Dnevne novine 21-22. jul 2018. by Dnevne Novine

DANAS Specijalni dodatak

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018. BROJ 2123 GODINA VII

grad dobre muzike

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: JAKŠA ŠĆEKIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR ■ 8 9

TRAMP vrhunski odradio marketing Crnoj Gori ■ Pola zemljine kugle sigurno nije ni znalo da je Crna Gora članica NATO-a, sada svi znaju

RETROVIZOR

SPAS U ZEMLJAMA REGIONA

Kriminalci kao komšije u kosovskim “štek” stanovima

■ Tramp je i ranije imao velikih problema, ali poslije susreta sa Putinom, ti su se problemi povećali

Zarobljenici zabluda ■ 3 ■ 14

ZA NAJBOLJE PONUDE:

RADULOVIĆ O CRNOGORSKOJ

Radili su ovako i onako, a otišli su onamo, namo

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

■5

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

Foto: Dejan Lopičić

E vazda li ovi iz Dnevnih novina budu u prve redove, zvek!

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Vala Filipe bolje ti stoji to odijelo nego Dušku. Nije što sam ga ja birala nego realno!

Ajde Vesna da pojedemo, popijemo i platimo, pa da se vrćemo da radimo onu naslovnu

Čekaj bre Pope da prošetamo ova naša odijela kad smo se već spakovali

Evo ih ovi iz Dnevnih novina sve će na ovo sa stola pojest, pa navalite.

Ništa ne brini Duško, nas iz Skupštine ne mogu ni oni iznenaditi. Imamo rezervu!

Foto: Dejan Lopičić

I ja mislim tako Svetlana, sad imamo malo više vremena za spremanje

UGOVОRENI BRAK SLAVKA IZ ŠAVNIKA I LJUME IZ SKADRA PUN LJUBAVI I RAZUMIJEVANJA

Dan ne mogu završiti, a da ne prelistam Dnevne novine Nikšićanin Dragoljub Cile Đurković vjerni je čitalac Dnevnih novina od prvog broja koji je izašao prije nešto više od šest godina. Ono što Dnevne novine odvaja od ostale dnevne štampe, prema riječima Đurkovića, jeste tačnost i objektivnost informisanja. Šezdesetsedmogodišnji Nikšićanin Dragoljub Cile Đurković dan ne može da zamisli bez Dnevnih novina. Kupuje ih od prvog broja i to će, kako ističe, nastaviti i ubuduće. U razgovoru za Vikend novine otkriva šta ga je navelo da postane naš vjerni čitalac ● 20.

Nije mi se svidjela na prvi pogled, ali sam je zavolio i evo nas sa dvoje djece Slavko Bijelić iz šavničkog sela Bare i Ljuma Mulaj iz Skadra žive u srećnom i skladnom braku koji je prije četiri godine ugovoren. Potvrda njihove ljubavi i sreće su jednoipogodišnja Sara i petomjesečni Strahinja.

● 38-39.

SUBOTA

NEDJELJA

● 10-11.

Sinđelić: Bićete nagrađeni do kraja ako uhapsite Mila

Ne možemo pobjeći od Balkana i njegovih previranja U okviru takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma 32. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festival, koji će biti održan od 1. do 7. avgusta 2018, biće prikazano 12 filmova. Takmičarska selekcija dugometražnog igranog filma predstavlja presjek savremenog autorskog filma iz šireg regiona Jugoistočne Evrope i Mediterana, kaže selektor ovog programa MFF Herceg Novi reditelj Ivan Marinović. ● 42-43.

Moguće produženje roka za izgradnju auto-puta

Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla ili niska oblačnost, a u popodnevnim satima slab i umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar uglavnom slab do umjeren, dominantno južni i zapadni. Jutarnja temperatura vazduha 9 do 23, najviša dnevna 24 do 37 stepeni.

Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama kratkotrajno magla, u popodnevnim satima umjeren razvoj oblačnosti i uglavnom suvo vrijeme. Vjetar povremeno umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 12 do 23, najviša dnevna 25 do 37 stepeni.

U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, juče su pred Višim sudom u Podgorici preslušavani audio-snimci telefonskih razgovora svjedoka saradnika Saše Sinđelića, snimani putem mjera tajnog nadzora. U jednom od razgovora, Sinđelić je svjedoku Mirku Velimiroviću kazao da će ga bogato nagraditi ako sa svojom grupom uhapsi tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

●16-17.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

MAKRON ČESTITAO ĐUKANOVIĆU DAN DRŽAVNOSTI

Podržavamo evropske integracije Crne Gore Francuski predsjednik Emanuel Makron uputio je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću čestitku povodom Dana državnosti i poručio da Francuska podržava evropske integracije naše zemlje. “Prijateljske veze između naše dvije zemlje, saveznice u okviru Atlantskog saveza više od godinu dana, moraju nas voditi ka zajedničkom djelovanju u službi bezbjednosti i stabilnosti, ne samo našeg kontinenta, nego i šire”, kazao je Makron. Kako dodaje, pregovori o članstvu predstavljaju zahtjevan proces koji podrazumijeva

puno poštovanje postavljenih kriterijuma. “Trideset i jedno otvoreno pregovaračko poglavlje svjedoči o napretku koji je Vaša zemlja postigla i njenom približavanju Evropskoj uniji. Nadamo se da će Crna Gora nastaviti sa dosadašnjim trudom, uz posebnu posvećenost sprovođenju reformi iz oblasti vladavine prava i slobode izražavanja, koje čine suštinu evropskog projekta. Želim da se naši bilateralni odnosi i dalje razvijaju, kako u oblastima bezbjednosti i odbrane, tako i u ekonomskim i kulturnim”, navodi se u čestitki Makrona. A.N.

DRAGAN KRAPOVIĆ JAČA PARTIJU U BUDVI

U pregovorima Crnogorske i Fronta pobijedile Demokrate Demokratska Crna Gora će nakon planirane rotacije u vlasti sa Demokratskim frontom u decembru dobiti i mjesto potpredsjednika opštine, što do sada nije bilo predviđeno koalicionim sporazumom, potvrđeno je Vikend novinama u Demokratskoj Crnoj Gori. Do ove novine je došlo nakon što je koalicija proširena prelaskom Crnogorske iz opozicije u vlast. “Do sada je potpredsjednik bio Vesko Marković sa liste Socijalističke narodne partije. Uskoro će i Crnogorska dobiti potpredsjednika, a treći će biti iz redova Demokrata, kada dođe do rotacije i kada Marko – Bato Carević preuzme mjesto predsjednika Opštine Budva od Dragana Krapovića”,”, rečeno je Vikend novinama u Demokratskoj Crnoj Gori. Podsjetimo, Crnogorska je za ulazak u vlast dobila mjesto potpredsjednika opštine, predsjednika Upravnog odbora Turističke organizacije Budva i zamjenika direktora Komunalnog preduzeća.

Iz Crnogorske su saopštili da dobijaju mjesto prvog potpredsjednika opštine koji će imati kontrolnu funkciju. “To jednostavno nije moguće, jer Zakon ne prepoznaje takvu funkciju. Opština Budva će dobiti potpredsjednika iz Crnogorske koji će raditi kao što radi i potpredsjednik sa liste SNP, i uskoro iz Demokratske Crne Gore”, kažu u Demokratama. Sada je sasvim jasno da je iz pregovora koje je DF, uz konsultacije sa Demokratama, vodio sa Crnogorskom, kao pobjednik izašla Demokratska Crna Gora. Ova partija, odnosno predsjednik opštine Dragan Krapović, ovim dogovorom postala je znatno jača. “Nemamo ništa protiv rotacije. U protekle dvije godine smo radili koliko smo mogli i građani Budve će znati to da cijene. Potpredsjedničko mjesto u Opštini će nam omogućiti da još više doprinesemo razvoju grada i da budemo u toku kada se donose ključne odluke od važnosti za Budvu. Protekla šestomjesečna kriza nas nije oslabila, naprotiv! Znatno jači izlazimo iz nje”, ističu u Crnogorskoj. M. P.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ZAROBLJENICI ZABLUDA Nebrojeno puta minule neđelje, Ranko Krivokapić i poslanici Demokratskog fronta kazali su tokom POPS-a i u plenarnim sesijama crnogorskog parlamenta da svi mi „živimo u zarobljenoj državi“. Ta politička floskula postala je lajt motiv u nastupima političara koji su, principijelno, odustali od bojkota parlamenta, i kojima je, tokom principijelnog bojkota, drastično pao rejting, posebno pomenutom Krivokapiću, koji na lokalnim izborima u Podgorici nije uspio da dostigne ni cenzus. Plate u Skupštini su im ostale iste. Na zajedničkom zadatku proglašavanja Crne Gore „zarobljenom državom“, Ranko i njegovi istomišljenici, poput Mandića, Kneževića, Medojevića i ostalih političkih gubitnika, koristili su argumentaciju koja ne može da izdrži ni elementarnu logičku analizu. Tako je bivši višegodišnji predsjednik parlamenta prognozirao da će država Crna Gora vrlo brzo „propasti“, bez obzira na činjenice da ima najbolje makroekonomske parametre u regionu, da ima najveću prosječnu platu, najveće penzije, najveći rast BDP, najveće strane investicije, da uspješno realizuje najznačajniji infrastrukturni objekat u istoriji ove države... Zato se premijeru Markoviću može oprostiti višak samopouzdanja kada je rekao da njegovu vladu neće obeshrabriti izjave „samoljubivih i umišljenih“ političara. Kao što je drugom krilu ove crno-žute koalicije saopštio da „neće pendrekom, već zakonom“ spriječiti opijela ratnim zločincima. I bivši član DPS, bivši član i predsjednik Socijalističke narodne partije, Predrag Bulatović, opet je zaglibio u robovanju svojim višedecenijskim zabludama. Nakon svoje teze da u Baru i Rožajama ima više birača nego državljana, poslije preciznog odgovora ministra Nuhodžića, koji ga je demantovao u svakom pogledu, ostao je bez teksta! Nije to Peđi prvi put da se suoči sa posljedicama svojih zabluda. Zarobljenici vlastitih zabluda u nevladinom parapolitičkom sektoru, potpomognuti jednako zabluđelim činovnicima iz EU-birokratije, nastavili su sa svojim dobro plaćenim opstrukcijama svega što se čini u ovoj državi. Tako je, u korupciji uhvaćena Vanja Ćalović Marković, pokrenula inicijativu za zaustavljanje gradnje mini hidroelektrana. Imala je tom prilikom punu podršku Aiva Orava. Za koje pare, vjerovatno ćemo saznati kasnije. A oglasila se još jedna „zvijezda granta“, ožalošćena što joj je propao dil sa RTCG. Kaže Daliborka: „Najviši zvaničnici DPS-a i Vlade napravili su lošu рroсјеnu da se mogu izvući bez posljedica. Pritom grubo zloupotrebIjavajući i podršku ЕU Сrnој Gori i doprinos civilnog društva u izgradnji kapaciteta RTCG-a da izvještava objektivno, bez stavljanja pod tepih neuralgičnih tačaka.” Tako da neka se pripaze Milo Đukanović i Duško Marković od odmazde Daliborke Uljarević. Moguće je da i i njima počne prevrtati po kantama za smeće… PS: Potpisnik ovih redova odlučio je da prijavi doktorsku disertaciju na Fakultetu političkih nauka pod nazivom: “Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode”. Trebalo bi da to priznaju, kao i Aleksi Bečiću njegov plagijat, jer je prepisano još prije 35 godina…

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

PRIZNANJA ZA ODLAZEĆE AMBASADORE SAD A I BUGARSKE

Đukanović odlikovao Ueharu i Červenjakova Predsjednik Milo Đukanović odlikovao je ambasadorku SAD Margaret En Ueharu ordenom crnogorske zastave drugog stepena za zasluge i izuzetan doprinos unapređenju odnosa dvije države tokom njenog diplomatskog mandata u Crnoj Gori.

Đukanović je Ueharu primio u oproštajnu posjetu, iskazao visoko poštovanje za njen angažman tokom boravka u Crnoj Gori i zahvalio joj na posvećenosti daljem razvoju veza između dvije zemlje koje baštine prijateljske i partnerske odnose.

AMBASADORU BUGARSKE MEDALJA ZA ZASLUGE Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Bugarske Mladena Červenjakova i uručio mu medalju za zasluge, visoko državno priznanje za doprinos unapređenju odnosa dvije države. Đukanović je zahvalio Červenjakovu na predanom, profesionalnom i prijateljskom angažma-

nu tokom obavljanja diplomatske funkcije u Crnoj Gori. Červenjakov je zahvalio na priznanju koje mu je uručeno i iskazao zadovoljstvo prilikom da diplomatski mandat obavlja u Crnoj Gori. Červenjakova su u oproštajnu posjetu primili i predsjednik Skupštine Ivan Brajović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević.

Uehara je zahvalila na priznanju i poručila da iz Crne Gore odlazi sa saznanjem da je nakon ostvarenja strateškog cilja - ulaska u NATO, nezavisnost naše zemlje činjenica koju niko ne može osporiti, kao ni njen ekonomski razvoj i prosperitet. “Crna Gora je za mene velika zemlja, koja je uspješno odgovorila izazovima na putu članstva u Alijansu i ostala stub stabilnosti na Balkanu”, rekla je Uehara. Ueharu su juče u oproštajnu posjetu primili i premijer Duško Marković, predsjednik Skupštine Ivan Brajović i ministar odbrane Predrag Bošković. Tokom razgovora Markovića i Uehare je ocijenjeno da Crnu Goru i SAD vezuje trajno prijateljstvo i partnerstvo. A.N.

Uehari orden crnogorske zastave drugog stepena

Crna Gora je za mene velika zemlja, koja je uspješno odgovorila izazovima na putu članstva u Alijansu i ostala stub stabilnosti na Balkanu, kazala je Uehara

Đukanović odlikuje Červenjakova

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKTUELNO

RADILI SU OVAKO I ONAKO, A OTIŠLI SU ONAMO, NAMO

ŽARKO RADULOVIĆ O CRNOGORSKOJ I NJENOJ PODRŠCI BUDVANSKIM VLASTIMA

⌦

Mili Prelević

lan opštinskog odbora Socijaldemokrata Budve i suvlasnik hotela Splendid Žarko Radulović kaže da će podrška koju je dala Crnogorska vladajućoj koaliciji u Budvi imati dalekosežne posljedice, koje će se ovu partiju poslati u prošlost, ali će dati šansu nekima da i dalje manipulišu međunarodnom podrškom.

Radulović je u razgovoru za Vikend novine kazao da se u unutrašnjoj politici neće mnogo promijeniti. „Mala je Crna Gora i znamo se međusobno. Crnogorska je i do sada radila i ovako i onako, ali sada su otišli „onamo, namo“ i pokazali da ne zaslužuju ime koje nose. Inače je bilo hrabro dati ime partiji „Crnogorska“. To i sada vidimo kada je ova partija dala podršku onima koji ne žele dobro Crnoj Gori, makar kakvu ja vidim“, kaže Radulović. On tvrdi da posljedice dogovora u Budvi nisu sagledive do kraja i da će vrijeme pokazati zašto se sve ovo dogodilo. „Imamo široku koaliciju u kojoj se nalaze i crnogorske partije, ali i one prosrpske, i lijeve i desne. Centra nema, iako Socijaldemokratska partija pretenduje na to, ali on nije nigdje – ni lijevo ni desno. Nje nema nigdje. I do sada smo znali da to nije moglo da funkcioniše. Na kraju krajeva, više od šest mjeseci nijesu održali sjednicu lokalnog parlamenta“, ističe Radulović. On smatra da će neke partije, kao što su Demokrate, ovaj potez Crnogorske koristiti u međunarodnim kontaktima. „Sada će Aleksa Bečić moći da govori da je okupio građanske partije, pa građanske partije na čijem je čelu član nacionalne manjine, što ja podržavam, srpske nacionalne i crnogorske nacionalne partije. Zamislite to! Druga je priča što mi znamo da je sve to vještačko i da ne odražava pravo stanje u Crnoj Gori. Oni imaju dobru priču za međunarodnu zajednicu, a

sve zahvaljujući Crnogorskoj”, kaže Radulović. Ovaj ugledni funkcioner SD-a naglašava da to što jedna partija nosi prefiks „Crnogorska“ ne znači da je ona i stvarno crnogorska partija, što je ovih dana u Budvi i dokazano. „Mislim da veći dio njih nije ni svjestan što su napravili. Mislim da je njihov predsjednik partije sigurno znao šta rade. Koji do skoro nije ni bio građanin naše države. Ovim činom oni nijesu spasili vlast u Budvi već i u Kotoru i Herceg Novom i sada se nastavlja agonija tih gradova“, kaže Radulović. Nosilac liste na p osljednjim izborima u Budvi kaže da „jedva čeka novembar“ i proslavu 100 godina o slob o đenja Budve. „Vrlo interesantno će biti da vidimo kako će se ponašati Crnogorska. Ne bi me čudilo da potpredsjednik opštine iz ove partije bude aktivan učesnik proslave koja slavi okupaciju Budve od

strane srpske vojske, jer je ona već bila oslobođena. Ko ovu državu doživljava kao svoju, ko nema drugu državu bez ovu i nikada je nije ni imao, taj dan kada je srpska vojska ušla u budu mora doživljavati kao okupaciju. Jer nakon toga nam se de-

silo da nam je ukinuta monarhija, da smo izgubili državu i ulazimo u ovaj užas zadnjih skoro 100 godina“, ističe Radulović. On kaže da je, očigledno, došlo vrijeme raščišćavanja i da je sada jasno da su DPS i SD jedine partije u Budvi koje nude perspektivu. „DPS je u jednom trenutku bio poklekao, ali se brzo vratio. To je partija koja ima najbolju infrastrukturu i mogućnost oporavka od udara. SD je mala partija, ali sa velikom perspektivom koja iz izbora u izbore pokazuje da napreduje i jača. Na drugoj strani, imamo opoziciju koja nikada nije bila slabija nego sada iako pokušava da stvori utisak da je

jaka. Nemaju nijednog jakog lidera. Pravili su velike greške i prave ih dalje“, kaže Radulović. On smatra da je Crnogorska prokockala svoju šansu i da će ova partija uskoro biti prošlost. „Crnogorska je mogla da zauzme mjesto starog Liberalnog saveza. Kada su se osnivali, govorili su da su ultra Crnogorci. Sada su se zbog fotelja udružili sa ultra Srbima. Nijedan nacionalizam nije dobar, ali srećom, to njihovo udruživanje neće dugo trajati. Crnogorska se „prosula“ i to je dobro. I to malo glasova što su imali sada će otići onima koji iskreno žele dobro Crnoj Gori“, naglašava Radulović. On zaključuje da kompromisa sa onima koji su protiv Crne Gore ne smije i ne može biti. „Crna Gora nema alternativu. To je naša država, građanska i multietnička, ali nikakvog kompromisa sa onima koji žele da je sruše ne može biti. Naravno da treba razgovarati i praviti dogovore sa svima koji žele dobro ovoj Crnoj Gori. Tada se ideološke razlike lako prevazilaze, ali sa onima koji žele da je ruše nikako“, naglašava Radulović.

Tužna priča Pregovori Crnogorske sa budvanskom vlašću, prema riječima Žarka Radulovića, jedna su tužna i ružna priča. „Što je najgore, to je i štetna priča. Ona je štetna za politički ambijent u Budvi, ali i za dalji ekonomski razvoj ovog grada. Ovaj grad treba vlast koja će imati poštene namjere, kompetencije i da ima sinergiju, odnosno da svi koji su u toj vlasti jednako teže svakom zacrtanom cilju. Ova sadašnja vlast, još sa Crnogorskom, to nema“, ističe Radulović.

politika

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

održana sjednica odbora dps glavnog grada

Vuković jednoglasno podržan za gradonačelnika Podgorice Odbor DPS-a Glavnog grada je na jučerašnjoj sjednici jednoglasno usvojio predlog da nosilac izborne liste te partije na lokalnim izborima Ivan Vuković bude predložen za gradonačelnika Podgorice. Kako je saopšteno iz DPS, na sjednici je izraženo zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima, kako na predsjedničkim, tako i na lokalnim izborima.

Vuković

Sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će Vuković biti izabran za gradonačelnika Podgorica, biće održana 31.jula. Vuković će na mjestu gradonačelnika zamijeniti Slavoljuba Stijepovića, koji će ubuduće biti jedan od prvih saradnika predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i obavljaće poslove generalnog sekretara. A.N.

predstavnici berana kod premijera markovića

Saradnjom do boljeg žiVotnog Standarda

Premijer Duško Marković primio je juče, povo d o m D a n a B e r a n a , predstavnike te Opštine, na čelu sa predsjednikom Dragoslavom Šćekićem. Marković i Šćekić saglasili su se da “Vlada i Opština vide prostor za zajedničko djelovanje bez rezervi podozrenja, na temama razvoja i valorizacije resursa sa ciljem podizanja kvaliteta života i životnog standarda građana”. Premijer je, čestitajući građanima Berana Dan opštine, ponovio odlučnost i posvećenost Vlade ukupnom napretku sjevernog regiona. “Sa tim ciljem je planirano formiranje posebnog fonda za razvoj sjevera koji bi trebalo da ubrza razvoj”, najavio je Marković u razgovoru sa

NATO: NAp člANicu, N

⌦ Elhana Hamzić

Nakon izjave predsjednika SAD Donalda Trampa Foks njuzu, da je “Crna Gora vrlo mala zemlja s vrlo jakim i agresivnim ljudima, čija bi agresivnost mogla da izazove treći svjetski rat”, oglasili su se zvaničnici NATO-a poručujući da je “klauzula kolektivne odbrane NATO, član 5 (Povelje) bezuslovna i kao od armiranog betona. To znači da napad na jednu našu članicu predstavlja napad na sve nas”. Ovi izjavu neimenovanog visokog zvaničnika Alijanse juče je prenio Frans presu. Taj zvaničnik je podsjetio da je Tramp na nedavnom samitu u Briselu jasno rekao da su SAD u potpunosti posvećene prema obavezama u NATO-u i da je savez jak.

pozabavili i mnogi svjetski medji. The Washington Post piše da je Donald Tramp izuzetno skeptičan kad je posrijedi proširenje NATO-a, pa je zato Crna Gora bila laka meta. “Činjenica je da Crna Gora nije agresivna, već sasvim suprotno”, izjavila je za Post Rejčel Rico iz Centra za program atlantske bezbjednosti. Ovo nije prvi put da se raspravlja o Trampovom ponašanju prema Crnoj Gori,

■ Merkel: Drago Mi

je što je Crna gora u nato

Marković sa Šćekićem Šćekićem. Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je zaključeno da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi nadležne službe pravovremeno izvršavale svoje obaveze koje se tiču

izgradnje infrastrukture. Šćekić je zahvalio Markoviću na prijemu ocijenivši kao dobru praksu odluku premijera da se redovno sastaje sa čelnicima lokalnih samouprava. A.N.

Čestitke Đukanovića i Brajovića

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je 21. jul Dan opštine Berane odbornicima, građanima Berana, predsjedniku opštine Dragoslavu Šćekiću i predsjedniku Skupštine Novici Obradoviću, saopšteno je iz njegovog kabineta. Predsjednik je istakao da građani beranskog kraja u svim prelomnim trenucima kroz crnogorsku istoriju imaju posebno mje-

ne prestaju reakcije na izj

sto i ulogu. “Isto tako i u očuvanju i učvršćivanju multietničkog i multivjerskog sklada u Crnoj Gori, demokratizaciji savremenog crnogorskog društva, i ostvarivanju strateških evropskih i evroatlantskih ciljeva, na dobro svih naših građana. U tim procesima od izuzetnog značaja je njegovanje dijaloga i međusobnog uvažavanja, što će vjerujem doprinosi-

ti bržem prevazilaženju starih i novih podjela koje nepotrebno opterećuju naš razvoj. Želim da Vas uvjerim da u tim nastojanjima možete uvijek računati na moju punu posvećenost i podršku”, navodi Đukanović. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović u čestitki iskazuje uvjerenje da Berane u narednom periodu čekaju bolja vremena, kao i čitav sjever Crne Gore.

I njemačka kancelarka Angela Merkel komentarisala je juče izjavu američkog predsjednika. Ona je izjavila da se politika NATO o zaštiti svih članica Alijanse odnosi na sve zemlje, uključujući Crnu Goru. Merkel je istakla da je odredba o zajedničkoj odbrani „centralni element NATO“, koji važi za sve članice Alijanse, „ne samo za velike, male ili poneke“. “Kolektivna odbrana, jedan od stubova NATO-a, odnosi se na sve države članice Alijanse, bez obzira na njihovu veličinu”, poručila je njemačka kancelarka. Merkel je podsjetila na napore koje je naša zemlja uložila da bi postala članica Alijanse. “Crna Gora je učinila veliki napor kako bi postala članica NATO, a u izbornim kampanjama bilo je uticaja sa strane. Drago mi je što je Crna Gora članica”, izjavila je Angela Merkel, prenosi AP.

Merkel

■ Hit u svjetskiM MeDijiMa

Trampovom izjavom su se

“Naslovnica” Washington Posta

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

politika

javu američkog predSjednika trampa

pAd NA jedNu NApAd NA sve Darmanović: mi smo se agresivno borili protiv fašizma i za sloboDu Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović izjavio je da je Crna Gora miroljubiva zemlja, koja se “agresivno borila za svoju slobodu”. Darmanović je to izjavio komentarišući izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa, naglašavajući da su odnosi Crne Gore i SAD jaki i partnerski i da će tako biti i ubuduće. „Predsjednik je možda imao dobre informacije o Crnoj Gori, mi smo se agresivno borili za svoju slobodu i protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Ako je mislio na tu agresivnost, mi smo na to ponosni, tako da u piše Post. Podsjećaju kako je u centru pažnje prošle godine bio snimak sa NATO Samita na kojem je Tramp o d g u r n u o c r n o g o r s ko g premijera Duška Markovića. Tada se, pišu, Marković ponio diplomatski i cio događaj opisao kao neugodnu situaciju. Trampovi komentari o Cr-

Darmanović noj Gori možda mogu imati i drugu stranu. “Predsjednik Tramp je promovisao Crnu Goru širom svijeta iako mislim da mu to nije bila namjera”, kazao je nekadašnji šef diplomatije Milan Roćen za Post. “Ovo ne može da naškodi Crnoj Gori, a da li će njemu, ostaje da se vidi”, zaključeno je u tekstu The Washington Posta.

■ Šale na druŠtvenim mrežama

Na društvenim mrežama pojavila je lažna naslovnica Njujork tajmsa sa naslovom “Počeo je 3. svjetski rat“ piše da su snažni i vrlo agresivni Crnogorci bez upozorenja ispalili prve nuklearne rakete sa poligona Donji Zagarač. To je jedna od zapaženijih šala širenih društvenim mrežama, povodom Trampove izjave. Smisao za humor obojen je dodatnim detaljima poput onoga da je napad izveden “rano jutros u 11.55 po crnogorskom vremenu“. Među komentarima su najbrojniji oni koji kažu da je ovo

tome nema ništa sporno“, naveo je Darmanović. Kada je riječ o dijelu izjave koja se odnosi na treći svjetski rat, kako navodi Darmanović, i tu je kontekst zamijenjen. „Nije reč o tome da Crna Gora može da izazove treći svetski rat, jer mi nemamo te kapacitete, ne vjerujem da je naša snaga toliko precijenjena, nego da bi napad na Crnu Goru od neke treće strane mogao do toga dovede i da bi se onda aktivirao član pet. Ne vjerujem da su NATO zemlje u opasnosti da ih neko napadne“, zaključio je Darmanović, prenosi RTCG. izvanredan marketing i prilika da svi čuju za Crnu Goru. “Odličan promotivni potez za narod i državu i zato hvala ‘frizuri’. Drugim riječima sitni, ali dinamitni”, kaže se u jednom od njih.

reporteri Cnn na “liniji fronta”

Prilog CNN o Crnoj Gori reporter počinje rečenicom:”Dobro došli na liniju fronta gdje će nestati zapadni svijet kakav poznajemo”, dok prikazuju snimke sa crnogorskih plaža aludirajući na Trampovu izjavu da su Crnogorci agresivan narod koji bi mogao da počne treći svjetski rat. “Jedini “ratni” zvuci koji se mogu čuti u Crnoj Gori su zvuci talasa”, kaže novinar CNN. Anketirani građani sa primorja za CNN su rekli da nismo agresivan narod, da “ne idemo u rat nego idemo na kafu”, te da je Trampova izjava “glupa”.

7 Sa sjednice

Sjednica Savjeta za privatizaciju

Pedeset miliona za projekat Kolašin 1600 Crna Gora će uložiti 50 miliona eura u projekat Kolašin 1600, koji će biti okosnica razvoja zimskog turizma, saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, kojom je predjedavao premijer Duško Marković. “Savjet je sjednici jednoglasno predložio Vladi da usvoji Izvještaj o rezultatima pregovora po osnovu međunarodnog Javnog tendera za izdavanje u dugoročni zakup zemljišta za izgradnju baznog naselja planinskog centra „Kolašin 1600”, sa Predlogom odluke o davanju u dugoročni zakup zemljišta za izgradnju baznog naselja planinskog centra „Kolašin 1600“ i Predlogom ugovora o davanju u dugoročni zakup zemljišta za izgradnju baznog naselja planinskog centra „Kolašin 1600“. Predmet devedesetogodišnjeg zakupa je zemljište površine 271.990,00 m² po fiksnoj zakupnini od 0,10 €/m² i varijabilnoj zakupnini od 0,10 odsto od neto stvarne dobiti pri čemu se obje zakupnine obračunavaju na godišnjem nivou uz klauzulu da se plaća unaprijed za deset godina”, navode se u Vladinom saopštenju. Sastavni dio Ugovora čini i investicioni program predstavljen u četiri klastera od više od 50 miliona eura, od čega je predviđeno ulaganje od 12,8 miliona u prvom klasteru odnosno za prve četiri godine. Kako se navodi u saopštenju, prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi i Detaljnom razradom lokaliteta Kolašin 1600 ova lokacija je prepoznata kao okosnica razvoja zimskog turizma u Sjevernom

regionu Crne Gore sa još sedam zimskih centara: Žarski, Cmiljača, Torine, Kolašin 1450, Jelovica sa golf naseljem, Komovi i Eco adventure park Komovi. “Savjet je, na zahtjev Ministarstva ekonomije, predložio Vladi da donese Odluku o dopunama Odluke o planu privatizacije za 2018. Predloženo je da u Plan privatizacije za 2018. bude uvrštena i privatizacija, akcionarskog društva Castelo Montenegro AD - Pljevlja u kojem je Država vlasnik 86,8123 odsto akcijskog kapitala, a za čiju je kupovinu zaainteresovanost iskazala njemačka kompanija Kohler Verpackungstechnik. “Savjet je razmatrajući Zahtjev društva Vektra Boka AD – Herceg Novi za davanje saglasnosti za prodaju hotela Plaža, Igalo, Tamaris i stari hotel Boka donio Zaključak o obrazovanju radne grupe koja će izvjestiti Savjet o svim relevantnim pitanjima iz Zahtjeva. Savjet je, na predlog člana Srđe Kekovića donio zaključak da Ministarstvo finansija i Ministarstvo zdravlja za narednu sjednicu pripreme cjelovitu informaciju o statusu bolnice u Meljinama.

Savjet je Sjednici jednoglaSno predložio vladi da uSvoji izvještaj o rezultatima pregovora po oSnovu međunarodnog javnog tendera za izdavanje u dugoročni zakup zemljišta za izgradnju baznog naSelja planinSkog centra „kolašin 1600”

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

INTERVJU: JAKŠA Š

TRAMP MA

Kolinda je maestralno iskoristila SP VN: Pominjete predsjednicu Hrvatske i povezujete sa izjavom predsjednika SAD o Crnoj Gori... ŠĆEKIĆ: Nijesam to slučajno povezao. Pogledajte kako je predsjednica Hrvatske iskoristila Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Njene fotografije i video zapisi obišli su svijet. Ona je svoj marketing ili marketing za svoju zemlju odradila maestralno i niko nije iskoristio Svjetsko prvenstvo od političara kao ona. Zašto ovo govorim? Da ukažem da je i Tramp nesvjesno vjerovatno, maestralno odradio marketing Crnoj Gori, i to treba iskoristiti.

⌦ Vesna Šofranac

Trampova izjava da ćemo imati treći svjetski rat ako se Crnogorci razgoropade, postala je hit u svjetskim medijima i na društvenim mrežama. Čak je i CNN poslao reportera da provjeri vrebaju li Crnogorci negdje iz prikrajka i kakva opasnost prijeti svijetu od jedne zemlje sa 650.000 stanovnika, pri tom članice najmoćnijeg vojnopolitičkog i bezbjednosnog saveza na planeti i buduće članice Evropske unije. Poznati novinar Jakša Šćekić, koji je radio i za Rojters i britanski Sky news, kaže da je Trampovu izjavu doživio kao još jedan njegov „gaf“ kojih je bilo dosta posljednjih nedjelja, ali da je Crnoj Gori napravio izvanredan marketing iako mu to sigurno nije bila namjera.

