Page 1

BROJ DANA

ce 30 nt i

997

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura iznosili su ukupni prihodi budžeta za deset mjeseci ove godine

PETAK, 6. 12. 2013. BROJ 707/ GODINA III

Kinezi bi zaposlili 600 radnika

●3

Foto: Vedran Ilic

POWER CHINA HOĆE DA GRADI DRUGI BLOK TE PLJEVLJA

SVETI STEFAN IZ DRUGOG UGLA 2 ● 2

Uspjeh projekta i pored usporavanja Prosječan broj zaposlenih je 229 radnika, a prosječna plata 1.100 eura. Posmatrano u odnosu na 2007. godinu, bruto zarada povećana je za gotovo 500 eura. Investitor uredno izmiruje sve poreske obaveze, a samo za posljednje dvije godine u promociju je uloženo oko milion eura TENDER ● 6

● Rukovodioci kompanije Power China, sa kojima su došli

i čelnici Bank of China, razgovarali juče sa predstavnicima Vlade Crne Gore i Elektroprivrede RACIONALIZACIJA ● 11

SVJETSKO PRVENSTVO ZA RUKOMETAŠICE ● 30,31,32

ĐUKANOVIĆ ● 3

Srećan put, zlatne lavice Nećemo protiv Srba, ma gdje oni bili

Foto: Vedran Ilic

Konjević kontroliše raspodjelu automobila

Vlada daje ostrvo Mamula u zakup

R

ukometna euforija dostigla je vrhunac - danas u Srbiji počinje Svjetsko prvenstvo za rukometašice. Re-

UREDBE ● 13

U Podgorici za komunalije rata veća, a rok kraći

ODBOJKA ● 30

prezentativke Crne Gore, aktuelne evropske šampionke i srebrne sa Olimpijskih igara, kao jedan od favorita za zlato u ju-

tarnjim satima putuju za Beograd. Prvi meč zlatne lavice igraće sjutra protiv selekcije Južne Koreje.

FUDBAL ● 28

Pariz bolji od Danas Budvanske sadaddas asd žrijeb za rivijere Mundijal

REAKCIJE ● 4

Vlada da odgovori, MA da bankrotira


Aktuelno

EDITORIJAL

2

PETAK, 6. 12. 2013.

Problemi oko crkve usporili radove, ali je na kraju dobijen prelijep objekat

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

HOROSKOP

Nemam nekih naročitih ideja o tome kako da izbjegnem sve poreze i namete izvršne vlasti osim da konačno odjavim svojih nekoliko telefona, televiziju, internet, a onda i kao veliko finale - korišćenje električne energije. Nego, čak i ako to uradim, kraljevi me čekaju na vodi, jer ova nova brojila mjere kao luda, nemam šanse da im zbrišem. Ipak, redosljed sa totalnim isključenjem većine civilizacijskih tekovina ne mora biti isključivo loša stvar. Znate već, prvo umukne zvonjava telefona, što se istog časa nameće kao sasvim solidna odluka. Isključenje kablovske televizije poštedjeće me zavisnosti od informativnih programa i gledanja nekoliko stupidnih serija, što takođe pretpostavlja nekakvu poštedu, pa ni ta odluka ne izgleda tako loše. Odricanje od interneta može se smatrati definitivnim povratkom knjigama, a to bi baš bilo zgodno, jer te trenutke bar iz djetinjstva i dječaštva pamtim kao sasvim dobre. Na kraju, isključenje struje će zasigurno sačuvati ovo malo ekološke svijesti što mi je ostalo, dok uz pucketanje vatre iz peći budem provodio svoje tihe zimske večeri. Ali onda opet, čeka me ta voda, bez nje čovjek ne može da živi duže od 48 sati, to je valjda plafon, tako rekoše naučnici, oni se bave i tim stvarima, ja o tome stvarno nemam pojma, osim što tu i tamo moram da popijem poneku čašu hladne i čiste vode. I upravo to, bar sa novim brojilima za vodu, zna prilično da košta. I to ne samo para, već i sasvim izvjesne doze dostojanstva. Jer, niko ne može da te napravi tolikom budalom kao onaj koji ti određuje koliko si potrošio vode, sa novim vodomjerima. A to već, zaista, zna da zaboli. Posebno kad ti kao objašnjenje za tvoju enormnu potrošnje kažu kako mora da ti curi vodokotlić ili kaplje česma, nego ti to ne vidiš, a sakupi se bogomi, mora da se plati. A ti onda zatekneš sebe kako kao totalna budala stojiš jedno pola sata ispred česme čekajući da vidiš hoće li da kapne. Fali još samo da ti neko iz Vodovoda kaže: “Znaš, brate, nijesi dovoljno dugo čekao, moraš malo duže”. Ili tolika potrošnja podrazumijeva da se od rane zore svi rastrčimo po kući i puštamo vodu sa svih raspoloživih slavina ne bismo li dostigli kubikažu koju su nam ovi iz Vodovoda odredili da platimo. Naravno, nova brojila za vodu ne griješe. Kraljevi tako kažu. Uostalom, svi mi koji plaćamo sve te namete, a računajući i ekstremno nametljive račune za vodu, nijesmo nikakvi kraljevi. O tome šta smo sve, vjerujte, nema dovoljno mjesta za toliko ispisivanja. Na kraju, sve mi je ukratko objasnila jedna poznanica, prepoznajući loše stanje u kojem se nalazim. “Zar ti nijesi neki vodeni znak u horoskopu? Znala sam. Vi ste mnogo osjetljivi.” I to bi bilo to. Znači, nema veze sa porezima, nametima i nebuloznim računima. Samo sam mnogo osjetljiv. A i horoskop mi je katastrofa.

Meteo 06:55 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

SVETI STEFAN IZ DRUGOG UGLA 2

Usporavanje projekta Prosječan broj zaposlenih na mjesečnom nivou je 229 radnika, a prosječna plata zaposlenih 1.100 eura. Investitor uredno izmiruje sve poreske obaveze, a samo za posljednje dvije godine u promociju je uloženo oko milion eura Ulaganjima Amana u Sveti Stefan postignut je izuzetno veliki kvalitet investicionih ulaganja u građevinske objekte i opremu hotela Sveti Stefan i Miločer, značajna ulaganja izvršena su i u prateći mobilijar, hortikulturni zasad, informacioni sistem, uređenje kupališta, kao i radovi na objektu u sklopu crkve, blok 25. Investitor je izvršio radove na poboljšanju infrastrukture, uređenju terena, instalacijama vodovodne i kanalizacione mreže i to u vrijednosti oko 2,6 miliona eura. Odrađen je i posao koji je interesovao one koji neće biti gosti Svetog stefana, ali žele da naša obala bude lijepa kao što je i bilo. Sačuvan autentičan izgled grad hotela Sveti Stefan, a za sve vrijeme trajanja zakupa objekat će biti u sastavu hotelskog operatora Aman i kao takav će biti promovisan uz obavezno isticanje imena Sveti Stefan Aman i to u svim prodajno-marketinškim kampanjama, programima i promocijama. Aman je preuzeo sve zaposlene radnike i u skladu sa zakonom rješavao njihov status. Prosječan broj zaposlenih na mjesečnom nivou je 229 radnika, a prosječna plata zaposlenih 1100 eu-

ISPRAVKA

U jučerašnjem tekstu došlo je do nenamjerne greške. Napisali smo da je kompanija Aman iz Grčke, što naravno nije ispravno, jer je ova kompanija iz Singapura. Izvinjavamo se zbog ove greške.

Uredno plaćanje poreza Uzimajući podatke koje nam je dostavila Poreska uprava, za 2012. i 2013. godinu uplaćeno je oko 3,8 miliona, pri čemu ovi podaci ne uključuju poreze i doprinose koji su plaćeni iz poreskog kredita. PDV je 2,59 miliona. Investitor je za izmirenje svih poreskih obaveza dijelom koristio poreski kredit ostvaren po osnovu ulaznog PDV. Kako smo informisani od strane Poreske uprave oni sve obaveze poreske uredra. Posmatrano u odnosu na 2007. godinu, bruto zarada povećana je za gotovo 500 eura. Investitor uredno izmiruje sve poreske obaveze, a samo u posljednje dvije godine u promociju je uloženo oko milion eura. Naravno ne teče sve glatko. Aman nije mogao da ispoštuje neke obaveze, i to ne svojom krivicom. Nijesu redovno izmirene obaveze po osnovu godišnje zakupnine za Sveti stefan i Miločer. Nastao je dug od 2.420.000 eura, koji je po osnovu Sporazuma dogovoreno da se plati četiri rate. Pored ovog iznosa Sporazumom je predviđeno da zakupac plati i zaostali porez na nakretnine u iznosu od 253.522,22 eura. Sve ove obaveze sasvim su privedene kraju. Navedeni zastoj u plaćanju nastao je kao posljedica nepoštovanje odredbi Ugovora što je imalo direkne štetne posledice na poslovanje zakupca. Problem je nastao zbog neusva-

no izmiruju. Prosječna plata na Svetom Stefanu je 1.100 eura. Prosječan broj zaposlenih na mjesečnom nivou je 229 radnika. Stalno zaposlenih je 67 radnika, a trenutno je angažovano 120 radnika, uključujući i ovih 67 radnika. Evidentno je da je veći broj radnika angažovan tokom špica sezone. Prema informacijama dobijenim od menadžmenta kompanije, oko 90 odsto radnika su državljani Crne Gore. janja planske dokumentacije, što implicira na mogućnost dobijanja gradjevinskih dozvola, kao i nastale okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti u trenutku potpisivanja ugovora, kao što je otkrivanje ostataka crkve koje je uslovilo značajno kašnjenje završetka radova na bloku 25 na ostrvu Sveti Stefan. Pored ovoga, izgradnjom crkve izmijenjeni svi postojeći planovi na tom dijelu ostrva, što je uticalo na smanjenje smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja, te gubitak profita koji bi se mogao ostvariti izdavanjem apartmana u iznosu od 200 hiljada eura na godišnjem nivou, odnosno pet miliona eura do dana isteka zakupa, kao i gubitak u iznosu od 600 hiljada eura na godišnjem nivou u odnosu na F&B prodaju, koji bi se do dana isteka zakupa povećao na ukupan iznos od 15 miliona eura. (Sjutra: Značajni prihodi države i kompanija)

SASTANAK U BRISELU

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar ujutru pojačan tokom dana slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Naoblačenje , u drugom dijelu dana i naveče osjetno zahladjenje sa kišom u višim predjelima susnježica i snijeg. Tokom noći očekuje se jačanje sjevernog vjetra

Danas min oC max oC

1 3 5 4 4 -2 -9 -8 -9 -4

SJUTRA

Tanok: Crna Gora primjer u regionu

Sjutra

11 14 13 14 13 5 3 0 0 4

min oC max oC

4 5 6 6 5 -4 -6 -7 -5 -3

10 12 13 14 12 1 -2 -5 -1 0

Na jugu pretežno vedro , vjetrovito i prohladno. Na sjeveru ujutru oblačno sa slabim snijegom i sniježim mećavama tokom dana razvedravanje i veoma hladno.

Posvećenost Crne Gore evropskim integracijama ponovo vraća povjerenje u proces proširenja i predstavlja odličan primjer na području cijelog zapadnog Balkana, ocijenjeno je na trećem sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora između Crne Gore i Komiteta regiona EU, u Briselu. Sastanak su otvorili kopredsjedavajući Zajedničkog savjetodavnog odbora Stanislav Švapski i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. Švapski, koji je i predsjednik gradskog vijeća Gdinje u Poljskoj, ocijenio je da, dok u nekim zemljama postoji skepticizam o ulasku u EU, Crna Gora predstavlja zrak nade.

“Posvećenost Crne Gore ovom procesu ponovo vraća povjerenje u proces proširenja i predstavlja odličan primjer na području cijelog zapadnog Balkana”, istakao je Švapski. Mugoša je ocijenio da samo kompetentne i angažovane lokalne samouprave mogu sprovesti neophodne reforme i poboljšati socioekonomski razvoj, kao neophodan preduslov za poboljšanje kvaliteta životnog standarda građana. Član Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru Čarls Tanok je naglasio da je Crna Gora sjajan primjer u procesu proširenja. Tanok smatra da je Crna Gora postigla značajne rezultate i da je, iako još ima određenih izazova, uvjeren da postoji politička volja za na-

stavak reformi. Šef Misije Crne Gore pri EU Ivan Leković je naglasio da opštine imaju ulogu u ovom procesu, naročito kada su u pitanju poglavlja u kojima imaju svoje predstavnike u radnim grupama. J.Đ.


Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013.

Power China

Biće posla za 600 radnika Kineska kompanija, sa kojim je došla jedna od najvećih banaka na svijetu Bank of China, želi posao za drugi blok TE Pljevlja

Foto: Iva Mandić

Predstavnici kompanije Power China, sa kojima su došli i predstavnici Bank of China, nekadašnje Kineske centralne banke a danas druge najveće komercijalne banke u Kini i jedne od 10 najvećih na svijetu, razgovarali su juče sa predstavnicima Vlade Crne Gore i Elektroprivrede o projektu Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Regionalni menadžer za centralnu Aziju i istočnu Evropu Hju Fei kazao je sinoć Dnevnim novinama da je projekat veoma komplikovan, ali da su optimistični po pitanju dobijanja toga posla. On je dodao da već godinu investiraju u ovaj projekat. “Naša delegacija je mnoga veća nego prošli put. Sa nama su predstavnici Bank of China, koji su veoma zainteresovani da nauče više o projektu i njegovom mogućem fi-

nansiranju, kao i partneri iz Italije i Slovenije. Bankari misle da ima još puno posla koji bi trebalo uraditi za Pljevlja”, kazao je Hju Fei. On je dodao da se nadaju da će na početku projekta biti zaposleno oko 600 radnika iz Crne Gore. S druge strane, Hju Fei, navodi da su tokom razgovora upozoreni, da možda neće moći da nađu toliku radnu snagu za posao Pljevljima. EPCG planira da u Pljevljima gradi termoelektranu snage 220-300 megavata, na lokaciji postojeće TE. Predviđeno je da neto električna efikasnost ne bude manja od 38 odsto, dok je projektom planirana i obavezna toplifikacija Pljevalja. Projekat bi se realizovao kroz međudržavni ugovor. Obaveza ponuđača bila bi da obezbijedi kredit ili da, u određenom procentu uz finan-

Hju Fei

ISPUNJENI USLOVI

siranje projekta, ponudi opciju zajedničkog ulaganja, odnosno da bude industrijski i finansijski partner EPCG za projekat, kao akcionar ili slično. Iz EPCG je ranije najavljeno da će kratka lista od tri-četiri najbolja ponuđača biti objavljena sredinom decembra.  I.C. - N.U.

I CMEC želi posao U Podgoricu na pregovore za izgradnju drugog bloke Termoelektrane došla i kompanija China Machinery Engineering Corporation - CMEC, koja je takođe odstavila ponudu na tenderu. Ova kompanija, kako je saopšteno, ima maksimalan interes da u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, opštinom Pljevlja i EPCG realizuje ovaj posao. “Veoma smo zadovoljni samim tokom razgovora, profesionalnošću svih u procesu, kao i nivoom informacija koji nam je prezentovan. Što se tiče projekta Pljevlja II, termoelektrane na ugalj, CMEC je pažljivo analizirao sve uslove i ponudio tri odlična tehnička predloga za 220MW i 300MW sa CFB kotlom sa veoma konkurentnim cijenama”, kazali su iz ove kompanije.

