Dnevne novine 21 -22. mart 2020

JUČE REGISTROVAN JOŠ JEDAN SLUČAJ

U CRNOJ GORI 14 OSOBA ZARAŽENO KORONA VIRUSOM

■ 4 5

■2

ODLUKA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.BROJ 2636 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Glibava kašika popa Momčila

Đukanović odložio izbore u Tivtu

INTERVJU: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ ■ 12 13

Nema dogovora sa SPC dok ne prizna Crnu Goru i crnogorsku naciju MARKOVIĆ MEKLUNI

DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA PROF. DR MIODRAG RADUNOVIĆ ZA DN

CRNA GORA SPOSOBNA DA UPRAVLJA RIZIKOM EPIDEMIJE

Zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta ■ 10 11 ARHITEKTA MIODRAG BAJKOVIĆ

Rabiti parolu: ‘’Ne damo svetinje’’ - zanago je nemoralan čin (1)

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■2

Premijer sa koordinatorkom UN

DONACIJE ZA BORBU PROTIV KORONA VIRUSA

Pokazan visok stepen društvene odgovornosti ■ 6 marketing@dnovine.me

Mijač i Brčvak donirali po 100.000 eura

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

ODLUKA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

Sa jučerašnje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Đukanović odložio izbore u Tivtu

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je odluku o odlaganju izbora u Tivtu.

U saopštenju predsjednika navodi se da će izbori biti održani u roku od 90 dana od dana prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mjere za sprečavanje unošenja u Crnu Goru, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa.

“Cijeneći postojeću epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, i imajući u vidu naredbu za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suz-

bijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa, koje je, saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, donijelo Ministarstvo zdravlja na predlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odlučio sam da odgodim održavanje izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat. Naime, naredbama, kao jedna od privremenih mjera propisana je i zabrana okupljanja stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, što se u slučaju održavanja izbora ne bi moglo izbjeći”, navodi se u odluci predsjednika Đukanovića.

Prethodno su juče predstavnici parlamentarnih političkih partija na kolegijumu predsjednika crnogorskog parlamenta predložili da se lokalni izbori u Tivtu odgode.

SASTANAK MARKOVIĆ-MEKLUNI

Crna Gora sposobna da upravlja rizikom epidemije

SAVJET ZA ODBRANU I

Sve raspol sprečavanj

S Crna Gora je pokazala regionalno i šire liderstvo kad je u pitanju odgovor na globalnu opasnost koja prijeti usljed širenja korona virusa. „Vaše djelovanje na dva kolosijeka, kroz odlučne zdravstveno-bezbjednosne mjere i kroz odmjerene ekonomske mjere i preporuke, zaslužuje poštovanje“ – ocijenila je stalna koordinatorka UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni na sastanku sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem.

Premijer Marković je kazao da solidarnost neupitno stanuje u Ujedinjenim nacijama, kao i ostale univerzalne vrijednosti koje služe dobrobiti čovječanstva. Ovo je

prilika da ih osjetimo na konkretnoj opasnosti, a Crna Gora će ih uvijek i u svakoj situaciji slijediti.

Fiona Mekluni i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović su kazale na sastanku da sistem UN u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, koja je lider u odgovoru na ovu pandemiju, stoji na raspolaganju Crnoj Gori za ekspertsku i svaku drugu vrstu pomoći. U tom kontekstu, potrebno je što prije donijeti odgovarajući nacionalni Plan za pripravnost i odgovor u skladu sa pravilima UN, kako bi naša zemlja mogla koristiti benefite resursa SZO i

ostalih međunarodnih organizacija za pomoć u borbi protiv epidemije i saniranju njenih socijalnih i ekonomskih posljedica.

Predsjednik Vlade ocijenio je da je Crnoj Gori potrebna ekspertiza, analitika i znanje koje nude UN i SZO, ali da ovaj trenutak podrazumijeva i konkretnu finansijsku i materijalno-tehničku pomoć, koju će Crna Gora na najbolji način koristiti. Marković je dao nalog da se formira operativno multiresorsko tijelo koje će pripremiti nacionalni Plan i kandidovati ga preko kancelarije SZO, a zbog značaja tog plana, tijelom će rukovoditi potpredsjednik Vlade Milutin Simović. M.P.

ve raspoložive kapacitete staviti u srpečavanju širenja virusa, poručeno je sa jučerašnje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost kojom je predsjedavao predsjednik države Milo Đukanović.

Kako je saopšteno, na jučerašnjoj sjednici, razmatrana je informacija o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Crnoj Gori i preduzetim mjerama na sprečavanju širenja virusa COVID-19.

“Savjet je zaključio da su nadležni organi Crne Gore pravovremeno reagovali preduzimanjem privremenih mjera radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju, suzbijanja i sprečavanja prenošenja u druge zemlje, kao i zaštitu stanovništva od virusa COVID-19 i da treba nastaviti sa preduzimanjem potrebnih mjera na sprečavanju širenja virusa, uz angažovanje svih raspoloživih kapaciteta. Savjet je pohvalio pravovremenu reakciju državnih organa na zaštiti građana i konstatovao da građani poštuju preporuke nadležnih institucija i tako na najbolji na-

čin doprinose ličnoj i kolektivnoj zaštiti”, saopšteno je nakon sjednice Savjeta.

Na sjednici su razmatrani i godišnji izvještaji o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u vježbama ili obuci, o učešću pripadnika Vojske u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu, kao i Izvještaj o stanju u Vojsci Crne Gore. Savjet je prihvatio izvještaje i konstatovao da su učešćem u međunarodnim vježbama pripadnici Vojske unaprijedili sposobnosti, a da tokom učešća u misijama, operacijama i drugim aktivnostima u inostranstvu ni u jednom trenutku nijesu bili neposredno ugroženi. Pored izvršavanja redovnih zadataka, pripadnici Vojske su kroz saradnju sa drugim institucijama unaprijedili sposobnosti po-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

AKTUELNO

3

Retrovizor

GORAN POPOVIĆ

GLIBAVA KAŠIKA POPA MOMČILA

I BEZBJEDNOST

loživo u službi ja širenja virusa drške u kriznim situacijama.

Razmotren je predlog i donijeta Odluka o deklarisanju 1. Pješadijskog voda 1. Pješadijske čete 1. Pješadijskog bataljona, veličine do 30 pripadnika, za sprovođenje aktivnosti u sastavu Snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NRF) do kraja 2022. godine. Deklarisana jedinica Vojske Crne Gore angažovaće

se u sastavu Snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NRF) po odluci koja će po proceduri biti dostavljena Skupštini na donošenje.

Savjet za odbranu i bezbjednost je na jučerašnjoj sjednici, razmatrao i druga pitanja iz nadležnosti i na predlog ministra odbrane donio odluke o postavljenjima oficira u Vojsci Crne Gore.

Sjednicom Savjeta za od-

branu i bezbjednost je predsjedavao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u radu su učestvovali članovi Savjeta, predsjednik Skupštine Ivan Brajović i predsjednik Vlade Duško Marković, a po pozivu i ministar odbrane Predrag Bošković, ministar zdravlja Kenan Hrapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Dragutin Dakić.

R.P.

Đukanovićevo saučešće Felipeu VI Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća i podrške kralju Španije Filipeu VI povodom pandemije izazvane koronavirusom, koja je do sada uzela više od hiljadu života u toj državi, u ime građana Crne Gore i u svoje ime uz izraze najdubljeg saučešća, saosjećanja s porodicama preminulih, i prijateljskim španskim narodom.

“U teškim danima za Vašu zemlju, želim da izrazim podršku naporima Vaše Vlade i naročito naglasim požrtvovanost Vaših ljekara i medicinskih radnika u borbi protiv nesagledivih posljedica virusa COVID-19 po zdravlje ljudi širom svijeta. Nažalost, od prije nekoliko dana i u našoj zemlji su registrovani prvi slučajevi oboljelih.

Solidarnost, humanost, zajednička odgovornost i bezrezervna odlučnost da djelujemo sinhronizovano i energično na svim nivoima, jedini su put za suzbijanje i stavljanje pod kontrolu najveće pošasti u novijoj istoriji.

Crna Gora ostaje u mislima sa prijateljskim španskim narodom i njegovim patnjama, u nadi za što brži oporavak oboljelih”.

Dok se planeta o jadu zabavila sa korona virusom, dok ljekari i ostalo medicinsko osoblje izlažu riziku vlastito zdravlje, danonoćno zbrinjavaju ugrožene i upućuju apele o prevenciji zaraze, dok država angažuje sve resurse za očuvanje zdravlja građana i sanaciju posljedica koje donosi pandemija, kotorski pop Srpske pravoslavne crkve Momčilo Krivokapić uči svoje stado kako je poželjno da svi ližu jednu kašiku tokom pričešća, jer će u suprotnom pokazati „malovjerje“. „Pojavio se ovaj novi virus i postaviće mnogi pitanje da li možemo da se pričešćujemo svi jednom istom kašičicom. Možemo, jer je Hristos sušta čistota”, veli pop Momčilo, mada njegova glibava kašika ima veze sa Hristom taman koliko on sa zdravim razumom. Vaistinu!

Pop Momčilo je, nakon ove epizode sa glibavom kašikom, nastavio sa svojim “iscjeliteljskim” činodejstvom, pa je, prije dva dana, u crkvi okupio desetine vjernika, uprkos izričitoj naredbi državnih organa da se zabranjuju svi javni skupovi u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Ovoga puta, međutim, reagovala je policija i privela popa Momčila, koji, očigledno, u svojoj misiji efikasnijeg širenja korona virusa u Kotoru i šire, ne poštuje državu Crnu Goru. Prema nezvaničnim informacijama kotorsko tužilaštvo odlučilo je “da pokrene izviđaj” i popa Momčila - pustilo na slobodu?! Da opet glibavom kašikom liječi korona virus?

No, pošto pop Momčilo ne poštuje ni odluke glavara Mitropolije crnogorsko primorske, koja je podržala Vladine mjere za suzbijanje zaraze korona virusom, ostaje da se vidi hoće li i mitropolit Amfilohije “otvoriti izviđaj” nakon ovih incidenata i raščiniti, ili bar ukoriti popa Momčila.

Drugi delinkventni pop, jeromonah Sava Vukajlović uhapšen je prije dvije večeri dok je ilegalno prelazio granicu između Srbije i Crne Gore, čime je prekršio zakone i Srbije i Crne Gore. Njemu je bjelopoljski tužilac odredio samoizolaciju, a inspektoru za strance naložio da vidi šta će dalje s njim. Pop Sava, inače, službuje u Manastiru Đurđevi Stupovi u Beranama, iako je stranac koji nema odobrenje ni privremeni, ni stalni boravak. Đe mu je mjesto izolacije, nije poznato, ali je vjerovatno u društvu sa svojim eparhijskim šefom Joanikijem, kojem je ranije takođe određena mjera samoizolacije u trajanju od 14 dana, jer je i on doputovao iz Srbije. Što čine popovi?! Ali ima i onih kooperativnih, poput rektora cetinjske Bogoslovije Gojka Perovića, koji je Vladi ponudio objekte Mitropolije kao stacionare za oboljele od korona virusa. „Vlada pozdravlja spremnost Mitropolije crnogorsko primorske da ustupi svoje zgrade za stacionare, kako je to najavio rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović. Pozivamo rektora Perovića da dostavi spisak objekata koji se mogu koristi za karantinski smještaj, kako bi stručne službe Ministarstva zdravlja sagledale i ocijenile ispunjenost uslova“, stigao je odgovor na tviteru.

PS: Sad čekamo spisak… Možda na njemu bude i katolička Crkva Sv. Ilije u Dobroti koja je upisana kao svojina Srpske pravoslavne crkve.

4

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

Institut za javno zdravlje: registr

Regionalni direktor SZO pohvalio Crnu Goru

“Male zemlje zadaju jak udarac” Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije SZO za Evropu Hans Henri Kluge pohvalio je odvažne mjere koje Crna Gora sprovodi u borbi protiv novog korona virusa.

“Vodeći se primjerom: izuzimanje ekspertskih timova Svjetske zdravstvene

Kluge

organizacije SZO za Evropu iz zabrane putovanja kako bi doputovali i pomogli u odgovoru na KOVID-19.

Borićemo se protiv epidemije. Male zemlje zadaju jak udarac”, objavljeno je na zvaničnom nalogu Vlade Crne Gore na Twitter-u.

R.D.

U Crnoj Gori 14 zaraženo koron

U Crnoj Gori je potvrđen još jedan slučaj korona virusa, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), navodeći da je u pitanju strana državljanka koja nije povezana sa ranijim slučajevima.

Iz IJZ su na Twitteru objavili da su upravo završene laboratorijske analize za danas. „Novi korona virus potvrđen je kod jedne osobe, koja je strana državljanka i nema povezanosti s drugim slučajevima“, kazali su iz Instituta.

Time je broj zaraženih korona virusom u Crnoj Gori povećan na 14, a pod zdravstvenosanitarnim nadzorom se nalazi 4.828 osoba.

■■ Stiglo 2.000 testova iz Kine i Turske

Iz Ambasade saopštili

Poljska će pomoći našim državljanima da se vrate u Crnu Goru Poljska će pomoći crnogorskim državljanima, koji su ostali u toj zemlji nakon zatvaranja granica usljed izbijanja epidemije korona virusa, da se vrate u Crnu Goru, saopšteno je iz poljske Ambasade u Podgorici.

Iz Ambasade su kazali da će se crnogorski državljani u svoju zemlju vratiti u subotu, posebnim letom poljskog avio prevoznika LOT. „Let će se realizovati u

okviru kampanje “Lot do Domu” (Let do kuće), koju je organizovala poljska vlada, zahvaljujući kojoj se Poljaci trenutno evakuišu iz cijelog svijeta u Poljsku“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će avion LOT-a doletjeti po 70 poljskih turista, a u Podgoricu iz Varšave će dovesti deset državljana Crne Gore. Planirani dolazak u Podgoricu je u 13 sati i 50 minuta. R.D.

⌦-------------------------------------Let će se realizovati u okviru kampanje “Lot do Domu” (Let do kuće), koju je organizovala poljska vlada, zahvaljujući kojoj se Poljaci trenutno evakuišu iz cijelog svijeta u Poljsku

--------------------------------------⌦

Kako je sinoć saopšteno, po 1.000 testova na korona virus koje su Crnoj Gori donirale NR Kina i Republika Turska dopremljeno je sinoć u našu zemlju.

“Narodna Republika Kina je, kao država koja se prva suočila sa razornim uticajem ovog virusa na zdravlje i život građana i na ukupni društveni i ekonomski sistem, donacijom iskazala posebno razumijevanje i brigu prema Crnoj Gori, i još jednom potvrdila prijateljski odnos.

Institut za javno zdravlje Crne Gore Republika Turska je i ovim gestom, u veoma izazovnom vremenu u kojem se čitav svijet bori protiv pandemije korona virusa, još jednom potvrdila čvrsto prijateljstvo i savezništvo sa Crnom Gorom”, saopšteno je iz PR službe Vlade Crne Gore.

Kako se ističe, Vlada Crne Gore i Vlada Republike Turske su juče takođe zajednički demonstrirali brigu o građanima i Crne Gore i Republike Turske, zajedničkim angažovanjem na povratku svojih državljana kući.

“Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti se zahvaljuje NR Kini i Republici Turskoj na donacijama. Cijeli svijet je u borbi protiv opakog virusa, a prijatelji stoje jedni uz druge”, dodaje se u saopštenju Vlade.

■■ Otvoren besplatan Call centar

U Institutu za javno zdravlje juče je otvoren Call centar, a jedinstveni besplatni SOS broj 1616, namijenjen je svima koji sumnjaju da su bili izloženi za-

Nacionalno koordinaciono tijelo upozorava

Građani da shvate ozbil

Suočavanje sa korona virusom iziskuje efikasnost svih državnih organa u sankcionisanju neodgovornosti i nepoštovanja propisanih mjera kao i najviši stepen svijesti i odgovornosti građana. Stoga apelujemo na svakog građanina da se striktno i bez izuzetka pridržava svih naredbi i mjera, poručeno je sa sjednice Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Kako je saopšteno iz Vlade, uvažavajući epidemiološku situaciju kao i informacije sektora bezbjednosti u vezi sa slučajevima kršenja rješenja o samoizolaciji, a imajući u vidu izvje-

sno dalje širenje virusa unutar naše zemlje, NKT je s posebnom pažnjom analiziralo slučajeve kršenja samoizolacije.

Dodaje se da dramatičnost situacije u nekim državama našeg najbližeg okruženja, u kojima se broj žrtava korona virusa svakoga dana broji stotinama, a novozaraženih hiljadama, ukazuje da se Crna Gora kao zemlja male populacije suočava sa situacijom u kojoj bi nekontrolisano širenje virusa imalo nesagledive posljedice.

“Nacionalno koordinaciono tijelo stoga upozorava sve građane Crne Gore da sve što preduzimaju državni organi sa ci-

ljem zaštite svih građana mora biti prihvaćeno sa najvišim stepenom odgovornosti od svakog pojedinca i svake ogranizacije.

Jer ako samo jedna karika popusti, ako samo jedan prenosilac virusa usljed neodgovornosti, neozibiljnosti ili nediscipline proširi virus dovodi u opasnost cijelu zajednicu – svakog građanina, svaku porodicu, a državne organe u neminovnost uvođenja još radikalnijih mjera. U tom lancu procjena rizika, donošenja odluka i njihove realizacije svaka karika mora biti čvrsta jer je to u interesu svakog od nas”, naveli su u Vladi.

Na sjednici su posebno ista-

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

rovan još jedan slučaj

4 osoba na virusom “Studenti medicinskog, stomatološkog i farmaceutskog fakulteta, koji će raditi u ovom Call centru, uvjeravaju nas da etika i profesionalizam i prije položene Hipokratove zakletve imaju svoje mjesto u borbi protiv ove pošasti“, kazao je Hrapović.

Dragan Laušević, epidemiolog iz Instituta za javno zdravlje, istakao je da je SOS linija namijenjena svim osobama, koje sumnjaju da su zaražene korona virusom, onima koji imaju simptome na disajnim putevima, a ne znaju o čemu se radi, onima koji su došli u posljednjih 14 dana u Crnu Goru, a nisu se još uvijek javili epidemiološkim službama, ili nisu dobili rješenje Zdravstveno sanitarne inspekcije.

razi novim korona virusom, ili imaju simptome koji ukazuju na zaraženost.

Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, Kenan Hrapović, juče je u IJZ otvorio Call centar, koji će građanima omogućiti efikasniju komunikaciju sa stručnjacima u Institutu za javno zdravlje.

Linija 1616 biće otvorena svakog dana od osam do 23 sata.

Hrapović je istakao da ovih dana svjedočimo odgovornom odnosu profesionalaca u borbi protiv virusa koji je pokorio svijet.

■■ Crnogorski ljekari: “Ostani doma”

Crnogorski ljekari obratili su se juče građanima sa porukom “Ostani doma”. Naglašavaju da svi moramo poštovati zvanične preporuke i moramo biti svjesni da najviše pomažemo tako što slušamo poruke i preporuke koje dolaze od stručnih i relevantnih izvora.

“Mi smo tu, naporno radimo, i ako već mi ne možemo biti doma, budite vi, i zbog nas i zbog vas”, poruka je ljekara. M.I.

ljnost situacije knuti obaveza i očekivanje od nadležnih institucija – Uprave policije, tužilaštva i sudstva da na bazi postignute saglasnosti najviših predstavnika ovih insti-

tucija sprovedu u djelo dogovor o rigoroznom kažnjavanju svakog pojedinca koji ponašanjem dovodi u opasnost cijelu zajednicu.

M.I.

Sa jučerašnje sjednice Nacionalnog koordinacionog tijela

5

Da se mjere poštuju pokazuje masovna promjena ponašanja građana

Istraživanje agencije Ipsos

Vladine mjere podržava 96 odsto građana Crne Gore

Skoro svi građani Crne Gore, njih 96 posto, podržavaju mjere koje je Nacionalno koordinaciono tijelo Vlade Crne Gore uvelo zbog opasnosti od širenja korona virusa, podaci su istraživanja javnog mnjenja koje je agencija Ipsos sprovela za potrebe Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje (IJZ) i UNICEFa u Crnoj Gori ove nedjelje.

Da se mjera pridržava navelo je 86 posto građana, iako skoro jedna trećina (31 odsto) priznaje da im to ne pada lako.

“Sve donesene naredbe Ministarsta zdravlja i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti rezultat su odgovornog odnosa Vlade Crne Gore kako bi sriječili dalje širenje i ublažili posljedice korona virusa u našoj zemlji.

Sve mjere koje donosi država mogu biti učinkovite jedino ukoliko svi pokažemo maksimalan stepen, prvo lične, a onda i kolektivne odgovornosti“, poručuje ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Građani imaju najveće povjerenje u tačnost informacija o korona virusu koje dolaze od Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije, a najmanje povjerenje imaju u informacije na društvenim mrežama.

“Drago nam je što građani najviše vjeruju Institutu za

Da se mjera pridržava navelo je 86 posto građana, iako skoro jedna trećina (31 odsto) priznaje da im to ne pada lako. javno zdravlje kada su u pitanju informacije o korona virusu i pozivam ih da nastave da sve informacije na ovu temu traže na našem sajtu i društvenim mrežama. U kriznim situacijama poput ove, ključno je biti dobro informisan i pratiti uputstva stručnjaka, u ovom slučaju ljekara. Zahvaljujem svim građanima na saradnji i pozivam još jednom svakog pojedinca da poštuje mjere socijalne izolacije, jer jedino tako možemo usporiti širenje zaraze i osigurati da svaki zaraženi dobije pravovremenu i adekvatnu pomoć,” poručuje Senad Begić, epidemiolog i zamjenik direktora IJZ. U odnosu na posljednje istraživanje na ovu temu koje je Ipsos sproveo prošle nedjelje, značajno je porastao broj građana koji su informisani o korona virusu i koji ga percepiraju kao nešto o čemu treba brinuti.

“Prošle nedjelje je 79 posto građana bilo informisano, a sada se tako osjeća 98 posto građana. Prošle nedjelje je svaki drugi bio zabrinut zbog mogućnosti da on ili neko od njemu najbli-

žih dobije korona virus, a sada je zbog toga zabrinuto 81 posto građana”, ističe Vladimir Raičević, direktor Ipsosa za Crnu Goru.

Da se mjere poštuju i da poruke nadležnih institucija stižu do građana pokazuju podaci koji svjedoče da je u toku masovna promjena ponašanja. Sada 99 posto građana češće pere ruke, 90 posto izbjegava kućne posjete, 87 posto češće koristi dezinfekciona sredstva, 86 posto izbjegava rukovanje, dok 82 posto građana drži distancu od jednog do tri metra kada razgovara s nekim i isto toliko njih je smanjilo šetnju i boravak na otvorenom.

Odlazak u prodavnicu, apoteku i mjesta sa više ljudi izbjegava 69 posto građana, a 60 posto njih izbjegava kontakt s najbližima. Svaki drugi ne ide na posao, što znači da je u ovom dijelu potrebno utvrditi da li se preporučene mjere socijalne izolacije i rada od kuće mogu bolje ispoštovati.

Povišena temperatura i kašalj su dva simptoma korona virusa za koji su građani najviše čuli. Skoro svaki drugi građanin očekuje da će novonastala situacija trajati do dva mjeseca, dok svaki peti smatra da će trajati duže – dva do tri mjeseca. Većina građana nije primijetila nestašice namirnica prilikom posljednje kupovine.

R.D.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

DONACIJE ZA BORBU PROTIV KORONA VIRUSA PRISTIŽU SVAKOG ČASA

POKAZAN VISOK STEPEN DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

Visok stepen društvene odgovornosti donacijama pokazali su brojni građani, javne ličnosti, kompanije za aktivnosti u borbi protiv širenja korona virusa u Crnoj Gori i iskoristili priliku da se zahvale svim zdravstvenim radnicima, kao i drugim nadležnim institucijama u našoj zemlji, na njihovim dosadašnjim aktivnostima na sprečavanju širenja virusa i zaštite zdravlja svih građana Crne Gore.

■■OD FUDBALSKOG SAVEZA 150.000 EURA

Fudbalski savez Crne Gore će, tako, donirati Kliničkom centru i opštim bolnicama u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću, Kotoru i Baru po jedan respirator, za tu namjenu opredijeliće više od 150.000 eura.

Biznismeni porijeklom iz Crne Gore, koji žive u Švedskoj i Njemačkoj, Veselin Mijač i Hajriz Brčvak donirali su po 100.000 eura.

Takođe, po 100.000 eura uplatile su kompanije “Savana” i Novi Volvox poštujući preporuku predsjednika Vlade Crne Gore.

Mijač Kompanija “Vezuv-Volcano” uplatila je 60.000 eura.

Kapiten fudbalske reprezentacije Crne Gore Stevan Jovetić uplatio je 50.000 eura.

Crnogorski fudbalski reprezentativac Žarko To-

SUDIJE DA DONIRAJU DIO MARTOVSKE ZARADE

Predsjednica Vrhovnog su- zarade odvojimo dio, da Vesna Medenica, pozvala koji će pomoći da ovu pošast je sudije svih sudova da doni- pobijedimo i budućnost učiniraju dio martovske zamo ljepšom za sve. Mi nirade za borbu protiv jesmo naučili na poraCOVOD-19. ze. Ostanite zdravi i “U trenutku kapružite svoj doprida su iskušenja nos u sprečavavelika, a izazovi nju širenja koroneizvjesni, stvara navirusa“, poručise prilika da pokala je Medenica. žemo solidarnost i Sredstva koja suMedenica dije budu donirale bisopstvenu veličinu kroz pojedinačno i kolekće uplaćena na račun Nativno samoosvešćivanje. Poka- cionalnog koordinacionog tiježimo se na djelu i od martovske la za zarazne bolesti.

Brčvak mašević donirao je 20.000 eura.

Kompanija Čelebić odlučila je da Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne dolesti donira 20.000 eura. Takođe su obavijestili Vladu Crne Gore da stavljaju na raspolaganje sve raspoložive kapacitete, uključujući i hotelske.

Na račun Nacionalnog korodinacionog tijela po 10.000 eura uplatili su Bošnjačka stranka i Hotelska grupa “Budvanska rivijera”, a isti iznos je Opština Budva uplatila je Udruženju penzionera Budve.

