Izdanje 15. jul 2014.

64 strane

50¢

NAGRADNA IGRA

100.000

EURA

VRIJEDNI AUTOMOBILI UTORAK, 15. 7. 2014. BROJ 893/ GODINA I I I IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ, www.dnevne.me, redakcija@dnovine.me

INCIDENT U KOLAŠINU ZBOG NEUZVRAĆENE LJUBAVI � 13

DINAMIT

BAÄŒEN ZBOG KONOBARICE

â—?5 SASTANAK U ÄŒETVRTAK, PONUDA DPS A:

Migo i gradovi u paketu

RAZLIÄŒITI STAVOVI O BUDUĆNOSTI KOMBINATA, Ä?UKANOVIĆ TVRDI: â—? 10 11

Ä?ukanović

Uniprom Ä?uva aluminijsku industriju

NAGRADNA IGRA

â—? 56

â—? 14 15

VATERPOLO EP

BIJELO POLJE

Ajkule potopile GrÄ?ku

Pucao drug na druga

2 AKTUELNO

UTORAK, 15. 7. 2014.

●NEZVANIČNO Fićo, jesi li naučio one dvje strofe od himne?

Kad sam ih ja naučio vala možeš i ti.

Đe sjedoh pored ove dvojice da me jad kakav nađe.

Uh! ●

A znam ih ja, samo što mi na usta ne izlaze. Ja probam ali ništa se ne čuje.

● ●● ●

APOTEKE

Pokušaji prikrivanja rasula

Ček, Filipu da napišem ovu himnu da je vazda ima uz sebe.

●18

Ljekova dovoljno, i ne može da fali

A bogami ti je to zaludnja rabota.

Nema brige za Crnu Goru

MILORAD POPOVIĆ

Poslanik DF-a i član skupštinskog Odbora za međunarodne odnose Milan Knežević pozvao je Ministarstvo vanjskih poslova da prvo savlada imena ambasadora i kandidata za ambasadore, jer bez tih imena, kako je ocijenio, teško mogu da počnu sa protokolom.

Crnogorska nacija nije još stvorena ● 7

Meteo

● 4

05:17 20:21

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Radi kako ko hoće Nekad su državni praznici bili označeni crvenim slovima u kalendaru i za svakog zaposlenog predstavljali željno isčekivani odmor od radnih obaveza. Odavno to više nije slučaj. Danas više ne znamo ko ima, a ko nema pravo na praznovanje.

“S obzirom na to da ministarstvo nije donijelo pravilnik o kriterijumima na osnovu kojih se daje dozvola, svako ko je radio za dane praznika radio je protivzakonito jer Ministarstvo ekonomije nije ispunilo svoju zakonsku obavezu”, kazao je za DN Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).

● 17

Crna Gora

JADRAN:

More, malo do umjereno talasasto.

Vjetar umjeren, ujutru i tokom noći i jak uglavnom sjeveroistočni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno sa kišom povremeno kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom.

Danas

Priznanje iz Srbije, gosti iz Španije

min oC max oC

19 18 20 19 18 13 11 8 10 13

21 20 22 21 20 14 12 9 11 14

28 28 29 29 28 22 18 15 20 22

33 32 30 32 31 26 22 18 22 25

SJUTRA

Na jugu više sunčano na sjeveru promjenljivo oblačno, popodne u kontinentalnim predjelima lokalno kratkotrajna kiša sa grmljavinom.

● 4

Bosancima Budva top destinacija

Sjutra

min oC max oC

Ambasador Hrvatske pri NATOu Boris Grigić kazao je da sve zemlje Alijanse Crnu Goru vide kao najozbiljnijeg kandidata za 29. članicu, a pozivnica neće biti poslata ove godine samo zato što je potrebno obaviti još malo posla na ispunjavanju uslova.

“Zaključak ministara vanjskih poslova NATO-a, koji još mora biti potvrđen na Samitu, je odlična vijest za Crnu Goru, rekao je on za agenciju Mina.

●39

Prema podacima iz turističkih agencija iz Bosne i Hercegovine (BIH), ovog ljeta crnogorske plaže privukle su veliki broj turista iz susjedne zemlje, dok se sve manje turista opredjeljuje za ljetovanje u Hrvatskoj. Kako piše portal avaz.ba, top destinacija je Budva, a crnogorske plaže sve turiste ostavljaju bez daha.

Kada je riječ o cijenama, one se nijesu znatnije mijenjale u odnosu na protekle sezone.

● 16

AKTUELNO 3

UTORAK, 15. 7. 2014.

DUŠKO MARKOVIĆ

U našim službama nema ruskih špijuna Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković ocijenio je u intervjuu za Televiziju Crne Gore da je neopravdano i neprihvatljivo da na čelu institucije koja ima najznačajniju ulogu u suprostavljanju organizovanom kriminalu još nemamo izabranog Vrhovnog državnog tužioca.

Marković se nada da će uz odgovorniji odnos Tužilačkog savjeta i parlamenta taj procesu uskoro biti okončan.

“Iskustvo iz dosadašnjih procedura me ne može natjerati da kažem da sam optimista, ali nadam se da će proces po novom konkursu biti, da kažem, odgovorniji, da će svi činioci koji u tom procesu učestvuju biti odgovorniji

konačno da dođemo do VDT-a”, kazao je Marković.

Marković je kazao i da je apsolutno netačno da u crnogorskim obavještajnim službama rade ruski špijuni kao što je netačno i to da je Crna Gora dobila od NATO-a navodni spisak obaveza.

“Mi bismo bili neozbiljna zemlja sa nacionalnog aspekta ako bismo dozvolili da u našem obavještajnom sektoru imamo upliv stranih obavještajnih službi, ma odakle oni dolazili. Prema tome, to je apsolutno netačno. Naše službe imaju dosta slabosti i ovi strateški i operativni dokumenti imaju za cilj da te slabosti eliminišu i da dođemo do obavještajne zajednice koja je kredibilna i profesionalna. Upliv stranih obavještajnih službi odbacujem i kao mogućnost”, kazao je Marković. M.P.

RUSIJA POZVALA

OEBS da uđe u Ukrajinu

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pozvao je OEBS da pošalje posmatrače na ruskoukrajinsku granicu, saopšteno je iz tog resora.

“Ruska strana poziva posmatrače OEBS-a da dođu na granične prelaze Gukovo i Donjeck na rusko-ukrajinskoj granici kao gest dobre volje i bez odlaganja da se proglasi prekid vatre”, kaže se u saopštenju Ministarstva.

Rusko ministarstvo je navelo da je Rusija uvjerena da će taj potez doprinijeti zaustavljanju nasilja i “početku sveobuhvatnog i transparentnog dijaloga u Ukrajini”.

Rusija se odlučila na taj potez nakon povećanja napetosti između Moskve i Kijeva zbog sukoba između ukrajinskih i proruskih snaga u istočnoj Ukrajini, navodi AFP.

PROTEST

Sarajlije protiv ubijanja civila SARAJEVO - Članovi Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) u Sarajevu održali su juče miran protest ispred zgrade Ujedinjenih nacija povodom granatiranja Pojasa Gaze, tražeći da se bombardovanje odmah okonča.

Otvorenim pismom koje su pročitali putem razglasa pozvali su međunarodnu zajednicu, akademsku zajednicu, sindikate i studente da pokažu podršku i solidarnost stanovnicima Gaze. Organizatori su naglasili da se Izrael mora prisiliti na poštovanje međunarodnih ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. U napadima Izraela na Pojas Gaze koji su počeli prošlog utorka, do sada su stradale 172 osobe.

EDITORIJAL

MILI PRELEVIĆ zamjenik glavnog i odgovornog urednika

SAZRIJEVANJE OPOZICIJE Nakon lokalnih izbora, maratonski pregovori svih sa svakim, pokazali su da nema više principa koji se ne mogu pregaziti, niti ponuda koje se moraju odbiti. Opozicija je saopštila da je spremna na sve, samo da Demokratska partija socijalista ne bude više na vlasti. O čemu se radi? Da li je u pitanju sazrijevanje opozicije ili potez očajnika koji je shvatio da izbori ne predstavljaju preveliku šansu za osvajanje vlasti, već postizborni dogovori?

Predstavnici nekih opozicionih partija počeli su i da ustaju kada se intonira crnogorska himna, iako to ranije nijesu radili, a neki su, čak, naučili i njen tekst, iako ima stihova protiv kojih su svim srcem. Sada se vodi mrtva trka između njih i predsjednika Filipa Vujanovića, ko ima manje primjedbi na nju.

Evropska unija je, odavno, postala cilj svih partija, i još je samo NATO “prepreka” za sklapanje nekih (ne)principijelnih saveza. Više ne postoje ideologije, niti stare zasluge i zamjeranja - važno je osvojiti vlast. Opozicija sada nastupa dosta opušteno, svjesna da izborni rezultat nije dovoljan i da treba privući sadašnju članicu vladajuće koalicije na državnom nivou, koja već mjesecima igra (dosta dobro) političku ulogu opozicije u vlasti. Sada treba pobijediti, prije svega emocije, jer su one glavna prepreka, prema NATO alijansi. Birače će relativno lako ubijediti da je ti, ipak, najbolje rješenje, i da nam ulazak u NATO daje brojne benefite, ali i omogućava osvajanje vlasti.

Opuštenosti opozicije doprinosi i činjenica da DPS više nema vanredne lokalne ili parlamentarne izbore kao adut.

Većina je na drugoj strani i lako može doći do pregrupisavanja i stvaranja neke tehničke vlade koja bi organizovala te izbore. Naravno, sve to pod uslovom da se odustane od brojnih principa, netrpeljivosti i zaborave rane iz prošlosti. I to je najbolje rješenje za opoziciju, jer bi kao šlag na torti bilo “oduvavanje” SDPa na margine političkog života. Tako bi pobjeda bila potpuna i manje bi bilo važno ko će u nekoliko narednih mjeseci voditi Glavni grad i da li će to biti nestranačka ličnost ili neko iz samog vrha Socijaldemokratske partije. Manje je važno jer bi i to bilo privremeno rješenje.

Na drugoj strani, DPS ne može da uradi ništa i samo mu preostaje da ostane principijelan i ne pristane “na ucjene”.

I to je demokratija.

4 POLITIKA

UTORAK, 15. 7. 2014.

kaluđerović o učešću u misijama

Avganistan je bio promašaj

Učešće u misiji u Avganistanu nije bilo u interesu države

plenum

Sjutra osma sjednica

Danas će biti nastavljena osma sjednica proljećnog zasiejdanja Skupštine Crne Gore na kojoj su poslanici raspravljali o brojnim zakonima. Između ostalih, zakonodavci su raspravljali o Predlozima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vojsci Crne Gore, o potvrđivanju Dodatnog dopunskog protokola Sporazumu između država ugovornica Sjevernoatlanskog ugovora i ostalih država učesnica Partnerstva za mir o statusu njihovih snaga, o porezu na ugljovodonike, o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, o elektronskoj upravi, o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti svjedoka, o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.

Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović kazao je u izjavi DN da učešće pripadnika Vojske Crne Gore u mirovnoj misiji u Avganistanu nije bilo neophodno, niti je, kako je dodao, bilo u interesu Crne Gore. Inače, Odbor za bezbjednost i odbranu trebalo bi uskoro da raspravlja o Izvještajima o stanju u Vojsci Crne Gore i o učešću njenih pripadnika u međunarodnim snagama i mirovnim misijama. Kaluđerović je tim povodom kazao da odluka samita NATO-a da ne uputi pozivnicu za članstvo ove godine Crnoj Gori može da bude razlog za otrežnjenje kao i povod da se, kako je kazao, ovakve greške više ne ponavljaju u budućnosti. “Želim da pohvalim pripadnike Vojske Crne Gore koji su prema mojim sazna-

njima profesionalno, hrabro i časno reprezentovali i Vojsku Crne Gore i Crnu Goru kao državu. Drugo je pitanje da li je opravdana odluka onih koji su ih uputili tamo. Ja i partija kojoj pripadam smatramo da to nije neophodno i da to nije u interesu Crne Gore iz više razloga. Prvo nijesu to klasične mirovne misije. To mnogo više miriše na ofanzivne misije, a Crnoj Gori ne treba da je državni interes da pripadnike Vojske šalje u ofanzivne misije koje nijesu klasične demokratske mirovne misije, humanitarne misije, već, i te kako ima razloga za sumnju da se tu prepliću interesi velikih sila i multinacionalnih kompanija i u vezi sa tim Crnoj Gori tamo nije mjesto”, poručio je Kaluđerović.

V.K.

ministarstvo

Kurs o protokolu za Kneževića Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija ne želi da polemiše o poznavanju diplomatskog protokola sa članom skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, poslanikom Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

“Imajući u vidu da imenovani ambasadori obje države nisu predali akreditivna pi-

sma u državi prijema, čime, u skladu sa pravilima diplomatskog protokola, nisu stupili na ambasadorsku dužnost”, ističe se u reagovanju MVPEI. Ministarstvo vansjkih poslova i evropskih integracija, kako se naglašava u reagovanju, ostaje otvoreno da Kneževića, u cilju njegove informisanosti, upozna sa pravilima diplomatskog protokola.

knežević o mvpei

Prikrivaju rasulo Poslanik DF-a i član skupštinskog Odbora za međunarodne odnose Milan Knežević pozvao je Ministarstvo vanjskih poslova da prvo savlada imena ambasadora i kandidata za ambasadore, jer bez tih imena, kako je ocijenio, teško mogu da počnu sa protokolom.

On je reagovao na saopštenje MVPEI-ja koje je napomenulo da ne želi da polemiše sa Kneževićem o poznavanju diplomatskog protokola.

Poslanik DF-a je poručio da su jalovi pokušaji Ministarstva da protokolarnim odrednicama zamaskira Lukšićevu neinformisanost.

“Jalovi pokušaji Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija da Lukšićevu već poslovičnu neinformisanost o tome šta se dešava u njegovom Ministarstvu zamaskira protokolarnim odrednicama, samo još i dodatno raskrinkavaju rasulo koje vlada u tom resoru. Zbog toga ne čudi što se crnogorska diplomatskokonzularna mreža upravo i svela na porodično-kumovsko-pobratimsko kadriranje, u kojem ‘zaslužni’ muževi, supruge, djeca, i ostali satrapi režima, postaju ambasadori uglavnom na nerezidentnoj osnovi”, rekao je Knežević.

V.K.

POLITIKA 5

UTORAK, 15. 7. 2014.

PoStizborni Pregovori

Krivokapić je za novu priču

DPS nuDi SDP-u

Migo i opštine će da idu u paketu Mili Prelević

D

emokratska partija socijalista ponudiće Socijaldemokratskoj partiji u četvrtak, na sastanku pregovaračkih timova, konstituisanje opštinskih vlasti u četiri grada i Slavoljuba - Miga Stijepovića za gradonačelnika Podgorice, saznaju Dnevne novine.

Tako će DPS ostati pri svom principu da gradonačelnik glavnog grada bude nosilac liste koja je osvojila najviše glasova, i prema informacijama našeg lista, od njega neće odustati.

Inače, izjava Ranka Krivokapića da Socijaldemokratska partija želi da Podgoricu vodi nestranačka ličnost, dodatno je uzburkala crnogorske političke vode i, očigledno, sve udaljila od rješenja. Prema informacijama Dnevnih novina, nijedna politička partija, ne da nije spremna, nego ne zna ko bi mogla biti ta nestranačka ličnost koja bi sjela na mjesto dosadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše.

DPS nije razmišljala o ovoj

soluciji iz prostog razloga što je ta partija smatrala da je sasvim demokratski i očekiva-

22

gradonačelnika je do sada imao glavni grad Crne Gore

no da gradonačelnik bude ličnost koja je, na izborima, osvojila najviše glasova. Na drugoj

strani, DF ide na varijantu da je dobar svaki kandidat koji nije iz DPS-a i SDP-u je dala ponudu, za koju se nada da se ne odbija, da glavne funkcije u Glavnom gradu dobiju oni koje ova partija predloži. Prema nezvaničnim informacijama iz više pouzdanih izvora, DF je bio spreman da obnovi njihov predlog da na čelo Podgorice dođe Žarko Rakčević, kao nestranačka ličnost.

“Očekivali smo da bude prihvatljivo i za SDP, jer je Rakčević bivši predsjednik ove partije, čovjek sa dugogodišnjim političkim iskustvom i iskustvom u izvršnoj vlasti, jer je bio potpredsjednik Vlade i ministar”, kaže naš izvor iz DF. Taj predlog je, međutim, prvo naišao na zid ćutanja, a onda i na odlučno odbijanje od pregovarača iz SDP. U svakom slučaju, nakon sastanka DPS - SDP pregovaračkih timova očekuje se rasplet događaja, jer SDP, ako ne prihvati ponuđeno, može razgovarati i sa opozicijom.

SkuPština

Set zakona pred poslanicima Sjutra bi trebalo da počne deveta sjednica prvog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore na kojoj će poslanici raspravljati o setu zakona. Na plenumu će se, između ostalih, naći prijedlozi zakona o prevozu opasnih ma-

terija, o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, o nadzoru proizvoda na tržištu i o maslinarstvu. Poslanici bi takođe trebalo da raspravljaju i o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljava-

nih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Nakon što je potpredsjednik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić saopštio da u toj partiji vlada jedinstven stav da saradnja sa DPS-om ne dolazi u obzir, sada je na Socijaldemokratskoj partiji da se izjasni s kim će napraviti vlast u Glavnom gradu. Novinar Mustafa Canka je kazao da je trenutno na “sceni” kako je rekao “igra života, simultanka Ranka Krivokapića”, koji je, prema njegovim riječima, nesumnjivo najjači političar u Crnoj Gori.

“On je sada na potezu, drugi su odigrali sve što su imali. A njemu je savršeno jasno gdje se danas nalazi Crna Gora: u sličnoj situaciji kao Kraljevina Crna Gora. Podsjećam: kako je stario kralj Niko-

la, tako je i ona starila, i ubrzo tragično nestala”, poručio je Canka.

On je ocijenio da lider socijaldemokrata odlično zna da je Crnoj Gori potrebna, kako je kazao, neka nova priča.

“Ne zato što tako poručuje Tomas Berija, nego zato što smo svi strahovito umorni i istrošeni starom pričom. Najveći problem za lidera SDP-a nijesu sve primitnivniji ataci režimske mašinerije na njega, nego što njegovu viziju ne može da prati značajan dio njegove stranke interesno uvezan u sistem. Od rješenja te drame, zavisiće njegova odluka, koja će odrediti ukupna kretanja na crnogorskoj političkoj sceni”, zaključio je Canka.

V.K.

6 POLITIKA

UTORAK, 15. 7. 2014.

DARKO PAJOVIĆ

DPS mora da ide u opoziciju Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović poručio je u izjavi za DN da bi za crnogorsko društvo i državu bilo apsolutno poželjno da DPS provede određeni dio vremena u opoziciji. On je dodao da je stav njegove partije povodom saradnje sa najjačom crnogorskom partijom odavno jasan, te da to ne dolazi u obzir.

“Ne zbog bilo čega drugog, već zato što DPS mora da provede određeni dio vremena u opoziciji da bi se mnogo toga sto je decenijama prisutno i loše po crnogorsko društvo nereformisane institucije, nepostovanje zakona, korupcija, organizovani kriminal, moglo ispraviti. Sve su to stvari koje se ne mogu ispraviti ‘mijenjanjem’ iznutra DPS, te je za-

to neophodno da DPS određeno vrijeme provede u opoziciji. Mislim da je to bolje za njih same, a za crnogorsko društvo i državu je svakako mnogo bolje da se nekom drugom da šansa da se stvari koje ne valjaju isprave, nego bilo kakva vrsta saradnje sa njima”, kazao je Pajović.

On je dodao da su u Pozitivnoj spremni da sa ostatkom opozicije brzo formiraju vlast u Podgorici, naglasivši da ne vidi nikakve prepreke da koalicija “Evropsko lice Podgorice” sa ostatkom opozicije realizuje “cijeli niz obećanja i političkih koncepata koje smo građanima ponudili tokom kampanje”.

“Radi se o profesionalizaciji i depolitizaciji javne upra-

MIŠLJENJE

Naredni izbori su referendumski Funkcioner Bjelopoljske partije Rifat Zejnilović kazao je da će naredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori predstavljati svojevrsni referendum za učlanjenje Crne Gore u evroatlantske integracije. Zejnilović je rekao da su “parlamentarni izbori ključ učlanjenja u NATO alijansu”.

“S obzirom da će predstojeći period biti ne samo u znaku ekonomskog razvoja, već i evroatlantskih integracija, očekujemo da će parlamen-

tarni izbori proteći u savezu partija koje se, uz ekonomski razvoj, zalažu i za evroatlantske integracije, ili pak da te partije nastupe samostalno, ali nikako da se udružuju sa onim partijama koje se ne zalažu za učlanjenje Crne Gore u NATO alijansu. To bi, zapravo, predstavljalo svojevrsno izbjegavanje odgovornosti od trenutka u kojem se naša država nalazi”, piše u saopštenju koje je potpisao Zejnilović.

ve, nestranačkom gradonačelniku ali i političkom konceptu jedne nove i profesionalne javne administracije koji smo spremni da sprovedemo u praksi. Mi tvrdimo da to praktično nije realno i ostvarivo ukoliko se uđe u saradnju sa DPS-om. Zato smo istakli da smo za punu saradnju sa ostatkom opozicije na tom projektu. Dakle ja govorim o političkoj saradnji da bi se sproveo koncept koji je neophodan crnogorskom društvu, jer samo tako možemo kreunuti ka promjenama koje su prijeko potrebne”, rekao je predsjednik Pozitivne. Osvrnuvši se na tvrdnje potpredsjednika Vlade Duška Markovića da u crnogorskoj obavje-

“Samo snažne i korjenite reforme na ovom polju su garant za napredak u NATO integracijama. Što prije vlast to shvati kao nužnost tim bolje za državu i društvo”, zaključio je Pajović.

štajnoj službi nema ruskih špijuna, Pajović je kazao da će se o i tome vjerovatno raspravljati na Odboru za bezbjednost u sklopu inicijative da se ispita stepen odgovornosti za nedobijanje pozivnice za članstvo u NATO. V.K.

SUDOVI

Odbor o pravosudnim zakonima

NATO INTEGRACIJE

Sjutra će članovi skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe obaviti konstitutivnu raspravu sa članovima Radne grupe koja je učestvovala u izradi Nacrta zakona iz oblasti pravosuđa. Na tapetu će se naći nacrti zakona o državnom tužilaštvu, o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i o sudovima.

3

nacrta zakona iz oblasti pravosuđa naći će se sjutra pred Odborom za politički sistem

Nema razloga za zabrinutost Ambasador Hrvatske pri NATO-u Boris Grigić kazao je da sve zemlje Alijanse Crnu Goru vide kao najozbiljnijeg kandidata za 29. članicu, a pozivnica neće biti poslata ove godine samo zato što je potrebno obaviti još malo posla na ispunjavanju uslova.

“Ako pogledate suštinu tog zaključka onda ćete vidjeti da je to početak konkretnih aktivnosti koje će u konačnici rezultirati članstvom Crne Gore u NATO-u”, rekao je on za agenciju Mina.

On smatra da je samo jedan razlog zbog kog je članstvo Crne Gore u Alijansi i dobijanje poziva prolongirano – potreb-

no je obaviti još malo posla na ispunjavanju uslova.

Upitan šta se u predstojećem periodu od Crne Gore očekuje kad su u pitanju reforma bezbjednosnog sektora i vladavina prava, Grigić je rekao da se radi o potpunom ispunjavanju standarda, uključujući i primjenu u praksi onoga što je zakonski već regulisano.

“Moja preporuka je – učinite još malo napora, ne radi NATO-a već radi svojih građana, i bićete srdačno dočekani kao 29. članica najjačeg, najvećeg i najdugotrajnijeg vojno-političkog saveza u istoriji čovječanstva”, zaključio je Grigić.

POLITIKA 7

UTORAK, 15. 7. 2014.

Neki pokušavaju da unište OKF

MILORAD POPOVIĆ OCIJENIO

Crnogorski nacionalizam nije nikome prijetnja

Popović je poručio da trenutno u Crnoj Gori postoje mediji koji su podržavali crnogorsku nezavisnost i pripadali Bloku za nezavisnost, a samim tim afirmisali i podržavali crnogorsku kulturu i naciju, da bi danas vodili najžešću kampanju protiv onih koji istrajavaju na crnogorskoj kulturnoj afirmaciji.

“Na moju izdavačku kuću, inače jedini pravi izdavački subjekat u Crnoj Gori - OKF i časopis Ars vodi se žestoka kampanja sa ciljem da se onemogući i denuncira njihov rad od strane onih subjekata koji danas promovišu kulturnu politiku DF-a čiji su kulturni eksponenti Goran Danilović i Radomir Uljarević. Oni žele da unište ono što je danas jedino živo u crnogorskoj kulturi”, rekao je Popović.

Vasilj Karadžić

C

rnogorski intelektualac i književnik Milorad Popović kazao je u izjavi za DN da stvaranje crnogorske nacije nije završeno. On je kazao i da je strah od crnogorskog nacionalizma apsurdan.

Crnogorski književnik Milorad Popović kazao je da su u Crnoj Gori, usljed neznanja ili manipulacija, miješaju pojmovi građansko i nacionalno.

On je pojasnio da je Crna Gora u političkom smislu građanska država, a u nacionalnom multikuturalna. Takođe je dodao da sve nacionalne zajednice, sem crnogorske, imaju svoje matice van Crne Gore, konstatovavši da danas niko razuman ne negira njihova osnovna kulturna, religijska i jezička prava. No, prema Popovićevim riječima, sa crnogorskom nacijom stvari stoje potpuno drugačije.

“Danas možemo reći da nije završena konstitucija crnogorske nacije, prije svega zbog istorijskih razloga, odnosno kašnjenja u formiranju ključnih kulturno-na-

učnih institucija koje su neophodne svakoj modernoj naciji, kao što su Filozofski fakultet, Akademija nauka, istorijski i društveni instituti, umjetničke asocijacije itd.”, rekao je Popović.

On je posebno u tom procesu potencirao ulogu medija, rekavši da su kreirali propagandni rat koji, po njegovim riječima, traje već 20 godina, a koji, naveo je, dosta govori o potencijalnoj nestabilnosti crnogorskog društva. Takođe je kazao da strah od crnogorskog nacionalizma nije utemeljen.

“Naime, strah od nekakvog crnogorskog nacionalizma i hegemonije u najmanju ruku je apsurdan jer crnogorski nacionalizam u ideološkom smislu još ne postoji. To upravo govori o nesposobnosti da se stvori koherentna nacio-

nalna svijest i institucije koje su neophodne za nacionalnu ideologiju. A sa druge strane, sama brojnost pripadnika crnogorske nacije garantuje da crnogorski nacionalizam ne može imati agresivne hegemonističke ambicije. To je

potpuno nerealno, a danas samo stanje stvari kada je u pitanju crnogorska kultura i duhovnost u temeljnim nacionalnim kulturnim institucijama svjedoči da su duhovna prava Crnogoraca najviše ugrožena”, poručio je Popović.

ODBOR ZA BEZBJEDNOST

Tri izvještaja pred poslanicima Odbor za bezbjednost i odbranu do kraja jula održaće tri sjednice, najavljeno je iz parlamenta.

Na prvoj sjednici, 18. jula, razmatraće se Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva odbrane za prošlu godinu. Na dnevnom redu su i izvještaji o stanju u Vojsci Crne Gore i o učešću nje-

Počasna garda u Parizu

Pripadnici Počasne garde Vojske Crne Gore su, noseći državnu zastavu, prvi put učestvovali u defileu u Parizu, koji je okupio predstavnike više od 70 zemalja učesnica Prvog svjetskog rata.

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, crnogorska

državna delegacija, predvođena ministarkom odbrane Milicom Pejanović-Đurišić, prisustvovala je ceremoniji povodom nacionalnog praznika Francuske, 14. jual - Dana pada Bastilje. Ovogodišnja ceremonija održana u Parizu, posvećena je, kako se

navodi, obilježavanju stogodišnjice Prvog svjetskog rata. “Četiri najbolja studenta francuskog jezika u Crnoj Gori, bili su dio specijalne koreografije kojom je poslata poruka mira i čime je defile zaključen”, kaže se u saopštenju Ministarstva.

nih pripadnika u međunarodnim snagama i mirovnim misijama. Članovi Odbora će 22. jula raspravljati o izvještajima o radu Ministarstva unutrašnjih poslova i stanju sistema zaštite i spašavanja.

Na trećem zasijedanju, 31. jula, razmatraće se izvještaj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2013. godinu.

8 EKONOMIJA CBCG

Zabilježen pad likvidnosti Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) prosječna likvidna sredstva banaka u maju su iznosila 494,1 milion eura, odnosno 5,1 odsto manje nego u aprilu.

Uporedo sa prošlogodišnjim periodom, vrijednost likvidnih sredstava je povećana za 24,6 odsto. Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini i u maju su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka na kraju maja iznosila je oko 2,98 milijardi eura, za

ulcinj

nakon više od 40 dana, žiro-račun opštine ulcinj mogao bi biti odblokiran krajem naredne sedmice, saopštila je lokalna uprava. Do sada je opština ulcinj uplatila oko pola miliona eura od ukupno 700.000 na koliko je bio blokiran žiro-račun presudama crnogorskih sudova.

Likvidna sredstva banaka u maju su iznosila 494,1 milion eura

0,8 odsto veća nego u aprilu, a u odnosu isti period prošle godine porasla je za 3,1 odsto, prenosi Mina biznsi. U strukturi aktive banaka, u maju su najveće učešće imali krediti, 80 odsto i novčana sredstva i računi depoziti kod centralnih banaka 11,3 odsto, dok se ostatak od 8,6 odsto odnosio na preostale stavke aktive. U strukturi pasive, dominantno učešće su ostvarili depoziti, 71 odsto i kapital 14,3 odsto, dok se na pozajmice odnosilo 10,4 odsto, a na ostale stavke pasive 4,3 odsto.

Ma.R.

račun opštine DeblokaDa nareDne neDjelje

UTORAK, 15. 7. 2014.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Kavarić naredio internu reviziju Ministarstvo ekonomije daje punu podršku nadležnim istražnim organima da što prije istraže i prezentuju rezultate provjere istražnih organa, a povodom informacije da inspektori Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije provjeravaju dokumentaciju tog Vladinog resoru, vezanu za organizovanje jednog seminara, kazao je sekretar Ministarstva ekonomije Igor Noveljić.

“Ministar Vladimir Kavarić, odmah po obavještenju od inspektora Odsjeka, u skladu sa

svojim ovlašćenjima, dao je nalog da se kroz interne procedure još jednom provjeri sva potrebna dokumentacija vezana za ovaj slučaj, sa čijim rezultatima će javnost takođe biti upoznata”, kazao je Noveljić. “Što se tiče organizacije seminara, procedura izbora kompanije bila je u skladu sa postupkom javnih nabavki. Seminar je finansiran od sredstava koja su mogla da budu iskorištena samo u svrhu organizacije seminara”, kazao je Noveljić.

EKONOMIJA 9

UTORAK, 15. 7. 2014.

RATKOVIĆ

Sezona propala, moramo spremniji dočekati novu

L

jetnja turistička sezona teško se može popraviti i već sada bi trebalo da počnemo da se pripremamo za narednu i u pronalazak novih tržišta, saopštio je Dnevnim novinama dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

Turistička sezona u Crnoj Gori nije počela onako kako se očekivalo. U većini primorskih gradova još uvijek se čeka dolazak većeg broja turista, a jedan od dodatnih problema predstavljaju i loši vremenski uslovi koji su u julu pogodili Crnu Goru.