3

ĐUKANOVIĆ UOČI POSJETE SRBIJI

Nećemo protiv Srba Uoči prve zvanične posjete Srbiji nakon vraćanja državne nezavisnosti, premijer Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da obje zemlje, kao nezavisne, napreduju na putu ka Evropskoj uniji. Đukanović je, u autorskom tekstu za novi broj nedjeljnika NIN, podsjetio da je Crna Gora već u pregovorima za članstvo u EU, a da će Srbija vrlo brzo otpočeti taj proces. “Saradnja koju već ostvarujemo na tom poslu doprinosi jačanju povjerenja i naših ukupnih odnosa. Naći ćemo se u Evropskoj uniji. Slovenija i Hrvatska već nas čekaju tamo”, ističe Đukanović. Premijer Crne Gore, koji će 9. decembra boraviti u zvaničnoj posjeti Srbiji, prvi put nakon deset godina, rekao je da dolazi u Beograd sa pomućenim osjećanjima. “Ne mogu da zaboravim Zorana Đinđića i njegovu sahranu kao povod jednog od mojih posljednjih boravaka tamo. Niti da sakrijem zadovoljstvo što današnja vlast u Srbiji istrajava na njegovoj evropskoj viziji”, rekao je Đukanović. Crnogorski premijer smatra da se kroz istoriju pokazalo da su odnosi između Crne Gore i Srbije bili “čistiji kada smo imali nezavisne države”. “Potvrđeno je to i u ovih sedam i po godina”, nastavio je Đukanović. “Posebno za vrijeme sadašnje vlasti u Beogradu. Posjeta premijera Ivice Dačića Crnoj Gori u septembru ove godine bila je istorijska samim tim što je bila prva otkako smo obnovili državu. Za ovu

moju posjetu Srbiji početkom iduće nedjelje postoji interesovanje zato što je, takođe, prva od vremena kad smo bili u državnoj zajednici”, istakao je Đukanović. On je rekao da Crna Gora nije, niti će napraviti nijedan potez protiv Srbije i Srba, ma gdje živeli. “Priče o njihovoj navodnoj ugroženosti u Crnoj Gori pronose ‘majstori’ o kojima je još govorio Gavro Vuković. Isti oni koji negiraju Crnogorce i crnogorsku naciju. Takav potez nije bio ni priznanje Kosova. Neka se makar dobronamjerni zapitaju da li je takav naš, možda surovo realističan stav, koliko-toliko pomogao da lakše dođe i do aktuelnog sporazuma između Beograda i Prištine”, rekao je Đukanović.

DANAS OGLAS

Počinje trka za KAP Oglas za prodaju Aluminijskog kombinata Podgorica biće objavljen danas u 13 časova, saopštio je juče Dnevnim novinana stečajni upravnik Veselin Perišić. On je kazao da će do tog momenta biti gotov kompletan i konačan tekst oglasa i sve elemente koje on sadrži. Perišić se ranije juče sastao predsjednikom Privrednog suda u Podgorici Draganom Rakočevićem kako bi razgovarali o nastupajućem postupku prodaje KAP-a. Cjelokupna imovina Kombinata aluminijuma Podgorica nedavno je procijenjena na 52,47 miliona eura. Ukoliko se proda, cjelokupna imovina KAP-a,

stečajni postupak će se nastaviti prema kompaniji kao stečajnom dužniku. Kupac bi, kako je ranije objasnio stačajni upravnik Veselin Perišić, preuzeo imovinu uplatom kupoprodajnog iznosa i mogao bi, ukoliko bi želio da nastavi djelatnost, sa jednim eurom da osnuje firmu i kupljenu imovinu unese u nju kao nenovčani ulog. Stečaj je u KAP uveden 8. jula, zbog duga od 386 miliona eura, uz mogućnost dostavljanja plana reorganizacije u periodu od tri mjeseca. Uvođenje stečaja predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici koje je prošle godine platila Dojče banci. I.B.

OSVETA ZA UKRAJINU

Plenum o tužiocu EU zaustavlja Južni tok

Nakon što je utvrđeno da svi kandidati za Tužilački i Sudski savjet, te za mjesto Vrhovnog državnog tužioca ispunjavaju formalno-pravne uslove Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazao je konsultativna saslušanja za narednu sedmicu. Predsjednik Odbora, poslanik Rifat Rastoder kazao je da neće biti odlučivanja, već samo saslušanja kandidata. Kandidati za Sudski savjet biće saslušani u ponedjeljak, a za Tužilački u utorak. S obzirom da je Tužilački savjet 28. novembra dostavio svoj predlog kandidata za mjesto Vrhovnog državnog tužioca predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića. Njegovo saslušanje biće održano u srijedu kada će Odbor razmotriti predlog Tužilačkog savjeta. Odbor je, prema proceduri, zadužen da Skupštini predloži po četiri kandidata za dva savjeta. Za članove Sudskog savjeta po-

trebna je dvotrećinska većina u parlamentu. Za članove Tužilačkog savjeta, prijavili su se penzionisane sudije Ustavnog suda Radovan Krivokapić i Veselin Racković, Tatjana Marković, advokat Novak Laković, profesor Slavko Lukić i predstavnik Socijaldemokratske partije u Državnoj izbornoj komisiji, Hakija Lješnjanin. Lukić, Lješnjanin i Laković kandidovali su se i za članove Sudskog savjeta. Osim njih na konkurs za taj Savjet prijavili su se pomoćnica ministra rada, Vesna Simović-Zvicer, advokati Stanko Marić, Velija Murić, Nikola Bulatović, Đorđije Ulićević, Loro Markić, Kasim Dizdarević, dekan na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Mladen Vukčević. Na konkurs su se prijavili i bivši predsjednik Apelacionog suda, Vukoman Golubović, Spomenka Golubović i Nail Redža. M.Đ.

BRISEL - Bilateralni ugovori za izgradnju plinovoda Južni tok koji su potpisani između Gasproma i Rusije, Bugarske, Srbije, Mađarske, Grčke, Slovenije, Hrvatske i Austrije u suprotnosti su sa zakonima Europske unije i o njima će pomenute zemlje morati ponovo da se dogovore sa Rusijom, poručeno je iz Evropske komisije u srijedu. “Komisija je pregledala ove međudržavne ugovore i došla do zaključka da nijedan od njih nije u skladu sa evropskim zakonima”, kazao je u Evropskom parlamentu u srijedu Klaus Dieter Borhard, direktor za energetsko tržište u Evropskoj komisiji. “Zbog toga smo rekli svim državama da su - ili prema sporazumima EU ili prema sporazumu o Energetskoj zajednici - obavezne da zatraže nove pregovore od Rusije kako bi uskladile međudržavne ugovore sa zakonima Evropske unije”, dodao je Borhard, upozorivši da će, ukoliko se ugovori ne revidiraju, spomenute države morati da se odreknu sporazuma s Rusijom, prenio je euractiv.com. Ovakav razvoj događaja dolazi u trenutku izuzetno

složenih odnosa EU i Rusije zbog događanja u Ukrajini, čiji je predsjednik Viktor Janukovič prošle nedjelje odbio da potpiše ugovore o partnerstvu sa EU, nakon snažnih pritisaka i ucjena iz Moskve. Njegova odluka da zemlju približi Rusiji pokrenula je velike proteste proevropski orijentisane opozicije koji još traju.

Ovaj apel EK se odnosi kako na članice EU: Bugarsku, Mađarsku, Grčku, Sloveniju, Hrvatsku i Austriju – tako i na Srbiju, koja je članica Energetske zajednice. Direktor izvoza ruskog Gasproma Aleksandar Medvedev izjavio je na skupu u Evropskom parlamentu da “ništa ne može spriječiti izgradnju Južnog toka”.


4

Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013.

Montenegro erlajns duguje gotovo 70 miliona eura

Ništa o Čepurinu Predsjednik Skupštine Crne Gore i parlamentarne Skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić se u Kijevu, na marginama ministarskog samita, sastao sa šefovima diplomatija Rusije Sergejom Lavrovom i Njemačke Gvidom Vesterveleom. Krivokapić je, nakon susreta sa Lavrovom, kazao da nedavni javni istup ambasadora Rusije u Srbiji Aleksandra Čepurina nije bila tema razgovora. Nijesu, kako je rekao, razgovarali o NATO-u, već su bili fokusirani na pitanja OEBS-a i uloge Parlamentarne skupštine OEBS-a. “Danas smo bili fokusirani na razvoj OEBS-a, ulogu Parlamentarne skupštine, njegovu spremnost da pomogne moj angažman kao predsjednika Parlamentarne Skupštine kao prvog Jugoslovena na toj funkciji. Oni navijaju za naš put ka NATO i EU, ali traže da istrčimo tu trku do kraja i da zaslužimo taj rezultat”, kazao je Krivokapić. Šef njemačke diplomatije Gvido Vestervele je Krivokapiću prenio kako vjeruje da će Crna Gora ubrzo postati članica NATO i upozorio da tek predstoji vrijeme izazova i da moramo naporno raditi na putu atlantskih i evroatlantskih integracija. J.Đ.

MONTENEGRO ERLAJNS- REAKCIJE

Vlada da odgovori, MA da bankrotira Izuzetno loše finansijsko stanje u crnogorskoj nacionalnoj avio kompaniji, Montenegro erlajns, koje je u srijedu potvrdio i ozvaničio bord direktora, nije nastalo odjednom, a ne može se tako ni riješiti, smatraju crnogorski poslanici. Dug od gotovo 70 miliona eura samo je još jedan pokazatelj, kako smatraju, da stanje izmiče kontroli i da konačno neko mora da odgovara za postupke koji su doveli do ove situacije.

● DF: Kad je mogao KAP, nek’ bankrotira i MA Dug Montenegroerlajnsa iznosi gotovo pola duga KAP-a, koji je godinama bio nosilac razvoja Crne Gore, ocjenjuje poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić. On zato smatra da kad je KAP u bankrotu, nema razloga da i ta avio kompanija ne doživi istu sudbinu jer će u suprotnom dugove platiti građani Crne Gore. Naravno odgovorna je Vlda koja je čitavo vrijeme znala

da je ta kompanija gubitaš”, kazao je poslanik DF Strahinja Bulajić.

● Damjanović: Ja sam prvi rekao Za poslanik SNP-a Aleksandra Damjanovića dugovi MA nijesu novina, a o odgovornosti ne treba polemisati. “Ja sam bio jedini od poslanika koji je upozoravao na nagomilane probleme u nacionalnoj avio kompaniji i prvi sam kazao da obaveze tog preduzeća dostižu cifru od oko 70 miliona eura, zna se ko je i taj neko mora da odgovara za takvo stanje”, kazao je Damjanović

● Pozitivna: Na redu su Plantaže Objavljivanje izvještaja o veoma lošem poslovanju nacionalne avio kompanije je još jedan pokazatelj da DPS kadrovi podjedanko loše vode kako državu tako i državne fir-

me, smatraju u Pozitivnoj. “To su dugovi u kontiniutetu, kako i dolikuje Vladi kontinuiteta, koji se gomilaju vjerovatno od osnivanja firme. Samo što u našim netransparentnom partijsko-političkom poslovanju državnim firmama do građana ne dopiru istinite činjenice. Uskoro možemo očekivati loše cifre i za ponajbolju državnu firmu “Plantaže”, možemo onda pretpostaviti što se dešava u drugim preduzećima”, kazao je poslanik Pozitivne, Goran Tuponja za Dnevne novine. On je dodao da se odgovornost za poslovanje jedne firme lako nalazi, ali da za tako nešto treba da postoji stvarna volja kako bi se ona utvrdila, a ne da se “kamuflira kovertiranim ostavkama”.

● Pratićemo rad Vlahovića Ministar saobraćaja i pomorstva, Ivan Brajović juče je potvr-

dio informaciju da je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA), Vojin Vlahović. On je kazao da je to bio predlog Borda direktora jer su u kompaniji smatrali da je potrebno da izađu iz stanja u kom je dosadašnji vršilac dužnosti izvršnog direktora do sada bio, na šta je poslije određenih konsultacija dao saglasnost. “Mislim da se mora pratiti ponašanje, uspjeh i rad izvršnog direktora pa ćemo vidjeti da li on zadovoljava taj posao i da li može da obavlja i kakvim kvalitetom tu funkciju. Nadam se da će i ta mjera pokazati da on to može uraditi”, dodao je Brajović. Vlahović je na toj funkciji zamijenio vršioca dužnosti izvršnog direktora, Stanu Mugošu. Mugoša je za v.d. izvršnog direktora izabrana 9. septembra nakon što je Petar Glomazić sredinom jula podnio ostavku.  I.Boljević

AZRA JASAVIĆ Azra Jasavić

DPS bi i dalje da zloupotrebljava Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić ocijenila je da nespremnost Demokratske partije socijalista da prihvati rješenja koja opozicija nudi u okviru skupštinske radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces govori da vladajuća stranka i dalje želi obimno da zloupotrebljava državne resurse. Jasavić je, komentarišući dosadašnji rad radne grupe, kazala da u DPS-u nema političke volje da se zaokruži rad tog skupštinskog tijela. “Nespremnost DPS da prihvati ponuđena rješenja opozicije o Zakonu o izboru odbornika i poslanika

upućuje na zaključak da ova partija i dalje želi da obimno zloupotrebljava državne resurse i na taj način prekraja stvarnu izbornu volju građana. Zbog toga će DPS nastojati da lokalne izbore sprovede po važećim zakonima. S druge strane, to ne znači da je nemoguće zaokružiti brzo rad radne grupe, ukoliko postoji jasna politička volja za postizanjem dogovora, a očigledno je da te volje nema na strani DPS”, rekla je Jasavić. Poslanica Pozitivne je napomenula da je radna grupa vrlo vrijedno radila i da su podgrupe blagovremeno dostavile radne verzije iz-

mjena i dopuna svih zakona koje su razmatrane. “Kada su se radne verzije zakona našle na stolu radne grupe i kada je trebalo glasati o ponuđenim rješenjima, došlo je do evidentnog zastoja. Tačnije, DPS nije bila spremna da se nedvosmisleno izjasni o predlozima opozicije, prvenstveno oko elektronske identifikacije birača, kontrole glasanja putem pisma, većeg učešća žena u politici, zastupljenosti Roma i Egipćana u parlamentu, sprečavanja zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe”, precizirala je Jasavić.

ODBOR ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE

Nakon otvaranja poglavlja, nova etapa na putu ka EU Glavni pregovarač sa EU ambasador Aleksandar Andrija Pejović kazao je na jučerašnjem sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije, da nakon otvaranja poglavlja 23 i 24 predstoji nova etapa na putu Crne Gore ka EU. Sastanku je prisustvovala i direktorka u Generalnom direktoratu za proširenje Aleksandra Kas Granje, koja je poručila da će napredak u poglavljima 23 i 24 odrediti tempo daljih pregovora. “Kada je u pitanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju važno je napomenuti da je Crna Gora prva zemlja koja je adaptirala svoj SSP u odnosu na priključenje Hrvatske

EU u dijelu trgovinskih odnosa i time ispunila sve obaveze. Predstoji nam samo potpisivanje adaptiranog protokola”, rekao je Pejović. On je istakao da se nalazimo pred veoma važnim periodom i da do kraja mjeseca treba očekivati otvaranje nekoliko poglavaalja. “Među tim poglavljima su poglavlja 23 i 24 nakon čega će se otvoriti nova etapa na putu Crne Gore ka EU i mogućnosti da naredne godine radimo na otvaranju novih poglavlja. Pored 23 i 24, poglavlja za koje smo predali pregovaračke pozicije i koja su spremna za otvaranje su peto – javne nabavke, šesto – privredno pravo, sedmo – pravo intelektualne svo-

jine, 10 – informatičko društvo i mediji i 12 – preduzetništvo i industrijska politika”, precizirao je Pejović. On je istakao neće biti mnogo napretka za Crnu Goru u pregovorima ako ne bude napretka u poglavljima 23 i 24. Ministar Radoje Žugić takođe se sastao se Kas Granjem i upoznao je sa aktuelnom ekonomskom situacijom u Crnoj Gori, kroz prezentaciju aktivnosti koje se preduzimaju na planu konsolidacije javnih finansija, a koje su rezultirale ostvarenjem budžetskih prihoda, u iznosu koji premašuje prošlogodišnji, kao i planirani nivo. J.Đ.

