__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

â– 89

PREDSJEDNIK CRNE GORE Ä?UKANOVIĆ NA PROSLAVI DANA VOJSKE NA CETINJU

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018. BROJ 2189 GODINA VII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

VN SAZNAJU: ZBOG HAJKE IZ SRBIJE NA NAŠU DRŽAVU ■ 3

Biće zabranjen ulazak u Crnu Goru svima onima koji je blate?

SJEDINILI SMO slobodarsku tradiciju i evropsku stvarnost

INTERVJU: PROF. DR NERZUK ĆURAK, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU ■57

Promjena granica otvorila bi Pandorinu kutiju na Balkanu IZREÄŒENA PRESUDA ZA UBISTVO GORDANE DAĹ IĆ

ŠOŠKIĆU I KONATARU PO 40 GODINA ZATVORA ■ 19 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

RETROVIZOR â– 3

Briselski alhemiÄ?ari

MILORAD STOJANOVIĆ ZA VN

Voltica - kula koja je Župu vratila Crnoj Gori ■3031 +382 77300104


2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Ništa im ne vjerujem, nema posla bez prelazne vlade. Evo, ja mogu opet da budem ministar. Da sam radio pošteno vidi se po tome što je DPS i tada pobijedio...

●NEZVANIČNO

Dobro si kazao, gore nego u NDH. Pavelić je barem bio trezven čovjek, vjernik, a ovi...

Teško tebi Risto u toj Crnoj Gori sad kad Vaseljeski prizna ukrajinsku, pa crnogorsku ...

DR DUŠAN DRAGOVIĆ, INŽENJER GEOLOGIJE U RAZGOVORU ZA VIKEND NOVINE

NA SJEVERU I U ZETSKOJ RAVNICI MOGUĆA NALAZIŠTA NAFTE

MINISTAR TURIZMA NAJAVIO

U zimskoj sezoni imaćemo 60 kilometara skijaških staza ●14

Najperspektivnije područje za naftno nalazište u Crnoj Gori je, osim Ulcinja i Boke Kotorske i Zetskoskadarska ravnica, a potencijal postoji i u sjevernom dijelu, kaže u razgovoru za Vikend novine dr Dušan Dragović, naučni savjetnik u penziji.

GOST SAJMA KNJIGE PREVODILAC VIL FIRT

● 12-13

SUBOTA

NEDJELJA

Bogovi književnog svijeta odlučuju šta će biti objavljeno

Ukupna istorija, geopolitički položaj, kultura i književnost vaše regije osvojili su me tokom studentskih dana. Svaka kultura je riznica, a ima čari u tome da što dublje ulaziš u materiju, i onda je, kao prevodilac,predstavljaš vani

● 36-37

VIKEND POSLASTICA U PODGORICI

MINISTAR ŠEHOVIĆ

VRATITI NA PIJEDESTAL ZANIMANJE UČITELJA

● 20

Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, uz uslove za mjestimično slabu kišu, ponegdje je moguć i kratkotrajan pljusak i grmljavina, prvenstveno u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar slab do umjeren, prvenstveno u višim planinskim predjelima povremeno i pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 18, najviša dnevna 17 do 27 stepeni.

Promjenljivo oblačno, uz uslove za mjestimično povremenu kišu, a ponegdje je moguć i kratkotrajan pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, u višim planinskim predjelima povremeno na udare i jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 17, najviša dnevna 14 do 25 stepeni.

Nek' Morača progovori

Rukometašice Budućnost u subotu (19h) protiv danskog Odenzea na otvaranju nove sezone Lige šampiona. Košarkaši Budućnosti Volija u derbiju ABA lige u nedjelju veče (19h) čekaju Crvenu zvezdu

● 55


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

ZBOG SVE JAČE HAJKE IZ SRBIJE NA NAŠU DRŽAVU

BIĆE ZABRANJEN ULAZAK U CRNU GORU SVIMA ONIMA KOJI JE BLATE?

Sve učestaliji i sve bezobzirniji napadi na Crnu Goru koji su posebno intenzivirani posljednjih mjeseci, stvaraju utisak da se prema našoj državi iz Srbije vodi dvostruka politika jedna zvanična linija koju personifikuje predsjednik Aleksandar Vučić i druga, koja je mnogo glasnija, u kojoj prednjače pojedini srpski mediji, razni analitičari i istoričari, predstavnici crkvenih krugova, kao i jedan broj zvaničnika. Preko te druge linije u posljednje vrijeme vodi se prava hajka protiv naše države. Iako iz Crne Gore nema reagovanja, ili su krajnje uzdržana, ipak se to na određenim nivoima primjećuje i evidentira. Izvor Vikend novina tvrdi da već postoji spisak lica kojima će u najskorije vrijeme biti zabranjen ulazak u Crnu Goru. Na tom spisku, navodno su istoričari Aleksandar Raković i Čedomir Antić, urednici i novinari pojedinih tabloida, ali i neki poznati TV voditelji. To je posebno izrazeno u jutarnjem programu Televizije Pink, gdje se gotovo svakodnevno pozivaju gosti koji ne biraju riječi protiv Crne Gore, njenog predsjednika Mila Đukanovića, koje voditelji, posebno Predrag Sarapa, dodatno podstiču na tendencioznu i vulgarnu kritiku državne politike Crne Gore i njenih zvaničnika… Tome nije odoljela ni Prva srpska televizija. Vikend novine saznaju da se ne isključuje upućivanje zvaničnog reagovanja crnogorskih institucija vlasniku Antena grupe u okviru koje je i TV Prva iz Srbije, zbog priloga koji je na toj televiziji emitovan 2. oktobra u Jutarnjem programu. U prilogu posvećenom Podgoričkoj skupštini i plakatima koji su osvanuli u crnogorskim gradovima na kojima je pisalo:

PROTEST U BANJALUCI

PRAVDA ZA DAVIDA

Na skupu “Pravda za Davida” u Banjaluci se sinoćokupilo oko 40.000 ljudi, javljaju mediji. Otac ubijenog 21-godišnjeg mladića Davida Dragičevića večeras je na protestu u Banjaluci imenovao načelnika Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Darka Ilića za naručioca ubistva njegovog sina, a kao izvršioce interventnu jedinicu policije RS. Početak skupa na Trgu Krajine kasnio je gotovo dva sata, jer je policija blokirala prilaze Banjaluci i zaustavljala automobile i vozila koja su se uputila ka tom gradu, a mnogi su vraćeni u mjesta iz kojih su krenuli. U cijelom gradu bile su raspoređene jake policijske snage, a iza Narodne skupštine Republike Srpske i u blizini Trga Krajine bila je stacionirana Specijalna policija sa štitovima.

“Nikad više 1918.”, istoričar Antić otvoreno je vrijeđao Crnu Goru, Crnogorce, rugao se Božićnom ustanku, prozivao predsjednika Đukanovića, a u jednom trenutku je crnogorsku vlast doveo u istu ravan sa onima koji su 1941. godine sarađivali sa fašistima i nacistima. Prema tvrdnjama izvora Vikend novina, na spisku onih kojima će, zbog najvulgarnijeg blaćenja Crne Gore biti zabranjen ulazak na našu teritoriju, nalazi se i sam patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej zbog skandalozne izjave da je Srbima u našoj državi lošije nego što im je bilo u NDH i pod Osmanlijama. Sve učestaliji napadi na Crnu Goru se u određenim državnim strukturama posmatraju kroz dva momenta – pregovore Beograda i Prištine o Kosovu i pokušaj Srbije da skrene pažnju domaće javnosti sa tog problema, dok je drugi momenat ili razlog hajke približavanje 100. godišnjice Podgoričke skupštine, čijim je odlukama Crna Gora nestala sa mape država Evrope i prisajedinjena Srbiji u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Dio srpskih elita, zajedno sa prosrpskim partijama u Crnoj Gori priprema proslavu tog datuma, otvoreno provocirajući državu koja, ovoga puta, neće sjedjeti skršetnih ruku. Dakle, osim mjera zabrane ulaska u Crnu Goru jednom broju lica iz Srbije koja kontinuirano i intenzivno djeluju na anticrnogorskoj osnovi, VN saznaju da će se u susret 100 godina od održavanja Podgoričke skupštine država odlučno suprotstaviti zloupotrebi tog datuma, kako je to već pokušano ovog ljeta u Budvi. Da u tvrdnjama izvora VN ima osnova, potvrđuje i prekjučerašnje usvajanje Zakona o simbolima Crne Gore. V.Š.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

BRISELSKI ALHEMIČARI Još se nijesu ni stišali aplauzi i ovacije evropskih parlamentaraca crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću u Strazburu, gdje je, između ostalog, ukazao i na neke „deformitete u radu evropske administracije, a briselski činovnici nastavili su sa svojim alhemičarskim „eksperimentima“. Magnum opus nama dodijeljenog alhemičara Aiva Orava dobio je ovih dana nove aspekte. On je, naime, saopštio kako je EU posvećena slobodi medija generalno, te da je to jedan od imperativa za države koje žele da se pridruže EU. Takođe je kazao da EU od Crne Gore traži da se iskorijeni nasilje i zastrašivanje novinara, navodeći da javni emiteri trebalo da budu vodeća snaga za demokratizaciju društva. Usput je bio vrlo nepristojan u komunikaciji sa Luiđom Škreljom, kada se ovaj požalio na prijetnje, čak i smrću, koje često dobija. Pokušavajući da bude duhovit, Orav je još konstatovao da je poslanik Škrelja u povoljnijoj situaciji od njega, koji, kao diplomata, ne može da se obrati pravosudnim organima. U suštini je suprotno, i Orav je u prednosti što se pravosudni organi ne mogu baviti njegovim djelovanjem, jer bi vjerovatno u šumi grantova nevladinim organizacijama, dodijeljenih uglavnom netransparentno, tajnim ugovorima, i za njih bilo interesantnog materijala. Barem zbog onih 300.000 eura dodijeljenih nekom “pojedincu” za “nešto”! (Vjerovatno opet za neki alhemičarski ogled stvaranja kamena mudrosti, eliksira za besmrtnost ili formule za pretvaranje crnih metala u plemenite.) Iako su uspjeli, treba im priznat, da neke crne NVO i medije “pozlate” milionima eura. Ali i zbog skandaloznog ugovora između Javnog servisa i Daliborkinog CGO, kojim je Orav direktno finansirao grubo miješanje u uređivačku politiku RTCG, želeći tim eksperimentom da pokaže kako je “EU posvećena slobodi medija, generalno”. Čista alhemija! Kao i zbog sramnog ugovora njegovog prethodnika Mitje Drobniča sa MANS-om kojim je plaćao štancanje krivičnih prijava na izborima 2016. godine. Mi guramo nos svuda, mi želimo da vidimo sve šta vi radite, mi radimo kao rendgen, objasnio je nedavno, vrlo plastično, svoju misiju u Crnoj Gori Aivo Orav. A rendgen je vrlo opasan i po zdravlje štetan dijagnostički aparat. Danas postoje mnogo sofisticiraniji i manje rizični. Još jedan detalj: Pitala je javno ovih dana poslanica Marta Šćepanović šefa kancelarije šta on lično misli o spornom ugovoru CGO i RTCG. Orav je odgovorio: “Maja Kocijančić je rekla da grant EU ne može biti razlog za smjenu menadžmenta Javnog servisa.” Tako da nijesmo saznali šta on lično o tome misli, kao što kolege iz Antene M u svom serijalu “Zvijezde granta”, nijesu od Orava mnogo toga mogle da saznaju. PS: Izgleda da je za Aiva Orava briselska portparolka Maja Kocijančić, isto što i za Ivicu Dačića kremljska portparolka Marija Zaharova. One misle umjesto njih!


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

INTERVJU: PROF. DR NERZUK ĆURAK, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU

PROMJENA GRANICA OTVORILA BI PANDORINU KUTIJU NA BALKANU

■ Balkan ima to “prokletstvo nepripadanja”. Značajan broj zemalja regiona nije u ključnim evropskim i evroatlantskim integracijama, ostao je negdje između. Takvu situaciju koriste i drugi geostrateški akteri, pa bi moglo doći do pokušaja rješavanja niza otvorenih pitanja, što bi mogli dovesti i do nekih oblika konflikata ■ Crna Gora može u rješavanju aktuelnih izazova u regionu igrati važnu ulogu, i za sebe i region, imajući u vidu da je članica NATO, i da se njen regionalni uticaj nikako ne može potcijeniti ■ Mislim da EU opet neće iskazati vizionarski kapacitet da razumije o čemu se ovdje radi i da će neki drugi igrači pokušati da dalje minimiziraju ulogu i značaj EU. U ovom momentu nisam optimista, posebno jer je evropska desnica, naslonjena na rigidne nacionalističke koncepte sada jaka i unutar same EU

AKTUELNO

5


6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

INTERVJU: PROF. DR NERZUK ĆURAK, PROFESOR FAKUL

PROMJENA GRANICA OTVORILA BI PANDORINU KUTIJU NA BALKANU Crna Gora može u rješavanju aktuelnih izazova u regionu igrati važnu ulogu, i za sebe i region, imajući u vidu da je članica NATO, i da se njen regionalni uticaj nikako ne može potcijeniti, kaže za Vikend novine profesor Ćurak

⌦ Elhana Hamzić Da li su pred regionom opet krupni izazovi, kakva mu je evropska i evroatlantska perspektiva u kontekstu aktuelnih politika EU, SAD, ali i Rusije, šta donose konflikti između Beograda i Prištine, u Makedoniji, BiH, i može li Crna Gora biti regionalni integrativni čvor... Odgovore na ova pitanja potražili smo na kompetentnoj adresi – kod profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu

dr Nerzuka Ćurka, eksperta svjetskog glasa za oblasti geostrategije, mira, upravljanja konfliktima... VN: Da li su pred regionom ponovo krupni izazovi, kakve smo imali prilike da vidimo u ne tako davnoj prošlosti? Ćurak: Balkan ima to “prokletstvo nepripadanja”. Značajan broj zemalja regiona nije u ključnim evropskim i evroatlantskim integracijama, ostao je negdje iz-

Politika SAD prema Balkanu stabilna VN: Kako gledate na američku politiku prema Zapadnom Balkanu dolaskom Donalda Trampa na mjesto prvog čovjeka SAD? Ćurak: Nije došlo do neke promjene, zvanična politika vlade SAD je još za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog inte-

griteta država Zapadnog Balkana. Gledajuću BiH, koja je za SAD ključna zemlja s obzirom na Dejtonski sporazum, takođe nema promjena. Politika SAD na Balkanu je još politika koja je zasnovana na tome da su SAD pobijedile na ovim prostorima. To što se neki nacionalisti nada-

ju da će dolazak Trampa dovesti do radikalne promjene američke politike, ne mislim da je realno. Naprotiv, iz nekih kontakata sa ljudima u Vašingtonu, mogu tvrditi da je politika američke administracije za Balkan neupitna, nepromijenjena i stabilna.

PREDIZ VN: U BiH su ovog vikenda izbori. Kakva je bila predizborna kampanja i kakav rezultat očekujete? Ćurak: Kada je u pitanju predizborna kampanja u BiH svjedočimo najprimitivnijim strastima,


AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

7

LTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU

ZBORNA KAMPANJA U BIH NACIONALISTIČKA I PRIMITIVNA niskim udarcima, ponovnom rasplamsavanju nacionalizma, čak i šovinizma, jednog odsudnog jezika sa Hamletovskom dilemom “biti ili ne biti”. Ovo su izbori u kojima, kroz nacionalistički diskurs, vladajuće nacionalne i nacionalističke stranke u BiH pokušavaju da dobiju još četiri godine vlasti. Njima se suprotstavljaju građanske, lijeve i liberalne stranke, koje pokušavaju da promijene paradigmu, ali vrlo često i te stranke, možda čak i nesvjesno “zaglibe” u neke naciona-

među. Takvu situaciju koriste i drugi geostrateški akteri, pa bi u narednim mjesecima u regionu moglo doći do pokušaja rješavanja niza otvorenih pitanja, koji bi mogli dovesti i do nekih oblika konflikata. Iskreno se nadam da do toga neće doći. Kruna svega toga, epicentar svakog novog problema na Balkanu su odnosi Srbije i Kosova, imajući u vidu da sad na čelu ove dvije zemlje imamo predsjednike za koje mislim da nisu najsrećnije rješenje za građane tih zemalja. Moglo bi se nastaviti u pravcu razvijanja ideje razgraničenja, a to je najveći mogući izazov za Zapadni Balkan. Duboko sam uvjeren da je krucijalno pitanje za sve zemlje regiona da ne dozvole razvoj situacije koja će ići ka promjenama granica. Tu je najveća odgovornost i doma-

lističke naracije. Novi momenat u predizbornoj kampanji u BiH je pojava relevantnih nezavisnih kandidata, dva kandidata koja su došla spolja i prijavila se za Predsjedništvo BiH. To je profesor Mirsad Hadžikadić, koji se vratio iz SAD i započeo političku kampanju koja ne liči na druge, zasnovana je na političkoj promjeni paradigme, i tu je Boriša Falatar, koji je veći dio života proveo u inostranstvu i sada je kandidat Naše stranke, ali kao jedna nova ličnost, koja bi mogla da

ćih i međunarodnih političkih struktura - da se ta priča okonča “dok đavo nije izašao potpuno iz boce”. VN: Crna Gora je od međunarodne zajednice prepoznata kao zemlja koja može biti integrativni čvor cijelog regiona. U kojoj mjeri njena politika i uticaj mogu biti značajni za stabilnost regiona? Ćurak: Crna Gora je postigla izvanredan rezultat ulaskom u NATO. To je varijabla koja daje veće garancije da vaša zemlja izbjegne moguće krize. Međutim, to nije potpuna garancija, jer smatram da bi opredjeljenje bilo kog političkog aktera u regionu za eventualne promjene granica između Srbije i Kosova značilo otvaranje Pandorine kutije. Svakako bi to uključivalo i određene izazove za Crnu Goru, bez obzira na članstvo u NATO. Ako krene proces promjene granica, apsolutno nije isključeno da srpski nacionalisti u Crnoj Gori, ali i oni iz regiona, smisle nešto poput „republike srpske“ i kod vas. Crna Gora može u tom procesu igrati važnu ulogu, i za sebe i region, imajući u vidu da je članica NATO, i da se njen regionalni uticaj nikako ne može potcijeniti. VN: Da li bi na Balkanu bilo manje izazova da EU otvara vrata, a ne da usporava prijem kao u slučaju Crne Gore? Ćurak: Crna Gora ima velike benefite time što je ušla u NATO i ispunila ključni sigurnosni uslov da postane kandidat za ulazak u EU. Ali, imajući u vidu razne situacije u regionu, mislim da Crna Gora može da se suoči sa

pridobije znatan broj mladih ljudi. Njih dvojica su unijeli svježinu u predizbornu kampanju. Ko će pobijediti teško je prognozirati, možda najteže dosad od Dejtona, a vjerujem da će biti i pokušaja krađe glasova. VN: U fokusu su posebno izbori u Republici Srpskoj. Koliko sudbina cijele BiH zavisi od tih izbora? Ćurak: Izbori u Republici Srpskoj su, kao i u Federaciji BiH , fokusirani na pitanja da li će pobijediti opcija koja će i dalje otvoreno

nečim sa čime se suočavala i Hrvatska u pregovorima, a to je da dođe do intenziviranja uslova kojima bi se otežao ulazak u EU i kako bi se poslala poruka da Unija još nekoliko godina neće biti spremna za prijem novih članica. No, to nije problem Crne Gore, već Evropske unije. VN: Određeni krugovi čak kažu da se čeka „penzionisanje Đukanovića“... Ćurak: Prisustvujemo svakodnevnom spinovanju, radu botova, koji pokušavaju da nešto irelevantno proglase relevantnim, pa je tako bilo i u slučaju kada su mediji objavili da Crna Gora može u EU tek kada se Đukanović penzioniše. Ne vidim da je u procesu priključivanja zemalja EU neko bio uslovljen

zagovarati secesiju i destrukciju BiH ili će pobijediti “softly” nacionalizam, koji će i dalje insistirati na užasno slaboj državi. Što se tiče Republike Srpske, čini mi se da je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik svjestan da su mu, upravo zbog svega što se dešavalo u slučaju Dragićević, političke dionice pale i on je zato uložio silnu energiju u predizbornu kampanju. Nažalost, on jako dobro poznaje mentalitet balkanskih ljudi, podilazi najnižim strastima, i mislim da će opet ostvariti do-

Crna Gora je postigla izvanredan rezultat ulaskom u NATO. To je varijabla koja daje veće garancije da vaša zemlja izbjegne moguće krize

jednom osobom, odlaskom jednog personaliteta. U geopolitičkoj relaciji, takva vrsta dosjetke je naprosto banalna i nije ključna. VN: Mislite li da će se u Briselu taj proces jednom „otkočiti“ i kada? Ćurak: Mislim da upravo ispunjavanje uslova za ulazak u

Nakon makedonskog referenduma jača uticaj Rusije VN: Kako gledate na situaciju u Makedoniji nakon referenduma? Ćurak: Situacija u Makedoniji može se nasloniti na problem Kosova i Srbije. Sada je bitno da li ovo gledamo kao da je “čaša polupana ili poluprazna”. Ako vidimo rezultat referenduma u Makedoniji, vidimo da je impozantan broj ljudi koji je izašao da glasa bio svjestan da je za njihovu zemlju najbolje da postane dio evroatlantskog svijeta. Međutim, minimalan izlazak ljudi na referendum relativizira političku volju koja je izražena glasanjem. Bez obzira što je referendum savjetodavne naravi, očito je da će od odnosa političkih snaga u Makedoniji za-

visiti da li će rezutati biti tumačeni pozitivno ili negativno. Mogu da razumijem građane Makedonije, možda je premijer Zaev optimistično računao da će veći broj ljudi iskoristiti pravo glasa, ali vjerovatno nije uložen potreban trud u pripremu toga. Činjenica je da visoka apstinencija na referendumu jača poziciju nacionalističkih snaga i Rusije. Ako Zaev ne intenzivira evroatlantski put Makedonije, snažno će ojačati političke dionice Rusije u toj zemlji, i to će biti kvalitativno nova situacija, koja se može reflektovati na cijeli Zapadni Balkan. Bilo bi od najvećeg značaja da sada Zapad da snažnu podršku Makedoniji, da je dodatno ne uslovljava.

bar rezultat, ali i ako ne prođe za Predsjedništvo, mislim da bi u RS ipak njegov SNSD mogao imati jako dobar rezultat. Ako Dodik prođe kao kandidat za Predsjedništvo, mislim da BiH čekaju vrlo teške godine. Ne mogu da se složim sa ljudima koji kažu da će on, ako bude izabran za člana Predsjedništva, postati najveći Bosanac, i da će zagovarati BiH... Zaista mislim da Dodik dolazi sa ambicijom, ako geopolitički uslovi to dozvole, da pokuša da “razvali” BiH.

EU postaje način da EU ne primi zemlje Zapadnog Balkana. Neki dan sam to nazvao procesom priključivanja bez priključenja. U Briselu sada, zbog razloga koji nisu vezani samo za Zapadni Balkan, preovladava ideja da se zemlje regiona reformišu, da po svom unutrašnjem političkom, pravnom i ekonomskom sadržaju budu što bliskije EU, ali da stvarnog priključenja nema. Rekao bih da nas čekaju uznemirujuće godine, i da EU opet neće iskazati vizionarski kapacitet da razumije o čemu se radi, da će neki drugi igrači pokušati da iskoriste poznavanje ovog regiona, da dalje minimiziraju ulogu i značaj EU. U ovom momentu ne mogu biti optimista, posebno imajući u vidu koliko je ova evropska desnica, naslonjena na rigidne nacionalističke koncepte, sada jaka i unutar same Evropske unije. VN: Dogovori između Prištine i Beograda sporo napreduju. Kako se taj zamrznuti konflikt može odraziti na evropsku perspektivu regiona? Ćurak: Proces približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU bio bi za jotu ubrzan kada bi Srbija, bez ikakvih zatezanja i političkih igara, priznala Kosovo kao nezavisnu državu, otkočila proces ulaska Kosova u međunarodne institucije, uz garanciju svih ljudskih prava svih manjina, pa tako i srpske zajednice. Ali ne vjerujem da bi predsjednik Vučić, sa njegovom politikom, tako nešto mogao napraviti uskoro. Zato će kriza na Balkanu biti nastavljena još izvjesno vrijeme.


8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

ĐUKANOVIĆ NA SJEDNICI SENATA PRIJESTONICE

SENAT ĆE RADITI U INTERESU CETINJANA Sa sjednice

PREDSJEDNIK CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ Senat Prijestonice bi trebalo da doprinose afirmaciji Cetinja kao kulturnog i istorijskog sjedišta Crne Gore i vrati i izgradi ugled koji zaslužuje, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je juče predsjedavao drugom sjednicom tog tijela. Tom prilikom je izrazio zadovoljstvo što će obavljati i dužnost predsjednika Senata, navodeći da je ubijeđen da će to tijelo raditi u interesu i na zadovoljstvo građana Cetinja i u skladu sa Zakonom o Prijestonici. Senat bi, kako je naglasio, trebalo da doprinose afirmaciji Cetinja kao kulturnog i istorijskog sjedišta Crne Gore i vrati i izgradi ugled koji zaslužuje. “U tom kontekstu, posebno je ukazao na potrebu unapređenja gradske i ruralne infrastrukturne mreže, kao preduslova za dalji razvoj, dinamiziranje privrednih aktivnosti i realizaciju najznačajnijih projekata”, navodi se u saopštenju. Đukanović je u prvi plan

Đukanović je u prvi plan istakao potrebu realizacije najvećih projekata kako bi Cetinje primamljivom ponudom zainteresovalo investitore u cilju ostvarenja prioriteta razvoja i otvaranja novih radnih mjesta

istakao potrebu realizacije najvećih projekata kako bi Cetinje primamljivom ponudom zainteresovalo investitore u cilju ostvarenja prioriteta razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Crnogorski predsjednik smatra da bi trebalo urediti istorijsko jezgro Cetinja, u skladu sa njegovim kulturno-istorijskim značajem. “Da bi to bilo ostvareno potrebno je adekvatno budžetsko planiranje u skladu sa Zakonom o Prijestonici, uz jasan plan prioritetnih projekata i optimalnu upotrebu raspoloživih donatorskih fondova i sredstava pretpristupne podrške EU”, rekao je Đukanović. Senat je usvojio Izvještaj o aktivnostima iz godišnjeg Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2018. i upoznao se s Nacrtom Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2019, čija se finalizacija očekuje u narednom periodu u skladu sa identifikovanim razvojnim potrebama. U radu Senata Prijestonice učestvovali su i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić i predsjednica Skupštine Prijestonice Maja Ćetković. R.P.

SJEDINILI SMO SL TRADICIJU I EVROP

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao juče da je u modernoj crnogorskoj vojsci sjedinjena naša slobodarska tradicija i naša euroatlantska stvarnost, dodajući da se u njenoj sadašnjoj ulozi jasno prepoznaju vizija i stremljenja moderne Crne Gore, snažno utemeljena u našoj velikoj istoriji i herojskim podvizima mnogih generacija.

On je na proslavi Dana Vojske koji je juče obilježen na Cetinju istakao da je VCG jedna od temeljnih institucija naše države. “Na sreću, ratne sukobe, kao i ratnu slavu ostavili smo istoriji i istoričarima. Savremena Crna Gora je važan faktor regionalne stabilnosti. Naša vojska danas ima svoje posebno mjesto i ulogu, i svoju prepoznatljivost u Atlantskom vojnom savezu, rame uz rame s najvećim i najmoćnijim silama svijeta”, istakao je predsjednik Đukanović. “Vi ste odabrali jedan od najčasnijih poziva, koji je u Crnoj Gori uvijek bio na posebnoj cijeni. Nadležni državni organi, kao i vrhovna komanda, čine i činiće sve da Vojska uvijek bude državna institucija za poštovanje. Kao i vojničko zanimanje koje će biti dostupno samo najboljima, najspremnijima, i najodanijima svojoj državi Crnoj Gori. Država će učiniti sve za poboljšanje vašeg socijalnog statusa, i za modernizaciju vojske u skladu sa savremenim potrebama i trendovima. Čestitam vam 7. oktobar, Dan

Vojske Crne Gore, uz najbolje želje za mir i blagostanje, za profesionalne uspjehe i ličnu i porodičnu sreću”, kazao je Đukanović crnogorskim vojnicima. Prema njegovim riječima, već drugu godinu Vojska Crne Gore slavi svoj dan kao sastavni dio snaga NATO, najvećeg vojnopolitičkog saveza u istoriji čovječanstva. “Upravo je dobro osposobljena, efikasna, interoperabilna Vojska Crne Gore bila snažan pokretač zemlje do ostvarenja prvog spoljnopolitičkog prioriteta - članstva u Alijansi. Siguran sam da će se

tek sa vremenske distance objektivno sagledati i cijeniti veličina i značaj tog podviga, najvećeg poslije obnove crnogorske državnosti prije 12 godina”, naglasio je predsjednik države. Podsjetio je da za odbranu Crna Gora već izdvaja 1,7 odsto BDPa, s jasnim planom da i prije 2024. dostigne dva odsto, kao i 20 odsto ukupnog budžeta odbrane za modernizaciju do 2022. godine, što je standard NATO. “Naravno, to je izdvajanje za našu odbranu i Vojsku, a ne kako bi htjeli predstaviti kritičari i protivnici aktuelne državne politike - neodgovorno trošenje novca poreskih obveznika za NATO. Dakako, i NATO smatramo svojim, o čemu najbolje svjedoči član 5 Vašingtonskog ugovora. Članstvo u Alijansi je snažan podsticaj ka ostvarenju sljedećeg spolj-

Brajović: Na slavnim stazama predaka vojnici čuvaju mir

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uputio je pripadnicima Vojske Crne Gore i ministru odbrane Predragu Boškoviću čestitku povodom Dana Vojske, 7. oktobra. “Oficirski, vojnički i civilni kadar Vojske Crne Gore na slavnim stazama svojih predaka nastavlja u skla-

du sa mogućnostima i okolnostima svoj put očuvanja mira i stabilnosti domovine”, naveo je Brajović. Kako je dodao, ulaskom u NATO, crnogorska vojska je dobila obavezu i čast više – da sa svojim partnerima u mirovnim misijama doprinosi miru u čitavom svijetu.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

AKTUELNO

9

CRNOGORSKI ZVANIČNICI SA KNAJSL

Ujedinjena Evropa je najbolji okvir za njenu stabilnost

IĆ NA PROSLAVI DANA VOJSKE NA CETINJU

LOBODARSKU PSKU STVARNOST Vojska je riznica slavnih uspomena

Sa proslave na Cetinju nopolitičkog cilja, članstva u EU, s obzirom da smo u poodmaklom pregovaračkom procesu”, rekao je Đukanović koji tvrdi da se već osjećaju veoma pozitivni efekti kroz veći priliv investicija ne samo iz država NATO-a, već i iz cijelog svijeta, dok je broj turista iz zemalja Alijanse povećan u prvoj godini za 25 odsto. “Koristim priliku da posebno naglasim značaj našeg članstva u NATO i za region u kojem živimo. Sa zakašnjenjem, iz poznatih razloga, Zapadni Balkan se ipak opredijelio za integraciju u evropski sistem vrijednosti. Vjerujem da pozitivni primjeri, kao što je crnogorski, doprinose istrajnosti državnih politika svih zemalja regiona na tom kursu. To može biti od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje stabilnosti i otvaranje perspektive bržeg razvoja za-

padnobalkanskog društva u cjelini”, ocijenio je Đukanović. Između ostalog je naglasio da se Crna Gora s poštovanjem odnosi prema tom velikom zajedničkom svjetskom nasljeđu. “To je sasvim logično, imajući u vidu oreol Crne Gore kao kolijevke slobode. Vojska Crne Gore je jedna od temeljnih institucija naše savremene države. U modernoj crnogorskoj vojsci sjedinjena je naša slobodarska tradicija i naša euroatlantska stvarnost. U njenoj sadašnjoj ulozi jasno se prepoznaju vizija i stremljenja moderne Crne Gore, snažno utemeljena u našoj velikoj istoriji i herojskim podvizima mnogih generacija. Te ideje su bile i ostale zajedničke: sloboda, nezavisnost i odbrana mira i nacionalnog i državnog dostojanstva”, naveo je Đukanović. R.P.

