Page 1

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA POVODOM 4. JULA, DANA NEZAVISNOSTI SAD

Ne zaboravljamo podršku Vašingtona■ 2Crnoj Gori NAKON INCIJATIVE SAVJETA CENTRALNE BANKE CRNE GORE

ČETVRTAK, 5. 7. 2018. BROJ 2111 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■8

ODOBREN KREDIT EBRD CRNOGORSKOM FONDU

IRF-u još 150 miliona eura

Vukčević i Lazzaroli potpisali ugovor u Beču

O smjeni Radović odluka se donosi u parlamentu ■7

NAKON ČEDOMORSTVA U PLAVU

Pronađeno tijelo bebe, majci određen pritvor ■ 13

DEMOKRATE I GP URA I JOŠ NEĆE U PARLAMENT ■ 23

SKUPŠTINU BOJKOTUJE 8,1 ODSTO POSLANIKA

FOND ZA ZDRAVSTVO

Građani za pola godine popili 16,3 miliona eura ljekova ■ 14 ZA NAJBOLJE PONUDE:

SLUČAJ IZ DOBROTE

Potjernica za Pavićevićem zbog bjekstva iz bolnice ■ 1011 marketing@dnovine.me

SUTOMORE

Završen tehnički prijem pasarele +382 77300104

■ 1819


2

POLITIKA

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

DEMOKRATE I GRAĐANSKI POKRET URA I DALJE USLOVLJAVAJU POVRATAK U PARLAMENT

Đukanović i ambasadorka Fini

AMBASADORKA FINI U OPROŠTAJNOJ POSJETI

Članstvo u NATO savezu priznanje državnoj politici Kao zemlja koja baštini evropske demokratske vrijednosti, Australija snažno podržava Crnu Goru i na njenom putu ka EU, poručila je ambasadorka Australije u Crnoj Gori Julija Fini, koju je juče u oproštajnu posjetu primio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Fini je, kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, čestitala Đukanoviću izbor na tu funkciju i prijem Crne Gore u NATO, što, kako je kazala, predstavlja priznanje za ostvarenja crnogorske dr-

Intenzivirati ekonomsku saradnju Sa ambasadorkom Australije u Crnoj Gori Julijom Fini juče je razgovarao i premijer Duško Marković, a na sastanku je izraženo zadovoljstvo prijateljskim odnosima dvije države i ukazano na potrebu intenziviranja političkih kontakata i daljeg unapređenja obostrano korisne saradnje. “Prevashodno u domenu ekonomije, čemu geografska udaljenost ne treba da bude prepreka”, navodi se u saopštenju. Marković je ukazao na uspješno poslovanje australijskih privrednika u Crnoj Gori, koji angažmanom doprinose pozitivnoj percepciji i Crne Gore i Australije, shodno čemu treba da budu primjer budućim eventualnim australijskim investitorima.

žavne politike i podsticaj za jačanje saradnje dvije države, jer je i Australija važan partner Alijanse, posebno u tom regionu. Đukanović je zahvalio ambasadorki i generalnom guverneru Australije Piteru Kosgrou na čestitkama i ohrabrenju Crnoj Gori na putu integracija. Zajednički je ocijenjeno da postoje brojne mogućnosti za unapređenje saradnje dvije zemlje, prije svega na najvišem nivou. “Uspostavljanjem ugovorne baze između Crne Gore i Australije, biće stvorene pretpostavke za jačanje ekonomske saradnje i razmjenu iskustava u oblasti zaštite životne sredine”, navodi se u saopštenju. Tokom sastanka je ocijenjeno i da će pozitivna iskustva saradnje sa poslovnim ljudima iz Australije koji rade na značajnim projektima u Crnoj Gori, biti snažan podsticaj za dalje interesovanje biznis zajednice iz te zemlje. “Tokom susreta je ocijenjeno da je i djelovanje crnogorske nacionalne zajednice u Australiji most za unapređenje saradnje dvije zemlje”, dodaje se u saopštenju. A.N.

Uspostavljanjem ugovorne baze između Crne Gore i Australije, biće stvorene pretpostavke za jačanje ekonomske saradnje i razmjenu iskustava u oblasti zaštite životne sredine

SKUPŠTINU BOJKOTUJE 8,1 ODSTO POSLANIKA

Iz redova Demokrata i juče su se čule tvrdnje da se neće vratiti u parlament bez ispunjenja zahtjeva koje su predstavili u Planu izbornih reformi u Crnoj Gori. Iako Skupštinu bojkotuje deset poslanika, što čini 8,1 odsto poslanika u sadašnjem sazivu, ta tema svakodnevno izaziva različite reakcije u javnosti. Poslanik Demokratske Crne Gore Danilo Šaranović kazao je juče da su njihovi principi jasni i da neće odustati od njih. “Bez ispunjenja jasno definisanih zahtjeva nema povratka u redovan rad parlamenta”, kazao je Šaranović. Prema njegovim riječima, sa obje strane plenarne sale mogle su se čuti neutemeljene, netačne, nerijetko i uvredljive i neprimjerene izjave na račun Demokratske Crne Gore i „Ljudi za 21. vijek“. Analitičar prof. dr Srđan Vukadinović smatra da će, sudeći po reakcijama dijela opozicije koja se vratila u par-

Umjesto pravog, argumentovanog opozicionog djelovanja u smislu korekcija podluka vlasti, ove grupacije stvaraju ambijent nepomirljivosti i suprotstavljenosti

lament, doći do kulminacije njihovog nezadovoljstva, kontraproduktivnog dejstva, koje neće ići prema tolerantnim i konstruktivnim rješenjima. “Dobro je da se opozicija vratila u parlament, ali nije dobro ono što vidimo, kako se ponašaju jedni prema drugima. Umjesto pravog, argumentovanog opozicionog djelovanja u smislu korekcija podluka vlasti, ove grupacije stvaraju ambijent nepomirljivosti i suprotstavljenosti.

Njihovo zajedničko djelovanje se pojavljuje samo u slučajevima kada treba napraviti front prema vladajućoj eliti, dokazujući da ništa što su napravili i što postoji nije dobro urađeno. Opozicija ne shvata da se politička rješenja mogu postići samo ukoliko postoji makar minimum konsenzusa”, smatra Vukadinović. On ističe da opozicija, isto kao što je shvatila uzaludnost vaninstitucionalnog djelovanja, treba da shvati i uzalud-

Brajović: Ne pristajem na ultimatume

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je, gostujući na radiju Antena M, kazao da je izjava komesara Johanesa Hana, nakon što su lideri GP URA i Demokrata Dritan Abazović i Aleksa Bečić posjetili Brisel, podsticaj da se URA i Demokrate što prije vrate u parlament, iako je očigledno svi različito tumače. Brajović je kazao da je radnu verziju Odluke o obrazovanju Privremenog odbora za pripremu sveobuhvatne izborne i druge reforme Demokrata i URE dao poslanicima. “Ako hoćemo da razgovaramo o bilo čemu, moramo biti u parla-

mentu. Kvalifikacija za razgovor je vratite se u parlament i da razgovaramo o svim pitanjima. Oni sad govore da neće. Kad bih ponovio sve što su opozicioni poslanici govorili od 2016, onda bi vidjeli da se 29 poslanika vratilo u parlament, iako su tvrdili da nema povratka do ponavljanja izbora. Nema ponavljanja izbora, a oni su u parlamentu”, poručio je Brajović. On je naglasio i da nema prostora za uslovljavanje u vezi sa vanrednim parlamentarnim i lokalnim izborima. “Ne pristajem na ultimatume. Mi imamo termin parlamentarnih

izbora - 2020. Ne mislim da neko može da kaže - dajte nam termin izbora, pa ćemo se mi vratiti u parlament”, rekao je Brajović. Na pitanje da li je inicijativa GP URA i Demokrata uvod u novu vladu izbornog povjerenja, Brajović je rekao da to ne dolazi u obzir. “Ovo nije vrijeme koje je bilo kada se formirala prethodna Vlada izbornog povjerenja. Nijesam ni za formiranje, ni za razgovor o tome, jer imamo Vladu koja ima povjerenje u parlamentu, i imamo parlament koji radi naporno, odlučuje i donosi zakone”, poručio je Brajović.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

POLITIKA

3

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA POVODOM DANA NEZAVISNOSTI SAD

Ne zaboravljamo podršku Vašingtona Crnoj Gori Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu i američkom narodu najsrdačnije čestitke povodom 4. jula, Dana nezavisnosti SAD. Uz podsjećanje da su osnovne vrijednosti sadržane u Deklaraciji o nezavisnosti trajna inspiracija za sav slobodni, progresivni svijet, Đukanović je izrazio zadovoljstvo što Crna Gora, utemeljena na slobodarstvu i antifašizmu, gradi čvrste partnerske odnose sa jednom velikom Amerikom, osavremenjavajući tradicionalno prijateljstvo kroz saradnju na svim nivoima u obo-

Vukadinović Đukanović nost istrajavanja na govoru mržnje u međusobnoj komunikaciji i na kritikama koje polaze od toga da u Crnoj Gori ne valja ništa i da je isključivo vlast glavni uzročnik problema. “To je razmišljanje koje će najmanje rezultata donijeti onima koji ga proizvode, a najviše onima na koje se napad odnosi”, ocjenjuje Vukadinović. Prema njegovim riječima, opozicija, koja je smatrala da je bojkot parlamenta način borbe, shvatila je da sve više pada Brajović

njihov ugled i uticaj, te da gube znatan broj glasova. Takvim djelovanjem gubi se mogućnost da zadrže stare, a pogotovu da animiraju nove glasače. “Skupa je cijena povratka u parlament. Sad ih košta gubitak glasova. Dobro bi bilo da priznaju da vaninstitucionalno djelovanje nije dalo rezultat, već se pretvara u političko samoubistvo”, kaže Vukadinović. Komentarišući slučaj poslanika GP URA Neđeljka Rudovića koji je želio da se vrati u parlament, ali je njegova stranka bila protiv Vukadinović ističe da se pokazalo “interesno djelovanje ove grupacije”. “To je mala partija koja bi, da nije ušla u koaliciju sa Demokratama, vjerovatno bila potpuno marginalizovana. Sada prolaze ono što su prošle sve crnogorske partije, a to je da dolazi do mimoilaženja u njihovim redovima, što može značiti i odstupanje nekih članova i dijeljenje partije. To su procesi kroz koje će ova stranka uskoro proći i koji će pokazati da je to interesna grupacija koja je formirana zbog ciljeva medijskih tajkuna koji žele da imaju politički uticaj. Međutim, taj uticaj je potpuno marginalan”, rekao je Vukadinović. A.N.

stranom interesu. “Crna Gora izuzetno cijeni kontinuiranu podršku SAD njenom demokratskom razvoju i evroatlantskom i evropskom putu. Naše strateško partnerstvo dodatno je osnaženo novom dimenzijom saradnje u okviru NATO Alijanse, u zajedničkim naporima svih progresivnih snaga za doprinos globalnom miru i kolektivnoj bezbjednosti. Mi, pritom, ne zaboravljamo da je podrška Vašingtona bila od presudnog značaja za ostvarenje našeg evroatlantskog cilja. Dalja podrška SAD-a regionu Zapadnog Balkana od nemjerljivog je značaja za njegovu stabilnost i prosperitet kroz proces integracija, ekonomski i demokratski napredak, u interesu jačanja bezbjednosti na cijelom evropskom kontinentu”, navodi se u čestitki Đukanovića Trampu. Predsjednik Crne Gore

navodi da SAD u tim nastojanjima može uvijek računati na Crnu Goru kao na “pouzdanog partnera i promotera zajedničkih vrijednosti demokratskog svijeta”. “To je i platforma za unapređenje naše saradnje kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom planu. Uz iskrene čestitke povodom Dana nezavisnosti izražavam i najbolje želje za uspjeh i dalji sveukupni prosperitet Sjedinjenih Američkih Država, na dobro Vašeg naroda i cijelog čovječanstva”, navodi se u čestitki Đukanovića predsjedniku SAD i američkom narodu.

Tramp

ZAVRŠNA FAZA PREGOVORA O LOKALNOJ VLASTI

USKORO POZNATA IMENA PREDSJEDNIKA OPŠTINA

U završnoj fazi su pregovori o formiranju vlasti u opštinama u kojima su održani izbori 27. maja, a na kojim je Demokratska partija socijalista ostvarila ubjedljive pobjede. Kako je Televiziji Pink M potvrđeno iz najviših organa DPS-a, u Podgorici će, uz najjaču, vlast činiti Bošnjačka stranka, Albanci i Liberali, kao i tradicionalni partneri Demokratske partije socijalista - Socijaldemokrate. Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za sjutra, kada će odbornicima biti verifikovani mandati. U petak će biti i naimenovan predsjednik lokalnog parlamenta, a sjednicom će, po pravilu, predsjedavati najstariji odbornik. O gradonačelniku neće biti riječi, ali kako se može čuti iz partijskih krugova, jedan

od najozbiljnijih kandidata je Ivan Vuković, koji je bio nosilac liste DPS. Podjednako se pominje i ime aktuelnog gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, koji takođe može dobiti još jedan mandat za upravljanje glavnim gradom. DPS će imati 30 dana, od dana održavanja konstitutivne sjednice, da odluči, do kada bi trebalo po propisima da bude naimenovan prvi čovjek Podgorice. U Kolašinu su građani takođe dali najveće povjerenje DPS-u. U toj sjevernoj opštini je opozicija smijenjena, a o medijskim navodima da će predsjednik Opštine biti predsjednik lokalnog DPS-a Milisav Bulatović, izvor Pink M-a kaže da su posrijedi samo spekulacije i da su pregovori u toku. Dogovoreno je, međutim, da

će predsjednik Skupštine, čija je konstitutivna sjednica 9. jula, biti iz Grupe birača “Šule i Mikan s građanima Kolašina”. Čelnik Skupštine Bara, gdje je koalicija oko DPS-a osvojila 15 mandata, biće iz redova partnera najjače na državnom nivou – Socijaldemokrata. Ko će zauzeti čelne pozicije u Danilovgradu, Golubovcima, Plavu, Pljevljima i Rožajama još se spekuliše, dok će zasigurno prvi covjek Bijelog Polja u kojem je DPS ostvario ubjedljivu pobjedu biti aktuelni predsjednik Opštine Petar Smolović, a za predsjednika lokalne skupštine nedavno je naimenovan Abaz Dizdarević. Žabljak će u naredne četiri godine voditi i dosadašnji čelnik grada Veselin Vukićević, a lokalni parlament Vidoje Tomčić.


4

POLITIKA

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

ROTEM NA SASTANKU SA BOŠKOVIĆEM PORUČIO

Nastavlja se podrška Izraela u domenu odbrane Crna Gora i Izrael održavaju tradicionalno prijateljske odnose, a saradnja dvije zemlje je ojačana u domenu odbrane, sa posebnim fokusom na oblasti modernizacije i opremanja, kao i sajber odbrane, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković. On se juče sastao sa generalnim direktorom Ministarstva vanjskih poslova Izraela Juvalom Rotemom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Rotem je istakao da će Izrael nastaviti da podržava Crnu Goru u domenu unapređenja nacionalnih odbrambenih kapaciteta i izrazio zadovoljstvo razvojem bilateralne odbrambene saradnje dvije zemlje. Bošković je istakao da Crna Gora, kao najmlađa članica Alijanse, teži unapređenju bilateralne saradnje sa NATO saveznicima i sa partnerskim zemljama. Kako su saopštili iz Mi-

Sa sastanka

nistarstva odbrane, Bošković je upoznao sagovornika sa aktuelnim prioritetima i planovima u razvoju crnogorskog odbrambenog sistema i o konkretnim do-

BOŠKOVIĆ JE ISTAKAO ULOGU KOJU CRNA GORA, KAO PUNOPRAVNA NATO ČLANICA, IMA U DOMENU OBEZBJEĐIVANJA REGIONALNE STABILNOSTI

prinosima Vojske Crne Gore kolektivnom sistemu odbrane. “U pogledu bezbjednosnog aspekta regiona, Bošković je istakao ulogu ko-

ju Crna Gora, kao punopravna NATO članica, ima u domenu obezbjeđivanja regionalne stabilnosti, te istakao da ostajemo snažno posvećeni promo-

visanju politike otvorenih vrata Alijanse”, navodi se u saopštenju. Rotem je pohvalio napore koje je Crna Gora uložila na polju obezbjeđivanja stabilnosti unutar i van svojih granica, kao i rezultate sprovedenih reformi, koje su rezultirale punopravnim članstvom u NATO. Sagovornici su, razgovrajući o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji na međunarodnoj sceni, zaključili da se samo zajedničkim naporima mogu iskorijeniti bezbjednosni izazovi na globalnom nivou. A.N.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

politika

5

održana debata ¹ Pregovori sa eU: nekad i sadª

Cijelo društvo angažovati u procesu eu integracija

Države treba da iskoriste sve mehanizme društvenih reformi koje im pružaju pregovori sa Evropskom unijom i da postavljaju realne ciljeve, uz angažovanost cjelokupnog društva, poručeno je na debati „Pregovori sa EU: nekad i sad“. Panel debatu je organizovala Kancelarija za evropske integracije u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom, povodom obilježavanja šest godina od početka pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU). Na debati je ocijenjeno da Crna Gora mora da pokaže dodatnu spremnost i rezultate u poglavljima 23 i 24, kako progres u drugim oblastima ne bi bio blokiran. Glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU Aleksandar Drljević podsjetio je na novi pristup u pregovorima država kandidata sa EU, istakavši da je dobro što se sa reformama krenulo upravo u oblastima koje obuhvataju poglavlja 23 i 24, koja su najzahtjevnija i najkompleksnija. “Od početka integracionog procesa naš moto je bio „kvalitet prije brzine“ i sve što smo radili u prethodnom periodu i što treba da radimo odnosi se na promjenu crnogorskog

Sa jučerašnjeg panela

društva i institucija. Reforme sprovodimo zbog naših građana i boljeg života na ovom postoru”, kazao je Drljević. Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević pohvalila je izuzetno dobre odnose između pregovaračkih timova Srbije i Crne Gore. Kako je ocijenila, vladavina prava je u ovom procesu naročito važna. “Bez vladavine prava nema ni razvoja, ni povlačenja stranih investicija, ni održivih domaćih investicija, niti razvoja lokalnih samouprava. To je osnova za reforme, a za sve to je potrebna i refor-

ma državne uprave”, kazala je Miščević. Ambasador Hrvatske u Cr-

noj Gori Veselko Grubišić kazao je da je veoma važno da čitavo društvo bude uklju-

čeno u procec integracije, te da je članstvo pozitivno uticalo na državu i mnoge oblasti. “Naveo bih kao primjer turizam - razlika u broju turista 2017. i 2013. godine je četiri miliona. Kao negativnu stvar naveo bih odlazak mladih u zemlje koje nude veće plate”, rekao je Grubišić. Moderatorka panela i predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović kazala je da je korišćenje pretpristupnih fondova važno pitanje, i podsjetila da Crna Gora ima najmanje administrativne kapacitete. „Dosta ljudi iz IPA struktura je vrlo mobilno, brzo dolaze i brzo odlaze“, rekla je Đurović, dodajući da je problem kako zadržati te ljude. A.N.

Problem rješavati tamo gdje nastaje Govoreći o problemu migranata, Grubišić je kazao da nema nijedne krize iz koje EU nije izašla, ocjenjujući da je model koji je EU ostvarila sa Turskom dobar. “Problem treba rješavati tamo gdje nastaje, i mislim da je ovo dobra formula”, rekao je Grubišić, podsjetivši da se Hrvatska, kao ni Crna Go-

ra i Albanija, nijesu odlučile za zid i žicu. “Mi imamo ljude i tehniku kojima kontrolišemo situaciju. Mislim da jako dobro stojimo, iako nam teško padaju nelegalne migracije”, dodao je Grubišić. Govoreći o tom problemu, Drljević je rekao da je rješavanje migrantske krize veliki

izazov za EU. “Tu su očekivanja svih nas jako usmjerena prema Austriji i ostalim članicama, jer će napredak koji mi realizujemo zavisiti i od rješavanja tih problema na nivou predsjedavanja, a i na nivou odnosa drugih država članica prema tim pitanjima”, naveo je Drljević.

ivanović U radnoj Posjeti aUstriji i slovačkoj

Podrška Crnoj Gori na putu ka EU Crna Gora očekuje podršku kada je riječ o evropskoj politici proširenja, imajući u vidu da je Austrija preuzela 1. jula ove godine predsjedavanje EU, poručio je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanović. Ivanović je boravio u radnoj posjeti ministarstvima odbrane Austrije i Slovačke i tom prilikom imao bilateralne konsultacije sa političkim direktorima tih zemalja.

Tokom sastanka sa austrijskim političkim direktorom, brigadnim generalom Johanom Frankom, Ivanović je istakao vidljivu ulogu Austrije u regionu Zapadnog Balkana. Frank je istakao da će Austrija podržati Crnu Goru i njene napore na putu evropskih integracija, s obzirom na to da je Zapadni Balkan među prioritetima austrijskog predsjedavanja. “Naglasio je spremnost za

nastavak pružanja podrške unapređenju cjelokupnog odbrambenog sektora Crne Gore, kroz zajedničke obuke i vježbe”, saopšteno je iz Ministarstva. Ivanović je naglasio intenzitet saradnje dva ministarstva sa fokusom na oblast planinskog ratovanja. Tokom sastanka sa slovačkim kolegom Bohušom Kuktom, Ivanović je upoznao sagovornika sa ostvarenim re-

Ivanović sa slovačkim kolegama zultatima Ministarstva, kao i sa prioritetima za naredni period, sa posebnim akcentom na modernizaciju i opremanje.

Kukta je istakao da o članstvu u NATO nije moguće govoriti izolovano i van konteksta EU I njenih vrijednosti. A.N.


ekonomija 1.16420 0.88108 128.640 1.15570 73.6646 117.974 7.39400

au = 1,256.17$

aG=16.07$

Sa panela “Kako unaprijediti zakonsku regulativu u sektoru pomorstva”

pANEL MONTENEGRO BIZNIS ALIJANSE

Promijeniti pomorsku zakonsku regulativu

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva trebalo bi da zbog složenosti pomorske zakonske regulative hitno pristupi njenom preispitivanju i promjeni, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je organizovala Montenegro biznis alijansa (MBA). Predsjednik Odbora MBA za pomorstvo Milan Dragić kazao je da je neophodno obezbijediti podsticajnu zakonsku regulativu kako bi se razvoj sektora pomorstva ubrzao. “To znači da bi postojeću zakonsku regulativu trebalo učiniti stimulativnijom za različita ulaganja i dopuniti je novim propisima i zakonskim aktima koji bi unaprijedili zakonski okvir i učinili ga podsticajnim za biznis”, rekao je Dragić. On je, u odsustvu predstavnika Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore Janka Milutina, pročitao njegovo pismo. “Pomorci su najvredniji i najvažniji pomorski resurs

Crne Gore koji je nesvjesno zapostavljen ili namjerno zaboravljen, pa zbog toga ne postoje realni ekonomski parametri koji bi pokazali da pomorci imaju značajan doprinos u bruto domaćem proizvodu”, naveo je Milutin u pismu. Da bi se brže i efikasnije unaprijedila pomorska regulativa, predložio je da Vlada prepozna interes od pomorstva i da u tom smislu revidira strategiju razvoja tog sektora. “Vlada bi trebalo da, kao i u svim pomorskim zemljama, odredi resorno Ministarstvo kao koordinatora svih aktivnosti koji se odnose na pomorstvo”, istakao je Milutin. Na okruglom stolu pod nazivom “Kako unaprijediti zakonsku regulativu u sektoru pomorstva” govorili su i pomoćnik direktora Morskog dobra Dragan Marković, predstavnik Direktorata za pomorski saobraćaj Vladan Radonjić. D.J.

3,95

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

monTEnEgRo berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

6

MILIONA eurA IzNOsIO je ukupAN prOMet NA MONteNegrOberzI u juNu I bIO je 94 OdstO MANjI NegO u MAju

Proširuju poslovanje Komercijalna banka posvećena je razvijanju dobrih odnosa sa klijentima i ima planove za proširenje poslova u Crnoj Gori, saopštili su njeni predstavnici na jučerašnjem sastanku sa guvernerom Centralne banke (CBCG) radojem Žugićem. Nedavno je, u tom cilju, sjedište banke iz Budve premješteno u Podgoricu. “Naša je namjera da, poštujući domaću regulativu i međunarodne standarde, poslujemo na način koji će doprinositi očuvanju i snaženju finansijske stabilnosti”, kazao je predsjednik Grupe Komercijalna banka vladimir medan. Žugić je ocijenio da se u pozitivnu sliku stanja bankarskog sektora u Crnoj Gori ‘uklapa’ i Komercijalna banka, iako, po učešću, mala, ali dobro kapitalizovana, visoko likvidna i profitabilna. r.e. Sa sastanka

Poziv za mentoring usluge Ministarstvo ekonomije raspisalo je javni poziv za pružanje standardizovane usluge mentoringa za mikro, mala, srednja preduzeća i preduzetnike koji će biti otvoren do 4. avgusta. Proces mentoringa realizuje se po uspostavljenoj mentoring šemi, razvijenoj u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju. Usluga mentoringa je besplatna za 30 odabranih korisnika sa teritorije opština Podgorica, Cetinje, Bar, Danilovgrad, Nikšić, Mojkovac, Bijelo Polje, Pljevlja, Berane, Rožaje, Kotor i Tivat. r.e.

Naziv PREN JGPK TREN LUBA MARB

Najveći promet CijeNa 0,5800 11,3429 0,0701 0,1686 1,6000

KoličiNa 17.440 210 20.000 2.888 245

obim u € 10.115,2000 2.382,0100 1.402,0000 486,8600 392,0000

PromjeNa 1,75% -2,22% 0,00% 3,31% 0,00%

Na forumu u Skadru

pRIVREDNICI NA FORUMU U SKADRU

Raste deficit u robnoj razmjeni sa Albanijom

Robna razmjena između Crne Gore i Albanije prethodnih godina je na relativno niskom nivou, uz konstantno rastući deficit, istakao je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović na poslovnom forumu crnogorskih i albanskih privrednika u Skadru. Usporen rast, kako je dodao, uslovljen je netarifnim barijerama koje zemlje CEFTA nameću u međusobnoj trgovini. “Procjena je da bi harmonizovanjem propisa, uzajamnim priznavanjem sertifikata i usklađivanjem rada inspekcijskih organa mogli za trećinu uvećati obim trgovine u regionu”, kazao je Golubović. On je naveo da logistički troškovi u regiji iznose 16

odsto BDP-a, što je dvostruko više u poređenju sa evropskim prosjekom. “Samo jedan dan zastoja robe na granici smanjuje njenu vrijednost za jedan odsto, a kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, čak i do sedam odsto”, ukazao je Golubović. Učesnici panela su pozvali na ukidanje administrativnih barijera za privredu, zatražili uspostavljanje jedinstvenih graničnih prelaza, kao i to da jedna carinska deklaracija važi za obje države. “Biznis barijere na albanskom tržištu koje imaju crnogorski proizvođači piva i vina potrebno je što prije ukloniti i tako poštovati CEFTA sporazum”, ukazao je direktor firme Comp Comerc Ranko Jovović. D.J.

RADULOVIĆ I ROTEM NA SASTANKU

Saradnja sa Izraelom

Izrael je zainteresovan za saradnju u oblasti turizma u Crnoj Gori, ali i ostale perspektivne privredne sfere, ocijenjeno je na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića i generalnog direktora Ministarstva vanjskih poslova Izraela Juvale Rotema. Oni su istakli da je do sada ostvarena uspješna saradnja i da postoji veliki prostor

za njeno unapređenje. “Postoje mnoge oblasti iz kojih bi Crna Gora mogla da koristi iskustva Izraela, ali i da ponudi prednosti kojima raspolažu teritorijalno male države”, kazao je Radulović. Rotemu je to bila prva posjeta Balkanu, a njen cilj je sagledavanje potencijala koje Crna Gora i Srbija mogu imati za izraelske investitore. D.J.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

OPGO LUBA PREN TREN JADR

0,0220 0,1686 0,5800 0,0701 0,0500

12.109 2.888 17.440 20.000 70

266,4000 486,8600 10.115,2000 1.402,0000 3,5000

PromjeNa 120,00 3,31 1,75 0,00 0,00

Naziv KOGE JGPK JADR INSM MARB

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,1140 11,3429 0,0500 28,0001 1,6000

KoličiNa 1.050 210 70 2 245

obim u € 119,7000 2.382,0100 3,5000 56,0000 392,0000

PromjeNa -4,92 -2,22 0,00 0,00 0,00

NakoN iNcijative Savjeta ceNtralNe baNke crNe Gore

Epilog razrjEšEnja irEnE radović u parlamEntu

Od kako je Savjet Centralne banke Crne Gore podnio predlog za razrješenje viceguvernerke dr Irene Radović, CBCG se nije oglašavala. Oni su svoje obrazloženje dostavili parlamentu, a na samom zasijedanju će pred poslanicima dodatno, uz svu potrebnu dokumentaciju, objasniti zašto je predložena njena smjena. S obzirom da je danas sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, koji na dnevnom redu ima poslovanje CBCG u prošloj godini, vrlo je vjerovatno da bude priče i o ovom slučaju koji je zaslužio veliku medijsku pažnju, ali će epilog biti na plenumu koji će donijeti konačnu odluku.