■■PODRŠKA PRO-

SVJETARA, SPORTISTA, ODBORNIKA...

Uvažavajući napore Vlade Crne Gore, Nacionalnog koordinacionog tijela i svih državnih institucija u borbi protiv širenja zaraze korona virusom i u borbi za zaštitu zdravlja svih građana

Opština Bar je ustupila službena vozila na raspolaganje organizaciji Crvenog krsta Bar. Takođe, šestoro mladih službenika zaposlenih u organima i službama Opštine Bar prijavili su da volontiraju u pružanju pomoći korisnicima Crvenog krsta u Baru.

Crne Gore, Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Danilovgrada doniraće iznos od 2.500 eura Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti i borbu protiv korona virusa.

Opština Danilovgrad će za istu namjenu izdvojiti 10.000 dok će lokalni funkcioneri izdvojiti dio martovskih zarada u ukupnom iznosu od 7.700 eura. Takođe, klub odbornika DPS u Skupštini opštine Kotor doniraće mjesečnu zaradu.

Po 5.000 eura uplatili su Sindikat prosvjete i FK Budućnost.

Klub odbornika Demokratske partije socijalista Nikšić donirali su 3.000 eura, a poslanik Demokratske partije socijalista Andri-

ja Nikolić donirao je Domu zdravlja Nikšić poslaničku platu od 1.465 eura.

“Pozdravljajući primjer brojnih humanista i prija-

Nikolić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

Bogdanović: Za medije namijenjeno 150.000 eura

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da je Ministarstvo kulture, na osnovu zaključka sa sjednice Vlade održane 19. marta, koji se odnose na podršku medijskom sektoru u Crnoj Gori, već danas raspisalo javni konkurs kojim će biti obezbijeđeno 150.000 eura za kreiranje i proizvodnju programskih sadržaja u dnevnim štampanim medijima, u skladu sa situacijom i ekonomskim posljedicama izazvanim pandemijom korona virusa. „Na ovaj način želimo da podržimo aktivnosti dnevnih štampanih medija za kreiranje i proizvodnju programskih sadržaja od javnog interesa, radi ostvarivanja prava građana na informisanost i edukovanje o svim pitanjima, problemima i posljedicama koje se odnose na korona virus. Tim prije, jer je i cilj Vlade pravovremena, kredibilna, profesionalna i objektivna informisanost javnosti u kontekstu korona virusa, te zaštita od dezinformacija i lažnih vijesti, kao i podrška ostvarivanju prava građana na pluralno informisanje i etičko izvještavanje na visokim samoregulatortelja Crne Gore, biće mi čast da JZU Domu zdravlja Nikšić doniram poslaničku platu koja iznosi 1.465 eura. Niko od nas pojedinačno neće spasiti Crnu Goru, ali ako sačuvamo sebe, sačuvaćemo i našu državu. Zato, ‘Ostani doma’”, poručio Nikolić.

Kolektiv Ministarstva sporta donirao je 1.000 eura, dok su funkcioneri Ministarstva, sekretarka i dva generalna direktora tog resora donirali po trećinu svojih zarada.

Demokratska Crna Gora uplatila je donaciju u visini od 1.000 eura krojačkoj radnji iz Nikšića koja je prethodnih dana proizvodila i dijelila građanima zaštitne maske.

Skupština stanara ulaza 5-4 u Siti kvartu, donirala je 1.000 eura za kupovinu respiratora.

Cetinjski odbornici Građanskog pokreta URA Vladana Lompar, Petar Martinović, Gojko Berkuljan, Slavko Šole Janković i Filip Adžić doniraće mjesečnu odborničku platu.

Odbornici podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA Luka Rakčević, Milena Vuković, Zoran Mikić i

nim principima“, naglasio je ministar Bogdanović.

On je podsjetio da je Savjet Agencije za elektronske medije (AEM) juče odlučio da oslobodi komercijalne i javne emitere (RTV) obaveze plaćanja naknade za emitovanje naredna tri mjeseca. Kako je saopšteno, obaveze ovih emitera će biti umanjene za oko 80.000 eura. Savjet je dao saglasnost da se iz sredstava Agencije izdvoji 30.000 eura za nabavku respiratora ili druge medicinske opreme neophodne za prevenciju širenja infekcije ili liječenja oboljelih lica od COVID-19

Bogdanović

Marija Radulović donirali su odborničke zarade.

Građanska alijansa je odlučila da uplati donaciju, “uz to, svih 17 zaposlenih su odlučili da uplate dio plate”, poručuju iz Građanske alijanse.

Crnogorsko narodno pozorište (CNP) je, iako prinuđeno da obustavi svoj repertoar, u ovoj situaciji uz svoju publiku i svoju državu Crnu Goru. Poštujući preporuku Premijera Markovića, poslovni i umjetnički direktori CNP će donirati trećinu svoje plate Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti. M.D.

AKTUELNO

7

TUŽILAŠTVO SASLUŠALO SVEŠTENIKA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

VUKAJLOVIĆU IZOLACIJA 14 DANA, NAKON TOGA KRIVIČNI POSTUPAK

Policija u Bijelom Polju podnijela je krivičnu prijavu protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve Aleksandra Vukajlovića zbog nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje virusa korona.

Vukajlović je, kako su prve izvijestile Dnevne novine, u četvrtak pokušao ilegalno da uđe u Crnu Goru. On je otkriven na potezu u blizini graničnog prelaza Dobrakovo gdje je, okolnim putevima, pokušao da izbjegne zvanični granični prelaz i policijsko-carinsku kontrolu.

“On je juče oko 21 čas zaustavljen od policije kada je utvrđeno da je došao iz Republike Srbije oko 15 časova, pješice prugom”, potvrđeno je u Upravi policije.

Uprava za inspekcijske poslove odredila je Vukajloviću, s obzirom da je strani državljanin koji je nelegalno ušao u Crnu Goru, samoizolaciju od 14 dana. Kako je saopšteno u Osnovnom tužilaštvu, postupak po podnijetoj krivičnoj prijavi, počeće nakon isteka samoizolacije. Oni su naglasili i da

je inspektor za strance preduzeo mjere iz nadležnosti zbog prekršaja koji je počinio Vukajlović.

“Ovo lice je postupilo suprotno naredbi Ministarstva zdravlja za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje i unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje korona virusa i uprkos zabrani ušlo u Crnu Goru”, saopštili su predstavnici

Uprave policije, pozivajući građane na potpuno poštovanje naredbi o sprječavaju prenošenja i širenja virusa COVID-19.

U suprotnom, kako je saopšteno na Tviter nalogu Vlade, neodgovorni će snositi odgovornost i posljedice.

“Policija će spriječiti sva okupljanja građana, kao i ona u organizaciji sveštenih lica”, poručili su u zvaničnici. D.J.

Prijave zbog kršenja mjera i samoizolacije Policija je podnijela i krivičnu vao iz Londona u Dubrovnik, na- nom tužiocu podnijeta i krivična prijavu protiv Ulcinjanina S.F. (50), jer je utvrđeno da krši rješenje o samoizolaciji.

“Za S.F. je 18. marta na graničnom prelazu Debeli brijeg, Uprava za inspekcijske poslove donijela rješenje o samoizolaciji zbog mogućnosti da je zaražen korona virusom. S.F. je doputo-

kon čega je putničkim automobilom došao u Ulcinj. On je, juče 19. marta, boravio u jednoj poslovnoj banci i kretao se na otvorenom prostoru u Ulcinju”, rekli su u policiji koja je, postupajući po rješenju sanitarne inspekcije, S.F. transportovala u karantin.

Protiv Ulcinjanina je nadlež-

prijava. Dežurni tužilac Osnovnog tužilaštva u Kotoru odredio je, nakon saslušanja, zadržavanje licu M.L. iz Kotora, zbog postojanja osnovane sumnje da je, otvorivši ugostiteljski objekat u toj opštini, izvršio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje COVID-a 19.

VLADA POZDRAVILA SPREMNOST MCP DA POMOGNE

PEROVIĆ DA DOSTAVI SPISAK OBJEKATA POGODNIH ZA KARANTIN

Jovetić

Vlada je pozvala rektora cetinjske Bogoslovije Gojka Perovića da dostavi spisak objekata koji se mogu koristi za karantinski smještaj, kako bi stručne službe Ministarstva zdravlja sagledale i ocijenile ispunjenost uslova.

“Vlada pozdravlja spremnost

Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) da ustupi svoje zgrade za stacionare, kako je to najavio Perović”, objavljeno je na Tviter nalogu Vlade. Perović je u četvrtak rekao da crkva stoji na raspolaganju državi sa svim kapacitetima i spremna je da, ukoli-

ko je potrebno, ustupi svoje zgrade i ustanove.

“Ima dosta mladih koji se javljaju kako da pomognu, naše narodne kuhinje rade. Spremni smo da stavimo na raspolaganje svoje zgrade i ustanove”, rekao je Perović.

R.D.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

MINISTARSTVO ODBRANE

SPREČAVANJE ŠIRENJA KORONE

Dezinfikovane brojne javne površine

Nadležne službe u nekoliko crnogorskih gradova juče su preuzele preventivne mjere u cilju zaštite i sprečavanja širenja korona virusa.

■ PODGORICA Ekipe Zelenila dezinfikovale su dječja igrališta i javne zelene površine u glavnom gradu. Poštovani su savjeti o držanju socijalne distance, a preventivne mjere sprovode se u kontinuitetu i u službenim prostorijama, vozilima, na alatima i mašinama.

“Preventivno tretiranje dezinfekcionim sredstvom izvodi se na dječjim igralištima gdje se tretiraju sprave za igru najmlađih i klupe, a ove mjere će se u kontinuitetu sprovoditi do daljnjeg”, saopšteno je iz Zelenila, uz apel građanima da se pridržavaju naredbi Vlade.

■ BAR Na sjednici Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje upućen je apel organima upravljanja stambenih zgrada, odnosno pravnim licima sa kojima je ugovoreno njihovo održavanje, da bez odlaganja izvrše odgovarajući tretman dezinfekcije zajedničkih dijelova (ulaza, holova zgrada, hodnika, liftova, stepeništa).

Etažnim vlasnicima preporučeno je da sa licima koja održavaju higijenu zajedničkih prostorija dogovore što češću dezinfekciju povr-

šina sa kojima su građani u stalnom kontaktu.

■ ULCINJ I Opština Ulcinj donijela je nove mjere. Svim građanima zabranjeno je kretanje na šetalištima u gradu. Vršiće se dezinfekcija vodom i horom svih gradskih najprometnijih ulica, a nadležni će dezinfikovati i zelene pijace i ulice u njenoj okolini.

■ BERANE Odlukom Opštinskog štaba za zaštitu i spašavanje, a u organizaciji Službe zaštite, Komunalnog preduzeća i Doma zdravlja, preksinoć je počela dezinfekcija javnih površina u Beranama. Dezinfekciono sredstvo obezbijedio je Dom zdravlja, akcija je sprovedena na platou ispred ove zdravstvene ustanove i u nekoliko ulica u gradskom jezgru.

■ KOTOR Pripadnici kotorske Službe zaštite i spašavanja, u saradnji sa Vodovodom i kanalizacijama, juče su dezinfikovali grad.

“Pijace smo, shodno naredbi štaba iz Podgorice, sveli na minimalnu mjeru.

U svakom slučaju, apelujem na naše sugrađane da ostanu doma. Sve se obavlja redovno, od čišćenja bujičnih kanala pa sve do uređenja zelenila”, kazao je Milan Popović, direktor predu-

Čiste se vozila kojim su naši državljani dovezeni

Dezinfekcija ulica u Beranama

Dostava hrane u Tivtu Opština Tivat organizuje dostavu hrane i drugih namirnica građanima iz rizične grupe – samohranim osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima i nemoćnim osobama.

“Korisnici geronto programa već su zbrinuti i lica u stanju teške socijalne potrebe već su zbrinuti servisom OO Crveni krst. Volonterski dostavni servis počeo je sa radom danas u 9 časova i funkcionisaće sve dok bude aktuelna epidemiološka situacija.

Dostava će biti isporučivana svakog dana izuzev nedjelje, ali će telefonski centar raditi za građane 24h dnevno”, saopšteno je iz Opštine Tivat. zeća Komunalno Kotor.

■ HERCEG NOVI Opštinski tim za vanredne situacije na jučerašnjem sastanku konstatovao je da će opštinska komunalna preduzeća, koja su već počela sa pranjem ulica, nastaviti sa dezinfekcijom svih javnih površina, nad kojima će Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora sprovoditi pojačani nadzor.

Predsjednicima skupština stanara biće dostavljeno detaljno uputstvo kako da izvrše dezinfekciju ulaza, zajedničkih djelova stambenih zgrada i liftova.

R.D.

KARANTINI U OPTICAJU U VIŠE OPŠTINA Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i direktor Opšte bolnice Ivan Ilić obišli su hotel “Porto In” koji će, u slučaju potrebe, biti karantin za zdravo medicinsko osoblje. Nekadašnji funkcioner Demokratskog fronta Slavko Fuštić ponudio je svoj motel “Ravna rijeka” u Bijelom Polju za potrebe borbe protiv korona virusa. Etno se-

lo “Sveti Georgije” sa Njeguša i hotel “Grand” sa Cetinja stavili su lokalnoj upravi na raspolaganje smještajne kapacitete za potencijalne karantine. Zajedničkoj borbi protiv korona virusa pridružio se i vlasnik “Pansiona 22” Peja Martinović, koji je ustupio dva apartmana za smještaj medicinskog osoblja.

Prijestonica Cetinje je opre-

mila prostorije Doma učenika i studenata, koji su joj ustupljeni za potencijalni karantin.

Opštinski tim za vanredne situacije u Herceg Novom juče je upoznat je sa odlukom Ministarstva zdravlja da za karantin bude određena lokacija I faze Instituta Igalo. Na raspolaganju će biti i hoteli “Play” i “Lighthouse” u Igalu.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu vrše dekontaminaciju vozila, kojima su iz inostranstva dovezeni crnogorski državljani, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Komandir Voda hemijsko, biološko, radiološko nuklearne odbrane (HBRNO) Marko Pašić, kazao je da je u četvrtak dekontamirano 11 autobusa, a Vod HBRNO je bio angažovan i na dekontaminaciji helikoptera koji je prevezao šest pripadnika

VCG iz Slovenije.

Prema njegovim riječima, situacija je nova, ali su pripadnici VCG pripremljeni da odgovore svakom izazovu koji nosi korona virus.

“Pripadnici koji izvršavaju zadatke biološke dekontaminacije su iskusni, iza sebe imaju mnogo godina staža, vježbi i, što je najvažnije, realnih situacija koje su prošli“, naglasio je Pašić.

On je pojasnio da biološku dekontaminaciju vrše za potrebe Ministarstva i VCG, ali i svih resora države.

R.D.

Pripadnici VCG dezinfikuju vozila

KOVAČEVIĆ PORUČILA

SPREMNI SMO DA POMOGNEMO SVIMA

Nadležne službe Opštine redovno imamo snabdijeDanilovgrad spremne su da vanje sa vodom, da zajedno svim građanima kojima je sa Elektroprovredom imapotrebno pomognu kako mo redovno snabdijevanje bi ostali kod kuće i smanji- električne energije. Svi naši li mogućnost obolijemarketi u Danilovgravanja od korona du su opremljeni vrhunski, poštuvirusa, poručila je predsjedju se preporuke nica te Opi socijalna distanca. Od prštine Zorica vog dana ugoKovačević, stiteljski objeknavodeći da ti pridržavaju se su prodavnice i apoteke domjera“, rekla je bro snabdjevene.

Kovačević.

Kovačević Ona je, gostujući u Ona je kazala da Jutarnjem programu Tele- su sve stanare stambenih vizije Crne Gore, kazala da zgrada obavijestili o važnim broj do sada registrovanih telefonima, kao i da su orslučajeva obolijevanja od ganizovali geronto domaćikorona virusa u Crnoj Go- ce za one kojima su potrebe. ri, treba sve da zabrine jer „Imamo deset geronto se epidemija širi. domaćica koje opslužuju „Mi svi u lokalnoj samo- stotinu porodica starih. Orupravi smo tu. Obezbijedili ganizovali smo volontere. smo svima koji imaju ma- U svim zgradama dali brololjetnu djecu, i koji imaju jeve telefona. Već su počeodređene zdravstvene pro- li da nas zovu ljudi da im bleme, da idu kući. Ono što obezbijedimo osnovne žije naša uloga jeste da grad votne namirnice”, kazala je bude besprekorno čist, da Kovačević.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

AKTUELNO

9

EKIPA VIKEND NOVINA OBIŠLA PIJACU

STRAH OD VIRUSA KORONA POVEĆAO PRODAJU LIMUNA I BIJELOG LUKA

Limun koji je ranije koštao oko 2,5, sada po kilogramu iznosi do tri eura, dok je cijena bijelog luka pet eura

Potrošači, od uvođenja vanrednih mjera zbog širenja aktuelnog korona virusa, na zelenim pijacama najviše kupuju limun i bijeli luk, kazali su Vikend novinama zakupci u tržnom centru Pobrežje.

Oni navode da su, od stupanja pravila na snagu, cijene tih proizvoda u prosjeku skuplje 50 centi, pa limun košta do tri, a bijeli luk do pet eura po kilogramu.

Zakupac Ljiljana Đurišić kazala je našem listu da potrošači dominantno kupuju pomorandže, mandarine i grejpfrut. Prema njenim riječima, zalihe ne prave, već nabavljaju po potrebi.

“Na zelenim pijacama ovih dana je dobra ponuda i cijene

Zakupci dodaju i da su gužve manje nego ranije. Kada je riječ o radnom vremenu, zelene pijace Pobrežje, Bazar, Forum i Kamionska pijaca biće otvorene u uobičajenim terminima

su uobičajene, osim za pojedine proizvode kao što je limun, koji je najtraženiji i teže se nabavlja zbog potražnje, odnosno potrošnje, koja je značajno veća od uobičajene. Najtraženiji artikli su limun, pomorandža, krompir, pasulj, kao i meso, piletina i suhomesnati proizvodi”, kazali su u Vikend novinama u Tržnicama i pijacama.

■ DO 25 ZAKUPACA

PRESTALO DA RADI

U skladu sa naredbom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, Tržnice i pijace zatvorile su objekte mješovite robe 16. marta, među kojima su mješovite pijace u tržnim centrima Pobrežje i Forum, kao i buvljak i pijaca u Tuzima.

“Određeni broj zakupaca je samoinicijativno prestao sa radom tokom ove nedjelje. Taj broj se kreće od 20 do 25 na sva četiri pijačna objekta. Ovih dana, povećana posjeta na zelenim pijacama je od devet do 11 sati, a na Kamionskoj pijaci od sedam do 12 časova”, rekli su u Tržnicama i dodali da zakupci uglavnom svakodnevno nabavljaju svježu robu direktno

Kilogram bijelog luka je pet eura, što je 50 centi više. Inače je bijeli luk skuplji u proljeće, jer mu nije sezona

2

METRA MORA IZNOSITI SOCIJALNA DISTANCA I NA SVAKIH DESET KVADRATA NE MOŽE BITI VIŠE OD JEDNOG POSJETIOCA od domaćih proizvođača ili kupuju na veliko na Kamionskoj pijaci.

■ POVRĆE SLABIJE PROLAZI

Zakupci, koji su htjeli da ostanu anonimni, za naše novine ističu da je prodaja povrća slabija. Ipak, od svega najbolje prolazi bijeli luk.

“Kilogram bijelog luka je pet eura, što je 50 centi više. Inače je bijeli luk skuplji u proljeće, jer mu nije sezona”, kazala je jedna od naših sagovornica.

Zakupci dodaju i da su gužve manje nego ranije. Kada je riječ o radnom vremenu, zelene pijace Pobrežje, Bazar, Forum i Kamionska pijaca biće otvorene u uobičajenim terminima.

“Kako bi kvalitetno sproveli sve mjere koje su propisane, zaposleni koji rade na pijačnim objektima koji su trenutno zatvoreni, prebacili smo na zelene pijace, čime smo povećali broj izvršilaca u svakoj smjeni”, naveli su u Tržnicama i pijacama.

D.J.

KUPCE PODSJEĆAJU NA SOCIJALNU DISTANCU

Ekipa Vikend novina uvjerila se i da zaposleni u Tržnicama i pijacama poštuju naredbe nadležnih, te održavaju higijenu objekata, nose zaštitne maske i rukavice i redovno dezinfikuju radne površine. Zaposleni su u obavezi i da, kako su naglasili u Tržnicama i pijacama, upozoravaju i podsjećaju kupce i zakupce na obaveznu socijalnu distancu.

“Na ulazima u pijačne objekte postavljeno je dezinfekciono sredstvo i svi koji žele da uđu na pijacu moraju dezinfikovati ruke. U pijacu na Pobrežje ulazi se na vrata koja se nalaze preko puta zgrade Lepa Kata, a izlaz je pored mesare Jevrić. Sva ostala vrata su zatvorena.

U saradnji sa timom Glavnog grada definisali smo da svaka pijaca ima samo jedan ulaz i jedan izlaz iz objekta, kako građani ne bi dolazili u direktan susret jedni sa drugima”, rekli su u Tržnicama i pijacama.

Kao mjere prevencije, pojačali su i broj izvršilaca na održavanju higijene u toku dana.

“Nakon zatvaranja vrši se dezinfekcija i detaljno čišćenje svih zelenih pijaca, odnosno podnih i radnih površina. Ograničen je broj posjetilaca koji istovremeno mogu biti na pijaci. Pridržavamo se mjere da na deset kvadratnih metara, ne može biti više od jednog posjetioca. Takođe, na više mjesta smo postavili upozorenja da se mora držati socijalna distanca od dva metra, što građani uglavnom poštuju”, ukazali su predstavnici Tržnica.

Oni dodaju da su svi zakupci i zaposleni dobili zaštitne rukavice i imaju na raspolaganju dezinfekciona sredstva.

“Kao što je poznato zaštitne maske su deficitarne svuda u okruženju i šire, pa smo naručili da nam sašiju”, naveli su u Tržnicama.

Na ulazima je obavezna dezinfekcija

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

VIRUS KORONA: PROF. DR MIODRAG RADUNOVIĆ, DEKAN MEDICINSK

VJEROVATI DRŽAVNIM IN NE “ŠAPTAČKOJ DIVERZIJI

“Panika oko virusa je opasnija od njega samog. Svi zdravstveni autoriteti u Crnoj Gori argumentima nas obavještavaju o spremnosti sistema da se uhvati ukoštac sa virusom. Moramo držati oči otvorene u ovom frontu, i ne podlijegati „šaptačkoj diverziji“ i nedobronamjernom širenju glasina. Država je odlično pokazala da to neće dozvoliti. UNICEF je jednom riječju pozvao takve da ućute! Prestanite! Pametnome dosta”, poručuje u razgovoru za Vikend novine prof. dr Miodrag Radunović, dekan Medicinskog fakulteta UCG. Radunović je, podsjetimo, bio ministar zdravlja u vrijeme kada je svijetom harala pandemija svinjskog gripa, a praveći paralelu sa tim periodom i pojavom

novog korona virusa, kaže da je velika razlika, jer smo u borbi sa virusom grupe tip A (H1N1) imali i lijek Tamifly i vakcinu.

VN: Da li je svijet u većoj opasnosti nego 2009. godine?

RADUNOVIĆ: Poslije više od dva mjeseca od pojave prvog slučaja zaraze Covid-om 19 virus je importovan u Crnu Goru i laboratorijski potvrđen kod 14 pacijenata. Testirano je više od 150 ljudi. Pod nadzorom se nalazi 4828 građana Crne Gore koji su doputovali u Crnu Goru iz zemalja gdje je epidemija u zamahu, i iz kontakta sa osobama koje su importovale virus.

Pandemija virusom s v i n j s ko g g r i p a (tip A, podtip H1N1) bila je

2009. godine. Tada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnom prijetnjom za zdravlje, jer je zabilježen veliki broj smrtnih slučajeva.

I Crna Gora je bila izložena pogubnim efektima virusa. I tada je država Crna Gora i svi zdravstveni radnici uložila ogroman napor da smanji transmisiju virusa među građanima, edukujući sve koji ulaze u Crnu Goru, a iz Instituta za javno zdravlje dali su nemjerljiv doprinos uspjehu bitke sa virusom tip A, H1N1.

Danas je svijet u većoj opasnosti nego 2009. godine, virus se proširio u 172 zemlje, sa preko 245. 000 oboljelih i više od 10. 000 smrtnih slučajeva.

U borbi sa virusom grupe tip A (H1N1) imali smo i antiviralne ljekove koji ordinirani u prvih 48 sati su imali efekat.

Lijek Tamifly i vakcina koju je obezbijedila Vlada CG, bili su dostupni svakom pojedincu.

Nažalost, danas stručni autoriteti iz svijeta potvrđuju da nemamo adekvatan lijek u borbi sa COVID-19, a intenzivno se radi na izradi vakcine, dakle moramo čekati više mjeseci da se proizvede vakcina i zaustavi dalje širenje pandemije.

VN: Gdje je danas crnogorsko zdravstvo u odnosu na period od prije 11 godina?

RADUNOVIĆ: Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti, dalo je pun doprinos dobroj i pravovremenoj organizaciji svih segmenata u društvu, a prvenstveno zdravstvenog siste-

Zabrinjavajući podaci iz Italije VN: Strah od virusa posebno je pojačan nakon nevjerovatnih podataka o broju zaraženih i umrlih u Italiji. Imate li objašnjenje šta se desilo u toj državi? Kako je moguće da će po broju umrlih premašiti Kinu?

RADUNOVIĆ: Zabrinjavajući podaci nam dolaze iz Italije, Španije, Evrope u cjelini. Nevjerovatan je podatak o broju umrlih u Italiji i opravdano izaziva strah kod građana.

Teško je reći zašto se to desilo, pogotovo razvijenom sjeveru Italije. Mogu pretpostaviti da nije ozbiljno shvaćena upozoravajuća poruka koja je

ma. Mjere koje je donijela Vlada na preporuku Nacionalnog korodinacionog tijela i Instituta za javno zdravlje, urodile su plodom i tek prije pet dana su se pojavili prvi slučajevi koji su detektovani kao nosioci korona virusa.

