Dnevne novine 9 - 10. jun 2018. by Dnevne Novine

MUNDIJAL

2018.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018. BROJ 2089 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ŠUKRIJA ŽUTI SERHATLIĆ, MUZIČAR I NOSTALGIČNI HRONIČAR ■ 8 9

GRIJEH JE kada mladi okreću leđa svojojdržavi ■ Kada je Kofi Anan udario čekićem tog dana i rekao: “Od ovog momenta je Crna Gora suverena, samostalna država”, krenula je suza. ■ Ne bih mogao bez Podgorice! Nijesam htio da idem jer ovdje sam rođen, ovdje mi je sve i ovdje ću da vratim bar dio toga što sam dobio.

Specijalni dodatak uz VN 9. i 10. juna

+ poklon poster na A2 formatu

POLITIKA VLADIMIR GOATI ZA VN ■ 4 5

Milo Đukanović pravi istoriju CRNA GORA MIHAILO MANDIĆ ■ 18 19

Ili si za Crnu Goru ili si protiv nje KOLUMNA RETROVIZOR ■ 3

Crna Gora kao epicentar svijeta KULTURA SEZONA 2018. ■ 28 31

Ljetnji vodič kroz kulturu i festivale ZABAVA ZAŠTO SMO TU ĐE SMO ■ 36 37

Maca Diskrecija je postala naša Barbra Strejsend ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

●NEZVANIČNO Foto: Iva Mandić

Lijepo s narodom, kako sam vam i rekla. Marko je već krenuo u ofanzivu

E moj Nikola, džabe smo krečili po Danu, ni cenzus nijesam prošao u Podgorici

Crnogorci u kafićima mjesečno troše 5,3 miliona

Crnogorski građani prošle godine su mjesečno trošili 5,31 milion eura u hotelima i restoranima, dok su za obrazovanje izdvajali skoro upola manje, tačnije 2,73 miliona, pokazali su podaci iz Monstatove Ankete o potrošnji domaćinstava u 2017.

Vidiš da smo makli kravate, nijesmo službeno ovdje

Nijesi ti prošao cenzus ni u Kučima, zdravo bio. Ne može ti tu Dan pomoći

REPORTAŽE

KINESKO GRAĐEVINSKO ČUDO Biciklistička MOST DUG 55 KILOMETARA patrola smanjuje broj krađa Skoro devet godina bilo je potrebno kineskim kompanijama da naprave najduži most na svijetu od 55 kilometara. On presijeca deltu Biserne rijeke koja čini veliki okeanski zaliv i spaja Makao i Hong Kong, preko Zuhaia

● 24-25

SUBOTA

NEDJELJA

● 10-11

Djece bez roditeljskog staranja najviše u Podgorici

Bez roditeljskog staranja u Dječjem domu Mladost u Bijeloj živi 84 djece. Ipak, situacija je bolja u odnosu na 2012. godinu kada je u toj ustanovi, prema podacima UNICEF-a, živjelo 130 djece, od čega oko 20 odsto mlađih od tri godine. Takođe, zahvaljujući Vladinoj strategiji i kampanji sprovedenoj u saradnji sa UNICEF-om, danas u hraniteljskim porodicama živi 368 djece.

● 16-17

Ja ne volim kad me ne guši ona moja crvena. Što me više guši ja bolje dišem...

Foto: Iva Mandić

Pojačanje podgoričkoj policiji stiglo je sredinom maja, kada je na ulicama grada počela da radi biciklistička patrola, čija je prednost prilazak terenima koji su zbog konfiguracije nedostupni za putnička motorna vozila, odnosno koji su obično zatvoreni za saobraćaj, kao što su trgovi, parkovi i druge javne površine u blizini stambenih zgrada

● 12-13

Promjenljivo i nestabilno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Više padavina u ranim jutarnjim i prijepodnevnim satima. Krajem dana i tokom noći uglavnom suvo. Vjetar povremeno umjeren do jak južni i istočni, a kratkotrajno moguć, olujni sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 21, najviša dnevna 18 do 28 stepeni.

Promjenljivo oblačno. Ujutru i prijepodne uglavnom suvo uz sunčane intervale, a od sredine dana u kontinentalnim predjelima mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 7 do 19, najviša dnevna 21 do 32 stepena.

Dobrovoljci za bolju zaštitu Luštice Dobrovoljno vatrogasno društvo Luštica unaprijediće zaštitu stanovnika i imovine na poluostrvu Luštica i doprinijeti spremnijem regovanju u slučaju vanrednih situacija, saopšteno je na donatorskoj večeri povodom osnivanja DVD Luštica.

● 22-23

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

ZORICA KOVAČEVIĆ, DIREKTORICA KCCG

Nema ostavki, stanje redovno Sva odjeljenja Kliničkog centra Crne Gore funkcionišu redovno, poručila je direktorca te zdravstvene ustanove Zorica Kovačević. Ona ističe da informacija o navodnim ostavkama ljekara na mjesto direktora Klinike za ginekologiju i akušerstvo nije tačna. “Naime, tačno je da smo nekim ljekarima ponudili da rukovode Klinikom do imenovanja novog direktora na šta su oni izjavili da smatraju da nijesu još spremni za rukovođene istom. Imamo zainteresovanih kandidata za direktora Klinike i u toku su pregovori sa njima. Klinika funkcioniše redovno, načelnici savjesno obavljaju dužnosti, a koordinator je doc. dr Snežana Raspopović,, a ne v.d. direktora”, navela je Kovačević. Objašnjava i da Odjeljenjem za patologiju trudnoće ne rukovodi direktor već načelnik, a odjeljenja za fetalnu medicinu i visoko rizičnu trudnoću, još nijesu formirana pa, kako dodaje Kovačević, ne mogu ni imati načelnike. Dodaje da po novoj sistematizaciji u planu je da se u budućnosti formiraju i ta odjeljenja. “Što se tiče načelnika ope-

racionog bloka u IBD-u, nakon podnošenja ostavke dr Velibora Majića iz ličnih razloga, istim rukovodi direktor Dječje hirurške klinike dr Arif Bajmak. Od juče odjeljenjima na koja su podnijele ostavke imenovane doktorke rukovodi direktor Pedijatrijske klinike dr Draško Nikčević”, Nikčević navela je Kovačević. Ona kaže da doktori koji su napustili rukovodeće pozicije, obavljaju redovne aktivnosti u matičnim odjeljenjima sa tom razlikom što više ne rukovode njima. “Trenutno u IBD-u na Odjeljenju pulmologije liječi se troje djece, Endokrinologije petoro (što je inače veći broj od prosjeka, odnosno, tri pacijenta) a nefrologije dvoje. Inače se radi o odjeljenjima na kojima je mali broj hospitalizovane djece pa je tako, na primjer, u maju na Odjeljenju nefrologije pola mjeseca bilo bez ijednog pacijenta a pola mjeseca samo tri”, poručila je Kovačević. Optužila je Sindikat doktora medicine da iznose neistine, uznemiravaju građane i destabilizuju rad najreferentnije i najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, pa samim tim i crnogorskog zdravstvenog sistema.

UHAPŠENI CETINJANI IVAN JOVANOVIĆ I NIKOLETA VUKIĆ

ª GOLFOMº SLETJELI U ŽELJEZNICU

Teže povrijeđene dvije osobe

U udesu koji se juče oko 01.10 časova, desio kod mosta na rijeci Željeznica u Baru, teško su povrijeđeni Ulcinjani Ognjen Bugarin (28) i Branko Nilović (24), dok je jedna osoba zadržana u policijskoj stanici. Dvojica mladića operisani su i smješteni na odjeljenju intenzivne njege u barskoj bolnici. Vozač automobila prošao je bez povreda i zadržan je u policijskoj stanici jer je utvrđeno da je bio u alkoholisanom stanju u trenutku udesa. Udes se desio kada je vozilo marke “golf VI”, nikšićkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Šušnja, zakačilo kružni tok i u punoj brzini sletjelo u korito rijeke Željeznice. Mladići su imali ludu sreću što je automobil sletio okrenut na točkove u korito Željeznice i da su se svi erbegovi otvorili u trenutku udara. A.LJ.

Planirali da ubiju člana kavačkog klana

Silikonska maska koju je trebao da nosi ubica

Cetinjska policija uhapsila je juče Ivana Jovanovića (35) i Nikoletu Vukić (26), recepcionerku hotela “Grand” zbog sumnje da su pokušali da ubiju pripadnika kavačkog klana. Prema navodima policije, oni su u sobi hotela “Grand” na Cetinju sakrili automatsku pušku, silikonske maske, municiju, prigušivač i eksploziv, u namjeri da se ova sredstva upotrijebe za ubistvo pripadnika navedene organizovane kriminalne grupe. “Postupajući shodno operativnim saznanjima, 19. maja 2018. godine oko 20.45 časova u jednoj sobi hotela “Grand” u Cetinju pronašli i oduzeli automatsku pušku „heckler & koch“, prigušivač, 150 komada municije kalibra 9 mm, eksploziv i dvije silikonske maske za lice. Navedene stvari i predmeti su se nalazili u dva ranca”, saopšteno je iz policije. Kako ističu, nakon forenzičkih vještačenja u koordinaciji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici uhapšeni su Jovanović i Vukić. N.P.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

CRNA GORA KAO EPICENTAR SVIJETA Crna Gora za samo 12 godina svoje nezavisnosti, polako ali sigurno, postaje epicentar svijeta. Visoka koncentracija događaja minule nedjelje, u koje su neposredno bili uključeni Moskva, Vašington, Evropska unija i NATO potvrđuju ovu hipotezu. Posjeta Đukanovića Briselu počela je Stoltenbergovim pozdravom: „Dobro došao, Milo!“. U dva dana novi predsjednik Crne Gore sreo se zatim sa Federikom Mogerini, Donaldom Tuskom, Žan-Klodom Junkerom i Antoniom Tajanijem, koji je, pored ostalog, konstatovao da je izbor Đukanovića „dobra vijest za Crnu Goru i njen put ka EU“. Sa toliko prisnosti i uvažavanja rijetko koji državnik dočekan je u sjedištu EU i NATO. Pa se oglasila i Moskva. Rusko tužilaštvo poslalo je izjave Širokova i Popova u Podgoricu. Definitivno je time potvrđeno da Širokov i Popov postoje. Iako su optuženi lideri DF-a tvrdili da su to izmišljeni likovi i da im je to potvrđeno prilikom jedne od njihovih brojnih posjeta Moskvi. Ne samo da postoje, već su bili u Beogradu sa Sinđelićem, a Širokov je istovremeno i Šišmakov, protjerani ruski ataše sa dvostrukim identitetom iz Poljske. On navodno piše knjigu o četnicima, a Popov pravi fotografije za tu knjigu... Dovoljno je što postoje! Zatim je putem linka iz Orlanda, tužilaštvo SAD obezbijedilo da na suđenju u Podgorici svjedoči Brajan Skot, bivši egent CIA. On je objasnio zašto nije htio da pruži usluge svoje privatne bezbjednosne kompanije jednom „filmskom producentu“ u oktobru 2016. godine. Kako je rekao, navodi da su ruski obavještajni krugovi povezani sa Demokratskim frontom odlučujuće uticali na njegovu odluku da ne prihvati “poslovni aranžman u Crnoj Gori“, odnosno da u slučaju potrebe evakuiše iz Podgorice lidere DF. Onda se desila smjena Kadije u RTCG. Pa su se oglasili i Brisel i OEBS i Vašington. Da zaštite slobodu medija. Mada uz neke pogrešne premise. Tako je uvažena portparolka Maja Kocijančić rekla kako „grant EU ne može biti razlog za Kadijinu smjenu“. Što je tačno, ali nije tačno da je grant dobila RTCG, već Daliborka Uljarević, a sporan nije bio grant, nego skandalozni ugovor CGO i RTCG koji direktno urušava slobodu i nezavisnost Javnog servisa. Kao što grant Mansa iz 2015. godine urušava kredibilitet činovnika EU u namjeri da „kreiraju slobodne i fer izbore“. Politika ne bi trebalo da se miješa u rukovođenja Javnim servisom, rekao je Arlem Dezir, čovjek koji se bavi slobodom medija u OEBS-u. Zašto se Dezir nije oglasio 2016. godine, kada je političar Ranko Krivokapić izričito insistirao da se smijeni direktorka Televizije Radojka Rutović, ili kad je 2017. godine, ispostavilo se nezakonito, smjenjivan generalni direktor RTCG Rade Vojvodić? Možda misli da samo „određena politika“ ne bi trebalo da se miješa, jer mu ne smetaju lideri više opozicionih partija na performansu podrške Kadiji. Ako ćemo pravo, smjena Kadije najmanje ide u prilog ciljanom „krivcu“ za urušavanje slobode medija - DPSu, jer za njenog zemana u RTCG, ova partija i njen lider ostvarili su niz vrlo ubjedljivih izbornih pobjeda. Ohrabruje, međutim, izjava predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija koji je tokom susreta sa Đukanovićem rekao: „Vaše liderstvo je od suštinskog značaja, jer je integracija Crne Gore u EU politički, a ne birokratski proces“. Da nam se više skinu sa vrata svi ovi činovnici i šefovi kancelarija.

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

Zapadni Balkan visoko na agendi EU i Austrije Zapadni Balkan ostaje visoko na agendi Evropske unije (EU) i Austrije, koja će predsjedavati Savjetom EU u drugoj polovini 2018. godine, rekao je direktor za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Austrije Aleksander Marscik. On je to saopštio juče na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem, koji je pozdravio

tradicionalno dobre odnose Crne Gore i Austrije i zahvalio na kontinuiranoj podršci Austrije državama Zapadnog Balkana. On je ponovio čvrstu opredijeljenost Crne Gore vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i istakao da Crna Gora već sada dijeli evropske vrijednosti sa našim evropskim partnerima. A.N.

AKTUELNO

BEOGRADSKI PROFESOR VLADIMIR GO

MILO ĐUKANOV ISTORIJU CRNE

⌦ Elhana Hamzić

Sa sastanka Darmanovića i Marscika

Potrebno je posvetiti se rodnoj ravnopravnosti u parlamentu

Istinski preduslov demokratije je jednakost žena i muškaraca, te je neophodno postići rodnu uravnoteženost u političkom zastupanju i unaprijediti posvećenost konceptu rodne ravnopravnosti u svim parlamentima, kazala je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, na dvodnevnoj radionici skupa Women Political Leaders WPL Summit 2018 – „Vri-

Nastaviti reforme u vladavini prava Crna Gora je lider regiona u procesu evropske integracije i treba da nastavi sa reformama u vladavini prava, naročito u oblastima slobode medija i borbe protiv organizovanog kriminala, ocijenjeno je na sastancima glavnog pregovarača Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandra Drljevića i ambasadora Slovačke, Danske i Grčke. Kako je saopšteno iz Kancelarije za evropske integracije, Drljević je imao odvojene susre-

jeme je! 100 razloga za akciju“ u Litvaniji. Govoreći o primjeni Akcionog plana za rodno osjetljivu Skupštinu Crne Gore, Drobnjak je istakla kako njegova primjena utiče na podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti, kao i integraciji politika rodne ravnopravnosti i osnaživanju mehanizama za njeno ostvarivanje u parlamentu. E.H.

Drljević i Atanasiou

Beogradski profesor Vladimir Goati kaže u razgovoru za Vikend novine da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, “pojedinac koji čini istoriju”. “Pojedinci stvarno čine istoriju i mislim da je Milo Đukanović upravo takav pojedinac. Kad se vratim unazad i sjetim predsjedničkih izbora u kojima mu je protivkandidat bio čovjek koji je imao podršku ostatka SR Jugoslavije i Srbije, mislio sam da su mu male šanse da iznese pobjedu, a pobijedio je. Bez trunke oklijevanja, bez koraka unazad, donosio je odluke u vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, suprostavljajući mu se, čime je rizikovao mnogo više od funkcije, obzirom na ulogu VII bataljona. To je bila aspolutna posvećenost državnim interesima Crne Gore, ali i sposobnost da te interese zaštiti i ostvari ciljeve koji sada čine istoriju. On je čovjek koji je osjetio duh vremena koje dolazi i koji je ispisao stranice novije crnogorske istorije”, rekao je Goati u intervjuu Vikend novinama.

■ POLITIČKE ODLUKE KLJUČNE

te sa ambasadorima Slovačke, Danske i Grčke, Romanom Hlobenjom, Andersom Kristijanom Hougorom i Sotiriosom Atanasiouom, koji su poručili da Crna Gora i u nastavku procesa može računati na svu potrebnu podršku njihovih država. Drljević je zahvalio ambasadorima na kontinuiranoj ekspertskoj podršci u pregovaračkom procesu i informisao ih o statusu pregovora Crne Gore sa EU. A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Komentarišući prilike u regionu, Goati ističe da je potpuno jasno da zemlje Balkana moraju ići zajedno, ne kao jedna država, nego kao grupa međusobnom saradnjom povezanih zemalja. “Političke odluke

Đukanović je imao snage da vrlo jasno, bez oklijevanja i razmišljanja, krene ka Evropi, kao središtu civilizacije kojem Crna Gora pripada, pri tom znajući da Evropa nije idealna, ali je najprirodniji izbor

su bitne i to ovim prostorima nedostaje. Pitanje je da li će u malim balkanskim državama, koje su još na klimavim nogama, prevladati svijest da samo kao dobri susjedi možemo očekivati napredak. Đukanović je imao snage da vrlo jasno, bez oklijevanja i razmišljanja, krene ka Evropi, kao središtu civilizacije kojem Crna Gora pripada, pri tom znajući da Evropa nije idealna, ali je najprirodniji izbor”, ocijenio je Goati. Prema njegovim riječima, stanovnici Zapadnog Balkana još nijesu dovoljno svjesni da je “najmanje zlo upravo evropska integracija”. “Ne znam kada će i da li će to osvješćenje doći u državne vrhove. Primjećujem da civilni sektor mnogo bolje sarađuje od državnog. Mislim da je Đukanović te dileme prije svih vidio i razmišljajući racionalno krenuo u pravom smjeru i upravo time najveće šanse dao Crnoj Gori”, kazao je Goati. On je istakao da Đukanović ima rijetku osobinu, a to je tolerancija. “On pokazuje toleranciju prema ljudima koji nekada nisu mislili kao on, čime pokazuje koliko je različit od drugih lidera ovog dosta tužnog Balkana”, kazao je sagovornik VN.

■ NEODGOVORNOST

OPOZICIJE ZA PORAZ

Goati je prokomentarisao i bojkot opozicije koji traje još od 2015. godine. “Rasparčana opozicija se samo još više usitnjava. U Crnoj Gori je opozicija usitnjena, vjerovatno su sujete nekih ljudi toliko velike da ne mogu da se dogovore. To su dječje bolesti koje predugo traju. To je šteta, jer nije dovoljno imati jednu moćnu stranku kao što je DPS, mora biti i jedna alternativa. Ne znam ko bi mogao bi-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

OATI ZA VIKEND NOVINE

VIĆ PRAVI E GORE Crna Gora se već ponaša kao članica Evropske unije

Profesor Goati smatra da Crna Gora ima šansu da bude dio Evropske unije i prije 2025. godine, koja je najčešće pominjani datum. “Imajući globalnu sliku o Crnoj Gori, potpuno konzistentnom nastupu, budući da se vaša zemlja ponaša kao da je već članica EU, da ispunjava sve obaveze, i da nema neke probleme, kao recimo Srbija, mislim da će vaša država biti prva nova članiti jak činilac ujedinjenja opozicije”, kazao je Goati. Opozicija, kako istič e, m o r a da njeguje unutarstranačku d e mokratiju. “ Tada ljudi koji imaju višak ega i

ca EU, vjerovatno i prije 2025. godine. To je u redu, jer imate proevropsko opredjeljenje, ponašanje, ispunjavanje svih obaveza. Crna Gora je lojalna, njeno rukovodstvo je uspjelo da to adekvatno predstavi, ne samo u priči, već i u stvarnosti. Vaša država ima konstruktivan stav prema EU, i vjerujem da su šanse Crne Gore za ulazak u EU i prije navedenog roka”, kazao je Goati. ambicija, a manjak razumijevanja i želje za stabilnim demokratskim poretkom, polako otpadaju. To je pitanje članova, simpatizera i građana Crne Gore, da traže za svaki neuspjeh smjenjivanje ljudi. Predsjednik stranke koja je u Srbiji izgubila nekoliko vezanih izbora uključujući i beogradske, bez dvoumljenja je podnio ostavku. To u Crnoj Gori nije slučaj. Zato javno mnjenje mora da zatraži ostavke, jer nijedan lider koji ima vlastiti automobil u partiji, solidne prihode i šansu da možda utiče na neke odluke, neće sam podnijeti ostavku, ako to javno mnjenje ne zatraži”, smatra Goati.

AKTUELNO

USTAVNI SUD DONIO ODLUKU VEĆINOM GLASOVA

Žalba SDP-a i Demosa odbijena kao neosnovana Ustavni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu izbornu žalbu koju su podnijeli kandidati Građanskog saveza za promjene Ivan Vujović i Jadranka Vojinović protiv rješenja Državne izborne komisije, koja je odbila njihov zahtjev za ponavljanje izbora na jednom biračkom mjestu u Podgorici. Vijeće sudija u kom su bili predsjednik Dragoljub Drašković i sudije Milorad Gogić, Miodrag Iličković, Desanka Lopičić, Mevlida Muratović, Hamdija Šarkinović i Budimir

Šćepanović su na jučerašnjoj sjednici većinom glasova donijeli tu odluku. Građanski savez za promjene, koji čine SDP i DEMOS žalio se Ustavnom sudu, nakon što je izborna komisija Glavnog grada odbila njihov zahtjev za ponavljanje glasanja na jednom biračkom mjestu, a to potom potvrdila i Državna izborna komisija. Ovom savezu nedostajalo je 37 glasova za dobijanje mandata u podgoričkom parlamentu, zbog čega su tražili da se ponovi glasanje ne bi li dobili mandat koji bi, u tom slu-

ju, uzeli od koalicije koju predvodi DPS ili Albanske alternative (AA). Funkcioner AA Nik Đeljošaj pozvao je ranije Ustavni sud da odbije žalbu SDP-a kojom se traži ponavljanje izbora, ocjenjujući da se ne može ugroziti osvojena većina DPSa, ali bi AA ostala bez mandata, a Albanci bez autentičnog predstavnika u lokalnom parlamentu, “Ovu nečasnu radnju sada predvodi SDP i njen lider Ranko Krivokapić, kako bi pokušao da pročisti Skupštinu Glavnog grada od autentičnog predstavnika Albanaca”, rekao je Đeljošaj. A.N.

ča-

BOŠKOVIĆ NA SASTANKU SJEVERNOATLANTSKOG SAVJETA

Povećaćemo broj vojnika u misiji Resolute Support

Crna Gora pruža puni doprinos procesu potpune integracije u sistem kolektivne bezbjednosti, u nastavak započetih reformi odbrambenog sistema, kao i u očuvanje stabilnosti u regionu, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta (NAC), koji se održao u Briselu. Na sastanku su ministri zemalja članica NATO razgovarali i o misiji Resolute Support u Avganistanu. “Tom prilikom, pozitivno su ocijenjeni napori avganistanskih snaga bezbjednosti, kao i zemalja saveznica u procesu izgradnje trajnog mira u toj zemlji. Ministri su se složili da je u Avganistanu i dalje neophodno prisustvo međunarodnih snaga, naročito u domenu borbe protiv terorizma i ekstremizma”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane. Prema riječima Boškovića, Crna Gora će doprinositi misi-

Bošković u Briselu

ji Resolute Support, uz jačanje brojčanog prisustva pripadnika Vojske. Bošković je razgovarao i sa ministrima odbrane Letonije, Rejmondsom Bergmanisom, Kanade, Hardžitom Sajanom i Turske, Nuretinom Caniklijem. Bergmanis je naglasio da će Letonija, kao zemlja domaćin NATO borbene grupe, podržati eventualnu odluku Crne Gore da doprinese savezničkim naporima u okviru NATO ojačanog prisustva na istoku.

U razgovoru sa Sajanom, potvrđena je spremnost za unapređenje odbrambene saradnje u domenu kolektivnog sistema bezbjednosti, posebno kroz najavljeno učešće pripadnika Vojske Crne Gore u NATO ojačanom prisustvu na istoku (eFP) u okviru multinacionalne grupe pod vođstvom Kanade. Crnogorski ministar odbrane je sa Caniklijem razgovarao o budućnosti Zapadnog Balkana u evroatlantskim strukturama. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

KOLAŠINCI NESTRPLJIVO OČEKUJU NOVOG PREDSJEDNIKA OPŠTINE

DPS NAREDNIH DANA PREGOVARA SA PARTNERIMA O NOVOJ VLASTI Još nije poznato kada će kolašinska opština dobiti predsjednika

⌦ Zorica Bulatović Prošlo je dvije nedjelje od lokalnih izbora u Kolašinu, a sve te dane je „pojela“ procedura koja se mora poštovati. Opštinska izborna komisija je nakon sagledanih prigovora proglasila zvanične rezultate, prema kojima je DPS osvojila 13 mandata, Demokrate šest, koalicija DF-SNP pet, Grupa građana tri, Socijaldemokrate dva i SDP dva. Na sjednici Predsjedništva DPS-a u Podgorici dato je zeleno svijetlo za koalicione dogovore, gdje će DPS kao najjača partija dogovarati lokalnu vlast sa Grupom građana i Socijaldemokratama. DPS je sa Grupom građana prvu koaliciju dogovorila prije 12 godina, dok su sa Socijaldemokratama koalicioni partneri na državnom nivou, pa se taj fluid saradnje očekuje i na lokalnom nivou u Kolašinu. Nosilac liste OO DPS Milosav Bato Bulatović najavio je kratko, u razgovoru za Vikend novine, da će se narednih dana obaviti razgovori sa koalicionim partnerima. Bivša predsjednica kolašinske Opštine Željka Vuksanović podnijela je prigovor OIK na nezakonitosti nedavnih lokalnih izbora. Bulatović je kratko odgovorio za

Kada preuzmemo vlast, sagledaćemo stanje u Opštini. Obavijestićemo javnost o finansijskom stanju koje budemo zatekli. Vlast ćemo vršiti na odgovoran način. Podržaćemo subjekte koji se bave turizmom i stvoriti povoljan ambijent kako bi turistička sezona bila što uspješnija”, kazao je Bulatović

Vikend novine da prema njegovim informacijama prigovori nijesu bili blagovremeni, ne želeći da detaljnije upozna javnost o kakvim nepravilnostima je bilo riječi. Tačne podatke kada će biti konstituisana vlast u Kolašinu i kada bi se moglo očekivati zasijedanje svečane sjednice, Bulatović takođe nije mogao da precizira. “Predsjednika Opštine ćemo birati u odgovarajućoj proceduri tako da je rano

pričati detaljnije. Kada preuzmemo vlast, sagledaćemo stanje u Opštini. Obavijestićemo javnost o finansijskom stanju koje budemo zatekli. Vlast ćemo vršiti na odgovoran način. Podržaćemo subjekte koji se bave turizmom i stvoriti povoljan ambijent kako bi turistička sezona bila što uspješnija”, kazao je Bulatović, izbjegavajući da kaže koliko će štete biti nanijeto turističkim poslenicima čekajući da se konstituiše vlast u

Kolašinu. Očekivanja građana Kolašina su da se što prije konstituiše lokalna vlast. Taj proces može biti završen za mjesec ali se može i produžiti. Procedure oko konstituisanja i dogovaranja vlasti su uvijek rastegljive. Sa druge strane ljeto je u Kolašinu turistički i kulturno dinamično, a svim tim dešavanjima treba lokalna uprava kao kvalitetan servis. Zbog toga treba smanjiti prostor „praznog hoda“ koji

se stvara situacijom kada odlazeća vlast nema motiva, a nova se još nije konstituisala. Kolašinskom ljetu treba energija i odgovornost nove vlasti i datum njenog formiranja i prvih radnih obaveza treba što prije precizirati. Još uvijek se u kolašinskoj opštini ne nazire tačno vrijeme kada će biti sklopljen koalicioni sporazum niti kada će biti zakazana sjednica, kao ni ko će zauzeti mjesto prvog čovjeka grada na Tari. Ono što je sada već jasno je činjenica da će se početkom ljetnje turističke sezone morati sačekati, a što za sada predstavlja veliki problem turističkim poslenicima, kao i samim gostima.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

SAVJET AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE UPOZNAT SA ODLUKOM DIREKTORA

Radonjić: Vanja ĆalovićMarković u konfliktu interesa Savjet Agencije za sprečavanje korupcije upoznao se na jučerašnjoj sjednici sa odlukom ASK, kojom se utvrđuje da je članica Savjeta Vanja ĆalovićMarković prekršila Zakon o sprečavanju korupcije. Iako Ćalović negira postojanje sukoba interesa, direktor ASK Sreten Radonjić istakao je da je izvršna direkto-

Ćalović-Marković

rica NVO MANS dvije i po godine u Savjetu radila na ostvarenju privatnog biznis plana, ostvarujući finansijsku korist, a uz to, kako tvrdi Radonjić, ometajući rad Agencije. Kako je utvrđeno odlukom ASK, Ćalović-Marković je za vrijeme obavljanja funkcije u Savjetu ASK, kao izvršna direktorica NVO MANS 2015. godine, zaključila ugovor o grantu sa EU, po osnovu kojeg je ta NVO ostvarila prihod od 149.000 eura, a ugovorna obaveza bila je podnošenje prijava, povodom parlamentarnih izbora 2016. Agenciji - organu vlasti u kojem Ćalović-Marković obavlja javnu funkciju. Zbog toga je utvrđeno, kako je saošteno iz ASK, da je izvršna direktorica MANS-a javni interes podredila privatnom. Prijavu je Agenciji podnio doskorašnji saradnik Vanje Ćalović, Vuk Maraš.

Radonjić je kazao da je konstantno kršenje zakona i konstantna realizacija privatnih interesa člana Savjeta od početka rada dovela do ovakve odluke. “Niko ne može sporiti činjenicu da ste za dvije i po godine ovdje radili na realizaciji privatnog biznis plana, sklapajući ugovore kojima ste direktno ovdje učestvovali u realizaciji vaših 2.346 prijava i pokušali da ometate rad Agencije, a primali ste nadoknadu po 4-5 osnova. Radonjić potcrtava da je po Ugovoru “Fer izbori bez korupcije” Ćalović-Marković trebalo da doprinese izbornom procesu, a ne suprotno, kako je ona radila. “Predmet granta nije bio to da vi ometate izborni proces nego da date doprinos, a Vi ste dali doprinos Vašem privatnom interesu - klasičan konflikt interesa i jedna odluka koja je pravno za donošenje bila najjedno-

stavnija, pravno čista, sa dokazima”, kazao je Radonjić. On je naveo i to da je na postojanje konflikta interesa i ranije ukazivao. “Smatrao da će mjera upozorenja i javnog saopštenja biti dovoljan razlog da Vi podnesete ostavku ili preduzmete neku mjeru na svoja ovlašćenja, kao izvršne direktorice i osnivača jednog pravnog lica, jer ne možete učestvovati u drugom pravnom licu i praviti tu probleme i realizaciju privatnih interesa. To je azbuka i definicija konflikta interesa”, naveo je direktor ASK. Radonjić je na sjednici Savjeta pojasnio i da je odluka ASK po prijavi Vuka Maraša, dostavljena parlamentu kako bi u skladu sa zakonom u roku od 60 dana Agenciju obavijestili koju su mjeru preduzeli protiv Ćalović. E.H.

DRŽAVNI SEKRETAR MUP A PEJANOVIĆ U PRAGU

Proaktivno djelujemo na planu suzbijanja radikalizma i ekstremizma Crna Gora, prateći svoje opredjeljenje da bude dio evropske i evroatlantske porodice, ali i prioritet da građanima i strancima koji u njoj borave pruži sigurnost, proaktivno djeluje u pravcu suzbijanja radikalizacije i nasilnog ekstremizma, a potvrda za to su aktivnosti sprovedene na ovom planu, poručio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Pejanović, na dvodnevnom skupu regionalne mreže nacionalnih koordinatora Zapadnog Balkana za sprovođenje Strategije za suzbijanje nasilnog ekstremizma, koji se održava u Pragu. Pejanović je najavio da će Nacionalni međuresorski operativni tim u narednom periodu pristupiti izradi nove strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma i pratećeg akcionog plana, a u fokusu novog strateškog dokumenta naći će se niz preventivnih aktivnosti u cilju kvalitetnijeg razumijeva-

Sa sastanka

BRAJOVIĆ NA SASTANKU SA DŽIVEIJEM

Crna Gora i Kina dostigle istorijski nivo odnosa

Pejanović sa kolegama u Pragu

Pejanović je najavio da će Nacionalni međuresorski operativni tim u narednom periodu pristupiti izradi nove strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma i pratećeg akcionog plana

nja ovog fenomena, ranog prepoznavanja problema, te reintegracije povratnika i deradikalizacije. Ovaj pristup, kako je pojasnio Pejanović, podrazumijeva uključivanje većeg broja institucija kao i društvenih subjekata koji ne pripadaju državnom aparatu akademske zajednice, vjerske zajednice, poslaničkih klubova, medija, NVO-a kao i privrednog sektora. E.H.

Crna Gora i Kina dostigle su istorijski najviši nivo političkih odnosa, kao i međusobnog poštovanja dva naroda, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Skupštine Ivana Brajovića i odlazećeg ambasadora Kine u Crnoj Gori Cui Dživeija. Brajović je zahvalio ambasadoru Kine na njegovom doprinosu ubrzanom razvoju političkih i ekonomskih odnosa tokom prethodne četiri godine. Kako su kazali iz Skupštine, bilo je riječi o autoputu

Bar- Boljare kao najvećem infrastrukturnom projektu u Crnoj Gori, čija će uspješna realizacija otvoriti novu razvojnu etapu u našoj zemlji. “Nedavna veoma uspješna posjeta predsjednika Skupštine Crne Gore Kini, ocijenjena je kao značajan doprinos i dodatni zamajac kako bilateralnim odnosima, tako i multilateralnoj saradnji u okviru projekata Pojas i Put i mehanizma 1+16”, zaključuje se u saopštenju. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

INTERVJU: ŠUKRIJA ŽUTI SERHATLIĆ, MUZIČAR I NOST

Foto: Iva Mandić

GRIJEH JE KADA MLADI OKREĆU LEĐA SVOJOJ DRŽAVI

⌦ Danilo Brajković

ard najljepše crnogorske pjesme Šukrija Žuti Serhatlić nagledao se i svijeta i tuđine, ali Vikend novinama priznaje da nema ni te sile ni tog novca koji bi ga otrgli iz zagrljaja podgoričke avlije - bastiona multietničnosti i lijepe šale, koji je uvijek pjevao i uvijek će pjevati, za čijim kršem tamo daleko pate istom silinom kao što to Žuti čini dok nemoćno gleda kako mladost okreće leđa svojoj državi.

Abdulah Sidran, pisac, akademik i filmski scenarista sa adresom u Sarajevu, u romanu “Otkup sirove kože” kaže da Podgoricu krasi najbolji živi pjevač, a taj junak uzvraća – “daleko od toga da pjevam bolje od bilo kog Podgoričanina ili Podgoričanke”. Tu staje sve što stotine drugih rečenica ne bi ogolilo o Šukriji Serhatliću – Žutom. Dijete Titograda izabralo je put koji su mu, ispostaviće se, u amanet ostavile legende ranga Ksenije Cicvarić ili Jusufa Cula Jakupovića, tokom kog su obraz kvasile i gorke suze i radosnice, ali nikada nijesu izostali ni pjesma ni lijepa šala. Svjedočili smo tome prije neku noć na Trgu nezavisnosti, dok se, kako Žuti tvrdi, najbolji podgorički hor s prijateljima oglašavao u Ksenijinu čast – 21 godinu poslije. Mogao je hor biti i brojniji, ali Žuti ne mari – kao ni oni koji mu jutro kasnije čestitaju i “ometaju” razgovor sa potpisnikom ovih redova: listom - Leo Đokaj, Nikica Raičević… Umjetnici, slikari. “Prezadovoljan sam i srce mi je puno - zbog duga Kseniji. Pu-

Tokom razgovora Šukrije Žutog Serhatlića sa novinarom DN blika, od sedam do 77 godina, sa izvođačima i orkestrom pokazala je koliko cijeni umjetnicu takvog ranga. Drago mi je što mlađa generacija, poput Đine Mićović, Danice Crnogorčević, Tamare Pavićević, nastavlja tradiciju i priču koju nam je Ksenija ostavila u amanet. Pomenuću i Merimu Njegomir, Branku Šćepanović, Zorana Kalezića, Zdravka Đuranovića, Tanju Šeter, Dejana Škuletića, Nedžiba Delića. Veliki narodni orkestar je pokazao da Crna Gora ima potencijal za ovakve projekte”, glasno će Žu-

ti na početku intervjua za Vikend novine. VN: Sjetimo li se legendi ranga Ksenije tek kada nas napuste? SERHATLIĆ: Uvijek se sjetimo ljudi kada odu. Ksenija je za života zavrijedila puno više od ovog grada negoli je dobila. Vidim da grad pokušava da joj sve to vrati na lijep način, ali lijepo je i kada doživite priznanja. Treba više da se okrenemo umjetnicima i ljudima koji nešto znače za grad. Obišao sam, maltene, čitav svijet, 50

i kusur godina radim s omladinom u Folklornom ansamblu “Budo Tomović” - ta djeca su ambasadori i svog grada i Crne Gore, zavređuju dobar odnos. VN: Ali, svjedoci smo da su ta djeca danas ovdje, a već sjutra – odoše. Dotiče li Vas? SERHATLIĆ: To je naše prokletstvo. Srijećem te ljude jer puno putujem. Oni mnogo žale za Podgoricom. Pravo da vam kažem, ta socijala ih natjera, vjeruju da će naći bolji život, a mnogi se ne snađu. Srce me zaboli kada sretnem drugove koji su otišli trbuhom za kruhom, kada vidim koliko je tu nostalgije i patnje za Podgoricom, porodicom, društvom - za ovim kršem. Neka je ovdje manja plata. Evo, pijemo kafu Vi i ja, a vidite koliko ljudi hoće da

Poslije prijema u NATO, sve će ići brže VN: Te 2006, bili ste dio istorije, kada je u Njujorku podignuta naša zastava povodom prijema Crne Gore u Ujedinjene nacije. Pamtimo i Vaše priznanje da ste zaplakali ispred zgrade Ujedinjenih nacija. Dvanaest godina kasnije, punopravna smo članica NATO, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Jeste li zadovoljni takvim epilogom, razvojem naše države? SERHATALIĆ: Kada je Kofi Anan udario čekićem tog dana i rekao: “od ovog momenta je Crna Gora suverena, samostal-

na država” - krenula je suza. Drago mi je što sam bio dio te lijepe delegacije. Vidjeli smo kako svijet funkcioniše, kako živi Evropa. Stotinu odsto sam tada znao da će nas primiti u NATO. Osjetio sam iz tadašnjih razgovora da vjeruju Crnoj Gori, da hoće da nam pomognu, da vole Crnu Goru. To mi je bilo jasno gdje god da sam pomenuo ime Crne Gore. Bićemo dio Evrope, jer ona ne može bez nas, a ni mi bez nje. Kada nas je NATO primio, sada će sve ići brže, Crna Gora to zaslužuje. VN: I EU trebalo bi da otvori

nove vidike? SERHATLIĆ: Ulaskom u EU i te kako će standard biti bolji. Za vas mlade biće više šansi, imaćete gdje da plasirate znanje. Nećete morati da plaćate školovanje u Njemačkoj, bićemo dio Evrope, biće brži protok kapitala, kulturna razmjena biće bolja. Istina, plata je veća u Njemačkoj nego ovdje ali mi mirnije živimo. Nije novac na prvom mjestu. Za svakog građanina Crne Gore je najvažnije da mu je familija zdrava, da se ima ta kora hljeba - nekad više, a nekad manje.

s e rukujemo, da se pozdravimo, kažu mi da su uživali na koncertu. To su vrijednosti života koje novac ne kupuje. I moja bratanična Tara završava treći razred Gimanzije ovih dana u Indijani, u Americi. Student je Fleksa, a djeca sa ovih prostora su najbolji đaci. Ona je proglašena za najbolju od svih koji su dosad došli u Ameriku. VN: U čemu, je, onda, problem? Očito, nije u potencijalu... SERHATLIĆ: Podgorica ima potencijal. Treba mladima dati sve i oni će vratiti na najbolji mogući način. Žao mi je kada vidim da mladi odlaze i znanje daju po inostranstvu. Djeca nam idu. Ne dozvolimo da okreću leđa svom gradu, da postanu stranci u svojoj Crnoj Gori. Grijeh je

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

TALGIČNI HRONIČAR PODGORICE , ZA VIKEND NOVINE: SRCE ME ZABOLI KADA SRETNEM SVOJE DRUGOVE KOJI SU OTIŠLI TRBUHOM ZA KRUHOM, KADA VIDIM KOLIKO JE TU NOSTALGIJE I PATNJE ZA PODGORICOM, PORODICOM, DRUŠTVOM - ZA OVIM KRŠEM. PODGORICA IMA POTENCIJAL. TREBA MLADIMA DATI SVE I ONI ĆE VRATITI NA NAJBOLJI MOGUĆI NAČIN

kada mladi okreću leđa svojoj državi. Da bi oni zavoljeli svoj grad, moraju mu dati onoliko koliko sam i ja. VN: I Vi ste bili mladi, ali ne vidjesmo Vam leđa. Mada, mnogi su htjeli da Vas prigrle. SERHATLIĆ: Mogao sam da živim u Švedskoj, Americi, tamo 60-ih godina. Imao sam lijepe ponude,

čak i iz Detroita… VN: Zašto ste odbili? SERHATLIĆ: Ne bih mogao bez Podgorice! Nijesam htio da idem jer ovdje sam rođen, ovdje mi je sve i ovdje ću da vratim bar dio toga što sam dobio. A dao mi je grad lijepa priznanja, nema većeg od nagrade “19. decembar”, a dobio sam je jednoglasno. Bio sam i dio humanitarnih organizacija – raduje me kad mogu pomoći. VN: Kažete da para, ipak, ne vrti uvijek gdje burgija neće. SERHATLIĆ: Nikakav novac to ne može nadoknaditi. Novac prođe. Bogat si koliko imaš prijatelja i koliko si pružio gradu i familiji. Ksenija je imala za šta živjeti, znaće i čukununučad ko je bila. Znaće ko su bili veliki ljudi ovog grada. VN: I Vi ste među njima. Iz ta-

dašnjeg titogradskog pelcera izrodilo se toliko umjetničkog svijeta. SERHATLIĆ: Podgorica je tada živjela jednim bićem. Nije niko pitao koje si vjere. Dobar komšija bio je više nego brat. Sretam i danas ljude koji plijene dobrotom. Srijećem Zefa Bata Dedivanovića. Prije nekoliko dana nas je, eto, napustio Gojko Martinović, koji je mnogo značio Podgorici. Učio je sa mojim ocem u osnovnoj školi, radio je u Domu omladine “Budo Tomović” kada sam počinjao i prihvatio me je kao svoje dijete. Od tih ljudi se mnogo može naučiti, bili su prisutni i u kulturnom životu. Gojko je, recimo, bio računovođa, ali je pohađao hor “Stan-

Ja sa Titom, a familija ne može doći sebi VN: Nije boravak u Njujorku Vaš jedini susret sa političarima. Stizali ste svojevremeno i do velikog Tita – i to ne samo jednom. SERHATLIĆ: Da, bio sam počastvovan time. Predstavljate se najvećem čovjeku jedne lijepe zemlje, koju sam obožavao. Ali, kada hoće svi svojim putem - ima pravo i Crna Gora na to. Svirao sam mu u hotelu “Crna Gora”, u vili “Galeb” u Igalu, na otvaranju hotela “Park” u Bijeloj, u Miločeru, “Maestralu”. Kroz šta je trebalo da prođete da biste došli do Tita. Plijenio je, volio je muziku, kulturu i svoj narod. Familija nije mogla doći sebi kad je čula da mu pjevam. Sačuvao sam fotografije ali ne hvalim se time. ko Dragojević”, obišao čitav svijet. Bio je ambasador širenja te podgoričke multietničnosti, lijepe šale koja nikoga nije vrijeđala, a i te kako je znala da nasmije. VN: Tvrdite da nije bilo podjela, a danas ih osjećamo na svakom koraku, naročito na one odavde i one s druge strane države. SERHATLIĆ: U knjizi Nevena Milakovića su istaknuta neka Gojkova sjećanja. Između ostalog, i da je jedina prodavnica u glavnoj ulici bila mog prađeda - Šabana. Podgorica je tada imala 20-30.000 stanovnika, a danas je to lijepi grad sa preko 200.000. Uvijek se naseljavala, a domicilno stanovništvo je uvijek prihvatilo one koji su svoj hljeb tražili ovdje. Lijepo je kada dođe čovjek iz Pljevalja, Andrijevice, sa Primorja, i donese nešto lijepo iz svog grada, ostavi to Podgorici. Njima djeca ovdje žive. Samo gledam da poštuju ono što je Podgorica ostavila i da sve ono što je lijepo daju Podgorici. VN: Pominjete da se Podgorica naselila, a KIC “Budo Tomović” i dalje je na svega 400 i nešto sjedećih mjesta. SERHATLIĆ: Nijesmo uspjeli da ispratimo neke stvari. Fali nam lijepa sala sa oko 1.500 mjesta za ove manifestacije. Dešava se da nema mjesta, moramo da repriziramo, što je naporno. Vidim da dobija grad ljetnje pozorice i to me raduje. Otvorena je

jedna kod Depedogen tvrđave, na ušću Ribnice u Moraču, imamo je i na Stadionu malih sportova, ispred Dvorca kralja Nikole, ispod Karvera. Ali, mora se razmišljati i o zimi… VN: A nezavisno od godišnjeg doba, u podgoričkoj avliji uvijek se pjevala Vaša numera. I dalje Podgoričanima prepuštate da su vičniji pjevači od Vas? SERHATLIĆ: Mnogo mi to znači. Dijete sam ovog grada i znam kako se pjevalo u svim avlijama i kućama. Vjerujte, u svakoj avliji postojala je jedna Ksenija, postojao je jedan Cule. Izabrao sam taj put. Daleko od toga da bolje pjevam od bilo kojeg Podgoričanina ili Podgoričanke. Podgorica je pjevala i uvijek će pjevati. Ponavljam - to je najbolji hor na svijetu. VN: Dobar dio podgoričke djece danas je zaslijepljen turbo-folkom. Kako su ga Vaši generacijski saborci izbjegli? SERHATLIĆ: Bilo je i tada novokomponovane muzike, kiča i šunda. Nekada su tekstove pisali najveći pisci ovog grada. Danas, kada snimam, gledam da tekstopisac bude čovjek koji poznaje duh ovog naroda, da opiše što ljepše svaki kutak ovog grada. Ko će to ljepše nego književnici, oni koji dišu i žive za ovaj grad. Volim ja da pjevam i nove narodne pjesme. Međutim, biram repertoar, biram šta je poruka teksta, kakva je melodija. Ako 10 puta malom djetetu preko medija, a hvala bogu sve je danas dostupno, ponovite nešto i ako ga ne zaštitite od toga - onda griješite. VN: Šta ćemo sa tom djecom? Kako ih usmjeriti na pravi put? SERHATLIĆ: Omladina je zatrovana novom muzikom. Treba djecu vratiti edukaciji i učiti ih pravim vrijednostima – još od vrtića. Treba ih slati u folklorne ansamble. Ansambl, kada sam počinjao 70-ih, većinom je činila radnička omladina, bili su to igrači iz “Radoja Dakića”, “Titeksa”, “Duvanskog kombinata”, “KAP-a”. Danas, u ansamblu, čiji sam šef orkestra, nema momka koji nije završio ili fakultet ili postdiplomske. Srce mi je puno jer jedino ćemo tako sačuvati djecu. VN: Da zaključimo – opet s pjesmom. Prije dvije godine objavili ste album. Imate li snage da nam podarite još? SERHATLIĆ: Poslije tog albuma, snimio sam pet novih pjesama o Crnoj Gori. Do kraja godine bi trebalo da ih slušaoci čuju. Mladost mi daje snagu. Kad vidim tu djecu sa mnom na bini – hoću kao oni. A vjerujte, uzmu ti nastupi i snagu i dušu. Ali, tjeraju me naprijed. Žao mi je što nemamo produkciju, što mlađa generacija mora vani da bi izdala nešto, a tamo ih koriste.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

MONSTATOVA ANKETA O LIČNOJ POTROŠNJI POK

CRNOGORCI U KAFIĆIMA MJESEČNO TROŠE 5,3 MILIONA Osim na vrijeme provedeno u restoranima i kafićima, građani su prošle godine imali velika mjesečna izdvajanja za odjeću i obuću, čak 12,6 miliona ⌦ Danica Janković Crnogorski građani prošle godine su mjesečno trošili 5,31 milion eura u hotelima i restoranima, dok su za obrazovanje izdvajali skoro upola manje, tačnije 2,73 miliona, pokazali su podaci iz Monstatove Ankete o potrošnji domaćinstava u 2017. Ispitivanje u kojem je za godinu dana učestvovalo 1.327 domaćinstava, koja su odgovarala na pitanja i vodila dnevnik mjesečne potrošnje, pokazalo je da su Crnogorci spremniji potrošiti novac na užitak, nego na obrazovanje koje im može donijeti dugoročnu korist. Tako su crnogorski roditelji za školovanje djece svakog mjeseca izdvajali 23.597 eura za predškolsko i osnovno ob-

razovanje. Srednjoškolsko ih je manje koštalo, pa su na tinejdžere trošili 1.545 eura u prosjeku. Na školovanje poslije srednje škole, koje nije ni više ni visoko, građani su izdvojili 55.271 euro, a na fakultetsko obrazovanje 2,48 miliona eura. Što se tiče raznih kurseva (jezičkih, informatičkih i slično) izdvajanja su bila minimalna samo 174.555 eura na mjesečnom nivou u cijeloj državi. Dakle, nepuna tri miliona eura za godinu, što je porazno imajući u vidu da su Crnogorce samo odlasci u restorane, kafiće i hotele mjesečno koštali 5.014.997 eura.