Pritisak na CBCG?

■ SudSki Spor u parizu

I dok CBCG čeka priliku da javno saopšti što ima u najvišem zakonodavnom domu u državi, viceguvernerka je iz bolnice u Beču, odakle se obraća medijima, predlog za razrješenje svela na lični nivo, svaljujući sve na teret guvernera Radoja Žugića, kojeg je teškim kvalifikacijama prozvala da stoji iza njene smjene. Radović je, kako je obavijestila medije, krajem aprila podnijela prijavu protiv Žugića, optužujući ga za diskriminaciju i mobing. Viceguvernerki ovo neće biti prvi put da je u sudskom sporu zbog povreda zakonskih procedura, samo što je u prethodnom slučaju, koji su objelodanile ND Vijesti prije nekoliko godina, ona bila ta protiv koje je podnijeta tužba. Protiv viceguvernerke Ra-

Protiv viceguvernerke radović se, dok je bila na dužnosti ambasadora u Parizu, vodio sudski sPor Po Prijavi bivše sekretarice u ambasadi crne gore dalide kovačević, koja je, kako su vijesti objavile, tužila radović zbog kršenja ugovora o radu i tražila odštetu od 20.000 eura dović se, dok je bila na dužnosti ambasadora u Parizu, vodio sudski spor (u julu 2011. godine), po prijavi bivše sekretarice u Ambasadi Crne Gore Dalide Kovačević, koja je, kako su Vijesti objavile, tužila Radović zbog kršenja ugovora o radu i tražila odštetu od 20.000 eura. Kovačević je op-

tužila ambasadorku da odbija da joj vrati radna dokumenta zbog čega nije mogla da se prijavi na Biro rada, te da je odbila i da joj isplati osam hiljada eura otpremnine, zbog čega je bila primorana da podnese tužbu. Epilog ovog spora je bila presuda po kojoj je država Crna Gora Dalidi Kovačević, inače francuskoj državljanki, bila dužna da plati oko 8.000 eura za otpremninu, kao i sudske troškove. Na ovakvu odluku suda, Radović nije uložila žalbu. Tekst iz Vijesti o ovom slučaju se našao u u francuskim medijima, budući da ga je prenio jedan od tamošnjih advokata, nazivajući ovaj slučaj “neprijateljskim činom prema Francuskoj i njenom zakonodavstvu”.

■ razrješenje kao povod za aferu

U slučaju koji je trenutno aktuelan, Radović je ta koja se žali na ugroženost i mobing, kvalifikujući predlog za razrješenje kao “sramni revanšizam” guvernera CBCG. Zašto je baš guverner taj kojeg viceguvernerka optužuje, postoje svakakve spekulacije. Prema informacijama Dnevnih novina, inicijativu za razrješenje podnijela su dva člana Savjeta CBCG, koju su potom prihvatili svi članovi ovog tijela. Dakle, svi su stali iza predloga, a šta je sve tome prethodilo pokazaće, vjerujemo, rasprava u parlamentu. Što se tiče Irene Radović, ona je već obavijestila javnost o “torturi” koju je preživjela za devet mjeseci koliko ima od kako je izabrana za člana Savjeta CBCG.

Za sagovornike Dnevnih novina koji su željeli da ostanu anonimni, čitav ovaj slučaj, kakav god bio epilog i u parlamentu i u Osnovnom sudu u Podgorici može se tumačiti i kao svojevrstni pritisak na Centralnu banku Crne Gore kao regulatora na crnogorskom finansijskom tržištu. I to pritisak preko medijskog koncerna čiji su vlasnici i suvlasnici blisko povezani sa jednom bankom za koju se spekuliše da je u krizi. Podsjetimo, Savjet CBCG je prozvao Irenu Radović da je u jednom od postupaka kod drugog organa dostavila dokument koji je saglasno zakonu i opštem aktu CBCG označen stepenom tajnosti, zbog čega je CBCG podnijela krivičnu prijavu 24. maja navodeći kao razlog osnovanu sumnju da je izvršila krivčno djelo “odavanja poslovne tajne”. Guverner joj, prema njenim navodima, nije dao da radi svoj posao, što u potpunosti odudara od obrazloženja članova Savjeta CBCG koji su, između ostalog, naveli da je Irena Radović napravila ozbiljne propuste u radu prilikom obavljanja poslova iz oblasti kontrole bankarskog sektora, te koja je lične interese stavila ispred interesa banke... Sa ocjenama članova Savjeta, Radović je, na posredan način, polemisala preko ND Vijesti koje su juče objavile njen “osvrt” poslat Savjetu 2. jula ove godine, pretvarajući priču o jednom razrješenju u aferu. V.Š.


POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Prva tranša od 100 miliona iskoristiće se za nova radna mjesta

Merkel

Kineske carine, u iznosu od 34 milijarde dolara na robu iz SAD, stupaju na snagu u ponoć 6. jula po pekinškom vremenu, prenosi Rojters. Vašington je ranije objavio da će 6. jula uvesti tarife na kinesku robu u vrijednosti od 34 milijarde dolara, a Peking je odgovorio da će uzvratiti istog dana. Zbog vremenske razlike, kineske carine stupaju na snagu prije američkih.

HTC otpušta 1.500 ljudi

hiljade radnika imao je HTC na kraju marta

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

IRF-u odobreno 150 miliona eura sredstava

Carine Kine važe od sjutra

7,3

EKONOMIJA

NOVI UGOVOR O ZAJMU SA EVROPSKOM INVESTICIONOM BANKOM

Upozorenje SAD-u na trgovinski rat Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je juče američkog predsjednika Donalda Trampa na opasnost od trgovinskog rata ukoliko SAD konkretizuju prijetnje o uvođenju takse na uvoz stranih automobila. “SAD su već izazvale trgovinski spor poslije uvođenja takse na uvoz čelika i alumunijuma, ali bi mogle da izazovu pravi trgovinski rat s porezom na uvoz automobila”, rekla je Merkel juče u parlamentu.

8

Kompanija HTC planira da smanji broj zaposlenih na globalnom nivou za oko četvrtinu, odnosno da ugasi 1.500 radnih mjesta u proizvodnom pogonu u Tajvanu. Iz kompanije koja se bavi proizvodnjom pametnih telefona saopšteno je da je taj potez neophodan kako bi se poboljšalo upravljanje resursima i spriječio dalji pad prodaje.

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je Investiciono razvojnom fondu (IRF) novih 150 miliona eura, a sredstva će biti realizovana u dvije tranše, dogovoreno je juče u Beču. Ugovor o zajmu potpisali su predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević i generalni direktor EIB-a Luca Lazzaroli. “Prva tranša kredita, u iznosu od 100 miliona eura, namijenjena je za podršku i podsticaj razvoja sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori i za otvaranje novih radnih mjesta”, saopšteno je iz IRF-a. Vukčević je kazao da je taj kreditni aranžman važan za ukupan ekonomski razvoj Crne Gore. “To je četvrti ugovor između IRF-a i EIB-a. I u narednom periodu ćemo uspješno sarađivati sa EIB-om, sa kojom saradnja u kontinuitetu traje još od 2012. godine”, naveo je Vukčević. Realizacijom tog ugovora, kako su istakli iz IRF-a, EIB je obezbijedio dodatne stimulanse za otvaranje novih radnih mjesta, koja su namijenjena mladima, u vidu smanjenja kamatne stope u iznosu od 0,2 odsto.

■ PREDUZEĆA U okviru Samita zemalja Zapadnog Balkana učestvovala je i ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Ona je na sastanku ministara kazala da

MSP predstavljaju glavni motor ekonomskog razvoja Crne Gore, te da je na osnovu toga Vlada omogućila brojne programe finansijske i tehničke podrške domaćim i stranim firmama. “Jačanje domaćeg privrednog sektora jedan je od uslova za podizanje konkurentnosti poslovnog okruženja. Neophodno je raditi na promociji i razvoju MSP, kako bi se ojačalo povjerenje u privatni sektor i poslodavce”, poručila je Sekulić. Ona je podsjetila da je Ministarstvo nedavno osnovalo Direkciju za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje fondovima EU, od koje kompanije mogu dobiti tehničku pomoć, informacije i savjetodavnu podršku.

■ PLAN Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović na ministarskom panelu u Beču je predstavio rezultate sprovođenja Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor (MAP REA). “Države regiona značajno su napredovale u sprovođenju Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor na Zapadnom Balkanu. Ipak, neophodno je is-

REALIZACIJOM UGOVORA OBEZBIJEĐENI SU DODATNI STIMULANSI NAMIJENJENI MLADIMA

Regionalna trgovine raste Komesar EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han rekao je da regionalna trgovina između zemalja Zapadnog Balkana u prethodnom periodu pokazuje veliki rast i da to ukazuje na dobar rezultat saradnje zemalja članica unutar Berlinskog procesa. “Taj proces je neophodno ubrzati, jer nijesu potrebne velike promjene kako bi sve zemlje bile saglasne sa predloženim”, poručio je Han. Regionalni ekonomski prostor, kako je rekao, ima potencijal da bude prekretnica za region, jer predstavlja praktičnu pripremu za učešće regiona u jedinstvenom tržištu EU. puniti još mnogo zadataka”, kazao je Svilanović. Kako je dodao, ostvaren je i značajan napredak u sva četiri segmenta tog dokumentatrgovini, investicijama, mobilnosti i digitalnoj integraciji. Svilanović je, tokom predsjedavanja ministarskim panelom, ocijenio da je pred regionom, i pored ostvarenog napretka, i liberalizacija trgovine uslugama, snižavanje cijena rominga i napredak u sprovođenju Digitalne agende. D.J.

U Španiji je trenutno najniži nivo nezaposlenosti od 2008.

Pala nezaposlenost u Španiji Nezaposlenost u Španiji u junu je pala na 3,16 miliona ljudi, što je najniži nivo od decembra 2008, objavilo je Ministarstvo rada. To je skoro za dva miliona manje od najvišeg nivoa zabilježenog na kraju ekonom-

ske krize u februaru 2013. godine. Broj Španaca koji su se kao nezaposleni prijavili nadležnim službama za zapošljavanje pao je u junu za 2,77 odsto u odnosu na prethodni mjesec, ili za 89.968 ljudi.

Vukčević i Lazzaroli prilikom potpisivanja ugovora u Beču


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

TURIZAM

INSPEKCIJE U JUNU NAPISALE NALOGE ZA 647.910 EURA KAZNI

JUL

5 KALENDAR

Za 20 dana više od 2.000 prekršaja

DOGAĐAJA ■5. jul od 19.30 h SALSA ŽURKA Plaža Waikiki Tivat

■6. jul od 22h LJETO SA ZVIJEZDAMA Parampaščad, Bad Copy, Kerber Šetalište kralja Nikole Bar

Call centar NTO 0 8000 1300

Počele kontrole inspektora U 3.883 kontrole koje su od 11. do 30. juna izvršile pripadnici Uprava za inspekcijske poslove, utvrđeno je čak 2.394 nepravilnosti, saopštili su iz tog državnog organa. Kako su precizirali, inspektori su u 869 slučajeva izrekli takozvanu mjeru ukazivanja, dok je u 820 slučajeva doneseno rješenje. „Na osnovu počinjenih prekršaja, izdata su 2.004 prekršajna naloga, sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 647.910 eura i podneseno pet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka“, dodaju iz Uprave. Inspekcijski timovi na-

INSPEKTORI SU U 869 SLUČAJEVA IZREKLI TAKOZVANU MJERU UKAZIVANJA, DOK JE U 820 SLUČAJEVA DONESENO RJEŠENJE. stavljaju kontrole, a u fokusu njihove pažnje biće ispunjenosti uslova poput registracije i prijave djelatnosti za rad, uslova za rad u objektima u kojima se obavljaju turističke, ugostiteljske, trgovačke, zdravstvene i druge djelatnosti, porijeklo robe, uplata dnevnih pazara, eviden-

cija gostiju, zapošljavanje i isplata zarada, zaštita potrošača, te prava intelektualne svojine. „Pojačanim angažmanom inspekcija doprinosi zaštiti legalnog prometa roba i usluga, tržišta rada, bezbjednosti i zdravlja, prostora i životne sredine. Uprava za inspekcijeske poslove i u narednom periodu vršiće pojačan nadzor na primorju i u planinskim turističkim centrima, u cilju suzbijanja sive ekonomije u svim sferama, ali i zaštitite korisnika svih usluga po pitanju njihovog zdravlja i potrošačkih prava“, dodaju iz Uprave. K.J.

9

U NOVOM I IGALU

Upućuju na slobodan smještaj

U hotelima i na plažama hercegnovske rivijere 1. jula počelo je anketiranje turista, koje će trajati dva mjeseca. Kako je saopšteno iz Turističke organizacije Herceg Novi, istraživanje će sprovoditi dvoje anketara, a rezultati će biti poznati u novembru. Prema riječima direktora TO Herceg Novi, Pavla Obradovića, anketna pitanja se odnose na različite elemente turističke ponude i imaju ponuđene odgovore, što olakšava obradu podataka. Od ove sezone angažovani su i promoteri grada na najfrekventnijim lokacijama, koji će informisati turiste o popunjenosti kapaciteta na rivijeri. „Po dva promotera su na Autobuskoj stanici i ispred Info biroa u Igalu, koji će uputiti zainteresovane turiste na adresu smještaja bez novčane nadoknade“, istakao je Obradović i pozvao sve izdavaoce privatnog smještaja da im dostave informacije o cijenama i ispunjenosti. K.J.

PRIZNANJA WORLD TRAVEL AWARDS 2018 DODIJELJENA NA CEREMONIJI U ATINI

Regent Porto Montenegro najbolji crnogorski hotel Akvadukt u Baru Akvadukt se nalazi sa sjeverne strane Starog Bara. Izgrađen je u vrijeme Turaka, u 17. vijeku i služio je da se u grad dovede voda sa izvorišta udaljenog oko tri kilometra. Konstrukcija se sastoji od 17 većih lukova različitih raspona, koji se oslanjaju na isto toliki broj masivnih stubova.

Regent Porto Montenegro dobitnik je ovogodišnje nagrade World Travel Awards 2018 kao vodeći hotel u Crnoj Gori, saopšteno je iz ovog hotela. „Počastvovani smo priznanjem Montenegro’s leading hotel 2018 koje tretiramo kao potvrdu kontinuiteta kvaliteta usluge. Naime, hotel Regent je od svog otvaranja postigao i zadržao standard izuzetne usluge te, vjerujemo, unaprijedio luksuznu turističku ponudu regiona“, izjavio je generalni menadžer Kaj Dikman, koji je priznanje preuzeo pro-

teklog vikenda na gala ceremoniji u Atini, te istakao kako će nastaviti da kreiraju „iskustva po mjeri gostiju“. The World Travel Awards je renomirana globalna organizacija koja ima za cilj prepoznavanje i nagrađivanje najboljih u svim sektorima uslužne industrije i putovanja, sa posebnim osvrtom na besprijekornu uslugu i posebne sadržaje. Ova 26. nagrada stigla je neposredno prije nego što je hotelski lanac Regent kupila čuvena hotelska grupacija Interkontinental. „Pripadnost IHG grupaciji

otvara mogućnosti realizacije punog potencijala Regent brenda kao istinskog ambasadora luksuznog segmenta turističke industrije. Sada pripadamo impresivnoj mreži rezervacija i subjekata prodaje, koja uspješno opslužuje postojećih 5.300 hotela. Radujemo se ovim razgranatim platformama koji će doprinijeti ostvarivanju ciljeva naših poslovnih planova i daljem pozicioniranju Crne Gore na mapi luksuznih turističkih destinacija“ kazao je Dikman tim povodom za Dnevne novine. K.J.


10

hronika

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

zatvorenik napustio b

Crna Gora Ministarstvo ekonomije JAVNI POZIV ZA SPROVOĐENJE MENTORING USLUGA U 2018. GODINI Javni poziv za pružanje mentoring usluga koji sprovodi Ministarstvo ekonomije u saradnji sa biznis centrima/ jedinicama lokalne samouprave, namijenjen je mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima, u cilju pružanja podrške nesmetanom razvoju i smanjenju broja neuspješnih privrednih subjekata. Proces mentoringa se odvija po uspostavljenoj mentoring šemi, razvijenoj u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA). Metodologija određuje korake u procesu u okviru kojeg stručno lice-mentor sprovodi u direktnom kontaktu i radu sa osnivačem i/ili odgovornim licem privrednog subjekta određeni broj sati, 25 za novoosnovana preduzeća i 50 za postojeća, i to u prostorijama korisnika (ne manje od 70% od ukupnog broja predviđenih sati). Osnivač i/ili odgovorno lice privrednog subjekta i mentor zajedno proučavaju aktuelno poslovanje, analiziraju trenutnu situaciju, dijagnostifikuju razloge trenutnih problema ili smetnji za dalji razvoj, sagledavaju potencijale za rast, te na osnovu konstatovanog stanja mentor i korisnik mentoring usluge pripremaju plan razvoja. Mentoring čini skup sljedećih usluga: • Dijagnostikovanje - analiza trenutne situacije u preduzeću, odnosno kod preduzetnika; • Pomoć u pripremi razvojnih aktivnosti/planova i njihovoj implementaciji, kako bi se dostigli što bolji poslovni rezultati; • Savjetovanje i koordinacija aktivnosti usmjerenih na pristupanje fondovima, vladinim programima podrške razvoju biznisa, novim tehnologijama, konsultantskim uslugama, itd.; • Pomoć u pronalaženju poslovnih partnera i uspostavljanju poslovne saradnje. Ko su mentori? Mentor je kvalifikovana osoba koja posjeduje certifikat da je uspješno završila mentoring treninge organizovane od strane certifikovanih mentora Razvojne agencije Srbije i JICA konsultanata iz oblasti dijagnostifikovanja preduzeća, finansijskog menadžmenta, marketinga, pisanja biznis plana, proizvodnog menadžmenta, poslovne komunikacije i razvoja ljudskih resursa. Usluga mentoringa je besplatna za odabranih 30 korisnika sa teritorije opština: Podgorica, Cetinje, Bar, Danilovgrad, Nikšić, Mojkovac, Bijelo Polje, Pljevlja, Berane, Rožaje, Kotor i Tivat. Zainteresovani kandidati podnose prijave u dvije kategorije: • Novoosnovani privredni subjekti-ne stariji od 3 godine od dana objavljivanja Javnog poziva; • Postojeći privredni subjekti-koji su registrovani prije aprila 2015. godine. USLOVI JAVNOG POZIVA Pravo učešća na Javnom pozivu imaju registrovana mikro, mala i srednja preduzeća, kao i preduzetnici u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (“Sl. list RCG”, br.040/11) koja: • imaju sjedište na teritoriji Podgorice, Cetinja, Bara, Danilovgrada, Nikšića, Mojkovca, Bijelog Polja, Pljevalja, Berana, Rožaja, Kotora i Tivta. • posluju 100 % u privatnom vlasništvu; • nijesu imala gubitke u poslednjoj godini poslovanja (za privredne subjekte koji su registrovani prije aprila 2015. godine); • za privredne subjekte koji su registrovani posle aprila 2015. godine ne važi gore navedeni kriterijum; • ne obavljaju djelatnost u okviru industrije čelika, uglja i sintetičkih vlakana; brodogradnja; proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda; proizvodnja duvanskih proizvoda; proizvodnja i prodaja vojne opreme ili usluga; učešće u projektima kojima se krše međunarodno priznata prava radnika uključujući bezbjednost na radu, pravila i procedure u Crnoj Gori; bilo koja aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija); ljekovi u dijelu distribucije; bankarstvo i osiguranje; trgovina; građevinarstvo (u dijelu izgradnje gotovih stambeno-poslovnih jedinica); ugostiteljski objekti koji isključivo pružaju usluge točenja pića; djelatnosti izdavanja novina i drugih povremenih izdanja, djelatnosti proizvodnje i emitovanja radijskog i televizijskog programa; djelatnost novinskih agencija; kupovina udjela u drugim društvima, akcijama i ostalih vrijednosnih papira; benzinske pumpe; prodajni auto saloni; trgovina valutama i hartijama od vrijednosti; nemoralne i nelegalne aktivnosti. POTREBNA DOKUMENTACIJA Dokumentacija koja se obavezno dostavlja prilikom prijavljivanja na Javni poziv: Za novoosnovane privredne subjekte, ne starije od 3 godine od dana objavljivanja Javnog poziva: 1. Detaljno popunjen, potpisan i ovjeren prijavni formular; 2. Rješenje o registraciji iz CRPS; 3. Komplet obrazaca završnih računa za 2016 i 2017. godinu (Bilans stanja, Bilansa uspjeha, Bruto bilans, Statistički aneks) Napomena: Tačka 3. ne važi za privredne subjekte registrovane u drugoj polovini 2017. godine. Za privredne subjekte koji su registrovani prije aprila 2015. godine 1. Detaljno popunjen, potpisan i ovjeren prijavni formular; 2. Rješenje o registraciji iz CRPS; 3. Komplet obrazaca završnih računa za 2016 i 2017. godinu (Bilans stanja, Bilansa uspjeha, Bruto bilans, Statistički aneks). Ministarstvo ekonomije zadržava pravo da provjeri vjerodostojnost podnijete dokumentacije, kao i da zatraži dodatnu dokumentaciju od podnosioca prijave, ali samo za kompletno podnijete prijave. NAČIN PRIJAVLJIVANJA: Prijavni formular se može preuzeti na web stranici: www.mek.gov.me, ili u prostorijama Ministarstva ekonomije, Direkcije za saradnju sa biznis zajednicom, kao i na web stranicama i u prostorijama biznis centara/jedinica lokalne samouprave. Prijave sa svim pratećim obrascima i dokumentacijom se podnose lično ili preporučenom poštom sa naznakom: Prijava na Javni poziv za sprovođenje mentoring usluga u 2018. godini na sljedećoj adresi: DOSTAVLJANJE PRIJAVA Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Tel: +382 20 406 316 Tel: +382 20 406 321 Web: www.mek.gov.me E-mail: direkcija@nasme.me Za dodatne informacije možete se obratiti pozivom na br. +382 20 406 316, +382 20 406 321 ili putem elektronske pošte na adresu direkcija@nasme.me . JAVNI POZIV JE OTVOREN OD 04.07. DO 04.08.2018. GODINE DO 14H.

Izdata Pot nakon što

Iz psihijatrijske bolnice u Dobroti prekjuče je, u popodnevnim časovima, pobjegao Nikšićanin Đorđije Pavićević (32), pacijent koji je ujedno i osuđenik. Riječ je o čovjeku koji je zbog otmice, odlukom sudije Višeg suda u Podgorici, Vladimira Novovića, osuđen na pet godina i sedam mjeseci zatvora, a prošle godine izrečena mu je i mjera obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi Dobrota u Kotoru, čime je automatski postao njen pacijent. On se nalazio na akutnom odjeljenju po naredbi Višeg suda u Podgorici. Kako je za Dnevne novine saopštio direktor te ustanove Dragan Čabarkapa, slučaj je odmah prijavljen policiji koja je raspisala potjernicu i intenzivno ga traži. “Tačna je informacija da je pacijent pobjegao prekjuče u popodnevnim časovima, a to se jako rijetko dešava u bolnici. Dežurni ljekar je odmah to prijavio policiji, a jutros je zvanično data potjernica i sve je ušlo u tu proceduru, mi ovdje vršimo unutrašnju kontrolu, radi se na prikupljanju izjava o tome šta se tačno desilo”, kazao je Čabarkapa. On je pojasnio kako se radi o pacijentu koji je imao pravo na posjete, a imao je i mjeru bezbjednosti. “Kod nas su svi pacijenti sa mjerama bezbjednosti, tako da maltene ne izvršavaju kaznu zatvora već mjeru bezbjednosti. Ovo se rijetko dešava, tu se obavlja procedura, objavi se potjernica, MUP preduzima neophodne mjere, svako radi svoj posao. Ovaj pacijent bio je pod obaveznom mjerom liječenja, čak je bilo predloženo da mu se taj mjera ukine. Mi zaista preduzimamo sve da se ovo što prije riješi”, istakao je on. Prema njegovim riječima, bolnica se susreće sa velikom problemom a to je da ima sudsko odjeljenje koje ima 20 kreveta, a u bolnici često zna da boravi i do 70 zatvorenika, a ovi drugi su razmješteni po drugim odjeljenjima. Bez obzira na to što su to odjeljenja koja su zatvorenog tipa, ovi pacijenti imaju određena prava kao i svi drugi, na primjer pravo na posjete, izlaske u krug i tako dalje.

5

godina i sedam mjeseci kazne zatvora je osuđen đorđije pavićević “Ovo je bolnica a nije zatvor tako da policajci i ne trebaju jer postoji mjera bezbjednosti, bolnica nema ni ogradu, tako da svi naši pacijenti imaju pravo da izađu, oni izađu pa se sami vrate ili ih pronađu, ipak su to pacijenti koji su na liječenju. Takođe, još uvijek ne postoji sudska bolnica koja je planirana da se izgradi kod ZIKSa i nadamo se da će ovaj događaj biti pokretač da se to što prije realizuje”, zaključio je on. Iz ZIKS-a je za DN saopšteno da oni nijesu nadležni za zatvorenike koji se nalaz na liječenju u ovoj bolnici. Ipak, iako rijetko, dešavalo se da iz ove ustanove pobjegnu zatvorenici. Tako je, tada dvadesetpetogodišnji zatvorenik Dražen Vojvodić, u noći između 15. i 16. juna 2012. godine, pobjegao iz bolnice na način što je navodno sačekao da ostali pacijenti zaspu, presjekao rešetke na prozoru, i uz pomoć čaršava se spustio sa drugog sprata bolnice. Iz ZIKS-a su tada kazali da su ih tek četiri dana nakon Vojvodićevog bjekstva obavijestili o tom događaju. Takođe, tri godine kasnije, u aprilu 2015. godine, iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru pobjegao je i zatvorenik Radoš Lješković. On je u ovoj bolnici bio na privremenom liječenju, a nakon što je u aprilu pobjegao policija je za njim raspisala potjernicu. Za to vrijeme on se navodno slobodno kretao po Budvi. On je uhapšen radi izdržavanja kazne zatvora od dvije godine zbog ubistva u pokušaju.


11 bolnicu u Dobroti, slučaj prijavljen policiji i ziks-u ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

hronika

tjernIca za PavIćevIćem o je Pobjegao Iz bolnIce Kod nas su svi pacijenti sa mjerama bezbjednosti, tako da maltene ne izvršavaju kaznu zatvora već mjeru bezbjednosti. Ovo se rijetko dešava, tu se obavlja procedura, objavi se potjernica, MUP preduzima neophodne mjere, svako radi svoj posao. Ovaj pacijent bio je pod obaveznom mjerom liječenja, čak je bilo predloženo da mu se taj mjera ukine. Mi zaista preduzimamo sve da se ovo što prije riješi Dragan Čabarkapa

čeka se najavljena izgradnja bolnice u sklopu ziks-a u spužu već neko vrijeme govori se o izgradnji zdravstvene ustanove u sklopu zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u spužu, međutim, to još uvijek nije realizovano. u tom objekatu zdravstvenog tipa, trebali bi biti liječeni zatvorenici sa mentalnim oboljenjima i istorijom bolesti zavisnosti od droga, koji zbog istih ne mogu kaznu odležavati u zatvoru sa ostalim zatvorenicima. za izradu glavnog projekta specijalne zdravstvene usta-

nove u ziks-u, iz kapitalnog budžeta ove godine je trebalo biti izdvojeno 60.000 eura, dok je za reviziju tog plana predviđen iznos od 15.000 eura. procijenjena vrijednost za realizaciju pomenutog objekta je oko 3.000.000 eura. naime, sekretarijat za razvojne projekte, u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i Ministarstvom finansija sačinio je uže liste ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata nacionalnog i regionalnog karaktera

za koje je iz budžeta crne gore u narednom trogodišnjem periodu moguće obezbijediti sredstva za realizaciju, u kom dokumentu se našla i realizacija specijalne zdravstvene ustanove ziks. Tako je planom nabavki javnih radova za 2018. godinu predviđen novac za izradu glavnog projekta te zdrastvene ustanove koja će se nalaziti u sklopu ziks-a u spužu, a za čiju izradu je predviđena suma od 60.000 eura, kao i dodatnih 15.000 za revizuju tog projekta. L.H.


