Izdanje 2. jun 2014.

ce 30 nt i

SMS 14543

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ZA ČETIRI GODINE UGAŠENO 12 ŽIVOTA

ŽR: 520-5923-36

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014. BROJ 856/ GODINA III

CRVENI KRST CRNE GORE POMOĆ ZA SRBIJU I BIH

● 12-13

Dromira!

Do kada?

20. jun 2010. godine - tri osobe poginule

28. januar 2014. godine - jedna osoba poginula

30. maj 2014. godine - tri osobe poginule

Dromira juče

●7

● KREDITNA ZADUŽENJA

NAJVIŠE DUGUJEMO ŠVAJCARCIMA IZBORI ● 5

Vlast u Podgorici čeka izbore u Danilovgradu FILIP MILAČIĆ ● 6

KONAČAN BILANS PLJAČKE

Bogati i siromašni: Nevjesta za 15.000 eura na udaru zakona Pobjednik nosi sve

TAMNA STRANA TRADICIJE ● 8-9

UBISTVO U BIJELOM POLJU ● 12

Ranjen preplivao Lim i umro

Lopov odnio sto šest hiljada eura TANJA FAJON ● 3

Neće se ukinuti funkcija komesara

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

CRNOGORCI NA KOSOVU

EDITORIJAL

U Ustavu do kraja godine ŽELJKO VUKMIROVIĆ Urednik

PUSTE PRIČE

Počelo je sa isključenjima struje neredovnim platišama. I to bi bilo sasvim dovoljno za prekid postizborne euforije i povratak u stvarnost.

Nego, priča mi čovjek, krenuo sa svojim starim automobilom da odradi tehnički pregled. Automobil punoljetan, ali dobar, gura, ima prošlogodišnje gume, novu diznu karburatora, stiže od tačke A do tačke B, šta tu ima još da se priča. Samo što nema lajsnu na vratima. Maznuli mu na parkingu, tome bar nema šta da se doda. Baš kao što je lajsna lopovski oduzeta. I tako, ne može da prođe tehnički.

Pitam, je l’ išao u Danilovgrad, kao u posljednje utočište vlasnika starih automobila sa apsolutno nesolventnom svakodnevicom. On odgovara da je bio, ali da ne vrijedi. I tamo su sve pozatvarali.

Kaže, snimaju kamerom.

“Jeste, života mi, podignu auto i sve snimaju.

Nisam to još gledao.”

Onda priča da je proveo pola dana po stovarištima, našao neku odrtu lajsnu za koju je uvjeren da će vrlo brzo sama da se raspadne, ali bar će proći tehnički. Pa tako, miran je do sljedeće godine.

Nešto kasnije, sretnem i komšiju Dobrila, stao nasred ulice, spustio pune kese na beton, stavio naočare i gleda u račun. Kaže mi, išao u neki market, bio popust 20 odsto, ali nešto mu puno ispalo, pa samo da provjeri, nije baš siguran da se sve slaže. Još je nešto i promrmljao, razumio sam samo riječ “mater”. Mada, mislim da je bilo nešto iz domena seksa i u vezi sa lopovlukom, ali taj dio baš i nisam najbolje čuo, zato zaista ne mogu bilo šta da tvrdim.

Jedna prijateljica mi se žali, priča kako već duže ne može da prođe sa računom za vodu manjim od 25 eura, iako se potrošila za nove slavine, nema nigdje da curi, ne zna šta da radi. I još me pita, a ko kontroliše te koji mjere. Onda je počela rečenicu sa “da izvineš” koja se definitivno završila sa čistim seksom u kojem je učestvovala samo ona i nečija sestra lopovska. Poslije toga, nismo nešto puno pričali. Valjda je to kliše, kada se sve to sa seksom konačno i završi, bez obzira na izbor pola partnera.

U svakom slučaju, dani opštinskih izbora su iza nas. Nema više obećanja, niti bilo kakvog uvjeravanja. Ostale su samo puste priče o lopovluku.

I one o svemu što ste htjeli da znate o seksu, a niste imali koga.

Meteo 05:07 20:14

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru slab do umjeren uglavnom sjeverni i sjeverozapadni.

Temperatura površine mora na otvorenom između oko 20 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima za rijetku pojavu kratkotrajne kiše i grmljavine u sjevernim oblastima.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

13 13 14 14 13 9 6 4 7 9

14 15 15 15 13 10 6 5 8 9

25 24 24 23 23 19 15 12 17 18

SJUTRA

28 27 26 27 26 22 19 16 21 22

Malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena i uglavnom suvo.

Samo u planinskim oblastima tokom popodneva ponegdje moguća kratkotrajna kiša.

Crnogorci na Kosovu očekuju da će, nakon višegodišnjih obećanja, do kraja godine ući u kosovski Ustav i dobiti adekvatno mjesto u Skupštini. Otpravnik poslova Crne Gore na Kosovu Radovan Miljanić kaže da Crnogorci na Kosovu nemaju nikavih problema, te da kosovske vlasti blagonaklono gledaju na crnogorsku nacionalnu zajednicu.

I pored svih javnih obećanja predsjednice Kosova Atifete Jahjage i premijera Hašima Tačija, Crnogorci još nijesu definisani kao ustavna kategorija u toj zemlji, što im umnogome otežava funkcionisanje.

“Zašto još nijesmo u Ustavu, to je naša krivica. Nekad smo bili brojni na Kosovu, 1974. godine tamo su živjela tri naroda – Albanci, Srbi i Crnogorci. Kada je 2000. godine učinjen registar manjina pod patronatom Međunarodne zajednice i tada međunarodnog namjesnika Bernara Kušnera, Crnogoraca nije bilo“, objasnio je Miljanić.

Prema njegovim riječima, nikoga nije bilo da zaokruži ime crnogorsko na Kosovu i to je velika šteta jer su Crnogorci nekad bili vrlo bitan faktor na Kosovu.

Na pitanje kada očekuje da će zvanično postati ambasador Crne Gore na Kosovu, Miljanić je istakao da to najmanje zavisi od njega.

“Naš predsjednik Filip Vujanović je dugo odlagao akreditaciju ambasadora u Prištini, ja sam otpravnik poslova, dakle radim sve poslove koje radi ambasador, ali to je za sada niži nivo predstavljanja. Ako ja

Radovan Miljanić

budem izbor za ambasadora, očekujem da to bude u jednom razumnom vremenu“, rekao je Miljanić Predsjednik Udruženja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujičić kaže da im se godinama unazad sa najvišeg nivoa obećava da će dobiti adekvatno mjesto u Skupštini Kosova.

“Mislim da je problem unutar Skupštine jer nema potrebne većine. Da bi se promijenio Ustav potrebno je da glasa dvije trećine većinske, albanske zajedice i dvije trećine manjinske. To znači da unutar 20 mjesta rezervisanih za manjine, moraju dvije trećine glasati za promjene Ustava. Tu nema potrebne brojke i to je ono što čekamo”, pojasnio je Vujičić.

Prema njegovim riječima, da bi se dobila potrebna većina treba sačekati pravi politički momenat. Bo.M.

Tri udruženja i dvije partije Iako, prema procjenama, na Kosovu živi između 10 i 12.000 Crnogoraca, oni su organizovani u tri nezavisna udruženja, a imaju i dvije političke partije.

“Formirali smo Uniju Crnogoraca Kosova unutar koje su bila sva udruženja i partije. Dvije organizacije su nas uoči predstojećih izbora na Kosovu napustile i prešle u tabor srpske liste, van smjernica države Crne Gore i odluke Unije Crnogoraca Kosova. Ali većinski dio organizacija je u Uniji, tako da ne mislim da je to velika podijeljenost”, rekao je Slobodan Vujičić.

Raste broj ADSL priključaka

MVPEI

Žele ukidanje britanskih viza Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) zainteresovano je za ukidanje britanskih viza državljanima Crne Gore i, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviće odgovarajuće aktivnosti u tom dijelu. Ambasada Velike Britanije u Podgorici je, kako je objašnjeno, zvanično obavijestila MVPEI da će procesuiranje britanskih viza u Crnoj Gori biti povjereno komercijalnoj kompaniji Teleperformance.

“Izmještanje lokacije van same zgrade britanske ambasade i povjeravanje procesuiranja viza njihovom komercijalnom partneru neće igrati nikakvu ulogu u procesu davanja saglasnosti za izdavanje viza. Ta kompanija će obavljati tehničke poslove u vezi sa aplikacijom, dok će vize izdavati britanska ambasada u Varšavi”, rekli su iz Ministarstva agenciji Mina-biznis odgovarajući na pitanje da li su reagovali povodom nove

procedure izdavanja britanskih viza zbog koje su one znatno skuplje.

Iz Ambasade su saopštili da se način procesuiranja viza ne reflektuje na bilateralne odnose Crne Gore i Velike Britanije, već se primjenjuje kao globalni model, koji će se odnositi i na države regiona kojima je potrebna britanska viza.

MVPEI je, tom prilikom, ponovilo zainteresovanost za ukidanje viznog režima državljanima Crne Gore, što je njihova intencija od ranije.

“U tom dijelu ćemo nastaviti odgovarajuće aktivnosti”, dodali su iz Ministarstva.

Predstavnici britanske ambasade kazali su agenciji Mina-biznis da je odluka o uvođenju nove procedure donijeta na globalnom nivou.

Britanski odsijek za vize i imigraciju, kako je ranije saopšteno, mijenja operativni model rada svojih viznih odjeljenja širom svijeta.

Ukupan broj ADSL priključaka na kraju aprila iznosio je 68.580, 17 više u odnosu na mart, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su saopštili da je broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u aprilu iznosio 7.030, što je 240 više nego u martu.

Crnogorski Telekom je ranije korisnike koji su pristupili internetu putem optičke mreže (FTTx) računao kao ADSL korisnike. Na inicijativu Agencije, Telekom broj FTTx priključaka prikazuje odvojeno.

Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju aprila, 89,39 odsto se odnosi na građane.

Ukupan broj dial-up korisnika u Crnoj Gori koji su tokom aprila na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog Telekoma iznosio je 99, što je pet korisnika manje nego u martu.

U izvještaju je navedeno da je WiMax priključaka bilo osam hiljada, što predstavlja pad od 68 priključka u odnosu na mart, od čega se na građane odnosilo 90,55 odsto.

Broj KDS priključaka na kraju aprila iznosio je 5.230, a WiFi 4.360.

Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju aprila, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, je iznosio 93.200 hiljade, što je 206 priključaka više nego u martu.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

DivljašTvo

Labud ubijen u zoo vrtu PLJEVLJA – Nepoznata osoba ili više njih počinili su dosad nezabilježeno divljaštvo u mini zoo parku u pljevaljskim Vodicama tako što su improvizovanim drvenim kopljem ubili labuda koji je krasio park. Labud je ubijen u noći između subote i nedjelje. Vandali ili bolje reći divljaci, kako su građani Pljevalja označili počinioce, najvjerovatnije su namamili labuda i po-

tom ga proboli drvenim kopljem čiji je dio ostao u tijelu ove graciozne ptice. Slučaj je prijavljen policiji, a Pljevljaci se nadaju da će nadzorne kamere pomoći u otkrivanju divljaka i da će za dugo biti sklonjeni sa pljevaljskih ulica. U gradskom parku je prije dvadesetak dana posađeno stotinjak mladih stabala, ali su već iste noći neka od njih polomljena i oštećena.

D.K.

Tanja Fajon

Dik ne popušTa

Opet odbijeni svi prigovori MANS-a

Neće se ukinuti funkcija komesara Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon ne raspolaže informacijama koje bi mogle potvrditi da u budućem sazivu Evropske komisije neće biti funkcije komesara za proširenje EU. Fajon je u razgovoru za Anadolu agency pohvalila napredak Crne Gore u pregovorima sa EU, ali i ukazala da to što Crna Gora nema vrhovnog državnog tužioca već duže od godinu nije dobar signal. Prijatno je iznenađenja solidarnošću koja je bila prisutna za vrijeme poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Na izborima za poslanike Evropskog parlamenta, koji su održani 25.maja, Tanja Fajon je dobila još jedan mandat. Kako su se bližili izbori za EP, počele su spekulacije o reorganizaciji Evropske komisije. Tema koja je uzburkala javnost bila je mogućnost ukidanja funkcije komesara za proširenje EU. To je posebno zabrinulo države Zapadnog Balkana koje vode pregovore oko članstva u EU. Fajon kaže da nema informaci-

ju da će se nešto tako desiti.

“Tačno je da su u posljednje vrijeme kružile spekulacije da postoji mogućnost da više neće postojati komesar za proširenje. Ja ne raspolažem zvaničnim informacijama koje bi to mogle potvrditi. U ovom trenutku, dakle neposredno poslije Evropskih izbora, sve izgleda kao da do toga neće doći. Ja se iskreno nadam da se to neće dogoditi, jer bi to bio loš signal državama koje žele da se pridruže EU, uključujući države zapadnog Balkana”, smatra Fajon.

Napredak Crne Gore u pregovorima sa EU itekako su pozitivno ocijenjeni od strane Brisela. Poslanica Fajon kaže da je Crna Gora na dobrom putu, kada su u pitanju evropske integracije.

“Od početka pregovaranja 2012. godine, Crna Gora je ostvarila značajan napredak. Jasno je da su poglavlja 23 i 24 od vitalnog značaja, pogotovo u slučaju Crne Gore. Proces pregovaranja postavlja jasna

mjerila, određena u dijalogu između Evropske komisije i Crne Gore, i koja treba da se ispune. U institucijama EU na Crnu Goru gledamo kao na državu sa najmanje problema i državu koja prednjači u EU integracijama. Mislim da je i entuzijazam što se tiče pridruživanja EU među državljanima Crne Gore prilično visok, što je jako važno za sprovođenje potrebnih reformi”, pohvalila je napredak u pregovorima Fajon. Međutim, smatra da je nije dobar signal sa aspekta ocjene stanja to što Crna Gora ni nakon godinu dana nema vrhovnog državnog tužioca.

“To što Crna Gora nema vrhovnog državnog tužioca duže od godinu dana svakako nije dobar signal sa aspekta ocene stanja na području sudstva i pravosuđa. Dva područja, kojima bi trebalo da se posveti puno pažnje i gdje je napredak najpotrebniji su borba protiv organizovanog kriminala i sloboda medija”, poručila je Fajon.

S.R.

● FOTO PRIČA

Zapaljen auto podgorica

Članovi MANS-a u prostorijama DIK-a Državna izborna komisija (DIK) odbila je sve prigovore na izborni proces identičnom većinom od devet prema dva, bez bilo kakve diskusije, prosječnom brzinom od dva prigovora po minuti, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

U MANS-u tvrde da Zakon predviđa da se na sjednici DIK-a razmatraju prigovori, utvrđuje činjenično stanje i donosi odluka.

“Umjesto toga DIK je danas razmatrao prigovore na način da jedan član navodi njihov broj i da-

tum, bez pominjanja sadržaja i povrede koja je predmet prigovora. Nakon toga predsjednik komisije je ponavljao identičan tekst da su članovi Komisije upoznati sa svim materijalima i predlagao da se prigovor odbije. Zatim su glasali, identično u svakom pojedinačnom slučaju i to većinom od devet prema dva”, saopšteno je iz MANS-a.

U MANS-u dodaju da je ovo najbolji dokaz da DIK donosi političke odluke, a ne odluke zasnovane na zakonu.

Sinoć oko 19 časova u Ulici Omladinskih brigada u Podgorici odjeknula je jaka eksplozija u kojoj je u potpunosti uništen džip registarskih oznaka PG-DN192, vlasništvo Milenka Mitrovića.

Prema nezvaničnim saznanjima iz policije, za sada nepoznata osoba koja je bila na biciklu bacila je takozvani molotovljev koktel na haubu vozila, nakon čega je došlo do eksplozije. Navodno, u blizini džipa bila su i djeca, koja su vidjela čitav događaj, a na svu sreću niko od njih nije povrijeđen. n.p.

Uništen automobil

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

BORIS MARIĆ

Opozicija u Podgorici ima sve uslove da formira vlast Opozicija u Podgorici ima realne šanse da se dogovori o vršenju vlasti, ocijenio je pravni savjetnik Centra za građansko obrazovanje Boris Marić, navodeći bi za dalju demokratizaciju bilo ljekovito da Demokratska partija socijalista (DPS) ode u opoziciju u Glavnom gradu.

“I pored činjenice da je značajno ko će vršiti vlast u Glavnom gradu i da će to imati svoje posljedice i na državni nivo, opozicija ima sve pretpostavke da formira vlast”, rekao je Marić agenciji MINA. On je kazao da su rezultati lokalnih izbora, sa naglaskom na Podgoricu, pokazali nekoliko tendencija.

“Danas partije moraju imati jak koalicioni kapacitet da bi mogle biti u strukturi koja će vršiti vlast, jer ne postoji ni partija ni koalicija koja može sama pobijediti na izborima. Mogli smo vidjeti najrazličitija predizborna koaliranja po lokalnim samoupravama, što upućuje na zaključak da i referendumska podjela počinje da se relativizuje”, naveo je Marić. Upitan koliko bi bilo značajno, u borbi za smjenu DPS-a, da se opozicione stranke dogovore o formiranju vlasti u Podgorici i još nekoliko opština gdje niko nije osvojio apsolutnu većinu, Marić je rekao da bi DPS bi u tom slučaju bio značajno uzdrman, “a prostor za dalju

BEČIĆ

demokratizaciju u Crnoj Gori široko otvoren”.

Na pitanje kako ocjenjuje mogućnost da Socijademokratska partija (SDP), sa najmanje mandata, odluči o novoj vlasti u Podgorici, Marić je rekao da će to biti teška odluka.

“Koalicija Evropsko lice Podgorice, iako nije ostvarila očekivani rezultat na izborima u Podgorici, ključni je igrač za formiranje vlasti i to ih trenutno dovodi pred tešku odluku”, kazao je Marić.

Prema njegovim riječima, SDP ima veliki problem sa pozicioniranjem u datoj situaciji, jer bi za dalju demokratizaciju bilo ljekovito da

DPS ode u opoziciju u Glavnom gradu, ali bi, kako je naveo, u tom slučaju koalicija DPS-SDP na državnom nivou bila završena.

Na pitanje koliko bi bilo loše za funkcionisanje opština, da oni budu taoci pregovora u vezi sa formiranjem vlasti u Glavnom gradu ili eventualno rješavanja nekih problema na državnom nivou, Marić je rekao da je lokalna samouprava, generalno gledano, taoc dešavanja na državnom nivou.

“Pregovori o formiranju vlasti morali bi početi brzo, a za rezultat imati efikasan i jasan dogovor, šta god to značilo.”, naveo je Marić. J.Đ.

ĐUKANOVIĆ U hRVAtSKOJ I BIh

Sa čelnicima država o NATO i EU integracijama Crne Gore Predsjednik Vlade Milo Đukanović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj, na poziv premijera Zorana Milanovića. Crnogorski premijer će sjutra u Sarajevu razgovarati sa najvišim bosanskim zvaničnicima.

Pored razgovora sa Milanovićem, Đukanović će razgovarati sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom.

“Posjeta će biti prilika za razgovore sa državnim vrhom Hrvatske o pitanjima od značaja za unapređenje od-

nosa dviju država, o daljoj saradnji i podršci Hrvatske Crnoj Gori u procesu njene u NATO i EU, kao i za razmjenu mišljenja o temama od regionalnog i šireg značaja”, kaže se u saopštenju.

Predviđen je sastanak Đukanovića sa predstavnicima Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj. Đukanović će u ponedjeljak boraviti u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini (BiH), na poziv predsjedavajućeg Savjeta ministara Vjekoslava Bevande. Đukanović će se u Sarajevu sasta-

VLASt U PLAVU BEz dPS

Šabović: Šta je svrha glasanja

Novu vlast u Plavu vršiće zajedno SDP, BS, SNP i GI. U DPS-u, koja je osvojila najviše mandata na lokalnim izborima u tom gradu, smatraju da je iznevjerena volja birača, te da su umjesto građanskih, stavljeni politički interesi.

“Mi smo najjača politička par-

tija u Plavu i ne bi bilo korektno prema građanima Plava da se njihova volja izigra po ko zna koji put. Ako se ovo nastavi, postavlja se pitanje što je svrha izbora, da li da neko ubjedljivo pobjeđuje, a da vlast formiraju oni koji su manjinske partije”, kazao je Husnija Šabović iz plavskog DPS “To nije ništa novo. U Plavu su i do sada SDP i BS zajedno sa još nekim drugim strankama vršile vlast”, rekao je za RTCG Džavid Šabović iz SDP. Branislav Otašević iz SNP rekao je da je logično bilo da DPS, kao partija koja je osvojila najviše mandata, zatraži razgovor sa SNP. On je rekao da će ta partija tražiti da se u administraciji zaposli “dio građana, onoliko koliko ima procentualno pravoslavnog stanovništva u Plavu”.

J.Đ.

ti sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i sa članovima Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem i Željkom Komšićem, sa čelnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH – predsjedavajućim Predstavničkog doma Miloradom Živkovićem, i predsjedavajućim Doma naroda Draganom Čovićem.

Predviđen je razgovor sa zamjenikom predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom.

J.Đ.

Krivokapić sa Ćalović o izborima

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, u svojstvu predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a, primiće danas Vanju Ćalović, izvršnu direktorku Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS. Tom prilikom, kako je saopšteno iz Krivokapićevog kabineta, biće prezentovan MANS-ov Preliminarni izvještaj sa zaključcima o lokalnim izborima održanim 25. maja ove godine.

“Tema susreta će biti i neregularnosti koje je zabilježila ova NVO te njihovo procesuiranje, sve sa ciljem povećanja povjerenja u izborni proces”, najavljeno je iz Kabineta Krivokapića.

Podsjećamo da je MANS u petak predstavnicima međunarodne zajednice u Crnoj Gori i inostranstvu dostavio Preliminarni izvještaj o lokalnim izborima u kome se, kako su kazali, nalazi pregled najčešćih izbornih neregularnosti.

Promjena vlasti u interesu građana Promjena izvršne vlasti i odlazak Demokratske partije socijalista DPS u opoziciju nužna je potreba u interesu građana, a takav scenario označio bi početak procesa ozdravljenja Podgorice i Crne Gore, smatra nosilac izborne liste Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksa Bečić.

On je kazao da nakon izbora u Podgorici nije bilo zvaničnih pregovora u vezi sa konstituisanjem vlasti, ali da su u SNP imali neformalne razgovore sa liderima Demokratskog fronta (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Miodragom Lekićem i Rankom Krivokapićem.

On je ocijenio da je jasno da opozicione partije iz prethodnog saziva Skupštine Glavnog grada imaju priliku da formiraju novu demokratsku vlast jer je, kako je kazao, i pored svih zloupotreba, nedvosmisleno iskazana želja građana za promjenama.

Bečić je rekao da je zbirno posmatrano opozicija iz prethodnog saziva Skupštine osvojila pet hiljada glasova više od koalicije okupljene oko DPS-a, ocjenjujući da je odlazak te stranke sa vlasti ljekovita i nužna potreba u interesu građana.

“Takav scenario u Podgorici bi defintivno označio početak procesa ozdravljenja Glavnog grada i Crne Gore, i predstavljao veliki istorijski trenutak, i označio bi konačni početak smjenivosti vlasti kao jednog od osnovnih postulata demokratije što su sve druge zemlje u okruženju davno ostvarile”, rekao je Bečić agenciji MINA. On je kazao da nakon izbora u Podgorici nije bilo zvaničnih prego-

vora u vezi sa konstituisanjem vlasti, ali da su u SNP imali neformalne razgovore sa liderima Demokratskog fronta i Socijaldemokratske partije Miodragom Lekićem i Rankom Krivokapićem.

Bečić je ponovio da SNP neće praviti koaliciji sa DPS-om.

“Ne bavim se političkom trgovinom, za mene su principi i data riječ iznad svega tako da ostajem naravno pri onome što sam saopštio građanima prije izbora, znači nema koalicije sa DPS-om”, poručio je Bečić.

Na pitanje pod kojim uslovima je SNP spremna da formira postizbornu koaliciju sa DF i koalicijom Evropsko lice Podgorice, Bečić je odgovorio da SNP ne uslovljava nikada, već se dogovaraju.

Bečić je rekao da kada se donose takve odluke treba misliti o budućnosti prije svega mladih ljudi i generacije koje dolaze, a ne političkoj trgovini.

“Da smo ja i partija kojoj pripadam htjeli da trgujemo davno smo mogli izabrati drugi put. Gdje je čista namjera dogovor se sam nameće, a kada neko želi da nađe izgovor uvijek će ga naći. Tako da je ključno pitanje iskrenosti”, smatra Bečić.

Upitan da li su u SNP-u spremni da podrže predstavnika koalicije Evropsko lice Podgorice za prvog čovjeka Glavnog grada, Bečić je rekao da je ključno, prvo i osnovno pitanje da li postoji spremnost da opozicione partije iz prethodnog saziva Skupštine glavnog grada omoguće formiranje nove demokratske vlasti.

J.Đ.

BIJELO POLJE

Za BDZ lokalni izbori konačni

Opštinski odbor Bošnjačke demokratske zajednice u Bijelom Polju (BDZ) demantuje izjave koje se odnose na ulaganje prigovora na rad Opštinske izborne komisije, kao i na nepravilnosti u radu biračkih odbora.

“Naime, mi smo uložili zahtjev kojim smo tražili uvid u izborni materijal, kako bismo se uvjerili da kojim slučajem nije bilo nepravilnosti koje bi uticale na naš izborni rezultat. Sa terena smo dobijali informacije od naših glasača da u pojedinim mjestima fali određeni broj glasova. Putem zahtjeva htjeli smo se uvjeriti u autentičnost našeg rezultata, na šta smo imali zakonsko pravo. Međutim, tokom pregleda izbornog materijala utvrdili smo da nije bilo značajnijih nepravilnosti, te nije bilo osnova za bilo kakav prigo-

vor”, kazao je predsjednik OO BDZ Bijelo Polje Nusret Balić. Što se tiče prigovora koji je uložila Bjelopoljska lista, a koji se odnosi na nepravilnosti koje imaju za rezultat ponovno glasanje u mjestima Boljanina i Mioče, Balić ističe da oni sa tim nemaju ništa.

“Izborni rezultat je u suštini ispravan, a rad Opštinske izborne komisije u skladu sa zakonom.

Iz navedenih razloga, izborni rezultat smatramo konačnim te iz tog razloga nećemo učestvovati na ponovnim izborima u navedenim izbornim jedinicima. Osuđujemo pokušaje da se ime Bošnjačke demokratske zajednice iskoristi u osporavanju izbornih rezultata, odnosno u pokušaju prekrajkanja izborne volje birača iskazane na izborima održanim 25. maja 2014. godine”, zaključio je Balić.

B.Č.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

DRUGA ŠANSA

Podgorica čeka Danilovgrad Jovana Đurišić

P

onavljanje izbora na tri biračka mjesta u Danilovgradu, gdje ima 750 glasača, moglo bi da doda vrijednost platformi koju ovih dana priprema SDP za formiranje vlasti u nekoliko gradova. Zbog toga će i predsjednik SDP Ranko Krivokapić morati da sačeka 8. jun kako bi otpočeo pregovore u glavnom gradu.

U Danilovgradu je, prema još nezvaničnim informacijama a prije poništavanja rezultata izbora na ova tri biračka mjesta, DPS sa liberalima uspio da dobije apsolutnu vlast. Granica za apsolutnu vlast je pređena jer su koaliciji Evropsko lice Danilovgrada nedostajali glasovi deset građana a SNP-u 14. Zato je jasno da bi naknadna pamet glasača mogla da pomuti prerano slavlje aktuelnog predsjednika opštine Branislava Đuranovića, koji je u izbornoj noći zahvaljivao građanima i svojim kolegama iz Liberalne partije na dobrom odabiru. To takođe znači da bi SDP usporio početak pregovora o vlasti u ostalim opštinama.

Pitanje koje se nameće je to da li opozicione partije imaju dovoljno snage nakon poraza da usklade svoje djelovanje i zajedničkim naporima i sredstvima pošalju DPS i LP u opoziciju ili ih makar natjeraju na mekše stavove u pregovorima. U SNP, koja je bila 14 glasova daleko od petog mandata, vjeruju da imaju i da će upravo oni biti ključni za gubitak apsolutne vlasti DPS u ovom gradu.

Predsjednik OO SNP Danilovgrad Spasoje Kovačević kazao je da je vrlo izvjesno da će na ponovljenim izborima u Danilovgradu SNP osvojiti 14 glasova, koliko joj je falilo za peti mandat u tom gradu. On je podsjetio da je zahvaljujući D’ontovom

količniku savez LP-DPS osvojio presudni 17. mandat, iako su imali 300 glasova manje od tri opozicione liste.

“Znajući pod kakvim pritiskom i neregularnostima su održani izbori, SNP je, u skladu sa zakonom, izvršio uvid u izborni materijal i utvrdio više od 18 nepravilnosti, a prigovore smo podnijeli za ona biračka mjesta gdje su te neregularnosti uslovile ponavljanje izbora”, kazao je Kovačević.

On je istakao da mali broj glasova, koliko je falilo SNP, upućuje na zaključak da će DPS ostati bez 17 mandata i izgubiti apsolutnu vlast, čime će, kako kaže, Danilovgrad biti još jedna opština u kojoj su počele promjene odlaskom DPS sa vlasti.

Koalicija Evropsko lice Danilovgrada očekuje da će na ponovljenim izborima na tri biračka mjesta uspjeti da nadoknadi ono što je, kako kažu, sasvim izvjesno ostvarila i prethodnog puta, ali što joj je, očigledno serijom nepravilnosti oduzeto. Milivoje Lakić, član OO Pozitivne Crne Gore Danilovgrad, ističe da bi 10 glasova, koliko je falilo ovoj partiji za osvajanje četvrtog mandata, značilo valorizaciju ogromnog truda i rada i bilo bi potvrda kvaliteta programa koju je Evropsko lice Danilovgrada ponudilo biračima. “Što je mnogo bitnije, to bi značilo i da nijedna lista nema apsolutnu

većinu, čime bi politička mapa grada na Zeti bila promijenjena”, kazao je Lakić Dnevnim novinama.

U DPS se, kako kažu, ne plaše ponovnog glasanja, ali ipak će, kako ističe član Opštinskog odbora DPS u Danilovgradu Milorad Vuletić, tražiti od Ustavnog suda da poništi ove odluke i prizna izbore kao legitimne. Za njega je sporno to što je ovim postupkom volja birača dovedena u pitanje.

“Ukoliko se i organizuju izbori, bez sumnje ćemo samo popraviti rezultat. Izbora se ne bojimo, ali se

plašimo toga da ukoliko se i ubuduće bude dezavuisala volja građana, to nije dobra praksa i ne vodi ničemu”, kazao je Vuletić Anteni M. Reklo bi se da obje partije imaju jedan cilj - oduzimanje ključnog 17. mandata DPS. Osvajanjem 10, odnosno 14 neophodnih glasova, ove dvije partije bi uslovno rečeno mogle da “odahnu” jer im više ne bi prijetila opasnost od “apsolutnog” DPS. Ohrabreni toliko puta ponovljenim beranskim scenarijem, ili još svježijim, plavskim, u kojem je DPS bez apsolutne vlasti nastavila politički

život iz opozicionih klupa, opozicija u Danilovgradu se uzda u Gostilj, Kujane i Lazine, mjesta na kojima će 8. juna stanovnici ova tri mjesta dobiti još jednu šansu da razmisle kome će dati svoj glas.