AdvokAtsko ortAčko društvo IustItIA Adv. vlAdAn s. BojIć I drugI o g l A š AvA potrebu za angažovanje 4 (četiri) advokatske pripravnice sa perfektnim znanjem engleskog jezika, kompletnog poznavanja rada na računaru i poslovne korespondencije. pripravnički angažman je oročen na jednu godinu. prijave uz CV dostaviti najkasnije do 10.12.2013. na e mail adresu : sekvenca@t-com.me, putem telefaxa: + 382 20 224 111 ili neposredno na adresu ul. Svetlane Kane Radević br. 3 (pC Europoint). Kont. tel. + 382 20 247 711, 247 712, 247 713 . Podgorica, 1. decembar 2013. Advokatsko ortačko društvo Iustitia adv. Vladan S. Bojić i drugi


Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013.

5

PREPUCAVANJE

Uvertira za raskid ili novo neslaganje? Poslanici SDP u posljednje vrijeme na odborima budu uzdržani ili glasaju protiv predloga DPS Nemanja Lacman

S

udeći prema novim prepucavanjima između poslanika DPS-a i SDPa, nemirima u vladajućoj koaliciji ne nazire se kraj. SDP je nastavio praksu da na skupštinskim odborima bude uzdržan ili protiv predloga DPS-a, pa najjačoj vladajućoj partiji u nekim trenucima nije pomagala ni podrška poslanika SNP-a.

Neslaganja u vladajućoj DPSSDP koaliciji oko ekonomskih pitanja nastavljena su na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. Poslanik DPS-a Filip Vuković istakao je da funkcioner SDPa Damir Šehović ima neodgovoran odnos prema budžetu jer bi da ukine taksu euro po euro, na šta su iz manjeg koalicionog partnera poručili da neće razgovarati sa nekim ko je odbjeglog narko-bosa nazvao dobrim momkom. Međutim, tu nije kraj prepucavanju imeđu DPS-a i SDP-a. Poslanik Vuković tvrdi da je rasprava prešla ravan lične diskre-

ditacije, i istakao da ga brine što Šehović često ima bliskije ekonomske stavove sa poslanicima DF-a Andrijom Mandićem i Goranom Danilovićem. “Kao poslaniku koga su građani izabrali na osnovu programa DPSa, za mene ne postoji ništa prirodnije i logičnije nego da imam podudaran stav sa partijom koju predstavljam. Više me brine to što Damir Šehović, kao poslanik koji dolazi iz redova SDP-a, vrlo često ima bliskije političke i ekonomske stavove sa Andrijom Mandićem i Goranom Danilovićem nego sa onima koji su ga na tu funkciju birali”, rekao je Vuković.

Kako je objasnio Vuković, on za razliku od Šehovića i Medijskog pula SDP-a, uvažava teorijsko znanje poslanika manjeg koalicionog partnera. “Za razliku od Šehovića i Medijskog pula SDP-a, vrlo uvažavam njegovo teorijsko znanje, mada nas praktična primjena tih stavova skupo košta. Zbog toga mi je veoma drago ako poslanik Šehović ima neki dogovor sa Ministarstvom finansija, jer je to najbolji način da nauči nešto više o načinu funkcionisanja budžeta”, zaključio je Vuković. Na odgovor SDP-a nije se dugo čekalo. Iz te partije su saop-

MVPEI

Lukšić otvorio konzulat u Kijevu U Kijevu je juče otvoren Počasni konzulat Crne Gore, a Stanislav Oleksjovič Dovgij je inaugurisan u prvog počasnog konzula. Tom prilikom ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je izrazio zadovoljstvo sve bližim i sve sadržajnijim odnosima između Crne Gore i Ukrajine od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2006. godine, nakon demokratske odluke građana Crne Gore da obnove nezavisnost svoje zemlje. “Od tada, Ukrajina je otvorila svoju

ambasadu u Crnoj Gori krajem 2008. godine, imenujući Oksanu Sljusarenko prvim izvanrednim i opunomoćenim ambasadorom u Crnoj Gori, a u martu ove godine Ukrajina je otvorila svoj prvi počasni konzulat u Crnoj Gori. Ove godine, 5. jula, na dužnost nerezidentnog ambasadora Crne Gore u Ukrajini sa sjedištem u Podgorici stupio je Ljubomir Mišurović, iskusni karijerni diplomata, u očekivanju i veoma skorog otvaranja Ambasade Crne Gore u Kijevu”, podsjetio je Lukšić. N.D.L.

štili da Vuković polemikom pokušava da se izbori “sa sopstvenom nebitnošću unutar njegovog poslaničkog kluba” “Ponavljamo da ćemo oko poreske politike i budžeta razgovarati sa ministrom finansija. Jedina uloga poslanika Vukovića u svemu tome će se, kao i obično, svesti na pritiskanje tastera. Zato poručujemo poslaniku Vukoviću da ne brine jer će mu DPS na vrijeme javiti da treba da pritisne zeleni, a ne crveni taster”, navodi se u reagovanju SDP-a. Iz SDP-a ističu da je Vuković devedesetih godina bio ekstremista, te da njegove optužbe o po-

grešnoj politici doživljavaju kao pohvalu. “Svi pljevaljski Bošnjaci znaju da je Filipu Vukoviću devedesetih godina na ekstremizmu mogao pozavidjeti lično Vojislav Šešelj. Zato posebno čudi kako onaj koji je devedesetih bio previše radikalan za Vojislava Šešelja, može optužiti SDP za političku bliskost sa Andrijom Mandićem i to samo zato što se zalažemo da naši građani više ne plaćaju nepravedan porez. Poslaniče Vukoviću, više “ne pada snijeg do brade”, dolaze bolja, evropska vremena”, zaključuje se u reagovanju.

VLADA SRBIJE

Beograd se neće miješati u politiku Crne Gore

Vlada dala novi rok Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici utvrdila je predlog zakona o dopuni Zakona o strancima. “Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje stalnog nastanjenja raseljenim licima iz bivših jugoslovenskih republika i interno raseljenim licima sa Kosova biće produžen do 31. decembra 2014. godine”, saopšteno je iz Vlade. Kako su dodali, MUP će izraditi Akcioni plan sa jasanim prikazom aktivnosti koje će se sprovesti u 2014. godini, sa ciljem konačnog rješavanja pravnog statusa ovih lica.

Vučić: Hoćemo najbolje odnose sa dviju država za narednih 100 godina, a i poslije toga Vučić

PAJOVIĆ

Vlast da pokaže volju u praksi, a ne na papiru gativno mišljenje o NATO integracijama. Bezbjednosne službe nijesu apolitične, nijesu dovoljno posvećene svojoj funkciji”, ocijenio je Pajović, prenosi portal CdM. Zbog toga, predsjednik Pozitivne je izjavio da je vladavina prava

ključ pristupanja NATO alijansi. “Pozitivna Crna Gora se pored bezbjednosnog, za NATO integracije zalaže i iz političkog, ekonomskog razloga jer će Crna Gora biti sigurnija zemlja za buduće investitore”, poručio je Pajović. N.D.L. Pajević

Foto: Iva Mandić

Vladajuća koalicija mora pokazati političku volju u procesu stvaranja uslova za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i NATO integracijama, kao i pokazati kooperativnost ne samo na papiru već i u praksi, rekao je predsjednik Pozitivne Darko Pajović. “Došli smo najzad do dijaloga o NATO integracijama i to je zasluga novih politika. Optimista sam i mislim da će Skupština uzeti mnogo značajniju ulogu po pitanju NATO integracija. Članstvom u NATO alijansi svaka buduća generacija u Crnoj Gori je oslobođena straha da bude ratna generacija. Na državi članici je da određuje svoju dinamiku učešća u NATO-u”, istakao je Pajović tokom građanskog sata u Centru za demokratsku tranziciju. Prema njegovim riječima, treba saslušati argumente i za i protiv, a Pozitivna je, kako je dodao, uvijek za dijalog. “Upravo kod DPS je najveći broj njihovih pristalica koji imaju ne-

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ta zemlja želi najbolje veze sa Crnom Gorom i da će, za razliku od prethodne vlasti, učiniti sve za unapređenje saradnje. On je rekao i da je teško prihvatio rezultate crnogorskog referenduma, ali danas, kada su emocije splasnule, tvrdi da se zvanični Beograd neće miješati u unutrašnju politiku Crne Gore, što je direktno prenio premijeru Milu Đukanoviću kada je posljednji put bio u Podgorici. “Strašno me zanima kako će da žive Srbija i Crna Gora. Strašno me zanima odgovoran odnos prema našim građanima. Strašno me zanima kako Srbija i Crna Gora mogu da žive bolje. Ako mislite da Srbija i Crna Gora mogu da žive bolje tako što će jedni u klin, drugi u plo-

ču i da će neko od toga da ima boljitak, varate se. Je li naš cilj dobar odnos sa Crnom Gorom? Ja mislim da jeste. Ja nikoga neću da lažem. Ovdje je postojala ratna atmosfera od svega što dolazi iz Crne Gore - u svemu se vidjela kuhinja iz Crne Gore, kao što se u Crnoj Gori govorilo negativno o Srbiji. I neka je samo 10 odsto od toga bilo istinito, to je loše uticalo na naše odnose”, rekao je Vučić u emisiji “U centar” na RTCG-u. Zbog toga je, dodaje on, njegov sastanak u Podgorici sa Đukanovićem bio značajan. “Taj razgovor u Podgorici bio je važan u smislu da ćemo raditi ono što danas radimo. Hoćemo najbolje odnose za narednih 100 godina, a i poslije toga”, rekao je Vučić. N.D.L.


Aktuelno

6

Većina kandidata uporna, iako prethodni put nijesu dobili potrebnu većinu: Sa ranijeg saslušanja kandidata u Administrativnom odboru

PETAK, 6. 12. 2013.

Plan je da se tvrđava Mamula pretvori ekskluzivni turistički kompleks sa četiri plus ili pet zvjezdica

DRI

I Jovović bi u revizore

Na konkurs za petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI), Administrativnom odboru prijavio se i Mirko Jovović iz Ministarstva finansija. Rok za slanje prijava ističe danas. Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Odbora, do sada su za mjesto revizora aplicirali nekadašnji poslanik Pokreta za promjene Zarija Pejović, Branko Bulatović, Neli Ćuković, Žarko Đurišić, dok prijave, iako je najavili, još nijesu predali Radule Žurić i Milan Radović. Svi kandidati, osim Jovovića, konkurisali su i na prethodni oglas, ali niko njih nije dobio potrebnu većinu glasova. Administrativni odbor prošle sedmice je treći put raspisao javni poziv nakon što nijedan od ovih šest kandidata nije do-

bio potrebnu većinu glasova. Skupština je krajem jula imenovala Nikolu Kovačevića za člana Senata i Milana Dabovića za predsjednika Senata DRI. Oni su izabrani prethodno na Administrativnom odboru tajnim glasanjem. Žurić je tada bio predložen za petog člana, ali nije dobio podršku na plenumu. U javnom pozivu se navodi da, pored opštih uslova, kandidat treba da ima visoku stručnu spremu, odnosno da je diplomirani pravnik ili ekonomista, da ima položen pravosudni ispit i najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima pravne struke ili najmanje toliko u obavljanju odgovornih pravnih poslova u državnoj službi. Funkcija člana Senata DRI je, kako se navodi u pozivu, stalna. I.B.

IZMIJENJEN ZAKON

Rat protiv nelegalnih prevoznika Izmjene i dopune Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju, koje su juče usvojene na sjednici Vlade, omogućiće bolju organizaciju prevoza, podizanje kvaliteta usluga i zaštiti prava i interese putnika i prevoznika, ocijenio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović. On je dodao je prethodni zakon donešen 2005. godine i da je bilo neophodno dalje usklađivanje sa propisima EU. “Izmjene i dopune su proistekle iz obaveze zaštite prevoznika koji su u posljednje vrijeme na udaru nelojalne konkurencije. Poslujući u zoni sive ekonomije nelojalna konkurencija prijeti da uništi dosadašnji rad i trud svih subjekata uključenih u uspostavljanje bezbjednog i ekonomski prihvatljivog prevoza putnika i tereta”, objasnio je Brajović.

Izmjenama i dopunama zakona, kako je kazao, pokazana je odlučnost da svi bilo da su legalni ili nelegalni prevoznici koji posluju izvan zakonskih okvira, nikako ne smiju biti pošteđeni. “Kaznenim odredbama zakona obuhvaćeni su svi prekršaji koje mogu učiniti građani ili preduzeća, a koji kao posljedicu mogu imati narušavanje bezbjednosti, kršenja prava putnika ili neizdavanje karata”, precizirao je Brajović. I.C.

GRAHOVO MEDICAL CENTAR

Zemljoradnici sa Grahova tuže Rusa Radnici zemljoradničke zadruge iz Grahova koje je 2007. preuzela firma “Grahovo medical centar”, traže raskid ugovora, povezivanje radnog staža i isplatu zaostalih zarada. Radnici, njih 18, kao i pet penzionera kojima takođe nije povezan radni staž da bi se izborili za svoja prava podnijeli su tužbu protiv ruskog vlasnika. Pravni zastupnik radnika Milan Vojinović objašnjava da radnici traže naknadu štete jer od 2010. godine ne primaju plate. “Ugovor je zaključen 2007. godine i ruski vlasnik se obavezao da će preuzeti sve radnike, zaključiti sa njima ugovor na neodređeno vrijeme i da će im isplaćivati platu shodno Opštem i Granskom kolektivnom ugovoru. Niko još nije imao pri-

liku da vidi vlasnika i razgovara sa njim. Firma je i dalje aktivna i nije uveden stečaj”, objasnio je Vojinović. Po riječima advokata, na sudu je dobijena presuda da se jedan od radnika koji je ranije otpušten vrati na posao. “Međutim, nemamo kome pisati i gdje da se vrati”, istakao je Vojinović. Predsjednik MZ i izvršni direktor firme Grahovo medical centar Zdravko Bošković kazao je da je zadruga prestala da postoji 2000. Kada su ruski investitori kupili zadrugu 2007. uplatili su staž za radnike od 2000. godine do danas iako to nije bila njihova obaveza. Problem je, kako tvrdi, što fond PIO neće da prizna staž od 2000-2007. jer Rusi tada nijesu bili vlasnici. M.R.

