Izdanje 4. jun 2014.

8

ce 30 nt i

BROJ DANA

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

godina od proglaĹĄenja nezavisnosti Crne Gore

SRIJEDA, 4. 6. 2014. BROJ 858/ GODINA III

ISTA AGENCIJA, ISTA Ĺ KOLA, ISTI SIMPTOMI â—? 9

PONOVO OTROVANI! Ko odgovara?

Fotografija objavljena uz pristanak roditelja: N.D. u bolnici

Šestoro djece otrovano hranom na Žabljaku i smjeťteno u barsku bolnicu

N.D. : Konobar nas je tjerao da na silu jedemo dĹžem i hljeb

PREDMET ŠĆEKIĆ � 11

Tri razloga za ukidanje presude KOLAĹ IN â—? 13

Inspekcija krije krađu ťljunka

� Pred Vijećem Apelacionog suda uskoro će se pored optuŞenih Vujadinovića, Šćekića, Borete i Bigovića, koji se terete za ubistvo Slavoljuba Šćekića, naći i Alan KoŞar koji je već izdrŞao kaznu TELEKOM 1. CFL BARAŽ � 29

STAV INTELEKTUALACA â—? 5

DONJA GORICA â—? 10

Izgorio “porĹĄeâ€?

Vujanović se ne moĹže ponositi odliÄ?jima SPC

Mornar napada Berane, Jezero Ä?eka Mogren

2

AKTUELNO

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

EDITORIJAL

FILE

Integracija zapadnog Balkana ključna za EU MILI PRELEVIĆ

zamjenik glavnog i odgovornog urednika

DRŽAVNIČKI POTEZ

Predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, slažu se svi, nalazi se pred teškom odlukom - s kim ući u postizbornu koaliciju u Podgorici. I nije mu lako. Iako je poznat po državničkoj viziji, koju je u nekoliko navrata dokazivao, Krivokapić treba da donese još jednu, vrlo važnu državničku odluku.

Ako “stara ljubav zaborava nema” onda će se lako odlučiti i odabrati starog koalicionog partnera Demokratsku partiju socijalista i Mila Đukanovića. I to bi bio državnički potez. Sigurno ne bi došlo do vanrednih parlamentarnih izbora, koalicija na državnom nivou bi povratila stabilnost, i naredne godine bi mogle biti posvećene razvoju i ispravljanju poteza Vlade za koje SDP i Krivokapić smatraju da su pogrešni.

Ako je “stara ljubav” prevaziđena i ako se Krivokapić odluči za koaliciju sa opozicijom doći će do velikih promjena u Crnoj Gori. I to je državnički potez. Uslijedili bi, neminovno, vanredni parlamentarni izbori, a nova vlast bi mogla, bez trzavica i pritisaka, sa nepoljuljanim povjerenjem građana, da radi na razvoju države.

Novo može uvijek da bude izazov, a već probano može da daje sigurnost. Zato Krivokapić još razmišlja i to pod pritiskom. Ne pritiskaju ga samo opozicione kolege. On je i predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a, koji se bavi izborima i koji nadgleda izbore. On je ove kritikovao iznoseći vrlo oštre primjedbe. Ali, on je i predsjednik partije koja participira u Vladi i njegovi ministri vrlo često glasaju drugačije od onoga što partija govori, makar kada je Skupština u pitanju. Ima tu još pritisaka, od onih iz nekih opštinskih nivoa, iz baze, pa do mnogo jačih o kojima građani mnogo ne znaju. Pritisak, međutim, za njega ne predstavlja veliki problem. Uvijek se dobro snalazio u tim pozicijama. Pitanje je, međutim, šta on zapravo želi. Da li kod njega postoji sukob između stvarne želje i razumnih rješenja? Njegov koalicioni partner na državnom nivou Milo Đukanović je iz lokalnih izbora izašao jači nego što je opozicija očekivala, pa i sam Krivokapić. SDP-u je, ipak, dobro, jer može da odlučuje i od njega mnogo zavisi. U politici, kažu, nema ljubavi, ali zato ima mnogo razuma. Zato će Krivokapić, sigurno, donijeti odluku u interesu svoje partije i građana koji su ga glasali. I zato samo on zna šta će biti. Već je odabrao - sigurno.

Integracija zapadnog Balkana ključna je za Evropsku uniju (EU), poručio je evropski komesar za proširenje, Štefan File, na na Zapadno-balkanskoj konferenciji održanoj u Beču.

Na konferenciji posvećenoj EU, procesu proširenja i evropskim integracijama zemalja zapadnog Balkana, učestvovao je i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić zajedno sa predstavnicima 12 država, ministrima zemalja regiona i predstavnicima Unije.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI), tokom sastanka jednoglasno je istaknut značaj evropske integracije za razvoj cjelokupnog regiona.

“U tom kontekstu, File je kazao da je integracija zapadnog Balkana ključna za EU”, kaže se u saopštenju.

Zaključeno je, kako se navodi, da su oblasti energetike, energetske efikasnosti, sigurnosti i izgradnje infrastrukture ključne za dalji razvoj i povezivanje zemalja zapadnog Balkana.

Lukšić je, tokom izlaganja, kazao da proširenje ostaje ključna politika EU, što dokazuje činjenica da svaka država članica koja predsjedava Unijom, visoko na svojoj agendi drži da su njeni prioriteti politika proširenja i zapadni Balkan.

“On je izrazio uvjerenje da će uspjesi koje Crna Gora postiže na evropskom putu predstavljati značajan podsticaj za ostale zemlje zapadnog Balkana, kao i potvrdu nastavka politike proširenja

Lukšić i File bez zastoja”, kaže se u saopštenju.

“Bolja ekonomska saradnja i integracija među državama regiona siguran je put za ubrzanje rasta u kojem nezaobilaznu ulogu ima EU i multilateralne finansijske institucije, što je najpouzdanija garancija trajne političke stabilnosti na ovom dijelu evropskog kontinenta i njegove suštinske evropeizacije”, poručio je Lukšić.

Na konferenciji je bilo riječi i o aktuelnoj situaciji nastaloj usljed elementarne nepogode koja je zadesila zemlje regiona i tom smislu je ukazano na značaj solidarnosti, saosjećanja i međusobne pomoći koja je pružena u cilju ublažavanja posledica.

Tokom boravka u Beču, Lukšić je učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Centralno-evropske inicijati-

KONJEVIĆ DŽOMIĆ

Nastavlja se prepucavanje

Meteo 05:06 20:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More, malo talasasto.

Vjetar, slab do umjeren, ujutru ponegdje i jak, sjeveroistočni na otvorenom sjeveropazapadni.

Temperatura mora na otvorenom oko 20 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano i toplo. Poslije podne u kontintentalnim predjelima jači razvoj oblačnosti lokalno sa kratkotrajnom kišom i grmljavinom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

14 13 16 15 14 8 6 5 8 9

17 14 15 14 15 10 8 7 10 11

SJUTRA

29 26 25 25 26 25 21 18 24 26

30 26 25 25 26 26 23 20 26 28

Pretežno sunčano i toplo. Popodne na sjeveru i u centralnim planinskim predjelima jači razvoj oblaka ponegdje sa kratkotrajnom kišom i grmljavinom.

ve na temu “Novi izazovi za CEI”, koji se održava u okviru austrijskog predsjedavanja Inicijativom.

Povodom obilježavanja dvadeset pet godina postojanja CEI-a na sastanku je ukazano na važnu ulogu u pogledu pružanja pomoći zemljama za brže pristupanje EU. Na sastanku je istaknut značaj Memoranduma između CEI i Regionalnog savjeta za saradnju kao dva najvažnija regionalna mehanizma za promociju projekata od zajedničkog interesa i razmjeni informacija o političkim i ekonomskim pitanjima.

Tokom sastanka ministri zemalja članica CEI-a iskazali su duboku zabrinutost povodom aktuelnih dešavanja u Ukrajini.

Lukšić je istakao da je regionalna saradnja najbrži put ka ostvarenju ciljeva CEI.

“Iz dana u dan sve više žalim izvanjeg ministra unutrašnjih poslova Crne Gore Raška Konjevića. Ovog puta je upao u novu ličnu i profesionalnu provaliju, jer je, prema mojim saznanjima, morao da potpiše izjavu Ranka Krivokapiću kao svoju.

Inače, riječ je o staroj metodi Krivokapića da ispred sebe istura svoje golobrade poslušnike. Juče Mirka Stanića, danas Konjevića”, navodi se u reagovanju protojereja-stavrofora Velibora Džomića na komentar Konjevića da je o njemu sve rekao pokojni pisac Dobrica Ćosić.

“Pokojni Dobrica Ćosić, jedan od najvećih srpskih pisaca, za g-dina Džomića je u nedavno objavljenom intervjuu rekao: “Čovjek niskog morala i velikih pretenzija”. Saglasni smo sa jednim od najvećih srpskih pisaca”, naveo je Konjević.Džomić je u reagovanju kazao da njega ne dotiču Konjevićeve izjave, “a posebno ne njegove izjave o moralu i pretenzija-

ma”. “Ali sam dužan da konstatujem da je Konjević, umjesto priče o nacionalnoj bezbjednosti Crne Gore i o tome kako ja navodno ugrožavam nacionalnu bezbjednost, počeo da priča priču o moralu. To znači da neistinite i ničim dokazane optužbe, i to više puta ponovljene od strane Konjevića i njegovog prethodnika tokom prethodnih godina, o mom navodnom ugrožavanju nacionalne bezbjednosti Crne Gore za Konjevića predstavljaju prošlost i stvar koju ne može da dokaže. Na tome mu zahvaljujem sa molbom da moju zahvalnost prenese i autoru njegove izjave o moralu”, navodi se u reagovanju Džomića. U reagovanju Konjevićevog kabineta je saopšteno da ministar neće komentarisati, kako navode, podmetanja i laži koje ovih dana šire Džomić i njegovi nalogodavci.

“U Crnoj Gori bi rekli: “Kako istinu zborili, tako im Bog pomogao”, navodi se u reagovanju.

Crna Gora druga destinacija Na listi 50 turističkih destinacija u svijetu koje će privući najviše turista u narednih deset godina, a koju je sastavio ugledni portal Business Insider, našla se i Crna Gora zauzevši visoko drugo mjesto.

Sa prostora Balkana se, osim Crne Gore na listi destinacija koje će u budućnosti privući najveći broj turista našla i Albanija koja je zauzela 42. mjesto, Hrvatska 45., a. BiH je zauzela 49. mjesto.

Prema pomenutoj listi, Namibija će biti najprivlačnija destinacije za sve turiste koji vole putovati svijetom. Nakon Namibije na listi se nalaze Crna Gora, Zambija, Angola, Kina, Gabon, Burma, Kambodža, Tajland i Cape Verde.

U istraživanju se navodi kako bi putovanje u velike svjetske metropole u budućnosti moglo postati i dosadno i razočaravajuće iskustvo.

“Sadašnje poznate turističke destinacije kao što su Pariz i Njujork svake godine ugoste veliki broj posjetilaca da bi u budućnosti putovanja u ove gradove moglo postati razočaravajuće iskustvo zbog velikih gužvi, preskupih hotela i loših restorana”, navodi se na Business Insideru.

Dodaje se kako je logično da će turisti sve više posjećivati neke druge manje poznate svjetske destinacije. Na pomenutoj listi najviše je zemalja iz Afrike, i to ukupno njih 16.

AKTUELNO 3

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

dik opet odbio prigovore

MANS će se žaliti Ustavnom sudu

osam godina od proglašenja nezavisnosti

Velika pobjeda čojske države Nezavisnost Crne Gore proglašena je na jučerašnji dan prije osam godina, kada je Skupština na svečanoj sjednici donijela Odluku o proglašenju nezavisnosti i Deklaraciju nezavisne Crne Gore.

Tog 3. juna 2006. godine nezavisnost naše zemlje je proglašena istupanjem iz državne zajednice sa Srbijom, čime je Crna Gora poslije 88 godina ponovo postala samostalna država.

Odluku o proglašenju nezavisnosti usvojili su poslanici vladajuće koalicije Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, kao i Građanske partije, Liberalne partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza u Crnoj Gori.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da je prije osam go-

dina pobijedila građanska, slobodna i evroatlantska Crna Gora utemeljena na vladavini prava, “čojska država koja čuva sve svoje građane, kao i druge od sebe”.

“Drage crnogorske građanke i građani, u domovini ili rasuti po svijetu, donošenjem Deklaracije o nezavisnosti Republike Crne Gore 3. juna 2006. godine stupila je na snagu volja njenih građana da žive u nezavisnoj, građanskoj i evroatlantskoj državi. Trenutkom proglašenja nezavisnosti Crna Gora je vraćena na međunarodnu scenu kao nezavisna i suverena država uz puni međunarodnopravni subjektivitet. Pobijedila je pravda koju smo čekali 88 godina”, navodi se u Krivokapićevom proglasu. Crna Gora je 21. maja obilježila osam godina nezavisnosti, kao

sjećanje na dan kada je na referendumu 55,5 odsto građana podržalo njenu samostalnost. Od sticanja samostalnosti, Crna Gora je nastavila da se razvija kao stabilna, demokratska i multietnička zemlja.

U Crnoj Gori postoji sveukupna saglasnost o potrebi integracije u EU, što daje dodatan impuls za ubrzani napredak prema tom cilju.

Na tom putu Crna Gora je 2010. godine postala kandidat za članstvo u EU, otpočela pregovore 2012. godine i do danas otvorila devet pregovaračkih poglavlja, od čega je dva zatvorila.

Ova godina je važna i za NATO integracije, cilj za koji naši zvaničnici vjeruju da garantuje stabilnost i bezbjednost potrebnu za ostvarivanje ostalih strateških ciljeva.

Državna izborna komisija nastavila je da prigovore odbacuje po političkoj osnovi, iako oni ukazuju na ozbiljne povrede Zakona, biračkog prava i izbornih procedura, smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora MANS. Državna izborna komisija juče je razmotrila i odbila posljednju grupu prigovora na izborni proces koju su u ime MANS-a podnijele tri političke partije. Iz MANS-a je saopšteno da je tokom sjednice DIK-a razmatrano stotinu prigovora, ali da ni o jednom nije vođena rasprava već je samo konstatovan broj prigovora i njihov podnosilac.

“Nakon toga se pristupalo glasanju i prigovori su odbijani uvijek istom većinom.Na taj način DIK je nastavio sa katastrofalnom praksom koju je koristio tokom nekoli-

ko prethodnih dana, da prigovore odbacuje po političkoj osnovi, iako oni ukazuju na ozbiljne povrede Zakona, biračkog prava i izbornih procedura”, tvrde u MANS-u.

Iz MANS-a naglašavaju da je DIK na jučerašnjoj sjednici postigao rekord u brzini odbijanja prigovora, i da je u prosjeku za odbijanje jednog seta od nekoliko prigovora bilo potrebno nešto preko 14 sekundi.

“Nadamo se da će makar Ustavni sud konačno smoći snage da se uzdigne iznad partijskih interesa sudija koji su njegovi članovi, te da će ta zarobljena institucija obezbijediti da se zakon i izborne procedure poštuju i primjenjuju, a da oni koji su ih kršili zbog toga snose konkretne posljedice”, zaključuju u MANS-u.

simić o integraCijama Crne gore

Prevlaka nije na evropskom putu

đukanović u sarajevu

Riješena otvorena pitanja sa BiH Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović susretima sa zvaničnicina Bosne i Hercegovine završio je juče posjetu toj državi. Tokom više sastanaka sa državnim vrhom BiH ocijenjeno je da je saradnja Crne Gore i BiH na zavidnom nivou, te da treba unaprijediti saradnju na ekonomskom planu. Zvaničnici BiH zahvalili su premijeru Đukanoviću na pomoći koju je Crna Gora uputila Bosni i Hercegovani tokom ne-

davnih poplava koje su pogodile naše susjede.

Svečani doček Đukanoviću, na platou ispred zgrade institucija BiH u Sarajevu, priredio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, javila je agencija Anadolija.

U obraćanju novinarima nakon susreta delegacija BiH i Crne Gore, Đukanović je izrazio spremnost Crne Gore da pomogne BiH na putu

evroatlantskih integracija.

“Svi treba da pomognemo da BiH zauzme svoje mjesto u procesu evroatlantskih integracija”, rekao je Đukanović, ocjenjujući da je to jedina pouzdana garancija stabilnosti i napretka, prenosi sarajevsko Oslobođenje.

Bevanda je posebno zahvalio Crnoj Gori i Đukanoviću za interesovanje i želju da pruže pomoć BiH tokom i nakon katastrofalnih poplava, kao i na snažnom lobiranju da se ublaže posljedice nedavne katastrofe.

I predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Željko Komšić razgovarali su juče sa Milom Đukanovićem.

Sagovornici su ocijenili da Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju odlične i prijateljske odnose, te da između dviju zemalja nema otvorenih pitanja koja bi opterećivala unapređenje saradnje na svim područjima od zajedničkog interesa.

Pred kraj posjete Bosni i Hercegovini, premijer Đukanović sastao se sa ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom.

Hrvatska je u određenoj prednosti po pitanju razgraničenja na Prevlaci, s obzirom na to da je članica Evropske unije, ocijenio je profesor međunarodnog prava Predrag Simić, navodeći da spor neće usporiti ili blokirati evropske integracije Crne Gore.

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak da će pitanje razgraničenja sa Crnom Gorom na Prevlaci vjerovatno biti riješeno međunarodnom arbitražom.

Simić je, u izjavi agenciji Mina, ocijenio da spor oko Prevlake ne može biti prepreka Crnoj Gori na putu ka EU. “Bio bi prepreka ukoliko bi Hrvatska stavila veto, kao što je Slovenija njoj prijetila. Tada je američka državna sekretarka Hilari Klinton intervenisala, lupila ru-

kom o sto i praktično presudila da to neće biti stvar koja će blokirati hrvatske evrointegracije, a da će spor biti rješavan u Hagu, pred Međunarodnim sudom pravde”, podsjetio je Simić.

On smatra da je Hrvatska na određen način u prednosti kada je spor u pitanju, s obzirom na to da je članica EU. “Hrvatska jeste u prednosti, ali ne treba zaboraviti da je Crna Gora država koja je najviše odmakla u procesu evropskih i evroatlantskih integracija i čini mi se da u ovom trenutku ni Zapad neće biti u situaciji da gubi iz vida crnogorske interese zbog načina na koji se ona postavila u brojnim pitanjima”, rekao je Simić.

On je mišljenja da Prevlaka pruža mogućnost za kreativna rješenja i zajedničke projekte.

4 POLITIKA

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

šaBović o koaliciji u plavu

Baza odlučuje, GO konstatuje

Formiranje vlasti u Plavu je de facto gotova stvar, a tu opštinu u naredne četiri godine vodiće koalicija Socijademokratske partije, Bošnjačke stranke i Socijalističke narodne partije. Predsjednik plavskog Odbora SDP-a Džavid Šabović je uvjeren da će ova koalicija dobiti saglasnost Glavnog odbora njegove stranke. U toj koaliciji je trebalo da se nađe i Građanska inicijativa Ibera Hotija, no, on je odustao jer smatra da se takva koalicija kosi sa interesima njegove nacionalne zajednice. Međutim, Šabović je kazao da je predsjednik BS u Plavu Orhan Šahmanović imao komunikaciju sa Hotijem, koji je izrazio želju da uđe u koaliciju. To je, kako je naveo, bila i njegova želja jer je htio da se u no-

voj vlasti nađu predstavnici svih naroda koji žive u Plavu.

“Iza partija koje čine novu koaliciju, pa čak i onih građanskih, stajali su dominantno bošnjački glasovi i mi smo željeli da u koaliciju uđe i albanska partija zbog svih Albanaca koji žive u Plavu, ali nekome to očigledno nije išlo na ruku i neko kome to odgovara je uradio to što je uradio, a mene više ne interesuje ni Hoti, niti bilo ko drugi”, rekao je Šabović u izjavi za DN. I predsjednik plavskog Odbora BS-a Orhan Šahmanović potvrdio je u izjavi za DN da se nakon izbora čuo sa Hotijem koji je tada želio da bude dio koalicije koju će činiti BS, SDP i SNP. “Hoti mi je tada rekao da je očekivao da će da bude “tas na vagi”

i da bi se u tom slučaju drugačije ponašao, a ovako “nema šta ja sam sa vama”. To su bile njegove riječi i više ga nijesam ni vidio, ni čuo. Vjerovatno su njegovi nalogodavci morali da mu daju dozvolu za ulazak u koaliciju i vjerovatno su mu oni i kazali da saopšti u javnosti ono što je saopštio prekjuče. Njegovi nalogodavci su oni koji su i formirali njegovu stranku”, rekao je Šahmanović.

On je dodao da je koalicija u Plavu “završena stvar” i da će mjesto predsjednika opštine pripasti BS-u, dok će mjesto predsjednika Skupštine pripasti SDPu, dodavši da će od njegove stranke zavisiti da li će i u naredne četiri godine on biti taj koji će voditi grad.

Sa druge strane, Šabović je, komenatrišući izjavu predsjednika njegove stranke Ranka Krivokapića da će za svaku lokalnu koaliciju biti potrebna dozvola Glavnog odbora, poručio da GO daje samo saglasnost.

“Nije podrška, pročitajte šta piše u Statutu. GO daje saglasnost, GO ne pravi koalicije. Naša partija ne funkcioniše tako, našu partiju nije formirao GO, niti smo mi formirali GO, naša partija se pita kod kuće, tamo odakle je počela, odakle je nastala i tamo gdje ima odbornike. Mi nijesmo autokratska partija pa da vrh partije odlučuje o bazi, obratno je, baza odlučuje glasovima i izborom, a onda daje saglasnost GO. 1999 posto ću dobiti saglasnost GO”, zaključio je Šabović.

V.K.

siništaj

Status opštine Tuzi u rukama DPS i DUA Predsjednik Građanske inicijative Vaselj Siništaj poručio je u izjavi za DN da kompletna odgovornost za budući status Malesije i Tuzi leži u rukama Demokratske partije socijalista i Demokratske unije Albanaca. Inače, koalicija te dvije stranke osvojila je 13 mandata na izborima koji su održani za gradsku opštinu Tuzi i ima apsolutnu vlast.

GI je osvojila četiri mandata, Demokratski savez tri, a “Evropsko lice Tuzi” dva odbornička man-

Ponovni izbori 8. juna Izborna komisija Glavnog grada donijela je odluku o raspisivanju novih izbora za odbornike u Skupštini gradske opštine Tuzi na dva biračka mjesta u Dinoši i jednom u Koćima.

Ponovni izbori održaće se 8. juna.

Državna izborna komisija je, na osnovu prigovora SNP-a, poništila izbore na tri glasačka mjesta za gradsku opštinu Tuzi.

data. Siništaj je ocijenio da se prije izbora znalo ko će biti većina u gradskoj opštini, dodavši da su na izborima najviše “kiksali” Albanci. On je podsjetio da je prije izbora postojalo obećanje da će se nakon 25. maja na dnevnom redu Skupštine Crne Gore naći izmjene i dopune četiri zakona koji će omogućiti Tuzima status punopravne opštine, ali da ono nije ispunjeno. No, sve će, kako je ocijenio, zavisiti i od pregovora za formiranje vlasti u Podgorici, Baru i Pljevljima, ali i od ponovljenih izbora na tri biračka mjesta u Malesiji.

“Imamo četiri odbornička mjesta.

Ja nijesam čovjek koji je ikad zadovoljan, ali s obzirom na to da je sa druge strane DS uzeo tri mandata, vrtimo se oko broja sedam, a upravo smo u prošlom sazivu imali sedam odbornika. Mi smo imali jedan osjetni pad u odnosu na DS. U svakom slučaju mislim da su “kiksali” Albanci na teritoriji gradske opštine, a “kiksali” su zato što je data ogromna podrška koaliciji oko DPSa i sada je odgovornost, naravno, na njima jer od njih zavisi status Tuzi.”, rekao je Siništaj.

V.K.

Bogdanović o lideru df

Lekić mrzovoljno tuži svoju državu Svome treba pomoći i podržati ga, a ne mrzovoljno i ljubomorno u poznim godinama tužiti svoju zemlju, njene demokratski izabrane pojedince i prijestoni grad koji je uvijek znao da izabere, kazao je gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović.

Podsjećamo, lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić pisao je italijanskom ambasadoru u Crnoj Gori Vinćencu del Monaku u znak protesta zbog dodjelijvanja Ordena viteza italijanske zvijezde gradonačelniku Cetinja i funkcioneru DPS-a Aleksandru Bogdanoviću.

Reagujući na ovaj Lekićev postupak, Bogdanović je kazao da su pojedinci čitav radni vijek proveli u drugim državama, a da od njih nijesu dobili ništa.

“Da čak i znaju nešto, ljudski bi to bilo sakriti, a ne da pišu drugim državama. Neki su svoj čitav radni

vijek proveli u drugim državama, a da od njih nijesu dobili ništa. Da bi vas u drugoj državi voljeli, moraju prvo da vas poštuju, vole i cijene u vašoj”, istakao je Bogdanović.

On je podsjetio na riječi Marka Miljanova da je čojstvo čuvati drugoga od sebe.

“To je bio i ostao moralni zakon Crne Gore i Crnogoraca. Radovao sam se i radio za dobro i uspjeh Crne Gore. Radovao sam se uspjehu svakog građanina Crne Gore, jer je to i uspjeh Crne Gore. Prijestono Cetinje je ostalo onakvo kakvo jeste i zato ova nagrada ide njemu, njegovim građanima, njihovom čojstvu i vrlinama grada države i grada heroja”, zaključio je Bogdanović.

Podsjećamo, predsjednik Italije Đorđo Napolitano odlikovao je Bogdanovića Ordenom viteza italijanske zvijezde.

pajović

NATO važan za crnogorski razvoj

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je juče poslanika i člana ustavnog, spoljnopolitičkog i odbora za odbranu Parlamenta Kraljevine Španije Žordija Šuklu.

Predsjednik Vujanović je iskazao visoko poštovanje Pa r l a m e n t u K r a l j e v i n e Španije za Rezoluciju podrške članstvu Crne Gore u NATO-u, koja je jednoglasno usvojena na plenarnoj sjednici. On je zahvalio španskom poslaniku za ličnu inicijativnost ispred predlagača Rezolucije.

Predsjednik je takođe konstatovao izuzetan značaj evroatlantskih integracija Crne Gore za evropske integracije Crne Gore, kao i njen ekonomski i opšti društveni razvoj.

Poslanik Šukla se saglasio sa ocjenom značaja članstva Crne Gore u NATO-u za njen razvoj, te istakao interes NATO-a za pridruživanjem Crne Gore.

Nikšić se ne može ponoviti u Podgorici Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao je za TV Vijesti da je stav njegovog partijskog kolege Dritana Abazovića da se otvoreno zalaže za koaliciju sa DF-om i SNP-om isključivo njegov.

“Mislim da je on u emisiji “Načisto” kazao da je to njegov lični stav, a razumjećete da ja kao predsjednik stranke imam obavezu iznošenja isključivo stranačkog stava”, rekao je Pajović.

On je dalje kazao da je Pozitivna u fazi razgovora sa koalicionim partnerom SDP-om i da je zacrtani cilj kreiranje dokumenta koji bi poslužio kao polazna osnova za pregovore sa drugim političkim činiocima.

Na pitanje da li će podršku NATO integracijama postaviti kao uslov za stvaranje eventualne buduće koalicije u Podgorici, Pajović naglašava da se još nije došlo do tog pitanja.

“Tokom kampanje smo imali stav našeg nosioca liste, ali smo trenutno posvećeniji dijelu koji se odnosi na vladavinu prava”, kazao je Pajović za TV Vijesti.

Upitan da li može da dođe do raspada državotvornog bloka u slučaju da u toku pregovora čla-

nice budu imale različite stavove sa kim bi trebalo da se ide u koaliciju, Pajović kaže da ne razmišlja o raspadu koalicije.

“Mi smo posvećeni razmišljanju da imamo konsenzus i posvećeni smo razmišljanju da dođemo do dogovora sa kojim ćemo ići prema ostalim političkim činiocima. Moja razmišljanja ne idu u pravcu raspadanja državotvornog bloka”, saopštio je predsjednik Pozitivne.

Pajović dalje kaže da u ime svoje stranke može da garantuje da se u Podgorici neće ponoviti scenario iz Nikšića i dodaje da takva mogućnost zapravo i ne postoji.

Upitan da li osjeća ličnu odgovornost zbog rezultata koalicije SDP-Pozitivna, koji je bio slabiji od očekivanog, Pajović podvlači da je uprkos slabijem rezultatu, ostvaren glavni cilj.

“Tačno je da smo očekivali više, ali i tačno je da smo ostvarili ono što je bio naš strateški cilj, a to je ukidanje monopola jedna stranke - DPS-a. Kada ste na čelu bilo koje stranke morate preispitivati svoju odgovornost u cijelom nizu procesa. Međutim, to je svakako stvar za stranačke organe”, zaključio je Darko Pajović.

POLITIKA 5

SRIJEDA, 4. 6. 2014. crnogorski intelektualci

Vujanović se nikako ne može ponositi odlikovanjem SPC Vasilj Karadžić

C

rnogorski predsjednik Filip Vujanović očigledno se veoma dobro razumije sa božjim predstavnicima na zemlji, naročito onima iz Srpske pravoslavne crkve, za razliku od svog partijskog šefa i premijera Mila Đukanovića, koji je nedavno “popio” kletvu od mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

“Ljubav” između predsjednika Filipa Vujanovića i SPC krunisana je prekjuče. Naime, patrijarh srpski Irinej uručio je, na prijedlog mitropolita Amfilohija, u ponedjeljak u Podgorici predsjedniku Vujanoviću Orden cara Konstantina, najviše odlikovanje koje SPC dodjeljuje predstavnicima Srbije i Crne Gore.

Crnogorski intelektualci jedinstveni su, pak, u ocjeni da odlikovanje koje je SPC uručila Vujanoviću predstavlja bizaran i neafirmativan čin za Crnu Goru.

Međutim, patrijarh Irinej je prilikom dodjele odlikovanja u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici izrazio želju da predsjednik Vujanović doprinese i učini da Crna Gora sa Srbijom i danas igra, kako je kazao, ulogu koju je igrala u svojoj istoriji - “da sve svoje snage ujedinimo i da u ovom vremenu naš narod ima ulogu koju je imao kroz svoju cijelu istoriju na ponos oba naroda”.

Vujanović je, sa druge strane, rekao da mu je čast da u Hramu Hristovog Vaskrsenja iz ruku srpskog patrijarha primi ovo značajno priznanje, dodavši da orden doživljava kao poruku Crnoj Gori.

S tim u vezi, postavlja se pitanje

tVrDnJe Fronta

Za glas DPS dobijali do 200€ PLJEVLJA - Izborni štab Demokratskog fronta Pljevlja saopštio je juče da je podnio krivičnu prijavu osnovnom državnom tužiocu u Pljevljima protiv Joke Đačić, koja je navodno tokom izbornog dana nudila građanima novac ili posao u zamjenu za glas Koaliciji za evropska Pljevlja – Milo Đukanović.

Ona je, navodi DF u krivičnoj prijavi, “tokom izbornog dana, u svojstvu funkcionera Demokratske partije socijalista – Opštinski odbor Pljevlja, posjećivala domaćinstva i tom prilikom uticala na građane da glasaju

za Koaliciju za evropska Pljevlja – Milo Đukanović”.”Po saznanju Izbornog štaba DF-a, Đačić je prilikom posjete domaćinstvima nudila novac u iznosima od 50 do 200 eura, obećavala posao nakon izbora, a zauzvrat zahtijevala glas za Koaliciju za evropska Pljevlja – Milo Đukanović. Takođe vršila je pritisak da pojedini građani ne izlaze na izbore, unoseći strah, na način što je saopštavala „da je sve gotovo, da pobjeđuje DPS, da dobro razmisle šta rade i kako će živjeti nakon izbora, čime je izvršila krivično dje-

ĐukanoViĆ

Dijelu opozicije još smeta nezavisnost Privatna država ne može da bude kandidat za Evropsku uniju i NATO, saopštio je premijer Milo Đukanović, navodeći da dio opozicije i dalje ne može da se pomiri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna. Đukanović je za Hrvatsku radioteleviziju odbacio navode opozicije da je Crna Gora privatna država, dodajući da je to stav onih, koji su na referendumu 2006. bili protiv nezavisnosti.