“Malo s e to ga može spasiti od ove sezone. Potrebno je restrukturiranje. Moramo se okrenuti i drugim tržištima i već sada početi da razmišljamo o narednoj sezoni koju moramo spremniji dočekati”, rekao je Dnevnim novinama dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

Prema riječima Ratkovića, neophodno je da se okrenemo tržištima po-

put Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

“Moramo se pomiriti sa činjenicom da je ova ljetnja turistička sezona loša. Međutim, ne treba tugovati već ovo shvatiti kao jednu opomenu zbog čega moramo pronaći put do novih tržišta i siguran sam da će se boljitak osjetiti već 2015. godine, a još bolji narednih godina”, objasnio je Ratković.

Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, našu državu je u maju posjetilo 91.270 turista ili za 2,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Turisti su u maju ostvarili 403.910 noćenja ili za 4,2 odsto manje nego u uporednom periodu. Od

toga su 89,6 odsto noćenja ostvarili strani, a 10,4 odsto domaći turisti.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije 22,7 odsto, slijede gosti iz Srbije sa 14,1 odsto, Francuske 10,4 odsto, BiH šest odsto, Njemačke 4,2 odsto, iz Ukrajine 3,8 odsto i Albanije 3,2 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su ukupno 31,8 odsto noćenja.

Najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 93,5 odsto, u glavnom gradu tri odsto i u ostalim turističkim mjestima 1,8 o d s t o.

N.D.L.

INVESTICIJE

Austrija bi da ulaže u Crnu Goru

Javni dug Italije je u maju uvećan za 20 milijardi eura u odnosu na april i iznosio je 2,16 biliona eura, saopšteno je iz italijanske centralne banke.

Predstavnici Banke Italije kazali su da je javni dug od početka godine uvećan 4,7 odsto, a s obzirom da ekonomija skoro sigurno nije rasla tim tempom, to znači da će dug u odnosu na bruto domaći prozivod biti povećan, prenosi Tanjug.

Austrijski privrednici otvoreni su za saradnju u svim sektorima u kojima su crnogorski razvojni prioriteti, a zainteresovani su i za realizaciju zajedničkih ulaganja i projekata, saopštio je predsjednik Savezne privredne komore Austrije Christoph Leitl, prenosi Mina biznis.

On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazao da su austrijske kompanije zainteresovane za infrastrukturne, kao i projekte u turizmu, energetici i poljoprivredi.

Ma.R.

Najviše brojeva prenijeto u Telekom

U Crnoj Gori je od 1. decembra 2011. godine do danas prenijeto 11,46 hiljada brojeva, od čega 90 odsto u mobilnim mrežama. U mobilnu mrežu Crnogorskog telekoma prema podacima Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) prenijeto je 4,81 hiljada brojeva, odnosno 3,68 hiljada iz Telenora i

1,14 hiljada iz m:tela.

U mobilnu mrežu m:tela prenijeto je 3,24 hiljade brojeva, odnosno 1,73 hiljade iz Telenora i 1,51 hiljada iz Crnogorskog telekoma. U mobilnu mrežu Telenora prenijeto je 2,25 hiljada brojeva, 1,35 hiljada iz Crnogorskog telekoma i 905 iz m:tela, prenosi Mina biznis.

Ma.R.

10 EKONOMIJA

UTORAK, 15. 7. 2014.

ĐUKANOVIĆ: Uniprom će očuvati aluminijsku industriju

ALUMINIJSKA INDUSTRIJA

(Ne) treb

Time bi se, kako tvrdi premijer, učvrstila Premijer Milo Đukanović vjeruje da će kompanija Uniprom uspjeti da upravlja stabilnost tog biznisa, imajući u vidu speciKombinatom aluminijuma na duži rok i da fičnost industrije aluminijuma kao potrošaće, uz pomoć stranih partnera, doprinije- ča koji kupuje električnu energiju 365 dana ti očuvanju aluminijumske industrije u Cr- u godini po 24 sata. Specifičnost ovog slučanoj Gori. ja, kako je kazao Đukanović, je u vlasničkoj Svoj optimizam Đukanović zasniva na strukturi EPCG, koju pored državne imovisadržaju ponude koju je kune čini i imovina italijanske kompac imovine KAP-a dao, a čipanije A2A. ji je sastavni dio i investicio“Za budućnost aluminijumni program vrijedan 75 miliske industrije je presudno važona eura. no da novi vlasnik preduzme “Obećavajuće djeluje komuono što su u ranijem periodu nikacija novog vlasnika sa popropustili država i dosadaštencijalnim strateškim partnenji vlasnik, a to je diverzifirima - renomiranim stranim kacija proizvodnog prograkompanijama iz ovog biznisa. Prema riječima ma i razvoj prerade. Jedino Kroz takvu saradnju, izvjesno Đukanovića tako je moguće značajnimoguće je obezbijediti kapital i nije nepoznato je relativizirati fatalni uticaj tržišno iskustvo neophodno za cijena električne energije na finalno restrukturiranje alumi- da su u nekim dugoročnu održivost aluminijumske industrije u Crnoj Go- državama nijumskog biznisa”, objasnio ri. Ključ uspjeha je diverzifikaje premijer. cija proizvodnog programa sa cijene prenosa Na pitanje da li je EPCG tražila naglaskom na razvoj prerade, električne subvencije za struju KAP-u, Đukako bi se relativizirala apsolut- energije za kanović je odgovorio da nije i da na zavisnost dosadašnje proido sada nije o tome razgovarano. zvodnje aluminijuma od cijene proizvođače Prema njegovim riječima nielektrične energije i time stvo- kakav je KAP, je nepoznato da su u nekim držarile pretpostavke za dugoročnu vama cijene prenosa električne održivost ove industrije u Crnoj veoma jeftine, energije za proizvođače kakav je Gori”, rekao je Đukanović u in- čak je i besplatan KAP, veoma jeftine, čak i da je ta tervjuu agenciji Mina biznis. usluga negdje besplatna.

Komentarišući pregovore sa “Vjerujem da bi Crnogorski Elektroprivredom (EPCG) u vezi sa cijenom elektroprenosni sistem i EPCG u tom svijestruje za KAP, Đukanović je rekao da se rje- tlu morali da sagledaju pogodnosti koje šenje nazire i da Vlada blagonaklono gleda im donosi komercijalni aranžman na očekivanje novog vlasnika. sa potrošačem kakav je KAP”, “U razgovorima sa EPCG uporno smo suge- zaključio je Đukanović. risali da bi u najboljem interesu tog preduzeća bilo da, kroz tržišno zasnovan komercijalni aranžman, zadrže tako značajnog potrošača kakav je aluminijumska industrija. Naše razmišljanje je išlo u pravcu da bi zdrava osnova takvog aranžmana mogla biti cijena koštanja električne energije uvećana za razuman profit”, ističe Đukanović.

KOMB

Kompanija Uniprom zatražila je nedavno prolongiranje uplate od 60 dana za kupovinu Kombinata aluminijuma. Na taj korak vlasnik Uniporma Veselin Pejović se odlučio nakon što je dobio odluku okružnog suda u Nikoziji o transakcijama sa imovinom Kombinata, uključujući i najavljenu prodaju fabrike njegovoj kompaniji.

O odluci da li će prihvatiti ili ne zahtjev Pejovića, treba

da se izjasni stečajni upravnik Kombinata aluminijuma Veselin Perišić. I pored najava da će kroz nekoliko dana odlučiti o zahtjevu nikšićke kompanije Uniprom, Perišić to do sada nije učinio.

Perišić i Pejović su 10 juna potpisali ugovor o kupoprodaji podgoričke fabrike. Ugovorom je tada bilo predviđeno da kupac kupoprodajnu cijenu od 28 miliona eura izmiri u roku od 30 dana.

STAV

ZAHTJEV PEJOVIĆA Čeka se odluka Perišića NEMANJA LACMAN novinar

Oporavak ili krah giganta

Da li se može Kombinat aluminijuma kao čuveni feniks dići iz pepela i ponovo kao nekada postati energetska kompanija broj jedan u Crnoj Gori, a i šire?

Mogao bi kada bi vlasnik Uniproma Veselin Pejović ispunio obećanje i uložio u kompaniju 75 miliona.

Međutim, i modernizovana kompanija ne znači sigurnost u poslovanju i ono najvažnije - profitabilnost.

Cijena struje kojom će biti snabdijevan Kombinat možda je jedan od glavnih razloga zbog kojih je Pejo-

UTORAK, 15. 7. 2014.

eba nam

BINAT

vić i tražio prolongiranje uplate novca za KAP. Još je nepoznanica hoće li Elektroprivreda prihvatiti zahtjev Pejovića da mu isporučuju struju za KAP po cijeni od 38 eura za megavat čas.

Ako EPCG izađe u susret Pejoviću možemo se nadati i u modernizaciju K APa i oporavak aluminijske industrije.

Sa druge strane, veća cijena nosi posljedice kako po proizvodnju, tako i po broj radnika koji će ostati.

Jednostav no, niko ne že-

li da ulaže novac koji kasnije ne može povrati, zbog čega je i opravdana odluka Pejovića da malo sačeka i vidi kako će se st vari odvijati u mjesecima koji su pred nama. Tvrdi da ponuda za snabdijevanje iz regiona ima.

Nada za nastavak rada KAP-a je tu, ali nekako se na kraju samo nameće jedno pitanje: ako imaju interes i zaradu kompanije iz regiona da čak po cijeni nižoj od 38 eura snabdijevaju Kombinat strujom, zašto ne bi imao i EPCG ?

EKONOMIJA 11

DRECUN: Bolje bi bilo da KAP nikad nije ni napravljen Ekonomski analitičar Predrag Dre- ne, i poslije toga krenuti u proizvodcun ocijenio je za Dnevne novine je nju gdje bi 400 ili 500 radnika moglo vlasnik nikšićke kompanije Uniprom naći egzistenciju”, saopštio je Drecun.

Veselin Pejović posljednji pokušaj da Ko će snabdijevati električnom enerse Kombinat aluminijuma Podgorica gijom Kombinat aluminijuma i dalje vrati u proizvodnu funkciju, ne na ta- je nepoznanica, ali kako tvrdi Drecun ko visokom nivou kao što je projekto- jeftin izvor energije je neophodan za vano, ali dovoljno da se počne sa oživ- KAP kako bio profitabilna kompanija. ljavanjem fabrike.

“Struja je ključni imput u svim troš“Ja sam uvijek govorio da kovima. I tamo gdje Kombije za K AP bolje bilo da ninat nema adekvatnu cijenu kad nije napravljen, jer se struje, ne može biti konkusada v idi koli ko sad pro rentan. Zbog toga je malo i nezahvalna prav na trka u blema ima da se on stavi u funkciju. Ali sve što može koju ulazi Uniprom. Ali bez da radi, treba mu dati šanjeftinog izvora enegije ispod su. I zato mislim da Kom30 eura po megavatsatu, tešbinat aluminijuma, ukoliko da Kombinat aluminijuko Veselin Pejović ispuni “Bez jeftinog ma može biti profitabilan”, uslove koje je javno obe- izvora energije istakao je Drecun. ćao, ima šansu”, objasnio Kako ističe Drecun, Pejoispod 30 eura je Drecun. vić vodi pregovore za snadPrema njegovim riječi- po megavatbijevanje KAP-a strujom od ma u početku će se radi29 eura po megavatsatu. satu, teško ti jedna vrsta proizvod“Ti pregovori su na neki nanje i prerade na nižem ni- da Kombinat čin pri kraju, što stvara realnu vou, ali kako će to kasnije aluminijuma osnovu za održivost proizvodbiti pokazaće vrijeme pred nje. Ukoliko se sve to ne postimože biti nama. gne, cijena megavatsata ispod “Treba vidjeti i kak ve će profitabilan”, 30 eura i ukoliko mu se ne da biti odluke pravosudnih orrok za uplatu, bojim se da KAP objasnio je gana povodom presuda iz neće imati perspektivu i onda Nikozije, jer je Pejović zbog Drecun smo već u zoni njegovog gašetoga tražio da se odloži rok. nja i negativnih efekata toga”, Bojim se da zbog toga istakao je Drecun. nećemo imati nikak ve šanse Da je modernizacija Kombinata aluza KAP. Ali, treba dati šansu minijuma potrebna, saglasan je i DreUnipromu i sačekati odluku c un, a li obja šnjava da su to veli ke pravosudnih organa Crne investicije.

Gore o tome da li je pre“Kombinat se mora modernizovati, ali s uda i z Ni ko z ije to znači ogromne investicije. Potrebno obavez uju- je dati šansu da KAP nekoliko godina ć a i l i opstane na ovaj način. Ali prerađivački kapaciteti su na nivou nule, tu tek postoji šansa. Pejović sigurno razmišlja i u tom pravcu. To su neka moja saznanja”, zaključio je Drecun.

Ma.R. - N.D.L.

DOBROVOLJNI ODLAZAK

Iz KAP-a idu 124 radnika Za dobrovoljni odlazak iz Kombinata aluminijuma prijavila su se 124 radnika.

Spisak radnika koji su prihvatili zahtjeve Vlade o visini otpreminina proslijeđen je Ministarstvu ekonomije, nakon čega će biti poslat Ministarstvu finansija kako bi se obezbijedila sredstva za isplatu otpremnina zaposlenima u podgoričkoj fabrici.

Podsjećanja radi, soci-

jalnim programom koji je Vlada usvojila, predviđeno da otpremnine iznose od 6.000 do 18.000 eura, u zavisnosti od godina života radnika. Prosječna otpremnina iznosiće 14.000, a radnici su tražili da prosjek bude 20.000 eura.

Prema planovima novog vlasnika Veselina Pejovića u Kombinatu aluminijuma će ostati da radi 550 radnika, dok će njih 168 biti višak.

12 hronika

UTORAK, 15. 7. 2014.

pokušao silovanje

ostaje četiri godine zatvora Kosovar Hadži Beriša (63) nastanjen u Herceg Novom pravosnažno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine zbog pokušaja silovanja sedmogodišnje djevojcice, odlučilo je vijeće Apelacionog suda Crne Gore, potvrđujući prvostepenu presudu. Prethodnu presudu izrekla je sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Pean.

Prema navodima presude, Beriša je neutvrđenog dana u junu 2005. godine u Ulici Balkanskoj u Herceg Novom, na silu pokušao da prinudi na obljubu dijete K.O. (7) . Nakon

sto su njeni roditelji i dva brata pošli iz kuće, a što je Beriša navodno znao, došao je u kuću djevojčice.

Kada je ona u strahu pobjegla u sobu i pokušala da se zaključa, pošao je za njom, sustigao je, odgurnuo vrata, a potom je oborio na krevet gdje je jednom rukom držao njenu ruku, a drugom za usta kako ne bi mogla pozivati pomoć. Djevojčica se, kako se navodi u presudi, sve vrijeme branila pokušavajući da ga odgurne od sebe. U jednom trenutku začuo se zvuk automobila, pa je optuženi pobjegao.

S.K.

vozio u alkoholisanom stanju

robija zbog smrti pješaka

Novak V. Lakić (36) iz Danilovgrada provešće dvije godine u zatvoru zbog “teškog djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja”. To je zaključilo vijeće Apelacionog suda postupajući po žalbama na prvostepenu presudu koju je izrekla sudija Višeg suda Vesna Pean.

Lakić je, kako piše u presudi, 15.3.2012. na putu Danilovgrad-Podgorica, u mjestu Ćurilac sa 0,83 promila alkohola u krvi upravljao kombijem „mercedes 207“ preko do-

zvoljene brzine. Usljed vožnje u kojoj se, osim navedenih kršenja zakona, nije držao ni pravila desne strane, udario je pješaka Milutina Gutovića koji je pored sebe gurao bicikl.

Gutović je tom prilikom zadobio teške povrede usljed kojih je i preminuo.

Sud je ocijenio da je optuženi Lakić postupao sa eventualnim umišljajem, a u odnosu na smrtnu posljednicu - sa svjesnim nehatom, ocjena je sudije Pean, a kasnije i Apelacionog suda.

S.K.

hronika 13

UTORAK, 15. 7. 2014.

tužilaštvo ne traži pritvor

Kafana na koju je bačen dinamit

Kolašinci na slobodi

Prema saznanju DN, Marko Vlahović zvani Đani, koji je prije nekoliko dana pucao na sugrađanina Marka Mandića iz lovačke puške priveden je u prostorije kolašinske policije, ali je po odluci tamošnjeg tužilaštva pušten da se brani sa slobode, nezvanično saznanju DN.

burno u kolašinu

Bacio dinamit zbog odbijanja konobarice Osim eksplozije u lokalu Zorana Vujisića, protekli vikend u Kolašinu obilježila je i masovna tuča čiji su učesnici privedeni u policiju

N

i prethodni vikend u Kolašinu nije protekao mirno.

Naime, noći između subote i nedjelje na ugostiteljski objekat Zorana Vujisića, bačen je dinamit a za počiniocem se još traga.

Mještane Skrbuše u Kolašinu je u noći između subote i nedjelje tačno u ponoć probudila jaka detonacija.

Kako je nezvanično saopšteno iz MUP-a, na ugostiteljski objekat Zorana Vujusića, bačena je eksplozivna naprava odnosno dinamit. Eksplozija je uzrokovala manju materijalnu štetu, a počinilac je i dalje van domašaja policije.

Vujisić je, kako je kazao, te večeri sa osobljem lokala napustio objekat oko 23.30 časova.

“Tek sjutradan, kada je policija došla da vrši uviđaj, saznao sam da da je neko bacio dinamit na objekat”, kazao je kratko DN Vujisić.

Sa druge strane, mještani Skrbuše, nekih pet kuća, tvrde da znaju i ko je počinilac.

Dodali su, međutim, da “ih

to ne interesuje”, te da “policija treba da radi svoj posao”.

Oni su kazali da se od te kafane ne može mirno spavati jer “lumperaj” traje i do tri sata nakon ponoći.

Jedan od mještana tvrdio je da je u pitanju neuzvraćena ljubav, te da o događaju treba pitati konobaricu.

“Taj koji je bacio dinamit, cijeli dan je sjedio i pio u toj kafani. Kada je pred noć predložio konobarici da prespava kod nje, stvari su otišle u drugom smjeru jer konobarica nije to dozvolila, pa je akter takvog dešavanja, nakon što je otišao, vjerovatno da uzme eksplozivnu napravu, oko ponoći isfrustiriran neuzvraćenom ljubavlju, bacio dinamit na objekat. Takva je bila detonacija da smo svi poskaka-

li iz svojih kreveta jer se nalazimo u neposrednoj blizini kafane”, kazao je jedan od mještana koji je želio da ostane anoniman.

Minuli vikend u Kolašinu nije obilježila samo eksplozija već je u samom centru grada, na samo nekoliko metara od poznatog lokala “Mistik”, oko 23 časa došlo je do masovne tuče. Epilog dešavanja je hapšenje šest osoba, koje su nakon toga zadržane u prostorijama kolašinskog MUP-a.

Kako DN saznaju, braća Vladan i Rade Bulatović, od kojih je Rade poznat po nedavnom događaju u kojem je otet i maltretiran od jednog od svojih sugrađana, i sin potpredsjednika opštine Dušan Živković, bili u akteri tuče protiv Milivoja Bulatovića i Zoran Medenice. Kako saznaju DN , uzrok sukoba upravo je pomenuto dešavanje u kojem je Rade Bulatović otet. U tuči su korišćene čaše i flaše koje su letjele na sve strane.

Z.B.

3

Ista odluka, prema nezvaničnim saznanjima, donijeta je i u odnosu na aktera bombaškog napada na tamošnji hotel “Bjanka”, Iliju D. Martinovića (20) koji je nedavno uhapšen. Manja eksplozivna naparva ubačena je 17. aprila u kupatilo Spa centra. U eksploziji nije bilo povrijeđenih. Z.B.

događaja u kojima je policija imala pune ruke posla, obilježila su minuli vikend u Kolašinu

presuda

Prevozio marihuanu

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Nikšićanin Tomislav Stanišić osuđen na dvije i po godine zatvora zbog šverca 46,145 grama marihuane.

Kako se navodi u prvostepenoj presudi koju je potvrdio drugostepeni sud, Stanišić je 24. januara u naselju Mareza u Podgorici radi prodaje preno-

sio navedenu količinu marihuane u rezervnim pneumaticima priključnog teretnog vozila “man” kojim je upravljao za cijenu od 1.000 eura. Drogu su prilikom kontrole vozila pronašli i oduzeli službenici Uprave policije iz Nikšića.

Prvostepenu presudu u Višem sudu u Pogorici izreklo je krivično vijeće sudije Vesne Pean. S.K.

14 HRONIKA

UTORAK, 15. 7. 2014.

BIJELO POLJE

Pucao drug na druga

B

jelopoljac Evelin Hasanović (30) povrijeđen je juče oko 13.30 časova ispred zgrade u kojoj živi u naselju Rasadnik u Bijelom Polju.

ČOGURIĆU ZAKAZANO SUĐENJE

Uskoro suđenje za ubistvo braće

Sudija Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović zakazo je za 12. septembar početak suđenja Mašanu Čoguriću (22) zbog ubistva braće Davorina (31) i Danijela Ćulafića (24) 15. februara u lokalu u podgoričkom naselju Stari aerodrom.

Prema navodima optužnice, Čogurić je Danijelu Ćulafiću ispalio hice u glavu, i na mjestu je ostao mrtav, dok je njegov stariji brat Davorin, teško ranjen, izašao ispred kafića “Moskva”, a zatim pao na trotoar. Inspektori su zatekli Davorina kako leži u lokvi krvi, sa prostrijelnim ranama u predjelu grudi.

U kafiću “Moskva” u podgoričkom naselju Stari aerodrom, tada je jedan metak okrznuo i trudnicu Ernu Baković (23), koja je bila gošća lokala.

Ona je tom prilikom prošla sa lakšim povredama. Čogurić se nakon dvostrukog ubistva dao u bjekstvo. Međutim, nakon cjelodnevne opsežne potjereu večernjim časovima je uhapšen na Zlatici, u kući brata od tetke.

Prema nezvaničnim saznanjima, optuženi je u policiji nakon hapšenja kazao da su Ćulafići počeli svađu, te da su imali metalni boks kojim su krenuli na njega.

S.K.

Suđenje uhapšenima u policijskoj akciji “Grom” biće nastavljeno sjutra u Viušem sudu u Podogorici. Šestočlana grupa tereti se za šverc marihuane u međunarodnim razmjerama. Optuženi su državljanin Srbije Astrit Fetoši (33), Cetinjani Risto (25) i Radovan Mijanović (54), Janko Božović (39) i Vesko Gvozdenović (35) iz Nikšića, te maloljetni F. M. Akcija „Grom“ sprovedena je i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj gdje je uhapšeno više osoba i zaplijenjena veća količina droge.

S.K.

Prema nezvaničnom saznanju Dnevnih novina, Hasanovića je hicima iz pištolja ranio sugrađanin Đorđe M. Gojačanin (24), zvani Đokica, koji se nakon incidenta, u pratnji advokata predao policiji.

Hasanoviću je prva pomoć ukazana u hitnoj službi, a zatim je prebačen u Urgentni blok bjelopoljske Opšte bolnice, čije mu je osoblje bez odlaganja pružilo prvu pomoć.

Ljekar u hitnoj službi doktor Miloš Šaponjić saopštio je za Dnevne novine da povrijeđeni mladić nije životno ugrožen.

“Pacijent je zadobio prostrelnu ranu lijeve potkoljenice. Radi se o prostrelnom kanalu od desetak centimetara koji je prouzrokovan projektilom iz vatrenog oružja, što se može okvalifikovati kao lakša povreda”, kazao je doktor Miloš Šaponjić.

Kako je naveo, pacijent se požalio da je zadobio udarac u glavu, ali nije se mogao izjasniti da li se radi o pesnici ili dršci pištolja.

Prema riječima ljekara, povrijeđeni se žalio i na povredu desnog ramena kao i desnog viličnog zgloba.

“Nakon obavljenih snimanja znaće se intenzitet njegovih povreda”, kazao je doktor Šaponjić.

Prema kazivanju očevidaca sa kojima je ekipa Dnevnih novina razgovarala, u pucnjavi iz pištolja je ispaljeno tri-četiri projektila, od kojih je jedan pogodio tridesetogodišnjeg Hasanovića.

Među sagovornicima su bili i roditelji

povrijeđenog mladića.

“Bio sam u obližnjoj radionici kada je dotrčao jedan komšija i sav usplahiren povikao da mi je poginuo sin. Otrčao sam prema licu mjesta i zatekao Evelina kako leži na betonu krvav. Komšija koji se zadesio u blizini dovezao je auto i ranjenika smo prevezli u hitnu službu”, ispričao je za Dnevne novine otac povrijeđenog mladića, Salem Hasanović.

On je ispričao da su se njegov sin i Gojačanin, za kojeg se sumnja da je pucao, do unazad nekoliko dana družili, te mu nije jasno šta bi moglo uzrokovati potezanje oružja među njima. “Čak sam im u mojoj radionici napravio i sprave za vježbanje”, prisjetio se sagovornik Dnevnih novina.

On je ispričao da je kritične prilike Evelin igrao pikado u igraonici u prizemlju zgrade u kojoj stanuju, te da ga je Đokica pozvao da izađe vani.

“Nakon što ga je upucao udaljio se na motoru”, kazao je Hasanović.

I majka povrijeđenog Anđa Hasanović bila je u nevjerici zbog iznenadnog ranjavanja sina.

“Bila sam u stanu kada su se začuli pucnji.

Nekakav neprijatan osjećaj me je obuzeo, te sam istrčala vani.

Kada su mi saopštili da mi je sin ranjen, imala sam utisak da mi je tlo izmaklo

pod nogama”, kazala je ona.

Na licu mjesta policijski službenici su izvršili uviđaj, a od tog trenutka počela je potraga za osumnjičenim. Par sati kasnije, prema saznanju

DN, Đorđe Gojačanin se u pratnji advokata Draga Konatara sam predao policiji.

Sinoć je oko 21:30 priveden na saslučanje kod zamjenika Višeg državnog tužioca uz krivičnu priajvu za pokušaj ubistva i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Njemu je, prema saznanju DN, određeno 48-časovno zadržavanje do odluke sudije za istrage o jednomjesečnom pritvaranju. B.Č.

hronika 15

UTORAK, 15. 7. 2014.

okršaj konobara i gosta

Vrijeđanje u ª Dalijuº Konobar Sava Bigović, uputio je gostu Z.M. niz uvreda jer se, navodno, nedolično ponašao prema prisutnima u restoranu Prvu jutarnju kafu gosti poznatog podgoričkog restorana “Dali” juče nijesu uspjeli da ispiju u miru.

Prema nezvaničnom saznanju Dnevnih novina, u praznično jutro, u lokalu koji nosi naziv velikog umjetnika, došlo je do nesvakidašnjeg okršaja konobara Save Bigovića sa sugrađaninom, gostom Z.M., u kojem međutim, nije bilo fizičkog odmjeravanja snaga.

Nezvanično, konobar Bigović je, navodno iritiran neprimjerenim dobaciva-

njem Z.M. koje je bilo upućeno ostalim gostima restorana, osuo niz uvreda na njegov račun.

Verbalni konflikt konobara i gosta dobio je epilog u policijskim prostorijama, ali ipak nije rezultirao pokretanjem bilo kakvog postupka protiv učesnika.

Naime, dežurnoj službi Uprave policije je tokom prepirke u lokalu, putem telefona prijavljeno da je u “Daliju” došlo do remećenja javnog reda i mira.

Odmah po prijemu takvog

obavještenja, policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica izašli su na lice mjesta, gdje su, prema saznanju DN, zatekli zavađene sugrađane.

Tako su Z.M. i Sava Bigović odvedeni u policiju kako bi nadležnima za remećenje javnog reda i mira dali izjavu. Međutim, kako niko od dvojice učesnika nije bio zainteresovan za podnošenje krivične prijave povodom ovog događaja, mladići su optušteni iz policije, a slučaj je zatvoren.

S.K.

Verbalni napad u Daliju nije rezultirao krivičnim prijavama

Rifat Hadrović: Istraga je u toku

Uviđaj na mjestu pucnjave obavio je Viši državni tužilac iz Bijelog Polja Rifat Hadrović zajedno sa ovlašćenim službenicima policije.

Hadrović je neposredno nakon pucnjave, a prije hapšenja osumnjičenog, kazao za DN da su sa lica mjesta izuzeti

materijalni tragovi među kojima i čaure od vatrenog oružja – pištolja za sada nepoznate marke. Više detalja o cijelom događaju nije mogao saopšti.

“Istraga je u toku tako da se drugi detalji ne mogu saopštiti“, kazao je Hadrović.

policija na nogama

ª opsadaº Budve

U udesu usljed kojeg je oboren bicikl juče je u mjestu Reževići na Jadranskom putu nadomak Petrovca lakše povrijeđena ruska državljanka N.Š.

(29). Prema saznanju DN, djevojka je bila saputnik na biciklu kojeg je udario automobil.

Odmah nakon nezgode prevezena je u Opštu bolnicu u Baru gdje joj je ukazana prva pomoć.

Ljekari su konstatovali lakšu povredu desne potkoljenice pa je otpuštenba na kućno liječenje.

S.K.

Tokom trodnevnog muzičkog Sea Dance festivala koji počinje večeras u Budvi, biće izmijenjen režim saobraćaja u tom gradu od 15. do 17. jula, saopšeno je iz policije.

“Motorna vozila saobraćaće u jednom smjeru od Budve prema Jazu, do mosta u Lastvi Grbaljskoj, a u povratku od mosta u Lastvi Grbaljskoj Topliškim putem nazad do Budve, u periodu od 17 do 1.30 sati“, saopšteno je iz policije.

Za teretna motorna vozila nosivosti preko pet tona je u ova tri dana u navedenim intervalima zabranjen saobraćaj, naglasašeno je u saopštenju Uprave policije.

Iz policije su obavijestili da će službenici Centra bezbjednosti Budva, uz angažovanje drugih jedinica policije po potrebi, s obzirom na očekivano prisustvo velikog broja ljudi na

Sea Dance Festivalu, preduzeti preventivne mjere i radnje na terenu kako bi se na području Budve održao stabilan javni red i mir u vrijeme prije, tokom i nakon održavanja navedenog festivala.

“Policijski službenici će takođe reagovati pri svakom pokušaju činjenja bilo kojeg krivičnog djela ili prekršaja i, shodno ovlašćenjima, po potrebi preduzeti sve neophodne mjere i radnje, među kojima i represivne, kako bi se djelovalo prema odgovornim licima“, navodi se u saopštenju Uprave policije.

U policiji apeluju na građane i turiste, posebno one koji će pratiti Sea Dance Festival, da se tokom boravka na ovoj manifestaciji i uopšte na području Budve ponašaju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

S.K.

16 DRUŠTVO

UTORAK, 15. 7. 2014.

crna gOra ispred hrvatske

Bosancima Budva top destinacija

Bosanci tvrde da se u Crnoj Gori može naći soba za samo šest eura

OdbOr

Poslanici o dopisima NVO

U srijedu će biti održana 51. sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a na dnevnom redu će biti upoznavanje Odbora sa dopisima NVO Udruženje za zaštitu prava vojnih invalida. Odbor će razmatrati i dokumenta koja je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila na aprilskom zasijedanju, a koja je Odboru proslijedio šef delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE Predrag Sekulić, kao i amandman na predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji su podnijeli poslanici Almer Kalač i Suljo Mustafić. A.Đ.

Prema podacima iz turističkih agencija iz Bosne i Hercegovine (BIH), ovog ljeta crnogorske plaže privukle su veliki broj turista iz susjedne zemlje, dok se sve manje turista opredjeljuje za ljetovanje u Hrvatskoj.

Kako piše portal avaz.ba, top destinacija je Budva, a crnogorske plaže sve turiste ostavljaju bez daha. Kada je riječ o cijenama, one se nijesu znatnije mijenjale u odnosu na protekle sezone.

