Izdanje 30. jun 2014.

64 strane

50¢

NAGRADNA IGRA

100.000

EURA

VRIJEDNI AUTOMOBILI PONEDJELJAK, 30. 6. 2014. BROJ 880/ GODINA III Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ, www.dnevne.me, redakcija@dnovine.me

UNUTRAŠNJA KONTROLA MUP A PROVJERAVA IMETAK VLADANA KONATARA ● 13

ODAKLE ŠEFU ZA

GRANICU IMOVINA OD POLA MILIONA ● 14 15 ZATVORENICI, UPRKOS ZABRANI, SVE AKTIVNIJI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Bezslobode nekako,bez Fejsbuka nikako ● 19 SAMOHRANI OČEVI U CRNOJ GORI

NAGRADNA IGRA

Prazninu za majkom otac ne može da popuni

● 58

KOŠARKA

Nikola Mirotić odlazi u Čikago

SPECIJALNI

DODATAK:

KUVAR

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

●NEZVANIČNO A što veliš, Filašu, je li moguće?

Zamisli, moja... hoće da ga izbače iz njegove rođene kancelarije!?

Ljudi, ajde da što prije završavamo ovaj pres danas, idem da slavim rođendan - 26-ti.

ITALIJA

DF: Neka Mugoša upozna zakon, trebaće mu

Sporenja oko statusa gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, između vlasti i opozicije u glavnom gradu, ne jenjavaju. Funkcioner DF Zoran Lakušić, pozivajući se na zakon o lokalnoj samoupravi, ponovio je stavove svojih kolega. Tvrdi da je Mugošin mandat završen, te da je sad samo obični građanin. ●5

Crnogorac uhapšen zbog šverca oružja REPORTAŽA

Najluđi zabavni parkovi Evrope Meteo

● 21

05:07 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Novi izgled Jupović sokaka U dijelu Ulice 3. januara poznatije kao Jupovića sokak, nakon pisanja Dnevnih novina da posao nije kvalitetno urađen, odnosno završen, počeli su radovi na dekorisanju granitnih kocki, zapravo kaldrme. Naime, kako smo i ranije obavještavali, granitne kocke nijesu adekvatno postavljene, te su nadležni odlučili da taj posao valjano odrade.

●12

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto.

Vjetar južni i jugoistočni, umjeren do pojačan sa udarima oko 40 čvorova.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

22 21 22 22 21 16 10 9 13 15

18 18 20 19 18 14 8 6 11 12

SJUTRA

27 27 26 26 25 22 20 18 24 25

30 29 28 28 29 25 21 17 21 23

Uslovi za povremenu kišu, pljuskove i Promjenljivo oblačno i uglavnom suvo grmljavinu, lokalni i vremenske nepogode. sa više sunčanih intervala na jugu.

Jak južni vjetar na sjeveru države.

ª Imaginarijumº u Herceg Novom ● 41

Trejd junik se obavezuje da izgradi garažu

Aneks IV ugovora, koji je predložio kabinet predsjednika opštine Lazara Rađenovića, Opštini daje mogućnost da stavi fiduciju, odnosno u naredne tri godine prenese u svoje vlasništvo 4.000 kvadrata poslovno-stambenog prostora u TQ Plazi, dok Trejd junik ne bude izgradio sedmospratnu garažu.

●23

Glušica: Osnivanje novog fakulteta je politička odluka Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje, ocijenila je profesorica opšte lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajka Glušica.

● 17

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

PEJOVIĆ:

KAP preuzimam od 12. jula, za struju imam ª plan Bº

N

ovi vlasnik Kombinata Aluminijuma Podgorica Veselin Pejović zvanično će preuzeti fabriku 12. ili 13. jula. On je tu informaciju juče saopštio Dnevnim novinama.

Kako je Pejović kazao Dnevnim novinama, on 1. jula ne preuzima fabriku, kako je to objavljivano u medijima. “Rok za isplatu kupoprodajne cijene je 30 dana, tek nakon toga preuzimam KAP. Znači, to ispada 12. ili 13. jula”, rekao je Pejović.

Ukoliko EPCG na skupštini akcionara koja će

se održati 17. jula ne odluči o za-

PROTEST U LJUBLJANI

Prodaja Merkatora je nacionalna izdaja LJUBLJANA - Prašina zbog prodaje trgovačkog lanca Merkator hrvatskom koncernu Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića ne sliježe se u Sloveniji. U centru Ljubljane je u organizaciji Udružene ljevice organizovan protest zbog prodaje koji, iako najavljen kao veliki protestni skup, nije okupio veliki broj ljudi. Oni koji su se odazvali stigli su s jasnim stavovima zašto su nezadovoljni prodajom Merkatora, javlja Al Džazira.

“Zato jer je cijeli taj postupak u posljednjih šest godina napravljen sa mutnim

poslovima i, na kraju krajeva, Merkator koji je bio nacionalni ponos sada je prodat nekoj firmi sa tajkunskim vođstvom”, smatra Sanja, stanovnica Ljubljane.

Nije malo onih koji na prodaju Merkatora gledaju kao na nacionalnu izdaju.

“Stid me što sam Slovenac.

Prodali su našu majku koja je zapošljavala mnogo kmetova”, kazao je za Al Džaziru Igor Becelj.

Merkator u Sloveniji zapošljava 12.500 ljudi, a mnogi strahuju da će zbog finansijskih problema Agrokora vrlo brzo uslijediti otpuštanja.

htjevu novog vlasnika KAPa da plaća struju 38 eura po megavat satu, Pejović neće biti na gubitku.

“Iz okruženja imam razne ponude. Stalno pristižu razni predlozi kompanija”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima ponude koje uveliko pristižu, su povoljnije.

“Cijena struje nije ista. Siguran sam da će biti mnogo niža od sadašnje cijene koju nudi Elektroprivreda”, istakao je Pejović.

Stečajni upravnik KAPa Veselin Perišić i Pejović

potpisali su 10. juna ugovor o kupoprodaji podgoričke fabrike. Ugovorom je predviđeno da kupac kupoprodajnu cijenu od 28 miliona eura izmiri u roku od 30 dana.

Pejović je nakon potpisivanja ugovora saopštio da će KAP sa 300 radnika od ukupno 720 koliko ih sada ima, preuzeti 1. jula. Da li će ta brojka biti ista, Pejović nije siguran. Naime, to će se znati nakon izvještaja bivšeg izvršnog direktora KAP-a Nebojše Dožića, kojeg je Pejović zadužio da napravi program koliko je potrebno radnika u svakom sektoru fabrike.

“On je zadužen da napravi kompletan presjek, a da li će broj radnika koji ostaje biti 300 ili 400 znaćemo nakon toga”, rekao je Pejović.

TRAFO STANICA ª CENTARº

Mačka izazvala nestanak struje

Zbog kvara na trafo-stanici “Centar” bez struje od 12.10 od 13 časova juče su bili uži centar grada i dio grada Preko Morače, zgrade oko SC “Morača” i na Bulevaru revolucije.

Kako je saopšteno iz EPCG, kvar je izazvala mačka koja je ušla u trafo-stanicu i izazvala kratak spoj.

EDITORIJAL

ŽELJKO VUKMIROVIĆ Urednik

NEMA SMISLA Priča o posvećenosti reformama i uporna uvjeravanja u uspjehe u evroatlantskim integracijama su zasigurno najdosadnije i najbesmislenije teme kojima je narod u Crnoj Gori svakodnevno izložen.

Ukratko, dosadno je, a i nema smisla.

Jer, posljednja takva uvjeravanja, pa čak i hvalisanja napretkom, ponajprije vrijeđaju zdrav razum, a onda i vjeru u sopstvena čula. Jer očigledno je da nam se za ono što čujemo i vidimo nude sasvim suprotna uvjeravanja i promocija sigurnog uspjeha.

Iako uopšte ne znam zašto bi bilo sramota saopštiti da će Crna Gora prije prijema u bilo kakve evropske ili svjetske institucije ili unije biti dodatno provjeravana.

Kakve to veze ima?

Neka provjeravaju. Valjda nemamo šta da krijemo, niti bilo čega da se stidimo. Ili je, možda, tačan odgovor na to sasvim drugačiji?

Mada, zaista, kod nas je sve komplikovano. Činjenično, ovdje je muka i dokazati gradonačelniku kome je istekao rok trajanja da treba da izađe, a kamoli šta drugo.

Po s e b n u m u č n i nu izaziva nepostojanje zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Iako je savršeno jasno da bi upravo taj zakon nadoknadio mnoge štete, ispravio razne nepravde, predstavljao suštinski doprinos reformama, a i sasvim izvjesno doprinio državnom budžetu.

Zato, sve te priče o uspjehu su, zaista, dosadne.

Nema smisla.

4 politika

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

ULJAREVIĆ o nAto

izostanak članstva uticaće na odluke SDp

Izostanak poziva Crnoj Gori za članstvo u NATO znatno će uticati na donošenje odluka Socijademokratske partije, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, navodeći da je krajnje vrijeme da ta stranka preispita svoje učešće u vladajućoj koaliciji.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li će SDP ostati dosljedan najavama da će preispitati ostanak u koaliciji ukoliko ove godine ne

bude poziva za članstvo, ocijenila da bi SDP svojim izlaskom iz vladajuće koalicije ubrzala procese i na političkoj i na reformskoj ravni, “a to je od suštinske važnosti za ispunjavanje evroatlantske agende”.

“Ali taj izlazak je očito cijena koju još uvijek neki od funkcionera SDP-a, koji su blisko interesno povezani sa DPS-om, ne žele da plate”, kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, odluka šefova diplomatija

država članica NATO-a je “manje-više očekivana”, jer su, kako je navela, procjene bile da Crna Gora ima prilično male šanse da sada dobije poziv.

Komentarišući zahtjeve poslanika opozicije koji insistiraju da se utvrdi odgovornost za, kako ocjenjuju, krah i neuspjeh na tom spoljnopolitičkom prioritetu, Uljarević je kazala da je prenaglašeno trenutnu situaciju nazivati “krahom”.

“Ali je činjenica da bi se morala utvrditi konkretna odgovornost za neispunjavaje onih obaveza koje su isključivo zavisile od Crne Gore”, smatra Uljarević.

Opoziciona kritika, kako je dodala, u konkretnom slučaju, ima nedostatke u dijelu opredijeljenosti za atlantske integracije.

“Naime, opštepoznata je činjenica da većina u opoziciji ne podržava članstvo Crne Gore u NATO, što, u konkretnom slučaju, čini kritiku istih prema vlastima za ovaj neuspjeh nedovoljno ubjedljivom”, kazala je Uljarević.

pEJoVIĆ zAdoVoLJAn REzULtAtImA

Za dvije godine trećina poglavlja

noVA U moSKVI

pravoslavne vrijednosti ispaštaju zbog politike Burna politička dešavanja u regionu i šire prilično nepovoljno utiču na očuvanje pravoslavnog identiteta, istorijske i kulturne samobitnosti naroda koji ga naseljavaju, stavljajući ove vrijednosti često u drugi plan i na marginu ukupnog procesa, poručeno je na sastanku potpredsjednika Nove srpske demokratije NOVA Strahinje Bulajića i Emila Labudovića i predstavnika Međuparlamentarne skupštine pravosljavlja u Moskvi. U okviru

21. zasijedanja Međuparlamentarne skupštine pravoslavlja održanog u Moskvi, na kojoj su bili prisutni pravoslavni poslanici sa svih kontinenata, predstavnici Nove srpske demokratije razgovarali su sa predsjednikom te asocijacije Sergejom Popovom, generalnim sekretarom Anastasiosom Nerandzisom i savjetnicima Kostasom Migdalisom i Valerijem Aleksejevim.

U dužem i otvorenom razgovoru, čija je tema bila očuva-

nje pravoslavnih vrijednosti na prostoru zapadnog Balkana, posebna pažnja bila je posvećena Crnoj Gori i aktuelnoj političkoj situaciji u njoj.

“Proces evropskih integracija koji je obuhvatio čitav region jeste opravdan politički i ekonomski cilj, sazdan na uvjerenju da je ujedinjena Evropa najefikasniji odgovor sveukupnim izazovima današnjice, ali ostvarenje ovog cilja ne smije biti uslovljeno dilemom ili Evropa ili pravoslavlje”, zaključili su sagovornici.

Crna Gora je, za dvije godine od kada su počeli zvanični pregovori sa Evropskom unijom, otvorila trećinu poglavlja što je dobar rezultat, ocijenio je glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović, navodeći da taj učinak dokazuje da je u proteklom periodu dobro rađeno.

On je ocijenio da je Crna Gora uspješno zaokružila drugu godinu pregovora o pristupanju EU. “Od zvaničnog početka pregovora, 29. juna 2012. godine, do sada, prešli smo dug i zahtjevan put. Započeli smo proces sveobuhvatnih društvenih reformi, političkih i ekonomskih i ostvarili znatan napredak u svim oblastima. Danas možemo reći da smo otvorili trećinu pregovaračkih poglavlja”, kazao je Pejović.

Crna Gora je, smatra on, ozbiljno shvatila da su pre-

govori najbolja i najtemeljnija priprema za mogućnosti koje će državi biti na raspolaganju danom pristupanja EU. “Što je još važnije, pregovori su šansa da izgradimo bolje i razvijenije društvo.

Sve ono što danas radimo zapravo je naš ulog u bolju budućnost i kvalitetniji život naših građana. I mi tu priliku koristimo. Iako promjene ne mogu odmah nastupiti na svim poljima, one će postepeno početi da daju rezultate, što u nekim oblastima već možemo primijetiti”, ukazao je Pejović.

On je najavio da se tokom naredne godine planira otvaranje zahtjevnijih poglavlja, kao što su 11.

Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12. Sigurnost hrane, 8.

Konkurencija i 27. Životna sredina.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

DF UPOZORIO BIVŠEG GRADONAČELNIKA

Neka Mugoša upozna zakon, trebaće mu

S

porenja oko statusa gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, između vlasti i opozicije u glavnom gradu, ne jenjavaju. Funkcioner DF Zoran Lakušić, pozivajući se na zakon o lokalnoj samoupravi, ponovio je stavove svojih kolega. Tvrdi da je Mugošin mandat završen, te da je sad samo obični građanin.

Iako u političkom maniru i načinu vršenja funkcija Miomiru Mugoši pojam “sila zakona” nije omiljeno načelo, kako to biva na kraju karijere svakog diktatora, pa i onog manjeg ranga kao što je on, ono što je urušavao sve vrijeme na kraju sruši njega, a to je u ovom slučaju sila zakona, poručuje funkcioner Demokratskog fronta i odbornik u Skupštini glavnog grada Zoran Lakušić.

Pozivajući sena zakon o lokalnoj samoupravi, Lakušić objašnjava da je pravni osnov prestanka mandata bivšem gradonačelniku je propisan zakonom i to članom 151b Zakona o lokalnoj samoupravi u prelaznim i završnim odredbama.

“Zakon kaže da predsjednici opština, gradonačelnik glavnog grada i gradonačelnik prijestonice obavljaju mandate do kraja mandata skupština koje su ih birale”, objašnjava odbornik u Skupštini glavnog grada Zoran Lakušić.

Kako dodaje, radi se o situaciji koja je propisana novim Zakonom o lokalnoj samoupravi sa promjenom načina na koji se biraju predsjednici opština i gradonačelnici.

Zbog ovih činjenica se ne može praviti nikakava analogija, kako navodi, niti pravna gimnastika koju pokušava da pronađe građanin Mugoša vođen savjetima nekih pravnika.

MEDOJEVIĆ:

Šešelj najveći disident u srpskoj istoriji Predsjednik Pokreta za promjene i član predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević ocijenio je na svom Tviter nalogu da je predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj najveći disident u srpskoj istoriji.

“Dr Vojislav Šešelj se vraća u Srbiju kao najveći disident u srpskoj istoriji. Naše politike su dijametralno suprotne, ali moj veliki respekt”, napisao je Medojević komentarišući najavu o mogućem povratku Šeše-

lja u Srbiju.

Tribunal je, podsjetimo, prije nekoliko dana tražio od Vlade garancije o puštanju predsjednika radikala na slobodu, ali uz određene uslove.

Srpske vlasti imaju rok od nedjelju dana da pošalju odgovor, ali se u međuvremenu Šešelj izjasnio da ne namjerava da se vraća u Beograd pod uslovima koje su zahtijevali. Šešelj se u pritvoru Haškog tribunala nalazi već 11 godina.

Lakušić smatra da bi bilo ljekovito za Mugošu da shvati da je sada i on običan građanin Podgorice i da prestane da ignoriše pravne činjenice i da se pokori sili zakona jer je to preduslov pravne države.

“Vjerovatno mu je teže da shvati da zakon mora da se primjenjuje jednako za sve jer je za godine koje je vršio funkciju gradonačelnika bio pobornik da se mnoge pravne procedure i rješenje zaobilaze i krše. Preporučujem mu da od sada pa na dalje prestane da se bavi odredbama zakona koje regulišu materiju lokalne samouprave jer je tu sve kristalno jasno, a da počne da se upoznaje sa normama krivičnog zakonodavstva jer će mu poznavanje istih zatrebati u narednom periodu kada se otvore postupci preispitivanja poslovanja i funkcionisanja glavnog grada za vrijeme njegovog mandata”, zaključuje Lakušić.

J.Đ.

Odbor o budućim ambasadorima Odbor za međunarodne odnose i iseljenike sjutra će se izjasniti u vezi predloga da Jovan Mirković bude ambasador Crne Gore u Japanu na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Podgorici.

Odbor će dati mišljenje i o Gojku Čelebiću, kandidatu za ambasadora u Arapskoj Republici Egipat na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Glavnom gradu.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore imenuje ambasadore, na osnovu predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog odbora.

Mirković

MARKOVIĆ I SELAKOVĆ

Ministri pravde potpisuju memorandum o saradnji Predstavnici Crne Gore i Srbije potpisaće danas u Podgorici Aneks Memoranduma o saradnji ministarstava pravde dvije države.

Najavljeno je da će taj dokument potpisati ministri pravde Duško Marković i Nikola Selaković, nakon čega će dati izjave za javnost.

Selaković će razgovarati sa

vršiocem dužnosti vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Veselinom Vučkovićem.

Saopšteno je da će predsjednik Vrhovnog kasacionog suda i Visokog savjeta sudstva Srbije Dragomir Milojević razgovarati sa predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom.

6 politika

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Ružić

ružić o pisanju informera

Beskrupulozni novinari misle samo na profit

Slučaj pisanja lista Informer primjer je beskrupuloznosti novinara koji su spremni na sve zarad profita ili ulagivanja vlasniku, smatra profesorica Fakulteta političkih nauka na Studijskom programu za novinarstvo Nataša Ružić.

Informer je u više brojeva pisao o spornom snimku koji se dovodi u vezu sa izvršnom direktoricom Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanjom Ćalović.

“Ponašanje Informera ne treba da nas čudi jer su mediji u Crnoj Gori navikli da prolaze nekažnjeno. Na primjer, za prikazivanje snimka ubistva u direktnom etru mediji dobiju samo opomenu”, kazala je Ružić agenciji MINA. Prema njenim riječima, to je svojevrsna poruka za ostale da mogu da objavljuju i

prikazuju šta god žele prikrivajući se navodnim postojanjem javnog interesa.

“Ovaj slučaj je primjer beskrupuloznosti novinara koji su spremni na sve zarad profita ili ulagivanja vlasniku. Upravo zbog ovakvih “profesionalaca” javnost doživljava novinare kao lešinare”, smatra Ružić.

Ona je kazala da novinari neprestano pričaju o slobodi medija, navodeći da slobodu ne treba razdvajati od odgovornosti koju snose mediji za svaki objavljeni tekst ili iskazanu riječ.

“Objavljene fotografije su degutantan primjer omalovažavanja i ponižavanja ljudskog dostojanstva, reputacije i ugleda jedne žene”, ocijenila je Ružić.

Osnovni sud u Podgorici donio je u petak rješenje kojim

danilovgrad

So o mandatima i predsjedniku Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Danilovgrad na kojoj će biti verifikovani mandati odbornika biće održana sjutra. Na istoj sjednici predviđen je izbor predsjednika SO Danilovgrad u novom sazivu. Dosadašnji predsjednik SO Danilovgrad Miodrag Đurović kazao je da još uvijek ne zna ko će se naći na tom mjestu u naredne četiri godine. Ističe da je nezahvalno prognozirati takve stvari. Koalicija Za evropski Danilovgrad Milo Đukanović osvojila je apsolutnu vlast u Danilovgradu.

Odlukom Opštinske izborĐurović, dosadašnji predsjednik SO Danilovgrad

ne komisije, koju je potvrdila Državna izborna komisija, izbori su ponovljeni na biračkim mjestima Lazine, Gostilje i Kujava u Danilovgradu, koja imaju 750 upisanih birača.

Rezultati ponovljenih izbora pokazuju da je koalicija DPSLP u Danilovgradu osvojila 17 mandata. U Skupštini opštine Danilovgrad koalicija DPSLP imaće 17 mandata, Demokratski front osam, što je mandat manje nego 25. maja, Socijalistička narodna partija imaće pet mandata umjesto četiri, koliko ih je osvojila 25. maja, a koalicija SDP-Pozitivna Crna Gora tri mandata.

se privremeno zabranjuje distribucija objavljenih spornih tekstova u listu Informer, a odluku o eventualnoj trajnoj zabrani objavljivanja tekstova takve sadržine, u roku od 48 sati od tada, treba da donese sudija Nada Rabrenović.

Upitana da li je, kakva god ta odluka bila, već kasno da se nakon skoro dvije sedmice objavljivanja takvog sadržaja javnost zaštiti, Ružić je kazala da nije kasno za zaštitu ni Vanje Ćalović, niti javnosti.

skupština

Zasijedaju 3. jula Osma sjednica Skupštine Crne Gore biće nastavljena 3. jula, najavljeno je iz parlamenta.

Osma sjednica počela je 10. juna.

Poslanici treba da glasaju o temama, o kojima je završena rasprava, a ostalo je da diskutuju o još nekoliko tačaka dnevnog reda, od kojih su neke uvršćene po hitnom postupku. Na dnevnom redu sjednice naći će se Predlog zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vojsci Crne Gore, Predlog zakona o elektronskoj upravi. Takođe će biti usvojen godišnji izvještaj o radu Centralne banke za 2013. godinu, sa finansijskim izvještajem Centralne banke Crne Gore za 2013. godinu sa mišljenjem nezavisnog spoljnog revizora, i Izvještaj o stabilnosti finansijskog sistema za 2013. godinu i Izvještaj o stabilnosti cijena za 2013. godinu.

hrvatska diplomatija

podržavaju albaniju, Crnu Goru ne pominju Šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić kazala je da je za tu zemlju najbitnije što stabilnije okruženje, te da tu ima rezultata i da se zvanični Zagreb snažno angažovao da Albanija dobije status kandidata, kao i oko pokretanja pregovora Brisela sa Srbijom i napredovanja Kosova, a predložila je i novi pristup EU prema Bosni i Hercegovini.

Govoreći o saradnji u regionu, ona je navela da je za Hrvatsku to ključna stvar, jer je

to pitanje stabilnosti.

“U ovom regionu, ako imate susjede koji su nestabilni, ili odlaze u nekom pravcu gdje će regulisati svoj život po pravilima koja su potpuno različita od naših i od onog što se poštuje u EU, teško da možemo sami sebi garantovati stabilnost”, navela je Pusić.

Ona je ocijenila da je pva godina članstva u EU bila vrlo uspješna i donijela je Hrvatskoj mnogo koristi.

politika 7

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

izbori u đuđevini

Šule i Mika hoće izbore i treći put

M

jesec nakon završetka lokalnih izbora u Crnoj Gori – u Đuđevini izbori još traju. Dok je u većini crnogorskih opština makar održana konstitutivna sjednica na kojoj su verifikovani osvojeni mandati, u Kolašinu još nijesu gotovi ni lokalni izbori.

Naime, Ustavni sud odbacio je žalbu koju je na odluku Državne izborne komisije podnijela grupa građana iz Kolašina, a zbog poništenja odluke o ponavljaju izbora u mjestu Đuđevina. Nosilac liste grupe građana Mile Šuković kazao je da argumenti Ustavnog suda kojima je obrazložio svoju odluku nijesu tačni.

“Ustavni sud je našoj listi “Šule i Mikan sa građanima za Kolašin”, poslao od-

luku da je žalba neblagovremena, što nije tačno. Mi smo dobili odluku Državne izborne komisije u četvrtak, a žalbu smo predali tri sata prije isteka roka. Zbog čega je sud tako odlučio, nama nije poznato. Razlog je možda okolnost da su u sudu cijenili da smo rješenje DIK-a na koje smo se žalili primili kad i Opštinska izborna komisija, ali to nije tačno”, kazao je Šuković.

Prema tome, to znači da neće biti novog glasanja.

Ali Grupa građana ponovo će se obratiti Ustavnom sudu.

“U ponedjeljak ćemo poslati dopis i od predsjednika suda tražiti objašnjenje kako je došlo do toga da žalba koja je izjavljena u zakonskom roku bude proglašena neblagovremenom i čekaćemo njihovo izjašnjenje”, najavljuje Šuković.

Izbori na biračkom mjestu 27 Đuđevina u Kolašinu, trebalo je da budu održani juče, i to treći put. Na žalbu liste “Evropsko lice Kolašina” u srijedu je, međutim, Državna izborna komisija poništila odluku Opštinske komisije o novim izborima u Đuđevini.

J.Đ.

Okupatori se rugaju Crnoj Gori Potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić kazao je za DN da je izjava “prepredenog popa beogradske patrijaršije” Velibora Džomića cinizam najvišeg reda. Džomić je juče medijima rekao da je dodjelom 5.000 eura jednokratne državne pomoći od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava CPC favorizovana u odnosu na druge vjerske subjekte. On je takođe optužio ministra za ljudska prava Suada Nimanovića da je donio Pravilnik o raspodjeli pomoći crkvama

i vjerskim zajednicama koji nema nikakvih kriterijuma.

No, Vučinić, sa druge strane, tvrdi da ovakve izjave izriču oni koji su se protegnuli na Crnu Goru u dužini srpskoga mača izvučenog 1918. godine.

“Kad je mač uvučen u korice, a oni su nasiljem i prijetnjom, podržani od Srbije i Republike Srpske ostali u zemlji kao posljednji ostatak srpskih okupacijonih trupa s početka dvadesetog vijeka. Zato skraćenicu SPC treba tumačiti kao srpska paramilitarna, politička i obavještajana kompanija, što i jeste

suština i smisao njene djelatnosti. Njima njihova matična država Srbija godišnje dodjeljuje jedan milion eura, samo iz Ostroga prihoduju više desetina miliona, a nama naša iz budžeta godišnje dodijeli bijednih 54.000 eura.”, rekao je Vučinić.

On je naveo da je Crna Gora doživjela da joj se okupatori ovakvim izjavama rugaju, dok istovremeno djelovi, kako je ocijenio, državne administracije opsturiraju svaki materijalni i formalni akt koji je od koristi Crnogorskoj crkvi.

V.K.

Mile Šuković

8 EKONOMIJA

stav

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

AustriAn erlAjns

Putnici će tražiti nadoknadu štete

Filip Milačić

doktorand na Humbold univerzitetu

NOvI CRAsh NA POMOLU? Kuda sa novcem je pitanje koje sebi već duže postavlja veliki broj ne samo običnih građana, već i investitora, kao što su banke, osiguravajuće kompanije i investicioni fondovi. Naime, kamate na štednju su ekstremno niske, životno osiguranje je postalo neisplativo, a ni državne obveznice, koje su za vrijeme krize važile za “sigurnu luku”, više nisu atraktivne, jer je kamatna stopa niža od iznosa inflacije (primjera radi, na njemačkim državnim obveznicama prihoduje se samo 0,4 odsto). Uz to, dosadašnji omiljeni predmeti ulaganja više nisu profitabilni. Akcijski kursevi i cijene nekretnina širom svijeta bilježe rekordne vrijednosti i zbog tako visokih cijena više nije toliko isplativo u njih ulagati. Zato se sada ulaže u maltene sve što može donijeti veći profit: od satova i vina, preko oldtajmera i porcelana, pa sve do infrastrukturnih projekata i šumskih površina. Od navedenog scenarija profitiraju, čak, i države koje su investitori do skora u potpunosti izbjegavali. Tako se Grčka preko svojih obveznica mogla zadužiti ne samo za 500 miliona eura više nego što je planirala, već i po kamatnoj stopi od 4,95 odsto, što je do prije samo godinu dana bilo nezamislivo. Štaviše, Italija i Španija se zadužuju po predkriznim kamatnim stopama, iako su njihove ekonomije još uvijek u krizi.

No, politika upumpavanja jeftinog novca, koju već duže praktikuju Centralne banke širom svijeta i koja je i omogućila ovakvu situaciju sa “viškom” novca, ima i svoje loše strane. Pojedini ekonomisti tvrde da nije pitanje da li će ona izazvati novu ekonomsku krizu, već da je pitanje kada će se to desiti. Uprkos jef-

tinom novcu koji je već duže na raspolaganju, banke zbog duboke ekonomske krize i dalje vode restriktivnu kreditnu politiku, štednja se takođe ne isplati, pa je novac, koji je u principu namijenjen realnom sektoru ekonomije, u najvećem dijelu završio na tržištu akcija, sirovina i tzv. zlata od betona (nekretnina). Tačnije, završio je u domenu visokorizičnog špekulativnog poslovanja, čime se širom svijeta stvaraju novi špekulativni baloni čije bi pucanje izazvalo katastrofalne posljedice po svjetsku ekonomiju, na šta je prije tri nedjelje upozorio i zamjenik sefa MMF-a. A da je situacija više nego ozbiljna, potvrđuju konkretni podaci. Od 2009. godine vrijednost nekretnina u kineskim gradovima porasla je za oko 40 odsto, od 2007. u Njemačkoj za takođe 40 odsto, a u Rio de Žaneiru od 2008. za preko 200 odsto. Identična situacija je i na tržištu akcija, te berzanski indeks američkih tehnoloških kompanija od 2012. godine bilježi rast od preko 50 odsto, što veoma podsjeća na New-Economy balon sa početka ovog vijeka. Tako se, primjera radi, vrijednost akcije Amazona u roku od dvije godine duplirala, a kompanije Tesla je porasla za 300 odsto. To, pak, nije sve, jer renesansu doživljavaju i pojedine strukturisane hartije od vrijednosti, koje su nakon izbijanja krize važile za tabu.

Međutim, uprkos ogromnim rizicima, aktuelna politika jeftinog novca Centralnih banaka nema alternativu, riječima Roberta Šilera, nobelovca koji je predvidio poslednja dva kraha: New-Economy balon i finansijsku krizu iz 2007. godine. A to je ključni problem svjetske ekonomije.

Putnici aviona Austrian Erlajns, na letu Beč-Podgorica, koji je u četvrtak zbog kvara na vratima prinudno sletio u Budimpeštu, tražiće od austrijske avio kompanije nadoknadu za štetu koju su pretrpjeli na ovom letu, saopšteno je Dnevnim novinama.

Putnici aviona, među kojima je bio i ministar ekonomije Vladimir Kavarić, kazali su Dnevnim novinama da smatraju da je austrijski avio-prevoznik morao istog dana da im obezbijedi drugi avion i preveze ih do Podgorice, a ne da cijeli dan izgube u Budimpešti Kako su Dnevne novine već objavile, nakon prinudnog sletanja u Budimpeštu, Austrian Erlajns ponudio je putnicima da prespavaju u mađarskoj prestonici u četvrtak veče, te i da se sjutra vrate nazad za Beč jer nije mogla da im obezbijedi drugi avion. Većina putni-

vAlute

Dolar pao zbog kamata

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je oslabio i prošle sedmice, druge zaredom, jer lošiji nego što se očekivalo pokazatelji iz američke ekonomije navode na zaključak da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) neće tako skoro povećati ključne kamate.

Kurs eura prema američkoj valuti ojačao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 1,3647 dolara.

ka je to prihvatila i u petak ujutro su se vratili u Beč, odakle im je obezbijeđen let i u Podgoricu su sletjeli tog dana oko 15 časova.

