Izdanje 5. jun 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

500

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

hiljada eura kazni izrečeno je u proteklih šest mjeseci za sivu ekonomiju

ČETVRTAK, 5. 6. 2014. BROJ 859/ GODINA III

U TOKU ISTRAGA O TROVANJU UČENIKA NA ŽABLJAKU ● 8

SALMONELA KOD DJETETA ZATVORENA SLASTIČARA ŠUĆUR PROTIV DRI ● 13

REVIZORI OTKRILI HAOS ● 7

Uprava za vode ne zna ko vadi šljunak

Dug nije pet miliona, već 720 hiljada eura

KRAĐA PAZARA ● 10

MIOMIR MUGOŠA ZA DN ● 5

Vlasnik Mil Pop-a prijavio radnike

DPS će nastaviti da vlada u Podgorici ● Mugoša je kazao

● Inspektori za

da bez obzira na postizborni status, svi opštinski organi i preduzeća rade nesmetano

privredni kriminalitet utvrđuju kako je pronevjereno više od 20 hiljada eura

KONKURS ● 11

70 TA GODIŠNJICA DANA D

Kako je izgledao najduži dan u istoriji ● 16-17

Vučković, Stanković i Rodić u igri za VDT KOŠARKA ● 29

PAO odbranio krunu

IVANA KOVAČ ZA DN ● 25

ŽE NA Pjesma mi je spasila život

2 AKTUELNO

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

BOKA GRUP

EDITORIJAL

Tivat dobija stari grad

VUK PEROVIĆ urednik

STARI

Eto nam opet starih gradova. Zvuči čudno, ali je izgleda moguće. Napraviće stari grad. Imate grad na moru, nijesu ljudi baš dražli do tradicije, a i vrijeme je možda učinilo svoje. Kakvi su takvi, ali nemaju zidine, kule, nešto da provedu te turiste sa velikih brodova, željne upravo samo kula i zidina. Nije problem, napravićemo “Stari” i tamo gdje ga nije ni bilo.

Većini, bar onima koji nijesu lako zaboravili devedesete, prva asocijacija je vjerovatno rečenica Božidara Vučurevića nekadašnjeg gradonačelnika Trebinja tokom ratnih dešavanja “Ako bude trebalo, napravićemo još ljepši i stariji Dubrovnik”. Bilo je sličnih izjava iz suprotnog tabora Vučureviću i kada su srušili Stari most u Mostaru.

Tamo i napraviše novi “Stari”. Na svu sreću, sada se stari prave onako, investicije, ali opet čudno zvuči. E, pa Tivat će da dobije “Stari grad”. Ako može Kotor, Budva, Herceg, Novi, Ulcinj i Bar, e može i Tivat. Ljepši i stariji ako treba.

Kažu investitori da se stari gradovi na Jadranu nijesu pravili u posljednjih 500 godina.

Eto nikom nije palo na pamet pola vijeka da napravi taj “Stari”. Ni Italijani, ni Hrvati kamen jedan za “stari” nijesu stavili. Ni Albancima to nije palo na pamet.

Tako da bi ovi u Kotoru morali da se zabrinu.

I to dobro. Rijeke ljudi sa kruzera neće više ekskluzivno zanimati kotorska istorija i zidine. Stiže konkurencija, tu nadomak, koji kilometar dalje. Pa će moći da se bira. Kotoru ili Tivat - “Stari po želji”. Turističkom vodiču u Kotoru nije lako.

On nauči to što ima i priča turistima šta je iz kog vijeka, malo o Mlečanima, Turcima, Rusima, Austrougarima i to je to. Ne može on baš tu previše da se pokaže. Istorije je istorija. I turisti imaju one vodiče, pa stalno nešto zaviruju i provjeravaju, a onda fotografišu. A njegov kolega u Tivtu? On ima praznu ledinu. Može da im kaže da je Deneris Tagarjen “Olujnorođena” upravo sa svojim zmajevima iz Tivta krenula u pohod na Gvozedeno prijesto. Ionako su Edarda Starka pogubili u Dubrovniku, tako nekako ispade.

Tek da ne brinemo. Uz “Stari” idu i nova radna mejsta, razne poreske dobiti i druge koristi za cijelu nam državu. Tako da nam sada ostaje samo da sa nestrpljenjem čekamo da vidimo taj “Stari”, čim ga naprave.

Glanc novog.

Meteo 05:06 20:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More, malo talasasto.

Vjetar, slab do umjeren, ujutru istočni tokom dana zapadnih smjerova.

Temperatura mora na otvorenom oko 21 stepen.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano i toplo. Poslije podne u kontintentalnim predjelima jači razvoj oblačnosti lokalno sa kratkotrajnom kišom a ponegdje i sa grmljavinom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

18 15 16 16 15 11 6 7 10 12

20 14 15 15 14 12 7 8 11 13

SJUTRA

30 26 25 26 26 25 24 20 26 28

32 25 24 25 26 26 25 20 27 28

Pretežno sunčano i toplo. Popodne u planinama na sjeveru i u centralnim planinskim predjelima jači razvoj oblaka ponegdje sa kratkotrajnom kišom i grmljavinom lokalnog karaktera.

Boka grupa će na lokalitetu bivšeg poljoprivrednog dobra u Tivtu graditi “Stari grad”, što će biti prvi kompleks takve vrste na Jadranu u posljednjih nekoliko vijekova, saopšteno je iz te kompanije.

Objavljen je i master plan za tu lokaciju, a investicija je vrijedna oko 450 miliona eura, dok će biti obezbijeđeno 1.000 novih radnih mjesta.

“Pored izgradnje prvog golf terena sa 18 rupa, predviđene su i građevinske zone, u sklopu kojih će biti izgrađen “Tivat Stari Grad”. Grad će, u cilju stvaranja ravnoteže između onih kojima će to biti primarno prebivalište i onih koji na to gledaju kao na sekundarnu rezidenciju, u ponudi imati i stambene jedinice nižeg cjenovnog ranga, namijenjene domaćem tržištu”, saopšteno je nakon sastanka predsjednika Opštine Tivat Ivana Novosela i izvršnog direktora Boka Group Džona Kenedija.

Investitori su najavili da će izmjene u smislu estetike podrazumijevati dodatnu upotrebu kamena, izgradnju sat-kule, kao i spoljašnji izgled hotela koji će slijediti princi-

pe srednjevjekovnih fasada.

“Luksuzni butici i restorani biće upotpunjeni sa običnim radnjama, pekarama i mesarama. Zapravo, zamišljen je jedan miks koji ima za cilj da gradu da dušu i živost tokom cijele godine, ne samo za vrijeme udarnog perioda turističke sezone”, ka-

zao je Kenedi.

U prvoj fazi, biće izvedeni pripremni radovi za izgradnju golf terena sa 18 rupa, šampionskog standarda, a na jesen će se krenuti sa raščišćavanjem tla i iskopom novog irigacionog jezera, zapremine 100,000 kubnih metara.

Z.K.

Priveden odmah nakon pokušaja pljačke

Zauzete tri baze na istoku

BAR

Uhapšen nakon pljačke ª Volijaº Podgoričanin Kristijan Rakić (23) uhapšen je samo desetak minuta nakon što je sinoć oko 20 sati opljačkao “Voli” market, a onda se dao u bijeg.

Kako smo nezvanično saznali, Rakić je nožem prislonjenim u predjelu leđa momku iz obezbjeđenja naredio da pođu do prve kase nakon čega je nož okrenuo prema kasirki i naredio joj da otvori kasu prilikom čega je pokupio sve papirne novčanice i “izletio” iz “Volija”.

“To su bile sekunde i sve se dešavalo tiho, tako da niko u momentu nije reagovao. Tek kad se sve odigralo, obezbjeđenje se dalo u po-

tjeru za pljačkašem dok je kasirka koja je bila napadnuta pala u nesvijest. Policija je blagovremeno reagovala odmah po pozivu, tako da je sa obezbjeđenjem uhvatila razbojnika u blizini hotela Sidra i lišila ga slobode”, ispričao nam je naš izvor od kojeg smo saznali da je Rakić bježeći u pravcu hotela Sidra bacio kesu sa novcem u dvorište Lučkog razvoja. Novac je vraćen “Voliju” dok je prilikom pretresa kod Rakića pronađen nož kojim je izvršeno ovo djelo. Rakić je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu osnovnog tužilaštva u Baru.

A.LJ.

LUGANSK - Proruski pobunjenici zauzeli su juče još jednu pograničnu bazu na istoku Ukrajine i to je treća takva baza koja je pala pod njihovu kontrolu od utorka. Pobunjenici su juče zauzeli bazu u gradu Sverdlovsku na granici sa Rusijom i iz nje istjerali graničare.

Jedan pobunjenički borac koji se predstavio samo imenom Andrej rekao je da žele da naprave “humanitarni koridor” kojim će civili moći od borbi da pobjegnu u Rusiju.

Tokom noći sa utorka na srijedu još jedna baza graničara u oblasti istočnog Luganska pala je u ruke proruskih pobunjenika. Pobunjenici su takođe zauzeli bazu Nacionalne garde u kojoj su vojnici ostali bez municije.

Graničari direktno odgovaraju ukrajinskom predsjedniku dok je Nacionalna garda dio policijskih snaga zemlje. Pobunjenici su ranije rekli da su zauzeli ove baze i da su dozvolili ukrajinskim vojnicima da ih napuste bez oružja.

Nova ukrajinska vlada za loše stanje u vojsci optužuje bivšeg proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, za koga tvrde da vojnicima nije obezbijedio opremu i neophodnu obuku.

Borbe na istoku Ukrajine pojačale su se poslije predsjedničkih izbora 25. maja, na kojima je pobijedio ukrajinski milijarder Petro Porošenko.

KORUPCIJA U ITALIJI

Priveden gradonačelnik Venecije RIM - Više od 30 osoba, uključujući i gradonačelnika Venecije, uhapšeno je u okviru istrage o korupciji u vezi sa izgradnjom podvodnih prepreka koje štite taj istorijski grad od potapanja. Finansijska policija potvrdila je da je uhapšen gradonačelnik Venecije Đorđo Orsoni, ne navodeći druge detalje, prenijela je Beta. Pozivajući se na neimenova-

ne izvore iz kancelarije tužioca, novinska agencija ANSA navela je da je Orsoni obuhvaćen istragom o korupciji, iznudi i pranju novca. Hapšenja su rezultat trogodišnje istrage finansijske istrage koja je prošlog ljeta dovela do hapšenja direktora konzorcijuma koji je gradio ambiciozan i dugo odlagan sistem takozvanih “mozes” prepreka. Pre-

ma navodima italijanskih vlasti, 20 miliona eura bilo je preusmjereno u inostranstvo u svrhe podmićivanja političara. Prva od planiranih podvodnih prepreka ugrađena je prošle godine. Hapšenja pojačavaju pritisak na premijera Matea Rencija da preduzme akciju, nakon što je prošle godine imenovan da predvodi borbu protiv korupcije.

AKTUELNO 3

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

RASMUSEN O cRNOJ GORI

U toku proces ocjenjivanja Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen kazao je da je u toku proces ocjenjivanja napretka četiri aspiranta za članstvo u Alijansi, među kojima je i Crna Gora. Izvještaj će za svaku zemlju, kako je rekao, biti spreman za sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica koji se održava krajem juna. Tada će se i znati da li će samit u Velsu biti samit proširenja.

“Nakon odluke ministara vanjskih poslova ćemo odlučiti na koji

način ćemo se na samitu u Velsu odnositi prema politici otvorenih vrata”, istakao je Rasmusen, prenosi RTCG. Rasmusen kaže da će ocjena koju Crna Gora, Gruzija, Makedonija i Bosna i Hercegovina dobiju od šefova diplomatija biti presudna za to da li će se u Velsu govoriti o novim članicama.

“Svaka od država aspiranata biće ocijenjena pojedinačno. Na ministrima je da odluče”, kazao je Rasmusen.

GOLUBOVIĆ SPREMA KRIVIČNU PRIJAVU

Šćekić optužbe da dokaže na sudu Optužbe između novoformirane vlasti u Beranama i DPS koja je nedavno u opoziciji nastavljene su, a ovoga puta je kao tema prepucavanje odlaganje smeća u tom gradu.

U koaliciji Zdravo Berane smatraju da saopštenjima u kojima ukazuje na problem odlaganja otpada u Beranama, DPS pokušava da zavara tragove milionskih finansijkih malverzacija kojima su opština i svi njeni građani oštećeni, a razvojne mogućnosti umanjene na duži vremenski rok, Iz te koalicije tvrde da priča o gradu zatrpanom smećem je izvučena iz prošlosti, s obzirom na to da je, kako ističu, slika Berana zatrpanog smećem trajala sve do aprila ove godine “dok je komunalnim preduzećem upravljao DPS”.

“Na fotografiji se jasno vidi kako su izgledali kontejneri krajem marta 2014, a kako izgledaju danas.

Grad se dakle čisti, iako je pred nama dugoročno rješavanje problema. U tom smislu je lokalna uprava zajedno sa Komunalnim preduzećem već preduzela određene korake. Otpad se odvozi na deponiju

u Podgorici, iako postoje pritisci da se taj odvoz zaustavi”, navodi se u saopštenju.

Pritisci, ističu, ne dolaze iz Podgorice, nego iz Berana.

“Tačnije iz vrha lokalnog DPS, koji po svaku cijenu želi da spriječi trajno rješavanje problema. “, navode iz koalicije Zdravo Berane.

Iz opozicije s druge strane ističu, da je preuzimanja vlasti, koalicija Zdravo Berane “ ništa ne radi sem što kleveće, podmeće i širi neistine o prethodnoj vlasti u prvom redu o meni, mome bratu i direktorici novosagrađenog Centra za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju”, Bivši predsjednik beranske opštine Vuka Golubović rekao je da će sve optužbe iznijete na njegov račun, predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić morati da dokaže na sudu i da potom snosi krivičnu odgovornost.

“Njemu i njegovoj družini mogu da poručim da sve što smo moja porodica i ja u životu radili, radili smo časno i pošteno, a o tome kako je časno i pošteno radio gospodin Dragoslav Dado Šćekić i njegova porodi-

ca i radi, neka građani sami sude.

Ja se time ne želim baviti. Ne vrši se tako vlast, gospodine Šćekiću. Treba zasukati rukave i raditi kao što smo mi radili i za vrijeme poplava i ogromnih sniježnih padavina i za vrijeme požara, i prije i poslije toga. No, ostavićemo vam da klevećete tri i još tri mjeseca i ako treba još punu godinu dana, a poslije – narod će vas pitati šta radite”, istakao je Golubović.

“To smeće potom pale, zatrpavaju ili guraju u Lim. Isto rade i u krugu Fabrike celuloze i papira pošto su za vrijeme njhove vlasti zatvorili i pojedine njene objekte da bi došli do željeza i drugih metala za preprodaju minirali od čega su popucalia stakla na svim ostalim objektima Fabrike papira i zauvijek je uništili i onesposobili za rad, čekajući da i njene mašine pretvore u staro gvožđe i preprodaju”, naglasio je Golubović.

Golubović je kazao da rukovodstvu beranske opštine smetaju rezultati koje je u prethodnom periodu ostvarila vlast koju je činila DPS i Socijaldemokratska partija SDP. M.T.

AMFILOHIJE U BARU

Crkvu bi da ruše nevjernici

Crkvu na Rumiji bi da ruše ljudi koji ne znaju i koji, prije svega, u Boga ne vjeruju. Ne vjeruju ni u Boga ni u Alaha, ako ga nazovemo i tim imenom, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je služio juče, na praznik Svetog Jovana Vladimira, Svetu službu Božju na temeljima Manastira Prečista Krajinska u Ostrosu.

U liturgijskoj propovijedi nakon čitanja Jevanđelja, vladika je rekao da se osvećenje hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru planira za 2016. godinu.

Amfilohije se osvrnuo na saopštenje državne uprave za zaštitu kulturnih dobara u kojem se kaže da kult Svetog Jovana Vladimira narušava Crkva Svete Trojice na Rumiji.

“To govore ljudi koji ne znaju i koji, prije svega, u Boga ne vjeruju. Ne vjeruju ni u Boga ni u Alaha, ako ga nazovemo i tim imenom. Oni pojam kulta po svome shvataju i misle da razumiju, a ne razumiju”, rekao je

Amfilohije.

Mitropolit Amfilohije je posebno pozdravio goste iz Skadra rekavši da, s obzirom na činjenicu da u Albaniji već ima skoro 30 odsto pravoslavnih, samo Pravoslavna crkva može smanjiti tenzije između našeg i albanskog naroda.

Podsjećamo, istoričar književnosti Novak Kilibarda kazao je da Crna Gora mora konačno ukloniti crkvu na Rumiji i vratiti značaj kultu Svetog Vladimira, dok je istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov istakao da se crkva mora izmjestiti, jer se zakon mora poštovati.

džOMIĆ

Konjević da kaže kako ugrožavam bezbjednost Protojerej-stavrofor Velibor Džomić pozvao je ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića da javno saopšti kako to on ugrožava nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Džomić u reagovanju na izjavu Konjevića, njega nazvao “izvanjim ministrom”, kazavši da Konjevićeva reagovanja “surovo ogoljuju stvarnost državnog organa na čijem je čelu.”

“Dovoljno je da kažem da do sada nije zabilježen ovakav način opštenja ministra sa strankom u postupku i da se ne pamti da je jedan ministar ovakvim nastupima toliko urušio ne samo sopstveni

Rođaci brane Konjevića U medijska prepucavanja između ministra Raška Konjevića i paroha Velibora Džomća uključilo se i Udruženje bratstvenika Milikići Konjevići. U svom reagovanju oni kažu da su iznenađeni onim što navodi paroh Džomić da su pripadnici ovog bratstva porijeklom iz centralnog dijela Bosne i Hercegovine.

“Bez obzira na to što članovi Udruženja imaju različite političke stavove, ne dozvoljavamo da bilo ko manipuliše našim porijeklom u dnevno-političke svrhe. Udruženju je čast što je naš član i bratstvenik Raško Konjević sin Vukića Konjevića, unuk Nova Konjevića i praunuk Milosova Konjevića, crnogorskog komite i vođe iz sela Potrk u opštini Bijelo Polje prvi bratstvenik koji je izabran na tako odgovornu državnu funkciju, čime se posebno ponosimo”, kaže se u reagovanju Udruženja.

kredibilitet nego i ugled ministarstva na čijem je čelu. Umjesto argumentima i činjenicama, izvanji ministar Konjević je najprije krenuo sa Ćosićem i moralom, a onda i sa Bogom, kletvama i zakletvama kao da mu je to u opisu nadležnosti i javne funkcije koju obavlja. Ne bi me čudilo da se u sljedećoj prilici pozove i na kanone Pravoslavne Crkve. Valjda će do tada imati ljudske snage da odgovori na pitanja koja sam mu postavio, a od kojih bježi krijući se iza navodne brige o pravnoj državi”, navodi Džomić.

“Konjević ne zna da je to ”što on zna kao tajnu” upravo mojim insistiranjem već bilo dostupno javnosti na raspravama u Upravnom sudu, ali je od toga problematičnije to što, podstaknut ličnim razlozima i sujetom, prijeti kao kakav lokalni šerif i to onako kako je prijetio jednom građaninu dok nije bio ministar. Kako to ja ”djelovanjem ugrožavam nacionalnu bezbjednost”, a niko, pa ni Konjević, ne preduzima ništa? Javno ga pozivam da što prije javnosti saopšti podatke o tome kako sveštenik Velibor Džomić ugrožava nacionalnu bezbjednost Crne Gore”, kazao je Džomić.

4 POLITIKA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

udruženJe boraca i antifašista

Vlahović: DF i SNP oživljavaju fašizam Udruženje boraca i antifašista Kolašin osudilo je juče pjevanje četničkih pjesama i veličanje imena ratnih zločinaca koje su se orile u centru grada na Tari. Iz ovog udruženja smatraju da se time samo unosi nemir među građane u postizbornim danima. Kako tvrde iz ovog udruženja, među učesnicima tog događaja su bili i aktivisti Socijalističke narodne partije i Demokratskog fronta iz Kolašina.

U saopštenju Udruženja boraca kaže se da je i Njemačka osudila fašizam i odredila se prema toj anticivilizacijskoj ideologiji, koju nažalost pokušavaju da ožive u Kolašinu, kao ratnoj i slobodarskoj prijestonici Crne Gore, te da se na ovaj način favorizuje četnički pokret i njegova nedjelja u toku NOR-a na cijeloj teritoriji Jugoslavije.

“Sve to čine u cilju dnevne politike, a imamo informacije da su u tom ‘veselju’ aktivno učestvovali aktivisti DF i SNP iz Kolašina. Tim događajem se na mala vrata uvodi neo-fašizam u Crnu Goru, koji je osudila i Njemačka kao kolijevka fašizma. Svjetska civilizacija se odrekla fašizma, koji neki pokušavaju da ožive u našoj državi tako što zloupotrebljavaju i prekrajaju istoriju kako njima odgovara. Umjesto da sve što nam se dešavalo u prošlosti prepuste

zaboravu, oni obnavljaju podjele među građanima”, kazao je predsjednik Udruženja boraca i antifašista Gojko Vlahović, koji je i potpisao saopštenje. Na ovaj način Udruženje boraca i antifašista Kolašina želi da upozna javnost Crne Gore sa onim što se u utorak dešavalo u centru Kolašina i to preko puta Spomen-doma i bista narodnih heroja.

“Ove političke grupacije pokazale su da im je glavni cilj povratak četničke ideologije i osporavanje Crne Gore kao države, što potvrđuje i činjenica da se i dalje u nekim od njihovih kancelarija nalaze slike Draže Mihailovića”, zaključuje se u saopštenju Udruženja boraca i antifašista Kolašina.

“KOD NATO“ u Vinskom podrumu Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO organizuje u petak, 6. juna od 12 do 15 sati u Vinskom podrumu Šipčanik, skup pod naslovom “KOD NATO”.

Događaj će okupiti značajan broj predstavnika crnogorskog privrednog sektora, predstavnike diplomatskog kora, državnih organa i akademske zajednice, koji će imati priliku da razmjene mišljenja i ideje značajne za razvoj privrede. Organizatori skupa navode da će posebna tema biti proces kodifikacije proizvoda po NATO standardima i značaj koji on ima na razvoj privrednog sektora.

“Planirana je i prezentacija prozvoda koji su kodifikovani po NATO standardima. Ujedno, biće to prilika da se razmijene iskustva sa predstavnicima crnogorskih firmi koje su kodifikovale proizvode i sagledaju iskustva drugih država i podrška bankarskog sektora za razvoj privrede, kao i uspostavljanje međusobnih odnosa i snaženje saradnje različitih društvenih aktera”, saopšteno je iz Vlade.

kaluđerović o nato

Podrška učlanjenju raste Nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović kazao je juče na radnom doručku sa novinarima da je procenat podrške članstvu u Alijansi, prema svim istraživanjima, za nešto više od godinu porastao 15 odsto, i sada iznosi oko 45 odsto sa tendencijom rasta.

On je dodao i da istraživanja pokazuju rast razumijevanja građana Crne Gore, ali i razbijanje predrasuda.

“Građanima smo objasnili zašto je NATO važan za nas, našu stabilnost, stabilnost regiona, jugoistočne Evrope, ali i zbog čitave političke scene. Cilj nam je bio da se tema NATO-a otvori na način da svi učestvuju u razmjeni mišljenja. Svjesno smo da pitanje NATO-a nije jednostavno, brojne su predrasude koje ga prate, ali su se one znatno prevazišle”, uvjeren je Kaluđerović.

Na pitanje koliko su koštale aktivnosti Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO Kaluđerović je kazao da su one najvećim dijelom finansirane iz norveškog granta.

“Taj grant iznosi 225.000 eura. Pored toga, broje druge zemlje, koje su naši partneri su nam pomogale u sprovođenju brojnih aktivnosti, pa nemamo preciznu sumu koliko je novca potrošeno kada se sve zbroji”, kazao je Kaluđerović.

Na pitanje šta očekuje od Samita u Velsu, nacionalni koordinator je kazao da je i dalje optimista.

“Za nekih desetak dana slijedi procjena četvrtog godišnjeg izvještaja u Briselu. Siguran sam da će ocjene biti pozitivne. Tu će se ocjenjivati rad svih zemalja aspiranata, ne samo Crne Gore. U ovom momentu niko ne zna da li će se uopšte odlučivati hoće li biti proširenja Alijanse. Mi smo ispunili što je do nas, i rekao bih da odluka ne

administrativni odbor

Front bi mjesto sekretara DIK-a Administrativni odbor Skupštine Crne Gore odlučio je juče da nastavi postupak imenovanja članova Državne izborne komisije, ali i pokrene postupak imenovanja predsjednika i članova Komisije za sprečavanje sukoba interesa. Članovi Administrativnog odbora odlučili su da nastave postupak imenovanja članova DIK-a i pored toga što na prethodnoj sjednici ovog tijela nije izabran predsjednik Izborne komisije, jer smatraju da bi se u suprotnom dinamika procesa znatno usporila. Član Odbora iz redova DF-a Milutin Đukanović kazao je da skupštinsko tijelo treba da izabere ostale članove DIK-a, a da na kraju procesa, ukoliko se ne izabere predsjednik i član komisije iz redova NVO sektora treba raspisati novi konkrus za ova dva mjesta.

“Treba nastaviti izbor članova DIK-a i na kraju konstatovati da nemamo predsjednika i raspisati konkurs. Isto treba Odbor da uradi i u slučaju člana DIK-a iz redova NVO sektora, a to moramo uraditi u najkraćem roku”, kazao je Đukanović, dodavši da bi druge opcije samo usporile proces formiranje izborne komisije, što su na kraju podržali i ostali članovi odbora.

Osim toga, Đukanović je juče saopštio da u članstvu DIK-a treba da sjede dva predstavnika iz DF-a i po jedan iz SNP-a i Pozitivne.

On je takođe napomenuo da član DIK iz DF treba da bude i novi sekretar izborne komisije, dodavši da se na ovaj način poštuje princip proporcionalnosti.

“Dva člana DIK treba da pripadnu DF-u, a po jedan SNP i Pozitivnoj, kao što u slučaju vladajuće koalicije tri mjesta treba da pripadnu DPS a jedno SDP-u. To je proporcionalnost. Mi ćemo takođe, kada bude predlagali naše članove u DIK-u, predložiti da jedan od njih bude istovremeno i član i sekretar DIK”, rekao je Đukanović.

Administrativni odbor je pokrenuo postupak imenovanja predsjednika i članova Komisije za sprečavanje sukoba intersa i pored toga što se odbor juče našao pred malom dilemom. Naime, prema novom zakonu nijesu propisani uslovi koje kandidati za predsjednika i članove Komisije moraju ispuniti, što otežava posao članovima odbora. Tako se za mjesto predsjedika Komsije mogu prijaviti građani koji nijesu državljani Crne Gore ili su krivično gonjeni ili koji nemaju adekvatnu stručnu spremu. No, među članovima Odbora je “pao” dogovor da pokrenu postupak imenovanja, ali da se pri izboru predsjednika i članova Komisije interno drže uslova koji su propisani prethodnim zakonskim rješenjem.

tužilaštvo ne funkcioniše

Traže od MANS-a da budu policija zavisi od toga, već od politike zemalja članica”, poručio je Kaluđerović.

Kaluđerović je zadovoljan procentom podrške, jer je prije više od godinu situacija bila znatno drugačija.

“Ako uporedimo neke zemlje regiona, one su pred ulazak u NATO imale podršku građana na nivou 32 odsto, što nam govori da smo mi na dobrom putu. Kada je premijer Hrvatske Zoran Milanović kazao da bi naš procenat podrške mogao biti takozvani izgovor za odsustvo poziva, mislim da je prije mislio da zemljama članicama trenutno nije prioritet pitanje proširenja”, objasnio je Kaluđerović.

Na pitanje koji će dalji koraci Crne Gore biti ukoliko poziva ne bude, Kaluđerović je predložio da sačekamo septembar, jer se uostalom, kako je kazao, spoljnopolitički prioriteti naše zemlje neće promijeniti u odnosu na tu odluku.

Sa druge strane, predsjednik UO Pokreta za neutralnost Filip Kovače-

vić ocijenio je da je Kaluđerović izjavom da nema precizan podatak o tome koliko je novca potrošeno za aktivnosti Komunikacionog tima otvorio prostor za sumnju u postojanje korupcije.

“Mislimo da ova izjava ukazuje na tešku povredu odgovornosti i transparentnosti i da je signal nesavjesnosti u njegovom radu visoko pozicioniranog državnog službenika.

Zahtjevamo od Kaluđerovića da u najkraćem mogućem roku crnogorskoj javnosti dostavi listu svih troškova koje je od svog osnivanja napravio Komunikacioni tim, kao i da učini javnom listu svih donatora sa tačnim iznosima koje su oni donirali. U protivnom, smatraćemo da Kaluđerović želi da prikrije tragove nesavjesnog trošenja novca i korupcije u Komunikacionom timu, kao i u širem procesu promovisanja atlanskih integracija u Crnoj Gori”, rekao je Kovačević.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora optužila je crnogorsko tužilaštvo da nije spremno da obezbijedi ni minimum funkcionisanja pravne države kada je u pitanju izborni proces. Iz ove NVO su saopštili da prvi odgovori, koje su dobili na krivične prijave podnijete neposredno nakon izbora, pokazuju da ova institucija nastavlja da zabija “glavu u pijesak” kada je politička korupcija u pitanju.

U toj organizaciji su kazali da su dobili odgovor na prve tri krivične prijave od preko stotinu koje smo podnijeli zbog krivičnih djela počinjenih na sam izborni dan i neposredno uoči lokalnih izbora.

Krivične prijave za koje je MANS dobio prve odgovore se odnose na tri biračka mjesta u podgoričkom naselju Tološi - “Omladinski dom” 5A, 5B i 5C, na kojima su njihovi posmatrači, između ostalog, prijavili da je na samom biračkom mjestu vođena nezakonita evidencija izašlih birača.

MANS je saopštio da ih je u odgovoru na krivične prijave Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici pozvalo da prikupe dodatne dokaze o vođenju evidencije na pomenutim biračkim mjestima, odnosno da dopune krivičnu prijavu.

“Ovakav odgovor tužilaštva je i više nego licemjeran, imajući u vidu da je MANS tokom cijelog izbornog dana pozivao tužilaštvo da reaguje na brojna kršenja izbornog procesa, ali i konkretne incidente koji su se dešavali na i u blizini biračkih mjesta. Umjesto da momentalno reaguje, kancelarija Vrhovnog državnog tužioca je bila zaključana na izborni dan, uprkos tome što je MANS i uoči izbora upozoravao da će i na izborni dan biti posla za tužilaštvo. Da je tužilac toga dana radio svoj posao, možda bi i sam imao više informacija o tome kako je tokom izbornog dana kršen zakon i ko su počinioci”, navodi se u saopštenju te orrganizacije.

U toj organizaciji ističu da tužilaštvo traži od MANS-a da radi posao policije i prikuplja dodatne dokaze za prijavljena krivična djela.

POLITIKA 5

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

MIOMIR MUGOŠA

DPS će nastaviti da vlada Podgoricom Mili Prelević

A

ktuelni gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša kaže da lokalna samouprava u glavnom gradu radi punim kapacitetima iako još nije konstituisana nova lokalna vlast. On očekuje brz dogovor o njegovom nasljedniku.

Dr Miomir Mugoša je u razgovoru za Dnevne novine kazao da se u periodu između lokalnih izbora i konstituisanja nove vlasti u glavnom gradu aktivnosti svih gradskih organa, preduzeća i ustanova odvijaju redovno.

“Sve službe su u punoj funkciji i na raspolaganju građanima, koji su i sami svjedoci da grad funkcioniše ustaljeno i bez posebnih problema, što je i bilo za očekivati”, kaže Mugoša.

Govoreći o konstituisanju nove vlasti u glavnom gradu, aktuelni gradonačelnik je uvjeren da će Podgorica nastaviti već utemeljenim putem.

“Uvjeren sam da će se nova vlast u glavnom gradu konstituisati u zakonskom roku, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista. Ne želim da prejudiciram ishod pregovora koji će se voditi, ali sam siguran da će naša koalicija moći da nastavi putem koji je dobro utemeljen”, kaže dr Miomir Mugoša.

On ističe da je zadovoljan što se veliki broj investicionih aktivnosti koje su započeli odvijaju po planu. U toku je realizacija saobraćajnica ukupne vrijednosti od oko 2,2 miliona eura i to – izgradnja veze Stare i Nove dal-

matinske ulice, izgradnja blokovskih saobraćajnica sa kompletnom infrastrukturom i parkinzima preko puta Mašinske škole, zatim izgradnja saobraćajnice kod objekta KIPS-a, kao i opremanje lokacija u Donjoj Gorici, u Bloku 35 – 36, na Koniku i na Zabjelu.

“Krajem ove i početkom naredne sedmice počinje realizacija novih projekata vrijednih još oko dva i po miliona eura – nastavak rekonstrukcije Ulice Iva Andrića, završetak Bulevara Jola Piletića, rekonstrukcija Bulevara Ivana Crnojevića od Balšićeve do Njegoševe ulice, rekonstrukcija dijela Hercegovačke ulice, izgradnja blokovske veze Hercegovačke i Njegoševe ulice, rekonstrukcija Tabačkog mosta sa prilaznim saobraćajnicama, izgradnja Ulice 4 na Zabjelu ispod Ljubovića, sanacija klizišta u Gornjoj Vrbici, izgradnja sedam 10kV kablovskih vodova i opremanje novih lokacija na Zabjelu i u Gornjoj Gorici”, naglašava aktuelni gradonačelnik.