“Cijena kafe u restoranima kreće se od 0,70 do dva eura, koka-kola između dva i tri eura. Velika pica košta šest eura, sendviči su po dva eura, ćevapi tri i po eura,

hamburger jedan i po. Hljeb u prodavnicama košta 0,60 eura, pašteta 0,69 eura, mesni narezak 0,95 eura, a mlijeko 0,82 eura. U hotelima sa tri zvjezdice na Crnogorskom primorju noćenje s doručkom košta oko 30 eura, a u onima s više zvjezdica od 50 eura pa naviše. Smještaj u hotelima sa “all inclusive” ponudom kreće se i do 134 eura. Za djecu uzrasta do 10 godina imaju od 30 do 50 posto popusta za smještaj”, piše portal.

Sagovornici tvrde da je Crna Gora najjeftinija i da se može naći krevet u sobama sa pogledom na more za samo šest eura.

Bo.P.

građanska alijansa

Vjerski lideri imaju pravo na stav Vjerski lideri mogu saopštavati stavove svojih zajednica, a država se ne može miješati u političke zloupotrebe koje su opisane u Informaciji o potrebi donošenja predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA).

U Informaciji, koju je pripremila Vlada, navodi se da značajan broj vjerskih lica aktivno učestvuje u političkim manifestacijama, a mno-

gi objekti u vlasništvu vjerskih zajednica koriste se propagandne političke svrhe u izbornoj kampanji.

“Kada je u pitanju javno istupanje o pitanjima važnim u nekom trenutku vjerski lideri svakako imaju pravo da saopštavaju stavove vjerskih zajednica iz kojih dolaze”, rekao je koordinator programa ljudskih prava u GA Milan Radović agenciji Mina.

Prema njegovim riječima,

nesporno je da je Zakon o položaju vjerskih zajednica prevaziđen i da je potrebno donošenje novog.

“Međutim, Informacija Vlade je u takvom tonu kao da su vjerske zajednice odgovorne zbog brojnih preplitanja vjerskih zajednica i države, odnosno poslova koje rade jedna i druga strana”, rekao je Radović. Nije, kako je dodao, primijećena i akcentirana odgovornost države.

“Država je ta na kojoj leži odgovornost da stanje uredi.

Pitanje je zašto to država nije uradila do sada. Zašto se već duži vremenski period, rekao bih pod pritiskom javnosti, najavljuje donošenje novog zakona, ali se tim povodom ne čini mnogo?”, naveo je Radović.

Kako je objasnio, odnos države i vjerskih zajednica je veoma složen i on se ne može urediti samo jednim zakonom.

Bo.P.

transfOrmers Obezglavljen

Deseptikoni ili divljaštvo?

Transformersa prolaznici zatekli na leđima

Nepoznati počinioci su u nedjelju veče oborili Transformersa koji je bio postavljen na ulazu u Kraljev park u Podgorici i otkinuli mu glavu.

“Izgleda da je proradio prastari instinkt kod Crnogoraca da nekome otkinu glavu.

Samo ne znam da li će glavu tog Transformersa nabiti na kolac ispred kuće ili je postaviti na televizor. Tužan

sam stvarno što se to desilo.

Vandalski čin koji mi nije jasan. To je kao kad bi neko neko ušao u galeriju i iškrabao slike koje su tamo izložene”, kazao je autor Transformersa Danilo Baletić.

Transformers zvani Eli Musa drugi je od ukupno sedam koje je autor Danilo Baletić planirao da postavi u Podgorici do 23. jula.

A.Đ.

DRUŠTVO 17

UTORAK, 15. 7. 2014.

zbog festivala

Novi režim saobraćaja

praznici

Radi kako ko hoće Andrija Đukanović

P

o Zakonu o radu samo oni subjekti koji dobiju dozvolu od Ministarstva ekonomije mogu obavljati djelatnost za vrijeme državnih praznika. Međutim, takve dozvole je trenutno nemoguće dobiti jer Ministarstvo nije utvrdilo kriterijume za njihovo dobijanje.

Nekad su državni praznici bili označeni crvenim slovima u kalendaru i za svakog zaposlenog predstavljali željno isčekivani odmor od radnih obaveza. Odavno to više nije slučaj. Danas više ne znamo ko ima, a ko nema pravo na praznovanje.

“S obzirom na to da ministarstvo nije donijelo pravilnik o kriterijumima na osnovu kojih se daje dozvola, svako ko je radio za dane praznika radio je protivzakonito jer Ministarstvo ekonomije nije ispunilo svoju zakonsku obavezu”, kazao je za DN Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).

On je naveo da je ova organizacija od 2009. godine tri godine zaredom sprovodila monitoring rada za državne

praznike i o tome obavještavala Inspekciju rada.

3

godine zaredom USS je sprovodila je monitoring rada za državne praznike i o tome obavještavala Inspekciju rada, koja se proglašavala nenadležnom u tim slučajevima “Po zakonu, za državne praznike obavezni su raditi samo oni pravni subjekti koji obavljaju javnu djelatnost kao što su hitna pomoć, bolnice, vatrogasci, policija i oni čija tehnologija zahti-

jeva stalan proces rada kao što su Kombinat aluminijuma ili Željezara. Nažalost, oni sve manje rade”, kazao je Keković.

On je dodao da USSCG nikad nije dobila povratnu informaciju o rezultatima njihovih monitoringa i tome što se desilo sa onim poslodavcima koji su kršili zakon o radu.

“Inspekcija rada se redovno proglašavala nenadležnom u tim slučajevima iako su to klasična pitanja vezana za radnička prava. Nakon toga smo podnijeli inicijativu poslaničkim klubovima i kroz izmjene Zakona o radu 2013. godine uspjeli da formulišemo da je Inspekcija rada nadležna da kontroliše rad privrednih subjekta za vrijeme praznika”, rekao je Keković.

Ove godine USSCG nije vršila monitoring jer smatraju da je to sad posao državnih organa koji su ovlašćeni za taj posao. Oni imaju saznanja da se zakon kršio, ali sad ostaje na institucijama države da reaguju i sankcionišu one koji su zakon prekršili.

U Budvi će, u toku održavanja Si dens festivala, biti izmijenjen režim saobraćaja od 17 sati danas do jedan sat i 30 minuta u petak.

Saobraćaće se jednosmjerno iz pravca Budve prema Kotoru tj. od raskrsnica ulica Jadranski put Topliški put - 22. novembar do raskrsnice ulica Jadranski put - stari put Kotor- Budva (Topliški put) i od raskrsnice ulica Jadranski put - stari put Kotor Budva (Topliškiput) do ra-

skrnice ulica Topliški put Žrtava fašizma.

Kako je saopšteno iz budvanske Opštine, na početnoj stanici ispred hotela “Slovenska plaža”, od 13 sati na Trgu Slobode, besplatno će saobraćati autobusi do plaže Jaz i sa plaže Jaz do Budve.

Navodi se da je za posjetioce, koji budu željeli da dođu na Si dens festival sopstvenim vozilima, obezbjeđen parking udaljen 1.900 metara od plaže Jaz po cjeni tri i po eura.

Bo.P.

vojni planinari

Pohod na Durmitor u čast Danila Jaukovića Klub vojnih planinara “Kapetan”, u saradnji sa Sportskim rekreativnim društvima “Montenegro tim” i “Pivara – Trebjesa” pod pokroviteljstvom Planinarskog saveza Crne Gore, organizovao je 37. Memorijal “Danilo Jauković”.

Prvog dana Memorijala planinari Crne Gore i članovi Udruženja vojnih planinara Slovenije posjetili su grob generala i narodnog heroja Danila Jaukovi-

ća i položili cvijeće i vijence.

Tokom narednog dana, organizovan je pohod na Bobotov kuk i Škrčka jezera na kojem je učestvovalo preko 300 planinara iz Crne Gore i inostranstva, koje su predvodli iskusni vojni planinari iz Crne Gore.

Memorijal “Danilo Jauković” je tradicionalni pohod na Durmitor koji je posvećen narodnom heroju i generalu Danilu Jaukoviću.

Bo.P.

istraživanje

Čojstvo i junaštvo i dalje žive među Crnogorcima Građani Podgorice smatraju da Crnogorce i dalje krase vrline kakve su čojstvo i junaštvo, ali da je to znatno manje nego ranije, navodi se u istraživanju Aljazerre.

Crnogorsko čojstvo i junaštvo opjevano je u pjesmama i kao

takvo temelj je nacionalne književnosti i slikarstva. Borba za slobodu države, motiv je i ukupnih stvaralačkih vrijednosti u zemlji.

Prema ovom istraživanju građani različito vide današnje stanje crnogorskog morala. Neki isti-

ču da ima više junaštva, ali manje čojstva, a neki da je i jednog i drugog manje nego ranije.

“Sigurno je da su problemi kroz koje je Crna Gora prolazila posljednjih 20 godina dosta učinili da taj klasični moral bude okrnjen, tako da kažem. Međutim,

sam da u suštini crnogorskog čovjeka i dalje postoje principi čojstva i junaštva i svih onih vrlina koje su krasile i stare Crnogorce, ali i nove Crnogorce i druge ljude koji tu žive”, ističe Miroslav Tasić, bivši direktor Etnografskog muzeja u Beogradu.

U istraživanju se navodi da kodeks koji određuje društveno ponašanje - čojstvo i junaštvo u današnjoj Crnoj Gori dobija novo znaćenje, ali da postoji i dalje, kroz kolektivnu svijest o poštenom i hrabrom Crnogorcu kojem teži današnje društvo. A.Đ.

18 DRUŠTVO

UTORAK, 15. 7. 2014.

30

STANIŠIĆ

Ljekova dovoljno, ne može da fali

preparata nedostajalo je u državnim apotekama prije nekoliko mjeseci kada je bila aktuelna značajnija nestašica ljekova u Crnoj Gori

Bojana Pejović

S

nabdjevenost državnih apoteka je zadovoljavajuća, kazao je Dnevnim novinama direktor “Montefarma” Budimir Stanišić.

Prvi čovjek Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore “Montefarm” kazao je DN da se u toj ustanovi trude da ne dođe do “značajnijih nestašica medikamenata”.

“Snabdjevenost apoteka ljekovima je na sasvim zadovoljavajućem nivou. Trudićemo se da ne bude nekih značajnijih nestašica, jedino ako bude problema kod proizvođača, na koje ne možemo uticati”, kazao je Stanišić.

Odgovarajući na pritužbe pojedinih pacijenata kod kojih je dijagnostikovan HIV virus, a koji su kazali da su često suočeni sa nedostatkom ljekova i da moraju da čekaju dok se apoteke ne snadbiju istima, što ugrožava njihovo zdravlje jer je redovno uzima-

nje terapije obavezno, Stanišić je kazao da “nije bilo značajnijih problema sa terapijom”.

“Po meni dostupnim izvještajima apsolutno nije bilo značajnijih problema sa terapijom za HIV virusom zaražene pacijente”, objasnio je prvi čovjek “Montefarma”.

Nestašice ljekova, među kojima je jedna od većih bila u martu ove godine, kada u apotekama nije bilo većine medikamenata, bile su česte i tokom 2013. godine. Nadležni su ovakvu situaciju pravdali komplikovanim tenderskim procedurama, tražeći izmjene Zakona o javnim nabavkama.

CKM

Sami organizovali Crnogorsko veče Crnogorska kulturna mreža (CKM) je “C r n o g o r s k o kulturno veče”, koje je održano u Lovćencu 12. jula, organizovala samos t a l n o, bez suorganizacije Opštine Mali Iđoš, saopšteno je iz te organizacije.

Podsjećamo, iz Udruženja Crnogoraca Srbije “Krstaš“ su saopštili da je humanitarna manifestacija “Crnogorsko kulturno veče“ Opština Budva poklonila Crnogorcima u Vojvodini, a da

je Opština Mali Iđoš bila suorganizator.

“Crnogorsko kulturno veče” nije bilo osmišljeno k a o h u m a nitarni događaj.

Mi smo ga organizovali u čast 13. jula, a na inicijativu Dragana Špadijera iz Lovćenca smo obezbijedili podršku teško bolesnom dječaku Nemanji Kalajdžiću za liječenje“, saopšteno je iz Crnogorske kulturne mreže CKM. A.Đ.

ODBOR

Raspravljaju o nasilju

Odbor za rodnu ravnopravnost će u srijedu razmatrati informacije o sprovođenju Strategije zaštite od nasilja u porodici za 2013. godinu kao i tekuća pitanja iz nadležnosti tog odbora.

Strategije zaštite od nasilja u porodici sadrži ocjenu stanja i identifikovanje ključnih problema u socijalnoj i drugoj zaštiti, kao i ciljeve i mjere za unaprjeđenje socijalne i druge zaštite. A.Đ.

ŽABLJAK

Više turista nego prošle godine Iako česte kiše prate prvi dio ljeta, što svakako utiče na posjetu Žabljaku, u Nacionalnom parku (NP) Durmitor zadovoljni su prvim dijelom sezone. I u ovako nepovoljnim vremenskim prilikama posjetilaca je više nego prošle godine, kazao je direktor NP Durmitor, Tomo Pajović.

“Od Nove godine NP Durmi-

tor posjetilo je 30.000 turista, što je šest procenata više nego prošle godine. Do sada smo na Tari imali 3.500 turista, a ono što je posebno važno da se ove godine više traže duže relacije za splavarenje od Drugog logora do Brštanovice što je predhodne godine manje bilo zastupljeno”, kazao je Pajović portalu RTCG. Bo.P.

DRUŠTVO 19

UTORAK, 15. 7. 2014.

prognoza

Oblačno s kišom Do kraja sedmice, prema najavama meteorologa, očekuje nas promjenljivo i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom

Prema prognozi Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) do kraja ove sedmice očekuje nas promjenljivo oblačno i nestabilno vrijeme sa povremenom kišom, pljuskovima i grmljavinom.Dakle, nastavlja se talas promjenjivog i za ovo doba godine svježijeg vremena.

“Danas se na području cijele države očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno će padati kiša, a u poslijepodnevnim časovima

lokalno su mogući i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom. U naredna četiri dana u srijedu, četvrtak, petak i subotu na jugu će biti dužih sunčanih perioda, ali i uslova za lokalno kratkotrajnu nestabilnost praćenu kišom”, kazao je za DN Dragan Burić, dežurni sinoptičar u Hidro meteorološkom zavodu Crne Gore.

Na sjeveru se, kako je dodao, tokom čitave sedmice očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa

mjestimičnom kišom ili ponegdje sa pljuskovima i grmljavinom, uglavnom u drugom dijelu dana. Od sredine sedmice moguća je i pojava vjetra.

“Duvaće sjeveroistočni i sjeverni vjetar, slabe do umjerene jačine, u utorak poslijepodne, tokom noći i u srijedu na udare pojačan”, kazao je Burić.

Temperatura vazduha kretaće se do 30 stepeni u najtoplijim krajevima, dok će od srijede će biti u blagom porastu.

A.Đ.

TrŽIŠTE oSgUranJa

Pozitivno poslovalo sedam društava Djelatnost osiguranja nastavila je tokom prethodne godine trend započet u 2011. godini i ostvarila pozitivan neto rezultat u iznosu od 2,986 miliona eura.

Kako se navodi u Izvještaju o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za 2013.godinu, o kojem bi, na zasjedanju koje počinje sjutra, trebalo da raspravljaju poslanici u Skupštini Crne Gore, od ukupno 11 društava za osiguranje koja su poslovala u 2013. godini, sedam njih

je ostvarilo dobit u ukupnom iznosu od 4,272 miliona eura.

U izvještaju se navodi da su pozitivno poslovali Delta Generali osiguranje, Grawe osiguranje, Sava Montenegro, Lovćen životna osiguranja, Lovćen osiguranje, Swiss osiguranje i Merkur osiguranje. Ostala četiri osiguravajuća društva (Uniqa neživotno i Uniqa životno, te Atlas life i Wiener Stadtische životno osiguranje) ostvarila su prošle godine gubitak u ukupnom iznosu od 1,285 miliona eura.

Bo.P.

Otvaranje hOtela “Pine” 18. jula tivat

Svečano otvaranje hotela “Pine” zakazano je za petak, 18. jul, kazao je Marko Petričević izvršni direktor HTP “Mimoza” u čijem sastavu posluje hotel, koji će nakon rekonstrukcije dobiti kategoriju 4 zvjezdice.

Radovi na rekonstrukciji hotela započeli su 15. novembra.

Z.K.

SvETlana DraŠkovIć

Proizvodnja sapuna kao uspješna biznis ideja Kada je ne tako davno počela da pravi sapune za svoje potrebe i za potrebe svoje porodice, Svetlana Drašković iz Nikšića nije ni slutila da će od toga napraviti ozbiljan posao. Svetlana, inače nesuđeni hemičar, oduvijek je voljela da istražuje, otkriva, prikuplja raznu literaturu i saznaje nove stavri. Danas je svoje znanje primijenila na proizvodnju sapuna.

“Nijesam nikada ni pomislila, niti imala namjeru da se ovim bavim. Sapune sam pravila za svoju porodicu, jer

neki od članova imaju osjetljivu kožu, i sve što smo kupovali ni-

je im odgovaralo. Koliko god da se govorilo da je to bez dodataka hemije, potpuno prirodno, uvijek bi

se na kraju postavilo pitanje da li je to zaista tako. Ispostavilo se da su domaći sapuni idealno rješenje”, objašnjava Svetlana za CdM. Kada bi napravila sapune poklanjala ih svojim prijateljicama. Ubrzo potom one su se javljale oduševljene dejstvom i efektima sapuna, tražeći da pravi još.

Tako je i počeo biznis od kojeg Svetlana danas živi.

“Kao što obično i biva kada počnete da radite posao koji volite, sve ide spontano, bez neke muke i problema”, objašnjava ova Nikšićanka. Bo.P.

20 Crna gora

UTORAK, 15. 7. 2014.

TivaT

Stipendije za troje učenika Iz međunarodne škole Najtsbridž (Knightsbridge Schools International Montenegro) iz Tivta saopšteno je da je završen proces odabira prijavljenih kandidata. Od septembra 2014. godine u ovoj školi će biti i troje učenika-stipendista iz Crne Gore. To su učenici završnih razreda OŠ “Štampar Makarije” iz Podgorice Aleksa Janković, i Saška Gomilanović OŠ “Blažo Jokov Orlandić” iz Bara, kao i Vera Pavković, učenica prvog razreda Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović” iz Podgorice. Oni će se školovati po prestižnom programu Međunarodne diplome na engleskom jeziku i iskusiti prednosti boravka u međunarodnom okruženju prve škole internatskog tipa u Crnoj Gori.

Za učenike je obezbijeđen petodnevni boravak u in-

Mještani Donje Lastve traže postavljanje novih klupa

Zapuštena obala u Donjoj Lastvi

ternatskom smještaju škole, kompletan obrazovni program do završetka njihovog školovanja u prvoj IB školi u zemlji i troškovi prevoza do Tivta i nazad. Stipendije će

im omogućiti da budu među prvim maturantima ove škole, koji će sa prestižnom IB diplomom moći da konkurišu kod brojnih svjetskih univerziteta.

Z.K.

Zahtjev da se za preduzimanje aktivnosti na uređenju zapuštene lastovske rive, tridesetak mještana Donje Lastve uputilo je gradonačelniku Tivta, Ivanu Novoselu, TO grada i JP „Morsko dobro“. Jedno od najljepših šetališta na tivatskom dijelu obale zapušteno je i oštećeno. Mještani traže da se za početak srede klupe uz rivu jer je većina njih oštećena. Navodi se da

su nekoliko potpuno dotrajalih klupa radnici Komunalnog preduzeća uklonili, ali da nove nisu postavljene.

Mještani naglašavaju da se komunalno uređenje Donje Lastev godinama svodi samo na redovan odvoz smeća i sezonsko orezivanje drvoreda palmi na obali.

To je nedopustivo smatraju mještani koji žive na potezu od hotela „Carruba“ do restorana „Big Ben“.

Z.K.

CRNA GORA 21

UTORAK, 15. 7. 2014.

BIJELO POLJE

Sajam vina u Tivtu

Bez igrališta zbog spora

U sklopu manifestacije “Ljeto dobrog ukusa” sinoć je u Tivtu održan Sajam vina 2014. Organizatori su TO Tivta i kompanija Đoković iz Danilovgrada. Sajmu su bili prisutni proizvođači vina iz Crne Gore, uvoznici i distributeri, vinarije iz naše zemlje, Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i država regiona. Natupala je klapa “Škuribanda”, “Vazda mladi-penzioneri Tivat” i amatersko pozorište “Teatar 303”.

Z.K.

Beća Čoković

S

portski teren OŠ “Risto Ratković“ se ne koristi zbog spora sa komšijama. Dvije porodice tužile školu da im remeti mir i spokoj

Ovaj fudbalski teren sa vještačkom podlogom izgrađen je u okviru projekta „Danska škola fudbala” u dvorištu škole u bjelopoljskom naselju Nikoljac 2007. godine. Projekat vrijedan 50.000 eura, a finansirala ga je Vlada Kraljevine Danske sa 35.000 a ostatak je dala lokalna uprava. Direktor škole Sinan Spahić kazao je da su učenici teren vrlo malo koristili jer su dvije porodice tužile školu da im remeti mir i spokoj. „Spor je dobio sudski epilog 2008. godine i konstatovano je da ne postoji zvučna i fizička izolacija između terena i

obližnih domaćinstava. Da bi se taj posao realizovao potrebna su sredstva koja se trenutno ne mogu obezbijediti. Na takvu presudu uslijedila je žalba višoj instanci i postupak je u toku“ kazao je Spahić. Kako je naveo, dok traje spor igralište se ne koristi i izloženo je propadanju, škola nema fiskulturnu salu i djeca časove fizičkog vaspitanja izvode na poligonu od asfaltnog zastora gdje se strogo vodi računa da ne dođe do povređivanja. Sve su češći apeli roditelja i učenika da se spor riješi i omogući korišćenje terena”, kazao je Spahić.

B.Č.

KOLAŠIN

Popravka puta kod Rečina

Koncesionari koji vrše eksploataciju šume na području Opštine, kod sela Rečine, od juče su počeli akciju nasipanja šumskog puta koji je propao upravo zbog velike frekvencije kamiona na tom području. Kako je kazao jedan od kolašinskih koncesionara Milan Šćepanović juče se krenulo sa nasipanjem seoskošumskog puta u dužini od sedam kilometara.

“Mojkovačka firma

Trudbenik, koja ima koncesije nad šumama u ovom dijelu, odlučila je da uz pomoć mještana popravi štetu na putu koju je izazvao veliki protok kamiona sa drvnom građom. Mi kao mještani Rečina, koji takođe imamo koncesije nad jednim dijelom šuma, dogovorili smo se da popravimo ovaj put. Akcija nasipanja puta trajaće ukupno tri dana”, kazao je Šćepanović.

Z.B.

Teren propada, a djeca ne mogu da ga koriste

HERCEG NOVI

NIKŠIĆ

Javna rasvjeta u funkciji

Uspio foto-konkurs

U Novom je saniran 95 posto oštećene javne rasvjetena i postavljene nove svjetiljke u Starom gradu. Popravljena je rasvjeta u Ulici Luke Matkovića, otklonjena oštećene na priobalnom putu na Rivijeri i u Baošiću. U pogon je puštena nova rasvjeta u Norveškom naselju. Rasvjeta na šetalištu ispod Bolnice u Meljinama radi jer je povezana s vilom Lovćenka. Na području Kamenog izgrađeno je 21 rasvjetno mjesto, a u Sutorini na putu prema Prijevoru postavljeno je 11 rasvjetnih stubova.

S.M.

Miodrag Karadžić iz DMEN-a rekao je da je u okviru druge faze projekta “Očuvanje i povećanje nivoa zaštite vodenog resursa u skladu sa standardima održivog razoja”, zatvoren fotokonkurs na temu “Voda i mi”.

“Na našu adresu je dospjelo 80 fotografija i jedan video-zapis što sa-

21

rasvjetno mjesto izgrađeno je na području mjesta Kameno u hercegnovskoj opštini

mo po sebi pokazuje da je interesovanje građana za ovu temu bilo veliko. Biće izabrano 50 najzanimljivijih fotografija koje će biti izložene na gradskom trgu krajem sedmice”, ističe Karadžić. Cilj konkursa je jačanje svijesti zajednice o problemima vodenog resursa.

J.L. Centar Nikšića

22 crna gora

UTORAK, 15. 7. 2014.

NAGRADNA IGRA VRIJEDNA

100.000 €

DOBITNIK BIRA AUTOMOBIL Bijelo Polje

ª Euromostº proziva PIo

Sanela Sijarić, koordinatorka NVO “Euromost”

IZ NVO Euromost su reagujući na navode u jučerašnjem tekstu u DN “Penzioneri traže euro nazad” kazali da nemaju ništa protiv djelovanja kolega iz NVO Udruženje penzionera iz Bijelog Polja, ali smatraju da ne može jedna NVO skidati sa računa penzionerima njihova sredstva, već to može samo Fond PIO kao državna institucija.

Oni takođe zahtijevaju da Fond PIO odgovori na pitanje na osnovu kojeg zakona to radi.

“Ako neko želi da bude član neke NVO, ne mogu mu se bez njegovog odobrenja skidati sredstva sa žiro računa”, navodi se u reagovanju koje je potpisala koordinatorka Sanela Sijarić. Ona je pozdravila “aktivnosti kao što su obezbjeđivanje stambenih jedinica penzionerima”, uz opasku da je država ta koja mora da pomogne penzionerima, a nikako da im “uplaćuje penzije i nakon toga bez njihovog odobrenja od istih skida sredstva koja prosljeđu-

je na korišćenje NVO, koja dalje učestvuje u finasiranju stambenih jedinica”.

U Euromostu kažu i da se veliki broj penzionera nakon informacija u medijima o ovom problemu kod njih raspitaje kako da pošalju zahtjev za povraćaj sredstava Fondu PIO, kao i kako da stopiraju dalje nezakonito uzimanje novca sa njihovog računa. NVO Euromost navodi i da će ako se nastavi ova praksa zajedno sa penzionerima pokrenuti tužbu protiv Fonda PIO.

Jednostavno do nagrade

Počela je nagradna igra vrijedna 100.000 eura u kojoj dobitnik bira automobil po svom ukusu.

Za učešće je potrebno da kupujete Dnevne novine i sakupite deset kupona zaredom počevši od bilo kog broja. Npr. 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10 ili 6,7,8,9,10,11,12,13,14,15. Dakle, nevažno je od kojeg broja počinjete, bitno je da sakupite 10 kupona zaredom. Kuponi će se nalaziti na posljednjoj strani Dnevnih novina. U slučaju da se jedan kupon propusti, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza (npr. ako čitalac sakuplja kupone od broja jedan do 10, a pritom propusti broj sedam, već narednog dana ga može zamijeniti duplim brojem osam – kupiti dva izdanja od kojeg će jedan broj mijenjati izostavljeni). Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da se iskoristi samo jednom u nizu.

Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti. Na njoj se ne smiju navesti lični podaci. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica.

Izvlačenje će se obavljati na svakih mjesec dana počev od 17. 7. 2014. i zaključno sa 17. 12.

2014.

crna gora 23

UTORAK, 15. 7. 2014.

Herceg Novi

Za brodiće manje posla nego lani

O

ko 20 registrovanih turističkih brodića koji organizuju ture do poznatih izletišta na poluostrvu Luštica, ali i obilazak gradova u Boki imaju i do 30 odsto manje posla nego lani.

Prema riječima vlasnika broda “Pajo” Dušana Sučevića svakog dana iz Gradske luke u 10 časova organizuju izlete za Žanjice, Plavu špilju, ostrvo Mamula. Organizuju i izlete do Perasta, Budve i Kotora.

“Vremenske prilike nam nijesu naklonjene, onda malo i fudbalsko prvenstvo, rat u Ukrajini, poplave u Srbiji i Bosni, sve skupa kada se zbroji nekih 30 odsto ima manje posla nego prošle godine. Trenut-

no su najviše zastupljeni gosti iz Skandinavije i ima nešto malo gostiju iz Rusije. Francuza ima jako malo, ponegdje koji gost iz Njemačke, dok Španaca i Italijana nema. Da je interesovanje manje potvrđuje i podatak da su za ovu sedmicu otkazali izlet za Budvu jer je samo devet osoba bilo zainteresovano. Buking je išao od Bijele, preko Đenovića, Baošića, Kumbora, Igala i Herceg Novog. Sakupili su svega devet

Sakupi 10 kupona i osvoji jedan od 11 automobila

turista, a da bi se pokrili troškovi puta, potrebno je da ih je 40”, objašnjava Sučević.

U gradsku luku Škver svakog dana turiste u obilazak našeg grada dovozi i brod “Vesna”.

“Svakog jutra u 10 časova krećemo iz Tivta i u Novi stižemo oko 11 časova. Uglavnom je riječ o inostranim turistima, mahom su to Rusi, mada ima i Engleza i Francuza, a u avgustu očekujemo i Italijane”, kazao je kapetan Vido Nikčević.

Cijene izleta ostale su na prošlogodišnjem nivou. Povratna karta do Žanjica je šest, dok za izlet do Perasta treba izdvojiti 15, a do Budve 20 eura. S.M.

Mazda 3

Kia Ceed

Izletnički brod ukotvljen uz pristanište

Nissan Note

Hyundai ix35

Ford Focus

Renault Megane

Kia Sportage

Renault Captur

Renault Clio

NIKŠIĆ

Nissan Juke

Hyundai i30

bar Sa otvaranja skupa u Baru

Smotru izviđača pozdravio princ Nikola Petrović Princ Nikola Petrović otvorio međunarodni skup “Jamboree”, u Baru.

U Baru se od 11. do 20. jula održava veliki skautski, međunarodni skup, “Jamboree”, koji je okupio oko 700 učesnika iz 10 zemalja.

Smotru izviđača Crne Gore čiji je moto “Osjeti Crnu Goru”, na Dan državnosti u Domu kulture, otvorio je princ Nikola Petrović, koji je poručio izviđačima da dijeli sa njima iste vrijednosti - ljubav prema prirodi i solidarnost među narodima.

“Izviđaštvo je prilika da

poljubimo prirodu, ali i sve ljude svijeta”, kazao je princ Nikola apelujući na očuvanje životne sredine koja je na udaru čovjekovih aktivnosti.

Predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Momčilo Zeković je podsjetio da se ova smotra održava na dan kada Savez Izviđača Crne Gore obilježava 86 godina postojanja.

“Uprkos svim dešavanjima na prostoru bivše Jugoslavije, dobar duh izviđaštva, ljubav prema prirodi, zajedništvo i čvrsto prijateljstvo, ni-

su ugasli. Zato je i smotra u Baru nazvana “Osjeti Crnu Goru”, a okupila je, uz brojne inostrane, i izviđače iz svih bivših jugoslovenskih republika-kazao je Zeković.

Zbog podrške i entuzijazma, princ Nikola Petrović od juče je počasni član Saveza izviđača Crne Gore, na što je, kako je kazao, izuzetno ponosan.

Za skaute je priređen koncert popularne barske grupe “Grim” a planirani su i izleti na Lovćen, te regata po Skadrskom jezeru i Bokokotorskom zalivu.

A.LJ.

24 SVIJET

UTORAK, 15. 7. 2014.

POLITIKA I FUDBAL

Merkelovoj se isplatilo navijanje na Marakani

B

ERLIN - Premda je od pojedinih medija optužena da želi da se okoristi uspjehom njemačkih fudbalera, kancelarka Angela Merkel sve je popularnija, pokazuju ankete.

Posebno zanimljivo je to što joj je podrška rasla uporedo sa napredovanjem njemačke fudbalske selekcije ka svjetskom tronu u Brazilu. Nema sumnje da je Svjetsko prvenstvo u fudbalu proteklo na najbolji mogući način za kancelarku, sada se samo postavlja pitanje koliko će to potrajati.

