Page 1

BROJ DANA

ce 30 nt i

38,9

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura iznosi ukupan carinski dug, prema podacima Uprave carina

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013. BROJ 691/ GODINA III

LOKALNI IZBORI ● 2,3,4

DPS u Mojkovcu zove SDP u koaliciju UPOZORENJE CENTRALNE BANKE

●5

Pare iznose niko ne zna kako Vlada bi naredne godine trebalo da obrati pažnju na izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza, odnosno potencijalno iznošenje novca jer međunarodne kompanije često izbjegavaju zakonska poreska opterećenja, upozorila je Centralna banka. POČEK ● 7

Hiljadu dana plasirali 65 miliona eura kredita

JAPAN ● 11

Pink Panter traži premještaj u Spuž

Podgoričanin Rifat Hadžiahmetović (45), koji se vodi kao član kriminalne grupe “Pink Panter”, tražio je premještaj iz Japana u spuški zatvor, kako bi u svojoj državi nastavio da služi desetogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog pljačke juvelirnice u Tokiju, saznaju Dnevne novine iz Ministarstva pravde. Japanske vlasti tražile su od tog crnogorskog ministarstva pismeno izjašnjenje o tome da li su saglasni da se ovaj transfer izvrši i taj dokument stigao je prije nekoliko dana. Crna Gora svakako potražuje Hadžiahmetovića za kojim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potjernicu.

BERANSELO ● 15

Obilježili tri godine borbe

CARINA ● 6

Najveći dužnici EPCG, Montenegro erlajns i KAP TENIS

● 29

Češka osvojila salataru

OPREZ ● 8

Stručnjaci uznemireni zbog ljekova za smirenje

AKCIJA ● 9

U

prisutvu velikog broja građana i aktivista ekoloških pokreta iz cijele Crne Gore, mještani Beransela priredili su mali performans povodom 17. novembra, Svjetskog dana

ekoloških pokreta. Jučerašnji datum ujedno predstavlja i treću godišnjicu borbe mještana Berasela da se pitanje trovanja koje se dešava na Vasovim vodama riješi na način koji će biti od koristi svim građanima Berana, a ne samo mještanima Beransela. Beranselci su juče sad-

NBA ● 29

njom oko 50 sadnica obilježili Svjetski dan ekoloških pokreta, ali i trogodišnjicu borbe protiv, kako navode, nezakonitog odlaganja opasnog otpada. Sadnjom biljaka Beranselci žele da poruče da su se konačno stekli uslovi da se stavi tačka na ekocid koji traje već godinama.

Crnogorska pomoć Filipinima nepunih 17 €

ŽENA MILAN ĐURĐEVIĆ ● 22

Pekmen Tragedije su sadaddas asd uništio obesmislile Boston ljubav na Balkanu


2

Tema dana

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

EDITORIJAL

Potpredsjednik DPS-a Duško Marković, slavi sa pristalicama DPS-a Mojkovac

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

DIRLJIVI

Sada, nakon izbora, nema kajanja. A nema ni nekog naročitog žala, jer razočarenja iz prethodnih godina su samo nastavila da žive svoj vijek. Ipak, bilo je i dirljivih stvari. Naravno, ponajprije mislim na nadu u promjene, a koju su mnogi pred lokalne izbore u Mojkovcu, Cetinju i Petnjici, izvukli iz naftalina, malo je provjetrili i zaigrali sa njom. Ipak, ispostavilo se da ova naša svakodnevna tuga nije znala korake, pa je malo saplitanja samo logičan kraj. A dirljivo i tužno je ispalo i pokriće za entuzijazam crnogorske opozicije uoči ovih lokalnih izbora koji se, nekako, u kasno subotnje veče tiho pokupio i nestao niz put. Ni doviđenja Marijana, ni doviđenja Sandokan. Bez naročite dirljivosti je samo zaključak proteklih izbora prema kojima se DPS ispostavio kao stvarna građanska partija, pobijedivši blebetanja o nacionalnim sredinama, bila ona crnogorska, srpska ili bošnjačka. Uzgred, zaista bi me radovalo ako bi se ta priča konačno potrošila, pa neka i autorstvo pripadne DPS-u, baš me briga, samo da više u Crnoj Gori ne slušamo te gluposti. Nego, da se vratimo dirljivostima. Posebna dirljivost ili “dirljivost of the year” pripada gradonačelniku Cetinja Aleksandru Bogdanoviću koji se biranim riječima pozdravio sa kolegama iz SDPa, poželjevši im mnogo uspjeha u njihovoj opozicionoj koaliciji sa DF – om, uz iskreno uvjerenje da će pronaći mnogo zajedničkih ideja i afiniteta. Povodom ove dirljivosti, a i zajedljivosti, mogu samo da priznam, pa neka i one pločice na trgu nijesu nešto, neka i krečenje cetinjskih fasada podsjeća na šminkanje babe – svaka čast, kumara. A onda, kao dirljivost koja nikako da omane, spomenuo bih i stalna građanska nezadovoljstva, kada se po učinku DPS–a udara ka’ po pranju, a očigledno i nepopravljivo, sve do jedne ure. A tada, samo jednim zaokruživanjem olovkom stvari se dovedu u postojeći red. Nego, biće da sama ruka pođe, nema drugog objašnjenja. Sve one priče o “ispod ruke” nemaju prolaz. A i džaba bile. Baš kao što su za džaba bile i priče o bijelim listićima i o legitimnom građanskom protestu. Ono što nam sada slijedi je, vjerovatno, slušanje klasičnog balkanskog sindroma iz redova opozicije o dobrom rezultatu i zadovoljstvu brojem mandata, uz nešto tradionalnih sumnji i preispitivanja pobjede DPS, po stranicama gubitničkog vokabulara. To je uvijek dirljivo. No, dobro, ako ste već stekli utisak da sam se od ovoliko dirljivosti dobro isplakao, a ne bih više ni da sam, daleko bilo, mrca u kuću naša’, samo još jedna napomena, za sve pametnjakoviće. Ovaj tekst, prema dirljivom izbornom epilogu, uopšte nisam napisao prije pola godine. A mogao sam, ‘ladno, ka’ što vidite.

Meteo 06:34 16:21

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar istočnih smjerova, slab, krajem dana na otvorenom moru umjeren.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

U jutarnjim satima moguća kratkotrajna magla na sjeveru. Tokom dana pretežno sunčano i relativno toplo u cijeloj državi.

DPS MOJKOVAC

Nude SDP da uđu u vlast Iako su osvojili apsolutnu većinu, DPS Mojkovac će ponuditi SDP da bude dio vlasti, i tako nastave dosadašnju uspješnu saradnju

Demokratska partija socijalista “Za naš Mojkovac – Milo Đukanović” osvojila je 2.977 glasova, odnosno 17 mandata i osvojila apsolutnu većinu, koalicija SNP–DF–DSS “Pobjednički Mojkovac – Miodrag Lekić” 2081 (35,02% ) – 11 mandata, grupa građana nezavisna lista “Za Mojkovac Ivan Ašanin” 466 (7,82 % ) – 2 mandata i Socijaldemokratska partija “Možemo bolje – SDP” 223 (3,70% ) – jedan mandat. To je epilog lokalnih izbora održanih u subotu. I pored ubjedljive pobjede, mojkovački DPS raspoložen je da koalicija koja je vršila vlast u prethodnom periodu, DPS-SDP i dalje nastavi da vodi ovaj grad. DPS zastupa varijantu da je bolje da vlast ne čine samo oni, već da treba uključiti i ostale političke subjekte. Pošto je nosilac Nezavisne liste, Ivan Ašanin kazao da nema govora o koaliciji sa DPS, ponuda će stići na adresu SDP, koja je osvojila jedan mandat. U lokalni parlament nijesu ušli “Pozitivna Crna Gora – srcem za Mojkovac” 84 (1,41%), Srpska otadžbinska stranka prof.dr Aleksandar

Stamatović ‘’Za Srbe Mojkovca’’ 69 (1,16%) i Narodna stranka ‘’Nećemo stati – Marina Popović’’ 42 (0,71% ). Nosilac liste DPS Dejan Medojević zahvalio je svima koji su dali glas toj partiji. “Želim ispred odborničke liste i ispred DPS-a da se zahvalim svima vama, vama koji ste bili sa nama prethodnih dana i pomogli nam da dođemo do ovako dobrog rezultata a rezultat je svakako refleksija dobrog rada u prethodnom periodu lokalne uprave. Obećavamo da ćemo tako nastaviti ubuduće”, kazao je Medojević. Potpredsjednik Vlade i član Predsjedništva DPS-a Duško Marković je kazao da će već od sjutra DPS preuzeti stvar u svoje ruke i raditi za dobro Mojkovca i njenih građana, svakoga dana, svakog mjeseca i svake godine. “Želimo da se u Mojkovcu ostaje, da se u Mojkovcu zapošljava, a da se iz Mojkovca ne iseljava, ovi ljudi i ova lista to garantuje”, kazao je Marković i dodao da je za njega iznenađenje loš rezultat zajednič-

ke liste DF i SNP-a i DSS. “Naravno, mi smo kao ozbiljni politički ljudi naslućivali da taj savez neće donijeti dobro, jer je neprirodan. SNP je dugo bila najjača opoziciona partija u Mojkovcu, imala svoje ime, svoj dignitet, ona ga je utopila u listu DF, očekujući da će tako poraziti DPS. Mislim da je to bila loša politička procjena i kalkulacija i to im se, na kraju, osvetilo. Oni su najozbiljniji gubitnici na ovim izborima. Ove druge dvije liste su ušle u parlament, mogu biti konstruktivni ako žele, ali sve je u našim rukama”, poručio je Marković. Predsjednik SDP Mojkovca Stevan Grdinić izjavio je da su priželjkivali dva mandata. “Osvojili smo jedan mandat, kada smo krenuli u kampanju samostalno, očekivali smo dva mandata. Zajedno u koaliciji na prethodnim izborima (sa DPS-om) smo imali 18 mandata. Ja im ovoga puta najiskrenije čestitam na uspjehu koji je stvarno zadivio sve ostale”, kazao je Grdinić. A.O.-V.B.

ANALIZA IZBORA

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

8 9 11 10 10 3 2 0 2 3

12 11 13 13 12 8 6 1 4 4

SJUTRA

19 19 20 20 19 15 13 10 15 16

15 15 17 16 15 11 9 5 13 14

Umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za povremenu kišu i pljuskove intenzivnije tokom drugog dijela dana.

Bešić: Demonstracija snage Politički analitičar Miloš Bešić smatra da je Demokratska partija socijalista rezultatom na lokalnim izborima u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju poslala jasnu poruku crnogorskoj javnosti. On je podsjetio da je DPS na predsjedničkim izborima demonstrirala slabost. “Oni su na predsjedničkim izborima, uslovno rečeno, demonstrirali slabost koja je jednog trenutka njih dovela u situaciju da su očito mogli i da izgube izbore. Njima je očito bilo važno da sada demontriraju snagu kako bi pokazali da je to bila prolazna slabost i u tome su oni i uspjeli,

čini mi se da je ta poruka bila najindikativnija”, ocijenio je Bešić. Kada se saberu utisci izbora i kampanje, predavač medijskog prava na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Aneta Spaić kaže da je izborna kampanja uglavnom bila umjerena. “Nijesmo imali ono što je bila karakteristika predsjedničkih izbora jedan agresivan ton, jednu poruku koja je bila prilično uznemiravajuća i koja je kod i politički tolerantnijih osoba izazivala jednu vrstu animoziteta. Međutim, negativan aspekt je što je priča bila malo, da tako kažem, dosadna”, istakla je ona. A.O.

Bešić


Tema dana

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

3

DPS i Bošnjačka stranka koalicija u Petnjici? LOKALNI IZBORI

Adel Omeragić

N

akon što je na Cetinju i u Mojkovcu osvojila apsolutnu vlast, a u Petnjici im je za takav rezultat bilo potrebno oko 30 glasova, Demokratska partija socijalista već je krenula u razgovore ko bi bio partner u vršenju vlasti u najmlađoj crnogorskoj opštini. Izbor je pao na Bošnjačku stranku, koalicionog partnera DPS-a na državnom nivou. ● Socijaldemokrate zadovoljne rezultatom

Nakon što je Demokratska partija socijalista osvojila 15 mandata, što je za jedan manje od apsolutne većine, političke kalkulacije, ko će biti vlast u Petnjici, već su počele. Socijaldemokratska partija je osvojila 11 mandata, Bošnjačka stranka 4, a SNP jedan mandat. Prema informacijama Dnevnih novina, vlast u Petnjici činiće DPS-BS. Nosilac liste BS, Adnan Muhović, u razgovoru za DN kaže da će odluku donijeti Predsjedništvo partije, ali da će se pitati i Opštinski odbor. Prema našim saznanjima, razgovori su već počeli, a Muhović optužuje SDP da je u kampanji širila informacije da je koalicija DPS-BS dogovorena od ranije. Slične priče mogle su se čuti i nakon parlamentarnih izbora, kada su u javnosti procurile informacije da su DPS i BS unaprijed dogovorile koalicionu saradnju, iako je tokom kampanje sve izgledalo drugačije. Muhović napominje da su očekivanja BS bila da će imati najmanje šest mandata, ali je zadovoljan što će ipak oni biti partija koja će odlučiti ko će vršiti vlast u Petnjici. Teoretski, moguća je i koalicija bez DPS, gdje bi vlast činili SDP-BS-SNP, ali prema saznanjima DN, vrh Bošnjačke stranke “prednost” daje DPS, kako bi se koalicija koja dobro funkcioniše na državnom nivou, prenijela i na lokalni nivo.

U SDP Petnjica ističu zadovoljstvo zbog izvanrednog rezultata na lokalnim izborima u Petnjici, i smatraju da je ovo dokaz trenda rasta SDP na teritoriji cijele Crne Gore, koji će se nastaviti i u budućem periodu. “O snazi koju ova partija ima na teritoriji Opštine Petnjica najbolje govori podatak da je SDP na ovim lokalnim izborima pobijedila na 9 od 17 biračkih mjesta, čak je na jednom mjestu razlika između SDP i glavnog konkurenta bila trocifrena. Govoreći o statističkim pokazateljima ne može a da se ne pomene popravljen rezultat za 67 odsto u odnosu na prethodni samostalni nastup 2002. godine”, ističe se u saopštenju. U ovoj partiji smatraju da u Petnjici mora postojati dijalog između političkih subjekata, a sve to u cilju što bolje usluge građanima. “Sa 11 mandata opravdaćemo povjerenje građana i bićemo im na usluzi boreći se za njihova prava, a u skladu sa istinom i pravdom koje su nam uvijek bile vodilje za dalje. Imajući u vidu da je u kampanju u Petnjici bila uključena cijela država sa svojom mehanizacijom i drugim vrstama pomoći, a sve na strani naših političkih protivnika, mi po-

Nastavak uspješne saradnje i u novoformiranoj opštini: Đukanović i Husović zivamo da svi oni nastave svoje akcije i ulaganje u našu opštinu kako bi olakšali razvoj i konstituisanje Opštine Petnjica”, zaključuje se u saopštenju. ● SnP: mandat u Petnjici jedan, ali vrijedan SNP je na lokalnim izborima potvrdila svrhu svog postojanja kao građanske i demokratske parti-

je koja se bori za rješavanje socijalnih problema svih u Crnoj Gori, saopšteno je iz stranke Srđana Milića. “SNP je ponosan na svaki glas kojim joj je ukazano povjerenje, jer je to glas iskrenosti, razuma i hrabrosti. Za SNP je svaki čovjek veliki i on će biti u centru našeg djelovanja. Borba za pravedniju, demokratskiju i prosperitetniju Crnu Go-

ru se nastavlja. Posebno nam daje za pravo činjenica, da je SNP u novoformiranoj opštini Petnjica, suprotstavljena vladajućim partijama, dobila jedan, ali vrijedan mandat, dokazujući na taj način svoju građansku orijentaciju i otvorenost za sve koji žele dobro svome narodu bez obzira na nacionalnu, vjersku i drugu pripadnost”, saopšteno je iz SNP-a.

REZULTATI LOKALNIH IZBORA Petnjica Mojkovac Cetinje lokalni izbori novembar

2013

lokalni izbori novembar

Partija

glasovi

mandati

Pozitivna DPS SDP Građanski front SNP LP Pravedna PVP

1.515

5

5.123

19

1.528

5

1.069

3

380

1

134 164

-

140

-

lokalni izbori

Partija

DPS SDP SNP LP-GP

2010

glasovi 1.250

mandati 21 7

683 464

3 2

3.876

Partija

2013

glas. man.

DPS 1.457 15 PCG 68 SPISP 10 SNP 97 1 430 4 BS 31 LP SDP 1.102 11 Izlaznost Cetinje 71% Petnjica 52% Mojkovac 81 %

lokalni izbori novembar

glasovi

Partija

SDP OSS NS Nezavisna lista ª Za Mojkovacº DPS Pozitivna SNP-DF-DSS lokalni izbori

Partija

2013

SNP DSP-SDP Nezavisna lista Mojk.lavovi

mandati

223

1

69

-

44

-

466

2

2977 84

17 -

2.081

11

2009

glasovi 2.909

mandati 13 18

96 83

-

2.002


4

Politika

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

GORAN DANILOVIĆ OCIJENIO

Građani prihvataju nasilnu politiku DPS-a Demokratski front nije zadovoljan rezultatima lokalnih izbora i temeljno će ih analizirati, rekao je funkcioner tog saveza Goran Danilović, ocjenjujući da građani na lokalnom nivou ne kažnjavaju, već prihvataju nasilnu politiku Demokratske partije socijalista. DPS je na izborima na Cetinju i u Mojkovcu osvojio apsolutno većinu, dok im za to u Petnjici nedostaje jedan mandat. Front je u prijestonici osvojio tri mandata, u Mojkovcu u koaliciji sa Socijalističkom narodnom partijom i Demokratskom sprskom strankom 11, a u Petnjici su bojkotovali izbore. Danilović je rekao da u Frontu, bez obzira na sve objetkivne okolnosti, ne mogu biti zadovoljni rezultatima i podjsetio da su prethodne izbore na Cetinju i u Mojkovcu konstituenti tog saveza bojkotovali. “Nezadovoljstvo je veće onim što su uradili predstavnici DPSa i činjenicom da građani njihovu nasilnu politiku na lokalnom nivou ne kažnjavaju, već je i prihvataju”, kazao je Danilović. On smatra da Mojkovčani, Cetinjani i Petnjičani treba da se zamisle jer se, kako je kazao, radi o njihovim životima i opštinama. “Građani su imali ponudu od više lista, među kojima nijesu samo bile partije, već i grupe građana koje beskrajno vole svoju sredinu, a birali su kako su birali, što znači da im je dobro i da im bolje ne treba”, poručio je

Pozitivna: Kao da smo u jednopartijskom sistemu Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović razočaran je rezultatima lokalnih izbora u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju. “Rezultat je zaista bio iznenađujući u negativnom smislu. Istina, DPS je upregnuo cjelu mašineriju koja se odnosi na manipulacije iz afere “Snimak”, a u svemu mu je potpomognuto i iz crnih kriminalnih fondova. Prosto je nevjerovatno ka-

Danilović Danilović. On je naveo da Frontu preostaje temeljna analiza, da, kako je naveo, vide vlastite greške i propuste, da unaprijede rad infrastrukture i povećaju nivo lične odgovornosti i na lokalnom nivou. “Ali sve što ćemo raditi kao ozbiljni subjekt neće nametnuti amneziju, pa da smatramo kako je DPS zahvaljujućiu napretku

na lokalnom nivou ostvario sjajne rezultate”, rekao je Danilović. On je ocijenio da kada se održavaju lokalni izbori u malim sredinama onda je na snazi ne izborno takmičenje, već najsurovija otimačina glasova, “u kojoj onaj iza koga stoji država ima najviše šansi”. Iza Fronta, naveo je Danilović, ne stoji država, “već je protiv nas državni aparat”. A.O.

PORUKA

Uljarević

DPS: SDP i opozicija da izvuku pouke iz ovih izbora

CGO

Iznenađenje je apsolutna pobjeda u dvije opštine Trenutno stanje opozicionih struktura čelnike SDP-a će vjerovatno usmjeriti da ublaže dinamiku procesa u koji su očigledno krenuli, ali smjer ka transformaciji političkog sistema Crne Gore, i pored trenutno apsolutnog rezultata DPS-a na lokalnim izborima, je neophodnost i samo je pitanje trenutka kada će dobiti potrebnu snagu, smatra direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević. Navodeći kako je SDP rezultatom na lokalnim izborima sebe kandidovao za jednog od nosećih aktera procesa promjena pred kojima se nalazi Crna Gora, Uljarević je istakla da će partija Ranka Krivokapića nastaviti sa iznijetom retorikom, jer su procesi koje ta retorika najavljuje neminovnost. “Neće to biti ništa revolucionarno, samo pripremanje crnogorske političke scene na zrelost da se na izborima mjenja vlast. SDP mora dati svoj doprinos tom procesu kao državotvorna partija, jer od toga u bitnom zavisi budući karakter crnogorske države”, kazala je Uljarević. Istakla je i kako nije novost da je DPS najjača politička partija, ali da je

ko građani nijesu u većoj mjeri željeli da se suprotstave tome, već su, reklo bi se, ostali indiferentni prema svemu tome. Lokalni izbori su samo potrvdili tezu da u Crnoj Gori i dalje postoje konture komunističke vladavine u jednopartijskom sistemu, u kome su vođa i partija najviši autoriteti i u čijoj službi je cijela državna i paradržavna služba”, smatra Abazović.

iznenađenje to što je osvojila apsolutnu vlast na Cetinju i u Mojkovcu. “Posebno gledano iz ugla rezultata ne tako davnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora”, kazala je Uljarević. Ona je uvjerena i da na izborima u Podgorici, koji bi trebalo da budu održani na proljeće naredne godine, “zasigurno niko neće odnijeti apsolutnu pobjedu”, poručujući kako je širenje koalicionog kapaciteta formula za glavni grad. “Dolazi vrijeme slobodnijeg koaliranja i sve će manje biti neophodnosti saveza zbog ‘viših’ ciljeva, strateških planova, a sve više real političkih odluka. DPS je pred lokalne izbore uspostavljao cio niz odnosa, sa SPC, sa vlastima u Beogradu, predlagao inicijative o regionalnom trgovačko-carinskom savezu, odnosno radio na širenju svog koalicionog kapaciteta. Slične stvari sa većom otvorenošću prema opozicionim strukturama, posjetama Beogradu, regionalnim uvezivanjima, radio je i SDP. Sve je to značajno uticalo na rezultat ovih izbora i opozicija bi morala detaljno da analizira ove procese izvlačeći pouke”, kazala je Uljarević. A.O.

Portparol DPS-a Časlav Vešović rekao je da bi SDP trebalo da izvuče svojevrsnu poruku iz izbornog rezultata DPS-a, ali i SDP-a. “Mi kao ozbiljna partija pravimo detaljne analize izbornih rezultata. To savjetujemo opoziciji da uradi. To posebno savjetujemo koalicionim partnerima da urade, da izvuku pouku iz ovog izbornog rezultata. Jer cijenimo da je značajna podrška politici DPS-a svojevrsna poruka SDP-u”, poručio je Vešović. Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević rekao je da ne postoji niti najmanji osnov za tvrdnje opozicije o neregularnostima na održanim lokalnim izborima na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici. DPS je na izborima osvojio apsolutnu vlast na Cetinju i u MojVešović

kovcu, dok je u Petnjici osvojio 15 mandata, ali neće moći sam da formira vlast. Komentarišući ocjenu poslanika Pozitivne Crne Gore Mladena Bojanića da opozicija treba da preispita priznavanje rezultata lokalnih izbora, jer je DPS nastavila i pojačala praksu zloupotrebe državnih resursa, Milošević je rekao da je cijela Crna Gora svjesna da “tu nema nijednog osnova za tu priču”. “Ni najmanjeg osnova, tako da ko zna koji put, umjesto da na odgovoran način preispitaju vlastite slabosti i izvuku pouke, opozicija krivca traži na pogrešnoj strani”, kazao je Milošević. On je rekao i da je rano sada govoriti o tome sa kim bi DPS u Petnjici mogao formirati vlast.

“Mislim da je rano da govorim i tome, ali to je kod nas, s obzirom da su lokalni izbori, u ingerenciji lokalnih odbora koji će sigurno predložiti rješenja ili partije sa kojim će na najlakši način funkcionisati u sljedeće četiri godine i izvršavati ono što su obaveze prema građanima”, pojasnio je Milošević. Na pitanje šta bi poručio kolegama iz SDP-a, nakon rezultata lokalnih izbora na Cetinju i u Mojkovcu, Milošević je rekao da nikada nikome nije htio da dijeli savjete. “Svako treba da ima snage i energije da kroz vlastito preispitivanje uvidi je li to dobro i može li biti bolje. Poslije ovih izbora ima prostora da svako analizira ono što je govorio prije i nakon izbora”, rekao je Milošević. A.O.


Ekonomija

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

5

ODLIV NOVCA

Pare idu, niko ne zna gdje i kako CBCG upozorava da međunarodne kompanije često izbjegavaju zakonska poreska opterećenja i sele profit R.E.

V

lada bi naredne godine trebalo da obrati pažnju na izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza, odnosno potencijalno iznošenje novca, jer međunarodne kompanije često izbjegavaju zakonska poreska opterećenja, upozorila je Centralna banka u preporukama za ekonomsku politiku za 2014. godinu. Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da u Crnoj Gori nesumnjivo postoji problem odliva sredstava iz zemlje, pri čemu je prostor za djelovanje kod uticaja na kretanje kapitala stranih kompanija izuzetno mali.

Centralna banka Crne Gore posljednjih nekoliko godina ukazuje na potrebu primjene uputstva OECD-a u vezi sa transfernim cijenama koja se odnose na evaziju poreskih obaveza. U preporukama Vladi za ekonomsku politiku u narednoj godini, CBCG upozorava da međunarodne kompanije često izbjegavaju zakonska poreska opterećenja koristeći se sistemom transfernih cijena u prekograničnim transakcijama. “One sele profit, putem ovog mehanizma, u državu gdje su poreske stope niže, kako bi plaćale manji porez na dobit preduzeća”, navodi iz CBCG. Iz CBCG podsjećaju da je OECD je dao niz prepuruka koje treba sprovesti, a odnose se na: davanje većeg ovlašćenja poreskim vlastima veza-

no za uvid u bankarske informacije; jačanje pravila vezanih za izvještavanje o stranim investicijama; ukidanje poreskih ugovora sklopljenih sa poreskim oazama i obezbjeđivanje efikasnije razmjene informacija.

● Iznošenje novca Iz crne Gore je slobodno “U skladu sa Zakonom o kapitalnim i tekućim transakcijama unošenje i iznošenje novca iz Crne Gore je slobodno. Ova preporuka se ne odnosi na tretman unošenja i iznošenja novca, već na sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza”, precizirali su iz CBCG. Kako su dodali, ne postoje procjene o tome da li i koliko je novca iznijeto, jer transferne cijene nijesu re-

gulisane regulativom. “Imajući u vidu relativno nizak nivo poreskih stopa u Crnoj Gori u poređenju sa okruženjem i EU, ne smatramo da su u pitanju veliki iznosi. Taj problem je izraženiji u zemljama sa visokim porezima”, poručili su iz CBCG. Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da u Crnoj Gori nesumnjivo postoji problem odliva sredstava iz zemlje, pri čemu je prostor za djelovanje kod uticaja na kretanje kapitala stranih kompanija izuzetno mali. “Ukoliko strano lice osniva kompaniju u nekoj zemlji ili već postojeća otvara predstavništvo, to se svakako radi zato što je motiv profit koji se sa jednog tržišta može odvući u matičnu zemlju. Ipak, samo na taj način država u kojoj strani subjekat posluje može računati na sve druge prednosti koje njegovo prisustvo donosi, a uvođenje bilo kakvih mjera u ovoj oblasti tržište bi činilo manje slobodnim i manje otvorenim za druge investitore”, kazala je Radović.

● Treba sprIječItI odlIv kapItala Zbog toga je neophodno, kako je istakla Radović, osigurati da se od-

Ilustracija liv kapitala spriječi u drugim sferama, a one se, prije svega tiču ukupne potrošnje, javne i lične. Ovo znači da prednost treba dati svim domaćim raspoloživim resursima - od proizvodnje do uslužnog sektora, od javnih nabavki, do outsourcing angažmana saradnika na projektima. “Naravno, za ovo je potrebno uložiti i dodatna sredstva i određeno vrijeme koje je potrebno za podizanje konkurentnosti domaćih ponuđača, ali konačna računica pokazuje da bi u roku kraćem od pet godina koncentrisanost na domaće resurse već dala vidljive rezultate. Dakle, ono što je u nadležnosti Vlade je da utiče da domaća ponuda bude konkurentnija na našem, ali i stranom tržištu, budući da u ekonomskom

ambijentu za koji se planiraju nova strana ulaganja nije racionalno donositi odluke koje bi bile nepovoljne za subjekte koji, prije svega, otvaraju nova radna mjesta”, poručila je Radović. Jedina oblast u kojoj ostaje prostora za regulaciju su strane banke, čije poslovanje, naročito u evropskoj mreži je tokom posljednjih godina pokazalo da bez problema povlače novac iz svojih filijala kako bi rješavale problem nelikvidnosti u centralama. “U svim ostalim oblastima neophodno je naći alternative, a tamo gdje postoji prostor za intervenciju ili mogućnost izbora između onoga što koristi domaćoj privredi ili što donosi kratkoročnu korist nikako ne biti u dilemi”, zaključila je Radović.


Ekonomija

6

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

CARINE

STAV Kriza i demokratija FILIP MILAČIĆ doktorand na Humbold univerzitetu

Najveći dužnici EPCG, Montenegro erlajns i KAP Od ukupno 38,9 miliona eura, koliko iznosi ukupna carinski dug, ova tri preduzeća duguju blizu 36 miliona eura Ukupan carinski dug, prema podacima Uprave carina, iznosi oko 38,9 miliona eura, a najveći dužnici su Elektroprivreda, Montenegro erlajns, Kombinat aluminijuma (KAP), Vektra i Željeznička infrastruktura (ŽICG). Prema novoj listi carinskih dužnika, kojima je rok plaćanja potra-

živanja istekao 1. oktobra, EPCG duguje oko 29 miliona eura, Montenegro A 5,79 miliona, KAP 1,19 miliona, Vektra oko 788.750 eura, a ŽICG 620.900 eura. Među prvih deset dužnika su i Tehnostil sa dugom od oko 324.670 eura, B&S Petrol Rožaje sa 219.920, Semper Nikšić 146.520 eura, Eco-

G

lobalna ekonomska kriza nije samo dovela do preispitivanja ekonomskih modela po kojima funkcionišu brojne države, već i do preispitivanja načina njihovog političkog bivstvovanja - demokratije. Drugim riječima, aktuelna kriza jasno je pokazala da su se u političkim procesima odlučivanja u državama pojavili globalni akteri koji u tim procesima igraju veoma važnu ulogu. Tačnije, u poslednjih par godina postalo je više nego jasno da su globalni igrači, kao što su banke, hedž fondovi, agencije za kreditni rejting i multinacionalne kompanije postali dio domaćeg procesa donošenja odluka, iako za to nemaju apsolutno nikakav legitimitet, kao što ga imaju domaći igrači koji su izabrani od strane građana. Navedeno je naročito vidljivo u prezaduženim državama koje su već izgubile dio svog suvereniteta u korist svojih kreditora, tj. finansijskih tržišta, i koji indirektno odlučuju čak i o iznosima penzija i plata. No, ni ostale države nisu pošteđene takvih udaraca na demokratiju, što je najbolje potvdila situacija u kojoj su se našle mnoge od njih- bile su talac finansijske industrije i morale su da spašavaju bankarski sistem čineći da je takav potez ne samo neupitan, već i da nema alternativu, što je u potpunoj koliziji sa osnovama demokratije koja ne predviđa postojanje neupitnih “svetih pisama”, već sukob različitih mišljenja iz kojih treba da se rodi ono najbolje za jedno društvo. Međutim, kako zaustaviti ovakav, po demokratske procese, štetan trend? diskusijama širom svijeta javljali su se razni prijedlozi. Najglasniji i najradikalniji zahtijevaju revoluciju i uklanjanje sadašnjeg sistema, ne nudeći pri tome nikakvu alternativu već pozive na rušenje, obećavanje blagostanja, savršeno pravednog poretka, “boljeg” društva, “pravedne” ekonomije, iskorjenjivanja korupcije i kriminala, pozivanje na “opštu volju”, moralističko zapomaganje nad opljačkanošću i obespravljenošću... sastojke od kojih teško da se može sastaviti novi sistem. Drugi, pak, traže da se sistem mijenja iznutra jer nudi mehanizme koji mogu otkloniti grešku. No, ovdje se dolazi do novog problema- koje djelove treba promijeniti, tj. koji djelovi su doveli do krize? Ljevica kaže tržište, dok desnica tvrdi država, i obije su u pravu. Tačno je da je finansijski sektor pretvoren u kazino, ali je isto tako tačno da mu je država deregulacijom izdala licencu i obimnim zaduživanjem ga snadbjela žetonima, riječima jednog poznatog njemačkog publiciste. Stoga glavni cilj treba da bude oslobađanje od takvog hibridnog partnerstva. Tržišna ekonomija iziskuje i državu, kao regulatora, i finansijski sektor, kao most između posjednika novca i posjednika ideja. Ali u striktno odvojenoj formi, za šta treba da se pobrinu građani vršeći pritisak na svoje lidere koje su sami izabrali. Uprkos jačanju uticaja pomenutih globalnih igrača na domaće prilike, građanin je i dalje najvažnija karika u lancu zvanom demokratija i samo od njega zavisi da li će povratiti izgubljeni uticaj i ograničiti uticaj drugih igrača.

U

Gas Podgorica 98.640 eura, Mi-Rai 77.400 eura, Misedo CTI Podgorica 47.900 eura i Mir-mont Nikšić 40.300 eura. Na listi 72 dužnika su i Plantaže koje duguju 32.900 eura, Eko-Gas 32.000, Geogradnja oko 31.400, Gitanes export Nikšić 29.900 eura, Terza 26.800 eura, Fudbalski klub Budućnost 22.200 eura, Komerc Korman 21.000 eura, MS gradnja 20.500 eura, Holand auto 19.300, Grifo Podgorica 16.900 eura, GP Cetinje 15.500 eura, nikšićki Color prom 14.600, Krisma trade 13.500 eura, Mont metal 13.400, cetinjski Sektor-šped i Prospera 11.600 odnosno 10.800 eura, Italmobi Podgorica 10.400 eura. Ostali dužnici duguju manje od 10.000 eura. Uprava carina listu carinskih dužnika objavljuje kvartalno, paralelno sa objavljivanjem liste poreskih dužnika. Jedan dio carinskog duga se, kako su ranije objasnili iz Uprave carina, naplaćuje putem prinudne naplate kod Centralne banke, prijave potraživanja u postupku otvaranja stečaja kod Privrednog suda i slično.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Pripravnički za 3.458 svršenih visokoškolaca Na portalu eUprava objavljen je spisak od 3.458 korisnika Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem kojima su, na osnovu uspjeha na osnovnim studijama i ličnog izbora, dodijeljeni poslodavci, kod kojih će od 15. januara 2014. godine obaviti devetomjesečno stručno osposobljavanje, prenosi portal CdM. Nakon automatskog upoređivanja ponude poslodavaca sa željenim izborom korisnika ostalo je 919 korisnika kojima nije dodijeljen poslodavac. Kako je saopšteno iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću, za program se prijavilo 4.377 visokoškolaca. “Svi korisnici koji su dobili traženog poslodavca počeće stručno osposobljavanje 15. januara”, podsjeća-

ju u Vladi. Tokom stručnog osposobljavanja korisnici Programa će primati na-

knadu u iznosu od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori za prethodnu godinu.