“Nekoliko putnika se konsultovalo sa pravnicima i prema Zakonu o saobraćaju imamo pravo da tražimo nadoknadu štete zbog ovog događaja. Samo mi znamo kako smo se osjećali kada je izbio ovaj problem i kada smo saznali da moramo da prenoćimo u Budimpešti”, rekla je Dnevnim novinama jedna od putnica na ovom letu.

Sa druge strane, u Austrian Erlajns se pravdaju da se neočekivani problemi na letu javljaju, te da oni ne mogu biti riješeni u kratkom vremenenskom roku.

U toj kompaniji su pojasnili da je let od Beča do Podgorice preusmjeren ka Budimpešti iz tehničkih razloga, odnosno zbog nesigurnih vrata

na kokpitu. “Čak i sa najboljim namjerama, neočekivani problemi se javljaju i oni ne mogu biti riješeni u tako kratkom vremenu.

Međutim, mi i naši partneri radimo sve što je u našoj moći da se takvi incidenti svedu na minimum”, saopšteno je iz Austrian Erlajns.

Oni ističu da čine sve što je u njihovoj moći da se pridržavaju reda letjenja i putnike poštede čekanja.

“Nepravilnosti na letu su izazvane okolnostima koje nijesu u našoj kontroli, a u takvim situacijama naš cilj je da naše putnike dovedemo do odredišta što je brže moguće. Nastojimo da im u takvim situacijama ponudimo noćenje, transfer do hotela, osveženje, obezbijedimo drugi oblik transporta. Činimo sve da poboljšamo visok standard usluga koje nudimo putnicima”, zaključili su u Austrian Erlajnsu.

N.D.L.

investicionA ulAgAnjA

Amerikanci danas preuzmaju Trend Nakon više od pola godine od kupovine kontrolnog paketa akcija u Fondu zajedničkog ulaganja Trend AD Podgorica američki investitori trebalo bi da danas preuzmu kontrolu nad zavisnim društvima u vlasništvu Fonda, Trend Koralima i PLC Morači, dok je Skupština samog fonda zakazana za 21. jul.

Komisija za hartije od vrijednosti 27. maja donijela je mišljenje da su, na osnovu Ugovora o upravljanju sklopljenog između Fonda Trend a.d.

Podgorica i Društva za upravljanje fondom Trend a.d. Podgorica od 3. novembra 2004. godine, jedi-

no DZU Trend a.d. Podgorica i njegov izvršni direktor Ljubo Anđelić ovlašćeni za zastupanje interesa Fonda.

“Nova uprava Trenda ponovo naglašava da su njena očekivanja da nadležni državni organi omoguće legalnu zaštitu interesa svih deset hiljada akcionara, ali i stranih investitora.

U Trendu vjeruju da će biti poštovana pravila, zakonska rješenja i da će skupštine akcionara, zakazane za ponedjeljak, pokazati da crnogorsko tržište kapitala primjenjuje usvojene pravne norme”, kazali su u PR Službi Bull and Bear AD. Ma.R.

EKONOMIJA 9

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Željezara

Pokretanje proizvodnje u avgustu Jovana Lasica

N

akon što je 2011. godine u nikšićkoj Željezari uveden stečaj, prema riječima člana izvršnog odbora Sindikata Željka Perovića tu kompaniju očekuju bolji dani, jer u avgustu je planirano pokretanje proizvodnje.

Bivši vlasnici ostavili su dug od oko 93 milona eura, dok novi investitor turski Tošcelik ulaže novac u nabavku opreme.

“Prvi put se dogodilo da je u kompaniju došao ozbiljan investitor, neko ko ulaže u firmu a ne samo da je pljačka kao što je dosad bio slučaj. Očekujemo da će proizvodnja početi u avgustu jer je investitor uložio u kupovinu rotacione peći,peći za čeličanu i tako dalje, što znači da se konačno ovdje nešto ulaže”, poručio je Perović.

On je dodao da nema proizvodnje, radnicima se redovno isplaćuju plate što je, kako je istakao, za sva-

ku pohvalu.

“Plate bi mogle biti malo veće, ali šta da se radi, situacija je izgleda svuda takva. Još nijesmo potpisali kolektivni ugovor, ali smo vrlo zadovoljni što su plate redovne. Izuzetno smo zadovoljni i što će doći i do pokretanja proizvodnje”, objašnjava on.

Nakon što je Ustavni sud, sa objašnjenjem da su zakasnili sa inicijativom, odbio zahtjev za oko 120 bivšiih i sadašnjih radnika te kompanije da dobiju uslove za penziju koji su omogućeni radnicima Kapa, radnici su najavljivali da će tražiti pomoć na međunarodnom sudu u Strazburu.

Međutim, kako je juče

naveo Perović, radnici su dobili obećanje da će njihovo pitanje ući u skupštinsku proceduru te očekuju rješavanje problema u skorijem periodu.

“Obećali su nam da će taj

CBCG

Žene manjina u ekonomiji HB Banka

Nova poslovnica u Podgorici

Mina biznis.

Ukupan kapital banaka je na kraju aprila iznosio 425,4 miliona eura i bio je 0,9 odsto veći na mjesečnom nivou, dok je u odnosu na isti period prošle godine povećan 5,8 odsto. Bilansna suma banaka na kraju aprila iznosila je oko 2,95 milijardi eura i bila je 0,5 odsto manja nego u martu. Bilansna suma je u odnosu na april prošle godine porasla 3,6 odsto. Ma.R.

dina radnog staža, od čega dvadeset godina beneficiranog staža te otpremnine u visini onih koje su dobili radnici KAP-a, kao i njihove kolege koje su ranije otišle u penziju.

UPCG

Likvidnost banaka manja

Prosječna likvidna sredstva banaka u aprilu su iznosila 520,7 miliona eura, odnosno 5,7 odsto manje nego u martu, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

U odnosu na prošlu godinu, prosječna likvidna sredstva veća su za 38,4 odsto, a koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini i u aprilu su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma, prenosi

prooblem ući u skupštinsku proceduru, te se nadamao nekom rješenju u narednih deset,dvadeset dana”, ističe Perović.

Uslovi koje željezarci traže je priznavananje 30 go-

Hipotekarna banka otvoriće danas novu poslovnicu u Podgorici, koja će, kako je saopšteno, omogućavati 24-satni servis građanima i poslovnim subjektima.

“Otvaranjem posebnog prostora, opremljenog najsavremenijim multifunkcuonalnim terminalima, u sklopu nove filijale banke, omogućićemo klijentima obavljanje bankarskih transakcija 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini”, kaže se u saopštenju.

Bo.M.

Žene u Crnoj Gori još nemaju jednaku ekonomsku moć, dok se u razvijenim privredama prepoznaju kao nosioci društvenih promjena i aktivno doprinose napretku zemlje, ocijenila je savjetnik Unije poslodavaca za žensko preduzetništvo Zvezdana Oluić.

Prema njenim riječima, iako u ukupnoj populaciji ima više žena, sa aspekta učešća u ekonomskom i političkom životu one predstavljaju manjinu u Crnoj Gori.

“To potvrđuju i zvanični statistički podaci po kojima udio žena u preduzetništvu iznosi oko 9,6 odsto, što znači da je, u prosjeku, tek svako deseto preduzeće u našoj zemlji u vlasništvu žena. Na za-

ključak da Crna Gora prilično zaostaje po ovom pitanju upućuje i podatak o nivou zastupljenosti ženskog biznisa u zemljama EU od oko 30 odsto, ali i zemljama regiona, na primjer u Hrvatskoj oko 33 odsto, a Srbiji oko 26 odsto”, rekla je Oluić agenciji Mina-biznis.

U tom smislu, Oluić podsjeća na stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) po kojem je žensko preduzetništvo ekonomski imperativ izgradnje održive, konkurentne nacionalne ekonomije, a time i opšteg društvenog napretka.

“Na to već godinama upućujemo ukupnu javnost, a posebno kreatore politika i donosioce odluka”, kazala je Oluić. Ma.R.

10 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

city kvart

Gradi se još 800 stanova Kompanija Čelebić u City kvartu izgradiće još 800 stambenih jedinica, kao i poslovni objekat površine oko 20.000 metara kvadratnih, saopštio je direktor te kompanije Tomislav Čelebić, dodajući da je njegova firma u ovom dijelu realizovala oko hiljadu stambenih i 120 poslovnih jedinica. On je istakao da Crna Gora, čiju privredu karakteriše velika nelikvidnost, mora što više da se okrene proizvodnim djelatnostima, prvenstveno turizmu, poljoprivredi i građevinarstvu.

Prema njegovim riječima uzrok nelikvidnosti je mala izvozna sposobnost crnogorske privrede ili, bolje reći, slaba konkurentnost domaćih proizvoda.

“Zato moramo da se okrenemo što više proizvodnim djelatnostima, prvenstveno onim koje su vezane za turizam i poljoprivredu. Njima pripada i građevinarstvo sa izgradnjom infrastrukture i smještajnih kapaciteta, kao i održavanjem objekata”, kazao je Čelebić za Glasnik Privredne komore.

Ma.R.

Fiksna telefonija Smanjen broj koriSnika Crna Gora

U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 166.900 korisnika fiksne telefonije, jedan odsto manje nego u aprilu, pokazuju podaci agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (ekiP).

U City kvartu će biti izgrađen i poslovni objekat površine oko 20. 000 metara kvadratnih

đurović

Evropski standardi u vazduhoplovstvu Direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo Dragan Đurović kazao je da se u toj oblasti u Crnoj Gori primjenjuju najveći evropski standardi, navodeći da ključni izazovi ostaju dalje kadrovsko i jačanje sistema sigurnosti, kao i stroga primjena međunarodnih i domaćih propisa.

Povodom petogodišnjice od osnivanja Agencije, Đurović je rekao da sistem civilnog vazduhoplovstva obezbjeđuje stabilnu sigurnost i bezbjednost vaz-

dušnog saobraćaja u Crnoj Gori.

“Crna Gora ima značajan potencijal kada su u pitanju kadrovi u oblasti civilnog vazduhoplovstva, u šta sam se uvjerio kada sam došao na čelo Agencije. U prethodnom periodu uspjeli smo da u Agenciju dovedemo značajan broj ljudi koji imaju bogato iskustvo u civilnom vazduhoplovstvu. To je bio dominantan kriterijum kojim smo se rukovodili”, naveo je Đurović.

Bo.M.

EKONOMIJA 11

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

SEZONSKI POSLOVI U EVROPI

Branjem voća može se zaraditi i 80 eura dnevno Nemanja Lacman

N

imalo lak posao berača voća tokom ljetnjih mjeseci u Crnoj Gori može donijeti solidnu zaradu, ali znatno manju nego u drugim evropskim zemljama u kojima dnevnice berača dostižu i 80 eura.

Za gajbu ubranih bresaka u Crnoj Gori prošlog ljeta berači su zarađivali u prosjeku 18 centi. U zemljama regiona njihove kolege su u prosjeku dnevno zarađivale oko 16 eura, što je malo manje nego u našoj zemlji u kojoj jedan radnik ubere od 100 do 150 gajbi. Dnevnica za branje grožđa u Crnoj Gori je u prosjeku 15ak eura.

Međutim, u drugim evropskim zemljama situacija je u potpunosti drugačija. Berači su plaćeni po obavljenoj satnici koja se razlikuje od države do države.

Vinograd u oblasti Božole, u Francuskoj, praktikuje ručno branje grožđa i godišnje zaposli blizu 50.000 be-

rača iz svijeta. Najveći broj zaposlenih su mladi ljudi, uglavnom studenti koji za desetak dana zarade oko 700 evra. Sat branja plaća se devet eura.

Slična situacija je i u Finskoj. Dnevnica se određuje po ubranom kilogramu, pa se tako branje jagoda plaća 2,8 eura, a malina četiri eura po kilogramu. Smještaj i jedan obrok su najčešće obezbijeđeni, a za tri mjeseca se u prosjeku zarađuje 5.000 eura.

Poljoprivredne kompanije na sjeveru Italije nude veću satnicu od poljoprivrednih kompanija na Siciliji.

Rad se plaća po satu ili po kilogramu ubranog voća, od 10 eura pa naviše. Računa

U evropskim zemljama, berači voća su plaćeni po obavljenoj satnici koja se razlikuje od države do države

se da se za kilogram ubranih jabuka plaća 80 centi, odnosno između 10 i 16 eura na sat. Na sjeveru Italije se uglavnom traže berači jabuka, a na jugu berači grožđa i paradajza.

NTO

Sjednica Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva na kojoj će se razgovarati o odvijanju sezone, očekivanjima i uočenim nedostacima, biće održana danas u prostorijama Privredene komore.

Na dnevnom redu biće i informacija o ostvarenim rezultatima u turizmu u periodu od januara do aprila.

Bo.M.

U Njemačkoj se berači takođe plaćaju po odrađenom satu, ali za razliku od Francuske, Italije i Finske radnici nemaju obezbijeđen ni smješaj ni obrok. Posljednjih godina Njemačka je za

oko 80.000 ljudi sa Balkana obezbijedila radne dozvole.

Radni sat je šest eura, smeštaj nije plaćen, a mjesečno iznajmljivanje soba koje se nalaze nedaleko od plantaža košta od 400 do 500 eura.

ARAPSKA LIGA

Predstavili ponudu u Banjaluci

Crna Gora traži status zemlje gosta

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavila je ljetnju turističku ponudu u Banjaluci u cilju uspostavljanja direktne komunikacije sa turistima, što treba da doprinese boljoj saradnji Crne Gore i Republike Srpske.

Iz NTO je saopšteno da je pomoćnik direktora NTO Danica Ćeranić najavila dešavanje na glavnom gradskom trgu Krajina i pozvala građane Banjaluke da proprate promociju i da se upoznaju sa novitetima u turističkoj ponudi za ovo ljeto.

Ma.R.

Vlada Crne Gore planira da do septembra zatraži status zemlje gosta u okviru Arapske lige kako bi osnažila kontakte sa zemljama arapskog svijeta, a sve sa ciljem - više investicija.

Službenik MVPEI Pavle Karanikić kazao je da su direktan kontakt i bolja saradnja sa državama arapskog svijeta glavni razlozi što će Crna Gora zatražiti status gosta u okviru Arapske lige.

“Kroz te kontakte možemo ostvariti neposredan uvid u ono što radi Arapska liga, u politiku koju vode, a koja može biti važna

za našu diplomatiju. Takođe, otvaraju se učešća naših visokih zvaničnika na sastancima Arapske lige, gdje se takođe mogu ostvariti bilateralni kontakti”, rekao je Karanikić za Al Džaziru.

Direktor Atlas g r u p e Duš ko Knežević naveo je da ta kompanija, zajedno sa kraljevskom porodicom iz Abu Dabija, planira novi projekat na primorju, vrijedan preko 200 miliona eura.

Knežević Bo.M.

12 HRONIKA

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Bari, italija

Zaplijenjeno oružje

Crnogorac uhapšen zbog šverca oružja Italijanska policija, u saradanji sa graničnom policijom iz Barija, uhapsila je crnogorskog državljanina, starog 26 godina, zbog šverca veće količine oružja. Crnogorac, čije se ime ne navodi, uhapšen je u subotu u luci Bari, nakon što je došao da preuzme

apelacioni suD

Rusu produžen ekstradicioni pritvor Apelacioni sud odbio je žalbu branioca ruskog državljanina A.K. (44) za ukidanje ekstradicionog pritvora. Naime, postupajući po potjernici NCB Interpol Moskva, tivatska policija je 10. decembra 2013. godine uhapsila državljanina Ruske Federacije A.K. rođenog u Habarovsku, sa prebivalištem u Tivtu. NCB Interpol

Moskva potražuje A.K. međunarodnom potjernicom radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred nadležnim sudom Regiona Sakhalin, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo pokušaj utaje izvršen zloupotrebom službenog položaja i primanja mita velikih

razmjera.

Viši sud je 10. juna ove godine produžio na još dva mjeseca ekstadicioni pritvor ruskom državljaninu, na koje rješenje se žalio njegov advokat. Po mišljenju ovog suda, postoje okolnosti koje ukazuju da bi se okrivljeni, za slučaj da se nađe na slobodu, dao u bjekstvo.

N.P.

ilustracija

vozilo marke “folcvagen polo”, koje je stiglo brodom iz Crne Gore.

Naime, kako prenose italijanski mediji, granična policija je prilikom provjere vozila pronašla automatsku pušku “škorpion” i šest pištolja različitih kalibara u specijalnoj pregra-

Drugostepeni suD

Danas o presudi za ubistvo Mitrovića Vijeće Apelacionog suda održaće danas pretres u postupku protiv Marije Milić (21) iz Pljevalja. Ona je prvostepenom presudom osuđena na tri i po godine zatvora zbog ubistva potpredsjednika Fudbalskog kluba “Rudar“ Radmila Mitrovića (49), 29. aprila 2012. godine u naselju Zagorič. Podsjećamo, Marija Milić je nakon kraće prepirke ubola Mitrovića nožem. Nanijela mu je tešku tjelesnu povredu od koje je preminuo istog dana. Ona je pred sudom tvrdila da ju je Mitrović maltretirao i da joj je slomio nos.

poDgorica

Sastanak najviših sudskih zvaničnika Predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Crne Gore Vesna Medenica održaće danas sastanak sa predsjednikom Vrhovnog kasacionog suda i predsjednikom Visokog savjeta sudstva Republike Srbije Dragomirom Milojevićem. Susret najvi-

ših sudskih zvaničnika Crne Gore i Republike Srbije, predsjednika Medenice i Milojevića, održaće se u okviru zvanične posjete delegacije Ministarstva pravde Republike Srbije Crnoj Gori, koju predvodi ministar pravde Nikola Selaković.

N.P.

di napravljenoj u rezervoaru automobila.

Vozilo je, kako prenose mediji, nekoliko dana prije nego li je ukrcano na brod navodno iznajmljeno u rentakar agenciji na ime jedne crnogorske firme, kako ne bi bilo sumnjivo carinicima i time izbjeglo dodatnu kontrolu. Vozač automobila je saslušan, prvo u policiji, a zatim u tužilaštvu nakon čega mu je određen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično djelo međunarodnog šverca oružja.

Italijanska policija sumnja da je oružje bilo namjenjeno nelegalnoj prodaji lokalnim kriminalcima.

N.P.

Privođenje Marije Milić

Vještaci medicinske struke su tvrdili da Milić u trenutku izvršenja zločina bila bitno smanjene uračunljivosti.

Oni su naveli i da je okrivljena duže vrijeme bila izložena fizičkom nasilju, omalovažavanju i stalnom ulivanju straha, posebno kada je Mitrović bio pijan.

Doktor sudske medicine Nemanja Radojević je pred sudijom Dragojem Jovićem prošle godine kazao da je, na osnovu medicinske dokumentacije, nakon ubistva kod Marije Milić konstatovano pet povreda.

N.P.

HRONIKA 13

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

UnUtrašnja kontrola

Odakle šefu granične policije imovina od pola miliona eura

U

nutrašnja kontrola MUP-a u okviru provjere imovinskih kartona policijskih službenika posebnu pažnju posvetila je podacima koje je dostavio šef ispostave granične policije u Baru Vladimir Konatar, čija imovina vrijedi oko 500.000 eura.

U p o s e b n o m f o ku s u provjera inspektora Unutrašnje kontrole minulih dana je imovina Vladana Konatara, šefa barske granične policije, saznaju Dnevne novine. Razlog koji je privukao posebnu pažnju Konatarovih kolega iz MUP-a je vrijednost nekretnina i keša, koji je navodno u njegovom posjedu. Prema podacima iz imovinskog Konatara, ukupna vrijednost njegove imovine procjenjuje se na oko pola miliona eura. Posebno simptomatična je činjenica da je ovaj šef granične policije svoje bogatstvo znatno uvećao u minulih nekoliko godina. Tu osnovu za pojačane

provjere potkrepljuje i činjenica da taj imetak nije mogao steće od policijske plate, a Unuštrašnoj kontroli nije poznato da se Konatar bavio neki dodatnim legalnim biznisom. Osim Konatara, pod pojačanim provjerama je još nekoliko imovinskih kartona, a inspektori na čelu sa šefom Dragom Spičanovićem, jednim od bivših rukovodilaca barskog ogranika Agencije za nacionalnu bezbjednost, prikupljaju operativne podatke, koje upoređuju sa validnim dokazima, na osnovu čega će uskoro formirati izvještaj i predati ga ministru unuštrašnjih poslova mr Rašku Konjeviću.

Ilustracija

Inspektori Unutrašnje kontrole češljaju evidencije i o imovini i primanjima, kako policijskih službenika, tako i članove njihovih familija. Postoje određene sumnje da pojedini visokorangirani službenici svoju imovinu i život na viskoj nozi nijesu stekli na lega-

Suđenje državi po tužbi novinara

Bijelo Polje

Oslobađajuća presuda za saobraćajku Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju oslobodilo je Nenada Dulovića (36) iz bjelopoljskog sela Jabučno koji se teretio za teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja.

Dulović se teretio da je 13. septembra 2012. godine oko 23 časa u svom selu, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, bez položenog vozačkog is-

Granična policija Bar

pita, upravljao specijalnim kamionom marke “tam” nekategorisanim šumskim putem. Dok je ulazio u jednu krivinu izgubio je kontrolu i prevrnuo se. Tom prilikom iz kabine je ispao njegov sugrađanin Danijel Pantović (25) koji je zadobio teške povrede usljed kojih je nastupila smrt.

B.Č.

Suđenje po tužbi novi­ nara Darka Ivanovića protiv države, ko­ jom traži 10.000 eura naknade nematerijal­ ne štete na ime pretr­ pljenih duševnih bolo­ va zbog hapšenja u no­ vembru 2013. godi­ ne prilikom prinudnog iseljenja Jelene Vučićević, nastavlja se danas.

Darko Ivanović tužio je državu zbog pretprlje­ nih duševnih bolova, zbog hapšenja prošle godine. On u tužbi na­ vodi da je nezakonitim hapšenjem označen kao okorjeli krimina­ lac, čime su mu povri­ jeđeni čast i ugled. Iva­ nović je proveo četiri i po sata u pritvoru, gdje ga je čuvao jedan poli­ cajac, a da ga niko nije saslušao.

N.P.

lan način. To sve proizilazi iz uporednih podataka sa visinom njihovih primanja, što se odnosi i na članove njihovih familija.

Ova istraga sprovodi se u okviru kontrole imovinskih kartona, koje je prijavilo oko 400 službenika policije. Kako smo ranije pisali, shodno novom Pra-

vilniku o imovinskom kartonu policijskih službenika, njih nešto više od 400 prijavilo je svoju imovinu. Iz MUP-a su više puta upozoravali da je prijavljivanje netačnih podataka o imovini teža povreda službene dužnosti i povlači disciplinsku odgovornost.

J.M.-N.P.

akcija ª linkº

Nastavak suđenja U Višem sudu u Podgorici danas će biti nastavak suđenja uhapšenima u akciji “Link”. Nikšićani Miljan R. Barović (41), Goran B. Barović (33), Nikola Perković (31), Danijel S. Dragićević (23), Ivan V. Vilić (29), Milutin B. Piljević (37), Vladimir R. Dacić (34), Kotoranin Davor S. Latković i Tivćanin Boži-

dar M. Vukotić terete se za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice Miljan Barović se tereti da je u periodu od 16. februara do 20. juna 2012. godine u Nikšiću prodavao heroin i marihuanu, te da je za to organizovao grupu preprodavaca. N.P.

Privođenje osumnjičenih u tužilaštvo

14 HRONIKA

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

HRONIKA 15

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Zatvorenici i društvene mreže

Bez slobode nekako, bez Fejsbuka nikako U

prava Zavoda za izvršenje sankcija u Spužu nikako da suzbije korišćenje mobilnih telefona u zatvoru koji su i dalje u posjedu velikog broja zatvorenika, što najbolje potvrđuju njihove redovne posjete popularnoj društvenoj mreži Fejsbuk.

Korišćenje i posjedovanje mobilnog telefona u zatvorenom dijelu ZIKSa je teži disciplinski prestup za koji slijedi kazna izolacije u samici, ali i pored toga zatvorenici željni virtuelnog kontakta sa “spoljnim svijetom”, rizikujući da budu orkiveni, često postavalju statuse i slike na svozatvorenika disciplinski jim Fejsbuk profilima. odgovaralo zbog mobilnih Kako bi donekle zavarali telefona trag, zatvorenici na svojim profilima rijetko koriste svoje pravo ime, već se kriju iza pseudonima tipa Poslednji Don (Vla- ma, kao i video-klipove i do Zindović), Kapo di tuti tako prekraćuju vrijeme, Kapi ( Edvin Škrijelj), Fe- ali na nedozvoljeni način, nik Nikšić (Peđa Damja- jer pravila su jasna, a to nović), Drive Nikšić (Ve- je da se telefoni ne smiju dran Prijović), Dač Šulc posjedovati. ( D ra ž e n Š u š ka č e v i ć ) , S a d r u g e s t ra n e, i z Gospodin Valentino ZIKS-a tvrde da čine (Damir Mansve da bi suzbidić) i slično. li ovakve zlouNa profipotrebe u toj le uglavustanovi. nom poKada prostavljanađu moju slibilni teke na lefon kod kojima zatvorese hvanika, kale poko navostignude, ispituDragiša tom miju način na Striković sa šićnom makoji je ta osocimerima som ili grupne ba došla do njefotografije sa cimega. Ukoliko se pribarima iz ćelije. Ispod ova- ve adekvatni dokazi da je kvih slika uglavnom sto- neko napravio propust, je komentari “Mnogo bilo obezbjeđenje, bismo jaki”, “Ne može nam lo neka druga služba, niko ništa”, “Neuništiva pokreće se disciplinekipa” i slično. Tu su, na- ski postupak. Sve se ravno, i pohvale za fizič- to predočava Upraki izgled tipa “ Dobro si se vi policije, a pokreću uradio”, “Red, rad i disci- se i krivični postupci plina”, “Koja mašina”. Po- protiv takvih lica. red slika zatvorenici neKorišćenje mobilnih rijetko postavljaju i sti- telefona inače je dozvohove popularnih pjesa- ljeno jedino zavorenici-

107

kućnom redu za izvršenje kazni zatvora u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija koja povlači disciplinsku odgovor● PRETRESI NAKON nost lica lišenih slobode.

Za težu disciplinsku poDOPISA DN vredu osuđenom licu se može izreći kazna upuSamo dva dana nakon ćivanje u samicu od jedšto su iz redakcije Dnev- nog do 30 dana poslije iznih novina poslata pi- vršenja radne obaveze i tanja u vezi sa korišće- upućivanje u samicu do njem mobilnih telefona 30 dana. od strane zatvorenika, “O d p o četka g o dine Uprava ZIKS-a je spro- za posjedovanje mobilvela opštu pretragu svih nih telefona disciplinprostorija u kojima bora- ski je odgovaralo 107 live zatvorenici i tom prili- ca lišenih slobode i svikom zaplijenila više mo- ma je izrečena disciplinbilnih uređaja. ska mjera upućivanje u “U Zavodu za izvršenje samicu”, ističe se u odgokivičnih sankcija u vorima dostavprvih šest mjeseljenim DN. ci tekuće godiIz Zavoda ne prilikom za izvršepretresa nje kriprostorivičnih ja pronasankciđeno je ja istii oduzeču da se preto ukupno t r e s i 196 mobilprostonih teleDražen rija u kofona. NaveŠuškačević sa jima boradeni telefoni “kolegama” pronađeni su i ve lica lišena oduzeti u osuđeničslobode vrši rekim sobama ili boravci- dovno i po procjeni Sekma, kupatilima, trpeza- tora obezbjeđenja, a prerijama i na terenu duž tresima podliježu zatvospoljne ograde Zavoda”, reničke sobe, kao i zajedsaopštili su iz ZIKS-a. ničke prostorije (boravci, Oni podsjećaju da pro- kupatila, trpezarije). nalaženje nedozvoljenih predmeta predstavlja te- ● MOBILNE UNOSIžu povredu Pravilnika o LI I ČUVARI

ma koji su u polu-otvorenom odjeljenju, ali i tada ne smiju koristiti internet.

Nikola Markuš

Osnovno državno tužilaštvo prihvatilo je kao osnovane krivične prijave protiv pet službenika Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija zbog sumnje da su zloupotrebljavajući službeni položaj zatvorenicima unosili mobilne telefone i druga nedozvoljena sredstva. Uprava spuškog zatvora podnijela je ranije krivične prijave

protiv sedam svojih službenika zbog sumnje da su pored disciplinskog prekršaja počinili i krivično djelo. Uprava ZIKS- je tri prijave podnijela tokom 2012. godine, a dvije za prvih osam mjeseci 2013. godine. Zamjenik osnovnog državnog tužioca narednih dana trebalo bi da sasluša osumnjičene službenike ZIKSa, ali i neke od osuđenih lica u svojstvu svjedoka.

Nakon toga će odlučiti i o eventualnom određivanju pritvora.

196

mobilnih telefona oduzeto za šest mjeseci

● OMETAČ SIgNALA ISKLjUČEN Kako bi spriječila upotrebu mobilnih telefona, uprava ZIKS-a je početkom februara postavila jake ometače signala novije generacije. Međutim, samo nekoliko dana kasnije zbog primjedbi mještana koji žive u okolini ZIKS-a da ometač utiče na prijem signala njihovih telefona, Uprava je morala da ga ugasi.

P r o t i v p o s t av l j a n j a ometača štrajkom su prijetili i sami zatvorenici koji su tvrdili da im taj uređaj navodno narušava zdravlje, jer zrači. Naime, oni su se konsultovali sa ljekarima koji su im saopštili “da ometači manifestuju velika zračenja i da im vremenom može biti drastično narušeno zdravlje”.

N.P.

16 društvo

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

preporuke ljekara

Pažljivo na odmoru

Sunčanje u vremenu od deset do 17 sati nije preporučljivo, a ukoliko se tokom izlaganju suncu osjete umor, malaksalost, glavobolja ili povišena temperatura, potrebno je odmah se javiti spasiocu na plaži i najbližoj zdravstvenoj ustanovi, saopšteno je iz Udruženja domova zdravlja.

Kako se navodi u peporukama Udruženja domova zdravlja Crne Gore turistima za ovo ljeto, da bi se izbjegle eventualne neprijatnosti i zdravstveni rizici na ljetnjem putovanju, neophodno je dobro se pripremiti za ljetovanje i prije odlaska na put obratiti pažnju na sve detalje. Oni savjetuju da je potrebno informi-

sai se o mogućim rizicima tokom putovanja i u mjestu ljetovanja i u skladu sa tim sprovesti preventivne zaštitne mjere.

“Prije putovanja informišite se o zdravstvenim rizicima u zemlji u koju putujete, klimatskim uslovima, higijenskoj ispravnosti vode i hrane, zdravstvenim ustanovama kojima se možete obratiti u slučaju potrebe i uraditi sistematski ljekarski pregled i vakcinisati se protiv zaraznih bolesti”, piše u preporukama.

Navodi se da na put treba kreniti odmoran i da je poželjno, ukoliko se putuje automobilom, da se izbjegavaju saobraćajne gužve, te da se prije polaska tre-

ba informisati o stanju na putevima.

Iz D omova zdravlja savjetuju da je za put potrebno pripremiti dovoljno hrane i vode za djecu, a klima uređaje u automobilima koristiti umjerno.

“Ukoliko ste hroničan bolesnik treba da budete posebno obazrivi. Unaprijed se raspitajte o kvalitetu i dostupnosti lokalne zdravstvene zaštite u mjestu gdje ćete provesti godišnji odmor”, dodaje se u savjetima.

Bo.P.

Iz Udruženja domova zdravlja podsjetili su na korisne brojeve telefona: Služba spašavanja 123, Policija 122, Hitna pomoć 124, , Call centar Doma zdravlja Podgorica 19816 i Call centar AMSCG 19807

društvo 17

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Glušica: Profesori Filozofskog fakulteta od aprila 2011. ne primaju nadoknade za održane časove

Fakultet za crnogorski jezik

odluka vlade politička, bez naučnog osnova Profesorica Glušica sumnja u administrativno, organizaciono, kadrovsko i akademsko funkcionisanje fakulteta u osnivanju Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje, ocijenila je profesorica opšte lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajka Glušica.