Iako je poznata stvar da je Merkelova išla na utakmice i prije nego što je postala politički značajna ličnost, Bi-Bi-Si ocjenjuje da se sada može reći da je Merkelova u nedjelju veče bila na pravom mjestu u pravo vrijeme. Kao što je bila na pravom mjestu i mjesec dana ranije kada je posmatrala prvi meč njene r e -

prezentacije u kojem su “švabe” deklasirale Portugaliju sa 4:0. Mediji su je tokom prvenstva opisivali kao taliju njemačkog tima, a neki navijači su govorili: “Naš 12. igrač je žena”. Međutim, političke dobrobiti od sportskog uspjeha nijesu sasvim jasne, a ni sigurne. Jedan od najvećih mitova britanske politike jeste, recimo, da je pobjeda Engleske na Svjetskom prvenstvu 1966. godine održala laburiste u vladi.

1

milion “tvitova” slike na kojoj Merkelova i predsjednik Njemačke Joakim Gauk drže pehar okruženi pobjedničkim timom, zabilježeno je u prvom satu nakon završetka finalne utakmice Svjetskog fudbalskog prvenstva u Brazilu

Jedno istraživanje, međutim, ukazuje na to da je korist koju država i njeni političari mogu da imaju od sportskog uspjeha zanemarljiva. Džordž Kavestos iz Londonske škole ekonomije i Stefan Simanski sa Univerziteta u Mičigenu došli su do zaključka da sreća jedne zemlje ne korespondira uvijek sa uspjehom njene reprezentacije. Štaviše, oni su utvrdili vezu između količine sreće i zemlje domaćina sportskih događaja, odnosno ljudi koji se zajednički trude da ugoste sportiste iz cijelog svijeta i tako promovišu svoju zemlju. Tom logikom, Bi-Bi-Si je postavio pitanje da li su Brazilci možda pravi pobjednici Mundija-

la koji su organizovali? U potvrdan odgovor je, međutim, teško povjerovati nakon konstantnih protesta velikog broja Brazilaca protiv organizacije prvenstva, kao i sedam golova u mreži svoje reprezantacije u polufinalnom meču protiv šampiona Njemaca. Što se tiče njemačke kancelarke, sve ovo ukazuje da ona vjerovatno neće imati veliku političku korist od pobjede reprezentacije te zemlje na fudbalskom terenu, jer ona već ima snažnu podršku njemačkih građana. Zato preovalađuje mišljenje da u ovom slučaju stvari jesu onakve kakvima se čine - Angela Merkel je iskreni fudbalski navijač. Odnosno, navijačica.

SVIJEt 25

UTORAK, 15. 7. 2014.

Skoro 500.000 Ukrajinaca prebjeglo je u Rusiju od početka konflikta u Ukrajini, dok je 130.000 njih apliciralo za duži ostanak, a 30.000 za azil.

Ove podatke saopštio je šef ruske Federalne službe za migracije, Konstantin Romodanovski, a prenijela ruska novinska agencija Interfaks.

ne razmatraju intervenciju u ukrajini

Rusija, ipak, ostaje po strani

M

OSKVA, KIJEV - Situacija u Ukrajini se dodatno komplikuje nakon sve većeg zaoštravanja situacije na rusko-ukrajinskoj granici. Ruski mediji juče objavili da Moskva razmatra akcije protiv Porošenkovih snaga, ali je iz Kremlja ubrzo stigao demanti. Dva ukrajinska aviona oborena iznad Luganska.

Moskovski list Komersant objavio je juče informaciju da Rusija razmatra “odgovor” na artiljerijsku paljbu ukrajinskih snaga u kojoj je, na teritoriji Rusije, poginula jedna osoba. Ruski list je, pozivajući se na izvor blizak Kremlju, naveo da “Ru-

sija tačno zna odakle je granatiranje stiglo” i precizirao je da ne bi bilo masovnih akcija, već “preciznih napada” na položaje odakle su Ukrajinci pucali na Rusiju. Ipak, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov negirao je

ovu tvrdnju, prenijela je agencija AFP. “Ni na koji način neću ovo da komentarišem. To je potpuna besmislica”, rekao je Peskov.

Podsjetimo, predgrađe pograničnog ruskog grada Donjecka, u Rostovskoj oblasti, našlo se u nedjelju izjutra na udaru ukrajinske vojske i milicije koja se bori za kontrolu graničnog prelaza Izvarjno.

Granata je ispaljena iz Ukrajine i eksplodirala je u dvorištu u Baltijskoj ulici broj 47. U eksploziji je poginuo mještanin Andrej Šuljatijev, rođen 1967,

dok je druga granata ranila jednu ženu i njenu majku, 82-godišnju staricu, u obližnjoj kući.

Istovremeno, kako su juče prenijeli ruski i ukrajinski mediji, u toku je žestoka ofanziva ukrajinskih snaga oko Luganska. Glavne borbe vode se oko aerodroma u tom gradu, ali iz oprečnih izvještaja ruskih i ukrajinskih medija nije moguće zaključiti ko kontroliše taj objekat. Tokom borbi, nedaleko od Luganska oboren je još jedan ukrajinski “suhoj” Su-25, a pilot se spasio katapultiranjem.

Ukrajinski mediji i lokalni zva-

ničnici tvrde da je avion oboren lakom protivavionskom raketom. Ukrajinske vlasti su saopštile i da je juče ujutro “izgubljen kontakt” sa transportnim avionom “antonov” An26. Ukrajina je pokrenula opsežnu potragu za avionom, a lokalne televizijske stanice emitovale su snimak zapaljene olupine aviona tog tipa. Nešto kasnije, ukrajinske vlasti potvrdile su da je “antonov” oboren u okolini Luganska, optužujući Moskvu da je letilica oborena projektilom ispaljenim sa ruske teritorije.

Kosta Konkordija

zbog StraDanja civiLa

POSLJEDnJA PLOVIDbA

Palestinci masovno napuštaju Pojas Gaze

ItALIJA

Olupina luksuznog italijanskog broda “Kosta Konkordija”, koji je prije više od dvije i po godine doživio nesreću kod ostrva Điljo, kada je poginulo 32 ljudi, juče je uspješno podignuta i pripremljena za odvlačenje do brodogradilišta u Đenovi. Zarđala olupina broda teškog 114.500 tona i dugog 290 metara ležala je na privremenoj podvodnoj platformi koja ju je podupirala od septembra prošle godine.

TEL AVIV - Hiljade Palestinaca napustilo je sjever Pojasa Gaze, pošto je Izrael upozorio da će to područje biti meta još jačih napada kako bi se zaustavilo raketiranje Izraela.

Agencija UN za pomoć palestinskim izbjeglicama UNWRA je saopštila da je oko 17.000 ljudi zatražilo zaštitu u sklonistima, koje je pripremila u 20 škola. Iako je više puta nagovještavala, izraelska vojska nije još pokrenula kopnenu ofanzivu protiv Hamasa, koji vlada pojasom Gaze. U nedjelju su mornarički komandosi upali na mjesto odakle se ispaljuju

rakete na Izrael. To je bila prva kopnena operacija u ovom sukobu, kome se kraj ne nazire, jer nijedna strana ne želi uspostavljanje prekida vatre. Najmanje 172 Palestinca su poginula od početka izraelskih napada prije nedjelju dana, sudeći po podacima zvaničnika u Gazi, uključujući 18 članova jedne porodice, koji su poginuli u vazdušnom udaru u subotu uveče.

Premda Izrael tvrdi da cilja “teroristička mjesta” i ekstremiste Hamasa, uključujući i domove visokih operativaca, UN procjenjuju da su 77 procenta ljudi ubijenih u Gazi civili.

26 SVIJET

UTORAK, 15. 7. 2014.

UGROŽENA IM BEZBJEDNOST

Misija UN se povlači iz Tripolija TRIPOLI - Misija UN u Libiji saopštila je juče da “privremeno” povlači sve osoblje iz te zemlje, zbog pogoršanja bezbjednosne situacije. UN su prošle nedjelje već smanjile broj osoblja u Libiji. U saopštenju piše da su borbe u nedjelju koje su dovele i do zatvaranje Međunarodnog aerodroma u Tripoliju uticale da mi-

sija UN donese odluku o potpunom povlačenju svojih službenika. Tripoli je na meti najžešćeg talasa nasilja od svrgavanja i ubistva libijskog vođe Moamera Gadafija 2011. Suprotstavljene paravojske bore se za kontrolu aerodroma u Tripoliju, a u tim borbama je poginulo ili ranjeno više od 30 ljudi.

Janšin SDS ne priznaje novu vladu Slovenije LJUBLJANA - SDS, stranka bivšeg slovenačkog premijera Janeza Janše, koji se nalazi u zatvoru zbog primanja mita, tvrdi da su vanredni parlamentarni izbori u Sloveniji neligitimni. SDS navodi da neće priznati novu vladu. Ta stranka je, kako su prenijeli slovenački mediji, pozvala na mirnu, ali odlučnu građansku neposlušnost. U SDS-u kažu da je stranka Mira Cerara (SMC), koja je odnijela najviše glasova na nedjeljnim izborima, stranka nevidljivih ljudi.

PARADA POVODOM DANA BASTILJE

Oland ponovo izviždan PARIZ - Francuski predsjednik Fransoa Oland juče je izviždan dok je u otvorenom automobilu pozdravljao vojsku na Jelisejskim poljima povodom Dana Bastilje. Olanda su izviždali članovi pokreta “Oland Ostavka” koji predvodi David van Hemelrik, koji je ubrzo poslije incidenta priveden.

Francuski predsjednik je veoma nepopularan u svojoj zemlji, a izviždan je i to-

kom prošlogodišnje ceremonije. Na paradi, kojom se ove godine obilježavalo i 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, učestvovalo je 3.700 vojnika, 50 aviona, 280 vojnih vozila i 240 konja. Dan Bastilje slavi se u znak sjećanja na rušenje Bastilje, zloglasne pariske tvrđave-zatvora 14. jula 1789. godine što je bio jedan od ključnih trenutaka Francuske buržoaske revolucije.

16

boraca je poginulo tokom vikenda u sukobima između sirijskih pobunjenika i libanske šiitske militantne grupe Hezbolah na libanskoj granici

SPORNA IZJAVA TURSKOG PREMIJERA

Dodik misli jedno, Vučić želi da vjeruje u drugo

BEOGRAD - Premijer Srbije Aleksandar Vučić kazao je da želi da vjeruje da premijer Turske nije rekao da će “svako ko dirne Bošnjake imati 100 miliona Turaka protiv sebe”.

Njegovo mišljenje, odnosno “želju za vjerovanjem”, ne dijeli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je ubijeđen da je Redžep Tajip Erdogan baš tako rekao.

“D odik ima pravo na svoje, a mi na svoje zaključke. Želim da vjerujem ambasadoru Turske u Beogradu Kemalu Bozaju, koji mi je rekao da ta izjava nije data, ali nemam pravo da negiram ili odbacim zabrinutost Dodika”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji

za novinare sa Dodikom i šefom srpske diplomatije Ivicom Dačićem. Vučić je dodao da nijesu sve ambasade Turske u regionu dale isti odgovor po pitanju Erdoganove izjave i da bi, kad bi vjerovao da je ona tako data, odgovor Srbije bio mnogo oštriji. Dodik je istakao da je siguran da je Erdogan to rekao, “jer kad može da zabrani Tviter, može i da skine svoju izjavu sa nekih medija”.

“Turske namjere su za nas opasne, jer se njihova politika pokazuje kao navijačka i štiti samo interese Bošnjaka. Vjerujem da je ta izjava data na taj način. Turska je moćna zemlja i može da manipulise sa ‘jeste ili nije dato’”,

rekao je predsjednik RS. On je istakao da je RS očekivala demanti iz kabineta Erdogana, ili bar ministra spoljnih poslova, a ne iz ambasade Turske u Sarajevu, “koja je i ranije izvrtala činjenice”. Dačić je kazao da Srbija ne zna pouzdano da li je Erdogan to izjavio i dodao da ipak očekuje reakciju međunarodnih faktora.

Šta je, navodno, rekao Erdogan Regionalni portali, bez preciziranja izvora, prenijeli su u nedjelju da je turski premijer Redžep Tajip Erdogan izjavio na jednom predizbornom skupu da bi svako ko na bilo koji način “dirne Bošnjake” protiv sebe imao “100

miliona Turaka”, istakavši da zato ne treba da čudi “kada turski ratni brod uplovi u Neum” jer je to znak podrške suverenitetu BiH. U Turskoj se 10. avgusta održavaju predsjednički izbori na kojima je glavni favorit upravo Erdogan.

UTORAK 15.7.2014.

BROJ 893

Nezavisno od toga kakav je vaš stil, polo majica je koristan dodatak vašoj garderobi, koji je vrlo lako prilagodljiv vašem jedinstvenom izgledu. Tokom ljetnjih mjeseci probajte nešto sa svjetlim tonovima kao što je prugasta polo majica.

Moda

ª GOVOR TIŠINEº MILENE ĐURĐIĆ

Silueta i sklad u fokusu TOKOM VRELIH DANA

Kvalitetna njega kose

U policama parfimerija sve je veća ponuda različitih proizvoda za pranje i njegu kose. Stručnjaci ističu da nije važno da li vam se dopada miris ili izgled preparata, već da prije svega obratite pažnju da li vam odgovara, odnosno da li prija koži glave i kosi. Tokom ljeta treba da koristite hidratantne šampone koji će da nadoknade potrebnu vlažnost i da dlaku učine mekšom. Kada nanosite šampon blago ga umasirajte kako biste podstakli bolju cirkulaciju i omogućili da kvalitetni sastojci u preparatima imaju bolji efekat.

Pored stalnih trendova, kao što su cvjetni dezeni i mornarske pruge na klasičnom bikiniju, ove sezone nude se i kostimi koji imaju visok struk, nemaju bretele, jednodjelni sa providnim detaljima ili isječeni, kao i modeli predviđeni za sport.

Pravilno odabrani kupaći može da sakrije skoro svaku manu.

28 MODA

UTORAK, 15. 7. 2014.

Fokus na

Dizajnerka Milena Đurđić na ovogodišnjoj Internacinalnoj smotri mode u Kotoru prvi put prikazaće autorsku kolekciji za proljeće 2015. godine naziva “Govor tišine”. O kolekciji čija forma laska ženskoj silueti govori za naše novine

SILUETI i ženstvenosti

Milena Đurđić

Milena Đurđić cijenjena je dizajnerka koja u svaki svoj model unese dio duše. Modu posmatra kao umjetnost, te joj stoga tako i prilazi. Njene kreacije sadrže onaj vid uzvišenog i sofisticiranog koji posjeduje veoma mali broj dizajnera, a njen talenat i izvrsna tehnika nije promakla iskusnom oku Vesne Mandić koja joj je uputila i poziv za učestvovanje. Milena će prikazati kolekciju na pisti gdje su do sada prodefilovali modeli slavnih kuća što joj je, kako kaže, svojevrsna satisfakcija za dosadašnji rad.

“Pokazati svoje kreacije na Trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna, gdje su svoje kreacije izlagali najveći modni umjetnici svijeta, kao što su Dior, Balestra, veliko je priznanje i satisfakcija za do sadašnji rad, ali i podstrek, motivacija i inspiracija za dalje”, govori na početku dizajnerka.

Smotra tokom održavanja okupi modne znalce iz inostranstva koji pomno posmatraju rad dizajnera, što može biti veliki korak da svoj dizajn nastavi i u nekom od inostranih modnih centara.

“Smotru mode, kao i sve velike modne događaje u svijetu, prate, pored domaćih i inostrani novinari i mediji, modni kritičari, umjetnici iz raznih oblasti umjetnosti. Kao modni događaj od šireg

kulturnog značaja revije se pokazuju i na Fashion kanalu. Svakako da je poseban doživljaj učestvovati u programu zajedno sa američkim dizajnerom Lakvanom Smitom i italijanskom dizajnerkom Sarom Kavaci”, objašnjava Milena dodajući da će kolekcija koju je marljivo stvarala u Beogradu biti kombinacija njenog prepoznaljivog stila i novih ideja skopljenih u jednu modernu a opet vanvremensku formu. Inspiracija za autorsku kolekciju je tišina, duhovno višeslojna tema kojoj je s pažnjom prišla. “Živimo u veoma dinamičnom vremenu u kojem smo rijetko kad sami, sami sa sobom, posvećeni sebi. Naš um vapi za tišinom u kojoj najbolje osjetimo i čujemo sebe. Iz tišine dolaze najtananije i najsuptilnije poruke, iz nje isplivavaju naši najintimniji osjećaji. U tišini intenzivno doživljavamo bliskost, nježnost, radost, ljepotu, istinu. Jer “istina, ma kako glasna, može se čuti samo iz tišine”, govori dizajnerka.

Modeli, njih 15 koje će vidjeti publika ispred Katedrale Sv. Tripuna, sadrže prepoznatljivu konstrukciju dizajnerke sa dosta siječenja, preklapanja koju je ovog puta blago “smirila”.

“Naglasila sam žensku siluetu i sve elemente, koji u skladu sa inspiracijom, ističu anatomiju, bolje reći sve tačke koje stvaraju sklad kreacije

i tijela. Kolekcija je, inače, intenzivnih boja, preciznih i oštrih linija”, ističe Milena koju nijesmo mogli da ne upitamo kakav scenski doživljaj možemo očekivati tokom prezentacije.

Mlada po godinama, ali ne i po iskustvu dizajneraka je postavila standarde kada je u pitanju prikaz modela tako da svaka njena revija ima kompletno razrađenu priču. “Što se tiče same scene, kao i uvijek, reviju će pratiti adekvatan performans. Njim želim da publiku zaintrigiram, “uvedem” u temu, pobudim pažnju i želju da spoznaju priču. Ovog puta uz brižljivo doziran baletski pokret i igru, dobru muziku ostajem vjerna promovisanju spoja umjetnosti”, otkrila nam je ona svoju zamisao. Multifunkcionalnst je riječ kojom se može opisati umjetnički izraz ove taletovane dame, pa od njega neće odstupiti ni kada je ova kolekcija u pitanju.

“Uvijek ističem da modu, odnosno modni dizajn, doživljavam kao vid primijenjene umjetnosti gdje se dizajneri kroz svoje odjevne predmete kreativno i umjetnički ispoljavaju. Funkcionalnost i mogućnost nošenja modela na više načina prisutni su u ovoj kolekciji”, naglašava ona.

Budući planovi dizajnerke čiji rad ne

može da ne prođe propraćen brojnim komplimentima i pohvalama donio joj je i poziv za učestvovanje na Berlinskoj nedjelji mode što joj mnogo znači.

“Učešće na Regionalnom fashion week-u u Beogradu, pozivi za Berlin Fashion week, Njujork (Bruklin) Fashion Week, su velike stavke u mom dizajnerskom radu”, zak l u č u je Đurđić.

Marija Ivanović

MODA 29

UTORAK, 15. 7. 2014.

NOVI TREND

Zlatne boje na obući Boje posebno atraktivne tokom ljeta su zlatna i srebrna, a sa sandalama ovih tonova uvijek ćete biti u centru pažnje Srebrna i zlatna preovladavaju ove sezone kada je obuća u pitanju. Uvijek moderne i atraktivne nijanse pogotovo kada dobijete onu bronzanu boju istaći će vašu kombinaciju iz snova. Ovo inače nisu jedine metalik boje koje su osvojile piste i postale supertrend među modnim dodacima, posebno među cipelama. Takođe su šik i bronzane nijanse ali i one koje vuku na roskastu boju a imaju metalik odsjaj.

Dizajnerske kuće Dolce & Gabbana, Christopher Kane, Sonia Rykiel, Jean Paul Gaultier, Acne, Saint Laurent, Alexander McQuee predstavili su modele, od kojih neki imaju miks metala sa kožom, najviše bijele i bež sa bojom zlata. Modeli obuće koju su dizajneri obojili u zlatnoj i srebrnoj boji različiti su. Osim na uvijek atraktivnim sandalama sa visokom potpeticom i onim ravnim prikla-

dim za sve prilike tu su i patike. Da dobro ste čuli. Patike sa primjesama ovih tonova viđeni su od strane Michael Korsa, Marc Jakobsa, spoj su modernog i funkcionalnog pa će tako oduševiti i one dame koje patike ne vole. Trend patika koje izgledaju elegantno započeo je Chanel koji je pokazao da se nekada sportski komad uz prave ukrase može nositi na moderan i elegantan način.

Od rimljanki koje su u fokusu ovog ljeta neke od najboljih modela sa matalik odsjajem vidjeli smo od modnih kuća Tom Ford, Balmain, Tania Spinelli, Jimmy Choo koje su zaista izvrsne.

Elegantne, upadljive, nosive posebno tokom toplih večeri, učiniće da svaka odevna kombinacija zasija kao pod reflektorima. Zato predlažemo da vaš odabit ovog ljeta budu sandale metalih sjaja.

Ma.I.

30 MODA

UTORAK, 15. 7. 2014.

Modni

DODATAK

Pravi muški kaiš Muška odjeća je nekompletna bez kaiša. Muškarci najviše vole kaiševe u crnoj boji, kao i svim nijansama braon boje. Crni kaiš je klasika i sigurno ga ima svaki muškarac. Kaiševe poznatih brendova, često s istaknutim logoom, češće nose mlađi muškarci, dok stariji uglavnom biraju neutralnije kopče koje nemaju logo firme koja ga proizvodi.

PREDLOZI

MAJICE KRATKIH RUKAVA LJETNJI STIL

Ljubav prema omiljenoj igri možete izraziti jednostavnom sportskom kratkom majicom.

Kao i par farmerica, jednostavna majica sa kratkim rukavima je neizostavni dio garderobe koji bi se morao naći u svakom muškom ormaru Kako biste saznali koje bi majice trebalo da budu u vašem ormaru pročitajte naše modne savjete.

dinstvenom izgledu. Tokom ljetnjih mjeseci probajte nešto sa svijetlim tonovima kao što je prugasta polo majica.

● POLO MAJICA

● MORNARSKA MAJICA

Nekada davno ovakve majice su uglavnom bile rezervirane za igrače golfa.

Sve se promijenilo nakon uspješnih reklamnih kampanja kompanija kao što su Ralph Lauren i Lacoste. Tada su svi shvatili raznolikost ovog komada odjeće. Nezavisno od toga kakav je vaš stil, polo majica je koristan dodatak vašoj garderobi, koji je vrlo lako prilagodljiv vašem je-

Ovaj komad tkanine spaja modu sa korisnim. Bilo da se šetate tržnim centrom ili uživate na moru, mornarska majica je odličan izbor. Iako nemate savršenu figuru, nemojte se ustručavati da nosite horizontalne linije. Ove majice su namijenjene isključivo ljetnjem vremenu pa nemojte da vam padne na pamet da ovakvo nešto nosite zimi.

4 vrste majica kratkih rukava su uvijek IN: polo, V izrez, sportske i mornarske

MODA 31

RANAC U TRENDU

UTORAK, 15. 7. 2014.

U mnogim modnim kolekcijama dominiraju i detalji kojima su dizajneri ove sezone posvetili posebnu pažnju. Naročito se ističu torbe koje se savršeno uklapaju uz različite stilove. Ovog ljeta, sam vrh modne ljestvice zauzeli su rančevi različitih dimenzija i oblika.

Šal štiti vaš vrat i dodaje jak element stila, čini jednostavnu odjeću upečatljivijom. Šalovi mogu biti različitih dužina i širina, a takođe mogu da budu od vune, pamuka, lana, od sintetičkih materijala, kašmira ili od kombinacije ovih materijala.

U čast pobjede toplog, prijatnijeg ljetnjeg vremena, Converse Chuck Taylor All Star Ljetnja kolekcija prezentuje živahne Chuck Taylor All Star Washed Neon patike, kao i nove Chuck Taylor All Star Well Worn. Well Worn kolekciju čine starke koje već unapred izgledaju trošno, iznošeno i ležerno, bez sumnje će postati imperativ ovog ljeta.

Nezavisno od toga kakav je vaš stil, polo majica je koristan dodatak vašoj garderobi, koji je vrlo lako prilagodljiv vašem jedinstvenom izgledu.

● SPORTSKE MAJICE Dres omiljenog igrača ili kluba nažalost ne možete nositi u kancelariji niti izgleda pretjerano elegantno. Ljubav prema omiljenoj igri možete izraziti sa jednostanom sportskom kratkom majicom.

● MAJICE SA DUBOKIM V IZREZOM V izrez na majicama nikad nije zastario, pa ovakvom majicom možete povećati koeficijent vašeg stila, dakle, rađe odaberite dublji V izrez, nego standardnu dužinu.

UTORAK, 15. 7. 2014.

BLISTAVA FRIZURA

Raskošna i sjajna kosa

Moda

UTORAK, 15. 7. 2014. bROj 893 GODINA III

32 MODA

I kosa, kao i koža, preko ljeta zahtijeva besprekornu njegu, posebno ako je suva ili ofarbana. Različiti spoljni faktori poput visokih temperatura, UV zraka i morske soli u kombinaciji sa suncem mogu da oštete i dodatno isuše vlasi Da se to ne bi dogodilo, pobrinite se na vrijeme da pažljivo odabranim preparatima za njegu sačuvate zdrav sjaj i ljepotu kose. Šamponi i balzami U policama parfimerija sve je veća ponuda različitih proizvoda za pranje i njegu kose. Stručnjaci ističu da nije važno da li vam se dopada miris ili izgled preparata, već da prije svega obratite pažnju da li vam odgovara, odnosno da li prija koži glave i kosi.

Tokom ljeta treba da koristite hidratantne šampone koji će da nadoknade potrebnu vlažnost i da dlaku učine mekšom. Kada nanosite šampon blago ga umasirajte kako biste podstakli bolju cirkulaciju i omogućili da kvalitetni sastojci u preparatima imaju bolji efekat. Poželjno je da tokom ljeta koristite i hranljive balzame bogate sastojcima koji će pružiti maksimalnu njegu. Veoma je važno da kosa poslije njih bude laka i svilenkasta.

Dodatni tretmani * Za dodatnu zaštitu poželjno je da u ovo doba go-

dine koristite preparate sa UV filterom koji ujedno štite i njeguju kosu.

Ako imate kovrdžave vlasi, povremeno koristite fluid koji olakšava i oblikovanje i definisanje frizure. Odličan izbor su i ampule sa aktivnim sastojcima koji kosi daju zdraviji i svilenkastiji izgled, i čine je mekšom i sjajnijom. Poželjno je da svi ovi proizvodi sadrže i vitamine koji pružaju zaštitu i hrane dlaku. * Ako je napolju jako sunce i kada ste više izloženi UV zracima bilo bi dobro da kosu zaštitite šeširom ili maramom. * Kosu obavezno povremeno skraćujte, jer štetni spoljni faktori izazivaju pucanje dlake.

Redovnim skraćivanjem održaćete lijep i zdrav izgled.

Stručnjaci ističu da nije važno da li vam se dopada miris ili izgled preparata, već da prije svega obratite pažnju da li vam odgovara, odnosno da li prija koži glave i kosi

* Preporučuje se i da kosu povremeno osvježite maskom koju treba da birate prema tipu. Najbolje su maske napravljene na bazi voćnih i biljnih ekstrata, ulja, vitamina i meda. Ako imate tanke, slabe vlasi, koristite pakovanja koja daju volumen. Maske možete da napravite i sami od sastojaka koje sigurno imate u kuhinji.

1. Izgnječite bananu, dodajte maslinovog ili bademovog ulja i žumance.

Sve sastojke dobro promiješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Potom masku nane site na kosu od korijena

MODA 33

UTORAK, 15. 7. 2014.

i držite je oko sat vremena. Na kraju je operite jednim šamponiranjem i toplom vodom.

2. Pomiješajte 2 kašike arganovog ulja i meda, a ako imate masniju kosu možete da dodate i kašiku limunovog soka. Sve dobro promiješajte i nanesite masku na cijelu kosu.

Za brže i bolje dejstvo možete je prekriti kesom ili folijom. Ostavite je da odstoji oko 45 minuta, pa je isperite.

Zaštita kose na plaži Na moru, kosi je potrebna posebna njega.

Svakodnevni boravak na plaži bez potrebne zaštite može je još više naškoditi. Ako je farbana i suva, poželjno je da koristite ulja u spreju koja nadoknađuju vlažnost, njeguju i štite od jakog sunca. Dok ste na moru koristite šampone za zaštitu od sunca koji istovremeno njeguju. Izbjegavajte da vezujete kosu kad je mokra, posebno metalnim ukosnicama i šnalicama, jer je lome. Odličnu zaštitu pružaju i kreme i pakovanja sa UV filterom koja se ne ispiraju. Kada se vratite sa plaže, operite kosu samo jednim šamponom i nanesite malo više balzama nego inače i lagano ga umasirajte, ostavite da malo odstoji, a potom ga isperite mlakom vodom.

30

stepeni Celzijusa napolju “pale” alarm da povedete više računa o njegi kose

Izbjegavajte da vezujete kosu kad je mokra, posebno metalnim ukosnicama i šnalicama, jer je lome.

Ako je napolju jako sunce i kada ste više izloženi UV zracima bilo bi dobro da kosu zaštitite šeširom ili maramom.

34 MODA

UTORAK, 15. 7. 2014.

Savjeti DERMATOLOZI UPOZORAVAJU

KARAKTERISTIKE

Odredite tip kože Da biste svojoj koži pružili odgovarajuću njegu, neophodno je da uočite kojem tipu pripada, kako biste prepoznali šta joj je potrebno Ovo su osnovni tipovi kože i njihove karakteristike.

Normalan tip kože Normalna koža je fina, glaka i elastična, pore su nevidljive, a izlučivanje znoja i loja je uravnoteženo. Ten je ružičast, nos, čelo i brada lagano masni. Ovaj je tip kože je rijedak i obično ga imaju samo vrlo mlade osobe.

Suvi tip kože Suvi tip kože karakterišu fina građa i nevidljivi otvori lojnih žlijezda, odnosno pore. Koža je mat, lagano neravna i bez sjaja, a u predjelu oko očiju sklona stvaranju bora.

Masni tip kože Kod ovog tipa koža je neprozirna, debela i lagano otekla. Pore su jasno vidljive, nos, brada i čelo su sjajni, koža je sklona stvaranju nečistoća, bubuljica i akni.

Mješoviti tip kože Za ovaj tip je karakteristično što su srednji djelovi lica, odnosno takozvana Tzona (nos, čelo i brada) izra-

zito sjajni, a obrazi i predio oko očiju suvi i osjketljivi.

Srednji dio lica obiluje žlijezdama lojnicama koje izlučuju mnogo loja. Na suvim djelovima lica pojavljuju se bore. Uz suvu kožu, ovaj tip je najzastupljeniji.

Najlakši način da otkrijete kojem tipu kože pripadate jeste da temeljno očistite kožu, a zatim tri do četiri sata ili preko noći ne stavljate nikakve proizvode na lice. Nakon toga pritisnite na lice čistu papirnu maramicu. Ako su na njoj blago izražene masne mrlje, koža je normalna. Ako uopšte nema masnih mrlja, koža je suva. Kod masne kože mrlje su izražene, a kod mješovite kože na maramici će vam ostati masne mrlje samo na određenim djelovima lica.

Pored osnovnih tipova kože, možete imati i osetljivu kožu.

Najčešće je suva koža osjetljiva, ali svaki tip kože može biti osjetljiv. Osetljiva koža je obično tanka, delikatna, brzo reaguje na hladnoću i toplinu, vrlo je podložna sunčanim opekotinama i alergijskim reakcijama.