“Crna Gora je danas pred vrati-

ma NATO-a i predvodi proces pregovora zemalja zapadnog Balkana sa EU i u takav status se ne dolazi bez prethodno sprovedenih reformi. Razumijem da naši kritičari nastupaju prenaglešeno kritički prema Vladi, a oni su bili protiv nezavisnosti, i kada su objašnjavali svoju poziciju tumačili su to strahom da je Crna Gora privatna država jer u njoj dominira jedna politika, ali dobro znamo da privatna država ne može biti član EU ili NATO-a”, poručio je premijer.

lo iz člana 186 Krivičnog zakonika Crne Gore „navodi se u prijavi”. Izborni štaba DF-a Pljevlja kao dokaz ponudio je saslušanje Darka Cmiljanića iz Komina i video snimak. Prema preliminarnim i nezvaničnim rezultatima, DPS je na lokalnim izborima osvojila 17 odborničkih mandata od 35 koliko ukupno ima lokalni parlament. Koalicija SNP i Pokret za Pljevlja osvojila je 10, DF sedam, a SDP jedan mandat i ova partija će odlučiti ko će vršiti loklanu vlast u Pljevljima u naredne četiri godine. D.K.

kako protumačiti “poruku” od institucije koja je predvodnik snaga koje negiraju crnogorsku državnost.

Upravo to naglašava predsjednik Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji Slobodan Jovanović koji SPC doživljava kao korifeja borbe protiv crnogorske nezavisnosti, istorijske utemeljenosti i nacije kao nosioca ideje njene državnosti.

“Odlikovanje jedne takve institucije ne može biti bez konotacija i, po meni, ne može biti doživljena od bilo kojeg državnog organa kao afirmativna. Naravno, pod uslovom da ti organi doživljavaju sebe kao dio istorijskih težnji crnogorskog naroda za svojom državom. I pored pokušaja vladajuće partije za širim konsenzusom kroz favorizovanje SPC u mnogim aspektima u realnom životu se to pokazuje kao deluzija. Odlikovanje SPC ne može donijeti nikakve benefite vladajućim strukturama, ono predstavlja još jedan u nizu politikantskih poteza SPC sa savršeno jasnim namjerama. Oni koji prihvataju njihova odlikovanja legitimišu sebe kao saučesnika u tim namjerama”, poručio je Jovanović.

I glavni urednik portala Analitika Draško Đuranović smatra da se

neko teško može ponositi odlikovanjem od crkve koja radi protiv crnogorske države.

“SPC je pokazala da ne poštuje Crnu Goru, da ne poštuje ljudska prava negirajući crnogorsku naciju.

Tako da taj orden nije nešto čime se crnogorski državnik može ponositi”, poručio je Đuranović.

Sa druge strane, za književnika i publicistu Milorada Popovića indikativno je to što je predsjednik Vujanović odlikovanje dobio nepunih mjesec dana nakon što je mitropolit Amfilohije prokleo premijera Đukanovića, zbog politike prema NATO koja je, kako je rekao, zajednički usaglašena. Popović stoga smatra da između Vujanovića i Đukanovića, kada je odnos prema SPC u pitanju, postoje očigledne razlike.

“Na crnogorskoj političkoj sceni zaista ne fali bizarnosti. Ne znam je li čudnija odluka SPC da dodijeli orden Vujanoviću ili njegova odluka da primi to odlikovanje. Samim tim što je patrijarh Irinej kazao da je na prijedlog mitropolita Amfilohija dodijelio taj orden, samim tim što je mitropolit Amfilohije nedavno prokleo premijera Mila Đukanovića, dakle kolegu i partijskog šefa predsjednika Vujanovića, koji su iz iste stranke, za politiku koju su usaglašavali prema NATO paktu. Tako da je to zaista jedna papazjanija i ne bi joj trebalo davati preveliki značaj između ostalog i zbog toga što SPC dijeli ordenje i šakom i kapom raznim ktitorima i donatorima i ličnostima krajnje sumnjivog društvenog morala.

6 ekonomija

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

SINDIKAT KOMBINATA

Ministarstvo mora da zaštiti radnike KAP-a Sindikat podgoričkog Kombinata aluminijuma zatražio je od Ministarstva ekonomije da obezbijedi uslove da se predstojeći prelazni period u fabrici prebrodi bez većih socijalnih problema.

“S obzirom na to da je prodaja KAP-a neminovnost i da je pitanje dana dolaska novog vlasnika, koji već najavljuje otpuštanje velikog broja radnika, tražimo od vas da obezbijedite uslove koji će omogućiti da se predstojeći prelazni period prebrodi na što bezbolniji način i bez većih socijalnih problema”, navodi se u dopisu Sindikata KAP-a upućenom ministru Vladimiru Kavariću.

Iz Sindikata su kao prvi uslov naveli da se mora obezbijediti socijalni program za svih 720 zaposlenih u KAP-u.

“Iznosi otpremnina po ovom socijalnom programu moraju biti znatno veći nego oni koje smo imali do sada, a to sa razloga što će sada zaposleni ići na biro rada, a ne u penziju”, ističe se u dopisu, prenosi Mina biznis.

Prema njihovim riječima, program mora biti spreman onoga dana kada dođe novi vlasnik i u ugovore o prestanku radnog odnosa mora se unijeti klauzula po kojoj tek uplatom otpremnine po Socijalnom programu prestaje radni odnos, kao što je bila praksa i do sada.

Takođe, iz Sindikata su zatražili od ministra da obezbijedi novac za uplatu svih poreza i doprinosa na lične dohotke, od uvođenja stečaja do danas, kako za redovan tako i beneficirani radni staž.

MONTeNegrOBerzA

Promet u maju oko 5,6 miliona Ukupan promet na Montenegroberzi u maju je iznosio oko 5,6 miliona eura, tri puta više nego u aprilu. U poređenju sa majom prethodne godine, promet je veći 431 odsto.

U novom Biltenu Montenegroberze navodi se da je prosječan dnevni promet u maju iznosio oko 330.000 eura, a da je najveći dio prometa, ili 86 odsto, ostvareno na slobodnom tržištu.

Tokom 17 dana trgovanja u maju je zaključeno 520 poslova. Trgovinom akcijama 38 kompanija, ne uključujući fondove, blok poslove i obveznice, ostvareno je oko milion i po eura prometa, ili 28 odsto ukupnog, a sklopljeno je 358 poslova.

Trgovinom akcijama fondova sklopljen je 131 posao,

što je 25 odsto ukupnog broja, dok je ostvaren promet od oko 623.000 eura.

U prošlom mjesecu najintenzivnija je bila trgovina akcijama Trenda i Monete. Trgovinom ovim akcijama sklopljeno je 76 odsto poslova i ostvareno 99 odsto ukupnog prometa akcijama fondova.

Bo.M.

Kombinat aluminijuma Podgorica

Ivanović u Poljskoj Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović boravi sa saradnicima u zvaničnoj posjeti Poljskoj, na poziv poljskog kolege Mareka Savickog.

Iz Ministarstva je saopšteno da će Ivanovićeva posjeta Poljskoj biti prilika za razgovor o potencijalnim zajedničkim projektima, produbljivanju ekonomske i uspostavljanju naučno-istraživačke saradnje.

“Posjeta Poljskoj upriličena je sa ciljem daljeg unapređenja saradnje, razmjene iskustva u oblasti poljoprivrede, kao i podrške Poljske Crnoj Gori u prilagođavanju Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU i korišćenju evropskih fondova”, kaže se u saopštenju.

Bo.M.

Smanjena likvidna sredstva

Prosječna likvidna sredstva banaka u martu iznosila su 552,3 miliona eura, četiri odsto manje nego u februaru.

Podaci CBCG pokazuju da su u odnosu na mart prošle godine, prosječna likvidna sredstva porasla 29,5 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u martu su u cjelini, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Bilansna suma banaka na kraju marta iznosila je oko 2,97 milijardi eura i bila je 0,1 odsto manja nego u februaru. Bo.M.

KAP

od Prerade traže 35 miliona eura

Kombinat aluminijuma Podgorica pokrenuo je pred Privrednim sudom tužbeni zahtjev protiv pogona te fabrike, Prerade, od koje potražuje 35 miliona eura na osnovu dugoročnih investicija.

Potraživanja od 35 miliona razlog su zbog kojeg je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić u septembru prošle godine zatražio uvođenje stečaja u Preradi.

Obrazlažući tužbu, advokat KAPa Anica Terzić je na prvom pripremnom ročištu kazala da ta firma potražuje 35 miliona na osnovu dugoročnih investicija i datih zajmova.

Punomoćnica Prerade Sandra Bulatović dostavila je odgovor na tužbu u pisanoj formi, dok je postupajući sudija Nataša Bošković naložila tužiocu da se u roku od osam

dana izjasni o njemu.

Tužiocu je naloženo i da dostavi imena lica koja su osmog jula 2013. godine potpisala zapisnik o sravnanju obaveza i potraživanja između KAP-a i Prerade, kao i poslove koje su oni obavljali.

Sljedeće ročište zakazano je za 15. septembar.

Stečajna uprava Prerade raspisala je početkom decembra prošle godine tender za prodaju imovine po cijeni od 15,25 miliona eura. Stečajni upravnik Prerade Zoran Janković prihvatio je ponudu Uniproma, biznismena Veselina Pejovića koji je ponudio milion i po eura za Fabriku valjaonice sa livnicom trake, kao i ponudu Politropus Alternative, Ukrajinca Romana Denkoviča, od 1,9 miliona eura za Fabriku za preradu aluminijuma.

Bo.M.

PrvI KvArTAl

manja dobit ePCG

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prihodovala je u prvom tromjesečju ove godine 64,5 miliona eura, što je pet odsto manje od planirane dobiti.

Iz EPCG je saopšteno da je smanjena proizvodnja, uslovljena slabijom hidrološkom situacijom, negativno uticala na poslovni rezultat.

“Dobit prije odbijanja kamate, poreza na prihod i troškova depresija-

cije i amortizacije od 20,3 miliona eura ostvarena u prvom kvartalu je za 22 odsto niža u odnosu na planiranu, odnosno 33 odsto niža u odnosu na uporedni period prošle godine.

Prije kamata i oporezivanja dobit je u iznosu od 11 miliona eura manja za 22 odsto u odnosu na planiranu, odnosno 10 odsto u odnosu na isti period 2013”, ističu iz EPCG. Bo.M.

ekonomija

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

7

Posao za 280 radnika KRaljiČina PlaŽa

Pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović tvrdi da minimum investicionih obaveza u Projektu gradnje turističkog kompleksa iznosi 180 miliona eura

Mili Prelević

i

zgradnja luksuznog turističkog kompleksa na Kraljičinoj plaži doprinijeće porastu BDP-a u iznosu od 230 miliona eura do 2026. godine, a stalno zaposlenje dobiće 280 osoba, saopštio je za DN pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović.

Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 29. maja usvojila je predlog ugovora o kupoprodaji nepokretnosti sa investicionim ulaganjem “Kraljičina Plaža” - Dubovica koja se nalazi između Bara i Budve.

Javni poziv za učešće na tenderu za prodaju i valorizaciju lokaliteta “Kraljičina plaža” pripremljen i objavljen od strane opština Budva i Bar 26. oktobra 2012. godine. U predviđenom roku ponudu je dostavila samo jedna kompanija Queens Beach Development Company iz Podgorice.

● Jedna ponuda,

veliko ulaganJe

Ponuda je otvorena 11. februara 2013. godine i ocijenjena od Tenderske komisije kao formalno ispravna.

“Kompanija Queens Beach Development posluje u okviru Royal Group. Royal Group predstavlja konglomerat od 60 velikih i srednjih kompanija sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i jedna je od glavnih poslovnih i investicionih holding kompanija u UAE. Kao jedini ponuđač kompanija je pozvana i pregovori su za-

početi 8. aprila 2013. godine. Predlog ugovora o kupoprodaji nepokretnosti sa investicionim ulaganjem Kraljičina Plaža - Dubovica je usaglašen sa ponuđačem 10. marta ove godine, kada je parafiran između predsjednika Tenderske komisije i predstavnika investitora i dobio je saglasnost predsjednika opština Bar i Budva. Predlog ugovora je usvojila i Vlada”, kazao je pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović.

Kako je objasnio Čanović uskoro se očekuje potpisivanje ugovara, kako bi realizacija projekta mogla da počne.

● gradiće se hotel sa pet+

zvJezdica i luksuzne vile

Na Kraljičinoj plaži između Bara i Budve planirana je izgradnja luksuznog turističkog kompleksa, male gustine i niske gradnje.

“Projekat će se izvoditi u dvije faze: Prva obuhvata program minimuma izgradnje, koji obuhvata izgradnju infrastrukture unutar lokacije, marinskih sadržaja, izgradnju turističkih komponenti i to hotela sa 100 soba koji je klasifikovan kao hotel sa 5+ zvjezdi-

ca sa internacionalnim hotelskim menadžmentom, Spa centar površine 3.000 m2 i 30 spa vila, privezište sa 50 vezova pretežno za jahte od 10 do 20 metara, kazino površine 1.000 m2, food & Beverage kapaciteti uključuju dva glavna restorana, hotel i spa-bar, hol-bar, četiri dodatna restorana i funkcionisanje 365 dana u godini”, objasnio je Čanović. Drugi dio investicionog programa obuhvata izgradnju oko 200 vila i 30 luksuznih jedinica Jahting kluba. Gradnjom luksuznog turističkog kompleksa biće otvorena i nova radna mjesta za naše građane.

● stalni posao

dobiće 280 osoba

U Izvještaju o ekonomskim efektima Projekta nedvosmislena ukupna korist će biti ostvarena kroz porast BDP-a u iznosu od 230 miliona eura do 2026. godine.

“Na osnovu dosadašnjih pregovora, a sa navedenim parametrima i cijenama, cijena zakupa Kraljičine plaže sa akvatorijumom i obalom u zaleđu je preko 100.000 eura godišnje. Takođe, shodno procjenama iz biznis plana, stalno zaposlenje će dobiti 280 ljudi. Projekat u potpunosti podržava ciljeve Strategije turističkog razvoja do 2020.

Projekat ima za cilj da napravi i ponudi integrisani turistički proizvod kao “destinacija” međunarodnog brenda koja će biti pristupačna novim i širim ciljnim tržištima i segmentima.

Čanović

Minimalna investiciona obaveza 180 miliona eura Minimum investicionih obaveza u Projektu je iznos od približno 180 miliona eura, a visina investicije za prvu fazu je 94.247.500 eura.

“Rok izgradnje je četiri godine, a visina činidbene garancije biće izdata na 20 odsto navedenog iznosa, što je

čvrst garant izgradnje turističke komponente investicionog programa. Izgradnja druge faze zavisi od ponude i tražnje za proizvodima ovog investicionog programa, koji obuhvata izgradnju vila i drugih jedinica”, ističe Čanović.

EPCG - OPština PljEvlja

nto u Minsku predstavlja ponudu

Biznis alijansa

na sjeveru graditi mikroelektrane U sjevernom dijelu Crne Gore postoje brojna mjesta, gdje su nekada bile vodenice i mlinovi, na kojima bi se mogle izgraditi mikroelektrane, smatraju u Montenegro biznis alijansi (MBA).

Prema njihovim riječima, za gradnju elektrana ove snage postoji interesovanje, koje će biti veće ukoliko se finansijski sektor uključi u ove projekte kroz povoljne kreditne aranžmane.

“Nikako ne treba potcjenjivati re-

alno moguće pozitivne efekte, posebno važne za ovo manje razvijeno područije Crne Gore, koje donosi sopstveni izvor napajanja, kao izuzetan podsticaj za bavljenje porodičnim biznisom”, naveli su u MBA. Oni su ocijenili da bi bilo korisno i praktično da se samo na osnovu idejnog rješenja daje upotrebna dozvola za gradnju mikroelektrana, odnosno bez brojnih saglasnosti koje je neophodno obezbijediti prema važećim propisima.

Bo.M.

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstaviće ponudu Crne Gore u Minsku, u cilju minimiziranja negativnih posljedica krize u Ukrajini, koja utiče na turistički promet iz te države i Rusije.

Iz NTO-a je saopšteno da će prezentacija aktuelne turističke ponude biti održana za predstavnike 100 turističkih agencija i turoperatora iz Bjelorusije i Ukrajine.

NTO, u saradnji sa strateškim partnerima crnogorskog turizma, turoperatorom R Tours i Hotelskom grupom (HG) Budvanska rivijera, kako je saopšteno, nastavlja promociju na tržištu istočne Evrope. ”Očekuje se da ova dodatna promocija doprinese boljoj prodaji turističkih aranžmana na tom tržištu”, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.

Sud da odluči međupresudom

Ročište u sporu koji je Opština Pljevlja pokrenula protiv EPCG i države Crne Gore, koja je većinski vlasnik u toj kompaniji, odloženo je za 11. jul.

Opština Pljevlja potražuje od EPCG i države 15 miliona eura na ime naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, kao i naknade za materijalnu štetu zbog neplaćanja naknade. Opština tužbom traži i odštetu zbog, kako tvrde, prekoračenja uslova koji su propisani za odlaganje otpada iz Termoelektrane u Pljevljima.

Pravni zastupnik Opštine Pljevlja Bojana Asanović kazala je da je EPCG bez građevinske dozvole izgradila dio objekta deponije pepela

Opština Pljevlja traži od EPCG odštetu zbog prekoračenja uslova za odlaganje otpada iz Termoelektrane

i šljake “Maljevac”, kao i da je država, na osnovu saglasnosti Ministarstva za uređenje prostora i zaštitu životne sredine omogućila gradnju bez plaćanja naknade za komunalne usluge. Ona je predložila vještačenje po vještaku građevinske, geodetske i ekonomsko-finansijske struke, kojim bi se utvrdio tačan iznos koji EPCG treba da plati opštini. Advokati EPCG i zamjenik zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Radomirka Raičević protivili su se ličnosti vještaka koji su predloženi.

Punomoćnik EPCG Miloš Komnenić predložio je da, u cilju ekonomičnosti postupka, sud u ovom slučaju odluči međupresudom.

Bo.M.

8 DRUŠTVO

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

ISTRAŽIVANJE

Za religiju ne mari svaki drugi Crnogorac Ako je vjerovati istraživanju Galupa, građani Crne Gore i nijesu baš religiozni. Naime, rezultati pokazuju da religija nije važna za čak 48 odsto Crnogoraca.

Inače, prema posljednjem popisu stanovništva, u Crnoj Gori se 72,07 odsto stanovnika izjasnilo pravoslavcima, dok je njih 15.59 odsto izjavilo da im je vjera islam.

Muslimanske vjeroispovjesti bilo je 3,14 odsto građana, katolika je 3,44, dok je ateista 1,24 odsto. Ostalih vjeroispovjesti je 1,02 odsto, dok 2,67 odsto stanovnika nije željelo da se izjasni.

U istraživanju koje je Galup sprovodio između 2006. i 2008. godine, u Crnoj Gori je na pitanje “je li vam religija važna u životu” pozitivno odgovorilo 52 odsto građana. Da im religija, zapravo, u životu ništa ne predstavlja, kazalo je čak nešto manje od polovine ispitanika, odnosno 48 odsto. Uzrok manje važnosti religije kod naših građana, kako je sociolog religije Vladimir Bakrač saopštio za Dnevne novine, je to što se kroz istoriju mijenjao odnos prema religiji i što su dugi vremenski periodi bili okarakterisani manjim značajem religije.

Crnogorci su, po njegovim riječima, bili hronološki gledano najnereligiozniji narod od svih jugoslovenskih naroda. Uticaj na današnje gledanje na religiju ima i period

52 odsto građana Crne Gore je na pitanje “je li vam religija važna u životu” pozitivno odgovorilo

socijalizma kada je veliki broj ljudi prihvatio tu ideologiju i bio njen pobornik.

“Rezultati istraživanja mogu se objasniti svojevrsnim oblikom anarhije kada je u pitanju religija npr. za vrijeme Petra II Petrovića Njegoša kada je malo Crnogoraca odlazilo u crkvu, malo ljudi je poštovalo vjerske običaje. Religijska reforma je uvedena sa knjazom Danilom i nastavlja se sa kraljem Nikolom. Tada ponovo jača uticaj religije na drušvo”, kazao je Bakrač.

Religija je, kad su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, nebitna za 31,5 odsto građana Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje Galupa.

Religija nije važna ni za 46,5 od-

ULJAREVIĆ

Žene nijesu dovoljno vidljive na Balkanu Pitanje rodnih razlika nije samo značajno za ženska prava, već je indikator ukupnog stepena demokratizacije, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

“Jednako uživanje ljudskih prava predstavlja osnov svakog funkcionalnog demokratskog društva”, kazala je Uljarević na regionalnoj konferenciji Položaj i uticaj žena u javnom i političkom životu na zapadnom Balkanu.

Ona je objasnila da se naš region još nalazi u fazi u kojoj se žene bore da budu građanke u punom smislu, da imaju jednake šanse da postanu liderke kao muškarci, da učestvuju u svim aspektima javnog i političkog života.

“Proces uvođenja žena u sferu donošenja političkih odluka u regionu je neravnomjeran, spor i obilježen brojnim problemima”, poručila je Uljarević.

Ona je kazala da je posebno važno jačanje rodne zastupljenosti u zakonodavnim organima, a, kako je navela, Crna Gora tu tradicionalno bilježi loš učinak.

Ivana Stjelja iz Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM,) iz Srbije je kazala da je ideja ovog okupljanja je da se na regionalnom nivou borimo protiv diskriminacije, da ukažemo na položaj najugroženijih grupa.

Ona je rekla da su žene i LGBT osobe identifikovane kao najugroženije u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu.

“Namjeravamo da umrežimo lokalne nevladine organizacije kojih ima puno, naročito onih koje se bave položajem žena”, kazala je Stjelja.

sto Srba, dok su građani Kosova u ravni sa Hrvatima (religija je nebitna za 31,5 odsto Kosovara, odnosno 30,5 odsto Hrvata). Od zemalja bivše Jugoslavije, izgleda da su najreligiozniji Makedonci, jer je gotovo svaki peti Makedonac (20,5 odsto) izjavio da mu religija nije važna u životu.

Najmanje vjernika (odnosno ljudi kojima je religija važna) ima u Sloveniji, ujedno najrazvijenijoj zemlji u regiji. Čak 52,5 odsto Slovenaca kaže da im religija ništa ne predstavlja u životu. Zanimljivo je da su na samom vrhu ove liste najrazvijenije evropske i svjetske zemlje. U Švedskoj čak 83 odsto stanovnika ne mari za religiju, u Danskoj 80,5 odsto, u Estoniji 78 odsto, u Norveškoj 78 odsto, u Hong Kongu 75,5 odsto, u Holandiji 75,5 odsto, u Japanu 75 odsto, u Češkoj 74,5 odsto, u Velikoj Britaniji 73 odsto i u Finskoj 70 odsto.

To što se u najrazvijenijim zemljama bilježi najveći procenat ljudi kojima religija nije važna, Bakrač objašnjava drugačijim oblikom religioznosti i sekularizmom koji vlada u tim državama.

“Za razliku od ovih zemalja, u SAD, gdje je religija potisnuta sa javne scene, ona je vrlo jaka u privatnoj sferi.

SAD su konglomerat različitih nacija i tu religija ima ulogu da očuva identitet tih nacija jer predstavlja na neki način njihovu vezu sa zemljom porijekla”, zaključuje Bakrač. A.Đ.-Bo.P.

Uticaj na današnje gledanje na religiju, kako smatraju sociolozi, ima i period socijalizma

NUMANOVIĆ U TURSKOJ

Matica će biti bliža iseljenicima Crnogorski iseljenici u Turskoj će, otvaranjem kancelarije Udruženja socijalne solidarnosti i kulture iseljenika Jugoslavija-Crna Gora u Istanbulu, imati više mogućnosti da se upoznaju sa državom svojih predaka, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, prisustvovao u Istanbulu proslavi povodom Dana nezavisnosti Crne Gore i otvorio Kancelariju

Udruženja, koje je formirano sa ciljem da bude uključeno u različite aktivnosti na unapređenju saradnje između matične države i zemlje prebivališta svojih članova.

Numanović je poželio uspješan rad Kancelariji, siguran u kvalitet i dugoročnost dalje saradnje.

On je kazao da je uvjeren da će, otvaranjem kancelarije Udruženja, rad na očuvanju kulturnog identiteta našeg naroda dobiti potpuniju dimenziju i da će mla-

de generacije koje žive na prostoru Turske imati više mogućnosti da se upoznaju sa zemljom svojih predaka.

Numanović je naglasio da je u vezi sa donošenjem Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljeništvom završena javna rasprava o nacrtu tog zakona.

Zakonom se, kako je objasnio, prvi put uspostavlja normativni okvir i uređuju prioritetna pitanja saradnje sa iseljeništvom.

Bo.P.

KIRJAS

Šef odjeljenja za politiku, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji EU u Crnoj Gori Alberto Kamarata, kazao je da su žene samo djelimično zastupljene u životu društva, ne samo u političkim institucijama.

“Ova niska zastupljenost znači da nismo u mogućnosti da iskoristimo stručnost i ideje velikog dijela društva, što predstavlja veliki gubitak”, ocijenio je Kamarate.

On je kazao da je EU svjesna važnosti pune implementacije politika u vezi rodne ravnopravnosti.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da se stanje u toj oblasti nije bitnije mijenjalo u posljednih 15 godina, te da nijesu ni sve žene rodno osviješćene, dok poslanik Pozitivne Goran Tuponja smatra da i muškarci moraju biti aktivniji u toj priči. Bo.P.

Garantujte bezbjednost učesnicima Povorke ponosa Crna Gora je, kao zemlja koja je u procesu evropskih i evroatlanskih integracija, dužna da svim svojim LGBTIQ građanima garantuje punu bezbjednost u svakodnevnom životu i nesmetano praktikovanje svih prava i sloboda, uključujući i pravo na slobodno okupljanje, odnosno organizovanje Povorke ponosa, ocijenio je generalni sekretar Liberalne internacionale u Londonu Emil Kirjas.

Kirjas se, tokom posjete Crnoj Gori, susreo se predsjednikom Upravnog Odbora Crnogorske LGBTIQ Asocijacije Queer Montenegro Danijelom Kalezićem.

Tokom sastanka Kirjas i Kalezić su razgovarali o poštovanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, kao i saradnji i zajedničkom dje-

lovanju u cilju poboljašnja sadašnjeg stanja.

Kirjas je istakao da država ne može sa jedne strane da štiti građane drugih zemalja kao članica NATO i EU, a ne garantovati ličnu

bezbjednost i praktikovanje prava na slobodno okupljanje i protest, odnosno organizovanje povorki ponosa.

Kalezić je Kirjasa detaljno informisao o do sada realizovanim aktivnostima i budućim planovima Queer Montenegra, društvenom položaju LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, postignutim rezultatima Crne Gore na ovom polju i značaju vidljivosti LGBTIQ zajednice i povorki ponosa za dalji napredak procesa.

U ime Organizacionog odbora drugog “Montenegro Prajda” koji će Queer Montenegro organizovati ove godine u Podgorici, Kalezić je Kirjasa informisao o planovima i do sada realizovanim aktivnostima u vezi sa pripremom Povorke. Bo.P.

DRUŠTVO 9

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

TROVanJE DJEcE na ŽaBLJaKU

POnOVO OTROVani!

Ko će da odgovara? Š

Hotel “Planinka” Žabljak

Alma Ljuca

ćama”, kazala je dr Popović-Aleksić.

● RODITELJI OgORčEnI Pored N.D. je njegova majka R.D., koja je u razgovoru za DN kazala da je najbitnije da joj ozdravi sin, a da o ostalom treba da se bave institucije.

“Moj sin je bio sa ostalom djecom, a o čemu se radi ne mogu komentarisati, jer o tom pitanju treba da se bave škola i inspekcijske službe. Najbitnije u ovom trenutku je da naša djeca ozdrave”, kazala je R.D..

Ona je kazala da “po priči svog sina nije zadovoljna ni uslovima u hotelu Planinka gdje su djeca boravila”.

“Inventar u sobama je raspao, a hrana je bila nikakva. Za ručak smo dobijali džem i hljeb koji smo na insistiranje konobara morali da pojedemo”, priča slabašnim glasićem N.D..

Sa njim se složila i djevojčica A.B., koja je sa istim simptomima primljena kao i N.D..

Prema riječima njenog oca B.B., djevojčici je ovo treća godina kako pohađa Školu u prirodi na Žabljaku.

“A.B. se žalila da joj je u sobi tepih bio natopljen vodom, da je hra-

na loša, ali ja kao i svaki roditelj nijesam želio da se moje dijete odvaja od ostale djece tako da ovim putem apelujem na roditelje da ne šalju svoju djecu dok se ne uvjere gdje će boraviti i u kakvim uslovima će biti”, istakao je B.B..

Sa njim se složila i majka jednog dječaka koji je takođe hospitalizovan, ali koja je željela da ostane anonimna. Ona smatra da je ovo uobičajeni “dil” škole sa agencijom Lux Tours iz Budve .

“Petodnevni boravak naše djece iznosi 145 eura, a za taj novac se preko nekih agencija ide za Tursku, Italiju...Oni su bili u hotelu koji se raspada, gdje djeci za ručak daju su-

Fotografija objavljena uz pristanak roditelja: N.D. u bolnici

Bojana pejović

Iz ŠkolE pRIRoDE SA otpuSnIm lIStAmA

est hospitalizovanih đaka na Dječjem odjeljenju barske opšte bolnice najnoviji je bilans nakon trovanja djece osnovne škole “Blažo jokov orlandić”, tokom boravka u Školi prirode na Žabljaku. ipak, još nema zvaničnih saznanja šta je dovelo do trovanja učenika.

Rezultati mikrobioloških analiza uzoraka uzetih od mališana koji su hospitalizovani zbog jakih stomačnih tegoba, biće poznati danas.

Simptomi učenika koji su od 26. do 31. maja pohađali Školu u prirodi na Žabljaku su identični - jaki stomačni bolovi, povraćanje, dijareja i visoka temperatura. Srećom, zdravstveno stanje svih pacijenata je stabilno.

Među hospitalizovanom djecom je i devetogodišnji N.D..

“Dječaka smo jutros primili na odjeljenje sa istim simptomima kao i ostalih petoro djece koje smo hospitalizovali u protekla dva dana. Njihovo zdravstveno stanje je stabilno.

Jedno dijete je primljeno na infektivno odjeljenje i cijela situacija je pod kontrolom”, kazala je Dnevnim novinama dr Marija Popović-Aleksić, dodajući da se najvjerovatnije radi o trovanju hranom.

Ona je negirala da je jedno dijete zaraženo salmonelom.

“Nalaze još nijesmo dobili iz bakteorološke laboratorije, ali prema našim procjenama, situacija je mnogo bolja, o čemu govori i podatak da se djeca već oporavljaju i da će najkasnije do petka ići svojim ku-

sTaV

vu hranu. Strašno”, priča ogorčena majka.

Ona je najavila tužbu, ne želeći da precizira koga će tužiti.

Da je trovanje djece uzelo maha, svjedoči podatak da su odjeljenja gotovo prazna, te da nastavu pohađa svega po nekoliko učenika. Među oboljenim su i tri učiteljice.

● TROVAnJE UZROKOVALI TORTA ILI HAMBURgER

Dnevnim novinama je rečeno da se osnovano sumnja da je trovanje djece i učiteljica uzrokovala torta koju su imali za večeru ili hamburger koji su dobili za doručak na dan polaska kućama.

Direktorica Osnovne škole “Blažo Jokov Orlandić” Svetlana ĐurovićMacanović iskazala je žaljenje zbog ove situacije u kojoj su se našli njeni učenici. Ona, ipak nije željela da priča o detaljima, već je kratko prokomentarisala da nije nadležna da daje izjave, već, da će to uraditi kroz saopštenje Ministarstvo prosvjete.

Učenici trećeg, četvrtog i petog razreda ove škole boravili su na Žabljaku od 26. do 31. maja posredstvom agencije Lux Tours iz Budve. Cijena boravka bila je 145 eura po učeniku.

Ovakve uslove prihvatila je škola na tenderu koji je raspisala po osnovi javnih nabavki. Direktor ove agencije Mijat Šuka juče je Dnevnim novinama u telefonskom razgovoru kazao da se on ograđuje od problema trovanja djece, jer kako je kazao, na hotelske usluge i hranu nije bilo primjedbi od nastavnica i učenika.