Ona je rekla da nije tačno obrazloženje Vlade da se Fakultet otvara jer postoji izražena potreba za nastavnim kadrom iz te oblasti i da će montenegristika, kao najmlađa grana slavistike, svoj budući razvoj temeljiti na stručnjacima obrazovanim na ovom studijskom programu.

Glušica je kazala da potrebe za kadrom, profesorima crnogorskog jezika, naučnim istraživačima iz oblasti crnogorskog jezika, književnosti i kulure, zadovoljava Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filo-

zdravstvo

cdPr

Ministar zdravlja Miodrag Radunović razgovaraće danas sa direktorima zdravstvenih ustanova u primorskim opštinama o organizovanju zdravstvenog sistema u turističkoj sezoni.

Kako je saopšteno iz tog vladinog resora, sastanku koji će biti održan u Domu zdravlja u Budvi prisustvovaće i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović. Ranije tog dana Radunović će otvoriti u Bečićima šestu ECPD međunarodnu ljetnju školu o kardiovaskularnim bolestima. Iz Ministarstva su naveli da će na skupu koji se održava do 4. jula osnovne teme biti kon-

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) na kraju školske 2013/14. godine obišli su OŠ “Boro Vukmirović” na Rijeci Crnojevića.

“Posjete ove prirode spadaju u našu stalnu aktivnost u borbi protiv konzumiranja duvanskih proizvoda u okviru koje posjećujumo osnovne i srednje škole po Crnoj Gori. Prilikom posjete razgovarano je o problemima koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvoda u školskom uzrastu i koliko štetno i nepovoljno utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti, a direktorki Jagodi Šoškić-Turković je za učenike uručena donacija koja obuhvata knjige za školsku lektiru i kom-

zofskog fakulteta u Nikšiću.

“Vlada otvara fakultet za jotovanu varijantu crnogorskog jezika čime produbljuje podjele u crnogorskoj jezičkoj zajednici, čini štetu crnogorskoj nauci i kulturi i po ko zna koji put podupire retrogradnu i nacionalističku jezičku politiku, koja uprkos podršci Vlade, nema ni sadašnjost, a kamo li budućnost”, rekla je Glušica u intervjuu agenciji MINA. Na pitanje da prokomentariše da li ima dovoljno novca za finansiranje Fakulteta za crnogorski, Glušica je rekla da je Vlada olako donijela odluku, usmjeravajući veliku količinu novca u organizaciju jedne kadrovski i naučno rizične institucije u vrijeme najteže finansijske krize na Univerzitetu Crne Gore.

“Profesori Filozofskog fakulteta od aprila 2011. ne primaju nadoknade za održa-

ne časove na osnovnim i postdiplomskim studijama, za diplomske, magistarske i doktorske radnje”, navela je ona.

Glušica je dodala da se naučni časopise odavno ne štampamju već se objavljuju u elektronskoj formi.

“Takvo je stanje na državnom Univerzitetu, a onda Vlada lako odluči da iz budžeta odvoji ogromnu količinu novca da finansira potpuno nepotreban Fakultet na Cetinju, nakon što je i do sada izdašno nagrađivala istu ekipu u okviru dosadašnjeg Instituta za crnogorski jezik”, rekla je Glušica.

Ona je ocijenila da je za sve poslove u naučno- istraživačkom, obrazovnom, organizacionom, finansijskom radu odgovarati samo ministru prosvjete nezamislivo i neozbiljno, pa makar i najbolji poznavalac ove problematike vršio tu funkciju. Bo.P.

Sa djecom o štetnosti duvana razgovori o organizaciji rada

Radunović trola faktora rizika, prevencija, dijagnostika i tretman kardiovaskularnih bolesti, a predavači su eminentni stručnjaci u ovoj oblasti iz regiona.

Bo.P.

plet muzičkoh CD-a Naša radost”, navodi se u saopštenju CDPR-a.

U CDPR-u, kako su kazali, koriste prigodne prilike da obiđu vaspitno-obrazovne ustanove i ukažu na svu štetnost konzumiranja duvanskih proizvoda na zdravlje mladih.

“Apelujemo na sve da ne počinju nikada pušiti, a ukoliko su već pušači da ostave pušenje ili bar pokušaju da se odviknu od konzumiranja duvanskih proizvoda kako bi sačuvali ono najvažnije, a to je svakako zdravlje”, zaključuje se u saopštenju.

Bo.P.

Ilustracija

18 društvo prognoza

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

đurović

energetska efikasnost

Danas moguć i grad

Izazov jačanje kadra

Danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme, sa povremenom kišom. Uglavnom tokom poslijepodneva lokalno meteorolozi prognoziraju kratkotrajni pljusak i grmljavina. Uz to, ponegdje je moguć grad i veoma jak vjetar.

U utorak će na jugu biti pretežno sunčano, a u sjevernim predjelima tokom jutra ili prijepodneva ponegdje sa slabom kišom, dok će u srijedu i četvrtak biti pretežno sunčano.

Vjetar će u ponedjeljak biti pojačan, a na primorju i u sjevernim predjelima na udare i jak, južnih smjerova, da bi od utorka promijenio smjer na sjeveroistočni i sjeverni.

Bo.P.

vojska

Snajperski kurs

Za studente se otvaraju velike mogućnosti zapošljavanja u državnim i organima lokalne samouprave

Besplatno studiranje U ka s a r n i “M i l o van Šaranović” u Danilovgradu organizovan je snajperski kurs za pripadnike Vojske Crne Gore. Kurs je realizovan u saradnji sa instruktorima Mobilnog trening tima Komande Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država za Evropu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

“Kurs je obuhvatao nekoliko oblasti, od različitih stavova za gađanje, sjedinjavanja svih radnji za gađanje, preko obuke polaznika za samostalno podešavanje optike, do gađanja na daljinama do 500 metara”, navodi se u saopštenju.

Bo.P.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore će, ukoliko na postdiplomskim magistarskim studijama Energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i uticaj na životnu sredinu bude prijavljeno više od deset studenata, pokušati da omogući besplatno studiranje većem broju prijavljenih od predviđenog.

Generalni direktor za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Dragica Sekulić saopštila je da na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore ove jeseni počinju akademske postdiplomske magistarske studije Energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i uticaj na ži-

votnu sredinu.

“Studiranje na ovom studijskom programu biće besplatno za deset studenata, koji će se finansirati iz ENERESE projekta, za koji su, preko Građevinskog fakulteta, sredstva obezbijeđena iz TEMPUS projekta”, rekla je Sekulić agenciji Mina-business.

Konkurs za upis na ove studije biće objavljen od 1. do 10. septembra. Pravo upisa imaju studenti svih tehničkih fakulteta koji su završili osnovne studije od najmanje tri godine i stekli 180 ECTS kredita.

Ministarstvo ekonomije je, u okviru ENERESE projekta, u svrhu promocije energetske efika-

snosti dobilo nešto više od devet hiljada eura.

“Ukoliko s e na navedeni studijski program prijavi više od des et studenata, Ministarstvo ekonomije će tražiti odobrenje od menadžmenta da ovaj novac preusmjeri na Građevinski fakultet i tako omogući besplatno studiranje većem broju studenata od predviđenog”, kazala je Sekulić.

Prema njenim riječima, ovaj studijski program treba da obrazuje kadar iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i njihovog uticaja na životnu sredinu, dakle oblasti deficitarne u ovoj vrsti kadra.

Bo.P.

Direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Dragan Đurović, kazao je da se u toj oblasti u Crnoj Gori implementiraju najveći evropski standardi, navodeći da ključni izazovi ostaju dalje kadrovsko i jačanje sistema sigurnosti, kao i stroga primjena međunarodnih i domaćih propisa.

On je povodom petogodišnjice od osnivanja Agencije, kazao da sistem civilnog vazduhoplovstva obezbjeđuje stabilnu sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.

“Jednostavno rečeno po prvi put u svojoj istoriji,od kada je prvi avion preletio Obilića poljanu na Cetinju, Crna Gora ima svoju civilnu vazduhoplovnu vlast i to kompetentnu i respektabilnu”, rekao je Đurović agenciji MINA. Prema njjegovim riječima, zahvaljujući dominantno Agenciji za civilno vazduhoplovstvo od jednog sistema koji je imao puno nedostataka, došlo se do sistema koji obezbjeđuje stabilnu sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.

“Nije za ovo kratko vrijeme bilo lako doći do toga, ali zahvaljujući prije svega dobroj kadrovskoj strukturi i odlučnoj primjeni zakona i međunarodnih standarda, Agencija je postala ne samo stabilna institucija sistema već i reper za vazduhoplovne vlasti u region”, naveo je Đurović.

On je kazao da su ključni izazovi pred Agencijom u narednom periodu dalje kadrovsko jačanje, stroga primjena međunarodnih i domaćih propisa i dalje jačanje sistema sigurnosti i bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva u Crnoj Gori.

Bo.P.

DRUŠTVO 19

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

SAMOHRANI RODITELJ

Prazninu za majkom otac ne može da popuni U Crnoj Gori ne postoji evidencija o tome koliko ima samohranih očeva Bojana Pejović

N

ježne riječi, spremanje doručka, ručka i večere, pranje i peglanje garderobe, učenje i spremanje za školu devetogodišnjeg sina samo su neke od obaveza Podgoričanina Z.D. koji je, nakon tragične smrti svoje supruge, postao samohrani otac.

Z.D. je, međutim, samo jedan u nizu samohranih očeva u Crnoj Gori, kojima se tačan broj ne zna jer o tome ne postoji evidencija nadležnih. Život mu se iz korijena promijenio prije četiri godine, kako Z.D. navodi u razgovoru za Dnevne novine, kada je spletom nesrećnih okolnosti ostao bez supruge.

Kao i većina očeva u Crnoj Gori koji vode računa o domaćinstvu i obavljaju “muške poslove”, nakon tragičnog odlaska supruge bio je prinuđen da se u koštac uhvati s poslovima koje nikad ranije nije radio. Čak ni u vrijeme dok je bio student u Sarajevu, gdje je živio sam.

“Od svega najteže, međutim, bilo je djetetu od pet godina objasniti da njegove majke više nema. Posebno u momentima kad je ona ranije najviše bila pored njega. Ali izbora nijesam imao.

Ili da klonem duhom, ili nastavim da se borim”, priča sagovornik DN. Priznaje i da je tek tada shvatio koliko je ženama, a posebno samohranim majkama, teško da nastave bez životnog druga. “ D a nas je teško preživjeti i sa jednom, a kamoli s dvije plate. Da ne govorim koliko je u razvoju djeteta

važno prisustvo oba roditelja. Mom sinu i danas majka nedostaje. To je praznina koju ja, koliko god ljubavi da mu pružam, ne mogu da popunim. Ona će uvijek ostati kao ožiljak na njegovoj duši”, kaže Z.D. Na pitanje što mu daje snagu da se bori, objašnjava da je dovoljan samo jedan osmijeh njegovog sina.

“Kad god uspijem da mu izmamim osmijeh, znam da sam na pravom putu. Nije lako, ali čovjek mora da se bori, život je borba neprestana”, priča Z. D., uz napomenu kako je danas svom sinu i otac i majka, jer je prinuđen da, kako nasljenik to ne bi osjetio, obavlja i one poslove koje tradicionalno u Crnoj Gori obavlja žena, odnosno majka.

No, naš sagovornik je, vjerovatno, samo jedan u nizu samohranih očeva u Crnoj Gori. U našoj zemlji, naime, ne postoji tačan podatak o broju samohranih očeva.

E v i denciju o samo-

Otac “glavni roditelj” svakom petom djetetu U najnovijem izvještaju Bijele kuće navodi se da danas nije lako biti otac i balansirati između zahtjeva posla i porodice, uz napomenu na činjenicu da u svijetu sedam odsto porodica sa djecom čine samohrani očevi.

Prema tom izvještaju, otac je “glavni roditelj” čak svakom petom djetetu mlađem od pet godina čija je mama zaposlena. Tata je, naime, taj koji se stara o fizičkoj i mentalnoj dobrobiti djeteta, bez obzira na to da li je zaposlen.

Stručnjaci Bijele kuće ističu da se u posljednjih 25 gohranim očevima ne vode u centrima za socijalni rad, a nije poznato ni da je rađeno istraživanje koje bi utvrdilo koliko u Crnoj Gori ima samohranih roditelja. Sa druge strane, u susjednoj Srbiji navodi se podatak da u toj zemlji ima gotovo 76.500 samohranih očeva, četiri puta manje nego samohranih majkih, kojih je 300.000.

Nije nepoznanica i koliko je teško samohranim majkama u današnjim okolnostima izvesti dijete na pravi put. No, ako se uzme u obzir činjenica da majku u procesu odgoja djeteta niko ne može

dina udvostručio broj očeva koji ostaju kod kuće sa djecom dok majka radi, kao i da je trostruko veći broj samohranih očeva, od kojih većina spada u kategoriju zaposlenih roditelja.

Očevi danas provode najmanje sat više u domaćinskim poslovima nego 1965. godine. Podaci pokazuju da je procenat očeva koji pomažu djeci u izradi domaćih zadataka porastao sa 58 odsto, koliko ih je bilo 2002, na 62 procenta, koliko je bilo 2010. godine.

Procenat očeva koji čitaju

svojim mališanima porastao je za deset odsto i sada iznosi 65 odsto, a procenat očeva koji kupaju svoju djecu i presvlače im pelene porastao je sa 82 na čak 95 odsto.

“Međutim, sa porastom broja očeva koji postaju posvećeniji porodici raste i broj onih kojima teško polazi sa rukom da usklade zahtjeve porodice i posla – podaci govore da čak 30 odsto očeva, odnosno majki, nema plaćeno porodiljsko odsustvo, odnosno odsustvo radi njege djeteta”, konstatuje se u izvještaju Bijele kuće.

76,5

hiljada samohranih očeva ima u Srbiji, dok u našoj zemlji nema evidencije o broju muškaraca koji sami podižu djecu da zamijeni, onda je jasno sa kakvim se sve teškoćama suočavaju samohrani očevi.

“Centri za socijalni rad ne vode posebnu evidenciju o samohranim roditeljima - korisnicima nekog od prava iz socijalne i dječje zaštite, jer se oni tretiraju kao i svi korisnici ovih prava”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Pojasnili su i da samohrani očevi, odnosno samohrani roditelji, mogu ispuniti prav a

ako su zadovoljeni zakonski kriterijumi.

“Samohrani roditelji mogu ostvariti neko od prava iz socijalne i dječje zaštite, kao što su materijalno obezbjeđenje porodice, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama, troškove sahrane, jednokratne novčane pomoći, ako ispunjavaju zakonske uslove”, saopštili su iz resora Predraga Boškovića.

Pojasnili su nam i da zaposleni u centrima za socijalni rad često pružaju savjetodavnu podršku i samohranim roditeljima koji nijesu korisnici socijalnih prava.

20 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

NAGRADNA IGRA VRIJEDNA

100.000 €

DOBITNIK BIRA AUTOMOBIL Bijelo Polje

Gojaznost mladih sve češća pojava U posljednjim decenijama među mladima sve je češća pojava gojaznosti, koja u bjelopoljskoj sredini obuhvata oko 10 odsto djece i učenika osnovnih i srednjih škola.

Pedijatar u Domu zdravlja Bijelo Polje prim. dr Miroslav Femić objašnjava za Dnevne novine da u životu svakog čovjeka uzimanje hrane ne predstavlja samo zadovoljenje nagona za održavanjem života, već mnogo značajniji pro-

ces u kojem značajnu ulogu igraju emocije. On navodi da su mentalno uslovljeni poremećaji uzimanja hrane u adolescenata složeni zdravstveni i nutritivni problemi, ne samo u razvijenim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike, nego i u zemljama u tranziciji, pa i u Crnoj Gori i bjelopoljskoj sredini.

“Prepoznati mentalno uslovljene poremećaje uzimanja hrane nije nimalo lako. Ali ako je tjelesna ma-

sa najmanje 15 odsto manja od očekivane tjelesne visine, zatim ako je njen gubitak svjesno izazvan izbjegavanjem namirnica, uzimanjem tableta za izazivanjem povraćanja, defekacije, zaustavljanja apetita, uzimanjem diuretika (ljekova za izmokravanje), forsiranim vježbanjem u salama za aerobik i teretanama, može se naslutiti da se radi o navedenim poremećajima. Ako uz to imamo podatak da osoba ima strah od debljanja, izostanak menstruacije kod djevojaka, odnosno gubitak interesa za seks i gubitak potencije kod mladića, onda je dijagnoza jasna”, objašnjava dr Femić. B.Č.

Ilustracija

Jednostavno do nagrade

Počela je nagradna igra vrijedna 100.000 eura u kojoj dobitnik bira automobil po svom ukusu.

Za učešće je potrebno da kupujete Dnevne novine i sakupite deset kupona zaredom počevši od bilo kog broja. Npr. 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10 ili 6,7,8,9,10,11,12,13,14,15. Dakle, nevažno je od kojeg broja počinjete, bitno je da sakupite 10 kupona zaredom. Kuponi će se nalaziti na posljednjoj strani Dnevnih novina. U slučaju da se jedan kupon propusti, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza (npr. ako čitalac sakuplja kupone od broja jedan do 10, a pritom propusti broj sedam, već narednog dana ga može zamijeniti duplim brojem osam – kupiti dva izdanja od kojeg će jedan broj mijenjati izostavljeni). Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da se iskoristi samo jednom u nizu.

Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti. Na njoj se ne smiju navesti lični podaci. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica.

Izvlačenje će se obavljati na svakih mjesec dana počev od 17. 7. 2014. i zaključno sa 17. 12.

2014.

CRNA GORA 21

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

BIJELO POLJE

Novi izgled Jupović sokaka U dijelu Ulice 3. januara poznatije kao Jupovića sokak, nakon pisanja Dnevnih novina da posao nije kvalitetno urađen, odnosno završen, počeli su radovi na dekorisanju granitnih kocki, zapravo kaldrme. Naime, kako smo i ranije obavještavali, granitne kocke nijesu adekvatno postavljene, te su nadležni odlučili da taj posao valjano odrade.

Protekle sedmice cistijerna vatrogasne službe sapirala je pijesak koji je postavljen kao potpora granitnoj kocki kako bi se pripremila podlo-

ga za postavljanje cementnog maltera.

“Prostor, odnosno šupljine između granitnih kocki, umjesto pijeska popuniće cementni malter koji će ujedno poslužiti i kao dekor. Time će podloga dobiti na kvalitetu i kocke se neće moći pomjerati iz svog ležišta. U okviru predstojećih radova stepenice sa strane biće obložene mermerom, tako da će Jupovića sokak dobiti na estetici, jer to i zaslužuje, s obzirom na to da slovi za jednu od najstarijih gradskih ulica”, kazao je predstavnik izvođača radova. B.Č.

Sakupi 10 kupona i osvoji jedan od 11 automobila

Mazda 3

Kia Ceed

Nissan Note

Hyundai ix35

Ford Focus

Renault Megane

Kia Sportage

Renault Captur

Renault Clio

NIKŠIĆ

Nissan Juke

Hyundai i30

Bar

Donacija Organizaciji slijepih Bar i Ulcinj Ljubo Dabović, jedan od najpoznatijih donatora u crnogorskoj dijaspori i predsjednik Crnogorsko-franačkog društva prijateljstva “Framog” iz Ninberga obezbjedio je novu donaciju za Organizaciju slijepih za Bar i Ulcinj. Uručenju donacije slijepim prisustvovao je još jedan poznati humanitarni radnik iz dijaspore SlavkoMrdović, koji je novčano pomogao slijepe.

Tiflo-tehnička pomagala olakšaće samostalan život osoba sa oštećenim vidom, a dio novčane donacije koja iznosi ukupno 1.200 eura, biće upotrijebljen za nabavku kompjutera sa govornim programom za slijepe.

“Misija našeg društva je da pomažemo socijalne ustanove u Crnoj Gori kao što su razni centri za lica sa invaliditetom, domovi kao što je Dom u Bijeloj i druge, a od 2012.

godine na našem spisku prioriteta našla se i organizacija slijepih za Bar i Ulcinj”, istakao je Dabović, dok je Mrdović uputio podršku ovoj organizaciji na radu i njihovoj upornosti.

“Treba naglasiti da smo ove godine pored ovih vrijednih donacija od organizacije Framog i od gospodina Mrdovića dobili i jedan broj bijelih štapova, zatim Brajove ručne satove, govorne

mjerače pritiska kao i govorne toplomjere, sve ono što nam čini život lakšim i kvalitetnijim”, naglasio je Veselin Joketić, pred-

sjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj koji je zahvalio barskim humanistima iz Ninberga.

A.LJ.

22 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Kolašin

Ubrzana procedura za građevinske dozvole U prvom kvartalu tekuće godine procedura za dobijanje građevinske dozvole na području opštine Kolašin je u prosjeku trajala 11,4 dana.

Na taj način je potvrđen napredak u borbi protiv suvišne papirologije i istovremeno potvrđeno investitorma da se u Kolašinu na papire ne gubi puno vremena.

Sekretar Sekretarijata za urbanizam i uređenje prostora Vladan Bulatović tvrdi da su učinili maksimalne napore da se ispoštuju međunarodni standardi u ovoj oblasti.

“U skladu sa pravilima Svjetske banke, a u sklopu realizacije LAMP projekta, uspostavili smo ubrzanu proceduru dobijanja građevinske dozvole koja obuhvata sve potrebne zakonske segmente. Za prvi kvartal ove godine prosječno vrijeme za dobijanje građevinske dozvole je bilo 11,4 dana. Od predstavnika Svjetske banke i LAMP-a, koji se bavi unapređenjem projekata zemljišne administracije, pohvaljen je “sistem jednog šaltera” koji uspješno funkcioniše u Kolašinu. Imamo

uspješnu i operativnu saradnju sa Komunalnim preduzećem, Vodovodom i kanalizacijom i Elektrodistribucijom, koji sa svoje strane učestvuju u kompletiranju građevinske dozvole”, kazao je Bulatović.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu, nakon 27 godina, donesen Prostorni urbanistički plan opštine Kolašin, DUP Industrijske zone i više lokalnih studija o lokacijama, čime su stvoreni uslovi i za bržu i temeljniju proceduru izdavanja građevinskih dozvola.

Z.B.

HERCEG NOVI

TivaT

Završen festival Luksuzni svijet vina

Završetak radova na rivijeri Zbog zabrane izvođenja građevinskih radova, koja u hercegnovskoj opštini stupa na snagu sjutra, radnici turske kompanije Ćeltićoglu koji su angažovani na izgradnji kolektora intenzivirali su radove na asfaltiranju raskopanih dionica na Rivijeri. Projekt menadžer turske kompanije Ćelićoglu Zoran Marasović za DN je kazao da je do sada odrađeno 75 odsto radova na izgradnji koletora u hercegnovskoj opštini, te da će kompletan posao na izgradnji kolektora biti završen početkom februara naredne godine.

S.M.

Kolašin

Nastavlja se rad na projektu Monteal Radnim sastankom svih učesnika u projektu “Monteal” započela je prva faza u izradi strategije razvoja graničnih područja Crne Gore i Albanije, a na ovaj način se nastavlja realizacija projekta “Monteal”.

“Prva oblast u kojoj se realizuje naredna faza projekta “Monteal” vezana je za izradu strategije razvoja regiona. Razvojne odrednice u ovoj strategiji se zasnivaju na formiranju jedinstvene turističke ponude koja u državnim granicama neće ima-

ti prepreku. Zajednički stav je da uz poljoprivredu, turizam predstavlja razvoj kompletnog područja i način da se iskoriste prirodni potencijali”, kazali su iz RTO Kolašin.

Radnom sastanku su prisustvovali Ermal Mirjani, projekt menadžer, Oltion Kadanfigiu, koordinator Monteal projekta, Alban Karakci, ekspert za strateško planiranje, Đeto Dukaj, predstavnik opštine Keljmeni sa saradnicima i Angelim Olaj, predstavnik opštine Škrelj.

Z.B.

13 sportskih odličja, od kojih čak šest zlatnih medalja osvojili su bjelopoljski biciklisti u trećem kolu MTB Lige Crne Gore za 2014. održanom juče u Beranama pod pokroviteljstvom Opštine Berane i Biciklističkog saveza Crne Gore, a u organizaciji Sportskog centra Berane i Biciklističkog kluba “Ciclomont” iz Bijelog Polja

U Tivtu je juče završen dvodnevni Festival hrane i vina, koji je počeo salonom vina u kompleksu “Lido” bazena u petak veče. Manifestacija je okupila brojne posjetioce, ljubitelje vina, ali i hrane s obzirom na to da je tokom dva dana na pijaci organizovanoj na glavnoj promenadi u nautičkom naselju “Porto Montenegro” prezentovana ponuda crnogorskih proizvođača.

“Drugi sajam vina održan je pod sloganom “Luksuzni svijet vina” i to jeste najeksluzivniji vinski događaj u ovom dijelu svijeta”, kazao je Aleksandar Duković, glavni i odgovorni urednik beogradskog magazina Wine style koji je organizator tog događaja. On je istakao da Crna Gora ima

ozbiljne pretenzije u turizmu, a Porto Montenegro je jedan od glavnih aduta u toj priči. Duković je rekao da je ove godine bilo 25 izlagača, što je oko 20 posto više nego prošle godine. Među njima su se našla ozbiljna svjetska imena vinskih kuća, između ostalih i italijanska kuća “Antinori, jedna od najjačih u svijetu. Tu su se našli i proizvodi vinskih podruma: Arnaldo Caprai, Monteverdi Vini, Cantina Valpolicella Negrar, Nino Franco, Borgo Scopeto e Caparzo, Movia, Aleksandrović, GD Vajra, 13.

Jul Plantaže, Kozlović, Zvonko Bogdan, Bastianich, Kovačević, Fontanafredda, Savina Wines & Olives, Chateau Kamnik, The Macallan, Santa Margherita, Sovereign Brands i Remy Martin.

Z.K.

CRNA GORA 23

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

BUDVA

Trejd junik se obavezuje da izgradi garažu

A

neks IV ugovora, koji je predložio kabinet predsjednika opštine Lazara Rađenovića, Opštini daje mogućnost da stavi fiduciju, odnosno u naredne tri godine prenese u svoje vlasništvo 4.000 kvadrata poslovno-stambenog prostora u TQ Plazi, dok Trejd junik ne bude izgradio sedmospratnu garažu.

O aneksu će odbornici Skupštine opštine Budva raspravljati na sjednici lokalnog parlamenta koja počinje danas, a koji je prethodno prihvatio skupštinski odbor za Statut i propise.

Opština Budva i kompanija Trejd junik, koja je izgradila stambeno-poslovni centar TQ Plaza u centru Budve, zaključile su ugovor u septembru 2007. godine, kada je i počela gradnja “Plaze”.

Iako je ugovorom predviđena i izgradnja garaže površine 10.000 kvadrata, na parceli preko puta centra, koju je investitor trebalo da preda Opštini po sistemu ključ u ruke, zbog neriješenih imovinskih odnosa ta

izgradnja još nije počela.

U aneksu ugovora je navedeno da se Trejd junik od datuma potpisivanja obavezuje da izradi detaljnu projektnu dokumentaciju, odnosno glavni projekat i to u roku od pola godine. Obaveza Opštine Budva je da nakon prijema glavnog projekta u roku od tri mjeseca izda Trejd juniku građevinsku dozvolu sa svim pratećim saglasnostima. Aneksom je preciziran i rok izgradnje garaže na parceli pored gradske Pošte, na najviše 20 mjeseci.

Opština je sa Trejd junikom u posao izgradnje TQ Plaze ušla tako što je dala zemljište za izgradnju u centru grada, gdje se nekada nalazio parking, te

Avionom ATR-72 kompanije BiH erlajns juče je na crnogorsko primorje doputovalo dvadesetak turista iz Banja Luke. Prvi putnici dočekani su priganicama i čašicom crnogorske loze u pristanišnoj zgradi tivatskog aerodroma, a dobili su i turističko-propagandni materijal Tivta i Crne Gore. Njima su dobrodošlicu poželjeli predstavnici Turističke organizacije Tivta i članovi kulturno-umjetničkog društva “Boka”. Avio-linija odvijaće se jednom sedmično do kraja avgusta po utvrđenom redu vožnje. Polazak iz Banja Luke je u 14 sati, dolazak u Tivat u 15, a povratak u Banja Luku u 15.45 sati. Z.K.

oslobodila plaćanja komunalija. Od izgrađenog poslovno-stambenog centra Opštini je pripalo 6.843 kvadrata poslovnog prostora i 120 mjesta u podzemnoj garaži, kojima gazduje opštinsko preduzeće Parking servis. Obaveza Trejd junika bila je da izgradi i garažu površine 10.000 kvadrata. Od samog potipisivanja ugovora, budvanska opozicija je ukazivala na manjkavosti ovog posla. Nerijetko se u Skupštini opštine Budva i na konferencijama za medije pojedinih opozicionoh partija moglo čuti kako je Opština Budva u ovom poslu oštećena i kako je dobila prostore koji se ne mogu iskoristiti. Aneks IV ugovora između Opštine i Trejd junika, trebalo bi da ispravi manjkavosti na koje od samog starta ukazuje budvanska pozicija.

Trejd junik se aneksom obavezuje da prihvati da se na dio poslovnih prostora u njegovom vlasništvu, konstituiše fi-

ducijarno pravo svojine na period od tri godine. Riječ je o o nekoliko prostora u TQ Plazi sa pripadajućim hodnicima, koji će služiti kao sredstvo obezbjeđenja dobrog izvršenja posla i u predviđenim rokovima. Prostor površine 995 kvadrata na četvrtom spratu sa pripadajućim hodnikom od 43 kvadrata, zatim prostor od 809 kvadrata na petom spratu sa hodnikom od 85 kvadrata. Prostori od 603 i 122 kvadrata na četvrtom spratu sa hodnikom od 94 kvadrata, te prostori od 860 kvadrata i 111 kvadrata na

trećem spratu, sa pripadajućim hodnikom od 94 kvadrata.

Posao Opštine i Trejd junika, naročito aneks ugovora II, pod lupom je Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog krimninala.

U prostorije TQ Plaze do sada su preseljeni Turistička organizacija Opštine Budva, Sekretarijat za društvene djelatnosti, preduzeće Parking servis. Opština je državi, kako bi “prebila” poreski dug prema njoj, u prostorijama TQ plaze ustupila svoje prostore površine 780 kvadrata.

N.L.

HERCEG NOVI

CEtINjE

Stigli mališani iz Srbije

Dječja predstava na ulicama prijestonice

U Crvenom Krstu u Baošićima ljetuje 250 mališana iz Srbije.

Riječ je o djeci predškolskog i školskog uzrasta, iz kategorije socijalno ugroženog stanovništva, 100 djece je iz programa romskih vrtića, 50 iz poplavljenih područja iz Smedereva i Kraljeva, kao i sa Kosova i Metohije.

Sa djecom rade volonteri koji organizuju glumačke, plesne i literarne radionice. Prema riječima direktora dječjeg odmarališta Crvenog krsta Srbije Krista Đorđevića, sa mališanima rade profesionalni vaspitači. Ljetovanje mališana u Baošićima realizuje se uz pomoć građana Beograda i Međunarodnog komiteta asocijacija koje rade na prostoru Srbije. Do 31. avgusta u okviru ovog programa u Baošićima će boraviti još 400 djece iz poplavljenih područja iz Srbije.

S.M.

Kreativni klub “Credo” za djecu i mlade, uz podršku Sekreterijata za socijalnu politiku i mlade, organizovao je juče dobrotvorni ples na Trgu kralja Nikole na Cetinju.

Grupa djece uzrasta od osam do trinaest godina za tu priliku je izvela posebno kreiranu adaptaciju čuvenog Formanovog mjuzikla “Kosa”.

U adaptiranoj verziji svog

mjuzikla-performansa, mladi učesnici se “bune” protiv virtuelne komunikacije putem Interneta, a njihovu malu “pobunu” predstavili su simboličkim maršem u kojem igraju robote.

U završnoj koreografskoj tački “Let the sunshine”, učestvovali su i posmatrači, poneseni pozitivnom atmosferom.

(CDM)

24 svijet

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

AlTERNATIVNA ISTORIJA IlI ŠTA BI BIlO KAD BI BIlO

da je princip promašio...