Tramp se ponaša kao dobar trgovac nekretnina, što on u stvari jeste

Male zemlje da otvore četvoro očiju Male zemlje moraju dobro da otvore oči i prate globalna kretanja. U zabludi su oni koji vjeruju da će Putin i Tramp da sjednu i raspravljaju o Balkanu i Kosovu, to će da završe njihovi pomoćnici u roku od tri sekunde. Oni će razgovarati o Iranu, Siriji... Vidite kako je tretirano pitanje Ukrajine prilikom susreta Putina i Trampa. Toj temi je posvećeno svega pet sekundi. Putin je rekao - da, mi smo pričali o Ukrajini i nijesmo se složili. Tramp je otćutao i to je bilo to. Vjerovatno je u sebi rekao - to je ruski problem, što me briga. Dakle, dok se sve kockice na globalnoj sceni poslože, proći će dosta vremena, i mnogi će skupo platiti svoje zablude i odsustvo vizije. Vi tih problema nemate.

Moramo jednu stvar da znamo, američki izbori se ne dobijaju spoljnom politikom i ulogom SAD na globalnoj sceni. Izbori se u toj zemlji dobijaju na ekonomiji i koliko je bogat džep američkog potrošača. Za sljedeće izbore to znači – ako benzin pojeftini za 10 centi po galonu, Tramp će ih dobiti. Spoljna politika je tema samo u Vašingtonu. Prosječnog Amerikanca to mnogo ne zanima. Njega interesuje kako živi, da li će da ima posao, da li će njegova djeca da imaju posao.

VN: Zašto je baš Crna Gora bila interesantna i novinaru i Trampu? ŠĆEKIĆ: Ne treba se mnogo zamarati tim pitanjima. Činjenica je da je američki predsjednik je pomenuo Crnu Goru, a mogao je isto tako da uzme i neku od baltičkih zemalja. Njemu je neko rekao da su Crnogorci ponosni i ratoborni ljudi, koji su uvijek ratovali za slobodu, koji su po tome prepoznatljivi i to je iskoristio da napravi iz njegove prespektive, dobar štos za koji su se svi uhvatili, od političara do medija. Kad biste ga danas pitali nešto o Crnoj Gori vjerovatno ne bi znao ništa da kaže, a možda ni da ponovi ono što je već rekao. Međutim, vašoj zemlji je to odlična reklama i to treba tako i posmatrati. VN: Očigledno da smo po-

stali hit. Čak je i CNN poslao reportera da provjeri kako napreduju „pripreme za treći svjetski rat“...

ŠĆEKIĆ: Vidim da je CNN poslao reportera u Crnu Goru. Ovo je za medije izvanredna ljetnja priča, tako da ste preko noći postali hit u svijetu, i to zahvaljujući predsjedniku SAD! Pola zemljine kugle sigurno nije ni znalo da je Crna Gora članica NATO-a, sada svi znaju. Trampova rečenica će imati više efekta, nego deset reklama o turističkoj ponudi Crne Gore na CNN-u. Ovakvu reklamu teško da ste mogli platiti, zato i kažem da je odradio vrhunski marketing i da mu možda treba reći i hvala. A kakve će posljedice neke njegove izjave imati po njega samog, pokazaće vrijeme. Treba, međutim, uzeti u obzir da je Tramp na čelu najmoćnije države na svijetu i da ima taj luksuz da može da priča šta god hoće bez straha od nekih posljedica. VN: Kako Vi gledate na susret Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kao poznavalac globalnih kretanja, prilika u svijetu, što je Vama najviše privuklo pažnju? ŠĆEKIĆ: Tramp je i ranije imao velikih problema, ali poslije susreta sa Putinom, ti su se problemi povećali. Tim prije što je, sportskim rječnikom govoreći, ruski predsjednik pobijedio sa 1:0. Sada je Tramp pozvao Putina u Ameriku na jesen. Vidjećemo kako će taj susret proteći. Ono što je meni tokom njihovog susreta u Helsinkiju privuklo pažnju, jeste činjenica da prvi put u istoriji susreta predsjednika dvije velike sile, američki predsjednik nije pred ruskim predsjednikom govorio o Evropi i NATO-u kao cjelini, kao partnerima. To je nešto na što niko nije obratio pažnju. A to je možda i najveći

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKTUELNO

ŠĆEKIĆ, NOVINAR I SPOLJNOPOLITIČKI KOMENTATOR

P VRHUNSKI ODRADIO ARKETING CRNOJ GORI pa i Putina, kao što su to radili i u Berlinu, Londonu, Briselu i NATO-u.

problem koji se pokazao tokom tog susreta. Ne za Putina nego za Trampa, SAD, EU.... VN: Kako biste ocijenili ponašanje predsjednika SAD? ŠĆEKIĆ: Tramp se ponaša kao dobar trgovac nekretnina, što on u stvari jeste. On misli da može da upravlja Amerikom kao svojom korporacijom, zašto su mu Amerikanci dali mandat. Međutim, Vašington se protivi tome. Tramp se ponaša onako kako Vašington nije navikao. Američki predsjednik ima institucije koje mu vise o glavi, za razliku od Putina koji to nema. Zna se kako ruski predsjednik upravlja državom. Tramp ipak ima ograničenje i Kongresa i Senata. VN: A posjeta Briselu i

Londonu? ŠĆEKIĆ: I ona je protekla u Trampovom stilu. Ponašao se krajnje nadmeno. Zamislite da Terezi Mej kažete u lice da biste bili bolji premijer Velike Britanije od nje! Upravo je to Tramp uradio. Napravio je dva „gafa“ koji mu tradicionalni Englezi nikad neće zaboraviti. Jedan kad je kraljica u pitanju, a drugi prema Terezi Mej. Za razliku od nadmenosti tokom evropske turneje, sa ruskim predsjednikom se ponašao sa velikim respektom. Vidjelo se da obojica imaju respekt jedan prema drugom. Cinici bi rekli - to je nova Jalta. Vidjećemo šta će se dešavati. Činjenica je da su Kinezi jako pažljivo pratili susret Tram-

VN: Američki predsjednik je već najavio da će se kandidovati za novi mandat 2020. godine. S obzirom na, kako kažete, brojne „gafove“ vjerujete li da bi mogao ponovo da pobijedi? ŠĆEKIĆ: Činjenica je da se on već priprema za drugi mandat. Moramo jednu stvar da znamo, američki izbori se ne dobijaju spoljnom politikom i ulogom SAD na globalnoj sceni. Izbori se u toj zemlji dobijaju na ekonomiji i koliko je bogat džep američkog potrošača. Za sljedeće izbore to znači – ako benzin pojeftini za 10 centi po galonu, Tramp će ih dobiti. Spoljna politika je tema samo u Vašingtonu. Prosječnog Amerikanca to mnogo ne zanima. Njega interesuje kako živi, da li će da ima posao, da li će njegova djeca da imaju posao... VN: Prije nekih četiri mjeseca bili ste gost Dnevnih novina. To je bilo uoči predsjedničkih izbora kod nas. Tada ste govorili o njihovom značaju i za Crnu Goru i za region. Kako vidite našu zemlju u narednom periodu? ŠĆEKIĆ: Crna Gora je završila veliki posao ulaskom u NATO. Ono što vas sada čeka je članstvo u EU. Nadam se da će se Evropska unija odlu-

Crna Gora nema od čega da strahuje, na vrijeme je odabrala

VN: Kako vidite odnose Amerike i Rusije u budućnosti? Kako će se ti odnosi prelamati na ostatak svijeta? ŠĆEKIĆ: Mislim da će dvije velike sile da sjednu i „podijele“ svijet, a mali će da plate cijenu. Zato male zemlje treba da budu vrlo pametne, da otvore četvoro očiju, da vide šta će i kako će. Rusiji u svakom slučaju, ne ide u prilog da zateže mnogo odnose sa Amerikom. Rusiji treba veća cijena nafte, SAD-u nešto drugo... Sve se vrti oko novca i sve se svodi na interese. I u

Činjenica je da je američki predsjednik je pomenuo Crnu Goru, a mogao je isto tako da uzme i neku od baltičkih zemalja. Njemu je neko rekao da su Crnogorci ponosni i ratoborni ljudi, koji su uvijek ratovali za slobodu, koji su po tome prepoznatljivi i to je iskoristio da napravi iz njegove prespektive, dobar štos za koji su se svi uhvatili, od političara do medija.

Oduševljen sam kako danas izgleda vaša zemlja VN: Kažete da ste tokom ovog mjeseca ljetovali u Crnoj Gori i da je to Vaš prvi dolazak u našu zemlju poslije 18 godina. Sa kakvim utiscima ste se vratili u Beograd? ŠĆEKIĆ: Upravo sam se vratio iz Crne Gore, gdje sam bio

deset dana na odmoru. Tačno je da je to bilo moje prvo ljetovanje u vašoj zemlji nakon 18 godina. I mogu vam reći da sam bio jako prijatno iznenađen. Oduševljen kako to sve izgleda, oduševljen ljubaznošću, ponudom, hotelima... Cijene su takođe pristupačne ako

se uporede sa drugim turističkim destinacijama koje se pokušavaju javnosti predstaviti kao povoljnije, odnosno jeftinije. Posebno se forsira Grčka, a ja vam mogu reći da sam u Solunu nedavno plaćao dugi esreso sa mlijekom tri ili četiri eura, a u Budvi 1,90 eura. Iz

svog iskustva mogu da kažem da je Crna Gora barem za 30 odsto jeftinija od Grčke. Ono što sam primijetio jeste neplanska gradnja u Budvi, kao što se, recimo dešava Zlatiboru, i tu mora da se napravi presjek. Ne idu zajedno elitni turizam i ćevapi i pljeskavice.

životu i u politici. Vi ste svoj interes prepoznali, jasno definisali, imali sluha gdje treba ići i imali snage da to iznesete. Crna Gora je uradila najpametniju moguću stvar kao mala zemlja, ušli ste pod veliki kišobran, sada plivate uspješno, dižete standard, rastete... Šta vas briga za neku eventualnu dalju podjelu svijeta, neka svako sebi krči put i bira kako će da se pozicionira na globalnoj sceni. Vi ste taj izbor napravili u pravo vrijeme i od toga već imate benefite. čiti da nove članice prima po zaslugama, a ne „u paketu“. Crna Gora je otvorila daleko više poglavlja nego Srbija i u neku ruku bi bilo nekorektno da EU zaustavi Crnu Goru da bi sačekala Srbiju. I u samoj EU se dešavaju promjene. Da se poslužim izrazom astrologa - izlazimo iz znaka Angele Merkel, a ulazimo u sazvježđe Makrona. To će biti vrlo interesantno. VN: I šta dalje? ŠĆEKIĆ: Vi ste u velikoj prednosti nad svima ostalima i regionu, dakle vi samo gurajte naprijed. Gurajte vaše priče, vaš koncept razvoja, vašu viziju... I to se prepoznaje. Vidite koliko ljudi iz Beograda, vrstnih umjetnika, dolazi kod vas. Podgorica polako postaje centar koji dovlači ljude iz okolnih država. Mnogi poznati investitori u turizmu su već na vašem primorju. Bio sam zatečen koliko je hotela otvoreno samo za godinu i po, taj podatak sam vidio na Fejsbuk stranici Vlade. To je sve lična karta Crne Gore koja dovoljno govori.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

NURKOVIĆ NE ODBACUJE MOGUĆNOST KAŠNJ

Moguće produž za izgradnju a Porasle akcije TRGOVANJE NA MONTENEGROBERZI

jugoinsPekta Promet na Montenegro berzi ove sedmice iznosio je 537.298 eura, a najveći dio ostvaren je trgovinom akcija A.D. za Upravljanje penzionim fondom “Atlas Penzija”. N j i h ov i m a kc i j a m a ostvareno je 142.000 eura prometa. Trgovinom dionica Crnogorskog elektroprenosnog sistema ostvareno je 119.008 eura, a akcijama Montenegroberze 102.060. Indeks MNSE10 je u prethodnoj nedjelji zabilježio rast vrijednosti od 2,59 odsto i u petak se našao na ni-

2,2 ODSTO PORASLA JE VRIJEDNOST INDEX-A MONEX

vou od 815,09 poena. Kada su u pitanju kompanije čijim je akcijama trgovano, najveći rast cijene u iznosu od 120 odsto zabilježile su akcije emitenta Jugoinspekt. Najveći pad cijene u iznosu od 1,75 odsto imale su akcije Instituta “Simo Milošević”. Index MONEX je u prethodnoj nedjelji zabilježio rast vrijednosti od 2,23 odsto i posljednjeg dana trgovanja našao se na nivou od 10.440,14 poena. Kada su u pitanju fondovi, u ovom periodu se trgovalo akcijama Zatvorenog investicionog fonda (ZIF) Trend, Zatvorenog investicionog fonda Euro-fond kao i sa akcijama Otvorenog investicionog fonda (OIF) Trend. Cijene akcija ZIF Trend i Euro fonda nijesu zabilježile promjenu, dok je vrijednost akcija OIF Trend porasla 3,16 odsto. Bo.D.

POSJETA SRBIJANSKE MINISTARKE

Zorana Mihajlović u ponedjeljak u Crnoj Gori

Potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović boraviće u ponedjeljak u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Delegacija Srbije, na čelu sa Mihajlović, će obići gradilište mosta Moračica koji predstavlja najzahtjevniji objekat na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare, a koji predstavlja dio autoputa Beograd-Južni Jadran. “Mihajlović će se na gradilištu mosta Moračica sre-

sti sa predstavnicima izvođača radova, kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) i predstavnicima nadzornog organa, francusko-italijanskog konzorcijuma Ingerop-Geodata”, saopšteno je iz Ministarstva. Tokom zvanične posjete predviđeno je i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata između vlada Crne Gore i Srbije. Bo.D.

Nurković tvrdi da produženje ugovorenog roka nije nešto što treba da zabrinjava

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković najavio je juče u Skupštini da bi ugovoreni rok za završetak gradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, mogao bi biti produžen, ističući da je to “uobičajena pojava kod brojnih infrastrukturnih projekata”. “Iako nas je top menadžment izvođača radova, kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) uvjeravao da će angažovati sve raspoložive resurse kako bi se obezbijedila realizacija projekta u ugovorenom roku, vjerujemo da je moguće da dođe do njegovog produženja”, odgovorio je Nurković na pitanje nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića. Ugovorom koji su Kinezi potpisali sa Vladom predviđeno je da prioritetnu dionicu auto-puta izgrade do maja naredne godine. Nurković tvrdi da produženje ugovorenog roka nije ne-

Iako nas je top menadžment izvođača radova, kompanije CRBC. uvjeravao da će angažovati sve raspoložive resurse kako bi se obezbijedila realizacija projekta u ugovorenom roku, vjerujemo da je moguće da dođe do njegovog produženja

što što treba da zabrinjava. “CRBC je do maja ove godine fakturisao i izveo radove vrijedne 306 miliona eura. Izvođaču radova su za 2015. godinu isplaćene dvije rate avansa od 161,9 miliona, za 2016. godinu 9,29 miliona za stvarno izvedene radove, prošlu godinu 176,3 miliona, a ovu 73,6 miliona”, precizirao je Nurković. Na pitanje poslanika DPS Marka Nikolića da li se do kraja realizacije prve dionice može očekivati početak gradnje druge - od Mateševa do Andrijevice, Nurković je kazao da interesovanje za taj projekat, pored CRBC-a, ispoljavaju kineske i druge kompanije. “Vjerujemo da će u nastavku realizacije projekta posebno biti važno prisustvo evropskih kompanija, jer raste i njihovo interesovanje”, naveo je Nurković. On je pozvao sve zainteresovane da pokažu interesovanje i predlože uslove i modele za realizaciju ostalih dionica auto-puta Bar Boljare na principima privatno-javnog partnerstva. “Pored prioritetne dionice, koja se gradi, Ministarstvu su u okviru Berlinskog procesa odobrena bespovratna sredstva za izradu idejnog projekta sa pripadajućim elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu za dionicu Mateševo-Andrijevica 3,1 milion, dionicu Smokovac - Tološi - Farmaci u iznosu od 2,39 miliona i nove studije opravdanosti za čitav auto-put 1,3 miliona eura”, podsjetio je Nurković. Bo.D.

MA duguje Aero Poslanik SDP Raško Konjević pitao je Nurkovića koliko je od januara prošle godine Vlada iz državnog budžeta, na indirektan način preko kompanije Aerodromi Crne Gore ili garancijama, opredijelila za Montenegro Airlines (MA). Njega je zanimalo i koliko ukupno iznose dugovanja MA prema Aerodromima na 1. januar prošle i ove godine i 1. jun ove godine. “Dugovanja MA prema kom-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

JENJA REALIZACIJE PROJEKTA

ženje roka auto-puta

Aktuelno

U KOTORU PREDSTAVLJENI IPA PROJEKTI ZA RIBARSTVO

Crna Gora zaslužuje moderan ribarski sektor

Nurković na gradilištu auto-puta

Sa sastanka u Kotoru

odromima 18,7 miliona eura paniji Aerodromi su na 1. januar prošle godine iznosila 17,8 miliona eura. Dug MA prema Poreskoj upravi na 31. decembar prošle godine iznosi 18,2 miliona. MA je za sve plate isplaćene zaposlenima u ovoj godini platio poreze i doprinose u iznosu od oko 1,3 miliona”, naveo je Nurković, dodajući da je nacionalna avio-kompanija Opštini Podgorica 30. juna dugovala 360.000 eura.

Konjević je pitao i da li je MA u predviđenom roku vratio ukupan iznos kredita prema Hipotekarnoj banci, koji je bio obezbijeđen keš kolateralom u iznosu od 2,3 miliona od Aerodroma. “MA duguje jednu mjesečnu zbirnu ratu Hipotekarnoj banci u iznosu od 123.000 eura. Mi se kao Vlada krajnje senzibilno odnosimo prema ovoj kompaniji”, zaključio je Nurković.

Crna Gora želi da razvije moderan ribarski sektor u kome će se morskim resursima upravljati na održiv način, uz istovremeno jačanje ribarske flote i konkuretnosti ribara, kao i valorizaciju tog potencijala kroz turističku potrošnju, ocijenio je juče u Kotoru potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. On je istakao da Vlada želi da odgovorno upravlja resursima, ali i da sačuva specifičnosti ribarstva koje ima višestruku funkciju, ne samo ekonomsku i ekološku, nego i socijalnu i kulturološku. “Treba nam moderan, održiv ribarski sektor koji će zapošljavati ribare i njihove porodice, i koji će sve većoj turističkoj potrošnji obezbijediti specifične proizvode i plodove našeg mora”, kazao je Simović, koji je u Institutu za biologiju mora sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Aivom Oravom, govorio na prezentaciji realizovanog IPA projekta za unapređenje ribarstva, vrijednog skoro pola miliona eura. Projekat “Jačanje kontrole i upravljanja u ribarstvu” je u prethod-

Treba nam moderan, održiv ribarski sektor koji će zapošljavati ribare i njihove porodice, i koji će sve većoj turističkoj potrošnji obezbijediti specifične proizvode i plodove našeg mora

nih 18 mjeseci realizovao špansko-crnogorski konzorcijum Tragsatec-StudiobLasso, a finansiran je iz sredstava pretpristupne pomoći EU. Kroz projekat unaprijeđen je Ribarski informacioni sistem, opremljena ribarska plovila sa elektronskim uređajima za vođenje evidencije o ribolovnim aktivnostima i plovidbi. Unaprijeđen je i sektor inspekcijske kontrole, borba protiv nelegalnog ribolova i bezbjednost plovidbe. “Moramo imati novo zakonodavstvo, izgrađene institucije, jače inspekcijske službe. Uradili smo dosta. Formirali smo novi Direktorat za ribarstvo u Ministarstvu, jačali inspekci-

ju, opremali laboratorije, kroz projekat koji danas predstavljamo unaprijedili sistem kontrole. Sada je pitanje kako dalje razvijati ribarstvo. To pitanje ima posebnu težinu u uslovima kada imamo dvostruke obaveze. Imamo unutrašnju obavezu i potrebu da razvijemo konkuretnost ribarskog sektora, da malu i zastarjelu flotu osavremenimo, poboljšamo bezbjednost na moru, obezbijedimo održivi izlov, sljedljivost plodova mora, bezbjednost hrane”, kazao je Simović. Orav je istakao da će EU nastaviti da podržava dalje jačanje kapaciteta u crnogorskom sektoru ribarstva, u pravcu usklađivanja sa EU politikom u ovoj oblasti. Posebno je naglasio potrebu jačanja svijesti o važnosti zaštite ribljeg fonda i održivog korišćenja ribljih resursa. U razgovoru sa predstavnicima Instituta za biologiju mora, na čelu sa direktorom Mirkom Đurovićem, Simović je izrazio zadovoljstvo posjetom instituciji koja, kako je kazao, baštini višedecenijsku tradiciju, sa izgrađenim i ohrabrujućim naučnim potencijalom. R.E.

AKtuleno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

⌦ Ivana Komnenić

eličanstveni vatromet koji je u četvrtak uveče parao nebo nad baroknim Perastom u čast otvaranja novog hotela Iberostar Gran Perast, smještenog u najvećoj palati ovog bokokotorskog gradića i koja datira iz 18. vijeka, zasigurno je - makar na kratko - probudio duh čuvene porodice Smekja, nekadašnjih vlasnika ovog zdanja koji su svojevremeno naručili njegovu izgradnju. Danas je to luksuzni hotel sa pet zvjezdica renomirane španske hotelske grupacije Iberostar Hotels & Resorts, i predstavlja idealan spoj avangardnog stila i izvorne arhitekture. Posjeduje oko 100 soba, a nudi širok spektar prvoklasnih usluga i sadržaja, te vrhunsku domaću i internacionalnu gastronomsku ponudu. Sve je osmišljeno do najsitnijih detalja kako bi gosti mogli da uživaju u svim čarima prošlosti u palati koja odiše viševjekovnom istorijom, okružena veličanstvenom prirodom, sa pogledom na čuvena peraška ostrva Sveti Đorđe i Gospu od Škrpjela. Palata Smekja, najveća u Perastu, nalazi se u središnjem, priobalnom dijelu grada, neposredno uz Crkvu Svetog Marka. Sastoji iz dva dijela ukupne površine veće od 2.500 kvadratnih metara. Stariji dio, izgrađen 1764. godine, nalazi se između obalnog i starog puta, dok je mlađi dio započet 1764. godine, a završen 30-ih godina XX vijeka. Građena je u potpunosti od korčulanskog kamena. Ima prizemlje, dva sprata i belveder. U nivou prvog sprata je prostrana terasa cijelom dužinom fasade, a na drugom i trećem spratu su balkoni sa balustradom. Na ulaznom dijelu palate nalazi se grb kazade (bratstva) Čizmai - ruka koja drži stablji-

U ČUVENOJ PALA HOTEL IBEROST

ku („čičimak“) sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. Novi dio palate završen je 1936. godine, po uzoru na postojeće prizemlje i sprat, a u istom stilu i od istog materijala. U oba dijela palate je od 1936. godine bila smještena fabrika konfekcije „Jadran – Perast“.

Novi hotel u NekadašNjoj palati Smekja Nije Samo iNveSticija, već primjer kako Se NaSlijeđeNo bogatStvo pretvara u opšte dobro i dopriNoS zajedNičkom iNtereSu, rekao je premijer marković Masiv zgrade je stilski jednostavan, ali dovraci i pragovi prozora odaju djelimično renesansnu jednostavnost u potezima, dok oblik gornjih pragova sa svojim školjkastim ukrasnim motivom i uopšte ornametalna strana zgrade, pa tako i stilizacija balustrada sa renesansnim rozetama, imaju dašak baroka. Ovdje nalazimo i jednu osobenost stare primorske arhitekture: presvođen zatvoreni prelaz preko glavne ulice, kojim su dvije palate spojene. Monumentalni prolaz sa krstastim svodovima i portalom u „bunjatu“ ima uklesanu godinu gradnje i porodični grb, a pored prolaza je manji portal, kojim se ulazi u donju palatu. Smekje, porodica koja je

Dan kad porodice vratio u

pripadala kazadi Čizmai, kao pomorci se pominju vrlo rano u starim zapisima, već u drugoj polovini XVI vijeka. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona 1746, a već dvije godine kasnije on postaje „konte“ (grof), a 1779. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. „Siguran sam da, sa novim ruhom, ovaj hotel u Perast vraća duh ugledne porodice Smekja, baš onako kako je Petar Smekja, poslije čuvenog trgovačkog poduhvata brodom ‘Leon Koronato’, doprinio privrednom povezivanju baltičkih zemalja sa Venecijom u XVIII vijeku. Zato želim baš odavde da poručim da cilj ove Vlade nije da se hvalimo onim što imamo u Crnoj Gori, već da se to što imamo stavi u funkciju razvoja i prosperiteta! Palata Smekja danas je jedan od prvih uspješnih objekata kulturnog turizma, koji legitimiše zemlju jedinstvene kulture i jedinstvenog turističkog potencijala. Ova zgrada bila je zapostavljena i bez šire upotrebne vrijednosti. Reprezentativno zdanje barokne arhitekture Perasta platilo je danak višedecenijskoj službi za potrebe fabrike konfekcije. Ta uloga i takvo stanje bilo je uvod u njegovu devalvaciju, pa i ruiniranje, sa opasnostima da i njegova kulturna vrijednost bude umanjena. Zbog toga pozdravljam investitora koji je imao viziju društvene odgovornosti, i jednako koliko i država, osjećao potre-

Od 212 do 726 eura za noć Ako želite da provedete noć u ovom ekskluzivnom objektu, treba da izdvojite najmanje 212 eura, i to za sobu u kojoj mogu da borave dvije odrasle osobe i dijete. Luksuznije dvokrevetne sobe, u koje se mogu smjestiti troje odraslih i jedno dijete, koštaju 250 odnosno 278 eura za noć, dok su manji apartmani za isti broj

osoba nešto skuplji – 296 eura. Za najbolje dvokrevetne sobe sa pogledom na zaliv treba izdvojiti 446 eura, a za manji apartman takođe okrenut ka moru 530 eura. Najskuplji u ponudi su kraljevski apartmani na drugom i četvrtom spratu, za koje za jednu noć treba izdvojiti 726 eura.

Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona 1746, a već dvije godine kasnije on postaje „konte“ (grof), a 1779. porodica je pripojena kotorskom plemstvu.

ATI U BOKI OTVOREN TAR GRAN PERAST

da se duh e Smekja u Perast

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKtuleno

Reprezentativna destinacija na Jadranu Premijer Duško Marković poručio na otvaranju hotela Iberostar Gran Perast da 40. hotel otvoren u mandatu ove Vlade pokazuje da uspjeh ne dolazi sam od sebe, i da su odlučno „zasukali rukave. „Danas sa predstavnicima kompanija Imobilia i Belvi, sada već mogu kazati - prijateljima Crne Gore - prisustvujem otvaranju još jednog hotela koji će poslovati u sastavu ove hotelske grupacije. Tim bu da zaštiti kulturno dobro, pretvarajući ga u jedan od najmarkantnijih objekata Crne Gore i ovog dijela Jadrana. Novi hotel u nekadašnjoj palati Smekja nije samo investicija, već primjer kako se naslijeđeno bogatstvo pretvara u opšte dobro i doprinos zajedničkom interesu“, rekao je predsjednik Vlade Duško Marković svečano otvarajući ovo zdanje, ujedno 40 u mandatu saziva na čijem je čelu. Osnivač španske kompanije Iberostar Hotels & Resorts Migel Fluša Roseljo, podsjetio je da je i prije dva mjeseca bio u Crnoj Gori, kada je promovisan hotel u Herceg Novom. „Ne možete jedan ovakav dragulj od hotela da napravite, a da ne ponudite najbolju moguću uslugu, i to je ono gdje Iberostar stupa na scenu. U potpunosti smo posvećeni ovom projektu i želimo da pružimo najbolju moguću uslugu svim gostima. Vjerujemo da će ovaj hotel upravo to postići“, dodao je Fluša. Goste je pozdravila i izvršna direktorka firme Ja-

prije, posebno mi je zadovoljstvo da čestitam investitorima na realizaciji projekta hotela sa pet zvjezdica“, naveo je Marković. Nabrajajući razvojni niz duž obale Bokokotorskog zaliva, Marković je ocijenio da Crna Gora „čuva svoje mjesto reprezentativne destinacije na Jadranu“. „Osim odlučnosti Vlade da obezbijedi sve preduslove za povećanje investicija i razvoj

dran Perast, Mara Todorović, koja je zahvalila svima koji su, kako je kazala, „pomogli da ostvare cilj, nakon dugog i zahtjevnog procesa rekonstrukcije ovog istorijskog zdanja“. Budvanska kompanija Imobilia, biznismena Branka Ćupića, još prije 11 godina je postala vlasnik kompleksa Jadran Perast, i to kupovinom akcija na državnom tenderu, zadovoljivši tako sve zahtjeve države u pogledu budućnosti ovog objekta. Kompanija se tada obavezala da će sadašnji kompleks, koji čine palata Smekja i nova zgrada napravljena krajem prošlog vijeka u vrijeme ekspanzije proizvodnje u ovdašnjoj fabrici konfekcije, u potpunosti biti rekostruisani, da će arhitekturu fabričke hale uskladiti sa izgledom fasada peraških zgrada i da će na tom mjestu napraviti hotel sa pet zvjezdica.

turizma, iza ovakvih rezultata stoje i renomirani svjetski hotelski brendovi poput: Amana, Ramade, Karisme, Iberostara, Šeratona, Regenta i Hiltona. Ali i činjenica da su već ugovoreni i da se radi na izgradnji ili rekonstrukciji hotela kojim će upravljati brendovi One&Only, Falksteiner, RitzCarlton i Chedi. Zato je i obaveza Vlade da podstiče i obezbjeđuje razvoj kvalitetne infrastukture“, zaključio je on.

Španska grupacija Iberostar posjeduje više od stotinu hotela sa 33.500 soba u 30 država i na više od 40 destinacija širom svijeta. Zapošljava oko 27.000 ljudi i godišnje ostvari više od dvije milijarde eura prometa. Iberostar u Crnoj Gori uspješno posluje od 2005. godine, kada je preuzela Iberostar Bellevue u Budvi, na početku bečićke plaže. Cijeneći vrijednost tradicije samog objekta, kao i značaja grada Perasta u istoriji Boke i Crne Gore, grupacija Iberostar je odlučila da ovaj jedinstveni hotel bude dio prestižnog brenda Iberostar Heritage. U junu ove godine otvorili su renovirani hotel Iberostar Herceg Novi nekadašnji Club Riviera u Njivicama - i sada njihov portfolio u Crnoj Gori, u tri hotelska objekta, čini ukupno 848 soba.

40.

hotel koji je otvoren u mandatu vlade na čijem je čelu duško marković je hotel iBeroStar Gran PeraSt iStoimene šPanSke komPanije

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Osumnjičeni za teška krivična djela spas traž

Kriminalci kao komšije u ko bi izbjegao da stane pred lice pravde. Primjeri su brojBjegunci koji se terete ni. Činjenica je da se osim da su počinili teška krivič- legalnih graničnih prelana djela sve češće sigurno za, na Kosovo može stići i utočište od pravde pronala- onim drugim, ilegalnim, a ze u regionu, pogotovo na ima ih nekoliko. OsumnjiKosovu i u Albaniji. Osim čeni lako nađu put do tih logistike koje dobijaju od mjesta, sami ili uz pomoć lokalnih kriminalaca drugih lica. Na Kosa kojima se očisovo dođu, stato lako nagoditi, cioniraju se na nerijetko bivanajbezbjednije moguju “uposleni” će mjesto i za obavljanje novih krivičtu ili ostaju, nih djela koili smišljaja im omoju plan kagućavaju zako da odu u radu i mogućneku drugu nost odlaska u zemlju. PretRakočević druge države. Da postavlja se da je logistika važna, sase tamo sakrivaju iz glasan je i kriminolog Veli- razloga što je Kosovo takomir Rakočević, koji je ista- reći “zemlja u povoju”, pa kao kako je kriminalni lo- još nema jasno definisano bi jak, i da su njihove veze uređenje. Tamo se akcenat često čvrstije i trajnije od stavlja na druge stvari pa onih koje ima država. On ilegalci lakše mogu ostati je mišljenja da svaki bje- neprimijećeni bar dok ne gunac od pravde ide tamo osmisle novi plan kako da gdje ima pomagače. dalje pobjegnu. “Važnu ulogu ima i bliKako nezvanično navozina zemlje u koju se bje- di izvor iz policije, Kosovo i ži, jer su tu veće mogućno- Albanija su popularne “desti da se ostane i prilagodi” kazao je Rakočević. Utočište u ovim zemljama, međutim, ne traže samo zvučna imena podzemlja. I ljudi koji su počinili neka lakša krivična djela, često i bez prethodnog krivičnog dosijea, poslije prvog zločina se odluče na bjekstvo. Mnogima olakšavajuća okolnost bude i to što neki od njih u regionu imaju rođake ili prijatelje kod kojih mogu da se sakriju.