12

hronika

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

počelo suđenje nikoli mršiću za ubistvo, saslušan prvi svjedok:

Optuženi na čudan način gledao pokojnog Lenca

U svojstvu svjedoka juče je pred vijećem Višeg suda u Podgorici saslušan predstavnik oštećene porodice pokojnog Gorana Lenca, njegov zet Vaso Tomović, čime je počelo suđenje optuženom za ubistvo Lenca 16. septembra prošle godine u Kotoru, navodnom članu “škaljaraca” Nikoli Mršiću, koji je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu. Tomović je ispričao da mu je njegova tašta, a majka pokojnog Lenca, Vesna Lenac, nakon kritičnog događaja i po saznanju da je za ubistvo osumnjičen Mršić kazala da joj je nekoliko prije smrti pokojni Lenac rekao kako ga Mršić gleda na čudan način i ne javlja mu se. Tomoviću je poznato i da su se porodice Lenac i Mršić poznavale.

“Ja sam Mršića upoznao prije 15 godina u prodavnici u kojoj je radio kao mesar, u tom svojstvu sam ga i poznavao”, naveo je Tomović, te dodao da ga ne poznaje dublje kao i da se ne sjeća kad ga je vidio posljednji put. Na pitanje odbrane da se izjasni o konstituciji optuženog, Tomović je kazao da je visok oko 1.88cm, te da je gojazniji, a da detaljnije ne može da se izjasni jer ga je gledao samo iza pulta. Naveo je i da je u vrijeme kad ga je gledao imao tamniju kratku kosu. “Nije mi poznato da je Goran imao sukobe sa nekim”, kazao je Tomović, dodajući da se Lenac sa svjedokom oštećenim Milanom Jovićevićem, koji je ranjen tom pri-

likom, stalno družio. Tužiteljka Tatjana Begović usprotivila se predlogu branioca Mršića, advokata Dragoslava Ognjanovića, da se kao svjedoci saslušaju dva maloljetnika na okolnosti kretanja optuženog u kritičnom momentu. Suđenje se nastavlja 17. oktobra, za kada je planirano saslušanje svjedoka - oštećenog Jovićevića, majke pokojnog Lenca i Nikole Mandića

koji je od nedavno u pritvoru. Bivši fudbaler Goran Lenac ubijen je 16. septembra prošle godine oko 17.30 časova na terenu Fudbalskog kluba Bokelj u Kotoru dok je trenirao. Napadač nije bio maskiran i posmatrao je sa tribina Lenca koji je sa drugom trenirao. Navodno je na terenu bilo još ljudi, ali je ubica strpljivo čekao da se ostali počnu razilaziti nakon čega je sišao sa tribine, počeo da trči, simulira-

jući da i on navodno trenira. Prema navodima optužnice prišao je Lencu i pucao mu u glavu, a potom je pucao u Jovićevića i pobjegao prema izlazu stadiona. Lenac nije imao kriminalnu prošlost, ali se, međutim, kasnije otkrilo da je imao veze sa “kavačkim klanom”, zato je, prema operativnim saznanjima policije, ovaj zločin povezan sa obračnima kriminalnih klanova Kotora. Bo.B.

podgoričaninu određen pritvor

Ilustracija

Uz prijetnju pištoljem ukrao taksi vozilo

presuda trojiCi beranaCa

DVIJE I PO GODINE ZA MARIHUANU

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju, Šefkija Đešević, osudio je na godinu i po zatvora Beranca Miloša M.Ralevića (50), zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok je njegovim sugrađanima Mirku M.Ivanoviću (23) i Nikoli M.Radeviću (26), za

Lenac

Mršić

isto krivično djelo, izrečena osuda od po pola godine zatvora. Raleviću je nakon saopštene presude ukinut pritvor, dok su se Ivanović i Radević u postupku branili sa slobode. Prema navodima optužnice, Ralević je 2.maja ove godine u dnevnoj sobi, sakrivenu u drvenoj komodi iza ogledala, držao opojnu

drogu marihuanu u količini 83,488 grama. Ivanović se teretio da je u isto vrijeme i na istom mjestu kod Ralevića, u lijevom džepu od pantalona, držao marihuanu u količini 10,01 grama. Radević se takođe teretio da je, u prostoriji kod Ralevića, u džepu od pantalona držao marihuanu u količini 15,376 grama. B.Č.

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Podgoričaninu Milošu Markoviću (29) zbog sumnje da je, prije tri dana, od taksiste D.Š., uz prijetnju pištoljem prvo tražio novac, a onda mu ukrao auto. Nakon što je ukrao taksi vozilo, policija je pokušala da ga zaustavi na Vranjskim njivama, ali pošto im on nije stao, uslijedila je potjera. Njega su policijska vozila nakon nekog vremena sustigla u mjestu Donji Crnci gdje je i uhapšen, a taksi vozilo je vraćeno vlasniku. Sumnja se da je Marković, 2. jula 2018. godine, u ranim jutarnjim časovima, ušao u taksi vozilo, marke “VW golf plus”, navodno radi taksi usluge, te da je dolaskom na traženu lo-

kaciju, u Skopskoj ulici u Podgorici, izvadio pištolj koji je prislonio taksisti D.Š. na grudi zahtijevajući od njega da mu da novac. Taksista mu je rekao da nema novca, nakon čega je Marković i dalje prijeteći pištoljem tražio da izađe iz taksi vozila. D.Š. je izašao iz vozila, a M.M. se udaljio upravljajući taksi vozilom u pravcu Vranjskih njiva gdje je i uhapšen”, saopšteno je iz policije. L.H.

ilustracija


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

hronika

13

ISTRAGA SVIREPOG ZLOČINA U PLAVU

Pronađeno tijelo bebe Majci određen PritVor

KONSTITUTIVNA SjEDNIcA

Mladen Vukčević privremeni predsjednik Sudskog savjeta Shodno izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama na jučerašnjoj sjednici Sudskog savjeta za privremenog predsjednika tog tijela iz reda članova uglednih pravnika kojima je produžen mandat, jednoglasno je izabran Mladen Vukčević, dosadašnji predsjednik. Na mjesto njegovog zamjenika izabrana je Dobrica Šljivančanin. Oni će tu funkciju obavljati sve do izbora i proglašenja novih članova Savjeta iz reda uglednih pravnika. Sudski savjet je na jučerašnjoj sjednici još jednom uputio apel Skupštini Crne Gore da tokom ovog zasijedanja postigne dogovor i uloži sve demokratske napore, kako bi se što prije izabrala četiri člana iz reda uglednih pravnika. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanovi je ukazom od 2. jula,

proglasio četiri člana Savjeta koji su početkom juna na Konferenciji sudova izabrani za članove Sudskog savjeta iz reda sudija.Na osnovu člana 95 stav 1 tačka 10 Ustava Crne Gore i Amandmana VII stav 6 na Ustav Crne Gore, shodno Odluci Konferencije sudija od 1. juna 2018. godine, izabrani članovi Sudskog savjeta iz reda sudija su: Rada Kovačević, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Ana Perović-Vojinović, sutkinja Upravnog suda Crne Gore, Verica Sekulić, sutkinja Višeg suda u Podgorici i Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici Skup ština Crne Gore usvojila je krajem juna Predlog zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim je predviđeno da članovi tog tijela nastave da vrše duž-

nost do proglašenja novog sastava. Izmjene Zakona o Sudskom savjetu bile su jedino rješenje za deblokadu ove značajne grane vlasti, jer sadašnjim članovima Savjeta mandat istekao 2. jula. Dopunama Zakona predviđeno je da predsjednik i članovi Sudskog savjeta kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani nastavljaju da vrše dužnost do proglašenja novog sastava.Predlog je podržala i Venecijanska komisija. Podsjećamo, četiri člana iz reda uglednih pravnika za Sudski savjet biraju se u parlamentu dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom mjesec kasnije, ukoliko nijesu izabrani u prvom krugu. Međutim zbog bojkota parlamenta pojedinih političkih partija to još uvijek nije izvodljivo. Bo.B.

U SKUPšTINI RAZmATRAN IZVjEšTAj O SAOBRAćAjU

Od pOčetka gOdine 18 OsOba stradalO na putevima

U Crnoj Gori je u saobraćajnim nezgodama, u prvih šest mjeseci ove godine, poginulo 18 osoba, što je oko 40 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopštio je juče u parlamentu ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, tokom razmatranja Izvještaja o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za prošlu godinu. Huhodžić je kazao da je na crnogorskim putevima prošle godine evidentirano

5.678 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule 63 osobe, odnosno da je broj nezgoda 8,6 odsto veći u odnosu na 2016. godinu, a poginulih manji za 3,1 odsto. “U prvih šest mjeseci ove godine poginulo je 18 osoba, što je za oko 40 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je stradalo 34”, saopštio je Nuhodžić. Nuhodžić je naveo da je uzrok najvećeg broja saobraćajnih nezgoda ljudski faktor, odnosno radnje uče-

snika u saobraćaju, dok su drugi razlozi stanje putne infrastrukture i vremenski uslovi. On je kazao da je pitanje bezbjednosti saobraćaja pitanje svijesti i savjesti društva i dodao da se mora djelovati preventivno kroz edukaciju i represiju. “Prošle godine je naplaćeno četiri miliona eura kazni, ali ako ne promijenimo svijest sva tehnika i represija biće uzaludna”, poručio je ministar. N.P.

Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, Sanja Konatar, postupajući po naredbi za sprovođenje istrage Višeg državnog tužioca, Hasana Lukača, juče je odredila pritvor do 30 dana Edini Kastrat (18) iz Plava, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo teško ubistvo. Kako je Lukač sinoć za Dnevne novine potvrdio, tijelo bebe je nađeno juče oko 16.30 časova, kilometar ipo nizvodno od mjesta gdje ga je majka bacila u Đuriku rijeku. Kako je ranije saopštio tužilac Lukač, osumnjičena Edina Kastrat, svoje muško dijete, staro četiri mjeseca 29. juna bacila je u Plavsku rijeku. Tužilac je naveo da je ona u cjelosti priznala krivično djelo teško ubistvo djeteta. Osumnjičena se o razlozima nije puno izjašnjavala, samo je saopštila da je sa nevjenčanim suprugom živjela u lošim odnosima, te da je on navodno tukao i govorio pogrdne riječi. Tužilac je naveo da će biti saslušan veći broj svjedoka, i onda izvršiti psihijatrijsko po-

Privođenje osumnjičene Kastrat

smatranje optužene i niz drugiih radnji. „Nijesam više mogla da živi sa njim, na ovakav način, stalno maltretirana, zbog čega sam odlučila da ovo uradim. Prethodno je drugo naše osamnaestomjesečno djete bilo kod nevjenčanog supruga i njegove rodbine. To mi je sinulo odjednom, dok je sin spavao“, kazala je tokom saslušanja Kastrat, izražavajući kajanje i žaljenje zbog svega što je uradila. Kako nezvanično saznajemo, osumnjičena je živjela u vanbračnoj zajednici sa 15 godina starijim suprugom. B.Č.

ODLOŽEN POČETAK GLAVNOG PRETRESA ZBOG UBISTVA DANIjELA mANDIćA

Suđenje pomjereno zbog bolesti advokata Sudija Vukomir Boško- društvom u vić je za 21. septembar odulici u blizini bioskopa. ložio početak glavnog pre- Inače, on je od ranije potresa Berancu Nikoli Bo- znat istražiteljima jer je jičiću(31), okrivljenom prije pet godina uhapšen za ubistvo na podu akciji “Medvjed” zbog prodaje mukao način narkotika i tasugrađanina da je osuđen Danijela Mandića na dvije godi21. decemne i pet mjebra prošle seci zatvora. godine. OdU Beranama je dugo laganje je tražio, prebio vlasnik loma riječima kala “City” koji sudije Bošković, Privođenje Bojičića više ne radi. advokat okrivljeBojičić je tokom nog zbog bolesti. Bojičić je saslušanja u tužilaštvu neokrivljen za krivično djelo girao izvršenje djela, tvrza koje je zaprijećena ka- deći da kritične prilike nizna zatvora od 10 do 40 go- je bio blizu mjesta dogadina. Bojičić je uhapšen na đaja. Uostalom, kako je radnom mjestu, u mesari rekao, ne postoji ama baš prodavnice “IDEA”. nikakav motiv da liši živoMandić je kritične veče- ta sugrađanina sa kojim je ri u trenutku koji je pret- bio u korektnim i dobrim hodio pucnjavi bio sa odnosima. B.Č.


Društvo

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore

Foto: Balša Rakočević

14

Na postdiplomskim studijama mjesta za 2.447 studenata Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) utvrdio je juče predlog odluke o broju studenata za upis na postdiplomske specijalističke studije 2018/19, kojom je predviđeno 2.447 mjesta. Predviđeno je da se 1.237 studenata finansira iz budžeta i 1.210 samofinansira. Kako je saopšteno sa Univerziteta, taj predlog, zasnovan na predlogu Senata, biće dostavljen na razmataranje Ministarstvu prosvjete, o čemu će konačnu odluku donijeti Vlada. “Predloženi broj studenata je u okviru prošlogodišnjeg predloga za upis i u skladu je sa licencom Ministarstva prosvjete”, kazao je predsjednik Upravnog odbora Duško

Upravni odbor UCG odobrio dodatni upis studenata na Arhitektonskom i Medicinskom fakultetu

Jači zemljotres u Albaniji, treslo i u CG Jači zemljotres pogodio je juče Albaniju, a osjetio se i u Crnoj Gori. Crnogorski Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je juče u 11 sati i 1 minut jači zemljotres sa epicentrom na 24 km sjeverozapadno od Tirane. “Jačina ovog zemljotresa u žarištu iznosila je pet stepeni Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI-VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od devet kilometara”, saopštio je Seizmološki zavod. Saopšteno je da je zemljotres na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine žarišta, mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području. Inače, potres koji se osjetio u Podgorici, trajao je gotovo desetak sekundi. J.V.

Bjelica. Upravni odbor UCG je donio i odluku o odobravanju dodatnog broja studenata na osnovne studije Univerziteta za studijsku 2018/19 godinu, i to za Arhitektonski i Medicinski fakultet. “Za studijski program Arhitektura odobreno je dodatnih 11 kandidata, za Medicinu 15, za Visoku medicinsku školu u Beranama deset i za Primijenjenu fizioterapiju u Igalu sedam kandidata”, piše u saopštenju. Dodaje se da odobravanje dodatnog broja kandidata, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, zahtijeva razmatranje Ministarstva prosvjete i konačnu odluku Vlade. J.V.

CGo UpUtio UrGenCijU za hitno rješavanje problema nepriznavanja diploma

Vlada da zaštiti crnogorske diplome u Srbiji

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je ponovo uputio Ministarstvu prosvjete, i Vladi Crne Gore, Urgenciju za hitno rješavanje problema nepriznavanja crnogorskih diploma u Srbiji. Iz CGO podsjećaju da su od septembra 2017. kroz komunikaciju sa nadležnim organima ukazivali na taj problem, ali ističu, nažalost nije došlo do njegovog rješavanja, već do eskalacije kojoj sada svjedočimo.

“Sada se, studenti javljaju CGO-u sa dodatnim problemom - od juna ove godine je zaustavljeno priznavanje crnogorskih diploma i za potrebe nastavka obrazovanja u Republici Srbiji, a što je u isključivoj nadležnosti tamošnjih univerziteta. Znači, pored ENIC centra koji ne priznaje crnogorske diplome za tržište rada u Republici Srbiji, sada je raširena praksa da ih ni univerziteti u Srbiji ne priznaju za potrebe daljeg ob-

Policijska akademija u Danilovgradu

razovanja!”, navodi se u saopštenju te NVO. CGO cijeni da hitnu i najadekvatniju mjeru za rješavanje tog međudržavnog pitanja može i mora sprovesti isključivo Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo prosvjete. “Podsjećamo da se radi o kršenju Lisabonske konvencije od Republike Srbije kao potpisnice iste, pa nema sumnje da Crna Gora mora interes zaštiti i kroz Komitet Konvenci-

je o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja u regionu Evrope koji ima po jednog predstavnika svake zemlje potpisnice, pa tim i Crne Gore, kao i u bilateralnoj komunikaciji sa Republikom Srbijom”, kazali su iz CGO. Ministarstvo prosvjete Crne Gore je, kako su kazali, ranije najavilo obraćanje Ministarstvu prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije radi rješavanja tog problema.

poliCijska akademija U danilovGradU

Konkurs za 50 policajaca Policijska akademija u Danilovgradu raspisala je konkurs za upis 50 polaznika koji će se školovati po obrazovnom programu za zanimanje policajac. Konkurs je otvoren do 23. jula. Za kandidate koji ispunjavaju opšte i posebne uslove biće organizovana provjera fizičke, psihičke i zdravstvene sposobnosti koja će početi 27. septembra. Kandidati moraju imati završenu srednju školu – IV stepen i ne mogu biti stariji od 28 godina, zaključno sa

danom zatvaranja konkursa. Kako se navodi u konkursu, kandidati moraju biti crnogorski državljani, da nijesu kažnjavani i da se protiv njih ne vodi krivični postupak za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti i da su dostojni za obavljanje poslova u policiji u skladu sa zakonom. Takođe, moraju ispunjavati posebne uslove - položen ispit za vozača “B” kategorije, osnovno znanje iz engleskog jezika i informatike. J.V.


DRUŠTVO

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

15

DIREKTOR FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, SEAD ČIRGIĆ ZA DN

Građani za pola godine popili 16,3 miliona eura ljekova

Najtraženiji medikament je monopril plus koji koriste pacijenati sa povišenim krvnim pritiskom, za koji je u periodu od prvog januara do prvog jula izdato čak 14.716 recepata

Drljević: Tokom 2017. ukupna potrošnja 77 miliona

U privatnim apotekama izdato 1.174.700 kutija ljekova

Građani Crne Gore su za prvih pola godine “popili” oko 16,3 miliona eura ljekova, pri čemu se najviše tražio monopril plus, medikament koji koriste pacijenati sa povišenim krvnim pritiskom. Naime, podaci Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) dostavljeni Dnevnim novinama, pokazuju da je u periodu od 1. januara do 1. jula izdato čak 2,5 miliona elektronskih recepata. “Od početka ove godine pa do 1. jula, izdato je ukupno 2.519.093 elektronska recepata. Od ukupnog broja, 1.174.700 recepata izdato je u privatnim, dok je u Montefarmovim apotekama izdato 1.344.393 recepata”, kazao je DN direktor Fonda, SeČirgić ad Čirgić.

2,5 On je kazao da je za izdate ljekove Fondu do 1.jula fakturisano 16,3 miliona eura. “Za realizovane recepte u privatnim apotekama gdje je izdato 1.174.700 kutija ljekova Fondu je fakturisano oko 4,8 miliona eura, dok je za recepte izdate u Montefarmovim apotekama fakturisano 11,4 mili-

MILIONA ELEKTRONSKIH RECEPATA IZDALE SU UKUPNO I PRIVATNE I APOTEKE MONTEFARMA U PRVOJ POLOVINI TEKUĆE GODINE ona eura, tako da je ukupno fakturisano nešto manje od 16,3 miliona eura”, precizirao je Čirgić. Lijek koji su građani najviše tražili u ovom periodu je monopril plus koji koriste pacijenati sa povi-

Za realizovane recepte u privatnim apotekama gdje je izdato 1.174.700 kutija ljekova Fondu je fakturisano oko 4,8 miliona eura, dok je za recepte izdate u Montefarmovim apotekama fakturisano 11,4 miliona eura, tako da je ukupno fakturisano nešto manje od 16,3 miliona eura

Oko 77 miliona eura, iznosila je ukupna potrošnja ljekova u Crnoj Gori u 2017, saopštio je direktor Agencije za ljekove i medicinska sredstva Milorad Drljević. On je tokom skupštinske rasprave o Izvještaju o radu Agencije za prošlu godinu naveo da je od tog iznosa, Fond za zdravstveno osiguranje platio 55.730.000 miona eura, što je oko 72 odsto ukupne potrošnje. “To je dobar pokazatelj za državu da toliko učestvuje u finansiranju potrošnje ljekova”, naveo je Drljević. Naveo je da prema nekim procjenama falsifikovani ljekovi na evropskom tržištu iznose oko jedan odsto. “Iako kod nas nijesmo utvrdili falsifikovane ljekove, ne znači da ih nema kod nas i u tom smislu svi moramo uložiti dodatne napore”, kazao je Drljević. šenim krvnim pritiskom. Za ovaj lijek idato je 14.716 recepata. Na drugom mjestu liste najtraženijih ljekova nalazi se presolol, lijek koji se takođe koristi u liječenju krvnog pritiska a koriste ga i pacijenti koji boluju od angine pektoris, sa 39.003 izdata recepta. Za rapten duo, koji se koristi za ublažavanje bola, zapaljenja i smanjenje otoka zglobova, tetiva i mišića, izdato je 36.976 recepata. Slijede siofor, koji koriste pacijenti koji imaju problem sa dijabetesom tipa 2, sa 28.635 izdatih recepata i bromazepam, lijek koji se koristi za smirenje, sa 27.803 izdatih recepata. J.V.


16

zapošljavanje

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

ZZZ realiZuje pilot program ª osnaži me i uspjećuº

Za lakši ulazak i povratak na tržište rada

Zavod za zapošljavanje pokrenuo je pilot program “Osnaži me i uspjeću”. Namijenjen je kategoriji teže zaposlivih, prije svega majkama, bivšim korisnicama novčane naknade po osnovu rođenja troje ili više djece i korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice. Kako je predviđeno, biće obuhvaćeno oko 1.000 nezaposlenih. Program, vrijedan 300.000 eura, utemeljen je u preporukama za inoviranje mjera aktivne politike zapošljavanja, dobijenim u okviru EU Projekta, “Aktivne mjere trži-

šta rada za zapošljivost”. Realizuje se sa licenciranim agencijama za zapošljavanje.

■ Struktura Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se 42.737 nezaposlenih, sa stopom od 18,42 odsto. Veoma je nepovoljna starosna struktura prijavljenih Zavodu. Starijih od 41 godinu je 85,41%, dok oni u dobi iznad 51 godine života u ukupnoj nezaposlenosti učestvuju sa 43,35%. Među njima je i 5.349 žena bivših korisnica novčane naknade po osno-

počeo projekat ª stop sivoj ekonomijiº

Sanja Rabrenović

vu rođenja troje ili više djece. Niske kvalifikacije, neadekvatno znanje i vještine, dugotrajna isključenost iz radnog okruženja, nedostatak radnih navika, nisko samopouzdanje, nedovoljna socijalna podrška i nedostatak motivacije - generalno posmatrano - karakteristike su ovih nezaposlenih. Pored osnovne uloge posredovanja u zapošljavanju, Zavod realizuje i programe aktivne politike zapošljavanja kreirane prema utvrđenim potrebama kako, nezaposlenih, tako i poslodava-

ca, a sve u cilju kvalitetnog posredovanja. - Oko 50 odsto nezaposlenih imaju prepreke, barijere pri zapošljavanju, koje su obično rezultat kombinacije više faktora. Toj kategoriji sa značajnim procentom, pripadaju majke, bivše korisnice novčane pomoći po osnovu rođenja troje i više djece i korisnici materijalnog objezbjeđenja. Oni otežano ili ulaze ili se vraćaju na tržište rada. Zbog toga smo i kreirali program, namijenjen upravo njima - objašnjava pomoćnica direktora ZZZ Sanja Rabrenović.

■ Očekivanja Potreban im je, dodaje Rabrenović, produbljeni tretman, specijalizovani program, koji bi trebalo da doprinese, prije svega, osnaživanju, ohrabrivanju i podsticanju da budu aktivni tražioci posla. Inače, planirano je da se program realizuje iz dva dijela. Prvi dio traje 30 dana i podrazumijeva psiho-socijalnu podršku učesnika. Drugi dio programa traje pet mjeseci. - U periodu od pet mjeseci agencije će neposredno pomagati učesnicima da dođu do posla. Očekujemo da najmanje njih 50 odsto usvoji znanje i vještine koje su im potrebne za uključivanje u tržište rada, kao i da se 20 odsto učesnika zaposli tokom programa - ističe Rabrenović. Zavod će finansirati troškove realizacije programa u iznosu od 250 eura po učesniku, kao i dodatnih 100 eura po zaposlenom učesniku programa. Sredstva se dodjeljuju izvođačima – agencijama za zapošljavanje. Učesnici, tokom trajanja programa, imaju pravo na novčanu pomoć.

Do kraja avgusta Drugi Dio granta Za lica sa invaliDitetom

Do kraja godine posao Subvencije zarada za 410 zaposlenih za 180 visokoškolaca

U ponedjeljak, 2. jula, po- dimpešti prisustvovali su dičela je realizacija programa rektor ZZZCG Suljo Musta“Stop sivoj ekonomiji”, kroz fić, šef Biroa rada Podgorica koji je uključeno 180 visokoš- mr Aleksandar Rakočević, kolaca, mlađih od 30 godina. a ispred Vlade, direktorica DiPreko agencije za ustupa- rektorata za tržište rada Edina Dešić. nje, zaposleni su u programu, na određeno vrijeme, u trajaPosebnu pažnju privukao nju od šest mjeseci. Rade na je, i za evropske prilike vrlo poslovima sprečavanja ne- inovativan, program “Stop siformalnog poslovanja. Ras- voj ekonomiji”, koji se već trepoređeni su u Poreskoj upra- ću godinu zaredom realizuje vi (80), Upravi za inspekcijske u Crnoj Gori. Program ispuposlove (60) i Upravi policije njava sve zacrtane ciljeve i po (40). Mjesečna zarada u ne- pitanju zapošljavanja mladih, ali i po pitanju uticaja to iznosu je 300 eura. na smanjenje neforProgrami Zavoda za zapošljavamalne ekonomije. nje Crne Gore Ovakav način saPosebnu Pažnju Pri“Osposobljaradnje sa razlivukao je, i za evroPvanje za rad čitim instituciske Prilike vrlo inokod poslodavjama pokazao vativan, Program se veoma doca” i “Stop sivoj “stoP sivoj ekonomiji”, koji se već treću brim i takav ekonomiji”, uz godinu zaredom reamodel će u bukonstataciju lizuje u Crnoj gori dućnosti biti osda u potpunosti nova za saradnju korespondiraju Zavoda za zapošljasa programima koji se realizuju u zemljama vanje sa mnogim institucijaEvropske unije, dobili su veo- ma koje su u mogućnosti, da ma dobru ocjenu na završnoj kroz slične projekte, prihvakonferenciji projekta razmje- te nezaposlena lica, omogune stručnog znanja za javne će im učenje i usavršavanje službe zapošljavanja Zapad- kroz rad, ali da i same na taj nog Balkana. način jačaju kapacitete svoNedavnom skupu u Bu- jih institucija.