Virus je importovan od naših građana, koji su neopreznošću i nepridržavanjem preporuka otvorili vrata epidemiji i danas imamo 14 građana zaraženih korona virusom.

Srećna okolnost je da svi imaju blagu kliničku sliku i uz savjet i tretman ljekara, vjerujem u povoljan ishod.

Crnogorsko zdravstvo kvalitetom, organizacijom, kadrovski, infrastrukturno ide uzlaznom putanjom i na višem je nivou nego prije 11 godina. Ne samo što je Vlada prepoznala značaj ovog segmenta za razvoj društva i ekonomije, uvećavši budžet zdravstva za 100 miliona eura u prethodnoj dekadi, nego je zdravstveni sistem kadrovski ojačan. Danas većina zdravstvenih ustanova ima epidemiologa u svom timu.

Institut za javno zdravlje je formirao timove koji mogu biti uzor svima,

obišla svijet iz provincije Gubei, iz Vuhana u Kini.

Koliko sam upućen, neadekvatan nadzor je doveo da i danas nije sa sigurnošću potvrđen koji je nulti pacijent.

A onda se sve otrglo kontroli. Treba imati i razumijevanja da najveća incidenca smrtnih slučajeva je u starijih ljudi sa hroničnim bolestima, preko 80 godina 14,2%, dok mlađi sa incidencom od 0,2 do 4%.

Vjerujem da mjerama koje su preduzeli mogu se izboriti u borbi sa covidom 19 i epidemiju držati pod kontrolom sa što manje tragičnih posljedica.

ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, a preporuke i algoritmi su djelo nauke i dosadašnje prakse koji su obuzdavali epidemiju i njeno širenje.

Klinički centar, opšte bolnice i domovi zdravlja sa kadrovskim kapacitetima mogu da odgovore ovom izazovu.

VN: Angela Merkel je saopštila da je korona virus najveći izazov od II Svjetskog rata. Građane hvata panika da neće moći svi da dobiju adekvatnu medicinsku njegu u slučaju velikog broja oboljelih. Tome uveliko doprinosi i veliki broj dezinformacija koje kruže društvenim mrežama... Kako se sa time izboriti?

RADUNOVIĆ: Nakon informacija koje građani dobijaju, razumljiva je bojazan.

Ali nema mjesta panici. Poruka premijera Markovića mora i treba da ohrabri svakog građanina. Citiram: „Zdravlje građana je prioritet, sve resurse staviti u funkciju ostvarenja tog cilja“.

Panika oko virusa je opasnija od njega samog. Svi zdravstveni autoriteti u Crnoj

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

aktuelno

11

KOG FAKULTETA, MINISTAR ZDRAVLJA U VRIJEME PANDEMIJE H1N1

nstitucijama, i” i glasinama Gori argumentima nas obavještavaju o spremnosti sistema da se uhvati ukoštac sa virusom. Moramo držati oči otvorene u ovom frontu, i ne podlijegati „šaptačkoj diverziji“ i nedobronamjernom širenju glasina. Država je odlično pokazala da to neće dozvoliti.

UNICEF je jednom riječju pozvao takve da ućute! Prestanite! Pametnome dosta.

Mjere koje je donijela Vlada, od zatvaranja škola, granica, ukidanjem prevoza, ugostiteljskih objekata i preporukama da se ostane kući, sigurno usporava epidemiju, ali je ne zaustavlja. Znam da je to izmijenilo društveni život, ekonomija je na klackalici, ali građani moraju imati strpljenja i discipline.

Najefikasniji način sprečavanja infekcije i ugrožavanja života ljudi je prekid lanca transmisije (prenosa) virusa. Doktori će, shodno kliničkoj slici i slučaju, indikovati testiranje građana ali najveća uloga i odgovornost za zdravlje, za zdravlje porodice, prijatelja i društva u cjelini je na pojedincu.

Ostanite kod kuće, socijalno se distancirajte, koristite mehanizme samoizolacije, smanjite kontakte. Ovo je prilika da porodica provede vrijeme zajedno, da se vratimo jedni drugima. Brzina života, obaveze koje sami namećemo ili su nam nametnuli, porodični ručak i vrijednosti porodičnog okupljanja ostavljali

smo za vikende. Građanima je pružena mogućnost pravovremenog i tačnog informisanja kroz medije, portale Vlade i zdravstvenih institucija, prije svega Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje. Želim izraziti zadovoljstvo profesionalnim odnosom medija prema aktuelnoj situaciji u zemlji.

VN: Da li nam je u ovakvim situacijama, prednost što smo mala država?

Ili možda nedostatak, odnosno veći rizik jer smo svi svima neki rod, prijatelji, poznanici… Šta bi poručili našim sugrađanima?

RADUNOVIĆ: Ako svaki građanin Crne Gore prepozna svoju ulogu i odgovorno se odnosi poštujući preporuke i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, uspjeh u borbi sa COVID-om je zagarantovan.

Mali sistem u igri malih brojki lakše je kontrolisati ako smo svi na istom zadatku. U suprotnom i pet neodgovornih pojedinaca može da uzrokuje tragediju neslućenih razmjera.

Zato poštujte preporuke Instituta za javno zdravlje, ostanite kod kuće! Socijalno se distancirajte. Samoizolujte se ako to zahtijevaju okolnosti. Smanjite kontakte.

Sve nedoumice riješite pozivom na dostupne telefone Instituta za javno zdrav-

lje, KCCG, tako ćete odgovoriti zadatku čuvanja sebe, porodice i društva u cjelini.

VN: Da li smo bliži pronalasku vakcine, ili pronalasku lijeka protiv virusa korona?

RADUNOVIĆ: Za adekvatan, klinički dokazan lijek sa dozvolama Agencija (EMEA i F&D) u Evropi i SAD-u, potrebna su istraživanja i ozbiljan rad naučnika između 1015 godina. Rizik od neuspjeha je uvijek prisutan, ali istrajnost naučnika na kraju rezultira uspjehom.

Realnije je da će se prije doći do vakcine. Velike koorporacije u Njemačkoj, SAD i Kini i druge širom svijeta, očajnički rade sa željom da proizvedu vakcinu.

Iz stručnih krugova najavljuju da je dosta urađeno na tom polju. Ohrabruje i početak kliničkog testiranja 45 dobrovoljaca u Sietlu sa mogućom vakcinom protiv COVID-19, ali bezopasnih za dobrovoljce jer u sebi ne sadrži biološki materijal virusa, već pametnim genetičkim inžinjeringom bi ćelije organizma proizvele djelove virusa koje bi prepoznao ljudski imuni sistem.

Siguran sam da će se doći do vakcine koja će zaštititi stanovništvo i ovaj virus prevesti u tip sezonskog gripa kao što se desilo i sa svinjskim gripom.

Studenti medicine kao dobrovoljci VN: Studenti medicine, Vaše buduće kolege, daju dobar primjer...

RADUNOVIĆ: Studenti su uvijek bili avangarda društva i na prvi znak moguće pojave pandemije stavili su se na raspolaganje koordinacionom tijelu KCCG, da pomognu shodno mogućnostima i zadacima koje im opredijele. Osnovno ge-

slo im je humanost i etički uzusi prije svega.

Studenti završnih godina medicine, njih 22, dobrovoljno su se javili da u domenu mogućnosti pomognu starijim kolegama. Prošli su edukaciju u KC, dobili telefone i SIM kartice, spremni da budu dio tima koji će se javljati građanima na dostupne telefone, da im pomognu odgo-

vorima na postavljena pitanja.

Sedamdeset studenata medicine, stomatologije i farmacije se dobrovoljno javilo Institutu za javno zdravlje, da kroz smjenski rad/24h budu angažovani u call centru, da pomognu starijim kolegama, a da omoguće otvorenost svih linija građanima koji su pod nadzorom u kontinuitetu.

Zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta VN: Zdravstvenom sistemu stižu brojne donacije, a zdravstvenim radnicima podrška. Vaš komentar?

RADUNOVIĆ: Zdravstveni radnici su na prvoj liniji fronta, kao i uvijek 24 sata, 365 dana u godini, u borbi sa ovom pandemijom.

Takav odnos je za svaku pohvalu, jer su svi ostali na braniku zdravlja građana Crne Gore.

Iako imaju djecu, porodice, nesebično, sa puno humanosti, etičke, lične i profesionalne odgovornosti svakog dana su na radnom mjestu da pomognu bolesnima, spremni da dočekaju i veći priliv oboljelih od korona virusa.

Za pohvalu je i aplauz građana Podgorice sa svojih terasa, kao znak podrške onim koji danonoćno u bijelim mantilima bdiju nad zdravljem građana.

Vjerujem da će Vlada, u periodu pred nama, znati da prepozna značaj i kvalitet zaposlenih u ovom resoru, i adekvatnije valorizovati altruizam i huVN: Koji je to period od prvog registrovanog slučaja virusa, do njegovog nestanka, odnosno svođenja na sporadične slučajeve?

RADUNOVIĆ: Mnogi faktori utiču na dužinu trajanja epidemije a nedostatak vakcine, pandemijski tok širenja, i dr. ukazuju da nije lako odrediti vremenski okvir.

Iskustva iz provincije Gubei, iz Vuhana, i iz Evrope, upućuju da moramo biti strpljivi i odgovorni u primje-

manost ovih ljudi.

Privredni subjekti pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i donacijama omogućuju nabavku neophodne opreme i time stvaraju milje sigurnosti i bezbjednosti za sve građane.

U zdravstvenom sistemu ima više od 8.000 zaposlenih.

Svi oni su dio ovog mozaika borbe sa pandemijom. Teret kao i uvijek nosi KCCG kao ustanova sa odličnom kadrovskom bazom, dobrom opremljenošću i izvanrednom organizacijom.

Važno je ispoštovati algoritme trijaže sumnjivih ili oboljelih od izabranog doktora iz domova zdravlja i opštih bolnica do KCCG, uz punu podršku epidemiologa i stručnih timova Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Poruka za antivaccinalni lobi u borbi protiv vakcinacije: Razmislite šta se danas dešava u svijetu kad se pojavio virus koji izaziva bolest, a nemamo dostupnu vakcinu. ni mjera, da tokom prvih šest nedjelja od pojave epidemije spriječimo eksplozivni udar i spriječimo da epidemija poprimi tragične razmjere.

Virus može cirkulisati i mjesecima među populacijom, što predstavlja epidemijski rep infekcije i može izazivati sporadične slučajeve, ali to nije zabrinjavajuće, jer će biti već kvantum izliječenih sa imunitetom kao i nadam se dostupnost vakcine na kojoj se radi.

V.Š.

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

INTERVJU: PROF. DR MILENKO PEROVIĆ

NEMA DOGOVORA SA SPC DOK NE PRIZNA CRNU GORU I CRNOGORSKU NACIJU

⌦ Vesna Šofranac „Uslov svih uslova za bilo kakav dogovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve mora biti uzajamnost priznanja! Država Crna Gora morala bi tražiti od SPC da njeni organi, Sveti arhijerejski sinod i Sveti arhijerejski sabor (oba imaju takvu ingerenciju) donesu deklaraciju o priznanju rezultata referenduma iz 2006. godine, deklaraciju o priznanju odluke crnogorske Skupštine o proglašenju nezavisnosti države Crne Gore, kao i deklaraciju o priznanju postojanja crnogorske nacije“, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Milenko Perović. Poput lijeka protiv virusa korone, Crnoj Gori je danas, ističe Perović, potreban novi savez istinski patriotskih snaga. „Ideološka okosnica toga saveza, na svim političkim i intelektualnim nivoima, mora biti stalna radikalna kritika velikosrpskog nacionalizma. Ako bude volje i pameti kod onih koji imaju odlučujuću društvenu moć, fenomen litija može biti spasonosan za crnogorsku suverenističku ideju. U protivnom, on će je uništiti”, poručuje naš sagovornik.

Odgovarajući na naše pitanje da prokomentariše kontinuirane napade srpskih medija na crnogorskog predsjednika koji ne prestaju ni u trenucima kada se čitav svijet suočava sa ogromnim izazovom, Perović kaže da je potpuno jasno šta je u pozadini.

“Mjera “kritičke” netrpeljivosti i mržnje prema Đukanoviću potpuno je identična mjeri netrpeljivosti i mržnje “kritičara” prema slobodnoj i samostalnoj Crnoj Gori”, ocjenjuje profesor Perović.

VN: Razgovori između predstavnika Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske su, zbog situacije sa korona virusom, odloženi izvjesno vrijeme. Dok je crnogorska vlast zaokupljena time kako da što spremnije odgovori na zdravstveni, ali i veliki ekonomski izazov, MCP ne miruje.

PEROVIĆ: Strahujem da će se razgovori između Vlade i Mitropolije pretvoriti u sitni krameraj u kome samo Crna Gora može biti na gubitku. Težište strategije Vlade ne bi ni za pedalj smjelo odstupati od osnovne ideje o uzajamnom priznanju. Hegel je razjasnio kako ta ideja čini temelj moderne gra-

đanske epohe. Naime, politički, pravni i moralni subjektivitet mogu imati samo oni subjekti koji su drugima priznali taj subjektivitet, da bi i njima od ovih drugih bio priznat isti takav subjektivitet. U crnogorskom slučaju toga nema. Srpska pravoslavna crkva zapravo ne priznaje ni pravni subjektivitet i legitimnost postojanja Crne Gore kao samostalne i suverene države. Ne smeta joj to da od te iste nepriznate države traži da njoj,

POPUT LIJEKA PROTIV VIRUSA KORONE, CRNOJ GORI JE DANAS, DA BI JE UOPŠTE BILO, POTREBNA EMANCIPACIJA SVIH POSTOJEĆIH SUVERENISTIČKIH INTELEKTUALNIH SNAGA I UBRZANO STVARANJE NOVE MLADE INTELEKTUALNE ELITE! POTREBAN JE NOVI SAVEZ ISTINSKI PATRIOTSKIH SNAGA U CRNOJ GORI

Srpskoj pravoslavnoj crkvi, bude priznat ne samo pravni subjektivitet, nego i neprikosnoveno pravo da stoji iznad svakoga prava, politike i morala u Crnoj Gori!

VN: Može li, kad se razgovori nastave, ipak doći do nekog dogovora?

PEROVIĆ: Uslov svih uslova za bilo kakav dogovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve mora biti uzajamnost priznanja! Država Crna Gora morala bi tražiti od SPC da njeni organi, Sveti arhijerejski sinod i Sveti arhijerejski sabor (oba imaju takvu ingerenciju), donesu deklaraciju o priznanju rezultata referenduma iz 2006. godine, deklaraciju o priznanju odluke crnogorske Skupštine o proglašenju nezavisnosti države Crne Gore, kao i deklaraciju o priznanju postojanja crnogorske nacije! Donošenje tih deklaracija trebalo bi da bude nezaobilazni uslov s

kojim država Crna Gora stupa u pregovore sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Kad SPC prizna pravni subjektivitet i fakticitet postojanja nezavisne države Crne Gore, onda ima smisla s njenim predstavnicima razgovarati o ugovoru kojim bi se SPC u Crnoj Gori priznao pravni subjektivitet!

DN: Mitropolit Amfilohije u javnim obraćanjima poručuje da ne odustaju od borbe protiv “bezakonog zakona”, te najavljuje nove litije, odnosno proteste čim virus prođe.

Vaš komentar?

PEROVIĆ: Amfilohije Radović nije uspio stvoriti na litijama „kritičnu masu“ protestanata koja bi mu omogućila snažnu pregovaračku poziciju prema državi crnogorskoj! Ni na jednom okupljanju svojih pristalica nije uspio podići više od 5060 posto onih koji glasaju za Demokratski front (sve računajući s đecom i angažo-

Škola „Marko Daković“, crnogorska verzija „Mlade Bosne“ DN: Nova srpska demokratija obavijestila je javnost da je počela da radi tzv. politička škola pod imenom “Marko Daković”, koju je ta partija osnovala. Kako Vama izgleda najnovija “aktivnost” DF, odnosno Nove srpske demokratije i to upravo u trenutku kada se čitav svijet i država Crna Gora bori da spriječi širenje novog virusa? Ta ista partija poručuje da treba za-

boraviti političke razmirice u sadašnjoj situaciji, i da će to pokazati svojim primjerom, a osniva školu pod imenom Marka Dakovića…

PEROVIĆ: Marko Daković je ispisao jednu od tamnih stranica u modernoj crnogorskoj istoriji. Pod krinkom borbe protiv apsolutizma knjaza i kralja Nikole, regrutovan od srbijanske tajne terorističke organizacije „Crne ruke,“ Daković se borio protiv

prava na postojanje države Crne Gore i protiv nacionalne emancipacije Crnogoraca. A to se uvijek i svuda zvalo državnom i nacionalnom izdajom. I ovđe bi se moglo kazati: Onakav si kakve uzore sebi biraš! Dajući svojoj opskurnoj “političkoj školi” ime Marka Dakovića, osnivači su jasno deklarisali namjeru da u njoj “školuju” pitomce na “uzorima” staroruske tajne policije Ohrane i velikosrpske terorističke „Cr-

ne ruke“, u nekoj vrsti modernizovane crnogorske verzije „Mlade Bosne.“ “Školovanjem” pitomaca na takvim “uzorima”, vođe Demokratskog fronta nastoje da se ne ugasi luča državne i nacionalne izdaje, da se u novim generacijama crnogorske mladeži ukorijeni izdaja kao normalno i poželjno stanje. Da ne bude dilema, izdaja nikada ne može biti legitimna politička ideja. Izdaja je uvijek izdaja!

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

AKTUELNO

13

Demokrate trepću krilcima na putu do Amfilohija DN: I Demokrate traže da se obustavi primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer, kako kažu, Vlada “ne smije dopustiti podizanje tenzija i urušavanje nepovredivih ljudskih prava i sloboda u uslovima krajnje zabrinutosti za zdravstvene rizike sa kojima se suočava crnogorska populacija”...

vanim gostima iz „svih srpskih zemalja“). Koliko god da nekoga fascinira, a nekoga plaši brojnost litijaša, Crna Gora je odista golemom većinom rekla istorijsko NE Amfilohiju i Srpskoj pravoslavnoj crkvi! Istorija jasno pokazuje da se crkva uvijek prostirala onoliko koliko joj je država dopuštala! Srpska država Obrenovića i Karađorđevića, pa kraljevina Jugoslavija, pa socijalistička Jugoslavija, čak i država Slobodana Miloševića znale su reći odlučno NE svakoj i stalnoj pretenziji SPC da ima više društvene, duhovne, ekonomske i političke moći nego što to mogu podnijeti država i društvo!

Srpski pravoslavni teolog i profesor apologetike Lazar Milin izuzetno dobro je razumio ovu dijalektiku odnosa države i crkve. Crna Gora naprosto ne može podnijeti, a da se ne uruši do temelja, ostvarenje onoga što bi SPC u njoj željela! Pod teretom nesputanih želja SPC stropoštala bi se i Amerika!

VN: Šta su, po Vašem sudu, pokazale litije koje je organizovala Mitropolija crnogorsko primorska?

PEROVIĆ: Ponajprije, to nijesu litije, nego politikantske protestne manifestacije protiv postojanja Crne Gore kao samostalne države!

No, neka ih zovu kako hoće, jer nazivom ne mogu prevariti nikoga politički pismenog. „Litije“ su se pokazale ne kao čas anatomije, nego kao trimestar anatomije današnjeg crnogorskog druš-

tva. Kao pod mikroskopom, odslikale su sve kvalitete i sve mane današnjeg društvenog i političkog stanja Crne Gore.

VN: Šta su pokazale...

PEROVIĆ: Prvo, na njima je precizno izmjeren činilac ruralnosti, tj. posvađanosti dijela Crne Gore s principima savremenog življenja.

Drugo, pokazale su da je Crne Gora još uvijek daleko od uspostavljanja građanskog društva, ne zbog snage ruralnog, nego zbog zagubljenosti u prostoru i vremenu onoga što više neće da je ruralno, a još nije postalo građansko. Ono što sebi bezrazložno komplimentira da je “građansko“ u vrijeme “litija“ sakrilo se u mišju rupu, čekajući rasplet događaja ili im se pridružilo pogrešno procjenjujući taj rasplet.

Treće, tzv. nevladin sektor koji bi trebalo da bude spiritus movens izgradnje građanskog društva, uz par časnih izuzetaka, jasno je još jednom potvrdio da pripada kategoriji “društvenih aktivista” čiju svrhu postojanja najbolje iskazuje vrlo prikladan ruski izraz - grantojedi! Četvrto, “vodeće” naučne i kulturne institucije, opet uz par izuzetaka, ponašale su se na najkukavniji oportunistički način. Država koja ima „Crnogorsku“ akademiju nauka i umjetnosti i slične institucije uistinu mora brinuti za budućnost!

Peto, „litije“ su pokazale i da se u Crnoj Gori nije uspostavilo ni političko društvo. Ono postoji tamo đe je cjeloku-

Dajući svojoj opskurnoj “političkoj školi” ime Marka Dakovića, osnivači su jasno deklarisali namjeru da u njoj “školuju” pitomce na “uzorima” staroruske tajne policije Ohrane i velikosrpske terorističke „Crne ruke“, u nekoj vrsti modernizovane crnogorske verzije „Mlade Bosne.“

pni religijski sektor društva trajno maknut iz zone politike. “Litije“ su bile pokazna vježba potpuno regresivnog istorijskog procesa, jer je jedna vjerska organizacija, falsifikujući smisao i karakter vjerskih obreda, pokušala trajno okupirati samo središte političke egzistencije društva.

DN: Kako je moguće strategijski prevazići društveno i političko stanje koje je izazvano litijama?

P E ROV I Ć : “ L i t i j e” s u označile slom vjerske, obrazovne, naučne, kulturne i jezičke politike vladajuće koalicije od referenduma 2006. godine do danas! One su sa surovom otvorenošću pokazale da identitetske politike ne mogu počivati na prepotentnim nedoucima s brojanicama, na sivim činovnicima, na slučajnim ljudima koji su isplivali u ko-

alicionim trgovinama, na ljudima koji nemaju nikakvog ozbiljnog kompasa u stvarima kulture, nauke, prosvjete itd. “Litija” ne bi ni bilo da je vladajuća koalicija odmah poslije referenduma upregla sve političke i intelektualne snage, kojima na srcu leži suverena i slobodna Crna Gora, da zaista počne stvarati građansko i političko društvo. Samo po tom uzusu bi vjersko područje društva moglo biti maknuto iz središta građanskog i političkog bića društva te smješteno tamo đe mu je mjesto u savremenim zapadnim društvima, dakle, u privatnost, u kulturno-istorijsku sferu, u sferu ljudskih prava na principu slobode vjere i savjesti, napokon, u sferu turističke djelatnosti.

VN: Kakve su Vaše procjene, šta će se dešavati ubuduće?

PEROVIĆ: “Litija” ubuduće neće biti samo ako vladajuća koalicija konačno shvati strategijsku društvenu i političku važnost identitetskih politika. Takve politike ne mogu se ad hoc krpariti. Ne mogu ih kreirati ni provoditi ljudi bez visokih intelektualnih i moralnih kvaliteta. Emancipacija crnogorskog društva od politikanstva pod krstačama i rapidama ne može se postići strančarenjem i trenutnim lukavstvima. Za nju je nužna temeljna prekompozicija društvene i političke moći između vladajuće koalicije i onih društvenih snaga koje na duge staze mogu kreirati i voditi identitetske politike. Poput lijeka protiv virusa korone, Crnoj Gori je danas, da bi je uopšte bilo, potrebna emancipacija svih postojećih suverenističkih intelektualnih snaga i ubrzano stvaranje nove mlade intelektualne elite! Potreban je novi savez istinski patriotskih snaga u Crnoj Gori. Ide-

PEROVIĆ: Ta partija razvila se od kriptočetničke larve u crnog leptira s crvenom kravatom. Koga je onda briga šta ona ima da kaže. Svakim novim treptajem svojih krilca, ona životnu snagu predaje Demokratskom frontu. Tačnije, predaje je, kao i većina tzv. opozicionih partija, svom neospornom lideru Amfilohiju Radoviću.

ološka okosnica toga saveza, na svim političkim i intelektualnim nivoima, mora biti stalna radikalna kritika velikosrpskog nacionalizma.

Ako bude volje i pameti kod onih koji imaju odlučujuću društvenu moć, fenomen „litija“ može biti otrežnjavajuće spasonosan za crnogorsku suverenističku ideju. U protivnom, on će je uništiti!

VN: Predsjednik Crne Gore bio je glavna meta srpskih medija od izbijanja epidemije u Kini. Još tada su počeli sa optužbama da hoće da proglasi epidemiju da bi spriječio litije. Utrkivali su se ko će pogrdnijim imenom, prijetnjom, fotografijom, da udari na crnogorskog predsjednika. Onda su jedno vrijeme, kada su se suočili sa virusom na svojoj teritoriji, ućutali, da bi ponovo krenuli u napad – provjeravaju gdje je Đukanović, nagađaju gdje se “sakrio”… O čemu se radi?

PEROVIĆ: Lijepa bi se doktorska disertacija mogla napisati na komparativnoj analizi svega onoga što se govorilo protiv kralja Nikole i Mila Đukanovića. Vjerujem da bi se pokazalo da su namjere, metodi, struktura pa i sadržaji tih „kritika“ vrlo slični, ako ne i identični u brojnim elementima. No, kad se već porede te dvije važne političke ličnosti, valja imati na umu da je kralj Nikola mogao samo slutiti šta će ga snaći od „kritičara“, dok Đukanović iz Nikolinog i ličnog iskustva može uspješno procjenjivati dobačaj svojih „kritičara“ te samim tim i izbjeći sudbinu Nikolinu. A to je spasonosno i za njega i za Crnu Goru! Mjera “kritičke” netrpeljivosti i mržnje prema Đukanoviću potpuno je identična mjeri netrpeljivosti i mržnje “kritičara” prema slobodnoj i samostalnoj Crnoj Gori!