Dobre i loše strane solarijuma

Solarijum, čuli smo već nebrojeno mnogo puta, nije zdrav po našu kožu. No ipak, ima i neke svoje pozitivne strane. Dermatolozi upozoravaju sve one koji odlaze ili planiraju da idu u solarijum na jako veliku štetnost UV zračenja, koje može biti i do skoro 20 puta veće u odnosu na popodnevno ljetnje sunce. Odlazak u solarijum se može podvesti pod neku vrstu bolesti zavisnosti. Svi više vole preplanuli, bronzani ten, naročito kada se poslije

hladnih dana skinete bledunjavi u lepršave haljinice i suknjice. Kada ljetu dođe kraj, vi kao da ne možete da se pomirite da vam je boja nestala, pa se podvrgavate sunčanju pod “kopijom sunca”, a što ste više preplanuli, sve više želite još. Onda to postaje svakidašnjica za vas, a vaša koža postaje sve slabija i slabija i rijetko kada opstane u takvoj borbi.

Ako ipak želite da idete, onda neka to bude umjereno, naročito ako imate svijetlu kožu. Ako imate mnogo mladeža po tijelu, treba da znate da mladeži kao takvi “privlače” zlo vašoj koži.

Ili ako imate neku posjekotinu na tijelu, čak i najmanju, ne ideti u solarijum najviše iz

higijenskih razloga, jer se raznorazne bakterije mogu okomiti na vašu ranu u toj toploj “prostoriji”. Još jedna stvar što se higijene tiče: obavezno pazite da solarijum u koji odlazite bude izbrisan i dezinfikovan prije vašeg ulaska u njega, pa makar i više platili, jer ni sami ne znate kakva je higijena ljudi koji su prethodno dolazili. Nikako se ne sunčajte sa puderom na licu, kako vam ne bi ostale fleke. Bilo bi dobro da prije samog odlaska uradite piling cijelog lica i tijela, da ne stavljate parfem, dezodorans niti kremu za tijelo i da se dva sata nakon izlaska ne tuširate. Kada se istuširate, nanesite hidratantnu kremu i pijte što više tečnosti kako biste nahranili kožu. Obavezno nosite gaćice i brus, kako biste zaštitili vrlo osetljive bradavice i intimnu regiju.

Dobre strane su te što on podstiče proizvodnju vitamin a

85 UTORAK, 15. 7. 2014.

procenata iznosi rizik od dobijanja raka kože za osobe koje se sunčaju u solarijumu

koji je vrlo važan za imunitet, ali i za našu psihu, a to je vitamin D. Ako je vaša koža sklona kožnim bolestima poput gljivica, psorijaze i neurodermatitisa, onda se nemojte čuditi ako vam neki od doktora preporuče sunčanje. Taj savjet svakako ne podrazumijeva svakodnevno iscrpljivanje i gorenje kože, već minimalan boravak. Devojke, ali i vi muškarci koji se u posljednje vrijeme sve češće sunčate, dobro razmislite prije nego što ponovo odete. Dvije-tri vrline u ovom slučaju sigurno nijesu jače od svih ovih nabrojanih mana.

MODA 35

36 MODA

UTORAK, 15. 7. 2014.

TAMAN ZA LJETO

Nakit inspirisan Moneom Prepuna raskošnih i kolorističnih motiva, kolekcija nakita Frewywille inspirisana je poznatim francuskim slikarom i nazvana “Hommage a Claude Monet”, i tako šarena paše uz ljeto Freywille je izbacio novu kolekciju nakita koja se nudi u tri seta - Giverny, Honfleur i Orangerie koji oživljavaju najvažnije stvaralačke trenutke Klod Monea, najdosljednijeg francuskog slikara impresionizma.

Dizajn seta Giverny nastaje iz nadahnuća cvjetnom oazom, slikarovim vrtom prosperiteta, mogućnosti i boja, gdje je od-

marao svoj um i ujedno crpio inspiraciju za vrhunska remek djela. Prelijepi motivi pokazuju ljubav Freywille umjetnika prema detaljima.

Set Honfleur posvećen je istoimenoj luci u Normandiji koju mnogi smatraju rodnim mjestom impresionizma. Dizajn ovog Freywille seta dosljedno interpretira Moneovu strast kojom je slikao hrizanteme

– kao opulentna polja crvenih, narandžastih i ružičastih cvjetova kojima upravo daje život energičnim potezima četkice po platnu.

Setom Orangerie Freywille uspijeva dočarati uranjanje u Moneove lotose, u beskonačnu sliku bez granica, a predstavlja slikarovu želju da “uhvati” stanje duševnog mira i potpune opuštenosti koje je osjećao boraveći u svom vrtu.

MUST HAVE

Nitne na obući Obuća sa nitnama prilagođena je različitim stilovima, pa je tako možete nositi uz svečane i kežual kombinacije.

Ovog ljeta, osim na bojama i dezenima, akcenat je i na detaljima. Dizajneri su se vješto poigrali sa aktuelnim modnim ukrasima, koji maksimalno osvježavaju i daju pečat svakom stilu. Tako su trenutno aktuelne nitne, kojih najviše ima na obući - sandalama, baletankama, patikama i ljetnjim čizmicama.

Bile su moderne davnih osamdesetih godina, kada su se najčešće viđale na odeći rokera i bajkera. Popularne su srebrne, žute i crne, mada, koje god da su

PLUS SAJZ KOSTIMI

Obline su definitivno in Prelijepi australijski model Robin Lovli poznata je po svojim oblinama koje se ne boji da naglasi, naročito kada se radi o promovisanju njene kolekcije kupaćih kostima “Swimsuits For All” Ona je nedavno na svoj Instagram postavila seriju fotografija sa “plussajz” modelima koji nose njene kupaće kostime.

Na fotografijama Robin je zavaljena na pijesku sa još tri ljepotice koje su pozirale u kupaćim kostimima sa jednom nogom opruženom i drugom savijenom u koljenu.

Ova brineta koja je pozirala za Ralfa Lorena i “GQ Australia”, predstavila je ovdje dvodjelne kupaće kostime sa cvjetnim bijelim, roze i žutim dezenima. Kupaće gaćice

su kod svih modela dubokog struka, a sve četiri nose naočare sa bijelim okvirom, kao Merilin Monro.

“Uživala sam družeći se sa ovim djevojakama koje su prelijepe i iznutra i spolja. Nosimo moje kupaće kostime iz kolekcije “Swimsuits For All”, napisala je pored fotografije Robin.

Prethodog dana postavila je još jednu svoju fotografiju, u kojoj pozira u plavo-crnom jednodjelnom kupaćem kostimu.

Kosu je na toj fotografiji zabacila na jednu stra-

nu i pustila je da leprša na vjetru.

Ova ljepotica koja je prošlog mjeseca bila na kastingu za publikaciju kupaćih kostima magazina “Sports Illustrated”, postavila je još jednu svoju fotografiju, na kojoj pozira u žitom kupaćem kostimu.

Na njoj se vidi kako sjedi na plaži, u blizini vode, zatvorenih očiju, kao da upija sunce.

Robin nikad nije tajila da se oseća prijatno u svojoj koži, upr-

kos pritiscima modne industrije koja o d nje očekuje da smrša.

boje - uvijek su dovoljno upadljive.

Ovog ljeta obuća sa nitnama prilagođena je različitim stilovima, pa je tako možete nositi uz svečane i kežual kombinacije. Ističu se ravne sandale sa diskretnim i upadljivim metalnim ukrasima, a tu su i lagane i udobne patike koje se nose i uz elegantnu odjeću. Moderne su cipele i sandale sa platformom i visokom potpeticom ukrašene nitnama, a pojedini modeli kombinovani su i sa bodljikavim zakivcima.

Nitne su se pojavile i na ljetnjim čizmicama, i to na modelima od lagane i mekane kože, kao i na onima od čipke ili platna.

MODA 37

UTORAK, 15. 7. 2014.

SAVRŠEN AKSESOAR

Novi Bulgari sat inspirisan morem

Bulgari brend kreirao je jedan zaista impresivan komad inspirisan morskom tematikom – Il Giardino Marino časovnik.

Ovaj časovnik, čije ime prevedeno sa italijanskog znači Morska Bašta, više je

NE BACAJTE NOVAC

Samo ove stvari treba da imate u ormaru

Svakog dana obasipaju nas stvarima koje su u modi i koje “svaka žena mora imati”. Da, postoje stvari koje svaka žena mora da ima, ali ne mora na to da potroši brdo novca. U ormaru vam je potrebno samo ovih 12 stvari 1. KAPUT Da, napolju je sve toplije i toplije, ali kaput bi uvijek trebalo da imate. Kaput sa kaišom i dva reda dugmića (za hladnije dane duplo zaključavanje, a za toplije samo jedan red) savršen ja za skoro sve prilike.

2. MAJICA SA V IZREZOM Nikad nećete pogriješiti ako kupite sivu, bijelu ili crnu majicu sa V izrezom. Ovaj komad odeće je neophodan i može da se upari skoro sa svim drugim stvarima.

3. TAŠNA ZA SVE PRILIKE Da ne biste stalno prebacivali stvari iz jedne tašne u drugu i da ne biste za svaku priliku (posao, restoran, putovanje) mijenjali tašnu, kupite jednu poveću u boji koja se može lijepo uklopiti sa skoro svim vašim stvarima.

4. ISPRANA TEKSAS KOŠULJA Za opuštena druženja treba da imate jedan ovakav komad odjeće. Isprana teksas košulja može da se nosi i uvučena u pantalone i ta-

ko da slobodno pada, u zavisnosti od toga kako vam se više dopada.

5. CIPELE NA ŠTIKLU NEUTRALNE BOJE Cipele na štiklu u boji kože učiniće da vam noge izgledaju duže, a savršeno pristaju i uz haljine, suknje, pantalone i farmerice.

6. UNIKATNI PRIVEZAK Kada kupujete ogrlicu, birajte ogrlicu koja na sebi ima unikatni privezak ili neki simbol koji vama nešto znači ili ima vaše inicijale. Tako će taj privezak postati obilježje vas i vašeg stila.

7. FARMERICE Farmerice bi trebalo da posjeduje svaka žena. Kupite jedne poluisprane farmerice koje lijepo prate liniju vaših nogu i koje vam lijepo stoje u predjelu zadnjice.

8. METALIK SANDALE Metalik se slaže apsolutno sa svim što imate u ormaru, pa su metalik sandale siguran ulog. Jedne sandale, a bezbroj mogućnosti.

9. HALJINA NA ZAKOPČAVANJE Izgleda i lijepo i profesionalno, pa je ova poduža košulja (koja se može nazvati i haljinom) idealna za poslovne žene. Kupite neku koja prati liniju vašeg tijela i koju je lako obući, a u kojoj se opet osjećate veoma ženstveno.

10.PILOTSKE NAOČARE Bilo sunca ili ne, ove naočare uvijek morate imati pri ruci. Kupite naočare u boji koja vam najbolje stoji i koja se slaže sa većinom vaše ljetnje odjeće.

11.MALA TORBA Umjesto da stalno teglite ogromnu torbu, najpotrebnije stvari prebacite u malu torbu koju sa sobom možete ponijeti na večeru ili u izlazak.

12.PLISIRANA SUKNJA Ženstvena i laka, plisirana suknja je savršena za proljeće. Kupite jednu maksi suknju ili jednu do ispod koljena ako ne volite preduge.

Bilo kako bilo, ona se može kombinovati sa mnogo stvari svakog proljeća.

50

pravi dragulj nego jednostavni instrument koji nam pokazuje vrijeme. Kao pravi simbol tradicije ovog prestižnog brenda, koji je poznat po svojoj gracioznosti i ljepoti svojih kreacija, ovaj sat nije ništa manje od savršenog.

Ima zlatnu krunu dekorisanu kamenčićima rubelita i safirnim kristalima, kao i automatski švajcarski Bulgari mehanizam BVL 263, koji ima frekvenciju od 21.600 vph i turbijon sa 40 dragulja. Kućište ima prečnik od 37 mm, a napravljeno je od 18karatnog rose zlata, sa ili bez 36 dijamanata. Kao krucijalni dodir elegancije, tu je plavi alligator kožni kaiš, sa kopčom od 18karatnog rose zlata. Ovaj ekskluzivni časovnik predstavljen je kao komad ograničenog izdanja.

Il Giardino Marino Di Bvlgari satova će biti dostupno za kupovinu

MALE CAKE

Da vam odjeća duže traje

Omiljena svilena košulja vam se isflekala, farmerke izgubile boju... Evo nekoliko savjeta kako da izbjegnete ovakve i slične situacije.

DAPLATNONEPROPUŠTA Platnene patike mogu da postanu vodootporne ako ih premažete voskom, a zatim ih osušite fenom.

LIMUN RJEŠAVA PROBLEM ZNOJA Kako biste s majice, košulje ili haljine uklonili žute mrlje od znoja, prije pranja ih natrljajte limunovim sokom.

VINO I VINO

Bijelim vinom možete da uklonite mrlje od crvenog vina.

HLJEB U SLUŽBI MODE Za čišćenje prljavštine s predmeta od antilopa, uzmite tvrdu koru starog hljeba i stružite po mrlji.

PUDER Uljane mrlje na novčaniku ili torbici pospite dječjim puderom i ostavite preko noći. Mrlja će nestati.

FARMERKE Da tamne farmerke ne gube boju, umjesto omekšivača stavite pola šolje bijelog sirćeta.

Kupaći za vašu figuru PRAVILAN ODABIR

P

ripreme za ljeto, pored odabira plaže na kojoj ćete uživati, obuhvataju i pitanje odgovarajućeg kupaćeg kostima. Sama pomisao da će morati da se razgolite na plaži nekim damama je dovoljna da im pokvari ljetovanje. Ali, uz pomoć malih trikova sakrićete svaku manu na tijelu.

Pored stalnih trendova, kao što su cvijetni dezeni i mornarske pruge na klasičnom bikiniju, ove sezone nude se i kostimi koji imaju visok struk, nemaju bretele, jednodjelni sa providnim detaljima ili isječeni, kao i modeli predviđeni za sport. Pravilno odabrani kupaći može da sakrije skoro svaku manu.

Kako da sakrijete široke kukove Ako imate široke kukove i želite da skrenete pažnju na gornji dio tijela, stilisti vam preporučuju jednostavan jednobojan donji dio dok gornji dio može da bude šaren ili ukrašen nekim upadljivim ukrasom. Izbegavajte šorts jer će vam on proširiti kukove. Ukoliko zaista želite da sakrijete bedra, vežite oko struka laganu maramu.

Kako da sakrijete širok struk Ukoliko ste tako građeni da vam se struk ne ističe, dolazite u iskušenje da ga sasvim pokrijete, ali to nije obavezno. Možete imati i dvodjelni kostim, ali je bitno da vam se stomak ne preliva preko donjeg dijela. Zato izbegavajte minijaturne bikinije s tračicama koje se vezuju na kukovima, jer se urezuju u meso.

Kako da sakrijete velike grudi

To je jedan od najkomplikovanijih problema kada su kupaći kostimi u pitanju.

Da grudi ne bi bile upadljive, opredjelite se za jednostavan jednodjelni kostim tamnijih boja s visoko izrezanim gaćicama, jer vizuelno produžavaju noge. Ukoliko više volite bikini, gornji dio treba da je jednobojan, bez ikakvih karnera i ukrasa, a donji šaren da na sebe skreće pažnju.

Kako da sakrijete kratke noge Većina žena sanja o dugim, vitkim nogama, ali su malobrojne srećnice koje se njima zaista mogu pohvaliti. Opšte pravilo za kratke noge glasi: što više vertikalnih linija. Pruge su za to idealne. Ako ste pri tom i malog rasta, opredjelite se za sitan dezen i izbjegavajte krupne šare i cvjetove, jer će vas “progutati”.

Kako da sakrijete male grudi Male grudi su, zapravo, velika prednost kod izbora kupaćeg kostima. Prije svega zbog velikog izbora modela na tržištu. Gornji dio bez bretela mnogo bolje stoji damama s malim grudima.Vezivanje oko vrata približava grudi i čini ih bujnijim. Neobični oblici i detalji idealni su za prikrivanje dječačke figure i isticanje oblina.

trg PjeSniKa

Kultura

UTORAK, 15. 7. 2014. bROj 893 GODINA III

Jelušić o Lalićevom djelu

KUD ª StanKo Dragojevićº

Priznanje iz Srbije, gosti iz Španije Jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava u našoj zemlji “Stanko Dragojević” ponovo nas je obradovalo još jednim uspješnim takmičarskim nastupom.

Ovog puta, donijeli su dvije nagrade sa jubilarnih 25. horskih svečanosti u Nišu, koje su bile posvećene stogodišnjici od smrti najvećeg srpskog kompozitora horske muzike St. St. Mokranjca. Naši pjevači nagrađeni su za najbolje izvođenje zadate (obavezne) takmičarske kompozicije “Tebe Boga hvalim” Stevana Mokranjca. Takođe, interpretacijom kompozicije “Đer đevojko, đer đetiću”, crnogorskog autora

Borislava Tamindžića dobili su i priznanje za njegovanje lokalnog folklora, kazao je u razgovoru za DN dirigent hora prof. Ilija Dapčević. Za četiri dana trajanja festivala u Nišu pjevalo je preko 20 horova, iz Srbije, Bugarske, Makedonije, Poljske i Crne Gore.

Konkurencija je bila izuzetno jaka, ali ono što posebno imponuje dirigentu jesu obje nagrade za odlično pjevanje.

“Na tom takmičenju ima i nagrada za lijepo odabran program, za uspješno učešće i td. zato mi je nagrada za dobru interpretaciju jako važna. Uz to, žiri nas je toliko pohvalio i kazao da smo postavili jedan visok stan-

dard amaterskog horskog pjevanja”.

Hor “Stanko Dragojević” broji oko 60 članova različitog obrazovanja, i kako kaže dirigent, sve su nagrade dobre, ali ono što ga posebno raduje jeste što imamo jedan ansambl koji je reprezentativan u svakom pogledu.

“Mi smo jedna ekipa srodnih duša, koja zna da pjeva, da se druži.”

Da je podgorički hor uspostavio dobre drugarske veze pokazuje i podatak koji nam je otkrio prof. Dapčević o gostovanju jednog uglednog hora.

“Sljedećeg mjeseca nam u goste dolazi izuzetan španski hor, koji će imati koncerte u Tivtu, Kotoru i u Podgorici. Poslije toga bi mi trebalo da idemo u uzvratnu posjetu. Takođe, imamo poziv, sa splitskog festivala, koji organizuje muzička omladina Splita gdje smo bili i prošle godine”. Radi se i na podmlatku hora, tako da svi koji vole muziku, mogu doći na probe i pratiti rad ovog društva.

Lj.B. Koncert

ª Ruska olujaº u Kotoru Pijanista Boris Berezovski nastupa večeras u Crkvi Sv. Duha.

Predavanje Božene Jelušić “100 godina od rođenja Mihaila Lalića” biće održano večeras od 21 sat na Trgu pjesnika u Budvi, u okviru književnoh programa ovogodišnjeg Grad teatra. Božena Jelušić je spisateljica i profesorica književnosti i medijske pismenosti u gimnaziji “Danilo Kiš” u Budvi. Diplomirala je i magistrirala na katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Bavi se naučnim radom u oblasti teorije književnosti i filma, književnom istorijom Crne Gore, književnom kritikom i esejistikom.

J.B. ª PoDgoričKo ljetoº

Izvorna muzika na Kruševcu

Koncert Šukrije Žutog Serhatlića “Pjesmom moju Podgoricu budim” biće održan večeras ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu, u 21 sat. Žuti Serhatlić nastupiće uz pratnju Velikog narodnog orkestra koji čine eminentni muzičari: violinisti Vili Ferdinandi, Ivan Stanojević, Boban Janković, Damir Merdžanić, Lela Pešić (flauta), Nikola Ralević (klarinet), Đoko Beatović (gitara), Boban Aleksić (bas), Safet Serhatlić (bubanj), Mladen Popović (čelo) i Omer Hodžić (harmonika). Gosti koncerta biće Dijana Hazirović, Esad Merulić, Kenan i Džoni Hodžić. Lj.B.

40 kultura ª don Brankovi dani muzikeº

ª ruska olujaº u kotoru Proslavljeni ruski pijanista Boris Berezovski nastupiće sjutra od 22 sata u Crkvi Sv. Duha, nakon koncerta njemačkog kamernog sastava “Ansambl 4.1”. Na programu pod nazivom “Ruska oluja” naći će se djela J.S. Baha, F. Šopena, F. Lista i P. I. Čajkovskog.

Boris Berezovski nastupao je s najznačajnijim svjetskim orkestrima i dirigentima. Kao kamerni muzičar nastupa sa brojnim inostranim umjetnicima. Diskografski opus Berezovskog obuhvata komplet klavirskih koncerata Betove-

UTORAK, 15. 7. 2014.

Slavni ruski pijanista u Crkvi Svetog Duha

na, Rahmanjinova, Čajkovskog i Lista, kao i DVD izdanja s djelima solističke i kamerne muzike.

“Ansambl 4.1” čine: pijanista Tomas Hope, oboista Jerg Šnajder, klarinetista Aleksandar Gliksman, hornista Fric Palman i fagotista Kristof Knit. Izvešće dva kvinteta za klavir i duvače – V. A. Mocarta i V. Gizekinga.

Na koncertu će biti premijerno izvedena i “Dinarska svita”, domaćeg mladog autora Marka Kovača, kao porudžbina Festivala.

Lj.B.

FOTO PRIČA

ª Boyhoodº

Film o kome svi već dugo govore

Izazov ljubavI los anđeles

Glumci Džejson sigel i Kameron Dijaz na premijeri svog novog filmskog ostvarenja po imenu “sex Tape” u režiji Džejka Kasdana. “ovo je film o izazovima sa kojima se brak suočava i pokušajima da se ne živi u rutini“, objasnila je Dijaz. “To što su izgubili svoj seksi snimak ih može mnogo koštati. ali ovom paru to će pomoći da još više ojačaju svoju vezu”, rekla je Dijaz.

FikCiJa

Dejvid Mičel piše priču na tviteru Engleski pisac Dejvid Mičel, koji se proslavio romanom “Atlas oblaka”, novu kratku priču objaviće na Tviteru. Mičel je napisao pet romana, od kojih su se “number9dream” (2001.) i “Atlas oblaka” (2004.) našli na užoj listi nagrade Buker. Svojim obožavaocima najavio je novu kratku priču “The Right Sort” koju će objaviti u seriji od otprilike 20 statusnih poruka na Tviteru u sljedećih sedmicu dana. Pisac najavljuje ukupno 280 “tvitova”. Profil na Tviteru otvorio je isključivo za po-

trebe ovog projekta.

“Nijesam toliko zainteresovan za djelovanje preko društvenih mreža. Volim svoju privatnost, ne želim učiniti javnim svoja razmišljanja.

Ne želim dodavati svoje misli okeanu trivijalnosti i nebitnih podataka, već je ogroman i dovoljno dubok”, kazao je pisac najavio i skori izlazak svog novog romana ‘The Bone Clocks’.

Mičel je jedan od najslavnijih pisaca koji se odlučio na objavljivanje priče preko Tvitera.

7

dana pisac Dejvid Mičel će na Tviteru objavljivati novu kratku priču

Film Ričarda Linklatera “Boyhood”, koji je sniman 12 godina, već nazivaju prekretnicom u istoriji filma. Bila je potrebna rijetka posvećenost Linklatera i njegovih glumaca, uključujući zvijezdu filma Ilara Koltrejna, koji je snimanje filma počeo kao šestogodišnjak a završio ga kao 19-godišnji momak.

Za Linklatera, međutim, film koji je strpljivo snimao godinama, nije ništa izvanredno.

“Ne razlikuje se od života”, kaže reditelj. “Kada ljudi kažu ‘Oh, to je bilo tako riskantno’ pa, nisam baš siguran. U poređenju sa čim? Ili ste živi ili niste. Bio sam optimi-

sta da ćemo svi biti ovdje za 12 godina. Statistički to je bilo moguće”.

“Boyhood” je priča o porodici iz Ostina - dječaku Mejsonu (Koltrejn), njegovoj sestri Samanti (igra je Linklaterova ćerka Lorelaj) i njihovim razvedenim roditeljima (Itan Houk i Patriša Arket).

Projekat, koji je Linklater zamislio kao Mejsonovu istoriju od osnovne škole do mature - bio je toliko neobičan da nijedan glumac nije potpisao ugovor. Ali su mu svi ostali posvećeni.

Film je fikcija, ali i dokument života. Zanimljivo je da je “Boyhood” snimljen tokom svega 39 dana, raspoređenih tokom 12 godina.

KULTURA 41

UTORAK, 15. 7. 2014.

Priča iz srca Londona ª ŠOK NOVOGº

T

ivat je otvaranjem izlozbe “Shock of the New” (Šok novog) u Porto Montenegru dobio još jedno mjesto okupljanja ljubitelja umjetnosti.

Galerija “Mead Carney Fine Arts” poslije nešto više od dvije godine rada u srcu Londona otvorila je novi galerijski prostor u rezidencijalnom kompleksu Tara s namjerom da posjetiocima luksuzne marine Porto Montenegro u Tivtu obogati kulturnu ponudu. Ljubitelji savremene umjetnosti će do 30. septembra moći da pogledaju djela nekih od najznačajnijih umjetnika današnjice, kao što su Dejmijen Herst, Mark Kvin, Gerhard Rihter, Ričard Prins i Rasel Jang, zajedno sa radovima dolazećih vrhunski priznatih umjetnika, Čarming Bejker, te Mijom Ando. Otvaranju je izložbe i galerije prisustvovao je direktor i jedan od vlasnika galerije Nigel Mead, koji je izrazio zadovoljstvo što je u Tivtu i Porto Montenegru o kome je, kako je rekao, “mnogo čitao”.

“Pošto će ovaj nautički centar postati jedna od naj-

većih svjetskih destinacija, mislim da je veoma važno da ovakvo mjesto ima veoma jak program vizuelnih umjetnosti i uopšte naprednu kulturnu strategiju”, kazao je on ističući da je “Šok novog” prva u nizu izložbi koje planiraju da u narednih nekoliko godina predstave u Porto Montenegro.

Nakon obavljenog istraživanja “gdje da nastavimo našu priču iz Londona odlučili smo se za Balkan, odnosno Crnu Goru”, kazala je menadžerka galerije Izabel Sozi, izrazivši nadu da će tivatska galerija biti jednako uspješna kao njihov izlagački prostor u Londonu.

“Pored poznatih imena karakterističnih za našu galeriju u Londonu cilj nam je da promovišemo i mlade umjetnike, pa se nadamo da će i u Crnoj Gori biti interesovanja za njihov rad”, rekla je Sozi. Ona je dodala i to da je otvaranjem galerije u Tivtu stvorena mogućnost za razmjenu umjetni-

Sa svečanog otvaranja britanske galerije u Porto Montenegru

ka, odnosno organizovanje izložbi crnogorskih umjetnika u Londonu, a britanskih u Tivtu.

Iz kompanije “Adriatic Marinas” ističu da će, uz

PREMIJERA

Nušić na Sceni 213

U istanbulskom muzeju “Pera Museum” otvorena je izložba radova Endija Vorhola koja slavnog pop- art umjetnika predstavlja u novom, ličnom svjetlu. Izložbu je svečano otvorio Endijev nećak Džejms Vorhol. U postavci su djela pozajmljena iz slovačkog Zoya Muzeja koji ima najveću kolekciju djela američkog umjetnika u centralnoj Evropi.

Predstava “Kako vreme brzo prolazi” u produkciji pozorišta Slavija iz Beograda, koju je po tekstu Branislava Nušića režirao Marko Misirača, biće izvedena večeras u 20 sati na Sceni 213 u Nikšiću. Poznati teatrolog Raško Jovanović je, povodom 150. godišnjice rođenja Nušića, od ovih tekstova stvorio jedinstvenu cjelinu koja bi se mogla označiti kao “scene iz bračnog života”. U predstavi igraju: Branko Đurić, Dragana Mrkić, Saša Joksimović i Vasilija Kokotović. Lj.B.

umjetnika iz Kine čije će radove publika moći da pogleda od 20. jula u Zbirci pomorskog nasljeđa, otvaranje galerije iz Londona zasigurno obilježiti ovogo-

dišnju kulturnu scenu ne samo u Porto Montenegru nego i mnogo šire, kazao je PR menadžer kompanije Danilo Kalezić.

Zora Krstović

SLAVNI DIRIGENT

Umro Lorin Mazel Američki dirigent Lorin Mazel preminuo je preksinoć u 85. godini u svom domu u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, saopštila je uprava američkog festivala klasične muzike Kaselton, čiji je bio osnivač.

Mazel je od 2002. bio počasni član Bečke filharmonije. Jedanaest puta je dirigovao na Novogodišnjem koncertu, najpopularnijem svjetskom koncertu klasične muzike. Bio je na čelu Klivlendskog orkestra (1972-1982), Bečke opere (1982-1984), Pitsburškog simfonijskog orkestra (1984-1996), Simfonijskog orkestra bavarskog radija (1993-2002) i Njujorške filharmonije (2002-2009).

Od 1977. do 1990. često je

vodio Nacionalni orkestar Francuske. Bavio se komponovanjem, a njegova prva opera “1984” bazirana je na romanu Džordža Orvela.

42 REPORTAŽE

UTORAK, 15. 7. 2014.

STARA LJUBAV

Ko može da odoli jednoj staroj ª bubiº

Š

Zorica Bulatović

ezdesetčetvorogodišnji penzioner iz Kolašina Miroslav Dašo Puletić, u gradu na Tari poznat je po svojoj nekadašnjoj kolekciji od četrdeset “buba” folksvagena. Danas, nažalost, od te kolekcije ima samo dvije bijele “bube”.

VRNJAČKA BANJA

Karnevalske stepenice Uoči ovogodišnjeg Vrnjačkog karnevala, koji se održava od 14. do 21. jula u Vrnjačkoj Banji, ovo turističko srce Srbije dobilo je novu atrakciju.

“Pripremajući se za deseti Vrnjački karneval, željeli smo da unesemo neke novine u cio karnevalski ambijent”, kaže Nebojša Bogićević direktor Vrnjačkog karnevala. “Pored obučenih stabala u vrnjačkom parku osmislili smo i karnevalske stepenice koje će sigurno da se nađu na brojnim fotografijama posjetilaca Vrnjačke Banje.”

Dok je Dašo b

Ovu ideju Turističke organizacije Vrnjačke Banje u djelo su pretvorile dvije kreativne umjetnice Ankica Mutavdžić i Marija Karavesović.

Inspiracija za ove stepenice bile su im one u Brazilu “Escadaria Selarón”, koje su jedne od najpoznatijih na svijetu.

Deveti “Međunarodni Vrnjački karneval” se održava od 14. do 21. jula u Vrnjačkoj Banji, a organizatori najavljuju brojne događaje koje će okupiti oko dvije i po hiljade učesnika.

Arheološko nalazište Viminacijum u Srbiji je dobilo novu atrakciju, skelet mamuta Vike, koji je pronađen na rudokopima uglja kod Kostolca. Teškom mehanizacijom je premješten na novu lokaciju gdje oduševljava posjetioce.

Naučno-istraživački centar Viminacijuma nalazi se u Starom Kostolcu kod Požarevca.

Ova dva stara vozila ga podsjećaju na vrijeme kada je imao veliku kolekciju.

U prigradskom naselju Babljak Dašo je poznat kao ljubitelj ovih starih četvorotočkaša, ali i kao vrstan majstor kome se treba obratiti ako vašoj “bubi” nešto fali.

“Bube” su nekada u velikom broju krstarile našim drumovima. Danas, međutim, svaka dobro očuvana “buba” prava je atrakcija za učesnike u saobraćaju.

Svoju prvu “bubu” Dašo je kupio prije četrdeset i nešto godina. Većina njih je bila baš bijele boje. Činilo se da su sva ova vozila ista, ali razlike je i te kako bilo.