P

reživjesmo i to. Pod sjenkom prošlih, aktuelnih, vjerovatno i budućih podjela u BIH je u subotu obilježena stota godišnjica Sarajevskog atentata. I dok su jedni u Višegradu slavili heroja Principa, a drugi u Sarajevu slušali Bečku filharmoniju, neko sa strane pokušao je da odgonetne odgovor na jedno hipotetičko, ali značajno pitanje: Šta bi bilo da je mladobosanca Gavrila izdao pištolj ili da je promašio svoju metu? Da li bi se dogodio Veliki rat?

Popularna “metoda” razmatranja alternativne istorije, koja po pravilu počinje pitanjem “šta bi bilo da je bilo” i kojoj savremeni istoričari, a i književnici često pribjegavaju, ponekad može, barem za laike, jasnije da oslika istorijske prilike o kojima se govori.

U tim okolnostima istoričari gotovo da ne sumnjaju kako bi se rat svakako dogodio. Mala, provokativna melodrama koja se odmotala u Bosni 28. juna 1914. imala je istu onu ulogu u istoriji kao ujed ose za hronično bolesnog čovjeka koji počinje da ludi u bolesničkoj postelji”, smatra jedan od najuglednijih istoričara našeg doba Maks Hejstings.

● Beč nakon atentata: Manjak žalosti i nesrazMjerna želja za osvetoM

U knjizi “Catastrophe 1914: Europe Goes to War”, Hejstings opisuje vidljiv manjak istinske žalosti koja je u danima nakon atentata dana vladala u Beču povodom same smrti prijestolonasljednika Ferdinanda, poredeći je sa nesrazmjernom željom za odmazdom i riješenošću da se započne rat.

“U ostatku Evrope, vijest je primljena bez uzbuđenja, zbog toga što su u to vrijeme takvi akti terorizma bili sasvim uobičajeni”, kaže Hejstings, koji smatra da atentat u Sarajevu nije bio čak ni autentičan povod za rat, već je samo “iskorišćen da opravda oslobađanje sila koje su već bile u igri”.

U “Istoriji Jugoslavije u 20. vijeku”, jednoj od najuticajniijih knjiga o savremenoj istoriji regiona koja se u posljednje vreme pojavila kod nas, Mari Žanin Čalić kaže kako je atentat bio samo “dobrodošao povod” i

kako je Austrijska imperija uveliko spremala “tlo za jedan veliki rat koji bi omogućio neutralizaciju Srbije”. Istovremeno, ona podsjeća da je to doba kad se u Evropi javljaju “dva neprijateljska bloka, trka za naoružanjem i ekspanzionistička politka u Aziji, Africi i Latinskoj Americi”. Ona bi se neizbježno sukobila zbog, ako ne ovog, onda nekog drugog povoda.

● rat je Mogao Biti još krvaviji

Ugledni američki vojni istoričar Robert Kouli u knjizi “What if”, nažalost neprevedenoj, koja predstavlja zbornik uzbudljivih alternativnih istorija eminentnih svjetskih istoričara, slijedi ovu

liniju. Zapravo, u čak tri alternativna scenarija posvećena Prvom svjetskom ratu slučaj Gavrila Principa se i ne razmatra. Istoričari pokušavaju da odgonetnu šta bi se desilo da je diplomatija drugačije postupala, da su ratni napori u bici na Marni tekli drugačije ili da nije bilo pruskofrancuskog rata 1885. godine. Sarajevski atentat se, zapravo, i ne smatra presudnim prelomom. Recimo da je kriza 1914. prevladana, bilo da atentat nije izazvao tako burnu reakciju ili da je diplomatska utakmica odigrana staloženije na svim stranama, povod za konflikt bi se bez sumnje samo preselio izvan Balkana. Robert Kouli smatra da bi do sukoba došlo, ali ukazuje na neka savremenija nagađanja, kako bi ovaj rat “bio veliki

sukob, ali on nije morao biti svjetski”.

To nas vodi ka još jednom zaključku – da bi bez Gavrila Principa do rata došlo, ali na drugi način i sa drugačijim ishodom. Sukob oko resursa između starih i novih kolonijalinih sila mogao se, istina, dogoditi nekoliko godina kasnije, ali bi u tom slučaju oba bloka bila spremnija za rat, bolje naoružana i organizovana, pa bi rat vjerovatno bio još krvaviji.

● siMBolički zna-

čaj sarajevskog atentata

Oportuna u svojoj suštini, stara ideja da je svijet konačno odrastao u Velikom ratu podrazumijeva da bez ovakvog sukoba, bez svih onih posljedica koje je donio, nijedna strana ne bi naučila koliko je važno raditi na izgradnji mira. Ta lekcija, uostalom, nije dobro naučena ni u Versajskoj Evropi, već tek kad se, trideset godina kasnije, svjetski sukob ponovio.

“Ključni donosioci odluka – kraljevi, carevi, ministri inostranih poslova, ambasadori, vojni komandanti i brojni niži zvaničnici – kretali su se ka opa-

snosti budnim, proračunatim koracima”, smatra Kristofer Klark, autor djela “Sleepwalkers” (“Mjesečari”), vjerovatno najprovokativnije istorijske knjige koja se pojavila uoči stogodišnjice Velikog rata. Budući da u centar drame vraća Principa i atentatore, Klark je oštro kritikovan i prije nego što je preveden i pročitan, neopravdano osumnjičen da krivicu za rat svaljuje na Srbiju i narode Balkana. Ovo opsežno, uzbudljivo djelo, napisano gotovo literarnim stilom, stoga je izazvalo brojne kontroverze u Srbiji i regionu.

“Stavljanje Sarajeva i Balkana ponovo u središte priče ne znači demonizaciju Srba i njihovih državnika”, kaže sam Klark ističući već u uvodu djela da se simbolički značaj sarajevskih događaja ne smije potcejniti.

No, ostavimo li po strani pitanje krivca, iz ove knjige učimo nešto važnije. Sarajevo 1914. nije bilo jedini uzrok rata u kome je poginulo 20 miliona ljudi, ali je ono kao simbol presudno uticalo na to šta će za male potčinjene narode biti ishod takvog sukoba.

● Balkan je Mo-

gao da izBjegne krvoproliće

Potencijalno, da se nije dogodio nakon Sarajeva, neki alternativni velikoevropski sukob gotovo sigurno bi imao drugačije lokalne posljedice. Na pri-

mjer, rat je mogao i potpuno zaobići balkanski teatar, isto onako kako se to događalo tokom devetnaestog vijeka. Neprijateljstvo Srbije i Austrije, proključalo početkom 20. vijeka u toku poreskog rata i aneksione krize, moglo je ostati po strani u nekom većem eventualnom sukobu Francuske i Njemačke. Bez ikakve sumnje, u takvoj istoriji, narodi Balkana bi i nakon velikih evropskih ratova ostali u sastavu evropskih imperija. I to se, međutim, ne bi odnosilo samo na Balkan. Vilsonov princip samoopredjeljenja koji je malim narodima Evrope donio slobodu, teško da bi, bez balkanskog slučaja, uopšte bio opšteprihvaćen u poslijeratnoj Evropi.

● Mladoj Bosni ni-

jesu Mogli odoljeti ni srBi, ni Hrvati, ni evropa

Mada se nakon raspada Jugoslavije osporavaju kao zloupotrijebljeni ideali, ideje Mlade Bosne (organizacije bosanskih gimnazijalaca među kojima je bio i Ivo Andrić) kojima je i Gavrilo Princip bio nadahnut, o oslobođenju i ujedinjenju zapadnobalkans k i h naro-

svijet 25

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

da, bez simbolike događaja u Sarajevu ne bi našle tlo na kome bi proklijale. Program Mlade Bosne zasniva se na čitavom vijeku stremljenja srpskih i hrvatskih intelektualnih elita, ali jugoslovenska ideja je ipak bila samo jedna moguća opcija za narode Balkana. Poslije Sarajeva, a sa tim se slažu moderni istoričari poput Mari Žanin Čalić, mladobosanska ideja postala je jedina, rješenje kojem nisu mogli odoljeti ni srpski, ni hrvatski političari.

Ali ni drugi narodi širom Evrope.

● U svijetU bi bez

PriNciPa bilo maNje slobode

Zamislimo Evropu danas, vjerovatno ujedinjenu, ekonomski razvijenu i tehnološki naprednu, ali sačinjenu od blokova nekadašnjih imperija koje su nakon ratova pronašle

uzajamnu ravnotežu u pomirenju, veliku uniju gdje mali narodi nisu doživjeli samoopredeljenje, a u zajednicu su ušli kao djelovi velikih postkolonijalnih država.

Njihov položaj bi bio uporediv sa onim koje imaju regije poput Katalonije, a neostvarena stremljenja neprekidni izvor tenzija. Bez malih država, šarenilo Evrope bilo bi monohromatsko, a stabilnost kuće od nekoliko velikih blokova bila bi očigledno manja. Prekasno, milošću velikih dodijeljena, vjerovatno samo djelimična sloboda, nikad ne bi imala ukus one prave. To nas vodi ka jedinom sigurnom zaključku koji učimo iz alternativne istorije – u svijetu bez Gavrila Principa, idealisti sa pištoljem koji se u prelomnom trenutku istorije zatekao ispred sarajevske poslastičarnice kod Latinskog mosta, bilo bi manje slobode.

BAROZO SA VUČIĆEM U BEOGRADU

Najlošija situacija na polju životne sredine BEOGRAD - Premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo konstatovali su juče da je ulazak Srbije u Evropsku uniju od obostranog interesa, ali su istakli da Srbija mora da sprovede još mnogo reformskih procesa.

“Mislim da nije na meni da vam govorim o teškoćama, ali proces pridruživanja je sveobuhvatan projekat koji nalaže napredak u mnogim oblastima, a najprije onim najvažnijim, kao sto su pravo, vladavina zakona i borba protiv korupcije”, rekao je Barozo juče na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Vučićem u Palati Srbija u Beogradu.

Vučić je kazao da mu je Barozo pokazao izvještaj o ostvarenom napretku Srbije u kojem su zelenom bojom obilježeni sektori u ko-

jima je zemlja najviše postigla, žutom tamo gdje postoje problemi, a crvenom gdje stvari nijesu uopšte u skladu sa evropskim vrijednostima.

“U ovom izveštaju ima pet crvenih oblasti, a jedna je posebno crvena, to je životna sredina, gdje ništa nije u

skladu sa EU”, rekao je Vučić i dodao da misli da će tokom pregovora Srbija imati ipak više problema sa nekim “žuto obojenim oblastima”.

Odlazeći predsjednik Evropske komisije juče je i obišao Obrenovac, koji je najžešće stradao u nedavnim poplavama.

UKRAJINA

Kraj primirja kojeg nije ni bilo Jučerašnji protest u Kijevu

SLAVJANSK - Više civila poginulo je juče kada su ukrajinske snage gađale selo Semjonovka u blizini Slavjanska, saopštila je pres služba “Donjecke Narodne Republike”.

Jedan od projektila pogodio je devetospratnu stambenu zgradu i usmrtio jednu ženu, navela je pres služba, dodajući da nema preciznih podataka o broju poginulih, prenijela je agen-

cija Itar-tass. Granatiranje u toj oblasti je nastavljeno i juče tokom popodneva.

U međuvremenu, stotine ukrajinskih vojnika i aktivista juče se okupilo ispred zgrade predsjedništva u Kijevu, tražeći ukidanje odluke o prestanku vatre u istočnoj Ukrajini. Oni su se okupili u Kijevu, pošto je predsjednik Ukrajine Petro Porošenko pristao da do danas produ-

ži prestanak vatre, koji je prvobitno trebalo da traje do petka. EU je Rusiji dala rok do ponedjeljka da preduzme odgovarajuće mjere kako bi bilo okončano nasilje na istoku Ukrajine, gdje je u dosadašnjim sukobima proruskih separatista i ukrajinske vojske stradalo oko 400 ljudi. EU je upozorila Moskvu da će joj u suprotnom biti uvedene nove sankcije.

26 SVIJEt

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

KONTRAOFANZIVA ISIL-U

Ruski lovci stigli u Irak BAGDAD - Prvih pet vojnih aviona sletjelo je u subotu ujutro na različite vojne aerodrome, rekao je poslanik iračkog parlamenta Abas el Bajati za iračke medije, što je zvanično potvrdio i portparol iračkog ministarstva odbrane Mohamed el Askari, izvijestio je Tanjug.

U toku prošle nedjelje irački premijer Nuri el Maliki otkrio je da je Irak kupio avione i helikoptere od Rusije i Bjelorusije da bi pomogli u borbi protiv sunitskih ek-

stremista iz Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) i istovremeno kritikovao SAD što im je potrebno tako mnogo vremena da isporuče avione F-16 koje je Irak kupio od Vašingtona.

Bi-Bi-Si navodi da je Bagdad kupio remontovane ruske vojne avione za 500 miliona dolara.

Sunitski ekstremisti su u protekle tri sedmice u ofanzivi osvojili velike djelove sjevernog i zapadnog Iraka.

Nemiri na sjeveru Iraka i da-

MANIPULACIJA NEWS FEED-A

Fejsbuk tajno proučavao korisnike

lje traju, a trenutno se najžešće borbe vode u mjestu Beshir u Kirkuku, koje kontrolišu sunitski pobunjenici predvođeni grupom ISIL, javio je reporter agencije Anadolija. Mjesto Beshir nalazi se 20 kilometara južno od centra Kirkuka, poznato je i kao “Turkmensko selo”. Operaciju vraćanja kontrole nad njim pokrenuli su pripadnici Brigade “Bedr”.

Grupa od najmanje 100 pripadnika Brigade “Bedr” rano juče ujutro počela je operaciju kako bi vratila kontrolu nad tim mjestom. Neposredno pred pješadijski napad i pokušaj prodora u selo pripadnici Bedra su prvo izvršili artiljerijske napade na uporišta ISIL-a. S obzirom na to da su svi prilazi tom mjestu blokirani, još nema podataka o ljudskim gubicima.

POSLJEDICE SLAVLJA U BOGOTI

teško Kolumbijcima ako osvoje Mundijal BOGOTA - Kolumbijski zvaničnici saopštil su juče da je nakon pobjede fudbalera Kolumbije na Mundijalu protiv Urugvaja sa 2:0 ubijena jedna žena. Prvobitno je saopšteno da je 25-godišnja djevojka nastradala u pucnjavi tokom slavlja i da je tom prilikom pogodio zalutali metak, ali je policija

LONDON - Tajna studija koju je sprovela društvena mreža Fejsbuk uključila je manipulaciju “news feed”a kod više hiljada korisnika, a predstavljena je izveštajem objavljenim u žurnalu “Proceedings of the National Academy of Science” (PNAS). Fejsbuk je navodno sproveo istraživanje u trajanju od jedne nedjelje (od 11. do 18. januara 2012) kako bi analizirao “emocionalnu zarazu” korisnika, ili tendencije koje postoje u grupi pojedinaca koji su međusobno emotivno povezani. Eksperiment je podrazumijevao analizu news feeda gotovo 70.000 korisnika s engleskog govornog područja. Tokom ispitivanja, istraživači

su mijenjali sastav news feeda i tako utvrdili da korisnici koji dobijaju manje pozitivnih obavještenja i sami šalju manje pozitivnih postova. Takođe, kada je smanjen broj negativnih obavještenja, korisnici postaju pozitivniji.

“Ovi rezultati ukazuju da emocije koje drugi izražavaju na Fejsbuku utiču na naše emocije poput zaraze”, stoji u PNAS izvještaju.

Eksperiment, izgleda, nije prekršio pravila korišćenja te društvene mreže, iako korisnici nisu bili obaviješteni o istraživanju. Tokom perioda testiranja, stvarni postovi korisnika nisu bili modifikovani, ali su bili manje ili više vidljivi.

kasnije izvijestila da je ubistvo bilo namjerno.

“Ubica je sa motocikla otvorio vatru na troje ljudi”, rekao je vršilac dužnosti gradonačelnika Bogote Rikardo Bonilja. Inače, tokom slavlja povrijeđeno je pet osoba i u kolumbijskoj prijestonici izbile su 274 tuče, naglasio je Bonilja. Kada

je Kolumbija pobijedila Grčku 14. juna, kolumbijska policija je saopštila da je devetoro ljudi poginulo, te da je bilo 150 saobraćajnih udesa i 3.000 tuča. Kolumbija, koja nije uspjela da se plasira na Mundijal od 1998. godine, igraće u četvrtfinalu prvenstva svijeta sa domaćinom Brazilom 4. jula.

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Broj: 880 ČAROBNI UKUS

Kuvar

Uživajte u draži napitka bogova Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti u vezi sa vinom je da ne morate biti stručnjak da biste u njemu uživali. Saznajte kako da odaberete pravu sortu ovog napitka.

SLATKI UŽITAK

Torta od čokolade KURS ZA POČETNIKE

Muškarci u kuhinji NARUŠAVA ZDRAVLJE

Brza i loša hrana

PRAVILA PRILIKOM ODABIRA

Ukusna lubenica Stručnjaci kažu da su ukusnije one lubenice koje su simetričnog oblika. Pucketav zvuk upućuje na zrelost, ali ako do vas dopire odjek šupljeg predmeta znači da je lubenica prezrela. Svježinu lubenice možete ustanoviti na osnovu peteljke, a zrela je

ona kojoj iz peteljke, nakon što se zasiječe, poteče ljepljiv sok. Zrela lubenica je uglavnom tamnozelene boje, a dobar znak je i kada na sebi ima mali “ožiljak”. Zrela lubenica je teška, a nezrela lagana za svoju veličinu. Čak 92 procenta lubenice čini voda.

28 KUVAR

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

DORUČAK

RUČAK

Slane pogačice

●Sastojci● 2 filea pilećeg bijelog mesa kašičica ulja manja glavica zelene salate 2 kašike grčkog jogurta kašika rendanog parmezana malo soka od limuna kašičica kapra 2 parčeta hljeba čen bijelog luka so, biber

UŽINA

Lenja pita

Recepti

Razmutite kvasac u malo mlakog mlijeka u jednoj šoljici, s malo mlake vode i šećera. Ostavite da nadođe. Nadošli kvasac sipajte u vanglu i dodajte ostatak brašna, mlijeka i malo soli i zamijesite tijesto. Tijesto pokrijte krpom i ostavite ga da se odmara 2 sata. Poslije odmaranja, tijesto opet premijesite, razvijte koru na dasci za miješanje debljine prsta i modlom vadite pogačice. Svaku pogačicu premažite jajetom, poređajte ih u podmazanu tepsiju i tako ostavite da odstoje 15 minuta. Pecite pogačice na umjerenoj temperaturi dok ne porumene. Pečene premažite vodom pa ih pokrijte platnenom salvetom i ostavite da se ohlade.

●Sastojci● 1 kg prosijanog brašna kesica suvog kvasca kašičica šećera 12 g soli 1/2 l mlijeka malo vode jaje za premazivanje

●Sastojci● 6 debljih filea ćurećih prsa vezica bosiljka 200 g gorgonzole puna kašičica slatke mljevene paprike 2 kašike ulja so, biber

Ćureća prsa

Cezar sendvič Piletinu premažite uljem, posolite i pobiberite po želji, a zatim ispržite u zagrijanom ulju po 7 minuta sa svake strane. Pomiješajte grčki jogurt, rendani parmezan, malo limunovog soka i kapar, a zatim dodajte kašiku hladne vode. Sve promiješajte i začinite po želji.

Tostirajte hljeb, pa jednu stranu istrljajte čenom bijelog luka, a ostatak bijelog luka dodajte pripremljenom prelivu.

Stavite na hljeb zelenu salatu, pa preko isječenu piletinu i prelijte sosom. Ukrasite listovima parmezana.

VEČERA

Oprati ćureće filee, posušiti ih i u svaki zasjeći po jedan džep. Bosiljak oprati, pokidati listiće i isjeći na trake. Gorgonzolu dobro izgnječiti viljuškom i pomiješati sa bosiljkom i alevom paprikom. Filom od sira i začina napuniti džepove filea, te rubove pažljivo zatvoriti drvenim čačkalicama. Premazati meso uljem i peći na roštilju oko 7 minuta sa svake strane.

Začiniti solju i biberom.

Za tijesto u posudi pomiješajte jaja, šećer, ulje, brašno s praškom za pecivo i jogurt.

Sve dobro izmiješajte i napravite tijesto. Za fil oljuštite jabuke, izrendajte i izdinstajte na ulju. Dodajte griz i šećer po potrebi. Sipajte pola tijesta u podmazan pleh i pecite par minuta dok se ne uhvati korica. Zatim sipajte fil, preko fila stavite drugu polovinu tijesta. Pecite 40 minuta u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni. Kad je pita pečena, možete je posuti šećerom u prahu.

●Sastojci● Tijesto: 3 jajeta čaša šećera čaša ulja 2 čaše brašna čaša jogurta kesica praška za pecivo Fil: 1 kg jabuka 2 kašike ulja šećer po potrebi 2-3 kašike griza

KUVAR 29

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

DORUČAK

RUČAK

Pileća pašteta

●Sastojci●

UŽINA

VEČERA

Fritata

●Sastojci● 500 g fileta oslića so, biber 2 kašike brašna 800 g kuvanog paradajza 3 glavice luka čen bijelog luka 3 kašike maslinovog ulja kašika vina od pirinča ili suvi šeri kašika soja sosa kašika čili sosa malo šećera

3 veća krompira 2 kašike maslinovog ulja 1 sitno sjeckani čen bijelog luka malo sjeckanog lišća peršuna 2 parčeta bifteka (od oko 140 g svaki) 1 kašičica tucanog bibera malo putera

Biftek Stavite isječen krompir da se kuva, pustite da ključa oko 2 minuta pa ocijedite vodu. Zagrijte maslinovo ulje u tiganju.

Dodajte krompir i pržite na laganoj temperaturi oko 20 minuta. Miješajte povremeno, sve dok krompir ne dobije lijepu zlatnu boju i postane hrskav. Dodajte bijeli luk i pržite još minut. Pospite peršunom i posolite po ukusu, pa sklonite sa vatre. Poprskajte šnicle sa malo maslinovog ulja, pa uvaljajte u biber. Zagrijte tiganj, pa ispecite biftek po svom ukusu. Ostavite šnicle da odstoje 5 minuta. Na kraju, namažite šnicle sa malo putera i služite sa krompir salatom koju ste prethodno pripremili. Uz ovo jelo odlično ide i zelena salata, paradajz i malo crnog luka.

Oslić u sosu Operite i osušite ribu. Isjecite je na 4 komada i uvaljajte u brašno. Na vrućem voku ugrijte ulje. Pržite filete 4 minuta sa svake strane. Izvadite i ostavite na toplom. Sitno nasjeckajte luk i bijeli luk, pa dinstajte minut na maslinovom ulju. Dodajte paradajz, vino od pirinča, soja i čili sos i šećer. Kuvajte 5 minuta. Gotov sos prelijte preko prženih fileta i poslužite uz kuvan pirinač, povrće ili tjesteninu.

U manjem tiganju ispržiti 40 g putera i na njemu ispeći džigericu. Prebaciti je u blender i dobro je samljeti. Dodati žalfiju, bijeli luk i 100 g putera i mutiti da se sastojci dobro sjedine. Dodati i mlijeko, so i biber.

Kada se sastojci sjedine, paštetu premaziti u posudice i preliti ostatkom istopljenog putera.

U dublji tiganj stavite maslinovo ulje i zagrijte. Dodajte isječene krompire, poklopite i kuvajte oko 10 minuta, dok ne omekšaju. Dodajte spanać, isjeckan mladi luk i usitnjen čen bijelog luka. Posolite i pobiberite. Kuvajte oko 1 do 2 minuta, dok spanać ne omekša. U posudi srednje veličine umutite jaja i mlijeko, a zatim smjesu prelijte preko povrća. Pospite kačkavaljem. Pržite na umjerenoj temperaturi od 5 do 7 minuta dok se jaja ne isprže.

●Sastojci●

●Sastojci●

220 g putera 230 g očišćene pileće džigerice 1 čen sitno isjeckanog bijelog luka 150 ml mlijeka 1 kašika žalfije so biber

Limun je veoma efikasan u eliminsanju neugodnih mirisa sa daske za siječenje. Na vlažnu dasku pospite so i dobro je istrljajte polovinom iscijeđenog limuna

6 jaja 6 manjih krompira 2 kašike maslinovog ulja 200 g spanaća struk mladog luka čen bijelog luka 70 ml mlijeka 100 g kačkavalja so, biber

41

gram proteina sadrži pileće bijelo meso

30 KUVAR

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Pomoć u kuhinji

Zaobiđite zamrzivač

NAJČEŠĆE GREŠKE

Momci u kuhinji Otkrivamo vam najčešće greške koje muškarci prave u kuhinji i koje je na sreću lako ispraviti.

Nepoštovanje recepta Mnogi muškarci se ne pridržavaju recepta prilikom kuvanja. Recepti su jedini i najbolji način da kulinarske sposobnosti iz studentskih dana dovedete na nivo obroka dostojnih da ih servirate vašoj budućoj tašti. Recepti ne pomažu samo da napravite jedan pošteni obrok, uče vas kako da kombinujete ukuse i teksture, a pomažu i u pravilnom doziranju sastojaka.

Nedovoljna priprema Pripremite sve sastojke prije nego počnete kuvati. Nasjeckajte luk, ogulite krastavce, izmjerite količinu maslinovog ulja koja vam je potrebna. Pripremite sve sastojke koje trebate u zasebne zdjelice i izvadite iz frižidera i kuhinjskih ormarića sve što vam je potrebno. Ovo je jedan od najlakših načina da ubrzate vaše kuvanje.

Neka vam svi potrebni sastojci budu nadohvat ruke, tako ćete imati bolju kontrolu nad procesom kuvanja.

Imate li potrebnu opremu?

U kuhinji je potrebna određena oprema, a ne samo posuđe za kuvanje. Investirajte u nekoliko svestranih, kvalitetnih kuhinjskih pomagala. Jedna od apsolutno važnih stvari koja će vam znatno olakšati pripremu jela su oštri i kvalitetni noževi, a znatno će pomoći i kvalitetna daska za rezanje. Još jedan od stvari koja će vas dodato motivisati da vaša hrana bude dobro pripremnjena jeste i to podatak da dame obožavaju muškarce koji se dobro snalaze u kuhinji.

Iako je najlakše spremiti zamrznuta jela pogotovo u nedostatku vremena postoje namirnice koje nebiste rebali zamrzavati.

Nijesu sve namirnice pogodne za zamrzavanje a za to postoje i određeni razlozi. Sirovim jajima ljuska će puknuti, a tvrdo kuvana jaja postaju gumenasta. Ne zamrzavajte ni povrće s visokim udjelom vode poput salate, krastavaca, rotkvica i klica jer se previše opuste, savjetuju stručnjaci.

Jela od krompira, spanać i blitva ne bi se trebala čuvati u zamrzivaču jer se podgrijavanjem stvaraju toksini. Kada se hrana odmrzava, neka se polako krčka na slaboj vatri.

Povrće poput brokule, špargle, kelja i graška najbolje je nakratko blanširati prije zamrzavanja, od pola do tri minuta. Tako ćete spriječiti da namirnice posmeđe tijekom zamrzavanja pa ćete sačuvati u njima više vitamina nego da ih zamrznete sirove.

NAPRAVITE SAMI

Domaći sladoled

Ako ste se odlučile za izradu domaćeg sladoleda, biće vam potrebno nekoliko pomagača u kuhinji. Osim što je sladoled idealno osvježenje u šetnji gradom ili u ljetnim danima obožavamo ga jesti i kod kuće. Izdvojili smo za vas ljetne pridošlice u kuhinji uz koje ćete same napraviti i poslužiti omiljeni sladoledni desert sa voćnim ili čokoladno mliječnim ukusima.

Silikonski kalupi Silikonski kalupi su pogodni za jela različitih vrsta i oblika tako da konačno možete bez muke da uživate u pravljenju kolača, mafina, pralina, projica i još mnogo toga. Izrađeni su od

visokog kvaliteta silikonske mase koja je otporna na visoku temperaturu od čak 230 stepeni C0. U njih možete da stavite šta god vam padne na pamet, a kako se mogu koristiti za pečenje u rerni i u mikrotalasnoj, isto tako se mogu stavljati u frižider i zamrzivač.

Aparat za sladoled U zavisnosti od prouzvođača cijena kućnih aparata za sladolede je od 30 do 50 eura. Kompaktani i izdržljivi kuhinjski pomagač omogućava vam pripremu najboljih sladoleda, sorbeta i zamrznutih jogurta koje ste ikada probali. I to sve u vašoj kuhinji, za samo 15 do 40 minuta.

KUVAR 31

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

KORISNO

Ne perite vodom sirovu piletinu

Ako pripadate i vi u onih 90% ljudi koji vole piletinu i redovno je pripremate kod kuće, sirovo meso prvo operete ispod slavine. Ovo je inače jedna velika grešaka a većina ljudi je ponavljaju jer žele na taj način odstraniti moguću nečistoću i mikroorganizme na mesu. Ako mislite da ćete ispiranjem piletine ispod slavine ukloniti mikroorganizme griješite, jer pranje mesa pomaže u širenju bakterija po sudoperu i dijelovima kuhinje, čime se povećava mo-

gućnost zaraze.

Ka ko p o s t u p a t i s a piletinom Prekrijte i ohladite sirovu piletinu. Držite je na zadnjoj polici u frižideru kako biste spriječili kapanje sokova po drugoj hrani. Nemojte prati sirovu piletinu. Dobro isperite sav pribor kojim ste dodirivali piletinu, uključujući daske za rezanje i površinu na kojoj ste je pripremali. Piletinu dobro termički obradite, meso ne smije biti roskaste boje, a sokovi koji iscure moraju biti prozirni.

OSVJEŽAVA

Kako odabrati slatku lubenicu

Stručnjaci kažu da su ukusnije one lubenice koje su simetričnog oblika.Pucketav zvuk upućuje na zrelost, ali ako do vas dopire odjek šupljeg predmeta, znači da je lubenica prezrela.

Svježinu lubenice možete ustanoviti na osnovu peteljke, a zrela je ona kojoj iz peteljke, nakon što se zasiječe, poteče lepljiv sok. Zrela lubenica je uglavnom tamnozelene boje, a dobar znak je i kada na sebi ima mali “ožiljak”. Zrela lubenica je teška, a nezrela lagana za svoju veličinu. Čak 92 procenta lubenice čini voda.

Pri kupovini pogledajte i stranu na kojoj je lubenica ležala na zemlji. Lubenica bi na tom mjestu trebalo da bude kremastožute boje, iz-

među boje banane i limuna.

Ukoliko je taj dio bijele boje ili svijetlozelene boje, to je znak da nije dovoljno zrela.

Lubenica je voće koje sadrži dosta vode a malo kalorija, tako da je pogodna kao diuretik i za čišćenje organizma. Veoma dobra za ishranu u toku ljeta, jer nam nadoknađuje izgubljenu tečnost, minerale i vitamine.

ODUŠEVITE GOSTE

Stručnjak za vina možete biti i vi

P

ročitajte uz koje jelo služiti određenu sortu i boju vina za bogatiji ukus i ugodniji ambijent

Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti u vezi vina je da ne morate biti stručnjak da biste u njemu uživali. Slijedite sopstveni ukus, ali pazite i na neke osnovne smjernice spajanja vina i hrane uz pomoć kojih nećete pogriješiti. Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino uz crveno meso. Iako ovo pravilo ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak daje temelj za dobar izbor. Mi vam ovog puta otkrivamo koje vino ide uz koju hranu, deserte, i uz koje ćete sigurno oduševiti goste, sljedeći put kada vam dođu na večeru.

Lagano vino i lagana hrana Jedete li salate, ne pijte uz njih jako crno vino, jer će se u tomslučaju salata koja je sama po sebi lagana potpuno izgubiti.

Isto tako, ako jedete nešto puno proteina ili jelo kao što su špagete bolognese, nije dobro uzeti bijelo vi-

57

litara vina na godišnjem nivou popije prosječan Francuz. Ovo ih stavlja na vrh liste naroda po potrošnji vina, na drugom mjestu su Italijani koji godišnje popiju 53 litara vina no pa ni slabije crno.