MERIZAM

“Potrošačka kultura zahvatila je i naše prostore i sve više se troši i kupuje, pa i kada nema potrebe za tim. Želja za prestižom i statusnim simbolima takođe uslovljava karakter potrošnje. Konzumiranje restorana, hotela, alkohola i duvana prati takvu kulturu. Stil života, naročito mlađe populacije podrazumijeva potrošnju ove vrste. Zato nije začuđujuće da smo spremni da više odvojimo za te namjene”,

kaže za Vikend novine sociolog Andrija Đukanović. On navodi da je sa druge strane i razumljivo zašto se najmanje novca izdvaja za obrazovanje. “Kod siromašnijeg sloja stanovništva hrana i piće dominiraju u pogledu trošenja. Obrazovanje je nešto što dolazi na kraju i za šta, kad se pogledaju ukupni prihodi, se nema šta izdvojiti”, jasan je Đukanović. Crnogorski

TV najpopularniji medij, za štampu se najmanje izdvaja TV je i dalje najpopularniji medij u crnogorskim domovima i ima ga 98,9 odsto građana, dok radio koristi 45,8 odsto Crnogoraca. Štampani mediji su popularni tek kod neznatnog broja stanovnika, koji su na novine i časopise prošle godine mjesečno izdvajali 706.706 eura.

Potrošačka kultura zahvatila je i naše prostore i sve više se troši i kupuje, pa i kada nema potrebe za tim. Želja za prestižom i statusnim simbolima takođe uslovljava karakter potrošnje. Konzumiranje restorana, hotela, alkohola i duvana prati takvu kulturu

■ KONZU-

1,3

HILJADE DOMAĆINSTAVA UČESTVOVALO JE U ANKETI MONSTATA

4,87

MILIONA EURA MJESEČNO JE POTROŠEN NA ALKOHOL I DUVAN

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

KAZALA DA NAM OBRAZOVANJE NIJE PRIORITET gradovi su, ističe on, poznati kao prijestonice zabave i provoda zbog čega fotografije njihovih kafića, koji su usred radnog vremena puni, obilaze region. “Naši ljudi jednostavno radije troše na druženje, piće i provod nego na obrazovanje, kulturu i slično. S druge strane, veliki dio našeg stanovništva ima male prihode i troši ih uglavnom za osnovne potrebe kao sto su hrana i piće. Pa sigurno i ta činjenica utiče na konačan izgled statističkih podataka o potrošnji”, smatra Đukanović.

“Sigurno je da mali prihodi naših građana čine da se prije opredjeljujemo za izlaske i vrijeme provedeno u kafićima, nego za ulaganje u napredovanje. Osim toga, i kulturološke i sociološke karakteristike oblikuju potrošnju pa smo spremniji zarad ispunjavanja nekog trenda da se odreknemo obrazovanja i kulture”, zaključuje Đukanović.

■ TROŠKOVI Najveća mjesečna izdvajanja bila su na hranu i bezalko-

■ IRACIONALNOST Osim na vrijeme provedeno u restoranima i kafićima, građani su prošle godine imali velika mjesečna izdvajanja i za konzumiranje alkoholnih pića i duvana na šta se na nivou države trošilo 4,87 miliona eura, od čega u gradskim područjima 3,52 miliona. Monstatova anketa pokazala je i da Crnogorci i te kako vole da ulože u izgled i budu njegovani. Međutim, u poređenju sa potrošnjom na druge stvari to se čini kao iracionalno.

Na frizerske, kozmetičke i ostale usluge lične njege trošilo se mjesečno 2,3 miliona eura, a na predmete za ličnu njegu skoro tri miliona, a za odjeću i obuću čak 12,6 miliona eura. “Ponašanje naših građana je u velikoj mjeri iracionalno, ne samo kada je potrošnja u pitanju. Vođeno je konzumerizmom i težnjom da potrošnjom određenih proizvoda se-

Najveća mjesečna izdvajanja bila su na hranu i bezalkoholna pića, za šta su građani ukupno plaćali 39,5 miliona eura. Osim na hranu, najviše novca je potrošeno za plaćanje stanarine, računa za vodu i struju, za šta je u prosjeku mjesečno bilo potrebno 16,97 miliona

be stavimo tamo gdje bismo željeli biti”, ukazuje Đukanović. On naglašava i to da smo zarad nekog trenda spremni da se odreknemo obrazovanja i kulture. Baš tako smo stvorili zbilju kojom rukovodi revolucija društvenih mreža, heštag komunikacije, snimanja i dijeljenje trenutaka u virtuelnom svijetu.

2,3

holna pića, za šta su građani ukupno plaćali 39,5 miliona eura. Osim na hranu, najviše novca je potrošeno za plaćanje stanarine, računa za vodu i struju, za šta je u prosjeku mjesečno bilo potrebno 16,97 miliona eura. Visoko na listi troškova bio je i prevoz za koji je mjesečno izdvajano 5,47 miliona eura. Za aktivnosti u slobodno vrijeme, poput rekreacije, odlazaka u bioskop, pozorište i posjećivanja ostalih kulturnih dešavanja, trošeno je u prosjeku 4,34 miliona svakog mjeseca. Što se tiče uređenja doma i nabavke kućnih uređaja, interesantno je da 38 odsto stanovništva koristi mašinu za posuđe, personalni računar samo polovina građana, dok mobilni telefon ima i koristi 95,7 odsto nas.

MILIONA IZNOSE MJESEČNA IZDVAJANJA ZA FRIZERSKE I KOZMETIČKE USLUGE

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

ISPOMOĆ PODGORIČKOJ POLICIJI: POLICAJCI NA BICIKLI

BICIKLISTIČKA PATROLA

Pojačanje podgoričkoj policiji stiglo je sredinom maja, kada je na ulicama grada počela sa radom biciklistička patrola, čija je prednost prilazak terenima koji su zbog konfiguracije nedostupni za putnička motorna vozila, odnosno koji su obično zatvoreni za saobraćaj, kao što su trgovi, parkovi i druge javne površine u blizini stambenih zgrada. Već peta godina je kako ta patrola obilazi glavni grad, i to od polovine maja do rane jeseni - zavisno od vremenskih uslova i bezbjednosne problematike na terenu, uglavnom se fokusirajući na one najprometnije djelove - centar i Siti kvart, kao i na ostale djelove grada po potrebi, a sve u cilju preventivnog djelovanja. Imaju ovlašćenja i prava kao i svi drugi policijski službenici - vrše pregled vozila, legitimišu lica, sankcionišu kršenje saobraćajnih propisa.

■ KOMUNIKACIJA

“Došao sam do tog lokala, vidio dječaka, poveli smo ga u Hitnu, odakle je upućen u Urgentni blok gdje su mu sanirene povrede - tu se moja “nadležnost” završava. Nakon par dana prolazim i vidim dječaka sa zavojem na nozi, koji mi se ljubazno javio. Ima i takvih priča”, kazao je Racković. Dešavale su se i tuče, a biciklistička patrola u tim situacijama reaguje po procjeni. “Zavisi od situacije, ako procijenimo da je “jača” stvar u pitanju zovemo kolege iz Interventne. Mada čovjek tu mora brzo da reaguje, jer je dinamika događaja nevjerovatna i nije uvijek lako procijeniti šta je najbolje rješenje, mada kolege koje pozovemo uvijek se vrlo brzo pojave na lice mjesta”, priča Racković.

■ ŠKOLSKA DVORIŠTA, PARKOVI

Sredstvo kojim se prevoze razlikuje ih od drugih policajaca, ali i uniforma koju nose, a koja je prilagođena vremenskim uslovima u kojima rade - majica kratkih rukava i bermude. Ono što Racković vidi kao prednost, jeste što se biciklom lakše i brže može stići do određenih mjesta u gradu. “Velika je prednost, na primjer kada obilazimo Goricu biciklom se možemo popeti do samog vrha, a patrola koja je u kolima vozilo ostavlja kod kapije”, ističe Racković. Racković ima i vezu sa kolegama, tako da ga mogu obavijestiti kako bi reagovao ako

Foto:Iva Mandić

Policajac Branko Racković jedini je koji je od starta u toj patroli, i u razgovoru za Vikend novine pojasnio da mu je najbitnije da stvori zdravu komunikaciju sa građanima. “Neki građani reaguju kao da smo se tek pojavili, dok je veći broj onih koji su već navikli na nas i dobro nas prihvatili. Često nam se obraćaju, sa raznim pitanjima. Smatram da je ta komunikacija veoma značajna, jer se upravo putem toga može djelovati na ljude i skrenuti im se pažnja”, naveo je on, dodajući da je najlakše napisati kaznu, a teži je dio doći do svijesti pojedinca i strpljivo mu objasniti zašto nešto treba, odnosno ne treba raditi. On je pojasnio da bilo ko od građana, ako ima neki trenutni problem ili pitanje ili uoči nešto sumnjivo, a vidi da prolaze, bez problema može da im se obrati, jer oni osim pružanja bezbjednosti postoje i da bi pružali informacije. Ima neobičnih pitanja i zahtjeva, naveo je Racković, te ispričao kako ga je nedavno neki momak pozvao i kazao da je malom Romu, koji se šetao oko kafića u Njegoševoj ulici, noga u užasnom stanju, kao da ima otvorene rane.

Biciklističke patrole imaju prevashodno preventivni karakter, ali su u više navrata u toku 2017. godine sustigli i lišili slobode lica osumnjičena za vršenje krivičnih djela na mjestu izvršenja ovih djela, kao i pronašli i oduzeli opojne droge, a takođe su i pronašli lica za kojima su bile raspisane potjernice” naveli su iz policije.

U večernjim satima biciklistička patrola najčešće sprečava krađe. Vođeni iskustvom često su u centru, gdje se dešavaju između ostalog i krađe i otimanje novčanika od maloljetnih lica. Po nekoliko puta tokom večeri patroliraju Njegoševim parkom, Kraljevim parkom, dvorištima osnovnih škola, Gimnazije “Slobodan Škerović”...

se prijavi neko razbojništvo ili otimačina. U večernjim satima biciklistička patrola najčešće sprečava krađe. Vođeni iskustvom često su u centru, gdje se dešavaju između ostalog i krađe i otimanje novčanika od maloljetnih lica. Po nekoliko puta tokom večeri patroliraju Njegoševim parkom, Kraljevim parkom, dvorištima osnovnih škola, Gi-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

IMA AKTIVNI U GLAVNOM GRADU OD POLOVINE MAJA

Foto:Iva Mandić

A SMANJUJE BROJ KRAĐI ANKETA:

Bojan Bulatović Primijetio sam biciklističku patrolu policije još ranijih godina. Sviđa mi se taj njihov potez, lijepo je vidjeti, a i time su smanjili troškove. Primjećujem, nezavisno od ove priče, da su uopšte kontrole policije pojačane.

Nađa Čelebić

mnazije “Slobodan Škerović”... “Parkovi i školska dvorišta fokus su zbog droge, dešavalo se da oduzmemo uglavnom male količine marihuane. Može se primijetiti da se dio Njegoševog parka od Vezirovog do Blažovog mosta “raščistio””, naveo je Racković. Obilaze se i mjesta gdje je promet novca veliki - banke, supermarketi.

■ PROŠLOGODIŠNJE AKTIVNOSTI

Iz Uprave policije ranije su u odgovoru VN naveli da se ovaj način patroliranja pokazao efikasnim zbog intenzivnijeg prisustva policijskih službenika na pojedinim lokacijama koje zbog nedostupnosti, uskih prolaza i

slično, nisu pogodne za obilazak klasičnim patrolnim vozilima. “Takođe na ovaj način se ostvaruje dobra komunikacija sa građanima, kao i sa učesnicima u saobraćaju, a naročito vozačima bicikala kojih u posljednjim godinama ima više nego ranije. Biciklističke patrole imaju prevashodno preventivni karakter, ali su u više navrata u toku 2017. godine sustigli i lišili slobode lica osumnjičena za vršenje krivičnih djela na mjestu izvršenja ovih djela, kao i pronašli i oduzeli opojne droge, a takođe su i pronašli lica za kojima su bile raspisane potjernice”, naveli su iz policije. Biciklistička patrola formira se iz redovnog sastava uniformisanog sastava Stanice policije za javni red i mir i bezbjednosti saobraćaja. Bo.B.

GODINA KAKO BICIKLISTIČKA PATROLA OBILAZI GLAVNI GRAD

Često vozim biciklo, uglavnom na relaciji od Zabjela preko Junion bridža do Bloka 9, i priznajem da nijesam primijetila policajce na biciklima. Ali svakako smatram da je genijalno što ta patrola postoji i djeluje na području grada.

Jovana Kaljević Svakako je pozitivno što postoji biciklistička patrola, inače u regionu je to potpuno zaživjelo, i koliko sam upoznata završavaju veliki posao. Vjerujem da će i kod nas, ako već nije, biti tako. Sjajno je to što nijesu predvidljivi, najednom se pojave, ne možeš znati gdje su jer nijesu stacionirani - to je potrebno našim učenicima u saobraćaju.

POLICAJCA U JEDNOJ PATROLI ČUVAJU RED I MIR, A BICIKLIMA LAKŠE I BRŽE STIŽU DO ODREĐENIH MJESTA U GRADU

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

NakoN smjeNe kadije: Savjet RtCG odGovoRio na

Zaštitićemo Javni serv političkog i stranog ut

Savjet RTCG poručio je ju- rice RTCG Andrijane Kadiče da neće dozvoliti kontro- je, na prekjučerašnoj sjednilu vladajuće partije nad Jav- ci Savjeta, izazvalo oštre i nenim servisom, ali ni kontrolu primjerene komentare dijela opozicionih partija ni opozi- opozicionih lidera i nevladicionih poslenika, bez obzira nih organizacija koje su nada li oni djeluju u regipad na članove Savjestrovanim političta, na crnogorsku kim partijama vlast, nakon ili medijima i performansa nevladinim ispred zgraorganizacid e RT C G nastavili jama. Konpreko ditrolu takođe neće dojela medizvoliti niti ja. Savjet bilo kome se posebno iz inostranosvrnuo na stva. reakcije koje su stigle od Ovakva poportparolke EEruka uslijedila je Maja Kocijančić AS Maje Kocijannakon što je razrječić, predstavnika OEBSšenje generalne direktoa za slobodu medija, Harlema Desira i portparolke Stejt dipartmenta Heder Nauert, Mi ćeMo do kraja poštovaizražavajući iznenađenje i ti doMaće zakone, usklađežaljenje zbog njihovih “unine sa evropskiM, kao i utvrsonih izjava”.

đene deMokratske standarde u Medijskoj sferi. naša je obaveza, izMeđu ostalog, da braniMo prava novinara u rtCg, da ne budu pod bilo čijoM političkoM kontroloM, Makar ona iMala podršku i sa visokih Međunarodnih adresa

■ Nedostatak

relevaNtNih iNformacija

“Želimo da vjerujemo da predstavnici EU, OEBS i SD, nemaju sve relevantne informacije i da zbog toga tako izriču neutemeljene ocje-

Podsjećanje: Šta piše u spornom ugovoru CGO je na osnovu ugovora “Činjenice su važne objektivno i inovativno novinarstvo”, potpisanog 16. januara sa Javnim servisom, dobila ekskluzivno pravo da odlučuje što će biti emitovano u emisijama Replika, Okvir i TV magazin. Vrijednost ugovora, koji najvećim dijelom finansira Delegacija EU u Podgorici, iznosi 124.309 eura. Tim ugovorom, koji je oročen na 11 mjeseci i završava se 19. decembra ove godine,

precizirano je da se dio novca izdvaja za novinarske honorare zaposlenima u Javnom servisu. U dokumentu piše da CGO ima pravo da kontroliše koji prilozi će biti emitovani, a koji ne, da koordinira programom organizaciono, finansijski i administrativno, te da ima mogućnost da odredi ko će da bude na čelu projekta, ko će biti asistent i finansijski menadžer, a ko pravni savjetnik. Pravna služba RTCG je sa-

opštila da ni u “ispravljenoj verziji ugovora”, i dalje nijesu jasno definisana prava CGO u pogledu pružanja podrške RTCG , zbog čega je na drugom “popravnom” dodat član kojim ta nevladina organizacija nema uređivačku kontrolu na sadržaje koje Javni servis priprema, istražuje, emituje i objavljuje. Delegacija EU je za ovaj projekat izdvojila 111.878,54 eura, a CGO 12.430,95 eura.

ne o ugroženosti slobode i nezavisnosti medija smjenom generalne direktorice Javnog servisa. Odluka Savjeta RTCG upravo je na liniji onoga za šta se oni zalažu - za depolitizaciju Javnog servisa i za profesionalne standarde u skladu sa osnovnim vrijednosti-

ma Evropske unije”, navodi se u reagovanju članova Savjeta nakon jučerašnje elektronske sjednice. Savjet RTCG smatra da je dosadašnji menadžment vjerovatno “pogrešno razumio i poruke i podršku međunarodnih partnera, pa je ure-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

aktuelno

a neutemeljene oCjene Sa međunaRodnih adReSa

vis od ticaJa

đivačku politiku usmjerio u drugu političku krajnost. To se najbolje vidjelo i kroz malobrojni protesni skup ispred zgrade Javnog servisa, povodom naše odluke, gdje su se u prvim redovima našli i pojedini opozicioni lideri što nije primijećeno u informaci-

U Delegaciji EU odlično znaju kako je CGO trošila njihov grant Savjet RTCG ponovo podsjeća da je Ugovorom sa CGO, “pod firmom podrške profesionalizaciji medija suštinski ugrožena nezavisnost Javnog servisa”. “Zato predlažemo Maji Kocijančić, Harlemu Desiru i Heder Nauert da objave na sajtovima visokih institucija koje predstavljaju sadržaj pomenutog ugovora, iz kojeg će se vidjeti da ne postoji sličan primjer u evropskoj i svjetskoj medijskoj praksi. Mi želimo da vjerujemo da nijesu imali uvid u njegov sadržaj, inače ne bi tako dijelili lekcije legalno i

ji koja je objavljena na sajtu OEBS-a. To najbolje potvrđuje i sporni Ugovor između menadžmenta Javnog servisa i NVO Centar za građansko obrazovanje koji je finansiran sredstvima poreskih obveznika Evropske unije”, navodi se u saopštenju za jav-

legitimno izabranim članovima Savjeta RTCG od strane parlamenta Crne Gore, suverene države koja je članica OEBS-a, članica NATO-a , i zemlja sa 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja u procesu približavanja punopravnom članstvu u EU. To odlično znaju u Delegaciji EU u Podgorici, jer su naknadno izvršili pritisak na menadžment da se sporni ugovor koji je potpisan netransparentno, u tajnosti, bez znanja zaposlenih u Javnom servisu, kao i bez znanja Savjeta RTCG, isto tako netransparentno dopuni drugim aneksom,

nost koje je većinom glasova članova Savjeta RTCG usvojeno na elektronskoj sjednici.

■ Savjet šalje Ugovor Sa Cgo U eU

Oni uvjeravaju predstav-

što je dodatni argument u prilog ispravnosti naše odluke. Ovaj ugovor je u osnovi prekršio sva pravila novinarske profesije, jer je omogućio jednoj NVO da uređuje političke emisije na Javnom servisu, da određuje ko mogu biti gosti na TV i da svojim potpisom odobrava emitovanje tog programa, kao i da zaposlenima u Javnom servisu određuje ekstra honorare. Vjerujemo da ćete se složiti sa nama, da to ne mogu biti medijski i demokratski standardi koji karakterišu demokratska društva”, navode iz Savjeta RTCG.

smo dokazali ove naše tvrdnje, dostavićemo pomenuti Ugovor koji je osnov ovakve Želimo da vjerujemo da predodluke Savjeta, Evropskoj stavnici EU, OEBS i SD, nemakomisiji, Evropskom savjeju sve relevantne informacije i tu, Evropskom parlamentu, da zbog toga tako izriču neuOEBS-u i Stejt dipartmentemeljene ocjene o ugroženotu. Želimo takođe da porusti slobode i nezavisnosti mečimo svima, da nas neće podija smjenom generalne direkkolebati bilo kakvi pritisci torice Javnog servisa. Odluka da istrajemo u svom cilju da Savjeta RTCG upravo je na liRTCG bude Javni servis moniji onoga za šta se oni zalažu derne, demokratske, evrop- za depolitizaciju Javnog serske Crne Gore”, navode iz Savjeta RTCG. visa i za profesionalne stanAndrijana Kadija je smijedarde u skladu sa osnovnim njena prekjuče. Za njeno ravrijednostima Evropske unije zrješenje, tajnim glasanjem, izjasnilo se šest članova Savjeta, dok su dva bila pronike EU, OEBS i Stejt depar- tiv. Inicijativu za razrješenje tmenta, ali i domaću i me- podnio je Mimo Drašković, đunarodnu javnost, da neće nakon što je objelodanjen dozvoliti kontrolu vladaju- ugovor koji je Kadija zakljuće partije nad Javnim servi- čila sa NVO Centar za grasom, niti kontrolu opozicio- đansko obrazovanje. Tim donih partija ni opozicionih po- kumentom, donijetim mimo slenika, bez obzira da li oni znanja Savjeta RTCG, CGO je djeluju u registrovanim po- dobila mogućnost da uređulitičkim partijama ili medije dio programa Javnog serjima i NVO. Niti bilo kome iz visa, da za taj program, odinostranstva. nosno emisije, bira i plaća “Mi ćemo do kraja poštova- novinare, određuje ko će biti ti domaće zakone, usklađene sagovornici, koje će se teme sa evropskim, kao i utvrđe- obrađivati… ne demokratske stanO manjkavosti ovog darde u medijugovora kojim je, skoj sferi. Naša po ocjeni Savjeje obaveza, izta, narušena nezavisnost među ostalog, da braRTCG, najunimo prapečatljivije va novinagovore njera u RTCG, gove revizije u vidu da ne budu dva aneksa pod bilo čijom političkojima se pokom kontrokušao poboljlom, makar ona šati tekst ugovoimala podršku i sa ra. Centar za graMimo Drašković đansko obrazovanje visokih međunarodnih adresa. Mi ćemo svojim ušao je u Javni servis preko radom dokazati, da branimo projekta “Činjenice su važne… suštinske vrijednosti EU ka- ”kojeg je finansirala EU, odnoda se radi o slobodi i nezavisno Delegacija EU u Podgorisnosti Javnog servisa, i slo- ci, a čiji je cilj bila profesionabodi medija uopšte. Da bi- lizacija medija. V.Š.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA: U Marina Ilić

ez roditeljskog staranja u Dječjem domu Mladost u Bijeloj živi 84 djece. Ipak, situacija je bolja u odnosu na 2012. godinu kada je u toj ustanovi, prema podacima UNICEFa živjelo 130 djece, od čega oko 20 odsto mlađih od tri godine. Takođe, zahvaljujući Vladinoj strategiji i kampanji sprovedenoj u saradnji sa UNICEF-om, danas u hraniteljskim porodicama živi 368 djece.

U Crnoj Gori bez roditeljskog staranja živi 84 djece u Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, jedinoj instituciji takve vrste u zemlji, kazali su Vikend novinama iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Djeca u domu su uzrasta do 18 godina, a od ukupnog broja smještene djece, 34 su djevojčice, a 50 dječaci. Brojčano, prema podacima Ministarstva, najviše djece bez roditeljskog staranja je u Podgorici, a njima su, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, omogućena prava na smještaj, dječiji dodatak, odmor i rekreaciju. „Djeci su omogućena prava iz Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, pravo na smještaj, pravo na dječji dodatak, mogu koristiti odmor i rekreaciju, kao i usluge podrške za život u zajednici, savjetodavno terapijske i socijalno edukativne usluge“, kazala je savjetnica u kabinetu ministra Kemala Purišića, Svetlana Sovilj za VN.

■ U HRANITELJSKIM

PORODICAMA ŽIVI 368 DJECE

Kako bi što veći broj djece dobio priliku da odrasta u toplini porodičnog doma, Ministar-

stvo rada i socijalnog staranja, UNICEF i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori prezentovali su 2012. godine Strategiju razvoja hraniteljstva u Crnoj Gori za 2012-2016. godinu. Tada je oko 370 djece u Crnoj Gori odrastalo u intitucijama, a prema podacima UNICEF-a, od 130 djece, koliko ih je živjelo u domu ‘Mladost’ u Bijeloj, više od 20 odsto bilo je mlađe od tri godine. U svrhu poboljšanja uslova života djece bez ro diteljskog staranja, 2013. go dine je Vlada Crne Gore u saradnji sa UNICEF-om pokrenula i kampanju „Svako dijete treba porodicu“, u kojoj su učestvovale brojne ličnosti iz javnog života, kao što su muzičari Rambo Amadeus, S e r g e j Ć e t ko v i ć, p a i britanski glumac Nikolas Lindherst (poznatiji kao Rodni iz TV serije „Mućke“). Danas, u hraniteljskim porodicama u Crnoj Gori živi 368 djece, 185 djevojčica i 183 dječaka. Da su Strategija i kampanja urodile plodom, pokazuju podaci iz prethodnih godina, pa smo tako, 2014. godine ima-

Hraniteljske porodice, bez obzira da li imaju jednog ili više članova, moraju garantovati da će obezbijediti adekvatnu brigu za dijete u pogledu njegove zaštite, zbrinjavanja i obrazovanja.

Procjenu podobnosti porodice vrši stručni tim Odabir porodica koje su podobne da prime dijete bez roditeljskog staranja se vrši pažljivo. Tako, objašnjava Sovlij, procjenu podobnosti budućih hranitelja vrši stručni tim Centra za socijalni rad. „Tim čine socijalni radnik,

psiholog, pedagog i pravnik i svi stručnjaci pojedinačno ispituju i daju mišljene o podobnosti budućih hranitelja ili usvojitelja. Pored procjene stručni tim vrši i pripremu budućih hranitelja i usvojitelja“, objasnila je Sovilj proceduru.

DJECE BEZ RODITELJSKOG STARANJA NAJVIŠE U PODGORICI

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

U DJEČJEM DOMU MLADOST RASTE 84 MALIŠANA

Braća i sestre se ne odvajaju

Sovilj

Djeca u hraniteljskim porodicama imaju pravo na dječji dodatak, mogu koristiti pravo na odmor i rekreaciju, kao i usluge podrške za život u zajednici, savjetodavno-terapijske i socijalno edukativne usluge, navodi Sovlij.

Premda je u svijetu česta praksa da braća i sestre odrastaju u različitim hraniteljskim porodicama, Sovilj ističe da se u Crnoj Gori oni ne odvajaju. „Djeca koja su braća i sestre se ne odvajaju, smještaju se u jednu porodicu. Braći i sestrama se uvijek mora omogućiti kontakt, mada nemamo slučajeva da su smješteni u različite porodice“, dodaje Sovilj. li 261 hraniteljsku porodicu, 2015. godine 255 porodica, a 2016. 281 porodicu. Od ukupno 368 djece u hraniteljskim porodicama, 317 živi u srodničkim, a u inostranstvu, kaže Sovilj, nema smještene djece.

■ NAKNADA ZA

HRANITELJE I DO 350 €

Trenutno, kako ističe, još sedam porodica je prošlo postupak procjene i čekaju smještaj djeteta. Odlučiti se na takav korak nije lako, ali

Dijete neće biti smješteno u- porodicu: ako je član porodice lišen

roditeljskog prava ili osuđen za krivično djelo; - ako supružnik nije podoban da bude hranitelj; - ako bi na bilo koji način bilo ugroženo zdravlje djeteta; - ako odnosi u hraniteljskoj porodici nisu adekvatni; - ili ako hraniteljska porodica nije tolerantna prema roditeljima djeteta

HRANITELJ IMA PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA SMJEŠTAJA KORISNIKA I NAKNADU ZA RAD. MJESEČNA NAKNADA TROŠKOVA SMJEŠTAJA KORISNIKA NA HRANITELJSTVU UTVRĐUJE SE U VISINI TROŠKOVA SMJEŠTAJA U JAVNU USTANOVU SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE ŠTO IZNOSI 250 EURA MJESEČNO.

za one koji žele da udome jedno ili više djece, država je obezbijedila brojne benefite. „Hranitelj ima pravo na naknadu troškova smještaja korisnika i naknadu za rad. Mjesečna naknada troškova smještaja korisnika na hraniteljstvu utvrđuje se u visini troškova smještaja u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite što iznosi 250 eura mjesečno. Nakna-

da za rad utvrđuje se u procentu od visine troškova smještaja korisnika u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, i to za jednog korisnika 30 odsto što iznosi 75 eura mjesečno. Hranitelji mogu koristiti savjetodavno-terapijske i socijalno edukativne usluge“, kazala je Sovilj.

■ POTREBNA JE SAMO VOLJA I ADEKVATNA BRIGA

Hraniteljstvo, objašnjava ona, može pružiti porodica (par ili pojedinac) koja ima želju i mogućnost da djetetu obezbijedi njegu, pomoć i uslove za život neophodne za njegov pra-

vilan rast i razvoj. „Status hraniteljske porodice može dobiti porodica koja ispuni uslove propisane zakonom, koja je ocijenjena podobnom i koja tokom pripreme i procjene pokaže da može razumjeti i na najbolji mogući način zadovoljiti potrebe djeteta. Hraniteljske porodice, bez obzira da li imaju jednog ili više članova, moraju garantovati da će obezbijediti adekvatnu brigu za dijete u pogledu njegove zaštite, zbrinjavanja i obrazovanja. Više informacija može se naći u nizu zakonskih akata (Porodični zakon Crne Gore, Zakon o socijalnoj i dječoj zaštiti a u pripremi su relevantni podzakonski akti)“, pojasnila je Sovilj. Tako đe, kako nap ominje, djeca imaju pravo da slobodno izraze svoje mišljenje vezano za planiranje njihovog smještaja, a njihova mišljenja će biti uvažena u skladu sa njihovom zrelošću. „Nadležni organ mora obučiti buduće hranitelje i obezbijediti dodatnu prilagođenu obuku za one koji brinu o djeci koja imaju razvojne probleme“, naglašava Sovilj.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

INTERVJU SA PREDS

ILI SI ZA G

odina dana od pristupanja NATO alijansi, kao i nedavni predsjednički izbori, ali i pokušaj državnog udara, uputili su pažnju javnosti prema Crnoj Gori čak i u dalekoj Australiji. Crnogorskoj etničkoj zajednici (Montenegrin Ethnic Association of Australia) se obratila voditeljica programa Another World sa sidnejske radio stanice Eastside FM 89.7, Siobhan Moran McFarlane sa zahtjevom za jednim opširnijim intervjuom. Njen gost je bio predsjednik Crnogorske etničke zajednice Mihailo Mandić. Koliko ima Crnogoraca u Australiji? - Pa ima nas oko 1.500, što nije mnogo, ali u cijeloj Crnoj Gori nas ima tek nešto više od 600.000 stanovnika, što je ravno jednom sidnejskom kvartu! Računa se da je još jedna Crna Gora van njenih granica. Kako narod Crne Gore gleda na Đukanovića? - Đukanović je dugo vremena u strukturama vlasti Crne Gore, a šta o njemu misle građani Crne Gore pokazali su na posljednjim predsjedničkim izborima kada je glatko pobijedio sve ostale kandidate sa 54% pri čemu tzv. opozicija nije imala većih primjedbi. Zašto je Crna Gora toliko zainteresovana da bude dio EU kada pojedine države namjeravaju da je napuste? - Crna Gora je vrlo mala država i ne možemo upoređivati Crnu Goru sa velikim i moćnim državama kao što su Velika Britanija, Italija ili Francuska. Crna Gora treba neku vrstu pomoći i zaštite kako ne bi izgubila nezavisnost, kao što se to desilo 1918. godine. Ali zar Crna Gora nije bila tijesno povezana sa Rusijom koja je pružala neku vrstu zaštite? - Ta veza datira od 18. vijeka i u to vrijeme, poznavajući istoriju, znamo da je sve oko Crne Gore bilo pod turskom okupacijom i Rusija, kao braća po vjeri, je bila ta koja je ulivala neku nadu za zaštitu, ali ona nije bila baš od velikog značaja.

Voditeljica programa Eastside FM 89.7 Siobhan Moran McFarlane i predsjednik crnogorske etničke zajednice Mihailo Mandić

Kako će se odraziti put Crne Gore u EU i NATO u odnosu sa Rusijom i Putinom?

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

sjednikom Crnogorske etničke zajednice Australije Mihailom Mandićem

a Crnu Goru ili si protiv nje - Biće vrlo teško i nepredvidivo. Oni su već pokušali zavjeru protiv Đukanovica. Znate da u Crnoj Gori imamo 30% proruski nastrojenih građana koji, uz uticaj Srpske pravoslavne crkve, koja je jedan od glavnih izvora nestabilnosti u Crnoj Gori, pa je svašta za očekivati.

li da vidi sve ovo. Oni samo pričaju o organizovanom kriminalu, a i crnogorski independisti nijesu zadovoljni što za svo ovo vrijeme za koje je Đukanović na vlasti nije riješio problem sa SPC koja je glavni izvor problema u Crnoj Gori. Dakle, obje strane su nezadovoljne.

Da li postoji rivalitet između Crne Gore, Srbije ili drugih zemalja u okruženju, ko će prvi postati član EU?

Dakle, misliš da je većina zadovoljna sa Đukanovićem, osim opozicije i da tu nema nekog problema?

- Ne, ja ne mislim tako. Onaj koji bude prvi, pomoći će ostalima da postanu članovi EU. Vidimo da su Slovenija i Hrvatska postale članice EU i da mnogo pomažu Crnoj Gori na tom putu. Ima mnogo priča da je predsjednik Đukanovic povezan sa organizovanim kriminalom. Koji su dokazi za to i koliko ta činjenica brine narod Crne Gore? - Ovo je teško pitanje za odgovoriti. Lično ne znam da postoje ti dokazi i niko nije ponudio neke čvrste dokaze. Da je to tačno, Đukanović bi sigurno bio ignorisan od članica EU, USA i ostalih država, ali mi to ne vidimo. On je, svjedoci smo, dobro došao na sve te adrese! Mi znamo da je tokom rata u Jugoslaviji bilo teško stanje za svakoga. Đukanović je tada bio izuzetno mlad kada je ušao u politiku i u tako turbulentnom vremenu on je vrlo brzo izabrao pravi put i isključio Crnu Goru iz ratnih operacija u susjednim državama, rat u Bosni, raskinuo sa Srbijom, prihvatio veliki broj izbjeglica sa Kosova. EU i NATO je veliki uspjeh za šta je on najzaslužniji. Za ovo šta je uradio zaista je trebalo imati izuzetnu hrabrost i političku i diplomatsku umješnost, te napraviti otklon od Rusije. U posljednjih 20 godina u Crnoj Gori su izgrađeni mnogi putevi, reprezentativni hoteli, avio konekcije sa mnogim evropskim i svjetskim metropolama. Crna Gora je postala prestižna turistička destinacija. E sad mi mozemo reći kako tzv. opozicija ne vo-

- Pa rekao sam već da je na posljednjim izborima narod rekao šta o njemu misli kada je ubjedljivo porazio sve ostale kandidate te opozicije. Rekao bih tzv. opozicije, jer da su prava opozicija oni bi se borili programima za ekonomiju, privredu i bolji život, industriju, a ne samo ponavljati priču protiv EU i NATO. Dakle, mi nemamo pravu opoziciju imamo prosrpsku i prorusku opoziciju i to je problem Crne Gore. Bilo bi dobro promijeniti vlast u Crnoj Gori da se partije smjenjuju, ali sada mi nemamo drugog izbora - ili si za Crnu Goru ili si protiv nje! Internacionalni Watchdog freedom house i Reporteri bez granica su izjavili da je Crna Gora manje slobodna nego ranije. Da li se slažete sa ovom konstatacijom? - To je vrlo kompleksno pitanje reći da li je u Crnoj Gori više ili manje slobode. Kao što sam ranije rekao, u Crnoj Gori ima ta dva suprotstavljena bloka. Jedan crnogorski i drugi za Srbiju i Rusiju sa 30%, uz jaki uticaj SPC. Obje strane imaju svoje medije. Obje strane pišu i objavljuju sve šta žele i niko nije u zatvoru. Imaju TV, novine, blogove, internet i svemu tome dodajmo NVO organizacije. Da li znate da Australija sa 24.000.000 stanovnika ima 36 registrovanih NVO! Možete li zamisliti da Crna Gora sa nešto više od 600.000 stanovnika ima registrovanih 3.300 NVO, pa i mali problem kad se desi, neke od ovih NVO, koje su plaćene od stranaca, dižu veliki alarm svuda po Evropi! Mnoge od ovih NVO žive veoma dobro. One su plaćene iz

i tu je više posla za one koji hoće da rade.

Možete li zamisliti da Crna Gora sa nešto više od 600.000 stanovnika ima registrovanih 3.300 NVO, pa i mali problem kad se desi, neke od ovih NVO, koje su plaćene od stranaca, dižu veliki alarm svuda po Evropi! Mnoge od ovih NVO žive veoma dobro. One su plaćene iz državnog budžeta, ali su plaćene i od stranih službi

državnog budžeta, ali su plaćene i od stranih službi. Veliko je pitanje i zbunjujuće ko od njih radi pošteno posao. Sloboda medija je veliko pitanje svuda u svijetu. Pa i Australiji prema novom Nacionalnom Security Amandmentu novinar može biti u zatvoru i do pet godina ukoliko objavi informacije tajnih službi od značaja za Australiju. U Crnoj Gori oni falsifikuju crnogorsku istoriju bez ikakvih konsekvenci i jedini koji su ugroženi u Crnoj Gori su Crnogorci. To je paradoks, ali to je to! NVO koje ste spomenuli koje su to vrste organizacija? Da li su one striktno vezane za medije ili za nečije interese? - Naveo sam da ih ima 3.300 i to je zaista mnogo. Svi oni hoće dio kolača iz budžeta. Neke od njih koje su vrlo uticajne bliske su sa strancima kao Rusima, Amerikancima i ostalima. Znači one su jedna vrsta lobija!? - Da, upravo tako! Nedavno je Crna Gora postala član NATO. Šta Crna Gora time dobija? - Teško je reći šta Crna Gora dobija od NATO u ovom momentu, ali lično mislim, kao i mnogi u Crnoj Gori, da dobijamo jednu vrstu zaštite, da dolazi i više investicija. Crna Gora postaje atraktivna turistička destinacija

Misliš da Crna Gora čini neke značajne promjene ulaskom u EU i šta će to donijeti dobro narodu Crne Gore? - Da, mislim tako. Šta misliš konkretno? - Pa Crna Gora je vrlo mlada država, ali se trudi da učini napredak u mnogim sferama života: u demokratiji u svim aspektima poboljšanja slobode i tako budemo dio Evrope čiji smo zaista i pravi dio. Mnogo je priče oko procesa liderima DF. Možete li nam reći nesto više o tome? - To je slučaj koji se vodi pred sudskim organima Crne Gore - protiv ove grupe koja je pokušala zavjeru protiv Đukanovića. Nije nikakva tajna i taj pokušaj državnog udara je međunarodno prepoznat. Nema sumnje da je najviši predstavnik ruske tajne službe već sljedećeg dana doletio u Beograd i nakon razgovora sa predsjednikom Srbije poveo dvojicu svojih agenata nazad u Rusiju! Ovi agenti su bili u vezi sa grupom optuženih za pokušaj državnog udara. Crna Gora je tražila njihovu ekstradiciju, ali to se neće desiti. Vidjet ćemo šta će biti, jer naš sudski sistem je mlad i nijesam siguran kako će se izboriti sa ovako kompleksnim slučajem, ali se nadam da će na kraju pravda pobijediti. Kakvo je stanje među stanovnicima Crne Gore? Ima li mnogo njih koji na-

puštaju državu tražeći posao negdje drugo ili ostaju kući?

- Razmišljao sam šta reći ako me budete pitali nešto poput ovog pitanja. Da bi dali potpunu sliku o ovome trebate razumjeti i karakter tog naroda. U Crnoj Gori je još uvijek jedna vrsta sramote raditi neke vrste poslova - npr. u uslužnim djelatnostima ili fizičkim poslovima. Oni vole da rade visoke poslove npr. direktorske, menadžerske, vladine poslove, NVO i tome slično. To su vrlo pametni ljudi koji vole da uživaju kao na zapadu, a da ne rade mnogo kao na istoku. Ne volim da generalizujem, ali tako se kaže. Kako objasniti, na primjer, da u sezoni, koja u Crnoj Gori traje šest mjeseci, radi 40.000 stranaca iz država u okruženju! Imamo više od milion mobilnih telefona - najviše po osobi u Evropi. Skoro svi restorani su puni dan i noć. Kad ih pitate zašto ne rade, odgovor je uglavnom da je posao slabo plaćen! Vjerovatno bih i ja govorio isto tako da živim tamo, ali ja sam živio dvije godine u Italiji, živim u Australiji 23 godine - ja sam diplomirani elektro inžinjer, ali kada sam bio gladan radio sam svaku vrstu posla! Dakle, oni nijesu gladni već traže bolji posao. Naravno, problem je jedan dio penzionera, ali tu je malo država koje nemaju taj problem. Pogledajte samo Australiju kako teško žive osobe sa starosnim penzijama! Pogledajte i ovu statistiku: u Crnoj Gori imate jednu političku partiju na 12.000 stanovnika - 51 registrovana partija, a u Australiji imamo jednu partiju na 500.000 stanovnika i isto 51 registrovanu partiju. Svako hoće da bude dio vlasti, svako hoće u politiku!

Intervju sa predsjednikom Crnogorske etničke zajednice u Australiji Mihailom Mandićem objavljen je 3. juna 2018. godine, u udarnom terminu radio stanice Eastside FM 89.7, između 14 i 15 časova. Nakon intervjua, voditeljica programa Siobhan Moran McFarlane je uključila Crnogorsku etničku zajednicu u sve društvene mreže ove izuzetno slušane radio stanice, na čemu su joj članovi crnogorske zajednice u Australiji posebno zahvalni. Priredio Željko Vukmirović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

OŠ ¹ KEKECª IZ SUTOMORA ISPRATILA JOŠ JEDNU USPJEŠNU GENERACIJU POLUMATURANATA

Mladost i ljepota na “maloj” maturi Sutomorskim korzoom prošetala je još jedna generacija uspješnih polumaturanata gdje su ih pratili pogledi roditelja, rodbine i sugrađana. Proslavu ove važne večeri su nastavili u gradskom restoranu u Baru, gdje je veselje, uz divnu muziku, trajalo do kasno u noć, a svaki detalj proslave zabilježile su fotografije. Dojučerašnjim učenicima obratila se direktorica Mirjana Lučić, poželjela im sreću i citirala pjesmu “Ako” Radjarda Kiplinga, prenoseći im poruku da je najvažnije biti čovjek. “Naši dragi polumaturanti, drago nam je što vas vidimo srećne, razdragane, lijepe i odrasle. Ponosni smo na vas i vjerujemo da ćete biti dobri ljudi, da nećete zaboraviti nas od kojih ste dobili prvo znanje, ni školu u kojoj ste stekli prvo obrazovanje. Takođe, da ćete nam se jednog dana vratiti kao školovani i zreli ljudi i znanjem pomoći razvoj ovog kraja, gdje ste ponikli, gdje su vaši najmiliji i gdje postoji šansa lijepog življenja, jer Sutomore ima sve potencijale na koje sjutra možete računati u ostvarivanju vaših snova”, poručila je di-

Ponosni smo na vas i vjerujemo da ćete biti dobri ljudi, da nećete zaboraviti nas od kojih ste dobili prvo znanje, ni školu u kojoj ste stekli prvo obrazovanje

rektorka Lučić dojučerašnjim učenicima. Naravno, nakon tih riječi Lučić, među đacima je bilo i suza, bilo je i nešto tuge, jer nakon devet godina druženja, učenja i svega što prati đački život došao je trenutak rastanka, ona raskrsnica života sa koje svako odlazi svojim putem. Ove godine škola je ispratila 47 polumaturanata koji su na svoj način zračili duhom onoga što pripada tom uzrastu, među kojima su se po ukupnom znanju istakli Dušan Vukčević, Simona Petranović, kao i Tijana Nedeljković, koja je zasluženo ponijela krunu đaka generacije.

Malu maturu proslavili su i Erdžan Beriša, Erol Crnovršanin, Anđela Čalović, Đorđije Ćosović, Nevena Dašić, Aleksandar Filipović, Lazar Janičić, Milo i Filip Konatar, Danilo Kovčić, Danilo Krkalović, Tijana Madžgalj, Jovan Mandić, Blažo Mašanović, Elida Međedović, Risto Mrgud, Uroš Novaković, Ksenija Osmajić, Lazar Radojević, Sara Radonjić, Blažo Sjekloća, Vasilije Vukčević, Vojislav Vukmanović, Mario Zanković, Katarina Zlatičanin, Jovan Blagojević, Vukosav Bošković, Miloš Bujković, Luka Đukić, Balša Jelić, Stefan Jovanović, Ivan Joksimović, Radivoje Kenjić, Martin Knapić, Sara Lukšić, Nešo Medenica, Tijana Nedeljković, Jovan Pantoš, Milica Papan, Simona Petranović, Nemanja Raković, Anđela Rovčanin, Mladen Stanković, Jovan Šebek, Anja Šuković, Milena Velović i Dušan Vučićević. Izabrana od vršnjaka titulu “kraljice” večeri nosila je Anja Šuković, koja je bila u pratnji “šmekera” večeri, Vojislava Vukmanovića. A.LJ.