U Gostilju, od upisanih 48 birača, glasalo ih je 42, a DPS je zaokružilo njih 21. Na Kujavi je od 165 upisanih glasalo 146, od čega je DPS dobio 88 glasova.

U Lazinama, najvećem od tri poništena biračka mjesta, upisano je 537 birača, glasalo ih je 473, a DPS je na tom mjestu osvojio 236 glasova.

MILIĆ I MUR

Neophodne reforme u procesu integracija

Lider SNP-a Srđan Milić razgovarao je juče sa direktorom kancelarije Američke Vlade za Južnu i Srednju Evropu Džonatanom Murom.

Milić i njegov partijski kolega Aleksandar Damjanović razmijenili su mišljenja o aktuelnoj političko ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i regionu Jugoistočne Evrope, sa posebnim akcentom na evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, složenu ekonomsku situaciju i probleme koji opterećuju građane, kao i na nedavno završene lokalne izbore u Crnoj Gori.

“Sagovornici su se složili da fokus treba staviti na sve reforme koje su neophodne u procesu integracija Crne Gore kao i na regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose, u cilju prevazilaženja problema, posebno u

dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije”, saopšteno je iz SNP-a.

Milić i Damjanović su ukazali na neophodnost postizanja mjerljivih rezultata u svim oblastima pregovora sa Evropskom unijom.

“A da bi se to postiglo u Crnoj Gori, moramo omogućiti institucionalno djelovanje nadležnih državnih organa, i konstituisanje svih instanci koje će biti garant implementacije zakona i sprovođenja odgovarajućih mjera. Potrebno je realizovati dijalog na visokom političkom nivou, kako bi se i konačno zaokružila priča o reformi pravosudnih organa i izborima u pravosudnim institucijama u Crnoj Gori, jer jedino tako možemo govoriti o demokratskom društvu zasnovanom na vladavini prava”, kazao je Milić.

Crna Gora zrela za NATO

Crna Gora je zrela za pozivnicu za članstvo u NATO savez u septembru ove godine, zajednički je zaključak svih učesnika NATO LIBSEEN Konferencije u Kotoru, navodi se u saopštenju Liberalne partije. Kako je saopšteno iz Liberalne partije Crne Gore, kvalitet života i garancija slobode pojedinca ostaje prioritet liberala u regiji.

“Jedini projekat koji jemči ostvarenje tih ciljeva jeste članstvo država Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i NATO savezu”, saopšteno je iz Liberalne partije Crne Gore.

Kako su dodali, liberali su takav projekat promovisali i ponudili još početkom devedesetih godina, a država Crna Gora ima mogućnost da još jedan dio tog projekta ostvari ove godine. “Članstvo u NATO dugoročni je garant bezbijednost i poboljšanja kvalitet života građana i građanki Crne Gore. U prilog podršci Crnoj Gori na putu ka evro-atlanskim integracijama na sastanku je javnosti, ekskluzivno, obznanjeno pismo koje su potpisali ministri vanjskih poslova i odbrane Hrvatske i Slovenije i uputili ga generalnom sekretaru Rasmusenu i državama članicama NATO-a. Ono što je posebno iznenadilo predstavnike iz regiona, Evrope i svijeta jeste što se pozvani visoki zvaničnici Vlade Crne Gore nijesu odazvali i učestvovali u radu Konferencije ija je tema ono što Vlada tvrdi da joj je prioritet, ”, saopšteno je iz LP.

BJELOPOLJSKA LISTA

Volja građana nije ispoštovana Iz Bjelopoljske liste ocjenjuju da, iako su prema objavljenim podacima, izuzimajući dva biračka mjesta na kojima će se ponoviti izbori, osvojili oko 500 glasova, izborni rezultat bi bio mnogo veći da ne postoji veliki broj nevažećih glasačkih listića na kojima je upravo zaokružena njihova lista. Nosilac liste Mersudin Međedović kazao je da su se nakon uvida u izborni materijal uvjerili da izborni rezultat nije izraz volje građana.”Projektovano se radilo na sačinjavanju nevažećih listića kako bi se broj glasova Bjelopoljske liste umanjio. Primjetno je da je na dosta glasačkih listića zaokružena naša lista a da na istom tom listiću postoji čak i trag sasvim druge olovke i na taj način su glasački listići postali nevažeći”, kazao je Međedović, navodeći da nijesu očekivali takav

scenario. “Vjerovali smo u fer izbornu utakmicu. Projekcija Bjelopoljske liste je bila participacija u lokalnom parlamentu, ali zbog radnji koje nijesu bile volja građana, prema trenutnoj situaciji, rasuti glasovi Bjelopoljske liste, ne računajući glasove drugih izbornih lista koje nijesu prešle cenzus, doprinijeli su da SNP, DF i SDP dobiju po jedan odbornički mandat više. Interes cjelokupnog društva i demokratije su izbori koji se odvijaju na civilizovan i zakonit način. Na prošlonedjeljnim izborima desile su se određene nepravilnosti zbog kojih su predstavnici naše liste reagovali i OIK je donijela odluku o ponavljanju izbora na dva biračka mjesta. Za Bjelopoljsku listu ovo su prvi izbori i predstavljaju veoma gorko iskustvo”, ocijenio je Međedović.

B.Č.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

CARLING CHERRY

Autentično britansko piće uskoro i u našoj državi

STAV Pobjednik nosi sve (2.dio) FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

K

ako smanjiti nejednakosti i zaustaviti trend povećanja diskrepance između najbogatijih i najsiromašnijih, a da se time ne kažnjava uspjeh i ne ugrozi konkurentnost same ekonomije, pitanje je kojim je završen prvi dio. Za navedeni problem postoje brojna rješenja.

No, jedno od njih nije mjera koju veliki broj vlada širom svijeta donosi kada se poveća deficit budžeta- povećanje PDV. Naprotiv, tom mjerom povećava se nejednakost u drustvu, jer što su veća primanja pojedinca, to ga ova vrsta poreza manje “pogađa”. Siromašniji dio društva odvaja mnogo veći dio svog novca za potrošnju od bogatijeg, koji iako ima više novca, njegova potrošnja nije u tolikoj mjeri veća jer bogati ne mogu neograničeno trošiti. Drugim riječima, “čak i kao milijarder mogu samo na jednom jastuku da spavam”, riječima jednog američkog milijardera. a razliku od PDV, postoje određene vrste poreza koji isključivo pogađaju bogate: Prvi, u velikom broju država rad se oporezuje po većoj poreskoj stopi od kapitala, što je dovelo do paradoksalne situacije da Voren Bafet, najbogatiji čovjek na planeti, plaća porez po manjoj poreskoj stopi od njegove sekretarice. Stoga država može više da oporezuje kapital jer bogati najveći dio svog bogatstva prihoduju od kapitalnih dobitaka (dividende, finansijski produkti, novac od kamate na štednju). Kritičari, pak, upozoravaju da bi to dovelo do masovnog bijega kapitala i ukazuju na izreku da je “kapital najveća kukavica”, što se i trenutno potvrđuje u Rusiji, čiji građani veličaju politiku predsjednika Putina, dok u isto vrijeme iznose novac iz zemlje u do sada neviđenim razmjerama. Međutim, sada je u svijetu finansija došlo do fundamentalne promjene. Najveći globalni igrači, među njima i glavne poreske oaze kao sto su Švajcarska i Singapur, pristali su da ukinu tzv. bankarsku tajnu, čime je utaja poreza postala izrazito teško ostvarljiva. rugi, država može više oporezovati nekretnine i nasljedstvo, tj. imovinu i robe koje nijesu u funkciji stvaranja dohotka, čime se ne rizikuje bijeg kapitala jer “vile ne mogu pobjeći u Švajcarsku”, kako glasi izreka. Putem većeg oporezivanja nasljedstva ne samo da se ne kažnjava uspjeh, jer osoba koja nasleđuje nije to sama stvorila, već i promoviše jednakost šansi u društvu, s obzirom da je osoba sa nasledstvom od starta u prednosti od osobe koja nema mogućnost nasljeđivanja. A ako bi se nasljedstvo oporezovalo po, primjera radi, stopi od 10 odsto, u tom slučaju ako osoba tokom svog radnog vijeka ne može da uveća nasledstvo za više od 10 odsto, glavni argument boraca protiv oporezivanja - “novac u privatnim rukama uvijek je “plodniji” nego kod države”- pada u vodu. vako dobiveni novac bi se onda mogao investirati u projekte koji smanjuju nejednakost u društvu i povećavaju njegovu pravednost, kao što su infrastruktura, smanjenje poreza i doprinosa za srednju i nižu klasu, kao i u ključnu stavku - obrazovanje. Ono je ključ za rješenje gorućih društvenih problema jer ne samo da omogućava lakši društveni uspon, već i stvara nova radna mjesta, čime smanjuje nezaposlenost, i omogućava ekonomski rast, čime se puni penzioni fond. Pristajući na navedene mjere bogati bi pokazali pragmatičnu osobenost koju je čuveni francuski filozof Tokvil nazvao “ispravno hvaćen lični interes”. Prema njemu, iako svaki pojedinac ima lični interes, voditi računa o opštem dobru preduslov je za ličnu dobrobit. Tokvil nije govorio da je takav stav idealistički ili plemenit, već je smatrao da kada vodiš računa o drugome, to nije dobro samo za dušu, nego i za posao.

Z

Crnogorskim potrošačima uskoro će biti dostupno autentično britansko piće Carling Cherry, koje je nedavno predstavljeno u Londonu, saopšteno je iz Pivare Trebjesa.

Privilegiju da u svojoj zemlji uživaju u originalnom britanskom sajderu, voćnom vinu od jabuke, imaće pored Crnogoraca i Česi, Mađari i Bugari. Na tržišta ovih zemalja uskoro će stići sajder s ukusom trešnje, kreiran u potpunosti u skladu sa željama potrošača.

“Novo piće u okviru brenda Carling, napravljeno je od najsočnijih, ručno ubranih jabuka, uz dodatak najzrelijih trešanja. Carling Cherry predstavlja savršeno osvježenje, sa oko 65 odsto jabukovog soka i četiri odsto alkohola”, objašnjavaju u Pivari Trebjesa.

Na zvaničnom predstavljanju Carling Cherry-ja iz kompanije Molson Coors su objasnili da su potrošači u istraživanju spovedenom u nekoliko zemalja centralne Evro-

pe izabrali ukus pića.

Iz nikšićke Trebjese istakli su da su ponosni što kao dio korporacije Molson Coors imaju mogućnost da na crnogorsko tržište unesu još neku novinu i pruže potrošačima još veći izbor.

“Nakon nedavnog početka distribucije nekih od najpoznatijih belgijskih piva, Pivara Trebjesa donosi potrošačima i jedno potpuno autentično piće, koje dolazi iz domovine sajdera - Velike Britanije. Ubijeđena sam da će kvalitet i osvježenje koje Carling Cherry donosi na crnogorsko tržište biti brzo prepoznato i kod naših potrošača. Ovaj sajder biće savršen izbor za predstojeće ljeto, a na našem tržištu biće dostupan uskoro”, kazala je menadžer korporativnih poslova Pivare Natalija Milić.

Sajder je alkoholno piće od fermentisanog soka od jabuke, kojem se mogu dodati drugi voćni ukusi.

N.D.L.

Izrečena jedna kazna

D

O

s

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Ugovor o gradnji malih HE biće potpisan danas Predstavnici konzorcijuma i kompanija, koje će graditi male hidroelektrane na šest vodotoka u Crnoj Gori danas će dobiti ugovore o koncesijama, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Ugovore će dobiti četiri konzorcijuma i jedna kompanija, koji će graditi ukupno deset mini hidroelektrana.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić, dodijeliće ugovore o koncesiji konzorcijumu Plava Hydro Power sa Kosova za izgradnju dvije mHE na Đuričkoj rijeci, kao beranskoj kompaniji Hidroenergija Montenegro, za gradnju jedne mHE na Kalu-

darskoj rijeci. Pored njih, koncesioni ugovor dobiće i konzorcijum Interenergo iz Slovenije za izgradnju dvije mHe na Vrbnici i Hydro Bistrica za gradnju jedne na vodotoku Bistrica. Ugovor će dobiti i konzorcijumu Kutska i Mojanska za gradnju jedne mHE na Kutskoj rijeci i tri na Mojanskoj.

Iz Ministarstva su podsjetili da je ugovorima predviđena gradnja deset mHE, ukupne instalisane snage 23,324 megavata i predviđene godišnje proizvodnje 86.290 gigavat sati. Ukupna vrijednost investicija iznosi 46,63 miliona eura.

N.D.L.

CBCG

CBCG

Efektivna kamatna stopa ostala ista Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u martu nije mijenjala vrijednost u odnosu na februar i iznosila je 9,42 odsto, saopšteno je iz Centralne banke “Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u martu je pala 0,01 procentni poen na 8,65 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG. Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u martu je ojačala 0,07 procentnih poena na 10,28 odsto, dok je nominalna pala 0,04 procentna boda na 9,07 odsto. U izvještaju se navodi da je efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija MFI u martu je pala 0,11 procentnih poena na 26,16 odsto, dok je nominalna ostala

na februarskih 20,91 odsto, prenijela je agencija Mina-biznis.

“Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u martu su pale, efektivna 0,2 procentna poena na 26,73 odsto, a nominalna 0,25 procentnih bodova na 21,9 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u martu je u odnosu na februar bila 0,11 procentnih poena niža i iznosila je 2,34 odsto”, navodi se u biltenu.

Efektivna kamatna stopa na depozite građana u martu je u odnosu na februar oslabila 0,11 procentnih poena na 2,85 odsto, a za preduzeća 0,1 procentni bod na 1,61 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u martu je iznosila 7,08 procentnih poena i bila je viša nego u februaru.

N.D.L.

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice izrečena je novčana kazna od 530 eura podgoričkom Atlasu, a inspektori su naložili izmirivanje neisplaćenih zarada i doprinosa u roku od 30 dana.

Kako se navodi u izvještaju inspektora, prilikom kontrole utvrđeno je da zarade nijesu isplaćene od oktobra, dok doprinosi za penzijsko-invalidsko o s i guranje nijesu uplaćeni od januara 2012. godine, prenosi agencija Mina-biznis.

Građani su se ove sedmice žalili i na nelegalno nasipanje i ravnanje terena u Baru, od Zelenog pojasa do Crvene plaže, na osnovu čega su inspektori na jednoj od parcela zabranili obavljanje djelatnosti. Oni su saopštili da je gradnja pomoćnih objekata na jednoj od parcela nadležnost Komunalne policije, a da se uređenje terena na dvije parcele obavlja u skladu sa građevinskom dozvolom koju je izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Inspektori su pokrenuli i prekršajni postupak protiv N.B. iz Herceg Novog na osnovu prijave o nelegalnom radu i donijeli rješenje o obavezi da se organu lokalne uprave prijavi zanat.

RADNICI ª RADOJA DAKIĆAº

Država je potpuno zatajila Država je potpuno zatajila u rješavanju višegodišnjeg problema bivših radnika podgoričkog “Radoja Dakića”, koji će 11. juna pred Vladom organizovati generalni protest, saopštio je predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike Milan Vukčević.

“Najveći akter u kršenju prava

bivših radnika je Vlada, pred kojom već šest godina izdržavamo kaznu zbog neizvršavanja sudske presude u našu korist. Teško je shvatiti šta u Crnoj Gori danas znači presuda, čije izvršavanje traje koliko i obnovljena nezavisnost države”, rekao je Vukčević agenciji Mina biznis.

Prema riječima Vukčevića, pre-

mijer Milo Đukanović se ponaša bezosjećajno i nadmeno, jer neće da kontaktira sa bivšim radnicima, koji su mu “pred vratima”.

On tvrdi da su bivši radnici “Radoja Dakića” žrtve, prije svega, zbog gubitka posla, ali i kao akcionari, povjerioci i poreski obveznici.

N.D.L.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

7

Crna Gora najviše duguje Švajcarcima KREDITNA ZADUŽENJA

Nemanja Lacman

D

ržavni dug Crne Gore iz godine u godinu se povećava. Najveći pojedinačni kreditor crnogorskog državnog duga je švajcarska Credit Suiss banka kojoj naša država duguje 242 miliona eura.

Od sticanja nezavisnosti do danas državni dug Crne Gore konstantno raste. Krajem 2006. unutrašnji i spoljni dug naše države je iznosio 701 miliona eura, dok je 31. decembra 2013. godine dostigao skoro dvije milijarde eura.

Ukupan spoljnii dug naše države na kraju prošle godine iznosio je 1,433 milijardi eura dok je unutrašnji dug bio pola milijarde eura. Pojedinačno posmatrajući, naša država najviše duguje švajcarskoj Credit Suiss banci i to 242 miliona eura. Prvi kredit od 70 miliona eura kod Credit Suiss banke naša država je podi-

gla 2009. godine. Nakon što je vraćen prvi kredit, Vlada je podigla kod iste banke novi, ali ovoga puta u vrijednosti od 150 miliona eura, a ubrzo i još jedan u iznosu od 100 miliona eura gdje je 60 miliona eura pokrila garancija Svjetske banke.

Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) Crna Gora duguje 235,6 miliona eura, zemljama članicama Pariskog kluba kreditora 98,8 miliona, a Evropskoj investicionoj banci (EIB) 96,3 miliona eura.

“Spoljni dug je tokom 2013. godine porastao za 138 miliona eura u odnosu na kraj 2012. godine. Stanje

Od sticanja nezavisnosti do danas spoljni dug Crne Gore je tri puta veći

inostranog duga uvećano je, najvećim dijelom, potpisivanjem novog kreditnog aranžmana sa Deutsche Bank i Erste bank u iznosu od 60 miliona eura i emisijom euroobveznica u iznosu od 80 miliona eura. Navedeni aranžmani u ukupnom iznosu od 140 miliona eura, namijenjena su za finansiranje budžetskog deficita”, navodi se u Izvještaju o državnom dugu i izdatim garancijama Crne Gore.

Unutrašnji dug je tokom 2013. godine povećan za oko 95,5 miliona eura u odnosu na kraj 2012. godine. Povećanje unutrašnjeg duga, prije svega, uzrokovano je povećanjem duga lokalne samouprave za oko 56,5 miliona eura, duga po osnovu državnih zapisa za oko 5,4 miliona eura, zatim povećanjem duga po osnovu obeštećenja za oko 6,9 miliona, kao i po osnovu kredita kod domaćih komercijalnih banaka u iznosu od oko 54,1 miliona eura.

Depoziti Ministarstva finansija, posljednjeg dana 2013. godine, iznosili su 40,38 miliona eura, uključujući i 38.477 unci zlata, tako da je neto

iznos državnog duga oko 56,73 odsto BDP-a. Obaveze Ministarstva finansija po osnovu euroobveznica iznosile su 460 miliona eura.

Podaci o stanju domaćeg duga (u milionima eura) Kreditor

Stanje domaćeg duga

Stara devizna štednja Dug lokalnih samouprava Obaveze po osnovu obeštećenja Krediti kod poslovnih banaka Krediti nefinansijskih institucija Zaostale penzije Državni zapisi Obveznice Fonda rada Ukupno

68.9 135.9 90.2 101.4 18.8 1.8 78.4 4.6 500

Podaci o stanju inostranog duga (u milionima eura) Kreditor Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) Međunarodna finansijska organizacija (IFC) Zemlje članice Pariskog kluba kreditora Međunarodna organizacija za razvoj (IDA) Evropska investiciona banka (EIB) Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Razvojna banka Savjeta Evrope Evropska zajednica Kreditna banka za obnovu - Njemačka (KFW) Austrijski kredit Mađarski kredit Poljski kredit Francuski kredit Eurofima - dug Željeznice Češki EXIM - dug Željeznice Steiermarkische Bank und Sparkassen AG Erste Bank Credit Suisse Bank Španski kredit za izgradnju deponije Exim Bank Mađarska Eurobond Deutshe bank Ukupno

Stanje duga 235,6 0,6 98,8 61,4 96,3 18,6 9,1 5,5 18,3 8,6 10,3 9 8,1 20,8 19,8 16,5 27,8 242 4,9 1 460 60 1.433,0

8 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

ROmski Dječji bRakOVi

Prisilni brakovi tamna strana tradicije Andrija Đukanović

U

govoreni, “prisilni” brakovi romske djece pojava su za koju među pripadnicima romske i egipćanske zajednice nema saglasnosti da li predstavlja tradiciju ili krivično djelo.

Pojava dječijih brakova, koji se još nazivaju prisilni ili ugo­ voreni brakovi, u romskoj za­ jednici tek je posljednjih neko­ liko godina došla do očiju javno­ sti. Prema brojnim istraživanji­ ma i informacijama koje dolaze iz institucija i civilnog sektora djevojčice iz romske zajedni­ ce između 12 i 17 godina ulaze u prisilne ugovorene brakove.

Ovo predstavlja kršenje osnov­ nih ljudskih prava i limitiranje šansi za potpunu integraciju u društvo. Kao jedan od najče­ šćih motiva za zasnivanje ugo­ vorenih brakova, kako smatra­ ju u civilnom sektoru, jeste no­ vac, a “cijene” koje se postižu za djevojčice kreću se od tri, četiri do 15.000 eura. Zakonima naše zemlje za maloljetna lica mla­ đa od 16 godi na zabranjuje se stupanje u svaki oblik bračne zajednice. To se propisuje Poro­ dičnim zakonom. Na pojavu pri­ silnih brakova može se primije­ niti i Krivični zakonik Crne Go­ re. Propisi u Crnoj Gori moraju se odnositi jednako na sve gra­ đane Crne Gore bez obzira na vjersku i etničku pripadnost, pa bi to moralo da znači da su bra­ kovi romske i egipćanske djece nedozvoljeni.

● Teško dokazivo krivično djelo

U NVO Centar za romske ini­ cijative iz Nikšića kazali su nam da je ovo krivično djelo teško dokazati i da zato nemaju pu­ no slučajeva koji završe pred sudom. Oni su prijavili dva slu­ čaja tokom 2013. godini. “U jed­ nom slučaju Viši državni tužilac iz Podgorice u radnjama učinio­ ca nije pronašao elemente kri­ vičnog djela. Takođe, u drugom slučaju Osnovni državni tuži­ lac u Nikšiću, nije pronašao elemente krivičih djela, koja se

gone po službenoj dužnosti, pa su službenici policije CB Nikšić podnijeli u tom slučaju prekr­ šajnu prijavu iz člana 37. Zako­ na o zaštiti od nasilja u porodici (zanemarivanje djeteta). Tako­ đe, u jednom slučaju 16­godiš­ nja djevojčica štićenica Centra za djecu i mlade Ljubović, vra­ ćena je u instituciju i preventiv­ no je spriječen dječiji brak. To­ kom 2014. u jednom slučaju su službenici CB Nikšić, postupa­ jući po operativnom saznanju preventivno spriječili eventu­ alni dječiji brak jedne 15­godiš­ nje romske djevojčice”, rekla je Fana Delija, izvršna koordina­ torka CRI.

● država mora

da radi svoj posao

U CRI­a smatraju da je država u određenoj mjeri senzibilisana i spremna da radi na ovom pro­ blemu, posebno ističući Odbor za rodnu ravnopravnost Skup­ štine Crne Gore, Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima, Ministarstvo za ljudska i ma­ njinska prava i Uprava policije Nikšić, sa kojima CRI ima kon­ kretnu i svakodnevnu saradnju.

“Smatram da po pitanju dječi­ jih i ugovorenih brakova drža­ va treba da pokrene konkret­ ne predloge i da uvede obave­ zno srednje obrazovanje, da se Zakon o osnovnom obrazova­ nju u svakom konkretnom slu­ čaju u potpunosti sprovodi, kao i da se pokrenu novi slučajevi i sankcionisanje roditelja pri­ likom ispisivanja djevojčica iz obaveznog redovnog osnovnog obrazovanje. Takođe, treba ra­ diti na senzibilaciju predstav­ nika/ca centara za socijalni rad jer oni imaju veliku ulogu u pre­ venciji i sprečavanju nedozvo­ ljenih dječjih, prisilnih i ugovo­ renih brakova”, kazala je Delija.

● prisilni brakovi

izuzeTak a ne pravilo

U Romskom savjetu, kao krovnoj instituciji koja se ba­ vi promocijom i zaštitom pra­ va ove manjine, smatraju da je priča o prisilnim dječijim bra­ kovima predimenzionirana.

“Smatramo da je terminologi­ ja “prisilnih brakova” pregruba i ne slažemo se sa terminom ko­ ji se u posljednje vrijeme često koristi u štampanim i elektron­ skim medijima. Mislimo da je sva ta priča prenaglašena, i da sva ova priča ima svoju poza­ dinu, ali ne bih o tome, možda nekom drugom prilikom. Sigur­ no da postoje ugovoreni brako­ vi kao dio romske i egipćanske tradicije, a uostalom ugovore­ ni brakovi postoje i kod pripad­ nika drugih zajednica, koje ži­ ve u Crnoj Gori”, kaže potpred­ sjednik Romskog savjeta Muhamed Uković.

Prislini brakovi nijesu dio tradicije romske i egipćanske zajednice, smatra Uković. Ako neka NVO, ili pojedinac, ka­

že on, ima konkretne dokaze da postoje prisilni brakovi, ta­ kve slučajeve treba procesui­ rati nadležnim institucijama, jer se to kosi sa osnovnim ljud­ skim pravima.

On pojašnjava da kad se dvo­ je mladih vole, oni o tome oba­ vijeste nekog užeg člana poro­ dice (majka, brat, sestra) i taj neko o tome obavijesti oca, kao glavnog člana porodice. Od oca se, dalje objašnjava Uković, oče­ kuje da dâ svoj pristanak ili bla­ goslov i da se u slučaju pozitiv­ nog odgovora mladić obavješta­ va o tome da zaprosi djevojku.

Otac će, kaže Uković, svoj blago­ slov dati isključivo ako se usta­ novi da se dvoje mladih vole, što znači da nema prisile.

“Netačne su tvrdnje da je dje­ vojkama romske i egipćanske zajednice ograničena sloboda kretanja. To nije istina, u prilog ovoj tvrdnji najbolje govori či­ njenica da je sve više djevoja­ ka koje pohađaju srednju školu, što znači da se druže i izlaze sa svojim vršnjakinjama”, zaklju­ čuje Uković.

● prevencija neophodna Centar za romske inicijative, kažu u toj organizaciji, radi na prevenciji pojave dječijih bra­ kova kroz periodične sastanke sa predstavnicima državnih or­ gana kroz koje želi da istakne značaj suzbijanja ovih pojava i podstakne državne organe na obaveze koje proističu iz pozi­ tivnih zakonskih propisa.

“Aktivno radimo na sprečava­ nju prisilnih i ugovorenih brako­ va, kroz određene aktivnosti kao što su forum teatri, predstave i radionice unutar romsko ­ egip­ ćanske zajednice kao i semina­ re koji imaju za cilj da poveća­ ju stepen senzibiliteta određe­ nih državnih organa o značaju i posljedicama ugovorenih bra­ kova. Kroz rad naših članica na terenu pratimo eventualno po­ stojanje ugovorenih brakova i o tome obavještavamo nadlež­ ne državne organe. Tokom 2012. godine, prvi put u regionu a sa­ min tim i u Crnoj Gori organi­ zovan je tzv. “Marš” na kojem je prisustvovalo preko stotinu pri­

DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

STaV

anDRija Đukanović

Običaji Ne smiju biti jači Od zakONa

K

ad analiziramo prilike u kojima žive pripadnici romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori nikako ne smijemo da previdimo uticaj koji oni sami imaju na položaj u kojem se nalazi. okviru ovih zajednica još je živa tradicija i običajno pravo koje naročito negativno utiče na ženski dio populacije. Ispravnije bi bilo reći da se prije radi o tradicionalizmu nego o tradiciji jer tradicija ne mora imati negativan predznak. Dakle, puko insistiranje na običajima i normama koje nijesu u skladu sa savremenim načinom života nosi sa sobom kršenje zakona, osnovnih ljudskih prava i limitira mogućnosti koje stoje pred pripadnicama ovih zajednica. Što je najvažnije, ove norme nijesu u skladu sa željama i interesima samih Romkinja i Egipćanki. Djevojčice su veoma rano prisiljene da se udaju i to im se predstavlja kao glavni cilj u životu. noge djevojke podređene su muškim članovima porodice i van javnog i društvenog života. ak i kad im se nude mogućnosti za obrazovanje ili posao, one to ne mogu da prihvate jer nailaze na otpor.

U ovakvom sistemu vrijednosti pojedinac gubi svojstvo subjekta i postaje objekat koji se prilagođava kolektivnim normama i vrijednostima. Velika odgovornost je na romskim liderima koji moraju biti emancipatori, a ne oni koji krše prava. ljuč za prevazilaženje ovog izazova je u efektivnijem i kontinuiranom nastavku aktivnosti na inkluziji Roma i Egipćana, ali i u dosljednom sprovođenju zakonskih rješenja koji moraju biti iznad običajnih normi i jednako važiti za sve.

U

negativni trendovi

Sve više alkohola i droge kod mladih Upotreba alkohola i ostalih droga kod srednjoškolaca u Crnoj Gori je u porastu, pa preventivne aktivnosti treba intenzivirati, rečeno je na trodnevnom skupu o savremenim dostignućima u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti u Kotoru.

Ministar zdravlja Miodrag Radunović kazao je da podaci iz Evropskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama, sprovedenog među srednjoškolcima u Crnoj Gori 2008. i 2011. godine, ukazuju da je do 16 godina, bar jednom, 77 odsto mladih konzumiralo alkohol.

Prema njegovim riječima, postoji trend rasta upotrebe skoro svih droga i taj porast ide sa dva na tri procenta za ekstazi, od tri na pet za marihuanu ili hašiš, sa tri na pet procenata za ostale droge i najviše, sa tri na šest odsto kod inhalanata.

“Kada se uporede sa podacima koji čine evropski prosjek, jasno je da smo među onima koji se nalaze na dnu ljestvice po upotrebi ovih droga. Međutim, ipak se radi o trendu rasta što ukazuje da

preventivne aktivnosti treba nastaviti ili intenzivirati”, kazao je Radunović.

Kodirektor Centra za mir i razvoj iz Beograda Petar Nastasić, kazao je da je ovaj skup organizovan zbog potrebe da se napravi škola eminentnih polaznika, onih koji već imaju zavidna i znanja i iskustva.

“Htjeli smo da pokušamo da objedinimo one aspekte u tretmanu bolesti zavisnosti koji podrazumijevaju psihoterapiju, psihologiju ličnosti, farmakoterapiju i socioterapiju, da napravimo jedinstveni program koji će uspjeti da problem bolesti zavisnosti sagleda i rješava najkompleksnije”, rekao je Nastasić.

On je kazao da je cilj i praćenje savremenih trendova u psihijatriji i nastojanje da se bolnički zamijeni psihoterapijskim tretmanom u zajednici.

Predavači na skupu su bili poznavaoci bolesti zavisnosti iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a dio programa se održao i u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru.

A.Đ.