Spojite regije Izaberite vino koje dolazi iz istog podneblja kao i hrana. Ukliko jedete li picu, probajte i neko italijansko vino. Sa španskim jelima kao što su paelja, fritata birajte i španska vina koja su pitka i ukusna.

Egzotična začinjena hrana i egzotično vino ne idu zajedno Jedete li dobro začinje-

nu indijsku večeru ne naručujte Cabernet Sauvignon, jer će toplina alkohola i nota hrastovine pojačati začine koje jedete. Umjesto toga, uz egzotičnu hranu punu začina pijte vino koje ima barem malo slatkoće. Jezik će vam biti zahvalan.

Vino uvijek mora biti slađe od hrane/deserta Što je hrana slađa, to ćete teže osjetiti ukus vina. Tamna gorka čokolada odično se kombinuje sa slatkim vinom. S druge strane, slatka čokolada uticala bi na naše nepce i vino bi nam ostavljalo gorak ukus.

Ako ide dobro uz grožđe ide i uz vino Ako znate da određena vrsta sira ide dobro uz svježe voće, razumno je zaključiti da će ići dobro i s vinom koje ima jaku voćnu notu.

Ako ste u nedoumici, izaberite roze Ovo je dobar kompromis za ljubitelje crnog vina koji preziru bijelo vino. Španska kuhinja odlično se slaže s rozeom.

Jednako kao i sushi.

32 KUVAR

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Kosmopolitan

Napici

Sastojci: 0,3 dcl kvalitetne votke 0,1 dcl likera 0,05 dcl svježeg soka od limuna ili limete 0,15 dcl soka od brusnice Priprema: Glavni sastojak Kosmopoilatana - Kosma je naravno vodka, po mogućnosti boljeg kvaliteta. Uzmite dvije mjerice vodke, dvije mjerice soka od brusnice jednu mjeru triple sec likera i iscjeđeni sok jednog limuna ili limete.

Pomješajte dobro sve sastojke i servirajte “čisto” bez leda u velikoj martini čaši. Ukrasite limunom ili limetom.

Bečka kafa sa čokoladom Sastojci: 2 štangle čokolade 2 dl jake kafe 4 kašičice slatke pavlake 1 kašičica šećera 1 kašičica šlaga prstohvat cimeta ili kakaoa Priprema: Istopite čokoladu i dodajte slatku pavlaku i šećer. Polako sipajte kafu i miješajte na tihoj vatri. Sipajte u šolju i na vrh stavite šlag. Ukrasite cimetom ili kakaom u prahu. Služite u visokim čašama.

KUVAR 33

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Ledeni čaj sa mentom i limunom Sastojci: 8 šolja vode, 6 vrećica vašeg omiljenog čaja, 1 vezica svježe mente (približno1/4 šolje listića), 3/4 šolje šećera, 1/4 šolje svježeg soka od limuna, 8 kriški limuna, 8 listića mente za ukras (nije obavezno).

Priprema: Prokuvajte 4 šolje vode u šerpici, pa dodajte vrećice čaja i mentu. Ostavite poklopljeno 10 minuta. Bacite čaj i procijedite da odstranite mentu. Pomiješajte šećer i sok od limuna u posebnoj posudi i u to dodajte 1/2 šolje vrućeg čaja, pa miješajte dok se šećer ne istopi. Sve naspite u bokal, dodajte i preostali čaj i 4 šolje hladne vode. Dobro promiješajte, služite sa ledom, ukrasite sa kriškama limuna i listićima mente.

Mango kolada Sastojci: 2 dl votke 2 dl ruma 1 dl sirupa od manga 1 dl sirupa od kokosa 2 dl mlijeka za kafu Sok od ananasa Sok od manga Priprema: Vodku, rum, sirup i mlijeko za kafu promiješati zajedno sa sokom od manga i ananasa.

Potrebni sastojci: Čaša, visoka čaša, led, kockice leda, dekoracija, ananas, kokos

Liker od jagoda Sastojci: 1kg jagoda 500 grama šećera 750 ml rakije po želji možete dodati cimet, klinčić ili koju granćicu sveže nane.

Priprema: Jagode operite i očistite od peteljki, ako su veće presjecite ih na pola. U veću teglu ređajte red jagoda, red šećera dok ne potrošite sve jagode. Nakon toga dodajte rakiju i zatvorite dobro teglu. Držite je na suncu 3 nedelje i s vremena na vrijeme protresite. Procijedite kroz gazu, sipajte staklene flaše i čuvajte na tamnom i hladnom.

Dinje ili pipuna se obično sjetimo kada su velike vrućine, a mnogi od nas ne znaju da dinja sadrži dosta vitamina i minerala i da može znatno doprinijeti našem zdravlju.

Dinja sadrži veliku količinu vode, a relativno malo kalorija, tako da je pogodna za dijetalnu ishranu, kao diuretik i za čišćenje organizma, ali sadrži i korisne sastojke

50 kalorija ukupno ima dinja i stoga svakako zaslužuje da se ovoga ljeta češće nađe na vašem stolu

34 KUVAR

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

SLASNA

Torta od čokolade

Sastojci: Tijesto: 180 g brašna 120 g šećera 6 jaja 1 vanilin šećer 1 prašak za pecivo 4-5 kašike Nutelle Krema: 0,5 l slatke pavlake 5 kašika Nutelle Preliv 5 kašika marmelade 2 dcl vode Priprema: Jaja razdvojimo. Žumance i pola šećera pjenasto umješamo. Bjelanjce sa drugom polovinom šećera istučemo u tvrdi snijeg.

U žumance umiješamo Nutellu, dodamo 1/3 snijega i polako presijemo brašno izmiješano s praškom za

pecivo, nakon toga dodamo preostali snijeg i promiješamo sve skupa.

Pečemo 30-35 min u pećnici na 180°C. Ohlađenu tortu razrežemo na tri kore. Istučemo slatku pavlaku i dodamo Nutellu.

Marmeladu prokuvamo u vodi toliko da se istopi. Ohlađenom marmeladom navlažimo svaku koru biskvita, da bude torta sočnija.

Svaku koru torte namažemo sa 1/3 kreme.

Tortu se može preliti čokoladnom glazurom ili ukrasiti narezanim voćem.

I druge čokoladne torte možete pronaći u našoj sekciji čokoladne torte.Tu se nalaze sve torte od čokolade.

Deserti

ČUVENI

Krem brule Sastojci: jedan štap vanile ili 5 ml esencije vanile 500 ml slatke pavlake 6 žumanaca 100 gr kristal šećera Priprema: Vrhom noža izvadite srž iz šipke vanile.Vanilu sipajte u pavlaku i stavite da se kuva, ali vodite računa da ne proključa. Dok se pavlaka grije, umutite žumanca sa šećerom. Smjesi sa jajima dodajte toplu pavlaku i vanilu i promiješajte.

Vatrostalnu posudu stavite u pleh u koju ćete sipa-

ti toplu vodu. U vatrostalnu posudu sipajte umućenu masu kroz cjediljku. Pecite u rerni na temperaturi od 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Kada je krem pečen, izvadite vatrostalnu posudu iz vodene kupke, ohladite ga i stavite u frižider.

Neposredno prije služenja izvadite kolač iz frižidera, pospite ga šećerom i zapalite kuhinjskim brenerom.

Za još finiju koricu, možete se odlučiti i za prah-šećer.

Ako nemate gorionik, kolač nakon posipanja šećerom stavite u rernu na nekoliko ispod grila.

Tradicionalni kuglof sa limunom Sastojci: instant suvi kvasca 400 g pšeničnog glatkog brašna 80 g maslaca 40 g šećera 3 žumanca 200 ml mlijeka 1 kašika naribane limunove korice prstohvat soli 1 vanilin šećer 50 g grožđica rum, šećer u prahu Priprema: Kvasac umije šajte u brašno. Maslac, še-

ćer i žumance pjenasto izmiješajte.

Dodajte brašno i mlijeko naizmjence, naribanu koricu limuna, so, vanilin šećer i namočene grožđice u rumu. Smjesu dobro izmiješajte. Izrađenu smjesu stavite u oblik za kuglof koji ste prethodno namazali maslacem i posuli brašnom, pokrijte je i stavite dizati na toplo mjesto oko 30 minuta. Zatim ugrijte pećnicu na 200 °C i kuglof pecite oko 20 minuta.

KUVAR 35

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

NEZAOBILAZNI DESERT

Breskvice Sastojci: Tijesto: 3 jaja 200 gr šećera 2 kašike ruma ( ili kašika ekstrakta ruma ) 12 kašika ulja 1/2 praška za pecivo 2 vanilin šećera 500 gr oštrog brašna Nadjev: mrvice od izdubljenih breskvica 100 gr mljevenih oraha 2 kašike ruma kakao esencija od jagode ili maline šećer Priprema: Uključiti pećnicu na 180 stepeni. Lim od rerne prekriti papirom za pečenje ili nauljiti uljem. Umutiti pjenasto jaja, šećer i vanilin

šećer. U tu smjesu postepeno dodavati ulje i rum.

Na kraju dodati brašno sa praškom za pecivo. Sjediniti smjesu i ostaviti u frižider na 30 minuta. Oblikovati kuglice malo manje od oraha i ređati u tepsiju.

Peći na 180 stepeni otprilike 15 minuta ili najduže 20. Zavisno od rerne provjerite posle 10 minuta. Dok su još tople izdubiti. Pomiješati mrvice od izdubljenih breskvica, 2 velike kašike ruma, orahe i kakoao ( treba da dobijete sočni fil ).

Puniti izdubljene kuglice i spajati po dvije. Spoljne strane breskvice uvaljati u esenciju od jagode ili maline, a zatim u kristal šećer. Ostaviti da se suši i poslužiti sledeći dan.

Legendarni kolačići koje svi vole

194 kalorije imaju tri kugle sladoleda

Voće sa najmanjim brojem kalorija

1

Jagode

Jagode spadaju u najzdravije bobičasto voće, i ono s najmanje kalorija. Jedna šoljica jagoda sadrži samo 49 kalorija.

2

Trešnje sadrže malo kalorija, nemaju masnoća, a imaju visoki procenat vode.

SKROMAN A UKUSAN

Siromašni kolač Sastojci: 3 jaja 200 grama brašna 175 grama šećera 1 kašičica vanilin šećera 1 kašičica prašak za pecivo 1 jabuka 1 dcl. mlijeka 2 kašike ulja Priprema: Umutiti jaja sa šećerom i

vanilin šećerom. Pomiješati brašno i prašak za pecivo i dodati u umućena jaja. Zatim dodati mlijeko i ulje i sve zajedno miješati. Jabuku oguliti izrendati i pomiješati u smjesu. Zatim sipati u tepsiju 2020 i peći 30 minuta na 200 stepeni. Pečeni kolač preliti otopljenom cokoladom ili posuti šećerom u prahu.

Trešnje

Voćni sokovi su dugo reklamirani kao zdrav izbor, ali je poslednjih godina ova tema jako aktuelna, s obzirom na to da sadrže gotovo istu količinu šećera kao gazirana pića, a imaju i konzervanse, vještačke ukuse ili boje.

3

Nektarine

Nektarine su nevjerovatno ukusne i svaka ima samo 60 kalorija, stoga u njima možete uživati bez osjećaja krivice.

36 KUVAR

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

ALKOHOL

Nevidljive kalorije i nesvjesno gojenje NOVI PROIZVOD

Jedite sladoled i lako smršajte

Kuhinjica

Da, moguće je. Ne verujete da sladoled može biti dobar za zdravlje?

Izgleda da može. Britanska kompanija “Holland & Barrett” nedavno je izbacila sladoled bez šećera pod imenom Vehej (“Wheyhey”), koji sadrži istu količinu proteina kao jedna pileća prsa i jako je brzo postao hit

u Velikoj Britaniji. Svaka porcija ima 123 kalorije, a za ukus je zaslužan prirodni zaslađivač ksilitol. Visok sadržaj proteina pomaže izgradnju čiste mišićne mase i ubrzava metabolizam, te je kao takav ovaj sladoled odličan za one koji žele izgubiti kilograme i oblikovati tijelo vježbanjem.

CITRUSNO VOĆE

Ne uklanjajte bijelu koru Kada jedete narandžu ili mandarinu, nemojte hirurškom preciznošću ukloniti bijelu koru koja se nalazi između ploda i kore voća – tu se skrivaju najzdraviji dijelovi! Agrumi su daleko poznati kao voće bogato nutrijentima, poput vitamina C, čija se konzumacija preporučuje kako bismo osnažili imunitet i pripremili se za sezonu prehlade i gripe. Citrusi ili agrumi plodovi su toplih tropskih i suptropskih podneblja, a karakterističnog su kisjelkastog i osvježavajućeg ukusa. Agrumi su naprosto krcati bioaktivnim sastojcima: flavonoidima, karotenoidima, sterolima, limonoidima, vitaminom C itd. Upravo su ovi sastojci odgovorni za antikancerogeno svojstvo citrusa, uključujući zaustavljanje raka debelog crijeva ili raka dojke. Pod citrusno voće spa-

daju blago kisjelkasti i sočni plodovi: narandža, mandarina, limun, limeta, grejpfut, klementina i svi njihovi hibridi. Iako je voće samo po sebi bogato flavonoidima, njihova se najveća koncentracija nalazi u bijeloj kori s unutrašnje strane kore. Najčešće je bacamo jer ima gorki ukus, a nijesmo ni svjesni koliko nam ona znači za zdravlje.

Alkohol stimuliše apetit, tačnije, navodi vas da jedete ili grickate više nego što bi trebali. Takođe bukvalno postajete omamljeni i jednostavno vam organizam traži hranu koju bi trebali da izbjegavate, kao na primjer:grickalice, slatkiše...

Alkohol snižava sposobnost vašeg tijela da sagorijeva masti čak do 36 procena-

ta i podstiče organizam da stvara zalihe masnoće. Alkoholna pića mogu narušiti proizvodnju testesterona i hormona rasta. Obje te supstance ubrzavaju sagorijevanje masti i razvijanje mišićnog tkiva.

Imajte na umu da jedna čaša poznatih koktela može da sadrži od 400 do čak 780 kalorija... Obratite pažnju na ove brojke ukoliko želite fit figuru.

KUVAR 37

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

IZVOR VITAMINA

Grožđice su zdrave

Grožđice su sušeno grožđe. Jedna šačica grožđica, po kalorijama, je ekvivalentna osam šačica svježeg grožđa. Dobar su izvor željeza, kalija, selenija, a takođe sadrže vitamin A i nešto vitamina B. Bogate su vlaknima i blagotvorno djeluju na povišeni krvni pritisak, zadržavanje tečnosti u organizmu i anemiju. Supstance suvih grožđica suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni, zato što obiluju fruktozom i glukozom, a ne saharozom, glavnim krivcem za oboljenja usne šupljine.

Takođe, studije su pokazale i da su grožđice idealan lijek za bolesti koje zahvataju sistem za probavu, a smatra se i da pospješuju seksualni nagon. Utvrđeno je da grožđice smanju-

66 kalorija ima jedna kriška bijelog hljeba

Sadržaj vitamina u bijelom hljebu nije visok, ali to ne znači da ih bijeli hljeb ne posjeduje.

Kada je o vitaminima B kompleksa ijreč, jedna kriška obezbjeđuje 8% preporučene dnevne doze tiamina

ju srednje vrijednosti glukoze (šećera) u krvi nakon obroka za 16% i smanjuju hemoglobin A1c (pokazatelj kontrole šećera u krvi kod dijabetičara) za 0,12%.

Zašto su tako zdrave?

Imaju relativno nizak glikemijski indeks, sadrže vlakna i antioksidanse, odno-

sno sastojke koji pridonose kontroli šećera u krvi.

Izuzetno je važno snižavati vrijednosti šećera u krvi i održavati normalne vrijednosti hemoglobina A1c kako bi se preventivno reagovalo na eventualna dugoročna oštećenja srca i krvnih sudova.

RECEPT POZNATIH

Škampi na splitski način

Najbolja hrana za njegovanu kožu

1

Riba

Koži su neophodne esencijalne masne kisjeline, čime riba obiluje. Bogata je Omega-3 i Omega-6 masnim kisjelinama koje su obavezne za lijepu i nahranjenu kožu.

2

Avokado

Ova egzotična voćka bogata je kompleksom vitamina B i esencijalnim uljima. Smiruje i pomaže iritiranoj, crvenoj i koži sa flekama.

3

Bademi

Vitamin E kojim su bademi bogati njeguje kožu iznutra, ali je i štiti od oštećenja i prijevremenog starenja.

Poznata hrvatska pjevačica Ivana Kovač, podijelila je sa čitaocima DN jedan od svojih omiljenih recepata iz dobro poznate splitske kuhinje. Pjevačica obožava morske plodove , baš kao i njena porodica i prijatelji pa ih vrlo rado ugosti u svom domu, gdje se za trpezom nađu škampi na splitski način.

Priprema: Zagrijte maslinovo ulje i u njega dodajte isjeckan bijeli luk. Potom stavite na najsitnije izrendanu šargarepu, so, papar, i nakon minut sipajte i bijelo vino pa kuvajte 5 minuta. U sve to dodajte svježe škampe i kuvajte tako oko 10 minuta sve zajedno, a na samom kraju stavite peršunov list.

Servirajte s tim umakom koji jako fino ide uz prepečeni kukuruzni hljeb, koji se može umakati u to.

●Sastojci● pola kg vecih svježih škampi 5 većih glavica bijelog luka 2 manje šargarepe 1 vezica peršunovog lista 4 dcl bijelog vina 1 dcl maslinovog ulja so papar

Brza i loša hrana

Iako je opštepoznato da je brza hrana prepuna zasićenih kalorija, masti i natrijuma i da nesumnjivo dovodi do gojaznosti teško joj je odoljeti.

Restorani brze hrane uveliko iskorišćavaju ljudsku želju i sklonost praktičnosti. Prema rezultatima istraživanja Amerikanci, kada je hrana u pitanju, vrlo često više cijene praktičnost nego zdravlje.

Pakovanje koje privlači Stoga ni ne čudi kako su upravo jednostavnost i praktičnost jedne od važnijih stavki kada se radi o oblikovanju i pakovanju brze hrane. Praktična pakovanja brze hrane čine se gotovo neodoljivima u navali gladi i nedostatku vremena. Osim toga, veliku ulogu igra i sam oblik naručivanja prilikom kojeg se hrana dobija pravo u ruke spremna za konzumaciju, ali i nezaobilazni i popularni ‘drive-in’ koji omogućuje naručivanje bez izlaska iz automobila.

Restorani se koriste trikovima Restorani brze hrane takođe koriste ‘marketing mirisa’ kako bi zagolicali potrošača i učinili svoj proi-

zvod neodoljivim. Razmislite, jeste li ikada, nakon što ste osjetili miris prženih krompirića ili hamburgera, jednostavno ušetali kroz vrata “fast fooda” i odjednom se našli pred pultom za naručivanje? E, pa u upravo u tom trenutku nos vam je postao žrtvom jako dobrog marketinškog trika. Brojne pekare, na primjer, pećnice drže vrlo blizu vrata kako bi se miris širio i privlačio potencijalne kupce. Takođe se ispuštaju i vještačke arome unutar restorana i prodavnica kako bi mjesto uvijek mirisalo na hranu.

‘Magična’ privlačnost brze hrane Čak i ako nijeste gladni, kad osjetite miris hrane, pogotovo tako prepoznatljivog mirisa kao što ima “fast food” hrana, tijelo kao odgovor na to, povećava proizvodnju grelina, koji može podstaći apetit. Mozak tada to prepoznaje kao glad i već u sljedećem momentu pred vama je “fast food” harana. Ni izbor boja određenog brenda “fast food” restorana nije slučajan. “Fast food” restorani razlikuju se po sloganima, maskotama i eventualno menijima,

ipak zanimljivo je da prilikom brendiranja koriste identičnu šemu boja. Istraživanja su pokazala kako tople boje, poput žute, narandžaste i crvene aktiviraju osjećaj gladi i privlače pažnju. Crvena boja najčešće se pojavljuje na logotipovima brojnih “fast food” restorana, a ljudski mozak podsvjesno povezuje crvenu boju s dostupnošću i nečime što želimo odmah, što je ujedno i jedno od glavnih obilježja brze hrane.

Plakati i reklame “Fast food” restorani većinom se oglašavaju na velikim plakatima koje je teško ne primijetiti, a nakon toga pomisao na sočan hamburger ili hrskave, slane krompiriće ne-

moguće je izbaciti iz glave.

Ciljana potrošačka grupa lanaca “fast food” restorana su najčešće djeca, a upravo česta konzumacija brze hrane može uticati na njihove prehrambene navike i preferencije. Istraživanje iz 2012. godine je pokazalo kako su djeca koja napamet znaju televizijske reklame za lance brze hrane izložena većem riziku gojaznosti.

Lanci brze hrane oglašavaju se i putem interneta i na društvenih mreža na kojima današnja djeca provode puno vremena. Većina njih ide i korak dalje pa tako u svoju ponudu uvrštavaju igračke i poklone koje stvaraju emocionalnu vezu potrošača s brendom.

Amerikanci su najveći konzumenti brze hrane

Preporuka

IZBJEGAVAJTE JE

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014. brOJ 880 GODINA III

grAd tEAtAr

Kultura

Cvejić i Đorđević

Apsolutni pobjednik među ženskim klapama: “Štorija”

Kotor Art

Dodijeljenje nagrade najboljim klapama Klapa “Štorija” iz Kaštel Kambelovca apsolutni je pobjednik ženskog dijela Festivala klapa. U kategoriji mješovitih klapa nije dodijeljena prva nagrada, a drugo mjesto pripralo je klapi “Škarac” iz Medulina, dok je treće osvojila klapa “Kurenat” sa Mljeta. Po mišljenju publike najbolja mješovita klapa je novljanaska “Castel Nuovo”, a za drugo mjesto publika je ocijenila žensku klapu “Ventula” iz Splita, dok je treće dodijelila “Divi” iz Širokog Brijega.

U muškoj kategoriji “Peraški kampanio” prvo mjesto pripalo je sastavu iz bračkog Humca “Morbin”.

Drugo mjesto osvojila je

klapa “Kaše” iz Dubrovnika, koja je dobila i nagradu publike “Kazada”, dok je trećim mjestom nagrađena klapa “Podvorje” iz Kaštel Sućurca.

Nagradu “Nikola Gregović” za najbolju kompoziciju u kategoriji Nova klapska pjesma i 250 eura dobio je Slobodan Kovačević za pjesmu “Peraški akvarel” koju je izvela klapa “Assa Voce” iz Podgorice. Takođe, ova numera je proglašena najboljom i od strane publike. Drugo mjesto, vrijedno 150 eura dijele Krešimir Magdić za pjesmu “Ako pustim suzu ja” koju su izvele “Oršulice” iz Vodica i Dragan Filipović za pjesmu “Molitva uz

more” koju je pjevala klapa “Trebižat” iz Trebižata.

Treće mjesto uz iznos od 100 eura pripalo je Dušku Tambači za pjesmu “Lipo mi te vidit” koju je otpjevala klapa “Štorija” iz Kaštel Kambelovca.

Ngradu za najbolji aranžman nove klapske pjesme i 150 eura dobio je Ivan Tomas za kompoziciju “Peraški akvarel”.

Nagradu “Julije Balović” za najbolje stihove nove klapske pjesme dobio je Joško Markov za pjesmu “Ako pustim suzu ja”.

Najboljom crnogorskom klapom proglašena je podgorička “Assa Voce”, a najbolja debitantska je “Bellezza” iz Tivta.

Lj.B.

Ciklus “Razgovor sa glumcem” u okviru “Grad teatra” nastavlja se večeras od 22 sata, kada će Branku Cvejiću gost biti Igor Đorđević. Ulogama u “Don Krstu”, “Kanjošu Macedonoviću”, “Krčmarici Mirandolini” postao još jedan od glumaca po kojima je “Grad teatar” prepoznatljiv.

Igor Đorđević rođen je 1978. godine u Topoli. Ostvario se u pozorištu, na televiziji i filmu. Gledali smo ga u filmovima: “Đavolja varoš”, “Jesen stiže, Dunjo moja”, “Hamlet”, kao i serijama: “Mješoviti brak”, “Šta mi spremaš”, “Urota”, “Zaustavi vrijeme”, “Žene sa Dedinja”. Lj. B.

PromocIJA

“Panjega” u Nikšiću

JoSIP BEPo BENKoVIĆ

Izložba u Herceg Novom Na postavci pod nazivom “Imaginarijum” će biti predstavljeno 60 slika iz kolekcije Galatea Gallery

Knjiga “Panjega” novinara i publiciste Dragana MitovogĐurovića biće večeras promovisana u nikšićkoj sali “Zahumlja” od 19 sati. Na promociji će govoriti akademik Sreten Perović, Željko Rutović, glumac Sreten Mitrović, kao i sam autor.

“Panjega” je zbirka kratkih poetizovanih iskaza, “mudronosnih priča, zanimljivih anegdota, korisnih etnografskih i sociolingvističkih opaski i zapisa”, koja je već imala više izdanja.

Promociju organizuje JU Stari grad “Anderva”, a u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.

Lj.B.

40 KULTURA preporučuje

Nikom Ni riječi, HarlaN kobeN Izd AvAč NovA KNjIgA, PodgorIcA, cIjeNA 6,40 eurA roman “Nikom ni riječi” je još jedna u nizu intrigantnih krimi drama Harlana Kobena. uspješni pedijatar koji vodi miran građanski život, u savršenom je braku i ima uzornu karijeru, doživljava životni preokret. Za kratko vrijeme splet okolnosti njegov život mijenja iz korijena. Misterije iz prošlosti, ljubav koja odolijeva vremenu, zločini koje treba istražiti i spriječiti vode priču do krajnje neizvjesnog završetka.

Tako je govorio ZaraTusTra, FridriH Niče IzdAvAč NovA KNjIgA, PodgorIcA, cIjeNA 8,80 eurA

Zaratustra je zapravo u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je njemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke.

sTaNi srce, Zorica Šulc

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

PREMIJERA

Priča o bolnom odrastanju Predstava “Kinez” večeras otvara dramski program Kotor Arta Predstava “Kinez”, po tekstu Maje Todorović, u režiji Anje Suše, prva ovogodišnja pozorišna premijera na Kotor Artu, biće izvedena večeras od 21 sat u zgradi Jugooceanije. “Kinez” je rađen u koprodukciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, Međunarodnog festivala Kotor Art, Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu, Kulturnog centra “Nikola Đurković” i ASSITEJ-a Crna Gora.

Namijenjen je tinejdžerskom uzrastu (12+) i dotiče mnoge neuralgične tačke naših (post)tranzicionih trauma čije su najveće žrtve mladi ljudi koji su junaci ove priče. Dječak Aleksa i djevojčica Emilija upoznaju misterioznog “Kineza”, dječaka bez doma, kojeg doživljavaju kao čarobnjaka zato što im otkriva skrivene kutke svijeta koji su im

bili nedostupni. Uloge tumače: Jelena Simić, Emir Ćatović i Goran Slavić. U predstavi učestvuje i Dječji hor “Zvjezdice”. Scenografiju potpisuje Zorana Petrov, kostimografiju Maja Mirković, a muziku Igor Gostuški. Tekst Maje Todorović je nagrađen na Konkur-

su za najbolji tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori koji su prošle godine raspisali ASSITEJ Crna Gora, Kotorski festival pozorišta za djecu i Gradsko pozorište Podgorica sa ciljem stvaranja teatra za mlade koji su kao publika gotovo potpuno zanemareni.

J.B.

BAŠTINA

Stećci kandidovani za UNESCO Ministri kulture Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije predali su u subotu u Ohridu generalnoj direktorki UNESCO-a Irini Bokovoj dokumentaciju o zajedničkom kulturnom nasleđu, koja je ujedno i za-

htjev da se srednjovjekovni stećci uvrste na UNESCO listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Nominacioni dosije u ime Crne Gore potpisao je predsjednik Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO Branislav Mićunović,

koji je predvodio našu delegaciju na regionalnom sastanku. Na sastanku je dogovoreno i da se naredne godine održi samit šefova država regiona koji će u potpunosti biti posvećen kulturi i očuvanju kulturne baštine.

Nagrade za Đukić

Kuća Bosnića

Vrhovi moderne

IzdAvAč vulKAN, BeogrAd, cIjeNA 6,10 eurA Drzak osmjeh oženjenog muškarca u kovitlacu muzike, pića i pjesme, bio je dovoljan da promijeni njen život iz korena. podala mu se neočekivano i otkrila dubinu strasti kakvu nije mogla ni da zamisli. odstupila je od svega u šta je vjerovala, da bi bila blizu njega. A onda su godišnja doba krenula da se smjenjuju, decenije da otiču, vrijeme da nestaje između ukradenih susreta. Živela je čekajući ih. I, do kraja, nije poželjela nikog osim njega.

Stani, srce je priča o životu protkanom tajnom dugom četiri decenije. Ispisana je snažno, uzbudljivo i potresno. Vrelina, požuda, spajanje koje briše granice tijela, strast zbog koje se sve baca pod noge, na stranicama ove knjige bespoštedno su istinite. A junakinja ove priče, koju su vrele ruke slučajnog muškarca zauvjek otele od sudbine, stvarna je žena.

NOVI SAD Gran Pri za najbolji film internacionalnog filmskog festivala Sinema siti u Novom Sadu pripao je ostvarenju Mine Djukić “Neposlušni”. Đukić je dobila i nagradu za najbolju režiju za ovaj film.

PETROVAC

TIVAT

Izložba radova nastalih na prvoj “Mobilnoj rezidenciji” biće otvorena večeras u 21 sat u Kući Bosnića u Reževićima. Ujedno, kuća porodice Bosnić biće inaugurisana u javni umjetnički prostor.

Galerija “Most” publici će 3. jula s početkom u 20 sati prezentovati vrhunska umjetnička djela na izložbi “Crnogorska moderna umjetnost” u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

KULTURA 41

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

PrePOrUČUJe

Goli život, Alis MANro Izdavač: agora, zrenjanIn, 2013, cIjena: 12,00 eura

Rad Srđana Vukčevića

Izložba

ª Imaginarijumº u Herceg Novom

N

a izložbi “Imaginarijum” u galeriji “Josip Bepo Benković” od 21 sat biće predstavljeno 60 slika poznatih autora iz zemlje i regiona.

Izložba je organizovana u saradnji sa podgoričkom galerijom Galatea, a otvoriće je predsjednica SO Herceg Novi Danijela Đurović. Postavku čini šezdeset radova poznatih likovnih stvaralaca sa ovih prostora, bez kojih se ne mogu zamisliti savremeni tokovi naše likovne scene. Izloženi radovi obuhvataju period od

Koncert KvArTeT ZAGreB NA SceNI cNP PODGOrIcA

Kvartet Zagreb u sastavu Sandra Bagarić, renata Sabljak, Đani Stipaničev i ervin Baučić, uz klavirsku pratnju Darka Domitrovića nastupiće večeras na velikoj sceni crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Humanitarni koncert organizuju cNP, Ambasada Hrvatske i gradovi Zagreb i Podgorica.

Ujedno, to je i prvi program Podgoričkog ljeta.

sredine 20. vijeka do danas, a rađeni su u akvarelu, gvašu, pastelu i kombinovanoj tehnici. Publika će tako imati priliku da vidi radove naših najpoznatijih umjetnika, među kojima su: Milivoje Babović, Seida Belegović, Ljubo Brajović, Dragoljub Brajović, Marija Kapisoda, akademici Aleksandar Prijić, Miloš

Šobajić, Ivanka ŽivkovićBogdanović i Dragan Karadžić, zatim Srđan Vukčević, Milena Mijović-Durutović, Biljana Keković, Izabela Matoš, Marko Lukovac, Ismet Hadžić, Predrag Milačić, Darko Đurišić, Srdan Kovačević, Pero Nikčević, Tanja Topuzoska, Igor Rakčević, Tijana Liščević-Dujović, Ivanka Prelević, Nikola Radović, Slobodan Lončarević, Mila Đerković, Andrija Girardi, Petar Martinović i drugi.

S.M.