⌦ Lejla Hadžimuhović

Hapšenje Marija Miloševića

■ Do Kosova preKo ilegalnih prelaza

Bjegunci od zakona utočište najčešće traže na Kosovu, a tome svjedoči i hapšenje Podgoričanina Marija Miloševića koje se desilo u srijedu,a koji je potraživan zbog učestvovanja u likvidaciji Rodmira Đuričkovića 11.oktobra 2016. godine na Cetinju. No, Milošević nije jedini koji je pobjegao u tu zemlju kako

Poznato je da osumnjičeni za teška krivična djela često imaju pomagače, te da djeluju u manjim ili većim grupama pomažući jedni drugima. Privođenje Arsenija Stanojevića

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

že u zemljama regiOna kOsOvu i albaniji

osovskim “štek” stanovima stinacije” za bijeg od zatvora, prvenstveno zato što je lako preći granicu, pa zločinci vrlo često po nekoliko puta mogu da uđu i izađu iz zemlje. Ukoliko imaju malo više sreće i novca, mogu dobiti i lažni pasoš i neometano živjeti ili “kovati” plan šta i kako dalje. Mnogi od njih, navodno, nađu utočište na Kosovu, a za to vrijeme lako odlaze u matičnu zemlju kako bi možda izvršili još neko krivično djelo, nakon kojeg se opet vraćaju u utočište. Poznato je da osumnjičeni za teška krivična djela često imaju pomagače, te da djeluju u manjim ili većim grupama pomažući jedni drugima.

■ Milošević i Pavićević koristili lažne Pasoše

Trifunović: Problem nije Preći granicu, već nabaviTi dokumenTa

Profesor na Fakultetu bezbjednosti Univerziteta u Beogradu, darko Trifunović, za Vikend novine je kazao da, kada je u pitanju Crna Gora, najlakše je preći albansku granicu. “Ta granica nije adekvatno kontrolisana, a poznato je da postoje organizovane grupe koje prevoze ljude preko rijeke Bojane i selo Vladimir. Nad njima ni policija nema dobru kontrolu. Suština je, i kada se radi o Kosovu i Albaniji, da bjeguncima nije glavni problem kako preći granicu već kako pribaviti dokumenta na osnovu kojih mogu ostati u toj zemlji, i naravno putovati dalje. Ta dokumenta je vrlo lako

zio za volanom automobila Osim Miloševića, utočište iz kojeg je počinjena likvije na Kosovu našao i Đorđi- dacija. Automobil iz kojeg je Pavićević (31), koji je po- je pucano navodno je nabjegao 3. jula 2018. godine bavio Milošević. iz medicinske ustanove u Cijela akcija pažljivo je Dobroti gdje je izdržavao pripremana u saradnji dvikaznu zatvora zbog krivič- ju policija, a prema operanog djela otmica u sticaju tivnim podacima koji su sa krivičnim djelom iznu- u Prištinu stigli iz centrada u pokušaju, izvršenog le Sektora kriminalističke 15. septembra 2015. godine policije u Podgorici. Lisice u Kotoru. su stavljene i navijaču RaOn je takođe bio u bjekda Strahinji Đankoviću, za stvu i policija je za kojim je beogradski njim intenzivInterpol raspisao potjernicu no tragala. Njih zbog sumnje dvojica su koda je krajem ristili lažna dokumenta februara ove pasoše. Migodine u beo g ra d s ko m lošević je kod naselju Visebe imao dodikovac, ubio kumenta na Petra Arsića ime Miroslava (38), člana iste Kostića i kosovKalić ski pasoš. Prilikom navijačke grupe. hapšenja i Pavićević je Nezvanično, zgrada posjedovao lične isprave na u kojoj su se skrivali Miloime drugog lica. šević, Pavićević i Đanković Juče tokom dana Kosov- ima nekoliko takozvanih ska policija je uspjela da li- “štek” stanova za skrivanje ši slobode i Vukana Vuja- bjegunaca i pripadnika kričića (23) i Igora Mašano- minalnog miljea. Navodno, vića (22) sa Cetinja, koji se u istoj zgradi su se krile još terete da su zajedno sa Mi- neke osobe, koje se u druloševićem učestvovali u gim zemljama potražuubistvu Radomira Đuričko- ju zbog najtežih krivičnih vića. Optužnicom se Maša- djela. Još nije poznato šta je nović se tereti da je ispalio sve od nedozvoljenih predsmrtonosne hice u Cetinja- meta kosovska policija pronina a Vujačić da se nala- našla u “štek” zgradi. Pre-

pribaviti, sve se može potkupiti. Veliki je problem što su neka od tih dokumenata originalna, tj. sa originalnom fotografijom ali na drugo ime. Takva dokumenta moraju biti izdata od neke institucije tj. nadležnih organa”, kazao je Trifunović. Takođe je naglasio da bi Crna Gora, ukoliko razmišlja o Evropskoj Uniji, morala pojačati kontrolu na graničnim prelazima jer vizuelna identifikacija nije dovoljna. Kao dodatna mjera zaštite mogla bi se uvesti i primjena posebnih softvera za prepoznavanje lica, kako bi se izbjegla mogućnost da neko sa istim doku- Trifunović metnom pređe državnu granicu. ma mišljenju kriminologa Rakočevića, u ovom slučaju je presudnu ulogu imala dobra saradnja crnogor-

Milošević i Pavićević juče izvedeni pred sud Mariju Miloševiću i Đor-

đu Pavićeviću nakon hapšenja juče je u Prištini određen pritvor zbog nedozvoljenog držanja oružja i narkotika. Njih dvoje su, zajedno sa državljaninom Srbije i jednim Albancem, juče izvedeni pred istražnog sudiju u Prištini. Podsjetimo, desetine maskiranih pripadnika kosovske policije prije nekoliko dana opkolilo je zgradu u kojoj se skrivao Milošević koji se nalazi na potjernici Interpola zbog sumnje da je organizovao mafijaško ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića za račun takozvanog ozloglašenog kavačkog klana. Akcija hapšenja Miloševća trajala je dva mjeseca. Nezvanično, istražitelji provjeravaju operativna saznanja da li je Milošević učestvovao u ubistvu Podgoričanina Miodraga Kruščića 21. maja.

ske i kosovske policije koji su uspješno locirali bjegunce i priveli ih pravdi.

■ i safet kalić se

krio na kosovu

Nekadašnji najtraženiji crnogorski bjegunac, Safet Kalić, koji je bio optužen za pranje novca, neko vrijeme se upravo krio na Kosovu. On je takođe koristio lažna dokumenta, pod lažnim imenom Rifat Murik. Pomoću ovog dokumenta, avionom je otputovao za Beč, gdje je kasnije i uhapšen. “U momentu lišenja slobode je koristio kosovski identifikacioni dokument pasoš broj...izdat na ime Murik Rifat rođen 1970. u mjestu Lipnja, Kosovo”, saopšteno je tada iz policije. Vjeruje se da su njegova logistika bili članovi kosovske kriminalne grupacije, koja kontroliše znatan dio heroinske krijumčarske rute, koja iz Avganistana preko Turske i Albanije, te dijelom i Crne Gore, tranzitira i kroz kosovsku teritoriju. Safet Kalić, uspio je da promijeni identitet na Kosovu, gdje je i dobio pasoš Kosova koji ima pečat civilne registracije u opštini Lipljan. Tokom tri godine skrivanja, Kalić je često mijenjao pasoše i identitet.

Utočište U ovim zemljama, međUtim, ne traže samo zvUčna imena podzemlja. i ljUdi koji sU počinili neka lakša krivična djela, često i bez prethodnog krivičnog dosijea, poslije prvog zločina se odlUče na bjekstvo. mnogima olakšavajUća okolnost bUde i to što neki od njih U regionU imajU rođake ili prijatelje kod kojih mogU da se sakrijU.

■ arsenije stanović utočište našao u albaniji

Arsenije Stanović koji je osumnjičen za ubistvo Ukrajinke Anastazije Lašmanove (30), koje se dogodilo 11. maja ove godine, krio se u Albaniji. On je sa Ukrajinkom navodno bio u dugogodišnjoj emotivnoj vezi. Tog jutra došao je u stan koji je Lašmanova iznajmljivala Dobroti i na svirep način je ubio. Sumnja se da je on oštrim predmetom nanio više ubodnih rana po glavi i tijelu, te da je mehaničkim oruđem jako udario u potiljak, a nakon toga je pobjegao. Njegov otac, Zoran Stanović, nekoliko puta je u svojstvu građanina saslušavan u Centru bezbjednosti Podgorica. On je tada policiji saopštio kako ne zna gdje se krije njegov sin. Nedugo zatim, suspendovan je funkcije šefa ispostave Granične policije Aerodroma Tivat jer se sumnjalo da je planirao da svom sinu omogući bjekstvo. Policijski službenici pratili su svaki njegov korak i vrlo brzo došli do Arsenija. On je lociran i uhapšen u glavnom gradu Albanije, Tirani, na osnovu saznanja crnogorske policije. Sa njim je, u automobilu kosovskih registarskih oznaka, bio njegov otac Zoran koji tom prilikom nije uhapšen.

Aktuelno

SUđENJE OPTUŽENIMA ZA POKUšAJ TERORIZ

Zaplijenjene stvari

UhAPšEN NIKšIćANIN

Pronađeni djelovi za izradu eksPloziva

Nikšićanin M.P. (63) uhapšen je prekjuče zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. “Prilikom pretresa policijski službenici su pronašli i oduzeli elektronske komponente i djelove, koji su, kako se sumnja, bili namijenjeni za izradu pet improvizovanih eksplozivnih naprava i pištolj marke „zastava“ kalibra 6,35 mm u ilegalnom posjedu kao i veći broj municije različitog kalibra, takođe u ilegalnom posjedu”, navodi se u saop-

štenju Uprave policije. Sumnja se da su svi navedeni djelovi improvizovanih eksplozivnih naprava bili pripremljeni za povezivanje sa elektrodetonatorskim kapislama i dalje sa eksplozivnim punjenjem, a način aktiviranja, sumnja se, tako pripremljenih naprava, bio bi daljinskim putem. O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac koji je naložio da se M.P. liši slobode zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. L.H.

PRESUDA ZA DJELO PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Doktoru Lameževiću šest mjeseci kućnog pritvora Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar izreklo je osudu od šest mjeseci kućnog pritvora dr Eldinu Lameževiću, hirurgu iz Bijelog Polja zbog krivičnog djela teška djela protiv zdravlja ljudi, na štetu sugrađanina Mirsada Bošnjaka. Ustavni sud je predmet na postupanje dostavilo Višem sudu, koji je otvorio postupak. Viši sud u Bijelom Polju prethodno je bio potvrdio prvostepenu presudu sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju Dragana Mrdaka kojom je na šest mjeseci zatvora osudio Lameževića. Na takvu odluku odbrana okrivljenog žalila se Ustavnom sudu, koji je predmet ustupio Višem sudu u Bijelom Polju. Lamežević je, prema navo-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

dima optužnice, 12. avgusta 2013. godine u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, kao hirurg, primijenio nepodoban način liječenja i nesavjesno postupao prilikom prijema i liječenja pacijenta oštećenog Bošnjaka, primljenog u bolnicu nakon pada sa terase svoje kuće. U optužnici se navodi da Lamežević prilikom pregleda nije posvetio potrebnu pažnju, kako bi na nesumnjiv način, pored povreda glave, utvrdio postojanje povreda organa trbušne i grudne duplje i u skladu sa nalazom donio odluku o načinu daljeg liječenja i zbrinjavanja. Nakon transportovanja i prijema u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, kod oštećenog Bošnjaka istog dana nastupila smrt. B.Č.

Sinđelić: Bićet do kraja ako U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, juče su pred Višim sudom u Podgorici preslušavani audio-snimci telefonskih razgovora svjedoka saradnika Saše Sinđelića, snimani putem mjera tajnog nadzora. U jednom od razgovora, Sinđelić je svjedoku Mirku Velimiroviću kazao da će ga bogato nagraditi ako sa svojom grupom uhapsi tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

■ “Reci šta hoćeš” U tom razgovoru, između ostalog, Sinđelić govori da će se upad u Skupštinu Crne Gore izvršiti u 23 časa, te da će se političari s demonstrantima ući na “ulaz sa strane parka”. “Kad se to bude dešavalo, poslije proglašenja (pobjede) na tim izborima, ako ovaj (Đukanović) bude popustio mirno – to će da bude u redu. Tu će sad političari da ulaze s narodom; skupiće se tu masa naroda. To se radi koordinirano. Ovi su rekli da ako dođe do gužve i ako se on (Đukanović) slučajno pojavi i

izađe, nagrada se daje ko ga uhvati. Znači, bićete nagrađeni da ga uhvatite i snimite. Bukvalno da ga uhapsite tu. Bili bi nagrađeni do kraja”, kazao je Sinđelić. Na pitanje koja bi bila nagrada, svjedok saradnik je odgovorio “reci šta hoćeš”. U jednom od razgovora Sinđelić pita Velimirovića da li je uzeo piće za proslavu, na šta ovaj odgovara da jeste, te da je “sve u redu, sve je na mjestu, sve po protokolu”.

■ plave tRakice za pRepoznavanje

Velimirović u jednom od razgovora kaže Sinđeliću da su se ti njegovi iz Zubinog Potoka smjestili i da su dobro. “Ovi šetaju po gradu, obilaze, da vide kako je... Sad ću da se vidim sa ovima iz Sremske Mitrovice, da prošetam po gradu sa njima”, kaže Velimirović u razgovoru. Nakon toga, Sinđelić daje smjernice Velimiroviću. “Ovako je sve u redu... Nema mnogo raspoređenih okolo, imaju rezervu koja je u naselju Zlatica. Tu se nalaze stacionirani, i u slučaju nečeg oni će da budu pokrenuti. Ovi tvoji su po gradu, neće

TUŽILAČKO ZADRŽAVANJE M.D.(32) IZ ROŽAJA

Maloljetnicama slao fotografije intimnih Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, Denis Zvrko, juče je odredio zadržavanje u trajanju od 72 sata Rožajcu M.D. (32) zbog postojanja sumnje da je počinio krivično djelo dječija pornografija. On će uz naredbu za sprovođenje istrage biti priveden sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju. Osumnjičeni je, kako se sumnja, koristeći “anoni-

mnost društvenih mreža” otvarao lažne profile na istim i pretežno kontaktirao maloljetna lica i tražio im da se slikaju, šalju lične fotografije, kao i fotografije intimnih djelova tijela. Osumnjičeni je, kako se sumnja, fotografije slao četrnaestogodišnjoj Bjelopoljki. “Za vršenje ovog krivičnog djela kao ciljnu grupu birao maloljetna lica, a komunikaciju započinjao slanjem foto-

grafija svojih intimnih djelova tijela. Maloljetna lica su pretežno odbijala komunikaciju sa njim, blokirala lažne naloge osumnjičenog ili su sa neprikladnim fotografijama upoznali svoje roditelje”, saopšteno je iz Uprave policije. Policajci su po naredbi sudije za istragu izvršili pretres stana koji koristi M.D. i tom prilikom pronašli i oduzeli dva mobilna telefona na

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

zma, preslušane mjere tajnog nadzora

te nagrađeni uhapSite Mila Sprovedeni dokaz - Velimirović i Dikić ispred Delte da ih bude mnogo. Ulaz će da bude otvoren u Skupštini sa strane parka; ovi ostali će da budu blokirani. Da kažeš Nikoli da ću sve druge grupe koje su tu došle da uputim njemu da ih sredi i organizuje. Sve to mora da završi do sjutra u podne. Upad će se da vrši najvjerovatnije u 23.00, tj. u 11 uveče”, navodi Sinđelić. Uz to Sinđelić govori Velimiroviću da prenese Nikoli da nađe plave trakice. “Svaki čovjek koji je naš da stavi to, da se naši ljudi prepoznaju uveče kad se de-

si to... Njemu da kažeš da organizuje sve ljude dobro, da se, kad to krene, upravlja narodom, da ne budu kao muve bez glave. Sve oči su uprete – ti znaš ko gleda, taj čeka i gleda – i u vas, i u nas, i u mene. On čeka i nada se. Daj Bože, može da sve bude u redu. Milo može da se pomiri sa sudbinom i da ne bude ništa”, priča Sinđelić. U ovom preslušanom razgovoru Velimirović kaže ljutito Sinđeliću da su njegovi ljudi nervozni, te da ne zna šta da radi. “Ako se plašiš, poslaću druge ljude, ako niste sposobni da uradite što treba”, odgovorio mu je Sinđelić. Prikazane su fotografije Velimirovića i Dikića kako razgovaraju ispred Delte. Prikazani su i video-snimci pribavljeni mjerama tajnog nadzora iz oktobra 2016. Na jednom se ispred tržnog centra Delta siti vide svjedok Mirko Paja Velimirović i optuženi Bratislav Dikić. Na jučerašnjem pretresu prikazane su i fotografije ispred motela “Mala Venecija” u Virpazaru i Manastira Ostrog, kao i s lokacije u Golubovcima. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, 23. jula, u 9 časova.

djelova tijela kojem su se nalazili materijali dječije pornogradije, drugi pornografski sadržaji kao i privatni materijali, a oduzete su i dvije memorijske kartice čiji će sadržaj biti vještačen. Iz Uprave policije su podsjetili da je riječ o šestom licu koje je identifikovano i protiv kojeg je podnijeta krivična prijava u sklopu akcije “Posmatrač” započete 2016. godine. B.Č.

Ilustracija

Aktuelno

Vozilo pod koje je 20.maja 2017. podmetnut eksploziv

suđenje stamatovićevoj grupi

Zeković tokom odsustva nije napuštao Nikšić Nikšićaninu Radojici Zekoviću, oštećenom u postupku koji se pred Višim sudom u Podgorici vodi protiv navodne kriminalne grupe na čelu sa Stevanom Stamatovićem, tokom 2015. godine u posjetu u ZIKS-u gdje leži zbog dvostrukog ubistva tri puta je dolazio Vasilije Rafailović, koji je optužen u drugom postupku pred istim sudom, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i dvostruko ubistvo. To je primijetio specijalni tužilac Saša Čađenović u dopisu koji je na jučerašnjem suđenju pročitan, a stigao je iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. Prema navodima optužnice, Stamatovićeva grupa, odnosno dva njena člana, optuženi Dejan Deletić i Milan Lješnjak izvršili su teško ubistvo u pokušaju Zekovića 20. maja prošle godine, podmetanjem eksploziva pod vozilo “golf 5” u podgoričkom naselju Zabjelo. U dopisu je konstatovano da je oštećenom Zekoviću odobreno korišćenje pogodnosti odsustva od 19 - 26. maja prošle godine, a tužilac Čađenović je primijetio da se to poklapa sa periodom kada su okrivljeni tražili hitnu nabavku eksploziva velike razorne moći i pripremali likvidaciju eksplozivom ili snajperom. Službenik nikšićke policije Lazar Šćepanović saslušan je juče u svojstvu svjedoka na okolnosti razloga zbog kojih je procijenjeno da je Zekoviću bila ugrožena bezbjednost tog 20. maja prošle godine. “Od službenika CB Podgorica Miljana Ćirovića i Rada

Stijovića oko 10 sati kritičnog dana dobili smo informaciju da je ispred jedne zgrade u podgoričkom naselju Zabjelo ispod vozila, koje je prema operativnim podacima koristio Zeković, nađena eksplozivna naprava, te da su zbog toga dvije osobe lišene slobode”, naveo je Šćepanović. Ovaj svjedok kazao je da je njegov kolega pozvao Zekovića oko 13 sati da se pojavi u prostorijama policije, na šta je Zeković rekao da je na ručku u nekom nikšićkom restoranu, te da dolazi brzo. “I odmah je došao, nakon desetak minuta. A u periodu od 10 do 13 časova smo prikupljali operativna saznanja o licu koje se javilo da preuzme vozilo - Bojanu Jeliću”, odgovorio je Šćepanović na pitanje tužioca. Svjedok je kazao da je Zekovićeva supruga prijavila policiji da se dva lica vrzmaju oko predmetnog vozila, a da je to vidjela sa terase.. “Zeković nije kršio pogodnosti, u smislu da nije boravio u opštini van Nikšića, osim što je jednom na odobrenje ZIKSa otišao kod stomatologa u Herceg Novi”, naveo je on. U svom iskazu pred sudom, svjedok Saša Đurović, rukovodilac potražne djelatnosti Sektora kriminalističke policije, na državnom nivou, kazao je da je u vrijeme predmetnog događaja iz CB Nikšić njegovom sektoru stigao dopis o ugroženoj bezbjednosti Zekovića, nakon čega su oni obavjestili ZIKS, koji je odmah odlučio da prekine pogodnosti, odnosno Zekovića vrati u ZIKS. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

aktuelno

Viši sud odbio predlog sdT-a

lan Knežević u vezi sa tim da mu je sudija nudio da plati 10 hiljada eura kako bi mu poništili zatvorsku kaznu. “Mi potvrđujemo da je Kneževiću visokopozicionirani sudija ponudio da poništi kaznu za 10 hiljada eura,” rekao je Mandić u proceduralnom obraćaju u skupštini. Knežević je, podsjetimo, osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog napada na policajca, a kazna mu je naknadno umanjena na četiri mjeseca. Kako je ranije Knežević izjavio, nakon što je prvostepenom presudom Osnovnog suda osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog napada na policajca 17. oktobra 2015, predmet je po žalbi stigao do Višeg suda i prije odlučivanja, dobio je prijedlog od jednog sudije Višeg suda da razmisli o mogućnosti da sa 10.000 eura ukine osuđujuću presudu i vrati predmet na ponovno odlučivanje. Odlukom Višeg suda u Podgorici od 23. januara prvostepena odluka je preinačena i kazna smanjena na četiri mjeseca zatvora, nakon čega je Knežević više puta pokušao da odloži početak služenja kazne. L.H.

Knežević ne ide ponovo u ZIKS?

Specijalno državno tužilaštvo uložilo je žalbu na odluku sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, kojom je odbijen njihov zahtjev da se jednom od lidera Demokratskog fronta Milanu Kneževiću, odredi dva mjeseca zatvora. U zahtjevu je traženo da se predsjedniku DNP-a odredi kazna zatvorom jer odbija da dostavi podatke o sudiji koji je, kako je tvrdio, ponudio da mu se za 10.000 eura ukine osuđujuća presuda. “Postupajući po predlogu, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici rješenjem je predlog odbio kao neosnovan. U toku je postupak odlučivanja po žalbi”, navodi se u odluci. Knežević je prije nekoliko dana saslušavan u Specijalnom državnom tužilaštvu zbog izjave da mu je jedan sudija Višeg suda u Podgorici ponudio 10.000 eura kako bi poništio osuđujuću presudu koja mu je dosuđena zbog napada na policajca. Tada je ponovo odbio da kaže ime sudije koji je tražio mito, pa ga je specijalna državna tužiteljka Stojanka Radović upozorila da će zbog nepoštovanja zakona, odnosno obaveze da kao svjedok saopšti sva saznanja, upu-

titi sudiji za istrage predlog da mu se odredi pritvor koji može da traje i do dva mjeseca. Knežević je zbog odbijanja da saopšti ime sudije koji mu je tražio mito već kažnjen sa 1.000 eura. Nakon upozorenja tužiteljke Knežević se pozvao na poslanički imunitet, ističući da mu pritvor ne može biti određen dok mu Skupština ne skine imunitet. Kako je Knežević saopštio medijima, on je tužiteljki pojasnio da mu je ugrožena bezbjednost i da bi mogao sebe izložiti krivičnom gonjenju ukoliko bi saopštio ime tog visokopozicioniranog sudije. “Ukoliko Milivoje Katnić i njegova supruga saopšte ko joj je dao 4.000 eura zapakovanih u čokoladi i saopšti imena policajaca i svih ljudi koji su učestvovali u tom davanju mita, ja sam spreman da saopštim ime sudije Višeg suda”, kazao je Knežević. Njegov partijski kolega Andrija Mandić juče je u skupštini saopštio je da će DF dostaviti izjavu predsjedniku parlamenta Ivanu Brajoviću, Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću i postupajućem istražnom sudiji, u kojoj će saopštiti da imaju ista saznanja kao Mi-

PostuPajući Po Predlogu, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici rješenjem je Predlog odbio kao neosnoVan. u toku je PostuPak odlučiVanja Po žalbi

Knežević

rJešeNJeM VaNpreTresNog ViJeĆa Višeg suda

ZEKIĆU I ĐUKIĆU PRODUŽEN PRITVOR ZA DVA MJESECA Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar, produžilo je za dva mjeseca pritvor Berancima Marku Zekiću i Radomiru Đukiću, osumnjičenima da su pokušali da ubiju sugrađanina Edina Šuntića 10. juna ove godine. U tom incidentu niko nije povrijeđen. U obrazloženju rješenja o produženju pritvora navedeno je da su okrivljeni Đukić i Zekić izvršili krivično djelo za koje se, po zakonu, može izreći kazna zatvora u trajanju od 5 -15 godina, čime je ispunjen prvi uslov za produženje pritvora. “Pored toga, postoje teške okolnosti djela, koje daju karakter posebno teškog, a koje se sagledavaju kroz način izvršenja”, navodi se u rješenju o produženju pritvora. Prema naredbi za spro-

Napad na Šuntića

vođenje istrage, osumnjičenima je stavljeno je na teret da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo “ubistvo u pokušaju” s tim što je Zekiću, za kojeg se sumnja da je pucao kritične prilike, u sticaju stavljeno na teret i kri-

vično djelo “nedozvoljeno držanje oružja”. Tokom saslušanja kategorički su negirali povezanost sa predmetnim djelom. Iz Uprave policije su kazali da je prilikom privođenja Zekić pokušao da pobjegne

u momentu kada mu je saopšteno da će biti uhapšen, ali su ga policajci sustigli i uhapsili. “Sumnja se da su M.Z. i R.Đ., 10.06.2018. godine oko 20.10 časova, počinili krivična djela koja im se stavlja-

ju na teret na način što su, u Polimskoj ulici u Beranama, na motoru-skuteru kojim je upravljao R.Đ. dok se iza njega kao saputnik nalazio M.Z, prvo prošli pored vozila “VW Golf V” koje je bilo parkirano ispred pekare, a potom se polukružno okrenuli i prišli iz istog pravca ovom vozilu u kojem se nalazio E.Š. i zatim pokušali da ga ubiju. Oni su, kako se sumnja, pokušali da ga ubiju na način što je M.Z. tom prilikom iz pištolja ispalio više hitaca u pravcu vozila E.Š., dok je R.Đ. upravljao skuterom. E.Š. je pokrenuo vozilo i skrenuo desno u drugu ulicu, dok su ga ova dva lica, sumnja se, pratila na skuteru i dalje pokušavajući da ga ubiju. U jednom trenutku E.Š. je uspio da im pobjegne nakon čega je prijavio događaj CB Berane”, saopštili su iz Uprave policije. B.Č.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Dan ne mogu završiti, a da ne prelistam Dnevne novine

VJERNI ČITALAC DRAGOLJUB ĐURKOVIĆ NE PROPUŠTA NIJEDNO IZDANJE OD OSNIVANJA NAŠEG LISTA

Nikšićanin Dragoljub Cile Đurković je čitalac Dnevnih novina od prvog broja koji je izašao prije više od šest godina. Ono što DN odvaja od ostale dnevne štampe, kako kaže, jeste tačnost i objektivnost informisanja

⌦ Mira Rovčanin Šezdesetsedmogodišnji Nikšićanin Dragoljub Cile Đurković dan ne može da zamisli bez Dnevnih novina. Kupuje ih od prvog broja i to će, kako ističe, nastaviti i ubuduće. U razgovoru za Vikend novine otkriva šta ga je navelo da postane naš vjerni čitalac. „Svakog dana kupujem Dnevne novine. Od prvog dana sam vjerni čitalac. U početku mi je bilo neprijatno da ih uzimam besplatno, pa sam čak zvao i redakciju da im predložim da počne da naplaćuje jer novine vrijede da se kupe, a ne da se uzimaju besplatno. Novine su opstale, našle su put do čitalaca i to mi je posebno drago“, naglašava Đurković.

Zadržali ste nivo i ozbiljnost u informisanju. Nema izmišljotina, bljuvotina, laži i podvala čime se bave pojedini mediji. Novinari imaju mjeru pri izvještavanju, nivo i kulturu ophođenja prema javnosti, pa i prema sebi samima

■ PRIVUKLI GA

FORMATOM I OBJEKTIVNOŠĆU INFORMACIJA

Iako je prije Dnevnih novina redovno čitao dnevnu štampu, Đurković je od prvog broja našeg lista prestao da kupuje druge novine. „Dnevne novine su bile pravo osvježenje na medijskoj sceni. Privukle su me lijepim formatom, nazivom, a zatim i informacijama koje sam u njima čitao. Odmah sam zapazio objektivnost pri izvještavaju, odmjerenost i raznovrsnost tema“, naglasio je Đurković.

■ NAJVIŠE VOLI SPORT

Đurković kaže da najviše voli da čita sportske strane, ali da ne preskače nijednu rubriku. „Na posljednjoj strani uvijek imate neke lijepe zanimljivosti. Sport je odličan i baš volim da čitam sportsku rubriku. Pročitam i ostale strane. Izvje-

Đurković

Dnevne novine su bile pravo osvježenje na meDijskoj sceni. privukle su me lijepim formatom, nazivom, a zatim i informacijama koje sam u njima čitao. oDmah sam zapazio objektivnost pri izvještavaju, oDmjerenost i raznovrsnost tema štavanje iz Nikšića je jako dobro, a sve informacije u novinama su objektivno prenešene. Posebno mi se sviđaju kolumne“, ističe Đurković. Iz Dnevnih novina informiše se i Cileva porodica, kao i veliki broj kolega i prijatelja. „U početku su mi kolege i prijatelji govorili da su Dnevne novine iste kao

i druga dnevna štampa. Međutim, na moj nagovor i oni su počeli da ih čitaju i uvjerili su se u kvalitet o kojem sam im govorio“, kaže Đurković.

■ PONEKAD NE NA-

ĐEM NOVINE, PA MI MILO JER ZNAČI DA VAS LJUDI KUPUJU

Zbog brojnih obaveza i posla koji obavlja Cile nerijetko dođe u situaciju da na kiosku ne pronađe Dnevne novine. „Desi se da ih ne nađem na nekoj trafici jer su već prošle kada ja dođem. Vjerujte, to me obraduje jer znači da se čitaju, da prolaze i da ih ljudi traže. Nije mi teško da odem na drugo mjesto, jer dan ne mogu završiti, a da ih ne prelistam“, ističe Đurković.

■ VIŠE TREBA PISATI O CRNOJ GORI

Iako je zadovoljan informacijama koje pročita u Dnevnim novinama, Đurković savjetuje da više izvještavamo o Crnoj Gori, njenoj tradiciji i istaknutim ličnostima kao što je knjaz Danilo i dinastija Petrovića. „Niđe nijesam proči-

tao nešto od Vuka Vrčevića koji je svaki dan hronološki pisao kakva je ličnost bila knjaz Danilo. Čovjek je pisao iz Zadra potpuno slobodno, bez pritisaka, a to se ovdje ne zna. Kod nas se pokušava poniziti porodica Petrović i to se ne može prihvatiti. Javnost treba upoznati i koliki je projekat auto-puta, o tome treba detaljnije izvještavati“, poručuje Đurković.

■ DNEVNE NO-

VINE IMAJU PERSPEKTIVU

Prema mišljenju našeg vjernog čitaoca, Dnevne novine imaju perspektivu jer kvalitet uvijek nađe put do čitalaca. „Zadržali ste nivo i ozbiljnost u informisanju. Nema izmišljotina, bljuvotina, laži i podvala čime se bave pojedini mediji. Novinari imaju mjeru pri izvještavanju, nivo i kulturu ophođenja prema javnosti, pa i prema sami sebi“, naglašava Đurković. Sve dok budemo informisali javnost kao i do sada objektivno i sa mjerom Đurković kaže da će svakodnevno kupovati Dnevne novine.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKTUELNO

HRAPOVIĆ: POVEĆAN BROJ LJEKARA U ZDRAVSTVENOM SISTEMU

U Crnoj Gori 2,6 ljekara na hiljadu stanovnika

U crnogorskom zdravstvenom sistemu trenutno radi 1.659 ljekara, što je za 311 više u odnosu na 2013. godinu, kazao je resorni ministar Kenan Hrapović. „To znači da je broj ljekara na hiljadu stanovnika od 2013. godine sa 2,1 porastao na 2,6 u ovoj godini“, odgovorio je Hrapović juče u parlamentu na pitanje poslanice Demokratskog fronta Marine Jočić šta su u Ministarstvu preduzeli da zaustave masovnu migraciju obučenih i kvalifikovanih zdravstvenih stručnjaka. Prema njegovim riječima, planom ljudskih resursa do 2022. godine predviđeno je da sa postojećih 2,6 ostvari rast na 3,2 ljekara na hiljadu stanovnika, što Crnu Goru približava evropskom prosjeku koji iznosi 3,5. Hrapović je kazao da je

Vlada vodila odgovornu kadrovsku politiku u odnosu na uočeni manjak ljekara i da će kroz kontinuirano praćenje ljudskih resursa u sljedećih nekoliko godina biti ispunjeni standardi u pogledu kadra koji postavlja Evropska unija. „Neuspjeli pokušaji uznemiravanja javnosti senzaci-

Neuspjeli pokušaji uznemiravanja javnosti senzacionalističkim vijestima da je odlivom ljekara ugroženo funksionisanje zdravstvenog sistema su plod loše namjere, a ne realnog stanja

onalističkim vijestima da je odlivom ljekara ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema su plod loše namjere, a ne realnog stanja“, ocijenio je Hrapović. On je naglasio da se jedan broj ljekara vraća iz privatnog u javni zdravstveni sistem. „Jasno je i to da je, prema podacima iz regiona, iz Crne Gore najmanji odliv ljekara u odnosu na njihov ukupan broj. I raduje nas činjenica da ljekari iz regiona često dolaze da rade u crnogorskom zdravstvenom sistemu“, rekao je Hrapović. On je kazao da izuzetne doprinose u unapređenju zdravstvenog sistema treba nagraditi i dodao je da je u završnoj fazi izrada Pravilnika o nagrađivanju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Hrapović je saglasan da ljekarima

Hrapović

KADA FINANSIJSKE PRILIKE BUDU DOZVOLJAVALE DA DOBIJEMO ONOLIKO NOVCA KOLIKO NAM TREBA, TADA ĆEMO POVEĆATI PLATE ZDRAVSTVENIM RADNICIMA. U MEĐUVREMENU, SAGLEDAVAMO MOGUĆNOSTI UNUTRAŠNJE PRERASPODJELE SREDSTAVA KROZ RACIONALIZACIJU POSLOVANJA i ostalim zdravstvenim radnicima i saradnicima treba povećati plate. „Sagledavajući budžet za zdravstvo u cjelini, treba imati u vidu da naši pacijenti dobijaju najinovativniju terapiju, da se liječe u najboljim klinikama u regionu i Evropi, dijagnostikuju se i liječe na savremenim medi-

cinskim aparatima. A to košta“, istakao je ministar. Prema njegovim riječima, rješenje problema u crnogorskom zdravstvu je realno planiranje troškova. „Kada finansijske prilike budu dozvoljavale da dobijemo onoliko novca koliko nam treba, tada ćemo povećati plate zdravstvenim radnicima. U međuvremenu, sagledavamo mogućnosti unutrašnje preraspodjele sredstava kroz racionalizaciju poslovanja“, rekao je Hrapović. On je poručio da je besmisleno stalno optuživanje prethodnih, sadašnjih i budućih ministara zdravlja za zaostala dugovanja. „U svijetlu činjenice da nikada nijesmo dobili onoliko novca koliko je bilo potrebno, iako smo ove godine dobili više nego ikada“, rekao je Hrapović. M.I.