Ministar odbrane Predrag Bošković je poručio da visok barjak crnogorski treba da se leprša kao stari svjedok nebrojenih pobjeda, one vojske koja je riznica slavnih uspomena velike prošlosti. “Vojnici, vjerno zakletvi služite pod zastavom našom kao su naši preci toliko puta prije. Slavno stojite na stopama onih pred kojim su tuđinski barjaci uzmicali, a u čast kojih se prva podizala zastava crnogorska”, obratio se Bošković vojnicima. Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić istakao je da je Cetinje bila baklja slobodarskog duha Crne Gore. “Vojska Crne Gore odano služi interesima države, i spremna je da brani tradiciju Crne Gore i njenu nezavisnost. Godina je prošla od kada smo postali članica NATO. Njihovi helikopteri daju doprinos u zaštiti građana od požara, nabavili smo nova oklopna vozila, radimo na unapređenju flote na moru. Opremićemo svakog pripadnika da odgovori izazovima Crne Gore. Vojska pomaže građanima. Čast je biti dio stroja Crne Gore. Nositi znamenje na grudima, služiti svojoj zemlji”, rekao je Dakić.

Đukanović sa Knajsl Ujedinjena Evropa je najbolji okvir za njenu globalnu konkurentnost i stabilnost, ocijenjeno je juče na sastanku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i ministarke za Evropu, integracije i vanjske poslove Austrije Karin Knajsl, koja boravi u posjeti u Crnoj Gori. Đukanović je istakao posvećenost Austrije razvoju odnosa u Jugoistočnoj Evropi i zahvalio ministarki na podršci koju ta zemlja pruža Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu na planu integracija. “Crna Gora nastoji da bude dobar promoter evropskih vrijednosti na Balkanu”, naglasio je Đukanović, dodajući da je bez obzira na dinamiku procesa pristupanja, evropeizacija crnogorskog društva, nepovratan proces kojem naša država teži. Knajsl je potvrdila opredijeljenost Austrije da i dalje pruža snažnu podršku proširenju EU. Ona je istakla da je region već dio Evrope i evropskog sistema vrijednosti, ali da daljim usvajanjem stan-

darda treba postati i dio EU. “U tom smislu, Knajsl računa na jedinstvo regiona koje će obezbijediti prespektivu članstva u Uniji, ali i perspektivu samoj Uniji”, navodi se u saopštenju. Sa Knajsl se juče sastao i predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović, koji je kazao da Austrija u kontinuitetu pokazuje prijateljski odnos prema Crnoj Gori, koja pamti i poštuje podršku na evroatlantskom putu kao i kroz projekte u brojnim oblastima. Knajsl je istakla da uspješno realizovani projekti na ekonomskom i parlamentarnom nivou jačaju povjerenje građana u predstavnike političkog života. Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović je, nakon sastanka sa Knajsl, rekao da Crna Gora ostaje snažno posvećena evropskim aktivnostima kako bi kvalitetno završila proces pristupnih pregovorana putu ka EU. Knajsl je navela da kompletan proces pristupanja i proširenja treba da se zasniva na jedinstvu unutar svake države. R.P.

Marković: Želimo da zadržimo dobru dinamiku pregovora Crna Gora među državama kandidatima ima vodeću poziciju u procesu evropskog proširenja, ocijenila je ministarka za Evropu, integracije i vanjske poslove Austrije Karin Knajsl, u razgovoru sa premijerom Duškom Markovićem. Istakla je da se uvijek snažno zalaže za tretiranje regiona kao integralnog dijela Evro-

pe, što on već jeste. Premijer je konstatovao da Austrija kao trenutna predsjedavajuća Evropske unije ima priliku da održi politiku proširenja živom. “Želimo da u vrijeme vašeg predsjedanja EU unijom zadržimo dobru dinamiku pregovora otvaranja i zatvaranja poglavlja”, rekao je Marković.


10

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

MILAČIĆ SA STANIĆEM

Uzalud promjene zakona ako nema sloge opozicije

Sa konferencije

RAKOČEVIĆ NA KONFERENCIJI O EVROPSKIM INTEGRACIJAMA

POLITIKA ZASNOVANA NA DEMOKRATIZACIJI DRUŠTVA

Crna Gora je pokazala da njena proevropska politika nije samo deklarativna, već se zasniva na postignutim rezultatima na polju demokratizacije društva, reformi i ekonomskog rasta, ocijenio je član skupštinskog Odbora za evropske integracije Nikola Rakočević. Konferencija u organizaciji Konrad Adenauer fondacije, na temu “Izazov evropskih integracija iz perspektive Crne Gore i EU”, namijenjena njenim stipendistima iz Crne Gore i Srbije, obilježila je rasprava na temu evropske perspektive država Zapadnog Balkana. Studentima su se, u okviru panela posvećenom izazovima procesa evropskih integracija, obratili Rakočević

i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber. Rakočević se osvrnuo na preporuke sa posljednjeg sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, održanog u julu i tom prilikom istakao kontinuiran rad izvršne i parlamentarne strukture vlasti na reformama i ispunjavanju mjerila za bolju dinamiku pregovaračkog procesa sa EU. „Uvjeren u princip regate, te mjerenje spremnosti za članstvo u EU na osnovu pojedinačnih zasluga država ZB, Rakočević je naglasio da je Crna Gora pokazala da njena proevropska politika nije samo deklarativna, već se zasniva na postignutim rezultatima na polju demokratizacije društva, reformi i ekonomskog rasta“,

UVJEREN SAM U PRINCIP REGATE, TE MJERENJE SPREMNOSTI ZA ČLANSTVO U EU NA OSNOVU POJEDINAČNIH ZASLUGA DRŽAVA ZB, KAZAO JE RAKOČEVIĆ navodi se u saopštenju DPS-a. Veber je podsjetio na dostignuća evropskih država od stvaranja EU, u pogledu izgradnje mira, saradnje, ali i pozicioniranja Unije kao globalnog igrača u međunarodnim odnosima, spremnog da djeluje efikasno i prilagodi se novonastalim izazovima, izazvanim migracijom, ekonomskom krizom kao i potrebom za unutrašnjom konsolidacijom same Unije. R.P.

Opoziciji su džaba sve eventualne promjene izbornog zakonodavstva, ukoliko nema opozicione sloge i kolegijalnosti, ocijenili su predsjednici Prave Crne Gore i Pokreta za Pljevlja Marko Milačić i Novica Stanić. Oni su održali radni sastanak u Pljevljima, u sklopu jednogodišnje terenske kampanje ‘’Kucamo na Prava vrata’’, koju je Prava započela prije nekoliko dana. Milačić i Stanić su se saglasili “da bi se Srbi u Crnoj Gori konačno oslobo-

POTREBNO JE OZBILJNIM TERENSKIM RADOM, ALI I KONKRETNIM DJELOVANJEM I RJEŠENJIMA, RADITI NA POBOLJŠANJU STATUSA SRPSKOG NARODA U CRNOJ GORI

Milačić i Stanić

dili ovakvog katastrofalnog političkog i ekonomskog stanja, nije dovoljno pričati i voditi politiku saopštenjima”. “Naprotiv, potrebno je ozbiljnim terenskim radom, ali i konkretnim djelovanjem i rješenjima, raditi na poboljšanju statusa srpskog naroda u Crnoj Gori. Milačić je naglasio da će upravo to biti princip rada Prave Crne Gore u pogledu poboljšanja položaja Srba u Crnoj Gori i unutarpravoslavnog pomirenja, kao i jedan od primarnih ciljeva započete kampanje Kucamo na prava vrata”, navodi se u saopštenju Prave. Ključni preduslov za to je, prema riječima dvojice sagovornika, međuopoziciona saradnja, minimum jedinstva i obustava svih političkih ratova, a pogotovo onih u istom ideološkom polju. R.P.


aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

11

Efikasna kontrola granica prioritet je i EU i regiona nuhodžić na forumu ministara pravde i unutrašnjih poslova u tirani

Obezbjeđivanje efikasnog upravljanja granicama i borba protiv ilegalnih migracija, radikalizacije i terorizma ostaje prioritet kako zemalja EU, tako i zemalja Zapadnog Balkana, poručeno je juče sa Foruma ministara pravde i unutrašnjih poslova, EU-Zapadni Balkan, koji se održava u Tirani, na kojem učestvuje ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Iz Ministarstva je saopšteno da je na panelu posvećenom migracijama i upravljanju granicama, kojim je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova Austrije Herbert Kikl, prepoznat značaj zajedničkog djelovanja zemalja Zapadnog Balkana i EU na planu intenzivnije razmjene operativnih podataka, kako kroz regionalne inicijative, tako i posredstvom institucija i agencija EU zaduženih za sprovođenje zakona i migratorne politike. Sastanak je, kako se navodi, bio prilika da Nuhodžić upozna kolege sa aktivnostima koje je Crna Gora u prethodnom periodu po ovom pitanju preduzela na normativnom i operativnom planu, ali i da otvori pitanja vezana za povratak ilegalnih migranata i izazove koji prate ovu problematiku. “U tom smislu, ministar je uka-

Obezbjeđivanje efikasnOg upravljanja granicama i bOrba prOtiv ilegalnih migracija, radikalizacije i terOrizma Ostaje priOritet kakO zemalja eu, takO i zemalja zapadnOg balkana

Potpisan Zajednički akcioni planoborbiprotivterorizma Učesnici jučerašnjeg skupa potpisali su i Zajednički akcioni plan o borbi protiv terorizma, kojim su definisani zajednički ciljevi koje će šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana sprovoditi uz podršku Evropske unije. Glavni ciljevi precizirani ovim Akcionim planom, ističu u crnogorskom ministarstvu, odnose se na usklađiva-

nje pravnog i institucionalnog okvira sa adekvatnim instrumentima EU, efikasnu prevenciju i borbu protiv nasilnog ekstremizma, intenzivnu razmjenu informacija i operativnu saradnju, kao i na izgradnju kapaciteta za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma i jačanje zaštite građana i infrastrukture.

zao na nedostatak mehanizama za pozitivnu identifikaciju migranata, koji mahom dolaze iz zemalja van našeg regiona i koji često nemaju bilo kakva identifikaciona dokumenta”, kaže se u saopštenju. Nuhodžić smatra da je u narednom periodu potrebno raditi na jačanju modela za saradnju sa van-regionalnim zemljama, odnosno zemljama porijekla tih migranata, u cilju skraćivanja procesa utvrđivanja identiteta i povećanja mogućnosti za

njihov uspješniji povratak. Evropski komesar za migracije Dimitris Avramopulos izrazio je podršku što skorijoj realizaciji aktivnosti na potpisivanju sporazuma Crne Gore i Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX). Ministri su na forumu ukazali na značaj zajedničkih operacija koje se odnose na zapljenu oružja i narkotika, a na panelu posvećenom bezbjednosti, policijskoj saradnji i borbi protiv terorizma posebno je apsotrofirano jačanje saradnje sa EUROPOL-om i zemljama članicama, kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove terorizma i radikalizacije. “Dodatno, zajednički su iskazana očekivanja zemalja Zapadnog Balkana za daljom finansijskom podrškom od strane Evropske komisije kroz pretpristupne fondove”, navodi se u saopštenju. R.P.

Mikić

čima, nebitna je forma, važna je suština. Upitan da li podržava predlog Ujedinjene Crne Gore da implementaciju odluka i sporazuma nadgleda privremena vlada, odnosno vlada državnog jedinstva, odgovorio je odrično. “Nijesmo za predlog kolega iz Ujedinjene Crne Gore jer nijesmo za saradnju sa DPS-om. DPS je neiskrena politička opcija što su već i pokazali nebrojano puta a i u aranžmanu Vlade izbornog povjerenja”, obrazložio je Mikić. R.P.

izvršni direktor građanskog pokreta ura

Mikić: Bitna je suština, a ne forma Stvaranje uslova za slobodne i fer izbore, prema planu Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA, najvažniji je zadatak tih stranaka, a da li će se on sprovesti kroz skupštinsko privremeno radno tijelo ili radnu grupu manje je važno, ocijenjeno je iz GP URA. Predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović rekao je da bi

Skupština do kraja oktobra trebalo da fomira radno tijelo koje će se baviti reformom izbornog zakonodavstva i dodao da je većinsko raspoloženje da to bude privremeni skupštinski odbor. Izvršni direktor GP URA Zoran Mikić kazao je agenciji MINA da je najvažniji zadatak plan GP URA i Demokrata o stvaranju uslova za slo-

bodne i fer izbore. “Da li će se njegov rad odvijati kroz skupštinsko privremeno radno tijelo ili radnu grupu za nas je manje važno. Važno je da to tijelo završi posao zbog kojeg je i oformljeno i da u Crnoj Gori dobijemo neuporedivo bolje izborne uslove i više demokratije”, rekao je Mikić. Prema njegovim rije-


12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

DR DUŠAN DRAGOVIĆ, INŽENJER GEOLOGIJE U RAZGOVORU ZA VIKEND NOVINE

Na sjeveru i u Zetskoj ravNici moguća NalaZišta Nafte

Dragović navodi da su do sada evidentirana 33 mineralna nalazišta, a poznato je oko 800 lokaliteta na kojima se javljaju

Najperspektivnije područje za naftno nalazište u Crnoj Gori je, osim Ulcinja i Boke Kotorske i Zetsko-skadarska ravnica, a potencijal postoji i u sjevernom dijelu, kaže u razgovoru za Vikend novine dr Dušan Dragović, naučni savjetnik u penziji. Dragović, koji iza sebe ima 60 godina dugu istraživačku karijeru u oblasti geologije, objašnjava da je oblast kod Skadarskog jezera, tačnije zetska ravnica perspektivna, jer su sedimenti koji na tom području mogu nositi naftu deset kilometara debeli. “Perspektivnost se ne gleda po tome da li ima nafte, već po sadržaju i sastavu stijena u kojima se ona javlja. Geofizičkim metodama se utvrđuje da li u dubini postoje stijene koje su povoljne da nose tu rudu i takve stijene moraju da imaju šupljine. To su pjeskovi, krečnjaci koji su izlomljeni i šupljikavi da bi se nafta tu nakupila. Istraživanja idu ka tome da se utvrde stijene koje mogu nositi naftu.

Tek kad dođu velika, dubinska bušenja, onda se vidi da li je ima ili nema”, objašnjava Dragović. Nafta u Crnoj Gori se, kako navodi, može kriti na dubinama od 2.000 do 3.000 metara, ali ne i pliće.

■ nalazišta Naš sagovornik, koji je objavio 101 naučni rad i 22 knjige, a trenutno piše tre-

Dragović, koji iza sebe ima 60 goDina Dugu istraživačku karijeru u oblasti geologije, objašnjava Da je oblast koD skaDarskog jezera, tačnije zetska ravnica perspektivna, jer su seDimenti koji na tom poDručju mogu nositi naftu Deset kilometara Debeli

U razgovoru sa novinarkom Vikend novina

ću o rudama u Crnoj Gori, govori da kod nas postoje 33 mineralne sirovine. Od tog broja energetskih i metaličnih ima po sedam, dok je nemetaličnih, među kojima su kamen, bentonit, glina i škriljci, registrovano 19. “Od tih ruda se može koristiti oko 15 njih. Ostalo je ili upropašćeno, neistraženo ili za tržište neinteresantno. Svaka mineralna sirovina kod nas ima više nalazišta, a poznato je više od 800 lokaliteta na kojima se javljaju. Na primjer, boksita u Crnoj Gori ima u cijeloj državi, čak 300 nalazišta”, navodi Dragović, dodajući da najviše nalazišta ima u Pljevljima i Nikšiću. Dragović, koji je i u 90. godini života jednako zaljubljen u nauku i rude, razočaran je što znatan broj mineralnih sirovina i njihovih lokaliteta nijesu eksploatisani. “Uzrok tome su neregularno korišćenje, tržište, infrastruktura”, navodi

Dragović

Dragović, koji je i u 90. godini života jednako zaljubljen u nauku i rude, razočaran je što znatan broj mineralnih sirovina i njihovih lokaliteta nijesu eksploatisani, a uzrok tome su, kako navodi, neregularno korišćenje, tržište, infrastruktura Dragović, nekadašnji prorektor za nauku Univerziteta Crne Gore, tehnički direktor cetinjskih Boksita, kao i direktor Zavoda za geološka istraživanja i Instituta za tehnička istraživanja na crnogorskom univerzitetu.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

aktuelno

13

Srebro imamo, ali ne i nalazišta zlata i dijamanata Dragović tvrdi da u Crnoj Gori nema nalazišta zlata i dijamanata, ali srebra imamo u rudnicama Brskovo i Šuplja stijena u Mojkovcu i Pljevljima i to u količinama od jedan odsto. “Kod nas nema ni dija-

manata. To su stijene na dubinama od nekoliko hiljada metara, što je slučaj samo u Africi, na terenima koji predstavljaju očvrslu zemljinu unutrašnjost”, objašnjava Dragović.

15 ■ Koncesije Na pitanje našeg lista koje neiskorišćene mineralne sirovine najprije treba dati na koncesiju, Dragović navodi barit, bentonite, bijeli boksit, laporce, glinu i ukrasni kamen u Kolašinu i Andrijevici. “Među rudama koje treba eksploatisati, dati na koncesiju i prodavati je bentonit, jestiva ruda koja se nalazi iznad Petrovca, a ima ga i kod Šavnika. Zatim, barit u Pljevljima, u planini Kovač, koji služi za raketnu tehniku”, ističe Dragović. Bijeli boksit, na kojem je doktorirao, takođe je rijetka sirovina koju imamo i to jedini u svijetu. “Tržište za tu rudu je crklo. Bijeli boksit je počeo da umire od zemljotresa

1979. godine. Otkrio sam dva nalazišta koja su bila pod zemljom. Tada smo potjerali tunel od 120 metara u kojem je bila ruda kao sir. Zemljotres je polomio tunele i tamo je dandanas zatrpano nekoliko desetina hiljada tona bijelog boksita. Trebalo bi uložiti pare da se to ospo-

sobi. Drugih nalazišta takvog tipa nema i nemoguće ih je otkriti u tim količinama. Jedino osposobiti stare jame i iz njih vaditi”, govori Dragović. On navodi da se ta ruda prostire na području Cetinja, prema Čevu i od Nikšića pa skroz do granice sa Hercegovinom, a naš najkvalitetniji boksit je u Bijelim poljanama.

■ izvoz i Kamen Među rudama koje treba eksploatisati, dati na koncesiju i prodavati je bentonit, jestiva ruda koja se nalazi iznad Petrovca, a ima ga i kod Šavnika. Zatim, barit u Pljevljima, u planini Kovač, koji služi za raketnu tehniku

koncentrisane na jednom mjestu i kvalitet je izuzetan, a imamo ga svuda od Plužina do sjevera, pa do Ulcinja”, govori Dragović. Kamena, kako kaže, ima dosta, jer je 70 odsto države pod tom mineralnom sirovinom. “Tehnički kamen je neiscrpna ruda za Crnu Goru. Ukrasni se vadi, ali ne mnogo pametno. To treba raditi po principima nauke, što nije slučaj u Crnoj Gori”, naglašava Dragović, dodajući da je područje sa najviše kvalitetnog kamena u Bjelopavlićima i Spužu. “Od tržišta, kvaliteta i dekorativnosti kamena zavisi da li treba povećati eksploataciju te rude. Najbolji kamen je u području Bjelopavlićke ravnice, konkurentan je na tržištu, svijetlih nijansi sa tragovima školjki”, naglašava naš sagovornik.

19

Govoreći o izvozu, Dragović najveći potencijal vidi u u crvenim boksitima, koji su najkvalitetniji na području Nikšićke župe. “Ležišta boksita u Crnoj Gori su prioritetna u poređenju sa mediteranskim područjima Španije, Italije, Grčke, jer su količine kod nas velike i

nemetaličnih ruda među kojima su kamen, bentonit, glina i škriljci je registrovano u našoj državi

mineralnih sirovina od ukupno 33, na kojima je dragović radio, se može koristiti

■ Uvesti red

Tokom dugogodišnje karijere, Dragović je često ukazivao da bi trebalo uvesti red u problematiku geoloških istraživanja kako bi se na jednom mjestu koncentrisali svi podaci o rudama i njihovom kvalitetu, rezervama, rezultatima istraživanja. “Nije kasno da se njihova problematika sagleda u skorijoj budućnosti u svijetlu današnjih kretanja na tržištu, finansiranja, mogućnosti eksploatacije, ulaganja. Čvrstim mineralnim sirovinama u Crnoj Gori se ne posvećuje adekvatna pažnja. Sugerisao bih izradu iscrpnog materijala-studije, elaborata, izvještaja, a Geološki zavod bi u tome odigrao značajnu ulogu”, ukazuje Dragović. On dodaje da je danas teško doći do pouzdanih podataka o stanju mineralnih sirovina. Za razne projekte istraživanja ili eksploatacije koriste se podaci stari više od 50 godina, naročito kada se radi o rezervama. “Važna je eksploatacija ruda. To je prirodno dobro koje čovjek mora na racionalan način da koristi i prodaje. Ako ti priroda daje nešto, poklanja, svojim umom i opremom treba to da iskoristimo”, zaključuje Dragović. D.J.


14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

MINISTAR TURIZMA NA POSLOVNOM RUČKU AMERIČKE PRIVREDNE KOMORE

U ZIMSKOJ SEZONI IMAĆEMO 60 KILOMETARA SKIJAŠKIH STAZA

Ove sezone ćemo imati oko 60 kilometara skijaških staza, dok će kapacitet čitavog prostora biti 250 kilometara, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. On je na poslovnom ručku koji je u petak organizovala Američka privredna komora (AmCham), ukazao da se na prostoru Bjelasice trenutno izvode ozbiljni radovi, gdje ulaganja iznose više od 70 miliona eura. “Radi se na pristupnoj infra-

Radulović sa predsjednicm AmCham Katarinom Bulatović

Bulatović: Suzbiti sivu ekonomiju i stvoriti pravnu sigurnost Predsjednica AmCham-a u Crnoj Gori Katarina Bulatović kazala je da je u Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata važan sinergijski proces unutar državne administracije kako bi došlo do bolje primjene pravnih normi. “Potrebno je raditi na povećanju kapaciteta i kompetencija in-

spekcijskih službi, suzbijanju sive ekonomije i stvoriti pravnu sigurnost kako bi se privukli i zadržali investitori u Crnoj Gori”, smatra Bulatović. Ona je ocijenila da je potrebno novi zakon o upravljanju otpadom koji je u izradi, prilagoditi ambicioznim zahtjevima kompleksnog Poglavlja 27 koje se bavi zaštitom

životne sredine. Otpravnica poslova u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori Judy Kuo smatra da je važno da sektor turizma jača svoje snage i širi se, pri čemu je pravo vrijeme za poslovanje u Crnoj Gori. “Ekonomija raste i rast stranih direktnih investicija (SDI) je u porastu, posebno u sekoru turizma” navela je Kuo.

stukturi na Cmiljači i Žarskom, a otvara se tunel prema Beranama. Očekujem da stavimo u funkciju ove zime i Kolašin 1600”, naveo je Radulović, dodajući da sjever države postaje turistički sve atraktivniji i posjete tom regionu rastu dvocifrenim procentima. Kako je kazao, vjeruje da će se na pravi način valorizovati ljepote tog dijela zemlje. “Interesantno je da mnogi naši gosti poznaju mnogo bolje sjever nego domicilno stanovništvo”, rekao je Radulović. Ministar smatra i da ćemo prvom sekcijom auto-puta biti više nego konkurentni bilo kom evropskom ski-centru. Na rast i razvoj turističkog sektora, kako je doidao, mogli bi uticati novi modeli poslovanja koji su postojali u nekim prethodnim zakonskim rješenjima, ali nijesu bili u potpunosti jasni, kao što su kondo i integralni hoteli. D.J.

Hasslacher-Glavanovits

Nova članica Odbora direktora u Erste banci

Nova članica i zamjenica predsjednika Odbora direktora Erste banke Podgorica je Michaela Hasslacher-Glavanovits, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici tog tijela. Iz Erste banke su saopštili da je mandat Hasslacher-Glavanovits počeo 3. septembra, nakon odobrenja Centralne banke (CBCG). “Hasslacher-Glavanovits ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju rizicima u bankarskim grupama. U Odbor direktora Erste banke Podgorica došla je sa pozicije specijalnog savjetnika izvršnog direktora za rizike Erste grupe, gdje je bila zadužena za strateška pitanja sa specijalnim fokusom na region Balkana”, kazali su iz banke. R.E.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju, stečajni upravnik DOO ‘’OZRINIĆI’’ - u stečaju –Nikšić,, nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce I sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri prodaje cjelokupne imovine DOO ”OZRINIĆI” u stečaju I istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje deseti

OGLAS O PRODAJI CJELOKUPNE IMOVINE DOO “OZRINIĆI” U STEČAJU JAVNIM NADMETANJEM I.Predmet prodaje: Predmet prodaje je cjelokupna imovina u svojini stečajnog dužnika koju čini : - Poslovni prostor površine 59m² evidnetiran u listu nepokretnosti 2866 KO Nikšić, koji se nalazi u sklopu stambeno-poslovne zgrade br: 13 na kat parceli br: 2763 . II.Početna cijena: Početna cijena za prodaju imovine iz tačke 1 (jedan) iznosi 14.000 € . III.Uslovi prodaje: Prodaja imovine dužnika izvršit će se javnim prikupljanjem pismenih ponuda koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici, ul: IV Proleterske br: 2, putem pošte ili neposredno u Sudu u zatvorenoj koverti sa naznakom ''ponuda – ne otvaraj'' sa nazivom stečajnog dužnika i pozivom na posl. oznaku St.br: 226/15 .Ponude se dostavljaju zaključno sa 02.11.2018. godine, dok će se javno otvaranje istih obaviti dana 05.11.2018.godine u prostorijama Privrednog suda- Podgorica sa početkom u 10:00 časova, kancelarija br:20. Pravo učešća imaju pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja na ime depozita uplate 10% od početne cijene nepokretnosti koja je ponuđena na prodaju na stečajni račun prodavca, br: 535-15325-82. Dokaz o uplati depozita je sastavni dio ponude i mora se staviti na uvid prije početka otvaranja ponuda. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena dostavljanja ponuda pristigne makar jedna zatvorena pisana ponuda. Pravo na kupovinu ostvariće ponuđač koji ponudi najpovoljniju cijenu. Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na reklamaciju. Troškove prevoda,poreza,takse i troškove uknjižbe svojine snosi kupac. Uplaćeni depozit će se vratiti ponuđačima u roku od pet dana od dana donošenja odluke o prodaji imovine, dok se depozit izabranog kupca uračunava u kupoprodajnu cijenu . Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti pregled imovine dužnika uz dogovor sa stečajnim upravnikom.Bliže informacije se mogu dobiti svakog radnog dana od 10:00 – 14:00h, na telefon stečajnog upravnika; 069/ 021-201 . Stečajni upravnik

Zbog širenja mreže i obima poslovanja Aroma marketima u Kotoru i Tivtu potrebni prodavci.

TRAŽITE POSAO • DA IMATE REDOVNU ZARADU • DA IMATE NAGRADE ZA TRUD I RAD • DA IMATE MOGUĆNOST NAPREDOVANJA • ObEZbIJEđEN SMJEšTAJ

Prijavi se i postani dio tima! Prijave možete predati u najbližem Aroma marketu ili poslati na e-mail konkurs@domacatrgovina.me. Više informacija možete dobiti na broj telefona 067 102 102. DOBRODOŠLI U PRAVI TIM


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

aktuelno

SJEDNICA SAVJETODAVNOG ODBORA CENTRALNE BANKE

Stimulisati zapošljavanje mladih Vlada je adekvatno osmislila mjere fiskalne konsolidacije, ocijenjeno je na sjednici

Članovi Odbora smatraju da fiskalna konsolidacija, iako daje efekte, nije dovoljna za dugoročni ekonomski rast i razvoj

Ekonomska politika Vlade trebalo bi da bude usmjerena na dalje unapređenje poslovnog ambijenta, podsticanje aktivnosti u prioritetnim sektorima privrede i stimulisanje novog zapošljavanja, posebno mladih, zbog negativnih demografskih trendova koji karakterišu Crnu Goru, saopšteno je u petak nakon sjednice Savjetodavnog odbora Centralne banke (CBCG). Članovi tog tijela su ocijenili da je Vlada adekvatno osmislila mjere fiskalne konsolidacije i da ih hrabro i odlučno sprovodi, iako su one nepopularne i teške. “S obzirom na to da su vidljivi njihovi pozitivni efekti u sferi fiskalne politike, članovi Odbora su posebno akcentovali potrebu liječenja ranjivosti realnog sektora. Na taj način će se doprinijeti stvara-

nju nove vrijednosti, smanjenju tereta postojećih dugova, povećanju likvidnosti sistema i oslobađanju potencijala rasta”, saopšteno je nakon sjednice. Guverner CBCG Radoje Žugić predstavio je članovima Odbora osnovne elemente pripremljenih Preporuka, ističući da one ukazuju na potrebu daljeg razvoja domaćeg poslovnog ambijenta, smanjenja prepreka poslovanju, povećanja produktivnosti i konkurentnosti privrednika. Na sjednici, kojom je predsjedavao bivši član savjeta CBCG Asim Telaćević je ocijenjeno da fiskalna konsolidacija, iako daje efekte, nije dovoljna za dugoročni ekonomski rast i razvoj, ukoliko nije praćena implementacijom strukturnih reformi. R.E.

15

Nekvalitetni krediti rana bankarskog sistema Na sjednici Savjeta CBCG, koja je takođe održana u petak, ocijenjeno je da nekvalitetni krediti, iako imaju opadajući trend, i dalje predstavljaju ranjivost bankarskog sistema, ali ne na sistemskom već na individualnom nivou.Nekvalitetni krediti su, bez kamata i vremenskih razgraničenja, na kraju juna iznosili 205 miliona eura i činili su sedam odsto ukupnih. “Trend pada nekvalitetnih kredita je nastavljen, pa je na kraju avgusta ove godine njihovo učešće sniženo na 6,75 odsto”, saopšteno je iz CBCG. Članovi Savjeta su ocijenili da bankarski sektor u Crnoj Gori na nivou sistema karakterišu stabilnost, likvidnost i solventnost i da kamatne stope i dalje predstavljaju visok izdatak za liječenje ranjivosti realnog sektora.