EPCG

Stalno zaposleno još 88 radnika Ugovor o radu na neodređeno vrijeme početkom oktobra potpisalo je 88 radnika Elektroprivrede (EPCG), dok bi do kraja godine to trebalo da uradi još njih desetak, najavljeno je iz kompanije. Predsjednik Odbora direktora EPCG, Srđan Kovačević, kazao je da bi prema njegovim saznanjima do kraja godine ugovor o radu na neodređeno vrijeme trebalo da potpiše još desetak zaposlenih, prenosi list Elektroprivreda. “Rad u EPCG, pored niza benefita, nosi i veliku odgovornost, zbog čega treba da nastavite s rezultatima koji su vas kvalifikovali za stalni radni odnos”, kazao je Kovačević na svečanosti povodom potpisivanja ugovora. Iz kompanije su objasnili da je, od 299 zaposlenih na određeno vrijeme, ugovor o stalnom zaposlenju potpisalo 88 radnika, koji su ostvarili najbolje rezultate. Njihov prijem u stalni radni odnos omogućen je

realizacijom programa dobrovoljnog odlaska iz kompanije uz isplatu otpremnina, koji su ove godine iskoristila 73 radnika. Cilj programa dobrovoljnog odlaska u penziju je poboljšanje starosne strukture zaposlenih u EPCG. Stalni radni odnos u EPCG je od septembra prošle godine zasnovalo skoro 200 radnika. Istovremeno je mogućnost sporazumnog odlaska iz kompanije uz isplatu otpremnina iskoristilo 445 zaposlenih.


IRF - KREDITI

Uvećali dobit više od četiri puta Ulcinjsko Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Albatros završilo je treći kvartal sa dobitkom od 71.030 eura, oko 4,4 puta većim u odnosu na isti prošlogodišnji period. Prema izvještaju o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), poslovni prihodi kompanije na kraju septembra bili su 19,4 odsto veći nego u uporednom periodu i iznosili su 601,440 eura. Poslovni rashodi Albatrosa porasli su 3,8 odsto na 531.320 eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 217.140 eura, materijala 166.500 eura, a amortizacije i rezervisanja 86.680 eura. Ostali poslovni rashodi bili su 61.000 eura. Ukupna aktiva Albatrosa vrijedila je 10,43 miliona eura, što je neznatno manje nego u uporednom periodu. Akumulirani gubitak je dostigao 3,71 milion eura, a kratkoročna rezervisanja i obaveze 1,42 miliona eura.

270.110 eura iznosio je promet na Montenegro berzi i bio je preko deset puta manji od prošlosedmičnog. Realizovan je kroz 99 transakcija, a najveće učešće u prometu imale su akcije Jugopetrola i to 45,05 odsto. Rasle su i dionice Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt 16,7 odsto na 35 centi i Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG 3,4 odsto na četiri centa. Oslabile su akcije Marine Bar 20 odsto na 1,6 odsto, dok su dionice Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) opale su 5,9 odsto na 41,77 centi.

Plasirali 65 miliona

Do sada odobrili 572 kredita: Predrag Poček

7 Foto: Mirko Savović

Ekonomija

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Poček: Iz sredstava IRF-a je odobreno oko 57, 5 miliona eura dok su banke učestvovale sa blizu 7,5 miliona eura Ivana Cimbaljević

I

nvesticiono-razvojini fond od osnovanja do danas plasirao je oko 65 miliona eura kredita, od čega je iz sredstava IRF-a je odobreno 57.477.497,73 eura dok su banke učestvovale sa 7.396.804,28 eura, kazao je Dnevnim novinama izvršni direktor Predrag Poček. On je dodao da je rizik sa naplatom konstatno prisutan, ali da procenat od 4,5 odsto problematičnih kredita u saldu direktnog portfolija, govori da je ova kategorija kredita trenutno na prihvatljivom nivou.

DN: Koliko sredstava je do sada plasirao IRF i koliko je projekata podržao? Prvo bismo željeli istaći da je prvi kreditni aranžman odobren krajem juna 2010. godine, te da od 2010. godine IRF ima značajnu kreditnu ekspanziju. Takođe, veoma je važno istaći da smo, za razliku od kreditiranja u Fondu za razvoj Crne Gore, u IRF-u direktno izloženi kreditnom riziku, obzirom da su nam u kreditnom portfoliu prisutni krediti koje direktno odobravamo klijentima. Od osnivanja do danas, treba istaći da smo u velikom procentu sami edukovali svoj kadar, da smo obezbijedili kreditnu podršku EIB-a, te da smo implementirali novi informacioni sistem i uveli novi proizvod - faktoring, onda se rezultat od 572 kredita u iznosu od 64.874.301,01 eura, čini kao pravi podvig i mi ga u IRF-u tako doživljavamo. Što se tiče izvora finansiraja od prethodno pomenutog iznosa iz sredstava IRF-a je odobreno 57.477.497,73 eura dok su banke učestvovale sa 7.396.804,28 eura. DN: Koliko iznose kamatne stope na kredite koje nudi IRF? Kamate na kreditna sredstva su uvijek goruća tema i možemo reći da smo mi po politici kamatnih stopa do danas bili lider na crnogorskom tržištu sa kamata-

ma od šest odsto na godišnjem nivou za proizodnju i poljoprivredu, pa do 6,5 odsto na godišnjem nivou za turizam i ugostiteljstvo i usluge. Za direktne korisnike kredita na sjeveru i u manje razvijenim opštinama Ulcinj i Cetinje imamo i stimulaciju u vidu smanjenja kamate stope za jedan odsto, a takođe je obezbeđena stimulacija za investitore koji zaposle pet ili vše radnika u vidu refundacije iznosa u visini jedan kamatne stope, kao i za one koji kao instrument obezbjeđenja ponude bankarsku garanciju - smanjenje kamatne stope za 1,5 odsto. Takođe, želimo istaći da smo kreirali posebne kreditne linije sa povoljnijim kamatnim stopama kao što su Žene u biznisu, Mladi u biznisu i MIDAS projekat u okviru kojih je kamatna stopa 4,5 odsto na godišnjem nivou. Veoma je važo istaći jednu drugu dimenziju kredita kao finansijskog prouizvoda, koju smo uvijek zanemarivali, a to je dužina perioda otplate kredita, koja je važna koliko i cijena koštanja kredita. Mnogi privredni subjekti su u problemima zbog neadekvatne ročnosti kredita, jer njihov novčani tok nije mogao istrpjeti obaveze nakon uzetih kredita. DN: U kojem procentu i iznosu su novac koristila državna pre-

duzeća, a u kojem privatna? Od osnivanja IRF je kreditno podržao opštine, javna preduzeća i druga preduzeća u većinskom državnom vlasništvu u iznosu od 9.098.100 eura što čini 15 odsto ukupnih kredita. Od toga se 2.020.000 eura odnosi na opštine, 4.200.000 eura na javna preduzeća i 2.878.100 eura na preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. DN: Da li imate problema sa naplatom i na koji način rješavate taj problem? Imajući u vidu da IRF u svojoj ponudi sadrži direktne kreditne aranžmane, rizik problema sa naplatom je konsantno prisutan. U kojoj mjeri će biti izražen zavisi od kvaliteta kreditnih plasmana. Do danas, procenat od 4,5 odsto problematičnih kredita u saldu direktnog portfolija, govori da je ova kategorija kredita trenutno na prihvatljivom nivou. Problemi prinudne naplate se rješavaju usvojenom procedurom jednakom za sve korisnike kredita. Postupak rješavanja problema naplate se rješava počev od dogovora sa korisnikom kredita, praćenja novonastalih problema u poslovanju, odobravanja reprograma, do prinudne naplate u vidu blokade žiro računa i naplate kroz prodaju hipotekovanih nepokretnosti založenih kao obezbjeđenje nakon

uzimanja kredita kod Fonda. DN: Faktoring kao oblik finansiranja? IRFCG od 2011. godine vrši finansiranje crnogorskih preduzeća preko faktoring finansiranja, kao nove finansijske usluge na našem tržištu. Interesovanje za ovu finasijsku uslugu se odmah pokazalo kao značajno, prije svega jer je usmjereno kao podrška likvidnosti preduzeća. Prve godine forsirali smo isključivo proizvodna preduzeća, izvozna, kao i ona sa visokom zapošljenošću. Tako samo za pola godine imali sedam klijenata sa odobrenim limitima od 3,5 miliona eura, dok su otkupljena potraživanja bila na nivou 3,3 miliona eura. U 2012. godini smo imali nekoliko vrsta faktoring finasiranja: sa regresom, bez regresa i dobavljački. Takođe, postali smo članovi FCI-a, Međunarodne organizacije za faktoring. Te godine imali smo 15 klijenata kojma su odobreni limiti u visini 10,4 miliona eura, dok su otkupljena potraživanja iznosila 11,8 miliona eura. U 2013. godini, u izvještajnom periodu, sklopljeni su ugovori sa 21 preduzećem, od kojih su većina iz oblasti proizvodnje. Za iste odobreni su limiti u ukupnom iznosu 11,3 miliona. Prednost otkupljenih potraživanja u istom periodu je 22 miliona.

CBCG

Centralna banka Crne Gore u preporukama Vladi za ekonomsku politiku savjetuje da ozbiljno razmotri sve opcije kada je u pitanju “posao stoljeća” Potrebno je ozbiljno razmotriti sve opcije kada je u pitanju izgradnja autoputa, jer iako je to preduslov za rast bruto domaćeg proizvoda, brži razvoj turizma i drugih grana, postoji opasnost od značajnijeg povećanja javnog duga, smatraju u Centralnoj banci. U Preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike u narednoj godini, u dijelu koji se odnosi na saobraćaj, Centralna banka (CBCG) navodi da je među glavnim rizicima opasnost od značajnijeg rasta javnog duga u slučaju izgradnje autoputa, kao i finansijska održivost, imajući u vidu visoku cijenu modernizacije saobraćajne infrastrukture. Među rizicima su i neadekvatan nivo bezbjednosti u saobraćaju jer je broj nesreća na putevima i dalje visok. “Pored ljudskog faktora jedan od glavnih razloga je nedovoljno bezbjedna putna mreža u Crnoj Gori”, ocijenili su iz CBCG. Problem u ovoj oblasti je i nizak nivo tehničko tehnološke opremljenosti infrastrukture i zaposlenih, kao i niska zainteresova-

nost kvalitetnih investitora za kapitalno intenzivne investicije, dugog roka otplate i niskih profitnih marži. Tu je, kako se navodi, i problem pronalaženja strateških investitora u doba krize, kao i sporiji razvoj turizma zbog neadekvatne saobraćajne infrastrukture. Kao strateški pravac razvoja, CBCG preporučuje nastavak unapređenja saobraćajne infrastrukture kroz korišćenje svih raspoloživih izvora finansiranja i oblika sufinansiranja. “Prije svega, iskoristiti sredstva koja stoje na raspolaganju kroz EU aranžmane, kao što su IPA i podsticati privatno javno partnerstvo sa ciljem pronalaženja rješenja za finansiranje investicija”, poručuju iz CBCG. U toj instituciji smatraju da treba kontinuirano raditi na podizanju stepena bezbjednosti saobraćaja na viši nivo i podizanju kvaliteta postojećih saobraćajnih usluga i uvoditi nove, modernije usluge sa ciljem generisanja većeg prihoda, ali i zadovoljstva potrošača.

“Povećavati ulaganja u tehničko tehnološki nivo opremljenosti željezničke infrastrukture, naročito u kvalitet mreže, kako bi se povećala prosječna brzina i smanjila kašnjenja u saobraćaju. Sanirati

kritične tačke sa ciljem smanjenja broja saobraćajnih nesreća”, navodi se u Preporukama. Potrebno je, kako se dodaje, uložiti napore za redovno održavanje javnih puteva, nastaviti realizaci-

Foto: Vedran Ilić

Izgradnja autoputa može povećati javni dug

ju velikih infrastrukturnih projekata i ubrzati proces završetka restrukturiranja i privatizacije preduzeća iz oblasti transporta, kao i promovisati ekološki biciklistički saobraćaj.


8

Društvo

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Porodični terapeut u Roditeljskom kutku

MEĐUNARODNI DAN STUDENATA

Spremni da brane svoje zahtjeve Međunarodni dan studenata, 17. novembra, crnogorski studenti dočekuju spremni da brane sve zahtjeve koji su od interesa za njih, smatra predsjednik Studentskog parlamenta UCG Miloš Vujošević, i kao najveća snaga države za to imaju kapaciteta i spremni su za te zahtjeve da ponovo protestuju. Crnogorski studenti su, prije dvije godine na Međunarodni dan studenata, organizovali demonstracije kako bi se izborili za ostvarenje svojih zahtjeva od kojih je, kako je kazao, većina do danas ispunjena. U prethodnom periodu, Studentski parlament je kroz dijalog i saradnju sa nadležnim institucijama, radio na poboljšanju uslova studiranja i položaja studentske populacije, kazao je Vujošević i dodao da se nada da će se i ubuduće nastaviti dobra saradnja sa nadležnim institucijama, kako bi zajedničkim naporima došli do rješavanja studentskih zahtjeva koji su od velikog značaja za studente Univerziteta Crne Gore (UCG). “U narednom periodu ukazaćemo na zahtjeve i probleme čije je rješavanje započeto, ali nije privedeno kraju, kao i na one sa čijom se realizacijom još nije krenulo. Zahtjevi koji će biti prioritet ovog sazi-

va Studentskog parlamenta su smanjenje nezaposlenosti studenata nakon završetka studija, izgradnja studentskog doma u Nikšiću, završetak radova na tri Akademije na Cetinju, poboljšanje uslova u zgradi Tehničkih fakulteta, završetak radova na sportskoj sali u predviđenom roku”, istakao je Vujošević. Dvije godine nakon velikih protesta koje su organizovali predstavnici Studentskog parlamenta zajedno sa svim crnogorskim studentima stanje se, smatra Vujošević, značajno promjenilo. Kroz dijalog i saradnju sa Vladom, Ministarstvom prosvjete, Rektoratom i drugim nadležnim institucijama radili su, kako je kazao, na rješavanju zahtjeva i na poboljšanju uslova studiranja i položaja studentske populacije, koja broji preko 20.000 mladih ljudi, a zahvaljujući pomoći nadležnih institucija riješeni su neki od ključnih zahtjeva studenata kao što su izgradnja Studentskog doma u Podgorici koji broji 462 kreveta i početak izgradnje studentske sportske sale. “Povećano je učešće studenata u tijelima koji su od značaja za njih, poboljšani su uslovi u postojećim domovima, a izboren je i uslovni

Trudnoća, pripreme za porođaj kao i dolazak bebe promjene su koje vrlo često “prodrmaju” živote roditelja teme su o kojima će danas u 18 sati moći da razgovaraju sa psihologom i porodičnim terapeutom Maricom Stijepović u Savjetovalištu za roditelje, Roditeljski kutak u Donatorovoj prodavnici Kidsland na Starom aerodromu. “Zainteresovani roditelji koji žele da prisustvuju mogu da se prijave putem mail adrese roditeljski. kutak@roditelji.me, dok se mogu prijaviti za ovo ali, i sva naredna okupljanja u Roditeljskom kutku u Donatorovim radnjama Kidsland u Delti i na Starom aerodromu, nakon čega će biti redovno obavještavani o temama i gostima”, kaže se u saopštenju Udruženja Roditelji i dodaje da je ta kompanija njihov partner u organizaciji Roditeljskog kutka u kojem sa roditeljima jednom mjesečno razgovaraju ljekari, medicinske i patronažne sestre... J.V.Đ.

Miranović: Studenti treba da Savjetovalište za maturante prošire aktivnosti i angažman Studenti treba više da rade na tome da prošire svoje aktivnosti i društveni angažman, i da još tokom studentskih dana budu uključeni u oblast kojom će se kasnije baviti, ocijenio je rektor UCG Predrag Miranović povodom Međunarodnog dana studenata. Studenti UCG imaju svoju, autonomnu i uređenu organizaciju, koja okuplja njihove predstavnike, preko kojih se, kako je kazao, odvija saradnja sa Rektoratom. “Student je ličnost sa mnoštvom interesovanja i potrebom da bude društveno aktivan. Iako na UCG postoji mnogo organizacija koje imaju različite aktivnosti, možda je našoj studentskoj populaciji potrebno više zainteresovanih pojedinaca, spremnih da utiču na svijet oko sebe”, smatra Miranović i dodaje da studentski predstavnici, u redovnom radu organa UCG , pokreću različite inicijati-

upis specijalističke godine uz slušanje dva predmeta”, naglasio je Vujošević i dodao će Studentski parla-

ve o kojima se raspravlja. Sve više studenata UCG odlučuje se, kako je kazao, da dio svojih studija provede negdje u inostranstvu. “Interesovanje raste, a time i broj aplikacija za studiranje na nekom od brojnih partnerskih univerziteta”, istakao je Miranović. Ukoliko se teži društvu koje je zasnovano na znanju, za ostvarenje tog cilja potrebni su obrazovani i posvećeni ljudi, a na UCG, kako je kazao, podstiču studente da tokom studija steknu što više znanja. “Studenti treba stalno da ulažu u sopstveni razvoj, a obrazovanje je jedan od najboljih načina da unaprijede sebe. Zato, iskoristite svoje studentske dane na pravi način, širite svoja interesovanja, kritički razmišljajte i budite aktivni članovi akademske zajednice i čitavog društva”, poručio je Miranović studentima.

ment, u narednom periodu, nastaviti saradnju sa Vladom i podići je na još viši nivo. J.V.Đ.

U Crnoj Gori duvan konzumira više od trećine maturanata, zavisno od odjeljenja i škole koju pohađaju, kao i mjesta gdje se školuju, pa Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) za njih organizuje besplatno Savjetovalište za odvikavanje od pušenja. “Zainteresovani srednjoškolci, posebno maturanti, za tretmane odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti do petka od 18 do 20 sati na telefone CDPR-a 020/665 - 633 i 069/530 - 666 kako bi se časovi održali po dogovoru sa polaznicima u kancelariji CDPR-a u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici”, kazao je sekretar CDPR Domagoj Žarković. On je podsjetio da tretman odvikavanja od pušenja traje sedam dana, odnosno da pored pripremnog sadrži još pet časova, te da se radi po metodi američkog profesora Vejn Mek Farlanda, koji je u svijetu do sada dao najbolje rezultate kod problema ostavljanja duvanskih proizvoda. J.V.Đ.


Društvo

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

9

Filipinci u redu za humanitarnu pomoć nakon razornog tajfuna

za pet dana

Na račun pomoći Filipinima uplaćeno nepunih 17 eura

Jelena Vađon Đurišić

Z

a pet dana, od kada je Crveni krst Crne Gore (CKCG) pokrenuo akciju prikupljanja pomoći za stanovnike Filipina, do juče na žiro račun otvoren za tu namjenu uplaćeno je nepunih 17 eura. Iako se od Crne Gore u kojoj živi veliki broj ljudi koji su u stanju socijalne potrebe ne očekuje da bude veliki donator u ovim situacijama, PR CKCG Milica Kovačević vjeruje da će se do kraja akcije ipak prikupiti određena suma novca za pomoć stanovnicima Filipina.

U cilju prikupljanja sredstava za pomoć Filipinima, Crveni krst Crne Gore (CKCG) je prije pet dana pokrenuo humanitarnu akciju otvaranjem žiro računa broj 520-294470 kod Hipotekarne banke, sa naznakom “pomoć Filipinima”, ali je do juče sakupljeno svega 16,78 eura. “Dnevno provjeravamo uplaćene iznose, pa vjerujem da ćemo već sjutra imati drugo stanje na ovom žiro računu. Ne očekujemo neke ve-

like iznose, niti se od našeg nacionalnog društva to očekuje u Međunarodnom pokretu, imajući u vidu naše socio-ekonomske uslove i kapacitete, koji su zbog toga ograničeni”, kazala je juče za Dnevne novine PR CKCG Milica Kovačević i dodala da su ovakve akcije, prije svega, odraz solidarnosti i humanosti prema onima koji trpe posljedice nesreće i koji se nalaze u stanju potrebe.

Imajući u vidu da će biti potrebna ogromna sredstva za saniranje posljedica katastrofalne nesreće koja je pogodila Filipine, koliku god pomoć da Crna Gora sakupi ona će, smatra Kovačević, biti korisna. “Mi smo i dalje u situaciji da primamo pomoć od drugih donatora, pa se od nas ne očekuje da mi budemo veliki donator u ovim situacijama. U našoj državi i dalje živi veliki broj ljudi koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, pa su građani Crne Gore spremniji njima da pomognu, nego stanovnicima Filipina ili neke druge daleke zemlje, iako sa njima sigurno saosjećaju”, ocijenila je Kovačević. Međutim, kako je rekla, postoje i oni koji mogu i žele da se uključe i u ove akcije, pa su njima željeli da pruže priliku da to i učine. “U akciju se mogu uključiti ne

samo građani, već i privredni subjekti, organizacije i institucije, pa ja ovim putem i na njih apelujem da daju svoj doprinos. CKCG će od svojih sredstava izdvojiti određeni iznos, koji će, sa ostalim prikupljenim sredstvima biti proslijeđen, posredstvom Međunarodnog pokreta Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca, Crvenom krstu Filipina, koji je od početka aktivan u pružanju pomoći ugroženom stanovništva i konstantno prisutan na terenu”, kazala je Kovačević i dodala da će o prikupljenom iznosu, kao i uvijek do sada, informisati javnost, jer je ova akcija, kao i ostale koje organizuje CKCG, od svog početka transparetna. Pokretanjem akcije za pomoć stanovnicima Filipina CKCG je, kazala je Kovačević, želio da pruži mogućnost građanima Crne Gore da iska-

žu solidarnost i saosjećajnost sa stanovnicima Filipina koji trpe posljedice razornog tajfuna koji je pogodio tu zemlju. “Crveni krst Filipina je pokrenuo apel za pomoć, koji podrazumijeva poziv nacionalnim društvima da pruže pomoć u saniranju posljedica katastrofalne nesreće, pa je i Crveni krst Crne Gore osjetio potrebu, a i obavezu da se odazove na taj apel, što su uradila i ostala nacionalna društva Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca, organizovanjem sličnih akcija”, objasnila je Kovačević. Akcija će, kako je rekla, trajati do kraja novembra, a ukoliko bude bilo potrebe biće i produžena. “Crveni krst Filipina će dugoročno raditi na saniranju posljedica ove nesreće i svaka vrsta i količina pomoći će im biti dobrodošla”, ocijenila je ona.

nuti ili razmotriti brzi prekid liječenja medikamentima koji sadrže fentanil kao što je “fentagesic® transdermalni flaster”. Kompanija Janssen, dio Johnson&Johnson S.E. d.o.o., (proizvođač- originator) je sprovela analizu kojom su procijenjeni dostupni dokazi o mogućnosti pojave serotoninskog sindroma u slučaju istorvremene primjene serotoninergičnih medikameta i lijekova koji sadrže fentanil”, navodi se u pismu dostavljenom zdravstvenim radnicima. Na osnovu rezultata i zaključaka ove analize, u sažetku karakteristika lijeka koji sadrže “fentanil”

uvršteno je upozorenje o potencijalnorn serotoninskom sindromu koji se može javiti kada se on primjenjuje istovremeno sa ostalim seroninergičnim medikamentima. “Savjetuje se oprez pri istovremenoj primjeni lijekova koji sadrže fentanil sa onim koji utiču na serotoninski neurotransmiterski sistem. U slučaju sumnje na serotoninski sindrom liječenje lijekovima koji sadrže fentanil treba prekinuti”, upozoravaju iz “Farmegre”.

ji objašnjavaju da se serotoninski sindrom najčešće opisuje kao klinički trijas simptoma, što uključuje promjene mentalnog statusa, autonomnu hiperaktivnost i neuromuskularne poremećaje... “Simptomi se mogu javiti naglo, često u roku od nekoliko minuta nakon primjene lijeka. Kod otprilike 60 odsto pacijenata sa serotoninskim sindromom, simptomi su se javili u roku od šest sati nakon početka primjene lijeka, predoziranja ili promjene doziranja”, pojašnjavanja u pismu “Farmegra”. M.M.K.

Oprez

Uznemirenje zbog ljekova za smirenje U slučaju sumnje na serotoninski sindrom, trebalo bi prekinuti ili razmotriti brzi prekid liječenja ljekovima koji sadrže fentanil

Farmaceutska kompanija “Farmegra” uputila je pismo crnogorskim ljekarima o mogućem serotoninskom sindromu pri istovremenoj primjeni lijekova koji sadrže “fentanil” (koriste se za anesteziju) sa serotoninergičnim medikamentima koji pripadaju grupi antidepresiva čija je svrha poboljšanje raspoloženja. Serotoninski sindrom može da bude opasno i ozbiljno stanje, a najčešće se dobije ukoliko se kom-

binuju antidepresivi iz različitih skupina. Uglavnom dolazi do jake vrtoglavice, euforije, nekontrolisanog rada očiju (treptanje), prenagljenih refleksa, kontrakcije mišića, podrhtavanje nogu, hiperaktivnosti, visoke temperature, konfuzije, nesvjestice i u rijetkim situacijama može doći do smrti. “Serotoninski sindrom je potencijalno po život opasno stanje. U slučaju sumnje na serotoninski sindrom, trebalo bi odmah preki-

Test na životinjama “Farmegra” podsjeća da su zabilježeni slučajevi serotoninskog sindroma kod istovremene primjene medikamenata koji sadrže fentanil sa drugim lijekovima za koje je poznato da mogu uzrokovati nastanak serotoninskog sindroma. “Rezultati nekih ispitivanja na životinjama ukazali su kako bi fentanil mo-

gao imati serotoninergična svojstva. Serotoninski sindrom nije neželjeno dejstvo zabiježeno u monoterapiji lijekom “fentagesic® transdermalni flaster”. Zabilježeni su slučajevi serotoninskog sindroma u slučajevima istovremene primjene serotoninergičnih lijekova i medikamenata koji sadrže fentanil”, ističu u “Farmegri”.

● Mijenja Mentalni status U ovoj farmaceutskoj kompani-


10 Hronika

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

LOŠI REZULTATI

Ulcinjski sud može da ostane bez troje sudija Sudije Parničnog odjeljenja, među kojima je i predsjednica suda Lirija Buzuku, imaju više od 30 odsto ukinutih presuda Ulcinj Osnovni sud u Ulcinju mogao bi da ostane bez cijelog Parničnog odjeljenja, ukoliko Sudski savjet krene u razrješavanje svih onih koji imaju preko 30 odsto ukinutih presuda. Prema statistici koja je objavljena na sajtu Vrhovnog suda, sudije Pero Lukić, Radomir Sekulić i Lirija Buzuku imaju više od 30 odsto ukinutih presuda. Predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Medenica zatražila je od predsjednika svih crnogorskih sudova da joj dostave informacije o učincima sudija za posljednjih šest mjeseci. Ona je u dopisima tražila da joj se dostave spiskovi sudija koji imaju više od 30 odsto ukinutih presuda za posljednje tri godine, zaključno sa julom ove godine. Kada se pogleda statistika sudija u Ulcinju, ona je zaista zabrinjavajuća, Sekulić je prema podacima u 2011. godini imao 50,94 ukinutih presuda, dok je 2013. taj procenat povećan na čak 53,33 odsto. Sudija Lukić u 2011. ima 39,79 odsto ukinutih presuda, dok je u 2013. udio smanjen neznatno i iznosi 36,84 odsto. Predsjednica ulcinjskog Suda Buzuku je u istom periodu imala 31,81 odsto ukinutih, dok u 2013. taj procenat je čak 46,15 odsto. Medenica je krajem septembra rekla da je zahtjev proslijedila kako bi se napravio izvještaj na šesto-

mjesečnom nivou. Ona je prije nekoliko mjeseci najavila da će se “tamo gdje bude ukinuto više od 30 odsto presuda u posljednje dvije godine pokrenuti postupci za razrješenje”. Prema posljednjem izvještaju o radu sudova za 2012. godinu na teritoriji cijele Crne Gore preinačeno je 6,5 odsto, dok je ukinuto 23,6 odsto. Po ukinutim ili preinačenim odlukama prednjači drugostepeno krivično odjeljenje Višeg suda u Podgorici, ulcinjski i barski Osnovni sud. Medenica je ranije kazala da nije zadovoljna kavlitetom presuđivanja kod pojedinih sudija i sudova, kao i da je to jedan od glavnih

prioriteta u ovoj godini. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima iz 2011. godine, između ostalog se predviđa da će se sa funkcije razriješiti onaj sudija koji “u znatnoj mjeri ne ostvaruje rezultate u pogledu kvaliteta i kvantiteta rada u posljednjih dvije godine u odnosu na prosječan broj završenih predmeta iste vrste i složenosti na nivou tog suda”. Od donošenja ovog zakona prošlo je upravo dvije godine, pa se može očekivati da će se na raspravi o polugodišnjem radu sudova koja je planirana za septembar, razmatrati i pitanje razrješenja sudija. Tim prije ako se ima u vidu izjava Medenice prilikom prezentovanja

prošlogodišnjeg izvještaja o radu sudova da “jedva čeka avgust”, kada se stiču uslovi za analiziranje kvaliteta rada sudija u prethodne dvije godine. Rok od dvije godine određen je nakon što se, prilikom razrješenja pojedinih sudija pokazalo da se nesavjestan i nestručan rad koji se ogleda u nepostupanju po predmetima, kršenju prava stranaka, nepostupanja po pritužbama tolerisao duži niz godina, nerijetko i do sticanja uslova za penzionisanje. Iako je i dalje sve u rukama predsjednika sudova, oni su sada u obavezi da analiziraju kvalitet rada sudija suda kojim predsjedavaju, svake druge godine. N.U.

Predavanje o borbi protiv torture Inicijativa mladih za ljudska prava Crne Gore (YIHR), članica Građanske alijanse, održaće danas, u saradnji sa ARCT iz Albanije, YIHR iz Srbije i IRCT iz Danske, preskonferenciju na temu borba protiv torture. “Na presu ćemo ukazati na izazove zemalja Zapadnog Balkana u borbi protiv torture koji se prije svega ogledaju u implementaciji standarda i velikom prostoru nekažnjivosti. Takođe, predstavićemo i regionalni projekat “Izgradnja društava bez torture i nekažnjivosti u Zapadnom Balkanu” koji će realizovati YIHR Crna Gora, YIHR Srbija, ARCT i IRCT uz podršku Evropske unije”, navela je u saopštenju za medije Edina Hasanaga Čobaj, izvršna direktorica YIHR. Cilj projekta je da doprinese društvu bez torture kroz aktivnosti civilnog društva koje su usmjerene protiv mučenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i promociji međunarodnih standarda, naročito OPCAT. Na pres konferenciji će govoriti Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u YIHR Crna Gora, Maja Micić, direktorica YIHR Srbija i Erinda Bllaca, projekt menadžer u ARCT. M.V.P.


Hronika 11

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Traži premještaj iz Japana u Spuž PINK PANTER

Rifat Hadžiahmetović tražio da desetogodišnju zatvorsku kaznu, na koju je osuđen zbog pljačke juvelirnice u Tokiju, nastavi služiti u Crnoj Gori, čeka se izjašnjenje Ministarstva pravde Crne Gore Marija Palibrk

P

odgoričanin Rifat Hadžiahmetović (45), koji se vodi kao član kriminalne grupe “Pink Panter”, tražio je premještaj iz Japana u spuški zatvor, kako bi u svojoj državi nastavio da služi desetogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog pljačke juvelirnice u Tokiju, saznaju Dnevne novine iz Ministarstva pravde. Japanske vlasti tražile su od crnogorskog ministarstva pismeno izjašnjenje o tome da li su saglasni da se ovaj transfer izvrši i taj dokument stigao je prije nekoliko dana. Crna Gora svakako potražuje Hadžiahmetovića za kojim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potjernicu.

Hadžiahmetović je uhapšen 14. marta 2009. na aerodromu Larnaka, dok je s lažnim bugarskim pasošem pokušavao da uđe na Kipar. On je prvobitno priveden samo zbog falsifikovane putne isprave, ali je kiparska policija tokom provjere otkrila da se njegovo ime nalazi na međunarodnim potjernicama.

● JUVELIRNICU OPLJAČKALI zA POLA mINUtA

Na desetogodišnju zatvorsku kaznu, koju trenutno služi u Japanu, osuđen je zbog sumnje da je sa svojim saradnikom, takođe članom grupe “Pink Panter” Radovanom Jelušićem (43) iz Nikšića, kojem se sudi u Višem sudu u Podgorici, 14. juna 2007. godine opljačkao juvelirnicu u Tokiju. Tom prilikom ukrali su nakit vrijedan 1,7 miliona eura. Jelušić i Hadžiahmetović se, na osnovu sumnji japanske policije, optužuju se da su izveli oružanu pljačku juvelirnice “Exelco Diamond”, za svega 30-ak sekundi. Policija u Tokiju sumnja da su

1,7

milina eura vrijedan plijen pljačke u Tokiju za koji se sumnjiče Hadžiahmetović i Jelušić

Privođenje Hadžiahmetovića u Japanu

● HADŽIAHmEtOVIĆA tRAŽI

njih dvojica ušli u juvelirnicu, suzavcem poprskali tri prodavačice i nestali s dijamantskom tijarom i ogrlicom vrijednom 284 miliona jena, odnosno 1.747.452 eura. Navodno, Hadžiahmetović se uputio prema vitrini u kojoj se nalazio nakit i koju je razbio pomoću alata, a Jelušić je suzavac raspršio prema radnicama. Pljačka se dogodila nakon što je japanska policija već bila frustrirana zbog prethodne krađe ogrlice kontese od Vendoma.