CRVENI KRST CRNE GORE

Ljetovanje za najbolje polaznike računarskih radionica Crveni krst Crne Gore ovih dana realizuje petodnevno ljetovanje za najbolje polaznike računarskih radionica, koje je organizovano u Domu solidarnosti, u Sutomoru. “Obuka za rad na računarima trajala je šest mjeseci i bila je namijenjena mladim Romima, Egipćanima i izbjeglicama iz Hrvatske, Kosova i Bosne i Hercegovine sa područja kampa Konik. Računarske radionice su bile dio

projekta ‘Edukacijom do inkluzije mladih sa područja Konika’, koji je realizovan u partnerstvu sa Telenor fondacijom, a čiji je cilj bio poboljšanje socijalizacije ove grupe mladih”, saopštili su iz Crvenog krsta. Kako ističu, u dva realizovana ciklusa, ukupno 60 mladih osoba od 13 do 21 godine starosti, prošlo je tromjesečnu obuku za rad na računaru. M.I.

Obuka za rad na računarima trajala je šest mjeseci i bila je namijenjena mladim Romima, Egipćanima i izbjeglicama iz Hrvatske, Kosova i Bosne i Hercegovine sa područja kampa Konik

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

SASTANAK ŠEHOVIĆA, ADŽAMOVA I MIRZAZADA

Crna Gora i Azerbejdžan da povećaju mobilnost studenata

Sa jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu prosvjete Crna Gora i Azerbejdžan razmotriće mogućnosti povećanja mobilnosti studenata, što će biti dodatni podsticaj odličnoj saradnji dvije države, zaključeno je na jučerašnjem sastanku u Ministarstvu prosvjete. Ministar Damir Šehović sastao se juče sa predstavnicima diplomatske misije Azerbejdžana i direktorom Kulturno-ekonomskog centra te države u Crnoj Gori, Anarom Adžamovim i Sejranom Mirzazadom. Kako je saopšteno iz Mi-

nistarstva, Šehović je istakao da je obrazovanje jedna od najvažnijih oblasti spajanja naroda i kultura, i da se u tom smislu saradnja može dodatno ojačati povećanjem broja crnogorskih studenata koji se obrazuju na univerzitetima u Azerbejdžanu. „Ali i otvoriti mogućnosti da studenti iz te zemlje studiraju na crnogorskim fakultetima“, dodaje se u saopštenju. Šehović je istakao da stipendije koje od 2013. godine

za crnogorske studente obezbjeđuje Diplomatska akademija Azerbejdžana predstavljaju odličan model studentske mobilnosti. Adžamov je, kako se navodi, naglasio da je odnos Crne Gore i Azerbejdžana više nego prijateljski, i da je čvrstu ekonomsku saradnju potrebno produbiti i saradnjom u oblasti obrazovanja i kulture. On je pozvao Šehovića na Međunarodni humanitarni forum koji će biti održan u oktobru u Bakuu. M.I.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Rekonstruisaće škole u Mojkovcu Osnovna škola „Aleksa Bećo Đilas“ i Srednja mješovita škola „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu biće potpuno rekonstruisane u narednih pet mjeseci, najavila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Rekonstrukcija je dio projekta primjene mjera energetske efikasnosti, a za ove dvije škole je izdvojeno 1,7 miliona eura. „Zamijenićemo fasadu, sisteme grijanja, uraditi sve ostale popravke, sistem rasvjete i ugradićemo kotlove na pelet. Vjerujem da će ovi objekti biti udobni, ne samo nastavnom osoblju nego našim učenicima koji pohađaju ove dvije škole“, navela je Sekulić. Od početka projekta rekon-

struisano je 28 objekata. „Namjera nam je da sve veći broj škola i drugih javnih ustanova, kao što su studentski domovi i vrtići, obuhvatimo ovim projektom, koji se realizuje fazno. Očekujem da u narednom periodu i ostale škole u Crnoj Gori rekostruišemo“, rekla je Sekulić. Prema njenim riječima, u Podgorici su trenutno u toku

radovi na tri objekta. „To su dva resursna centra na Zabjelu i Gimnazija „Slobodan Škerović“. Radovi u ta tri objekta su vrijedni 2,8 miliona eura“, kazala je Sekulić. Direktor OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ Veselin Bulatović kazao je da će na toj školi biti zamijenjen kompletan krovni pokrivač i da će se raditi na saniranju toaleta i termoizolaciji. „Radovi će zvanično početi u ponedjeljak. Potrudili smo se da obezbijedimo da nastava ni u jednom trenutku ne trpi. Odnosno, imamo dvije zgrade u Ulici Svetozara Drobnjaka, gdje će se, od 3. septembra, kada i zvanično počne nastavna godina, realizovati nastavni proces“, istakao je Bulatović. M.I.

NA POTEZU VIŠI SUD U PO

IZ UCG SE NA ODLUK NEZAKONI SMJENI RA VOJVODIĆ

⌦ Marina Ilić Univerzitet Crne Gore (UCG) podnio je žalbu na presudu Osnovnog suda u Nikšiću, kojom se poništava odluka Upravnog odbora UCG o smjeni Radmile Vojvodić sa mjesta rektora ove obrazovne institucije, saopšteno je Vikend novinama iz nikšićkog Osnovnog suda. “Obavještavamo Vas da je dana 6. jula 2018. godine, donijeta odluka u predmetu poslovne oznake P. br. 117/18, tužiteljice Vojvodić Radmile iz Podgorice, protiv tuženog Univerziteta Crne Gore, radi poništaja odluke. Takođe Vas obavještavamo da je dana 19. jula 2018. godine, od strane punomoćnika tuženog Univerziteta Crne Gore, izjavljena žalba na navedenu presudu, koja je istog dana otpremljena punomoćniku tužiteljice, te će nakon prijema žalbe od strane punomoćniku tužiteljice i isteka zakonom propisanih rokova, spisi predmeta biti dostavljeni Višem sudu, radi odlučivanja po žalbi”, navode iz Osnovnog suda. Podsjećamo, u obrazloženju presude se navodi da je Upravni odbor mogao da razmotri inicijativu i donese odluku o razrješenju rektora bez prethodnog izjašnjenja Senata, ali samo u slučaju nezakazivanja

sjednice Senata u razumnom roku, što, kako se navodi, u konkretnom slučaju nije bio slučaj.

■ VOJVODIĆ MOŽE

DOBITI ODŠTETU

Advokat Radmile Vojvodić Nikola Martinović kazao je VN da je odluka Osnovnog suda u Nikšiću napisana “za udžbenike”, te da je veoma jasna. “Presuda je napisana tako dobro da bi trebalo da bude za udžbenike, onako kako treba da se piše. O svakom detalju se vodilo računa i sve je razjašnjeno. Nije se propustilo ništa”, napominje Martinović. On je istakao da je sud uputio Vojvodić da može tražiti naknadu štete u ovom slučaju, međutim o tome će se raspravljati tek kada postupak bude završen, odnosno

Ako Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda u Nikšiću, otvara se mogućnost da Univerzitet na ime naknade štete zbog nezakonite smjene, Vojvodić isplati novac. Da li će Vojvodić tražiti taj novac, to je pitanje koje ona još nije otvorila, jer je ovo više pitanje etičnosti na Univerzitetu, nego ko je u pravu

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKTUELNO

MJESTA NA BIOTEHNIČKOM, ETF, FDU

ODGORICI

TREĆI UPISNI ROK NA UCG KRAJEM AVGUSTA

ŽALILI KU O ITOJ ADMILE

Univerzitet Crne Gore raspisaće krajem avgusta konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija u trećem upisnom roku, koji će biti objavljen u crnogorskim dnevnim listovima, saopšteno je juče iz te obrazovne ustanove. Prema dosadašnjim podacima sa fakulteta, za sada je ostalo slobodnih mjesta na Biotehničkom, Elektrotehničkom, Fakultetu dramskih um-

jetnosti, Fakultetu likovnih umjetnosti, Pomorskom fakultetu, Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Filološkom, Filozofskom, Mašinskom, Metalurško-tehnološkom fakultetu, Pravnom fakultetu u Bijelom Polju i Prirodno-matematičkom fakultetu. Kako ističu u Univerzitetu, javnost će blagovremeno biti obaviještena o detaljima trećeg upisnog roka. M.I.

Radmila Vojvodić Univerzitet Crne Gore

kada Viši sud u Podgorici donese konačnu presudu. “Ako Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda u Nikšiću, otvara se mogućnost da Univerzitet na ime naknade štete zbog nezakonite smjene, Vojvodić isplati novac. Da li će Vojvodić tražiti taj novac, to je pitanje koje ona još nije otvorila, jer je ovo više pitanje etičnosti na Univerzitetu, nego ko je u pravu”, objasnio je Martinović.

■ MOGUĆA RASPRA-

VA O POVRATKU NA MJESTO REKTORA

Takođe, kako napominje, pored rasprave o novcu, biće

moguća i rasprava o povratku Vojvodić na mjesto rektora UCG. “Ta mogućnost će biti raspravljena pred sudom jer mi nemamo još takvu praksu i moguće je da će ovaj postupak biti prvi tokom kog će se i o tom koraku raspraviti. Vidjećemo da li će biti dovoljno da Univerzitet ima samo obavezu novčane kompenzacije ili će biti neophodno da se Vojvodić vrati na poziciju na kojoj je bila prije donošenja nezakonite odluke”, istakao je Martinović. S druge strane, iz Univerziteta Crne Gore ranije nijesu željeli da komentarišu odlu-

ku Osnovnog suda u Nikšiću, te su istakli da je “sud nedvosmisleno odbio kao neosnovan zahtjev kojim je traženo da UCG uspostavi stanje kakvo je bilo prije donošenja odluke Upravnog odbora, u suštini zahtjev da prof. Radmila Vojvodić ponovo bude rektor”. “I ovog puta Univerzitet Crne Gore zauzima principijelan stav da ne komentariše odluke državnih organa tako da neće komentarisati ni ovu odluku. S obzirom da smo na Univerzitetu Crne Gore uvjereni da je odluka o razrješenju prof. Radmile Vojvodić zakonita i opravdana, Univerzitet Crne Gore će izjaviti žalbu u zakonskom roku”, saopšteno je tada iz UCG. Podsjetimo, Vojvodićeva je razriješena u oktobru prošle godine, na inicijativu članova Upravnog odbora UCG. Bivša rektorka i članovi UO nijesu se saglasili u vezi sa sjedištem Visoke medicinske škole iz Berana. Vojvodićeva je smatrala da VMŠ treba preseliti u Podgoricu radi boljih uslova za praksu u Kliničkom centru, dok su iz Vlade ocjenjivali da je neophodan ravnomjeran razvoj svih crnogorskih regija.

POVEĆANA ODGOVORNOST POLICIJE

IZRAŽENO NASILJE NAD ŽENAMA I U PORODICI Nasilje u porodici i nad ženama u Crnoj Gori intenzivno je izraženo i zahtijeva pojačanu i koordiniranu profesionalnu i društvenu brigu, ocijenio je Savjet za građansku kontrolu rada policije. Savjet je analizirao i razmotrio primjenu Konvencije Savjeta Evrope (SE) o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici takozvanu Istanbulsku konvenciju. Iz Savjeta su kazali da redovno prikupljaju, analiziraju i javno predstavljaju nacionalnu statistiku nasilja u porodici s posebnim akcentom na nasilje nad ženama. „Predstavljeni podaci go-

vore da je za Savjet to jedno od ključnih pitanja nacionalne bezbjednosti koje zahtijeva pojačanu i koordiniranu profesionalnu i društvenu brigu“, kaže se u saopštenju. Navodi se da je Savjet prepoznao da je povećana odgovornost policije u zaštiti od nasilja u porodici prioritet ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića. „Primjedbe na postupanje policije u slučajevima nasilja u porodici su znatno smanjene. Potvrda toga je da, u slučaju Centra bezbjednosti (CB) Podgorica već duži period nema pritužbi na policijski rad”, kaže se u saopštenju. Mina

AKTUELNO

NIKŠIĆ: NA VUČJU POČEO PRVI KAMP Z

Bavljenje biznisom

Sa skupa o pčelarstvu

KOLAŠIN: OBUKA OSI ZA UZGOJ PČELA

Ne postoje ograničenja za bavljenje pčelarstvom Dvadeset osoba sa invaliditetom iz Danilovgrada, Kolašina, Mojkovca, Berana i Petnjice učestvovalo je na trodnevnoj obuci iz oblasti pčelarstva. U projektu „Osobe sa invaliditetom – lideri u pčelarstvu“, uključeno i deset žena. Magistarka Jadranka Luketa-Marković iz Hrvatske, predavač na treninzima, koja je i sama osoba sa invaliditetom i uspješna pčelarka, objasnika je učesnicima treninga da ne postoje ograničenja za bavljenje pčelarstvom. “Pčelarstvo je takva oblast u kojoj i radno i kreativno možemo da pronađemo sebe. Bavljenje pčelama se zavoli i pčelarstvu se pripadne. Ono donosi razne mogućnosti samozapošljavanja, ostvarivanja prihoda, ličnog zadovoljstva u radu. Osjetila sam kako iz dana u dan raste emocija kod osoba sa invaliditetom koji su širili znnje iz pče-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

larstva. Brojni pozitivni primjeri su povećavali želju polaznika obuke da i oni postanu uspješni pčelari. Zadovoljstvo mi je što učestvujem u ovom originalnom projektu”, kazala je ona. Organizatori ističu da su u hotelu Bjanka, jedinom hotelu na sjeveru koji je prilagođen osobama sa invaliditetom, imali odlične uslove za rada. Projekat „Osobe sa invaliditetom – lideri u pčelarstvu“, finansira EU, a dio je prekogranične saradnje Crne Gore i BIH-a. Ukupna vrijednost projekta je 245.388 eura od čega 85 odsto obezbjeđuje EU, a 15 odsto partnerske organizacije. U projektu učestvuju Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoj „Naša inicijativa“ iz Podgorice, Udruženje za pomoć djeci i omladini „Sunce“ iz Pala, Udruženje pčelara „Uljanik“ iz Berana i Udruženje pčelara „Pale“. Z.B.

Prvi nacionalni kamp za ubrzanju ekonomskog razvomlade preduzetnike, koji je juja. Istovremeno razvoj preduče počeo na Vučju, okupio je zetničkih vještina kod maldih oko 40 učesnika koji će u naće uticati na povećanje njihove redna dva dana sticati nova zaposlenosti“, kazao je ispred znanja iz oblasti preduzetnišMinistarstva Radosav Babić. tva. Organizator kampa je InoPrema riječima Babića, od vevaciono-preduzetnički centar like je važnosti da se sa razvoTehnopolis, a učesnici kamjem preduzetničkih kapaciteta pa biće u prilici da nauče koji počne što ranije, “kako bi se izsu to biznis izazovi i šta znači gradio preduzetnički orijentiposlovati u 21. vijeku, koliki je san pojedinac koji može da odznačaj komunikacije za poslogovara potrebama tržišta rada”. vanje, kao i metodologiju izraPotpredsjednik opštine Nikšić de biznis plana što će biti dobra Dragan Perović kaže da je loosnova za izradu mini kalna uprava spremna biznis plana. Emida pomogne projeknentni stručnjatima koji imaju za ci će predavati cilj jačanje prei organizovaduzetničkog PRIMJERI STARIJIH I ti radionice, a duha posebno OSTVARENIH PREDUsa druge strakod maldih. ZETNIKA POMOĆI ĆE IM ne uspješni “Kamp je DA SE UČVRSTE U IDEJI preduzetnijedan od moci će podijegućih načina DA OSNUJU SVOJE, ZA liti sa učesnida mladi ljuPOČETAK, MALE FIRME cima svoje podi saznaju više slovne priče i poo preduzetnišvu i kazati im na ličnom važnosti pokretanja primjeru da se vjera u sopstvenog biznisa. Posopstvenu ideju, odnosno ulalaznici će imati priliku da uviganje u sebe i razvoj svojih bide prednost bavljenja biznisom, da steknu osnovne vjeznis vještina isplati. U Ministarstva ekonomije kažu da je štine komunikacije i izrade biu vremenu globalne ekonomiznis planove. Primjeri starijih je znanje postalo najvažniji imi ostvarenih preduzetnika poput. „Unapređenje motivacije i moći će im da se učvrste u ideznanja maldih o preduzetnišji da osnuju svoje, za početak, tvu i pokretanju sopstvenog bimale firme, a uz umiješnost i znisa, kao i razvoj preduzetničposvećenost sigurno će ih kake kulture u Crnoj Gori i unasnije razvijati i unapređivati“, pređenje poslovnog ambijenistako je Perović dodajući da će ta, u značajnoj mjeri doprinijeti Opština i Tehnopolis nastaviti

da podržavaju mlade preduzetnike. Pored mladih učesnika na kampu će prisustvovati predstavnici sedam crnogorskih opština i to: Nikšić, Tivat, Herceg Novi, Kotor, Podgorica, Plužine i Pljevlja. Učesnici Kampa koji pokažu interesovanje za dalji razvoj svoje ideje, dobiće tehničku podršku Tehnopolisa. Realizaciju kampa su podržali Alter Modus, CKB, Ministarstvo nauke i Ministarstvo ekonomije. M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

aktuelno

Za mLade PreduZeTNiKe

m je prednost

25 Nagrađeni učenici

Učesnici Kampa za mlade preduzetnike

Herceg Novi: Đacima geNeracije vrijedNe Nagrade od To

Stimulišu najbolje učenike

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13) Sekretarijat za poljoprivredu, turizam, vodoprivredu i zaštitu životne sredine Opštine Berane

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Kljajić Slavimir iz Berana, podnio Zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za “Poljoprivredno gazdinstvo — izgradnja bazena za čvrsti stajnjak i osočne jame”, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli broj 5 KO Zagorje, opština Berane.

Đacima generacije iz osnovnih i srednje škole, predstavnici Turističke organizacije Herceg Novi uručili su vrijedne novčane nagrade i plakete. Đaci generacije srednje škole nagrađeni su iznosom od po 3.600, a osnovne sa po 1.200 eura. Nagrade su pripale učenicima: Anji Tičić, Jovani Terzić, Aleksandri Janjić (SMŠ “Ivan Goran Kovačić”), Iliji Babiću (OŠ “Milan Vuković”), Savu Popoviću (OŠ “Orjenski bataljon”) i Stefanu Đurišiću i Rajku Điloviću (OŠ “Ilija Kišić”). Aleksandra Janjić, đak generacije

stručne škole SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, koja je upisala kineski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu, zahvalila je na divnom gestu. “Zaista mi je čast da budem nosilac titule đaka generacije. Željela bih da zahvalim turističkoj školi, svim profesorima koji su tokom mog četvorogodišnjeg školovanja bili uvjek tu za mene i pružili mi maksimalnu podršku. Nadam se da ćemo ove rezultate postizati i dalje tokom školovanja”, kazala je Janjić. Direktor Turističke organizacije Pavle Obradović istakao je

ovo jedna od njihovih najboljih investicija. “Planiramo da ova manifestacija postane tradicija i da svake godine stimulišemo i najbolje, ali i one koji nisu toliko dobri da rade još više i bolje. Vjerujemo u sve vas i vjerujemo da ćete postići dobre rezultate u vašoj daljoj karijeri, kazao je direktor Obradović. Svečanosti su prisustvovali i direktori osnovnih škola “Milan Vuković” Željko Bojović, “Ilija Kišić” Đorđije Radović i “Orjenski bataljon” Jarmila Radović. S.M.

Bolnica Meljine

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za poljoprivredu, turizam, vodoprivredu i zaštitu životne sredine Opštine Berane, ul. Polimska br.66, radnim danima od 12 do 14 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata, je 25.07.2018.godine.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ljekovi i sanitetski materijal, po partijama, (ponovljeni postupak) procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.105,70 €, Tenderska dokumentacija broj 1-02-406-8705/18-5 objavljena je na Portalu javni� nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.07.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka namještaja za opremanje objekata (po partijama) prema uslovima i zahtjevima postavljenim u Tenderskoj dokumentaciji (CPV 39100000-3 Namještaj) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 33.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-6235/18-5 od 19.07.2018. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 19.07.2018. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

Herceg Novi: SiNdiKaT BoLNice PoNovo PiSao Premijeru

Traže sastanak da iznesu probleme Sindikat bolnice Meljine ponovo je poslao zahtjev za sastanak premijeru Dušku Markoviću kako bi mu predočili situaciju i probleme sa kojima se ustanova i zaposleni suočavaju već duže vrijeme. Radnici ove bolnice svakodnevno protestuju ispred ove ustanove od 10 do 10.30 časova. Radnici su je-

dinstveni i odlučni. Sve je ovo iscrpljujuće, ali moramo biti čvrsti i jaki, kazala je predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak. “Zahvaljujem svima koji nas podržavaju u ovoj borbi za opstanak Bolnice, građanima Herceg Novog pacijentima iz drugih gradova koji koriste usluge ustano-

ve u Meljinama kao i medijima koji prate situaciju”, rekla je Drobnjak. Radnici Bolnice će se u nedjelju (22. jula) pridružiti građanskom protestu koji je zakazan sa početkom u 19 sati ispred ustanove u Meljinama, ali i skupu koji će naredne subote organizovati Udruženje penzionera u parku „Boka“.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

TIVAT: NA RIVIJERI BORAVI 7.140 GOS

Direktor Porto Montenegra i Hublota

NOVI BREND PARTNER PORTO MONTENEGRA

“HUBLOT” NAUTIČKA EDICIJA ČASOVNIKA

Porto Montenegro i pre- dinjuje časovničare i vrestižni brend satova Hublot menske eksperte Hublota objavljuju strateško par- sa našim ekskluzivnim stitnerstvo. Švajcarski brend lom života u marini“, istakao satova postao je zvanični je David Margason, izvršsat Porto Montenegro ma- ni direktor marine za superrine i Jahting kluba, za jahte i nautičkog naselja period od dvije goPorto Montenegro. dine, saopšteSa zadovoljno je juče iz stvom objavkompanije ljujemo saNOVO PARTNERSTVO UJEDINJUJE „Adriatic radnju ČASOVNIČARE I VREMENSKE EKMarinas sa Porto SPERTE HUBLOTA SA NAŠIM EK- Porto MonteneSKLUZIVNIM STILOM ŽIVOTA U Montegrom, jer MARINI“, ISTAKAO JE DAVID MARnegro”. U se brendoGASON, IZVRŠNI DIREKTOR MARIznak obivi zasnivaNE ZA SUPERJAHTE I NAUTIČKOG lježavaju na istim NASELJA PORTO MONTENEGRO nja saradosnovama: nje, na bazejedinstvenonu Jahting klusti i profesionalba predstavljen nosti. Odmah naje Hublot Porto Montekon Svjetskog prvenstva negro sat, limitirano izda- u fudbalu, gdje smo bili jednje Classic Fusion Chrono- no od glavnih sponzora, stigraph kolekcije. Samo 30 gli smo u Porto Montenegro, satova ove nautičke edici- koji nesumnjivo parira najje dostupno je na tržištu, u važnijim destinacijama Meskladu sa tivatskim nautič- diterana“, kazao je generalkim brendom. ni direktor Hublot-a RicarZ.K. „Novo partnerstvo uje- do Guadalupe.

ANIMIRALI SMO IMA ZA SVAKO U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 7.140 gostiju ili 13 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Turističke organizacije, među turistima je 7.051 iz inostranstva i 89 iz Crne Gore. Najviše turista, 6.092 odmara u privatnom smještaju. U hotelima je 847, u odmaralištima 130 i u kampovima odmara 71 gost. U TO su zadovoljni rezultatima turističke sezone. Direktorka TO Gabrijela Glavočić je mišljenja da će premašiti prošlogodišnju statistiku. „Potrudili smo se da animiramo turiste i njihov boravak učinimo zanimljivijim i što ispunjenijim. Na različitim scenama i lokacijama u gradu brojna su dešavanja, za svakoga po nešto“, navela je Glavočić najavljujući treću godinu zaredom festival „In Art“ koji će održati u Tivtu od 25. do 27. jula. Tri dana tokom trajanja festivala tivatske ulice i trgovi transformisaće se u pozornice za umjetnike iz sedam zemalja, a svoje mjesto među njima imaće i umjetnici iz Crne Gore. Festival je zadržao internacionalni karakter pa će se na njemu predstaviti umjetnici i performeri iz Italije, Austrije, Makedonije, Argentine, Meksika i Turske. Umjetnici iz Turske ove godi-

Turistička organizacija Tivat postavila je brojne blborde namijenjene turistima

ne svoja umijeća predstaviće sa dvije tradicionalne turske umjetnosti, a to su izrada dekorativnih predmeta od keramike i izrada dekorativnih predmeta od perlica stakla. Od ostalih umjetnika i performera iz Turističke su izdvojili: Duo Masawa – italijansko-argentinski duo, Cirque Tango –

Argentina, El Diabolero – Austrija, Piero Ricciardi – Italija, Teatrosk trupa– Makedonija. Za najmlađe je pripremljen poseban program „Dječije igrarije i maštarije porodice Dragojević“, učenici muzičke škole „Andre Navara“ i balon predstave italijanskog performera Andree Fedija. Festival

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKTUELNO

OSTIJU ILI 13 ODSTO VIŠE NEGO LANI

Ilustracija

O TURISTE, OGA PO NEŠTO

Plakati u Tivtu ukazuju na to da u gradu ima brojnih dešavanja

JPMD UPOZORAVA NA POŠTOVANJE ZAKONA

DRŽAVNE PLAŽE SU U JAVNOJ UPOTREBI

Povodom čestih slučajeva da se građanima i turistima onemogućava pristup i korišćenje obale na području morskog dobra, posebno u Boki Kotorskoj, JPMD Crne Gore podsjeća da je u skladu sa članom 4 Zakona o morskom dobru “Morsko dobro, koje je u državnoj svojini, u javnoj upotrebi osim u slučajevima kada je zakonom

drugačije određeno”. Budući da su ovih dana crnogorske plaže pune kupača i turista JPMD Crne Gore i Crveni krst Crne Gore, kao organizacija koja sprovodi program spasilaštva na vodi, žele da apeluju na posjetioce plaža da poštuju pravila ponašanja, u prvom redu radi svoje bezbjednosti, kao i ugodnog boravka. Ilustracija

performera održaće se na više lokacija, kroz centar grada i platoima nautičkog naselja Porto Montenegro. Na ulazima u grad sa različitih strana, Turistička organizacija Tivat postavila je bilborde na magistralnom putu od pravca aerodorma – ulaz u centar grada, Lepe-

tanima - dolazak sa trajekta i Verigama, ulaz sa kotorske strane starim putem. Turističke table oslikavaju četiri značajne kategorije razvoja

Tivta: nautiku, turizam, kulturu i tradiciju, koje na tim lokacijama pozdravljaju ili ispraćaju sve posjetioce grada. Z K.

Ograda postavljena ovih dana u Tivtu

TIVAT: U TOKU POSTAVLJANJE ZAŠTITNE OGRADE

Zid postavljen da zaštiti pješake

Uz trotoar, duž magistrale, pored osnovne škole „Drago Milović“ u toku je postavljanje zaštitne ograde. Taj posao obavlja podgorička firma „V Projekt“ doo koja je na tenderu odabrana kao najpovoljniji ponuđač. U cilju povećanja bezbjednosti učenika, ograda će biti postavljena na tri mjesta na potezu od ulaza u školu za đake nižih razreda pa do raskrsnice na kojoj se skreće prema srednjoj

školi. Otvorima će biti ispoštovani pješački prelazi na tom potezu. Opština Tivat je krajem oktobra prošle godine sklopila ugovor sa kompanijom „V Projekt“ doo, za izvođenje radova na izgradnji zaštitne ograde i betonskog dijela zida prema školi. Ukupna vrijednost radova iznosi 13.299 eura uključujući PDV. Radovi na obližnjem trotoaru, na potezu od benzinske stanice prema školi, koji su se od-

nosili na izgradnju zida visine oko 40 cm i dužine 30 metara su završeni početkom godine. Zid je urađen u cilju bezbjednosti pješaka, prvenstveno đaka koji se svakodnevno kreću tom trasom prema školi. Iz Direkcije za investicije su saopštili da će takva ograda, uključujući i školu, biti postavljena u ukupnoj dužini od 260 metara, u Radovićima i Donjoj Lastvi. Z.K.

grad dobre muzike SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

20.i21.

jul

Sea Rock festival

22.i29. 5.i12. jul

avgust Pjaca od džeza

23.

jul Rock Symphony & Vlatko Stefanovski

avgust Balkanopolis

avgust Tri dive

avgust Gitarski duo Bulatović-Nikčević

14.

avgust Dragoljub Đuričić

grad dobre muzike SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Osmi Sea Rock festival na Ljetnjoj pozornici

Velika rokenrol ekipa Sun Kil Moon, Hau Gelb, Strand of Oaks... M

uzički identitet SeaRock festivala u prethodnih osam godina izgrađen je na neupitnoj ljubavi prema muzici i dobrom zvuku, kao i odabiru izvođača posebnog stila, naslonjenih na američku kosmičku tradiciju. Festival, kao i do sada, ima volonterski karakter a ulaznice se publici ne naplaćuju.

Sun Kil Moon Sun Kil Moon osnovan

je 2002. godine u San Francisku u Kaliforniji inicijalno kao nastavak stvaralaštva indi rok benda Red House Painters. Bend predvodi harizmatični gitarista i vokal Mark Kozelek, vrhunski muzičar i kompozitor inspirisan muzikom klasične gitare, a ujedno i originalan pjesnik, čiji stihovi su prava poetska ostvarenja prožeti mističnošću. Naziv benda dodijeljen je po korejskom bokseru Sung-

Kil Munu. Ovaj bend objavio je osam studijskih albuma, pri čemu je posljednji, pod nazivom “Common as Light and Love Are Red Valleys of Blood” iz 2017. godine, prihvaćen uz najpozitivnije kritike i najveće oduševljenje publike. Numere obiluju tematski uklopljenim kontrastima vedre i mračne strane ličnosti, duha prošlosti i priče o vječnosti. Publika je uvijek

Strand of Oaks

ta koja ostaje u nedoumici da li Kozelekovo raspoloženje oblikuje izvođenje pojedinačnih numera ili su poruke koje one nose odraz njegovog ushićenja, mrzovoljnosti, očaranosti i zabrinutosti.

Hau Gelb Američki

gitarista, pijanista, vokal, kompozitor, tekstopisac, producent i TEDx govornik Hau Gelb nastupa na Sea Rock festivalu drugi put, tri godine nakon odličnog nastupa o kojem se i danas govori. Muzička kritika smatra ga jedinim pravim nasljednikom stvaralaštva Nila Janga.

Najviše pažnje javnosti ovog ljeta privlači jedna od najvećih kulturno-zabavnih kotorskih manifestacija, festival Sea Rock, koji se ove godine osmi put. Ljepotu zvuka rock muzike publici na Ljetnjoj pozornici su 20. i 21. jula prenijeli Sun Kil Moon, Hau Gelb, Strand of Oaks, On Tour, Baobab, Turisti i Billie Joan.

