put ka pobjedi trasirale već nakon prve četvrtine nakon koje su stekle +11 (21:10), da bi do odlaska na odmor uvećale prednost na 13 poena. U nastavku nije bilo nikakve dileme, pa je crnogorski šampion proslavio sedmu pobjedu ove sezone. Najefikasnija u redovima Budućnosti bila je Milena Jakšić sa 18 pobjeda, dok je Mina Đorđević dodala 17 uz 12 skokova. Isti rivali odigraće duel i danas (subota, 17h) u okviru devete runde regionalnog takmičenja. A.K.

BSCG

Budvani obilježili 2020.

Liješević i Gojković Stefan Savković iz BK Podgorica i Tamara Radunović iz Budve najbolji su bokseri Crne Gore u prošloj godini, odlučio je BSCG. Godinu koja je iza nas obilježili su Petar Liješević i Bojana Gojković, koji su zlatnim medaljama na Evropskom prvenstvu zaslužili priznanja za najbolje mlade takmičare. Tomislav Đinović (Zlatičanin) je najbolji junior, Strahinja Mrdak (Bijelo Polje) najbolji pionir, a Veljko Savković (Podgorica) najbolji školarac. Nagrada za najboljeg trenera i klub i ove godine otišla je u ruke Nikole Ružića i Budve. Za najboljeg sudiju izabran je Đorđije Perović, dok je najbolji sportski radnik Marija Čivović. BSCG je odlučio da posebnim plaketama nagradi osvajače medalja na EP - Liješevića, Gojković, Miloša Krasnićija i Ninu Radenović.

Francuskinja u dresu Budućnosti i Crnogorka koja brani boje Bresta vodiće ponovo žestoke duele: Alison Pino i Đurđina Jauković

LŠ: RUKOMETAŠICE BUDUĆNOSTI U GOSTIMA KOD BRESTA, NEDJELJA 16.00H

Sa okeana kreće pakleni period

Sve ono što je zbog korone propustila ranije tokom sezone, Budućnost će nadoknaditi narednih dana - u samo jednoj sedmici “plave dame” tri puta će na parket, a do kraja mjeseca odigraće ukupno četiri utakmice. Već ovog vikenda jednu od najtežih u Ligi šampiona. Vrijeme je za novi okršaj sa moćnim Brestom, naše Đurđine Jauković - u nedjelju (16h) na obali Atlantskog okeana. “Čeka nas težak period, jer ćemo sada odigrati sve utakmice koje smo preskočile u prvom dijelu sezone - vjerujem da su naša tijela spremna i da ćemo izdržati”, poručila je Majda Mehmedović. O nedjeljnom rivalu ne treba mnogo trošiti riječi, uostalom dame Bojane Popović su Brest dobro upoznale - kako ranijih godina,

BREST BUDUĆNOST BREST - “Arena Brest” (bez gledalaca). Sudije: Joana Papamateo i Joana Hristidi (Grčka). Početak: Nedjelja, 16.00h. RTCG 2

GRUPA B

16.00h 16.00h 16.00h 16.00h

SUBOTA CSKA M - Borusija D. NEDJELJA Brest - Budućnost Odenze - Đer Podravka - R. Vlčea

1. Đer 9 2. Brest 10 3. CSKA M. 8 4. Odenze 10 5. Budućnost 8 6. Borusija D. 8 7. Podravka 7 8. R. Vlčea 6

7 6 6 6 3 1 1 0

2 2 1 0 1 0 0 0

0 2 1 4 4 7 6 6

16 14 13 12 7 2 2 0

tako i u prvom meču ove sezone, kada je u “Bemax areni” bilo 22:22. “Moraćemo da obratimo pažnju na njihove bekove, posebno na golmanku Sandru Toft, koja odlično brani”, jasna je Majda. “Čeka nas veliki izazov - u ovom periodu smo kvalitetno trenirale, zato vjerujem da će-