“Goli život” čini 14 novih priča Alis Manro. Ugledna autorka, koja je odavno stekla epitet “američkog Čehova”, nekoliko mjeseci prije nego što je obznanjeno da je ovogodišnji Nobelovac, izjavila da je to njeno posljednje djelo. Knjiga se završava sa četiri “autobiografske” pričePomoću njih, čitalac može da nazre događaje iz njenog života koji su joj pomogli da se formira kao pisac i susreće se sa atmosferom poznatom iz ranijih, “ne-autobiografskih priča”: kako stvarnost, suočena sa smrću, ustupa mjesto mašti u priči Oko, kako u stvarnom životu postoje detalji koji bi bili nevjerovatni u realističnoj prozi , kako u priči Goli život, ili kako vježba svoju pripovjedačku vještinu pred mlađom sestrom.

BlistAvo i strAšNo, BekiM FehMiu Izdavač: SamIzdat, Beograd, cIjena: 6,50 eura Bekim Fehmiu bio je jedan od najvećih glumaca bivše Jugoslavije. Prvi je albanski akademski i filmski glumac koji je igrao u pozorištu i na filmu, širom zemlje. Samizdat B92 je 2001. godine prvi put objavio njegovu autobiografiju “Blistavo i strašno”.

Ova izuzetna knjiga sada je ponovo pred čitaocima. Uspomene Bekima Fehmiua čitaju se kao dokumentarni roman. Poslije 14 godina koje su obilježile rat i mržnja, Fehmiu je odlučio je da se vrati publici pišući knjigu u izuzetnom lirskom tonu, i vješto preplićući privatnu istoriju sa događajima koji predstavljaju zvaničnu istoriju.

BrisANje,toMAs BerNhArd Izdavač: Lom, Beograd, cIjena: 10,00 eura

Brisanje je posljednji i najobimniji roman Tomasa Bernharda, svojevrstan poetski testament, u kome on svojim karakterističnim stilom, tom vrtoglavom spiralnom kaskadom riječi, postiže da sve tragično prerasta u grotesku i postaje komično, čime dovodi čitaoca do katarze. “Sve je smiješno kada pomisliš na smrt”, kaže u jednom trenutku glavni junak ove fascinatne ispovjesti. “Danas već decenijama zaglupljivano čovječanstvo ne gleda više ništa drugo nego te smrtonosne pokretne fotografske slike i njima kao da je paralizovano.

Diznilend pariz

park u blizini Haga

42 reportaže

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Top peT

Zabavni

Durinel

evr Svijet je šarena lopta prepuna ljudi koji traže razne oblike i načine zabave. Skakanje padobranima, spavanje s lavovima, plivanje s delfinima - po željama!

Ako ste pak jedan od onih koji uživaju u tematskim i zabavnim parkovima - donosimo popis pet najboljih u Evropi.

● Zabavni park Duinrel i voDeni park tiki

Avantura zvana Diznilend: Tematski park u Parizu

Možda se nalazi u samom srcu šume i u blizini uspavane plaže, no ovdje ćete naići na pregršt zabave ukomponovane s vožnjom po mnogobrojnim toboganima. Starija djeca mogu uživati u vožnji vozovima karakterističnih naziva.

Zločesto brdo ili strašni vlak su tu da bi zabavili one malo starije. Mlađa djeca mogu uživati u zabavi koju nudi zemlja vila. Obližnji Tiki park je najveći vodeni park u Evropi i ima preko 1000 metara tobogana. Tifon ili Lejzi River - na vama je da odaberete koji spust želite.

Park se nalazi u blizini Haaga u Holandiji i otvoren je do 26 septembar.

Ulaz će vas koštati 21 euro.

Crna mamba

● DiZnilenD pariZ

Park u Kelnu podijeljen je na šest tematskih cjelina

Ovaj park ne treba posebno opisivati. Ružičasti dvorci, Disnijevi junaci i pregršt slatkiša, dovoljni su da se djeca osjećaju kao kod kuće, a odrasli kao djeca. Tematske vožnje A Smol vorld, Baz Lajetars Laser Blast, Hanted Manson, Pirati s Kariba i Speise Mauntain Nakle Ride odvest će vas na brze vožnje od kojih neke mogu biti poprilično zastrašujuće. Dan je savršeno zaokružen paradom Disnijevih junaka koja počinje oko 19 sati, a ako ostanete do kraja moći ćete uživati u spekta-

k u l a r nom vatrometu. Ako odsjednete u Diznilend hotelu, iako je poprilično skup, imate priliku među prvima obići park, te uživati u vožnjama prije gužve.

Ulaznica? Prava sitnica od 58 eura.

● FantaZilenD Ovaj veliki tematski park otvoren je sada već davne 1967. godine, a svake godine dodaje novu atrakciju. Park je podijeljen na šest tematskih cjelina. Od vožnji po vodenim površinama do “izbacivanja“ u daleke galaksije svemira. Najuzbudljivija vožnja definitivno je na Crnoj Mambi, a ako ste spremni na malo straha preporučujemo vam vožnju jedinim podzemnim vozom smrti u Evropi.

Cijena ulaza je 45 eura, a park se nalazi u njemačkom gradu Kelnu.

● plopsalenD De pane Ovaj park nalazi se na samoj granici između Belgije i Francuske i u vlasništvu je lokalne TV kompanije. Vožnje su koncipirane na liko-

reportaže 43

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

parkovi 1967.

ope 1000 19

Futuroskop - mjesto na kojem možete uživati u slikama na vodi

godine otvoren je veliki tematski park Fantazilend koji se nalazi u Kelnu u Njemačkoj

metara tobogana ima najveći vodeni park u Evropi - Tifon ili Lejzi River, na vama je da odaberete

sati je vrijeme kada počinje parada Diznijevih junaka u Diznilendu u Parizu

30 metara je visok vodopad sa kojeg se padom završava piratska vožnja u Plopsalendu

vima iz njihovog programa. Čim uđete u park okružiće vas mnoštvo veselih likova, no ako ih ne prepoznate, ne brinite, ovdje uvijek vlada vesela atmosfera. Postoji mnogo vožnji vozovima koje su isprepletene okretima i zavojima, a piratska vožnja završava padom s 30 metara visokog vodopada!

Ulaznica košta 30 eura.

Ovo su samo neki od zabavnih parkova koji se mogu naći u Europi. Svi oni su priča za sebe, ali svi imaju dosta zajedničkog. Jednako se dobro možete zabaviti u svima njima. Doza adrenalina koju mogu da vam podignu nije zanemarljiva. To su prostori u kojima ćete se sresti sa likovima koje ste voljeli kao dijete, a možete se dobro zabaviti i sa svojom djecom koja će ovdje pronaći mnogo toga što će ih uveseliti. (Punkufer.hr)

Ploposalend je smješten na samoj granici između Belgije i Francuske

Futuroskop

pogled u budućnost Dobro, ovo u stvari nije tematski park, ali je interesantna atrakcija koja spaja razne tipove multimedija, posebno kinematografiju i ostale audiovizualne tehnike. Pomenuta atrakcija je smještena u zapadnoj Francuskoj. Sve se vrti oko toga kako bi svijet mogao izgledati za milon godina. „Budućnost je divlja“ atrakcija je koja vam omogućava interakciju s životinjama koje bi

mogle nastanjivati našu planetu za milion godina.

U zgradi „gradimo budućnost“ možete vidjeti projekciju koja prikazuje kako bi ljudi mogli živjeti za nekoliko hiljada godina.

Sve projekcije prikazuju se na vodenim ekranima, odnosno vodi koja teče u tankom mlazu i čini savršenu površinu za gledanje.

Cijena ulaza je 32 eura za djecu i 42 eura za odrasle.

44

HotSpot

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Najveći šoping centar u centralnoj Evropi je “Arkadia”.

Nalazi se u Varšavi (Poljska), zauzima površinu od 287.000 kvadratnih metara, ima 230 radnji, 25 restorana i bioskop

Šoping centar, Milano

Od robne kuće do šoping centra KAKO JE AMERIKA PROMIJENILA SVIJET

O nastanku robnih kuća napisano je mnogo knjiga; šoping centri izmijenili su kulturu i svijest cijelog svijeta – a došli su iz Amerike. Nekada igrališta za bogate i razmažene, šoping centri su danas dnevna stanica opšte populacije. Nekada su se zvali robne kuće Velike robne kuće obično su se nalazile u srcu grada.

Od svog nastanka, mamile su kupce svih profila: neki su željeli samo da prošetaju, neki da osjete dašak zemalja iz kojih je roba stizala, neki da budu u modi. Nazivi najranijih robnih kuća bili su “Grad Pariz”, “Lavirint”, “Maison Blanš”, “Popular” i slično, insinuirajući nesvakidašnji šoping.

Istorija robnih kuća fascinantna je jednako kao njihova imena i raznolika kao njihova roba. Njihove priče obuhvataju mnogo tema: uspon dekorativnog dizajna, otvaranje novih karijera za žene, rast konzumerizma i tehnološku domi-

šljatost pokretnih stepenica i pneumatskih cijevi. Baš kao što su velike prodavnice činile male univerzume, njihove priče su mikroskopski narativi američke kulture i društva.

Velike robne kuće bile su mnogo više od pukih preduzeća. One su bile lokalne institucije gdje su kupci mogli da slušaju koncerte, gledaju modne revije ili umjetničke izložbe, nauče da igraju golf ili bridž, plaćaju račune za struju, planiraju odmor - sve dok su se njihova djeca igrala u igraonici robne kuće pod budnim okom uniformisanih dadilja.

Od Bostona do San Dije-

ga, od Majamija do Sijetla, robne kuće simbolizovale su duh, bogatstvo i naprednost grada. Smještene na prometnim raskrsnicama, one su zauzimale najveće i najbolje zgrade u centru grada, a njihovi masivni satovi postali su popularna mjesta za sastanke. Njihove lokacije postale su epicentri trgovine, važne kancelarije iz kojih su računati porezi na imovinu cijelog centra grada.

Počevši od kraja 19. vijeka pa do u sredinu 20, vrhunac razvoja robnih kuća odražavao je rast gradova i industrijske Amerike.

Vrijeme kada su djeca pratila svoje majke u cje-

lodnevnom šopingu u robnoj kući radovajući se ručku u trpezarijama, kada su kamioni sa monogramima kupljenu robu isporučivali besplatno istog dana a kada se ličnost grada mogla pročitati u njegovim velikim prodavnicama jeste iza nas, ali robne kuće su sve samo ne zaboravljene. U obliku šoping centara sa sve većom ponudom, one i dalje imaju moć da utiču na to kako danas kupujemo.

Tri najveće robne kuće sredinom 1960-ih, kako u obimu prodaje tako i po fizičkoj veličini, bile su američke “Mejsi”, “Hadson” i “Maršal Fild”, tim redosljedom. “Hadson” je imala 25

spratova, 16 od kojih su bili prodajni. Dva od njihova četiri sprata u suterenu takođe su bila puna prodavnica, gdje je 60 odjeljenja generisalo do 25% ukupnog pazara cijele robne kuće.

Na svom vrhuncu sredinom vijeka, robna kuća “Hadson” je zapošljavala do 12.000 radnika i pozdravljala oko 100.000 kupaca dnevno. Ona je imala sopstvenu telefonsku centralu (Capitol), koja je bila treća po veličini svih centrala nacije, nadmašena jedino centralom Pentagona i samog Bell telefonskog sistema (operatera).

Tadašnji poznati recenzent restorana Dankan

HotSpot

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

45

Šoping centar, Dubai

Šoping centar, Singapur

Šoping centar, Kuala Lumpur Hajns obožavao je tzv. “čajne sobe” robne kuće “Hadson”. Napisao je 1947.godine: “Ova sjajna robna kuća je posvetila veći dio jednog cijelog sprata čajnim salonima. Hrana je u svakom dobu dana veoma primamljiva, a usluga se odlikuje onim kvalitetom mirne elegancije koja doprinosi još većem zadovoljstvu ručavanja… Nemojte zaobići trpezariju na međuspratu ako vam se desi da budete u žurbi. Njihova pita sa piletinom je izuzetna”.

Maršal Fild, vlasnik treće po veličini robne kuće, bio je prodavac tekstilne robe na veliko. On nije bio sklon ma-

loprodaji, niti ideji prodaje svih vrsta robe pod jednim krovom. Kao i mnogi drugi ljudi toga vremena, smatrao je da su robne kuće bile niske klase. Fild nikada nije postao zaista oduševljen svojom robnom kućom, ma koliko uspješna bila. Kaže se da je ona bila zamisao Harija Selfridža, njegovog ranog menadžera, kasnije osnivača čuvenih šoping centara “Selfridž” u Londonu. Selfridž je prodavnice podredio kupcima poboljšanjem osvjetljenja u cijeloj robnoj kući, otvaranjem kafeterija i – što je bilo užasavajuće za Filda – uvođenjem nekoliko “bagatela” štandova kroz

robnu kuću, gdje su se kupci zapravo mogli pogađati za cijene ponuđene robe.

Ipak, robna kuća “Filds” ostala je konzervativna u mnogim aspektima prakse. Godinama je navlačila zavjese na svoje izložbene izloge nedjeljom, odbijala da na lutkama izloži ženski veš i branila prodavačicama da nose šminku.

Decenijama se robna kuća “Maršal Fild” nadmetala sa “Džon Vanamejker” prodavnicama u Filadelfiji za titulu najprestižnije američke robne kuće velikih razmjera koja nudi ful servis.

Iako je ovoj robnoj ku-

ći loše išlo u vrijeme velike američke depresije, do 1945. njihov posao je bio u ekspanziji. Ona je postala institucija. Teturajući se od šoka nakon vijesti o napadu na Perl Harbor, jedna žena iz Čikaga je uzviknula: “Ništa više nije ostalo osim, hvala bogu, robne kuće ‘Maršal Fild’!” Njena izjava zabilježena je u dnevnicima tadašnjih sociologa.

Njujork tajms je 1878. godine objavio naslov “Veliki Bazar na Šestoj Aveniji; Dan otvaranja Robne kuće ‘Mejsi & Co’ - Mjesto gdje možete kupiti gotovo sve”.

Posebna atrakcija, pisalo je u članku, bila je “uni-

verzalnost ponude, skoro svaki artikal od haljine do pokućstva tu se prodaje, i to po veoma povoljnim cijenama”. U novembru 1902. ova robna kuća preselila se na svoju današnju lokaciju, ali nije imala današnju veličinu sve do 1924, kada je udvostručila svoju veličinu u zgradi, počela da zaista raste i preuzima vođstvo kao maloprodajni gigant. Te godine je predstavila svoju prviu paradu povodom ljetnjeg odmora, pod nazivom “Veselje vilinskog naroda u zemlji čuda”. Do kraja 1920-ih godina, Mejsi je postala najveća robna kuća u zemlji.

Najveći šoping centri na svijetu #

Centar

Zemlja

Grad

1

New South China Mall

Kina

Donguan

Otvoren Bruto P za izdavanje 2005.

999m²

2 3 4

Golden Resources Mall SM Megamall SM City North EDSA

Kina Filipini Filipini

Peking Mandalujong Kezon Siti

2004.

1991.

1985.

557,419m² 506,435m² 482,878m²

1000+ 1000+ 1.100+

5

Utama

1995.

465,000m²

700+

6

Persian Gulf Complex

Malazija Petaling Džaja, Selangor Iran Širaz

2012.

450,000m²

500,000m²

2.500+

7 8

Central World Isfahan City Center

Tajland Iran

Bangkok Isfahan

1990.

2012.

429,500m² 425,000m²

550,000m² 600,000m²

600 750+

Mid Valley Megamall Cevahir Mall Mall of Asia

Malazija Kuala Lumpur Istanbul Pasaj

1999.

420,000m²

430

Turska Filipini

2005.

2006.

420,000m² 406,962m²

407,101m²

343+ 1.080+

9 9 10

Ukupna P 1233m²

# prodavnica 2.350

Info 2005. imao je svega 47 otvorenih prodavnica. Narednih par godina bio je 98% nepopunjen.

Do 2013. taj procenat je opao na 36% Dnevno ga posjeti oko 800.000 ljudi, što je oko 292.000.000 ljudi godišnje Uračunat cijeli kompleks sa skorijim dodacima kao što su “Vazdušna bašta”, skladište i rezidencije Staro krilo otvoreno je 1995, a novo 2003. Centar se satoji od četiri robne kuće, dva supermarketa i dva bioskopa Najveći šoping centar na svijetu po broju radnji. Od 2012. Jedina otvorena prodavnica je Carrefou. Ostatak centra je prazan.

Površina cijelog kompleksa je 1.024.000 m, uključujući dva nebodera Centar uključuje hotel od 5*, bioskop, avanturistički park, međunarodni centar za finansijsku razmjenu, poslovni toranj, izložbeni centar i apartmane Dnevno ga posjeti oko 200.000 ljudi. Nekada je bio najveći šoping centar u Filipinima, do otvaranja SM City North EDSA.

46 showbiz

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

ROZGINI FANOVI PORUČUJU

zgodnija si od severine Uprkos činjenici da nije osvojila nijednu diskografsku nagradu na nedavno održanoj ceremoniji Porin u Hrvatskoj, seksepilno izdanje tokom nastupa pjevačice Jelene Rozge ozbiljno prijeti da sa trona najprovokativnije zvijezde svrgne Severinu Vučković. Za vatreni nastup tokom izvođenja hit numere “Nirvana”, vrckajući u uskom kostimu koji je za Rozgu dizajnirao Juraj Zigman, pjevačica je dobila salve komplimenata, a njen zvanični Fejsbuk profil zat-

Rozga je “zapalila” društvene mreže provokativnim nastupom

pran je porukama podrške.

Jelenina slika u seksi kreaciji ima preko 9.000 “lajkova” a komentari su usmjereni ka tome da, za razliku od Severine koja je nedavno iz Rio de Žaneira okačila sliku u obnaženom izdanju, Rozga seksepil pokazuje sa stilom.

“Mnogo si bolja i zgodnija od Severine i sad može raditi šta god hoće, ti si postavila granice. Nagrade ti nijesu potrebne kada ovako dobro izgledaš, Seve može da ti zavidi”, samo su neki od komentara Rozginih fanova. D.B.

IZNENAĐENJE

SEA DANCE FESTIVAL

Promotivne žurke širom Crne Gore

Lima kao seksi muškarac PariZ

Jedna od najpoznatijih svjetskih manekenki adriana Lima nastupila je na Živanšijevoj reviji u Parizu, u izdanju drugačijem od svega do sada viđenog. kosom potpuno sakrivenom ispod providne čarape, sa napadnom šminkom i u muškim čizmama, brazilska ljepotica skrenula je pažnju i pobrala sve komplimente na račun izgeda. e.Z.

BEKVALAC SNIMILA SINGL

Lijepoj Nataši usne napukle od ljubavi Atraktivna pjevačica Nataša Bekvalac konačno je otkrila dio dugo najavljivane numere “Mogu da prođem” koja se, po svemu sudeći, i te kako razlikuje od svega što smo do sada imali priliku da čujemo od šarmantne Novosađanke. Novu pjesmu je radio autorski tandem Damir Handanović i Marina Tucaković koji u posljednje vrijeme izbacuju hit za hitom, pa je tako Nataša ovog puta birala provjerene saradnike.

Bekvalac je konstantno pod lupom tabloida zbog brojnih

ljubavnih afera, a stihovima nove pjesme je opisala kao dio svakodnevice.

“Oči od tuge mi usahle, usne mi suve i napukle…

Mogu da prođem, zar ne, i takva sviđam ti se. Lice mi lice izgubilo, kožu mi vrijeme ljubilo, mogu da prođem, zar ne, i takva sviđam ti se. Zašto onda žmuriš kada ti priđem, jedan mi pogled uzvrati moju ljepotu, na duši nosiš još ti, pod vodom dišem, po nebu pišem, na vatru idem dlanom”, glasi dio nove pjesme Bekvalac.

E.Z.

3

nagrade na Porin ceremoniji u Hrvatskoj osvojio je pjevač Massimo Savić - za najbolju pjesmu, vokal i album

Od petka 4. jula, pa sve do početka Sea dance festivala 15. jula, trajaće promotivna turneja žurki zagrijevanja za festival pod imenom “Sea dance warm up tour”. Sve posjetioce tokom čitave turneje zabavljaće subotički bend Perpetuum Mobile uz podršku specijalnih di-džejeva. Prva žurka održaće se 4. jula u podgoričkom “HL” klubu gdje će nastupiti DJ Marko Milosavljević, a 5. jula nikšićki “Del Boj” pab ugostiće i Freaky Funk i Proximus. “Top Hill” će 9. jula ugostiti Perpetuum Mobile, DJ Loa i Marka Milosavljevića, Bar će 10. jula dočekati i DJ Rayo i Perry, a

Herceg Novi u muzičku avanturu uvode DJ Soft 85, BodziE i P.S. Ista postavka predstaviće se i tivatskoj publici 12. jula, takođe na dvije lokacije. Na spisku promo žurki je i plaža Kamenovo na kojoj će 13. jula na dnevnoj žurci pored sastava Perpetuum Mobile i DJ Marka Milosavljevića nastupiti i DJ Mr. Jools i Ćoske.

Posljednja u nizu žurki desiće se 14. jula, veče uoči početka festivala, u kotorskoj diskoteci “Maximus” gdje će pored Perpetuum Mobile i DJ Marka Milosavljevića publika imati prilike da čuje i Nigela i Niggor-a. Ulaz na sve žurke je slobodan.

D.B.

SHOWBIZ 47

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

MILA NIKIĆ O SUNČANIM SKALAMA

Priželjkujem novi trijumf Danilo Brajković

A

dut pjevačice Mile Nikić na festivalu “Sunčane skale” u Herceg Novom biće numera “Odlazim”. Mlada Danilovgrađanka za DN kaže da se nada da će publika tokom Večeri novih zvijezda prepoznati kvalitet njenog debitantskog singla.

Talentovana pjevačica, u čije se vokalne kvalitete publika uvjerila tokom druge sezone muzičkog takmičenja “Let ka zvijezdama” kada je Nikić trijumfovala, za premijerni nastup na festivalu “Sunčane skale” snimila je debitantski singl “Odlazim”. Prema Milinim riječima, numera je brzog ritma, a snimljena je još krajem prošle godine u saradnji sa dobro poznatim imenima domaće scene.

“Muziku i tekst je uradio Momčilo Zeković Zeko, a aranžman je djelo Dejana Božovića. Pjesma je bržeg ritma i pjevljiva je, tako da mislim da će je ljudi brzo zapamtiti, a nadam se i slušati. Veoma sam srećna jer je ovo moja prva pjesma i mislim da su ‘Sunčane skale’ odličan izbor za njeno promovisanje”, smatra Nikić.

Iako je tokom “Leta ka zvijezdama” osjetila draž konkurentskog nadmetanja, Mila ističe da je nastup na Kanli kuli za nju prvenstveno novo iskustvo u muzičkoj karijeri, te da “Skale” nose i dodatno breme - predstavljanje vlastite numere. O pobjedničkom postolju Nikić ne razmišlja previše, ali ne krije da potajno priželjkuje trijumf.

“Pobijedila sam na ‘Letu’ pjevajući tuđe pjesme, a na ‘Skalama’ pjevam svoju, tako da je drugačiji osjećaj.

Ovdje se bira najbolja i najzanimljivija pjesma. Svakako dajem sve od sebe jer volim to što radim, a publika možda to ovog puta i prepozna. Trijumf, kao i vjerovatno svi takmičari, priželjkujem. Ako se ne desi, neću biti razočarana”, iskrena je pjevačica, koja kroz smi-

Mila Nikić tokom predstavljanja na konferenciji “Sunčanih skala”; foto: Iva Mandić

jeh poručuje da će u svakom slučaju imati priliku da se fotografiše sa Vladom Georgieviem koji će nastupiti u revijalnom dijelu festivala.

Numera “Odlazim” je, za sada, prvi i jedini singl koji je Mila snimila na albumu, čije je snimanje trebalo da

KRIS TEJGEN

Fotošop izbrisao previše

Francuska manekenka Olivia Drout snimila je kampanju za donje rublje marke Panache.

Supruga popularnog američkog pjevača Džona Ledženda, manekenka Krisi Tejgen skinula se u toples za naslovnicu meksičkog izdanja časopisa GQ. No, pažnju javnosti privukla je fotošop katastrofa kojom su dizajneri pokušali ukrotiti grudi lijepe Krisi, pa su joj greškom izbrisali bradavice. Tejgen je grešku doživjela kao uvredu.

“Nemam bradavice. Crtam ih svako jutro markerom, a ponekad i zaboravim”, napisala je ironično Tejgen na Tviter profilu.

bude dobrano pri kraju ovih dana. Međutim, pjevačica nema previše optimistične novosti u vezi sa njegovom finalizacijom.

“Ne znam kada bi album mogao da bude gotov. Nadam se da ćemo svi ubrzo malo mrdnuti, pa i zapjevati. Iskreno, očekivala sam

da će rad na albumu teći brže i da će već u ovo vrijeme biti gotov, a ne samo jedna pjesmu. Vjerovatno ću, kako budu pjesme završavane, tako i objavljivati singlove, a ne čekati da bude cijeli album završen jer bi to vjerovatno potrajalo”, otkriva planove Nikić.

Ne fali poziva za nastupe Ono što je za svakog mladog pjevača najbitnije na početku karijere jeste iskustvo “live” nastupa pred brojnim auditorijumom, a Nikić ističe da je zadovoljna dosadašnjim angažmanom i pozivima za nastupe.

“Ljudi su čuli za mene, tokom i nakon ‘Leta’, tako da imam dosta poziva za nastupe i zadovoljna sam. Nakon ‘Skala’ nastavljam radno. Ovih dana završavam sa fakultetskim obavezama, tako da ću moći u potpunosti da se posvetim muzici i nastupima. Sa Dadom Đurovićem nastupam na “Imanju Knjaz” i u “Splendidu”, u restoranu ‘Promenada’”, kaže Nikić i poziva publiku da dođe i uživa u njenim nastupima.

48 ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

VICEVI Išli Mujo i Fata u susjedno selo, pa Mujo reče : -Haj’ ti Fato ispred a ja ću iza tebe!

Fata : -Ali Mujo,po islamu muškarac mora da ide naprijed.

Mujo : -Jest po islamu,ali ne i po minskom polju. *** Nađe plavuša knjigu na klupi, a prijatelj je pita: -’Što ćeš sada?’

-’Vratit ću je vlasniku.’

-’A kako znaš čija je?’

-’Pa, lijepo na njoj piše - Ivo Andrić!’ *** Došla plavuša na selo i naiđe na čobanina kako čuva ovce. . Koliko ova ovca ima godina? . Ima dvije godine. . A kako znate da ima toliko?

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

. Znam po rogovima. . Vidi stvarno, ima 2 roga. *** Perica jedno popodne sjedne s mamom za sto i pita: - Mama kako su nastali ljudi?

- Bog nas je stvorio.

- Ali moj mi je tata rekao da potičemo od majmuna.

- Sine ja ti pričam o mojima ,a tata o svojima! *** Ulovi čovjek zlatnu ribicu i ribica mu kaže: - Ako me pustiš, ispuniću ti 3 želje.

- Dobro, neka cijeli Dunav bude od rakije.

Puf i želja mu se ispuni.

- Neka i cijela Sava bude od rakije.

Puf i želja mu se ispuni.

- A treća želja? pita ribica.

- Pa, daj mi još litru rakije!

www.sudokukingdom.com

udokukingdom.com

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Sudoku puzzle No. 2697 2014-03-02Sudoku puzzle No. 1811 2011-09-28 Sudoku puzzle No. 2698 2014-03-03 8

5

4

3

1 2 9 6 4 3 7 Play sudoku online at: 9

5

1

7

2

8

6

2

7

6

8

4

3

9

5

1

9

6

3

1

8

5

7

4

2

1

8

4

7

6

2

3

9

5

7

1

5

9

2

4

8

6

3

3

4

8

6

7

1

5

2

9

5

7

3

4

8

2

9

1

6

9

3

4

8

6

1

7

5

2

6

1

8

9

3

5

2

4

2 7 www.sudokukingdom.com 5 2 7 4 3 9 6 1 8

6

7

5

3

9

4

1

8

5

8

1

2

7

4

3

9

6

4

2

9

7

1

5

6

8

3

1

7

6

3

4

8

5

2

9

8

5

3

6

9

2

1

4

7

3

9

5

1

8

6

2

7

4

6

1

8

4

2

7

9

3

5

7

4

2

9

5

3

8

6

1

2 1 9 4 8 7 3

9 6 3 8 2 5 4

4 7 5 2 6 1 9

1 2 7 6 3 8 5

6 5 1 9 4 2 7

7 8 4 3 9 6 1

5 3 6 7 1 4 8

8 9 2 5 7 3 6

3 4 8 1 5 9 2

Puzzle solution:

6 9 2 3 5 8 1 7 4 Sudoku puzzle No. 2050 2012-05-24 7

5

1

6

3

9

4

8

2

2

9

4

8

5

1

7

3

6

6

3

8

2

7

4

1

5

9

1

8

6

4

9

2

3

7

5

5

2

7

3

6

8

9

4

1

9

4

3

7

1

5

6

2

8

8

1

5

9

4

3

2

6

7

4

7

2

1

8

6

5

9

3

3

6

9

5

2

7

8

1

4

ENIGMATIKA 49

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Word Search Puzzle #J353HX

K

M

E

T

E

O

R

O

L

O

G

I

S

T

S

N

A

L

X

B

U

E

R

E

G

N

B

T

H

E

U

V

B

O

Y

T

C

A

K

A

I

I

N

U

R

B

E

A

T

T

I

O

L

O

G

Y

L

E

R

I

E

R

T

O

O

N

N

S

Y

G

T

A

M

D

P

D

I

U

Q

S

G

N

R

K

E

R

N

E

L

S

A

C

P

S

E

V

A

H

C

D

A

P

T

E

N

H

K

S

P

D

T

I

S

N

E

P

M

A

D

O

C

N

I

O

I

A

S

T

E

I

R

S

T

E

C

E

O

D

O

A

L

S

N

Z

S

I

I

S

U

L

S

C

N

L

S

L

A

I

E

D

C

E

R

R

O

J

K

I

F

F

Y

N

R

E

I

E

H

E

C

U

W

H

A

L

E

S

C

P

T

K

L

T

D

C

D

F

M

C

E

O

S

E

E

S

L

I

A

N

A

S

S P O ACCRUED AIDES ALIBI Accrued ALIENS ATHEISM Aides BASER Alibi BOARD Aliens CITES CLOUDS Atheism CONFESS Baser CONSPIRES Board DAMPENS DEBUNK Cites GAGGED Clouds GASES Confess Conspires Dampens

I

L

P S R E S ARECONNAISSANCE B U G H GYRATION REPRINTS HAVES SEASIDE HURDLED DebunkINDISPUTABLENails SEEKS Squid SPOIL Tally GaggedKERNEL Orals SPOOLTogas Gases KNOCK Outing SQUID LEAKS Gyration Partying TALLY Touch MAVERICK TOGASUnderstatements Haves METEOROLOGISTS Police TOUCHWhales HurdledNAILS Price UNDERSTATEMENTS ORALS Indisputable Reconnaissance Yokel WHALES OUTING YOKELZipped Kernel PARTYING Reprints ZIPPED POLICE Knock Seaside PRICE Leaks Seeks Maverick Spoil Meteorologists Spool

REBUS

HOROSKOP OVAN Energičnost i visoki stepen samopouzdanja predstavljaju Vaš zaštitini znak. Da biste ostvarili svoje namjere potrebno je da podstičete poslovne kontakte u različitim pravcima. Proširite svoje saznanje o aktuelnim temama na poslovnoj sceni.

BIK Teorijske postavke ne moraju uvijek da se poklapaju sa praktičnim rezultatima. Situaciju na poslovnoj sceni treba posmatrati iz različitih uglova kako biste zaštitili svoju poziciju i interese.

Oslonite se analitičko opažanje.

BLIZANCI Rasplinuli ste se u različitim pravcima i očekujete pozitivne promjene u svom poslovnom okruženju. Potrebno je da se stvore bolji uslovi kako biste djelovali u skladu sa svojim planovima. Budite dovoljno strpljivi u svakom pogledu.

RAK Ponekad treba promijeniti tipičan obrazac poslovnog ponašanja i primijeniti novo pravilo.