Do kraja avgusta Zavod za zapošljavanje raspisaće novi javni poziv za raspodjelu 1,5 miliona eura iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, za finansiranje grant šema. Riječ je o drugom dijelu granta, pošto je predviđeno da se ove godine usmjere tri miliona eura u podsticaj zapošljavanja i rehabilitacije lica sa invaliditetom. U toku je realizacija 25 projekata, odobrenih po pozivu od 22. januara, kada je podijeljeno blizu 1,5 miliona eura. Inače, od poziva do poziva raste interesovanje za grantove. Stižu projektne ideje i u duplo većoj vrijednosti od trenutno raspoloživivih sredstava. Prethodnim pozivom, zbog minulih izbora, bili su isključeni: javni sektor, lokalne samouprave, javne ustanove, državna preduzeća. - Vidljivi su pomaci kod realnog sektora ne samo za odobravanje bespovratnih

Enesa Rastoder sredstava, nego i u promjeni svijesti i korišćenju subvencija pri zapošljavanju lica sa invaliditetom. Posljednji grant dobilo je 11 poslodavaca iz realnog i 14 iz nevladinog sektora - kaže načelnica Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom Enesa Rastoder. Prema posljednjim podacima, 266 poslodavaca u Crnoj Gori ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 410 zaposlenih lica sa invaliditetom, od kojih je 258 zaposleno na neodređeno, a njih 152 na određeno vrijeme. Brojke same po sebi nijesu velike, ali u poređenju sa prethodnim periodom pokazuju

rast i promjene u ovoj oblasti. - Pravo na subvencije za zapošljavanje lica sa invaliditetom ostvaruju poslodavci iz civilnog sektora, privredna društva, javne ustanove, opštine. Subvencije se odnose na: bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada, kredite pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom, učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta, pomagača u radu, subvencije zarade, navodi Rastoder. Prema njenim riječima, kroz set mjera i aktivnosti odredjenih Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom nastoje se umanjiti ili upotpunosti ukloniti prepreke u zapošljavanju ove kategorije gradjana. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se 6.918 lica sa invaliditetom (3.513 su žene).

Poziv NVO sektoru za članstvo u Komisiji

Zavod za zapošljavanje javno je pozvao nevladine organizacije, koje se bave unapređenjem zapošljavanja lica sa invaliditetom, da predlože kandida-

ta za člana Komisije za ocjenu predloga projekata, po javnom pozivu, za dodjelu sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica

sa invaliditetom, za finansiranje grant šema. Članstvo u Komisiji je na period 2018-2020. Javni poziv nalazi se na internet stranici ZZZCG.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

CRNA GORA

PODGORICA: KOMANDIR SLUŽBE ZAŠTITE ZA DN

Čađenović

DRON ZA EFIKASNIJU ZAŠTITU OD POŽARA

P

ožarna sezona u glavnom gradu počela je sa prvim danima jula, a za razliku od prethodnih godina i sa znatno manje požara u odnosu na prethodnu i ranije godine, naročito tokom juna.

Uskoro nabavka nove opreme U toku su procedure nabavke radnih uniformi za šumske požare, setova disajnih aparata za gašenje požara u zatvorenom prostoru i vatrogasnih crijeva. U Službi zaštite uskoro očekuju i isporuku naprtnjača, jer su “iznenada” ostali bez većeg broja, nakon što su pred prošlu požarnu sezonu podijeljene građanima u ruralnim područjima, koji ih većinom nijesu vratili službi, iako su bili u obavezi. “Služba zaštite mora posjedovati makar minimum kapaciteta naprtnjača, pa smo sto-

ga, zbog neodgovornosti građana, prinuđeni da nabavimo novi kontigent”, kazao je Čađenović. Podgorički vatrogasci uskoro će imati i najnoviji alat za djelovanje u saobraćajnim akcidentima, kao i nabavka alata za otvaranje blind vrata. “Svu opremu očekujemo tokom jula i možemo reći da posjedujemo kvalitetnu opremu, koja se stalno obnavlja, a uz obučenost smo ‘rame uz rame’ sa kolegama iz regiona”, navodi Čađenović.

Novitet u radu Službe zaštite biće pilot projekat - dron, koji će od naredne sedmice biti u funkciji. Komandir Službe zaštite Podgorice Andrija Čađenović kazao je Dnevnim novinama da je juče dogovorena saradnja sa firmom M-Code o korišćenju drona sa kamerom visoke rezolucije tokom ljetnje požarne sezone, kojim će upravljati obučeni vatrogasci. “U najkritičnijim periodima biće izviđani tereni, gdje su najveći požari i gdje svake godine izbijaju brojni požari. To su Dajbabska gora, Ljubović, Gorica, Radovče... Dronom ćemo moći da snimimo teren, koji je zahvaćen požarom, a na taj način lakše možemo da procijenimo koliko nam ljudi i vozila treba za lokalizaciju područja. Osim toga, na ovaj način mogu da se identifikuju i počinioci”, kaže Čađenović. Ističe da je u pitanju pilot projekat, te da će nakon požar-

DANILOVGRAD: PROJEKAT ª FLATº

projekata i rezultat ulaganja u razvoj institucionalnih kapaciteta. Ovim projektom će se, kako kaže, ostvariti bolja institucionalna i kadrovska osposobljenost za reagovanje u slučaju ovih prirodnih hazarda. Predstavnica Kancelarije za evropske integracije, Ana Savjak je istakla da projekat predstavlja pravi primjer uspješne saradnje, jer pored prekograničnog povezivanja organizacija iz tri susjedne zemlje, povezuje i tri partnera iz Crne Gore.

ne sezone razmotriti kupovinu drona za potrebe Službe zaštite, koji može da posluži i kod saobraćajnih nezgoda i nesreća. Čađenović navodi da su sve pripreme za novu požarnu sezonu obavljene, te da su uz ispostavu u krugu “Radoje Dakića” i centrale na Starom aerodromu, od prvog dana jula u funkciji i ispostave u GO Golubovci i opštini Tuzi, kao i na brdu Gorica. Oprema za gašenje požara je spremna i sva vozila su u funkciji. “U saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije smo dogovorili sistem funkcionisanja tokom požarne sezone, gdje ćemo na raspolaganju imati upotrebu protivpožarnog aviona gdje to bude neophodno. Osim toga, Vojska Crne Gore se stavila na raspolaganje i imaćemo određeni broj vatrogasnih vozila i pripadnika vojske, koji će biti na ispomoć u gašenju požara, kao i određeni broj va-

trogasnih posada kolega sa sjevera ukoliko za to bude potrebe, dok će određeni broj kolega sa sjevera biti smješten u podgoričkoj službi sa svojim vozilima”, navodi Čađenović. Služba zaštite će ove godine raspolagati sa 72 stalno zaposlena vatrogasca, 25 sezonaca i desetak volontera, koji su prošli obuku. U prethodnom periodu Služba zaštite je radila i na edukaciji građana, kao i na uređenju zelenih površina na više lokacija u glavnom gradu kako bi preventivno spriječili požare. Tokom prethodnih mjeseci prokrčeni su i vatrogasni putevi, a u saradnji sa ostalim gradskim službama biće rađeno i na povećanju saobraćajne kulture kako bi, naročito u užem gradskom jezgru, bile prohodnije saobraćajnice za prolazak vatrogasnih vozila, s obzirom da su tzv. vatrogasni prolazi često zakrčeni. Od početka godine zabilježena su 482 požara, dok je u junu bilo 166, što je duplo manje nego prethodne godine u istom periodu. U ovoj godini je bilo 175 prevoza vode. M.M.

TIVAT: MJEŠTANI OPET BLOKIRALI PUT

Tehnoput počeo sa pripremnim radovima

Unapređenje saradnje između službi tri zemlje U Opštini Danilovgrad juče je održana konferencija projekta “Flat - Podrška i trening za reagovanje u slučaju poplava i klizišta”, koji se finansira od EU kroz program prekogranične saradnje Italija Albanija - Crna Gora. Predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je projekat, čiji je nosilac ova opština, odobren za finansiranje od EU. Ističe da je to dokaz ozbiljnosti sa kojom opština pristupa pripremi i implementaciji EU

17

Menadžer projekta Darko Mrvaljević je istakao da će na ovaj način biti unaprijeđena saradnja između službi zaštite ove tri zemlje. Naglasio je da obučeno osoblje, sa specijalizovanom opremom, predstavlja osnovni preduslov za efikasnu prevenciju i reagovanje u slučajevima poplava i klizišta. Podsjećanja radi, ugovor o finansiranju projekta je potpisan u martu ove godine, period njegove implementacije je 24 mjeseca, a ukupan budžet projekta iznosi 959.074 eura.

Mještani Krtola i juče su blokirali deponiju Grabovac, jer radovi na asflatiranju puta od kružnog toka do Solila nisu počeli ujutro, kako je bilo najavljeno. Iz Tehnoputa, koji izvodi radove, juče su saopštili da će pripremni radovi, na dionici od kružnog toga do Solila početi tokom dana. Zamjenik izvršnog direktora firme iz Podgorice Živko Šipčić kazao je da operativa Tehnoputa treba da stigne sa Luštice i da će posao biti završen u roku od 14 da-

na, kako je precizirano ugovorom. Tu informaciju je potvrdio i potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac, koji je kazao da su o tome informisani i predstavnici MZ Krtoli na sastanku juče u Opštini. On je istakao da će se prvo obaviti tamponiranje puta, a onda će uslijediti asfaltiranje obje trake do Solila u dužini od 2,2 kilometra. “Posao je vrijedan 289.000 eura, koje će u jednom dijelu snositi komapnija Luštica Development, a preostalim, većim, Opština Tivat”, kazao je Kusovac. Z.K.


18

CRNA GORA

TIVAT: TRAJEKT PRIČINIO ŠTETU

Kazna do 1.500 eura za oštećenje obalnog zida Oštećenje zida u Lepetanima koje je prouzrokovao trajekt

Preduzeće Pomorski saobrćaj će platiti kaznu do 1.500 eura zbog incidenta koji se dogodio prije nekoliko dana kada je trajekt „Teodo“ udario u obalu i oštetio obalni zid u Lepetanima i pričinio veću štetu na obalnoj infrastrukturi dok se okretao tokom pristajanja na trajektni prelaz Lepetani. Plaćanje kazne naložila je Inspekcija za bezbjednost polovdbe na moru Lučke kapetanije Kotor, a sudski vještak i lučki inspektori pregledaće sjutra plovilo koje je udarilo u obalni zid i polomio ga na dva mjesta, te oštetio drvenu i betonsku pontu i povuklo jednu barku čupajući vez s obale. Inspektor bezbjednosti plovidbe na moru Željko Lompar je kazao

da će sjutra detaljno pregledati trajekt radi utvrđivanja uzroka nezgode. Prema nezvaničnim saznanjima, do incidenta 1. jula je došlo zbog kvara na upravljačkom sistemu broda. Tom prilikom nije bilo povrijeđenih, a trajekt nije oštećen. Međutim, zavisno od istrage, „vlasnik će najvjerovatnije biti novčano kažnjen, a kako će se dalje stvari razvijati, zavisi od rezultata istrage i pregleda broda”, objasnio je Lompar navodeći da zbog oštećena obalnog zida preduzeće “Pomorski saobraćaj” može da plati kaznu do 1.500 eura. Trajekt je, naveo je Lompar, u međuvremenu bio na probnoj vožnji tokom koje nisu zabilježeni nikakvi problemi. Z.K.

KOLAŠIN: PORAST DOMAĆIH GOSTIJU

Hoteli puni, u privatnim kućama 400 gostiju U gradu na Tari veći hoteli su popunjeni sa oko 90 posto kapaciteta, a u narednim danima se očekuje 100 posto popunjenost. U privatnom smještaju ta je brojka relativno skromna i iznosi oko 400 gostiju. Prema riječima direktorice LTO Kolašin Marije Brajović, uskoro počinju manifestacije Korifeja, North Fest, Tango kamp, kao i Etno kamp. “Broj domaćih gostiju je u značajnom porastu, a razlog je pored ostalih aktivnosti i prisustvo na seminarima koji su inače česti u ovom periodu u Kolašinu”, kazala je ona, dodajući da su ravnopravno u struk-

turi zastupljeni strani i domaći gosti. Pored domaćih, u gradu borave gosti iz Izraela, Kine, Francuske, Austrije, Italije, Belgije, Holandije, Srbije, BiH. “U toku je Košarkaški kamp sa oko 100 mladih košarkaša. Pored već poznatih manifestacija, obilježavanje svjetskog dana turizma proteći će u znaku zabavnih programa sa akcentom na animaciju djece. Svakako jedna od novina će biti i otvaranje ljetnjeg bazara, koji će trajati sve do kraja ljetnje turističke sezone”, kazala je Brajović. Ona je kazala da će zvanično otvaranje sezone turizma tek uslijediti. Z.B.

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

SUTOMORE: USKORO LAKŠE DO MORA

ZAVRŠEN TEHNIČKI PRIJEM PASARELE

Preduzeće Bemax za izgradnju pješačkog mosta preko magistrale doniralo blizu 70. 000 eura

Juče je Tehnički institut iz Podgorice izvršio tehnički prijem pješačkog mosta u Sutomoru pa se ovih dana očekuje izvještaj kako bi se objekat stavio u funkciju i riješio dugogodišnji problem mještana Sutomora i turista u špicu sezone. “Naime, ovaj značajni infrastrukturni objekat koji je započet u maju završen je u roku 1. jula tako da će Sutomore u turističku sezonu ući sa novoizgrađenom pasarelom, koja se odlično uklopila u prostor i koja će, prije svega, značiti veću bezbjednost pješaka”, istakao je Ratomir Ratko Vujošević,

Izgradnjom novog podvožnjaka, uređenom i proširenom autobuskom stanicom, izgrađenom ulicom-prečicom koja povezuje glavnu sutomorsku ulicu sa pješačkim mostom, dobili smo kvalitetnu infrastrukturu koja garantuje rješavanje problema saobraćajnih gužvi

predsjednik MZ Sutomore. On je naveo da su stanovnici Bara i Sutomora, ali i broj-

Herceg Novi: Nevrijeme je nedavno načinilo veliku štetu

ni turisti godinama u ljetnjim mjesecima bili svjedoci velikih saobraćajnih gužvi koje su produžavale putovanje na toj relaciji i za duže od sat vremena. “Zahvaljujući građevinskoj firmi Bemax, koja nam je donirala pasarelu, riješili smo gorući problem saobraćajnih gužvi. Izgradnjom novog podvožnjaka, uređenom i proširenom autobuskom stanicom, izgrađenom ulicomprečicom koja povezuje glavnu sutomorsku ulicu Obala Iva Novakovića sa pješačkim mostom, dobili smo kvalitetnu infrastrukturu koja garantuje rješavanje problema sa-

HERCEG NOVI: KOMIS

Šteta 206.50

Komisija za procjenu štete nastale tokom nedavnog nevremena koje je zadesilo Meljine i Kamenare procijenila je štetu za fizička lica na osnovu zapisnika komunalne policije. Procijenjena vrijednost štete iznosi 206.500 eura, a Opština će učestvovati sa 30 posto od iznosa pomoći ugroženim porodicama. Sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević za DN je kazao da


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

CRNA GORA

19

HERCEG NOVI: SVEČANO OBILJEŽEN DAN BORCA

Sutorani uvijek znali da sloboda nema cijenu

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednica Danijela Đurović prisustvovali su obilježavanju 4. jula, Dana borca, u Sutorini i u Bijeloj. Centralnoj proslavi u spomen parku u Sutorini prisustvovali su i predstavnici boračkih organizacija iz susjednih gradova, predstavnici partija u lokalnom parlamentu, kao i konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović. Kako je Katić kazao, spomen-park svjedoči da su Sutorani uvijek znali da sloboda nema cijenu. “Naša je obaveza da naraštaje koji dolaze naučimo da se uvijek sjećaju važnih datuma i ličnosti iz slobodarske istorije ovog kraja, te da im na

primjeru pokažemo kako njegovati vrline i vrijednosti kojima su se naši preci dičili. On je kazao da se na ovaj način ukazuje i na važnost slobode i nepovrjedivosti ljudskih prava, kao i na trajnu borbu za napredniji društveni sistem, ravnopravan za sve članove. U ime organizatora SUBNOR Herceg Novi 1941-1945, Mirko Džuović, naglasio je da se ovim okupljanjem doprinosi da herojska borba i nesebična žrtva ne budu zaboravljeni. “Za oslobođenje tadašnje domovine u toku NOR-a poginuo je veliki broj naših sugrađana. Njihova imena ovjekovječena su na memorijalnom kompleksu palim borcima i žrtvama fašističkog terora u

Savinskoj dubravi. Čak 586 stanovnika Herceg Novog dalo je živote u toku borbe, 350 borca, i 236 žrtava fašističkog terora. Ovo je prilika da evociramo sjećanja na ove, ali i na sve ostale borce i hrabre ljude koji su ispisali svijetle stranice naše istorije, kazao je Džuović nakon polaganja vijenaca. Centralnoj proslavi u Sutorini prethodilo je i obilježavanje Dana borca u Bijeloj, kojoj je prisustvovala potpredsjednica Đurović. Članovi te Mjesne organizacije boraca položili su vijence i cvijeće na grob organizatora ustanka u Bjeloj i proslavljenog borca partizanskog Orjenskog bataljona Nikole Šabanovića kod Crkve Polaganja rize presvete Bogorodice. S.M. Sa obilježavanja Dana borca

Vujošević obraćajnih gužvi i omogućava lakšu frekvenciju kako vozila tako i pješaka”, kazao je sa zadovoljstvom Vujošević. On je podsjetio da je vrijednost izgradnje pješačkog mosta na magistralnom putu kod autobuske stanice u predračunskom obračunu iznosila oko 70.000 €, s obzirom na to da su pored građevinske firme “Bemax koja je investirala ovaj

objekat, usluge donirali i barska firma “VU_TI Inžinjering” koja je radila stručni nadzor, kao i vodeći projektant Veselin Kovačević i podizvođačka građevinska firma “Bar – Gradnja”. On se ovim prilikom zahvalio svima njima navodeći da su radovi koji su započeti poslije prvomajskih praznika, urađeni kvalitetno i na vrijeme završeni. A.Lj.

SIJA ZA PROCJENU ŠTETE

00€, pomoć traže od Vlade će Opština uputiti urgenciju Vladi Crne Gore kako bi se pomoglo ugroženim licima. “Već ćemo danas poslati dopis Vladi i svim opštinama koliko je moguće da pomognu. Sav iznos koji bi legao na poseban račun opštine biće ponovo recipročno dat”, ustvrdio je Kovačević. Opština je Bolnici Meljine pomogla na način što su zamijenjeni prozori, ali su oni kao privredno društvo izveli svog sudskog vještaka da procijene štetu. U nevremenu koje je po-

četkom juna pogodilo Herceg Novi oštećeno je pedesetak kuća, a za sve porodice kojima su tokom nevremena oštećeni domovi organizovan je bio prihvatni centar u dvorani Sportskog centra Igalo. Velika šteta pričinjena je Bolnici Meljine, gdje je oštećen krov rentgenskog odjeljenja, polomljena stakla, porušena stabla u parku. Inače, članovi komisije su bili stručnjaci iz urbanizma i drugih oblasti, zaposleni u Opštini. S.M.

ČANJ: FESTIVAL FOLKLORA OKUPIO 50 ANSAMBALA IZ 30 ZEMALJA

Uz pjesmu i igru do kraja jula

Četvrti internacionalni festival folklora “Folk fest Montenegro”, koji je prije neki dan otvoren u Čanju, trajaće mjesec dana, a na njemu će se predstaviti 50 folklornih ansambala iz 30 zemalja na više lokacija u Baru i Budvi. I prethodne tri godine Čanj je bio domaćin ove manifestacije na kojoj su se predstavili folkloristi iz Srbije, Mađarske, Bugarske, Poljske, Makedonije, Republike Srpske, Ukrajine, Bosne i Hercegovine. “Ove godine Čanj će biti Evropa u malom i to ispunjen željom za druženjem i zbližavanjem ljudi”, kazao

je inicijator i pokrovitelj ove manifestacije Momčilo Moka Šćekić, vlasnik ugostiteljskih objekata u ovom ljetovalištu, navodeći da će učesnici prikazati autentičnu sliku narodne umjetnosti kroz ritam, ples i pje-

smu, kroz koju će predstaviti kulturu, običaje i istoriju zemlje iz koje dolaze. Budući da će na ovoj smotri tradicionalnih igara učestovati oko 3.000 učesnika iz raznih zemalja, ovo je jedna vrsta sajma turizma na kojem ćemo predstaviti naše turističke potencijale na najbolji način. Manifestacija je počela defileom folklorista kroz centar Čanja, na oduševljenje mnogobrojne publike, a posebnim aplauzom pozdravljeni su domaćini, ansambl “Rumija” koja se predstavila spletom crnogorskih igara. Zatvaranje festivala planirano je za 29. jul. A.Lj.


20

SVIJET

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

KOMPLEKSNA AKCIJA SPASAVANJA TAJLANDSKIH DJEČAKA

IZAĆI ĆE IZ PEĆINE KADA NAUČE DA PLIVAJU I RONE

DEKRET U TURSKOJ

Sva vlast za Erdogana Turska je objavila juče dekret kojim se na predsjednika prenose nova ovlašćenja, u skladu sa prelaskom zemlje na predsjednički sistem. Prema tom sistemu izvršna vlast pripada šefu države. Dekretom, objavljenom u službenom listu zemlje, mijenjaju se zakoni od kojih neki potiču iz 1924. godine, i njime se ovlašćenja premijera i vladinih ministara prebacuju na predsjednika i njegov kabinet, prenijela je agencija Rojters. Na referendumu prošle godine, Turci su izglasali tijesnom većinom prelazak na takozvani puni predsjednički sistem. U skladu s tim, funkcija premijera se ukida, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan dobija pravo da imenuje i smje-

Na referendumu prošle godine, Turci su izglasali tijesnom većinom prelazak na takozvani puni predsjednički sistem. U skladu s tim, funkcija premijera se ukida, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan dobija pravo da imenuje i smjenjuje ministre i druge državne službenike, bez odobrenja parlamenta

Trenutno se razmatraju sve moguće opcije spasavanja, ali roniocima okolnosti ne idu na ruku jer su najavljene nove padavine. Na oduševljenje roditelja zbog toga što su njihovi dječaci živi i nepovrijeđeni - spustila se mrena, u iščekivanju novog naleta monsuna koji bi mogao da ugrozi akciju spasavanja. Sezona kiša tek je počela, tako da je sigurno da će nivo vode u pećini Tam Luang nastaviti da raste. Dječacima su dopremljeni hrana, voda i ćebad... “’Presrećna sam što je živ, bez riječi sam. Samo želim da ponovo da ga vidim, nedostaje mi moj

sin”, kaže majka trenera zarobljenog u pećini. Akcija spasavanja bi, upozoravaju zvaničnici, mogla da potraje i mjesecima - dok se voda ne povuče ili dok djeca ne nauče da rone, a pretpostavlja se da su mnogi od njih neplivači. “Premda distanca između ulaza i mjesta gdje se djeca nalaze nije veća od 1.300 metara, gotovo sve je poplavljeno. A podvodno spasavanje je teško i složeno, zahtjeva profesionalnu opremu i obuku, a povrh svega, ronioci neće roniti sami već sa mališanima bez ikakvog ronilačkog iskustva”, rekao je Tang Sialong, spa-

silac iz Kine. Najbrži i najdirektniji put ka izlazu iz lavirinta pećine jeste onaj kroz već obilježeni podvodni pasaž. Dok sat otkucava, razmatra se i mogućnost bušenja tunela, a pumpe danonoćno ispumpavaju vodu. Pokušaj uspostavljanja telefonske linije kako bi se dječaci čuli sa roditeljima, nije uspio. Dječaci zaglavljeni u poplavljenoj tajlandskoj pećini vjerovatno neće biti svi u isto vrijeme izvučeni napolje, već po fazama, u zavisnosti od njihovog zdravstvenog stanja, rekli su tajlandski zvaničnici koji rukovode operacijom spasavanja.

njuje ministre i druge državne službenike, bez odobrenja parlamenta. Promjene navedene u posljednjem dekretu stupiće na snagu kada Erdogan bude položio zakletvu u parlamentu 8. ili 9. jula, navela je agencija Rojters.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Herceg Novi oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka udžbenika za I, II i III razred osnovne škole, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 51.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-24041-UP I - 11/2018 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 04.07.2018.godine. Lice za davanje informacija Zorica Begović, telefon 031-323-781, e-mail: zorica.begovic@hercegnovi.me.

JZU Dom zdravlja Rožaje, na osnovu Člana 99-102 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (,,Sl. List CG” br.3/16,39/16 i 2/17), odredbi Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija ( “Sl.list CG” br .22/16), Saglasnosti Ministarstva zdravlja br 133-10/2017-62 od 30.08.2017.god. raspisuje:

K O N K U R S Za izbor doktora medicine za dodjelu specijalizacija za potrebe ustanove

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, ul.Rimski trg br.46, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga rezervacije avio karata i �otelskog smještaja za potre� be Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja sa organima u sastavu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV�om 28.6��,���. �. �enderska doku� mentacija broj �8/18 objavljena je na Portalu javni� nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana �3.�7.2�18. godine. Lice za davanje informacija Maja Vukašević, telefon �2�/482�369, e�mail maja.vukasevic@mpr.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Nikšić sa sjedištem u Nikšiću, ulica Njegoševa br 18 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Tenderske dokumentacije za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku udžbenika za prvake, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 09/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 04/07/2018 godine. Lica za davanje informacija: Ana Dragićević, telefon: 040213065, e-mail: ana.dragicevic@niksic.me.

1. PORODIČNA MEDICINA -1 (jedna specijalizacija) 2. INTERNA MEDICINA – 1 (jedna specijalizacija) Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji su u randnom odnosu u zdarvstvenoj ustanovi i koji ispunjavaju sledeće uslove USLOVI: završen medicinski fakultet, kvalifikacija VII, položen stručni ispit, DOKAZI: Diploma, ili nostrifikovana diploma stečena na stranom fakultetu u skaladu sa Zakonom, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje o položenim ispitima (da se vidi ocjena iz predmeta specijalizacije, ili najsrodiniji predmet specijalizaciji), uvjerenje nadležne visokoškolske ustanove o poznavanju stranog jezika (engleski , njemački, francuski,italijanski) iz kojeg se vidi stepen poznavanja jezika, licenca za rad, potvrda o radnom odnosu, izvod iz MKR, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje o zdarvstevnoj sposobnosti. Priložena dokumentacija u ovjerenoj fotokopiji ili orginalu. U prijavi na konkurs obavezno naznačiti trajanje studija, kada su studije počele i kada su završene. Dodjela specijalizacija vršiće se na osnovu kriterijuma utvrđenih Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija. Nepotpune I neblagovremene prijave neće se razmatrati. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata po konkursu izvršiće se u roku od 7 dana od dana prijema rang liste, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija pravima i obavezama kandidata kojima je odrobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl.list.CG. br.22/16) Dodatne informacije na telefon: 051/271-347, 067/639-122 Prijave sa dokazima dostaviti na adresu JZU Dom zdravlja Rožaje, ul. 29.Novembar, Rožaje


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

21

SVIJET U BORBAMA U GRADU HOMSU

Poginuo sin lidera ISIL-a

ZAKLJUČAK ODBORA ZA OBAVJEŠTAJNA PITANJA AMERIČKOG SENATA

Rusija se miješala u izbore u SAD kako bi pomogla Donaldu Trampu

Odbor Senata za obavještajna pitanja zaključio je da je Rusija pokušala da pomogne Donaldu Trampu da pobijedi 2016. godine na američkim predsjedničkim izborima. “Ruski napori bili su opsežni i sofisticirani, a njihov cilj bio je potkopavanje javne vjere u demokratski proces, da našteti sekretarki Klinton (demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton) i da pomogne Donaldu Trampu”, naglasio je potpredsjednik Odbora Mark Vorner, prenijela je agencija Rojters. Taj izvještaj, objavljen u utorak, nije u saglasnosti sa zaključcima republikanaca iz Odbora za obavještajna pitanja u Predstavničkom do-

mu, a koji su naveli da je obavještajna zajednica pogrešno zaključila da je Moskva

“Ruski napori bili su opsežni i sofisticirani, a njihov cilj bio je potkopavanje javne vjere u demokratski proces, da našteti sekretarki Klinton (demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton) i da pomogne Donaldu Trampu”, naglasio je potpredsjednik Odbora Mark Vorner

željela da pobijedi Tramp. Međutim, Senatski odbor zaključio je da je procjena obavještajne zajednice “proizvod solidnih obavještajnih podataka”. Takođe, navedeno je da je Odbor proveo proteklih 16 mjeseci analizirajući izvore, savremene obavještajne tehnike i analitički rad u osnovi procjene obavještajne zajednice te da ne vidi razlog da ospori njene zaključke. Kremlj je negirao umešanost u američke izbore, a i Tramp je odbacio obaveštajne zaključke. Tramp je u tvitu 28. juna istakao da “Rusija nastavlja da govori da nema ništa sa miješanjem u naše izbore!”, navela je britanska agencija.