M Č

K Nasilje nad aktivistkinjama Rad Romkinja i Egipćanki na suzbijanju pojave ugovorenih brakova nerijetko prati nasilje. Posljednji fizički napad dogodio se nedavno u Kampu na Koniku kada su stapadnica Romkinja i Egipćanki iz Crne Gore protestujući protiv ugovorenih brakova. Ovog ljeta organizovaće se kamp za 40 mladih pripadnika/ca romske i egipćanske etničke zajednice, a predviđeno je prvi put sprovođenje empirijskog metodološkog istraživanja o broju i strukturi ugovorenih brakova unutar zajednice”, ističe Fana Delija.

● Sve više Romki-

nja i egipćanki u obRazovanju

Prisilni brakovi među djecom tema su koja mora da se nametne kao prioritet, smatra Biljana Alković, izvršna direktorka NVU Institut socijalne inkluzije, i ona

novnici tog kampa napali članicu CRI Fanu Deliju prilikom organizovanja predstave „Ugovoren brak“ i time je spriječeno održavanje ove predstave. je već pokrenula inicijativu pred savjetom za zaštitu od diskriminacije da se država jače posveti ovom problemu. Prisilni brakovi su, po njenom shvatanju, tamna strana tradicije.

Jedan od načina da se uticaj tradicionalizma suzbije, smatra Alković je obrazovanje. “Raduje me to što svake godine ima sve više djevojaka u srednjim školama i na fakultetima. To je najbolji put da se mladi iz ovih zajednica integrišu u društvo. U odnosu na početak funkcionisanja stipendijskog programa 2005. godine kada je bilo manje od deset djevojaka u srednjim školama sad ih imamo preko trideset i što je važno sve one opstaju do kraja škole”, kazala je Alković.

● DRžava aktivna u Suzbi-

janju pRiSilnih bRakova

U cilju eliminisanja svih oblika diskriminacije nad ženama i djevojčicama romske i egipćanske populacije, Ministarstvo za ljudska i maninska prava preduzima niz aktivnosti. „Potpisan je Memorandum o saradnji sa NVO Centar za romske inicijative iz Nikšića i NVO Ženska mreža „PRVA“ iz Podgorice. Cilj memorandum je unapređenje zdravstvene zaštite Romkinja i Egipćanki, prevencija prisilnih i ugovorenih brakova, kao i podizanje svijesti o njihovim pravima i slobodama” stoji u odgovoru DN iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje je dostavila Sanja Žugić.

Ministarstvo je učestvovalo u snimanju dokumentarnog filma “Izbjegni moju sudbinu”, koji govori o maloljetničkim ugovorenim brakovima kod Roma.

na sjednici Zakonodavnog odbora

Izmjene Zakona o eksplozivnim materijalima Zakonodavni odbor razmatraće će danas predložene izmjene Zakona o eksplozivnim materijama kojim se preciznije uređuje njihova proizvodnja, kategorizacija i prodaja pirotehničkih sredstava i korišćenje prilikom izvođenja javnih vatrometa.

Nova ketegorizacija pirotehničkih sredstava, prema vrsti upotrebe i namjene, stepenu opasnosti i jačini buke, urađena je kako bi se obezbijedio visok stepen zaštite ljudi i bezbjednosti.

“Utvrđuju se starosne granice za prodaju pirotehničkih sredstava i vrijeme za njihovu prodaju, odnosno upotrebu”, kaže se

u obrazloženju zakona.

Predloženim rješenjima se poboljšava nivo bezbjednosti, usklađuju uslovi prodaje sa susjednim državama, smanjuje uticaj nekontrolisanog tržišta i povećavaju ekonomski rezultati, a time, kako se navodi, i prihodi budžeta.

Precizirano je da proizvodnju eksplozivnih materija može da vrši privredno društvo koje za to registrovano i ima dozvolu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Novim zakonom se usklađuje zakonodavstvo Crne Gore sa pravilima Evropske unije u oblastima eksplozivnih materija.

A.Đ.

10 HRONIKA

STAV

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

12 MRTVIH ZA 4 GODINE

Do kada ćemo brojati mrtve u Dromiri

SAMIR RASTODER

KAKO PREŽIVJETI PLATIJE Dvanaest života za četiri godine i više desetina povrijeđenih od kojih su mnogi ostali doživotni invalidi, bilans je borbe Dromire i ljudi. Više nego sumorni podatak tjera na razmišljanje u kojem se postavlja pitanje - do kada ćemo vaditi tijela iz Morače i baviti se statistikom saobraćajnih nesreća koja bi na neki način trebalo da opomene sve. Jesmo li konačno zaslužili da neko obrati pažnju na elementarno preživljavanje, a ne na brojanje mandata i procenata. Hoće li jednom majke, očevi, braća i sestre biti mirni ako im neko iz porodice ili prijatelja krene kroz Platije put sjevera i obratno? I hoće li neko konačno preuzeti odgovornost? Od instruktora za vožnju do ministra.

U posljednje dvije decenije auto-put od juga prema sjeveru je bila tema koja je rabljena uglavnom u političke svrhe. Ovom omiljenom temom su se sabirali sigurni mandati, omalovažavali politički protivnici, nadgornjavali kojekakvi stručnjaci i niko, ali ama baš niko nije pomislio da bi autoput ili bilo kakav oblik moderne ceste trebalo, prije svega, uraditi zbog sigurnosti i golog opstanka, a ne turističke valorizacije potencijala Crne Gore ili razvoja svekolike nam države. Ovdje se prosto ne radi o tome kako brže stići od tačke A do tačke B, već kako uopšte stići živ i zdrav.

20. jun. 2010-troje poginulih

Nataša Pajović

U

posljednje četiri godine kratka dionica magistralnog puta Podgorica-Kolašin, kod mjesta Dromira, bila je kobna za čak 12 osoba koje su stradale u saobraćajnim nesrećama. U istom periodu na toj dionici lakše ili teže tjelesne povrede zadobilo je više desetina osoba.

Samo tokom ove godine na tom potezu magistrale, koja je prilično prava i pregledna, poginule su četiri osobe.

Mještanin Dromire Branko Vučelić, kojeg smo juče zatekli blizu mjesta pogibije tri medicinske sestre, ka-

že da su za toliki broj nezgoda krivi uglavnom oni koji voze, ali i to što put više nije siguran za automobile koji “lete” kao vjetar.

“Nije ovaj put za ovakva kola kakva se danas voze. To je moglo nekada, prije 50 godina kada smo imali sporija kola. Sva zaštita je tako pravljena. I da vam kažem, ljut sam i na vas iz medija. Puno je pogibija i nezgoda bilo van Dromire, a vi pišete da je to ovdje bilo. Ja ne znam šta je to. Kao da smo mi nešto krivi”, kaže Vučelić.

Mada je u većini ovih slučajeva glavni uzrok nesreća bio ljudski faktor, stručnjaci iz saobraćajne struke tvrde da saobraćajnica u tom dijelu magistrale nije dovoljno obezbijeđena od eventualnih izlijetanja sa puta, jer nema dovoljno zaštitnih bankina.

O nedostacima tog dijela magistrale za DN govori i sudski vještak saobraćajne struke Goran Čarapić.

“Na većini mjesta na ovom potezu magistralnog puta postoje samo betonski stubovi koji su na određenoj udaljenosti postavljeni jedan od drugoga, tako da čak i vozila većih širina i gabarita mogu nesmetano proći između njih, a u slučaju udara u isti pri određenim brzinama ne bi mogli spriječiti slijetanje vozila sa kolovoza. Takođe, vidljivi su kameni odbojnici koji su, maltene, rađeni samo slaganjem kamena na kamen, bez određene armirano-betonske konstrukcije. Na takvim zasjecima, kao što je Dromira, neophodno je da se postave jače zaštite, odnosno čelične konstrukcije koje bi u slučaju udara vozila u iste imale mogućnost vraćanja vozila na kolovoz, a ne probi-

janje i slijetanje prema kanjonu. Takvih odbojnih čeličnih greda je malo na ovom potezu puta, što je i najčešći uzrok slijetanja vozila, bez obzira na koncentraciju vozača za upravljačem u trenutku nastanka saobraćajne nezgode”, kazao je Čarapić DN. On podsjeća da je ova magistala rađena prije skoro pola vijeka i bila prilagođena kretanju automobila koji su bili tada u funkciji i protoku saobraćaja koji je bio manjeg intenziteta.

“Neophodno je izvršiti dorade ovog poteza puta sa aspekta bezbjednosti saobraćaja u trenutku kada vozači zbog određenih razloga gube kontrolu nad vozilom i izazivaju saobraćajnu nezgodu. Činjenica je da se danas na putevima Crne Gore kreću savremeni automobili koji posjeduju veoma velike vučnobrzinske karakteristike i koji zahtijevaju i savremene puteve. Dromira u jednom dijelu to omogućava, a u drugom ne,” kaže Čarapić.

● PAD KONCENTRACIJE Kao mogući uzrok čestih nesreća na ovoj dionici puta Čarapić ističe i činjenicu da vozači, kada izađu iz Platija i stignu do Dromire, uglavnom smatraju da su prošli teži dio saobraćajnice i opada im koncentracija. Tu je i osjećaj da su praktično stigli do Podgorice, pa iz tog razloga i imaju neku opuštenost u vožnji, ubrzavaju kretanje vozila, ne prate saobraćajnu signalizaciju, a sve u cilju da što prije dođu do svoje destinacije.

“Po mom mišljenju, treba postavljati saobraćajne znake na svakih 10 kilometara koliko je još do Podgorice, da vozač ima saznanje da Podgorica nije odmah tu. U jutarnjim satima na toj dionici treba organizovati patrole saobraćajne policije koji će kontrolisati učesnike u saobraćaju i upozoravati ih na određene moguće opasnosti na toj relaciji,

sa aspekta bezbjednosti saobraćaja.

Organizacija za održavanje puteva je u obavezi da ukoliko su vremenske prilike takve da mogu dovesti do odrona na putu, moraju biti maksimalno aktivni, odnosno očistiti put,” ističe Čarapić.

● SAOBRAĆAJNE NESREĆE

NAJČEŠĆE U JUTARNJIM SATIMA

Prema njegovim riječima, najčešće se saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama dešavaju u ranim jutarnjim satima u vrijeme ljetnje turističke sezone, ili u zimskom periodu, u kasnim noćnim satima.

“Vozači koji kreću prema našem primorju sa svojim porodicama pokušavaju iskoristiti jedan dan više.

Obično kreću uveče kasno da bi do mora došli rano. U ranim jutarnjim satima vozač zbog premora nije dovoljno sposoban da upravlja vozilom. Rani jutarnji sati vozača dekoncentrišu, smanjuju sposobnost za upravljanje vozilom, pojačavaju potrebu za snom. Kao vještak bio sam svjedok da su se u tri dana zaredom u u jutarnjim satima na istoj dionici puta oko 5.30 časova desile tri saobraćajne nezgode u kojima su smrtno stradale tri osobe. Put je prav, pregledan, ravan, bez podužnog i poprečnog nagiba, ali i pored toga ljudi često gube kontrolu nad vozilom i slijeću u kanjon Morače. Da li je u pitanju premor vozača, izlazak sunca, potreba za snom, ili dekoncentracija vozača za upravljačem, ili sasvim nešto drugo. Kanjon rijeke Morače je takav da u nekom periodu postoje za vozača nepredvidive i iznenadne prepreke na kolovozu, kao što su odroni, rasuto ulje, i sl. Tada vozač i zbog takvih prepreka gubi kontrolu i izaziva saobraćajnu nezgodu.

Ipak, manji broj saobraćajnih nezgoda je uzrokovan ovim faktorom”, ističe Čarapić.

HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Mjesto pljačke

Osumnjičen za pokušaj ubistva

Komemorativni skup Povodom tragične smrti tri medicinske sestre Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Milice Stanišić, Jelene Milosavljević i Dragane Lalović, na Medicinskom fakultetu u Podgorici održan je komemorativni skup.

One su stradale u petak 30.maja oko 16.55 časova kada je vozilo u kojem su se nalazili sletjelo sa puta u mjestu Dromira.

U ime kolektiva, od preminulih koleginica oprostili su se prodekan za nauku Medicinskog fakulteta u Podgorici Bogdan Pajović, i predsjednica Nacionalnog udruženja medincinskih sestara i babica Nada Rondović.

“Draga Milice i Dragana, draga Jelena, učile ste da medicinska sestra

mora biti emocionalno zrela, stabilna osoba, kako bi mogla da se nosi sa ljudskim patnjama, hitnim stanjima i jezičkim nedoumicama. Da mora da bude kadra razumjeti pacijentova osjećanja i ponašanja u određenim situacijama. Da mora da bude brižna, i spremna da prihvati odgovornost. A vi ste sve te osobine posjedovale sa svojih dvadesetak godina”, kazala je Rondović Prodekan za nauku Medicinskog fakulteta Bogdan Pajović izrazio je duboko saučešće ožalošćenim porodicama.

“Prije dva dana fontana mladosti ostala je bez tri mlada života. Otišle su bez pozdrava na putu koji niko nije mogao predvidjeti”, kazao je Pajović.

Pljačka u TivTu

Rekordni plijen od 106.000 eura Dvojica maskiranih pljačkaša, koji su u subotu u po bijela dana opljačkali poslovnicu Erste banke u Njegoševoj ulici u centru Tivta, uspjeli su da odnesu za sada rekordni plijen od 106.000 eura. Pljačkaši, koji su na glavama imali fantomke, upali su u prostorije banke tačno u podne, pred sam kraj radnog vremena, naoružani pištoljem i nožem. U trenutku pljačke u prostorijama banke bila su dva službenika i jedan radnik obezbjeđenja. Pljačkaši su prvo zaprijetili nožem i pištoljem, nakon čega su udarili jednog od šalteskih službenika i tako ih natjerali da im predaju novac. Maskirani lopovi potom su pješice po-

bjegli iz banke kroz mali park na Trgu Dara Petkovića, a prema nezvaničnim informacijama iz policije, uz put im je ispadao novac, dio tek ukradenog plijena. Jedan dio prosutog novca sakupili su i odnijeli građani, a policija je uspjela da sakupi oko 5.000 eura i vrati ih banci.

Istraga o ovom za Tivat krajnje neuobičajenom kriminalnom djelu je u toku, a ovdašnja policija preduzima opsežne mjere i radnje u otkrivanju počinilaca pljačke. Naime, čitav događaj zabilježila je i nadzorna kamera koja se nalazi u filijali koja će policiji koliko-toliko pomoći prilikom identifikacije počinilaca.

N.P.

ubisTvo iz korisToljublja 28.januar 2014.godine- jedna osoba poginula

Klanac stradanja Funkcionet DF Goran Danilović je, na svom Fejsbuk profilu, reagujući na nedavnu tragediju kada su kod Dromire stradale tri medicisnke sestre, postavio status: “Jednom riječju užas! Pa hoće li se iko i ikada dosjetiti da na ovom, po nesrećama čuvenom dijelu magistralnog puta Podgorica - Kolašin nešto uradi!? Ne smijem se usuditi da ni izbliza kažem, pokušam da pogodim, koliko je ljudi tu, u dva ili tri kilometra, izgubilo život. I decenijama ništa... Bespomoćno ništa! Razumije se, ljudski faktor je dominantni krivac za brojne nesreće, neoprezni smo kao vozači, neoprezni i neodgovorni ali... Hoće li neko, iko, shvatiti da svako klizanje na ovom dijelu magistrale znači pad u ambis, si-

30.maj 2014. - troje poginuli

gurnu smrt... Nakon desetina i stotina mrtvih možemo li se sjetiti da ako treba izmjestimo cijeli put? Ako su ga prije pedeset godina mogli probijati dinamitima, primitivnom mehanizacijom i alatima valjda mi danas možem djelić magistrale obezbijediti odbojnicima, proširiti, odnosno preseliti s oboda provalije i kroz tunel ako treba. Jedan od najljepših kanjona Evrope postao je mjesto smrti! Ta vrsta opšte neodgovornosti nedopustiva je. Dokle? Dok napravimo auto-put!? I da se to dogodi, i da se ovaj pravac rastereti, od Dromire do Platija će se ginuti jer će se i dalje putovati po kolovozu koji je mimo svih standarda. Ulaz u glavni grad nam je tako kao klanac stradanja - bio i ostao.

Podignuta optužnica Zamjenik višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Višnja Medojević podigla je optužnicu protiv Alena Piljevića (22) i Veska Agovića (24) iz sela Gornja Vrbica – opština Petnjica zbog svirepog ubistva Meha Agovića (38) .

Prema navodima optužnice Piljević i Agović su 22. februara 2014. godine, dva dana prije nego što je tijelo otkriveno, počinili teško ubistvo iz koristoljublja jer su, su Mehu Agoviću zadali više udaraca držalom sjekire po glavi i tijelu od ko-

jih je on preminuo, a zatim od njega oteli novac.

Meho, koji je živio sam, vrijeme je provodio u Petnjici gdje se zbližio sa tamošnjim poštarima, koji su mu često davali penzije i socijalna davanja da raznese rođacima i komšijama, da oni ne bi išli prema udaljenim selima. Kritičnog dana kada je na svirep način ubijen, od njega je otuđeno oko 2.400 eura namijenjenih isplati drugim licima po raznim osnovama, kao i čekove za socijalnu pomoć. B.Č.

Viši državni tužilac u Bijelom Polju odredio je 48-časovno zadržavanje Novaku Pekoviću (27) iz sela Ravna rijeka, zbog pokušaja ubistva Draga Rakočevića (25) iz istog mjesta.

Peković će uz naredbu za sprovođenje istrage za pokušaj ubistva i neovlašćeno nošenje oružja, biti priveden danas sudiji za istragu Višeg suda Vanji Rakonjac, koja će odlučiti o njegovom daljem pritvoru.

Incident se desio preksinoć oko 19 časova u Bijelom Polju na poligonu za mali fudbal Osnovne škole “Aleksa Bećo Đilas”, kada je Peković pucao u leđa Pekoviću naočigled 10-ak osoba koji su igrali fudbal. Teško ranjeni Rakočević prevezen je u bjelopoljsku bolnicu, gdje mu je pružena prva pomoć, odakle je transportovan u Klinički centar u Podgorici. Hirurg dr Milivoje Stijović iz bjelopljske bolnice potvrdio je za Dnevne novine, da se Rakočević nalazi u životnoj opasnosti, jer je pogođen jednim projektilom u leđa.

Kako nezvanično saznajemo, Rakočević i Peković bili su nekoliko mjeseci u zavadi, a njihova netrpeljivost kulminirala je kritične večeri.

“Njihova svađa dobila je sudski epilog, ali niko nije mogao naslutiti da će kulminirati na ovakav način. Prava je sreća da još neko nije stradao jer je na terenu gdje se igrao fudbal i okolo bilo dosta osoba, među kojima i nekoliko djece. U trenutku dok je Rakočević, ništa ne sluteći, igrao mali fudbal, odjednom se pojavio Peković. Izvadio je pištolj i repetirao ga i odjednom je nastala je prava pometnja. Kad je Peković zapucao, svi su polijegali na beton i zemlju dok su djeca počela da bježe i plaču. Kad je Rakočević ugledao Pekovića, zastao je na igralištu i pošto je je vidio pištolj počeo je da bježi prema obližnjoj rijeci”, ispričao je jedan od očevidaca.

Prema njegovim riječima, Peković je ispalio više hitaca od kojih je jedan pogodio Rakočevića u leđa.

“Iako ranjen, Rakočević je uspijevao da bježi, a Peković je i dalje nastavio da puca, dok mu se ovaj nije izgubio iz vidnog polja. Teško ranjeni Rakočević je uspio da prepliva rijeku Ljuboviđu i da se domogne obližnje kuće.

Kad je ušao u hodnik, onesvijestio se”, dodao je sagovornik .

B.Č.

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Tre canne bez dozvole Ministarstvo održivog razvoja

Nina Lajović

D

irektorat za građevinarstvo Ministarstva održivog razvoja odbilo je zbog niza propusta u dokumentaciji da izda upotrebnu dozvolu podgoričkoj kompaniji Fab live za apart hotel sa depandansima Tre canne.

BUDVA - Kako se navodi u obrazloženju koje je potpisao generalni direktor Danilo Gvozdenović, Ministarstvu nijesu dostavljeni dokazi o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za cjelokupnu urbanističku parcelu, kao i u dijelu realizacije naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanje na teritoriji opština Crnogorskog primorja. „Takođe ovom Ministarstvu nije dostavljen revidovani glavni projekat koji će se odnositi na izgradnju apart hotela u skladu sa revidovanim idejnim projektom, na osnovu kojeg je izdata građevinska dozvola, kao ni elaborat originalnih terenskih podataka, zavedenog stanja, ovjeren od licencirane geodetske organizacije, koji će se odnositi na geodetski prikaz izvedenog stanja izgrađenog apart hotela depandansima na cjelokupnoj urbanističkoj parceli u zahvatu DUP- a Budvacentar. Ministarstvo je obavijestilo

investitora o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti. Kako u ostavljenom roku od osam dana, nijesu dostavljeni traženi dokazi i otklonjene utvrđene nepravilnosti, Ministarstvo je odbilo da izda upotrebnu dozvolu“, navodi se u obrazloženju.

Postupajući po rješenju o prinudnoj naplati komunalija, u iznosu od 6,5 miliona eura, koliko je sračunala opštinska služba za naplatu ove naknade, Opština je u Tre canne zaplijenila 17 apartmana, sedam poslovnih prostora i 26 garažnih mjesta.

Ta imovina trebalo bi da pređe u ruke države, jer na taj način Opština Budva kompenzuje dug državi na ime poreza i doprinosa na zarade zaposlenih u lokalnoj administraciji, te preduzećima koji su na budžetu, a koje nijesu uplaćivani godinama.

Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Budva, donijet je zaključak kojim se izvršna vlast obavezala da će uputiti dopis Vladi Crne Gore da

Opština Budva je u Tre canne zaplijenila 17 apartmana, sedam poslovnih prostora i 26 garažnih mjesta

se po hitnom postupku izjasni, da li će zaplijenjene poslovno stambene i garažne prostore u Tre canne prihvatiti na ime umanjenja poreskog Tradicionalni defile barskih maturanata

barska tradicija

Svečani defile maturanata

BAR - Organizovanom maturskom šetnjom glavnom gradskom ulicom u pratnji profesora i proslavom u hotelu “Vile Oliva” u Petrovcu 175 maturanata barske Gimnazije “Niko Rolović” položilo je ispit zrelosti.

Prema tradiciji, svečani defile maturanata generacije 2013/14. prepunom znatiželjnih pogleda rodbine i prijatelja, glavnom barskom ulicom počeo je oko 20 časova, kada je kroz ulice Vladimira

Rolovića i Jovana Tomaševića zapljusnula rijeka mladosti i ljepote.

Nije to bila samo priča o maturi i njihovoj maturskoj noći već početak priče njihovog životnog opredjeljenja. Nakon svečane šetnje, maturanti su krenuli za Petrovac, gdje su u društvu profesora, uz pjesmu slavili do kasno u noć.

Maturante je pozdravila v.d. direktora ove obrazovne ustanove Marija Đonović navodeći da je

ustanova na čijem se čelu nalazi iznjedrila još jednu sjanu generaciju maturanata.

“Ova generacija broji 175 maturanata, od kojih su čak 85 odlični đaci, 40 vrlodobri, a 50 dobri. Dodjeljivanje nagrade Luča je još nije zaključeno, ali do sada je ustanovljeno 11 dobitnika Luče A i 36 dobitnika Luče B”, kazala je Đonović koju su učenici nagradili burnim aplauzom, te obećanjem da će nastaviti tradiciju ove škole. A.LJ.

vasove vode

Početak sanacije odlagališta BERANE - U Ministarstvu održivog razvoja i turizma, odnosno Direktoratu za upravljanje otpadom i komunalni razvoj, predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić sa saradnicima, prisustvovao je sastanku povodom projekta sanacije odlagališta u Beranselu, za čiju realizaciju su sredstva predviđena kapitalnim budžetom drža-

ve za 2014. godinu. Na sastanku su bili i predstavnici Direkcije javnih radova.

Tom prilikom je dogovorena dinamika implementacije ovog projekta, koji će voditi Direkcija javnih radova i utvrđeni su rokovi za realizaciju. Dogovoreno je da se, nakon što Opština Berane pripremi urbanističko-tehničke uslove i

projektni zadatak, uđe u pripremu tenderske dokumentacije za glavni projekat, tako da je za očekivati da će radovi na sanaciji početi do kraja ove godine. Sastanku su prisustvovali Veselin Bakić, savjetnik predsjednika za ekonomska pitanja i Rita Barjaktarović, savjetnik za zaštitu životne sredine.

M.T.

duga Budve.

Kompleks koji je izgrađen na samo 50 metara od Slovenske plaže, objedinjuje tri kule, dvije manje

od osam spratova I centralna od 14 spratova. Objedinjuje 275 apartmana, čija je tržišna cijena od 2.500 pa do 3.500 eura po kvadratu.

N.L.

ronioci

Čišćenje podmorja HERCEG NOVI - Klub sportskih ribolovaca Dinigla iz Bijele tokom vikenda organizovao je akciju čišćenja podmorja. Iako otpad u podmorju cijelog zaliva predstavlja problem za ribolovce, ronioce i znatno smanjuje atraktivnost turističkog ronjenja u Boki, čišćenje se svodi na povremene akcije.

Za kratko vrijeme članovi ronilačke sekcije su iz mora izvadili veliku količinu otpada različitih vrsta.

Prema rijecima ronioca Luke Radovića, akcija čišćenja je morala biti odrađena.

“Ovo smo sad dosta korektno očistili, prilično je loše stanje, sa asČlanovi Dinigle za vrijeme akcije

pekta i ribolovaca i ronilaca. Morali smo ovo da odradimo jer praktično je bilo nemoguće udicu izvući, a kamoli nešto drugo sa obale na ovom dijelu.”

Njegov kolega Dušan Pešikan, kazao je da je pitanje otpada u Bijeloj veliki problem.

“Planiramo da na drugoj strani ispred Doma kulture takođe organizujemo jer je taj dio obale u mnogo gorem stanju nego ovaj ovdje. Jer sa ove tačke gledišta jednostavno je nemoguće roniti na ovakvom terenu, sa ovom količinom otpada u moru, jednostavno to se mora riješiti.”

S.M.

14 CRNA GORA DRUŠTVENO KORISNI RAD

Pravda za djecu HERCEG NOVI - U okviru projekta „Pravda za djecu“ koji organizuje i sprovodi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, a shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, uskoro će vaspitne mjere izrečene prema maloljetnicima koji su počinili neko krivično djelo moći da se zamijene obavljanjem društveno- korisnog ili humanitarnog rada u firmama i organizacijama sa područja opštine u kojoj maloljetno lice

ima prebivalište.

Opština će posredovati u ovom projektu između Višeg suda i firmi koje su zainteresovane da prime maloljetna lica da obavljaju društveno koristan ili humanitaran rad. Prema novim zakonskim propisima ta “kazna” se sada može zamijeniti sa 120 sati društveno-korisnog rada u trajanju od šest mjeseci u preduzećima, ustanovama i organizacijama sa kojima Viši sud ima potpisan sporazum. Dogovoreno je da se sve aktivnosti oko potpisivanja sporazuma završe u prvoj polovini juna. S.M.

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

ZAKON

Tivat bez tehničkog pregleda za vozila

PREVENCIJA

Zabrana loženja vatre na otvorenom HERCEG NOVI - Na osnovu Statuta Opštine Herceg Novi, Zakona o zaštiti i spašavanju i Plana zaštite od požara, predsjednik Opštine donio je Odluku kojom se zabranjuje loženje i upotreba vatre na otvorenom prostoru od 1. juna do 30. septembra ove godine.

U ovom periodu na poljoprivrednim zemljištima, kampovima i drugim otvorenim prostorima moguće je ložiti vatru isključivo uz odobrenje i dozvolu opštinske Vatrogasne jedinice. Svi

subjekti koji od 1. juna do 30. septembra namjeravaju ložiti i upotrebljavati vatru na otvorenom dužni su najkasnije tri dana prije izvršenja radnje obavijestiti Vatrogasnu jedinicu Opštine Herceg Novi, podnošenjem prijave radi dobijanja dozvole. Pravna i fizička lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje vatre kazniće se shodno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, navodi se u Odluci koju je potpisao predsjednik opštine Milan Vajagić.

S.M.

TIVAT - Zbog neusklađenosti rada sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja i Pravilnikom o tehničkim pregledima, vlasnici automobila u Tivtu ne mogu da obave tehnički pregled. Tu djelatnost obavljaju AMD „Pionir”, kao i auto-servisi „Rotor”, „Smokva” i „Lovćen osiguranje”, ali kako nisu poštovali zakonske norme, od prije petnaestak dana ne mogu vršiti tehničke preglede i registraciju vozila.

Iz AMD „Pionir” su saopštili da očekuju da će do utorka dobiti rješenje za rad jer su oni ispunili zakonske obaveze, preostalo im je da usklade još neke manje administrativne odredbe. Uputstva su na vrijeme bila proslijeđena svima i bilo je

dovoljno vremena da se norme ispoštuju, a u Pioniru su mišljenja da nije dovoljno ozbiljno shvaćena preporuka Uprave policije, pa su zato svi auto-servisi i društva došli u situaciju da im se taj rad zabrani. Rok je bio do 9. januara ove godine jer je Pravilnik objavljen u Službenom listu br.38 od avgusta 2013. godine.

Pravilnikom su vrlo detaljno i u skladu sa evropskim mjerilima propisani uslovi koji svi moraju ispunjavati da bi se bavili tom djelatnošću. Precizirano je da društvo može imati više stanica za tehnički pregled pri čemu se za svaku stanicu mora pribaviti odobrenje za rad, a moraju i da obezbijede objekat sa prilaznim i izlaznim saobraćajni-

cama, uređenje i opremu za vršenje tehničkog pregleda, stručni kadar, računarsku opremu i komunikacionu povezanost sa resornim ministarstvom i nadležnim organom, kao i video nadzor. Stanice za tehnički pregled moraju imati najmanje dva kontrolora vozila od kojih jedan mora biti mašinski ili saobraćajni tehničar, a drugi auto-mehaničar.

Građani negoduju što ne mogu da obave tehnički pregled i registraciju vozila u Tivtu, a do prije nekoliko dana ni u Boki, ali je ovih dana zakonske obaveze ispunio jedan od servisa u Kotoru pa, sada bar ne moraju ići na Cetinje gdje je to jedino bilo moguće obaviti.

Z.K.

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Upozorenje

Nedovoljan broj davalaca krvi Gojko Sestovic

PREMINULI

Milosava Nata Vojinova Lazarević

Živana Milinkova Malović

Raduša Ratka Ratkova Trebješanin

rođena Džankić, 31. maja 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 1. juna na groblju u Rogamima u 15 časova.

rođena Vilotijević, 30. maja 2014. Sahrana je obavljena 31. maja u 15 časova na seoskom groblju na Dužima.

rođena Knežević, 31. maja 2014. u 63. godini.

Sahrana će se obaviti 2. juna u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Mlađen Milivoja Lopušina 31. maja 2014. u 88. godini.

Sahrana će se obaviti 2. juna u 15 sati u selu Strug, Šavnik.

Ilija Milanov Kalajdžić 31. maja 2014. u 86. godini.

Sahrana će se obaviti 2. juna u 15 časova na groblju u Rubežima.