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

POVODI:SPC, u potonjih 30-ak godina, nelegalnom gradnjom d

RABITI PAROLU: ‘’NE DAM SVETINJE’’ - ZANAGO JE NEMORALAN ČIN Piše:

Miodrag Bajković arhitekt Śedoci smo dvoipomjesečnog razvlačenja litija po tijeh ulica, regionalnih i magistralnih putova, molebanisanja i uzvikivanja parole: ‘’ne damo svetinje’’. Tvrdim da je izgovaranje-uzvikivanje i/ili podržavanje ove parole, u poznatim okolnostima i sa konkretnim ciljem - nemoralan čin i zastiđe svih onih koji to čine! Ostaje mi obaveza da do konca teksta napisanu tvrdnju dokažem. Ulažem. Više je ‘’pričina tomu’’: Pod 1.

Zarad toga što ti litijaši i molebanisti (uzrasta barem poviše polumature) baštine i opravdavaju sramno i sramotno otimanje naših crnogorskih svetinja, i to: - u okolnostima krvave i zlikovačke srpske okupacije prije 100 godina; - u okruženju nasilja i neviđenih zločina, od kojih se dosti ne pamte ni u nacističkoj Njemačkoj i njezinim logorima;

- uz pritisak i nesojske prijetnje smrti staromu crnogorskomu mitropolitu Mitrofanu Banu (što njega nimalo ne opravdava za učinjeno, tj. za izdaju - iako su pred prisutnima, na samrtnoj mu postelji i uri - ‘’potonje riječi mitropolitove bile - dirljivi apel na kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine’’); - u mračno doba, pomeđu dva svjetska rata, u kojem je od krvničkih ruku iz neprijateljske Srbije i ovdašnjih Kvislingovih preteča, smrtno stradalo oko 10.600 (slovima: deset’iljadaišesto ili, što šćaše Petar I Petrović Njegoš zborit-napisat: desettisućahišesto) postojbnika-stanovnika, tj. rodoljuba ondašnje (malobrojne) Crne Gore!

Ako upravo nabrojano (i ogromno toga nenabrojanog) višina litijaša i molebanista ne znadu - ta njihova nežnavenost ih, onako u kumbulj, nimalo ne opravdava što primitivno ‘’prkose’’, ovđen gore i u nastavku dolje, napisanoj jedinoj istini - istini koja je preča od svega!

Pod 2. Što je SPC, u potonjih 30ak godina, nelegalno gradeći (manje ili više) devastirala dobra crnogorske kulture, manastire: Dobrilovina, Ostrog, Ždreba(o)nik, Ćelija Piperska, Dajbabe, Orahovo, Podlastva, Stanjevići, Kom, Starčeva Gorica, Beška, Moračnik, itd.

Prijevod na crnogorski jezik riječi devastacija glasi: bestragavanje (uništavanje, upropaštavanje, razaranje).

Kad već spomenuh Manastir Dajbabe, molim Vi se, te-

ke primjerice radi (iako je ovo što slijedi prosto nemoguće da se dogodi): pomislite da neki bogati Španac, recimo na śeveru Poljske, bez pitanja, tj. bez saglasnosti zvaničnih i stručnih institucija tuđe mu države, znači nelegalno, na divlje ili na crno, u okviru neke manastirske-samostanske porte izgradi crkvu u ‘’španskom stilu’’!?

Očito - ovakvo nešto moguće je samo kod nas, zarad toga što ovđen države nema, ali zato u SPC ima, s konca i konopca skupljenih, na buljuke insana koji sistematski a nelegalno ili na divlje grade (a ko na divlje gradi i/ili razgrađuje, tj. ne poštuje zakone, red i struku, valjda je - divljak i divljaci) i koji su podavno zreli da spoznaju zakone države po kojoj divljaju (naravno, opetujem - kad bi bilo države Crne Gore).

Na red za devastiranje čeka i Manastir Svetog Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, itd. Blago rečeno - ugrožen je, godinama već, i lokalitet Tophala.

Ovom prilikom ću, dozvolite, podrobnije pisat o bestragavanju Manastira Beška, sporad toga što je lokalitet Beška (jedan od duhovnih, kulturnih, političkih i povjesnih centara balšićke Zete) pośedovao materijalne dokaze za skoro milenijum naše istorije i kulture!

Manastirskoj trikonhalnoj Crkvi Svetog Đorđa (zadužbini Đurđa II Stracimirovića Balšića, izgrađenoj u doba njegove vladavine 1385-1403. godine), ‘’obnovitelji’’ iz SPC, ovoga našeg arhitektonskog, istorijskog i kulturnog dragulja, oburdali su vaskoliko (srazmjerno gabaritima cr-

kve) monumentalno kampanjelo ili zvonik na preslicu sa tri okna, da bi ga konstruktivno (armirano-betonski) ujačili, pa iznova ozidali, tj. kako je njima bilo drago laički prezidali.

Tijem je potpuno uništen njegov prvobitni izgled, sve originalne partije zvonika i podaci o tehnici zidanja.

Ka’ arhitekt, odgovorno tvrdim da je to učinjeno bez ičesove preše, zarad toga što se injektiranjem betona (ubrizgavanjem betona pod pritiskom) konstruktivno uspješno saniraju bedemi i fortifikacije (srednjevjekovne zidine) debljine i po nekoliko metara, a ne jedno kampanjelo (koje uopše nije bilo u nečesovom problematičnom konstruktivnom stanju), čija je debljina zida bila približno 1 m - i, pristupačnim za injektiranje sa svakoje njegove bande.

Tehnički je to prosto šćela biti sitnica, da se na opisani način ovi zvonik konstruktivno ujači i, sve to, bez da bi se ijedan jedini krš mora’ šenut, a kamoli vaskoliko kampanjelo razvalit.

Ovijem je ovo kampanjelo, izuzetno vrijedan segment ili element ‘’Zetske (romaničke) graditeljske škole’’, dio našeg mediteranskog arhitektonskog sakralnog našljeđa (zapadne tradicije) i crnogorskog blaga kulture i nacionalnog identiteta, koje je bilo taman neđe 100 godina starije od otkrića Amerike - zanavijek nestalo sa lica zemlje i tijem izbrisano iz naše povjesnice, kulture i śećanja!

Na jednobrodnoj grobnoj Crkvi Presvete Bogorodice (zadužbini Jelene Balšić, izgrađenoj 1439. godine), koja je sastavni dio manastirskog

kompleksa, improvizovano su i bez stručnog oslonca na materijalne ostatke, dokumentaciju i tradicionalna iskustva, dograđeni bočni paraklisi (paraklisi su manje crkve prislonjene-dozidane pri glavnoj crkvi) sa apsidama nad ostacima bočnih brodova prvobitne bazilike Bodina Vojislavljevića iz XI stoljeća i, nova priprata nad temeljima negdanjeg trijema na zapadnom dijelu crkve (njezinom pročelju) iz sredine XV stoljeća, tj. doba Stefanice Crnojevića - pri čemu su uništeni stariji slojevi kulture, koji su bili izvor podataka o izgledu crkve, tehnikama zidanja i genezi građevine.

Izgradnjom svoje zadužbine, na ostacima romaničke trobrodne bazilike, jasno je da Jelena Balšić nije imala namjeru da prvobitnu baziliku obnovi-rekonstruiše. O tome sve očito śedoči, a ponajviše to što se gabarit njezine crkve u tlocrtu ne poklapa sa starijom građevinom u dijelu oltarske apside (apsida negdanjeg centralnog-središnjeg broda bazilike bila je veća od Jelenine), ka’ i to što na mjestu bočnih brodova (južnog i śevernog) i u zapadnom dijelu - dograđene strukture iz sredine XV stoljeća, nemaju odlike djelova bazilike.

Zato je SPC, nad vaskolikom postojećom-zatečenom arhitekturom, obavila ‘’rekonstrukciju’’ na svoj način, tj. vandalski prekrojila negdanje graditeljske strukture i, čerečeći ih, stvorila građevinsko ruglo u smislu: kompozicionog sklopa, proporcija i uopšte same ‘’nove’’ arhitekture (elemenata na fasadi, krovnih ravni, materijalizacije, ...); dok, ‘’stručnjak’’ ko-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

AKTUELNO

15

DEVASTIRA DOBRA CRNOGORSKE KULTURE, MANASTIRE

MO

Crkva Presvete Bogorodice na otoku Beška ji je gradio-dozida’ dva spomenuta paraklisa i pripratu, siguran sam - pośeduje ‘’diplomu’’ trećerazrednog majstora i ‘’dozvolu-licencu’’ za zidanje (isključivo) što zabačenijih suvomeđa.

Sve ovđen učinjeno, ka’ i u primjeru kampanjela manastirske crkve Svetog Đorđa učinjeno je u mirnodopskom periodu, a ne u ratnim okolnostima i - predstavlja neviđeni zločin nad našom kulturom ili kulturocid!

A, kultura je (i) današnji odraz nas samih u zrcalu prošlosti.

Više nikad ostatke Bodinove bazilike (one krše koje je sunce pržilo i kiša plakala 915-ak godina) nećemo moći viđet, niti ih dodirnut rukom, niti śest na ostacima negdanjih zidova i zamislit vrijeme Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića - niti, na tom mjestu i na taj način, ośetit dubi-

nu i izmjerit dužinu svojih/ naših korijena!

Drugi (civilizovani) narodi, ka’ zjenicu oka svojega, čuvaju i štite svakoji krš na krš iz svoje prošlosti i dobro paze, ka’ da vrše operaciju te zjenice, kako će, ako je potrebito skinut kaltu (malter) sa nekojega od tijeh krša, koji čine ugrađeni djeličak njihovog dobra kulture.

Otkrito rečeno - bestraganje Manastira Beška me najviše boli sporad toga: - što se na ovom mjestu gradilo i obnavljalo u doba sve četiri crnogorske dinastije; - što je Bodinova trobrodna bazilika, koja je - iako mnogo manjih dimenzija, za uzor imala ranohrišćansku trobrodnu, troapsidalnu baziliku sa Martinićke gradine (Lontodokla), biskupskog centra koncem VII stoljeća uz Prečistu Krajinsku i tri-

Manastirska Crkva Svetog Đorđa na otoku Beška

konhos sa Tophale, bila najstarija sakralna građevina na Skadarskom jezeru(!); - što je mudri ktitor crkve Svetog Đorđa, Đurđe II Stracimirović Balšić, vaskoliki jun mjesec 1389. godine, preśedio doma i nije šilja’ svoju vojsku na tamo-njihovo Kosovo, šparajući tako živote našim precima (teke da je Nikola pođešto naučio od Đurđa); - što je ovi manastirski kompleks śedočio i priča’ višeslojnu, značajnu i osobitu priču iz naše crnogorske povjesnice u doba Balšića, i - jednomašice (u isti mah) sporad: - negdanje prekrasne slike u prostoru i mentalnog orjentira, tj. danas (uz izgradnju, bez reda i poretka raspoređnih-prosutih, više konaka i pomoćnih kuća u okolici manastirskih crkava) apsolutno preinačenog-uništenog kulturnog pejzaža, logi-

ke građenja i stvorene kompozicije, koju je ovi kompleks tvorio i imao u prostoru; - ka’ i (naravno, po značaju ne na potonjem mjestu) izuzetno vrijedne arhitekture njegovih crkava!

Da se malo zlu nasmijem, iako je u pitanju grijeh u Boga i zločin koji su crnogorstvu učinjeli rđavi ljuđi iz SPC. Razvaljivanje pa ‘’obnavljanje’’ onoga kampanjela manastirske Crkve Svetog Đorđa, urađeno je njezinom ktitoru Đurđu II Stracimiroviću Balšiću, valjda za kaznu - u smislu: ‘’Đurđe, kad si već vaskoliki jun mjesec 1389. godine preśedio doma u svoje dvore u Godinje, i natenane u lijepe dane, vaporom odio da nadgledaš gradnju ove tvoje zadužbine, i - nijesi doša’, niti ti je nampanulo da dođeš u boj na Kosovo, da nam pomagaš protivu Turaka - vala, ovi zvonik više nikad neće biti tvoj zetsko-crnogorski, no će ubuduće, dok je svijeta i vijeka, biti - naš srbaljski.’’

Znate, nije ovo bila baš samo moja šala, jer od više tamo-njihove muke usljed višestoljećne: obezglavljenosti, tlačenosti, poniženosti, inferiornosti, itd. - formiran im je ‘’kod’’ u mentalnom sklopu, koji je dugo, neopipljivo i pritajeno tinja, sve dok se jednog dana ukazala prilika i dozvolile okolnosti, da taj ‘’kod’’ izide na viđelo, tj. bukne - a, njegovi nosici pokažu svoju, nagomilanim silnim kompleksima uslovljenu, agresivnu narav i ubogu suštinu!

Isto se odnaša, tj. sporad podobnog (što znači: sličnog) konteksta - onako su ‘’prošli’’ i oni ostaci Bodinove dukljansko-katoličke bazilike, ka’ i

ostaci dogradnje zetsko-crnogorske dinastije Crnojević.

Hronološki poređano, na otoku Beška građeno je i obnavljano ovijem redom: oko 1090. godine, kralj-car Bodin Vojislavljević gradi trobrodnu baziliku; 300 godina poslije njega zadužbinu (jedanak ka’ i konake) gradi Đurđe II Stracimirović Balšić; 1439. godine, Jelena Balšić gradi njezinu zadužbinu; 15-20 godina potom, u doba Stefanice Crnojevića, Jeleninoj zadužbini dograđen je trijem na zapadnom dijelu (pred ulazom u crkvu), trijem na južnom dijelu i paraklis na śevernom dijelu (ka Jezeru); 1901. godine, knjaz Nikola je obnovio ovu manju crkvu, kada je izveden zvonik na preslicu; 1966. godine, u doba socijalizma, rekonstruisan je vrh preslice sa oknima zvonika manastirske Crkve Svetog Đorđa i konstruktivno saniran i prezidan dio śevernoga zida i dio krova poviše toga dijela zida - dok su 1970. godine, nakon arheološko-istraživačkih radova, obavljeni konzervatorski radovi na Crkvi Presvete Bogorodice sa ostacima starije trobrodne bazilike.

Međutijem, sve originalno, vrijedno i važno dukljansko-zetsko-crnogorsko, što je, počev od oko 1090. godine, pa tokom (čak) 915-ak narednih godina, bilo stvoreno i opstalo na otoku Beška, tvoreći osoben kulturni pejzaž - u potonjih 15-ak godina, bestragalo ili unišilo je srbo-četničko stado i zbojna, sa predvodnikom toga stada i rodonačelnikom te zbojne - Ristom I Ćirovićem Radovićem. (nastavak u narednom broju Dnevnih novina)

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

CIRT ZA DVIJE GODINE ZABILJEŽIO 1.141 SAJBER NAPADA

CRNA GORA I DALJE NA METI HAKERA, NA UDARU SAJTOVI VLADE I DRŽAVNIH ORGANA

⌦⌦ Nemanja Lacman

C

rna Gora i dalje se nalazi pod konstantnim napadom hakera, koji pokušavaju na sve načine da uđu u određene sisteme u državi.

Kako je saopšteno Vikend novinama iz Nacionalnog tima za suzbijanje sajber incidenata (CIRT), primjetan je značajan porast broja napada na informacione sisteme državnih organa i pravnih lica, a naročito portal Vlade Crne Gore.

Nacionalni tim za suzbijanje sajber incidenata je tokom prošle godine zabilježio 604 incidenta. Zanimljivo, broj napada je povećan u odnosu na 2018. godinu kada je prijavljeno 537 hakerskih napada.

NA METI SAJT VLADE CIRT-u je tokom 2019. godine prijavljen veliki broj incidenata koji se od-

nose na malver uključujući maliciozne programe za ucjenu, tj. ransomware, pomoću kojih napadač kriptuje podatke na računaru i traži novac za dekripciju.

“Broj napada ove vrste je u velikom porastu na globalnom nivou, a svjedoci smo da je ova prijetnja i te kako prisutna i u crnogorskom sajber prostoru”, objasnili su u CIRT-u.

Primjetan je, kako dodaju, značajan porast broja napada na informacione sisteme državnih organa i pravnih lica.

“Informatička infrastruktura državnih organa, a naročito portal Vlade Crne Gore, bili su često meta DDoS napada”, ističu u CIRT-u.

Veliki broj prijava koje je primio CIRT odnosi se i na zloupotrebu profila na društvenim mrežama.

“Ovo saznanje ukazuje

Informatička infrastruktura državnih organa, a naročito portal Vlade Crne Gore, bili su često meta DDoS napada, ističu u CIRT-u

na opasnosti kojima se korisnici izlažu prilikom postavljanja ličnih podataka i sadržaja na internet”, dodaju u Nacionalnom timu za suzbijanje sajber incidenata.

NAJČEŠĆI DDOS NAPADI Napadi usmjereni ka velikim sistemima realizuju se najčešće u formi DDoS (Distributed Denial of Service) napada, čiji je osnovni cilj da onemo-

guće krajnjim korisnicima korišćenje napadnutog servisa.

“Pošto mreže internet provajdera, velikih kompanija i državnih organa opslužuju više korisnika, efekat ovakvih napada je najčešće velikih razmjera. Ulogu direktnih izvršilaca preuzeli su računari zaraženi malicioznim softverom, takozvani botovi, kojima diriguje napadač, preko bot servera”, objasnili su u CIRT-u.

Napadač je, ističu oni, često je skriven iza nekoliko prstenova zaštite, dok napade nesvjesno izvodi velika grupa korisnika koja čini mrežu napadača,

Hakeri iz Rusije najčešće napadali Podaci CIRT-a, objavljeni za 2018. godinu, u pojedinim medijima pokazuju da je veliki broj napada povezan sa više hakerskih grupa, kao što su “Fancy Bear”, “Sandworm”, “Strontium”, “APT 28”, “CyberCaliphate”, “Sofacy”, “BlackEnergy Actors”.

Hakerska grupa “Fanacy Bear”, kako je objavljeno na Vikipediji, je iz Rusije. Jedna od kompanija zadužena za bezbjednost na interen-

tu CrowdStrike, označila je “Fanacy Bear”, kao hakersku grupu koja je povezana sa Ruskom vojnom obavještajnom agencijom. Takođe, i pojedine američke službe su “Fanacy Bear” dovele u vezu sa GRU. I “Sandworm” je hakerska organizacija koja je dovedena u vezu sa Rusijom. Nacionalni centar za kibernetičku bezbjednost Velike Britanije je javno iznio tvrdnje da iza hakerske grupe “Sandworm”,

stoji GRU. Takođe, “Strontium”, “APT 28” i “Sofacy”, su grupe koje su, prema pisanju svjetskih medija, usko povezane sa organizacijom “Fanacy Bear”, odnosno GRU. “BlackEnergy” je zlonamjerni softver koji je se prvi put pojavio 2007. godine, a kako tvrde mediji, iza svega stoje Rusi.

Hakerska grupa “CyberCaliphate” označena je kao dio Islamske države.

Veliki broj prijava koje je primio CIRT odnosi se i na zloupotrebu profila na društvenim mrežama

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

AKTUELNO

537

INCIDENATA ZABILJEŽIO JE CIRT U 2018. GODINI odnosno botnet.

“Botnetovi predstavljaju dobar način za povećavanje intenziteta napada jer obuhvataju veliku grupu korisnika, a istovremeno skrivaju direktnog napadača”, kažu u CIRT-u.

DDoS napadi, s druge strane, predstav-

ljaju koordinisane napade više izvršilaca, čiji je cilj onesposobljavanje određenog servisa.

“Veza između botnetova i DDoS napada je takva da se ovi pojmovi često i ne razdvajaju, jer je najveći broj DDoS napada realizovan upravo direktnim korišćenjem botnetova. Korišćenjem velikog broja izvršilaca, napadač, pored povećanja intenziteta, istovremeno i efikasnije krije svoju IP adresu, jer u napadu učestvuje “samo” kao koordinator. Što je veći broj slojeva između napadača i njegove žrtve, manje su šanse da on bude otkriven”, rekli su za VN u CIRT-u.

SAJBER KRIMINAL Danas je sajber prostor prepoznat kao realno okruženje sa najbržim rastom stepena kriminala. Sajber kriminal, sa trenutno poznatim njegovim oblicima p ojavljivanja, predstavlja globalni problem kako za razvijene države, tako i za srednje razvijene i nerazvijene države.

17

“Danas ne postoji ni jedan vid organizovane kriminalne aktivnosti a koji u nekoj formi ili fazi njegove realizacije ne koristi sajber prostor, kao što su: šverc droge, pranje novca, organizovani kriminal i korupcija, šverc oružja, finansijske prevare, dječja pornografija i dr.

Sajber kriminal je danas ozbiljna prijetnja za svaku državu”, objasnili su u CIRT-u.

Da bi se uspješno borili sa sajber kriminalom, u CIRT-u dodaju da je potrebno i dalje razvijati kapacitete, kako za prevenciju i istraživanje, tako i za fazu dokazivanja.

“Crna Gora je prepoznala potrebu jačanja kapaciteta u ovoj oblasti i kontinuirano radi na njenom unapređenju, kroz jačanje organizacionog okvira, nabavke specijalizovanih alata, opreme, učešća na sp e cijalizovanim vježbama, saradnju sa međunarodnim partnerima. Posebnu pažnju posvećujemo međuresorskoj saradnji, koja je preduslov za adekvatan odgovor za ovu problematiku”, saopštili su.

STARI I NOVI HAKERI Na pitanje koje hakerske grupe najčešće napadaju sisteme u Crnoj Gori, u CIRT-u ističu da su to u dobroj mjeri iste grupe kao i prethodnih godina.

“Mada ima i nekih novih grupa, a nacionalni CIRT kroz međusektrosku saradnju i saradju sa partnerskim institucijama kontinuirano razmjenjuje informacije o ovim pitanjima”, istakli su u Nacionalnom timu za suzbijanje sajber incidenata.

604 INCIDENTA ZABILJEŽIO JE CIRT U 2019. GODINI

POSLOVNE VIJESTI

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

SASTANAK ŽUGIĆAI PREDSTAVNIKA BANAKA

Mjere Vlade za podršku privredi predviđaju mogućnost odlaganja plaćanja poreskih obaveza po osnovu zarada zaposlenima i po osnovu reprograma do 90 dana, saopšteno je iz Poreske uprave.

“Mjere Vlade, između ostalog, predviđaju i mogućnost odlaganja obaveze uplate poreza i doprinosa po osnovu svih vrsta prihoda koje se prijavljuju kroz IOPPD obrazac i na koje se obračunavaju porez na dohodak građana

i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, kao i uplate obaveza shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja do 90 dana”, navodi se u saopštenju.

Privredna komora: Ne otpuštajte radnike Usvojene Vladine mjere, radnike. među kojima su odlaganPoštujući inicijativu i je otplate kredita, uppoziv Vlade, Upravlate poreza i doprini odbor PKCG nosa na zarade, je donio odlute nove, izuzetku o donacino povoljne ji 25.000 kreditne linieura Naje Investiciocionalnom no razvojnog koordinacfonda (IRF), inom tijedoprinijeće lu za suzz n a t n o bijanje posljedica koroodržavanju likvidGolubović nosti crnogorskih na virusa i pozvao preduzeća, ocijenjeno je iz sve privrednike da, u Privredne komore, na čijem skladu sa mogućnostima, je čelu Vlastimir Golubović iskažu društvenu odgovorIz PKCG su pozvali sve po- nost u borbi protiv posljedislodavce da ne otpuštaju ca pandemije.

Nesmetano obavljanje carinskih postupaka Uprava carina je obezbijedila nesmetano obavljanje carinskih postupaka svakog dana uključujući i vikende, na graničnim prelazima i unutrašnjim robnim ispostavama, poštujući sve mjere koje Vlada i drugi nadležni organi preduzimaju u okolnostima prijetnje od koronavirusa.

“Svakodnevno sarađujemo

Carina

sa inspekcijskim službama, odnosno Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Upravom za inspekcijske poslove-zdravstveno sanitarnom inspekcijom, kao i agencijama za ljekove i medicinska sredstva i za zaštitu prirode i životne sredine”, kazali su Mini biznis iz Uprave carina.

Za odlaganje rate obratiti se mejlom ili telefonom

Na građane je apelovano da ne dolaze u poslovnice banaka Guverner Centralne banke Radoje Žugić održao je juče sastanak sa predstavnicima banaka, kako bi dogovorili sve detalje vezane za moratorijum oko odlaganja plaćanja rate za kredite.

Pojašnjena su pravila korištenja moratorijuma koji može da traje do 90 dana, gdje se odlaganje obaveza može uraditi i za pravna i za fizička lica, gdje se podrazumijevaju i kartični poslovi. Da bi se kvalifikovao klijent za moratorijum, mora se obratiti banci, elektronski, mejlom. Za građane koji nemaju mejl omogućeno je telefonsko obraćanje bankama. “Apelujemo na građane da ne dolaze u poslovnice banaka i da se pridržavaju preporuka Vlade i Instituta za javno zdravlje.

Procedure za podnošenje zahtjeva će biti maksimal-

Sa današnjeg sastanka

ZA GRAĐANE KOJI NEMAJU MEJL OMOGUĆENO JE TELEFONSKO OBRAĆANJE BANKAMA no pojednostavljene i neće biti potrebe za dolaskom u filijale kako bi se moratorijum aktivirao”, objasnili su predstavnici CBCG i poslov-

nih banaka.

Guverner je podsjetio da je likvidnost banaka u iznosu od jedne milijarde eura, na rekordnom nivou, kao i da nema razloga za strah i paniku.

“Moja poruka građanima je da ne brinu za depozite oni su na sigurnom, a banke su stabilne, sigurne i visoko likvidne”, poručio je Žugić.

UNIJA POSLODAVACA CRNE GORE

NE SMIJEMO DOZVOLITI DA SE GASE KOMPANIJE

Porasle cijene nafte Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima prema 26 dolara, oporavljajući se od naglog pada koji su prethodnog dana podstakli širenje korona virusa i rat Saudijske Arabije i Rusije za tržišni udio.

Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 72 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 25,6 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 1,57 dolara višoj cijeni i ona je iznosila 21,94 dolara.

Vlade najavljuju i podsticajne mjere kako bi ublažile posljedice u ekonomiji, a pridružile su im se i centralne banke mjerama jačanja likvidnosti i podrške kreditiranju.