Iz hotela “Planinka” juče nije bilo moguće dobiti komentar o nastaloj situaciji.

Učenje u prirodi ili trovanje hranom u hotelu, pitanje je sad. Gotovo da je postalo tradicija da se svake godine u ovo vrijeme novinski stupci popunjavaju informacijama o masovnom trovanju đaka u crnogorskim hotelima. Naslovi su skoro uvijek isti, samo se mijenjaju gradovi i hoteli. Žrtve su uvijek djeca, jedino nema epiloga. Ko je kriv, ostane pitanje bez odgovora. Samo pitanje o utiscima nakon Škole u prirodi ima odgovor: “Noćna mora”.

Ove godine djeca iz Bara, umjesto Crnog jezera i prirode na Žabljaku, pamtiće mučninu i trovanje hranom. I to u istom hotelu “Planinka”, iz kojeg je tridesetak budvanskih osnovaca prošle godine druženje nastavilo u Hitnoj pomoći. Sjećamo se da ništa bolje nisu prošli ni podgorički osnovci u budvanskom hotelu “Park”.

Uzrok isti, posljedice poznate. Samo nema jasnog i konkretnog poteza nadležnih državnih organa.

Postavlja se i logično pitanje - šta je potrebno da se dogodi, da bi neko nešto preduzeo i spriječio da se iz godine u godinu ponavljaju isti problemi.

Ipak su to djeca – snaga i budućnost ove zemlje. Ne želim ni da pomislim da nekom nije stalo do te činjenice jer, ako ne danas, i ako ne naše, to može sjutra biti dijete naših bližnjih. No, dijete je dijete, čije god bilo. A bol je, na kraju, svima isti. I roditeljima, ali i djeci, koja umjesto znanja i fotografija iz Škole prirode kao uspomenu čuvaju izvještaje ljekara ili otpusne liste.

Nekako se logično nameće pitanje koliko su naše škole, agencije i hoteli spremni i kompetentni za organizovanje Škole u prirodi. Možda bi ih, zbog zdravlja naše djece, trebalo i ukinuti.

Do tada, i ovo trovanje će, vjerovatno, imati isti epilog kao prethodna. Brujaće štampa, sprovešće se neophodne kontrole, doći će sezona i turisti od kojih zavisi punjenje državnog budžeta. A u smiraj ljeta, niko se ovoga neće ni sjećati. Do maja naredne godine. A onda ispočetka. Pakovanje, radost djece u susret druženju u nekom od gradova širom Crne Gore, strepnja i strah roditelja. I neko novo trovanje…

Ista agencija, isti hotel, identični simptomi Ana Fatić, majka djevojčice M.S. koja je prošle godine boravila u hotelu “Planinka”, takođe u okviru Škole prirode, a koja je zbog trovanja završila na infuziji, kaže u razgovoru za DN da još ne zna tačan uzrok bolesti.

“Uprkos interesovanju i upornosti ni dan-danas nijesam saznala šta je dovelo do trovanja mojeg djeteta i ostale djece iz škole. To što se dešava je zaista sramotno i ja svoje dijete više nikad ne bih pustila da ide u Školu prirode”, ka-

zala je Fatić.

Nju posebno brine to što nadležni nijesu odreagovali kako treba prošle godine, što je, kako je precizirala, uticalo da se ista situacija ponovi i ovoj generaciji djece.

“Ne smijem ni da zamislim šta će se desiti iduće godine ukoliko država ne reaguje”, kazala je Fatić.

Trovanje barskih učenika možda i ne bi zavrijedilo toliku medijsku pažnju, da je riječ o izolo-

vanom slučaju. Čitava stvar dobija na težini utoliko više što je ovo druga godina za redom da se djeca koja idu preko iste gencije u isti hotel vrate sa identičnim simptomima. Naime, u junu prošle godine, 32 učenika Osnovne škole “Stefan Mitrov Ljubiša” iz Budve vratili su se sa Žabljaka, gdje su pohađali Školu u prirodi, u hotelu “Planinka”, bolesni, zbog loše hrane i loših uslova boravka.

I prošlogodišnju, kao i ovu ekskurziju organizovala je turistička agencija “Lux Tours” iz Budve.

Šta je uzrok zdravstvenih problema učenika Osnovne škole “Stefan Mitrov Ljubiša” iz Budve, koji su početkom juna 2013. godine bili u Školi prirode na Žabljaku, još se ne zna. Javnosti nijesu predočeni rezultati epidemioloških analiza.

Epidemiološka služba iz Pljevalja tada je u hotelu “Planinka” uzela neophodne uzorke za analizu, a nije ni poznato da li je hotel na bilo koji način kažnjen. Da li će nakon ovog slučaja reagovati nadležni, ostaje da vidimo.

Bo.P.

10 HRONIKA

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

TIVAT

Pljačkaši Erste banke u pritvoru Policija još traga za ukradenim novcem u iznosu od 92.000 eura

Porše Jugoslava Šekularca u potpunosti unušten

DONJA GORICA

Izgorio ª poršeº

Vozilo marke “porše”, vlasništvo Jugoslava Šekularca, uništeno je juče u požaru koji je izbio u ranim jutarnjim satima na parkingu u podgoričkom naselju Donja Gorica. Naime, prema nezvaničnim informacijama iz policije požar na “poršeu” dogodio se juče oko 00.40 sati, a preliminarni rezultati istrage ukazuju da je došlo do samozapa-

ljenja. Na licu mjesta obavljen je i uviđaj, a ekipa forenzičara, u pratnji sudskog vještaka za požare, izuzela je tragove sa vozila i poslala na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu.

Kako saznajemo, vozilo je registrovano prije desetak dana i na tom parkingu se nalazilo od tada, jer ga vlasnik nije odamh preuzeo. N.P.

Istražni tužilac Višeg tužilaštva u Podgorici Vesna Jovićević odredila je 48-časovno zadržavanje srbijanskom državljaninu Ognjenu Krivokapiću (22) iz Vrbasa, sa prebivalištem u Tivtu, Milošu Kašćelanu (21) i Radovanu Stanišiću (27) koji su uhapšeni sinoć zbog osnovane sumnje da su u subotu oko 12 sati opljačkali poslovnicu Erste banke u Tivtu, i tom prilikom odnijeli 106.000 eura.

Prema nezvaničnim informacijama, osumnjičeni su pred istražnim tužiocem priznali izvršenje krivičnog djela.

Policija sumnja da su Kašćelan i Stanišić sa fantomkama na glavi upali u banku, dok ih je Krivokapić čekao u kolima na prethodno dogovorenom mjestu.

“Sumnja se da su M.K., uz prijetnju nožem, i R.S., uz prijetnju pištoljem, koje su bile upućene službenicima i radniku obezbjeđenja banke, primorali jednog od radnika da otvori sef i da u kesu stavi novac u iznosu od 106.000 eura, nakon čega su otuđili kesu sa navedenim iznosom novca i pobjegli sa lica mjesta.

Prilikom bjekstva im je dio otuđenog novca ispao iz kese, i to 8.600 eura u holu banke i još oko 5.400 eura u obližnjem parku, dok su uspjeli da otuđe oko 92.000 eura. Novac ko-

Jedan od osumnjičenih razbojnika

ji je zatečen u holu i parku je pokupljen i vraćen banci”, ističe se u saopštenju policije.

Osumnjičeni Kašćelan i Stanišić su se potom udaljili sa dva vozila od kojih je jednim upravljao Krivokapić. Policija je odmah po prijavi događaja, izašla na lice mjesta gdje je izvršen uviđaj.

“Pretresom stana i drugih prostorije koje je u Tivtu iznajmljivao O.K., oduzeto je oko 50 grama materije za koju se sumnja da je opoj-

na droga marihuana i oko 100 sjemenki biljke kanabis od koje se uzgaja ova opojna droga. S obzirom da se sumnja da je O.K. imao namjeru da ovu opojnu drogu stavi u promet, njemu se krivičnom prijavom na teret stavlja i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Službenici OB Tivat preduzimaju aktivnosti na pronalasku otuđenog novca u iznosu od oko 92.000 eura,” saopšteno je iz policije. N.P.

LIKVIDACIJA STRUGARA I RADOVIĆA

IZVJEŠTAJ O RADU SUDOVA ZA 2013.

Nijedan sudija nije razriješen

Sudski savjet prošle godine nije donio nijednu odluku o razrješenju sudija, ni o njihovom privremenom udaljenju sa te funkcije, prenijela je agencija MINA, pozivajući se na izvještaj o radu sudova.

U ovom dokumentu se navodi da je pokrenuto pet disciplinskih postupaka zbog neurednog vršenja sudijske funkcije, od čega su dva odbijena kao neosnovana, dok su tri odbačena kao neblagovremena, kaže se u Izvještaju, prenosi MINA. Zakonom je propisano da Sudski savjet donosi odluku o privre-

menom udaljenju od duznosti sudije ako mu se odredi pritvor, ako je pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije i nakon što Savjet prihvati predlog za pokretanje postupka za razrješenje.

Savjet je donio 11 odluka o privremenom upućivanju sudija, od čega deset u Viši sud u Podgorici zbog privremeno povećanog obima posla i velikog broja neriješenih predmeta i jednu u Osnovni sud Cetinje, nakon što je njegov predsjednik privremeno udaljen od vršenja dužnosti. S.K.

UBISTVO U ANDRIJEVICI

Labović uskoro pred sudom Zamjenik višeg državnog tužioca Rasim Jašarević podigao je optužnicu protiv Radoslava Labovića (57) iz Andrijevice zbog ubistva sugrađanina Slavka Ivanovića. Njemu će suditi vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju.

Prema navodima optužnice, Labović je 22. februara ove godine oko 16.30 u ugostiteljskom objektu “Bos” u Andrijevici, nakon kraće svađe i tuče, više puta čekićem udario po glavi Ivanovića nanoseći mu povrede od kojih je preminuo istog dana u beranskoj bolnici.

B.Č.

Duško Šarić i Vuk Vulević nijesu saslušavani u istrazi Podgorička policija u okviru istrage o ubistvu Vinetu Strugara (50) i Mića Radovića (40) uzela je iskaze konobara kafića “Anfora”, u kojem su žrtve boravile neposredno prije nego li su ubijene. Iz policije su kategorično negirali da su proteklih dana saslušavali Vuka Vulevića i Duška Šarića u vezi sa ovim ubistvom, te tvrde da ih dosadašnja istraga ne dovodi u bilo kakvu vezu sa likvidacijom dvojice Podgoričana.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije konobari kafića “Anfora” su ispričali da im je bilo čudno ponašanje dva muškarca koja su dosta dugo boravila u kafiću dok nijesu došli Strugar i Radović. Oni su navodno napustili kafić neposredno prije ubijenih. Takođe, ovi svjedoci su spomenuli i jednu mušku

osobu koja je dugo vremena stajala ispred kafića i telefonirala. Policija provjerava da li se te osobe mogu dovesti u vezu sa ubijenima.

Strugar i Radović su ubijeni u noći između četvrtka i petka, oko 00.10 časova u podgoričkom naselju Zabjelo. Prvi rezultati istrage nedvosmisleno ukazuju da su Vinetu Strugar i Mićo Radović ubijeni u dugo planiranoj i profesionalno izvedenoj sačekuši, u kojoj su, sasvim sigurno, učestvovale minimum tri za sada nepoznate osobe, pišu Vikend novine.

To potvrđuje i video-zapis sigurnosne kamere sa obližnje zgrade, koja je snimila momenat kada su Strugar i Radović izrešetani rafalima sa mjesta suvozača i sa zadnjeg sjedišta “citroena C4”, koji se nije zaustavljao.

Na mjestu ubistva za vrijeme policijskog uviđaja

Iako za sada nema pouzdanih podataka, inspektori kriminalističke policije vjeruju da je riječ o naručenom ubistvu i da su profesionalne ubice imale logistiku, koja je danima unazad pratila Strugareve navike, odlaske na kafu u “Amforu” i slično, procjenjivala mjesto gdje je najpogodnije izvesti rafalnu paljbu, pronašli skrovitu garažu, oko kilometar daleku od mjesta zločina i druge detalje. Posebno zanimljiva, ipak, jeste činjenica da je i automobil iz kojeg je pucano ukraden i to u aprilu, u jednom kotorskom naselju. Prema nezvaničnim saznanjima, dok su Strugar i Radović šetali pored Hemomonta na Zabjelu, u jednom trenutku naišlo je vozilo, bosanskih registarskih oznaka, iz kojeg je za sada nepoznata osoba u njih iz automatkse puške ispalila više hitaca.

Radović je nastradao na licu mjesta, a Strugar je preminuo u vozilu Hitne pomoći na putu do Kliničkog centra Crne Gore. Samo nekoliko stotina metara dalje, nakon što je pucano u Strugara i Radovića, u podzemnoj garaži kod zgrade Lipa zapaljeno je vozilo. Tom prilikom izgorjelo je još jedno vozilo. Policija sumnja da su ova dva događaja povezana.

Prema prvim nepotvrđenim informacijama pretpostavlja se da je vozilo iz kojeg je pucano na dvojicu Podgoričana zapaljeno u podzemnoj garaži, te da su počinilac ili više njih pobjegli sa lica mjesta motorom.

N.P.

HRONIKA 11

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Uz pojačano policijsko obezbjeđenje, optuženi za ubistvo Šćekića ulaze u Viši sud

PREOKRET

I Alan Kožar pred sudom

P

red Vijećem Apelacionog suda uskoro će se pored optuženih Ljuba Vujadinovića, Milana Šćekića Čilea, Saše Borete i Ljuba Bigovića, koji se terete za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, naći i Alan Kožar - koji je već izdržao kaznu.

Osuđeni na ukupno 120 godina zatvora

U ukidnom rješenju Vrhovnog suda se, pored ostalog, navodi da je ovaj organ po službenoj dužnosti ukinuo i presudu Kožaru kojom je on osuđen na šest godina i deset mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilište hotela “Splendid” u Bečićima, kao i za pokušaj iznude od biznismena Žarka Radulovića.

Obrazlažući ovu odluku, Vrhovni sud se pozvao na primjenu “povlastice povezanosti” koja omogućava ukidanje presude i onom optuženom koji nije imao pravo žalbe.

“U konkretnom slučaju Kožar nije imao pravo da izjavi žalbu na drugostepenu presudu, pa je ovaj sud po službenoj dužnosti primjenom naprijed navedenih odredbi pobijanu presudu ukinuo i u odnosu na tog optuženog”, ističe se u odluci Vrhovnog suda.

Vrhovni sud Crne Gore, odluču-

Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni su u ponovljenom postupku na po 30 godina zatvora za ubistvo Slavoljuba Šćekića 30. avgusta 2005. godine. Boreta i Bigović su osuđeni kao organizatori ubistva, dok su Šćekić i Vujadinović osuđeni kao direktni izvršioci tog zločina.

Prema presudi koju je potvrdio i Apelacioni sud, Boreta i Bigović su organizovali ubistvo Šćekića nakon što

jući po žalbama Vrhovnog državnog tužilaštva, ukinuo je 28. maja ove godine presudu Apelacionog suda kojom su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni na po 30 godina zatvora za ubistvo Slavoljuba Šćekića 30. avgusta 2005. godine.

Vrhovni sud ističe da se optuženima nije sudilo za krivična djela izvršena na organizovani način, te se stoga nijesu mogli koristiti kao dokazi obavještenja koja su specijalnom tužiocu u vrijeme vođenja pretkrivičnog i krivičnog postupka dali Žarko Radulović i Zoran Vlaović, koji je ranije imao svojstvo zaštićenog svjedoka i na čijim iskazima su se zasnivale presude nižestepenih sudova.

Takođe, po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud je suprotno zakonskim odredbama bez saglasnosti odbrane pročitao zapisnike o ra-

nijem saslušanju određenog broja svjedoka, iako je pretres održan pred drugim predsjednikom vijeća. Dužnost prvostepenog suda je, po ocjeni Vrhovnog suda, bila da glavni pretres počne iznova i da na tom glavnom pretresu neposredno sasluša ove svjedoke, koji su inače bili dostupni sudu.

Takođe, Vrhovni sud smatra da je prvostepeni prekršio pravo na odbranu optuženog Milana Šće-

je on došao do dokaza da njih dvojica stoje iza bombaških napada na gradilište hotela “Splendid” u Bečićima.

Porodica Šćekić je samo nekoliko dana nakon ove odluke Vrhovnog suda da se predmet vrati, na ponovono odlučivanje podnijela krivične prijave zbog nesavjesnog rada protiv više sudija Apleacionog i Višeg suda, kao i protiv specijalnog tužioca Stojanke Radović. kića, jer nije reprodukovao audiovizuelni snimak saslušanja svjedoka Zorana Vlaovića. Naime, optuženom Milanu Šćekiću ranije je suđeno u odsustvu, pa je u njegovom prisustvu bilo nužno reprodukovati audio-vizuelni snimak saslušanja pomenutog svjedoka, kako to zakon izričito propisuje, čime je, kako tvrde u Vrhovnom sudu, optuženom povrijeđeno pravo na odbranu.

N.P.

Pet godina za pokušaj silovanja rođake Apelacioni sud potvrdio je presudu od pet godina zatvora Aliji Kuču (29), rođenom u Sjenici, nastanjenom u bjelopoljskom naselju Rasovo, kojom ga ja zbog pokušaja silovanja osudilo vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju.

Prema optužnici zamjenice Višeg državnog tužioca Ljubinke Madžgalja okrivljeni je 10. novembra prošle godine, u popodnevnim časovima, u napuštenom mlinu pored rijeke Bistrice u mjestu Lozna Luka kod Bijelog Polja, pokušao da siluje trinaestogodišnju rodjaku H.J. U optužnici se navodi da joj je skinuo donji dio garderobe, ali, pošto se djevojčica branila, odustao je od namjere. Slučaj je policiji prijavio otac djevojčice. B.Č.

Saradnja sa Tužilaštvom BiH

Predstavnici Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore imali su juče prvi radni sastanak u vezi sa primjenom Protokola o međusobnoj saradnji zaključenog u Briselu prije mjesec.

Kako su podsjetili iz Vrhovnog državnog tužilaštva, Protokol se tiče saradnje u gonjenju učinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida na kojem je razgovarano o razmjeni informacija u cilju dalje saradnje u predmetima ratnih zločina.

S.K.

MJERE TAJNOG NADZORA

APELACIONI SUD

Za hapšenje čuli na televiziji Potvrđena presuda službenicima katastra

Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je službenik kotorskog katastra Zoran Pehar osuđen na deset mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. Istom odlukom Apelacionog suda potvrđena je oslobađajuća presuda za njegovu koleginicu Šuhretu Odalović, koja se takođe teretila za zloupotrebe službenog položa. Prvostepenu presudu u Višem sudu u Podgorici izreklo je krivično vijeće sudije Ane Vuković.

Prema optužnici Šuhreta Odalović je tokom aprila 2008. godine, dok je radila u kotorskom katastru, suprotno DUP-u Dobrota, usvojila spisak prijava br.

12/2008 parcelaciju katastarske

parcele 1705 na parceli 1705/01, 1705/2, 1705/3, 1705/4 KO Dobrota. Propustila je da pribavi saglasnost oštećenih i saglasnost Sekreterijata za urbanizam i imovinskopravne poslove Opštine Kotor i tu parcelaciju sprovela u katastarski operat u korist Božidara Senarića, a na štetu Boška i Stanice Primić. Pehar se teretio da je 12. 4. 2008. godine u Kotoru, kao službeno lice u Upravi za nekretnine Podgorica, PJ Kotor, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i ovlašćenja donio rješenje o parcelaciji katastarske parcele 1705 KO Dobrota i izvršio upis prava vlasništva na ime Božidara Senarića. N.P.

Preslušavanjem snimaka dobijenih mjerama tajnog nadzora juče je nastavljeno suđenje optuženima uhapšenim u akciji “Grom”. Optužnicom Veljka Rutovića, zamjenika specijalnog tužioca, sudi se šestočlanoj grupi uhapšenoj u akciji “Grom”, zbog šverca marihuane, skanka, u međunarodnim razmjerama. Optuženi su državljanin Srbije Astrit Fetoši (33), Cetinjani Risto (25) i Radovan Mijanović (54), Janko Božović (39) i Vesko Gvozdenović (35) iz Nikšića, te maloljetni F.M. Okrivljeni Risto R. Mijanović juče je potvrdio da je u razgovoru sa Aleksandrom Ivkovićem spomenuo da je čuo na televiziji da je neko iz njegove grupe uhapšen.

“Ne znam detalje. Gledao sam na televiziji da je ispred kuće uhapšen njegov čovjek zbog droge. Kasnije sam u novinama čitao da je uhapšen Janko Božović. To su moja saznanja o zapljeni 39 kilograma marihuane. Sva-

Privođenje jednog od uhapšenih u akciji “Grom”

ki dan pada droga u Crnoj Gori, a kada sam ja uhapšen, te godine je palo tri tone”, pojasnio je Risto Mijanović.

Optuženi Fetoši Astrit je objasnio da on nema veze sa drogom, ali da je razgovarao sa izvjesnim Ljekaj Fatmirom u vezi sa viješću na televiziji da je neko pao sa drogom.

“To nije moja droga, ne znam kome je pala. Ja sam ga samo informisao o tome da on pita u Albaniji nekoga oko zapljene tih 39 kilograma marihuane. Samo sam pričao sa njim o tome, kao što sam pričao u telefonskom razgovoru i o pet tona droge koja je Šariću pala”, objasnio je on.

Specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici kojim predsjedava sudija Valentina Pavličić, odbilo je juče predlog advokata Branka Anđelića da se uz jemstvo od 40.000 eura ukine pritvor Fetoši Astritu, kao garancija da će se odazvati na suđenje.

N.P.

OPŠTINA KOTOR DIREKCIJA ZA UREĐENJE I IZGRADNJU KOTORA Broj: 02 – 2468 Kotor, 03.06.2014.godine.

Na osnovu člana 13.i 30. Odluke o poslovnim zgradama i prostorijama ( Sl. list opštine Crne Gore – opštinski propisi broj 4/011), Odluke Komisije za poslovni prostor opštine Kotor broj: 02 – 2255/2 od 19.05.2014.godine, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora ( u daljem tekstu: Direkcija) oglašava

JAVNI POZIV BR. 07/14 o ustupanju u zakup poslovnih prostorija putem prikupljanja ponuda - tendera Red Broj

Adresa

Zona

Površina u m2

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Stari grad 458 Stari grad 366 Stari grad 323 Stari grad 432 Stari grad 365 Stari grad 328

extra extra extra extra extra extra

33,48 17,10 30,03 30,63 34,81 27,86

Katast. Podaci Obj. I I I I I I

Kat.parc 274 135 119 123 121 115

K.O Kotor II Kotor II Kotor II Kotor II Kotor II Kotor II

Namjena Brijačko frizerski salon Brijačko frizerska radnja suvenirnica Optičarska radnja trgovina trgovina-butik

Min.cij €/m2 mjes. Sa uračun. PDV-om 17,85 17,85 16,06 17,85 21,42 26,78

Rok zakupa 5.g-uz moguć.produž 5.g-uz moguć.produž 5.g-uz moguć.produž 5.g-uz moguć.produž 5.g-uz moguć.produž 5.g-uz moguć.produž

Poslovne prostorije se izdaju u viđenom stanju.

Napomena: Poslove prostorije koriste raniji zakupci.

Ukoliko neka od poslovnih prostorija bude, kao najpovoljnijem ponuđaču, dodjeljena drugom licu (učesniku na tenderu), primopredaja istih će se izvršiti nakon iseljenja ranijeg zakupca.

Ponuda treba da sadrži: 1.Tačan naziv i adresu ponuđača 2. Cijenu zakupa po m2 izraženu u € ( eurima) sa uračunatim PDV-om.

3. Oznaku poslovnog prostora na koji se ponuda odnosi 4. Pečat ipotpis ovlašćenog lica za privredna društva i preduzetnike, odnosno potpis ponuđača za fizička lica 5. Obavezu ponuđača da: a. - uplate garantni depozit na iznos od 10% od minimalne (početne) cijene zakupa za vremenski period utvrđen javnim pozivom ( 5 godina), s tim što pravna lica umjesto uplate garantnog depozita, mogu položiti garanciju ponude naplativu na prvi poziv na iznos garantnog depozita od 10 % od minimalne (početne) cijene zakupa poslovnog prostora za vremenski period utvrđen javnim pozivom – 5 godina, sa rokom važenja 90 dana.

Uplata garantnog depozita se vrši na uplatni račun Opštine Kotor broj 530 – 18212-85 sa naznakom «ZA JAVNO NADMETANJE» Dokaz o uplati garantnog depozita ili garanciju banke (pravna lica) ponuđač je dužan da dostavi uz ponudu. b.

•

-

•

•

•

•

•

Osim dokaza iz podtačke a.tačke 5. ovog javnog poziva ponuđač je dužan da uz ponudu dostavi još i sledeću dokumentaciju i to: Fizička lica koja nijesu obveznici Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora po bilo kom osnovu: lične podatke (ime i prezime ,adresa stanovanja ,JMBG i broj lične karte ), dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta ponuđača, dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor-dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, dokaz da poduđač nije obveznik kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, po bilo kom osnovu- potvrda Direkcije.

Fizička lica koja su obveznici Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora: lične podatke (ime i prezime ,adresa stanovanja ,JMBG i broj lične karte ), dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta ponuđača, dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, dokaz da je ponuđač izmirio sve obveze prema Direkcije za uređenje i zgradnju Kotora - potvrda Direkcije, dokaz da je ponuđač izmirio obaveze po osnovu utroška električne energije, utroška vode i odvoza smeća-Potvrda Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, Potvrda JP »Vodovod i kanalizacija« Kotor i Potvrda JKP«Kotor« Kotor, dokaz da je ponuđač u periodu zakupa poštovao komunalni red i da protiv istog u tom periodu nisu izrečene upravne mjere i radnje u postupku inspekcijskog nadzora-Akt Komunalne policije opštine Kotor.

-

Preduzetnici koji nijesu obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora po bilo kom osnovu: podatke o preduzetniku (ime i prezime preduzetnika, trgovački naziv i potvrda o registraciji kod CRPS-a), dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta preduzetnika, dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, dokaz da ponuđač nije obveznik kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, po bilo kom osnovu - Potvrda Direkcije.

-

Preduzetnici koji su obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora: podatke o preduzetniku (ime i prezime preduzetnika, trgovački naziv i potvrda o registraciji kod CRPS-a), dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta, dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, dokaz da je ponuđač izmirio sve obaveze prema Direkciji za uređenje i zgradnju Kotora -potvrda Direkcije, dokaz da je ponuđač izmirio obaveze po osnovu utroška električne energije, utroška vode i odvoza smeća-potvrda Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, potvrda JP »Vodovofd i kanalizacija« Kotor i potvrda JKP«Kotor« Kotor, dokaz da je ponuđač u periodu zakupa poštovao komunalni red i da protiv istog u tom periodu nisu izrečene upravne mjere i radnje u postupku inspekcijskog nadzora-Akt Komunalne policije opštine Kotor.

-

Pravna lica koja nijesu obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora po bilo kom osnovu: podatke o pravnom licu, dokaz o registraciji-Akt CRPS-a, dokaz da pravno lice nije pod stečajem- Akt CRPS-a ( ukoliko je ponuđač banka ovaj dokaz izdaje Centralna banka Crne Gore), dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena-Potvrda banke u kojoj ponuđač ima otvoren žiro račun ili Potvrda Centrale banke Crne Gore, dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, dokaz da ponuđač nije obveznik kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, po bilo kom osnovu – potvrda Direkcije.

-

Pravna lica koja su obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora: podatke o pravnom licu, dokaz o registraciji-Akt CRPS-a, dokaz da pravno lice nije pod stečajem- Akt CRPS-a ( ukoliko je poduđač banka ovaj dokaz izdaje Centralna banka Crne Gore), dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena-Potvrda banke u kojoj poduđač ima otvoren žiro račun ili Potvrda Centrale banke Crne Gore, dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu dokaz da je ponuđač izmirio sve obveze prema Direkciji za uređenje i zgradnju Kotora -potvrda Direkcije, dokaz da je poduđač izmirio obaveze po osnovu utroška električne energije, utroška vode i odvoza smeća-potvrda Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, potvrda JP »Vodovofd i kanalizacija« Kotor i potvrda JKP«Kotor« Kotor, dokaz da je ponuđač u periodu zakupa poštovao komunalni red i da protiv istog u tom periodu nisu izrečene upravne mjere i radnje u postupku inspekcijskog nadzora-akt Komunalne policije opštine Kotor.

-

Sva dokumentacija koja se dostavlja uz ponudu mora biti original ili ovjerena kopija i ne starije od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

6. Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od kriterijuma: najviše ponuđene cijene Ponuđena cijena po 1m2 ......................................................................... max 100 bodova Veći broj bodova dodijeliće se većoj cijeni zakupa, a ostale ponude vrednovaće se primjenom proporcionalne metode.

U slučaju jednakog rangiranja učesnika na tenderu u skladu sa utvrđenim kriterijumima, prednost ima raniji zakupac poslovnog prostora, ukoliko ispunjava i uslove alineje 2-4 člana 8. Odluke o poslovnim zgradama i prostorijama («Sl. list Crne Gore- opštinski propisi« broj 4/11) 7. Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 8 do 11 sati zaključno sa 19.06.2014.godine do 10 časova, neposrednom predajom na arhivi Direkcije, Škaljari b.b Kotor, kod ovlašćenog lica Mršulja Dubravke, ili putem preporučene pošte, s tim da se ponuda predata putem preporučene pošte razmatra samo ukoliko stigne u Direkciju za uređenje i izgradnju Kotora u roku utvrđenom za dostavu ponuda.

Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati.

Ponude se mogu povući samo u roku od 7 dana prije isteka tendera.

Ponude se predaju u tri zatvorene koverte: original ponude se nalazi u koverti broj 1. sa nazivom »original«, a sva ostala prateća dokumentacija se nalazi u koverti broj 2. koja nosi naziv » prateća dokumentacija«. koverta broj 1. i 2. se dostavlja zajedno u koverti broj 3.

Koverta 3. mora biti zapečaćena sa naznakom »Za javno nadmetanje« - ne otvaraj'' po tenderu broj 06/14 uz preciznu oznaku broja segmenta ( redni broj prostora iz tendera).

Ponude se evidentiraju prema redosledu prijema.

8. Dokumentaciju za Javni poziv- tender zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavici mogu preuzeti svakog radnog dana od ovlašćenog lica Seferović Daliborke u prostorijama Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora od 08 do 11,00 sati, počevši od 04.06.2014.godine zaključno sa 18.06.2014.godine do 11,00 časova.

Prilikom otkupa tenderske dokumentacije ponuđač je dužan da uplati 20,00 € (po segmentu-prostoru), za troškove preuzimanja dokumentacije po javnom pozivu na žiro račun opštine Kotor broj 530-9226121-18 ili na blagajni Direkcije.

9. Javno otvaranje ponuda, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će biti održano dana 19.06.2014.godine sa početkom u 10,30 časova u prostorijama Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

10. Ponude dostavljene poslije navedenog roka ( neblagovremene), kao i one koje nijesu zapečaćene smatraju se nevažećim, neće se razmatrati i vraćaju se ponuđaču. Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva, tj. nije formalno ispravna smatra se nepotpunom i ista se neće rangirati.

Komisija će u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda utvrditi tender listu, a u roku od 7 dana od dana utvrđivanja tender liste donijeti odluku o najpovoljnijem ponuđaču i obavijestiti učesnike tendera..

Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u roku od 8 dana od konačnosti odluke, o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je taj ponuđač dužan, prilikom zaključenja ugovora, priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj zakupnini za 6 mjeseci, kao i priložiti neko od sredstva obezbjeđenja plaćanja, bliže definisana u članu 7. Nacrta ugovora koji je sastavni dio tenderske dokumentacije.

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odbije da zaključi ugovor o zakupu , Direkcija će aktivirati njegovu granciju ponude, odnosno zadržati depozit i obratiti se drugom ponuđaču u skladu sa redosljedom na rang listi.

Ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije nakon zaključivanja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem, tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena.