PROJEKAT VRIJEDAN 870.000 EURA

Unaprijediti pravni okvir javnih nabavki Projekat Unapređenje i jačanje institucionalnog sistema i pravnog okvira u oblasti javnih nabavki i državne pomoći, čija je vrijednost 870.000 eura, nastaviće harmonizaciju zakona i podzakonskih akata sa relevantnim direktivama EU, saopšteno je iz Uprave za javne nabavke. Direktor Uprave Mersad Mujević je na jučerašnjoj ceremoniji povodom početka projekta kazao je da

je on dobijen u okviru četvrte komponente IPA pomoći EU Crnoj Gori. “Usklađenost zakonodavnog okvira u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori, sa pravnom tekovinom EU, je od izuzetnog značaja zbog potrebe da postupci javnih nabavki, koji predstavljaju vrlo stručne i složene postupke, budu zakoniti, usklađeni sa načelima javnih nabavki i u tom smislu transparentni i efektiv-

Mujević ni”, naveo je Mujević. Prema njegovim riječima, postupci javnih nabavki treba da omogućavaju efektivno tržišno nadmetanje preduzeća i jednak tretman svih zainteresovanih, bez diskriminacije, naročito malih i srednjih preduzetnika. R.E.

SASTANAK U PRIVREDNOJ KOMORI

Štednja opterećuje banke Učešće depozita po viđenju u ukupnim je veliko, što opterećuje poslovanje banaka, saopštio je predstavnik Crnogorske komercijalne banke (CKB) Dražen Stanković. On je na sjednici Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore (PKCG) ocijenio da je potrebno promijeniti obračun koefi-

cijenta likvidnosti, kako bi se struktura depozita promijenila u korist oročenih. Izvršni direktor u Komercijalnoj banci Podgorica Veselin Vuković, koji je izabran za novog člana Odbora, kazao je da je pravi trenutak da se razmišlja u tom smjeru, jer je u pripremi novi zakon o bankama koji će biti usaglašen sa standardom Bazel III.

Predstavnik Centralne banke (CBCG) Bratislav Vukčević objasnio je da će to pitanje biti regulisano novim zakonom. Odbor je, kako je saopšteno iz PKCG, razmotrio informacije o makroekonomskim kretanjima objavljene u Biltenu CBCG, kao i o stanju na tržištima kapitala i osiguranja za drugi kvartal ove godine. R.E.

Litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,3 eura, dok je najskuplji u Švedskoj i to 1,56

BILTEN MINISTARSTVA EKONOMIJE

Cijene goriva u Crnoj Gori i dalje prosječne

Cijene eurodizela i eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje su oko prosjeka evropskih, pokazali su podaci iz novog sedmičnog biltena Ministarstva ekonomije. Litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,3 eura, dok je najskuplji u Švedskoj i to 1,56, a najjeftiniji u Makedoniji 1,07 eura. “Kada je riječ o regionu, litar eurodizela skuplje plaćaju građani Albanije 1,42 eura, Srbije 1,39 i Hrvatske 1,36 eura, dok je jeftiniji u Makedoniji i BiH, i za njega je potrebno po litru izdvojiti 1,07, odnosno 1,18 eura”, pokazuju podaci.

“Cijena litra eurosupera 95 u Crnoj Gori je malo ispod evropskog prosjeka i iznosi 1,38 eura. Najjeftiniji je u Bugarskoj 1,15, a najskuplji u Holandiji 1,69 eura. Eurosuper je u odnosu na Crnu Goru skuplji u Albaniji i Hrvatskoj, gdje košta 1,42 i 1,39 eura, a jeftiniji u BiH i Makedoniji gdje je za litar potrebno izdvojiti 1,18 eura, a u Srbiji 1,31 euro”, navodi se u biltenu. Naredni obračun cijena goriva u Crnoj Gori će se obaviti 15. oktobra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. oktobra. R.E.


16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Za mjesec dana Zaplijenjeni duvansk

Šverc cigareta opet “cvjeta”?

Sve češće zapljene veće količine ilegalnih cigareta, bez akciznih markica i ostale prateće dokumentacije, na teritoriji države ukazuje da je ovaj vid nelegalne trgovine ponovo u usponu.Tako je za svega tridesetak dana zaplijenjeno 83.648 šteka insotranih cigareta bez akciznih markica čija tržišna vrijednost je procijenjena na 1.700.000 milion eura. Među posljednjim slučajevima je zapljena 3.650 šteka sa po 10 paklica cigareta bez akciznih markica, u vrijednosti od oko 50.000 eura. Tom prilikom pljevaljski policajci su, u cilju suzbijanja nedozvoljene trgovine, kontrolisali teretno motorno vozilo marke „mercedes“ kojim je upravljao M.V. Vozilo se kretalo putnim pravcem Đurđevića Tara – Pljevlja, a prilikom pregleda vozila u tovarnom dijelu pronađene su pomenute cigarete. Kriminal i šverc, osim graničnih prelaza, funkcionišu i duž porozne granice, na ilegalnim šumskim putevima. Na granici Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih puteva kojima mogu preći terenska vozila, a na nekima i šleperi.

■ Najviše se krijumčari preko Luke Bar

Policija vjeruje da izvjesno vrijeme cigarete kontejnerima stižu u Luku Bar, odakle se istovaraju i skladište bez plaćanja dažbina Crnoj Gori i veoma brzo idu na crno tržište. U međuvremenu se prave fiktivni papiri, a kontejneri se pune nekom drugom robom i šalju dalje do krajnje destinacije fiktivne firme u Jordanu. Da je Crna Gora važno čvorište u švercu cigareta, ka-

Švercuje se i rezani duvan

Osim što mnogi ljudi zbog visokih cijena izbjegavaju kupovinu cigareta u prodavnicama i odlučuju se za kupovinu kod uličnih prodavaca, neki od njih idu ka još jeftinijoj soluciji i kupuju rezani duvan kako bi samostalno pravili cigarete. S obzirom da je i za tom vrstom duvana velika tražnja, neki su se odlučili da od toga naprave profit i tom robom trguju “na crno”. Službenici poko na lokalnom i regionalnom planu, tako i na međunarodnom, upozorava se i u policijskom dokumentu SoCta koji je objavljen prije tri godine. U njemu se ukazalo da je prisutna sve izraženija problematika krijumčarenja cigareta preko teritorije Crne Gore, a sa aspekta krijumčarskih ruta, posebno važno mjesto zauzima Luka Bar, na šta ukazuju i zapljene velikih količina cigareta. “Registrovan je i slučaj krijumčarenja legalno proizvedenih cigareta iz Crne Gore, preko Luke Bar ka Grčkoj, gdje je i zaplijenjena velika količina cigareta”, pisalo je u policijskom dokumentu.

Pripadnici Specijalnog odjeljenja policije su u sadejstvu sa službenicima CB Bar, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, početkom avgusta su zaplijenili pun šleper u kome je bilo 64.998 šteka inostranih cigareta bez akciznih markica koje su bile namijenjene za prodaju na sivom tržištu. Procijenjena vrijednost cigareta iznosi oko 1.400.000 eura.

licije i Uprave carina često zabilježe i pokušaj krijumčarenja ove robe. Jedna od posljednjih zapljena dogodila se prije nešto manje od mjesec kada su službenici kolašinske policije u kontrolisali vozilo koje se kretalo na putu Kolašin - Podgorica, a kojim je upravljao Podgoričanin Ljubo Vuljaj (46). Tom prilikom pronađena je veća količina duvana. Vuljaj je zaustavljen u mjestu Lugovi, naNajveći dio zaplijenjenih cigareta uglavnom je namijenjen tržištu Crne Gore, te su kao takve distribuirane u maloprodajnim objektima u gotovo svim crnogorskim gradovima. Uglavnom je riječ o cigaretama bez akciznih markica ili onima na koje su nalijepljene akcizne markice zemalja okruženja Srbije, Hrvatske i Albanije.

■ Za mjesec daNa

dvije veLike ZapLjeNe cigareta

Pripadnici Specijalnog odjeljenja policije su u sadejstvu sa službenicima CB Bar, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, početkom avgusta su zaplijenili pun šleper u kome je bilo 64.998 šteka inostranih cigareta bez akciznih markica koje su bile namijenjene za prodaju na sivom tržištu. Procijenjena vrijednost cigareta iznosi oko 1.400.000 eura. Tom prilikom policija je uhapsila Dragana Šuštera i Radovana Bajkovića, Stefana Vujačića i Petra Milutinovića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvara-

kon čega je izvršen detaljan pregled vozila. U zadnjem dijelu vozila policijski službenici su pronašli i oduzeli 272 pakovanja u papiru sa prosječnom težinom od 400-500 grama, odnosno ukupne težine oko 100 kilograma rezanog duvana. Ovo je bila samo još jedna u nizu uspješno sprovedenih akcija crnogorske policije protiv nelegalne trgovine i šverca duvana i cigareta.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

AKTUELNO

17

ki proiZvodi vrijedni 1,7 miliona eura

Privođenje osumnjičenih za šverc cigareta nje kriminalne organizacije i krivično djelo krijumčarenje. Istražitelji su došli do saznanja da će šleper pun inostranih cigareta, bez akciznih markica, krenuti iz Bara u pravcu Podgorice. Navodno, šleper koji pripada jednoj barskoj firmi natovaren je nelegalnim cigaretama u Luci Bar. Nešto više od mjesec kasnije, kolašinska policija je 11. septembra na magistralnom putu Kolašin - Mojkovac, u mjestu Trebaljevo, zaplijenila kamion u kojem je bilo 300 paketa, odnosno 15.000 šteka cigareta koje nijesu imale prateću dokumentaciju, odnosno akcizne markice. Tom prilikom uhapšen je Rožajac Amer Kurtagić (50) koji je upravljao kamionom podgoričkih registarskih oznaka “PG TF 939”. Ispred kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti (OB) izvršen je istovar zaplijenjenih cigareta iz kamiona, na kojem je bio logo preduzeća iz Podgorice. Specijalno državno tužilaštvo radi na razotkrivanju detalja vezanih za ovaj šverc cigareta. Istražuje se ko je sve, osim Kurtagića, umiješan u šverc tog kontin-

genta cigareta, te da li sve to ima veze sa organizovanom kriminalnom grupom.

■ U martU proš-

le godine zaplijenjene cigarete vrijedne četiri miliona eUra

Inspektori kriminalističke policije u martu prošle godine uspjeli su da prebroje čak osam hiljada paketa cigareta različitih brendova, zaplijenjenih u iznajmljenom skladištu, vlasništvo privatne firme “Golden gejt”, u naselju Karabuško polje. Vrijednost zaplijenjene robe iznosila je oko četiri miliona eura. Tada je nakon višemjesečne akcije policija došla do operativnih podataka da se u sumnjivom skladi-

300

paketa, odnosno 15.000 šteka cigareta koje nijesu imale prateću dokumentaciju zaplijenjene su prije dvadeset dana kod kolašina

dova, potpuno nepoznatih ovdašnjem tržištu.

U zadnjem dijelu vozila policijski službenici su pronašli i oduzeli 272 pakovanja u papiru sa prosječnom težinom od 400500 grama, odnosno ukupne težine oko 100 kilograma rezanog duvana štu kriju i cigarete bez akciznih markica proizvedene u Novom duvanskom kombinatu u Podgorici, što se i potvrdilo višesatnim pretresom sumnjivih hangara. Znatan dio zaplijenjenih cigareta proizveden je u Novom duvanskom kombinatu, a jedan od pravaca provjera policije išao i prema direktoru te fabrike Isatu Boljeviću. Sumnja se da su švercovane cigarete proizvedene u podgoričkom Duvanskom kombinatu i u još nekoliko fabrika u okruženju trebale da završe na arapskom tržištu, ali ne regularnim putem, već, kako se vjeruje, švercerskom rutom iz Crne Gore preko Albanije i dalje ka targetiranim destinacijama. Cigarete su bile upakovane u omotu, na kojem su štampani nazivi nekoliko različitih bren-

■ povećanje

akciza na dUvan - rast crnog tržišta

U našoj zemlji početkom ove godine došlo je do povećanja akciza na duvan. Tada je došlo do poskupljenja cigareta i do 50 centi po paklici. Zavod za statistiku Crne Gore, Monstat, potvrdio je da je legalni uvoz cigareta i duvanskih proizvoda u prvom kvartalu 2018. godine smanjen za 59 odsto. Promet cigareta u legalnom prometu u Podgorici za samo mjesec pao je za oko 20 odsto. Razne teorije su pokazale da, kada neka država na svojoj teritoriji poveća poreze postiže da stanovništvo nužno biva motivisano da zaobilazi nerealno visoke cijene, što stvara plodno tle za procvat šverca i sive ekonomije. Podgorički mediji su u više navrata izvještavali i da je rast crnog tržišta duvana poprimio obrise dobro organizovanog šverca, jer se cigarete bez markica mogu kupiti na svakom koraku u velikom izboru od dvadesetak brendova.


18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

nastavak suđenja optuženima za pokušaj terorizma

Katnić: Poslati Putinu dopis radi saslušanja osobe koja je potpisala sporni dokument U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, u Višem sudu u Podgorici juče je na poziv suda da se izjasni na dokazni predlog odbrane, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao da neće primiti predlog jer to nije predviđeno ZKP-om. Katnić je predložio da se u vezi s tim predlogom saslušaju određeni svjedoci iz Rusije, zbog čega je predložio da se pošalje dopis Vladimiru Putinu. Taj dokazni predlog odbrane je dokument dobijen od ruskih državnih organa, u kome se navodi da svjedok saradnik Saša Sinđelić 27. septembra 2016. nije napuštao zgradu aerodroma Šeremetjevo. ‘’Ne protivimo se da se ovaj dokaz sprovede. Ukazujem da je, po saznanju dr-

žavnih organa Ruske Federacije, Sinđelić bio na aerodromu u Moskvi, a da se istog dana vratio u Srbiju i da nije prelazio rusku granicu. Ukazujem da se ne može utvrditi odakle potiču ta saznanja pa je neophodno sazvati i pozvati Ikala Buhova koji je potpisao predmetni dopis i koji se mora

izjasniti odakle potiču ta saznanja i koji je razlog odbijanja ulaska Sinđelića”, naveo je Katnić. On je uz to predložio i da se pribave video snimci jer se zbog terorizma snimci čuvaju do 10 godina. “Predlažem da se svojstvu svjedoka sasluša i Patrušev koji je naveden u do-

pisu i koji se treba izjasniti na sljedeće okolnosti: koje dužnosti su obavljali Šišmakov i Popov, sa kojim ciljem su razgovarali u Srbiji sa Sinđelićem. Dalje, kako se zovu službenici FSB-a koji su izmijenili softver u telefonu marke Lenovo tako da se prikriva IMEI broj aparata tako da se prikriva lokacija sa koje se komunicira i broj sa kojeg se komunicira. Takođe, da se pozove Peter Murtatuli na okolnosti boravka u prostorijama u stanu u Moskvi gdje su razgovarali i poligrafskom ispitivanju Sinđelića. Predlažemo da se pribavi izlaganje Vladimira Vladimirovića Putina na internacionalnom forumu Ruska nedjelja energije. Ovo molimo da se uradi ne putem međunarodne pravne pomoći već putem dopisa. Pošto međunarodna pravna pomoće ne

funkcioniše, a pošto je branilac anonimna ličnost iz Novog Sada, sve to dobio tokom ljetnjeg odmora, predlažemo da se dopisom obratimo Vladimiru Putinu i Patruševu i tražimo saslušanje svjedoka’’, kazao je Katnić. On je od Rusa tražio i podatak ko su članovi GRU-a koji su boravili 15.oktobra 2016 godine na Zlatiboru i kominicirali sa brojem koji jeregistrovan u renu Manistara Ostrog, a koji je zatim zvao Tamaru Magdalinić, djevojku okrivljenog Milana Knaževića. Tokom jučerašnjeg suđenja nastavljenop je uvid u listinge telefonskih poziva. Između ostalog konstaovan je i komunikacija između okrivljenog Andrije Mandića i službenika ANBa, kao i okrviljenog Mihaila Čeđenovića islužbenika ANB-a. Suđenje se nastavlja u srijedu, 10. oktobra. Bo.B.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

aktuelno

19

izrečena presuda za ubistvo Gordane dašić i teško povređivanje njenoG supruGa

ŠoŠkiću i konataru po 40 godina zatvora

Vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju izreklo je presudu od 82 godine zatvora okrivljenima za ubistvo Gordane Dašić (84) i teško povređivanje njenog supruga Vuka Dašića (82) u Brezojevici kod Plava. Bjelopoljac Aleksandar Konatar (35) nastanjen u Baru i Marko Šoškić (24) iz Plava koji su terete za teško ubistvo osuđeni su na po 40 godina zatvora, a za neprijavljivanje tog krivičnog djela Plavljaninu Nikoli Kneževiću, koji se u postupku branio sa slobode, izrečena je osuda od dvije godine zatvora. Na početku obrazloženja presude, predsjedavajući vijeća sudija Bošković rekao je da su okrivljeni Konatar i Šoškić djelovali po prethodnom dogovoru i da su počinili teško ubistvo. “Okrivljenima Konataru i Šoškiću stavljen je na teret kvalifikovani oblik “teškog ubistva”, a na glavnom pretresu pokušavali su krivicu da svale jedan na drugoga, time pokušavajući da umanje svoju ulogu tokom izvršenja ovog teškog krivičnog djela. Izvedenim činjeničnim stanjem, nesporno

Privođenje Šoškića juče na objavljivanje presude

je da su okrivljeni iz koristoljublja lišili života jedno lice, a drugo pokušali da ubiju pri čemu je to lice teško povrijeđeno. Prilikom izvršenja bili su svjesni svojih postupaka, znajući da je izvršenje krivičnog djela zabranjeno. Stoga im je i izrečena maksimalna zatvorska kazna”, kazao je, između ostalog, sudija Bošković. Dodao je da su okrivljeni Konatar i Šoškić prilikom izvršenja ovog krivičnog djela pokazali upornost i bezobzirnost i u pogledu nanošenja povreda oštećenima

što, kako je rekao, sudu nije ostavilo dilemu prilikom odlučivanja o visine kazni. “Sve ukazuje da se radi o veoma opasnim društvenim osobama”, konstatovao je tokom obrazloženja presude sudija Bošković, ne navodeći olakšavajuću okolnost prema okrivljenima. Tokom objavljivanja presude, kojoj je od okrivljenih prisustvovao jedino Šoškić, u sudnici je vladao potpuni tajac. Nakon izlaska iz sudnice, branilac okrivljenog Šoškića advokat Rešad Muzuro-

Porodica Dačić nakon objavljivanja presude

vić kratko je prokomentarisao za Vikend novine da će se žaliti, a razloge za žalbu naznačiće u podnesku. Punomoćnik oštećene porodice advokat Marinko Rmuš kazao je za Vikend novine, da je u ovoj krivično-pravnoj stvari, potpuno utvrđeno činjenično stanje. “Izrečena kazna je jedina adekvatna jer svaka druga bi bila nepravedna. Smatramo da će se izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja”, kazao je Rmuš. Prema navodima optužnice, Šoškić i Konatar su 31. maja

prošle godine, oko pola noći, u mjestu Brezojevice, kod Plava, upali u kuću Dašića, u namjeri da od oštećenih Vuka i Gordane Dašić oduzmu novac. Po prethodnom dogovoru iz koristoljublja, sa umišljajem su lišili života Gordanu, a pokušali da liše života i Vuka. Otuđili su 690 eura i 490 USA dolara kao i automatsku pušku sa okvirom i municijom. Inače, supružnici Gordana i Vuko Dašić živjeli su povučenim životom. Nijesu imali djece, a bavili su se poljoprivredom. B.Č.

nikšićani koji se sumnjiče da su pretukli reditelja brane se sa slobode

Sudija ih pustio jer ni prvi put nijesu pobjegli Osumnjičenima V.R. (35) i O.M. (40), koji se terete da su pretukli reditelja Danila Marunovića u noći između 27. i 28. septembra, nakon ponovnog saslušanja kod osnovnog tužioca određeno je zadržavanje, međutim sudija za istrage Osnovnog suda u Podgorci, je smatarao da ne postoje osnove za određivanje pritvora, te ih je pustio da se

brane sa slobode. Naime, Marunović je prijavio V.R. i O.M. tri dana nakon kritičnog događaja, kada su i saslušani u ODT-u i pušteni da se brane sa slobode. Međutim, nakon učestalog izvještavanja medija o tom događaju, oni su opet pozvani u Tužilaštvo kada im je i određeno zadržavanje do 72 sata, odnosno do privoda nadležnom su-

diji za istrage. Ipak, sudija za istrage podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović nije im odredio pritvor, ocijenivši da ne postoji opasnost od bjekstva jer ni nakon prvog saslušanja nijesu pobjegli. Kako je ranije saopšteno iz policije, V.R. i O.M. su uhapšeni zbog sumnje da su 27. septembra, u centru Podgorice, u Ulici Stanka Dragoje-

vića nakon kraće verbalne rasprave napali Marunovića koji je tom prilikom zadobio povrede u predjelu glave i tijela. Policija je izuzela snimke sa nadzornih kamera na kojima je zabilježen incident. Marunović i akteri prebijanja bili su istom lokalu, gdje je i počela svađa, nakon čega su izašli ispred, gdje su V.R. i O.M. pretukli Marunovića. Bo.B.

Marunović


20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

MINISTAR ŠEHOVIĆ ObEĆAO puNu pOSVEĆENOST uNApREđENju pOlOžA

VRATITI NA PIJEDESTAL ZANI

O

dgovornost prosvjetnog radnika nije lako nositi, te je ministar prosvjete Damir Šehović obećao punu posvećenost unapređenju ove profesije. S druge strane, predstavnici sindikata su zabrinuti za položaj prosvjetnih radnika, zbog poremećenih društvenih vrijednosti. Mostovi koje su prosvjetni radnici gradili sa djecom ka njihovom punoljetstvu, niko neće moći razgraditi, a to je njihova lična pobjeda nad svakom negativnom društvenom pojavom, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović. On je povodom Dana prosvjetnih radnika, kazao da je svaki posao specifičan i zahtijeva posebne sposobnosti ili talente, ali da onaj koji uključuje rad sa djecom nije uporediv sa bilo čime.

■ ODGOVORNOST

KOJU NIJE LAKO NOSITI

“Neuporediv je zato što se njime utiče na to kako će se oni kao odrasli nositi sa problemima i kakav će odnos imati prema sebi, drugim ljudima i životu uopšte”, rekao je Šehović. On smatra da taj posao zajedno sa porodičnim okruženjem, postavlja temelje ličnosti. “Takvu odgovornost nije lako nositi, i jedan od osnovnih zadataka obrazovnih institucija jeste da taj put olakša, a rad i trud prepozna”, kazao je Šehović. Oni to, kako je naveo, pokušavaju kroz učešće u rješavanju stambenih pitanja prosvjetnih radnika, kroz vođenje računa o tome da reformski procesi ne ugroze radna mjesta, kao i kroz učešće u razgovorima usklađivanju zarada. Šehović je podsjetio da će se putem Fonda za kvalitet i talente dodijeliti više od 200 nagrada nastavnicima. “Ima naravno još posla dok položaj prosvjetnih radnika ne dovedemo na optimalni nivo, ali u velikim sistemima kakav je prosvjeta, sve promjene po prirodi stvari su postepene”, kazao je Šehović i dodao da za manje od dvije godine nije-

Ilustracija

su mogli uraditi više za oblast koja ima 13.000 zaposlenih.

■ PREPOzNATI TEžINU POzIVA

Šehović je podsjetio da je nedavno na otvaranju jednog vrtića saopštio da se djeca koja tamo borave kroz petnaestak i više godina neće sjećati ko je bio ministar prosvjete, ali da će pamtiti koliko im je ljubavi i pažnje pruženo u tom prostoru. “Svako o d nas dobro pamti, ako ne sve, onda makar jednog nastavnika koji nas je motivisao, pokazao da možemo više, vjerovao u nas i kako smo se dobro tada osjećali”, dodao je Šehović. Stoga se mora, kako je naveo, naučiti da se prepoznaju oni koji razumiju težinu svog poziva i postave pravila sistema tako da se samo takvi i bave tim poslom. Šehović je obećao punu posvećenost daljem unapređivanju položaja prosvjetnih radnika zbog, kako je kazao, njihovog odricanja da bi stekli znanje kojim ćemo se sjutra kao odrasli ponositi, kao i zbog osjećaja motivisanosti i topline koju djeci pružaju najbolji među njima.

Takvu odgovornosT nije lako nosiTi, i jedan od osnovnih zadaTaka obrazovnih insTiTucija jesTe da Taj puT olakša, a rad i Trud prepozna

“A mostovi koje ste vi sa djecom gradili ka njihovom punoljetstvu, niko nikad neće moći razgraditi, i to je vaša lična pobjeda svake negativne društvene pojave, sad i uvijek”, poručio je Šehović. Predsjednik podgoričkog Sindikata prosvjete Slobodan Savović istakao je za Vikend novine da kao prosvjetni radnik hoće da vjeruje da je ministar Šehović u svojoj čestitki koju je uputio svim prosvjetarima bio krajnje iskren i dobronamjeran, i da će se stvarno zalagati i on kao pojedinac i njegova ustanova za sve vrijednosti koje tamo pominje.

■ “DRUšTVO zA-

GAđENO TRANzIcIONIm VRIJEDNOSTImA”

Šehović

“Međutim, samo se pitam kako će to da ostva-

Savović ri u ovom društvu koje je praktično zagađeno vrijednostima tranzicije, gdje su neke druge vrijednosti na snazi koje se ne uče u školama. I kako prepoznati i povratiti zaborav-


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

AjA proSvjetArA, iz SindikAtA porUčili:

IMANJE UČITELJA ložaju reći i da li su svjedoci saradnici rekli to što su rekli nego što će se tretirati bilo koja tema prosvjetnih radnika”, istakao je Savović. On je pozvao društvo i medije da se okrenu pravim vrijednostima i vrate na pijedestal sveto zanimanje učitelja dok nije kasno. “To može jedino tako što ćemo te vrijednosti prepoznati upravo u školskim klupama i među onima koji godinama to baštine sa svojim učenicima. Ako je ko pokazao da je lojalan građanin ovoga društva, da je strpljiv i da podnosi sve nedaće onda su to prosvjetni radnici. Godinama smo strpljivo čekali i radili svoj posao, ali, na samom kraju, to strpljenje, ljubav i entuzijazam prosvjetnih radnika prema svom pozivu i djeci je potrošeno i došao je krajnji trenutak da se ponovo vrati na pijedestal sveto zanimanje učitelja, jer u protivnom, bojim se da će za ovo društvo biti kasno ako se to ne prepozna”, upozorio je Savović. J.V.-M.I.

Godinama smo strpljivo čekali i radili svoj posao, ali, na samom kraju, to strpljenje, ljubav i entuzijazam prosvjetnih radnika prema svom pozivu i djeci je potrošeno i došao je krajnji trenutak da se ponovo vrati na pijedastal sveto zanimanje učitelja, jer u protivnom, bojim se da će za ovo društvo biti kasno ako se to ne prepozna

“Vaša misija je izuzetna”

ljeni značaj prosvjetnim radnicima kada vidimo i sami da je čak i medijima mnogo važnije što će neki pojedinac sa margine ili sumnjive obrazovne strukture i društvenog po-

Čestitku povodom Dana nastavnika, uputio je i predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore Radule Novović. On je rekao da današnje i one buduće Crne Gore, koja će biti dio evropske porodice naroda, nema bez dobro razvijenog i modernog sistema obrazovanja. “Današnje i one buduće Crne Gore, koja će biti dio evropske porodice naroda, nema bez dobro razvijenog, modernog sistema obrazovanja, odnosno bez uzornih, sposobnih, kvalitetno školo-

vanih i pažljivo odabranih prosvjetnih radnika koji su okosnica tog sistema. Ovo zato što obrazovanje čine ljudi. Ono se temelji na ljudima”, rekao je Novović. I pored napretka civilizacije, pored gigatskih tehnoloških pomaka koji se dešavaju u našem vremenu, obrazovanja nema bez ljudi, smatra Novović. “Vaša misija je izuzetna. Zato nastavite da je vršite, nastavite da radite svoj posao, na zadovoljstvo svojih učenika i studenata, a onda i na zadovoljstvo svih nas”, navodi se u čestitki Novovića.

AKTUELNO

21

in MeMoriAM

Preminuo Profesor AleksAndAr keković Osnivač Arhitektonskog fakulteta u Podgorici profesor Aleksandar Keković preminuo je juče u Beogradu u 79. godini. Keković je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1963. godine, gdje je izabran u vanrednog profesora 1982. godine i redovnog profesora 1989. godine. Bio je dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Dobitnik je više nagrada, među kojima su republička nagrada novinskog lista Borba za najbolje arhitektonsko djelo izvedeno tokom 1982. godine, specijalnih nagrada Salona arhitekture, kao i Velike nagrade

za arhitekturu 1988. godine, za izuzetan stvaralački doprinos struci. Takođe, dobio je i Trinaestojulsku nagradu 2009. godine.

Keković

Univerzitet Crne Gore

Nizom akcija podsjetili na značaj biblioteka Centralna univerzitetska biblioteka

Nacionalni dan podizanja svijesti o bibliotekama treba da podsjeti crnogorsku javnost na značaj i ulogu bibliotečko-informacione djelatnosti u obrazovanju, nauci, istraživanju, kulturi i svakodnevnom životu uopšte“, kazala je direktorka Centralne univerzitetske biblioteke (CUB) Bosiljka Cicmil. Kako je saopšteno iz Univerziteta Crne Gore (UCG), povodom Nacionalnog dana podizanja svijesti o bibliotekama, širom države organizovane su akcije, programi i edukativne prezentacije namijenjene studentima, akademskom osoblju i bibliotekarima. Cicmil je istakla da je cilj manifestacije je i podizanje nivoa stručnosti, vještina i kvalifikacija bibliotečkog osoblja.

„Narodna biblioteka „Dr Radovan Lalić“ iz Berana i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, učestvuju u manifestaciji i sa sopstvenim programima i prezentacijom svojih korisničkih servisa i usluga“, dodala je Cicmil. Iz UCG su kazali da je 13 narodnih biblioteka u Crnoj Gori podržalo akciju Biblioteka za studente, u okviru koje su se juče besplatno izdavale članske karte svim zainteresovanim crnogorskim studentima. Navodi se da su bibliotekari, predstavnici akademske zajednice, studenti i potencijalni korisnici biblioteka imali priliku da prisustvuju predavanjima, prezentacijama i radionicama iz raznih oblasti bibliotečko-informacione djelatnosti. M.I.


22

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

TRPE VELIKU FINANSIJSKU ŠTETU

Morača je zagađena u donjem toku, ispod uliva voda koje dolaze za postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda

STANDARD U BLOKADI ZBOG SEVERINE Crnogorski portal Standard četvrti je dan u blokadi zbog prijetnji tužbom hrvatske pop pjevačice Severine Kojić i njenog menadžera Tomislava Petrovića, saopštila je direktorica i glavna i odgovorna urednica tog medija Jasmina Muminović. Zbog takvog postupka poznate pjevačice i njenog advokata, Portal Standard, prema riječima Muminovićeve, trpi ogromnu finansijsku i svaku drugu štetu, jer nijesu u mogućnosti da javnost informišu o dešavanjima iz zemlje i svijeta. Naime, portal je u blokadi zbog prijetnji tužbom poznate pjevačice i njenog menadžera upućene provajderu za hosting servis sa Islanda, na čijem serveru je hostovan Standard.