U n i j a p o s l o d a v a - mjeran odgovor objektivca (UPCG) poštuje napo- noj opasnosti koja prijeti da re Vlade i Centralne ban- značajno ugrozi poslovanje ke iskazane kroz set mje- preduzeća, očuva postojera usmjerenih na poća radna mjesta, a time dršku građanima i rezultira i nizom drugih negativi privredi, ali je nih posljedica istovremeno zabrinuta po crnogorsko da je u njedruštvo”, kazamu izostao li su iz UPCG. dio onih Oni su pokonkretručili da se ne nih i adesmije dozvoliti kvatnih, sada nestaju crnoopštili su njeni gorska preduzeća.

UPCG predstavnici.

“Negativne posljedi“Iako ih prepoznaje kao ce pandemije korona viruvažan signal podrške predu- sa prvo su osjetila preduzezećima, UPCG istovremeno ća u Crnoj Gori, dok će opaizražava bojazan da je u nji- snost po održivost njihovog ma izostao dio konkretnih i poslovanja postojati u zaviadekvatnih mjera – onih ko- snosti od više faktora”, rekli je mogu predstavljati sraz- su predstavnici UPCG.

⌦-------------------------------------------UPCG JE SAOPŠTILA DA 98 ODSTO PRIVREDE ČINE MIKRO, MALA I SREDNJA PREDUZEĆA, KOJA SU UJEDNO I NAJRANJIVIJA U SLUČAJU POSTOJANJA SPOLJNJIH FAKTORA KAKVI DANAS POSTOJE U CRNOJ GORI.

--------------------------------------------⌦

hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

19

Pravosnažna presuda suda u Strazburu

Crna Gora da isplati KIPS-u 4,5 miliona eura

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev podnosioca predstavke za revizijom presude KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore (pravično zadovoljenje), čime je ova presuda postala pravosnažna. Evropski sud je donio dvije presude u predmetu KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore.

“U glavnoj presudi od 26. juna 2018. godine, Evropski sud je odlučio o meritumu predmeta i utvrdio povrede člana 6 stav 1 (pravo na pravično suđenje) i člana 13 (pravo na djelotvorni pravni lijek) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda („Konvencija“), kao i povredu člana 1 Protokola br.1 (zaštita imovine) uz Konvenciju. U presudi o pravičnom zadovoljenju od 22. oktobra 2019. godine”, kazala je zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Evropski sud je obavezao državu Crnu Goru da plati preduzeću KIPS DOO („prvi podnosilac predstavke“) ukupan iznos od 4,535,595.20 eura na ime izgubljene dobiti zbog povrede člana 1 Protokola br.1 uz Konvenciju.

“Nakon donošenja presude o pravičnom zadovoljenju, prvi podnosilac predstavke je 17. februara 2020. godine, u skladu sa Pravilom 80 Poslovnika Suda, podnio zahtjev za revizijom presude”, kazala je Pavličić.

U zahtjevu je u bitnom istakao da se ne može prihvatiti stanovište Evrop-

skog suda iz pobijane presude da je prvi podnosilac predstavke trpio izgubljenu dobit samo za period od dvije godine, tj. 2006. i 2007. godine, te da je presuda zasnovana na netačno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

“Konkretno, prvi podnosilac predstavke je smatrao da izgradnjom drugog tržnog centra na teritoriji glavnog grada Podgorica – TC Cijevna, nije prestala povreda imovinskih prava, te da je iznos pravičnog zadovoljenja morao biti znatno veći od dosuđenog. U tom smislu, dostavio je relevantnu dokumentaciju, a naročito izvještaj Centra za forenzička istraživanja od 6. februara 2020. godine, prema ko-

jem je iznos pravičnog zadovoljenja opredijelio, i to: na ime izgubljene dobiti iznos od 43,644,900.69 eura, a na ime zatezne kamate za period od 01.01.2007. godine – 31.01.2020. godine iznos od 23,529,370.43 eura, što u ukupnom iznosi 67,174,271.12 eura”, navodi Pavličić.

Polazeći od zahtjeva pr-

Podsjetimo, Risto Drekalović je tužio Crnu Goru zbog toga što mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. godine stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu

Uhapšene četiri osobe

Rasvijetljeno 12 krađa u Podgorici Podgorička policija je rasvijetlila 12 krađa i podnijela krivične prijave protiv šest osumnjičenih.

“Rasvijetljene su dvije teške krađe, a uhapšeni su Podgoričani V.M. (41), i M.M.

(23), R.R. (37) i S.R. (22), koji su osumnjičeni da su krali namještaj, konstrukciju sa tribine, ručni cirkular i duvanske proizvode”, naveli su iz policije.

Takođe, kako dodaju,

protiv maloljetnih H.L. (14) i E.H. (15) su podnijete krivične prijave zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili osam krađa. Oni su, sumnja se, krali novac i mobilne telefone.

R.C.H.

vog podnosioca predstavke i argumentacije stranaka iz predmetnog postupka, kolegijum sudija je donio odluku da odbije zahtjev.

Odluka o odbijanju zahtjeva se ne donosi sa posebnim obrazloženjem, iz razloga što je kolegijum sudija nakon ispitivanja dostavljene dokumentacije očigledno utvrdio da je predmetni zahtjev neosnovan, odnosno da ne postoje nove činjenice koje bi po svojoj naravi mogle odlučno uticati na ishod spora, te ne postoji razlog da se presuda iznosi pred Velikim vijećem.

“Ovom odlukom je potvrđena presuda o pravičnom zadovoljenju, a naročito u dijelu koji se odnosi na visinu izgubljene dobi-

ti koju je trpio prvi podnosilac predstavke zbog povrede njegovih imovinskih prava. Na taj način je i u konačnom prihvaćena argumentacija iznijeta u pravnoj odbrani države u ovom postupku, prema kojoj je prvi podnosilac trpio štetu u poslovanju samo u periodu od dvije godine, u kom dijelu je i opredijeljenja visina pravičnog zadovoljenja koje se ima isplatiti prvom podnosiocu predstavke”, ističe Pavličić.

Na ovu odluku stranke nemaju pravo žalbe i presuda KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore (pravično zadovoljenje) je time postala pravosnažna.

Podsjetimo, Risto Drekalović je tužio Crnu Goru zbog toga što mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. godine stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu.

Zato je KIPS tražio od Crne Gore da mu na ime materijalne štete isplati više od 39 miliona eura. Drekalović se pozvao na povredu različitih članova konvencije, žaleći se na mješanje u njihova imovinska prava, naročito njihovo navodno legitimno očekivanje da dobiju građevinsku dozvolu za izgradnju šoping centra, dužinu trajanja upravnih i izvršnog postupka, nepoštovanje sudskih presuda od strane lokalne samouprave i nepostojanje efikasnog domaćeg pravnog lijeka u tom smislu da se predmet okonča u razumnom roku.

E.H.

20

hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

podignuta optužnica protiv dvojice Beranaca

Metlom rastjerala razbojnike Osnovni sud u Beranama je potvrdio optužnicu podnijetu protiv okrivljenog N.P. iz Berana zbog krivičnog djela razbojništvo u pokušaju. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni dana 13.02.2018. godine, oko 20.13 časova, u naselju Pešca, opština Berane, zajedno sa NN licem, prijetnjom da će neposredno napasti na život i tijelo oštećene I.V., pokušali da oduzmu tuđu pokretnu stvar. Okrivljeni N.P. prije ulaska u prodajni obje-

kat bacio je kišobran iz ruke i sa fantomkama i kapuljačama od jakni na glavama ušli u prodajni objekat DOO MBS, vlasništvo oštećene B.R. i to okrivljeni N.P. sa kuhinjskim nožem, a NN lice sa pištoljem NN marke.

“Okrivljeni N.P. držeći nož sa okrenutom oštricom ka oštećenoj, istoj kazao ‘pljačka, daj pare’, dok je NN lice sa pištoljem u ruci bilo iza njega, u kom trenutku je oštećena sa metlom zamahnula u pravcu

okrivljenog N.P., kada su obojica počeli da bježe. U jednom trenutku okrivljeni N.P. okrenuo i sa istim nožem krenuo u pravcu oštećene, koja je nastavila da maše metlom ispred njega. Oštećena je uspjela da ih otjera, da bi kada su došli do polovine prodajnog objekta i ponovo se vratili oštećena sa istom metlom više puta zamahuje u njihovom pravcu, kada bježe van prodajnog objekta i udaljavaju se sa lica mjesta.

N.P.

GRAĐANI PITAJU POŠTA ODGOVARA

19895

info@postacg.me

Osnovnom državnom tuži ci podnijete krivične prija

U prošloj 86 lica os za djela p života i ti

U prošloj godini Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog izvršenja krivičnih djela protiv života i tijela prijavljeno je 97 punoljetnih lica, što je u odnosu na 2018. godinu (121 lica), manje za 19,8 odsto, podaci su izvještaja tog tužilaštva za 2019. Kako se navodi, prijave su se odnosile na krivična djela teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i učestvovanje u tuči. Postupajući po optužnicama ODT-a, nadležni sud donio je 86 osuđujućih presuda za djela protiv života i tijela.

“Uz neriješene prijave iz ranijeg perioda protiv 32 lica, bilo je u radu krivičnih prijava protiv 129 lica. Državni tužioci su protiv 23 lica odbacili krivične prijave zbog nepostojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo, protiv jednog lica su odbacili krivičnu prijavu primjenom instituta odlaganja krivičnog gonjenja, protiv 74 lica podnijet je optužni predlog, protiv troje lica donijeta je naredba o sprovođenju istrage a u tri slučaja prijave su ustupljene na nadležnost drugim tužilaštvima”, navodi se u izvještaju.

Na kraju prošle godine osta-

lo je neriješenih prijava protiv 23 lica po kojima teče izviđaj. Uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda protiv 84 lica, kod suda je bilo u radu optuženja protiv 164 lica.

“Nakon završenog krivičnog postupka, sud je donio odluke protiv 92 lica, i to protiv 86 lica osuđujuće presude, od čega - protiv 18 lica na osnovu usvojenog sporazuma o priznanju krivice, i izrekao protiv 34 lica kazna zatvora, protiv jednog lica novčana kazna, protiv 33 lica uslovna osuda, protiv 17 lica rad u javnom interesu, protiv jednog lica sud je optuženje sa svojim spisima delegirao drugom sudu, protiv jednog lica donešeno je rješenje izricanje mjere bezbjednosti. Sud je donio oslobađajuće presude protiv petoro lica. Uz glavne kazne sud je izrekao mjere bezbjednosti – obavezno liječenje narkomana prema dvije osobe. Na kraju izvještajnog perioda kod suda je ostalo neriješeno optuženja protiv 72 lica”, stoji u izvještaju.

Zbog teške tjelesne povrede u prošloj godini prijavljeno je 55 lica, a uz neriješene pri-

196

maloljetnih lica prijavljeno je ODT-u u prošloj godini, što je za 61 više nego u 2018. godini

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

HRONIKA

21

ŽILAŠTVU U PODGORI AVE PROTIV 2.745 LICA

GODINI SUĐENO PROTIV IJELA

95 ODSTO PRESUDA PO OPTUŽNICAMA OSNOVNOG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA U PODGORICI BILE SU OSUĐUJUĆE

jave iz ranijeg perioda protiv 18 lica, bilo je u radu prijava protiv 73 lica. Za ovo krivično djelo uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda protiv 54 lica kod suda je bilo u radu optuženja protiv 102 lica.

“Protiv 48 lica donijeta je osuđujuća presuda, od čega protiv 21 lica kazna zatvora, protiv 17 lica izrečena je uslovna osuda, protiv 10 lica kazna rad u javnom interesu, protiv jednog lica optuženje je ustupljeno, protiv troje lica donesena je oslobađajuća presuda, od čega je protiv 11 lica sud donio presude na osnovu usvojenog sporazuma o priznanju krivice i izrekao kazne rad u javnom interesu”, podaci su izvještaja.

Kako se dalje navodi, zbog izvršenja krivičnog djela laka tjelesna povreda prijavljeno je 39 lica, pa je sa neriješenim prijavama iz ranijeg perioda protiv 13 lica u radu bilo prijava protiv 52 lica. Kod suda u radu u proš-

NEDOVOLJNO 10 ZAPISNIČARA U izvještaju ODT-a u Podgorici ukazano je na manjak zapisničara, uz isticanje da je broj od 10 izvršilaca za to radno mjesto nedovoljan.

“Naime, ovaj broj zapisničara je nedovoljan, jer oni ne mogu odgovoriti potrebama službe, tj. obavezama u vezi rada sa rukovodiocem, 20 državnih tužilaca, sekretara, 10 savjetnika i devet kandidata za državne tužioce. Posebno se ukazuje da, pored tužilaca, savjetnici saslušavaju svjedoke u izviđaju, tako da je i njima potrebno prisustvo zapisničara tokom čitavog radnog vremena. Stoga, organizoloj godini za ovo krivično djelo bilo je optuženja protiv 59 lica, donijete su osuđujuće presude u odnosu na 37 lica, od čega protiv 13 lica kazna zatvora, protiv jednog lica novčana kazna, protiv 16 lica izrečena je uslovna osuda, protiv jednog lica izrečena je sudska opomena, protiv šestoro lica kazna rada u javnom interesu, protiv dvoje donijeta je oslobađajuća presuda, od čega je protiv četvoro lica sud donio presudu na osnovu usvojenog sporazuma o priznanju krivice.

Zbog izvršenja krivičnog djela učestvovanje u tuči prijavljeno je troje lica, i protiv njih su podnijeti optužni predlozi. Na osnovu ovih prijava sud je donio tri osuđujuće presude, a lica su do-

van je rad tako što jedan zapisničar radi sa dva državna tužioca, dva saradnika i jednim kandidatom za državnog tužioca. Imajući u vidu da je u izvještajnom periodu saslušano oko 5.000 lica (u predmetima svih oznaka), jasno je da se sa sadašnjim brojem zapisničara ne može adekvatno odgovoriti zahtjevima službe, čak ni angažovanjem van radnog vremena”, navodi se u izvještaju.

Zaključuje se da je 2019. godini ovo tužilaštvo radilo sa smanjenim kapacitetom jer su poslove obavljala ukupno 45 zaposlena, umjesto 54 sistematizovana. bila uslovne osude.

■ SMANJEN

KRIMINALITET U ODNOSU NA 2018.

U odnosu na 2018. u prošloj godini kriminalitet je smanjen za 32,95 odsto.

“Naime, u 2019. godini podneseno je ukupno 2.745 krivičnih prijava protiv punoljetnih lica, maloljetnih i nepoznatih lica, dok je u 2018. godini podneseno ukupno prijava protiv 4.094 lica.

Kada je u pitanju kriminalitet protiv punoljetnih lica o kojem se odlučivalo u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti ovog tužilaštva, uočava se da je u izvještajnoj godini takođe bio smanjen. Tako je u

2019. godini prijavljeno 2.159 lica ili 8,5 odsto manje lica u odnosu na prethodnu godinu (2.360 lica)”, podaci su iz izvještaja.

Od ukupnog broja podnesenih krivičnih prijava 7,14 odsto je protiv maloljetnika, a u poređenju sa 2018. godinom, u prošloj je bilo više prijavljenih maloljetnika.

“U 2019. godini prijavljeno je 196 maloljetnih lica, a u prethodnoj godini 135 lica. U izvještajnoj godini podnesene su 390 prijava protiv nepoznatih izvršilaca što je za 86,41 odsto manje u odnosu na 2018. godinu (1.599). Važno je istaći da je u 2018. godini Državna izborna komisija podnijela 1.142 prijave protiv NN lica zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz čl. 412 st.1 KZ CG, a u vezi predsjedničkih izbora održanih u aprilu 2018. godine”, precizirano je u izvještaju. Što se tiče polne strukture, muška lica kao izvršioci krivičnih djela se pojavljuju u 82,91 odsto slučajeva, a ženska lica u 17,09 odsto slučaja. Kada je u pitanju starosna struktura, najveći broj izvršilaca krivičnih djela su starosti između 18 i 40 godina (58,18 odsto, od čega 31.3 odsto starosti između 18 i 30 godina, a 22,42 odsto starosti između 30 i 40 godina).

■ POTVRĐENO 97,9

ODSTO OPTUŽNICA

U protekloj godini ovo državno tužilaštvo je ostvarilo dobre rezultate, navodi se u izvje-

Nakon završenog krivičnog postupka, sud je donio odluke protiv 92 lica, i to protiv 86 lica osuđujuće presude, od čega - protiv 18 lica na osnovu usvojenog sporazuma o priznanju krivice, i izrekao protiv 34 lica kazna zatvora, protiv jednog lica novčana kazna, protiv 33 lica uslovna osuda, protiv 17 lica rad u javnom interesu, protiv jednog lica sud je optuženje sa svojim spisima delegirao drugom sudu, protiv jednog lica donešeno je rješenje izricanje mjere bezbjednosti.

štaju, a rezultati i kvalitet rada ogledaju se prije svega u broju potvrđenih optužnica 97,9 odsto, usvojenih optužnih predloga 99 odsto, kao i u velikom procentu osuđujućih presuda 95 odsto.

Državni tužioci su pristupili na 3.629 glavnih pretresa, od toga pred Osnovnim sudom u Podgorici na 3.387, a pred Osnovnim sudom u Danilovgradu na 242 glavna pretresa. U poređenju sa prethodnom godinom (3.303) pred osnovnim sudovima je održano više 326 glavnih pretresa, odnosno više za 9,8%.

Osim predmeta formiranih po krivičnim prijavama podnesenim protiv punoljetnih, maloljetnih i nepoznatih lica (2.745), u izvještajnoj godini su formirani razni krivični predmeti oznake Ktr (2.064), zatim predmeti tužilačke uprave Tu (908), predmeti u vezi pritužbi TUPP (20), predmeti u vezi slobodnog pristupa informacijama TUSPI (26) i predmeti u vezi podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka Utp (228). Dakle, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je u izvještajnoj godini, imalo ukupno u radu 5.991 krivičnih i drugih predmeta.

Bo.B.

22

crna gora

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

Na putnom pravcu Rubeža - Župa Nikšićka

Počela rekonstrukcija saobraćajnice ka Župi Nastavak radova na rekonstrukciji glavne saobraćajnice Rubeža - Župa nikšićka, počeće danas, kazao je predsjednik te Mjesne zajednice Dragoljub Radulović. Nastavak radova je rezultat dogovora i, kako kaže Radulović, dobre saradnje Savjeta MZ Župa i rukovodstva Opštine Nikšić na čelu sa predsjednikom Veselinom Grbovićem, koji je kroz budžet obezbijedio sredstva od oko 1.500.000 eura za dionicu od Rubeža do brane na Liverovičkom jezeru.

“Radovi će početi od mosta na Krstovačama prema Rubežama, a za dionicu od mosta do brane će se uraditi dodatno preprojektovanje zbog izuzetno narušene putne konstrukcije. Početak

radova donijeće i obustave saobraćaja na glavnoj saobraćajnici, za sada, svakog dana, osim nedjeljom, u dva termina od osam do 11 sati i od 13 do 15 sati. Shodno izvođenju radova dolaziće i do promjena u ovim terminima o čemu će mještani biti blagovremeno obaviješteni, a i ova situacija sa korona virusom će sigurno nametati dodatne promjene”, pojasnio je Radulović.

Savjet Mjesne zajednice odlučio je da se sa radovima ne čeka, kako bi se iskoristila trenutna situacija kada djeca ne idu u školu i ne funkcioniše autobuski saobraćaj.

“Ono što je najbitnije mi u Župi nikšićkoj nastavljamo sa realizacijom obećanih projekata, a sve zahva-

ljujući izuzetno dobroj saradnji sa državnim institucijama koja je je siguran sam na najvećem nivou, što može donijeti samo benefite našem mjestu. Vjerujem da ćemo uskoro početi sa realizacijom i ostalih dogovorenih projekata u našem mjestu, ali moramo imati razumijevanja prema situaciji koja je zahvatila cijeli svijet”, naglasio je Radulović. Čestitajući mještanima Župe početak radova na rekonstrukciji glavne saobrćajnice predsjendik ove MZ Radulović ih je pozvao da bez prijeke potrebe ne napuštajte domove, kako bi sačuvali porodice, uvjeren da ćemo svi iz ove, kako kaže, ne baš prijatne situacije izaći još jači. M.R.

Sa ranijeg okupljanja mještana Župe i ukazivanja na loše stanje saobraćajnice

Nikšić: Simbol kulture u novom ruhu

Stvoreni kvalitetniji uslovi za rad Zahumlja Uprava javnih radova uspješno je realizovala projekat dogradnje objekta Javne ustanove “Zahumlje” u Nikšiću, za koji je Vlada Crne Gore iz budžeta izdvojila blizu 300.000 eura.

Svi građevinski radovi i opremanje objekta završeni su proteklih dana, čime su se stekli uslovi za njegovu predaju korisniku na dalju upotrebu.

Svečana primopredaja nije organizovana zbog aktuelnih mjera suzbijanja korona virusa.

I z vo đ a č ra d ova n a ovom projektu, pljevaljsko preduzeće Tehnogradnja, radove je završilo u ugovorenom roku, a novoizgrađeni dio objekta u potpunosti je arhitektonski priladođen izgledu postojećeg. Članovi i rukovodstvo Zahumlja na taj način su dobili oko 360 kvadratnih metara novog prostora za skladištenje nošnji,

Članovi i rukovodstvo Zahumlja na taj način su dobili oko 360 kvadratnih metara novog prostora za skladištenje nošnji, magacinske i kancelarijske prostorije, muzički studio i druge potrebe.

magacinske i kancelarijske prostorije, muzički studio i druge potrebe.

Osnovano prije više od 120 godina, Zahumlje danas predstavlja simbol kulturnog života grada pod Trebjesom, zbog čega su Vlada Crne Gore i lokalna uprava prepoznale potrebu za unapređenje uslova rada.

M.M.

Apel Ekološkog pokreta Ozon

Čista voda i sanitarni uslovi za sve građane Ekološki pokret Ozon, u susret obilježavanju 22. marta - Svjetskog dana voda, apelovao je na nadležne da povedu računa o javnom zdravlju i omoguće svim građanima Crne Gore pravo na pristup čistoj vodi i sanitarnim uslovima.

“Izražavamo zabrinutost zbog trenutne situacije i prijetnji po javno zdravlje, uzrokovane širenjem korona vi-

rusa, zbog čega smatramo da je neophodno uraditi sve što je u institucionalnoj nadležnosti kako bi se građanima omogućilo osnovno ljudsko pravo, na pristup čistoj vodi i sanitarnim uslovima, naročito na javnim prostorina, što je i jedan od globalnih ciljeva održivog razvoja koje su definisale Ujedinjene nacije”, navodi se u saopštenju Ozona.

Najnovija globalna zdravstvena kriza, koja se snažno osjeća i na lokalnom nivou, kako se ističe, najbolji je pokazatelj koliko je životno važno obezbijediti funkcionisanje osnovnih ljudskih prava, gdje su pristup sigurnoj vodi za piće i sanitarnim uslovima na javnim prostorima, nešto što bi trebalo da se podrazumijva.

Iz Ozona su pozvali nad-

ležne da se opredijele za razvojni pravac ekološke države, u koji su, po prirodi stvari, prepoznati svi globalni ciljevi održivog razvoja.

Loš trend upravljaja u oblasti voda moguće je na sreću, kažu u Ozonu, značajno unaprijediti.

“Naša poruka je da se poveća institucionalna odgovornost i u sam vrh prioriteta uvrsti dostizanje životnih

uslova u kojima će svim građanima ekološke države biti obezbijeđeno osnovno ljudsko pravo na čistu vodu i sanitarne uslove”, navode, između ostalog, u Ozonu.

Ekološki pokret Ozon se priključuje kampanji “Sigurne ruke”, kojom UN žele istaći značaj čistih ruku u kontekstu prevencije od virusa korona i drugih zdravstvenih prijetnji.

M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

crna gora

23

budva: Završeni radovi u sklopu prve faze

Popločano i uređeno šetalište duž plaže Jaz Radovi na popločavanju i uređenju prve faze šetališta duž budvanske plaže Jaz završeni su u potpunosti ove sedmice, saopšteno je iz JP Morsko dobro.

U sklopu prve faze radova popločan je potez dug 380 metara od hotela “Posejdon” do kuće porodice Kunjić.

“Staza je popločana prefabrikovanim betonskim pločama u boji terakote, debljine šest centimetara, sa podužnim rigolama i ivičnim trakama. Kompletno uređenje je podrazumijevalo i rekonstruisanje postojećeg obalnog zida prema plaži, postavljenje urbanog mobilijara (deset klupa za sjedjenje i deset korpa za otpatke) i stubića za sprečavanje

ulaska vozila. Završeno je i hortikulturno uređenje staze, a pored niskih mediteranskih sorti, na proširenjima su zasađena tri primorska bora visine oko pet metara. Stubovi javne rasvjete u potpunosti su rekonstruisani, a ugrađene su nove dvostruke lire i postavljeno led osvjetljenje šetališta i plaže”, saopštili su iz Morskog dobra.

Izvođač radova na ovom poslu bio je “Incom” d.o.o. iz Podgorice. Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom je za ovaj posao opredijelilo 162.000 eura.

Trenutno je u toku projektovanje II faze izgradnje pješačke staze dužine 226 metara, od kuće porodice Ku-

njić do ušća rijeke na zapadnom kraju plaže Jaz u vrijednosti 15.550 eura.

Za radove na II fazi uređenja šetališta, koji se očekuju na jesen opredjeljeno je 208.000 eura.

Planirano otvarenje staze, uz prisustvo mještana, zakupaca kupališta i medija nije organizovano zbog mjera predostrožnosti izdatih od strane Instituta za javno zadravlje Crne Gore.

“Stoga, ovim putem obavještavamo javnost da je zaleđe plaže Jaz u potpunosti uređeno i oplemenjeno novim javnim sadržajima za šetanje i rekreaciju građana i turista, kada za to dođe vrijeme”, navode iz Morskog dobra.

M.M.

Podgorica: objavljen tender

Vuković i Tomović na terenu

Za izgradnju Ulice 5 u Tološima 120.000 eura

U toku uređenje fasade na četiri stambena objekta Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović juče su obišli radove na četiri stambena objekta u Ulici Jovana Tomaševića na kojima se kroz akciju “Za ljepše lice Podgorice” sanira fasada.