Mugoša naglašava da je Vodovod nastavio širenje vodovodnog sistema u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi, realizuje se druga faza vodovoda u Kučima i Piperima i vodo-

PEJANOVIĆ ĐURIŠIĆ

NATO osnažuje sigurnost države Crna Gora je pokazala punu posvećenost u implementaciji standarda i kriterijuma za članstvo u NATO, kazala je ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić, navodeći da se nada da će saveznici to adekvatno prepoznati na predstojećem samitu.

Ona je juče na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta sa ne-NATO državama kontributorima u ISAF misiji na nivou ministara odbrane ocijenila da bi se približavanjem Crne Gore Alijansi osnažila bezbjednost i stabilnost ne samo ovog regiona, već i Evrope u cjelini.

Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je tema sastanka, održanog u Briselu, bila razmatranje bezbjednosne situacije u Avganistanu, sa posebnim osvrtom na analizu uslova za pokretanje nove misije, neborbenog karaktera, nakon ove godine.

Pejanović-Đurišić informisala je sagovornike o planovima za angažman pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u misiji ISAF do kraja mandata i ponovila namjeru da VCG bude dio nove misije, o čemu bi odluku donijela crnogorska Skupština.

vod za Beri, gdje je počelo priključenje potrošača.“Značajni projekti u toku su i na deponiji na Vrelima ribničkim izgradnja postrojenja za prečišćavanje procjednih voda u vrijednosti od 1.863.025 eura, priprema tendera za izgradnju treće sanitarne kade u vrijednosti od 1.650.000 eura i opremanje nove upravne zgrade preduzeća. U oblasti planiranja i uređenja prostora priprema se izrada velikog broja novih planskih dokumenata i izmjene i dopune postojećih, u skladu sa odlukama koje sam nedavno donio. Radiće se detaljni urbanistički planovi za Sadine, Karabuško polje, djelove Dahne, dio Murtovine, Šipčaničku goru, prostor kasarne ‘Masline’, za Mahalu, kao i Lokalna studija lokacije za skladišnoposlovnu zonu u Donjim Kokotima.

Takođe u pripremi je izrada izmjena i dopuna DUP-ova ‘Zabjelo 8’, ‘Stambena zajednica VII – Stara varoš’, ‘Stambena zajednica VI – Kruševac’, ‘Univerzitetski centar’, ‘Konik – Stari aerodrom – faza III’, ‘Servisno-skladišna zona’, ‘Vranići 1’, ‘Tološi 2’, ‘Murtovina’, ‘Dahna’ i ‘Stambena zajednica Stara varoš’”, kaže naš sagovornik.

Govoreći o ambicioznim projektima u glavnom gradu Mugoša ističe da je upravo počela druga faza arheološko-konzervatorskih radova na Tvrđavi Ribnica, a po planiranoj dinamici,

odvijaju se sanaciono-konzervatorski radovi na Medunskom kompleksu. U toku su i arheološka istraživanja na nedavno otkrivenom lokalitetu u Ulici 19. decembra.

O d g ova rajući na pi-

tanje kakve finansije glavnog grada ostavlja svom nasljedniku Mugoša kaže da nema prispjelih dugovanja i da grad redovno izmiruje sve svoje obaveze.

“Majske zarade zaposlenima isplaćene su, kao i sve prethodne, bez dana zakašnjenja. Nakon racionalizacije broja zaposlenih, u glavnom gradu sada radi 609 službenika i namještenika, a stvoreni su uslovi da se taj broj dodatno racionalizuje”, kaže on.

St.br. 115/10 Stečajni upravnik u stečajnom dužniku „Duvanski kombinat“, AD. Podgorica, na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava ( „Sl. list RCG broj 6/02 ), oglašava:

JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA DUVANSKOG KOMBINATA, AD, IZ PODGORICE PREDMET PRODAJE SU NEPOKRETNOSTI KOJE SE SASTOJE IZ ČETIRI STAMBENA PROSTORA (STANA) U OBJEKTU BROJ 1, UPISANOM NA KP 3808/8, KO PODGORICA III, LOCIRANOM U NASELJU ZABJELO, PODGORICA. STAMBENI PROSTORI (STANOVI) KOJI SU PREDMET JAVNOG NADMETANJA BLIŽE SU OPISANI U LISTU NEPOKRETNOSTI BROJ 6413 KO PODGORICA III, KAO SVOJINA DUVANSKOG KOMBINATA, AD, U STEČAJU, PODGORICA, U OBIMU 1/1 .

Početna cijena iznosi : 1. PD 43, površine 54,00 m2,sprat P1, oznake J2 ...........................................51.300,00 eura, 2. PD 50, površine 54,00 m2, sprat P2, oznake J2...........................................51.300,00 eura, 3. PD 55, površine 39,00 m2, sprat P3, oznake J6...........................................37.050,00 eura, 4. PD 66, površine 56,00 m2, sprat P5,oznake G1...........................................50.400,00 eura.

Rok za podnošenje ponuda je 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja oglasa.

Prodaja nepokretnosti dužnika vršiće se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici, Ulica Četvrte proleterske brigade br. 2, putem pošte ili neposredno na arhivu Suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI DUVANSKOG KOMBINATA, AD, U STEČAJU, PODGORICA – NE OTVARAJ. Postupak javnog otvaranja ponuda obaviće se u Privrednom sudu u Podgorici dana 30.06.2014. godine sa početkom u 10 časova.

Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu Suda do 30.06.2014. godine u 10 časova, neće se razmatrati.

Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10 % početne cijene nepokretnosti za koju se putem ponude nadmeću, na žiro račun Duvanskog kombinata, AD, u stečaju, Podgorica br. 535-11238-24 sa naznakom „ Depozit za učešće na nadmetanju“.

Sve informacije u vezi predmetne prodaje mogu se dobiti na telefon ovlašćenog lica 069032712. Nepokretnosti se mogu razgledati svakog dana trajanja oglasa u vremenu od 10 do 13 časova.

Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju.

Prednost u odabiru ima kupac koji ponudi najvišu kupoprodajnu cijenu za nepokretnost za koju se putem ponude nadmeće.

Odluku o prihvatanju ponude Stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 8 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Smatra se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne bar jedna pisana ponuda.

Ponuđač čija ponuda bude odabrana kao najpovoljnija dužan je da u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke zaključi ugovor o kupoprodaji nepokretnosti a u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaključenja ugovora uplati kupoprodajnu cijenu na ž.r. Duvanskog kombinata br. 535-11238-24.

Ukoliko izabrani ponuđač ne zaključi kupoprodajni ugovor u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 (petnaest) dana od dana potpisivanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povraćaj depozita a za kupca se proglašava drugi po redu najbolji ponuđač.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim ponuđačima u roku odmah od dana donošenja odluke a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Prodata nepokretnost biće predata potencijalnom kupcu u roku od 5 (pet) dana od dana uplate kuporodajne cijene.

Stečajni dužnik će, nakon uplate, izdati kupcu potvrdu o izmirenoj kupoprodajnoj cijeni u cjelosti čime kupac stiče pravo na uknjižbu kupljene nekretnine.

Porez i troškove kupovine snosi kupac.

STEČAJNI UPRAVNIK,

6 EKONOMIJA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Sa sjednice Odbora

U blokadi više od 13.000 preduzeća U Crnoj Gori je na kraju maja u blokadi bilo 13,63 hiljade preduzeća i preduzetnika, što je 1,18 odsto više nego u aprilu, pokazuju podaci CBCG. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je oko 492,67 miliona eura, 0,77 odsto više nego na kraju aprila.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,07 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 21,61 odsto u ukupnom iznosu blokade. Bo.M.

Raditi na promociji države

U cilju uspješnije ljetnje turističke sezone treba dodatno raditi na unapređenju aviodostupnosti, efikasnijoj naplati boravišne takse i dodatnoj promociji Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i predstavnika turističke privrede.

Gvozdenović je sa prisutnima razmijenio iskustva i informacije o predstojećoj turističkoj sezoni u pogledu kvaliteta ponude, strukture i broja turista, značaju promocije Crne Gore na brojnim sajmovima, najavama i projekcijama o uspješnosti sezone. Bo.M.

Regionalni lider u IT sektoru Crna Gora je apsolutni lider u regionu kad je u pitanju konkurentnost u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, saopšteno je iz Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije.

Iz Ministarstva su naveli da se na osnovu komentara sa skupa na temu “Informaciono-komunikacione tehnologije u Crnoj Gori – stanje i perspektive”, može steći pogrešan utisak o stanju u toj oblasti u državi.

“Razumije se, postignutim ne možemo i ne želimo biti zadovoljni, već nastavljamo da izgrađujemo informaciono društvo, saglasno Strategiji njegovog razvoja, krucijalnim dokumentom kojim je definisana ova oblast u našoj zemlji”, navodi se u reagovanju. Bo.M.

KONCESIJE

Zbog loše politike izgubili 10 miliona Oblast dodjele i naplate koncesija za korišćenje prirodnih bogatstava u Crnoj Gori nije dobro uređena, što građane košta desetine miliona eura, ocijenjeno je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Poslanik SDP-a Damir Šehović kazao je da je zabrinjavajuće to što je prihod po osnovu koncesija od oko 26 miliona u 2011. pao na malo više od 13 miliona tokom prošle godine.

“Imamo ozbiljan problem u ovoj politici, a zapravo se postavlja pitanje imamo li uopšte uređenu politiku koja se tiče koncesija. Ovdje se gubi više od 10 miliona eura. Nije u redu da nam cure toliki milioni u ovoj oblasti, a da stežemo kaiš tamo gdje nam je najlakše i uvodimo krizni porez i zamrzavamo penzije”, istakao je Šehović na sjednici Odbora, na kojoj je razmatran Izvještaj o radu Komisije za koncesije za prošlu godinu.

Sa njim je saglasan i poslanik SNP-a Srđan Milić, koji smatra

da u oblasti koncesija u Crnoj Gori vlada haos, između ostalog, zbog nedostatka kvalitetne evidencije i slabe komunikacije između nadležnih organa.

“Taj problem građane košta desetine miliona eura neplaćenih prihoda od koncesionih naknada. Neću da se bavim matematikom, samo pitam gdje su pare”, rekao je Milić.

Njegov partijski kolega i predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović ocijenio je da se bez uključivanja drugih organa, prije svega policije i Tužilaštva, u oblasti koncesija teško može uvesti red.

Poslanik DPS-a Zoran Jelić mišljenja je da je neophodno usvajanje novih zakonskih rješenja i kvalitetniji uvid u podatke o naplati koncesionih naknada. Članovi Odbora usvojili su Izvještaj o radu Centralne banke za prošlu godinu, prema kojem je makroenergetski ambijent u Crnoj Gori poboljšan.

Bo.M.

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI

Uvoz manji za 4,1 odsto, izvoz raste Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u prvom kvartalu smanjen je za 4,1 odsto, odnosno za 4,9 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz manji za 0,9 odsto ili za 141.146 eura.

U ukupnom uvozu, poljoprivredni proizvodi učestvuju sa 23,84 odsto, a u ukupnom izvozu sa 16,22 odsto.

“U poređenju sa prethodnim godinama najviše je smanjen uvoz živih životinja, mlijeka, mliječnih proizvoda, proizvoda od duvana i stočne hrane. Značajnije povećanje vrijednosti uvoza

Prerađevine od mesa i vino glavni izvozni proizvodi

uglavnom se odnosi na tzv. razne proizvode za ishranu”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pored raznih proizvoda za ishranu, najviše se uvoze svježe svinjsko meso, gazirana pića, mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi na bazi žitarica i proizvodi mlinske industrije. Kada je u pitanju izvoz, prednjače vino i prerađevine od mesa.

Iz Ministarstva su saopštili i da raste otkup poljoprivrednih proizvoda, kravljeg mlijeka, kao i broj gazdinstava koja se bave uzgojem stoke.

Bo.M.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

PROTIVZAKONITO VAĐENJE RIJEČNOG MATERIJALA

Uprava za vode ne zna ko vadi šljunak iz rječnih korita Nelegalno vađenje šljunka u Crnoj Gori iz godine u godinu uzima sve više maha. I dok građani često gledaju velike krađe riječnog materijala, država ćuti, a kradljivci zadovoljno trljaju dlan o dlan

Činjenici da se godišnje Crna Gora znatno ošteti ide u prilog i jučerašnja rasprava na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj su se svi članovi složili da je oblast koncesija i dalje neuređena i da je hitno treba mijenjati jer su štete po budžet države preko 10 miliona eura.

Prema podacima Poreske uprave neplaćene obaveze poreskih obveznika po osnovu naknada za izvađeni materijal iz vodotoka posljednjeg dana prošle godine su iznosili 112.115 eura.

●DRI: NAPLATA SE MORA POBOLJŠATI DRI je takođe preporučila Upravi za vode da dosljedno primjenju-

DRŽAVO, REAGUJ!

Vađenje šljunka u Grbavcima

●KONCESIJE I DALJE TRN U OKU CRNE GORE

je propise koji regulišu oblast koncesija u vodoprivredi i jasno stavila do znanja da nijesu uvijek dosljedno primjenjivali propise koji regulišu oblast koncesija u vodoprivredi.

“Uprava za vode, kao organ koji je u obavezi da prati i kontroliše realizaciju ugovorom predviđenih obaveza, treba da obezbijedi kontinuiranu kontrolu obaveza koncesionara i unaprijedi saradnju sa Poreskom upravom i Upravom za inspekcijske poslove radi razmjene podataka i poboljšanja naplate budžetskih prihoda po ovom osnovu”, zaključuje se u izvještaju.

DRI je revizijom utvrdila da ugo-

vori o koncesiji sa koncesionarima nijesu zaključivani u zakonom predviđenom roku, a da ranije zaključeni ugovori sa koncesionarima se ne nalaze u posjedu Uprave za vode.

Sa druge strane, direktor Uprave za vode Zoran Janković juče nije želio da komentariše izvještaj DRI, uz tvrdnju da ga još nije vidio.

●POTKOPAVANJA, KRAĐE, EROZIJA...

Prosto govoreći, nepoznate osobe prema nezvaničnim informacijama sve češće potkopavaju riječna

STAV

NEMANJA LACMAN

Foto: Mirko Savović

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Uprava za vode ne posjeduje dokumentaciju koja dokazuje da oni kao nadležni organ vrše kontinuirani nadzor i kontrolu izvađenog materijala iz vodotoka (šljunak i pijesak). Prema nezvaničnim informacijama zbog lošeg nadzora inspekcije nelegalna eksploatisanja su veća, a gubici po budžet države su veliki. Pored toga, nerijetka pojava su erozije, zbog kojih može doći do izlivanja rijeka i poplava.

7

korita. Ukoliko budu otkriveni, protiv njih inspekcija samo podnosi prijavu, a epilog iz godine u godinu je višemilionska šteta koju trpi budžet naše države, a samim tim i građani.

Potkopavanjem rijeka i čestim eksploatisanjem riječnog materijala može doći i do erozije koja kasnije može dovesti do izlivanja rijeke iz korita i velikih poplava.

Zakonom o finansiranju lokalne samouprave sredstva od naknada pripadaju budžetu Crne Gore i budžetima lokalnih samouprava na čijim teritorijama se nalaze vode, vodno dobro, vodni objekti i sistemi, u srazmjeri 30:70 odsto.

Jedni sijeku šume, drugi vade šljunak i pijesak iz rijeka, treći kradu struju... Do kada će država da ćuti i sve mirno posmatra!?

Svima je jasno da nadležni moraju nešto preduzeti. Novi mehanizam, novi način naplate ili pojačan inspekcijski nadzor kojim će se stati na kraj nelegalnim potrošačima?

Da li projekat “Budi odgovoran”, kojim se građani u saradnji sa Ministarstvom finansija bore protiv sive ekonomije, može da zaživi i kada je u pitanju krađa šume, šljunka, struje? Zašto ne postoji elektronska prijava kojom će svako moći da prijavi zloupotrebu državne imovine?

Pitanja je mnogo, a pravih odgovora malo. Jedno je sigurno zajedničkim snagama moramo biti istrajni i pokušati da riješimo višegodišnje probleme koji nam “stoje za vratom”. Kao što kaže narodna poslovica da prvo treba da očistimo svoje dvorište, pa da gledamo tuđe, isto tako dok ne riješimo sve probleme koji godišnje “pojedu” preko 20 miliona eura nećemo biti spremni za Evropu. Solidarnost je neophodna jer moramo zaštititi svoje i ne dozvoliti da potkopavanjem rječnih korita “najljepšu suzu Evrope” pretvorimo u “trn u oku Evrope”.

BOŠKOVIĆ ING INVESTU

Izviniću se kada dobijete posao ª lišeº Crne Gore Ilustracija

ZA ŠEST MJESECI

Izrečene kazne od petsto hiljada eura U okviru projekta “Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije” u proteklih šest mjeseci je nadležnim organima ukazano na više od 1.500 nepravilnosti iz oblasti sive ekonomije, što je rezultiralo inspekcijskim nadzorom i izricanjem novčanih kazni u vrijednosti od 500.000 eura.

Kako nalažu pravila Kampanje, polovina ovog iznosa, odnosno 250.000 eura, biće uloženo u realizaciju svih pet predloženih projekata od opšteg društvenog značaja.

Novac će biti upotrijebljen za nabavku gastro i kolonoskopske opreme za Institut za bolesti djece, opremanje i uređenje dnevnih centara za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u opštinama Cetinje, Nik-

šić i Plav, uređenje parka na Ćemovskom polju, rekonstrukciju dijela Doma starih “Grabovac” u Risnu i nabavku didaktičke opreme za državne vrtiće.

“Nakon veoma uspješnog okončanja prve faze kampanje “Budi odgovoran”, Vlada je odlučila da ista bude nastavljena do kraja 2014. godine, što će omogućiti dalje prikupljanje sredstava za relalizaciju projekata od opšteg društvenog značaja, koje predlože i svojim glasovima podrže sami građani”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Takođe, biće uvedena i nova kategorija nepravilnosti koje će građani moći da prijavljuju tokom predstojeće turističke sezone – “Nepravilnosti na kupalištima”.

N.D.L.

Predstavnici danilovgradske firme Ing-invest nedavno su pozvali JP Aerodromi Crne Gore (ACG) da napokon počnu da poštuju zakone države Crne Gore u postupku javnih nabavki, s obzirom da je nekoliko tendera u posljednjih godinu oboreno. Takođe, u saopštenju Ing-investa koje je potpisao arhitekta Ilija Radulović traženo je izvinjenje Aerodroma javnosti zbog nezakonitog postupanja u postupku javne nabavke.

Međutim, direktor Aerodroma Tivat Ranko Bošković tvrdi da će se izviniti nakon što biro Radulovića osvoji posao projektovanja aerodromskog objekta, ali van Crne Gore.

“U ime javnosti Radulović traži izvinjenje, a ja kažem da ću to učiniti kada njegov biro sa trenutnim referencama, u samostalnom nastupu na tenderu, osvoji posao projektovanja važnog aerodromskog objekta na bilo kom od više stotina evropskih aerodroma “liše” Crne Gore”, tvrdi Bošković.

Prema riječima Boškovića, tačno je da Državna komisija poništavala tendere ACG. “Moram dodati da postoje i

suds k e o d l u ke kojima su poništene neke od odluka te iste komisije, međutim nekad se nema vremena čekati pravdu, a predmet ove polemike pripada takvoj kategoriji.

Podsjeća me da ne postoje dobri ili loši zakoni! Pitam da li ovakvom stavu uopšte ima smisla oponirati. Ipak moram, pa ću otići do nivoa banalnog kontra pitanja: da li je za mnoge zakone raznoraznih diktatura čak malo reći da su bili loši”, objašnjava Bošković.

U vezi sa procjenom sposobnosti Radulovićeve firme da

projektuje aerodromsku infrastrukturu trebalo bi, kako tvrdi Bošković, imati uvid u reference.

“Do tog stadija nikad nismo došli, jer se nikad nijesu upustili u takmičenje sa drugima već zaustave postupak u začetku: nekoliko dana prije otvaranja ponuda otkupe dokumentaciju, sjutradan napišu žalbu zašto tražimo neki elemenat iskustva koji oni ne mogu zadovoljiti i to je to. Usput, kao magistar tehničkih nauka možda bi mogao biti kompetentan ocjenjivati ih i u nekom drugom fahu izrade tehničke dokumentacije, pri čemu mi ne pada na pamet vrijeđati inženjerski kadar kome i sam pripadam preko 35 godina”, ističe Bošković.

Takođe, Bošković je zahvalio firmi Ing-invest na pozivu da obiđe njihov biro, te istakao da moli za odlaganja jer ne bi da dođe u poziciju koja bi se mogla okarakterisati kao konflikt interesa.

“Uz najbolje želje, birou Radulovića, izražavam nadu da se ovim povodom više neću morati obraćati javnosti”, zaključio je Bošković.

N.D.L.

8 DRUŠTVO

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

trOVanje djeCe na ŽaBLjaku

Salmonela kod jednog djetata, poslastičarnica zatvorena Zdravstveno-sanitarna inspekcija privremeno je zatvorila poslastičarnicu hotela “Planinka” na Žabljaku, zbog toga što je utvrđeno da voćna torta i kolač oblanda ne odgovaraju važećim propisima, što može biti mogući uzrok trovanja barskih osnovaca koji su od 26. do 31. maja boravili u tom hotelu, u okviru Škole prirode.

“Shodno tome, zdravstveno-sanitarni inspektor je zabranio upotrebu poslatičarnice hotela ‘Planinka’ na Žabljaku dok se ne izvrši vanredni zdravstveni pregled osoblja koje radi u proizvodnji hrane i dok se ne uradi generalno čišćenje i dezinfekcija pribora opreme, uređaja i prostora poslatičarnice i ostalih djelova kuhinje pomenutog hotela, a preduzeće se predviđene kaznene mjere shodno Zakonu o bezbjednosti hrane i Zakonu o zaštiti potrošača”, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave za inspekcijske poslove.

Zdravstveno-sanitarni inspektor je 26. maja, kako dodaju, izvršio inspekcijski pregled hotela “Planinka”, koji posluje u sklopu HTP “Primorje” AD Tivat.

“Tom prilikom je izvršeno uzorkovanje hrane i briseva na higijen-

sku ispravnost u saradnji sa Institutom za javno zdravlje”, navodi se u saopštenju, uz napomenu da su radnici zaposleni na poslovima u proizvodnji i prometu hrane posjedovali uredno ovjerene sanitarne knjižice.

Analiza je, međutim, pokazala da su neispravni bili voćna torta i kolač oblanda.

“Ostali uzeti uzorci i svi brisevi su higijenski ispravni. “, navodi se u saopštenju.

Za prvo dijete koje se sa škole prirode sa Žabljaka vratilo sa jakim stomačnim tegobama, potvrđena je salmonela. Riječ je o đaku OŠ “Blažo Jokov Orlandić” koji je prvi dao uzorak za mikrobiološku analizu, dok će za ostale hospitalizovane mališane, koji su imali iste sipmtome, rezultati ove analize biti poznati danas. U Opštoj bolnici Bar do danas je hopsitalizovano ukupno sedmoro djece, od kojih se na liječenju i dalje nalaze njih dvoje.

“Na bolničku pedijatriju je stigao nalaz za prvog pacijenta, potvrđena je salmonella. Nalaz je prošao dvije provjere, preliminarna saznanja su ukazivala na salmonelu. Za ostalu djecu još nijesu stigli nalazi”, kazali su iz bolnice.

Petoro djece sa pedijatre je otpušteno kućama, dok se u bolnici sada nalaze dijete koje je dovedeno preksinoć i drugo dijete koje je došlo juče. To dvoje mališana su stabilni, rekla je direktorica Milović, dodajući da oni ostaju u bolnici na praćenju.

Iz hotela “Planinka” negiraju da imaju bilo kakve veze sa trovanjem. Direktor Mitar Baranin negirao je da su se djeca otrovala hranom iz njegovog hotela.

“Nije tačno da su za ručak imali džem i hljeb, jer su nam iz škole dostavili meni kojeg smo se mi strogo pridržavali. Djeca su jela ono što je bilo u tom meniju. Pored toga, u istom periodu je bila i grupa zaposlenih u Jugopetrolu Kotor, kod kojih se nije pojavio slučaj oboljenja, što govori da trovanje nije izazvano od hotelske hrane”, istakao je Baranin.

On je kazao da su djeca jela i tortu koju je jedan roditelj donio dan ranije pred njihov odlazak slave-

ći djetetu rođendan. Učenici III, IV i V razreda bili su u Školi u prirodi, u hotelu “Planinka”, posredstvom agencije “Lux Tours” iz Budve. Ovo je druga godina zaredom da se djeca iz Škole prirode iz “Planinke” vraćaju sa stomačnim problemima. I prošlogodišnju ekskurziju organizovala je budvanska agencija “Lux Tours”. Iako je epilog bio 30 učenika otrovanih hranom - nije poznato da je iko kažnjen.

Bo.P.-A.LJ. Hotel “Planinka”

Kazna za bolnicu zbog neprijavljivanja trovanja Sanitarna inspektorka Igbala Duraković izrekla je kaznu Opštoj bolnici u Baru od 1.500 eura, dok je direktorku ove zdravstvene ustanove Branku Milović kaznila sa 250 eura zbog neprijavljivanja slučaja trovanja učenika OŠ “Blažo Jokov Orlandić”, zbrinutih na Dječjem odjeljenju barske bolnice, piše Barinfome.

Zaposleni na Dječjem odjeljenju bolnice u Baru ogorčeni su zbog izrečenih kazni, tim prije jer im je, kako kažu, preče od svega bilo spasavanje života otrovane djece. “Činjenica je da smo trebali da obavijestimo Higijensko-epidemiološku službu (HES) po prvom prijav-

ljenom slučaju, ali je i činjenica da su djeca primljena za vikend dok je na odjeljenju bio samo dežurni pedijatar kojem je bio prioritet da hospitalizuje djecu i ukaže im kvalitetnu medicinsku pomoć. Tu obavezu prema HES-u smo obavili sa prvim radnim danom”, kazala je Milović.

O pojavi određenog broja slučajeva gastro-enteritičnih tegoba djece koja su boravila u Školi u prirodi na Žabljaku, u hotelu “Planinka”, i koja su se vratila u Bar 31. maja Zdravstveno-sanitarna inspekcija je, kako su kazali iz Uprave za inspekcijske poslove, obaviještena u večernjim časovima 2. juna.

prestanak disanja u snu

Trideset hiljada Crnogoraca boluje od teškog oblika apneje u spavanju U Crnoj Gori je od maja 2013. godine do sada kod 93 pacijenta postavljena dijagnoza teškog oblika apneje u spavanju ili prestanka disanja u snu. Procjenjuje se da oko 30.000 ljudi u Crnoj Gori pati od ovog problema, saopšteno je iz kompanije Philips.

U saopštenju se dalje navodi da je u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” Brezovik, u sklopu koje od kraja 2013. godine postoji kabinet za medicinu spavanja, prvi takve vrste u regionu, ispitano 174 pacijenta. Kod 90 odsto njih utvrđeno je postojanje apneje u spavanju.

Na okruglom stolu “Klinički i ekonomski značaj apneje u spavanju” koji je juče organizovala kom-

panija Philips u saradnji sa lokalnim partnerima, predstavnici zdravstvene struke upoznati sa detaljnije sa ovom bolešću i potrebama njene prevencije.

Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o značaju pravilnog sna koji je uz pravilnu ishrane i vježbanje jedan od glavnih stubova zdravog života.

Respiratorni poremećaji povezani sa spavanjem, zaključeno je na okruglom stolu, te

gubitak kvalitetnog sna, mogu dovesti do brojnih zdravstvenih problema, kao što su hipertenzija, bolesti srca, moždani udar i dijabetes.

Doktorica Gordana Reljić, direktorica Bolnice, ocijenila je da je san jedan od najvažnijih faktora za naše zdravlje danas, ali da ipak ne dobija pažnju koju zaslužuje. “Za normalno funkcionisanje čovjek mora da ima kvalitetan i zdrav san. Ne-

dostatak sna uzrokuje manju sposobnost za elementarno funkcionisanje tokom dana, a utvrđeno je i da apneja u spavanju često uzrokuje i saobraćajne nesreće”.

Kao dio usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom, Crna Gora će u narednom periodu uvesti obavezno testiranje ciljnih grupa na ove poremećaje – prije svega vozača, a potom i drugih grupacija kod kojih bi ovaj poremećaj mogao da izazove negativne posljedice.

Bolnica iz Brezovika je među prvima u regionu prepoznala značaj ove inicijative i važnost rada na liječenju pacijenata koji imaju probleme disanja u snu, i to edukovanim kadrom i upotrebom najsavremenijih medicinskih aparata. A.Đ.

Pregledano oko 4.000 pacijenata U ambulantama podgoričkog doma Doma zdravlja pregledano je u utorak 4.185 pacijenata.

Izabrani doktori za odrasle obavili su tri hiljade pregleda, za žene 340, a za djecu 843.

U toku noći dežurni pedijatar pregledao je 15 pacijenata.

U utorak je obavljeno 17 sanitetskih prevoza, a u Centru za laboratorijsku dijagnostiku je uzeto 700 uzoraka.

Ljekari podgoričkog Doma zdravlja, kako se dodaje, preporučuju građanima u jutarnjim i popodnevnim časovima rekreativni odmor i šetnju u prirodu, da se zaštite od sunca i nose flašu vode. Bo.P.

DRUŠTVO 9

ČETVRTAK, 5. 6. 2014. alarmantno

Jedan dječji alergolog za svu crnogorsku djecu Bojana Pejović

N

evjerovatna, ali istinita je činjenica da u Crnoj Gori radi samo jedan dječiji alergolog, i to u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Zato i ne iznenađuje to što se, po tvrdnjama roditelja, na pregled čeka i po nekoliko mjeseci.

Roditelji koji su u posljednjih mjesec, dva vodili djecu kod alergologa u Institut, kazali su Dnevnim novinama da su im pregledi zakazani za oktobar, novembar, dok ima i onih kojima su nudili termin u decembru.

“Kada sam sa djetetom bila da zakažem pregled, nadležna sestra mi je rekla da će nas zvati u oktobru, novembru, kao i da termina za pregled nema do decembra. Razumijem i doktoricu, jer postoji samo jedan alergolog za svu crnogorsku djecu, i sigurno da nema ni slobodnog sata tokom dana”, kazala je čitateljka čije je ime poznato redakciji.

Jedna od majki koja na pregled za dijete čeka mjesecima je i R.D., koja je DN kazala da je sa uputom od izabanog pedijatra zakazala pregled za dijete u novembru.

Iz Ministarstva zdravlja Dnevnim novinama je potvrđeno da u Instititu za bolesti djece KCCG ordinira jedan pedijatar alergolog, ali da kod njega nema listi čekanja na preglede djece koja imaju probleme sa alergijom.

“Na prvi pregled čeka se manje od mjesec, a hitna stanja zbrinjavaju se odmah”, saopštili su iz resora kojim rukovodi Miodrag Radunović.

Jedini dječiji alergolog u Instititu za bolesti djece je dr Saida Zejnilović. Ona je Dnevnim novinama kazala da se hitni pregledi, odnosno kada izabrani pedijatar smatra da pacijent mora biti pregledan što prije, obavljaju isti dan.

“Na preglede koji nisu hitni, nažalost se čeka od jednog do tri

mjeseca mjeseca, jer pored toga što sam jedini dječiji alergolog u KCCG, vodim i Odjeljenje dječije intenzivne njege”, kazala je dr Zejnilović.

U Crnog Gori se, prema njenim riječima, kao i svugdje u svijetu broj pacijenata sa alergijama povećava. Smatra se,kako dodaje, da ako alergije nastave da se kreću ovim trendom da će do 2030. godine svaki drugi čovjek planete imati neku alergijsku bolest.

“Alergije su danas globalni trend. Najčešći alergeni, kada su u pitanju stalne alergije su kućna prašina i grinja, odnosno dermatophagoides. Kada govorimo o sezonskim alergijama to su poleni trave, poleni korova i poleni drveća”, kazala je dr Zejnilović, dodajući da sistemske alergije na lijekove, kao i anafilaktičke reakcije na ubode pcčele, ose i stršljena spadaju u najdramatičnije alergije, kada je potreban urgentan tretman.

Ministarstvo: Ako KCCG odluči, primićemo još jednog specijalistu Fond za zdravstveno osiguranje je od 1. aprila osiguranicima omogućio direktno ostvarivanje zdravstvene zaštite u 14 privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima je zaključio ugovore, bez potvrde, ako se usluga ne ostvari u roku od 30 dana u javnim zdravstvenim ustanovama.

U to, međutim, ne spada pregled kod pedijatra alergologa.

Planom užih specijalizacija u naredne dvije godine, kako su kazali iz Ministarstva zdravlja, nije predviđena specijalizacija iz oblasti dječje alergologije.

“Do sada se nije ukazivala potreba za raspisivanje javnog poziva od Fonda za zdravstveno osiguranje za sklapanje ugovora sa privatnom zdravstvenom ustanovom u kojoj usluge pruža pedijatar aler-

golog. Ukoliko Klinički centar iskaže potrebu za prijem sp ecijaliste alergologa u narednom periodu Ministarstvo zdravlja će im svakako izaći u susret, kao i u saradnji sa nadležnim institucijama, ukoliko se utvrdi da je to potrebno, razmotriti i mogućnost uključivanja privatnih zdravstevnih ustanova koje pružaju zdravstvene usluge iz ove oblasti”, poručili su iz Ministarstva.