Ovaj javni poziv biće objavljen na Web site-u Direkcje za uređenje i izgradnju Kotora ( www. kotor-direkcija.co.me) i opštine Kotor Kontakt osoba: Daliborka Seferović, tel. - 032/322-946

CRNA GORA 13

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Kažu da nije ništa sporno

Nadležni aminuju krađu šljunka

Definicija NN lica: Jedna od dvije kolašinske mašine na terenu

Zorica Bulatović

N

elegalna eksploatacija šljunka i pijeska na Tari se nameće kao velika tajna, uz uredno inspekcijsko podnošenje prijava protiv NN lica, iako u Kolašinu postoje samo dvije mašine koje mogu da se koriste za te radove. Uz to, čak, nadležni tvrde da tu nema ništa sporno.

KOLAŠIN – Kolašinac Milić Mirković jedini je koncesionar koji ima dozvolu od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za eksploatisanje šljunka i pijeska na rijeci Tari. Koncesije se dodljeljuju za period od pet godina. Međutim, Mirković i pored dozvole i redovnih plaćanja dažbina državi u rijeku nije ni jednom ušao prošle godine, a sve zbog velikog broja nelegalnih eksploatatora.

Kako je Mirković kazao DN, situacija izgleda neće biti bolja ni u ovoj godini. Njemu se, kako tvrdi, ne isplati ulazak u Taru jer je veliki broj nelegalnih eksploatatora šljunka i pijeska koji sa cijenama idu mnogo niže od

onih koje su uobičajene, a pored toga državi ne plaćaju ni jedan jedini euro.

“Obraćao sam se tokom prošle godine svim relevantnim državnim institucijama, ali niko ništa ne preduzima. Prošle godine prijavu je podnio inspektor vodoprivrede, na NN lice u Trebaljevu gdje su na lice mjesta zatekli mašinu. Sve je otišlo preko tužilaštva do kolašinskog MUP-a, ali to lice nije pronađeno iako su u gradu samo dvije takve mašine. Cijena šljunka je 10 eura, dok je pijesak 15 eura, a oni idu sa duplo manjim cijenama jer državi ne plaćaju ništa, tako da sam ja i pored svih plaćenih obaveza onemogućen da radim posao za koji imam dozvolu”, kazao je

Šetalište je državni projekat, a rijeka je državno vlasništvo, tako da to što oni vade šljunak nije sporno Mirković.

Iz kolašinske komunalne policije, a po starom dobrom običaju, kažu da nemaju nadležnost nad ovom problematikom, dok sekretar za inspekcijske poslove Slobo Šćepano-

toKoM juna

vić tvrdi da su oni nadležni samo za turističke takse.

No, nijesu samo na terenu kolašinski nelegalni eksploatatori šljunka i pijeska. Na dijelu puta od Kolašina prema Mateševu u mjestu Bijeli potok nalaze se i mašine preduzeća Fidija koje izvode radove na šetalištu pored rijeke Tare, a sa ovog mjesta odnose šljunak do odredišta. Oni vade pijesak i šljunak na dijelu gdje je u poplavama odnešen dio magistralnog puta, što stvara mogućnost za nove posljedice.

Jedan od radnika na terenu rekao je da im je kolašinska opština odobrila vađenje šljunka na ovom dijelu rijeke Tare.

Vodoprivredni inspektor Dragan Šekularac tvrdi da o radovima koje izvodi Fidija ne zna ništa, te da mu je “to sad novo”, a što se tiče Mirkovi-

ćevog problema, on kaže da su prošle godine podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica, o čemu imaju uredan zapisnik.

Republički inspektor Mićo Radulović juče nije odgovarao na uporne telefonske pozive DN, dok je potpredsjednik kolašinske opštine Đordije Živković kazao da u radu firme Fidije nema ništa sporno. “Šetalište je državni projekat, a rijeka je državno vlasništvo, tako da to što oni vade šljunak nije sporno”, kazao je Živković.

Mašinu, odnosno vozilo NN lica, zatekli smo na istom mjestu u Trebaljevu i to u dijelu gdje je strogo zabranjeno eksploatisanje šljunka i pijeska, odmah pored mosta gdje se nalazi skakaonica na kojoj se održavaju takmičenja u skokovima u vodu međunarodnog karaktera.

Manifestacija

Bogat program u Portu Na karnevalu TIVAT - Regate, turniri, koncerti i izložbe koje će biti organizovane ovog mjeseca u Porto Montenegru uvertira su za dinamično ljeto koje predstoji. Bogat junski kalendar događaja u tivatskoj marini i naselju jedan je od razlog boravka i većeg broja gostiju tokom cijelog mjeseca, saopšteno je juče iz kompanije Adtriatic Marinas.

Treću godinu za redom Jahting klub Porto Montenegro organizuje Inter Club Match Race, koji okuplja profesionalne timove iz cijele Evrope. Takmičenje počinje u petak 5. juna u 19 sati u Jahting klubu i traje do nedjelje 8. juna kada će se održati finale.

Seriju međunarodnih izložbi koje su planirane za ovo ljeto otvara galerija “Space SBH” sa Kariba, izložbom Afterglow kojom će biti predstavljeni novi umjetnički radovi vodeće međunarodne umjetnice Nikol Etjen u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

Njeni radovi mogu se naći u svim najvažnijimm javnim i privatnim kolekcijama širom svijeta. Izložba u Porto Montenegru će trajati od 19. do 30. juna, a koktel i druženje sa umjetnicom povodom svečanog otvaranja planirani su za 20. jun u 20 sati.

Posljednjeg vikenda juna u Porto Montenegru će se održati Festival hrane i vina, u sklopu kojeg će se

hiljadu mališana

Inter Club Match Race predstaviti i SuperWine, salon vina koji okuplja najprestižnije evropske vinarije u luksuznom ambijentu Lido kompleksa. Gastronomski doživljaj vikenda upotpuniće najbolji izlagači autentičnih crnogorskih proizvoda u tek otvorenom ambijentu Ljetnje bašte preko puta hotela “Regent”, ali i posebne ponude restorana u naselju.

Bogat junski kalendar pripremio

je i Jahting klub Porto Montenegro, koji svakog četvrtka organizuje sesije jedrenja na BLU26 jedrilicama. Škola jedrenja za djecu organizuje se svake srijede u jutarnjim i popodnevnim satima.

U korporativnoj zgradi Adriatic Marinas-a do 15. juna postavljena je izložba crnogorskog slikara Nikole Radovića pod nazivom “Transformacije”.

Z.K.

HERCEG NOVI - Dječji karneval, osmi po redu, na kojem će učestvovati oko 1.000 mališana iz 40 grupa iz Crne Gore i okruženja, u organizaciji NVO Omladinski centar Herceg Novi biće održan od 5. do 8. juna, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Predsjednik NVO Omladinski centar Milijan Mijović kazao je da će na karnevalu učestvovati grupe iz svih osnovnih škola i vrtića iz opštine Herceg Novi, ali i grupe iz ostalih gradova Crne Gore, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a očekuju učešće i jedne iz Hrvatske. U četvrtak u 19 sati na Sat kuli biće podignuta zastava karnevala, a svečano otvaranje zakazano je za petak u 20 časova na bazenu na Škveru. Tada će gradonačelnik opštine predati ključeve grada malom kapu Karnevala Matiji Čeprniću, učeniku petog razreda Osnovne škole “Dašo Pavičić”, a biće organizovan i izbor princeze karnevala. Na izboru za princezu takmičiće se 24 djevojčice iz osnovnih škola i vrtića sa područja hercegnovske opštine. U subotu u 18 časova Trgom Nikole Đurkovića do

Kapo karnevala Matija Čeprnić Opštine proći će karnevalska povorka predvođena kapom karnevala i princezom, zatim Dragoljubom Đuričićem i bubnjarima i novskim “rajskim pticama” iz plesnog kluba Diano.

Generalni pokrovitelj festivala je opština Herceg Novi.S.M.

14 CRNA GORA

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Za vrijeme posjete Žordi Šukle Nikšiću

NOVE PRIJAVE

Gradnja kaskada u Reževićima BUDVA – Morsko dobro prijavilo je Upravi za inspekcijske poslove izvršene radove na izgradnji kaskadnih stepeništa sa potpornim kamenim zidovima u Rijeci Režević, a na prostoru šetališta Slovenska obala oko objekta “JRB”, konstatovano je postavljanje sadržaja koji nijesu planirani planom objekata privremenog karaktera 2013 - 2015. godine.

“Obilaskom terena u saradnji sa službenicima Komunalne policije na području opštine Budva, lokacija Rijeka Reževića, konstatovano je da su na stijenskoj masi ispred kat. parcela br. 1355/1 i 1356/1 KO Reževići I izvršeni radovi na izgradnji kaskadnih stepeništa sa potpornim kamenim zidovima. Stepenice se spuštaju sve do kamenite obale, dok se Plaža u naselju Rijeka Reževići

na samoj obali izvode radovi na iskopu zemlje i izgradnji kamenih zidova čime se formira veći plato neutvrđene namjene. Iskopani zemljani materijal deponuje se u more, što kao efekat ima zaprljanje vode i širenje mrlje braon boje na široj vodenoj površini. Veći dio stepeništa i podzida nalazi se van zone morskog dobra, dok su radovi na iskopu i izgradnji zidova i platoa na obali u zoni Morskog dobra, na katastarskoj parceli br. 1347 KO. Reževići I, vlasništvo Republike Crne Gore”, kazali su u Morskom dobru.

U Budvi je na šetalištu Slovenska obala konstatovano postavljanje sadržaja koji nijesu planirani planom objekata privremenog karaktera za period 2013 - 2015. godine.

N.L.

POSJETA

Katalonac u Nikšiću NIKŠIĆ - Poslanik većinske katalonske partije za oblast Đirona u španskom parlamentu i predsjednik liberalne grupacije partija u Evropskom parlamentu Žordi Šukla bio je preksinoć u zvaničnoj posjeti Nikšiću povodom uspostavljnja partnerskih odnosa ta dva grada, kao i zajedničkog apliciranja za sredstva iz međunarodnih fondova. Prema riječima potpredsjednika opštine Miodraga Guta Jovanovića, saradnja na kojoj se radi proteklih šest mjeseci u narednom periodu biće uspostavljena u oblasti kulture, turizma i poljoprivrede.

“Saradnju sa Crnom Gorom počeli smo odavde, gospodin Šukla je do-

šao u Nikšić i on je predložio u španskom parlamentu da pozovu Crnu Goru u NATO savez. Ta rezolucija je jednoglasno usvojena i mi smo mu na tome zahvalni. On će imati sastanke sa najvećim zvaničnicima naše zemlje, predsjednikom Filipom Vujanovićem i predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, ali ovog puta nije zaobišao Nikšić s obzirom na to da mi gradimo saradnju sa katalonskim gradom Đironom već pola godine”, poručio je Jovanović.

Gost iz Španije je kazao da je bilo od velikog interesa da čuje mišljenje nikšićkih prijatelja o pitanjima koja su važna za Crnu Goru imajući u vidu bitne datume za evroa-

tlantske i integracije u NATO savez.

“Došao sam u ime parlamentarne grupe liberala Savjeta Evrope gdje sjede predstavnici 34 države i mogu da kažem da svi zajednički podržavamo članstvo Crne Gore u EU i NATO sa nadom da ćemo već u septembru imati novu članicu. Ove integracije su veoma važne i za nas jer to znači dodatnu sigurnost u istočnoj i centralnoj Evropi”, ocijenio je Šukla.

On je poručio da je na sastanku definisana agenda saradnje između Nikšića i Đirone na zajedničkim projektima koji su od obostranog značaja, čime se potvrdila riješenost obje opštine da doprinesu boljitku.

J.L.

CRNA GORA 15

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Primorka

Direktor neće da vrati radnicima radne knjižice Alma Ljuca

N

akon uvođenja stečaja u preduzeće Melgonija Primorka raskinut je ugovor sa Gradskom pekarom koja je bila u podstanar u ovoj firmi. Radnici iz proizvodnje su tada prekinuli štrajk tražeći neisplaćene zarade i poreze i doprinose. Ništa od toga nisu dobili, a zaplijenjene su im i radne knjižice.

BAR - Protiv izvršnog direktora ovog preduzeća Nenada Boškovića radnici su nekoliko puta podnosili krivične prijave za neregularnost poslovanja i iznošenja njihovih radnih knjižica van kapije ovog preduzeća.

Juče su se radnici obratili po ko zna koji put inspektorki rada Dušanki Rakočević kako bi dobili radne knjižice koje se nalaze kod direktora Boškovića iako ih je on zaključio 31. januara.

“Knjižice su nam zaključene 31. januara i ako smo mi radili do sredine marta. Pored toga, nama nijesu uplaćeni ni porezi ni doprinosi više od pet godina, a plate nam duguje za godinu dana. Sad nam Bošković ni radne knjižice ne da, a niko ne reaguje”, ispričala je Safeta Demirović.

Ona ne krije svoju ogorčenost ni prema institucijama za koje kaže da „rade protiv nezaštićenih radnika“.

“S obzirom da su Fond PIO i Fond zdravstva državni fondovi, zabrinjava me njihova nebriga za svoje pare koje ne žele da naplate od

Boškovića. Je li taj Bošković Bog, a mi njegovi robovi?” pita Demirović, dok Veselinka Ostojić ističe da ni inspektorka rada ne reaguje iako su joj se ko zna koji put obratili za pomoć.

“Tražićemo njeno izuzeće, jer ona do sada nije ništa preduzela. Poznato joj je bilo da nas je Bošković držao kao robove u pekari da radimo na crno, bez plata i uplaćenih poreza i doprinosa. Šta joj je još trebalo pa da ona mrdne prstom?” pita Ostojić.

Prema priči radnika proizvodnje oni su juče podnijeli krivičnu prijavu protiv Boškovića i kod Osnovnog državnog tužioca Milenka Magda-

linića za zadržavanje i otuđenje njihovih radnih knjižica.

“Idemo od vrata do vrata kako bi nam Bošković vratio knjižice sa kojim bi se makar prijavili na Biro rada i ostvarili zdravstveno osiguranje. Međutim i Magdalinić nam je rekao da to nije u njegovoj nadležnosti, iako se radi o javnim ispravama. Valjda niko neće da se zamjeri Boškovićima koji su uništili prvo nas, a onda i imovinu Primorke koja je bila najveći gigant ne samo Bara već i cijelog primorja”, rekao je Nikola Čejović jedan od bivših radnika Primorkine pekare.

Radnici Primorke ispred bivšeg preduzeća

PREMINULI Haris Safeta Kolić 2. juna 2014. u 22. godini.

Sahrana će se obaviti 4. juna u 16 časova na groblju Babića Brijeg - Bijeli Kamen.

Vojislav Jovanov Ičević 2. juna 2014. u 79. godini.

Sahrana će se obaviti 4. juna u 17 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Marinko Miloša Tišić u 75. godini. Sahrana će se obaviti 4. juna 2014. u 15 časova na groblju u Zagoriču.

Dragoljub Momčila Vuković prvog juna 2014. u 50. godini. Sahrana će se obaviti 4. juna u 14 časova na mjesnom groblju u Njegovuđi kod Žabljaka.

Aga Palja Ljuljđurović rođena Dedvuković, 1. juna 2014. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 4. juna u 14 časova pored Crkve Svetog Mihaila u Dinoši.

S obzirom da su Fond PIO i Fond zdravstva državni fondovi, zabrinjava me njihova nebriga za svoje pare koje ne žele da naplate od Boškovića. Je li taj Bošković Bog, a mi njegovi robovi

Milijanka Milijana Lj. Šarčević

razvojna agencija

Završena obuka u slobodnom penjanju

rođena Minić, 2. juna 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 3. juna u 15 časova na groblju u Ivanju.

Mileta Ljako Dragov Radonjić u 64. godini. Sahrana je obavljena 3. juna 2014. u 15 časova na Ublima.

Kuća žalosti Ulica Nikole Đurkovića 52, Masline.

Milka Milije Kasalica prvog juna 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 3. juna u 14 časova u Komarnici.

Bajkeri

Pripreme za drugu motorijadu u Tivtu TIVAT - U tivatskom Moto klubu “Shark” počeli su pripreme za održavanje druge po redu motorijade na lokalitetu Župa. Ove godine skup motorista održaće se od 27. do 29. juna. Organizatori, prema trenutnim najavama, iz zemalja regiona i Evrope očekuju učešće oko dvije hiljade motora i skoro pet hiljada bajkera.

Ovogodišnju motorijadu tivatski bajkeri organizuju u saradnji sa Turističkom organizacijom Tivta i HTP “Mimoza”, koja je vlasnik ekskluzivnog lokaliteta Župa gdje će se održati skup bajkera.

U narednih nekoliko dana završiće se čišćenje, košenje i uređenje kompleksa u čijoj blizini se nalazi plaža i žičara na vodi. Članovi kluba popravljaju drvene klupe i stolove koji su postavljeni prošle godine za prvu motorijadu.

U sklopu motorijade najavljuje se i bogat muzičko-zabavni program.

Nastupiće muzički sastavi Vesele osamdesete, High Voltage i Jail Break, koji će svirati rok muziku čuvenih grupa AC/DC i Guns `n` Roses.

Predviđeno je i krstarenje Bokokotorskim zalivom.

Z.K.

KOLAŠIN - U organizaciji Razvojne agencije za područje Bjelasice i Komova održana je višednevna obuka u slobodnom penjanju kao jedna od budućih turističkih sadržaja i ponuda grada na Tari. Podršku ovom projektu dali su i Turistička organizacija Kolašina i NVO Natura.

Obuku je stručno prezentirao Blagoje Dobrota, koji ima međunarodni sertifikat za obuku u slobodnom penjanju i koji je vlasnik penjačkog kluba „Geokon“ iz Beograda. Obuku su uspješno završili

Antonio Radović, Mihailo Braunović, Filip Medenica, Aleksandar Rakočević, Slađana Kršikapa, Zoran Bulatović, Srđan Pejović, Petar Radojković i Nemanja Stojković.

U turističkoj ponudi Kolašina slobodno penjanje postaje sve prisutnije, a područje opštine ima veliki broj “stijena-poligona”. Vlasnici novih međunarodnih sertifikata za slobodno penjanje, pored turističkog učešća, biće u funkciji i aktivnosti službe zaštite i spasavanja.

Z.B.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

16 SVIJET

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

VUČIĆ O NAVODNOM PLAGIJATU STEFANOVIĆEVOG DOKTORATA

Obrazloženje naučnika je nešto najgluplje što sam čuo BEOGRAD - Premijer Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je obrazloženje tri naučnika da je doktorat ministra Nebojše Stefanovića plagijat najgluplje obrazloženje koje je ikada čuo.

“Mene pitanje navodnog plagijata veoma zanima. Završio sam državni Pravni fakultet sa najvišim ocjenama i mislio sam da znam nešto iz te oblasti, ali gluplje obrazloženje nikad nisam čuo”, rekao je Vučić i dodao da se sa tom konstatacijom saglasio i ministar prosvjete Srđan Verbić. “Mislim da stručna javnost treba da ocijeni da li se radi o plagijatu ili ne”, rekao je Vučić novinarima u Beogradu.

On je dodao da niko ne zna na osnovu čega su ta trojica naučnika zaključila da je Stefanovićev rad plagijat.

Premijer je rekao da ako je već neko želio da napadne Stefanovića, to trebalo da izvede na pametniji način, ali, dodao je, izgleda da je danas popularno napadati na ovaj način. Ministar Verbić je rekao da je odluka o tome da li je nešto plagijat ili nije na univerzitetu, a ne na Mini-

Autori teksta: Vučić nije naveo šta mu je tačno glupo u našoj analizi Autori teksta objavljenog na srpskom portalu Peščanik navode da je jedini argument koji je predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić iznio kao potvrdu toga da je njihovo obrazloženje “najgluplje” to da je on završio državni Pravni fakultet sa najvišim ocjenama, te da zbog toga zna nešto iz tog sektora. Autori kažu da i dalje ostaje nejasno šta je konkretno u tekstu “glupo”. starstvu prosvete. Na pitanje da li će ministar podnijeti ostavku ako se utvrdi da je Stefanovićeva disertacija ipak plagijat, Vučić je rekao: “Nebojša će u tom slučaju sigurno znati šta treba da uradi”.

Na sajtu Peščanik u nedje-

“Imajući u vidu da je diploma državnog Pravnog fakulteta jedini adut premijera, vrijedno je spomenuti da je jedan od autora teksta, Uglješa Grušić, završio isti fakultet sa najvišim ocjenama (prosjek 9,9) i da je bio asistent na tom fakultetu prije nego što je otišao u London, na doktorske studije, na Londonsku školu ekomije”, navodi se u pisanoj izjavi za B92 i dodaje da bilju je objavljen tekst Uglješe Grušića (docent na Univerzitetu u Notingemu), Branislava Radeljića (vanredni profesor na Univerzitet Istočni London) i Slobodana Tomića (doktorant Londonske škole ekonomije i političkih nauka) u kojem tvrde da postoje ozbiljne indicije da u Stefanovićevom doktorskom radu ima mnogo plagijata. Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović je juna 2013. godine odbranio doktorat na Megatrend univerzitetu u Beogradu na temu “Nova uloga strategijskog menadžmenta u upravljanju lokalnom samoupravom (primjer grada Beograda)”. Stefanoviću je mentor na doktorskim studijama bio rektor Megatrend univerziteta Mića Jovanović, a u komisiji pred kojom je branio doktorat bili su profesor Slobodnog univerziteta Berlin Sung Džo Park, direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja Žan Žak Šanaron Šanaron,, profesor Fakulteta za državnu upravu i administraci-

ografije ostalih autora takođe govore same za sebe.

Trojica autora teksta objavljenog na Peščaniku poručuju da su analizirali cijelu disertaciju ministra Stefanovića, od prve do posljednje stranice i da njihova “detaljna analiza pokazuje da doktorat ministra Nebojše Stefanovića obiluje plagijatima i ostalim nepravilnostima”.

Na pitanje da li će ministar podnijeti ostavku ako se utvrdi da je Stefanovićeva disertacija ipak plagijat, Vučić je rekao: “Nebojša će u tom slučaju sigurno znati šta treba da uradi”

ju Mijat Damjanović i profesorka Fakulteta političkih nauka Snežana Đorđević. Ubrzo po objavljivanju spornog teksta na sajtu Peščanik, ta stranica je oborena napadima hakera sa nepoznatih IP adresa.

Vučić je izjavio da je ustanovljeno da je sajt Peščanika bio “napadnut” sa dvije adrese, ali da taj napad nema nikakve veze sa državom. Ustanovljeno je, dodao je, i odakle su ti napadi došli, kao i da to nema nikakve veze sa državom. Premijer je rekao da će država sve takve slučajeve ispitati i da će po završetku istrage objelodaniti ko stoji iza njih.

Nebojša Stefanović je juna 2013. godine odbranio doktorat na Megatrend univerzitetu u Beogradu na temu “Nova uloga strategijskog menadžmenta u upravljanju lokalnom samoupravom (primjer grada Beograda)”

EVROPA PRED HUMANITARNOM KATASTROFOM

Istražitelji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine ekshumirali su iz grobnice na području Usore kod Doboja kompletne posmrtne ostatke četiri osobe i nekompletne ostatke dva tijela. U jeku poplava, vodena bujica je odnijela površinski sloj zemlje i izbacila ih na površinu, javila je Al Džazira. Istražitelji vjeruju da je riječ o Bošnjacima iz Maglaja koje su u junu 1992. godine ubili pripadnici Vojske RS-a i Crvenih beretki. Mjesto ekshumacije ograđeno je juče ujutro žutom trakom, jer istražitelji Instituta za nestale BiH pretražuju teren.

PARIZ

Pala banda švercera oružja sa Balkana PARIZ - Francuska policija zaplijenila je šest kilograma eksploziva, šest automatskih pušaka i veću količinu municije i privela šest osoba porijeklom iz bivše Jugoslavije.

Svi oni su uhapšeni zbog ilegalne trgovine oružjem s Balkana, izvjestili su lokalni mediji.

Privedene osobe su zadržane u pritvoru, u okviru preliminarne istrage koja je počela sredinom aprila, rekao je Agenciji Frans pres izvor blizak istrazi. Operacija hapšenja izvedena je u ponedeljak po-

slije podne, kada je osumnjičeni iz Srbije donio torbu sa oružjem u jednu garažu u sjevernom francuskom departmanu Sen Deni.

“To je oružje bilo namijenjeno trgovcima u gradovima i kriminalcima”, rekao je isti izvor.

Prema njegovim navodima, jedan “kalašnjikov” na crnom tržištu košta između 500 i 1.000 eura.

Policija je tokom pretrage stanova osumnjičenih pronašla i četiri kilograma smole kanabisa, 100 grama kokaina i 5.500 eura gotovog novca.

Hiljade imigranata kreću ka EU NJUJORK, LONDON - Ujedinjene Nacije upozorile su Evropsku uniju da je očekuje “velika humanitarna katastrofa” zbog izbjeglica iz Afrike koje masovno umiru u Sredozemnom moru, u pokušaju da se domognu Evrope. UNHCR, UN agencija za izbjeglice, saopštili su kako je Brisel potpuno zaboravio na problem emigranata iz Afrike, koji svim snagama pokušavaju da se dokopaju EU. Pogranične vlasti su ostavljene da se same nose sa tim nadolazećim morem očajnih i siromašnih ljudi, pa UNHCR razmišlja i o uspostavi izbjegličkih kampova u sjevernoj Africi, konkretno

u Egiptu, Libiji i Sudanu. UNHCR optužuje Brisel da ignoriše “ogromnu humanitarnu katastrofu”, s obzirom da se stotine hiljada ljudi spremaju da u sljedećih nekoliko mjeseci krenu na opasan put preko Sredozemnog mora, do južnih obala Italije i Grčke, i to u plovilima koja uopšte nisu sposobna da pređu takav pomorski put. Počinje ljetna “sezona čamaca”, kako se kolokvijalno nazivaju pokušaji očajnika da se domognu teritorija EU, a posljedice bi mogle da budu još strašnije nego prošlogodišnja tragedija kod ostr-

va Lampeduza, u kojoj je život izgubilo oko 300 ljudi. Direktor UNHCR-a za Evropu Vinsent Kočetel izjavio je za Gardijan kako se njegova organizacija ne bi protivila uspostavljanju kampova u Africi, pod uslovom da bi potencijalni azilanti u njima imali jednaka prava kao i na tlu EU. Sa druge strane, organizacija Hjuman Rajts Voč upozorava da takvi kampovi ne bi bili funkcionalni i da se osnovni uslovi humanog postupanja ne mogu ispuniti u haotičnim državama poput Egipta i Libije.

SVIJET 17

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

DOK RASTE BROJ ŽRTAVA U UKRAJINI

Obama šalje trupe u Evropu V

ARŠAVA - Američki predsjednik Barak Obama predložio je u Varšavi da Sjedinjene Američke Države odobre sredstva u visini do milijarde dolara za raspoređivanje novih američkih kopnenih, vazdušnih i pomorskih jedinica u istočnoj Evropi, koju zabrinjava ukrajinska kriza.

Tu “inicijativu za umirenje Evrope” još treba da potvrdi i Kongres SAD. Ona bi trebalo da posluži i za razvoj sposobnosti zemalja koje nisu članice NATO, poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, tako što bi im omogućila saradnju sa SAD i njihovim zapadnim saveznicima, kao i jačanje vlastite odbrambene moći, navela je Bijela kuća u saopštenju.

Bude li taj plan odobren, to će biti najkonkretnija mjera Baraka Obame za umirenje istočnoevropskih saveznika, koja će Rusiji dati do znanja da će Vašington oštro odgovoriti na njene poteze u Ukrajini.

● BEZBJEDNOST ISTOČNE EVRO PE JE GARANT BEZBJEDNOSTI SAD

Obamin potez dolazi u vrijeme novih sukoba na istoku Ukrajine i ruske odluke da prekine saradnju sa Parlamentarnom skupštinom Savjetna Evrope. Obama je potvrdio da je američki angažman na bezbjednosti u istočnoj Evropi “apsolutno neupitan”.

“Angažman SAD na sigurnosti Poljske i naših saveznika u centralnoj i istočnoj Evropi je temelj naše vlastite bezbjednosti i stoga je to svetinja”, rekao je on nakon susreta sa poljskim i američkim vojnim pilotima na varšavskom aerodromu. Američki predsjednik je naglasio da su SAD i NATO pojačali svoj angažman na bezbjednosti Poljske tokom ukrajinske krize. “Sigurnost Poljske i cijelog regiona usko je povezana sa saradnjom

Američki predsjednik drži govor juče u Varšavi

sa SAD, uz prisutnost američkih jedinica na poljskom tlu, u trenutku kada smo suočeni sa krizom blizu naših granica i granica NATO”, rekao je poljski predsjednik Bronislav Komorovski. Predsjednik SAD je naglasio da, bez obzira na krvavu istoriju, i Poljaci i cio NATO žele dobre odnose i saradnju sa Rusijom, ali uslov za to je da se Moskva odrekne agresije prema svojim susjedima.

● KOD SLAVJANSKA OBOREN UKRAJINSKI AVION

Istovremeno, lokalna milicija u Slavjansku, na istoku Ukrajine, oborila je ukrajinski avion “Su-25” i borbeni helikopter i uništila četiri oklopna transportera, saopšteno je juče iz kancelarije gradonačelnika Slavjanska Vjačeslava Ponomarjova. Ukrajinska vojska nagomilala je blizu 100 oklopnih vozila, minobacača i haubica nedaleko od Slavjanska, izjavila je Stela Koroševa, portparolka gradonačelnika, prenijela je agencija Interfaks.

Rekla je da među vojnom opremom ima i raketnih sistema “Grad”.

“U jednom izvještaju navodi se da su se ukrajinske snage probile u područje sela Semjonovka. Čini se da su ovdje dovukli cijelu vojsku i vojnu opremu”, izjavila je Koroševa. Prethodno su zvaničnici lokalne milicije rekli da je ukrajinski vojni avion izvršio nekoliko raketnih i mitraljeskih napada na Semjonovku i selo Čerevkovku.

U vazdušnim napadima ukrajin-

KVIZ MILIONER U NJEMAČKOJ

ske vojske na Slavjansk, Kramatorsk i Lugansk tokom posljednja dva dana poginulo je ukupno 17 osoba. Prema najnovijim izvještajima, trojica pripadnika proruskih snaga su poginula u selu Jasnohirka, u predgrađu Kramatorska, pošto je ukrajinska vojska granatom pogodila automobil u kojem su se oni nalazili, navro je Itartas. Ipak, najveći broj žrtava je u Lugansku, gdje je u vazdušnom napadu na zgradu regionalne administracije u ponedeljak poginulo osam osoba, a još pet je izgubilo život u višečasovnom sukobu u južnom predgrađu, blizu položaja lokalne granične jedinice ukrajinske vojske. Premda je Kijev u startu odbacivao navode da su ukrajinske snage bombardovale Lugansk u ponedjeljak, juče su priznali da su njihove vazdušne snage sprovele obimnu kampanju bombardovanja tokom koje su ispalili više od 150 projektila na različite mete u gradu.

181

osoba poginula je u dosadašnjim sukobima oko Donjecka i Luganska, uključujući i 59 ukrajinskih vojnika, saopštio je juče državni tužilac Ukrajine Oleg Mahinski. Povrijeđeno je više od 290 osoba.

PREDSJEDNIČKI IZBORI SA POZNATIM ISHODOM

U pomoć pozvao Sirijci juče birali Asada Angelu Merkel

BERLIN - Njemačka kancelarka dobila je poziv jednog od učesnika televizijskog kviza “Ko želi da postane milioner” koji se nadao da će mu dati tačan odgovor na pitanje vrijedno pola miliona eura. Od krize eurozone pa do konflikta na Krimu i skandala sa špijuniranjem Nacionalne bezbjednosne agencije SAD, malo koji telefon je imao podjednak broj napetih razgovora kao onaj Angele Merkel. Međutim, kako je poziv upućen iz kviza “Ko želi da postane milioner” pokazao, čak ni ona ponekad ne može da da odgovor na svaku situaciju. Prilikom kviza u kom su učestvovale slavne osobe, političar stranke CDU, Volfgang Bosbah bio je upitan za vrstu mašina za pranje iz vremena Istočne Njemačke poznatih kao WM66. Tačan odgovor donio bi mu 500.000 eura.

Pitanje je glasilo: “Zašto je vešmašina WM66 bila toliko legendarna?” a potencijalni odgovori glasili su:

a) Mogla je da generiše struju za grijanje b) Mogla je da se koristi kako bi se skuvala hrana c) Mogla je da radi i kao usisivač d) Mogla je da prima radio-signale iz Zapadne Njemačke S obzirom na to da je rođen u Zapadnoj Njemačkoj, Bosbah je imao problema sa ovim pitanjem, ali je dobio priliku da pozove prijatelja.