SAVJET ZA PRIVATIZACIJU

Danas objavljivanje tendera za Mamulu i još pet lokacija

U dugoročni zakup biće ponuđen i vojno-turistički kompleks Mediteran, Njivice i Bigovo i kompleks na Vranjini, a na prodaju je i kompleks “Radoje Dakić” na Žabljaku Tenderska komisija Savjeta za privatizaciju objaviće danas oglas za valorizaciju šest turističkih kompleksa, saznaju Dnevne novine. Javni pozivi za dostavljanje ponuda za turističku valorizaciju putem javnoprivatnog partnerstva, kroz model dugoročnog zakupa biće raspisani za ostrvo Lastavica sa tvrđavom “Mamula” u Herceg Novom, zatim za Vojno-turistički kompleks “Mediteran” na Žabljaku, kao i lokalitet koji se nalazi između Njivica i ušća Sutorine u Herceg Novom. Tender će biti raspisan i za Vojno-turistički kompleks “Bigovo” - Trašte u Kotoru, kao i za turistički kompleks Ecolodge na Vranjini. Danas bi takođe trebalo da bude raspisan u oglas za prodaju zemljišta nekadašnje kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku. Na ostrvu Lastavica je planirana rekonstrukcija tvrđave Mamula, u ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, nivoa standarda če-

tiri plus ili pet zvjezdica, sa pratećim sadržajima za rekreacione aktivnosti i odmor, dobro uklopljenim u ambijent, koji ne ugrožavaju kulturno-istorijski karakter i prirodno okruženje lokacije. Planskim rješenjem za valorizaciju bivšeg VTK “Mediteran” na Žabljaku predviđena je izgradnja centralnog turističkog objekta sa pratećim sadržajima, kao i bungalova prostorno organizovanih u zelenilu, nivoa četiri zvjezdica. Takođe, predviđena je i rekonstrukcija postojećeg puta koji vodi prema Crnom jezeru, kao i pješačkih staza unutar turističkog naselja. Planirani hotelski kapaciteti, koji će biti građeni na lokalitetu između Njivica i ušća Sutorine, biće kategorije četiri ili pet zvjezdica, sa uređenom plažom i uslugama i servisima koji obezbjeđuju visok stepen udobnosti boravka na budućem kompleksu. Takođe, predviđena je

i široka lepeza ponude sportsko-rekreativnih sadržaja na i u vodi. Buduće turističko naselje “Bigovo”- Trašte zamišljeno je kao naselje kompaktnog tipa, nivoa četiri ili pet zvjezdica, po uzoru na tipične mediteranske gradove, postavljeno paralelno sa obalom, da kaskadno prati konfiguraciju terena. Planirano je da centralni dio naselja čini hotel i šetalište - riva i trg, vile, kao i marina sa 150 vezova. Turistički kompleks Ecolodge, Vranjina je planskim dokumentom zamišljen kao kompleks u tradicionalnom stilu sa 30 objekata sa uslužnim sadržajima: info punkt – suvenirnica, restoran zdrave hrane koja se nabavlja od lokalnog stanovništva, velnes i SPA zona uz plažu, plaža sa kafe barom, relaks zona sa vidikovcem, prolazak biciklističke staze koja ide od Vranjine do Manastira Sveti Nikola i dalje kroz zonu park šume. I.C.

KOMISIJA ZA KONTROLU PRIVATIZACIJE

Utvrdićemo ko je kriv za Metalac Predsjednik Komsije za praćenje i kontrolu privatizacije i poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić najavio je da će hitno sazvati vanrednu sjednicu tog skupštinskog tijela na kojoj bi se iznijeli detalji o poslovanju, ali i pokušali naći načini za rješavanje nastale situacije u nikšićkom preduzeću Montavar inženjering. Pomoć radnicima nekadašnjeg Metalca Vučinić je obećao na njihovom protestnom okupljanju ispred zgarde nikšićke opštine. “U Metalcu se radi kreditu od milion i po eura koji je vlasnik potrošio nenamjenski, a niko to nije kontrolisao. Mislim da treba utvrditi i njegovu odgovornost, zašto je potrošio novac, ali i onih koji su trebali da kontrolišu kako je novac trošen”, istakao je Vučinić. Da bi pomogao radnicima da saznaju šta se zapravo desilo sa novcem, kojim je navodno trebalo da se izmire dugovanja prema zaposlenima i da se pokrene proizvodnja, Vučinić je obećao vanrednu sjednicu skupštinskog tijela kojim predsjedava. “Ima mnogo ugroženih radnika danas u Crnoj Gori i smatram da samo ako svi budu solidarni mogu da se izbore za svoja prava. Možda je neki zajednički protest najbolji odgovor na sva ova zbivanja koj se dešavaju sa radnicima u Crnoj Gori”, predložio je Vučinić.

Predstavnik radnika nekadašnjeg Metalca Spasoje Jakić naglasio je da se niko od predstavnika Vlade još nije obratio zaposlenima kako bi im pomogao u pronalaženju rješenja za njihove zahtjeve. “Nikakvog pomaka nema. Ovdje smo još danas i nakon protesta organizovaćemo zbor na kome ćemo se dogovoriti o radikalizaciji”, istakao je Jakić. I dok predstavnici Vlade i vlasnik preduzeća Nikola Furundžić ćute na zahtjeve radnika oglasili su se i iz Unije slobodnih sindikata koji su ranije pomogli Furundžiću, vjerujući u njegove navode da će oporaviti proizvodnju i ispoštovati radnike, lobirajući za vladine garancije. “Obećanje izvršnog direktora Furundžića je bilo da je kredit osnovica da Metalac krene dalje. Više od godine nijedan posao nije došao u Metalac i ono zbog čega smo najviše ogorčeni je što je garancija od milion i po eura data tako što je iznijeto pred Investiciono-razvojni fond da Metalac zapošljava nekih 85 radnika, što nije činjenica, i tu obavezu Furundžić nije izvršio do dana današnjeg”, objasnio je generalni sektretar USSCG Srđa Keković. Unija traži od nadležnih organa da zahtijevaju od Furundžića da vrati radnike u fabriku, što je bio obavezan da uradi kada je dobio garanciju i kredit. M.R.

Nagradna igra Pošte Pošta Crne Gore organizovaće od 5. do 25. decembra Veliku nagradnu igru “Pravilno adresiraj, pošalji i osvoji jednu od 100 nagrada”. Cilj Nagradne igre je podsjetiti građane da je pravilna i potpuna adresa preduslov brzog i sigurnog uručenja pošiljke, saopšteno je iz Pošte Crne Gore. Za učešće u Velikoj nagradnoj igri, potrebno je pravilno adresiran koverat, razglednicu ili čestitku poslati na adresu: Pošta Crne Gore, Za Nagradnu igru: Ulica slobode br.1, 81 000 Podgorica, Crna Gora.

Otvoren konkurs

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG) pozvala je sve zainteresovane da nominuju kandidate za nagrade Wild Beauty Awards 2013 i time doprinesu izboru najboljih u turizmu za ovu godinu. Nominacija se može obaviti putem ispunjavanja online upitnika na vebsajtu www.wba.montenegro.travel. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma su podsjetili da se dodjela prestižnog nacionalnog priznanja u turizmu organizuje devetu godinu uzastopno, u cilju podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije.


Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013.

7

PENZIJE ISTE

Za stare dugove novih 100 miliona eura zaduženja: Radoje Žugić

Mijenja se način usklađivanja Iznos penzije tokom 2014. godine zadržaće se na dostignutom nivou, kako bi se, shodno mogućnostima budžeta i realnih izvora finansiranja, obezbijedilo redovno finansiranje prava utvrđenih tim zakonom, saopšteno je juče iz Vlade. Na jučerašnjoj sjednici Vlada je analizira i usvojila i Analizu penzijskog sistema, čija je ključna preporuka da je neophodan nastavak reforme kako bi

se obezbijedila dugoročna održivost, sigurnost i adekvatnost postojećeg penzijskog sistema. U analizi se navodi sa je u narednom perodu potrebno raditi na eliminisanju posebnih uslova za penzionisanja, revidiranje odredbi prijevremene penzije, dalje parametarsko podešavanje sistema, smanjenje deficita Fonda PIO i promjena načina usklađivanja penzija.  I.C.

ZADUŽENJE

Novi dugovi za pokrivanje starih Vlada odobrila novo kreditno zaduženje od 100 miliona Ivana Cimbaljević

M

inistar finansija potpisaće aranžmane sa Erste bankom i Societe Generale Montenegro za kredit od 15 miliona, odnosno pet miliona eura, kao i dokumentaciju emisije euroobveznica u visini od 80 miliona eura. Novac će biti iskorišćen za refinansiranje duga, kao i za finansiranje budžetske potrošnje.

Vlada je na jučešnjoj sjednici odobrila novo kreditno zaduženje od 100 miliona eura i ovlastila ministra finansija Radoja Žugića da potpiše dokumentaciju potrebnu za realizaciju aranžmana. Iz Ministarstva finansija poručuju da će Vlada uspjeti da ovu fiskalnu godinu okonča sa ukupnim zaduženjem od 248,5 miliona eura, kojim su pokrivene i aktivirane garancije za KAP. Ti aranžmani uključuju ugovor o kreditu sa Erste bankom u visini od 15 miliona eura, ugovor o kreditu sa Societe Generale Montenegro bankom u visini od pet miliona i emisiju euroobveznica u visini od 80 miliona eura. “Ovo znači da ćemo uz zaduženje od 100 miliona eura, koje je na današnjoj sjednici odobrila Vlada Cr-

ne Gore, uspjeti da fiskalnu 2013. godinu okončamo sa ukupnim zaduženjem u iznosu od 248,5 miliona eura, kojim su pokrivene i aktivirane garancije za KAP”, kazali su iz Ministarstva finansija. Podsjećaju da su do sada sklopljeni kreditni aranžmani u iznosu od 148,5 miliona eura, od čega je najveći dio, tj. iznos od 102,5 miliona eura, bio utrošen za pokriće garancija za KAP. Iz Ministarstva su naveli da su kreditni aranžmani sa Erste i Societe Generale Montenegro bankom obezbijeđeni pod istim uslovima, sa rokom otplate od 45 mjeseci, uključujući devet mjeseci grejs perioda, i kamatnom stopom koju čini šestomjesečni Euribor + margina od 5,75 odsto.

Iznos od 80 miliona eua, kako je pojašnjeno, obezbijeđen je emisijom euroobveznica, sa rokom otplate od tri godine i kamatnom stopom koja čini tromjesečni Euribor + margina od 5,95 odsto. U Ministarstvu su, kako navode, očekivali će se emisija realizovati uz marginu od 5,75 odsto, ali je, usljed nepovoljnog uticaja nedavno sniženih izgleda crnogorskog rejtinga od Standard&Poor’sa, došlo do blagog uvećanja cijene zaduživanja. “Smatramo da je ovakvom strukturom zaduženja postignut dobar balans između domaćih i stranih izvora finansiranja na način da nije umanjen kreditni potencijal domaćih banaka, o čemu smo vodili računa, imajući u vidu potrebu podrške realnom sektoru i investicionim projektima”, kazali su iz Ministarstva finansija. Novac obezbijeđen ovim aranžmanima biće iskorišćen za refinansiranje duga, odnosno otplatu kratkoročnih i dugoročnih kredita – oko dvije trećine ukupnog iznosa, kao i za finansiranje budžetske potrošnje.

VLADA

Usvojeno 12 modela oporezivanja zarada Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Analizu efekata progresivnog oporezivanja dohotka fizičkih lica, dobiti pravnih lica i nepokretnosti, u kojoj su predložene mjere za unapređenje poreske politike, posebno sa stanovišta efikasnije naplate poreskih obaveza, povećanja javnih prihoda i smanjenja javnog duga. U Analizi je dat prikaz primjene različitih scenaria oporezivanja dohotka fizičkih lica (progresivno i proporcionalno) sa efekatima na povećanje poreskog opterećenja zarada zaposlenih, stope nezaposlenosti, fluktuacije broja zaposlenih, opterećenja zarada sa fiskalitetima, neto zarade i prihode budžeta. “Kod ove vrste fiskaliteta razvijeno je 12 scenarija od kojih se osam odnosi na progresivno

oporezivanje sa poreskim stopama od devet do 21 odso i različitim pragovima za oporezivanje, uključujući i neoporezivi iznos (lični odbitak), kao i četiri scenarija proporcionalnog oporezivanja sa stopama od 10 do 12 odsto, uključujući i varijantu sa ličnim odbitkom”, navodi se u Analizi. Analiza sadrži i projekciju efekata promjene postojećeg modela oporezivanja dobiti pravnih lica na povećanja prihoda i poresko opterećenje, na osnovu četiri scenarija, od kojih se dva odnose na progresivno (stope od devet do 15 odsto i različiti pragovi oprezivanja od 50.000 i 100.000 eura), i dva scenarija kojima je razrađeno proporcionalno oporezivanje sa stopama od 10 i 11 odsto.  I.C.


Aktuelno

8

ČEKA SE STAV VLADE

SSCG

Na pomolu novi štrajk U Savezu sindikata (SSCG) na pomolu je novi štrajk zbog neizmirenih šest plata i neuplaćenih 18 doprinosa. Predsjednica Sindikata zaposlenih Stručne službe SSCG Senka Rastoder najavila je da će u utorak najvjerovatnije donijeti odluku o stupanju u štrajk. “Iako je novi generalni sekretar SSCG Marko Nikčević obećao da će biti isplaćene dvije plate, od toga nema ništa. Izgleda da će biti tek pred Novu godinu. Velika je besparica i radnici su u teškom materijalnom položaju”, upozorila je Rastoder, dodajući da nije zadovoljna pojedinim kadrovskim rješenjima Nikčevića. Marko Nikčević kazao je Dnevnim novinama da je on

odgovoran za kadrovska rješenja i da kadrovsku politiku vodu u pravcu ozdravljenja te radničke organizacije. Nikčević je podsjetio da je odnedavno na čelu Sindikata i da je želja svih u toj organizaciji da se zarade isplate zaposlenim. M.M.K. Senka Rastoder

PROGNOZA

Zima “steže” u januaru Iako jesen još traje, većina stanovnika Balkana posljednjih dana iskusila je čari prave zime, prve snjegove i temperature ispod nule. Prognoze meteorologa govore kako će predstojeća zima u ovom dijelu Evrope biti u granicama višegodišnjeg prosjeka. Prema podacima iz hidrometeoroloških zavoda zemalja regiona, najniža temperatura juče ujutru izmjerena je bila u Crnoj Gori i Makedoniji, minus osam stepeni Celzijusa, u BiH i na Kosovu bilo je minus pet, u Hrvatskoj minus četiri i u Sloveniji minus dva. Prošle nedjelje održan je sastanak meteorologa zemalja jugoistočne Evrope u Beogradu. Prema onome što se moglo čuti na ovom

PETAK, 6. 12. 2013.

skupu, balkanska regija će imati sasvim prosječnu zimu 2013/14, tokom koje će temperature, ali i količina padavina biti u skladu sa višegodišnjim prosjekom. Decembar će biti u granicama, dok se u januaru očekuju temperature ispod prosjeka, kada će biti najhladniji period zime, posebno krajem tog mjeseca. Februar će biti topliji u odnosu na prosjek, zaključili su meteorolozi u Beogradu. Temperature prvih nekoliko dana decembra bile su ispod prosjeka za taj mjesec, ali će sredinom mjeseca temperatura dostići prosječnu, jer se krajem godine očekuje južno strujanje koje će donijeti porast temperature i kišu. Bo.P.

Predlažu povećanje naknade za nezaposlene Ako prođe predlog zakona građani sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore sa više od 25 godina staža primaće 77,2 eura Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje prekinuo je juče sjednicu na kojoj je raspravljao o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, a raspravu će nastaviti i o njemu se izjasniti najvjerovatnije danas kada dobiju stav Ministarstava rada i socijalnog staranja i finansija. Naime, predlog koji su podnijeli poslanici SNP Srđan Milić, Neven Gošović i Snežana Jonica, a koji predviđa da se naknada za nezaposlene sa više od 25 godina radnog staža poveća sa 33 na 77,20 eura i za invalide rada druge i treće kategorije koji trenutno primaju 77,20 eura na 100,40 eura, svim članovima odbora i predstavnicima Vlade bio je prihvatljiv. Riječ je o, kako su se svi prisutni saglasili, veoma dobro pripremljenom predlogu sa snažnom argumentacijom, ali ostalo je otvoreno pitanje da li Ministarstvo finansija može u budžetu za tu stavku umjesto predviđenih 11 miliona obezbijediti dodatna još dva miliona eura, koliko je potrebno da bi se predlog sproveo u praksi. Predsjednik Odbora Zoran Jelić, na inicijativu poslanice DPS Zorice Kovačević, zadužio je direktoricu Direktorata za tržište rada i zapošljavanje Ministarstva rada i socijalnog staranja Arijanu NikolićVučinić da se u toku dana, a što je moguće prije, sastane sa ministrima Predragom Boškovićem i Radojem Žugićem i da članovima od-

Predlog dostavili poslanici SNP: Neven Gošović

bora prenese njihov stav. Nikolić-Vučinić je tokom zasijedanja odbora pozdravila predlog poslanika SNP uz konstataciju da i oni u ministarstvu na identičan način razmišljaju, ali planiraju, kako je rekla, i dodatne izmjene tog zakona. Zato je zamolila Gošovića da ne bi dva puta radili izmjene u kratko vrijeme povuče svoj predlog, jer će on biti unijet u zakon, a tokom drugog kvartala i usvojen na Vladi. Gošović se saglasio sa ostalim članovima odbora da pod hitno treba riješiti taj problem na način da ga odbor odmah usvoji, kako bi stupio na snagu od 1. januara 2014. godi-

ne, ali, kako je rekao, nije spreman da ga povlači i prolongira njegovo stupanje na snagu za pola godine ili više, jer je tim osobama i mjesec mnogo. Na evidenciji ZZZ, prema njihovim podacima, istakao je Gošović, danas se nalaze 2.842 korisnika koji ostvaruju pravo na naknadu od 33 eura, dok je na dan 18. novembra ove godine na evidenciji ZZZ bilo je 1.338 nezaposlenih invalida rada druge i treće kategorije, od kojih je 564 ostvarivalo pravo na novčanu naknadu i to: 35 korisnika po 33 eura, 355 po 77,20 eura, a 175 po 100,40 eura. J.V.Đ.


Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013.

9

VLADA

Srbin ili Crnogorac?

Njegoš u Skupštini bez identiteta

Za centar 3,7 miliona Centar uspješnosti, prvi u državi, biće uspostavljen do marta i finansiran sa 3,7 miliona eura, koje će jedna istraživačka grupa dobiti za sprovođenje projekata od prioriteta za razvoj Crne Gore. Naime, Vlada je juče usvojila informaciju Ministarstva nauke koja se odnosi na uspostavljanje prvog centra uspješnosti u Crnoj Gori, u okviru projekta Visoko obrazovanje, nauka i istraživanje u funkciji konkurentnosti, koji uz finansijsku podršku Svjetske banke Vlada realizuje narednih nekoliko godina. Vrlo brzo nakon toga, kako je pojasnila ministarska nauke Sanja Vlahović, “uspjećemo i da u iznosu od oko 2,2 miliona, a u pojedinačnim grantovima od po oko 300 hiljada eura, finansiramo određeni broj istraživačkih grupa i institucija koje će predložiti svoje projekte i dobiti grantove da te projek-

te u narednih pet godina realizuju”. Prema njenim riječima, 3,7 miliona eura dobiće jedna istraživačka grupa koja će pokazati da Crna Gora ima kapacitet i naučno-istraživačku zajednicu koja može da vrši istraživanja u određenoj prioritetnoj oblasti na evropskom i svjetskom nivou. Vlahović je rekla da se radi o vrlo povoljnom zaduženju, koje znači da će 12 miliona eura biti na raspolaganju naučno-istraživačkoj zajednici, kroz grantove za uspostavljanje centara izvrsnosti, za podizanje nivoa visokog obrazovanja i za grantove koji će se odnositi na naučno-istraživačke projekte. Vlahović je saopštila da je nedavno raspisan konkurs na koji je stiglo deset prijava i da je crnogorska naučna zajednica vrlo lijepo i produktivno odreagovala na konkurs. Bo.P.

INSTITUT

Nema epidemije zaraznih bolesti Za predlog su glasali pet poslanika DPS i SNP, protiv su bila dva predstavnika DF, dok su uzdržana bila tri poslanika SDP i Pozitivne Crne Gore.

Milinka Đorović

Č

lanovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu nijesu juče podržali Vladin predlog izmjena zakona o državnim i drugim praznicima kojima je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik. Da li je Njegoš Crnogorac ili Srbin pitanje je, makar prema reakcijama članova Odbora, trenutno od vitalnog značaja i pokušaj vlasti da se skrene pažnja sa gorućih tema.

Tokom razmatranja Vladinog predloga, polemika se otvorila u vezi sa Njegoševim identitetom, te se postavilo pitanje da li vlast ili opozicija koriste istorijsku ličnost za skupljanje dnevnopolitičkih poena. Ruka poslanika Demokratskog fronta Slavena Radunovića, kako tvrdi, neće potpisati pomenuti predlog. On je kazao da je Njegoševo djelo sve do sada bilo po strani jer je u suprotnosti sa koncepcijom vladajuće koalicije. “U Montenegro erlajnsu je trenutno dug 69 miliona eura. A tamo su sjedjeli ljudi iz DPS-a i SDP-a. Sa tim Vlada treba da se nosi, a ne da određuje identitet Njegošu. On se sada podmeće kao kukavičje jaje Vlade Crne Gore. Od Njegoša Srbina pokušavate da napravite Njegoša Crnogorca”, kazao je Radunović. On je objasnio da ukoliko Vlada želi da dobiju podršku za predlog, onda se mora promijeniti naziv praznika u “Njegošev dan kulture Crne Gore”. Njegov partijski kolega Vladislav Bojović takođe smatra da se Njegoš koristi u političke svrhe vladajuće koalicije. Jovan Martinović iz DPS-a kazao je da za razliku od opozicije zna da su

svi jubileji koji se odnose na Njegoša bili obilježavani. On smatra da Njegoša treba štititi od mitomanije. “To se odnosi na sve godine kada je opozicija predstavljala Njegoša kao većeg Srbina nego Crnogorca. Slažem se formulacijom da je Njegošev dan praznik crnogorske kulture. Opozicija hoće da ljubomorno čuva Njegoša kao većeg Srbina nego Crnogoca, a ipak su stvari drugačije”, naveo je Martinović. Poslanik DPS-a Milorad Vuletić je upitao da li je ovo država Crna Gora i da li je Njegoš bio gospodar Crne Gore ili neke druge države. “Čiji će biti praznik nego crnogorski? Nije mi jasna sva priča jer sam mislio da će svi podržati ovakav predlog”, rekao je Vuletić. Za poslanicu SDP-a Dragicu Vuksanović potrebno je naći kompromis i nazvati ga “Njegoševi dani kulture”, što je bilo neprihvatiljo za poslanika DPS-a Zorana Vukčevića. Vuksanović i Vukčević su nastavili raspravu i dobacivanja i nakon isključenih mikrofona. Poslanica Pokreta za promjene Azra Jasavić tražila je da se manifestaciji da naziv “Dani kulture”, a da

se ostali prisjete da Crna Gora, osim Njegoša, ima i Huseina Bašića, Abda Međedovića, Isa Kalača, Vita Nikolića... Predsjednik Odbora Rifat Rastoder kazao je da uz uvažvanje motiva za donošenje zakona, ima rezerve prema njemu. On je kazao da su predstavnici SDP-a u Vladi sugerisali da rođenje Njegoša bude “Dan kulture”. “Nijesam od onih koji ima rezervu prema pjesničkom djelu Njegoša i smatram da je to pjesnički i filozofski genije, a drugo je pitanje savremeno čitanje Njegoša, jer njegovo prilagođavanje sadašnjem vremenu govori o nama, a ne o njemu”, naveo je Rastoder. Predstavnica Ministarstva kulture, Dragica Milić je rekla da je namjera Ministarstva bila dobra i da je Njegoš zaslužio da se dan njegovog rođenja slavi kao praznik crnogorske kulture. Ona je kazala da je Njegošev identitet intrigantno pitanje i da se rasprava o tome vodi u dnevnopolitičke svrhe, “a lako se može utvriditi kakav je bio njegov identitet”. Radunović je na te tvrdnje reagovao i upitao Milić “ko je nju pitao šta misli o Njegoševom identitetu”. “Da li ste Jugoslovenka ako imate Jugoslovenski pasoš? Ne može činovnik Vlade da drži predavanje o bilo čijem identitetu”, rekao je Radunović. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, koji je Skupštini podnio poslanik Goran Danilović, u ime Kluba poslanika Demokratskog fronta nije dobio potrebnu većinu.

Obolijevanje od zaraznih bolesti u Crnoj Gori, kako je saopštio juče Institut za javno zdravlje, na stabilnom je nivou, koji je uobičajen za ovo doba godine, a epidemije nema. Međutim, s obzirom da je masovnost obolijevanja od respiratornih bolesti u suštini nepredvidljiva, a imajući u vidu vremenske prilike i doba godine, za očekivati je, smatraju u Institutu, povećanje obolijevanja od ovih bolesti u narednom periodu. “Još jednom naglašavamo da je jedina specifična mjera prevencije gripa – vakcinacija protiv gripa, koja se u Crnoj Gori sprovodi po kliničkim i epidemiološkim indikacijama”, istakli su iz Instituta i dodali da

Institut za javno zdravlje se vakcina može primiti u ordinacijama izabranog ljekara bilo kada tokom trajanja sezone gripa, čak i kada virus cirkuliše u populaciji, uz napomenu da se imunitet razvija nakon dvije do tri nedjelje nakon aplikacije vakcine.  J.V.Đ.

VRELA RIBNIČKA

Vakcinisana djeca iz romskog kampa Djeca izbjeglih i raseljenih iz Izbjegličkog kampa na Vrelima Ribničkim vakcinisana su tokom vikenda, saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica. “Timovi izabranih doktora za djecu Doma zdravlja Podgorica proteklog vikenda sproveli su dvodnevnu kampanjsku vakcinaciju predškolske djece izbjeglih i raseljenih lica iz Izbjegličkog kampa na Vrelima Ribničkim”, kaže se u saopštenju. To je, kako je saopšteno, peta kampanjska vakcinacija te po-

pulacije, koja je sprovedena ove godine. “Vakcinama protiv poliomielitisa, difterije, tetanusa, pertusisa, hepatitisa B, morbila, rubeole, parotitisa, H. infuenzae, kao i vakcinom protiv Hepatitisa A i vakcinom protiv sezonskog gripa vakcinisano je 94 djece, kojima je dato 106 vakcina”, navedeno je u saopštenju. Djeci Izbjegličkog naselja na Vrelima Ribničkim je, dodaje se, upućeno 115 poziva koji su distribuirani po naselju. Bo.P.

istraživanje

Sajam medicine

Interesovanja ne fali

Crnogorci nevoljno pomažu

Za učešće na trodnevnom Sajmu medicine koji se održava još danas u hotelu “Nikić” u Podgorici vlada veliko interesovanje. Da su imali više prostornih kapaciteta, prema riječima organizatora, tri puta više prostora je moglo biti pokriveno štandovima neko što je trenutno slučaj. Osnivač časopisa “Medikal” Dragan Nikolić saopštio je da su štandovima popunili prostor koji im je bio na raspolaganju u hotelu “Nikić”, te da više njih nije moglo da stane. “Bilo je još interesovanja, ali nijesmo imali gdje da postavimo štandove jer je hotel “Nikić” jedino tre-

Od zemalja Balkana, najspremniji da priteknu u pomoć drugima su građani Kosova, dok Crnogorci nevoljno pomažu, pokazali su rezultati izvještaja Svjetskog indeksa darivanja za 2013. godinu. Prema rezultatima izvještaja koji je pripremila Organizacija za humanitarnu pomoć (CAF), građani većine zemalja regije Balkana nalaze se na samom začelju liste, čime su pokazali da i nijesu baš voljni priteći u pomoć drugima davanjem novca, pružanjem pomoći strancima i odvajanjem vremena za volontiranje, piše Anadolija.

nutno mjesto u Podgorici koje može na dnu minimuma zadovoljiti naše potrebe. Prošle godine je to bio hotel “Crna Gora” koji je imao veće gabarite. Dakle, mi smo se uklopili u gabarite koje imamo. Od tih gabarita dali smo 50 odsto prostora javnom zdravstvu besplatno, kao i prošle godine. Štandove imaju CALIMS, Institut za javno zdravlje, Zavod za transfuziju krvi, Klinički centar Crne Gore (KCCG), naši komitenti i poslovni parteneri. Ono što je ostalo smo ponudili u zakup”, izjavio je za DN Nikolić. Medikal je, inače, organizator Sajma medicine.

Rezultati studije su prikupljeni na osnovu odgovora stanovnika zemalja svijeta u pogledu njihove spremnosti pomaganja drugima i osobama u teškoj finansijskoj situaciji, pomaganja strancima, kao i odvajanjem vremena za volontiranje i humanitarne aktivnosti. Od zemalja Balkana, najspremniji da priteknu u pomoć drugima su građani Kosova, koji se nalaze na 78. mjestu od ukupno 135 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Slijedi Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na 109. mjestu, za-

tim Makedonija na 118., dok je Srbija 123., Crna Gora 126., Albanija 132. , nakon koje slijedi Hrvatska. Od zemalja šire regije Balkana, najspremniji na pomoć drugim ljudima su stanovnici Slovenije, koja je na 44. mjestu, a slijede ih građani Mađarske, Slovačke, Rumunije, Bugarske i Grčke. Posmatrano na evropskom nivou, zemlje sa najviše stanovnika koji žele pomoći drugima su Irska, Velika Britanija, Holandija, Norveška, Malta, Švajcarska, Austrija, Island, Italija i Njemačka.Bo.P.


10 Aktuelno SUĐENJE VRBICI I MARKOVIĆU

KRIVIČNE PRIJAVE

Osumnjičen za 24 krađe u Baru i Ulcinju Protiv državljanina Bosne i Hercegovine A.A. (26) iz Zavidovića barska policija podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio 10 imovinskih delikata. On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, tereti da je u periodu od 19. oktobra do 22. novembra izvršio šest teških krađa i četiri teške krađe u pokušaju”. Prema sumnjama policije, mladić je provaljivao u poslovne objekte (frizerske salone, kafe bar, agenciju i butik), iz kojih je u šest slučajeva ukrao ukupno

oko 435 eura, garderobu vrijednosti 1.400 eura, laptop, mobilni telefon, naočare za sunce, USB modem i alat. U četiri slučaja nije ukrao ništa. Ovaj državljanin BiH policiji je poznat od ranije. Naime, ulcinjski policajci krajem novembra ove godine protiv njega su podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je u Ulcinju počinio 14 imovinskih delikata – 11 teških krađa i tri krivična djela “teška krađa u pokušaju”. M.V.P.

PREDRAG VUČINIĆ:

Na potezu je tužilaštvo Dok Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da je službena zabilješka koju je navodno u julu 2005. godine poslao nekadašnji inspektor Odjeljenja bezbjednosti Budva Vukota Kartal tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću falsifikat, Predrag Vučinić, koji je emitovao na svom “Fejsbuk” profilu, tvrdi da je ovo posao za Specijalno tužilaštvo. Naime, Vučinić, bivši policijski službenik, nakon demanta MUPa kazao je za Dnevne novine da je sada na potezu tužilaštvo, te da čeka da ga pozovu na saslušanje. Ne samo njega već i ostale koji se u zabilješci koju je objavio spominju. On je naveo da ima još materijala za objavljivanje, te da će vidjeti da li će MUP reći da su sve falsifikati. Kako je saopšteno iz MUP-a, pečat i evidencioni broj koji se nalaze na spornom dokumentu ukazuju da je falsifikovan. “Naime, pečati koji su 2005. godine bili u upotrebi u Ministarstvu unutrašnjih poslova razlikuju se po formi od onog koji se može vidjeti na dokumentu objavljenom u medijima. Pečati MUP-a korišćeni u periodu između 2000.

i 2007. godine nemaju unešene dvije prve cifre godine, već samo crtu na koju se godina upisuje. Na dokumentu objavljenom u medijima, za dan i mjesec je ostavljena crta, dok za godinu postoje prva dva broja (20), pa nakon njih crta na koju se mogu upisati preostala dva broja”, objašnjavaju u MUP-u. Prema njihovim riječima, evidencioni broj naveden na dokumentu u medijima je sporan jer nema broj koji se, na akta upućena ministru, upisuje ispred evidencionog broja. U spornoj zabilješci od jula 2005. godine, nalaze se detalji istrage o bombaškim napadima na hotel “Splendid”. Tu piše da je utvrđeno ko su nalogodavci i izvršioci tog krivičnog djela. U tom pismu kao glavni organizator tih napada označen je nikšićki biznismen Brano Mićunović. Kao motiv navedeni su dugovi koje su vlasnici hotela imali prema njemu. Bombaški napadi na “Splendid” desili su se u tri navrata u junu i julu 2005. godine. U to vrijeme Vučinić je bio zadužen i za bezbjednost suvlasnika “Splendida” Žarka Radulovića. M.V.P.