BIJELO POLJE - Broj dobrovoljnih davalaca krvi u Bijelom Polju u posljednjih deceniju i po znatno je opao. Prema riječima predsjednika Kluba dobrovoljnih davalaca krvi, koji djeluje u okviru opštinske organizacije Crvenog krsta Gojka Šestovića, smanjenju dobrovoljnih davalaca dragocjene tečnosti doprinijela je i ekonomska situacija.

Podsjećajući da je klub 2001. godine brojao 609 redovnih dobrovoljnih davalaca krvi Šestović je naveo da ih je sada svega 168.

“Taj broj nije dovoljan za adekvatne rezerve. Smanjenju broja dobrovoljnih davalaca svakako je doprinijela loša privredna situacija. Dok su radile fabrike u Industrijskoj zoni bilo je dosta onih koji su se odazivali na ovaj poziv humanosti, a gašenjem proizvodnih kapaciteta i uvođenjem stečaja stvorilo se nezadovoljstvo u grupaciji dobrovoljnih davalaca krvi. Njihovo nezadovoljstvo je usmjereno prema poslovodnim strukturama, lokalnoj samoupravi i nadležnim državnim organima zbog isplate ot-

premnina i uplate doprinosa za osiguranje. To mi nije moglo promaći jer su mnogi od njih, na poziv da daju krv, odgovarali da ih nijesam pitao šta primaju i od čega žive”, kazao je Šestović.

On je dodao da dugoročni rezultati na tom polju zahtijevaju vrijeme i kontinuirano sprovođenje vaspitno-motivacionih aktivnosti.

“Maturanti sve tri srednje škole u prosjeku godišnje imaju po 20 davanja krvi, a svakako je za pohvalu odazivanje na taj poziv humanosti davalaca pravoslavne i islamske vjerske zajednice, te pripadnika MUP-a. Do unazad pet godina klub je znao da pošalje na oporavak u Rafailoviće i Ulcinj davaoce krvi, ali sada toga više nema”, kazao je Šestović.

Prema njegovim riječima, klub je od 2001. godine do danas može da se pohvali sedmoricom članova sa 100 i više davanja (zlatne medalje) od kojih su tri živa, sa 75 davanja (srebrne medalje) klub je nagradio 16 davalaca i sa 50 davanja (bronzane medalje) njih 21.

B.Č.

Slobodan Dušana Radulović u 59. godini. Sahrana će se obaviti 2. juna 2014. u 14.30 na Čepurcima.

Dragan Velimira Đoković inžinjer u penziji, u 66. godini. Sahrana će se obaviti 2. juna u 14 časova na seoskom groblju u Andželatima, Andrijevica. Kuća žalosti Ulica Keše Đurovića 31, Danilovgrad.

Svetozar Đura Vukčević 23. maja 2014. u 81. godini u Novom Sadu.

Sahrana će se obaviti 2. juna u 15 časova na groblju Čepurci, Podgorica.

Kuća žalosti Petra Prlje 22, Podgorica.

Golf u školama TIVAT - U sklopu projekta “Golf u školama”, koje je pokrenula kompanija Boka Group u crnogorskim školama, u tivatskoj osnovnoj školi “Drago Milović” ponovo su bili golf treneri koji rade sa djecom uzrasta trećeg i četvrtog razreda.

Cilj je promocija golfa kod mlađe populacije.

Realizacija projekta počela je u tivatskoj osnovnoj školi, kazao je

golf trener Saša Ilić, navodeći da u kompaniji namjeravaju da produže akciju i pokrenu dodatne aktivnosti kojima će doprinjeti popularizaciji golfa u Crnoj Gori.

“Kroz realizaciju projekta posjetili smo do sada preko 25 crnogorskih škola, ostalo je još pet do završetka ove školske godine“, kazao je Ilić istakavši da je kroz školu golfa prošlo oko 2.500 učenika.

Z.K.

rođena Babović, 31. maja 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 1. juna u 14 časova na gradskom groblju Beranama.

Fahrudin Rudi Avda Hodžić 31. maja 2014. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 1. juna u 15 časova na groblju Cijevna.

Jelena Bobana Milosavljević rođena Milatović, 30. maja 2014. u 26. godini. Sahrana je obavljena 1. juna u 14.30 na groblju u Zagoriču. Kuća žalosti Novice Cerovića 26.

Dragana Novaka Lalović u 26. godini. Sahrana je obavljena 1. juna 2014. u 13 časova u selu Kakmuže.

Milica Branislava Stanišić 30. maja 2014. u 32. godini.

Sahrana je obavljena 1. juna u 15 časova na groblju u Vinićima.

Kosa Jovanova Radović rođena Doknić, 30. maja 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 1. juna u 15 časova na mjesnom groblju u Lukovu.

Dragica Lela Mišova Brajović

Mark Tome Ljuljđuraj

rođena Jovović, učiteljica u penziji, 31. maja 2014.

Sahrana je obavljena 1. juna u 16 časova u Kosiću, Danilovgrad. Kuća žalosti Sv. Petra Cetinjskog 44.

30. maja 2014. u 68. godini.

Sahrana je obavljena 1. juna u 14 časova u selu Prifte.

Nikola Radovanov Bulatović projekat

Natalija Milutina Zonjić

31. maja 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 1. juna na groblju na Selištima, Cerovica u 15 časova.

Mileva Vukićeva Rašović rođena Prelević, 31. maja 2014. u 97. godini. Sahrana je obavljena 1. juna u 15 časova u Fundini – selo Rašovići.

Mileva Kosa Lj. Gagović rođena Čurović, 30. maja 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 1. juna u 14 časova na Žabljaku.

Edin Sulja Kajošević

Milica Milanova Milić rođena Turčinović, 30. maja 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 31. maja u selu Resna u 16 časova.

Koviljka Kona Dragova Lukačević iz Vranja, 30. maja 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 31. maja na seoskom groblju VranjskoMataguškom.

Radmila M. Spajić rođena Kopitović, 30. maja 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 31. maja u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ljubica Rista Kontić rođena Tijanić, 30. maja 2014. Sharana je obavljena 31.maja u 15 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Vineto Vinja Gojka Strugar 30. maja 2014. u 51. godini.

Sahrana je obavljena 31. maja u 16 časova u Rvašima.

Kuća žalosti Ulica 8. marta 39, Podgorica.

Jovan Jošo Rajka Mrkajić 30. maja 2014. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 31. maja na gradskom groblju u Nikšiću.

Milutin Mićo Vladanov Radović 30. maja 2014. u 40. godini.

Sahrana je obavljena 31. maja u 17 časova u Gornjim Martinićima.

Vukašin Vuko Andrijin Đuretić penzioner, 29. maja 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 31. maja na mahalskom groblju.

23. maja 2014. u 49. godini.

Sahrana je obavljena 1. juna u Dinoši.

Zoran Save Nikolić 30. maja 2014. u 61. godini.

Sahrana je obavljena 31. maja u 14 časova na groblju u Dragovoj Luci.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

TIrana

pljačkao po obrenovcu

TIRANA - Poglavari pravoslavnih crkava širom svijeta, među kojima je i delegacija Srpske pravoslavne crkve koju je predvodio parijarh Irinej, u prisustvu hiljada vjernika, osveštali su juče Hram Vaskrsenja Hristovog u Tirani. Službu osveštanja nove katedralne crkve predvodio je ekumenski patrijarh Vartolomej, prenio je albanski portal Balkanveb. Sasluživali su patrijarsi Jerusalima, Srbije, Rumunije i arhiepiskopi Kipra, Atine, Varšave i Tirane, kao i predstavnici patrijarha Moskve, Bugarske, Gruzije i Antiohije. Prema saopštenju Albanske pravoslavne crkve, osveštenje crkve predstavlja poseban blagoslov ne samo za albanske pravoslavce već i za čitavu zemlju i značajna je potvrda pravoslavlja u čitavom svijetu.

Kompleks novog katedralnog Hrama Vaskrsenja Hristovog u centru Tirane zajedno sa kapelom Rođenje Hristovo, zvonikom i Sabornim centrom predstavlja simbol obnavljanja iz temelja i po svim osnovama pravoslavne Autokefalne albanske crkve, od 1991. godine do danas. Sinoć je, kako je najavljeno, u prostoru ispod Hrama trebao da bude održan omladinski festivalski koncert, a prisustvo su potvrdili predsjednik Albanije Bujar Nišani, predsjednik Skupštine Ilir Meta, premijer Edi Rama i predsjednik opozicije, ujedno i predsednik opštine Tirana Ljuljzim Baša. Da čitava ceremonija u Tirani ipak ne prođe bez incidenata pobrinuli su se pripadnici nacionalističke Crveno-crne alijanse Albanije koji su juče

BEOGRAD - Slobodan Nedeljković zvani Džambo uhapšen je i određen mu je pritvor jer je pljačkao kuće i ljude glumeći spasioca u Obrenovcu, objavio je juče beogradski Blic. Nedeljkovića očekuje saslušanje, a prema saznanjima beogradskog dnevnika, on je širio lažne informacije o svom životu kako bi prikrio pravu prirodu svog “angažmana” tokom spašavanja ljudi u poplavljenom Obrenovcu. Podsjećamo, on je navodno izgubio ženu i dvogodišnjeg sina u poplavama, ali je i pored te tragedije nastavio da spašava ljude u Obrenovcu. Nedeljković je tada pričao da je porodicu odveo u Veliko Polje kod tasta, smatrajući da će tamo biti sigurni od poplava. “Kako je voda nadolazila, njegova žena, sin i tast su se popeli na krov, tast je otišao u kuću po ćebe, međutim, kad se vratio, žene i djeteta više nije bilo”, rekao je tada Džambo. Mediji su tada prenijeli i da je Nedeljkovićeva porodica, kad je imao šest godina, ubijena na Kosovu, a da je on kao izbjeglica došao u Obrenovac 1999.

Uhapšen Džambo, Osveštanje pravoslavnog hrama i protesti protiv SPC simbol spašavanja

Bartolomej I sa svitom juče u Tirani protestovali u Tirani zbog prisustva delegacije SPC na osvećenju Hrama Vaskrsenje Hristovo. Portal Balkanveb, pozivajući se na izjave aktivista Alijanse, prenio je da je policija privela više demonstranata, a šestoricu zadržala. SPC negira istoriju Albanije, Kosovo smatra Srbijom i da je “Srbiji bolje da ostane van Evropske unije nego bez Kosova”, rekli su aktivisti Crveno-crnog saveza. Oni posebno zamjeraju albanskom premijeru Ediju Rami zbog toga što je uopšte pozvao predstavnike SPC na osveštanje Hrama u Tirani i smatraju to “slučajem bez presedana”. Aktivisti Crveno-crne alijanse su na ogradu crkve okačili parole protiv srpskog patrijarha na kojima je pisalo: “Srpski patrijarh je protiv Albanije”.

Nacionalistička Crveno-crna alijansa se zalaže za ujedinjenu albansku nacionalnu državu u kojoj su svi jednako Albanci po narodnosti, bez ikakvih po-

djela na manjinu i većinu, kao i odgovornu nacionalnu politiku prema Albancima u regionu, u prvom redu u Makedoniji za koju bi, kako smatraju, najbolje rješenje bila podjela. Alijansa je blisko povezana sa kosovskim pokretom Samoopredjeljenje Albina Kurtija, navode albanski mediji.

pucao IZ auToMaTSke puŠke

Juče je, prvi put u istoriji, jedan srpski patrijarh posjetio Srbe i Crnogorce u Vraki kod Skadra. Veliki broj vjernika ispred crkve Svete Trojice u Vraki dočekao je srpskog patrijarha Irineja, uz pratnju Mitropolita Crnogorsko-primorskog g. Amfilohija i Mitropolita iz Beratskog g.

Ignatija iz Albanske pravoslavne crkve, javila je juče Mitropolija crnogorsko primorska

nakon dvIje godIne poTjere

Policajac šenlučio u centru Beograda BEOGRAD - Iz svadbene kolone koja je juče prolazila centrom Beograda ispaljeno je više manevarskih metaka u vazduh iz automobila u pokretu. Do šenlučenja je došlo u Takovskoj ulici, a osoba koja je pucala je pripadnik MUP-a Srbije.

Protiv njega je pokrenut disciplinski postupak, saopšteno je iz MUPa Srbije. Kako je ranije rečeno, niko

nije povrijeđen u pucnjavi. Policija je, neposredno poslije događaja, oko podneva, utvrdila da se radi o pripadniku MUP-a V. N. (26) i on je udaljen sa posla. Kompletan predmet će biti dostavljen nadležnom tužilaštvu. Prema pisanju beogradskih medija, osoba u “audiju” u pokretu ispalila je sedam hitaca iz automatske puške.

U Švedskoj uhapšen jedan od osnivača sajta Pajrat bej Oslobođen Amerikanac raZMjena ZaTvorenIka

STOKHOLM - Jedan od osnivača sajta Pajrat bej (Pirate Bay) Peter Sunde uhapšen je na jugu Švedske na osnovu presude koja ga tereti za kršenje autorskih prava. Sunde je bio u bjekstvu gotovo dvije godine, a nalazio se i na potjernici Interpola.

“Tražimo ga od 2012”, kazala je predstavnica švedske policije za odnose s javnošću Karolina Ekeus. “Dobio je osam mjeseci zatvora i mora da odsluži kaznu”.

Ekeus je rekla da je Sunde uhapšen u subotu na jugu švedskog okruga Skane, ali da ne može dati više detalja. Četiri muškarca koja imaju veze sa sajtom Pajrat bej osuđena su prvobitno na jednu godinu zatvora i novčanu kaznu od 3,5 miliona eura. Apelacioni sud je kasnije smanjio kaznu zatvora, ali povećao novčanu na više od pet miliona eura.

Inače, u septembru 2012. u Kambodži je uhapšen i deportovan još jedan od osnivača sajta na zahtjev Švedske.

Mediji iz te zemlje su objavili

da je Sunde možda živio u Njemačkoj prethodnih godina i da je Vrhovni sud odbacio žalbu na presudu protiv njega.

“On je ekstremno talentovan

i mislim da je presuda pogrešna”, kazao je Peter Altin koji je branio Sundea tokom suđenja.

“Morate biti vrhunski ako želite da budete uspješni... Ali ako je neko previše koraka ispred svog vremena, nije uvijek riječ o uspjehu. Peter se borio na pravo na dijeljenje podataka i za 10 godina sam siguran da će dijeljenje podataka za lične potrebe pojedinaca biti dozvoljeno”. Sajt Pajrat bej pokrenut je 2003. i nudi linkove ka muzici i filmovima koji su skladišteni na računarima drugih korisnika. Švedske podružnice velikih muzičkih i filmskih kompanija zatražile su suđenje, tvrdeći da su zbog sajta gubile prihode. Uprkos tome što je sud presudio u njihovu korist, sajt i dalje funkcioniše. Trenutno se na sajtu može pročitati da Pajrat bej vodi više različitih organizacija i da je registrovan na Sejšelima.

Peter Sunde

i talibani iz Gvantanama VAŠINGTON - Petorica talibana, koji su držani u američkom zatvoru Gvantanamo na Kubi, oslobođena su u sklopu dogovora prema kom je oslobođen američki vojnik Bou Bergdal.

“Petorica pritvorenika biće prebačena u zatvor u Kataru i biće pod restriktivnim režimom kretanja”, rekao je neimenovani zvaničnik, prenijela je agencija Rojters. Bergdal, zarobljen u Avganistanu od 30. juna 2009. godine, oslobođen je u subotu i nalazi se pod američkom zaštitom. U pregovorima između SAD i talibana učestvovala je Vlada Katara.

Razmjena zatvorenika može da “pomogne” u pokretanju mirovnog procesa u Avganistanu, ocijenio je juče zvaničnik avganistanskog Visokog savjeta za mir Ismael Kasimijar.

Oslobađanje zatvorenika “pokazuje da sve strane imaju dobru volju da se izgradi povjerenje i da se u skoroj budućnosti započnu mirovni pregovori”, rekao je zvaničnik Visokog savjeta koji bi trebalo da radi na postizanju pomirenja s talibanima i drugim pobunjeničkim grupama.

Pet godina proveo u zarobljeništvu: Bou Bergdal, američki vojnik Portparol avganistanskih pobunjenika Zabihula Mudžahid je međutim rekao da razmjena zatvorenika nije obavljena u kontekstu mirovnih pregovora.

“U pitanju je samo razmjena zatvorenika, tu nema političke odluke”, rekao je portparol.

Američki vojnik Bou Bergdal (28) je u subotu vlastima SAD predat u dobrom zdravlju.

Bergdal je bio jedini američki vojnik koga su držali talibani u Avganistanu. Zarobljen je 30. juna 2009, oko dva mjeseca pošto je pristigao u istočni Avganistan.

SVIJET 17

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

AFERA TRESE FIFU

Katar kupio organizaciju SP L

ONDON - Desetak dana prije početka Svjetskog fudbalskog prvenstva u Brazilu Fifu je uzdrmala velika afera. Britanski Sandej tajms objavio je kako je Katar kupio organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. (SP) podmitivši čelnike međunarodne fudbalske organizacije.

Sandej tajms objelodanio je da je došao u posjed miliona tajnih dokumenata koji dokazuju da je Mohamed Bin Hamam, Kataranin i nekadašnji član izvršnog odbora Fife, iskoristio svoj položaj da obezbijedi sigurne glasove 24-članog komiteta koji je odlučivao o izboru domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine. List navodi da je Bin Hamam izvršio na desetine uplata do 200.000 dol a r a (147.000 eura) na račune najvećih fudbal-

skih zvaničnika, čime je osigurao glasove koji će podržati kandidaturu Katara. On je, kako navodi list, skupljao pomenuti novac putem sumnjivih fondova koje kontrolišu predsjednici 30 afričkih fudbalskih saveza. Pored toga, bio je domaćin raskošnih druženja za afričke fudbalske zvaničnike na kojima je takođe razdijelio gotovo 400.000 dolara u kešu. Bin Hamam je dao ostavku na svoju funkciju 2012. godine nakon što je optužen za korupcionaški skandal koji je pratio njegovu neuspjelu kandidaturu za predsjednika Fife 2011. godine.

Britanski list dalje optužuje Hamama da je slio preko 1,6 miliona dola-

ra na bankovne račune koje kontroliše Džek Vorner, bivši potpredsjednik Fife. Skoro 450.000 dolara od tog iznosa uplaćeno je na pomenute račune prije glasanja o domaćinu SP 2022. godine. Sam Vorner je takođe podnio ostavku, čime je izbjegao istragu o korupcionaškom skandalu vezanom za Hamovu kampanju za izbor predsjednika Fife, a bio je jedan od ljudi koji su odlučivali o dodjeli oragnizacije SP 2018. (pobijedila Rusija) i SP 2022. (pobijedio Katar).

Fifa je Hamama, koji je bio i predsjednik Azijskog fubalskog saveza, zbog podmićivanje glasača u izboru za predsjednika međunarodne fudbalske organizacije doživotno suspendovala. On je tako postao najviši zvaničnik Fife koji je osuđen za korupciju u 107 godina dugoj istoriji te organizacije. Kataranin je optužbe odbacio tvrdeći da se radilo o uobičajnim poklonima. Listu Sandej tajms nije želio da komentariše posljednje optužbe na njegov račun, a članovi odbora koji su odlučivali o izboru domaćina SP 2022. kazali su da on nije ništa tajno radio.

NOVI ZAKON

Problemi od starta Odluku da se organizacija najvećeg fudbalskog događaja u svijetu dodijeli maloj, ali bogatoj pustinjskoj državi od početka su pratile kontroverze. Mnogi su odmah u startu izrazili zabrinutost da bi nesnosne ljetnje vrućine koje vladaju u “Zalivskom kraljevstvu” bile nezdrave za igrače. Pored toga, organizacija Amnesti internešnal iznijela je niz optužbi na račun Katara koje se tiču nemilosrdne eksploatacije inostranih radnika koji su učestvovali u megalomanskim građevinskim projektima izgradnje stadiona i prateće infrastrukture. Fifa je zbog ovih op-

tužbi ubrzo pokrenula i istragu kako bi dobila jasnu sliku o čitavoj situaciji. U maju, predsjednik Fife Sep Blater izjavio je za švajcarski RTS TV da žali što je Katar dobio kandidaturu za organizaciju SP 2022. U tom retrospektivnom priznanju greške Blater je precizirao da se najviše brine o vremenskim uslovima koji će vladati tokom samog prvenstva.

“Naravno da je Katar bio greška...

Ali znate, svi pravimo greške u životu”, kazao je Blater u intervjuu u kojem je demantovao navode da je Katar kupio organizaciju SP u fudbalu 2022. godine.

Podmitio na desetine fudbalskih zvaničnika: Mohamed Bin Hamam u društvu prvog čovjeka Fife Sepa Blatera u Kuala Lumpuru 2009. godine

ISTOK UKRAJINE

Ruska Federacija uvela zabranu Oslobođeni svi pušenja na javnim mjestima posmatrači OEBS-a

MOSKVA - U Rusiji su juče na snagu stupile nove, rigorozne mjere u borbi protiv pušenja, kojima je pušenje zabranjeno u svim restoranima, barovima i hotelima, izuzev terasa. Pored toga, od juče je zabranjena i prodaja cigareta u kioscima, dok u prodavnicama ne smiju biti izložene, već će kupci moći da biraju samo po katalogu.

Zakon o borbi protiv pušenja donijet je 2013. godine i podrazumijeva etapnu zabranu. Do danas je pušenje bilo zabranjeno u obrazovnim i medicinskim ustanovama, poslovnim prostorijama, avionima, dječjim igralištima, u jav-

nom prevozu. Ministarstvo zdravlja Rusije tvrdi da je zakon već smanjio broj pušača u Rusiji za 16-17 odsto i spasiće živote od 150 do 170 hiljada Rusa godišnje. Šef Moskovskog centra za liječenje zavisnosti od nikotina Oleg Kutušev je malo oprezniji u prognozama i tvrdi da se broj pušača smanjio u prosjeku za 12 odsto. Kutušev navodi da se povećao broj zavisnika koji traže pomoć i da ih je od početka ove godine već 22.000. On je, takođe, saopštio da je Rusija po broju pušača po glavi stanovnika prva u svijetu. Prema različitim podacima, puši između 40 i 44 miliona sta-

novnika. “Rusija se sa Bugarskom i Srbijom nalazi u prvoj trojci. Što se tiče pušenja adolescenata, Rusija je na četvrtom mjestu, a po rastu broja pušača takođe je u vrhu”, rekao je on. Kazne za pušenje na mjestima gdje je to zabranjeno iznose od 500 rubalja (nešto više od deset eura) do 3.000 rubalja (oko 63 eura za fizička lica) i između 30.000 i 40.000 rubalja (između 630 i 840 eura) za pravna lica.

Istraživanje nezavisnog Levada centra govori da oko 80 odsto restorana očekuje smanjenje broja gostiju, a oko 70 odsto se zalaže za uvođenje specijalnih mjesta za pušenje unutar objekata. Čak 70 odsto anketiranih smatra da je potpuna zabrana pušenja u restoranima diskriminaciona. Poslanici sa svoje strane tvrde da nikakvi pritisci neće uticati da se zakon liberalizuje, te da će u restoranima samo biti promijenjen “sastav” gostiju.

DONJECK - Lokalne snage samoodbrane u regionu Donjecka potvrdile su juče da su oslobodile sve zarobljene posmatrače Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, javila je ruska agencija Interfaks. “U ovom trenutku nemamo posmatrače OEBS-a. Svi oni pritvoreni prošle nedjelje su pušteni”, potvrdio je gradonačelnik Slavjanska Vjačeslav Ponomarjov za Interfaks. Ruska agencija navela je da je u četvrtak Ponomarjov rekao da je pritvorena grupa od četiri posmatrača OEBSa nestala dva dana ranije na jugu Donjecka i precizirao da oni nijesu uhapšeni, već samo pritvoreni i mogli bi biti pušteni u bilo kom trenutku.

Posmatrači su, prema njegovim riječima, bili angažovani na prikupljanju obavještajnih podataka.

Glas Rusije prenio je da su ranije iz OEBS-a saopštili da su izgubili kontakt sa jednim od svojih moni-

toring timova koji rade u regionu Donjecka i da se ekipa sastojala od četiri osobe - državljana Estonije, Turske, Švajcarske i Danske. Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vitalij Čurkin je, na sjednici Savjeta bezbjednosti, ranije ove nedjelje rekao da glavnu odgovornost za bezbjednost posmatrača OEBS-a snosi zemlja domaćina.

18 drugi mEdiji

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Evropska banka štiti podatke od ª curenjaº REUTERS

s

an svakog insajder-trgovca je da unaprijed zna koja će od evropskih banaka upasti u poteškoće ili će joj trebati više kapitala. Svi ovi podaci smješteni su u sajber prostor Evropske centralne banke koja je pred zahtjevnim zadatkom procjene vodećih banaka eurozone.

Šanse “curenja” ovih podataka množe se hiljadama konsultanata koji će raditi na podacima za tzv.

Sveobuhvatnu procjenu najvažnijih 128 banaka iz bloka ove valute, među kojima su odomaćena imena kao što su Deutsche Bank i Santander, zajedno sa nacionalnim šampionima, Bankom Kipra i Bankom Valete.

“To (sigurnost podataka) je od ogromnog značaja”, rekao je Den Kibli, partner u Deloitte sa sjedištem u Londonu, koji radi na dijelu ECB procjene koji se zove Pregled kvaliteta aktive (AQR) za 13 najvećih banaka eurozone, skupa sa nekoliko manjih.

“Pored činjenice da je veliki dio informacija potrebnih za sprovođenje AQR komercijalno osjetljiv za pojedine banke, podaci o zaključcima u vezi sa AQR imaju potencijal da utiču na tržište, i mogli bi oštetiti finansijsku stabilnost.”

Zato konsultanti koji rade na centralizovanim podacima – američka firma Oliver Vajman - ne smiju kopirati, slikati ili štampati podatke na kojima rade. Oni imaju pristup svom dijelu projekta, i to samo onoliko dugo koliko je potrebno da završe svoj zadatak.

Hiljade drugih konsultanata koji rade na pojedinačnim bankama imaće slična ograničenja. Svako ko bude uhvaćen u širenju informacija rizikuje tešku zatvorsku kaznu, a ECB dodaje da se nadgledaju svi pristupi podacima, tako da se korisnici mogu pratiti.

● NAJVIŠI PRIORITET ECB je odavno navikla da drži u tajnosti osjetljive podatke o poslovanju na tržištu i tajne planove za promjene kamatnih stopa. ECB dodaje da je sigurnost podataka “najviši prioritet” kada je u pitanju predstojeća procjena, jer će u novembru zvanično postati finansijski supervizor eurozone.

Svi podaci koji se koriste unutar, ka i iz ECB uskladišteni su na “Darvinu”, njihovom internom sistemu za upravljanje dokumentima i kompletnom evidencijom. Svako ko želi pristup mora da podnese zahtjev preko određenog menadžera bezbjednosti na nivou nacionalnog finansijskog supervizora, a centralna Kancelarija za upravljanje projektima mora da ga odobri na kraju.

“Svi podaci vezani za ovu Sveobuhvatnu procjenu klasifikovani su kao ECB - Povjerljivo, a pri-

Svi podaci vezani za Sveobuhvatnu procjenu najuspješnijih banaka eurozone trenutno su klasifikovani kao “Povjerljivi”. Pristup je ograničen na one koji ih traže za potrebe projekta, koji uskoro može biti unaprijeđen u klasu “Tajna”

128 banaka iz bloka euro valute, a koje ne posluju samo u eurozoni, biće predmet Sveobuhvatne procjene koju izvodi Evropska centralna banka uz pomoć hiljada konsultanata

(Evropska centralna banka)

stup je ograničen na one koji ga traže za potrebe projekta”, rekla je ECB u saopštenju, dodajući da projekat “uskoro može biti unaprijeđen u ECB – Tajna”. Podaci o pojedinačnim bankama čuvaju se na izolovanim serverima u sklopu Darvina, a podizanje na nivo “Tajna” znači da pristup bazi podataka, koja je šifrovana, kontrolišu još viši funkcioneri.

Kao i osoblje u ECB novoformiranom nadzornom odjeljenju, većinu teškog posla u vezi sa Procjenom obavlja privatna konsultantska firma Oliver Vajman, koja ima ulogu menadžera projekta.

“Oliver Vajman održava stroge procese za upravljanje povjerljivošću vlasničkih informacija klije-

nata kao dio svoje standardne politike i prakse”, rekla je ECB. “Svaka osoba koja radi na Sveobuhvatnoj procjeni potpisala je dodatne dokumente o povjerljivosti.”

Oliver Vajman, konsultantska firma čiji zaposleni rade iz ECB prostorija u Frankfurtu, koriste njihove kompjutere i od njih dobijaju sigurnosne dozvole, odbila je da komentariše.

● IzVAN sTAklENOg zVONA Podaci na kojima u Frankfurtu rade ECB i Oliver Vajman predstavljaju posljednju kariku u projektu koji obuhvata i eurozonu i druge zemlje, u kojima ove banke posluju.

Skoro svi nacionalni supervizori koji proizvode informacije za ECB su angažovali revizore da im pomognu oko toga posla, dok su mnoge banake takođe unajmile treća lica.

Svi se oni suočavaju sa slično strogom listom zahtjeva. Dokumenti se obično pregledaju na računarima u sklopu banke, a svaki prenos informacija na računare revizora strogo je ograničen, rekli su za Rojters ljudi upoznati sa ovim procesom.

Revizori koji imaju odobrenje da skladište informacije u svojim sredinama moraju da dokažu da su kontrole pristupa dovoljno jake da zaštite sve informacije, dodali su upućeni.

Izvor upoznat sa ovim procesom rekao je da se podaci o pojedinačnim bankama šalju nacionalnim supervizorima upotrebom šifrovane e-pošte, preko specijalno obezbijeđenog kanala. Obje strane moraju imati “ključeve” za kodiranje i dekodiranje podataka.

Revizori šalju svoj rad na isti način. Kibli iz firme Deloitte kaže da ugovori o reviziji sadrže i finansijske kazne u slučaju ugrožene bezbjednosti podataka, odnosno “curenja” istih. Ali čak i protokoli najnaprednije tehnologije su jaki jedino onoliko koliko je jaka njihova najslabija karika u lancu.

“Postoji ogromna zabrinutost da će neko prosto zaboraviti laptop u kafiću”, rekao je izvor upoznat sa izazovima za sigurnost. Projekat Sveobuhvatne procjene uključuje cijeli niz testova sigurnosti i zaštite podataka, organizovanih u vidu “šta ako” scenarija.

REPORTAŽE 19

ponedjeljak, 2. 6. 2014.

Najstariji univerziteti na svijetu Top 10

Dok su neki univerzitei manje cijenjeni, a za neke morate iskeširati popriličnu svotu, ima onih koja su na glasu kao dobra, najbolja, nemoguća za upasti u njih... No, znate li koja su najstariji univerziteti na svijetu?

1. University of valladolid Univerzitet u Valladolidu nalazi se u Španiji, a utemeljen je davne 1241. godine. Možete li zamisliti kako je bilo pohađati univerzitet prije nešto manje od 800 godina?

Trenutno ima preko 30.000 studenata i 2000 profesora.

2. University of siena Univerzitet u Sieni smješten je u italijanskoj Toskani, a utemeljeno 1240. godine. To je ujedno i prvi javni univerzitet u Italiji. Danas je univerzitet u Sieni poznat po studijima medicine i prava.