“Kraljica” večeri Anja Šuković u pratnji “šmekera” večeri Vojislava Vukmanovića

Polumaturanti OŠ „Kekec“ iz Sutomora

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

SaStanak predSjednika Opštine danilOvgrad Sa češkim ambaSadOrOm i privrednicima

Ambasador Urban posjetio Danilovgrad A

mbasador Češke Karel Urban i delegacija čeških privrednika boravili su u radnoj posjeti Opštini Danilovgrad. Delegacija se susrela sa predsjednikom Opštine Danilovgrad, Branislavom Đuranovićem, predsjednikom Skupštine opštine dr Miodragom Đurovićem i saradnicima. Predsjednik Opštine Branislav Đuranović, uz dobrodošlicu gostima, predstavio je Danilovgrad, govorio o razvojnom planu opštine, podsticajnim mjerama za investitore i projektima gradske uprave. Takođe je naglasio da su na teritoriji opštine urađeni mnogi značajni projekti iz oblasti komunalne infrastrukture, kao i da je realizacija nekih u toku. Istakao je značaj donacije Češke u vrijednosti

od 500.000 eura u realizaciji projekta izgradnje kolektora. Ono što posebno raduje jeste ponuda saradnje kroz IPA projekte, kao i da Češka ima veliku tradiciju i da je njena pomoć dobrodošla. Ambasador Češke Karel Urban je istakao da sastanak predstavlja prvi korak u stvaranju buduće saradnje Češke i Opštine Danilovgrad, kao i Crne Gore, što predstavlja dokaz dobrog diplomatskog odnosa Češke

Sa sastanka u Opštini Danilovgrad i Vlade Crne Gore, kao i lokalnih vlasti. Češka je podržavala i nastaviće da podržava Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji. Podsjećajući da je Češka prije više od

15 godina bila pred sličnim izazovima sa kojima se Crna Gora susrijeće sada. Predsjednik Privredne komore Češke Jiri Nestaval je istakao zainteresova-

nost čeških privrednika za produbljivanje ekonomskih veza, te povećanje prisustva kompanija i investitora iz te zemlje u Crnoj Gori. Opština Danilovgrad je i ranije imala priliku da bude domaćin ambasadoru Češke Republike u Crnoj Gori, međutim ovo je prvi sastanak na kome su, pored ambasadora, imali priliku da prisustvuju i predstavnici ekonomsko - trgovinske delegacije Privredne komore Češke Republike. Dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji i ponuđena pomoć, iskustvo i znanje u izgradnji i modernizaciji komunalne i energetske infrastrukture.

pOdgOrica: Sa kOnferencije za nOvinare 9. UnderhillfeSta

Stiže Družina i Neželjene ćerke

Protagonista filma “Družina” Matej Rajk na konferenciji za novinare 9. UnderhillFesta kazao je da je impresioniran festivalom. - Nažalost, došao sam dan ranije i uspio da pogledam jedan film na festivalu. Ali, oduševljen sam kako sve ovo izgleda – i festival, ekipa, volonteri, ali i Podgorica, rekao je Rajk i objasnio kako je nastao film “Družina”, koji je veoma potresao podgoričku publiku. “Reditelj Rok Biček došao je u naš dom, kada mi je bilo 13 godina. Želio je da napravi film o mom bratu koji je osoba s intelektualnim smetnjama. Snimao ga je sedam dana. On i ja smo razgovarali nekoliko puta. Dok sam igrao videoigricu, prišao mi je i rekao da je odlučio da snima film o meni jer sam mu zanimljiviji za priču. Prvo smo oko pola godine snimali kratkometražni dokumentarni film, a ti snimci korišćeni su u ovom dugom dokumentarnom filmu. Nakon godine pozvao me je i pitao da li bih došao na projekciju filma u Ljubljani. Kazao sam mu da su mi potrebne dvije karte, druga za djevojku. Došli smo, bila je u drugom mjesecu trudnoće. Kada je to vidio, pozvao me je na sastanak i iznio mi ideju da bi želio da snimi dugometražni dokumentarac. Kako smo već postali prijatelji, pristao sam… Snimili smo 130 sati materijala. Proveo je dugo godina

Sa konferencije za štampu snimajući nas. Nikada mi nije rekao: ‘Uradi tako i tako kako bi film ispao dobro’. Od njega sam dobio savjete za svoj život - napravi život boljim, nađi posao, izvadi vozačku dozvolu, mada u to vrijeme te riječi su samo prolazile kroz moje uši. Na kraju filma, kada sam sačinio te odluke za sebe, Barbara i ja smo raskinuli, pronašao sam posao, položio vozački ispit. Sada imam posao sa punim radnim vremenom”, kazao je Rajk. Gošća 9. UnderhillFesta je i Iva Parađanin, autorka filma “Neželjene ćerke Crne Gore”, koji će biti prikazan u subotu, u 18 sati u Biblioteci “Radosav Ljumović” u okviru programa U FOKUSU, koji Underhill već tri godine realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava. “Za priču sam čula na Radio televiziji Crne Gore. Prije toga nisam imala pojma da se to dešava ovdje. Kasnije ću saznati da nije samo ni

ovdje, već da se dešava i u Srbiji i u Bosni, na Kosovu. Baš sam se iznenadila. Pogledala sam taj prilog RTCG-a, pratila društvene mreže gdje sam vidjela da se šeruje, da je izazvala burne reakcije. Onda je krenula i kampanja ‘Neželjena’. Osjetila sam želju, nisam htjela da se to završi samo na tom ‘njuz’ izvještavanju. Na neki svoj način osjetila sam potrebu da se i ja uključim i da se borim protiv toga. Ovo nije film samo o selektivnim abortusima već o diskriminaciji žena koja je toliko strašna na Balkanu i koja je dovela i do porasta nasilja nad ženama i do selektivnih abortusa. Krenula sam da istražujem”, rekla je Parađanin. Filmska selektorka i producentkinja Jasmin Bašić govorila je o radionici za autorke dokumentarnih filmova iz našeg regiona, koji je ove godine prerastao u poseban program Circle.

bUdva: SaOpštenje

Uljezi sU pričinili nemjerljivU štetU Nakon izmjene odluke o organizaciji i načinu obavljanja auto taksi prevoza, oglasio se i Strukovni sindikat taksista Crne Gore pismom upućenim sekretaru Sekretarijata za privredu Marku Markoviću. Tekst pisma prenosimo integralno. “Gospodine Markoviću, Strukovni sindikat taksista Crne Gore, koji okuplja legalno registrovane taxi preduzetnike, između ostalih i 28 preduzetnika iz vaše opštine, ovim putem želi da vam izrazi zahvalnost na uloženom trudu na uređenju auto taxi prevoza putnika. Posebno na mjerama

i radnjama na sprečavanju dugogodišnjih pljački od neodgovornih i dugo godina nesankcionisanih uljeza u našoj profesiji koji nanose nemjerljivu štetu građanima i turistima, kao i nama koji od ove profesije izdržavamo porodice i legalno obavljamo djelatnost, kao i opštini Budva. Molimo Vas da i predsjedniku Opštine Budva prenesete našu zahvalnost. U nadi da ćemo i dalje biti partneri u rješavanju ovih i drugih problema u našoj profesiji, pozdravljamo vas”, navodi se u saopštenju koje je potpisao SSTCG Borislav Pavlović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

ZAHVALJUJUĆI INICIJATIVI MJEŠTANA, SLUŽBE ZAŠTITE I LOKALNE UPRA

DOBROVOLJCI ZA BOL

⌦ Sanja Milović

obrovoljno vatrogasno društvo Luštica unaprijediće zaštitu stanovnika i imovine na poluostrvu Luštica i doprinijeti spremnijem regovanju u slučaju vanrednih situacija, saopšteno je na donatorskoj večeri povodom osnivanja DVD Luštica. Donatorsko veče je na Žanjicama okupilo stotinjak predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, lokalne uprave, pripadnika službi zaštite i spasavanja, privrednika i mještana. Svi oni podržali su i pomogli osnivanje i opremanje vatrogasnog društva na Luštici. Direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Mirsad Mulić, čestitao je osnivanje DVD Luštica, rekavši da je srećan i ponosan na ono što je urađeno na Luštici tokom prošle požarne sezone i na angažovanje u proteklim mjesecima. “Čestitam Opštini Herceg Novi na adekvatnom tretmanu pitanja zaštite i spasavanja. Dobrovoljno vatrogastvo

u Crnoj Gori nažalost nema tradiciju, kao što imaju neke države u okruženju, ali svijetla tačka u tome je upravo ovo područje Boke”, istakao je Mulić. Kako je rekao, osnivanje ovog, četvrtog dobrovoljnog vatrogasnog društva u Boki je višestruko važno. “S jedne strane, zato što će ono ojačati kapacitete odgovora na požare i sve druge vrste hazarda, a sa druge što šaljemo poruku drugim opštinama da se na ovaj način organizuju i odgovore na sve vrste nesreća i katastrofa”, poručio je Mulić. Iz ovih razloga, Direktorat za vanredne situacije je rado podržao osnivanje DVD Luštica i već su dva člana na obuci. Mulić je dodao i da će Direktorat pomoći u opremanju, u

skladu sa mogućnostima i potrebama društva. “Posao vatrogasca je jako težak, složen i opasan, on podrazumijeva humanost i plemenitost, a ako tome dodamo i dobrovoljnost onda imamo priču koja sve ovo čini značajno vrijednijim i važnijim. Vjerujem da ćete na tim principima istrajati, radeći poslove koji se budu postavljali ispred vas”, kazao je Mulić. Uputio je molbu da ovih dana preduzmemo sve neophodne mjere i radnje kako bismo požarni rizik sveli na minimum i što bolje i kvalitetnije odgovorili na eventualne požare, kojih će izvjesno biti u narednom periodu. „Nakon prošlog ljeta, kada su tokom više od dva mjeseca bjesnili požari na poluostrvu Luštica, bilo je jasno da više ne možemo čekati sa osnivanjem jednog ovako važnog društva. Obećali smo osnivanje DVD Luštica i sa ponosnom ističem da smo u kratkom periodu to i ispunili. Nakon manje od godinu evo nas ovdje,

namjereni da pomognemo dodatno opremanje ovog dobrovoljnog društva i značajno spremniji da djelujemo u slučaju požara u ovom dijelu naše opštine”, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić. On je istakao da ideja postoji godinama, a da je konačno realizovana zahvaljujući inicijativi, razumijevanju i saradnji mještana, Službe zaštite i spasavanja i lokalne uprave. Društvo za sada broji 22 člana, uglavnom mještana, a izvjesno je da će taj broj da raste. Obezbijeđena su tri vozila za gašenje požara, nabavljene uniforme i obuća, a u toku je adaptacija prostorija u Mjesnoj zajednici Luštica. Osim toga, od prekjuče su pripadnici DVD Luštica krenuli na obuke, u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije. Katić se posebno zahvalio mještanima Luštice i novskoj Službi zaštite i spasavanja, koji su od momenta kada su zadnje vatre utihnule do danas učinili mnogo i uz podršku Opštine ispunili osnovne uslove

za rad DVD Luštica. “Ukoliko je uopšte potrebno obrazlagati značaj osnivanja vatrogasnog društva na Luštici, nastojaću to da istaknem u najkraćim crtama. Nama najvažniji cilj je unapređenje zaštite stanovnika i imovine na poluostrvu i spremnije reagovanje u slučaju vanrednih situacija. Činjenica je da je poluostrvo Luštica sa matičnom

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

AVE HERCEG NOVI DOBIO DRUGO DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

LJU ZAŠTITU LUŠTICE

opštinom Herceg Novi kolovozno povezano preko susjedne opštine Tivat, uz prelazak trajekta i preko sat vremena vožnje do prvih zaseoka. Iz tog razloga opštinska Služba zaštite i spašavanja ne može pravovremeno reagovati, što je posebno izraženo tokom ljetnjih saobraćajnih gužvi. Na ovaj način, taj problem rješavamo jer ćemo imati ekipu ko-

ja će hitno i u kratkom roku reagovati. Važno je istaći i da je Crna Gora izuzetno privlačna destinacija za strane investitore i hotelijere, a poluostrvo Luštica posebno atraktivna lokacija. Međutim, zbog stanja saobraćajne i vodovodne infrastrukture, konfiguracije terena i klimatskih promjena, neophodno je potencijalnim investitorima obezbijediti si-

gurnost i garancije za buduće i postojeće investicije, odnosno adekvatnu protivpožarnu zaštitu i sistem civilne bezbjednosti. Osnivanje DVD Luštica temeljni je korak, na kojem ćemo dalje graditi i unapređivati sistem zaštite i spasavanja na poluostrvu“, poručio je predsjednik Opštine. Sva sredstva prikupljena do sada i ubuduće biće usmjerena na nabavku dodatne opreme koja je neophodna svakom vatrogasnom domu, kao što su crijeva, prelaznice, mlaznice i slična oprema, jer rad takvog društva zahtijeva stalna ulaganja i unapređivanje i upravo od toga mogu da zavise ljudski životi u vanrednim trenucima. “Opština Herceg Novi je tokom protekle godine učinila mnogo na unapređenju sistema zaštite i spasavanja u našem gradu. Osnovana su prva dva dobrovoljna vatrogasna društva – Bijela i Luštica, nabavljena dodatna oprema i vozila za Službu zaštite i spasavanja, sprovođene obuke i vježbe sa partnerima u regi-

onu. Nastavljamo da radimo, zadovoljni što imamo podršku građana Herceg Novog i privrednika koji u našem gradu rade. Ovo veče je još jedna potvrda za to“, zaključio je predsjednik Opštine. Tokom večeri, predsjednik DVD Luštica Nikola Trojanović uručio je počasne članske karte i majice DVD Luštica predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, potpredsjedniku Milošu Konjeviću i direktoru Direktorata za vanredne situacije Mirsadu Muliću. Osnivanje posebno značajno za mještane Luštice Posao osnivanja DVD Luštica, kao važnog dijela sistema zaštite i spasavanja na teritoriji Herceg Novog, od početka su podržali mještani i Mjesna zajednica. Oni su prepoznali da će ovaj korak biti od neprocjenjivog značaja za njihovu bezbjednost i brže djelovanje u slučaju potrebe. „Ja se iskreno nadam da će predsjednik vatrogasnog društva, uz našu podršku, obezbijediti kontinuitet i tra-

janje društva“, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Jovan Morić. On je posebno pozdravio pomoć Zorana Bogetića u nabavci kamiona. Predsjednik DVD Luštica Nikola Trojanović zahvalio se svima koji su se odazvali pozivu na donatorsko veče i u bilo kom smislu pomogli osnivanje i opremanje društva. Podsjetio je da je tokom prošlogodišnjih požara pričinjena velika materijalna šteta, uništen dio prepoznatljive luštičke flore i faune, ali su velikim radom i trudom sačuvani domovi i ljudski životi. Poučeni iskustvom za koje ne žele da se ponovi, krenuli su u osnivanje DVD Luštica. “Svaki početak je težak, a mi se trudimo kako najbolje znamo i umijemo da naše društvo stane na noge. Vaša podrška predstavlja veliku pomoć za naš dalji rad i razvoj”, poručio je Trojanović. On se na kraju posebno zahvalio restoranu „Porto“ u kojem je donatorsko veče organizovano.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

PUTOPIS: KINA ZE POMJERAJU GRA

KINESKO GRAĐEVINSKO ČUDO ⌦ Goran Popović

Skoro devet godina bilo je potrebno kineskim kompanijama da naprave najduži most na svijetu od 55 kilometara. On presijeca deltu Biserne rijeke koja čini veliki okeanski zaliv i spaja Makao i Hong Kong, preko Zuhaia. Nešto slično, mada, u odnosu na ovaj projekat, u minijaturi, trebalo bi da bude most Verige u Bo-

Evelin Tang kokotorskom zalivu. Ovim mostom vrijeme putovanja od Makaa do Hong Konga biće sa tri i po sata skraćeno na samo 30 minuta, a stručnjaci procjenjuju da će dnevno preko njega prelaziti 30.000 vozila. Realizacija ovog mega projekta koštala je oko 116 milijardi juana, odnosno blizu

SVADBE KAO KOD NAS U Dongguanu naišli smo i u jednom hotelu na svečanost povodom vjenčanja. Ljubazni mladenci dozvolili su da ih fotografišemo, a onda dopustili i da zavirimo i u banket salu. Sve kao kod nas- mnogo zvanica, veliki stolovi, bogata trpeza, rakija od riže, vino, muzika, pjesma, igra…

16 milijardi eura, što znači da je gradnja svakog kilometra mosta koštala u prosjeku 285 miliona eura. Uporedbe radi, kilometar auto-puta Smokovac – Mateševo, sa 42 tunela i 92 mosta i vijadukta, na izuzetno zahtjevnoj konfiguraciji, koštaće 19,7 miliona eura, skoro 15 puta manje nego kilometar kineskog mosta.

Dongguan

MOST KOJI “ZARANJA”

Potpisnik ovih redova imao je izuzetnu priliku da prošlog mjeseca bude među novinarima koji su se, uz posebnio obezbjeđenje, provozali ovim mostom, prije nego je otvoren za saobraćaj. Ljubazna Evelin Tang ispričala nam je mnogo zanimljivih stvari vezanih za gradnju ovog mosta. Glavni dio strukture sastoji se od 22,9 kilometara dugog mosta i 6,7 kilometara dugog podvodnog tunela, a sa pristupnim saobraćajnicama u Makau, Zuhaiu i Hong Kongu njegova ukupna dužina je 55 kilometara. Negdje na sredini most zapravo “zaranja” ispod morske površine, kako bi omogućio da prekookeanski brodovi nesmetano uplove u zaliv. Gradnja tog podmorskog tunela bila je poseban građevinski poduhvat. Povezivanje cijevi teških po 80.000 tona

ispod površine okeana tzv. “nepropusnom tehnologijom”, bilo je nevjerovatan izazov, kaže Evelin, ali je na kraju uspješno završen. Korišćena je najnaprednija građevinska tehnologiju kako bi se omogućilo da strukture izdrže i najveće prirodne katastrofe, kao što su zemljotresi od osam stepeni po Rihterovoj skali, udari supertajfuna ili čak eventualni udari brodova i od 300.000 tona nosivosti.

UGRAĐENO 400.000 TONA ČELIKA

U strukturu je ugrađeno 400.000 tona čelika, a n a

oba kraja podmorskog tunela sagrađena su i dva vještačka ostrva. Ova ostrva ojačana su sa 120 ogromnih čeličnih cilindara, visokih 55 metara, širokih 22 metra i teških skoro 550 tona. Na mostu i tunelu minulih devet godina radilo je više od 14.000 radnika, a bilo je uključeno i 300 brodova. Glavni

projektant Meng Fančao kaže nam kako je njegov tim prilikom projektovanja konsultovao stručnjake iz različitih oblasti, od ekologije, hidrologije, navigacije morskim putevima, avijacije, ekonomije, do velikog broja tehnologa koji se bave gradnjom mostova i drugih velikih infrastrukturnih projekata. Projektanti očekuju da životni vijek mosta bude 120 godina, skoro 20 godina više od norme za mostove

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

REPORTAŽE

EMLJA U KOJOJ SE ANICE MOGUĆEG

– MOST DUG 55 KILOMETARA Dongguan – grad kompujtera, igračaka i obuće

Prvi susret sa Dongguanom, jednom od najrazvijenijih gradova u Kini, bio je impresivan. U Internally Exhibition Hotelu, gdje nas je ugostio zamjenik gradonačelnika gospodin Luo Zhaoqun, prvo iznenađenje je ogromni akvarijum u kojem pliva desetak bijelih ajkula dugih i do metar i po. Podaci koje je Zhaoqun saopštio o ovom gradu, koji ima 8,2 miliona stanovnika, još jednom potvrđuju tezu da je Kina zemlja u kojoj se

pomjeraju granice mogućeg. U ovom gradu, naime, radi više od 30 hiljada industrijskih preduzeća, od čega je oko 12 hiljada stranih kompanija koje su ovdje do sada investirale oko 71 milijardu američkih dolara. Investitori stižu iz više od 40 zemalja širom svijeta, uključujući Hong Kong, Tajvan, Južnu Koreju, Sjedinjene Američke Države, Njemačku i Francusku. Oko 50 svjetski poznatih kompanija ima ovdje svoje pogone. Među njima

sagrađene na moru. Prema procjenama, 2030. godine, dnevno bi preko njega trebalo da prelaziti blizu 30.000 vozila i 126.000 putnika, dok će istovremeno iznad podmorskog tunela prolaziti oko 4.000 brodova na dan. Most bi trebalo da bude pušten u saobrać a j

ove godine, čim se završe administrativne i carinske procedure.

su Samsung, Dupont i Filips koje su u Dongguanu investirale u 80 raznih proizvodnih projekata. Zbog strukture i obima industrijske proizvodnje Dongguan je postao svjetski poznat industrijski i trgovinski centar i mnogi ga nazivaju “gradom kompjutera”, “gradom igračaka” ili “gradom obuće”. On je u Kini rangiran kao peti po vrijednosti međunarodne razmjene, koja je prošle godine dostigla skoro 170 milijardi američkih dolara.

VRHUNSKA NAUČNA DOSTIGNUĆA

U provinciji Guang-

NEGDJE NA SREDINI MOST ZAPRAVO “ZARANJA” ISPOD MORSKE POVRŠINE, KAKO BI OMOGUĆIO DA PREKOOKEANSKI BRODOVI NESMETANO UPLOVE U ZALIV. GRADNJA TOG PODMORSKOG TUNELA BILA JE POSEBAN GRAĐEVINSKI PODUHVAT. POVEZIVANJE CIJEVI TEŠKIH PO 80.000 TONA ISPOD POVRŠINE OKEANA TZV. “NEPROPUSNOM TEHNOLOGIJOM”, BILO JE NEVJEROVATAN IZAZOV, KAŽE EVELIN, ALI JE NA KRAJU USPJEŠNO ZAVRŠEN

dong, jednoj od najrazvijenih kineskih oblasti, osim izuzetnih infrastrukturnih projekata, razvoja industrije i međunarodne trgovine, dosta pažnje poklanja se i naučnim istraživanjima, koja, u krajnjem, mogu doprinijeti još snažnijem i bržem održivom ekonomskom razvoju. Primjer za to je Institut CSNC. Ovaj istraživački “pogon” je najvažniji naučni projekat predviđen nacionalnim petogodišnjim planom. To je vodeća svjetska platforma za izučavanje mikrostrukture materijala. Institut je smješten u Dalangu, u okrugu Dongguan u provinciji Guangdong, CSNS je zajednički projekat Kineske akademije nauka i vlade Guangdonga sa ukupnim budžetom od 2,3 milijar-

de juana, odnosno oko 300 miliona eura. Naš domaćin u ovom institutu profesor Xuejun Jia, kaže da je u martu ove godine CSNS položio test prihvatljivosti, što znači da je konstrukcija projekta definitivno zaokružena. Tim činom Kina je postala četvrta zemlja na svijetu koja posjeduje pulsni spalacijski izvor neutrona. Očekuje se da će ovim sistemom, naglašava profesor Xuejun Jia, biti obezbijeđeno snažno sredstvo za naučna istraživanje u oblasti strukture materijala, što može dovesti do značajnih otkrića u oblasti hemije, fizike, pa i inovacija u oblasti otkrivanja novih vidova energije. Za kraj ovog putpisnog serijala, valjalo bi da se vaš putopisac potpiše i na kineskom:

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Vodič kroz kulturna i festiValska dešaVanja oVog lje

Umjetnička čarolija na ot pozornicama crnogorskog

⌦ Sonja Ičević

oncertom nekih od najvećih svjetskih džez zvijezda u Tivtu 15. juna počinje ljetnja festivalska priča na Crnogorskom primorju. Mjeseci koji su pred nama u Baru, Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom proteći će u znaku kulture.

Muzički aDuti kotor arta

Umjetnost će i ovog ljeta biti u centru dešavanja u primorskim gradovima. Festivali u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Baru pripremili su programe bogate muzičkim, pozorišnim, književnim i likovnim sadržajima. Jedan od najvećih i najznačajnijih festivala umjetnosti u državi i regionu KotorArt, manifestacija od državnog značaja za kulturu Crne Gore, svakog ljeta, pa tako i ovog, okuplja impresivan broj međunarodnih umjetnika. Sa preko 200 programa na brojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke privlači više od 45. 000 posjetilaca. Festival se odvija kroz četiri programske cjeline - Don Brankovi dani muzike, Kotorski festival pozorišta za djecu, Festival klapa Perast, i Pjaca od filozofa. KotorArt je od svog osnivanja 2002. godine fokusiran na umjetničku muziku, a od 2009. godine i na brojne druge umjetničke discipline. Već sedamnaest godina razvija brend grada Kotora i predstavlja dio kotorskog i crnogorskog kul-

Juđa Vang

Tradicionalno, koncertom 13. jula biće otvoreni Don Brankovi dani muzike. Kotor će ugostit pijanistkinju Juđu Vang, violiniste Leonidasa Kavakosa, Romana Simovića, Nemanje Radulovića, gitaristu Vlatka Stefanovskog, perkusionistu Martina Grubingera, kao i pjevačke dive Terezu Kesoviju, Radojku Šverko i Gabi Novak

programa biće priređeno tokom barskog ljetopisa

turnog identiteta. Ovogodišnji KotorArt zvanično će početi otvaranjem Međunarodnog festivala klapa u Perastu, koje je zakazano za 28. jun. Tokom tri dana predstaviće se neki od najznačajnijih klapskih sastava iz zemlje i regiona, kroz tri takmičarska programa – Nova klapska pjesma, najbolji ženski i najbolji muški sastav.

PUT OKO SVIJETA Program KotorArta nastavlja se 1. jula, kada počinje Kotorski festival pozorišta za djecu. Pod sloganom “Put oko svijeta” do 12. jula u Kotoru će boraviti i nastupiti umjetnici iz 29 država, a biće upriličeno čak 79 programa na Ljetnjoj pozornici i u kulturnom centru “Nikola Đurković”. najmlađa pozorišna publika biće u prilici da pogleda 18 predstava pozorišnih kuća iz Japana, Kine, Irana, Indonezije, ali i Čilea i Kolumbije, čime je opravdan ovogodišnji slogan. Tradicionalno, koncertom 13. jula biće otvoreni i Don Brankovi dani muzike, a tokom mjesec dana Kotor će ugostiti poznate svjetske muzičare - kinesku pijanistkinju Juđu Vang koja po prvi put nastupa u našem dijelu Evrope, violiniste Leonidasa Kavakosa, Romana

Nemanja Radulović

Nova scena Don Brankovih dana muzike

Martin Grubinger

eta

U sklopu Kotorskog festivala pozorišta za djecu od 1. do 12. jula biće izvedeno 18 predstava

tvorenim g primorja

hiljada gledalaca posjeti programe Kotorarta svaKe godine

Simovića, Nemanje Radulovića, gitaristu Vlatka Stefanovskog, perkusionistu Martina Grubingera, kao i legendarne pjevačke dive Terezu Kesoviju, Radojku Šverko i Gabi Novak. Posljednji segment KotorArta, Pjaca od filozofa, biće održana od 24. do 27. jula, kao četvorodnevni simpozijum na temu “Apokalipsa danas”. Među planiranim gostima osme Pjace od filozofa ističu se vodeća poznata slovenačka filozofkinja i teoretičarka psihoanalize Alenka Župančič, te Boris Buden, poznati hrvatski filozof i prevodilac djela Sigmunda Frojda. Programski urednik Pjace od filozofa i ove godine je hrvatski filozof Srećko Horvat.

od 16. juna do 12. avgusta i obuhvatiće 75 programa iz domena književne, likovne, muzičke i pozorišne umjetnosti. Festival će biti otvorenom koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra na šetalištu kralja Nikole. Pozorišni program obilježiće premijera predstave “O miševima i ljudima” Džona Stajbeka, u režiji Dina Mustafića, 23. jula, koju Barski ljetopis realizuje u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice. Pored prošlogodišnje produkcije, “Orkanskih visova” Emili Bronte, u režiji Dore Ruždjak-Podolski, publiku oče-

kuje još 13 komada nekih od najznačajnijih reditelja iz regiona - Olivera Frljića, Selme Spahić, Andraša Urbana i drugih, koji će biti izvedeni u Starom gradu, na Ljetnjoj pozornici Doma kulture, ali i na tvrđavi Besac na Virpazaru. Muzički program, čiju selekciju potpisuje Bojan Suđić, čini 14 koncerata, a pred barskom publikom nastupiće Roman Simović, Vasil Hadžimanov bend, Duško Gojković, Vladimir Miler... Posebno je zanimljiv koncert “Rok opera” Novosadskog Big Benda i hora i orkestra Srpskog narodnog pozo-

SIMFONIČARI NA PRVOM MJESTU Trideset prvo izdanje Barskog ljetopisa biće održano

Roman Simović

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra počinje Barski ljetopis

Pozorišni program Barskog ljetopisa obilježiće premijera predstave “O miševima i ljudima” Džona Stajbeka, u režiji Dina Mustafića, 23. jula

rišta, koji će biti upriličen 27. jula na šetalištu. U sklopu likovnog programa, čija je selektorka Anastazija Miranović, publici će se predstaviti Dimitrije Popović, Naod Zorić, Vahida Nimanbegu, a ljubitelji pisane riječi biće u prilici da prisustvuju razgovorima sa Svetislavom Basarom, Dušanom Vesićem, Balšom Brkovićem, Aleksandrom Bečanovićem... Prateći program obuhvata 25 žanrovski raznovrsnih programa za sve uzraste – plesne predstave, performansi, ulični teatar....

NASTAVAk NA 74. I 75. STRANI

Vlatko Stefanovski

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Ovogodišnje Purgatorije otvoriće mjuzikl “Chicago” Pozorišta na Terazijama

i po adaptaciji teksta Predraga Lucića, biće izvedena 13. jula na sceni između crkava. Potom gostuje monodrama jednog od vodećih glumaca regiona Ozrena Grabarića, rađena po tekstu N. V. Gogolja “Dnevnik jednog luđaka”, projekat koji je obilježio pozorišne sezone okruženja. “Kad se pojavi mjesec”, citat iz Lorkinog komada “Krvave svadbe”, slogan je pod kojim će se od 2. jula do 20. avgusta održati Budva Grad teatar, 32. po redu. Ovogodišnje izdanje za polazišnu ideju ima temu klasika u pozorištu danas i obilježiće ga težnja da se festivalu vrati mjesto koje mu je nekada pripadalo. Kao i ranijih godina, Grad teatar odvijaće se kroz četiri segmenta, a u fokusu pozorišnog programa je upravo Lorkin komad “Krvave svadbe”, jedna od tri ovogodišnje produkcije Grad teatra, koju će festival raditi sa novosadskim Srpskim narodnim pozorištem. Premijerno igranje predviđeno je za prvu polovinu avgusta, a režiju potpisuje jedan od najperspektivnijih reditelja u okruženju Igor Vuk Torbica. Osim “Krvavih svadbi”,

U fokusu pozorišnog programa Grad teatra je Lorkin komad “Krvave svadbe”, jedna od tri ovogodišnje produkcije Grad teatra. Premijerno igranje predviđeno je za prvu polovinu avgusta, a režiju potpisuje Igor Vuk Torbica

publiku očekuju premijere predstava “Prizori iz bračnog života”, u režiji Ane Tomović, kojom će biti obilježeno 100 godina od rođenja Ingmara Bergmana, te “Cvrčak i mrav”, po tekstu Marine Depolo i motivima Ezopove basne, a u režiji Branka Ilića, koprodukcija sa NVO teatar mla-

100

dih, Gradskim pozorištem iz Podgorice, KC “Nikola Đurković” iz Kotora i Herceg festom. Klasična djela dramske književnosti su okosnica i gostujućeg dijela, za čije je kreiranje angažovan renomirani poznavalac pozorišnih prilika i pozorišni kritičar Bojan Munjin. Organizatori su za sada saopštili preliminarni program, no izvjesno je da će festival otvoriti Bosansko narodno pozorište iz Zenice predstavom “Romeo i Julija”, u režiji Selme Spahić. Dogovoreno je i gostovanje Pozorišta mladih iz Novog Sada, sa novom predstavom budvanskog reditelja Borisa Liješevića, nastaloj po Puškinovom “Evgeniju Onjeginu”, istog naslova. Veliki i uspješni koprodukcioni projekat četiri pozorišne kuće, iz Kopra, Trsta, Pule i Nove Gorice, predstava “Barufe”, nastala po Goldonijevim “Ribarskim svađama”

godina od rođenja ingmara Bergmana grad teatar će oBilježiti premijerom predstave “prizori iz Bračnog života”

“Romeo i Julija” za početak Grad teatra

Jedini operski festival u našoj zemlji na programu je od 22. do 25. avgusta

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Eminentni svjetski gitaristi na Guitar Art Summer Festu

ČAR MEDITERANSKOG POZORIŠTA Festival mediteranskog teatra Purgatorije od prvog izdanja poklonicima teatra na poseban način predstavlja poseban vid pozorišnog stvaralaštva stvaran od antičke tragedije do moderne drame, koji je imao ili ima za geografsku odrednicu Mediteran. Festival je stvoren sa željom da publici priušti čar i ljepotu mediteranskog pozorišta. Program za predstojeće izdanje još nije saopšten, ali zna se da će na otvaranju, 22. juna na Ljetnjoj pozornici u Tivtu, biti izveden

Purgatorije će biti otvorene 22. juna mjuziklom “Čikago” Pozorišta na Terazijama

kultni mjuzikl “Čikago” Pozorišta na Terazijama. Takođe, u sklopu takmičarskog programa biće izvedena predstava “Korešpondencija” Zvezdara teatra, po tekstu Borislava Pekića, a u režiji Gorčina Stojanovića. Dramatizaciju potpisuje Borislav Mihajlović-Mihiz, a uloge tumače Branislav Lečić, Slavko Štimac, Anica Dobra… U nizu manifestacija koje se tokom ljeta održavaju u Herceg Novom izdvajaju se Operosa Montenegro opera festival, Hercegnovski strip festival i Guitar art summer fest.

OPERA NA ISTORIJSKOJ TVRĐAVI Operosa će se, kao i prethodnih godina, održati na

istorijskim tvrđavama Kanli kula i Forte Mare, kao i u Starom gradu Herceg Novog od 22. do 25. avgusta. Glavni događaj biće premijera opere “Karmen” francuskog kompozitora Žorža Bizea 24. avgusta, u režiji Martina Lojda Evansa. Program Operose čine tri različita uzbudljiva performansa u kombinaciji opere, klasične i elektronske muzike, plesa, glume, baleta, kao i jedna repriza opere. Dvanaesti Hercegnovski strip festival u našu zemlju od 7. do 12. septembra dovešće poznate evropske autore Jovana Ukropinu, Danija Verlindena, Marija Albertija, Đadu Perisinotoa, braću Lorenca i Alesandra Pastrovikija, Mirka Čokala, Valtera Venturija… Međunarodna manifestacija Guitar art summer fest i ove godine će u Herceg Novi dovesti eminentne svjetske gitariste od 15. do 20. avgusta. Kamerni orkestar iz Mađarske Peter Giran & Anima Musicae, kvartet Giorgosa Georgopoulosa, Dušan Bogdanović, SWINGROWERS ansambl iz Italije neka su od imena koja će nastupiti. Našu zemlju će u u okviru glavnog programa i “Gitarskih integracija” predstavljati najbolji studenti i učenici klasične gitare, a planirane su majstorske radionice, novi program ‘Herceg Novi guitar day’, predavanja i promocije, kao i segment ‘Guitar Visual art’ u saradnji sa

kultura

Made in New York Jazz Festival počinje 15. juna

ZvijeZde svjetskog džeZa i ove godine naši gosti

Svega par sedmica nakon održanog festivala u njujorškom Tribeca Performing Arts Centru, najznačajnija imena američke džez muzike dolaze u Crnu Goru. Pored grada domaćina, Njujorka, naša zemlja jedina je jedina lokacija na kojoj će, ove godine po treći put, biti održan Made in New York Jazz Festival Montenegro, i to u Tivtu 15. Juna i u atrijumu Kapital plaza centra u Podgorici dva dana kasnije. Programski sadržaj festivala ove godine upotgalerijom ‘Sue Ryder’. Petrovac Jazz Festival, dvanaesti po redu, biće održan od 26. avgusta do 5. septembra, a na svečanom otvaranju nastupiće Human Nature kvartet. Konačan spisak još nije gotov, nova imena će biti saopštena uskoro, ali je sigurno da će nastupiti Adnan Teskeredžić trio, sa-

punjen je koncertom James Brown Tribute benda 16. juna u Etno džez klubu Sejdefa u Podgorici. Tokom tri dana festivala nastupiće neka od najvećih imena svjetske džez scene kao i regionalni umjetnici Dejv Vekl, Jakov Mejman, Riči Guds, Rejmond Rej Engri, Ivan Aleksijević, Milorad Šule Jovović, Vladimir Maraš… Za učenika srednjih muzičkih škola, studente Muzičke akademije i sve zainteresovane biće organizovan Jazz Session with Jazz Masters. stav Nina Simopoulos and The World Jazz, grupa Zona B, The Basswing, Istanbul Nights, Šule Jovović trio, Sing Song Swing sastav, te grupa Dr Wolf and the children of the night. Ove godine, biće priređeni i edukativni programi – Petrovac Jazz Summer School i Petrovac Summer Blues School.

Klasika u pozorištu danas u fokusu Grad teatra

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

u nikad lošijoj atmosferi u kanadi počeo samit grupe sedam najrazvijenijih z

Tramp dovodi u pitanje opstan

redsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je da će prisustvovati samitu G7 u Kvebeku, ali i da se tamo neće previše zadržavati. Tramp će danas, drugog dana samita napustiti Kanadu i otputovati za Singapur gdje ga očekuje istorijski susret sa liderom Sjeverne Koreje Kim Džon Unom. Posljednjih dana američki predsjednik je davao ljutite izjave povodom učešća na samitu, gdje će licem u lice biti suočen sa političkim odlukama koje je donosio. Agencija Asošijeted pres navodi se da je među američkim saveznicima bilo i spekulacija da bi Tramp mogao da napusti samit ili da se čak uopšte ni ne pojavi. Ipak, iz Bijele kuće kasno u četvrtak veče je stiglo saopštenje da Tramp ipak ide u Kanadu, ali da će samit napustiti na početku drugog dana zasijedanja, nakon okončanja sesije posvećene osnaživanju žena. “Predsjednik će iz Kanade direktno otputovati u Singapur gdje stiže uoči predstojećeg sastanka koji će imati sa liderom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom”, navela je portparolka Bijele kuće Sara Sanders. Dodala je da će po Trampovom odlasku SAD u Kvebeku zastupati zamjenik Trampovog pomoćnika za međunarodne ekonomske poslove Everet Ajsenstat.

■ “Teške” riječi izme-

đu Trampa i Trudoa

Američka agencija podsjetila je da je domaćin samita G7 kanadski premijer Džastin Trudo američke trgovinske tarife na če-

lik i alumijum namijenjene njegovoj zemlji nazvao “uvrijedljivim” i ocijenio da takva taktika nije način na koji dvije države, koje su zajedno ratovale u Drugom svjetskom ratu, Koreji i Avganistanu, treba da se ponašaju jedna prema drugoj. Trampova administracija sukobila se sa Kanadom i oko njegovog insistiranja da 24 godine stari Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), u kojem su SAD, Kanada i Meksiko, bude promijenjen kako bi bolje služio interesima Vašingtona. Američka agencija navodi da se Trudo isprva suzdržavao od kritika na račun Trampa, nadajući se da bi sa njim mogao da uspostavi lični odnos koji bi mu pomogao da očuva NAFTA sporazum, o čijoj preteči su na samitu G7 održanom 1985. u Kvebek Sitiju pregovarali tadašnji premijer Kanade Brajan Malruni i američki predsjednik Ronald Regan. AP dodaje da su Malruni i Regan brzo uspostavili prijateljski odnos i čak na samitu zajedno pjevali pjesmu “Kada se osmjehnu irske oči” (When Irish Eyes Are Smiling). Predsjednik SAD optužio je kanadskog premijera da je “toliko ogorčen”. “Premijer Trudo je toliko ogorčen, priča o odnosu koji su SAD i Kanada imali tokom godina i

Tramp je juče rekao i kako bi Rusija trebala ponovo da učestvuje u skupu G7 iz kojeg je izbačena nakon aneksije Krima 2014. godine. “Rusija bi trebala da bude na ovom susretu. Zašto se susrećemo bez Rusije?” upitao je američki predsjednik i zaključio kako “moraju imati Rusiju za pregovaračkim stolom”

raznim drugim stvarima... ali ne pominje činjenicu da nam oni naplaćuju namete do 300 odsto na mlijeko – time štete našim farmerima, ubijaju našu poljoprivredu”, poručio je Tramp u četvrtak veče putem Tvitera. Ranim odlaskom Tramp će izbjeći razgovore o klimatskim promjenama i čistoj energiji i biće van države kada kanadski premijer i drugi čelnici budu započeli završne konferencije za medije koje će vrlo vjerovatno biti obilježene kritikama američke trgovinske politike. “Radujem se ispravljanju nepravednih trgovinskih sporazuma s državama G7. Ako se to ne

dogodi, otići ćemo, još bolje”, napisao je američki predsjednik juče ujutro na svom Tviter profilu, prije odlaska na avion za Kvebek.

ski fronT proTiv Trampa

Grupu G7 čine – Kanada, Sad, Japan, VeliKa BritaniJa, italiJa, FrancuSKa i nJemačKa, a Samitu će priSuStVoVati i predStaVnici eu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron nastoji da povede evropske države protiv američkog predsjednika Donalda Trampa na samitu Grupe sedam industrijskih zemalja u Kanadi, prenijele su agencije. Makron je juče sazvao sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, britanskom premijer-

kom Terezom Mej, novim italijanskim premijerom Đuzepeom Konteom i visokim zvaničnicima Evropske unije prije početka sastanka G7. On je rekao novinarima kako stav Sjedinjenih Američkih Država mora navesti druge zemlje da “ponovo naprave evropski front”.

■ makron za evrop-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

PutinkodSija: Nastavakjačanja strateškesaradnje RusijeiKine

ZEMALJA SVIJETA

nak G7

Evropski lideri kritikovali su odluke SAD da uvede protekcionističke takse na čelik i aluminijum, kao i da izađu iz iranskog nuklearnog sporazuma i pariškog klimatskog sporazuma. “Nijedan vođa nije vječan. Naslijedili smo obaveze koje su iznad nas. Prihvatamo ih. One su život država”, naveo je Makron u tvitu na engleskom jeziku. “Američkom predsjedniku možda ne smeta to što je izolovan, ali neće ni nama smetati da 6 zemalja potpiše sporazum ako bude trebalo. Zato što ovih 6 država predstavlja vrijednosti, ekonomsko tržište i istoriju i postaju prava međunarodna sila,” napisao je Makron.

■ MAS: MORAMO TRAŽITI NOVE PARTNERE

Njemački šef diplomatije Hajko Mas izjavio je da Donald Tramp “svjesno prihvata” da jednostrane akcije mogu da naškode njegovim evropskim saveznicima. Mas je u intervjuu listu Zidojče cajtung rekao da SAD ostaju najbliži partner Njemačke van Evrope, ali da Berlin mora da istraži “nove puteve” u traženju partnera koji žele da očuvaju multilateralni svjetski poredak. Kao neke od tih zemalja naveo je Kanadu i zemlje Latinske Amerike. Istakao je kako je Trampovo odbacivanje globalnog klimatskog sporazuma i iranskog nuklearnog sporazuma, kao i carine uvedene američkim trgovinskim partnerima, bile jednostrane odluke nauštrb Evrope. Kako je ocijenio, odluka SAD o Iranu uti-

Rusija i Kina će nastaviti da jačaju bilateralnu stratešku saradnju u globalnim pitanjima, poručili su predsjednici Vladimir Putin i Si Đinping na početku posjete ruskog predsjednika Kini uoči samita Šangajske organizacije za saradnju. U zajedničkom saopštenju nakon pregovora, kako je Tas nazvao sastanak Putina i Sija, sagovornici su poručili da će “uslijed složene i nestabilne međunarodne situacije, Rusija i Kina nastaviti da jačaju bilateralnu stratešku saradnju u globalnim pitanjima”. “U vezi sa razočaravajućim jednostranim povlačenjem SAD iz sporazuma o nuklearnom programu Irana, obećavamo da ćemo učiniti sve moguće napore kako bi on ostao na snazi, imajući u vidu ključnu važnost zaštite interesa trgovinske i privredne saradnje svih država s Iranom od jednostranih ekstrateritorijalnih sankcija”, piše u saopštenju. U njemu se navodi i da će Moskva i Peking “nastaviti koordinisane napore usmjerene ka mirnom sveobuhvatnom rješenju pitanja Korejskog poluostrva”. AP navodi da je Putinu po dolasku u kinesku prijestonicu priređen zvanični državnički doček u Velikoj sali naroda u centru Pekinga, nakon čega se sastao sa kineskim premijerom Lijem Kećijangom, prije početka zvaničnih razgovora sa Sijem. Putin je rekao Liju da su trgovinske i privredne veze Rusije i Kine “dostigle dobar tempo”. “Tražimo nove sfere saradnje”, poručio je Putin premijeru Kine. Li je naveo da se očekuje da bilateralna trgovina dvije zemlje ove godine dostigne 100 milijardi dolara i izrazio spremnost za proširenje saradnje i u tradicionalnim i u novim sferama, uključujući nuklearnu energiju.

če na evropsku bezbjednost zato što se ta zemlja nalazi u širem evropskom okruženju. Njemačka, Francuska i Velika Britanija zalažu se za očuvanje iranskog nuklearnog sporazuma.

Rojters navodi, pozivajući se na dokumenta Kremlja, da se u Putinovoj delegaciji nalazi i ruski tajkun iz sektora aluminijuma Oleg Deripaska. Ministarstvo finansija SAD u aprilu ove godine uvelo je sankcije protiv Deripaske i njegovih kompanija, uključujući “Rusal”, zbog, kako se navodi, “malignih aktivnosti” Rusije.

SVIJET

ZBOG KRŠENJA ZAKONA O FINANSIRANJU IZ INOSTRANSTVA

Kurc zatvara džamije i protjeruje imame Austrijska vlada donijela je odluku da primjeni postojeći Zakon o islamu i zabrani rad sedam džamija. Kancelar Sebastijan Kurc najavio je da će Beč protjerati klerike koji se finansiraju iz inostranstva i zatvoriti sedam džamija u cilju borbe protiv “političkog islama”. Takođe, donijeta je odluka i da se rasformira udruženje “Arapska vjerska zajednica”, saopštio je juče Kurc. Kancelar je na konferenciji za novinare objasnio da se radi o “džamiji sivih vukova” koja je bliska turskoj organizaciji “Atib”, kao i “arapskoj vjerskoj zajednici”, kojoj se zabranjuje rad njenih šest džamija. Atib je organizacija kojoj se već duže vrijeme prebacuje da širi turski nacionalizam, a pod tom krovnom organizacijom u Austriji djeluje više od 60 udruženja. Što se arapske ustanove tiče ministar vjera Gernot Blimel je objasnio da je odluka donijeta zbog propagiranja salafizma i finansiranja iz inostranstva. Udruženju “Arapska vjerska zajednica” se zabranjuje propovjedanje islama i organizacija veronauke. Blimel je kazao da se djelovalo zajedno sa Islamskom vjerskom zajednicom u Austriji koja se destincirala od tih džamija i vjerskog udruženja. Kako je rekao Kurc, više imama je protjerano zbog kršenja zakona o finansiranju iz inostranstva. Naime, Zakon o islamu, koji je stupio na snagu prije tri godine na inicijativu Kurca kao tadašnjeg ministra za integraciju, predviđa zabranu finansiranja imama i vjerskih organizacija u

Austriji iz inostranstva. Do tada je više organizacija, kao i imama bilo finansirano iz Turske i drugih muslimanskih zemalja. Ministar unutrašnjih poslova Herbert Kikl rekao je da nadležne vlasti vode istragu protiv ukupno 40 imama, da se boravišna dozvola ukida dvojici imama, kao i da je istraga pokrenuta protiv 11 imama koji posjeduju boravišnu dozvolu. Što se ostalih tiče, radi se o imamima koji su zatražili boravišnu dozvolu, a koji je neće dobiti. Od 260 imama, koliko ima u Austriji, 60 je pod sumnjom da su finansirani iz inostranstva, ukazano je na konferenciji za štampu, gdje je istaknuto da se svaki slučaj pojedinačno provjerava.

“Kada nadležne vlasti donesu odluku boravišni status imama prelazi sa legalnog na ilegalni i, kao i kod odbijenih azilanata, ako ne napuste zemlju sami će biti protjerani”, najavio je Kikl. Kancelar Kurc je istakao da je Austrija zemlja šarolikosti, i da je sloboda vjere jedna od važnih osnova društva, ali dodaje da istovremeno mora biti jasno da je Austrija i pravna država koja ima zakonska pravila koja regulišu suživot. Istakao je da paralelna društva i politički islam nemaju mjesto u ovoj zemlji.