Edukacija za buduće mame Udruženje Roditelji počelo je da izrađuje i distribuira smjernice za dojenje koje treba da budu nacionalni dokument za obezbjeđivanje najbolje prakse u toj oblasti. Izrada nacionalnih smjernica za dojenje biće rađena u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i ostalim relevantnim medicinskim ustanovama i one će biti distriburane u svim ginekološkim i pedijatrijskim ordinacijama u domovima zdravlja i porodilištima u Crnoj Gori. „Ciljna grupa projekta su buduće majke, trudnice, porodilje i dojilje u Crnoj Gori koje su u riziku da odustanu od dojenja zbog nedostatka pouzdanih, tačnih i usaglašenih informacija i neadekvatne podrške dojenju u zdravstvenom sistemu Crne Gore, i javni medicinski radnici zaduženi za davanje savjeta u vezi sa dojenjem i pružanje podrške dojiljama“, kaže se u saopštenju Udruženja. Smjernice će, kako se navodi, biti krovni nacionalni dokument koji će obezbijediti najbolje prakse za uspješno uspostavljanje dojenja, savjetovanje dojilja i postupanje zdravstvenih radnika u slučaju problema sa dojenjem.

Koordinatorka programa Dojenje u udruženju Roditelji Ana Vujnović kazala je da je problem ishrane novorođenčadi kod nas veoma izražen na šta ukazuju podaci da, iako 76 odsto majki počne dojenje nakon porođaja, 19 odsto isključivo doji svoju djecu do šestog mjeseca što je znatno ispod svjetskog prosjeka od 37 odsto. „Podatak da svega 35 odsto majki koje počnu dojenje kažu da su dobile pomoć pri dojenju od medicinskih radnika govori o nedostatku pomoći i podrške što je jedan od glavnih uzroka izuzetno niske stope dojenja kod nas”, kazala je Vujnović. „Među rizicima nedojenja su više vrsta zaraznih bolesti kod djece, kao i više nezaraznih i hroničnih bolesti i povećan rizik od hospitalizacije, dok se među rizicima za majku navode povećani rizik za rak dojke i jajnika i rizik od pojave osteoporoze“, upozorili su iz Udruženja.

A.Đ.

10 HRONIKA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

UNUTRAŠNJA KONTROLA MUP A

Dragović tražio od šefa OKC da ćuti o cigaretama?

NESTALO 20.000

Vlasnik Mil-Popa prijavio radnike Inspektori sektora za privredni kriminal već mjesec dana provjeravaju na koji način je napravljen manjak od 20.000 eura u kasi privatnog preduzeća “Mil-Pop” iz Podgorice. Istraga je uslijedila nakon što je izvršni direktor preduzeća i vlasnik Nebojša Popović podnio krivičnu prijavu protiv svojih ranika zbog pronevjere veće sume novca. Prema nezvaničnim informacijama prijava je uslijedila nakon što je vlasnik

primijetio da u pazarima iz filijala ima manjka novca, te da taj iznos prelazi cifru od nekoliko desetina hiljada eura.

Izvršni direktor firme Popović odbio je da komentariše prijavu, uz obrazloženje da je sve što ima o ovom slučaju je kazao policiji koja radi na rješavanju istog. Više informacija o ovom događaju nijesmo uspjeli dobiti ni od strane policije uz obrazloženje da je istraga još u toku.

N.P.

U okviru istrage zakonitosti rada službenika policije prilikom zapljene 150 paketa cigareta na putu Berane - Rožaje, inspektori Unutrašnje kontrole MUP-a nedavno su saslušali i šefa dežurne službe Centra bezbjednosti Podgorica Đorđija Maraša. Prema nezvaničnim informacijama, Maraš, koji ujedno pokriva i funkciju koordinatora Operativnokomunikacionog centra policije, inspektorima Unutrašnje kontrole je saopštio da ga je Vojislav Dragović, šef podgoričke policije, pozvao i naložio mu da ovu informaciju ne objavljuje u dnevnom policijskom biltenu. Upravo ova izjava je bila i povod da Dragovića sasluša Unutrašnja kontrola.

Izjavu od njega međutim nije bilo moguće dobiti jer se nije javljao na telefonske brojeve dostupne redakciji. Nezvanični izvori bliski ovoj istrazi sumnjaju da je pravi vlasnik zaplijenjenog tovara cigareta jedan

moćni Beranac koji je potegao veze da kamion ne bude evidentiran.

Kamion kojim je upravljao Rašo Šabotić iz Berana, zaustavljen je 25. aprila na području Rožaja, a prilikom pretresa pronađeno je 110 paketa cigareta bez akciznih markica, za koje nije postojala prateća dokumentacija. Međutim, umjesto da zaplijenjeni kamion bude sproveden u obližnje Rožaje, on je odvezen u Berane, a neko se potrudio da ova informacija ne bude dostupna javnosti niti tužiocu.

Vijesti su objavile da je policijski autombil kojim je upravljao komandir beranske policije Marijan Račić potom do rampe Granične policije dovezao vozača kamiona, Raša Šabotića , koji je, nakon par minuta, u pratnji tog i policijskog vozila registracije P-RO001, napustio krug sa kamionom punim cigareta. Nakon sat vremena, Šabotić je, i dalje pod policijskim obezbjeđenjem, parki-

rao kamion ispred CB Berane.

Iz policije su objasnili da su prilikom kontrole ovog kamiona konstatovali da Šabotić prevozi određenu količinu prehrambenih proizvoda za koju posjeduje validnu dokumentaciju, ali i 100 paketa cigareta za koje nema zakonskog pokrića.

Kako se primopredaja prehrambenih proizvoda navodno nije mogla izvršiti jer je rampa na hladnjači kamiona bila neispravna, ovaj kamion je sa prehrambenim proizvodima i cigaretama odvezen nazad u CB Berane.

Zbog sumnji da je lažno informisao pretpostavljene, protiv šefa beranske policije Veselina Krgovića biće pokrenut disciplinski postupak, a takođe mu prijeti i smjena sa te funkcije. Osim disciplinskog postupka Krgoviću prijeti i krivična prijava koju zbog nesavjesnog rada u službi protiv njega sprema Unutrašnja kontrola MUP-a.

N.P.

UBISTVO NA CETINJU

Naloženo psihijatrijsko vještačenje Sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol naložila je psihijatrijsko vještačenje za okrivljenog Mihaila M. Grgurovića, kome se sudi za ubistvo Olivera Hutera. Predlog za neuropsihijatrijsko vještačenje dao je branilac Grgurovića, Zoran Piperović, koji je naveo da je neophodno utvrditi psihičko stanje optuženog u

vrijeme kada je počinio ubistvo. Moštrokol je naložila da tim vještaka utvrdi duševno stanje okrivljenog, te da ukoliko je postojao, odrede stepen duševog poremećaja i koliko je to uticalo na njegovo postupanje.

“Takođe je neophodno utvrditi u kojoj mjeri je poremećaj duševnog stanja postojao i u vrijeme ubistva i

okolnosti pod kojima je počinio ubistvo, eventualno, ako su postojala afektivna stanja, razdraženost i intenzitet i uticaj na sposobnosti rasuđivanja okrivljenog u vrijeme ubistva”, kazala je sudija.

Prema optužnici, Grgurović je 30. avgusta 2012, sa umišljajem, iz bezobzirne osvete ubio Hutera.

N.P.

HRONIKA 11

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Prodavcu firmirane robe obijen stan

Vučković

Rodić

ponovni iZBoR

Vučković, Stanković i Rodić u igri za VDT

A

dvokat Goran Rodić, koji je dobio najviše skupštinskih glasova na prethodnom, propalom izboru za VDT-a, mogao bi se ponovo kandidovati za tu funkciju. Osim njega, o kandidaturi razmišljaju i sudija Vrhovnog suda Ivica Stanković i aktuelni vršilac dužnosti VDT-a Veselin Vučković.

Tužilački savjet donio je krajem prošle sedmice odluku o raspisivanju novog javnog poziva za izbor Vrhovnog državnog tužioca, a ta odluka u ponedjeljak je obavljena u štampi i Službenom listu Crne Gore.

Prema objavljeno oglasu, za Vrhovnog državnog tužioca može biti imenovana samo osoba koja je državljanin Crne Gore, sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje

15 godina radnog iskustva u struci. kandidature će se primati do 17 maja, a potom će Tužilački savjet ponoviti već viđenu proceduru. Po službenoj dužnosti, od ranijih poslodavaca pribaviće mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima za sve kandidate. Svi zainteresovani za funkciju VDT-a potom prolaze testiranje, nakon čega, Tužilački savjet, na zatvorenoj sjedni-

ci, utvrđuje predlog za imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, te o tome obavještava ministra pravde. Prijedlog za imenovanjem zatim se upućuje Skupštini koja dvotrećinskom, u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja, treba da izabere Vrhovnog državnog tužioca.

Vd. stanje u Vrhovnom državnom tužilaštvu traje već više od godinu dana a nekoliko prethodnih pokušaja da se izabere prvi čovjek Tužilaštva ostali su neuspješni jer niko nije dobio potrebnu političku podršku.

Tužilački savjet prvi konkurs za izbor VDT raspisao jejoš u maju

prošle godine a među tri kandidata Tužilački savjet je predložio dotadašnju vrhovnu tužiteljku Ranku Čarapić koja međutim, nije dobila podršku u parlamentu. Sledeći konkurs, usklađen sa nastalim ustavnim promjenama, objavljen je u oktobru prošle godine kada je nakon razgovora sa četiri kandidata Tužilački savjet odlučio da kao svog favorita Skupštini predloži predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića. Kako ni on nije dobio potrebnu većinu, predložen je advokat Goran Rodić koji, iako je imao najviše skupštinskih glasova, nije dobio traženi procenat skupštinskih glasova.

S.K.

Prodavcu firmirane robe nepoznati počinioci prekjuče su obili stan u Budvi kojem živi i u kojem se nalazila vrijedna roba namijenjena prodaji.

Budvanska policija traga za počiniocima koji su iz stana odnijeli 375 firmiranih naočara, 150 parfema i 30 skupocjenih mobilnih telefona, saznaju DN. Provalnici su upali u stan koji se nalazi u zgradi preko puta hotela “Max Prestige” na zaobilaznici u naselju Velji Vinogradi.

Prvo su obili blindirana vrata, nakon čega su ušli u stan i odnijeli svu robu koju su našli unutra.

Krađu je policiji prijavio prodavac robe, koj je zatekao polomljena ulazna vrata stana i odmah pozvao policiju, prijavljujući šta mu od robe nedostaje u stanu.

Policija traga za lopovima, a o slučaju je obaviješten i zamjenik osnovnog državnog tužioca u Budvi.

N.L.

Pritvor zbog eksploziva Istražni sudija Miladin Pejović odredio je pritvor Milanu Jovanoviću iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Naime, on je uhapšen u ponedjeljak nakon što je u noći između 1. i 2. juna bacio molotovljev koktel u kafić “Urban” koji se nalazi ispod stadiona “Budućnost”. U eksploziji koja je usledila na svu sreću niko nije povrijeđen, a manju materijalnu štetu pretrpio je invetar lokala.

Iz policije su nezvanično saopštili da je incidentu prethodila verbalana svađa između Jovanovića i vlasnika lokala, nakon čega je ovaj odlučio da se osveti bacanjem molotovljevog koktela.

N.P.

pljačka eRSTe Banke

Švercovao heroin Pronađen ukradeni novac CRnogoRaC uhapšen u SRBiji

U zajedničkoj akciji srbijanske policije i carine, juče je na graničnom prelazu Batrovci spriječen pokušaj krijumčarenja gotovo četiri kilograma heroina koji su pronađeni u kolima za čijim upravljačem je bio crnogorski državljanin. Kako prenose srbijanski mediji droga je otkrivena na izlazu iz zemlje, u automobilu “pasat karavan”, njemačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao crnogorski državljanin, albanskog porijekla, koji je odmah uhapšen.

“Pomenuti putnik se bio uputio ka Njemačkoj i po riječima operativaca koji su učestvovali u otkrivanju prekršaja, nije se mnogo ni trudio da sakrije nelegalni tovar. Droga se, naime, nalazila u prtljažniku kod rezervnog točka, zapakovana u sedam karakterističnih paketa. Mjerenjem je potvrđeno da se radi o

Heroin, Ilustracija

ukupnoj količini od 3.740 grama heroina, a sprovedeni narko test je bio pozitivan na heroin. Policijski inspektori su iznijeli pretpostavku da se radi o heroinu izuzetnog kvaliteta od čak 90% čistoće. Nakon otkrivenog prekršaja, vozilo je radi predostrožnosti pregledano i na carinskom skeneru gde je utvrđeno da nema drugih nepravilnosti” prenose tamnošnji mediji.

N.P.

Novac koji je opljačkan u subotu, 31. maja, iz filijale Erste banke u Tivtu juče je konačno pronađen nedaleko od kuće jednog od osumnjičenih. Zbog sumnje da su uz prijetnju oružjem opljačkali 106.000 eura iz banke prije dva dana uhapšeni su državljanin Srbije Ognjen Krivokapić, koji je nastanjen u Tivtu, te Miloš Kašćelan i Radovan Stanišić, obojica iz Tivta, kojima je juče nakon saslušanja kod istražnog sudije Miroslava Bašovića određen pritvor do mjesec dana.

Njih trojica uhapšena su u noći između ponedjeljka i utorka nakon što je policija sklopila kockice u istrazi oružane pljačke, koja se u tom primorskom gradu dogodila u subotu tačno u podne. Prema nezvaničnim saznanjima Kašćelan i Krivokapić su pred tužiteljkom priznali da su, sa fantomkama na glavi, naoružani pištoljem i nožem, upali u prostorije “Erste” banke. za razliku od njih osumnjičeni Stanišić je odlučio da se brani ćutanje.

Privođenje jednog od optuženih za pljačku banke Za vrijeme pljačke u banci su bila dva službenika i jedan radnik obezbjeđenja, a vjeruje se da im je Kašćelan odmah zaprijetio nožem, dok je Stanišić vitlao pištoljem.

“Uz prijetnju pištoljem, koje su bile upućene službenicima i radniku obezbjeđenja banke, primorali su jednog od radnika da otvori sef i da u kesu stavi novac”, navodi policija.

Nakon što su se dvojica razbojni-

ka dočepali kese sa oko 106.000 eura, krenuli su da bježe iz banke. Njihova pljačka, ipak, ostaće upamćena i po tome što su iza sebe ostavljali neobične tragove - novac iz kese im je ispadao na sve strane, tako da su tokom bjekstva zagubili oko 14.000 eura. Policija vjeruje da im je 8.600 eura ispalo u holu banke, a onda, u parku u centru grada, još oko 5.400 eura.

N.P.

CRNA GORA 13

ČETVRTAK, 5. 6. 2014. Šućur protiv Dri

Dug nije pet miliona nego je 720. 000 eura Dejan Kandić

S

tavovi poslovodstva Uprave za šume i direktora Radoša Šućura upućuju na loše stanje u crnogorskoj drvopreradi, uz navode da nemaju naklonost banaka, države i fondova kakvu imaju drvoprerađivačka preduzeća u regionu, te da ceh oporavka ne smiju da plate šume.

PLJEVLJA – “Najopasnije bi bilo da šume plate oporavak drvoprerade. Ja sam protiv toga, ali možda ima takvih zagovaranja”, rekao je Šućur na konferenciji za novinare, dodajući da je pravi model oporavka ono što radi Vektra Jakić, pokušavajući da novim kreditima stane na noge.

Prema njegovim riječima, o stanju u drvopreradi govori i nepostojanje interesovanja na raspisani konkurs za opožarene površine koje su nuđene i po deset puta nižoj cijeni od cijene za zdrave šume.

“Cijene su bile od 10 do 15 odsto od cijene, a odziv je katastrofalan. Nema više sposobnih drvoprerađivača da kupe ni po nižim cijenama“, rekao je Šućur.

On je demantovao navode medija koji su, pozivajući se na izvještaj Državne revizorske institucije (DRI), objavili da koncesionari duguju preko pet miliona eura.

“To se nije moglo ni pročitati u izvještaju DRI, ako je neko čitao narednu stranicu. Nije tačno ni da sijeku šume, a da sve više duguju državi. Mi vodimo obrnutu politiku. Ne damo da se šuma siječe i odvozi iz šume ako nijesu platili“, kazao je Šućur.

Prema njegovim riječima, dug koncesionara na jučerašnji dan je oko 720.000 eura, a Uprava štiti državu na način što ne dozvoljava otpremu ako koncesionar nije platio obaveze. „Kad se radi o većoj sumi, kada koncesionari ne koriste šume ili koriste i

ne plaćaju, mi preduzimamo mjere raskida ugovora. Dosta smo ugovora raskinuli, a dosta raskida ugovora smo i najavili“, rekao je Šućur, precizirajući da su najveći dužnici Mi Rai Group iz Nikšića sa oko 152.000 eura i Brezna iz Plužina sa 161.000 eura duga kojima je prije dvadesetak dana poslato obavještenje o mogućem raskidu ugovora. Šućur je pojasnio da je Vektra Jakić zadužena po ugovoru oko 1,35 miliona eura, ali i da to preduzeće nije posjeklo nijedan kubik ugovoren tom sumom i da ta šuma postoji u gazdinskim jedinicama. Isti slučaj je i sa dugom još dva koncesionara u iznosu od oko 522.000 eura, a ta neposječena šuma data je konkursom ove godine drugim koncesionarima. Novim koncesionarima biće ponuđena i šuma za koje su raniji koncesionari dugovali oko 660.000 eura, a oko 690.000 eura je dug preduzeća kojima je Ministarstvo finansija odložilo plaćanje koncesione naknade.

Prvi čovjek crnogorskih šuma priznao je da Uprava, kako i stoji u izvje-

štaju DRI, nije ni od jednog korisnika šuma uzimala garancije, ali ne zato što nije htjela već zato što nije mogla. „Poslaćemo koncesionarima da smo u obavezi da ispravimo tu grešku i da oni dostave garanciju u određenom roku, ali znajući stanje kako rade korisnici šuma i koncesionari, njih 90 odsto neće imati šanse da dostave garancije. Možemo dalje na dva načina - ili da radimo kao do sada, da im ne damo šumu, a da oni plaćaju da to bude garancija, ili da krenemo u raskid ugovora“, kazao je Šućur.

On je dodao da će Uprava, ukoliko

joj to država naloži, raskinuti ugovore i raspisati nove tendere za te gazdinske jedinice, ali u tome vidi opasnost po javne prihode.

“Gdje smo god raskinuli ugovore i ponovili tendere cijena na novim tenderima je bila za 30 do 50 odsto niža jer trenutna moć crnogorskih firmi je takva. Tu je opasnost da se za iste količine šuma prihod smanji”, rekao je Šućur.

On smatra da je potrebna analiza zašto je drvoprerada u stanju u kakvom je da se vidi odnos banaka prema njoj, odnos opština i države.

SavjetovaliŠte

Svakodnevno o dijabetesu HERCEG NOVI - Savjetovalište za prevenciju dijabetesa, koje radi u okviru Centra za prevenciju pri hercegnovskom Domu zdravlja, organizuje seminar o ovoj bolesti. Savjetovalište postoji pet godina i do sada je njegove usluge koristilo 1.600 dijabetičara.

Prema riječima epidemiologa Stefe Glušac, tokom petodnevnog seminara koji se organizuju jednom ili dva puta mjesečno, pacijenti se infor-

mišu o šećernoj bolesti kroz različite teme. Cilj rada Savjetovališta je da se osobe koje imaju dijabetes osposobe i informišu da se, uprkos bolesti, može živjeti ispunjeno i bez straha, da se bolest može kontrolisati i komplikacije svesti na minimum. U rad na predavanjima uključeno je pet ljekara koji govore o dijabetesu, komplikacijama, načinima liječenja, pratećim bolestima, kao i pravilnoj ishrani i fizičkoj aktivnosti, objasnila je dr

Glušac. Medicinska sestra Valentina Buha kazala je da je kroz Savjetovalište prošlo 1.600 registrovanih dijabetičara i podsjetila da rade svakog radnog dana od 7 do 15 časova. U Savjetovalištu, pored kontrole šećera u krvi, rade i analizu glikoliziranog hemoglobina, koji pokazuje prosjek šećera u protekla tri mjeseca. Savjetovalište za prevenciju dijabetesa, pri hercegnovskom Domu zdravlja, počelo je da radi 2009. godine. S.M. Beranska deponija preko puta gimnazije

Demantovano SaopŠtenje DpS

DOO Sava Car Podgorica raspisuje

OGLAS za prijem u radni odnos jednog izvršioca, sa mjestom rada u Budvi na radnom mjestu

KONTROLOR NA LINIJI TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme, sa probnim radom u trajanju od 3 mjeseca, uz mogućnost produženja angažovanja.

Zainteresovani kandidati moraju ispunjavati sljedeće uslove:  Stečena srednja stručna sprema (automehaničar, saobraćajni ili mašinski tehničar)  Posjedovanje Certifikata Mašinskog fakulteta za rad na tehničkom pregledu  Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima u trajanju od najmanje 3 godine  Poznavanje rada na računaru  Položen vozački ispit (B kategorija) Svoju biografiju možete dostaviti lično ili putem pošte na adresu PC Kruševac, Rimski trg 70, Podgorica ili slanjem na e-mail savacar@sava.co.me Rok za dostavljanje prijava je 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

Na intervju će biti pozvani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

DOO SAVA CAR PODGORICA

Ni smeća, ni vatre BERANE - U protekla dva dana, u Beranama je opet aktuelizovan problem smeća. Naime, DPS Berana je izdao saopštenje u kojem se navodi da je na platou kod buvlje pijace, preko puta Gimnazije juče zapaljena ogromna količina smeća. Ovi navodi se na licu mjesta nisu mogli potvrditi, jer požara nije bilo, a u prilog tom saopštenju zabilježena je i fotografija otpada. Na tom mjestu se pretovara otpad koji se sakuplja po gradu i kasnije transportuje na deponiju opštine Podgorica i opštine Bar. U razgovoru sa ljudima koji imaju štandove na buvljoj pijaci, saznali smo da nije bilo nikakvog požara u prethodnih nekoliko dana. Takođe, na licu mjesta uvjerili smo se da se otpad tu ne zatrpava, niti gura u rijeku Lim, kako stoji u pomenutom saopštenju.

U razgovoru sa v.d. JP Komunalno Savom Vučetićem, saznali smo da

se otpad uredno uklanja iz grada, da postoje dvije lokacije na kojima. „Ovo što je DPS saopštio putem medija, a posebno putem Pink televizije i TV Crne Gore, da Komunalno preduzeće pali smeće u gradu, neistine su i laži. Na pomenutim lokacijama se ne odlaže smeće već pretovar, a neka ih je sramota da govore da se smeće gura u rijeku Lim. Ono što sadašnjoj opoziciji smeta jesu čisti kontejneri u gradu, a koje dok su oni vladali nijesu uspjeli da održe čistim. Ovdje je drugi problem u pitanju, a to je da je ovaj potez predsjednika DPS-a Budimira Dabeta, koji je dao izjavu takvu kakvu je dao da mi za dva mjeseca riješimo problem smeća, a oni ga za osam godina nisu uspjeli riješiti, a iza sebe su imali i Vladu i sve. Poručujem im da ćemo Pandorinu kutiju oko Vasovih voda i onih milion eura otkriti, a otkrićemo i gdje su pare otišle“, kazao je Vučetić. M.T.

14 CRNA GORA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

POSJETA

Ekolozi u Šumadiji

Bahati vozači i u šumi i na planini Daniel Vincek sa đacima i članovima NVO Natura

BIJELO POLJE - Ekološka sekcija gimnazije “Miloje Dobrašinović“ u kojoj su najbolji učenici prvog i trećeg razreda, predvođeni profesorima Tomislavom Tomovićem i Kenanom Arslanovićem, u okviru školskih naučno-istraživačkih aktivnosti proteklog vikenda posjetili su šumadijsku oblast u Srbiji. „Prolaskom kroz Šumadiju vidjeli smo posljedice nezapamćenih poplava koje su zadesile ovo područje kada je vodena stihija uništila imovinu i usjeve u potpunosti. Ciljno odredište posjete bio je najve-

ći grad Šumadije, Kragujevac, gdje su ekolozi posjetili spomen-park Šumarice posvećen strijeljanim građanima Kragujevaca od strane njemačkog Vermahta 21. oktobra 1941. gdje je strijeljano i 300 učenika. Posjetili smo i botaničku baštu koja se prostire na površini od preko 18 hektara čiji je idejni tvorac Josif Pančić”, kazao je Tomović.

On je naglasio da je cilj posjete da se učenicima ukaže da je biodiverzitet naš život i da se mora voditi računa o podizanju svijesti i značaju zaštite biodiverziteta za dobrobit ljudi.B.Č.

ENTUZIJASTI

Humanitarna familija otvorila ljetnju sezonu BAR - I ove godine grupa od 12 entuzijasta iz Dobrih voda okupljenih u udruženju „Humanitarna familija“ otvorili su svoja vrata za stotinak djece sa smetanjama u razvoju iz regiona. Na ovakav način, kažu oni, otvaraju i zatvaraju turističku sezonu već sedmu godinu zaredom te prenose najhumaniju priču iz ovog barskog ljetovališta.

“Svake godine početkom jula i krajem avgusta naši apartmani su otvoreni desetak dana za mališane i njihove pratioce iz ra-

znih udruženja sa područja republika bivše Jugoslavije”, istakao je Alen Efović osnivač ove nevladine organizacije za koju se baš iz ovih razloga nadaleko čulo.

Prošle godine u junu oni su bili domaćini čak za 200 osoba, u septembru za više od 160, dok je u ovoj grupi došlo oko stotinak, a razlog kako je naveo Efović je situacija zbog poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini, tako da su udruženja iz ovih republika otkazali svoj dolazak.

A.LJ.

KOLAŠIN - NVO Natura, Botanička bašta Dulovine i učenici srednje mješovite škole “Braća Selić” obilježili su juče u Botaničkoj bašti i Park šumi Dulovine Svjetski dan zaštite životne sredine. Realizovana je akcija sadnje četinara u Park šumi Dulovini, u neposrednoj blizini Botaničke bašte.

Osnivač Botaničke bašte Daniel Vincek je za tridesetak učenika organizovao čas u prirodi gdje je predstavio bogatstvo biodiverziteta planinskog područja Crne Gore,

a samo u Botaničkoj bašti postoji oko 400 različitih biljnih vrsta i to predstavlja veliko bogatstvo naše države i za naučnoistraživački rad, ali i za obogaćivanje turističke ponude Kolašina.

“Ovim putem apelujemo da se Park šuma Dulovine zaštiti i u narednom periodu unaprijedi. Nažalost, primijećene su negativne pojave korišćenja terenskih motornih vozila kroz samu Park šumu što izaziva veliku štetu. Ovim putem apelujemo na vlasnike teren-

skih automobila da ne isprobavaju svoja vozila na taj način jer time nanose veliku štetu prirodi i Botaničkoj bašti, ali i planinskom području kada se to radi na planini van ucrtanih puteva. Time se izaziva erozija zemljišta i šteta koju je teško sanirati”, kazao je direktor NVO Mikan Medenica.

Kako on tvrdi, NVO Natura će sa partnerima i u narednom periodu realizovati niz aktivnosti koje se tiču zaštite i unapređenja životne sredine.

Z.B.

URBAN PROTECTION TRAINING CENTAR MONTENEGRO Organizator obrazovanja odraslih Ul. Vukašina Markovića br. 80, Podgorica Tel. 020/290-209

OGLAS

za prijem kandidata za osposobljavanje za zanimanje ZAŠTITAR/KA lica i imovine Poštovani kandidati , Obavještavamo Vas da je u toku prijem novih kandidata za: Bijelo Polje: početak kursa je 09. 06. 2014 god. u 09h u prostorijama Hotela“ Dominus” ul. Djordjija Stanića br.31 u Bijelom Polju Neophodno je: da kandidati dostave diplomu o završenoj srednjoj školi ( III nivo kvalifikacije obrazovanja ) , ljekarsko uvjerenje I kopiju lične katre original se dostavlja na uvid a kopija ostaje u arhivi UPTC-MNE. Obuka je u trajanju od IV nedjelje (sa radnim subotama).

Početak predavanja je u 09 h - 14h Predmeti : 1.Pravni Aspekti , 2. Osnovi kriminalistike, 3. Osnovi I pomoci, 4. Tehnicka zastita, protivpožarna zaštita i zaštita na radu, 5. Fizička zaštita, 6. Samoodbrana, 7.Osnovi komunikacija , ljudska prava i etika, 8. Rukovanje naoružanjem ( ukupno 172 časa) Cijena obuke je 300,00 € , (povoljnost plaćanja u II rate) Napomena : Kandidati koji sa uspjehom ne savladaju predvidjeni program imaju mogućnost ponovnog praćenja nastavnog programa bez novčane nadoknade .

Kontakt osoba : Biljana Tomović 067 /272 -479 i 020/290-209 biljana.tomovic@uptc.me Direktor UPTC-MNE Ivana Božović direktor@uptc.me

CRNA GORA 15

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Jedan od oboljelih pasa sa ulica Bijelog Polja

PREMINULI Vlajko Jovića Šćekić 3. juna 2014. u 69. godini. Sahrana će se obaviti 5. juna na mjesnom groblju Tološi u 15 časova. Kuća žalosti Ulica Milana Raičkovića 28.

Miholjka Radoja Zvicer rođena Tepavčević, 3. juna 2014. u 70. godini. Sahrana će se obaviti 5. juna u 15 časova na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Stana Božova Škuletić rođena Tomanović, 3. juna 2014. u 87. godini. Sahrana će se obaviti 5. juna u 15 časova na groblju u Lukovu.

Darinka Spasoja Stanović

Šugavi psi na ulicama ZaraZa

Beća Čoković

M

eđu psima lutalicama u Bijelom Polju pojavila se šuga. Oboljele pse građani svakodnevno primjećuju na gradskim ulicama, a strah od moguće zaraze, posebno zbog zdravlja djece, sve je češći.

BIJELO POLJE - Veterinari upozoravaju da je ta parazitska bolest uznapredovala do te mjere da su na psima vidljive rane po tijelu.

Takve lutalice sada predstavljaju veliku opasnost, jer bolest lako mogu prenijeti na domaće životinje i ljude.

Vlasnik veterinarske ambulante „Grandov”, dr Nikola Grandov kazao je Dnevnim novinama da zbog povećanog broja napuštenih životinja već duže prijeti opasnost od pojave neke epidemije, s obzirom na to da lutalica ima na seoskom području gdje lakše mogu doći u kontakt sa divljim životi-

njama koje se lakše zaraze.

Grandov je upozorio da prijeti opasnost i od širenja šuge.

“Pojava šugavosti kod pasa lutalica je ozbiljan signal da se što prije mora rješavati problem velikog broja napuštenih životinja, a rješenje je organizovanje prihvatilišta. Tu bi se takve životinje smještale i bile bi adekvatno medicinski tretirane, odnosno vakcinisane, pa bi se prekinuo i lanac širenja zaraznih bolesti. Takođe, smanjila bi se i šteta koju psi nanose farmerima, a prioritet je da se osigura bezbjednost građana”, poručio je Grandov.

uSpjeh

Nevladin sektor u gradu pod Obrovom upozorava na opasnost širenja zaraznih bolesti od pasa lutalica jer su takve životinje primijećene i u krugu bjelopoljskih zdravstvenih ustanova.

“S obzirom da su u ovo doba godine topli dani, građani, a posebno djeca, sve više borave u prirodi i izloženi su opasnosti da budu zaraženi od lutalica koje je napala i šuga, bolest koja se lako prenosi. Zaista smo zabrinuti najnovijom situacijom u gradu i apelujemo na nadležne da što hitnije reaguju, kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Smatramo da su se stekli uslovi da se bez odlaganja pristupi izgradnji prihvatilišta za pse, a u međuvremenu, dok se taj posao realizuje, da se nađe adekvatna zaštita da takvi psi ne dolaze u dodir sa ljudima”, kazao je predsjednik bjelopoljskog saveza NVO Uglješa

Prebiračević.

“Znamo da kada se pojavi bolest kod peradi, svinja i krava primjenjuju se najdrastičnije mjere, a to je uništavanje prenosilaca zaraznih bolesti. Trenutna situacija je takva da nadležne službe moraju odmah da preventivno djeluju i preduzmu sve zakonske mjere. Nema više čekanja, jer svako odugovlačenje može da bude štetno za građane”, upozorava Prebiračević.

Specijalista higijene u Domu zdravlja dr Ifeta Erović upozorila je da su oboljeli psi velika prijetnja, jer se bolest može prenijeti na domaće životinje i ljude. Prema njenim riječima, takvih pasa ima gotovo na svim mjestima, gdje nikako ne bi smjeli da budu.

“Takva mjesta treba hitno dezinfikovati uz odgovarajuće higijensko održavanje i rad nadležnih službi”, upozorila je dr Erović.

Studije

Prijem za najbolje BioEmis u Beranama HERCEG NOVI - Vršilac funkcije predsjednika opštine Milan Vajagić sa saradnicima juče je u Dvorani Park organizovao prijem za najbolje hercegnovske učenike iz četiri osnovne i Srednje mješovite škole i dodijelio im poklone.

Dobitnicima Luče kojih je ove godine 74, dodijeljene su opštinske diplome i knjige, a poklon knjigu sa posvetom dobili su i učenici, njih 24, koji su osvojili zapažene rezultate na državnim i međunarodnim takmičenjima iz znanja u pojedinim nastavnim

predmetima.

“Ponosimo se vama, vašim uspjesima, svjesni koliko upornosti, marljivosti i odricanja stoji iza toga”, kazao je vršilac dužnosti predsjednika opštine Milan Vajagić.