Sve se svodi na dobru procjenu uslova i mogućnosti koje imate.

Profesionalni standardi se pomjeraju, a na Vama je da utvrdite redosled poteza.

VAGA Imate dovoljno energije i zagovarate ubrzani tempo poslovanja. Potrebno je da odredite svoje mjesto među saradnicima, kako biste uspješno funkcionisali na više strana istovremeno. Zagovarajte ideju koja donosi efikasnije rezultate.

ŠKORPIJA Potrebno je da korigujete svoje zahtjeve u skladu sa zakonitostima ili promjenama koje postoje na poslovnoj sceni.

Princip udruživanja donosi bolje mogućnosti, razmislite o novom usklađivanju poslovnih interesa. Više se odmarajte.

STRIJELAC Optimizam u razmišljanju djeluje podsticajno i na Vašu okolinu, važno je da potencirate poslovni stil koji donosi najbolji odjek među saradnicima. Pravilna raspodjela interesa predstavlja suštinsko pitanje i neku osjetljivu temu.

JARAC Ništa nije toliko komplikovano, da ne može da se poboljša.

Važno je da sačuvate pozitivnu orijentaciju u razmišljanju i da prihvatite timski rad. Obratite pažnju na pravilan izbor saradnika. Prolazite kroz neku osjetljiviju fazu.

Copyright © Puzzle Baron February 3, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Novi poslovni izazovi djeluju kao dobar podsticaj, ali sve ima svoju granicu. Sklonost ka pretjerivanju može da Vas udalji od nekih osnovnih poslovnih interesa.

Važno je da imate neku alternativnu varijantu ili rešenje.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Nas ipak tuže (Nasip, akt, uže)

Računate na varijantu, da sve što uložite na poslovnom polju treba da Vam se vrati uvećano.

Svjesni ste svojih kvaliteta i želite da udovostručite rezultate na različitim nivoima. Imate veliki uticaj na svoju okolinu.

VODOLIJA Potvrđuje se zlatno pravilo da je važnije znati i umjeti, nego imati. Pravilan način razmišljanja i sposobnost dobrog snalaženja u različitim situacijama donose uspješne rezultate. Osmislite svoju poslovnu strategiju.

RIBE Potrudite se da pravilno procijenite raspoloženje koje vlada u Vašoj okolini. Pažljivije analizirajte osobu koja ima važnu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Mudra odluka može da Vas približi novim poslovnim ciljevima.

50

KUĆE/STANOVI

P

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

MALI OGLASI

I Izdajem jednoiposoban stan, namješten, prvi sprat, kod velike pijace, na duže vrijeme.

Tel.020/620-037, 069/248-530 Izdaje se kuća u centru: 2 poslovna prostora po 70m2, 2 trosobna stana, namještena, po 70m2, garsonjera, namještena, 20m2, dvorište za parking, 150m2. Može i pojedinačno izdavanje.

Tel.067/515-949 Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5.

Tel.069/440-495 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

I Z D A J E M

Z

APARTMAN I NAMJEŠTENE SOBE ZA STUDENTE IZA NOVOG STUDENTSKOG DOMA. TEL. 063/211-777

Mjenjam stan u Podgorici 42m2 + balkon 4m2, Zabjelo, zgrada Splićanka, za sličan u Tivtu.

Tel.067/561-352

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem dvokrevetne sobe (dnevni sa kuhinjom dva kupatila) blizu Palade.

Tel.067/555-065, 069/305-36;

Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura.

Tel.069/566-716

SOBE

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blize centru grada.

Tel.069/042-227 PLACEVI Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, po 20 eura i pored aerodroma po 15 eura m2. Tel.020/620037, 069/248-530 Prodajem plac 1.700 kvadrata. Zeta-Mahala, prije podvožnjaka (struja i voda). Tel.069/015-998, 067/245-738 Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija.

Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače iznad lokala "Langolo".

Ulica 13. jul. Cijena 290 eura. Tel.069/093-302 Izdajem namještenu garsonjeru, klimatizovana, Sedme omladinske 4, Podgorica, kod Vezirovog mosta. Cijena 180 eura.

Tel.068/010-021, 069/586-924

PONEDJELJAK 30. 6. 2014.

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tološima. Tel.067/860-937

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312

PONEDJELJAK 30. 6. 2014.

51

MALI OGLASI Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

VOZILA/AUTO DJELOVI

NASTAVA

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva. Potpuno nova.

3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola.

Tel.068/329-299 USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji će da koriste i naše računovodstvene usluge. Podgorica.

Tel.069/221-974

Dajem časove maternjeg jezika osnovcima.

Tel.067/913-3370

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla.

Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888

Vršim sve usluge moleraja i farbanje stolarije.

Krečenje 0,50€.

Tel.067/427-850

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Otčepljenje svih vrsta kanalizacije električnom sajlom, zamjena starih cijevi i vodoinstalaterske usluge. Povoljno.

Vukčević. Tel.069/655-444, 068/654-474, 067/589-073 Kosim placeve, bašte, dvorišta motornim trimerom i šegam drva. Povoljno.

Vukčević.

Tel.069/655444, 068/654-474, 067/589-073 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

KUĆNI LJUBIMCI

APARATI/OPREMA

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija.

Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com MUZIČKI INSTRUMENTI

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

52

MALI OGLASI PREMINULI

POLJOPRIVREDA Prodajem balirano sijeno, Kosić. Tel.067/559-750

RAZNO

28. juna 2014. u 81. godini.

Sahrana će se obaviti 30. juna u 13 časova na mjesnom groblju Srpska.

Pavle Dragutina Đurišić

Radovan Živkov Vukotić

28. juna 2014. u 64. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna na gradskom groblju u Danilovgradu.

27. juna 2014. u 78 godini.

Sahrana je obavljena 28. juna na Čevu.

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Vrhunski originalni preparati za potenciju, gelovi 15/7kom. Man-king na biljnoj bazi 30/10kom.

Tablete 15/4kom.

Tel.067/852-451

27. juna 2014. u 55. godini.

Sahrana će se obaviti 30. juna u 12 časova u Novom Sadu.

Nata Sergiova Ballaben

Slavka Milutina Šćekić rođena Topić, 28. juna 2014. u 70. godini. Sahrana je obavljena 29. juna u Ravnoj Rijeci.

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

Veljko Đurov Đikanović 28. juna 2014. u 85. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna na Čepurcima.

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

27. juna 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 28. juna na groblju u Vinickoj.

rođena Lekić, 28. juna 2014. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna u Šekularu – Jašovići.

rođena Dedić, 28. juna 2014. u 82. godini u Longaronu – Italija.

Sahrana će se obaviti u Podgorici.

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Jevto Krsta Zečević

Filip Boro Mitrov Maraš

Ilinka Sonja Vuković Prodajem dvostranu svijetleću reklamu dimenzija 58x78.

Samo 120 eura. Nikšić.

Tel.067/427-198

Darinka Branka Matović

PONEDJELJAK 30. 6. 2014.

Koviljka Vukolina Tomić rođena Nikitović, 28. juna 2014. u 87. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna u selu Provalija – Gornja Bukovica.

Slobodan Josifa Gilić u 68. godini. Sahrana je obavljena 29. juna u Bratonožićima na Pelevom Brijegu.

Rade Milanov Peričić 27. juna 2014. u 31. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna na groblju kod Crkve Sv. Jovana u Bogišićima.

Đeto Roka Đeljaj

Jovo Velimira Kovačina 28. juna 2014. u 60. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna na gradskom groblju u Nikšiću.

Radosav Lale Andrije Radulović 28. juna 2014. Sahrana je obavljena 29. juna na mjesnom groblju Rastovac.

27. juna 2014. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna u selu Vuksanlekaj.

Velizar Vesko Blaža Bogićević 27. juna 2014. u 62. godini.

Sahrana je obavljena 29. juna na seoskom groblju Bogićevići.

Stanica Lakićeva Vuković

Sokolj Nua Đokaj učitelj u penziji, 28. juna 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 29. juna pored Crkve Sv. Mhila u Dinoši.

rođena Anđelić, 27. juna 2014. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 28. juna u Poljima.

Stane Radulova Dragojević rođena Čelebić, 28. juna 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 29. juna na mjesnom groblju Gornji Martinići. Kuća žalosti Gradina Martinićka.

Dragica Vučete Kastratović rođena Kuč, 27. juna 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 28. juna u Donjoj Ržanici.

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Milijana Radosava Čabarkapa rođena Madžgalj, 27. juna 2014. u 90. godini.

Sahrana je obavljena 28. juna na gradskom groblju u Nikoljcu.

Pavle Iva Pavišić 26. juna 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 28. juna na Starom groblju na Cetinju.

Kuća žalosti Bajova 5, Cetinje.

Milorad Pinto Lazarev Tupanjanin 26. juna 2014. u 90. godini Sahrana je obavljena 28. juna na gradskom groblju u Nikšiću.

Snežana Miša Marković rođena Radević, 25. juna 2014. u Njemačkoj.

Sahrana je obavljena 29. juna na groblju u Zagoriču.

Milica Šakota rođena Vlajčić, 23. juna u Herceg Novom. Sahrana je obavljena 29. juna u Trebinju.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

PONEDJELJAK 30. 6. 2014.

53

INFORMACIJE VOZOVI/TRAINS

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ....................................... 122 Vatrogasna ................................ 123 Hitna pomoć.............................. 124 Tačno vrijeme ........................... 125 Telegrami .................................. 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .................... 112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ............................ 1180 Informacije .............................. 1181 Crnogorski telekom................1500 Telenor .................................... 1188 M:tel .........................................1600 Elektrodistribucija ............633-979 Vodovod............................. 440-388 Stambeno ..........................623-493 Komunalno ........................ 231-191 JP “Čistoća” ...................... 625-349 Kanalizacije .......................620-598 Pogrebno ...........................662-480 Meteo.........................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ....................................020/244-170 Šlep služba ................ 069-019-611 Žalbe na postupke policije ................... 067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija .................................... 080-081-333 Montenegro Call centar ........1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ................................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga............ .............................................116 666 Sigurna ženska kuća. 069-013-321 Povjerljivi telefon .....080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ...................... 611-534 Narcotics Anonymous 067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798, .................................... 068-818-181 CAZAS AIDS ............... 020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ............................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ............................................ 281-055 Inspekcija rada.................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ...265-438 Komunalna policija... 080-081-222 Metrološka inspekcija ..... 601-360, ......................................fax 634-651 Sanitarna ........................... 608-015 Tržišna ............................... 230-921 Turistička ...........................647-562 Veterinarska ..................... 234-106 BOLNICE Klinički centar ................... 412-412

Ponedjeljak: PodgoricaLjubljana 6:00, LjubljanaPodgorica 23:05. Utorak: Podgorica-Ljubljana 6:00.

Srijeda: Ljubljana-Podgorica 14:25, Podgorica-Ljubljana 16:10. Četvrtak: LjubljanaPodgorica 14:25, PodgoricaLjubljana 16:10. Petak i nedjelja: Podgorica-Ljubljana 15:50, Ljubljana-Podgorica 17:30.

Nedjelja: Ljubljana-Podgorica 23:05. Zavisno od dana letjenja, Adria airways sa polaskom iz Podgorice, sa presijedanjem u Ljubljani, u svojoj usluzi nudi i letove: za Amsterdam: utorkom i nedjeljom, Minhen: utorkom, srijedom, petkom, nedjeljom, Beč: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Brisel: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Prag: ponedjeljkom, srijedom, petkom, Kopenhagen: nedjeljom, Frankfurt: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Cirih: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Varšavu: ponedjeljkom i petkom.

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ............................648-823 Konik .................................. 607-120 Tuzi .....................................603-940 Stari aerodrom ................. 481-940 Dječja ................................. 603-941 Golubovci........................... 603-310 Radio-stanica .................... 230-410 Blok 5 .................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .............664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški ............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ..................... 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ................020-641-651 Montvet .............................662-578 APOTEKE Ribnica ............................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .. 241-441 ICN Crna Gora ................... 245-019 Sahat kula.......................... 620-273 Biofarm .............................244-634 HOTELI Ambiente ...........................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ...........406-500 Bojatours........................... 621-240 City ..................................... 441-500 Crna Gora ......... 634-271, 443-443 Evropa .............. 621-889, 623-444 Eminent .............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s .............. 656-588, 656-702 Lovćen ............................... 669-201 Pejović ............................... 810-165 Premier .............................409-900 Podgorica ..........................402-500 TAKSI Alo taksi ................................19-700 SMS ...............................069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ................................. 19-800 City taksi ............................... 19-711 besplatan broj .............. 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi......................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi........................19-714 SMS ...............................068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi.................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201201, 241-154, mobl.067/241-154

Ponedjeljak, četvrtak i subota: RimPodgorica 9:55, Podgorica-Rim 12:10.

Utorak: Podgorica-Rim 10:30, RimPodgorica 12:40. Petak: Podgorica-Rim 08:30, Rim-Podgorica 10:30. Nedjelja: Podgorica-Rim 17:20, Rim-Podgorica 19:20.

Alitalia sa presijedanjem u Rimu zavisno od dana letjenja u svojoj usluzi nudi letove za ostatak svijeta: Evropa, Kanada, Južna i Sjeverna Amerika…

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru, Podgorica, 020/201201, 201202

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66

Ljetnji red vožnje POLASCI IZ PODGORICE: za Bar: 5.15 (lokal); 8.20 (lokal); 9.27 (brzi); 11.30 (lokal); 12.50 (lokal); 15.20 (lokal); 16.31 (lokal, samo radnim danima); 18.00 (lokal); 21.10 (lokal). Za Bijelo Polje: 6.25 (lokal); 15.50 (lokal). Za Beograd: 18.01 (brzi). Za Nikšić: 05.05 (lokal); 07.00 (lokal); 14.30 (lokal); 16.10 (lokal); 18.10 (lokal).

POLASCI IZ BARA: za Podgoricu:

5.25 (lokal); 6.35 (lokal); 11.15 (lokal); 14.05 (lokal); 14.50 (lokal); 16.40 (lokal); 17.00 (brzi); 18.00 (lokal, samo radnim danima); 20.30 (lokal). Za Bijelo Polje: 5.25 (lokal); 14.50 (lokal); 17.00 (brzi). Za Beograd: 17.00 (brzi).

POLASCI IZ BIJELOG POLJA: za Podgoricu (Bar): 09.01 (lokal); 18.35 (lokal). Za Beograd: 20.40 (brzi). POLASCI IZ NIKŠIĆA: za Podgoricu: 06.25 (lokal); 08.40

(lokal); 15.50 (lokal); 18.30 (lokal); 19.55 (lokal). POLASCI IZ BEOGRADA: za Podgoricu (Bar): 18.05 (brzi).

09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40.

Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15,

10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00.

Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00.

Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Informacije o kretanju vozova mogu se dobiti u željezničkim stanicama: Podgorica: (020) 44 12 11 i 44 12 12.

Bar: (030) 30 16 15 i 30 16 22. Sutomore: (030) 30 16 92. Nikšić: (040) 21 44 80.

Bijelo Polje: (050) 47 85 60. Kolašin: (020) 44 14 92. Mojkovac: (050) 47 21 30

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak).

Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00.

Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25.

Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35,

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržava pravo da izmijeni red letjenja bez prethodne najave. Kompanija preporučuje putnicima da se za sve informacije obrate službi rezervacija na 19804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00.

Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00. BečPodgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10.

Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. FrankfurtPodgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. PodgoricaCirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35.

Cirih-Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. RimPodgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40. Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. Tivat-London: srijeda i nedjelja 10:10. LondonTivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. Podgorica-Dizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10. Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10.

Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-RimBeograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično.

Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. BeogradStokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-GeteborgBeograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Film

54•TVPROGRAM 07:15 Kviz- Zlatni krug/r 08:50 Crtana serija: Vozićgrad 09:00 Tačno 9 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Roki 3/r 13:00 Tačno 1 14:15 Serija: Evropa bre!/r 15:30 Exploziv 15:55 Crtana serija - Vozićgrad 16:05 Serija: Neukrotivo srce 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Dva I po muškarca 18:10 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Serija: Gorki život 20:50 Serija: Samac u braku 21:45 Film: Izgubljena sjećanja 23:15 Noćni žurnal 23:35 Serija: Bez traga

PRVA Serija: Dva i po muškarca 17.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program: Veliki prirodni spektakli 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Serija: Viking Viki 13.00 Vijesti 13.05 Strani dok. program 14.00 Vijesti 14.35 Meridijani/r 15.30 Dnevnik 1 16.00 Fifa SP 2014: Osmina finala/r 18.05 Serija: Hispan 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Mjesto zločina 21.00 Studio fudbal: „Brazil, Brazil“ 21.50 Fifa SP 2014: Osmina finala 23.50 Studio „ Brazil, Brazil“

RTCG 1 Serija: Mjesto zločina 20.05

10.00 Serija: Djevojački institut 11.00 Serija: Zakon i red/r 12.00 Vijesti 12.00 Tenis- Vimbldon 12.05 FIFA SP 2014/r 14.00 Serija: Sestra Tereza/r 15.00 Serija: Monk 16.00 Serija: Sestra Tereza 17.50 FIFA SP 2014: osmina finala 20.15 Serija: Monk 21.00 Serija: Offis 22.00 Serija: Zakon i red 23.00 Serija: Sestra Tereza/r 00.00 VOA – glas Amerike

07:00 09:30 09:40 10:40 10:50 11:45 13:30 14:50 15:45

RTCG 2 FIFA SP 2014: osmina finala 17.50

777 Na domaćem terenu 18.20

16:00 17:15 18:20 19:30 21:15 22:15 23:15

Uz jutarnju kafu Intermezzo Smijeh kao lijek Naš recept Dobitnici Žestoko Zabava Muzika Na domaćem terenu - pr Zabavni magazin Bulevar poznatih Na domaćem terenu Finale kupa omladinci Hramovi Crne Gore Gušteranje Zabavni magazin

06:52 City kids M 07:00 Dobro jutro Jovana i Srđan 09:33 Ljubav na silu 12:03 Magazin in CG 13:03 City M 14:03 Serija: Sila/r 15:03 Serija: Nakuša 16:50 Pare ili život 18:00 Info monte 18:27 Serija: Mala nevjesta 20:03 Serija: Ljubav na silu 20:48 Serija: Sila 21:33 Stotka 23:03 Kraljevi stila 23:43 City M 23:58 Flajer 00:05 Film: Uzmi moju dušu 01:48 Film: Nije zaboravljena

PINK City M 13.03

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

07:00 Boje jutra 10:35 Serija: Zora dubrovačka/r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:10 Serija: Agatino pravo/r 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Avenija Brazil 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Agatino pravo 20:45 Serija: Krv nije voda 21:25 Bez granica specijal 22:00 Vijesti 22:10 Meteo centar 22:15 Sport 22:25 Domaćica/r 00:40 Serija: Mezimica/r

08:00 Film 09:30 Top Shop 10:00 5 do 5 Summer Edition/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Radio u boji 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Radio u boji 16:30 Kuhinjica 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Film 20:15 Forum 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer Edition/r 00:00 Radio u boji/r 00:30 Film 02:30 5 do 5 Summer Edition/r 03:30 Radio u boji/r 04:00 Film 06:00 Film

VIJESTI Bez granica specijal 21.25

ATLAS 5 do 5 Summer Edition 16.55

10:30 Aljazeera 10:45 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:05 Čuvari zdravlja 12:30 Hrana i vino 13:30 Aljazeera 14:30 Video katalog 15:30 Aljazeera 16:00 Hrana i vino 16:30 Na točkovima 18:00 Aljazzera 19:00 Video katalog 20:15 Bez recepta 20:45 Muzika 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00:00 MBC hit

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00

08:00 10:00 10:30 11:00

MBC Hrana i vino 16.00

MONTENA Životinjske lakrdije 11.40

13:20 15:02 16:50 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film - Mumijevi Večera kod Džaje/r Dok.program Muzički program Anegdota iz života Crtani film - Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Kapital Koncert Ponoćni Info

12:00 14:00 15:00 17:00 17:10 18:00 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 22:40 23:05

Jutarnji program VOA Hrana i vino Serija: Fatalni susret Vijesti Dok.program Film Vijesti Serija: Lavirint Sport time Polis Muzički program Sve osim Serija: Fatalni susret Polis Glas Amerike Film

TV BUDVA Dokumentarni program 14.00

TVprogram•55

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

IZGUBLJENA SJEĆANJA Prva, 21.45

Grdana - Zla vila 13:15; 15:20; 17:15; 19:15; 21:15; Kako da dresirate svog zmaja 2 13:00; 14:00; 15:00; 16:00; 17:00; 18:00; Ko preživi, pričaće 21:50; Krive su zvijezde 17:40; 20:15; Kuća velikog mađioničara (sinhr.) 13:30; Loše komšije 20:00; Na rubu vremena 20:30; Transformersi: Doba izumiranja 12:50; 14:30; 15:50; 17:30; 18:50;21:00; Udar ljubavi 19:00; 22:00; X-Men: Dani buduće prošlosti 15:10.

U snovima Amerikanke Dženi Kol tokom njene trudnoće neprekidno se pojavljuje malo mjesto sa velikom crkvom, što će ona ispričati svojoj majci. Majka će joj pokazati svoje crteže koji prikazuju upravo mjesto iz Dženinih snova. Istražujući saznaju da je to gradić u Irskoj iz tridesetih godina prošlog vijeka.

Dženi počinje da vjeruje u reinkarnaciju i sa mužem odlazi u Irsku u nadi da će doći do saznanja o svom prošlom životu.

UZMI MOJU DUŠU Pink, 00.05 Mirnim gradićem Rivertonom kruži legenda o ‘’Rivertonskom koljaču’’, zloglasnom serijskom ubici koji se zakleo da će se jednog dana vratiti i ubiti sedmero djece koja su se rodila one noći kada je on okončao život. Otada je prošlo šesnaest godina, i ljudi su u Rivertonu ponovo počeli nestajati. Da li je preživio onu noć, kada su svi mislili da je mrtav? Da li je moguće da se on reinkarnisao u jednog od sedam tinejdžera rođenih one zlokobne noći? Jedan od tih sedam klinaca zna odgovor.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Priče iz radionice 09:55 Vesti RTS 10:00 Sasvim prirodno 10:34 Moja lepa Srbija 11:00 Vesti RTS 11:05 Sve o psima s pedigreom - tri godine kasnije 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Evronet 12:54 Blanš Fjuri

RTS 1, Priče iz radionice 09.05 14:35 TV Zabavnik 14:46 Ovo je Srbija 15:35 Nepobedivo srce 16:39 Slagalica 17:04 Beogradska hronika 17:30 Fudbal - SP Brazil 20:00 Dnevnik RTS 20:35 Nepobedivo srce 21:35 Fudbal - SP Brazil 21:50 SP Brazil 00:00 Dnevnik RTS 00:20 Kulturni dnevnik RTS 2 12:54 Trezor 13:55 Zooteka plus 14:19 Dejvid Atenboro - Čuda prirode 2 14:41 Kara-

đorđe Petrović 14:50 TV lica...

Kao sav normalan svet 15:40 Štamparstvo i izdavaštvo u ratnoj prestonici 1914-1915.

16:04 Devojke iz fabrike bombi 16:49 Odbojka 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Mera za muziku 17:54 SP Brazil19:52 Mesto za nas 20:25 Metropolis 20:51 37 dana 21:54 SP Brazil 23:50 Bunt HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:35 Znaj da te volim 13:19 Glas domovine 13:45 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:22 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:41 Navrh jezika 14:45 Društvena mreža: Treća dob 15:27 Velikani u sjeni 15:58 Puna kuća Raftera 16:42 Skica za portret 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:18 Potrošački kod 18:50 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:06 TV Bingo HRT 2 10:28 Dr. Oz 11:09 Kirstie preuređuje: Vintage domovi 11:57 Dobra žena 12:39 Sachiena kuhinja 13:04 Glazba, glazba... 13:14 Polarna svjetlost 14:45 Edgemont 15:11 Tračerica 15:54 Kuhajmo zajedno 16:00 Regional-

ni dnevnik 16:31 Školski sat 17:01 Inkubator 17:17 DW: Shift 17:32 Village Folk 17:44 Domovi Brazila 18:11 Svaki dan dobar dan 18:53 Hot spot 19:00 Nogometni Oscar 20:15 Svlačionica 21:08 Bivši dečko 22:40 Igra prijestolja HBO 11:20 Podstanarka 13:00 Gregov dnevnik 3: Pasji dani 14:35 Skubi Du! Ukleti praznici 15:00 Džek ubica divova 16:55 Živeti s ludilom: Pet priča 18:25 Čista prošlost 20:05 Igra prestola 21:10 Fabrika laži 21:40 Silicijumska dolina FOX LIFE 10:05 Škola za parove 10:30 Džordan 11:20 Uvod u anatomiju 12:15 Kako izgledam?

13:05 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 13:55 Bivše žene Holivuda 14:45 Ukrasi moj dom 15:10 Ukrasi moj dom

HRT 2, Kuhajmo zajedno 15.54

15:35 Škola za parove 16:00 Škola za parove 16:25 Ludnica u Klivlendu 16:50 Ludnica u Klivlendu 17:15 Džordan 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Ali Mekbil 20:00 Veštice iz Ist Enda 20:55 Veštice iz Ist Enda 21:50 Jednom davno 22:45 Škola za parove FOX CRIME 12:30 Operativci 13:35 Novi stari slučajevi 14:45 Monk 15:35 Otac Braun 16:45 Medijum 17:40 Vojni advokati 18:35 Pariski forenzičari 19:40 Pariski forenzičari 20:45 Operativci 21:50 Detektiv na Floridi 22:55 Medijum TV HAPPY 10:15 Vinks 10:25 Male veštice 11:45 Zemlja konja 12:05 Virus Atak 12:20 Kung fu majstori Zodijaka 12:40 Nindža kornjače 12:50 Dokumentarni program 13:40 Teleshop 13:55 Vesti 14:00 Natkuvavanje 14:40 Teleshop 14:55 Menjam ženu 15:40 Teleshop 15:55 Vesti 16:00 Goli život 17:55 Telemaster 18:25 Život teče dalje 19:10 Glamur 19:40 Čađava mehana 20:50 Goli život 22:50 Luda kuća 23:30 Glamur 00:00 Film 01:30 Film 02:30 Film 03:20 Sudbine

TV HAPPY, Zemlja konja 11.45 ARENA SPORT 09:00 Barcelona - Real Madrid, finale, 3. utakmica 11:00 PSG Nice 13:00 Real Madrid - Galatasaray 15:00 Rusija - Srbija, 1. utakmica 17:00 Destination Brazil 17:30 Destination Brazil 18:00 Brazil World Cup Stars 18:30 Brazil World Cup Stars 19:00 Barcelona - Real Madrid, finale, 4. utakmica 21:00 Partizan - Crvena zvezda, finale 23:00 F3 Spa-Francorchamps: Pregled 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Los Angeles - NY Rangers, SPORT KLUB 09:30 Wimbledon: Studio 10:00 Wimbledon: Pregled dana 11:00 Wimbledon: Studio 12:30 Tenis - Vimbldon 22:00 Wimbledon: Studio 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Wimbledon: Pregled dana 00:30 NBA Action 01:00 Moto GP Assen

SPORT

FOTO: D. Lopičić

ponedjeljak, 30. 6. 2014 broj 880 GodIna III

“Crveni” kreću po Euro

KošarKa

ª Crveniº pale motore

Košarkaška reprezentacija Crne Gore danas na Zlatiboru zvanično počinje pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Nakon što su se juče okupili u Podgorici i odradili ljekarske preglede, košarkaši Crne Gore uputili su se za Zlatibor, gdje će od danas, pa narednih narednih gotovo mjesec dana odraditi glavni dio priprema za nastup u kvalifikacijama za šampionat Evrope.

I pored činjenice da će nastupiti u potpuno izmijenjenom sastavu (zbog povreda su otkazali Blagota Sekulić, Bojan Dubljević, a zbog drugih razloga neće igrati Nikola Vučević, Nikola Peković, Vladimir Dašić) povratnik u nacionalni tim, nakon gotovo dvije godine, Vladimir Dragičević vjeruje u prolaz.

● Nedostaju Nam dva Najbolja ceNtra u evropi, ali...

“Nakon privatnih problema i povreda ove godine se vraćam u tim. Nadam se da ću uspjeti da zamijenim igrače koji nisu tu za ovu reprezentativnu akciju. Uglavnom, cilj je da se plasiramo na Evropsko prvenstvo”, rekao je Dragičević, koji vjeruje da se odsustvo, prije svega Vučevića i Pekovića neće osjetiti.

“Nedostaju nam, po meni, dva najbolja centra u Evropi.

Međutim, radićemo više kao ekipa i pokušaćemo tako da nadomjestimo njihovo odsustvo”, istakao je, ove sezone, član poljske Zelene Gore.

Za razliku od centarske pozicije, Crna Gora će na mjestu organizatora igre imati sjajan trio - Tajris Rajs, Tejlor Ročesti i Nikola Ivanović. Selektor Luka Pavićević će na mečevima kvalifikacija moći da koristi samo jednog od dvojice naturalizovanih Amerikanaca, tako da se mnogo toga očekuje od mladog pleja Budućnosti.

“Imali smo dosta vremena za odmor. Sad opet počinjemo punom parom. Svi smo spremni da damo svoj maksimum na pripremama i nadam se da ćemo u kvalifikacijama ostvariti povoljan rezultat”, istakao je Ivanović, koji smatra da od prvog duela sa Izraelom u gostima mnogo toga zavisi.

● Na Zlatiboru do 16. jula

Košarkaši će na Zlatiboru trenirati do 16. jula, a onda im predstoji jak pripremni turnir u Sarajevu, gdje će sparingovati sa Njemačkom, BiH i Bjelorusijom. Nakon toga “crveni” se vraćaju

Sekulić: Biće teško, ali očekujem prolaz Jedan od nosilaca igre iz prethodnih kvalifikacija i kapiten reprezentacije Blagota Sekulić jedan je od igrača koji zbog povrede neće moći da pomogne timu. Iako će Crna Gora, što zbog povreda, što zbog otkaza pojedinih igrača, nastupiti desetkovana, iskusni centar očekuje plasman na Evropsko prvenstvo u Ukrajini naredne godine.

“Mnogo mi je žao što neću na Zlatibor do 24. jula, da bi potom u Skoplju igrali novi turnir (Makedonija, Poljska i Italija). Završni dio priprema izabranici Luke Pavićevića odradiće u Podgorici, koja će od 1. do 3. avgusta biti domaćin turnira, na kojem će još učestvovati Mađarska i Švajcarska.

Crna Gora će kvalifikacije početi 10. avgusta gostovanjem Izraelu. Potom slijede tri vezana domaćinstva (Bugarskoj, Holandiji i Izraelu).

Kvalifikacije će završiti gostovanjem Bugarskoj i Holandiji. Pobjednici grupa i najboljih šest drugoplasiranih re-

moći da pomognem reprezentaciji, posebno što je ovakva situacija sa otkazima na centarskoj poziciji. Povreda je bila jača od mene i moram da pauziram dva mjeseca. Biće teško u kvalifikacijama. Mnogo će zavisiti od toga u kakvim će se sastavima pojaviti Izrael i Bugarska, ali svakako da očekujem prolaz na Euro”, zaključio je Sekulić.

18 odabranih Nikola Ivanović, Nikola Pavlićević, Tajriz Rajs, Tejlor Ročesti, Suad Šehović, Sead Šehović, Vladimir Mihailović, Aleksa Popović, Miloš Borisov, Nikola Vučurović, Milko Bjelica, Nemanja Radović, Ivan Maraš, Nemanja Đurišić, Vladimir Dragičević, Vladimir Golubović, Marko Todorović i Filip Barović prezentacija plasiraće se na šampionat u Ukrajini. M.J.

EVROPSKA LIGA

Azeri bez šanse da zaprijete

Radunović je sa kolegama juče lako izlazio na kraj sa Azerbejdžanom

Na korak od polufinala: Crna Gora u Budvi demolirala Azerbejdžan - 3:0 BUDVA - Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 120. Sudije: Hoger (Slovačka), Močnik (Mađarska). Rezultat po setovima: 25:17, 25:21, 25:19.