72 POGOTKA POSTIGLA JE ANA GROS, BEK BRESTA. ONA JE TRENUTNO NAJBOLJI STRIJELAC LIGE ŠAMPIONA. NAJVIŠE GOLOVA U EKIPI BUDUĆNOSTI DO SADA JE DALA ANDREA LEKIĆ (41)

mo na najbolji način parirati domaćinu. Moraćemo da pokažemo najbolje izdanje u odbrani koja je ključ za sve.” Slično razmišlja i pivotkinja Budućnosti Ema Ramusović. “Brest je jaka ekipa, dobro pokrivena na svim pozicijama, naročito na bekovskim, gdje je i naša Đurđina Jauković. Moramo da budemo fokusirane u odbrani i napadu, a ako damo maksimum u odbrani koja je uvijek ključna, vjerujem da rezultat neće izostati”, smatra Ramusović. Osim jakog rivala, koji je prošlog vikenda upisao tek drugi poraz u Ligi šampio-

na ove sezone, veliki problem za Bojanu Popović su i povrede. Tako će legendarna rukometašica trijumf u Brestu pokušati da “pronađe” bez Andree Lekić, Tatjane Brnović i Valerije Maslove... “Igraćemo u mješovitom sastavu, nedostaju nam igračice”, podvukla je Mehmedović. “Naša klupa nije dugačka kao na početku, a mi koje smo tu daćemo sve od sebe i borićemo se za djevojke koje nijesu sa nama, a kojima je teže, jer nas gledaju kod kuće.” Brest će se do kraja grupne faze boriti sa Đerom i CSKA za jedno od prva dva mjesta koja direktno vode u četvrtfinale. S druge strane, Budućnost je trijumfom nad Borusijom Dortmund na trenerskom debiju u Ligi šampiona Bojane Popović napravila veliki korak ka plasmanu u osminu finala. K.B.

MAJDA MEHMEDOVIĆ Moraćemo da obratimo pažnju na njihove bekove, posebno na golmanku Sandru Toft, koja odlično brani.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 1. 2021.

sportski ekran SUBOTA

RTCG 2

20.45h Barnsli – Svonsi, fudbal 01.00h Detroit – Karolina, hokej

15.20h Bjelorusija – Koreja, rukomet 17.50h Budućnost – Partizan, košarka 20.20h Alžir – Island, rukomet

SPORTKLUB 5 15.30h Bujukčekmeče – Tošaf, košarka 20.30h Maribor – Gorica, odbojka (ž)

SPORTKLUB 1 10.25h 12.05h 13.25h 15.55h 20.55h 23.55h 02.10h

Jadran HN – Radnički, vaterpolo Mladost – Primorje, vaterpoplo Volvs – VBA, fudbal Lids – Brajton, fudbal Lester – Sautempton, fudbal Čivas – Toluka, fudbal Bafalo – Baltimur, NFL

SPORTKLUB 6 13.30h 17.00h

NOVA SPORT 13.55h 15.55h

SPORTKLUB 2 10.20h 12.35h 17.00h 19.00h 22.35h

Partizan – Jadran ST, vaterpolo Gvangžu – Liaoning, košarka Partizan – C. zvezda, vaterpolo Nju Džerzi – Boston, hokej Grin bej – LA Rems, NFL

Bašakšehir – Sivaspor, fudbal Vest Hem – Barnli, fudbal

09.00h 15.00h 18.00h 20.45h 02.00h

Galatasaraj – Orma, košarka Votford – Hadersfild, fudbal Primorje – Šabac, vaterpolo

Pert – Adelejd, fudbal Bolonja – Verona, fudbal Budućnost – Partizan, košarka Sampdorija – Udineze, fudbal Majami – Detroit, košarka

ARENASPORT 2 12.00h

ARENASPORT 3 16.00h 18.00h 20.00h 02.10h

CSKA – Borusija D, rukomet (ž) Torino – Specija, fudbal Cibona – Mornar, košarka Velez – Rozario, fudbal

ARENASPORT 4 17.00h 21.00h

Marsej – Nim, fudbal Anže – PSŽ, fudbal

ARENASPORT 5 18.30h Slavija – Sigma, fudbal 20.45h G. Kanarija – Tenerife, košarka

ARENASPORT 1

SPORTKLUB 3 11.00h 16.00h 18.50h

Midlzbro – Birmingem, fudbal Antalija – Trabzon, fudbal

15.30h Bjelorusija – Koreja, rukomet 18.00h Rusija – Slovenija, rukomet 20.00h Leganes – Sevilja, fudbal