U Osnovnim školama “Dašo Pavičić” diplomu Luča dobilo je 22, u “Milan Vuković” osam, u “Ilija Kišić” devet i u školi “Orjenski bataljon” jedan učenik. U Srednjoj mješovitoj školi “Ivan Goran Kovačić” diplomu Luča A dobilo je sedam, a Luču B 27 učenika.

S.M.

BERANE – U kući vojvode Gavra Vukovića, otvorene su “Studije u biomedicinskom inženjeringu i medicinskoj informatici – BioEMIS”, centar koji će služiti kao nastavno razvojna baza u ovoj oblasti. Naglašeno je da je na taj način ozvaničen i početak rada primijenjenih postdiplomskih studija u bioinženjeringu i informatici. U Beranama već postoje dvije visoke škole koje školuju studente koji mogu nastaviti svoje usavršavanje na ovom programu, i to Visoka medicinska škola Medicinskog fakulteta i Studija primijenjenog računarstva Elektrotehničkog fakul-

teta. Studenti poslije prve godine primijenjenih postdiplomskih BioEMIS studija dobijaju zvanje Specijaliste u ovoj oblasti, a nakon druge godine studija zvanje magistra.

Radiće se sa malim grupama do 15 studenata po programu.

Koordinator crnogorskog tima kojeg čine pet intitucije, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo prosvjete i sporta, Institut “dr Simo Milošević”, Ljekarsku komoru i ICT kompaniju Čikom jeste prof. dr Radovan Stojanović sa Elektrotehničkog fakulteta. U projektu ukupno učestvuju 24 partnera iz EU i Regiona.

M.T.

rođena Brnović, (1941), 3. juna 2014. Sahrana će se obaviti 5. juna u 16 časova ispred Crkve Svetog Đorđa u Bijelom Polju - Zeta.

Jovo Milutinov Dapčević prvog juna 2014. Sahrana će se obaviti 5. juna u 12 sati na Novom groblju u Beogradu.

Lutvija Mirsadova Hadrović rođena Čekić, 23. maja 2014. u 56. godini u Sidneju – Australija.

Sahrana će se obaviti 5. juna u 14 časova na groblju Cijevna.

Sanija Rifatova Tuzović rođena Garuc, 3. juna 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 4. juna u 14 časova u Tuzima.

Dunja Božova Moračanin 3. juna 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 4. juna u 15 časova na gradskom groblju u Mojkovcu.

Milica Vuka Radević rođena Lakušić, 3. juna 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 4. juna u Lijevoj Rijeci – Ptič, u 16 časova. Kuća žalosti Ulica Petra Miljanića 32, Zagorič.

Dušan Nikolin Mišković 3. juna 2014. u 92. godini. Sahrana je obavljena 4. juna u 16 časova u Krusima.

Milorad Šaro Živka Šebek 3. juna 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 4. juna u 14 časova na Srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

Radmila Rada pok. Miodraga Cica Ivanović rođena Petrović, u 81. godini. Sahrana je obavljena 4. juna 2014. na seoskom groblju u Donjoj Vrbici.

Marija Prenča Ulić rođena Perković, 1. juna 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 4. juna u 14 časova u Omerbožovićima.

Milka Vuksanova Mihailović rođena Šćepanović, 31. maja 2014.

Sahrana je obavljena 1. juna na gradskom groblju u Zagoriču.

16 SVIJET OKUPLJANJE LIDERA U FRANCUSKOJ

Dvostruka večera Fransoe Olanda Ceremenoja u Normandiji biće značajna jer će na jednom mjestu okupiti lidere SAD, EU i Rusije i Ukrajine prvi put od početka krize u toj zemlji koja je poput mača pocijepala dvoipodecenijski kontinuitet “korektnih” odnosa Istoka i Zapada. Po svemu sudeći, tokom sjutrašnjeg formalnog obilježavanja Dana D u Normandiji, jedini bilateralni susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom imaće domaćin događaja, francuski lider Fransoa Oland. Bijela kuća je još ranije najavila da Barak Obama nema namjeru da u četiri oka razgovara sa ruskim liderom. Za sve je naravno kriva kriza u Ukrajini, međutim, novi predsjednik te zemlje, koji će takođe prisustvovati događaju, najavio je da postoji mogućnost da se u četiri oka sretne sa prvim čovjekom Rusije. Problem je nastao i kad je objavljena vijest da će Putin doći u Normandiju. Naime,

niko od zapadnih lidera nije želio da sjedi pored njega, a “nezahvalne dužnosti” najvjerovatnije će se prihvatiti jedina žena među njima - njemačka kancelarka Angela Merkel.

U Moskvi nije dobro primljena ni vijest koju je u utorak objavio britanski Telegraf: Francuzi planiraju da Fransoa Oland tokom petka večera dva puta, jednom sa Putinom a drugi put sa Obamom.

Tako bi obojicu ispoštovao, a oni se ne bi sreli za večerom. Da bi se izbjegao i slučajni susret, večere neći biti ni u istoj zgradi. Moskovski mediji dali su zanimljiv komentar okolnosti koji će pratiti proslavu jedne od najvećih pobjeda u Drugom svjetskom ratu: “Čerčil i Ruzvelt nikada ne bi bili toliko djetinjasti”.

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

70. GODIŠNJICA ISKRCAVANJA U NORMANDIJI

Jedan od najduži

Nikola Mijušković

S

edamdeseta godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji koja se obilježava sjutra biće dirljivija od svih prethodnih jer će se svijet na njoj oprostiti od posljednjih neposrednih svjedoka Dana D, danas ostarjelih ratnih veterana.

Sjutrašnja godišnjica Dana D biće posljednji takav događaj kojem će u većem broju prisustvovati preživjeli ratni veterani, pripadnici, kako su je zvali, “najbolje generacije”, koji su se borili u Drugom svjetskom ratu i učestvovali u njegovom ključnom trenutku 6. juna 1944. godine, piše američki časopis Tajm. Ova činjenica nameće i jedno bitno pitanje i za veterane i za istoričare - kako će se buduće generacije sjećati Dana D kada, više ne bude onih koji im kao direktni učesnici mogu pričati o tom neprocjenjivo važnom istorijskom događaju. Možda i još važnije - koliko će im biti stalo?

Stotine veterana već danima pristižu u Normandiju kako bi na njenim plažama učestvovale u obilježavanju 70. godišnjice najmasovnije invazije u istoriji ratovanja. Invazije kojom je slomljena nacistička okupacija Evrope, konačno oslobođeni stravični nacistički logori smrti i završen višegodišnji brutalni sukob koji je veći dio zapadne Evrope ostavio u fizičkim i ekonomskim ruševinama. A kako je tačno bilo?

● NAJVEĆI DESANT U ISTORIJI Iskrcavanje u Normandiji, poznatije pod nazivom Dan D ili operacija “Overlord”, bila je prva serija operacija saveznika u sjevernoj regiji Francuske, Normandiji, tokom Drugog svjetskog rata. Dan D bio je jedna od najpažljivije planiranih vojnih akcija u istoriji koja je potpuno iznenadila Njemačku, a poznat je i kao dan kada je najveći broj vojnika prešao sa jedne teritorije na drugu. Više od 60 godina kasnije ova invazija ostaje najveći pomorski i vazdušni desant u istoriji, koja je uključivala više od tri miliona vojnika prevezenih iz Engleske u okupiranu Francusku, preko kanala Lamanš.

Priprema planova za invaziju na Hitlerovu Evropu počela je još 1942.

Britanski veteran Roni Fort (94) razgovara sa svojim ratnim drugom Ernijem Kovilom (89) tokom okupljanja na sjeveru Francuske

Američki veteran iz Drugog svjetskog rata Džek V. Šlegel (91) i učesnik operacije Overlord pozira sa britanskim mladićima u Normandiji

godine a za komandanta operacije imenovan je američki general Dvajt D. Ajzenhauer, koji će nakon završetka rata, 1953. godine, postati 34. predsjednik SAD. Pred sobom je imao težak zadatak - morao je da pripremi milion vojnika i još dva miliona ljudi za ratnu proizvodnju.

● VIŠEGODIŠNJE PRI

PREME I VOJNE INOVACIJE

Od velike važnosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije.

Još 1943. na konferenciji u Teheranu dogovoreno je otvaranje novog fronta na zapadu, da bi oslabio njemački pritisak na sovjetsku ofanzivu na istoku. Zbog iskrcavanja u Italiju krajem 1943, invazija je odložena za sredinu 1944. Najlogičnije i što se samog terena tiče najidealnije mjesto za iskrcavanje bio je dio jedne pokrajine u Francuskoj pod nazivom Pas de Kalje, ali baš na tom mjestu njemačka odbrana bila je najjača, pošto je to bilo najbliže mjesto od Velike Britanije do Francuske. Kasnije je utvrđeno, a i tako je odabrano da najmanje utvrđeno mesto Normandija bude mjesto invazije.

Plaže Normandije nazvane su kodiranim imenima: Juta, Omaha, Gold, Džuno i Svord. Jedan od ključnih preduslova za uspjeh operacije bile su i vremenske prilike. Trening saveznika je bio realističan, temeljan i dug, a najvažnija stvar bila je da cio trening prođe u tajnosti kako njemački špijuni ne bi došli do podataka o planovima saveznika. Na teren stupaju brojne tehničke inovacije, kao što je “plivajući tenk”, zapravo običan Šerman sa propelerom i gumenom ogradom, što mu je omogućavalo plutanje. Takav tenk se zvao “Donald Dak” ili skraćeno DD tenk. Jedan od najvažnijih izuma, koji je umnogome doprinio konačnom ishodu kako Bitke za Normandiju tako i rata u cjeli-

ni bio je Bejli most. Konstruisan još 1936. od strane britanskog građevinskog inženjera Donalda Bejlija, ova verzija mobilne pontonske konstrukcije bila je jedna od genijalanih ideja koja je pomogla da se mnoge prepreke za znatno kraće vrijeme savladaju i tako omogući mnogo brže napredovanje saveznika ka Berlinu. I sam Ajznehauer je jednom prilikom izjavio da su “radari, teški bombarderi i Bejli most najveća otkrića dotadašnjeg ratovanja”.

Da bi zava-

rali protivnika, saveznici su napravili lažne, tzv. “fantomske” tenkove, koji su iz vazduha njemačkim pilotima izgledali kao pravi, a objavljena je čak i lažna invazija na Norvešku. Američki i britanski avioni su učestalo bombarli cijelu dovaFrancusku kako Njemaci ne bi posumnjali da je to bombardovanje zapravo priprema za desant. U bombardovanju je učestvovalo više od 11.000 letilica, koje su bacile više od 195.000 tona bombi.

● DAN D Akcija je startovala 6. juna 1944. godine u 6.30. Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske, kanadske i francuske jedinice. Druge zemlje čiji vojnici su takođe učestvovali u bici bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka, Holandija, Novi Zeland, Norveška i Poljska. Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim vazdušnim napadima i pomorskim bombardovanjem poslije kojeg je uslijedio desant.

Noć prije Dana D 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz 2.395 aviona i 867 vazdušnih jedrilica. Iako mnogi nijesu uspjeli ži-

SVIJET 17

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

žih dana u istoriji vi da slete u svoje zone zbog agresivne vazdušne odbrane Njemaca, padobranaci su uspjeli da stignu do gotovo svih ciljeva.

Do 1944. Hitlerova Evropa, neosvojiva tvrđava, sa zapada je bila zaštićena Atlantskim bedemom, vjerovatno najvećim sistemom vojnih utvrđenja u istoriji. Plaže su takođe bile teško utvrđene, minirane i prekrivene bodljikavom žicom. Prema nekim procjenama, do Dana D snage njemač-

Plaža Džuno dodijeljena je trećoj kanadskoj diviziji. Problem je bio to što je u moru bilo puno grebena pa su morali da krenu kada je došla plima i nijesu vidjeli mine, tako da je mnogo desantnih brodova na samom početku iskrcavanja uništeno. Ipak, Kanađani su jedini tog dana donekle postigli ciljeve. Plažu Svord je dobila treća britanska divizija. Poslije bombardovanja iskrcani su vojnici koji su se probili do grada Oustrehama i tamo se suočili s njemačkom vojskom.

Plaža Gold pripala je 50. britanskoj diviziji i 8. oklopnoj brigadi. Cilj im je bio da zauzmu grad Aromančes i naprave bazu. Kada se stanje na moru pogoršalo i više se nijesu mogle vidjeti mine, mnogo vozila je bilo uništeno.

● PUT KA KONAČNOJ POBJEDI

kog generala Ervina Romela ukupno su postavile 6,5 miliona mina, a namjerno su potopljena i polja kako bi se onemogućilo slijetanje savezničkih aviona.

● GROBNICA OMAHA Zauzimanje plaže Omaha bio je zadatak 29. divizije američke vojske.

Nemirno more otežalo je DD tenkovima da dođu do obale. Plaže Omaha dokopala su se samo dva, od ukupno 29 DD tenkova iz pomenute divizije. Ostali su potopljeni. Padobrance je zadržala Druga SS divizija tako da oni nijesu uspjeli da se probiju do Atlantskog bedema i unište bunkere. Niska oblačnost nije omogućila uspješno bombardovanje njemačkih položaja. Zbog svih otežavajućih okolnosti, svega tri sata nakon početka iskrcavanja umalo nije došlo do obustavljanja operacije u tom dijelu obale. Omaha je postala najkrvavija plaža u operaciji “Overlord”.

Na plažu Juta se iskrcalo 30.000 američkih vojnika i 3.500 vozila, kao i dvije grupe DD tenkova. Tenkovi su očistili put od mina i omogućili vojnicima da se popnu na stijene. Njemci su na plaži pružali slab otpor i saveznici su zauzeli njihove položaje.

Do ponoći su saveznici ipak uspjeli da odbiju sve protivnapade i uspostave kontrolu nad plažama omogućavajući iskrcavanje ostatka vojnika.

Na kraju bitka za plaže je dobijena.

SAD su imale 29.000 poginulih i 106.000 ranjenih i nestalih, Velika Britanija 11.000 mrtvih i 54.000 ranjenih i nestalih, a Kanada 5.000 mrtvih i 13.000 ranjenih i nestalih.

Borba za Normandiju potrajala je još dva mjeseca, koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na evropskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a ona je okončana oslobađanjem Pariza u avgustu 1944. godine i uništenjem preostalih njemačkih jedinica u bici poznatoj kao “Džep kod Falaisea”. Do kraja godine oslobođena je cijela Francuska, a u proljeće 1945. saveznička vojska je prešla Rajnu i počela zauzimati djelove njemačke teritorije.

Danas, sedamdeset godina poslije, sve je manje onih koji kao direktni učesnici operacije “Overlord” mogu “iz prve ruke” ispričati ratni užas koji ju je pratio. Odjeveni u odijela iz Drugog svjetskog rata, mnogi u invalidskim kolicima, ovih dana okupljaju se u Normandiji svjesni da im je ovo možda i posljednja posjeta mjestu na kom su ispisivali jednu od najslavnijih stranica u istoriji ratovanja.

Američki ratni veteran, 94-godišnji Bernard Dargols, za Tajm pri-

ča kako strahuje da bi ljudi mogli da zaborave na Drugi svjetski rat i jad koji je donio.

“Zamolili su me da ispričam svoju priču jer nas je još malo ostalo. Nijesam o invaziji čitao u knjigama. Bio sam tamo”, kaže Dargols, koji se i danas sjeća straha koji je osjećao tokom invazije, dok se iskrcavao na plažu pod paljbom neprijateljskih bombi, sa minimalnom vojnom obukom i bez dana ratnog iskustva. Pod uticajem holivudske imaginacije, mnogi Amerikanci danas smatraju da je Dan D bio bitka u kojoj je pobjednik bio siguran. Međutim, u to je vrijeme invazija bila ogroman rizik. General Ajzenhauer upozorio je mlade vojnike u radijskom obraćanju prije napada da ih na francuskoj obali čeka “dobro uvježbani, dobro opremljeni i u ratu očvrsnuli neprijatelj”.

● ZAOSTAVŠTINA CIVILIZACIJE KOJA SE MORA SAČUVATI Međutim, o svemu je ipak odlučila sreća.

“Njegova odluka da se sa invazijom počne 6. juna jedna je od najhrabrijih ratnih odluka ikada”, rekao je britanski istoričar rata Entoni Bivor, autor knjige “Dan D: Bitka za Normandiju”. Sedam decenija poslije, jedno je sigurno, smatra Bivor.

“Drugi svjetski rat je za mnoge bio posljednji moralni rat. To je razlog zašto ima snažan uticaj, jer su donesene odluke u moralnom smislu bile važne i velike. To je najvažnija lekcija za generacije koje dolaze”, priča on.

Iako još ima veterana poput Dargolsa da i danas svjedoče o Danu D, činjenice da se bliži oproštaj od njih svjesni su svi oni koji ne zaboravljaju zašto je bitno čuvati sjećanje na najveću klanicu u istoriji čovječanstva.

“Ovo je vjerovatno posljednji put da ćemo ih vidjeti. Nekadašnji vojnici tinejdžeri približavaju se devedesetima i pitanje je koliko njih će doći na 75. godišnjicu”, kaže turistički vodič i istoričar Krištof Raul. “Svi su im jako zahvalni”, dodaje on i naglašava da je zato važno da buduće generacije nastave da dolaze u Normandiju. “To mora postati svojevrsno hodočašće u spomen na njihovu žrtvu”.

STAV RUSA DA NE BI...

N

epobitna je činjenica da su ishod Bitke za Normandiju odlučile hrabrost savezničkih vojnika, lucidna strateška rješenja generala Ajzenhauera, tehničke inovacije i logistička organizovanost na terenu. Kao i u svemu u životu, pa i ratu, NIKOLA MIJUŠKOVIĆ bitan faktor bila je sreća. Međutim, urednik mnogi koji su decenijama proučavali najveću invaziju u istoriji skloni su mišljenju da su dvije okolnosti u velikoj mjeri doprinijele uspjehu savezničke operacije, odnosno njemačkom porazu.

Prva je ta da su u vrhu Vermarhta postojala izrazita neslaganja u vezi sa načinom na koji treba da se vrši odbrana Atlantskog bedema. Na kraju, prevagnulo je mišljenje koje je zastupao komandant zapadnih snaga general Gerd von Rundsted da je nemoguće zaustaviti invaziju na samoj obali, već da se njemačke trupe trebaju koncentrisati na rubovima Pariza, gdje je trebalo da dođe do glavnog kontranapada. Ovu ideju, koja je odgovarala tradicionalnoj njemačkoj vojnoj doktrini, podržali su i drugi visoki oficiri, prije svih Hajnc Guderijan i komandant zapadnih pancer grupa Leo Gejr. Međutim, jedan čovjek imao je potpuno drugačije viđenje situacije. ožda i najveći strateg Drugog svjetskog rata, general Ervin Romel, poznatiji pod nadimkom “pustinjska lisica”, na osnovu sopstvenih iskustava sa sjevernoafričkog fronta smatrao je da njemački oklop neće biti moguće sačuvati ako se samo utvrde položaji u unutrašnjosti Francuske, prije svega zbog intenzivne savezničke vazdušne kampanje koja je Njemcima već nanosila ogromne gubitke i prije početka Dana D. Premda veliki ratni vizionar, ni on nije mogao da predvidi Ajzenhauerovu obmanu po pitanju lokacije iskrcavanja. Ipak, s obzirom da se invazija očekivala Romel je vjerovao da jedina šansa njemačke armije leži u brzoj i sveobuhvatnoj kontraofanzivi na samo mjesto iskrcavanja, gdje god ono bilo, kako bi se onemogućilo utvrđivanje savezničkih položaja koji će obezbijediti dalje iskrcavanje snaga. Iako je utvrdio određenu liniju odbrane i mitraljeska gnijezda na samim plažama Normandije, ona nijesu bila dovoljna da u startu zaustave ogromnu silu koja je na njih krenula. Ipak, kasniji događaji pokazaće da je bio u pravu i da defanzivni karakter Atlantskog bedema, koji su zastupali drugi njemački vojni prvaci, jednostavno nije bio održiv. Nije se održao ni Romel. Ubrzo nakon savezničke invazije, optužen je za kovanje zavjere protiv Hitlera. Paranoični Firer dao mu je “galantnu” ponudu - da izvrši samoubistvo ili da mu se sudi za veleizdaju, pa je Romel 14. oktobra 1944. popio cijanid u svom automobilu čime je stavljena tačka na jednu od najvećih biografija u istoriji ratovanja. rugi bitan aspekt njemačkog poraza u Normandiji leži u činjenici da je ogroman dio njihovih vojnih resursa bio usmjeren na istočni front i borbu sa Sovjetima. To se prije svega odnosi na tenkove koji su Njemcima i te kako falili u zapadnoj Evropi, posebno u prvoj liniji fronta na početku invazije. Zato se, bez ikakve namjere za umanjivanjem savezničkog uspjeha, ipak nameće zaključak da je bitka za Normandiju plaćena i milionima sovjetskih života koji su istovremeno padali na drugom kraju Evrope. To na umu trebaju imati američki političari kojima, u svijetlu današnjih kriza i globalnih trvenja, nije strano da podrže određene fašističke tendencije u Ukrajini ili da predsjednika zemlje koja je najviše doprinijela padu fašizma uporede sa Hitlerom. Takvim izjavama se omalovažavaju životi miliona palih Rusa, a i sam domaćin sjutrašnjeg okupljanja u Normandiji, francuski predsjednik Fransoa Oland, kazao je prije neki dan da se i pored trenutnih političkih neslaganja ta žrtva ne smije zaboraviti. Nikada.

M

D

DAN D I HOLIVUD

Vječna inspiracija sedme umjetnosti Dan D jedna je od najobrađivanijih ratnih tema u američkoj filmskoj industriji. Inspiracija koju ovaj događaj budi kod holivudskih sineasta u nemalom broju slučajeva davala je vrhunska ostvarenja koja će vremenom postati prepoznatljivi pečat američke kulture. “Spasavanje redova Rajana” čuvenog reditelja Stivena Spilberga jedan je od najupečatljivijih prikaza užasa koje je rat donio sa sobom, ali i ljudskih vrlina koje je takvo zlo znalo da iznjedri. Starije generacije pamte filmove “Najduži dan” (1962) sa impresivnom glumačkom postavom - Ričard Barton, Džon Vejn, Šon Koneri, Henri Fonda... kao i “U orlovom gnijezdu” iz 1968. godine sa Klintom Istvudom u glavnoj ulozi. Čuven je i film sa početka osamdesetih “Velika crvena divizija” sa Lijem Marvinom, Markom Hemilom i Robertom Karadinom. “Obavezna lektira” za

sve ljubitelje ove teme je izuzetno uspješna i vjerodostojna serija “Braća po oružju” američke TV kuće HBO iz 2001. godine koja je jedna od najbolje ocijenjenih serija na najpopularnijoj filmskoj arhivi na internetu - sajtu IMDB.

Tom Henks u Spilbergovom filmu

18 kultura

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Telekom UnderhillfesT

Novi film Perovića Novo ostvarenje poznatog crnogorskog dokumentariste Vladimira Perovića “2&2” biće prikazan večeras u 20 sati u Biblioteci “Radosav Ljumović” na 5. Telekom Underhillfestu. Film govori o zbližavanju, dva para, dva načina života, sasvim suprotna i različita, susreću se i zbližavaju. “Prvobitno shvaćeni samo kao objekti ispred foto aparata, ti objekti i njihov jednostavni život prerastaju u živa bića dostojna života kao i oni iza objektiva”, na-

vodi reditelj u eksplikaciji. “2&2” je premijerno prikazan na festivalu “Beldocs” u Srbiji. Filmovi Vladimira Perovića obišli su festivali širom svijeta i osvojili 85 nagrada i priznanja. Nakon tog filma je švedsko ostvarenje “Odlijepiti” reditelja Karla Havijera. To je neispričana priča o grupi djece iz srednje klase koja su se 1900. godine pobunili protiv svog vremena i osnovali alternativnu zajednicu u južnoj Švajcarskoj. Zajednica se zasnovala na veganstvu, fe-

minizmu , pacifizmu i slobodnoj ljubavi. “Odlijepiti” je je nagrađen na festivalima u Vankuveru u Kanadi i Dokvilu u Belgiji.

Peti Telekom Underhillfest otvoren je preksinoć u prepunoj Velikoj sali Crnogorskog narodnog pozorišta projekcijom filma “Pet metara od zvijezda” ovogodišnjeg dobitnika Oskara za najbolji dokumentarac. Poslije filma, izuzetno uspješan nastup imao je bend “Deep Thoughts”.

odakle zovem

lalić za početak festivala

Šesti po redu Međunarodni književni festivala “Odakle zovem” počinje sjutra u 19 sati u knjižari Karver origramom posvećenim jednom od najznačajnijih proznih pisaca na južnoslovenskom prostoru, pripovjedaču i romanopiscu Mihailu Laliću, “Lalić-naš savremenik”. O poznatom pisvu govoriće teoretičar književnosti, pisac Enver Kazaz, pisac, esejista, dramaturg Božo Koprivica i pisac Vladimir Vojinović. Publika će moći da čuje audio priču “Pusta zemlja” u interpretaciji glumca Dejana Đonovića. Iste večeri u 20 i 30 publici će se predstaviti jedan od najznačajnijih južnoslovenskih i slovenačkih dramskih pisaca i reditelja XX vijeka, Dušan Jovanović.

O njegovom stvaralaštvu govoriće dramaturg Božo Koprivica i pozorišne i filmske glumice Milena Zupančič i Branka Petrić. Pubilika će čuti i autobiografsku za-

Milena Zupančič

bilješku “Šta sam sad?”, u prevodu pjesnika Josipa Ostija koju će pročitati crnogorski glumci. U 22 sata, festival će zvanično otvoriti glumica Milena Zupančič, do-

bitnica brojnih jugoslovenskih i slovenačkih priznanja za pozorišno i filmsko stvaralaštvo i glumica Varja Đukić, autorka i menadžer festivala.

minisTarsTvo kUlTUre

Projekat artVision u Bariju Prezentacija projekta “ArTVision – a.live.art.channel” biće održana danas u Bariju, u Italiji. Projekat je jpodržan od strane Adriatic IPA CBC programa 2007-2013, a u kojem participira Ministarstvo kulture Cren Gore sa partnerima iz Italije, Albanije i Hrvatske. Na prezentacije će govoriti Dragica Milić, generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture.

Od februara 2013. godine, od kada se projekat “ArTVision” implementira, ovo je najveća pres kon-

ferencija na kojoj će svi partneri u projektu predstaviti svoje projektne sadržaje, dosadašnje rezulatate i planirane aktivnosti, navodi se

u saopštenju Ministarstva kulture.

Na bilateralnim sastancima projektnih menadžment timova, koji će biti održani istog dana, predstavnici partnerskih institucija iz svih zemalja učesnica u projektu razgovaraće o realizovanim aktivnostima i definisati strategiju i pravac razvoja budućih aktivnosti.

U projektu “ArTVision” iz Crne Gore učestvuju Ministarstvo kulture, Fakultet dramskih umjetnosti, kao tehnički partner i Radiotelevizija Crne Gore, koja je pridruženi partner.

KULTURA 19

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

TEATAR

U našoj ª operiº nećete gledati koliko je sati

Dizajneri u Atlas kapitalu

Rad na Brehtovom komadu je nezaboravno iskustvo: Julija Milačić

Jelena Boljević

G

lumica Julija Milačić igraće u “Operi za tri groša”, Kraljevskog pozorišta Zetski dom, čijom će premijerom 15. juna biti otvoren Drugi MIT fest na Cetinju. U razgovoru za DN glumica otkriva da je rad na ovom komadu drugačiji od svega što je iskusila u teatru.

Julija Milačić je od početka podjele u “Operi za tri groša” koja se duže vrijeme radi na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Jedno od najpopularnijih ostvarenja velikog njemačkog dramatičara Bertolda Brehta, u čitanju slovenačkog pozorišnog reditelja Tomija Janežića “kuvalo” se neuobičajeno dugo za naše prilike. Rad na predstavi počeo je još oktobra 2012. godine prvim odabirom glumaca, a intenzivne probe krajem prošle godine. Po riječima mlade glumice saradnja sa rediteljem Janežićem i proces rada na ovoj predstavi bili su drugačiji od svega što je do sada radila u teatru.

“Na prvom mjestu je trajanje procesa, a zatim sve kroz što sam prošla tokom rada. Uloge smo mijenjali i igrali se ... I dalje to radimo. Naravno, sad je već podijeljeno, ali i dalje se igramo”, kaže glumica. Priznaje da joj je ovoga puta teško da u razgovoru za novine da konkretan odgovor na pitanje kakvu ulogu tumači u ovoj predstavi.

“Kad me pitate da kažem nešto o mojoj ulozi, ja ću Vas pitati: Kojoj? Dođite na premijeru 15. juna i razumjećete. Kada otvorite “Operu za tri groša” vidjećete puno ženskih uloga. E, pa ja sam žena u svim oblicima, a sa druge strane ne igram sve te uloge. Malo je teže da Vam to ovako objasnim”, kaže glumica. U podjeli Tomija Janežića osim njenih mladih kolega: Katarine Krek, Karmen Bardak, Miloša Pejovića, tu je i Srđan Grahovac, njemačka glumica Gena Lehner i glumci SNP iz Novog Sada Boris Isaković i Jasna Đuričić.

● GLUMCI PJEVAČI To je finalna podjela od osam glumaca, koji će u ovom muzičkom komadu kroz deset songova publici pokazati i svoje glasovne mogućnosti.

“Imamo mnogo glumaca koje krase predivni glasovi. Nažalost, o tome se malo zna. U prvom trenutku bilo nas je 17 glumaca. Onda je trebalo odlučiti da li ostaješ ili ne. Ja sam željela i ostala sam. Glavni razlog je bio tekst koji se radi i sve novo što mogu “isisati” iz Tomija Janežića i cijele ekipe. Srećna sam što sam prošla kroz njegov proces rada, naučila i otvorila još jedna vrata mog glumačkog bića.”

Nekada glumac može da se uplaši od manjka objašnjenja i razloga zašto nešto radi, ali kada se prepusti pravom reditelju kockice se poslože, dodaje glumica.

● GORKA SLIKA SVIJETA Mlada glumica ističe da se u komadu “Opera za tri groša” nalazi “slika današnjice i slika sjutrašnjice”. “Slika svijeta kakav je uvijek bio. Iskrivljenost ljudska... Govorenje istine u oči, pocrtavanje. Glas koji se čuje”. A na pitanje da li će i ova Janežićeva predstava biti vremenski duga, (njegov “Galeb” u produkciji SNP traje sedam sati) Milačić kaže da to nije najbitnije. “Važno je da li ćete gledati na sat tokom predstave. A mislim da u našoj “operi” nećete imati vremena za to”, kaže glumica koja s nestrpljenjem čeka premijeru. O saradnji sa kolegama na ovom projektu ima samo riječi hvale.

“Mi mlađi u ekipi se zajedno sa starijim kolegama držimo kao jak tim i radimo jedni za druge”, kaže glumica.

U autorskom timu predstave su pored glumačke ekipe i dirigent i muzički savjetnik Žarko Prinčić, dramaturg Katja Legin, dizajner zvuka Tomaž Grom i kostimografkinja Marina Sremac.

“Opera za tri groša” jedno je od najpoznatijih djela velikog njemačkog dramatičara Brehta, a

NiNovA NAgRAdA

ª Taiº u Nikšiću Promocija romana “Tai” Gorana Gocića, dobitnika ovogodiđnje Ninove nagrade biće održana sjutra u 18 sati na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Na promociji će govoriti Goran Radonjić, Bojan Rajević i autor. “Tai” je prvi roman Gorana Gocića. Diplomirao je anglistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu i magistrirao medije i komunikacije na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka. Napisao je poglavlja u petnaest knjiga o masovnoj kulturi – pored ostalih, u zbornicima “Degradirana moć: Mediji i kosovska kriza” (2000) i “Želimir Žilnik: Iznad crvene prašine” (2003), koji su objavljeni na po tri jezika. Gocić je radio kao novinar i urednik u tridesetak medijskih kuća (NIN,

Fakultet vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran organizuje godišnju izložbu studentskih radova “Poligraf 20132014”, koja će biti svečano otvorena 5. juna u 20 sati u Atlas kapital centru. Izložba obuhvata više od 200 radova nastalih u školskoj 2013/14, iz oblasti grafičkog dizajna, multimedije, fotografije, crtanja i slikanja, vizuelne kulture, produkcije kratkih video formi i audiovizuelne produkcije. Poseban segment izložbe predtsavlja projekat “Dizajn patrola”, koji je nastao u saradnji sa Fondacijom Petrović Njegoš i Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća. Na izložbi će biti predstavljena i ostvarenja alumnista Fakulteta vizuelnih umjetnosti, danas uspješnih profesionalaca.

Izložba će biti otvorena do 19. juna.

Dnevni telegraf, Borba,Politika, RTS, Bi-Bi-Si, Čenel 4, Indipendent, Sajt & Saund, itd.). Dobitnik je više nagrada za svoje eseje. Objavio je studije: “Endi Vorhol i strategije popa” (1997/2012) i “Emir Kusturica: Kult margine (2001/2006”). Autor je dugometražnih dokumentarnih filmova “Bloody Foreigners” (2000) i “Balkanski dnevnik: Bugarska” (2010).

Radovi su mu dosad prevedeni na deset jezika.

“Tai” je lekcija samoljubivom Zapadnjaku o tome kako da izliječi svoj oholi ego podatnošću Istočnjaka. No, nema tu pobjednika.