“Napominjemo, to je učinjeno zbog fotografije, koja je ranije objavljena na portalu Standard, kao ilustracija o novom skandalu iz života ove pjevačice. Međutim, poslije prvog upozorenja, tekst je izbrisan, a link fotografije je ostao arhiviran na serveru, iako joj čitaoci nijesu mogli pristupiti”, navodi Muminovićeva. Najavila je da će u konsultaciji sa advokatskim timom pokrenuti sve zakonom dozvoljene mehanizme i sudskim putem zatražiti satisfakciju za pričinjenu štetu, a za koju je, kako je kazala, odgovorna isključivo Severina Kojić i njen menadžer Petrović, ali i provajder sa kojim će preispitati dalju saradnju.

Portal Standard u blokadi od četvrtka

KVALITET VODA NIJE NA ZADOVOLJAVAJUĆEM NIVOU

Među najzagađenijim rijekama Vezišnica, Ćehotina i Morača Kvalitet površinskih i podzemnih voda u Crnoj Gori je na nezadovoljavajućem nivou, a najzagađeniji vodotoci u 2017. godini bili su Vezišnica, Ćehotina i Morača u donjem toku, ispod uliva voda koje dolaze za postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, te rijeka Lim u dijelu kod Bijelog Polja, navodi se u Informaciji o stanju životne sredine u 2017. godini, koju je pripremila

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Kako je saopšteno iz NVO Green Home, rezultati mjerenja pokazuju veliku osjetljivost vodenih ekosistema u Crnoj Gori prije svega u režimu malovodosti, a i poslije velikih kiša. “Kada se govori o vrsti i izvoru zagađenja, situacija se nije promijenila u odnosu na raniji period. Crnogorske površinske vode, a i podzemene, izložene su vi-

šedecenijskom zagađenju koje proističe od komunalnih otpadnih voda, koje u gotovo svim rijekama završavaju neprečišćene ili sa nedovoljnim stepenom prečišćvavanja, kao što je slučaj sa komunalnim otpadnim vodama Glavnog grada. Uticaj komunalnih otpadnih voda je najveći u periodima niskih vodostaja i u akumulacijama”, upozoravaju u NVO Green Home. M.I.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

aktuelno

23

Osmi dani nauke Od 9. dO 12. OktObra u 10 crnOgOrskih gradOva

Radoznalost i inovacije koje pokReću nauku Osmi Otvoreni dani nauke zvanično će početi u utorak, 9. oktobra, izložbom „Odjeci - Šta jedno društvo čini pravičnim“ Udruženog istraživačkog centra pri Evropskoj komisiji (JRC) koja će biti priređena u galeriji podgoričkog poslovnog centra The Capital Plaza od 19 časova, najavilo je juče Ministarstvo nauke. Tom prilikom govoriće ministarka Sanja Damjanović, direktorica Odsjeka za naučni razvoj u JRC-u Juta Tilen-Del Poco, jedan od autora postavke Frederik de Vilde i ovdašnjoj naučnoj zajednici već dobro poznati Kristof Šefer iz Odsjeka za međunarodnu saradnju CERN-a.

Sa jučerašnjeg predstavljanja festivala

■ OdgOvOrna nauka Ovogodišnja tema četvorodnevnog festivala, kojim se od 2011. godine nauka populariše i približava najširem auditorijumu, je „Od radoznalosti do inovacija“ i reflektuje odnos ovih pojmova u svjetlu nauke, te njihov značaj za napredak jednog društva skretanjem pažnje na aktuelne naučne teme i politike, kao i na važnost inovacija za društveni i ekonomski razvoj. „Otvoreni dani nauke putem ove izložbe pokazuju šta znači odgovorna nauka, kakva ona pitanja postavlja od važnosti za fizički, ali i simbolički opstanak čovjeka“, istakli su iz Ministarstva nauke, te potcrtali da je tema festivala interpretirana kroz obiman program koji čine izložbe, predavanja istaknutih naučnika, panel diskusije, interaktivne radionice, hakaton, berza ideja i drugi sadržaji u dest gradova širom Crne Gore. Anđela Kardinali iz JRC-a, predstavila je koncept izložbe kao „nesvakidašnji pogled na to kako nauka i umjetnost mogu zajednički djelovati i uticati jedna na drugu“. „Umjetnost ne treba da bude samo puko sredstvo za predstavljanje naučnih rezultata najširoj publici. Zato smo 2016. godine organizovali ljetnju školu za umjetnike i mlade istraživače, koji su tokom jedne sedmice zajednički stvorili 15 pro-

jekata. Oni su dalje razvijani u narednih godinu i povezani u

izložbu koja je prvi put predstavljena u oktobru 2017. godi-

Berza perspektivnih ideja Onlajn platforma Berza perspektivnih ideja, čiji je cilj da se građani, stručnjaci i profesionalci u što većem broju priključe procesu izrade Strategije pametne specijalizacije, koji treba da definiše pravce razvoja baziranog na znanju, tehnologijama i inovacijama, biće takođe predstavljena na 8. Danima nauke. „Identifikovane su prioritetne oblasti: obnovljivi izvori energije, održivi i zdravstveni turizam, održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, novi materijali i informa-

cio-komunikacione tehnologije. U sljedećoj fazi biće potrebno da zajedno identifikujemo konkretne investicione projekte koji bi bili finansirani iz nacionalnih sredstava, evropskih fondova i privatnog sektora“, rekla je v.d. generalnog direktora Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke mr Branka Žižić. Ona je podsjetila na brojne start-up firme u Crnoj Gori, i potcrtala da njihove inovacije mogu da zažive „samo ako počnu da sarađuju sa sličnim kompanijama“.

ne u Milanu. Za postavku u Crnoj Gori, izabrali smo tri projekta“, rekla je Kardinali te pozvala sve da dođu i otkriju o čemu se radi. Takođe je najavila posebnu radionicu za studente crnogorskih umjetničkih fakulteta na temu odraza u vodi. „Odraz može biti umjetnički refleksija, naučni – kroz načine na koje se danas voda zagađuje, te društveni – kako širom svijeta koristimo vodu. Cilj je da od studenata dobijemo povratnu informaciju, njihov stav o ovim pitanjima i time utičemo na naučnike i donosioce politika u ovim oblastima“, dodala je.

■ Prikaz geneza civilizacije

Zgrada nekadašnjeg Titex-a na obali Morače biće privremeni dom multimedijalne izložbe „Arheologija pamćenja i arhitektura znanja“, čija je autorka Gordana Medin rekla da će njome otvoriti priču o „kodiranom univerzumu i njegovom dekodiranju kroz susretanje drevnih civilizacija na njihovom putu ka savremenom čovjeku“. „Prvi put će djeci biti prikazana retrospektiva koja uključuje antropološku, kosmološku i druge geneze civilizacije, uključujući traženje istorijskih infor-

macija u religiji“, navela je ona, te dodala da joj je namjera da na interaktivan i zanimljiv način pokaže kako ljudi u sebi nose kolektivnu svijest predaka. „Što smo stariji, tražimo da se vratimo počecima koji su u nama, koji kao rupa ostaju neizgrađeni - jer se nadograđujemo sa drugim stvarima, koji nas udaljavaju od nas samih“, smatra Medin. Digitalna fabrika M:tela organizovaće na 8. Danima nauke prvi Hakaton o mobilnom plaćanju. Prema riječima PR Bojana Maraš, takmičari će imati priliku da pokažu koliko su inovativni. „Želimo da približimo i objasnimo građanima Crne Gore kako funkcioniše i zašto je dobro mobilno plaćanje. Za sve one koji su tvorci najboljih ideja biće obezbjeđenje vrijedne nagrade. Hakaton nije takmičenje radi takmičenja, već je mjesto za sve ljude koji žele da idu naprijed, da kreiraju novu budućnost i da pomjeraju granice“, istakla je ona. U okviru ovogodišnjeg programa najavljeni su i otvaranje prvog Mediteranskog vrta, predstavljanje aplikacije Moje drvo, radionice Art@CMS, tradicionalna IT manifestacija Fabrika znanja, izložba Prirodnjačkog muzeja, te programi Science Shop, Nauku u pokretu i Astronomsko veče. K.J.


! e b o s o e j i v d o p a z a n a zm n a r a 10 u j a j n a l k o p

u P

r o v p E i ! o p ut j a r g i a n d a r g a n


do a r b tem p e s . 10 3h! d 1 o u e a pon obr t u k k o e . t a 17 pljaj k u i k n t a i S ob d e j n e Izvlač

ra! b o t k 13. o

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!


26

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

KOLAŠIN: RKª TARA I MORAČAª OBNOVIO DOZV

SRK “MANIRO”O RJEŠENJE MINIST Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od 28. septembra 2018. godine ribolovni klub “Tara i Morača“ zvanično je drugi put dobio dozvolu za gazdovanje nad vodama opštine Kolašin. No, kako je DN kazao predsjednik RK Aleksa Rnković, bez obzira što su prvim rješenjem tog ministarstva preuzeli još u aprilu rijeke na području pomenute opštine, velike probleme im stvaraju članovi SRK “Maniro” koji su prije njih gazdovali vodama i koji svakodnevno u javnost iznose neistine i laži samo da bi se na taj način ponovo dočepali kolašinskih rijeka. “Stalni problem nam prave ljudi iz predsjedništva SRK ‘Maniro’, prije svega, dono-

šenjem smeća na rijeke, koje potom fotografišu i onda sve to plasiraju preko pojedinih medija u javost. Te slike šalju Ministarstvu i postavljaju na društvene mreže kako bi stvorili sliku da mi ne vodimo računa o rijekama, a da ne pričamo o drugim spletkama kojima pokušavaju da nam otežaju rad. Za samo četiri mjeseca kako smo od njih preuzeli vode angažovali smo šest lovočuvara, za koje smo obezbijedili svu potrebnu opremu. Oni primaju redovno platu i zadovoljni su uslovima rada”, istakao je Rnković. On smatra da javnost treba da zna istinu čime se sve bavi suparnički klub koji je, kako je on istakao, “dosta štete nanio i

ribljem fondu, a i rijekama na području kolašinske opštine”. Rnković je, pored ostalog, kazao da je ribolovni klub kojem pripada takođe predao nekoliko prijava zbog ugrožavanja rijeka. “Prijave smo predali protiv izvođača radova na Mateševu, gdje se gradi auto-put i zbog tih radova direktno je ugrožena rijeka Tara, zbog čega je osiromašen riblji fond, jer se ogromne količine betona istovaraju u rijeku”, rekao je Rnković. “Prvi put u istoriji Kapetanovog jezera naš klub je obezbijedio stalnog čuvara na jezeru kao i na Manitom jezeru koje se nalazi u blizini Kapetanovog. Za pomenuta jezera, kako bi ih što bolje nadgledali, kupili smo i terensko vozilo, jer je ri-

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Članovi SRK “Tara-Morača”

NIKŠIĆ: NAGRAĐENI R

Napravljen iz

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Sa dodjele nagrada

Fondacija “Marija Kotri” i osnovna škola “Olga Golović” treću godinu zaredom nagradili su najbolje osnovce na literarnom konkursu “Mariji s ljubavlju”. Po riječima Đorđija Kotrija iz Fondacije, prve dvije godine konkurs je održavan u okviru škole “Olga Golović”, a od ove organizuje se na nivou opštine Nikšić. “Imali smo dobar odziv. Imali smo radove gotovo iz svake škole. Prispio je 101 rad koje je ocjenjivao i o njima odlučivao tročlani žiri u sastavu Svetlana


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

vOLU zA gAzDOvANJE vODAMA

opovRgava taRStva

aktuelno

27

Nikšić: ODRŽANA SPECiJALNA OLiMPiJADA U ALTLETiCi

Pobjednici idu na olimpijadu u Abu Dabi Državno takmičenje u atletici za lica sa invaliditetom pod nazivom “Fair play atletica” održano je na gradskom stadionu u Nikšiću u organizacji SRD Specijalna Olimpijada Nikšić i uz podršku Specijalne Olimpijade Crne Gore i Ministarstva sporta. U tamičenju, koje je otvorio Miško Stijepović iz Sekretarijata za sport, učestvovalo je

oko 50 takmičara. Po riječima Radovana Dragnića iz SRD Specijalna Olimpijada Nikšić takmičenje je organizovano u četiri discipline – trčenja na 100 i 200 metara, bacanje kugle i brzi hod. “Discipline smo prilagodili sposobnostima naše djece. Pored ekipa iz Nikšića učestvovali su i takmičari iz Berana, Petnjice, Pljevalja, sa Cetinja, iz Podgo-

rice. Iz Nikšića učešće su uzela djeca iz inkluzivnog obrazovanja škola “Dušan Bojović’, ‘Olga Golović’ i Dnevni centar Nikšić”. Učesnici sa najboljim rezultatima učestvovaće u svjetskoj specijalnoj olimpijadi koja se održava u Abu Dabiju, kao i na državnim olimpijskim igrama koje se tradicionalno održavaju u Zelenici.

Čiščenje rijeke blji fond u ovim jezerima godinama unazad bio ugrožen. Zapravo, tu se riba od krivolovaca izvlačila mrežama i lovila strujom, tako da smo i taj najudaljeniji dio kolašinske opštine, a koji je bliži nikšićkoj opštini nego nama, uspjeli da zaštitimo. Naši prethodnici su čak dali nikšićkom ribolovnom društvu jezero kao da je to njihova svojina, pa smo i sa ribolovcima iz Nikšića imali problem”, kazao je Rnković, izražavajući još jednom veliko zadovoljstvo zbog dobijanja dozvole za gazdovanje. Sa druge strane, predsjednik SRK “Maniro” Mile Mlazarević tvrdi da je Ministarstvo ponovo donijelo nezakonito rješenje, kojim se njima dodjeljuju vode, ignorišući odluke Vrhovnog suda, i Upravnog suda, ali tim će se u budućnosti kako ističe baviti

njihovi advokati. “Družina iz tkz. SRK “Tara Morača” se po svom dobrom običaju bavi, da se blago izrazim, izmišljotinama i neistinama, svoj nerad pokušavaju da opravdaju time da mi donosimo smeće na Taru da bi ga slikali, to je toliko apsurdno, da tome ne treba komentar. Na sastavcima postoji gomila smeća, koje oni nijesu uspjeli da uklone od njihove tzv. “velike akcije češćenja” u junu, a i danas je tamo. Takođe, neistina je da smo mi napravili bilo kakav dogovor sa nekim Nikšićanima, mi smo potpisali ugovor o saradnji i čuvanju Kapetanovog jezera sa MZ Velje Duboko, koji uredno predat Ministarstvu poljoprivrede, sve ostalo je izmišljotina, i neistina, po njihovom starom običaju”, kaže Mlazarević . Z.B.

RADOvi NA LiTERARNOM kONkURSU

zbor od 101 prispjelog rada Kalezić-Radonjić, Blaga Žurić i Goran Radojičić”, kazao je Kotri ističući da su odluke o nagradama donesene jednoglasno. Prvu nagrada je osvojila Anđela Dulović OŠ “Mileva Lajović-Lalatović” kojoj je bila mentor Svetlana Drašković. Druga nagrada pripala je Pavlu Delibašiću iz OŠ “Olga Golović” čija je mentorka bila Mirjana Vujović, treća nagrada dodijeljena je Sari Perišić iz OŠ “Braća Ribar”, mentor Ana Komnenić. Dvije specijalne nagrade pripale su Milici Kovačević OŠ “Mileva Lajović-Lalatović”, mentorka Sve-

tlana Drašković i Luki Jakovljeviću OŠ “Olga Golović”, mentorka Vera Mićunović. Svi nagrađeni su na poklon dobili knjige koju je izdala fondacija Marija Kotri “Marija i slavuj - putovanje po mjesečini” , dok su dobitnici prve, druge i treće nagrade dobili još po jednu knjigu dječje književnosti. “Trudićemo se da ovaj konkurs svakako bude tradicionalan. Biće najmanje organizovan na gradskom nivou, a trudićemo se da to pokušamo da podignemo i na državni nivo”, zaključio je Kotri. M.R.

Sa Specijalne olimpijade

PODgORiCA

Polomljeno šest lipa Redovnim obilaskom terena ekipe Zelenila d.o.o. su u jutarnjim časovima u Ulici Avda Međedovića zatekli polomljene odrasle sadnice lipe, koje su zasađene prošle godine u saradnji sa stanarima obližnjih stambenih zgrada. Polomljeno je 6 sadnica vrijednosti oko 460 eura. Zelenilo d.o.o. ponovo apeluje na građane da čuvaju javne zelene površine našeg grada, kao javno dobro svih nas i prijave počinioce policiji, opšinskim službama ili preduzeću Zelenilo, jer samo zajedno i u saradnji možemo imati uređene zelene površine, u čijim ljepotama ćemo uživati i mi i naša djeca. Takođe, i novac koji lokalna uprava izdvaja za ove namjene možemo ulagati u nove parkove i drvorede, dječija igrališta i šetališta, a ne u obnovu, zbog vandalizma, već obnavljanih.

PODgORiCA: POčELA SANACiJA MOSTA

EkiPE “PutEvA” rADE nA tErEnu Ekipe tehničko-operativnog sektora “Putevi” d.o.o. Podgorica juče je započela radove na sanaciji oštećenog asfaltnog kolovoza na Vezirovom mostu i na raskrsnici sa Ulicom Vaka Đurovića i Ulicom II Crnogorskog bataljona, kao i radove na ugradnji usporivača brzine kretanja motornih vozila na Bulevaru Pera Ćetkovića. U skladu sa zahtjevima pravnih lica nastavljaju se radovi na mašinskoj ugradnji asfalta na teritoriji Opštine Tivat, a započeti su pripremni radovi na teritoriji Opštine Kolašin. Nastavljaju se radovi na obilježavanju horizontalne signalizacije (pješački prelazi, pune i isprekidane linije,

jednosmjerne i dvosmjerne strelice) na području grada u Ulici 27.Marta, kao i radovi na sanaciji oštećenih asfaltnih površina na putnom pravcu Fundina – Zaslive po “Sistemu 48”. Tokom dana ekipe hitnih intervencija su vršile radove na popravci oštećenih znakova vertikalne signalizacije, i slivničkih rešetki na Području grada. U okviru RJ “Proizvodnja” odvija se tekući proces proizvodnje na postrojenjima za proizvodnju agregata i asfaltne mase – fco. baza Cijevna. Služba za tehničku pripremu, planiranje i razvoj svakodnevno vrši obilazak terena, izradu ponuda, građevinskih knjiga, dnevnika i okončanih situacija.


28

aktuelno

susret studenata iz Moskve sa polazniciMa Škole retorike

Testiranje govorničkih umjeća

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

U susret obilježavanju jubileja, 10 godina Škole retorike, studenti Ruskog državnog humanističkog univerziteta iz Moskve, boravili su u Podgorici, kao gosti Alumni kluba Škole retorike, u svrhu druženja, razmjene znanja, kao i zbog revijalnog – takmičarskog dijela koji je uključivao debate. Pored domaćina na crnogorskoj strani učešće uzeli i članovi Debatnog kluba Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Debatnog kluba „Agora“, debatnih klubova Gimnazije „Slobodan Škerović“ i Ekonomske škole „Mirko Vešović“, te članovi Sportskog društva „Ekomen“

sa Ekonomskog fakulteta UCG. U ime ruske delegacije, prisutne je pozdravila Jelena Medvedeva, direktorica Centra ruskog jezika kulture „Vozroždenie“ i moskovskog Kulturno informativnog centra, a u društvu ruskih studenata je bila i profesorica ruskog jezika, Anastasija Vrbica. Učešće u takmičarskom dijelu uzeli su Ana Anđelić i Ivan Vukčević (Alumni kluba Škole retorike), Anđela Perović i Vladan Vukojičić (Debatni klub Ekonomskog fakulteta), te Radoje Vukčević i Milica Dobričanin (Gimnazija „Slobodan Škerović“).

Pored debata, polaznici Alumni kluba Škole retorike demonstrirali su gostima i govore na ruskom (Luka Medin), ali i na kineskom jeziku (Stefan Radević), što je izazvalo posebno oduševljenje prisutnih. Škola retorike je prvi program te vrste u Crnoj Gori, akreditovan od Nacionalnog savjeta za obrazovanje, koji je do sada pohađalo preko 400 polaznika, kroz 16 generacija. Cilj Škole je da polaznicima pruži teorijska znanja iz oblasti retorike, kao i da im omogući ovladavanje vještinama dobrog govora, debatovanja i pregovaranja.

stanovnici nikŠića, Šavnika i plužina obavljaće ct dijagnostiku u ob nikŠić

Pušten u rad skener vrijedan 330.000 eura S tanovnici Nikšića, Šavnika i Plužina, nabavkom novog multislajsnog skenera, CT dijagnostiku, zbog koje su se ranije upućivali u Klinički centar Crne Gore, mogu da obave u Opštoj bolnici Nikšić.

Na svečanosti upriličenoj povodom zvaničnog puštanja u rad savremenog skenera u nikšićkoj bolnici, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović naveo je da aparat vrijedan 330.000 eura i da su sredstva opredijeljena iz kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore. “Pored nikšićke, novi skener dobiće i opšte bolnice Berane i Bijelo Polje i Specijalna bolnica Risan. Riječ je o aparatu najnovije generacije koji ima izuzetne karakteristike. Stari aparat, koji u Bolnici Nikšić već izvjesno vrijeme nije bio u funkciji, bio je četvoroslajsni, a novi je osamdesetslajsni, što znači da će rezolucija i kvalitet snimaka biti vrhunski, znatno kraće vrijeme snimanja i mnogo manje zračenje u odnosu na stari aparat. Takođe, novi aparat ima mogućnost snimanja cijelog tijela i ono što je novo u odnosu na stari je mogućnost snimanja krvnih sudova i sprovo-

đenje drugih sofisticiranih procedura”, kazao je ministar Hrapović. Nabavkom medicinske opreme, prema riječima ministra Hrapovića, Ministarstvo zdravlja, spovodeći politiku Vlade Crne Gore, realizuje jedan od programskih ciljeva, a to je obezbjeđivanje uslova u zdravstvenim ustanovama za pružanje zdravstvene zaštite građanima u mjestu boravka. “U kontinutetu radimo i na jačanju kadrovskih kapaciteta u bolnicama i domovima zdravlja na teritoriji cijele Crne Gore i na taj način širimo mrežu zdravstvene zaštite i samim tim rasterećujemo Klinički centar. U tom smislu, kroz saradnju Kliničkog centra Crne Gore i Opšte bolnice Nikšić u oblasti gastroenterologije, specijalisti gastroenetrologije iz

Pored nikšićke, novi skener dobiće i opšte bolnice Berane i Bijelo Polje i Specijalna bolnica Risan.

KCCG počeli su da obavljaju sve složene procedure iz ove oblasti u nikšićkoj bolnici. I na ovaj način obezbijedili smo stanovnicima Nikšića, Šavnika i Plužina da u svom gradu dobiju ovako sofisticirane zdravstvene usluge”, rekao je Hrapović. Direktor Opšte bolnice Nikšić dr Ilija Ašanin istakao je da aparat najnovije tehnologije omogućava ra-

diolozima da obavljaju najsloženije dijagnostičke procedure, čime se otvaraju mogućnosti da se i u terapeutskom dijelu proširi opseg usluga. On je naveo da u radiološkoj službi radi pet radiologa i da su dva ljekara na specijalizaciji iz te oblasti. Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da je nabavka ovako savremenog i vrijednog aparata

potvrda da Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja predano rade na poboljšanju uslova za pružanje zdravstevnih usluga u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. “Drago nam je što je Nikšić dobio ovako savremeni aparat i nadamo da će se nastaviti sa unapređenjem tehnoloških kapaciteta nikšićkih zdravstvenih ustanova”, naglasio je Grbović.


aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

29

tivat: JP morsKo dobro uredilo solila

Kule za ornitologe i turiste

Učesnici debate

dJečiJa nedJelJa u PetnJici

Djeca prošetala s maskama „U šetnji i maskenbalu učePovodom “Dječje nedjelje“ za petnjičke mališane stvovalo je oko 30 mališana, predškolskog uzraa tri najbolje maske su sta juče je bio orbile nagrađene. Taganizovan makođe, nagrađena su i sva druga skenbal, pa djeca za trud. su tu priliOvo je posebku iskoristina prilika da li da prošetaju ulicom se djeci dodatod OŠ Mano posveti pahmut Adrožnja“, kazala je vić do Centra vaspitačica. Maskenbal u Petnjici za kulturu u Šetnja je zavrPetnjici. Vaspišena u Centru za tačica Hajra Mukulturu gdje je za djeratović je kazala da je cu bio priređen zabavni srećna i zadovoljna time kako program. Djecu je zabavljala su mališani uvijek zainteresoHana Adrović, djevojčica kovani i koliko truda ulažu, na- ja je prije nekoliko godina povodi radiopetnjica.me. hađala vrtić u Petnjici.

Kotor: Prilagoditi stazu ParaPlegičarima

PrOritet Prilaz OPštOj bOlniCi

Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora u saradnji sa Udruženjem paraplegičara nastavlja aktivnosti vezane za pristupačnost lica sa invaliditetom javnim objektima i ustanovama u kotorskoj opštini. Ovaj posao je započet prije nekoliko godina, ali novi opštinski Savjet za brigu o licima sa invaliditetom nije bio aktivan i sada je došlo do promjene nekih članova savjeta. “Nakon toga održan je sastanak sa predstavnicima Direkcije koji su obišli teren od Pošte na Plagentima u Dobroti do Opšte bolnice i autobuske stanice u Škaljarima”, saopštio je za Skala radio Zoran Radimir, pred-

sjednik Udruženja paraplegičara opštine Kotor. Ovo je prioritet, jer je na ovom potezu ustanovljeno nekoliko neuralgičnih tačaka koje se moraju pod hitno riješiti. To su male intervencije, smatra Radimir i ističe kao hitan posao prilaz bolnici, jer paraplegičari koji žive u starom gradu ne mogu doći do bolnice. Trotoari s jedne i sa druge strane od kružnog toka potpuno su neprilagođeni za osobe sa invaliditetom. “Sa inženjerom iz Direkcije smo sve to snimili i počele su aktivnosti. U glavnom gradskom Parku slobode već je urađena jedna staza za ova lica”, kazao je Radimir.

Javno preduzeće Morsko dobro je u sklopu redovnih poslova na uređenju i sanaciji infrastrukture na Solilima, području posebnog rezervata prirode, tokom ljetnjih mjeseci izvelo radove koji su obuhvatili izgradnju i zamjenu dvije postojeće ku-

le novim i postavljanje jedne nove osmatračnice. „Nove kule i osmatračnica, koje su napravljene su od prirodnog materijala (četinarskog drveta) prvenstveno su namjenjene da doprinose samom doživljaju turista i istraživanjima ornitologa, a

pogodne su i za organizovanje edukativnih radionica u prirodi“, saopštili su iz Morskog dobra. Kule nude mogućnost posmatranja ptica sa tri strane, imaju izgrađenu nadstrešnicu, pokrivene su tegolom i namijenjene su za prisustvo sedam osoba istovremeno. Novoizgrađena osmatračnica postavljena je uz lokalni put prema Radovićima, čija površina pristupnog dijela sa terasom iznosi 10 kvadratnih metara. Za izvođenje ovih radova JP Morsko dobro je angažovalo firmu „Arhibiro“ d.o.o. iz Budve, dok je stručni nadzor nad ovim radovima vršila firma „Europrojekt“ d.o.o. iz Podgorice. Ukupna vrijednost radova iznosila je 24.563 eura. Z.K.

Kašćelan razgovarao sa PredsJednicom vrhovnog suda

Medenica zadovoljna radom Osnovnog suda na Cetinju Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan razgovarao je juče sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom o saradnji sudskih i lokalnih vlasti i modelima njenog unapređenja. Gradonačelnik Kašćelan je informisao predsjednicu Medenicu o aktivnostima gradske uprave usmjerene na stvaranje boljih uslova za stanovanje, kao i za efikasnije vršenje poslova zaposlenih u cetinjskom Osnov-

nom sudu. On je istakao da je tijesna saradnja lokalne uprave i sudskih organa neophodna kako bi se povećalo povjerenje građana u institucije sistema što je jedan od osnovnih uslova za jačanje demokratije i vladavine prava. Medenica je pohvalila rad Osnovnog suda na Cetinju, ističuću ostvareni nivo ažurnosti i efikasnosti i kvalitet rješavanja predmeta. Ona je podsjetila da je Evropska komisija pre-

Medenica i Kašćelan prilikom susreta

poznala izuzetne rezultate rada crnogorskih sudova i dodala da treba nastaviti i jačati dobru praksu kako bi se procesni zakoni primjenjivali dosljedno, u cjelosti, i uspješno odgovorilo svim budućim izazovima. Sagovornici su se saglasili da je transparentnost rada sudova na zadovoljavajućem nivou, ali da konstantno treba raditi na unapređenju efikasnosti i nezavisnosti pravosudnih organa i njihovoj otvorenosti.


30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

MILORAD STOJANOVIĆ GOVORI O KULI KOJA JE CR

Voltica se uveliko rekonstruiše

K

ulturno-istorijsko dobro, kula Voltica, koju je knjaz Danilo sagradio 1855. godine kako bi se Crnogorci branili od Turaka, nakon decenija propadanja u procesu je konzervacije koju sprovodi Centar za konzervaciju i arheologiju. Za Vikend novine Milorad Stojanović govori kako je kula došla u vlasništvo porodice Stojanović i šta se sa njom dešavalo kroz vijekove.

Kula Voltica, nesvakidašnji kulturno-istorijski objekat nalazi se u nikšićkoj Župi i svojom jedinstvenošću i arhitekturom podsjeća na vrijeme u kojem je građena. Po naređenju knjaza Danila, kula je rađena od 1853. do 1855. godine i to u Starom selu nikšićke Župe koja je u to vrijeme pripadala Turcima. Zahvaljujući promišljenosti knjaza Danila, koji je iskoristio primirje sa Turcima, kula je građena u velikoj tajnosti. Prema riječima Milorada Stojanovića, praunuka Grujice Stojanovića kojem je kralj Nikola poklonio kulu, Voltica je služila kao vojno utvrđenje za odbranu od Turaka u kojoj je bilo do 30 naoružanih vojnika i dva topa. Postojanje Voltice bi-

lo je presudno kada se 1859. godine odlučivalo o sudbini Župe. “Knjaz Danilo je na 1859. godine na nekakvoj međunarodnoj konferenciji istakao da je Župa crnogorska. Nastalo je negodovanje. Kad su mu rekli da je Turska, on ih je pitao otkud onda moja kuća na tuđoj zemlji?! I tada je Župa pripojena Crnoj Gori zahvaljujući kuli koju je on napravio”, kazao je Stojanović.