Rostov – Bitighajm, rukomet (ž)

EUROSPORT 1 13.30h 16.00h

SK K. Gora, alpsko skijanje SK Zakopane, ski skokovi

EUROSPORT 2 15.20h 18.20h

Volfsburg – RB Lajpcig, fudbal Štutgart – Borusija M, fudbal

19.00h 21.00h 02.10h

Igokea – Krka, košarka Dalas – Čikago, košarka Boka J. – Banfild, fudbal

NEDJELJA RTCG 2

12.00h 14.00h 16.00h 18.30h 21.00h

15.50h Brest – Budućnost, rukomet (ž) 17.50h Hrvatska – Angola, rukomet 20.20h Poljska – Španija, rukomet

SPORTKLUB 1 10.55h 12.55h 15.00h 17.25h 20.10h 00.35h

SPORTKLUB 5

Fenerbahče – Bešiktaš, košarka Urdingen – Manhajm, fudbal Šefild J. – Totenhem, fudbal Liverpul – Man. junajted, fudbal Man. siti – K. Palas, fudbal Nju Orleans – Tampa bej, NFL

14.30h 17.00h

18.00h

08.30h 13.00h 15.00h 18.00h 20.45h 02.00h

Karšijaka – Gacijantep, košarka

Melburn – Vestern, fudbal Partizan – Zaglebje, fudbal Nica – Bordo, fudbal Atalanta – Đenova, fudbal Inter – Juventus, fudbal Denver – Juta, košarka

ARENASPORT 2

ne propustite

Madervel – Rendžers, fudbal Krotone – Benevento, fudbal Zadar – Mega, košarka Lion – Mec, fudbal

13.30h 16.00h 18.00h 20.30h

Gent – Antverpen, fudbal Brest – Budućnost, rukomet (ž) Angola – Hrvatska, rukomet Poljska – Španija, rukomet

EUROSPORT 1 10.10h 15.45h 19.45h

SK K. Gora, alpsko skijanje SK Zakopane, ski skokovi London Masters, snuker

13.10h 15.20h 17.30h

SK Val di Fjeme, nordijska kombinacija Bajern M. – Frajburg, fudbal Ajntraht F. – Šalke, fudbal

Priredio: A.K. Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

020/251-507

13.00h 15.00h 17.00h 21.00h

EUROSPORT 2

12.30h Napoli – Fiorentina, fudbal 15.00h Sasuolo – Parma, fudbal 17.00h Lil – Rems, fudbal

Jadran ST – Primorje, vaterpolo

ARENASPORT 3

ARENASPORT 5

ARENASPORT 1

Budva – Jadran HN, vaterpolo C. zvezda – Mladost, vaterpolo Radnički – Primorac, vaterpolo Kremona – Trst, košarka Bešiktaš – Galatasaraj, fudbal Sasari – Pezaro, košarka Kanzas – Klivlend, NFL Florida – Čikagod, hokej

SPORTKLUB 3 10.00h

Groningen – Tvente, fudbal Kantu – Virtus, košarka

SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 2 10.00h 11.50h 13.40h 15.00h 17.00h 19.00h 21.05h 01.00h

Armani – R. Emilija, košarka Duizburg – Mepen, fudbal CSKA – SKA, hokej Aris – Panatinaikos, fudbal Empoli – Salernitana, fudbal

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

SUPER DERBI KOJI UVIJEK DRMA REGION

ABA: U JEDNOM OD ČUVENIH KLASIKA BUDUĆNOST DOČEKUJE PARTIZAN

ABA

Mornar u Draženovom domu čuva vrh

■ 44 45

ŽRK BUDUĆNOST

Odbrana smiruje Brest

■ 46

KLASIK

PETAR MIJOVIĆ Značajna utakmica i za nas i za njih. Nadam se da ćemo biti na visini zadatka u dijelu odgovornosti, intenziteta i koncentracije i da će to biti preduslov da dobijemo utakmicu.

SAŠO FILIPOVSKI Budućnost je odlična ekipa koja je dobro vođena i dobro selektovana. Jasno je da nas čeka veliki izazov i teška utakmica.

OPŠIRNIJE NA STR: ■ 44 45

Liverpul i Junajted kao nekada

■ 42