Turska je odmah osudila odluku austrijskih vlasti kao rasističku i kao posljedicu islamofobije. “Odluka Austrije o zatvaranju sedam džamija i protjerivanju imama rezultat je talasa populizma, islamofobije, rasizma i diskriminacije u ovoj zemlji”, naveo je na Tviteru portparol predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Ibrahim Kalin. On je dodao da je “ideološko stanovište austrijske vlade u suprotnosti s principima univerzalnog prava, politike socijalne kohezije, prava manjina i etike koegzistencije”.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10.

ODLAZAK ª ROK ZVIJEZDEº KULINARSTVA I ČUVENOG GASTRO PUTOPISCA

ENTONI BORDEN IZVRŠIO SAMOUBISTVO Najpoznatiji svjetski gastroputopisac, vrhunski kuvar i dugogodišnje lice televizije SiEn-En Entoni Borden počinio je samoubistvo u 61. godini. Borden se objesio u hotelskoj sobi u Francuskoj gdje je snimao emisiju, a vijest o njegovoj smrti potvrdila je televizija Si-En-En. “S velikom tugom možemo potvrditi smrt našeg prijatelja i kolege”, objavili su na Si-En-En-u. “Njegova ljubav prema no-

vim avanturama, novim prijateljima, dobroj hrani i piću i izvrsnim pričama iz cijelog svijeta napravile su od njega jedinstvenog pripovjedača. Njegovi talenti su nas uvijek zadivljivali i jako će nam nedostajati. Naše misli i molitve su uz njegovu ćerku i porodicu”, napisali su. Borden je dobitnik brojnih nagrada. Njegova emisija “Parts Unknown”, koju je u Francuskoj i snimao, 2013. godine nagrađena je nagradom “Peabody”. Magazin Smitso-

nijan ga je 2004. godine nazvao rok zvijezdom kulinarstva, Elvisom “bad boj kuvara”. Borden se prvenstveno proslavio kao kuvar, a onda je postao i televizijska zvezda. Kroz svoje televizijske emisije istraživao je ljudske životne i redne uslove i pomagao publici da razmišlja drugačije o hrani i putovanjima. Zalagao se za ljude na margini i vodio kampanje za sigurnije uslove rada svojih kolega. Ipak, priča o Bordenovoj slavi

imala je i svoju mračnu stranu. On nikad nije krio da je godinama bio zavistan od heroina i kreka. “Htio sam da postanem zavisnik od heroina, bio bih jako ponosan na sebe kad bih se napucao. Bio sam ranjiv, nespretan tip čiji je jedini društveni uspjeh bilo to što sam bio naj-

gori tip u prostoriji”, rekao je. Na Redditu je priznao da je bio na tolikom dnu da je za komadiće boje na podu mislio da su komadići kreka. Iako je tvrdio da je zavisnost o drogama pobijedio, alkohola nije želio da se odrekne. Ženio se dva puta, a isto toliko puta se i razveo. Ima jednu kćerku.

OBAVJEŠTENJE JU Muzički centar Crne Gore Džorža Vašingtona bb (zgrada rektorata) obavještava da je objavio tendersku dokumentaciju br. 02-824 od 07.06.2018 za nabavku usluga mobilne telefonije procenjene vrijednosti 7.000,00 eura. Lice ovlašćeno za davanje informacija Đoko Perović 068245986. Mail djoko.perovic@mmc.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Rožaje ul M. Tita b.b, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE 1. Radovi na renoviranju škole u �alačama, ukupne procijenjene vrijednos� ti sa PDV�om 81.118,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP.OA.04/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 07.06.2018 godine. Lice za davanje informacija Demić Amer, telefon 051/271275, e�mail javne.nabavke@rozaje.me.

Zabava

NEZAINTERESOVANOST PODGORIČANA ZA KONCERTE VELIKIH BENDOVA O TEMI GOVORI VLADIMIR MARAŠ:

Boro Drljača je postao naš Rodžer Voters, a Maca Diskrecija Barbra Strejsend

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

NIKŠIĆKI MANGROV

Ljubav kao poklon porodici i najava novog poglavlja 38

36-37

POSTAVLJA SE BINA ZA BREGIN KONCERT 13. JUNA

FILMSKO SCENSKI SPEKTAKL U NAJAVI 39

Ni veliki Simple Minds nije uspio da privuče domaću publiku

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

NEZAINTERESOVANOST PODGORIČANA ZA KONCERTE VELIK

Una Gašić iz benda Bitipatibi

NOVA IMENA EXIT FESTIVALA

BORO DRLJAČA JE P A MACA DISKREC

⌦ Filip Jovović

Bitipatibi i Nipplepeople K osvježenje na Fusionu Žanrovski najbogatija bina Exit festivala, Fusion, poželjeće ovog jula dobrodošlicu muzičarima i bendovima sa raznih djelova muzičkog spektra i povesti ljubitelje dobre svirke na još jedno sonično putovanje. Muzičkom karavanu, pored već najavljenih imena kao što su Sevdaliza, Slaves, Idles, Asian Dub Foundation i Elderbrook, pridružili su se i Nipplepeople, Bad Copy, Goblini, Bitipatibi, Bojana Vunturišević, Sunshi-

ne i Atheist Rap.Široka lepeza muzičkih pravaca koja će biti predstavljena na trećoj najvećoj bini Exita, osiguraće provod za pamćenje tokom četiri dana festivala. Exit će biti održan od 12. do 15. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu i predstaviće pored pomenutih i neke od najtraženijih svjetskih zvijezda kao što su Migos, Grejs Džons, Dejvid Geta, Martin Gariks, Frenč Montana, Zigi Marli i mnogi drugi. Fi.J.

TVORCI NUMERE ª GOLDEN BROWNº

The Stranglers prvi put na Beer Festu u Beogradu Ovogodišnji 16. Belgrade Beer Fest, koji će biti održan od 15. do 19. avgusta, saopštio je da kultni britanski sastav The Stranglers nastupa prvi put na festivalu. Kako se navodi u saopštenju, koncert jednog od najuticajnijih post pank bendova svih vremena zakazan je za drugi dan festivala, četvrtak 16. avgust, tako da će posjetioci moći besplatno da uživaju u najvećim hitovima ovog legendarnog muzičkog sastava, iz njihove više od četiri decenije duge karijere. Poznati britanski sastav potekao je iz prve generacije

panka i jedini je iz tog muzičkog naraštaja koja je uspio da u svojoj dugoj karijeri ima čak 23 hit pjesme među Top 40 singlova u Velikoj Britaniji. Ogromna popularnost dijelom je posljedica uspješnih promjena kroz koje su prolazili, ka zvuku koji je od agresivnog “novotalasnog”, prešao ka sofisticiranom pop-roku. The Stranglers, su svakako najpoznatiji zahvaljući neprolaznom hitu “Golden Brown”, iz kasnijeg dijela karijere, koji se i dalje pojavljuje u popularnim filmovima, pa čak i TV špicama. Fi.J.

oncert veliki bendova u glavnom gradu naše zemlje više nisu rijetkost, ali rijetkost na istima jeste brojnija publika. A prosječna starost malobrojne publike otkriva još jednu poražavajuću činjenicu - omladina gotovo da ne zna ili ne čuje šta im se to dešava u “dvorištu”. Mnogo je uzroka, a neke od njih (raz)otkrio je u razgovoru za VN Vladimir Maraš. Osjećalo se, slutilo, ali čak ni najveći pesimisti nisu mogli da pretpostave da će posjeta koncertu benda Simple Minds na festivalu City Groove u glavnom gradu biti očajna - a i to je eufemizam. Još jedno razočaranje, nakon prošlodišnjeg gostovanja sastava Morcheeba na istom festivalu. Podgorica, grad koji broji, prema nezvaničnim statistikama, gotovo 250.000 ljudi, na koncertu monumenta ne samo škotske, već i svjetske rok muzike, imao je možda 0,2% predstavnika ili nešto više od 500 duša sa sve VIP dijelom. Šta su glavni razlozi, gdje smo pogriješili ili gdje je nastao kurcšlus u sistemu, pokušali smo da saznamo uz pomoć Vladimira Maraša, kompozitora i aranžera, ali i direktora Made in NY Jazz festivala (Montenegro).

■ PUBLIKA NAVIKLA NA BESPLATNE SPEKTAKLE

Prema njegovom mišljenju, nekoliko je “krivaca” za ovakvu situaciju. “Uzroci su brojni, a posljedica je, kao što si rekao, evidentna. U protekloj deceniji, u deceniji kada smo počeli da ugošćavamo neke od svjetskih imena, počelo se sa tzv. korporativnim koncertima, tačnije, velike firme krenu s jubilejima, pa organizuju besplatne koncerte. Nekoliko takvih, i eto već vidljive navike

IMA PONEŠTO I U SPROVOĐENJU KULTURNE POLITIKE, KOJA U MEDIJIMA ODAVNO IZGLEDA KAO “ZAGADI PA VLADAJ”. MNOGO TREBA DA PROĐE DOK TO NE PROMIJENIMO, ALI KAD KRENEMO, MNOGO ĆE BRŽE IĆI NEGO ŠTO MISLIMO

kod publike da očekuje besplatne spektakle. Treba da imamo na umu da su ovakvi koncertni spektakli u Evropi petostruko skuplji nego kod nas, ali eto, i to ispade skupo. Dakle, to je sigurno jedan od uzroka”, kaže Maraš i ističe da određen dio krivice snose i mediji.

U protekloj deceniji, u deceniji kada smo počeli da ugošćavamo neke od svjetskih imena, počelo se sa tzv. korporativnim koncertima, tačnije, velike firme krenu s jubilejima, pa organizuju besplatne koncerte. Nekoliko takvih, i eto već vidljive navike kod publike da očekuje besplatne spektakle

■ POSJETA

KONCERTU JE STVAR OPŠTE KULTURE

“Drugi, a sigurno i važniji uzrok, jeste ukupan društveni kontekst, s posebnim akcentom na medije. Na primjer, generacija koja je rođena u devedesetim godinama prošlog vijeka, grupu Simple Minds nije imala priliku da čuje, osim ako neko od roditelja nije gajio simpatije prema tom bendu ili makar žanru. Mišljenja sam da ne morate biti fan Mindsa da biste našli dovoljno razloga da posjetite koncert. To je stvar opšte kulture, a na kom je nivou, vidjeli smo prošle nedjelje veče. Takođe, elektronski mediji, s posebnim akcentom na televizije, čine sve da se svjetska mejnstrim kultura ne vidi. Na najgledanijim medijima u Crnoj Gori nećete naći čak ni minut, dva za Morcheebu ili Simple Minds”.

Simple Minds u Podgorici

■ ZAGADI PA VLADAJ Ono što je osjetno i primjetno je i uticaj regionalnih medija na crnogorski prostor, a Maraš vjeruje da je osnova cijelog procesa “zagadi pa vladaj”. “Boro Drljača je postao naš Rodžer Voters, a Maca Diskrecija - Barbra Strejsend. Doprinos srpskih medija crnogorskom medijskom prostoru, kulturi dijaloga i toleranciji, ravan je uticaju nuklearne bombe. Neko im je to i dozvolio. Dakle, ima ponešto i u sprovođenju kulturne politike, koja u medijima

Vladimir Maraš

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

zabava

KIH BENDOVA - TRAŽILI SMO RAZLOGE SA KOMPOZITOROM I ARANŽEROM VLADIMIROM MARAŠEM:

postao naš roDžer Voters, cija - BarBra strejsenD odavno izgleda kao “zagadi pa vladaj”. Mnogo treba da prođe dok to ne promijenimo, ali kad krenemo, mnogo će brže ići nego što mislimo”, istakao je naš sagovornik. Interesantna je i činjenica da su “ljudi od ukusa” skloni pričama da su posjetili desetine koncerata velikih bendova u Evropi, gdje su cijene karata basnoslovne. Međutim, sve što je organizovano u “našem dvorištu”, pa čak i sa cijenom od 10 eura po karti, ispostavi se skupo.

■ KVAZIKONFORMIZAM NAS UNIŠTAVA

elektronski mediji, s posebnim akcentom na televizije, čine sve da se svjetska mejnstrim kultura ne vidi. na najgledanijim medijima u crnoj gori nećete naći čak ni minut, dva za morcheebu ili simple minds

Morcheeba na Stadionu malih sportova 2017.

“Na zapadu, 10 eura možda može biti ulaznica za ulazak na neku dobru klupsku svirku, a koncerti poput ovih koje smo imali priliku da gledamo u Podgorici od 40 pa naviše. Ipak mislim da vrijednost od 10 eura nije razlog, jer ćete lagano naći klubove od po nekoliko hiljada ljudi sa ljubiteljima folk muzike koji ulazak na nastupe zvijezda Granda plate tim ili čak većim iznosom. U pitanju je degradacija sistema vrijednosti na svim frontovima, u kojoj svi lagano nađu 1.000 eura za novi telefon, ali će se žaliti na cijenu ulaznice za pozorište. Tačnije, problem je u činjenici da svi žele nov telefonski aparat za koji će podići i kredit preko grbače roditelja, ali ne žele posao, ili ne žele obrazovanje. Dakle, ima tu argumenata i za neke druge analize. Svakako, mislim da je to jedan od najvećih problema koje ima Crna Gora, a dio tog problema se reflektuje i na taj kvazi-konformizam, koji, ako ne iskorijenimo, uništiće nas. Identitetski”, objašnjava kompozitor i aranžer. Simple Minds je prema tvrdnjama organizatora napustio Crnu Goru s osmijehom. Međutim, nastup na polupraznom stadionu, bendu te reputacije, vjerovatno nije prijao i nije poslao najbolju poruku nekim velikim bendovima koji će možda nastupiti. Ipak, Maraš iz svog iskustva tvrdi drugačije.

■ IDENTITET JE I

ESENCIJA KULTUROLOŠKOG PRESJEKA

“Siguran sam da svi napuste Crnu Goru s osmijehom. Srećom, svi oni su profesionalci, pred polupraznom salom odsviraju sve kao da je dupke puna. Znam kroz iskustva Made in New York Jazz Festivala koji već treću godinu zaredom organizujemo u Crnoj Gori, da su se najveći svjetski džez majstori, nakon boravka ovdje, zaljubili u ovu zemlju i da je promovišu na način koji se samo poželjeti može. Srećom, za vrijeme svog boravka ovdje, nisu imali priliku, a možda ni želju, da bace oko na našu medijsku ponudu, pa je utisak ostao besprekoran. Ipak je sve na nama, crnogorski identitet nije samo zastava, himna i grb, već bi trebalo da bude esencija kulturološkog presjeka koji mora biti u skladu sa današnjim razvijenim svijetom. Ako novinar traži intervju sa Karminom Buranom nakon izvođenja djela, onda nije do Karmine”, objasnio je Maraš.

■ ZA VEĆINU BOLESTI IMA LIJEKA

Na koncu, optimizam je uvijek posljednje oružje, pa na kraju razgovora Maraš kaže da vjeruje da u nekoj budućnosti Podgorica može i kulturno dobiti status glavnog grada. “Vjerujem, jer drugačije ne može biti. Ali se mora pošteno pogledati u to ogledalo, koje trenutno ne šalje najljepšu sliku. No, za većinu bolesti ima lijeka, a ovo je jedna od takvih. Dok god oni koji upravljaju sistemima njeguju estetiku koju možete naći u većini medija, sreće neće biti. Javni servis tu ima najveću ulogu, jer je to u suštini, posljednja linija odbrane svake normalne države od tog zla. A onda je i na nama, sada već pripadnicima srednje generacije, koji moramo osvježiti kvalitet, podsjetiti na vrijednosti i ponuditi alternativu. Zdravu, dugotrajnu, onu koju žive naši savremenici na svim meridijanima. Trenutno, ovo je sve samo nije to. Biće bolje”, zaključio je Maraš.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

NIKŠIĆKI MANGROV U IZMIJENJENOM SASTAVU PREDSTAVIO NOVI SINGL

Ljubav kao poklon porodici i najava novog poglavlja Pjesma je nastala 2016. godine, a inspiraciju dugujem supruzi i dvogodišnjoj kćerkici, kao i ostatku porodice jer su sve vrijeme bili velika podrška i vjerovali u to što radim, kazao nam je frontmen sastava Simo Bakoč

Mangrov na Bedemu

Svakako ovim singlom planiram najaviti i neke od ideja koje će se takođe u narednom periodu snimati i na kojima će se raditi. Neke od njih su nastale prije nekoliko godina, dok su neke relativno svježe, pa i one koje još uvijek nijesu izvođene uživo i na svirkama...Ono što je za sada definitivno jeste da će početkom jula izaći druga stvar, a odmah zatim i treća, koliko je za sada snimljeno. Uz te tri numere ideja je snimiti jos četiri, pet i sklopiti poglavlje kada je u pitanju album

⌦ Marija Roganović Nikšićki Mangrov obradovao je fanove prvim studijskim snimkom “Ljubav”, koja je napisana prije dvije godine, otkrio je VN frontmen Simo Bakoč. Numera je snimljena u Nikšiću, u studiju “Disorder”, u martu tekuće godine, dok su bubnjevi snimani u Trebinju, u februaru 2016. “Pjesma ‘Ljubav’ nastala je 2016. godine, a inspiraciju dugujem supruzi i dvogodišnjoj kćerkici, kao i ostatku porodice jer su sve vrijeme bili velika podrška i vjerovali u to što radim. Tako da je ova kompozicija na neki način moj poklon nji-

ma”, potvrđuje prvi čovjek Mangrova, dodajući da možemo iščekivati novitete i tokom mjeseca jula. “Svakako ovim singlom planiram najaviti i neke od ideja koje će se takođe u narednom periodu snimati i na kojima će se raditi. Neke od njih su nastale prije nekoliko godina, dok su neke relativno svježe, pa i one koje još uvijek nijesu izvođene uživo i na svirkama...Ono što je za sada definitivno jeste da će početkom jula izaći druga stvar, a odmah zatim i treća, koliko je za sada snimljeno. Uz te tri numere ideja je snimiti jos četiri, pet i sklopiti poglavlje kada je u pitanju al-

Bakoč

bum”, pojašnjava nam ovaj muzičar. Ono što je takođe novo, kada je u pitanju ovaj sastav, sigurno je to da su gi-

tarista Nemanja Popović i bubnjar Nikola Kadović napustili bend, te da su trenutna postava benda Bakoč i kolega iz Naguala - Vladi-

mir Perišić. “Bend trenutno ne radi u postavi sa kojom je formiran, u međuvremenu je došlo do promjena, tako da će u budućnosti funkcionisati u izmijenjenom sastavu”, kratko je prokomentarisao naš sagovornik izmjene u bendu, uz objašnjenje da postoje adekvatne zamjene, ali da se još uvijek neće oglašavati u vezi s tim dok ne bude vrijeme. Prioritet u ovom i svakom drugom trenutku je muzika. “Za sada definitivno je prioritet snimiti sve ideje koje imam, takođe i uraditi spot za neku od njih”, zaključuje Nikšićanin.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Bregović je sredinom prošlog mjeseca posjetio vinski podrum Šipčanik

PLANTAŽE: POČELO POSTAVLJANJE BINE ZA BREGOVIĆEV KONCERT

FILMSKO-SCENSKI SPEKTAKL NAS ČEKA NA ĆEMOVSKOM POLJU ⌦ Danilo Brajković

Kompanija “13. jul - Plantaže”, u čast 55 godina postojanja, 13. juna (20.30 časova) na Ćemovskom polju organizuje koncert Gorana Bregovića - “Tri pisma iz Sarajeva”, a tim povodom počele su pripreme i postavljanje bine za, kako poručuju domaćini, veliki muzičko-scenski spektakl.

■ PRIPREMA SE

NAJMODERNIJA PRODUKCIJA

“Što se tiče ‘Plantaža’ i naše 55 godina duge istorije, ovo je najveći događaj i definitivno najveći i najsloženiji projekat. Radi se

13.

najmodernija produkcija, filmsko-scenski spektakl, snimaće se filmskim kamerama, svi će moći da uživaju u pogledima na nepregledne čokote i vinograde naše vinarije. Cijele 2018. slavićemo 55 godina postojanja naše kompanije - 55 uspješnih godina. Riješili smo da našoj kompaniji, poslovnim partnerima i svim ljudima, Podgorici i regionu, onima koji vole i poštuju ‘Plantaže’, poklonimo koncert Bregovića. Definitivno je riječ o najvećoj zvijezdi sa ovih prostora, a sa svojim i Simfonijskim orkestrom izvešće ‘Tri pisma iz Sarajeva’”, naglasio je Branko Čotrić ispred Plantaža.

■ VINOGRADI

KAO IDEALAN AMBIJENT

Podsjetimo, Bregović je sredinom maja gostovao u Podgorici, posjetio je vinski podrum Šipčanik i vinograde na Ćemovskom polju. Mada je već predstavio pomenuti muzički projekat širom svijeta, posjeta vinogradima “Plantaža” uvjerila je popularnog Bregu da nema ljepšeg koncertnog prostora za “Tri pisma iz Sarajeva”. “Vidio sam čudo neviđeno, te vinograde. Ako postoji ambijent u koji možete da smjestite ovaj koncert - to je ovaj vaš vinograd. Nadam se da će vam se dopasti koncert. Dolaze sa mnom soli-

JUNA NA ĆEMOVSKOM POLJU (20.30 ČASOVA) KOMPANIJA “13. JUL - PLANTAŽE”, U ČAST 55 GODINA POSTOJANJA, ORGANIZUJE KONCERT GORANA BREGOVIĆA - “TRI PISMA IZ SARAJEVA”

sti iz Tunisa, Tel Aviva i Beograda, biće tu i moj Orkestar za svadbe i sahrane”, poručio je Bregović, uz slikovito podsjećanje da će koncert “Tri pisma” do Ćemovskog polja stići preko Francuske i Sarajeva. “To je bila porudžbina Bazilike Sen Deni u Parizu, u kojoj su sahranjeni francuski kraljevi. Poručili su mi da pišem koncert za violinu i simfonijski orkestar. Krenuo sam od dvije metafore. Prva je Sarajevo, a nije mi bilo važno kao mjesto mog rođenja, nego kao metafora za naše vrijeme. Ono što smo vi-

djeli u njemu devedesetih sada gledamo svuda u svijetu. Komšije koje su danas dobre - već sjutra, možda, pucaju u druge samo jer su različitih religija. A onda sam tražio metaforu koja prati muziku. Počeo sam karijeru tako što sam učio violinu u muzičkoj školi i ona mi je bila lijepa metafora. Svira se u tri manira - hrišćanskom: onako kako sviramo klasičnu muziku, klezmer: kako sviraju Jevreji, i orijentalnom - to je način na koji sviraju muslimani na Orijentu. Dakle, pisao sam koncert u formi tri pisma”, objasnio je tada Bregović.

Postavljanje bine na Ćemovskom polju

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

FOTO UBOD Neponovljiva Škotska

Na dlanu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 1818

2011-10-05

Medium level

www.sudokukingdom.com

9 9 6 9

4 6

Puzzle solution:

2 3

1 9

1 8 puzzle 4 7 No. 5 2732 2 9 2014-04-06 6 3 Sudoku

5 7

Sudoku puzzle No. 2731 2014-04-05

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2127

2012-08-09

2 8

5 2 6

8 2

6 6

7 1

2 7

2 8

Medium level

4 4

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

FOTO UBOD Austrija

Karelija, Rusija

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2731

2014-04-05

Medium level

www.sudokukingdom.com

6 9

5 2

6 5

2 2

Puzzle solution:

2014-04-06

Medium level

8 9

9 3 puzzle 5 8 No. 2 3049 1 6 2015-02-17 7 4 Sudoku

5 8

Sudoku puzzle No. 3048 2015-02-16

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2732

6 1

2 5

6 8

6 1

7 7

2 3

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO

POSAO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Potreban konobar šanker za rad u kafiću “Džada” u Bloku 5. Tel. 068/020-307. Zvati poslije 11h.

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Telefon 068/455-388, 067/002021

Restoranu Atrio potreban pizza majstor i pomoćni pizza majstor sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067/613-707

Mali oglasi do 20 riječi

1 dan 1 €

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Kompletna numerološka analiza i prognoza. Savjetodavni tarot i psihološka pomoć. Tel.069/946-041

KUĆE/STANOVI Izdajem lux opremljen jednosoban stan i lux opremljenu garsonjeru u City kvartu. Telefon 067/591-950

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

43 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE

Radio

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

INSPEKCIJE

TAKSI

Ekološka......................... 618-395

Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

OFK Titograd i Miljenović nastavljaju saradnju

46-47

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

CRNA GORA GOSTUJE HRVATSKOJ (SUBOTA, 20H - TVCG2) U PRVOM MEČU BARAŽA ZA SVJETSKO PRVENSTVO U DANSKOJ I NJEMAČKOJ

AJMO LAVOVI, KAKO SAMO VI ZNATE 49

U FINALU ROLAN GAROSA IGRAĆE RAFAEL NADAL I DOMINIK TIM

Kralj šljake ili austrijsko čudo?

50-51

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Foto: ecfc.rs

Branko Brnović na Kupu prijateljstva

BIVŠI SELEKTOR BRANKO BRNOVIĆ POSJETIO KUP PRIJATELJSTVA

Uvijek nam malo nedostaje, navijaću za Srbiju u Rusiji

Branko Brnović na Kupu prijateljstva na Zlatiboru. Poziv prijatelja Save Miloševića - organizatora sjajnog turnira nije mogao da odbije. Bivši fudbaler Budućnosti, Partizana i Espanjola - sva tri tima su učestvovala na Kupu prijateljstva - je uživao u odličnom fudbalu koji su prezentovali omladinske ekipe iz regiona. I pohvalio je turnir na Zlatiboru... “Treba nam što više sličnih turnira. Posebno za klubove sa ovih prostora. Primjera radi, crnogorska liga nije jaka, a Budućnost je pobijedila Torino, remizirala je sa Vojvodinom. To je veliki plus”, rekao je 50-godišnji Brnović za oficijalni sajt Kupa prijateljstva. Današnji klinci su drugačiji u odnosu na Brnino vrijeme... “Utisak je da smo mi nekada igrali sa više želje. Današnji momci su okupirani video igricama i telefonima, a mi smo imali veliku želju za treningom i utakmicama. Izgarali smo na terenu. Danas to malo nedostaje”.

■ OrlOvi i vatreni Brnović je bio selektor Crne Gore od septembra 2011. do decembra 2015, nakon što je četiri godine bio asistent u stručnom štabu “hrabrih sokolova”. Iza sebe je ostavio baraž za EURO 2012 i dva (ne)uspješna ciklusa. “Uvijek nam nešto malo fa-

27 utakmica je odigrao Branko Brnović za reprezentaciju jugoslavije, učestvovao je na sp 1998. u Francuskoj

li. Bili smo u baražu, drugi put izgubili neke mečeve. Ali, selektor Tumbaković ima dosta mladih igrača i odlično radi svoj posao. Nije lako, Crna Gora nema veliki fond igrača. Pokušavamo sa mladima. Treba samo vjerovati, pa se možda jednog dana nađemo na velikom takmičenju”. Crna Gora neće osjetiti čari Svjetskog prvenstva u Rusiji, ali zato hoće Srbija za koju će legenda Espanjola navijati. “Slušam mnogo komentara, ali to je osobina nas sa ovih prostora. Izgubi se jedan meč i odmah krenu napadi. Zašto ovaj, zašto onaj. Selektor je taj koji odlučuje i treba ga pustiti da radi. Srbija je odlična reprezentacija, ali ne treba zaboraviti da se nalazi u teškoj grupi. Brazil je apsolutni favorit, Švajcarska je odlična, Kostarika je mala nepoznanica, ali ima dobrih igrača. Bilo bi dobro da se prođe grupa, ali i ako se ne pro-

đe, nije smak svijeta”, rekao je Podgoričanin, koji se osvrnuo na drugog predstavnika iz regiona - Hrvatsku. “Ima najjaču reprezentaciju sa ovih prostora. Ali, nikada se ne zna. Ni Hrvatska nema laku grupu. Argentina je favorit, Nigerija i Island su odlični. Sada je samo pitanje koliko su igrači istrošeni. Koliko Luka Modrić, kao lider tog tima, može da izdrži. Volio bih da prođu. Prvo Srbija, pa Hrvatska. Ipak, biće baš teško”.

■ veliki žal zbOg

Mundijala 1998.

Nekadašnji vezista je za reprezentaciju Jugoslavije odigrao 27 utakmica, bio je standardan na Svjetskom prvenstvu 1998, kada su “plavi” ispali od Holandije u 1/8 finala u posljednjem minutu utakmice poraz 2:1. “Imali smo mnogo jaku generaciju. Stvarno je šteta što nismo napravili uspjeh. Imali smo takve igrače, da to teško ponovo može da se nađe u jednoj ekipi. Samo naša greška je što nismo uradili nešto više. Olako smo shvatali mečeve. Mislili smo da imamo jake igrače i da će svi da padaju pred nama. Imali smo tu utakmicu sa Njemačkom, vodili 2:0, da je to prošlo kako treba, kasnije bismo imali lakše rivale. Međutim, to smo mi, kada mislimo da će sve biti lako, ispadne mnogo teško”, podvukao je Branko Brnović.

dOŠAO U MLAdOST, OSTAJE U OfK TITOGRAdU

Miljenoviće i afirMacija

Preuzeo je Mladost 2. aprila, osvojio je sa “romantičarima” treće mjesto u prvenstvu i Kup Crne Gore, a od sljedeće sezone će voditi OFK Tiotograd - kako se Mladost opet zove - Aleksandar Miljenović je produžio ugovor sa “crvenima” na godinu dana. “Predstavlja mi veliko zadovoljstvo što smo dogovorili saradnju za narednu godinu, kada će klub nositi staro proslavljeno ime OFK Titograd. Prethodna dva mjeseca obilježena su fenomenalnom zajedničkom saradnjom upravnog odbora i stručnog štaba”, rekao je 54-godišnji Cetinjanin, koji se nada sličnom rezultatu kao u tek završenom prvenstvu... “U novoj sezoni ćemo igrati kvalifikacije za Ligu Evrope, što će biti cilj OFK Titograda za svaku sljedeću godinu. Poseban akcenat stavićemo na afirmaciju mladih igrača i njihovo promovisanje u prvi tim”, rekao je Miljenović nakon što je produžio ugovor. Miljenović je “romantičare” u prethodna dva mjeseca vodio na 13 utakmica, a ostvario je šest pobjeda, četiri remija i tri poraza. Upravu OFK Titograda je najviše kupio osvajanjem masovnijeg takmičenja protiv Igala (2:0). “Crveni” sa Starog aerodro-

fUdBALSKI KLUB BUdUĆNOST ŠALJE MLAdE IGR

Petorica idu na po

Budućnost je već zaboravila užasnu sezonu 2017/18. koja nije donijela ništa od najavljivanog - ni rezultat (duplu krunu), ni igru, ni neku posebnu promociju mladih igrača. Novi trener, 21. po redu od obnove nezavisnosti, Zoran Govedarica će u ponedjeljak obaviti prozivku za narednu sezonu, pričaće o očekivanjima, planovima... A u planovima “plavih” za narednu sezonu neće biti defanzivci Balša Banović, Marko Tući i Nikola Kumburović, vezista Dani-

lo Marković i ofanzivac Driton Camaj. Svih pet pomenutih igrača će otići na pozajmicu kako bi se izborili za minutažu i eventualni povratak u Budućnost. Camaj (21 godina) je debitovao za Budućnost u sezoni 2014/15, sljedeću sezonu je proveo u Interu iz Zaprešića i Dečiću, a onda se vratio među “plave” - odigrao je 42 utakmice u plavom dresu i postigao je dva gola. Banović (20 godina) i Marković (19 godina) su za tri go-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

- aleksandar miljenović joŠ Godinu meĐu ª romantiČarimaº

ev plan: evropa a Mladih igrača

utakmica vodio je do sada aleksandar miljenović bivšu mladost, a sadašnji oFk titograd upisao je šest pobjeda, četiri remija i tri poraza

Aleksandar Miljenović ostaje na kormilu “romantičara”

ma će pripreme za sljedeću sezonu početi 12. juna, a već 23. juna će otputovati na Zlatibor, gdje će boraviti 12 dana. A već sada je jasno da Miljenović u narednoj sezoni neće moći da računa na defanzivca Stefana Cicmila i napadača Admira Adrovića koji su napustili klub, jer žele da se opet probaju u inostranstvu. OFK Titograd je naciljao Aleksandra Vujačića kao zamjenu za najboljeg strijelca domaće lige u istoriji, dok se za Cicmilovom alternativom još traga... B.T.

raČe na kaljenje

ozajmicu

dine u prvom timu odigrali ukupno 49 utakmica - prvi je upisao 16 nastupa, a drugi 33. Kumburović (18 godina) je u tek završenoj sezoni odigrao dvije utakmice, dok 19-godišnji Tući još nije debitovao za seniorski sastav. To je to što se tiče odlazaka, a što se tiče dolazaka na meti Budućnosti su Igor Ivanović i Draško Božović - prvi je teško ostvariva opcija, dok drugi možda opet zaduži dres “plavih”. B.T.

Vojvodina srećnija od Budućnosti

FOTO: ecfc.rs

sport

kup prijateljstva: vojvodina-budućnost 1:1

Od pOlufinala dO 3. mjesta u grupi Omladinci Budućnosti su, u posljednjem 3. kolu “Kupa prijateljstva” u grupi C, remizirali sa Vojvodinom na Zlatiboru (1:1). Taj neriješen rezultat je odveo Vošu u polufinale, dok su “plavi” takmičenje završili kao trećeplasirani u grupi C. A samo malo koncentracije je nedostajalo izabranicima Radislava Dragićevića da se nađu u završnici “Kupa prijateljstva” zajedno sa Sarajevom, Partizanom i Espanjolom. Naš jedini predstavnik na renomiranom turniru je u direktnoj utakmici za polufinale poveo u 42. minutu autogolom Mitrovića, bio je to rezultat koji je vodio plave u “završnicu”,

GRUPA C 1. KOLO Budućnost - Dinamo Vojvodina - Torino 2. KOLO Dinamo - Vojvodina Budućnost - Torino 3. KOLO DANAS, 10.00 Budućnost - Vojvodina Dinamo - Torino 1. Vojvodina 3 2. Dinamo 3 3. Budućnost 3 4. Torino 3

2 2 1 0

1 0 1 0

0:2 2:1 0:3 2:0 1:1 2:0 0 1 1 3

7 6 4 0

ali najbolji strijelac “lala” na Zlatiboru Zukić poravnao rezultat u 55. minutu. Tako je Voša došla do remija koji je odveo u polufinale “Kupa prijateljstva”... B.T.

omladinci boravili u luksemburGu

Solidna mini - turneja

Mora na pozajmicu: Danilo Marković

Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore je odigrala dvije prijateljske utakmice na mini - turneji u Luksemburgu “sokolići” su u prvom meču poraženi sa 3:2, dok su u drugom upisali remi 0:0. Pored uigravanja omladinaca, selektor Milorad Peković je u Luksemburgu izvršio svojevrsnu audiciju za igrače iz dijaspore - igrači rođeni od 2000. do 2004. godine su se okupili u jednu ekipu i odigrali su meč protiv lokalnog U16

tima FK Union - bilo je 2:2. “Što se tiče naših utakmica sa Luksemburgom, u prvoj utakmici je protivnik bio agresivniji, a mi smo pravili individualne greške. Međutim, u drugom meču smo bili bolji. Osjetio se umor kod igrača, ali to nije opravdanje”, rekao je selektor Peković, koji se osvrnuo na učinak fudbalera iz dijaspore... “Zadovoljan sam viđenim kvalitetom”, poručio je selektor omladinske selekcije. B.T.

sport

UROŠ RAČIĆ

Iz Zvezde u Valensiju

Račić Uroš Račić više nije član Crvene zvezde, a karijeru će - mimo svih najava - nastaviti u Valensiji! “Slijepi miševi” će za transfer 20-godišnjeg defanzivnog veziste na žiro račun “crveno - bijelih” platiti 2.200.000 eura! Račić je u Zvezdu stigao marta 2016. iz OFK Beograda, a tokom prošle sezone uživao je veliko povjerenje trenera Vladana Milojevića. Mladi reprezentativac Srbije je odigrao 34 utakmica (18 u startnoj postavi), postigao je tri gola. Za Račića su tokom zime bili zainteresovani Đenova i Gent, ali je Valensija bila najkonkretnija. B.T.

TOTENHEM

Kejn pijevac do ljeta 2024.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

FLORENTINO PEREZ ZVAO SELEKTORA BRAZILA - TITEA

Čujemo se nakon sP

Maurisio Poketino - navodno - nije dovoljno iskusan. Arsen Venger je - navodno - zaboravio kako se osvajaju trofeji. Antonio Konte - navodno - previše je prgav za “kraljevski klub”. Julijan Nigelsman je - navodno - zahvalio predsjedniku Florentinu Perezu što mu je ponudio klupu Real Madrida. Bilo kako bilo, činjenica je da se najveći klub na svijetu nalazi u nezavidnoj situaciji nakon odlaska Zinedina Zidana. Međutim, izgleda da je Perez pronašao rješenje u Brazilu kao što je svojevremeno doveo

Vanderleja Luksemburga - mediji iz zemlje kafe, sambe i fudbala javljaju da je Real kontaktirao selektora karioka Titea! Tite je poručio da je zainteresovan da vodi šampiona Evrope, ali je 57-godišnji stručnjak takođe predsjedniku kraljevskog kluba poručio: “Čujemo se poslije Mundijala”. Sada se postavlja pitanje da li će 71-godišnji Perez biti spreman da čeka do kraja jula na pregovore!? Bilo kako bilo, iskusni Brazilac nikada nije radio u Evropi, dok je u južnoameričkom fudbalu veliko ime, što je dokazao sa Brazilom. B.T.

utakmica je do sada vodio tite selekciju brazila - uPisao je 16 Pobjeda, tri remija i samo jedan Poraz

Kejn Totenhem je završio jedan od najvećih poslova u prelaznom roku - napadač Heri Kejn je produžio ugovor sa pijevcima na šest godina. Dakle, do 2024. godine! Kejnov ugovor vrijedan je 200.000 funti nedjeljno, što je duplo više nego što je visoki 24-godišnji špic do sada zarađivao. Kejn bi sa bonusima trebalo da zarađuje 15 miliona godišnje. Ubitačni centarfor je dvije sezone zaredom osvajao Zlatnu kopačku Premijer lige (2016, 2017), a u tek završenoj sezoni ispred Kejna je bio sjajni Mohamed Salah iz Liverpula (Salah 32 gola, Kejn 30). B.T.

Glumac Rasel Krou, koji tumači lik Maksimusa u filmu “Gladijator”, veliki je fan fudbalskog kluba Roma, pa je tako imao priliku da upozna “princa Rima” Frančeska Totija na humanitarnom prikazivanju filma “Gladijator” u rimskom Koloseumu.

FOTO PRIČA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

SPORT

KARATE PREMIJER LIGA U ISTANBULU

Dulović za bronzu

Protiv Italijana za bronzanu medalju: Dulović Nenad Dulović je još jednom potvrdio svoj veliki kvalitet i sjutra će se boriti za bronzanu medalju na turniru Premijer lige u Istanbulu. Član Omladinca je bio slobodan u prvom kolu kategorije do 60 kilograma, u drugom je savladao Belgijanca Majkla Dasola 4:0, a onda u trećem Ajkuta Kaju iz Turske 5:4. U meču za polufinale poražen je od Iranca Amira Mehdizadeha 2:1, ali je iranski karatista plasmanom u finale povukao našeg borca u repesaž i omogućio mu borbu za odličja.

Dulović je repesažu bio bolji Bjelorusa Olega Melehina 1:0 i izborio meč za odličje. Na putu do pobjedničkog postolja Duloviću stoji Anđelo Krešenco iz Italije. Članica Budućnosti, Biserka Radulović na startu takmičenja pobijedila je Hrvaticu Vlatku Kiuk 3:2, dok je u drugom izgubila od Selin Ksin Ji Li iz Malezije 3:2. Danas će na tatami Marina Raković (do 68 kilograma) i Dragana Konjević (preko 68 kilograma). A.K.

PLIVANJE GRAN PRI MITING U BERLINU

Tadić bez finala na 100 m POK Crne Gore

Prvi takmičarski dan na plivačkom Gran pri mitingu u Berlinu nije donio finale za jedinog crnogorskog predstavnika. Naš paraolimpijac Ilija Tadić zauzeo je 27. mjesto u trci na 100 metara slobodnim stilom u vremenu 1.00.39 minuta u konkurenciji 230 takmičara u spojednim kategorijama od S1 do S10. “U potpunosti sam zadovoljna njegovom trkom na 100 metara. Uz sitne korekcije mislim da će Ilija bi-

ti spreman za Mediteranske igre u Taragoni. Tamo će takođe plivati 100 metara slobodnim stilom, a svakako špic forme očekujem na Evropskom prvenstvu koje će se održati u avgustu u Dablinu”, rekla je Danijela Franeta, trener našeg plivača. Iliju danas očekuje nastup na 50 metara slobodnim stilom. Jedan od najjačih plivačkih mitinga je okupio 560 takmičara iz preko 50 država. A.K.

RG RAFAEL NADAL I DOMINIK TIM U FINALU NEDJELJA, 15H

Rafa za osvetu i 11. titulu Najbolji teniser je stigao na korak od osvajanja 11. titule na njegovom omiljenom turniru - Rafael Nadal plasirao se u finale Rolan Garosa, a na drugoj strani će mu stajati jedini igrač koji ga je pobjeđivao na šljaci u prethodne dvije godine, Dominik Tim. Rafa je lakše nego što se očekivalo savladao Huana Martina del Potra 3:0 (6:4, 6:1, 6:2), dok je Austrijanac prekinuo bajku Marka Čekinata 3:0 (7:5, 7:6, 6:1). Španski teniser je odigrao još jedan odličan meč, a protiv šestog igrača svijeta se mučio samo u prvom setu. Del Potro je imao sedam brejk lopti, ali nijednu nije iskoristio. Nadalu će ovo biti 11. finale Otvorenog prvenstva Francuske, čime je postao jedini igrač uz Rodžera Federera koji je to uspio na jednom Gren slemu. Na drugoj strani Tim je izborio prvo finale na najvećim turnirima u karijeri. Iako Nadal ulazi kao apsolutni favorit u sjutrašnji duel, 24-godišnji igrač zna kako pobijediti “kralja šljake”. On je to učinio nedavno u

HALEP ILI STIVENS?

Prije velikog finala između Nadala i Tima, Pariz će dobiti novu kraljicu za trofej u ženskoj konkurenciji danas će se boriti Simona Halep i Sloan Stivens. Na papiru, favorit je Rumunka koja je u Bulonjsku šumu stiglao kao prva igračica svijeta. Halep je u polufinalu počistila Garbinje Muguruzu. “Ostaću staložena, naći ću način da se opustim, a onda ćemo vidje-

ti šta će se dogoditi. Ali, jedno je sigurno - boriću se za svaki poen”, jasna je Rumunka. Na drugoj strani, Amerikanka je u meču za finale bila bolja od sunarodnice Medison Kej. “Nije bez razloga prva na svijetu”, rekla je Stivens i nastavila. “Niko ti neće pokloniti meč. Ovo je finale Gren slema. Moraš izaći na teren i potruditi se oko svakog poena”.

MEČEVA ODIGRAO JE RAFAEL NADAL NA ROLAN GAROSU, A IZGUBIO JE SAMO DVA

četvrtfinalu Mastersa u Madridu, ali i godinu ranije u četvrtfinalu Rima. “Dominik Tim je nevjerovatan igrač. Pobijedio me je ove godine u Madridu i igra veoma snažno. Moraću da popravim igru i da sjutra prikažem svoj najbolji tenis. Verujem da ću biti spreman za finale. Očekujem da će biti teško, ali ću se boriti do posljednjeg poena”, poručio je Nadal. A.K.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

BARAŽ ZA SP - RUKOMETAŠI CRNE GORE VEČERAS (20h, RTCG 2) GOSTUJU hRVATSKOJ U OSIJEKU

Večeras za devetu titulu šampiona Evrope: Vaterpolisti Pro Reka

FAJNAL EJT LIGE ŠAMPIONA (POLUFINALE)

Pro Reko i Leka protiv Olija za devetu krunu Za titulu novog šampiona Lige šampiona će večeras igrati Pro Reko i Olimpijakos. Aleksandar Ivović i drugovi su savladali žilavi Jug (9:8), dok je četa iz Pireja bila bolja od Barselonete (6:4) u polufinalima finalnog turnira. Najtrofejniji evropski klub je opravdao ulogu favorita protiv ekipe iz Dubrovnika, iako je u jednom trenutku bio u zaostatku. Reko je bolje otvorio meč, poveo 3:1, ali je prije kraja prve četvrtine Jug smanjio na 3:2. Na odmor se otišlo pri rezultatu 4:3 za italijansku ekipu. Međutim, sa dva brza gola hrvatski predstavnik je preokrenuo na 5:4. Krajem treće i početkom četvrte četvrtine Pro Reko pravi seriju 3:0 za 7:5 i do kraja je mirno čuvao stečenu prednost. Leka je u bazenu proveo 26 minuta i nije se upisao u strijelce, dok su najefikasniji bili Filip Filipović sa tri i Franćesko di Fulvio sa dva gola. Sjajna atmosfera koju su na-

U mečU za plasman od 5. do 8. mjesta Breša naših mlađana janovića, vjekoslava paskovića i nikole vUkčevića izgUBila je od solnoka (7:8). nijedan od njih trojice nije Uspio da se Upiše U strijelce. solnok će U dUelU za peto mjesto igrati protiv egera (Uroš čUčković) koji je Bio Bolji od špandaUa (trener petar kovačević i stefan pješivac) 10:6.

semafor

Polufinale Olimpijakos - Barseloneta Pro Reko - Jug

6:4 9:8

Za treće mjesto Večeras 19.00h Barseloneta - Jug

20.30h

Finale Večeras Olimpijakos - Pro Reko

pravili grčki navijači pogurala je “crveno-bijele” u tvrdom meču protiv španskog predstavnika. Olimpijakos je igrao fenomenalno u odbrani, zatvorio prilaze golu u posljednjoj četvrtini i stigao do finala. Četiri minuta bilo je potrebno da se zatrese mreža na jučerašnjem finalu. U odlučujućih osam minuta viđena je nevjerovatna borba na obje polovine bazena, a prvi gol u tom periodu Olimpijakos je postigao na 4:14 do kraja. Sve dileme otklonio je Paulo Obradović na devet sekundi prije kraja za veliko slavlje grčke ekipe. “Kada primite samo četiri gola u polufinalu teško je izgubiti. Imali smo dobre prilike u napadu, ali je njihov golman bio raspoložen. U ovom polufinalu smo pokazali sve ono što nas je krasilo tokom cijele sezone. Finale je veliki meč, sve oči vaterpolo svijeta će biti uprte u nas. Želimo da se opustimo, srećni smo što ćemo igrati taj meč”, rekao je trener Olimpijakosa Todoris Vlakos. Najbolji u redovima pobjedničke ekipe bio je Andro Bušlje sa dva gola, dok su se po jednom upisali Konstantinos Gedunijas, Janis Funtulis, Evgenios Gunas i Obradović. A.K.