HERCEG NOVI

Oduzeti pištolji i nož Hercegnovska policija podnijeće krivičnu prijavu protiv R.I. (41) iz Herceg Novog zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, dok su protiv M.P. (23) takođe iz tog grada, podnijeli Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju. Postupajući po operativnim saznanjima, službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi 2. decembra ove godine oduzeli su od

PETAK, 6. 12. 2013.

R.I. pištolj marke “Crvena zastava”, kalibra 9 milimetara. Nekoliko časova prije toga, tačnije, u noći između 1. i 2. decembra, pregledom automobila marke “renault”, nikšićkih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.P, policajci su pronašli startni pištolj “Ekol” i nož sječiva 15 centimetara, koje su takođe uz potvrdu oduzeli. O pomenutim događajima obaviješteno je Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom. M.V.P.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574

Ana Kolarević tvrdi da je ona bila meta tužilaštva

Na jučerašnjem suđenju predsjedniku Osnovnog suda na Cetinju i nekadašnjem sudiji tog suda Goranu Vrbici i Nebojši Markoviću, koji su optuženi za zloupotrebu službenog položaja kojom su budžet Crne Gore oštetili za 800.000 eura, saslušana je advokatica Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića. Svjedočeći, Kolarević je kazala da se nakon 30 godina, zbog vođenja ovog predmeta, stidi sudijske funkcije, te da je ona bila meta tužilaštva. “Sa svojih skromnih 30 godina pravnog iskustva zapanjena sam da se ovdje sudi Markoviću i Vrbici, koji dok sam kao sudija obavljala kontrole, nikada nijesu imali grešku u radu. Tvrdim da su zakonito  radili  i  da  sam  kojim slučajem ja bila u njihovoj situaciji, postupila bih isto kao oni”, kazala je Kolarević.  Osim toga, advokatica je juče navela i da je ona bila neimenovani punomoćnik “Donzea”koji je obavio  telefonski  razgovor  sa  tadašnjim  predsjednikom  cetinjskog Osnovnog suda. Ona je negirala navode optužnice da je Vrbicu tom prilikom zvala kako bi predmet “Ledo” dodijelio tadašnjem sudiji Markoviću, objašnjavajući da je taj razgovor obavljen 40 dana pošto je to već bilo urađeno. “Ne postoji niko koga sam ja u Crnoj  Gori  zvala  da  intervenišem za neki predmet. Vrbicu sam po-

zvala da  ga  zamolim  da  predmet  ne  završi  u  nekom  škafu”, kazala je Kolarević tvrdeći da je svjesna da je tužilaštvu ona bila cilj. Ona je takođe kazala da joj žao što tužioci nijesu nju pozvali da odgovara na pitanja o ovom premdetu. “Trebalo  je  da  optuže  mene, a ne ove ljude. Ja sam zapanjena da je ovdje bio lov na vještice. Zašto nijesu pozvali mene? Da li ja imam pravo da postavim pitanje o odgovornosti tužioca u ovom slučaju”, pitala je Kolarević, izvinjavajući se optuženim Markoviću i Vrbici uz obrazloženje da su oni bili kolateralna šteta. “Hoću  da  ovi  ljudi  budu  slobodni jer znam da nijesu uradili ništa nezakonito”, bila je izričita Kolarević. Ona je bila opunomoćena da firmi “Ledo” predloži da posljednju ratu od miliona eura za kupovinu fabrike “Donze” na ime duga uplati italijanskom dobavljaču opreme “Framek”. Vrbica  i  Marković  terete se da su 2007. godine, svjesno, zajedničkim djelovanjem, prekoračenjem i protivpravnim iskorišćavanjem služenog položaja, pribavili korist preduzeću “Framec” SPA Italija u iznosu od 800.000 eura. U parničnom sporu koji je vođen između više firmi, oni su omogućili da 800.000 eura koje je u sudski depozit uplatio “Ledo” bude isplaćeno preduzeću “Framec”. M.V.P.

Ana Kolarević

ZAVALA

Svjedočiće Svetozar Marović U nastavku ponovljenog suđenja optuženima u slučaju “Zavala”, bivšim čelnicima Budve Rajku Kuljači, Draganu Maroviću i njihovim saradnicima juče su u sudnici Višeg suda u Podgorici pročitani iskazi dvadesetak svjedoka koji su dati u istražnom postupku i na glavnom pretresu pred sudijom Valentinom Pavličić. na sljedećem ročištu, 18.decembra, biće saslušani svjedoci Milenko Medigović, Lazar Rađenović i Aleksandaa Tičić, dok će 24. decembra biti pozvan Svetozar Marović. Svjedok Draško Šošo tokom tih saslušanja izjašnjavao se na okolnosti kontrole radova od strane Opštine Budva na kompleksu “Zavala”, kao i na to kako je vršen taj nadzor. Advokat Branislav Durutović okarakterisao je njegov iskaz kao potvrdu onoga što je Kuljača ispričao u svojoj odbrani. Pritom je branilac mislio na to da je svjedok radio po zahtjevima Ministarstva za uređenje prostora čija je to i bila nadležnost, a ne nadležnost Opštine. Iz njegove, kao i iz izjave Slavka Roganovića čiji je iskaz takođe pročitan na jučerašnjem pretresu, po riječima Kuljače, vidi se da su svjedoci zaključili da će se dobiti građevinska dozvola i da kompleks ne treba rušiti.

Optuženi Marović

Svjedok Željko Vorotović izjašnjavao se vezano za dva dopisa koje je uputio građevinski inpektor u kojima se navodi je u tom momentu bilo necjelishodno rušiti objekte, jer je bila u jeku turistička sezona. Optuženi Dragan Marović prigovorio je iskazu svjedoka Vesne Blagojević, knjigovođe računovostva, i to u dijelu njenog izjašnjenja da je dobila Predugovor od sekretarijata za investicije. “Provjerom u Opštini ja sam do-

šao u posjed dokumenta da je Predugovor od strane Sekretarijata za investicije upućen računovodstvu u decembru 2008. godine, a kao dokaz imam djelovodnik, odnosno internu knjigu Sekretarijata za investicije u kojem se vidi da je ona taj predugovor primila u decembru, ali je datum prepravila na 14. novembar 2008. godine”, naveo je on, tražeći da se ovaj svjedok ponovo sasluša radi razjašnjenja na ove okolnosti. Svjedokinja Miroslavca Kunić u svjedočenju je objasnila postupak donošenja urbanističkog projekta. “Ona je ta koja je donijela nezakonitu šoping metodu i ni jednom riječju me nije upozorila, nego je to uradila sa Aleksandrom Tičićem. Ako to nije trebalo da se tako odradi, zašto se Kunić nije obratila administratoru ili komisiji u Podgorici? Nije istina da je dolazila kod mene da se žali da ovaj postupak nije mogao na ovaj način da ide, što najbolje znaju moji najbliži saradnici. Takođe, nije istina da sam ovoj svjedokinji kazao nazive firmi kojima treba poslati zahtjeve za šoping metodu”, tvrdio je juče Kuljača. Njegov advokat Dragoljub Đukanović najavio je krivičnu prijavu za lažno svjedočenje protiv ovog svjedoka. S.K.

ODLOŽENO SUĐENJE

Čekaju iskaz saučesnika Sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš juče je odložio suđenje Baraninu Fadilu Ibročeviću okrivljenom za razbojništvo u Zeti nadomak Podgorice, u kome je stradao Radovan Rajović, jer sudu nije dostavljen iskaz saučesnika Dalibora Guberinića koji se nalazi u požeravačkom zatvoru u Srbiji. Iako je Viši sud u Podgorici prije nekoliko mjeseci zatražio od Višeg suda u Požarevcu da sasluša Dalibora Guberinića koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne u Srbiji,

sudija Tabaš još nije dobio povratnu informaciju o njegovom saslušanju po principu međunarodne pravne pomoći. Optuženi Ibročević je poslije 12 godina bjekstva uhapšen u decembru 2011. godine u Italiji dok je njegov saučesnik Miladin Goločevac uhapšen sjutradan. Goločevac, Ibročević i Dalibor Guberinić osuđeni su u Višem sudu u Podgorici na po 20 godina zatvora, zbog toga što su, prema stavu sudskog vijeća, 16. juna 1999. godine

isplanirali da opljačkaju starca Radovana Rajovića nakon čega su ga na smrt pretukli. Guberinić se, prema navodima optužnice, po dolasku do kuće oštećenog, predstavio kao inspektor i tražio devize “kako bi provjerio da li su falsifikovane”. Rajović mu je dao 2.700 maraka, ali je odmah posumnjao da to nije policajac i istrgao mu novac iz ruku. Tada su trojica razbojnika nasmrt pretukla starca. Goločevac je optužen za tešku krađu u Baru. S.K.


Aktuelno 11

PETAK, 6. 12. 2013.

Kontrola podjele službenih auta Ministar jedinicama MUP-a dao na korišćenje određeni broj službenih vozila, akcija u Upravi policije u toku

R

adi smanjenja troškova, ali i vodeći računa da službena auta dobiju oni zaposleni u MUP-u i Upravi policije kojima su ona zaista potrebna za obavljanje poslova, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević svakoj organizacionoj jedinici ovog ministarstva dao je na korišćenje neophodan broj vozila. Ova dodjela službenih auta, za koju se donosi posebno rješenje, u Upravi policije je u toku.

Dodjela službenih auta, kako je Dnevnim novinama navedeno iz Službe za odnose s javnošću MUPa, u ovom ministarstvu je nedavno završena, dok ta procedura još traje u Upravi policije. Svaki službenik kojem bude dodijeljeno vozilo biće odgovoran za njogovo održavanje, a o dodjeli auta donosi se posebno rješenje. “U cilju dalje racionalizacije korišćenja službenih automobila, ministar unutrašnjih poslova će posebnim odlukama svakoj organizacionoj jedinici dati na korišćenje neophodan broj službenih vozila za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, imajuću pritom u vidu značaj i obim poslova koje obavljaju. Za svako vozilo posebnim rješenjem odrediće se službenik koji će biti odgovoran za savjesno i namjensko korišćenje i održavanje vozila”, piše u odgovorima MUP-a. Kroz ovaj proces, kako dodaju, izvršiće se provjera opravdanosti trenutnog rasporeda i upotrebe službenih vozila i stvoriće se bolje pretpostavke za kontrolu cjelishodne upotrebe službenih vozila i utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti u slučaju nihove zloupotrebe i oštećenja.

● MUP KORISTI 85, A UP 821

smanjenja bezbjednosti i pouzdanosti prilikom njihove upotrebe, a, osim toga, takvo stanje automobila znatno povećava troškove održavanja njihove tehničke ispravnosti. Upravo zato MUP razmatra operativni lizing kao mogući model nabavke novih vozila. Ovo, kako su objasnili iz Službe za odnose s javnošću, važi prije svega za organizacione jedinice u kojima se službena vozila koriste u posebnom režimu rada. “U prvom redu su to patrolna policijska vozila za saobraćajnu policiju jer je njihova prosječna pređena kilometraža preko 300.000 kilometara”, piše u odgovorima ovog ministarstva.

● DUPLO SMANJENI TROŠKOVI ODRŽAVANJA AUTA

Racinalizacijom budžetskih sredstava ove godine MUP će na troškovima održavanja službenih vozila uštedjeti oko pola milina eura. Naime, prema podacima koji su dostavljeni Dnevnim novinama, ti troškovi za proteklu 2012. godinu iznosili su 1.208.457,46 eura. Od toga, za registraciju vozila utrošeno je 388.200,54 eura, za nabavku rezervnih auto-djelova 414.947,52 eura, na opravku vozila u specijalizovanim autoservisima (eksterno održavanje) 308.492,04 eura. Takođe, za nabavku auto-guma prošle godine je potrošeno 65.717,40 eura, a za motorna ulja 31.099,96. Za prvih devet mjeseci ove godine Ministarstvo unutrašnjih posloga za održavanje službenih vozila potrošilo je 536.741,77 eura. Procjene su, prema nezvaničnim saznajima DN, da se do kraja godine može uložiti još oko 100.000 eura, što znači da su ove godine ti troškovi duplo smanjeni. Za registraciju vozila ove godine utrošeno je 123.479,66 eura, za nabavku rezervnih auto-djelova 275.379,21, za usluge opravke auta 86.024,69 eura, dok je za nabavku auto-guma plaćeno 47.395,04 eura, a za motorna ulja 4.463,17. M.V.P.

SLUŽBENO VOZILO

Ministarstvo unutrašnjih poslova koristi 906 službenih vozila, od čega organizacione jedinice Uprave policije koriste 821, a organizacione jedinice MUP-a 85 službenih vozila. Vozni park čini 35 različitih marki automobila i preko stotinu različitih modela - tipova vozila. “Saglasno preporukama Vlade Crne Gore, u cilju smanjenja troškova održavanja voznog parka, u aprilu ove godine, Upravi za imovinu je predato ukupno 373 vozila”, dodaju iz MUP-a. Prosječna starost svih službenih vozila je 11,86 godina, a prosječna pređena kilometraža je 133.037 kilometara. Znatno velika starost postojećih službenih vozila i velike pređene kilometraže dovode do

UHAPŠEN PODGORIČANIN

Ukradenim autom izazvao nezgodu Tridesetjednogodišnji Podgoričanin G.M. uhapšen je zbog sumnje da je prije tri dana sa parking prostora ispred Kliničkog centra Crne Gore ukrao automobil “audi”, podgoričkih registarskih oznaka. Krađu auta, kako je saopšteno iz Uprave policije, prijavio je vlasnik V.M. iz Podgorice. Prilikom rješavanja krivičnog djela policajci su došli do sumnje da je Podgoričanin 3. decembra, pošto je došao na parking KC- a, iskoristio priliku što je “audi” bio otključan,

pa je ušao i odvezao se. Bježeći ukradenim autom, izazvao je saobraćajnu nezgodu u podgoričkom naselju Zlatica pri čemu je pričinjena materijalna šteta na autu, a oštećen je i dio ulične infrastrukture. Kako policija ne bi otkrila da je ukrao automobil, G.M. je vozilo ostavio na drugom mjestu u istom naselju. Podgorički policajci uspjeli su da pronađu automobil, a zatim i osumnjičenog koji je predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. M.V.P.