Sin lidera grupe Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) Abu Bakra al Bagdadija ubijen je u sirijskom gradu Homsu, u okršaju sa sirijskim bezbjednosnim snagama, objavili su mediji bliski toj organizaciji. Kako se navodi, Hadhajfah al Badri, koga nazivaju “sinom halifata”, poginuo je u operaciji protiv sirijskih i ruskih snaga kod termoelektrane u Homsu, prenio je Tanjug. Agencija Amak, bliska ISIL-u, nije precizirala kada je ubijen sin lidera grupe Islamska država Irak i Levant. Objavljena je i fotografi-

ja mladića sa puškom, uz navode da je to Hadhajfah al Badri, prenijele su agencije. Rojters navodi da nije poznato gdje se Al Bagdadi nalazi, ali primjećuje da se prema saopštenju od utorka može zaključiti da je još živ. Za lidera ISILa više puta je od 2014. godine javljeno da je ubijen ili ranjen. Posljednja njegova navodna audio poruka od 46 minuta u javnost je dospjela u septembru prošle godine preko novinske organizacije Al-Furkan u kojoj je pozvao pristalice širom svijeta da pokrenu napade protiv Zapada i da se i dalje bore u Iraku i Siriji.


22

svijet

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

dw: trampovo povećanje carina i kontramjere eU i kine

Na putu ka trgovinskom ratu

S

jedinjene Američke Države, Kina i Evropska unija uvele su jedne drugoj carine. A prijete i daljim koracima. Da li je to još uvijek samo svađa ili je već u pitanju trgovinski rat? I – kako dalje?

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Na osnovu člana 29, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini («Službeni list CG», broj 21/09 i 40/11), člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10), i zaključka Vlade Crne Gore broj 07-2745 od 31.05.2018. godine, Ministarstvo poljoprivede i ruralnog razvoja objavljuje

JAVNI

POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI NIKŠIĆ 1. Predmet javnog nadmetanja Predmet javnog nadmetanja je katastarska parcela broj 2179/2, površine 512m2, evidentirana u posjedovnom listu broj 125, KO Kuta I, opština Nikšić, svojina – Crna Gora, raspolaganje – Vlada Crne Gore, na period od pet godina uz mogućnost produženja perioda zakupa. 2. Početna cijena na javnom nadmetanju Početna cijena zakupa opisana u tački 1 na godišnjem nivou iznosi 57,60€ (pedesetsedameura i sezdesetcenti). 3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem koje će se sprovoditi u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, dana 17.07.2018. godine, utorak, sa početkom u 11 časova. 4. Uslovi javnog nadmetanja Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava odnosno sva domaća i strana pravna i fizička lica, koja uplate depozit u iznosu od 10% od iznosa početne cijene zakupnine i to: 5,76 € (peteura i sedamdesetšestcenti). Depozit se uplaćuje na žiro-račun broj 535-17202-77 (kod Prve banke Crne Gore) za učešće na javnom nadmetanju. Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 7, u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakog radnog dana, od 05.07.2018. do 12.07.2018. godine (od 08 do 14 časova). Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene zakupnine na godišnjem nivou. Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup predmetnog lokaliteta formirana rješenjem br. 460-17/17-18 od 04.07.2018. godine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije (“Službeni list Crne Gore”, br. 44/10). Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. 5. Ostali uslovi javnog nadmetanja Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja zaključi Ugovor o zakupu predmetne nepokretnosti u roku od 30 (trideset) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Ukoliko zakupac ne zaključi Ugovor o zakupu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne imovine sa drugim ponuđačem na javnom nadmetanju koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 10 (deset) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u cijenu zakupa. Registracija učesnika će se vršiti šiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja na kontakt telefon: 020/482-392. Komisija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zadržava pravo da poništi postupak javnog nadmetanja prije početka njegovog održavanje uz pisano obrazloženje.

U protekla četiri mjeseca, u medijima su dominirale vijesti o mogućem trgovinskom ratu između SAD, Kine i Evropske unije. Neki čak vjeruju da je taj rat već započeo: uvedene su carine i kontra-carine koje se mjere milijardama, a uslijedila je zatim i pokoja prijetnja da bi još mnogo toga moglo da uslijedi. Pa ipak, nije došlo ni do kakve formalne objave rata, kao ni do konkretnog datuma nekakve prave bitke. Nije bilo čak ni odbrojavanja. Šalu na stranu, ali postavljaju se ozbiljna pitanja: šta konkretno znači “trgovinski rat”? I kada znamo da je on počeo?

■ Široka definicija Kako se navodi u rečnicima, do trgovinskog rata dolazi kad zemlje pokušavaju da za sebe izvuku korist, a drugima naštete tako što uvode carine ili ograničenja u kvotama. Ta definicija bi odgovarala trenutnom stanju. Sa svojim carinama na aluminijumske i uvozne proizvode od čelika, predsjednik SAD Donald Tramp je izazvao protivmjere Evropske unije u vrijednosti od 2,8 milijardi eura. A carine SAD protiv Kine, navele su Peking da takođe uvede carine na robu iz SAD od oko 43 milijardi eura. Prema definiciji iz rečnika, trgovinski rat je dakle – već započeo. Većina ekonomista, međutim, na stvari gleda malo drugačije. Oni prije svega koriste termin “trgovinska svađa”, a tek nakon više stupnjeva eksalacije, odnosno uvođenja mjera i protivmera, počeli bi, kažu, da koriste termin “trgovinski rat”. “Sjedinjene Američke Države su još dosta daleko od trgovinskog rata s Kinom”, smatra Hajner Flasbek, bivši glavni ekonomista pri Organizaciji UN za svjetsku trgovinu i razvoj (UNCTAD). “Bio bi potreban čitav niz povećanja carina da bi moglo da se govori o ratu”, kazao je Flasbek za Dojče vele (DW). Pritom bi se, dodaje, odnosi zemalja tako pogoršali, da suprotstavljene strane više ne bi ni pregovarale jedna s drugom. Neki drugi ekonomisti pojam “trgovinski rat” u potpunosti izbjegavaju. “Mene više

interesuje da li sistem trgovine funkcioniše prema opšte prihvaćenim pravilima ili su trgovina i investicije obilježene politikom moći”, kaže Stiven Vulkok, koji u Londonskoj školi ekonomije (London School of Economics) vodi odeljenje za Međunarodnu trgovinsku politiku. “Naravno da se kod trgovinskih odnosa uvijek radi i o moći”, dodaje za DW Vulkok. “Tramp je spreman da moć SAD iskoristi, kako bi o važećim sporazumima ponovo pregovarao i postojeće dogovore bacio u vodu. A kad neko svoju moć koristi kako bi poremetio ravnotežu zbog ekonomske koristi, onda je to opasno za red koji se bazira na pravilima. Pravilima koja su, recimo, dogovorena u okviru Svjetske trgovinske organizacije (STO).

■ STo nema

definiciju

Na upit DW, Svjetska trgovinska organizacija saopštava da nema sopstvenu definiciju “trgovinskog rata”. Na osnovu Opšteg sporazuma o carinama i trgovini (GATT), koji je postignut neposredno nakon Drugog svjetskog rata, STO pokušava da jedinstvenim pravilima doprinese tome da se neka trgovinska svađa ne razvije u protekcionizam ili čak – a i to se događalo – u oružani konflikt. S obzirom na debatu oko carina i kontra-carina, generalni direktor STO Roberto Azevedo nedavno je upozorio na rizike po globalni trgovinski sistem. “Kada bi, recimo, carine ponovno porasle

na nivo na kome su bile prije stvaranja multilateralnog trgovinskog sistema, globalna trgovina opala bi za čak 60 odsto i svjetska ekonomija imala bi negativan rast od 2,4 odsto”, navodi Azevedo. Taj pad bi bio veći nego onaj nakon finansijske krize 2007/2008, životni standard bi znatno opao i to bi pogodilo gotovo čitavo svjetsko stanovništvo, kaže direktor STO.

■ Lekcije iz iSTorije Da bi sagledao koliko povećane carine mogu da budu štetne, Tramp bi morao da baci pogled na noviju istoriju SAD. Godine 1930, nakon sloma na Volstritu, Kongres je donio tzv. Carinski zakon “Smoot Hawley”. Tim zakonom povećane su carine na uvoznu robu, Evropljani su bili prisiljeni na kontra-mjere, svjetska trgovina je opala i tako je pojačana svjetska ekonomska kriza. Trampova upozorenja su od početka carinske svađe postajala sve glasnija. U međuvremenu su mu na meti kineski tehnološki investitori u SAD, a na evropske automobile želi da uvede carine od 20 odsto, što je prije svega zabrinulo njemačke proizvođače automobila. Peking, Berlin i Brisel najavili su da će zaštititi svoje najvažnije industrije, tako da scenario o čitavom nizu carinskih povećanja kojem se kraj na nazire i nije više tako nevjerovatan.

■ oSLabLjena STo Tramp je pokušao i da potkopa autoritet STO tako što je vetom spriječio imenovanje novih sudija arbitražnog suda te organizacije. Time je ugrožena funkcija STO kao arbitra kad se radi o trgovinskim pitanjima, ističe Hans-Mihael Volfgang, pravnik sa univerziteta u Minsteru, Ekonomisti često kažu da se faze velikih promjena, uključujući i moguće trgovinske ratove, tek retrospektivno mogu na pravi način ocijeniti – drugim riječima, onda kad je već suviše kasno. “Niko ne zna tačno koje posljedice će imati te carine”, kaže Hajner Flasbek. “Trgovinske struje su u današnje vrijeme u velikoj mjeri umrežene“. Mnogo više nego tridesetih godina prošlog vijeka. Trgovinski rat, dodaje Flasbek, nije u interesu ni Vašingtona, ni Pekinga, a ni Brisela – iako su sve tri strane na putu ka njemu.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

Olga Zirojević, istraživačistoričar-osmanista, nudi ove male istorijske studije o iću i piću, začinima, slatkom i slanom, bilju ukrasnom, lekovitom (često u isti mah i otrovnom), industrijskom i još ponečem. Tragala je za njihovim poreklom, pažljivo iščitavajući iz njihovih imena itinerere zapletenih puteva kojima su, putujući dugo, ovi “stranci” stizali do naših krajeva, mijenjajući i obogaćujući ne samo jelovnik već i jezik, utičući tako na naše navike i običaje.

REPERTOAR DANAS 5.7.2018.

FILM

Svijet iz doba jure - Uništeno kraljevstvo 11.30 / 14.00 h

REŽIJA: Huan Antonio Bajona MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 8.7.2018.

FILM

Oušnovih 8 19.00 h

REŽIJA: Geri Ros MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

RAZGOVOR O OPUSU ŽIVKA NIKOLIĆA PRIREĐEN U PODGORICI

Živko je volio ljude koje je snimao, nije im se rugao

Foto:Dejan Lopičić

KULTURA

23

Sa konferencije za novinare

A

ko pogledamo Živkov opus dokumentarnih i igranih filmova, jedan od ljudi koji je dodirnuo Njegoša. Razumio je vasionsku suštinu crnine iz koje je potekao, kao i veliki Njegoš, kazao je Branko Baletić. Živko Nikolić je filmovima opominjao na slabosti našeg naroda, dočaravao je sredinu u kojoj je ponikao, a njegova bi ostvarenja trebala biti obavezna literatura, rečeno je na panel diskusiji koja je povodom Dana evropskog filma, priređena u EU Info centru. Tim povodom, govorili su reditelji Andro Martinović i Branko Baletić i glumac Boro Stjepanović. U posljednje vrijeme o Živku Nikoliću se sve više govori kao da postoji želja i potreba da mu se izvinimo, kazao je Boro Stjepanović. On je podsjetio da su Nikolićevi filmovi nailazili na različit prijem kod publike i kritike, a glavni razlog tome je nerazumijevanje njegove umjetnosti. “Ti filmovi su, prije svega, komični, sa simpatijom i velikom ljubavlju prema ovoj zemlji, nikako cinični”, istakao je Stjepanović. Nikolića su, dodaje, krasili blag osmijeh i dobronamjerni komentari, uvijek je bio pažljiv i obazriv, trudio se da nikoga ne uvrijedi. “Zato se čudim kako su neki ljudi zaključili da je Živ-

ko vrijeđao Crnu Goru. To je njihov problem, ne Živkov. Možda se pretjerivalo u igranoj formi, ali u dokumentarnoj se snimalo ono što jeste! Krasio ga je fini smisao za humor, a humor je sukob fakta i pretpostavke - šta neko o sebi zamišlja, a šta zapravo jeste! Kada se to ustanovi, to je gotova komedija, ali ne ona koja vrijeđa, već koja opominje da ne treba tako da radimo, da bi valjalo nekako drugačije”, kazao je Stjepanović. Reditelj Branka Baletić istakao je da za života Nikolić nije čeznuo za spomenicima i priznanjima, ali da smo danas dužni da razumijemo šta je on radio i šta je donio

Krasio ga je fini smisao za humor, a humor je sukob fakta i pretpostavke šta neko o sebi zamišlja, a šta zapravo jeste! Kada se to ustanovi, to je gotova komedija

Crnoj Gori. “Njegova sudbina je jasna, on je bježao nekoliko decenija ovom društvu. To je slučaj Lalića u književnosti, Voja Stanića u slikarstvu, ili Njegoša, mada je on bježao nekoliko vjekova. Kada bi se uradila njegova DNK analiza, znam da bi se otkrio kamen, u onom najpozitivnijem smislu. Živko je razumio suštinu Crne Gore. Volio je te nesretnike koje je snimao, nije im se rugao, već je tim dokumentarcima pronalazio kosmičku usamljenost Crne Gore. Poznavao je narod kojem je pripadao. Ako pogledamo Živkov opus dokumentarnih i igranih filmova, jedan od ljudi koji je dodirnuo Njegoša. Razumio je vasionsku suštinu crnine iz koje je potekao, kao i veliki Njegoš”, kazao je Baletić. Direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović podsjetio je da su Nikolićevi filmovi prihvaćeni prvo od publike, a tek onda i od kritike, a da i danas postoji distanca prema njegovim djelima. “Ako se prizna njegov značaj i vodeće mjesto u našoj kinematografiji, kao da postoji udaljavanje od doživljaja Živkovih tema. Kao da je taj svijet koji je ostao u tom ždrijelu, neki svijet koji je udaljen od nas, koji ostaje iz brda”, naveo je Martinović. S.I.

Dom Bernarde Albe na Ljetopisu Predstava “Dom Bernarde Albe” Narodnog pozorišta iz Beograda biće izvedena na Ljetnoj pozornici Doma kulture večeras od 21.30 sati. Po tekstu Federika Garsije Lorke, predstavu je režirala Ana Grigorović, a uloge tumače Dara Džokić, Danijela Ugrenović, Zlatija Ocokoljić-Ivanović, Dubravka Kovjanić... “Lorka je motiv i izvor za pisanje drame ‘Dom Bernarde Albe’ pronašao u jednom bunaru. Nama je motiv za postavku pomenute drame bio jedan prozor. To je kuhinjski prozor koji je okrenut ka hodniku zgrade, baš kao i svi drugi kuhinjski prozori, drugih porodica koje tu žive, svađaju se, vole, mrze, plaču ili se tuku. I sve to se čuje. I svi su toga svjesni. Ako uzavrle emocije i strasti ponesu, a prozor ostane otvoren, čuje se mnogo, čuje se sve, možda i previše. Zato se ponekad na prozoru stoji i prisluškuje. Ali se mnogo češće sa prozora sklanja ili se neko ućutkava”, stoji u najavi. S.I.

Arlekin gostuje u Tivtu Predstava za djecu “Ne žuri, stoj! Čuvaj glavu, druže moj” Malog ateljea Arlekin iz Podgorice biće igrana na sceni atrijuma Buća večeras od 21 sat, u okviru 13. Festivala mediteranskog teatra Purgatorije. Autor teksta je Milo Masoničić, a uloge tumače Ivona Čović-Jaćimović i Žana Gardašević-Bulatović. “Predstava se na dopadljiv i djeci prijemčiv način, uz songove koje je komponovao Vladimir Maraš, bavi pravilima ponašanja u saobraćaju, a tiče se kako djece tako i roditelja, koji su takođe ciljna grupa predstave”, stoji u najavi. S.I.


24

kultura

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

INTERVJU: UMJETNIčKI dIrEKTOr

Sa otvaranja izložbe

ZAŠTO NEMA VELIKIH MUŠKIH UMJETNIKA

Umjetničke teme koje su ostale u zoni tabua

Izložba “Zašto nema velikih muških umjetnika” otvorena u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” u prisustvu brojnih zvanica i ljubitelja umjetnosti, u okviru projekta Percepcije. Ovo je prva u nizu od pet postavki koje će obići države Zapadnog Balkana, a ovom prilikom po odabiru kustoskinje Natalije Vujošević, izloženi su radovi najpoznatijih savremenih britanskih i crnogorskih umjetnica. Pored radova britanskih autorki poput Laure Eldridž, Sare Lukas i Trejsi Emin, na izložbu kojom Vujošević upućuja ne manju zastupljenost i neravnopravan položaj ženskih umjetnica publika je u prilici da vidi radove Adrijane Gvozdenović, Anke Burić, Brigite Antoni, Gordane Kuč, Irene Lagator-Pejović, Jelene Tomašević i Lenke Đorojević iz Crne Gore. Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp je, otvarajući izložbu, istakla da su crnogorske umjetnice dokaz izvan-

7

crnogorSkih umjetnica predStavile Su Svoje radove u poStavci po izboru kuStoSkinje natalije vujošević

rednog kreativnog potencijala zemlje. “Ova izložba je odličan primjer kako se saradnjom u regiji može doći do velikih rezultata i predstaviti se najveća imena savremene umjetnosti”, kazala je Kemp. Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je na otvaranju izložbe istakao da “ono što ovu izložbu čini posebno bitnom, jeste fokusiranost na one teme koje su i poslije izvojevanih sloboda ostale u zoni tabua za većinu umjetnica i da je takvim konceptom Natalija Vujošević unijela bitnu dozu intrige u vremenu u kojem umjetničke akcije sve teže uspijevaju izazvati one kreativne ekcese koji moraju postojati između umjetnosti i društvene stvarnosti”. Direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović kazala je da su ‘’Percepcije’’ okupirale regionalnu pažnju, a da je ova izložba okupila potentnu, žensku kreativnu energiju u želji da prezentira, ista otvorena pitanja žene umjetnice, žene današnjice u svim mogućim/nemogućim izazovima i oklonostima savremenog društva i da se nada da će ova izložba biti još jedan snažan podsticaj nastavka uspješne saradnje Narodnog muzeja Crne Gore sa Britanskim savjetom i Ambasadom Velike Britanije u Crnoj Gori, u kontekstu unaprijeđenja i intenziviranja međusobnih odnosa. Na otvaranju je govorila i direktorica Britanskoj savjeta u Crnoj Gori Vanja Madžgalj, a nakon otvaranja upriličen je koncert kantautorke Ane Ćurčin. S.I.

Savremena mu zahtjevnija od KotorArt je festival sa umjetničkim, programskim i konceptualnim integritetom. A integritet mi se čini kao nešto jako važno i rijetko

⌦ Nataša Đačić Sedamnaesti Don Brankovi dani muzike održaće se u okviru međunarodnog festivala KotorArt od 13. jula do 13. avgusta, a svečano će biti otvoren na Trgu ispred Katedrale Svetog Tripuna. Na koncertu, u čijem će izvođenju učestvovati sopran Natalija Radić, narator Antonije Pušić, Festivalski orkestar KotorArta i dirigent Premil Petrović, premijerno će biti izvedeno djelo “Pasija po Steli” Antonija Pušića, kao narudžba Don Brankovih dana muzike, i “Iskra besamrtna” Ivana Marovića. Na kraju programa, premijerno će biti prikazan film Dušana Vulekovića, takođe narudžba organizatora. Premil Petrović, inicijator, šef-dirigent i umjetnički direktor “Orkestra bez granica”, čiji je zvanični naziv “No Borders Orchestra” postao prepoznatljiv “brend” na evropskoj kulturnoj sceni, s kojim je 2015. godine snimio album za izdavačku kuću “Dojče Gramofon”, diplomirao je dirigovanje na Visokoj školi za muziku “Hans Ajsler” u Berlinu, u klasi profesora Vinfrida Milera. Njegov repertoar uključuje interpretacije stare muzike, opere i simfonije klasicizma i romantizma, kao i premijere savremene muzike. Dirigovao je u Vankuverskoj i Filadelfijskoj operi, Pozorištu “Kolon” u Buenos Ajresu, zatim Filharmonijskim orkestrom Kejptauna, Oklandskim filharmonijskim orkestrom i brojnim evropskim orkestrima. Ovo će biti Vaše drugo učešće na festivalu KotorArt. U kakvom sjećanju Vam je ostao Kotor i prethodni nastup? KotorArt mi je ostao u posebno lijepom sjećanju, jer je to bio prvi festival na kome je tek osnovani “Orkestar bez

granica” nastupio i na kome smo započeli regionalnu turneju, koja se završila u Ljubljani snimanjem prvog CD koji je objavio “Dojče Gramofon” i potpisivanjem ekskluzivnog ugovora sa “Univerzal Mjuzik”. Crna Gora ima posebno mjesto u Vašoj karijeri? Tako je. Crna Gora ima posebno i veoma drago mjesto u mojoj karijeri. Budva Grad teatar je, na primjer, bio prvi festival na kome sam dirigovao i to tačno prije nevjerovatnih 22 godine! Dirigovao sam Mozartovu operu “Bastijen i Bastijena”. Imali ste priliku da učestvujete na brojnim festivalima širom Evrope. U odnosu na njih, kako ocjenjujete festival KotorArt? KotorArt je festival sa umjetničkim, programskim i konceptualnim integritetom. A integritet mi se čini kao nešto jako važno i rijetko. Jasno mi je koliko je teško u regionu naići na zainteresovanost i razumijevanje za kulturu i obezbijediti finansiranje takvog festivala. U tom smislu, divim se ljudima koji stoje na čelu KotorArta, na njihovoj borbi za kulturu i dugogodišnjem održavanju kvaliteta festivala. Na otvaranju će premijerno biti djelo Antonija Pušića, poznatijeg kao Rambo Amadeus. Da li ste do sada imali slična iskustva - da li ste izvodili djela koja nisu napisali kompozitori klasične muzike? Ne pravim razliku između kompozitora klasične i neklasične muzike. Kada partitura stoji ispred mene, bitno je jedino kakva je sama muzika. Rambo je potpuno genijalan lik i imam puno povjerenje u njega. A time što na partituri radi do posljednjeg časa, Rambo zapravo staje u tradiciju najvećih kompozitora u istoriji muzike. Na pri-

mjer, Mozart je komponovao uvertire za svoje opere često na dan premijere. Na vašem repertoaru se nalaze djela različitih stilskih epoha i žanrova, kao i brojne premijere savremene muzike. Šta je veći izazov? Premijerno izvođenje ili predstavljanje “starog” djela na drugačiji način? Čisto tehnički gledano, savremena muzika je zahtjevnija od tradicionalne. I ti izazovi mogu da budu uzbudljivi za savlađivanje. Takođe, izazov je kako da se nešto što je hermetično i često okrenuto malom broju poznavalaca i slušalaca zainteresovanih za savremenu muziku, predstavi tako da komunicira i sa širom publikom. Međutim, u suštini, za mene je sva muzika savremena. I Betoven je naš savremenik. Čuveni dirigent Sajmon Retl, jednom prilikom mi je rekao: “Najvažnije za dirigovanje je da prestaneš da diriguješ i da postanes kompozitor”. Dakle, ne interpretirati nešto što je odavno napisano, već na licu mjesta kreirati tu muziku, komponovati je sada i ovde.  Aktivno ste uključeni u produkciju i izvođenje u ek-

Kada partitura stoji ispred mene, bitno je jedino kakva je sama muzika. Rambo je potpuno genijalan lik i imam puno povjerenje u njega. A time što na partituri radi do posljednjeg časa, Rambo zapravo staje u tradiciju najvećih kompozitora u istoriji muzike


25 r i dirigent ª orkestra bez granicaº Premil Petrović ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

kultura

uzika mnogo je d tradicionalne sperimentalnim muzičkim pozorištima. Privlači Vas zajednički rad sa umjetnicima iz drugih oblasti? Da, definitivno me zanima saradnja sa savremenim umjetnicima i rediteljima, rad na nečemu zajedničkom. Otkrivanje novih mogućnosti umjetnosti koje taj zajednički rad donosi, kao i otkrivanje novih prostora u sebi za koje niste ni znali da postoje. Dobitnik ste nagrade “Hans Ajsler” za izvođenje savremene muzike. Da li se nešto promijenilo u Vašem profesionalnom životu poslije dobijanja ove prestižne nagrade? Nagrade znače samo to da je neko prepoznao kvalitet u onome što radite i da to što radite nekome nešto znači. Ništa više. U principu mislim da je uspjeh kao takav jedno prazno mjesto. Bitno je šta radite sa njim. Uspjeh ima smisla jedino ukoliko otvara nove mogućnosti i omogućava veću profesionalnu slobodu. Inače je potpuno prazan koncept, baš kao što je to i neuspjeh.   Izjavili ste da je cilj projekta “Orkestra bez granica” poziv na komunikaciju u regionu kroz simfonijski orkestar. Kako biste sada, šest godina od osnivanja, ocijenili tu komunikaciju?   Komunikacija u našem ansamblu je odlična! Međutim, Vi me pitate za komunikaciju u regionu. Mislim da je sada gora nego što je bila prije par godina. Iz vijesti koje dobijamo iz svijeta jasno se vidi da ono što se događa na Balkanu da se događa u cijelom svijetu. U tom smislu, društveni apsekt postojanja ovog orkestra u regionu je ekstremno bitan, ali i relevantan za cio svijet. Jednostavno, mislim da je toliko otrova u svijetu, da je jako bitno da mi umjetnici ne doprinosimo tome, već da uradimo nešto pozitivno - pokazati šta je moguće, biti primjer, i time, možda, makar minimalno, promijeniti nečiju svijest. Kakvi su planovi za “Orkestar bez granica” u narednom

periodu? Sva koncentracija je trenutno usmjerena na našu ljetnju turneju u avgustu ove godine, i to sa koncertima u Budvi, Prizrenu, Sarajevu i Beogradu. Regionalnu turneju pod nazivom “Balkan Season”, kojom želimo da etabliramo godišnju ljetnju turneju u regionu kao našu osnovnu aktivnost, počinjemo u Budvi. A Vaši lični planovi? U septembru snimam CD u Berlinu sa “Zafran ansamblom”, jednim sjajnim berlinskim ansamblom za savremenu muziku. A u novembru me očekuje koncert sa “Drezdenski simfoničari” povodom proslave 20 godina njihovog postojanja.  Studentske dane ste započeli u Novom Sadu, nastavili u Beogradu i Berlinu, usavršavali ste se na brojnim kursevima... Tokom školovanja ste imali priliku da sarađujete sa različitim pedagozima. Da li sebe vidite u ulozi profesora i razmišljate li o pedagoškom radu? Iskreno, nijesam do sada ni razmišljao o tome. Moj život je toliko ispunjen dirigovanjem kao i radom sa “Orkestrom bez granica”, da mi se čini da u ovom trenutku ne bih imao ni vremena za pedagoški rad.  Da li i dalje ništa nije teško ako radite ono u šta vjerujete, kako ste izjavili?  Nije mi sada tačno jasno šta znači da je nešto teško i šta znači vjerovati u nešto? Često mijenjam mišljenje i na tu stalnu promjenu sam čak ponosan. Međutim, ono što se nije promijenilo jeste da je ljubav taj magični, transformativni sastojak koji nemoguće čini mogućim. Ili da citiram Njegoša: “Nek bude što biti ne može”... Avanturističkog ste duha i radoznale prirode, pa ste, osvajajući jedan od vrhova Himalaja, za dvije nedjelje prepješačili 200 kilometara. Mnogo vremena provodite na azijskom kontinentu? Cijelu prošlu godinu proveo sam u Indiji i Nepalu, najviše u regionu Himalaja. Često sam

bio u tom kraju svijeta, ali mi je već dugo bio san da provedem godinu dana sam na Himalajima. I eto, srećan sam što sam to i ostvario. Da li se Vaš život od tada promijenio? Jeste. Ono što sam tamo naučio je da nije stvar u tome da se opustite. Jer to opuštanje onda zapravo postaje neka vrsta dodatne aktivnosti, novi stres. Stvar je u tome da se samo pusti ono što nas čini neopuštenim, zapravo naše misli i emocije. I opuštenost je automatski tu, ona je naše prirodno stanje. I ako hoćemo da odemo još korak dalje, da to kažem budističkom terminologijom - poenta je da imamo uvid u prirodu stvarnosti i da jasno vidimo da ne postoji ni opuštenost, ni opuštanje, niti onaj koji se opušta. Ali, za to je potrebno da se radikalno prevaziđu svi koncepti u kojima postojimo ili u kojima mislimo da postojimo. Na kom ste Vi nivou opuštanja? Za sada sam na nivou da ne pokušavam da se opustim.