“Koga drugog bih mogao da pozovem sem kancelarke?”, izjavio je i pozvao svog asistenta da mu donese stari telefon marke Nokija u kom mu se nalazio broj vođe partije - Angele Merkel. Međutim, kancelarka se nije javila na svoj telefon, a do trenutka kada je Bobahu poslala poruku (“Nisam mogla da se javim. U čemu je problem?”), političar je pokupio novac. Ostaje velika nepoznanica da li bi Merkelova uspjela da da tačan odgovor i da li je ikada i sama koristila WM66 kako bi skuvala hranu.

DAMASK - U Siriji su juče održani predsjednički izbori. Glasačka mjesta otvorena su u sedam sati ujutro, a glasanje koje je prvobitno trebalo da traje 12 sati produženo je za dodatnih pet časova, do ponoći, kako bi bilo omogućeno da više ljudi izađe na izbore.

Očekuje se da će predsjednik

Bašar al-Asad, koji se bori protiv trogodišnje pobune protiv njegove vlasti, odnijeti laku pobjedu na izborima, prenio je Rojters. Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je 15,8 miliona Sirijaca pozvano da glasa, a otvoreno je 9.800 biračkih mesta.

Na predsjedničkim izborima u ratom zahvaćenoj Siriji nema nika-

kve neizvjesnosti u pogledu ishoda. Ovo su praktično prvi izbori u zemlji u posljednjih 50 godina, na kojima Asad ima protivkandidate - Mahera Hadžara i Hasana al Nurija, čije su šanse nikakve, a čiju je kandidaturu faktički odobrila vlada. Kad je Asad došao na vlast prije 14 godina, na referendumskom izjašnjavanju na kojem nije imao protivkandidata osvojio je 99 odsto glasova, izvjestili su sirijski državni mediji. Sedam godina kasnije, pobijedio je na sličan način.

15,8 miliona Sirijaca juče je moglo da glasa na 9.800 biračkih mjesta širom zemlje. Birali su između tri kandidata: Mahera Hadžara, Hasana al Nurija i aktuelnog predsjednika Bašar al Asada (na slici)

18 KULTURA

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

VIZIJA BUDUĆNOSTI

Rajt je prezirao grad Izložba u MoMi prikazuje kako je arhitekta vidio gradove

TELEKOM UNDERHILLFEST

Od fudbala do svemira Film “Trener Zoran i afrički tigrovi”, autora Sama Bensteada, biće prikazan večeras u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” od 20 sati, u okviru petog Telekom UnderhillFesta. Crnogorskoj premijeri prisustvovaće protagonista filma Zoran Đorđević. Nakon toga, uslijediće projekcija filma “Sepideh - dosezanje zvijezda”, autorke Berit Madsen u 21.30 sati. Film “Trener Zoran i afrički tigrovi” prati iskusnog srpskog fudbalskog trenera Zorana Đorđevića na putu stvaranja prvog nacionalnog tima u novoosnovanoj državi Su-

Dobitnica Oskara Lupita Niongo glumiće u sedmom nastavku filmskog serijala “Ratovi zvijezda”, koji bi trebalo da se pojavi u biskopima u decembru 2015. Njen angažman u slavnom naučnofantastičnom serijalu nastavak je meteorskog uspona 31-godišnje glumice koja je bila gotovo potpuno nepoznata do uloge u filmu “12 godina ropstva” za koju je ove godine dobila Oskara za sporednu žensku ulogu. Film “Ratovi zvijezda: Epizoda VII” okupiće legendarnu originalnu glumačku postavu iz prva tri filma serijala: Harisona Forda, Keri Fišer i Marka Hamila.

dan. U filmu je prikazana prva godina Zoranovog tima, od otkrivanja igrača u divljni do prijavljivanja ovce zvane Šampion za timsku maskotu.

Film rediteljke Medsen govori o mladoj Iranki Sepideh koja želi da postane astronaut. Ona provodi noći istražujući tajne univerzuma, dok je njena porodica spremna na sve da je zadrži čvrsto na zemlji. Ali Sepideh ne odustaje od svojih snova! Hrabro se bori da bi ih ostvarila, a podršku pronalazi u prvoj ženi koja se oprobala u svemirskom turizmu Anušeh Anasari.

Novi film reditelja “Peščanika” Drama “Čudna šuma”, novi film reditelja Sabolča Tolnaja, završen je i uskoro će se naći pred gledaocima. Njegov prethodni film bio je “Peščanik”, po djelu Danila Kiša, a koproducent tog ostvarenja je producentska kuća iz Crne Gore “Artikulacija”. “Čudna šuma je specifična priča čiji scenario je napisan prema priči ‘Minotaur’, novosadske spisateljice Judite Šalgo. Likovi dolaze iz višenacionalne, nekada svjetskim tokovima okrenute sredine, u kakvoj sam i sam odrastao, bivajući svjedok kako je taj srednji sloj polako stavljen na marginu”, kaže o svom novom ostvarenju reditelj Tolnaj.

Izložba u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti naslovljena je “Frenk Lojd Rajt i grad”. Prema pisanju Njujorkera, već sam podnaslov “Gustina nasuprot raspršenosti”, sugeriše da ne postoji bilo kakva dilema u Rajtovom čitanju budućnosti gradova.

Frenk Lojd Rajt je prezirao gradove. Smatrao je da su tijesni, prenaseljeni, glupo osmišljeni, često bez ikakvog osjećaja za oblikovanje.

Gradovi su, govorio je, “grozota koja proždire čovječanstvo”. Jednom je napisao: “Kad gledate plan velikog grada, to je kao ga gledate presjek vlaknastog tumora”. Tražio je načine da izliječi “rak” grada. Smatrao je da je temeljni problem nedostatak prostora, vazduha, svjetlosti, tišine, dakle, esencijalnih elemenata.

Kada je dolazio u Njujork, za razliku od mnogih njegovih stanovnika koji uzdižu ovaj grad, nije bio sretan. “Čitav je grad agonija”, govorio je.

Zadržao bi se koliko je morao, a zatim otišao na svoje imanje u Talesin, u Viskonsinu, gdje je živio u skladu s prirodom.

Ovaj arhitekta, autor njujorškog muzeja Gugenhajm i Kuće na vodopadu, osim što je punio novinske stupce žute štampe, bio je i pun sebe.

“Rano u životu morao sam birati između poštene arogancije i licemjerne poniznosti: odabrao sam aroganciju”.

Bio je tako i uvjeren da baš on može spasiti grad. Njujorška izložba dokumentuje njegov pokušaj da to i učini. Ali u tom spašavanju nije bio dosljedan, često se znao pokolebati, bio je kontradiktoran. Pone-

kad je favorizirao urbanu gustoću.

Drugi je put sanjario o predgrađu.

U središtu njegovih istraživanja pored nebodera predstavljen je i model za grad “Broadacre” (širok posjed). Riječ je o viziji koja je mnogo više od plana za savršen grad, ovo je arhitektovo razmišljanje bio u stvari plan za idealno društvo. Rajt je, naime, smatrao da je urbanizam u svojoj suštini borba za socijalne re-

forme. U njegovoj bi viziji svaka porodica dobila komad zemlje od oko četiri hiljade kvadratnih metara.

Svi su njegovi crteži bili bijeg, ili u visinu, pod nebo, kada je riječ o neboderima, ili u neposrednu okolinu, kad je riječ o horizontalnim planovima. Bio je uvjeren da će pronaći dovoljno prostora da riješi problem, po njegovom mišljenju, dehumanizovanog grada.

AUKCIJA

Druga strana Džona Lenona Ljubitelji djela Džona Lenona u Njujorku danas mogu učestvovati na aukciji crteža, skica i rukopisa koju priređuje aukcijska kuća Sotbi. Više od sto crteža i spisa su provobitno objavljeni u dvije knjige, “In His Own Write” i “Spaniard In The Works”, 1964. i 1965. godine koje je pratila uvodna riječ Pola Makartnija. Ovi radovi svjedoče o Lenonovom kreativnom žaru koji je sezao dalje od pop-hitova planetarno popularnih Bitlsa. Uoči aukcije, na kojoj će mnogi od Lenonovih crteža biti ponuđeni po procijenjenoj vrijednosti od 12 do 15 hilljada dolara, a mnogi će, očekuje se, dostići cijene od 70.000 dolara, postavilo se i pitanje umjetničke vrijednosti tih djela.

Tim povodom direktor Sotbijevog odjeljenja knjiga i rukopisa Filip Erington upozorio je na činjenicu da je Džon Lenon studirao umjetnost prije nego što ga je sudbina povela u muzičke vode.

Erington je napomenuo da Lenonovi radovi, iako na prvi pogled izgledaju kao “crtarije”, nakon pomnog gledanja otkrivaju posjedovanje crtačke tehnike, a čistoća linije pokazuje da se radi o autoru koji je tačno znao što radi.

Crteži su nepravilni i razigrani, s elementima fantastike - gitarista s četiri oka ili sveštenik koji gleda nagi par držeći u ruci “onu knjigu”, što je očita referencija na Bibliju i pokazuje Lenonov jasno izražen stav prema crkvi.

BEOGRAD

ª Krokodilº čeka pisce Šesti festival “Krokodil 2014” održaće se od 12. do 14. juna 2014. na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu, a ove godine biće podijeljen u tri tematske večeri. U okviru prve tematske večeri biće predstavljeni savremeni pisci koji žive u drugoj kulturi i unutar drugog jezičkog konteksta, te koji stvaraju na stranom jeziku. Druge tematske večeri Krokodil predstavlja ra-

zne vidove manjinskog književnog djelovanja, dok će se treće predstaviti najbolje od savremene književne kreativnosti na prostoru jugoistočne Evrope. Između ostalih gosti festivala su pisci Aleksandar Hemon, Ornela Vorpsi, Filip O’Kjalah, Damir Avdić, Nenad Veličković, Biljana Srbljanović. Centralni događaj pratiće i izložba fotografija “Pripitomiti tamu”.

KULTURA 19

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

IZLOŽBA

Slikarstvo je opet umjetnički trend

Crnogorska umjetnica Mirjana Marsenić predstavlja se u Britaniji Jelena Boljević

I

Stoun režira film o Snoudenu

zložba slika crnogorske umjetnice Mirjane Marsenić biće otvorena večeras u prostoru Studio 106 Art Gallery u Londonu. U razgovoru za Dnevne novine ona otkriva da su radovi kojima će se predstaviti britanskoj publici namjenski urađeni za ovaj izlagački prostor.

“Protok vremena: Trenutak sjećanja” naziv je umjetničke postavke radova Mirjane Marsenić koja će do 21. juna biti prezentovana posjetiocima londonske galerije Studio 106 Art Gallery. Prema riječima umjetnice do prve uspješne saradnje sa tom galerijom došlo je nakon posjete kustoskinje i direktorice galerije Dušanke Marsenić Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.

“Ona je zapazila moj rad na završnoj izložbi studenata specijalističke godine i pozvala me da učestvujem na konkursu galerije za internacionalnu izložbu koja je organizovana u februaru 2012. godine. U to vrijeme sam studijski boravila u školi Savremene umjetnosti u Pon Avenu u Francuskoj. Odabrana sam od strane žirija galerije i bila jedina učesnica te izložbe iz Crne Gore”, kaže Marsenić.

Prije godinu dana saradnja je obnovljena i na obostrano zadovoljstvo dogovorena samostalna izložba za koju su pripreme tekle dugo, a od početka je preovladala ideja da se radi namjenski za ovaj prostor.

“Kako je riječ o izložbi site-specific, svoju umjetničku priču sam prilagodila enterijeru galerije i prenijela je na dati prostor. Osmislila sam je koristeći različite medije, ali tako da slika dominira i da se iz nje se rađaju instalacije”, objašnjava umjetnica.

● RAD SA KUSTOSOM Metoda rada na Zapadu razlikuje se od one na koju je ovdje navikla,

a uloga kustosa je potpuno drugačija, otkriva Marsenić.

“Ovdje kustos dosta radi sa umjetnikom, fantastično poznaje umjetnikov rad, tokom čitavog procesa piše o njegovom radu i pokušava da uspostavi što bolju komunikaciju sa njim, sve u cilju što boljeg i potpunijeg prezentovanja umjetničkog djela”, ističe Marsenić.

A što se tiče komercijalnog efekta i tu umjetnik ima izbor, dodaje umjetnica.

“Ukoliko je umjetnik zainteresovan isključivo za komercijalnu stranu, tu su galerije koje su namijenjene toj svrsi. Međutim, isto tako postoje galerije gdje se izbor umjetnika ne zasniva na komercijalnim vrijednostima, koje njeguju i predstavljaju likovne stvaraoce koje biraju zbog njihove originalnosti i autentičnosti, kao što je slučaj sa londonskom galerijom. Ali, naravno, i takve izložbe i umjetničke prezentacije imaju prodajni karakter. Na umjetniku je da napravi izbor i odluči šta su njegovi prioriteti, kako vidi sebe i svoju umjetnost, te sam donosi odluku čemu će se prikloniti”, kaže Marsenić.

Ono što se vidi na svakom koraku je da se slikarstvo vraća na likovnu scenu i da je prisutno više nego drugi mediji, primjećuje umjetnica.

“Ne postoji ni jedna velika izložba u galerijama i muzejima bez slikarstva. Slikarstvo je zastupljeno više nego ikada i sa sigurnošću možemo reći da je ono umjetnička budućnost”.

KONKURS

Poziv strip autorima Beogradski Studentski kulturni centar pozvao je sve zainteresovane koji žele da učestvuju na 12. Međunarodnom salonu stripa 2014. da pošalju svoje radove najkasnije do 15. avgusta 2014. Prema propozicijama konkursa pravo učešća imaju autori svih uzrasta. Kandidat, rad na konkurs šalje poštom (rad će biti prihvaćen i u slučaju da ga kandidat lično donese), autor crteža, kao kandidat, može podnijeti samo jedan rad u dobroj kopiji (ili originalu), obima od jedne do četiri table, A3 ili A4 formata. Rad može biti djelo više autora (crtač, scenarista, kolorista), s tim da crtač ne može podnijeti na konkurs više od jednog rada. Tema, žanr i autorski pristup konkursom nisu zadati. Ne isključuje se mogućnost prihvatanja ra-

da sa strip tematikom u drugim medijima (reljef, skulptura, instalacija, objekat...). Tekst u stripu može biti na srpskom ili engleskom jeziku, kao i na jezicima sa bivšeg srpskohrvatskog, odnosno hrvatskosrpskog govornog područja.

Uz rad je obavezno poslati prijavu koja se može preuzeti sa www.skc.rs ili dobiti u SKC-u pri predavanju radova na konkurs. Žiri će pristigle radove selektovati za veliku izložbu i zvanične nagrade Salona. Salon dodjeljuje: gran pri Salona (uključuje novčani iznos od 1.000 eura), kao i nagrade za najbolje ostvarenje u domenu klasičnog strip jezika, najbolje ostvarenje u domenu alternativnog strip jezika, najbolji scenario (ideju), najbolji crtež i Specijalnu nagradu za inovaciju.

Slavni reditelj Oliver Ston režiraće biografski film o Edvardu Snoudenu i tako na film “prebaciti” knjigu “Dosije Snouden” (The Snowden Files) autora Luka Hardinga. Triler u režiji oskarovca Stouna pratiće američkog “zviždača” koji je javnosti razotkrio da su SAD masovno prisluškivale po cijelom svijetu i bivšeg kolumnistu “Gardijana” Glena Grinvalda, koji je učestvovao u objavi otkrića o sistemu američkog špijuniranja preko interneta.

Producent filma je Moric Borman.

Stoun je osim velikog filmskog opusa koji uključuje filmove “Vod smrti”, “Volstrit”, “Nikson”, “Rođen 4. jula”, “DŽFK”, “Aleksandar Veliki”... snimio i dokumentarne filmove - o Fidelu Kastru i Ugu Čavezu.

● POTENCIJALI Kada je riječ o crnogorskoj umjetničkoj sceni Marsenić napominje da naše podneblje ima veliki umjetnički potencijal. Ono što utiče negativno je domaća socio-ekonomska situacija koja se reflektuje i na kulturna kretanja i onemogućava talentovanim umjetnicima da izađu iz okvira okruženja, zaključuje ona.

Marsenić ujedinjuje različite umjetničke trenutke u jednu kompoziciju, stvarajući kontinuitet i povezanost svih umjetničkih radova u jednu cjelinu.

● FOTO PRIČA

ZLAtnO DOBA HOLIvUDA LOnDOn Aukcijska kuća Kristi počela je sa onlajn aukcijom fotografija pod nazivom “Hollywood Icons”. Aukcija je počela u ponedjeljak, a otvorena je do 12. juna. Fotografije obuhvataju zlatno doba Holivuda, ali i današnje zvijezde, a među autorima su teri O’ nil i Mark Selidžer. na ilustraciji je poznata fotografija Fej Danavej iz 1977. sa Oskarom koji je dobila za film “Mreža”.

Početna cijena za ovu fotografiju je između 2.500 i 3.500 funti.

Namjera umjetnice je da stvori proširenu naraciju, oblikovanu manjim pričama, otkrivenim, zabilježenim i ispripovijedanim tokom procesa umjetničkog stvaranja. To je, zapravo, zabilježen onaj trenutak kada se umjetnik zaustavi, okrene i pogleda unazad, onaj trenutak sjećanja, koji za umjetnicu u toku stvaralačkog procesa postaje izazov, riječi su kojima je kustoskinja galerije Studio 106 Art Gallery definisala njeno slikarstvo. Organizovanje izložbe podržali su Ministarstvo za kulturu Crne Gore i Opština Berane.

Najuspješniji Nikšiću Učenici i profesori Muzičke škole “Dara Čokorilo” predstaviće se u sali škole koncertom “Najuspješniji svom gradu”, večeras sa početkom u 20 sati. Program se organizuje u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću. Program je pokrenula Vlada Crne Gore na inicijativu Ministarstva kulture, kao četvorogodišnji projekat koji treba da rezultira unapređenjem kulturnog života Nikšića, grada koji baštini dugu i značajnu kulturnu tradiciju.

Ulaz na koncert je besplatan.

20 drugi mediji

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

DAILY MAIL

moderne žene sve manje žele da budu bake Moderne 50-godišnjakinje sve rjeđe žrtvuju svoje karijere i štikle za podizanje unučadi.

Njihova nespremnost da prihvate „novu turu potomaka“ izaziva kontroverze širom svijeta Priznati da ne želite unučad je novi tabu. „Onako kako se nekada zamjeralo ženama koje ne žele djecu, sad se zamjera ženama koje radije ne bi postale bake. Teško da možete izraziti svoje mišljenje a da vas ne prozovu sebičnom – i okolina i rođena djeca“, kaže Lin Česterman, izvršna direktorica američke Asocijacije Baba i Deda.

Mnoge žene koje su se nakon decenija rađanja i podizanja djece napokon vratile na posao i u društvo osjećaju se kao da su „makar zasad“ ispunile svoju dužnost kao žene. Sada žele da uživaju u životu. „Zašto bi život bio neprekidno žrtvovanje? Nisam spremna da počnem sve iz početka jer su moja djeca odlučila da postanu roditelji”, rekla je jedna Britanka iz Bata koja ima troje odrasle djece.

Njen stav reprezentativno oslikava srž razmišljanja moderne žene – ona se plaši da će titula bake prerasti u ulogu “besplatne dadilje”.

“Ove žene vide svoje prijateljice kako se svakodnevno bave odgajanjem unučadi i plaše se da će se to desiti i njima”, dodala je Lin Česterman. “Naš kol-centar redovno prima pozive napaćenih baka od kojih se očekuje da se bave malom djecom, iako je to fizički prezahtjevno za žene u njihovim godinama”, rekla je ona.

“Sve veći broj žena 50-ih godina ne želi da se penzioniše i pretvori u “baku sa reklame” koja samo čeka da dobije unke kako bi nekome bila od koristi. One ne žele da se odreknu svoga života.” Najnovije brojke (decembar 2013.) pokazuju da skoro sedam miliona baba i deda u Velikoj Brita-

Žene u 50-im godinama koje imaju ostvarene karijere sada se oblače u istim buticima kao njihove mlađe koleginice i izlaze na ista mjesta niji obezbjeđuje redovnu brigu o djeci, uglavnom da bi se njihovi roditelji mogli vratiti na posao.

Druga studija iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu otkrila je da bi 39 odsto tih žena radije imale život bez previše porodičnih obaveza.

Većina njih rekla je da se plaši da bi briga za unučiće postala “teret”.

Problem leži u tome što današnje majke moraju da se vrate na posao odmah poslije porodiljskog odsustva, jer su troškovi plaćanja dadilje ili ustanove koja bi se brinula o djetetu astronomski. Samo prošle godine, narasli su za 19 odsto.

Dok se 20 i 30-godišnjaci bore sa finansijskim poteškoćama, njihovi roditelji su već otplatili kredite i hipoteke i žive od penzija koje sada imaju samo za sebe - većina želi da pomogne svojoj djeci, ali mnogi to rade iz osjećaja krivice i obaveze. Neke že-

ne su prisiljene da pružaju više pomoći nego što žele”, kaže Sara Velard, direktorka za politiku firme Grandparents Plus.

Takođe, većina 50-godišnjih žena danas radi. Ako uzmemo prosjek od 49 godina sa koliko one uglavnom postanu bake, imamo preklapanje od 17 godina, do recimo 66 kada ove žene izabiraju da se penzionišu. Međutim, kao što njima niko nije mogao nametnuti kada će postati majke, tako ni one ne mogu birati kada će postati bake.

Ali ove žene ne brane samo svoje karijere, već i kvalitet društvenog života. Moderne žene srednjih godina se danas osjećaju mlađe neko ikada, i tako izgledaju. One paze na liniju, oblačenje, hranu; one redovno vježbaju, dotjeruju se i imaju bogata iskustva, avanture i planove. Dok god rade, one se osjećaju kao „plejmejkeri“ u svom životu. One se sada oblače u istim buticima kao mlađe koleginice i izlaze na ista mjesta; ne sjede u kući kao njihove majke i osjećaju da bi im uloga bake oduzela slobodu i instantno ih „ostarila“.

22 odsto novopečenih baka prijavilo je simptome depresije u jednoj studiji u Britaniji

drugi mediji 21

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

THE INDEPENDENT

Operacije najopasnije vikendom i u februaru

Bolnički pacijenti treba da izbjegavaju odlazak na operaciju za vrijeme vikenda, ukoliko žele da imaju najbolje šanse za preživljavanje, otkrila je globalna studija Istraživači sa Univerziteta Tohoku u Japanu koristili su statistiku više od 55 miliona pacijenata i otkrili da pacijenti imaju 17 odsto veće šanse da umru u subotu popodne zbog takozvanog “vikend efekta”.

Jedna druga publikacija, predstavljena na ovogodišnjem Eur o a n a e s t h e s i a ko n g r e s u u Stokholmu, dodaje da najveći rizik od smrti nakon operacije vreba one pacijente čiji je zahvat izveden u popodnevnim časovima, ili tokom februara.

U ovoj studiji, istraživači su ispitivali dnevnu, nedjeljnu i sezonsku varijabilnost smrtnosti bolničkih pacijenata poslije operacije.

vikend popodnevni časovi subota popodne februar biti i to das u pacijenti liječeni u popodnevnim satima i vikendom bili ozbiljnije bolesni. Potrebno nam je više podataka kako bi izvukli zaključke u vezi sa sezonskom varijacijom u postoperativnom ishodu.”

Istraživači su dodali da, uprkos tome što ove bolnice imaju akreditovani sistem upravljanja kvalitetom zdravstvene njege, te implementiraju helsinšku deklaraciju Evropskog udruženja anesteziologa o bezbjednosti pacijenata u anesteziji, “ova studija pokazuje da treba nastojati da se dodatno poboljša bezbjednost pacijenata”.

● FATALNI FEBRUAR Retrospektivna analiza sprovedena je na pacijentima koji su bili podvrgnuti operaciji između 2006. i 2011. u dva kampusa Univerzitetske bolnice Charité u Berlinu.

U prvoj analizi podataka, ukupno je bilo uključeno 218.758 pacijenata. Bolnički mortalitet pokazao je varijabilnost tokom dana, u različitim radnim danima, te različitim mjesecima.

Hirurški zahvati sprovedeni u popodnevnim časovima povezani su sa 21 posto povećanim rizikom od smrti, u poređenju sa operacijama sprovedenim u drugom dijelu dana.

Hirurški zahvati tokom vikenda dovedeni su u vezu sa 22 odsto povećanim rizikom od smrti, u poređenju sa operacijama radnim danima.

Februar se pokazao kao mje-

sec sa najvećim rizikom za operaciju, jer su zahvati u februaru povezani sa 16 odsto povećanim rizikom od smrti, u poređenju sa operacijama u svim ostalim mjesecima.

Dalji rad na podacim odvijaće se u narednim mjesecima, uključujući ispitivanje mogućih razloga iza ovih šokantnih varijacija.

Autori istraživanja kažu da je na ovakav ishod moglo uticati “više faktora”.

Na primjer, može se desiti da se standard zaštite razlikuje tokom dana i između radnih dana i vikenda.

“Iako smo u studiji imali u vidu i faktore rizika kao što su na primjer hitne operacije, može

● MILIONSKE KAZNE

Najveći rizik od smrti nakon operacije vreba pacijente čiji je zahvat izveden u popodnevnim časovima, ili tokom februara - kaže studija predstavljena na kongresu anesteziologa u Stokholmu

U Britaniji se pacijenti vikendom obično ostavljaju na brigu mlađih ljekara koji često imaju svega par mjeseci iskustva, a posao obavljaju putem konsultacija sa jednim ili dva “telefonski dežurna ljekara”, koji im odgovaraju na pozive putem mobilnog telefona, iz kuće.

Dr Pol Ajlin sa Kraljevskog koledža kaže da je studija pokazala ‘moćne’ dokaze o globalnom problemu u zdravstvu.

“Obje studije priznaju da ove razlike u brojkama mogu da odražavaju ili lošiju brigu o pacijentima ili jednostavno to da su pacijenti primljeni u ovim intervalima bili ozbiljnije bo-

22% veći rizik od smrti 21% veći rizik od smrti 17% veći rizik od smrti 16% veći rizik od smrti lesni”, rekao je on za Independent. “Potrebno je više istraživanja kako bi otkrili šta tačno doprinosi većoj smrtnosti u toku vikenda. Da li je to nedostatak kliničkog osoblja, osoblje za njegu bolesnika, dijagnostičke usluge, ostali bolnički uslovi?”

Britanska medicinska asocijacija se takođe složila da kvalitet njege u bolnicama tokom vikenda treba da se poboljša.

Kako stručnjaci tvrde, samo petina bolnica u Britaniji ima stručno osoblje za palijativno zbrinjavanje na dužnosti subotom i nedeljom, uprkos tome što zvanične smjernice od još prije deset godina zahtijevaju sedmodnevnu njegu.

Oko tri četvrtine nude palijativno zbrinjavanje samo radnim danima. Međutim, u studiji se navodi da jedna u četiri bolnice ne uspijeva da obezbijedi pristojan kvalitet usluge - u bilo kom trenutku.

U decembru prošle godine, medicinski direktor Nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS) Britanije, profesor Ser Brus Kio, rekao je da planira da uvede novčane kazne u iznosu od oko 12 miliona funti za bolnice u kojima pacijenti doživljavaju lošu njegu tokom vikenda.

U oktobru je NHS potvrdila da prelazi na režim sedmodnevnih operacija, uprkos mjesecima protivljenja.

22 REPORTAŽE

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Venecija

noVi ugao

Sasvim drugačija slika Sjeverne Koreje

Fotka upozorenja Fotografija iz svemira šokirala stanovnike grada na vodi Fotografiju je 9. svibnja snimila posada 39. ekspedicije na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

NASA-ina posada 39. ekspedicije na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) 9. maja je snimila izuzetno zanimljivu fotografiju Venecijanske lagune.

Fotografija snimljena digital-

Fotografija Sjeverne Koreje koji je načinio Aram Pan Turista iz Singapura, Aram Pan, odlučio je da posjetiti Sjevernu Koreju. Pripremio se na scene tužnih ljudi i puste zemlje. No, ono što je vidio, s pravom ga je šokiralo.

Unutar komunističke enklave, ovaj je fotograf bio svjedok razvijenog tržišta, scena u kojima muškarci i žene uživaju u vodenom parku. Vidio je i kilometre usjeva spremnih za žetvu. Sve ove scene su razbile njegova razmišljanja o Sjevernoj Koreji.

Za razliku od drugih turista koji su posjetili zemlju Pan nije morao skrivati fotografije i videozapise. Pitao je za dopuštenje i zabilježio je nevjerovatne fotografije.

“Dugo godina sam želio posjetiti Sjevernu Koreju. To je jedna od onih velikih misterija koje sam htio otkriti i shvatio sam da je to moguće”, rekao je Pan. Fotografije je odlučio staviti u njegov fotografski projekat, za što je dobio dopuštenje. Kako je izjavio, nije

želio probleme, pa je poslao nekoliko mailova i faksova na više sjevernokorejskih kontakata, a uskoro je dobio potvrdan odgovor.

“Mnoge stvari u ovoj zemlji me još uvijek zbunjuju. Putovao sam iz Pjongjanga da Hyangsana, dalje do Wonsana i Kumgangsana, pa i do Kaesonga i natrag. Stvari koje sam vidio i fotografisao mi govore da situacija i nije tako loša kao što je mislio”, rekao je ovaj Singapurac.

Ispričao je da njegovi prijatelji ne vjeruju da je svakodnevni život u Sjevernoj Koreji sasvim normalan.

Neki su mu rekli i da su njegove fotografije lažne, jer jednostavno ne vjeruju u takav život na ovom području. U kasnim 90-im godinama, Sjeverna Koreja je pretrpjela veliku glad koja je odnijela između 500.000 i 600.000 života. No, iako se situacija od tada mnogo popravila, i dalje postoje klišei i vjerovanja da je Sjeverna Koreja zemlja gladi i bijede.

Foto: Aram Pan

Odlične fotografije Araman Pana napravljene na ulicama i plažama gradova Sjeverne Koreje zapravo pokazuju nešto sasvim suprotno.

(Klix.ba)

Snimak venecijanske lagune (NASA)

nim fotoaparatom Nikon D3S i lećom od 400 milimetara prikazuje mutnu vodu na sjevernoj polovini lagune za što su kriva plovila te gusta naseljenost na obalama.

Zabrinutost za ekološke posljedice tih faktora dovela je do stvaranja Atlasa lagune 2002. godine, čiji je cilj da dokumentuje promjene u prirodnoj okolini.

REPORTAŽE 23

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Kaga Kama hotel smješten na osobenom lokalitetu među pećinama

luksuz

Hotel u drevnim pećinama A

ko ste se ikada pitali kako je to zapravo živjeti u pećini, a način života porodice Kremenko vam se oduvijek činio nevjerovatno zabavan, možda je ovaj pećinski hotel prava destinacija za vas.

Smješten na stjenovitom rubu južnoafričkih Cederberg planina, Kagga Kamma hotel pružiće svom gostu najbliži kontakt s praistorijom. U neposrednom okružju prostora hotela nalaze se crteži urezani u stijene stari oko 6.000 godina.

Kamenodobski šik ne znači međutim da su gosti prepušteni golim stijenama, ili da spavaju na podu...

Upravo je suprotno, unutar ogoljenih, stjenovitih spoljašnjih mikroprostora nalaze se luksuzno uređene sobe kakve današnji ‘pećinski ljudi’ ipak znaju cijeniti.

Sobe su zapravo odvojeni prostori, odnosno deset svojevrsnih mini pećina od kojih svaka ima spektakularan pogled na obližnje planine.

Moguće je i spavanje pod zvijezdama, ako iko uspije zaspati pogleda uprtog u zvjezdani bezdan koji je na ovom mjestu posebno čaroban: zahvaljujući izoliovanosti i apsolutno nikakvom okolnom zagađenju, po-

gled u nebo je kristalno čist i dubok.

‘Ovo je najbliži moguć luksuzni dodir s prirodom’, ovako je Kagga Kamu opisao Triš Hejvud, gost koji je u januaru boravio u tom jedinstvenom objektu.