Ostati u igri nakOn pakla gradskOg vrta

⌦ Alen Kasmić

Rukometaši Crne Gore su pred jednim od najvećih izazova i mečeva nakon kojih mogu postati heroji nacije - “lavovi” večeras (20h, RTCG 2) u Osijeku gostuju Hrvatskoj u prvom meču baraža za Svjetsko prvenstvo koje se igra naredne godine u Danskoj i Njemačkoj. Selektor Dragan Đukić je još jednom imao problema sa sastavljanjem rostera, jer neće moći da računa na neke od najboljih igrača - Vuka Borozana (ne želi da igra), Nebojšu Simića (povreda) i Vladana Lipovinu (zdravstveni problemi). Kapiten Rade Mijatović, koji je trebao da “upadne” umjesto Simića između stativa otkazao je nastup zbog povrede. Međutim, u dva meča protiv Južne Koreje (pobjeda i poraz) selektor je vidio koliko mogu ostali. “Atmosfera je na vrhunskom nivou, svi su veoma pozitivni i lijepo je biti sa ovim momcima”, rekao je na početku razgovora za Vikend novine Miloš Božović. I upravo će sjajni bek Tatabanje biti jedan od udarnih igrača u crnogorskoj selekciji koja je u Slavoniju otputovala sa jasnim ciljem - u Podgoricu se vratiti sa što povoljnijim rezultatom. Znaju svi da to neće biti nimalo lako, jer je na drugoj strani rukometna velesila koja godinama igra završnice evropskih i svjetskih prvenstava. “Suvišno je pričati o njihovim vrhunskim igračima koji su ključne karike u najboljim klubovima na svijetu. Riječ je o ogromnoj bazi. Njihova prva i druga liga, koje su dosta dobre, imaju više odličnih klubova nego mi igrača koji igraju u inostranstvu. A, da podsje-

Lavove čeka rasprodata dvorana

Poznato je koliko Hrvati vole rukomet i svoju reprezentaciju, a to su potvrdili i ovog puta. Dvorana Gradski vrt u Osijeku je rasprodata i očekuje se paklena atmosfera. Selektor Hrvatske Lino Červar i njegovi izabranici su spremni za okršaj. “Nećemo im dopustiti da nas omlitave, nastupamo sa najjačoj reprezentacijom i moramo dati sve od sebe. Odigrali smo prijateljsku utakmicu uoči EP i pratili ih na prvenstvu. Ni tada nijesu bili kompletni, ali su pokazali da su uigrani. Pokazuju taktičku disciplinu i bili su tvrd orah i za najjače reprezentacija”, rekao je Červar. “Očekuje nas tvrda utakmica i za nas je vrlo bitno da upišemo povoljan rezultat pred revanš. Jer, puno je reprezentacija gostovalo Crnoj Gori sa prednošću, ali se na kraju nijesu uspjeli kvalifikovati na veliko takmičenje. Nama je cilj da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo”. tim - cijela reprezentacija igra u inostranstvu”, jasan je Božović. “Fantastična su reprezentacija, po mom mišljenju u top 5. Ali sa svima može da se igra. Jako je bitan prvi meč u kojem moramo odigrati zrelo i ostati u rezultatskoj neizvjesnosti.” Recept kako igrati protiv “kauboja” selektor Đukić i njegovi momci će tražiti u duelu koji su igrali početkom januara. U generalnoj provjeri

za Evropsko prvenstvo “lavovi” su od večerašnjeg rivala izgubili u Splitu (22:25). Međutim, na tom meču se vidjelo da naši najbolji rukometaši mogu igrati protiv najjačih. “Taj meč je bio jako pozitivan za nas. Igrali smo jako dobro u svim segmentima i pokazali zube pred 10.000 njihovih navijača. Nešto slično moramo ponoviti i večeras. Tada nas je loša završnica koštala bolje rezultata. Ali, sada bih potpisao taj isti rezultat u Osijeku”, poručuje 23-godišnji Božović. Manuel Štrlek, Zlatko Horvat, Igor Karačić, Luka Stepančić i glavni motor Luka Cindrić. Opasnost prijeti sa svake strane, ali “lavovi” znaju od koga sve zavisi. “Naravno. Oko Cindrića se dosta toga vrti. Ali, jako su opasni u kontri i polukontri gdje vrebaju krila Štrlek i Horvat. Takođe, njihova čuvena odbrana ‘5-1’ koja im je donijela toliko medalja na EP, SP i OI. Očekujem takvu defanzivu od prve sekunde”, analizirao je Božović igru protivnika. Revanš meč na programu je 14. juna u dvorani “Verde”. Prvobitna lokacija bila je “Morača”, ali se ona renovira, a zbog pravila odustalo se i od Nikšića. “Priželjkivali smo da igramo u Nikšiću, svi znamo kako je izgledala ta junska noć u kojoj smo savladali Švedsku prošle godine. Publika te nosi, Nikšić je nešto posebno”, ističe Božović i nastavlja. “Vjerujem da ćemo doživjeti nešto slično i u Verde dvorani. Ovom prilikom pozivam navijače i sve one koji nas godinama podržavaju kad je najteže. Dođite da zajedno izguramo ovo, sa vama je sve mnogo lakše i zbog vas sve ovo radimo”, emotivno je poručio Miloš Božović.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

sport

Foto: RSCG

PROSLAVLJENI RUKOMETAŠ SE SELI U KATAR

Ratko ĐuRković na klupi al Rajana

mečeva odigrali su rukometaši Crne gore i Hrvatske do sada - “lavovi” su izgubili sviH pet

Godinu dana je bio bez angažmana, ali je pauza završena - Ratko Đurković novi je trener Al Rajana, saopštio je klub iz Katara. Proslavljeni crnogorski rukometaš je potpisao jednogodišnji ugovor, uz mogućnost produžetka saradnje na još jednu. “Al Rajan je klub sa velikom tradicijom i uvijek je u vrhu katarskog rukometa. Poslije godinu pauze i osvojene titule prvaka sa Borcem iz Banja Luke, ovo je prava prilika da nastavim sa trenerskim poslom i nadam se uspjesima”, kazao je Đurković agenciji MINA. Bivši reprezentativac je u karijeri trenirao Lovćen, Pelister, Patru, Komlo i pomenuti Borac iz Banja Luke. Kao trener je osvojio Kup Crne Gore sa Lovćenom 2010. i titulu prvaka Bosne i Hercegovine sa Borcem 2017. go-

dine. Đurković će biti drugi crnogorski stručnjak na kormilu Al Rajana, nakon Pera Miloševića koji je osvojio titulu. Da podsjetimo - Đurković je u igračkoj karijeri nosio dresove Lovćena, Metaloplastike, Sintelona, Partizana, Bidasoua, Pik Segeda i Bosne. A.K.

RATKO ĐURKOvIć al rajan je klub sa velikom tradicijom i uvijek je u vrhu katarskog rukometa. Poslije godinu pauze i osvojene titule prvaka sa Borcem iz Banja Luke, ovo je prava prilika da nastavim sa trenerskim poslom i nadam se uspjesima

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine. me), Ekonomija: Bojana DESpOTOvIć (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša pAJOvIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana pEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko vUKMIROvIć (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: vedran ILIć (foto@dnovine.me)

Miloš Božović na pripremom meču protiv Južne Koreje

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

SUBOTA

RTCG 2

19.00h

08.00h Srbija - Holandija, basket 08.30h Andora - SAD, basket (ž) 08.50h Češka - Turkmenistan, basket (ž) 09.10h Brazil - Filipini, basket 09.30h Srbija - Novi Zeland, basket 10.00h Italija - Malezija, basket (ž) 10.20h Indonezija - Češka, basket (ž) 10.40h Mongolija - Kanada, basket 11.00h Rusija - Brazil, basket 11.40h Indonezija - Malezija, basket (ž) 12.00h Turkmenistan - Italija, basket (ž) 12.20h Rusija - Kanada, basket 12.40h Filipini - Mongolija, basket 13.00h Partizan - Espanjol, fudbal U18 17.00h F1 Kanada trening 3 18.00h Tofaš - Fenerbahče, košarka 20.00h F1 Kanada kvalifikacije 22.10h SAD - Australija, odbojka 05.30h Francuska - Kazahstan, basket (ž) 05.50h Švajcarska - Argentina, basket (ž)

Spidvej

18.00h Francuska - Argentina, odbojka 20.45h Trento - Armani, košarka

ARENASPORT 1 08.30h 13.15h 16.00h 18.00h 21.00h 00.00h

VRC Italija Movistar - Barselona, futsal VRC Italija FMP - C. zvezda, košarka Francuska - SAD, fudbal Vasko - Sport, fudbal

ARENASPORT 2 18.00h 21.40h

San Francisko - Vašington, bejzbol Argentina - Vels, ragbi

ARENASPORT 3 17.00h Oproštajna utakmica Rosickog 20.00h Danska - Meksiko, fudbal

SPORTKLUB 2 11.00h

Sarajevo - Vojvodina, fudbal 10.30h U18 13.45h 17.30h Mađarska - Australija, fudbal 21.00h 20.00h Fjuri - Seferi, boks 04.10h Bugarska - Poljska, odbojka

SPORTKLUB 3

ARENASPORT 4 Skokovi u vodu Skokovi u vodu Atletiko PR - Vasko, fudbal

SPORTKLUB 1

Rolan Garos Rolan Garos Rolan Garos

06.10h Poljska - Estonija, basket 06.30h Japan - Indonezija, basket 07.00h Kazahstan - Kina, basket (ž) 07.20h Švajcarska - Francuska, basket (ž) 07.40h Estonija - Slovenija, basket 08.00h Japan - Poljska, basket 08.30h Argentina - Kina, basket (ž) 08.50h Njemačka - Mađarska, basket (ž) 09.10h Indonezija - Slovenija, basket 09.30h Hrvatska - Letonija, basket 10.20h Španija - Filipini, basket (ž) 10.40h Holandija - Njemačka, basket 11.00h Jordan - Nigerija, basket 11.20h Ukrajina - Hrvatska, basket 12.00h Španija - Holandija, basket (ž) 12.00h Jordan - Ukrajina, basket 12.40h Nigerija - Letonija, basket 13.00h Filipini - Mađarska, basket (ž) 13.30h Kup prijateljstva finale 16.00h Dijamantska liga 20.10h F1 Kanada 05.30h Rusija - Iran, basket (ž) 05.50h SAD - Uganda, basket (ž)

EUROSPORT 2

12.45h 13.45h 23.00h

Motociklizam Biciklizam MLS, fudbal

17.10h

Moto sport

NEDJELJA

EUROSPORT

11.00h 13.30h Iran - Brazil, odbojka 15.00h 16.00h Rusija - Kina, odbojka 17.15h 18.00h Saragosa - Numansija, fudbal 21.00h J. Koreja - Srbija, odbojka

SPORTKLUB 4

Posljednja provjera za Nejmara i drugove uoči početka Svjetskog prvenstva u Rusiji Brazil - Austrija Arenasport 1, 16h

SPORTKLUB 5

19.50h Hrvatska - Crna Gora, rukomet

SPORTKLUB 1

● NE PROPUSTITE

SPORTKLUB 2 13.30h 18.00h 22.10h Lavovi protiv Hrvatske jure što bolji rezultat pred revanš baraža za Svjetsko prvenstvo Hrvatska - Crna Gora RTCG 2, 19.50h

Kina - Brazil, odbojka Francuska - Srbija, odbojka Kanada - SAD, odbojka

SPORTKLUB 3 07.40h Japan - Italija, odbojka 15.00h VTB za treće mjesto, košarka 18.00h VTB finale, košarka

20.30h

S. Hihon - Valjadolid, fudbal

SPORTKLUB 4 15.00h J. Koreja - Argentina, odbojka 19.10h Australija - Njemačka, odbojka

SPORTKLUB 5 16.00h

Rusija - Iran, odbojka

ARENASPORT 1 09.30h 16.00h 18.00h 21.00h

VRC Italija Brazil - Austrija, fudbal Panatinaikos - Olimpijakos, košarka Frosinone - Ćitadela, fudbal

ARENASPORT 2 12.00h 14.00h 18.30h

VRC Italija Triatlon B. Minhen - Alba, košarka

ARENASPORT 3 18.30h

Palermo - Venecija, fudbal

ARENASPORT 4 10.30h Skokovi u vodu 13.45h Skokovi u vodu 18.30h Barselona - Baskonija, košarka 21.00h Atletiko MG - Fluminense, fudbal

EUROSPORT 11.30h 15.00h

Rolan Garos Rolan Garos

MUNDIJAL

2018.

U ČETVRTAK POČINJE SVJETSKO PRVENSTVO U RUSIJI (14. JUN - 15. JUL)

ZAVJEČNU SLAVU, ZA ZLATNU BOGINJU

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

14. jun, 17h: Rusija - Saudijska Arabija (Lužnjiki, Moskva)

19. jun, 20h: Rusija - Egipat (Sankt Peterburg)

25. jun, 16h: Saudijska Arabija - Egipat (Volgograd)

15. jun, 14h: Egipat - Urugvaj (Jekaterinburg)

20. jun, 17h: Urugvaj - Saudijska Arabija (Rostov)

25. jun, 16h: Urugvaj - Rusija (Samara)

SAUDIJSKA ARABIJA

RUSIJA GOLMANI

GOLMANI

ODBRANA

VEZNI RED

NAPAD

Igor Akinfejev (CSKA Moskva) Vladimir Gabulov (Briž) Andrej Lunev (Zenit)

RIJEČ UREDNIKA

Miloš Antić

Vežite se, polijećemo

To samo fudbal može. Na mjesec dana da zarobi. Da groznica najljepše sporedne stvari na svijetu kao neki zlokobni virus zahvati i parališe cijelu planetu. Mundijal. Nakon četiri godine i one magije Brazila - opet smo tu. Na novom početku - čekajući neke nove junake, da ispišu novu stranicu istorije. U najvećoj zemlji na svijetu - carskoj Rusiji. U 11 gradova, na 12 futurističkih stadiona, 32 reprezentacije boriće se za vječnu slavu. I Zlatnu boginju. Priča kreće 14. juna iz Moskve, a mi, kao redakcija, smo krenuli mnogo ranije. Kroz zanimljive priče, istorijat, heroje i tragičare... odbrojavali smo zajedno sa vama 100 dana do Svjetskog prvenstva. Sada - pet dana prije nego što Adidasov Telstar krene sa moskovskog Lužnjikija pred vama je jedinstveni specijal “Mundijal 2018”. Na 32 strane predstavljeni su nacionalni timovi učesnici najveće smotre, njihovi selektori, sudije, stadioni na kojima će se igrati, životne storije simbola Mundijala, igrači iz Crne Gore koji su nekada bili dio najvećeg spektakla, istorijske fotografije za vječno sjećanje... Kao dokaz da je fudbal - mnogo više od sporta. Način života. Religija. Za mene od 1990. godine, kada sam počeo da živim Mundijal. Da tih mjesec dana posvetim isključivo tome. Mijenjalo se obično samo mjesto praćenja, strast je ostajala ili se povećavala. Vrijeme je za Rusiju. Vežite se, polijećemo... Čeka nas nezaboravna avantura.

3. KOLO

Abdulah Al Muajuf (Al Hilal) Jaser Al Mosailem (Al Ali) Muhamed Al Ovais (Al Ali)

Vladimir Granat (Rubin) Sergej Ignaševič (CSKA Moskva) Fjodor Kudrašov (Rubin) Ilja Kutepov (Spartak Moskva) Andrej Semjonov (Ahmat) Igor Smoljnikov (Zenit) Mario Fernandez (CSKA Moskva)

Mansur Al Arbi (Al Ali) Usama Havsavi (Al Hilal) Ali Abdulaji (Al Hilal) Omar Otman (Al Nasr) Muhamed Al Burak (Al Hilal) Jasil Al Šarani (Al Hilal) Motaz Havsavi (Al Ali)

Juri Žirkov (Zenit) Roman Zobnin (Spartak Moskva) Juri Gazinski (Krasnodar) Alan Džagoev (CSKA Moskva) Aleksander Jerokin (Zenit) Daler Kuzjaev (Zenit) Anton Mirančuk (Lokomotiva Moskva) Aleksander Samedov (Spartak Moskva) Denis Čerišev (Viljareal) Aleksander Golovin (CSKA Moskva)

Salman Al Faraž (Al Hilal) Jahia Al Šeri (Leganjes) Hatan Babir (Al Šabab) Abdulmalek Alkaibri (Al Hilal) Muhamed Kano (Al Hilal) Abdulah Otaif (Al Hilal) Abdulah Al Kaibari (Al Šabab) Husein Al Mokavi (Al Ali) Tajser Al Džasam (Al Ali) Salem Al Davsari (Viljareal)

Artjom Dzjuba (Arsenal Tula) Aleksej Mirančuk (Lokomotiva Moskva) Fjodor Smolov (Krasnodar) SELEKTOR: Stanislav Čerčesov Nadimak: Zbornaja Najveći uspjeh na SP: Četvrto mjesto 1996. kao SSSR Najbolji strijelac: Oleg Blohin (42) Najviše utakmica: Sergej Ignaševič (120)

Muhamed Al Sahlavi (Al Nasr) Fahad Al Muvalad (Levante) Muhamed Asiri (Al Ali) SELEKTOR: Huan Antonio Pici

Alan Džagoev

Nadimak: Zeleni sokolovi Najveći uspjeh na SP: Osmina finala 1994. Najbolji strijelac: Madžid Abdula (71) Najviše utakmica: Mohamed Al-Daija (178)

EGIPAT GOLMANI

Esam El Hadari (Al Tavun) Mohamed El Šenavi (Al Ahli) Šerif Ekrami (Al Ahli)

Muhamed Al Sahlavi

URUGVAJ GOLMANI

Mohamed Salah

ODBRANA

Ahmed Fathi (Al Ahli) Sad Samir (Al Ahli) Ajman Ašraf (Al Ahli) Mohamed Abdel Šafi (Al Ahli) Ahmed Hegazi (VBA) Ali Gabr (Zamalek) Ahmed Elmohamadi (Aston Vila) Omar Gaber (LAFC) Mahmud Hamdi El-Venš (Zamalek)

VEZNI RED

Tarek Hamed (Zamalek) Mahmud Abdel-Razik Šikabala (Zamalek) Abdalah El Said (Al Ahli) Sam Morsi (Vigan) Mohamed Elneni (Arsenal) Ramadan Sobhi (Stouk) Mahmud Trezege (Kasimpasa) Amr Varda (PAOK) Mohamed Salah (Liverpul)

NAPAD

Marvan Mohsen (Al Ahli) Mahmud Kahraba (Zamalek) SELEKTOR: Hektor Kuper Nadimak: Faraoni Najveći uspjeh na SP: Grupna faza (jedna pobjeda) 1934. Najbolji strijelac: Hosam Hasan (69) Najviše utakmica: Ahmed Hasan (184)

Fernando Muslera (Galatasaraj) Martin Silva (Vasko da Gama) Martin Kampanja (Independijente)

ODBRANA

Dijego Godin (Atletiko Madrid) Sebastijan Koates (Sporting Lisabon) Hose Marija Himenez (Atletiko Madrid) Maksi Pereira (Porto) Gaston Silva (Independijente) Martin Kaseres (Lacio) Giljermo Varela (Penjarol)

VEZNI RED

Nahitan Nandez (Boka Juniors) Lukas Toreira (Sampdorija) Matijas Vesino (Inter) Rodrigo Bentankur (Juventus) Karlos Sančez (Monterej) Đorđan De Araskaeta (Kruzeiro) Dijego Laksal (Đenova) Kristijan Rodrigez (Penjarol) Džonatan Uretaviskaja (Monterej)

NAPAD

Kristijan Stuani (Đirona) Maksi Gomez (Selta) Edinson Kavani (PSŽ) Luis Suarez (Barselona) SELEKTOR: Oskar Tabarez Nadimak: Urusi Najveći uspjeh na SP: Šampioni 1930. i 1950. Najbolji strijelac: Luis Suarez (50) Najviše utakmica: Maksi Pereira (124)

Luis Suarez

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

3. KOLO

15. jun, 17h: Maroko - Iran (Sankt Peterburg)

20. jun, 14h: Portugal - Maroko (Lužnjiki, Moskva)

25. jun, 20h: Španija - Maroko (Kalinjingrad)

15. jun, 20h: Portugal - Španija (Soči)

20. jun, 20h: Iran - Španija (Kazanj)

25. jun, 20h: Portugal - Iran (Saransk)

ŠPANIJA

PORTUGAL GOLMANI

GOLMANI

Antoni Lopez (Lion) Beto (Gectepe) Rui Patrisio (Sporting)

Kristijano Ronaldo

ODBRANA

Bruno Alveš (Glazgov Rendžers) Sedrik Soareš (Sautempton) Žoze Fonte (Dalijan Jifang) Mario Rui (Napoli) Pepe (Bešiktaš) Rafael Gereiro (Borusija Dortmund) Rikardo Pereira (Porto) Ruben Dijaz (Benfika)

David De Hea (Mančester junajted) Kepa Arizabalaga (Atletik Bilbao) Pepe Reina (Napoli)

ODBRANA

Đordi Alba (Barselona) Pike (Barselona) Sezar Aspilikueta (Čelsi) Dani Karvahal (Real Madrid) Naćo Fernandez (Real Madrid) Serhio Ramos (Real Madrid) Naćo Monreal (Arsenal) Alvaro Odriozola (Sosijedad)

VEZNI RED

Adrijen Silva (Lester) Bruno Fernandeš (Sporting) Žoao Mario (Vest Hem) Žoao Mutinjo (Monako) Manuel Fernandes (Lokomotiva) Vilijam Karvaljo (Sporting)

Isko (Real) Serhio Buskets (Barselona) Andres Injesta (Visel Kobe) Tijago Alkantara (Bajern) David Silva (Mančester siti) Saul Nigez (Atletiko Madrid) Koke (Atletiko Madrid)

NAPAD

Andre Silva (Milan) Bernardo Silva (Mančester siti) Kristijano Ronaldo (Real Madrid) Želson Martins (Sporting) Gonzalo Guedeš (Valensija) Rikardo Kvarežma (Bešiktaš) SELEKTOR: Fernando Santoš

Marko Asensio (Real Madrid) Lukas Vaskez (Real Madrid) Jago Aspas (Selta) Dijego Kosta (Atletiko Madrid) Rodrigo Moreno (Valensija) SELEKTOR: Žulen Lopetegi Nadimak: Crvena furija Najveći uspjeh na SP: Šampioni 2010. Najbolji strijelac: David Vilja (59) Najviše utakmica: Iker Kasiljas (167)

Nadimak: Selesao Najveći uspjeh na SP: Treće mjesto 1966. Najbolji strijelac: Kristijano Ronaldo (81) Najviše utakmica: Kristijano Ronaldo (149)

MAROKO

IRAN

GOLMANI

Monir El Kajui (Numansija) Jasin Bono (Đirona) Ahmed Reda (Itihad Tandžer)

GOLMANI Mehdi Benatija

Alireza Bejranvand (Persepolis) Rašid Mazaheri (Zob Ahan) Amir Abedzadeh (Maritimo)

ODBRANA

VEZNI RED

Nabil Dirar (Fenerbahče) Hakimi Ašraf (Real Madrid) Mehdi Benatija (Juventus) Ganem Sais (Vulverhempton) Badr Banun (Radža Kazablanka) Maruan Da Kosta (Bašakšehir) Hamza Mendil (Lil) Karim El Ahmadi (Fejnord) Mbark Busufa (Al Džazira) Junes Belanda (Galatasaraj) Sofijan Amrabet (Fejnord) Jusef Ait Benaser (Kaen) Fajčal Fažr (Hetafe) Amin Arit (Šalke)

NAPAD

Hakim Zijeh (Ajaks) Nuredin Amrabet (Leganes) Halid Butaib (Malatija) Ajub El Kabi (Berkan) Azit Buadu (Sankt Pauli) Mehdi Karsela (Standard Lijež) SELEKTOR: Erve Renar Nadimak: Atlanski lavovi Najveći uspjeh na SP: Osmina finala 1986. Najbolji strijelac: Ahmed Faras (42) Najviše utakmica: Abdelmažid Dolmi (142)

Andres Injesta

Ramin Rezajean (Ostende) Mohamed Reza Kanzadeh (Padideh) Morteza Puraliganji (Al Sad) Pejman Montazeri (Esteglal) Sejed Džalal Hoseini (Esteglal) Milad Mohamadi (Ahmat Grozni) Rozber Češmi (Esteglal) Said Ezatolahi (Amkar) Masud Šođaei (AEK) Mahdi Torabi (Saipa) Aškan Deđaga (Notingem Forest) Omid Ebrahimi (Esteglal) Ehsan Hajsafi (Olimpijakos) Vahid Amiri (Persepolis) Karim Ansarifard (Olimpijakos)

NAPAD

Alireza Jahanbakš (AZ Alkmar) Mahdi Taremi (Al Garafa) Sardar Azmun (Rubin Kazanj Saman Godos (Ostersund) Reza Gohanedžad (Heerenveen) SELEKTOR: Karlos Keiroš Nadimak: Persijci Najveći uspjeh na SP: Grupna faza (jedna pobjeda) 1998. Najbolji strijelac: Ali Daei (109) Najviše utakmica: Džavad Nekunam (151)

Sardar Azmun

⌦ Priredio: Bojan Topalović

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 7. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

3. KOLO

16. jun, 12h: Francuska - Australija (Kazanj)

21. jun, 14h: Francuska - Peru (Jekaterinburg)

26. jun, 16h: Australija - Peru (Soči)

16. jun, 18h: Peru - Danska (Saransk)

21. jun, 17h: Danska - Australija (Samara)

26. jun, 16h: Danska - Francuska (Lužnjiki, Moskva)

AUSTRALIJA

FRANCUSKA GOLMANI

GOLMANI

Ugo Ljoris (Totenhem) Stiv Mandanda (Olimpik Marsej) Alfons Areola (PSŽ)

Antoan Grizman

ODBRANA

Presnel Kimpembe (PSŽ) Rafael Varan (Real Madrid) Samjuel Umtiti (Barselona) Đibril Sidibe (Monako) Lukas Ernandez (Atletiko Madrid) Bendžamin Pavar (Štutgart) Adil Rami (Olimpik Marsej) Bendžamin Mendi (Mančester siti)

Bred Džouns (Fejnord) Met Rajan (Brajton) Deni Vuković (Genk)

Tim Kejhi

ODBRANA

Aziz Behič (Bursaspor) Miloš Degenek (Jokohama) Metju Jurman (Suvon) Džejms Meredit (Milvol) Džoš Risdon (Vestern Sidnej) Trent Seinsburi (Grashopers)

VEZNI RED

Pol Pogba (Mančester junajted) Toma Lemar (Monako) Korentan Toliso (Bajern Minhen) Ngolo Kante (Čelsi) Blez Matuidi (Juventus) Stiven Nzonzi (Sevilja)

Džekson Irvin (Hal) Mile Jedinak (Aston Vila) Robi Kruse (Bohum) Masimo Luongo (KPR) Mark Miligan (Al Ahli) Aron Muj (Hadersfild) Tom Rogić (Seltik) Tim Kejhil (Milvol)

NAPAD

VEZNI RED

Floran Tovan (Olimpik Marsej) Olivije Žiru (Čelsi) Antoan Grizman (Atletiko Madrid) Kilijan Mbape (PSŽ) Osman Dembele (Barselona) Nabil Fekir (Lion) SELEKTOR: Didije Dešamp

Daniel Arzani (Melburn Siti) Tomi Jurić (Lucern) Metju Leki (Herta) Endrju Nabut (Urava) Dimitri Petratos (Njukasl Džets) Džejmi Meklaren (Hibernian) SELEKTOR: Bert van Marvajk Nadimak: Kenguri Najveći uspjeh na SP: Osmina finala 2006. Najbolji strijelac: Tim Kejhil (50) Najviše utakmica: Mark Švarcer (109)

Nadimak: Trikolori Najveći uspjeh na SP: Šampioni 1998. Najbolji strijelac: Tijeri Anri (51) Najviše utakmica: Lilijan Turam (142)

PERU GOLMANI

GOLMANI

Pedro Galese (Verakruz) Karlos Kaseda (Verakruz) Hose Karvaljo (UTC)

Kasper Šmajhel (Lester) Jonas Losl (Hadersfild) Frederik Ronov (Brondbi)

ODBRANA

Aldo Korzo (Univerzitario) Luis Advinkula (Lobos) Migel Arauho (Alijansa Lima) Alberto Rodriguez (Žunior) Kristijan Ramos (Verakruz) Anderson Santamarija (Puebla) Migel Trauko (Flamengo) Nilson Lojola (Melgar)

VEZNI RED

Paolo Hurtado (Vitoria Gimaraeš) Kristijan Kueva (Sao Paulo) Renato Tapia (Fejnord) Andi Polo (Portland) Vilder Kartagena (Verakruz) Jošimar Jotun (Orlando) Edison Flores (Alborg) Pedro Akinjo (Leon)

DANSKA ODBRANA

Paolo Gerero

Simon Kjer (Sevilja) Andreas Kristijansen (Čelsi) Matijas Jorgensen (Hadersfild) Janik Vestergard (Borusija Menhengladbah) Henrik Dalsgard (Brentford) Jens Larsen (Udineze) Jonas Knudsen (Ipsvič)

VEZNI RED

Vilijam Kvist (Kopenhagen) Tomas Dilejni (Verder Bremen) Kristijan Eriksen (Totenhem) Lase Šene (Ajaks) Lukas Lerager (Bordo) Mikael Kron Deli (Deportivo La Korunja)

NAPAD

Andre Kariljo (Votford) Džeferson Farfan (Lokomotiva Moskva) Raul Ruidiaz (Morelija) Paulo Gerero (Flamengo) SELEKTOR: Rikardo Gareka

Pjone Sisto (Selta) Martin Brajtvajt (Bordo) Andreas Kornelijus (Atalanta) Kasper Dolberg (Ajaks) Nikolaj Jorgensen (Fejnord) Viktor Fišer (Kopenhagen) Jusuf Poulsen (Lajpcig) SELEKTOR: Age Hareide

Nadimak: Inke Najveći uspjeh: Četvrtfinale 1970. Najbolji strijelac: Paolo Gerero (32) Najviše utakmica: Roberto Palasios (128)

Nadimak: Vikinzi Najveći uspjeh na SP: Četvrtfinale 1998. Najbolji strijelac: Jon Dal Tomason (52) Najviše utakmica: Piter Šmajhel (129)

NAPAD

Kristijan Eriksen

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 7. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

21. jun, 17h: Argentina - Hrvatska (Nižnji Novgorod)

26. jun, 20h: Island - Hrvatska (Rostov)

16. jun, 21h: Nigerija - Hrvatska (Kalinjingrad)

22. jun, 17h: Nigerija - Island (Volgograd)

26. jun, 20h: Argentina - Nigerija (Sankt Peterburg)

ISLAND

GOLMANI

ODBRANA

GOLMANI Lionel Mesi

Gabrijel Merkado (Sevilja) Nikolas Otamendi (Mančester siti) Federiko Facio (Roma) Markos Roho (Mančester junajted) Kristijan Ansaldi (Torino) Markos Akunja (Sporting Lisabon) Nikolas Taljafiko (Ajaks)

Hans Haldorson (Randers) Runar Runarson (Nordsjeland) Frederik Šram (Roskilde)

ODBRANA

Havijer Maskerano (Hebei) Eduardo Salvio (Benfika) Lukas Bilja (Milan) Ever Banjega (Sevilja) Đovani Lo Selso (PSŽ) Manuel Lansini (Vest Hem) Anhel Di Marija (PSŽ) Maksimilijano Mesa (Independijente) Kristijan Pavon (Boka Juniors)

VEZNI RED

NAPAD

Aron Gunarson (Kardif) Gilfi Sigurdson (Everton) Emil Halfredson (Udineze) Birkir Bjarnason (Aston Vila) Johan Gudmundson (Barnli) Olafur Skulason (Karabuk) Arnor Traustason (Malme) Rurik Gislason (Sandhauzen)

Paulo Dibala (Juventus) Serhio Agero (Mančester siti) Gonzalo Iguain (Juventus) Lionel Mesi (Barselona) SELEKTOR: Horhe Sampaoli

Alfred Finbogason (Augzburg) Jon Bedvarson (Reding) Bjern Sigurdarson (Rostov) Albert Gudmundson (PSV Ajndhoven) SELEKTOR: Heimir Halgrimson Nadimak: Ribari Najveći uspjeh na SP: Debitanti Najbolji strijelac: Ejdur Gudjonsen (26) Najviše utakmica: Runar Kristinson (104)

Nadimak: Gaučosi Najveći uspjeh na SP: Šampioni 1978. i 1986. Najbolji strijelac: Lionel Mesi (61) Najviše utakmica: Havijer Zaneti (143)

HRVATSKA

NIGERIJA

GOLMANI

GOLMANI Mehdi Benatija

Ikečukvu Ezenva (Enjimba) Danijel Akpei (Čipa junajted) Frensis Uzo (Deportivo La Korunja)

ODBRANA

VEZNI RED

NAPAD

Nadimak: Vatreni Najveći uspjeh na SP: Treće mjesto 1998. Najbolji strijelac: Davor Šuker (45) Najviše utakmica: Darijo Srna (134)

Nadimak: Super orlovi Najveći uspjeh na SP: Osmina finala 1994, 1998. i 2014. Najbolji strijelac: Rašidi Jekini (37) Najviše utakmica: Vinsent Enijama i Josep Jobo (101)

Vedran Ćorluka (Lokomotiva Moskva) Domagoj Vida (Bešiktaš) Dejan Lovren (Liverpul) Šime Vrsaljko (Atletiko Madrid) Josip Pivarić (Dinamo Kijev) Ivan Strinić (Sampdorija) Tin Jedvaj (Bajer Leverkusen) Duje Ćaleta Car (Red Bul Salcburg) Luka Modrić (Real Madrid) Ivan Rakitić (Barselona) Mateo Kovačić (Real Madrid) Milan Badelj (Fiorentina) Marcelo Brozović (Inter) Filip Bradarić (Rijeka) Mario Mandžukić (Juventus) Ivan Perišić (Inter) Nikola Kalinić (Milan) Andrej Kramarić (Hofenhajm) Marko Pjaca (Šalke) Ante Rebić (Ajntraht) SELEKTOR: Zlatko Dalić

Gulfi Sigurdson

Birkir Sevarson (Valur) Ragnar Sigurdson (Rostov) Kari Arnason (Aberdin) Ari Skulason (Lokeren) Sverir Ingason (Rostov) Herdur Magnuson (Bristol Siti) Samuel Fridjounson (Valerenga) Houlmar Ejolfson (Levski)

VEZNI RED

Danijel Subašić (Monako) Lovre Kalinić (Gent) Dominik Livaković (Dinamo)

3. KOLO

16. jun, 15h: Argentina - Island (Spartak arena, Moskva)

ARGENTINA Serhio Romero (Mančester junajted) Vilfredo Kabaljero (Čelsi) Franko Armani (River Plata)

Viktor Mozes

Vilijam Trost Ekong (Bursaspor) Leon Balogun (Majnc) Kenneth Omeru (Kašimpasa) Brajan Idovu (Amkar Perm) Čidozi Avazijem (Nant) Abdulahi Šehu (Bursaspor) Elderson Ečiejile (Serkl Briž) Tiron Ebuehi (ADO Den Haag) Džon Obi Mikel (Tijanđin Teda) Ogennji Onazi (Trabzonspor) Džon Ogu (Hapoel Ber Ševa) Vilfred Ndidi (Lester) Ogenekaro Etebo (Las Palmas) Džoel Obi (Torino) Odion Igalo (Čangčun Jatai) Ahmed Musa(CSKA Moskva) Viktor Mozes (Čelsi) Aleks Ivobi (Arsenal) Keleči Ihenačo (Lester) Simeon Nvankvo (Krotone) SELEKTOR: Gernot Ror

⌦ Priredio: Bojan Topalović

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 7. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

3. KOLO

17. jun, 14h: Kostarika - Srbija (Samara)

22. jun, 14h: Brazil - Kostarika (Sankt Peterburg)

27. jun, 20h: Srbija - Brazil (Spartak arena, Moskva)

17. jun, 20h: Brazil - Švajcarska (Rostov)

22. jun, 20h: Srbija - Švajcarska (Kalinjingrad)

27. jun, 20h: Švajcarska - Kostarika (Nižnji Novgorod)

ŠVAJCARSKA

BRAZIL GOLMANI

GOLMANI

Alison (Roma) Ederson (Mančester siti) Kasio (Korintijans)

Nejmar

Roman Burki (Dortmund) Ivan Mvogo (Lajpcig) Jan Somer (Borusija Menhengladbah)

ODBRANA

VEZNI RED

Danilo (Mančester siti) Marselo (Real Madrid) Markinjos (PSŽ) Miranda (Inter) Tijago Silva (PSŽ) Fagner (Korintijans) Žeromel (Gremio) Felipe Luis (Ateltiko Madrid)

Đerdan Šaćiri

Manuel Akanži (Dortmund) Joan Đuru (Antalija) Niko Elvedi (Borusija Menhengladbah) Mihael Lang (Bazel) Stefan Lihtštajner (Juventus) Fransoa Mubanđe (Tuluz) Rikardo Rodrigez (Milan) Fabijan Šar (Deportivo)

Kasemiro (Real Madrid) Fernandinjo (Mančester siti) Paulinjo (Barselona) Fred (Šahtjor) Felipe Kutinjo (Barselona) Renato Augusto (Peking) Vilijan (Čelsi)

Valon Behrami (Udineze) Blerim Džemaili (Bolonja) Želson Fernandes (Ajntraht) Remo Frojler (Atalanta) Đerdan Šaćiri (Stouk) Granit Džaka (Arsenal) Denis Zakarija (Borusija Menhengladbah) Stiven Zuber (Hofenhajm)

NAPAD

Nejmar (PSŽ) Gabrijel Žezus (Mančester siti) Roberto Firmino (Liverpul) Tajson (Šahtjor) Daglas Kosta (Juventus) SELEKTOR: Tite

Josip Drmić (Borusija Menhengladbah) Bril Embolo (Šalke) Mario Gavranović (Dinamo Zagreb) Haris Seferović (Benfika) SELEKTOR: Vladimir Petković

Nadimak: Karioke Najveći uspjeh na SP: Šampioni 1958, 1962, 1970, 1994. i 2002. Najbolji strijelac: Pele (77) Najviše utakmica: Kafu (142)

Nadimak: Sajdžiije Najveći uspjeh na SP: Četvrtfinale 1954. Najbolji strijelac: Aleksander Fraj (42) Najviše utakmica: Hajnc Herman (118)

SRBIJA

KOSTARIKA

GOLMANI

Vladimir Stojković (Partizan) Marko Dmitrović (Eibar) Predrag Rajković (Makabi Tel Aviv)

Kejlor Navas (Real Madrid) Patrik Pemberton (Alahuelense) Leonel Moreira (Herediano)

ODBRANA

Antonio Rukavina (Viljareal) Branislav Ivanović (Zenit) Duško Tošić (Gvangžu R&F) Aleksandar Kolarov (Roma) Milan Rodić (Crvena zvezda) Miloš Veljković (Verder) Nikola Milenković (Fjorentina) Uroš Spajić (Krasnodar)

ODBRANA

Kristijan Gamboa (Seltik) Jan Smit (Norčeping) Ronald Matarita (Njujork siti) Brajan Ovijedo (Sanderlend) Oskar Duarte (Espanjol) Đankarlo Gonzales (Bolonja) Fransisko Kalvo (Minesota junajted) Kendal Voston (Vankover Vajtkeps) Džoni Akosta (Agilas Dorados)

Paolo Gerero

VEZNI RED

Nemanja Matić (Mančester junajted) Luka Milivojević (Kristal Palas) Marko Grujić (Kardif) Sergej Milinković Savić (Lacio) Adem Ljajić (Torino) Filip Kostić (Hamburg) Dušan Tadić (Sautempton) Andrija Živković (Benfika) Nemanja Radonjić (Crvena zvezda)

David Guzman (Portland) Jelcin Teheda (Lozana) Selso Borhes (Deportivo La Korunja) Rendal Azofeifa (Eredijano) Rodni Valas (Njujork siti) Brajan Ruiz (Sporting Lisabon) Danijel Kolindres (Saprisa) Kristijan Bolanos (Saprisa)

NAPAD

Aleksandar Mitrović (Fulam) Aleksandar Prijović (PAOK) Luka Jović (Ajntraht) SELEKTOR: Mladen Krstajić Nadimak: Orlovi Najveći uspjeh na SP: Polufinale 1930. Najbolji strijelac: Stjepan Bobek (38) Najviše utakmica: Dejan Stanković (103)

Džoan Venegas (Saprisa) Džoel Kempbel (Betis) Marko Urena (Los Anđeles) SELEKTOR: Oskar Ramirez

Nemanja Mitić

Nadimak: La Sele Najveći uspjeh na SP: Četvrtfinale 2014. Najbolji strijelac: Rolando Fonseka (47) Najviše utakmica: Valter Kenteno (137)

Kejlor Navas

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 7. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

3. KOLO

17. jun, 17h: Njemačka - Meksiko (Lužnjiki, Moskva)

23. jun, 17h: Njemačka - Švedska (Soči)

27. jun, 16h: Južna Koreja - Njemačka (Kazanj)

18. jun, 14h: Južna Koreja - Švedska (Nižnji Novgorod)

23. jun, 20h: Južna Koreja - Meksiko (Rostov)

27. jun, 16h: Meksiko - Švedska (Jekaterinburg)

MEKSIKO

NJEMAČKA GOLMANI

GOLMANI

Manuel Nojer (Bajern Minhen) Kevin Trap (Pari Sen Žermen) Mark Andre ter Štegen (Barselona)

Giljermo Očoa (Standard Lijež) Alfredo Talavera (Toluka) Žesus Korona (Kruz Azul)

Tomas Miler

ODBRANA

Marvin Platenhart (Herta Berlin) Jonas Hektor (Keln) Matijas Ginter (Borusija Menhengladbah) Mats Humels (Bajern Minhen) Niklas Šule (Bajern Minhen) Antonio Rudiger (Čelsi) Žerom Boateng (Bajern Minhen) Džošua Kimih (Bajern Minhen)

Havijer Ernandez

ODBRANA

Karlos Salsedo (Ajntraht Frankfurt) Diego Rejes (Porto), Hektor Moreno (Real Sosijedad) Ugo Ajala (Tigres) Edson Alvarez (Amerika) Žesus Galjardo (Monterej) Migel Lajun (Sevilja)

VEZNI RED

Rafael Markez (Atlas) Hector Erera (Porto) Džonatan Dos Santos (LA Galaksi) Đovani Dos Santos (LA Galaks) Andres Gvardado (Real Betis) Marco Fabijan (Ajntraht Frankfurt)

Sami Kedira (Juventus) Toni Kros (Real Madrid) Ilkaj Gundogan (Mančester siti) Sebastijan Rudi (Bajern Minhen) Mesut Ozil (Arsenal) Julian Brant (Bajer Leverkuzen) Leon Gorecka (Šalke 04) Julian Draksler (Pari Sen Žermen),

NAPAD

Havijer Ernandez (Vest Hem) Raul Himenez (Benfika) Oribe Peralta (Amerika) Žesus Korona (Porto) Karlos Vela (Los Anđeles) Havijer Akinjo (Tigres) Irving Lozano (PSV Ajndhoven) SELEKTOR: Huan Karlos Osorio

NAPAD

Marko Rojs (Borusija Dortmund) Timo Verner (Lajpcig) Mario Gomez (Volfsburg) Tomas Miler (Bajern Minhen) SELEKTOR: Joakim Lev Nadimak: Panceri Najveći uspjeh na SP: Šampioni 1954, 1974, 1990, Najbolji strijelac: Miroslav Klose (71) Najviše utakmica: Lotar Mateus (150)

Nadimak: Sombrerosi Najveći uspjeh na SP: Četvrtfinale 1970. i 1986. Najbolji strijelac: Havijer Ernandez (49) Najviše utakmica: Klaudio Suarez (177)

2014.

ŠVEDSKA

JUŽNA KOREJA

GOLMANI

Robin Olsen (Kopenhagen) Kristofer Nordfelft (Svonsi) Karl Johan Jonson (Gengamp)

ODBRANA

Mikael Lustig (Seltik) Andreas Grankvist (Krasnodar) Viktor Lindelof (Mančester junajted) Ludvig Augustinson (Vedrer) Pontus Janson (Lids) Emil Kraft (Bolonja) Filip Helander (Bolonja) Martin Olson (Svonsi)

VEZNI RED

Sebastijan Larson (Hal siti) Gustav Svenson (Sijetl) Albin Ekdal (Hamburg) Emil Forsberg (Lajpcig) Viktor Klaeson (Krasnodar) Džimi Durmaz (Tuluz) Markus Rohden (Krotone) Oscar Hiljemark (Đenova)

NAPAD

Markus Berg (Al Ain) Džon Gvideti (Alaves) Isak Telin (Tuluz) Ola Tojvonen (Vasland Beveren) SELEKTOR: Jane Anderson Nadimak: Tri krune Najveći uspjeh: Treće mjesto 1950. i 1994. Najbolji strijelac: Zlatan Ibrahimović (62) Najviše utakmica: Anders Svenson (148)

GOLMANI Emil Forsberg

Seung Đu Kim (Visel Kobe) Đin Hjeon Kim (Serezo Osaka), Hjun Wu Čo (Daegu)

Heung Min Son

ODBRANA

Jang Gvon Kim (Gvangžu Evergrande) Hjun So Jang (Tokio) Seung Hjun Jung (Sagan Tosu) Jong Sun Jun (Seongnam) Ban Suk Oh (Džedžu) Min Vu Kim (Sangdžu Sangmu) Jo Ho Park (Ulsan) Čul Hong (Sangdžu Sangmu) Jo Han Go (Seul) Jong Li (Jeonbuk)

VEZNI RED

Sung Jueng Ki (Svonsi) Vu Jang Jung (Visel Kobe) Se Jong Ju (Asan Mugungva) Ja Čeol Ko (Augsburg) Jae Sung Li (Jeonbuk) Seung Vu Li (Verona) Seon Min Mun (Inčon)

NAPAD

Šin Vuk Kim (Jeonbuk) Heung Min Son (Totenhem) Hi Čan Hvang (Salcburg) SELEKTOR: Šin Tae Jong Nadimak: Tigrovi Najveći uspjeh na SP:: Četvrto mjesto 2002. Najbolji strijelac: Ča Bum Kun (58) Najviše utakmica: Ča Bum Kun (136)

⌦ Priredio: Bojan Topalović

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 7. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

3. KOLO

18. jun, 17h: Belgija - Panama (Soči)

23. jun, 14h: Belgija - Tunis (Spartak arena, Moskva)

28. jun, 20h: Engleska - Belgija (Kalinjingrad)

18. jun, 20h: Tunis - Engleska (Volgograd)

24. jun, 14h: Engleska - Panama (Nižnji Novgorod)

28. jun, 20h: Panama - Tunis (Saransk)

PANAMA

BELGIJA GOLMANI

GOLMANI

Tibo Kurtoa (Čelsi) Simon Minjole (Liverpul) Koen Kastels (Volfsburg)

Eden Azar

ODBRANA

Tomas Menije (PSŽ) Tobi Aldervereld (Totenhem) Dedrik Bojata (Seltik) Jan Vertongen (Totenhem) Tomas Vermalen (Totenhem) Vinsent Kompani (Mančester Siti)

Hose Kalderon (Čorilo) Haime Penedo (Dinamo Bukurešt) Aleks Rodrigez (San Francisko)

ODBRANA

Felipe Baloj (Munisipal) Harold Kamings (San Hoze) Erik Dejvis (Dunajska Streda) Fidel Eskobar (Njujork) Adolfo Mačado (Hjuston) Majkl Muriljo (Njujork) Luis Ovale (Olimpija) Roman Tores (Sijetl)

VEZNI RED

Leander Dendonker (Anderleht) Aksel Vitsel (Tjanđin) Kevin De Brujne (Mančester siti) Maruan Felaini (Mančester junajted) Musa Dembele (Totenhem) Juri Tilemans (Monako) Janik Karasko (Dalijan) Naser Čadli (VBA) Adnan Januzaj (Real Sosijedad)

VEZNI RED

Edgar Barsenas (Tapačula) Armando Kuper (Univerzidad de Čile) Anibal Godoj (San Hoze) Gabrijel Gomez (Atletiko Bukaramanga) Valentin Pimentel (Plaza Amador) Hoze Luis Rodrigez (Gent) Rikardo Avila (Gent)

NAPAD

Eden Azar (Čelsi) Dris Mertens (Napoli) Torgan Azar (Borusija Menhengladbah) Miči Batšuaji (Čelsi) Romelu Lukaku (Mančester junajted) SELEKTOR: Roberto Martinez

Abdiel Aroho (Alajuelense) Ismael Diaz (Deportivo Fabril) Blas Perez (Munisipal) Luis Tehada (Sport bojs) Gabrijel Tores (Huačipato) SELEKTOR: Ernan Dario Gomez Nadimak: Crvena plima Najveći uspjeh na SP: Debitanti Najbolji strijelac: Blas Perez, Luis Taheda (43) Najviše utakmica: Gabrijel Gomez (142)

Nadimak: Crveni đavoli Najveći uspjeh na SP: Četvrto mjesto 1986. Najbolji strijelac: Romelu Lukaku (33) Najviše utakmica: Jan Vertongen

TUNIS

ENGLESKA

GOLMANI

Matlouti Ajmen (Al Batin) Ben Mustafa Faruk (Al Šabab) Moe Hasen (Šateru)

Džek Batland (Stouk) Džordan Pikford (Everton) Nik Poup (Barnli)

ODBRANA

Hamdi Nagez (Zamalek) Dilan Bron (Gent) Rami Bedui (ES Setif) Joan Benaluan (Lester) Sijam Ben Jusef (Kasimpaša) Usama Hadadi (Dižon) Ali Malul (Al Ahli) Jasin Merija (Sfaksijen)

Blas Perez

ODBRANA

Trent Aleksander Arnold (Liverpul) Geri Kejhil (Čelsi) Fil Džons (Mančester junajted) Hari Megvajer (Lester) Deni Rouz (Totenhem) Džon Stouns (Mančester siti) Kiran Tripije (Totenhem) Kajl Voker (Mančester siti) Ešli Jang (Mančester junajted)

Paolo Gerero

VEZNI RED

Eljes Šhiri (Monpelje) Mohamed Amin Ben Amor (Al Ahli) Feržani Sasi (Al Nasr) Ahmed Halil (Klub Afrikan) Sejfedin Haui (Troa) Hajlen Halali (Esperans)

Erik Dajer (Totenhem) Dele Ali (Totenhem) Džordan Henderson (Liverpul) Fabijan Delf (Mančester siti) Džesi Lingard (Mančester junajted) Ruben Loftus Čik (Čelsi)

NAPAD

Fahredin Ben Jusef (Al Itifag) Anis Badri (ES Tunis) Basem Srarfi (Nica) Vahbi Kazri (Ren) Naim Sliti (Dižon) Saber Hlifa (Klub Afrikan) SELEKTOR: Nabil Malul Nadimak: Orlovi Najveći uspjeh na SP: Grupna faza (jedna pobjeda) 1978. Najbolji strijelac: Isam Đema (36) Najviše utakmica: Sadak Sasi (116)

Hari Kejn (Totenhem) Markus Rašford (Mančester junajted) Rahim Sterling (Mančester siti) Dani Velbek (Arsenal) Džejmi Vardi (Lester) SELEKTOR: Geret Sautgejt

Vahbi Kazri

Nadimak: gordi Albion Najveći uspjeh na SP: Šampion 1966. Najbolji strijelac: Vejn Runi (53) Najviše utakmica: Piter Šilton (125)

Heri Kejn

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 7. 2018.