CRNA GORA: Minić, Dabović, Babić 3, G. Ćuk 7, Strugar 3, Ćaćić 18, Lakčević, Radunović 3, B. Ćuk 2, Medenica, Ječmenica 1, Ćulafić 15.

AZERBEJDŽAN: Bajramov 7, Hasanli, Sulejmanov, Kutukov 3, Ala-

hverdijev, Abdulajev, Kovalenko 6, Samadov 7, Obodnikov 7, Alijev, Jalalov 4, Červjakov 5.

Poslije subotnjeg trijumfa stigao je i nedjeljni - odbojkaši Crne Gore su lagano odradili Azerbejdžan sa 3:0, a pobjeda je poslužila da se preuzme prvo mjesto u Grupi A. Koliko su izabranici Slobodana Boškana bili dominantni protiv najslabije selekcije u našoj grupi govori činjenica da Azerbej-

TABELA 1. Crna Gora 6 5 1 2. Rumunija 8 5 3 3. Grčka 6 4 2 4. Poljska 6 2 4 5. Azerbejdžan 6 0 6

16:7 14 17:1613 15:10 12 12:14 8 5:18 1

džan ni u jednom trenutku nije ni pomislio da može da dođe do seta.

Poslije dva vezana trijumfa Crna Gora se nalazi na korak od plasmana u polufinale Evropske lige, pošto iz grupe dalje idu dvije selekcije...

KID PREUZIMA MILVOKI Džejson Kid će, kako stvari stoje, poslije samo jedne sezone provedene na klupi Bruklin Netsa, napustiti tu sredinu i preseliti se u Milvoki. Do prekida saradnje došlo je zbog toga što je bivši plejmejker zatražio veća ovlašćenja u samom klubu što su čelnici “mrežica” odbili.

On bi na klupi Milvokija trebalo da zamijeni Lerija Drua koji je sa Baksima u minuloj sezoni zabilježio mizernih 15 pobjeda. M.J.

VIMBLDON

Đoković - Conga, ulog četvrtfinale Nakon dana pauze danas se nastavlja takmičenje na trećem Gren slemu sezone, duelima osmine finala.

Kod tenisera derbi će odigrati Novak Đoković i Žo Vilfrid Conga. U reprizi četvrtfinala posljednjeg Rolan Garosa srpski teniser ulazi kao apsolutni favorit - u 17 međusobnih okršaja Novak je slavio čak 15 puta. Drugi teniser planete u seriji je od osam uzastopnih pobjeda nad Congom, koji je posljednji put slavio prije tri godine.

“Ne plašim se Conge. Očekujem od njega da dobro servira, to je njegova prednost. Veoma je agresivan

igrač. Ako se osjeća dobro na terenu, ako je njegov dan, može da pobjedi bilo koga”, istakao je Đoković.

Branilac trofeja u Londonu Endi Marej dočekuje Kevina Andersona, dok Stanislas Vavrinka igra sa Denisom Istominom. Nakon eliminacija Serene Vilijams i Na Li, ruska teniserka Marija Šarapova ispala je u prvi plan za osvajanje titule. Ona će danas igrati protiv Anželike Kerber. Anu Ivanović očekuje nastavak duela sa Sabinom Lisicki (Njemica je osvojila prvi set), dok Petra Kvitova igra protiv Šuai Peng. M.J.

Matematički je potreban još jedan bod, a to će crveni pokušati da obezbijede

protiv Grčke sljedećeg vikenda - tada će Crna Gora ugostiti Grčku.

B.T.

58 SPORT

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Odlazak ª prekO bareº

Pozdrav Evropo, odoh u NBA ligu Real će, navodno, na ime obeštećenja zaraditi tri miliona dolara - Čikago će platiti 600.000, a Mirotić ostatak sume Ako je vjerovati španskim i američkim medijima, Nikola Mirotić od naredne sezone nosiće dres Čikago Bulsa, koji polažu pravo na njega.

“Bikovi” će na ime obeštećenja Madriđanima platiti tri miliona eura.

Ipak, kako po pravilima NBA lige klub može da plati maksimalno 600.000 dolara za obeštećenje, Mirotić će morati sam da doplati kako bi naredne sezone zaigrao u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu. Mirotić (23) je

2011. izašao na draft gdje ga je sa 23. pozicije izabrao Hjuston, koji ga je iste noći u trejdu poslao u Minesotu, da bi na kraju završio u Čikagu.

Njegov odlazak “preko bare” poklapa se sa odlaskom Karlosa Buzera iz Grada vjetrova.

Sportska redakcija Dnevnih novina kontaktirala je njegovog menadžera Jadrana Vujačića, koji, međutim, nije htio ni da demantuje ni da potvrdi ovu informaciju.

džejms želI nemOguće

I jare i pare Jedan od najboljih košarkaša današnjice Lebron Džejms od uprave Majamija će zahtijevati maksimalan ugovor, što podrazumijeva da će, ukoliko nastavi saradnju pod uslovima koje traži, inkasirati 130 miliona dolara u narednih pet sezona. Ipak, to nije jedini uslov njegovog ostanka na Floridi - “kralj” želi da Majami ima konkurentnu ekipu za NBA naslov i narednih godina, ali zbog visokih zahtjeva Džejmsa, Majami to

neće biti u stanju da isprati. Primjera radi, Tim Dankan, Manu Đinobili i Toni Parker su prilikom potpisivanja prethodnog ugovora sa San Antonijem pristali da im se smanje primanja i na taj način omogućili treneru Gregu Popoviču da na svakom mjestu popuni ekipu dvojicom kvalitetnih igrača unutar “seleri kepa”. Da li će Džejms smanjiti svoja potraživanja ili će sreću potražiti na drugom mjestu, znaće se narednih dana. M.J.

Mirotić je od 2008. član Reala, a prije toga je bio član podgoričkog Džokera. Sa Madriđanima je osvojio ukupno pet trofeja - ove sezone osvojio je Kup kralja, ali je poražen od Makabija u finalu Eurolige, kao i od Barselone u finalu plej-ofa španske lige. Iako je prošao sve mlađe kategorije Španije, Mirotić još nije dobio poziv za A selekciju, tako da je ostala mogućnost, istina mala, da zaigra i za reprezentaciju Crne Gore u budućnosti.

M.J.

Ipak Ostaje

nagrada za sjajne Igre

Teo vjeran “armejcima”

Rajs na meti kralja

Reprezentativac Srbije Miloš Teodosić i u naredne tri godine nosiće dres CSKA, pošto je danas potpisao novi ugovor sa Moskovljanima. Iako se spekulisalo da bi mogao da promijeni sredinu, pa čak i da ode u NBA ligu, popularni Teo ipak je odabrao da ostane. On je u najtrofejniji klub u Rusiji stigao 2011. godine iz Olimpijakosa.

Za Teodosića su između ostalih bili zainteresovani turski klubovi Fenerbahče i Anadolu Efes, koji odnedavno predvodi Dušan Ivković.

CSKA je ovog ljeta već napustio jedan srpski košarkaš - u pitanju je centar Nenad Krstić, koji je pojačao redove upravo Efesa. Teodosić je ove sezone bio jedan od najzaslužnijih za titulu CSKA u VTB ligi, a izabran je i za MVP finalne serije. M.J.

Crnogorski reprezentativac Tajris Rajs dobio je ponudu da pojača ekipu Real Madrida, prenose španski mediji. Rajs, koji je sa Makabijem osvojio titulu prvaka Evrope ove sezone, još nije produžio ugovor sa “ponosom Izraela”, a u međuvremenu je dobio primamljivu ponudu Madriđana (dvogodišnji ugovor). Navodno, najkorisniji igrač fajnal-fora Evrolige ima 24 časa da odluči - ili će ostati u Makabiju ili će preći u redove Reala. Madriđani su dobro zapamtili Amerikanca koji je partiju sezone odigrao upravo u finalu Evrolige, kada je

praktično sam, postigavši 26 poena i nokautirao ekipu Pabla Lasa. Rajsova prvobitna želja je bila da nastavi saradnju sa Makabijem u koji je stigao prethodnog ljeta iz njemačkog Bajerna, međutim, odlaskom trenera Dejvida Blata u Klivlend mnogo toga se promijenilo u razmišljanju Amerikanca u pogledu nastavka karijere. Njegov ostanak u Izraelu je postao potpuno neizvjestan nakon poziva Reala. Rajs se trenutno nalazi na pripremama sa reprezentacijom Crne Gore pred start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

M.J.

SPORT 59

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

RIJEČ TRENERA

Treba nam plej

Trener šampiona Crne Gore Mile Tomić priprema ekipu na Tari - Blažo Igumanović se timu priključuje sjutra, šuška se da Sutjeska želi Branka Boškovića i Andriju Delibašića Sutjeska sklapa kockice pred Evropu (igraju sa Šerifom 15. ili 16. jula 2. kolo kvalifikacija za LŠ), polako se sprema za sezonu 2014/15. (sezona počinje 9. avgusta), a svemu tome svjedoči Tara - tamo su uslovi za treniranje perfektni!

Novog trenera Sutjeske Mileta Tomića smo uhvatili između dva treninga...

“Imamo sjajne uslove, trebalo je da ostanemo do 5. jula, ali ostaćemo do 9. jer na Tari imamo sve što nam treba”, rekao je kormilar dvostrukog šampiona Crne Gore, a onda je dodao...

“Kompletiramo ekipu, Slavko Lukić je radio sa ekipom, Vlado Jeknić se priključio, dok nam u utorak stiže Blažo Igumanović”, raportira nam Tomić.

O novim pojačanjima se

ćuti - kandidati su Marko Ćetković, Đorđe Ivelja, jedan Brazil koga kriju...

“Ima nekih nagovještaja oko novih igrača, ali ne bih ništa da nagovještavam.

Tako smo praktično izgubili dva-tri igrača”.

Nikšićka priča povezuje Branka Boškovića i Andriju Delibašića sa Sutjeskom, pa smo pitali Tomića da nam o tome kaže rečenicu-dvije...

“Ne znam šta da vam kažem povodom toga. Pitanje je da li klub ima mogućnosti da ih dovede, pitanje je da li su oni raspoloženi da dođu u Sutjesku. Dosta je tu pitanja, a o njihovim kvalitetima ne treba trošiti riječi. CV im je bogat. To je jako interesantna priča”, jasan je Tomić.

Za kraj - šta Vam je najpotrebnije? Pozicija...

SPORTSKI EKRAN RTCG1 22:00h AlžiR - NjemAčkA, fudbAl RTCG2 12:30h VimbldoN, TeNis 18:00h fRANCuskA- NiGeRijA, fudbAl spoRTklub 12:30h VimbldoN, TeNis spoRTklub2 12:30h VimbldoN, TeNis spoRTklub3 12:30h VimbldoN, TeNis euRospoRT 11:00h sNukeR, bilijAR

“Nikada ne boli glava od pravih igrača. Svaki fudbaler koji donosi kvalitet je dobrodošao. Ali najviše

nam treba plej, igrač koji lucidnim pasom povezuje sve. To je prioritet”, iskren je Mile Tomić.

B.T.

Bečelić pregovara sa Donjim Sremom Poslije darka karadžića, la zajednički jezik sa još jedNenada Đurovića, miloša nim igračem - u pitanju je destevovića, petra peroševi- sni bek srđan bečelić. ća (itd) Sutjeska nije pronašDefanzivac koji ima 22 go-

BAŠA U BEŠIKTAŠU?

Bilić kvari posao Romi

marko baša se, navodno, sve dogovorio sa Romom, ostalo je još samo da “vučica” uplati dva ili tri miliona Lilu kako bi se transfer ozvaničio. Ali, dok se ne ozvaniči - ništa nije gotovo...

Cijelu priču sada želi da pokvari Bešiktaš - trener “crnobijelih” slaven bilić jako cijeni štopera reprezentacije Crne Gore, pa turski mediji pišu da će učiniti sve da Bašu dovede u Istanbul. b.T.

dine je učestvovao u titula- Vojvodine. ma prethodne dvije godine, a Sada je slobodan igrač, kraj Bistrice je igrao kao po- a nalazi se na meti Donjeg zajmljeni igrač novosadske Srema...

BUDUĆNOST SE RASIPA

Plavi bez kvarteta

Risto Radunović, Marko Ćetković, Darko Nikač, Adnan Orahovac - to su momci kojima je isticao ugovor sa ekipom Budućnosti, a sa kojim je uprava imala namjeru da produži saradnju.

Ali od toga ništa - kvartet nije našao zajednički jezik sa momcima koji su prošle godine iznijeli sezonu, pa će trener Goran Perišić imati znatno oslabljen tim na raspologanju za utakmicu sa Folgoreom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope...

Budućnost se polako osipa, a malo je igrača koji zadužuju plavu opremu - Miloš Bakrač čeka samo jedan papir kako bi postao fudbaler Bu-

TikeT dANA

Nije produžio ugovor: Risto Radunović dućnosti, dok će se želje Mirka Raičevića i Ivana Fatića teško ispuniti.

Da podsjetimo - Buduć-

nost je imala namjeru da potpiše Blaža Igumanovića, ali su izgubili tu bitku od Sutjeske.

B.T.

fRANCuskA NiGeRijA Tip 1-1, kVoTA 2,30 NjemAčkA AlžiR Tip 1 4+, kVoTA 2,10 bRAšoV ZAdAR Tip 1, kVoTA 2,00 kApA soVo Tip 1, kVoTA 1,60 ĐuRGARdeN miTjilANd Tip 1, kVoTA 2,50 home meRAklo Tip 1, kVoTA 1,40

60 SPORT

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

FRANCUSKA - NIGERIJA, 1/8 FINAlA

Šmek pjetlova ili srce orlova Kosta Bošković

F

rancuska, zemlja fudbala, selekcija koja je plesom u grupnoj fazi podsjetila na neke stare “galske pjetlove” ili Nigerija, ponos Afrike, “super orlovi” koji imaju nešto što nedostaje mnogim selekcijama sa Crnog kontinenta - sjajan timski duh. Danas oči u oči - pod suncem prijestonice Brazila.

Svjetsko prvenstvo odškrinulo je vrata četvrtfinala petoj veličanstvenoj selekciji - evropski šmek ili srce Afrike. Možda su “trikolori” favoriti, ali jedno je sigurno - Mundijal bi danas mogao da piše još jednu dramatičnu priču.

● Kabaj: Ne budimO aROgaNTNi Možda nema Frenka Riberija ili Samira Nasrija, ali Francuzi - najviše zahva-

ljujući rođenom šampionu Didijeu Dešampu - konačno dišu kao jedan, igraju sjajan fudbal. Ipak, pojedinim igračima sve to dodatno je podiglo samopouzdanje, pa se već jedinim uspjehom na Mundijalu smatra šampionska kruna. Nešto tako rekao je bek Bakari Sanja, ali ga je njegov kolega i sjajni vezista Pari Sen Žermena Joan Kabaj “usporio”...

“Sjajno je biti ambiciozan i zato smo ovdje, ali govoriti da ćemo osvojiti Svjetsko

prvenstvo je mnogo. Samopouzdanje ne treba da preraste u aroganciju, jer tada nastaju veliki problemi”, jasan je Kabaj. “Samo jedan pogrešan korak i idete kući. Dakle, već imamo taj pritisak. Poštujem ovaj tim Nigerije i možemo da prođemo dalje, ali reći da ćete osvojiti Svjetsko prvenstvo... Pa, morate biti pažljivi”.

Dešamp će i za nokaut fazu izvesti otprilike isti tim koji je “izgurao” grupu, s tim da su štoperi Mamadu Sako i Loran Košćelni pod znakom pitanja zbog lakših povreda, pa bi umjesto njih društvo Rafaelu Varanu mogao da pravi Eliakvim Mangala.

● KeŠi: FRaNcuSKa mOže PaSTi Mučenje sa Iranom, pregažena Bosna i Hercegovina i spektakularan meč sa

5

posljednjih puta kada je prošla grupu na svjetskim prvenstvima Francuska je stizala najmanje do polufinala - 1958, 1982, 1986, 1998. i 2006.

Argentinom - sve što fudbal nosi vidjeli smo od Nigerije u grupnoj fazi. Ukoliko, za razliku od većine afričkih selekcija, danas budu vi-

brazil 2014.

12. jun - 13. jul

FRANCUSKA (4-3-2-1): Ljoris - Debuši, Varan, Sako, Evra Kabaj, Pogba, Matuidi - Valbuena, Grizman - Benzema.

NIGERIJA (4-2-3-1): Enjeama - Embrouz, Jobo, Omeruo, Ošaniva - Mikel, Onazi - Musa, Mozes, Odemvingi - Emenike.

Od njega će kretati akcije “galskih pjetlova”: Pol Pogba, majstor Francuske

SPORT 61

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

DA LI STE ZNALI? Golman Nigerije Vensan Enjeama u sezoni 2013/14. francuske Lige 1 braneći gol Lila svoju mrežu je netaknutom sačuvao čak 21 put

še mislili na istorijsku šansu, a manje na premije - super orlovi mogli bi da iznenade i jednu Francusku.

“Rastemo iz meča u meč”, poručuje selektor Stiven Keši. “Mislim da možemo savladati Francusku, možda mnogima to zvuči previše ambiciozno, ali ja najbolje znam kakav potencijal ima ova selekcija”.

U prošlom meču Mišel Babatunde je slomio ruku, a njegovo mjesto na sredini mogao bi da zauzme Viktor Mozes.

Brazilija i nacionalni stadion “Mane Garinča” su spremni za još jednu poslasticu, za novu dramu - Francuska ili Nigerija?

Dosanjati još jednu magičnu noć: Alžirci nakon meča u kojem su eliminisali Rusiju

NJEMAČKA - ALŽIR, 1/8 fINALA

Elf nišani lisice, Alžir sanja osvetu

Dan evropsko-afričkog rata donijeće i bitku starih, dobro poznatih, rivala - moćna Njemačka ili supersenzacija prvenstva Alžir. Večeras od 22 sata na jugu Brazila u jedinom gradu domaći-

nu gdje je trenutno zimsko godišnje doba, u Porto Alegreu, na predivnom “Beira Rio” stadionu.

Ono što zvuči nevjerovatno je činjenica da “Elf” nikada u istoriji nije savladao ve-

čerašnjeg rivala, tačnije oba puta kada su igrali bio je poražen - uključujući i famozne 1982. godine na Mundijalu u Španiji. A baš to Svjetsko prvenstvo moglo bi da bude dodatni motiv “pustinjskim lisicima”, pošto je te ‘82. u Hihonu ispisana jedna od sramnijih stranica njemačkog fudbala kada su Austrija i “panceri” odigrali namještenih 1:0 i tako prošli dalje ostavljajući bez nokaut faze baš Alžirce.

Prošlo je mnogo godina od tada, danas se ta utakmica pominje samo kroz redove, a Njemci znaju da ih i večeras čeka super teška utakmica.

● Lev: Neće biTi LakO

NJEMAČKA (4-3-3): Nojer - Boateng, Mertezaker, Humels, Hovedes - Lam, Švajnštajger, Kros - Ozil, Miler, Gece.

ALŽIR (4-2-3-1): Mboli - Mandi, Bugera, Hališ, Mezba - Međani, Bentaleb - Feguli, Brahimi, Đabu - Slimani.

Tačnije, najviše je toga svjestan selektor “elfa” Joakim Lev, koji pred novi izazov njegove selekcije poručuje.

“Naravno da smo puni samopouzdanja, ali bila bi velika greška da mislimo da će biti lako protiv Alžira”, jasan je Lev. “Vidjeli ste i u grupnoj fazi koliko su opasni, sjajno se kreću, brane i odlični su u tranziciji. Što se nas tiče u šustini smo zadovoljni igrom, ali znamo da možemo još bolje”.

Današnji meč zbog lakše povrede propustiće Lukas Podolski, pa će Lev Alžirce napasti sa “triom” Gece Ozil - Miler.

DA LI STE ZNALI? Njemački majstor Tomas Miler postigao je četiri gola na ovom SP iz ukupno šest šuteva koje je uputio ka golu rivala. Tomi je ukupno na svjetskim prvenstvima do sada postigao devet golova.

● vahiNe NePReSPavaNe NOći i mjeSec RamazaNa

Alžir je priča dosadašnjeg Mundijala, a grupu dobrih i tehnički sjajnih igrača na pravi način je uklopio maestro iz Mostara Vahid Halilhodžić.

“Imam neke ideje za utakmicu, pa sam morao dobro da pregledam mečeve Njemaca, a to je značilo da imam za sobom neprespavanu noć”, rekao je Halilhodžić. “Ali, ko za to mari, igramo protiv velikog tima u osmini finala i imamo šansu da još jednom iznenadimo. Biće to meč za uživanje”.

Vaha nema problema sa povrijeđenim igračima, ali često se ovih dana postavlja pitanje u kakvom će fizičkom stanju biti njegovi momci koji su sa početkom vjerskog praznika Ramazana počeli sa tradicionalnim postom.

Njemačka - Alžir, utakmica sa mirisom istorije, bitka za četvrtfinale.

K.B.

62 sport POVREDA

Nejmar propušta Kolumbiju?

Fudbalski rat između Brazila i Čilea iznjedrio je “selesao” kao pobjednika, nakon jedanaesteraca, ali su vreli duel obilježili i teški udarci koje je Nejmar primao od suparnika, što je rezultiralo povredom butnog mišića. Cijela nacija je zabrinuta, jer bi njihov najveći biser mogao da propusti četvrtfinale protiv Kolumbije 4. juna.

“Istina, dobio sam više udaraca, zatim me je uhvatio i grč, pa sada razmišljam samo o odmoru”, kratko je procjedio virtuoz Barselone, priznavši da je neizmjerno srećan zbog teškog trijumfa, koji je izazvao suze radosnice na njegovom licu. A.P.

ČILEANCI ŽALE

Sampoli: Tužni i ponosni Veliko razočaranje vlada u taboru fantastičnih Čileanaca nakon poraza od Brazila u osmini finala Mundijala. “La roha” je igrala sjajno, pogodila i prečku preko Maurisija Pinilje, ali nije imala sreće tokom penala...

“Tužni smo, ali i veoma ponosni. Svi su bili protiv nas na stadionu, a mi smo dali sve od sebe, borili smo se. Igrači su predstavili zemlju na predivan način. Bili smo na korak od sna, na korak od istorije, ali i ovo je veliki rezultat”, konstatuje selektor Horhe Sampaoli. A.P.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Bandit sa likom dječaka DRAGULJ MUNDIJALA

Č

Aleksandar Popović

arobnjak, mađioničar, majstor, doktor, samo su neki od epiteta koji se vezuju za Hamesa Rodrigeza, virtuoza Kolumbije, čije su bravure bacile Urugvaj na koljena i lansirale “Los Kafeterose” prvi put u četvrtfinale Mundijala.

Sada već davne 1991. godine, kada je Kolumbija pobijedila Brazil posljednji put - to je bio prvi dan života Hamesa Rodrigeza. Sada, 23 godine kasnije, omaleni umjetnik s loptom vodi svoju zemlju kroz do sada još neistražene zlatne snove.

“San mi se ostvaruje i nadam se da možemo da doguramo daleko. Pišemo istoriju i želim da uradim još više, jer igram u timu koji želi velike stvari”, ističe kolumbijski “bog” na zemlji, za čiji su uspjeh zaslužni njegov kum, jedan narkobos i selektor Hoze Pekerman.

● tih, miran, muž, otac...

Rodrigez je rođen u Kakuti, smještenoj pored granice sa Venecuelom, 12. jula 1991. godine. Dakle, dan prije finala Svjetskog prvenstva proslaviće 23. rođendan - možda i sa “boginjom” u rukama,

što i nije tako nemoguće, naprotiv. Zanimljivo, nadimak mu je “bandit”, ali samo zbog toga jer teroriše protivničke odbrane i golmane. Sa druge strane, van terena je zreo, tih, miran i povučen, ne voli da se eksponira i provodi vrijeme igrajući PES. Iako mlad, Hames je već uveliko oženjen Danijelom - rođenom sestrom golmana Kolumbije Davida Ospine, sa kojom ima jednogodišnju kćerkicu Salome.

● uz narkoBosa do Banfilda Porodica Rodrigez se rano preselila u Ibagve, grad u kojem je počeo njegov fudbalski život. Njegov otac Vilson Rodrigez je bio brat jednog od vođa kolumbijskog kartela. Ubijen je 2002. u bombaškom napadu, pa je o malom Hamesu najviše brinuo kum Huan Karlos Restrepo, koji je i jedan od “krivaca” što

Jedan san - Real Madrid!

Iako sa Monakom ima ugovor na četiri godine, Hames Rodrigez je odmah nakon fantastičnih partija na velikoj sceni postao meta najvećih evropskih giganata.

Međutim, Kolumbijac mašta samo o jednom klubu...

“Moj san je da zaigram u Španiji, jer je to liga koja najviše odgovara mom stilu. Real ili Barselona? Život u Madridu bi bio ostvarenje sna za mene i to neću da krijem”, jasan je ljevonogi virtuoz.

Direktor i glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik: Samir RAStODeR (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PReLeVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) redakcija@dnovine.me

10 puta tresao je mrežu u dresu Kolumbije omaleni majstor, koji je do sada odigrao 26 utakmica. Zanimljivo, pet golova je postigao na Mundijalu u Brazilu.

se desetka Kolumbije zaljubila u fudbal. Čarobnjak je sa pet godina krenuo u fudbalsku akademiju Tolimens. Sa 12 je učestvovao na čuvenom turniru Poni, na kojem se čulo za igrače kao što su Radamel Falkao i 11 fudbalera koji danas nose kolumbijski dres u Brazilu. Tada je mali maj-

9

golova postigao je Hames Rodrigez za Monaka protekle sezone, uz 12 asistencija, čime je proglašen za najboljeg razigravača lige.

stor postigao gol iz kornera, uz to je proglašen i za najboljeg strijelca turnira, što ga je vinulo u zvijezde, odnosno u klub Envigado, čiji je vlasnik bio narkobos Gustavo Adolf Upegi Lopez, ozloglašeni saradnik Pabla Eskobara i bivši robijaš. To ga je lansiralo u argentinski Banfild 2008. godine, gdje je sa 17 godina, na svom debiju, postao najmlađi strani igrač u istoriji argentinskog loptanja. Zatim je svoj klub odveo do titule šampiona, pa je prelazak u Evropu bio neminovan.

● nasljednik velikog valderame Prije četiri godine Porto je locirao velikog talenta i doveo ga za 5,1 milion eura. Mestro je osvojio tri titule u Portugalu i Ligu Evrope, a prošlog ljeta se preselio u Monako, a vlasniku “kneževa” Dmitriju Ribolovljevu nije bilo žao da izdvoji cijelih 45 miliona eura za novog Karlosa Valderamu.

“On je dosljedan, nevjerovatno talentovan, a igra sa više strasti nego bilo koji drugi fudbaler. Ima potencijal da bude najbolji kolumbijski igrač u istoriji, a možda i jedan od najboljih na svijetu”, rekao je njegov idol Valderama, a na njegove riječi mađioničar Rodrigez nije ostao imun.

“Kao mali sam se divio Valderami i uvijek sam želio da budem kao on. Ponosan sam što nosim desetku Kolumbije i velika je čast kada vas pohvali neko kao što je El Pibe”, iskreno je uzvratio Rodrigez.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

sport 63

PONEDJELJAK, 30. 6. 2014.

Junak Holandije: Klas-Jan Huntelar

OSMINA FINALA

Holandski uragan uništio sombrerose Evropa je ponosna, Latinska Amerika tuguje - Holandija je za samo šest minuta preokrenula rezultat, šokirala Meksiko (2:1) i plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva! Vicešampion planete je gubio, pokušavao i na kraju pronašao trijumfalni put, kojim je pregazio snove “sombrerosa”.

● Huntelar: neopisiva sreća Samo šest minuta bilo je dovoljno “lalama” da prvo probiju nevjerovatnog Giljerma Očou, a zatim i da dotuku rivala. Branio je golman “zelenih” sve živo, činio čuda, ali je u 86. Vesli Snajder zakucao loptu u njego-

100.

meč odigrao je za Holandiju Dirk Kajt, koji se pridržio Edvinu van Der Saru, Franku de Buru, Rafaelu van Der Vartu, Đovaniju van Bronkhorstu, Filipu Kokuu i Vesliju Snajderu. vu mrežu i time vratio Holanđane u život. I kada su činilo da ćemo gledati produžetka - Arjen Roben je u sudijskoj nadoknadi pao nakon diskutabilnog starta Rafe Markeza, arbitar Pedro Proensa dosudio penal, koji je iskoristio rezervista Klas-

HOLANDIJA - MEKSIKO 2:1 (0:0) (Snajder 88’, Huntelar 94’ pen. - Dos Santos 48’)

Hames, Krišćiano, Uzil, Ćiago Silva...

Donedavno smo ga svi zvali Džejms Rodrigez, ali je njegovo ime zapravo Hames, kako se čita u njegovoj zemlji. Ali, to nije sve - tu su i ostala (drugačija, a prava imena i prezimena) popularnih igrača na Mundijalu, koja su nam (bila) strana. U zagradi su to fudbaleri kakve ih mi znamo - Ćiago Silva (Tijago Silva), Danće (Dante), Fređ (Fred), Krišćiano

Ronaldo (Kristijano Ronaldo), Dirk Kujt (Dirk Kajt), Robin fan Persi (Robin van Persi), Luis fan Hal (Luis van Gal), Keiske Honda (Keizuke Honda), Manuel Noja (Manuel Nojer), Sami Hedira (Sami Kedira), Mezut Uzil (Mezut Ozil), Pablo Sabaleta (Pablo Zabaleta), Majkl Esijen (Mihael Esijen), Asamoa Đan (Asamoa Gijan) i tako u nedogled.

FORTALEZA - Stadion: “Kastelao”. Gledalaca: 54.342. Sudija: Pedro Proensa (Portugal). Asistenti: Bertino Miranda (Portugal) i Žoze Trigo (Portugal). Žuti kartoni: Agilar, Markez, Gvardado (Meksiko)

HOLANDIJA (4-3-1-2): Silesen Verhag (od 56. Depaj), Vlar, De Vrij, Blind - De Jong (od 9. Martins Indi), Vijnaldum, Kajt - Snajder - Roben, Van Persi (k) (od 76. Huntelar) Selektor: Luis van Gal

MEKSIKO (3-1-4-2): Očoa - Rodrigez, Markez (k), Moreno (od 46. Rejes) - Salsido - Agilar, Erera, Gvardado, Lajun - Dos Santos (od 61.

Akvino), Peralta (od 75. Ernandez) Selektor: Migel Erera

Jan Huntelar (Luis Van Gal ga iskusno uveo umjesto kapitena Robina van Persija) i postao junak svoje nacije.

“Uzeo sam loptu, pucao u ćošak i pogodio. To je trenutak neopisive sreće. Bilo je teško, ali smo pokazali veliko srce. Idemo dalje!”, naglasio je raspoloženi “snajperista”, koji je promašio za selekciju četiri od posljednjih pet jedanaesteraca prije ovoga, ali je odlučno uzeo “Brazuku” i pogodio.

● erera: arbitar nas je oštetio Sjajni Meksikanci su “ohladili” početkom drugog dijela “narandžaste”, kada je nekada veliki talenat Barselone Đovani dos Santos majstorski pogodio sa nekih 25 metara i bacio navijače u trans. Međutim, u finišu su primili dva gola, iako su u tri prethodna meča samo jednom kapitulirali...

“Arbitar nas je oštetio i cijelo je vrijeme sudio protiv nas, kao i protiv Kameruna.

Roben je nekoliko puta simulirao, a na kraju je arbitar pao u njegovu zamku”, ogorčen je selektor Migel Erera, čija ja reprezentacija posljednji put igrala čestvrtfinala na Mundijalu davne 1986. godine, čiji je bila domaćin. A.Popović

DANAS NA SP 18.00 Francuska - Nigerija 22.00 Njemačka - Alžir SP, 1/8 FINALA

Borba za prevlast: Evropa ili Afrika?

Dan za evropsko-afrički rat: Njemačka i Francuska na putu ka međusobnom duelu u četvrtfinalu jurišaju na Alžir i Nigeriju ● 60 63

KUPON

13

Izrežite kupon, sakupite 10 u nizu i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ............................................

ADRESA : ...........................................................

TELEFON : ........................................................