3. University of toUloUse Ovaj je Univerzitet otvoren 1229. godine u francuskom gradu Tuluzu te je jedan od prvih univerziteta u Europi.

4. University of napoli federico ii Utemeljeni 1224. godine, ovaj je univerzitet smješten u italijanskom gradu Napulju. Ima 13 cjelina te je jedan od rijetkih univerzitet koji od otvorenja do danas radi kontinuirano bez prestanka.

5. University of padova Utemeljena 1222. godine kao škola prava, univerzitet u Padovi je danas među najprominentnijim u modernoj Evropi. Do 2010. godine univerzitet je imao gotovo 65.000 studenata.

6. University of salamanca Smješten u španskom gradu Salamanki, gradu sjeverno od Madrida, a utemeljen 1218. godine. To je najstarija obrazovna institucija u Španiji i treći najstariji univerzitet u Evropi.

7. University of cambridge Za ovaj ste univerzitet gotovo svi čuli. Osnovan je u Englskoj davne 1209. godine te je drugi najstariji univerzitet na svijetu za engle-

Turizam

Putnici trošadžije Tokom poslednjih šest decenija, turizam je postao jedna od najbrže rastućih privrednih grana na svijetu.

Mnoge nove destinacije i unapređenje tradicionalnih doveli su do toga da broj svjetskih putnika u decembru 2012. pređe jednu milijardu.

Poređenja radi, 1980. putovalo je 277 miliona ljudi, a 1995. 528

miliona.

Od kako je ekonomija na svetskom nivou počela da se oporavlja, prošle godine je zabeleženo 1,087 milijardi putnika, a po svemu sudeći broj će rasti i to, prema prognozama, 3,3 odsto godišnje do 2030. Na putovanja najviše troše Kinezi 129 milijardi dolara, SAD i Njemačka po 86, dok Britanci i Rusi troše po 53 milijarde dolara.

sko govorno područje (odmah iza Oxforda).

8. University of oxford Utemeljen je 1096. godine. Smatra se najstarijim univerzitetom na engleskom govornom području. Danas ima status jednog od najuglednijih univerzitet na svijetu.

Redovno se uvrštava među pet najboljih na svijetu.

9. University of paris Sorbona je svjetski poznat francuski univerzitet u Parizu. Univerzitet je osnovao 1257. godine Robert de Sorbon. Tokom Francuske revolucije bio je zatvoren, Napoleon ga je ponovo otvorio 1808. godine, dok je konačno prestao s radom 1882. godine. Danas je rektorat.

10. University of bologna Univerzitetu Bologni je osnovan 1088. godine te je najstariji postojeći univerzitet u Evropi. Bilo je važno središte Evropskog intelektualnog života u srednjem vijeku, dok je danas jedno od najprominentnijih univerziteta na svijetu.

20 KULTURA PREPORUČUJE

PRVI POZIV SA NEBA, MIČ ELBOM IZDAVAČ NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA 7,80 EURA Prvi poziv sa neba ispreda priču o malom gradu na obali jezera Mičigen prema kojem se usmjerava pažnja čitavog svijeta kada njegovi stanovnici počnu da primaju telefonske pozive iz zagrobnog života. Da li je u pitanju najveličanstvenije čudo ili velika prevara? Sali Harding, tugom skrhan samohrani otac odlučan je da to otkrije. Alegorija o moći vjere – i uzbudljiva priča koja će vam dotaći dušu – Elbomovo umešno pripovedanje nikada nije bilo do te mere dirljivo i neočekivano. Čitaoci romana Pet ljudi koje srećeš na nebu, prepoznaće toplinu i emociju kojom odiše Elbomovo pisanje. Oni koji još nisu uživali u njegovoj pripovedačkoj veštini, oduševiće se kada otkriju jednog od najvoljenijih pisaca našeg vremena.

STAKLENI GRAD, IMODŽEN ROBERTSON IZDAVAČ LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 7,70 EURA Mod Hajton dolazi u čuvenu Akademiju Lafond da slika, ali i da pobjegne iz svog skučenog rodnog grada u Engleskoj. Skupila je svu snagu da pobjegne, ali Pariz guta novac. Dok njene kolege studenti uživaju u vrtoglavim radostima bel epoka, Mod zapada u siromaštvo i bijedu.

Gladujući i strahujući od još jedne hladne pariske zime, Mod prihvata posao družbenice mladoj i lijepoj Silvi Morel. Ali Silvi ima tajnu: zavisnica je od opijuma. Pošto je Mod uvučena u svijet elegantne raskoši Morelovih, njihove tajne postaju i njene.

Međutim, već prije Nove godine, zapljusnuće je velika prevara i gurnuti je u tamu što čeka ispod blještavih svjetlosti ovoga velikog grada.

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

PREDSTAVLJANJE

Pozorište ispred i iza scene

Hercegnovski teatar na 59. Sterijinom pozorju u Novom Sadu Hercegnovsko pozorište predstavilo se na Sterijinom pozorju u Novom Sadu izložbom fotografija Vojislava Voja Kilibarde “Stvaram pozorište ispred i iza scene” i zbirkom pjesama “Orfeonautika” Ksenije Matović. Vojislav Vojo Kilibarda koji je projektom “Stvaram pozorište ispred i iza scene” objedinio nastajanje pozorišne predstave i fotografije kao zapisa tog procesa, naglašava da se “magija pozorišta otkriva čitavog života, te da se paradoksalno zapravo nikada ne otkrije do kraja”.

“Volim i zagovornik sam kolektivnog djelovanja u umjetnosti, udruživanja kreativnih energija, a baš to više od decenije radim sa kolegama, kreativnim ljudima u Hercegnovskom pozorištu. Uticaji su bili uzajamni, oni su podržavali mene, a ja nastajanje predstava ovog ansambla, njihovu promociju i nadgradnju. Tako sam otkrio cio proces nastanka pozorišne predstave od odabira teksta, do izbora reditelja i glumaca, scenografa i kostimografa, organizovanja premijere, gostovanja, učešća na festivalima”, kazao je Kilibarda. Sve ove zakonitosti odnosa u pozorištu Kilibarda je kroz projekat “Stvaram pozorište ispred i iza scene” pokušao da objasni i publici. “Kao što je narativ pozorišni tekst, meni je narativ bila dokumentarna fotografija sa proba, premijera, druženja... Namjernim intervencijama, svakog posmatrača uvlačim u pozorišnu priču koju može da nastavi ili da u njoj učestvuje ili da samo posmatra”, ističe Kilibarda.

Matović, Radulović i Vujnović

Zbirka poezije Ksenije Matović “Orfeonautika” objavljena je u aprilu prošle godine, a autorka je poziv “Pozorja”ocijenila kao dobar potez prvog čovjeka festivala Selimira Radulovića, da vrati poeziju na mjesto koje joj pripada.

“Riječ je o mitu koji opčinjava višeslojnošću. O mitskom pjevaču čije putovanje počinje tek onda, kada se pomisli da je sve okončano. Kada su se vrata Hada zatvorila. Orfej je bio jedan od Argonauta. Za more sa kojeg dolazimo, uvijek je važilo “Navigare necesse est, vivere non est necesse”, a nama je posebno dra-

go što ovoga puta plovimo Panonskim morem, poručila je pjesnikinja Matović u Novom Sadu.

Predsjednica Upravnog odbora Hercegnovskog pozorišta Vitka Vujnović predstavila je i druga izdanja te kuće - “Noć četiri mjeseca” koja donosi tri dramska teksta Stevana Koprivice po kojima su igrane predstave “Novećento Boka hotel” i “Ratna kuhinja”, te “Plan B” Marije Čolpe i “Naš čovjek” koji sadrži sedam tekstova sedam autora sa prostora nekadašnje Jugoslavije po kojima su takođe urađene predstave u produkciji ovog teatra. S.Milović

KULTURA 21

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

PREPORUČUJE

Dar, VLaDImIr NabOKOV Izdavač: Lom, Beograd, 2014, cIjena: 9,00 eura

Priča o Đilasu je priča o nama TEATAR

Jelena Boljević

P

redstava Crnogorskog narodnog pozorišta “Everyman Đilas” izvedena je u subotu uveče na 59. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, u okviru međunarodne selekcije Krugovi. Komad, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, bio je i tema jučerašnjeg okruglog stola.

Selektor Sterijinog pozorja Igor Bojović objasnio je da se selekcija “Krugovi” bavi temom 20. vijeka, odnosno nerazriješenim istorijskim problemima.

On je rekao da 20. vijek “kao neko breme stoji na našim leđima i prosto ne daje da dišemo punim plućima i zakoračimo dalje”.

“Everyman Đilas” se tematski potpuno uklopio u tu priču o ratovima i posljedicama koje su nam oni donijeli. Predstava CNP-a je veoma značajna i otvara brojna pitanja o raznim istorijskim problemima i odnosima koji i danas u mutiranom obliku i dalje učestvuju u brojnim deobama našeg društva”, istakao je Bojović. Direktor BNP iz Zenice, glumac Hazim Begagić kazao je da istorijske teme bude njegovo interesovanje iako im generacijski nije pripadao. “Đilas mi je poznat iz istorije Jugoslavije kao jedna kontroverzna ličnost i za mene je ova predstava imala prvo edukativni utisak, budući da sam se na neki način upoznao sa tom nesumnjivo velikom ličnošću jugoslovenske istorije. Bilo mi je interesantno, zapravo, da pratim kako na predstavu reaguju mlađi, a kako stariji, da vidim koliko nas se to negdje lično tiče ili ne tiče”, dodao je Begagić.

Kolumnista Teofil Pančić ocijenio je da je riječ o dobroj i temeljito postavljenoj predstavi.

“Danas govoriti o ozbiljnoj i veo-

ma kontroverznoj biografiji kao što je ova Milovana Đilasa je krajnje nezahvalna tema. Nije to samo Đilasova biografija nego se ona tiče svih nas i postavlja sva ta pitanja odnosa ljevice, desnice, komunizma, socijalizma, vjernosti ideologiji ili vjernosti sopstvenim uvjerenjima i slobodi. Dakle, to nisu pitanja samo jedne epohe, one u kojoj je Đilas živio, nego su u tom smislu vanvremenska pitanja, pa se tako i ova predstava na ozbiljan način bavi onim što se tiče nas”, kazao je Pančić.

● POETSKI STIL Teatrološkinja i pozorišna kritičarka Ana Tasić istakla je da je riječ o jako zanimljivoj predstavi, koja u fragmentarnoj formi - ispisijući različite aspekte profesionalnog, političkog i ličnog života Đilasa- donosi jedno preispitivanje komunističkog i postkomunističkog nasljeđa i vremena.

“Predstava postavlja pitanja o životu u Jugoslaviji, o tome šta nam je on donio, a šta nam je oduzeo. Predstava na jedan specifičan način spaja dokumentarnost, na kojoj se zasniva građa ovog komada, i sa druge strane poetski stil interpretacije koji joj daje specifičnu, suptilnu metafizičku dimenziju i simbolička značenja”, kazala je Tasić.

Rediteljka Radmila Vojvodić istakla je da Đilas “nije samo amblema-

tična figura naše socijalističke prošlosti, nego više od toga, jedna paradigmatična figura i naše sadašnjosti i naše prošlosti”.

“Nažalost, djelo Milovana Đilasa je kod nas potpuno zapostavljeno, a na svjetskim univerzitetima ga proučavaju. Mi smo skloni tome da površno kvalifikujemo i pojednostavljujemo istorijske činjenice i učinke istorijskih ljudi, da ih učinimo jednoznačnim”, kazala je Vojvodić.

● DUHOVNOST Ona je dodala da je Đilasovo djelo posebno inspirativno i razbija predrasude.

“Kad sagledate konačno taj jedinstveni život, on razbija predrasude i nosi nešto jako inspirativno u smislu tumačenja politike. Nevjerovatno je da nismo svjesni da živimo u politici koja je do te mjere opustošena od svakog intelektualizma i svake duhovnosti, a da je ona politika koju kritikujemo i nazivamo kontraverznom u stvari puna intelektualizma i duhovnosti. Predstava to nosi, insistira na tome da se vratimo u razmišljanje političkog”, naglasila je Vojvodić. Od 26. maja do 3. juna koliko traje festival, u selekciji nacionalne drame i pozorišta biće izvedeno devet predstava, dok međunarodna selekcija “Krugovi” obuhvata tri predstave, po izboru selektora Igora Bojovića. Pored predstave “Everyman Đilas” ovaj festivalski segment čine još dvije predstave: “Još uvek oluja”, Petera Handkea, u režiji Ivice Buljana i produkciji Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane, i “Izbrisani” po tekstu i u režiji Olivera Frljića, Prešernovog gledališča iz Kranja.

PoP kulTuRA

Alan Ford slavi 45 godina Strip “Alan Ford” ovog meseca slavi 45 godina postojanja, što znači da je dostigao svoje srednje godine, a na ex-Yu prostorima se pojavio 1972. godine, u izdanju hrvatskog Vjesnika.

Iako je Alan Ford glavni lik, priča se obično ne zasniva na njemu. On je pristupio grupi slučajno, kada je zapisao pogrešnu adresu i umjesto u kompaniju gdje je trebalo da ra-

di u marketingu, otišao je u Cvećaru - zapravo tajnu baza grupe TNT. Strip je parodija na klasične priče o tajnim agentima. Radnja se dešava u Njujorku i ismijava kapitalizam, rasizam i neke druge osobine kao aspekti američkog društva.

Svojevrsni fenomen tog stripa je u tome što je bio popularan samo u bivšoj Jugoslaviji i Italiji, a iako

je slavna cvjećarnica smeštena u Njujorku, nikada nije preveden na engleski jezik.

Kao i nekada njegova britka satira i dalje redovno citira, čak i među onim rijetkima koji ne znaju ko je Grunf, ali ne mogu se ne slože s njegovim glupavim, a istovremeno logičnim krilaticama, poput one da je “bolje ispasti budala nego iz vlaka”.

Vladimir Nabokov (1899-1977) poznat široj publici po romanu Lolita, istovremeno je ruski i američki pisac. Od osam romana na ruskom i isto toliko na engleskom jeziku, tri je napisao u obje verzije: Lolitu, Očajanje i Smeh u tami. Ovaj jedinstveni genije izvršio je ogroman uticaj na modernu književnost.

Dar je najoriginalniji i najzanimljiviji od svih romana berlinskog opusa Vladimira Nabokova. Objavljen je 1973. Bez četvrtog poglavlja (biografija Černiševskog), cijeli roman objavljen je 1952.

U Njujorku, a u Rusiji se pojavio tek 1988. godine. U ovo kompleksno reme-djelo ukomponovani su različiti žanrovi: poezija, drama, novela, putopis, biografija, književna kritika i polemika, pisan je čas u trećem, čas u prvom licu, uspomene iz djetinjstva miješaju se sa satiričnim slikama ruske emigracije u Berlinu dvadesetih godina i ljubavnom pričom koja je priča samog autora. Nabokov je više puta izjavio da je DAR njegov najbolji roman na ruskom jeziku.

ŠLEm UžaSa, VIKTOr PELjEVIN Izdavač: geopoetIka, Beograd, 2006, cIjena: 6,40 eura Vječna Peljevinova pitanja ko sam ja i đe se to nalazim dobila su novu formu – internet-čet, u kojem sedam veličanstvenih likova, zarobljenih u Lavirintu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, čeka Tezeja koji će ih izvesti napolje . A Lavirinta u stvari nema.

I šlem užasa nije na glavi, nego u njoj. Zar zaista mislite vi da taj Betmen što vas gleda u oči dok stojite ispred ogledala s njegovom maskom na licu? Geopoetika, zajedno s još 37 izdavača iz cijelog svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike, preko Azije i Australije i svih djelova Evrope – gradi ediciju Mitovi. Noslica ideje od 1999. Godine jeste škotski izdavač Canongate. Ova serija knjiga sastoji se iz uvodne studije i kratkih romana (ili kraćih proznih formi) naručenih posebno za ovu ediciju. Od pisaca je zatraženo da po slobodnom izboru, kako god to žele, iznova ispričaju već postojeće i znane mitove iz bilo koje kulture svijeta. Ova knjiga je jedna od mnogih iz te edicije.

OKEaN Na KrajU PUTELjKa, NIL GEjmEN Izdavač: Laguna, Beograd, 2013, cIjena: 7,00 eura Saseks, Engleska. Srednjovečni čovek se vraća u svoj dom iz djetinjstva kako bi prisustvovao sahrani. Iako je kuća u kojoj je živeo odavno porušena, nešto ga vuče ka farmi na kraju puta gdje je, kada je imao sedam godina, susreo izuzetnu djevojčicu po imenu Leti Hempstok i njenu majku i baku. Već decenijama nije ni pomislio na Leti, a ipak, dok sjedi iza oronule stare farme pokraj jezerceta, za koje je ona tvrdila da je okean, preplavljuje ga nezapamćena prošlost. A ta prošlost je isuviše čudna, zastrašujuća i opasna da bi se bilo kome desila, a kamoli malenom dječaku. Četrdeset godina ranije neko je počinio samoubistvo u ukradenom automobilu na toj farmi kraj puta. Ta smrt, poput vatrometa, pripalila je fitilj i odjeknula na nezamisliv način. Oslobodila je mrak.

OVDjE NEćE bITI čUDa, GOraN FErčEc Izdavač: Fraktura, zagreB, 2011, cIjena 19.00 eura

Pustoš, praznina, povratak u nedođiju, raspad i odlazak iz istorije samo su neke od tema koje jedan od najtalentovanijih dramaturga mlađe generacije Goran Ferčec obuhvaća svojim romanom Ovdje neće biti čuda. Glavni junak Bender mladi je intelektualac suočen sa krizom identiteta u neimenovanoj metropoli na Zapadu u kojoj se skrasio ya vrijeme ratova na našim prostorima. On je eskapist koji biježi ne samo od poršlosti već i od svakodnevice, prepun sumnje prema samome sebi. U takvoj potpuno narušenoj poziciji jedan ga nenadani očev poziv nagna da se vrati u domovinu , u selo iz kojega je potekao, u kojem nakon ranih pustošenja više gotovo niko ne živi. Povratak iz urbane antiutopijske stvarnosti u ruralnu pustoš ne događa se samo na stvarnom, fizičkom nivou putovanja već i, još izraženije, u svijesti junaka.

22 ZABAVA

Foto: Milovan Danilović

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

GIMNAZIJA ª STOJAN CEROVIĆº

Generacija za poštovanje Maturanti nikšićke gimnazije “Stojan Cerović” defileom proslavili završetak srednjoškolskog obrazovanja NIKŠIĆ - Ni jaka kiša koja je padala čitavog popodneva prošle subote nije uspjela da poremeti raspoloženje maturanata nikšićke gimnazije “Stojan Cerović” koji su te večeri u hotelu Onogošt proslavili matursko veče. Ipak, na svu sreću, vrijeme se poboljšalo prije nego što je krenuo defile maturanata koji su u svojim svečanim haljinama i odijelima oduševili mnogobrojne prolaznike, kao i one koji su namjenski došli da pozdrave i isprate šetnju nikšićkih gimnazijalca. Iako maturske večeri u gradu pod Trebjesom izazivaju veliku pažnju građana, najveća gužva na ulicama u blizini hotela stvori se upravo kada gimnazijalci svečano prodefiluju i svečano prilaze Onogoštu. Tako je bilo i sa ovom generacijom maturanata kada su okupljeni svaki par ispratili gromoglasnim aplauzom, vriskom i fotografisanjem. Prelijepe mlade dame nosile su svečane, najče-

Bilo je dosta učenja i bezazlenih nestašluka Većina maturanata pamtiće srednjoškolske dane po brojnim anegdotama, a jedan od njih je Miloš, koji se sjeća simpatija i društva iz škole sa kojima će nastaviti druženje i u budućnosti.

“Bilo je tu zanimljivih i manje zanišće duge haljine, imale su moderne frizure i profesionalnu šminku na licu. Perfektno dodjerane i sređene, djevojke su izgledale kao da su upravo stigle sa nekih od njujorških modnih pista. Ni mladići nijesu nimalo zaostajali za pratiljama, u svojim odijelima prosto su plijenili šarmom i mladošću. Dojučerašnji đaci, tek zašli iz školskih klupa, ponosno su koračali u jednu od najsvečani-

mljivih lekcija, bilo je i neopravdanih časova i svakakvih nestašluka, ali se i mnogo učilo. Naravno da mi je žao što se rastajemo, ali vjerujem da ćemo nastaviti druženje i poslije svega ovoga”, zaključuje Miloš. jih i najveselijih noći u svom životu. Nakon ulaska u hotel obavilo se i fotografisanje, detalj bez kojeg ne može proći nijedna svečanost, poslije čega su gimnazijaci mogli da se opuste i provedu veče uz muziku, veselje i druženje sa vršnjacima. Jedna od maturantkinja, vidno raspoložena Sandra, poručila je da nikada neće moći da zaboravi protekle četiri godine tokom ko-

jih je stekla prijatelje za čitav život, novo znanje i iskustva. “Školske dane ću najviše pamtiti po društvu iz odjeljenja i po divnim profesorima. Planiram da upišem fa-

kutet, najvjerovantije će to biti arhitektura. Moralo je mnogo da se uči u školi, ali nije mi teško palo i jedva čekam studije”, kroz smijeh priča Sandra.

J. Lasica

POLUMATURA OŠ ª ORJENSKI BATALJONº

Poletjeli ka budućnosti HERCEG NOVI- Učenici završnih razreda Osnovne škole “Orjenski bataljon” iz Bijele, njih četrdesetčetvoro, nedavno su proslavili polumatursko veče. Po prvi put obučene haljine, cipele sa visokim potpeticama, ali i odijela i kravate simbolizuju ulazak u svijet odraslih i početak života u kojem vladaju potpuno nova pravila. Ponosni roditelji ispratili su djecu do ulaska u noćni klub.

“U školi su 44 učenika, drago nam je što ih ispraćamo. Ne opraštamo se od njih već im samo želimo srećan put. Želimo da osjete koliko je lijepo napredovati i biti sljedeći dio budućih generacija srednjih škola. Bićemo uz njih i dalje i želimo im srećan let u budućnost”, kazala je direktorica Osnovne škole “Orjenski bataljon” Jarmila Radović .

I učenik ove škole Marko Lalić

ističe da će iz osnovne škole ponijeti samo lijepe uspomene, a najupečatljiviji momenat u obrazovanju bila je ekskurzija. Na pitanje šta će

upisati nakon osmogodišnjeg školovanja, Marko je kazao da se odlučio za zanat automehaničara.

Sanja Milović

zABAVA 23

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

foto: Mirko Savović

REVIJA VIVIJEN VESTVUD

Svjetski glamur na djelu u Budvi Adriana Žolja-Bošković, Marija Ivanović

R

evija kultne britanske dizajnerke Vivijen Vestvud održana prethodnog vikenda u Budvi donijela je dašak svjetskog glamura na crnogorsku modnu scenu. Modni stručnjaci i pripadnici crnogorskog džet-seta za DN ističu da su uživali tokom 30 minuta spektakla.

Iako se nije pojavila u Budvi, kreacije legendarne dizajnerke Vivijen Vestvud ispunile su sva očekivanja mnogobrojnih gostiju koji su došli da premijerno vide kolekciju pod nazivom “Sve je povezano”. Ispred zidina Starog grada prezentovano je preko 80 odjevnih komada kolekcije proljeće/ljeto 2014. za muškarce i žene, ali i nekoliko modela za kolekciju 2015. godinu koja će premijeru doživjeti u francuskom Kanu.

Vestvud je i ovog puta ostala dosljedna autentičnom stilu kada su u pitanju modeli i ostatak autfita.

Tokom polusatnog modnog spektakla viđeni su modeli asimetričnih krojeva u kombinaciji sa kor-

setima i visokim štiklama. Kada su u pitanju šminka i frizura, viđen je neobičan mejk-ap, s akcentom na izrazito svijetao ten upotpunjen crvenim ružom. Poseban šmek reviji dali su i fatastični modeli koji su na pravi način nosili kreacije Vestvud, a među njima je bilo i dosta predstavnika Crne Gore.

Organizatorka događaja Olja Milačić je kazala kako je revija opravdala očekivanja.

“I više sam nego zadovoljna, svi su ispoštovali dogovor. Kolekcija je bila fantastična, kao i scenografija, tako da smo na kraju oduševljeni kako je sve izgledalo”, kazala nam je Milačić.

Lidija i Blažo Đukanović

Snežana Dakić i Marijana Mateus

● Poznati Prošetali crvenim tePihom

Revija britanske dizajnerke prema očekivanjima okupila je veliki broj poznatih ličnosti iz različitih sfera domaće i svjetske scene.

Pred objektivima fotografa tako su pozirali Lidija Đukanović, supruga premijera Crne Gore Mila Đukanovića, koja je došla u pratnji sina Blaža, a nedugo zatim na crvenom tepihu pojavila se i predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović. Reviju je posjetio i Savjetnik za odbranu i bezbjednost predsjednika Filipa Vujanovića Veselin Veljović sa suprugom, a među prisutnima je viđen i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pijus Fišer. Inostrane zvanice predvodili su brojne turske javne ličnosti poput najpoznatijih manekenki Ozge Ulusoj i Didem Sojdan, dizajnerke Ivane Sert i pjevač Ege. Od poznatih sa domaće javne scene u publici su bili supružnici Branimir Popović i Sanja Jovićević, bivši rukometaši Goran Đukanović i Ratko Đurković, dizajnerke Ivana Murišić, Tijana Medenica i Nataša Pejović.

je uživala u prikazanoj kolekciji.

“Od komada sa potpisom Vestvudove imam samo tašnu. Modeli koji su viđeni zaista su nosivi i u njima možete zamisliti neku djevojku sa malo specifičnijim stilom”, kazala je Dakić.

Bivša srbijanska manekenka Irena Đurić objasnila nam je da je od dolaska Vestvud mnogo važnije vidjeti njene modele na djelu.

“Ono što posebno volim kada je ona u pitanju jeste to što je jedna od rijetkih dizajnera koja ne prati modu već ima svoj stil. Uvijek daje poruku da ne pratimo modu nego da kreiramo sebe kroz odjeću”, Damjanović sa suprugom

istakla je Đurić, dok je dizajnerka Marijana Mateus tokom revije uočila nekoliko kombinacija koje će uskoro krasiti njen ormar.

“Moram biti iskrena, od Vivijen Vestvud imam samo nekoliko košulja. Ne volim korsete po čemu je ona poznata, u haljinama se ne pronalazim, ali zato tašne obožavam. Na reviju nijesam došla samo kao posmatrač, već sa namjerom da obnovim svoj ormar”, kazala je Mateus.

Damjanović: Supruga će ići u šoping Iako je nedavno došao na odmor iz daleke Kine, napadač crnogorske reprezentacije Dejan Damjanović odmah se zaputio u Budvu, kako bi na insistiranje supruge pogledao modni spektakl.

“Došao sam na insistiranje supruge kojoj je Vivijen jedna od omiljenih dizajnerki. Njen ormar već sadrži brojne haljine, cipele i tašne ove kreatorke, a vjerovatno će i nakon ove revije uslijediti šoping”, kroz smijeh nam je rekao popularni Boske.

● mateus i Dakić-mikić

imPresionirane revijom

Voditeljka poznate modne emisije “U trendu” Snežana Dakić na reviji se pojavila u modelu Vivijen Vestvud iz kolekcije “Red carpet”, a za DN je nakon revije istakla da

KONCERT U BIJELOM POLJU

Domaći muzičari pomažu ugroženima U organizaciji omladine Bijelog Polja 12. juna u sportskoj dvorani “Nikoljac” sa početkom u 19 sati biće održan veliki humanitarni koncert domaćih muzičkih zvijezda, a sav prihod od koncerta biće usmjeren za pomoć ugroženom stanovništvu od poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Jedna od organizatorki koncerta Denisa Pušija kazala je DN da su učešće na koncertu, između ostalih, potvrdili pjevači Nina Žižić, Andrijana Božović, Danijel Alibabić, Milena Vučić, SIVILO, grupa DNK ZONA, Bane Nedović i Aleksandra Bučevac. Denisa

ističe da je inicijativa za organizovanje koncerta nastala kao plod saradnje šarolike mladalačke ekipe koja je putem društvenih mreža prikupljala pomoć za ugrožene prethodnih dana.

“Na trgu smo nakon poplava prikupljali pomoć i naišli smo na odličnu reakciju sugrađana. Pomoć smo poslali preko Crvenog krsta za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a s obzirom da nijesmo skupili dovoljno novčanih sredstava odlučili smo da organizujemo koncert. Nastupiće preko 15 izvođača, a planiramo i X faktor iznenađenje”, poručuje Pušija.

Ulaznica za koncert košta dva eura, a organizatori duguju veliku zahvalnost gradonačelniku Bijelog Polja Aleksandru Žuriću i omladini tog grada.

“Nesebično nam pomažu oko organizacije i zaista smo oduševljeni reakcijama sugrađana i ljudi iz Crne Gore koji su nas podržali jer smo okupljeni oko ovako plemenitog cilja, nezavisno od pola, vjerskog ili političkog opredjeljenja. Nadam se da će hala “Nikoljca” biti ispunjena do posljednjeg mjesta tokom koncerta”, očekivanja su Pušije.

Ideju za organizacijom ovakvog

koncerta podržao je i Đorđe Maraš iz DNK zone.

On za DN ističe kako je prihvatanje poziva za pomoć moralna obaveza.

“Ponosan sam na moju Crnu Goru i Crnogorce jer smo svi zajedno uspjeli pokazati da smo tu za najbliže kad je najteže. Podržavam svaku sličnu ideju i rado ćemo se odazvati uvijek jer smo ponosni na svaki naš udio u pomoći ugroženima”, ističe Maraš.

Ulaznica za koncert košta dva eura, a nakon njega će uslijediti i afterparty u kafe baru “Hemingvej”. D.B.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2401 sudoku 2013-05-10

Medium level

Teža

4

9

5

8

2

4

3

9

4 5

2

7

2

1

4

3

7

1

4

5

9

Play sudoku online at:

4

1

6

www.sudokukingdom.com

6

3

2

8

6

Daily Sudoku puzzle No. 2399

5

2013-05-08

Medium level

Lakša

2

7

7

3

9 1

7

4

6

3

1

9

4

5

2

7

8

1

9 Page 1/2

4

Play sudoku online at:

5 Play sudoku online at:

7

9

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

ITALIJANSKI ª HURACANº

8

auto-putevima kreće krajem godine, a opremljen je i video-kamerom, radio-vezom, ali i frižiderom za prevoz organa za transplantaciju. Cijena novog superautomobila sa 610 konjskih snaga je oko 300.000 evra.