Možda samo poraženog. Ali i tada – „zalječenog“ Carstvom Praznine. A ona je ženskog roda”, zapisao je o romanu Vladislav Bajac.

“Allegretto” dvije noći zaredom

nastala je na temelju engleskog djela iz 18. vijeka, a od praizvedbe 1928. godine doživjela je više od 10.000 repriza u pozorištima širom svijeta.

Breht i njegov muzički saradnik Kurt Vejl dočarali su svijet varalica u kojem vladaju suparništvo, podvale i intrige uz ljubavnu priču. Pro-

● FOTO PRIČA

INsTINKT, INTUICIJa, IMagINaCIJa

Podgorica

Izložba slika Tanje Markuš “Gledanje u sjenke” biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji “Centar”.

“Hrabro se opirući metodama i modusima istrošene socijalne paradigme i hladno nametnutog racionalnog diskursa idejno-političke korektnosti koji oblikuju današnju stereotipnu, strateško-artističku orijentaciju u svim umjetničkim žanrovima, Markuševa, u kreativnom procesu koristi iskonske i delikatne elemente svoje, inače, difuzne i introspektivne prirode – instinkt, intuiciju, imaginaciju”, zapisao je u katalogu Tamindžić.

sjaci, bludnice, svodnici i korumpirani policajci, to je svijet “Opere za tri groša”. Ciničan odnos prema svijetu u kojem je novac jedino mjerilo uspeha sažet je u pitanju s početka komada: “Ko je veći kriminalac: onaj ko pljačka banku ili onaj ko je osniva?” I danas, veoma, aktuelna pitanja.

Predstava “Allegretto Albania” Stefana Čapaljikua, u režiji Idriza Đokaja biće izvedena večeras i sjutra na Sceni Studio u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Autorsku ekipu čine: Dragana Tripković, dramaturg, Balša Poček, asistent dramaturgije, Anja Jovanović, video, Lina Leković, Ivana Murišić i Vladan Bošković, saradnici na scenskom dizajnu. U predstavi igraju: Mirko Vlahović, Gorana Marković, Slavko Kalezić, Petar Burić, Dragan Račić, Jelena Minić i Mišo Obradović.

20 DRUGI MEDIJI

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

DNEVNE NOVINE SAZNAJU ZA VAS

Najpopularniji novinski sajtovi na svijetu Pred vama je lista top 15 najpopularnijih sajtova za vijesti. Lista se konstantno ažurira uzimajući u obzir prosjek Globalog saobraćajnog ranga koji mjeri američka firma “Alexa Internet Inc.”, koja je od 1999. godine u vlasništvu kompanije “Amazon”. Od 2014. “Alexa” daje podatke o internet saobraćaju, globalne rang liste i druge informacije za 30 miliona sajtova, a njihovu stranicu posjeti više od 8,8 miliona ljudi mjesečno. Rejting ovdje dat odnosi se na broj mjesečnih posjeta, a on sačinjava samo jedan od parametara koji pomenutim sajtovima daje krajnje mjesto na listi.

Yahoo! News

1

2

HuffingtonPost

3

CNN

Procijenjenih 105.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 82. mjesto

Procijenjenih 125.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 29-30. mjesto

Fox News

6

7

NBC News

ABCNews

8

Mail Online

9

Washington Post

10

Wall Street Journal

Procijenjenih 40.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 215. mjesto

Procijenjenih 47.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 293. mjesto

13

USA Today

Procijenjenih 36.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 424. mjesto

Procijenjenih 38.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 158. mjesto

New York Times

Procijenjenih 70.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 177. mjesto

Procijenjenih 53.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 98. mjesto

12

5

Procijenjenih 80.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 75-85. mjesto

Procijenjenih 63.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 265. mjesto

The Guardian

Google News

Procijenjenih 85.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno –59. mjesto

Procijenjenih 65.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 162. mjesto

11

4

14

BBC News

15

LA Times

Procijenjenih 34.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 58. mjesto

Procijenjenih 35.000.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 286. mjesto

Procijenjenih 32.500.000 jedinstvenih posjetilaca mjesečno – 419. mjesto

Lista je ažurirana 4. juna 2014.

THE HUFFINGTON POST

Monika Levinski progovorila o Bilu nakon deset godina

TIME

NowThis News - vijesti za novu generaciju NowThis News se izjašnjavaju kao mreža za video-vijesti, za mobilnu i društvenu generaciju. To znači da su NowThis sadržaji dizajnirani za pregledavanje na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacije ili klasičnog internet pretraživača.

Ovaj sajt sadrži ogromne količine “virusnih” video-zapisa događaja koji su zainteresova-

li cijeli svijet, ali su namijenjeni mlađoj, modernijoj generaciji. Na njemu možete naći vijesti, ali one su više zabavnog nego ozbiljnog, politički-orijentisanog karaktera. Takvi su na primjer smiješni video-klipovi igrice “Biblioteka Džordža W. Buša” u kojoj gledate kako su igrači davali odgovore na pitanja u vezi sa njegovim predsjedničkim mandatom.

Monika Levinski je pristala na još jedan televizijski intervju – ovog puta za National Geographic kanal.

Levinski će sjesti da priča za specijal National Geographica, “Devedesete: Posljednja velika dekada?”.

Ona će biti jedna od 120 ljudi predstavljenih kroz mini-serijal od tri dijela, koji će debitovati 6. jula.

Levinski nije davala intervjue na američkoj televiziji od 2003.

Nakon decenije ćutnje o svojoj aferi sa Bilom Klintonom, Levinski se ponovo našla u centru pažnje prošlog mjeseca sa esejom koji je napisala za poznati časopis “Vanity Fair”. “Vrijeme je da se spali beretka i sahrani plava odora”, napisala je ona.

Prvi intervju Monike Levinski o aferi sa Bilom Klintonom bio je, naravno, sa tadašnjom zvijezdom Barbarom Volters, 1999. godine. Njihova konverzacija ostaje najgledaniji intervju svih vremena. Volters, koja je od prošlog mjeseca u penziji, rekla je prošle godine da bi voljela da intervjuiše Levinski još jednom.

REPORTAŽE 21

ČETVRTAK, 5. 6. 2014. miomir Šekularac

Miomir Šekularac, policijski inspektor i član MENSA

Vicevi o policajcima ne piju vodu Beća Čoković

I

nspektor bjelopoljske policije Miomir Šekularac (40) prije desetak godina ušao je u članstvo MENSE, međunarodne organizacije koja okuplja natprosječne inteligentne ljude sa IQ iznad 130. Kako sam kaže, on je živi dokaz da vicevi na račun inteligencije policajaca nemaju utemeljenje.

Miomir se, položivši test Mense, svrstao u plejadu od dva odsto svjetske populacije sa natprosječnim koeficijentom inteligencije.

On je na testiranju bazične inteligencije, koje je u junu 2005. godine organizovala Mensa Crne Gore, pokazao izvanredan rezlultat.

“Da bi neko stekao uslov za članstvo u Mensi, potrebno je da ima koeficijent inteligencije veći od 148 i ja sam taj kriterijum ispunio“, kaže Šekularac.

On podsjeća da su prije njega još dva pripadnika crnogorskog MUPa uspjela da savladaju test Mense.

“Na testiranje na tek osnovanim Studijama menadženta u Bijelom Polju, došao sam sasvim slučajno, iz čiste radoznalosti, da bih provjerio svoju inteligenciju koja se pokazala natprosječnom. Test je baziran na logičnom razmišljanju i sastoji se od 36 pitanja koja su poređana u tri reda i kolone od kojih je osam polja popunjeno dok je

deveto prazno. Potrebno je uočiti zavisnost i popuniti prazno polje.

Prvi put sam se susreo sa takvim setom pitanja. Inače, test se drži u potpunoj tajnosti i niko prije testiranja ne može da bude sa njim u kontaktu. Testiranje je trajalo 45 minuta, a ja sam svoj test uradio za polovinu predviđenog vremena. Dva mjeseca sam sa nestrpljenjem čekao rezultat iz Engleske, i kada je stigao u meni je izazvao posebne emocije“, kaže Šekularac.

On je uvjeren da u Bijelom Polju i šire postoji još ljudi sličnih njemu, pa smatra da bi oni koji pretpostavljaju da bi mogli ispuniti kriterijume Mense trebalo da se oprobaju na testiranju koje se povremeno organizuje. „Moj ulazak u Mensu samo je još jedna potvrda da vicevi o policajcima nemaju utemeljenje”, dodaje on. Šekularac je još prije 30-ak godina bio junak novinskih priča.

On je kao 11-godišnjak, 1986. godine, u mjestu Potkrajci u blizini porodične kuće na pruzi Beograd–Bijelo Polje, spriječio željezničku nesreću tako što je uspio da zaustavi voz i upozori mašinovođu na veliki odron koji se sručio na prugu.

“Igrao sam se iza kuće kada sam primijetio da se brdo urušilo na prugu. Shvatio sam da može doći do katastrofe, jer je baš u to vrijeme trebalo da naiđe brzi voz iz pravca Beograda. Koliko su me noge nosile trčao sam niz prugu u su-

sret vozu. Sjećam se, da sam skinuo sa sebe crveni džemper kojim sam mahao mašinovođi da stane.

On je shvatio moje signale i na bezbjednoj udaljenosti zaustavio kompoziciju“, priča Miomir. Njegov gest je tada u anketi Večernjih novosti proglašen za “najplemenitiji podvig godine”. Među priznanjima ovog skromnog čovjeka je i Medalja za hrabrost koju je dobio od Savjeta za pitanje bezbjednosti saobraćaja u bivšoj SFRJ kao i priznanje povodom Dana opštine 3. januar. Ipak, jednu od najdražih

uspomena vezuje za Dan mladosti koji se nekada slavio širom SFRJ, odnosno štafetu mladosti koju je kao dječak te godine unio na prepun stadion u Bijelom Polju.

“Posebno mi je u sjećanju ostao maj 1986. godine kada sam u susret Danu mladosti bio posljednji nosilac Titove štafete, koju sam unio na prepuni gradski stadion u Bijelom Polju. Među najdragocjenijim sjećanjima su mi svakako ona doživljena na radnim akcijama širom bivše Jugoslavije“, kazao nam je Miomir.

Velika Britanija

Zakopava milione navodeći na potragu

Harieta Tompson

najstarija takmičarka

Rekord u maratonu sa čak 91 godinu Devedesetjednogodišnjakinja Harieta Tompson, koja je nedavno prošla terapiju zračenjem za liječenje raka, postavila je u Sjedinjenim Državama novi rekord za žene svoje starosne grupe istrčavši maraton Rock ‘n’ Roll u San Dijegu za 7 sati, 7 minuta i 42 sekunde.

Ona je u nedjelju bila najstari-

ja takmičarka u trci u San Diegu u kojoj je učestvovala 15. put, piše portal The Telegraph.

Iako je nedavno prošla devet tretmana zračenja zbog raka na nogama, istakla je da je najbolji dio maratona proći kroz cilj.

Američki rekord za najbrže istrčani maraton postavila je u grupi žena između 90 i 94 godine.

U SAD-u je nastala velika pomama za Twitter nalogom @HiddenCagh, na kojem nepoznati milioner objavljuje lokacije na kojima sakriva novac.

On na tajnim lokacijama ostavlja novac, a korisnicima preko Twittera daje instrukcije gdje se nalazi skrivena svota.

Oko 426.000 korisnika Twittera trenutno prati ovu stranicu, a samo neki su do sada imali sreće da pronađu između 100 i 250 dolara.

Nazivajući sebe “anonimnim društvenim ekspertom za dobro”, ovaj milioner je objasnio da želi na ovaj način izmamiti ljudima osmjeh na lice.

Zbog njegovih uputa nastao je haos na kalifornijskoj plaži Hermosa, gdje je većina kupača i surfera iskopavala rupe na plaži, tragajući za novcem koje je ovaj milioner zakopao.

Poslanici i lordovi potezali konopac Britanski poslanici i lordovi takmičili su se u potezanju konopa gdje su nerijetko zabilježene i vrlo zanimljive scene.

U dvorištu katedrale Westminster, pored same zgrade britanskog parlamenta, na 27. po redu takmičenju zabilježene su vrlo zanimljive scene poslanika i lordova koji su činili sve da odnesu pobjedu.

Takmičenje u potezanju konopca tradicionalno se svake godine održava u Velikoj Britaniji gdje se takmiče poslanici i lordovi.

Prije samog takmičenja poslanici i lordovi su imali treninge kako bi se fizički pripremili za ovo izazovno takmičenje.

U ekipi lordova nastupili su lord Addington, lord Bilimoria, lord Faulks, lord Kennedy, lord Mitchell i lord St. John, a u timu poslanika Iain Stewart, Robert Smith, Alec Shelbrooke, Neil Parish, Tobias Ellwood, John Hemming, Kris Hopkins i Graham Evans.

Sav prikupljeni novac od takmičenja doniran je udruženju Macmillan koje se bori protiv raka.

Britanski poslanici i lordovi prihod od takmičenja dali u humanitarne svrhe

I.br.6309/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Bulatović B.Rajka i dr., koje zastupa punomoćnik Branislav Ćupić advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 28.05.2014.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

revelver struga NC, tip NDM 25/50 DDR, fabrički broj 32166, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 39.100,00 eura, brusilica za brušenje žljebova, tip 3451/B, SSSR, fabrički broj 570, godina proizvodnje 1975., čija je tržišna vrijednost 3.700,00 eura, glodalica za žljebove, tip PICO, proizvodjač Italija, fabrički broj 382, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 1.000,00 eura, mašina za balansiranje, tip SB-1, YU, godina proizvodnje 1975., čija je tržišna vrijednost 385,00 eura, mašina za balansiranje, tip SV-100, YU, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 540,00 eura, brusilica za oštrenje cirkulara, tip 3692, SSSR, fabrički broj 78038/233, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 440,00 eura brusilica za oštrenje alata, tip 3A64M, SSSR, fabrički broj 1926, godina proizvodnje 1962., čija je tržišna vrijednost 400,00 eura brusilica za oštrenje igala, tip BU21S, proizvodjač Italija, fabrički broj 67, čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura mašina za demagnetizaciju, tip 2500, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 8213697, godina proizvodnje 1982., čija je tržišna vrijednost 660,00 eura, modularna tocila za brušenje zubčanika sa i bez nosača (20 komada), cijena po komadu 50,00 eura, ukupno 1.000,00 eura, mašinska testura cirkular, tip 8B-66, SSSR, godina proizvodnje 1968., čija je tržišna vrijednost 440,00 eura komorna peć za otpuštanje, tip KPKC-70, CER Čačak, fabrički broj 35, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura komorna peć za otpuštanje, tip KPKC-70, CER Čačak, fabrički broj 34, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura komorna peć za kaljenje, tip KPK-70, CER Čačak, fabrički broj 33, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura komorna peć za kaljenje, tip KPK-70, CER Čačak, fabrički broj 32, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura komorna peć za kaljenje, tip KP-90, CER Čačak, fabrički broj 31, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura rotociona peć, tip QEPG-53, proizvodjač bbc, fabrički broj 40832, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 5.500,00 eura komora peć za kaljenje, tip KPS-30, CER Čačak, fabrički broj 27, godina proizvodnje 1974., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura kada za vodu, tip VISPFL-80, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 370,00 eura kada, tip KKU-20, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 250,00 eura kada sa vodom, tip KKV-45, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 270,00 eura kada sa vodom, tip VISP 32, CER Čačak, fabrički broj 45, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 740,00 eura kada, tip KKU-9, CER Čačak, fabrički broj 46, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 550,00 eura kada sa vodom, tip KKV-20, CER Čačak, fabrički broj 47, godina proizvodnje 1973., čija je tržišna vrijednost 630,00 eura univerzalna peć sa stolom za postavljanje, tip UK-13, bbc, fabrički broj 40747, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 2.700,00 eura mašina za indukciono kaljenje, tip ADE-200, bbc, fabrički broj B398390-1, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 5.800,00 eura mašina za indukciono kaljenje, tip GV-22, ČSSR, fabrički broj 64, godina proizvodnje 1968., čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura mašina za indukcijsko kaljenje zuba, tip GV 80, ČSSR, fabrički broj 128, godina proizvodnje 1984., čija je tržišna vrijednost 4.600,00 eura dizalica 1 tona, tip 2101 C, PPT, godina proizvodnje 1970., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura univerzalna električna kidalica, tip UMP 60, Schenk tr.rat., fabrički broj 620, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.400,00 eura univerzalna hidraulična kidalica, tip ZIM 50, ZIM ARMANIR, fabrički broj 7856-55, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 2.200,00 eura šarpijevo klatno, tip MK 30 A, ZIM ARMANIR, fabrički broj 784, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura univerzalni tvrdomer, tip 38532, Karl Frank, fabrički broj 16933, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 1.700,00 eura univerzalni tvrdomer, tip VEB HP-250, Wpm-leipzig, fabrički broj 300-245, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 520,00 eura univerzalni optički tvrdomer, tip VEB HPO-250, Wpm.leipzig, fabrički broj 308-155, godina proizvodnje 1972., čija je tržišna vrijednost 1.050,00 eura aparat za ispitivanje izvl.lima, tip M 125, Erichen Hemer, fabrički broj 710, godina proizvodnje 1974., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura viljuškar 3 tone bočni broj 11, tp FY301355, IRION, fabrički broj 11613, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 800,00 eura brusilica za ravno brušenje, tip BPH 20 NA, ČSSR, fabrički broj 501469, godina proizvodnje 1969., čija je tržišna vrijednost 1.200,00 eura rendisaljka, tip 675, SSSR, fabrički broj 1327, godina proizvodnje 1962., čija je tržišna vrijednost 300,00 eura stona brusilica, tip OAT 200, Metal progres Zrenjanin, fabrički broj 1482, godina proizvodnje 1985., čija je tržišna vrijednost 200,00 eura aparat za zavarivanje elektro, tip SA-500, Uljanik, fabrički broj 4410, godina proizvodnje 1963., čija je tržišna vrijednost 260,00 eura stubna dizalica, tip RD-250 SV, Radoje Dakić, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 600,00 eura hidraulična dizalica, Institut Zaštite Banjaluka, godina proizvodnje 1979., čija je tržišna vrijednost 400,00 eura uredjaj za zavarivanje, tip SA-500, čija je tržišna vrijednost 250,00 eura brusilica električna, tip LTH-BS-400, čija je tržišna vrijednost 100,00 eura dizalica stubna elektro tip 2101 C, Litrostroj, fabrički broj 34137, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 200,00 eura viljuškar dizel 5 tona, tip V5-TM, Litostroj, fabrički broj 67008/2 20, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 3.200,00 eura sistem za otprašivanje, proizvodjač Gostol, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.000,00 eura lonac livački 5 tona, tip S-5MP, Stroj, godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 380,00 eura lonac livački 3 tone, tip S-3MP, Stroj, fabrički broj Jul-80., godina proizvodnje 1980., čija je tržišna vrijednost 320,00 eura lonac livački 1,7 tona, Radoje Dakić, fabrički broj 2, godina proizvodnje 1987., čija je tržišna vrijednost 240,00 eura mokri filter, tip WNA560, Gisag, fabrički broj 4306, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura mokri filter, tip WNA560, Gisag, fabrički broj 4307, godina proizvodnje 1977., čija je tržišna vrijednost 700,00 eura veliki kran 5.000 x 15, čija je tržišna vrijednost 4.500,00 eura veliki kran 5.000 x 15, čija je tržišna vrijednost 5.900,00 eura kran 5000 x 11,15, čija je tržišna vrijednost 3.400,00 eura kran dvogr.8 t/17 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8846, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 11.500,00 eura kran dvogr.8 t/17 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8847, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 11.500,00 eura kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8821, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8822, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura kran dvogr.12,5 t/17 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8670, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.500,00 eura kran dv.12,5-22,5 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8716, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 6.800,00 eura. kran dvogr.12,5 t-22 m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 8723, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 7.800,00 eura kran jednogr.5 t/17m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 1727, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.800,00 eura kran jednogr.5 t/17m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 1738, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura kran jednogr.5 t/17m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 1740, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura kran jednogr.5 t/17m, tip HR "Sminerski" Bugarska, fabrički broj 1741, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 3.300,00 eura konzolna dizalica od 1 tone, 3 Januar Bijelo Polje, fabrički broj 107, godina proizvodnje 1983., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura konzolna dizalica od 1 tone, 3 Januar Bijelo Polje, fabrički broj 108, godina proizvodnje 1983., čija je tržišna vrijednost 450,00 eura mosni kran , tip KM2F12, 5x29 Bugarska, fabrički broj 8849, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 8.500,00 eura pomoćni alati za gloda., bušenje i dr., 2 tone x 0,5 eur/kg, magacin 535, čija je tržišna vrijednost 1.000,00 eura razni alati (strugarski noževi itd.),centralni magacin alata 431, čija je tržišna vrijednost 187.102,50 eura 8 otkovaka zubčanika, 600 eur/komad, čija je tržišna vrijednost 4.800,00 eura kašike za gradjenje mašine i dr., 9 komada, 600 eur/1.kom, čija je tržišna vrijednost 5.400,00 eura gusjenice za gradjevinske mašine, 2 komada, 1.000 eur/1 kom., čija je tržišna vrijednost 2.000,00 eura grede, pluge i drugo, 8 komada, 600 eur/kom., magacin 760, čija je tržišna vrijednost 4.800,00 eura uredjaj za pertlovanje cijevi, ERMETO, čija je tržišna vrijednost 500,00 eura konvektor C-502-83, Clark, 5 komada, čija je tržišna vrijednost 5.000,00 eura (1.000 eur/ kom) mjenjač C-4421-19, Clark, 5 komada, čija je tržišna vrijednost 5.000,00 eura (1.000 eur/kom) kran 10 tona, 30 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 7.100,00 eura kran 3 tone, 30 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 4.600,00 eura kran 10 tona, 30 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 8.850,00 eura kran 5 tona, 10 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 2.140,00 eura kran 5 tona, 10 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 4.750,00 eura kran 5 tona, 10 m, Goša, godina proizvodnje 1965., čija je tržišna vrijednost 3.100,00 eura kran 5 tona, 10 m, Vulkan, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 3.100,00 eura konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura konzolarna električna dizalica, tip 250 kp, RD 250 SV, godina proizvodnje 1976., čija je tržišna vrijednost 130,00 eura konzolarna električna dizalica, tip 500 kp, RD 500 SV, čija je tržišna vrijednost 130,00 eura kran 12,5 tona, Bugarska, fabrički broj 8848, godina proizvodnje 1981., čija je tržišna vrijednost 18.000,00 eura

II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan 24.06.2014.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 24.06.2014.godine pokretne stvar iz stava I ovog zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca shodno čl.95 st.4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju.

IV

Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V

Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 05.06.2014.godine.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 28.05.2014.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović DN-: - punomoćniku izvršnih povjerilaca - izvršnom dužniku - dnevnim novinama "Midea Nea" Postupljeno dana 28.05.2014. godine, Namještenik suda Ivana Ivanović

I.br.4361/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Radulović Novaka i dr., koje zastupa punomoćnik Marković Ljubomir advokat iz Podgorice, te izvršnog povjerioca Miranović Zorana (od oca Špira) - Donji Kokoti bb, protiv izvršnog dužnika “Radoje Dakić” AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 28.05.2014.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1. mašina za kontrolu zubčanika KLINGEBERG, tip PFSU-640, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 3522, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 17.391,00 eura, 2. mašina za pjeskarenje, tip WTI Švajcarska, fabrički broj 37253, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 13.813,00 eura, 3. hidraulična presa za kaljenje, tip AH 400DN, KLINGELNBERG, fabrički broj 137, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.800,00 eura, 4. agregat II, tip DATA-SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW, kop.40m3/min, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.000,00 eura (napomena: demontiran), 5. horizontalna CNC Bušilica/glodalica, tip Sirius HM3 CNC,Oerlikon, fabrički broj 275274, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 68.000,00 eura, 6. horizontalna CNC bušilica/glodalica, Sirius HM3 CNC,Oerlikon, fabrički broj 275443, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 76.000,00 eura, 7. obradni centar, tip XB 406/506, EX-CELL-O, GmbH Eislingen, fabrički broj 109.158.6.000, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 85.000,00 eura, 8. borverka H 63 A, fabrički broj 5001, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 850,00 eura, 9. glodalica tip 6M-82, fabrički broj 1389, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 750,00 eura, 10. sto od mašine KC-4 (veći i manji), 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.300,00 eura, 11. hidraulične pumpe aluminijske, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.500,00 eura, 12. aluminijski ventilator, 10 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 500,00 eura, 13. razvodnik 3 sekc., oznaka 2530700, 30 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 6.000,00 eura, 14. razvodnik 4 sekc., oznaka 1012987, 12 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 3.600,00 eura, 15. hladnjak vode, oznaka 2483011, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.500,00 eura, 16. filter konvektora, oznaka 2563835, 100 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.500,00 eura, 17. filter hidraulike 1000 grama, 50 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.000,00 eura, 18. vaga 500 kg, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 500,00 eura, 19. pumpe hidraulike (veća) tip G-700, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 1.600,00 eura, 20. konvektor, tip C-502-83, fabrički broj Clark, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 5.000,00 eura, 21. mjenjač, tip C-4421-19, fabrički broj Clark, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 5.000,00 eura, 22. rolne 700 grama, fabrički broj Berko, 30 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.400,00 eura, 23. rolne 1000 grama, fabrički broj Berko, 10 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.000,00 eura, 24. elektromotori, polovni, 10 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.500,00 eura, 25. hidraulična crijeva, 2.000 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 30.000,00 eura, 26. ležajevi u magacinu održavanja trans 320, fabrički brojevi - razni, 220 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.200,00 eura, 27. ležajevi iz fabrike, razni, 900 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 9.000,00 eura, 28. bezsavne cijevi raznih dimenzija, 100 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.000,00 eura, 29. cilindri - hidraulični, 148 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 44.400,00 eura, 30. magacin remont 991 i 886, 4 tone, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.600,00 eura, 31. magacin 554, 325 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 9.626,00 eura, 32. svornjaci osovine i poluosovine, 8 tona, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 3.200,00 eura, 33. cilindar, tip i oznaka 73-47800 M, proizvodjač PPT, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.500,00 eura, 34. cilindar, tip i oznaka 73-50100 M, proizvodjač PPT, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 300,00 eura, 35. cilindar, tip i oznaka 73-117600, proizvodjač PPT, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.800,00 eura, 36. cilindar, tip i oznaka 73-155800, proizvodjač PPT, 14 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 4.200,00 eura, 37. cilindar, tip i oznaka 73-244200, proizvodjač PPT, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 900,00 eura, 38. cilindar, tip i oznaka 73-190600, proizvodjač PPT, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 900,00 eura, 39. cilindar, tip i oznaka 73-218500, proizvodjač PPT, 7 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.100,00 eura, 40. cilindar, tip i oznaka 73-48200, proizvodjač PPT, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.500,00 eura, 41. cilindar, tip i oznaka 73-218400, proizvodjač PPT, 4 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.200,00 eura, 42. cilindar, tip i oznaka 73-53300M, proizvodjač PPT, 6 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.800,00 eura, 43. cilindar, tip i oznaka 73-122800/1, proizvodjač PPT, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 900,00 eura, 44. cilindar, tip i oznaka 73-320000, proizvodjač PPT, 8 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.400,00 eura, 45. cilindar, tip i oznaka 73-122500, proizvodjač PPT, 4 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.200,00 eura, 46. cilindar, tip i oznaka 73-226200, proizvodjač PPT, 15 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 4.500,00 eura, 47. cilindar, tip i oznaka 73-308100, proizvodjač PPT, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 900,00 eura, 48. cilindar, tip i oznaka 73-71400, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 49. cilindar, tip i oznaka 73-111500, proizvodjač PPT, 4 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.200,00 eura, 50. cilindar, tip i oznaka 73-10000 M, proizvodjač PPT, 4 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.200,00 eura, 51. cilindar, tip i oznaka 73-231400, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 52. cilindar, tip i oznaka 73-198000, proizvodjač PPT, 30 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 9.000,00 eura, 53. cilindar, tip i oznaka 9172056-11/29233100002, proizvodjač PPT, 4 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 1.200,00 eura, 54. cilindar, tip i oznaka 73-58000 M, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 55. cilindar, tip i oznaka 73-1925068, proizvodjač PPT, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 900,00 eura, 56. cilindar, tip i oznaka 73-48400 M, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 57. cilindar, tip i oznaka 73-71600, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 58. cilindar, tip i oznaka 73-71500, proizvodjač PPT, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 300,00 eura, 59. cilindar, tip i oznaka 73-46900, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 60. cilindar, tip i oznaka 73-71500, proizvodjač PPT, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 600,00 eura, 61. cilindar, tip i oznaka 73-71300, proizvodjač PPT, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 300,00 eura, 62. ležaj, tip i oznaka 22215, FAG, 30 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 300,00 eura, 63. ležaj, tip i oznaka 32314 B, FAG, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 64. ležaj, tip i oznaka NUP 2212 E, FAG, 60 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 600,00 eura, 65. ležaj, tip i oznaka 22214 ES, FAG, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 66. ležaj, tip i oznaka 32021 X, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 67. ležaj, tip i oznaka 22217ESK, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 68. ležaj, tip i oznaka 33122, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 69. ležaj, tip i oznaka NJ 214 E, FAG, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 70. ležaj, tip i oznaka NJ 2214 EcP, SKF, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 71. ležaj, tip i oznaka 22308 CC W3, SKF, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 72. ležaj, tip i oznaka 46720, tim, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 73. ležaj, tip i oznaka 3312nu, NDH DELCO, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 74. ležaj, tip i oznaka NUP226Mon, FAG, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 75. ležaj, tip i oznaka NJ216, FAG, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 76. ležaj, tip i oznaka 30210, UTL - YUGOSLAVIA, 30 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 300,00 eura, 77. ležaj, tip i oznaka 5124, FAG, 50 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 500,00 eura, 78. ležaj, tip i oznaka 624749/624610, KHM, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 79. ležaj, tip i oznaka HK 50/25, INA, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 80. ležaj, tip i oznaka NUP2212 E, FAG, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 81. ležaj, tip i oznaka 3310, ZKL, 25 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 250,00 eura, 82. ležaj, tip i oznaka 6215, ZKL, 25 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 250,00 eura, 83. ležaj, tip i oznaka 32024AX, ZKL, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 84. ležaj, tip i oznaka 51124, ZKL, 25 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 250,00 eura, 85. ležaj, tip i oznaka 6311, GPZ, 35 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 350,00 eura, 86. ležaj, tip i oznaka 6018, FLT, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 87. ležaj, tip i oznaka 6312, FLT, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 88. ležaj, tip i oznaka 7218, GPZ, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 89. ležaj, tip i oznaka NU 217, ZKL, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 90. ležaj, tip i oznaka 31314 A, URB, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 91. ležaj, tip i oznaka 6226, GPZ, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 92. ležaj, tip i oznaka 6013, MGH, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 93. ležaj, tip i oznaka 32312 A, AKE, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura,

94. ležaj, tip i oznaka NU 217 NA, ZKL, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 95. ležaj, tip i oznaka 6409, GPZ, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 96. ležaj, tip i oznaka AJ 50267, Engleski, 30 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 300,00 eura, 97. ležaj, tip i oznaka NJ 2214, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 98. ležaj, tip i oznaka 1x3212XR1A, NDH DELCO, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 99. ležaj, tip i oznaka 33212-92 kn, TIMKEN, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 100. ležaj, tip i oznaka 33213, FAG, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 101. ležaj, tip i oznaka HK24/16, INA, 40 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 400,00 eura, 102. ležaj, tip i oznaka 22314 B, MGH, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 103. ležaj, tip i oznaka 42216 K, GPZ, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 104. ležaj, tip i oznaka 215, GPZ, 15 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 150,00 eura, 105. ležaj, tip i oznaka 311, GPZ, 3 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 30,00 eura, 106. ležaj, tip i oznaka K46780, FAG, 3 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 30,00 eura, 107. ležaj, tip i oznaka 42217, GPZ, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 108. ležaj, tip i oznaka 32315 E, GPZ, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 109. ležaj, tip i oznaka 6209, IKL, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 110. ležaj, tip i oznaka NU 308, DKF, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 111. ležaj, tip i oznaka NUP 208, IKL, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 112. ležaj, tip i oznaka 6310, IKL, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 113. ležaj, tip i oznaka K95x103x30-mo1mo3, INA, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 114. ležaj, tip i oznaka 6309, IKL, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 115. ležaj, tip i oznaka NU2212 E, FAG, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 116. ležaj, tip i oznaka 33013, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 117. ležaj, tip i oznaka 22NU12 E, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 118. ležaj, tip i oznaka NK45x59x32, FAG, 30 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 300,00 eura, 119. ležaj, tip i oznaka 32028 X, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 120. ležaj, tip i oznaka 200712, GPZ, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 121. ležaj, tip i oznaka NP 6030, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 122. ležaj, tip i oznaka 30221, URB, 3 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 30,00 eura, 123. ležaj, tip i oznaka NJ22140, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 124. ležaj, tip i oznaka 383A, TIMKEN, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 125. ležaj, tip i oznaka JLM 104910, TIMKEN, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 126. ležaj, tip i oznaka 51212, ZKL, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 127. ležaj, tip i oznaka NU2314, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 128. ležaj, tip i oznaka HK 40/30, INA, 30 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 300,00 eura, 129. ležaj, tip i oznaka 30218, GPZ, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 130. ležaj, tip i oznaka 6214, URB, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 131. ležaj, tip i oznaka NA6911, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 132. ležaj, tip i oznaka 32312, ZKL, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 133. ležaj, tip i oznaka 6308 2 Z, Slovački, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 134. ležaj, tip i oznaka 4926, INA, 6 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 60,00 eura, 135. ležaj, tip i oznaka 21316, NTN, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 136. ležaj, tip i oznaka NJ316, PRETIS, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 137. ležaj, tip i oznaka 3311, CFC-ITAL, 3 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 30,00 eura, 138. ležaj, tip i oznaka NUP228M, SKF, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 139. ležaj, tip i oznaka 6213, GPZ, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 140. ležaj, tip i oznaka 6313, GPZ, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 141. ležaj, tip i oznaka 6010, FLT, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 142. ležaj, tip i oznaka 16015 A, FAG, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 143. ležaj, tip i oznaka NU 314, ZKL, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 144. ležaj, tip i oznaka 42208, GPZ, 3 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 30,00 eura, 145. ležaj, tip i oznaka NUP210, FAG, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 146. ležaj, tip i oznaka 2303, CFC-ITAL, 20 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 200,00 eura, 147. ležaj, tip i oznaka 6030, Poljski, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 148. ležaj, tip i oznaka RNA-NA 6914, FAG, 10 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 100,00 eura, 149. ležaj, tip i oznaka 7612 K, GPZ, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 150. ležaj, tip i oznaka 22312 B, NTN, 3 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 30,00 eura, 151. ležaj, tip i oznaka 7614, GPZ, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 152. ležaj, tip i oznaka 33216, FAG, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 153. ležaj, tip i oznaka 7520, GPZ, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 154. ležaj, tip i oznaka 11 A 214, ITALIA, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 155. ležaj, tip i oznaka 7215, ZKL, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 156. ležaj, tip i oznaka 23312B, Japan, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 157. ležaj, tip i oznaka 4926 RNA, INA, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 158. ležaj, tip i oznaka 45 BC03, IKL, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 159. ležaj, tip i oznaka RNA 4914, INA, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 160. ležaj, tip i oznaka HK 20/12, IKL, 5 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 50,00 eura, 161. ležaj, tip i oznaka 22 NU 12, SKF, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 162. ležaj, tip i oznaka H 715341 A, TIMKEN, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 163. ležaj, tip i oznaka RNA 4926, INA, 4 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 40,00 eura, 164. ležaj, tip i oznaka 80RU 03, PRETIS, 2 komada, čija je utvrdjena ukupna vrijednost 20,00 eura, 165. glodalo 20M-10, broj 5078373, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 5,00 eura, 166. alta za vodjenje i bušenje, fabrički broj 51000384, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 8,00 eura, 167. alat za vodjenje istezanja, 5102621, 5103951 5112594, 5188860, 5 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 40,00 eura, 168. glodalo, FI53x75, broj 5191419, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 24,00 eura, 169. alati za stezanje oprema mašina, broj 5191865-5193777, 7 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 126,00 eura, 170. nož strugarski, broj 5194354-5194372, 5230626-5230644, 59 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 354,00 eura, 171. alat za provlakačicu, broj 5237326, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 30,00 eura, 172. kont alat za bušenje, broj 5239404, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 15,00 eura, 173. pribor za kontrolu, broj 5239413, 1 komad čija je utvrdjena vrijednost 15,00 eura, 174. alat za vodjenje, broj 5239468, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 15,00 eura, 175. alat za stezanje, broj 5239529-5239592, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 30,00 eura, 176. alat za stezanje, broj 5240116-5240170, 6 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 120,00 eura, 177. pribor za kontrolu, broj 5240205-5240223, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 30,00 eura, 178. alat za stezanje, broj 5240241, 5240465, 11 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 198,00 eura, 179. alat za vodjenje, broj 5240474, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 10,00 eura, 180. alat za stezanje i vodjenje, broj 5240483, 5240688, 9 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 180,00 eura, 181. šablon za kopir., broj 5240697, 1 komad, čija je ttvrdjena vrijednost 20,00 eura, 182. oprema maš.za str., broj 5240731, 5240740, 2 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 36,00 eura, 183. alat za vodjenje, broj 5240768-0811, 3 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 90,00 eura, 184. šablon za kopir., broj 5240857, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 30,00 eura, 185. alat za provlakačicu, broj 5240884-0919, 4 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 160,00 eura, 186. alat za stezanje i vodjenje, broj 5240928-1115, 7 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 280,00 eura, 187. igla za provlakačicu, broj 5241222, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 180,00 eura, 188. alat za stezanje i vodjenje i opremu, broj 5241990, 5242757, 15 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 900,00 eura, 189. alat za stezanje i vodjenje i opremu, broj 5242775, 5286228, 46 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.760,00 eura, 190. igla za provlakačicu, broj 5246209, 1 komad, čija je utvrdjena vrijednost 180,00 eura, 191. razni alat, broj 5286380, 5330830, 45 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 2.700,00 eura, 192. razni alat, broj 5330849, 5332543, 47 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 940,00 eura, 193. oprema maš.za struganje, broj 5332552, 5338333, 40 komada, čija je ukupna utvrdjena vrijednost 160,00 eura.