Svaka od deset soba izvajana je iz komada kamena, odnosno stijene koja se naslanja na rub planine, svaka se soba savršeno sljubljuje s okolinom i taj međuprostor između soba je zapravo neprimjetan, a opet svaka soba pruža vrhunsku privatnost svom gostu. Večeri se, naravno, provode na terasi ispred sobe.

Zaljubivši se u ovaj komadić prirode, 1986. su Vilie de Val, Piter de Val i Piter Loubser kupili Kagga Kammu i tri obližnje farme. Već slijedeće godine sagradili su malu kućicu kako bi mogli tamo dovoditi prijatelje. Kako bi se apsolutno svi koji su ikad došli odmah zaljubili u atmosferu koja je izvirala iz pradavnih stijena, njih su trojca odlučili da

Ležaj za noć pod zvjezdanim pokrivačem: Kaga Kama hotel

će taj svoj kutak Afrike sačuvati ali i omogućiti nešto malo većem broju ljudi da ga doživi.

Kagga Kamma je 250 kilometara udaljena od Kejptauna i proglašena je rezervatom prirode 1988.

Fenomenalni selfi Li Tompsona

U sklopu boravka u hotelu organizovane su i brojne aktivnosti, kao brdski biciklizam - u planinama Kederberg se nalazi jedna od najpoznatijih i najtežih svjetskih tura za brdski biciklizam. Tu je i safa-

ri na biciklima s vodičima i čuvarima, kao i posmatranje zvjezdanog neba s astronomima koji vas vode kroz sazvježđa. I to sve naravno, ako ikad poželite izaći iz svoje privatne luksuzne pećine. (klix.ba)

Domišljato

Naj ª selfiº na svijetu Selfi hrabrog Britanca, snimljen je na vrhu kipa Isusa Spasitelja u Rio De Žaneiru. Li Tompson, vlasnik putničke agencije, iskoristio je mogućnost koja mu je pružena u sklopu njegova posla, pa se popeo na vrh kipa Isusa, zaštitnog znaka popularnog Rio De Žaneirea.

‘Išao sam 20 minuta strmim stepenicama koje vode do kipa kako bih došao do Isusovog srca koje čine prekrasni mozaici. Nakon još malo penjanja koje je trajalo cijelu vječnost, popeli smo se i do male sobe koja se nalazi u Hristovom ramenu. Uz pomoć užeta došao sam do glave kipa i

oprezno otvorio vratašca. Srce mi je ubrzano kucalo od uzbuđenja i više nisam mogao čekati’, prepričava svoje iskustvo 31-godišnji Londončanin.

‘Kad sam provirio, ostao sam zatečen panoramom koja oduzima dah.

Ne strahujem od visina i malih prostora, ali iskusiti akrofobiju, klaustrofobiju i oduševljenje u isto vrijeme, zaista je nevjerojatno’, tvrdi.

Skulptura Isusa je visoka 39,6 metara (od čega samo postolje ima visinu od 9,5 metara) i ima težinu od 700 tona, a nalazi se na 709 metara nadmorske visine. O svom iskustvu je snimio i video.

24 ZABAVA

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Defile mladosti i ljepote Bjelopoljci aplauzom pozdravili svečani defile maturanata Srednje elektro-ekonomske škole BIJELO POLJE - Tradicionalni defile maturanata Srednje elektroekonomske škole Ulicom slobode ispratilo je nekoliko hiljada Bjelopoljaca. Djevojke su zračile gracioznošću, a ni mladići nijesu zaostajali za njima, elegantno obučeni. Igralo se, pjevalo i ludovalo u toj nezaboravnoj noći u hotelu “Franca”. Slavljenici ističu da su ambijent i atmosfera sjajni i da su u potpunosti ispunili njihova očekivanja.

“Dragi maturanti, ovo je vaša noć, za koju se živi, o kojoj se sanja. Vi ćete koliko sjutra poći na više i visoke škole, da stičete nova znanja i da

se profesionalno pripremate za nova životna iskušenja i u tom pravcu neka vam je srećan put”, poručio je direktor Miloš Marić.

Direktor je ocijenio da slavljenička generacija nije najbrojnija, ali po uspjehu koji je donijela u srednju školu jedna je od najuspješnijih.

“I do kraja su ostali uspješni jer je njihov prosječan uspjeh vrlodobar. Iako je prošla generacija imala najviše “lučonoša”, ova se odlikuje najvećim brojem odlikaša. Od osnivanja škole do sada, ova generacija ima najbolju srednju ocjenu”, kazao je Marić. Beća Čoković

Foto: Beća Čoković

PROSLAVA MATURE

OŠ ª OLGA GOLOVIĆº

Pomiješana osjećanja na kraju školovanja sigurno osjećali prilikom svečane šetnje. Svaki par propraćen je gromoglasnim aplauzom, a vidjela se i poneka suza na licima ponosnih roditelja.

Dojučerašnji osnovci bili su radosni zbog završetka jedne epohe svog života, ali u isto vrijeme tužni jer se rastaju od svojih drugara sa kojima su učili i družili se tokom devetogodišnjeg školovanja.

Ponosni na uspjehe u osnovnoj školi, besprekorno dotjerane mlade dame i njihovi podjednako šarmantni partneri, nakon neizbježnog fotografisanja prepusti-

Šesnaest ª lučonošaº iz četiri odjeljenja Direktorica Slobodanka Žižić s ponosom je istakla da je i ove godine škola iznjedrila sjajnu generaciju, pa je u četiri odjeljenja sa oko 120 učenika njih 16 dobilo diplomu “Luča”. Jedan od njih je i Mašan Šljivančanin koji je osvojio ovogodišnju Olimijadu znanja

koja je održana na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici. Pomiješanih osjećanja polumaturanti su slavili do kasno u noć, a sigurno je da će iz osnovne škole ponijeti samo lijepe uspomene i sjećanja, a drugarstvo će čuvati zauvijek u srcu.

li su se uživanju u dugo iščekivanom školskom balu. Mnoge buduće srednjoškolke priznale su da su se za tu noć pripremale mjesecima, dok mladićima nije bilo interesantno da toliko vremena izdvoje na spremanje.

J. Lasica Foto: Milovan Danilović

NIKŠIĆ - Završetak osnovnog školovanja i jednu od najljepših noći u životu učenici škole “Olga Golović” iz Nikšića tradicionalno su proslavili u Sportskom centru.

Elegancija, raskošne haljine, frizure po posljednjoj modi, igra i veselje, pomiješane sa tugom zbog rastanka, obilježile su polumatursko veče budućih srednjoškolaca iz te škole.

Defile polumaturanata propratio je veliki broj članova njihovih porodica i građana koji su se okupili ispred Sportskog centra kako bi im pružili podršku i na taj način im ublažili tremu koju su za-

zABAVA 25 Foto: Fejsbuk

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Sa koncerta u Podgorici

MILAN BUKILIĆ

Ćetković mi je ostvario snove Danilo Brajković

D

omaća muzička nada Milan Bukilić nedavno je imao čast da bude gost iznenađenja na humanitarnom koncertu Sergeja Ćetkovića u Podgorici. Talentovani pjevač ističe da je tim nastupom ostvario dječačke snove, a za DN govori i o numeri “Tren” sa kojom će nastupiti na “Sunčanim skalama”.

Domaća javnost Podgoričanina Milana Bukilića upoznala je kao nadarenog pjevača tokom druge sezone domaćeg muzičkog takmičenja “Let ka zvijezdama”.

Bukilić je tada u konkurenciji nekoliko mladih talenata takmičenje završio plasmanom u finale, a ljubav koju osjeća prema muzici nastavio je da njeguje i nakon “Leta”. Potvrda Milanovih vokalnih sposobnosti stigla je nedavno i sa najpozvanije crogorske muzičke adrese - ovogodišnji evrovizijski finalista Sergej Ćetković pozvao je Bukilića da bude gost iznenađenja tokom njegovog humanitarnog koncerta u Podgorici. Njih dvojica su pred nekoliko hiljada muzičkih ljubitelja otpjevali numeru “Sati, dani, godine”, a Bukilić za DN otkriva da mu je Ćetković pozivom ostvario dječačke snove.

“Utisci su nevjerovatni, riječi to prosto ne mogu opisati. Kao manji stajao sam mnogo puta ispred ogledala i zamišljao pjevanje pred toliko ljudi, a zahvaljujući velikom pjevaču i još većem čovjeku san mi se ostvario. Kad sam izašao na scenu, naježio sam se, to je zaista nevjerovatno, to je čar muzike i pjevanja”, prisjeća se Bukilić velikog koncerta.

Sergejeve pohvale i aplauz podgoričke publike nakon koncerta daće jak vjetar u leđa Bukiliću za nastavak karijere, a već za mjesec ga očekuje novo uzbudljivo poglavlje - učešće na večeri novih zvijezda priznatog festivala “Sunčane skale”. Pjevač je snimio numeru “Tren”, a publika će uživati u laganom ritmu balade čiji kompozitorski dio, baš kao i aražman i tekst, potpisuje hitmejker Aleksandar Saša Gajić.

“Pjesma je, da se tako izrazim, mediteranskog prizvuka, to je mediteranska balada. Zadovoljan sam kako zvuči i osjećaj je lijep kada se sluša svoja pjesma, ali mislim da će osjećaj biti još bolji kada zvanično izdam prvu pjesmu koju samostalno napišem”, objaš-

njava Bukilić i dodaje kako će na “Skalama” pružiti maksimum.

“Obično na ovakva pitanja svi odgovaraju skromno, ali ja ću dati svoj maksimum, pokusaću da šarmiram što je više moguće ljudi. Ne očekujem pobjedu, ali se nadam dobrom plasmanu”, optmističan je mladi pjevač.

Bukilić je krajem prošlog mjeseca prvi put osjetio i gorak ukus posla kojim se bavi. Ranije smo pisali o njegovoj želji da učestvuje na audiciji najmasovnijeg muzičkog takmičenja, britanskog “X faktora” u Londonu. Prijava je već stigla u sjedište britanske produkcije, sve je bilo spremno za put u Birmingem i dokazivanje pred nekim od najvećih menadžerskih imena poput Sajmona Kauela...

Ipak, na putu ka Britaniji ispriječila se administracija. Ovog puta, kobna je bila viza, pa je tako pjevač lišen novog iskustva.

“Stavljena je tačka, nažalost, na tu priču. Nijesam uspio dobiti vizu, uprkos velikom ‘bačenom’ novcu, toliko uzaludnog truda, vježbanja... Ali, šta je tu je, idemo dalje i nema predaje, sve će se nekad isplatiti”, hrabro poručuje Bukilić, jedan od rijetkih talenata koji već zna kojim putem ići ka budućnosti.

“Imam dosta planova. Čekam prvo ‘Skale’, pa ćemo vidjeti. Kada završim srednju školu, idem negdje dalje, gdje me put nanese.

Makar svirao na ulici, ja ću se i dalje truditi da ostvarim svoje snove”, zaključio je Bukilić.

Danas su svi poznati, osim mladih talenata Mladi su često objektivni kritičari, naročito kada im se na početku karijere postavlja previše nelogičnih prepreka na putu ka uspjehu. Bukilić ne krije da mu smeta što umjesto talentovanih pjevača željnih rada, mnogi “guraju” predstavnike “kompjuterske” muzike.

“Kada vidim koji ljudi su sve popularniji, ponekad mi je žao jer nema mlade pjevače ko da gura. Danas su poznati MC-ijevi i DJ-evi i svi osim pravih talentovanih muzičara. Lako je sjedjeti za kompjuterom i pritiskati dugme da pjesma počne da svira”, ironičnim glasom ističe Bukilić.

Igor LAzIĆ NIggor

Ponosno sam napustio šou Crnogorski hip-hop muzičar Igor Lazić Niggor eliminisan je iz humanitarnog šoua “Ples sa zvijezdama”. Iako je već nekoliko puta bio u eliminacionom duelu, Niggor je nekako uspijevao da plesnim vještinama zasluži simpatije žirija, ali je ovog puta morao da pruži ruku i čestita koleginici Vanesi Šoškić koja je bila bolja na podijumu tokom valcera. Niggor i njegova plesna partnerka Jelena Borović nakon eliminacije su doživjeli ovacije kolega i publike, a Niggor je iskreno priznao da je prevazišao očekivanja.

“Očekivao sam i prije da ću ispasti, ali su se dešavale neke promjene. Prošli put je bio vrhunski nastup, sada valcer, nije baš da je loše, ali takva je bila koreografija koju smo dobili. U baražu smo razvalili, čak ni na treningu nijesmo tako dobro odigrali, časno sam napustio šou”, sumirao je plesnu avanturu Lazić.

Muzičar je s osmijehom naglasio da mu je “Ples sa zvijezdama”,

Niggor i Jelena Borović osim što mu je donio nova poznanstva, pomogao da se oslobodi viška kilograma.

“Iskreno, nijesam znao da će sve biti ovako naporno, ali ako ništa drugo barem sam nešto novo naučio u životu. Smršao sam jedanaest kilograma i bila bi greota da sada sve to vratim. Naravno da ću da plešem, čim mi se bude ukazala prilika, moraću negdje da uplatim časove plesa”, zaključio je crnogorski majstor plesa. D.B.

NA DoDjeLI NAgrADA

Rijana šokirala seksi haljinom Pjevačica Rijana proglašena je modnom ikonom na godišnjoj dodjeli nagrada za modne dizajnere Amerike, a imajući u vidu kakvu je haljinu nosila, nije bilo moguće ne primijetiti je. Ljepotica sa Barbadosa nosila je providnu haljinu Adana Selmana ukrašenu sa 216.000 “Svarovski” kristala, ispod koje su joj se vidjele grudi.

Popularna pjevačica uvijek je bila slobodna u pokazivanju svog tijela. Prozirna haljina ispod koje nije nosila ništa, lagano je pokrivala Rijanino vitko tijelo. Glamurozno izdanje upotpunila je krznom i pripadajućim ukrasom za glavu – izgledala je kao diva iz 30-ih godina, u ipak malo provokativnijem izdanju.

E.Z.

DAMIr UrBAN

ª Ne briniº kao uvertira u film

Numera “Ne brini”, koju je za potrebe filma “Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” obradio hrvatski muzičar Damir Urban, imala je preksinoć premijeru na MTV Adria. Međutim, Urbanova obrada svojevremenog hita kultne beogradske grupe U škripcu, čiji je frontmen bio crnogorski muzičar Aco Tabaš, nije jedini doprinos koju pjevač ima u pomenutom filmu. Naime, Damir Urban u filmu glumi samog sebe. Odlazi u London da pokuša da snimi nekoliko autorskih pjesama. Tamo se nakon niza godina srijeće sa drugom iz mladosti i sa njim snima pjesmu “Ne brini”.

“Kreativni ljudi se lako prepoznaju i razumiju, bez obzira na vrstu umjetničkog medija. Bila mi je velika čast što sam imao priliku da

sarađujem sa takvim umjetnikom kao što je Damir kojeg veoma cijenim”, istakao je o saradnji sa muzičarem reditelj filma Nikola Vukčević.

Spot, koji je posvećen “Majkama, bez obzira na kojoj strani su njihovi sinovi”, sniman je kao i film, u Zagrebu, Londonu i Podgorici, dok su kadrovi sa Urbanom snimani na atraktivnoj lokaciji zagrebačkog studija Embrio Production, u kojem je i napravljen završni miks pjesme i u njemu se pojavljuje glumačka ekipa iz filma. Da podsjetimo, film je nastao po motivima drame “Instant” - poznatog srpskog pisca i reditelja Đorđa Milosavljevića, po scenariju Milice Piletić i u režiji našeg poznatog reditelja Nikole Vukčevića, a distribucija se očekuje u septembru.

M.Rog.

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2404 SUDOKU 2013-05-13

Medium level

Teža

7

8 4

6

7

8

6

9

4

9

6 6

4

5

7

1

2

9

3

8

Play sudoku online at:

3

8

5

7

www.sudokukingdom.com

5

4

3

4

8

Daily Sudoku puzzle No. 2403

2013-05-12

Medium level

Lakša

1

9

9 2

9

1

6

8

7

5

4

1 6

Play sudoku online at:

5

6

8 online at: Play sudoku

1

4

3 6 9 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com Page 1/2

5 4 1

NAUČNI RAD

se samo površinska stvar, jer zavisi od samo jednog slova genetskog koda. Profesori sa Stenford univerziteta u Kaliforniji ističu da mijenjanje samo jednog “slova” genetskog koda može, na primjer, brinetu pretvoriti u plavušu, dodajući da

to nema nikakav uticaj na sam nivo inteligencije.

“Genetski mehanizam koji kontroliše plavu kosu ne mijenja biologiju bilo kojeg drugog dijela tijela”, izjavio je profesor Dejvid Kingsli.

1

1

2 Puzzle 6 solution: 8

Puzzle solution:

Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2769 2014-05-13 Sudoku Sudoku puzzle No. 2770 2014-05-14

9

3

5

2

6

8

4

1

7

5

1

6

9

8

2

7

3

4

4

7

1

5

9

3

8

6

2

2

7

8

3

4

5

1

9

6

2

6

8

7

1

4

3

9

5

9

4

3

7

6

1

8

5

2

5

4

3

9

8

1

2

7

6

6

5

9

2

3

8

4

7

1

1

9

6

4

2

7

5

3

8

7

2

1

5

9

4

3

6

8

8

2

7

3

5

6

9

4

1

3

8

4

6

1

7

9

2

5

6

1

9

8

3

5

7

2

4

8

3

5

1

7

6

2

4

9

3

8

4

6

7

2

1

5

9

1

6

7

4

2

9

5

8

3

7

5

2

1

4

9

6

8

3

4

9

2

8

5

3

6

1

7

VICEVI

Srušeni mitovi o plavušama

Grupa naučnika je uradila istraživanje kojim su dokazali da tvrdnja kako su plavuše manje inteligentne nema naučnu podršku, iako je inteligencija plavuša nerijetko predmet šala. Naime, najnovije istraživanje je otkrilo da je boja ko-

9

7

Sjede Mujo i Haso u kafani i počne razgovor o prijateljima koje su izPage 1/2 gubili, pa će najednom Haso: - Mujo, bolan, vjeruješ li ti u život poslije života? Mujo otpije pa upita: - Šta, bolan, misliš, ono, raj i pakao? Haso klime: - Jah ... šta b’ ti želio, da te regrutiraju za pakao il’ raj? Mujo slegne ramenima: - Jarane, ja b’ najvolio da me proglase nesposobnim! *** Na času hemije nastavnik ispituje plavušu: - “Nabroj mi teške metale!”

- “Nakovanj i tegovi!”

*** Mujo rešava ukrštenicu i pita Sulju: - Reci životinju koja ima pet slova, počinje na R i završava na R. - Krava!

- Pa kako krava, Suljo?

- Pa lijepo. Krava počinje rogom i završava repom! *** Pričaju Mujo i Haso u zatvoru, pa Mujo upita: - Haso, šta je tebe dovelo u zatvor? Haso duboko uzdahne: - Sudbina, moj Mujo, sudbina .... a tebe ?

Mujo slegne ramenima: - Pa policija.

SLOBODNO VRIJEME 27

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

NEZVANIČNO Ajde Rajo, biće još izbora ne sjekiraj se.

Ma ne sjekiram se vala, dobro nam je i ovako

A nemoj toliko vikat, čuće te ovaj Branko!

Neka čuje, ja i vičem da me on čuje.

Word Search Puzzle #E570MZ OSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

S

C

C

T

M

S

A

P

S

D

E

L

S

B

L

G

R

R

L

D

D

T

E

T

V

L

E

K

L

L

H

A

E

E

C

T

A

I

I

A

U

T

A

S

I

T

T

E

C

U

U

D

D

N

L

R

F

R

N

S

J

E

D

S

N

I

E

G

C

O

T

E

O

N

F

A

E

E

S

E

N

U

R

T

V

H

I

N

R

L

U

R

C

D

C

O

A

A

G

C

I

G

A

Y

D

S

R

E

E

R

S

C

W

T

R

S

N

E

R

E

E

P

S

E

H

U

D

I

N

E

D

I

S

E

W

P

K

A

O

D

E

P

M

U

H

T

N

W

C

A

R

C

C

E

X

P

L

O

I

T

S

G

A

R

C

H

K

T

S

E

I

N

O

B

O

D

Y

T

O

E

S

J

D

L

G

L

I

D

I

N

G

S

S

S

F

ANORAK BONIEST Anorak CLUES Boniest CRAGS Clues CRASH CRATE Crags CREED Crash DINED Crate EDUCATOR

Creed

ELUDED EVIDENCE Falls EXPLOITS Feigning FALLS Ghosted FEIGNING GHOSTED Gliding GLIDING Graduate GRADUATE HARRY Harry

Infected

INFECTED INJECTS LANGUOR NOBODY OTHER PARTS PITCHERS REACHES RESTING

RHINO SALES Pitchers

SECEDE SHOCKS Resting SILLS RhinoSLEDS SORCERY Sales SPASM Secede START

Reaches

SWATS THUMPED Swats TIDIED Thumped TRAPPED Tidied TRIALS UNSCREW Trapped USERS Trials VENTED

Unscrew

● FOTO PRIČA Injects Dined

Shocks

Users

Sills

Vented

Educator

Sleds

NAJSKUPLJA Languor Eluded Nobody MARKICA Evidence Exploits

Sorcery

Other

Spasm

Parts

Start

LONDON

Ko se posljednji čuje zadnji se čuje.

U Londonu je prikazana najskuplja poštanska markica na svijetu, prije nego što sljedećeg mjeseca bude ponuđena na aukciji i to za nevjerovatnu sumu novca više© od 10 miliCopyright Puzzle Baron June 2, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ona eura. Poštanska markica potiče iz 1856. godine i veličine je jednog centa iz Britanske Gvajane i rijetko se mogla vidjeti nakon poslednjeg izlaganja 1986. godine.

OVAN Propuštenu priliku ne treba posmatrati kao finansijski gubitak, već kao dobar podsticaj za neke buduće planove. Budite umjereniji u izjavama pred saradnicima. U ljubavnom životu,Vi imate drugačija mjerila vrijednosti od partnera.

BIK

Nečije riječi djeluju suviše provokativno, ali na Vama je da kontrolišete svoja osjećanja. Potrebno je da se distancirate u odnosu na različite neprijatnosti, ponekad treba stvarati u kreativnoj tišini i mimo radoznalih pogleda.

BLIZANCI Saradnici nemaju dovoljno sluha za nove ideje, a pritisak sa Vaše strane donosi suprotan efekat.

Strpljivo sačekajte na bolje uslove. Susret sa jednom osobom je neizbježan i predstavlja dobar povod za suočavanje sa istinom.

RAK Ispunjeni ste optimističkim duhom i kreativnom energijom, stoga na različita pitanja odgovarate samouvjereno u duhovitom stilu. Polaskani ste nečijim komplimentima i zadovoljni saznanjem, da se Vaše ime nalazi na »listi odabranih«

LAV Ulažete ogromnu energiju, ali izostaje očekivani uspjeh i veliki utisak koji želite da ostavite na svoju okolinu. Neko drugi prisvaja veći dio rezultata i ignoriše Vaš uticaj.

Izbjegavajte naporne situacije.

DJEVICA Neko Vas kritikuje ili pokušava da predstavi Vaše ideje u negativnom kontekstu. Za sada je teško utvrditi pravu istinu u saradničkim redovima, ali Vaši poslovni ciljevi se bitno razlikuju u odnosu na mišljenje većine.

VAGA Susret sa jednom osobom potvrđuje Vaše prognoze. Novi poslovno-finansijski uspjeh djeluje kao veliki podsticaj i na Vašu okolinu.

Ne želite da Vas neko usporava u poslu i da Vas zamara opširnom pričom.

ŠKORPIJA Potrebno je da se pravilno organizujete i da uskladite svoja interesovanja, kako biste ostvarili različite ciljeve. Dozvolite sebi i određenu dozu prepotencije, sa namjerom da ostavite pozitivan utisak na poslovne partnere.

STRIJELAC Iritiraju Vas različiti nesporazumi i nečije izjave. Problemi u komunikaciji sa saradnicima se svode na pitanje prioriteta. Svako od Vas priželjkuje bolju poziciju, koja garantuje veću slobodu izražavanja.

JARAC Neko Vas nagovara da promijenite svoje stavove i da prihvatite nove ideje. Stalo Vam je da svoj uspjeh uklopite u standardna mjerila i ne želite da eksperimentišete u nekom nepoznatom pravcu.

VODOLIJA Sačuvajte prisebnost duha i nemojte davati zvanične izjave, naročito kada Vas neko nagovara da prekoračite svoja profesionalna ovlašćenja. U emotivnom smislu bolje je da zadržite ono što imate, nego da se zanosite nečijom pričom.

RIBE Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu priču ili da dajete ishitrena obećanja. Teško Vam je da priznate svoj poraz ili nemoć, naročito pred osobom koja ima prikrivene namjere.

28 SPORT

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

2.100

Boškanov spisak za EL

eura pomoći za poplavljena područja Srbije i BiH skupljeno je od donacija navijača na jučerašnja dva meča (Jadran-Sintez i Crna Gora Rusija) u Herceg Novom.

DA LI STE ZNALI

VATERPOLO

Pobjeda za Srbiju i BiH

Crna Gora u humanitarnom meču u Herceg Novom bolja od Rusije - 11:9

Da novi napadač Liverpula Riki Lambert nikada u karijeri nije promašio jedanaesterac. Iskusni 32-godišnji golgeter je šutirao 34 penala do sada i sva 34 je pretvorio u gol.

TIKET DANA RAD METALAC TIP 1

KVOTA 1.65

LAHTI TPS TURKU TIP 1 1

KVOTA 2.10

EGIPAT JAMAJKA TIP 1

KVOTA 2.00

ISLAND ESTONIJA TIP 1

KVOTA 1.70

EKVADOR ENGLESKA TIP 2

KVOTA 1.90

URUGVAJ SLOVENIJA TIP 2 3

KVOTA 1.90

Super ambijent, super povod i više nego dobra igra kombinovanog tima Crne Gore! Ajkule su u humanitarnom meču (u kojem su gledaoci mogli da doniraju novac za pomoć poplavljenim oblastima u Srbiji i Bosni i Hercegovini) na predivnom otvorenom bazenu u Herceg Novom lagano odradile reprezentaciju Rusije - 11:9.

Od početka meča bilo je jasno ko je gazda u bazenu, naši momci odmah su poveli, prednost čuvali i u pojednim trenucima imali i ubjedljivo vođstvo, da bi u posljednjoj četvrtini “spustili” gas i dozvolili Rusima da “izvuku” povoljniji poraz.

I u ovom meču imali smo velikog kapitena - Nikola Janović je sa četiri gola predvodio Crnu Goru do pobjede. Uz njega strijelci za naš tim bili su bek Jadrana Jovan Sarić (tri), majstor Vašaša Draško Brguljan

CRNA GORA RUSIJA HERCEG NOVI - Bazen na Škveru.

Gledalaca: 1.200. Sudije: Matijašević i Obradović. Igrač više: Crna Gora 3(2), Rusija 9(2). Peterci: Crna Gora 1/1, Rusija 1/1. Rezultat po četvrtinama: 3:1, 3:2, 4:2, 1:4.

CRNA GORA: Kandić, Dr. Brguljan 2, Sarić 3, Đurđić, Pješivac, Drašković, Vukmirović, N. Janović 4, Vukaso(dva), kao i tandem Primorca Murišić - Vukasović (po jedan).

Ovom utakmicom i zvanično su krenule pripreme za veliki san nacije - Evropsko prvenstvo u Budim-

LOŠE VIJESTI

Šumi će se teško izvući Prolaze sati, dani, nedjelje, mjeseci, a Mihael Šumaher je i dalje u vještačkoj komi. Legendarni Njemac je prikovan za krevet u bolnici koja se nalazi u francuskom Grenoblu, a kako vrijeme prolazi šanse za njegov povratak su sve manje, smatra nekadašnji delegati i ljekar u Formuli 1 Geri Harstajn.

“Ono što me najviše plaši jeste da više nikada nećemo čuti dobre vijesti o Mihaelu Šumaheru. Samo se mali procenat pacijenata vratio u život nakon toliko vremena provodenog u komi. Nažalost, mislim da postoje samo dva scenarija - ostanak u vegetativnom stanju do kra-

ja života ili smrt. Bojim se da treća solucija ne postoji”, napisao je na svom blogu Harstajn.

Podsjetimo, sedmostruki osvajač Formule 1 se već šest mjeseci nalazi u komi, nakon nesreće, odnosno povrede glave na skijanju u francuskim Alpima tog zlokobnog 29. decembra 2013. godine. Međutim, uprkos nekim optimističnim informacijama, Šumi iz sedmice u sedmicu nije bio u stanju da se probudi, a ljekari su upozorili da će, i ako se probudi, iznova učiti da govori, jede, oblači se i samostalno obavlja ostale aktivnosti.

A.P.

11 9

vić 1, Murišić 1, Klikovac, Jokić, Šćepanović, Popadić.

Seelektor: Ranko Perović.

RUSIJA: Kostrov, Sučkov, Odincov, Antipov 2, Zinatulin, Novoksenov, Timakov 1, Nagaev, Stepanjuk 3, Holod 1, Žitnik, Šepelev 2, Gusev, Derjevankin.

Trener: Jergin Šagajev. pešti ovog ljeta.

Nešto ranije na istom mjestu i istim povodom juniori Jadrana odradili su vršnjake Sinteza iz Kazanja - 10:4.

K.B.-M.J.

Selektor muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Slobodan Boškan objavio je spisak igrača koji će igrati sa Poljskom, na startu Evropske lige, koje će biti odigrane u petak (17.30 u Milicu) i nedjelju (20.00 u Valbrziču).

Među izabranima su tehničari Simo Dabović i Rajko Strugar, korektori Miloš Ćulafić i Aleksandar Minić, primači Vojin Ćaćić, Božidar Ćuk, Vuk Medenica i Marko Vukašinović, srednji blokeri Gojko Ćuk, Ivan Ječmenica i Luka Babić, odnosno libero Nikola Lakčević.

“Očekujem da će Poljaci igrati dobro pred svojom publikom, a mi ćemo se potruditi da budemo na visokom nivou, kao što smo bili protiv reprezentacije Hrvatske i Rumunije, kada smo ih pobijedili na turniru u Zagrebu. Takođe, u Evropskoj ligi će i nekoliko mladih igrača imati priliku da kroz treninge i pojedine utakmice pokažu svoje kvalitete. To su Strugar, Vukašinović i Lakčević”, ističe Boškan, čiji je tim jači za povratnike Ćaćića i Babića.

Rivali u A grupi su još Rumunija, Azerbejdžan i Grčka, a naša reprezentacija će u gostima, osim sa Poljskom, igrati sa i Rumunijom (20. i 21. juna), a pred svojim navijačima u Budvi, protiv Azerbejdžana (28. i 29. juna) i Grčke sedam dana kasnije.

A.P.

Rakčević dvije godine u Konstanci Crnogorski rukometni reprezentativac Mladen Rakčević novi je član rumunske Konstance, saznaje agencija MINA. On je sa rumunskom ekipom potpisao dvogodišnji ugovor. To je njegov šesti klub u karijeri. Karijeru je počeo u cetinjskom Lovćenu, a igrao je još za skopski Vardar, Kolubaru iz Lazarevca, Metalurg iz Skoplja i atinski AEK, čiji je član bio ove sezone.

“Poklopile su nam se ambicije i došlo je do dogovora. Želja kluba je da u narednoj sezoni odbranimo domaće trofeje i napravimo značajniji rezultat u Ligi šampiona. To je novi izazov u mojoj karijeri”, rekao je Rakčević agenciji MINA. Cetinjanin je u Grčkoj osvojio osmi nacionalni Kup u karijeri, nakon što je po dva puta slavio sa Lovćenom i skopskim klubovima Vardarom, odnosno Metalurgom i jednom sa Kolubarom. Ima i sedam titula prvaka, po dvije sa Lovćenom, Metalurgom i Vardarom i jednu sa Kolubarom.