6

4

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1804 2011-09-21 Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1851 2011-11-07 Sudoku 5

9

2

8

4

3

6

7

1

2

8

6

7

1

4

9

5

3

3

4

8

6

1

7

9

2

5

5

3

9

2

6

8

4

1

7

7

1

6

2

9

5

3

4

8

7

4

1

5

9

3

2

8

6

4

8

3

7

6

2

1

5

9

8

6

3

1

4

9

7

2

5

1

6

7

5

3

9

4

8

2

4

2

7

8

3

5

6

9

1

9

2

5

1

8

4

7

3

6

1

9

5

6

7

2

3

4

8

7

4

9

5

1

8

6

2

6

7

1

3

5

8

2

9

4

3

2

5

9

4

7

1

8

6

3

9

5

2

3

8

6

1

7

4

8

3

4

9

2

6

5

1

7

6

1

8

4

2

7

5

3

9

vicevi

ru” – svijetloplavu osnovu sa bijelim štraftama i vidljivim natpisom “Polizia” na vratima. Do sada je najbrže vozilo u redovima italijanske policije bio “galjardo”. Ti “zastarjeli” modeli odlaze u penziju. “Huracan” u lov po italijanskim

6

Puzzle solution:

Najbrži policijski automobil

Italijanska policija dobila je najnoviji model lamborginija čija je maksimalna brzina 325 kilometara na sat kako bi još lakše mogla da hvata prestupnike na autoputevima. Dvosjed “Huracan LP 610-4” je dobio standardnu “ša-

3

*** Mujo i Suljo kupili na buvljaku nePage 1/2 kakav stari radio. Kad su ga uključili u struju, ne radi.

Otvoriše ga, a unutra sve šupljina, paučina i miš izjuri iznutra, a Suljo će Muji: - Drži ga Mujo, uteče nam pjevač.. *** Plavuša se u poljoprivrednoj apoteci obraća prodavcu: - Molim vas, dajte mi sjeme za ptice.

- A koliko ptica imate?

- Nijednu, ali hoću da zasadim nekoliko. ***

Pričaju plavuša i njena prijateljica: - Koliko imaš godina?

-25 -Ali to si mi rekla prije 3 godine!

-E pa nisam ja takva da danas pričam jedno a sjutra drugo! *** Dosla dva crnogorca da gledaju trku na 800m i jedan čovjek je mnogo zaostajao, pa kaže prvi crnogorac: -A viđi onoga jada jadnog, ne može mrdnut..

- A ćuti jadan, to je naš crnogorac.

- Au viđi sokola, kako poćera onoliku gomilu. ***

SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

NEZVANIČNO A što me stežeš toliko nije mi jasno. Šta si jeo te si jak toliko?

Slušam ja na desno uvo.

Ovi ostali mislim da su svi na facebook.

Sluša li me ođe iko?

A mio si mi šta god pričali o tebi.

Word Search Puzzle #N556YUOSMOSMJERKA

HOROSKOP

D

J

S

L

L

U

B

L

I

N

K

E

R

S

S

I

M

U

L

T

A

N

E

O

U

S

L

Y

G

U

D

S

S

P

E

E

D

K

C

A

R

C

N

D

O

E

T

N

E

C

K

T

I

E

H

R

U

N

F

U

R

L

O

U

G

H

S

C

A

S

D

U

S

R

C

A

I

R

D

P

R

V

N

O

N

O

I

T

C

I

F

T

E

O

I

S

G

A

Z

B

L

O

N

D

P

C

C

S

E

K

I

P

S

R

E

M

M

A

T

S

H

I

N

Y

N

Y

O

L

D

E

N

I

T

W

N

U

W

A

G

A

L

C

N

D

V

N

S

L

O

O

T

S

E

I

E

U

A

E

I

A

I

Q

H

L

C

E

G

L

S

S

H

T

A

P

E

S

T

S

F

N

S

E

T

N

E

M

T

N

A

H

C

N

E

S

I

D

AILED Ailed BLINKERS BLOND Blinkers BOUND Blond BULLS Bound CHUTES Bulls CRACK Chutes DEEPS

Crack

PIKES INCONSPICUOUS DELIS Fiction Pikes REDID LEANS DISENCHANTMENT RESPECTIVE DUNGS Furloughs MENUS Ravish SCORCH FARED Hanging NECKTIE Redid SHINY OLDEN FICTION Heave Respective SHOWY PANDAS FURLOUGHS Scorch SIMULTANEOUSLY PATHS HANGINGInconspicuous Shiny SOAPY PESTS HEAVE Leans

Menus

● FOTO PRIČA Necktie Deeps

UMORNI Disenchantment Pandas MEDVJED Dungs Paths Delis

Fared

Olden

SAD

Pests

SOLES Tilts STAMMERS STOOLS Tints TILTS Truce TINTS Trues TRUCE Wolfs TRUES WOLFS

OVAN Dobro ste informisani o novim poslovnim događajima i stalo Vam je da ostvarite svoje prioritetne ciljeve. Mnoge okolnosti Vam idu u prilog i nalazite se u sjajnoj psihofizičkoj formi.

BIK

Novi događaji ili nečije prisustvo mogu da Vas uspore u sprovođenju poslovnih planova. Ali, uspjeh ima relativno značenje u društvu saradnika. Važno je da svoje ideje plasirate na pravom mjestu.

BLIZANCI Nalazite se u prilici da čujete stručno mišljenje sa različitih strana, što predstavlja dobar uslov za profesionalni napredak. Nove informacije treba da povežete u mudar zaključak. Pažljivije analizirajte svoj odnos sa voljenom osobom.

RAK Ponekad novi događaji izmiču kontroli, ali Vi uporno tražite način da odgovorite na nečije zahtjeve ili da sačuvate svoje poslovne interese. Nema razloga da Vas trenutna situacija obeshrabri, sačekajte na bolje uslove.

VAGA Imate velike ambicije, ali Vaš uspjeh je relativan i podložan iznenadnim promjenama. Nalazite se u promjenljivoj psiho-fizičkoj fazi i ne možete da ispratite sve poslovne situacije, nedostaje Vam dobra koncentracija.

ŠKORPIJA Budite pažljiviji u komunikaciji sa saradnicima, jer pogrešno protumačene informacije ili nerazumijevanje pravila u poslovanju mogu da utiču na zajednički gubitak.

Zatražite nečiji savjet prilikom finansijskih procjena.

STRIJELAC Obratite pažnju na nove ideje, ali ostanite uzdržani i bez suvišnih komentara ispratite aktuelne događaje na poslovnoj sceni. Nema razloga da se osjećate nesigurno u društvu saradnika. Privlačite veliku pažnju.

JARAC Važno je da sačuvate dobar poslovni ugled ili da opravdate nečije povjerenje. Razmislite o promjeni uslova u poslovnoj saradnji, upotrijebite svoj autoritet u odlučujućem trenutku. Imate veća emotivna očekivanja.

Showy Simultaneously Soapy Soles Stammers Stools

Crni medvjed s Floride očito je bio premoren kada je snimljen kako drijema u visećoj mreži za ležanje koja se nalazila u dvorištu. © Puzzle Baron May 31, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

MedoCopyright je najprije provjeravao teren, a potom legao, malo se ljuljao i drijemao.

Uslikao ga je fotograf Rafael Tores koji je pratio medvjeda od trenutka kada odmara kod drveta.

LAV Raspoloženi ste za različite susrete i neobične ideje. Očekuje Vas uspjeh u poslovima koji se dobro vrednuju. Djelujete zadovoljno kada vidite da se Vaš napor višestruko isplatio. Godi Vam nečija pohvala.

DJEVICA Napravili ste pogrešnu poslovno-finansijsku procjenu, tako da Vas očekuju različite komplikacije ili konflikti u odnosu sa saradnicima. Dobro razmislite na koji način treba da sačuvate svoje poslovne interese.

VODOLIJA Okolina Vas podržava da ostvarite svoje poslovne interese. Nove ideje koje predlažete saradnicima, potvrđuju Vašu originalnost u razmišljajnju i spremnost da prihvatite niz zajedničkih ciljeva.

RIBE Imate jasne ciljeve i uporno branite svoje poslovne interese, tako da Vas očekuju različiti komentari u krugu saradnika. Nema potrebe da činite poslovne kompromise. Postoji granica do koje možete da pregovarate o novim uslovima.

26 SPORT

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Moto GP: Maestro Markez

DA LI STE ZNALI ROLAN GAROS

Fedeks, zbogom

Letonac Ernest Gulbis senzacionalno pobijedio Rodžera Federera (3:2), Marej preživio, Đoković i Raonić zakazali sastanak u četvrtfinalu Aleksandar Popović

Prema podacima Katalonske veterinarske organizacije više od 700 mačaka i pasa u ovoj španskoj pokrajini nosi ime fudbalskog čarobnjaka iz Barselone Lionela Mesija.

TIKET DANA

PARNDORF LASK LINC TIP X SANDEFJORD HAMKAM TIP 1 HAKEN IFK GETEBORG TIP X VELSU19 GRČKAU19 TIP 2 ISLANDU19 TURSKAU19 TIP 2 BELGIJA U19 PORTUGAL U19 TIP X

KVOTA 3.00 KVOTA 1.60 KVOTA 3.30 KVOTA 2.40 KVOTA 1.50 KVOTA 3.90

N

ajbolji teniser svih vremena polako gubi bitku sa brutalnom stvarnošču bijelog sporta. Rodžer Federer, osvajač rekordnih 17 Gren slemova, eliminisan je iz Pariza, u osmini finala, od Ernesta Gulbisa - 3:2, što je bacilo sjenu i na monolog Đokovića i Raonića, odnosno prolazak “na mišiće” Endija Mareja.

“Šta da kažem - razočaran sam.

Protivnik je igrao sjajno, odradio odličan posao, dok ja nijesam bio na svom prepoznatljivom nivou. Tužan sam i žao mi je što nijesam odigrao bolje”, kratko je, u svom stilu, prokomentarisao legendarni 32-godišnji Švajcarac Rodžer Federer, koji se sve teže i teže nosi sa rivalima, čiji je i uzor godinama.

Naravno, na drugoj strani Letonac Ernest Gulbis dočekao je ekstazu, iako se činilo da će pasti nakon izjednačenja Fedeksa na 2:2. Međutim, u petom setu je zapravo 18. nosilac pokazao svoju moć, ostvarivši jednu od najvećih pobjeda u karijeri. “Šta da kažem, ovo je moje naj-

veće dostignuće! Savladati velikana kakav je Rodžer je zaista nešto fantastično. Tim prije što sam to uspio da uradim u pet setova. Dobio sam na samopouzdanju i nadam se da ću nastaviti u ovom ritmu”, ističe presrećni momak iz Rige, koji je ulaskom u četvrtfinale izjednačio rekord karijere iz 2008, kada je takođe stigao među osam najboljih na Rolan Garosu, a njegov naredni rival biće Tomaš Berdih (odradio Džona Iznera 3:0).

Pravi jugoslovenski sastanak održaće se u borbi za polufinale - Novak Đoković je preslišao Žoa-Vilfreda Congu (3:0), dok je Miloš Raonić takođe rutinski odradio Marsela Gra-

NBA LIGA

Neuništivi starci

Ne postoji ta prepreka koja može da zadrži San Antonio, odnosno njegove “starce”, kako ih od milošte zovu u Teksasu. Sparsi su u produžetku slomili Oklahomu (112:107), čime su izbjegli majstoricu i sa ukupnih 4:2 prošli u finale, gdje ih u reprizi čeka prošlogodišnji dužnik Majami.

“Nije nam bilo lako, naprotiv. Činilo se u nekim trenucima da nećemo uspjeti, ali smo se izdigli i sada smo ponovo tu, u finalu. Dijele nas minimalno četiri utakmice od titule i vjerujte mi - ovog puta ćemo uspjeti da postanemo šampioni”, jasan je 38-godišnji gorostas Tim Dankan, koji je ostvario “dabl-dabl”, 19 poena i 15 skokova.

Najbolji u redovima ekipe Grega

Popoviča bio je Boris Dijao (26 poena, 11 skokova), a svoj dipronos za novo finale dali su Kavi Leonard (17), Manu Đinobili (15) i Deni Grin sa 11 poena. Na drugoj strani “grmljavina” je pružila sve što je imala - monstruozni Kevin Durant (31 poena, 14 skokova), Rasel Vestbruk (34), ali to nije bilo dovoljno da se zaostavi slavna generacija Sparsa.

“Dali smo sve što smo mogli. Ostavili smo i posljednji dah na parketu, ali nijesmo imali njihovu kocentraciju u ključnim momentima i izgubili smo”, zaključuje Durant.

Prvi finalni okršaj Majamija i San Antonija na rasporedu je u petak (03.00) po našem vremenu.

A.P.

noljersa (3:0), pa će se dva majstora sastati u narednoj rundi (utorak u 14.00). Sudbinu Federera izbjegao je Endi Marej - Škot je uspio nakon dva dana da se otarasi neugodnog Filipa Kolšrajbera (3:2), ali ga već kao iduća prepreka čeka još nezgodniji Fernando Verdasko (trijumfovao nad Rišarom Geskeom 3:0).

U ženskoj konkurenciji je Marija Šarapova uspjela da se podigne iz ambisa i izbaci Samantu Stosur (3:2), dok je najveće iznenađenje turnira Ajla Tomljanović morala da se pokloni Karli Suarez-Navaro.

SEMAFOR (M): Berdih - Izner 3:0 (6:4, 6:4, 6:4), Verdasko - Gaske 3:0 (6:3, 6:2, 6:3), Marej - Kolšrajber 3:2 (3:6, 6:3, 6:3, 4:6, 12:10), Gulbis Federer 3:2 (6:7, 7:6, 6:2, 4:6, 6:3), Raonić - Granoljers 3:0 (6:3, 6:3, 6:3), Đoković - Conga 3:0 (6:1, 6:4, 6:1).

SEMAFOR (Ž): Bušar - Kerber 2:0 (6:1, 6:2), Suarez-Navaro - Tomljanović 2:0 (6:3, 6:3), Šarapova Stosur 2:1 (3:6, 6:4, 6:0), Muguruza - Parmenjer 2:0 (6:4, 6:2).

Apsolutni vladar Moto GPa Mark Markez ostvario je šestu uzastopnu pobjedu, ovog puta u Muđelu na VN Italije, čime je napravio još jedan korak prema odbrani titule. Fantastični vozač Repsol Honde trijumfovao je u maksimalnoj šestoj trci sezone ispred Horhea Lorenca (Muvistar Jamaha) i čuvenog Valentina Rosija (Muvistar Jamaha).

“Ovo je definitivno bila najteža trka u sezoni, ali sam uspio da ostvarim još jednu pobjedu. U svakom slučaju, vjerujem da je publika uživala i da smo im priuštili pravi šou”, naglašava Markez, koji vodi ubjedljivo u generalnom plasmanu sa 150 bodova, ispred Valentina Rosija (97), Danija Pedrose (96), Horhea Lorenca (65).

A, trećeplasirani Rosi je posebno bio oduševljen svojim rezultatom, po nebom svoje Italije ...

“Danas su trke mnogo teže nego ranije, jer je strategija drugačija. Zbog toga je bilo zaista teško doći do podijuma. Zato je ovo jedan od mojih najtežih podijuma ovdje u Muđelu, ali je osećaj sjajan, jer je vredjelo”, priznaje popularni “doktor”.

Nezaustavljivi Katalonac je oborio niz rekorda, uz to je prošle sezone stigao do prve titule šampiona, a i ove doslovno dominira.

Jednostavno, momak sa brojem 93 ne želi da se zaustavi i mogao bi da postane najbolji vozač i istoriji ovog takmičenja, s obzirom da mu je 21 godina.

A.P.

SPORT 27

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

RUKOMETNA LIGA ŠAMPIONA

Njemačko čudo: Veliki Flensburg šampion Evrope!

Njemačko finale pripalo ekipi Ljubomira Vranješa (30:28) i vinulo Flensburg u istoriju, a rasplakalo čuveni Kil

Džudo: Milić deveti u Austriji Crnogorski džudista Arso Milić osvojio je deveto mjesto na Evropskom kupu za juniore, u austrijskom Lajbnicu, a nastup je završio sa po dva trijumfa i poraza. Milić je na startu takmičenja, u kategoriji do 81 kilogram bio slobodan, u drugom je savladao Francuza Krisa Ženuela, a u trećem Njemca Roberta Unievskog. U borbi, koja je odlučivala polufinalistu turnira, poražen je od Njemca Robina Gučea. Poraz je doživio i u drugom kolu repesaža od Japanca Šinićija Fušihare, koji je kasnije sa još dvije pobjede osvojio bronzanu medalju. Isto odličje pripalo je i Nemanji Majdovu iz Srbije, dok je zlatnu medalju osvojio Rus Mihail Igolnikov, koji je u finalnom meču savladao Robina Gučea.

U kategoriji do 81 kilogram, u kojoj se takmičio jedini crnogorski predstavnik u Lajbnicu, bilo je prijavljeno 56 džudista.

Mina

SPORTSKI EKRAN 12:00 17:00 18:00 20:00 20:30 21:00 03:00

Tenis: Rolan Garos Košarka: CSKA - Uniks Košarka: Litvos - Njižni Košarka: Radnički - Mega Vizura Košarka: Roma – Montepasci Košarka: Barselona - Laboral Fudbal: Japan - Kostarika

RTCG2 i Eurosport SK1 SK2 Arena sport 1 SK2 Arena sport 4 Arena sport 1

NE PROPUSTITE ROLAN GAROS, od 12.00h na RTCG 2 i Eurosportovim kanalima.

Legendarni turnir ulazi u drugu sedmicu gdje ostaju samo najbolji...

DŽUDO

Bajkovita sportska priča ispričana je u Kelnu. Cijele sezone je Flensburg (završio na trećem mje stu) gledao kako Kil dominira Bundeslig o m , ko j u je na kraju osvojio nakon ludnice sa Levenom, a onda je stigao fajnal-for Lige šampiona i autsajder je dočekao svojih pet minuta. Prvo je stradala supersonična Barselona u polufinalu, nakon sedmeraca (41:38), a onda su pale i činilo se nemilosrdne “zebre” u finalu (30:28), čime je klub prvi put u svojoj istoriji postao šampion Evrope!

“Ovo je nevjerovatno! Ne može-

mo da vjerujemo šta smo uspjeli da uradimo! Napravili smo senzaciju, jer smo igrali muško, jako i vjerovali smo u sebe. Uspjeli smo da savladamo jedan Kil i uđemo u istorij u ”, s i jao je od sreće Anders Egert, najbolji strijelac Flensburga u finalu sa osam postignutih golova.

Međutim, pobjednika je odlučio nevjerovatni junak, odnosno švedski golman Matijas Anderson (20 odbrana), zahvaljujući kojem je novi vladar Starog kontinenta nadoknadio minus šest iz rane faze meča i na čijim je krilima četa Ljubomira Vranješa dosanjala svoj nevjerovatni san.

A.P.

BACANJE DISKA

Sjajna Kristina na OI za mlade Crnogorska atletičarka Kristina Rakočević izborila je plasman na Olimpijske igre mladih, koje će od 16. do 28. avgusta biti održane u kineskom gradu Nanjingu. Ona je u azerbejdžanskom Bakuu, na Izbornom evropskom kvalifikacionom takmičenju (EYOT) u disciplini bacanje diska, osvojila bronzanu medalju i izborila plasman u Nanjing.

Rakočević je, nakon prvog dana takmičenja u kvalifikacijama, bila

ubjedljivo prva sa rezultatom 49,10 metara. U finalu je disk bacila 47 metara i 23 centimetara, što je bio treći rezultat. Pobijedila je Njemica Lara Kempek sa rezultatom 50,25 metara, dok je druga bila Ukrajinka Aljona Beljakova (48,30).

Takmičenje u Bakuu okupilo je oko hiljadu atletičara iz Evrope u kategoriji mlađih juniora, a isti grad će sljedeće godine biti domaćin Olimpijskih igara Evrope. Mina

Atletika: Rekord za rekordom Atletičar beranskog Lima Kristijan Matković postavio je novi juniorski rekord Crne Gore u troskoku. On je u Baru, na juniorskom prvenstvu Crne Gore, pobijedio skokom od 14 metara i 94 centimetra.

Vrijedan rezultat ostvarila je i Ena Balijagić iz bjelopoljskog Jedinstva, koja je trku na 200 metara istrčala za 27 sekundi i jednu stotinku i postavila crnogorski rekord za mlađe pionirke. Nacionalni rekord u konkurenciji juniorki popravila je Lidija Todorović, koja je trku na pet hiljada metara završila za 18 minuta i 54,2 sekunde. U konkurenciji juniora, u trci na 200 metara pobijedio je Milan Nikolić iz AK Mornar (23,18), na 800 metara najbrži je bio Aleksandar Miletić iz AK Nikšić (2:04,61), dok je u skoku u vis najbolji bio Ajdin Kalampreović iz AK Mornar (165). U bacanju diska težine do 1,75 kilograma najbolji je bio Stefan Raičević iz AK Mornar (36,39), a do dva kilograma Ivan Kukuličić iz AK Zeta 2012 (53,89), dok je u bacanju koplja trijumfovao Lazar Brajović iz AK Budućnost (40,92).

U konkurenciji juniorki, na 200 metara najbrža je bila Marija Kontić iz AK Sanja (26,77), na 800 metara Jovana Đurović iz AK Jedinstvo (2:29,73), dok je na 400 metara sa preponama pobijedila Katarina Ćuković iz AK Lovćen (1:09,15). Članica beranskog Lima Teodora Guberinić slavila je u skoku u dalj sa rezultatom 4,58 metara, dok je u bacanju kugle i kladiva najbolja bila Milica Vukadinović iz AK Tara (12,02) i (40,93). Mina

Stjuart stao na put Mrvaljeviću

Najbolji crnogorski džudista Srđan Mrvaljević nastup na međunarodnom turniru European Open u Madridu završio je u trećem kolu. On je u prvom kolu kategorije do 81 kilogram bio slobodan, dok je u drugom savladao Poljaka Mareka Lisovskog. Ipak, na trećoj stepeni-

ci se ispriječio Britanac Maks Stjuart, koji je pobijedio našeg borca.

U kategoriji do 81 kilogram nastupila su 42 boraca, a Mrvaljević je u glavnom gradu Španije i zvanično počeo kvalifikacije za Olimpijske igre, koje će se 2016. godine održati u Rio de Žaneiru.

A.P.

28 SPORT

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Brazil 2014 SVJETSKO PRVENSTVO

12. 6 - 13. 7.

BEM-VINDO AO BRASIL DOBRODOŠLI U BRAZIL Malo im je potrebno da budu srećni - lopta, plaža i golovi, pa makar i bez prečke: Uobičajena slika iz Fortaleze

Još 10 dana

Vesela luka vibrira fudbalskom čarolijom Predstavljamo gradove domaćine i stadione Svjetskog prvenstva Porto Alegre i “Beira Rio”

Kosta Bošković

U

šuškan na ušću pet rijeka, posmatrajući veličanstvenu Patos lagunu, a preko nje i grandioznost Atlantskog okeana, Porto Alegre je još jedan grad koji najbolje oslikava ljepote Brazila! “Vesela luka” (ime ovog grada u prevodu sa portugalskog) nikada ne spava, a osim po ludom noćnom provodu u svijetu je posebno poznata i po fudbalskoj magiji.

Na biciklu do šampionske krune: Elbio Souza, navijač Brazila ispred Katedrale u Braziliji

Da li je fudbal najvažniji: Protestanti u jednom od siromašnih kvartova Brazilije, na samo osam kilometara od stadiona na kojem će se igrati SP

Mnogo je toga što ovaj grad na jugu Brazila (najjužniji od gradova u kojima će se igrati SP) ima da ponudi, ali ono što ga izdvaja od svih u Brazilu i svrstava među jedinstvene na planeti, ono što se vidi iz svemira je predivna Patos laguna (laguna ili plitko područje slane ili mješovite vode uz morsku obalu koje je obično odvojeno od otvorenog mora niskim pješčanim ostrvima).

Takav smještaj ima povoljan uticaj na razvoj Porto Alegrea kao važne brazilske luke i jednog od glavnih industrijskih i trgovačkih središta ove države. Riječ

je o jednom od najbogatijih gradova u Južnoj Americi, a ovo područje je poznato po proizvodnji soje, riže, kože, razvijenom drvnom industrija i brodogradnja.

Kao i većina brazilskih gradova i Porto Alegre se može pohvaliti grandioznim parkovima, botaničkim baštama i predivnim građevinama u užem centru grada. Naravno, i ovdje su posebno ponosni na svoja dva fudbalska kluba...

● Grad InternasIona-

la, GremIja I velIkoG ronaldInja

Ta dva kluba dobro su poznaPosljednje “šminkanje” pred početak magije: Radnici postavljaju postere Mundijala u jednom od gradova domaćina SP

PORTO ALEGRE OSNOVAN: 1772. godine.

STANOVNIKA: 1.509.939 DRŽAVA: Rio Grande do Sul. FUDBAL: Klubovi Internasional i Gremio SIMBOLI: Patos laguna, statua Lakador, Piratini palas, Prasa de Matriz, Faropilja park, botanička bašta...

ta svima koji prate fudbal - Internasional i Gremio su velikani, ne samo brazilskog, već i svjetskog fudbala.

Oba tima bili su šampioni Južne Amerike, ali i planete. Gremio je svjetsku krunu osvojio 1983. godine kada je u finalu bio bolji od Hamburgera, dok je “crveni Inter” do tog uspjeha stigao 2006. srušivši tada moćnu Barselonu.

Osim Gremija i Internasionala Porto Alegre je, kao malo ko kroz istoriju, proslavio najbolji fudbaler ikada rođen u ovom gradu - Ronaldinjo Gaučo. Veliki “El Mago” je dijete Gremija, a zanimoljivo te 2006. bio je u timu Barselone koja je poražena od njemu i Gremiju “omraženog” Internasionala.

Upravo zahvaljujući Svjetskom prvenstvu, Internasional od skoro igra na jednom od super stadiona Brazila...

● stadIon - draGulj na obalI rIjeke

Estadio Beira Rio (u slobodnom prevodu - stadion na obali rijeke) još je jedan od stadio-

SPORT 29

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

MUNDIJALSKE INFO HOLANDIJA

Štoper u kojeg se ª zaljubioº Van Gal

na sa kojeg će ovog ljeta biti uživanje pratiti utakmice Mundijala. Otvoren je 1969. godine baš na obali rijeke (po nekima jezera) Guajba, a za potrebe ovogodišnjeg Mundijala specijalno modernizovan.

Njegovo renoviranje trajalo je bukvalno od 2007. kada je bilo poznato da će Brazil dobiti organizaciju Mundijala, a zanimljivo je da su se u veliku akciju uključili čak i domaći navijači tako što su donirali cement, cigle i ostali građevinski materijal. Na kraju izgradnja stadiona iznosila je 142 miliona dolara.

Posebna odlika ovog objekta su zidovi i krov koji su u obliku jedara koji će, osim što predivno izgledaju, imati zadatak da smanje vrućine. Dobro, za Svjetsko prvenstvo to neće biti potrebno,

DA LI STE ZNALI? Da ogromnu većinu populacije Porto Alegrea čine evropski doseljenici - najviše iz Portugala, Njemačke, Italije i Poljske.

pošto će u ovom dijelu Brazila (za razliku od onih gradova oko ekvatora) u toku trajanja Mundijala biti zimsko godišnje doba

sa prosječnom temperaturom od 14 stepeni Celzijusovih. * U narednom izdanju: Fortaleza i stadion Kastelao

Rođen je u blizini stadiona čuvene Benfike, majka mu je Portugalka, otac iz Gvineje Bisao, kao klinac morao je da se preseli u Roterdam, gdje je kao pomalo zapušteno dijete odrastao u najopasnijoj gradskoj četvrti. Danas je on momak za primjer, standardni reprezentativac Holandije i defanzivac zbog kojeg selektor Luis van Gal mirno spava.

On je Bruno Martins Indi, 20-godišnji štoper Fejenorda, on

je momak za kojeg je “pukovnik” Van Gal javno izjavio kako je zaljubljen u kvalitete ovog igrača, a za kojeg kapitena “lala” Robin van Persi kaže: “Kada vidite kako čita igru, kako oduzima lopte i kako zrelo izgleda, onda znate da je to igrač svjetske klase”.

Igrač svjetske klase i momak kojeg će Van Persi i Van Gal najvjerovatnije odvesti sa sobom u Mančester junajted.

K.B.

IDE U BRAZIL

A samo je sanjao da upozna Modrića Ivan Močinić, vezista Rijeke, iznenađenje selektora Nika Kovača na spisku onih koji će Hrvatsku predstavljati na Svjetskom prvenstvu, imao je zanimljivo viđenje svega što mu se u posljednje vrijeme izdešavalo.

“Najprije sam bio šokiran”, počeo je Močinić. “Skoro sam pao sa sto-

lice kada je selektor rekao da idem u Brazil. Zapravo, najviše sam se iznenadio kada sam dobio poziv među 30 igrača. Ovo je nevjerovatno. Kada sam stigao na pripreme, imao sam samo jednu želju - da upoznam svog idola Luku Modrića, a sada idem sa njim na Svjetsko prvenstvo”.

K.B.

30 SPORT

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

REZIME

Uvijek će pisati: Sutjeska je prva odbranila titulu Sutjeska je imala jasan plan u prethodne dvije godine - posebno ove sezone - svojim klincima su dodali kvalitetna pojačanja, imali su pravog trenera, sjajnu odbranu, rasterećenost od Kupa, držali su sastanke kada je to bilo potrebno Zeta, Budućnost, Mogren, Rudar, Mogren, Budućnost, Sutjeska, Sutjeska - to su šampioni nezavisne Crne Gore od 2006. godine!

I kada se za jedno 20 godina bude pisalo o timovima koji su se domogli lovora - uvijek će stajati: Plavobijeli iz Nikšića su prva ekipa koja je uspjela da odbrani titulu.

Put je bio (pre)težak, pogotovo tokom proljeća, ali na kraju su uspjeli. Dnevne novine su pronašle razlog novog istorijskog uspjeha nikšićkog ponosa.

Istorija se pisala i prošle godine,

kada je pehar prvaka prvi put stigao u grad piva i čelika.

● NIKŠIĆKA DJECA PLUS

KVALITETNA POJAČANJA

Dosta prvoligaša bježi od svojih klinaca, ali ne i Sutjeska - Dragan Gaga Radojičić je momcima koji osjećaju grad (Janjušević, Stijepović, Jovović, Pejović, dva Karadžića, Ćuković, Poček, Nikolić...), atmosferu, koji će se potruditi više od “stranaca”, dodao kvalitetna pojačanja (Vujović, Radonjić, Masa-

to) i rezultat je stigao.

Slična situacija je viđena i u prvoj šampionskoj godini. Plus, Sutjeska je zadržala ekipu, a to je još jedan veliki razlog zašto su odbranili trofej.

● DRAGAN RADOJIČIĆ Kada se prije dvije godine vratio u rodni grad, tim je bio u rasulu, a za jedno ljeto je od gubitnika napravio - pobjednike. Možda je Gaga malo “težak”, ali je isto tako majstor da digne ekipe. I osvaja trofeje.

Da je šef Sutjeske dobar trener, dobili smo potvrdu od jednog prvoligaškog igrača sa kojim je Radojičić sarađivao u Grblju.

“Kada je došao, ekipa je bila u rasulu, ali je nevjerovatno dobar motivator. Podigao nas je, a na kraju je sve bilo super što se tiče ekipe.

Odličan je trener, zna da napravi atmosferu.”

Gaga ima pedigre pobjednika, a to je prebacio na cijelu ekipu...

● SJAJNA ODBRANA Kada u posljednjoj liniji imate dva mlada reprezentativca Crne Gore (Igor Ćuković, Nikola Stijepović), dva iskusna štopera (Dejan Ognjanović, Nenad Đurović), ratnika poput Srđana Bečelića - ofanziva može da bude mirna - ako pogriješe gore znaju da će ih ispraviti defanziva.