“Kao student ekonomije u Beogradu uspio sam preko studetske zadruge da pođem u Njemačku. U jednom mjestu pored Štutgarta počeo sam da radim na nekom otpadu, i tamo sam vidio “bubu”. Ma svidjela mi se toliko da sam je odmah kupio. A onda sam počeo da radim u jednom auto-servisu, gdje su dolazili vlasnici “buba”, pa sam tako prionuo da učim zanat, da još bolje i spolja i iznutra upoznam svoju ljubimicu na četiri točka”, kazao je Dašo.

Tri godine kasnije vratio se u rodni kraj i na svom imanju, ispred same kuće, počeo je da sakuplja ova atraktivna vozila. Dok je

bio mlađi nikada u njegovom voznom parku nije bilo manje od 20 “buba”.

“Nijesu uvijek sve bile u voznom stanju, ali kao što je i danas slučaj uvijek sam imao po dvije registrovane i spremne za vožnju. Iako ova jedna ima tridesetak godina, a druga i više od deset funkcionišu besprekorno.

E, nekad su kod mene iz čitave Jugoslavije dolazili ljudi tražeći djelove za ova vozila”, sjeća se rado Dašo tih vremena.

U obližnjoj garaži još čuva djelove od ovih automobila, pa čak i od onog modela iz davne 1966. godine. Djelova je toliko da bi se mogao napuniti jedan poveći kamion.

Još nam je otkrio da je njegova bijela “buba” svojevremeno bila je prevozno sredstvo u Kolašinu i okolini čak Filipu Vujanoviću, tada advokatu i Milu Đukanoviću, koji je u to vrijeme bio član delegacije Omladine Crne Gore. Dašo nije želio da nam ispriča nešto više o tim vožnjama, gdje je bilo odredište putnika niti koliko je vožnja trajala.

Ono o čemu radije govori je kako se desilo da od četrdeset vozila iz kolekcije ostanu svega dvije “bube”. Jednog se dana, naime, naljutio više na sebe nego na druge zato što je gotovo za džabe popravljao vozila i slabe vajde imao od tog posla.

“Naljutio sam se, sve razmontirao i bacio. Više sam radio za džabe nego što sam naplaćivao zanat. Sve mi je dozlogrdilio, pa sam riješio da ostavim ove dvije, koje idu kao “zmaj”. To mi je danas više nego dovoljno”, veli smireno i zadovoljno Dašo Puletić.

REPORTAŽE 43

UTORAK, 15. 7. 2014.

bio mlađi nikada u njegovom voznom parku nije bilo manje od 20 “buba”

ostvarila san

Amelija obletjela svijet

Opremljena smartfonom, savremena Amelija Erhart ovog vikenda je ostvarila svoj san koji njena imenjakinja nikada nije ispunila.

“Prva” Amelija Meri Erhart bila je prva žena koja je preletjela Atlantski okean. Poginula je u oblasti Pacifika dok je pokušavala da obleti svijet.

Erhart (31), koja je i dobila ime po prvoj ženi avijatičarki, nije u srodstvu

sa njom, ali ju je ime koje je dobila na rođenju vodilo kao inspiracija još od djetinjstva. Ona je pošla na put oko svijeta iz Denvera 25. juna, a vratila se u subotu kao najmlađa žena koja je obišla planetu pilotirajući avionom sa jednim motorom. U kabini je bila sa prijateljem i kopilotom Šejnom Džordanom. Njihova 17-dnevna odiseja vodila je Erhartovu kroz 17 gradova

i 14 zemalja, gde je fotografisala izlaske sunca.

Preletjela je Pacifik i Haulandovo ostrvo, mjesto koje se povezuje sa smrću njene prethodnice 1937.

“Tresla sam se dok sam prelijetala to ostrvo. Pokušavala sam da snimim taj trenutak i kada sam konačno uspjela i pogledala dolje, osjećala sam se kao da smo je (Ameliju Erhart) doveli kući”, rekla je Amelija.

Amelija Erhart sa kopilotom Šejnom Džordanom

turizam

Grčka obara rekord

Vrijedno vozilo I dan - danas Dašo vjeruje da nema boljeg auta od “bube”.

“Ne troše puno, imaju vazdušno hlađenje, a odlično gaze snijeg i blato.

Stabilne su na putu, imaju odličnu limariju i motor. Bilo je mnogo poziva od vlasnika starih buba na području bivše Jugoslavije da im popravim ili sklopim vozilo. Nerijetko sam i odlazio kod njih da vršim popravku i sklapanje “buba”, kazao nam je ponosni kolekcionar.

Sjećajući se davnih sedamdesetih godina Dašo je bio čuveni vozač “buba”, Tada je učestvovao u brdskoj trci od Kolašina do Berana i osvojio treće mjesto.

Nikada, pa ni tada ga, kako reče, “buba” nije izdala.

Dašo Puletić

Nakon završetka Drugog svjetskog rata američki vojnici su otišli kući, ali transport svojih automobila nijesu mogli priuštiti pa su ih ostavili u šumi u blizini sela Čatilon u Belgiji gdje trunu i propadaju. To je postalo “groblje” četverotočkaša.

Od tada ih niko nije pomjerao. Među putničkim su i vojni automobili.

Grčka ovog ljeta biljeleži novi turistički rekord. Vlasnici hotela se vesele, a podižu i cijene. Čak i vlada poziva na umjerenost. Jer turisti će otići tamo gdje je povoljnije, a Grčkoj je turizam glavni “lijek” protiv krize. Brojke govore sve: 2014. u Grčkoj se po prvi put očekuje više od 21 milion gostiju, a to je porast od deset odsto u poređenju sa rekordnom iz 2013. godine.

Shodno tome trebalo bi da se poveća i zarada od turizma - na najmanje 13 milijardi eura, izračunao je Savez grčkih turističkih preduzeća SETE. Ali, neki hotelijeri su uočili priliku za brzu zaradu.

U julu ove godine cijene noćenja u hotelima porasle su za 13,5 odsto u poređenju sa prošlom godinom, izračunao je turistički online-portal Trivago.

Predsjednik saveza SETE,

Andreas Andreadis pokušava ova saznanja da relativizuje. “Hotelske cijene se usklađuju na osnovu ponude i potražnje. Rast cijena se prosječno kreće u jednocifrenom procentu”, kaže Andreadis u razgovoru za DW. Naravno, ne može se isključiti da su pojedini hotelijeri na vodećim turističkim destinacijama u Grčkoj, na primjer na Mikonosu ili Santoriniju, osjetno podigli cene.

I u glavnom gradu Atini će još ove godine vjerovatno značajno porasti cijene, kaže Andreadis. Ali, mora se imati na umu da su tamo prošle godine zbog krize, cijene pale do 50 posto, naglašava on. Na turizam otpada gotovo petina grčkoga bruto društvenoga proizvoda. Prošle godine je zahvaljujući turizmu, Grčka po prvi put od 1948. imala pozitivan privredni bilans.

44

HotSpot

UTORAK, 15. 7. 2014.

SANOFI PROTIV DENGA GROZNICE

Vakcina obećava, ali nije savršena

Prva vakcina protiv denga groznice, francuskog proizvođača Sanofi, pružila je umjerenu zaštitu tokom velike kliničke studije, ali ostaju pitanja koliko će biti uspješna u borbi protiv najbrže rastuće tropske bolesti na svijetu.

Studija u kasnoj fazi je obuhvatila 10.275 zdrave djece uzrasta od 2 do 14 go-

1,3 milijarde eura Sanofi je uložio u posljednjih 20 godina u razvoj ove vakcine, koja je sada nekoliko godina ispred potencijalnih konkurenata

dina iz pet zemalja u Aziji, regiona koji čini preko dvije trećine globalnog tereta ove bolesti koju prenose komarci.

Sanofi je već u aprilu objelodanio da je njihova vakcinija smanjila učestalost denga groznice za 56 odsto u azijskoj studiji, ali nije iznio detalje. Kompletni rezultati studije objavljeni su na internet u petak, u medicinskom časopisu Lanset.

Studija je pokazala da je vakcina bezbjedna i da je smanjila najozbiljnije slučajeve hemoragijske groznice za skoro 90 odsto.

Međutim, pokazala se i kao slaba zaštita za malu djecu - koja su u najvećoj opasnosti od denga groznice – jer je neefikasna u borbi protiv jednog od četiri soja virusa ove bolesti.

Rezultati ukazuju na to da je ova vakcina najbolja za pojačavanje imunog sistema kod pacijenata koji

su već bili izloženi ovoj bolesti, pa stoga može biti veoma korisna u tropskim regionima gdje je denga uobičajena, ali zato nije efikasna vakcina za putnike.

Međutim, kako sada ne postoji vakcina za ovu bolest, Sanofijev

izum ipak je važno oružje u borbi protiv denga.

“S obzirom na visok teret ove bolesti u endemskim zemljama... ovaj kandidat za vakcinu, uprkos umerenoj ukupnoj efikasnosti, može imati značajan uticaj na javno zdravlje”, napisali su naučnici iza ove studije koju je vodila Maria Rosario Kejpding sa Instituta za

istraživanje tropske medicine na Filipinima, a koju je finansirao Sanofi.

Skoro polovina svjetske populacije je u opasnosti od zaraze ovom tropskom groznicom - takođe poznatom i kao “kostolomac groznica”, zbog jakog bola koji može da prouzrokuje. Ova bolest svake godine inficira oko 100 miliona ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, iako neki stručnjaci tvrde da je ovaj broj

Enigma serotipa 2 Smišljanje vakcine koja pacijente može zaštititi od ove opasne bolesti zbunjivalo je naučnike više od 70 godina, otkako je kretanje trupa u toku Drugog svjetskog rata ovu tropsku bolest raširilo preko Pacifika i učunilo je svjetskom pandemijom.

U azijskoj studiji, vakcina je dala samo 35 odsto zašti-

te od serotipa 2.

Studija iz 2012. u Tajlandu već je pokazala da vakcina nije mogla da ukroti serotip 2, koji je bio najprevalentniji u vrijeme toga istraživanja. U novoj studiji, serotip 2 bio je rjeđi među pacijentima, što je uslovilo povećanjem ukupne stope efikasnosti vakcine.

Anelis Vajlder-Smit, sa Naniang tehnološkog univerziteta u Singapuru, napisala je u komentaru povodom objavljivanja studije u Lansetu, da je neuspjeh vakcine u vezi serotipa 2 “zagonetka”.

Ostaje pitanje nakon koje denga incidencije će zemlje odlučiti da vrijedi pokretati

skupe programe vakcinacije, naglasila je ona.

Teškoće u razvoju vakcine za ovu tropsku bolest slične su onima sa kojima se suočava proizvođač GlaxoSmithKline koji razvija prvu vakcinu za malariju, koja se takođe nije pokazala u kliničkim ispitivanjima onako kako su se naučnici nadali.

trostruko veći.

Većina pacijenata preživi tropsku groznicu, ali ona ipak ubije oko 20.000 ljudi godišnje, većinom djece, i rezultira po jednom hospitalizacijom svakog minuta, širom svijeta.

Sanofi je uložio preko 1,3 milijarde eura u posljednjih 20 godina u razvoj ove vaccine, koja je sada nekoliko godina ispred potencijalnih konkurenata, i ima namjensku fabriku u blizini Liona u južnoj Francuskoj sa kapacitetom da proizvede 100 miliona doza godišnje.

Kompanija planira da osnuje poseban odsjek unutar svoga posla sa vakcinama, kako bi mogla da upravlja izbacivanjem novog proizvoda na tržište.

Neki analitičari vjeruju da bi se ova vakcina od tri doze mogla prodavati za 1 milijardu eura godišnje, što bi značajno povećalo Sanofijev biznis sa vakcinama, koji je 2013. ostvario prodaju od 3,7 milijardi eura.

Međutim, ima mnogo neizvjesnosti oko komercijalne budućnosti, uključujući i to da li su zaista potrebne tri doze vakcine koja će sigurno biti skupa, posebno jer je jedan od nalaza iz najnovije studije pokazao da je efikasnost nakon jedne doze skoro ista kao nakon tri doze.

Sanofi još uvijek testira vakcinu na 20.000 djece u Latinskoj Americi, a Gijom Leroj, šef programa denga vakcine, kaže da će se čekati rezultati te konačne studije – koji se očekuju do kraja godine – prije zahtjeva za regulatorno odobrenje upotrebe u endemskim zemljama iduće godine.

HotSpot

UTORAK, 15. 7. 2014.

45

UN IZVJEŠTAJ O POPULACIJI

Gradovi do 2050. veći za 2,5 milijarde stanovnika Više od polovine od sedam milijardi ljudi na svijetu živi u urbanim sredinama, a glavni “mega gradovi”, sa više od 10 miliona stanovnika su Tokio, Delhi, Šangaj, Meksiko Siti i Sao Paulo, navodi se u najnovijem izvještaju Ujedinjenih nacija.

Prema izvještaju UN o svjetskim izgledima urbanizacije, do 2045. se očekuje da će ove brojke skočiti na više od šest milijardi stanovnika u gradovima.

Skok će biti posljedica “preference ljudi da se kreću iz ruralnih u urbana područja, kao i ukupne pozitivne stope rasta svjetske populacije, za koju se predviđa da će se nastaviti u narednih 35 godina”, rekao je na konferenciji za novinare Džon Vilmot, direktor Odjeljenja za stanovništvo u okviru UN sekto-

ra za ekonomska i socijalna pitanja.

Urbanizacija, u kombinaciji sa ukupnim rastom stanovništva, povećaće broj ljudi u gradovima za 2,5 triliona u naredne tri decenije, a za velik dio toga rasta biće odgovorne zemlje u razvoju, naročito u Aziji i Africi .

Indija, Kina i Nigerija će činiti 37 odsto projektovanog rasta u naredne tri decenije, pri čemu će do 2050. Indija u svoje gradove dodati 404 miliona stanovnika, Kina 292 miliona, a Nigerija 212 miliona.

Ključni izazov za ove zemlje bić e pružanje osnovnih usluga kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, stanovanje, infrastruktura, transport, energija i zapošljavanje

za svoju rastuću urbanu populaciju.

“Upravljanje urbanim sredinama je postalo jedan od najznačajnijih razvojnih izazova 21. vijeka”, rekao je Vilmot.

On je kazao da je obezbjeđivanje pomenutih usluga za gustu gradsku populaciju obično jeftinije i manje štetno po okolinu, nego za rasuto, seosko stanovništvo.

“Ono čega se treba plašiti jeste situacija u kojoj vlade ne planiraju shodno rastu koji će se desiti”, rekao je Vilmot. “Onda dobijate divlja naselja, slamove i gradove koji nisu prijatna mjesta za život.” svjetsko urban o s t a n ovništvo je

poraslo tako brzo da je 1990. bilo je samo deset mega gradova, a danas postoji skoro tri puta više – 28 mega gradova širom svijeta. Šesnaest od njih su u Aziji, četiri u Latinskoj Americi, po tri u Africi i Evropi, i dva u Sjevernoj Americi.

Tokio je najmnogoljudniji grad na svijetu sa 38 miliona stanovnika, a slijede ga Delhi sa 25 miliona, Šangaj sa 23 miliona, te Meksiko Siti, Mumbaj i Sao Paulo sa po oko 21 miliona ljudi.

Gradsko područje Njujork - Njuark, koje je po veličino bilo treć e na svijetu 1990., sada se nalazi na devetom mjestu i očekuje se da će dalje pasti na

14. poziciju do 2030, kako gradovi u zemljama u razvoju budu postajali istaknutiji, navodi se u UN izvještaju.

Niska plodnost, ekonomska kontrakcija i prirodne katastrofe su najčešći faktori koji su doprinijeli gubitku stanovništva u nekim azijskim i evropskim gradovima u posljednjih nekoliko godina. Emigracija je takođe bila važan faktor.

U međuvremenu se očekuje da će svjetska ruralna populacija, koja sada broji blizu 3,4 milijarde stanovnika, dostići svoj vrhunac 2020. godine, nakon čega će opasti na 3,1 milijarde do 2050.

Iako se Afrika i Azija vrlo brzo urbanizuju, one su i dalje dom gotovo 90 odsto svjetskog ruralnog stanovništva.

46 showbiz SUNNERY JAMES & RYAN MARCIANO

Dijelimo karte za ª Top hillº Nakon nekoliko kišnih dana i odlaganja nastupa Tomcrafta, sjutra veče dirigentsku palicu za dobar provod u budvanskoj diskoteci “Top Hill” preuzima didžej dvojac Sunnery James & Ryan Marciano. Dva didžeja upoznali su se 2006. godine, a nakon što su zaključili da imaju mnogo zajedničkih osobina krenuli su udruženim snagama u novu muzičku avanturu. Nakon popularnosti koju su stekli u rodnoj Holandiji, duo kreće da osvaja i svjetsko tržište obradama poznatih hitova. Ubr-

zo su postali prepoznatljivi po specifičnom haus zvuku, a njihovi nastupi okupili su fanove širom SADa, Latinske Amerike, Evrope... Dvojac već ima zabilježene nastupe na Ultra Music festivalu u Majamiju i Hrvatskoj, karnevalima elektronske muzike u Las Vegasu, ali i na žurkama spektakularne Ibice.

Za dva najbrža čitaoca koji danas tačno u podne pozovu redakcijski broj Zabave 077-300-112 Dnevne novine poklanjaju po dvije ulaznice za sjutrašnji spektakl na “Top Hillu”.

D.B.

ĐOKOVIĆI OTKRILI

slavili smo ljubav Svadba najboljeg svjetskog tenisera Novaka Đokovića izazvala je pravu pometnju u medijima, ali ekskluzivna prava na fotografije i intervju je imao samo britanski časopis “Hello”, za koji je bračni par otkrio detalje svadbe.

“Kada sam je vidio kako mi se približava u vjenčanici, kao da sam vidio anđ e l a .

Pokušavao sam da upamtim svaki trenutak, svaki detalj. Bio sam fokusiran na nju, njen osmijeh i našu bebu. Bio je to zaista savršen momenat”, rekao je popularni Nole.

Jelena je otkrila da se

osjećala isto kao i Nole.

“Gledala sam ga kroz suze u očima i zaplakala sam čim sam ga vidjela. Bila sam toliko srećna i vjerovatno zbog trudnoće jako teško kontrolišem emocije. Jako sam zahvalna što ga imam u životu”, rekla je Jelena, koja je još pod utsicima. “ Vj e n č a nje je bilo sve ono što sam se nadala da će biti. Naša porodica i najbliži prijatelji ujedinjeni u prelijepom prostoru i slave našu ljubav. Zaista je bilo emotivno i nezaboravno za nas”, zaključila je novopečena gospođa Đoković.

M.Rog.

UTORAK, 15. 7. 2014.

EKSKLUZIVNI INTERVJU - DUB FX

Posao na ulici za mene ima smisla Filip Jovović, Marija Roganović

B

endžamin Stenford, javnosti poznatiji pod pseudonimom DUB FX, oduševio je publiku Exita. Za DN ovaj ulični muzičar priča o svojim počecima i uzorima.

Kako si počeo da nastupaš na ulici?

Pa, želio sam da putujem, ali i da se bavim muzikom.

Kada sam bio dječak ‘80-ih, moji roditelji su pravili nakit da bi ga kasnije prodavali na ulicama Australije, ali i nekih evropskih gradova. U stvari, moja majka je to radila čak i kada je bila trudna sa mnom. Od tih skromnih početaka oni su i otvorili malu radnju i s godinama napravili unosan biznis. Tako da, razumjećete, početi posao na ulici je nešto što meni potpuno ima smisla.

Kada si konačno shvatio da si talentovan i da želiš da taj potencijal pretvoriš u profesiju?

Ja ne vjerujem u talenat.

Jedino u šta vjerujem je naporan rad. U stvari, kada sam počinjao uopšte nijesam bio talentovan. Jednostavno sam se ubijao od posla, i dalje to radim. Uvijek može bolje. Moj skriveni talenat je u stvari to što sam u principu jako fleksibilan i mogu da se prilagodim svakoj situaciji. Da se nijesam bavio muzikom mislim da bih bio dovoljno “lud” da radim bilo što u životu.

Kako je došlo do tvog angažmana na Exitu?

Zvali su me. Već godinama unazad priželjkujem da sviram ovdje. Presrećan sam što mi se ta prilika konačno ukazala.

Da li si znao za Balkan i uopšte za Srbiju i Crnu Goru prije dolaska u Novi Sad? Da budem potpuno iskren, mi u Australiji nemamo baš dobru predstavu o Evropi. Naše škole se ne bave mnogo istorijom svijeta, a ni geografijom. Sto-

ga, nijesam znao puno, ali planiram da saznam sve što mogu sada kada sam konačno stigao.

Kako je bilo na nastupu? Kako ste zadovoljni publikom?

Izvanredno. Osjećaj se ne da opisati riječima. Nastupao sam sa specijalnim gostima Lukom i Endijem. Luka je svirao gitaru, a Endi saksofon. Svi “uskačemo” u beat i tako stvaramo uživo

Da budem potpuno iskren, mi u Australiji nemamo baš dobru predstavu o Evropi. Naše škole se ne bave mnogo istorijom svijeta, a ni geografijom

muziku. To je jako zabavno i u tome uživamo. Nastup je bio mješavina starih i novih pjesama. Publika je to jako dobro prihvatila. Ne možemo biti srećniji.

Isplati li ti se da se baviš ovom vrstom muzike?

Interesantno, ali od samog početka moje karijere uličnog izvođača zarađujem jako dobro. Na svom prvom nastupu na ulici sam zaradio čak 300 eura za samo sat vremena izvođenja. Takođe, uzevši u obzir činjenicu da sam i te kako napredovao muzički otad, slobodno mogu reći da mi se isplati. U stvari je vrlo jednostavno zarađivati od muzike, samo mora-

showbiz 47

UTORAK, 15. 7. 2014.

300

eura je zaradio Dub FX na svom prvom nastupu na ulici za samo sat vremena izvođenja.

te razmišljati izvan kalupa.

Ko su ti muzički uzori?

Toliko je dobrih umjetnika kojima se divim, da mi je prosto mnogo lakše da pomenem žanrove koji me inspirišu, poput džeza, hip-hopa, regea, fanka, soula, dram i bejsa, daba, dabstepa, džangl, brejks, latino džeza, kuban džeza i slično.

Kao što pretpostavljate volim svu dobru muziku i jednostavno se trudim da izvučem ono najbolje i da napravim nešto kvalitetno.

Tvoja cura je tvoja najveća podrška. Koliko te inspiriše u radu?

Ona je najbolje što mi se

desilo u životu. Zbog nje bih se odrekao karijere ako bi mi tražila, ali znam da se to nikada neće desiti. Ona je tu od početka moje karijere. Isprva mi je samo pomagala da prodajem CD-ove na ulici, ali nešto kasnije je i počela da pjeva sa mnom. Tako smo i proputovali cijeli svijet. Ona je nevjerovatna kuvarica i hrani se zdravo. Studira kinesku medicinu, ali želi da bude fitnes trener i savjetnik zdravog življenja.

Ona mi je najveća podrška u života. Nažalost, zbog studija nije doputovala sa mnom u Novi Sad, ali doći će drugi put.

PJEVAČICA ZAVOLJELA FUDBAL

Rijana očarana Njemcima Jedna od najradosnijih navijačica fudbalske reprezentacije Njemačke, koja je osvojila titulu prvaka svijeta u fudbalu, bila je pjevačica Rijana. Reklo bi se da je uživala u nikad boljem provodu na legendarnom stadionu “Marakana” u Rio de Žaneiru. Radosna pjevačica je svoj Tviter nalog preplavila fotografijama sa utakmice, uz nekoliko zanimljivih komentara. “Čestitke mojim njemačkim dječacima! Ovo je naj-

bolje iskustvo u mom životu! Momci, učinili ste da se osjećam ponosno što sam

ovo gledala uživo”, napisala je Rijana na Tviteru nakon što je Njemačka u finalu Mundijala pobijedila Argentinu 1:0. Njemački fudbaleri su joj se odužili donijevši joj pehar da se slika sa njim, što je njeno oduševljenje podiglo na još veći stepen. Rijana je sve začinila i pokazivanjem brushaltera, a na njenom udaru bila je i Adriana Lima koju je nekoliko puta strasno grlila nakon utakmice.

E.Z.

POČINJE SPEKTAKL NA JAZU

Doviđenja Exit i Novi sad, dobrodošli na sea Dance Energičnim nastupima spuštena je zavjesa na festival Exit u Novom Sadu. Na budvanskoj plaži Jaz danas startuje Sea Dance avantura Spektakularnim nastupima Suede, Hurts, Deep Dish i drugih izvođača spuštena je zavjesa na petnaesto izdanje festivala Exit na Petrovaradinu u Novom Sadu. Prema procjeni organizatora, oko 185.000 ljudi prošlo je kroz kapije Exita tokom četvorodnevnog programa, a posljednji dan obilježili su Hurts i Suede, koje je, istini za volju, slušao nešto manji broj ljudi od očekivanog na glavnoj bini. Hurts je opravdao status legendarnog benda, dok je na Dens areni glavnu riječ vodio Deep Dish. Kada je riječ o regionalnim izvođačima, valja pomenuti Beogradski Sindikat koji je za-

Buksovci žele sir iz Sjenice Od svih izvođača Sea Dance-a najčudniju listu zahtjeva imali su popularni Buksovci. Od organizatora su zahtijevali, između ostalog, kleme za akumulator, vakcinu protiv tetanusa, kutiju amoksicilina, lisnati sir iz Sjenice, raštan, noktaricu i konobara koji je služio na svadbi Novaka Đokovića.

tvorio program na Fusion bini, a mnogi su žalili što beogradski hip-hoperi nijesu dobili prikladniji termin za nastup od jutarnjih 04:15. Za ljubitelje elektronskog zvuka nema odmora, a nastavak Exita već danas će biti upriličen u Crnoj Gori - budvanska plaža Jaz ugostiće ljubitelje Sea Dance festivala do četvrtka. Zvijezde večernjeg programa, između ostalih, biće The Books of knjige, Rambo Amadeus i Jamiroquai, sjutra će na binu Bad Copy i Example, dok će posljednji dan festivala obilježiti Underworld i mnogi drugi izvođači. Kapije festivala otvaraju se večeras od 20 časova.

D.B.

48 ENIGMATIKA

UTORAK, 15. 7. 2014.

VICEVI *** Upao neki lopov u beogradski autobus i pištoljom zapreti putnicima: • Dajte ovamo pare! Neka stara baba se javi: • Zar i stara baka? Lopov na to reče: • Ćuti, rekao sam svi! Dajte zlato! Ponovo će baba: • Zar i stara baka?

• Ćuti, rekao sam svi! Skidaj gaće! Neko od drugih putnika upita: • Zar i stara baka? A baba se prodera: • Ćuti, rekao je svi! *** Došao Piroćanac sa vašera i kaže sinu: - Sine kaži dragicka!

Sin reče dragička, a Piroćanac kaže: - Zamalo da ti kupim patike. ***

Pitao Perica učiteljicu: - Da li je Tihi okean uvijek tih?

- Možeš li mi postaviti gluplje pitanje? - pita učiteljica.

- Kada je umrlo Mrtvo more? *** Prozove učiteljica Muju i pita ga koja je najveća luka u Indiji!?

Okreće se on oko sebe, nema pojma . . .

Utome će mu Suljo iz druge klupe šapnuti: - Bombaj, Mujo, Bombaj!

- Šta ću bombat kad ništa ne znam! – odgovori mu Mujo. *** Kaže Mujo Fati: - Zamisli Fato, već šesti dan ležim u štali kraj krave očekujući da se oteli i ništa!?

Viče Fata: - Kada te vidi pored sebe, sigurno misli da se otelila!!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2815

4

2014-06-28

Medium level

Sudoku puzzle No. 2813 2014-06-26

6 2 7 8 4 3 1 5 www.sudokukingdom.com

1

7

6

9

8

8

3

4

5

9

9

4

1

5

2

7

8

3

6

3

8

5

1

9

6

4

7

2

5

3

4

2

7

8

6

9

1

1

6

8

9

3

4

7

2

5

7

9

2

6

5

1

3

4

8

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2816

2014-06-29

7

3

2

7

Medium level

9 1

3

3 4

2 7 6Puzzle 3 8 solution: 5 9 1 4

8

2

4

9 9

5

8 6 7

5 4

7 9

8

3

1

1

7 8

3

8

5

3

4

1

9

2

6

7

4 1 9 7 6 2 5 8 3 Sudoku puzzle No. 2814 2014-06-27

6

1

7

8

3

4

9

5

2

8

5

2

1

6

9

3

7

4

3

9

4

5

7

2

6

1

8

2

7

5

3

4

8

1

9

6

4

3

8

6

9

1

7

2

5

9

6

1

7

2

5

8

4

3

1

4

9

2

8

6

5

3

7

5

8

3

4

1

7

2

6

9

7

2

6

9

5

3

4

8

1

3

5

6

9

7 4

3

8

6

2

8

9

4

8 5

3

9

2

4

9

2

ENIGMATIKA 49

UTORAK, 15. 7. 2014.

Word Search Puzzle #P460XR

P

R

E

Y

S

E

P

O

D

A

W

D

L

E

E

S

L

T

A

S

C

R

I

B

E

D

M

R

S

L

R

O

S

W

B

L

E

A

K

E

S

T

D

E

D

E

C

E

R

Q

U

D

H

P

T

R

W

P

V

N

W

Q

U

E

S

T

I

O

N

O

L

R

S

A

A

E

I

A

T

L

T

C

R

S

L

O

E

I

L

H

S

T

F

A

W

E

T

S

I

S

I

L

D

S

I

T

L

T

W

A

R

A

W

Y

T

L

U

E

N

G

R

O

S

S

E

S

D

H

X

M

Y

E

G

E

T

O

E

S

F

B

O

E

I

K

I

N

E

A

M

F

P

E

R

O

O

N

S

N

I

K

I

M

P

A

R

T

E

D

G

U

E

U

E

G

N

I

T

A

E

S

S

E

D

L

C

D

F

Y

L

P

R

A

H

S

H

D

AFOOT Afoot ASCRIBED Ascribed ASSETS ASSORT Assets ASSUMING Assort BLEAKEST BODED Assuming BRUISING Bleakest CLUTTERS CUING Boded DAWDLE Bruising DOPES DUSKY Clutters ENGROSS Cuing ENSLAVES

FLIPS Dusky

FUSED Engross GOODWILL HANDLE Enslaves HERPES Flips IMPARTED LENIENT Fused LEPROSY Goodwill PAGED PREDICT Handle PREYS Herpes QUESTION RECEDED Imparted REEKED Lenient REFRESH

Predict

Dawdle

Leprosy

Sixties

Dopes

Paged

Preys Question Receded Reeked Refresh Seamen Seating Sewers

SEAMEN Theme SEATING SEWERS Toenail SHARPLY Total SIXTIES Tower STREW THEME Wafts TOENAIL Waterway TOTAL TOWER Whine WAFTS WATERWAY WHINE

Sharply

Strew REBUS

Vest sa Jadrana (4,3,4) Copyright © Puzzle Baron July 13, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Izbjegavajte zaoštreni sukob sa saradnicima ili sa osobom koja Vas obavezuje na određene uslove. Ne možete svima da ugodite, ali ne treba da zanemarite pozitivnu stranu partnerstva ili ulogu koju imaju određeni saradnici.

BIK Mimo svoje volje upetljali ste se u različite poslovne situacije, a sada tražite dobar izlaz ili neko praktično rešenje. Sačuvajte prisebnost duha, svaki problem ima potencijalno dobro rešenje pod uslovom da prihvatite nečiji savjet.

BLIZANCI Vaša poslovna strategija ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na određene saradnike ili na jednu osobu. Preostaje Vam da prihvatite neko kompromisno rešenje. Postupite po svojoj savjesti. Nema razloga da prikrivate svoje neraspoloženje.