INtERPOL PODGORICA Crnogorski pravosudni organi traže Hadžiahmetovića zbog pravosnažne presude Osnovog suda u Podgorici, koja ga tereti da je 2008. godine pokušao da otputuje sa podgoričkog aerodroma sa falsifikovanim pasošem. On je tada bio priveden, ali je ubrzo pušten da se brani sa slobode, kada je i napustio Crnu Goru. Godinu kasnije, tačnije u februaru 2009, Japan je za njim i Jelušićem raspisao crvenu potjernicu, a mjesec

Žalbe pred Vrhovnim sudom Privođenje Borete na suđenje (arhivski snimak)

da” na gradilište hotela “Splendid” u Bečićima, u ljeto 2005, koji su prethodili ubistvu Šćekića. On je osuđen na šest godina i 10 mjeseci zatvora i već je odslužio tu kaznu. Prvom optužnicom, zbog učešća u ubistvu, teretili su se i Novljanka Dušanka Vujović, koja je osuđena na šest mjeseci, uslovno na dvije godine, zbog neovlašćenog držanja oružja, ali ne i za pomaganje ubicama Šćekića, a oslobođeni su i Beranac Vuk Vulević i njegov otac Radosav, kao i Podgoričanka Danica Vuković i Kragujevčanin Goran Živković. Prema navodima presude sudije Uskoković, Bigović, Boreta i

Odmah zatim organizovan je

GRAĐANSKA ALIJANSA

UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA

Razmatranje žalbi osuđenih za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića počeće danas u Vrhovnom sudu, a planirano je da traje tri dana. U ovom postupku do sada su izrečene tri presude. Prve dvije, zbog tehničkih grešaka, oborio je Apelacioni sud, dok je treću potvrdio. Sudije koje su donijele pobijene presude, ubrzo su napustile tu funciju. Tako, Lazar Aković je prešao u advokate, a Slavka Vukčević u notare. Posljednju odluku donijelo je vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Biljane Uskoković i Apelacioni sud je potvrdio 13. maja. Optuženi za ubistvo Šćekića, Budvanin Saša Boreta (42), Baranin Ljubo Bigović (37), Beranac Milan Čila Šćekić (37) i Podgoričanin Ljubo Vujadinović (39), dobili su maksimalne zatvorske kazne, odnosno, po 30 godina zatvora zbog organizacije zločina i ubistva. Ukoliko i Vrhovni sud potvrdi ovu presudu osuđeni mogu uložiti ustavnu žalbu i žalbu Sudu za ljudska prava u Strazburu. Vrhovni sud može i da obori presudu i vrati predmet na novo suđenje, a može i da je preinači. Sudilo se i Baraninu Alanu Kožaru, zbog “bombaških napa-

kasnije uhapšen je na kiparskom aerodromu u Larnaki, kada je uhvaćen sa lažnim bugarskim pasošem. Kada je utvrđen njegov pravi identitet, kiparska policija je obavijestila kolege u Španiji da se on nalazi u toj zemlji, pa su Španci zvanično zatražili izručenje Hadžiahmetovića zbog razbojništva u draguljarnici na Tenerifima . ● OSLOBOĐEN U ŠPANIJI, IzRUČEN JAPANU

put do Pirineja. Međutim, sud u toj zemlji brzo je odustao od daljeg krivičnog postupka, usljed nedostatka dokaza, pa je odlučio da ovog Podgoričanina ustupi Japanu. Naime, Osnovni sud za prekšaje u španskom gradu Arona, donio je presudu kojom se ovaj Podgoričanin oslobađa optužbe za pljačku draguljarnice u Španiji, na Tenerifima, koja je pripisivana članovima međunarodne kriminalne bande “Pink Panter”. U avgustu 2010. on je u pratnji policije avionom odletio na drugi kontinent. Njegov navodni saučesnik Radovan Jelušić, na početku suđenja u Višem sudu u Podgorici negirao je krivicu, tvrdeći da je optužnica konstruisana i namještena od Interpola koji, kako je tvrdio, pokušava da ga smjesti u jednu grupu ljudi kojima ne pripada. Grupa “Pink Panter” pričama o najbržim pljačkama sa velikim plijenom već godinama puni strane hronika brojnih svjetskih medija. Za minut, ili malo više, u stanju su da odnesu nakit vrijedan i preko milion eura. Upravo zato što su rasprostranjeni širom svijeta, njihov tačan broj se ne zna. Pretpostavka Interpola je da ih je od 200 do 300, te da su većinom iz zemalja bivše Jugoslavije. Njihov plijen doseže čak do 350 miliona eura. Članovi grupe su većinom mladi ljudi koji ne znaju ko im je šef.

Kožar su u julu 2005. podmetnuli eksploziv na hotel “Splendid”, sa namjerom da se suvlasnik tog hotela Žarko Radulović natjera da im plati reket, odnosno da kupi kuću Nikole Borete po cijeni od dva i po miliona eura za čiju kupovinu nije bio zainteresovan. Bigović i Boreta su, u tom dijelu, osuđeni za “podstrekavanje na iznudu”, dok je Kožar počinio “izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja”. Šćekić je ubijen iz zasjede 30. avgusta 2005. godine ispred svoje kuće u podgoričkom naselju Tološi. Na njegovom tijelu nalazilo se čak 19 prostrijelnih rana. M.V.P.

Pozvali stručnu javnost da prati izbor sudija Građanska alijansa (GA) pozvala je stručnu javnost i civilni sektor da prate proces izbora sudija Ustavnog suda i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, da bi na te funkcije konačno dobili pojedince sa autoritetom i bez obaveza prema bilo kojoj partiji. Zoran Vujičić iz GA kazao je da se raspisivanjem konkursa za dva kandidata za sudije Ustavnog suda koje bira predsjednik države, kao i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta krenulo u realizaciju ustavnih amandmana, koji imaju cilj da osnaže nezavisno i efikasno sudstvo. “Građanska alijansa apeluje na političke partije da taj proces izvedu uz poštovanje principa demokratskog društva, pospješujući nezavisnost tih institucija”, rekao je Vujičić agenciji MINA. On smatra da atmosfera koja prati realizaciju tih aktivnosti u velikoj mjeri podsjeća na raniji proces biranja sudija Ustavnog suda i članova Senata Državne revizorske institucije, u kome su, kako je naveo, ta mjesta bila predmet političke trgovine. “Tada se do većine došlo tako

što se među partijama podijelilo određen broj mjesta, pa smo u tim institucijama dobili predstavnike partija, a ne ljude koji svojim stručnim i moralnim kvalitetima dobijaju potrebnu većinu za izbor”, kazao je Vujičić. Prema njegovim riječima, ukoliko se partije odluče na takav pristup, onda bi ustavne i zakonske izmjene u cilju depolitizacije, bile obesmišljene i svi dosadašnji napori izvrnuti. Vujičić je dodao da ukoliko bi se obistinile te sumnje institucije sudske vlasti otišle bi korak unazad i koncept vladavine prava bi se na prvom koraku urušio. “Političke partije moraju da budu svjesne odgovornosti trenutka u kojoj se Crna Gora nalazi i puta kojim želi da ide. Samo snažne i nezavisne institucije su garant stabilnosti procesa i razvoja Crne Gore”, kazao je Vujičić. On je rekao da evropski partneri pomno prate događaje u Crnoj Gori, ocjenjujući da će koraci koji nadležni sada prave u velikoj mjeri će odrediti evropski put i brzinu pridruživanja Evropskoj uniji. M.V.P.


12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

ZA REKONSTRUKCIJU

Tražiće pomoć od Azmonta HERCEG NOVI - U organizaciji hercegnovske opštine, danas počinje rekonstrukcija Njegoševe ulice od zgrade Novljanke na Toploj do Opštine, investicione vrijednosti 400.000 eura. Povodom početka radova predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da je urađen projekat rekonstrukcije cijele ulice od Meljina do Igala, kao i da je dobijena građevinska dozvola. On je podsjetio da je od 2009. do 2010. godine rekonstruisana dionica od bolnice u Meljinama do hotela “Plaža”, dodajući da posao nije završen jer nije postavljena javna rasvjeta predviđena projektom, tako da će to biti učinjeno kroz ovaj projekat. “Rekonstrukcija ovog dijela ulice, čija je dužina 530 metara, koštaće 360.000 eura, a sa postavljanjem javne rasvjete i preko 400.000 eura. Radove će izvoditi preduzeće ‘Crna Gora put’”, kazao je Mandić. On je dodao da se za infrastrukturu sredstva obezbjeđuju od naknada za komunalno uređenje građevinskog zemljišta, odnosno od građevinskih dozvola. “Naredne godine očekujemo da dio te naknade bude od Azmonta, imamo još dva miliona eura koje očekujemo od Nord Stara i pokušaćemo da jedan dio sredstava riješimo donacijama. Poučeni iskustvima da je Azmont, trenutno najveći investitor u Crnoj Gori, već finansirao u pojedinim gradovima Crne Gore značajno veće iznose, uputićemo im molbu za pomoć i na ovom projektu. Kroz investiciju koja počinje u ponedjeljak htjeli smo prvo da pokažemo da smo dio sami uradili, kako bi se stekli uslo-

vi da uputimo i njima zahtjev”, kazao je Mandić. Direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Slobodan Popović je istakao da je rok za završetak radova 24. decembar. “Zahvaljujući dobroj saradnji sa izvođačem, Sekretarijatom za stambeno-komunalne poslove i

Komunalnom policijom, pripreme su dobro urađene tako da sam siguran da bar u ovom trenutku ništa nismo prepustili slučaju. Ono što će nam predstavljati najveći problem je nedostatak katastra podzemnih instalacija, tako da ćemo pojedine stvari morati da rješavamo tokom izvođenja radova. Da bi preduprije-

dili probleme od svih javnih preduzeća, zatražili smo da pošalju svoje predstavnike koji će biti stalno na gradilištu i pratiti radove”, kazao je Popović. Do 24. decembra dionica Njegoševe ulice od Novljanke do zgrade Opštine biće zatvorena za saobraćaj za sve vrste vozila. S.Milović

Danas o problemima invalida rada PODGORICA - Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje raspravljaće danas o aktuelnoj situaciji invalida rada u Bijelom Polju. Predstavnik invalida rada, koji su prije nekoliko dana prekinuli gladovanje, ali ne i štrajk, Lazar Knežević kazao je u izjavi za radio Antena M da rješenje njihovih problema bivši radnici očekuju najkasnije za dvije sedmice. “Za 15 dana ćemo znati čitavu situaciju. Da vidimo i šta je bilo sa onim što su nam saopštili da više nijesmo korisnici Fonda PIO, nego da su nas prebacili na Zavod za zapošljavanje. Ali i u krajnjem, saznaćemo koju će ponudu da nam daju”, kazao je Knežević i dodao da bi odboru danas trebalo da prisustvuje i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. Invalidi rada Bijelog Polja, Rožaja i Mojkovca prekinuli su sredinom sedmice štrajk, nakon obećanja da će u resornom ministarstvu biti razgovarano o njihovim zahtjevima. Oni su u petak imali sastanak sa ministrom rada i socijalnog staranja Predragom Boškovićem, na kojem je dogovoreno da Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva i Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) razmotre u narednih 15 dana zahtjeve invalida rada. Iz resornog ministarstva je ranije saopšteno da će naredni sastanak invalidi rada održati sa Boškovićem početkom decembra. Mr.Ž.


Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

RADNA POSJETA

Otvorena dva seoska vodovoda

Marina Živaljević

M

ještani sela Boričje kraj Plužina i Gornja Bukovica u blizini Šavnika proteklog vikenda dobili su sigurno snabdijevanje vodom. Tokom radne posjete Šavniku i Plužinama, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović otvorio je vodovod Boričje i vodovod Gornja Bukovica, a razgovarao je i sa poljoprivrednicima o najčešćim problemima sa kojima se susrijeću. Prema Ivanovićevim riječima, dvije opštine treba da razmišljaju kako da zadrže mlade ljude na tom području.

ŠAVNIK/PLUŽINE - Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović kazao je da je svjestan koliko vodovod znači ljudima koji žive u ovom kraju. “Ovo je jedno vrlo obimno izvorište koje je trebalo ukrotiti, a to nije moglo biti urađeno bez angažovanja lokalnog stanovništva. Time je moje zadovoljstvo veće, jer sve što je urađeno urađeno je zajedničkim snagama lokalnog stanovništva, Opštine i ministarstva”, kazao je Ivanović nakon otvaranja vodovoda u Boričju u subotu. On je kazao da je fokus razgovora sa rukovodstvom Opštine Plužine bio na onome što tišti poljoprivredne proizvođače. Razgovarali su i o mogućnostima gradnje novih vodovoda u naredne dvije godine, nasipanju puteva, poboljšanju lokalne infrastrukture, kao i o programu otkupa jagnjadi.

Predsjednik organizacionog odbora za izgradnju vodovoda Vladimir Joković kazao je da je izgradnjom vodovoda riješen jedan od najvećih problema u selu, koji se dugo nije mogao riješiti jer se izvor nalazi ispod seoskih kuća. “Napravljeno je tri kilometra vodovoda i vodu je sada dobilo 26 domaćinstava, kao i seoska škola i crkva. Vrijednost investicije je 75.000 eura”, kazao je Joković. Tokom boravka u opštini Šavnik, Ivanović je sa poljoprivrednicima razgovarao o tome kako da podignu kvalitet proizvodnje, prije svega u oblasti stočarstva, kako bi ljudi koji se ozbiljno bave ovim poslom mogli doći do većih cijena. “Mi moramo da se okrenemo jednom drugačijem načinu razmišljanja, gdje će akcenat biti na kvalitetu onoga što mi stvaramo. Mislim da kvalitetna hrana, koju

Ivanović sa mještanima sela Gornja Bukovica možemo da napravimo ovdje u Crnoj Gori, može da se proda po većoj cijeni od one po kojoj se sada prodaje. Tu pravimo greške”, kazao je Ivanović. Jedna od tih ideja je da se u okviru planova koji se razvijaju na nivou opštine napravi jedna posebna zona koja će biti opredijeljena za organsku proizvodnju. “Dakle, ne projekat po projekat, već da imamo prostor u kojem ćete se vi baviti proizvodnjom, a da znamo da će kompletni proizvođački proces u okviru te regije biti od početka do kraja obilježen kao organski. S naše strane, mi treba da otvorimo tržište na kojem će se prodavati proizvodi iz ovog kraja”, kazao je Ivanović. On je dodao da bi trebalo organizovati zajedničku posjetu poljoprivrednih proizvođača iz nekoliko opština farmama u Njemačkoj ili Austriji, kako bi vidjeli kako one funkcionišu. Nakon razgovora

GERONTO DOMAĆICE

Ponovo na birou rada BIJELO POLJE - Realizacija projekta “Njega starih lica”, koji sa prekidima traje od 2005. godine, završena je, a 12 geronto domaćica koje su pružale usluge za 80 korisnika sada je na birou rada. Ovogodišnji angažman trajao je 10 mjeseci pod patronatom lokalne uprave, Zavoda za zapošljavanje i Crvenog krsta, a sekretar Crvenog krsta Zoran Rudić njihov angažman ocijenio je svrsishodnim. “Pružanjem usluga, odnosno radnim angažmanom geronto domaćica, najstarija populacija građana u opštini bila je više nego zadovolj-

na, jer su imali značajnu pomoć i pažnju”, kazao je Rudić. Glavna opštinska administratorka Marina Petrić objasnila je da jeovaj javni rad imao svoje vrijeme trajanja i za ovu godinu je završen. “Postoji razmišljanje i dobra volja da se, ukoliko bude finansijskih sredstava, nastavi iduće godine. Smatramo da je ovaj projekat na prvom mjestu kada su u pitanju javni radovi, jer se prvenstveno odnosi na pružanje pomoći starim osobama”, kazala je Petrić. Jedna od geronto domaćica kazala

je DN da su za taj rad imale platu od oko 300 eura, što je mnogo doprinijelo egzistencijalnom zbrinjavanju njihovih porodica. “Sada smo ponovo na Birou rada i u nezavidnom materijalnom položaju. Navikle smo na stare osobe kojima smo pružale naše usluge i sa kojima smo stvorile neraskidivo prijateljstvo. S obzirom na to da smo u proteklih osam godina, istina sa prekidima, radile ovaj posao na zadovoljstvo korisnika, očekujemo da će se rad nastaviti iduće godine”, kazala je geronto domaćica. B.Č.

Ministarstvo bi da stipendira veterinare I opština Šavnik i opština Plužine treba da razmišljaju kako da zadrže mlade ljude na tom području. “Moja bi molba bila da ljudi koji rade u Opštini i lokalno stanovništvo malo više razmišljaju o tome kako da se mladi zadrže ovdje i da ima neko ko će nastaviti da radi sve ono što je do sada urađeno i što ćemo uraditi u narednih nekoliko godina”, kazao je Ivanović tokom posjete Plužinama. Razgovarajući sa poljoprivrednicima iz Šavnika, Ivanović je kazao da je razvoj lokalne infrastrukture veoma važan, upravo da bi se mladi ljudi zasa poljoprivrednicima, Ivanović je otvorio vodovod Gornja Bukovica i

držali da ostanu na selu. “I u opštini Šavnik, kao i u Plužinama, postoji problem sa veterinarima. Treba razmišljati kako dugoročno riješiti ovaj problem. Zamolio bih sve da nađemo jednog ili dva mlada čovjeka, nekog ko sada završava srednju školu i ko razmišlja o fakultetu. Naša bi obaveza bila da obezbijedimo stipendije, a to dvoje ljudi treba da imaju spremnost da uče. Cilj je da imamo jednog ili dva veterinara koji će svoj poziv opredijeliti mjestu odakle potiču”, kazao je Ivanović. najavio da je sljedeće godine planirano otvaranje još dva vodovoda.

STANOVI SOLIDARNOSTI

Zgrada gotova za 14 mjeseci

PODNIJEĆE PRIJAVU

Betonirali bez dozvole TIVAT - Redovnom kontrolom zone morskog dobra tokom ovog mjeseca, kontrolori JP Morsko dobro su u više navrata ustanovili da se u KO Radovići na parcelama 606 i 607, prema Krašićima, odvijaju građevinski radovi za koje ne postoji odgovarajuća zakonom predviđena dokumentacija. Kako je saopšteno iz PR službe

Morskog dobra, investitor Alexey Kozlov je ispod svoga objekta izbetonirao stepenice u duzini od oko 20 metara, kao plato između stijena do mora u dužini od oko 7 metara i širine oko metar i po. Pored toga, izbetonirao je i malu pontu dužine između pet i šest metara i širine 1,5 metra, koja se oslanja na dva šipa.

“Početkom mjeseca, Morsko dobro je evidentiralo da je investitor počeo pripremanje terena za izgradnju, lomljenje kamena i dodavanje dasaka, o čemu smo nedavno uputili prijavu Upravi za inspekcijske poslove. Međutim, radovi ipak nisu obustavljeni, pa su kontrolori evidentirali betoniranje stepenica i dijela platoa preko stijena, kao i postavljanje šalovanja u more za pontu i šipova, a juče je konstatovano da je početi dio u moru potpuno izbetoniran”, saopštili su iz preduzeća. Iz Morskog dobra su zbog toga odmah uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove i sa zahtjevom da preduzmu zakonom predviđene radnje, Područna jedinicu policije. “Pošto je, i pored prijava, investitor nastavio radove, JP Morsko dobro će podnijeti prijavu nadležnom državnom tužiocu”, naglasili su iz budvanskog preduzeća. Z.K.

BUDVA – Nakon što je 11 porodica iz baraka kod zgrade Akademije znanja iseljeno i uručeni im ključevi od stanova u zgradi u naselju Lazi, odmah su uklonjene barake i počeli su pripremni radovi na izgradnji zgrade solidarnosti sa 131 stambenom jedinicom. Kako navode u Fondu za solidarno-stambenu izgradnju (CFSSI), dan nakon iseljenja počelo je rušenje baraka, a sada su u toku pripremni radovi za izgradnju zgrade. “Velika je zgrada i velika mašinerija, treba da se zahukta da to počne”, navode u CFSSI i kažu da će u zgradi biti 131 stambena jedinica, nešto poslovnih prostora i 136 garaža u dva nivoa ispod zgrade. Neki kupci su odvano potpisali predugovore, a neki su dali i dio novca. “Mi smo sa našim izvođačem, preduzećem ‘Čelebić’, dogovorili

princip i sistem saradnje. Oni koji su potpisali predugovore i dali neki avans, kao i oni koji sada potpisuju, ići će kod notara kako bi napravili notarni zapis. Pravićemo koncept da sav novac koji kupci budu plaćali prema dogovorenoj dinamici bude na jednom računu i ići će u korist našeg izvođača. Tako i kupcima i izvođaču dajemo sigurnost da će finansijski biti pokrivena gradnja, jer čim je finansijski pokrivena, nema bojazni da zgrada neće biti završena u roku”, kažu u CFSSI. Kupci će kompletan iznos za stan morati da izmire do useljenja, po dogovorenoj dinamici. Svaki kupac, navode, ima različite mogućnosti i pojedinačno se sa svakim dogovaraju. Osnovni je princip da prije useljenja mora da se isplati kompletan iznos za stan. Rok završetka izgradnje je 14 mjeseci. N.L.


14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

USPJEH

Bjelopoljac osvojio evropsko zlato BIJELO POLJE - Bjelopoljac Edin Idrizović osvojio je prvo mjesto na Evropskom prvenstvu sportskog modernog plesa, održanom u Kanjiži u Srbiji. “Nijesam siguran koliko je bilo takmičara, ali znam da ih je bilo mnogo, jer je takmičenje počelo u devet ujutru, a završilo se oko 20 sati. Nastupao sam u potkategoriji ‘Solo Break Dance’, gdje su nastupili i plesači iz Mađarske, San Marina i Italije”, kazao je Idrizović, koji je student Fakulteta za fizičko vaspitanje i sport u Novom Sadu. Za takmičenje je saznao od svoje profesorice plesa Slađane Ivanišević, inače vlasnice plesnog kluba “Vojvodina”. “Pričali smo o nekim takmičenjima i ona je pomenula Evropsko prvenstvo. Predložila je da, ukoliko želim da učestvujem, može pokušati da me prijavi. Naravno, odmah sam pristao, jer znam da to nije mala stvar i da se takva prilika ne pruža često. Uslijedile su ubrzane pripreme i vježbe, jer je takmičenje trebalo da se održi za mjesec dana.

Bilo je prilično naporno, ali sam podršku imao od plesnog kluba i drugova sa fakulteta”, kazao je Idrizović. Član je crnogorske brejkdens grupe “Ride Crew”, sa kojom je nastupao u emisiji “Ja imam talenat”, a svoje plesačko umijeće pokazao je i u spotu grupe “Who See” za pjesmu “Igranka” i u spotu Saše Kovačevića za pjesmu “Slučajno”. Osim toga, Edin Idrizović ima mnogo zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja sa brojnih takmičenja u biciklizmu i kajaku. B.Č.

SEMINAR

Obezbijediti život u skladu sa planetom BAR - Razvoj održivog društva je složen zadatak i kontinuiran proces učenja i promjena svih segmenata društva, jer podrazumijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva razvoja, kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe, zakljućak je dvodnevnog seminara za nastavnike na temu “Implementacija sadržaja održivog razvoja”. U organizaciji Regionalnog centra za zaštitu životne sredine i podršku Ministarstva prosvjete, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Zavoda za školstvo, u OŠ “Blažo Jokov Orlandić” proteklog vikenda održan je seminar u toku kojeg su mogućnosti, ulogu i značaj obrazovanja za održivi razvoj u crnogorskom obrazovnom sistemu prezentovali Nevena Čabrilo, mr Snežana Grbović i Mira Vasiljević, kao projektni menadžer. Prema riječima predavača, glav-

ni cilj projekta je da se kroz saradnju sa državnim institucijama i stručnjacima radi na pronalaženju modaliteta i načina da koncept održivog razvoja bude integrisan u postojeće nastavne planove i programe. “Današnji model globalnog društvenog razvoja zahtijeva promjene i djelovanje, s ciljem da se spriječi neodrživo korišćenje prirodnih bogatstava i degradacija životne sredine, da bi se obezbijedio život u skladu sa mogućnostima naše planete i ona sačuvala za buduće generacije”, istaknuto je na seminaru. Tokom dvodnevne obuke radioničarskog tipa, nastavnici su radili na jačanju vlastitih kapaciteta kroz dodatnu obuku, razmjenu iskustava i saradnju, kao i na unaprijeđivanju već donesenih obrazovnih alatki “Zeleni paket” i “Zeleni paket junior”, kako bi se podržao dalji razvoj standarda održivog razvoja. A.Lj.

EKOLOZI OCIJENILI

Golf tereni negativno utiču na prirodu

TIVAT - Područje bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranzo” u Tivtu, na kome kompanija “Boka Grupa” namjerava da gradi golf igralište, nedovoljno je istraženo i na njemu sigurno postoji nekoliko stotina biljnih vrsta koje će izgradnjom terena biti potpuno uništene, smatraju stručnjaci. Na Izvjestaj o strateškoj procjeni uticaja na zivotnu sredinu za DUP “Golf ekonomija”, koji je uradila podgorička firma “Studio Synthesis”, primjedbe je dostavilo više nevladinih organizacija, među kojima su NVO “Crnogorsko društvo ekologa”, “Green Home”, “Ozon” i “Društvo mladih ekologa”, a o negativnom uticaju oglasili su se i sa odsjeka Biologija na Prirodno matematickom fakultetu. U komentarima koje su potpisali dr Vladimir Pešić, Nataša Kovačević, Aleksandar Perović, Mija Karadžić i mr Vuk Iković stoji da smanjenje biljnog diverziteta sa sobom nosi smanjenje životinjskog svijeta. Stručnjaci upozoravaju da se na

golf igralištima “po pravilu siju strane alohtone vrste trave koje sa sobom često nose i razne vrste parazita i bolesti koje napadaju domicilne biljne vrste i onda lančano, negativno utiču na čitav biodiverzitet”. Pored tih, upozorenja se odnose i na potrebu ogromnih količina vode za održavanje tih terena, što prelazi osam sekundnih litara, “ali i na opasnost koju predstavljaju pesticidi koji će se koristiti radi održavanja 60 hektara površine planiranog golf igrališta, kao i đubriva koja se upotrebljavaju zajedno za održavanje golf terena. Oni, prema ocjeni biologa, mogu ugroziti ne samo obližnje jezero, nego mogu imati višestruke posljedice na zemljište, ugrožene i osjetljive vrste na lokalitetu, kao i vezane vode. Jezero koje se nalazi na nekadašnjem poljoprivrednom dobru ne bi se smjelo koristiti za skladištenje prečišćenih fekalnih voda, namjenjenih za zalivanje terena, smatraju ekolozi, jer bi se tako ugrozio taj eko-sistem, ali i

rijeka Gradiošnica u koju se povremeno preliva akumulacija iz jezera. Tvrdnje koje su navedene u Studiji, da će izgradnja golfa poboljšati biodiverzitet, iz ekoloških organizacija su odbacili, navodeći da je to “tačno samo za staništa koja su prilično devastirana i koja karakteriše mala biološka raznolikost, što nije slučaj sa tivatskim poljem gdje pojedine vrste egzistiraju isključivo u prisutnim vodenim tokovima. Crnogorski ekolozi tvrde i da Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu DUP “Golf ekonomija” treba odbaciti jer ima manjkovosti i u značajnoj mjeri je urađena protivno važećim zakonskim prospisima. DUP “Golf ekonomija” se odnosi na područje bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranzo” u Tivtu, na kome kompanija “Boka Grupa” namjerava da gradi golf igralište sa 18 rupa, stambeno naselje za oko 1.700 stanovnika i dva manja hotela ukupnog kapaciteta 150 kreveta. Z.Krstović


Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

NA SVJETSKI DAN EKOLOŠKIH POKRETA

Obilježili tri godine borbe Beranselci počeli uređenje smetlišta na Vasovim vodama Miki Tmušić

U

prisutvu velikog broja građana i aktivista ekoloških pokreta iz cijele Crne Gore, mještani Beransela priredili su mali performans povodom 17. novembra, Svjetskog dana ekoloških pokreta. Jučerašnji datum ujedno predstavlja i treću godišnjicu borbe mještana Berasela da se pitanje trovanja koje se dešava na Vasovim vodama riješi na način koji će biti od koristi svim građanima Berana, a ne samo mještanima Beransela.

BERANE - Mještani Beransela juče su sadnjom oko 50 sadnica obilježili Svjetski dan ekoloških pokreta, ali i trogodišnjicu borbe protiv, kako navode, nezakonitog odlaganja opasnog otpada. Sadnjom biljaka Beranselci žele da poruče da su se konačno stekli uslovi da se stavi tačka na ekocid koji traje već godinama. Mještanin Svetislav Tomović pozdravio je sve prisutne i rekao da se oni samo bore za zdrav život, te da žele da spriječe nelegalno i nezakonoito odlaganje otpada na smetlištu Vasove vode. “Mi smo danas ovdje da pokažemo da ne odustajemo od borbe za zdrav život, ne samo nas Beranselaca, nego svih građana Berana. Zakon je na našoj strani, država je rekla da smo mi u pravu, samo lokalna uprava tvrdi suprotno. Ponavljamo, nećemo odustati od borbe za zdrav život naše djece i pokoljenja koja dolaze”, kazao je Tomović. Predsjednik ekološkog udruženja “Ozon” Aleksandar Perović kazao je da mu je drago što je prisutan i što može pružiti podršku mještanima Beransela koji se, kako je kazao, više godina junački bore za zdrav život svih u Beranama i svojim primjerom pokazuju da se bore za sve u Crnoj Gori. “Na Međunarodni dan ekoloških pokreta, koji se obilježava svuda u svijetu, pružamo podršku mjetanima Beransela u njihovoj borbi za zdrav život i čist vazduh. Cilj ove akcije je da se pokaže da su se ste-

kli uslovi za sanaciju ovog ekocida, ove ekološke katarstofe, što smo pokazali sadnjom ovih biljki. Danas, ne samo u Beranselu, nego širom Evrope, vrše se represivne mjere

prema aktivistima eko pokreta, a to je pokazano nedavno u Rusiji kada su pohapšeni aktivisti ‘Green peace’ organizacije”, kazao je Perović. Kao podrška mještanima Beransela, juče su došli i aktiviski iz Podgorice koji se bore protiv devastacije brda Gorica i izgradnje tunela, aktivisti iz Dragišnjice koji se bore protiv nezakonite sječe Nacionalnog parka, aktivisti iz Kotora koji se bore protiv rada kamenoloma “Navišići” koji, kako tvrde, devastira njihvu životnu sredinu, kao i mnogi drugi koji se bore za očuvanje ekološke Crne Gore.

Nikola Vasilije Matić 16. novembra 2013. u 40. godini. Sahrana će se obaviti 18. novembra u 14 časova na groblju Čepurci.

Momir R. Tošković 16. novembra 2013. u 64. godini. Sahrana će se obaviti 18. novembra u Novoj Pazovi.

Đuro Ilije Petrović 16. novembra 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 18. novembra u 14 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

Slavko Velimira Orović 16. novembra 2013. u 71. godini. Sahrana će se obaviti 18. novembra u 15 časova na groblju Čepurci.

Vasilije Miško Božidarov Mugoša 16. novembra 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na mjesnom groblju Donja Gorica. Kuća žalosti Donja Gorica bb.

Miluša S. Nikolić rođena Janičić, 16. novembra 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na gradskom groblju pod Trebjesom.

Milka Dukina Bulajić 16. novembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na groblju u Vilusima.

Marija Branislava Ivanović rođena Vuković, 16. novembra 2013. Sahrana je obavljena 17. novembra na groblju u Doljanima.

RODNA (NE)RAVNOPRAVNOST

Žene nedovoljno zastupljene BIJELO POLJE - Statistika pokazuje da Crna Gora, po pitanju rodne ravnopravnosti, ne stoji dobro i da žene, u kadrovskom smislu, nijesu iskorišćene u obimu u kojem bi trebalo, poručeno sa okruglog stola posvećenog rodnoj ravopravnosti. Ministar za ljudska i prava nacionalnih manjina Suad Numanović kazao je da su ključne oblasti aktiviranje žena u politici, ekonomiji i borbi protiv nasilja i njihovoj zaštiti. “Nastojimo da ljudska prava, na čemu počivaju sve demokratije, a rodna ravnopravnost predstavlja izvor te demokratije, podignemo na znatno viši nivo”, kazao je Numanović na seminaru koji je organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ciljnu grupu predstavljali su advokati sa sjevera države. Numanović je kazao da je obaveza svake države da pokaže visok stepen poštovanja ljudskih prava, te da u statističkom pogledu, po pitanju rodne ravnopravnosti, Crna Gora ne stoji dobro. “Žena u državi ima 51 odsto, a na putu prema EU, gdje stremimo da idemo, imamo kadrovski deficit, te

PREMINULI

ga je potrebno nadoknaditi u dijelu žena. One nijesu iskorišćene u obimu kako bi trebalo, zbog čega je zadatak ne da se to stanje popravi zbog ulaska u EU, već potrebe za našim ekonomskim rastom”, kazao je Numanović. Osvrnuvši se na propise prema kojima u svim institucijama treba da bude najmanje 30 odsto žena, Numanović je rekao da je u praksi stanje daleko od te brojke. “U lokalnim upravama to je negdje između osam i deset odsto. Samo u Budvi je nešto više, skoro 20 procenata, dok je u državnom parlamentu oko 16 odsto žena, što je nedovoljno. Na nivou lokalnih parlamenata zastupljenost je dva procenta manja, što je takođe nedovoljno. Nedovoljno je i 17 procenata u Vladi, gdje su na ministarskim mjestima samo tri žene”, kazao je Numanović. Takva statistika se, kaže Numanović, mora popraviti i pripadnice nježnijeg pola treba da budu više iskorišćene. “Žene su agilnije i u odnosu na muškarce više završavaju fakultete, tako da visokoobrazovanih ima više

na biroima rada. Problem je nedovoljna zastupljenost žena u ekonomiji i biznisu, gdje je svega devet odsto njih, što je jako malo. Inače, kod nas žene teško mogu da se bave biznisom, s obzirom na tradiciju i potrebu da bude kući, majka i domaćica. Sebični smo i kada su u pitanju nekretnine jer se samo šest odsto vodi na žene”, iznio je Numanović. Prema njegovim riječima, evidentno je i nasilje nad ženama, te je sve veći broj pritužbi i žalbi kada se radi o ovoj oblasti. “Alarmantni su podaci da je sve to evidentiramo, ali se kao država i lokalna samouprava ne bavimo tom problematikom. Nemamo pravo nad ovim da žmurimo. Zato treba što više žena aktivirati u politici, ekonomiji i zaštititi ih od nasilja”, zaključio je Numanović. Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore Nada Drobnjak govorila je o pojmovima i teoriji rodne ravnopravnosti, dok je pomoćnica sekretarke Sekretarijata za zakonodavstvo Slavica Bajić govorila o domaćim normativnim okvirima rodne ravnopravnosti. B.Č.

Neđeljko Blagojev Gajović 16. novembra 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na groblju Ozrinići.

Blanka Kolar rođena Plavec, 15. novembra 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na novom groblju Vječnost u Igalu.

Zdravko Novice Čukić 15. novembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 16. novembra na groblju Čoeča glava, Trešnjevo.

Vukojica Milonje Božović 15. novembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 16. novembra 2013. na groblju u Pripčićima.

Vlado Paja Rakonjac 15. novembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 16. novembra na groblju u Unevini.

Saljka Selmana Tuzović rođena Bašić, 15. novembra 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 16. novembra na groblju u Tuzima.

Ljubica Svetomirova Mijušković rođena Ristić, 15. novembra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 16. novembra u selu Zagorak, Danilovgrad.

Svetislav Tisa Đuričanin Sahrana je obavljena 16. novembra 2013. na seoskom groblju u Đuričkoj Rijeci.

Milan Mirka Saković 14. novembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 16. novembra na Pečičkom groblju u Pešcima.