PINK PANTER

Završeno izvođenje dokaza protiv Jelušića Jelušić

U nastavku suđenja Nikšićanina Radovana Jelušića (43) zbog pljačke draguljarnice u Tokiju, u kojoj je navodno učestovovao kao član bande Pink Panter, sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš izveo je po službenoj dužnosti i posljednji dokaz u ovom predmetu. Riječ je o Izvještaju o istraživanju lica mjesta na kojem je nađen sprej sa Jelušićevim otiscima, a za koji se vjeruje da je korištena u pljački juvelirnice. Nakon što su se Jelušić i njegov branilac Velibor Marković upoznali sa ovim dokazom, Marković je prigovorio ovom dokazu navodeći da je “fingiran i antidatiran”. “Na prvoj strani se navodi datum 25. jun 2007. godine kao datum istraživanja lica mjesta, dok se malo kasnije, na istoj strani, navodi da je konzerva spreja nađena, ne na taj dan, već 15. juna te godine. Takođe, na fotografiji broj jedan u kojoj su snimljeni istraživač i po-

Foto: Vedran Ilić

RAŠKO KONJEVIĆ

smatrač prije istraživanja lica mjesta proizilazi da se ne radi o licu mjesta već o nekoj kancelariji sa drvenim vratima i ventilatorom. O navodnom pronalaženju ove konzerve od 15. juna nema službene zabilješke niti fotografija, a kao datum istraživanja lica mjesta u ovom izvještaju je naveden datum od deset dana nakon navodnog pronalaženja limenke”, naveo je Marković. S obzirom na navedeno, zatražio je da sud sasluša vještaka koji je analizirao tragove na limenci spreja, kako bi se utvrdilo da li je taj predmet korišćen u događaju, ali je sud taj prijedlog odbio i zakazao davanje završnih riječi za 26. decembra. Prema navodima optužnice, Jelušić je u junu 2007. godine, zajedno sa Rifatom Hadžiahmetovićem kojem se za ovo djelo sudilo u Japanu, opljačkao juvelirnicu u Tokiju, odakle su uzeli nakit vrijedan 1,7 milion eura. S.K.

ISTRAGA

Pritvor zbog krijumčarenja imigranata Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odredio je pritvor do 30 dana desetočlanoj grupi koju je, prema policijskim sumnjama, organizovao Podgoričanin Dražen Đokić (35) kako bi imigrante ilegalno prevozili do Srbije, odakle im je bio organizovan prevoz do zemalja Evropke unije. Osim Đokića, koji je osumnjičen da je organizator, u ovoj grupi su i Zeeshan Heder Ali (23) iz Pakistana, Danilovgrađain Velimir Šunjević (24), kao i Podgoričani Boban Vešković (38), Dragan Mijo-

vić (46), Nino Camaj (31), Dejan Marković (30), Ivan Đukić (24), Dragiša Pejović (29) i Draško Bošković (50). Ova grupa sumnjiči se da je ilegalno prevezla oko 180 osoba. Bašović je u rješenju koje je donio sinoć napisao da je pritvor odredio iz razloga što je za krivična djela za koja se terete osumnjičeni predviđena visoka zatvorska kazna od 10 godina, te postoji opasnost od bjekstva. “Djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica jer je u pitanju kriminalna organizacija

koja je u dužem periodu djelovala na teritoriji više država i krijumčarila ljude iz Albanije u Crnu Goru, iz Crne Gore u Srbiju radi daljeg prebacivanja u zemlje zapadne Evrope”, piše u Bašovićevom rješenju. On je naveo da je osumnjičenima odredio pritvor i iz razloga što će tokom ovom postupka biti saslušano i više osoba, od kojih su neki stranci, te postoji mogućnost uticanja na svjedoke. Osim njih desetorice u policijskoj akciji “Ruta” uhapšeno je još 12 oso-

ba koje su činile drugu kriminalnu grupu koja se, prema sumnjama policije, bavila krijumčarenjem imigranata. Nju je, navodno, predvodio Rožajac Ujkan Murić (20) zvani Bakir, a članovi su bili Rejhan Huremović (23), Rešad Murić (35), Enis Kuč (25), kao i Podgoričani M. Ć. (28), G. L. (42), S. L. (40), B.P. (41), Ž. G. (22) i Predrag Mijatović (21). Kriminalnu grupu ovog Rožajca sačinjavali su i A.S. (30) iz Pakistana, M.B. (35) iz Maroka i M.S.K. (28) iz Sudana. Osumnjičeni S.D. (38) iz Podgori-

ce i Rožajci S.A. (33) i F.D. (28) sumnjiče se da su počinili krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. U akciji “Ruta” uhapšene su 22 osobe, dok se petoro njih - A.S. (30) iz Pakistana, M.B. (35) iz Maroka, M.S.K. (28) iz Sudana, Zlatko Raković (33) iz Podgorice i F.D. (28) iz Rožaja nalazi u bjekstvu. Saslušanje uhapšenih članova druge kriminalne grupe, koju je navodno predvodio Murić, počelo je kasno isnoć, pa nije završeno do zaključenja ovog broja. M.V.P.


12 Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013.

Tivat

Premještaju poslovnicu

solidarni fond

Stanovi i do 30 odsto jeftiniji TIVAT - Zahvaljujući saradnji Opštine i Fonda za stambeno solidarnu izgradnju, Tivat će do maja 2015. dobiti 150 stanova, koji su namijenjeni za radnike organa lokalne uprave i javnih preduzeća i ustanova čiji osnivač su država i Opština. Kako je najavljeno, očekuje se da gradnja počne u februaru naredne godine na lokaciji švedskih baraka na Seljanovu. Ovih dana se očekuje useljenje u zgradu koja je izgrađena za potrebe radnika HTP “Mimoza”. Uručenje ključeva budućim stanarima biće obavljeno u ponedjeljak 9. decembra, saopštio je Radio Tivtu direktor Fonda Danilo Popović. On je kazao da projekat ima za cilj da se u njega, kao članice Fonda, uključe preduzeća i ustanove koje pomažu krajnjeg kupca u iznosu od 20 do 30 posto od ukupne cijene stana. Tako da, ako cijena kvadrata

iznosi 700 eura, kupca će koštati oko 400, odnosno na sjeveru Crne Gore i niže, objasnio je Popović istakavši da je na jugu cijena veća, između ostalog, i zbog visokih dažbina Regionalnog vodovoda, a i znatno je viša cijena stanova i na tržištu. Osim opština i banke su u Fondu za solidarnu izgradnju prepoznale adekvatnog partnera pa za kupce stanova nijesu potrebni žiranti nego su stanovi garanacija za vraćanje kredita. Smanjene su i kamatne stope, koje sada iznose sedam posto. Popović je rekao da se nadaju da će uz pomoć nekih fondova doći do jeftinijih pozajmica kojima će pomoći jednom broju radnika koji nijesu kreditno sposobni da na lizing kupe stan. Cijena kvadrata stambenog prostora za nove stanove u Tivtu biće poznata nakon što bude izabran izvođač radova, a izgradnja bi, kako se očekuje, trebalo da počne u februaru naredne godine. Z.K.

Zbog radova na preseljenju, poslovnica Mtel-a u Moskovskoj ulici br. 34 neće raditi danas i sjutra. Ova poslovnica će biti preseljena u Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 131, a počeće da radi u ponedjeljak, 9. decembra 2013. godine u 8h. Za sve usluge i potrebne informacije, tokom naredna tri dana na raspolaganju svim korisnicima ce biti druga dva prodajna mjesta Mtel-a u Podgorici: Ulica slobode 74, koja će radnim danima raditi od 8 do 20 časova, a subotom od 8 do 14 časova i Delta city, Cetinjski put bb, koja je otvorena svakog dana od 10 do 22 časa .

Sade nove sadnice TIVAT - Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine i Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj opštine Tivat nastavili su akciju pošumljavanja obronaka brda Vrmac, na kojima je šuma stradala u požarima prethodnih godina. Prethodnog vikenda iznad naselja Peani počela je sadnja prvih novih sadnica divljeg kestena, graba, crnog bora i bagrema. Pošumljavanje na tom dijelu Vrmca, u zavisnosti od vremenskih prilika, vršiće se do kraja mjeseca. Akciju pošumljavanja organizuje i realizuje Opština Tivat i Uprava za šume Crne Gore. Z.K.

projekat

Toplifikacija se možda i realizuje Centar Kolašina

KOLAŠIN - Ovih dana napravljeni su prvi konkretni potezi u realizaciji planova o toplifikaciji Kolašina, koji su aktuelni više od deceniju. Iz lokalne uprave su potvrdili da će WBIF (Investicioni okvir Balkan) finansirati izradu studije izvodljivosti za taj projekat. Tokom prve faze, kako je kazao potpredsjednik Opštine Đorđije Živković, treba da se utvrdi početno stanje, lokacija i prirodne sirovine. Sve će to, tvrdi on, biti završeno do 15. februara naredne godine. On je rekao da će Western Balkan fond ili Investiconi okvir za Zapadni Balkan, čiji je jedan osnivača Njemačka razvojna banka, obezbijediti 300.000 eura. “Već nekoliko godina traju naši napori da nađemo prave partnere i investitora za topli-

fikaciju Kolašina koji je definitivno “projekat budućnosti” za ovo područje. Uspjeli smo da se nametnemo jer je Kolašin prirodno područje koji ima sirovinu za toplanu, ali i stvarnu potrebu za ovakvim načinom grijanja. Partnere smo našli u Njemačkoj razvojnoj banci i Western Balkan fondu”, rekao je on. Druga faza treba da bude završena za osam mjeseci čime bi se stvorili uslovi da se krajem 2014. godine krene u realizaciju projekta. Sve to ako se potvrdi opravdanost. U tom slučaju u lokalnoj upravi imaju planove da apliciraju kod IPA fondova i ostalih međunarodnih finansijskin institucija, kako bi obezbijedili dva miliona eura, koliko se procjenjuje da bi koštala toplifikacija Kolašina.  Z.B.


Aktuelno 13

PETAK, 6. 12. 2013.

KOMUNALIJE

Rata veća, a rok kraći

Investitori će na teritoriji Podgorice morati da plate komunalije u roku od pet, umjesto dosadašnjih 15 godina Ako odluka bude usvojena, komunalije će morati biti isplaćene u kraćem roku; Jedno od gradilišta u Podgorici

UDRUŽENJE EGIPĆANA

Projekte pomogli i Opština i OEBS TIVAT - Tokom ove godine NVO Udruženje Egipćana realizovalo je brojne aktivnosti na poboljšanju uslova života te populacije u opštini Tivat. U saradnji sa Opštinom realizovan je tromjesečni projekat “Predškolsko obrazovanje za djecu romske i egipatske populacije”, namijenjen djeci koja imaju problema sa nastavnim jezikom u crnogorskim školama. Udruženje Egipćana je, u saradnji sa NVO Ženska mreža iz Nikšića, realizovalo dvomjesečni projekat “Nasilje u porodici”, a sa OEBS-om i Opštinom Tivat šestomjesečni projekat “Obrazovanje za bolju budućnost”, takođe namijenjen djeci egipćanske populacije.

U saradnji sa Udruženjem Egipćana Opština je i ove godine finansirala nabavku udžbenika za 109 djece iz te populacije, koja pohađaju osnovnu i srednju školu, a organizovala je i njihov besplatni prevoz do škole. U privremenim naseljima “7. jul” i Lovanja živi 450 Egipćana koji, osim veoma dobre saradnje sa Opštinom, imaju podršku i misije OSCE u Crnoj Gori i tivatskog Crvenog krsta. Udruženje Egipćana uskoro, u saradnji sa lokalnom upravom, počinje još jedan projekat, koji nosi naziv “Prevencija raka dojke za Egipćanke”, a obezbijeđeno je i 170 novogodišnjih poklon-paketića za egipćansku djecu. Z.K.

POKROVITELJI SAMO NA PAPIRU

Kitili se tuđim perjem BAR - Navodi sa sajta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da je ta institucija bila pokrovitelj ovogodišnje Maslinijade zatekli su organizatore ove manifestacije. Naime, jedini finansijski pokrovitelj Maslinijade bila je Opština Bar. Čini se da je Ministarstvo željelo, kako kaže narodna poslovica, da se “okiti tuđim perjem”, iako im ne bi bilo zamjereno da su podržali Maslinijadu, koja je već odavno postala velika smotra poljoprivrede i popularizacije poljoprivredne grane koju Crna Gora razvija. Možda iz tih razloga nije ni bio toliko uočen

ovaj “čudan” gest Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kao i zbog činenice da je Maslinijada odavno izašla iz okvira lokalnog događaja. Ovogodišnja Maslinijada smotra autohtonih poljoprivrednih proizvoda od masline i maslinovog ulja, koja se smatra najvažnijom i najposjećenijom manifestacijom u barskoj opštini, zabilježila je najveće interesovanje što se izlagača tiče. Proizvode je prezentovalo 80 maslinara, 35 vinara, pčelara i ostalih proizvođača hrane, te 25 izrađivača suvenira i predmeta domaće radinosti. A.Lj.

DONACIJA Marina Živaljević

N

ovom Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta građani Podgorice će prilikom izgradnje kuće morati Glavnom gradu da plate komunalije u roku od pet, umjesto najviše15 godina, kako je propisivala prethodna odluka. Pored toga, investitor je dužan da uplati prvu ratu u najnižem iznosu od 20 procenata od ukupne vrijednosti naknade, umjesto dosadašnjih 10 odsto. Za one koju su u mogućnosti da komunalije plate odmah, utvrđeno je pravo na umanjenje od 15 odsto od obračunate vrijednosti naknade. Odlukom je predviđeno i da poslovni i stambeni objekti budu izjednačeni u pogledu visine naknade za komunalno opremanje. Prema ocjeni investitora, komunalije u glavnom gradu su enormno visoke.

PODGORICA - “Naknada se plaća u ukupnom iznosu jednokratno ili u mjesečnim ratama. Jednokratno plaćanje podrazumijeva plaćanje naknade u cjelokupnom iznosu u roku od tri dana od dana zaključivanja ugovora o uređenju odnosa u pogledu naknade, u kom slučaju investitor ima pravo na umanjenje za 15 odsto od obračunate vrijednosti naknade. Investitor može naknadu platiti u mjesečnim ratama, i to za objekte do 500 metara kvadratnih ukupne neto površine na period do pet godina, a za ostale objekte na period do tri godine”, navodi se u Odluci o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta o kojoj je juče održana javna rasprava. Odbornik SNP-a u Skupštini Glavnog grada Aleksa Bečić ocijenio je da je nova odredba koji propisuje rok od pet godina za plaćanje na rate loša ako nadležni žele da podstaknu legalnu gradnju. “U gradnju najčešće ulazi građanin sa prosječnim primanjima. Smatram da je mnogo bolji predlog koji je sada na snazi i u kojem građanima dajemo mogućnost otplate komunalija na 15 godina za objekte do 150 kvadrata, nego da ga limitirate na pet godina. Koja to porodica može priuštiti sebi veli-

ku ratu za plaćanje komunalija”, pitao je Bečić. Direktorka Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nada Mugoša objasnila je da bi komunalije trebalo da budu izmirene do isteka građevinske dozvole, a ona traje tri godine. Uprkos tome, odlučili su se da taj rok bude pet godina. Bečić je kritikovao i rješenje kojim je visina naknade za komunalno opremanje ista za stambene i poslovne objekte. Prema njegovim riječima, tako se ulazi u rizik da kriterijum pravednosti bude narušen. “Svi smo svjesni da je na tržištu cijena poslovnih objekata znatno viša od stambenih, a kao ključni razlog to je znatno viša cijena komunalija, koja dominira u opredjeljivanju konačne tržišne cijene. Ovo izjednačavanje može dovesti do približavanja tržišnih cijena stambenog i poslovnog prostora, a u pitanju su različite ciljne grupe biznis zona i građani koji pokušavaju riješiti krov nad glavom”, kazao je Bečić. Mugoša je objasnila da su izjednačili komunalije za stambene i poslovne objekte jer su pošli od aspekta koliko treba novca da opreme objekte, utvrdili da nema razlike i izjednačili visinu naknade.