Petrović


26

ZABAVA

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

TRIPHOPERI BEATZ & RHYMES U PRODUŽENOM SASTAVU IZDALI NOVI EP

UHVATILI SMO FANK ZVUK NEKOG STARIJEG VREMENA

no. Ovoga puta smo se spojili sa više ljudi jer uvijek rastemo, svakoga trena, što je ‘krivica’ kreacije”, pojašnjava DN frontmen podgoričkog sastava. Potvrđuju nam da su odrađenim poslom u studiju veoma zadovoljni, što se uostalom i da vidjeti u do sada objavljenim spotovima, koji kao i uvijek, sa sobom nose određenu poruku.

⌦ Marija Roganović

A

lternativni sastav iz Podgorice Beatz & Rhymes potpomognut sa dva nova člana izdao je treće studijsko izdanje simboličnog naziva “Getting Bigger - Chapter III”, u koje su nas uveli revolucionarnim fank numerama “Revolutionary” i “New Revolution”.

■ PJESME NOSE PORUKE JER SMO ANGAŽOVAN BEND

Podgorički trip-hop sastav Beatz & Rhymes nedavno je predstavio treće studijsko izdanje “Getting Bigger - Chapter III”, koje su na najbolji način ispromovisali numerama “Revolutionary”, posvećena Fredu Hemptonu i “New Revolution”. U razgovoru za Dnevne novine frontmen B&R Milenko Subotić - Braco priča o novitetima u bendu, spotovima, EPju, planovima...

■ KRIVICA KREACIJE

JE ŠTO SVAKOG TRENA RASTEMO

U novom sastavu

Kako nam otkriva Braco, bilo je više od pet numera predviđenih za ovo izdanje, ali kako su sve pjesme slične tematski, odabir je pao upravo na cjelinu zaokruženu na “Getting Bigger - Chapter III”. “B&R stiže frešak sa trećim izdanjem, EP-em koji sadrži pet pjesama. I ovog puta pod etiketom Enerđia Records Herceg Novi, a produkciju potpisuje Nikola Krivokapić aka Krusty. Art je radio Srđan Đile Marković, osnivač grupacije SuperNaut, o kojoj se zna odav-

Novo izdanje donosi i dva spota od kojih je prvi singl ‘Revolutionary’ i njega je radio Miroslav Karović. Naravno, numera nosi neizostavnu poruku jer smo angažovan bend. S druge strane, video za ‘New Revolution’ nastao je ekipno, u hodu. U toj numeri pjeva i Bojan (Đuković), i ta stvar se obraća svijetu, strujanju koje vlada planetom, i koje treba da stane

Sa promocije

“Novo izdanje donosi i dva spota, dva video rada od kojih je prvi singl ‘Revolutionary’ i njega je radio Miroslav Karović. Uopšteno, tom pjesmom smo prezadovoljni jer smo uhvatili zvuk funk starijeg vremena i malo drugačijeg pristupa masteringu. Naravno, numera nosi neizostavnu poruku jer smo angažovan bend. S druge strane, video za ‘New Revolution’ nastao je ekipno, u hodu. U toj numeri pjeva i Bojan (Đuković), i ta stvar se obraća svijetu, strujanju koje vlada planetom, i koje treba da stane”, priča nam Subotić. Prateće vokale na EP-ju pjeva Katarina Cvijović, a primjetni su i “dodaci” u samom bendu, jer su se već postojećem sastavu koji čine Subotić, Bojan Đuković i Vladimir Zaputović, pridružili još i Ivan Jokanović i Luka Ćalasan. Potvrđuju nam da ozbiljno rade i planiraju neke moguće ljetnje scenarije, a u međuvremenu su našli vremena i za promociju. “Nedavno smo održali promociju u Koncept Art Space & Caffe-u i to je bila jedna izuzetno prijatna noć uz finu posjetu. Odsvirali smo i mali ‘unplugged’ koji se sastojao od pet pjesama, preslušavali muziku i vrtjeli spotove”, prisjeća se muzičar. Podsjećanja radi, Beatz & Rhymes, osnovani su 2016. kada su i objavili album prvijenac pod nazivom “Solid Fare”, dok je drugo izdanje “Na kraju dana” (At the end of the day) svjetlost dana ugledalo sedam mjeseci kasnije.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

ZABAVA

27

TRI NOVA FILMA U CINEPLEXXU I ª DANI EVROPSKOG FILMAº

Nagrađujemo najbrže čitaoce Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se novi filmovi i to dugoočekivano Marvelovo ostvarenje sa Pol Radom i Evanđelinom Lili u glavnim ulogama “Antmen i osa”, krimi triler sa Džodi Foster “Hotel Artemis”, ali i francuska komedija proslavljenog Žerar Depardjea “Zaljubljen u moju ženu”. Ostvarenje “Antmen i osa” biće prikazano večeras sa početkom u 20h u okviru događaja “Comic Night”, na kome sve posjetioce uz kupljenu ulaznicu očekuje i poklon iz filma. Taklođe, u periodu od 5.

do 13. jula u Cineplexxu će se održati “Dani evropskog filma”, u okviru kojih će biti prikazano 16 filmova različite evropske produkcije, a festival otvara film velikana crnogorske kinematografije Živka Nikolića, “Ljepota poroka”. Ulaz za sve projekcije je slobodan. Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

OPTUŽBE DATIRAJU IZ 1997. TOKOM SNIMANJA ª L.A. CONFIDENTIALº

I Gaj PIrs među žrtvama Glumca KevIna sPejsIja Dvostruki oskarovac Kevin Spejsi od prošle godine je na meti glumaca koji su ga optužili za seksualno uznemiravanje, a najnovija u nizu optužbi stiže od zvijezde “Mementa”, Gaja Pirsa. “Teško je o tome pričati u ovom trenutku. On je nevjerovatan, čudesan glumac. Bilo je malo teško s Kevinom, da. Ruke su mu bile aktivne. Na svu sreću, imao sam 29 godina, a ne 14”, izjavio je poznati australijski glumac za televizijsku emisiju ‘Interview’, sugerišući da ga je Spejsi “pipao”

Džud Lou zvijezda prve sezone serije

tokom snimanja filma “L.A. Confidential” (“Povjerljivo iz Los Anđelesa”) iz 1997. godine. Podsjećanja radi, Spej-

si je već suočen s nekoliko optužbi, a najnovije tri su se navodno dogodile 1996. i 2008. u Londonu i Lambetu. M.Rog.

ª SHAPE OF YOUº PLAGIJAT

Širanu sud oduzeo zaradu od pjesme Sud je oduzeo svu zaradu Ed Širanovog superpopularnog singla “Shape of You”, koja iznosi oko 20 miliona dolara, nakon što je proglašena plagijatom, prenose inostrani portali. Naime, muzičar Sem Čokri je tužio Širana da je iskopirao njegovu pjesmu “Oh Why” i napravio singl “Shape of You”, da bi sud na kraju presudio u njegovu korist, što znači da je popularnom Britancu oduzeta sva zarada od pomenute pjesme. Ed je pokrenuo kontra

tužbu, a u zvaničnoj izjavi piše da je jako razočaran jer je proglašen prevarantom i lopovom zbog čega mu je narušena reputacija. Inače, prošle nedjelje je otkriveno da su slavnog pjevača tužili i za pjesmu “Thinking Out Loud”, za koju je Ed navodno iskopirao melodiju, ritam, bubnjeve, bas i tempo od već postojeće pjesme Marvin Geja “Let’s Get In On” iz 1973. godine. Ako izgubi Ed će morati da plati 100 miliona dolara odštete.

POJAČANJE SORENTINA ZA NOVU SEZONU

“Mladi papa” dovodi džona Malkoviča

Iako je “Mladi papa”(“The znato, kao ni to kakva je Young Pope”) prvobitno za- sudbina pape Lenija Belarmišljen kao mini-serija, vr- da, kojeg je u originalu igrao toglavi uspjeh je tom kon- Džud Lou, jer kao što znaceptu stao na put. mo, prva sezona se završiTako je nakon što la tzv. “cliffhangerom”, je Sorentinov pa su mogući razliserijal odušečiti pravci u kojivio i kritičare ma bi se radnja i gledaoce, ubuduće razvinastavak bio jala . neminovan. Jedino što je izvjesno jeste Osim novog imena, a to da će iza kameje “Novi papa” re ponovo stati Sorentino, a da (“The New PoMalkovič pe”), nastavak domaterijal, koji se nanosi i jedno veliko novo slanja na priču “Mladog ime, a to je legendarni Džon pape”, pišu on i njegov doMalkovič. sadašnji saradnik UmberKoga će tačno tumačiti to Kontareljo u saradnji sa Malkovič, za sada nije po- Stefanom Bizesom. M.Rog.


28

Zabava

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI U BUDVI

Od Viva Vox hora do Who See klape Turistička organizacija opštine Budva povodom jubileja osnivanja i Dana državnosti organizuje niz koncerata na Trgu ispred Starog grada, koji će trajati od 11. do 13. jula, dok će 14. jula u organizaciji JU “Grad teatar” nastupiti duo Miran Begić i Predrag Janković uz pratnju orkestra “Camerata Montenegrina” i proslavljeni violinista Najdžel Kenedi u okviru svoje turneje “Bach meets Kennedy meets Gershwin”.

Tokom prve noći budvansku publiku zabavljaće The Grupa i Nevena Božović, a program će početi u 21 čas. Drugi dan, odnosno drugo veče manifestacije, 12. jul, rezervisan je za Gradsku muziku Budve, beogradski hor Viva Vox i kotorsku klapu Who See. Treće noći na trgu će nastupiti Tivćanka Nina Petković (od 21h) i novosadska ženska grupa The Frajle (22.30h), nakon čijeg nastupa će biti prirđen vatromet. Fi.J.

OpOmena pred tužbu

U 41. GODINI, UZROK NEPOZNAT

Preminuo američki muzičar Ričard Svift

Pobjednička pjesma Izraela plagijat Pobjeda Izraela na takmičenju za Pjesmu Evrovizije 2018. godine je ugrožena nakon što je jedna od najvećih svjetskih muzičkih kompanija zaprijetila da će tužiti kompozitore izraelske pjesme zbog navodne povrede autorskih prava. Kompanija UMS iz SAD je poslala pismo pred tužbu Doronu Medalieu i Stavu Begeru koji su zajedno komponovali pobjedničku pjesmu Nete Barzilai “Toy”, tvrdeći da je ona kopija hita “Seven nation army” grupe White stripes iz 2003. godine. Ako se tvrdnja dokaže na sudu, mogla bi diskvalifikovati Izrael sa takmičenja i lišiti ga pobjede, kao i prava da bude domaćin Pjesme Evrovizije 2019. godine.

Slavni američki muzičar i producent Ričard Svift preminuo je u Vašingtonu u 41. godini. Vijest je potvrdio njegov menadžer, a još uvijek nije poznat tačan uzrok smrti. Od ranije je poznato da je imao ozbiljnih zdravstvenih problema zbog kojih je prošlog mjeseca završio u bolnici, a za njegovo liječenje je prikupljan novac. “Svi anđeli pjevaju ‘Que Sera Sera’”, posveta je na društvenim mrežama. Svift je bio član grupe Shins od 2011. do 2016, a 2014. je išao na turneju s grupom The Black Keys u kojoj je svirao bas gitaru. Svirao je i

NAKON NEKOLIKO NEUSPjEšNIh POKUšAjA

Film o Marvinu Geju u ranoj fazi produkcije Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, izgleda da će fanovi konačno moći da vide film o legendarnom muzičaru Marvinu Geju. Produkciju filma potpisuje reper Dr. Dre. Porodica Marvina Geja je odobrila Dreu i njegovoj ekipi da snime film o njihovom pokojnom sinu, a Dre

je uspio da osigura i prava na njegovu muziku za film i soundtrack. Dr. Dre iza sebe već ima jedan uspješan film, “Straight Outta Compton”, priču o njegovoj grupi NWA, stoga ne treba sumnjati ni u uspješnost filma o Marvinu Geju. Fi.J.

Od ranije je poznato da je imao ozbiljnih zdravstvenih problema zbog kojih je prošlog mjeseca završio u bolnici, a za njegovo liječenje je prikupljan novac bubnjeve za bend Arcs i sarađivao s brojnim muzičarima. Osim muzike, bavio se i produkcijom, a imao je i producentski studio u Oregonu. Fi.J.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

PSIHOLOGIJA

29

CILJ I SVRHA PARTNERSTVA

Zrela i nezrela ljubav - razlike Dramatični partnerski odnosi uglavnom su se pokazali kao neizvjesni i rijetko predviđaju svijetlu budućnost. Male tajne zrelih partnerskih odnosa čine razumijevanje i veliki trud, ali i uživanje u blagodetima samostalnosti, ljubavi i poštovanja. Pojam zrelosti u ljubavi nije nužno vezan uz godine, nego uz psihičke osobine partnera, njihov nivo emocionalne zrelosti, samopouzdanja, nezavisnosti, što su preduslovi koji zajedno kreiraju zreo ljubavni odnos. Dvoje ljudi stoje na početku zajedničkog puta, drže se za ruke i radosno smiješe dok im srca uzbuđeno lupaju, a prirodni opijati sreće kupaju mozak. Prvi koraci najčešće su jasni i laki, u stanju su prvobitne očaranosti, pomalo hipnotisani, pomalo pomućene percepcije zbog gledanja kroz ružičaste naočare, ali sve je to prirodno i oboje uživaju u tome. Taj prvi dio puta nije dug. Naš par ubrzo stiže do raskrsnice: jedan put vodi u partnerstvo romantičnih tragikomedija ili komičnih tragedija, a druga je put zrele ljubavi. Šta odlučiti? Kojim putom krenuti? Već samo postavljanje tog pitanja

iziskuje određeni nivo lične svijesti i zrelosti, bez koje osobe uglavnom budu privučene magnetskom snagom dramatične ljubavi. Ta staza je dobro utabana i duboko utisnuta u našu podsvijest. Nezrela ljubav, sa svom svojom patologijom i potencijalima za isceljenje, veliča se, uz prikladnu količinu uzburkanih emocija, u pjesmama, filmovima, pričama. Taj put je obilno praćen putokazima poput: Samo jednom se ljubi!, Prava ljubav boli!, Ne mogu da živim bez njega!, Ja sam niko bez njega!, Spremna sam da umrem zbog ljubavi... Tako izvučene iz konteksta, ovakve i slične izjave

zvuče kao da su izašle iz priručnika o sado-mazo odnosima, a opet se čine tako istinitim dok nas kao zvučne i vizualne kulise prate kroz život. U poređenju sa raskoši i kičem ljubavnih sapunica, put zrele ljubavi na prvi pogled djeluje prazno, neprivlačno, zahtijeva puno svjesnog rada na sebi i partnerstvu, ulaganje napora i vremena. Taj put nije za površne, nije za kukavice koje se ne žele suočiti sa istinama vlastitoga bića, nije za one koji lako odustaju, kao ni za one koji pomno čuvaju svoje malo srce uvijeno u zaštitne slojeve bodljikave žice. Zrelo partnerstvo podrazumijeva otkrivanje i oslobađa-

nje duboke snage bezuslovne ljubavi, od nas traži da otvorimo srce i dušu, kako prema drugom ljudskom biću, tako i prema sebi. Ti su procesi istovremeno i teški i beskrajno laki, i prirodni jer su usklađeni sa samom suštinom našeg bića. Čovjek nadobudno misli da je zagospodario prirodom, ali i dalje je na bezbroj načina uslovljen njenim zakonitostima, što važi i za područje partnerstva. Evolucijski gledano, održanje vrste od primarne je važnosti, tako da je priroda u živa bića ugradila vrlo snažnu potrebu za sjedinjenjem sa suprotnim polom tjelesno i psihički. Uticaji gena putem hormonskih i neuroloških procesa daju magnetsku moć prikladnom kandidatu suprotnoga pola kojoj se možemo prepustiti samo ako smo dovoljno razvili i uključili kognitivne aspekte vlastitog bića. Saradnja uma i srca može nam pomoći da odolimo zavodljivom šarmu nepoznatog muškarca jer znamo da je to trenutna navala feniletilamina, popularno nazvanog molekulom ljubavi. Feniletilamin je strukturno sličan drogi amfetaminu i smanjuje aktivnost djelova mozga ko-

ji su povezani s kritičkim rasuđivanjem, istovremeno aktivirajući regije u mozgu koje su povezane s osjećajem euforije. Romantični dio nas možda neće biti oduševljen tim informacijama, ali dugoročno gledano, saradnja uma i srca pokazala se kao najbolje rješenje. Na današnjem nivou razvoja čovjeka i društva potreba za vezanjem samo radi održanja vrste nije više aktualna kao cilj i svrha partnerstva. Smisao zrelih veza je iscjeljenje, zadovoljenje potreba. One potiču uzajamni rast i razvoj, pomažu partnerima da otkriju i slijede vlastiti put ispunjenja kao ljudsko biće, na individualnom i zajedničkom stadijumu. Sa stanovišta psihologije, veze nude velike mogućnosti za iscjeljenje emocionalnih povreda i trauma iz detinjstva koje, svjesno ili nesvjesno, obilježavaju naš život. Kao što kaže Harvi Hendriks, autor knjige “Kako naći i zadržati ljubav”: “Svrha braka uvijek je iscijeljenje našeg detinjstva. Razvijamo se unutar odnosa, često smo ranjeni unutar odnosa, stoga su nam za ozdravljenje takođe potrebni odnosi”. (lovesensa.rs)


Ljepota

njega tijela

30

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

Dubinska hidrataci i izgled kože tokom ljetnjih dana

Koža je tjelesni omotač koji ima zaštitnu ulogu, a pored toga, ona obavlja i brojne funkcije koje su važne za cijeli organizam. Zbog toga joj treba svakodnevno posvetiti malo pažnje da bi je sačuvali od gubitka vode, elektrolita i drugih sastojaka koji su bitni za normalne metaboličke procese i razmjenu materija. Svaki organizam i organ u njemu je jedinstven, pa samim tim i koža, sa vlastitim naslijeđenim i stečenim karakteristikama. Ne postoje dvije identične kože. Zbog toga svaka koža reaguje različito pod uticajima okoline i načina života, pa je treba tako posmatrati i posvetiti joj posebnu pažnju. Zajedničko im je to, da pravilnim odnosom i odgovarajućom njegom, možemo značajno uticati na vidljive znake starenja, promjene, razne nepredviđene procese i stanje kože. Svaki tip kože u određenom trenutku može postati osjetljiv, zbog toga treba biti obazriv pri izboru preparata, jer se često

dešava da negativno reaguje na proizvode koji su se u normalnim uslovima pokazali sasvim zadovoljavajući. Pod uticajem nepovoljnih faktora, koža je u stalnom grču, braneći se od štetnih uticaja, koji mogu biti uzrok prevelikog isušivanja, opuštanja tonusa, stvaranja bora, pucanja kapilara, devitalizacije i preranog starenja, jer kao posljedica dehidratacije, dolazi do promjena u dubljim slojevima kože koje vremenom postaju vidljive i na površini. S obzirom na to da postoje različiti tipovi kože, različita stanja i oštećenja, potrebe svake kože ponaosob su jedinstvene pa ih treba tako i rješavati. Vrsta tretmana zavisi da li problem treba rješavati na površini kože ili na nivou mezoderma, kao i od toga, šta je cilj tretmana i kako doći do cilja. Bilo koji od ovih tretmana da se preporučuje, preparati za vlaženje su od presudnog značaja za vraćanje vlage i za jačanje tkiva.

Ako nije brižljivo njegovana i navlažena u dubokim slojevima, veoma brzo gubi vlagu, a kao posljedica dehidratacije, pored već navedenih promjena, tonus slabi, koža postaje neelastična, bez sjaja i svježine, slabi mikrocirkulacija i dopremanje hranjivih sastojaka pa djeluje suva, umorna i uvela.

■ KAD KOŽA POČINJE DA STARI

Zapravo, od rođenja količina vode u koži se spontano i postepeno smanjuje, udaljavajući je od njenog idealnog stanja. Ovaj proces počinje da se primjećuje poslije tridesete, a naročito vidljiv poslije četrdeset pete, kad se zbog naglog pada “hormona mladosti” - estrogena, mijenja kvalitet čitave kože, kad se bore javljaju naglo, u veoma kratkom vremenu a koža postaje neelastična, suva, tanka i krta. U ovim slučajevima, često dolazi do hiperpigmentacije koja je uvijek više izražena kod suve kože. Osim ovih, mno-

gi problemi sa kožom postaju veći ako koža nije adekvatno njegovana, nahranjena, navlažena i zaštićena. Uz malo truda, svakodnevne njege, znanja i strpljenja, može se sačuvati blistavost kože, koja je obično znak dobrog zdravlja i raspoloženja. Treba kombinovati tretmane i koristiti preparate koji poboljšavaju vlažnost, ujednačenost površine kože, njenu debljinu i prokrvljenost i obezbjeđuju lijep i blistav ten, bez obzira na godine starosti. Zbog toga je pored redovne njege i dubinskog vlaženja u kozmetičkom salonu, za kućnu njegu, koja je nastavak održavanja kompletne njege, potrebno koristiti preparate koji obezbjeđuju dubinsku hidrataciju.

■ KOJI SE PREPARA-

TI PREPORUČUJU ZA KOMPLETNU NJEGU

Za dubinsku hidrataciju i održavanje svježeg izgleda kože, bez obzira na godine starosti


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

31

LJEPOTA

ija m AUTOR:

Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

i godišnje doba, idealne su i nezamjenjive morske alge, plankton i hijaluronska kisjelina. Ove kreme obiluju mineralima, vitaminima, proteinima i elementima za vlaženje, koji vraćaju sjaj i elastičnost dehidriranoj koži i štite je od prevelikog isušivanja, od nepovoljnih uticaja spolja i od prevelikog isparavanja vode iz kože. Plankton, alge i hijaluronska kiselina, osim toga što vlaže duboke slojeve kože, odlažu i usporavaju proces starenja i nastajanja bora. Ovim preparatima se nadoknađuju elementi koje je koža potrošila, a koji su neophodni za normalno funkcionisanje i održavanje njene vlažnosti. Za profesionalnu njegu u salonu postoji mnogo metoda kako preparativnih tako i aparativnih, koje su u službi borbe protiv prevelikog isušivanja, stvaranja bora i pripreme kože za ljeto. Većinu ovih metoda treba

kombinovati, jer tada daju veoma dobre rezultate i čuvaju kožu. Osnovno pravilo koje treba poštovati jeste da se naizmjenično kombinuju preparati i aparati, da bi postigli željene rezultate. Specijalni kozmetički tretmani koji odlažu i usporavaju proces starenja kože i nastajanja bora su tretmani radiotalasima, koji je poznat kao radiotalasni lifting, zatim mezoterapija aparatom, koji potiskuje preparate direktno u kožu, neagresivan je, ne povređuje kožu niti se preparati zadržavaju na površini i ne gube se hranljivi sastojci iz koktela. Zbog ovih svojstava, ova metoda je u širokoj upotrebi. Ove tretmane je neophodno periodično ponavljati da bismo održali nivo hranjivih sastojaka u koži. U kućnoj njezi treba koristiti preparate koji nastavljaju dejstvo kozmetičkog tretmana.

POKLANJAMO Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!


32

Zdravlje

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

POČETAK DANA JE NAJVAŽNIJI

Tri doručka koja treba da izbjegavate Doručak bi trebalo da bude vaš najzdraviji obrok, te bi trebalo da osmislite jelo koje će vam pružiti dovoljno hranljivih materija, vitamina i minerala koji će okrijepiti vaše tijelo i dati vam energiju. Upravo zbog toga riješili smo da vam otkrijemo tri najgore vrste doručka koje bi trebalo da izbjegavate. 1. Voćni napici Iako vas se može učiniti da voćni smuti i jogurt idealan obrok za početak dana istina je malo drugačija. Baš poput sokova, kupovni jogurti i smuti napici uglavnom sadrže ogromnu dozu šećera, kao i aditiva. Tačno je da će vas osvježiti i dati trenutno energiju, ali će vam je brzo

i oduzeti. Umjesto jogurta i smutija savjetujemo da izaberete sirovo voće koje možete jesti zajedno sa žitaricama. Ovo je odličan izbor jela i za osobe koje su na dijetetskom režimu ishrane jer ćete snabdjeti svoj organizam biljnim vlaknima. 2. Peciva Pecivo je uobičajan izbor za doručak. I koliko god nam se činilo kao jednostavno rješenje koje će nas zasititi na početku dana, imajte u vidu da nije najzdravije. Naime, većina pekarskih proizvoda sadrže ogromnu količinu aditiva, soli i šećera. Osim toga, ona su veoma siromašna nutritivnim vrijednosti-

ma koje su važne za normalno funkcionisanje organizma. Ako volite pecivo, onda je najbolje da ga zamijenite onim koje je napravljeno od cjelovitih žitarica. 3. “Zidarski” doručak Masna, teška i kalorična hrana nikako nije na spisku najzdravijih doručaka, te savjetujemo da što prije iz ishrane izbacite jaja sa slaninom, bijeli hljeb ili salame u sendviču. Zidarski doručak mogu samo sebi da dozvole ljudi koji rade teške fizičke poslove, jer će kod drugih velike količine masti završiti u obliku masnog tkiva. Osim toga, vaš organizam neće dobiti potrebne vitamine i minerale.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

ZDRAVLJE

33

UZROK UGLAVNOM ŽIVOTNI STIL I PREHRAMBENE NAVIKE

Razlozi zbog kojih ste uvijek gladni Da li ste halapljivi čak i nakon što se završili sa obrokom? Da li uvijek nešto grickate između obroka? Ako spadate u ovu populaciju, niste jedini jer su neki ljudi jednostavno skloniji potrebi za hranom. I dok su često uzrok takvom stanju određeni medicinski razlozi; problemi sa tiroidnom žlijezdom ili učestala upotreba antidepresiva, u velikom broju slučajeva uzrok je vaš životni stil i prehrambene navike, nešto što je sve u vašim rukama. PIJETE PREVIŠE GAZIRANIH SOKOVA Evo još jednog razloga da izbacite ovu vrstu pića iz svoje prehrane. Gazirani sokovi, ledeni čajevi i drugi zaslađeni napici su prepuni visoko fruktoznog kukuruznog sirupa koji se povezuju sa niskim pragom sitosti, navodi se u studiji obavljenoj na Univerzitetu Jejl. To se događa zbog toga što fruktoza blokira našu moždanu sposobnost da obradi signale koje dobijamo od hormona leptina, koji je presudan u regulisanju apetita. Puno bolji izbor je mineralna voda. HRANA IZ KONZERVE Gomila hrane i napitaka

iz konzerve sadrži hemikaliju bisfenol A (BPA). Studije su otkrile da upravo ova hemikalija ima veliki uticaj na obim našeg struka. Ustanovljeno je da BPA mijenja nivo hormona leptina i grelina koji su zaduženi za kontrolu gladi i sitosti u našem organizmu. NE JEDETE DOVOLJNO ZA DORUČAK Ljekari su u pravu- doručak je najvažniji obrok u toku jednog dana. Dakle, šolja kafe nije dovoljna da bi se na adekvatan način započeo dan.