II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_25.06.2014.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 25.06.2014.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka iz tačke 1 zaključno sa tačkom 7 se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca, dok se stvari iz tačke 8 zaključno sa tačkom 193 ne mogu prodati ispod utvrdjene vrijednosti, shodno čl.95 st.1 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod suda da se i ove stvari mogu prodati na prvom javnom nadmetanju za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti.

IV

Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V

Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 05.06.2014.godine.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 28.05.2014.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivana Ivanović

24 ZABAVA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Foto: Beća Čoković

BIJELO POLJE

Veselje podgrijano muzikom i pjesmom Polumaturanti bjelopoljske škole “Marko Miljanov” u četvrtak veče u hotelu “Centar Franca” uz muziku i pjesmu proslavili su završetak devetogodišnjeg školovanja. Direktor Blagoje Vujisić istakao je uspjeh 101 učenika devetog razreda od kojih je devet nosilaca diplome “Luča”. Odličan uspjeh imalo je 28 učenika, vrlodobrih 33 i dobrih 25.

“Ovakvi rezultati garancija su da će ovaj broj učenika veoma uspješno i dalje završavati školovanje u srednjim školama i dalje na fakultetima. Nikada ne odustajte od obaveza i

zadataka,savladajte svaku prepreku, pa čak i onu koja vam se učini nesavladivom, pa čak i kada ste savladani umorom. A svaki napor će se pretočiti u velika djela”, poručio je slavljenicima Vujisić.

Nosioci diplome “Luča” su: Svetlana Kojović, Aleksandar Lazarević, Ksenija Delić, Adi Kajević, Miloš Janketić, Ida Mušović, Monika Šćekić, Vasilije Nišavić i Nataša Nišavić. Za đaka generacije predloženi su Aleksandar Lazarević, Miloš Janketić, Svetlana Kojović i Nataša Nišavić. B. Čoković

BERANE

Zajedno u nove pobjede

FOTO: Miki Tmušić

Maturska šetnja krenula je spontano 1980. godine, kada je jedno odjeljenje beranske gimnazije u svečanim toaletama i odijelima odlučilo da prođe glavnim gradskim šetalištem. Međutim, beranski maturanti imaju jedan problem koji ih muči skoro deset godina. Beranska gimnazija “Panto Mališić”, njeni maturanti, proslavljaju maturu u jednom beranskom restoranu.

Maturanti srednje Elektrotehničke škole, kao i maturanti srednje medicinske škole “Brako Zogović”, proslavljaju u Rožajama.

I ove kao i prethodnih godina dio maturanta mora kraj svog školovanja proslaviti u drugoj opštini. Nažalost, tako je jer Berane nema dovoljno kapaciteta da sve škole slave u svom gradu.

Obezbjeđuju se autobusi, koji maturante voze do Rožaja, i sada zamislite sa sve svečanim haljinama i toaletama, kako izgleda vožnja autobusom. Direktor srednje medicinske škole Žarko Raičević nam je rekao da se snalaze kako znaju, jer u Beranama ne postoji dovoljno adekvatnog prostora gdje bi mogli maturanti organizova-

FOTO: Miki Tmušić

Beranski maturanti skoro 30 godina imaju tradicionalnu matursku šetnju glavnim gradskim šetalištem, što su kasnije mnogi gradovi u Crnoj Gori preuzeli

ti proslavu.

“Nekada je postojao hotel “Berane”, pa su zajedno beranska Gimnazija i mi slavili, nažalost danas smo svi svjedoci kako izgleda hoetl u kojem su mnoge generacije proslavljale, završetak jednog perioda života i ulazak u novi život, nove pobjede i osvajanja”, kazao je direktor Medicinske škole Žar-

ko Raičević.

Berane je, nažalost, tu gdje jeste i ostaje nam da maturantima poručimo da se snalaze kako umiju i da u nove pobjede kako reče direktor kreću ponosno i da Berane zadrže, makar u sjećanju, jer im uslovno rečeno Berane ne pruža ništa u posljednjih dvadeset i više godina. M.Tmušić

zABAVA 25

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

ISPOVIJEST MENADŽERA

Čolić je imao seks na pumpi Kontroverzni estradni menadžer i čovjek koji je umiješan u nekoliko velikih fudbalskih namještaljki Velibor Džarovski još jednom je uspio da šokira javnost. Ovog puta, Džarovski je bez dlake na jeziku za jedan srbijanski medij otkrio kako je njegova nekadašnja uzdanica, legendarni pjevač Zdravko Čolić u jeku popularnosti imao seks sa obožavateljkom na jednoj benzinskoj stanici nedaleko od Skoplja.

“Jednom smo iz Beograda krenuli na veliki koncert koji je Zdravko imao u Skoplju. Čola i ja krenemo autom i usput stanemo na jednu benzinsku pumpu da popijemo kafu i malo se odmorimo. Međutim, njemu tu počne da se nabacuje jedna djevojka i njemu se ona svidi. U jednom trenutku, oni završe u kancelariji pored pumpe”, otkrio je Džarovski, te zaokružio priču još sočnijim detaljima. “Vidim da se to odužilo i da će vrag odnijeti šalu ako potraje, jer ćemo zakasniti na koncert.

Onda vidim jednog psa, pa ga uzmem i ubacim kroz prozor te kancelarije. Kuče im tu ‘pomrsi konce’ i prekine akciju, pa ih tako raz-

IVANA KOVAČ

Pjesma mi je spasila život Ć

Adriana Žolja-Bošković

erka legendarnog muzičara Miše Kovača, hrvatska pjevačica Ivana Kovač objavila je singl “Ludilo” za koji trenutno snima spot.

Kovač za DN otkriva kako joj poslije duže pauze prija povratak na muzičku scenu, te da tokom ljeta planira posjetu Crnoj Gori.

Nekadašnja članica grupe Magazin, šarmantna Zagrepčanka Ivana Kovač, ovih dana radi punom parom. Naime, nakon objavljivanja nove pjesme “Ludilo” sa kojom će nastupiti na predstojećem CMC festivalu u Vodicama, Ivana vrijedno radi na ekranizovanju ove numere. Pjevačica je za DN otkrila da je ponosna na ekipu koja je radila sa njom na ovoj pjesmi, jer je već pravi ljetnji hit, sudeći po reakcijama publike.

“Pjesma je nedavno izašla i još nema spot, prepuštena je radio stanicama i društvenim mrežama, a vjerovali ili ne, svi već znaju tekst i često je pjevuše. To je jedna vesela, bezbrižna pjesma, prava ljetna kad svi volimo da udarimo brigu na veselje i poprilično sam zadovoljna saradnjom s autorskim timom Mihaljević/Dumančić kojem se ovog puta priključio i Nikola Bosilj”, kazala je Kovač i pritom otkrila i pojedinosti snimanja spota.

“Trenutno putujem ka Dalmaciji, jer će spot biti sniman u Rogoznici, pod rediteljskom palicom

Tonija Banova, mladog splitskog reditelja. Prvi put sa njim radim, ali se jako dobro razumijemo, tako da se nadam da ćemo sve ideje uspijeti realizovati”.

Za nekoliko dana Ivanu očekuje nastup na CMC festivalu u Vodicama, gdje se nada dobroj i opuštenoj atmosferi.

“Obožavam ovaj festival i nadam se da će mi biti kao i prethodnih godina, veselo i opušteno.

Publika je uvijek odlično raspoložena, tako da zabava ne može izostati”, objašnjava nam pjevačica.

Ivana ističe da će se nakon festivala fokusirati na rad za drugi album.

“Danas je mnogo bitniji singl nego album, tako da ću i ja slijediti taj primjer. Odmah po završetku obaveza oko festivala, počeću da radim na novim pjesmama i onda ću jednu po jednu promovisati. Nakon osme promocije, objaviću album”, otkriva Kovač.

Nakon pauze koju je napravila prije izlaska ovog singla, pjevačica je željna publike i nastupa tako da ima velike planove za ljeto, između ostalih i posjetu Crnoj Gori.

Očeve kritike mi puno znače Ivana nam je otkrila da je od oca, legendarnog dalmatinskog pjevača Miša Kovača, puno naučila zahvaljujući stalnim kritikama.

“Tata je ponosan na mene i moj rad u svim segmentima. Ali, između tog ponosa bilo je kritika koje sam ja stoički podnijela i naučila šta i na koji način želim”, ističe Kovač.

“Tek sada kad radim punom parom osjećam se predivno i korisno. Obožavam da sam na sceni, da razmjenjujem energiju sa publikom. Ima momenata i kada sam umorna i nenaspavana, ali sve to je zanemarljivo”, ispričala nam je Ivana.

Hrvatska pjevačica ranije nije bila u Crnoj Gori, a ovog ljeta će konačno posjetiti naše primorje i upoznati publiku sa svojim radom.

“Već sad su mi termini za ljeto popunjeni, jer ja prosto obožavam raditi ljeti. Obići ću dosta gradova u Hrvatskoj, a onda me eto u posjetu lijepom Crnogorskom primorju”, zaključila je Kovač.

dvojim. Živa istina je to”, naglašava Džarovski.

Menadžer je poznat i po saradnji sa brojnim muzičkim zvijezdama poput Gorana Bregovića, a zanimljivo će biti čuti komentar popularnog Čole na ove detalje iz njegove mladosti.

D.B.

CINEPLEXX

Dvije karte za film po izboru Na ovonedjeljnom repertoaru bioskopa Cineplexx Delta siti nalaze se dva nova filma. Riječ je o fantaziji “Grdana zla vila” i animiranoj avanturi “Tvrd orah”. “Grdana – zla vila” istražuje neispričanu priču o Diznijevom najprepoznatljivijem zlikovcu iz klasika “Uspavana ljepotica” i elemente izdaje koji su na kraju pretvorili njeno čisto srce u kamen. Glavnu ulogu tumači Anđelina Džoli, a sporedne Sem Rajli, Em Faning i drugi. Vrhunska animacija “Tvrd orah” i najbolji glumci zajedno u crtanom filmu postavljuju

nove standarde animirane zabave.

Vjeverica Surli izbačena je iz svog parka i prisiljena da živi u velegradu u kome se nikako ne snalazi. Na sreću, jednog dana Surli naiđe na toplu i dobro snabdjevenu prodavnicu koštunjavih plodova u kojoj pronalazi rješenje za sve svoje probleme. Glasove za film pozajmili su Marko Živić, Dragan Vujić, Dragoljub Ljubičić i drugi. Dnevne novine prvom čitaocu koji danas tačno u podne pozove redakcijski broj Zabave 077/300-112 poklanjaju dvije karte za film po izboru. D.B.

PJEVA SAMO 6. JUNA

Georgiev otkazao humanitarni koncert Poznati kantautor Vlado Georgiev donio je odluku da otkaže humanitarni koncert planiran za 7. jun u beogradskoj “Kombank Areni”. Novi tremin za taj koncert biće krajem septembra ili početkom oktobra, a popularni Barba uprkos želji da održi dva uzastopna koncerta u “Areni” pjevaće samo 6. juna.

Za taj koncert važiće ulaznice koje su bile predviđene za prvi zakazani termin 16. maja, kada je pjevač zbog vanredne situacije u Srbiji izazvane poplavama bio prinuđen da otkaže koncert. Otkazivanje humanitarnog koncerta pjevač je obrazložio činjenicom da se situacija u Srbiji stabilizovala.

“U petak ćemo zajedno pjevati u ‘Areni’. Hvala svima koji su kupili karte i imali razumijevanja za otkazivanje koncerta i najviše

onima koji su se i sami uključili da pomognu sugrađanima čije su domove uništile poplave”, kazao je Georgiev.

D.B.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2772 SUDOKU 2014-05-16

Medium level

Teža

2

5

3

4

6

5

1

2

7

6

7

1

8

2

9

7

5

4

9

1

1

9

Play sudoku online at:

5

1

3

7

2

www.sudokukingdom.com

6

1

3 Daily Sudoku puzzle No. 2771

2014-05-15

Medium level

Lakša

5 6 1

8

4

2

7

8

4

3

1

4

8

4

6

3

1

8

6 Page 1/2

6

2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

7

2

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

8

3

9

Puzzle solution:

4

8 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2403 2013-05-12

Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2404 2013-05-13

7

4

1

5

2

9

8

3

6

7

3

5

1

8

4

2

9

6

6

3

9

1

8

4

2

5

7

1

4

9

7

6

2

5

3

8

2

8

5

7

6

3

4

9

1

6

8

2

5

3

9

7

4

1

9

1

4

2

7

5

3

6

8

4

9

3

8

5

1

6

2

7

5

7

2

6

3

8

9

1

4

8

1

6

4

2

7

9

5

3

3

6

8

9

4

1

5

7

2

2

5

7

3

9

6

1

8

4

8

2

6

3

5

7

1

4

9

3

6

8

9

1

5

4

7

2

7

1

2

4

8

3

6

9

2

4

6

7

3

8

1

5

4

9

3

8

1

6

7

2

5

5

1

5

7

4

9

2

6

8

3

9

Page 1/2

Niče prva kuća na Mjesecu Mihael Genberg iz Švedske prikuplja 15 miliona dolara kako bi sagradio prvu kuću na Mjesecu. Ipak, u ovoj kući, nažalost, neće moći da se živi već će ona predstavljati samo umjetnički projekat, prvi ova-

kve vrste. U svemiru niko ne može da kritikuje vaša umjetnička djela, niko ne može da ih dira, čak ni da ih razgleda, osim povremenih posjeta astronauta, putem teleskopa ili možda vanzemaljaca. Ipak,

njen kreator se nada da će ova kuća predstavljati simbol “dodirljivosti svemira”. Prva kuća na Mjesecu bi trebalo da izgleda poput tipične švedske kolibe sa crvenom fasadom i bijelim ivicama.

VICEVI

UMJETNIČKI PROJEKAT

Zaposlio se Crnogorac kao čuvar groblja.Posle izvjesnog vremena,prijatelj ga posjeti na radnom mjestu i pita ga: -Kako je?

-Loše...

-Sto???

- Nije fer,svi leže ,a ja sjedim..... *** Ulazi Piroćanac u autobus i pita konduktera: - Plaća li se za cvijeće?

- Ne plaća – reče kondukter.

Piroćanac se okrene napolje i kaže: - Ružo, ulazi!

*** Kako prepoznati najvećeg papučara u selu?

- Potrošio je više šljiva na pekmez nego na rakiju. *** Porađala se žena Crnogorca.

U toku porađaja Crnogorac padne u nesvjest, drugi put, treci put...

Posle pola sta budi ga babica i kaže mu: -Čestitam postali ste otac!

-Kakvo je?-pita Crnogorac.

-Žensko. Na to će Crnogorac: -Uf.. Dobro je, da se ne muči ovako ko ja.. ***

SLOBODNO VRIJEME 27

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

NEZVANIČNO

I ovako ćemo da ih pržimo do sredine juna a onda ćemo da im kažemo.

Makni mi te ruke da te zamolim!

Sve kako smo se dogovrili

Ajde ne štrecaj, to ja da ostali vide da sam opasan

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #G633KK

F

S

H

T

O

N

B

G

S

P

O

T

S

L

U

K

N

U

H

C

A

O

R

P

E

R

O

E

M

B

T

C

S

R

O

R

O

E

A

E

C

F

E

E

T

S

I

I

O

P

R

K

A

L

T

T

D

I

U

D

D

T

X

N

Y

A

L

S

F

S

D

G

G

A

N

I

G

A

E

I

T

E

E

S

E

E

R

E

A

C

N

K

T

E

N

E

T

S

R

X

K

L

R

A

I

E

A

L

R

G

D

S

U

O

P

O

B

L

R

D

S

C

N

R

E

E

L

A

N

E

P

A

I

U

E

I

O

I

N

N

L

W

H

E

R

E

T

D

N

L

G

L

I

T

A

V

B

Y

D

T

T

R

U

H

V

L

E

F

K

C

H

E

E

R

A

P

T

U

R

E

S

O

D

E

M

R

O

W

H

S

I

L

T

E

D

S

ALLURED ATTIRING Allured BEIGE Attiring BOOKLETS BRANDISH Beige CHEER Booklets CHUNK Brandish COPYING CRITICAL Cheer DECREE Chunk DELVE

DENIES DITCH Ditch EIGHTS Eights EXPERT FLAPS Expert FUMED Flaps GREASES Fumed GRILL LEADS Greases LEFTS Grill LITERARY

● FOTO PRIČA

LORDS NAKED Narrated NARRATED Outed OUTED PENAL Penal POKED Poked RADIO Radio RAPTURES REPROACH Raptures RIDGE Reproach SILTED

Copying

Leads

Ridge

Critical

Lefts

Silted

MEDO NA Literary DelveDALEKOVODU Lords Decree Denies

Naked

KANADA

SOFTNESS SPOTSSteep STEADIED STEEPTaxis TAXIS Throne THRONE Tunes TUNES UTTERUtter WARNING Warning WHERE Where WORMED

OVAN Stalo Vam je da ostavite scenski utisak na okolinu i zato preuveličavate svoje sposobnosti u određenim situacijama. Ipak, neko sa simpatijama ocjenjuje Vaš stil izražavanja ili poslovni nastup.

BIK

Djelujete šarmantno i duhovito pred svojom okolinom, smišljenom taktikom umijete da privučete nečije interesovanje. Stalo Vam je da se ponašate kao perfekcionista, koji sve stvari drži pod strogom kontrolom.

BLIZANCI Bez obzira na nečiju velikodušnu ulogu ili obećanja, primjećujete da stvari idu u pogrešnom pravcu. Ne možete da utičete na niz različitih okolnosti na poslovnoj sceni i zato djelujete napeto u susretu sa saradnicima.

RAK Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu priču ili da dajete ishitrena obećanja. Teško Vam je da priznate svoj poraz ili nemoć, naročito pred osobom koja ima prikrivene namjere.

VAGA Provjeravate da li se neko poigrava sa Vašim povjerenjem ili je po sredi zajednički poslovni nesporazum. Nema potrebe da žalite za propuštenom prilikom, bliski saradnici neće dozvoliti da trpite zbog sitnih interesa.

ŠKORPIJA

Ispunjeni ste optimističkim duhom i kreativnom energijom, stoga na različita pitanja odgovarate samouvjereno u duhovitom stilu. Polaskani ste nečijim komplimentima i zadovoljni saznanjem, da se Vaše ime nalazi na »listi odabranih«.

STRIJELAC Pretjerujete sa različitim zahtjevima koje postavljate pred svoje saradnike. Očekuju Vas negativni komentari ili nečije negodovanje.

Nema potrebe da ulazite u konfiktne odnose sa jednom uticajnom osobom.

JARAC Ukoliko Vam je lakše da privremeno zaboravite na lične probleme, prihvatite nečiju ideju o saradnji.

Dodatno angažovanje može da Vas udalji od nekih »osjetljivih tema«. Ali, sve ima svoju zdravu granicu ili cijenu.

Wormed

Softness Spots Steadied

Crni medvjed umorio se bježeći od čopora pasa, pa je odlučio da se popne na dalekovod i malo odmori. Čitav događaj dogodio Copyright © Puzzle Baron October 14, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! se u Kanadi, a trenutak je zabilježila ekipa elektrodistribucije koja je odmah došla na lice mjesta i pokušavala da utvrdi kako je životinja dospjela na vrh dalekovoda i uspjela da ne izazove nestanak struje.

LAV Zabrinuti ste zbog nečijih riječi i to sa dobrim povodom. Da biste sačuvali svoje poslovno-finansijske interese, neophodno je da se poslužite malim lukavstvom. Budite promišljeni, prije nego što zvanično otkrijete svoje namjere.

DJEVICA Nemojte dozvoliti da neko u Vama raspiruje takmičarske strasti ili želju za nadmetanjem, dobro razmislite da li je prednost na Vašoj strani. Ponekad prvi utisak umije lako da zavara, nama razloga za paniku.

VODOLIJA Djelujete netaktično pred okolinom i pričate više nego što je potrebno o svojim poslovnim ciljevima. Budite oprezniji u nepoznatom društvu. Nemojte dozvoliti da Vam neko okrene leđa ili da Vas optužuje za zajednički neuspjeh.

RIBE Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu priču ili da dajete ishitrena obećanja. Teško Vam je da priznate svoj poraz ili nemoć, naročito pred osobom koja ima prikrivene namjere.

28 SPORT

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

ROLAN GAROS

DA LI STE ZNALI

Marko Jagustin

D

avid Ferer je osvojio prvi set, nagovijestio da bi i drugi put uzastopno ove godine mogao da savlada sunarodnika, ali je sve palo u vodu nakon drugog seta, gdje se Nadal vratio u igru, a onda deklasirao rivala.

KVOTA 2,20

Rafael Nadal je izgubio prvi set na ovogodišnjem Rolan Garosu, ali je onda demonstrirao snagu, bacivši Davida Ferera u očaj. Ferer je uspio u prvom setu da nametne svoj stil, iznenadi sunarodnika (4:6), ali je onda dobio lekciju koju će dugo pamtiti. Devetostrukom osvajaču Rolan Garosa bio je dovoljan jedan brejk u drugom setu da izjednači, a onda je vezao devet uzastopnih gemova (pet brejkova), osvojivši naredna dva seta bez otpora rivala (6:0, 6:1). To je, ujedno, bio 22. trijumf “kralja šljake” u međusobnim duelima sa Fererom.

Mnogo uzbudljivije bilo je u duelu Endija Mareja i Gaela Monfilsa. Britanac je dobio prva dva seta (6:4, 6:1), djelovalo je da je plasman u polufinale nadohvat ruke, ali se onda Monfils, na krilima publike, vratio u život i u naredna dva seta slavio identičnim rezultatom (4:6, 1:6). Gotovo na koljenima, Marej se u petom setu digao iz ponora. Britanac je peti set odigrao nevjerovatno, dobivši set bez izgubljenog gema i tu je bio kraj nadanjima Francuza da će nakon 21 godine i trijumfa Janika Noe konačno dočekati svog osvajača Rolan Garosa.

“Biće teško protiv Nadala. Veoma sam srećan što sam u polufinalu i ovo je vjerovatno moj najbolji tenis. Od Rafe sam izgubio baš u polufinalu 2011. i sada imam priliku da se revanširam”, kazao je Marej odmah nakon meča sa Monfilsom.

KVOTA 1,91

● PETKOVIĆ I HALEP DO USPJEHA KARIJERE

KVOTA 3,50

Kompletirana su polufinala i u ženskoj konkurenciji - Andrea Peković plasmanom me-

Rafael Nadal osam puta je osvajao Rolan Garos. Ukoliko bi i ove godine slavio u Parizu oborio bi još jedan rekord, po broju uzastopnih trijumfa, koji drži legendarni Šveđanin Bjorn Borg, koji je četiri puta zaredom osvajao Rolan Garos (1978-1981).

TIKET DANA NJEMAČKA U19 ŠPANIJA U19 TIP2, RUSIJA U19 NORVEŠKA U19 TIP1, M.ŠARAPOVA E. BUŠAR TIP1, D. KOVINIĆ L. CURENKO TIP1, LAHTI JAPS TIP2, TROMSO BODO TIPX,

Nadal pregazio Ferera

KVOTA 2,20 KVOTA 2,20 KVOTA 1,30

Kovinić u 2. kolu Marseja Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić plasirala se u drugo kolo ITF turnira u Marseju pošto je na startu takmičenja savladala Španjolku Beatris Garsija Vidagani 2:0 (6:2 i 6:1). Naredna protivnica Kovinić, koja je u Marseju postavljena za petog nosioca, biće joj Ukrajinka Lesija Curenko. Mlada Novljanka bila je uspješna i u dublu - u paru sa Paragvajkom Veronikom Sepede Rojh izborila je drugo kolo, pošto su savladale Francuskinje Kini Len i Irinu Ramialison.

Naredne protivnice biće im Ukrajinke Julija Bejgelzimer i Olga Savčuk.

Nagradni fond turnira u Marseju iznosi 100.000 dolara. đu četiri najbolje na Rolan Garosu ostvarila je najveći uspjeh u karijeri. Naturalizovana Njemica do plasmana u polufinale stigla je preko Italijanke Sare Erani (6:2, 6:2). Loše je Petković počela meč - već u prvom gemu izgubila je servis, ali je onda uzela tri brejka i za 28 minuta riješila posao u prvom setu. Drugi set donio je nešto nevjerovatno - viđeno je čak sedam brejkova. Petković je uspjela u 5. gemu da sačuva servis i to joj je bilo dovoljno za trijumf. Za plasman u finale boriće se sa Rumunke Simone Halep, koja je počistila sa tere-

na Ruskinju Svetlanu Kuznjecovu (6:2,6:2). I za nju je plasman u polufinale rekord karijere kada su Gren slem turniri u pitanju.

U drugom polufinalu rivali će biti Ruskinja Marija Šarapova i Kanađanka Eženi Bušar.

● RIVALSTVO IZ DJETINJSTVA Novak Đoković i Ernest Gulbis sjutra će u međusobnom okršaju odlučiti ko će u završnu borbu za trofej na Rolan Garosu. Veliki rivali iz djetinstva prvi put u seniorskoj konkurenciji igraju meč ovakve težine - Đoković je do polufinala (22. uzastopnog na Gren slemu) izgubio samo set (od Marina Čilića), eliminišući pritom i Žoa Vilfrida Congu i Miloša Raonića. Popularni “Džoker” želi novo finale Rolan Garosa, baš kao i 2012, ali sa drugačijim ishodom (izgubio od Nadala).

Gulbis, sa druge strane, mučio

se na startu - u 1. kolu od 0:2 u setovima stigao je do trijumfa protiv Argentinca Fakunda Arguela. Najbolje od Letonca vidjeli smo u osmini finala, kada je u pet setova eliminisao Rodžera Federera i u četvrtfinalu kada je počistio Čeha Tomaša Berdiha 3:0.

Ovo će biti njihov šesti međusobni okršaj, a Đoković vodi u pobjedama 4:1.

“Gulbis je eliminisao Federera i Berdiha i to dovoljno govori o njegovim kvalitetima. Trenutno igra najbolji tenis u životu i biće veoma težak i neizvjestan meč”, kazao je Đoković.

“Prvi put u životu sam u ovakvoj situaciji. Prvi put igram polufinale nekog Grend slema. Trudiću se da udaram lopticu što jače i da uživam na terenu. Kada smo bili klinci, Novak je bio bolji i dobijao me redovno. Mislim da sam ga u tom periodu dobio samo jednom i to na brzoj podlozi”, iskren je bio letonski teniser.

SPORT 29

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

KOŠARKA

PAO šampion!

Panatinaikos je u majstorici deklasirao velikog rivala (82:71) i tako odbranio duplu krunu

Najbolji atletičari u Baru Seniorsko atletsko prvenstvo Crne Gore biće održano u subotu i nedjelju u Baru, saopšteno je iz Atletskog saveza. Navodi se da će šampionat imati izborni karakter za sastav atletske reprenzetacije Crne Gore za ekipno prvenstvo Evrope, koje će od 19. do 23. juna biti održano u gruzijskom Tbilisiju. Najavljeno je da će se najbolji crnogorski atletičari nadmetati u 19 disciplina, a očekuje se nastup takmičara iz 15 crnogorskih klubova.

Ekipni prvak Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji biće proglašen samo u slučaju da postoje najmanje tri ekipe koje su stekle pravo da budu bodovane, odnosno da su imale svoje predstavnike u najmanje osam disciplina. Organizator takmičenja je barski Mornar.

(Mina)

Iz pakla pravo do zvijezda - tako se ukratko može opisati sezona Panatinaikosa. Preko vječitog rivala Olimpijakosa, pred 20.000 frenetičnih navijača u Oaka dvorani, PAO je zadržao status najbolje grčke ekipe. U “majstorici” plej-ofa izabranici Fragiskosa Alvertisa demolirali su crveno-bijele 82:71 i tako zadržali krunu u svom vlasništvu. Nakon što su se izvukli u prethodnom duelu (slavili u gostima 65:67) “zeleni” su u odlučujućem meču za titulu igrali kao u transu - već u prvoj četvrtini Dimitris Dijamantidis i društvo stekli su dvocifrenu prednost (22:12), koja je nastavila da raste do maksimalnih 25 poena viška, početkom treće dionice (55:30).

Ipak, uoči posljednjih deset minut, gosti su uspjeli da smanje zaostatak, na prihvatljivih 14 razlike (70:56) i tako zadrže nadu da u četvrtoj četvrtini mogu do preokreta i titule.

Serijom 10:0 gosti su na nepuna tri i po minuta prije kraja prišli veoma blizu (74:68), nakon trojke Meta Lodžeskog.