Dokaz koliko su dobri pozadi lijepo se vidi u statistici - primili su 21 gol na 33 utakmice. Naravno, najmanje u ligi...

● BORBA NA JEDNOM FRONTU Koliko god se činilo da je domaće prvenstvo lako, uopšte nije tako!

Ako igrate na dva fronta, to istroši fudbalere, dolazi do povreda, kartoni se nagomilaju...

Sutjeska sa tim nije imala problema - eliminisani su u prvoj rundi Kupa Crne Gore od Jezera krajem septembra, pa su se mogli totalno posvetiti šampionatu.

I to je jedan od razloga, jer da je Sutjeska do kraja gurala sa Kupom, bilo bi teže da odbrane titulu nego što jeste.

● SASTANCI KADA NIJE IŠLO Jesen je bila dobra, ali tokom proljeća se zakomplikovala situacija Sutjesku su iz kola u kolo stizali rivali - prvenstveno Lovćen, a i Čelik je tri kola prije kraja mogao da pojuri titulu...

I tu su ključnu ulogu odradili fudbalski sastanci koji su znali da potraju. Pričalo se o greškama, o dobrim stvarima, o tome kako da ostane titula u Nikšiću.

Na kraju je ostala, sastanci su urodili plodom uprkos tome što su se nekada igračima činili kao - dosadni.

Donijeli smo vam pet najupečatljivijih razloga, a sigurno da je i van terena sve funkcionisali dobro kada je uprava u pitanju, da su navijači odradili veliku ulogu... I svi su slavili na ulicama Nikšića: navijači, uprava, stručni štab, igrači. Potpuno zasluženo B.T. Foto: Milovan Danilović

CFL: Šta se desilo na kraju prvenstva, šta nas još čeka...

Subota, 31. maj, spustila je zavjesu na fudbal u Crnoj Gori. I sve je negdje oko 19.30 bilo kristalno jasno - Sutjeska je ostala šampion i igraće kvalifikacije za Ligu šampiona, dok će se za Ligu Evrope boriti Lovćen, Čelik i Budućnost...

Iz elite je ispao Dečić, dok će baraž igrati Mornar i Mogren - baš kao

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

redakcija@dnovine.me

i prošle godine. Barani će se sastati sa Beranama, dok će se “žuti” boriti sa Jezerom - utakmice se igraju u srijedu, a revanš je zakazan za nedjelju...

Kada smo već kod Druge lige - ispali su Bratstvo i Zabjelo, a za popunu drugoligaškog karavana boriće se Iskra, Radnički iz Berana i ulcinjski Federal.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT 31

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

TIM KOLA

Golman Popović (Petrovac)

UKUPNO 1. SUTJESKA

33

2. LOVĆEN 3. ČELIK

DOMAĆIN 46:21

63

8

52:31

9

47:28

6

11

13

9

17

12

4

33

17

8

33

15

9

4. BUDUĆNOST

33

16

5. PETROVAC

33

11

6. RUDAR

33

11

9

7. GRBALJ (-3)

33

11

10

Odbrana

GOST 35

17:12

28

3

18:12

27

7

20:18

19

3

6

16:14

24

6

6

4

18:16

24

17

4

6

7

13:18

18

17

5

4

8

15:24

19

17

10

5

2

29:9

16

59

17

10

2

5

34:19

32

16

54

17

10

5

2

27:10

35

16

36:26

54

17

9

3

5

20:12

30

16

37:31

46

17

5

7

5

19:15

22

16

13

32:31

42

16

7

3

6

19:15

24

12

36:40

40

16

6

6

4

21:16

24

7

7

2

7

6

5

4

7

8. ZETA

33

12

4

17

39:57

40

16

8

3

5

23:21

27

17

4

1

12

16:36

13

9. MLADOST

33

11

6

16

38:46

39

16

7

3

6

24:21

24

17

4

3

10

14:25

15

10. MOGREN (-3)

33

11

9

13

45:56

39

16

7

5

4

25:22

26

17

4

4

9

20:34

16

11. MORNAR

33

9

9

15

35:47

36

17

7

5

5

24:16

26

16

2

4

10

11:31

10

12. DEČIĆ

33

5

9

12

32:61

24

16

5

5

6

19:17

20

17

0

4

13

13:44

4

Stijepović (Sutjeska) Živković (Mladost) Lakić (Petrovac) Radunović (Budućnost)

Vezni red Mugoša (Mogren) Stevović (Sutjeska) Pržica (Mogren) Muhović (Petrovac)

Napad

Isidorović (Sutjeska) Mugoša (Mladost)

Trener Dragan Radojičić

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 3500. GOLOVI: 1:0 Isidorović u 21, 2:0 Poček u 42, 30 Stevović u 70, 4:0 Stijepović u 80. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7, B. Krstev (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Poček (Sutjeska), Popović, Mihailović (Dečić).

SUTJESKA

DEČIĆ

4 2

Radović -, Bečelić 7,5, Ćuković 7,5 (od 60. Ognjanović 7,5), Đurović 7,5, Stijepović 8, Nikolić 8, Stefanović 7,5, Stevović 8 (od 80. Vučić -), Masato 7,5 (od 71. Čolaković -), Poček 7,5, Isidorović 8 Trener: Dragan Radojičić 7,5

0 0

Đoković, Vučković (od 88. Popović -), N. Mihailović, Ramović, Ljuljđuraj (od 85. Camaj -), Popović, Zlatičanin, Krkanović (od 63. Averić), Kuč, Pepić, Tuzović Trener: Fuad Krkanović

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: 600. GOLOVI: 0:1 Pržica u 20, 1:1 Bogdanović u 50, 1:2 Mugoša u 70. Sudija: M. Savović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, V. Đuranović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Martinović (Lovćen), Pržica (Mogren).

LOVĆEN

1 0

Perović 6, Radunović 6, Tatar 6,5, M. Draganić 6, Vujović 6,5 (od 82. I. Martinović -), Kosović 6, Hiro 5,5 (od 46. Brnović 6,5), Bogdanović 7, Radović 6,5, Vujanović 5,5 (od 46. Perutović 6), N. Draganić 6 Trener: Mojaš Radonjić 6,5

IGRAČ UTAKMICE: Darko Isidorović NIKŠIĆ - Stadion: Željezare. Gledalaca: 100. GOLOVI: 0:1 Mugoša (pen.) u 62. Sudija: A. Marković (Cetinje) 7. Pomoćnici: M. Stanković (Cetinje), I. Bogdanović (Cetinje). Žuti kartoni: Jovović, Nikolić (Čelik).

ČELIK

0 0

Giljen 6, Jovović 6, Vuković 6,5, Adrović 6 (od 66. Jaredić 6), Videkanić 6, Brnović 6,5, Božović 6,5 (od 71. Čvorović -), Ivanović 6, Kalezić 6, Kovačević 6, Nerić 6 (od 46. Nikolić 6) Trener: Željko Ćeha 6

MLADOST

1 0

Radović 6,5, Živković 7, Zečević 7, Mitrović 7, Novović 7, Lagator 6,5, Mirković 6,5, Burzanović 7, Kejto 6,5, Pavićević 6,5, Mugoša 7 (od 75.

Kolev -) Trener: Milovan Prelević 7

BUDUĆNOST

GRBALJ

2 1

Ljuljanović 6,5, Raspopović 6,5, Tomković 6,5, Orahovac 7, Radunović 7, Hočko 6,5, Rogošić 7, Raičković 6,5 (od 67. Cmiljanić -), Raičević 6,5 (od 75. Ilinčić -), Burzanović 7 (od 58. Vukčević 6,5), Vujačić 7 Trener: Goran Perišić 7

1 1

Đurović 6, Obradović 7, Manojlović 6, Magud 6,5, Bogdanović 6,5, Grivić 6,5, Milojko 6,5, Macanović 6 (od 73. Handa 6), Đalović 6 (od 65. Janković 6,5), Pepić 6,5, Kalić 6 (od 65. Ašćerić 6,5), Trener: Aleksandar Nedović 6,5

Sutjeska

Nijesu igrali perfektno tokom proljeća, kiskali su gdje nijesu smjeli, ali na kraju je sve ispalo kako treba: Sutjeska je odbranila titulu što nikome nije uspjelo do sada.

Veliki plus ide na račun Dragana Gage Radojičića, momaka u plavo bijeloj opremi, upravi koja je pratila igrače, navijače koji su uvijek bili tu...

Na redu su kvalifikacije za Ligu šampiona, pojačanja su neophodna kako bi se ostavljio dobar utisak...

I. Đurović 6,5, Racković 6,5, Radišić 7, Kapisoda 6,5, Pejović 6,5, Kalezić 6,5 (od 61. Kaluđerović 6,5), Marković 7, Mugoša 7,5, Pržica 7 (od 53. Krstić 6,5), Đurišić 6,5, M. Đurović 6,5 (od 74. Đuranović -) Trener: Branislav Milačić 7

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: 200. GOLOVI: 1:0 Muhović u 39, 2:0 Lakić (pen.) u 53, 3:0 Muhović u 87. Sudija: P. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Pavićević (Podgorica) 7, B. Bogdanović (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Grbović (Petrovac).

PETROVAC

RUDAR

3 0

Popović 7, Golubović 7, Grbović 7, Lakić 7,5, Čelebić 7, Šofranac 7,5, Martinović 7 (od 57. Kacić 7), Marković 7 (od 67. Medigović 7), Muhović 8, Pejaković 7 (od 78. Božović -), Jablan 7,5, Trener: Milorad Malovrazić 7

0 0

Radanović 6, Tomašević 5,5, Mijušković 5,5, Đurić 6, Nestorović 6, Fatić 5,5 (od 65. Noma -), Kato 6, Vlahović 6 (od 75. Sekulić -), Gačević 5,5 (od 65. Šljivančanin 5,5), Jovanović 6,5, Milić 6,5 Trener: Mirko Marić 6

IGRAČ UTAKMICE: Miloš Lakić BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: 150. GOLOVI: 1:0 Tomić u 9, 1:1, Đ. Vukčević u 55, 2:1 Vujačić u 68. Sudija: M. Milačić (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić) 7, A. Eraković (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Klikovac (Zeta).

MORNAR

2 1

Lakićević 6,5, Radulović 6,5 (od 46.

Mehmedović 6,5), Dubljević 6,5, Obradović 7, Kajević 7, Đurković 6,5, Tomić 7, Smolović 7, Divanović 6,5, Vučinić 6,5 (od 90. Šuša -), Vujačić 7 (od 80. Konatar -) Trener: Obren Sarić 7

ZETA

1 0 Gačević 6, Šoć 6, Aligrudić 6,5, Đ. Vukčević 7, Klikovac 6, Dujković 6 (od 71. Kukuličić -), Popović - (od 27. S. Vukčević 6,5), Došljak 6,5, Krstović 6 (od 78. Radinović -), Čolaković 6,5, Vlaisavljević 6,5 Trener: Rade Vešović 6,5

IGRAČ UTAKMICE: Danilo Tomić

IGRAČ UTAKMICE: Risto Radunović

+ Plus

2 1

IGRAČ UTAKMICE: Marko Mugoša

IGRAČ UTAKMICE: Stefan Mugoša PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: 400. GOLOVI: 0:1 Obradović u 10, 1:1 Radunović (pen.) u 25, 2:1 Vujačić (pen.) u 65. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: N. Vujović (Bar) 7, M. Brajović (Spuž) 7. Žuti kartoni: Tomković, Rogošić, Raičković (Budućnost), Obradović, Magud, Bogdanović, Manojlović (Grbalj).

MOGREN

- Minus

Mogren

Pobijedili su u posljednjem kolu (2:1 Lovćen), ali drugu godinu zaredom Mogren će igrati - baraž!

A to nikako nije bilo u planu čelnika kluba iz Budve - ljetos je skockana ekipa koja je trebala da se prošeta crnogorskim terenima, sjajno su startovali, ali onda su se pojavili problemi - uprava nije isplaćivala igrače, pa su mnogi igrači pobjegli iz metropole turizma.

Pred Mogrenom je dugo ljeto - nalaze se na raskrsnici: da li će postati prosječan klub ili će se vratiti u vrh Crne Gore...

LISTA STRIJELACA 15 Mugoša (Mladost) 11 Orlandić (Zeta/Hapoel) 10 Zorić (Čelik), Vujačić (Petrovac/ Budućnost) 9 Vujačić (Dečić/Mornar) Đurišić (Mogren) 8 Ivanović (Čelik), Janković (Grbalj), Radonjić (Sutjeska), Rotković (Mornar/ Makabi), Đurović (Mogren) 7 Delić (Grbalj/Tirana), Došljak (Zeta), Fukui (Sutjeska), Knežević (Mladost/ Dačija), Vujović (Mogren/Čelik), Vujović (Mogren/Sutjeska), Muhović (Petrovac) 6 Ašćerić (Grbalj), Ćetković (Budućnost), Kaluđerović (Rudar/Honfeos), Karadžić, Isidorović (Sutjeska), Merdović, Bogdanović (Lovćen), Đalac (Čelik) 5 Marković (Mogren), Pepić (Dečić), Tomić (Mornar) 4 Bogdanović (Mornar), Božović, N. Draganić, Martinović, Stojanović (Lovćen), Gačević, Milić (Rudar), Marković (Dečić), Mujdragić (Čelik), Nikač (Budućnost), M.B. Radulović, Vlaisavljević (Zeta) 3 Bajić (Rudar), Burzanović, Savićević (Mladost), Grbović, Jablan, Marković (Petrovac), Ilinčić (Budućnost), Kalačević (Zeta), Kuč (Dečić), Memedović (Mornar), Nikolić, Račić (Čelik), Radović, Ueda (Lovćen), Vukčević (Grbalj/Mladost), Obradović (Grbalj), Stevović (Sutjeska) 2 I. Burzanović, M. Burzanović, Hočko, Raičević, Rogošić, N. Vukčević, A. Vukčević (Budućnost), Boljević, St. Vukčević (Zeta), Glavan, Pepić (Grbalj), Halilović, Perutović, Simović, Tatar (Lovćen), Igumanović, Nestorović, Vlahović (Rudar), Jovović, Pejaković, Vujović, Lakić (Petrovac), Jovović, Prtenjak (Čelik), Kalezić, Radišić (Mogren), Radusinović (Grbalj/Hibernians), Kasapi, Lekić, F. Mihailović, Orahovac, Zlatičanin (Dečić), Kosović (Lovćen), Mandić, Mijušković (Mornar), Mirković (Lovćen/Mladost), Pavićević, Zečević (Mladost), Stefanović, Poček (Sutjeska) 1 Nikolić, Pejović, V. Karadžić, Ćuković, Đurović, Stijepović (Sutjeska), Kalezić, Radulović, Petrović (Mladost), Milović, Rudović, Đoković, Kaluđerović, Kapisoda, Mugoša, Pržica (Mogren), Đukić, Golubović, Šofranac, Kruščić, Dragićević, Kacić, Mrvaljević, Božović (Petrovac), Šćepanović, Jovančov, Ćosović, Šljivančanin, Noma, Đurić, Fatić (Rudar), Ramović, Novović, Lazarević, Al. Adžović, Vučković, Akosta, Ljuljđuraj (Dečić), M. Draganić, Vušurović, Vujanović, Đorđević(Lovćen), Cmiljanić, Orahovac, Radunović (Budućnost), Krstović, M.M. Radulović, Klikovac, Kukuličić (Zeta), Dubljević, Radulović, Spasojević, Arsenijević (Mornar), Bulatović, Nerić, Đukić, Bubanja, Brnović, Kalezić, Kovačević, Vuković (Čelik), Đalović, Bogdanović (Grbalj)

PONOVLJEN USPJEH

Ljepše nego prošle godine Dva puta je proglašavan za trenera godine u Crnoj Gori, cijenjen je u fudbalskim krugovima, fudbaleri ga vole zbog temperamenta...

A Gaga, kada osjeti energiju, ređa samo uspjehe - Dragan Radojičić je u rodnom Nikšiću sa svojom Sutjeskom prošle godine ispisao istoriju osvajanjem titule, a sada se još jednom sa Sutjeskom upisao u anale crnogorskog loptanja - Sutjeska je postala prva ekipa koja je odbranila šampionski lovor.

I nećemo dužiti, krećemo odmah: Gospodine Radojičiću, kakav je osjećaj opet biti šampion?

“Još bolji nego prvi put”, osjećala se sreća u Gaginom glasu. “Prva titula uvijek ostaje, ali sada je sve super bilo. I sigurno kada se euforija malo spusti da će se osjećaj zadovoljstva pojačati. Međutim, nema se mnogo vremena, mora da se misli na budućnost.”

Nikšić je uživao na jednu noć - na trgu su se okupili navijači, klicali su herojima iz Sutjeske (stručnom štabu i prvotimcima), koji su jedan po jedan izlazili na binu...

“Bilo je veličanstveno. I zaslužili smo. Prošle godine nije bilo fešte, jer kao da niko nije očekivao da ćemo biti prvaci. Sada je bilo fantastično. Ispred nas je bio pun trg, a titula je poklonjena navijačima, gradu... Bilo je stvarno lijepo. I drago mi je što se narod radovao u ovim teškim trenucima.”

Teže je odbraniti titulu nego je osvojiti - stara parola se nije reflektovala na plavo-bijele iz Nikšića. A da je bilo teže - jeste...

“Sigurno. Nema dileme. Tokom prvog dijela sezone smo igrali dobro, dok smo u drugom dijelu pali.

Mogli smo više jesenas, a proljeće smo odigrali ispod nivoa, jer nijesmo imali prave pripreme”, rekao je Radojičić. “Tokom pripremnog perioda za proljeće imali smo dosta povrijeđenih igrača, nijesam mogao da uigram ekipu i mislim da je to razlog naših lošijih igara i rezultata. Međutim, na kraju smo uzeli titulu i to se broji.”

I zaslužili su taj pehar - Sutjeska je bila lider od 13. kola...

“Kada si gotovo 20 nedjelja prvi, onda ne može niko ništa da ospori. Pokušava da se ospori naš uspjeh, ali imali smo konstantu cijele sezone. Neka se i drugi or-

ganizuju kao mi odmah na početku sezone, pa neka pokušaju da nas stignu. Sve ekipe su, čini mi se, protiv nas igrale sa više motiva nego protiv ostalih, ali to je normalno. Uvijek je tako kada je na jednoj strani šampion”, riječi su Radojičića.

Iskreno, da li ste se plašili da lovor ne ode negdje drugo?

“Imamo jednu manu: Ne plašim se nikoga i ničega. To doživljavam kao manu. Stvarno nijesam. Vjerovao sam u momke, bilo mi ih je žao u pojedinim trenucima, jer sam vidio da hoće sve najbolje, a bili smo u nekom kontraritmu”, govori popularni Gaga. “Na kraju je sve kako treba i hvala im što su izdržali sa mnom. Mnogo sam zahtjevan, nekad težak, ali sve to radim kako bi igrači bili bolji.”

Za kraj - dvije titule, dobar glas koji se čuje i van granica Crne Gore rađaju jedno pitanje: Ostaje li Dragan Radojičić na klupi Sutjeske?

“Dao sam odmor sam sebi od sedam dana. Poslije toga će se sve znati. Klub treba da iznese ciljeve, plan, ambicije... To mi je najbitnije. Sve mora da se završi u brzom periodu, jer klub ne smije da trpi”, zna Gaga da 2. kolo kvalifikacija za Ligu šampiona kuca na vrata.

B.T.

Foto: Milovan Danilović

Dragan Gaga Radojičić je prije dvije godine od gubitnika napravio velike pobjednike - druga uzastopna titula ide na dar gradu Nikšiću, navijačima...

DEšamP gUbi VOđU

Molitva za Riberija Uticajni francuski L’ekip piše da najbolji fudbaler Francuske zbog povrede leđa propušta Svjetsko prvenstvo u Brazilu Budnesliga je spuštala zavjesu, a Frenk Riberi je sve više vremena provodio na tribinama mučila su ga leđa! Činilo se da je povredu zaliječio, bio je nasmijan na treninzima Francuske, jedva je čekao da počne Svjetsko prvenstvo...

Ali, sve su prilike da majstor trikolora neće igrati na “svom posljednjem Mundijalu” - uticajni

L’ekip piše da će vedeta Bajerna propustiti glamuroznu scenu u Brazilu.

Riberi ima problema sa lumbalnim dijelom kičme...

“Bol u leđima može da bude svašta i ništa. Ljekarski tim će dati sve od sebe da što prije otkrije kakvo je Riberijevo stanje”, kratko je poručio Didije Dešamp, selektor Francuske.

A bivšem kapitenu “trikolora” koji sada sjedi na klupi je prijeko potrebna informacija može li Frank da igra ili ne može - danas je posljednji dan da sve reprezentacije dostave spisak putnika (njih 23) za Mundijal.

Cijela Francuska će se moliti, jer sa Riberijem je to jedna selekcija, a bez Frenka je to druga ekipa...

B.T.

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014. brOJ 856 GODINA III

33 žENA 57 ZAHVATA

Rekorderka po broju operacija Sindi Džekson svjetska je rekorderka po broju plastičnih operacija, pa je kao takva ušla i u Ginisovu knjigu rekorda. Sindi je imala 57 plastičnih operacija. Prvu operaciju nosa imala je sa 34 godine, gdje je potpuno promijenila izgled svog prirodnog nosa koji nikada nije voljela. Sindi je smatrala da se nije vidjela velika razlika, pa je dvije godine kasnije ponovo otišla pod nož jer je htela da postigne nos Nikol Kidman. Ovom operacijom Sindi je bila zadovoljna goto-

vo 22 godine, ali je skoro odlučila da joj treba malo elegantniji nos.

Da bi postigla savršeni nos, Sindi je u fotošopu iskombinovala noseve Anđeline Džoli i Kejt Midlton i pokazala hirurgu kakav izgled želi da postigne. Zadovoljna ishodom, Sindi je rekla da će joj to biti poslednja operacija nosa. Ona je do sada operisala bradu, jagodice, podizala kapke i mijenjala izgled vilice. Operisala je cijelo tijelo, osim stopala i ruku, ali kaže da je to sljedeće na redu.

MAKE UP

Ruž i rumenilo u istom pakovanju

TOKOM MENSTRUALNOG CIKLUSA

Namirnice koje treba izbjegavati Priredila: Ma.I.

M

enstrualni bolovi mogu da budu krajnje neprijatni i uporni. Kao što postoje namirnice koje ublažavaju negativne simptome koje izaziva PMS, tako isto postoje one koje pojačavaju i podstiču bol.

zdravu, sirovu hranu.

● Konzervirana

Pecivo ma koliko bilo ukusno i na vašoj listi omiljene hrane u samom vrhu, izjegnite ga. Ono sadrži veliki nivo trans-masti (poznate i pod imenom “djelimično hidrogenisanim uljem”) koje povećavaju nivo estrogena i izazivaju bol u materici.

Ono što trans masti čini opasnim je način na koji podižu vaš LDL holesterol, trigleceride i nivoe lipopro-

Potrudite se da zaobiđete bilo kakvu prerađivanu hranu poput one u konzervama ili čipsa. Ova hrana sadrži veliku količinu natrijuma koji može dodatno da pojača bol u želudcu i izazove povraćanje. Umjesto ove hrane birajte

BUDITE DRUGAČIJI

Moderan manikir za dan vjenčanja

teina, a smanjuju vaš HDL holesterol, najgora moguća kombinacija masnog organskog jedinjenja. Naš predlog je da konzumirate hljeb bogat vlaknima.

● slatKiši

Nadutost, neraspoloženje i glavobolja samo su neki od neprijatnih simptoma PMS-a. Ovo je vrijeme kojem se nijedna žena ne raduje i koje jedva čeka da prođe. Nekim ženama dani menstrualnog ciklusa jako teško padaju, pa osim čajeva i ljekova gledaju da konzumiraju namirnice koje će ublažiti bol.

Nasuprot njima, postoje i one koje isti mogu postaći i koje bi svakako trebalo izbjegavati tokom ciklusa. Sljedećih šest namirnica poželjno je držati na distanci tokom dana kada imate menstruaciju. hrana i čips

Brend “Yves Saint Laurent” predstavlja nov proizvod koji nosi naziv “Baby doll kiss&blush” i objedinjuje dva proizvoda u jednom, ruž i rumenilo. Nova revolucija u proizvodima za ljepotu kaže da se obrazi i usne mogu šminkati se jednim proizvodom.

Yves Saint Laurent “Baby doll kiss&blush” kombinuje izuzetno senzualni kompleks difuzije boja sa mješavinom pigmenata koji su savršeno prilagođeni za nanošenje na usne i obraze. Nakon nanošenja usne i obraze obavija baršunasto nježnim velom koji ih matira i obasjava svjetlošću. Ovaj proizvod dostupan je u 12 modernih nijansi.

● Masno Meso Meso sadrži visoki nivo zasićenih masti, koja može da izazove upalu i bol. Najmanje što vam je potrebno tokom menstruacije jeste da nekom hranom samo “pojačate” bol.

Ako baš ne možete da izbacite meso sa svog jelovnika, onda bar birajte bijelo meso ili umjesto mesa, jedite ribu.

● pecivo

Kolači i sva ostala hrana bogata šećerom popravlja raspoloženje samo na kratko, istovremeno podstičući bol u želucu. Zato, ako vam se traži “šećer”, umjesto čokoladnog kolača, uzmite prije neko voće poput kruške, banane, dinje i jabuke.

● Kofein Kafa sa dosta kofeina može da podstakne bol i izazove kašnjenje sljedećih menstrulanih ciklusa. Umjesto kafe, pokušajte da pijete čajeve ili kafu sa manje kofeina.

Takođe se preporučuje da zaobiđete konzumiranje energetskih napitaka.

● alKohol Sva alkoholna pića imaju krajnje negativno dejstvo po naše fizičko stanje, izazivajući nadimanje ali i promjena raspoloženja. Uživajte u čaju i pokušajte da tokom menstruacije ne konzumirate ni alkohol ni kafu.

Buduće mlade, zaboravite na klasičan french manikir, nude boju i jarko crvenu. Budete drugačije i inovativnije i sa izborom laka za nokte. Odabrali smo za vas top tri manikira koji će učiniti savršen dan još bogatijim i veselijim.

Bordo i tamnoljubičasta Crveni lak je već klasika koja je provjerena i sigurna varijanta. Nego, zašto ne biste probali nešto sasvim drugačije. Boja šljive ili neka tamnije ljubičasta nijansa odlična su zamjena za crvenu, a opet ćete na neki način biti drugačiji.

Zlatne nijanse Ovaj netradicionalan izbor je

fantastičan za mlade koje žele da unesu nešto novo i svježe u svoje venčanje. Umjesto klasičnog french manikira, odaberite vrhove boje zlata. Tako ćete dobiti glamurozni odsjaj koji svaka mlada zalužuje. Ovo je najjednostavniji manikir za veliki dan, koji možete sami napraviti Cirkoni za dodatni sjaj Kada su u pitanju ukrasi angažujete profesionalca. Napravite obrnuti french manikir uz pomoć cirkona. Ne pretjerujte sa ukrasima, jer je prsten taj mora biti glavni ukras vaših ruku, a manikir je samo neophodan detalj.

34 ŽENA

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

Simptomi idealne veze

1. Grlite se dok spavate Parovi koji spavaju blizu jedno drugome su mnogo povezaniji od onih koji se razdvajaju tokom noći i svako spava na svojoj strani kreveta. Ako se grlite tokom noći ili ujutru, znači da ste stabilan par.

2. Srećni ste i kad ste razdvojeni Nije stvar u tome koliko nedostajete jedno drugom - stvar je u tome koliko možete da izdržite jedno bez drugog i kako se osjećate kad nijeste zajedno. Parovi u stabilnim vezama lakše podnose razdvojenost, jer imaju razvijeno povjerenje.

3. Slično pričate Kao i prijateljice koje koriste iste izraze, i parovi koji su razvili neki zajednički jezik pokazuju stabilnost. Zajednička komunikacija je važna, a ako pričate dovoljno dugo, vjerovatno ćete jedno od drugog da pokupite neke izraze, koji će onda postati vaš način razgovaranja. Parovi koji to rade djeluju kao da se poznaju već jako dugo, a i stabilniji su od onih koji pričaju potpuno različito, kažu stručnjaci.

4. Gledate romantične komedije Žena koja uspije da nagovori muškarca da s njom gleda romantičnu komediju biće najsrećnija na svijetu, a dečko koji na to pristane je očigledno jako zaljubljen.

5. Putujete zajedno Ako dobro funkcionišete i kad su u pitanju zajednička putovanja, znači da ste dobar par. Mnogi parovi odlično funkcionišu na domaćem terenu, ali kada dođe vrijeme za dijeljenje sobe tokom nedjelju dana, neki od njih znaju da pokleknu.

(Index.hr)

SEKSUALNI ŽIVOT

Sedam faktora koji će zapaliti strast

Z

a neke od nas, razlog za seksualno uzbuđenje ne mora da bude neki tradicionalan romantičan gest partnera, već to mogu biti i svakodnevne sitnice. Ma koliko da ste dugo u vezi, upravo te sitnice vaš odnos sa partnerom održavaju stabilnim.

Otkrijte sedam stvari koje nas najčešće seksualno uzbuđuju i pročitajte zbog čega je to tako.

Njegov glas Dubok glas asocira na dominaciju i snagu.

“Vaše tijelo različito reaguje na različite muške glasove i može da ih poveže sa seksom ili romantičnošću, što nije moguće kada su ženski glasovi u pitanju”, kaže stručnjak za odnose među polovima Ejpril Mansini.

Njegove ruke

Ovdje govorimo o tome kako žene reaguju na mišićave i njegovane ruke muškarca. “Što veće i snažnije, to bolje”, kaže Mansinijeva.

“Ima nešto u snažnim rukama, pa makar bile prekrivene žuljevima, što uzbuđuje žene na način na koji to njegovane, nježne ruke nikad neće uspjeti”, dodaje ona.

Namrštena obrva Jedno istraživanje pokazalo je da su ženama manje atraktivni

muškarci koji izgledaju srećno od onih koji djeluju ponosno i ozbiljno (izgleda da djeluju manje dominantno).

Uniforma “Uniforma implicira da je on stekao moć i pokazuje je putem odjeće”, kaže Mansinijeva.

“Vjerovatno ćete se osjećati sigurno u blizini muškarca u uniformi, a ta sigurnost je seksi. Pored muževnog tipa ćete se osjećati još ženstvenije”, dodaje ona.

Hotelski seks Seks u hotelu je primamljiv iz prostog razloga što vas vaša kuća ne inspiriše više – konstantno vas podsjeća na svakodnevne obaveze. Još je teže ako ste u dugoj vezi i seks je postao monoton.

Gledajte da s vremena na vrije-

me iznajmite sobu u hotelu kako biste održali strast u krevetu.

Oženjeni muškarci Oženjeni muškarci su privlačni ženama zbog toga što predstavljaju zabranjeno voće.

“Ovdje se ne radi o određenom muškarcu, već o porastu samopouzdanja koji proizilazi iz samog čina preotimanja tuđeg partnera”, smatra Mansinijeva.

Kućni poslovi Podjela kućnih poslova je postala veoma važna za funkcionisanje jedne veze. Pravedna podjela poslova znači i emotivnu podršku partneru i to je razlog zbog kojeg se uzbudimo kada ga vidimo kako pere, kuva ili ide po namirnice u prodavnicu.