RASPORED NASTUPA 20. jul

21H BILLIE JOAN 22.15H ON TOUR 23.30H HOWE GELB

21. jul

20H TURISTI 21.15H BAOBAB 22.30H STRAND OF OAKS 24H SUN KIL MOON

Gelbovo stvaralaštvo, naročito ono unutar benda “Giant Sand”, svrstava ga među velikane rok muzike koji se zbog beskompromisnog distanciranja od komercijalnih trendova često nazivaju “otpadnicima”. Iz Arizone u kojoj živi i stvara, Gelb će publici u Kotoru predstaviti ljepotu jednostavnosti i minimalizma koji često voli da naziva inspiracijom i onim što ga je dominantno opredijeli-

pretvaraju u nešto što manje liči stvarnosti, a više filmskoj sceni prepunoj zalutalih heroja prošlosti, muzičkih virtuoza i onih s izraženim afinitetom za dobar zvuk. Bez obzira na brojnost publike, atmosfera ostaje doslovno kamerna, u kojoj svako pronalazi djelić sebe.

Strand of Oaks Jedinstveni muzički proje-

kat Timotija Šouvoltera iz Indijane, Strand of Oaks, sjedinjuje klasični rok i američki folk rok u posebnu osnovu za tematski različite kompozicije. Tokom skoro decenije postojanja, Strand of Oaks ujedno je i najprefinjeniji emotivno izraz i odraz bunta prema svijetu u kojem živi. Muzičko stvaralaštvo naišlo je na prekretnicu 2014. nakon objavljivanja albuma “Heal”, kojim je autorima obezbijeđeno mjesto u vječnosti rok hitova. Tematika pjesama širi se na sve ono u čemu se u ljudskom životu može tragati za odgovorom – od prihvatanja izazova djetinjstva, nezadovoljstva društvenim položajem, tužnih ljubavi i traganja za smislom postojanja, a sve to kao dio energičnih nastupa koji od rokenrola izvlače ono najbolje.

Regionalna rokenrol imena U okviru osmog Sea Ro-

lo u načinu muziciranja. Tokom Gelbovih nastupa scena i publika se izvođenjem njegovih melanholičnih kompozicija sjedinjuju i

na ili bas gitara i bubnjevi, uz eksperimentalno soliranje. U muzičkom stvaralaštvu kvalitet postižu prefinjenim uplivima drugih podvrsta rok muzike, dok se tekstovima prožimaju priče o borbi za čovječnost i slobodu. Nakon Turista nastupa ariljski bend Baobab, koji je prvi album objavio prije tačno 20 godina. Od garažnog benda do studijskih izdanja iz godine u godinu transformisalo se i njihovo stvaralaštvo, što kroz izmjene sastava, što kroz uticaj stilova koji su novi članovi donosili. Danas su ponosni što na nastupima okupljaju kako one koji ih prate od nastanka, tako i one koji u godini njihovog nastajanja nijesu bili ni rođeni.

ck festivala nastupiće regionalni muzičari koji njeguju izvorni rokenrol zvuk. Prva koncertna noć počeće uz splitsku kantautorku Billie Joan čije stvaralaštvo autentičnog stila obuhvata ujedno indie folk i akustični pank, dok se u tekstovima često otvaraju pitanja na koja društvo često nema jasne odgovore. Nastup će tokom prve večeri imati i beogradski bend On Tour. Članovi ovog benda često vole da naglase kako su nastali kao rezultat dugog kafenisanja i ponoćnih

ZELENA AKCIJA

Hau Gelb projekcija špageti vesterna. Muzička kritika često ih naziva pionirima u stvaralaštvu amerikana muzike u Beogradu. Ženski vokal u pratnji gitare i mandole kreira specifičnu podlogu za prefinjene eksperimente.

Drugu koncertnu noć otvoriće beogradski bend Turisti, prepoznatljiv po spajanju bluza sa drugim podvrstama akustičnog roka, tako da upravo nastupi uživo otkrivaju njihov kvalitet. Ženski vokal ovdje prate akustič-

Volonteri festivala posebno su se pobrinuli da njihov aktivizam poprimi “zeleni” karakter brige o okolini i ekologiji. Zelena akcija volontera festivala imaće tri etape: “Svaka limenka se računa” za reciklažu limenki uz pomoć prese “Čep za hendikep” - reciklažna akcija plus humanitarna za pomoć osoba sa hendikepom Reciklaža plastike i stakla.

1. 2. 3.

Sun Kil Moon foto: SeaRock

grad dobre muzike SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Novi programski segment manifestacije Kotor Art nedjeljom od 23 časa

Pjaca od Aleksandra Bijelić-Aleksijević

estival Kotor Art ove godine bogatiji je za još jednu žanrovski uokvirenu cjelinu u okviru koje će ljubitelji džeza svake nedjelje moći da uživaju u nastupima domaćih i regionalnih stvaralaca i izvođača. Ulaz za sve nastupe ovog programskog segmenta je besplatan.

Pjaca od muzeja u nedjeljnim večerima pretvara se u pjacu od džeza. Nastup MP-trija, koji je održan 15. jula pokazao je da ova vrsta muzike među građanima i posjetiocima Kotora ima brojnu publiku. MP-trio čine gitarista Miladin Peruničić, bas gitarista Davor Novak i bubnjar Ivan Ivanović – umjetnici koje su obrazovanje sticali na muzičkim akademijama u zemlji i regionu i koji, pored aktivnog bavljenja muzikom rade kao profesori u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” u Podgorici. Domaćoj publici poznati su po originalnom repertoaru koji se, na pomalo eklektičan način, kreće od klasičnih džez standarda i obrada kompozicija “manuš” muzike Đanga Rajharta, preko modernih fjužn džez i bluz kompozicija, do obrada pop i rok hitova. Muzikom koju izvode spajaju mode-

ran džez zvuk s ritmovima i motivima svjetske i balkanske tradicionalne muzike, ne koketirajući ni sa jednim od ovih pravaca posebno.

22. jul:

KLAVIRSKI JAZZ KVARTET

Druga džez nedjelja rezervisana je za nastup kvarteta koji čine vokal Aleksandra Bijelić-Aleksijević, kontrabasista Milan Pavković, pijanista Ivan Aleksijević i bubnjar Predrag Milutinović. Aleksandra Bijelić-Aleksijević završila je Srednju muzičku školu Mokranjac (Beograd), klavirski odsjek, i, paralelno, odsjek za džez pjevanje. Diplomirala je na odsjeku za teoriju i muzičku

Enes Tahirović

DŽEZA pedagogiju na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, gdje trenutno završava master studije na džez programu. Karijeru džez vokala započela je 2000. godine, nastupajući sa školskim B i g Bendom, a potom su počela da se otvaraju vrata beogradske, kao i evropske džez scene. Danas sarađuje s Big Bendom RTSa, Beogradskim Diksilend orkestrom i predvodi kvintet Alex & the Fergusons. Milan Pavković,, kontrabasista, nižu i srednju muzičku školu završio je u Beogradu, a džez kontrabas diplomirao na Muzičkoj akademiji u Gracu (2004), u klasi prof. Vejna Darlinga. Nastupao je na brojnim džez i drugim muzičkim festivalima. Sarađivao je s eminentnim muzičarima kao što su Stjepko Gut, Duško Gojković, Fric Pauer, Renato Kiko, Dejv Gibson, Džon Holenbek, Vejn Darling, Ed Nojmajster, Karl Racer i dr. Učestvovao je u snimanju nekoliko kompakt-diskova, među kojima su “Happy Guitar Trio”, “Sweet Love” Vladimira Krnetića, “Beogradski Jazz Trio” i “Jazz Connection Band”. Ivan Aleksijević, pijanista, poslije završene Srednje muzičke škole “Stanković” upisuje Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu i istovremeno započinje karijeru svirajući po džez klubo-

Martin Đorđević

vima i festivalima na domaćoj i inostranoj sceni. Član je Big Benda RTS-a. Nastupao je s velikanima džez scene kao što su Bred Lili, Klar Teri, Beni Golson, Roj Hargruv, Dajan Šur, Don Menza, Duško Gojković i Spjepko Gut. Bavi se kompozitorskim radom, piše muziku za film, pozorište i televiziju. Kao kompozitor i aranžer, učestvuje u brojnim sastavima za džez i vorld mjuzik poput ansambala Ognjen i prijatelji i Yupika kvinteta. Aranžirao je numere za prvi i jedini džez album čuvenog Šabana Bajramovića – “Romano Raj”. Predrag Milutinović, bubnjar, pohađao je privatne časove za džez bubanj kod prof. Dušana Ivaniševića. Prva muzička iskustva s bendom stekao je s petnaest godina, s članovima sastava Oktava Muzičke škole u

Kragujevcu. Nakon toga, u Beogradu započinje saradnju s fank bendom Rich Bitch i upoznaje brojn e muz i čare d ž e z scene s kojima ubrzo sarađuje u džez klubоvima Ptica i Čekaonica. Godine 2012. postao je član Kvarteta Maksa Kočetova i Benda Vasila Hadžimanova, s kojim je snimio dva albuma – “Can You Dig It” (2012) i “Alive” (2014). Američki magazin DownBeat uvrstio je album “Alive”, na kome je svirao i američki saksofonista Dejvid Bini, u najboljih 100 svjetskih albuma 2016. godine.

29. jul:

HUMAN NATURE QUARTET U virtuoznost džez muzičara iz Crne Gore publika u Kotoru imaće priliku da se uvjeri 29. jula na nastupu Human Nature Quarteta, koji čine gitarista Miodrag – Šule Jovović, basista Dragan Ivanović, bubnjar Martin Đorđević i pijanista Enes Tahirović. Milorad – Šule Jovović, gitarista, završio je Muzičku akademiju na Cetinju. Poznat je kao vo-

Novak Mijović

5 Carlos Jazz Trio

avgust Klavirski trio

Džez veče koje spaja klavir, trubu i vokal slijedi u nedjelju 5. avgusta, kada će nastupiti Novak Mijović, Aleksandra Bijelić-Aleksijević i Ivan Aleksijević. Za vokal i pijanistu ovo će biti drugi nastup na Pjaci od džeza, ovoga puta uz zvuke trube. Novak Mijović, trubač, završio je nižu muzičku ško-

lu u Baru, u klasi prof. Mikija Jelenića. U klasi prof. Izudina Čavrkovića prvo je završio Srednju muzičku školu Stanković (Beograd), a potom studije na Muzičkoj akademiji (Kosovska Mitrovica). Kao član Big Benda RTS-a nastupao je s eminentnim džez muzičarima kao što su Beni Golson, Džesi Dejvis, Dejvis Edi Henderson, Bred Lili, Stjep-

Dragan Ivanović đa prvog crnogorskog džez sastava Piva džez band. Kao muzičar, učestvovao je u raznovrsnim muzičkim projektima – pop, rok, fjužn, džez – i sarađivao s brojnim uglednim kolegama iz svijeta džez muzike, kao što su Rendi Brejker i Fransoa Ženo. Od 2007. godine radi kao profesor na izbornom predmetu džez u Umjetničkoj školi za muziku i balet Vasa Pavić u Podgorici. Dragan Ivanović,, bas gitarista, multiinstrumentalista i muzički producent, završio je Еlektrotehnički fakultet u Beogradu. Balkanskoj džez publici poznat je kao basista beogradske džez fjužn grupe Mangus, a široj publici kao basista bendova Van Gogh, Neverne Bebe i bendova Đorđa Balaševića i Vlada Georgieva. Martin Đorđević, bubnjar, diplomirao je džez bubnjeve na Džez akademiji u Sijeni (Italija). Aktivni je učesnik na klupskoj sceni Podgorice i šire. Stalni je član

različitih džez i rok sastava, među kojima su Šule Jovović kvartet i Senkina đeca. Enes Tahirović, džez pijanista, diplomirao je na Džez akademiji u Gracu (2016), u klasi prof. Olafa Polcina. Sarađivao je s renominarim džez muzičarima, a i učio od njih. To su, između ostalih, Ed

Nojmajster, Majkl Aben, Džimi Kob, Stjepko Gut, Dejvid Bini i dr. Bio je pijanista Hrvatskе glazbene mladeži, kao i džez orkestra za vrijeme studija. Bavi se komponovanjem i aranžiranjem. Od 2017. godine radi kao profesor na izbornom predmetu džez u umjetničkog školi za muziku i balet “Vasa Pavić” u Podgorici.

12. avgust: CARLO’S JAZZ TRIO

Milan Pavković

Posljednje veče na Pjaci od džeza uljepšaće gitarista i vokal Dragomir – Karlo Đorđević, klavijaturista Đuro Poznanović i bubnjar Oliver Nedović. Dragomir – Karlo Đorđević je osnovno muzičko obrazovanje stekao u Herceg Novom. Od šesnaeste godine član je Udruženja muzičara Crne Gore, u statusu estradnog rad-

Miodrag Šule Jovović nika. Od 1967. do 1991. godine radio je u raznim estradnim sastavima od kojih je neke vodio kao vokalni i instrumentalni solista i autor zabavnih kompozicija. Kao član grupe Exodus, autor je kompozicije “Tužan sam kad kiša pada”, snimljene u produkciji Beograd Disca. Od 2009. radi u Muzičkoj školi u Herceg Novom i na promociji džez muzike i metoda za učenje džeza. Snimio je album “Across my Life”, s aranžmanima Filipa Rodolfija, kao i Carlo sings Standards u izdanju Izdavačke kuće Rabbitt Records Vladimira Maraša. Đuro Poznanović je osnovnu muzičku školu završio je u Herceg Novom u klasi Danijele Seferović, a Srednju muzišku školu “Josip Slavenski” (Beograd), u klasi prof. Mirjane Đorđević. Klavir je diplomirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u kalsi prof. Tijane Humo. Trenutno radi

ko Gut, Duško Gojković, Nikola Mitrović i dr. Kao mladi predstavnik Srbije i Crne Gore, tokom 2007. godine nastupao je s Big Bendom Evropske radiodifuzne unije širom Evrope i Azije. Od 2008. stalni je član međunarodnog Okteta Duška Gojkovića, s kojim nastupa na evropskoj džez sceni. Na džez odsjeku Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu postao je asistent Stjepka Guta 2012. godine.

Predrag Milutinović foto: KotorArt kao profesor klavira u Školi za osnovno muzičko obrazovanje u Herceg Novom, svira u više sastava u Herceg Novom i vodi VIS Kaldana. Klavijaturista je u sastavu Boka band i u anasamblu Karlo’s jazz trio. Oliver Nedović je s nepunih sedam godina počeo da svira doboš u Gradskoj muzici Herceg Novi i tako postao najmlađi aktivni član nekog orkestra u tadašnjoj Jugoslaviji. Nižu muzičku školu završio je u Herceg Novom na odsjeku za klarinet, u klasi prof. Norberta Šimunovića, a srednju na odsjeku za perkusije u Dubrovniku, u klasi prof. Jana Lotka i u Sarajevu, u klasi čuvene prof. Desanke – Seke Jovanović. Tokom školovanja aktivno je sarađivao sa Simfonijskim orkestrom Radio-televizije Sarajevo, Mostarskim gradskim orkestrom i Simfonijskim orkestrom RTSa. Radi kao nastavnik na odsjeku za perkusije u Muzičkoj školi u Tivtu i Muzičkoj školi u Herceg Novom.

grad dobre muzike SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Vlatko Stefanovski i Bitoljski kamerni orkestar 23. jula na Ljetnjoj pozornici

Rock Symphony Osnivač jedne od najznačajnijih grupa na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije Vlatko Stefanovski nastupiće na Ljetnjoj pozornici 23. jula u pratnji Bitoljskog kamernog orkestra. Koncert počinje u 22h

latko Stefanovski je s grupom Leb i sol snimio četrnaest albuma i održao turneje širom svijeta. Tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio je uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi “Cowboys & Indians”, “Sarajevo”, “Vlatko Stefanovski trio”, “Kula od karti”. Saradnja s poznatim gitaristom Miroslavom Tadićem na albumima “Krushevo”, “Treta majka”, “Live in Belgrade” i “Live in Zagreb” bacila je novo svjetlo na njegovo stvaralaštvo za akustičnu gitaru i istraživanje makedonske tradicionalne muzike. Sarađivao je s brojnim slavnim muzičarima, sarađivao i snimao s Londonskim, Lajpciškim, Sofijskim simfonijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom Monte Karla, zatim sa

Bitoljski kamerni orkestar

big bendovima FoolCool, Radio-televizije Slovenije, Hrvatske radio-televizije, Radio-televizije Srbije itd. Piše i muziku za film, pozorište i balet. Dobitnik je počasnog doktorata Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju. Bitoljski kamerni orkestar postoji već decenijama, a u početku ga je činila grupa entuzijasta koja je, bez obzira na skromno muzičko obrazovanje, održala odlične koncerte. Danas ansambl čine profesionalni muzičari koji su diplomirali, a neki i magistrirali na svom instrumentu. Brojne uspješne koncerte ansambl je održao u Makedoniji, učestvujući na domaćim festivalima klasične muzike: Bitfest, Skopsko ljeto, Ohridsko ljeto, Prilepsko kulturno ljeto, Štipsko kulturn o

Vlatko Stefanovski ljeto, kao i na festivalima popularne muzike širom Balkana: Nišvil, Rock Village, Baščaršijske noći. Orkestar nastupa s poznatim solistima i dirigentima poput Vlatka Stefanovskog, Robija Lakatoša, Kerema Gorseva, Alesandra D’Agostinija, Anatolija Krsteva, Borisa Spasova, Ivana Kožuharova, Saše Nikolovskog – Đumara, Saše Tatarčevskog, Bisere Čadlovske, Le Fi Fi i dr. Repertoar orkestra čine djela svih epoha – od ranog baroka do savremene klasične i popularne muzike. Za projekte ovog orkestra, poput Rock Symphony, James Bond Symphony, Ladies Symphony i John Williams Symphony, publika je pokazala veliko interesovanje.

Vlatko Stefanovski je tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi “Cowboys & Indians”, “Sarajevo”, “Vlatko Stefanovski trio”, “Kula od karti”

Dva puta Tereza Kesovija pjevala je na takmičenju za Pjesmu Evrovozije – 1966. godine, predstavljajući Kneževinu Monako i 1972. godine, kao predstavnica Jugoslavije

Tri dive - Tereza Kesovija, Gabi Novak, Radojka Šverko

Proslavljeni ženski vokali u pratnji vrhunskih muzičara 6. avgusta Dobro poznata vokalna imena triju diva sa višedecenijskim trajanjem na muzičkoj sceni – Tereza Kesovija, Gabi Novak i Radojka Šverko nastupiće zajedno, a pratiće ih gitarista Ante Gelo, basista Robert Vrbančić i pijanista Matija Dedić. Koncert na ljetnjoj pozornici zakazan je za 6. avgust u 22 sata.

Tereza KESOVIJA Vokalna umjetnica, diplomi-

rala je flautu na Glazbenoj akademiji u Zagrebu. Kao pjevačica, tokom više od četiri decenije, nastupala je i bila nagrađivana na svim jugoslovenskim festivalima. Međunarodnu karijeru stvarala je na festivalima u Bratislavi, Rio de Žaneiru, Meksiku, Sopotu, Antaliji. Nastupe u Francuskoj započela je 1965. godine, sarađivala sа zvijezdama kao što su Serž Lama, Tino Rosi, Žilber Beko, Rita Pavone, а vrhunac karijere obilježio je njen solistički koncert u pariskoj Olimpiji (1988). Dva puta je pjevala na takmičenju za Pjesmu Evrovozije – 1966. godine, predstavljajući Kneževinu Monako i 1972. godine, kao predstavnica Jugoslavije.

Gabi NOVAK Vokalna umjetnica, nakon

završene Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, počela je da radi u Zagreb filmu kao scenograf, a pozajmljivala je i

Gabi Novak

glas animiranim likovima. Njene vokalne sposobnosti primijetio je slovenački kompozitor i dirigent Bojan Adamič, koji ju je pozvao da gostuje na koncertima Big benda u Ljubljani. Uskoro je dobila angažman na Zagrebačkom festivalu zabavne glazbe – kasnije Zagrebfest – kada je 1959. godine izvela pjesmu “Ljubav ili šala”. Iste godine je na Bledskom džez festivalu pjevala u duetu s čuvenim Lujem Armstrongom. Takođe, često je bila gošća na Beogradskom proleću, na festivalima u Splitu i Opatiji. Godine 1964. dobila je poziv od francuske izdavačke kuće “Barkley” da radi na zapadnom tržištu, ali je ponudu odbila, jer joj se nisu dopali zahtjevi da mijenja svoj stil.

Radojka ŠVERKO Vokalna umjetnica, prva

muzička iskustva stekla je u školskom horu, tamburaškom i frulaškom orkestru. Pohađala je muzičku školu i učila solo pjevanje. Uspjeh na Festivalu “Atlantico” na Kanarskim ostrvima 1969. godine otvorio joj je vrata za nastupe na tele-

Radojka Šverko

viziji i donio ekskluzivni ugovor za diskografsku kuću “Belter” iz Barselone. U to vrijeme snimala je numere Alfija Kabilja na španskom, a potom je dobila svoju emisiju na španskoj televiziji. Prekretnicu u karijeri doživjela je 1970. godine, kada je s pjesmom “The World is Mine” pobijedila na festivalu u Rio de Žaneiru, nakon čega su uslijedili nastupi na festivalima u Tokiju, Seulu, Atini, Portoriku, Karakasu, Los Anđelesu, Nju Jorku – na festivalu je čak pobjedila i Dejvida Bouvija (1969). Takođe, redovno je pjevala i na jugoslovenskim festivalima – pjesmu “Kud plovi ovaj brod” otpjevala je na vrhuncu međunarodne karijere na Splitskom festivalu (1970). Bila je članica ansambla u rok operama Gubec-bek i Grička vještica.

Ante GELO

Gitarista, kompozitor i aranžer, diplomirao je džez gitaru na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Gracu, gdje je 2001. godine upisao magistarske studije na odsjeku za kompoziciju i aranžiranje. Nastupao je na brojnim koncertima i džez festivalima u Hr-

Ante Gelo

Tereza Kesovija vatskoj, Mađarskoj, Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, Italiji, Brazilu, u poznatim dvoranama poput pariske Olimpije, londonskog Rojal Albert Hola, njujorškog Karnegi Hola. Saradnju je ostvario kako s džez umjetnicima, tako i sa izvođačima pop muzike.

Robert VRBANČIĆ

Bas gitarista, u muzičkoj školi u Zagrebu prvo je počeo da svira harmoniku, a s deset godina i kontrabas. Paralelno je počeo da istražuje bas gitaru. S osamnaest godina upoznaje Marka Križana, legendarnog hravatskog saksofonistu koji mu otvara muzičke vidike i usmjerava na privatne časove kod bas gitariste Line Devića. Muzičku praksu uči u klubovima, svirajući i gledajući najbolje hrvatske muzičare: Matiju Dedića, Antea Gelu, Limu Barakovića i dr. Počinje da sarađuje kao profesionalnim i popularnim muzičarima. Blisku saradnju ostvario je s Antem Gelom, s kojim radi na televizijskim i studijskim projektima, a kao član njegovog benda nastupao je s Oliverom Dragojevićem u Karnegi holu. Nastupa i s vrhunskim svijet-

Robert Vrbančić

skim instrumentalistima kao što su Džejson Lindner, Antonio Sančez, Dimitar Božikov, Barbara Taker. Do sada je snimio trideset albuma s više od hiljadu pjesama.

Matija DEDIĆ

Džez pijanista i kompozitor, potiče iz muzičke poridice. Džez akademiju je završio u Gracu, u klasi prof. Harolda Nojvirta, a usavršavao se kod priznatih svjetskih umjetnika poput Džona Tejlora, Harolda Galpera, Bila Dobinsa i Berija Herisa. Krajem devedestih godinа osnovao je Matija Dedić Trio u kom, s kontrabasistom Žigom Golobom i bubnjarеm Krunoslavom Levačićem, izvodi autorsku muziku. Nastupao je u gotovo svim zemljama Evrope, i u SAD, ostvarujući zapažene nastupe s džez muzičarima. Kao solista i sa drugim umjetnicima, snimio je više albuma: Octopussy, Mr. K. K., Solo/Part I, Handwriting, Tempera, Drugi pogled, Visiting Bruxeless, Sentiana, Life of Flowers i Matija svira Arsena, posvećen preminulom ocu, album koji je proglašen za jedan od najboljih u Hrvatskoj.

Matija Dedić

Duo Bulatović-Nikčević

Noć gitare 8. avgusta Svjetski priznati gitarski duo, koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević, će zbog velikog interesovanja imati još jedan nastup u Kotoru ovog ljeta i to 8. avgusta, na Trgu Svetog Tripuna. Nastup dvojice muzičara prilika je za podsjećanje na njihov bogat autorski opus i najavu novog albuma pod nazivom “The Sea” (More), kojim će se predstaviti svjetskoj publici. Autorskim instrumentalnim djelima ovaj proslavljeni duo na najbolji način pokazuje koliko su velike mogućnosti gitare. Prvi koncert ovog ljeta održali su 7. jula, a na insistiranje velikog dijela javnosti - to će učiniti ponovo. Koncert će početi u 22 časa, a ulaz je besplatan.

Gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević

Ljepota prefinjenog etno zvuka 3. avgusta

Dragoljub Đuričić

Veče rezervisano za Balkanopolis Slobodan Trkulja, virtuozni kompozitor i muzičar koji svira 15 instrumenata, krajem prošle godine upoznao je kotorsku publiku sa načinom na koji najprefinjeniji etno zvuk sa Balkana pretvara u kompozicije modernih aranžmana. Nastup 3. avgusta na kotorskoj Ljetnjoj pozornici imaće u pratnji benda Balkanopolis, sa kojim je slavu i brojna priznanja za muzički kvalitet stekao širom svijeta. Muzički kritičari stvaralaštvo Balkanopolisa opisuju kao “savremenu i umjetnički inteligentnu sintezu tradicionalne muzike i modernog džeza i fuzije”, “asimetričnih taktova Balkana i udarnih ritmova modernog fanka”, koja ishoduje “neviđenim primjerima ritmičnih vatrometa”. Koncert će početi u 22 časa, a ulaz je besplatan.

Perkusionistički spektakl 14. avgusta

Dragoljub Đuričić pred katedralom Manifestacija “Cucka jeka” godinama je imala sve brojniju publiku, pa je prestanak održavanja za mnoge označio i ljeta bez dobrog ritma. Međutim, ljubiteljima nastupa bubnjara Dragoljuba Đuričića nova prilika da prisustvuju njegovom nastupu pružiće se 14. avgusta ispred katedrale Sv. Tripuna – na specifično akustičnom mjestu, budući da taj trg važi za onaj kojim se zvuk najbolje prostire i prelama. Koncert će početi u 22 časa, a ulaz je besplatan. Slobodan Trkulja

Izdavač: Dnevne novine

Direktor: Nenad Amidžić Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Filip Jovović Novinar: Danilo Brajković, Marija Roganović

Dizajn: Dejan Popović Lektura: Filip Jovović Obrada fotografija: Nikola Bečanović

Say hello to your celebration.

PROSLAVITE U SALI MILLENNIUM NAJVAŽNIJE TRENUTKE Kapacitet do 260 osoba u kongresnom centru Millennium, idealan je za vjenčanja, rođendane i sve vrste ličnih i korporativnih proslava. Sala se prostire na 390 m2 uz dodatnih 150 m2 terase. Bilo da se radi o prijemu visokih zvaničnika, sajmu, vjenčanju, modnoj reviji, korporativnoj proslavi, rođendanu ili tim bildingu, naš tim će se pobrinuti za najbolji ugođaj. Na raspolaganju su Vam i sale Lesendro, Duklja, Balkan i Medun, koje su po sadržaju i kapacitetima idealne za kongresni turizam. Hotel Ramada Podgorica Vas očekuje. info@ramadapodgorica.me

+382 20 622 623

www.ramadapodgorica.me

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

UGOVORENI BRAK SLAVKA IZ ŠAVN

NIJE MI SE SVIDJ NA PRVI POGLED, SAM JE ZAVOLIO NAS SA DVOJE DJ Bilo je teško u početku. Nijesam znala jezik, ljudi su mi bili nepoznati, ali sam se snašla brzo

⌦ Mira Rovčanin Slavko Bijelić iz šavničkog sela Bare i Ljuma Mulaj iz Skadra žive u srećnom i skladnom braku koji je prije četiri godine ugovoren. Potvrda njihove ljubavi i sreće su jednoipogodišnja Sara i petomjesečni Strahinja. Slavko i Ljuma nijesu se znali prije nego su odlučili da se vjenčaju. Kada su se prvi put sreli već je u načelu bio dogovoren njihov brak, a od prvog susreta do vjenčanja prošao je samo mjesec. “Ja sam poznavao njenu sestru od tetke koja je živjela sa mojim prijateljem u Morači. Jedne prilike kada sam bio kod njih pitala me

Ja sam imao 45.godina i više nijesam imao šta da čekam. Odlučio sam se da pokušam da imam porodicu. U Šavniku ima dosta neženja, a ja nijesam htio biti još jedan. Ljuma je imala 35 godina i baš kao i ja imala je iste želje da stvara porodicu

je bi li oženio njenu sestru. Ja sam više u šali rekao da bih. Vratio sam se u Šavnik

i poslije par dana zvali su me i rekli - spremaj se ujutro idemo u Skadar da do-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

AKTUELNO

NIKA I LJUME IZ SKADRA PUN LJUBAVI I RAZUMIJEVANJA

JELA , ALI I EVO JECE

govorimo vjenčanje. Kada sam je vidio nije mi se svidjela, ali sam rekao nema nazad, oženiću se pa makar bili u braku tri mjeseca”, kaže Bijelić. Probna tri mjeseca, koliko je Slavko davao svom braku, prošla su, ka-

ko kaže, za čas. Iako mu se nije sviđela na prvi pogled, Ljuma je svakim novim danom bila bliža Slavkovom srcu. “Ja sam svakog mjeseca produžavao rok našem braku. Sve sam govorio još

mjesec, još mjesec. Svidjela mi se. Zavoljeli smo se i evo već četiri godine živimo u skladnom braku”, kaže Slavko, što potvrđuje i Ljuma.

■ UGOVORENI BRAK Za Slavka i Ljumu ugovoreni brak je, kako kažu, najbolja odluka koju su donijeli. “Ja sam imao 45 godina i više nijesam imao šta da čekam. Odlučio sam da pokušam da imam porodicu. U Šavniku ima dosta neženja, a ja nijesam htio biti još jedan. Ljuma je imala 35 godina i baš kao i ja imala je iste želje da stvara porodicu”, kaže Bijelić. To što je Ljuma Albanka Slavku uopšte ne smeta. Dobrota kojom zrači i ljubav koju daruje dovoljni su da se prevazilaze sve razlike. “Ona je komunikativna i dobra. Vrijedna je i dobra majka. Lijepo živimo, lijepo se slažemo. Sada imamo i dvoje djece što je najvažnije”, kaže Bijelić. To što je napustila rodno mjesto i porodicu, te došla u nepoznato za Ljumu je bilo bolno, ali sreća koju je našla u šavničkim Barama ne bi mijenjala. “Odmah smo se složili. Lijepo nam je. Zavoljeli smo se. Ja sam srećna i on je srećan. Zadovoljni smo”, ističe Ljuma.

Ja sam poznavao njenu sestru od tetke koja je živjela sa mojim prijateljem u Morači. Jedne prilike kada sam bio kod njih pitala me je bi li oženio njenu sestru. Ja sam više u šali rekao da bih. Vratio sam se u Šavnik i poslije par dana zvali su me i rekli - spremaj se ujutro idemo u Skadar da dogovorimo vjenčanje. Kada sam je vidio nije mi se svidjela, ali sam rekao nema nazad, oženiću se pa makar bili u braku tri mjeseca

ta u Šavniku Ljuma kaže da je najteže prošlo. “Bilo je teško u početku. Nijesam znala jezik, ljudi su mi bili nepoznati, ali sam se snašla brzo. Slavko je dobar muž, ima dobru dušu, zadovoljna sam sa njim, a i on sa mnom. Moji me posjećuju, dolaze, mi idemo kod njih”, istakla je Bijelić. Da brak Ljume i Slavka dobar funkcioniše najbolje potvrđuju i njihova djeca Sara i Strahinja. “Djeca su najvažnija. Svi treba da razmišljaju o stvaranju porodice, drugo ništa nije važno”, poručuje Bijelić.