Dragoje Špiro Bojov Paunović 13. novembra 2013. u 60. godini. Sahranjen je 15. novembra u Prijedoru.

Milorad Mićo Ilijin Peličić u 64. godini. Sahrana je obavljena 12. novembra na groblju Čepurci.

Dobrinka Gavrila Bojović 16. novembra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra u selu Zminica.

Darko Matov Lakić 15. novembra 2013. u 46. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na mjesnom groblju Jelenak.

Biserka Mitra Zlatičanin rođena Boljević, 15. novembra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 17. novembra na groblju u Tološima.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

IZRAEL

Srušio se putnički avion, 52 mrtvih Na međunarodnom aerodromu u Kazanju je pri slijetanju pao avion “boing 737”, a stradale su 52 osobe. Među mrtvima je i sin predsjednika republike Tatarstan. Avion je saobraćao na liniji Moskva-Kazanj. Portparol ministarstva za vanredne situacije je rekao da je avion eksplodirao pri drugom pokušaju slijetanja i da su tom prilikom poginula 44 putnika i šest članova posade, javio je Rojters. Portparolka iz ministarstva za vanredne situacije je rekla da su u avionu bile 52 osobe i da strahuje da su

ŠPIJUNAŽA

sve mrtve. Avion pripada regionalnoj avio-kompaniji Tatarstana, zapadne republike čiji je Kazanj glavni grad. Kako javlja Raša tudej, nije prijavljeno da je bilo djece u avionu. Ovaj ruski medij prenosi ocjenu stručnjaka iz hitne službe, koji je rekao da je najvjerovatnije pilot napravio grešku, ali i da ne iskuljučuje to da je u pitanju tehnički kvar. Jedan od putnika koji su se zatekli na aerodromu rekao je da je čuo prasak udarca i osjetio da tle podrhtava. Stručnjak za avio-nesreće, pilot prve klase Vladimir Gerasi-

mov rekao je za Raša tudej, da je najvjerovatnije u pitanju greška posade, naročito kad se uzme u obzir da avion nije uspio precizno da sleti iz prvog pokušaja. Ali, kako je dodao, više će se znati tek nakon istrage i analize sadržaja “crne kutije”.Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je vladi da osnuje komisiju za hitnu istragu avionske nesreće na aerodromu u Kazanju, saopštio je njegov sekretar za medije Dmitri Peskov. Putin je takođe izrazio saučešće porodicama i prijateljima poginulih.

IZRAEL

Diplomate nadzirane čak i u hotelima

Fransoa Oland isključiv da nema popuštanja Teheranu

Britanska državna agencija za praćenje elektronskih komunikacija nadzirala je strane diplomate tako što je pratila njihove hotelske rezervacije, objavio Špigl. Taj list je naveo da je agencija GCQ tokom više od tri godine imala sistem za praćenje rezervacija u najmanje 350 luksuznih hotela širom svijeta, prenijela je agencija Frans pres. “Cilj tog programa je bio da GCQ dođe u posjed informacija o periodu boravka, gradu i hotelu kojeg strani diplomata namjerava da posjeti, što bi omogućilo tehničkim službama da stupe u akciju

Francuski predsjednik Fransoa Oland poručio je juče, tokom svoje posjete Izraelu, da će Francuska nastaviti da se protivi ublažavanju ekonomskih sankcija Iranu sve dok ne ubjedi Teheran da odustane od atomskog oružja. Analitičari navode da bi Olandova poruka, koju je objavio na početku trodnevne posjete Izraelu, mogla da pomogne izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj kampanji da ubijedi svjetske lidere da pooštre uslove predloženog dogovora sa Iranom pred početak razgovora u Ženevi 20. novembra. Poslije Olandove posjete, Netanjahu treba da u srijedu otputuje u Moskvu radi razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i potom se vraća u Izrael, gdje u petak stiže američki državni sekretar Džon Keri. Netanjahu je osudio prijedlog dogovora, o kojem bi trebalo da bude razgovora tokom treće runde pregovora između šest svjetskih sila i Teherana koji će trajati od 20. do 23. novembra, da se Iranu ublaže ekonomske sankcije ukoliko suspenduje dijelove svog nuklearnog programa. Na ceremoniji održanoj na aerodromu, kojoj su prisustvovali Netanjahu i izraelski predsjednik Šimon Perez, Oland je naglasio da Francu-

prije dolaska diplomate u hotel”, objavio je Špigl. Te akcije su obuhvatale prisluškivanje telefona i faksa u hotelskoj sobi u kojoj boravi diplomata, omogućavanje pristupa kompjuteru priključenom na hotelsku mrežu i prisluškivanje diplomate u baru hotela, pokazali su dokumenti do koji je došao Snouden. Špigl navodi kako nije poznato koliko često je korišćen pomenuti program, a jedan zvaničnik agencije GCQ je na pitanje o tom programu odgovorio da navode “niti potvrđuje niti negira”.

SAUDIJSKA ARABIJA

Kiša potopila Rijad Na ovaj grad sa pet miliona stanovnika kiša pada u prosjeku jednom ili dvaput godišnje, a juče su nakon dva sata padavina ulice i objekti bili poplavljeni, a dva muškarca i jedna žena su smrtno stradali. Rijad nema adekvatan drenažni sistem koji bi akumulirao padavine, pa su se šokirani stanovnici morali snalaziti da bi prevazišli brojne probleme koje je kiša juče izazvala. Internet su preplavile fotografije i video-snimci koji ilustruju stanje u kojem su se

našli. Problemi u saobraćaju zabilježeni su na svakom koraku, a vlasti su bile primorane da na jedan dan zatvore škole i univerzitete. Stanovništvu je savjetovano da ostanu u svojim domovima dok se voda ne povuče, javlja TV Al Arabiya. Temperatura je u toku protekle noći pala na 24 stepena. Vojska i civilna zaštita su mobilizovane kako bi se suočile sa problemima. Zabilježeno je 5.015 saobraćajnih nesreća, a 98 osoba ostalo je zaglavljeno i tražilo pomoć.

PAKISTAN

Mušarafu prijeti smrtna kazna Pakistan je u nedjelju objavio da će se bivšem vojnom vladaru zemlje suditi za izdaju, što je kažnjivo smrću ili doživotnim zatvo-

rom, jer je 2007. godine proglasio vanredno stanje. “Nakon odluke Vrhovnog suda i izvještaja istražne komisije, odlučeno je da će se pokrenuti sudski proces protiv generala Perveza Mušarafa (za izdaju) na osnovu člana 6. Ustava”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Nisar Ali Kan na pres konferenciji. “Ovo se dešava prvi put u istoriji Pakistana i ova odluka je donesena uzimajući u obzir nacionalni interes”, kazao je Kan. Ministar je rekao da je predsjedavajući Vrhovnog suda dobio pismo od vlade u kojem zahtijeva osnivanje tribunala od tri sudije kako bi se pokrenuo proces protiv Mušarafa. Vlada će takođe objaviti ime specijalnog tužioca u ponedjeljak, prenio je AFP. Mušaraf je već optužen za četiri teška kršenja zakona u vezi s njegovom vladavinom od 1999. do 2008. godine, među kojima je i ubistvo bivše premijerke Benazir Buto 2007. godine.

ska ozbiljno shvata zabrinutosti jevrejske države i na hebrejskom je-

ziku dodao da će “uvijek biti prijatelj Izraela”.

AMERIKA

Prvi bijeli gradonačelnik Njujorka oženjen crnkinjom Amerika je učinila još jedan korak u prevazilaženju rasne diskriminacije - novi gradonačelnik Njujorka je bijelac oženjen crnkinjom. Čak i u zemlji u kojoj je predsjednik crnac i u kojoj su mješoviti parovi sve prihvaćeniji, brak Bila de Blazija sa Šarlinom Mekrej predstavlja značajan pomak, posebno na američkoj političkoj sceni. Naime, kako podsje-

ća AP, on je prvi bijeli političar sa crnom suprugom u američkoj istoriji koji je izabran za gradonačelnika. “To je dokaz da Amerika prihvata druge rase, etnicitete i vjere. Smatram to velikim simbolom”, kazao je Vilijam Koen, nekadašnji američki ministar odbrane, koji je takođe oženjen crnkinjom. Koen je već bio senator kada je

počeo vezu sa crnoputom TV novinarkom Dženet Lenghart. Nekoliko puta ju je zaprosio, ali se ona bojala da će njena boja kože biti prepreka za njegovu dalju političku karijeru. Na kraju su se vjenčali 1996, nekoliko sedmica prije nego što je Koen najavio da se neće kandidovati za još jedan mandat. I dosad je bilo političara čiji su supružnici bili druge rase, kazao je Koen, ali se to, uglavnom, smatralo nepoželjnim. Najnovija istraživanja ukazuju da se atmosfera, u međuvremenu, promijenila. Anketa koju je u julu sprovela agencija Galup pokazala je da 87 odsto Amerikanaca podržava međurasne brakove. Poređenja radi, 1958. godine tako je razmišljalo svega četiri odsto Amerikanaca. Godine 2010, više od 15 odsto svih novosklopljenih brakova bili su međurasni. Statistike pokazuju i zašto je slučaj de Blazija i Mekrej tako rijedak. Galupovo istraživanje otkrilo je, naime, da su bijeli muškarci najmanje spremni da potraže suprugu van svoje rase. Više od 97 odsto bijelih muškaraca oženjeno je bijelom ženom, dok 82 odsto crnaca, 65 odsto Hispanoamerikanaca i 48 odsto Azijaca imaju suprugu istog porijekla.


Globus 17

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Veliko obezbjeđenje, mirna Mitrovica KOSOVO

Na ponovljene izbore u Kosovskoj Mitrovici izašlo 21,12 odsto birača, odnosno 4.938 ljudi

U

z jake snage obezbjeđenja juče su se u tri biračka centra u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice održali ponovljeni izbori za gradonačelnika i lokalnu skupštinu. Zapravo, KFOR, EULEX, kosovska policija, civilna zaštita, a neki od njih i sa pancirima i oružjem, bili su na svim biračkim mjestima i u njihovoj bliziini, kako ne bi dozvolili da se ponovi scenario viđen 3. novembra kada su izbori u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici prekinuti.

Ipak, po završetku glasanja, još nije jasno gdje će se brojati glasovi. RTS je prenio da će to biti u Kosovskoj Mitrovici, dok su iz OEBS-a poručili da će se prebrojavanje obavljati u Prištini, kako bi se izbjegle eventualne neregularnosti. I sam proces ponovljenog glasanja u Kosovskoj Mitrovici bolje je organizovan nego prije dvije nedjelje. Nijesu kasnili članovi biračkih odbora, a nijesu se čekali ni birački spiskovi, kao što je to bio slučaj 3. novem-

bra. Čak, glasački listići su do biračkih mjesta dopremani u zoru, praćeni jakim obezbjeđenjem. Birališta su otvorena u sedam sati ujutro, a primijećeno je i da su mnogi građani, da li zbog straha ili nečeg drugog, do biračkih mjesta dolazili u grupama. Kosovski ombudsman Sami Kurteši kazao je poslije obilaska biračkih centara u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice da nije ustanovio da postoje problemi.

Koordinator upravljačkog tima za uspostavljanje Zajednice srpskih opština (ZSO) Ljubomir Marić izjavio je danas da je zadovoljan odzivom građana na ponovljenim izborima u Kosovskoj Mitrovici i da se nada da će izlaznost i dalje biti dobra kako bi se omogućilo formiranje ZSO. Marić je rekao Tanjugu da je odziv danas puno bolji nego 3. novembra, uz ocjenu da su građani shvatili poruku države i da treba da preuzmu sudbinu u svoje ruke. Kandidat za gradonačelnika sjeverne Kosovske Mitrovice Građanske inicijative “Srpska” Krstimir Pantić izrazio je zadovoljstvo velikim odzivom birača na današnjim ponovljenim izborima u tri izborna centra u ovom gradu, ocjenivši da je pobedila država Srbija. “Građanska inicijativa Srpska s ponosom može da saopšti da su danas

pobjedili država Srbija, Vlada Srbije i srpski narod na Kosovu i Metohiji”, naglasio je on na konferenciji za štampu, dodavši da očekuje pobjedu “Srpske”. Zadovoljstvo današnjom izlaznošću izrazio je i Oliver Ivanović, kandidat za gradonačelnika sjeverne Kosovske Mitrovice, Građanske inicijative SDP. Aleksandar Vulin, ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju, poslije obilaska tri biračka mjesta na kojima se ponavljaju izbori, poručio je da je ovo praznik za Srbe na Kosovu. “Danas su Srbi u Kosovskoj Mitrovici i na KiM odlučili da poslušaju sve koji im dobro misle, predsjednika Republike, svoju vladu, patrijarha i predsjednika Republike Srpske”. Portparol Oragnizacije za evropsku

bezbjednost i saradnju (OEBS) Nikola Gaon izjavio je jutros da je njihova preporuka da prebrojavanje glasačkih listića sa ponovljenih izbora u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici treba obaviti u Centru za prebrojavanje glasova u Prištini. “Preporuka OEBS-a je bila da se brojanje listića vrši u Centru za prebrojavanje glasova u Prištini i mi se nadamo upravo takvom scenariju, da se svi materijali, nakon zatvaranja biračkih mesta, prebace u Prištinu i da se tamo prebroje glasovi”, rekao je Gaon. Prištinska agencija Telegrafi je ranije prenijela izjavu državnog tužioca Kosova Laure Pulja, koja je zadužena za izborni proces na Kosovu, da je kosovska policija iz blizine biračkih mjesta udaljila ljude koji su se predstavljali kao pripadnici civilne zaštite.


18 Kultura PREPORUČUJE

ŠETNJA ZA PAMĆENJE, NIKOLAS SPARKS IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 6,10 EURA Dirljiva priča o nevinosti prve ljubavi. Landon Karter se svakog aprila, kada vjetar nosi miris mora i ljiljana, vraća u vrijeme svojih maturskih dana, u vrijeme kada je kao sedamnaestogodišnjak doživio nešto što će mu izmijeniti život iz korijena. Omiljeni frajer među svojim vršnjacima i pravi vragolan Landon je izlazio sa djevojkom ili dvije, ali samo jednom, može se zakleti, bio zaljubljen. Slučajno poznanstvo sa Džejmi, stidljivom i povučenom ćerkom gradskog sveštenika, izmijeniće njegove poglede na život. Landon će uz Džejmi uvidjeti prave ljudske vrijednosti, dubinu ljudske duše, radost i bol života. Njegov život će dobiti novi smisao, zajedno sa Džejmi donijeće važne odluke i krenuće stazom koja će ga povesti na pravi put odrastanja…

SPAS, ISIDORA BJELICA IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 5,70 EURA Brutalno iskreni zapisi osjećanja i misli književnice od onog trenutka kada je saznala da boluje od neizlječive bolesti... Ona je i literarni hologram njene duše i lutanja tijela sa najtežom dijagnozom koje potraga za spasom vodi preko Pariza, Floride, Indije, Šri Lanke do čudesnog ostrva Egina, doma Svetog Nektarija, pravoslavnog sveca, iscjelitelja neizlječivih bolesti… Prvi dio knjige čine zapisi sa ivice smrti opisani sa iskrenošću koja ostavlja bez daha. Zapise odlikuju zasljepljujući udar emocija ali i humora i samoironije pred otkrićima sopstvenih granica, hrabrosti i snage... U drugom dijelu knjige nalaze se savjeti o ishrani i alternativnim metodama liječenja do kojih je književnica došla tragajući za lijekom protiv opake bolesti – lijekom koji nije namijenjen samo bolesnima već i onima koji ne žele nikada da se razbole.

JOVANKA BROZ  MOJ ŽIVOT, MOJA ISTINA, ŽARKO JOKANOVIĆ IZDAVAČ: BLIC, BEOGRAD, CIJENA: 5,00 EURA Knjiga o životu Jovanke Broz koju je za vrijeme njenog života vješto zapisao Žarko Jokanović. Ova priča će vas provesti kroz Jovankin život od rođenja do bolničkih dana. Ona otvoreno govori o svom životu sa Titom, o njihovoj ljubavi, pažnji, sitnim uživanjima i o tome koliko su bili važni jedno drugom. Ali koliko godina joj je bilo lijepo sa Titom, još više godina je bila progonjena, mučena i zlostavljana. Govori o lažima koje su se širile o njoj, o tome kako bi neki i danas htjeli da se istina nikada ne sazna. O velikim silama i njihovim agentima koji ne daju da se objavi istina o raspadu Jugoslavije, jer im ne ide u prilog.

OBNAŽENA PRED TOBOM, SILVIJA DEJ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 3,99 EURA

Erotski roman koji ne smijete propustiti. Gideon se pojavio u Evinom životu poput munje na mračnom nebu. Čim ga je ugledala obuzeo je osjećaj privlačnosti koji dotada nikada nije osjetila. Žudjela je za njegovim dodirom poput zavisnika. Krhka i nezaštićena, slomljena i napaćena, Eva mu se prepustila… Gideon je to znao i iskoristio. Jedno drugom smo postali nemilosrdno ogledalo u kojem su se pojavljivali odrazi njihovih najdubljih rana, ali i najskrivenijih požuda. Okovi njgove ljubavi su je preobrazili, istovremeno je zastrašujući da će svojom neobuzdanom snagom učiniti da sve traume iz prošlosti isplivaju na površinu i rastrgnu ih.

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

PREDSTAVLJANJE

ª Heterotopijeº u Remontu Umjetnici Radulović, Vujanović i Nikčević izlažu u Beogradu Izložba “Heterotopije” na kojoj će se predstaviti crnogorski umjetnici Siniša Radulović, Jovana Vujanović i Teodora Nikčević biće večeras otvorena u beogradskoj Galeriji “Remont” u 18 časova. “Prostorna instalacija “Onomatopeja” Siniše Radulovića i Jovane Vujanović je rad koji referira na našu svakodnevnu otuđenost i osjećaj da pojedinac ne pripada niti snovima niti stvarnosti, već može pripadati jedino drugoj individui. Priroda postaje laž za kojom žudimo, o njoj maštamo jedino kroz imaginarne slike ljepote i raskoši. U takvu laž želimo projektovati sami sebe. Instalacija napravljena od fotomontaža prirode i umjetnika-partnera u kombinaciji sa ogledalima stvara iluziju beskraja. “Onomatopeja” od gledaoca zahtjeva percepcije iz ptičije perspektive, poput pogleda u zemlju ili nikad kristalno jasnog ogledanja u vodi. Kaskadno opadajući postamenti angažuju posjetioca tako da on svoje tijelo prilagođava visini rada, kako bi se tek na najnižoj tački desilo jedinstvo aktera. Zvučnu instalaciju “Sidelines” Teodore Nikčević čine dvije naizmjenične melodije koje su puštene sa visoko postavljenih zvučnika na dva naspramna zida u izolovanoj prostoriji. Sa jednog zvučnika čuje se zvižduk koji se prostire kroz prostor, dok se sa drugog čuje uznemireno disanje. Ove dvije melodije predstavljaju jedinstvo suprotnosti između otvorenog prostora tamo i mentalnog prostora ovdje” zapisala je kustos izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić. Siniša Radulović je rođen 1983. u

Rad Jovane Vujanović i Siniše Radulovića

Podgorici. Diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je i magistrirao 2008. Rezidencijalno je boravio u Berlinu prošle godine. Samostalno je izlagao u Crnoj Gori, Švedskoj, Rusiji, Bosni i Hercegovini, Italiji i Francuskoj. Jovana Vujanović je rođena 1986, takođe u Podgorici. Diplomirala je na cetinjskom FLU 2011. godine, gdje je 2008. bila dobitnica godišnje nagrade za slobodni crtež. Prošle godine je s Radulovićem rezidencijal-

MIT FEST

Zvuci Balkana u Zetskom domu Koncert, radionica i čitanje drame danas na programu festivala Poznati bosanski muzičar Vanja Muhović predstaviće se na ovogodišnjem ‘’nultom’’ Montenegro International Theatre (MIT Fest) večeras u 20 časova, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Vanja Muhović predstavlja ne samo urbanu tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine, već tradicionalnu muziku sa svih djelova Balkana, sa posebnim naglaskom na sevdalinke. Muhović je debitovao na bosanskoj muzičkoj sceni u oktobru 2009. godine. Njegov debitantski album “Dert” rezultat etno muzikoloških istraži-

vanja. Neke od pjesama sa albuma nijesu nikada snimljene već su samo zabilježene u okviru folklorističkih studija. Na taj način, te pjesme ne samo da su dobile mogućnost da postanu poznate, već su očuvane kao vrijedan tradicionalni i folklorni materijal iz Bosne i Hercegovine, kao i Balkana. Vanja Muhović je sarađivao sa mnogim muzičarima iz oblasti klasične, jazz i svjetske muzike sa Balkana i Evrope, kao što su jazz orkestar Jazzwerkstatt Graz, interpretatorka tradicionalnih pjesama Nataša Mirković, harmonikašica

Merima Ključo, i mnogi drugi. Na programu MIt Festa je danas u 12 sati radionica “Samoodrživost i umjetnost – biznis model za kulturu u 2015. i dalje” koju će voditi Endi Igl, u organizaciji Britanskog savjeta u galeriji Dado Đurić. U okviru takmičarskog dijela festivala - Promo festa čitaće se drama ‘’Idemo na Mars’’ u 18 časova u galeriji Dado Đurić. Organizovan je besplatan prevoz autobusom iz Podgorice u 17 sati ispred Delta City, a povratak iz Cetinja za Podgoricu je u ponoć ispred Kraljevskog pozorišta Zetski dom.

FILMSKI POGLED MAJE BOGOJEVIĆ PREDSTAVLJANJE KNJIGE VE ČERAS U KAFE KNJIŽARI KRUG

ZNAMENJE ANĐELA, DEJAN STOJILJKOVIĆ IZDAVAČ: LAGUNA,BEOGRAD, CIJENA:7,30 EURA Rimski cezar Galerije krenuće 239. godine u osvetnički pohod na Istok da se obračuna sa Persijom i njenim vladarom. U velikoj invazionoj armiji naći će se tri čovjeka koje povezuje nevidljiva nit sudbine i čija će djela označiti osvit jednog novog doba i uzdizanje jedne nove vjere – hrišćanstva. Galerije, veliki progonitelj hrišćana, i ne sluti da pod njegovom zastavom jašu tri čovjeka koji će jednog dana postati hrišćanski sveci i utrti put jednom novom carstvu. Najstariji među njima je Georgije, stameni i harizmatični general iz Kapadokije, u istoj legiji je i tribun Dimitrije iz bogate senatorske porodice iz Soluna… Najmlađi se zove Flavije Valerije Konstantin, sin Galerijevog suvladara Konstancija Hlora, hrabri konjički oficir i nasljednik prestola na Zapadu. Pročitajte

no boravila u Berlinu. Predstavila se samostalnim izložbama u Crnj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Francuskoj. Teodora Nikčević je diplomirala na FLU na Cetinju 2009. godine. Izlagala je na brojnim međunarodnim izložbama, pored ostalog u Sankt Petersburgu, Jekaterinburgu, Ankoni i Rejkjaviku, kao i u Podgorici. Izložbu partnerski realizuju Centar savremene umjetnosti Crne Gore i Galerija “Remont”.

“POGLAVLJA 23 I 24” U DODESTU PRVE REPRIZE KOMADA RAĐENOG U PRODUKCIJI ATAK Pozorišni ogled “Poglavlja 23 i 24”, čiji je podnaslov “Plamen kontemplacije”, biće izvedena večeras i sjutra na sceni DODEST podgoričkog KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati. Riječ je o prvim reprizama i ujedno prvim izvođenjima na zatvorenoj sceni komada mladih crnogorskih dramaturga Dragane Tripković i Vaska Raičevića, koji je premijerno izveden u okviru pratećeg programa ovogodišnjeg FIAT-a. Uloge su povjerene Ani Vujošević i Dejanu Ivaniću.

Knjiga doc. dr Maje Bogojević “Filmski pogled, rod i nacija u jugoslovenskom filmu: 19451991)” biće predstavljena večeras u 20 sati, u kafe knjižari “Krug”. O knjizi koja je nedavno objavljena u izdanju biblioteke Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica “Diafora” govore prof. dr Svetlana Slapšak, Aleksandar Bečanović, mr Anita Erak i autorka. Maja Bogojević je filmska teoretičarka i kritičarka, dekanka Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, osnivačica i urednica prvog crnogorskog filmskog časopisa “Camera Lucida” direktorica međunarodnog Montenegro filmskog festivala Mediterana – “MOFFEM”.


Kultura 19

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

TEATAR

Ofanziva iskrene pozorišne igre Ovacije za predstavu CNP na užičkom festivalu

PRePORUČUJe

Sofijin Svet, juStejn Gorder IZDavač: GeOPOetIKa, BeOGraD, 2010, CIjeNa 8,00 eUra Bivši profesor filozofije, Justejn Gorder kroz neobičnu priču detektivskog karaktera zapravo predstavlja čitaocima istoriju filozofije, čineći je tako dostupnom i zanimljivom. Petnaestogodišnja Sofija biva uvedena u “zemlju filozofskih čuda” anonimnim pismima sa pitanjima “Ko si ti?”, “Iz čega nastaje svijet?”, “Koje sile upravljaju tokom istorije?”... Putokaze i smjernice u nepoznatoj i zanimljivoj zemlji čuda nude joj razmišljanja i odgovori, kao i pisana istorija filozofije u nastavcima koju u pismima dobija. Ova izuzetna knjiga, namijenjena svim generacijama, svojevrsna je borba protiv navikavanja na svijet, poziv na buđenje iz usnulosti svakodnevnog života.

Sto Godina Samoće, G.G. markeS IZDavač vBZ, ZaGreB, 2006, CIjeNa 23,00 eUra

Jelena Boljević

P

redstava “Očevi su grad(ili)“, autorski projekat Borisa Liješevića, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, izvedena je pete, pretposljednje festivalske večeri 18. Jugoslovenskog pozorišnog festivala “Bez prevoda” u Užicu. Gostujući prvi put sa ovom predstavom van Crne Gore, glumački ansambl CNP uspio je da animira publiku u užičkom Narodnom pozorištu i dočara joj male priče iz naše tranzicione svakodnevice uzdignute na nivo univerzalnog obrasca.

U veoma dinamičnom dijalogu koji se nakon predstave vodio sa ansamblom CNP-a, direktor Janko Ljumović, istakao je posebno zadovoljstvo što je učešće na 18. Jugoslovenskom Pozorišnom festivalu bilo prvo izvođenje predstave “Očevi su grad(ili)“ van Crne Gore. “Na Dan CNP-a Velikom nagradom je nagrađena upravo predstava koju smo večeras gledali. Nedugo zatim stigli smo kod vas u Užice, nakon čega idemo u Brčko, na pozorišne susrete Bosne i Hercegovine. Sve to svjedoči da je riječ o predstavi koja ima dobru mogućnost da komunicira sa pozorišnom publikom i javnošću i van granica Crne Gore”, kazao je Ljumović. Glumica Nada Vukčević je, prenoseći atmosferu tokom rada na ovoj predstavi, istakla veliku odgovornost koju je osjećala. “Velika je odgovornost, jer su to nečije najintimnije priče i problemi. Ti ljudi su vođeni situacijama i različitim okolnostima izabrali baš taj put. Rezultat toga su njihovi životi na našoj sceni. Željeli smo da izbacimo njihove strahove, apsurde. Ti problemi ne postoje samo u Crnoj Gori i trebalo bi se baviti njima, trebalo bi da se oglasi neki alarm. Ova predstava

i ideja Borisa Liješevića da uzme nečiji život i istrese ga na suptilan način, a zatim spoji sa našim životima i senzibilitetima je mogla da bude strašan okršaj. Slušajući reakcije publike ovdje i u Crnoj Gori, mislim da smo uradili dobar posao”, zaključila je Vukčević. Pomoćnik direktora Sterijinog pozorja Miki Radonjić primijetio je da je neobično i dragocjeno što se ovakva predstava igra u nacionalnom teatru. “Ovo je predstava sa izrazitim društvenim angažmanom, ali izbjegnuta je dnevna politika i banalnost naše svakodnevice. Na tom planu, ona u estetskom smislu jeste veoma dragocjena. Naravno, da ovo nije priča o Crnoj Gori, niti o regionu, to je jedna univerzalna priča o civilizaciji koja se nalazi u trenutku kada je dostigla svoj zenit i sada vjerovatno dolazi do smrti civilizacije”, kazao je Radonjić, dodajući i to da “kroz ove male priče u dokumentarističnom maniru vidimo zapravo sve ono tragično što se dešava u savremenom svijetu”. On je ocijenio da je Liješević “vrlo inteligentan autor koji u svojim predstavama zapravo demistifikuje sam pozorišni čin”. “A onda u jednoj ogoljenoj sceno-

grafiji gdje daje priliku glumcima i konkretnim elementima, on nas zapravo uvodi u mistiku samog teatarskog čina. Dakle, jedan paradoks koji on savršeno radi. I ono što je pokazala i ova predstava je da Boris Liješević zaista odlično radi sa glumcima. Drago mi je što smo imali priliku da vidimo jedan sjajan ansambl koji se kandiduje da bude jedan od tri najbolja ansambla na prostorima bivše Jugoslavije”, zaključio je Radonjić. Prema riječima selektora Jugoslovenskog pozorišnog festivala Bojana Munjina riječ je o predstavi čiji zadatak nije da se svidi “već onoj koja treba da suoči”. “Ova predstava mogla bi se nazvati nekom vrstom ofanzive iskrenosti ili terorom svedočanstva. Takva kakva jeste mogla je trajati još dva, tri ili četiri sata. Ona nije upakovana, izglancana i estetski doterana. Drugim riječima, vama to nije bilo važno, jer je očito da nije reč o predstavi koja treba da se svidi, već onoj koja treba da suoči”, iznio je svoje impresije Munjin. Pored predstave “Očevi su grad(ili)”, CNP-a, publika Narodnog pozorišta u Užicu bila je u prilici da u takmičarskom programu pogleda predstavu “Kuhinja”, u režiji Mladena Materića i produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke, “Grebanje ili kako se ubila moja baka” rediteljke Selme Spahić, u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice, “Čarobnjak” Borisa Liješevića, Narodnog pozorišta iz Sombora, “Zločin i kazna” Zlatka Svibena, u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavela iz Zagreba i “Revizor” Ive Milošević, u produkciji Ateljea 212 iz Beograda.

NAGRADE

Trijumf Zločina i kazne Predstava GDK “Gavella” iz Zagreba osvojila gotovo sva priznanja u Užicu Stručni žiri 18. JPF-a dodijelio je sedam nagrada predstavi “Zločin i kazna” Gradskog dramskog kazališta “Gavella” iz Zagreba koju je Zlatko Sviben, režirao po čuvenom romanu Fjodora Mihailoviča Dostojevskog. Njegovo metafizičko, egzistencijalno i moralno pitanje “Šta će sutra s’nama biti?” poslužilo je, inače, kao lajtmotiv cjelokupnog 18. JPF-a koji se završio sinoć izvođenjem obnovljene drame “Sveti Georgije ubiva aždahu” beogradskog Ateljea 212. Ovaj komad osvojio je gotovo sve glavne nagrade u Užicuza najbolju predstavu, režiju i najbolje uloge, kao i nagradu publike. Sviben je nagrađen jer je predstavom “Zločin i kazna”, kako je istaknuto, postavio nove standarde režije na ovim prostorima, pročitavši roman Dostojevskog u “novom fi-

lozofskom, ali i stilsko-žanrovskom ključu”. Nagrada Ardalion za najbolju žensku ulogu pripala je Anji Šovagović-Despot za ulogu Katerine Ivanovne Marmeladove u toj predstavi, koju je žiri opisao kao “ulogu za pamćenje” koju je kreirala igrajući na “ničijoj zemlji” između melodrame, bulevara, kabarea i tragedije. Ardalion za najbolju mušku dobio je Franjo Dijak, koji tumači Raskoljnikova, dok je za epizodnu ulogu Porfirija Petroviča u istom komadu nagrađen Ozren Grabarić. Predstava “Zločin i kazna” odnijela je i nagrade za najbolju scenografiju i najbolju kostimografiju. Nagrada za najboljeg mladog glumca i nagrada Politike “Avdo Mujčinović”

dodijeljena je Dženani Džanić za ulogu Slobodanke u predstavi “Grebanje ili kako se ubila moja baka” . Specijalna nagrada ardalion dodijeljena je predstavi “Kuhinja” u režiji Mladena Materića, koju je izvelo Narodno pozorište Republike Srpske u Banjaluci. Publika se složila sa žirijem u odluci o najboljoj predstavi, ocijenivši “Zločin i kaznu” sa 4,86 poena, dok je nešto manje (4,59) dobila predstava “Čarobnjak” Fedora Šilija, u režiji Borisa Liješevića i izvođenju Narodnog pozorišta Sombor, a na trećem mjestu (4,29) našao se Gogoljev “Revizor”, u izvođenju Ateljea 212. Slijede “Očevi su grad(ili)” u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici (3,68), “Grebanje” (3,34) i “Kuhinja” (3,14).

Romanu Sto godina samoće, prišivena je oznaka magičnog realizma, iako su čitaoci u Latinskoj Americi taj predivan roman čitali kao najobičniji realistički roman – no, to je bio roman koji je na veličanstven način govorio o njima samima, o njihovim porodicama, ratovima, suzama, mukama i ljubavi. “Mislim da je ta čudovišna stvarnost zaslužila Nobelovu nagradu” – rekao je sam Garcia Marquez na svečanoj dodjeli.

novembar, GiStav flober IZDavač: LOm, BeOGraD, 2012, CIjeNa 4,00 eUra Novembar je prvo Floberovo djelo, njegova najintimnija ispovjest, knjiga daleko ispred svog vremena, čije su osnovne teme neostvarena ljubav jednog mladog čovjeka, i priča kurtizane kojoj je mladost nepovratno prošla... Napisana je između 1840 i 1850. godine, ali je ostala u piščevoj zaostavštini i prvi put je objavljena tek 1910. godine.

bludni Sin, ČarlS bukovSki IZDavač LOm, BeOGraD, 2012, CIjeNa 7,00 eUra

Roman Bludni sin uvod je u autobiografsku sagu Čarlsa Bukovskog. Naslov originala Ham on Rye replika je na Selindžerovog Lovca u žitu. Odrastanje i buntovništvo mladog čovjeka je ono što povezuje ova dva romana. Knjiga je posvećena očevima...

ovo liČi na kraj, džulijan barnS IZDavač GeOPOetIKa, BeOGraD, 2012, CIjeNa 6,20 eUra

Suočavanje Tonija Vebstera sa sviješću o tome da je sjećanje sve što mu je u životu preostalo, ne bi bilo toliko dramatično da nije propraćeno spoznajom da sjećanje ne postoji. Postoji prošlost, kao gadan i mutan bezdan, i postoji imaginacija, da u tu prošlost zaroni i u njoj ne pronađe, nego stvori, utjehu ili bol. Imaginacija glavnog junaka romana Ovo liči na kraj okovana je umom istoričara: pretjerano oslonjen na činjenice, a premalo sklon nostalgiji, Vebster je potpuno nezaštićen u trenutku kada shvati da je istina o njegovoj prošlosti suštinski drugačija no što je decenijama vjerovao. „Sad si potpuno sam, Toni“, kaže mu jedna od dvije žene koje su presudno oblježile njegov život; ona druga podseća ga na činjenicu da mu nikada ništa nije bilo jasno. Nije ni sada, dok pokušava da uhvati smisao života koji se kao veliki talas nezadrživo survava unatrag, ka onom početku iza koga nema ničega. Čak ni kraja: ovo liči na kraj, ali kraja nema: postoje eros i tanatos, istina i zabluda, ljubav i mržnja, ljubav i ljubav. I postoji nemir. Postoji veliki nemir.