Ipak, izabranici Georgiosa Bartokasa nijesu imali snage za potpuni preokret. Uslijedili su poeni Antonisa Focisa iz teške pozicije, uz faul i dodatno bacanje koje je realizovao, potom i trojka Jonasa Mačijulisa, čime je PAO odbio posljednji pritisak najvećeg rivala i proslavio šampionsku titulu.

Najzaslužniji za slavlje “zelenih” bio je Jonas Mačiulis sa 15 poena, Dijamantidis je ubacio 11, a Antonis Focis 10, uz šest skokova. Treba svakako istaći učinak i jednog od najzaslužnijih za novu titulu - fe-

Panatinaikos 3 Olimpijakos 2 Panatinaikos - Olimpijakos Olimpijakos - Panatinaikos Panatinaikos - Olimpijakos Olimpijakos - Panatinaikos Panatinaikos - Olimpijakos

82:71 65:67 64:69 89:64 59:56

Žižić opet u ringu

nomenalnog Stefona Lazmea, koji je briljirao u svih pet mečeva finalne serije, a u majstorici je ubacio osam poena, uz šest skokova i tri asistencije. Kod poražene ekipe Met Lodžeski je bio najefikasniji sa 17 poena, jedan manje ubacio je Jorgos Pritezis.

Najtrofejnijem grčkom klubu ovo je 34. titula šampiona države, odnosno 15. u prethodnih 17 godina, dok je Olimpijakos ostao na 10.

15

titula šampiona Grčke osvojili su košarkaši Panatinaikosa u posljednjih 17 godina. Olimpijakos je jedini trofej u tom periodu osvojio 2012. godine.

Crnogorski bokser Milorad Žižić boriće se u subotu u Minhenu protiv Njemca Mehmeta Karake, u meču za rejting na WBC listi. Biće to povratak našeg borca u ring nakon godinu pauze zbog povrede. Žižić (28) je neporažen u profi karijeri - upisao je devet pobjeda, od čega četiri nokautom. Posljednju borbu imao je u aprilu prošle godine kada je u Baru savladao Italijana Frančeska Bazilea, kada je osvojio pojas WBC prvaka Mediterana.

Ukoliko savlada Karakea, Žižić bi već u septembru mogao ponovo u ring, protiv mnogo jačeg protivnika, a ta borba održala bi se u Las Vegasu.

M.J.

SPORTSKI EKRAN 12:00h Rolan Garos, mtenis 12:00h Rolan Garos, tenis 15:00h Rolan Garos, tenis 16:00h Rolan Garos,tenis 20:00h MMA EFC 30, boks 20:00h Dijamantska liga, atletika 20:30h Sasari – Emporio Armani, košarka 21:00h Valensija - Barselona, košarka 21:00h WRC Italija, automobilizam 03:00h San Antonio - Majami, košarka

RTCG2 Eurosport2 Eurosport Eurosport2 Arenasport5 Arenasport1 SK1 Arenasport2 Arenasport4 SK1

NE PROPUSTITE San Antonio - Majami (03.00 SK1) Tim Dankan, Toni Parker i Manu Đinobili željni su revanša za poraz u prošlogodišnjem finalu, dok Lebron Džejms i društvo žele treći uzastopni NBA prsten...

30 SPORT

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

Brazil 2014.

SVJETSKO PRVENSTVO

12. 6 - 13. 7.

Još 7 dana

Prijestonica iz budućnosti Predstavljamo gradove domaćine i stadione Svjetskog prvenstva: Brazilija i Nacionalni stadion “Mane Garinča”

Čudo arhitekture rođeno u pustari: Jedan od simbola Brazilije Futruristička katedrala

Kosta Bošković

B

razilija nekome može da se sviđa ili ne sviđa, ali niko ne može da kaže kako je vidio nešto nalik njoj - riječi su tvorca ovog grada, čuvenog arhitekte Oskara Nimajera. To su riječi koje najbolje oslikavaju ovo čudo graditeljstva, grada koji se rodio prije svega 58 godina.

A rođen je tamo gdje nije bilo ničega, gdje su Brazilci jednog dana, nasred crvene spržene zemlje, odlučili da će Brazilija biti baš tu.

Da će tu u srcu države podići novi glavni grad, sve to kako bi podstakli narod da živi i van predivnih plaža Atlantskog okeana, kako bi smanjili razlike između bogatih i siromašnih.

I svoj san su djelimično ostvarili - danas je Brazilija, sa više od dva i po miliona stanovnika, sa svim državnim organima i ambasadama, supermoderna prijestonica, a ono što je napravljeno od te 1956. do 1960. godine bilo je toliko dobro da je pod zaštitom Uneska. Nažalost, pomenute razlike i dalje postoje...

● Grad raširenih krila Urbanistički Braziliju je osmislio Lusio Košta, a arhitektonski je projektovao pomenuti genije Oskar Nimajer. I jedan i drugi bili su predvodnici modernizma ili “internacionalnog stila” u Brazilu i sljedbenici švajcarskog arhitekte Lea Korbizjea, koji se zalagao za koncept kuće kao mašine za življenje, za gradove napravljene od nebodera i velikih parkova, za stambene blokove sa modularnim strukturama, trakastim prozori-

BRAZILIJA OSNOVANA: 1956. godine.

STANOVNIKA: 2.789.761 (uže područje) DRŽAVA: Savezni distrikt FUDBAL: Klubovi Braziliense, Gama, Brazilija SIMBOLI: Futuristička katedrala, Palata nacionalnog kongresa, vještačko jezero, predsjednička palata, zgrada Vlade, Vrhovni sud, Avenija ministarstava, Panteon Žozelina Kubičeka, Nacionalno pozorište...

ma i funkcionalnim osnovama.

Ovdje je sve organizovano po sektorima - ako hoćete da idete u pozorište, idete u pozorišni sektor, ako vam treba hotel – idete u hotelski sektor i slično.

Naravno, to je i grad koji je u potpunoj harmoniji sa prirodom, stambene jedinice su razdvojene dobro održavanim, bujnim parkovima, jezero Paranoa, stvoreno ljudskom rukom, pruža zadivljujući pogled iz skoro svih djelova grada...

Mnogo je simbola ovog grada, ali ipak prije svih izdvaja se jedno od remek djela Oskara Nimajera - “Futuristička katedrala”, nesumnjivo je jedna od najljepših, ako ne i najljepša građevina u Braziliji.

Ono što je posebno zanimljivo je pogled ka Braziliji iz vazduha, gdje glavni grad Brazila neodoljivo podsjeća na pticu raširenih krila. Legenda kaže da je tadašnjem predsjedniku države Žozelinu Kubičeku ideja za ovakav jedan grad došla u snu, kada je, kako kaže, “usnuo pticu raširenih krila nad amazonskom džunglom”.

● i stadion sa šmekom oskara nimajera

Oskar Nimajer je preminuo prije dvije godine sa napunjene 102, nije dočekao da vidi još jedno predivno zdanje koje nije odstupilo od njegovih principa arhitekture - Nacionalni stadion “Mane Garinča”.

Tvorci ovog objekta, na kojem će se odigrati čak sedam mečeva Svjetskog prvenstva, srušili su stari stadion kako bi novom dali odlike Nimajerovog rada.

Simboli stadiona su lagani krov i tačno 288 stubova koji čine fasadu i daju poseban šmek Nacionalnoj areni.

Ime stadiona nije potrebno posebno objašnjavati - dovoljno je reći Mane Garinča, šampion svi-

jeta 1958. i 1962. i vjerovatno najbolji dribler u istoriji fudbala.

Brazilija - grad rođen ni iz čega, grad budućnosti... * U narednom izdanju: Belo Horizonte i stadion Mineirao

Zanimljivosti Brazilije * Izgradnja Brazilije trajala je 41 mjesec. * Ulice u Braziliji nemaju imena, samo šifre od slova i brojeva kao skraćenice za nazive određenog sektora - na primjer, SQS/SQN za rezidencijalne djelove. * Brazilija je jedini grad podignut u XX vijeku koji se našao na UNESKO listi kulturnog nasljeđa. * Legendarni ruski kosmonaut Juri Gagarin tokom posjete Braziliji 1961. godine rekao je: “Osjećam se kao da sam kročio na neku drugu planetu, a ne na Zemlju”.

SPORT 31

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

BARAŽ, PRVA UTAKMICA

Uzdrmani Mogren je završio posao Mogren odradio Jezero i od revanša u nedjelju na Lugovima napravio praktično formalnost Prošle sezone su protiv Zabjela završili posao u prvom meču , pokazali da imaju kvalitet za mnogo veće domete, ove sezone u baražu su nakon 90 minuta bitke u Plavu mnogo bliži opstanku od svog protivnika - Mogren je slavio protiv Jezera 2:1, iako je igrao bez pola tima (dio igrača štrajkuje zbog nagomilanih dugovanja), iako je imao igrača manje punih 50 minuta, iako je atmosfera u budvanskom timu daleko od idilične...

Pred 1.500 gledalaca u uzavreloj atmosferi, u gradu koji očigledno živi za fudbal, momci Branislava Milačića odradili su posao u stilu velikih ekipa - dva gola na brzinu i meč je praktično bio riješen.

“Zadovoljni smo pobjedom. Trijumf je uspjeh igrača, stručnog štaba i svih koji su bili uz nas. Pohvale za publiku i protivnika koji su bili sjajni”, istakao je nakon meča Luka

Pejović, lijevi bek Mogrena.

Izabranici nadarenog stručnjaka Ivana Brnovića krenuli su ofanzivno, ali je Mogren znao kako da odbije napade - gol nakon prekida (strijelac Radišić), pa još jedan nakon lijepe akcije koja je završena egzekucijom talentovanog Rudovića i Plavljani su bili u problemima. Gol sa bijele tačke kapitena Čekića, uz crveni karton mladom Milošu Miloviću, dao im je krila, ali snage više nije bilo.

Imali su posjed lopte, jalovu inicijativu - Mogren je ipak kao iskusniji tim znao da odgovori svim izazovima i pred nedjeljni revanš na Lugovima stekne ogromnu zalihu.

Sezona puna turbulencije očigledno će se srećno završiti za žute. Pitanje je međutim da li srećno, jer mnogi su mišljenja da bi za budvanski tim bolje bilo da je otišao do samog dna...

M.A.

PLAV- Stadion: Gradski stadion: Gledalaca: oko 2000. GOLOVI: 0:1 Radišić u 17, 0:2 Rudović u 38, 1:2 Čekić (pen.) u 42. minutu. SudijA: A. Marković (Cetinje) 7. Pomoćnici: M. Djukić(Cetinnje) 7 i D. Dević(Bar) 7. Žuti kartoni:Gutić,Matić(Jezero) M.Milović (Mogren) Crveni karton: M.Milović u 42. minutu (Mogren)

JEZERO

MOGREN

1 1

2 2

Popović 7, Jasavić 6,5, Gutić 7, Čekić 6,5 (Osmajić -), Đoković 6,5, Kruščić 6,5, Mjović 6,5, Radončić 6 (Redžepagić -), Matić 6, Ceklić 6,5, Komatina 6 (Radenović -) Trener: Ivan Brnović 6,5

Đurović 7, Radišić 7,5, Kapisoda 6,5, Marković 7, Rudović 7,5, M. Milović 6, Pejović 6,5, Nedović 6,5, Racković 7, Krstić 6,5, Baošić 6,5 Trener: Branislav Milačić 7

IGRAČ UTAKMICE: Mirko Radišić

BARAŽ, PRVA UTAKMICA

Vujačić heroj Bara!

Mornar na Topolici savladao Berane (1:0) pogotkom Vula Vujačića u posljednjim trenucima utakmice - revanš u nedjelju Tresao se Bar, paklena je bila utakmica pod Rumijom! Mučio se prvoligaš, dugo tražio riješenje kako da otključa snažno Berane i onda je zablistao najbolji igrača Barana.

U sudijskoj nadoknadi Vule Vujačić je pronašao “zlatni ključa” i nekoliko sekundi prije posljednjeg sudijskog zvižduka pogodio protivničku mrežu.

Mornar je kod kuće savladao Berane 1:0, ali daleko od toga da je u ovom meču sve riješio i obezbijedio elitu....

Hrabrom igrom i borbenošću izabranici Nebojše Jovovića su tokom cijele utakmice pokazali da nijesu došli da se brane, ne računajući što je golman Elvin Šabanović često pravio čuda.

Nije sve najbolje počelo po Barane - domaći su prijetili preko Divanovića, lijepu priliku je imao i Bogdanović, ali sve te šanse nijesu uspjele da poremete sjajnog čuvara mreže Šabanovića.

Sa druge strane Jovovićevi izabranici su imali tečniju igru, a najbolju šansu nije uspio da iskoristi Zejnilović.

“Zadovoljan sam kako smo odradili prvo poluvrijeme. Gol koji smo primili u samoj završnici neće uticati na našu psihu i učinićemo sve da se domognemo Prve lige”, rekao je nakon utakmice trener Berana Jovović.

A nepisano fudbalsko pravilo nije bilo kobno za Barane. Zato je i nepisano... Ispromašivao se domaćin u nastavku, ali za to nijesu bili kažnjeni. Igrao se 94. minut kada je Vujačić u srcu šesnaesterca reagovao na pravi način i ispravio sve

Detalj sa jučerašnjeg meča između Mornara i Berana

BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: oko 800. GOLOVI: 1:0 Vujačić u 90+4. minutu. Sudija: M. Savović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radulović (Nikšić) 7 i D. Vujović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Kajević (Mornar), Zejnilović (Berane).

MORNAR

1 0

Lakićević 6,5, Dubljević 7, Arsenijević 7, Petrović 7, Radulović 6,5, Vujačić 7,5, Bogdanović 6,5, Tomić 6,5 (od 45. Obradović 6,5), Mijušković 6,5, Kajević 6,5, Divanović 6,5 (od 46. Memedović 6,5) Trener: Obren Sarić 7

BERANE

0 0

Šabanović 7,5, Bulatović 7 (od 81.

Vojinović), Lutovac 6 (od 65. Krstović -), Dulović 6, Bojić 6,5, Huremović 6, Zejnilović 7, Đukanović 6,5 (od 68. Tomita-), Tomović 6, Vukićević 6,5, Jamazaka 7 Trener: Nebojša Jovović 7

IGRAČ UTAKMICE: Vule Vujačić

promašaje.

“Očigledno da je kod nas postojala velika želja da sve riješimo u prvom meču. Međutim, mislim da

nam ovaj gol daje šanse da očekujemo povoljan konačni rasplet”, poručio je pomoćni trener Mornara Zoran Đurašković.

U.R.

A njegovi izabranici kapitulirali su prvi put u 19. minutu - strijelac za azure sa bijele tačke bio je Beloti, nakon što ga je Petković faulirao u svom kaznenom prostoru. Crveni su odgovorili brzo - Ćukovićev udarac glavom praktično iz gola je izvadio Bardi i dao novu snagu svojoj ofanzivi.

Petković je brzo još dva puta morao po loptu u mrežu - prvo ga je sa distance savladao Improta, a onda je Birađi iz slobodnjaka zaključio azur-

no prvo poluvrijeme.

Prvu priliku u nastavku susreta imala je naša selekcija, ali se istakao rezervni golman domaćina Kranjo odbranivši udarac Milojka sa ivice kaznenog prostora. Konačan rezultat susreta postavio je Trota u posljednjem minutu regularnog toka – napadač azura utrčao je sa desnog boka i lob udarcem matirao Delibašića koji je izašao sa gol linije u pokušaju da prekine pas ka rezervisti domaćih.

M.A.

PRE VISOK PORAZ

Azurni poker za naše nade Mlada reprezentacija Crne Gore poražena u prijateljskom meču od Italije u Kastel di Sangru, Vlaisavljević vidio i dobre stvari

Uništena povredama i otkazima, u trenutku kada većina fudbalera razmišlja isključivo o odmoru od naporne sezone, mlada reprezentacija Crne Gore doživjela je (pre)visok poraz na čizmi - domaća Italija ispratila je izabranike Duška Vlaisavljevića sa četiri gola u mreži.

Crveni su odigrali očajno prvo po-

luvrijeme, a nadahnuti azuri uspjeli su da prevaziđu šok nakon rane povrede Domenika Berardija i naprave sjajnu uvertiru za kvalifikacioni meč sa Srbijom. Za razliku od Crne Gore, koju čeka dosta posla pred septembarski duel sa Rumunima na strani.

“Nije bilo loše kako to rezultat go-

ITALIJA CRNA GORA Kastel di Sangro – Gradski stadion. Sudija: Štefan Klosner (Švajcarska). Strijelci: 1:0 – Beloti (p) 19’, 2:0 – Improta 30’, 3:0 - Birađi 33’, 4:0 – Trota 90’+. Žuti kartoni: Biragi, Sturaro – Italija, Jovović, Milojko – Crna Gora.

Italija: Bardi (Kranjo), Zapakosta (Kol), Birađi, Sturaro (Buselato), Gol-

4 0 daniga, Antei, Batokio (Benasi), Baseli (Skajvone), Beloti (Liviero), Berardi (Trota), Improta (Verdi).

Crna Gora: Petković (Delibašić), Marko Draganić, Jovović (Nikola Draganić), Ćuković (Cavnić), Vukčević (Bogdanović), Kosović, Mugoša, Đorđević (Vujnović), Milojko, Radunović, Raičković (Lagator).

vori, imali smo nekoliko šansi, ali njihovi golmani su odlično reagovali i sačuvali mrežu. Italijani su iskoristili loš dan Petkovića, koji nas je čuvao kroz kvalifikacije odličnim odbranama. Ipak, bolje je što se to danas desilo nego da se desi na meču sa Rumunijom”, istakao je Vlaisavljević, koji je zadovoljan nekim stvarima. “Odigrali smo dobro drugo poluvrijeme i žao mi je što nijesmo uspjeli da postignemo makar jedan gol. Počeli smo sa šest novih igrača u odnosu na postavu koja je počela duel sa Ircima - potpuno nova odbrana i dva igrača u veznom redu. Meč sa izuzetno jakim Italijanima počelo je pet igrača koji imaju pravo nastupa u sljedećem kvalifikacionom ciklusu, koji su makar dvije godine mlađi od rivala.

Zadovoljan sam igrom pojedinaca, debijem njih sedmorice, ali ubjedljiv poraz baca sjenku na stvari kojima sam zadovoljan”, rekao je Vlaisavljević, prenosi sajt FSCG.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

redakcija@dnovine.me

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

NBA LIGA (FINALE, PRVI MEČ)

Starci sanjaju osvetu, šampion brani krunu

4.

U noći između četvrtka i petka (03.00) kreće prva bitka za vladara najjače košarkaške lige svijeta između prvaka NBA lige Majamija i neuništivog ponosa Teksasa San Antonija Aleksandar Popović

i

stok protiv Zapada, Florida protiv Teksasa, američka superiornost protiv evropskog šmeka košarke, Erik Spolstra protiv Grega Popoviča, Toni Parker protiv Dvena Vejda, Tim Dankan protiv Krisa Boša, Manu Đinobili protiv Lebrona Džejmsa.

Sve nas to čeka u reprizi finala iz prošle godine, u kojem “Starci” sanjaju osvetu, a šampion odbranu svoje krune. Dvije ubjedljivo najbolje ekipe pod nebom NBA lige ponovo će ostaviti znoj i suze na parketu kako bi prigrlile onaj veličanstveni prsten. “Vrelina” drži šampionski lovor oko svoje zvjezdane glave, dok “starci” na drugoj strani žele da se revanširaju velikom rivalu za poraz

Da li ste znali?

Da je San Antonio osvojio sve četiri titule u neparnim godinama (1999, 2003, 2005. i 2007), a sada će pokušati da prekine tu tradiciju i postane šampion u parnoj godini.

u prošlogodišnjem finalu, u kojem su bili nadomak slave, ali su uspjeli da izgube dobijeno.

Takođe, za razliku od prethodnih godina, finale će se igrati u sistemu 2-2-1-1-1 umjesto dosadašnjih 2-3-2 zbog dalekih putovanja, pa će “mamuze” u svom dvorištu otvoriti seriju.

● Dankan: OvOg puta OsvajamO titulu

On je 17 godina komandir San Antonija. On je besmrtan. On ne teži zakucavanjima, već poenima koji život znače. On je Tim Dankan, 38-godišnji gorostas tima iz Teksasa, koji još nije zaboravio prošlogodišnji nesrećni poraz u toj šestoj utakmici...

uzastopno finale igraće ekipa Majamija. Prvo su 2011. izgubili od Dalasa, a onda 2012. savladali Oklahomu, a 2013. San Antonio. Boston drži rekord sa 10 finala zaredom (1956-1966), dok su Lejkersi takođe igrali četiri puta u završnici u nizu (1981-1985).

“Cijele sezone mislimo samo o tome i to nas je guralo naprijed da se vratimo. Uspjeli smo da prebrodimo sve i tu smo. A, kada smo već stigli do posljednje stepenice - želimo da idemo do kraja. Ovog puta osvajamo titulu i nećemo dozvoliti greške iz onog kobnog finala”, jasan je Dan-

kan, čiji košarkaški otac Greg Popovič takođe želi da ispravi veliki propust iz pomenute šeste utakmice...

“Sjećam se kao da je juče bilo.

Ostalo je malo do kraja, vodili smo i svi su očekivali da moji igrači naprave faul i privedu kraju finale, ali ja nijesam želio da to rade. Dogodilo se da nam je Rej Alen zagorčao život, otišli smo u produžetke, izgubili, a onda i naredni meč, ali bih tu odluku i danas ponovio, jer je to stil američke košarke. Međutim, ovog puta želimo da im naplatimo za sve”, naglašava Ser Aleks Ferguson San Antonija, koji je osvojio sva četiri trofeja sa Sparsima, izgubivši prvo finale prethodnog juna.

● Džejms: sparsi nas

ne vOle, tO nas mOtiviše

Trostruki prvak NBA lige (2006, 2012. i 2013) Majami spreman je za još jedan izazov, protiv starog-novog rivala. A, silna želja protivnika za osvetom osjeća se i u svlačionici giganta sa Floride, o čemu svjedoči izjava Lebrona Džejmsa.

“Očigledno je da nas Sparsi ne vole. Osjećam to kroz komentare Dankana. Naravno, sve nas to dodatno motiviše, iako meni nikada nije potrebna motivacije više za finale, jer bih u suprotnom eksplodirao”, u svom stilu poručuje popularni “kralj”, koji je očigledno ipak “eksplodirao” nakon Dankanovih riječi.

Strateg “vreline” Erik Spolstra standardno spušta loptu na zemlju i ne želi da se zalijeće pred novi rat zvijezda, ignorišući vatrene najave iz tabora “mamuza”.

“Cijele sezone smo spokojni, igramo svoju igru i to nam treba u finalu. Imamo kvaliteta na pretek, tim-

RASPORED San Antonio - Majami (večeras 03.00) San Antonio - Majami (9. jun 02.00) Majami - San Antonio (11. jun 03.00) Majami - San Antonio (13. jun 03.00) San Antonio - Majami (16. jun 02.00) Majami - San Antonio (18. jun 03.00) San Antonio - Majami (21. jun 03.00)

17,2

poena u plej-ofu postiže ove sezone najbolji strijelac San Antonija Toni Parker. Francuski plejmejker po meču napravi i 4,9 asistencija, što najbolje govori koliko je važan za tim iz Teksasa.

27,1

poen po meču ima Lebron Džejms u plej-ofu, a ukupno je do sada postigao 2.089 poena u ligi.

ski duh, vjerujemo jedni u druge i siguran sam da ćemo biti pravi, iako nas sigurno čekaju četiri paklene utakmice”, mišljenja je Spolstra.

Toni Parker: Igraću i sa 50 odsto snage Vjeruje da će biti jači od povrede i da će zaigrati protiv Majamija: Toni Parker

Najbolji strijelac i mozak San Antonija Toni Parker povrijedio je skočni zglob protiv Oklahome u polufinalu, ali bi trebao da bude spreman za veliki okršaj.

“Trener Popovič zna da ću igrati iako budem 50 odsto spreman. Nje-

gujemo međusobno povjerenje i on zna da ću uraditi sve kako bih izašao na teren. Naravno, možemo da razgovaramo o tome da i ne igram, ali samo u slučaju da moje stanje bude ispod 50 odsto”, najavljuje fenomenalni Francuz.

ČETVRTAK, 5. 6. 2014. bRoj 859 GoDINA III

33 žENA KARL LAGERFELD

Saradnja Luj Vitona i Šanela

LAKE MIRISNE NOTE

Predlozi parfema za ljeto 2014.

Ma.Ivanović

L

jeti su parfemi mnogo lepršaviji i laganiji, a dizajnerski brendovi obradovali su nas novim mirisnim notama u kojima ćemo uživati. Ukoliko birate parfem po sastavu trebalo bi da znate šta u stvari znači kada vam se predoče gornje, srednje ili bazne note.

Gornje ili površinske note parfema su najlakše i brzo ispare. Srednje note parfema čine cvjetni mirisi (jasmin, ruža), a donje ili bazne note su one koje najduže traju.

Elie Saab L’Couture L’Eau Couture je mirisni nastavak Elie Saab Ready-to-Wear Spring-Summer 2014 kolekcije.

Miris nudi sofisticiranu, senzualnu svježinu, daleko od konvencionalnih, svježih mirisa najavljenih sa sličnim opisom. Cvijet narandže otkriva neočekivani aspekt, inspirisan tek otvorenim laticama cvjetova koji ostavljaju blage bademaste arome.

Suptilna tekstura cvjetne svježine postaje transparentna kao eho ženstvenosti. Fuzija sa gorkim zelenim bademima ujedinjuje cvjetove narandže sa mekim slojem vanile koja se nalazi u osnovi mirisa. Neodoljivo lagana i svijetla vanila otkriva transparentost cvijetnih nota koje postaju još primamljivije, stvarajući meku i svjetlucavu auru. Parfem Elie Saab L’Eau Couture je dostupan u količini od 30, 50 i 90ml Eau de Toilette.

Salvatore Ferragamo “Signorina Eleganza” Signorina Eleganza već je u prodaji i smatra se “ozbiljnijom” verzijom parfema Signorina iz 2012. dizajnerske kuće Salvatore Ferragamo. Pored originala, na tržištu je dostupna i Eau de Toilette verzija Signorina Eleganza najavljen je kao sofisticiran, elegantan i luksuzan miris.

U vrhu parfema stavljene su svježe note grejpa i kruške. Srce sadrži akorde zlatnog osmantusa i badema, dok baza otkriva pačuli i bijelu kožu.

Flower By Kenzo Kenzo ovog ljeta je lansirao Flower By Kenzo Summer Fragrance, limitirano izdanje za 2014. godinu koje interpretira kompoziciju originala Flower

By Kenzo iz 2000. godine. Parfem se otvara svježom kombinacijom mandarine, ličija i đumbira. Cvjetno srce sačinjeno je od ljubičice i frezije. Baza je senzualna zahvaljujući tonovima bijelog mošusa.

Prepoznatljivi mak koji kra-

U čast obilježavanja 160 godina od osnivanja “Louis Vuittona” Karl Lagerfeld će sa još pet dizajnera uraditi specijalnu kolekciju torbi. Ono što je najveća vijest u priči jeste saradnja LV sa dizajnerom “konkurentskog” brenda, “Chanel”-a Karlom Lagerfeldom.

Ova saradnja uključuje još pet poznatih kreatora: Franka Gehrya, Cindy Shermana, Rei Kawakuboa, Christiana Louboutina i Marca Newsona koji će zajedno sa Karlom kreirati ručne i putne torbe sa čuvenim logom brenda. Torbe će biti u prodaji od oktobra, a cijena će varirati od 2.725

do 5.450 dolara.

Kako prenosi sajt WWD, Ovaj projekat pokrenula je Delphine Arnault, ćerka vlasnika LVMH grupe u čijem vlasništvu je Louis Vuitton koja je smatrala da će biti krajnje senzacionalno, ali i inspirativno imati Karla za gostujućeg dizajnera.

Louis Vuitton je do sada sarađivao sa umjetnicima poput Takashia Murakamia, Yayoia Kusame, Manolom Blahnikom, Azzedinom Alaiom, Helmutom Langom i mnogim drugim, ali ovo je prvi put da vizionar “Chanela” radi sa kreativnom ekipom slavnog brenda.

MODELI O KOJIMA SE GOVORI

Fendi odjeća u znaku Pop Art-a

si bočice linije Flower By Kenzo ovaj put je stilizovan kao mali vatromet. Bočica je mat bijela. Miris je dostupan kao 50 i 100 ml Eau de Toilette.

Jean Paul Gaultier Classique Summer Letnji ženski miris brenda Jean Paul Gaultier dolazi u prepozatljivoj formi bočice, dekorisane morskim sirenama, biserim školjkama i morskim zvijezdama. Kompoziciju otvaraju blistavi blend mandarine, klementine i limuna u pratnji cvjetova narandže i ruže. Srce krase jasmin sambac, ylang-ylang, đurđevak i bijeli iris polegnuti na osnovu od ambera, absolut vanile i mošusa. Miris je dostupan u količini od 100ml Eau de Toilette.

Givenchy “Ange ou Demon Le Secret Edition Croisiere” Ovaj miris predstavlja limitirano izdanje originala “Ange ou Demon Le Secret” iz 2009. (relansiranog 2014.). Novo izdanje nudi svjetlucavu ljetnu i egzotičnu interpretaciju originala.

Miris evocira senzualnost osunčane kože. Otvara se italijanskim notama limuna, nerolija i jasmina, sa svijetom tiare i akordom soli u srcu. Amber i vanilija dočaravaju miris toplog pijeska.

Bočica je obojena bronzanim nijansama i ukrašena biljnim ornamentima. Miris je dostupan kao 50 ml Eau de Toilette.

Fendi Resort 2015 kolekcija inspirisana Pop Art-om skrenula je pažnju javnosti modelima koje karakteriše savršen dizajn, kroj. Ova kolekcija je veoma je šik i kombinuje sportski i urban look. U modelima se jasno vidi uticaj etničkim kostimima i urbanim grafitima, pa nije ni čudo što su modeli zaista praznik za oči. Miješanje printova kao što su tufne, geometrijski oblike, pruge, cijveće, savršeno se stopilo čineći modele dodatno zabavnim. Grafiti “Fendi Roma” na nekim modelima dali su klekciji mladalački i pomalo

PROBAJTE

divalj stil pa je ovo idealna kolekcija sve dame koje uživaju u miješanju printova, materijala i koje ne vole da budu odjevene kao svi ostali.

Za sofisticiraniji izgled, Fendi Resort 2015 kolekcija predstavlja jakne sa rajsferšlusima koje se podudaraju sa maksi suknjama u nijansama crne, bijele i kremaste. Strogi oblici nekih haljina kreirani su u minimalističkom maniru dok crno-bijele sportske pantalone i komadi nalik kimonu takođe zauzimaju značajno mjesto u ovoj spektakularnoj kolekciji. Ma.I.

Prirodni piling od ulja nane za stopala Za glatka i mekana stopala nije potrebno da posjećujete kozmetičke salone previše često. Odličan prirodni preparat možete napraviti sami, a pored toga što će vam stopala biti mekana, riješićete se zamora i opustiti se.

Za piling vam je potrebno: 1/4 šolje smeđeg šećera 2 kašičice kokosovog ulja 2 kašičice meda 3 kapi ulje nane Priprema: Sve sastojke dobro promiješajte i utrljajte nježno na stopala. Isperite toplom vodom i dobro osušite stopala. Ako ne iskoristite svu količinu odjednom, preparat stavite u posudu sa poklopcem i iskoristite u roku od mjesec dana.

34 ŽENA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

JEdINStVENI šOuRum

Sve za vaš prostor Novo u ponudi - U Podgorici proteklog vikenda otvoren Mako dizajn, studio za projektovanje i izradu enterijera Rad po posljednjim svjetskim standardima, estetska perfekcija, vrhunska usluga i ispred svega kvalitet - premise su kojima se rukovode u Mako dizajnu, studiju za projektovanje i izradu enterijera. Smješten u podgoričkom City kvartu, u Ulici Maša Đurovića, proteklog vikenda svečanim koktelom otvoren je jedinstveni šourum na ovim prostorima.

“Cilj nam je da na jednom mjestu potencijalni potrošači pronađu apsolutno sve za uređenje svog doma, poslovnog i(li) ugostiteljskog objekta, kao i bilo kog mjesta koje im znači i u kome provode svoje dragocjeno vrijeme”, rekao je za Dnevne novine arhitekta Nikola Kovačević koji sa dizajnerkom enterijera Majom Tošković čini tandem vlasnika i idejnih tvoraca Mako dizajna.

U ponudi Mako dizajna su renomirani italijanski brendovi

(Toskanova unico, Halej, Bonaldo...) koji proizvode namještaj, rasvjetu, parket, kamen, tapete, zavjese, baštenski program...

“Priča je prilično jednostavna dođete sa idejom, ostalo je na nama. Radimo sve - od projektovanja do kompletnog izvođenja enterijera, možete da izaberete opciju da se sve radi po mjeri, da se posao obavlja u prestižnim radionicima i fabrikama u Crnoj Gori, Bosni ili Italiji”, poručio je Kovačević, uz napomenu da će Mako dizajn u narednom periodu odvajati određeni procenat od zarade za ugrožene u poplavama u Srbiji i BiH. Sam ulazak u Mako dizajn pruža vam novu dimenziju u životu, a kroz razgovor sa mladim, talentovanim i stručnim ljudima brzo se upoznajete sa svim trendovima u oblastima arhitekture i enterijera. M.A.

Artdeco je u modi, ne dozvolite da estetika naruši funkcionalnost Čitaoce Dnevnih novina, posebno one koji žele da srede svoj životni ili poslovni prostor, interesuje šta je trenutno aktuelno kada je u pitanju enterijer?