Prema tvrdnjama istraživača sa Univerziteta Kembridž, ljudi koji jedu samo 300 kalorija za doručak dobijali su na težini dva puta više od onih ljudi koji su konzumirali 500 kalorija tokom prvog obroka u danu. Razlog: konzumiranje više hrane za doručak utiče na manje udare šećera u krvi i insulina, što kao rezultat ima manji osjećaj gladi i želju za hranom. NE KONZUMIRATE DOVOLJNO SALATE Zeleno povrće je prebogato vitaminom K, nutrijentom

koji je prirodni insulinski regulator. Muškarci bi trebalo da unose najmanje 120 mikrograma vitamina K dnevno, što je približno jednoj šolji kelja. NE PIJETE DOVOLJNO VODE Dehidracija često zna da imitira osjećaj gladi. Razlog tome je zbunjenost hipotalamusa, dijela našeg mozga koji je zadužen za regulisanje gladi i žeđi, i koji često zna da nam pošalje pogrešan signal da smo gladni onda kada nam zapravo tre-

ba voda. Ako ste pojeli veći obrok ali i dalje osjećate glad, popijte čašu vode prije nego što posegnete za drugom hranom. DOSADNO VAM JE Dosada je jedan od najvećih faktora koji doprinose gojaznosti. Zapravo, u jednoj studiji iz 2015. godine otkrivena je jasna veza između dosade i prejedanja. Testirajte se da li ste zaista gladni tako što ćete zamisliti veliki sočni odrezak. Ako ste zaista gladni, odrezak će vam biti veoma primamljiv. Međutim ukoliko primijetite da vas hrana ne privlači, velike su šanse da hranu uzimate kao nešto čime ćete otkloniti dosadu. Vama je u tom slučaju potrebna neka druga preokupacija, a ne još jedan obrok. POD STRESOM STE Imali ste nevjerovatno stresan dan na poslu? To može da ima veliki uticaj na našu želju za hranom. Kada smo pod stresom naše tijelo luči hormon kortizol, koji uzrokuje našu želju za slatkom i slanom hranom. U tim situacijama kvalitetan trening i zdrave užine su najbolji odgovor.


Film

34 •TVprogram 06:45 Serija: Kako vrijeme prolazi 09:10 Jutro sa Natašom 11:15 Serija: Kad lišće pada 13:00 Tačno 1 14:00 Serija: Vesele sedamdesete 14:20 100 ljudi, 100 ćudi 15:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 15:45 Serija: Povratak Lukasa 16:30 Kviz: Sto ljudi, sto ćudi 17:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dva i po muškarca 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Andrija i Anđelka 20:05 Serija: Povratak Lukasa 21:00 Serija: Istine i laži 22:30 Film: Radnik mjeseca 00:15 Noćni žurnal

PRVA Serija: Istine i laži, 21.10

07:30 VOA 13:00 Serija: Degrassi 13:30 Dječja TV 14:00 Život uživo 15:30 Kuhinjica 16:00 Tribina 17:00 TOP A1 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:15 Život uživo 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 TOP A1 20:15 Klub A 21:15 Život uživo 22:00 VOA

A1 VOA, 22.00

10:05 Naučno– obrazovni program 11:00 Vijesti 11:05 Stil 12:05 Serija 13:00 Vijesti 13:05 Iz pravog ugla 14:05 Strani dok. program 15:30 Dnevnik 1 16:00 Film: Samoća 18:00 Strani dok. program 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:00 Fudbal: studio 21:00 Strani dok. program 22:30 Dnevnik 3 23:00 Serija: Hanibal 00:00 Sa koncertnih podijuma

11:20 City kids M 12:03 City M 12:18 Premijera 12:40 Ćerke 14:03 Paparazzo lov 15:06 Premijera 15:21 TV prodaja 16:03 Serija: Elif 17:03 Turistički magazin 17:15 Mješoviti brak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Ekskluzivno 19:06 Sportisimo CG 19:13 Serija: Elif 20:00 Serija: Ćerke 21:00 Audicija 23:30 Rezervisan termin 00:04 Rezervisan termin

RTCG 1 Fudbal: Argentina-Hrvatska, 20.00

11:30 Druga strana sporta 12:00 Sportske vijesti 12:30 Humoristička serija 13:15 Svjetska modna scena 13:30 Film 15:45 Crnogorske anegdote 17:00 Istorija filma 17:30 Dogodilo se… 17:45 Čuj, čuj, to 18:10 Kolačić sudbine 19:45 Extremno 21:00 Crnogorske anegdote 21:15 Ekonomija 22:00 Film

777 Koncert, 20.30

PINK Serija: Elif, 19.30

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

10:07 Serija: Samra 11:30 Hoću kući 12:00 Vijesti u 12 12:12 Studio Moderna 12:52 Serija: Crna ruža 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija 15:00 Boje dana 15:35 Serija: Kud puklo da puklo 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Hoću kući 17:30 Serija: Čast i poštovanje 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Samra 20:00 Načisto 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Valander 23:30 Repriza programa

VIJESTI Serija: Istanbulska nevjesta, 19.10

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Meridijani, r 08.05 Dječiji program 10.00 Tenis: Vimbldon 12.00 Muzička industrija 13.00 Tenis: Vimbldon 13.15 Animirani filmovi 13:30 ABS 14:15 Film 16.00 Stižu bebe 16.30 Stil 17:00 Strani dok. program 17.40 Fleš sport 17.45 Otkrij.me 18:00 Eurovizion tv 18:30 Obrazovni program 20:00 Dokumentarna emisija 21:30 Film 01:00 VOA

RTCG 2 Serija: Elementarno, 00.00

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20


TVprogram•35

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

dAnAS u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR BIOSKOPA

VIJESTI, Serija: Čast i poštovanje, 17.00

ATMEN I OSA 15:00, 17:30, 20:30, 21:15, 22:45 DOBA SJUTRAŠNJICE 16:15 HOTEL ARTEMIS 18:00, 20:45 LJEPOTA POROKA 20:00 MOJ LAŽNI MUŽ 22:30 NASLIJEĐENO ZLO 22:40 NEVIĐENI 2 15:30, 17:00, 18:15 OUŠNOVIH 8 19:00 TI JURIŠ! 20:15, 22:15 VOLJETI ESKOBARA 21:30 ZALJUBLJEN U MOJU ŽENU 17:15, 19:30

Porodica Fortebrači odlučuje da potraži bolji život od onog koji imaju na Siciliji… Nakon što prodaju svoje imanje, Fortebračijevi stižu u Torino, puni nade i očekivanja: njihov rođak obećao je da će im omogućiti da ulože svoj kapital u moderan, profitabilan biznis, a u slučaju da nemaju dovoljno novca, on će im naći rješenje. Južnjaci se uvijek međusobno pomažu! No iako su sve stvari uređene i isplanirane, sudbina odlučuje drugačije.

PRVA, Film: Radnik mjeseca, 22.30 Zak Bradli je raznosač kutija, a Vins Dauni blagajnik. Obojica su takmičarskog duha, spremni na pobjedu i željni nagrade. Ipak, njihovi motivi su potpuno različiti. Vins je nagradu osvojio već 17 puta, ali nikako ne želi da se tu zaustavi, dok je Zak u duši neradnik, koji najradije zabušava. Neočekivano, obojica će jednako poželjeti titulu “Radnika mjeseca” kada nova zaposlena blagajnica Ejmi otkrije da na ljubavne sastanke izlazi samo sa ambicioznim osobama.

KABlOVSKE TElEVIzIjE

RTS1 10.40 12.00 12.25 12.30 12.45 13.15 15.00 15.55 16.15 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.45 23.25 00.00 00.10 02.05

Serija: “Velvet” Dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Profesionalci Film: “Biće bolje” Ovo je Srbija Gastronomad Serija: “Pozorište u kući” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Film: “Čizmaši”, 2. deo Tito - Staljin, dve nijanse crvene, dokumentarni film Dnevnik Sportski dnevnik Serija. “Zločini” Film: “Biće bolje”

HRT1 10.20 11.41 12.00 12.15 12.20 12.25 13.10 14.00 15.00 16.43 17.00 17.25 18.10 19.00 20.05 21.00 22.40 00.00

Serija: “Klinika Švarcvald” TV kalendar Dnevnik Sport Klinika Serija: “Spone ljubavi” Dokumentarni film: Dr Oz Serija: “Kraljica noći” Serija: “Ubistva u Midsameru” TV kalendar Vijesti Serija. “Naši i vaši” Kviz: Potera Dnevnik Serija: “Raj za dame” Serija: “Zaljubljeni u Parizu” Otvoreno Serija: “Noćni menadžer”

Fox 08.00 09.20 11.40 13.15

16.15 18.05 20.00 21.00 22.00

22.55 23.55 00.45

Serija. “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Kasl” Serija: “Poslednji čovek na Zemlji” Serija. “Štreberi” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija. “Kasl” Serija: “Bouns” Serija: “Na paranormalnom zadatku” Serija: “Crna lista” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija. “Štreberi”

SPORTKluB1 06.00 Gren slem Vimbldon 08.30 Vesti 09.00 Top tenis 09.30 Vimbldon, studio 11.00 Vimbldon, pregled dana 11.00 Vimbldon, studio 12.30 Gren slem Vimbldon, direktno 22.00 Vimbldon, studio 23.00 Vesti 23.30 Vimbldon, pregled dana 00.30 Odbojka: Srbija Brazil 02.30 Gren slem Vimbldon

Animal Planet 06.00 Ostrvo orangutana 06.25 Mali vodič za velika čuda 07.15 Divlje i bez cenzure 08.10 Akvarijumi 09.05 Majstori za kuće na drvetu 10.00 Planeta mutanata 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 Avanture Džefa Korvina 12.45 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 13.40 Majstori za kuće na drvetu 14.35 Čudovišta u mom telu 15.30 Mali vodič za velika čuda 16.25 Divlje i bez cenzure 17.20 Ostin Stivens: Gospodar zmija 18.15 Teksaški lovočuvari 19.10 Lovočuvari severnih šuma 20.05 Planeta mutanata 21.00 Čudovišta u mom telu


36 DN

ENIGMATIKA UZGOJ KRAVA

BUGARSKI ŽENA FUDBAKOJA LER, GOVORI ALEKSANDAR IKAVSKI

DAVAČ DANSKA ZNAKA ZA MANE- POČETAK TRKE KENKA (MN.)

SRPSKI RUKOMETAŠ

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

VRSTA OZNAKA MORSKIH ZA AMPER RAKOVA

KLASA (SKR.)

FUDBAL. KLUB IZ DRUGE ŠKOTSKE LIGE

AUTOR: B.NIKIĆ

FOTOUBOD

ŽITELJI BIHAĆA

BELGIJA SPLJOŠTEN PLANINSKI MASIV U EVROPI OBIM

VRSTA VRBE (MN.)

17. I 12. SLOVO SIMBOL BORA

VRŠILAC ASANACIJE DRVENI DUVAČKI INSTRUM. KORIST

MODEL OPELOVOG AUTOMOBILA ČUVENI AMERIČKI ZATVOR

SVETOZAR ĆOROVIĆ

HEMIJSKE MATERIJE KOJE IZAZIVAJU REAKCIJU

IZNAD, POVRH ŽELJEZNIČKI INSTITUT DRENAŽNA CIJEV ČLAN ZADRUGE

SVETI (SKR.)

FRANC. GLUMAC RENO TEMPO

POČETI RADITI U INAT GOVORNICI

OZNAKA ZA TONU

Skulptura u Veneciji AMPER BIVŠI AMERIČKI BOKSER, LEON

POLUPROZIRNA TKANINA SMEDEREVO IRANSKI NOMADSKI NAROD

OBALSKI RAKETNI DIVIZION (SKR.) NAROD SEMITSKOG PORIJEKLA KOMPLET KARATA ZA IGRANJE HRVATSKI MUZIČAR, DŽONI

KONJ U NARODNIM PJESMAMA

OPAK, POKVAREN

ŽITELJKA IRANA

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

SVIRAČ U LIRU

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRENAPUČENO, RADARI, ARAT, ADEMIR, ROGA, SENOVO, AZOV, KTALAM, KIVI, VIZITA, AJOJ, INATAN, TARA, CARINICI, IN, A, EJ, BASNA, POET, ODRAZI, ALANIS, RETINA, ORITAK.

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3419

Kuća iliti priroda

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2016-02-22

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3420

2016-02-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09

9

6

9 6

5

5

9

6 1 7

2 2

5

5

3 4

3

7

1

8

5

3

7

1

4

6

9

1

4

9

6

2

8

3

4

1

5

7

5

3

8

1

6

7

9

2

4

1

7

4

5

9

2

6

8

3

3

5

7Puzzle 6 1 solution: 9 2 4

8

4

9

1

6

2

8

5

7

3

8 2 6 7 4 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 2289 2013-01-18

7

7 2

4Play 3 sudoku 9 5 6online 8 1at:2

2

6

9

6 1 9 4 2 8 3 7 5 7 www.sudokukingdom.com 2

8 8

7

7

1 8

9

4

1

2

5

7

6

3

8

2

8

5

6

9

3

1

7

4

6

3

7

8

1

4

9

5

2

8

2

4

9

3

6

5

1

7

5

7

3

1

4

8

2

6

9

1

6

9

5

7

2

4

8

3

7

5

2

3

6

9

8

4

1

4

1

8

7

2

5

3

9

6

3

9

6

4

8

1

7

2

5

4

3 7

3 4

7 8

9

3

8

3 4

2 2 6

7 1

2

9

6

3

4

5

9 1 3

8


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

Word Search Puzzle #D797KQ

D

W

A

F

E

R

S

S

O

D

R

I

A

H

U

H

P

H

A

S

E

I

S

E

R

E

H

E

N

O

U

L

F

N

A

C

L

I

F

F

S

R

K

S

L

S

O

W

R

O

L

E

S

M

A

D

S

E

M

I

C

O

N

D

U

C

T

O

R

S

C

H

E

G

U

G

S

J

P

Y

S

F

T

A

L

C

O

N

S

T

A

N

T

M

E

T

E

D

E

E

G

E

S

T

A

T

I

O

N

S

S

I

R

E

T

R

O

S

P

E

C

T

I

V

E

S

G

S

D

S

W

A

R

D

R

O

B

E

S

T

I

E

A

E

A

L

I

I

P

B

O

R

S

S

E

B

T

T

S

P

V

L

M

O

R

B

I

D

S

H

E

Y

D

A

Y

S

E

L

X

A

M

I

N

N

S

C

R

I

B

B

L

E

S

L

U

M

Phase Longs

Pulls Signer Retrospectives Robin Nests Slide Sadists Pastel Scribbles Trash Semiconductors Phase Verbal Signer Poise Wafers Slide Trash Privy Wardrobes Verbal Pulls Whose Wafers Wardrobes Retrospectives Whose Robin

Meted Privy

Sadists

Earns

Midst

Scribbles

Focus

Misses

Axles Axles Based Beseeches Based Cellar Beseeches Clergies Cliff s Cellar Constant Clergies Damsel Dates Cliffs Dunks Constant Earns Damsel Focus Gestation Dates Gowns Dunks Hairdos

Herds

Gestation Heresies

Heydays Gowns Keens

Hairdos Lobotomy HerdsLongs

Meted

Heresies Midst

Misses Heydays

Morbid

Keens Nests

Pastel Lobotomy Poise

Morbid

37

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ukazaće vam se šansa za aktivnosti koje vas mogu navesti na ideju o pokretanju privatnog posla. Loša atmosfera iznjedriće ekipu sa kojom možete planirati biznis.

BIK Previše značaja dajete tome šta će ko da kaže. Trenutno je u centru pažnje ljutnja vašeg partnera jer dozvoljavate da drugi ljudi utiču na sudbinu vaše veze.

BLIZANCI Ovo je važan dan za vas. Otvara vam se prilika da dovršite sve započete poslove, a predveče očekujte vijest u koju ste već odavno prestali da iščekujete.

RAK Dobijate informaciju koja nosi putokaz u kom smjeru treba da ide vaš profesionalni razvoj. Na prvi pogled to vam ne djeluje primamljivo.

VAGA Tenzira vas miješanje jednog člana porodice u vaše odluke. Obrazlažući svoje sjajne ideje, ambiciozno započinjete razgovor koji se, potom, završava katastrofalno.

ŠKORPIJA Najbolje je da dan provedete u minimalnim poslovnim aktivnostima. Očekuje vas veći priliv novca koji, velikim dijelom, može riješiti finansijske probleme.

STRIJELAC Povukli ste brzoplete poteze pa ste se zbog toga našli u prividno bezizlaznoj situaciji. Blefiranje nije uspjelo, pa je pred vama neprijatan razgovor.

JARAC Ukoliko se nađete u prilici da potpišete neka dokumenta, budite oprezni jer vam se može potkrasti greška, koju kasnije nećete moći da ispravite.

Semiconductors REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron November 28, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ovo je jedan od onih dana kada vam se čini da je najbolje da prespavate. Pravi razlog takvom raspoloženju leži u činjenici da vas muči velika neodlučnost.

DJEVICA Ukoliko ste na bilo koji način uključeni u trgovinu, dan će biti stresan za vas. U iskušenju ste da konačno dovršite neke zaostale poslove.

Rješenje iz prethodnog broja: Polikardiografija

VODOLIJA Partner vas provocira i iskušava, pa vam, u afektu, izlijeće nešto što ste željeli da prećutite. Sve može kulminirati odlukom od koje strijepite.

RIBE Nije vam jasno kako ste uspjeli da propustite ponudu koja vam je nedavno promakla. Na tu temu vas očekuje razgovor u kome vam neće biti prijatno.


petak,

38

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707 Potrebna žena za čišćenje apartmana u Budvi. Smještaj obezbijeđen. Plata po dogovoru. Tel.069/346-261

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem stambeno-poslovne prostore od 15m2 do 40m2 Uknjiženi 1/1 i prenosivi na kupca. 069/030-426; 069/364-806

PLACEVI

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 70 kvadrata, Donja Brezna, selo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića, povoljno, papiri 1/1! Tel.067/898-614

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

USLUGE

KUĆE/STANOVI Izdajem lux opremljen jednosoban stan u City kvartu. Tel. 067/591-950

Mali oglasi do 20 riječi - 1 dan 1 €

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefon 069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

3

DOBIJAŠ

5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

39 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


40

SPORT

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

MUZEJ - Manolo u blizini Valensijinog stadiona “Mestaja” ima svoj muzej u kojem čuva veliki dio navijačke i fudbalske istorije Španije.

NAJPOZNATIJI NAVIJAČ NA SVIJETU I DESETI PUT ZAREDOM BIO UZ ŠP

EL BOMBO DE ESPA Rusi jedva pustili bubanj na stadion Stigao je Manolo i na ovo-

⌦ Kosta Bošković

Crna baskijska beretka na glavi, crveni dres Španije sa brojem 12 i bubanj na kojem piše “El bombo de España” u rukama... Svi koji su u posljednjih skoro 40 godina pratili fudbal odmah će znati o kome se radi. Odmah će znati da je u pitanju najpoznatiji navijač na planeti, čuveni Manuel Kaseres Artesero, svima poznatiji kao Manolo el del bombo. On i njegov bubanj simboli su svjetskih prvenstava (i svih utakmica Španije) od Mundijala 1982, a sada je u Rusiji svoju “furiju” pratio na desetom planetarnom prvenstvu zaredom.

■ UZ BUBANJ VEĆ 50 GODINA

Njegova priča krenula je prije nešto više od 50 godina

10

Manuel Kaseres Artesero poznatiji kao Manolo el del bombo ili u prevodu Manolo sa bubnjem kada je prvi put u pratnji roditelja na lokalni meč u Ueski donio svoj bubanj... “Kada su me vidjeli ljudi na stadionu su rekli da sam lud, ali kada su vidjeli i čuli šta radim sa bubnjem podržali su me da budem malo lud”, prisjetio se Manolo. Ako su Andres Injesta, Serhio Ramos i društvo poznati širom svijeta, jednako je to i Manolo. “Da, imam osjećaj da na neki način promovišem moju Španiju. Ljudi me prepoznaju ispred stadiona, žele da se fotografišu, žele mi dobro zdravlje i još mnogo Mundijala”, objasnio 69-godišnji navijač furije.

■ SP 2010 - BOLEST I BOGINJA

Iako praktično nije propustio nijedan meč Španije u posljednjih 36 godina, sudbina se zamalo poigrala sa njim na, za Špance svetom Mundijalu, 2010. godine. Naravno, Manolo i njegov bubanj uljepšali su i Južnu Afriku, ali se tokom turnira Manolo razbolio, vratio se u Španiju i bio je veoma blizu toga da ne prisustvuje istoriji. Ipak, njegova volja i ljubav prema Španiji bili su jači i od bolesti - Manolo se vratio na jug Afrike i bodrio je furiju u nezaborav-

SVJETSKIH I SEDAM EVROPSKIH PRVENSTAVA MANOLO JE ISPRATIO UŽIVO KAO NAVIJAČ ŠPANIJE.

nom polufinalnom i finalnom meču. Španija je prvi (i do sada jedini) put postala šampion svijeta - Manolo i njegov bubanj morali su biti tu.

godišnji Mundijal i prvi put imao velikih problema da bubanj unese na stadione u Rusije. Tačnije, zbog bezbjednosti organizatori mu nisu dozvoli da ga unese na mečeve grupne faze, nakon čega se Manolo javno obratio i Vladimiru Putinu. Da li je predsjednik Rusije reagovao nije poznato, tek bubanj je konačno “ušao” na stadion Lužnjiki u Moskvi na meču Španije sa domaćinom Rusijom. Nažalost po Manola i posljednji put na ovom SP pošto je “zbornaja” eliminisala “furiju”.

■ GPS U BUBNJU Nije plakao kada je Španija gubila dramatične mečeve, ostajao je ponosan sa svojim bubnjem, ali prošle godine prijatelji su ga prvi put zatekli u suzama. Pred prijateljski meč Španije i Kolumbije u Mursiji neko je uspio da ukrade najčuveniji navijački rekvizit na svijetu Manolov bubanj. Na njegovu sreću, policija je već sjutradan uspjela da ga pronađe 300 kilometara dalje od Madrida. Od tada Manolov bubanj ima i ugrađen GPS sistem, pa ukoliko se i desi da ga izgubi, veoma brzo će biti i


41

SPORT

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

Prokleti engleski broj 8

Engleska je u utorak veče prvi put u istoriji svjetskih prvenstava prošla nakon penal-ruleta (prije toga je tri puta ispala) - jedna crna tradicija konačno je prekinuta, ali jedna je, ipak, ostala. Džordan Henderson je bio jedini koji nije pogodio u penal seriji protiv Kolumbije, baš kao što nisu ni prije njega Kris Vodl (1990. godine), Dejvid Bati (1998) i Frenk Lampard (2006). Svima im je zajedničko da su u tom trenutku nosili engleski dres sa brojem osam. K.B.

PANIJU NA SP

AÑA

Mladi Manolo na svom prvom Mundijalu 1982.

Vuk PEROVIĆ, filmski kritičar

PAUZA

pronađen. “Taj bubanj je dio španske istorije, jednostavno ne smije da bude ukraden”, rekao je Pepe Gonzalez, iz Udruženja bubnjara Valensije, inače čovjek koji je i inicirao ugradnju GPS sistema.

■ UESKA, SARAGOSA, VALENSIJA

Osim Španije, Manolo je imao i tri kluba čije tribine je uljepšao zvukom svog bubnja... “Kada sam počeo živio sam u Ueski, tada bodreći klub u trećoj diviziji. Kasnije sam se preselio u Saragosu, a potom i u Valensiju. Mečevi na ‘Mestaji’ bili su posebni. Posljednjih godina klupski fudbal je u drugom planu, sada sam okrenut samo Španiji”, rekao je Manolo. Manolova putovanja na svjetska prvenstva jednim dijelom pomaže i Fudbalski savez Španije, ali uglavnom većinu troškova snosi sam. Do Katara... Jer Manolo će i tamo biti uz svoju “furiju” samo da bude zdrav.

TAJ BUBANJ JE DIO ŠPANSKE ISTORIJE, JEDNOSTAVNO NE SMIJE DA BUDE UKRADEN - PEPE GONZALEZ (UDRUŽENJA BUBNJARA VALENSIJE), ČOVJEK KOJI JE INICIRAO UGRADNJU GPS SISTEMA U MANOLOV BUBANJ

KOLUMNA: MOJI MUNDIJALI

Manolo sa boginjom u svom muzeju u blizini Mestaje

Mnogima neće lako pasti ova dvodnevna pauza. Ova dva dana će izgledati mnogo duža nego što to stvarno i jesu. Ona dobra stvar je to što ima šta da se prepričava, poslije ovakvih raspleta u grupama i u osmini finala. Ritam na koji su nas navikli bio je sjajan, a sada poslije toliko uzbuđenja, neočekivanih rezultata, dobrih preokreta – odmor i to dva dana. I onaj jedan poslije grupa, bio je predug. Mnogo toga dobrog bilo je do ove pauze. Meč Engelska – Kolumbija gledalo je 23,6 miliona u Engleskoj, bar je tako objavila kuća ITV koja ima prava na utakmice sa Svjetskog prvenstva. Prema popisu iz 2011. Engleska ima 53 miliona stanovnika. Utakmicu kojom su Englezi napokon razbili maler kada dođe do penala na velikim takmičenjima, tako je gledalo više od polovine stanovnika koji su do kraja strepili da li će ekipa Gereta Sautgejta napokon razbiti tu kletvu bijele tačke. Ali Englezima nijesu samo zanimljivi domaći, što je donekle i očekivano u zemlji koja živi i u kojoj se živi fudbal. Neizvjesnost između hrabrog Japana i prilično zbunjene Belgije gledalo je 11,2 miliona ljudi. Što je opet impozantna brojka za meč osmine finala koji pri tom

ni ne određuje protivnika njihovoj reprezentaciji. Ti Englezi sada sigurno imaju veliki planove. Oni su sa ove, navodno, lakše strane žrijeba, na kojoj svi misle da im je otvoren put do finala i na kom nema onih velikih favorita jer su skoro svi, jedan po jedan, otišli kući. Onih skoro dežurnih. Od tih dežurnih, ostao je samo Brazil. Francuzi imaju tek jednu titulu, deceniju staru, osvojenu kod kuće. I Englezi su to učinili po sličnom sistemu, ali još davne 1966. I Urugvaj je šampion, ali su tek njihove medalje pokrivene prašinom. Davne 1930, na prvom Svjetskom prvenstvu, takođe na domaćem terenu i 1950. na prvom poslijeratnom, u Brazilu. Poslije četvrtfinala, jedno od njih dvoje će kući. Lista bivših pobjednika biće kraća za jedno ime već u petak. Ako Belgija bude imala dovoljno snage i koncentracije, kvalitet već ima, imali bismo još veću šansu da vidimo nekog novog sa peharom u ruci. Jer poslije ovoliko kvalitetnog i uzbudljivog fudbala, Svjetskom prvenstvu u Rusiji samo je ostalo da nam donese novog pobjednika. I to bi bio najljepši kraj ovih lijepih fudbalskih mjesec dana. Na toj listi su i dalje Hrvatska, Rusija, Švedska i Belgija.


42

SPORT

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

RUSIJA 2018 Njemački sudija, Feliks Brih, neće više suditi na Mundijalu u Rusiji, prenose njemački mediji. Navodno, 42-godišnji sudija je udaljen zbog utakmice Srbija - Švajcarska kada nije dosudio očigledan penal nad Aleksandrom Mitrovićem.

DRUGA STRANA SP  VRELA KOLUMBIJSKA KRV

BOLJE VAM JE DA SE SAMI UBIJETE Andres Eskobar je prije 24 godine ubijen (tačno 2. jula 1994) u rodnom gradu Medeljinu, ispaljeno je šest metaka u njegovo beživotno tijelo, a razlog je - fudbal! Eskobar, tadašnji defanzivac Kolumbije, je postigao autogol u 2. kolu grupne faze Mundijala 1994. protiv SAD (poraz 2:1) i tako je koštao “kafeterose” prolaza u 1/8 finala. A to mu nije oprošteno u domovini nakon što se vratio sa Svjetskog prvenstva održanog u SAD. Jer, u Kolumbiji je fudbal pitanje života i smrti. A, nakon što su “kafeterosi” ispali od Engleske u 1/8 finala Mundijala u Rusiji (1:1 regularno, 4:3 penalima), na-

Uribe

vijači su uputili bolesne prijetnje Karlosu Baki i Mateusu Uribeu koji su promašili sa “bijele tačke” u četvrtoj i petoj seriji. “Mrtvi ste, bolje vam je da se sami ubijete”, glasi jedan od komentara, a svi se tiču smrti. “Umri Karlos Baka, ku**in sine! Ne vraćaj se u ovu zemlju”, napisano je o 31-godišnjem napadaču, a nije pošteđen ni 27-godišnji vezista. “Uribe, ti si obično go..., nadam se da ćeš umrijeti”. Kolumbijska policija je ozbiljno shvatila prijetnje upućene fudbalerima i počela je da sprovodi opširnu istragu kako se tragedija ne bi ponovila... B.T.