Mina

SPORT 29

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

DEBITANTI NA DJELU

Šansa za nova lica

Super provjera u Kastel di Sangru - mlada selekcija danas (17.00h) sparinguje sa Italijom koju predvodi napadač Sasuola Domeniko Berardi

SPORTSKI EKRAN 12:00h 14:00h 14:00h 17:00h 18:30h 18:45h 20:00h 20:30h 20:30h 20:30h 21:00h 00:15h 01:00h 01:30h 02:00h

Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis Rad - Metalac, fudbal Rolan Garos, tenis Panatinaikos - Olimpijakos, košarka Mega Vizura - Partizan, košarka Mađarska – Albanija, fudbal Roma – Montepaski, košarka Holandija - Vels, fudbal Ekvador - Engleska, fudbal Argentina - Trinidad i Tobago, fudbal Čile - Sjeverna Irska, fudbal Urugvaj - Slovenija, fudbal NHL Plej-of, hokej

RTCG 2 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport 2 Arenasport 2 Arenasport 1 SK2 SK3 SK1 Arenasport 4 Arenasport 4 Arenasport 3 Arenasport 2 Arenasport 1

Raduje se duelu sa Italijom: Risto Radunović Strašna provjera za kraj sezone - mlada reprezentacija Crne Gore danas u Kastel di Sangru igra protiv Italije posljednji meč pred odmor, ali i posljednju pripremu pred kvalifikacioni meč sa Rumunijom, tamo u spetembru. Selektor Dušan Vlaisavljević ka Apeninima je krenuo sa kombinovanim sastavom, bez nekoliko standardnih igrača, ali sa ciljem da na djelu vidi neke nove momke - golmana Čelika Nikolu Delibašića, blizance Lovćena Nikolu i Marka Draganića, defanzivca Zete Nemanju Cavnića i vezistu Grblja Gorana Milojka.

“Puno motiva ćemo imati protiv Italije. To je jaka provjera za sve nas. Nijesmo kompletni što se tiče sastava, tu su novi igrači, ali sigu-

ran sam da će svi dati sve od sebe kako bi se pokazali u što bolje svijetlu”, rekao nam je standardni lijevi bek Risto Radunović, koji neće imati pomoć Ermina Alića, Miloša Bakrača, Darka Zorića, Branislava Jankovića, Marka Bakića i Nemanje Gojačanina.

Azuri koje predvodi napadač Sasuola Domeniko Berardi (u Seriji A na 29 utakmica postigao 14 golova) će “crvenima” biti uvod u Rumuniju sa kojom Crna Gora igra kvalifikacionu utakmicu 4. septembra...

“Italija spada u red jakih reprezentacija, drago mi je što igramo sa njima. Sigurno su jači od Rumunije. Velika su selekcija, tako da ćemo dati sve od sebe da ostvarimo povoljan rezultat”.

Rumunija je bitna iz razloga što družina Duška Vlaisavljevića još ima šansu da se nađe na Evropskom prvenstvu 2015. godine u Češkoj - u baraž idu pobjednici iz 10 grupa, te najbolje četiri drugoplasirane selekcije. Crveni imaju šansu da pobjedama nad Rumunijom (4. septembar u gostima) i Farskim ostrvima (9. septembar u gostima) uz poklapanje nekih rezultata budu među četiri najbolje drugoplasirane selekcije...

“Svima nama je san da se domognemo Evropskog prvenstva. Ova generacija živi za to. Čuli smo da će Rumunija da igra sa podmlađenim sastavom, ali ne smijemo da se opustimo. Nadam se da ćemo sa dvije pobjede doći do baraža”, poručuje Radunović. M.A.

NE PROPUSTITE Panatinaikos - Olimpijakos (18:45h - Arenasport 2) Ko će osvojiti titulu u Grčkoj - 2:2 je u seriji, majstorica u OAKA dvorani odlučuje novog prvaka.

PRAZNIK U PLAVU

MEČ EVI ISTINE

Mornar zna kako se igra baraž

Barani danas (17:30h) protiv Berana jure zalihu za revanš pod Jasikovcem Treći put u istoriji CFL Mornar će kroz baraž morati da čuva prvoligaški status. U dosadašnja dva slučaja misija je uspješno završena - 2009. godine Barani su u dvomeču bili bolji od Jezera (2:1, 0:0), dok su prošle sezone srušili snove kotorskom Bokelju (1:0, 0:2). Ovog juna možda nije trebalo ni da budu učesnici paklenih mečeva, ali ih je crna serija (10 utakmica - jedna pobjeda, šest poraza, tri remija) poslala na Berance. Prvi meč danas kraj Topolice, favorit je jasan, ali ta uloga je često nezahvalna.

“Pred nama je 180 minuta istine. Imamo iskustvo igranja baraža i uradićemo sve da pred meč u Beranama obezbijedimo lijepu zalihu”, rekao je Obren Sarić, šef barske struke uz opomenu igrači-

ma da ni u kom slučaju ne smiju potcijeniti tim Nebojše Jovovića.

A nekadašnji sportski direktor Budućnosti, kasnije pomoćnik Miodraga Radulovića u kuvajtskoj Kazmi, te trener Koma, svjestan je da je pred njegovom ekipom težak zadatak.

“Mornar je apsolutni favorit.

Jedno vrijeme bili su ekipa za Evropu, ali je uslijedio pad. Dobar su tim, imaju odličnog trenera, ali i mi smo spremni za nadigravanje.

Vjerujem da ćemo pokazati kvalitet i izboriti povoljan rezultat”, poručio je Jovović.

Meč na Topolici zakazan je za 17.30, sudiće Miloš Savović iz Podgorice, sa pomoćnicima Veselinom Radunovićem iz Nikšića i Draganom Vujovićem sa Cetinja.

M.A.

Jezero vjeruje u čudo, Brano kao turistički vodič Domaćin sanja, žuti bez sedam standardnih prvotimaca koji su odbili da igraju - Jezero danas (17.30h) protiv utučenog Mogrena priželjkuje iznenađenje Jedni su najprijatnije iznenađenje Druge lige, drugi najneprijatnije prvoligaškog karavana - cilj im je isti (elita), a atmosfera u ekipama totalno drugačija. Maksimalno motivisano Jezero pred svojom publikom čeka napaćeni Mogren. Žuti opet nijesu trenirali zbog nagomilanih dugovanja, u karantin u Andrijevicu nije otputovalo sedam standardnih protimaca, a u autobusu su se našli čak i neki kadeti, pa je trener Budvana Branislav Milačić u svom stilu najavio današnji duel. “Šta da najavljujem? Vjerujte mi, ne osjećam se kao trener, već kao turistički vodič”, poručio je Brano za portal www.topfudbal.me i skicirao idealnu sliku svega što se dešava u timu sa Lugova.

I dok gost jedva čeka kraj mučne sezone, domaćin sanja super iznenađenje.

“Velika utakmica je ispred nas. Kroz prvenstvo smo postavljali sve veće ciljeve - najprije smo razmišljali o opstanku, a sada kada smo u baražu ljudski i sportski je nadati se Prvoj ligi”, jasan je Ivan Brnović, trener Plavljana.

Uz podršku vjerne publike put do

trijumfa protiv jakog rivala je težak, ali ne i nemoguć.

“Po kvalitetu Mogren je među prve tri ekipe u Crnoj Gori. Međutim, igraju se dvije utakmice, tako da je sve otvoreno. Čuo sam da nijesu trenirali, da će biti oslabljeni ali to nas ne zanima.

Na nama je da damo maksimum, da

se borimo kao i uvijek svih 90, odnosno 180 minuta i da vjerujemo u veliki rezultat”, poručuje Brnović.

Utakmica u Plavu počinje u 17.30h, glavni arbitar biće Aleksandar Marković sa Cetinja, a pomagaće mu Milutin Đukić sa Cetinja i Danijel Dević iz Bara. M.A.

30 SPORT

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

Brazil 2014 SVJETSKO PRVENSTVO

12. 6 - 13. 7.

BEM-VINDO AO BRASIL DOBRODOŠLI U BRAZIL

Svi uz reprezentaciju: I brazilski Kongres u Braziliji blistao je u bojama “selekaoa”

JOŠ 8 DANA

Metropola sa mirisom istorije Predstavljamo gradove domaćine i stadione Svjetskog prvenstva Salvador i Arena Fonte Nova Kosta Bošković

K

ada na jednom mjestu prisustvujete najvećem karnevalu u Brazilu, kada svaki ćošak grada vibrira u ritmu sambe, kada vas okružuju predivna priroda i moderne višespratnice, a u vazduhu osjećate miris istorije onda znate da ste u trećem po veličini brazilskom gradu - čarobnom Salvadoru.

Dobrodošli u Rio de Žaneiro: Kula od pijeska sa motivima Mundijala na čuvenoj Kopakabani

Na prvom koraku u Braziliji dočekuje vas groznica Mundijala: Aerodrom u prijestonici Brazila

Smješten na poluostrvu koje odvaja zaliv Svih svetih od Atlantskog okeana, Salvador je uvijek bio specifičan brazilski grad. Podijeljen je na dva dijela - gornji i donji - koje povezuje jedna od atrakcija ovog mjesta liftovi “Laserda”.

● GRAD SREĆE Salvador je glavni grad brazilske države Baija, grad koji je ustanovljen 1549. godine i predstavlja jednu od najstarijih metropola novog svijeta. Nigdje se u Brazilu kao ovdje ne osjeća prisustvo afričke kulture, a po nekim podacima skoro 80 odsto populacije ima porijeklo sa “crnog kontinenta”.

Za sada on je posljednji donio zlatnu boginju u Brazil: Kapiten “selekaoa” i šampion svijeta iz 2002. Kafu sa predsjednicom države Dilmom Rusef

Kao tipičan kolonijalni grad, Salvador odiše duhom starih vremena, a posebna atrakcija je Stari grad Pelourinjo koji krase šarene zgrade najrazličitijih boja. Iz luke Porto Seguro mogu se vidjeti nevjerovatni koralni grebenovi, plaže su priča za sebe, a jedan od simbola grada

SALVADOR OSNOVAN: 1549. godine STANOVNIKA: 2.676.606 DRŽAVA: Baija FUDBAL: Klubovi Baija i Vitorija SIMBOLI: Pelourinjo - stari grad pod zaštitom Uneskoa, Forte de Santo Antonio de Bara - najstarija tvrđava Salvadora, karneval, luka Porto Seguro, plaže...

je i dobro poznata borilačko-plesna vještina “kapoeira”. Ipak, ono čime se posebno ponose u ovom gradu je karneval. I to najveći u Brazilu, veći i od onog u Rio de Žaneiru. Zbog njega, ali i mnogih drugih zabava organizovanih na otvorenom Salvador zovu gradom sreće.

● GRAD SUPER DERBIJA

SVJETSKOG PRVENSTVA

Nijedan grad na žrijebu za Svjetsko prvenstvo nije imao toliko sreće koliko Salvador i njegova super arena “Fonte Nova”. Na ovom stadionu će se odigrati šest mečeva Mundijala, a od četiri koje će ugostiti u grupnoj fazi tri utakmice su apsolutni derbiji grupa. Salvador će uživati u reprizi posljednjeg finala SP između Španije i Holandije, zatim u paklenom okršaju Njemačke i Portugala, a zatim i u najzvučnijem duelu grupe E između Francuske i Švajcarske.

Inače, stadion se nalazi u istorijskom dijelu grada, praktično u sa-

SPORT 31

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

MUNDIJALSKI INFO KOLUMBIJA

Mundijal bez ª El Tigreoveº magije

Nada je postojala bukvalno do posljednjeg sekunda drugog junskog dana (krajnji rok za prijavu igrača koji će nastupati na SP), ali molitve iz Kolumbije nijesu bile uslišene. Radamel Falkao, veliki majstor i pakleni napadač Kolumbije, ipak nije uspio da se oporavi od teške povrede (ligamenti) i selektor Hoze Pekerman odlučio je da ga ne vodi u Brazil.

“Da sam otišao u Brazil tek pola spreman uzeo bih mjesto nekome ko bi mogao da bude zvijezda, to ne bi bilo pošteno”, džentlmentski je rekao Falkao. Pored čuvenog “El Tigrea” sa šireg spiska otpali su još jedan sjajni napadač Luis Muriel (Udineze) i defanzivac Luis Perea.

Selekcija Kolumbije na SP će igrati u C grupi sa Japanom, Grčkom i Obalom Slonovače.

DJED ĐUZEPEA ROSIJA

Navijaću za SAD, Italijanii su izdajnici Đuzepe Rosi, napadač Fiorentine, nekako se i pomirio sa tim da ga selektor Italije Ćezare Prandeli neće voditi na Svjetsko prvenstvo, ali njegov djed Bruno Petroćeli to ne namjerava.

“To što je Prandeli uradio je pa-

rodija. Prvo je dao nadu mom unuku (nakon što se oporavio od povrede), a onda ga je izdao. Navijaću za Ameriku (Rosi je inače rođen u Nju Džersiju), jer u Italiji ima izdajnika.

Sve ovo nas je uznemirilio, nijesmo to očekivali”, rekao Petroćeli. K.B.

KEISUKE HONDA

mom centru, a istovremeno i na obali jezera Do Tororo. Pogled iz stadiona kao ovom jezeru na južnoj strani inače je otvoren, ali za potrebe Svjetskog prvenstva na tom mjestu dodato je oko 5.000 mjesta.

Arena Fonte Nova bila je domaćin i Kupa Konfederacija prošle godine, a ono što takođe ne bi smjeli da zaboravimo kada je u pitanju ovaj grad jesu dva fudbalska kluba Baija i Vitorija. Nijesu najveći timovi Brazila, daleko od toga, ali njihove utakmice važe za najposjećenije u državi. * U narednom izdanju: Brazilija i Nacionalni stadion Mane Garinča

DA LI STE ZNALI? Da se prema Ginisovoj knjizi rekorda najveći karneval na svijetu održava upravo u Salvadoru veći i od onog u Rio de Žaneiru.

Šokiraćemo svijet Japan je oduševio prošle godine na Kupu Konfederacija, sada se sprema da zastraši svijet na Svjetskom prvenstvu - tako bar tvrdi majstor “samuraja” Keisuke Honda. “Mislim da smo spremni da šokiramo svijet”, jasan je Hon-

da. “Moramo samo da vjerujemo u svoj stil igre i igramo kao što to inače činimo. Koncentrisani smo samo na uspjeh, na to da doguramo što dalje”. Japan u grupi na SP igra Kolumbijom, Obalom Slonovače i Grčkom.

K.B.

3

meča odigrao je Novak Đoković protiv Miloša Raonića i sva tri puta je srpski teniser slavio. Prvo 15. septembra 2013. u Dejvis kupu (3:0), zatim 17. maja ove godine u Rimu (2:1), zaključno sa jučerašnjim trijumfom u Parizu (3:0).

Tornado Đoković ROLAN GAROS

Drugi teniser planete oduvao Miloša Raonića (3:0), a Ernests Gulbis izludio Tomaša Berdiha (3:0) , danas će se za polufinale boriti Rafa Nadal i David Ferer, odnosno Gael Monfils i Endi Marej

Aleksandar Popović

P

od čarobnim nebom predivnog Pariza, na legendarnoj šljaci Rolan Garosa Novak Đoković je, poput tornada, oduvao Miloša Raonića (3:0), u četvrtfinalnom okršaju majstora koji vuku korijene iz Nikšića, odnosno Podgorice. Drugi teniser planete je neutralizovao “bombe” osmog nosioca i time stigao do polufinala, gdje ga čeka Ernest Gulbis.

“Raonić je igrač koji ima strašan servis i veliku preciznost. Teško je anticipirati igru protiv njega. Međutim, ključan je bio moj dobar ritern i naravno koncentracija tokom cijelog meča, posebno u trenucima kada se lomio

duel. Takođe, morao sam da stojim dva metra iza osnovne linije tokom njegovih razornih servisa, kako bih uspio da mu se suprotstavim, što mi je i pošlo za rukom”, naglašava Novak Đoković nakon velike pobjede nad natu-

Nadal - Ferer, repriza prošlogodišnjeg finala Dva španska asa oplemeniće danas glavni grad Francuske. Veliki rivali i još veći prijatelji Rafael Nadal i David Ferer suočiće se u reprizi prošlogodišnjeg finala, kada je “hobotnica” sa Majorke rutinski slavila 3:0.

“Zadovoljan sam svojom igrom do sada, ali ću danas morati da budem na visokom nivou ako mislim da izbjegnem probleme, jer znam koliko je David dobar i neugodan igrač”, kaže apsolutni vladar Rolan Garosa Nadal, dok na drugoj strani “električni zec” realno ulazi u dvoboj...

“Pokušaću da pritisnem Nadala i da budem agresivan. Međutim, ovo je Rafin teren i tu je najjači. Ako obojica odigramo najbolje što možemo - on će pobijediti, zato se nadam da neće bi-

ti ubitačan”.

Drugi četvrtfinalni susret režiraće domaća uzdanica Gael Monfils i Endi Marej, dok će se u ženskoj konkurenciji za polufinale boriti Sara Erani i Andrea Petković, odnosno Simona Halep i Svetlana Kuznjecova.

DANAŠNJI MEČEVI Muškarci (četvrtfinale) 15.30 Marej (7) - Monfils (23) 15.30 Nadal (1) - Ferer (5) Žene (četvrtfinale) 14.00 Erani (10) - Petković (28) 14.00 Halep (4) - Kuznjecova (27)

ralizovanim Kanađaninom, kojeg je slomio u momentima odluke tokom prvog i drugo seta, dok je u trećem završio posao.

A, srpskog tenisera u narednom kolu čeka Ernests Gulbis, koji je eliminisao Tomaša Berdiha i napravio uspjeh karijere plasmanom u polufinale.

“Gulbis je mnogo dobar igrač.

Pobijedio je Rodžera Federera, a zatim i Berdiha, što je zaista impresivno. Igra sličan tenis kao ja, tako da će biti veoma teško”, ističe popularni Nole, čiji je trijumf stigao preko čak 40 neiznuđenih grešaka Miloša Raonića, kojeg nije spasio čak ni 21 odservirani as.

● Gulbis izludio i

naljutio berdiha

Lukaš Kubot, Fakundo Bagnis, Radek Štepanek, Rodžer Federer, Tomaš Berdih - svi su oni postali žrtve senzacije Ernestsa Gulbisa! Nevjerovatni 25-godišnji Letonac živi svoje snove u “gradu svjetlosti”, u kojem je prosto izluđivao i frustrirao šestog nosioca iz Češke...

“Mislio sam da je pobjeda protiv Federera nešto najveće, ali sam u četvrtfinalu odigrao fantastično, najbolje na cijelom turniru. Tomaš se ljutio jer sam cijelo vrijeme pogađao same linije, uglove, ali molim lijepo - to je sport! Ovo je definitivno poseban dan za mene i sada me čeka još jedan favorit u liku Đokovića. Želim da pružim svoj maksimum, pa ćemo vidjeti gdje će me to odvesti”, jasan je momak iz Rige, inače 18. nosilac na Rolan Garosu.

31. duel igraće danas španski zemljaci Rafael Nadal i David Ferer. Prvi teniser planete je osvario 21 pobjedu, dok je “električni zec” slavio devet puta, sa tim što je bio bolji u posljednja dva meča (Abu Dabi i Monako).

Da li ste znali?

Da li ste znali da je Eženi Bušar prva teniserka iz Kanade koja je stigla do polufinala na Rolan Garosu.

Takođe, ona je postala druga igračica iz zemlje hokeja koja se plasirala među četiri najbolje na Gren slem turnirima, čime se izjednačila sa Karling Baset-Seguso, koja je igrala polufinale na US Openu daleke 1984. godine.

● Šarapova i buŠar

ispratile Španjolke

Osvajačica turnira iz 2012. godine Marija Šarapova odlučila je da iskoristi šokantnu eliminaciju Serene Vilijams. Prelijepa Ruskinja je pobijedila (2:1) 20-godišnju Španjolku Garbin Muguruzu. Supertalentovana 35. igračica planete dominirala je u prvom setu (6:1), ali je kasnije jednostavno pala pod pritiskom i neiskustvom. “Činilo mi se da sam u bezizlaznoj situaciji nakon prvog seta.

Međutim, odlučila sam da promijenim svoj pristup i protivnica je bila na sve većim mukama, odnosno pritisku, koji sam uspjela na kraju u potpunosti da iskoristim”, otkriva Šarapova.

Nju u polufinalu čeka Eženi Bušar, zahvaljujući kojoj je (2:1) još jedna Španjolka Karla Suarez-Navaro završila takmičenje.

Talentovana 20-godišnja Kanađanka je, poslije polufinala Australijan Opena, sada stigla i među četiri najbolje u Francuskoj.

“Iskreno, ostvarila sam veliki uspjeh i oduševljena sam zbog toga. Ali, nažalost, nemam puno vremena za slavlje, jer se moram pripremiti za kompleksan meč kakav me očekuje protiv Šarapove”, mišljenja je nadolazeća zvijezda svjetskog tenisa.

SEMAFOR (M): Đoković - Raonić 3:0 (7:5, 7:6, 6:4), Gulbis Berdih 3:0 (6:3, 6:2, 6:4).

SEMAFOR (Ž): Šarapova Muguruza 2:1 (1:6, 7:5, 6:1), Bušar - Suarez-Navaro 2:1 (7:6, 2:6, 7:5).

33 žENA

SRIJEDA, 4. 6. 2014. broj 858 GoDINA III

PARFEM KOJI PLIJENI

ª Crystal Bloomº u ponudi od jeseni Dizajneski brend Jill Stuart lansira svoj novi parfem “Crystal Bloom” koji će se u prodaji pojaviti u septembru.

Parfem je kreirala Kristin Nagel, inspirisana ljepotom dijamanata.

Da bi napravila ovaj parfem iskoristila je preko 100 sastojaka. Miris je svjež, pomalo “leden”, cvjetni.

U vrhu kompozicije nalaze se akordi slatkog graška, visibabe, nerolija i pomorandže. Ovaj svje-

ži talas vodi do srca runolista, magnolije, jasmina, frezije, ruže i maline. U slatkoj i puderastoj bazi su smješteni osmantus, akord čipke, gardenija, ylang-ylanga, mahovina, kedar, amber i mošus.

Cvijet na čepu bočice parfema načinjen je od Swarovski kristala, dok je kutija ukrašena simpatičnim cvjetnim printom. Miris je dostupan kao 30 i 50 ml Eau de Parfum.

AKSESOAR

Bridžit Moninan Džoan Smols

Lupita Niongo

Marion Kotiar

ª CFDAº NAGRADE

Dodijeljeni su modni ª Oskariº

Marija Ivanovć

U

njujorškom Linkoln centru održana je još jedna dodjela prestižnih CFDA za modna dostignuća ih raznih sfera. Svake godine ova organizacija nagrađuje već priznate dizajnere, ali i mlade talente.

Dodjela modnih nagrada CFDA (Vijeće dizajnera Amerike), nezvanično prozvan i modnim Oskarom, kako je i očekivano okupila je mnoge važne osobe iz svijeta mode.

Ovom prilikom uručene su nagrade najboljima, a kako to obično biva, dame su dale sve od sebe da zablistaju na crvenom tepihu. Kako su u prvom planu ipak nagrade za modna dostignuća tokom ove godine nagradom najboljeg ženskog dizajnera okitio se brend “Altuzarra”.

Za najbolje muške dizajnere proglašeni su Maksvel Ozborn i DaoYi Chow za “Public School”, dok su

za najbolje dizajnere modnih dodataka nagradu ponijele sestre Meri Kejt i Ešli Olsen. One su fascinirale odane znalce i žiri sačinjen od najznačajnih ljudi iz svijeta mode i tako zaslužile nagradu za modne dodatke koje kreiraju za brend “The Row”.

Međunarodnu nagradu je dobio Raf Simons, a slavili su i Tom Ford, Paul Cavaco, Ruth Finley i Bethann Hardison.

Veliku pažnju je privukla manekenka Džoan Smols pojavivši se u tamnoplavoj haljini s potpisom “Prabal Gurunga”. Maksi haljina od

tila, dubokog šlica u prednjem dijelu naglasila je egzotičan look manekenke koja je kompletno izdanje upotpunila puštenom kosom i zlatnom ogrlicom. Lupita Niongo pojavila se u kompletu, kratkim pantalona i topu sa prugama, ponovo drugačije odjevena od svih ostalih.

Miljenica modnih znalaca glumica Džejmi King odlučila se za sveden i sofisticiran look. Njen izbor bila je bijela haljina iz proljećne kolekcije “Calvin Klein”-a koju je kombinovala sa decentnim sandalama i narukvicom s potpisom “Ane Khouri”. Za bijelu boju odlučila se i Marion Kotjar koja je odjenula “Dior” kratku čipkanu haljinu sa neobičnim pelpumom. Glumica Bridžit Moninan oduševila je mnoge u ljubičastoj haljini brenda “Lela Rose”, kao i supermodel Hajdi Klum koja je privukla pažnju u “Donna Karan” haljini boje breskeve.

Velike tašne su IN, praktične i lijepe

Velike i praktične torbe u sportskom fazonu modni su detalj bez kojeg se ne mogu zamisliti opuštene šetnje. Dizajneri su nam za ovo ljeto pripremili veoma interesantne modele od različitih materijala. Kako to obično biva, koža dominira kao materijal uvijek nosiv, ali i platno, praktično za vrele dane. Većina modela nosi se u rukama i krase ih krat-

ke ručke, a što se dezena tiče “na pozornici” je raznovrsnost.

U ponudi brendova su one u mornarskom stilu, vesele sa cvjetnim dezenima, ali i i elegantniji modeli prikladni i za večernje koktele, večere, sastanke. Sve u svemu, praktičnost ovih torbi na cijeni je jer u njih možete staviti sve što smatrate da vam je potrebno.

Ma.I.

UVIJEK U TRENDU

Crni kupaći za sve oblike tijela Svake ljetnje sezone imamo priliku da uživamo u divnim dezenima kupaćih kostimima koji su sve više modni aksesoar. Atraktivne boje, printovi kao i detalji kojima ih ukrašavaju brendovi koji ih izrađuju daju damama veliki izbor da nađu onaj po svojoj mjeri. Nasuprt onima u bojama tu je uvijek aktuelan i zahvalan crni kupaći kostim. Što je bijela košulja i crna haljina u modnom svijetu, to je crni kupaći u svijetu kostima.

Kupaći kostim u crnoj boji nikada ne izlazi iz mode i jednako dobro stoji ženama različitih oblika tijela. On se inače odlino slaže uz vaš preplanuli ten, a u kombinaciji sa zlatnim detaljima izgleda glamurozno i neponovljivo.

Ukoliko želite da naglasiti struk, birajte retro modele, za neke glam

zabave pored bazena birajte jednodjelne, a ako želite dodatno naglasiti obline, modele s karnerima.

Ma.I.

34 ŽENA Zašto su djeca nestašna?

Uvijek postoji razlog za loše ponašanje djece, i kada shvatimo razloge takvog ponašanja lakše ćemo se nositi sa situacijama u kojima se djeca ponašaju nedolično. Ovo su neki od najčešćih razloga: Nedostatak pažnje Ako djeca osjećaju da u određenom trenutku ne primaju pažnju, budite sigurni da će pronaći način da je dobiju. I negativna pažnja je bolja od nikakve.

Potreba za kontrolom Osim pažnje, svi mi takođe imamo temeljnu potrebu za osjećajem moći i kontrole u našim životima. Ako osjećamo da nemamo kontrolu, obično ćemo pronaći način da je uspostavimo.

Nejasne granice Ako djeca ne znaju koliko daleko mogu ići, ili ako su pravila nejasna i nedosljedna, mnogi će testirati granice. Djeca u tom slučaju razmišljaju na sljedeće načine: “Pitam se da li ću biti u nevolji ako to učinim?”.

Svađe i loši odnosi u kući Ako se roditelji često svađaju i raspravljaju pred djecom, te ako u kući postoji napetost, djeca će takve emocije upiti kao sunđeri.

Takođe, ako roditelji ispoljavaju svoje probleme kroz nervozu i ljutnju, djeca će osjećati nesigurnost i strah.

Fizička nelagoda Mala djeca će biti jako nestašna ako su umorna ili gladna. Starija djeca će takođe biti nervozna, ali u manjoj mjeri jer su već naučila prepoznati razloge. Ako dijete ima previše aktivnosti u jednom danu, bit će nervozno zbog umora i to može ispoljiti kroz nedolično ponašanje. (roditeljstvo)

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

VEZE

Tajne vječne ljubavi B

iti i ostati s jednom osobom i zadržati je znak je zrelosti. Ova zrelost je i znak odgovornosti i promišljenosti, sposobnosti da se zamisli budućnost s partnerom i bez njega, odredi jasan cilj i uloži napor da se sklad postigne.

Sama dužina veze određena je i sposobnošću da se postigne optimalna distanca, takvo psihološko rastojanje bez straha od usamljenosti zbog koga ostajemo u vezi uprkos tome što nam u njoj nije dobro i straha od partnerove dominacije. Najzad, sklad u komunikaciji, emocijama i seksu predstavlja osnov za dugu vezu ili brak.

● KomuniKacija Kad se seksualna želja istopi i kad ljubav posustane, ostaje komunikacija i veza može da opstane. Ako partneri nemaju o čemu da razgovaraju, veza svakako propada. Ponašanje je mnogo važnije od dobrih namera i to je ono što partner oseća na svojoj koži.

Ako vam je dosadno s partnerom, to je jedan od jasnih signala

● Ljubav Nije samo dužina veze bitna, važan je i kvalitet. Na početku veze zaklinjemo se na vječnu ljubav, ubjeđeni smo da je to moguće.

Ljubav je izbor koji stvaramo iz časa u čas. Ljubav je način na koji se dobija ono najbolje od partnera. Nekako ne ide

● SeKS Seksualni život najlakše zapada u monotoniju i rutinu.

Početna strast se teško održava

i zasićenje je neminovno. Muškarcima seks znači više od komunikacije i ljubavi – emotivni preduslov nije neophodan, potreban im je samo prostor. Kreativnost je i ovde znak ljubavi, posvećenosti i motivisanosti.

Seks ne služi da bi se kontrolisao partner i može biti ubojito oružje u ratu s njim. Uradite nešto što niste nikad radili, iznenadite ga, videćete kako će se volja vratiti, ne samo njemu nego i vama. Što ste spontaniji to ste kreativniji, ako ste u grču, nema spontanosti. I kako kaže poznati glumac Alek Boldvin, seks je kao kineska večera, nije gotovo dok oboje ne dobiju kolačić sreće. I kao u kineskom restoranu, istražujte i ponovo dolazite dok ne otkrijete jelo koje je odličan uvod za kolačić sreće.

Da rezimiramo – ne samo da treba naučiti da muškarci uopšte uzev drugačije razmišljaju, već treba upoznati i konkretnog partnera, prihvatiti njegovu različitost i prilagoditi joj se. Tek tada, i samo tada, dobijate ono što želite. (elle)

SAVJET

KORISNO

Zbog čega ne uživate u seksu Da li ste se našli u situaciji da vam se seksualni život od eksplozije emocija i želje, sveo na neku vrstu obaveze i rutine? Pa niste jedini.

Seks je čin između dvoje ljudi i vrlo je važno da svi ostali aspekti budu na mestu.

Vaša psiha Vrlo je važno da ste u tim momentima fokusirani na povezanost s partnerom, jer mnogi parovi misle samo na to kako da postignu vrhunac, ne ostvarujući tu važnu konekciju sa partnerom. Naučite kako da se opustite i uživate u svim osjećanjima koja vam seks donosi i samo na taj način ćete istinski uživati u vođenju ljubavi, ali i u specijalnoj povezanosti s partnerom.

da ste ljuti. Mislite o tome i sredite odnos pre nego što sukob eskalira. Takođe, očajanje nikom nije privlačno, i kada kažete: “Volim te, ne ostavljaj me”, govorite da imate vrlo nisko samopouzdanje. Zadržaćete ga samo ako mu pokažete da ste samosvjesna i samopouzdana žena kakvu je oduvijek želeo da ima pored sebe.

I smijte se, smijeh produžava vezu!

ako se traži, ako se zahteva da partner bude baš onakav kakav bismo mi želeli. Muškarci često zahtev doživljavaju kao pretnju, to je nagoveštaj da će izgubiti slobodu, strah raste i umesto da budu ono što su bili, oni ili postaju grubi ili jednostavno pobegnu. Zato je najvažnije naučiti partnerov jezik ljubavi, jer često govorimo različitim jezikom. A to znači da zavirimo u potrebe partnera, da pretpostavimo šta on u stvari hoće i želi.

Nijedna naša potreba ne može biti ispunjena dok prethodno ne zadovoljimo potrebe partnera.