I.br.4361/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Radulović Novaka i dr., koje zastupa punomoćnik Marković Ljubomir advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 12.11.2013.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1-strug sa NC upravljanjem, tip NEF 560 DDR, fabričkog broja 68944, godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 21.712,00 eura; 2-brusilica za unutrašnje i spoljašnje brušenje, tip BUA 31 ČSSR fabrički broj 211238 godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.618,00 eura, 3-brusilica za spošljanje brušenje, tip B 40U ČSSR, fabrički broj 170433, godina proizvodnje 1964., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.300,00 eura, 4-brusilica za unutrašnje brušenje, tip 3D 250 SSSR, fabrički broj 7, godina proizvodnje 1962., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 9.016,00 eura, 5-mašina za kontrolu zubčanika KLINGEBERG, tip PFSU-640, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 3522, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 17.391,00 eura, 6-mašina za pjeskarenje, tip WTI Švajcarska, fabrički broj 37253, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 13.813,00 eura, 7-brusilica za žljebove, tip 3451/B SSSR, fabrički broj 633, godina proizvodnje 1977., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 7.268,00 eura, 8-jama za hladjenje, 3 komada, tip JH-1,2,3, proizvodjač BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 500,00 eura, 9-peć za cementaciju sa endo generatorom, tip M-16, proizvodjač BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 11.000,00 eura, 10-peć za cementaciju sa endo generatorom, tip M-16, proizvodjač BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 10.200,00 eura, 11-uljna kada tip UK 120/230, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 300,00 eura, 12-peć za cementaciju, tip M-16, BBC, godina proizvodnje 1978., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 14.000,00 eura, 13-jama za hladjenje, tip JH-1,2, BBC, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 370,00 eura, 14-jamska peć za kaljenje, tip JP-80/150, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 4.200,00 eura, 15-jamska peć za kaljenje, tip JP-80/110, CER Čačak, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.100,00 eura, 16-komorna peć za kaljenje, tip KPC45, CER Čačak, fabrički broj 5007, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 550,00 eura, 17-hidraulična presa za kaljenje, tip AH 400, KLINGELNBERG, fabrički broj 4009, godina proizvodnje 1969., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.500,00 eura, 18-uljno kupatilo, tip UK 100/230, CER Čačak, godina proizvodnje 1983., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 200,00 eura, 19-mašina za indukciono kaljenje, tip GVW 241/1000, PEDDINGHAUS, fabričkog broja 753759, godina proizvodnje 1972., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 4.900,00 eura (napomena nedostaje agregat), 20-hidraulična presa za kaljenje, tip AH 400DN, KLINGELNBERG, fabrički broj 137, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.800,00 eura, 21-trokoordinantna mašina za kontrolu, tip Beta Holandija, fabrički broj M2304.10, godina proizvodnje 1980., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 7.500,00 eura (napomena: sa stolom), 22-agregat I, tip DATA-SSR-A01 Ingersoll Rand, snaga 281 KW kop.40 m3/min, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 4.500,00 eura (napomena: nekompletan), 23-agregat II, tip DATA-SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW, kop.40m3/min, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.000,00 eura (napomena: demontiran), 24. agregat III, tip DATA.SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 kw kop.40m3/min., godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.000,00 eura, 25- agregat IV, tip DATA.SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW kop.40m3/min., godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.500,00 eura, 26- agregat V, tip DATA.SSR-A01 Ingersoll Rand, snage 281 KW kop.40m3/min., godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.500,00 eura, 27-mašina za indukciono kaljenje, tip GV-201 ČSSR, godina proizvodnje 1959., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.700,00 eura, 28-horizontalna CNC Bušilica/glodalica, tip Sirius HM3 CNC,Oerlikon, fabrički broj 275274, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 68.000,00 eura, 29-horizontalna CNC bušilica/glodalica, Sirius HM3 CNC,Oerlikon, fabrički broj 275443, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 76.000,00 eura, 30-kran 5T X 11,50 m, tip C4, Termoelektro, fabrički broj C4, godina proizvodnje 1976., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.200,00 eura, 31-kran 5T X 11,50 m, tip C2, Termoelektro, fabrički broj C2, godina proizvodnje 1976., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.200,00 eura, 32-mašina za unutrašnje brušenje, tip 3A229 SSSR, fabrički broj 32165, godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.200,00 eura, 33-mašina za kontrolu zupčanika, tip KLINGELNBERG, čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.000,00 eura, 34-mašina za zaobljavanje zuba, tip 5580 SSSSR, fabrički broj 330, godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 500,00 eura, 35-mašina za obradu koničnih zupčanika, tip LKR 90/130, Njemačka, fabrički broj 1783, godina proizvodnje 1965., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.500,00 eura, 36-mašina za obradu koničnih zupčanika, tip LKR 530/590, Njemačka, fabrički broj 1871, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.800,00 eura, 37-kran u kalionici, tip 2T.min Niš, fabrički broj 1469, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.760,00 eura, 38-kran u kalionici, tip 2T.min Niš, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.760,00 eura, 39-kran u kalionici, tip 2T. Vulkan Rijeka, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.800,00 eura, 40-kran u kalionici, tip 5T. Mostovna, fabrički broj 1455, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 2.100,00 eura, 41-cirkular za drvo, godina proizvodnje 1979., čija je utvrdjena tržišina vrijednost 150,00 eura, 42-glodalica za drvo, tip FZ5V, ZIMMERMAN, fabrički broj 193., godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 3.500,00 eura, 43-mašina za kontrolu zupčanika, tip 5725M SSSR, fabrički broj 358/63, godina proizvodnje 1963., čija je utvrdjena tržišina vrijednost 2.500,00 eura, 44-mašina za oštrenje glizona, tip BPH 20, TOS Hostivar, fabrički broj 053721, čija je utvrdjena tržišna vrijednost 1.500,00 eura, 45-obradni centar, tip XB 406/506, EX-CELL-O, GmbH Eislingen, fabrički broj 109.158.6.000, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 85.000,00 eura. II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_04.12.2013.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici. III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 04.12.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka iz tačke 1 zaključno sa tačkom 7 se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca, dok se stvari iz tačke 8 zaključno sa tačkom 45 ne mogu prodati ispod utvrdjene vrijednosti a sve shodno čl.95 st.1 i 4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju. IV V

Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz posti-

gnute cijene. VI

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 18.11.2013.godine. OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 12.11.2013.godine

IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivana Ivanović


Reportaže 21

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

BERN

Grad medvjeda i 100 fontana Prijestonica Švajcarske, ušuškana u Alpima, grad je visokog kvaliteta života, istorijski bogat i pod zaštitom UNESKA

Mila Starčević

G

lavni grad švajcarske konfederacije i najveće naselje istoimenog Kantona Bern, četvrti je grad po veličini, poslije Ciriha, Ženeve i Bazela i sjedište je svih većih političkih i kulturnih dešavanja. On je dom velikog umjetnika Paula Klea, sjedište petovjekovne političke neutralnosti i mjesto Ajnštajnove inspiracije.

Već godinama ovaj grad je u vrhu svjetskih gradova po kvalitetu života. Nalazi se u središnjem dijelu Švajcarske, jednako udaljen i od Njemačke i od Francuske i od Italije. Švajcarski Njemci čine tradicionalno stanovništvo grada i njemački jezik je zvanični u gradu i u većem dijelu kantona. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama čuju brojni drugi jezici. I mada se prijestonica Švajcarske nalazi na brežuljcima prekrivenim šumom, na ulicama i u centralnom dijelu ovog grada nema nijednog stabla, nema drvoreda, parkova, parkića. Ovaj grad sa 130 hiljada stanovnika ima nešto što nema nijedan švajcarski grad. To su originalne i jedinstvene bernske fontane! A njih je više od sto i svaka je posebno interesantna i upečatljiva, a najposjećenija je fontana čovjekolikog mitskog čudovišta Ogara, koji jede djecu, a nalazi se na Trgu Kronhaus. U osvajanje brda na 540 metara, koje je “prekriveno” drevnim kućama sa plameno-crvenim krovovima, krećemo sa šumskog vidikovca na koji stižu putnici koji su stigli autobusom. Pogled je veličanstven - pred nama je stari Bern u vječnom zagrljaju široke i bistre alpske rijeke Ar, koja je poznata po svojoj blistavoj ljepoti. Na njenim strmim i zelenim obalama kupači svih uzrasta odvažno skaču u smaragdno-zelenu vodu i uživaju u plivanju, bez obzira što je temperatura vazduha kada smo mi posjetili ovaj lijepi grad bila samo 4, a vode 14 stepeni. Na suprotnoj obali rijeke i naspram srednjovjekovnog Berna prostire se novi grad, i on još uvijek raste i penje se po kosinama, preko šumovitih uvala, pa do vrha zaravnjenog brežuljaka. Između zelenih krošnji proviruju stambena naselja nove bogataške četvrti. Oba Berna, stari i novi, povezani su sa pet mostova i jednim vijaduktom. Stari grad obilazimo pješke. Jedva čekam da krenemo preko mosta, da ga pređemo i što prije uronimo u četvrt starih kuća jednostavnih fasa-

da, da prokrstarimo ulicama koje se sijeku pod pravim uglom, i na kraju sjednemo i odmorimo se u nekoj od bašti pijuckajući čuvenu švajcarsku “jakobs” kafu. Razgledanje smo, prema sugestiji domaćina, počeli od simbola grada, po kome je i dobio ime. Uostalom, rekoše naši domaćini, on je tu, ispred nas. A ispred nas su stepenice ispod kojih je betonirana jama sa novom mrežom i starim medvjedom koji ne krije mrzovolju zbog uznemiravanja bjelosvjetskih turista i upornih japanskih fotografa. No, nismo bez razloga krenuli baš ispred medvjeđe jame! Jer, nema mjesta na našoj planeti na kome se medvjed veliča na sve moguće načine kao što se to čini u Bernu. Silueta ove šumske životinje je na gradskoj zastavi, fasade brojnih kuća ukrašene su njenom glavom ili poprsjem, na mnogim atraktivnim prostorima postavljen je spomenik u njenu čast, a na najprometnijim trgovima posjetioce gledaju skulpture medvjeda u raznim pozama. Naravno, to nije ništa neobično, jer Bern na njemačkom znači „medvjed”. A legenda kaže da je davne 1191. Berthold V, vojvoda od Zeringena, jednog dana u pratnji dvorske svite krenuo u lov. Prije polaska vjernim podanicima je obećao da će od mjesta, zapravo obične vojne kasarne, osnovati grad i da će mu ime dati po životinji koju bude prvu ustrelio. Lako je zaključiti da je vojvoda ubio medvjeda i ispunio obećanje. Tako se rodio Bern, “medvjeđi grad”. Mnogo godina kasnije, 1948. godine, Bern zvanično postaje prijestonica konfederacije. Istorijski bogat, veoma očuvan, sa starim trgovima, crkvama i univerzitetskim centrom, staro jezgro Berna od 1983. pod zaštitom je UNESKA. Ispod najstarijeg mosta mirno teče planinska rijeka Ar. Kad smo prešli sredinu, već su nam se u očima smjestili krovovi kuća sa mahovinastom prevlakom, potom su se pojavila ljupka potkrovlja sa minijaturnima terasama na kojima su stočići. Neosjetno, sa mosta, ulazimo u dugačku ulicu (zapravo tri spojene -

Markt, Špital i Kram gase) koja vodi do Sat-kule, nekadašnje ulazne kapije grada. I odmah na početku ulice pred nama je prva bernska fontana, Mesenger, (glasnik). Moj je utisak da su sve sagrađene po sličnom modelu – krug sa vodom, visoki stub i na njemu obilježje fontane. Izuzetak je savremena fontana, iz 2004. godine, na Parlament trgu, sa mlazevima koji izbijaju sa površine tla... U istoj ulici je i najljepša fontana, Pravda, potom Samsonova. Bern ima mnogo muzeja. Nedaleko od Sat-kule iznad jednog ulaza piše: Ajnštajnhaus. U nevelikom prostoru stana na spratu, najveća je radna sobe velikog naučnika. U Bernu je boravio kao predavač Velikog bernskog univerziteta, a domaćini tvrde da je za vrijeme tog perioda došao do čuvene teorije relativiteta... Centar Paul Kle više je nego vrijedan posjete. Lociran izvan centra grada, ovaj muzej predstavlja najznačajniju kolekciju radova velikog umjetnika. Više od 4.000 djela jednog od profesora čuvene Bauhaus škole, uvodi u fascinantni svijet arhitekture i boje ovog švajcarskog stvaraoca. Obilazimo i Alpski muzej u kojem se putem slika i video filma stiče dra-

gocjeno saznanje o planinama i alpskim glečerima. Nedaleko je opet fontana. Zeringen, po imenu osnivača. Stižemo do Kule. Sagrađena je u 15. vijeku, a časovnik se oglašava na svaki sat propraćen pojavljivanjem majušnih figura medvjeda i kralja, koje uz muziku najavljuju svaki sat u toku dana. Sat, inače, pokazuje vrijeme, datum, mjesec, ali i aktuelni horoskopski znak, kao i mjesečevu menu koja je trenutno u toku. Sa obje strane te tri spojene drevne ulice pružio se niz zbijenih jednoličnih sivo-zelenih kuća sa isturenim temeljima i rešetkastim otvorima kroz koje se nekad sipalo dragocjeno žito. Kažu da se i danas tu nalaze dragocjenosti, samo sad nije žito već predmeti od vrijednosti, poluge zlata, dragulji, novac... Te sivo-zelene kuće kao da stoje na visokim isturenim nogama, arkadama. Ispod njih je popločano šetalište, dugačko šest kilometara, u čijim je blještavim izlozima izložena najluksuznija i najekskluzivnija roba, a uz njih su kafei, restorani, starinarnice... Da li zbog takvih trgovina, ili hladovine i pored topline sunčanog dana, u vazduhu lebdi hladnjikavo-poslovni duh. Iza nekadašnje kapije grada, Sat-

kule, pred nama je trg Kornhausplac, ili Čardak-plac, kako bi glasio prevod. Prostor je ogroman, popločan, besprijekorno čist i potpuno prazan! Izuzev jedne jedine baštenske garniture sa stolicama, ničeg više nema na toj prostranoj zaravni obasjanoj podnevnim suncem. I pločnik i fasade, i jedna od fontana, pa čak i golubovi, sive su boje... Da su barem stolice zelene, mislim i čudim se što u njima sjede samo tri gosta! Preostale popunjava naša grupa raspoloženih turista. Naš razgovor, raspoloženje i smijeh, zvonio je po besprijekorno čistom pločniku, a mi oplemenismo i udahnusmo život i živost Čardak-placu. Kad smo krenuli prema Univerzitetu, trg iza izgledao je još prazniji. Krenuli smo prema Gradskoj kući, raskošnoj katedrali Sv. Petra i Pavla, a potom u ulicu Minstergase gdje se nalazi protestantska crkva Minster sa bogatim portalom od 234 slike u bareljefu. A kada su na red došle fontane, naš vodič Eliza rekla nam je da ih ima toliko da bi nekoliko dana bilo potrebno samo da se one obiđu, zato ćemo obići samo neke. Turisti se najčešće fotografišu ispred romantične fontane Samson. Manja djeca obožavaju fontanu Medvjedići, starija se opredjeljuju za Mesenger, a oni najhrabriji sa mačem „osvajaju“ Musketar ili Vitez fontanu. Mladi parovi okupljaju se oko fontane Poruka... Možda zvuči paradoksalno, ali i domaći i strani turisti najviše vole da sebe ovjekovječe pored one “najružnije”, a ime joj je Fontana koja jede djecu! Napravljena u maniru moderne umjetnosti, ova fontana izgleda “otkačeno”. Na stubu je debeljuca u crveno-zelenoj odjeći koji u otvorena usta gura glavu bebe dok ostali “mališani” prestravljenih pogleda čekaju u korpi! Tumačenja su različita, više ili manje neprihvatljiva. Zadovoljavam se najlogičnijem, da je fontana “djecojedac” napravljena da bi plašila neposlušne mališane. Na kraju dana vraćamo se drugim putem i prolazimo kroz najljepše uređenu, rezidencijalnu četvrt, a Bern, inače, ima oko 120 ambasada i stranih predstavništava. Konačno ugledasmo zelenilo, vrtove, biljke i drveće bujnih krošnji. Na kraju prelazimo najstariji most i izbijamo na suprotnu stranu vidikovca. Put vodi uz obalu. Pogledom obuhvatam rijeku, mostove i crvene krovove starog Berna i tu sliku i dalje čuvam. (Izvor: Novosti.rs)


Reportaže 23

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Sedma Koštanijada u Ostrosu TRADICIONALNO

BAR Lijepo vrijeme, bogata trpeza i zanimljiv kulturno-umjetnički program privukli su u ovoj prijezerskoj mjesnoj zajednici Ostros, u barskoj opštini, veliki broj posjetilaca iz čitavog regiona. Pored 500 kilograma pečenog i kuvanog kestena koje je organizator obezbijedio za posjetioce, širom varošice se na štandovima moglo naći i ostalih proizvoda od koštana. Bogat asortiman ostalih proizvoda ovog kraja, koji su domaćini sa ponosom predstavili kao ekološku i organsku hranu, činili su šipkovi, krastavci, paradajz, luk, te sušene ukljeve, suvi krap i više vrsta domaćeg sira. Na štandovima je bio izložen i čuveni krajinski duvan. “Koštanijadu” je otvorio potpredsjednik opštine Osman Subašić, koji je istakao značaj ove manifestacije, istakavši da je ona od izuzetnog značaja za razvoj turizma i poljoprivrede u Krajini. “Po njoj Bar i Crna Gora postaju prepoznatljivi u cijelom regionu i zato je ove godine i uvrštena u zvanični program proslave Dana opštine” kazao je Subašić i dodao da je Ostros u paradoksalnom položaju jer se nalazi na obali Skadarskog jezera, a bezvodno je područje, pošto je projekat za vodosnabdijevanje star preko 30 godina i nije još nije završen. Predsjednik Organizacionog odbora Koštanijade, ujedno i predsjednik Mjesne zajednice Ostros, Emro Duraković podsjetio je prisutne na

veliko bogatstvo ovoga kraja u prirodnim resursima. “Činjenica je da Krajina raspolaže sa preko 20.000 stabala kestena i da je ovdašnja kestenova šuma zako-

nom zaštićena”, kazao je Duraković i istakao da ova manifestacija ima veliku važnost jer predstavlja priliku da se vidi koliko Krajina ima kvalitetnih poljoprivrednih proi-

zvoda, a u isto vrijeme da se predstavi bogata kulturna i turistička ponuda ovog kraja. Sedmu Koštanijadu organizovala je MZ Ostros pod pokroviteljstvom

Opštine Bar i uz podršku Turističke organizacije Bar, Opštine Ulcinj, JP Komunalne djelatnosti Ulcinj i Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori. A.Ljuca

MAŠTA & HALUCINACIJE

Vještice na metli neprolazan mit

EKSTREMNO

Pomjeranje snježnih granica Gotovo da nema planine koju Ksavijer de le Ru nije osvojio na svom snoubordu. Prije gotovo deset godina, ovaj Francuz osvojio je svoj posljednji svetski šampionat u snoubord krosu. Ipak, iako su njegovi suparnici davno zaboravljeni, on je popularniji više nego ikad, zahvaljujući tome što uvijek pomjera granice sno-

ubordinga. Snoubording na velikim planinama podrazumjeva penjanje na najnepristupačnije vrhove svijeta, kako bi se dobio pristup padinama pogodnim za snoubording. Iako ljubitelji ekstremnih sportova obično do vrhova odlaze helikopterima, Ksavijer ide tamo i gdje letelice ne mogu prići. On se, kao i planina-

ri, služi konopcima i sjekiricama kako bi kročio tamo gdje njegove kolege ne žele. Nekada mu penjanje predstavlja „krupniji zalogaj“ nego sam spust. U novom filmu o ovom neobičnom sportisti „Nation“, Le Ru osvaja najnevjerovatnije terene, a i objašnjava sa kakvim se sve opasnostima susreću ekstremni sportisti.

NOVA ERA

Sve više Amerikanaca radi u toaletu Sve veći broj Amerikanaca redovno obavlja radne zadatke u toaletu, pokazali su rezultati najnovijeg američkog istraživanja. Naime, u eri “open spejs” kancelarija, zaposlenima je teško da nađu malo mira i tišine da bi se koncentrisali, te se zato sve češće izoluju u toaletu. Istraživanje, kojim je bilo obuhvaćeno 800 njujorških rad-

nika, pokazalo je da 13 odsto njih redovno obavlja neki važan radni zadatak sjedeći na klozetskoj šolji. Prema rezultatima objavljenim na sajtu “BusinesInsider” oni uglavnom samo žele da se sklone od buke koja obično vlada u kancelarijama, u kojima zaposleni raspolažu sve manjim prostorom. Telefonski pozivi su glavni razlog zbog

kojeg se zaposleni izoluju u toaletu, jer tu mogu na miru da razgovaraju sa strankama. Jedan od ispitanika, koji radi u jednoj velikoj multinacionalnoj kompaniji, izjavio je da je nedavno proveo cijelo prijepodne na telefonskoj konferenciji u WC-u, dok je drugi priznao da obavi barem jedan razgovor nedjeljno u toaletu.

Stereotipna slika vještice je zlokobna žena koja u dugoj crnoj haljini i sa šiljatim šeširom na glavi leti na metli. Ako ste se ikada pitali zašto je metla, u kolektivnoj mašti, postala glavni atribut ovih demonskih bića, objašnjenje leži u ražanom hlebu i drogi, tj. halucinogenoj gljivi ergot. Naime, u srednjem vijeku, pa sve do renesanse, hljeb se u Evropi uglavnom pravio od ražanog brašna. A na raži raste ergot, pečurka koja u većim dozama može da bude smrtonosna. U manjim količinama, međutim, ova gljiva je moćni halucinogen, objašnjava magazin “Atlantik”, citirajući srednjovjekovne tekstove u kojima se opisuju ljudi pogođeni “iznenadnim ludilom” koji plešu ulicama do iznemoglosti. Po povratku u normalno stanje, oni bi opisivali psihodelične vizije koje su pratile njihovo privremeno stanje

transa. Mnogo kasnije, u 20. vijeku, švajcarski hemičar Albert Hofman objasnio je efekte LSD-a proučavajući ergot. S vremenom, ljudi su počeli da koriste ergot, ne više da bi mjesili hleb, već zbog njegovih halucinogenih svojstva. Koja je uloga metle u svemu tome? Poklonici ergota nisu mogli samo da progutaju pečurku jer bi ona na ovaj način mogla da izazove jake mučnine i kožne iritacije. Za “letenje” bez neželjenih posljedica, bilo je poželjno da drogu apsorbuju putem kože, posebno genitalija. A upravo tu dolazi do upotrebe metle, tačnije njene drške koja se premazuje pastom spravljenom na bazi ergota. Godine 1976, američki psiholog Linda Kaporel iznijela je hipotezu po kojoj je krajem 17. vijeka država Masačusets bila žrtva “epidemije” ergotizma, a da je epicentar te pandemije bio grad Salem.


24 Zabava

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

DUPLA MTV PREMIJERA

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

Pobjeda za Aleksu, svađa Viklera i žirija

Šesta epizoda muzičkotakmičarskog šou programa “Tvoje lice zvuči poznato” obilovala je zanimljivim transformacijama, dobrim skečevima, ali i prvim ozbiljnijim svađama na relaciji takmičari - žiri. Godine igračkog iskustva i prevelika želja da konačno zaigra na bini Aleksi Jeliću donijeli su prvu pobjedu zahvaljujući imitaciji Bijonse i numeri “All the single ladies”. Kada se Aleksa pojavio na sceni u seksi kreaciji, sa tonom šminke po tijelu, i u mrežastim čarapama, žiri i gledaoci su oduševljeno aplaudirali. Počasni član žirija Bora Đorđević je rekao da nastup zaslužuje sve pohvale, a Ivan Ivanović je u svom maniru kazao Jeliću da je jedna od boljih riba na sceni. Iako je izgledalo da veče pripada Aleksi, pomalo ga je zasjenila kritika koju su dobili Sara Jovanović i Skaj Vikler imitirajući Majli Sajrus i Robina Tika u pjesmama “Can’t stop” i “Blurred lines”. Žiri im

je zamjerio što nijesu imitirali cio nastup sa dodjele MTV nagrada, tačnije onaj dio gdje Majli igra pripijena uz Robina. Marija Mihajlović, koja je insistirala da je trebalo da izvedu taj korak, dobila je Viklerov odgovor. “Dođi da nam ti pokažeš. Mogli smo to da uradimo, ali bismo onda nas dvoje dolazili ovdje kao invalidi”, rekao je iznervirani Skaj. Ostatak večeri obilježili su i nastupi Borisa Milivojevića u ulozi Bajage, Ana Kokić je imitirala Zaz, dok je prošlonedjeljna pobjednica Snežana Babić Sneki glumila kraljicu narodnjaka Anu Bekutu. Nenad Knežević Knez i Željko Šašić su nas podsjetili kako to u duetu “Nije htjela” rade Kemal Monteno i Oliver Dragojević, dok je veče zaključila Goca Tržan u rok fazonu Caneta iz Partibrejkersa. Pobjedničkih hiljadu eura Aleksa Jelić donirao je Udruženju za slijepe i slabovide osobe. D.B.

Laka pjeva o Evropskoj uniji MTV Premijera danas u 20 časova predstavlja dva nova spota: “Neka košta kol’ko košta” beogradskog sastava MVP i spot za novu pjesmu “Gasovi” bosansko-hercegovačkog muzičara Lake. Nakon singla “Zvijezde” koji je premijerno prikazan na regionalnom MTV kanalu, Bane Lalić i MVP snimili su još jedan sjajan spot, ovoga puta za pjesmu “Neka košta kol’ko košta”. Spot je sniman u Španiji i u Beogradu, a ekipa iz benda je otkrila jednostavan način kako da se brzo “prebacite” sa plaže u Španiji u park kod Ušća u Beogradu. Režiju potpisuje Bane Lalić dok je kamerman i ovoga puta bio Igor Miljković, zaslužan za gotovo sve spotove sastava MVP. Jedan dio pjesme otpjevao je poznati hip hoper Ognjen Kostić Struka, a u spotu se, (pored članova benda i nezaobilaznih ljepotica u bikinijima) pojavljuje i frontmen sastava Neverne bebe Milan Đurđević. Nakon pauze od nešto više od godinu, Laka ima novi singl i sasvim novi spot za singl “Gasovi”! Kao što smo već navikli, Lakine pjesme lepršaju između trenutno aktuelnih političkih tema, preko uvijek aktuelne ljubavne i životne filozofije prikazane kroz prizmu satirične igre riječi. Ipak, koliko god prepoznatljiv, Laka sa svakom no-

vom pjesmom i dalje uspijeva da napravi iskorak. Ovog puta inspiracija je Lakin stav o Evropskoj uniji. Produkciju video spota potpisuje reklamna agencija Fabri-

ka iz Sarajeva, a režiju: Salem Kapić-Kantardžić. Osim Lake i Mirele u spotu se pojavljuju i plesačice iz plesnog studija Lucca dance iz Sarajeva. E.Z.

PONOVO ZAJEDNO

Da li će se R.E.M. vratiti Popularni američki bend R.E.M. se zamalo ponovo okupio u originalnom sastavu za vrijeme solo nastupa bivšeg gitariste benda Pitera Baka u njihovom rodnom gradu u Džordžiji prije nekoliko dana. Iako ovaj nastup sam po sebi ne mora da znači i ponovno okupljanje cijelog benda, jer je pjevač Majkl Stajp bio za to vrijeme u publici, mnogi koji su prisustvovali ovom koncertu su povjerovali da bi on mogao da nagovijesti povratak benda u originalnoj postavi na muzičku scenu. Posljednji album benda R.E.M. je bio “Collapse Into Now” i objavljen je 2011. godine, grupa ga nije koncertno pro-

movisala, a sedam mjeseci nakon njegovog izlaska članovi grupe su saopštili da prestaju sa radom. “Kao doživotni prijatelji i saučesnici u cijeloj priči, riješili smo da prekinemo sa radom”, pisalo je je u zvaničnom saopštenju grupe. “Odlazimo sa scene sa velikim osjećajem zahvalnosti i zaprepašćenjem da smo uspjeli da postignemo ovoliki uspjeh”. U maju ove godine Majk Mils je magazinu Rolling Stone govorio o prognozama da se cio bend ponovo okupi i okarakterisao ih kao vrlo “tmurnim”. “Rekli smo da je gotovo i to je to.

Da smo zaista mislili da ima šanse da se ponovo okupimo na nekoj povratničkoj turneji, rekli bismo to tada”, rekao je Mils. Međutim on je pomenuo da raspad benda nije nikakva posljedica netrpeljivosti ili sukoba između članova benda, insistirajući da su ostali odlični prijatelji. “Zaista nijesu postojali nikavi skandalozni momenti oko našeg prestanka rada, niko se nije drogirao, nismo se svađali, nije bilo problema sa zakonom. Jednostavno je bilo vrijeme da prekinemo, sumnjam da ćete nas ponovo vidjeti na turneji zajedno”, rekao je tada Mils.

MARČELO

ª Peglaº je priča o našoj ostrašćenosti

HOT! Američki model Rejčel Mortenson fotografisala se u intimnom rublju modne kuće Frederick’s of Hollywood. Ona je majka jednog djeteta, tako da u svijetu mode važi za seksi mamu. Inače, kada je riječ o njenoj figuri, tu nema nikakve zamjerke, zbog čega i jeste vrlo poželjna u reklamnim kampanjama.

Marko Šelić Marčelo u decembru će proslaviti deseti rođendan albuma “De facto”, koji ga je sa demo scene plasirao u vrh domaćeg hiphopa. Za tih deset godina, Marčelo je nastavio neumorno da radi, a publici se uspješno predstavio i kao pisac nekoliko romana. Uoči jubileja, Marčelo je dva puta postao glavna tema u medijima. Najprije zbog video bloga – vloga, u kojem je opisao incident na Sajmu knjiga, a zatim zbog pjesme “Pegla” koja u manje od tri minuta daje potresno objašnjenje kako u mladim generacijama nasilje rađa nasilje. “Nije to, dakle, ideja, nego refleks. Došao sam kao autor na Sajam, zatekao sam se tu i ovjekovječio ono što se dogodilo. Moj štand nalazio se između ta dva. Trenutak predstavlja eskalaciju incidenta koji se ‘kuvao’ danima, takve situacije ne nastaju odjednom... Još prije toga odlučio sam da radim video blogove, jer sam malo ‘internetofobičan’, ne vo-

lim da budem na društvenim mrežama, ali valjda postoji nešto što nije ni furiozno tvitovanje na svaka dva minuta, ni potpuni bojkot”, kaže Marčelo. Pjesma “Pegla” izazvala je burne i brojne reakcije, jer se bavi nažalost veoma prisutnom pojavom – ispoljavanjem nasilja, makar ono nemalo nikakvu poentu. “Pratio sam komentare prva dva dana – uvijek smatram da se u tom periodu svi argumenti za i protiv ispucaju, nakon toga je mahom samo ‘žvakanje’ već rečenog – i činjenica da se ljudi pogrešno ‘navuku’ dosta dobro ilustruje problem. Ovo je pjesma o ubistvu, ne o porodičnim vrednostima, gej vrijednostima, bilo čemu drugom.Mora se posmatrati kroz tu prizmu. Čitao sam komentare u stilu – ja nisam kao Pegla, ali će mi sutra biti problem djetetu da objasnim zašto se dva muškarca drže za ruke. Zato sam pjesmu pažljivo pisao, da bih video koliko će se ljudi

zalijepiti za nešto što u njoj zapravo nije rečeno. Na to se onda lijepe i u stvarnosti”.


Zabava 25

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

INTERVJU

Tragedije su obesmislile ljubav na Balkanu Milan Đurđević iz Nevernih beba za DN o predstojećim koncertima i planovima benda Filip Jovović

U

dosadašnjoj karijeri, bend Neverne bebe snimio je šest studijskih albuma i odsvirao skoro 2.000 koncerata širom regiona. Aktuelni album ‘Praštam’ najprodavanije je pop-rok izdanje u posljednje dvije godine u regionu, jednako dobro prihvaćen od publike i kritike. Nastupili su kao gosti grupi Toto i na koncertu Lenija Kravica, a trenutno se pripremaju za veliki koncert u Kombank areni kojim će proslaviti 20 godina postojanja. Frontmen Milan Đurđević govori o predsotjećem koncertima, muzici u regionu i planovima benda.