(Life content)

POSLUŠAJTE GA

DOKAZANO

Muške lekcije za ljepši pol Zašto žene žive duže od partnera Istraživanje sprovedeno u Danskoj obuhvatilo je 9.857 muškaraca i žena starosti od 36 do 52 godine i pokazalo je da postoji povišena stopa umiranja muškaraca u vezama ili brakovima u kojima postoje česti konflikti uzrokovani od strane žena.

Naime, njih 315 je umrlo od stresa za koji se pretpostavlja da je nastao usljed svađe sa partnerom. Takođe, brige zbog nezadovoljavajućeg zajedničkog života kod muškaraca srednjih godina povećavaju rizik od smrti čak tri puta.

“Muškarci, za razliku od žena, imaju manje osoba sa kojima mogu da podijele svoje brige. Povjerljive razgovore o privatnim

temama vode tek sa nekolicinom prijatelja ili članova porodice, a ima i onih muškaraca koji nikada o tome ne razgovaraju”, objasnila je mogući razlog za povišenu stopu mortaliteta među muškarcima doktorka Rike Lund iz Odjeljenja za javno zdravlje Univerziteta u Kopenhagenu.

Ona kaže da je muškarcima partnerka često jedina osoba kojoj žele da se povjere. Međutim, kada ona postane glavni uzrok briga i nerviranja, muškarci ostaju depresivni, a to može biti pogubno za njihovo zdravlje. Takođe, kada su pod stresom, oni su skloni brzoj hrani, alkoholu, pušenju, muči ih nesanica, a to sve narušava zdravlje.

Izjasnite se Dok žene uglavnom svoje frustracije drže za sebe, muškarci imaju tendenciju da o njima govore odmah. Rezultat? Žene postaju još više frustrirane, dok u jednom trenutku ne eksplodiraju, a muškarac kaže šta mu je na umu i nastavi dalje sa svojim životom. O frustracijama treba otvoreno razgovarati, to oslobađa.

Drugačiji pogled Žene umiju da budu opsjednute detaljima i zbog toga često ne vide širu sliku. Muškarcima je lakše da vide širu sliku jer se ne zamaraju najsitnijim detaljima i analizama. Savjet: pokušajte da manje pažnje pridajete detaljima i osjetićete olakšanje.

Manje ogovaranja Niko ne voli da tračari, a opet svi se ponekad upuste u ovakve razgovore. Neumjerena tračarenja izluđuju muškarce. Muškarcima je ma-

nje stalo do toga šta njihovi prijatelji i poznanici rade i ne upoređuju se sa njima. Žene su drugačije i ponekad trebalo da se ugledaju na muškarce kad je ogovaranje u pitanju.

Manje zamjeranja Iako se muškarac ženi izvini sto puta, žena i dalje osjeća bes. Kad su

muškarci u pitanju, žena bi morala jako da pogriješi da muškarac i nakon izvinjenja osjeća bijes. Negativna energija zbog ljutnje ne čini dobro, ali ženama je teško da zaborave na neke stvari kad su povrijeđene. Muškarci su u stanju da isključe ljutnju i da nastave dalje. (Mondo)

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

NJEGA KOŽE

Navike ubrzavaju starenje

N

ZA DO K JE

stičnosti, suva je. Znaci starenja? Ne mora da znači. Možda samo nijeste svjesni koliko neke navike utiču na zdrav izgled vaše kože.

Vježbate bez zaštitnog faktora Većina nas izbjegava da koristi bilo kakvu kremu kada vježba ne

bi li smo izbegli pretjerano znojenje, ali samo pola sata trčanja ili vježbanja na otvorenom je dovoljno da vas uhvati sunčanica, odnosno da vaša koža bude izložena jakim sunčevim zracima koji i te kako utiču na izgled kože. Bore, staračke pjege, sve promjene na koži su rezultat izlaganja UV zracima.

Konzumiranje alkohola Alkohol ne izaziva samo mamurluk sjutradan, već utiče i na hidrataciju tijela kao i lošu apsorpaciju vitamina, pogotovo vitamina A, koji je esencijalan za rad kolagena i elastina. Ovaj bitan protein održava otpornost kože i njenu elastičnost.

Jedete previše slatku hranu Visok nivo šećera u krvi smanjuje nivo kolagena u vašoj koži, što podstiče pojavu bora i čini kožu suvom.

Izbjegavate da nosite sunčane naočare Naočare su anđeo čuvar vaših očiju ali i kože oko očiju koja je najtanja i najosetljivija. Izaberite one koje imaju zaštitu od UV zraka.

Pretjerano čistite lice Esencijalna njega kože zahtjeva da svakodnevno uklanjate šminku i umivate svoje lice, plus korišćenje dnevne kreme koja hidrira vašu kožu. Ali tu je tačka. Izaberite jedan tonik za čišćenje koji dubinski čisti vašu kožu i to vam je dovoljno.

(Ella)

RA

Poštovani, Imam 27 godina. Prije dva mjeseca su mi rekli da imam na lijevom jajniku formaciju koja odgovara endometriotičnom žarištu. Menstruacije su uvijek bile uredne ali bolne.

Pokušavam da ostanem u drugom stanju već pola godine. Ginekolog namjerava da mi da kontraceptivne pilule.

Da li da prihvatim ili da nastavim da pokušavam da zatrudnim? Ta cistična formacija je veličine 22*20mm uterus u RVF, LONG.57mm AP40mm.

D.J 35*35mm L.J 34*32mm.

Poštovana, Ako je ultrazvučni pregled tačno urađen, i postavljena ispravna dijagnoza, onda je jedan od načina liječenja hormonska terapija-kontraceptivne pilule. Veličina ciste od 20mm ne bi trebalo da bude endometrioza. Da li je provereno kolor strujanje u cisti? Da li je procijenjena cirkulacija u zidu ciste i da li je pregled urađen neposredno nakon završetka menstruacije i pred početak sljedeće?

Koliko dugo imate cistu, da li je rađen 3D jajnika? Ako nešto od ovog nedostaje, uradite pregled s tim uputima obavezno.

(Ultramedika)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora možete postavljati putem e-maila zabava@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

PRAVILO

Popijte kafu nakon jutarnjih vježbi

Prvo na šta mnogi pomisle ujutro je šoljica mirišljave, tople kafe. Međutim, stručnjaci savjetuju da prije ispijanja omiljenog napitka, izdvojite petnaestak minuta za vježbe istezanja. Možete da ih radite na podu, ali i na klupi u parku. Poslije toga, a prije kafe, bilo bi dobro da pojedete barem parče tosta sa krem sirom, preporučuju nutricionisti. Fizička aktivnost pomaže tijelu i mozgu i efikasnija je od bilo kakve kafe. Naše tije-

lo je najodmornije ujutro, pa jutarnjim vježbama povećavamo nivo energije potrebne za cjelodnevne aktivnosti. Istovremeno se smanjuje nivo hormona stresa, kortizola, a povećava nivo endorfina, hormona sreće.

S druge strane, pojačano se luči i adrenalin koji ubrzava otkucaje srca, širi krvne sudove, usmjerava krv prema srcu, plućima i radnim mišićima, što pomaže kod topljenja masnih naslaga.

(B92)

EFIKASNI TRIKOVI

ISHRANA

TO

P I TA

Još uvijek niko nije pronašao magičan štapić koji će zaustaviti starenje, ali sami sebi možete bar malo pomoći ako se otarasite ovih loših navika.

Primjetili ste da i pored svakodnevne njege vaša koža gubi na ela-

Poboljšajte zdravlje Riješite se glavobolje sezonskom hranom Glavobolja je najčešća neprijatna pojava koja vrlo brzo može da nas izbaci iz takta. Uzroci glavobolje kao i intenzitet bola su vrlo različiti, a prije nego što posegnete za tabletom isprobajte ova tri efikasna trika za koja vam treba svega jedan minut!

Olovka Kada smo nervozni, napeti i pod stresom, često podsvjesno stiskamo zube, čime napinjemo mišić koji povezuje vilicu i slijepoočnicu što rezultuje glavoboljom. Da biste to spriječili, jednostavno za-

grizite drvenu olovku, što će onemogućiti rad mišića vilice i opustiće ih, čime ćete tako spriječiti bolove.

Akupresura Akupresura je drevna tehnika koja uz pomoć određenih tačaka na tijelu može da ublaži ili pak da riješi brojne tegobe. Pronađite mjesto na gornjem dijelu šake gdje se sastaje kost kažiprsta i palca. Pritisnite mjesto palcem i kažiprstom i vrlo sporim pokretima masirajte mjesto u trajanju od minuta ili duže.

(Stil)

PRIPREME ZA LJETO

Soda bikarbona za mekana stopala

Voće i povrće je izvor velikog broja vitamina, moćnih antioksidanata, minerala, proteina i vlakana. Za vas smo izdvojili najbolje namirnice koje su trenutno u sezoni i kojima možete popraviti svoje zdravstveno stanje, a rado ih preporučuju i nutricionisti. Šljive U kasno proljeće dolaze nam prve šljive, što je odlično jer naučnici tvrde da šljive pojačavaju sposobnost tijela da apsorbuje gvožđe, koje je povezano sa visokim nivoom vitamina C, a uz to su i bogate antioksidantima. Ukoliko se konzumiraju redovno, šljive povećavaju imunološku funkciju.

Zeleniš Iako se uglavnom koriste da ukrase skupa jela luksuznih restorana, ovo sitno zeleno povrće važ-

no je za kožu i oči, jer sadrži vitalne materije, uključujući vitamine K, C i E, kao i lutein i beta karoten.

Kombuha Ovaj fermentisani čaj povezuje se sa stimulacijom imunog sistema i poboljšava varenje i funkciju jetre.

Sve je popularniji, a nutricionisti ga preporučuju umjesto kafe.

Aloje vera Sok Aloje vere ima pročišćujuća dejstva koja poboljšavaju proces varenja, a može dovesti i do smanjenja nivoa šećera u krvi.

Nar Nar je hipoglikemijsko voće, što znači da nema negativan uticaj na nivo šećera u krvi. Pokazalo se da jedinjenja iz nara imaju pozitivan efekat na krvne sudove, smanjuju rizik od srčanog udara i visokog krvnog pritiska.

(Lisa)

Tvrde, suve i ispucale pete stvaraju mnoge neprijatnosti.

Ali, obična soda bikarbona, koja posjeduje antiseptička svojstva, smanjuje tvrdoću vode i blagotvorno djeluje na kožu peta.

To je jeftino, ali veoma efikasno sredstvo. Uz njenu pomoć možete postići efekat glatkih i nježnih stopala, bez posjeta salonima ljepote. Da biste omekšali ogrubjelu kožu na petama i vratile lijep, privlačan izgled svojim stopalima, pomoćiće će vam ovaj jednostavan recept.

Za ovu proceduru biće potrebno 3 kašike sode bikarbone i 4-5 litara vode. Rastvorite sodu bikarbonu u vrućoj vodi i potopite svoja stopala na 15-20 minuta. Nakon toga, stopala istrljajte kamenom za pete. Namažite nekom hranljivom kremom ili vazelinom (ako su pete suviše ispucale), obucite pamučne čarape i prenoćite u njima (ali nije obavezno spavati u čarapama). Već poslije prvog puta

primjetićete razliku u izgledu stopala. Tretman raditi svakodnevno 5 do 7 dana. Nakon toga, napravite pauzu od 7 dana, pa ponovite proceduru. Opet napravite pauzu 7 dana i ponovite još jednom. Ukupno tri tretmana su dovoljna za savršena stopala.

Pored sode, u kupku je korisno dodavati kašiku soli i malo tečnog sapuna. Ovo će pomoći da uklonite prljavštinu upijenu u pete. Takođe, kupku možete da obogatite kamilicom.

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

DOMAĆA KUHINJA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kokos baklava

SASTOJCI:

400 g tjestenin e 5 jaja 3 glavice luka 100 g kačkavalja mljevena slatk a paprika ulje biber so

Pasta Tjesteninu skuvajte i ocijedite, pa je istresite u posudu na zagrijano ulje i promiješajte. Prelijte je umućenim jajima u koje ste dodali so, biber i narendani kačkavalj. Zatim dodajte proprženi luk sa mljevenom paprikom i još malo zagrijanog ulja, pa miješajte dok se jaja ne ispeku. Poslužite uz salatu po izboru.

Desert

Pečeno meso

Slasne slane pite

Umutite jaja i šećer, pa dodajte ulje, prašak za pecivo i kokos. Ređajte kore i mažite ih sa po tri kašike fila. Narežite baklavu u kocke i pecite na 200 stepeni dok ne porumeni. Kada je gotovo prelijte toplim prelivom napravljenim od vode, šećera i soka od limuna.

SASTOJCI:

2 luka 200 g paradajz a tikvica 2 komada pileći h grudiju 150 g krem sira sa začinima so, biber 3 kašike ulja 125 ml bijelog vi na 250 ml pileće su pe od kocke

SASTOJCI:

Isjeckati luk. Paradajz isjeći na kockice, tikvicu na kolutove. Zagrijati rernu na 180 stepeni. Odvojiti kožicu od mesa, ali ne potpuno, već samo toliko da pile može da se namaže ispod kože s dvije kašičice krem sira. Namazati i zatvoriti čačkalicama. Meso posoliti i pobiberiti, pa staviti u pleh.

Rasporediti okolo povrće, posoliti i pobiberiti. Preliti uljem i peći oko 30 minuta. Pomiješati preostali sir sa supom i vinom, doliti na povrće i peći daljih 20 minuta.

500 g kora za pi tu 5 jaja 1 šolja šećera 1 šolja ulja 1 prašak za peci vo 150 g kokosa ZA PRELIV: 1 l vode 500 g šećera 1 limun

PITICE SA FETA SIROM POTREBNO JE: 3 jajeta 300 g feta sira 300 g brašna 1 kesica praška za pecivo 1 kašičica soli PRIPREMA: Umutite jaja, dodajte izgnječen sir, so i brašno pomiješano sa praškom za pecivom. Umijesite tijesto, rastanjite ga na debljinu od jedan centimetar, zatim isjecite na trake i pržite na vrelom ulju.

PITA SA PARADAJZOM I PATLIDŽANOM POTREBNO JE: ZA TIJESTO: 200 g brašna malo soli 6 kašika maslaca 1 jaje 50 g parmezana ZA FIL: 300 g patlidžana 200 g paradajza

50 g maslina 3 jajeta 180 ml kisjele pavlake bosiljak nana so biber PRIPREMA: Pomiješajte brašno i so u većoj činiji. Dodajte maslac, jaje i polovinu parmezana i miješajte dok ne napravite tijesto. Formirajte kuglu od tijesta, umotajte je u providnu foliju i ostavite u frižideru oko 30 minuta. Pripremite tepsiju 20-25 cm prečnika i premažite je uljem. Tijesto izvaljajte, obložite tepsiju, izbodite viljuškom i vratite u frižider još 15 minuta. Za to vrijeme propržite patlidžan oko deset minuta. Složite patlidžan, komadiće paradajza i masline u tepsiju. Izmutite jaja, pavlaku, ostatak parmezana, bosiljak, nanu, so i biber i prelijte odozgo. Pecite oko 30 minuta, pa poslužite toplo.

RIBLJI SPECIJALITET

Bakalar s lukom i peršunom

UKUSNO

Brzi šampinjoni POTREBNO JE: 500 g šampinjona 4 kašike ulja 4 kuvana jaja 150 g majoneza 80 g kačkavalja so, biber tabasko sos 1 kašika mješavine suvog začina PRIPREMA: Šampinjone operite, očistite, osušite i narežite na tanke listiće.

U većem tiganju zagrijte ulje, dodajte šampinjone i dinstajte dok voda ne ispari. Dodajte so, biber, nekoliko kapi tabasko sosa i suvi začin. Sve promiješajte, još malo prokuvajte i malo ohladite. Zatim dodajte sitno nasjeckana jaja i majonez, promiješajte i stavite u vatrostalnu posudu, pa odozgo poslažite kačkavalj isječen na tanke listove. Zapecite oko pet minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni.

POTREBNO JE: 4 fileta bakalara sa kožicom 5 kašika krupne morske soli 20 g maragarina 2 čena bijelog luka tucana suva ljuta paprika 1 crveni luk 4 struka praziluka so biber 1 kašika brašna 1 kašika maslinovog ulja čaša crnog vina šaka sitno sjeckanog peršuna sok od 1 limuna PRIPREMA: Zagrijte rernu na 200 stepeni.

Operite ribu, stavite je u posudu, posolite i ostavite da odstoji u frižideru jedan sat. Poslije toga je ponovo operite. Rastopite margarin u vatrostalnom tiganju i na njemu propržite bijeli luk i ljutu papričicu. Dodajte crni luk isječen na kolutove i praziluk sječen na štapiće i nastavite da dinstate. Po potrebi dodajte malo vode, posolite i pobiberite. Ribu osušite papirnim ubrusom, uvaljajte u brašno, začinite solju i biberom i propržite na ulju. Kada riba na ivicama pobijeli, odvojite je lopaticom od tiganja

da biste vidjeli da li je kožica rumena. Pažljivo je okrenite i pržite još dva minuta. Ribu poređajte na mješavinu luka i praziluka, prelijte vinom i stavite da se peče u rer-

ni. Zavisno od debljine fileta, pecite osam do deset minuta, a vrata rerne ostavite otvorena. Pospite peršunom i poprskajte limunovim sokom.

37

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Podgorica-Donja Gorica, porodična luks kuća 450m2 bruto na placu 500m2. Može dokup placa koji je ograđen, bunar, navodnjavanje, pomoćni objekat, centralno grijanje i hlađenje. Pomoćni objekat +3UP. Vrlo povoljno. Lokacija idealna. Tel.067/824-411 Prodajem dvosoban stan u Bloku V, plava zgrada, promijenjena fasada, VP, 68 kv+10kv -dvije zatvorene lođe, 68 hiljada.

Tel.067/595-999 Prodajem kuću kod «Hemomonta», novogradna, 180 m2, na placu od 560 m2, dva trosobna stana. Tel.069/567-440 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

I Izdajem jednoiposoban stan, namješten u potpunosti, prvi sprat, kod «Gintaša», na duže.

Tel.069/248-530 Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5. Zvati poslije 18 sati. Tel.067/470-999, 067/331-188 Izdaje se kompletno namještena i klimatizovana garsonjera, Ulica Mitra Bakića, zgrada od pijace do autobuske stanice u Podgorici. Tel.067/552-179 Izdajem jednosoban prazan stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking. Tel.067/439-702 Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

SOBE Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394-592, 020/623-250 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE POSLOVNI PROSTOR 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica

Tel.067/609 -089

Izdajem Jednosoban namješten stan u zgradi do Pejtona.

Tel.068/759-302

Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima.

Tel.067/860-937

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

Prodajem poslovni prostor (prizemlje 48m2, suteren 45m2) pogodan za trgovine, kancelarije, neopremljen, zgrada Maksim.

Tel.069/448-872

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura. Tel.069/566-716 Izdajem namješten u Zagoriču, 180 Tel.069/877-396

stan eura.

Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju.

Tel.069/370-729

PLACEVI

Podgorica-Donja Gorica plac 3.365m2 (1.745 i 1.620) 2+2 UP za četiri objekta: porodične kuće ili stanovi i poslovni prostori (S+PR+S1+PK). Pojedinačno 600-1.00m2. Ograđeno, sa infrastrukturom. Moguće kombinovano plaćanje.

Vrlo povoljno. Odlična lokacija.

Tel.067/824-411 Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac 500m2 u Tološima!

Ekstra lokacija! Tel.067/848-312

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

VOZILA/AUTO DJELOVI

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

PRODAJEM AUDI A6 2.5 TDI

U odličnom stanju Registrovan godinu Četiri nove zimske gume 98. godište

Tel.068/451-615 P R O D A J E M U ekstra stanju Tel. 067/533-585

Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000

Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola.

Tel.068/329-299

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća.

Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

MALI OGLASI

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Prodajem balirano sijeno, Kosić.

Tel.067/559-750

HRANA/PIĆE

HRANA BEZ

GLUTENA ul. 8. Marta bb, Podgorica (kod Krivog Mosta) Najveći izbor hrane bez glutena na jednom mjestu Gluten Glutenko doo, 067/288-953

LIČNO

Inženjer u penziji 180cm-85kg, slobodan, iskren, pošten i dobro situiran, upoznao bi dopadljivu damu do 55 godina radi druženja i braka. Tel.067/568-638 Atraktivan par iz Podgorice traži par za diskretno druženje uz nadoknadu. Tel.068/481-917 KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla. Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888

RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem original zastavu Crne Gore, vezenu, 70 eura. Prodajem trosjed na razvlačenje 30 eura, sto i 4 stolice 30 eura.

Podgorica. Tel.068/223-631

PRODAJA MREŽA za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me Tel.069/843-366 067/308-306

20. GODINA SA VAMA

APARATI/OPREMA

069 020 010

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com Prodajem telefone onetouch sa dvije kartice, mogu sve mreže, po 25 eura. Stari 15 dana. Podgorica. Tel.068/223-631

Mali oglasi

MUZIČKI INSTRUMENTI NASTAVA

Dajem časove maternjeg jezika osnovcima. Tel.067/913-3370 POSAO

AD HIGIJENA Podgorica prikuplja ponude za reviziju finansijskih izvještaja za 2014. g. zaključno sa 25. 06. 2014. g.

Tel. 020/272-408

Email: nenadb.higijena@t-com.me

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Kupujem očuvan Tel.068/270-276

pianino.

POLJOPRIVREDA

POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

Prodajem 37 proizvodnih pčelinjih društava u LR košnicama.

Tel.050/473-222, 069/202-616

Mali oglasi

za pravna lica

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

PONEDJELJAK, 2. 6. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00.

Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. PodgoricaLjubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. LjubljanaPodgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. CirihPodgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40.

Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. TivatLondon: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. PodgoricaDizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10.

Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

40

TV PROGRAM Film

06:45 08:10 08:45 08:55 09:00 09:45 10:45 13:00 14:15 14:20 14:30 15:15 15:45 16:00 17:05 18:00 18:25 18:55 19:00 19:25 20:15 21:00 23:15 23:30 00:15

Serija: Bez traga/r Serija: Gorki život/r Crtana serija- Vozićgrad Emisija za djecu-Mozgalica/r Tačno 9 Serija: Odbačena/r Film: Prevodilac/r Tačno 1 Emisija za djecu- Mozgalica Crtana serija: Hapeti Serija: Bez traga/r Exploziv Crtana serija- Vozićgrad Serija: Neukrotivo srce Serija: Odbačena Exkluziv Kviz- Zlatni krug Emisija za djecu- Mozgalica Vijesti Prve Serija: Domaćice sa Bosfora Serija: Gorki život Film: Voz u 3:10 za Jumu Noćni žurnal Serija: Bez traga Exkluziv/r

PRVA Kviz- Zlatni krug 18.25

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05 14.10 14.30 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Strani dok. program: Divlje ostrvo Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Muzika Serija: Viking Viki Vijesti Serija: Mjesto zločina/r Serija: Office/r Meridijani/r Dnevnik 1 Serija: Elitna jedinica Radni dan Moja kuhinja ,moja pravila Dnevnik 2 Sport Serija: Elitna jedinica Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Mjesto zločina Vijesti

RTCG 1 Serija: Elitna jedinica 20.05

Boje jutra Serija: Zora dubrovačka/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Extra lifestyle Vijesti Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Ubistvo Bez granica Extra lifestyle Film: Mračno putovanje/r

Sport

07:00 08:30 09:00 10:00

Informativa

06:60 City kids 07:00 Dobro jutro 11:00 Paparazzo lov/r 11:50 City 12:00 Magazin in/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Nakuša 16:30 City 15:59 Pare ili život 18:00 Info monte 18:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Stotka 23:00 Akademci specijal 23:45 City M 00:00 Film: Bezgranično 02:00 Film: Vatrena klopka

07:00 09:20 10:00 10:45 11:30 12:00 13:00 13:50 14:00 15:00 15:40 16:30 16:52 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 00:10 00:25

PINK City 16.30

VIJESTI Serija: Ruža vjetrova 15.40

ATLAS Radio u boji 16.00

07:00 09:30 10:50 12:00 13:00 13:15 14:00 15:15

10:30 Aljazeera 10:45 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:05 Čuvari zdravlja 12:30 Hrana i vino 13:30 Aljazeera 14:30 Video katalog 15:30 Aljazeera 16:00 Hrana i vino 16:30 Na točkovima 18:00 Aljazzera 19:00 Video katalog 20:15 Bez recepta 20:45 Muzika 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00:00 MBC hit

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Zelena patrola /r.

11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film - Mumijevi 13:20 Večera kod Džaje /r.

15:02 Dok.program 19:15 Anegdota iz života 19:30 Crtani film- Mumijevi 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Ars Montenegrina 22:00 Kapital- Aktuelnosti iz Ekonomije u regionu 23:00 Koncert 00:00 Ponoćni Info

11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Radio u boji Film Pop kvart Biznis zona Top Shop Kuhinjica Radio u boji Business Exclusive 5 do 5 Summer Edition Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5 Summer Edition/r U raljama života/r

TV PREPORUKA VOZ U 3:10 ZA JUMU Prva 21.00

Kada šerifove snage konačno uspijevaju da ga uhapse, siromašni farmer i veteran građanskog rata Den Evans prijavljuje se da bude jedan od ljudi sa zadatkom da sprovedu Vejda na voz za Jumu gde bi Vejd trebalo da odgovara za svoje zločine.

Za taj poduhvat, Evansu je obećano dovoljno novca da plati dugove i zadrži svoje parče zemlje. Ipak put do železničke stanice, prepun je opasnosti. Grupu napadaju indijanski ratnici, ali i Vejdovi drugovi, koji žele da oslobode svog vođu i osvete se za njegovo hapšenje.

10.00 11.00 11.30 12.00 12.00 12.05 14.00 14.30 15.30 17.00 18.00 19.30 20.15 21.00 22.15 23.00 00.00

Serija: Djevojački institut Zapis/r Meridijani/r Vijesti Tenis: Rolan Garos Serija: Sestra Tereza Muzika Strani dok.program Art magazin/r Serija: Sestra Tereza Strani dok.program Dnevnik 2 CG.sport Moja kuhinja, moja pravila Serija: Do usijanja Radni dan/r VOA-glas Amerike

RTCG 2 Dnevnik 2, 19.30

15:45 16:00 16:45 17:15 17:35 18:20 19:15 20:00 21:15 22:15

Uz jutarnju kafu – uživo Intermezzo Dobitnici Goleada Toto vijesti Ekstremno Bulevar poznatih/r Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Intermezzo Bulevar poznatih Texas Holdem Poker Na domaćem terenu Naš recept Priča dana Hramovi Crne Gore Gušteranje

777 Gušteranje 22.15

MBC Čuvari zdravlja 12.05

MONTENA Crtani film- Mumijevi 19.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Volim i ja nerandže, no trpim 09:55 Vesti RTS 10:00 Lov i ribolov 10:30 Eko karavan 11:00 Vesti RTS 11:05 Preživljavanje u divljini 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Stop sport 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 U potrazi za ljubavlju 15:05 Ovo je Srbija 15:55 Ranjeni orao 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Ranjeni orao 21:05 Potraga 21:55 Hispanija 23:15 Dnevnik RTS RTS 2 10:00 Vrele gume 10:30 Knjiga utisaka 11:10 Klinika Vet 11:40 Kontekst 21 12:10 Osmi Beogradski međunarodni čelo fest 12:45 Emisija iz ekologije 13:15 Trezor 14:15 Porodica polarnog medveda i ja 15:05 Verski mozaik Srbije 15:50 SAT 16:35 Sve boje života 17:05

Devojke iz fabrike bombi 17:55 Rukomet - Kup Srbije 19:55 Košarka - Prvenstvo Srbije 21:45 U spomen Velikom ratu 22:40 Sarajevski atentat 23:50 Opšteobrazovni program HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:35 Znaj da te volim 13:19 Glas domovine 13:45 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:22 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:41 Navrh jezika 14:45 Društvena mreža: Treća dob 15:27 Velikani u sjeni 15:58 Puna kuća Ra era 16:42 Skica za portret 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:18 Potrošački kod 18:50 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:06 TV Bingo HRT 2 10:28 Dr. Oz 11:09 Kirstie preuređuje: Vintage domovi 11:57 Dobra žena 12:39 Sachiena kuhinja 13:04 Glazba, glazba...

13:14 Polarna svjetlost 14:45 Edgemont 15:11 Tračerica 15:54 Kuhajmo

DANAS U GRADU zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:31 Školski sat 17:01 Inkubator 17:17 DW: Shi 17:32 Village Folk 17:44 Domovi Brazila 18:11 Svaki dan dobar dan 18:53 Hot spot 19:00 Nogometni Oscar 20:15 Svlačionica 21:08 Bivši dečko 22:40 Igra prijestolja HBO 11:20 Podstanarka 13:00 Gregov dnevnik 3: Pasji dani 14:35 Skubi Du! Ukleti praznici 15:00 Džek ubica divova 16:55 Živeti s ludilom: Pet priča 18:25 Čista prošlost 20:05 Igra prestola 21:10 Fabrika laži 21:40 Silicijumska dolina FOX LIFE 10:05 Škola za parove 10:30 Džordan 11:20 Uvod u anatomiju 12:15 Kako izgledam? 13:05 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 13:55 Bivše žene Holivuda 14:45 Ukrasi moj dom 15:10 Ukrasi moj dom 15:35 Škola za parove 16:00 Škola za parove 16:25 Ludnica u Klivlendu 16:50 Ludnica u Klivlendu 17:15 Džordan 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Ali

Mekbil 20:00 Veštice iz Ist Enda 20:55 Veštice iz Ist Enda 21:50 Jednom davno 22:45 Škola za parove FOX CRIME 12:30 Operativci 13:35 Novi stari slučajevi 14:45 Monk 15:35 Otac Braun 16:45 Medijum 17:40 Vojni advokati 18:35 Pariski forenzičari 19:40 Pariski forenzičari 20:45 Operativci 21:50 Detektiv na Floridi 22:55 Medijum ARENA SPORT 11:00 Juventus - Sampdoria 13:00 Srbija - Panama 15:00 Arsenal TV 18:00 Put u Brazil 18:30 Destination Brazil 19:00 U obruču 20:00 Radnički - Mega Vizura SPORT KLUB 12:00 Norwich - Everton 14:00 Montreux Volley Masters: Utakmica za 3. mesto 16:15 Premier League Legends: Peter Schmeichel 17:00 CSKA - Unics, playoff, 3. utakmica 18:30 Mugello: Moto GP, trka 21:00 Indiana - Miami, playoff, 7. utakmica 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX PODGORICA

Godzila 16:00; Grejs - Princeza od Monaka 17:30; 21:30; Katedrale kulture 18:30; Ko preživi, pričaće 18:20; 20:30; 22:30; Krila 15:00; Kuća velikog mađioničara (sinhr.) 15:30;16:40; Loše komšije 20:00; 22:00; Najgora noć u životu 19:00; Na rubu vremena 15:45; 16:50; 18:00; 20:15; 22:20; Opasni poziv 20:50; 22:40; Osveta na ženski način 15:20; X-Men: Dani buduće prošlosti 17:15; 19:45; 22:10.

CNP

Dana državnosti Republike Italije 20.00