■ DOSTA POSLA ■ PORODICA

PRIHVATILA SNAJKU ALBANKU

Podršku braku dale su i porodice. Ljumin svekar Novak Bijelić kaže da je “ samo tako” zadovoljan snajkom. “Ona je komunikativna, vrijedna i dobra majka. Sa svima se lijepo slaže u porodici, a svi su je zavoljeli i u selu. Najviše sma zadovoljan što mi je podarila unučad. A i ona je stekla svoju familiju, kuću i sada kao da se rodila u ovom našem kraju. Uspjela je brzo i da nauči jezik, ali i da prihvati naš način života”, kaže Bijelić. Nakon četiri godine živo-

Iako ima pet sestara i četiri brata Slavko je jedini sa porodicom ostao u rodnom selu. Uslovi života u šavničkim selima su teški pa ne čudi što se godišnje obave samo dva do tri vjenčanja. Bijelići žive od uzgoja stoke što je, kako tvrde, veoma zahtjevan posao, a porodičnu idilu “kvare” problemi sa kojima se susreću svakodnevno. “Teško je. Ljeti izdižemo u planinu. Nemamo tamo ni puta, ni vode. Nemamo ni otkupa mlijeka, pa se mora stalno siriti, a ne može se sve prodati”, kaže Ljuma. Zbog lošeg stanja i teških uslova za uzgoj stoke Bijelići razmišljaju da prepolove stočni fond.

kultura

Sa otvaranja postavke u CGU Miodrag Dado Đurić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

INTERVJU: TANJA MANDIĆ-RIGONA

Mediteran da iz zastrašuju

PREDSTAVLJEN LEGAT VELJKA VLAHOVIĆA

Borac za ideale od rovaca do španskih Barikada

U Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miograd Dado Đurić” prvi put je izložena zaostavština crnogorskog i jugoslovenskog velikana XX vijeka, narodnog heroja Veljka Vlahovića. Izloženi legat, koji od 1975. pripada Istorijskom muzeju, predstavlja Veljkov životni put od Trmanja u Rovcima, Beograda i borbe za studentska prava, španskih barikada i borbe protiv fašizma, preko ratnih, moskovskih dana ‘’Slobodne Jugoslavije’’ i borbe za istinu o Narodnooslobodilačkom ratu, do Beograda i cijelog svijeta. Izložba je koncipirana hronološki, a strukturirana tematski, iz dva dijela: biografsko-istorijskog i umjetničkog, pa će publika do 10. septembra imati priliku da vidi veliki broj fotografija, arhivske građe, privatnih predmeta iz Veljkovog života, političkog i državničkog djelovanja, koji nas podsjećaju na to kakav je čovjek, mislilac, iskreni borac za ideale, Veljko Vlahović bio, poručuju iz Narodnog muzeja Crne Gore. Izložbu je otvorila direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović, rekavši da smo, skloni mitomanstvu i zaboravljanju, sami krivi, što se sporadično i rijetko, samo za praznične dane i jubileje osvrćemo na univerzalne vrijednosti, antifašističke, slobodarske Crne Gore, koju nikada i niko nije u njenom totalitarnom feno-

menološkom bistvu osvojio. “Upravo zarad tih malih/ velikih ličnih borbi i sloboda, radi baštinjenja antifašističkih, slobodarskih vrijednosti, moramo svi čuvati kao najveću svetinju Veljkovu Crnu Goru. Narodni muzej Crne Gore će sigurno i nadalje biti sudionik tih procesa, jer sloboda je krucijalni identitet Crne Gore”, kazala je direktorica muzeja. U postavci su, kroz dvije cjeline, premijerno predstavljeni i Veljkovi crteži sa poklonjenim umjetničkim djelima od kojih je formirana nesvakidašnja kolekcija. “Ono što posebno otopljava pogled na zbirku koja je u fenomenološkom smislu totalitet u malom su posvete darodavaca koje su srdačni iskazi poštovanja i ljubavi prema istinskom revolucionaru. Vrlo heterogena po kvalitetu radova i sadržaju, od amaterskih crteža do djela etabliranih jugoslovenskih i internacionalnih umjetnika iz zemalja Trećeg svijeta, ova kolekcija se može shvatiti i kao paradigma složenog vremena u kome je umjetnost bila odraz specifičnog kulturološkog i politiko-ideološkog modela koji je bio dominantan u Jugoslaviji”, kazala je rukovoditeljka Istorijskog muzeja Ljiljana Karadžić. Autorke izložbe su istoričarka umjetnosti, Ljiljana Karadžić i istoričarka, Božena Milić. Izložba će biti otvorena do 10. septembra.

Pozorišna umjetnost nije zanijemila, ima dobrih predstava, ali budućnost i dalje više miriše na junački entuzijazam posvećenih i prkosnih umjetnika, nego na savjesno i plansko ulaganje u pozorište

⌦ Sonja Ičević Festival mediteranskog teatra Purgatorije poziv je na putovanje i kreativnu potragu za licem i naličjem čovjeka, a ovogodišnjeizdanje problematizuje pojam savremenosti, ističe u razgovoru za Vikend novine selektorka pozorišnog programa tivatske manifestacije Tanja Mandić-Rigonat. Spremajući ovogodišnji program, koji čini 10, hrabrih i savremenih priča, ističe da je bila vođena kredom - „Ne biraj predstave da bi sebi ugodila, afirmisala samo ono što je tvoj ukus, već znanjem i iskustvom biraj predstave koje će publici pružiti mogućnost da o suštinskim pitanjima egzistencije razmišlja kroz punoću, ljepotu i širinu različitih poetika, pristupa pozorišnom izrazu.

■ RODNO MJESTO

mo savremenost. ‘Biti savremen je prije svega pitanje hrabrosti: jer ne znači samo sposobnost za uprt pogled u mrak epohe, nego i opažanje svjetlosti u tom mraku’,piše filozof Agamben“, kaže Mandić-Rigonat. Kao uporišno-centralnu tačku festivala, ona navodi Homerovu „Ilijadu“ u režiji Jerneja Lorencija. „‘Ilijada’ je prvi evropski ep, roman, misaoni i umjetnički temelj evropske civilizacije. Prvi stihovi epa su ‘Gnijev mi boginjo pjevaj, Ahileja, Peleju sina...’. Reditelj predstave postavlja pitanja da li je gnijev koji Homer apostrofira pokretač svega u sveukupnom ljudskom postojanju, zašto je ovo veliko literarno djelo duboko utkano u civilizaciju Evrope i kako se to desilo kada su temeljni mitovi epa zavist, pohlepa, požuda, osveta, poniženje, ubijanje. Pred-

stava ‘Ilijada’ je ovjenčana nagradom na Bitefu. I druge predstave u selekciji nagrađivane su za različite svoje umjetničke segmente ili u cjelini i visoko vrijednovane kod stručne kritike i publike. Prvorazredni glumci, istaknuti reditelji različitih generacija, predstave koje su inspirisane epom, poezijom, dramom, romanom, biografijom, dramski i postdramski pristup teatru,’poesis

TRAGEDIJE I KOMEDIJE

„Mediteran je rodno mjesto tragedije i komedije, civilizacijsko vrelo u koje istorija upisuje i dobro i zlo i ljepotu i ružnoću ljudskog činjenja. Mediteran je i grobnica migranata i humanističkih snova, ali i prostor nade da je moguć spas iz zastrašujućeg broda 21. vijeka... Sve ono što je napisano ili nastalo u današnjem trenutku ne znači i da je savremeno, baš kao što u djelima klasika, u davno nastalim djelima, otkriva-

Ovogodišnja produkcija ; plesna predstava “San ljetnje noći”

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

naT, RediTeljka i selekToRka fesTivala PuRgaToRije

aje nadu da iMa spasa ućeg broda 21. vijeka Prvorazredni glumci, istaknuti reditelji različitih generacija, predstave koje su inspirisane epom, poezijom, dramom, romanom, biografijom, dramski i postdramski pristup teatru,’poesis imimesis’.. To je, ukratko, slika ovogodišnje selekcije

Odnos jedne zemlje prema pozorištu je ogledalo te zemlje

Komentarišući pozorišnu scenu u regionu, Tanja Mandić Rigonat kaže da će onaj ko prati šta se u okruženju dešava primjetiti da umjetnici iz različitih sredina govore iste rečenice kada kritikuju finansiranje kulture i ukupan odnos vlasti prema kulturi i pozorištu. Uprkos tom odnosu, dodaje ona, pozorišna umjetnost nije zanijemila, ima dobrih predi mimesis’.. To je, ukratko, slika ovogodišnje selekcije”, kaže Mandić-Rigonat, dodajući da je pozorište

stava, ali budućnost i dalje više miriše na junački entuzijazam posvećenih i prkosnih umjetnika, nego na savjesno i plansko ulaganje u pozorište. “Odnos jedne zemlje prema pozorištu je ogledalo te zemlje. Nažalost, to ogledalo je regionalno mutno”, kaže Mandić-Rigonat, dodajući da, kada govorimo o regionalnoj pozorišnoj publici,

reditelji ne bi trebali da je potcjenjuju. “Vrhunska umjetnička djela na različitim nivoima dopiru do gledalaca. Umjetnost pozorišta krije se i u komponovanju scenskog jezika, scenskog znaka, emocionalne i misaone matrice koja vezuje pažnju i školovanog i neškolovanog čovjeka, i onoga ko se prvi put susreće sa pozorištem i onoga ko

prostor u kojem se na bezbroj načina stvara i živi život, i postavljaju suštinska pitanja smisla postojanja,

čovjekove prirode, odnosa pojedinca i društva, kroz pričanje priča. „Piter Bruk piše ‘Jednom su upitali kompjuter: ‘Šta je istina?’ Dugo je prošlo dok je stigao odgovor: ‘Ispričaću vam jednu priču.....’“ Ovog leta na Purgatorijama biće ispričano deset priča, deset pozorišnih istina.Savremeno- hrabro“, kazala je.

■ PRESJEK

DVA SKUPA

Mandić-Rigonat ističe da novac svakako utiče na kvalitet selekcije. „Da ga više ima, na festival bismo mogli da pozovemo predstave iz Italije, Grčke i drugih zemalja... Da se ponašamo široko internacionalno poput Bitefa nekad. Da vidimo recimo Don Žuana u Kastorfovoj režiji i slično...Mislim da je veoma važno da festival ima svoju dramsku produkciju, predstavu u režiji vrhunskih, potvrđenih reditelja. Ali, kvalitet selekcije u suštini je kao presjek dva skupa. Jedan skup čine predstave koje vidim i želim u selekciji. Drugi skup čine pozorišta koja mogu ili ne mogu preko ljeta da pokrenu svoje ansamble i koja imaju svoje finansijske zahtje-

je pasionirani gledalac. Postoje predstave koje drastično polarizuju publiku, ali one su uglavnom posljedica rediteljske strategije izazivanja agona-sukoba, ne bi li se društveno vruća tema što snažnije izoštrila. Oliver Frljić je majstor te strategije propitivanja gorućih i patoloških čvorišta sredine u kojoj radi predstavu”, zaključila je selektorka festivala. ve. Presjek ta dva skupa je ono što publika vidi“, pojašnjava Mandić-Rigonat. Purgatorije su, smatra ona, jedinstven ljetnji festival, koji raste, a ne urasta i ne živi od zasluženih lovorika, već je okrenut ka budućnosti. „To je festival koji njeguje i poštuje publiku, festival koji je u stanju da pruži najviši profesionalni nivo za izvođenje predstava. Počev od tišine koja je neophodna da bi publika pratila predstavu, čula scensku riječ i imala punu koncentraciju, a to je nešto čime se mnogi ljetnji festivali ne mogu pohvaliti. To nešto govori o gradu Tivtu koji je prepoznao važnost festivala i za lokalnu zajednicu i šire. Pozorišni festivali u koje se ozbiljno ulaže i koji imaju visoke umjetničke kriterijume pokazuju pamet određene sredine, stav prema budućnosti. Teško je sagraditi jedan festival i u vrijednosnom smislu ga očuvati. Nešto što se godinama gradi preko noći može da se uruši. Zato je bitno da Centar za kulturu Tivat i ličnosti koje su svoje znanje i energiju uložile u ovaj festival uživaju punu podršku i poštovanje i grada i opštine i države“, kazala je Mandić-Rigonat.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

KOMAD O MIŠEVIMA I LJUDIMA PREMIJERNO NA BARSKOM LJETOPISU

SAVREMENO ČITANJE KLASIČNOG DJELA SVJETSKE KNIŽEVNOSTI

Premijera pozorišne produkcije 31. “Barskog ljetopisa”, predstave “O miševima i ljudima”, u režiji Dina Mustafića, zakazana je za 23. jul, u 21.30 sata, u Starom Baru. Reprizna igranja najavljena su za 24. i 25. jul, kao i za 06. avgust. Predstava, rađena po istoimenoj noveli Džona Stajnbeka, koprodukcija je festivala sa Gradskim pozorištem Podgorica. Dramatizaciju i dramaturgiju za nju potpisuje

Stela Mišković, dok uloge tumače: Mišo Obradović, Miloš Pejović, Branko Ilić, Pavle Ilić, Vule Marković, Marija Đurić, Dejan Đonović i Božidar Zuber. Scenografiju za komad uradila je Lina Leković, kostime Smiljka Šeparović Radonjić, dok je autorka muzike Tamara Obrovac. Dan uoči premijere, 22. jula, u okviru književnog programa, na platou ispred “Knjaževe bašte”, sa počet-

kom u 21 sat, biće organizovano književno veče posvećeno Stajnbekovom djelu, ali i pozorišnoj interpretaciji istog, sa ciljem upoznavanja publike sa idejama i estetskim vrijednostima ovog klasičnog djela svjetske književnosti, kao i procesom rada na komadu. Tom prilikom, govoriće reditelj predstave Dino Mustafić i autorka dramatizacije i dramaturgije Stela Mišković. Moderator večeri biće Maja Simović.

NAJAVLJEN GLAVNI TAKMIČARSKI PROGRAM FILMSKOG FESTI

NE MOŽEMO POBJEĆI OD BALKANA I NJEGOVIH PREVIRANJA

⌦ Jelena Boljević

okviru takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma 32. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festival, koji će biti održan od 1. do 7. avgusta 2018, biće prikazano 12 filmova. Takmičarska selekcija dugometražnog igranog filma predstavlja presjek savremenog autorskog filma iz šireg regiona Jugoistočne Evrope i Mediterana, kaže selektor ovog programa MFF Herceg Novi reditelj Ivan Marinović. Filmovi se nadmeću za Gran pri - Zlatnu mimozu za najbolji film, kao i za nagrade za režiju, scenario, mušku i žensku ulogu, te nagradu Živko Nikolić za specijalni dopri-

nos filmskom izrazu. Dodjeljuju se još i Nagrada publike, kao i nagrada Milan Žmukić za doprinos Festivalu. Selektor programa dugometražnih igranih filmova Ivan Marinović ističe da se tokom brojnih razgovora oko festivala, selekcije, regionalne produkcije, konkurencije, pozicioniranja i mnogo čega drugog, postavljalo pitanje kako će se festival odredi-

ti i profilisati, ne samo za ovu godinu - već i u budućnosti. “Filmova će iz godine u godinu biti sve više, a selektorske odluke će samim tim biti sve teže. Ideja koja se kroz analize rodila je da festival u svom programu treba da sadrži sve ono što određuje i nas, i naš identitet, i naše vrijeme. Kroz mozaik, kakav selekcija uvijek jeste, može da se ponudi složenija, slojevitija i tačnija slika o našem identitetu. Mi ne možemo pobjeći od Balkana i svih njegovih previranja, zlokobne i turobne istorije, te geografskih ukrštanja. Očigledna je i veza sa slovenskim narodima putem jezika koji nas sve spaja. Treći i ključni dio, kojeg se ni

pod kakvim pritiskom i uticajem propagande (bilo zapadnjačke ili istočnjačke) ne smijemo odricati je - Mediteran”, istakao je Marinović. On je dodao da se festival ove godine otvara “gledajući i ka Jugu i ka Zapadu i ka Istoku”, te svemu što nam Sredozemlje donosi. “Time smo i privukli pobjednika Tribece ‘Krijumčareći Hendriksa’ Mariosa Piperidesa, film koji nam uz mnogo šarma donosi vijesti o apsurdima zaboravljenog i podijeljenog Kipra. Film će u Herceg Novom imati evropsku premijeru”, kazao je Marinović. On je posebno izdvojio i “Let the Corpses Tan” novi

film beskompromisnih filmskih vizionara Helene Cattet i Bruna Forzanija, koji gledaoce vode “u šesnaestomilimetarske pejzaže jednog brutalnog korzikanskog avgusta”. Iz Portugala dolazi izuzetno maštoviti Diamantino autorskog dvojca Abrantes i Schmidt, nagrađen Grand Prix-jem Nedjelje kritike u Kanu. Kroz farsu o fudbalskoj superzvijezdi koja neodoljivo podsjeća na Ronalda, autori grade nadrealnu komediju sa izuzetno važnim temama: dotiču se i izbjegličke krize, nacionalizma i sveprisutnijeg populizma. Izraleski film “Djevice” autorke Keren Ben Rafael nas upozorava na važnost nevi-

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

KONCERT U SKLOPU MUZIČKOG PROGRAMA GRADA TEATRA

Nastup Kraljevića i Ansambla Tokija Koncertom istaknutog crnogorskog pijaniste Borisa Kraljevića i Ansambla Tokija večeras u Modernoj galeriji u Budvi, sa početkom u 21 sat nastavlja se muzički program ovogodišnjeg izdanja Grada teatra. Na programu su djela Vanhala, Juna i Dvoržaka. Ansambl Tokija je 1986. osnovao flautist Čang-Kuk Kim. Koncertne repertoare izvodi 17 stalnih članova, ponekad u formi dueta,

tria, pa sve do simfonijskih formacija djela sa specijalnim gostima iz cijelog svijeta. Godišnje izvode četiri ugovorena koncerta u Tokiju, u svjetski poznatim salama “Tokio Bunka Kaikan Sali” i “Kioi Sali”, kao i veliki broj koncerata širom Japana. Ovaj ansambl od prošle godine, vodi oboista Satoki Aojama. Sa njim će u Budvi nastupiti i Nacumi Tamai (violina), Tomoko Jošimura (violina),

Kaoru Ono (viola) i Šinsuke Hagava (violončelo). Boris Kraljević je crnogorski pijanista međunarodnog ugleda, koji od 2006. godine živi i predaje u Singapuru. Umjetnički je direktor međunarodnog festivala “Dani muzike” u Herceg Novom, te član žirija renomiranih međunarodnih takmičenja i počasni član u savjetima međunarodnih muzičkih festivala i umjetničkih asocijacija.

IVALA U HERCEG NOVOM

Debitantsko ostvarenje Alekse Stefana Radunovića: film “Lijenština”

nosti i nježnosti. Ostavrenje koje dolazi iz Grčke “Sažaljenje” Babisa Makridisa, klinički precizno i nemilosrdno predočava tragičnost samosažaljenja, kompleksa poznatog čitavom Balkanu. Daljom geografskom šetnjom kroz Balkan, susrećemo i apsurd “Godine Majmuna” Vladimira Blaževskog u kome jedan bijeg iz zološkog vrta suočava čitavu politiku jedne zemlje sa sopstvenom komičnošću. Susrešćemo i crnilo filma “A Balkan Noir” Dražena Kuljanina, u kome se očitavaju posljedice traganja za osvetom i nepovratnih nesreća koja se u tom traganju pronalaze. “Rudar” Hane Slak se bavi istorijskim paralela-

ma na Balkanu i katarzama koje su nužne kako bi razumjeli svoje tragedije. Tu je i Veličanstveni Radu Jude sa svojim novim filmskim poduhvatom “Varvari” koji je osvojio Karlove Vari i u Herceg Novom će imati regionalnu premijeru. Film “Lijenština” nas kroz iskrenu, nepretencioznu, mladalačku energiju debitanta Alekse Stefana Radunovića suočava sa komedijom savremenog života u Crnoj Gori. “Zlogonje” Raška Miljkovića, pak, pričaju dirljivu priču o odrastanju i borbi sa surovim preprekama, ali i o snazi djetinjstva i prijateljstava koje ono donosi. U filmu Comic Sans, Ne-

vio Marasović brutalno secira savremenu narcisoidnost modernog čovjeka u svijetu advertajzinga i korporacija, koji u potrazi za svojim životnim kompasom dolazi u krug Mediterana i na ostrva gdje

se suočava sa samim sobom. I tako od Kipra i Korzike - pa, u krug. Od komedije do tragedije. Preko društveno angažovanih kritika, sve do čistog žanra i eskapizma. Sve do ponovnog povratka na

Mediteran gdje našoj publici nudimo kompleksno, tragično, duhovito, uzbudljivo i uvijek neprocijenjivo filmsko putovanje nakon kojega možemo postati samo otvoreniji, slobodniji i plemenitiji ljudi”.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

američki predsjednik donald tramp u intervjuu za televiziju si-en-Bi-si

Ako Putin izda naše dogovore, biću najgori neprijatelj kojeg je ikad imao

Američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će biti “najgori neprijatelj” Vladimira Putina, ukoliko njegovi dogovori sa ruskim predsjednikom ne urode plodom. “Biću najgori neprijatelj kojeg je ikad imao”, rekao je Donald Tramp u intervjuu za Si-EnBi-Si. Američki predsjednik je, međutim, istakao da cijeni priliku da unaprijedi Vašingtona i Moskve, čak i nakon tvrdnji američkih obavještajnih agencija da je Moskva pokušala da se miješa u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine. “Slagati se s Putinom, slagati se s Rusijom je pozitivno, ne negativno”, ocijenio je Tramp. Predsjednik SAD je, istovremeno, kritikovao svog prethodnika Baraka Obamu da je bio potpuno naivan prema Rusiji, dok on, kako tvrdi, ima mnogo čvršći stav prema Moskvi od bilo kog predsjednika “za mnogo, mnogo godina”. “Možda svih vremena”, dodao je Tramp u intervjuu, urađenom u Bijeloj kući, koji je juče u cjelosti emitovan. Predsjednik SAD suočio se sa kritikama značajnog dijela američke javnosti, kao i političara, zbog toga što na samitu sa Putinom u Helsinkiju nije upozorio ruskog predsjednika da više ne pokušava da se miješa u unutrašnju politiku SAD.

Merkel: Odnos sa SAD je krucijalan, pozdravljam Trampov poziv Putinu Uprkos sporovima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, odnos sa SAD je krucijalan za njemačku vladu, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel na godišnjoj konferenciji za novinare. Ona

je na konferenciji pozdravila poziv u posjetu koji je Tramp uputio ruskom kolegi Vladimiru Putinu. Kako Rojters podsjeća, njemačka kancelarka je to izjavila nakon što je Donald Tramp prošle sedmice uoči NA-

TO samita u Briselu optužio Njemačku da je “zatvorenik” Rusije zbog njene energetske zavisnosti. AP navodi da Merkelova nije direktno odgovorila na pitanje novinara da definiše odnos sa Trampom. “Neko bi rekao da su vrijednosti ili naš neuobičajeni radni okvir pod snažnim pritiskom trenutno. Ipak transatlantski radni odnos, uključujući i onaj sa američkim predsjednikom, krucijalni su za nas i nastavićemo da ih njegujemo”, istakla je Merkelova na godišnjoj konferenciji za novinare u Berlinu, prenio je Rojters. Nakon samita Trampa i Putina i poziva u goste koji je Tramp uputio ruskom kolegi, Merkelova je navela da pozdravalja taj poziv. “Smatram da bi trebalo da postane normalno ponovo za ruskog i američkog predsjednika da se sastaju”, rekla je njemačka kancelarka istakavši da je srećna zbog svakog održanog sastanka

Tramp je kritikovan i zbog toga što na zajedničkoj konferenciji sa Putinom nije dao jasan odgovor na pitanje kome vjeruje: američkim obavještajnim službama čiji izvještaji optužuju Rusiju za miješanje u izbore u SAD ili ruskom predsjedniku koji tvrdi da se država Rusija nije petljala u američki izborni proces. Tramp je dodatno isprovocirao svoje protivnike u četvrtak kada je saopštio da je formalno zatražio od svoje administracije da organizuje Putinovu posjetu Vašingtonu na jesen. Time je po ko zna koji put pokazao da ga pritisci medija mogu pokolebati i da ostaje posvećen unapređenju odnosa između SAD i Rusije. Dan nakon Trampovog poziva Putinu da posjeti SAD, stigao je nagovještaj da je Moskva spremna da razmotri moguću posjetu predsednika Rusije Vašingtonu. Ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov kazao je da Rusije “uvijek otvorena za takve predloge”. “Spremni smo za diskusije o ovoj temi”, naveo je ruski ambasador, prenijela je agencija AP. Ipak, on je naglasio da je na Kremlju da zvanično odgovori, a Kremlj još nije komentarisao Trampovu ponudu. Antonov je takođe rekao da je važno “suočiti se sa rezultatima” samita Trampa i Putina.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

svijet

vučić šahovskim rječnikom o šansama za dogovor beograda i prištine

Probaćemo da izvučemo remi

redsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je, uporedivši dijalog Beograda i Prištine sa šahovskim mečom, da ima još figura na tabli, i da će Srbija probati da izvuče remi.

Aleksandar Vučić je, nakon prijema mladih šahista juče u Beogradu, upitan kakvo je stanje u dijalogu, ako bi se govorilo šahovskom terminologijom, kazao da je Srbija bila u očajnoj poziciji. “I dalje smo u vrlo teškoj poziciji. Ima još pokoja figura na tabli. Moguće je da se borimo, da probamo da izvučemo nekakav remi, iako će biti vrlo teško”, rekao je Vučić. Predsjednik Srbije je izrazio nadu da nikada neće doći

do rata, već da će se naći rješenje za pitanje Kosova i Metohije, kao i da bi svako odugovlačenje imalo negativne posljedice po ostala pitanja. Komentarišući izjavu Ramuša Haradinaja da će doći do rata ako bi došlo do podjele teritorije, Vučić je rekao da mu to nije ni prvi, ni posljednji put da tako nešto kaže, i izrazio nadu da nikada neće doći do rata, već do nekakvog rješenja. “Pošto vidimo izjave Ha-

šima Tačija, nemoguće je da govorite i tražite sve i da kažete čekamo dogovor. Nije dogovor ako nam kažete – sve je naše, a vi nas samo priznajte. Tu dogovora neće biti”, rekao je Vučić. stakao je da je u interesu Srbije da se to pitanje riješi, ako bude moguće, a ako ne bude moguće – “ni prvi, ni posljednji pokušaj da se do dogovora dođe”. Ponovio je da će odsustvo dogovora značiti neizvjesnost u budućnosti u više različitih oblasti, da će biti teže privlačiti investitore, jer oni imaju povjerenje u pretpristupne pregovore i dijalog i očekuju rješenje, ali će mnogi, ako ostane za-

mrznut konflikt, razmišljati da li da ulaze u takvu zemlju. Ukazao je i na lošu demografsku sliku i dodao da u Srbiji, ako ne postignemo dogovor, 2050. godine neće biti više od 4,5 miliona ljudi. “Ovako će nas biti između 5,6 i 5,7 miliona, a ako nešto ne promijenimo, ni 4,5... Niko neće da ostane u Srbiji, bez perspektive, nemanja budućnosti, nade i to kada nam je sve ekonomski krenulo i kad ljudi očekuju boljitak, kojeg će biti ako stignemo do nekog rešenja”, rekao je Vučić i ponovio da bi dogovor između Beograda i Prištine bila velika stvar za budućnost Srbije.

haradinaj

Podjela Kosova znači rat

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj usprotivio se ideji o razmjeni teritorije sa Srbijom i dao snažno upozorenje. On je za RTV Dukađini rekao da bi podjela Kosova, što se njega tiče, značila novi rat. “Podjela za mene znači rat, ja kažem to bez oklijevanja i rizično je da se govori o podjeli”, rekao je Haradinaj, govoreći o pitanju razmjene teritorija, odnosno o podjeli Kosova što je u javnost izneo Ljutfij Haziri, gradonačelnik Gnjilana. Prema njegovim riječima, svako ko pominje podjelu donijeće tragediju na Balkan. “Nije dobro spominjati podjelu. Svako ko spominje podjelu, iz bilo kog razloga, griješi i donijeće tragediju na Balkan”, rekao je Haradinaj.

pod pritiskom javnosti francuski predsjednik otpustio svog pomoćnika za bezbjednost

Uhapšen Makronov pomoćnik koji je tukao demonstrante Pomoćnik francuskog predsjednika Emanuela Makrona zadužen za bezbjednost, koji je tukao jednog demonstranta, uhapšen je i nalazi se na ispitivanju. Prema navodima neimenovanog sudskog zvaničnika, Aleksandra Benalu ispituju po tačkama potencijalne optužnice, prenio je AP. Francuski predsjednik je, nakon što su se pojavile “nove činjenice”, odlučio da otpusti šefa svog obezbjeđenja koji je sni-

mljen kako na protestima u maju tuče demonstranta, saopšteno je juče iz Makronovog kabineta. “Predsjednik je informisan o novim činjenicama koje bi mogle da potvrde da je Aleksandar Benala počinio prekršaj. Zbog toga je predsjednik odlučio da pokrene postupak otpuštanja Benale”, rekao je agenciji Rojters neimenovani zvaničnik iz predsjedničke palate. Benala je ranije uhapšen i nalazi se na ispitivanju

pod sumnjom da je tukao jednog demonstranta. Među tačkama optužnice protiv Benale je nasilje počinjeno u grupi od strane osobe koja je angažovana u javnoj službi. Makron je kritikovan u četvrtak jer je odlučio da zadrži Benalu na poslu, koji je prvoibitno dobio samo kaznu suspenzije na dvije nedjelje. Opozicioni lideri i dio javnosti, međutim, kritikovali su Makrona jer smatraju da je

Aleksandar Benala (lijevo) i francuski predsjednik Emanuel Makron kazna za ovakvo ponašanje njegovog pomoćnika preblaga, nakon što je na društvenim mrežama objavljen sni-

mak protesta na kojem se vidi kako Benala vuče jednu ženu, a potom tuče mladića na zemlji, prenio je AP.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

njemačka policija zaplijenila 77 stanova arapsko-libanskog klana

Novac od pljački baNaka prali kroz kupoviNu NekretNiNa

Javno tužilaštvo u Berlinu saopštilo je da je izvelo veliku zaplijenu protiv organizovane kriminalne grupe u njemačkoj prijestonici. Porodični klan arapskolibanskog porijekla poznat jedino po inicijalu R. moraće da se povinuje njemačkom zakonu – vlasti su konfiskovale oko 77 nekretnina procjenjenih na 9,3 miliona eura. Na konferenciji za novinare u četvrtak glavni državni tužilac u Berlinu Jorg Raubah izjavio je da je u toku istraga protiv 16 lica zbog sumnje za pranje novca. Ipak, za sada niko nije uhapšen. Istražitelji nisu spominjali detalje u vezi sa 16 osumnjičenih, kao što su njihova nacionalnost ili porodične veze. “Ono što je važno za nas jeste ko profitira od kog zločina i ko pomaže da se novac stečen kriminalnim putem vrati u legalan tok”, rekao je Raubah za Dojče vele. “Ovo je signal organizovanom kriminalu da pokušavamo da zamrznemo njihove izvore prihoda, čak i da ih zaustavimo u potpunosti i pokažemo kako u Njemačkoj to više nije toliko unosan posao.” Racija je uslijedila nakon što su istražitelji za finansijski kriminal prošlog petka pretražili 13 stanova i poslovnih objekata. Berlinska policija navodi da je identifikovala više desetina nekretnina koje pripadaju porodici, uključujući stanove, kuće, apartmane, čak i bašte. Država je izmijenila podatke u gradskom katastru i preuzela kontrolu nad bankovnim računima poveza-

Zapljena imovine je najnovija faza u četvorogodišnjoj istrazi koju je prvobitno pokrenula pljačka banke u berlinskom okrugu Mariendorf, tokom koje je eksplozija uništila skoro čitavu filijalu banke Šparkase, a ukradeno je 9,16 miliona eura.

nim sa ovom grupom. Vlasti su u četvrtak saopštile da podstanari koji žive u nekoj od njihovih nekretnina mogu da ostanu, te nije nužno da budu obaviješteni o promjeni u vlasništvu.

■ Spektakularne pljačke

Zaplijena imovine je najnovija faza u četvorogodišnjoj istrazi koju je prvobitno pokrenula pljačka banke u berlinskom okrugu Mariendorf, tokom koje je eksplozija uništila skoro čitavu filijalu banke Šparkase, a ukradeno je 9,16 miliona eura. Jedan član porodice, Tofik R, osuđen je za pljačku, ali novac nikad nije pronađen. Međutim, istražitelji su naknadno primjetili da jedan od Tofikove braće kupuje imovinu širom grada iako, navodno, živi od državne pomoći. Ovo je bilo pravo otkriće za istražitelje. “Teška stvar u ovakvim porodičnim strukturama jeste što vam trebaju tragovi. Potreban vam je bankovni račun na kojem možete vidjeti uplate ili isplate. Sve je kao džinovska zagonetka”, rekao je Raubah. “Postoji zločin i nedostaje novac, ali gdje je nestao? Rješavanje tog pitanja je težak zadatak, ali nas po-

nekad, kao u ovom slučaju, dovede do djelimičnog uspeha.“ Takođe, članovi porodice R. povezani su sa drugim spektakularnim pljačkama u Berlinu tokom prethodnih godina. Prošle godine, četiri člana porodice, starosti između 18 i 20 godina, uhapšeni su zbog sumnje da su ukrali kanadski zlatnik težak 100 kilograma i vrijedan 3,7 miliona eura iz gradskog muzeja Bode. Međutim, optužnica nije podignuta i muškarci su kasnije pušteni. Zlatnik nikad nije pronađen.

■ teško je Slijediti trag novca

Zaplijena imovine olakšana je izmjenom zakona prošle godine namjenski zbog borbe protiv organizovanog i finansijskog kriminala. “Izmjena znači da imamo više mogućnosti”, rekao je državni tužilac Torsten Klod za Dojče vele. “Ranije je bila potrebna mnogo jača veza između organizovanog kriminala i zaplijenjene imovine. Sada nam je omogućeno da dođemo do imovine koja nije primar-

Članovi porodice R. povezani su sa drugim spektakularnim pljačkama u Berlinu tokom prethodnih godina. Prošle godine, četiri člana porodice, starosti između 18 i 20 godina, uhapšeni su zbog sumnje da su ukrali kanadski zlatnik težak 100 kilograma i vrijedan 3,7 miliona eura iz gradskog muzeja Bode. Međutim, optužnica nije podignuta i muškarci su kasnije pušteni. Zlatnik nikad nije pronađen. no povezana sa samim zločinom.” Ali to ne znači nužno da će banka Šparkase dobiti svojih 9,16 miliona eura nazad. “Nismo još ni blizu odgovora na to pitanje”, rekao je Klod. “Ipak, ova izmjena je vrlo pozitivan razvoj. Nije samo važna za borbu protiv organizovanog kriminala, već ima bitnu ulogu i kod finansijskog kriminala. Plijen se sve više udaljava od stvarnog počinioca, stoga imate problem kada morate da uspostavite vezu između vrijednosti imovine i zločina.”, pojasnio je njemački tužilac.