“U našem salonu se može naći moderni i stilski namještaj, ali je u tren-

joj namjeni, ne samo estetski već i funkcionalno da biste se u njemu lijepo osjećali i da biste ga iskoristili na pravi način. Često nas estetika povuče da narušimo funkcionalnost što ne bi smjelo da se dešava”, poručuje Kovačević.

SEKS KAO ZABAVA

KORISNO

Mudro se svađajte sa svojim partnerom Ukoliko želite da u svoje rasprave unesete malo više diplomatije, poslušajte šta nikako ne bi trebalo da radite.

Generalizovanje Ako započinjete svoje svađe sa “Ti uvijek…” odmah stanite, dok još nije prekasno. Generalizovanje će kod partnera da izazove defenzivan stav, a to nikako ne želite. Upoređivanje sadašnje veze sa prošlim vezama Bivše veze zabranjena su zona, posebno kada se nalazite u svađi. Ono što je bilo nekada ostavite iza sebe, nema potrebe za izvlačenjem prljavog veša jer je svaka veza jedinstvena.

Ispravljanje gramatičkih

du takozvani artdeco, tj. spoj stilskog i modernog”, ističe Kovačević, uz poruku na šta ljudi treba posebno da obrate pažnju prilikom adaptacije prostora: “Svaki prostor treba dobro sagledati i maksimalno ga prilagoditi svo-

grešaka tokom svađe Tokom razgovora, naročito ako ide ka svađi važno je partnera da tretirate kao dostojnog “protivnika”. Ispravljanje njegovih gramatičkih grešaka samo će dodatno da ga razljuti ili čak i potencira novu svađu.

“Moramo da razgovaramo” Imate li potrebu da raspravite neki događaj sa partnerom, početak razgovora nikako ne bi trebao da počinje zapovednim tonom koji podrazumijeva rečenica “Moramo da razgovaramo”. Dobar temelj za razvijanje komunikacije može biti i pristojna molba poput “Možemo li molim te da popričamo”. (smedia)

Omladina ima novi trend Ukoliko ste uživali u romantičnoj komediji “Friends with benefits”, i pomislili kako je to prisutno samo u filmovima varate se. Naime, istraživanje je pokazalo da srednjoškolci sve ranije stupaju u polne odnose, a i njihov je stav prema vezama i seksu uvelike promijenjen u odnosu na prošlu generaciju. Informacije o intimi dijele se sa svima na internetu, a zabrinjavajuć je i trend stupanja u neobavezne veze temeljene isključivo na seksualnosti, što, upozoravaju psiholozi, često ostavlja emotivne posljedice.

“Danas je sve češće i popularnije imati ‘prijatelja s povlasticama’.

Oni ustvari nisu u vezi, ali stupaju u seksualne odnose”, otkrila je tinejdžerka Evelin.

Glavni problem u tome psiholozi vide u činjenici da mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose, često iz pogrešnih razloga.

“Seks se sve više doživljava kao zabava, rekreacija, smanjivanje

napetosti, možda čak i kao mamac za zavođenje partnera nakon čega uslijede velika razočaranja i tuge kod djevojaka”, ističu psiholozi.

Ono što se nekada čuvalo u intimi, danas je javna stvar. Tkzv. selfiji, fotografisanje ili snimanje seksualno eksplicitnih autoportreta i filmova i objavljivanje na društve-

nim mrežama ili slanje drugima putem mobilnih telefona, opasan je trend koji može uzrokovati duboke posljedice.

Samopoštovanje mladima treba pomoći izgraditi vaspitanjem i roditeljskim primjerom, ali i pokojim savjetom, zaključuju psiholozi. (magazin.hr)

ŽENA 35

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

OSTVARITE CILJ

Preoblikujte tijelo po želji Ako ste u potrazi za efektivnim vežbama koje će u relativno kratkom vremenu dovesti vaše tijelo u zavidnu formu, na pravom ste mjestu. Sledeće aktivnosti ne zahtijevaju veliki budžet, a kombinujući njih i zdravu ishranu na dobrom ste putu ka ostvarenju cilja. Čučnjevi Stanite u raskorak širine bokova, a ruke postavite ravno ispred sebe, paralelno sa tlom. Spuštajte se prema dole u gotovo sjedeću poziciju, ali pritom pazite da vam koljena nipošto ne idu prema naprijed, da ne prelaze vrhove nožnih prstiju ako gledate o d o z g o.

Grudi i leđa trebaju biti ravna, a kako se spuštate – spuštajte i ruke. Oslonac u svakom trenutku treba biti na petama.

Preskakanje užeta Jeftin i lak način trošenja kalorija je preskakanje užeta. Ova vježba sagorijeva više kalorija od bilo koje aktivnosti, a uz to je i zabavna.

Sklekovi Sklekovi mogu u vrlo kratkom roku transformisati vaše tijelo, tačnije leđa, ruke i grudi. Vježbanje možete učiniti zabavnijim kombinujući više vrsta različitih tipova istih, a za vidljive rezultate potrebno ih je izvoditi nekoliko dana u nedelji.

Trčanje Ono uveliko doprino-

si otpuštanju stresa, sagorijeva mnoštvo kalorija i poboljšava zdravlje. Na vama je da odlučite hoćete li trčati ujutro ili kasnije uveče.

Plivanje Ovaj sport pozitivno utiče na rješavanje masnih naslaga na bedrima – plivajte leđno i udarajte nogama kružnim pokretima i tako podstaknite cirkulaciju u područjima gdje vam se skuplja celulit.

Vožnja biciklom Iako je za najbolje rezultate potrebno vježbe izvoditi samostalno, za bicikl vam nije potrebna prevelika koncentracija. Ova vežba je posebno namijenjena onima koji žele da definišu mišiće svojih nogu. (Prva.rs)

POTPUNO PRIRODNO

Efikasna metoda u borbi protiv strija

Strije na tijelu su blijedi ožiljci koji se javljaju na koži tokom hormonskih promjena u organizmu: u trudnoći, prilikom dojenja, naglog povećanja ili smanjenja tjelesne težine. Strije na tijelu su češće kod žena sa niskim sadržajem elastičnih vlakana u koži i onima koje su izložene nasljednom faktoru.

Predlažemo vam da razmotrite ovu efikasnu prirodnu metodu u borbi protiv strija.

Piling protiv strija Potrebno je: 250 gr soli, 250 gr šećera, 100 ml palminog ulja ( palmino ulje možete zamijeniti bilo kojim drugim biljnim uljem). Sve komponente promiješati i za vrijeme večernjeg tuširanja nanijeti na problematične djelove kože i detaljno istrljati. Nakon postupka na tijelo nanijeti hidrantnu kremu ili losion. Već poslije mjesec dana regularnih (svakodnevnih) procedura, primjetićete da strije postaju manje primjetne. Ni u kom slučaju ne smijete zane-

marivati ovu proceduru poslije prvih pozitivnih rezultata. Zapamtite, strije na tijelu su ozbiljna oštećenja, koja zahtijevaju dosta vremena za njihovo otklanjanje. Osloboditi se strija ne može odjednom – biće potrebni mjeseci upornog rada na sebi, ali prvi rezultati pojavljuju se već poslije nekoliko nedjelja. Nikako nemojte odustajati! Glavna tajna uspjeha u borbi protiv strija je redovnost i postojanost. (Uspešnažena)

N

JE

ZA DO K

POKUŠAJTE

TO RA

P I TA

DOKAZANO

Poštovani, Već dugo tražim način na koji bih mogla da sačuvam svoj brak i nekoga ko bi me posavjetovao i pomogao u tome.

Moj suprug i ja smo u braku 2 godine. I imamo sina od 8 mjeseci. Od kako se on rodio mi nijesmo imali odnose, stalno se svađamo, ponižava me i vrijeđa svakodnevo. Postalo je nepodnošljivo živjeti sa njim, a ja sam oduvijek sanjala o srećnoj porodici. O sinu se brine i dobar je otac. Ja sam veći dio dana nervozna i nemam volje ni za šta osim za dijete.

Poštovana, Mislim da se odgovor krije u vašem pitanju i konstataciji “ja sam veci dio dana nervozna i nemam volje ni za šta osim za dijete”. Sada je pitanje šta je starije, njegova ili vaša nervoza, kokoške i jajeta. Ali kada imate dijete od 8 mjeseci onda se ne zapitkuje mnogo, već se razumije da je majci potrebna pomoć, i fizička i emocionalna, i da se svi moraju odreći nekih svojih potreba da bi dijete opstalo. To je inače period “roditeljske krize” jer beba zahtijeva toliko ljubavi i pažnje da je roditelji nemaju jedno za drugo.

(Stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora možete postavljati putem e-maila zabava@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

U nekoliko sekundi pobijedite nervozu

Prezrele banane su dobre po zdravlje Svi vole banane, ukusne su, hranjive i pune kalijuma. Da li ste se ikad zapitali u kojem stadijumu zrelosti su one najbolje za probavu i zdravlje? Evo rezultata zdravstvenog istraživanja sprovedenog u Japanu. Potpuno zrela banana proizvodi supstancu “TNF” (Tumor Necrosis Factor) ili Faktor Nekroze Tumora, koja ima sposobnost da se bori protiv ćelija koje se ponašaju neuobičajeno.

Kako banana zri, razvija tamne tačkice po sebi. Što više tačkica ima, više je obogaćenih ćelija koje razvijaju imunitet.

U tom stadijumu sazrijevanja, banana je i najbolja za probavu jer se šećer iz banane tada najlakše apsorbuje, za razliku od manje zrelih banana kada su one teže za probavu jer se skrob još nije pretvorio u šećer.

(SuperŽena)

SAVJETI

Unesite zabavu u sve kućne poslove

Savremeni način života mnoge ljude tjera na razmišljanje da je život bez stresa utopija o kojoj samo mogu da sanjaju. Razlog za to su sve brži tempo života, nagomilane obaveze, zahtjevi koji ne prestaju da se gomilaju, a ono što možda predstavlja najveći problem jeste trka s vremenom. Pored toga, ljekari upozoravaju da stalna izloženost stresu može da ima veoma velike posledice po zdravlje, zato je veoma važno da se on odagna i pronađu mehanizmi za smanjivanje izloženosti nervozi. Izdvojili smo nekoliko načina za oslobađanje od stresa u veoma kratkom roku, koji su se pokazali kao veoma djelotvorni.

1. Udahnite i izdahnite tri puta duboko tako da i udah i izdah traju po pet sekundi. Na taj način usporićete ritam otkucaja srca i ublažiti nivo hormona stresa.

2. Dobro se rastegnite, a zatim do-

bro protresite.

3. Zapjevajte omiljenu pesmu.

Tako ćete disati dublje i povećati unos kiseonika u tijelo.

4. Uspravite se, zabacite ramena unazad, otvorite grudi i dišite slobodnije.

5. Držite za ruku nekog kog volite jer dodir kože djeluje umirujuće.

6. Neka vas sunce obnovi tako što ćete mu okrenuti lice, zatvoriti oči i dopustiti da vas prirodna toplota grije nekoliko minuta.

7. Potražite neki smešni video i pogledajte ga jer smeh snižava nivo hormona stresa 8. Prisjetite se svega što vam je dobro u životu jer će vam to dati novu persepektivu, pa ćete se osjećati mnogo bolje.

9. Idite u brzu šetnju jer ćete na taj način sagoriti energiju nervoze i izazvati dobar osećaj.

(Stil)

Znamo da su kućne obaveze za žene jednake robiji. Sa užurbanošću savremenog života, prosto je čudo kako uspjevamo da održavamo svoje domove. I kad najzad počnemo, suočavamo se sa ultimativnom dosadom - čišćenjem. No, ne brinite, smislili smo nekoliko načina da olakšate sebi.

Pustite svoju omiljenu veselu muziku Glasno sa zvučnika, ili slušalica, nije bitno, samo da je nešto uz šta možete da napravite pauzu i malo igrate. Koju god muziku da odaberete, imaćete ritam uz koji ćete moći da ribate, čistite, trljate...

Obucite se udobno Ne mislimo na trenerku u kojoj izgledate kao vreća, već na nešto u čemu se osjećate sjajno. Naravno, morate da obratite pažnju na to da bude odjeća koja diše - pošto ćete se znojiti, kao i da je dovoljno elastična.

Pomoć prijatelja Nije tajna da su dvije glave bolje od jedne. U zavisnosti od toga koliko su vam dobri prijatelji, ponudite nekom od njih da vi odradite sa njima nekoli-

ko sati u njihovoj kući, a oni da zauzvrat odrade sa vama u vašoj. Naravno, ne treba da tražite od njih da rade najteže i najprljavije poslove, nego im dajte nešto standardno - da džogiraju, usisavaju, brišu prašinu.

Stvorite sebi ciljeve Napravite listu zadataka, i svaki put kad obavite jedan, častite sebe nekom sitnicom kockicom čokolade, na primjer.

(Nadlanu.com)

36 ŽENA

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

ZLATNA PRAVILA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Bombice

SASTOJCI:

20 g svježeg kv asca 10 g šećera 250 g brašna so 50 ml maslinov og ulja 200 g šunke 200 g rendanog sira jaje biber

Projice sa šunkom

Kvasac razmutiti u 125 ml mlake vode, dodati šećer, pomiješati i ostaviti 10 minuta da miruje. U posudu sipati brašno, so, razmućeni kvasac i maslinovo ulje, pa zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da miruje dok se zapremina ne udvostruči. Šunku isjeći na kockice, pomiješati sa sirom i jajetom, posoliti i pobiberiti. Rernu zagrijati na 180 stepeni. Podmazati kalup za projice i posuti ga prezlama. Kalupe do pola ispuniti tijestom, a zatim mješavinom od šunke i sira. Ostaviti 20 minuta da miruje. Peći 25 minuta u rerni.

Desert

Pire s lukom

Italijanska kuhinja

Otopite na pari puter i čokoladu i dodajte slatku pavlaku, veoma malo soli i ekstrakt limuna i sve dobro promiješajte. Stavite smjesu u frižider da se dobro stegne oko dva sata. Od ohlađene smjese pravite bombice i uvaljajte u kokos, šećer u prahu, sjeckane lješnike ili susam.

SASTOJCI:

60 g maslaca 1 kašika maslin ovog ulja 700 g crnog luka so 1/4 kašičice šeće ra 1, 5 kg krompira 3 dl punomasno g mlijeka 1 čen bijelog lu ka

Da biste dobili karamelizovani luk, zagrijte dvije kašike maslaca i maslinovo ulje. Dodajte isječen luk i dobro promiješajte. Dodajte 1/4 kašičice soli i šećer i nastavite da miješate dok luk ne porpimi karamel boju. Potrebno je oko 30-40 minuta. Dodajte vodu ukoliko vam se učini da je luk previše suv. Kuvajte krompir u slanoj vodi dok ne omekša. Dok se krompir kuva, napravite smjesu od mlijeka, bijelog luka, lovora i preostalog maslaca, tako što ćete sve sastojke pomiješati na srednjoj vatri. Skuvan krompir procijedite, a zatim ga stavite u suvu šerpu i miješajte na umerenoj vatri oko dva minuta dok se ne osuše.

U pire umiješajte i sir po želji. Prilikom serviranja, preko krompira sipajte karamelizovan luk.

SASTOJCI:

220 g bijele čoko lade 5 kašika putera 3 kašike slatke pavlake malo soli kašičica ekstra kta limuna šećer u prahu sjeckani lješnic i kokos, susam

1. Koristite svježe namirnice Kad god ili koliko god je to moguće, kupujte svježe namirnice za pripremu jela. Tako će vaša jela biti ukusnija, naravno zdravija, i nećete morati da dodajete mnogo masti ili soli da poboljšate ukus. Italijani vole da kupuju na pijacama jer je i to dio uživanja u hrani.

2. Nemojte prekuvati pastu Pažljivo odmjerite količinu tjestenine, po osobi bi trebalo da iznosi oko 120 grama. Takođe, vodite računa da ne prekuvate pastu jer tjestenina al dente ima niži glikemijski indeks od mekane prekuvane paste, pa ćete duže biti siti.

3. Maslinovo ulje Zamijenite uobičajena ulja kvalitetnim maslinovim uljem. Ono je bolje od većine ulja koja se obično primjenjuju, a svakako je zdravije od pripreme jela na puteru ili margarinu. Djevičansko maslinovo ulje sadrži dosta zdravih masti i sadrži

anstioksidante.

4. Riba Neka rba bude dio vašeg obroka bar dva puta nedjeljno. Riba je značajna u ishrani Italijana, a jedu se često i ostali morski plodovi.

5. Neka obrok bude poseban događaj Svaki obrok je kod Italijana poseban i važan događaj. Tako se više poštuje hrana, ali i vrijeme koje se provodi sa dragim osobama.

6. Kuvanje bez recepta Oslobodite svoju kreativnost i uživajte u pripremi jela bez strogog pridržavanja instrukcija u receptima.

7. Vodite računa o sosovima Italijani samo malo preliju pastu sosom, umjesto da je natope. Previše sosa samo povećava kalorijsku vrijednost obroka, ali ne obogaćuju ukus. Ako vodite računa o kilaži, izbjegavajte tjestenine u obliku valjka jer one upiju mnogo više sosa.

SLATKI UŽITAK

PREDLOG ZA DORUČAK

Pikantna kajgana Kolač s trešnjama i likerom

Sastojci: 1 crni luk, manji 1 sjeckana ljuta papričica malo putera 4 umućena jaja malo mlijeka šaka sjeckanog paradajza lišće korijandera tost

Priprema: U tiganj stavite puter da se otopi, pa u njemu omekšajte luk i papričicu. Zatim dodajte umućena jaja i malo mlijeka. Kada je skoro pečeno, dodajte šaku sjeckanog paradajza i malo sjeckanih listića korijandera. Po želji možete dodati malo origana. Rasporedite ljutu kajganu na tost hljeb i služite.

Sastojci: 70 g gustina 100 g brašna 3 jajeta 150 g šećera 75 g margarina 500 g trešanja 250 g krem sira 2 kašike likera od badema 2 kašike šećera u prahu Priprema: Za pravljenje sipkavog tijesta pomiješati 50 g gustina, brašno, jedno jaje, 50 g šećera i margarin i sve zamijesiti. Uviti u providnu ili aluminijumsku foliju i ostaviti da odstoji u frižideru oko 30 minuta. Podmazati pleh i obložiti masnim papirom. Dvije trećine tijesta razviti po brašnom posutoj površini. Staviti tijesto u pleh. Od ostatka tijesta oblikovati ivicu kolača visoku 3 cm. Oprati dobro trešnje i izvaditi koštice i rasporediti po sipkavom tijestu. Zagrijati rernu na 200 stepeni. Odvojiti 2 žumanceta i 2 bjelanceta. Umutiti mikserom žumanca, 100 g šećera, krem sir, 20 g gustina i liker od badema. Bjelanca dobro umutiti i dodati u smjesu sa žumancima. Napravljenu smjesu rasporediti po trešnjama i glat-

ko premazati. Kolač peći u zagrijanoj rerni oko 35 minuta. Izvaditi i ostaviti da se hladi na rešetki.

Odmah prije serviranja staviti ka-

lupe u obliku srca, kruga, kvadrata itd. preko kolača i unutar kalupa posuti šećer u prahu. Servirati na tanjirima i služiti.

37

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Podgorica-Donja Gorica, porodična luks kuća 450m2 bruto na placu 500m2. Može dokup placa koji je ograđen, bunar, navodnjavanje, pomoćni objekat, centralno grijanje i hlađenje. Pomoćni objekat +3UP. Vrlo povoljno. Lokacija idealna. Tel.067/824-411 Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje).

Tel.067/322-529 Prodajem kuću kod «Hemomonta», novogradnja, 180m2, dva trosobna stana po 90m2 i 30m2 pomoćnog prostora, ima građevinsku dozvolu. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fi ksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura. Tel.069/566-716

I

Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura. Tel.069/877-396

Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5. Zvati poslije 18 sati. Tel.067/470-999, 067/331-188 Izdaje se kompletno namještena i klimatizovana garsonjera, Ulica Mitra Bakića, zgrada od pijace do autobuske stanice u Podgorici.

Tel.067/552-179 Izdajem jednosoban prazan stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking.

Tel.067/439-702 Izdajem jednosoban, nov, namješten stan u Podgorici - Zabjelo (parking, internet, satelitska). Cijena 230 eura.

Tel.067/287-303 Izdaje se kuća u centru: 2 poslovna prostora po 70m2, 2 trosobna stana, namještena, po 70m2, garsonjera, namještena, 20m2, dvorište za parking, 150m2. Može i pojedinačno izdavanje.

Tel.067/515-949 Izdajem namještenu sobu, Ulica kralja Nikole, Zabjelo. Cijena po dogovoru. Tel.067/301452, 020/647-266 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju.

Tel.069/370-729

SOBE Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394-592, 020/623-250 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE POSLOVNI PROSTOR 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica

Tel.067/609 -089 Izdajem poslovni prostor u Podgorici - Vojislavljevića, pored magistrale, 30m2 (parking, internet, klimatizovan).

Tel.067/287-308 Izdaje se višenamjenski poslovni prostor, 90m2, Gornja Gorica, uz nikšićku magistralu. Prostor ima 2 telefonske linije, klimatizovan, odavno razrađen. Tel.068/72-95-95, 069/955-334 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima. Tel.067/860-937 PLACEVI Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Mijenjam 5.000m2 zemlje pored magistrale i rječice Pčinja kod Kolašina za odgovarajući stan u Podgorici ili Crnogorskom primorju.

Tel.067/570-454 Podgorica-Donja Gorica plac 3.365m2 (1.745 i 1.620) 2+2 UP za četiri objekta: porodične kuće ili stanovi i poslovni prostori (S+PR+S1+PK). Pojedinačno 600-1.00m2. Ograđeno, sa infrastrukturom. Moguće kombinovano plaćanje. Vrlo povoljno. Odlična lokacija.

Tel.067/824-411 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312 VOZILA/AUTO DJELOVI

P R O D A J E M U ekstra stanju Tel. 067/533-585

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

PRODAJEM AUDI A6 2.5 TDI

U odličnom stanju Registrovan godinu Četiri nove zimske gume 98. godište

Tel.068/451-615

Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38 ..

ČETVRTAK, 5. 6. 2014.

MALI OGLASI Prodajem balirano sijeno, Kosić.

Tel.067/559-750

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

HRANA/PIĆE

HRANA BEZ

GLUTENA ul. 8. Marta bb, Podgorica (kod Krivog Mosta) Najveći izbor hrane bez glutena na jednom mjestu Gluten Glutenko doo, 067/288-953

PRODAJA MREŽA za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me Tel.069/843-366 067/308-306

LIČNO

20. GODINA SA VAMA

Muškarac, 55 godina, oženjen.

Uvijek spreman za druženje sa damama. Godine nebitne.

Podgorica. Tel.068/551-441

069 020 010

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla. Vakcinisani i očišćeni od parazita. Tel.068/504-888 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Mali oglasi

MUZIČKI INSTRUMENTI

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Kupujem očuvan Tel.068/270-276

pianino.

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

POLJOPRIVREDA

NASTAVA Dajem časove maternjeg jezika osnovcima.

Tel.067/913-3370

Dimenzije 102x70mm

Prodajem mlade japanske prepelice nosilje - u pronošenju. Jedna nosilja 2,5€ i jaja od prepelice 30 komada 5€. Tel.067/242-707

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 5. 6. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00.

Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. PodgoricaLjubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. LjubljanaPodgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. CirihPodgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40.

Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. TivatLondon: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. PodgoricaDizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10.

Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

40

TV PROGRAM Film

06:45 08:10 08:45 09:00 09:45 10:30 13:00 14:15 14:20 14:30 15:15 15:45 16:00 17:05 18:00 18:25 18:55 19:00 19:25 20:15 21:00 22:00 23:45 00:00 00:45

Serija: Bez traga/r Serija: Gorki Ĺživot/r Crtana serija- Vozićgrad TaÄ?no 9 Serija: OdbaÄ?ena/r Serija: Neukrotivo srce/r TaÄ?no 1 Mozgalica Crtana serija: Hapeti Serija: Bez traga/r Exploziv Crtana serija- Vozićgrad Serija: Neukrotivo srce Serija: OdbaÄ?ena Exkluziv Kviz- Zlatni krug Mozgalica Vijesti Prve Serija: Domaćice sa Bosfora Serija: Gorki Ĺživot Draga: Saveta Film: Zaboravi Pariz Noćni Ĺžurnal Serija: Bez traga Exkluziv/r

PRVA TaÄ?no 1, 13.00

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.45 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Strani dok.program: Divlje ostrvo Vijesti NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Viking Viki Vijesti Serija: Mjesto zloÄ?ina/r Serija: Office/r Dnevnik 1 Serija: Elitna jedinica/r Radni dan Moja kuhinja ,moja pravila Dnevnik 2 Sport Serija: Elitna jedinica U centar Dnevnik 3 Serija : Office Serija: Mjesto zloÄ?ina Muzika Vijesti

RTCG 1 U centar 21.00

Sport

Informativa

06:50 City kids 07:00 Dobro jutro 11:00 Skrivena kamera/r 11:50 City 12:00 BraÄ?ni sudija/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: NakuĹĄa 15:59 Pare ili Ĺživot 17:10 Sat 2 18:00 Info monte 18:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Paparazzo lov 22:00 Sve za ljubav 23:45 City M 00:00 Film: Crveni agent 02:00 Film: Mjera osvete

07:00 10:00 10:15 11:50 12:00 12:45 14:00 14:10 15:00 15:40 16:30 16:55 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:35 20:50

Boje jutra Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Vijesti Serija: Igra ćutanja/r Serija: Larin izbor Serija: RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovaÄ?ka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle NaÄ?isto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Ubistvo 23:25 NaÄ?isto sa Petrom Komnenićem/r 00:35 Extra lifestyle

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Pop kvart 12:00 Film 14:00 Biramo lidera, talk show/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Pop kvart 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Znakovi pored puta/r

PINK Sve za ljubav 22.00

VIJESTI Serija: Mezimica 12.45

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

07:00 Uz jutarnju kafu – uĹživo 09:30 Smijeh kao lijek 10:50 Dobitnici 12:00 Muzikovin 13:00 Toto vijesti 13:15 Ekstremno 14:10 Bulevar poznatih/r 15:15 SmijeĹĄna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 16:45 NaĹĄ recept/r 17:15 Bulevar poznatih 17:35 Texas Holdem Poker 18:15 Konzilijum - premijerno 19:15 Svijet sporta 20:00 Raskovnik 21:15 PriÄ?a dana

10:30 10:45 11:20 11:45 12:00 13:00

07:02 SvjeĹži u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Putopisi /r.

11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film- Mumijevi 15:30 Dok. program 19:15 Anegdota iz Života 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 20:20 Dokumentarni program /r.

21:00 Info 21:30 Montenegro urban life 22:00 Film 23:50 Marketing 00:00 Ponoćni Info

TV PREPORUKA ZABORAVI PARIZ Prva 22.00

Miki Gordon koťarkaťki je trener i koťarka mu je najvaŞnija stvar u Şivotu. Viťe je na putu nego kod kuće, a kuća mu izgleda kao skladiťte koťarkaťkih rekvizita. Kad mu umre otac, Miki mora ispuniti njegovu poslednju Şelju: da bude sahranjen u Parizu. Jedva odvaja slobodne dane i Şuri da se vrati na prvenstvo.

Ali, na aerodromu dolazi do neoÄ?ekivanih komplikacija: kovÄ?eg s oÄ?evim tijelom je izgubljen. Miki dva dana provodi u aerodromskoj Ä?ekaonici. Treći dan mu saopĹĄte srećnu vijest: kovÄ?eg je pronaÄ‘en i vraćen u Pariz nakon ĹĄto je greĹĄkom odletio u Ĺ vajcarsku.

10.00 Serija: DjevojaÄ?ki institut 11.30 Meridijani/r 12.00 Vijesti 12.00 Tenis: Rolan Garos 12.05 Serija: Sestra Tereza/r 14.00 Dok. emisija/r 14.30 Koncert 16.00 Strani dok. program 17.00 Serija: Sestra Tereza 18.00 Strani dok.program 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 Dok. emisija/r 21.00 Moja kuhinja, moja pravila 22.15 Serija 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Tenis: Rolan Garos 12.00

777 Raskovnik 20.00

14:00 15:30 15:50 16:00 17:30 19:50 20:00 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Top shop Hrana i vino Video katalog Farma Motorsport magazin Aljazeera Top shop Video katalog Dnevnik Hrana i vino Video katalog Farma Aljazeera MBC muzika Aljazeera MBC hit

MBC Motorsport magazin 13.00

MONTENA Crtani filmovi 09.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Varljivo leto ‘68 09:50 Vesti RTS 09:55 Sasvim prirodno 10:25 Moja lepa Srbija 10:55 Vesti RTS 11:00 PreĹživljavanje u divljini 11:49 Istorija nauke 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 Moj heroj 14:05 Ĺ ljivik 15:05 Ovo je Srbija 15:55 Ranjeni orao 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Ranjeni orao 21:05 Da, MoĹžda, Ne 22:25 Vesti RTS RTS 2 10:05 Ä?orÄ‘e Marjanović - Ko nekad u osam 10:35 Trag u prostoru 11:05 OpĹĄteobrazovni program 11:35 U svetu 12:00 Orkestar bez granica i Edin Karamazov 12:25 Beokult 13:00 Trezor 14:00 Pod otvorenim nebom 14:30 Izaberi me: Vazduhoplovna akademija 15:00 Dejvid

atenboro - Ä?uda prirode 15:22 Velikani 15:30 Eko karavan 16:00 TV lica... Kao sav normalan svet 16:45 OpĹĄteobrazovni program 17:15 Devojke iz fabrike bombi 18:00 Mera za muziku 18:30 Plava ptica 18:55 Moj ujak 19:20 Kormilar 19:35 Datum 19:40 Verski kalendar 20:00 Ĺ˝ivot i standardi 20:30 Metropolis 21:00 Devojke iz fabrike bombi HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:35 Znaj da te volim 13:18 Paralele 13:48 Reporteri 14:18 Abeceda zdravlja 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 16:00 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 TuristiÄ?ka klasa 18:50 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 VeÄ?er na 8. katu 20:55 Labirint 21:45 Povrh jezera 22:50 Dnevnik HRT 2 11:05 Ovisni o Ä?iťćenju 12:00 Dobra Ĺžena 12:45 Sachiena kuhinja 13:15 Smrtonosna anestezija 14:45 Zastave na Marsu

DANAS U GRADU 15:15 TraÄ?erica 15:55 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Kokice 17:15 MoÄ?varna staniĹĄta 17:45 Domovi Brazila 18:15 Svaki dan dobar dan 18:55 Dr. Oz 19:35 TV vrtić 19:45 Laboratorij na kraju svemira 19:54 Hot spot 20:05 U obitelji sjevernih medvjeda 21:00 Drugi muĹĄkarac HBO 12:40 DĹžek ubica divova 14:35 Kopakabana 16:20 Filmovi i zvezde 16:50 Hepi Gilmor 18:20 Avanture Haka Fina 20:05 Dobar dan da se umre muĹĄki 21:45 Apokalipsa na toÄ?kovima 22:40 Carstvo poroka FOX LIFE 10:30 DĹžordan 11:20 Uvod u anatomiju 12:15 Sudije za stil 12:40 Sudije za stil 13:05 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi: Parovi 13:55 Budi muĹĄko 14:45 Ukrasi moj dom 15:10 Ukrasi moj dom 15:35 Ĺ kola za parove 16:00 Ĺ kola za parove 16:25 Ludnica u Klivlendu 16:50 Ludnica u Klivlendu 17:15 DĹžordan 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Ali Mekbil 20:00 Ĺ apat duhova

20:55 Uvod u anatomiju 21:50 Privatna praksa FOX CRIME 12:30 VajtÄ?epel 13:35 Tihi Svedok 14:45 Monk 15:35 Otac Braun 16:45 Medijum 17:40 Marinci 18:35 Pariski forenziÄ?ari 19:40 Pariski forenziÄ?ari 20:45 VajtÄ?epel 21:50 Na duĹžnosti 22:55 Medijum ARENA SPORT 11:00 PSG - Guingamp 13:00 Japan Kostarika 15:00 Rad - Metalac, baraĹž 17:00 Put u Brazil 17:30 Argentina -TrinidadandTobago 19:30 Destination Brazil 20:00 Rim 22:00 Los Angeles - NY Rangers SPORT KLUB 12:00 Atletico Madrid - Rayo Vallecano 14:00 KoĹĄarka - Italijanska liga 15:45 Holandija - Vels 17:45 ATP Uncovered 18:15 Fudbal Mondijal Magazin 18:45 Svet fudbala 19:15 Top Tennis! 19:45 Na danaĹĄnji dan 20:00 Mobil 1 the Grid 20:30 Auto magazine 20:40 KoĹĄarka - VTB liga 22:30 NBA Action 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX PODGORICA

Godzila 15:45; Grdana - Zla vila 15:10; 16:00; 17:15; 19:15; 21:15; Grejs - Princeza od Monaka 20:15; Ko preĹživi, priÄ?aće 18:20; 20:00; 22:10; Kuća velikog maÄ‘ioniÄ?ara (sinhr.) 15:20; LoĹĄe komĹĄije 20:30; 22:30; Na rubu vremena 19:45; 21:50; Opasan poziv 22:20; Osveta na Ĺženski naÄ?in 17:50; Tvrd orah (sinh.) 16:15; 16:45; 18:00; 18:30; X-Men: Dani buduće proĹĄlosti 17:00; 19:30; 22:00; CNP

Allegretto Albania 20.00