VOLTICA - KULA KOJA JE ŽUPU PRIPOJILA CRNOJ GORI

■ VOLTICA PRIPALA STOJANOVIĆIMA

Voltica je u svrhu odbrane od neprijatelja služila sve do kraja Oslobodilačkih ratova 1880. godine. U ratovima za oslobađanje Nikšića, Bara i Ulcinja učestvovao je i Grujica Stojanović koji se istakao po svojoj hrabrosti u borbi za oslobođenje Bara. “On je bio na Dugu ranjen u nogu. Jedna noga mu je bila onesposobljena i kralj Nikola mu je dao da dijeli municiju. Vojnik koji je nosio municiju na položaj je poginuo i u zadnjem okršaju moj prađed je uzeo sanduk municije i odnio ga vojnicima. To je bila posljednja municija koja je upotrijebljen u borbi za oslobođenje Bara. Nakon bitke kralj Nikola mu je rekao “Gru-

Akt o stavljanju kule pod zaštitu države, donesen 1955. godine Kula je prvobitno građena od 1853. do 1855. godine u Starom selu


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

RepoRtaže

31

rnogorCiMa Služila za odbranu od turaka jo, oslobodio si mi Bar i čime ću da te nagradim. I on je odgovorio - daj mi gospodaru onu kulu na sred Župe”. I od tada pripada porodici Stojanović”, istakao je Stojanović.

Voltica je u svrhu odbrane služila sve do kraja Oslobodilačkih ratova 1880.

Vojnik koji je nosio municiju na položaj je poginuo i u zadnjem okršaju moj prađed je uzeo sanduk municije i odnio ga vojnicima. To je bila posljednja municija koja je upotrijebljen u borbi za oslobođenje Bara. Nakon bitke kralj Nikola mu je rekao “Grujo, oslobodio si mi Bar i čime ću da te nagradim. I on je odgovorio - daj mi gospodaru onu kulu na sred Župe”. I od tada pripada porodici Stojanović

■ RADI SE PROJEKAT ZA KONZERVACIJU

Zahvaljujući hrabrom pretku potomci Stojanovića sve do 1954. godine koristili su Volticu kao stambeni objekat. “Poslije podjele od njih četvorice braće jedino je ostao moj otac, a po testamentu Grujice kula nije mogla da ide za odivama. Voltica je na zahtjev mog oca 1955. godine zaštićena kao kulturno-istorijsko dobro i stavljena je pod zaštitu države. Tada su dodijeljena i neka sredstva za sanaciju krova, koji nažalost nije urađen kako je trebalo i ona je vremenom nastavila da propada. Nakon zemljotresa bilo je predviđen novac za sanaciju koji je tadašnja Zajednica za kulturu iskoristila u druge svrhe”, kazao je Stojanović. Zbog nedovoljne brige države, ali i potomaka, kula je propadala. Zub vremena je učinio svoje, što je posebno teško padalo Grujičinom praunuku. Stojanović je odlučio da se uključi u rješavanje pitanja Voltice kako bi sačuvao njen značaj i prvo se obratio državi. “Prije dvije godine predao sam zahtjev Zavodu za zaštitu spomenika i kula je prošle godine ušla u plan za rekonstrukciju. Odobreno je da se radi konzervatorski projekat i obezbijeđeno je 50.000 eura za ovu godinu, a prema izjavama ministra kulture neće biti problema da se do kraja naredne godine kula sanira”, istakao je Stojanović. Za Milorada, kao i čitavu porodicu Stojanović i Župu rekonstrukcija Voltice od posebnog je značaja. “Reakcije su i više nego dobre. Za rekonstrukciju je zainteresovana i Mjesna zajednica. Nadamo se da će Voltica biti i turistički valorizovana jer zaslužuje svu pažnju”, rekao je Stojanović.

Mnogobrojni dokumenti o kuli se čuvaju u porodici

■ KONZERVATORSKI

POSLOVI IDU PLANIRANOM DINAMIKOM

Rukovodilac projekta za konzervaciju kule Voltica Božidar Jovićević kaže za Vikend no-

Prije dvije godine Predao sam zahtjev zavodu za zaštitu sPomenika i kula je Prošle godine ušla u Plan za rekonstrukciju

Milorad Stojanović pokazuje dokumenta vezana za kulu kojom se porodica ponosi

vine da projekat rekonstrukcije teče planiranom dinamikom. Već je urađen veliki dio posla koji će, nagašava Jovićević, olakšati dalje konzervatorske radove.” Početkom maja, mi smo Volticu zatekli kao građevinu koja je bila više ruševina. Morali smo da napravimo intenzivne radove na raščišćavanju terena. Razvrstavali smo kamenje u grupe kako bismo planirali konzervatorske mjere i sve vratili na svoje mjesto. Uradili smo prventivne mjere kako bismo zaustavili dalje propadanje objekta, obezbijedili prostor i obezbijedili sve preduslove da konzervatorske mjere u punom kapacitetu počnu”, istakao je Jovićević. Sada slijedi faza istraživanja kako istorijskog, tako i konzervatorskog. Jovićević kaže

da će na tome raditi veliki broj stručnjaka. “Priča je kompleksna i projekat će nadamo se biti završen i prihvaćen do kraja godine. Nadamo se da ćemo početkom iduće godine moći da započnemo primjenu tih konzervatorskih mjera. Ako sve bude išlo po planu do kraja sljedeće godine sve bi trebalo da bude završeno”, naglasio je Jovićević. Kula Voltica, prema tvrdnjama Jovićevića, trebalo bi da bude restaurirana kakva je bila u periodu od njenog nastanka do 1880. godine. “Mislim da je jedino opravdano da se vrati u prvobitno stanje. Što bi značilo da će biti kulturno dobro koje će biti zanimljivo i posjetiocima i turistima jer će imati mogućnost da pogledaju objekat baš u onoj formi u kojoj je i napravljena”, zaključio je Jovićević. Mira Rovčanin


36

KULTURA

KONKURS FILMSKOG CENTRA CRNE GORE

Za tri koprodukcije biće izdvojeno 137.000 eura

Filmski centar Crne Gore podržaće tri projekta u kategoriji manjinskih koprodukcija u iznosu od 137 hiljada eura. Tu odluku donijela je petočlana komisija koju su činili glumica Žaklina Oštir, predsjednica i reditelji Gojko Berkuljan i Pavle Simonović, scenaristkinja Jovana Bojović i producent Zoran Živković. Na osnovu odluke podržani su projekti “Nebesa” Srđana Dragojevića, iz Srbije, koproducentske kompanije Montenegro Max Film, “Krvno maščevanje” (“Krvna osveta”) Marije Zidar iz Slovenije, koproducentske kompanije Seagull Entertainment i “Gym” Srđana Vuletića iz Bosne i Hercegovine, koproducentske kompanije Dogma studio.

PODRŽANI SU PROJEKTI “NEBESA” SRĐANA DRAGOJEVIĆA, IZ SRBIJE, “KRVNO MAŠČEVANJE” (“KRVA OSVETA”) MARIJE ZIDAR IZ SLOVENIJE I “GYM” SRĐANA VULETIĆA IZ BOSNE I HERCEGOVINE, KOPRODUCENTSKE KOMPANIJE DOGMA STUDIO

Za projekat “Nebesa” Srđana Dragojevića, komisija je ocijenila da se radi o “satiričnom triptihu koji iz realno postavljenih situacija često prelazi u nadrealizam i fantaziju, uz specifičan autorski pristup u obradi teme ljudske duhovne mutacije pod okriljem društvenog propadanja, dekadencije i srozavanja sistema vrijednosti, sa velikim potencijalom za međunarodni uspjeh”. Za projekat “Krvno maščevanje” Marije Zidar, komisija je navela da se radi o “izuzetno hrabrom, jakom i potresnom dokumentarnom filmu koji na otvoren način, bez ustezanja, pokazuje surovost i besmislenost određenih običaja koji su ukorijenjeni na našim prostorima, i kroz analizu tradicije otvara priču o svijetu korupcije, licemjerja i eksploatacije”. Projekat “Gym” Srđana Vuletića, ocijenjen je kao “projekat sa inteligentnim pristupom temi, uz svedenost i nepretencioznost u rediteljskom pristupu, koji na interesantan i spretan način objašnjava univerzalne društvene norme koje nerijetko vode ka nepromišljenoj destrukciji”. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

INTERVJU: KNJIŽEVNI PREVODILA

⌦ Sonja Ičević

Ekspoze savremenog crnogorskog stvaralaštva

Kadar iz nagrađivane crnogorske manjinske koprodukcije, filma “Granice kiše”

U okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada, Firt je za sada uradio demo prevode romana “Arcueil” Aleksandra Bečanovića, za koji je dobio nagradu Evropske unije za književnost i “Šamaranja” Stefana Boškovića. “Pošto ima više nepredvidlji-

vih faktora, ne mogu prosuđivati što je idealno ili poželjno, ali našao sam dobar, realistički kompromis u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport i sada ga provodimo u život. Tri puta godišnje izrađivaću demo prevode i ekspozee savremenog crnogorskog stvaralaštva. Materijal se šalje na

adrese oko dvadeset izdavača, književnih agenata i publicista u svijetu, pretežno u anglosaksonskim zemljama. Ubijeđen sam da je ovaj projekt najbolje što se može raditi u ovom smjeru, u današnjim uslovima. Da li će uroditi plodom vidjećemo nakon dvije ili tri godine”, kaže Firt.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Kultura

37

ac Vil Firt, gost Internacionalnog sajma knjiga

Bogovi književnog svijeta odlučuju šta će biti objavljeno

U

kupna istorija, geopolitički položaj, kultura i književnost vaše regije osvojili su me tokom studentskih dana. Svaka kultura je riznica, a ima čari u tome da što dublje ulaziš u materiju, i onda je, kao prevodilac,predstavljaš vani

Književni prevodilac Vil Firt rodio se u Australiji, diplomirao je njemački i ruski jezik sa srpskohrvatskim kao sporednim predmetom na Univerzitetu u Kanberi, nakon čega školovanje nastavlja u Zagrebu i Moskvi. Trenutno živi u Berlinu i prevodi sa crnogorskog, srpskog, hrvatskog, makedonskog i ruskog na engleski i njemački jezik, a između ostalih, potpisuje i prevode djela Balše Brkovića, Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa, Ilije Đurovića, Lene Ruth Stefanović, te drugih autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske... Firt boravi u Podgorici, kao gost 4. Internacionalnog sajma knjiga, a u razgovoru za Vikend novine govori o regionalnoj književnoj sceni, dosadašnjim prevodima, ličnom doživljaju naše kulture, ali i važnom prevodilačkom poduhvatu koji realizuje u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada. Ukupna istorija, geopolitički položaj, kultura i književnost naše regije osvojili su ga tokom studentskih dana i još ga snažno zanimaju. No, nije bilo lako ući na ovaj teren i steći neko priznanje. “Činjenica što sam posljednjih 10-15 godina tako jednosmjerno i uspješno ulazio u južnoslovenski svijet se duguje nizu slučajnosti. Moram reći da sam izuzetno srećan svojim aktuelnim bavljenjem vašom kulturom i književnošću. Svaka kultura je riznica, a ima čari u tome da što dublje ulaziš u materiju, i onda je, kao prevodilac predstavljaš vani”, kaže Firt. Za razliku od većine zapadnjaka, na spomen jugoslovenskog prostora, Firtu nijesu prve

asocijacije ratovi i političke krize devedesetih godina. “Vidim mnogo više od tih ratnih slika. Kao čovjek koji je upoznao SFRJ i kao ljevičar, u mojoj slici ove regije prevladava bivši socijalistički sistem sa svojim svijetlim i tamnim stranama. Nasilno raspadanje gledam s fascinacijom pomiješanom s tugom”, ističe.

■■ MANJI IZDAVAČI

OTVORENI ZA NAŠE AUTORE

Književna scena zemalja u regionu toliko je živa i raznolika da je teško sagledati, tvrdi naš sagovornik. Ipak, balkanska književnost ne zanima mnogo velike izdavače i jedini koji su i dalje “otvoreni” ka našim autorima su manje i srednje specijalizovane kuće. “Kao angažovan prevodilac i neformalni književni agent, osjećam se više kao posvećeni zanatlija. Moj je zadatak nalaženje slabih tačaka u zidu ignorancije i nezainteresovanosti zapadnih izdavača i institucija. Za balkansku književnost zainteresovane su neke osrednje ku-

Kao čovjek koji je upoznao SFRJ i kao ljevičar, u mojoj slici ove regije prevladava bivši socijalistički sistem sa svojim svijetlim i tamnim stranama. Nasilno raspadanje gledam s fascinacijom pomiješanom s tugom

će, i male specijalizovane, još su ‘otvorene’, no i oni se moraju intenzivno nagovarati, jer je njihovo interesovanje slabo”, kaže Firt. Književni prevodioci, pa samim tim i on, jedna su od posljednjih karika u procesu objavljivanja djela. O tome šta će biti objavljeno odlučuju “bogovi književnog svijeta”, a na prevodiocima ostaje da pragmatično biraju naslove koje će predlagati i promovisati. “Mi smo tamna mala kapljica u okeanu književne produkcije na širokom engleskom govornom području. Moji lični kriterijumi nikoga tamo ne zanimaju. O tome šta se objavljuje odlučuju nedostižni bogovi književnog svijeta, s kojima jedva umijem da komuniciram... Uostalom, živim od književnog prevođenja, pa moram biti pragmatičan po pitanju odabira naslova i autora koje predlažem i promovišem. Nema ikakve garancije da će moji prijedlozi biti prihvaćeni. Broj mojih neuspjeha je puno veći nego skromno rastući broj uspjeha”, kaže naš sagovornik, pa dodaje da, iako su njegova težnja i misija spasavanje kvalitetnih autora iz začaranog kruga, i iako nije sasvim bezuspješan u tome, u toj borbi se rukovodi krajnje oportunističkim pristupom. “Naime, idem uz te autore koji su ‘prihvatljivi’ za tamošnje književno tržište. Najbolje prođu autori, elem, koji su elokventni, koji govore engleski, koji pišu romane (ali ne predebele), a čija se mnjenja i usmjerenja, barem djelimično, podudaraju sa očekivanjima i diskursima na Zapadu. Mislim da je Andrej Nikolaidis, po tom ključu, dobar primjer uvaženog i ‘prihvatljivog’ pisca s ovih podneblja. Nažalost, ima puno drugih i drugačijih autora koji jedva imaju šansu da prođu”, smatra Firt.

Za balkansku književnost zainteresovane su neke osrednje kuće, i male specijalizovane, još su ‘otvorene’, no i oni se moraju intenzivno nagovarati, jer je njihovo interesovanje slabo”

■■ SVJEŽINA I ORIGI-

NALNOST OGNJENA SPAHIĆA

Jedno od prvih većih djela koje je Vil Firt preveo bilo je “Hansenova djeca” Ognjena Spahića. Sredinom prošle godine završio je prevod još jedne Spahićeve knjige “Puna glava radosti”, trenutno se rade posljednje korekture, a englesko izdanje bi trebalo biti objavljeno u Americi tokom narednog mjeseca, ako se izdavač bude držao termina. “Teško mi je riječima obuhvatiti ono što Spahića čini posebnim – iako definitivno ima šta! Neka svježina, neka originalnost, neka izmještenost iz uobičajenih tokova… No, moram konstatovati da ni izdavač zbirke ne raspolaže nekim utančanim razumijevanjem. Ognjen i ja smo bili zapanjeni površnošću i glupošću izdavačevih pitanja postavljenih u jednom intervjuu. Bojim se da postojeći ograničeni interes za Ognjenom i njegovim stvaralaštvom slijedi nekim tupim i suvoparnim zakonitostima tamo, preko mutne bare. Njegovo ime je djelimično poznato, ali to je skoro sve”, kaže Firt. Lista knjiga koje bi volio da prevede izuzetno je duga, no, ponavlja, odluka je uvijek na drugima. Na toj listi, dodaje naš sagovornik, ima i naših autora. “Oprostite da se ponavljam ovako, negativno, ali puknuo bih od frustracije da nemam zaštitni sloj profesionalnog fa-

talizma, nakon toliko razočaranja. Ali dobro... Želio bih prevesti neki roman Balše Brkovića. Zanimaju me proza i interkulturna razmišljanja Jovana Nikolaidisa. Takođe, želio bih promovisati stvaralaštvo crnogorskih ženskih autora, mada za sada nemam konkretnih ideja. Aha, Milovan Đilas mi pade na pamet. Ima puno toga što je vrijedno prevoda. U obzir dolazi, takođe, svako djelo koje sam predstavljao i koje budem predstavljao, u okviru projekta demo prevoda, o kojem je i na ovom sajmu bilo riječi”, kaže Firt. Osvrnuvši se na položaj književnih prevodilaca, naš sagovornik kaže da se on silno razlikuje od zemlje do zemlje. “O ‘ugledu’ prevodilaca se može dugo raspravljati. Ugled je super kad i ako ga ima, ali od ugleda se ne plaća kirija, ne kupuju se namirnice… Vidite da je vaš sagovornik u ovom intervjuu okorjeli materijalista. Na Zapadu, naš ugled zavisi od toga sa kojeg jezika prevodimo i da li prevodimo popularne autore. Nekolicini od nas uspijeva da živimo od ovog plemenitog zanimanja (ne znam pri tome, treba li da smo zahvalni, ili ponosni, ili srditi da smo mi, kao rijetke bijele vrane, uprkos svemu, ipak, kratkoročno, uspjeli u svom zanatu, pa smijemo odgovoriti na ljubazna pitanja postavljena u intervjuima). Težak je to posao, iako ne fizički. A kada, onda, pomislim na položaj književnih prevodilaca kod vas – na oči mi padne totalni mrak”, kaže Firt. Na kraju, kaže da trenutno radi, prije svega, na prevodu “Romana o Londonu” Miloša Crnjanskog. “Debela je to knjižurina! Uz to, upravo idu korekture jednog makedonskog romana koji sam preveo početkom godine, ‘Osmoto svetsko čudo’ Jordana Plevneša”, zaključio je Firt.


38

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

ČETVRTO IZDANJE INTERNACIONALNOG SAJMA KNJIGA U PODGORICI

Omaž Draganu raDulOviću i DODjela nagraDa za kraj

O

djelu poznatog crnogorskog pjesnika Dragana Radulovića, u sklopu posljednjeg ovogodišnjeg programa, govoriće Ognjen Radulović, Svetlana Kalezić-Radonjić, Šimo Ešić i Vladimir Vojinović.

Programom posvećenim jednom od najznačajanijih crnogorskih pisaca za djecu, Draganu Raduloviću, večeras će od 20 sati biti zatvoreno 4. izdanje Internacionalnog sajma knjiga. Tim povodom, nastupiće članovi dječijeg hora “Zvjezdice”, a u programu učestvuju i Ognjen Radulović, Svetlana Kalezić-Radonjić, Šimo Ešić i Vladimir Vojinović. Dodjela sajamskih nagrada biće upriličena u jedanaest časova. Ove godine biće uručene tri nagrade koje nose ime Božidara Vukovića Podgoričanina, autorima najboljih maski koje su predstavljane u sklopu sajma. Sat kasnije, biće riječi o zbirci pjesama “Prije objave” Đorđa Šćepovića, sa kojim će razgovarati Goran Radojičić. Slijedi razgovor o Štrosmajeru i Crnoj Gori, u kom učestvuju Mirko Ćurić i Milica Lukić. Za 14 časova zakazano je predstavljanje knjige “Podgorički brevijar” Slobodana Čukića, sa kojim će razgovarati Vanja Kovačević, nakon čega će biti priređena promocija “Istorija Crne Gore u 65 priča” autora Živka Andrijaševića. U programu, osim Andrijaševića, učestvuju Dragutin Papović i Biljana Miranović. Publika će, od 16 sati, biti u prilici da se upozna sa opusom Jasne Horvat, sa kojom će razgovarati Aleksandra Vuković i Milica Lukić, a sat kasnije biće riječi o stvaralaštvu Mari-Šantal Garijepi. Učesnici ove promovicije su Gajirepi, Srđan Srdić i Vladimir Arsenić. Za 18 časova zakazan je razgovor o stvaralaštu Alide Bremer, sa kojom razgovara Vladimir Vojinović, nakon čega će, o djelima Branka Banjevića, govoriti Marko Špadijer, Novica Sa-

mardžić, Nela Savković-Vukčević i Vladimir Vojinović.

■ I DJEČAK MOŽE OBEĆATI

U sklopu Internacionalnog sajma knjiga juče je predstavljena knjiga “I dječak može obećati” Boža Koprivice. Riječ je o romanu koji za centralnu temu ima fudbal.

Autor je naglasio da na ovoj knjizi radi gotovo cijelog života, te da je svako novo Svjetsko prvenstvo u fudbalu donijelo i nove podatke koji su unijeli izmjene u roman. Učesnici su istakli da nije riječ samo o knjizi o fudbalu, već je fudbal poslužio kao motiv za život, međuljudske odnose i sreću, te je tako i predstavljen. U prilog tome, Koprivica je dodao

da je roman “I dječak može obećati” zapravo i knjiga njegovog života, porodice i vremena u kom je živio.

■ BOg nAšEg

nAcIOnAlIzMA

Juče je predstavljena i knjiga “Bog našeg nacionalizma” autora Bobana Batrićevića. O knjizi, koja govori o Crnoj Go-

Juče je predstavljena i knjiga “Bog našeg nacionalizma” autora Bobana Batrićevića, koja govori o Crnoj Gori i Crnogorcima nakon Njegoša, recepciju, reinterpretiranje i korišćenje Njegoševog lika i djela u političkoj propagandi

ri i Crnogorcima nakon Njegoša, recepciji, reinterpretiranje i korišćenje Njegoševog lika i djela u političkoj propagandi i diskursu vlasti u Crnoj Gori od 1851. do 2013. godine, govorili su Adnan Čirgić, Janko Ljumović i Novica Vujović. Juče je bilo riječi o stvaralaštvu Ive Brdar, autorke više nagrađivanih drama. Za tekst “Bacači prstiju” Brdar je osvojila i nagradu Sterijinog pozorja na konkursu za najbolji dramski tekst kao i pozorišnu nagradu Berlin Brucke. O dramama, koje su igrane na scenama u Njemačkoj i Italiji, sa mladom beogradskom autorkom razgovarali su Alida Bremen i Vladimir Vojinović. Publika je juče bila u prilici da se upozna i sa opusima Srdana Srdića, Maje Herman-Sekulić, Stefana Čapaljikua i Aleksandre Jovanović. U sklopu serijala “Crnogorski razgovori”, o aktuelnim temama govorili su Goran Sekulović i Slobodan Čukić. S.I.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

KULTURA

39

KNJIGA NENADA VERTOVŠEKA U IZBORU ZA NAGRADU ª DIALOGOSº

NOAM ČOMSKI I KRITIKA SAVREMENIH MASMEDIJA Rad polazi od toga kako je nužno razmotriti i definisati načela prevencije od još jedne čovjekove zavisnosti koja posreduje njegovo oslobođenje - zavisnosti od medijske slike svijeta

Knjiga “Noam Čomski i kritika savremenih masmedija” novinara i politikologa iz Hrvatske Nenada Vertovšeka jedan je od pet naslova koji su se našla u izboru za nagradu Dialogos. Priznanje se dodjeljuje za najbolju publikaciju u oblasti teorije i kulture medija u regionu, a ustanovio ga je 2013. godine međunarodni naučni časopis “Medijski dijalozi”, u cilju promocije, podrške i razvoja teorije medija, medijske kulture i medijske pismenosti.

U DJELU SE, KAKO JE ZAPAZIO HRVATSKI PROFESOR FILOZOFIJE BRUNO ĆURKO, AFIRMIŠU ILI REAFIRMIŠU VAŽNI KONCEPTI I TEME, POPUT ZBUNJENOG STADA, MEDIJSKE SLOBODE, DRUŠTVENE SLOBODE, PROIZVODNJE PRISTANKA I PRISTRASNOSTI, PROIZVODNJE VIJESTI KAO TEMELJA PROIZVODNJE (SLIKE) STVARNOSTI.

U djelu se, kako je zapazio hrvatski profesor filozofije Bruno Ćurko Ćurko,, afirmišu ili reafirmišu važni koncepti i teme, poput zbunjenog stada, medijske slobode, društvene slobode, proizvodnje pristanka i pristrasnosti, proizvodnje vijesti kao temelja proizvodnje (slike) stvarnosti. “Sve te teme i pojmovi su obrađeni, pojašnjeni i kritički procesurani. Djelo je od izuzetne važnosti za razvoj filozofije medija kod nas”, smatra Ćurko. Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Lino Veljak ističe da se Noam Čomski u planeratnim razmjerama gotovo konsenzualno smatra najvećim živim

lingvistom, a ujedno je jedan do najuticajnijih

mislilaca naše epohe čiji je doprinos problematizovanju i promišljanju naravi i uloge

medija u današnjem svijetu izuzetno značajan. “O toj dimenziji opusa Noama Čomskog u hrvatskoj naučnoj bibliografiji nema spomena vrijednih priloga, tako da ova monografija ispunjava vidljivu prazninu”, smatra Veljak. Autor Vertovšek u uvodu djela piše da savremeni masmediji globalno i individualno izgrađuju misaona iskustva, stvaraju i ruše doživljaje i proizvode drugu stvarnost, ne samo virtuelnu, koja postaje “stvarna” stvarnost. “Filozofski je zadatak danas teži nego prije um mora ozbiljno promisliti najsnažnije oblike današnjeg otuđenja ljudskih bića - virtuelne svjetove masmedija. Noam Čomski jedan je od izuzetnih kritičara ‘obećane zemlje’ unutar interneta i svih vrsta medija koji su nam, tvrde apologeti masmedija, sudbinski predodređeni. Rad polazi od toga kako je nužno razmotriti

i definisati načela prevencije od još jedne čovjekove zavisnosti koja posreduje njegovo oslobođenje - zavisnosti od medijske slike svijeta”, objašnjava autor. U izboru za nagradu Dialogos su se našle i “Filozofija medija 3” Divne Vuksanović, “Od novinara do novinarstva” profesorice komunikologije na pulskom Univerzitetu Tijane Vukić, “Posredovanje seksualnog nasilja”, autora Vedade Baraković i Mirze Mahmutovića, kao “Elektronička špilja” poznatog bosansko-hercegovačkog filozofa, estetičara i esejiste Predraga Fincija, čiji će prikaz biti objavljen u narednom izdanju Vikend novina. S.I.

DIALOGOS SE DODJELJUJE ZA NAJBOLJU PUBLIKACIJU U OBLASTI TEORIJE I KULTURE MEDIJA U REGIONU, A USTANOVIO GA JE 2013. GODINE MEĐUNARODNI NAUČNI ČASOPIS “MEDIJSKI DIJALOZI”

POZIV LIKOVNJACIMA ZA UČEŠĆE NA TRADICIONALNOJ IZLOŽBI POVODOM DANA OPŠTINE

TON I SLIKA – RADIO KOTOR VIZUELNIM UMJETNICIMA

Gradska galerija Kotor uputila je poziv umjetnicima koji su rođeni ili žive u ovom gradu da se prijave za učešće na tradicionalnoj izložbi “Kotorski vizuelni umjetnici”. Svi likovni umjetnici zainteresovani za učešće na ovoj izložbi, a koji zadovoljavaju postavljene kriterijume, treba da donesu dva do tri rada, kao i kratku biografiju u Gradsku galeriju Kotor, najkasnije do 10. novembra. “D ana 13. novembra

zasijedaće tročlani stručni žiri koji će napraviti selekciju radova za izložbu i donijeti odluku o dodjeljivanju ‘Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2018. godini’. Radio Kotor će i ove godine podržati održavanje ove smotre, tako što će dodijeliti nekom od umjetnika nagradu slušalaca, odnosno publike ‘Ton i slika – Radio Kotor vizuelnim umjetnicima’”, saopšteno je iz Gradske galerije. S.I.

10. NOVEMBAR JE ROK ZA PRIJAVU ZA UČEŠĆE NA GODIŠNJOJ IZLOŽBI KOTORSKIH VIZUELNIH UMJETNIKA


40

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

nju delhi rizikuje sankcije sjedinj

IndIja za pet m kupuje S-400 tokom posjete rodnoj kini

Nestao šef Interpola, Kinez Meng Hongvej Francuska policija pokrenula je istragu nakon što je supruga direktora Interpola Meng Hongveja prijavila da joj je muž nestao, saopšteno je juče iz francuske policije. Supruga direktora Interpola, koja živi u Lionu gdje je i sjedište te međunarodne policijske organizacije, pozvala je policiju jer se nije čula sa suprugom od kada je otputovao u rod-

nu Kinu krajem septembra, naveo je izvor, prenio je Rojters. Kako je prenijela agencija, portparokla Interpola nije bila dostupna za komentar. Na sajtu Interpola navodi se da je Meng, prije funkcije u Interpolu, bio pomoćnik kineskog ministra za javnu bezbjednost. On je prvi Kinez na čelu Interpola u 95-godišnjoj istoriji te institucije.

korupcija se nikom ne prašta

J. Koreja: Još jedan bivši predsjednik u zatvoru Sud u Seulu osudio je bivšeg južnokorejskog predsjednika Li Mjung Baka (76) na 15 godina zatvora i novčanu kaznu od 11,5 miliona dolara zbog korupcije. Presuda je izrečena javno, u televizijskom prenosu, a Li – koji je bio na čelu države od 2008. do 2013. godine – četvrti je južnokorejski predsjednik koji je završio u zatvoru, prenijela je agencija Jonhap. Li je optužen za primanje oko 10 miliona dolara ilegalnih finansijskih sredstava od institucija poput “Samsunga” i svoje vlastite obavještajne službe, kao i za pronevjeru 21,77 miliona dolara od pro-

izvođača autodjelova DAS, na čijem čelu je njegov brat. Sud je presudio da je u stvari Li pravi vlasnik kompanije DAS, koja je u središtu skandala. Ove godine, osuđena je i njegova nasljednica Park Geun Hje zbog uloge u odvojenom korupcijskom skandalu zbog kojeg je svrgnuta s vlasti početkom 2017. godine i koji je doveo do zatvaranja potpredsjednika “Samsunga” Džej J Lija. Li je ranije odbacio sve optužbe navodeći da je postupak protiv njega politički motivisan, odnosno da je riječ o “osveti” sadašnjeg predsjednika Mun Džae Ina.

Iako nije bilo javnog potpisivanja, ugovor je zaključen tokom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Indiji povodom godišnjeg sastanka lidera dviju zemalja. “Ugovor je potpisan na marginama samita sa premijerom Narendrom Modijem”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za Rojters, prenijela je Hina. Ugovor je vrijedan 5,2 milijardi dolara i daće indijskoj vojsci sposobnost rušenja aviona i raketa u dometima bez presedana. Aleksander Mihejev, portparol ruske odbrambene korporacije “Rosoboroneksport” je potvrdio da je pokrenut postupak isporuke protivvazdušnih sistema S-400 Indiji. Kako je rekao, ovaj ugovor predstavlja najveći posao koji je Rusija ikada sklopila sa Indijom u vojnotehničkoj saradnji. “Ovo je ujedno i najkru-

pniji ugovor koji je ’Rosoboroneksport‘ ikada sklopio sa jednom stranom. Danas krećemo sa njegovom realizacijom”, istakao je Mihejev.