Baka

9

3

TRENERSKE GLAVE SU PALE NAKON SVJETSKOG PRVENSTVA EKTOR KUPER JE DOBIO OTKAZ U EGIPTU, POLJSKA JE OTPUSTILA ADAMA NAVALKU, A RIKARDO GAREKA JE PODNIO OSTAVKU NA MJESTO SELEKTORA PERUA

Brazilac u Rusiji: Mario Fernandez

UTAKMICA JE DO SADA ODIGRAO MARIO FERNANDES ZA RUSIJU

Brazilac koji je o karioke i izabrao R

MARIO FERNANDES SE ZAHVALIO PETOSTRUKOM OSVA

Mario Figueira Fernandes. Reprezentativac Rusije koji je mogao da igra za Brazil. I koji je igrao za “karioke”... Ali 27-godišnji fudbaler iz predgrađa Santa Katarine je odabrao drugi put. I na tom putu je imao problema, ali je sada srećan kao učesnik 1/8 finala sa novom domovinom Rusijom. Fernandes je 2009. godine potpisao profesionalni ugovor sa klubom Gremio, ali je nakon samo nedjelju dana nestao. Pronađen je 1.000 kilometara od rodnog gradića Tubarao, kod svog strica. “Tada sam imao 18 godina, drmala me je depresija. Nisam bio srećan. Otišao sam u bol-

nicu, gdje su me držali mjesec dana. Tamo sam se oporavio i vratio sam se fudbalu”, rekao je Fernandes. Nekada talentovani defanzivni vezista se vratio loptanju, Gremio ga je čekao i spremio mu novu ulogu - desnog beka. Od 2009. do 2012. je odigrao 54 utakmice za slavni tim iz Porto Alegrea, bio je na meti Real Madrida, a takvog igrača Brazilci nisu željeli da izgube - Fernandes je dobio poziv da debituje za “karioke” 2011. protiv Argentine, ali je odbio poziv uz objašnjenje da ima “privatnih problema”. “Kraljevski klub” se ohladio, ali se zato CSKA iz Moskve zagrijao - “armejci” su ga platili 15 miliona eura tokom ljeta 2012.

Fernandes je nastavio da napreduje, a Brazil ga nije izgubio iz vida - Fernandes je debitovao za “selesao” 14. oktobra 2014. godine u pobjedi nad Japanom (4:0) kod selektora Dunge. Međutim, nakon toga se više nije odazivao na pozive. A onda je 2016. uzeo ru-

Mario Fernandes je odbio Brazil 2011. pred meč sa Argentinom, zatim je 2014. debitovao protiv Japana (4:0), a onda je odlučio da se ne odaziva na pozive petostrukog šampiona svijeta


43

SPORT

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

Koliko su zaradile reprezentacije i koliko će tek da dobiju novca Pored sportske strane, na Mundijalu je uvijek bitna i - finansijska. Naročito ljudima koji sjede u foteljama nacionalnih saveza. A poznato je koliko su sve reprezentacije zaradile i koliko će tek da dobiju novca... Za plasman na Svjetsko pr-

venstvo, svaka reprezentacija je od FIfe zaradila osam miliona dolara, a za pripreme su dobili još 1,5 milion dolara. Za plasman u četvrtfinale, FIFA daje dodatnih osam miliona dolara, što znači da su reprezentacije koje su već ušle među osam,

“dobre” 16 miliona dolara. Za polufinale se dobija dodatnih 22 miliona dolara, treće mjesto donosi 24 miliona dolara, učešće u finalu 28 miliona dolara, a titula svjetskog prvaka 38 miliona dolara (oko 32,5 miliona eura).

1/2 finala

1/2 finala

odbio Rusiju

AJAČU MUNDIJALA

sko državljanstvo, što je izazvalo šok u zemlji “sambe i kafe”. I to su Rusi iskoristili - pozvali su ga u reprezentaciju, a na Svjetskom prvenstvu je jedan od najboljih desnih bekova. “Konačno sam srećan. Rusiju doživljavam kao svoju zemlju. Navikao sam se na sve, već šest godina sam u Moskvi. Ispisao sam istoriju sa Rusijom, ali nećemo se na tome zaustaviti”, rekao je Fernandes pred utakmicu sa Hrvatskom (subota, 20.00) u okviru 1/4 finala Mundijala. Evropljani se pretežno utrkuju da privole ofanzivce iz Brazila, ali “zbornaja” je odabrala defanzivca. I pogodila ja! B.T.

Pobjednik ČET1

15. jul - 17h

10. jul - 20h

11. jul - 20h Pobjednik ČET3

FINALE

Pobjednik ČET2

Pobjednik ČET4

1/4 finala

ČET1

URUGVAJ Pobjednik OSM1

6. jul - 16h

FRANCUSKA Pobjednik OSM2

ČET2

BRAZIL Pobjednik OSM5

6. jul - 20h

BELGIJA Pobjednik OSM6

RUSIJA Pobjednik OSM3

7. jul - 20h

ČET3 HRVATSKA Pobjednik OSM4

ŠVEDSKA Pobjednik OSM7

7. jul - 16h

ENGLESKA ČET4 Pobjednik OSM8

1/8 finala OSM1

URUGVAJ Prvi iz grupe A

2

1

PORTUGAL Drugi iz grupe B

BRAZIL Prvi iz grupe E

2

0

OSM5 MEKSIKO Drugi iz grupe F

OSM2

FRANCUSKA Prvi iz grupe C

4

3

ARGENTINA Drugi iz grupe D

BELGIJA Prvi iz grupe G

3

2

JAPAN OSM6 Drugi iz grupe H

OSM3

ŠPANIJA Prvi iz grupe B

pen 3-4

1

1

RUSIJA Drugi iz grupe A

ŠVEDSKA Prvi iz grupe F

1

0

ŠVAJCARSKA OSM7 Drugi iz grupe E

OSM4

HRVATSKA Prvi iz grupe D

1

1

DANSKA Drugi iz grupe C

KOLUMBIJA Prvi iz grupe H

1

1

pen 3-2

ENGLESKA OSM8 Drugi iz grupe G

pen 3-4


44

SPORT

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

LOVĆEN

Camaj stigao na Cetinje

Camaj Trener Dejan Roganović je produžio ugovor, Ivan Jablan je odlučio da igra još godinu, vraćen je golman Jovan Perović, a juče je stiglo još jedno pojačanje - Driton Camaj je novi igrač Lovćena. Brzonogi 21-godišnji krilni fudbaler je na Cetinje došao iz Budućnosti sa kojom se rastao na kraju sezone. Camaj je u prošloj sezoni upisao 17 nastupa, a postao je i mladi reprezentativac Crne Gore. “Zadovoljan sam što sam došao u najstariji klub u državi. Vjerujem da ćemo moći do primarnog cilja, a to je opstanak. Ali, ako se ukaže šansa za nešto više, siguran sam da ćemo je iskoristiti”, rekao je Camaj, koji je pored Budućnosti igrao za Dečić i Inter iz Zaprešića. B.T.

ASTANA

Za Sutjesku pojačanje sa Mundijala

Rukavina Reprezentativac Srbije koji je igrao na Mundijalu u Rusiji Antonio Rukavina je novi fudbaler kazahstanske Astane! Iskusni 34-godišnji desni bek će tako biti u protokolu protiv Sutjeske u 1. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona - 11. jula se utakmica igra na Astana areni, dok je revanš sedam dana kasnije u Nikšiću. Rukavina je u Kazahstan stigao iz španskog Viljareala, a Astana mu je sedmi klub u karijeri nakon Bežanije, Partizana, Borusije iz Dortmunda, Minhena 1860, Valjadolida i pomenutog Viljareala. B.T.

Napustio svoju voljenu Budućnost: Petar Grbić

BRZONOGI PETAR GRBIĆ DOGOVORIO SARADNJU SA RADNIČKIM IZ NIŠA

Grbić za jači Real sa Nišave Zimus je predstavljen kao najveće pojačanje, jedno od najvećih u posljednjoj deceniji, ali je nakon samo pola godine saradnja okončana - Petar Grbić je napustio Budućnost, a danas će potpisati ugovor sa Radničkim iz Niša. Tako je novi trener “Reala sa Nišave” Nenad Lalatović dočekao fudbalera koga je tražio od samog početka prelaznog roka. A 29-godišnji ofanzivac je dobio šansu da igra, pošto bi bio osuđen na tribine da je ostao u Podgorici. Kako Dnevne novine saznaju, bivši mladi repre-

GRBIĆ JE PO POVRATKU SA PRIPREMA U NEDJELJU VEČE SUSPENDOVAN OD KLUBA ZBOG KONFLIKTA SA NOVIM TRENEROM GOVEDARICOM, A TOME SE NAJVIŠE OBRADOVAO RADNIČKI IZ NIŠA KOJI GA JE ODMAH ANGAŽOVAO zentativac, koji je u dresu A selekcije sakupio sedam mečeva, je ušao u konflikt sa novim trenerom Zoranom Govedaricom na pripremama na Zlatiboru, pa

je 50-godišnji stručnjak u dogovoru sa upravom kluba odlučio da suspenduje Grbića. Suspenzija je stupila na snagu u nedjelju veče kada se vicešampion države vratio u Podgoricu, pa je Grbić prethodna dva dana trenirao odvojeno od ekipe, zajedno sa Blažom Igumanovićem, koga Govedarica takođe ne vidi u svom timu. Međutim, bivši igrač Mladosti, Mogrena, Olimpijakosa, Partizana... je još na cijeni, tako da je brzo pronašao novi angažman. Grbić je tokom proljeća odigrao 17 utakmica (devet

GOVEDARICA ZNA STARTNIH 11 I TRAŽI VEZISTU, MIJIĆ (NI)JE SKUP Budućnost je na pripremama na Zlatiboru odigrala tri utakmice, upisala je remi (Vojvodina 2:2), pobjedu (Zlatar 7:1) i poraz (Napredak 5:3), a do utakmice 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope sa Trenčinom (12. jula pod Goricom, 19. jula u Trenčinu) će raditi u Podgorici. Međutim, nakon priprema na planinskoj ljepotici u Srbiji već se nazire kon-

tura “plavih” pod dirigentskom palicom Zorana Govedarice. Budućnost će igrati u sistemu 4-3-3, na golu će stajati Mijatović, u odbrani Đurišić, kapiten Milić, Adžić i Tučević, vezu će najvjerovatnije predvoditi Korea, Mirković i Boričić, dok će u napadu igrati Ivanović, Vlaisavljević i Sekulić. A pripreme su otkrile da

“plavima” najviše “škripi” u veznom redu. Draško Božović je odavno želja kluba, ali bi ekipi mogao da se priključi tek poslije Evrope. Druga želja je 28-godišnji Miloš Mijić, ali bivši fudbaler OFK Beograda, Domžala, Novog Pazara, Mladosti iz Lučana, Metalca iz Gornjeg Milanovca i tuzlanske Slobode i uprava kluba još nisu pronašli zajednički jezik oko novca.

puta bio starter, osam puta ušao sa klupe), nije bio na svom nivou zbog povrede, ali je zbog Budućnosti rizikovao karijeru kada je ušao u polufinalu Kupa protiv Mladosti i kada je asistencijom omogućio “plavima” da odu na penale. I juče kada je uzimao papire iz kluba mu je bilo teško. Radnički Niš igra kvalifikacije za Ligu Evrope, a protivnik u 1. kolu je bolji iz duela Santa Hulija - Gzira junajted (Gzira stavila 2:0 u prvom meču) - prva utakmica se igra 12. jula u Nišu, a revanš je sedam dana kasnije na strani. B.T.


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

VIMBLDON - Kraj za VOzNjacKI, SereNa I FeDeKS SIgurNI

Insekti mučili Karolinu, Makarova je dokrajčila Nakon što je 10 nositeljki ispalo u prvom kolu, Vimbldon je juče ostao bez do sada najzvučnijeg imena - druge “kosturašice” Karoline Voznjacki. Danska teniserka, koja se tokom meča žestoko mučila sa insektima koji su “okupirali” terene “All England Club”a, poražena je od Jekaterine Makarove iz Rusije - 6:4, 1:6, 7:5. “Ovo je smiješno, možete li da ih isprskate sa nečim... Puna mi je kosa, plaše me, hoću da igram, a ne da jedem insekte”, grmila je na sudiju Voznjacki to-

važniji rezultati (m) Makarova - Voznjacki 6:4, 1:6, 7:5 Peterson - Vekić 5:7, 4:6 Dulgeru - V. Vilijams 6:4, 0:6, 1:6 Pliškova - Azarenka 6:3, 6:3 Radvanjska - Šafaržova 5:7, 4:6 Tomova - S. Vilijams 1:6, 4:6

12

kom meča. Kod dama juče je bila sigurna najbolja tenisrrka današnjice Serena Vilijams bez problema je savladala Viktoriju Tomovu sa 6:1, 6:4. Bila je juče bez greške najbolja teniserka, ali i najbolji teniser. Rodžer Federer se plasirao u t r e ć e ko l o Vi m b l d o na pobjedom u tri seta protiv Lukaša Lacka - 6:4, 6:4, 6:1. Kod muškaraca u narednu rundu plasirao se i Miloš Raonić savladavši Džona Milmana -

sport

45

Karolina Voznjacki i muke sa insektima

nosIteljKI Ispalo je sa vIMBldona već naKon nepotpune prve dvIje runde.

sva tri seta završena su rezultatom 7:4. Pred porazom je bio Stan Vavrinka (gubio 2:0 u setovima od Tomasa Fabijana), ali ga je spasila kiša pred kraj trećeg dana Vimbldona, pa će taj meč biti nastavljen danas. K.B.

važniji rezultati (m) Federer - Lacko 6:4, 6:4, 6:1 Milman - Raonić 6:7, 6:7, 6:7 Puj - Novak 4:6, 2:6, 7:6, 6:3, 6:2 Lorenci - Monfis 6:3, 3:6, 6:7, 6:7 Karlović - Štruf 7:6, 6:3, 6:7, 6:7, 11:13 Kveri - Stahovski 7:6, 6:3, 6:3

VeSeLIN VujOVIĆ zVaNIČNO PreDSTaVLjeN KaO TreNer ŽeLezNIČara Iz NIŠa

Niški klub je informacije potvrdio prije dva dana, a na jugu Srbije odmah juče održana je zvanična promocija Veselin Vujović predstavljen je kao novi trener Železničara. Bivši selektor Srbije i Crne Gore, Makedonije i Slovenije prihvatio je ponudu srpskog prvoligaša i učesnika Seha lige iako je imao ponudu poljske Visle. “Ne bih došao da se moje emocije nisu poklopile sa emocijama ljudi koje vode klub. Okidač je bilo to kada sam na utakmici sa Vojvodinom vidio sa koliko emocija su predsjednik kluba i gradonačelnik pratili sve to”, rekao je Vujović na konferenciji za novinare u Nišu. Železničar u novu sezonu ulazi sa jasnim ambicijama osvojiti srpsko prvenstvo, kao i Seha ligu. “Da li će biti nekih teških momenata i poraza od ozbilj-

Foto: Facebook

Biće teških momenata, ali i veselja

Veselin Vujović na jučerašnjem predstavljanju u Nišu nih evropskih ekipa? Sigurno će ih biti, ali sam siguran da će biti i dosta veselja”, u svom stilu je poručio legendarni Vuja. Železničar je nakon teškog perioda uspio da se stabilizuje, a upravo je to prvi korak ka

velikim uspjesima. “Pitanje je koliko ćemo uspjeti u kratkom periodu, ali koliko sam razumio ljude koji su uticali da ja ovdje dođem, ovo nije kratkoročan plan, već nešto što treba da Niš velikim

slovima upiše na rukometnu mapu Evrope”, rekao je Vujović i dodao da se nada da će navijači u Nišu prepoznati da klub radi dobru stvar, jer bez publike nema ekipe. “Železničar ima sjajne

VEsElin VujoVić

Ne bih došao da se moje emocije nisu poklopile sa emocijama ljudi koje vode klub. Okidač je bilo to kada sam na utakmici sa Vojvodinom vidio sa koliko emocija su predsjednik kluba i gradonačelnik pratili sve to momke koji su prikazali u prošloj sezoni odličnu igru. Vjerujem da mogu mnogo više i bolje. Nadam se da niko neće odustati kada im budem podijelio zadatke”, zaključio je Veselin Vujović, koji je u trenerskoj karijeri predvodio Metaloplastiku, Sijudad Real, Vardar, Al Sad, Al Šabab, Zagreb i Koper. A.K.


46

sport

ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

DANAS ŽRIJEB GRUPA ZA EVROKUP, MIHAILO PAVIĆEVIĆ PORUČIO

Zbog publike želimo atraktivna imena Ú

FOTO PRIČA

PoDrŠkA u rozAriju

Kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore ovih dana vodi bitke na Svjetskom prvenstvu u Argentini. Ovo je istorijsko takmičenje za našu košarku, a na svakom meču imaju podršku potomaka Crnogoraca koji žive u Rozariju

PROMJENA CRNOGORACA U TELEKOM BONU

Subotić Stigao, Đurišić otišao

Nemanja Đurišić neće nastaviti saradnju sa Telekom Bonom, a njega će zamijeniti još jedan crnogorski košarkaš - Bojan Subotić novi je član njemačkog prvoligaša. Iskusni krilni centar je sa novim klubom potpisao jednogodišnji ugovor, a u Njemačku stiže iz Kaleva gdje je proveo prošlu sezonu. Za estonsku ekipu bivši košarkaš FMP-a, Crvene zvezde i Budućnosti je odigrao 59 utakmica u domaćem šampionatu, VTB ligi i kvalifikacijama za Ligu šampiona. U jednoj od naj-

jačih liga u Evropi 27-godišnji košarkaš je prosječno bilježio 11,8 poena i 4,7 skokova. Kalev je u kvalifikacijama za Fibino takmičenje stigao do druge runde, a Subotić je po utakmici ubacivao 8,5 koševa uz 6,2 uhvaćene lopte. “Bojan je veoma iskusan internacionalac koji će nam pomoći u balansiranju unutrašnje i spoljašnje linije. Pravi je borac, može igrati i na poziciji centra i ‘kopati’ u reketu”, rekao je trener Telekom Bona Predrag Krunić. A.K.

ŠEŠIR 1

Foto: ABA liga

Plasmanom u plej-of ABA lige obezbijedili su plasman u Evrokup, dok su osvajanjem istorijske titule šampiona Crne Gore mogli učestvovati u Ligi šampiona. Nakon razmatranja odlučili su da igraju drugo po jačini takmičenje u Evropi, a danas (14.15h) će u Barseloni saznati rivale u grupnoj fazi. Mornar žrijeb Evrokupa dočekuje iz posljednje, šestog šešira, a kada se pogledaju imena ostalih učesnika ekipa iz lučkog grada će biti jedan od autsajdera takmičenja. “Kada sam nedavno bio na sastanku trenera u Barseloni i kada su nas upoznavali oko organizacije takmičenje iznijeli su podatak da je prosječan budžet ekipa osam miliona. Možete zamisliti koliko su to budžeti, jer smo mi taj prosjek dobro umanjili”, kroz smijeh nam priča trener Mornara Mihailo Pavićević. “Nemamo nekih specijalnih želja, sve ekipe su provjerene i vrhunske. Mnogo bivših učesnika Evrolige.” Pred čelnicima crnogorskog šampiona su tek pune ruke posla. Moraju krenuti sa sklapanjem ekipe koja

Mihailo PavIćEvIć

Nemamo nekih specijalnih želja, sve ekipe su provjerene i vrhunske. Mnogo bivših učesnika Evrolige

Lokomotiva Crvena zvezda Unikaha Valensija

ŠEŠIR 2 Galatasaraj Uniks Zenit Cedevita

ŠEŠIR 3 Sve ekipe su vrhunske: Mihailo Pavićević će sljedeće sezone biti konkurentna u Evrokupu, ali i ponovo napasti plej-of regionalnog takmičenja. “Veći će problem biti napraviti tu ekipu. Ako već moramo da biramo - neka to budu ekipe iz Evrolige, zvučnija i atraktivna imena, zbog naše publike”, jasan je Pavićević. Na žrijebu će se naći i tri dobro poznata rivala Mornara iz ABA lige - Crvena zvezda, Cedevita i Partizan koji je dobio “vajld kard”. “Pa, s obzirom da ćemo sa njima igrati u ABA ligi, volio bih da dođu ekipe sa kojima nećemo igrati u regionalnom takmičenju”, zaključio je Mihailo Pavićević. A.K.

RTCG 2 12.30h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 1 12.30h

12.30h

Vimbldon, tenis

12.30h

fudbal 20.00h Iz Estonije u Njemačku: Bojan Subotić

Dijamantska liga, atletika

12.30h 18.00h

Tofaš Turk Telekom Lijetuvos Ritas Ulm

ŠEŠIR 5 Limož Andora Fraport Partizan

ŠEŠIR 6 Mornar Aseko Gdinja Asvel Monako

20.45h

Vimbldon, tenis SAD - Poljska, odbojka

Srbija - Brazil, odbojka

SPORTKLUB 4 12.30h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 3

18.00h Šahtjor - Austrija Beč,

ŠEŠIR 4

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 2

SPORTKLUB HD

Trento Fiat Torino Breša Alba

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 5 12.30h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 6 12.30h

Vimbldon, tenis


ČETVRTAK, 5. 7. 2018.

ODBOJKA

Nešić odabrao 21 igračicu

ŠAH  PIONIRSKO I OMLADINSKO PRVENSTVO

9

Plave majstorije u Pljevljima Pljevlja su od 28. juna do 2. jula bila domaćin pionirskog i omladinskog prvenstva Crne Gore na kojem su šahisti Budućnosti još jednom potvrdili vrhunski kvalitet. Mateja Popović je u konkurenciji do 14 godina osvojila prvo mjesto, dok je u istoj kategoriji treća bila Iva Vučković. Tijana Rakić je dijelila prvo mjesto do 20 godina, Dario Alivodić je bio drugi, dok je Marko Vučković bio treći u kategoriji do 20 godina. Ovo je samo nastavak fenomenalnih uspjeha šahista podgoričkog kluba. Budućnost je šestostruki uzastopni šampion Crne Gore, a od 2006. devet puta je osvajao titulu prvaka države. Kako je saopšteno iz Budućnosti klub ove godine u Premijer ligu Crne Gore ulazi sa najvećim ambicijama, a već je osvojen nacionalni Kup. Takođe, u planu je i nastavak rada škole šaha koju u više

PUTA JE ŠAHOVSKI KLUB BUDUĆNOST BIO ŠAMPION CRNE GORE OD 2006. GODINE, A ŠEST PUTA UZASTOPNO

Nakon odbojkaša, poznat je i spisak odbojkašica koje će konkurisati za ekipu koja će igrati kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Selektor Dragan Nešić saopštio je imena 21 igračice koje će se 16. jula okupiti u Podgorici. Tanja Bokan i drugarice će odmah otputovati u Pljevlja, 1. avgusta se sele u Bosnu i Hercegovinu (dvije prijateljske utakmice), a od 3. avgusta će boraviti u Baru. Naše odbojkašice su u grupi C sa selekcijama Ukrajine, Grčke i Norveške. Plasman na EP kod odbojkašica obezbijediće prvoplasirane i drugoplasirane selekcije u kvalifikacionim grupama. SPISAK: TEHNIČARI: Tamara Roganović, Marija Šušić; PRIMAČI: Tatjana Bokan, Ksenija Ivanović, Jelena Cvijović, Danijela Džaković, Teodora Čavić, Milana Rovčanin, Milena Burzanović; KOREKTORI: Nikoleta Perović, Dijana Vuković, Neda Vujadinović, Katarina Budrak, Miona Vučetić, Majda Čakar; SREDNJI BLOKERI: Marija Milović, Ana Otašević, Andrea Laković, Saška Đurović, Mina Dragović; LIBERO: Anja Pejović. A.K.

47

SPORT

DN TIP

LUDOGOREC

SLAVIJA SOFIJA

1I3+ Bugarski Superkup u Razgradu. Domaćin je apsolutni favorit i očekujemo ubjedljivu pobjedu Ludogoreca

Na današnji dan

1986. PJERMARIO MOROSINI Rođen italijanski fudbaler koji je preminuo od posljedica srčanog udara 2012. godine. Bilo je to 14. aprila kada je njegov Livorno igrao protiv Peskare

kategorije pohađa značajan broj polaznika i koja medaljama puni trofejne vitrine. A.K. Nikoleta Perović

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Foto: Foto:jedro.bar

EUROSPORT 18.15h

Foto: Predstavljanje ekipa Tur de Frans

EUROSPORT 2 12.30h

Vimbldon, tenis

14.30h

Vimbldon, tenis

18.30h

Vimbldon, tenis

20.30h

Vimbldon, tenis

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me, Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me


ZANIMLJIVO

AKTUELNO ODBOR DIREKTORA EBRD ODOBRIO JOŠ JEDAN KREDIT

Za Trans-jadranski gasovod 500 miliona €

HAPŠENJE U ŠPANIJI

ŠVERCOVALI TONU I PO KOKAINA Španska policija uhapsila je dvojicu Hrvata i jednog Amerikanca na jedrilici u blizini Azorskih ostrva, zbog šverca 1,5 tona kokaina. Policija ih je presrela i uhapsila na jedrilici Vol strit, a kako je navedeno,

trojica muškaraca su bila praćena neko vrijeme zbog sumnje da švercuju drogu iz Južne Amerike u Evropu.Prema procjenama španske policije, droga koju su zaplijenili vrijedi više od 90 miliona eura, prenosi Index.hr.

Odbor direktora Evropske banke za obnovu i razvoj odobrio je zajam od 500 miliona eura za izgradnju Trans-jadranskog gasovoda, prioritetnog projekta Evropske unije i Energetske zajednice. Gasovod dug 878 kilometara ide od grčko-turske granice, preko Albanije i Crne Gore, a potom jedan krak ispod Jadranskog mora završava u južnoj Italiji. Prva isporuka gasa ovim gasovodom očekuje se za dvije godine. Sa godišnjom kapacitetom od 10 milijardi kubika gasa zadovoljavaće energetsku potrošnju za

oko sedam miliona domaćinstava. Gasovod će, kako se ističe u saopštenju EBRD-a, značajno doprinijeti diversifikaciji evropske energetske ponude.

Gradnja gasovoda koštaće 4,5 milijarde eura, a Evropska investiciona banka je ranije za ovu namjenu već odobrila kredit od milijardu i po eura.

TUŽILAŠTVO BIH

NEĆE IZRUČITI MAMIĆA HRVATSKOJ Tužilaštvo Bosne i Hercegovine smatra da nema uslova za izručenje Zdravka Mamića Hrvatskoj, objavio je “Dnevni avaz”. Pozivajući se na neimenovane izvore u državnom tužilaštvu, sarajevski list navodi da je u utorak upu-

ćen predlog Sudu BiH da se odbije zahtjev za izručenje bivšeg izvršnog direktora “Dinama”, prenosi Hina. Županijski sud u Osijeku za Mamićem je raspisao međunarodnu potjernicu pošto je pobjegao iz Hrvatske uoči izricanja pr-

vostepene presude kojom je osuđen na pet i po godina zatvora. Mamić je u međuvremenu dobio b-h dokumente i pozvao se na državljanstvo te zemlje kao prepreku izručenju, što je Sud BiH i potvrdio 15. juna.

BEOGRAD

Muškarac se raznio bombom SINOĆ

Veliki požar na Kritu Vatrogasci na Kritu sinoć su počeli borbu protiv ogromnog požara, pokušavajući da ga obuzdaju kako ne bi stigao do naselja, javlja grčki “Ekatimerini”. Na terenu je bilo 14 vatrogasnih kamiona i 30 vatrogasaca, kao i protivpožarni helikopter. Lokalne vlasti poslale su i volontere da pomognu u obuzdavanju požara, a na raspolaganje su stavili sve svoje resurse, navodi “Ekatimerini”.

Mari

Muškarac star oko 40 godina aktivirao je juče bombu ispred kuće u Ulici veštih pletilja 24, u beogradskom naselju Sremčica, da bi uprkos brzoj intervenciji ljekara, nedugo zatim preminuo. Zabilježili smo poziv u 16 sati i 25 minuta. Dobili smo informaciju da je muškarac star oko 40 godina najprije raznio sebi ruke, ali ne znamo gdje su sve geleri završili. Naša ekipa je, međutim, mogla samo da konstatuje smrt, rekli su iz Hitne pomoći za “Blic”.

Dnevne novine 5. jul 2018.  

Dnevne novine 5. jul 2018.

Dnevne novine 5. jul 2018.  

Dnevne novine 5. jul 2018.