Zabava

MARINA BANOVIĆ DŽUVER VEČERAS U TIVTU PREDSTAVLJA ª WAIKIKI RESORT 2018º

Haljine za odmor inspirisane muškom 42-43 košuljom

SUBOTA I NEDJELJA, 21.  22. 7. 2018.

ŽIKA JELIĆ ZA VN PRED DOLAZAK VRSNE YU GRUPE NA BJELOPOLJSKI UŠĆE FEST 40-41

Na bini zaboravim na godine, probleme i polomljen kuk

PROGNOZA ZA 21. JUL PO BIORITAMSKOM BROJU

Suzdržite se od nametanja svojih ideja

Zabava

ª CETINJE 2018º NA LJETNJOJ POZORNICI

Međunarodni festival folklora od 27. do 30. jula

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

ŽIKA JELIĆ ZA VN PRED DOLAZA

Na biNi zabor Na godiNe, pro i polomljeN k

⌦ Danilo Brajković

Dvanaesti Međunarodni festival folklora “Cetinje 2018” biće održan od 27. do 30. jula na Ljetnjoj pozornici na Cetinju. Festival, koji tradicionalno organizuje Kulturno-umjetničko društvo “Njegoš” kao domaćin, uz finansijsku podršku Prijestonice Cetinje, Turističke organizacije Prijestonice Cetinje i Ministarstva kulture, okupiće oko 200 učesnika iz sedam evropskih zemalja. Publici u Cetinju predstaviće se ansambli iz Turske, Poljske, Češke, Bugarske, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, koji će kroz tradicional-

nu igru i pjesmu prezentovati svoju kulturnu baštinu. Cilj manifestacije je kulturna edukacija, ali i podsticaj razvoja stvaralaštva u folklornoj, muzičkohorskoj, dramskoj i drugim umjetnostima. Festival folklora održava se na Cetinju od 2000. godine, a internacionalni karakter poprimio je 2004. godine, otkada se organizuje pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije folklornih festivala i tradicionalne umjetnosti - CIOFF. U prethodnih 18 godina događaj je okupio više hiljada učesnika i gostiju.

SJUTRA VEČE KONCERT U BUDVI

Poklanjamo karte za Cecin nastup u Top Hillu

Budvanska diskoteka Top Hill sjutra veče ugostiće koncert Svetlane Ražnatović. Popularna Ceca odradiće prvi koncert od ukupno dva koja je zakazala ovog ljeta na Top Hillu, a drugi je na programu 12. avgusta. Prethodnih godina Cecini koncerti po pravilu su bili najposjećeniji na Top Hillu, a nema dileme da će

i sjutra veče brojna publika pohrliti put diskoteke kako bi uživala u hitovima “Idi dok si mlad”, “Kukavica”, “Maskarada”, “Autogram”... Dnevne novine i Top Hill poklanjaju po dvije karte za nastup Cece i to za dva najbrža čitaoca - dovoljno je da danas (subota) tačno u podne pošaljete mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill” i imenom.

rvi sjeverni muzički festival ovog ljeta počinje sjutra (nedjelja) u Bijelom Polju. Ušće fest ugostiće YU grupu, Alena Islamovića sa bendom, DJ Perrotu i sastav Dilan & band. Žika Jelić iz YU grupe Vikend novinama priznaje da ni poslije 48 godina rada ne zaobilazi festivalske kapije, pošto pred izlazak na binu “oživi neko biće u njemu”, koje mu pomaže da zaboravi kalendar. Ušće fest lociran je na ušću Bistrice u Lim, a riječ je o atraktivnoj lokaciji, koja godinama predstavlja jedno od omiljenih odmarališta Bjelopoljaca. Muzički dio počinje u 18 časova, YU grupa će na binu u 19.30, a Alen Islamović sa bendom u 21.30. Organizatori očekuju dobru posjetu, naročito imajući u vidu da je ulaz besplatan, a sličnom se nada i Žika Jelić. Basista YU grupe i dio ekipe koja je osnovala bend daleke 1970. godine, vjerovatno i ne sluteći tada kakav će uticaj ostvariti narednih decenija na jugoslovensku publiku, Vikend novinama pred put u Bijelo Polje priznaje da ga raduje dolazak na crnogorski sjever te da trenutno jedino “duma” o eventualnim gužvama na graničnom prelazu. “Već godinama ljetnja sezona predstavlja mnoga manja i veća mjesta kao festivalsku pozornicu i domaćine raznih kulturnih dešavanja. Posljednjih 10-15 godina ta festivalska organizacija u kojoj je zastupljen rokenrol često poziva YU grupu. Ne znam kako će biti tokom

puta do Bijelog Polja, razmišljam da ne bude velika gužva na graničnim prelazima, pošto je centar sezone (smijeh). Sve ostalo je super”, s osmijehom će uvijek ljubazni Žika. Sva djela YU grupe vjerovatno ne bi stala na set listu ni da je kompletan jednodnevni festival posvećen tom opusu. Zbog toga, teško je zadovoljiti baš sve ukuse šarolike publike, ali Žika obećava da će joj približiti maltene sve faze grupe. “Bjelopoljci treba da očekuju i neke od prvih numera YU grupe, kao što je ‘Mali medved’, zatim ‘U tami disko kluba’, ‘Opasno te volim’, pjesme koje su motivisane jugoslovenskim narodnim melosom, kao što su ‘Nona’, ‘Kosovski božuri’, pa sve do najnovijih - ‘Panika, ‘Sve ili ništa’”, navodi Žika.

■ Nijesmo se zasi-

tili festivalskih Nastupa

Kada govorimo o festivalskim nastupima YU grupe u Crnoj Gori, prisjetićemo se, recimo, Lake festa prije dvije godine na Krupcu, a ko zna koliko sličnih nastupa su Žika, Dragi i Petar Jelić i ostale bivše i sadašnje kolege preturili iza sebe.

Bjelopoljci treBa da očekuju i neke od prvih numera Yu grupe, kao što je ‘mali medved’, zatim ‘u tami disko kluBa’, ‘opasno te volim’, pjesme koje su motivisane jugoslovenskim narodnim melosom...

I pored toga, Žika ne krije da se svake godine pojavi neki novi domaćin, a zajedno su posvećeni afirmaciji rokenrola, tako da se još nijesu umorili. “Nijesmo se zasitili festivalskih nastupa. Naprotiv, sva ta putovanja prijaju i meni i ostalim članovima grupe. Osim što dolazimo u neka mjesta u kojima smo već bili, interesantno je da se za svih ovih 48 godina pojave i onau kojima nijesmo bili. Festivali ovog tipa, kada je rokenrol zastupljen, mislim da su dobri za sve. Na kraju, rokenrol je odavno i u Evropi i svijetu prihvaćen kao

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

ZABAVA

AK VRSNE YU GRUPE NA BJELOPOLJSKI UŠĆE FEST

RAVIM OBLEME KUK

Rokenrol je odavno i u Evropi i svijetu prihvaćen kao segment kulture. Tako je bilo i kod nas, a onda je zapostavljen ne znam zašto. To se nije desilo zbog ljudi koji rade u rokenrolu, već su radio i televizijski programi, drugi mediji, poput štampanih, prešli na komercijalniju varijantu, gledajući što veću materijalnu dobit, a zanemarujući kulturu Dragi i Žika Jelić - okosnice YU grupe

segment kulture. Tako je bilo i kod nas, a onda je zapostavljen - ne znam zašto. To se nije desilo zbog ljudi koji rade u rokenrolu, već su radio i televizijski programi, drugi mediji, poput štampanih, prešli na komercijalniju varijantu, gledajući što veću materijalnu dobit, a zanemarujući kulturu”, primjećuje Žika.

■ I DANAS JE SUPER OSJEĆAJ

Gosti koncerata YU grupe znaju o čemu pričamo kada kažemo da je godište muzičara

samo broj na papiru. Beskompromisna svirka, čistokrvni rokenrol bez trunke tempiranja forme, omogućili su bendu da već 48 godina bude rado viđen gost brojnih manifestacija. Zanimljivo, i njihovi generacijski saborci kao da tek počinju, pa se smjenuju koncerti, albumi, spotovi, dok omladina mahom izvlači izgovore iz naftalina. U čemu je to onda tajna dugovječnosti YU grupe i njoj sličnih? “Osjećaj kada se pripremate da izađete na binu je i danas super. To je prisutno godinama, ušlo je u organizam i kao

neko živo biće jedva čeka da izađe na pozornicu. Osjećam se drugačije, jer to što je unutar mene odjednom oživi i stvarno se zaborave i godine i problemi. Na primjer, do izlaska misliš - jao, ovaj kuk što sam polomio, što su mi ga krpili, pa dobro su to uradili, ali kako baš sada da mi smeta. Na pozornici to ne osjećam, već tek kada siđem, pa sjutradan odbolujem. Čudan je to poriv koji se javi za što boljim predstavljanjem i maksimalnim uživanjem nas koji smo na sceni”, pokušava da objasni Žika.

Cetinje i 1973. u posebnom sjećanju Osvrćući se na istorijat crnogorskih koncerata, Žika se prisjetio davne 1973. i svirke na Cetinju, kada se publika snalazila na razne načine kako bi pronašla idealno mjesto za uživanje. “Bilo je to na Ljetnjoj pozornici. Fenomenalan koncert. Koliko je bilo ljudi ispred nas, toliko je bilo i iza nas. Ta publika iza je došla odnekud, na litici iznad te pozornice koja mi se učinila vrlo nepristupačna i negostoljubiva. Ipak, oni su tu zauzeli mjesta i kako se ko snašao sjedjeli su, slušali pomno. U prvom momentu sam reagovao tako da sam pitao organizatore - pa, šta rade oni tu. Oni su rekli - ne vrijedi, možemo da pričamo, ali jednostavno oni to tako vole. To mi je ostalo u posebnom sjećanju”, prisjeća se Žika, napominjući da je interakcija sa publikom neobično bitna za muzičare. “To je publika koja voli rokenrol, voli da čuje i vidi uživo YU grupu. Mada, nemaju tu šta da vide, već su nas godine stigle (smijeh). Ali imaju da čuju kako mi sviramo. Ta interakcija između nas i publike, to zadovoljstvo izvođenja zajedno - mnogo znači. Mogli bismo da otpjevamo od prve note do posljednje pjesme sami, ali da ne bi bilo baš tako - dozvoljavamo publici da pjeva refrene u nekim pjesmama”, iskreno će Žika.

■ RODITELJI SAVJE-

TUJU DJECI DA NAS SLUŠAJU

Rijetki muzičari su privilegovani da tokom koncerta privuku nekoliko generacija iste porodice. Tako YU grupu u publici, teorijski, mogu slušati deda, sin i unuk, a vjerovatno se slično i desilo na nekim koncertima. Žika ističe uticaj roditelja u tom smislu i primjećuje da i pojedini segmenti savremenog doba utiču na aktuelnu rasprostranjenost davnašnjih numera grupe. “Navikao sam na prisustvo i starijih i male djece. Definitivno, roditelji utiču na djecu, podstaknu ih riječima - hajde da čuješ nešto što možda ne slušaš. To je jedan razlog, a drugi: mladi momci i djevojke od 15-16 godina dobro su obaviješteni. Dolazi YU grupa u Bijelo Polje, ‘odu’ na internet ako ne znaju o čemu se radi, tamo ‘izađe’ bože sačuvaj sve i svašta za ovih 48 godina, i ako mu se dopada - prihvati i dođe, a ako ne dopada - ne dođe. Primijetio sam da mladi imaju širok dijapazon kada je muzika u pitanju, pa dolaze i na rokenrol i na koncerte izvođača neke druge muzike”, opaža Žika. Od posljednjeg albuma YU grupa dijeli nas nešto manje od tri godine. Po svemu sudeći, nećemo dugo čekati novitet jer Žika otkriva da je dobro poznati tvorac vrijedan u studiju. “Razmišljamo o novom materijalu. Dragi već polako radi, što bi se reklo žargonski, ‘pakuje’ pojedine pjesme. Materijal od prije dvije i po godine sa posljednjeg CD-a ‘Evo stojim tu’ promovišemo kako gdje, sa četiri ili pet numera...”, zaključuje Žika.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

I LIK BESON OPTUŽEN ZA SILOVANJE, GLUMICA TVRDI

Tjerao me na odvratne radnje

Još jedan čuveni reditelj optužen je za silovanje i čini se da nikako da izađu sva zla iz Pandorine kutije koja su otvorena slučajem Vajnstin. Naime, francuska glumica Sand Van Roj optužila je reditelja Lika Besona za silovanje koje se dogodilo, kako je izjavila, 18. maja u hotelskoj sobi u Parizu. “Plašila sam se da ću umrijeti. Sve me boljelo toliko da sam se onesvijestila. Plakala sam, rekla sam mu da stane. Tjerao me na odvratne seksualne radnje. Pokaza-

la sam mu da ne želim to. To je bilo silovanje”, rekla je Van Roj, koja je, kako strani mediji pišu, navodno u tajnoj vezi s Besonom posljednje dvije godine. Van Roj ga je prijavila policiji, koja je kasnije potvrdila da je reditelj pod istragom zbog silovanja, prenose mediji. Glumica, koja se pojavila u dva njegova filma, u prijavi je rekla kako se osjećala loše nakon što je popila čaj i onda se onesvijestila, a onda ju je Beson silovao. Njegov advokat je odbacio sve optužbe i nazvao ih fantazijama.

MARINA BANOVIĆ-DŽUVER

Romantičn inspiRisan ⌦ Marija Roganović

olekcija je izrađena od prirodnih materijala pamuka, lana i svile, a budući da su nebo i more inspiracija, preovladava neboplava boja, uz nešto malo pastelnih tonova i cvjetnog motiva, otkriva u razgovoru za VN Marina Banović-Džuver.

Foto: Privatna arhiva

Večeras na plaži Waikiki beach u Seljanovu kod Tivta sa početkom od 21 sat biće predstavljena ljetnja kolekcija vodeće crnogorske dizajnerke Marine Banović-Džuver. Ovaj modni događaj dio je kulturnih aktivnosti ove popularne ljetnje destinacije, koja važi za jednu od najljepših malih uvala na crnogorskom primorju, a Marina Banović-Džuver predstaviće ljetnju kolekciju pod nazivom “Waikiki resort 2018.” kao nastavak istoimene kolekcije uspješno lansirane prošlog juna na reviji održanoj na istoj lokaciji.

Došlo je i Do saraDnje sa MarijoM šćekić, koja stoji iza brenDa Maranakit, koja je raDila kostiMe koji su ručno vezeni i šortseve... naš prijatelj je i nina’s brenD, koja će ponuDiti DaMaMa haljine za večernji izlazak, tako Da, kao što saM vaM već rekla, biće to zaista koMpletna priča

■ “WAIKIKI RESORT” SADRŽI SVE ŠTO JE JEDNOJ ŽENI POTREBNO

“Kolekcija se zove ‘Waikiki Resort’ i kao što joj samo ime govori kategorije je resort koje su sad popularne i aktuelne u posljednjih par sezona širom svijeta, jer to tržište zahtijeva. Zanimljivo je to da su tradicionalne proljeće/ljeto kolekcije postale nedovoljne, pa su resort kolekcije postale neophodne. Namijenjena je ženama u sezoni, za vrijeme odmora, koje mogu u okviru svih tih mini kolekcija naći sve ono što im treba, svih tih možda i najljepših dana u godini za slobodno vrijeme. Prošle godine sam to radila i slobodno mogu reći da kolekcija sadrži sve što je jednoj ženi potrebno, prosto je kompletna”, pojašnjava VN termin resort kolekcije Marina Banović. Sama kolekcija inspirisana je godišnjim odmorom, a kao tema je poslužila muška košulja. “Tema je muška košulja koja je propisno uvedena u priču, taj muški princip, ali ovaj put je haljina inspirisana muškom košuljom, čak je

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Zabava

BOGAT PROGRAM AFTER BEACH PARTIES SE NASTAVLJA

Navaro za žurku bez prestanka

Navaro

Bogat program žurki i nastupa u okviru devetog festivala After Beach Parties se nastavlja. Tako će sjutra (nedjelja) sa početkom od 16 časova, na kajt surf stanici “D’Olcinijum” ravno sa Palma de Majorke nastupiti poznati i jedinstveni Kiko Navaro. Kiko Navaro počeo je karijeru DJa 1990. godine, kada je postao rezident “Club Luna” u Palmi de Majorka, Španija. U svojim muzičkim opusima, on kombinuje spektar muzičkih pravaca, oslanjaući se na house žanr, spajajući neka potpuno nova izdanja sa scene Njujorka, Čikaga, Velike Britanije sa old school ple-

snim klasicima. Navarova misija na nastupima ogleda se u jednostavnoj paroli “ljudi ne smiju prestati da plešu”. Radio je remikse za imena poput Kerri Chandler, Spen, DJ Fudge i za mnoge druge. Trenutno nastupa širom Evrope, tako da je velika čast što je našao slobodno vrijeme da nastupi ove godine na “D’Olcinijumu” u najprometnijem mjesecu. Nastup povratnika Navara ujedno će biti i obilježavanje jubileja od 10 godina postojanja “D’Olcinijuma”, koje počinje dan ranije, kada će nastupiti DJ Hektor, DJ Begood, Cule, Millok i Stefan Popović. M.Rog.

R VEČERAS U TIVTU PREDSTAVLJA ª WAIKIKI RESORT 2018º

Foto: Privatna arhiva

ne Haljine za odmoR ne muškom košuljom

Banović na MFW i veći dio kolekcije rađen od tih materijala koje žargonski možemo nazvati košuljari. Prisutni su elementi romantičnog, uopšteno, nosiva je kolekcija, ne volim reći da je komercijalna, ali je poprilično nosiva”, ističe Banović. Što se materijala i boja tiče, očekivano su u skladu su sa temom. “Kolekcija je izrađena od prirodnih

materijala pamuka, lana i svile, a budući da su nebo i more inspiracija, preovladava neboplava boja, uz nešto malo pastelnih tonova i cvijetnog motiva”, otkriva naša kreatorka. Kako je prethodno istakla Banović, kolekcija će biti potpuna, pa će tako imati i prateće detalje poput šešira i torbi, ali i mnogobrojne goste.

■ PRATEĆI DETALJI, GOSTI, MUZIČKA PODLOGA

“Došlo je i do saradnje sa Marijom Šćekić, koja stoji iza brenda Maranakit, koja je radila kostime koji su ručno vezeni i šortseve... Naš prijatelj je i Nina’s brend, koja će ponuditi damama haljine za večernji izlazak, tako da, kao što sam vam već rekla, biće to zai-

U okviru modnog spektakla u muzičkom dijelu biće održana promocija spota grupe Kuba za pjesmu “Kari Šabanovi” za koju je muziku uradio kantautor Slobo Kovačević, a aranžman i obradu Marko Kovačević. Autor teksa je Aleksandar Leso Ivanović, nakon čega će koncert održati pjevač Danijel Alibabić, koji se, kako je istakla Banović, rado odazvao pozivu sta kompletna priča”, objasnila je ona, dodajući da za septembar sprema nešto potpuno drugačije. “’Waikiki Resort’ sam posvetila mojim klijentima, jer oni traže u ovo doba godine laganu odjeću. A u septembru će izaći ta nova kolekcija, koja će porpilično biti različita od ovog, inspirisana etno motivima”, obećava naša proslavljena dizajnerka. Bitno je napomenuti da će u okviru modnog spektakla u muzičkom dijelu biti održana promocija spota grupe Kuba za pjesmu “Kari Šabanovi” za koju je muziku uradio kantautor Slobo Kovačević, a aranžman i obradu Marko Kovačević. Autor teksa je Aleksandar Leso Ivanović, nakon čega će koncert održati pjevač Danijel Alibabić, koji se, kako je istakla Banović, rado odazvao pozivu.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

FOTO UBOD

Pogled na Dubai

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com U selu iz bajke Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2823

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 1

6 4

3 9

6 4

1 4 6

3 1

8 4

7 2

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2824

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

1 7

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

2014-07-06

2014-07-07

6 4

9 6

5 1

3 7

3 1 8

9 6

1 8

Medium level

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

FOTO UBOD

Relaksacija

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Lisabon ljeti

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3362

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 3361 Sudoku puzzle No. 2823 2014-07-06

2015-12-27

3 9 6 4 2 8 5 1 www.sudokukingdom.com 8

7 5

3 3

3 7

4 9

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9Puzzle 8 1 solution: 4 7 3

2 9

7 3 5 2 6 9 4 8 1 Sudoku puzzle No. 2824 2014-07-07 5

Medium level

2015-12-26

7 2

7 7

4 6

6 5 9

2 4 8

3 1

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707

USLUGE

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem stambeno-poslovne prostore od 15m2 do 40m2 Uknjiženi 1/1 i prenosivi na kupca. 069/030-426; 069/364-806

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefon 069/020-997, 067/172-598

APARATI/OPREMA

RAZNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Samo na stranama malih oglasa

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ DOBIJAŠ

3 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

47 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Po št ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NUMEROLOGIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

PROGNOZA ZA 21. JUL U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA

SUZDRŽITE SE OD NAMETANJA SVOJIH IDEJA ⌦ Numerolog Jana Luković Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na prost broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 13. novembra izračunava se na sljedeći način: 13+11=24=2+4=6. Bioritamski broj 1: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 2: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit. Bioritamski broj 3: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate ente-

rijer u svom domu ili kan- vođenje domaćih poslova. celariji. Sve što je u vezi sa Bioritamski broj 5: Vrlo umjetnošću može vam do- povoljan dan za pravljenje nijeti profit. Ljubav, poro- finansijskih aranžmana i dični život i prijateljstva ta- rješavanje materijalnih pikođe padaju pod ovaj po- tanja. Možete preuzeti inizitivni uticaj, pa ćete biti u cijativu, jer je sve pod vastanju da pomognete dru- šom kontrolom, a vibracije gima u rješavanju njihovih Univerzuma vas podržavaproblema, na taj način ćete ju. Koji god cilj da sebi poučvrstiti veze sa vama bit- stavite, ako budete disciplinim ljudima. novani, moći ćete da ostvaBioritamski broj 4: Dan rite. Emotivno ste jači neje kao stvoren za mediti- go prethodnog dana, stoga ranje, za duhovno bogaće- se nećete lako vrijeđati niti nje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavitet važan razgovor sa voSvi koji su našli zanimljive ljenom osobom. Što se fiinformacije u tekstu, sve nansija tiče, možete naići detalje o izradi natalne karte na poteškoće, zato ne ugoi numerološke analize mogu varajte neke veće poslove. dobiti slanjem poruke u inboks Današnji dan je povoljan i Fejsbuk stranice “Astrološka za razmišljanje o budućnoi numerološka analiza”, kao i sti, provjeru zdravstvenog slanjem poruke na i-mejl adresu stanja, započinjanje nekih astroloskainumeroloskaanaliza@ psiholoških proučavanja, gmail.com.

će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom. Bioritamski broj 6: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 7: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa no-

vim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima. Bioritamski broj 8: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema. Bioritamski broj 9: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas.

Plavi od Krke kreću u odbranu trona

Džikić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

REMI SA ŠPANIJOM (7:7), SADA NAS ČEKAJU RUMUNI, PA HRVATI U ČETVRTFINALU

AJKULE izabrale teži put do medalje

Rudar je dan nakon ispadanja od Partizana u prvom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope promovisao novog šefa stručnog štaba - trener Pljevljaka je Edis Mulalić! Bosansko-hercegovački stručnjak stiže kao zamjena za Vuka Bogavca, koji je kratko preuzeo tim nakon što je prije mjesec raskinuta saradnja sa Miodragom Vukotićem. Četrdesetdvogodišnji stručnjak u karijeri je predvodio Željezničar i Mladost iz Doboja, a ljubitelji fudbala u Crnoj Gori pamte ga kao veoma uspješnog trenera Dečića. M.A.

52-53 TOTALNI KRAH CRNOGORSKOG KLUPSKOG FUDBALA

Flaster na usta i najvećim optimistima

MULALIĆ PREDVODI “RUDARE”

50-51

SPORT 50 TOTALNI KRAH EVROPA POKAZALA DA JE CRNOGORSKI K SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

0,25 CRVENE SE JE ZAJEDNIČKI KOEFICIJENT (BOD ZA TRIJUMF, POLA ZA NERIJEŠENI ISHOD, PA SVE SABRANO I PODIJELJENO SA BROJEM KLUBOVA) CRNOGORSKIH KLUBOVA U EVROPI OVE SEZONE, ŠTO JE UZ ESTONIJU NAJSLABIJI UČINAK OD SVIH ZEMALJA, KOJE SU UČESTVOVALE U PRELIMINARNOJ RUNDI, PA U PRVOM KOLU LŠ I LE. BOLJE KOEFICIJENTE OSTVARILI SU KLUBOVI IZ SJEVERNE IRSKE (0,375), ANDORE, SAN MARINA (PO 0,5), LUKSEMBURGA (0,75), ČAK I GIBRALTARA (0,85), FARSKIH OSTRVA, MALTE (PO 1,125), KOSOVA (2,25)...

3 POBJEDE OSTVARILI SU NAŠI TIMOVI KAO DOMAĆINI U ISTORIJI KVALIFIIKACIJA ZA LIGU ŠAMPIONA: ZETA - KAUNAS 3:1, MOGREN - HIBERNIJANS 4:0 I RUDAR - TRE FIORI 4:1

132 UTAKMICE ODIGRALI SU CRNOGORSKI KLUBOVI (ZETA, BUDUĆNOST, SUTJESKA, MOGREN, RUDAR, MLADOST (OFK TITOGRAD), PETROVAC, ČELIK, LOVĆEN, GRBALJ I BOKELJ) U EVROPSKIM TAKMIČENJIMA ZA 12 SEZONA OD KADA SE IGRA FUDBAL U SAMOSTALNOJ CRNOJ GORI - UPISALI SU 29 POBJEDA, 30 REMIJA I 73 PORAZA

OBRAZI OD EVROPSKIH ŠAMARA

⌦ Miloš Antić

ekada samo ribari. Kasnije amateri, čiji tim je zbrda-zdola sastavljen od kuvara, konobara, vatrogasaca, onih koji hoće da se oprobaju i na fudbalskom igralištu. Obično su služili za popravljanje gol razlike. Od prije dvije noći - majstori. Za nas. Nijesu nas crnogorski klubovi navikli na nezaboravne evropske noći, daleko od toga - bilo je doduše povremenih bljeskova Mladosti i Zete, pa i Budućnosti i Petrovca - ali deprimirajući rezultati ovogodišnjeg evro izleta naša (najbolja) četiri kluba premašili su prognoze i onih najvećih pesimista. A optimistima, onim fudbalskim mazohistima, zaljubljenicima u ligu (među kojima smo - priznajemo - i mi novinari) začepila usta za vazda. Nema više izgovora, izvlačenja - jednostavno, ovo je kraj bilo kakve priče o našem fudbalu. Jer, dva gola Sutjeske, Budućnosti, Titograda i Rudara za 720 minuta, dva remija i čak šest poraza uz gol razliku 2:14, sve govore. S tim što Nikšićani - zahvaljujući novom pravilu UEFE - imaju priliku za popravni u Ligi Evrope (mečevi sa jermenskim prvakom Alaškertom). Kada bi rezultati samo bili problem onda bismo nekako i mogli da zažmurimo, ali

igra koju forsiraju naši klubovi izašla je iz mode još prije 20 godina. Sporo, bezidejno, kalkulantski, bez ikakvog rizika, sa alibi pasovima najčešće unazad. Najlošija stvar je što isti ti klubovi koji godinama dobijaju evropsku porciju izigravaju veličine na domaćoj sceni, izmišljaju pravila, fudbaleri su “zvijezde”, a treneri su tu da kažu one čuvene poštapalice “da je ispoštovan dogovor iz svlačionice”, “da je pala koncentracija”, “da je ekipa dala maksimum”... I umjesto da kao sav normalan svijet idemo naprijed, Crna Gora je došla u situaciju da ima mnogo lošiju ligu nego što je slučaj bio kada je postala nezavisna. I mnogo lošije igrače. I da korača - unazad. A kada je prije godinu i kusur dana tadašnji trener Budućnosti Dragan Kažić nakon ispadanja od Partizana rekao da “igrači sa kojima radi nisu taktički i tehnički obučeni” naišao je na že-

stoke kritike kolega. Proradila je sujeta trenerske struke onih koji su karijeru proveli u Crnoj Gori i koji nemaju šansu da negdje mrdnu - pa su se obrušili na podgoričkog stručnjaka. “Tada sam rekao to, naravno to mislim i danas. Igrači ne znaju osnove, kretnje, taktički su neobučeni... Može da se

DRAGAN KAŽIĆ Ko god nešto vrijedi ide iz našeg fudbala. Ostaju samo oni što nigdje ne mogu da igraju. Ista je priča i za trenere. Vrte se stariji igrači, vrte se isti treneri, ništa novo ne može da se vidi. To je veliki problem.

ljuti ko hoće, ali mislim da većina kolega zna da sam u pravu. Pa gospodin Brano Milačić, koji je prvi reagovao, isto je napisao u jednoj od svojih kolumni kada su igrali omladinci Mladosti i Sparte. Problem je jedino bio što je to rekao Dragan Kažić, kao neko ko je nakon duže vremena došao u Crnu Goru”, kaže nam na početku razgovora čovjek koji je trenersko ime stekao na Islandu. Dvanaest mjeseci kasnije ako je neko mislio da Kažić nije u pravu - a bilo ih je - nova evropska blamaža ga je dozvala pameti. “Nisam to rekao da bi mi se neko poslije određenog perioda izvinjavao, i l i da bih ja ispao najpametniji,

Kažićev kineski izazov Dragan Kažić je nakon završetka saradnje sa ekipom Budućnosti bio slobodan - iskoristili su to Kinezi i pedesetsedmogodišnji stručnjak od ponedjeljka će biti stanovnik najmnogoljudnije zemlje na planeti. “Dobio sam izuzetno dobru ponudu i od sada sam šef akademije tamošnjeg drugoligaša po imenu Šijažuang Ever brajta. Biću zadužen za organizaciju rada,

rad sa mlađima, kao i edukaciju nihovog stručnog kadra. Nadam se da je to odskočna daska za ulazak u još ozblijniju priču”, rekao nam je Kažić.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

SPORT

KLUPSKI FUDBAL MNOGO LOŠIJI NEGO PRIJE 10 GODINA

Foto:

GODINA CRNOGORSKI FUDBAL ČEKA NA PROLAZ PRVOG KOLA KVALIFIKACIJA ZA LIGU ŠAMPIONA POSLJEDNJI PUT TO SE DESILO 7. JULA 2010. KADA JE RUDAR IGRAO PROTIV EKIPE TRE FIORI SA SAN MARINA KADA JE POD GORICOM BILO 4:1 ZA PLJEVLJAKE

DA LI STE ZNALI? već jednostavno mislim tako. Više bih volio da smo nakon toga krenuli da radimo svi zajedno za boljitak crnogorskog fudbala, ali... Ljudi u Crnoj Gori u svim sferama života, pa i u fudbalu, misle da sve znaju. A daleko je od toga, ja sam pristalica one maksime - da se čovjek uči dok je živ. Moramo da pratimo, da se usavršavamo, da se edukujemo, čitamo, putujemo...”. Dok ne počnemo da razmišljamo na taj način - dešavaće nam se razni B36 i ostali... “U principu smo mi amateri i ni po čemu se ne razlikujemo od tih Farana. Ne treniramo više od njih, nemamo bolje uslove - jedino oni žele da napreduju i rade sve da idu naprijed, za razliku od nas”, ističe Kažić, koji smatra da je navika iz domaćeg šampionata uticala da Titograd ne dosanja Bešiktaš. “Titograd ima bolje igrače, ali je morao nakon ranog gola visokim presingom da završi posao. Ne, oni su se povukli, Farani vidjeli da mogu i desilo se iznenađenje. Ta “bolest” iz domaćeg šampionata, gdje se igra isključivo deefanzivno, osvetila se”. Sve se očigledno svelo na to da se obezbijedi plasman u Evropu, uzme novac koji UEFA obezbjeđuje klubovi-

CRNOGORSKI KLUBOVI OVE SEZONE ODIGRALI SU OSAM MEČEVA NA EVROPSKOM TLU - UČINAK JE PORAŽAVAJUĆI. POBJEDA NIJE OSTVARENA, UPISANA SU DVA REMIJA I ŠEST PORAZA, UZ GOL RAZLIKU 2:14! ma, a kako će se proći u Evropi - to malo koga interesuje. “Apsolutno se ne razmišlja dugoročno i za to su krivi isključivo čelnici klubova, koji takvim potezima pokazuju da ne razumiju suštinu fudbala. Pa kako možemo pričati o ozbiljnosti nekog kluba koji za godinu dana smijeni 4-5 trenera, bez obzira na učinak. Zamislite ozbiljan evropski klub da razmišlja na takav način”. Šta je rješenje pa da crnogorski klupski fudbal krene uzlaznom putanjom? “Promjena strategije fudbala i svijesti. I naravno rad. Imamo previše fudbalskih škola, neću reći da se ne radi dobro, ali moramo znati ko drži te škole, ko obučava djecu, jer je ta baza najbitnija za igrače. Ti klinci od 6-10 godina moraju da imaju kvalitetnu fudbalsku obuku”.