Ruski predsjednik i indijski premijer Narendra Modi razgovarali su detaljno o izgledima za vojnotehničku saradnju dviju zemalja.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

svijet

41

jenih američkih država

mIlIjardI od ruSIje

priznanje za borbu protiv seksualnog nasilja u ratu

Ginekolog iz Konga i bivša robinja ID dobitnici Nobelove nagrade za mir Denis Mukvege, ginekolog koji je je liječio žrtve seksualnog nasilja u Kongu i Nađa Murad, jazidska aktivistkinja za ljudska prava i bivša seksualna robinja Islamske države u Iraku, dobitinici su ovogodišnje Nobelove nagrade za mir. Nobelov komitet je saopštio da su Mukvege i Muradova nagrađeni za njihove napore za okončanje upotrebe seksualnog nasilja kao oružje vođenje rata. “Oba laureata dala su ključan dopri-

nos za skretanje pažnje i borbu protiv takvih, ratnih zločina”, navodi se u obrazloženju odluke. Mukvege koji liječi žrtve seksualnog

331 pojedinac i organizacija bili su u konkurenciji za ovogodišnju nobelovu nagradu za mir

nasilja u Kongu na čelu je bolnice Panzi u gradu Bukavu na istoku zemlje. Klinika koja je otvorena 1999. godine prima na liječenje hiljade žena svake godine. Nađa Murad zastupa jazidsku manjinu u Iraku, izbjeglice kao i ženska prava u cjelini. Muradovu su 2014. godine zarobili i silovali džihadisti Islamske države u Mosulu. Nagrada vrijedna milion američkih dolara dobitnicima će biti uručena 10. decembra u Oslu.

policija saopštila da najvjerovatnije nije u pitanju terorizam

Putin je rekao da su Rusija i Indija održale istinski bliske međusobno korisne odnose u toj sferi koja spada u okvire bilateralnog strateškog partnerstva. Istakao je da vojnotehnička saradnja nije ograničena samo na snabdjevanje ruskih oružanih sistema. Pokrenut je zajednički razvoj i proizvodnja vojnog hardvera, a ministarstva odbrane ove dvije zemlje i generalni štabovi redovno održavaju kontakt, navela je agencija Tas. Međutim, SAD su rekle da će zemlje koje trguju s odbrambenim i obavještajnim sektorima Rusije biti suočene s automatskim sankcijama u skladu sa zakonom CAATSA. Američki kongres usvojio je 2017. godine zakon koji su podržali republikanci i demokrate kako bi kaznio Rusiju zbog ponašanja u Ukrajini i uplitanja u američke predsjednič-

ke izbore. Taj zakon nazvan CAATSA (Counter America’s Adversaries Through Sanctionas Act) nameće ekonomske sankcije protiv svakog entiteta ili zemlje koja sklapa ugovore o naoružanju s ruskim kompanijama. Portparol Stejt Departmenta rekao je ove sedmice da će sprovođenje tog zakona o sankcijama biti fokusirano na zemlje koje nabavljaju oružje kao što je S-400. Prošlog mjeseca SAD je nametnuo sankcije Kini zbog kupovine borbenih aviona i raketnog sistema S-400. Indija se nada da će administracija predsjednika Donalda Trampa u ovom slučaju napraviti izuzetak, jer kupovinom ovog raketnog sistema Nju Delhi prevashodno želi da se zažtiti od eventualnih prijetnji veće i superiornije kineske vojske, kao i prijetnji velikog rivala iz susjedstva - Pakistana.

Vozilo uletjelo u kafić u Berlinu, nekoliko ljudi povrijeđeno Nekoliko ljudi je povrijeđeno u Berlinu nakon što je vozilo u petak udarilo u kafić u tom gradu, saopštila je policija u Njemačkoj. U saopštenju policije se, bez otkrivanja detalja, navodi da je vozač najvjerovatnije imao zdravstvenih problema, a da se nezgoda dogodila u zapadnom administrativnom okrugu Šarlotenburg. Rojters je javio da je njemačka policija saopštila da ovaj incident najvjerovatnije nema veze sa terorizmom. “Prema nalazima prvobitne istrage naših kolega, koja je sprovedena na licu mjesta, vozač je imao zdravstvenih problema”, poručila je policija Berlina na Tviteru, a portparol policije je

rekao da “nema naznaka da je riječ o terorizmu”. Dodao je da je mnogo vjerovatnije da je do nezgode došlo zato što je vozač izgubio kontrolu nad vozilom, jer se nije osjećao dobro.

U Njemačkoj je stepen pripravnosti podignut na visok nivo nakon što je prije dvije godine Tunišanin ekstremista uleteo ukradenim kamionom na božićnu pijacu u Berlinu, usmrtivši 11 osoba.


42

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

dojče vele ekskluzivno otkriva revizionističke izjave predsjednika mladih afd-a

“Svaki političar bi postupio kao Hitler“

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Suva hrana za životinje sa PDV-om 57.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 1-02-406-11462/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava

Lars Štajnke, bivši lider omladine Alternative za Njemačku u pokrajini Donjoj Saksoniji, postao je poznatiji javnosti početkom avgusta kada se raspisao po Fejsbuku. Tamo je ocijenio da je Klaus Šenk fon Štaufenberg, atentator na Hitlera, zapravo “izdajnik” i “kukavica”. To je bilo previše čak i za AfD – Štajnke je zbog tog komentara izgubio mjesto šefa partijske omladine. Međutim u stranci je i odranije bilo poznato da Lars Štajnke gaji divljenje za nacistički režim iz tridesetih i četrdesetih. Jedan insajder je dostavio redakciji DW audiosnimak na kojem Štajnke pred kolegom opravdava napad na Poljsku 1939. tvrdeći da to nije bio napadački rat već da je Hitler bio “prinuđen” da djela: “Svaki drugi političar bi postupio isto kao Hitler i umarširao bi (u Poljsku).”, rekao je tada. Štajnke nije o ovome htio da se izjasni na pitanja Dojče vele (DW). Samo je naveo da ne računa ni sa isključenjem iz stranke niti sa konačnim gubitkom predsjedničkog mesta pokrajinske omladine te da će pred stranačkim organima tražiti reviziju. I u partijskoj centrali DW je takođe naišao na ćutanje.

U samoj stranci, trenUtno prema nekim anketama drUgoj najjačoj U zemlji, vodi se oštra debata o tome na kolikoj distanci treba biti od ekstremnih grUpa

■ Građanska fasada

Slučaj iz Donje Saksonije nije izuzetak. Služba za zaštitu ustavnog poretka već je stavila pod prismotru omladinu AfD u toj pokrajini kao i u Bremenu. Razlog je bliskost ekstremnim desničarskim grupama i upletenost u neonacističke mreže. Uprkos tome, AfD i stranačka omladina do sada su se trudili da održe građansku fasadu. Damjan Lor, šef savezne partijske omladine, kritikovao je tako odluku službe da motri na omladinu AfD: “Ni pokrajinski odbori Mlade Alternative, ni Mlada Alternativa u cjelini nisu protivustavne organizacije.” Lor je ukazao da je Štajnke zbog svog pisanja po Fejsbuku već smijenjen te da traje postupak za njegovo isključenje iz patije. I sam Damjan Lor ima svoje repove. Ljetos je dao intervju za DW tokom kongresa omladine stranke u pokrajini Tiringiji, tvrdeći da “nema nikakve saradnje” sa Identitarnim pokretom – radikalnom desni-

čarskom organizacijom koja je takođe pod prismotrom službe. Ipak, baš prije nego što je Lor to utvrdio, njega su za potrebe jednog promotivnog spota snimali kamermani firme “Arhetip GmbH”. Ta produkcijska kuća pripada Filipu Štajnu, osnivaču pokreta “Jedan procenat” koji sebe predstavlja kao desničarsku otporašku grupu, isprepletenu sa Identitarnim pokretom.

■ Partijski vrh se oGrađuje

U samoj stranci, trenutno prema nekim anketama drugoj najjačoj u zemlji, vodi se oštra debata o tome na kolikoj distanci treba biti od ekstremnih grupa. Kada je Identitarni pokret 2016. stavljen pod prismortu službi AfD je čak donio “zaključak o nespojivosti” članstva u AfD i u tom pokretu. “Ako neko sada sarađuje sa Identitarcima, onda kod nas nema šta da traži”, kazao je za DW Jerg Mojten, kopredsjednik AfD. Vrh stranke zalaže se za raspuštanje partijske omladine u dve pokrajine – Bremenu i Donjoj Saksoniji – kako bi se izbjeglo da cijela partijska omladina zbog njih dospije pod prismotru službe. Prema insajderima postoje teškoće da se u Mladoj Alternativi nađe većina za takvu odluku. O tome će se odlučivati na vanrednom kongresu sredinom oktobra.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge stručnog usavršavanja zaposlenih, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 10007 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.10.2018.godine . Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com.

I.br. 700/14 OSNOVNI SUD U NIKŠIĆU, sudija Bojović Andrija, uz sudjelovanje Kadić Dragice, kao zapisničara, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca-protivdužnika Marojević Luke, iz Nikšića, koga zastupa punomoćnik Miodrag S. Bojanić, advokat iz Podgorice, ul. S.Markovića 4/1, protiv izvršnog dužnika-protivpovjerioca Država Crna Gora, koju zastupa zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog povjerioca u postupku protivizvršenja, dana 02.10.2018.godine donio je

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO”Vodovod i kanalizacija Kotor”,Škaljari bb, Kotor, oglašava

ODREĐUJE SE XIV-to ročište za prodaju nekretnina izvršnog povjerioca Marojević Luke, upisanih u listu nepo-kretnosti br. 140 KO Morakovo i to: - kat.parc. br. 1988, neplodna zemljišta, povr. 3.033 m2 u iznosu od 758,25 €, - kat.parc. br. 1989, pašnjak pete klase, povr. 1.156 m2 u iznosu od 809,20 €, - kat.parc. br. 1990, pašnjak pete klase, povr. 7.779 m2 u iznosu od 5.445,30 €, - kat.parc. br. 1991, šuma četvrte klase, povr. 986 m2 u iznosu od 1.254,19 €, - kat.parc. br. 1993, neplodna zemljišta, povr. 950 m2 u iznosu od 237,50 €, - kat.parc. br. 1994, neplodna zemljišta, povr. 1.555 m2 u iznosu od 388,75 € i - kat.parc. br. 1995, šuma treće klase, povr.94.125 m2 u iznosu od 119.727,00€, ili ukupna vrijednost svih nekretnina (zemljišta i šume) iznosi 128.620,19 €, putem usmenog, javnog nadmetanja, dana 01.11.2018.godine u 13,00 časova, kancelarija br. 52 ovoga suda. Navedene nekretnine, na ovom ročištu mogu se prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog dužnika-protivpovjerioca. Lica zainteresovana za učešće na usmenom, javnom nadmetanju, osim izvršnog dužnika, dužna su da u depozit ovoga suda, u gotovom ili na žiro račun br. 535-1525-63, na ime jemstva uplate iznos od 10% utvrđene vrijednosti i da na javnom nadmetanju polože dokaz o tome. Najbolji ponudilac – kupac kome nepokretnost bude prodata dužan je da utvrđenu cijenu za koju je nepokretnost prodata položi u depozit suda u roku od 8 dana od zaključenja usmenog, javnog nadmetanja. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja a u tom slučaju će se iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje. Zaključak o prodaji objaviti u Dnevnim novinama. OSNOVNI SUD U NIKŠIĆU, dana 02.10.2018.godine Zapisničar SUDIJA Kadić Dragica, s.r. Bojović Andrija, s.r.

ZAKLJUČAK O PRODAJI

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka radnog kola i kućišta za kanalizacionu pumpu Sulzer tip XFP200M-CH3 PE 1320/4,SN: 64784,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 27000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A12/6-4073/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 05.10.2018.godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me..

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11 i br.053/16) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br. 553/15 od 14.01.2016. godine, stečajna upravnica „Trgošped“ d.o.o. u stečaju - Rožaje

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, da poništava X Oglas o prodaji imovine „TRGOŠPED“ DOO u stečaju - Rožaje (MB/PIB:02047292) javnim prikupljanjem ponuda objavljenim dana 19.09.2018.godine u dnevnom listu Pobjeda i Dnevnim novinama, kao i na web sait-u www.stecaj.me. U Podgorici, dana 05.10.2018.godine s.u.Snežana Jović


43

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 6.  7. 10. 2018.

BARSKA ROKENROL AKADEMIA ZAKORAČILA U DRUGU DECENIJU  FRONTMEN BOŽIDAR ČIČA GAGOVIĆ ZA VN O JUBILEJU: 44-45

Krvav rad i korektnost krunisali su naše karijere

DESET NAJKREATIVNIJIH NA FASHION WEEKU

ASTROLOGIJA

Mogući su Još dva dana za prijave na takmičenje sudbinski susreti mladih dizajnera

47

OKONČANO SNIMANJE ª AVENGERS 4º

47

Evans se pozdravio od kapetana Amerike


44

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

BARSKA ROKENROL AKADEMIA ZAKORAČILA U DRUGU DECEN

Krvav rad i korektnost k ⌦ Danilo Brajković

Č

lanovi rokenrol benda Akademia, ponosa Bara i najangažovanije crnogorske postave, ove sedmice ugasili su 10 svjećica na rođendanskoj torti. Frontmen Božidar Čiča Gagović u intervjuu za Vikend novine ocjenjuje da je Akademia kruna karijere njenih članova, podsjeća da je jubileju prethodio krvav rad, uz korektan odnos sa svima, a vjeruje i da će bend iznjedriti još dosta dobrog. Proslava desetog rođendana barske Akademie upriličena je na istom mjestu sa kog se bend prije deceniju otisnuo u uzbudljivu avanturu - ispred kafea Varadero i Augusta u rodnom kraju. Brojni poklonici stvaralaštva Akademie, sugrađani i prijatelji, ko zna koji put potvrdili su da cijene sve što su muzičari učinili minulih godina, pa tako nikako nije izostala atmosfera dostojna rokenrol okupljanja. Osim muzičkog užitka, kratkih rukava svirku nijesu napustili ni ljubitelji vizuelnih djela - povodom jubileja, bend je ekranizovao i predstavio “Kraljevski valcer”, spot za numeru iz sada već davne 1997. godine. Frontmen Božidar Čiča Gagović, u ime benda koji još čine: Gavro Ugrenović (vokal), Marko Mirković (bas), Ratko Stanisavljević (bubnjevi), Dina Desančić (violina) i

Mladen Kovačević (klavijature, vokal, usna harmonika), u intervjuu za Vikend novine “zakopao” je po almanahu Akademie, prisjetio se, između ostalog, krunskih trenutaka i najavio da bend još nije nije rekao posljednju riječ. VN: Prije svega, čestitke zbog vrijednog jubileja, naročito imajući u vidu prilike na crnogorskoj muzičkoj sceni. Obično ovi datumi podrazumijevaju da se podvuče crta. Tim povodom, koja se osjećanja prepliću ovih dana u Akademiji i koje su to prve asocijacije na pomen kombinacije: bend-decenija rada? GAGOVIĆ: Hvala. Nemamo još šta da podvlačimo, jer planiramo još dugo da radimo. Ovaj jubilej je i lijep i za poštovanje. Ali, da se razumijemo, mi smo pod drugim imenima radili još dvije decenije prije Akademie. Svi ti bendovi su prirodna preteča Akademie. Znate, ovi ljudi su svirali u svim

Akademia svakako može ovako funkcionisati svugdje na balkanskim prostorima, gdje je naše govorno područje. U prilog tome je i činjenica da mi devet mjeseci godišnje najmanje u Baru sviramo značajnim barskim grupama, od sredine osamdesetih godina prošlog vijeka do danas. Što se tiče konkretno posljednjih 10 godina, vrlo smo zadovoljni i mnogo toga se lijepog događalo. Reklo bi se da je rok bend Akademia kruna naših karijera. VN: Zanimljiva i rekao bih prilično iskrena poruka u prvoj rečenici bilješke na Fejsbuk stranici, povodom najave proslave jubileja – “Ko nije vjerovao u nas - grdno se za*eb’o” vraća loptu na po-

Čuvari barskog rokenrola - bend Akademia; Božidar Čiča Gagović (prvi slijeva) predvodi muzičku ekipu

četak – jeste li, prilikom osnivanja, uopšte vjerovali da će jednog dana bend doći do ovog nivoa, s obzirom na to da je u posljednjih 10 godina naša domaća scena konstantno nazadovala u odnosu na, recimo, onu deceniju iza osnivanja Akademie? GAGOVIĆ: Pa, moram priznati da sam ja bio najveći skeptik kada se bend pravio. Jer, poznavajući crnogorske muzičke prilike nekoliko godina prije toga, mislio sam da cijela priča neće piti vodu. Bilo je više razloga za to. Prvo, sveukupna kulturna slika nije obećavala. Drugo, formacije ‘one man band’, dvojke – trojke su mi davale pravo da sumnjam da će neko plaćati ozbiljan bend. Treće, samo smo Mišo, Suad i ja bili profesionalci. Razmišljao sam u prav-

cu - “šta ako nas u nekom trenutku bubnjar, pjevač ili bilo ko drugi ostave zbog privatnih ili poslovnih obaveza”? Znate, ozbiljan bend naše profilacije uzima ogromnu količinu energije. A zaista nijesam želio da sve to pravimo i da se poslije par mjeseci sve uruši. Četvrto, činjenica da smo iz Bara je bila u startu problem. Nijesmo imali nikakav lobi i podršku. Danas je to umnogome drugačije. Sami smo sebi, a i mnogim mlađim kolegama, otvorili vrata krvavim radom i korektnim odnosom sa svima. Sa druge strane, imali smo iskustva iz prethodnog benda, pa smo znali kako da planski radimo. A i bili smo tvrdoglavi da stvari dovedemo na ovaj nivo. Ko nas privatno poznaje - zna da nijesmo površni. VN: Ako bismo govorili o presudnim trenucima u istoriji benda – koji je bio najizazovniji? Takođe, koji je poslužio kao svojevrsna


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

zabava

45

NIJU - FRONTMEN BOŽIDAR ČIČA GAGOVIĆ ZA VN O JUBILEJU:

krunisali su naše karijere U 2016. i 2017. godini imali smo 403 svirke

VN: Bez dileme, prvi ste bend u Crnoj Gori po pitanju pređene kilometraže na nastupima. Stvarno je za svaku pohvalu vidjeti spisak svirki iz mjeseca u mjesec. Očito da nikada nijeste zakazali i da pozivi ne izostaju, samim tim i priznanje publike – ima li ljepše “nepisane” nagrade za bend od toga? GaGOVić: Ne! To je to. Doodskočna daska za ono što je uslijedilo? GAGOVIĆ: Za mene, najizazovnije je bilo skupiti na jednom mjestu 15 kompozicija iz različitih perioda, stilski i tehnički neujednačenih, i napraviti retrospektivni album. Sve to ne bi bilo moguće bez studija “Gain” i našeg producenta - Novaka Brajovića (ex Ružin trn). Takođe, bilo je izazovno snimiti “Malit te zi”, etno-džezrok kompoziciju sa velikim džez trubačem - Novakom Mijovićem i dovesti je do toga da bude vrhunski “fusion” proizvod. Pa, zatim,

bro ste to primijetili. Pretprošle godine, recimo, 199 nastupa, prošle - 204. Mi smo u stvari cover band za velike bine i trgove. Međutim, kako je u godini takvih svirki malo, moramo raditi i po lokalima. Izgradili smo pozitivan imidž i sviramo isključivo na mjestima koja se nama dopadaju, zbog ambijenta i zbog interakcije sa publikom. snimiti posljednji instrumental “Kraljevski valcer”, sa maestralnim Ivanom Ivanovićem na bubnjevima. Takođe, bilo je vrlo izazovno naći mjesto za violinu magistra Dine Desančić - u profilaciji klasičnog rokenrol benda. Presudni trenutak je bio na Maslinijadi u Starom Baru, mislim da je bila 2014. Vratili smo se na mala vrata u grad-

ske tokove i institucije te postali bukvalno gradski bend. I naravno, Gajov definitivni dolazak u grupu. VN: Kada je riječ o diskografiji, jeste li zadovoljni učinjenim i efektom tih numera, i kroz album prvijenac i kroz singlove? Fali li nešto toj priči Akademie da bi bila potpuna ili je sve na mjestu? GAGOVIĆ: Ništa ja tu ne bih ni oduzimao ni dodavao. Sve je išlo svojim tokom i dinamikom. I sami ste svjedoci da je muzička industrija u krizi te da od snimanja albuma nema nikakve koristi. Mi ćemo, dokle god budemo radili, snimati po jednu – dvije kompozicije godišnje. Toliko možemo da stignemo između nastupa i toliko nam je zadovoljstvo, bez natezanja. Kao i do sada, nekada će to biti instrumentali, nekada konvencionalne i program-

Nemamo još šta da podvlačimo, jer plaNiramo još dugo da radimo. ovaj jubilej je i lijep i za poštovaNje. ali, da se razumijemo, mi smo pod drugim imeNima radili još dvije deceNije prije akademie. svi ti beNdovi su prirodNa preteča akademie ske pjesme. VN: Nikada se u pitanje nije dovodio ni lokal patriotizam, što je rezultiralo time da se u Baru ime benda pominje s ponosom. Da li bi Akademia mogla ovako funkcionisati i van Bara ili je to ona priča – svoji na svome? GAGOVIĆ: Znate, lijepo je biti lokal patriota, ako čovjek zaista ima za šta da se uhvati, a da je vrijedno hvale iz grada iz kog dolazite. Mi smo u Baru imali i imamo ljude koji su priznati naučnici, doktori, fudbaleri, ko-

šarkaši, privrednici, pomorci, producenti… U domenu pop-rok muzike, imali smo Vesele dječake, Ajkule, Napokon, legendarni Ružin trn, Karlo peti, Bellmondo, Katapult, Don Kihot, Grimm, Andreu Demirović... U domenu klasike, Bojanu Brajović, Novaka Pavličića, Bojanu Pejanović, Aleksandru Vojvodić, Sava Markovića... Akademia svakako može ovako funkcionisati svugdje na balkanskim prostorima, gdje je naše govorno područje. U prilog tome je i činjenica da mi devet mjeseci godišnje najmanje u Baru sviramo. VN: Na proslavi jubileja, počastili ste i goste i ostalu publiku premijerom spota. Koji su naredni koraci, osim svirki? Ima li mjesta za drugi album? GAGOVIĆ: Da, kompozicija je “Kraljevski valcer” iz 1997. Autor i montažer spota je naš basista Marko Mirković. Korišćeni su arhivski snimci sa interneta, koji ne podliježu autorskim pravima. Prvi put da autori spota nijesu momci iz “Bubulj produkcije”. Da ne bude zabune, saradnja i dalje traje, ali ovaj spot je niskobudžetan, a Marko je završio Fakultet vizuelnih umjetnosti. Da ne bismo gnjavili najveću crnogorsku video-produkciju, jer su u ogromnom poslu oko nekih ozbiljnih projekata, mi smo se dohvatili ovog projekta. Inače, evo da najavim, u narednih mjesec-dva se očekuje spot za “Gorko vino”, koji će biti skup kadrova sa naša četiri live nastupa. Naravno, u produkciji “Bubulja”. Što se svirki tiče, očekuje nas uvijek dinamična zima. Četiri-pet svirki sedmično u radijusu Bar - Budva - Kotor - Podgorica. A što se tiče drugog albuma, biće retrospektivni, kao i prvi, kada se skupi dovoljan broj singlova. Radimo na tome.


46

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

DANAS I SJUTRA U KICU ª BUDO TOMOVIĆº U PODGORICI

Drugi sajam audio uređaja, opreme i nosača zvuka Drugi sajam audio uređaja, opreme i nosača zvuka Podgorica 2018. biće održan danas (subota) i sjutra (nedjelja) od 18 do 22 sata, odnosno 12 do 18 sati u izložbenom holu KIC-a “Budo Tomović”. Teme “Drugog sajma audio uređaja, opreme i nosača zvuka” su: izložba vintage audio uređaja i opreme (resiveri, gramofoni, magnetofoni, dekovi, tjuneri....), izložba omota gramofonskih ploča (najbolja svjetski priznata grafička rješenja omota i rijetke ploče), velika berza ploča (razmjena i prodaja), DJ program i muzička literatura, knjige, katalozi, brošure. “Biće oko tridesetak izlagača, a između 70 i 90 uređaja. Biće svi izložbenog karaktera i većinom su stari između 50 i 60 godina. To su bili najkvalitetniji i najskuplji uređaji u doba kada su se proizvodili. Očekujemo oko 15 magnetofona, a gramofo-

na će biti oko dvadesetak. Biće i razne vrste pojačala, recimo, pet do 10 Marantz pojačala, koja su na ovim prostorima raritet i vrlo su skupa. Kolekcionari ih tako ljubomorno čuvaju u stanovima da jednostavno rijetko izlaze u susret i dolaze na sajam, kako bi ih pokazali. Dakle, između 60 i 70 komada te opreme biće veoma raritetni i moguće da neće uskoro izlagači željeti da ih pokažu, pošto postoji opasnost od oštećenja prilikom transporta. Ovo su rijetki momenti kada je ta oprema može vidjeti”, kazao je u nedavnom intervjuu za naš list jedan od organizatora i ujedno osnivač organizacije “Gramofonske ploče Podgorica”, Tomo Marković. Osim gorepomenutih FB Gramofonske ploče Podgorica, među organizatorima našli su se još i FM Mirda i KIC “Budo Tomović”. M.Rog.

Detalj sa prošlogodišnjeg sajma održanog u podgoričkom klubu Boćara

NETFLIX PREUZEO PRAVA NA SAGU

“Ljetopisi Narnije” i u seriji i na filmu Nakon što je Dizni s dva filma “Lav, vještica i ormar” i “Princ Kaspijan” uspješno prenio C.S. Luisove “Ljetopise Narnije” na filmsko platno, s trećim “Putovanje namjernika zore” – nije se previše proslavio, što je i stavilo na osmogodišnje čekanje naredni film “Srebrna stolica”. Međutim, ko čeka, taj dočeka, a posebno kada se umiješa Netflix, koji je i zvanično potvr-

dio da je otkupio prava, te da je u planu serija, ali i filmovi, koji će se temeljiti na ovoj popularnoj sagi. Ujedno, ovo je i prvi put da je neka filmska kompanija uspjela da dobije prava na svih sedam romana, tako da je sada sve na Netflixu, koji ima odriješene ruke u produkciji. Međutim, na datum novih “Ljetopisa” ćemo očigledno pričekati. M.Rog.

DRESOVI NA POKLON OD TOTIJA I DE ROSIJA

TOM HARDI NOVI FAN ROME Jedan od najboljih holivudskih glumaca i glavni akter aktuelnog Marvelovog ostvarenja “Venom” Tom Hardi, po svemu sudeći, postao je novi fan italijanskog fudbalskog prvoligaša Rome i navijači iz Vječnog grada ne mogu biti srećniji.

Naime, tokom intervjua sa italijanskim novinarima u Rimu, on je od fudbalskih legendi Rome Franćeska Totija i njegovog nasljednika Danijelea de Rosija dobio potpisana dva dresa Rome, sa natpisima Hardi i Venom, koji su ga oduševili. “Sjajno. Legende. Prema-

li je dres (smijeh). Nevjerovatno. Mogu da ih uramim. Volio bih da ovo nosim na narednom intervjuu. Puno vam hvala, jako cijenim ovaj gest”, kazao je oduševljeni Hardi italijanskim novinarima koji su poklon i uručili u ime fudbalskog kluba AS Roma. M.Rog.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

47

foto: Nikola Pejović

DESET NAJKREATIVNIJIH NA MIONETTO PROSECCO FASHION WEEKU

Još dva dana za prijave na takmičenje mladih dizajnera

Detalj sa prethodnog Montenegro Fashion week-a

NOVI ADUT ZA JESENJE DANE SANDIJA CENOVA

“Kad sve zbrojimo” o ljubavi koja se gasi

Novi autorski adut za jesenje dane hrvatskog kantautora Sandija Cenova je numera “Kad sve zbrojimo”. Pjesma, koja je nadasve za sanjarenje, kako ističe Cenov, nastala je kao njegova želja, ne toliko za komercijalnom baladom, kakve i sam voli privatno da sluša. Za razliku od pređašnjih numera, ovaj put novom pjesmom je progovorio o sasvim drugačijoj temi, netipičnoj za njega, kraju ljubavi. “Koja je bolja tema za baladu nego kraj jedne ljubavi, a ovdje se radi o ljubavi koja se lagano gasi. Smatram kako smo svi bili tokom života ponekad svjedoci toga, da se nešto samo od sebe ugasi-

ZABAVA

lo. Niko nije kriv, ali to je tako. Vjerujem kako će se ljudi pronaći u pjesmi, te da će ona probuditi emocije”, istakao je Cenov, dodajući da je vođen sopstvenim iskustvima i napisao numeru. “Svaki svoj ljubavni odnos u životu jako sam intenzivno proživljavao, toliko je emocija skupljenih negdje u meni, od svega toga što se zbivalo u mojoj prošlosti. Još se mogu sjetiti svakog i najsitnijeg detalja iz mojih ljubavnih priča, a vođen time, jednostavno nastane onda pjesma s kojom sam sretan i zadovoljan”, pojasnio je popularni pjevač. Muziku i tekst za “Kad sve zbrojimo” potpisuje Cenov, a aranžman i produkciju Miro Lesić Lesique. M.Rog.

Prijave za takmičenje za mlade dizajnere, koji mogu dobiti priliku da se predstave na Fashion Week-u sredinom novembra, traju još dva dana (danas i sjutra), podsjećaju organizatori. Podsjećanja radi, zadatak dizajnera je da osmisle i nacrtaju kreaciju inspirisanu narandžastom etiketom Mionetto Prosecco-a, koji je glavni sponzor nedjelje mode. Deset najboljih dobiće finansijska sredstva za izradu svojih fizičkih kreacija, koje će potom predstaviti na ovom

modnom događaju. Među njima će se birati tri najkreativnija mlada dizajnera. Prva nagrada je put u Milano za dvije osobe i vaučer u iznosu od 200 eura. Druga nagrada je profesionalna mašina za šivenje, a treće mjesto osvaja grafičku tablu za crtanje. Ko i kako može da se prijavi? Na takmičenje se mogu prijaviti punoljetni studenti i diplomci fakulteta likovnih umjetnosti, modnog i grafičkog dizajna, kao i dizajneri amateri. Konkursni zadatak u digitalnom A4 formatu treba da

EVANS SE POZDRAVIO OD KAPETANA AMERIKE

sadrži ilustraciju modela, opis ideje i opis materijala. Završene skice sa osnovnim podacima: ime, prezime, datum rođenja, adresa stanovanja, broj telefona i naziv škole/fakulteta potrebno je poslati na email konkurs@g3spirits.com, najkasnije do sjutra (nedjelja) u podne. Takmičenje organizuje glavni sponzor zimskog Fashion Week-a Montenegro brend Mionetto Prosecco, u saradnji sa kompanijom G3 Spirits i Modnom komorom Crne Gore. M.Rog.

lim da se zahvalim za sve uspomene. Vječno ću vam biti zahvalan”, napisao je Evans. Podsjećanja radi, Evans je igrao američkog supervojnika kapetana Ameriku u posljednjih osam godina, pritom tumačeći glavnu ulogu u čak sedam filmova iz Marvel univerzuma. M.Rog.