Na sceni ste 20 godina, vokali se mijenjaju, energija je i dalje ista, možda i bolja nego na početku, šta vas podstiče i odakle crpite energiju? Mislim da se vokali ne mijenjaju često, Jelena je u bendu deset godina, dakle polovinu naše karijere. To govori da sam našao osobu koja razumije moju muziku i moju dušu i može na pravi način da otpjeva pjesme koje pišem. Imamo jedno jezgro benda koje je vrlo ozbiljno i koje niko ne može da pomjeri, jer mi smo jednostavno porodica koja živi na način da volimo i poštujemo jedni druge i u druženju i u muzici koju pravimo. Mislim da je to jako važno za jednu ozbiljnu karijeru kakvu su napravile Neverne bebe, a sa druge strane energija i inspiracija su u stvarnom životu. Nema druge mogućnosti da čovjek napravi nešto što je istina, ako ne piše o onome što mu se stvarno događa u ličnom životu. Sve ostalo je prevara. Jedan ste od rijetkih bendova koji nije mnogo oscilirao kada je zvuk u pitanju, koliko je teško izboriti se sa vremenom u kom se sve manje cijeni kvalitet, s obzirom na to da ne odstupate od standarda? Kad smo bili mladi bilo je teško jer smo prolazili kroz mnoga iskušenja zbog vrste muzike koju smo stvarali, a želkeli smo da što veći broj ljudi čuje za nju u što kraćem roku. Onda smo vremenom shvatili da prvenstveno mi moramo da budemo srećni i zadovoljni u tome što radi-

mo a da ljude pustimo da se uključuju u taj proces. Ako je za njega bilo potrebno deset ili petnaest godina mislim da smo ih pametno potrošili zato što posljednjih desetak godina karijere mi imamo veliku publiku, ozbiljnu publiku, a i dalje sviramo muziku koju volimo i došli smo do toga bez kompromisa. Da li radite na nekom novom materijalu i kada ćemo imati priliku da čujemo neki novi singl ili album? Da li će nove pjesme pratiti neki stariji koncept ili će biti neki promjena? Nema koncepta. Koncept je – sadašnji trenutak, inspiracija koja mi se dešava sada. Ne mogu da pišem pjesme kakve sam pisao prije petnaest godina recimo, jer prvo, sada imam petnaest godina više i ne razmišljam na način kako će to da izgleda na kraju. Kada počnem i kada se dogodi taj trenutak svaranja, vidjećemo dokle će da dovede. Imamo novu pjesmu, duet sa Banetom MVP “Da sanjamo” i mislim da je ona zapravo velika želja da ljudima probamo da vratimo jednu vrstu bezbrižnosti koliko je to moguće u ovom trenutku ludila oko nas i da im vratimo osmijeh na lice sa porukom koja je jako važna. Šta pokušavate da poručite pjesmama? Prvi album koji ste izdali slabo je medijski propraćen zbog poplave kiča, ali danas i sam album, ali i pjesme sa njega imaju već kultni status. Da li će on doživjeti neko reizdanje na CD-u? Hoće. Mi do sada nismo namjerno htjeli da pravimo reizdanje tog albuma, a imali smo priliku i dosta

U Crnoj Gori uskoro veliki koncert Često ste u Crnoj Gori, kakva je komunikacija sa crnogorskom publikom, da li ljudi ovdje razumiju emociju koju pokušavate da prenesete pjesama? U Crnoj Gori smo napravili neke od svojih najvećih i najljepših koncerata, a što je još važnije, tu smo tokom godina stekli mnogo divnih prijatelja sa kojima i danas dijelimo život. Crna Gora je naša druga zemlja u kojoj zahtjeva, jer se po svim parametrima taj album na crnom tržištu najviše traži pošto od 1994.godine nije doštampavan. To će biti luksuzno CD izdanje i trudićemo se da bude što vjerodostojnije zato što mislim da taj album mnogim muzičarima, ne samo klincima - mnogo znači. Mi smo tada bili potpuno progresivni, a vremenom je to preraslo u jedan

imamo ogromnu publiku koja nas voli i naša je velika želja i namjera da sljedeće godine tu napravimo identičan koncert kakav će biti naš veliki rođendanski koncert u Kombank areni 28. decembra ove godine na koji su svoj dolazak već najavili naši najvjerniji fanovi iz Crne Gore. Volimo da idemo u Crnu Goru i mislim da smo tu možda i nabolje prihvaćeni od svih bendova odavde. pokret sa željom da svojom muzikom dublje dotaknemo ljude, proširili smo priču na kompletnu ideju kako da utičemo na svijest ljudi na svim nivoima i postali smo mejnstrim bend koji postavlja neke standarde, ali ujedno čuva pop kulturu. Možete li nešto više reći o nastajanju i inspiraciji za pjesmu “Serbian song”, koja odskače od vaše

standardne paradigme? Na svakom albumu imamo bar po jedan instrumental. Ja to nosim i vidim kao neke umjetničke slike koje bi trebalo da budu sastavni dio mozaika koji mi slažemo i pričamo ljudima. “Serbian song” ima taj komad duše, jer sam je napisao 1999. godine u toku bombardovanja i apsolutno nosi atmosferu trenutka u kom je nastala, ima specifičnu emociju i dubinu i može da se osjeti taj neki dio nas koji je u tom trenutku bio posebno pogođen i uplašen i za sadašnjost i budućnost. Centralni motiv, tema svih vaših pjesama je ljubav u svim oblicima. Da li je ona “prognana” iz regionalnih krajeva posljednjih decenija i na koji način? Mislim da LJUBAV ne može da bude prognana jer je to jedna jedina stvar koja nam ostaje i koja će ostati poslije svega što nam se desilo. Sve te tragedije koje su nam se desile su zapravo negirale ljubav i zato su se i dogodile pruživši šansu nekim ljudima da ostvare svoje prljave interese. Oni su morali da sugerišu stvari koje su u suprotnosti sa ljubavlju i da probaju da nam tako amputiraju emocije. Zato mi i jesmo tu da ljudima kroz muziku govorimo da pronađu u sebi ono što je jedino stvarno.

Ne pišem namjenski Ne pravite album svake godine, pjesme ne pišete namjenski. Šta je razlika između vas i bendova koji to rade? Osnovna razlika između nas i mnogih bendova i izvođača sa naše scene je ta što mi muziku ne pravimo namjenski nego kada osjetimo potrebu da imamo šta da kažemo. Zbog toga su pauze između naših albuma i po dvije, tri pa čak i pet godina. Uopšte ne razmišljam tržišno na tom nivou, jer mislim da čovjek brzo potroši tu neku vrstu kreativne snage koju ima kao autor i počne da piše svašta. Jednostavno, onda se i osjeća kao svaštar i ljudi počnu tako da ga doživljavaju.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1802 sudoku 2011-09-19

Medium level

Teža

6

2

5

3

5

8

7

6

4

9 9

8

6

9

3

2

8

5

6

4 4

3

Play sudoku online at:

1 www.sudokukingdom.com

1

4

1

5

Daily Sudoku puzzle No. 1931

1

Lakša 2012-01-26

2

3

3 Medium level

5

3

4 9

6

6

1

3

8 3

1

8

9 2

2

7 3

Page 1/2

Play sudoku online at:

9

2

9 Play sudoku online at:

3

8

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 SVEŠTENIK U KOLIMA

8

Zahvaljujući pastoru Džozefu Đanu (52), kome je drugo zanimanje da taksira, ispovjest se preselila iz crkve u taksi vozila grada Njujorka. Pastor Evangelističke crkve u slobodno vrijeme taksira i omogućava ljudima da se na jedinstven na-

čin ispovijedaju dok se voze. Kaže da oba posla shvata veoma ozbiljno i da pokušava da pomogne ljudima oko sebe. “Dozvoljava mi da upoznam dosta ljudi i da im interakcijom dopustim da na neki način prisustvuju svešteničkoj službi” kaže Đan.

Na radiju u njegovom taksiju se čuje hrišćanski hip-hop i ponekad kaže putnicima da je sveštenik. Obično, kada saznaju da je Božji sin, ljudi počinju da se “otvaraju”. Đan djeluje da je otvorenih shvatanja i vjeruje da ne mora da se ide u crkvu da bi neko bio religiozan.

8 4

Puzzle solution:

9

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2230 2012-11-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1828 2011-10-15 7

4

8

1

3

9

6

5

2

3

4

6

5

2

9

8

1

7

1

9

6

8

2

5

7

3

4

8

7

2

1

4

6

5

9

3

2

5

3

6

7

4

1

9

8

1

5

9

8

7

3

2

6

4

4

6

1

3

5

7

8

2

9

9

2

4

3

8

5

1

7

6

3

8

5

9

6

2

4

7

1

5

1

7

4

6

2

9

3

8

9

2

7

4

8

1

3

6

5

6

8

3

9

1

7

4

5

2

5

1

9

7

4

3

2

8

6

7

3

5

2

9

4

6

8

1

6

7

2

5

1

8

9

4

3

2

6

8

7

5

1

3

4

9

8

3

4

2

9

6

5

1

7

4

9

1

6

3

8

7

2

5

vicevi

Ispovijeda ljude u taksiju

7

Došao Bosanac u Amsterdam i vidio prostitutku u izlogu pa prišao, pokucao na stakloPage i pita:1/2 - Kol’ko košta? - 50 evra – odgovara prostitutka. - Pa nije mnogo, je l’ to duplo staklo? *** Pita službenik rukovodioca: - Šefe, mogu li danas da odem ranije iz kancelarije… Da pomognem ženi oko poslova u kući? - Ne! - Hvala šefe, znao sam da mogu da se pouzdam u vas. *** Sjedi par u parku, pa djevojka pita momka: - Ljubavi, a na šta misliš ovog trena? On je pogleda pa kaže: - Na isto što i ti… Ona skoči, opali mu šamar i poviče: - Sram te bilo. Pa ti samo na to misliš. ***

Ide Haso putem i vidi Muja koji se sagnuo pored pomijare i kopa rukama po njoj. - Bolan Mujo, šta tražiš tu? - Ama Haso, upao mi tamo sako… - Pa što ga tražiš, ne bi valjda nosio takav sako? - Ama znam da sako nije ni za sta, nego u džepiću bilo nekog bureka… *** Imao čovjek lovačkog psa koji je bježao kad god bi blizu njega pukla puška. Jednom mu dođe rođak sa sela i kaže: - Daj ti meni tog psa da ga vodim na selo. Gore se stalno puca zbog svadbi, ispraćaja i drugog. Posle tri mjeseca, vraća rođak sa sela psa i kaže čovjeku da ga je izliječio. Da bi testirao psa, čovjek ga povede u lov. Kad se začuo prvi pucanj, pas zapjeva: - Danas majkoooo, žeeeniš svooooga sina… ***


Zabava/Slobodno vrijeme 27

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

NEZVANIÄŒNO Mene se ta koĹĄarka uopĹĄte ne gleda

Sjedim li ja do tebe Dule?

Uuuuu brate, pa mi smo prvi red

Dajte mi Ä?etiri karte Ma neću ni da idem, otale se niĹĄta ne vidi Ä?e? U zadnji red tribina?

Imate li bar deseti red?

Word Search Puzzle #V432OQOSMOSMJERKA

HOROSKOP

L

J

J

I

S

X

M

X

G

D

E

T

I

S

K

W

X

C

T

K

P

O

L

O

R

A

C

L

H

O

M

E

S

P

U

N

R

A

O

R

O

A

S

N

I

P

E

N

L

A

R

G

E

D

A

S

H

C

A

E

T

M

O

M

O

B

U

I

S

U

I

L

P

E

N

U

E

O

O

M

U

E

I

R

F

E

O

L

O

D

M

K

R

I

H

S

S

E

T

F

S

S

C

D

F

A

A

C

O

E

E

P

Y

T

T

I

D

L

L

Y

G

R

M

M

L

D

R

H

S

L

I

E

V

R

N

O

I

A

A

E

A

C

E

E

E

L

F

F

A

B

T

D

N

K

N

A

R

N

L

F

L

U

K

E

S

R

U

C

N

Y

L

T

I

O

R

D

A

M

P

S

A

A

Y

N

O

S

A

E

R

U

S

S

I

F

F

R

Adroitly Adroitly Armed Armed Baffl e Baffle Bused Carol Bused Cle Carol Contests Cleft Croons Contests Curse Croons Dames Curse Damps Dames Damps

Ditty Enlarged Enlarged Fauna Fauna Fissure Fissure Flaps Flaps Flier Flier Flukes Flukes Gamut Gamut Goods Goods Homespun Homespun Kangaroo

Microbe Muddle Morgues Oasis Muddle Omits Oasis Omits Pearl Pearl Perusals Perusals Plateau Plateau Posts Posts Racked Racked Reason Reason

Microbe

Shifty

Kangaroo

Roles

Roles ShiySilents Shirk Sited Sleep Silents Sited Snipe SleepTardies SnipeTyranny Tardies Veils Tyranny Yacht Veils Yacht

Opasna ĹĄetnja preko uĹžeta

Ditty

Morgues

Shirk

Amerikanka Fert Dikli koja se bavi Copyright ĹĄetnjom Š poPuzzle uĹžetu,Baron ima-June 14, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! la je teĹžak zadatak u okviru demonstracije preciznosti i kontrole novog kamiona Volvo FH na zatvorenom auto-putu u Hrvatskoj. Fejt je imala pravu dionicu, potom dugu krivinu i dva tunela pred sobom. Njen zadatak je bio da prije nego ĹĄto kamioni proÄ‘u kroz tunele preÄ‘e na drugu stranu. Uspjela je, preĹĄla je devet metara preko uĹžeta i skoÄ?ila na drugi kamion nakon Ä?ega se uĹže prekinulo, kada su kamioni uĹĄli u tunele.

OVAN SaÄ?uvajte prisebnost duha u nekim situacijama, jer svako ima pravo da pogrijeĹĄi. Prihvatite neÄ?ije izvinjenje, kao Âťpozitivan signalÂŤ za buduće dogovore o zajedniÄ?kim investicijama i poslovnoj saradnji.

BIK Susret sa jednom osobom djeluje negativno na VaĹĄe raspoloĹženje, stoga odbijate predlog ili ponudu o poslovno-finansijskoj saradnji. Ali, postoje situacije koje ne moĹžete reĹĄavati sami i bez neÄ?ije asistencije.

BLIZANCI VaĹžno je da se ne zanosite prevelikim ambicijama. PokuĹĄavate da povuÄ?ete jasniju granicu izmeÄ‘u dobrog i neprofesionalnog ponaĹĄanja. MeÄ‘utim, osoba koja Vam zadaje dodatne probleme neće odustati od svojih namjera.

RAK Imate dobar predosjećaj, ali ne uspijevate pravilno da rastumaÄ?ite neobiÄ?ne signale ili neke skrivene poruke. Ne treba da brinete zbog razliÄ?itih komentara, svako od saradnika ima pravo na svoje miĹĄljenje i na poslovne prioritete.

LAV VaĹžno je da saÄ?uvate pozitivnu inspiraciju ili jaku volju u druĹĄtvu saradnika. PaĹžljivo osmislite svoj kompletan nastup i nemojte dozvoliti da neko pogreĹĄno tumaÄ?i VaĹĄe ideje i poslovne interese. Nema razloga da se ponaĹĄate suviĹĄe zahtjevno.

DJEVICA Nemojte dozvoliti da Vas neko navede na pogreĹĄnu procjenu i loĹĄe reĹĄenje. PaĹžljivo provjeravajte razliÄ?ite informacije koje utiÄ?u na nivo poslovne saradnje. Lako je napraviti propust u sadaĹĄnjim okolnostima.

VAGA Novi problemi sa kojima se suoÄ?avate na poslovnoj sceni zahtijevaju dobru koncentraciju i pouzdane saradnike. Potrebna Vam je neÄ?ija iskrena podrĹĄka i posredovanje u razliÄ?itim poslovnim fazama.VaĹžno je da uljepĹĄate svoj izgled.

Ĺ KORPIJA VaĹĄe ideje nailaze na pozitivnu reakciju. Stalo Vam je da ostvarite ĹĄiru poslovnu afirmaciju i da zadovoljite razliÄ?ite kriterijume o uspjeĹĄnoj saradnji. Ukoliko priĹželjkujete novi emotivni uzlet, uÄ?inite da privuÄ?ete neÄ?ije interesovanje.

STRIJELAC Neko Vas iznenada dovodi u neprijatnu situaciju i pokuťava da Vam nametne određena pravila ponaťanja. Potrebna Vam je bolja kontrola u poslovnim susretima. Nema razloga da rizikujete u situacijama koje mogu da se okrenu na Vaťu ťtetu.

JARAC PokuĹĄavate pravilno da deĹĄifrujete neÄ?iju poruku ili da saÄ?uvate pozitivan stav u poslovno-finansijskoj saradnji. Izbor poslovne teme treba da se zasniva na povjerljivim informacijama i na konsultaciji sa pouzdanim saradnicima.

VODOLIJA VaĹĄa motivacija djeluje skoro besprekorno u razliÄ?itim situacijama. Poslovni rezultati na najbolji naÄ?in ilustruju VaĹĄe intelektualne ili praktiÄ?ne sposobnosti u druĹĄtvu saradnika. Dobijate pozitivan emotivni signal koji ste priĹželjkivali.

RIBE Imate dobar predosjećaj, ali ne uspijevate pravilno da rastumaÄ?ite neobiÄ?ne signale ili neke skrivene poruke. Ne treba da brinete zbog razliÄ?itih komentara, svako od saradnika ima pravo na svoje miĹĄljenje i na poslovne prioritete.


28 Sport

Foto: Mirko Savović

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

DA LI STE ZNALI

REAKCIJA

Nećemo uzeti tuđe, ali ne damo svoje

KK Budućnost Voli se nada da čelni ljudi ABA lige neće priznati pobjedu Olimpije zbog neregularnog koša u Morači: Spremni smo za kopromis, ali žalićemo se dalje ako nam odbiju prvostepenu žalbu Bojan Topalović, Miloš Pavićević

U Da je superstar Barselone i reprezentativac Argentine Lionel Mesi za četiri godine (2009, 2010, 2011, 2012) postigao 251 gol i upisao 94 asistencije - 2009. je 41. put tresao mreže (14 asistencija), 2010. je postigao 60 golova uz 21 asistenciju, 2011. potpisao je 59 golova (36 asistencija), a 2012. je postigao 91 gol, te potpisao 23 asistencije.

TIKET DANA PARTIZAN CRVENA ZVEZDA TIP 1

KVOTA 1.75

ŠVAJCARSKA U21 UKRAJINA U21 TIP 1

KVOTA 1.95

HOBRO NORDSJELAND TIP 2

KVOTA 1.70

BRAKLI GILINGEM TIP 2

KVOTA 1.70

MOLDAVIJA LITVANIJA TIP X

KVOTA 3.20

HELMOND VILJEM 2 TIP 2

KVOTA 1.80

takmica Budućnost Voli - Olimpija (76:78) ustalasala je kompletnu regionalnu javnost, a taj “trijumf zmajčeka” još nije prihvaćen od strane ljubitelja košarke u Crnoj Gori... Realno, nije se lako pomiriti sa činjenicom da su sudije priznale neregularan koš (trojku za 76:78), nije lako prihvatiti da je Jakov Vladovič potopio “plave” tako što je loptu iz ruku izbacio nakon što je istekla posljednja sekunda na meču.

Utakmica u Morači još nije zvanično registrovana, ali direktor ABA lige Josip Bilić je između redova nagovijestio da će trijumf otići u Ljubljanu: Teško se može promijeniti odluka kada su je sudije već donijele. Izvršni direktor Budućnost Volija Slavko Radulović je tokom dana Dnevnim novinama rekao da će se “plavi” boriti za trijumf do kraja, te da su sudije poslije utakmice priznale da su pogriješili. A, onda je stigao poziv na vanrednu konferenciju - predsjednika Budućnost Volija Dragana Bokana je iznenadila izjava direktora lige Bilića... “Znam ljude iz ABA lige tri godine, ravnopravni smo vlasnici u organizaciji (6 odsto je Budućnost vlasnik), pa me iznenađuje izjava gospodina Bilića. Iznenađuje me, jer čovjek sav svoj vijek provodi u košarci i zna kako treba da se rješavaju utakmice koje se onako završe”, rekao je juče predsjednik Bokan, pored koga su na konferenciji sjedjeli Radulović, te sportski direktor Gavrilo Pajović kao i član Upravnog odbora Vanja Mugoša. Josip Bilić je izašao u javnost,

a pred sobom nije imao nijedan dokument, sem video zapisa na kome se vidi da je Budućnost oštećena - to su priznali arbitri iz Kraljeva, to tvrde ljudi iz Njegoševog parka... “Niko nas nije demantovao. Siguran sam da čelnici ABA lige znaju šta je ispravno. Kao predsjednik kluba, kao neko ko obezbjeđuje gro finansija smatram da gospodin Bilić ne smije da stavi činjenice sa strane - to bi bio presedan”, jasan je Bokan. Žalba je uložena, prvostepeni organ koji odlučuje šta je regularno a šta ne je upravo Bilić kao direktor Regionalne lige... “Ako se napravi greška oštetila bi se Budućnost, povrijedila bi se regularnost takmičenja za sezonu 2013/2014. Moramo se boriti za istinu. Rekao sam i na sastanku: Nećemo dozvoliti da se sahrani istina. Ako prvostepeni organ presudi negativno po nas, obratićemo se drugostepeno (predsjednik lige)... Ako to ne urodi plodom, mislim da imamo drugih rješenja”, jasan je predsjednik Budućnost Volija koji glasno apeluje... “M o l i m o č e l n i ke A BA l i -

Slika kaže: Nije koš...

Sudije su po priči ljudi iz KK Budućnost Voli priznale grešku, ali sada se čeka odluka ABA lige. Do tada, jasno je šta govori slika i snimak koji se nalazi u prostorijama ABA lige: napad je istekao, tablu je ge i direktora da jasno ispoštuju propzicije i da donesu jedinu moguću odluku, a to je da je koš - neregularan.” Dobra stvar za “plave” je činjenica što utakmica nije registrovana, pa nada postoji ABA liga je najavila da će danas donijeti odluku (tako se spekuliše)... “Ne očekujemo je danas. Iskreno, spremni smo za kopromis,

obasjala crvena boja što znači da je kraj, a Jakov Vladovič je u tom trenutku u skoku, ali ne izbacuje loptu. Velika greška je vidljiva, ali sudije su priznale trijumf, a na kraju može Budućnost da ispašta... spremi za razumijevanje, nećemo uzeti tuđe, ali ne damo svoje”, prilično je jasna poruka Dragana Bokana... “Imamo sve argumente, pa smatram da ne bi bilo dobro da Budućnost ostane bez bodova”, jasan je predsjednik Budućnost Volija koji je spreman da ide do trećeg stepena ako sve bude negativno, a to je ULEB pod čijim se krovom igra ABA liga.

Vanja Mugoša: Josip Bilić kao loši sudija Pored predsjednika Dragana Bokana sinoć je govorio član UO Vanja Mugoša... “Budućnost je ispoštovala sve poslije utakmice. Kapiten Popović je potpisao zapisnik u kome je najavio žalbu, napisali smo žalbu, obrazložili je i ona ide kod direktora ABA li-

ge Bilića”, rekao je Mugoša, koji je po struci advokat. Liga ima sedam dana da odluči kakva je presuda poslije uložene žalbe... “Zbog toga mi je čudno što se gospodin Bilić oglašava, a nema nijedan papir kao dokaz na osnovu koga bi donio odluku. Sa aspekta struke bi

to uporedio kao kada nekoga tužite pred sudom, a onda sudija kaže: ja ću da presudim tako i tako, a da prije toga nije dobio nijedan papir”, metaforičan je bio Mugoša, koji je dodao... “Jedini dokaz je snimak koji je dostavljen ABA ligi, a koji pokazuje da je koš neregularan. Žalbu smo podni-

jeli, sada je na tome da direktor ABA lige odluči. Ima prostora da se utakmica registruje kao pobjeda Budućnosti, ali najmanje je da se poništi utakmica, kako bi se odigrala nova. Sve drugo bi bilo narušavanje propozicija i regularnosti takmičenja”, jasan je Mugoša.


Sport 29

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

MAJSTORI DEJVIS KUPA

Srbija ima Novaka, Češka ª salataruº Treća zlatna priča - Češka savladala Srbiju u finalu (3:2) i odbranila krunu SPORTSKI EKRAN 16.30 20.30 20.45 20.45 20.45 01.00 01.15 02.00

SKA - Lokomotiv, hokej Partizan - C. Zvezda, košarka Valsal - Piterboro, fudbal Brekli taun - Gilingem, fudbal Italija - Nigerija, fudbal Djuk - Ešvil, košarka NCAA Tigre - Njuels, fudbal Oklahoma - Denver, košarka

SK 1 Arenasport 1 SK 1 SK 3 Arenasport 4 Arenasport 1 SK 2 SK 1

NE PROPUSTITE

3

puta je Češka osvojila Dejvis kup takmičenje - 1980. (tada kao Čehoslovačka), 2012. i 2013. godine Sve je u Beogradu ovih dana mirisalo na 2010. i novi čas istorije potpisan imenom srpskih tenisera. Na kraju istorija se i desila, ali pisali su sjajni momci iz Češke Radek Štepanek i Tomaš Berdih! Finale Dejvis kupa donijelo je spektakl, 20.000 fanatika u Beogradskoj areni i novi trijumf aktuelnog šampiona! Nakon Španije prošle godine, Česi su ove “sredili” Srbiju (3:2) - za treću krunu Dejvis kupa u istoriji! Srbija ima jednog maestra vanserijske klase, Novaka Đokovića, Češka nekoliko dobrih (ne više od toga) igrača, ali i zlatnu “salataru” (trofej koji dobija šampion) koja će drugu godinu zaredom krasiti “zlatni grad”

Srbija 2:3 Češka Đoković - Štepanek 7:5, 6:1, 6:4 Lajović - Berdih 3:6, 4:6, 3:6 Bozoljac/Zimonjić - Berdih/Štepanek 2-6, 4-6, 6-7 Đoković - Berdih 6:4, 7:6, 6:2 Lajović - Štepanek 3:6, 1:6, 1:6

Prag! Posljednjeg dana finala Đoković je najprije “odradio” Berdiha (6:4, 7:6, 6:2) i izjednačio rezultat u finalu na 2:2, da bi u odlučujućem meču za titulu Štepanek očekivano “oduvao” Dušana Lajovića (3:6, 1:6, 1:6).

● ŠTEPANEK: ISPISALI SMO ISTORIJU Možda nije napravio veliku karijeru na Gren slem turnirima, ali je zato legenda Dejvis kupa. Nakon što je prošle godine takođe u petom meču finala savladao Nikolasa Almagra, Radek Štepanek je i ove bio čovjek odluke - podvig koji niko još od Freda Perija 1933. nije napravio. “Danas smo ispisali istoriju”, jasan je bio nakon meča Štepanek. “Mislim da ne postoje riječi koje bi mogle da opišu ovaj trenutak. Čak 32 godine smo čekali na drugu titulu, a samo poslije 12 mjeseci tu je i treća. I to je odbranjena na gostujućem terenu, pred fanatičnim navijačima, na podlozi koja odgovara domaćinu. Ovo je nevjerovatn uspjeh”.

● NOVAK: I DA SAM IGRAO U DUBLU, ČESI BI BILI FAVORITI

Nakon svega ostaće pitanje - šta bi bilo da je Novak Đoković igrao i u dublu sa Nenadom Zimonjićem (umjesto Ilije Bozoljca). Bila bi to tri pakleno naporna dana za drugog tenisera svijeta, ali ako su mogli Berdih i Štepanek na drugoj strani... “Za mene je zanimljivo što su Srbi ostavili ferari u garaži. Ali to je njihov problem”, čudio se Štepanek, a Novak pokušao da objasni. “To je bila odluka selektora. Timski smo odlučuili da je to bilo najbolje rješenje. Bože moj, da sam ja igrao, ko garantuje da bi bilo drugačije, Berdih i Štepanek bi u svakom slučaju bili favoriti. I da sam zaigrao, to ne bi bila garancija da bi ishod bio drugačiji”. Srbi su možda pogriješili, možda su nedostajali Janko Tipsarević (povreda) i Viktor Troicki (suspenzija), tek ovaj novembar je ponovo bio prošaran češkim bojama - potpuno zasluženo! K.B.

NBA

Strašni Pekmen progutao Boston Nikola Peković odličan u pobjedi nad “seltiksima”, Nikola Vučević dobar u porazu Orlanda, Indijana doživjela prvi poraz u sezoni Još jedna fantastična noć najmoćnije košarkaške lige na svijetu otišla je u istoriju - magija NBA nas je sada očarala fenomenalnom partijom gorostasa iz Bijelog Polja - Nikole Pekovića - crveni džin je bio dominantan u trijumfu Minesote nad Bostonom (106:88). Centar vukova je za 30 minuta postigao 20 poena, skočio je 12 puta (8 ofanzivnih skokova), a bio je superprezizan - Pekmen je samo promašio jedan šut za dva poena (8 od 9), a isti učinak je imao kada su u pitanju slobodna bacanja (4 od 5). “Nije bilo lako, jer su momci bi-

li umorni. Mogu samo da im čestitam, jer su na poluvremenu ispoštovali svaki dogovor iz svlačionice. Preuzeli su kontrolu na početku treće četvrtine i onda sve odradili kako treba”, poručio je trener Minesote Rik Adelman. A od noći između subote i nedjelje nema više neporaženih ekipa - sjajna Indijana je posutali u Ilanojisu izgubivši od Čikaga rezultatom 110:94. Najzaslužniji za veliki trijumf “bikova” bili su Loul Deng (23 poena), dok je Derik Rouz potvrdio da ga povreda prepone nije omela postigavši 20 koševa.

Drugi ambasador Crne Gore je nastavio sa dobrim partijama - Nikola Vučević je u porazu Orlanda (mađioničari ne mogu da uhvate ritam) od Dalasa (100:108) postigao 16 poena dodavši 8 skokova. Bila je to ona stara priča - Nik je bio dobar, Orlando loš... SEMAFOR: Orlando - Dalas 100:108, Vašington - Klivlend 96:103 (produžetak), Šarlot - Majami 81:97, Njujork - Atlanta 90:110, Nju Orleans - Filadelfija 135:98, Čikago - Indijana 110:94, Hjuston - Denver 122:111, Minesota - Boston 106:88, Milvoki - Oklahoma 79:92, Golden Stejt - Juta 102:88, LA Klipers - Bruklin 110:103. U.R.

PARTIZAN - CRVENA ZVEZDA (Arenasport 1, 20.30 H) Prvi selektor Crne Gore dočekuje nasljednika na crvenoj klupi, Partizan napada Zvezdu - Duško Vujošević protiv Dejana Radonjića...

SK U ALPSKOM SKIJANJU

Mocartova svirka u zemlji Djeda Mraza Šampion maestralan u prvom slalomu sezone - Marsel Hiršer prvi u Leviju, Mario Mat drugi, Henrik Kristofersen treći Dvije godine vladavine i ne namjerava da se zaustavi! Aktuelni šampion Svjetskog kupa u Alpskom skijanju, momak iz Mocartovog grada Salcburga, Marsel Hiršer slavio je na prvom slalomu sezone (drugoj trci u šampionatu) voženom u finskom Leviju! Drugi u bajkovitoj Laponiji, domovini Djeda Mraza, bio je još jedan Austrijanac Mario Mat, dok se na treći stepenik pobjedničkog postolja popeo nasljednjik Aksela Lunda Svindala, Henrik Kristofersen! “Uvijek je teško kada u trku ulazite kao favorit”, rekao je nakon pobjede Hiršer. “Međutim, isto tako je i zabavno. Moram istaći da sam u

Leviju premašio moja očekivanja. Sada imam dosta vremena da se pripremim za turneju po Sjevernoj Americi”. Upravo tako, ski karavan sada se seli na drugi kontinent - od 30. novembra do 6. decembra domaćini najboljim skijašima svijeta biće Lejk Luis (Kanada) i Biver Krik (SAD). REZULTATI: 1. Marsel Hiršer, Aut (1:45.42), 2. Mario Mat, Aut (+0,62), 3. Henrik Kristofersen, Nor (+0,93), 4. Ivica Kostelić, Hrv (+1,22), 5. Matijas Hargin, Šve (+1,29), 6. Patrik Taler, Ita (+1,73), 7. Žan-Baptist Granž, Fra (+1,75), 8. Beni Rajh, Aut (+1,79), 9. Sebastijan-Fos Solevag, Nor (+1,84), 10. Stiv Misillie, Fra (+1,94). K.B.

Šampionsko poziranje sa pomoćnikom Djeda Mraza: Marsel Hiršer


30 Sport

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

LEGENDA

Jedan, jedini - Manolo Fudbal mu je dao, ali i uzeo sve - čuveni navijač Španije, sa bubnjem u rukama, priča o životnom pozivu i svojim snovima Dvanaesti igrač Španije i Valensije: Legendarni Manolo

LAVOVI NA MUNDIJALU

Brazilci, stiže Kamerun

Drugi put zaredom selekcija Kameruna igraće na Mundijalu! Nesavladivi “lavovi” su, nakon prvog meča i remija (0:0), ubedljivo savladali Tunis u revanš meču baraža sa 4:1 i bez većih problema došli do plasmana na Svjetsko prvenstvo. “Prezadovoljni smo zbog pobjede i ostvarenog cilja. Igraćemo u Brazilu i to nas čini jako ponosima, a vjerujem da ćemo i tamo imati što da kažemo”, smatra selektore Volker Finke, za čiji su sastav golove u Jaundeu postigli Pjer Vebo,

Benžamin Mukanđa, odnosno dvostruki strijelac Žan Makun, dok je jedini gol za Tunis režirao Ahmed Akaiči. Osim Kameruna, do sada su SP obezbijedili domaćin Brazil, Belgija, Italija, Njemačka, Holandija, Švajcarska, Rusija, Bosna i Hercegovina, Engleska, Španija, Argentina, Kolumbija, Čile, Ekvador, SAD, Kosta Rika, Honduras, Nigerija, Obala Slonovače, Iran, Japan, Australija i Južna Koreja, dok su Urugvaj i Meksiko gotovo već učesnici Mundijala. A, preostalo je još šest mjesta. A.P.

OPTIMIZAM

Didie Dešamp najavljuje: Pritisnućemo Ukrajince Težak poraz u prvom meču baraža od Ukrajine (2:0) podigao je na noge cijelu Francusku. A, selektor Didije Dešamp želi da vidi gladne “trikolore” u revanšu (utorak 21.00) i vjeruje da njegova posada može nadoknaditi dva gola minusa i na kraju obezbijediti put u Brazil. “Uoči utakmice ćemo održati jedan sastanak na kojem ćemo do najsitnijih detalja objasniti igračima što im je činiti ako želimo u Bra-

zil. Ukrajina ne dolazi da se brani u Francusku. Moramo natjerati njene igrače da trče svih 90 minuta i moramo im konstantno duvati za vratom. Jer, kad tad će puknuti pod pritiskom”, smatra Dešamp. Podsjetimo, Francuska je nastupila na posljednja četiri Mundijala, a neodlazak u Brazil bi bio prvi takav slučaj još od 1994. godine i Svjetskog prvenstva u Sjedinjenim Američkim Državama. A.P.

● KARIKATURA DANA

Super orlovi u Brazilu

Još jedan putnik dobio je vizu za Brazil - Nigerija je sa ukupnih 4:1, u dva meča, savladala Etijopiju, pa će “super orlovi” igrati

na Svjetskom prvenstvu. Osim njih je kartu čekirala i Obala Slonovače, koja je u dvomeču bila bolja od Senegala (4:2).

svjetskih prvenstava ispratio je od 1982. godine do danas besmrtni Manolo. U Brazilu će svjedočiti 9. Mundijalu, a san mu je da ode na njih 12 Svaki fudbalski klub ima svog najpoznatijeg navijača, nekoga ko je decenijama svakog vikenda na tribinama i u pola noći može da se prisjeti bilo kog detalja iz klupske istorije. U Španiji, međutim, postoji jedan jedini, neponovljivi Manuel Kaseres Artesero, poznatiji kao “Manolo el del bombo”! Legendarni navijač Valensije i reprezentacije Španije rođen je 15. januara 1949. godine i ubrzo nakon toga krenuo je u realizaciju svog sna - ispratiti uživo 12 svjetskih prvenstava! U “pohod na Mundijale” krenuo je 1982. godine, kada je auto-stopom prešao 16.000 kilometara, kako bi u raznim krajevima svoje domovine pratio reprezentaciju Španije. U Južnoj Africi 2010, prvi put od kada je uz nacionalni tim, propustio je jednu utakmicu. Zbog bolesti je morao da se vrati u Valensiju, pa nije prisustvovao četvrtfinalnom duelu protiv Paragvaja. Ipak, opet je bio na tribinama za polufinale i finale, bodreći “crvenu furiju” do istorijske titule šampiona. “Bio sam toliko bolestan da sam pomislio da ću umrijeti i da neću doživjeti da Španija postane svjetski šampion. Na sreću, brzo sam se oporavio i stigao da se vratim u Južnu Afriku, lupajući u bubanj svom

snagom, u finalu protiv Holandije. Pobijedili smo ih, pa sada slobodno mogu da umrem”, priča Manolo u razgovoru za engleski “Guardian”.

stadionu budemo samo nas nekoliko i moj bubanj, koji je odjekivao samo za igrače”, sjeća se, bez sumnje, kultni navijač planetarnih vladara.