Fifa World Cup

Grupa

1. KOLO

2. KOLO

3. KOLO

19. jun, 14h: Poljska - Senegal (Spartak arena, Moskva)

24. jun, 17h: Japan - Senegal (Jekaterinburg)

28. jun, 16h: Peru - Japan (Volgograd)

19. jun, 17h: Kolumbija - Japan (Saransk)

24. jun, 20h: Kolumbija - Poljska (Kazanj)

28. jun, 16h: Senegal - Kolumbija (Samara)

SENEGAL

POLJSKA GOLMANI

GOLMANI

Bartoš Bjalkovski (Ipsvič) Lukaš Fabijanski (Svonsi) Vojčeh Šćešni (Juventus)

Abdulaje Dialo (Ren) Alfred Gomis (SPAL) Kadim Ndiaje (Horoja)

ODBRANA

Sadio Mane

ODBRANA

Jan Bednarek (Sautempton) Bartoš Berežinski (Sampdorija) Tijago Cionek (SPAL) Kamil Glik (Monako) Artur Jendržejčik (Legija) Mihal Pazdan (Legija) Lukaš Pišček (Borusija Dortmund) Maćej Ribus (Lokomotiva Moskva)

Lamine Gasama (Alanjaspor) Saliu Sis (Valensijen) Kalid Kulibali (Napoli) Kara Mbodi (Anderleht) Jusuf Sabali (Bordo) Salif Sane (Hanover) Musa Vage (Eupen)

VEZNI RED

Idrisa Gej (Everton) Šeik Kujate (Vest Hem) Alfred Ndiaje (Vulverhempton) Badu Ndiaje (Stouk) Šeik Ndoje (Birmingem) Ismaila Sar (Ren)

Jakub Blaščikovski (Volfsburg) Jaček Goralski (Ludogorec) Kamil Grosicki (Hal) Gžegož Krihovjak (VBA) Karol Lineti (Sampdorija) Slavomir Peško (Lehija) Rafal Kurzava (Gornjik) Pjotr Zjelinski (Napoli)

NAPAD

Keita Balde (Monako) Mame Biram Diuf (Stouk) Musa Konate (Amijen) Sadio Mane (Liverpul) Mbaje Niang (Torino) Diafra Sako (Ren) Musa Sou (Bursaspor) SELEKTOR: Aliju Sise

NAPAD

David Kovnacki (Sampdorija) Robert Levandovski (Bajern Minhen) Arkadijuš Milik (Napoli) Lukaš Teodorčik (Anderleht) SELEKTOR: Adam Navalka Nadimak: Bjelo - crveni Najveći uspjeh na SP: Treće mjesto 1974. i 1982. Najbolji strijelac: Robert Levandovski (52) Najviše utakmica: Mihal Ževlakov (102)

Robert Levandovski

Nadimak: Lavovi Najveći uspjeh na SP: Četvrtfinale 2002. Najbolji strijelac: Henri Kamara (29) Najviše utakmica: Henri Kamara (99)

KOLUMBIJA

JAPAN

GOLMANI

David Ospina (Arsenal) Kamilo Vargas (Deportivo Kali) Hose Fernando Kvadrado (Onse Kaldas)

ODBRANA

Kristijan Zapata (Milan) Davinson Sančez (Totenhem) Santijago Arijas (PSV Ajndhoven) Oskar Muriljo (Pačuka) Frank Fabra (Boka Juniors) Johan Mohika (Đirona) Džeri Mina (Barselona)

VEZNI RED

Vilmar Barios (Boka Juniors) Karlos Sančez (Espanjol) Džeferson Lerma (Levante) Hose Izkijerdo (Brajton) Hames Rodrigez (Bajern Minhen) Abel Agilar (Deportivo Kali) Mateus Uribe (Amerika) Huan Kintero (River Plata) Huan Kvadrado (Juventus)

NAPAD

Radamel Falkao (Monako) Migel Borha (Palmeiras) Karlos Baka (Viljareal) Luis Murijel (Sevilja) SELEKTOR: Hoze Pekerman Nadimak: Kafeterosi Najveći uspjeh: Četvrtfinale 2014. Najbolji strijelac: Radamel Falkao Najviše utakmica: Karlos Valderama (111)

GOLMANI Hames Rodrigez

Eidži Kavašima (Mec) Masaki Higašiguči (Gamba Osaka) Kozuke Nakamura (Kašiva Rejsol)

Šinđi Kagava

ODBRANA

Juto Nagatomo (Galatasaraj) Tomoaki Makino (Urava) Vataru Endo (Urava) Maja Jošida (Sautempton) Hiroki Sakai (Olimpik Marsej) Gotoku Sakai (Hamburg) Gen Šodži (Kašima) Naomiči Ueda (Kašima)

VEZNI RED

Makoto Hasebe (Ajntraht) Keisuke Honda (Pačuka) Takaši Inui (Eibar) Šinđi Kagava (Borusija Dortmund) Hotaru Jamaguči (Serezo Osaka) Genki Haraguči (Fortuna) Takaši Usami (Fortuna) Gaki Šibasaki (Hetafe) Riota Ošima (Kavasaki)

NAPAD

Šinđi Okazaki (Lester) Juja Osako (Verder Bremen) Jošinori Muto (Majnc) SELEKTOR: Akira Nišino Nadimak: Samuraji Najveći uspjeh na SP: Osmina finala 2002. i 2010. Najbolji strijelac: Kunišige Kamamoto (80) Najviše utakmica: Jasuhito Endo (152)

⌦ Priredio: Bojan Topalović

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 SELEKTOR NJEMAČKE NAJPLAĆENIJI STRUČNJAK NA MUNDIJALU, VOĐA SENEGALA ZARAĐUJE SKORO 20 PUTA MANJE OD NJEGA

JOGI LEV PREDVODI BOGATAŠE

⌦ Miloš Antić

ožete da ga volite ili ne, da cijenite stil igre koji njegova reprezentacija forsira ili ne, da ga svrstavate u “ludake” koji tokom meča čačka nos (ili nešto drugo) i ima neke čudne, odvratne navike, ali ono što jednostavno morate - je da poštujete njegove rezultate. Joakim Lev je sa Njemcima prije četiri godine u Brazilu osvojio Zlatnu bogniju, pa je nekako prirodno da baš pedesetosmogodišnjak rođen u blizini Štutgarta bude najplaćeniji selektor na Mundijalu. Stručnjak koji je selekciju elfa preu-

zeo od Jirgena Klinsmana - čiji je bio pomoćnik - u julu 2006. godine nakon završetka Mundijala u Njemačkoj, godišnje inkasira 3.850.000 eura, što je za 350.000 više od drugoplasiranog i trećeplasiranog na listi “selektora-bogataša” Brazilca Titea i Francuza Dešana. Četvrti je Španac Julen Lopetegi sa okruglo tri miliona po godini, a listu od pet najplaćenijih selektora zaključuje domaćin - vođa “zbornaje”, iskusni Stanislav Čerčesov plaćen je 2,6 miliona eura po godini. Na dnu liste je selek-

160 UTAKMICA VODIO JE LEV NJEMCE KAO SE LEKTOR DO SADA UPISAO JE 106 POBJE DA, 30 REMIJA I 24 PORAZA UZ GOL RAZLI KU 388:148.

SELEKTORI-BOGATAŠI 1. Joakim Lev (Njemačka)

3.850.000

2. Tite (Brazil)

3.500.000

3. Didije Dešan (Francuska)

3.500.000

4. Julen Lopetegi (Španija)

3.000.000

5. Stanislav Čerčesov (Rusija)

2.600.000

6. Fernando Santoš (Portugal)

2.250.000

7. Karlos Keiroš (Iran)

2.000.000

8. Geret Sautgejt (Engleska)

– 2.000.000

9. Horhe Sampaoli (Argentina)

1.800.000

10. Oskar Tabarez (Urugvaj)

1.700.000

11. Hektor Kuper (Egipat)

1.500.000

12. Hoze Pekerman (Kolumbija)

1.500.000

13. Huan A. Pici (Saudijska Arabija) 1.440.000 14. Bert Van Marvijk (Australija) 15. Rikardo Gareka (Peru)

1.250.000 1.150.000

16. Huan K. Osorio (Meksiko)

1.050.000

17. Ege Harejde (Danska)

1.000.000

18. Roberto Martinez (Belgija) 1.000.000 19. Vladimir Petković (Švajcarska) 850.000 20. Erve Renar (Maroko)

780.000

21. Hejmir Halgrimson (Island) 700.000

tor Senegala Aliju Sise koji godišnje u džep stavi 200 hiljada eura. Kada su u pitanju stručnjaci iz regiona - Mladen Krstajić zaradi 300 hiljada eura, a njegov kolega sa hrvatske klupe Zlatko Dalić 550 hiljada eura.

MILIONA EURA GODIŠNJE ZARAĐUJE NOVI SELEKTOR ITALIJE ROBERTO MANĆINI AZURI SE NISU KVALIFIKO VALI NA ŠAMPIONAT SVIJETA

22. Zlatko Dalić (Hrvatska)

550.000

23. Akira Niširo (Japan)

500.000

24. Gernot Ror (Nigerija)

500.000

25. Jane Anderson (Švedska)

450.000

26. Šin Tae-Jong (Južna Koreja)

450.000

27. Ernan D. Gomes (Panama)

400.000

28. Nabil Malul (Tunis)

350.000

29. Oskar Ramires (Kostarika)

350.000

30. Mladen Krstajić (Srbija)

300.000

31. Adam Navalka (Poljska)

270.000

32. Aliju Sise (Senegal)

200.000

*Godišnja primanja su izražena u eurima

18 SELEKTORA NA OVOM MUN DIJALU PRELAZI GRANICU OD MILION EURA PRIMANJA ZA GODINU DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

14 GODINA JE OSKAR TABA REZ SELEKTOR URUSA PR VI MANDAT MU JE BIO OD 1988. DO 1990. GODINE, A DRUGI JE POČEO 2006. I JOŠ TRAJE

DA LI STE ZNALI? Da najmlađi selektor na Mundijalu u Rusiji – kormilar Senegala - Aliju Sise ima 42 godine

Mundijal u Rusiji će biti debitantski za čak 23 selektora – Lev (Njemačka), Sampaoli (Argentina), Dešan (Francuska), Santoš (Portugal), Tabarez (Urugvaj), Pekerman (Kolumbija), Van Marvijk (Australija), Gomeš (Panama) i Keiroš (Iran) već su osjetili magiju Mundijala

OSKAR TABAREZ U RUSIJI STAJE UZ BOK OTU REHAGELU NA LISTI NAJSTARIJIH SELEKTORA U ISTORIJI

Učitelj: Vidimo se i u Kataru

“Obnovio je tradiciju izgubljenog identiteta urugvajskog fudbala”, bio je stav britanskog Gardijana nakon što je Urugvaj 2010. godine na Mundijalu u Južnoj Africi zauzeo senzacionalno četvrto mjesto. Dvostruki šampion svijeta (1930. i 1950.) je godinu kasnije osvojio Kopa Amerika (15. trofej prvaka kontinenta) i bilo je jasno da je svijet opet nakon decenija posta dobio fudbalsku silu. A stvorio je (obnovio tradiciju) - Oskar Vašington Tabarez. Bivši učitelj u jednoj osnovnoj školi na periferiji Montevidea, prosječan defanzivac, veliki poštovalac lika i djela Ernesta Če Gevare, godinama unazad je simbol najmanje zemlje Južne Amerike. U novembru 2016. oborio je rekord Njemca Sepa Herbergera po broju utakmica na klupi jednog nacionalnog tima (sakupio ih je 179), a u Rusiji će stati uz bok Otu Rehagelu (vodio Grčku 2010. sa 71 godinom i 317 dana) na vrhu liste najstarijih trenera u istoriji Mundijala. Uveliko u 72. godini života (72 godine i 114 dana) - čuveni Učitelj nema namjeru da

179 UTAKMICA JE OSKAR TABAREZ PREDVODIO SELEKCIJU URUGVAJA, ŠTO JE REKORD NA KLUPI JEDNOG NACIONALNOG TIMA

Najmlađi selektor u istoriji Mundijala bio je Huan Hoze Tramutola koji je na prvom SP u Urugvaju 1930. sa klupe predvodio Argentinu sa svega 27 godina. Na istom prvenstvu Urugvajce je do titule vodio Alberto Supići sa svega 31 godinom i do danas je najmlađi osvajač Zlatne boginje u istoriji stane. “Ovo je moj život. Urugvaj i fudbal. Vidimo se i u Kataru”, uvjeren je Tabarez da nije rekao posljednju riječ na klupi “urusa”. Dva puta je kao trener Penjarola i Boke juniors osvajao Kopa libertadores, ali vođenje reprezentacije mu obilježava karijeru. “Imamo tim koji može dosta u Rusiji, ali trebaće nam i sreće. Iskustvo mi tako kaže”, kaže Tabarez, koji iskustva ima napretek. Suarez, Kavani, Godin i nadolaze-

ća generacija super talenata na terenu. Na klupi jedinstveni Učitelj. Ono što je sigurno - nikome protiv čuvene “La Seleste” neće biti lako... M.A.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 OD LUŽNJIKIJA DO LUŽNJIKIJA - ZA 32 DANA MUNDIJALA UPOZNAĆEMO NAJLJEPŠE

11 GRADOVA 12 STADIONA Priča za sva vremena

⌦ Miloš Antić

45.360

350 miliona Spartak stadion (MOSKVA)

2014. godine je otvoren

Sankt Peterburg stadion (ST. PETERBURG)

68.134

1,2 milijarde

2017. godine je otvoren

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 GRADOVE RUSIJE I DIVITI SE ČUDESNIM ARHITEKTONSKIM PODUHVATIMA Lužnjiki (MOSKVA)

81.000

325 miliona Fišt stadion (SOČI 1956. godine je otvoren, renoviran 1997, 2014. i 2017.

47.659 638 miliona

2013. godine je otvoren

Samara arena (SAMARA)

44.918

260 miliona 2014. godine je počeo da se gradi stadion, koji je otvoren 28. aprila ove godine utakmicom Krila Sovjetov - Fakel (2:0)

Kazanj arena (KAZANJ)

45.379 370 miliona 2013. godine je otvoren

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 1957. godine izgrađen, renoviran 2011. i 2017.

35.696

174 miliona

44.899

Stadion Nižnji Novgorod (NIŽNJI NOVGOROD)

Jekaterinburg arena (JEKATERINBURG)

249 miliona 2015. je počela izgradnja stadiona, koja je zvanično otvorena 15. aprila utakmicom domaćeg Olimpijetsa i Zenita II (0:1)

2015. počela izgradnja stadiona, koji će biti otvoren 18. juna utakmicom Engleska - Tunis

45.468 226 miliona

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 Stadion Kalinjingrad (KALINJINGRAD)

35.212 257 miliona 2016. počela izgradnja arene, koja je otvorena 12. maja ove godine utakmicom Baltike i Tjumena (3:1)

Rostov arena (ROSTOV NA DONU)

45.000

268 miliona

2014. godine počela izgradnja stadiona, koji je zvanično otvoren 15. juna 2018. utakmicom Rostova i SKA (2:0)

Mordovija arena (SARANSK)

Volgograd arena (VOLGOGRAD)

44.442 290 miliona

2010. počela izgradnja, koji će biti otvoren 16. juna mečom Peru - Danska

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 PET PITANJA, 25 ODGOVORA ŠTA KAŽU NOVINARI SPORTSKE REDAKCIJE DNEVNIH NOVINA O MUNDIJALU

Karioke po ukusu sedme sile U

susret Svjetskom prvens t v u u Ru siji, članovi sportske redakcije Dnevnih novina odgovaraju na pet pitanja vezanih za predstojeći Mundijal. Urednik Miloš Antić i novinari Bojan Topalović, Kosta Bošković,

Aleksandar Popović i Alen Kasmić prenose sopstvena očekivanja, govore o favoritima, iznenađenjima, prognoziraju pobjednika, na kraju krajeva kao neko ko je potpuno “u materiji”, pomažu prosječnim ljubiteljima fudbala... Ekipa Dnevnih novi-

5 PITANJA 1. FAVORIT MUNDIJALA? 2. NAJPRIJATNIJE IZNENAĐENJE? 3. NAJVEĆE RAZOČARANJE? 4. NAJBOLJI STRIJELAC? 5. NAJBOLJI IGRAČ?

na će, inače, svakodnevno na minimum četiri strane izvještavati o Mundijalu - nažalost nećemo imati predstavnika u Rusiji, ali ćemo se potruditi da ništa od bitnog ne propustimo, kao i da samo u našim novinama pročitate ono što ne možete nigdje drugo.

BOJAN TOPALOVIĆ

Brazil. Dosta je čekanja! Ako neko može da uskoči u kopačke Kafua, Roberta Karlosa, Ronaldinja, Rivalda, Ronalda… to su definitivno Tijago Silva, Marselo, Nejmar, Kutinjo, Gabrijel Žesus... Vrijeme je za šestu “Boginju”.

Danska. Mlada i talentovana reprezentacija sa vulkanom potencijala koji može da eksplodira na najvećoj fudbalskoj smotri.

Portugal i Francuska. Šampion i vicešampion Evrope imaju obavezu da idu do samog kraja. Naročito sa superzvijezdama od kojih boli glava. Ipak, ne vidim ih daleko.

Tomas Miler. Kako staviti nekoga drugog pored istorijskog mundijalskog prezimena Miler?

Kristijan Eriksen. Mađioničar koji može da igra bilo gdje na planeti, ali kao da najveće ekipe to još ne shvataju. Mundijal bi mogao da im otvori oči.

ALEN KASMIĆ

Brazil. Ima nevjerovatne igrače, a i mogao bi se osvetiti za bolno ispadanje u polufinalu prošlog Mundijala.

Hrvatska. Ima sjajnu ekipu koja godinama igra veoma dobro zajedno. Možda baš sada eksplodiraju.

Portugal. Mnogo se očekuje od njih, ali mislim da su osvajanjem Evropskog prvenstva dostigli limit.

Romelu Lukaku. Belgija može dogurati daleko, a jedan od najvažnijih igrača je upravo snažni napadač. Atraktivan fudbal i prilično laka grupa joj ide u korist.

Gabrijel Žesus. Iako će biti u sjenci Nejmara, Kutinja i ostalih može izrasti u heroja u selekciji Brazila.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 Foto: Iva Madnić

MILOŠ ANTIĆ

ALEKSANDAR POPOVIĆ

Španija. Zbog prepoznatljivog stila fudbala, “milion” sjajnih igrača, čuvene tiki-take koja opet vrti glave protivnicima.

Od Njemačke, Brazila i Španije biram Brazil, koji ima odličan tim, ali i još veći motiv da se iskupi za noćnu moru u svom dvorištu od prije četiri godine.

Belgija. Čekamo dugo, s obzirom na sastav, da naprave nešto veliko i mislim da je došao pravi trenutak. “Crveni đavoli” idu do polufinala.

Argentina. Kada u svojim redovima imate najboljeg na planeti Lionela Mesija onda je sve sem titule neuspjeh. Mesi, međutim, ne može sam, a mnogo je jačih reprezentacija. Volio bih da griješim, baš zbog mađioničara iz Rozarija, ali ne vidim ih među četiri.

Nejmar. Pauzirao je pola godine, “napunio baterije” i ovaj Mundijal može da obilježi golovima. Brazil će napasti svakog rivala, igrati ultra ofanzivno, a majstor PSŽ-a zadužen je i za penale, tako da očekujem njegovu golgetersku eksploziju.

Isko. Imam osjećaj da je ovo šampionat novog dirigenta Španije. Dokazao se u Realu, a u prethodnim kvalifikacijama pokazao da postaje glavni igrač “furije”.

Gotovo na svakom Mundijalu kao potencijalno iznenađenje vidim Hrvatsku, jer može svakog da pobijedi, ali i od svakog da izgubi. Tu je i strahovito “potentna” Belgija.

Osjećam da će etiketa razočaranja biti rezervisana za Argentinu i Englesku.

Kristijano Ronaldo i Mohamed Salah mogli bi biti ozbiljni kandidati.

More je igrača koji pretenduju da obilježe Mundijal. Ako treba da izaberem volio bih da to bude Kilijan Mbape.

KOSTA BOŠKOVIĆ

Brazil. Čini se da je trenutak da se “boginja” vrati tamo gdje se uvijek igrao najljepši i najbolji fudbal. “Selesao” praktično na svakoj poziciji ima po nekoliko majstora, a selektor Tite je spreman da nakon što je sa klubom osvojio svijet, isto učini i sa reprezentacijom.

Belgija bi mogla da bude lijepa priča Mundijala. Previše je majstora u toj selekciji, a sa Robertom Martinezom otvoren fudbal je zagarantovan.

Iako po imenima zvuči veoma moćno, Francuska bi mogla brzo kući - čini se da Didije Dešan nije pravi selektor za “pjetlove”.

Dijego Kosta. Kralj šesnaesterca. Sve što je za druge napadače izgubljena lopta, za njega je gol. A u sjajnoj Španiji će imati mnogo prilika za pogodak.

Marko Rojs. Jedan od najboljih fudbalera Njemačke samo zbog maleroznih povreda nije zablistao na nekom od ranijih velikih takmičenja. Sada je konačno spreman da planeti pokaže o kakvom majstoru se radi.

je kvota da će Lionel Mesi biti najbolji strijelac Mundijala u Rusiji - u Top 10 favorita su još Nejmar (11), Ronaldo i Grizman (13), Verner, Kejn i Gabrijel Žezus (17), Lukaku (18), Suarez i Kavani (25) Najveći favorit za osvajanje Mundijala je Brazil sa jednim uloženim eurom na karioke možete inkasirati pet eura. Drugi na listi su Njemci (5,50), slijede Francuzi (6,50), Španci (7,50), dok Top 5 favorita zaključuju Argentinci (kvota 9).

NAJVEĆE ŠANSE ZA FINALE Brazil i Njemačka imaju najveće šanse da igraju u finalu Mundijala kvota da će pomenuti par igrati završni meč je 13. Kvota na par Njemačka-Francuska je 15, Brazil i Španija donese kvotu 20, isto kao i parovi Francuska-Španija i Argentina-Francuska

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 TELEVIZIJA CRNE GORE IMA EKSKLUZIVNO PRAVO PRENOSA SVJETSKOG ŠAMPIONATA

Spremite se za 226 sati živog programa posvećenog Mundijalu ⌦ Miloš Antić

aleko će to biti od idealne slike, o visokoj rezoluciji da ne govorimo, ali bolje u ovom trenutku nemamo i sa tim moramo da se pomirimo - Televizija Crne Gore ima ekskluzivno pravo prenosa za

Foto: TVCG

Mundijal u Rusiji za teritoriju naše zemlje, pa će oni koji budu htjeli da gledaju najbolji planetarni fudbal (a takvih je u Crnoj Gori dosta) uživati uz prvi i drugi program Javnog servisa. “Spremili smo bogat program, a gledaoci u Crnoj Gori će ekskluzivno na našim ka-

utakmice SP u Rusiji prenosiće direktno TVCG na svoja dva kanala - jedino će meč PanamaTunis ići u reprizi, jer će košarkaški susret Crne Gore i Bjelorusije 28. juna biti prioritet

nalima moći da vide 63 meča uživo. Kada mečevi budu u istom terminu, kao što je sa slučaj sa posljednjim kolom grupne faze, aktiviraće se oba kanala”, kaže nam dugogodišnji novinar RTCG Milutin Grgur. “Dakle, samo jedna utakmica se neće prenositi - u pitanju je meč posljednjeg kola grupne faze između Paname i Tunisa, 28. juna. Istog dana naša košarkaša reprezentacija igra protiv Bjelorusije u kvalifkacijama za Mundobasket tako da će to biti na drugom programu, dok je derbi iste grupe između Engleske i Belgije na prvom. Meč izme-

đu Tunisa i Paname biće repriziran, tako da se apsolutno ništa neće propustiti”, objašnjava Grgur. Gledaoci u Crnoj Gori Mundijal će pratiti uz prepoznatljive glasove - komentatorska ekipa u sastavu Đorđije Kustudić, Milutin Grgur, Nebojša Šofranac, Janko Pešikan, Goran Radević, Marko Jaćimović i Dragiša Dedić spremna je za mjesec fudbala. “Čeka nas dosta posla, ali što se nas tiče - žurka može da počne. Naravno ne smijemo zaboraviti ni ostale kolege, koji rade posao iza kamere - reditelje, realizatore, produ-

DA LI STE ZNALI? SP u Rusiji biće peto koje RTCG prenosi samostalno od Francuske 1998, preko Južne Koreje 2002, Južne Afrike 2010, Brazila 2014. do Rusije 2018. Preskočena je Njemačka 2006. - TV IN je tada imala ekskluzivno pravo prenosa cente. Zajedničkim snagama spremamo dosta kvalitetnog materijala, svakog dana imaćemo emisije sa poznatim gostima, uz preglede dana, najave. Praćenje mečeva biće moguće i preko našeg portala, aktiviraće se FB stranica, biće nagrada... Ma biće za svakog ponešto”, ističe Grgur. Mundijalska TV priča kreće 14. juna sa moskovskog Lužnjikija (program počinje u 16h, a meč Rusija - Saudijska Arabija sat kasnije), finale je zakazano za 15. jul na istom stadionu, odakle bi komentatorska ekipa RTCG trebala direktno da se javi.

Ovako će izgledati studio TVCG za vrijeme trajanja šampioinata u Rusiji

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 KAKO KOMŠIJE DOČEKUJU MUNDIJAL PIŠU NOVINARI NEBOJŠA PETROVIĆ (SOS KANAL) I TOMISLAV DASOVIĆ (VEČERNJI LIST)

SRBIJA: ZLA KOB KAO SUDBINA ª ORLOVAº

Ni ovaj plasman Srbije na Svjetsko prvenstvo nije mogao da prođe bez neke afere. Zla kob koja nas prati još od prvog Mundijala u Montevideu, dobila je nove obrise u smjeni selektora koji je reprezentaciji otvorio vrata Rusije i prvom potezu njegovog nasljednika da ‘ražaluje’ Ivanovića i kapitensku traku dodijeli Kolarovu. Istini za volju, temperamentni bek Rome umije da lupi rukom o sto i doprinese mobilaziciji ekipe, ali Srbija u ovom trenutku ima mnogo važnijih problema za rješavanje od toga ko će mijenjati zastavice sa protivnikom prije početka meča. Sve oči fudbalske javnosti uprte su u Sergeja Milinkovića-Savića, što je samo po sebi ogromno breme za momka koji još nije odigrao nijednu pravu utakmicu u dresu ‘A’ tima. Nije tajna da je Muslin precrtan zbog ignorisanja vedete Lacija tokom kvalifikacija i jasne poruke da na njega (i Ljajića) neće računati ni na završnom turniru. Plašim se da tri ili četiri prijateljska meča uoči polaska za Rusiju nisu dovoljna da se najbolji igrač zlatne novozelandske generaciije potpuno uklopi u mozaik Mladena Krstajića. Psihološki momenat igra jednu od ključnih uloga, a Sergej se na tom planu ne snalazi baš kao sa loptom u nogama. Već je upao u zamku i krenuo stopama nekih starijih kolega kojima su priče o milionima i kamionima toli-

ko zamutile mozak da su preko noći zaboravili šta su bili i odakle su pošli. Prosto je nevjerovatno da se još nijednom nije pojavio na konferenciji za štampu ili stao pred novinare u miks-zoni od kako se vratio u reprezentaciju. Sa druge strane, raduje me ogroman napredak kod još jednog člana onih prvih “orlića” koji su Litvaniji 2013. osvojili evropsku titulu. Mitrović djeluje kao da je u najzrelijim fudbalskim godinama i mogao bi da bude otkrovenje u Rusiji. Renesansa koju je doživio pod vođstvom Slaviše Jokanovića omogućila je Srbiji da dobije napadača za narednih 10 godina. Onako robustan i jak, podsjeća na nekog engleskog špica starog kova, ali je beskompromisnoj duel igri dodao i efekat elegancije, pa se nijedna ozbiljnija akcija srpskog tima ne može zamisliti bez učešća Mitro-gola. Da li je to dupli pas, štikla, povratna glavom ili najobičnije odlaganje lopte saigraču koji je u boljoj poziciji, stvar je izbora u datom trenutku. Dodajte tome urođeni njuh za gol i nač i n

Milinković-Savić

na koji čuva posjed i dubinu i eto vam moderne verzije centarfora visoke klase. Efikasnost najisturenijeg igrača je parametar za sebe i zavisi od mnogo drugih faktora. Prije svega od mašte i ideje onih koji se nalaze iza njega. Ljajić je igrač završnog pasa, ali i nedopustivih amplituda. Nije dovoljna jedna genijalna asistencija za 90 minuta i uzgred budi rečeno, ne vidim ga u istoj formaciji sa Sergejom na terenu. Matić u posljednje vrijeme ne plijeni sigurnošću kao u Junajtedu, a od Luke Milivojevića ne možete ni očekivati mnogo kreativnosti u fazi organizacije napada. Ni zadnja linija ne uliva neko naročito povjerenje, tim prije što se Ivanović posle skidanja trake povukao u sebe i obuzet melanholijom izgubio onaj ‘ratnički’ segment koji ga je krasio tokom čitave karijere. Nedostatak kvalitetnih rješenja na desnoj bočnoj poziciji tek sada otvara oči onima koji su Filipu Stojkoviću dozvolili da promijeni himnu, a na suprotnoj strani godine čine svoje i Kolarov nije više u situaciji da diše za vrat vihornim krilima protivničkih reprezentacija. U takvoj konstelaciji stvari, ostaje nam samo iskustvo i zrelost Duška Tošića i neukrotivost čudesnog Stojkovića kao jedini resursi u fazi odbrane gola. Da se ne lažemo, Srbija svoju sudbinu na Svjetskom prvenstvu rješava u prve dvije utakmice, jer zamislite Rukavinu protiv Nejmara ili Tadića naspram Marsela. Ukratko, nisam optimista po pitanju plasma- na u drugi krug. Mada, u Njemačkoj i Južnoj Africi sam vjerovao da možemo do polufinala. Ko zna zašto je to dobro. Nebojša Petrović (SOS kanal)

Hrvatska: Vječiti problem lijevog beka i zavisnost od Modrića Hrvatska reprezentacija ima zastrašujuću individualnu snagu u sredini terena, sa igračima Real Madrida, Barselone i Intera, kao što su Luka Modrić, Mateo Kovačić, Ivan Rakitić i Marselo Brozović, takođe s modernim, pokretljivim, fizički moćnim krilima, poput Ivana Perišića, Marija Mandžukića i Ante Rebića. Cijeli tim karakteriše velika motivacija, izražen ekipni duh i naglašeno prijateljska atmosfera, budući da većina hrvatskih reprezentativaca pripada ovom timu duže od decenije. Hrvatska pokušava u što kraćem vremenskom roku – preko kreativnih srednjih igrača - doći do suparničkog gola uz što više vertikalnih pasova do brzih krilnih igrača. Pozicija lijevog beka je bolna tačka reprezentacije u posljednjih 15 godina, od odlaska u penziju Roberta Jarnija. Na toj poziciji testiran je cijeli niz

SELEKTOR HRVATSKE ZLATKO DALIĆ U SVOJOJ IGRAČKOJ KARIJERI NASTUPAO JE I ZA BUDUĆNOST - U DRESU PLAVIH U SEZONI 1988/89 ODIGRAO JE SEDAM UTAKMICA

igrača, a selektor Zlatko Dalić, bivši igrač podgoričke Budućnosti, na Svjetsko prvenstvo poveo je Josipa Pivarića iz kijevskog Dinama i novoga igrača Milana Ivana Strinića. Igra hrvatske reprezentacije najviše zavisi od o raspoloženja i stanja ideologa igre, kapitena Luke Modrića, a kao najmoćniji napadački adut figura krilni igrač Intera Ivan Perišić. Nakon 1998. i svjetske bronze u Francuskoj, 2002., 2006. i 2014. godine Hrvati nisu prošli u nokaut fazu Svjetskog prvenstva. Očito im nešto nedostaje; dodir Fortune, hrabrost i lucidnost selektora u ključnim utakmicama, iskustvo igranja na turnirima ili jednostavno - nedovoljan kvaliteta tima. Ovo je Modrićeva, Ćorlukina, Mandžukićeva ... posljednja prilika za dobar rezultat na Svjetskom prvenstvu. Budući da hrvatski igrači pružaju spektakularne nastupe u svojim klubovima i osvajaju toliko trofeja, očekivanja domaće javnosti od njih u Rusiji su jako velika, pa tako i pritisak. Nakon bronze u Francuskoj od svih sljedećih vatrenih očekuje se da slijede Bobanove i Šukerove korake. Tomislav Dasović (Večernji list)

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 SUDIJSKI TIMOVI ĆE KAO I NA SVAKOM MUNDIJALU I U RUSIJI BITI POD POSEBNOM LUPOM

VAR ima ogromne prednosti, ali će pretvoriti fudbal u kompjutersku igru Iz stručnog ugla:

PREDRAG STRUGAR analitičar suđenja

Počelo je odbrojavanje dana do početka najveće fudbalske smotre u svijetu - Svjetskog fudbalskog prvenstva u Rusiji. Blizu je 14. jun i svi ljubitelji fudbala se bave kalkulacijama i prognozama koja će se reprezentacija popeti na svjetski tron i prigrliti pehar namijenjen pobjedniku. No, ne treba zaboraviti ni sudijske timove koji trebaju i moraju da se pobrinu da sve

protekne u skladu sa pravilima fudbalske igre i naravno u duhu fer-pleja. Vjerujem da je za očekivati da će sudijski timovi opravdati povjerenje koje im je ukazao sudijski komitet FIFE na čelu sa Masimom Busakom. Kao i kod izbora fudbalera, tako i kod izbora sudija, uvijek ima zadovoljnih i nezadovoljnih. Evropa, kao i uvijek, ima najviše predstavnika, njih 10, od kojih su četvorica - Mažić, Čakir, Brih i Kujpers - dijelili pravdu i u Brazilu prije četiri godine. Jedno je zaista zanimljivo, poslije 80 godina nema sudije iz Velike Britanije, kolijevke fudbala - a da li je bilo mjesta za Koluma, Tejlora ili Olivera pokazaće vrijeme. Što se ostalih kontinenata tiče, preovladava spoj mladosti i iskustva. Tu je sedmorka ko-

ja dijeli pravdu drugi ili treći put na prvenstvima svijeta. Pitana (Argentina), Irmatov ( Uz b e k i s t a n ) , Agilar (Salvador), Roldan (Kolumbija), Riči (Brazil), Gajger (SAD) i Faghani (Iran) imaju iskustva i kvaliteta, a recimo Afrika i Okeanija nastupaju sa potpuno novim ti-

godine i 193 dana imao je španski arbitar Huan Gardeazabal na Mundijalu u Švedskoj 1958. godine - on je najmlađi sudija u istoriji Mundijala Karikatura: Omar Momani

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

53 mom u odnosu na 2014. godinu. FIFA je odredila 35 sudija i 63 asistenta koji će biti zaduženi, delegirani za dijeljenje pravde na 64 utakmice. Novina je što je određeno i 13 arbitara, koji će uz slobodne sudije sa glavnog spiska biti zaduženi za spro-

godine i 263 dana imao je Englez Džordž Rajder na šampionatu svijeta u Braziulu 1950. godine - on je najstariji sudija u istoriji Mundijala vođenje VAR tehnologije (video nadzor). Prije četiri godine u Brazilu gol line-up tehnologija i sprej su, to se i tada, a i u narednom periodu pokazalo, donijeli boljitak. A što može donijeti VAR tehnologija - dobrog ili lošeg? Znamo da se ova novina koristila u npr. Bundes ligi, Kalću, da su je i u Primeri prihvatili, ali ne i u Engleskoj. UEFA je recimo ne koristi u takmičenjima pod svojim okriljem, već se i dalje oslanja na prošireni sudijski tim od šest članova. Sudije će, kao i do sada, biti obučeni i pripremljeni za ovu novinu i to neće umnogome promijeniti percepciju njihovog suđenja. Ljubitelji fudbala bi trebalo da znaju da se VAR koristi za prekršaje u kaznenom prostoru, kod procjene prekršaja, tj. težine (žuti ili crveni karton), kod ofsajda, kao i kod grešaka sudija prilikom identifikacije fudbalera. Svaku utakmicu će pokrivati tročlani tim zadužen za video tenologiju. Na svih 12 stadiona biće postavljene, tj. koristiće se snimci sa 33 kamere, od

FIFA je odredila 35 sudija i 63 asistenta koji će biti zaduženi, delegirani za dijeljenje pravde na 64 utakmice. Novina je što je određeno i 13 arbitara, koji će uz slobodne sudije sa glavnog spiska biti zaduženi za sprovođenje VAR tehnologije (video nadzor).

Zinedin Zidan i Kafu imaju najviše opomena u istoriji Mundijala - legendarni Francuz je dobio dva crvena i četiri žuta kartona, dok je čuveni Brazilac šest puta požutio kojih će njih osam biti za super slow motion, četiri za ultra slow motion i dva ofsajd kamere. Ne vjerujem ni da će ovako impozantno korišćenje tehnologije i smanjenje mogućih grešaka ili pogrešnih procjena spasiti sudije uobičajenih (ne)opravdanih kritika. Bojim se da će se, bez obzira na sve prednosti koje VAR nosi sa sobom, fudbal polako početi pretvarati u kompjutersku, umjesto „živu“ igru. Ljudski faktor ipak daje, i uvijek je davao potrebnu aromu fudbalu bez obzira na određene greške sudija, a i svih ostalih aktera. U stvari, ima nešto i mnogo važnije od borbe kompjutera i ljudskog faktora. Ne znam da li je i u kojoj mjeri kod čelnika FIFE vođeno računa o tome koliko će prekidi - a sigurno će ih biti više - uticati na zdravlje igrača, tj. na ponašanje njihovog tijela (mišića) tokom utakmice. Da li ova novina može povećati broj povreda? Pitanja, odobravanja, opečnih mišljenja ima mnogo, no jedno je sigurno - da se svi moramo povinovati novonastaloj situaciji. Ipak treba vremena, utakmica i takmičenja, da bi VAR pokazao opravdanost (ili ne) uvođenja u fudbal. Prema kazivanju čelnika FIFE, do sada jeste. U svakom slučaju, realno je očekivati bolje dijeljenje pravde nego u Brazilu, gdje je bilo sudijskih odluka koje u Rusiji nikako ne bismo željeli vidjeti.

DA LI STE ZNALI?

Uzbekistanac Rašvan Irmatov je sudio devet mečeva na Mundijalima (2010. i 2014.), što je rekord za jednog arbitra. U Rusiji ima priliku da dodatno napreduje na vječnoj listi.

Preporuke sudijskog komiteta FIFE su veoma jasne, zadiru u srž problema, jer prate po svim segementima razvoj i prosperitet fudbala ili preciznije oplemenjuju igru, utiču na to da auditorijum uživa u čistoj igri i golovima, a ne da gleda nesportsko ponašanje, zadržavanje igre ili grubosti. Nerealno je očekivati od sudija, kao uostalom i od svih aktera, stopostotni učinak. Njihove kolege po imenu zvanja sjede u sudu mirne glave, normalnog pulsa, imaju predmet ispred sebe, svjedoke i vremena na pretek, pa opet desi se da donesu pogrešne odluke. Zato imajmo razumijevanja za njih. I za kraj sa svjetske scene u naše „dvorište“. Izuzetno uspješno odrađena sezona je iza crnogorskih arbitara. Ali to su naši okviri, a komšije Srbi, Slovenci, Hrvati imaju Mažića, Skominu i Bebeka. Da li ćemo i kada dostići taj nivo? Dabanović je ove sezone sudio grupnu fazu Lige Evrope i to je za pohvalu, ali uvijek treba stremiti ka višim ciljevima. Nemaju ni ostale članice nekadašnje velike države tako jake lige i sudije koje konstantno sude jake utakmice. Mišljenja sam da i Fudbalski savez, uz neophodan kvalitet sudija, mora dati doprinos bržem napredovanju naših sudija na UEFA i FIFA listama. Čeka nas vrelo fudbalsko ljeto. Neka pobijedi fudbal.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

20 MUNDIJALA JE ODIGRANO DO SADA - PRIČA JE KRENULA 1930. U MONTEVIDEU,

OD URUGVAJ Urugvaj

Švedska

1930.

1958.

Ekipa za istoriju: Urugvaj - šampion svijeta u svom dvorištu

Pojavio se i oduševio planetu: Pele muči rivala iz Švedske u velikom finalu

Italija

1934. Italijan Enrike Guaita postiže gol protiv Austrije u polufinalu - azuri kasnije stižu do titule

Francuska

1938. Reprezentacija Italije koja je odbranila titulu prvaka svijeta

Brazil

1950. Urugvajci su zaledili krcatu Marakanu trijumfom nad Brazilom u finalu

Švajcarska

1954.

Fric Valter i Ferenc Puškaš pred početak finala u Bernu - završeno je 3:2 za Njemce

Čile

1962. Maestro driblinga Mane Garinča vodio je Brazilce do druge uzastopne titule

Engleska

1966. Džef Harst sa saigračima slavi titulu Engleza na domaćem terenu - jedinu za sada za kolijevku fudbala

Meksiko

1970. Brazilci su imali jedan od najdominantnijih timova svih vremena, Italija nije mogla da im se odupre

Njemačka

1974.

Gerd Miler u prepoznatljivom slavlju nakon gola u finalu protiv Holandije

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

A POSLJEDNJI PUT NAJBOLJE REPREZENTACIJE SKUPILE SU SE U BRAZILU

JA DO RUSIJE Argentina

1978.

Mario Kempes bio je idol Argentine - u finalu je ponovo pala malerozna Krojfova Holandija

Španija

1982. Italijani su nakon epskog meča sa Zapadnom Njemačkom stigli do treće titule prvaka planete

Meksiko

1986. Božja ruka Dijega Maradone uništila je engleski san u četvrtfinalu - gaučosi su kasnije stigli do pehara

Italija

1990. Tituli su se radovali Njemci, ali pamtićemo i Piksijeve “lažnjake” protiv Španije.

SAD

Francuska

1998.

Francuska je predvođena Zidanom u finalu demolirala Brazil (3:0)

Japan i Koreja

2002. Brazilci su na krilima tada najboljeg igrača planete - Ronalda osvojili rekordnu petu titulu

Njemačka

2006. Zidanovo “patosiranje” Materacija obilježilo je finale - slavili su Italijani nakon penala

J. Afrika

2010. Andres Injesta je srušio Holandiju - Španija je stigla do prve titule, lale su treći put poražene u finalu

Brazil

1994.

2014.

Ljuljanje Bebetove bebe (tu su još Mazinjo i Romario) se pamti, a karioke su nakon penala savladali Italiju

Proslavio se Mario Gece protiv Argentine, ali demoliranje Brazila obilježilo je Mundijal

⌦ Priredio: Miloš Antić

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 Žerom i Kevin Princ Boateng su jedina braća koja su igrala na istom Mundijalu u dresovima različitih reprezentacija (Njemačka i Gana)

Braća na Mundijalima: DESILO SE 29 PUTA URUGVAJ 1930. Huan i Mario Evaristo (Argentina) Filipe i Manuel Rosas (Meksiko)

BRAZIL 1950.

Zlatko i Željko Čajkovski (Jugoslavija) Hoze i Marijano Falkon (Španija)

ŠVAJCARSKA 1954. Otmar i Fric Valter (Z. Njemačka) Alfred i Robert Kerner (Austrija)

ŠVEDSKA 1958.

Ernst i Pol Kozliček (Austrija) Mel i Džon Čarls (Vels)

ENGLESKA 1966.

MEKSIKO 1986. Abdelkrim i Mustafa Meri (Maroko)

ITALIJA 1990.

Ibrahim i Hosam Hasan (Egipat) Andre i Fransoa Bijik (Kamerun) Ronald i Ervin Kuman (Holandija)

SAD 1994.

Frank i Ronald de Bur (Holandija)

FRANCUSKA 1998. Mihael i Brajan Laudrup (Danska) Tore Andre i Jostin Flo (Norveška) Emil i Mbo Mpenza (Belgija)

JAPAN I J. KOREJA 2002.

Bobi i Džek Čarlton (Engleska)

Robert i Niko Kovač (Hrvatska) Mihal i Marsin Zevlakov (Poljska)

Z. NJEMAČKA 1974.

NJEMAČKA 2006.

Gaj i Rožer Sent-Vil (Haiti) Fric i Žozep Leandre (Haiti)

ARGENTINA 1978. Patricio i Klaudio Sala (Italija)

ŠPANIJA 1982.

Luk i Mark Milekamps (Belgija) Karlhajnc i Bernd Forster (Z. Njemačka)

Kolo i Jaja Ture (O. Slonovače) Aruna i Bakari Kone (O. Slonovače)

JUŽNA AFRIKA 2010. Vilson i Džeri Palasios (Honduras)

BRAZIL 2014.