OKONČANO SNIMANJE “AVENGERS 4”

Glumac Kris Evans završio je snimanje filma “Avengers 4”, ali je ujedno i završio sa ulogom Stiva Rodžersa iliti popularnog kapetana Amerike. Tim povodom, na Tviteru se pozdravio od “MCU”. “Zvanično sam završio snimanje ‘Avengers 4’. Bio je to najblaže rečeno emotivan dan. Svima ispred kamera, iza kamera, i u publici, že-

Zvanično sam završio snimanje ‘Avengers 4’. Bio je to najblaže rečeno emotivan dan. Svima ispred kamera, iza kamera, i u publici, želim da se zahvalim za sve uspomene. Vječno ću vam biti zahvalan

ALBUM BOŽA VREĆA HVALJEN OD PUBLIKE I KRITIKE

“Melek” na dvostrukom vinil izdanju

Peti studijski album proslavljenog interpretatora sevdalinki Boža Vreća “Melek”, hvaljen od kritike i s oduševljenjem dočekan od publike, objavljen je kao bogato opremljeno dvostruko vinilno izdanje. Naime, radi se o 180-gramskim vinilnim pločama u boji u likovno sjajno opremljenom omotu za koje je zaslužan Daniell Ille uz fotografije Seada Šašivarevića. Svaki kupac ovog dvostrukog LP-ja na poklon dobija i download code s kojim može preuzeti cijeli album u MP3 formatu. “Melek” se od objavljivanja nalazi među najprodavanijim albumima u regionu, a kritiča-

ri su složni da je u pitanju remek-djelo sevdaha, ali i world music žanra, jer nadilazi granice Balkana. “Božo je na Meleku - na kojem se susreću muzički motivi turskog i austro-ugarskog carstva, i srži sevdaha i pop strujanja, i evropskih i američkih tradicija - pridao pažnju muzici koliko i glasu. Time je potvrdio da nije one trick pony, nego pjevač suštine i dubine”, kazao je nedavno čuveni Aleksandar Dragaš. Potvrda toga je i nedavno održana skandinavska turneja kao i turneja po SAD i Kanadi koja kreće 19. oktobra koncertom u Torontu. M.Rog.

Vrećo u Podgorici


astrologija

Retrogradna Venera

48

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Mogući su sudbinski susreti

Za vrijeme retrogradnog hoda na naplatu dolaze svi rezultati dosadašnjih djela Venera je trenutno usporila pred retrogradni hod, a od 6. oktobra 17. biće u retrogradnom hodu, kada će se stacionirati na 25. stepenu Vage i sa te pozicije krenuti u direktan hod. Iz svoje sjenke će izaći 18. decembra, kada će se vratiti na 10. stepen Škorpije – mjesto sa kojeg je krenula retrogradno. Za vrijeme retrogradnog hoda na naplatu dolaze svi rezultati dosadašnjih djela. Zato je potrebno da obratite pažnju koje polje vašeg ličnog horoskopa zahvata ovaj tranzit. Ljubav će, svakako, biti u fokusu. Davanje i primanje ljubavi i naklonosti postaje sve teže. Stari prijatelji ili ljubavnici se mogu ponovo pojaviti ili možete proživjeti prošla životna iskustva kako biste razriješili karmička pitanja. Pošto Venera, takođe, upravlja novcem, ovo nije idealno vrijeme za ulaganje ili kupovinu luksuznih predmeta, ne preporučuje se potpisivanje dokumenata, sklapanje partnerstava, otvaranje novog posla ili uzimanje kredita. Međutim, refinansiranje može zapravo dobro funkcionisati. Pravo je vrijeme za traženje oproštaja i rješavanje starih nesporazuma. Retrogradna Venera je vrijeme introspekcije i ponovnog procjenjivanja. Vjerovatno ćete postati zainteresova-

ni za nekoga ili nešto vrijedno što bi vam donosilo zadovoljstvo. Sudbinski susreti su mogući i možete stvarno doći u kontakt sa vašom srodnim dušom. Ako jeste, trebalo bi da doživite osjećaj neizbježnosti ili poznavanja. Međutim, za prvi potez, bolje je sačekati da Venera krene u direktni hod. Iskoristite ovaj period da biste razmislili o kvalitetu svog života. Razmislite šta volite, šta vam stvarno donosi zadovoljstvo. Pronađite razloge za probleme u ranijim ili trenutnim odnosima. Ovo je mjesto gdje se ponovo pojavljuju stariji ljubavnici koji će vam pomoći da izbrišete prošlost kako biste napravili prostor za nove odnose. Imaćete dovoljno vremena da preispitate svoje odnose, posebno one najbliže i najintimnije. Čak i razmišljanje o starim partnerima pomoći će vam da uklonite karmični prtljag i oslobodite opterećenje. Retrogradna Venera izaziva da promijenite ono što vam ne odgovara. Podsjeća vas da možete biti bolja verzija sebe kada otvorite svoje srce, napravite iskrenu introspekciju i istražite svoje najdublje potrebe i motivacije. Ovo je period karmičkih susreta, veza koje započinju u tajnosti ili koje same po sebi nose problematičnu simboliku.

Pošto Venera, takođe, upravlja novcem, ovo nije idealno vrijeme za ulaganje ili kupovinu luksuznih predmeta, ne preporučuje se potpisivanje dokumenata, sklapanje partnerstava, otvaranje novog posla ili uzimanje kredita


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Sve što započnete u ovom periodu, biće na iskušenju naredne dvije godine. Energija Škorpije uništava da bi uzdigla, uzima da bi ponovo dala, dovodi do dna da bi odbacila do visina. Transformacija je bolan proces, ali neophodan za naš rast. Sa tim u vezi, ovo je izazovna energija uspenja, regeneracije, oslobađanja okova, s jedne, i sunovrata i palih očekivanja, s druge strane, a sve u zavisnosti od prethodnih djela. Mnogi će, uz pomoć ove energije, shvatiti šta im je potrebno u životu, a šta nije, jer ćemo se baviti sopstvenim dubinama i istraživati intimnost kako bismo postigli određene ciljeve. Ne plašite se spaljivanja, jer promjena je nužna za vaskrsnuće i opstanak.

ASTROLOGIJA

49

Bez suočavanja nema rješenja Pored intimnosti i onog duboko skrivenog u nama, Venera u Škorpiji uticaće i na materijalno bogatstvo, posebno na novac koji dobijamo od drugih ljudi. Regeneracija i transformacija čekaju sve one kojima je ista potrebna da prebrode trenutne ili dugoročne životne krize, a potrebna je svima nama u nekom segmentu života. Bez suočavanja nema rješenja. Bez suočavanja, svi problemi leže ispod tepiha i čekaju period otkrivanja. To otkrivanje je dočekalo svoj red, pa će se suočavanje različito odraziti na različite karaktere, kao i na one koji su spremni ili nijesu spremni da se uhvate u koštac sa sopstvenim sjenkama. Otuda, ovaj period hrabrima može biti blagoslov, onim manje hrabrim ogroman stres. Ono što je sigurno, i jednim i drugim biće lekcija da se napredak ostvaruje tek onda kada preuzmemo odgovornost za sopstvena djela. Kada odrastemo. Kada shvatimo da sami biramo i svoju sreću i svoju nesreću.

Jovanka Blagojević, numerolog i autorka teksta

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu


50 LAKŠA

ENIGMATIKA PAROHOV POMOĆNIK

PRISTALICE NEKOG KLUBA

PREDUZIMLJIV (LAT.)

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

ČUVENI AMERIČKI TENIŠPANSKI GLUMAC, NAGNUTI SERKA SLIKAR DŽEREMI IVANOVIĆ

RADIO INDUSTRIJA (SKR.)

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

PRVO SLOVO ABECEDE

ŠAMPION SJEVERNO ATLANTSKI PAKT

MJESTO KOD ROVINJA PRIPADNIK ARAPSKOG PLEMENA, AGAREN

TEMPO DJEČJE OBDANIŠTE AM. FILMSKA DIVA GARDNER ŽENKE JELENA

ŽENA PIVAR OSTATAK OD POŽNJEVENOG ŽITA KRAĆI NAZIV ZA ROTAC. ŠTAMPU NIŠTA (TUR.)

AMERIČKA GLUMICA PARKER UKRASNA DAŠČICA (MN.) AMERIČKA KNJIŽEVNICA 4. I 24. SLOVO ONAJ KOJI KALEMI (MN.)

OZNAKA NORVEŠKE SRPSKI FUDBALSKI GOLMAN, VLADA

FOTO  UBOD

MUŠKO IME

INICIJALI PJEVAČICE JORDAN ŠKOLA

UČESTVOVANJE PRETVOREN U KAMEN

Ovako izgleda trudna vjeverica

GLASAN SMIJEH POZNATA MARKA PRINTERA BEZBOJNO MIRISNO ULJE

ISTA SLOVA

MUSLIMANSKO ŽENSKO IME

VLAŽNOST

UGLED

GRAD U FRANCUSKOJ

KREČITI, BOJITI AJNŠTAJNIJUM

DŽEZ TROMBONISTA KID

OBIM

AMERIČKA GLUMICA RAJDER

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VINARSTVO, I, IZAZOV, OFIS, NOBILE, LASK, SKRLET, TRKA, ERENTAL, BRZ, NAKON TOGA, A, TTN, AR, OTET, V, UPROSTITI, ANTO, J, NAIVCI, GO, IIC, OPASNA, GALIC, KOTAR, DODIRI.

www.sudokukingdom.com Suzu pustila nije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2624

2013-12-19

2 4 7

2

8 1

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2625

3

6

2013-12-20

5

9

5

2 5

2

4

5

6

2

8

8

2 5 9

9

4

3

7 5

9

3

7

2

9

8

2

5

7

4

2013-12-19

2

8

6

4

1

9

6

8 5 9

5

9

4

5

8

4

4

2 6

4

3 8

4 8

7

1 9

6

3

7

4 5

1 1

7

7

2

1

6

9

Page 1/2

Medium level

7

5

9 2

8 6

4 Medium level

2015-01-26

9

1 6

Daily Sudoku puzzle No. 2624

5

8

9

8

4 5

1 1

7

7 5

6

8

4Play sudoku online 6 at:

9

9

3

4

6

5

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3027

7 5

www.sudokukingdom.com

7

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 9

6

2

9

6

5 4


FOTO  UBOD

PRIJEVOZ AMERIČ. PRIBOR VODENIM GLUMAC, ZA VUČU PUTEM VOLOVA RAJAN

TEŽA

51

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

AUTOOZNAKA NIKŠIĆA

KNJIŽEVNIK ANDRIĆ

KOTAO NA PARNI POGON (MN.)

JEDINICA ELEKTRIČNOG OTPORA

NAKON ‘P’

PRIJE ‘R’

ZEVSOV SIN

KOJI ISMIJAVA, PODRUGLJIV

ODREDBA U VOJSCI

KAO ONA

18. SLOVO

SIMBOL TANTALA

INDIJSKA KONOPLJA

ŠPANSKO MUŠ. IME

RIMSKI PODZEMNI SVIJET DRŽAVA U AZIJI

DIREKTOR (SKR.)

27. SLOVO UDARANJE NOGAMA (MN.)

23. SLOVO NEVOLJE JESTIVI MORSKI PUŽIĆI EGIPATSKI BOG SUNCA

GRČKA NARODNOOSLOBODILAČKA VOJSKA DJELO ISIDORE SEKULIĆ

STRANA OZNAKA ZA SJEVER

DOKTOR

INICIJALI ČUVENOG KOŠARKAŠA DANEUA

IZVRŠITI KAĐENJE AZERBEJDŽAN OKIDAČ NA ORUŽJU SVASTIKA, ŠURNJAJA

OTISAK NA PODLOZI ZAŠTITE MOKRAĆNA CIJEV (MED.)

RUBLJA

Kuća u Velsu

FRANCUS. SLIKAR INDIJAN. PLEME U SAD

DIVLJI PERŠUN

NADUGAČKO

RUSKI NEIMAR, IVAN OZNAKA RIJEKE

RIJEKA U SRBIJI

KRAJ TRKE

OTEKLINE

PSEĆI LAVEŽ

RATOMIRA OD MILJA NEUREDAN, DRONJAV

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KANFANAR, AS, AGARJANIN, T, PIVARKA, AVA, ELINOR, STRN, LAJSNE, ROTO, ANAIS NIN, IJ, N, ČS, UČEŠĆE, KIKOT, AA, OKI, VLAGA, RENOME, AMIJEN, MALANJE, ORI, ES, VINONA.

Selo Nedajno, Pivska planina

Play sudoku online at:

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3358

2015-12-23

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3357 Daily Sudoku puzzle No. 2624

2

7

1

3

4 4

3

6 8

1

2 3

4 8

4

3

7

2

5

7

4

5

4

5

2

8

6

4

1

9

9

7

2

5

9

3 6

5

8 5

1

6

4

8www.sudokukingdom.com 2 5 5

1

8

2015-01-26

Medium level

7

1

6

6

7

9

4

7

3

4

1

8

3

8

5

8

4

6 9

Medium level

1

6

2

9

6

4

5

7

7

3

7 9

5

8 2

6

9

4

4

2

4

1

3 Page 1/2

6

6

3 1

7

8

4

9

1

8

7

5

9

Daily Sudoku puzzle No. 3027

6

2015-12-22

Medium level

6

Play sudoku online at:

9

7

2013-12-19

9

4

LAKŠA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

www.sudokukingdom.com

3

2

5

8

7

5

1 2 3

1


petak,

52

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 6 I 7.10. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 12:00h do 18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE

3

DOBIJAŠ

5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA

RAZNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


SUBOTA I NEDJELJA, 6 I 7. 10. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


54

zdravlje

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Obratite pažnju

Sjedjenje u kancelariji umara više od teretane Kako kući ne biste došli umorni, trebalo bi barem na svaki sat da ustajete sa stolice i da prošetate po hodniku, kratko porazgovarate s kolegama, lagano se istegnete i pogledate kroz prozor da vidite kakvo je vrijeme. Barem na svakih sat vremena popijte čašu vode da se izbjegne dehidracija. Takođe, pauza za ručak treba da se iskoristi baš s tim ciljem - da se ruča sa kolegama, a ne da se pauza iskoristi za nastavak posla. Pritom, izaberite vrstu hrane koja daje energiju.

Hemijski disbalans u mozgu javlja se kad se poremeti ravnoteža neurotransmitera, pa ih u mozgu ima previše ili premalo. To su hemijske materije koje se izlučuju u mozgu i omogućuju prenos informacija između nervnih ćelija, a njihova neravnoteža može dovesti od promjene raspoloženja do depresije, anksioznosti i nemira. Ljudi se osjećaju umornije nakon dana provedenog sjedeći u kancleriji nego nakon napornog vježbanja i znojenja u teretani, pokazalo je istraživanje psihologa i doktora Danijela Libermana na Univerzitetu Džordž Vašington. Tajna je u tome što ljudi nisu “programirani” da bi se koristili samo mozgom jer je on stvoren za saradnju s drugim djelovima tijela. Sjedeći u kancelariji, ljudi koriste samo mozak, što dovodi do he-

mijskog disbalansa u tijelu i energija se nejednako koristi. Zato na kraju radnog dana dolazi do iscrpljenosti i umora, kaže istraživanje. Hemijski disbalans u mozgu javlja se kad se poremeti ravnoteža neurotransmitera, pa ih u mozgu ima previše ili premalo. To su hemijske materije koje se izlučuju u mozgu i omogućuju prenos informacija između nervnih ćelija, a njihova neravnoteža može dovesti od promjene raspoloženja do depresije, anksioznosti i nemira. Nakon cjelodnevnog sjedenja preporučuje se vježbanje po vašem izboru, jer pomaže da se održava hemijska ravnoteža. Ne mora nužno biti iscrpljujuće, dovoljno je otići u šetnju. Za održavanje hemijske ravnoteže važna je i zdrava ishrana, bogata antioksi-

dansima i vitaminima kao i opuštanje nakon stresnog dana, metodom koja vama odgovara, jer stres može dovesti do razornih posljedica za zdravlje mozga i cijelog organizma. Mozgu su potrebni svakodnevni podsticaji da bi funkcionisao, pa se preporučuje stalno davanje novih zadataka mozgu i izbjegavanje svakodnevne rutine. Osim hemijske neravnoteže, umor od sjedjenja javlja se i zbog zatvorenog prostora s malo sunčeve svjetlosti i ustajalog vazduha u kancleariji.

ski rokovi, previše zadataka i nekolegijalnost vode do umora. Pretjerano opterećenje koje je prisutno u kancelarijama zbog određenih rokova u kojima moraju biti završeni zadaci takođe rezultiraju umorom. Da bi se spriječila iscrpljenost i previše obaveza koje se moraju završiti u kratkom roku, važno je organizovati vrijeme i ne čekati posljednji trenutak prije roka. Važna je i saradnja s kolegama, razumijevanje i ugodna atmosfera.

Manjak sunca vodi do pada energije

Kancelarije većinom nemaju dovoljno dobru ventilaciju, pa je slab protok kiseonika, te brže postajemo umorni jer nas svjež vazduh održava budnim i svjesnim. Isto tako većina poslova zahtijeva cjelodnevni boravak uz ekran, pri čemu se javlja umor očiju i na kraju umor, generalno.

Energija je bez sunca na niskom nivou, zimi taj osjećaj nazivamo “sezonski afektivni poremećaj”. Nema razloga da ga ne primijenimo i na rad u zatvorenom prostoru po 40 sati nedjeljno. Vremen-

prošetajte


otici

Jadran protiv splitskog imenjaka za Ligu šampiona

62

O

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 9. 2018.

VIKEND POSLASTICA U PODGORIČKOJ LJEPOTICI

NEK’ MORAČA PROGOVORI Rukometašice Budućnost u subotu (19h) protiv danskog Odenzea na otvaranju nove sezone Lige šampiona

OKUPLJANJE U NEDJELJU, TUMBAKOVIĆ ZA VN: Košarkaši Budućnosti Volija u derbiju ABA lige u nedjelju veče (19h) čekaju Crvenu zvezdu

60-63

Joveta i Janković igraju, Savić i Điđo teško 58


56

SPORT

TELEKOM, 1. CFL, 11. KOLO, SUBOTA 14.30 ROMANTIČARI ČEKAJU I

LISTA STRIJELACA

7 5 3 2

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

SUTJESKA I BUDUĆNOST VRŠE PRESING NA LIDERA

Stefan Milošević (ISKRA)

Nikola Krstović (ZETA)

Goran Vujović (LOVĆEN), Igor Ivanović (BUDUĆNOST)

⌦ Bojan Topalović

Denis Džanović, Filip Kalačević (MORNAR), Miloš Kalezić, Marko Kažić (PETROVAC), Edvin Kuč (RUDAR), Bojan Božović, Luka Merdović, Marko Vučić (SUTJESKA), Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Danilo Pešukić (ZETA), Vasko Kalezić, Marko Pavićević (OFK TITOGRAD)

Lider igra derbi, a šampion i viceprvak na papiru (samo na papiru) imaju lak posao, pa će Sutjeska i Budućnost pokušati da izvrše presing na OFK Titograd i približe mu se na prvom mjestu... “Romantičari” su u prošlom kolu doživjeli prvi poraz u prvenstvu (Rudar 3:1), ali se ekipa Igora Pamića “iskupila” trijumfom nad Petrovcem u prvom meču 1/8 finala Kupa Crne Gore. OFK Titograd u 11. kolu Telekom 1. CFL na Starom aerodromu dočekuju (subota, 14.30, Arena sport 4) mladu i poletnu Iskru, koja je u posljednja tri prvenstvena meča “spustila gas” (remi, dva poraza). “Bio sam zabrinut nakon poraza od Rudara, ali momci su odreagovali protiv Petrovca. Vratio nam se osmjeh na lice”, rekao je Pamić, koji ne može da računa na povrijeđene Hrvoja Bukvića i Balšu Banovića, dok Aleksandar Nedović nema suspendovanog Luku Maleševića, a kapiten Miloš Drinčić je pod znakom pitanja.

11. KOLO SUBOTA, 14.30 KOTOR Mornar - Budućnost NIKŠIĆ Sutjeska - Lovćen BERANE Grbalj - Petrovac GOLUBOVCI Zeta - Rudar PODGORICA OFK Titograd - Iskra (Arena sport 4)

1. OFK TITOGRAD

10

6

3

1

9:5

21

2. BUDUĆNOST

10

5

3

2

9:4

18

3. SUTJESKA

10

5

3

2

11:8

18

4. ZETA

10

4

3

3

8:6

15

5. ISKRA

10

4

2

4

9:6

14

6. PETROVAC

10

4

2

4

11:9

14

7. RUDAR

10

2

6

2

7:7

12

8. LOVĆEN

10

2

4

4

7:15

10

9. GRBALJ

10

2

3

5

7:6

9

10. MORNAR

10

0

3

7

5:17

3

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

“Iskra ima odličnu ekipu, odličnog trenera. Poštujemo protivnika, bićemo oprezni, jer Iskra može da zaprijeti svima u ligi, jer ima kvalitet i igru. Očekujem zahtjevan meč, ali da će na kraju da preovlada naš kvalitet”, jasan je popularni Paminjo.

■ NA TRI BODA! Sutjeska kraj Bistrice (subota, 14.30) igra protiv Lovćena koji nikako ne može da pronađe igru - “plavo - bijeli” su vezali tri pobjede u prven-

Grbalj će u 11. kolu Telekom 1. CFL biti domaćin u Beranama - “trikolori” dočekuju (subota, 14.30) komšijski Petrovac, a igraće na Gradskom derbiju u Beranama koji super izgleda nakon renoviranja, zbog toga što je Komisija za terene 4. oktobra suspendovala teren u Radanovićima zbog “neurednog i blatnjavog stanja”.

MORNAR

Novović Vujošević Pajović Popović Martinović Brnović Kalačević Božović Vukmarković Ivanović Škrelja Trener: Goran Milojević

BUDUĆNOST

Mijatović Đurišić Milić Damjanović Tučević Mirković Božović Terzić Raičević Perović Sekulić Trener: Radisav Dragićević

KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Ivan Bogdanović (Cetinje), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: subota, 14.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

21 4 3 14

stvu, dok “stari” već sedam mečeva u šampionatu čeka na tri boda (tri remija, četiri poraza). “Lijepo bi bilo da slavimo, a mislim da hoćemo. Ne kažem to zbog toga što mislimo da je Lovćen za potcjenjivanje, već zato što vjerujemo sebi. Igramo kući, vjerujem da pobjeda ne bi smjela da dođe u pitanje”, poručio je kapiten i golman šampiona, Vladan Giljen. A vicešampion Budućnost putuje u Kotor - Mornar će kao domaćin dočekati (subota, 14.30) “plave” u drevnom gradu. “Mornari” još traže prvu pobjedu, a Podgoričani igru. “Mornar je, bez obzira na mjesto na tabeli, rival za poštovanje. Međutim, moramo da dobijemo. Atmosfera u timu je dobra, a pobjeda protiv Iskre je podigla samopouzdanje”, poručio je trener Budućnosti, Radisav Dragićević, koji ne može da računa na Vladana Adžića i Miloša Mijića (povrede), te Ivana Ivanovića i Balšu Boričića (kartoni), dok će Goran Milojević sa druge strane biti lišen usluga odavno povrijeđenog Dejana Jovančova.

SUTJESKA

Giljen Bubanja Cicmil Nedić Bulatović Stefanović Lončar Ćetković Osmajić Merdović Božović Trener: Nikola Rakojević

LOVĆEN

A jedan od derbija kola igra se u Golubovcima - Zeta na Trešnjici napada Rudar (subota, 14.30)! “Vukovi” pet utakmica ne znaju za poraz (remi, pa četiri vezana trijumfa), a “rudari” su blizu da pronađu igru (dva pobjede, remi). “Nalazimo se u lijepoj seriji, probaćemo da je produžimo. Biće teško, jer je Rudar kvalitetan sastav. Međutim, igramo na svom terenu, daćemo sve od sebe za tri boda”, rekao je trener prvog šampiona nezavisne Crne Gore, Dragoljub Đuretić. Zeta u rosteru nema Amela Tuzovića (kartoni), pod znakom pitanja su Stefan Vukčević i Balša Goranović, dok Rudar ne može da računa na odavno povrijeđenog štopera Stefana Draškovića. “Zeta je u sjajnoj seriji, čeka nas teška utakmica, ali i mi smo u nekom pozitivnom nizu i želimo da to iskoristimo. Nadam se da ćemo da dokažemo da pobjeda nad Titogradom nije bila slučajna. Iskreno, vjerujem u pozitivan ishod”, rekao je vezista “rudara”, Edvin Kuč.

GRBALJ

Perović Petričević Tatar Radišić Igumanović Eraković J. Vujović Stevović Zarubica Đurović G. Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

Kordić Kašćelan Dragićević Jović Merdović Kotorac Mijušković Montenegro Vukčević Džugurdić Đorđević Trener: Vesko Stešević

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Vujović (Bar), Nenad Živković (Podgorica). Početak: subota, 14.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

■ ZETA ILI RUDAR

33 15 10 8

PETROVAC

Popović Vujović Mikijelj Pajović Kajević Marković Kalezić Kacić Vulaj Muharemović Vujačić Trener: Rudolf Marčić

BERANE - Stadion: Gradski. Sudija: Vladan Kojović (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: subota, 14.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

46 23 15 8


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

SPORT

57

ISKRU, ŠAMPION IGRA PROTIV LOVĆENA, A VICEPRVAK GOST MORNARA U KOTORU DA LI STE ZNALI? Na posljednjih sedam međusobnih utakmica Budućnost - Mornar nije viđen “iks” - “plavi” su upisali šest pobjeda, a “mornari” jedan trijumf.

11 UTAKMICA ZAREDOM SUTJESKA NE ZNA ZA PORAZ U MEĐUSOBNOM OKRŠAJU PROTIV LOVĆENA - OSAM POBJEDA, TRI REMIJA DA LI STE ZNALI? Na posljednja četiri međusobna meča Grbalj Petrovac, “trikolori” ne znaju za poraz (tri pobjede, remi). “Nebeskoplavi” su posljednji put slavili prije više od godinu dana - 5. avgusta 2017. je bilo 1:0 za Petrovac.

Plavi su u prvom krugu odradili Mornar sa 3:0, a sada priželkuju sličan rezultat u Kotoru: Kapiten Budućnosti Stefan Milić u akciji

ZETA

Namasko Knežević Vujačić Baošić Đ. Vukčević Milojko Adžović Pešukić Jamoa I. Vukčević Krstović Trener: Dragoljub Đuretić

RUDAR

OFK TITOGRAD

Aković Pešukić Sopo Golubović Sekulić Kuč Patrik Macanović Zečević Pejaković Đalović Trener: Edis Mulalić

Ljuljanović Živković Radulović Ojdanić Novović Nikolić Pavlović Miličković Mamadu Petrović Pavićević Trener: Igor Pamić

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 14.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

44 17 10 17

ISKRA

Blažić Jovanović Drinčić Lakić Pejović Šahman Rogošić I. Burzanović Karaklajić Zvrko Milošević Trener: Aleksandar Nedović

MEČEVA ZAREDOM RUDAR NE ZNA ZA PORAZ U MEĐUSOBNOM OKRŠAJU SA ZETOM - JEDAN TRIJUMF, ČETIRI REMIJA

DA LI STE ZNALI?

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: subota, 14.30, Arena sport 4.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 14 Pobjeda Titograd: 9 Neriješeno: 4 Pobjeda Iskra: 1

5

OFK Titograd želi da se iskupi za prvi poraz u prvenstvu, a Iskra da slavi nakon tri vezane utakmice bez pobjede OFK TITOGRAD  ISKRA, 14.30

Na pet posljednjih međusobnih utakmica OFK Titograd - Iskra nije palo više od dva gola, a na tim mečevima “romantičari” su upisali četiri pobjede i jedan remi.


58

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

NAŠI VIKEND TIPOVI Nikola Vukčević je povrijedio ligament članka na treningu, sa terena će odsustvovati tri nedjelje, tako da će propustiti mečeve sa Srbijom i Slovenijom. Pored njega, pomenute utakmice neće igrati vjerovatno ni Stefan Savić, dok će Stevan Jovetić i Marko Janković najvjerovatnije biti spremni

Liverpul Man. siti

4-6

Nedjelja, 17.30h

Valensija Barselona Nedjelja, 20.45h

2 I GG

Lacio Fiorentina Nedjelja, 15h

GG

Borusija D. Augzburg

1-1 I 3+

Subota, 15.30h

PSŽ Lion Nedjelja, 21h

GG3+

Kapiten će biti tu, a zamjenik vjerovatno neće: Stevan Jovetić i Stefan Savić nasmijani na jednom od treninga

SELEKTOR LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ O JOVETIĆU, SAVIĆU, JANKOVIĆU I VUKČEVIĆU

NISAM NERVOZAN, ALI...

Kapiten Stevan Jovetić je počeo da trenira sa loptom u Monaku, zamjenik kapitena Stefan Savić ima problem sa mišićem i još nije u kombinaciji Atletiko Madrida, ljevonogi dribler Marko Janković vuče povredu trbušnog zida, a neumorni vezista Nikola Vukčević je povrijedio ligament članka na treningu. Selektoru fudbalske reprezentacije Crne Gore Ljubiši Tumbakoviću se “bora čelo” pred utakmice sa Srbijom (11. oktobar, 20.45, Podgorica) i Litvanijom (14. oktobar, 20.45, Viljnus) u Ligi nacija. “Hrabri sokolovi” će se okupiti u nedjelju na Kampu FSCG na Starom aero-

700

ULAZNICA JE DOBIO FUDBALSKI SAVEZ SRBIJE OD FUDBALSKOG SAVEZA CRNE GORE ZA UTAKMICU CRNA GORA - SRBIJA dromu u 18.00 časova, a kako sada stvari stoje Jovetić i Janković će biti u konkurenciji za sastav, a Savić i Vukčević neće. “Sve to utiče na pripremu meču. Neću da kažem da sve ovo počinje da me nervira, ali kada god vidim da me neko od igra-

Druga liga

ča zovne, pomislim da je povrijeđen”, rekao nam je popularni Tumba. Nakon neprijatnih vijesti o Jovetiću, Saviću i Jankoviću, novi šok je stigao iz Španije - 26-godišnji Điđo je na treningu povrijedio članak, a prve procjene su da će odsustvovati tri nedjelje.

“Vukčević je sličnu povredu imao prošle sezone u Bragi i nije liječena na pravi način. To je problem, pa je sada obnovio. Međutim, očekujem da dođe, pa ćemo da vidimo. Sa Jankovićem je situacija jasnija, biće najvjerovatnije spreman za početak priprema”, poručio je 66-godišnji strateg našeg nacionalnog tima. Kakva je situacija sa Savićem i Jovetićem? “Savić gotovo sigurno ne igra protiv Srbije i Litvanije. Male su šanse da dođe na okupljanje. Što se tiče Jovetića, čuli smo se, očekuje da bude na klupi u nedjelju protiv Rena. To je lijepa vijest, ako se može smatrati lijepom”, rekao je Tumbaković.