● FUDBAL MI JE ODUZEO SVE

● ČUVENI BUBANJ NEMA CIJENU

U međuvremenu, fanatična posvećenost fudbalu razorila je Manolov privatni život. “Izgubio sam sve što sam imao zbog fudbala – napustili su me žena i djeca, ostao sam bez posla i novca... Ali sjutra bih opet sve isto uradio. Nema stvari na svijetu kao što je predstavljanje svoje zemlje”, tvrdi Manolo. Tokom godina ovaj simpatični bucko postao je zaštitni znak selekcije Španije. Igrači aktuelnog svjetskog i evropskog prvaka prilaze mu i pozdravljaju ga, navijači mu traže autograme i slikaju se sa njim, dok mu nacionalni Savez plaća putovanja. “Neko kaže da sam grebator, ali to nije tako. Otvorio sam restoran u blizini stadiona Vlensije ‘Mestalje’, koji sam pretvorio u lični muzej. Novac sam zaradio od povremenih reklama koje snimam za promociju reprezentacije. A Savez mi sada plaća prevoz, smeštaj i ulaznice, iako nije uvijek bilo tako. Ranije se dešavalo da na

Manolo je vremenom postao toliko popularan da je uoči Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi od kralja Huana Karlosa dobio plaketu u ime svih navijača Španije. Takav publicitet doprinio je da ga pojedine kompanije iskoriste u marketinške svrhe, ali kaže da jedna stvar nema cijenu – njegov bubanj! “Mogao sam da uzmem ogroman novac za reklamu na bubnju, ali se to nije dogodilo, niti će! Jednostavno, moj bubanj nema cijenu!”, jasan je Manolo koji je na utakmicama reprezentacije Španije prepoznatljiv po crvenom dresu sa brojem12 i velikoj crnoj baskijskoj beretki. Ako je iko simbol za lojalnost i iskrenu ljubav prema nečemu - onda je to Manolo. Bodrio je Španiju kada joj ništa nije polazilo za rukom, često je bio i sam na stadionu kao navijač “crvene furije”, ali je na kraju dočekao sve zvjezdane uspjehe reprezentacije, u kojem ima udjela gotovo kao i orkestar koji na terenu predvode Ćavi, Injesta i ekipa. A.P.

PREKRŠAJ

Policajce čeka žestoka kazna Drugoligaš Kvins Park Rendžers mora da plati nevjerovatnih 74 miliona eura jer je prekršio pravila finansijskog fer-pleja Ničija nije do zore gorjela, glasi stara izreka, koja je ovih dana stigla Kvins Park Rendćers. Engleski klub, koji igra u Čempionšipu, moraće da plati najveću kaznu u istoriji fudbala jer je debelo prekršio pravila finansijskog fer-pleja! Prošlogodišnje ispadanje iz Premijer lige u niži rang neće biti najveća kazna koja je zadesila “plavo-bijele”. Klubu prijeti finansijska sankcija od čak 74 miliona eura, zbog toga što je tokom staža u Premijer ligi trošio više novca nego što je to dozvoljeno. Čelnici “policajaca” su se ponašali kao pijani milioneri i razbacivali su se novcem dovodeći skupocjena pojačanja. Tako su igračima poput Žulija Sezara, Park Ji Sunga, Krisa Sambe ili Loika Remija davali basnoslovne plate čija visina je prelazila i ogromnih 100.000 funti nedjeljno. Ali ni sav taj uloženi novac im nije pomogao da izbjegnu ispadanje u drugoligaški karavan. Prema pravilima finansijskog ferpleja, klub smije da troši onoliko koliko zaradi i da maksimalno uđe u minus od 18 miliona funti. KPR je zbog ulaganja gazde Tonija Fernandeza prekoračio pomenutu gra-

nicu i prošlu sezonu završio u minusu od čak 80 miliona eura. To praktično znači da će klub morati da zaboravi na skoro cijelu sumu koju će zaradili ako se ove sezone eventualno plasiraju u Premijer ligu. Trenutno su treći na tabeli i povratak u

elitu je imperativ za klub koji se nalazi u velikim problemima. Ukoliko se, ipak, ne plasiraju u elitu, novčana sankcija će biti prolongirana do 2015. godine, ali će klubu već od sljedećeg ljeta biti zabranjeno da kupuje i registruje nove fudbalere. A.P.


Sport 31

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

RISTO RADUNOVIĆ

Nijesmo poletjeli, Irska je najbitnija

Postogao gol za 0:2: Elsad Zverotić

Mlada reprezentacija sjutra (utorak) igra sa Irskom u kvalifikacijama za EURO 2015.

UBJEDLJIVA POBJEDA

Sokolovi jači od crvenih lavova Godina je zaključena trijumfom - Crna Gora lako savladala Luksemburg u prijateljskoj utakmici 4:1 Uroš Radulović

T

rebaće da prođe još dosta vremena kako bi se zaboravio košmar viđen 15. oktobra kada je Crna Gora doživjela najteži poraz režiran od strane Moldavije (5:2), ali da je to bio užasno loš dan “crvenih” svjedoči utakmica sa Luksemburgom - Crna Gora je savladala “crvene lavove” 1:4, a uprkos tome što protivnik slovi za jednu od najslabijih reprezentacija u Evropi, trijumf će uticati pozitivno na nacionalni tim. “Hrabri sokolovi” su opet podigli krila, počeli da se opravdavaju za užasan kraj kvalifikacionog ciklusa za odlazak u Brazil...

A, ubjedljivu, laku, lijepu pobjedu su režirali Marko Baša, Elsad Zverotić, Marko Ćetković i debitant Miroje Jovanović. Što se tiče same utakmice na Žozi Bartel stadionu “hrabri sokolovi” su počeli da vrijebaju gol već od osmog minuta utakmice – interesantno je da su sve veće šanse stvarali defanzivci našeg nacionalnog tima.

● PENALDŽIJA BAŠA Strijelac prvog gola, štoper Lila Baša je već u 8. minutu mogao da zatrese mrežu - stub crnogorske odrabne je nadskočio čuvare u šesnaestercu, ali lopta je nakon udarca glavom završila pored gola. Napade na gol nastavili su Stefan Savić i Vladimir Volkov član Fiorentine je probao sa distance,

a lijevi bek Partizana je dosta solidno šutirao iz slobodnog udaraca. I onda u 38. minutu selektor Branko Brnović je mogao da odahne - Nemanja Nikolić je šutirao, lopta je pogodila u ruku Da Motu, a arbitar Tobias Velc je bez ikakve sumnje pokazao na bijelu tačku. Nije bilo Stevana Jovetića i Mirka Vučinića, ali zato je odgovornost preuzeo Baša - i pogodio je bez problema. Crveni su u drugi dio ušli još hrabrije i agresivnije, imali su posjed, vršili konstantni pritisak na odbranu Luksemburžana koja je popustila u 58. minutu – borbeni Fatos Bećiraj je oduzeo loptu, poslužio je Elsada Zverotića kao na tacni - defanzivac Fulama je bio neumoljiv za 0:2!

LUKSEMBURG  CRNA GORA

1

LUKSEMBURG - Stadion: Žozi Bartel. Gledalaca: 1.775. Golovi: 0:1 Baša (pen.) u 37, 0:2 Zverotić u 58, 1:2 Devil u 65, 1:3 Jovanović u 67, 1:4 Ćetković u 82. minutu. Sudija: Tobias Velc (Njemačka). Žuti kartoni: Zverotić, Simić (Crna Gora).

Žuber, Martino (od 46. Hofman), Žans, Filips, Žaniš, Laterca (od 46. Bastos), Mutč, Gerson, da Mota (od 46. Pedro), Žoakim, Devil Selektor: Luk Holc

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

4

Poleksić, Savić, Baša, Simić, Volkov, Pavićević (od 70. Krkotić), Nikolić (od 86. Ivanović), Zverotić (od 84. Jovović), Jovanović (od 73. Boljević), Vešović (od 60. Ćetković), Bećiraj (od 78. Nikač) Selektor: Branko Brnović

Brnović: Imali smo želju, to je važno

Perfektna predstava protiv Njemačke (1:1) se još prepričava, žali se za trijumfom nad najboljom mladom selekcijom u Evropi, ali sa tom pričom se mora stati... Jednostavno, kvalifikacije mladih reprezentacija za Evropsko prvenstvo 2015. godine nastavljaju svoj tok, a Crna Gora sjutra (utorak, 17.00) igra važnu utakmicu sa Irskom. Reprezentacijom koja ima isti broj bodova kao “hrabri sokolići” koji imaju potencijal da vrlo brzo postanu - “hrabri sokolovi”... “Gledaćemo CD, ali rezultati govore da je Irska dobra reprezentacija. Imamo isti broj bodova, ali želimo da se odlijepimo od njih. Irska je definitivno najbitnija naša utakmica”, rekao je juče prije treninga lijevi bek Risto Radunović. Fudbaler Budućnosti je iza sebe ostavio superrolu u duelu sa “pancerima” - čuvao je gol, maestralno je probijao po strani... “Još smo svi pod utiscima, ali okrenuli smo se Irskoj. Sada samo o njima razmišljamo - to je mnogo bitna utakmica”. “Bitna” je, jer ako se pobijedi tek bi onda bod sa meča

Selektor Branko Brnović je mogao da bude zadovoljan što je prepolovljena Crna Gora savladala Luksemburg... “Kada se sve pogleda dobro je, mada ima i momenata kada nijesam bio zadovoljan. Imali smo nekoliko debitanata, vidjelo se da momci imaju želju, pokazali su da se na njih može računati”, rekao je selektor koji je dodao... “Luksemburg ima određeni kvalitet, ali onemogućilii smo ih da budu agresivniji. Vidi se da ova reprezentacoja ima potencijal za budućnost”, jasan je Brnović.

protiv selekcije “elfa” dobio na značaju... “Tačno tako. Sa tri boda bi lijepo zaokružili ovu kvalifikacionu epizodu. Iskreno, svi mi iz mlade reprezentacije želimo još jednom da ostavimo dobar utisak”, jasan je Radunović. Na kraju - jeste li poletjeli poslije sjajne igre ili ste i dalje na zemlji? Može li doći do opuštanja... “Ne bi trebalo doći do toga da uđemo u utakmicu sa parolom “lako ćemo”. Igrali smo dobro protiv Njemačke na strani, pa smo bili maksimalno koncetrisani pod Goricom. Znamo koliko nam je bitna utakmica sa Irskom, vjerujem da ćemo dati sve od sebe”, riječi su najboljeg lijevog beka u državi. B.T.

GRUPA 6

19. NOVEMBAR 17.00 - Crna Gora - Irska 18.00 - Rumunija - Njemačka 1. Njemačka 5 4 1 0 13:3 13 2. Crna Gora4 2 1 1 7:5 7 3. Irska 5 2 1 2 9:8 7 4. Rumunija 4 1 2 1 5:5 5 5. Farska O. 6 0 1 5 7:20 1

Risto Radunović na utakmici sa Njemačkom

● TOTALNI UDAR Luksemburg se malo digao, pa je u 67. minutu pokazao da nije baš amaterska družina - najbolji pojedinac u redovima domaćina Moris Devil je bio snalažljiviji i najbrži u našem šesnaestercu i tako iskoristio da malo poljulja Brnovićeve izabranike pogodivši za 1:2. Nastup u najvećem vojvodstu na svijetu će ostati u lijepom sjećanju Miroju Jovanoviću - član Rudara je kao i Darko Nikač, Vladimir Jovović, Ivan Ivanović i Aleksandar Boljević upisao debi u nacionalnom dresu, ali za razliku od pomenutih brzonogi krilni vezista je svoj prvi nastup uspio da ukrasi - lijepim golom. Jovanović je sa ivice šesanesterca rezantnim udarcem pocijepao protivničku mrežu, a posljednji pečat crvene vojske stavio je povratnik Marko Ćetković osam minuta prije kraja utakmice. Finiš posljednjeg meča Crne Gore u 2013. godini obilježio je golman Vukašin Poleksić - iskusni čuvar mreže je odbranio jedanaesterac Aurelienu Žoakimu i tako potpisao jednu lijepu priču u Luksemburgu. Godina za reprezentaciju Crne Gore je gotova - selektor Brnović je tražio pobjedu, dobio je, sada čekamo nove kvalifikacije...

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

DRUGA LIGA

Lider Bokelj ne staje Lider se ne zaustavlja - Bokelj je u 15. kolu savladao u gostima ekipu Zabjela sa 1:0, golom Marka Vujovića iz penala u 39. minutu. Tako su Kotorani stigli do 12 pobjede u šampionatu, pa sada imaju čak 13 bodova prednosti u odnosu na konkurenciju. Važnu pobjedu u borbi za opstanak upisao je Ibar koji je kod kuće golom kapitena Ervina Murića pobijedio Kom (1:0) - Rožajci su trijumfom prepustili “fenjer” ekipi Bratstva, koja je poražena u Beranama sa 2:0. Oba gola za Berane postigli su rezervisti - Kristijan Krstović u 61. i Vladan Radović u 83. minutu. Duel Jezera i Jedinstva u Plavu, kao i duel Igala i Zore završen je istim rezultatom - 1:1. Najubjedljiviju pobjedu u 15. kolu ostvarilo je Cetinje koje je kod kuće bilo bolje od Arsenala sa 3:0. SEMAFOR 15. KOLA: Jezero -

Jedinstvo 1:1, Igalo - Zora 1:1, Cetinje - Arsenal 3:0, Zabjelo - Bokelj 0:1, Berane - Bratstvo 2:0, Ibar Kom 1:0. PAROVI 16. KOLA (24. NOVEMBAR, 13.00): Jedinstvo - Ibar, Kom - Berane, Bratstvo Zabjelo, Bokelj - Cetinje, Arsenal - Igalo, Zora - Jezero.

TABELA 1. Bokelj 15 12 2. Berane 15 8 3. Arsenal 15 7 4. Zora 15 7 5. Kom 15 6 6. Jezero 14 5 7. Cetinje 14 6 8. Zabjelo 15 5 9. Jedinstvo15 4 10. Igalo 15 3 11. Bratstvo15 2 12. Ibar 15 3

3 2 3 3 3 6 2 3 5 5 4 3

0 26:3 5 28:16 5 13:13 5 17:19 6 16:16 3 15:12 6 19:20 7 15:19 6 11:17 7 13:15 9 13:20 9 6:21

39 26 24 24 22 21 20 18 17 14 10 12

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


Foto: Mirko Savović

Neka drhti Evropa, plave su među osam Liga šampiona

Najbolje kad je najbitnije - Budućnost razbila Ferencvaroš i izborila plasman u glavnu rundu Miloš Pavićević

J

oš prije tri kola, kada su bile u teškoj situaciji, rukometašice Budućnosti su obećale plasman u glavnu rundu Lige šampiona - naše dame su to i ostvarile i to u velikom stilu, pregazile su Midtjiland, Lublin, pa sinoć Ferencvaroš (29:21) koji je u “Morači” odigrao posljednju utakmicu u Ligi šampiona ove sezone.

To je bio pravi tim, koji zna šta hoće, koji ima motiv do neba, sve igračice su uložile dodatni napor da u trenutku kada nemaju prava na kiks odigraju fenomenalno. Odlično je po ko zna koji put svoj posao odradio i Dragan Adžić, zamijenio je kapitena - Klaru Voltering u 15. minutu jer joj juče definitivno nije išlo (jedna odbrana), da bi preokret donijela odlična Marta Žderić sa 15 odbrana. Odlično poluvrijeme imala je i “probuđena” Kamila Dalbi (šest golova), krila Petrović - Mehmedović su letjela po terenu, dok je svoje veče

Grupa B 1. Midtijalnd 6 2. Budućnost 6 3. FTC 6 4. Lublin 6 Midtjiland - Lublin Budućnost - FTC

5 4 3 0

0 0 0 0

1 2 3 6

10 8 6 0 37:26 29:21

imala Milena Knežević koja je pogađala u ključnim trenucima meča. Mađarice su odlično otvorile meč, naša odbrana u prvih 20 minuta ni-

Budućnost - Ferencvaroš 29:21 (15:14) PODGORICA - SC ‘’Morača’’. Gledalaca: 4.000. Sudije: Stark i Stefan (Rumunija). Sedmerci: Ferencvaroš 1 (1). Isključenja: Ferencvaroš 10 minuta. BUDUĆNOST: Voltering (jedna odbrana), M. Vukčević, Žderić (16 odbrana), Petrović 5, Neagu 3, Nikitina, Georgijevska 2, Dalbi 6, Ježić, Cvijić 2,

Mehmedović 3, Despotović, Pavićević 1, Bizdra 1, Knežević 6, Lazović. FERENCVAROŠ: Sikora (dvije odbrane), Abramovič (11 odbrana), Začik 3, Cifra, Sarka 2, Verten, Sučanski 3, Mesaroš, Šuh, Štajnbah 3, Kovačić 2, Tomori 6, Pena 2 (1), Sekerčeš, Zamoranski.

Adžić: Ostvarili zacrtani cilj Dragan Adžić, trener Budućnosti: Publika nam je dala najveću podršku i dala energiju igračicama kada je bilo najpotrebnije na početku drugog poluvremena. Djevojke nijesu najbolje ušle u meč što je posljedica velikog opterećenja s kojim smo se borili u pripremi meča. Bili smo dekoncentrisani u fazi odbrane i nezahvalno je igrati protiv tima koji pogađa sa 10-11 metara. Nemamo kvalitetnu adaptaciju na takav napad, ali uspjeli smo to da prevaziđemo tokom meča. Marta Žderić je sjajno odgovorila zadatku i zadovoljan sam što imamo tri vrhunska golmana, je imala rješenja za bezgrešnu igru i super fintu bekovskog tria - Tomori, Začik, Sučanki. Upravo njih tri su bile najzaslužnije što je Ferencvaroš konstantno vodio, imale su gošće plus dva u 14.minutu (7:9), poslednji put su vodile u 26.minutu kada je Pena postigla gol za (11:12), da bi odlična Dalbi u dva navrata pokazala koliko je moćna kada ostane jedan na jedan i Budućnost dolazi do preokreta u 28.minutu (13:12). Po dva gola su postigla oba do kraja poluvremena, da bi u nastavku sastav Dragana Adžića pokazao svoje pravo lice. Odbrana je bila mnogo bolja, Žderić je povezala nekoliko odličnih intervencija, Bizdra, Cvijić i Knežević su neutralisale bekovski tri FTC-a, a nagrada za takvu igru stigla je u 43.minutu kada je semafor pokazao 20:17. Drža-

a i odbrana se konsolidovala i odigrala je na visokom nivou protiv možda i najbolje napadačke ekipe u Evropi. Ostvarili smo zacrtani cilj što nije bilo ni malo lako s obzirom na to kakve protivnike smo imali u grupi. Ferencvaroš bi možda bio prvi u nekoj drugoj grupi, a sadaće igrati u Kupu kupova i želim im da osvoje trofej u tom takmičenju. Dragana Cvijić, rukometašica Budućnosti: Prvo bih se zahvalila sjajnoj publici koja je priredila sjajnu atmosferu i nadam se da će dvorana biti ovako puna i u glavnoj rundi Lige šampiona. Uspjeli smo da slomimo otpor fantasičnog tima kao

što je Ferencvaroš i presrećna sam zbog toga, kao i sve moje saigračice. Kamila Dalbi, rukometašica Budućnosti: Sjajna utakmica dva odlična tima koja zaslužuju da se nađu u polufinalu, ali samo jedan je mogao da pobijedi i da prođe u glavnu rundu. Drago mi je da smo to mi i zadovoljna sam što sam imala priliku da igram u ovakoj atmosferi, jer je ovo jedan od razloga zbog kojim sam i došla u Budućnost. Zadovoljna sam i svojim izdanjem, to je nivo na kojem sam očekivala da ću biti i zbog kojeg sam dovedena u Budućnost.

Žrijeb u utorak u Beču Žrijeb za glavnu rundu na programu je u utorak u Beču, a ‘’plave’’ će dobiti dva rivala iz prvog šešira (Đer, Vardar i Krim) i jedan tim koji je prvu fazu završio na drugom mjestu (Tiringer, Savehof ili Larvik). “Đer, Vardar i Krim su u prvom šeširu, a jedan veliki Larvik je u drugom šeširu. Za protivnike ćemo izvjesno le su se gošće sve do 55.minuta kada je Elena Gjorgijevska golom za 26:21 podigla dvoranu na noge. Potom je peh zadesio Majdu Mehmedović koja je povrijedila prst, međutim povreda čini se nije ozbiljnije prirode,

dobiti dva tima u kojima igraju naše reprezentativke, tako da očekujem veliku borbu i to je veliki izazov za nas. Vjerujem da ćemo biti na nivou u glavnoj rundi i da će nas posužiti zdravlje nakon Svjetskog prvenstva, jer je to preduslov da bi bili konkurentni u drugoj fazi takmičenja”,kazao je Adžić. ali je na njenoj poziciji odlično posao odradila i Biljana Pavićević koja dva minuta prije kraja Budućnost dovodi do 28:21, da bi tačku na meč koji je bio biti ili ne biti za oba tima stavila Radmila Petrović.


Ponedjeljak, 18. 11. 2013. broj 690 GoDINA III

33 žEnA OPREZ

Mobilni - veliki neprijatelj ljepote Postali smo toliko zavisni od mobilnog telefona da zaboravljamo na posljedice toga što nam je aparat stalno na uhu ili ispred očiju. Bilo da hodate, sjedite ili ležite, obično gledate u telefon. Britanski dermatolog Pol Džerod Frenk kaže da stalno gledanje nadolje dovodi do pucanja kolagena u vratu i stvaranja”ćurećeg” vrata. Kako biste ovo izbjegli, telefon bi trebalo da držite u nivou očiju. Za njegu vrata trebalo bi da koristite kreme koje podstiču proizvodnju kolagena. Mala slova na ivici telefona dovode do stvaranja bora oko očiju. Doktor Frenk predlaže da povećate slova i jačinu svijetla na telefonu. Naravno, sva-

kodnevno treba njegovati kožu oko očiju odgovarajućom kremom. Zagrijevanje mobilnog telefona poslije dva sata razgovora može imati iste efekte na kožu kao i pretjerano izlaganje suncu, pa mogu da se pojave tamne mrlje. Trebalo bi da koristite preparat za izbjeljivanje mrlja, na primer, na bazi grejpfruta. Na licu, od sljepoočnice do brade, taloži se mnogo masnoće i bakterija s telefona, zbog čega može da dođe do upale. Kako biste je izbjegli, bilo bi dobro da češće radite piling. I najvažnije, ne zaboravite da redovno čistite mobilni telefon, koji je rasadnik bakterija, jer “skuplja” mikroorganizme gdje god ga ostavite. (main news)

nATALI PORTMAn

O šminkanju i modi

Trendovi koje treba vratiti MODA DEVEDESETIH

Priredila: E.Z.

P

ošto se modni trendovi uglavnom ponavljaju, odnosno vraćaju u modu poslije određenog vremena, treba pomenuti nekoliko trendova iz devedesetih koje ne bi bilo loše ponovo vidjeti. Ipak, ono što se sigurno ne zaboravlja, a što je srećom otišlo u zaborav su duboke farmerke, kratka majica, pederuša oko struka, posljednji modni aksesoar sezone – “slap!” narukvica na ruci i privjesci u obliku cucli na pertlama, ogrlici i gdjegod se za tim ukazala potreba.

1. Kapri pantalone Kapri pantalone su bile obavezan odjevni komad devedesetih. Kako biste drugačije pokazale neodoljive članke na nogama? Ovo je jedan od trendova devedesetih koji bi trebalo da napravi veliki povratak, naročito zbog tinejdžerki koje u školu ne bi trebalo da idu u kratkim šortsevima, pa bi kapri pantalonice bile sjajna zamjena. 2. Zvoncare Većina ljudi ih smatra smiješnim, ali su one devededesetih bile veoma popularne i udobne. Možda bi trebalo da razmislite i ponovo ih obučete. 3. Kombinezon On nije baš sjajan izbor za isticanje figure, ali je veoma udoban. Najbolja stvar kod njega je ta što nema pojas, a može biti u različitim stilovima i bojama. 4. Plišane haljine U ovakvim haljinama možete izgledati raskošno i seksi. One mogu još ljepše izgledati uz traku za kosu na

kojoj se nalazi veliki cvijet. 5. Velike gumice za kosu One su bile najprijatniji modni detalj za kosu jer je nijesu vukle ili čupale, a davale su repu ili punđi ljepši izgled. Mogli ste da ih uskladite sa bojom odjeće ili da razbijete monoton izgled ovakvom gumicom ludog dizajna. Zašto volimo devedesete Duboke pantalone, previsoke platforme, šeširi sa cvijetom i najomiljenije od svega - plastične providne bretele. Iako je muzika preživjela na splavovima i dizel žurkama, moda je na svu sreću otišla u istoriju. Stilski trendovi devedesetih se sasvim zasluženo nalaze u prošlom vijeku, osim rijetkih komada, gorepomenutih, koji možda i zaslužuju mjesto u modi 21 vijeka. Ipak, za sve one nostalgične prisjetili smo se odjevnih komada koji su tih godina predstavljali pravi modni bum. Nijesmo pomenuli još duboke farmerke, kratke majice, pederuše oko

struka, posljednji modni aksesoar sezone – “slap!” narukvica na ruci i privjesci u obliku cucli na pertlama, ogrlici i gdjegod se za tim ukazala potreba. Na novom vokmenu slušate posljednji album izuzetno popularnog ženskog benda Spice Girls. Fejsbuk još uvijek nije otkriven. Džastin Biber ima svega dvije godine. Niko nema mobilni telefon. Sara Džesika Parker još nije odradila operaciju nosa, niti nosila Manolo štikle. Bilo je to mnogo jednostavnije vreme. Iako vam vjerovatno fotografije iz ovog perioda izgledaju smiješno, ipak je bilo nečega zanimljivog u stilu devedesetih. Uprkos činjenici da se “mjehur” šiške i pocijepani džins u najmanju ruku mogu okarakterisati kao modne katastrofe, ponekad je zanimljivo sjetiti se svega onoga što je tih godina bilo popularno. “Gore usko, a dolje široko” je bila modna parola devedesetih. Bio je to jedini period kada je trenerka bila tako seksi i tako poželjna u svim autfitima. U dnevnim varijantama preovlađivao je i izuzetno popularan trend teksas tregerica, raznobojnih šnalica u kosi, kariranih košulja i sasvim malih rančeva. Na kraju osim neukusnih trendova i parade kiča, iza devedesetih ostalo je još ponešto – nostalgija na vrijeme u kome je začet “Seks i Grad” fenomen, Britni Spirs, pejdžer, prve plastične štikle i “Nestašne godine”.

Lijepa glumica Natali Portman zaštitno je lice novih karmina jedne slavne kuće, a premda uvijek izgleda kao da se ne šminka, o svom izgledu i te kako vodi računa. Za filipinsko izdanje časopisa “Cosmopolitan” otkrila je sve tajne svoje ljepote. Moj idol kada je u pitanju ljepota “Moja majka je moj idol - uvijek izgleda prirodno i blistavo. Moja baka je takođe vrlo šik obožava nakit i šminku. Obje su utjelovljenje ženstvenosti što obožavam.” Moj prvi susret sa šminkom

“Moji prvi proizvodi su bili balzam za usne i šljokice za lice koje su se zvale ‘Fairy Dust’.” Proizvodi koje moram da imam “To su organska krema za ruke, kompaktni puder i karmin Dior za posebne prolike.” Uvjerena sam da “... je zdrav način života ključ za ljepotu i dobru kožu. Naravno, vrlo je važno čistiti je i nanositi hidratantne kreme.” Najbolji savjet koji sam ikada dobila “Da izgledam prirodno i naglasim ili usne ili oči. Nikad i jedno i drugo.” (Index)

KOSA

Spriječite starenje Znakove starenja uočavamo i na kosi. Kada primijetite prve od njih, isprobajte ova prirodna sredstva za koja stručnjaci kažu da mogu da spriječe ili uspore starenje kose. Majonez: Starenje suve kose spriječićete uz pomoć majoneza, jer je bogat proteinima i uljem koje će kosi dati sjaj i oporaviti suve krajeve. Osim toga, kosu će učiniti jačom. Sve što treba da uradite jeste da je premažete kašikom majoneza, prekrijete kesom, a potom i peškirom i sačekate da majonez djeluje oko pola sata. Zatim operite kosu šamponom i isperite toplom vodom. Jaja: Redovnom upotrebom jaja, zbog proteina i lecitina, kosa će postati mekša, oporavljena i jača. Pomiješajte dva žumanceta, kašiku kokosovog ulja i tri kapi vitamina E. Smjesu nanesite na kosu i ostavite da djeluje 15 minuta. Uobičajeno operite šamponom i isperite. Ruzmarin: U 450 ml vrele vode ubacite trećinu šolje svježe ubranog ruzmarina. Poklopite i ostavite da se ohladi. Kosu operite šamponom, isperite vodom, a na kraju još jednom, vodom od ruzmarina.

Rezultati će biti vidljivi već poslije nekoliko dana. Kosa će biti jača, hidrirana i podmlađena. Pivo: Zbog toga što sadrži hranljive sastojke i proteine, pivo će vam pomoći da oporavite oštećenu kosu. Ona će izgledati gušće i sjajnije. Pomiješajte pivo sa malo tople vode i ovu mješavinu nanesite na mokru, čistu kosu. Poslije tri minuta isperite pivo mlakom vodom. (dejli mejl)


34 Žena

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

Sedma godina braka najkritičnija Većina parova shvati da im je brak u krizi tek u sedmoj ili osmoj godini zajedničkog života. Terapeuti tvrde da se prvi znakovi krize jave i mnogo ranije, ali ih supružnici najčešće ignorišu i guraju pod tepih, misleći da će s vremenom proći. Prve krize u braku javljaju se već sa rođenjem prvog djeteta, kažu stručnjaci. Iako je prvorođeno dijete velika radost za roditelje, njihov život se tu drastično mijenja, pa dolazi i do prvih nesporazuma. Istraživanja su pokazala da je sedma godina braka krizna. Razlog za to je što u petoj godini partneri postaju umorni i iscrpljeni, šesta godina prođe u znaku svađa i međusobnog optuživanja, a sve kulminira u sedmoj, u kojoj obično bude i najviše razvoda. Najveći broj bračnih parova savjet stručnjaka potraži između 30 i 40 godine života. Tada se kriza već očito manifestuje. To je ujedno i period u kome ljudi grade svoje karijere i sve manje vremena imaju za međusobnu komunikaciju. Nedostatak komunikacije se najčešće ignoriše pod pretpostavkom “proći će s vremenom”, što se uglavnom ne desi. Manji procenat parova traži pomoć od bračnih savjetnika nakon 20 ili 25 godina, kako i sami kažu, savršenog braka. Ono što se tu dešava jeste da su im djeca odrasla i krenula svojim putem, pa brak tada gubi smisao i zapada u krizu. (021)

PSIHOLOGIJA

Sreća je nova produktivnost L

iderstvo je prepoznavanje da smo svi jedno, da je svaka osoba koju vodiš isto toliko briljantna kao ti, talentovana kao ti i da ima isti kapacitet za rast i postignuće. Njima je jednostavno samo potrebno da ih na to podsjetite.

Postojeći model rukovođenja je potpuno zastario i ne radi se tu ni o nekoj filozofiji ni o emocionalnosti, već se radi o jasnim naučno dokazanim činjenicama zbog kojih je neophodna promjena načina na koji se danas u biznisu još uvijek razmišlja o rukovođenju i motivaciji. Način na koji podstičemo ljude direktno utiče na njihovo ponašanje. Potpuno novi pristup je naročito važan za rukovodioce i vlasnike firmi, jer njihov način razmišljanja direktno utiče na rezultate koje postižu njihovi zaposleni. Naučnik Sam Glaksberg je radio eksperiment kojim je utvrdio da same novčane nagrade nijesu dovoljne da poboljšaju produktivnost. Ti spoljašnji motivatori su daleko slabiji nego što se pretpostavlja. Nažalost, iako su poznati, rezultati ovog kao i nebrojenih drugih na-

je su danas izuzetne, pokazalo se da je ultra produktivnom zaposlenom 21. vijeka potrebna prije svega plemenita svrha, autonomija i mogućnost za konstantan rast i razvoj. Ljudi treba da budu dobro i fer plaćeni ali pored toga je neophodno da imaju osjećaj svrsishodnosti i da dobiju autonomiju u svom radu, kao i priliku da svakodnevno postaju bolji i da se razvijaju i stručno i kao bića. Australijska softverska kompanija Atlassian daje svojim inženjerima 24 sata da rade šta god hoće i zatim da svoje ideje predstave i to zovu “Fedex Day” zato što “isporučuju za dan”. Gugl daje slobodu svojim saradnicima da 20% plaćenog radnog vremena rade šta im je volja. Neke druge danas izuzetno uspješne kompanije nemaju radno vrijeme, saradnici mogu da rade kada god hoće i gdje god hoće, a plaćeni su i važno je da je posao urađen kvalitetno i na vrijeme. Pokazalo se da u ovakvom radnom okruženju raste zadovoljstvo zaposlenih i njihova produktivnost. (Lovesensa)

POSAO?