RAK Dogovor sa jednom osobom Vas obavezuje na određenu diskreciju. Međutim Vi imate drugačije ideje, tako da odbijate sporednu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Dobro razmislite, prije nego što povučete novi potez.

LAV Ponekad je teško priznati lični poraz pred saradnicima, ali na takav način dobijate novu priliku da ostvarite svoje namjere. Vaše ideje možda ne mogu da zažive u stvarnosti, bez nečijeg praktičnog usmjeravanja i podrške.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja - Mač i ćiverica

Ukoliko se previše uživljavate u ulogu »dežurnog kritičara«, potrebno je da se suočite i sa nekim negativnim reakcijama koje stižu od Vaših saradnika. Ne možete uvijek da utičete na nečije mišljenje ili ponašanje, prihvatite realne mogućnosti.

VAGA U susretu sa saradnicima djelujete promišljeno i tražite praktičnija rešenja za zajedničke dileme. Ne budite suviše nametljivi, prepustite drugima da govore o Vašim sposobnostima. Pokažite velikodušnost pred voljenom osobom.

ŠKORPIJA Ukoliko se Vaša osjećanja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da za to postoji i neki dobar razlog. Kontaktirajte osobu koja Vas podstiče na kreativno izražavanje ili na dobro raspoloženje, udružite svoje poslovne interese.

STRIJELAC Nemojte dozvoliti da Vas neko opterećuje svojim pogrešnim idejama ili da ograničava Vaš poslovni i društveni uticaj. Na Vama je da svojim saradnicima predložite novo ili korisno rešenje, koje treba da zadovolji različite interese.

JARAC Trenutak je da ubrzate neke poslovno-finansijske dogovore.

Nepotrebno odlažete situaciju koja počinje da remeti nastavak poslovne saradnje. Postoje događaji na koje nemate veliki uticaj, neko drugi ima izvršnu moć i određuje pravila.

VODOLIJA Važno je da ostanete dosledni u svojim namjerama, okolina ima dovoljno interesovanja da podrži Vaše poslovne ideje. Potrudite se da predstavite svoje sposobnosti u odabranom društvu i na neki odgovarajući način.

RIBE Nema potrebe da se ponašate lakomisleno u poslovnim susretima, jer informacije i obećanja koja dobijate ne predstavljaju garanciju za dobitak. Ukoliko imate dobre ideje, proverite njihov odjek u krugu saradnika.

50

KUĆE/STANOVI P

MALI OGLASI

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

U Nikšiću prodajem nove dupleks, luks trosobne stanove 84 i 101 m2, Ibonova zgrada. Tel.040/212026, 069/030-426 Podgorica. Prodajem ili mijenjam za stan dio kuće kod podvožnjaka za Masline dvije manje garsonjere, treći dio suterena 64m2+140m2 placa. 1/1. Cijena - dogovor.

Tel.067/607-350 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2.

Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

I

I Z D A J E M APARTMAN I NAMJEŠTENE SOBE ZA STUDENTE IZA NOVOG STUDENTSKOG DOMA. TEL. 063/211-777

Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5.

Tel.069/440-495

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 300 eura.

Tel.067/244-616

Izdajem nov jednosoban nenamješten stan na drugom spratu u stambenoj zgradi iza Ljubovića. Cijena 170 eura.

Tel.067/552-536

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura.

Tel.069/566-716

UTORAK 15. 7. 2014.

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače iznad lokala "Langolo".

Ulica 13. jul. Cijena 290 eura. Tel.069/093-302 Izdajem namještenu garsonjeru, klimatizovana, Sedme omladinske 4, Podgorica, kod Vezirovog mosta. Cijena 180 eura.

Tel.068/010-021, 069/586-924

Z Mjenjam stan 42m2 (zgrada Splićanka, Zabjelo - Podgorica) za sličan stan Preko Morače ili na Pobrežju. Tel.069/260-827 SOBE

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U Nikšiću izdajem sređen poslovni prostor 30 m2 (Ibonova zgrada). Tel.040/212026, 069/030-426 Izdajem poslovni prostor 80m2 na dva nivoa, opremljen, Ulica moskovska 97, Podgorica, zgrada "Cijevnekomerc".

Tel.067/367-666 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tološima.

Tel.067/860-937 PLACEVI

Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija.

Tel.069/033-958

UTORAK 15. 7. 2014.

51

MALI OGLASI

Prodajem plac u Martinićima, kilometar od Spuža, 1.500m2, voda, struja, telefon. Idealno za kuću ili vikendicu.

Tel.068/803-154 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312

Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva. Potpuno nova.

3.500 kilometara.

Može kompenzacija za kola.

Tel.068/329-299

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

VOZILA/AUTO DJELOVI

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Krečenje - gletovanje, farbanje stolarije, fasada, izolacija od vlage, saniranje ispucalilh zidova, sitne kućne popravke stolarije, pločica, vode.

Brzo čisto kvalitetno.

Tel.069/699-479 Najsavremenija metoda prskanja protiv mušica, muva i gamadi, Medika.

Tel.067/725-742 GRAĐEVINSKE USLUGE

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Kosim placeve, bašte, dvorišta motornim trimerom i šegam drva. Povoljno. Vukčević.

Tel.069/655444, 068/654-474, 067/589-073

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog.

Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!!

Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654-474

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 LIČNO

Arhitekta u penziji traži ženu oko 60 godina za zajednički život.

Tel.069/594-707

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

52

MALI OGLASI RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Intelektualac, 54 godine, traži urednu ženu iz Podgorice od 50-60 godina radi povremenih druženja u diskreciji. Prvi kontakt isključivo SMS-om. Tel. 067/480-157 NASTAVA

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020997, 067/911-2598

Dajem časove maternjeg jezika osnovcima.

Tel.067/913-3370 KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla.

Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888 MUZIČKIINSTRUMENTI

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Vrhunski originalni preparati za potenciju, gelovi 15/7kom. Man-king na biljnoj bazi 30/10kom. Tablete 15/4kom. Tel.067/852-451 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

PREMINULI Ljubomir Mitra Perunović 13. jula 2014. u 64. godini. Sahrana će se obaviti 15. jula u 15 časova u Drenovštici.

Pavle Savov Vujanović 13. jula 2014. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 15. jula u 14 časova u selu Meterizi.

Rajko Vasov Ljumović 11. jula 2014. u 55. godini. Sahrana će se obaviti 15. jula u 17 časova na groblju ispred Crkve Sv. Arhangela Mihaila u Budvi.

Ilija Šipčić 13. jula 2014. u 76. godini. Sahrna je obavljena 14. jula na Čepurcima. Kuća žalosti Ulica Đoka Miraševića M-1.

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija.

Garancija 5g. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Miljan Šujov Krković 13. jula 2014. u 70. godini. Sahrana je obavljena 14. jula na seoskom groblju Teoč Do – selo Ljevišta u 15 časova.

POLJOPRIVREDA

Prodajem balirano sijeno, Kosić.

Tel.067/559-750 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

UTORAK 15. 7. 2014.

Milena Milja Milana Radinović rođena Đuretić, 13. jula 2014. u 91. godini.

Sahrana je obavljena 14. jula u 15 časova u Grbavcima.

Velizar Gligorija Jovanović 13. jula 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 14. jula u 14.30 na Čepurcima.

Vukosava Draga Rakočević rođena Mihailović, u 80. godini. Sahrana je obavljena 14. jula 2014. na groblju Smrčje u Rečinama.

Dobrašin Dobro Veliše Jokić 12. jula 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 14. jula u 14 časova u Velici.

Spasoje Mićo Blažov Avramović 12. jula 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 14. jula u Zagoriču u 14 časova.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

UTORAK 15. 7. 2014.

53

INFORMACIJE VOZOVI/TRAINS

VAŽNI TELEFONI

Ljetnji red vožnje važi od 4.7.2014.

DEŽURNE SLUŽBE Policija ....................................... 122 Vatrogasna ................................ 123 Hitna pomoć.............................. 124 Tačno vrijeme ........................... 125 Telegrami .................................. 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .................... 112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ............................ 1180 Informacije .............................. 1181 Crnogorski telekom................1500 Telenor .................................... 1188 M:tel .........................................1600 Elektrodistribucija ............633-979 Vodovod............................. 440-388 Stambeno ..........................623-493 Komunalno ........................ 231-191 JP “Čistoća” ...................... 625-349 Kanalizacije .......................620-598 Pogrebno ...........................662-480 Meteo.........................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ....................................020/244-170 Šlep služba ................ 069-019-611 Žalbe na postupke policije ................... 067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija .................................... 080-081-333 Montenegro Call centar ........1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ................................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga............ .............................................116 666 Sigurna ženska kuća. 069-013-321 Povjerljivi telefon .....080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ...................... 611-534 Narcotics Anonymous 067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798, .................................... 068-818-181 CAZAS AIDS ............... 020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ............................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ............................................ 281-055 Inspekcija rada.................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ...265-438 Komunalna policija... 080-081-222 Metrološka inspekcija ..... 601-360, ......................................fax 634-651 Sanitarna ........................... 608-015 Tržišna ............................... 230-921 Turistička ...........................647-562 Veterinarska ..................... 234-106 BOLNICE Klinički centar ................... 412-412

Ponedjeljak: PodgoricaLjubljana 6:00, LjubljanaPodgorica 23:05. Utorak: Podgorica-Ljubljana 6:00.

Srijeda: Ljubljana-Podgorica 14:25, Podgorica-Ljubljana 16:10. Četvrtak: LjubljanaPodgorica 14:25, PodgoricaLjubljana 16:10. Petak i nedjelja: Podgorica-Ljubljana 15:50, Ljubljana-Podgorica 17:30.

Nedjelja: Ljubljana-Podgorica 23:05. Zavisno od dana letjenja, Adria airways sa polaskom iz Podgorice, sa presijedanjem u Ljubljani, u svojoj usluzi nudi i letove: za Amsterdam: utorkom i nedjeljom, Minhen: utorkom, srijedom, petkom, nedjeljom, Beč: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Brisel: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Prag: ponedjeljkom, srijedom, petkom, Kopenhagen: nedjeljom, Frankfurt: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Cirih: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Varšavu: ponedjeljkom i petkom.

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ............................648-823 Konik .................................. 607-120 Tuzi .....................................603-940 Stari aerodrom ................. 481-940 Dječja ................................. 603-941 Golubovci........................... 603-310 Radio-stanica .................... 230-410 Blok 5 .................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .............664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški ............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ..................... 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ................020-641-651 Montvet .............................662-578 APOTEKE Ribnica ............................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .. 241-441 ICN Crna Gora ................... 245-019 Sahat kula.......................... 620-273 Biofarm .............................244-634 HOTELI Ambiente ...........................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ...........406-500 Bojatours........................... 621-240 City ..................................... 441-500 Crna Gora ......... 634-271, 443-443 Evropa .............. 621-889, 623-444 Eminent .............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s .............. 656-588, 656-702 Lovćen ............................... 669-201 Pejović ............................... 810-165 Premier .............................409-900 Podgorica ..........................402-500 TAKSI Alo taksi ................................19-700 SMS ...............................069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ................................. 19-800 City taksi ............................... 19-711 besplatan broj .............. 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi......................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi........................19-714 SMS ...............................068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi.................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201201, 241-154, mobl.067/241-154

Ponedjeljak, četvrtak i subota: RimPodgorica 9:55, Podgorica-Rim 12:10.

Utorak: Podgorica-Rim 10:30, RimPodgorica 12:40. Petak: Podgorica-Rim 08:30, Rim-Podgorica 10:30. Nedjelja: Podgorica-Rim 17:20, Rim-Podgorica 19:20.

Alitalia sa presijedanjem u Rimu zavisno od dana letjenja u svojoj usluzi nudi letove za ostatak svijeta: Evropa, Kanada, Južna i Sjeverna Amerika…

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru, Podgorica, 020/201201, 201202

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66

POLASCI IZ PODGORICE: za Bar: 5.15 (lokal); 07.58 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 8.20 (lokal); 08.55 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 10:10 (lokal);11.30 (lokal); 12.50 (lokal); 15.20 (lokal); 16.50 (lokal); 18.00 (lokal); 21.10 (lokal).

Za Bijelo Polje: 6.25 (lokal); 15.50 (lokal); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Beograd: 17.20 ( auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila ); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 07:00 (lokal); 08:05 (lokal); 11:20 (lokal); 14:00 (lokal); 16:10 (lokal); 19:35 (lokal); 20:30 (lokal). POLASCI IZ BARA: za

Podgoricu: 5:25 (lokal); 6:35 (lokal); 10:20 (lokal); 11:35 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); 18:30 (lokal); 19:35 (lokal).

Za Bijelo Polje: 5.25 (lokal); 14.50 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Novi Sad).

Za Beograd:16.21 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 18:30 (lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA: za Podgoricu (Bar): 06:37 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 09:02 (lokal); 18:35 (lokal). Za Beograd: 20:40 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); POLASCI IZ NIKŠIĆA: za Podgoricu: 6:25 (lokal); 8:40 (lokal); 9:50 (lokal); 12:40 (lokal); 15:35

(lokal);18:05 (lokal); 21:00 (lokal). Za Bar: 8:40 (lokal); 15:35 (lokal). POLASCI IZ BEOGRADA: za Podgoricu (Bar): 17.20 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 18.05 (sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada).

09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40.

Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15,

10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00.

Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00.

Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Informacije o kretanju vozova mogu se dobiti u željezničkim stanicama: Podgorica: (020) 44 12 11 i 44 12 12.

Bar: (030) 30 16 15 i 30 16 22. Sutomore: (030) 30 16 92. Nikšić: (040) 21 44 80.

Bijelo Polje: (050) 47 85 60. Kolašin: (020) 44 14 92. Mojkovac: (050) 47 21 30

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak).

Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00.

Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25.

Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35,

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1. aprila do 25. oktobra 2014. Kompanija zadržava pravo da izmijeni red letjenja bez prethodne najave. Kompanija preporučuje putnicima da se za sve informacije obrate službi rezervacija na 19804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. BeogradPodgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 19:20, 17:20, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 08:20, petak 15:30, subota 07:30, 16:40, nedjelja 08:00.

Beograd-Tivat: svim danima 18:40, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 07:00, 09:40, petak 16:50, subota 06:10, 08:50, 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica-Rim: ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10, utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40. Rim-Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55, utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35. PodgoricaMoskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 08:00, subota 23:00. MoskvaPodgorica: ponedjeljak i srijeda 13:45, subota 21:10, nedjelja 16:25.

Tivat-Moskva: svim danima 20:10, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 09:20, srijeda 08:00, petak 19:00, subota 15:25, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: svim danima 07:15, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 15:10, utorak i četvrtak 13:45, subota 05:30, nedjelja 06:00. Podgorica-Pariz: ponedjeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05.

Pariz-Podgorica: ponedjeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. ParizTivat: subota 14:00. Tivat-London: srijeda 11:15, petak 08:15, nedjelja 11:25. London-Tivat: srijeda 13:50, petak 10:55, nedjelja 14:10. Podgorica-Dizeldorf: utorak i subota 09:35. DizeldorfPodgorica: utorak i subota 12:50. Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10.

Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-RimBeograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično.

Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. BeogradStokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-GeteborgBeograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Film

Sport

54•TVPROGRAM 07:15 09:00 09:45 10:40 11:15 12:40 14:45 15:30 15:55 16:05 17:00 17:45 18:10 18:25 19:00 19:30 20:10 20:50 21:45 00:00

Kviz- Zlatni krug/r Tačno 9 Serija: Odbačena/r Serija: Neukrotivo srce/r Film: Crna Zorica/r Serija: Dva i po muškarca/r Serija: Bez traga/r Exploziv Crtana serija- Vozićgrad Serija: Neukrotivo srce Serija: Odbačena Serija: Dva i po muškarca Exkluziv Kviz- Zlatni krug Vijesti Prve Serija: Domaćice sa Bosfora Serija: Gorki život Serija: Šešir profesora Koste Vujića Film: Tačka bez povratka Serija: Bez traga

PRVA Serija: Neukrotivo srce 16.00

10.00 Serija:Djevojačkiinstitut 11.00 Serija: Zakon i red/r 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Sestra Tereza/r 14.30 Vaterpolo-PE: Rusija-Crna Gora 15.45 Serija: Monk/r 16.30 Mostovi 17.00 Serija: Sestra Tereza 18.00 Strani dok.program 19.00 Crtana serija: Viking Viki/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Monk 21.00 Serija:Offis 22.00 Serija: Zakon i red 23.00 Serija: Sestra Tereza/r 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Djevojački institut 10.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Crtana serija: Viking Viki 12.45 Muzika 13.05 Strani dok. program: Moj otac je rok zvijezda 13.30 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Film 17.30 Serija: Budva na pjenu od mora 18.30 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Mjesto zločina 21.00 Strani dok. program 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Koncert – Budva

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 6.30

07:00 Uz jutarnju kafu - uživo 09:30 Smijeh kao lijek 11:45 Žestoko 12:30 Smijeh kao lijek 12:47 Dogodilo se 16:00 Zabavni magazin 17:15 Bulevar poznatih 18:00 Sportski intermezzo 18:13 Trijaža premijerno 18:45 Svijet sporta 19:15 Ekstremno 19:30 Loto - uživo 22:55 Intermezzo 23:00 Žestoko

777 Zabavni magazin 16.00

07:00 Dobro jutro Jovana i Srđan 11:03 Serija: Ljubav na silu/r 13:15 City M 14:03 Serija: Sila/r 15:03 Serija: Nakuša 15:43 City M 16:01 Pare ili život 18:00 Info monte 18:20 Flajer 18:27 Serija: Mala nevjesta 20:00 Minut, dva...

20:03 Serija: Sila 20:48 Serija: Ljubav na silu 21:33 Minut, dva...

21:36 DNK 22:24 Ami g show 23:24 City M 23:39 Flajer 23:49 Film

PINK Serija: Ljubav na silu 20.03

08:20 09:30 10:00 11:20 12:05 12:40 14:30 15:25 16:00 17:30 18:00 19:00 19:30 20:30 21:30 22:00 23:30

MBC muzika Na točkovima Aljazeera Hrana i vino Kućica u cvijeću Farma Aljazeera Muzički program Kućica u cvijeću Hrana i vino Aljazeera Mbc Dnevnik Loto 7 od 33 Kućica u cvijeću Motorsport magazin Aljazeera Aljazeera

MBC Kućica u cvijeću 12.05

Informativa

UTORAK, 15. 7. 2014.

07:00 Boje jutra 10:40 Serija: Avenija Brazil/r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mezimica 13:15 Za volanom/r 14:10 Serija: Agatino pravo/r 14:50 Boje ljeta 15:10 Serija: Larin izbor 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16:15 Surfuj pametno 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Avenija Brazil 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Kako vrijeme prolazi 19:55 Serija: Agatino pravo 20:45 Serija: Krv nije voda 21:30 Bez granica specijal 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Ubistvo 23:25 Serija: Krv nije voda/r 00:10 Serija: Mezimica/r

08:00 Film 09:30 Top Shop 10:00 5 do 5 Summer Edition/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Radio u boji 14:00 Film 15:30 Top Shop 16:00 Radio u boji 16:30 Kuhinjica 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Film 20:15 Forum 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer Edition/r 00:00 Radio u boji/r 00:30 Film 02:30 5 do 5 Summer Edition/r 03:30 Radio u boji/r 04:00 Film

VIJESTI Boje jutra 7.00

07:02 Svježi u dan 10:15 Pet Show /r.

11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Mumijevi 15:02 Dok.program 16:40 KapitalAktuelnosti iz Ekonomije u regionu /r.

18:03 Dok. program /r.

19:15 Anegdota iz života 19:30 Crtani film 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:40 Muzički program 22:00 Zoon Politikon 23:15 Muzički program 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zoon Politikon 22.00

ATLAS Radio u boji 16.00

08:00 10:00 10:30 12:00 12:05 13:00

Jutarnji program Glas Amerike Hrana i vino Vijesti Dok. program Emisija: Sve osim/r 15:00 Film 17:00 Vijesti 17:10 Serija: Oblaci putuju u Italiju 18:00 Motorsport magazine 20:00 Emisija: Mediterraneo 21:00 Serija: Klopka 22:00 ”Polis” 22:35 Glas Amerike 23:05 Film

TV BUDVA Motorsport magazine 18.00

TVprogram•55

UTORAK, 15. 7. 2014.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

TAČKA BEZ POVRATKA Prva 21.45

Grdana - Zla vila 15:15; 17:15; 19:15; Hladni jul 20:30; 22:40; Kako da dresirate svog zmaja 2 15:00; 17:00; 18:15; Krive su zvijezde 14:45; Osuđena na 9 mjeseci 19:00; 22:30; Slučajno zajedno 15:30; 17:45; 20:00; 22:10; Spasi nas od zla 18:00; 20:15; 22:00; Transformersi: Doba izumiranja 15:45; 18:45; 21:15; Walking on sunshine 16:15; 20:45; 22:40;

Grupa narkomana rešava da opljačka dobro opremljenu apoteku, kako bi došli do opijata. Među njma je i zavisnica Megi, koja je vešta sa vatrenim oružijem. Pljačka se ne odigrava po planu, svi ginu osim Megi, koja u pucnjavi ustrijeli i jednog policajca. Ipak, Megi hvataju i osuđuju na smrt. Neočekivano se pojavljuje zagonetni Bob, šef tajne vladine organizacije, koji iscenira Megino lažno pogubljenje. Tada je odvodi sa sobom i objašnjava da joj je pružena još jedna šansa, ako pristane da radi kao profesionalni ubica za vladu.

BUDVA NA PJENU OD MORA Rtcg 1, 17.30 Na početku nove sezone, junake serije zatičemo u problemima sa kojima smo ih ostavili na kraju prethodne. Jovo pokušava da pomogne Olgi i oslobodi je optužbi za korupciju, Luka i Bojana su u zategnutim odnosima poslije događaja od prošlog ljeta, Savo se trudi da nađe investitore za svoje velike i ambiciozne poslovne projekte. Jedan veliki i lijep događaj označiće početak novog i drugačijeg života. Bojana saznaje da je trudna i to doprinosi pomirenju sa Lukom, te dovodi do odluke da se vjenčaju.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Stogodišnjica velikog rata: Od atentata do rata - telegrami 09:05 Vesti RTS 09:10 Ono kao ljubav 09:55 Vesti RTS 10:00 Kvadratura kruga 10:25 Putopis 10:55 Vesti RTS 11:00 Vitezovi gvozdenog puka 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:55 Vaterpolo - Evropsko prvenstvo

RTS 2, Pesmom da ti kažem: Cune Gojković 18.00 14:05 Marija Vern 14:55 Evronet 15:00 Ovo je Srbija 15:50 Srećni ljudi 16:55 Stogodišnjica velikog rata: Od atentata do rata - telegrami 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Srećni ljudi 21:00 Belo odelo 23:00 Dnevnik RTS RTS 2

10:21 Rađanje jedne opere: Priča o nastanku opere ‘’Dve glave i devojka’’ - I. Žebeljan 11:00 Trag 11:30 Građanin 12:00 Ksenija Janković i SO RTS (Dirigent Premil Petrović) 12:35 Dobro je, dobro je znati 13:05 Trezor 14:05 Enciklopedija za radoznale 14:31 Kaligrafija 14:51 Iz života poznatih matematičara 15:26 Gozba 15:50 Vreme je za bebe 16:30 Eko recept 17:00 Izdanci iz opaljenog grma 18:00 Pesmom da ti kažem: Cune Gojković 18:30 Plava ptica 19:00 Kukuriku šou 19:15 Služavka 19:28 Datum 19:33 Verski kalendar 20:00 TV Mreža 20:30 Emisija iz kulture 21:00 Rat podzemlja 21:50 Unajmio sam plaćenog ubicu 23:15 25. Beogradski džez festival: Terens Blanšar 00:45 Trezor HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 Jezik za svakoga 12:35 Znaj da te volim 13:20 Roditelji i djeca 14:10 I to je Hrvatska 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Janko Polić Kamov ili Vitez Crne Psovke 15:25 Kuda idu divlje svinje 16:25 Dokumentarni film 16:50 Eurovijesti 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15

Hrvatska uživo 18:05 Večer na 8. katu 18:50 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Vrijeme 20:05 Loza 20:55 Turistička klasa 21:30 Kulturni kolodvor 22:05 Nikolaj i Julie 23:00 Dnevnik 23:20 Sport 23:24 Vrijeme 23:26 Vijesti iz kulture HRT 2 08:55 Papreni detektivi 09:20 Život s Derekom 09:45 H2O: Uz malo vode! 10:10 Merlin 11:00 Mućke 11:30 Napravljeno po mjeri 11:55 Jednostavne večere s Nigelom Slaterom 12:45 Opsesija 14:10 Plesni izazov 14:35 Plesni izazov 15:00 Lovci na natprirodno 15:45 Dva i pol muškarca 16:05 Dva i pol muškarca 16:15 Regionalni dnevnik 17:00 Naši dani - priče o hrvatskom rocku 17:55 Dobra žena 18:55 Hrvatska Španjolska 20:15 Žuti marker 20:45 Dinamo - Žalgiris 22:40

HRT 2, Plesni izazov 14.35

Zakon i red: Odjel za žrtve HBO 10:30 Fil Spektor 12:00 Duboka ljubav 13:30 Dru Piterson: Nedodirljiv 14:55 Ostinlend 16:30 Holivud na snimanju 17:00 Čudovišta iz ormara 18:30 Tri inča 20:05 Ludo letovanje (2006) 21:45 Prava krv 22:45 U plamenu ljubavi 00:40 Profil ubice 02:10 Kako zaraditi novac od prodaje droge FOX LIFE 11:20 Uvod u anatomiju 12:10 Sudije za stil 12:35 Sudije za stil 13:00 Džejmijevi gastronomski izleti 13:55 Upoznajte ruse 14:45 Porodično blago Džina Simonsa 15:10 Porodično blago Džina Simonsa 15:35 Srećno razvedeni 16:00 Kugar Taun 16:25 Bivši 16:50 Život s Fren 17:15 Osveta 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Veštice iz Ist Enda 20:55 Opake služavke 21:50 Opake služavke 22:45 Srećno razvedeni 23:10 Kugar Taun 23:40 Ne veruj komšinici iz stana 23 00:05 Ne veruj komšinici iz stana 23 00:35 Nova devojka FOX CRIME 11:15 Monk 12:10 Novi stari slučajevi 13:15 Pariski forenzičari 14:15 Zločin 15:10 Imitator 16:05 Ubistvo sa pogledom

ARENA SPORT, Odbojka - Svetska liga 20.00 17:05 Detektiv na Floridi 18:00 Marinci 18:55 Novi stari slučajevi 20:00 Monk 20:55 Pariski forenzičari 22:00 Zločinački umovi 22:55 Detektiv na Floridi 23:50 Jedinica 00:45 Red i zakon ARENA SPORT 09:00 Partizan - Crvena zvezda 11:00 Guingamp - PSG 13:00 Borussia Dortmund Marseille 15:00 Liverpool TV 17:00 Sportska rivalstva 17:30 Sportska rivalstva 18:00 NY Red Bulls - Columbus 20:00 Odbojka - Svetska liga 20:30 Idoli nacije 21:00 Glasgow: 2. dan 23:00 Highlights 00:00 WPT Greatest SPORT KLUB 11:30 ATP Championship Tour 2013 12:00 Hamburg 19:30 History del Camp Nou 20:15 Top Tennis! 20:45 Auto magazin 21:00 Swansea - Liverpool 23:00 Max Bet Vesti 23:30 ATP Championship Tour 2013 00:00 Spirit of US Open Golf

SPORT

UTorAK, 15. 7. 2014. broj 893 GoDINA III

Vaterpolo, ep

Grci na dnu dunava CRNA GORA - GRČKA 11:6

Kosta Bošković

V

aterpolo “Marakana”, čuveni bazen na ostrvu Margitsiget u srcu Dunava, vibrirao je u ritmu crnogorskih vaterpolista. Na startu Evropskog prvenstva u Budimpešti “ajkule” su “udavile” Grčku - 11:6.

Bukvalno udavile i to našim najjačim oružjem - odbranom! Grci su poveli 1:0, držali se do 2:2, a onda su Zdravko Radić, Antonio Petrović i ostali majstori odbrane sazidali “zid” ispred

DA LI STE ZNALI? Pet golova postigao je mađarski majstor Danijel Varga protiv Španije i nakon prvog dana EP poveo je na listi najboljih strijelaca turnira u Budimpešti

našeg gola. Šutevi “helena” sve češće su se žestoko odbijali, a momci Ranka Perovića za to vrijeme polako su “punili” mrežu Calkanisa.

Ubrzo je (početkom treće četvrtine) bilo 6:2 za Crnu Goru, pa 8:3, da bi kod 11:4 naši momci malo spustili gas i dužnicima sa starta Svjetskog prvenstva u Barseloni pružili priliku da koliko-toliko spasu obraz - 11:6.

● IvOvIć: Sjajan POSaO Svi su u našem timu zaslužili čistu “desetku” za premijerni meč Evropskog prvenstva, a posebno je raspoložen bio Aleksandar Ivović - standardno dobru igru u odbrani uljepšao je projektilima u napadu, uljepšao je sa tri gola.

“Prezadovoljan sam igrom, naravno i rezultatom”, jasan je Leka. “Mislim da su i u ekipi svi prezadovoljni odrađenim poslom.

BUDIMPEŠTA - Bazen “Alfred Hajoš”. Gledalaca: 100. Sudije: Bender (Njemačka), Fekete (Mađarska). Igrač više: Crna Gora 9 (4), Grčka 8 (3).

Rez. po četvrtinama: 1:1, 4:1, 3:2, 3:2.

CRNA GORA: Radić (sedam odbrana), Dr. Brguljan, Pasković 1, Petrović 1, Da. Brguljan 1, Čučković, M. Janović 1, N. Janović 1, Ivović 3, Mišić 1, Klikovac 2, Jokić, Šćepanović.

Selektor: R. Perović.

Pribojavali smo se ove utakmice poučeni prošlogodišnjim iskustvom. Međutim, pripremali smo je posljednjih 20 dana što se i vidjelo. Od samog starta smo krenuli jako, dali smo sve od sebe, kako u odbrani, tako i u napadu”.

● PeROvIć: Sve kReće Od OdbRane Nakon utakmice bio je zadovoljan i naš selektor Ranko Perović. Grčka je “arhivirana”, a znajući imena ostalih rivala sada je i definitivno jasno da će se “ajkule” za prvo mjesto i direktan plasman u polufinale boriti sa Italijom (juče bolje od Rusije 13:6).

GRČKA: Calkanis (šest odbrana), Milonakis, Dervisis, Tikas 1, Fudulis 2, Podikeas, Afrudakis 1, Delakas, Murikis, Kolomvos, Gunas, Vlahopulos 2, Galanopulos.

Selektor: A. Kehagias.

“Jako je bitno što smo krenuli pobjedom, s obzirom na grupu koju imamo”, istakao je Perović. “Jako dugo smo se spremali za ovaj meč, a odigrali smo ga na pravi način. U početku je bilo malo nervoze, što je normalno, a kasnije je iz jake odbrane proradio i jak napad”.

Naše majstore već danas očekuje drugi meč grupe A od 14.30 protiv Rusije.

“I tom meču moramo prići jako ozbiljno i maksimalno motivisano. Idemo utakmicu po utakmicu”, jasan je naš selektor. Jako, ozbiljno, autoritativno - bio je to start Crne Gore koji polako budi zlatne snove kod svih u našoj domovini.