DRUGA DRUGALIGA LIGACRNE CRNEGORE GORE11. 11.KOLO KOLO

1. BOKELJ

10

5

4

1

20:5

19

2. IGALO

10

5

3

2

11:7

18

3. MLADOST LJ. 10

5

2

3

13:13 17

4. ARSENAL

10

3

6

1

7:3

5. DEČIĆ

10

4

2

4

17:13 14

15

6. JEDINSTVO

10

3

5

2

8:6

14

7. KOM

10

3

4

3

8:8

13

8. JEZERO

10

2

5

3

8:12

11

9. OTRANT O.

10

1

5

4

9:13

8

10. BERANE (-3) 10

1

0

9

5:26

0

Plasman u Telekom 1. CFL Baraž za opstanak u Drugoj ligi

Baraž za Telekom 1. CFL Treća liga

BITKA ZA PRVO MJESTO U DREVNOM GRADU

Runda broj 11 se igra u nedjelju od 14.30 časova, a apsolutni derbi je zakazan u Kotoru - prvoplasirani Bokelj na svom terenu dočekuje drugoplasirano Igalo! Tako će okršaj u drevnom gradu odlučivati o prvom mjestu... Mladost se nada neriješenom ishodu u Kotoru i pobjedi nad Jezerom kako bi zauzela lider-

sku poziciju na tabeli. Pretposljednji Otrant Olimpik gosti posljednjeplasirano Berane, Dečić dočekuje Arsenal, dok će Jedinstvo i Kom voditi veliku bitku u Bijelom Polju. RASPORED 11. KOLA (nedjelja, 14.30): Otrant Olimpik - Berane, Dečić - Arsenal, Jedinstvo - Kom, Mladost Lješkopolje - Jezero, Bokelj - Igalo. B.T.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

sport

59

MIODRAG BOŽOVIĆ POTPISAO UGOVOR NA DVIJE I PO GODINE SA EKIPOM KRILA SOVJETOV

Grof debituje protiv svoG dinama

Miodrag Božović je zvanično novi trener ekipe Krila Sovjetov iz Samare - Grof je juče potpisao ugovor na dvije i po godine, predsjednik Upravnog odbora Vitalij Šaškov ga je predstavio prvotimcima, a naš 50-godišnji stručnjak će debitovati u subotu (danas, 13.00) protiv Dinama iz Moskve na prelijepoj Samara areni. Protiv ekipe koju je vodio u sezoni 2010/2011. Grof je zamijenio Andreja Tihonova i prihvatio se teškog posla, jer mora da vadi “kestenje iz vatre” - Krila nakon devet kola imaju samo sedam bodova, nalaze se u zoni baraža, a vezali su tri poraza. Sa Božovićem u Samaru su, kako su Dnevne novine javile, stigli pomoćnici Vojo Ćalov, Saša Petrović i Milorad Bajović.

Krila Sovjetov su sedmi ruski klub u karijeri našeg najuspješnijeg trenera, a sa tom brojkom je postao stranac - rekorder u tamošnjem loptanju. Najveći uspjeh je ostvario sa Rostovom osvojivši Kup Rusije 2014. godine, dok je prošle sezone vodeći Arsenal iz Tule ispisao istorijski rezultat tog kluba osvojivši sjajno šesto mjesto. B.T.

DA LI STE ZNALI?

Miodrag Grof Božović na predstavljanju u Samari

Miodrag Grof Božović je stranac - rekorder u ruskom fudbalu, jer su Krila Sovjetov sedmi klub u njegovoj trenerskoj ruskoj misiji. Prije Krila, vodio je Arsenal iz Tule, Lokomotivu, Rostov, Amkar, Dinamo i Moskvu.


60

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

NEKA GRMI ª MORAČAº - KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLIJA SJUTRA (19, RTC

Pokažite ZveZdi ko je Svi u Podgorici se sa posebnom emocijom sjećaju 13. i 14. aprila kada se pisala istorija i kada se osvojila ABA liga. Košarkaši Budućnost Volija su preko Crvene zvezde otišli u besmrtnost, a sjutra veče će se u “Morači” pisati još jedna stranica nevjerovatnih derbija, prvi ove sezone - “plavi” u 19h (RTCG) dočekuju “crveno-bijele”. Za razliku od nekoliko prethodnih godina u ovaj duel Podgoričani ulaze kao aktuelni šampioni, ali za razliku od mečeva od prije skoro pola godine, ovog puta ulog nije toliko velik. Me-

ALEkSANDAr DžIkIć Biće promjena u formaciji u odnosu na naš prošli meč, to bi trebalo da oteža sprovođenje nekih od njihovih defanzivnih ideja koje su pokazali

5

đutim, Beograđani će imati poseban motiv baš zbog toga. “U ‘Moraču’ dolazi jedan od najtežih protivnika, tim koji je sastavljen da se bori za sam vrh. Dovedeni su veoma iskusni igrači, promijenjen stručni štab, zadržani poželjni domaći igrači”, rekao je Aleksandar Džikić. Biće ovo drugi okršaj ove dvije ekipe u posljednjih 15 dana u finalu Superkupa Crvena zvezda je bila ubjedljiva, ali teško da Budućnost može ponoviti tako lošu partiju. Novu sezonu su i jedni i drugi otvorili pobjedama - Beograđani su savladali Cibonu (potom i Ulm u Evrokupu), dok su Nikola Ivanović i drugovi bili bolji od Krke. “U Superkupu su nas pobijedili, igrali dosta tečno i sa dobrom preciznošću u šutu”, ističe Džikić. Na tom meču u Laktašima iskusni stručnjak je skrivao karte, jer je htio da ostavi što manje prostora Zvezdi za analizu baš zbog

Foto: ABA liga

⌦ Alen Kasmić

vezanih trijumfa u “morači” upisala je budućnosti protiv zvezde. posljednji put “crveno-bijeli” su slavili 11. decembra 2016. godine

14 pobjeda u podgorici ostvarila je budućnost protiv crvene zvezde koja je upisala četiri trijumfa

RASPRODATO

Juče je na šalterima “Morače” u slobodnu prodaju pušteno 1.200 karata koje su odmah planule, pa se sjutra u dvorani očekuju krcate tribine i pravi spektakl

Agresivan skok Zvezde se mora kontrolisati: Erl Klark u finalu Superkupa u Laktašima


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

CG 2) ČEKAJU CRVENU ZVEZDU

šamPion sjutrašnjeg meča. “M i s m o n a p o r no radili po povratku u Podgoricu, pojačali smo sastav kako bi uspješnije parirali njihovoj visokoj liniji. Biće promjena u formaciji u odnosu na naš prošli meč, to bi trebalo da oteža sprovođenje nekih od njihovih defanzivnih ideja koje su pokazali”, jasno naglašava popularni Džile koji zna šta njegovi momci moraju uraditi da bi stigli do trijumfa. “Biće potrebno iskontrolisati agresivan skok u napadu i individualne akcije njihovih koš igrača. Znamo da će dvorana biti puna i da ćemo imati bezuslovnu podršku”, zaključio je Džikić. Jedan od momaka koji je odlučio prošlosezonsko finale je spreman za nove okršaje - Nikola Ivanović ističe da sjutrašnja utakmica nema puno veze sa istorijskim finalom. “Ovo je nova sezona gdje oba tima imaju jednake ambicije za titulu”, rekao nam je sjajni plejmejker. Prije otvaranja protiv Krke Ivanović i drugovi su imali nešto više vremena da treniraju maksimalno u punom sastavu. Slična situacija je i prije meča sa Zvezdom. Obzirom da veoma brzo

NIkOLA IvANOvIć Uvijek je dobro imati neki period za kvalitetan trening. U toku sezone nećemo imati vremena kao sad između ovih mečeva i koristimo ovo za što bolju pripremu

aba liga 17.00h 19.00h 21.00h

2. KOLO Subota Zadar - Cedevita Mega Bemax - FMP Partizan - Olimpija

Nedjelja 19.00h Budućnost - C. zvezda 21.00h Krka - Mornar

MAJk CIrBES

Ponedjeljak 18.00h Cibona - Igokea

Svi znamo šta nas čeka u Morači. Biće teško. Možda je to i najvažnija utakmica za nas kreće paklen raspored utakmica u Evroligi (Armani stiže 12. oktobra) i ABA ligi, ovaj period je dobro došao četi iz Njegoševog parka. “Uv i j e k j e d o b r o imati neki period za kvalitetan trening. U toku sezone nećemo imati vremena kao sad između ovih mečeva i koristimo ovo za što bolju pripremu”, ističe Ivanović. U igri neke nove C r ve n e z ve z d e s a Milanom Tomićem sve kreće od Džoa Reglanda. Sjajni organizator igre dobro funkcioniše sa jakim centrima Majkom Cirbesom i Majklom Odžom, ali tu su i svi ostali. Stratos Perperoglu, Bili Beron, Mohamed Faje, Ognjen Dobrić... Defanziva Budućnosti će biti na velikom ispitu. “Regland je definitivno motor ekipe, ali svaki od tih igrača ima ozbiljnu ulogu. Centri rade ozbiljan posao u ekipi Zvezde i moraćemo da fizički odgovorimo na adekvatan način”, jasan je 24-godišnji organizator igre Budućnosti. “Ljudi u Podgorici znaju važnost utakmice i sigurno će biti vrela atmosfera, a mi igrači moramo to da kanališemo na pravi način”, poentirao je Nikola Ivanović. Prvi veliki derbi u novoj sezoni protiv ljutog rivala. Vrijeme je za eksploziju nove “Morače”...

61

sport

1. Budućnost 2. Olimpija 3. FMP 4. C. zvezda 5. Partizan 6. Mega Bemax 7. Igokea 8. Cedevita 9. Cibona 10. Zadar 11. Mornar 12. Krka

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1

PRILIKA ZA PRVIJENAC - MORNAR GOSTUJE KRKI (21h)

IskusnI su, alI cIlj je samo pobjeda Protiv Olimpije na otvaranju nove sezone regionalnog takmičenja nijesu odigrali na željenom nivou, na debiju u Evrokupu nijesu imali šansi protiv Uniksa, ali priliku za premijerni trijumf imaju sjutra veče u Novom Mestu. Košarkaši Mornara gostuju Krki (21h, Arenasport 3) u drugom kolu ABA lige. Za razliku od duela u Ljubljani, izabranici Mihaila Pavićevića su protiv čete iz Kazanja odigrali znatno bolje, iako to još uvijek nije na optimalnom nivou. “Ekipa je nova, mnogo stranaca, većina njih je prvi put u Evropi. Mislim da nije realno da u ovom trenutku igramo bolje”, rekao nam je Marko Mugoša na početku razgovora. “Protiv Uniksa smo pokazali mnogo bolju igru u odnosu na onu iz Ljubljane”. A, protiv šampiona Druge ABA lige i povratnika u elitu Mugoša i drugovi jure pobjedu. Kvalitetniji su od slovenačke ekipe, ali ta neuigranost može predstavljati problem. “Čeka nas izuzetno važan meč u Novom Mestu.

Petrov: Poštujemo ih, ali... Na povratku u elitni rang regionalnog takmičenja Krka je pokazala dobre stvari, iako nije imala šanse protiv Budućnosti. Sada, ekipa Simona Petrova na svom terenu juri trijumf. “Veoma važan meč za nas, jer želimo da pokažemo svima da zaslužujemo da budemo dio najboljih klubova u regionu. Mornar ima nis iskusnih igrača u svojim redovima i zaslužuje svako poštovanje. IgraIgramo protiv ekipe koja godinama mnogo bolje igra kući nego na strani. Iskusni su, predvodi ih Jure Lalić i sigurno nas čeka velika borba. Ali, cilj je samo - pobjeda”, jasan je jedan od igrača koji je i ove godine u redovima crnogorskog šampiona. Iako igraju drugo po kvalitetu evropsko takmičenje, te mečeve Barani će koristiti kako bi se što bolje pripremali za ono što ih čeka u ABA ligi. Ali, velike probleme će predstavljati putovanja, kao što je to slučaj sada. Nakon Slovenije,

li su plej-of prošle godine, osvojili titulu u Crnoj Gori protiv Budućnosti. Međutim, to poštovanje se ne smije vidjeti na parketu kao u prvoj utakmici”, rekao je Petrov. “Uvjeren sam da se pravim pristupom moji košarkaši mogu boriti protiv iskusnog protivnika. Izgubljene lopte moramo svesti na minimum i smanjiti greške u oba pravca”, jasno je istakao trener ekipe iz Novog Mesta. Mornar nastavlja putešestvije u Torino gdje će igrati u srijedu, a u lučki grad će se vratiti u petak. Dva dana nakon povratka u “Topolicu” stiže Partizan. “Naporno je igrati ritam srijeda - subota, pogotovo kada imamo fizički iscrpljujuće utakmice u Evrokupu, a ABA liga je ove godine nikad jača”, ističe Mugoša koji je za kraj poručio. “Bitno je samo da krenemo sa pobjedama i ne sumnjam u to da će ova sezona biti dobra kao prošla”. A.K


62

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Foto: Facebook

Baraž za LŠ - Jadran Carine večeras protiv imenJaka u gostima

U Ligi šampiona može biti samo jedan Jadran

Dragan Adžić i rukoemtašice Budućnosti na trenngu u novoj Morači

žrk Budućnost potiv odenzea

Juriš na Ligu šampiona: Vaterpolisti Jadrana Jedan Jadran igraće u Ligi šampiona ove godine. Da li će to biti crnogorski prvak ili ambiciozni imenjak iz Splita biće možda jasnije već večeras (subota), a poznato u srijedu nakon dvomeča dva Jadrana u baražu za elitno LEN takmičenje. Prva priča piše se u Zadru večeras od 19 sati, jer rekonstrukcija bazena u Splitu još traje. Jadran iz Herceg Novog je bez greške odradio prve dvije runde kvalifikacija, ali će u drugom po veličini gradu Dalmacije nastupiti oslabljen - bez Dimitrija Obradovića i Petra Mijuškovića. Uz to povrijeđen je i Dragan Drašković, ali će stari majstor “stisnuti zube” i zaigrati večeras.

VLADIMIR GOJKOVIĆ: Između dva Jadrana nema tajni. Radili smo zajedno prošle i ove godine, igrali međusobne mečeve u Regionalnoj ligi.

Baraž za LŠ Subota 16.30h FTC - Vuljagmeni 19.00h Jadran ST - Jadran HN 19.00h Breša - Terasa 20.00h Strazbur - Verona

Šetka hvali Novljane, ali vjeruje da je vrijeme za drugi Jadran Prve zvijezde Jadrana iz Splita su aktuelni svjetski šampioni sa Hrvatskom Anđelo Šetka i Ivan Krapić, s tim da centar ovog tima zbpg povrede neće nastupi večeras. “Crnogorci su stvarno kvalitetna ekipa, stabilni su dugi niz godina, izbacuju stalno mlade igrače, niz godina su prvaci, a lani su uspjeli da uđu u Ligu šampiona - sad će valjda drugi Jadran”, poručio je Šetka, inače nekadaš-

nji vaterpolista kotorskog Primorca. Tim iz Splita trenira nedavno veoma uspješan stručnjak na klupi Primorja Ivan Asić, a u bazenu će biti i nekadašnji kapiten Jadrana iz Herceg Novog Željko Kovačić. “Kovačić je kod nas ostavio poseban pečat, ali u ovakvim mečevima nema prijateljstva”, nema dilemu Vladimir Gojković.

“ Na s t u p i ć e m o s a 1 2 igrača, imamo i drugih kadrovskih problema, a u deficitu smo na poziciji beka i vidjećemo da li će se to ili neće odrazilti na našu igru”, poručio je iz Zadra trener Jadran Carina Vladimir Gojković. Žrijeb za baraž u Ligi šampiona odlučio je da dva stara poznanika u direknom duelu odluče ko će ići u elitu. “Između dva Jadrana nema tajni”, jasan je Gojković. “Radili smo zajedno prošle i ove godine, igrali međusobne mečeve u Regionalnoj ligi”. Ipak, ove sezone to će biti mnogo opasniji Jadran iz Splita... “Radi se o iskusnoj ekipi. Doveli su nekoliko brzih igrača, dok ovi iskusniji daju stabilnost u njihovoj igri. Australijanac Nejtan Pauer je već dvije godine kod njih, imaju dobre šutere, vratili su Borisa Popovića i odlično se posložili”, dodao je Gojković. Velika šansa crnogorskog Jadrana biće drugi meč... “Da, probaćemo duel u Zadru da odradimo najbolje što znamo, pa ćemo vidjeti - revanš se igra kod nas”, zaključio je Gojković. Poraženi iz duela dva Jadrana evropske avanture nastaviće i slabijem Evrokupu. K.B.

Da i mi nov otvorimo p

⌦ Kosta Bošković

Našminkanu “Moraču” prvi su otvorili košarkaši Budućnosti laganom pobjedom protiv Krke, a nešto slično žele i rukometašice kluba iz Podgorice u prvom meču u svom renoviranom domu, ali i na startu novih avantura u Ligi šampiona. Oktobar uvijek znači povratak rukometne elite u naš glavni grad, a ovog puta “plave” dame Ligu šampiona otvoriće protiv debitanta Odenzea - subota, 19 sati. “Nalazimo se u fenomenalnom ambijentu renovirane ‘Morače’ i nadam se da ćemo i mi krenuti pobjedom kao što su uradili košarkaši Budućnosti u prvom meču nakon renoviranja dvorane”, poručio je na jučerašnjem presu trener rukometašica Budućnosti Dragan Adžić.

■ Ovaj tim mOže svima da parira

Glavno pitanje pred start nove sezone biće koliko je nova Budućnost, pojačana iskusnim Anđelom i Katarinom Bulatović, kao i Marinom Rajčić, bolja od mlade ekipe koja je prošle sezone stigla do četvrtfinala. “Sve djevojke su bile sjajne to-

kom priprema i pokazale su da su spremne za ovu sezonu, a ono što slijedi je da polako podižemo formu kroz Ligu šampiona - nije nam prvi put i znamo da se pripremamo u takvim okolnostima za svaki naredni meč”, dodao je Adžić. “Ova generacija je po kvalitetu i potencijalu može da parira svakoj ekipi, samo treba da je dovedemo na taj nivo”. Rival na startu biće pomalo atipična danska ekipa Odenze - tim koji, osim što je sjajan u napadu, zna da igra odbranu. “Mnogo više pažnje u ovom periodu posvetili smo Odenzu, jer nam je prvi rival, a Mec i Larvik jako dobro poznajemo. Nadam se da ćemo biti na nivou u ovom momentu puno takmičarski spremnije ekipe od nas”, vjeruje Adžić.

■ sada neće biti Oscilacija

Mlada Budućnost je prošle sezone pokazala dva lica, mnogo oscilacija, posebno na mečevima u gostima, ali sada bi sve trebalo da bude drugačije. “Moja želja ove sezone je da dođe do stabilizacije igre djevojaka koje su rasle prošle sezone, naravno na čelu sa kapitenkom Milenom Raičević”, objasnio je Adžić.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 10. 2018.

Foto: Dejan Lopičić

Majda za početak 8/9

Novu sezonu Lige šampiona sinoć je otvorio meč CSM Bukurešta i Ferencvaroša, slavio je domaći “drim-tim” (36:31), a blistala je naša Majda Mehmedović. Krilo CSM-a Ligu šampiona je počelo sa osam golova iz devet pokušaja. Jovanka Radičević je tri puta tresla mrežu FTCa, dok na drugoj strani nije bilo Đurđine Malović.

Katarina Bulatović

A KREĆE U NOVE AVANTURE U LŠ

VU MORAČU POBJEDOM BUDUĆNOST - ODENZE

PODGORICA - SC “Morača”. Kapacitet: 5.500. Sudije: P. Horvat i B. Marton (Mađarska). Početak: Subota, 19.00h. Direktno:

“A kroz utakmice u pripremnom periodu, kada su nedostajale Katarina Bulatović i Milena, one su i pokazale tu stabilnost i da ove godine ne bi trebalo da bude oscilacija koje su se ponavljale prošle”. Spoj mladosti i iskustva trebalo bi da nosi Budućnost ove sezone... “Vjerujem u stabilnost mlađih, a naravno sa iskusnim pojačanjima i zdravim igračicama ova Budućnost može da bude svima konkurentna”, jasan je trofejni stručnjak.

■ KATARINA UZ KATARINU

Nova Budućnost imaće sjajna rješanja praktično na svakoj poziciji ove sezone. “Na svakoj poziciji smo konkurentniji nego prošle sezone. Povratak Marine Rajčić desio se u pravom momentu i siguran sam da će se odmah osjetiti”, istakao je Adžić. Tu će biti i mlada Katarina Džaferović, 18-godišnji talentovani desni bek.

Vjerujem da će publika doći u velikom broju, razloga da nas podrže ima mnogo. Odenze ima veliki broj danskih reprezentativki, igra dobru odbranu, ali očekujem da će naša odbrana biti na zavidnom nivou - to će nam biti potrebno jer imaju dosta bekova koji mogu da postignu gol i van devet metara.

Tatjana Brnović Čeka nas veoma dobra ekipa, pratično okosnica danske reprezentacije. Imaju kvalitetan šut sa devet metara, prije svih Tranborg i Jergensen. I ostale su kvalitetne i veoma su timski kompaktne, tako da će imati našu apsolutnu pažnju od prve do posljednje sekunde.

“Katarina uz Katarinu (Bulatović)”, našalio se Adžić. “Džaferovićeva je ozbiljan potencijal na poziciji desnog beka koji je već 40 godina veliki problem crnogorskog rukometa i sigurno da je zavrijedila pažnju”. Na kraju Adžić je imao poruku i za navijače Budućnosti... “Očekujem i da ove godine zavrijedimo veću pažnju navijača, jer su ove djevojke godinama ambasadori Crne Gore u svakom pogledu”. U drugom meču grupe A (nedjelja, 15.00h) sastaće se Mec i Larvik.

Pitlik je genije, ali iz Morače pamti košmar Velika snaga Odenzea biće veliko trenersko ime Jan Pitlik, čovjek koji je Danskoj donio dvije zlatne medalje sa Olimpijskih igara i jednu sa

Evropskog prvenstva. Ipak, posljednje gostovanje u Morači ovaj stručnjak ne pamti po dobrom. Tokom sezone 2015/16 Pitlik je bio uključen

u stručni štab Vardara zajedno sa Indirom Kastratović, a u grupnoj fazi Lige šampiona iz Podgorice je ispraćen sa nestvarnih 31:19.

SPORT

63

SELEKTOR RUKOMETAŠA ZORAN ROGANOVIĆ

Ne trebaju nam drastične promjene

Novi (rukometni) život ne- velikih prvenstava i dovoljkadašnjeg maestra na terenu no iskustva da zajedno ispukreće 24. oktobra - novi se- nimo naše zadatke na pravi lektor rukometaša način - to je za početak Crne Gore Zoran plasman na sljedeRoganović taće Evropsko prvenstvo”, istada će debitovati na klukao je Roganopi “lavova”. vić za agenciBiće to duju Mina. el u kvaliVelikih fikacijama promjena na za Evropspisku igrasko prvenča, dakle, nestvo protiv će biti... Fraskih Ostr“I ne treba da Roganović va. Za početak ih bude previše salakši rival, ali ambida, jer mislim da je bivcije ostaju velike. ši selektor Dragan Đukic na“Veći dio reprezentacije či- pravio dobar posao i postavio niće igrači koji su u najboljim dobre temelje što se tiče igre rukometnim godinama i ko- i ideje”, dodao je Roganović. ji iza sebe imaju po nekoliko K.B.

MEĐUNARODNI TURNIR KUP ŠAMPIONA

OMLADINAC SLAVI 45. ROĐENDAN Već godinama najbolji crnogorski karate klub Omladinac ove godine slavi 45. rođendan, a tim povodom u nedjelju će organizovati međunarodni turnir Kup šampiona na kojem se očekuje učešće više od hiljadu karatista iz više od 60 klubova i osam država.

“Nastojali smo da turnir ima svoj nivo, da damo doprinos trofejnoj istoriji našeg kuba, ali i Karate savezu kao i uošte sportu Crne Gore”, rekao je predsjednik kluba Nikola Raković. Program u dvorani Univerziteta Crne Gore počeće u 10 sati. K.B.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine. me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ

redakcija@dnovine.me


SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

RTCG 2 18.50h Budućnost - Odenze, rukomet (ž)

SPORTKLUB 1

08.00h F1 Japan kvalifikacije 10.30h ATP Peking, tenis 13.00h Đirona - Eibar, fudbal 15.00h ATP Peking, tenis 18.30h Man. junajted - Njukasl, fudbal 20.45h Leganes - Rajo Valjekano, fudbal 03.40h Meksiko - Srbija, odbojka (ž)

SPORTKLUB 2

07.00h ATP Tokio, tenis 08.30h WTA Peking, tenis 13.30h WTA Peking, tenis 16.30h Fenerbahče - Bešiktaš, košarka 18.30h Bolton - Blekburn, fudbal 21.30h Boks 03.40h Turska - Rusija, odbojka (ž)

SPORTKLUB 3

07.35h Moto GP Tajland moto 3, kvalifikacije 08.30h Moto GP Tajland moto GP, trening 4 09.10h Moto GP Tajland moto GP, kvalifikacije 10.05h Moto GP Tajland moto 2, kvalifikacije 13.30h Lids - Brentford, fudbal 16.15h Hetafe - Levante, fudbal 18.30h Alaves - Real Madrid, fudbal 20.30h Las Palmas - Alkorkon, fudbal 03.40h Moto GP Tajland moto 3, zagrijavanje 04.10h Moto GP Tajland moto GP, zagrijavanje 04.40h Moto GP Tajland moto 2, zagrijavanje

SPORTKLUB 4

13.00h 19.00h

Rogaška - Dob, fudbal Sent Galen - Bazel, fudbal

SPORTKLUB HD 08.30h 12.00h 14.15h 16.00h 18.00h

WTA Peking, tenis Darušafaka - Gacijantep, košarka Karšijaka - Tofaš, košarka Preston - Vigan, fudbal Antalija - Galatasaraj, fudbal

13.35h 16.00h

● NE PROPUSTITE SPORTKLUB 5

Prvi veliki derbi u novoj sezoni ABA lige i repriza prošlogodišnjeg finala plej-ofa Budućnost Voli - Crvena zvezda RTCG 2, Arenasport 1, 19h

Hebei - Gvangžu E, fudbal Fudbal

SPORTKLUB 6 16.00h 19.00h

Fudbal Istanbul - Trabzon, košarka

ARENASPORT 1 11.30h Rostov - Savehof, rukomet (ž) 13.15h Kartahena - Osasuna, futsal 15.00h Kaljari - Bolonja, fudbal 17.00h Lil - Sent Etjen, fudbal 19.00h Mega Bemax - FMP, košarka 21.00h Partizan - Olimpija, košarka

ARENASPORT 2 13.00h VRC 16.00h Barselona - Monpelje, rukomet 18.00h Udineze - Juventus, fudbal 20.00h Nim - Rems, fudbal

ARENASPORT 3 15.00h Gorica - Rijeka, fudbal 17.00h Zadar - Cedevita, košarka 19.00h Budućnost - Odenze, rukomet (ž) 23.00h Sao Paulo - Palmeiras, fudbal

ARENASPORT 4 14.30h 17.30h 20.30h 15.00h 17.30h

OFK Titograd - Iskra, fudbal Vardar - RNL, rukomet Empoli - Roma, fudbal

RTCG 2

18.50h Budućnost - C. zvezda, košarka

SPORTKLUB 1 07.00h 09.10h 13.00h 15.15h 17.30h 20.45h 02.20h

F1 Japan trka Italija - Azerbejdžan, odbojka (ž) Fulam - Arsenal, fudbal Sautempton - Čelsi Liverpul - Man. siti, fudbal Valensija - Barselona, fudbal Hjuston - Dalas, ragbi

ARENASPORT 5

SPORTKLUB 2

Meškov - Vesprem, rukomet PSŽ - Nant, rukomet

06.25h Njemačka - Brazil, odbojka (ž) 09.10h Holandija - Portoriko, odbojka (ž) 13.30h ATP Peking, tenis 16.15h Atl. Madrid - Betis, fudbal 18.30h Benfika - Porto, fudbal 21.00h Portimonense - Sporting, fudbal 03.40h Njemačka - Srbija, odbojka (ž)

EUROSPORT 15.00h 18.55h

NEDJELJA

Biciklizam Masters Evrope, snuker

EUROSPORT 2 15.30h Borusija D. - Augzburg, fudbal 18.30h Bajern M. - Borusija M, fudbal 21.00h Montreal - Kolumbus, fudbal 23.00h Toronto - Vankuver, fudbal

● NE PROPUSTITE

SPORTKLUB 3 06.00h Moto GP moto 3 trka 07.30h Moto GP moto 2 trka 09.00h Moto GP moto GP trka 12.20h Kina - Tajland, odbojka (ž) 16.00h Šahtjor - Zorja, fudbal 19.00h Detroit - Grin bej, ragbi 22.25h Filadelfija - Minesota, ragbi 03.40h Bugarska - Rusija, odbojka (ž)

SPORTKLUB 4 12.20h 14.30h 16.30h 20.00h

Japan - Dominikana, odbojka (ž) Viljem - Fejnord, fudbal Banvit - Bujukčekmeče, košarka Kadiz - Himnastik, fudbal

SPORTKLUB HD

Plave dame na otvaranju nove sezone Lige šampiona čekaju danskog predstavnika Budućnost - Odenze RTCG 2, 18.50h

06.25h Bugarska - SAD, odbojka (ž) 08.30h ATP Tokio, tenis 10.30h WTA Peking, tenis 14.15h Galatasaraj - Efes, košarka 17.00h Fenerbahče - Bašakšehir, fudbal 19.00h Picburg - Atlanta, ragbi 22.25h Sijetl - Los Anđeles, ragbi

12.00h 15.00h 17.00h

SPORTKLUB 5

Valjadolid - Ueska, fudbal Haken - Malme, fudbal Šturm - Salzburg, fudbal

SPORTKLUB 6 12.00h 16.45h 19.30h

Sakarija - Ankara, košarka Ajaks - AZ Alkmar, fudbal Konja - Bešiktaš, fudbal

ARENASPORT 1 13.00h Zemun - C. zvezda, fudbal 15.00h Lacio - Fiorentina, fudbal 19.00h Budućnost - C. zvezda, košarka 21.00h PSŽ - Lion, fudbal 02.00h Atlanta - LA, hokej

ARENASPORT 2 15.00h Milan - Kijevo, fudbal 17.00h Marsej - Kaen, fudbal 19.30h Real Madrid - Unikaha, košarka 23.00h Njujork - Karolina, hokej

ARENASPORT 3 12.30h Đenova - Parma, fudbal 14.30h Z. Varegem - Anderleht, fudbal 16.30h Rudeš - Dinamo, fudbal 19.00h Hajduk - Osijek, fudbal 21.00h Krka - Mornar, košarka 01.00h Rasing - Boka juniors, fudbal

ARENASPORT 4 12.30h

Estudijantes - Fuenlabrada, košarka 15.10h Silkeborg - Metalurg, rukomet 18.00h Napoli - Sasuolo, fudbal 20.30h SPAL - Inter, fudbal

ARENASPORT 5 13.30h 15.00h 17.00h 20.00h

Lemgo - Minden, rukomet Bordo - Nant, fudbal Marsej - Kaen, fudbal Gent - Genk, fudbal

EUROSPORT 18.55h 13.15h 15.30h 18.00h

Masters Evrope, snuker Frajburg - Bajer L, fudbal Hofenhajm - A. Frankfurt, fudbal RB Lajpcig - Ninberg, fudbal

Profile for Dnevne Novine

Dnevne novine 6-7. oktobar 2018.  

Dnevne novine 6-7. oktobar 2018.

Dnevne novine 6-7. oktobar 2018.  

Dnevne novine 6-7. oktobar 2018.

Advertisement