LETE VAM TRIDESETE

Najbolje godine tek dolaze Mnoge mlade žene se plaše starenja i s godinama sve više vjeruju da su zakasnile za razne stvari. Međutim, istraživanja koja su rađena u saradnji sa starijim damama pokazala su da je takvo mišljenje potpuno pogrešno Ipak, studija koja je rađena u saradnji sa starijim damama je pokazala da žene nijesu srećne samo kad su mlade. Štaviše, pokazalo se da su najsrećnije u 53. godini, a evo i zašto. Više uživaju u seksu Opaska da su muškarci na vrhuncu u kasnim dvadesetima, a žene u tridesetima nije tačna. Najnovija istraživanja pokazuju kako su žene na polnom vrhuncu nekoliko puta u svom životu. Bilo kako bilo, s godinama

učnih istraživanja u posljednjih 30-ak godina sa istim ishodom se ignorišu u poslovnoj praksi. Između onoga što je nauka sigurno dokazala i onoga što se stvarno primjenjuje u menadžerskoj praksi postoji velika nepodudarnost. Mi vjerujemo da je to zato što današnji menadžeri još uvijek ne znaju tačno KAKO da u praksi primijene najnovija naučna saznanja. Nemaju adekvatna nova znanja, metode i sistem koji podržava nova saznanja, već se koriste lako dostupnim ali zastarjelim znanjima iz prošlog vijeka. Štap i šargarepa nijesu dovoljno dobri za 21. vijek! To se eventalno može iskoristiti za izuzetno proste mehaničke radnje i poslove, ali za nestrukturirane kreativne zadatke apsolutno ne! U današnje vrijeme su skoro svi zadaci za koje nam je potrebna lijeva strana

mozga “izvezeni” i rade se u Indiji, Kini ili ih rade naši kompjuteri. Moždane aktivnosti desne strane mozga, konceptualne i bazirane na kreativnosti, za uspjeh u 21. veku su neprocjenjivo važnije. Profesori sa Univerziteta MIT su radili studiju sa studentima u kojoj su dokazali da su nagrade adekvatne samo kod mehaničkih radnji. Međutim kada se radi o kognitivnim sposobnostima, rangirani finansijski podsticaji (bonusi) su imali kontraproduktivno dejstvo, jer su dokazali da što je bolja plaćenost to je lošija produktivnost. Misleći da se radi o kulturološkom fenomenu urađen je niz sličnih studija širom svijeta i dobijen je isti rezultat. Veće nagrade utiču na to da produktivnost bude lošija u kognitivnim i kreativnim aktivnostima i to svuda u svijetu. Ovim je jasno da nam je već danas, kao i u budućnosti neophodan potpuno nov pristup za zaposlene na visokom menadžerskom nivou u biznisu, u edukaciji kao i u istraživačkim djelatnostima. Posmatrajući i istražujući firme ko-

poznaju svoje tijelo bolje, ne brinu se hoće li ostati trudne, imaju više samopouzdanja, a ako su nezadovoljne, ne ustručavaju se da pitaju, traže i zahtijevaju. Nezavisne su Više ne očekuju princa na bijelom konju. Okružene su ljudima koje vole, rade stvari u kojima uživaju i više ništa ne očekuju od drugih, već isključivo od sebe. Jednostavno, uživaju u životu. Saosjećajnije su Proživjele su razne brodolome, od finansijskih, preko ljubavnih, do porodičnih, i znaju da saosjećaju s drugima. Prema jednom istraživanju, žene u pedesetim godinama imaju najviše empatije. Zanimljivije su

Gdje ćete upoznati pravog Ukoliko ste sami i nikako da pronađete svoju srodnu dušu, vjerovatno ste do sada bezbroj puta tažili odgovor na pitanje “koje je savršeno mjesto za upoznavanje savršenog partnera”. Ovoga puta, odgovor je došao k vama. Ukoliko planirate da se bacite u potragu za muškarcem svog života, prvo na šta bi trebalo da mislite je lokacija. Mladi ljudi su odavno shvatili da diskoteke i pijanke svakako nije idealne za tako nešto. Sve što na tim događajima možete da pronađete je afera. Međutim, prema istraživanjima koja su rađena nedavno, čak 80 odsto ljudi idealnim mjstom za upoznavanje srodne duše smatra posao. Prema mišljenju 2.000 muškaraca i žena, novog patnera je idealno upoznati na poslu, jer se tako izbegavaju mnoge neprijatne situacije s početka veze. Ono što je svakako iznenađujuće, to je da 73 odsto ispitanih žena nije mislilo na kolege, već isključivo na šefove. Razlozi su vrlo jasni – moć i uticaj su izuzetno privlačni. Za ra-

zliku od pripadnica nježnijeg pola, muškarci su priznali da bi radije izlazili sa ženama koje nijesu na šefovskim pozicijama. Pritom obožavaju dame koje nose seksi poslovne kombinacije, iako priznaju da ih

to u velikoj meri dekoncentriše i odvlači od posla. Ispitanici su gotovo saglasno priznali da bi, bez obzira na to da li se radi o aferi ili ozbiljnoj vezi, svoj odnos sa kolegom držali u tajnosti. (Zadovoljna)


Žena 35

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

OSLUŠKUJTE GOVOR TIJELA

Signali koji najavljuju infarkt

N

JE

ZA DO K

kta. Stručnjak za kardiovaskularne bolesti, dr Čensi Krendal, napravio je spisak najčešćih signala koji upozoravaju da našem srcu prijeti nešto loše. Iako je namijenjen studentima, video u kojem doktor objašnjava kako i zbog čega dolazi do srčanog udara, za samo nekoli-

ko mjeseci je imao više od pet miliona pregleda. 1. Bol u grudima Postoji nekoliko različitih bolova u grudima i treba znati koji nas, zapravo, upozorava da srcu treba pomoć. Opasni su bolovi na lijevoj strani tijela, u centru grudnog koša, kao i onaj koji počinje u vilici i “spušta” se niz lijevu ruku. Ovi bolovi se mogu javiti u različitim vremenskim intervalima i mogu biti različitog intenziteta. 2. “Kratak” dah Otežano disanje može da signalizira predstojeći infarkt. Javlja se neposredno prije ili tokom srčanog udara. 3. Loše varenje ili gorušica Ponekad za bol u grudima zbog srčanog udara mislimo da je nastao usljed lošeg varenja jer su nervi za želudac blizu srca, što može dovesti do zabune. 4. Mučnina i povraćanje Ovi signali se javljaju samostalno ili u kombinaciji sa nekim drugim simptomima, a dr Krendal kaže da ih ljudi vrlo rijetko dovode u vezu sa bolestima srca. Pored ovih glavnih i najčešćih simptoma, doktor navodi još nekoliko na koje bi trebalo da obratimo pažnju: obilno znojenje, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavica, opšta malaksalost, anksioznost. Dr Krendal poručuje da ne morate da se ponašate kao glineni golub i čekate da vas “pogodi” infarkt, već da slušate svoje tijelo i prilagodite se njegovim zahtjevima. (Mondo)

LJEKOVITA DUNJA

TO RA

P I TA

Za srčani udar se uglavnom kaže da se desio “kao grom iz vedra neba”. Međutim, nije baš tako. Tijelo, zapravo, pokušava da nas upozori na mogućnost srčanog napada. Nekada čak nedjeljama i mjesecima unaprijed, nekad alarmira dan - dva prije nego što dođe do infar-

Poštovani, Htjela bih da saznam nešto više o “gynodianamp” ampulama, i o “oestrofact e”. Pokušala sam da pronađem informacije na internetu ali bezuspješno. Molim vas da mi objasnite njihovo dejstvo. Nalazim se u preklimakterijskom dobu i ove ljekove sam dobila kao terapiju. Poštovana, “Gynodian” sadrži kombinaciju ženskih polnih hormona progesterona i estrogena, i vama je vjerovatno propisan kao hormonska supstituciona terapija u menopauzi. To znači da je njegova uloga da zamijeni i nadoknadi hormone kojih ima sve manje u vašem tijelu, tako bi se ublažili simptomi klimakterijuma. “Oestrofact e” sadrži suvi ekstrakt crvene djeteline u kombinaciji sa vitaminom E. Ublažava i otklanja simptome menopauze: jačinu i učestalost valunga, pojačano znojenje, bol u kostima i zglobovima, anksioznost, nesanicu, depresiju i glavobolju. Pomaže u zaštiti srca i krvnih sudova, očuvanju integriteta kostiju i štiti organizam od neuravnoteženih i povišenih nivoa estrogena u periodu premenopauze. Nema neželjenih dejstava na dojke. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Smanjuje stres i štiti kožu

ZA STARIJE OSOBE

Pjevanje za bolje pamćenje Duševno stanje pacijenata koji borave u domu za stara lica, a koji su redovno učestvovali u časovima pjevanja poboljšalo se bitnije u odnosu na osobe koje su samo slušale njihovo pjevanje, pokazali su rezultati ovog istraživanja. Najupečatljivije rezultate na mentalnim testovima pokazale su osobe s umjerenom do teškom demencijom. Ti ispitanici su takođe ostvarivali bolje rezultate na kognitivnim testovima, testovima crtanja i na upitnicima o zadovoljstvu životom na kraju istraživanja. Neurolog Džejn Flin sa Džordž Mejson Univerziteta u Virdžiniji rekla je da bi domovi koji ne održavaju časove pjevanja trebalo o tome da razmisle jer su jeftini, zabavni i korisni za osobe koje pate od demencije. U sklopu istraživanja tokom

četiri mjeseca dio ispitanika je tri puta nedjeljno po 50 minuta pjevao, dok je druga polovina ispitanika samo slušala. S druge strane, istraživanje indijskih naučnika sugeriše da osobe koje govore dva ili više jezika imaju manji rizik za demenciju. Demencija se kod osoba koje govore barem dva strana jezika javljala prosječno četiri godine kasnije nego kod osoba koje govore samo jedan jezik. Naučnici vjeruju da je ovakve nalaze moguće objasniti stimulacijom mozga zbog mentalne složenosti govorenja jezika koji nijesu maternji. U novoj studiji je utvrđeno i da dvojezičnost ima takav efekt kod ljudi koji ne znaju da čitaju, što potvrđuje da stepen obrazovanja nije jedini faktor koji je povezan sa rizikom za demenciju. (Tanjug)

SAVREMENE METODE

Voda uklanja kamen u bubregu i žučnoj kesi Kalkuloza, odnosno stvaranje kamena u bubrezima, mokraćnoj bešici, mokraćnom kanalu ili žučnoj kesi, predstavlja jedno od najčešćih oboljenja. Na sreću, ne više tako teško, kao prije deceniju kada je klasična hirurgija bila jedini vid liječenja. Postoje urođene anomalije zbog kojih se kamen javlja u mlađem životnom dobu, čak i kod djece prije rođenja. Kod muškaraca iznad pedeset godina kamen se stvara zbog poremećene funkcije prostate, koja remeti pražnjenje bešike, pa se onda govori o steče-

nim bolestima. Zahvaljujući napretku medicinske tehnologije, danas se tek pet odsto pacijenata operiše klasičnim putem, ističu stručnjaci. Većini se specijalnim aparatima sa preciznim vodenim udarom kamenje razbija, bez obzira na to u kom organu se nalazi. Ako se radi o nešto većem kamenju, koriste se specijalni endoskopski aparati. Sa endoskopom se stiže skroz do bubrega, a kamen usitnjava pneumatskim čekićem. Na ovaj način omogućava se spontano izbacivanje. (B92)

PRESKAKANJE VIJAČE

Vježba za ravan stomak Mirisna dunja, latinskog imena Cidonia oblonga, služi kao simbol plodnosti još od starih vremena. Tako su mladenci uoči vjenčanja morali da pojedu dunju kako bi im brak bio plodan i srećan. Ljekovita svojstva dunje: - potpomaže mršavljenju - smiruje proliv - podmlađuje i hidrira kožu - koristi se protiv akni - pomaže kod bolesti jetre i očiju - djelotvorna kod anemije - korisna kod bolesti crijeva i želuca - smanjuje stres i nesanicu - njene sjemenke štite od karcinoma Sastav i ljekovitost dunje Sezona branja dunje počinje u septembru, a plod je kruškastog oblika. Ono što će vas posebno obradovati je to da je dunja niskokalorično voće koje na 100 grama sadrži samo 57 kalorija. Obiluje vlaknima, sadrži vitamin C, vitamine B kompleksa tiamin, riboflavin i piridoksin, a od minerala bakar, gvožđe, kalijum i magnezijum. U nekim izvorima se navodi da sjemenke dunje sadrže vitamin B17

jednom od najljekovitijih prirodnih lijekova protiv raka. Svakodnevno konzumiranje dunje pokazalo se blagotvornim kod tuberkuloze, insuficijencije jetre, proliva, dizenterije, čira na želucu te bolesti jetre i očiju. Visoka koncentracija dijetalnih vlakana pomaže kod mršavljenja. Kod problema s crijevima ili želucem nema boljeg lijeka od dunjinog kompota. Sok od ove voćke pomaže kod kardiovaskularnih, respiratornih i gastrointestinalnih poremećaja, a njeni antioksidansi značajno smanjuju rizik od raka. Dunju možete još iskoristiti i kao osvježivač prostora: jednostavno je stavite tamo gdje želite da lijepo miriše. Čaj od sjemenki U oralnoj primjeni čaj od dunjinih sjemenki pomaže u oslobađanju od stresa i nesanice. Pomaže i kod upala usne duplje i ždrijela te kao sredstvo za ublažavanje bolova. Ostavite kašičicu sjemenki preko noći u vodi. Zagrijte prije konzumiranja i pijte tri šoljice na dan. Isti čaj, ali ohlađen možete koristiti kod kožnih problema kao lokalno sredstvo. (Alternativa)

Preskakanje vijače je fenomenalna vježba za mršavljenje i oblikovanje tijela. Mnoštvo je ideja kako se možete zabavaljati i istopiti kilograme družeći se samo sa jednim običnim užetom. Zašto je dobro? Da odmah kažemo da nije preporučljivo za one koji su preteški, jer oni prvo moraju da promjenom načina ishrane i života postepeno smanje kilažu, pa da lagano prelaze na vježbe i to one laganije. Ipak, bolje je od trčanja, jer je sigurnije za zglobove i koljena. Sa njim jačate i ruke i ramena, ali i stomak i srce. Cijelo tijelo je u pokretu, a postoji mnoštvo zabavnih načina da u potpunosti iskoristite uže za sagorijevanje kalorija. Uz to, ovo je jedna od najjeftinijih vježbi. Ipak, preskakanje užeta nije tako lako kako vam možda zvuči. Svakako je efektivno, ali i poprilično naporno. Kada pokušavate prvi put moguće je da ćete se umoriti već nakon par minuta. Takođe, frustrirajuće može biti ako zapinjete i ne ide vam dobro odmah na početku. Ali, ne odustajte odmah.

Kako se to radi? Dok ne uzmete uže u ruke mislite da tu nema ništa teško. Ali, zapetljati se možete za čas. Postoji više načina da preskačete uže, od običnog do ukrštenog. Glavna greška koju svi rade je savijanje kolena. Mnogi misle kako je tako lakše, ali je pogrešno, manje efektivno i nećete dobro uhvatiti ritam. (Life press)


36 Žena

PONEDJELJAK, 18. 11. 2013.

SPECIJALITETI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Mažestik kocke

SASTOJCI:

2 struka prazilu ka 2 dl pavlake 1 kašika senfa 2 tvrdo kuvana jaja 0,5 dl bijelog vi na 1/2 vezice peršun ovog lista so

Šnicle sa graškom

Kora: Pet bjelanaca umutiti sa 120 g šećera. Umiješati 120 g brašna ili oraha i jednu kašiku prezli. Smjesu izručiti u nauljen i pobrašnjen pleh. Ispeći u zagrijanoj pećnici. Grilijaš: Napraviti od 300 g šećera i 250 g oraha, pa umutiti sa 150 g margarina. Fil: Na pari mutiti pet žumanaca sa osam kašika šećera i 100 ml mlijeka. Pri kraju kuvanja dodati 100 g čoklade za kuvanje. Ohladiti fil i dodati 200 g margarina, pa umutiti. Ređati - koru, grilijaš, fil a odzgo preliti glazurom od čokolade.

SASTOJCI:

500 g šnicli 1 kg smrznutog graška 4 čena bijelog lu ka 3 kašike brašna 2 kašike masti peršunov list biber so

Praziluk s pavlakom Dresing: Izmiješati ispasirana žumanca tvrdo kuvanih jaja, pavlaku, bijelo vino, senf i so. Oprati i očistiti praziluk i isjeći ga na tanke kolutove. Preliti pripremljenim dresingom od pavlake i žumanaca i ostaviti dva sata u frižideru. Prije serviranja posuti sitno sjeckanim peršunom i isjeckanim bjelancetom od kuvanih jaja.

Oslić na tri načina

Šnicle izlupati, posoliti, uvaljati u brašno i ispržiti na masnoći. Izvaditi ih iz posude u kojoj su se pržile. U istu masnoću dodati čašu vode sa razmućenim brašnom u njoj. Posoliti, staviti biber po ukusu i peršun, pa prokuvati. U gotov umak staviti šnicle i kuvati još pet minuta. Grašak posebno obariti, ocijediti i staviti u umak sa šniclama. Služiti uz salatu od narendane šargarepe, začinjene limunovim sokom, uljem i solju.

SASTOJCI: 5 jaja 350 g margarin a 120 g brašna (o raha) 1 kašika prezli 550 g šećera 250 g oraha 100 ml mlijeka 100 g čokolade za kuvanje

UKUSNO

PREPORUKA

Nema mnogo ukusnijih obroka od kombinacije krompira i mesa. Uživajte u veoma slasnom ručku sa vašim ukućanima, a jelo pripremite veoma brzo i lako. Sastojci: 2 kg krompira 1 kg telećeg ili jagnjećeg mesa 2 veće paprike (može iz zamrzivača) 2 glavice crnog luka ukuvan paradajz aleva paprika biber ulje, so

Dovoljno je da se odlučite za jedan od predloženih specijaliteta i imaćete poseban ručak za cijelu porodicu. SVINJSKA REBARCA POTREBNO JE: 1 kg svinjskih rebaraca 2 kašike maslaca 200 g isjeckanog crnog luka čen isjeckanog bijelog luka 200 g pekmeza 100 ml crnog vina 50 ml vinskog sirćeta 2 kašike soja-sosa pola kašičice bibera so PRIPREMA: Za marinadu rastopite maslac i dodajte nasjeckani crni i bijeli luk. Umiješajte i ostale sastojke. Meso stavite u dublji sud sa vodom, posolite i kuvajte oko pola sata. Izvadite ga, prosušite, premažite marinadom i pecite na roštilju. AROMATIČNI BATACI POTREBNO JE: 12 pilećih bataka ZA MARINADU: 200 ml soja-sosa 2 kašičice ruzmarina 2 kašike šećera pola kašičice soli 2 kašičice nasjeckanog bijelog luka 3 šolje vode

Lagana i zdrava jela od oslića trebalo bi što češće da se nađu na vašem meniju, a mi vam predlažemo tri sjajna recepta, koja brzo i jednostavno možete da pripremite. RAŽNJIĆI OD OSLIĆA POTREBNO JE: pakovanje smrznutih fileta oslića 2 kašike sojinih ljuspica 1 jaje kašičica suvog biljnog začina 1 limun so bijeli biber kašičica sjeckanog bosiljka PRIPREMA: Odmrznute filete ocijedite, prosušite ih papirnim ubrusom i sameljite u blenderu. Sojine ljuspice natopite vodom i sačekajte desetak minuta da nabubre. Pomiješajte mljevenog oslića sa ocijeđenom sojom, dodajte biljni začin, biber i so po ukusu. Bjelance ulupajte viljuškom i dodajte ga u masu, zatim sve sjedinite i ostavite da u frižideru odstoji dok se ne stegne. Rukom oblikujte valjke, ređajte ih u pleh obložen pek-papirom i pecite pola sata na 220 stepeni. Povremeno okrenite valjčiće da sa svih strana dobiju lijepu boju. Gotove valjke nabodite na štapić za roštilj i servirajte uz salatu. OSLIĆ U SOSU OD SENFA POTREBNO JE: 1 kg fileta oslića 100 g crnog luka 1 šargarepa

malo lovora malo bibera 20 g maslaca 2 kašike senfa PRIPREMA: U ključalu vodu stavite isjeckan crni luk, list lovora, biber u zrnu i kuvajte oko 15 minuta. Potom spustite ribu i nastavite s kuvanjem još 20 minuta. Kuvanu ribu izvadite i stavite u zagrijanu činiju. Prelijte je s malo supe u kojoj se kuvala. Rastopite maslac, dodajte senf i miješajte na vatri dok malo ne porumeni, pa prelijte ribu i ukrasite kolutovima šargarepe. GARLIK OSLIĆ: POTREBNO JE: 500 g fileta oslića 2 kašike suvog biljnog začina kašičica bibera 3 čena bijelog luka 100 g brašna 100 g kukuruznog brašna limun 100 dl ulja PRIPREMA: Filete očistite, operite i prosušite. Bijeli luk očistite, sitno nasjeckajte i pomiješajte sa suvim biljnim začinom i biberom, pa tu smjesu rukama utapkajte u riblje meso. U mješavinu dvije vrste brašna uvaljajte ribu, a zatim je pržite na vrelom ulju po dva minuta sa svake strane. Da bi riba bila spolja hrskava a iznutra dobro pečena, okrenite filete samo jednom.

Krompir s mesom Slasni zalogaji za gurmane

Priprema: Oljuštiti krompir, pa izrezati uzduž na četvrtine, dodati so i alevu papriku, zelenu papriku, luk, kašiku paradajza, biber i masnoću. Dobro izmiješati, polovinu izručiti u đuveč-tepsiju, pa po njemu poređati posoljeno meso izrezano na komade veličine srednjeg krompira. Preko mesa staviti drugi dio krompira i peći u pećnici prvo na jakoj, a zatim na slabijoj temperaturi. Nekoliko puta zaliti vrućom vodom. Jelo služiti uz sezonsku salatu.

PRIPREMA: Sve sastojke osim mesa sipajte u veću šerpu i prokuvajte. Dodajte piletinu i pustite da se kuva još pola sata. Ohladite i šerpu stavite u frižider na nekoliko sati, a najbolje tokom cijele noći. Meso pecite na roštilju dok ne dobije svijetlo-braon boju. GRILOVANA PEČENICA POTREBNO JE:

1,5 kg mesa od buta bijeli luk 100 g maslaca 3 kašike vorčester sosa PRIPREMA: Meso malo izlupajte i pospite sitno sječenim bijelim lukom. Rastopite maslac i dodajte vorčester sos, pa time premažite meso sa obje strane. Pecite povremeno premazujući meso.


MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

PONEDJELJAK, 18.11. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446 Prodajem stan Tre Canne Budva, 104 m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300-775

I Izdajem garsonjeru u Beogradu, Dorćol. Tel.069/255-722, 020/232-217 Izdajem jednosobne namještene stanove, 45m2/350, iza «Maše» i 57m2/400, kod Hrama. Tel.068/723-177 U Kotoru izdajem namješten stan pogodan za studente blizu studenskog doma, TV, internet. Tel.067/506-119, 069/345-188 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

PRODAJA S.A.35M2 / I, 26.000e dobar M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, 33.000e T.Put, 51m2 / V, 47.000e, novog. City hotel, 47m2 / I, 1250e/m2, nov Delta “Čelebić”, dvos. 62m2/ V Tološi, 45m2 / I, 46.000e, novog. S.A. 70m2 / V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar

Novaka Miloševa 32

IZDAVANJE P.M.Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T.put 48m2 / II, nov, namj.250e Autobuska 67m2 / V, 250e, namj. Blok V, 96m2 / IV, 350e, prazan Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov,250e, prazan Zabjelo 47m2 / V, namj, 230e P.M.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

Potreban dvosoban ili trosoban stan pod zakup na Starom aerodromu, prva faza, u kući, zaseban ulaz i da ima dvorište. Tel.068/723-177

POSLOVN I PROSTOR

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem lokal (30+10+42m2), Stari aerodrom, prva faza - vojna zgrada - razrađena picerija sa opremom. Tel.068/670-646

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Bar - prodajem poslovni prostor u strogom centru, objekat g-9, 40m2, dvoetažni, prizemlje. Bez posrednika. Tel.067/489-048

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM

P Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611-115, 069/611-115

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PLACEVI Prodajem plac 2.600m2, naselje Tuški Rogami. Voda, struja, izlazi na put, 30-50 eura po m2. Mogu i manji placevi. Tel.069/032-357 Prodajem plac - Rudo Polje kod Plava. Tel.067/593-654, 069/409-335 Prodajem placeve 1m2-7 eura, 3 km od Mareze. Put, voda i struja.Tel.067/511-597 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299


38 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

ponedjeljak, 18.11. 2013.

MALI OGLASI Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Šegam drva, vršim usluge košenja placeva, bašti i dvorišta sa motornim trimerom. Povoljno, Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Prodajem četiri zimske auto gume “sava” 165/70 r13. Malo korišćene. Cijena povoljna. Tel.069/095-624 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Registrovaćete preduzeće besplatno ako hoćete da koristite naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Kanadske vize. Tel.069/992209, 00381113186548 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393

NASTAVA Ozbiljna i odgovorna učiteljica daje časove osnovcima od 1. do 7. razreda. Tel.067/216-202

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

HRANA/PIĆE Prodajem 100% čistu lozovu rakiju iz sela Grbavci. Garantujemo za kvalitet i čistu rakiju. Cijena 9 eura litar. Tel.067/655-554

Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 U Martinićima (Podvrh) prodajem 800 koka nosilja 1 komad - 1 euro. Tel.069/015-819 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem francuski ležaj dimenzija 200x160. Novi u “Namosu” takav košta 300 eura. Prodajna cjena 190 eura. Nalazimo se u Budvi. Tel.069/612-705 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Prodajem do 300 litara gustog soka od šipka. Tel.067/820-060

LIČNO Momak, 22 godine, 1,88/88kg, sportista, obdaren, pružao bi usluge starijim damama uz nadoknadu, samo koje znaju sta hoće. Gej osobama stop. Tel.068/247-510 Podgoričanin, 45 godina, traži da mu se javi dama, ženstvena, radi diskretnih i povremenih susreta. Tel.067/729-310 Stariji momak bi da upozna ženu po mogućnosti iz Boke ili okoline. Tel.068/282-557 Tražim penzionerku, do 50 godina, bez obaveza, slobodnu. Tel.067/926-7307

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

ponedjeljak, 18.11. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:15 07:00 07:20 07:50 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:23 20:15 21:10 22:15 00:00 00:30

Serija :Tri Hil/r Serija:Porodica KardaĹĄijan/r Exploziv/r Exkluziv/r Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Roki 3/r TaÄ?no 1 Serija:Staklen dom/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Karma Serija:SinÄ‘elići Film:Rat Serija: Porodica KardaĹĄijan Exkluziv/r

PRVA Sulejman VeliÄ?anstveni 19.23

06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: DjevojaÄ?ki institut/r NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Muzika Crtana serija : Ĺ trumfovi Vijesti Vijesti NauÄ?no – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: DjevojaÄ?ki institut Radni dan Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Odjeljenje za specijalne Ĺžrtve Vijesti

RTCG 1 Serija: DjevojaÄ?ki institut 16.10

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uŞivo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uŞivo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uŞivo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Akademci specijal 21:30 Farma uŞivo 22:00 Grand- narod pita 00:00 Farma uŞivo 02:45 City

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:05 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:45 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:10 22:15 22:25 23:40 00:30

Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Meteo centar u 2 Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti Meteo centar Sport Serija: Internat Bez granica Extra lifestyle

VIJESTI Vijesti u pola 7 18.30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Artur i Minimoji/r Pop kvart Business Exclusive Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Pjesnik Forum U raljama Ĺživota Film: LjepĹĄa strana bijesa Forum 5 do 5/r U raljama Ĺživota/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA LJEPĹ A STRANA BIJESA Atlas 21.15

Teri je sredovjeÄ?na domaćica i majka Ä?etiri tinejdĹžerke. DoĹživljava ĹĄok kada njen muĹž bez ikakvog upozorenja odluÄ?i da ih sve ostavi i ode u Ĺ vedsku da Ĺživi sa svojom sekretaricom. Teri postaje depresivna, odaje se alkoholu i sve viĹĄe vremena provodi s Denijem, najboljim prijateljem svog supruga koji ih je Ä?esto posjećivao. On je bivĹĄi veliki igraÄ? bejzbola koji je postao radijska zvezda i pati za svojim preÄ‘aĹĄnjim Ĺživotom. PoĹĄto se oboje osjećaju loĹĄe zbog skoraĹĄnjih dogaÄ‘aja, iz njihovog druĹženja polako poÄ?inje da se razvija meÄ‘usobna privlaÄ?nost. Dok se Teri opire ulasku u novu vezu, njene ćerke imaju drugu ideju...

10.00 Serija: FleĹĄ point/r 11.00 Zapis: KUD â€?Durmitorâ€?/r 11.30 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda/r 12.00 Vijesti 12.50 Rukomet(Ĺž):Budćnost-FTC/r 14.15 Magazin Lige Ĺ ampiona/r 14.40 ReportaĹža: PriÄ?e iz kraja-Brskut/r 15.10 Art magazin/r 17.00 Serija: Univerzum 19.00 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda 19.30 Dnevnik 2 21.00 Muzika 21.30 Serija: Sestra Tereza 22.15 Serija: FleĹĄ point 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Muzika 21.00

07:00 10:00 10:30 10:45 11:00 11:45 15:45 16:00 17:15 18:15 19:00 19:45 20:15 20:30 21:15 22:45 23:00

Uz jutarnju kafu – uŞivo Dogodilo se... Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Žestoko Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uŞivo Ekstremno NindŞa Ratnici/r Texas Holdem Poker Na Domaćem Terenu/r Ekstremno NindŞa Ratnici Guťteranje – premijerno Smijeh kao Lijek Zabavni magazin/r

777 NindĹža Ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Trag 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na toÄ?kovima 13:30 Bez recepta 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 12.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Miris kiĹĄe na Balkanu 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:05 Vesti RTS 11:10 Svedoci vekova 11:47 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Stop sport 12:45 Ubistvo 13:45 Evronet 13:50 Ciklus: Autorski svet Slobodana Ĺ ijana 14:45 Gastronomad 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Bela laÄ‘a 16:55 Moj liÄ?ni peÄ?at 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 Potraga 22:00 Vesti RTS 22:05 Ma nije on takav 23:40 Dnevnik RTS RTS 2 08:36 Izaberi svoju knjigu 08:56 Ĺ˝ivotna raskrsnica 09:24 Ja hoću, ja mogu, ja Ä?inim 09:42 Mi volimo Ä?embalo 09:54 Internest 10:05 Vrele gume 10:35 Knjiga utisaka 11:15 Klinika Vet 11:45 Kontekst 21 12:15 Koncert NataĹĄe Veljković i So RTS 12:48 Emisija iz ekologije 13:20 Trezor 14:20 Izaberi svoju knjigu 14:40 Ĺ˝ivotna raskrsnica 15:08 Ja hoću, ja mogu, ja Ä?inim 15:26 Mi volimo Ä?embalo 15:38 Internest 15:49 Datum 15:55 SAT

16:40 Sve boje Ĺživota 17:10 Elizina kći: povratak u Rivombrozu 18:05 Talenat kao sudbina: Stefan Milenković 18:40 Svet zdravlja 19:10 Verski mozaik Srbije 20:00 Tehnologije 20:30 Na prvu loptu 21:00 Elizina kći: povratak u Rivombrozu 22:05 Dani evropske kulturne baĹĄtine HRT 1 09:58 Vukovar - mjesto posebnog pijeteta 12:45 Vijesti 12:55 Vrijeme 13:00 Vukovar: Sveta misa za sve pokojne i nestale 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 14:50 DruĹĄtvena mreĹža: Brane Crlenjak - umjesto fotografija, kotlić 15:20 DruĹĄtvena mreĹža 16:02 Puna kuća Raera 16:46 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:08 I to je Hrvatska 18:19 PotroĹĄaÄ?ki kod 18:50 Odmori se, zasluĹžio si 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 TV Bingo 20:30 Fokus 21:26 Heroji Vukovara 22:21 Dnevnik 22:41 Sport 22:44 Vrijeme 22:46 Vijesti iz kulture 22:56 Kamenita vrata 00:35 Koncert HRT 2 08:38 Ĺ˝ivot s Derekom 09:00 Ĺ kolski sat 09:30 Boli glava 09:44 Ton i ton 09:59 Briljanteen 10:41 Dr. Oz 11:21 Obrtnik i partner 11:52 Hotel dvorac Orth 12:39

07:02 07:15 09:15 10:00 11:30 11:40 12:00 12:35 13:20 16:45 18:25 19:00 19:10 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00 00:00

SvjeĹži u dan Dok. program/r. Crtani filmovi Zelena patrola /r. Anegdota iz Ĺživota Ĺ˝ivotinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r. Majstor kuhinje Ĺ˝ivotinjske lakrdije/r. Anegdota iz Ĺživota MuziÄ?ki program Crtani film /r. PG Raport Info MuziÄ?ki program Film: Dani gnijeva Ponoćni Info

MONTENA Film: Dani gnijeva 22.00

DANAS U GRADU Trokolicom po Italiji 13:02 Priznanje: Dva lica zla 14:34 Glazba, glazba... 14:54 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:17 Tree Hill 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Boli glava 17:14 Dok vas nije bilo... 17:58 Kuhajmo zajedno 18:04 Svaki dan, dobar dan 18:47 Dr. Oz 19:27 TV vrtić 19:39 Tigrasta patka 19:43 ÄŒarobna ploÄ?a 20:00 Roditelji i djeca 20:46 Top Gear 21:40 Most 22:35 CSI: Las Vegas 23:28 Kalifornikacija 23:57 Sinovi anarhije 00:41 Noćni glazbeni program HBO 09:35 Ja, robot 11:30 Etel13:05 Mali problem, velika nevolja 14:30 Svemirski ratnici 16:05 MuĹĄka srca 2 17:55 Oz, veliki i moćni 20:05 BenĹĄi 20:50 Kolumbijska veza 22:30 Na istok i dole 23:00 Devojke 23:30 Devojke 00:00 Superklasiko 01:35 Ostrvo doktora Moroa 03:10 Paranormalna aktivnost 4 FOX LIFE 08:41 Mi i oni 09:05 DĹžordan 09:55 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 10:45 DĹžejmijeva kuhinja 11:41 Sudije za stil 12:08 Sudije za stil 12:36 Majke plesaÄ?a 13:30 ProvodadĹžija za milionere 14:25 Projekat “Modna pistaâ€? 15:20 DĹžejmijeva kuhinja 16:15 Srećno razvedeni 16:48 Srećno razvedeni 17:17 Srećno razvedeni 17:43

Srećno razvedeni 18:10 Privatna praksa 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Kugar Taun 21:24 Kugar Taun 21:50 Kako je biti Erika 22:45 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 23:39 Kugar Taun 00:09 Kugar Taun 00:35 Kako je biti Erika 01:25 DĹžordan 02:11 ProvodadĹžija za milionere 03:01 Projekat “Modna pistaâ€? FOX CRIME 09:40 Prevaranti 10:40 Prevaranti 11:45 SluÄ?ajni partneri 12:45 Operativci 13:50 Red i zakon 14:45 Novi stari sluÄ?ajevi 15:50 SluÄ?ajni partneri 16:50 Jedinica 17:50 Jedinica 18:50 Jedinica 19:50 Operativci 20:55 Red i zakon 21:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 22:50 Detektiv na Floridi 23:45 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 00:40 Monk 01:35 Milosrdna Grejs ARENA SPORT 11:00 Inter - Livorno 13:00 Sarajevo Slavija 15:00 Arsenal TV 18:00 Greatest Club Teams: Nottingham Forest 18:30 Greatest Club Teams: Celtic 19:00 Highlights 19:30 Highlights 20:00 U obruÄ?u 20:30 Partizan - Crvena zvezda 22:30 U obruÄ?u 23:00 Greatest Club Teams: Ajax 23:30 Greatest Club Teams: Manchester United 00:00 WPT Greatest 01:00 Duke - UNC-Asheville 03:00 Fluminense - Sao Paulo

BIOSKOP CINEPLEXX

Malavita 18:00; 20:00; 22:10; Prljavo 20:30; 22:20; Vitez RÄ‘avko 3D sinhronizovan 15:30; Tajne petog staleĹža 22:00; Legende u Vegasu 18:45; 20:45; 22:45; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 17:45; 20:15; 22:30; Kapetan Filips 19:30; 21:30; Enerova igra 16:30; Keri 17:30; Don DĹžon 19:45; Kumba 3D sinhronizovano 16:20; 18:15; Trka Ĺživota 17:15; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 16:00; Grozan ja 2 15:15; Ĺ trumpfovi 2 3D sinhronizovano 15:45;

Izdanje 18. novembar 2013.  

Dnevne novine

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you