Oni su tom prilikom konstatovali da se radovi izvode u skladu sa dinamičkim planom i programom rada Agencije za stanovanje, uz poštovanje svih preporuka i preventivnih mjera od nadležnih zdravstvenih institucija i uprave Glavnog grada u cilju sprečavanja širenja virusa COVID-19.

Tokom obilaska je još jednom potvrđeno da sistem glavnog grada i u datim okol-

nostima nesmetano obavalja sve povjerene poslove u okviru nadležnosti, i da, bez obzira na smanjen broj radnika, gradske službe rade efikasno i posvećeno u najboljem interesu grada i građana Podgorice.

Pored navedenih radova, Agencija u Moskovskoj ulici ograđuje javne površine kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje na zelenim površinama, a postavljanje zaštitne ograde oko zelenih površina radi se i u Ulici bratstva i jedinstva kod zgrade Lepe Kate.

Intenzivne su aktivnosti i na popravkama ograda oko park šuma, kako bi se, shodno preporukama Instituta za javno zdravlje, stvorile pretpostavke da one budu zaključane.

Radovi u Kučima

Asfalt na putu Fundina - Zatrijebač

ći od dana uvođenja izvođača u posao.

Ponude se predaju radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa 27. aprilom 2020. godine do 13 sati. Ponude se mogu predati neposrednom predajom na arhivi naručioca na adresi Jovana Tomaševića 2A ili preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresi Jovana Tomaševića 2A. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se istog dana u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. na adresi Ulica Jovana Tomaševića 2A. Foto: Ana Grujicic

Ekipe podgoričkog gradskog preduzeće “Putevi” juče su počele sa radovima na asfaltiranju dijela puta Fundina Zatrijebač u Kučima. Radovi će trajati 12 radnih dana, a vrijednost ove investicije će iznositi oko 220.000 eura.

Radovi obuhvataju sanaciju, odnosno asfaltiranje tri kilometra puta, širine od pet do pet i po metara.

Iz Glavnog grada navode da su u prethodnom periodu realizovani radovi na pripremi podloge za asfaltiranje, a slijedi izrada sloja izravnjenja i ugradnja završnog sloja.

Agencija za zgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za izgradnju Ulice 5, “Opremanje lokacija u zahvatu DUP-a ‘Tološi 1’, UP 264 (Ulica 5)”, vrijednosti 120.000 eura.

Iz Glavnog grada navode da će radovi podrazumijevati intervencije koje se odnose na saobraćaj - pripremni radovi, zemljani radovi, kolovozna konstrukcija, zatim saobraćanu signalizaciju, hidrotehničke instalacije atmosferska kanalizacija, vodovod, fekalna kanalizaciju, kao i instalacije jake struje i tk kanalizacija.

Period važenja ponude je 90 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Rok izvršenja ugovora je 60 dana računaju-

220

Vuković i Tomović Preko Morače

hiljada eura je vrijednost investicije u kučima

Tološi

28

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

Pandemija Kovida-19: kriza koja će definisati našu epohu

Svijet neće biti isti na P andemija korona virusa je razotkrila slabosti kratkovidog i hiper individualističkog društvenog sistema, piše u magazinu “Social Europe” Karin Peterson, švedska novinarka i predsjedavajuća Borda WAN-IFRA za slobodu medija.

Ona podsjeća da je potpredsjednik SAD Majk Pens, koji je izabran na čelo komiteta za borbu protiv korona virusa, kao guverner Indijane inicirao drastično smanjenje fondova za javno zdravlje i testiranja na HIV virus, što je izazvalo masovno širenje AIDSa u toj saveznoj državi, prenio je Radio Slobodna Evropa. Na sličan način, nakon izbora 2016, administracija Donalda Trampa je srezala federalne fondove za prevenciju pandemija. Peterson je uvjerena da će kriza izazvana širenjem korona virusa «definisati našu epohu». Neki je porede, kada je riječ o ekonomskim posljedicama, sa globalnom finansijskom krizom 2008, koja je dovela do recesije i velike nezaposlenosti. Uz to, korona virus je već doveo do smrti hiljada ljudi, a još se ne nazire krajnji bilans. I u Švedskoj se situacija pogoršava, ali građanima uliva povjerenje što glavnu riječ u kriznim štabovima koji koordinišu mjere imaju stručnjaci, «a ne vjerski fanatici ili političari koji kratkovido žude za maksimalnom pažnjom javnosti». Međutim, kako navodi Peterson, «ovo je i dalje tek početak. Prvo sti-

že kriza, onda očaj, a na kraju vrijeme za promišljanje».

Naravno, svima je jasno da se protiv ovakve bolesti ne može boriti individualno, već samo društvo kao cjelina. Za to nije dovoljna samo dobro organizovana vlada, već iziskuje i ličnu odgovornost građana i osjećanje dužnosti da pomognu najbližima, da brinu ne samo o sopstvenoj već i o zaštiti drugih ljudi.

S druge strane, postavlja se pitanje šta da rade oni građani koji ne mogu sebi da priušte da ostanu kod kuće: na primjer migranti koji se kriju od švedskih i drugih vlasti, zatim sve veći broj onih koji rade honorarno bez regularnog zaposlenja i plate (gig workers) u SAD i ostalim zemljama, a koji jedva sastavljaju kraj sa krajem? «Očuvanje zdravlja kao javnog dobra postalo je nemoguće na određenom nivou nejednakosti i nesigurnosti», ocjenjuje Peterson.

■■ Bizarno vrijeme Ova kriza je, prema njenim riječima, izbacila u fokus mane “našeg” kratkovidog, eksploatišućeg, hiper individualističkog vremena.

“Naše bizarno doba u kome se pretvaramo da nismo svi međusobno povezani i da ono što činim ‘ja’ utiče na ‘tvoju’ budućnost», navodi predsjedavajuća Borda WAN-IFRA za slobodu medija. Na globalnom nivou decenijama se smanjuju investicije u istraživanje infektivnih bolesti i pandemija, jer ne obezbjeđuju brz profit i rast vrijednosti akcija na berzama kompanija koje posluju u zdravstvenom sektoru. One radije ulažu u istraživanja srčanih bolesti, problema anksioznosti i pomagala za erekciju. «Investicije u javno zdravstvo nisu komercijalno održive u poznom kapitalizmu», ističe Peterson.

Finansijska kriza iz 2008. godine nije podstakla bilo kakvo preispitivanje. Sasvim suprotno. Prijetnja od pandemija i brzom približavanju

prekretnici u klimatskoj krizi – dobro su poznati. «Međutim, pokretačke snage kratkovidosti našeg ekonomskog i političkog sistema su toliko moćne da je čak i poznatim rizicima nemoguće upravljati. Protok novca se mora osigurati, kvartal za kvartalom.

Dok ne dođe do kraha», zaključuje Karin Peterson.

■■ Ljudi odgovorni za pandemiju

Pandemija korona virusa nije prirodna katastrofa već ishodište koncepta poljoprivrede kome je podređena dobro-

627 ljudi preminulo je u Italiji od korona virusa od četvrtka do petka, što je najveći broj umrlih u jednom danu od početka epidemije. Smrtnih slučajeva je ukupno 4.032, broj zaraženih popeo se na 47.021, uključujući umrle i izliječene

bit životinja i ljudi, ocjenjuje u magazinu «Social Europe» Mihal Rotem, doktorantkinja na Univerzitetu u Tel Avivu.

Mnogi stručnjaci upozoravaju da je ova pandemija izazvana ljudskim ponašanjem.

Dobri poznavaoci prilika u Kini navode da se treba prisjetiti situacije 1970. godine u ovoj

zemlji, kada je od gladi preminulo više od 36 miliona ljudi.

Komunistička partija, koja je kontrolisala proizvodnju, nije uspjela da obezbijedi dovoljne količine hrane. Zbog toga se 1978. lišila ekskluzivne kontrole nad poljoprivredom dopuštajući razvoj privatnog sektora.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

svijet

29

akon korona virusa ■■ Trgovina divljim životinjama u Kini izvor zaraze

Dok je većina zemljoradnika uzgajala živinu, svinje i krave, uz žitarice i mahunarke – manji, ali bogatiji sektor

se opredijelio za lov i pripitomljavanje divljih životinja, kao što su šišmiši, kornjače i zmije. U početku se njima trgovalo samo u blizini kuće, navodi Rotem. Iako je tada to bila ilegalna aktivnost, komunističke vlasti su zatvarale oči pred njom jer je omogućavala preživljavanje ljudi u kriznim vremenima. Međutim, uviđajući njen ekonomski potencijal, kineska vlada je 1988. promijenila zakon, definišući po pr-

nju novih virusa. Sa razvojem ove industrije, u ograničenom prostoru pojavilo se veliko tržište, ističe Rotem. Na njemu su se prodavala široka lepeza životinja: nosorozi, vukovi, miševi, krokodili, patke i zmije, zajedno sa svinjama, kokoškama i kravama.

«Tamo gdje postoji velika koncentracija životinjske populacije, postoji i mogućnost da se životinjske bolesti prenesu do drugih vrsta, kao i na čovjeka – što se upravo dogodilo,» naglašava izraelska analitičarka.

■■ Svijet ulazi u recesiju

vi put divlje životinje kao «prirodni resurs» koji se može koristiti za sopstvene potrebe. Time su one postale zanimljive za biznis. Međutim, ubrzo je postalo jasno da je ta odluka bila preteča šire-

Svijet ulazi u recesiju i izgledaće drugačije kada se završi pandemija, kazao je za Ej-Bi-Si glavni ekonomista Alijans (Allianz) grupe Mohamed El-Erian. Centralne banke, prije svega američke Federalne rezerve, posegnule su za upumpavanjem velikih količina novca i smanjenjem kamatnih stopa kako bi pomogli ekonomiji. Međutim, El-Erian podsjeća da su kamatne stope bile na istorijskom minimumu i prije izbijanja pandemije, tačnije 0,75 odsto u oktobru, a sada su skoro na nuli.

“Njihovo dodatno smanjenje u ovom trenutku liči na drža-

Prvi smrtni slučaj od korona virusa potvrđen je juče u Srbiji, gdje se broj zaraženih popeo na 136 nje za slamku”, kaže ovaj uticajni investitor na Volstritu.

Investitori su dugo profitirali od upumpavanja novca na finansijska tržišta nakon izbijanja finansijske krize 2008. kako bi se pomoglo oživljavanju ekonomije. Prema mišljenju El-Eriana, 2019. godine su se desile tri stvari, koje se obično ne dešavaju istovremeno, što je uljuljkalo investitore. Najprije su dobili velike profite na njihove rizične uloge. Drugo, dobro su zaradili i od obveznica, koje nisu rizične za poslovanje. I, treće, sve se to desilo u kontekstu praktično nikakve nestabilnosti. «Investitorima se ostvarivao san – ali ove stvari ne smiju da se istovremeno dešavaju», naglašava glavni ekonomista Alijans grupe. U međuvremenu, povećavaju se dugovanja. Tako su korporativni dugovi izvan bankarskog sektora narasli na 75.000 milijardi dolara krajem 2019, u odnosu na 48.000 milijardi dolara krajem 2009. godine, podaci su vašingtonskog Instituta za međunarodne finansije (the Institute of International Finance). Stoga izbijanje pandemije nije moglo da

dođe u gore vrijeme po ekonomiju. On smatra da smanjivanje kamatnih stopa samo po sebi, bez drugih mjera, neće pomoći ekonomiji.

■■ Ekonomija će

izgledati drugačije nakon pandemije

Pandemija je razotkrila i zavisnost svjetske ekonomije od Kine, jer je snabdjevanje iz ove “globalne fabrike”, kako nazivaju najmnogoljudniju zemlju, bilo gotovo obustavljeno. “Treba da preispitamo globalizaciju lanaca snabdjevanja i potražnje, jer nisu dovoljno održivi u svijetu u kome živimo», ocenjuje El-Erian. Kompanije širom svijeta se suočavaju sa problemom likvidnosti, bez obzira na mjere vlada i centralnih banaka, što ubrzo može dovesti u pitanje i njihovu solventnost. To se, prema mišljenju El-Eriana, mora izbjeći po svaku cijenu. «Problem solventnosti znači nezaposlenost, dublju recesiju i dugotrajnije ožiljke na globalnoj ekonomiji», konstatuje glavni ekonomista Alijans grupe. On dodaje da će nakon pandemije kompanije početi da drugačije razmišljaju o efikasnosti i ekonomičnosti, a da ćemo kao društvo «razmišljati drugačije o tome kako djelujemo».

(Radio Slobodna Evropa)

30

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

MLADI CRNOGORSKI AUTORI O DOMAĆOJ KNJIŽEVNOJ SCENI

ČITAOCI SU MOŽDA MALOBROJNI, ALI SU ŽELJNI DOBRE KNJIŽEVNOSTI

⌦ Marija Roganović Dugo je izgledalo da je književnost naizgled već odavno na margini, ali Crna Gora polako postaje plodno tlo za mlade autore. Ovdašnja književna scena je zaživjela osnivanjem KIC Foruma pisaca, koji je nedavno proslavio jubilarni peti rođenDelać

dan, saglasni su mladi autori Barbara Delać, Ilija Đurović, Jana Radičević i Luka Boljević.

■ DELAĆ: NEVJEROVAT-

NA VOLJA POJEDINCA

Pobjeda na konkursu Festivala mladih pesnika u Zaječaru omogućila je Barbari Delać

štampanje prve knjige poezije “Tomorrowland”, koja će se uskoro pojaviti i u Crnoj Gori u izdanju Nove knjige. Naslov je preuzet iz naziva poznatog festivala elektronske muzike, koji joj je poslužio kao metafora za bijeg iz svakodnevice u svijet uljepšanih slika stvarnosti, obećanja sreće, kojima nas zasipaju sa raznih strana/ekrana.

“U centru mog stvaralaštva je uglavnom marginalizovani pojedinac, kojem je teško da se snađe u društvenim, ali i u porodičnim/ljubavnim odnosima”, kaže Delać.

Književnost je odavno na margini, smatra ona, i sa te pozicije autori imaju svu slobodu govora, mogu da pišu o čemu žele. Na inicijativu urednice informativno-edukativnog programa, Valentine Knežević, prije pet godina je u KIC-u omogućena institucionalna podrška mladim ljudima koji žele da se bave književnošću. Zahvaljujući tome, danas postoji Forum mladih pisaca, čija je članica od osnivanja. Samim tim, djelovanje udruženim snagama mladim autorima je u velikoj mjeri olakšalo put do afirmacije.

“Nakon mnogo truda i rada, kao i međunarodnih nagrada, počeli smo da nailazimo na različite vidove podrške, što me raduje. Ipak, još ne možemo govo-

Đurović riti o pogodnom tlu, već o nevjerovatnoj volji pojedinaca. Kada sam prošle godine dobila Brankovu nagradu, pažnja medija je zaista bila ogromna, ali to nije u značajnoj mjeri zainteresovalo kulturne institucije, festivale, one koji treba da prate i promovišu tokove savremene književnosti. O materijalnim (ne)pogodnostima smiješno je govoriti. Naravno, mogle bi da postoje nagrade, stipendije, grantovi.

Nedavno sam se vratila sa rezidencije u Berlinu i uvjerila se da takve stvari nijesu puka fantazija”, priča autorka.

Na promocijama se uvijek

pozitivno iznenadi reakcijama i mišljenja je da su publici domaći autori i autorke bliži jer se bave savremenim temama i stvarima koje se i njih lično tiču.

“Iako je riječ o malom broju čitalačke publike, ona je zaista željna dobre književnosti. Zato mislim da je potrebno da javna čitanja zažive i u našoj zemlji”, smatra Delać.

■ ĐUROVIĆ: IGNO-

RANTSKA JAVNOST

Autor Ilija Đurović iza sebe ima zbirke priča “Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim ro-

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

Radičević

SAVIĆ: MEĐU OBJAVLJENIM AUTORIMA BUDUĆA VELIKA IMENA Trend afirmisanja i njegovanja domaćih snaga sve više prate i izdavačke kuće, potvrdio je i glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Arto, Ognjen Savić, koji je podsjetio da je glavni cilj bilo i ostalo stvaranje i promocija novih literarnih imena.

Arto objavljuje prevode velikih imena svjetske literature, ali nastoji i da objavljuje tekstove čiji su autori iz grupe mlađih stvaralaca. Tako su kroz ediciju Poezija do sada publikovali dvije zbirke stihova, Đorđa Šćepovića i Jovane Marojević, ali i kroz ediciju PAF u zadnje dvije godine objavili tri zbirke proznih i pjesničkih radova odabranih na konkursima Podgorica art festivala.

“Samo u okviru te tri knjige

manima” i “Crne ribe”, kao i knjigu poezije “Bri”.

Prema njegovom mišljenju iz crnogorskog tla uspješno i sa upornošću korova niču izdanci koji pišu prilično slabu književnost, ali i “rijetke cvjećke” koje su napisale neke odlične stvari, i koje će, tako i nastaviti.

Javnost je, ističe on, ignorantska i nema sluha za domaće autore, dok se mediji književnošću bave kao povremenom novinarskom temom, “sprovedenom najčešće kroz formu spomenarskih pitanja i opštih mjesta koja od novinara ne zahtijevaju da pročitaju radove autora s kojima razgovaraju, što čitavu stvar čini prilično površnom”.

“U dnevnoj štampi uglavnom ne postoji prostor za prikaze i kritiku domaće književnosti, a tu mislim i na izostanak volje da se nekom ko bi to radio profesionalno, obezbijedi pristojan honorar za taj posao. Književni časopisi još su tužnija priča, jer bi se makar od njih moglo očekivati da budu prostor za nova poetička istraživanja, što oni najčešće nisu, važnija su im prepoznavanja po političkoj i nacionalnoj liniji, a to uglavnom znači da im je najvažniji novac”, smatra Đurović.

Osim zbornika Foruma mladih pisaca KIC-a, koji polako ali sigurno prelazi put od vrste

31

plemenitog amaterizma ka sve kvalitetnijim radovima, u Crnoj Gori on ne vidi nijedan časopis koji bi mladim autorima mogao biti zanimljiv.

“Ali kako je u Crnoj Gori sve što je dobro u književnosti objavljeno uprkos provincijalizmu kulture u kojoj je stvarano, kao neka vrsta samoodbrane od njega, to ipak daje nadu da će dovoljno uporne manifestacije kvaliteta i dalje povremeno dolaziti do čitalaca, sa ili bez podrške ‘javnosti’”, ističe mladi autor.

■ RADIČEVIĆ:

POGODNO TLO ZA MLADE AUTORE

Jana Radičević, koja iza sebe ima zbirku poezije “Ako kažem može postati istina” u izdanju Partizanske knjige iz Kikinde, jako je zadovoljna prvijencem, ali i kritikama.

“Zadovoljna sam kako je sve na kraju ispalo. Tematski, u ovoj knjizi sve se vrti oko jezika, govora, saopštavanja, izražavanja a time i istine, znanja, spoznaje. To su fenomeni koji su me najviše okupirali”, objasnila je Radičević.

Iz perspektive aktivnog člana Foruma mladih pisaca, naglasila je da za nju u Crnoj Gori i te kako postoji pogodno tlo za mlade autore.

“Imati institucionalnu podršku, mjesto gdje možete svakog mjeseca da se sastanete sa drugim mladim autorima i razgovarate o književnosti, da svake godine radite sa recenzentom i urednikom.

Sa druge strane, činjenica je da je svako od nas bio prvo primijećen u regionu, zahvaljujući nagradama na zna-

Savić odabrali smo i štampali nekoliko desetina novih proznih i pjesničkih djela dominantno mladih i još nepoznatih crnogorskih autora, što je svakako činjenica koja bi trebalo da čini zadovoljnim i nas kao izdavača i našu književ-

nu scenu, odnosno čitalačku publiku. I nadam se da neću pretjerati ako kažem da se među autorima čije smo radove publikovali vjerovatno nalaze imena naših budućih ozbiljnih i priznatih pisaca”, pojašnjava Savić.

PAF-ovi konkursi su očito vrlo brzo prihvaćeni i prepoznati, prevashodno kod mlađe populacije, kao relevantna adresa za sve one koji pokušavaju da se literarno izraze.

A otvorivši vrata izdavačke kuće Arto za domaće pisce, prevodioce, lektore i grafičke dizajnere u okviru njihove raznovrsne produkcije, pri čemu posebno misli na PAF, koji je dominantno okrenut mladim i neafirmisanim piscima, vjeruje da su jasno demonstrirali želju da se stvari u domaćoj književnosti i izdavaštvu dodatno pomeraju i učine boljim.

“S takvom slikom i u tom naumu ćemo nastaviti da vodimo Arto i osmišljavamo nove program”, poručuje Savić.

čajnim književnim konkursima”, ističe mlada pjesnikinja.

Međutim, čitalačka javnost, prema njenim riječima, polako se budi.

“Teme i pitanja kojima se domaći autori bave jesu i te kako povezani sa problemima koje naše savremeno društvo živi. Recepcija, naravno, zavisi od senzibiliteta i književnog ukusa”, zaključuje Radičević.

■ BOLJEVIĆ: PRVIJENAC – LIČNA POTREBA ZA REAGOVANJEM

A u maju nas očekuje i prvijenac Luke Boljevića, koji je, kako je istakao sam autor, prilika da objedini ono što je pisao godinama unazad. To je zapravo sve što on, kao pojedinac, ali naravno i dio društva, primjećuje, i na što osjeća potrebu da reaguje.

“Zbirka koja izlazi u maju za mene je izazov, ali i zadovoljstvo, jer je to neki vid priznanja za sve što sam radio, a istovremeno stvara pritisak da sve što kažem bi trebalo da bude kvalitetno, i da mogu biti zadovoljan napisanim i za nekoliko godina. Sam proces nastanka je zabavan, kreativnost kroz koju mogu da se izrazim na sebi svojstven način, ali tu je i nada da će to neko pročitati i da imam snagu uticaja na mikro-svijet s druge strane papira”, ističe on.

Knjiga je još uvijek u radnoj fazi, često mijenja naslov, koncept, sadržaj, ali za sad je izvjesno da će se te pjesme baviti odnosa pojedinca i društva.

Boljević

“Nemoguće je da nemate stav o bitnim pitanjima trenutka i svijeta u kojem živi-

Nemoguće je da nemate stav o bitnim pitanjima trenutka i svijeta u kojem živimo, jer to je jedini način da sačuvate identitet i odredite svoju poziciju u društvu i sebe naspram društva

mo, jer to je jedini način da sačuvate identitet i odredite poziciju u društvu i sebe naspram društva”, smatra Boljević. Čini mu se da je književna scena godinama bila nesklona mladim piscima, kao i da većina domaćih izdavača nema razumijevanja za nove književnike. Ako na to dodamo nedovoljnu zainteresovanost institucija, dobija se slika koja je daleko od idilične. Međutim, posljednjih godina se to značajno mijenja. Pored Foruma mladih pisaca, na promociji mladih književnih snaga rade i časopis ARS i OKF, ali i veliki broj internet portala.

32

REPORTAŽA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

KOLAŠINKA MILICA DRAGOVIĆ PODSJEĆA NA

BORILI SMO SE I SA TIFUSOM, ŠA LEPROM I VELIKIM

Zorica Bulatović Vremešna Milica Dragović (76) iz Kolašina u razgovoru za Vikend novine, u ovom vremenu nastojanja da se izborimo sa korona virusom, velikom pošasti koja je zakucala i na naša vrata, prisjeća se kako su se ljudi nekada borili protiv zaraznih bolesti, prizivajući u pomoć najprije narodnu medicinu. Njeno svjedočenje, pored ostalog vraća vjeru u to da nas nakon teških vremena, volja za životom vraća ponovo na uobičajene životne staze.

Milica, koja živi nadomak Kolašina u selu Bašanje brdu, prisjetila se kako su se ljudi suočavali sa bolestima za koje u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, kao i tokom njega, nije postojao pravi lijek. Kada smo je pitali kako se njena porodica nosi sa novonastalom situacijom, odosno s pojavom korona virusa, kazala je odmahujući rukom “sve s narodom” i da se tu ništa ne

može promijeniti.

“Umiralo se i prije Drugog svjetskog rata, a da se nije znalo od čega ljudi boluju, jer nije tada bilo ljekara kao sad. A narod šta će,

ko je umro – umro, ko je pretekao - pretekao je. Harao je tifus pjegavac, šarlah, kraste, veliki kašalj, lepra, a nakon rata umiralo se i od velikih boginja”, sjeća se Mili-

Umiralo se i prije Drugog svjetskog rata, a da se nije znalo od čega ljudi boluju, jer nije tada bilo ljekara kao sad. A narod šta će, ko je umro – umro, ko je pretekao - pretekao je

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

REPORTAŽA

33

AS KAKO SU SE LJUDI NEKADA SUOČAVALI SA NEPOZNATIM BOLESTIMA

I IZBORILI ARLAHOM, M KAŠLJEM Imanje Dragovića

Kako se raznorazne bolesti neće pojavljivati kad smo potpuno zaboravili na zdrav način života. Sjećam se da smo usred ljeta do gole kože nosili vunjenu odjeću, koja je upijala znoj i nije bilo nikakvih bolesti.

Jastuk od paprati

ca života tih dana.

I objašnjava kako su se štitili i šta je bila prevencija tih dana i godina kojih se sada prisjećamo, kada se i sami nalazimo pred velikim izazovom borbe sa novim virusom kome namjeravamo stati na kraj.

“Kad god je izbijala kakva zaraza, kuvao se ‘cijeđ’, to je bilo kao danas asep-

sol. Uzme se bukovo drvo pa se naloži, a kad ostane pepeo miješa se sa vodom i dobijaš ‘cijeđ’. Tako se kuća prepirala - dezinfekovala. Cijeđ se stavljao i u kreč, kreč se tada dobijao pečenjem kamena na bukova drva. Tako smo prali i kosu, kad nije bilo ni sapuna.

Sapun se pravio od biljke ‘saponarije’ koja se prokuva i kad se stvori pjena ona se skidala, i sa njom se pralo lice, a ispiralo surutkom.

Kasnije se sapun pravio od životinjskih otpadaka, kostiju, kora slanine i sode”, puna je priče o starim higijenskim preparatima vitalna starica.