GRUPA A

GRUPA B

Rumunija - Gruzija 11:6 CRNA GORA - Grčka 11:6 Italija - Rusija 13:6 1. Italija 1 1 0 0 13:6 3 2. CRNA GORA 1 1 0 0 11:6 3 3. Rumunija 1 1 0 0 11:6 3 4. Grčka 1 0 0 1 6:11 0 5. Gruzija 1 0 0 1 6:11 0 6. Rusija 1 0 0 1 6:13 0 DANAS: Gruzija - Grčka (11.30h), CRNA GORA - Rusija (14.30h), Rumunija - Italija (16h)

Hrvatska - Njemačka 10:5 Francuska - Srbija 5:16 Španija - Mađarska 7:10 1. Srbija 1 1 0 0 16:5 3 2. Hrvatska 1 1 0 0 10:5 3 3. Mađarska 1 1 0 0 12:8 3 4. Španija 1 0 0 1 8:12 0 5. Njemačka 1 0 0 1 5:10 0 6. Francuska 1 0 0 1 5:16 0 DANAS: Njemačka - Srbija (13h), Hrvatska - Španija (19h), Mađarska - Francuska (20.30h)

STONI TENIS

Polovičan učinak Muška kadetska reprezentacija Crne Gore ostvarila je juče polovičan učinak u P grupi Evropskog stonoteniskog prvenstva za mlade u italijanskom gradu Riva del Garda. U drugom kolu Filip Radović i Filip Radulović su poraženi od Izraela (3:2), dok su u trećem bili bolji od Irske (3:1).

Na startu druge faze šampionata pobijedili su Džersi 3:1. Crnogorski stonoteniseri u nastavku prvenstva igraće protiv Luksemburga i Velsa za plasman od 33. do 36. mjesta. Radović i Radulović nastupiće i u pojedinačnoj konkurenciji, od 16. jula. Mina

KOŠARKA

Crna Gora bolja od BiH Juniorska reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu i u drugom kontrolnom meču protiv Bosne i Hercegovine (69:49), u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo koje je na programu od u turskoj Konji (24. jula do 3. avgusta). Najefikasniji u našoj selekciji bili su Petar Popović i Vasilije Baćović sa po 13 poena, dok je Miloš Krivokapić ubacio osam. Izabranici Dragana Radovića bili su bolji i u prvom međusobnom duelu, koji je odigran u subotu u Tivtu (62:52). Protivnici naše selekcije na šampionatu Evrope u turskoj biće Španija, Srbija i Rusija, a plasman u drugu fazu izboriće tri prvoplasirane selekcije. M.J.

SVJETSKO PRVENSTVO

Strašni Ameri pokrenuli motore Selektor košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država Majk Kržiževski objavio je širi spisak za predstojeće Svjetsko prvenstvo u Španiji (30. avgust - 14. septembar). Najveće zvijezde u timu su Derik Rouz i četiri košarkaša koja su igrala na Olimpijskim igrama u Londonu - Kevin Djur e n t , Ke v i n Lav, Džejms Harden i Entoni Dejvis.

Mundobasket propuštaju naj-

veće zvijezde NBA lige Lebron Džejms, Karmelo Entoni, Kobe Brajant.

Amerikanci će na Svjetskom prvenstvu biti u grupi sa Dominikanskom Republikom, Finskom, Novim Zelandom, Turskom i Ukrajinom.

M.J.

EVROPSKO PRVENSTVO ZA MLADE Novi neuspjeh naših košarkaša

ª Crveniº tonu sve dublje

Heraklion - Gledalaca: 200. Sudije: Tomaš Travicki (Poljska), Anton Makhlin (Rusija) i Antonis Demetriou (Kipar). Rezultat po četvrtinama: 22:17,14:16,11:8,18:6. ŠVEDSKA: Kovaček, Šuberg 6, Spires 15, Lindstrom 10, Davit 9, Ramsted 2, Eliason 8, Ismaili 4, Larson 11.

CRNA GORA: Đurović 4, Raičević 2, Mrdak, Žižić 5, Vusović, Vrbica 13, Milović,

Miković 12, Pavićević 1, Kovačević 1, Pajović 4, Drašković 5.

Porazom od Švedske (65:47) mladi košarkaši Crne Gore zakomplikovali su sebi situaciju na šampionatu Evrope na Kritu. Četvrtim porazom na šampionatu, prvim u doigravanju, izabranici Mihaila Pavićevića došli su u situaciju da strijepe za opstanak u A diviziji. Tri posljednjeplasira-

Ukoliko danas izgube od Letonije, košarkaši Crne Gore biće na korak od ispadanja u B diviziju

ne reprezentacije sa ovog šampionata naredne godine igraće u B diviziji, a ukoliko se “crveni” ne trgnu, velike su šanse da se dogodine nađemo u drugoj ligi evropskoh selekcija. Što se tiče duela sa Švedskom sve je bilo odlučeno u finišu treće i početkom posljednje dionice, kada je selekcija tri krune serijom 13:0 došla do 17 poena prednosti (58:41). Do tog trenutka “cr-

veni” su držali priključak, ali u presudnim momentima su podbacili. U našem timu najefikasniji je bio Mašan Vrbica sa 13 poena, dok je poen manje ubacio Milija Miković. U reprezentaciji Švedske Nikolas Spires isporučio je 15 poena našoj selekciji. Crna Gora će danas (11.30) igrati protiv Letonije, koja je u prvom kolu doigravanja bila bolja od Bugarske (69:63).

M.J.

58 sport

UTORAK, 15. 7. 2014.

Tur de Frans

odustao Kontador

Pravac u nBa

ª Bikoviº doveli Mirotića Nikola Mirotić od juče je i zvanično član Čikago Bulsa.

Dojučerašnji član Real Madrida obavezao sa na trogodišnju vjernost šestostrukom NBA šampionu, koji će mu isplatiti 17 miliona eura.

Da je sve dogovoreno potvrdio je i sam Mirotić putem Tvitera.

“Veoma sam srećan i uzbuđen što mogu da objavim da sam postao član Čikaga.

Danas je ispunjen moj dječački san”, objavio je rođeni Podgoričanin.

Mirotić (23 godine, 209 cm) prošle sezone bio je MVP španske Endesa lige, a cijelu karijeru je proveo u Realu, u koji je stigao 2008. godine iz podgoričke košarkaške akademije “Džoker”.

2011. godine izabran je kao 23. pik na NBA draftu

od strane Hjuston Roketsa, da bi trejdom preko Minesote stigao do Čikaga. Mirotić, koji posjeduje španski pasoš, igrao je za mladu selekciju “furije” do 20 godine i osvojio je dvije evropske medalje (zlato 2011. i bronzu 2010), ali je nedavno otpao sa spiska selektora Huana Antonija Orenge za Svjetsko prvenstvo, koje se u septembru igra u Španiji. M.J.

Italijan Vićenco Nibali nosu na Australijanca Ripobjednik je deča Porta. Glavna visete etape Tur jest na Turu ipak je de Fransa, koodustajanje Španja je juče vožeca Alberta Kontana od Miluza do dora, koji je pao na Planš la Bel Fi161. kilometru staze i uz velike nala. Vozač AstaOvo je bila najtepore ipak nije usne je ovim trij u m f o m o p e t ža etapa u mojoj pio da nastavi trku. preuzeo lider- karijeri sa sedam Danas je slobodan sku poziciju u nevjerovatnih us- dan,a sjutra je na g e n e r a l n o m pona i toliko teš- programu jedanap l a s m a nu s a kih padova esta etapa, koja će dva minuta i 23 biti vožena od Besekunde prednosti u od- sankona do Onaksa. M.J.

SPORT 59

UTORAK, 15. 7. 2014.

NAŠ TIKET

Šerif-Sutjeska Zrinjski-Maribor Rabotnički-HJK Valeta-Karabak Rejkjavik-Seltik Bate Borisov-Seknderbeu

TIP X, KVOTA 4,50 TIP X, KVOTA 3,50 TIP 1, KVOTA 2,80 TIP 2, KVOTA 1,62 TIP 2-2, KVOTA 1,80 TIP 1, KVOTA 1,40

Ovo takmičenje ne prašta greške

SPORTSKI EKRAN

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA

14:30h Crna Gora - Rusija, vaterpolo

12:00h ATP 500 Hamburg, tenis

19:00h Nacionalna liga Švedska, motociklizam

13:00h Njemačka - Srbija, vaterpolo 14:30h Crna Gora - Rusija, vaterpolo 16:00h Rumunija - Italija, vaterpolo

Poštujemo Šerif, ali teren će pokazati ko je bolji: Fudbaleri Sutjeske na jučerašnjem treningu u Tiraspolju

Sutjeska na terenu prošlosezonskog dželata želi večeras (19h) da napravi dobru uvertiru i aktivan rezultat pred revanš za sedam dana kraj Bistrice Iz Tiraspolja, Miloš Antić, foto Sergej Sokolov

D

evedeset minuta leta Podgorica-Kišinjev, pa sat vremena vožnje autobusom od moldavske prijestonice do Tiraspolja.

Moldavci će vam reći drugog po veličini grada u njihovoj zemlji, a stanovnici Tiraspolja ponosno - glasno i jasno do središta separatističke ruske oblasti Pridnjestrovlja. U svakom slučaju, država u državi domaćin je drugu godinu zaredom crnogorskom šampionu – Sutjeska kvalifikacije za Ligu šampiona otvara protiv prošlosezonskog dželata Šerifa. Moldavski dominator, 13 puta uzastopno šampion bivše članice SSSR-a sa 14

stranaca u svojim redovima, od kojih su većina Brazilci, veliki je favorit, finansijski izuzetno moćan tim, ali tim Mileta Tomića nema namjeru da tek tako olako baci mjesec dana paklenog rada na ljetnjim pripremama.

“Iskreno, ne bih potpisao isti rezulat iz Tiraspolja prošle godine“, kao iz topa je ispalio trener Nikšićana Mile Tomić na presu uoči sinoćnjeg treninga na prelijepom stadionu Šerifa.

Zbog čega, uslijedilo je lo-

Rusnak: Sutjeska je opasan rival Možda je prošle godine Šerif na kraju i lako prošao, ali to neće nimalo “uspavati” moldavskog šampiona.

Naprotiv!

“Mnogo je onih koji misle da nas čeka lak posao, pogotovo nakon naše prošlogodišnje predstave u revan-

šu, ali nikako se ne bih složio sa tim”, jasan je trener Šerifa Vjačeslav Rusnak. “Sjećate se da nijesmo bili sigurni kući, da bi u Nikšiću prije našeg prvog gola oni imali nekoliko opasnih šansi. Sutjeska je opasan rival i zato moramo biti veoma pažljivi”.

gično pitanje... Tih 1:1 je nekako idealan rezultat za gosta i za revanš. „Vidjeli smo i prošle sezone da rezultat iz prvog meča ne znači ništa. Jednostavno, ovo je tek prvo poluvrijeme. Znamo šta nas čeka, maksimalno respektujemo protivnika, ali sve do granice terena. Na terenu – moraće da pokažu da su bolji“, ističe iskusni stručnjak, koji zna da Evropa i jaki protivnici (što Šerif svakako jeste) ne praštaju greške. „Liga šampiona je veliko tamičenje, kvaifikacije takođe. Ovo je prava promocija našeg kluba u Evropi i svjesni smo da nemamo pravo na greške ukoliko želimo da

napravimo iznenađenje“.

Jovan Nikolić se rado sjeća prošlosezonskog meča u Tiraspolju, ali bi najradije, da može, izbrisao iz memorije onaj revanš kraj Bistrice. Boli taj poraz, ali ne predstavlja opterećenje za crnogorskog šampiona. „Nema pritiska, zaista. Čak nam je taj debakl dodatni motiv da se ovom, dodatno pojačanom, Šerifu suprotstavimo na pravi način. Koji je recept za što bolji rezulat? Poenta priče je sačuvati gol i ugroziti protivnika iz kontre. Šerif je veliki favorit, ali imamo i mi adute“, istakao je zamjenik kapitena u taboru Sutjeske.

ŠERIF - SUTJESKA TIRASPOLJ – Stadon Šerif arena. Kapacitet: 14.300. Sudija: K. Psai (Mlata) Početak: 19h (20h po lokalnom vremenu).

ŠERIF (4-4-3): Pašćenko – Metua, Moreira, Markickij, Semirov - Rikardinjo, Kadu, Murešan - Enrike, Isa, Žunjinjo.

SUTJESKA (4-2-3-1): Janjušević, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Lukić – Nikolić, Stefanović – Masato (Pejović), Jovović, Igumanović – Vujović.

19:30h Miting u Lucernu, atletika

60 sporT Kedira u Arsenalu

Prema pisanju katalonskog Sporta njemački reprezentativac Sami Kedira novi je igrač Arsenala, koji je već doveo Aleksisa Sančeza iz Barselone. A nakon njega stiže na “Emirejts” i sada već bivši vezista Real Madrida, koji će potpisati četvorogodišnji ugovor vrijedan 10 miliona eura po sezoni. On će biti šesti Njemac u redovima “tobdžija”, uz Mezuta Ozila, Pera Mertezakera, Lukasa Podolskog, Serge Gnabrija i Gediona Zelalema.

Barsa lovi Hamesa Iako se već neko vrijeme priča kako će Real Madrid da dovede Hamesa Rodrigeza iz Monaka - Barselona je odlučila da se umiješa u trku. Kako izvještavaju španski mediji “blaugrana” je spremna da ponudi “kneževima” nevjerovatnih 90 miliona eura za fantastičnog Kolumbijca! E sad, ako trasfer bude realizovan, rivale Katalonaca čeka pravi pakao Leo Mesi, Nejmar, Luis Suarez i Rodrigez.

Da li će “merengesi sjedjeti skrštenih ruku - ostaje da se vidi.

A.P.

Kros: Idem u Real Toni Kros živi bajku ovih dana.

Sjajni vezista je sa Njemačkom postao šampion svijeta, nakon čega je objavio da napušta Bajern Minhen i seli se u redove aktuelnog vladara Evrope - Real Madrid.

“Svjetsko prvenstvo se završilo najbolje moguće. Sada idem da igram za Real Madrid, tako da su mi se dva sna ispunila”, rekao je Kros istorijskog trijumfa nad Argentinom (1:0).

A.P.

UTORAK, 15. 7. 2014.

Njemačka VJEČNA BITKA

nadvisila Aleksandar Popović

C

ijeli svijet se klanja toj moćnoj Njemačkoj, koja je kao prva evropska nacija postala šampion na teritoriji Južne Amerike. “Panceri” su skinuli četvrtu zvijezdu sa fudbalskog neba, čime su prišli na korak od Brazila.

Da, Brazilci imaju više titula i pobjeda na Svjetskim prvenstvima. Međutim, Njemačka ima više finala, samo jednom je ispala u prvom krugu i odigrala je više utakmica od rivala iz kolijevke planetarnog loptanja.

Ko je veća fudbalska sila? To je, definitivno, pitanje za milion dolara, ali neki odgovori ipak mogu makar da odškrinu vrata tog rebusa. Naravno, tu su i Italijani, koji su četiri boginje podigli u vazduh, a od 18 nastupa čak sedam puta ispadali su u grupnoj fazi, uz osam polufinala, po čemu su iza dvije glavne sile.

● TiTule NajvažNije, ali...

Istina, nepobitna činjenica jesu titule šampiona svijeta, a tu je Brazil i dalje u prednosti. Međutim, Brazilci su učestvovali na svih 20 Mundijala, dok

13

puta Njemačka reprezentacija igrala je u polufinalu Mundijala. Za razliku od “pancera”, Brazil se u 11 navrata borio za ulazak u finale Svjetskog prvenstva.

2

Svjetska prvenstva propustila je Njemačka. Ali ne zato jer se nije kvalifikovala, već iz potpuno drugih razloga. Te 1930. godine “elf” je odustao zbog komplikovanog putovanja do Urugvaja, dok mu je 1950. nastup zabranjen iz političkih razloga. Za razliku od Njemaca Brazil je učestvovao na svih 20 Mundijala.

su Njemci dva propustili.

I to ne zato što se nijesu kvalifikovali, već zato što su se 1930. povukli zbog komplikovanog putovanja u Urugvaj, a 1950. im je nastup zabranjen iz političkih razloga. Ipak, iako imaju dva učešča manje - “panceri” su odigrali dvije utakmice više od Brazilaca, što znači da su i stizali dalje na svjetskim smotrama.

● Klasa proTiv KoNsTaNTe Brazilu malu prednost pruža i podatak da je dva puta došao do savršenog uspjeha. Sa svim pobjedama u Meksiku 1970, odno-

KONAČNA TABELA MUNDIJALA

Ut. Pb. Nr. Pz. 1. Njemačka 7 6 1 0 2. Argentina 7 6 0 1 3. Holandija 7 6 0 1 4. Brazil 7 4 1 2 5. Kolumbija 5 4 0 1 6. Belgija 5 4 0 1 7. Francuska 5 3 1 1 8. Kostarika 5 3 1 1 9. Čile 4 2 0 2 10. Meksiko 4 2 1 1 11. Švajcarska 4 1 0 1 12. Urugvaj 4 1 0 1 13. Grčka 4 1 1 2 14. Alžir 4 1 1 2 15. SAD 4 1 1 2 16. Nigerija 4 1 1 2 17. Ekvador 4 1 1 2 18. Portugal 3 1 1 1 19. Hrvatska 3 1 0 2 20. BiH 3 1 0 2 21. Obala Slon. 3 1 0 2 22. Italija 3 1 0 2 23. Španija 3 1 0 2 24. Rusija 3 0 2 1 25. Gana 3 0 1 2 26. Engleska 3 0 1 2 27. J. Koreja 3 0 1 2 28. Iran 3 0 1 2 29. Japan 3 0 1 2 30. Australija 3 0 0 3 31. Honduras 3 0 0 3 32. Kamerun 3 0 0 3

sno Japanu i Južnoj Koreji 2002. godine “selesao” je letio do boginje. Na drugoj strani, Njemačka je upravo u zemlji kafe, sambe, karnevala i fudbala osvojila svoj besprekorni trofej, sa šest pobjeda (dvije u produžetku) i jednim remijem (Gana).

Ali, pazite sad ovo. “Elf” je od 18 nastupa čak 13 puta došao do polufinala, a samo je jednom, i to 1938, ispao u grupi! Brazilci su 11 puta bili među četiri najbolja, imaju jedno finale manje i tri ispadanja u prvom krugu.

Takođe, tri, od svojih pet titula, grupisali su se u Peleovoj generaciji 50-ih i 60ih, dok su Njemci konstan-

tno tu, u vrhu, s obzirom da su gotovo makar jednom u svakoj deceniji igrali finale ili osvojili trofej.

U posljednjih 60 godina na svjetskim prvenstvima im je najlošiji rezultat ispadanje u četvrtfinalu (‘62, ‘94. i ‘98), odnosno grupi drugoga kruga 1978. godine. Ipak, novopečeni gazda globusa je jedina reprezentacija sa četiri uzastopna polufinala.

sPorT 61

UTORAK, 15. 7. 2014.

(ni)je Brazil

HRABRI GAUČOSI

Tužni i ponosni

Argentina tuguje, a istovremeno i ponosno, podignute glave, gleda u budućnost. Jer, “gaučosi” su odigrali sjajan turnir, a da je Gonzalo Iguain iskoristio zicer - istorija bi bila drugačija. Međutim, šta je - tu je....

“Moji igrači su ratnici.

Dali su sve za nacionalni dres i mogu svakoga pogledati u oči. Imali smo više prilika, ali nam se nije dalo. Morali smo iskoristiti jednu od svih onih prilika”, jasan je selektor Alehandro Sabelja, čija je budućnost na klupi upitna.

●Mesi: Nagrada Mi Ne zNači

BRAZIL - NJEMAČKA 20 5 7 104 70 17 17

Nastupa Titula Finala Utakmica Pobjeda Remija Poraza

18 4 8 106 66 20 2

Imao je san, zatim stigao na korak od njegove realizacije, ali je sve otišlo u nepovrat. Jednostavno, Leo Mesi je i sam imao priliku da odvede Argentinu na sedmo nebo, ali je njegov udarac završio tik pored stative. Kasnije je dobio nagradu za najboljeg igrača Mundijala, ali to je slaba utjeha...

“Nagrada mi ništa ne znači. Želio sam da podignem boginju i bili smo tako blizu. Međutim, bili smo umorni nakon pro-

dužetaka protiv Holandije, ali je Njemačka zasluženo pobijedila i čestitam joj na tome”, jasan je Mesi.

● MaradoNa: gol gecea Boli Legendarni Dijego Armando Maradona razočaran je poslije poraza svoje nacije u finalu svih finala. “Žao mi je. Gol Marija Gecea boli, mnogo boli i boljeće još ko zna koliko. Mislim da smo zaslužili penale, ali se dogodio taj nesporazum u 113. minutu i to nas je koštalo”, naglašava Maradona, koji nije štedio svog nasljednika Mesija i Serhija Agera, koji sa njegovom ćerkom ima sina...

“Nije u redu da Mesi osvoji nagradu zbog marketinga. On je veliki, ali nije zaslužio priznanje. Što se tiče Agera - on nije bio glavom na turniru. Ne razumijem selektora koji je izvukao Ezekela Lavecija, čiji su prodori pravili velike probleme Njemcima”, zaključuje nevjerovatni “El Pibe”.

A.P.

62 SpOrt

UTORAK, 15. 7. 2014.

A 2000. su zbog Ovena zavidjeli Englezima Novi uspoN velikog elfa

heroj Njemačke

ran, miler breme, gece...

Sezonu u kojoj je plesao između genijalnosti i klupe za rezervne igrače završio je kako rade samo igrači rođeni za velike utakmice, rođeni da njihovo ime postane dio istorije... Mario Gece, njemački Mesi, čovjek koji je u 113. minutu velikog finala Svjetskog prvenstva potpisao njemačku četvrtu zvjezdicu, stao je tako uz rame legendama, herojima, ljudima koji su odlučili prethodna finala u kojima je “elf” slavio Helmutu Ranu (1954), Gerdu Mileru (1974) i Andreasu Bremeu (1990).

● DOrtmuND gA pONOvO SlAvi Dobro je poznata fudbalska priča ovog momka... Iako je rođeni Bavarac, Mario Gece je kao klinac završio u Borusiji Dortmund, prošao njenu školu, sa njom osvojio dvije titule, bio proglašen najvećim talentom u istoriji njemačkog fudbala, a onda je sve šokirao, pogotovo navijače Dortmunda. Prošlog ljeta prešao je u “omraženi” Bajern Minhen!

Nastalo je ludilo među navijačima “milionera” koji teško praštaju izdaju, pa su svog nekadašnjeg idola sa Vestfalena ispratili transparentom.

“Trčanje za novcem poka-

zuje koliko srce zaista imaš...

Odj.. Gece”.

Nakon večeri za nezaborav u Rio de Žaneiru i Dortmund je eksplodirao, Gece je ponovo heroj Rurske oblasti.

“Mario, sve ti je oprošteno”, samo je jedan od komentara sa društvenih mreža navijača Borusije Dortmund.

● kAD gA lEv mOtivišE Gece je u velikom finalu ušao u finišu regularnog dijela, a riječi koje mu je tada uputio selektor Joakim Lev dugo će pamtiti.

“Rekao sam mu - ulazi i pokaži svijetu da si bolji od Mesija”, objasnio je dan kasnije Lev. A nakon svega heroj Njemačke otkriva...

“Kada sam šutnuo ka golu nijesam znao šta se dešava. Nevjerovatan je osjećaj, ne znam kako da ga opišem”, objasnio je Gece.

Njemačka je te večeri u Riju imala hrabro srce Baštijana Švajnštajgera, hobotnicu Manuela Nojera, “kajzera” Boatenga, velikog kapitena Filipa Lama...

Ipak, ime u istoriju fudbala zapisao je on - Mario Gece, čovjek za velike utakmice.

K.B.

Kosta Bošković

D

vadeseti dan juna 2000. godine polako je odlazio u istoriju, a sa njim i snovi velikana Njemačke i Engleske da mogu proći grupu na Evropskom prvenstvu u konkurenciji Portugala i Rumunije...

Tada još aktuelni šampion Starog kontinenta, moćni “elf” nakon razočaranja na Mundijalu 1998, ponovo je šokirao naciju, cijelu planetu - iz Holandije i Belgije momci koje je trenirao Erih Ribek vratili su se sa jednim bodom i samo jednim postignutim golom na cijelom turniru, golom koji je bio djelo današnjeg komentatora ARD-a Memeta Šola. Cijela država bila je u šoku, neuništivi Njemci dotakli su dno, a mediji u ovoj zemlji pisali...

“Dobra stvar je što kući ide i Engleska (njemački vječiti rival), ali Englezi imaju mlade igrače, imaju

budućnost, imaju Majkla Ovena (tada zvijezdu u usponu). Njemačka nema ništa od toga, samo sumorne dane na vidiku”.

● NAciONAlNi prOgrAm pOvrAtkA NA vrh I kako to ide kod Njemaca, sumorni dani ih nijesu uplašili i demotivisali, naprotiv! Odmah je donesen nacionalni program povratka njemačkog fudbala tamo gdje mu je i mjesto - na vrh planete!

Naravno, krenulo se odakle je i logično - od talento-

vanih klinaca! Ubrzo je donesen zakon po kojem svaki klub iz Bundeslige i Cvajte mora finansirati svoju fudbalsku školu, a od 2002. do 2010. godine njemački klubovi su trošili skoro 85 miliona eura na razvoj mladih fudbalera, na njihovo “stvaranje” po ugledu na Ajaks ili Barselonu - Mario Gece, Marko Rojs, Toni Kros i mnogi drugi najbolji su “produkti” ovih škola.

Uz to nacionalni program ima i zanimljiv sistem po kojem igrači odbrane moraju biti visoki i snažni, dok vezni red i napad čine omaleni i brzi tehničari - zajedničko im je to što su svi odlični u igri sa loptom.

● pOvrAtAk prAćEN bOlNim trENucimA Već 2002. godine, ohrabrena najavljenim promjenama, ali sa dosta iskusnim

Sport 63

UTORAK, 15. 7. 2014.

Brazil 2014.

Mundijal u brojkama

Marakana je Mariokana Dugo su Njemci čekali jedno ovakvo veče, čini se i predugo za naciju naviknutu na fudbalske uspjehe. Zbog toga i ne čudi euforija koja je osim, cijele države, zahvatila i medije u ovoj zemlji.

“Mariokana”, grmio je Bild, kombinujući igrom riječi ime heroja Njemačke Marija Ge-

cea i kultnog stadiona na kojem je igrano finale.

“Da, da, da - 1954, 1974, 1990, 2014. Mi smo šampioni svijeta”, stoji u istom mediju.

“Njemačka je već bila na izmaku snaga, ali se uzdigla jer je njemačka volja za pobjedom bila veća”, dodaje “Dojče Vele”.

Multikulturalnost za primjer planeti Ono čime se Njemci posebno ponose u šampionskoj generaciji njihove reprezentacije, ono što bi trebalo da bude primjer mnogim zemljama planete, je multikulturalna raznolikost “elfa”. Nije bitno je li neki igrač domicilni Njemac ili su njegovi preci doselili u ovu

DA LI STE ZNALI? Prvi put u istoriji ujedinjena Njemačka, nastala poslije pada Berlinskog zida, postala je šampion svijeta. Prethodne tri titule (1954, 1974. i 1990) osvojila je Zapadna Njemačka.

timom, Njemačka je stigla do finala Svjetskog prvenstva (poražena od Brazila 2:0), ubrzo je stigao još jedan šamar i ponovo eli-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

minacija u grupnoj fazi EP 2004, da bi od 2006. i Mundijala u svojoj zemlji Njemačka “zapalila” planetu!

Od tog SP “elf ” je konstantno u polufinalima ili finalima velikih takmičenja, “elf” je igrao fudbal koji je šarmirao sve ljubitelje fudbala, ali falilo je ono što je uvijek krasilo Njemce - završni udarac. Tako su 2006, pod vođstvom Jirgena Klinsmana ispali u polufinalu od Italije, da bi njegov nasljednik Joakim Lev priču završavao protiv Španije (u finalu EP 2008. i polufinalu SP 2010), ali i on

divnu zemlju, svi svoju državu vole jednako, svi su spremni da “poginu” jedni za druge, svi imaju jedan zadatak - dovesti Njemačku na vrh svijeta.

Predivna priča zemlje koja će zbog nekih ludih, ne tako davnih, vremena ostati vječito obilježena. protiv “azura” na EP 2012. u polufinalu. Čekao se završni udarac, a on se desio ovog ljeta, tamo gdje je najljepše, u zemlji fudbala (baš kao što je to i Njemačka), u Brazilu...

Elf je dominantno i potpuno zasluženo šampion svijeta, veliki Jogi Lev konačno je izbrisao sve poraze iz svoje trenerske karijere...

Fudbal je ponovo, kako to davno reče Geri Lineker (čija je Engleska, kojoj su Njemci tako zavidjeli, i dalje daleko od vrha) - igra u kojoj najčešće pobjeđuju Njemci.

Direktor i glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik: Samir RAStODeR (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PReLeVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) redakcija@dnovine.me

Svjetsko prvenstvo 2014. polako postaje dio istorije, a mi vam donosimo zanimljive brojke koje su ga obilježile...

0 - broj golova na utakmici polufinala između Holandije i Argentine - prvi put je meč polufinala SP završio bez golova.

3 - puta su u finalu SP igrali Njemačka i Argentina.

4. put je Njemačka šampion svijeta.

6 - broj golova Hamesa Rodrigeza, najboljeg strijelca SP. 7 - broj golova Njemačke u polufinalu protiv domaćina Brazila.

8 - broj finala Njemačke, rekordera po finalnim utakmicama.

10 - broj crvenih kartona

na 20. SP. 16 - broj golova Miroslava Klosea, novog najboljeg strijelca u istoriji SP, ali i broj odbrana Tima Hauarda protiv Belgije.

28 - broj uklizavanja rekordera Havijera Maskerana.

30 - broj sekundi koliko je trebalo za postizanje najbržeg gola u Brazilu - Klint Dempsi (SAD) protiv Gane.

171 - broj pogodaka na 20.

SP, čime je izjednačen rekord iz Francuske 1998.

179 - broj sekundi između tri pogotka Njemačke u polufinalu protiv Brazila.

187 - broj žutih kartona.

53.018 - prosječan broj gledalaca po utakmici na SP - to je druga najveća gledanost u istoriji nakon SAD 1994. godine.

K.B.

Kapiten i najBolji golman Sp

Lam i Nojer: Samo je tim važan

Njih dvojica su simboli ove Njemačke - veliki kapiten Filip Lam i najbolji golman Svjetskog prvenstva Manuel Nojer. Nakon osvajanja svjetske krune rekli su...

“Bez obzira da li imamo

najbolje igrače ili ne bitno je imati najbolji tim. Šampioni smo, nevjerovatan osjećaj”, poručio je Lam, dok je Nojer dodao.

“Presrećni smo. Naše jedinstvo tokom šampionata je bilo predivno!”. K.B.

Foto iz Svlačionice

Angela među šampionima Veliki ljubitelj fudbala i uvijek uz svoje heroje kada je najvažnije - njemačka kancelarka Angela Merkel i u Brazilu je bo-

drila “pancere”, a nakon osvajanja svjetske krune otišla je u svlačionicu novih šampiona planete da im lično čestita...

K.B.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

KVALIFIKACIJE ZA LŠ

Sutjeska traži skalp Šerifa Šampion Crne Gore večeras (19.00) gostuje moldavskom prvaku, protiv kojeg želi da ostvari što bolji rezultat pred revanš u Nikšiću

ODLAZAK U NBA

Nikola Mirotić rekao da Čikagu

DOČEK ŠAMPIONA

NJEMAČKA zlatna fešta Navijači novopečenih svjetskih vladara napravili su žurku za svoje idole. Reprezentacija Njemačke je stigla jutros kući, gdje je dočekana kako i priliči - šampionski

KUPON

26

Izrežite kupon, sakupite 10 u nizu i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ............................................

ADRESA : ...........................................................

TELEFON : ........................................................