Već pet godina crnogorski šampion nije postigao gol u kvalifikacijama za Ligu šampiona - posljednji strijelac bio je ofanzivac Sutjeske Andrija Pejović protiv Šerifa (1:1) 16. jula 2013. godine

6 GODINA PRVAK CRNE GORE NIJE POBIJEDIO U KVALIFIKACIJAMA ZA LIGU ŠAMPIONA - POSLJEDNJI TRIJUMF OSTVARILA JE BUDUĆNOST 25. JULA 2012. NA GOSTOVANJU SLASKU U VROCLAVU (1:0 - STRIJELAC JE BIO NIKOLA ĐIĐO VUKČEVIĆ). TO JE JEDNA OD TRI POBJEDE NAŠIH KLUBOVA U ISTORIJI KVALIFIKACIJA ZA LŠ NA STRANI (HIBERNIJANS - MOGREN 0:2, TRE FIORI - RUDAR 0:3)

SVI IDU NAPRIJED, JEDINO MI - NAZAD Milan Radulović je kao defanzivac predvodio Zetu u epskim mečevima protiv Kaunasa i Rendžersa - siguran je da je klupski fudbal u Crnoj Gori te 2007. godine bio duplo bolji nego što je danas. “Bez dileme. Igrali smo fudbal, bilo je dobrih igrača, trenera, ovo danas nije fudbal. Ovo je sramota. I pitanje je trenutka, odnosno sezone, kada će se desiti neki novi OFK Titograd”, ističe Radulović, sada trener kadetske ekipe Budućnosti, klinaca rođenih 2003. godine. U čemu je problem, pa je klupski fudbal - očajan? “Krećem prvo od svoje struke - trenerske. Radi se loše, trenerska organizacija nema strategiju, malo je tih tzv. panela, malo prostora za učenje i kvalitetnu diskusiju. Pa evo završio se Mundijal, trebalo je proći nove fudbalske trendove, obučiti se dodatno, primijeniti to u radu sa ekipama. Ne, ništa od toga ne postoji, ostajemo na nekim starim floskulama i učenjima iz vremena SFRJ. A fudbal se mijenja praktično svakodnevno. Pa i u Evropi, u najjačim klubovima nemate, izuzev Anćelotija, više trenera starije generacije. Dolaze novi, mlađi... To treba reći jasno i glasno, priznati greške i krenuti u korak sa normalnim svijetom. Prionuti na posao. Jer, vozovi odlaze”, ističe Radulović koji se nakon toga dohvatio igrača: “Kažemo da su Farani amateri, možda i jesu za neke, za nas nisu sigurno. Naši igrači praktično ne znaju šta je ka-

RADULOVIĆ: IMAMO REKORD PO BROJU GOLOVA NA MUNDIJALU, ŠEST GOLOVA U FINALU, A U TELEKOM 1. CFL ČESTO NEMAMO ŠEST GOLOVA NA PET UTAKMICA. PA TO JE NAJBOLJI POKAZATELJ NAŠEG NERADA, BOLJE REĆI POGREŠNOG, PREVAZIĐENOG RADA, GDJE SE GLEDA KAKO SAČUVATI SVOJU MREŽU. rantin, nemaju normalne uslove za rad, ne osjećaju se kao fudbaleri. Taj Titograd za 90 minuta protiv Farana nije pokazao da je bolji tim i to je ono što treba da nas probudi - nismo više bolji ni od igrača sa Farskih ostrva, Malte, Andore... Svi idu naprijed, napreduju, uče, mi ne kaskamo, nego idemo unazad”. Kakva je onda budućnost? “Ako se nešto brzo ne promijeni - loša. Pa mi na terirotiji Podgorice imamo 150 škola fudbala, nekada ih je bilo 3-4, ali se znalo ko uči djecu. Nemojte mi reći da imamo 150 stručnih ljudi za rad sa djecom. Pa naravno da bih volio da ih imamo, ali daleko od toga. A u skladu s tim nema klubova koji su podigli veliki broj igrača moje i generacija prije - Crvena stijena, Zabjelo, Ribnica, Grafičar ili su ugašeni, ili jedva sastavljaju kraj sa krajem”.

Radulović

SPORT

SEMAFOR

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

Bombardovao Španiju, ali uzalud: Aleksandar Ivović na sinoćnjem meču

GRUPA A

Njemačka - Mađarska Gruzija - Italija 1. Italija 3 3 0 2. Mađarska 3 1 1 3. Njemačka 3 1 1 4. Gruzija 3 0 0

4:4 3:14 0 9 1 4 1 4 3 0

GRUPA B

Malta - Francuska Crna Gora - Španija 1. Španija 3 2 1 2. Crna Gora 3 2 1 3. Francuska 3 1 0 4. Malta 3 0 0

6:12 7:7 0 7 0 7 2 3 3 0

GRUPA C

Turska - Holandija Hrvatska - Grčka 1. Hrvatska 3 3 2. Grčka 3 2 3. Holandija 3 1 4. Turska 3 0

0 0 0 0

5:22 11:7 0 9 1 6 2 3 3 0

GRUPA D

Srbija - Slovačka 13:5 Rusija - Rumunija 12:7 1. Srbija 3 3 0 0 9 2. Rusija 3 2 0 1 6 3. Rumunija 3 1 0 2 3 4. Slovačka 3 0 0 3 0 * Pobjednici grupa plasirali su se u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani ukrštaju u osmini finala.

OSMINA FINALA Nedjelja 17.00h Mađarska - Holandija 18.30h Njemačka - Grčka 20.30h Crna Gora - Rumunija 22.00h Francuska - Rusija

ČETVRTFINALE 17.00h 18.30h 20.30h 22.00h

Utorak Mađarska/Holandija - Srbija Njemačka/Grčka - Španija Crna Gora/Rumunija - Hrvatska Francuska/Rusija - Italija

FURIJA I SUDIJE ZAUSTAVILI CRNU GORU, U OSMINI SA RUMUNIJOM

AJKULE BEZ PRAVA NA VAR

⌦ Kosta Bošković Možda ajkule sinoć nisu ni zaslužile više od remija, vjerovatno naši momci i sami znaju da mogu mnogo bolje, ali ostaje utisak da su bili bliži pobjedi i da ih je od nje odvojila velika greška sudijskog para Margeta-Stavridis. Ovako sa 7:7 protiv Španije, Crna Gora ne ide direktno u četvrtfinale, već je čeka plej-of protiv Rumunije, a onda i vjerovatno derbi sa Hrvatskom u borbi za polufinale. Imala je Crna Gora 7:6

na minut i 48 sekundi prije kraja, a onda su sudije loptu koja se nakon šuta Felipea Peronea odbila od prečke dodijelile “furiji” tvrdeći da je dotakao naš golman Dejan Lazović. Nakon toga uslijedilo je i isključenje Aleksandra Radovića i Španija je preko Alehandra Bustosa zgrabila poklon i veliki remi.

■ LEKA - PERONE 3:2 A meč u Barseloni počeo je “ličnim” obračunom Aleksandra Ivovića i Feli-

CRNA GORA - ŠPANIJA 7:7 BARSELONA - Bazen “Bernat Pikornelj”. Gledalaca: 4.000. Sudije: Boris Margeta (Slovenija) i Georgios Stavridis (Grčka). Igrač više: Crna Gora 7 (3), Španija 10 (4). Rez. po četvrtinama: 3:2, 2:1, 0:3, 2:1. Lazović (osam odbrana), Brguljan, Drašković, Petković, Đ. Radović 1, A. Radović, Janović 2, Đurđić, Ivović 4, Mišić, Čučković, Spaić, Šćepanović. Selektor: V. Gojković.

Lopez Pinedo (11 odbrana), Munariz, Granados 1, Del Toro, Mingelj, Larumbe, Kabanjas, Fernadez, Taulj 2, Perone 2, Maljarah 1, Bustos 1, Lorio. Selektor: D. Martin.

pea Peronea... Sa dvije bombe Leka je odveo Crnu Goru na 2:0, ali onda je proradio majstor na drugoj strani koji je sa svoja dva pogotka vratio utakmicu na početak. Ipak, da u njegovom duelu sa Peroneom, ali i na meču nakon prve četvrtine ne bude neriješeno Ivović je riješio svojim trećim golom zaredom - 3:2, nakon prvih osam minuta. Mrak u trećoj četvrtini Nakon još jedne dobre četvrtine naših momaka, koju su obilježili golovi Mlađana Janovića i ponovo Aleksandra Ivovića (ovog puta iz kontre), uslijedio je mrak u našoj igri. U napadu nismo postojali, a Španci su preko Rožera Taulja (dva) i Alvara Granadosa “okrenuli ajkule - 6:5.

■ REAKCIJA,

SUDIJSKE GREŠKE

Ipak, u posljednjem dijelu reagovali su momci Vladimira Gojkovića. Mlađan

VLADIMIR GOJKOVIĆ

Imali smo pravu reakciju u posljednjoj četvrtini, napravili preokret, imali i igrača više za pobjedu koji nismo iskoristili. Na kraju desilo se isključenje koje je diskutabilno i to poslije nesrećnog kornera. Htjeli smo prvo mjesto u grupi, ali sada idemo na ovakav način do četvtrtfinala i moramo se pripremiti za sljedeći meč koji je za dva dana. Janović i mladi, ali hrabri Đuro Radović ponovo su doveli Crnu Goru u vođstvo (7:6), a onda su sudijske greške sa početka izvještaja odlučile utakmicu. Sada slijedi samo dan odmora, a onda u nedjelju i meč osmine finala sa Rumunijom. U četvrtfinalu nas čeka svjetski prvak Hrvatska.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

SPORT

ŠTA SE DEŠAVA SA MAĐARIMA

Mađarska je simbol vaterpola, posebno u Barseloni gdje je dva puta bila prvak svijeta, ali ovog ljeta je neprepoznatljiva. Nakon što su momci Tamaša Marca razbijeni od Italije u prošlom kolu (12:5) juče su još više razočarali - 4:4 sa Njemačkom. Mađare sada čeka duel osmine finala sa Holandijom, a onda i meč istine protiv Srbije u četvrtfinalu. Naravno, pod uslovom da nas Mađari ne razočaraju i protiv autsajdera “lala”.

ITALIJANSKI ª GAUČOº GONZALO EĆENIKE JEDINSTVENA POJAVA U VATERPOLO SVIJETU

Vukanić sa svojim igračima

Promijenio tri selekcije, ali Njuels je jedina ljubav Iz Rozarija je - baš kao i Lionel Mesi. Ljevak je - baš kao Mesi. Golgeter - baš kao Mesi. Navija za Njuels Old Bojs - i tu je kao Mesi. Čak mu je i sportski put bio sličan Mesijevom, pošto je sa 19 godina stigao u Barselonu. Ipak, dok je Mesi čarobnjak na fudbalskom terenu u koji su Argentinci zaljubljeni, ovaj momak se odlučio za sport koji “gaučosi” praktično i ne prate - vaterpolo. Njegovo ime je Gonzalo Ećenike, a da sve bude još “luđe” u njegovom životu ovog ljeta nastupa već za treću različitu reprezentaciju. Nakon njegove Argentine, pa nastupa za Španiju, Ećenike je prohvatio poziv legendarnog Alesandra Kampanje i sada nosi kapicu Italije na Evropskom prvenstvu u Barseloni. Možda vam nije baš najjasniji njegov odnos prema nacionalnom pitanju, ali nije on kriv već FINA i LEN koje dozvoljavaju takve stvari.

■ KONOBAR,

RECEPCIONER...

Nije teško zamisliti koliko komplikovan vaterpolo put je imao ovaj momak, ali...

Ećenike sa tetovažom omiljenog fudbalskog tima

Gonzalo Ećenike

VUKANIĆEVI KLINCI NA PUTU KA VRHU

“Nikada nisam gubio vjeru. Kada sam imao 19 godina u Santa Feu sam upoznao Danija Baljarta (sa Španijom osvojio zlato na OI 1996), ponudio mi je put u Barselonu i nisam se dvoumio nijednog trenutka”, prisjetio se Ećenike. Ali početak avanture u Kataloniji nije bio baš lak... Gonzalo je potpisao za drugoligaški klub Monžuik, a od kluba je dobio da besplatno živi u stanu blizu čuvene Sagrada familije, ali ne sam već je sve morao da dijeli sa dvije djevojke iz Francuske. “Kada nisam bio u vodi radio sam kao konobar u jednom klubu, bio sam recepcioner na bazenu, a radio sam i kao trener u mlađim kategorijama”, ispričao je Ećenike. Nakon toga je prešao u Sabadelj, a onda je i njegova karijera krenula uzlaznom putanjom... “Čim smo ga vidjeli znali smo da će biti sjajan vaterpolista. Hrabar je, odvažan i igrač koji donosi svježinu timu. A njegova lijeva ruka? Uf, pa to je bomba”, ispričao

je golman selekcije Španije Lopez Pinedo.

■ JA KAO MESI? MA, ON JE SA DRUGE PLANETE

Ubrzo je Ećenike zaigrao za Španiju, a onda je nakon prelaska u moćni Pro Reko stigao i poziv da nastupa za Italiju. Prihvatio je, a prave stvari tek se očekuju od njega, jer je planeti ostao pomalo dužan u meču u kojem su Kampanjini momci razbili Mađarsku. Na kraju, kakav bi to Argentinac bio da nije zaljubljen u fudbal. Već smo pomenuli da navija za Njuels iz svog Rozarija (na leđima ima i tetovažu tog kluba), a na pitanje šta misli o poređenju njega i drugog čarobnjaka iz Rozarija Mesija, Ećenike je rekao. “Prija naravno, mnoge vaterpolo zemlje su čule da se i u Argentini igra taj sport, ali teško je porediti nas dvojicu. On je jednostavno sa druge planete”, jasan je Ećenike. K.B.

Iako su poraženi nisu razočarali protiv Crne Gore i Španije, lagano su odradili Maltu, a koliko mogu na ovom prvenstvu pokazaće u nokaut fazi. Ipak, šampionat u Barseloni nije baš prioritet za Francusku, već ono što bi ova selekcija mogla da bude u budućnosti. Reprezentacija koju trenira naš Nenad Vukanić jedna je od najmlađih na Evropskom prvenstvu (prosjek godina 23,6), a o klincima poput 16-godišnjeg Tomasa Vernoa koji već ima

190 cm i igra na poziciji centra planeta će tek da čuje. Prosjek godina “trikolora” bio bi još niži da se Vukanić nije odlučio da mlade logično vode i dvojica iskusnijih - goman Remi Garsau (34 godine) i dvije godine mlađi Remi Saudadije. Budućnost je pred Francuzima, samo da ostanu zajedno (a ne kao centar Bodega koji je zaigrao za Italiju), a sa perspektivnim stručnjakom kakav je naš Vukanić put ka vrhu je zagarantovan. K.B.

Karata za finale više nema

Iako tek treba da krene nokaut faza Evropskog prvenstva, karte za finale muškog dijela turnira su već rasprodate, objavljeno je juče na zvaničnom sajtu šampionata u Barseloni. Tog dana (subota, 28. jul) na programu će biti dva meča - za treće mje-

sto (20.30h) i naravno veliko finale koje je zakazano za 22.15h. Organizatori su saopštili i da za finalni dan kod žena i dalje ima karata u prodaji, što pomalo i čudi ako se zna da su Špankinje glavne favoritkinje za titulu. K.B.

SPORT

KOŠARKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

PREDSJEDNIŠTVO ABA LIGE OBJAVILO KOMPLETAN RASPORED ZA NOVU SEZONU

Jovović i Zjelona Gora u VTB ligi

Odbrana krune kreće od Krke, Mornar u Ljubljani

Košarkaški klub Zjelona Gora koju je preuzeo Igor Jovović, a pomagaće mu Igor Đaletić i Nikola Musić će naredne sezone učestvovati u VTB ligi, saopštili su čelnici jedne od najjačih liga u Evropi. “Ponosni smo i srećni što ćemo igrati u veoma kvalitetnoj ligi. Ovo je veliki izazov za nas i zbog toga moramo mudro raditi do početka sezone kako bi mogli da se takmičimo sa ekipama koje učestvuju. Za svakog igrača, trenere i cijeli klub ovo je veliki korak naprijed”, rekao je bivši trener Budućnosti, Sutjeske i Miteldojčera. Još nije poznato kako će ova odluka uticati učešće “zelenih” u šampionatu Poljske, ali nije ovo prvi put da se ekipe iz pomenute zemlje takmiče u VTB ligi. Prije njih to su bili Aseko (od 2010. do 2012. godine), te Turov (od 2012. do 2014). Takođe, na sastanku klubova odlučeno je da se promijeni format završnice, pa će se umjesto prošlosezonskog fajnal-fora igrati plejof. A.K.

Do početka nove sezone ABA lige ostalo je nešto više od dva mjeseca, a juče je iz sjedišta regionalnog takmičenja objavljen kompletan raspored za 18. izdanje najbolje košarkaške lige na ovim prostorima. Mečevi prvog kola na programu su 29. i 30. septembra, a u odbranu titule Budućnost Voli kreće iz “Morače” protiv Krke. Slovenački tim je povratnik u elitno društvo nakon

TUR DE FRANS

Sagan najbrži kroz Valens Peter Sagan pobjednik je 13. etape 105. izdanja Tur de Fransa koja je u petak vožena od Burž Dozana do Valensa u dužini od 169,5 kilometara. Slovački biciklista i član Bore je etapu prevezao za tri sata 45 minuta i 55 sekundi, a na kraju je u sprintu bio bolji od Aleksandra Kristofa, Arnoa Demara, Džona Degenkolba i Grega Van Avermeta. U generalnom plasmanu nije bilo promjene. Džeran Tomas je etapu završio tek 25, ali i dalje ima prednost od 1:39 u odnosu na Krisa Fruma, dok je treći Tom Dumulan. Danas (subota) je na programu etapa od Sen Pol Troa Šatoa do Menda (188 kilometara), dok će biciklisti sjutra voziti od Miloa do Karkasonea (181,5 kilometara). A.K.

osvajanja Druge ABA lige. Mornar će na startu gostovati Olimpiji, dok je prvi crnogorski derbi na programu u sedmom kolu u Baru. Zanimljivo, duel finalista plejofa (Budućnost i Crvena zvezda) prošle sezone gledaćemo već u drugom kolu u Podgorici. Utakmice će se igrati isključivo vikendom, a kraj regularnog dijela predviđen je za 17. mart. Čelnici ABA li-

NA SJEDNICI ODRŽANOJ U BEOGRADU IZVRŠENA JE PROMJENA I U PREDSJEDNIŠTVU ABA LIGE, PA JE NOVI PREDSJEDNIK POSTAO GENERALNI MENADŽER IGOKEE IGOR DODIK ge su odlučili da tokom sezone budu dvije pauze - od 25.

novembra do 8. decembra zbog kvalifikacija za SP, kao i od 10. februara do 2. marta zbog nacionalnih kupova i posljednjeg “prozora” kvalifikacija za Mundobasket. Sezona će početi drugim izdanjem ABA Superkupa, koji će ove godine biti održan u Laktašima, a učestvovaće Budućnost, Mornar, Crvena zvezda, Cedevita, Partizan, Zadar, Olimpija i domaćin Igokea. A.K.

BOKSERSKI PROMOTER REDŽO DEDEIĆ LOGISTIKA I MAKSIMALNA PODRŠKA ZA NAŠE ADUTE

Peđa i Dilan su veliki borci Mišljenja su oprečna - za neke je boks plemenita vještina, za neke grub i nasilan sport. Oni koji ga ne vole kažu da podstiče na agresivnost, dok njegove brojnije pristalice ističu da izgrađuje duboko poštovanje prema protivniku i da pozitivno utiče, kako na razvoj tijela, tako i na njegovanje viteškog sportskog duha i drugih moralnih vrlina. Jedan od onih koji su od malena zaraženi virusom boksa je i Redžo Dedeić, poznati bokserski promoter i vlasnik “Kety box promotion” agencije. “Boks sam zavolio zbog Muhameda Alija i njegov stil borbe najzaslužniji je što sam, gotovo 40 godina u kontinuitetu, i te kako vezan za ovaj lijepi sport. Boks mi je donio sve čemu normalan čovjek teži. Ne, nisam se obogatio, iako mnogi misle drugačije, već sam stekao ogroman broj prijatelja, upoznao svjetske destinacije, boravio na kongresima širom planete, bio na ringovima Njujorka, Las Vegasa, Atlantik sitija, Liverpula, Berlina, Dortmunda.. - to je moja najveća satisfakcija. To se novcem ne može kupiti”, ističe za Dnevne novine Dedeić, tokom razgovora u Budvi. Dedeić je kao desetogodišnjak rodni Tutin zamijenio Njemačkom, kako bi sa ocem, najprije naučio, a potom nastavio porodični biznis u građevinarstvu. Radio je, stvarao ime u svijetu biznisa, a sa druge strane se maksimalno posvetio boksu. Nije postigao takmičarske rezultate, ali je kao promoter uspio da dotakne sam vrh i “stvori” neko-

Redžo Dedeić

liko evropskih i svjetskih prvaka. “Punih 12 godina sam glavni sponzor Muamera Hukića (Mark Huk) koji je osvojio titulu svjetskog prvaka u WBO u kruzeru i 13 puta je titulu branio. Takođe, imao sam sreću da sarađujem i sa Peđom Ra-

DEDEIĆ: “Tokom naredne godine u hotelu Splendid održaće se kongres WBF-a, jedne od pet najvećih na svijetu, uz dolazak i učešće Olafa Šredera, predsjednika. Planiran je trodnevni bokserski spektakl i to će biti sjajna prilika za dodatnu afirmaciju Crne Gore kao sportske destinacije i njenog turizma. Dolazak velikih imena garantuje tako nešto i sigurno ćemo istrajati na realizaciji tako velikog projekta”.

doševićem. Sjajan je bokser, radan, vrijedan, posvećen, u svojoj biografiji ima i mečeve protiv Šturma, Smita, Tijama i nadam se da ćemo vrlo brzo doživjeti njegov potpuni povratak. Kada smo počeli saradnju bio je juniorski šampion svijeta do 23 godine u WBCu, u narednih deset godina dodirnuli smo svjetske visine, došli do titule evropskog prvaka u WBO i postali familija. Pa njegov otac Budo mi je kao rođeni brat, na Peđu gledam kao na sina i takav odnos ne može ništa narušiti”, priča Dedeić, koji sarađuje i sa nadolazećom zvijezdom našeg boksa Novljaninom Dilanom Prašovićem. “Dilan je zalog crnogorskog boksa za budućnost. Za kratko vrijeme, uz ogromnu pomoć svog trenera Fehmija Husenija i menadžera Ivana Nikolića došao je do titule prvaka svijeta do 24 godine u WBO verziji. Vjerujem da će brzo ozbiljnim radom na-

pasti neku značajniju titulu. Moram istaći i odličnu saradnju sa Bobanom Nikićem, zahvaljujući kome su svi mečevi organizovani u Crnoj Gori na vrhunskom nivou i na to sam posebno ponosan i očekujem još puno velikih projekata u ovoj zemlji”, priča Redžo, kojem je supruga iz Rožaja, tako da je povezanost sa Crnom Gorom - logična. “Naravno i zbog toga, ali i kroz saradnju sa crnogorskim borcima zavolio sam Crnu Goru, sagradio kuću i veliki dio odmora provodim ovdje, na crnogorskom primorju. Boks je poslije porodice moja najveća ljubav i ulagaću u boks i talentovane borce dok god budem mogao”, zaključio je Dedeić. Čovjek koji je spreman da i dalje bude logistika i da maksimalno podrži borce sa ovih prostora. I bude vjetar u leđa za naredne projekte. Jedino tako, iz male Crne Gore, možemo imati velike šampione.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 7. 2018.

sport

EMOTIVNO PISMO ĐOKOVIĆA NAKON OSVAJANJA VIMBLDONA

Nijesam bio mudar, a tijelo je govorilo da nešto nije u redu

Mnogi su sumnjali u to da može da se vrati na velika vrata, pa čak i on sam, ali je uspio. Poslije operacije i duže pauze Novak Đoković je ustao i osvojio Vimbldon. Prvi pehar poslije više od godinu dana. A, pet dana nakon osvajanja najvećeg trofeja u tenisu sprski teniser je napisao pismo javnosti i otkrio kroz šta je sve prolazio prethodnih mjeseci. “Draga porodico i prijatelji, pišem ovu poruku između promjene pelena i čitanja knjige o dinosaurusima. Želio bih da podijelim sa svima vama kakav je bio osećaj tokom putovanja na kojem sam osvojio Vimbldon”, stoji na početku pisma. “Prije svega, dozvolite mi da napišem da je dolazak mog sina na dodjelu pehara na rukama moje supruge najdivniji osjećaj koji sam imao na bilo kom turniru koji sam osvojio u karijeri. Kada sam postao otac, jedan od mojih najvećih snova bio je da mi djeca budu prisutna na tribi-

Zapravo, jedan dio mene uvijek vjeruje u moje kvalitete i sposobnosti, ali bilo je mnogo trenutaka sumnje, u kojima su stvari mogle da krenu u drugim pravcima

nama dok igram. Da zajedno osvajamo trofeje. Taj san se ostvario prije nekoliko dana. Svi me pitaju da opišem osećaj. Rekao sam da je nezaboravan, poseban, ispunjavajući, divan, radostan. Ali najviše od svega, on je Magičan!” A, onda se vratio na prošlu godinu... “Povreda desnog lakta je bila toliko ozbiljna da me je primorala da šest mjeseci odsustvujem sa Tura. Povreda je bila jedan problem, a drugi veliki bila je motivacija. Nijesam imao problem da treniram i uživam na teniskom terenu, ali sam imao mentalne prepreke kada je trebalo da se takmičim. Jednog dana ću dublje otkriti sa kakvim sam izazovima morao da se suočim i kako sam se osjećao”, istakao je Đoković. “Uvijek sam poštovao ljudi koji dijele svoje najranjivije momenta kao ‘prelomne’ tačke u nalaženju istinske snage koja inspiriše mnogo ljudi. Bio sam ranjiv toliko puta u posljednjih nekoliko godina. I dalje sam. I nije me sramota toga. Naprotiv, čini me iskrenijim prema sebi i drugima. Dopušta mi da duboko kopam i analiziram šta se zaista događalo u meni. Kada to otkrijem, spreman sam da napravim strategiju da prevaziđem taj problem i da nastavim kao snažnije, mudrije i srećnije ljudsko biće.” Upravo ta strategija bila je problem u teškom periodu koji je sada iza jednog od

Bio sam ranjiv toliko puta u posljednjih nekoliko godina. i dalje sam. i nije me sramota toga. naprotiv, čini me iskrenijim prema seBi i drugima. dopušta mi da duBoko kopam i analiziram šta se zaista događalo u meni najboljih tenisera u istoriji. “Nijesam bio mudar. I sigurno nijesam jasno slušao svoje tijelo dok mi je govorilo da nešto ozbiljno nije u redu sa mojim laktom. Pokušavao sam da nađem rješenja na drugim mjestima, a rješenje je uvijek bilo u meni”, iskren je Đoković. “Poslije mnogo promjena koje sam napravio na treninzima, reketom, članovima svog tima, nijesam znao da li ću biti u stanju da se vratim na željeni nivo tenisa. Zapravo, jedan dio mene uvijek vjeruje u moje kvalitete i sposobnosti, ali bilo je mnogo trenutaka sumnje, u kojima su stvari mogle da krenu u drugim pravcima”, jasan je Novak koji je za kraj jasno poručio. “Veoma sam blagosloven prolaskom kroz ovo nevjerovatno putovanje i podrškom mnogih ljudi širom svijeta. Volim vas. Volim tenis. Volim život. Novak. P.S. Vimbldonska trava opet je imala sjajan ukus. Samo bih dodao malo avokada i bila bi savršena”. A.K.

Začarao mrežu: Nikola Matović

B EP - CRNA GORA uBJEDLJIVA (34:23)

Crveni zgromili Gruziju PODGORICA - Dvorana: “Verde”. Gledalaca: 100. Sudije: Marko Sekulić i Vladimir Jovandić. Sedmerci: Crna Gora 2 (2), Gruzija: 3 (5). Isključenja: Crna Gora 12 minuta, Gruzija šest minuta. CRNA GORA: Matović (17 odbrana, dva sedmerca), Braunović (dvije odbrane), Ćorsović, Ašanin, Bakić 5, Eraković, N. Abramović 1, Mandić 5, Radoman 3, Bajčeta 1, Žurić 3, Vujović 5, Perišić 1, Kaluđerović 8, P. Abramović 3, Radičević. GRUZIJA: Kandolišvili (pet odbrana), Silakadze (dvije odbrane), Karaišvili (tri odbrane), Dneladze 2, Lapiašvili, J. Imnadze, Merkviladze 1, Niazašvili, Mikava 6, Bainazišvili 4, L. Imnadze, Bulbulašvili 2, Jobašvili 1, Koriuli 7, Korsantia, Gogava. Muška juniorska rukometna reprezentacija Crne Gore uvjerljivom pobjedom je otvorila B Evropsko prvenstvo koje se igra u dvorani “Verde”. Izabranici Brana Božovića su na startu bili bolji od Gruzije (34:23), a

naredni protivnik će biti Turska u ponedjeljak (19h). Tokom prvog poluvremena “crveni” su bili u grču, ali su na odmor otišli sa +2 (17:15). Međutim, u drugom dijelu su stvari došle na svoje mjesto. Agresivnom odbranom su udaljili protivnika od gola, dok su na drugoj strani pogađali u serijama. Sve je bilo riješeno na 11 minuta prije kraja kada je Crna Gora imala +10 (29:19). Do kraja viđeno je rutinsko odrađivanje posla Branka Vujovića i drugova. U istoj grupi Letonija je savladala Slovačku. A.K.

19 odBrana (dva sedmerca) imao je kapiten crne gore nikola matović na sinoćnjem meču

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine. me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

SUBOTA

● NE PROPUSTITE SPORTKLUB 1

12.00h 14.00h 15.00h 17.30h

F1 Hokenhajm, trening 3 Superkup Hokenhajm, kvalifikacije F1 Hokenhajm, kvalifikacije Valensija - Galatasaraj, fudbal

Novi spektakl kada je basket “3 na 3” u pitanju. Završni turnir u Kanadi Sportklub 1, 22.45h

SPORTKLUB 2 11.00h 15.00h 18.00h

WTA Gštad, tenis Dijamantska liga London Spidvej Kardif, moto sport

SPORTKLUB 3 13.35h 18.15h

Šangaj - Gvangžu Evergrande, fudbal Švajcarska - Španija, fudbal U19 (ž)

SPORTKLUB 4 14.30h

NEDJELJA

Dijamantska liga London

SPORTKLUB 5 15.10h

Dijamantska liga London

SPORTKLUB 6 15.30h

Pireli trofej, moto sport Bajern M. - PSŽ, fudbal Benfika - Sevilja, fudbal Inter - Zenit, fudbal

ARENASPORT 2 15.30h 17.30h

Moto sport Umag open, tenis

ARENASPORT 3 15.00h 19.00h

15.00h 17.30h

Odbojka na pijesku Sparta Prag - Opava, fudbal

11.00h 13.00h 15.10h 19.00h 22.45h 23.15h 23.45h 00.15h

Odbojka na pijesku

ARENASPORT 5 18.30h

Odbojka na pijesku

EUROSPORT 13.00h 17.45h 21.45h

● NE PROPUSTITE

Tur de Frans, biciklizam Ski skokovi MLS, fudbal

Kobe - Šonan, fudbal Hrvatska - Španija, rukomet U20 F1 Hokenhajm, trka Slovenija - Srbija, rukomet U20 Basket 3x3 Basket 3x3 Basket 3x3 Basket 3x3

SPORTKLUB 2 11.00h 15.00h 17.30h

WTA Gštad, tenis Dijamantska liga London Italija - Norveška, fudbal U19

SPORTKLUB 3

ARENASPORT 4 16.00h

Aik - Bromapjokarna, fudbal Portugal - Finska, fudbal U19

SPORTKLUB 1

Dijamantska liga London

ARENASPORT 1 12.45h 16.00h 18.00h 20.00h

SPORTKLUB HD

13.35h 18.00h

Hebei - Đangsu, fudbal Brondbi - Vejle, fudbal

SPORTKLUB 4 14.45h

Dijamantska liga London

ARENASPORT 1 12.45h 19.00h 21.00h 00.00h

Pireli trofej, moto sport Radnik - Partizan, fudbal Palmeiras - Atletiko MG, fudbal Kruzeiro - Atletiko PR, fudbal

ARENASPORT 2 20.00h

Umag open, tenis

ARENASPORT 3 Jedan od derbija na Internacionalnom kupu šampiona Bajern Minhen - PSŽ Arenasport 1, 16h

15.00h 20.00h 22.00h

Odbojka na pijesku Klub Briž - Standard, fudbal Liverpul - B. Dortmund, fudbal

ARENASPORT 5 19.45h

Odbojka na pijesku

EUROSPORT 13.05h

Tur de Frans, biciklizam