No nije bilo dovoljno pripremiti sva ta dezinfekciona sredstva. Od tifusa se, kaže Milica, “branilo” isključivo zdravom hranom i higijenom. U njihovoj porodici, kako ističe, niko nije bolovao ili umro od neke zarazne bolesti. Živjeli su u kućama isključivo građenim od kamena. Jedna takva kamena kula i danas stoji u blizini. Bilo je ranije kuća od čatme, a živjelo se i u savardacima i kolibama.

“Moja majka je izuzetno vodila računa o higijeni i bila vrijedna žena. Isključivo se nosila garderoba od vune, a takvi su bili jastuci, dušeci i pokrivači. Ko-

ristili smo i jastuke od paprati koje i danas imamo u kući, a koji rješava probleme glavobolje”, pohvalila nam se naša sagovornica, dodajući da sada imaju samo jedan takav jastuk i da na njemu spava njen sin Žarko, koji uspješno vodi veliko poljoprivredno domaćinstvo.

“Svaka čast dormeu i svemu novom što se proizvodi, ali ovakav jastuk ne mijenjam nizašta na svijetu”, bez dileme kaže ova prekaljena domaćica.

Osvrće se i na današnji način života, ne bez kritike.

“Kako se raznorazne bolesti neće pojavljivati kad

U Crnoj Gori je karantin postojao i prije više od vijeka Razgovarajući sa Milicom prisjetili smo se i nekih još starijih vremena, o kojima znamo po čuvenju.

Tako je u periodu između 1878 -1918. zbog zaraznih bolesti stavljano u karantin ne-

koliko kuća i pa i cijeli zaseok.

To je bilo vrijeme tifusa, velikog kašlja, lepre. U to vrijeme uvođenje karantina regulisala je tadašnja crnogorska vlada, uz niz pravilnika koji su se morali poštovati, dok se struč-

na pomoć u takvim situacijama tražila sa Cetinja. Pojave krasta zabilježena je u kolašinskim selima Lipovu i Plani u junu 1898. godine. Stavljane su u karantin pojedine kuća u pojavi tifusa 1890. godine.

Danas, na našoj generaciji je da se prisjetimo kako su se naši stari nosili sa sličnim pošastima korona virusu i da, pored odgovornog odnosa prema sebi i drugima, iz njihovih primjera pronađemo pouke za sebe.

smo potpuno zaboravili na zdrav način života. Sjećam se da smo usred ljeta do gole kože nosili vunenu odjeću, koja je upijala znoj i nije bilo nikakvih bolesti”, kaže baka Milica.

Domaćinstvo Dragovića ima devet rasnih konja koje koriste u turističke svrhe, farmu vijetnamskih prasića i mangulica, ovce, kravu i kokoške. Proizvode isključivo zdravu hranu i žive od svojih proizvoda kao i od novca koji zarade baveći se turizmom.

“Za sad što se tiče preventivnih mjera, vraćamo se starinskim metodama podizanja imuniteta. Pravim cijeđ, kad perem veš sipam alkoholno sirće, jer se veš njime dezinfikuje i dobija poseban miris. Ako bude uredbom propisano nosićemo i maske ako ih bude bilo u prodaji jer za sad ih nema. Mada u kući uvijek imamo dosta zaliha dobre domaće jabukove rakije”, objašnjava Milica.

No, ipak je zabrinuta za budućnost gazdinstva na kojem živi. Gazdinstvo uveliko počiva na zaradi od turizma, kao i od prodaje domaćih proizvoda. U strahu je od toga kako će kupiti hranu za životinje, ali velike nade polaže u predsjednika Opštine Milosava Bulatovića.

“Obratićemo mu se, ako baš budemo u nezavidnom polažaju. Ne plašim se za nas, jer se do sad na sve pozive građana odazvao za pomoć koliko je to bilo u mogućnosti opštine”, priča Milica.

34

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

Foto: Goran Lizdek & Edvin Kalić

Dubioza kolektiv

SPREMAN QUARANTINE SHOW LIVE

Dubioza: Zvučnike do kraja i skačite sa nama

Članovi Dubioze kolektiva, najpopularnije crossover muzičke postave na prostoru bivše Jugoslavije, pronašli su savršen način da prekrate duge dane u samoizolaciji tokom epidemije korona virusa i učine ih zanimljivijim svima.

Naime, odlučili su da organizuju Dubioza kolektiv Quarantine Show, koji će biti emitovan uživo svakog ponedjeljka u 20.30 časova i to putem njihovih zvaničnih kanala na Jutjubu, Fejsbuku i ostalim društvenim mrežama.

“S obzirom na to da članovi benda žive u tri različite države (BiH, Slovenija, Hrvatska), pet različitih gradova (Sarajevo, Pula, Murska Sobota, Zenica, Trebinje) i

na sedam različitih lokacija, tražili smo rješenje kako da u novonastaloj situaciji, ipak, sviramo koncerte.

Svaki od članova benda će svirati iz svoje kuće, a ljudi će to moći pratiti uživo. Odlučili smo da svakog ponedjeljka sviramo po set u trajanju od 20 minuta. Glasno i energično, baš onako kako su ljudi navikli od nas. Pozivamo vas da nam se pridružite. Ako već ne možemo da dođemo u vaš grad da vam sviramo - doćićemo na vaše računare, tablete i mobilne telefone. Odvrnite zvučnike do kraja, plešite, skačite i pjevajte sa nama. Ako se komšije budu bunile - pošaljite im link i pozovite ih da se pridruže”, poruka je članova Dubioze kolektiv. D.B.

EVROPSKO UDRUŽENJE PRATI SITUACIJU

Očekujemo da će biti festivala tokom ljeta Situacija u vezi sa korona virusom žestoko je uzdrmala muzički svijet, a ne smijemo ni da pomislimo kakve bi efekte po muzičku industriju moglo da ima otkazivanje brojnih ljetnjih festivala, koji okupljaju stotine hiljada posjetilaca. Uprkos pomenutom problemu, festivali okupljeni oko evropskog udruženja festivala - Yourope, a među kojima su, recimo, novosadski Exit, kragujevački Arsenal, poljski Open’er i drugi, juče su se oglasili zvaničnim saopštenjem, čiji je zaključak - očekujemo da festivali budu održani i situaci-

ju shvatamo veoma ozbiljno.

“Svi mi očekujemo da ćemo nastaviti ovog ljeta. Ostajemo ujedinjeni u naporima da događaje učinimo bezbjednim iskustvom za učesnike i svijet spolja. Radi se o preuzimanju odgovornosti i za događaje i za industriju čiji smo dio. Sarađujući sa vlastima i hitnim službama, nastavićemo da pratimo trenutnu globalnu zdravstvenu situaciju u narednim nedjeljama i zajednički ćemo vas obavijestiti o bilo kojim narednim odlukama”, navodi se u zajedničkom saopštenju.

D.B.

HALO, BRITANIJA: MUZIČARKA MILENA

LONDON NE PAN MI DAJE SNAGU ⌦ Danilo Brajković

K

antautorka i pijanistkinja Milena Lainović pripada grupi crnogorskih državljana koji daleko od domovine proživljavaju nelagodnu situaciju i teške trenutke u jeku globalne pandemije korona virusa.

Za Vikend novine Lainović priča o neuobičajeno “mirnom” Londonu, osjećaju nelagodnosti i borbi na talasima muzike.

Za Milenu Lainović, inače Podgoričanku, London je dom već nekoliko godina.

Poslije formiranja muzičkih temelja na našem terenu, u glavnom i najvećem gradu Velike Britanije Lainović je izgradila zavidnu reputaciju, zahvaljujući talasu brojnih muzičkih projekata, kao što su, između ostalog, albumi “Love” i “Everyday”, bendovski angažmani, singlovi, spotovi… Nažalost, korona virusu pošlo je za rukom da zaustavi svijet. Utihnula je i muzika, ona van krovova i karantina. Otkazani su brojni koncerti, nastupi, festivali, a čini se da su okupljanja pred publikom, inače zaštitni znak muzike i ono što “hrani” izvođače, nešto što će nam nedostajati duže. Zato, ne čudi što je povod za početak našeg razgovora sa Lainović daleko izvan opsega lijepe melodije.

■ BRITANCI POŠTUJU PREPORUKE

Jasno, ni Velika Britanija nije imuna na čitavu situaciju u vezi sa pojavom korona virusa.

Prema jučerašnjim podacima, evidentirano je više od 3.200 zaraženih, oko 180 je smrtnih slučajeva, a podaci se mijenjaju maltene iz časa u čas. Porast broja zaraženih i umrlih primjetan je od prije 10 dana, a to je umnogome uticalo i na zabrinutost Britanaca. U sportskom svijetu, recimo, odjeknula je vijest da se u kolijevci fudbala lopta sigurno neće kotrljati najmanje do početka maja, a donijete su i mnoge preventivne mjere, odluka o samoizolaciji… Kako to sve izgleda iz tamošnje vizure? U Podgorici smo, recimo, bili svjedoci nekoliko dana panične kupovine sa nesavjesnim građanima u glavnoj ulozi, da bi, potom, uslijedilo zatišje i maltene puste ulice. Lainović kraći raport iz Londona na molbu Vikend novina počinje porukom da ni ponos Velike Britanije nije izuzetak po tom pitanju, s tim da mu je, generalno gledano, staloženost jača strana.

“London, grad u kom svi žive ubrzano 24 časa tokom čitave sedmice, osjetno je ‘mirniji’, jer se trudimo da poštujemo preporuke nadležnih institucija. Nema panike, ali se osjeća nelagodnost. Uprkos svemu, ljudi funkcionišu kako umiju i znaju, javni prevoz još radi, ne-

ma mnogo naroda na ulicama, parkovi su prazni… Udarni talas panične kupovine je prošao i za sada je sve u redu, bar tako djeluje dok gledam kroz prozor sa bezbjedne udaljenosti”, Lainović nam sugeriše da je usvojila preporuke nadležnih.

Slučaj Velike Britanije i korona virusa specifičan je i po tome što su Britanci nedavno i zvanično napustili Evropsku uniju, u koju se mnoge pogođene države uzdaju, jer vjeruju da će im pomoći prilikom borbe sa nevidljivim neprijateljem.

“Ne bih komentarisala odluku britanskih građana na referendumu, premda mi je iskreno žao što je ishod ovakav. Mišljenja sam da bi saradnja sa EU olakšala posljedice krize, čiji je epilog neizvjestan”, konstatuje Lainović.

Očekivano, muzičarki u novonastaloj svakodnevici najviše nedostaje - muzika. U svom izvornom i najljepšem obliku.

Uprkos tome, taj nedostatak pokušala je da pretvori u prednost, motivaciju, a sve uz pomoć tehnoloških dostignuća.

“Period pojave korona virusa i život u takozvanoj samoizolaciji koristim za pripremu novog albuma ‘Higher Hopes’, koji će biti objavljen 1. juna. Živimo u digitalnom vremenu, pa je izvodljivo doći do slušalaca i bez velikih promocija, mada su žive svirke nezamjenljive i fale mi. Najteže mi pada što ne mogu da idem s prijateljima na dobre svirke

Kraj epidemije, pa posjeta Crnoj Gori Naša sagovornica ne propušta priliku da se informiše o situaciji u Crnoj Gori, a dijeli želju svih nas - da o epidemiji uskoro pričamo s prizvukom prošlosti.

“Pomno pratim situaciju u Crnoj Gori kroz svakodnevnu komunikaciju sa porodicom i prijateljima, a informišem se i putem internet portala i druš-

tvenih mreža. Pratim live portal o korona virusu, na kom je do prije nekoliko dana Crna Gora bila jedina svijetla tačka u Evropi. Vjerujem da će epidemija korona virusa biti uskoro zaustavljena i posljedice sanirane, da bih došla u Crnu Goru, u posjetu familiji”, zaključuje Lainović.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

zabava

35

A LAINOVIĆ ZA VN O DANIMA KORONE

niči, muzika u da izdržim London, grad u kom svi žive ubrzano 24 časa tokom čitave sedmice, osjetno je ‘mirniji’, jer se trudimo da poštujemo preporuke nadležnih institucija. Nema panike, ali se osjeća nelagodnost. Uprkos svemu, ljudi funkcionišu kako umiju i znaju, javni prevoz još radi, nema mnogo naroda na ulicama, parkovi su prazni i što ne vozim bicikl”, objašnjava Lainović.

■ Ne mogu

bez muzike

Znatno lošija situacija u odnosu na London, generalno i ostatak Evrope, je u Italiji. Posljedice su drastične, više od 45.000 je zaraženo, a preminulo je više od 4.000. Uprkos tome i činjenici da je država maltene pod ključem, na društvenim mrežama posljednjih dana možemo vidjeti desetine snimaka na kojima Italijani prkose zlu i to na krilima muzike.

Svakog dana oglašavaju se u skladu sa mogućnostima, pjevaju, improvizuju, formiraju bendove po principu - komšija do komšije. Lainović primjećuje da je u Londonu znatno tiše, ali potpuno razumije što baš u muzici mnogi traže spas.

“Bez muzike ne mogu da živim, pa sam svu energiju usmjerila na pomenuti novi projekat, što mi daje snagu da izdržim ove nadrealne trenutke koji nam se dešavaju. U kvartu u kom živim zasada se ne čuje ni pjevanje ni muzika, osim iz mog stana, u kom praktikujem neku vrstu fanki joge (smijeh). Nadam se da će naziv albuma ‘Higher Hopes’ privući mnoge da čuju nove pjesme”, vjeruje muzičarka.

Milena Lainović

36

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

VRIJEME VIRUSA KORONA

Filmovi o (socijalnoj) izolaciji koje možete pogledati u izolaciji Piše: Miroslav Gajić (psihobrlog) Ovu listu smo sastavili po principu klin se klinom izbija, pa smo odlučili da se pozabavimo filmovima o izolaciji. Za svačiji ukus ima ponešto, zato se zavalite u sofu, sipajte omiljeni napitak i prepustite se.

All is lost (2013) Jedna o d po sljednjih a možda i najboljih uloga Roberta

Lost in Translation

Redforda koji glumi čovjeka koji je izglubljen na moru. Pravi dragulj u moru filmova o izolaciji.

Panic Room (2002) Nevjerovatan triler reditelja Dejvida Finčera sa sjajnom Džodi Foster čiji je lik primoran da se sakrije u skrivenu sobu kada trojica muškaraca upadnu u njenu kuću.

The Shining (1980) Možda najjeziviji horor svih vremena i opis potpunog potonuća u ludilo jed-

nog čovjeka i njegove porodice. Poslije prvog gledanja noćima smo sanjali Džeka Nikolsona i bliznakinje.

Cast Away (2000) Ova lista ne bi imala smisla bez čovjeka koji je trenutno u izolaciji zbog simptoma koronavirusa. Tom Henks je oduvijek bio naš heroj a u ovoj modernoj verziji Robinzona Krusoa vješto dokazuje da nevjerovatno barata talentom tako da uspijeva da učini ragbi loptu (Vilson) vrsnim umjetnikom.

Life is Beautiful (1997) Film koji

pronalazi nadu u beznađu i koji nas iznova podsjeća da kada nam je do nekoga stalo mi smo spremni da uradimo sve kako bismo im zadržali ružičaste naočare na licu. Ljubav nas definitivno pokreće.

Cube (1997) Šest stranaca je zatvoreno u kutiju, zapravo lavirint pun smrtonosnih zamki. Jednostavan i vrlo psihološki uznemirujuć film.

The Terminal (2004) Opet Tom Henks, ovaj put izolovan na aerodromu kao stanovnik države koja je prestala da po-

stoji, vječito u bezgraničnom prostoru. Priča koja je vjerovatno bliska i iskustveno poznata onima koji su bili zreliji u vrijeme raspada Jugoslavije.

The Martian (2015) Da li ste vjerovali da su poslali čovjeka na Mjesec? E pa onda povjerujte da su ga poslali i na Mars na ekspediciju koja je krenula naopako tako da je ostao sam i mora da pređe veliki put vrelog marsovskog crvenog pijeska kako bi ga jedinica pokupila i spasila mu život. Met Dejmon briljira, kao i reditelj film Ridli Skot.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

AKTUELNO

Her

127 sati 127 Hours (2010) 127 sati života alpiniste Arona Rolstona koji tokom jednog osvajanja vrha upadne u nepriliku koja ga može koštati života. Priča o tome koliko je hrabrost, mentalna i fizička snaga značajna.

Wild (2014) Film o samospoznaji i putu borbe pešačenjem u samoći u cilju izlečenja i pobjede nad prošlošću. Zasnovan na romanu Šeril Strejd, ovaj film je snimljen u pravom amerikana stilu i prikazuje

iskupljenje glavne junakinje koju tumači Riz Viderspun.

Home Alone 1 & 2 Kevina zaboravlja porodica i ostaje sam kod kuće, ostalo sigurno znate…

Her (2013) Nevjerovatna priča o usamljenom čovjeku, koga nevjerovatno tumači Hoakin Finiks, i njegovoj ljubavi sa operativnim sistemom kome glas pozajmljuje Skarlet Johanson. Reditelj Spajk Džonzi doka-

37

zuje da je maestro modernog filma. Detaljnu psihološku analizu pisao je i Psihobrlog.

Gravity (2013) Odličan film reditelja Alfonsa Kuarona koji prati astronautkinju koja je ostala sama u svemiru i pokušava da se vrati na Zemlju. Sjećam se da kada sam prvi put pogledao film pomislio sam da tadašnja oskarovska sezona počinje i završava sa ovim filmom.

Lars and the Real Girl (2007) Rajan Gosling tumači lik Larsa, čoveka koji ne voli društveni kontakt ali kome ipak nedostaje bliskost i razvija odnos sa Biankom, lutkom za odrasle koju porodici predstavlja kao svoju djevojku. Nevjerovatno topla i neobična komedija, a možda se pojavi i ta “prava” djevojka do kraja.

Lost in Translation (2003) Film o

usamljenosti dvoje ljudi u stranoj zemlji i njihovom zbližavanju. Bil Marej i Skarlet Johanson su prosto neodoljivi, a režija Sofije Kopole topla i precizna.

Samo za one najhrabrije, previše realni da bi se našli na listi, a nemoguće ih je ne pomenuti: strani film Contagion (2011) o međunarodnom timu naučnika koji pokušava da suzbije pandemiju smrtonosnog virusa, i domaći film Variola Vera (1982) o epidemiji velikih boginja u Srbiji 1972. godine.

Marsovac

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

40 LAKŠA

ENIGMATIKA

GRAD U SVEJEDNO GDJE RUMUNIJI

SIMBOL FLUORA

AUTOR: BANE

RAČUN (SKR.)

FRANCUSKO MUŠKO IME

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

RAZVUĆI U ŠIRINU

SAVJETNIK ZA UPLOV- VRSTA LJAVANJE JUŽNOG BRODA VOĆA (MN.)

ČISTITI ŠMIRGLOM

FOTO UBOD

KOJI PODSTIČU NA ZLO

FILMSKI TREJLER SVIRAČ U KORNET

KUĆNI BROJ (SKR.)

KOJE SU OD KAMENA DEUTERIJUM

VEZA SA NEKOM INTERNET STRANOM UREĐAJ ZA SLANJE SIGNALA UČESNIK FINALA

ULICA (SKR.)

FABRIKA SIRA TEHNO VINČA INŽENJERING

FRANCUSKI MARŠAL, ŽOZEF

DN

NJEMAČKI PISAC NOBELOVAC

SREBRNI NOVCI

NOVINE KOJE IZLAZE SVAKI DAN SIMBOL TANTALA SIMBOL NOBELIJUMA

OBASJAVATI

ISTOK OPERASIMBOL KRIPTONA TIVNI CENTAR (SKR.)

Slonovi u obližnjoj plantaži čaja

PODLAC ONAJ KOJI STANUJE NA TAVANU

AUTOMOBILSKA TRKA JEDNAKO OTVORENIH OSJEĆANJA

OZNAKA ZA ELEKTRON

ŽITELJI IRSKE

STATUA

OZNAKA ZA STRUJNE FAZE

VOLT PAPRENE 17. I 1.

SLOVO BILANS SPOLJNE TRGOVINE

20. I 15.

SLOVO VRSTA JESTIVE MORSKE RIBE

DRUM

Play sudoku online at: ITALIJANSKI FUDBALSKI KLUB

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Pećina Božije oči, Karlukovo u Bugarskoj

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: STRANI PISCI, UE, REGISTAR, TRIO, OSTARI, JE, MURMANSK, ET, ATLETIKA, SNS, ZANOSAN, KAEN, Z, VA, A, AKRILIK, VAL, OTRIĆ, ALI, KN, RAFOVI, I, IRIG, MIKADO, ALADAR, NOTAT.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2924

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-10-15

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 1818

2011-10-05

Medium level

Sudoku puzzle No. 2408 2013-05-17

3

9 2

1

8

5

4

2 7

5

6 2

5

7

7

5 1

6Play 1 sudoku 5 9 2online 8 4at:3

3

8

5

7

1

4

2

9

2

6

2

7

4

9

3

6

1

8

5

6

1

8

2

5

7

4

3

9

9

5

3

4

8

1

7

6

2

5

9

2Puzzle 8 4 solution: 3 6 7

1

1

4

7

8

6

2

9

3

5

3

7

4

1

8

5

2

6

9

6

1

9

4

2

7

5

8

3

8

5

2

9

6

3

7

1

4

4

9

3

2

7

6

1

5

8

1

6

8

5

3

9

4

7

2

7

2

5

8

4

1

9

3

6

5

8

1

6

9

2

3

4

7

2

4

7

3

5

8

6

9

1

9

3

6

7

1

4

8

2

5

3

3

7

1

9 9

8 3 puzzle 6 1 No. 7 2407 5 9 2013-05-16 2 4 Sudoku

9 6

1

7

4 2 9 3 6 8 5 1 7 6www.sudokukingdom.com

2

9 4

1 7

4

5

3

8

6

5

1

9

2

6 5

7

7

6

2

9

4

1 9

1

4 6

2 3

6 2 8

FOTO UBOD

RAŠIVEN ENGLESKI STRMA OSNIVAČ BIVŠI ŠPANSKO KIPARSKI PO ŠAVU, ROMANO- STRANA MODERNE MUŠKO TURSKE, RASPA- PISAC SA BRDA ARHIIME KEMAL RAN (MN.) SLIKE EPISKOP

TEŽA

41

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

FRANCUSKI PISAC, KLOD

AUTOR: B.NIKIĆ

VELIKA BARA, RIT

LIČNA ZAMJENICA

NAROČIT, NEOBIČAN (FRANC.)

ZAPUŠAČ ZA FLAŠU ZUBNI LJEKAR

NEZASITLJIV

OČIGLEDNO

KOMFORNI STANOVI (FRANC.)

MEKSIČKA POP PJEVAČICA GORNJI SLOJ VAZDUHA RUSKI REDITELJ, NIKOLAJ

STARIJA FRANCUSKA GLUMICA RAZBIJENOST

INICIJALI GLUMCA MENSURA SOFTWAR. MAINTEN. AGREEM.

SLOBODAN UDARAC U FUDBALU ISTOK PLANINSKI VRH NA HIMALAJIMA

OKRUGLO SLOVO

Vizija budućnosti iz 1962. godine

KRIVIČNI ZAKONIK SVE POKIDATI

ITALIJANSKI FUDBAL. TRENER, ARIGO

JEDNAKA SIMBOL OSMIJUMA STARI RATNIK (FRANC.)

GUNDULIĆEV EP ŽITELJI MJESTA RTIČE

DRŽAVE U POKRETU NESVRSTANOSTI RAZBOJNIK, PLJAČKAŠ SVJEČANA GOZBA (FRANC.)

STAVLJATI U ZATVOR MJESTO KOD STARE PAZOVE IZVAN

NARODNI UNIVERZITET STOVARIŠTE DRVA

Play sudoku online at: PRKOSAN, INATLJIV

www.sudokukingdom.com ORGANSKI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Bez komentara

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: KBR, FORŠPAN, LINK, KAMENE, UL, ODAŠILJAČ, ŽOFR, SIRANA, GINTER GRAS, DNEVNI LIST, SJATI, TA, I, RELI, NITKOV, E, ISTO, IRCI, BISTA, RST, V, NJK, LJA, ARBUN, CESTA, INTER.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1935

Play sudoku online at:

SPOJEVI IZ KORE DRVEĆA

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE SA PRETHODNE STRANE

2012-01-30

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2923

2014-10-14

Medium level

Sudoku puzzle No. 2924 2014-10-15

7 7 6

8

5

7 2

3

6

2

7

9

5 8

3

3

4

9

2

1

8

5

3

7

9

3

8

7

6

4

5

7

1

3

9

6

2

8

4

8

2

6

4

1

7

9

5

3

3

4

9

8

5

2

6

1

7

9

1

4Puzzle 5 3 solution: 8 7 6

2

6

8

3

2

7

4

1

9

5

2

5

7

9

6

1

4

3

8

3 4 2

8

5

2

4

1

7

6

9

3

6

3

9

8

5

2

7

1

4

1

7

4

3

9

6

2

5

8

2

4

8

9

3

5

1

7

6

7

1

6

2

4

8

5

3

9

5

9

3

6

7

1

8

4

2

4

8

1

5

2

9

3

6

7

3

6

7

1

8

4

9

2

5

9

2

5

7

6

3

4

8

1

9 1

3

4

4

6

8

7

5 3

4 9

6

4

1

2

2

5

Sudoku puzzle No. 1818 2011-10-05

4

5 4

Play sudoku online at: 5 6 2 9 8 4 1

7

1 6 8 7 4 3 5 2 9 9 www.sudokukingdom.com 5

7

8

3

8

1

4

8

1

2

1 8 3

7

8

42

Mali oglasi

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I 22. 3. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Mali oglasi 1 dan 1 euro

USLUGE Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel: 069/747-204, 069/429-203 i 067/473-367

GRAĐEVINSKE UsluGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno!

Tel: 067/898-614 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući.

Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke.

Tel: 069/678-618 Prodajem imanje 17 ha u Studenca, 30km od Žabljaka. Tel: 069/678-618 Profesor francuskog daje časove osnovcima I srednjoškolcima,kao I latinskog jezika za srednjoškolce. Sve vrste prevoda. Tel: 068/391-168

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Martovski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I 22. 3. 2020.

43 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

44

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

NADREALNA BJELORUSIJA MISLI DA JOJ KORONA VIRUS NIŠTA NE MO

?