Andre i Džordan Aju (Gana) Žerom i Kevin Princ Boateng (Njemačka i Gana)

DOVOLJNO JE REĆI - EDSON ARANTES DO

KRA sim ⌦ Miloš Antić

razilci bi rekli “O Rei do futebol”. Kod nas - jednostavno Kralj fudbala. Jedan, jedini, neponovljivi. Edson Arantes do Nascimento. Ili kako ga cijela planeta zna - PELE.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

NASCIMENTO PELE, JEDINI IGRAČ SA TRI TITULE PRVAKA SVIJETA

RALJ FUDBALA, mbol Mundijala Polemika će uvijek biti - posebno kada su u pitanju vječiti rivali Argentinci kojima je “Dios del fútbol” (Bog fudbala) samo Dijego Armando Maradona - ali ono što je činjenica: Brazilac je zvanično najbolji fudbaler XX vijeka i jedini u istoriji fudbala koji je Mundijal osvajao - čak tri puta. “Ja sam najbolji, tu dileme nema”, znao je Pele često prethodnih godina arogantno da odgovori čak i kada pitanje nije imalo za temu “najboljeg svih vremena”. Na odgovor komšija obično se ni bi dugo čekalo i tako godinama unazad. Rat riječima. Porediti ih je nemoguće, jer su igrali u različitim vremenskim epoha-

ma, na različitim pozicijama, ali je jasno da su i jedan i drugi uradili velike, najveće stvari za najljepšu igru. A niko nije mogao ni da pretpostavi da će Peleovo rođenje praktično promijeniti istoriju fudbala - u zemlji fudbala. Odrastao je u siromašnom gradu po imenu Bauru u saveznoj državi Sao Paolo, radio u prodavnici čaja da bi preživio, ali i brzo pokazao talenat na futsalu. U duelu sa mnogo starijima od sebe. “To me je ojačalo. Nakon tih utakmica mogao sam da igram sa svima, bio sam pun samopouzdanja”, pričao je kasnije Pele. Sa 15 godina potpisao je za Santos, debitovao golom, godinu kasnije postao najbolji strijelac Lige i planeta je već čula za brazilsko čudo. Kada je postao reprezentativac počeli su da se ređaju rekordi - kao na traci: najmlađi debitant i strijelac u istoriji fudbala (sa 16 godina i devet mjeseci), pa isto to u istoriji Svjetskog prvenstva, pa najmlađi strijelac het-trika u istoriji Mundijala (17 godina

i 244 dana), pa najmlađi finalista i osvajač (17 godina i 249 dana)... “Morali smo da mu aplaudiramo. Natjerao nas je”, rekao je kapiten u finalu demolirane Švedske Sigvand Parling nakon što je Pele postigao gol jedan od najljepših golova u istoriji Mundijala - primio loptu na grudi, prebacio rivala i onda iz voleja sa desetak metara poslao loptu u mrežu. Impresivno! Istorija je ispi-

sana, Brazil je konačno dočekao prvu titulu. A nakon četiri godine i drugu - s tom razlikom što Peleov pečat zbog povrede već u drugoj utakmici protiv Čehoslovačke nije bio toliko vidljiv kao u Švedskoj. Čuveni dribler Garinča je preuzeo ulogu vođe... U Engleskoj 1966. je Brazil šokantno ispao u grupnoj fazi, a Pelea je toliko pogodio ovaj debakl, da je odlučio da više nikada ne zaigra za “karioke”. “Fudbal je prosto napravljen za ovako magične igrače”, rekao je ser Bobi Čarlton, veličajući igru n a jve ćeg brazilskog sina. “Nadam se da

će se predomislisti”. I predomislio se - a onda je stvoren najveći Brazil svih vremena. Godina 1970. - Mundijal u Meksiku i dominacija kakvu fudbal ne pamti. Pele, Rivelinjo, Tostao, Žairzinjo, Žerson... - navala XX vijeka, pakao od tima. Protivnici su jednostavno počišćeni sa terena, u finalu je prelako pala Italija (4:1), a Pele je proglašen za igrača turnira. “Prije meča sam rekao sebi on je isto kao i svi sastavljen od kostiju i kože, ali prevario sam se”, govorio je italijanski defanzivac Tarcisio Burgnih, nakon što ga je brazilski mađioničar uništio u finalu. Bila je to najljepša tačka na impresivnu karijeru - oprostio se 18. jula 1971. protiv Jugoslavije (2:2) na krcatoj Marakani, pred 138.575 gledalaca u meču u kojem je za Jugu nastupio i naš Zoran Filipović. “Kako ga opisati? Kao nekog koga je Bog poslao da pokaže svijetu kako se igra fudbal. Igrao se i uživao u tome”, govorio je nekoliko decenija kasnije prvi selektor Crne Gore.

3 77 1.281

puta je Pele sa Brazilom osvajao Svjetsko prvenstvo - 1958, 1962. i 1970. godine

golova na 92 utakmice postigao je Pele za Brazil - do danas ga niko nije nadmašio

gol postigao je Pele u 1.363 utakmice u karijeri - taj učinak ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao apsolutno najbolji

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

MARIO ZAGALO I FRANC BEKENBAUER I KAO

godina je Kajzer Franc bio selektor Njemačke - vodio je selekciju elfa od 1984. do 1990. godine na 66 utakmica, na kojima je upisao 34 trijumfa, 20 remija i 12 poraza

Legende Prof betonirali mj ⌦ Miloš Antić

Foto:

edan je Brazilac, drugi Njemac. Njihove reprezentacije ispisivale su istoriju Svjetskog prvenstva (elf ima četiri titule, karioke rekordnih pet). A oni su kao protagonisti najvećih utakmica ostali upamćeni u mundijalskim almanasima. Mario Horhe Lobo Zagalo i Franc Anton Bekenbauer. Jedini koji su čuvenu Zlatnu boginju (ili ranije trofej Žila Rimea), pehar namijenjen najboljoj reprezentaciji na planeti, podizali i kao igrači i kao selektori. Brazilac rođen 1931. godine u mjestu po imenu Atalaia, na obali Atlantika je u dresu “karioka” osvojio mundijale 1958. u Švedskoj

i 1962. u Čileu, a sa klupe je predvodio Pelea i družinu do titule u Meksiku 1970. Njemac rođen 1945. u Minhenu je bio kapiten zlatne generacije Zapadnje Njemačke na Mundijalu na domaćem tlu 1974. godine, da bi 16 godina kasnije u Italiji kao selektor nakon epskog finala protiv Maradonine Argentine odbranio doktorsku disertaciju.

| ª EL LOBOº | JE IKONA | MUNDIJALA Istorija brazilskog fudbala mogla bi da se poistovjeti sa Mario Zagalom - popularni Profesor imao je direktnog udjela u četiri od brazilskih pet titula prvaka svijeta. Dvije

kao igrač, jednu kao selektor, uz još jednu (1994.) kao asistent Karlosu Albertu Pereiri. “Mnogi ga prepoznaju kao sjajnog trenera, ali u njegovo vrijeme El Lobo (Vuk - na portugalskom jeziku) je bio odličan igrač”, stoji na sajtu FIFE. Igračka karijera međutim ostala je po strani s obzirom na sve što je Profesor napravio kao trener - i to od starta karijere, baš tog šampionata 1970. u Meksiku. “Brazil je igrao fudbal sa druge planete, a najzaslužniji za to je bio baš Zagalo. Uveo je novi sistem igre, zvijezdama poput Pelea, Žairzinja, Tostaa, Garinče pronašao idealne pozicije... I u godinama nakon toga bio je inovator, od njega su učile generacije trenera. Naš Profesor je ikona fudbala, sve što je uradio za Brazil je ne-

NAJ NAJ TRENERI SV NAJVIŠE UTAKMICA Helmut Šen (Njemačka)

103

utakmice u dresu Njemačke odigrao je Bekenbauer - sa pozicije libera, modernog defanzivca, postigao je 14 golova

NAJVIŠE UČEŠĆA Karlos A. Pareira (Brazil)

NAJVIŠE Vitorio

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 IGRAČI I KAO SELEKTORI OSVAJALI ZLATNU BOGINJU

fesor i Kajzer jesto u istoriji mjerljivo”, u superlativima govori o njemu Pereira. A Zagalova veza sa Mundijalom počela je za Brazil nesrećne 1950. godine kada se na domaćem tlu desila nacionalna tragedija - čuveni “Marakanaco” i poraz na najvećom stadionu u finalu Mundijala od Urugvaja pred 200.000 gledalaca. “Bio sam na terenu sa 19 godina, radio kao stjuard. Plakao sam naravno, kao i cijeli stadion, ali i zakleo se s obzirom da sam bio fudbaler - da ću uraditi sve da vratim osmjeh na lica tog naroda”. Osam godina kasnije planeta je počela da upoznaje Brazil. I Zagala. O osmjehu Brazilaca da ne govorimo - postao je zarazan. Zemlja kafe, sambe i fudbala posle godina patnje uzela je prvu Zlatnu boginju. Kasnije je stvorena imperija

| ELEGANCIJA, | PREFINJENOST, | LIDERSTVO

Ako se za nekog fudbalera može reći da je na terenu bio gospodin onda je to Franc Bekenbauer. Čuveni Kajzer. Elegancija sa loptom, prefinjenost, uz sve to - liderstvo sa pozicije koja u današnjem fudbalu ne postoji. Libero. Da komanduje sa mjesta odakle se vidi sve. Posljednja prepreka za protivnika, a pokretač napada svog tima. “Na početku karijere bio sam krilo, kasnije i vezni, ali sam baš pred taj Mundijal 1974. na našem terenu postao - libero. Odgovaralo mi je apsoltuno”, pričao je kasnije Bekenbauer. Odgovaralo je i ekipi - Majer, Overat, Brajnter, Miler i družina sa vođom Kajzerom savladali su Holandiju i podijeljena Njemačka je mogla da slavi.

utakmica odigrao je Mario Zagalo za Brazil - sa pozicije krila, ali i veziste koji je perfektno obavljao defanzivne zadatke, postigao je pet golova

“Pritisak je bio ogroman, ništa sem trofeja nije se priznavalo. Srećom, uspjeli smo”, rekao je tada Bekenbauer. Deset godina kasnije sa 31 godinom postao je selektor Zapadne Njemačke - dokaz koliko su mu vjerovali i koliko su ga cijenili. Na Mundijalu u Meksiku 1986. zastao je u finalu (poraz od Maradonine Argentine), ali je četiri godine kasnije u Italiji dočekao osvetu. “Dominiraćemo u godinama koje dolaze”, euforično je ispalio nakon trijumfa posljednje Njemačke bez igrača iz Istočnog dijela na krcatom rimskom Olimpiku. Brzo je međutim napustio elf, a prognoza mu je bila pogrešna Njemci su morali da čekaju pune 24 godine na novu titulu. Četvrtu - da Brazilcima dišu za vratom. “Nadam se da ću u Rusiji biti svjedok stizanja Brazila”, rekao je Kajzer nakon trijumfa nad Argentinom na Marakani.

VJETSKIH ŠAMPIONATA

E TITULA Poco (Italija)

NAJVIŠE REPREZENTACIJA Bora Milutinović (Srbija) i Karlos A. Pareira (Brazil)

NAJVIŠE POBJEDA U NIZU Luis F. Skolari (Brazil)

154

utakmice je Mario Zagalo predvodio sa klupe Brazil - ostvario je impresivan učinak od 110 pobjeda, 33 remija i samo 11 poraza

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Fifa World Cup

RUSIJA 2018 DA LI STE ZNALI? Luis Monti je jedini fudbaler koji je igrao dva finala Mundijala, sa dvije različite reprezentacije. Prvo je 1930. godine sa Argentinom bio vicešampion, a već na sljedećem Svjetskom prvenstvu je osvojio titulu u dresu Italije.

golova je postignuto na jednoj utakmici SP, rekord je zabilježen u pobjedi Austrije nad Švajcarskom (7:5) na turniru koji se 1954. održao u Švajcarkoj.

Niko i Zlatko Kranjčar

CRNOGORCI NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA KROZ ISTORIJU

Odabranih 17, SREĆA I TUGA

Jugoslavija je - u svojim raznim oblicima - učestvovala na 10 Mundijala od odigranih 20, a na čak osam pečat na najvećoj fudbalskoj smotri imali su - Crnogorci. Ili igrači koji su rođeni na prostoru malene balkanske ljepotice. Naravno, najveći uticaj na ekipu naši momci su imali kada su na scenu stupili Refik Šabanadžović, Dragoljub Brnović, Dejan Savićević, Dragoje Leković, Predrag Mijatović, Željko Petrović, Branko Brnović, Niša Saveljić, Ivica Kralj i Dragoslav Jevrić. Međutim, stariji ljubitelji magične igre na zelenom terenu će se sjetiti Milovana Jakšića, Tomislava Crnkovića, Ilijasa Pašića, Gordana Irovića, Nikole Radovića, Vasilija Šijakovića i Nikole Jovanovića.

| |

OTAC I SIN NA SP ENGLESKA 1966. Ondino i Milton Viera (Urugvaj) FRANCUSKA 1998. Ćezare i Paolo Maldini (Italija) NJEMAČKA 2006. Zlatko i Niko Kranjčar (Hrvatska) JUŽNA AFRIKA 2010. Vladimir i Vladimir Vajs (Slovačka) Bob i Majkl Bredli (SAD)

REFIK ŠABANADŽO VIĆ, ITALIJA 1990.

Juga je u Italiji ispala u 1/4 finalu od Argentine penalima 3:2 (nakon 120 minuta bilo je 0:0), a momak iz Tuzi je na tom prvenstvu odigrao četiri utakmice - u grupi protiv Kolumbije (trijumf 1:0) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (pobjeda 4:1), u osmini finala protiv Španije (trijumf 2:1), te u četvrtfinalu protiv “gaučosa”. Međutim, Šabanadžović je čuvajući Dijega Maradonu u 31. minutu dobio drugi žuti karton, sa čim ni dan danas ne može da se pomiri. “Na velikim takmičenjima je bilo protežiranja. Taj faul se danas ne bi svirao. Jednostavno, svima je odgovaralo da prođu Argentina i Maradona”, rekao je nedavno Refik Šabanadžović.

Za sve su “krive” bijele kopačke: Legendarna prečka Predraga Mijatovića

| |

DRAGOLJUB BRNO VIĆ, ITALIJA 1990.

| | |

DEJAN SAVIĆEVIĆ, ITALIJA 1990, FRAN CUSKA 1998

Rođeni Podgoričanin je odigrao svih pet utakmica na čizmi - tri u grupi D protiv Zapadne Njemačke (poraz 4:1), Kolumbije (1:0) i UAE (4:1) i dvije u eliminacionoj fazi protiv Španije (2:1) i Argentine (0:0, penalima 3:2). I Dragoljubu je utakmica sa “gaučosima” bolna tačka - promašio je penal u četvrtoj seriji pri rezultatu 2:2.

Genije je u Italiji bio jedan od najmlađih, a selektor Ivica Osim

Za Ivicu Osima je u Italiji 1990. bio mlad, a za Slobodana Santrača u Francuskoj 1998. star: Dejan Savićević na utakmici protiv kobne Argentine 1990.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Foto:

Fifa World Cup

RUSIJA 2018

Kolašinski El Grande Milovan ONI SU PISALI ISTORIJU

Crna Gora je imala predstavnika na prvom Mundijalu - golman Jugoslavije Milovan Jakšić, rođeni Kolašinac (1909 1953), je 1930. godine u Montevideu branio na tri meča, kada su “plavi” osvojili četvrto mjesto, a legenda kaže - treće. El Grande Milovan je učestvovao u pobjedama nad Brazilom (2:1) i Bolivijom (4:0), te u porazu od domaćeg Urugvaja u polufinalu. Tomislav Crnković, koji je rođen u Kotoru (1929 - 2009), je bio učesnik na SP 1954. u Švajcarskoj i 1958. u Švedskoj ukupno je igrao na sedam utakmica ostvarivši dvije pobjede, tri remija i dva poraza. Ilijas Pašić (rođen u Herceg Novom 1934 - 2015), Gordan

Prvi Crnogorac na SP: Milovan Jakšić

Irović (rođen u Herceg Novom 1934) i Nikola Radović (rođen u Podgorici 1933 - 1991) su takođe bili članovi Jugoslavije na Mundijalu 1958, ali nisu igrali ni na jednoj utakmici. Vasilije Šijaković (rođen u Nikšiću 1929 - 2003) je bio neizostavan igrač Juge 1962. u Čileu, ali je na tri utakmice upisao jedan remi i dva poraza. A listu od sedam Crnogoraca koji su igrali na velikoj smotri, prije Mundijala 1990, zatvara Nikola Jovanović sa Cetinja (rođen 1952) - nekadašnji igrač Budućnosti, Crvene zvezde i Mančester junajteda, te bivši sportski direktor Budućnosti je u Španiji 1982. odigrao tri utakmice i upisao po pobjedu, remi i poraz.

Klose

Strijelac prvog gola na Mundijalu: Lusijen Loran (Francuska u 19. minutu)

Najbolji strijelac u istoriji Mundijala: Miroslav Klose (Njemačka, 16)

Najviše golova na jednom Mundijalu: Žist Fonten (Francuska, 13)

Najviše golova na jednoj utakmici: Oleg Salenko (Rusija, pet)

Najstariji strijelac na Mundijalu: Rože Mila (Kamerun, 42 godine, mjesec i 8 dana)

Najmlađi strijelac na Mundijalu: Pele (Brazil, 17 godina, sedam mjeseci i 27 dana)

Najviše golova u finalu Mundijala: Džef Harst (Engleska, tri)

ga je koristio kao džokera davajući mu šansu na kašičicu - upisao je tri nastupa (Zapadna Njemačka, Španija, Argentina), postigao je gol u trećoj seriji penala protiv “gaučosa” za 2:2. A, Savićević je i u Francuskoj 1998. korišćen premalo od Slobodana Santrača - igrao je protiv SAD (trijumf 1:0) u grupi i u 1/8 finala protiv Holandije od koje smo ispali (2:1). Oba puta je ušao sa klupe u 60. minutu.

| | |

DRAGOJE LEKOVIĆ, ITALIJA 1990, FRAN CUSKA 1998.

Kapiten omladinske reprezentacije Jugoslavije koja je u Čileu 1987. osvojila Mundijalito je u Italiji bio treći golman, a u Francuskoj druga opcija.

| |

PREDRAG MIJATOVIĆ, FRANCUSKA 1998.

Jugoslavija je 1998. eliminisana u 1/8 finala od Holandije rezultatom 2:1, nakon što je kao drugoplasirana prošla dalje iz grupe F gdje su bili još Iran (trijumf 1:0), Njemačka (2:2) i SAD (trijumf 1:0). Peđa je odigrao sva četiri meča, postigao je jedan gol (protiv “pancera”), ali će vječno ostati upamćena njegova prečka u duelu sa “lalama”, u Tuluzu pri rezultatu 1:1.

“I dan danas me proganja promašeni penal protiv Holandije. Osjećam bol. Ko zna šta bi se desilo da sam postigao gol”, govori uvijek rođeni Podgoričanin o mrlji karijere.

| |

ŽELJKO PETROVIĆ, FRANCUSKA 1998.

Bio nezamjenjiv u zamislima Santrača, odigrao sve četiri utakmice (Iran, Njemačka, SAD, Holandija), imao značajnu ulogu što se tiče defanzive. Međutim, Željo je zajedno sa drugovima tugovao nakon meča sa “lalama”.

| |

BRANKO BRNOVIĆ, FRANCUSKA 1998.

Bivši selektor Crne Gore je upisao tri nastupa - igrao je protiv Irana, SAD i Holandije. Dok je u grupi ulazio sa klupe, protiv razorne Holandije sa Denisom Berkampom, Klarensom Sedorfom, Edgarom Davidsom, Japom Stamom, Edvin van der Sarom… je igrao cijeli meč.

| |

IVICA KRALJ, FRAN CUSKA 1998.

Tivćanin je bio prvi izbor na golu, branio je na sve četiri utakmice, u grupi donosio sigurnost, ali je u 1/8 finala protiv Ho-

landije zakazao. Prvi gol mu je prošao ispod ruke nakon šuta Berkampa, a kod drugog nije bio najbolje postavljen poslije udarca Davidsa.

| |

NIŠA SAVELJIĆ, FRANCUSKA 1998.

Odigrao samo jedan meč u Francuskoj. I to odlučujući u okršaju sa “lalama” - Saveljić je u igru ušao u 78. minutu, a na kraju je svjedočio velikoj tugi “plavih”. “Svima nam je krivo što smo tada ispali. Peđa je tada nosio crne Puma kopačke, a upravo su mu pred meč sa Holandijom stigle nove bijele. Napadači ne vole da mijenjaju kopačke, ni Mijatović nije mislio, ali je na kraju ipak obuo bijele. I dan danas se kaje i proklinje ih”, rekao je jednom prilikom Niša.

| |

DRAGOSLAV JEVRIĆ, NJEMAČKA 2006.

Primio je samo jedan gol u kvalifikacijama za Mundijal 2006, a u Njemačkoj rođeni Beranac je na tri utakmice čak 10 puta vadio loptu iz mreže! Tadašnja Srbija i Crna Gora je igrala u grupi sa Argentinom (poraz 6:0), Holandijom (poraz 1:0) i Obalom Slonovače (poraz 3:2), a Jevrić je branio na sva tri meča. B.Topalović

Najbrži gol na Mundijalu: Hakan Šukur (Turska, 11 sekundi)

Najviše utakmica:

Lotar Mateus (Njemačka, 25)

Najviše učešća:

Antonio Karbahal (Meksiko, pet), Lotar Mateus (Njemačka, pet), Rafa Markez (Meksiko, pet), Đanluiđi Bufon (Italija, pet)

Najviše titula: Pele (Brazil, tri)

Najviše pobjeda:

Miroslav Klose (Njemačka, 17)

Najviše mečeva bez primljenog gola: Piter Šilton i Fabijan Bartez (10)

Uzastopni minuti bez primjenog gola: Valter Zenga (517)

Najstariji igrač Mundijala:

Farid Mondragon (Kolumbija, 43 godine i 3 dana)

Najstariji igrač finala:

Dino Zof (Italija,40 godina i 133 dana)

Najstariji kapiten:

Piter Šilton (Engleska, 40 godina i 292 dana)

Najstariji debitant:

Dejvid Džejms (Engleska, 39 godina i 321 dan)

Najmlađi igrač:

Norman Vajtsajd (Sjeverna Irska, 17 godina i 41 dan)

Najmlađi igrač finala:

Pele (Brazil, 17 godina i 249 dana)

Najmlađi kapiten:

Toni Meola (SAD, 21 godina i 109 dana)

Izdavač: Dnevne novine

Novinar: Bojan Topalović Dizajn: Adi Kerović, Dejan Popović

Direktor: Nenad Amidžić Glavni urednik: Vesna Šofranac Urednik izdanja: Miloš Antić

Lektura: Svetlana Baošić Obrada fotografija: Nikola Bečanović, Predrag Bošković

CRNA GORA MINISTARSTVO ZDRAVLJA NACRT ZAKONA O KOZMETIÄ&#x152;KIM PROIZVODIMA

Broj:011-44/2017 Podgorica, 27.11.2017. godine Na osnovu čl. 9 i 11 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG“ br. 12/12), Ministarstvo zdravlja, upućuje

JAVNI POZIV zainteresovanoj javnosti (građanima, pravnim licima i preduzetnicima, stručnim i naučnim institucijama, zdravstvenim ustanovama, državnim organima, organima lokalne samouprave, Uniji poslodavaca, Zajednici opština Crne Gore, nevladinim organizacijama, medijima i drugim subjektima zainteresovanim za pitanja koja se uređuju ovim zakonom) za učešće u raspravi o NACRTU ZAKONA O KOZMETIČKIM PROIZVODIMA* Javna rasprava se sprovodi dostavljanjem predloga, sugestija i komentara u pisanom i elektronskom obliku, saglasno članu 9 stav 1 alineja 2 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona i organizovanjem okruglog stola. Okrugli sto biće organizovan u Podgorici u petak 19. juna 2018. godine, u Institutu za javno zdravlje, sala broj 12, sa početkom u 11 časova. Takođe, predlozi, sugestije i komentari mogu se dostaviti Ministarstvu zdravlja, na adresu: Podgorica, Rimski trg br. 46, na fax 078/113-128 i na e-mail mzdravlja@gov.me. Javni poziv objavljuje se na internet stranici Ministarstva zdravlja, Portalu e-Uprave i u Dnevnom listu “Dnevne novine”. Ministarstvo zdravlja će sačiniti izvještaj o javnoj raspravi, koji će objaviti na svojoj internet stranici i portalu e-uprave, u roku od 10 dana od dana završetka javne rasprave. Uz javni poziv objavljuje se i NACRT ZAKONA O KOZMETIČKIM PROIZVODIMA*, sa obrazloženjem. INISTAR Dr Kenan Hrapović

Obradila Slavojka Šuković Odobrila Slađana Pavlović

ZAKON O KOZMETIČKIM PROIZVODIMA* I. OSNOVNE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom propisuju se zahtjevi koje moraju da ispunjavaju kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište, bezbjednost i procjena bezbjednosti i usaglašenosti, informisanje potrošača, razmjena informacija, nadzor nad tržištem kozmetičkih proizvoda, kao i druga pitanja od značaja za bezbjednost kozmetičkih proizvoda, u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i efikasnog funkcionisanja tržišta. Kozmetičkim proizvodima, u smislu ovog zakona, ne smatraju se supstance i smjese namijenjene za gutanje, udisanje, ubrizgavanje ili ugradnju u ljudsko tijelo. Član 2 Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za

fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu. Član 3 Kozmetički proizvod je svaki proizvod (supstanca ili smješa) koji u primjeni dolazi u dodir sa spoljašnjim djelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usne i spoljašnji polni organi) ili sa zubima, sluznicom usne duplje i nosa isključivo ili pretežno radi njihovog čišćenja, parfimisanja, i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa, a sadrži zdravstvene tvrdnje, posebnu namjenu, ograničeni način primjene i specifična upozorenja. Supstanca je hemijski element i njegovo spajanje u prirodnom stanju ili u postupku proizvodnje, uključujući dodatke koji se koriste za očuvanje njihove stabilnosti, kao i nečistoće koje nastaju tokom tog

NACRT

postupka, osim rastvarača koji se mogu odvojiti bez uticaja na stabilnost ili izmjenu sastava supstance. Smješa podrazumijeva smješu ili rastvor koji se sastoji od dvije ili više supstanci. Član 4 Dostupnost kozmetičkog proizvoda na tržištu je svaka nabavka, odnosno isporuka kozmetičkog proizvoda na tržište, radi distribucije, potrošnje ili upotrebe u okviru obavljanja trgovinske djelatnosti, sa ili bez naknade. Član 5 Kozmetički proizvod koji se prvi put stavlja na tržište radi dostupnosti potrošačima, mora da bude bezbjedan

za zdravlje ljudi i da ispunjava zahtjeve bezbjednosti propisane ovim zakonom, kao i zakonom kojim je uređena opšta bezbjednost proizvoda i zakonom kojim su uređene hemikalije (u daljem tekstu: usaglašen). II. BEZBJEDNOST KOZMETIČKIH PROIZVODA Član 6 Za bezbjednost kozmetičkog proizvoda i usaglašenost odgovoran je proizvođač, uvoznik i distributer (u daljem tekstu: subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima). Proizvođač je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje proizvodi kozmetički proizvod ili za koga se taj proizvod dizajnira ili proizvodi, kao i drugo lice koje se predstavlja kao lice koje proizvodi kozmetički proizvod stavljanjem na proizvod svog imena, robnog žiga ili neke druge prepoznatljive oznake. Uvoznik je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje kozmetički proizvod nabavlja iz druge države radi stavljanja na tržište, u okviru obavljanja svoje djelatnosti. Distributer je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje je u okviru obavljanja djelatnosti uključeno u lanac nabavke, odnosno isporuke kozmetičkog proizvoda i koje kozmetički proizvod čini dostupnim na tržištu pod svojim imenom, robnim žigom ili drugom prepoznatljivom oznakom ili ako izmijeni kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište, tako da to može uticati na njegovu usaglašenost. Prevod podataka o kozmetičkom proizvodu koji je stavljen na tržište ne smatra se izmjenom proizvoda koja može da utiče na njegovu usaglašenost.

Član 7

Izuzetno od člana 6 stav 1 ovog zakona, za bezbjednost kozmetičkog proizvoda i usaglašenost odgovoran je zastupnik proizvođača koji ima sjedište u Crnoj Gori, ako sjedište, odnosno prebivalište proizvođača nije u Crnoj Gori, odnosno uvoznik, koji ima sjedište, odnosno prebivalište zastupnika proizvođača koji nije u Crnoj Gori, u skladu sa ugovorom koji se zaključuje u pisanoj formi. Član 8 Na tržite mogu da se stavljaju samo bezbjedni i usaglašeni kozmetički proizvodi kod kojih je izvršena procjena i ocjena bezbjednosti i usaglašenosti i koje prati odgovarajuća dokumentacija, u skladu sa ovim zakonom. Bezbjednim kozmetičkim proizvodom, u smislu ovog zakona, smatra

se svaki kozmetički proizvod koji, pod predviđenim ili razumno predvidljivim uslovima korišćenja, ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi, uzimajući u obzir, naročito: 1) predstavljanje i reklamiranje; 2) označavanje; 3) uputstva i upozorenja neophodna za upotrebu i procjenu rizika, kao i za preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite pri upotrebi proizvoda; 4) uputstva za uništavanje; i 5) druga uputstva i upozorenja, koja se daju, u skladu sa procjenom odgovornog subjekta. Član 9 Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima, prilikom stavljanja na tržište, oznakama, reklamiranjem i/ili prezentovanjem, oblikom, izgledom ili pakovanjem, materijalima za pakovanje, načinom na koji je dizajniran ili okruženjem u kojem je izložen, kao i informacijama koje su o kozmetičkom proizvodu dostupne putem sredstava javne komunikacije, ne smije da dovede u zabludu potrošača ili lice koje koristi kozmetički proizvod u obavljanju svoje djelatnosti (krajnjeg korisnika). Član 10 Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima odgovoran je, za: 1) izradu kozmetičkog proizvoda u skladu sa Dobrom proizvođačkom praksom; 2) procjenu bezbjednosti, kao i sačinjavanje izvještaja, sa ocjenom bezbjednosti kozmetičkog proizvoda; 3) čuvanje dokumentacije sa podacima o kozmetičkom proizvodu; 4) uzorkovanje i analizu kozmetičkih proizvoda na pouzdan i ponovljiv način, primjenom metoda propisanih ovim zakonom ili primjenom odgovarajućih harmonizovanih standarda; 5) dostavljanje podataka organu državne uprave nadležnom za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Evropskoj komisiji, u skladu sa članom 29 ovog zakona; 6) provjeru sadržine supstanci iz čl. 31 i 32 ovog zakona u kozmetičkom proizvodu; 7) provjeru sadržine nanomaterijala u kozmetičkom proizvodu; 8) praćenje dozvoljenog prisustva zabranjenih supstanci u kozmetičkom proizvodu; 9) zabranu ispitivanja kozmetičkih proizvoda na životinjama; 10) označavanje kozmetičkih proizvoda, u skladu sa članom 37 ovog zakona; 11) označavanje tvrdnji na kozmetičkom proizvodu; 12) objavljivanje vrste i kvaliteta sastojaka kozmetičkih proizvoda; 13) obavještavanje i razmjenu informacija o ozbiljnim neželjenim dejstvima kozmetičkih proizvoda; 14) dostavljanje spiska svih

kozmetičkih proizvoda za koje je odgovoran, na zahtjev Ministarstva, organa državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove ili nadležnog organa druge države, u slučaju ozbiljne sumnje u pogledu bezbjednosti bilo koje supstance sadržane u kozmetičkim proizvodima; i 15) druge aktivnosti koje se odnose na bezbjednost i usaglašenost kozmetičkih proizvoda, u skladu sa ovim zakonom. Prije stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište, subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da imenuje lice odgovorno za aktivnosti i mjere iz stava 1 ovog člana, kao i za razmjenu informacija, u skladu sa ovim zakonom. Član 11 Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da, u okviru obavljanja djelatnosti: 1) potrošačima pruži sve informacije i upozorenja neophodna za procjenu rizika i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite prilikom upotrebe kozmetičkog proizvoda, koji nijesu vidljivi bez tih informacija i upozorenja. 2) blagovremeno izvrši analizu i procjenu rizika koje bi mogla da izazove upotreba kozmetičkog proizvoda; 3) upozori potrošače o procijenjenim ili utvrđenim rizicima od upotrebe kozmetičkog proizvoda; i 4) povuče ili opozove kozmetički proizvod, radi izbjegavanja nastupanja procijenjenih, odnosno utvrđenih rizika. Za realizaciju aktivnosti iz stava 1 ovog člana subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima vrši: 1) ispitivanje uzoraka kozmetičkog proizvoda koji je stavljen na tržište i obradu informacija; 2) označavanje podataka o nazivu i drugim podacima o proizvođaču i kozmetičkom proizvodu, na kozmetičkom proizvodu ili ambalaži, odnosno grupi proizvoda kojima pripada; 3) postupanje po prigovorima i vođenje registra prigovora; i 4) informisanje distributera o preduzetim mjerama iz tač. 1, 2 i 3 ovog stava. Mjere iz stava 2 tač. 2 i 3 ovog člana proizvođač preduzima dobrovoljno ili po nalogu organa uprave nadležnog za inspekcijske poslove. Povlačenje kozmetičkog proizvoda je sprječavanje u lancu nabavke na tržištu dostupnosti kozmetičkog proizvoda koji nije usaglašen. Opoziv je povraćaj kozmetičkog proizvoda od krajnjeg potrošača kome je isporučen, ako proizvođač, odnosno organ uprave nadležan za inspekcijske poslove procijeni da druge mjere nijesu dovoljne za otklanjanje, odnosno smanjenje rizika, ili na

osnovu pravila dobre prakse, u odnosu na opoziv kozmetičkog proizvoda. Član 12 Pružanje informacija, uputstava i upozorenja iz člana 11 ovog zakona, ne isključuje ostale obaveze obavještavanja od strane odgovornog subjekta, u odnosu na bezbjednost i usaglašenost kozmetičkih proizvoda, u skladu sa ovim zakonom. Član 13 Prilikom stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište uvoznik garantuje da je proizvođač sproveo postupak ocjene bezbjednosti i usaglašenosti i sačinio izvještaj o usaglašenosti kozmetičkog proizvoda, da ga prati propisana dokumentacija o proizvodu, kao i da je označen, u skladu sa ovim zakonom. Uvoznik je dužan da čuva kopiju izvještaja o usaglašenosti i da omogući njegovu dostupnost, na zahtjev organa uprave nadležnog za inspekcijske poslove. Uvoznik je dužan da obezbijedi uslove skladištenja ili prevoza koji ne mogu da ugroze usaglašenost kozmetičkog proizvoda, do isporuke proizvoda na tržište. Ako uvoznik posumnja da kozmetički proizvod nije usaglašen, ne smije da ga stavi na tržište, do obezbjeđivanja usaglašenosti. Ako kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i predstavlja rizik za zdravlje ljudi, uvoznik je dužan da odmah, nakon saznaja o tome obavijesti proizvođača i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, radi preduzimanja propisanih privremenih mjera. Član 14 Proizvođač i uvoznik dužni su da, prilikom stavljanja na tržište kozmetičkih proizvoda, obezbijede da: 1) kozmetički proizvod prati uputstvo i druga propisana dokumentacija o proizvodu i podaci o usaglašenosti i bezbjednosti kozmetičkog proizvoda; 2) je na proizvodu, odnosno ambalaži ili pratećoj dokumentaciji označen naziv, odnosno ime proizvođača ili uvoznika (registrovano trgovačko ime) ili robni znak i adresa na kojoj je ta dokumentacija dostupna. Podaci iz stava 1 ovog člana moraju da budu ispisani na crnogorskom jeziku. Ako proizvod koji je stavljen na tržište predstavlja rizik po zdravlje ljudi, proizvođač, odnosno uvoznik, u skladu sa procjenom rizika, dužni su da izvrše ispitivanje uzoraka tih kozmetičkih proizvoda, kao i da vode evidenciju, koja sadrži podatke o

reklamacijama, neusaglašenim i povučenim, odnosno opozvanim proizvodima, o preduzetim korektivnim mjerama, po nalogu ili u saradnji sa nadležnim organima, u cilju otklanjanja rizika koje neusaglašeni proizvod predstavlja i da o tome obavijeste distributere. Član 15 Distributer ne smije da isporuči kozmetičke proizvode za koje zna ili bi, na osnovu informacija kojima raspolaže i svog profesionalnog iskustva, trebalo da zna da su opasni i da predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Distributer je dužan da, u okviru obavljanja djelatnosti, prati bezbjednost kozmetičkih proizvoda koje isporučuje na tržište, naročito: 1) prosljeđivanjem informacija o rizicima u lancu isporuke potrošačima i organu uprave nadležnom za inspekcijske poslove, radi preduzimanja privremenih mjera, u skladu sa zakonom; i 2) čuvanjem i dostavljanjem dokumentacije potrebne za utvrđivanje porijekla proizvoda i identiteta proizvođača, na zahtjev Ministarstva i organa uprave nadležnog za inspekcijske poslove, odnosno korisnika u lancu isporuke. Član 16 Distributer i uvoznik, prilikom isporuke kozmetičkog proizvoda na tržište, dužni su da postupaju sa pažnjom dobrog privrednika radi očuvanja usaglašenosti kozmetičkog proizvoda, kao i da obezbijede da uslovi skladištenja ili prevoza, u obavljanju njihove djelatnosti, ne ugrožavaju usklađenost kozmetičkog proizvoda, do isporuke na tržište. Prije isporuke na tržište, distributer je dužan da utvrdi da oznaka kozmetičkog proizvoda sadrži podatke iz člana 37 tač. 1, 5 i 7 ovog zakona, da je označavanje izvršeno u skladu sa članom 37 st. 2, 3 i 4 ovog zakona i da nije istekao najkraći rok trajanja kozmetičkog proizvoda. Član 17 Ako proizvođač ili distributer kozmetičkog proizvoda zna ili bi na osnovu raspoloživih informacija i profesionalnog iskustva trebalo da zna, odnosno ako posumnja ili utvrdi da kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i ne ispunjava zahtjeve propisane zakonom kojim je uređena opšta bezbjednost kozmetičkih proizvoda, dužan je da odmah preduzme odgovarajuće korektivne mjere, kako bi se obezbijedila njegova usaglašenost, povlačenje sa tržišta ili opoziv, u zavisnosti od konkretnog slučaja.

Član 18 Ako subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima posumnja ili utvrdi da kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i da predstavlja rizik za zdravlje ljudi, o tome odmah obavještava nadležna tijela drugih država u kojima je taj proizvod dostupan na tržištu i država u kojima se nalazi dokumentacija sa podacima o proizvodu. sadrži:

Obavještenje iz stava 1 ovog člana

1) informacije i podatke o neusaglašenosti i preduzetim korektivnim mjerama, u cilju sprječavanja rizika po zdravlje ljudi; 2) informacije i podatke na osnovu kojih se omogućava identifikacija kozmetičkog proizvoda (naziv i sjedište proizvođača, naziv proizvoda, partija/serija proizvoda i slično), radi pronalaženja tog kozmetičkog proizvoda na tržištu; 3) opis rizika koji kozmetički proizvod predstavlja za zdravlje ljudi. U slučaju iz stava 1 ovog člana, subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima vrši razmjenu informacija o preduzetim mjerama i aktivnostima radi otklanjanja rizika koje predstavljaju kozmetički proizvodi sa nadležnim tijelima drugih država koje su stavili na tržište. Na osnovu obrazloženog zahtjeva nadležnog tijela drugih država, subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dostavlja sve podatke i dokumentaciju koja se odnosi na neusaglašenost kozmetičkog proizvoda. Podaci iz st. 2, 3 i 4 ovog člana dostavljaju se na jeziku koji nadležno tijelo drugih država može lako da razumije. Bliži sadržaj obavještenja iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo. Član 19 Ako kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i predstavlja rizik za zdravlje ljudi, proizvođač je dužan da dostavi podatke o pravnim licima i preduzetnicima kojima vrši isporuku kozmetičkih proizvoda, kao i naziv distributera ili njegovog zastupnika od koga je dobavljen kozmetički proizvod. Obaveza dostavljanja podataka iz stava 1 ovog člana traje tri godine od dana isporuke serije kozmetičkog proizvoda distributeru. Član 20 Uvoznik, odnosno distributer koji je stavio na tržište kozmetički proizvod koji nije usaglašen dužan je da, odmah nakon saznaja o tome, u pisanoj formi, obavijesti proizvođača, kao i Ministarstvo i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, u cilju

preduzimanja odgovarajućih mjera, u skladu sa zakonom.

privremenih

Obavještenje iz stava 1 ovog člana, u cilju preduzimanja mjera za sprječavanja rizika i praćenje njihove realizacije, sadrži: 1) informacije i podatke kojima se omogućava identifikacija kozmetičkog proizvoda (naziv proizvođača i proizvoda, partija/ serija proizvoda i slično) radi njegovog pronalaženja na tržištu; 2) detaljan opis neusaglašenosti i rizika koje kozmetički proizvod predstavlja; i 3) opis preduzetih mjera. Podaci iz stava 2 ovog člana moraju da budu dati na crnogorskom jeziku. Bliži sadržaj obavještenja iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo. Član 21 Proizvodnja kozmetičkih proizvoda mora da se vrši u skladu sa principima Dobre proizvođačke prakse. Dobra proizvođačka praksa predstavlja dio sistema obezbjeđenja kvaliteta i bezbjednosti kojim se obezbjeđuje da se kozmetički proizvodi dosljedno i trajno proizvode i kontrolišu, u skladu sa odgovarajućim standardima kvaliteta, u skladu sa njihovom namjenom, radi zaštite života i zdravlja ljudi i efikasnog funkcionisanja tržišta. Pretpostavlja se da je proizvodnja kozmetičkih proizvoda u skladu sa principima Dobre proizvođačke prakse ako se obavlja u skladu sa odgovarajućim standardima u Crnoj Gori koji su u skladu sa harmonizovanim standardima čije su referentne oznake objavljene u Službenom listu Evropske unije, a koje je donijelo nadležno tijelo Evropske unije. Član 22 Stavljanje i dostupnost usaglašenih kozmetičkih proizvoda na tržištu su slobodni i ne mogu se odbiti, zabraniti ili ograničiti.