A on je onaj od koga zadovoljenje naših potreba zavisi. Žene su emotivni vodiči, emocije lakše i prepoznaju i pokazuju i stoga su pametne dame spremne da malo sačekaju, da prvo daju ljubav i nauče partnera šta treba da radi i kako da ih voli, jer znaju da je to jedini način da dobiju.

Va š a i n t e r p e r s o n a l n a osjećanja Kako je seks intimna komunikacija dve osobe, može biti odraz same veze, tako da prvo treba da sagledate vaš odnos, jer bilo šta što ne štima može da poremeti i vaš seksualni život. Mnogi problemi u seksu proističu obično iz problema u samoj vezi.

Vaša osjećanja Dok mnogi ljudi nemaju problem da pričaju o svojim željama i fantazijama, drugima to ide teže od ruke. Ta barijera može da dovede do nezadovoljstva seksualnim životom, pa stoga poradite na tome da svom partneru kažete sve svoje fantazije kako biste obogatili dešavanja ispod čaršava. (smedia)

Ovo su momci za izbjegavanje U moru finih mladića, vi ste naletjeli baš na onog pogrešnog. Na početku nijeste bili ni svjesni šta vas je snašlo, jer niste znali da na vrijeme nanjušite nevolju. Ako ste naletjeli na jednog od muškaraca sa ovog spiska, loše vam se piše.

Blejači Problem se može javiti zbog vašeg posla ili hobija, koji vam ne ostavljaju na raspolaganju cio božji dan da sjedite s njim po kafićima. Ako se ipak zaljubite u jednog takvog, čisto da vas podsjetimo da morate imati i određeni outfit za njega i njegovo okruženje.

Gadljivi Ako niste savršenog izgleda, a to nikako ne valja, on neće da prećuti nego će vam nabiti komplekse. I da odmah budemo jasni, njima se gadi celulit, višak kilograma, kosa koja se ne njeguje svaki dan, odjeća koja im se ne sviđa i tako unedogled.

Zauzeti U startu ne znate da je zauzet, svidi vam se, i vi se upustite u priču s njim

koja, mic po mic, preraste u vezu. Kada nekim putevima istina dođe do vas, on će vam prosuti priču kako je s njom iz ovih ili onih razloga, ali je ne voli. Sve se komplikuje, ali ostaje to da njemu ne treba vjerovati, pa tako ni biti sa njim u vezi.

Sveznalice Prosto sve znaju, ali im sistem, država, kontinent, pa često i sama planeta Zemlja smetaju da iskažu svoje

znanje i sposobnosti. Oni nemaju ni prebijene pare, ali imaju znanje koje niko ne cijeni.

Frajeri Ovi muškarci misle da je šmekerski kraj sebe imati devojku manekenskog izgleda, koja je i intelektualno vrlo visoko, pa budući da oni zapravo nisu u stanju da takve djevojke prate, ljute se i prebacuju im sve i svašta.

(Telegraf.rs)

ŽENA 35

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

PSIHOLOGIJA

Sami kreirajte svoje snove

N

JE

ZA DO K

Lucidni snovi Postoje brojna istraživanja koja se bave kontrolom snova, posebno u područjima lucidnog sanjanja i inkubacijom snova. Dok se lucidni snovi mogu s vremena na vrije-

me dogoditi svakome, u načelu radi se o naučenoj metodi koju osoba primjenjuje u samom snu. Sanjanje sna koji zaista želimo je zaista nevjerovatna stvar, ali je vještina koju nije lako naučiti i najčešće zahtijeva specijalni trening. Ona započinje odlaskom u krevet, kada osoba samoj sebi govori da će se sjećati snova. Nakon toga slijedi fokusiranje pažnje na prepoznavanje trenutka kada se sanja i spoznaju osobe da sanja. Tada slijedi usredsređenje na ulazak u nedavni san i traženje znakova da je to stvarno san.

Na kraju zamišljate šta biste voljeli da se u tom snu dogodilo.

Inkubacija snova Konkretno inkubacija snova je učenje na koji način sami možete odrediti što želite sanjati. Oni koji vjeruju da se u snovima mogu riješiti određeni problemi mogu pokušati koristiti tu tehniku kako bi usmjerili snove na određenu željenu temu.

Iako inkubacija snova može biti slična lucidnim snovima, razlika je u tome što se u ovom fokusira samo na određenu temu prije spavanja. Nekoliko studija pokazalo je da je ta metoda uspješna nakon nekog vremena. (Žena.hr)

MLADEŽI

TO RA

P I TA

Lucidni snovi i inkubacija snova, su snovi koje sama osoba koja sanja može kontrolisati i mijenjati po želji. U budućnosti, te tehnike mogle bi se koristiti u brojne svrhe, pa i liječenje.

Poštovani, Osmog aprila ove godine imala sam jak vertigo ujutro kada sam ustala iz kreveta.

To je trajalo nekih dva sata, napominjem da sam završila u hitnoj. Od tada pa do danas meni nije dobro. Imam mučnine i još imam vrtoglavice kada ležim na ravnoj površini. Radila sam color dopler nalaz- uredan, snimala vratnu kičmu u oba pravca, nalaz- uredan. Pošto bolujem od hipotireoze, TSH u vrijeme vrtoglavice je bio 0.230. Neurolozi nijesu ustanovili zbog čega mi je loše jer su kod njih nalazi uredni. Na kraju snimam MR glave. Jedino što je malo neobično za moje godine: subarahnoidalni prostori na konveksitetu mozga prošireni. Napomena je inflamatorne promjene u desnoj polovini frontalnog sinusa sa tečnim sadržajem u sfenoidalnom sinusu. Da li je nešto opasno sa sinusima?

Poštovana, Potrebno je da ponovite ORL pregled i u istom aktu uradite kalorijski test. MR glave može biti od značaja da isključi neke patološke procese koji mogu da daju vrtoglavicu kao simptom.

(Lepota i zdravlje)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora možete postavljati putem e-maila zabava@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Promjene na koži znak melanoma

OBRATITE PAŽNJU

Nokti su odraz vašeg zdravstvenog stanja Evo kako po noktima možete sami prepoznati šta u vašem tijelu ne funkcioniše kako treba.

Bolesti jetre – osobe čija jetra ne funkcioniše kako treba ili uopšte ne funkcioniše će imati najčešće bijele nokte.

Bolesti pluća – osobe koje imaju probleme s plućima imaju žućkaste nokte, s malo ružičastog pojasa oko korijena. Takođe, ljudi s plućnim problemima imaju problema s pojačanim rastom kožice oko noktiju.

Bolesti srca – osobe koje imaju problema sa srcem, imaju često nokte crvene boje.

Dijabetes – osobe koje imaju problema sa šećernom bolesti imaju žućkaste nokte, s malo ružičastog pojasa kod korijena.

Anemija - osobe koje imaju problema s anemijom, imaju blijede nokte, koji se često uvijaju u oblik kašičice.

Lupus – Osobe koje imaju ovu bolest često kod korijena noktiju imaju nepravilne crvene linije.

POKUŠAJTE

Šta sve može jogurt

Svi znamo da je jogurt zdrav i ukusan, ali on ne mora da bude samo dodatak doručku ili večeri.

Možete ga upotrijebiti na razne načine, u različite svrhe.

Izbjeljuje zube Zahvaljujući kalcijumu i fosforu, jogurt je sjajan za prirodno izbjeljivanje zuba. Svakoga jutra utrljajte malo jogurta u zube, i već posle sedam dana vidjećete razliku. Da bi jogurt bolje izbjelio zube, pročitajte i koje namirnice bi trebalo da izbjegavate dok upražnjavate tretman izbjeljivanja.

Zateže lice i ublažava podočnjake Napravite masku od jogurta i meda, nanesite je na lice i pustite da odstoji dvadesetak minuta, pa isperite lice mlakom vodom.

Jogurt je odličan i kao prevencija

protiv povišenog krvnog pritiska.

Umiruje opekotine Imajte ovo na umu kad dođe ljeto. Ukoliko izgorite na suncu, utapkajte jogurt na bolna mesta.

Zahvaljujući cinku koji se nalazi u jogurtu, opekotine će biti umirene.

Djeluje kao regenerator Ostali ste bez regeneratora za kosu? Ne paničite, stavite jogurt na tek opranu kosu i isperite ga posle pet minuta. Osim što će nahraniti vlasi, jogurt će vašoj kosi dati poseban sjaj.

Piling za podmlađivanje Pomješajte malo jogurta sa zobenim brašnom, pa smjesu umasirajte u kožu kružnim pokretima.

Potom se istuširajte. Vaša koža će biti hidrirana, meka i glatka.

(Nadlanu.com)

ZA NEDJELJU DANA

Skinite dva kilograma

S toplijim danima, kada smo izloženiji suncu, promjene na koži mogu biti znak melanoma, najtežeg oblika raka kože. Mladeži, koji sami po sebi nijesu opasni, ponekad mogu biti znak upozorenja na ozbiljnu bolest. U odnosu na ostale oblike raka, melanom ili rak kože mnogo je lakše uočiti, a ako je rano otkriven, u velikom broju slučajeva bude izliječen. Riziku od melanoma, koji je najopasniji oblik raka kože, izloženi smo svi, ali neki više od drugih: osobe blijedog tena i sklone opekotinama od sunca, osobe koje su zadobile opekotine od sunca u djetinjstvu, oni koji mnogo vremena provode na suncu (npr. zbog posla ili hobija) ili su izloženi intenzivnom sunčevom zračenju u kratkom periodu (tokom godišnjeg odmora), osobe koje koriste solarijume, oni ko-

ji imaju više od 50 mladeža ili u porodici imaju nekoga ko je imao rak kože, svi stariji od 50 godina. U faktore rizika spadaju genetsko naslijeđe i godine života, jer se vremenom akumiliraju negativni efekti zračenja i uticaja sredine, ali i rizičnog ponašanja, kakvo je boravak u solarijumu. Iako nije precizno utvrđeno vrijeme izlaganja suncu koje nije štetno, vjeruje se da je od pet do trideset minuta dnevno dovoljno da se sintetiše potrebna količina vitamina D3, a da svako duže izlaganje sunčevima zracima povećava rizik od raka kože. Najbolja zaštita je izbjegavanje direktnog dejstva sunca u periodu kada je ono najntenzivnije. Pokušajte, dok ste napolju, da hodate što više po hladovini i obucite adekvatnu odeću, koja je najbolja zaštita od sunca. (Aura.ba)

Nakon nedelju dana sprovođenja ovog režima ishrane bićete lakši do dva kilograma, imaćete više energije, a oslobodićete se nadutosti.

VOĆE Možete jesti sve vrste voća, u bilo kojem obliku – svježe, kuvano ili zamrznuto. Najbolji izbor su jabuke, kruške i bobičasto voće jer sadrže manje šećera nego banane.

POVRĆE Jedite što više brokolija, zelene salate, tikvica, kupusa, spanaća i drugog povrća.

SKROB Dozvoljena je jedna porcija skrobnih namirnica (to je pola krompira ili pola šolje integralnih žitarica) u svakom obroku.

POSNE BJELANČEVINE Bjelance, piletina, riba, škampi, tofu i mahunarke dugo održavaju osjećaj sitosti.

Nutricionisti kažu da je važno konzumirati bjelančevine u svakom obroku u količini od 80 do 100 g.

MLJEČNI PROIZVODI Popijte svakog dana do 3 dl obranog kravljeg ili sojinog mlijeka. Osim toga, možete pojesti do 2,5 dl običnog jogurta ili kiselog mlijeka, od potpuno ili djelimično obranog mlijeka.

ZDRAVE MASNOĆE Nijedna ishrana nije zdrava ako ne sadrži određenu količinu masnoća. Ali, to moraju biti korisne masnoće – maslinovo ulje, orašasti plodovi i avokado.

(Prva.rs)

36 ŽENA

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

S KROMPIROM I MESOM

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kolač s višnjama

SASTOJCI:

375 g lisnatog tij esta 6 kašika parada jz sosa 100 g šunke 100 g kačkavalja 1 jaje kašičica origan a

Pica pužići Rernu zagrijte na 180 C. Lisnato tijesto dobro razvucite da poprimi pravougani oblik. Preko tijesta nanesite paradajz sos, ostavljajući cm nenamazanog oboda tijesta. Preko sosa nanesite šunku, a zatim pospite kačkavaljem. Urolajte tijesto čvrsto, počevši od kraćeg kraja. Rolat stavite u frižider da se hladi oko 10 minuta. Od rolata sjecite pužiće širine oko 2 cm i ređajte po plehu (možete ga prije toga nauljiti ili staviti pek papir), tako da isječena strana bude na plehu. Preko pužića nanesite umućeno jaje i pospite origanom. Pecite ih u zagrijanoj rerni oko 1215 minuta.

Desert

Teleće šnicle

U prosijano brašno dodajte prašak za pecivo. Razmrvite margarin sa brašnom i dodajte šećer, žumanca, jaje i pavlaku.

Zamijesite glatko tijesto i zamotajte u prozirnu foliju, pa ostavite pola sata u frižideru. Nakon toga podijelite tijesto na dva dijela.

Razvaljajte prvi dio na papiru za pečenje, pa zajedno sa papirom stavite u pleh. Na tijesto pospite malo prezle i preko njih stavite ocijeđene višnje, pa preko njih šećer i orahe. Stavite drugi deo tijesta. Na nekoliko mjesta izbodite viljuškom i premažite sa malo pavlake. Stavite pitu da se peče na 180 stepeni dok ne porumeni.

SASTOJCI:

2 čena bijelog lu ka šolja ulja četvrt šolje soja -sosa četvrt šolje vorč ester sosa četvrt šolje senf a trećina šolje lim unovog soka pola kašičice bi bera 1,5 kg teletine

Sve sastojke osim mesa stavite u blender i sameljite ih, pa u tu smjesu uvaljajte meso isječeno na deblje šnicle. Stavite ga u frižider da odstoji 12 sati, pa ga pecite na roštilju po 10 minuta sa svake strane.

Najukusnije pite

SASTOJCI:

420 g oštrog br ašna 100 g šećera 150 g margarin a 2 žumanca 1 jaje 4 kašike kisjele pavlake 1 prašak za peci vo 1 kg višanja 50 g mljevenih oraha prezla

TJESTENINA

KULINARSKI KUTAK

Sastojci: 500 g mljevene junetine 200 g tjestenine, skuvane i iscijeđene šargarepa isjeckana isjeckan crni luk paprika 700 g paradajz sosa 200 g mocarele origano i bosiljak po želji Priprema: U tiganju ugrijte malo ulja i

Odmrzavanje Ako izvadite meso iz zamrzivača i ostavite ga da se odmrzne na radnoj površini ili slično, pogriješili ste u startu. Odmrzavanje na sobnoj temperaturi može biti vrlo opasno, jer tako možete pospiješiti razvoj bakterija na mesu, uključujući ešerihiju koli i salmonelu. Umjesto toga, napunite jednu posudu hladnom vodom i stavite piletinu da se u njoj odmrzne. Takođe, ukoliko piletinu čuvate u frižideru, nemojte je odmah zagrijati, jer će se u tom slučaju neravnomjerno peći ili kuvati. Ostavite je bar 15 minuta na sobnoj temperaturi.

Začinjavanje So možete dodati i na kraju kuvanja, ali to uopšte neće dati ukus piletini. Kada pečete piletinu, najbolje je posoliti ispod kožice. Zapamtite da dodavanje soli i bibera nije jedini način da začinite ovo meso.

Na primjer, ukoliko lagano rasporedite puter i limun po piletini, dobićete odličan ukus koji će vam se sigurno dopasti.

Grilovanje Još jedan način da upropastite piletinu jeste da je direktno izložite izvoru toplote. Ovakvim načinom

KROMPIRUŠA POTREBNO JE: 1 kg krompira 100 g luka malo bibera 2 kašičice mješavine suvog začina 10 tankih kora za savijače 50 ml ulja 300 ml vode so PRIPREMA: Krompir isjecite na kockice, a zatim mu dodajte sitno sjeckani luk, biber, začin i dobro promiješajte.

Premažite jednu koru uljem, na to stavite drugu koru, pa rasporedite dio pripremljenog fila i po njemu nakapajte malo ulja. Kore savite u savijaču. Isto učinite sa preostalim korama i nadjevom. Savijače stavite na uljem namazani pleh i pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni oko 30 minuta. Vodu posolite, zagrijte do ključanja i prelijte po pečenim savijačama. Savijače ostavite da odstoje oko deset minuta i poslu-

žite sa kisjelim mlijekom.

PITA SA MESOM BEZ KORA POTREBNO JE: 300 g mljevenog mesa 1 glavica crnog luka 6 jaja 1 šoljica ulja 450 g mekog brašna 1 prašak za pecivo 1 jogurt 1 kašika mješavine suvog začina biber 200 g pavlake PRIPREMA: Luk isjeckajte i propržite, pa dodajte meso, biber i začin i sve zajedno propržite. U drugoj posudi umutite četiri jaja sa uljem i jogurtom, pa dodajte brašno i prašak za pecivo. Meso dodajte u tijesto i dobro izmiješajte, pa razlijte u prethodno podmazan pleh. Umutite dva jaja sa pavlakom i prelijte preko tijesta.

Pecite u rerni na 200 stepeni dok ne porumeni i tijesto se ne odvoji od ivice pleha.

Pasta sa sirom Greške u pripremi piletine

propržite mljeveno meso i šargarepu. Procijedite ga i pomiješajte sa skuvanom tjesteninom, paprikom, isjeckanim crnim lukom, paprikom i sosom. Posolite i dodajte začine po želji - origano, bosiljak...

Pripremljenu smjesu sipajte u pouljen pleh, prekrijte alufolijom ili poklopce i pecite na 180 stepeni oko 20 minuta. Sklonite foliju ili poklopa, nanesite sir i pecite još 10-15 minuta dok se sir ne otopi.

pripreme, piletina može totalno da izgori spolja, dok će unutra ostati nedopečena. Kada je riječ o grilovanju, najbolji ukus dobićete ukoliko svako parče piletine istrljate mješavinom soli, smeđeg šećera i aleve paprike koju ste prethodno pripremili.

Hlađenje Ukoliko počnete da siječete meso čim ste ga sklonili sa vatre, ono će ispustiti sav saft koji se u njemu nalazi i vaša piletina će biti suva. Ako su u pitanju mali parčići piletine, sačekajte pet minuta pre nego što počnete da je sečete. (Stvar ukusa)

37

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430 I Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5. Zvati poslije 18 sati. Tel.067/470-999, 067/331-188

Prodajem stan 98 m2 u Plužinama. Tel.063/218-123

Izdaje se kompletno namještena i klimatizovana garsonjera, Ulica Mitra Bakića, zgrada od pijace do autobuske stanice u Podgorici. Tel.067/552-179

Hitno prodajem stan u Budvi, novogradnja, sa novim namještajem, 2 terase, pogledom na more, 1. sprat, 66m2, 70.000 eura. Tel.068/268-953

Izdajem jednosoban prazan stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking. Tel.067/439702

Podgorica-Donja Gorica, porodična luks kuća 450m2 bruto na placu 500m2. Može dokup placa koji je ograđen, bunar, navodnjavanje, pomoćni objekat, centralno grijanje i hlađenje. Pomoćni objekat +3UP. Vrlo povoljno. Lokacija idealna.

Tel.067/824-411

Izdajem jednosoban, nov, namješten stan u Podgorici Zabjelo (parking, internet, satelitska). Cijena 230 eura.

Tel.067/287-303

Prodajem kuću kod «Hemomonta», novogradnja, 180m2, dva trosobna stana po 90m2 i 30m2 pomoćnog prostora, ima građevinsku dozvolu. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612291 Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura. Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura. Tel.069/877-396 Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju.

Tel.069/370-729

SOBE

Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958

P R O D A J E M

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe.

Tel.067/394-592, 020/623250

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

U ekstra stanju Tel. 067/533-585

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem plac 500m2 u Tološima!

Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

IZDAJE SE POSLOVNI PROSTOR 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica

Tel.067/609 -089 Izdajem poslovni prostor u Podgorici - Vojislavljevića, pored magistrale, 30m2 (parking, internet, klimatizovan).

Tel.067/287-308 Izdaje se višenamjenski poslovni prostor, 90m2, Gornja Gorica, uz nikšićku magistralu.

Prostor ima 2 telefonske linije, klimatizovan, odavno razrađen.

Tel.068/72-95-95, 069/955334 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima. Tel.067/860-937 Prodajem poslovni prostor blizu centra grada, 45m2, Herceg Novi. Tel.069/042-227 PLACEVI Podgorica-Donja Gorica plac 3.365m2 (1.745 i 1.620) 2+2 UP za četiri objekta: porodične kuće ili stanovi i poslovni prostori (S+PR+S1+PK).

Pojedinačno 600 -1.00m2. Ograđeno, sa infrastrukturom. Moguće kombinovano plaćanje. Vrlo povoljno. Odlična lokacija.

Tel.067/824-411

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VOZILA/AUTO DJELOVI

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

PRODAJEM AUDI A6 2.5 TDI

U odličnom stanju Registrovan godinu Četiri nove zimske gume 98. godište

Tel.068/451-615

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova.

3.500 kilometara.

Može kompenzacija za kola.

Tel.068/329-299

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

SRIJEDA, 4. 6. 2014.

MALI OGLASI

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Tepih servis. Mašinsko pranje tepiha. Dolazak za tepihe besplatan. 1m-1euro. Dubinsko pranje auta. Tel.067/888-911, 068/486-562 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

NASTAVA

POLJOPRIVREDA

Dajem časove maternjeg jezika osnovcima. Tel.067/913-3370

Prodajem mlade japanske prepelice nosilje - u pronošenju. Jedna nosilja 2,5€ i jaja od prepelice 30 komada 5€.

Tel.067/242-707

POSAO

AD HIGIJENA Podgorica prikuplja ponude za reviziju finansijskih izvještaja za 2014. g. zaključno sa 25. 06. 2014. g.

Tel. 020/272-408

Email: nenadb.higijena@t-com.me

Taksi udruženju Vip star taxi Kotor 19799 potrebni iskusni vozači i dispečerke, odlični uslovi. Tel.069/855-511 HRANA/PIĆE

HRANA BEZ

GLUTENA ul. 8. Marta bb, Podgorica (kod Krivog Mosta) Najveći izbor hrane bez glutena na jednom mjestu Gluten Glutenko doo, 067/288-953

Prodajem balirano sijeno, Kosić. Tel.067/559-750 RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

PRODAJA MREŽA za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me Tel.069/843-366 067/308-306

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla. Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Prodajem novu vibro ploču koja je radila 10 sati, motor “honda” 5.5 kW, težina ploče 161 kg, 850 eura.

Tel.069/869-392 MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Kupujem očuvan Tel.068/270-276

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

pianino.

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 €

za pravna lica

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda, 4. 6. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00.

Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. PodgoricaLjubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. LjubljanaPodgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. CirihPodgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40.

Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. TivatLondon: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. PodgoricaDizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10.

Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

40

TV PROGRAM Film

08:55 09:00 09:45 10:45 13:00 14:15 14:20 14:30 15:15 15:45 16:00 17:05 18:00 18:25 18:55 19:00 19:25 20:15 21:00 23:00 23:15 00:00 00:15

Mozgalica/r Tačno 9/r Serija: Odbačena/r Film: Ostrvo/r Tačno 1 Emisija za djecu- Mozgalica Crtana serija: Hapeti Serija: Bez traga/r Exploziv Crtana serija- Vozićgrad Serija: Neukrotivo srce Serija: Odbačena Exkluziv Kviz- Zlatni krug Mozgalica Vijesti Prve Serija: Domaćice sa Bosfora Serija: Gorki život Film: Francuski poljubac Noćni žurnal Serija: Bez traga Exkluziv/r Exploziv/r

PRVA Serija: Domaćice sa Bosfora 19.25

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.45 00.05

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Strani dok. program: Divlje ostrvo Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Meridijani Vijesti Serija: Mjesto zločina/r Serija: Office/r Dnevnik 1 Serija: Elitna jedinica/r Radni dan Moja kuhinja ,moja pravila Dnevnik 2 Sport Serija: Elitna jedinica Spremni za Evropu Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Mjesto zločina/r Meridijani/r Vijesti

RTCG 1 Vijesti 11.00

Sport

Informativa

06:50 City kids 07:00 Dobro jutro 11:00 Kursadžije/r 11:50 City 12:00 Ami G show/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Nakuša 15:59 Pare ili život 18:00 Info monte 18:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Bračni sudija 22:30 Neobjavljene priče 23:30 City M 00:00 Film: Čist račun 02:00 Film: Kobna potjera

10:15 11:00 11:50 12:00 12:45 13:30 14:00 14:10 15:00 15:40 16:30 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 23:35

Lud, zbunjen, normalan/r Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Extra lifestyle Vijesti Serija: Igra ćutanja/r Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Ubistvo Extra lifestyle Film: Premijerka/r 00:35 Serija: Krv nije voda/r

07:00 08:30 09:00 10:00

PINK Bračni sudija 21.00

VIJESTI Serija: Larin izbor 15.00

ATLAS Forum 20.00

07:00 09:30 10:50 12:00 13:00 13:15 14:00 15:15 15:45 16:00 16:45 17:15 17:35 18:20 19:15 20:00 21:15

10:30 Aljazeera 10:45 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:05 Čuvari zdravlja 12:30 Hrana i vino 13:30 Aljazeera 14:30 Video katalog 15:30 Aljazeera 16:00 Hrana i vino 16:30 Na točkovima 18:00 Aljazzera 19:00 Video katalog 20:15 Bez recepta 20:45 Muzika 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00:00 MBC hit

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 11:30 Anegdota iz života 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film - Mumijevi 12:40 Tragom prirode 13:20 Večera kod Džaje/r 15:30 Dokumentarni program 16:50 Muzički program 18:00 Divlja Ljepota/r.

19:15 Anegdota iz života 19:30 Mumijevi, crtani film 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Ars Montenegrina 22:00 Kapital 23:00 Divlja Ljepota- Miki Dragićević 00:00 Ponoćni Info

11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Radio u boji Film Pop kvart Top Shop Kuhinjica Radio u boji Pop kvart 5 do 5 Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5/r U raljama života

TV PREPORUKA FRANCUSKI POLJUBAC Prva 21.00

Imala je sređen život sve dok je vjerenik nije odlučio napustiti. Na sreću, pojavio se sitni lopov koji će joj pružiti sve što joj je nedostajalo. Životi Kejt i Šarli izgledaju savršeno. Zajedničku egzistenciju isplanirali su do detalja - od kuće do braka i djece. No sve će se promijeniti kada, zbog straha od letjenja, Kejt odustane od puta, a Šarli odlazi sam u Pariz na konvenciju.

Njega uskoro osvoji prekrasna Žulijet i on otkaže vjenčanje s Kejt. Odlučna vratiti ga, ostavljena vjerenica sijeda u avion, u kojem upoznaje sitnog francuskog lopova Luka koji sakrije ukradenu ogrlicu u njenu torbu kako bi je lakše prokrijumčario.

10.00 11.00 12.00 12.00 12.05 14.00 15.30 16.00 17.00 19.00 19.30 20.15 21.00 22.15 23.00 00.00

Serija: Djevojački institut ABS/r Vijesti Tenis: Rolan Garos Serija: Sestra Tereza Terra Montenegrina-putopis/r Putevi života Strani dok. program Serija: Sestra Tereza Crtana serija: Viking Viki/r Dnevnik 2 Stil Moja kuhinja, moja pravila/r Serija Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Djevojački institut 10.00

Uz jutarnju kafu – uživo Intermezzo Dobitnici Goleada Toto vijesti Ekstremno Bulevar poznatih/r Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Intermezzo Bulevar poznatih Texas Holdem Poker Na domaćem terenu Naš recept Priča dana Hramovi Crne Gore 22:15 Gušteranje

777 Na domaćem terenu 18.20

MBC Hrana i vino 16.00

MONTENA Divlja Ljepota 23.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Varljivo leto ‘68 09:50 Vesti RTS 09:55 Trag 10:25 Svet bez vize 10:55 Vesti RTS 11:00 Izaberi uspeh: Sava Marinković 11:27 Potrošački savetnik 11:50 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Do usijanja13:30 Kratak susret 15:10 Ovo je Srbija 15:55 Ranjeni orao 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Ranjeni orao 21:00 Talas 23:00 Dnevnik RTS RTS 2 10:05 E-TV 10:35 TV Mreža 11:00 Emisija iz kulture 11:30 Naučni program 12:00 Volite li Betovena: Koncert Jovana Kolundžije 12:22 Emisija iz kulture 13:00 Trezor 14:00 Plava ptica 14:28 Lokomotiva 15:18 Kako se kalio čovek 15:55 Mira Adanja Polak i Vi 16:40 Đorđe Marjanović - Ko nekad u osam 17:10 Devojke iz

fabrike bombi 17:55 Košarka - Prvenstvo Srbije 20:00 U svetu 20:30 Beokult 21:00 Devojke iz fabrike bombi 21:50 Kan 2014 HRT 1 14:10 Jezik za svakoga 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Društvena mreža 14:50 Društvena mreža 15:30 Društvena mreža 16:00 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Eko zona 18:50 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:06 Loto 7-39 20:10 Car Franjo Josip i 1. svjetski rat 21:00 Paralele 21:30 Pola ure kulture 22:00 Povrh jezera 23:05 Dnevnik HRT 2 10:25 Dr. Oz 11:05 Kirstie preuređuje: Vintage domovi 12:00 Dobra žena 12:45 Sachiena kuhinja 13:15 Iznevjereno povjerenje 14:45 Zastave na Marsu 15:15 Tračerica 15:55 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Izazovi 17:15 Generacija Y 17:40 Domovi Brazila 18:10 Svaki dan dobar

DANAS U GRADU dan 18:50 Dr. Oz 19:30 TV vrtić 19:44 Mala sluškinja, butanska drama za djecu 19:58 Hot spot 20:00 Glazba, glazba...

20:05 Latino Amerikanci 21:00 Staro za novo 22:55 Igra prijestolja HBO 09:55 Svemirski ratnici 11:25 Nova godina u Njujorku 13:20 Čuvari tajnog Kraljevstva 15:05 Usamljeni rendžer 17:30 Vaspitanje za početnike 17:55 Oz, veliki i moćni 20:05 Džek ubica divova 22:00 Igra prestola FOX LIFE 10:30 Džordan 11:20 Uvod u anatomiju 12:15 Sudije za stil 12:40 Sudije za stil 13:05 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 13:55 Bivše žene Holivuda 14:45 Ukrasi moj dom 15:35 Škola za parove 16:00 Škola za parove 16:25 Ludnica u Klivlendu 16:50 Ludnica u Klivlendu 17:15 Džordan 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Ali Mekbil 20:00 Šapat duhova 20:55 Bivši 21:20 Bivši 21:50 Kugar Taun 22:15 Kugar Taun 22:45 Škola za parove

FOX CRIME 12:30 Operativci 13:35 Detektiv na Floridi 14:45 Monk 15:35 Otac Braun 16:45 Medijum 17:40 Marinci 18:35 Pariski forenzičari 19:40 Pariski forenzičari 20:45 Vajtčepel 21:50 Tihi Svedok 22:55 Medijum ARENA SPORT 11:00 Chievo - Juventus 13:00 Brazil - Panama 15:00 Put u Brazil 15:30 Odbojka - Svetska liga 16:00 Rad - Metalac, baraž 18:00 Mega vizura - Partizan 20:00 Magazin Lige šampiona 20:30 Destination Brazil 21:00 Ekvador - Engleska 23:00 Foot Brazil SPORT KLUB 11:30 PL Story 12:00 Arsenal - Aston Villa 14:00 Košarka - Italijanska liga 15:45 Premier League Legends: Peter Schmeichel 16:15 Češka - Austrija 18:10 PL Story 18:15 Grčka - Nigerija 20:10 Na današnji dan 20:30 Holandija - Vels 22:30 Kanada 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX PODGORICA

Godzila 16:00; Grejs - Princeza od Monaka 17:30; 21:30; Katedrale kulture 18:30; Ko preživi, pričaće 18:20; 20:30; 22:30; Krila 15:00; Kuća velikog mađioničara (sinhr.)

15:30;16:40; Loše komšije 20:00; 22:00; Najgora noć u životu 19:00; Na rubu vremena 15:45; 16:50; 18:00; 20:15; 22:20; Opasni poziv 20:50; 22:40; Osveta na ženski način 15:20; X-Men: Dani buduće prošlosti 17:15; 19:45; 22:10; CNP

Očevi su grad(ili) 20.00