DA LI STE ZNALI

Fudbaleri Bajerna iz Minhena su pokrenuli akciju “WeKickCorona” za borbu protiv korona virusa i donirali milion eura. Novac je namijenjen onima koji su najviše pogođeni virusom i do njih će stići kroz humanitarne organizacije i medicinske institucije.

KAO DA FUDBAL NE S ⌦ Bojan Topalović Najteži mogući protivnik od svih virusa do sada je zaustavio evropski sport, paralisao je praktično kompletan svjetski, ali Bjelorusija ne namjerava da se preda pred naletom korona virusa.

Dok svi odmaraju, Premijer liga Bjelorusije je tek počela! I ne namjerava da stane...

Sezonu su u četvrtak veče otvorile dvije utakmice (Energetik - BATE Borisov 3:1, Šahtjor - Torpedo 0:1), a reprezentativni štoper iz BATE Borisova, Boris Kopitović, cijeli situaciju naziva - nadrealnom! “Čudan je osjećaj. Nadrealno je to što mi igramo fudbal dok je svjetski sport stao sa aktivnostima. Bukvalno su svi prestali sa treninzima zbog virusa, a mi i treniramo i igramo...

Međutim, stvari su takve, jednostavno prihvatiš situaciju i igraš fudbal. Trudiš se da ne misliš na sve to što se dešava”, rekao je 25-godišnji Kopitović iz Minska za Dnevne novine.

■ NE IGRA SE RUKOMET, ODBOJKA, KOŠARKA...

UEFA je odložila Evropsko prvenstvo za 2021, finale Lige šampiona (27. jun je

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.00h Vitebsk - Gorodeja, fudbal 14.00h Isloh Minsk - Neman, fudbal

16 UTAKMICA JE ODIGRAO BORIS KOPITOVIĆ ZA BATE BORISOV OD AVGUSTA 2019. KADA JE OTIŠAO ZA BJELORUSIJU IZ ČUKARIČKOG

JESI LI OSJETIO ŠTO?

Podgorica i kladionica postoji neka tajna veza. A u doba korona virusa i samoizolacije, ljubitelji klađenja su ograničeni na internet i na određeni broj igara.

Bjelorusija je sada definitivno top liga za igranje, jer je praktično jedina.

Borisa Kopitovića smo pitali stižu li mu poruke ‘brate, šta da odigram’...

“Mislim da je normalna situacija što se tiče Podgorice da se igra kladionica. Sam znaš da u zgradi preko puta naše u kojoj živimo ima sedam ulaza i sedam kladionica. To je neka rutina Podgorice i Podgoričana”, govori

preliminarni termin) i finale Lige Evrope (30. jun), preporučila je prvenstvima da se strpe... Ali Bjelorusi su samo odmahnuli rukom na preporuke sa tog sastanka u utorak.

“Iskreno, mislim da nećemo da prekidamo sa igranjem. Čekala se ta odluka Saveza, svi smo bili ubijeđeni da će se prvenstvo odložiti, ali je FS Bjelorusije odlučio da se igra. I to moramo da poštujemo. Međutim, sve to je malo nevjerovatno jer su ovdje u Bjelorusiji zaustavili igranje rukometa, košarke, odbojke...

Izgleda da fudbal ne smije da stane”, govori nam bivši igrač Budućnosti, OFK Titograda, Hapoel Akre i Čukaričkog.

BATE je u prvenstvo ušao sa namjerom da napadne 16. pehar u prvenstvu i šesti Kup, te da se vrati na tron koji je izgubljen prošle sezone nakon 13 uzastopnih titula. Ali, “žuti” su na premijeri izgubili od Energetika 3:1, Kopitović je igrao posljednjih 30 minuta, a presudio mu je bivši ofanzivac Budućnosti Dušan Bakić (ušao u 73. minutu) golom za konačnih 3:1...

“Poraz od Energetika nas je sve iznenadio, nismo očekivali da odigramo tako lo-

nam Kopitović koji je komšija sa potpisnikom redova koje čitate...

“Normalno je da ima pitanja, smjenjuju se: ‘javi ako osjetiš nešto’, ‘hoćete li dobiti danas’, ‘ima li koja namještena’... Pokušavam da izbjegnem takve odgovore, ali je pritisak veći od kada su ukinute sve lige”, sa osmijehom na licu nam priča 25-godišnji defanzivac, pa nastavlja...

“Kad vidim poruku probam da je zaobiđem. Slab sam u prognozi, a iskreno ne volim da neko padne tiket zbog mene, jer znam koliko se naši sugrađani uzdaju u tiket”. še, ali bolje što nam se šamar desio na početku sezone. Trener je promiješao sastav, želio je da pruži šansu mlađim igračima i jednostavno desio nam se loš dan. Naše ambicije su naj-

8

UTAKMICA JE UPISAO KOPITOVIĆ ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE, POSTIGAO JE JEDAN GOL

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

SPORT

45

NJEMAČKI VIROLOG JONAS ŠMIT HANASIT

MOŽE BORIS KOPITOVIĆ O POČETKU PREMIJER LIGE

SMIJE DA STANE veće i vjerujem da nas jedan poraz neće poremetiti”, rekao je Kopitović, koji se osvrnuo na 21-go-

dišnjeg Bakića, koji je kod gola prevario upravo našeg sagovornika...

“Drago mi je zbog njega što je krenuo na najbolji mogući način. Samo neka nastavi tako i neka vrijedno radi”.

KAO DA KORONA NE POSTOJI...

■

Minsk je glavni grad Bjelorusije, Energetik je upravo iz tog grada, a na utakmici protiv BATEa je bilo oko

700 gledalaca. Bjelorusi kao da prkose pandemiji korona virusa...

“Nismo se rukovali sa protivničkim igračima, to je otprilike jedina doza nekih mjera prevencije”.

A u zemlji u kojoj 26 godina vlada Aleksandar Lukašenko ima preko 50 slučajeva oboljelih od teškog virusa. Međutim, u Minsku gdje živi Kopitović (putuju u Borisov na utakmice i treninge) život se odvija sasvim normalno...

Bjelorusija i korona virus? Situacija u državi je potpuno normalna. Živi se kao što se živjelo i prije pojave korona virusa. Ljudi su napolju, normalno funkcionišu, svi idu u supermarkete, niko ne nosi maske, a svi znaju da ima 50 slučajeva

“Situacija u državi je potpuno normalna, nema nikakvih restrikcija nadležnih organa, niti nekih rigoroznih mjera. Živi se kao što se živjelo i prije pojave korona virusa. Ljudi su napolju, normalno funkcionišu, svi idu u supermarkete, niko ne nosi maske”, rekao nam je Kopitović, a onda je nastavio...

“Kao da prkose svemu i pored toga što ima oko 50 slučajeva. Nemaš utisak da vlada epidemija, da je korona uopšte prisutna u državi. Jeste malo čudno za nas koji pratimo dešavanja u svijetu, ali Bjelorusi kao da se ne obaziru na sve to”, podvukao je Boris Kopitović.

Kopitović: Nadrealno je to što mi igramo fudbal dok je svjetski sport stao sa aktivnostima. Ovdje u Bjelorusiji su zaustavili rukomet, košarku, odbojku... Samo fudbal nisu. To je još nevjerovatnije

Nema fudbala do 2021.

Sport je zaustavljen u većini zemalja širom planete, a mnogi klubovi širom Evrope se nadaju da će se što prije sve nastaviti. Jedan od primarnih razloga je - novac.

Pretpostavke predstavnika najjačih liga prognoziraju da će se igrati već u aprilu ili maju.

Međutim, u toku jučerašnjeg dana stigla je loša prognoza od virologa Jonasa Šmita Hanasita sa instituta Bernard Noht u Hamburgu.

“Uvjeren sam da će fudbal ponovo moći da se igra tek sljedeće godine. Morate da kažete zbogom lopti. Realno, ova sezona ne može da se završi. Vidi-

mo situaciju u Evropi i ovo nije kraj. Čak i ako situacija ne bude dramatična, to ne znači da fudbal može da se vrati. To bi samo pogoršalo stvar. Ako uzmemo u obzir sve faktore, mislim da to ne može da se dogodi ove godine”, rekao je Šmit Hanasit. “Čak bi i mečevi bez prisustva gledalaca privukli ljude da se okupe i zajedno gledaju utakmice. To je nešto poput vrtića. Prvo učenje, a zatim zabava.

Događaji koji okupljaju veliki broj ljudi trebalo bi da se organizuju na kraju, kada budemo sigurni da možemo da ‘odvrnemo šrafove’”, poručuje njemački virolog.

A.K.

MATERACI U IZOLACIJI GLEDAO SP IZ 2006.

Ja “ispadnem”, a iza mene Kanavaro i Điđi

Cijela Italija je u izolaciji zbog pandemije korona virusa, a među onima koji prethodne sedmice provode u kućnom karantinu je i bivši fudbaler Mateo Materaci. Slobodne dane je iskoristio da se prisjeti Svjetskog prvenstva 2006. u Njemačkoj kada je sa “azurima” popeo na krov planete. Italijani su u velikom finalu savladali Francusku poslije penala, ali meč koji se posebno pamti je pobjeda protiv Njemačke - 2:0.

“Igrali smo bolje nego što se sjećam. Maltretirali smo Njemce na njihovom terenu”, izjavio je Materaci.

“Odigrali smo odlično u

polufinalu ili finalu. Ja sam bio bolji u polufinalu protiv Njemačke. Na trenutke sam previše ‘iskakao’ iz svoje pozicije, ali Fabio Kanavaro i Điđi Bufon su bili iza mene, tako da sam mogao da odem i po kafu da sam htio”, prisjetio se Materaci.

On je zatim detaljnije opisao meč kojeg se najdraže sjeća.

“Baš smo bili bezobrazni protiv Njemaca, maltretirali smo ih na njihovom terenu.

To je bilo izuzetno zadovoljavajuće za nas. Mislim da je to bilo pravo finale turnira, najbolji meč sigurno”, istakao je Materaci.

A.K.

SPORT

ČIKA BORO, HVA

PRVI ČOVJEK MORNARA ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ

Stranci mogu da idu, sve će biti isplaćeno Košarkaški klubovi u Evropi nalaze se u specifičnoj situaciji zbog pandemije korona virusa. Sva takmičenja su suspendovana, a nastavak se ne nazire. U istoj situaciji su Mornar i Budućnost Voli, jer strani košarkaši, naročito američki, žele da se vrate kućama. Nešto slično viđeno je širom Starog kontinenta, a Barani su se juče oglasili saopštenjem. Klub iz lučkog grada je strancima ponudio dvije opcije - ili da se vrate u svoje domovine ili da ostanu u Baru. Ali, ono što je najvažnije - sve obaveze iz ugovora će im uredno biti isplaćene.

Kao i svi sportski kolektivi u Crnoj Gori i “mornari” su sa treninzima prestali nakon naredbe Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti.

“Zdravlje igrača nam je preče od svega ostalog”, stoji na početku saopštenja koje je potpisao prvi čovjek kluba Đorđije Pavićević.

A onda i o opcijama koje su ponuđene stranim igračima Džejkobu Pulenu, Lensu Herisu, Dariju Hantu, Dereku Nidamu, Ajzei Vajthedu, Antabiji Voleru, Damiru Markoti i Urošu Lukoviću.

“Svojim igračima iz SAD klub je predložio da biraju da li žele da se vrate u svoju domovinu (taj odlazak bi bio realizovan kao u drugim zemljama, preko ambasade SAD u Podgorici) ili da ostanu u Baru. Takvu istu mogućnost predložili smo i ostalim našim igračima koji nisu iz Crne Gore”, stoji u pismu Pavićevića.

Obzirom na sve veći broj zaraženih u regionu, budućnost ove sezone regionalnog takmičenja je neizvjesna i sve ide ka tome da se ona neće završiti.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

ODLAZAK LEGENDE KOJA JE STVORILA KOŠARKU NA

Foto:ABA liga

46

“U ovom momentu sasvim je neizvjesno šta će biti sa ligama u svim sportovima, pa i sa ABA ligom i šampionatom Crne Gore. Korona virus, nažalost, diktira čitav život na planeti, pa i sport. Ne nazire se skori nastavak takmičenja. Ne zna se čak ni da li bi se to moglo desiti u julu i avgustu”.

“Ponos Bara” ima potpisane ugovore do kraja ABA lige.

“KK Mornar sa nekim igračima iz inostranstva ima ugovore do kraja sezone u ABA ligi, do 1. maja, a sa nekim i dvije godine. S obzirom na novonastalu situaciju, bez obzira na enormne troškove koji dovode do realnih problema, raskid saradnje ne bi bio fer. Klub će, do daljnjeg, nastaviti da izvršava sve obaveze prema svim igračima, stručnom štabu i klupskoj administraciji”, navodi se u saopštenju i na kraju zaključuje.

“Opšti je utisak da možemo da budemo veoma ponosni, bez obzira na rasplet ovogodišnjeg takmičenja, jer je Mornar imao još jednu uspješnu sezonu u kojoj se, de facto, plasirao u plej-of ABA lige i time ponovio istorijski uspjeh iz 2018. godine”.

A.K.

U OVOM MOMENTU SASVIM JE NEIZVJESNO ŠTA ĆE BITI SA LIGAMA U SVIM SPORTOVIMA, PA I SA ABA LIGOM I ŠAMPIONATOM CRNE GORE. KORONA VIRUS, NAŽALOST, DIKTIRA ČITAV ŽIVOT NA PLANETI, PA I SPORT. NE NAZIRE SE SKORI NASTAVAK TAKMIČENJA. NE ZNA SE ČAK NI DA LI BI SE TO MOGLO DESITI U JULU I AVGUSTU

Do Svjetskog prvenstva 1970. u Jugoslaviji, košarku su igrale SAD i Sovjetski Savez, a onda je u Ljubljani razvučen jugoslovenski osmijeh - u finalu su savladali Ameri - kao odraz prkosa i dokaza da mi tu loptu tapkamo malo bolje od njih...

I od tada je krenula da se šepuri “zemlja košarke” - ređale su se zlatne medalje sa SP (1978, 1990), sa Evropskog prvenstva (1973, 1975, 1977, 1989, 1991), Olimpijskih igara (1980), osvajana su srebra (tri na SP, pet na EP, tri na OI) i bronze (dvije na SP, tri na EP, jedna na OI).

Nakon raspada SFRJ i sankcija narod je bio utučen, bilo je bitno da se preživi, a u teškom vremenu osmijeh je opet donijela košarka - smanjena Jugoslavija je osvojila zlato na EP 1995. u Grčkoj, pa je došlo zlato sa SP 1998. na istom mjestu, a onda je zadat udarac SAD u njihovom domu - Mundobasket 2002. i Indijanapolis.

A poslije samostalnosti Crne Gore uslijedilo je istorijsko EP 2011. sa Vladom Šćepanovićem kao kapitenom... I za sve to - velika takmičenja, Evroliga, revolucija košarke - možemo da zahvalimo Borislavu Bori Stankoviću. Čovjeku koji više nije sa nama. Čovjeku koji je zajedno sa profesorom Aleksandrom Nikolićem, Nebojšom Popovićem i Radomirom Šaperom stvorio košarku na ovim prostorima.

I napravio avangardu od “kraljice sportova”.

A taj čovjek nas je juče napustio - dugogodišnji generalni sekretar Fibe i član Međunarodnog olimpijskog komiteta je preminuo u 95. godini u Beogradu.

“Bilo kao učesnik prve ikada utakmice na Svjetskom prvenstvu iz 1950. godine, bilo kao organizator prvog Svjetskog prvenstva odigranog u Evropi (Jugoslavija, 1970) ili kao lider FIBA čak četvrt vijeka - Bora Stanković će zauvijek biti jedna od naj-

Simonović: Čovjek koji je cijeli život posvetio sportu

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović uputio je telegram saučešća povodom smrti Borislava Stankovića.

“Povodom smrti legendarnog Borislava Bore Stankovića, u svoje ime i u ime COK upućujem vam izraze saučešća i neizmjerne tuge zbog odlaska čovjeka koji je cio život posvetio sportu i njegovom napretku”, piše u telegramu Simonovića upućevažnijih figura u istoriji našeg sporta. Vječno smo zahvalni njemu što je napravio promjene bez kojih FIBA ne bi bila gdje je danas”, napisao je na poruci na sajtu FIBA generalni sekretar Andreas Zagklis.

■ KRENUO SA

KALEMEGDANA

Prve košarkaške korake načinio je poslije Drugog svjetskog rata na terenima BTK-a (današnjeg Tašmajdana), ali je uvijek tvrdio da je kolijevka jugoslovenske košarke – Kalemegdan.

Stanković je 4. marta 1945. došao na ideju da od zapuštenog teniskog terena napravi ko šarkaški stadion, osnovao je KK Crvena zvezda i Jugoslavija je dobila prvi košarkaški teren. Tada počinje igračku karijeru u “crveno - bijelom”, osvaja tri titule i onda prelaz u Partizan za koji igra dvije godine.

Legendarni Bora je za Jugu debitovao 1950. u Nici, sa reprezentacijom je nastupao na prvom Svjetskom šampionatu u Buenos Ajresu, a 1953. je

nom Olimpijskom komitetu Srbije.

“Bio sam dio nekadašnjeg zajedničkog Olimpijskog komiteta, čiji je član bio i gospodin Stanković, kao istinska sportska legenda, koji nam je puno značio iskustvom, znanjem i posvećenošću. Molim vas, poštovane kolege i prijatelji, da izraze saučešća prenesete porodici Stanković”, piše u telegramu Simonovića. bio u sastavu reprezentacije koja je zabilježila prvi značajniji međunarodni uspjeh - na EP je osvojeno šesto mjesto. Međutim, Stanković upravo tada odlazi u trenere i preuzima BSK (danas OKK Beograd).

Tamo je proveo 13 godina (1953 - 1962, 1064 1966), pod njegovim vođstvom “romantičari”

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 3. 2020.

SPORT

47

OVIM PROSTORIMA PREMINUO BORA STANKOVIĆ

ALA ZA OSMIJEH su tri puta osvojili titulu (1958, 1960, 1964), a stvorio je i selektirao šampionsku generaciju, predvođenu Radivojem Koraćem. Poslije OKK Beograda vodio je italijansku Oranžsodu iz Kantua i po-

stao prvi trener stranac koji je osvojio italijanski šampionat.

■ ŽIVOTNO DJELO Uspješnu evropsku karijeru na polju unapređenja košarke Stanković je započeo 1958. kada je pozvan u komisiju za evropske kupove, a od 1969. je stalno zaposlen u svjetskoj košarkaškoj organizaciji.

Poslije osam godine rada u FIBA i nakon odlaska u penziju Viljema Džonsa, Bora 1976. godine postaje generalni sekretar Fibe. Kao gensek je aktivno radio na razvijanju košarke na svim merdijanima, učestvovao i u radu tehničke komisije kada su se mijenjala pravila.

A u nje govoj eri, koja je traja-

la sve do 2002, košarka je dobila najznačajnije promjene - uvedena je linija za tri poena, promijenjena je dimenzija terena, pređeno je sa poluvremena na četvrtine kako bi se približili NBA košarci.

Upravo je Stanković bio zagovornik ideje da na Olimpijskim igrama treba da igraju profesionalci iz NBA, a to se desilo 1992. godine.

“Mi smo to uradili, ali to je prije svega tvoje životno djelo”, rekao je svojevremeno bivši komesar NBA lige, takođe pokojni Dejvid Štern Štern..

Stanković je 1978. postao član Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), a za veliki doprinos košarci nagrađen je brojnim priznanjima odlikovan je njemačkim Zaslužnim krstom, francuskom Legijom časti i Ordenom za Jugoslaviju prvog stepena, u košarkašku kuću slavnih u Springfildu je primljen 1991, a u FIBA kuću slavnih 2007. godine.

Legendarni Bora je učestvovao na 28 evropskih prvenstava, 14 svjetskih šampionata i 14 olimpijskih igara, kao i na 1 2 ko n g r e s a FIBA. “Oduvijek je bio čovjek sa vizijom. Bila je velika čast i privilegija poznavati takvu košarkašku, sportsku i ljudsku veličinu kakva je bio naš čika Bora. Ponosni smo na čovjeka koji je promijenio i zadužio svjetsku košarku, dovoljno je da pogledate njegovu biografiju i sve će vam biti jasno”, rekao je legendarni Predrag Saša Danilović.

Danilović Čika Boro, hvala za osmijeh koji nam je podarila tvoja košarka...

IN MEMORIAM BORIS KRIVOKAPIĆ

BIO JE UZOR MLAĐIMA I U BAZENU I VAN NJEGA Tuga u Kotoru. Bivši vaterpolista Primorca Boris Krivokapić preminuo je u 30. godini nakon teške bolesti.

Krivokapić je bio dio reprezentacije Crne Gore koja je osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Istanbulu 2008. godine za omladince, a godinu kasnije je bio srebrni na EP u Grčkoj sa selekcijom igrača do 20 godina.

“Iako smo bili svjesni teške životne borbe, nadali smo se i vjerovali da će Boris sportskim duhom, životnom energijom i mladošću, iz nje izaći kao pobjednik. Nažalost nije

uspio. Bio je talentovan vaterpolista, primjeran drug i požrtvovan saigrač. Godine mladosti proveo je Primorcu i ostavio dubok i neizbristiv trag na sve nas koji smo ga poznavali. Bio je uzor mlađim generacijama u bazenu i van njega. Ponosni što je godinama bio dio našeg kluba i naših života, čuvaćemo ga od zaborava”, oprostio se Primorac od nekadašnjeg igrača.

Povodom prerane smrti, saučešće porodici uputili su predsjednik VPSCG Dejan Bajić, te ministar sporta i mladih Nikola Janović. A.K.

PREDSJEDNIK MOK A TOMAS BAH

Otkazivanje nije u planu Međunarodni olimpijski komitet neće odustati Olimpijske igre će se održati po planu od 24. jula do 9. avgusta u Tokiju, uprkos pandemiji korona virusa. Još jedna potvrda, nakon što su organizatori preuzeli olimpijski plamen, stigla je od prvog čovjeka Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomasa Baha.

“Otkazivanje nije u planu”, potvrdio je Bah. “Maksimalno smo posvećeni ideji da ove Igre budu uspješne. Naravno, ne znamo kakva će biti situacija. Razmatramo nekoliko mogućnosti.

Za razliku od ostalih sportskih takmičenja, mi imamo dovoljno vremena do početka Igara, tako da nema potrebe da odluku donosimo odmah”.

Prema proračunima u Japan će stići oko 600.000 sportista i navijača i zbog toga se očekuje da troškovi od 12 milijardi dolara budu pokriveni.

Predsjednik MOK-a tvrdi da konačna odluka neće biti donijeta samo na osnovu potencijalnih prihoda.

“Zahvaljujući planu za upravljanje rizikom, koji imamo već četiri godine, kao i osiguranju koje imamo, MOK će u svakom slučaju moći da nastavi sa radom. Nadamo se da ćemo, kao što je to olimpijski plamen, mi biti svijetlo na kraju tunela, bez obzira na to koliko će ova situacija da traje”, zaključio je Bah. A.K.

SPORT

CIJELA EVROPA TAČNO U 08.45H ZAPJEVALA “YOU’LL NEVER WALK ALONE”

NA KRAJU OLUJE 183 JE ZLATNO NEBO RADIO STANICE IZ EVROPE JUČE SU U ISTO VRIJEME PUSTILE PJESMU YOU’LL NEVER WALK ALONE

Dok se proljeće polako budilo nad zabrinutom Evropom, sa više od 180 radio stanica širom Starog kontinenta (među kojima je bio i naš Radio 98), tačno u 08.45 sati krenuli su dobro poznati taktovi - When you walk through a storm... Ili u prevodu - Kada hodaš kroz oluju.

Pandemija virusa “Covid 19” poslala je oluju na Evropu, ali nije ubila njen duh. Na inicijativu Evropske radiodifuzne unije radio stanice na našem kontinentu u istom trenutku pustile su čuvenu pjesmu “You’ll never walk alone”

- Nikada nećeš hodati sam.

Pjesmu, koju su još 1963. otpjevali “Gerry and the Pacemakers”, a koja je svima poznata kao navijačka himna fudbalskih klubova Liverpul, Seltik, Borusija Dortmund, Fejenord...

“Muzika ima moć da nas poveže u ovim teškim vremenima. Cijela Evropa se ujedinila u solidarnosti. Zapamtite, niste sami”, poručili su iz Evropske radiodifuzne unije.

Iako je Evropska radiodifuzna unija pozvala sve na ovu akciju, ideja je potekla iz Ho-

PREMINUO BORA STANKOVIĆ

Odlazak najvećeg koji je stvorio našu košarku ■

46-47

I RADIO CRNE GORE DIO EMOTIVNOG TRENUTKA

Čuvena pjesma “You’ll never walk alone” tačno u 08.45h čula se i širom Crne Gore zahvaljujući Radiju 98.

“Drugi program Radija Crlandije od radijskog voditelja Sandera Hogendorna sa radija “3FM”. Mnogi se slažu da od himne, koja je čaroban uvod u utakmice Liverpula, nije mogao odabrati priklad-

ne Gore - Radio 98 - pridružio se akciji koja je posvećena svima koji u ovim danima brinu o našem zdravlju”, poručili su iz RCG. niju u ovom trenutku.

“Ova pjesma je poruka svima u zdravstvu, koji rade nevjerovatan posao, svima koji su bolesni i svima koji ne smiju da napuštaju svoje do-

BORIS KOPITOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE O FUDBALU U BJELORUSIJI

Nevjerovatno mi je da samo mi igramo, korona kao da ne postoji ■ 44-45

Muzika ima moć da nas poveže u ovim teškim vremenima. Cijela Evropa se ujedinila u solidarnosti. Zapamtite, niste sami - Evropska radiodifuzna unija. move”, istakao je Hogendorn.

Slično radio stanicama juče su i mnogi fudbalski klubovi, poput dvije Borusije (Dortmund i Mehnengladbah) na svojim stadionima pustili ovu legendarnu himnu.

Mnogo puta je ova pjesma davala posebnu snagu fudbalerima pomenutih klubova, onima iz Liverpula posebno.

Sada je isto učinila sa cijelom Evropom u njenim najtežim trenucima od Drugog svjetskog rata.

Jer kako i sama poručuje na kraju oluje uvijek će se pojaviti zlatno nebo.

K.B.