III. PROCJENA BEZBJEDNOSTI I ODJENA USAGLAŠENOSTI KOZMETIČKIH PROIZVODA Član 23 Prije stavljanja na tržište, proizvođač je dužan da izvrši procjenu bezbjednosti i ocjenu usaglašenosti kozmetičkog proizvoda. Procjena bezbjednosti i ocjena usaglašenosti kozmetičkog proizvoda obuhvata ispitivanje

i analizu u odnosu na namjenu kozmetičkog proizvoda i očekivanu sistemsku izloženost pojedinim sastojcima u konačnom proizvodu; ocjenu dokaza na osnovu njihovog značaja radi provjere podataka i dostupnih informacija o kozmetičkom proizvodu, kao i sačinjavanje izvještaja o bezbjednosti i ocjeni usaglašenosti kozmetičkog proizvoda i ažuriranje relevantnih podataka o bezbjednosti i ocjenu usaglašenosti kozmetičkih proizvoda koji su dobijeni nakon njihovog stavljanja na tržište. Član 24 Proizvođač kozmetičkog proizvoda dužan je da sačini dokumentaciju o procjeni bezbjednosti i usaglašenosti kozmetičkog proizvoda, koja mora da sadrži, najmanje: 1) opis kozmetičkog proizvoda, koji omogućava njegovo povezivanje sa dokumentacijom; 2) izvještaj o procjeni bezbjednosti kozmetičkog proizvoda iz člana 23 ovog zakona; 3) opis metoda koje su korišćene u postupku proizvodnje kozmetičkog proizvoda i izjavu o usklađenosti sa Dobrom proizvođačkom praksom; 4) dokaz o dejstvu, za koji se tvrdi da ga posjeduje, ako je to opravdano zbog prirode ili dejstva kozmetičkog proizvoda; 5) podatke o ispitivanjima na životinjama koja je izvršio proizvođač, njegovi zastupnici ili dobavljači, u vezi sa razvojem ili procjenom bezbjednosti kozmetičkog proizvoda ili njegovih sastojaka, uključujući i ispitivanje na životinjama izvršeno kako bi se ispunili zakonski ili regulatorni zahtjevi drugih zemalja. Proizvođač obezbjeđuje dostupnost dokumentacije iz stava 2 ovog člana i podatke o kozmetičkom proizvodu za potrebe nadležnog tijela druge države u elektronskom ili pisanom obliku i čuva je na adresi naznačenoj na ambalaži kozmetičkog proizvoda. Član 25 Proizvođač je dužan da obezbijedi praćenje i kontinuiranu usaglašenost kozmetičkog proizvoda serijske proizvodnje, uzimajući u obzir sve promjene u postupku proizvodnje, sastavu ili karakteristikama kozmetičkog proizvoda. Ako se podaci iz stava 1 ovog člana, zbog veličine ili drugih osobina kozmetičkog proizvoda ne mogu da unesu na proizvod, navode se na ambalaži ili u dokumentu koji prati kozmetički proizvod. Podatke iz člana 24 st. 1, 2 i 4 ovog zakona subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima vodi u elektronskom ili papirnom obliku, redovno ih ažurira i čuva na adresi naznačenoj na ambalaži proizvoda za potrebe

nadležnog tijela druge države članice. Podaci iz stava 3 ovog člana moraju da budu napisani na jeziku koji nadležno tijelo druge države može lako da razumije. Član 26 Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima koji je stavio kozmetički proizvod na tržište dužan je da dokumentaciju o bezbjednosti i usaglašenosti čuva deset godina od dana stavljanja posljednje serije na tržište. Član 27 Procjena bezbjednosti kozmetičkog proizvoda vrši se sprovođenjem nekliničkih ispitivanja, u skladu sa načelima Dobre laboratorijske prakse ili u skladu sa drugim međunarodnim standardima priznatim od strane Komisije Evropske unije ili ECHA. Procjenu bezbjednosti kozmetičkog proizvoda može da vrši lice sa završenim fakultetom farmacije, toksikologije, medicine ili drugih srodnih nauka. Član 28 Procjena bezbjednosti i usaglašenosti kozmetičkog proizvoda vrši se provjerom njegovog sastava, u skladu sa standardima i metodama uzorkovanja i analiza, koje mogu da obezbijede ponovljivost i uporedivost rezultata. Ponovljivost i uporedivost rezultata iz stava 1 ovog člana se pretpostavlja, ako je upotrijebljena metoda uzorkovanja i analize u skladu sa odgovarajućim harmonizovanim standardima čije su referentne oznake objavljene u “Službenom listu” Evropske unije, a koje je donijelo nadležno tijelo Evropske unije. O procjeni bezbjednosti kozmetičkog proizvoda subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da sačini izvještaj koji mora da sadrži opis uzorkovanja, metode analize, kao i druge podatke i upućivanje na evropske, nacionalne ili druge priznate metode analize. Provjeru bezbjednosti i usaglašenosti, uzorkovanje, način, vrstu, obim i metode analiza bezbjednosti i sastava kozmetičkih proizvoda, kao i sadržinu izvještaja o procjeni bezbjednosti i usaglašenosti kozmetičkih proizvoda propisuje Ministarstvo. Član 29 Prije stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište, proizvođač je dužan da dostavi Ministarstvu i Evropskoj komisiji elektronskim putem, sljedeće podatke: 1) vrstu i naziv kozmetičkog proizvoda, radi njegove identifikacije;

2) naziv i adresu pravnog lica, odnosno ime i prezime preduzetnika ili fizičkog lica kod koga se nalazi dokumentacija sa podacima o kozmetičkom proizvodu; 3) naziv države porijekla, za kozmetičke proizvode koji se uvoze; 4) naziv države u kojoj se kozmetički proizvod stavlja na tržište; 5) kontakt podatke, ime i prezime, broj telefona i adresu proizvođača; 6) prisustvo nanomaterijala (identifikacija, hemijski naziv (IUPAC) i druge posebne deskriptore, kao i razumno predvidljive uslove izloženosti); (7) ime i broj CAS (Chemicals Abstracts Service) ili EZ broj opasnih supstanci koje su razvrstane kao karcenogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR) kategorije 1A ili 1B; 8) okvirnu formulaciju koja omogućava brzo i primjereno liječenje u slučaju poteškoća, u odnosu na supstance koje sadrži kozmetički proizvod. Okvirna formulacija je formulacija kojom se navodi kategorija ili funkcija sastojaka i njihova najveća dozvoljena koncentracija u kozmetičkom proizvodu, ili kojom se pružaju odgovarajući kvantitativni i kvalitativni podaci ako kozmetički proizvod nije obuhvaćen, ili je samo djelimično obuhvaćen tom formulacijom. Bližu sadržinu podataka iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo. Član 30 Prilikom stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište odgovorni subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dostavlja Ministarstvu i Evropskoj komisiji podatke o vrsti i nazivu kozmetičkog proizvoda, koji obezbjeđuje njegovu identifikaciju, kao i fotografiju ambalaže, ako je čitljiva. Distributer koji na tržište stavlja kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište druge države, poslije 11. jula 2013. godine, može da prevede i da u elektronskom obliku Ministarstvu i Evropskoj komisiji dostavi podatke koji se nalaze na oznaci proizvoda: 1) kategoriju kozmetičkog proizvoda, njegov naziv u državi članici otpreme i u državi članici u kojoj se stavlja na tržište, radi identifikacije kozmetičkog proizvoda; 2) naziv države članice u kojoj se kozmetički proizvod stavlja na tržište; 3) naziv i adresu subjekta u poslovanju kozmetičkim proizvodima; 4) naziv, odnosno ime i prezime i adresu lica kod koga se nalazi dokumentacija sa podacima o proizvodu, koji mogu da se koriste u slučaju zdravstvenih poteškoća zbog upotrebe kozmetičkog proizvoda. Svaku promjenu podataka iz st. 1 i 2 ovog člana subjekat u poslovanju kozmetičkim

proizvodima dužan je da evidentira i ažurira odmah, nakon nastanka promjene. Član 31 Zabranjeno je stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji nijesu bezbjedni, odnosno koji sadrže opasne supstance: 1) koje su zabranjene; 2) u količinma koje su maksimalno dozvoljene - čija upotreba je ograničena; 3) koje su isključivo ili pretežno namijenjene bojenju kozmetičkog proizvoda, čitavog tijela ili određenih djelova tijela putem apsorpcije ili refleksije vidljive svjetlosti (boje), uključujući i prekursore oksidativnih boja za kosu; 4) koje su isključivo ili pretežno namijenjene sprječavanju razvoja mikroorganizama u kozmetičkom proizvodu (konzervansi); 5) koje su isključivo ili pretežno namijenjene za zaštitu kože od određenih UV zračenja putem apsorpcije, refleksije ili raspršivanja UV zračenja (UV-filteri) ; i 6) čija upotreba može da bude štetna po zdravlje ljudi. Listu supstanci iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo. Član 32 Zabranjeno je stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji sadrže supstance razvrstane kao CMR supstance kategorije 2, osim supstanci koje je SCCS provjerio i utvrdio da su bezbjedne za upotrebu u kozmetičkim proizvodima i kategorije 1A ili 1B, i to: 1) koje ispunjavaju zahtjeve o bezbjednosti hrane, 2) ako nijesu dostupne zaštitne alternativne supstance, utvrđene analizom alternativnih mogućnosti; 3) ako se odnose na posebnu upotrebu kategorije proizvoda sa poznatom izloženošću; 4) koje je SCCS provjerio i utvrdio da su bezbjedne za upotrebu u kozmetičkim proizvodima, a posebno s obzirom na izloženost tim proizvodima i uzimajući u obzir ukupnu izloženost iz drugih izvora, kao i vodeći računa o osjetljivim kategorijama lica (djeca, lica sa određenim poremećajima i sl). Radi bezbjedne upotrebe kozmetičkih proizvoda i sprječavanja zloupotreba, svako pakovanje kozmetičkog proizvoda mora da sadrži oznaku sa informacijama o sadržini i mogućim rizicima upotrebe opasnih supstanci, kao i načinu njihovom izlaganju. Listu i uslove upotrebe supstanci iz stava 1 ovog člana u kozmetičkim proizvodima

popropisuje Ministarstvo. Član 33 Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima, pored podataka iz člana 29 ovog zakona, dužan je da šest mjeseci prije stavljanja na tržište kozmetičkog proizvoda koji sadrži nanomaterijale, osim nanomaterijala koji se koriste kao boje, UVfiltri ili konzervansi, u skladu sa ovim zakonom, Evropskoj komisiji dostavi podatke, o: 1) identifikaciji nanomaterijala (hemijski naziv (IUPAC), razvrstavanje, označavanje i druge osobine); 2) specifikaciji nanomaterijala, uključujući veličinu čestica, kao i fizička i hemijska svojstva; 3) procjeni količine nanomaterijala sadržanog u kozmetičkim proizvodima koji su planirani da se godišnje stavljaju na tržište; 4) toksikološkom profilu nanomaterijala; 5) bezbjednosti nanomaterijala, u odnosu na vrstu kozmetičkog proizvoda i načinu upotrebe; i 6) razumno predvidljivim uslovima izloženosti. Nanomaterijal je nerastvorljiv ili biološki postojan i namjenski proizveden materijal, sa jednom ili više spoljašnjih dimenzija ili sa unutrašnjom strukturom od 1 do 100 nm. Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima može da imenuje drugo pravno lice, preduzetnika ili fizičko lice koje treba da vrši obavještavanje Evropske komisije o nanomaterijalima, na osnovu pisanog ugovora. Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima kontakt podatke lica iz stava 3 ovog člana odmah dostavlja Evropskoj komisiji. Član 34 Izuzetno, slučajno prisustvo malih količina zabranjenih supstanci koje potiču od nečistoća u prirodnim ili sintetičkim sastojcima ili koje nastanu tokom postupka proizvodnje, skladištenja i prenosa supstanci iz ambalaže, a koje se tehnički ne mogu odvojiti i ako njihovo prisustvo u tim količinama nije štetno po zdravlje ljudi i ne ugrožava bezbjednost kozmetičkog proizvoda, dozvoljeno je, u skladu sa Dobrom proizvođačkom praksom. Član 35 Zabranjeno je ispitivanje konačnih

kozmetičkih proizvoda i njihovog prototipa na životinjama. Gotov kozmetički proizvod je kozmetički proizvod koji se u konačnom obliku stavlja na tržiše i koji je, ili njegov prototip dostupan krajnjem korisniku. Prototip je prvi model ili idejni projekat koji još nije serijski proizveden i iz kojeg se gotov kozmetički proizvod umnožava ili konačno razvija. Član 36 U cilju bezbjednosti kozmetičkih proizvoda i zaštite zdravlja ljudi, zabranjeno je: 1) stavljanje na tržište gotovih kozmetičkih proizvoda čiji je konačni oblik, radi obezbjeđivanja usaglašenosti, ispitan na životinjama, primjenom metoda različitih od alternativne metode, koja je potvrđena i usvojena na nivou Evropske unije, uzimajući u obzir razvoj potvrđivanja u okviru OECD-a; 2) stavljanje na tržište gotovih kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke ili kombinaciju sastojaka koji su radi obezbjeđivanja usaglašenosti ispitani na životinjama, primjenom metoda različitih od alternativne metode, koja je potvrđena i usvojena na nivou Evropske unije, uzimajući u obzir razvoj potvrđivanja u okviru OECD-a; 3) ispitivanje gotovih kozmetičkih proizvoda na životinjama, radi obezbjeđivanja usaglašenosti; i 4) ispitivanje sastojaka ili kombinacije sastojaka na životinjama u Evropskoj uniji, radi obezbjeđivanja usaglašenosti, od dana zamjene tih ispitivanja sa jednom ili više potvrđenih alternativnih metoda za ispitivanje hemikalija, u skladu sa zakonom kojim su uređene hemikalije. Član 37 Kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište moraju da budu označeni etiketom koja na posudi i ambalaži, odnosno na priloženom ili pričvršćenom listiću, naljepnici, traci, markici ili kartici sadrži sljedeće podatke: 1) puni ili skraćeni naziv subjekta u poslovanju kozmetičkim proizvodima, kao i adresu na kojoj se nalazi dokumentacija sa podacima o kozmetičkom proizvodu, a za uvezene kozmetičke proizvode i naziv države porijekla; 2) nominalni sadržaj u momentu pakovanja, naveden u obliku mase ili količine;

3) datum do kojeg kozmetički proizvod u odgovarajućim uslovima skladištenja zadržava svoju prvobitnu funkciju i bezbjedan je za zdravlje ljudi, a ako je duži od 30 mjeseci („najkraći rok trajanja”), a za kozmetičke proizvode koji imaju najkraći rok trajanja duži od 30 mjeseci ne navodi se najkraći rok trajanja, nego period nakon otvaranja do isteka kojeg je proizvod bezbjedan; 4) posebne mjere opreza kojih se treba pridržavati prilikom upotrebe i upozorenja o kozmetičkim proizvodima za profesionalnu upotrebu; 5) serijski broj proizvodnje ili referentni broj za identifikaciju kozmetičkog proizvoda; 6) namjenu kozmetičkog proizvoda, ako nije jasna na osnovu njegovog izgleda; i 7) spisak sastojaka kozmetičkog proizvoda. Podaci iz stava 1 ovog člana označavaju se na crnogorskom jeziku, na vidljiv, čitljiv i neizbrisiv način. Izuzetno od stava 1 ovog člana, na sapune, kuglice za kupanje i druge male kozmetičke proizvode za koje, iz praktičnih razloga, nije moguće da se navedu podaci iz stava 1 tačka 7 ovog člana na naljepnici, markici, traci, kartici ili priloženom listiću, podaci se navode na propratnom dokumentu koji se nalazi u neposrednoj blizini posude u kojoj su izloženi za prodaju. Bliže označavanje i sadržinu podataka iz stava 1 ovog člana na upakovanim kozmetičkim proizvodima, kozmetičkim proizvodima koji se pakuju na mjestu prodaje na zahtjev kupca ili koji su prepakovani za neposrednu prodaju propisuje Ministarstvo. Član 38 Za označavanje, stavljanje na tržište, prezentaciju i reklamiranje kozmetičkih proizvoda nije dozvoljeno korišćenje naziva, robnog žiga, slike i simbola ili drugih oznaka kojima im se pripisuju osobine ili dejstva koja nemaju. Na ambalaži kozmetičkog proizvoda ili na bilo kojem pratećem dokumentu, obavještenju, naljepnici, prstenu ili grlu ambalaže koji prate ili koji se odnose na kozmetički proizvod dozvoljeno je isticanje obavještenja – tvrdnji da nijesu vršena ispitivanja na životinjama. Isticanje obavještenja – tvrdnji iz stava 2 ovog člana dozvoljeno je samo ako proizvođač i njegovi dobavljači nijesu vršili ili naručili neko ispitivanje gotovog kozmetičkog proizvoda na životinjama, njegovog prototipa ili bilo kojeg sastojka, ili ako nijesu korišćeni

sastojci koje su drugi proizvođači, odnosno distributeri ispitivali na životinjama, radi razvoja novih kozmetičkih proizvoda. Informacije o kozmetičkom proizvodu su informacije koje se odnose na kozmetički proizvod, a dostupne su krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije. Član 39 Subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da vrstu i količinu sastojaka (kvalitativni i kvantitativni sastav) kozmetičkog proizvoda, kao i raspoložive podatke o neželjenim dejstvima i ozbiljnim neželjenim dejstvima upotrebe kozmetičkog proizvoda, učini dostupnim javnosti i krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije. Za parfeme i aromatične spojeve, pored podataka iz stava 1 ovog člana, subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da učini dostupnim i naziv, broj šifre spoja i naziv dobavljača. Dostupnost informacija iz st. 1 i 2 ovog člana ne smije da ugrozi zaštitu podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu i prava intelektualne svojine. Kvantitativni podaci o sastavu kozmetičkog proizvoda u odnosu na zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine moraju da budu u skladu sa zakonom kojim su uređene opasne materije. Neželjeno dejstvo kozmetičkog proizvoda je štetno dejstvo na zdravlje ljudi čiji uzrok može da bude uobičajena ili razumno predvidljiva upotreba kozmetičkog proizvoda, a ozbiljno neželjeno dejstvo je štetno dejstvo čija posljedica su privremena ili trajna funkcionalna nesposobnost, invaliditet, hospitalizacija, urođeni poremećaji ili direktna životna opasnost ili smrt. Član 41 U slučaju pojave ozbiljnog neželjenog dejstva kozmetičkog proizvoda, proizvođač i distributer dužni su da, odmah po saznanju, u pisanoj formi, o tome obavijeste Ministarstvo i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, u cilju preduzimanja odgovarajućih privremenih mjera, u skladu sa zakonom. Obavještenje iz stava 1 ovog člana sadrži, naročito: 1) raspoložive

informacije

podatke

kojima se omogućava identifikacija proizvoda (proizvođač, naziv proizvoda, partija/serija proizvoda i slično) radi pronalaženja tog proizvoda na tržištu; detaljan opis neželjenih događaja, koji su im poznati, ili koji su im na osnovu raspoloživih informacija i profesionalnog iskustva mogli da budu poznati; opis korektivnih mjera preduzetih, u cilju sprječavanja nastupanja rizika.

Bliži sadržaj obavještenja iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Član 45 Ako krajnji korisnik ili zdravstveni radnici koji koriste kozmetičke proizvode za obavljanje djelatnosti prijave ozbiljno neželjeno dejstvo, Ministarstvo obavješava nadležna tijela drugih država i odgovorne subjekte. U slučaju iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo obavještava i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, u cilju preduzimanja odgovarajućih privremenih mjera, u skladu sa zakonom. Član 46

Član 42 Odmah nakon prijema obavještenja iz člana 41 ovog zakona, Ministarstvo o tome obavještava nadležna tijela drugih država, a ako je obavještenje primljeno od distributera, Ministarstvo obavještava i proizvođača, odnosno uvoznika. Na obavještavanje i razmjenu informaija, koje vrši Ministarstvo sa Evropskom komisijom, o neusaglašenim kozmetičkim proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi, primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređena opšta bezbjednost proizvoda. Član 43

U slučaju ozbiljne sumnje u bezbjednost supstance koju sadrži kozmetički proizvod koji se nalazi na tržištu, Ministarstvo može na osnovu obrazloženog zahtjeva zatražiti od subjekta u poslovanju kozmetičkim proizvodima koji je stavio kozmetički proizvod na tržište da dostavi popis svih kozmetičkih proizvoda za koje je odgovoran i koji sadrže tu supstancu, kao i njenu koncentraciju u kozmetičkim proizvodima. U slučaju iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo odmah obavještava organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, u cilju preduzimanja odgovarajućih privremenih mjera, u skladu sa zakonom.

Informacije o rizicima koje kozmetički proizvodi mogu da imaju po zdravlje i bezbjednost potrošača, koji su utvrđeni u postupku inspekcijskog nadzora na tržištu i podaci o identifikaciji proizvoda, vrsti rizika i preduzetim mjerama moraju biti dostupni javnosti, u skladu sa načelom transparentnosti.

Informacije iz stava 1 ovog člana Ministarstvo može da koristi za analizu tržišta, anketiranje i informisanje potrošača.

Na osnovu izvještaja iz člana 48 stav 2 tačka 2 ovog člana Ministarstvo sačinjava godišnji izvještaj, sa analizom rezultata i efekata preduzetih mjera i objavljuje ga na svojoj intetnet stranici, a po potrebi može i putem drugih sredstava javne komunikacije i dostavlja ih nadležnim tijelima drugih država i Evropskoj komisiji, na njihov zahtjev.

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.

Član 44 O mjerama koje su preduzete u postupku inspekcijskog nadzora Ministarstvo, po potrebi, obavještava nadležno tijelo druge države u kojoj proizvođač ima sjedište. U slučaju ozbiljnih rizika za zdravlje ljudi, ako Ministarstvo procijeni da utvrđena neusaglašenost može da bude od značaja i za druge države, o tome obavještava Evropsku komisiju i nadležna tijela drugih država u kojima je kozmetički proizvod stavljen na tržište, kao i o mjerama čije je preduzimanje određeno u postupku inspekcijskog nadzora.

IV. NADZOR Član 47

Inspekcijski nadzor vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, preko sanitarne inspekcije, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim je: 1) 2) 3) 4) 5)

uređena opša bezbjednost proizvoda; uređen inspekcijski nadzor; uređen nadzor proizvoda na tržištu; uređen nadzor nad hemikalijama; i uređena sanitarna inspekcija. Član 48

Organ iz člana 47 stav 2 ovog zakona dužan je da dostavi Ministarstvu godišnji izvještaj o nadzoru nad kozmetičkim proizvodima do 31. Januara, za prethodnu godinu. Član 49 U vršenju inspekcijskog nadzora, sanitarni

inspektor, pored ovlašćenja i dužnosti propisanih ovim zakonom i zakonom iz člana 47 ovog zakona, ovlašćen je da naredi preduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera radi obezbjeđivanja bezbjednosti i usaglašenosti, zabrani stavljanje na tržište, povlačenje sa tržišta ili opoziv kozmetičkog proizvoda, u skladu sa procjenom rizika po zdravlje ljudi, zbog neusaglašenosti, u odnosu, na: 1) 2) 3)

primjenu principa Dobre proizvođačke prakse u proizvodnji kozmetičkog proizvoda; procjenu bezbjednosti i usaglašenosti kozmetičkog proizvoda; dokumentaciju koja sadrži podatke o kozmetičkom proizvodu;

uzorkovanje proizvoda;

obavještavanje Evropske komisije, u skladu sa ovim zakonom;

sadržinu zabranjenih supstanci i supstanci čija koncentracija je ograničena u kozmetičkim proizvodima iz člana 31, 32 i 34 ovog zakona; ispitivanja kozmetičkog proizvoda na životinjama;

analizu

kozmetičkog

označavanje kozmetičkog proizvoda, u skladu sa članom 37 stav 1 tač. 1, 2, 5 i 6 ovog zakona;

rok upotrebe;

10) tvrdnje o kozmetičkim proizvodima; 11) javnu dostupnost podataka kozmetičkom proizvodu;

12) prijavljivanje neželjenih dejstava i ozbiljnih neželjenih dejstava kozmetičkih proizvoda; i 13) podatke o sadržini supstanci iz člana 46 ovog zakona u kozmetičkim proizvodima. Pored ovlašćenja iz stava 1 ovog člana, sanitarni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor na graničnom prelazu, odnosno carinskom skladištu ima ovlašćenje i da uzima uzorke kozmetičkih proizvoda radi utvrđivanja njegove bezbjednosti i usaglašenosti. Član 50 Sanitarni inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora može da povjeri akreditovanoj laboratoriji provjeru ili ispitivanje uzoraka kozmetičkog proizvoda. Prilikom uzimanja uzoraka kozmetičkog proizvoda subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da sanitarnom inspektoru stavi besplatno na raspolaganje potrebne količine uzoraka radi

ispitivanja. Troškove uzorkovanja i ispitivanja kozmetičkog proizvoda snosi subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodom od kog je uzorak uzet. Član 51 U vršenju inspekcijskog nadzora, sanitarni inspektor je dužan da odredi mjeru povlačenja ili opoziva kozmetičkog proizvoda, ako:

godišnji izvještaj, sa analizom rezultata i efekata preduzetih mjera i objavljuje ga na svojoj internet stranici, a po potrebi može i drugim sredstvima javne komunikacije, a dostavlja ga i nadležnim tijelima drugih država i Evropskoj komisiji, na njihov zahtjev. V. KAZNENE ODREDBE Član 54

1) je potrebno preduzimanje hitne mjere u slučaju ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi; ili

Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 25.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

2) subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima ne preduzme sve mjere u roku ostavljenom u postupku inspekcijskog nadzora, u skladu sa zakonom.

1) prilikom stavljanja na tržište, oznakama, reklamiranjem i/ili prezentovanjem, oblikom, izgledom ili pakovanjem, materijalima za pakovanje, načinom na koji je dizajniran ili okruženjem u kojem je izložen ili informacijama koje su o kozmetičkom proizvodu dostupne putem sredstava javne komunikacije dovede u zabludu potrošača ili lice koje koristi kozmetički proizvod u obavljanju svoje djelatnosti (krajnjeg korisnika) (član 9); 2) prije stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište ne imenuje lice odgovorno za aktivnosti i mjere iz člana 10 stav 1 ovog člana, kao i za razmjenu informacija, u skladu sa ovim zakonom (član 10 stav 2); 3) u okviru obavljanja djelatnosti potrošačima ne pruži sve informacije i upozorenja neophodna za procjenu rizika i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite prilikom upotrebe kozmetičkog proizvoda, koji nijesu vidljivi bez tih informacija i upozorenja; blagovremeno ne izvrši analizu i procjenu rizika koje bi mogla da izazove upotreba kozmetičkog proizvoda; ne upozori potrošače o procijenjenim ili utvrđenim rizicima od upotrebe kozmetičkog proizvoda, ne povuče ili ne opozove kozmetički proizvod, radi izbjegavanja nastupanja procijenjenih, odnosno utvrđenih rizika (član 11 stav 1); 4) ne čuva kopiju izvještaja o usaglašenosti ili ne omogući njegovu dostupnost, na zahtjev organa uprave nadležnog za inspekcijske poslove (član 13 stav 2); 5) posumnja da kozmetički proizvod nije usaglašen, a stavi ga na tržište, prije obezbjeđivanja usaglašenosti (član 13 stav 4); 6) ne obavijesti proizvođača i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove da kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i da predstavlja rizik za zdravlje ljudi odmah, nakon saznaja (član 13 stav 5); 7) ne obezbijedi da kozmetički proizvod prilikom stavljanja na tržište prati uputstvo i druga propisana

Član 52 Ako sanitarni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da kozmetički proizvod koji je dostupan na tržištu ispunjava zahtjeve usaglašenosti, ali utvrdi ili posumnja da predstavlja ili bi mogao da predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, i ne ispunjava opšte zahtjeve bezbjednosti proizvoda, preduzima odgovarajuće privremene mjere (povlačenje, odnosno opoziv ili ograničavanje njihove dostupnosti na tržištu), u skladu sa zakonom. O aktivnostima iz stava 1 ovog člana nadležni inspekcijski organ odmah obavještava Ministarstvo. Ministarstvo odmah nakon prijema obavještenja iz stava 2 ovog člana obavještava Evropsku komisiju i nadležna tijela drugih država o preduzetim mjerama i dostavlja im sve raspoložive informacije o kozmetičkom proizvodu. Pružanje informacija Evropskoj komisiji i nadležnim tijelima drugih država o neusaglašenosti kozmetičkih proizvoda i razmjena informacija vrši se u skladu sa zakonom kojim je uređen nadzor proizvoda na tržištu. Član 53 Informacije o rizicima koje kozmetički proizvodi mogu da imaju po zdravlje i bezbjednost potrošača, koji su utvrđeni u postupku inspekcijskog nadzora na tržištu i podaci o identifikaciji proizvoda, vrsti rizika i preduzetim mjerama moraju biti dostupni javnosti, u skladu sa načelom transparentnosti. Na osnovu izvještaja iz člana 48 stav 2 tačka 2 ovog člana Ministarstvo sačinjava

8) 9)

10)

11)

12)

13)

14)

dokumentacija o proizvodu i podaci o usaglašenosti i bezbjednosti kozmetičkog proizvoda ili ne obezbijedi na proizvodu, odnosno ambalaži ili pratećoj dokumentaciji označen naziv, odnosno ime proizvođača ili uvoznika (registrovano trgovačko ime) ili robni znak i adresu na kojoj je ta dokumentacija dostupna (član 14 stav 1); podaci iz člana 14 stav 1 nijesu ispisani na crnogorskom jeziku (član 14 stav 2); ne izvrši ispitivanje uzoraka kozmetičkog proizvoda proizvod koji je stavljen na tržište predstavlja rizik po zdravlje ljudi, u skladu sa procjenom rizika, ne vodi evidenciju, koja sadrži podatke o reklamacijama, neusaglašenim i povučenim, odnosno opozvanim proizvodima, o preduzetim korektivnim mjerama, po nalogu ili u saradnji sa nadležnim organima, u cilju otklanjanja rizika koje neusaglašeni proizvod predstavlja ili o tome ne obavijesti distributere (član 14 stav 3); isporuči kozmetičke proizvode za koje zna ili bi, na osnovu informacija kojima raspolaže i svog profesionalnog iskustva, trebalo da zna da su opasni i da predstavljaju rizik za zdravlje ljudi (član 15 stav 1); u okviru obavljanja djelatnosti ne prati bezbjednost kozmetičkih proizvoda koje isporučuje na tržište prosljeđivanjem informacija o rizicima u lancu isporuke potrošačima i organu uprave nadležnom za inspekcijske poslove ili ne čuva i ne dostavlja dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje porijekla proizvoda i identiteta proizvođača, na zahtjev Ministarstva i organa uprave nadležnog za inspekcijske poslove, odnosno korisnika u lancu isporuke (član 15 stav 2); prije isporuke na tržište ne utvrdi da oznaka kozmetičkog proizvoda sadrži podatke iz člana 37 tač. 1, 5 i 7 ovog zakona, da je označavanje izvršeno u skladu sa članom 37 st. 2, 3 i 4 ovog zakona ili da nije istekao najkraći rok trajanja kozmetičkog proizvoda (član 16 stav 2); zna ili bi na osnovu raspoloživih informacija i profesionalnog iskustva trebalo da zna, odnosno ako posumnja ili utvrdi da kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i ne ispunjava zahtjeve propisane zakonom kojim je uređena opšta bezbjednost kozmetičkih proizvoda, a odmah ne preduzme odgovarajuće korektivne mjere, kako bi se obezbijedila njegova usaglašenost, povlačenje sa tržišta ili opoziv, u zavisnosti od konkretnog slučaja (član 17); posumnja ili utvrdi da kozmetički proizvod koji je stavljen na tržište nije usaglašen i da predstavlja rizik za zdravlje ljudi, a o tome odmah ne obavjesti nadležna tijela drugih država

15)

16)

17) 18)

19)

20)

21)

22)

u kojima je taj proizvod dostupan na tržištu i država u kojima se nalazi dokumentacija sa podacima o proizvodu (član 18 stav 1); ne dostavi podatke o pravnim licima i preduzetnicima kojima vrši isporuku kozmetičkih proizvoda, kao i naziv distributera ili njegovog zastupnika od koga je dobavljen kozmetički proizvod proizvod koji je stavljen na tržište, a nije usaglašen i predstavlja rizik za zdravlje ljudi (član 19 stav 1); na tržište stavi kozmetički proizvod koji nije usaglašen, a odmah nakon saznaja o tome, u pisanoj formi, ne obavijesti proizvođača, Ministarstvo ili organ uprave nadležan za inspekcijske poslove (član 20 stav 2); proizvodnju kozmetičkih proizvoda ne vrši u skladu sa principima Dobre proizvođačke prakse (član 21 stav 1); prije stavljanja na tržište ne izvrši procjenu bezbjednosti i ocjenu usaglašenosti kozmetičkog proizvoda (član 23 stav 1); ne sačini dokumentaciju o procjeni bezbjednosti i usaglašenosti kozmetičkog proizvoda, koja sadrži, najmanje opis kozmetičkog proizvoda, koji omogućava njegovo povezivanje sa dokumentacijom; izvještaj o procjeni bezbjednosti kozmetičkog proizvoda iz člana 23 ovog zakona; opis metoda koje su korišćene u postupku proizvodnje kozmetičkog proizvoda i izjavu o usklađenosti sa Dobrom proizvođačkom praksom; dokaz o dejstvu, za koji se tvrdi da ga posjeduje, ako je to opravdano zbog prirode ili dejstva kozmetičkog proizvoda ili podatke o ispitivanjima na životinjama koja je izvršio proizvođač, njegovi zastupnici ili dobavljači, u vezi sa razvojem ili procjenom bezbjednosti kozmetičkog proizvoda ili njegovih sastojaka, uključujući i ispitivanje na životinjama izvršeno kako bi se ispunili zakonski ili regulatorni zahtjevi drugih zemalja (član 24 stav 1); dokumentaciju o bezbjednosti i usaglašenosti ne čuva deset godina od dana stavljanja posljednje serije na tržište (član 26); o procjeni bezbjednosti kozmetičkog proizvoda ne sačini izvještaj koji sadrži opis uzorkovanja, metode analize, kao i druge podatke i upućivanje na evropske, nacionalne ili druge priznate metode analize (član 28 stav 3); prije stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište ne dostavi Ministarstvu i Evropskoj komisiji elektronskim putem vrstu i naziv kozmetičkog proizvoda, radi njegove identifikacije; naziv i adresu pravnog lica, odnosno ime i prezime preduzetnika ili fizičkog lica kod koga se nalazi dokumentacija sa podacima o kozmetičkom proizvodu; naziv države porijekla, za kozmetičke proizvode koji se uvoze; naziv države u kojoj se kozmetički proizvod stavlja na

23)

24)

25)

26)

tržište; kontakt podatke, ime i prezime, broj telefona i adresu proizvođača; prisustvo nanomaterijala (identifikacija, hemijski naziv (IUPAC) i druge posebne deskriptore, kao i razumno predvidljive uslove izloženosti); ime i broj CAS (Chemicals Abstracts Service) ili EZ broj opasnih supstanci koje su razvrstane kao karcenogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR) kategorije 1A ili 1B ili okvirnu formulaciju koja omogućava brzo i primjereno liječenje u slučaju poteškoća, u odnosu na supstance koje sadrži kozmetički proizvod (član 29 stav 1); stavi na tržište kozmetički proizvod koji nije bezbjedan, odnosno koji sadrži opasne supstance: koje su zabranjene; u količinma koje su maksimalno dozvoljene - čija upotreba je ograničena; koje su isključivo ili pretežno namijenjene bojenju kozmetičkog proizvoda, čitavog tijela ili određenih djelova tijela putem apsorpcije ili refleksije vidljive svjetlosti (boje), uključujući i prekursore oksidativnih boja za kosu; koje su isključivo ili pretežno namijenjene sprječavanju razvoja mikroorganizama u kozmetičkom proizvodu (konzervansi); koje su isključivo ili pretežno namijenjene za zaštitu kože od određenih UV zračenja putem apsorpcije, refleksije ili raspršivanja UV zračenja (UV-filteri) ili čija upotreba može da bude štetna po zdravlje ljudi (član 31 stav 1); stavi na tržište kozmetički proizvod koji sadrži supstance razvrstane kao CMR supstance kategorije 2, osim supstanci koje je SCCS provjerio i utvrdio da su bezbjedne za upotrebu u kozmetičkim proizvodima i kategorije 1A ili 1B, i to: koje ispunjavaju zahtjeve o bezbjednosti hrane; ako nijesu dostupne zaštitne alternativne supstance, utvrđene analizom alternativnih mogućnosti; ako se odnose na posebnu upotrebu kategorije proizvoda sa poznatom izloženošću ili koje je SCCS provjerio i utvrdio da su bezbjedne za upotrebu u kozmetičkim proizvodima, a posebno s obzirom na izloženost tim proizvodima i uzimajući u obzir ukupnu izloženost iz drugih izvora, kao i vodeći računa o osjetljivim kategorijama lica (djeca, lica sa određenim poremećajima i sl) (član 32 stav 1); svako pakovanje kozmetičkog proizvoda ne sadrži oznaku sa informacijama o sadržini i mogućim rizicima upotrebe opasnih supstanci, kao i način njihovom izlaganju (član 32 stav 2); šest mjeseci prije stavljanja na tržište kozmetičkog proizvoda koji sadrži nanomaterijale, osim nanomaterijala koji se koriste kao boje, UV-filtri ili konzervansi, u skladu sa ovim zakonom, Evropskoj komisiji ne dostavi podatke, o: identifikaciji

27) 28)

29)

30)

31)

nanomaterijala (hemijski naziv (IUPAC), razvrstavanje, označavanje i druge osobine); specifikaciji nanomaterijala, uključujući veličinu čestica, kao i fizička i hemijska svojstva; procjeni količine nanomaterijala sadržanog u kozmetičkim proizvodima koji su planirani da se godišnje stavljaju na tržište; toksikološkom profilu nanomaterijala; bezbjednosti nanomaterijala, u odnosu na vrstu kozmetičkog proizvoda i načinu upotrebe ili razumno predvidljivim uslovima izloženosti (član 33 stav 1); vrši ispitivanje konačnih kozmetičkih proizvoda i njihovog prototipa na životinjama (član 35 stav 1); stavi na tržište kozmetički proizvod koji nije označen etiketom koja na posudi i ambalaži, odnosno na priloženom ili pričvršćenom listiću, naljepnici, traci, markici ili kartici sadrži sljedeće podatke: podatke: puni ili skraćeni naziv subjekta u poslovanju kozmetičkim proizvodima, kao i adresu na kojoj se nalazi dokumentacija sa podacima o kozmetičkom proizvodu, a za uvezene kozmetičke proizvode i naziv države porijekla; nominalni sadržaj u momentu pakovanja, naveden u obliku mase ili količine; datum do kojeg kozmetički proizvod u odgovarajućim uslovima skladištenja zadržava svoju prvobitnu funkciju i bezbjedan je za zdravlje ljudi, a ako je duži od 30 mjeseci („najkraći rok trajanja”) a za kozmetičke proizvode koji imaju najkraći rok trajanja duži od 30 mjeseci ne navodi se najkraći rok trajanja, nego period nakon otvaranja do isteka kojeg je proizvod bezbjedan; posebne mjere opreza kojih se treba pridržavati prilikom upotrebe i upozorenja o kozmetičkim proizvodima za profesionalnu upotrebu; serijski broj proizvodnje ili referentni broj za identifikaciju kozmetičkog proizvoda; namjenu kozmetičkog proizvoda, ako nije jasna na osnovu njegovog izgleda ili spisak sastojaka kozmetičkog proizvoda (član 37 stav 1); za označavanje, stavljanje na tržište, prezentaciju ili reklamiranje kozmetičkih proizvoda koristi naziv, robni žig, slike i simbole ili druge oznake kojima im se pripisuju osobine ili dejstva koja nemaju (član 38 stav 1); vrstu i količinu sastojaka (kvalitativni i kvantitativni sastav) kozmetičkog proizvoda, kao i raspoložive podatke o neželjenim dejstvima i ozbiljnim neželjenim dejstvima upotrebe kozmetičkog proizvoda ne učini dostupnim javnosti i krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije (član 39 stav 1); za parfeme i aromatične spojeve, pored podataka iz člana 39 stav 1 ovog zakona ne učini dostupnim i naziv, broj

šifre spoja i naziv dobavljača (član 39 stav 2); 32) u slučaju pojave ozbiljnog neželjenog dejstva kozmetičkog proizvoda odmah po saznanju, u pisanoj formi, o tome ne obavijesti Ministarstvo i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove (član 41 stav 1). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 2.000 eura. Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i preduzetnik novčanom kaznom od 300 eura do 6.000 eura. VI. PRELAZNE I ZAVRŠENE ODREDBE Član 55 Proizvođači i uvoznici kozmetičkih proizvoda dužni su da istaknu podatke i upozorenja u skladu sa čl. 37 i 39 ovog zakona, najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kozmetički proizvodi na kojima nijesu istaknuta upozorenja u smislu stava 1 ovog člana mogu se stavljati na tržište u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 56 Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 57 Zastupnikom, uvoznikom i distributerom, u smislu ovog zakona, od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji smatraće se pravno, odnosno fizičko lice koje ima sjedište, odnosno prebivalište u Evropskoj uniji.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA Proizvodnja i promet kozmetičkih proizvoda zakonom se prvi put uređuje u Crnoj Gori. Razlog za zakonsko uređivanje ove materije je zaštita života i zdravlja ljudi, imajući u vidu da se radi o proizvodima koji imaju široku primjenu. Ovim zakonom propisuju se zahtjevi koje moraju da ispunjavaju kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište, obezbjeđivanje i procjena bezbjednosti, informisanje i razmjena informacija o bezbjednosti kozmetičkih proizvoda, nadzor nad tržištem kozmetičkih proizvoda, kao i druga pitanja od značaja za bezbjednost kozmetičkih proizvoda, u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i efikasnog funkcionisanja tržišta. Ovako sveobuhvatnim uređivanjem kozmetičkih proizvoda sprječava se svaka zloupotreba, u smislu prezentiranja ipropisuju se reklamiranja kozmetičkih proizvoda da posjeduju svojstva koja zapravo nemaju, obezbjeđuje se praćenje kozmetičkih proizvoda I međusobno obavještavanje proizvođaća I drugih subjekata u poslovanju kkozmetičkim proizvodima, kao I smih potrošača, uređuje se sastav kozmetičkih proizvoda (dozvoljenje, zabranjene I ograničeno dozvoljene supstance), analiza, metode i procjena bezbjednosti kozmetičkih proizvoda. Primjena ovog zakona eliminisaće nebezbjedne kozmetičke proizvode na tržištu, kao I proizvode nepoznatog porijekla I sumnjivog kvaliteta, jer se na tržištu mogu naći samo proizvodi urađeni u skladu sa principima Dobre proizvođačke prakse. Poredm navedenih razloga, donošenje ovog zakona uslijedilo je I zbog harmonizacije I prenošenja odgovarajućih propisa Evropske unije u domaće zakonodavstvo.

III. USAGLAŠENOST SA PRAVNOM TEKOVINOM EVROPSKE UNIJE I POTVRĐENIM MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA

Član 58 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom listu Crne Gore.»

O B R A Z L O Ž E NJ E I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavni osnov za donošenje Zakona o kozmetičkim proizvodima sadržan je u odredbi člana 16 stav 1 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom u skladu sa Ustavom uređuju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru.

Predlog zakona je djelimično usklađen sa Uredbom Predlog zakona je djelimično usklađen sa Uredbom (EZ) broj 1223/2009 Evropskog Parlamenta i savjeta od 30. Novembra 2009. godine o kozmetičkim proizvodima. IV. OBJAŠNJENJE INSTITUTA

OSNOVNIH

PRAVNIH

Član 1 propisuje predmet zakona, a to su zahtjevi koje moraju da ispunjavaju svi kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište, bezbjednost i procjena bezbjednosti i usaglašenosti, informisanje potrošača o svim podacima koji se odnose na sastav, upotrebu i rizike upotrebe kozmetičkih proizvoda, razmjena informacija koju međusobno

vrše subjekti u poslovanju kozmetičkim proizvodima, potrošači, Ministarstvo zdravlja, Evropska komisija i nadležna tijela drugih država, nadzor nad tržištem kozmetičkih proizvoda, kao i druga pitanja od značaja za bezbjednost kozmetičkih proizvoda, u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i efikasnog funkcionisanja tržišta. Član 2 odnosi se na upotrebu rodno osjetljivog jezika. Čl. 3, 4 i 5 odnose se na definisanje kozmetičkih proizvoda, njihove dostupnosti i usaglašenosti. Čl. 6 i 7 propisuje se odgovornost proizvođača za bezbjednost kozmetičkih proizvoda i njihova usaglašenost sa ovim zakonom, kao i odgovornost uvoznika, distributera i zastupnika, na osnovu ugovora koji proizvođač, odnosno uvoznik zaključi sa drugim pravnim ili fizičkim licem ili predutzetnikom. Član 8 propisuje obavezu stavljanja na tržište samo bezbjednih kozmetičkih proizvoda koji su usaglašeni sa ovim zakonom, odnosno proizvoda koji pod predviđenim ili razumno predvidljivim uslovima korišćenja, ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi. Član 9 propisuje zabranu dovođenja u zabludu krajnjeg korisnika kozmetičkih proizvoda korišćenjem oznaka, reklamiranjem i/ ili prezentovanjem, oblikom, izgledom ili pakovanjem, materijalima za pakovanje, načinom na koji je dizajniran ili okruženjem u kojem je izložen, kao i informacijama koje su o kozmetičkom proizvodu dostupne putem sredstava javne komunikacije. Čl. 10, 11 i 12 propisane su odgovornosti i obaveze subjekata u poslovanju kozmetičkim proizvodima u odnosu na primjenu principa dobre proizvođačke prakse, procjenu bezbjednosti kozmetičkih proizvoda, njihovo označavanje, uzorkovanje i analizu, kao i sastav kozmetičkih proizvoda. Takođe, propisana je i sadržina mjera i aktivnosti za realizaciju ovih obaveza. Član 13 propisuje obavezu garancije proizvođača u odnosu na sprovođenje postupka ocjene bezbjednosti i sačinjavanje izvještaja o usaglašenosti kozmetičkog proizvoda, praćenje propisane dokumentacije o proizvodu, kao i njegovo označavanje, u skladu sa ovim zakonom. Članom 14 propisana je obaveza proizvođača i uvoznika da, u cilju informisanja krajnjeg korisnika, obezbijedi uputstvo i drugu dokumentaciju o proizvodu i bezbjednosti kozmetičkog proizvoda, kao i podatke o proizvođaču i uvozniku. Ovim članom propisana je i obaveza proizvođača, odnosno uvoznika da izvrši ispitivanje uzoraka kozmetičkih proizvoda koji su stavljeni na tržište, a predstavljaju rizik po zdravlje ljudi,

kao i vođenje evidencija o reklamacijama, neusaglašenim i povučenim, odnosno opozvanim proizvodima, o preduzetim korektivnim mjerama, po nalogu ili u saradnji sa nadležnim organima i obavještavanje distributera. Članom 15 propisana je zabrana distributeru da isporuči kozmetičke proizvode za koje zna ili bi, na osnovu informacija kojima raspolaže i svog profesionalnog iskustva, trebalo da zna da su opasni i da predstavljaju rizik za zdravlje ljudi, pri čemu je dužan da, u cilju praćenja bezbjednosti kozmetičkih proizvoda, prosleđuje sve informacije o rizicima u lancu isporuke potrošačima i organu uprave nadležnom za inspekcijske poslove, i da čuva dokumentaciju na osnovu koje se utvrđuje porijeklo proizvoda i identitet proizvođača. Članom 16 propisana je obaveza savjesnog poslovanja distributeta i uvoznika, kao i njihova odgovornost za očuvanje usaglašenosti kozmetičkog proizvoda do isporuke na tržište. Čl. 17 do 21 propisuju obavezu proizvođača i distributera da odmah nakon saznaja da je na tržište stavljen kozmetički proizvod koji nije bezbjedan i usaglašen sa ovim zakonom, da odmah preduzme korektivne mjere i da obavijesti o tome inspekcijski organ, subjekat kod koga se nalazi dokumentacija o kozmetičkom proizvodu kao i dstributere i zastupnike i nadležna tijela drugih država. Ova obavještenja, u cilju obezbjeđivanja preduzimanja potrebnih mjera, moraju da sadrže informacije i podatke kojima se omogućava identifikacija kozmetičkog proizvoda (naziv proizvođača i proizvoda, partija/serija proizvoda i slično) radi njegovog pronalaženja na tržištu; detaljan opis neusaglašenosti i rizika koje kozmetički proizvod predstavlja; kao i opis preduzetih mjera. Jedna od propisanih obaveza proizvođača je i obaveza proizvodnje kozmetičkih proizvoda u skladu sa principima Dobre proizvođačke prakse. Članom 22 propisano je, u cilju slobodnog funkcionisanja tržišta, slobodno stavljanje kozmetičkih proizvoda na tržište ako ispunjavaju uslove popisane ovim zakonom, a prije stavljanja na tržište, proizvođač je dužan da izvrši procjenu bezbjednosti i ocjenu usaglašenosti kozmetičkog proizvoda. Čl. 23 do 26 propisana je obaveza proizvođača kozmetičkog proizvoda da prije stavljanja na tržište, izvrši procjenu bezbjednosti i ocjenu usaglašenosti kozmetičkog proizvoda, da sačini odgovarajuću dokumentaciju o procjeni bezbjednosti i usaglašenosti, koja mora da sadrži tačno propisane podatke i informacije, sa rokom čuvanja od deset godina od dana stavljanja posljednje serije na tržište, u cilju zaštite zdravlja krajnjeg korisnika..

Čl. 27 i 28 propisano je da se procjena bezbjednosti kozmetičkog proizvoda vrši sprovođenjem nekliničkih ispitivanja, u skladu sa načelima Dobre laboratorijske prakse ili u skladu sa drugim međunarodnim standardima priznatim od strane Komisije Evropske unije ili ECHA, obezbjeđivanjem ponovljivosti i uporedivosti rezultata. O procjeni bezbjednosti kozmetičkog proizvoda subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima dužan je da sačini izvještaj koji mora da sadrži opis uzorkovanja, metode analize, kao i druge podatke i upućivanje na evropske, nacionalne ili druge priznate metode analize. Čl. 29 i 30 propisuju obavezu proizvođača da prije stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište dostavi Ministarstvu i Evropskoj komisiji određene podatke koji se odnose na proizvođače i kozmetičke proizvode, koji se redovno ažuriraju. Čl. 31 i 32, u cilju bezbjednosti kozmetičkih proizvoda propisana je zabrana i ograničena upotreba određenih supsatanci za izradu kozmetičkih proizvoda. Članom 33 propisana je kontrolisana sadržina nanomaterijala u kozmetičkim proizvodima koji se stavljaju na tržište, a članom 34 slučajno prisustvo malih količina zabranjenih supstanci koje potiču od nečistoća u prirodnim ili sintetičkim sastojcima ili koje nastanu tokom postupka proizvodnje, skladištenja i prenosa supstanci iz ambalaže, a koje se tehnički ne mogu odvojiti i ako njihovo prisustvo u tim količinama nije štetno po zdravlje ljudi i ne ugrožava bezbjednost kozmetičkog proizvoda, u skladu sa Dobrom proizvođačkom praksom. Član 37 propisuje zabranu ispitivanja konačnih kozmetičkih proizvoda i njihovog prototipa na životinjama, kao i stavljanje na tržište ispitivanih gotovih proizvoda. Čl. 37 do 40 propisuju obavezno označavanje kozmetičkih proizvoda koji se stavljaju na tržište na posudi i ambalaži, odnosno na priloženom ili pričvršćenom listiću, naljepnici, traci, markici ili kartici, sa odgovarajućim podacima koji se odnose na subjekat u poslovanju kozmetčkim proizvodima, namjenu, mjere opreza i rok upotrebe, kao i sastav kozmetičkog proizvoda. Član 38 propisuje zabranu korišćenja naziva, robnog žiga, slike i simbola ili drugih oznaka kojima se kozmetičkom proizvodu pripisuju osobine ili dejstva koja nemaju, za označavanje, stavljanje na tržište, prezentaciju i reklamiranje. Čl. 39 do 46 propisana su neželjena dejstva i ozbiljna neželjena dejstva kozmetičkih proizvoda, tako je propisana obaveza subjekata u poslovanju kozmetičkim proizvodima da vrstu i količinu sastojaka

(kvalitativni i kvantitativni sastav) kozmetičkog proizvoda, kao i raspoložive podatke o neželjenim dejstvima i ozbiljnim neželjenim dejstvima upotrebe kozmetičkog proizvoda, učini dostupnim javnosti i krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije. Propisana je i obaveza proizvođača i distributera kozmetičkih proizvoda da u slučaju pojave ozbiljnog neželjenog dejstva kozmetičkog proizvoda odmah po saznanju, u pisanoj formi, o tome obavijeste Ministarstvo i organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, u cilju preduzimanja odgovarajućih privremenih mjera, u skladu sa zakonom. Takođe, propisana su i druga međusobna obavještavanja subjekata u poslovanju kozmetičkim proizvodima, Ministarstva, nadležnih tijela drugih država I Evropske komisije. Čl. 47 do 54 propisuju nadzor nad nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, koje vrši Ministarstvo. Inspekcijski nadzor vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, preko sanitarne inspekcije, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim je: uređena opša bezbjednost proizvoda; inspekcijski nadzor; nadzor proizvoda na tržištu; nadzor nad hemikalijama i sanitarna inspekcija. Navedenim odredbama propisana su široka ovlašćenja sanitarnog inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora, u cilju zaštite života i zdravlja ljudi. Sanitarni inspektor je ovlašćen da naredi preduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera radi obezbjeđivanja bezbjednosti i usaglašenosti, da zabrani stavljanje na tržište, povlačenje sa tržišta ili opoziv kozmetičkog proizvoda, u skladu sa procjenom rizika po zdravlje ljudi, kao da vrši inspekcijski nadzor na graničnom prelazu, odnosno carinskom skladištu i uzima uzorke kozmetičkih proizvoda radi utvrđivanja njihove bezbjednosti i usaglašenosti. Takođe, u vršenju inspekcijskog nadzora, sanitarni inspektor je dužan da odredi mjeru povlačenja ili opoziva kozmetičkog proizvoda ako je potrebno preduzimanje hitne mjere u slučaju ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi; ili ako subjekat u poslovanju kozmetičkim proizvodima ne preduzme sve mjere u roku ostavljenom u postupku inspekcijskog nadzora, u skladu sa zakonom. Član 54 odnosi se na kaznene odredbe kojima su propisane novčane kazne za prekršaje za pravna lica, odgovorno lice u pravnom licu, preduzetnike i fizička lica. Čl. 55 do 58 su odredbe prelaznog režima. V. PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA Za implementaciju ovog zakona nijesu potrebna dodatna sredstva iz Budžeta Crne Gore.