Prisutni investitori na javnoj raspravi ocijenili su lošim član Odluke koja propisuje da je rok za komunalno opremanje koje realizuje lokalna samouprava tri godine od zaključenja ugovora, pod uslovom da su riješeni imovinskopravni odnosi. “Tri godine za komunalno opremanje je dugo jer objekat može biti završen za godinu i onda treba da čeka da bude opremljen”, kazao je Veselin Anđušić, predstavnik kompanije “Čelebić”. Izvršni direktor “Zetagradnje” Ranko Boljević ocijenio je da, ako su oni kao investitori u mogućnosti da plate pola naknade do završetka izgradnje, onda bi i Glavni grad u tom roku trebalo da komunalno opremi objekat kako bi on mogao da funkcioniše. “Pored toga, najčešće gradimo na relativno opremljenim mjestima, tako da vama treba malo ulaganja da komunalno opremite novi objekat, a komunalije su i dalje enormno visoke. Mi izmirujemo dva ili puta više nego što košta vaše komunalno opremanje”, kazao je Boljević. Direktorica Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nada Mugoša kazala je da upravo od novca većih investitora Glavni grad oprema manje investitore i grad. “Za četiri godine rada Agencije zaključeni su ugovori u vrijednosti od 55,3 miliona eura. Da bismo opremili te investitore, nama treba 57,2 miliona”, objasnila je Mugoša. Investitori su kritikovali i član Odluke koji propisuje da u slučaju raskida ugovora između investitora i Agencije, investitor nema pravo na povraćaj uplaćenih sredstava po tom ugovoru. Prema njihovim riječima, takva odredba nije pravedna zbog toga što uvijek postoji rizik da investitori redovno otplaćuju komunalije, ali da zapadnu u krizu.

Nagradili znanje i rad Hypo Alpe Adria banka AD Pogorica juče je u okviru svojih društevno odgovornih aktivnosti donirala podgoričkoj Osnovnoj školi “Božidar Vuković-Podgoričanin” nedostajuće knjige za biblioteku - lektire za 6, 7, 8. i 9. razred, te skener i fotoaparat za druge školske potrebe. Povodom dodjele ovih sredstava, PR Hypo Alpe Adria banke Željka Radulović kazala je da, bez obzira što je internet danas školarcima na prvom mjestu, čitanje knjiga nikada ne smije da se zapostavi. “U Hypo Alpe Adria banci nam je veliko zadovoljstvo kada se družimo sa najmlađima,

kao i sa najboljim učenicima, i uvijek volimo da nagradimo stvari koje izuzetno cijenimo: znanje i rad. Naši projekti društvene odgovornosti najčešće su namijenjeni djeci i najboljim đacima”, kazala je Radulović. Direktorica Osnovne škole “Božidar Vuković-Podgoričanin” Milica Pajović zahvalila je Hypo banci na donaciji i istakla da će zahvaljujući doniranim knjigama i opremi biti u prilici da poboljšaju nastavni proces. Ona je navela da djeca ove osnovne škole pokazuju dobre rezultate, te da svako poboljšanje nastavnog procesa dodatno pospješuje te rezultate.

JUŽNI JADRAN

Još ne platiše porez HERCEG NOVI - Podgorička firma “Carine” vlasništvo biznismena Čeda Popovića ni nakon pet godina od preuzimanja hercegnovskog preduzeća “Južni Jadran” nije platila porez na promet, saopšteno je iz NVO koje su osnovali radnici ove firme. U saopštenju se navodi da se preduzeću “Carine” prolongira plaćanje obaveznog poreza na promet, ali i da se očekivalo da će nakon prodaje ruskom biznismenu manjeg dijela imovine Južnog Jadrana AD Lazaret u Meljinama za 12 miliona, porez na prometodmah biti plaćen. No, ni Popović tada nije platio svoj dug prema državi u iznosu od milion eura. “Ništa od toga nije urađeno,

iako je Ministarstvo finansija u drugostepenom postupku nakon tri godine “preganjanja” potvrdilo rješenje svoje područne jedinice iz Herceg Novog. Po svemu sudeći, još će se država načekati da Popović plati svoje obaveze s obzirom da je pokrenut spor kod Upravnog suda i igranka se nastavlja”, ističu iz ove NVO. Navode i da je Žarko Šturanović bio predsjednik UO TUP “Južni Jadran” kada su po specijalnoj uredbi Vlade prodate akcije državnih fondova preduzeću “Carine” i Čedu Popoviću. U saopštenju je zaključeno da NVO “Južni Jadran” neće odustati u borbi za svoja prava bez obzira što mediji, posebno državni, ne pišu o ovoj temi. S.M.


14 Aktuelno

PETAK, 6. 12. 2013

SLUŽBENIK GRANIČNE POLICIJE

Pronašao i vratio 4.000 € HERCEG NOVI - Da danas postoje pošteni i časni ljudi najbolje govori primjer službenika granične policije Radula Tadića koji je ruskom državljaninu Vječeslavu Basovu vratio novčanik u kome je bilo blizu 4.000 eura. Tadić je kazao novinarima da je u pauzi sa kolegom otišao u lokal “Saturnus”, te da je novčanik pronašao u toaletu lokala. “U momentu kada sam otišao u toalet sa lijeve strane sam, u posudi u kojoj se drži toalet papir, ugledao novčanik u kojem je bilo vidljivo da ima više novčanica u različitim apoenima. Uzeo sam novčanik, izašao na terasu lokala i pitao goste koji su se tu nalazili, da li je neko od njih vlasnik novčanika. Kako su svi negativno odgovorili, pozvao sam konobara da zajedno izbrojimo novac i pogledamo dokumenta kako bi našli vlasnika. U novčaniku se nalazilo blizu 4.000 eura, dvije platne kartice, zlatna i srebrna, viza kartica i vozačka dozvola na ime ruskog državljanina Vječeslava Baso-

Radule Tadić va”, kazao je pošteni nalazač. I konobar lokala “Saturnus” Milenko Šakota ispričao je novinarima za ovaj događaj, dodavši da je ponašanje vlasnika novčanika bilo nepristojno. “Basov je došao po novčanik tek uveče, negdje oko 21 čas. Sjeli smo i izvadili zapisnik o tome šta je nađeno u novčaniku. Novac je prebrojan i sve je bilo u redu. Kontaktiran je i Tadić i dogovoreno je bilo da se nađu sjutradan kako bi mu Basov zahvalio. Nažalost, kako čujem, on se nije ni pojavio. Nije mi se dopalo što je on pokazao bahatost prilikom preuzimanja novca, i ponašao se kao da smo mi krivi”, zaključio je Šakota. S.M.

OSAMDESET PENZIONERA

Žive od 100 eura MOJKOVAC – Od 1.518 penzionera u Mojkovcu, 60 odsto prima 173 eura, a 80 građana ima 100 i manje eura, kazao je predsjednik Udruženja mojkovačkih penzionera Bogić Vučinić. On je istakao da većina penzionera živi teško i da su zbog velike nezaposlenosti mnogi od njih prinuđeni i da izdržavaju svoju djecu i unučad. Prosječna penzija u Mojkovcu je 220 eura, odnosno 55 eura manje od republičkog prosjeka. U najtežoj situaciji su porodični penzioneri, njih 522, koji u prosjeku ži-

ve od 185 eura. Invalidski penzioneri, njih 411, u prosjeku dobijaju 205, dok starosni, njih 578, imaju prosječno primanje od 271 eura. “Savez penzionera Crne Gore i Vlada Crne Gore je kroz socijalni program zimnice na rate obuhvatio 395 penzionera. Pored toga, Savez penzionera je kroz socijalni program dodijelio i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 30 eura za 233 najugroženija penzionera. Po 50 eura pomoći dobilo je deset penzionera koji borave u domovima, kazao je Vučinić. V.B.

St. br. 146/13 ZANATSKO PREDUZEĆE „PODGORICA“ U STEČAJU IZ PODGORICE Stečajni upravnik Zanatskog preduzeća „Podgorica“ u stečaju iz Podgorice na osnovu čl.134, čl.135 i čl.136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje:

III OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA Prodaje se imovina: Nepokretnosti upisane u LN br. 1209 KO Podgorica III, na katastarskoj parceli br.4501/1, ukupne površine 6030 m2 od čega 1031 m2 pod objektima, ulica 4. jula 43 u Podgorici. Početna cijena iznosi 1.025.100,00 €. Na naznačenoj katastarskoj parceli planom je predviđena jedna kompletna urbanistička parcela na kojoj je moguća izgradnja stambeno-poslovnog objekta P0+P1+P6+Pk7 površine 12.000 m2. Takođe imovina Zanatskog preduzeća obuhvata i polovinu urbanističke parcele na kojoj je predviđen stambeno poslovni objekat. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Ponuda ne obavezuje. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.146/13. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 25.12.2013. do 12h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 520-21472-67 kod Hipotekarne banke Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 27.12.2013. u 9h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da u roku od 3 (tri) dana od otvaranja ponuda zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču u roku sledeća 3 (tri) dana. Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti na tel. 067 225 014.

očuvanje kulturne baštine je prioritet; Utvrđenje Besac

REKONSTRUKCIJA UTVRĐENJA

Besac je evropska vrijednost BAR - Direktorica za Crnu Goru, Republiku Makedoniju, Tursku i Island u Generalnom direktoratu za proširenje EK, Aleksandra Kas Granje kazala je da je kulturno nasljeđe sastavni dio evropskih vrijednosti i jedan je od pokretača procesa izgradnje Evrope. Ona je, povodom završetka prve faze radova na rekonstrukciji srednjovjekovnog utvrđenja Besac na Virpazaru, koja je realizovana u okviru višekorisničkog IPA projekta, navela da EU ima obavezu da obezbijedi očuvanje kulturnog nasljeđa. “Kulturno nasljeđe je sastavni dio evropskih vrijednosti i jedan je od pokretača procesa izgradnje Evrope. U Lisabonskom ugovoru stoji da Evropska Unija ima obavezu da obezbijedi očuvanje tog nasljeđa, pa stoga i finansiramo projekte koji će doprinijeti valorizaciji takvih dobara. Nadam se da će ovakve aktivnosti pozitivno uticati i na intenziviranje prekogranične saradnje između

Crne Gore i Albanije”, kazala je ona. Kas Granje je kazala da očekuje uskoro početak druge faze projekta, koja podrazumijeva finalizaciju radova na utvrđenju, adaptaciju objekta za potrebe suvenirnice i vinoteke, te osnivanje muzeja sa postavkom predmeta sa područja Crmnice. Sa ciljem sprovođenja konzervatorskih mjera na utvrđenju, objektu kasarne i bedemima, Evropska unija je obezbijedila bespovratna sredstva u iznosu od 455.000 eura. Ministar kulture Branislav Mićunović je kazao da pozicija tvrđavu Besac preporučuje kao izvanredan vidikovac, a laka dostupnost i blizina magistralnog puta čine je tačkom sa koje se mogu prezentovati brojni segmenti kulturne baštine Skadarskog jezera. “Neka i današnji primjer bude uvjerenje da se puno toga može uraditi, pogotovo na teritoriji Skadarskog jezera, gdje imamo dužnost i

mi u Crnoj Gori, ali i cijela Evropa da posvetimo punu pažnju prostoru u kome se nalazi utočište i utemeljenje crnogorske državnosti, istorije i kulture”, istakao je Mićunović. Druga faza radova biće izvedena u saradnji i uz podršku opštine Bar. Predsjednik opštine Žarko Pavićević smatra da je realizacija ovakvih projekata od izuzetnog značaja za Opštinu i prostor Skadarskog jezera. On je najavio i da će lokalna uprava dati svoj mali doprinos učešćem u drugoj fazi, kroz izgradnju pristupnog puta ka tvrđavi. Utvrđenje Besac nalazi se na uzvišenju od 50 metara nadmorske visine, koje izranja iz Virskog polja i Kruševe bare, neposredno iznad Virpazara. Rekonstrukcijom i revitalizacijom objekta koji datira iz druge polovine XV vijeka, pa time posjeduje značajne istorijske vrijednosti, stvoreni su uslovi da prostor dobije turističku, ali i kulturno-istorijsku valorizaciju. A.Lj.

OKRUGLI STO

Uključiti građane u pregovore BIJELO POLJE - U bjelopoljskom hotelu “Bijela rada” juče je organizovan okrugli sto gdje je predstavljen godišnji izvještaj o stanju u oblasti reforme pravosuđa i ljudskih prava, Koalicije nevladinih organizacija za praćenje pregovora u okviru poglavlja 23. Skup je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija i okupio je veliki broj predstavnika državne uprave, civilnog sektora, predstavnika političkih partija i građana, a govorili su predstavnici civilnog sektora koji prate učestalost seminara i rad Koalicije. Sergej Sekulović iz Centra za građanske slobode predstavio je izvještaj, naglasivši da je set zakona, kao što su zakon o ustavnom sudu, sudovima, državnom tužilaštvu, sudskom savjetu, bio posebno predmet njihove pažnje i monitoringa. “Iako smo zadovoljni određenim rješenjima, mislim da postoji još prostora za poboljšanje u mnogim aspektima. Koalicija nije zadovoljna prosedurom izbora Vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda, odnosno predsjednika Vrhovnog suda. Smatramo da je potrebno obezbijediti dvotrećinsku umjesto proste većine u Odboru koji imenuje kandidate za visoke funkcije, kao što je to slučaj i u parlamentu”, rekao je Sekulović. Naveo je da postoji izvestan na-

Sa okruglog stola o poglavlju 23.

predak u navedenom setu zakona, ali da ta rješenja nijesu dovršena iz objektivnih razloga. Predstavnik suorganizatora jučerašnjeg okupljanja NVO “Bjelopoljski demokratski centar” Zdravko Janjušević kazao je da je cilj da se pregovarački proces učini transparentnijim i javnim. “Poglavlje 23 je osjetljivo poglavlje za pregovore sa EU. Reforme pravosuđa i temeljna ljudska prava su i te kako bolna poglavlja za našu zemlju, ali nadam se da ćemo dati doprinos da na putu EU integracija Crna Gora ovaj proces učini transparentnijim i da se građani u dovoljnoj mjeri uključe u cio proces

pregovaranja”, istakao je Janjušević. Predsjednik bjelopoljskog odbora DF Slavko Fuštić poručio je da osnovni problemi sa kojima država treba da raščisti, a tiču se poglavlja 23, jesu reforma pravosuđa i borba protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala. “Osnovni problem je što se generator korupcije nalazi u vlasti i blizak je ljudima iz vlasti. Da bi se Crna Gora mogla boriti protiv te pošasti potrebna je politička volja, a da bi došlo do te volje neophodna je smjena vlasti. U suprotnom, nijesam optimista da će se moći uspješno zatvoriti poglavlje 23”, istakao je Fuštić. B.Č.


Aktuelno 15

PETAK, 6. 12. 2013

predviđeno je nedovoljno

Svi traže više novca U Budvi su čak i predstavnici vlasti nezadovoljni nacrtom budžeta za 2014. Nina Lajović

J

avna rasprava o budžetu za narednu godinu pokazala je da raspodjelom novca nije samo nezadovoljna opozicija, već sve tri vladajuće partije - DPS, SDP i LP. I dok su petrovački DPS-ovci prije dva dana bili više nego ogorčeni programom investicija u Petrovac za narednu godinu, ništa manje zamjerki juče na javnoj raspravi u Budvi nije iznio i prvi čovjek SDP u Budvi, inače Petrovčanin i aktuelni sekretar za privredu i finansije, čovjek koji je krojio budžet Mihailo Đurović.

BUDVA - Sekretar za finansije i prvi čovjek budvanskog SDP-a Mihailo Đurović je na javnoj raspravi istakao šta hitno treba uraditi u Petrovcu, navodeći da se kroz investicije treba riješiti nedostatak plaža tako što će se pješačkim stazama obezbijediti bolja komunikacija Petrovca sa Perazića dolom, odnosno sa Buljaricom, gdje ima višak plažnog prostora. “Velika komunalna potreba stanovništva u Petrovcu je i proširenje groblja, gdje postoji manjak grobnih mjesta. U postupku izmjena i dopuna DUP Petrovac centar, treba da se predvidi drugačija izgradnja garaža na lokalitetu zelene pijace,

kako bi garaža dobila veće gabarite i broj parking mjesta, jer je to gorući problem. Treba omogućiti da se kroz sistem jednosmjernog saobraćaja obezbijedi lakši i brži protok vozila kroz Petrovac. Da se sanira i očisti potok. Treba obezbijediti određeni novac kako bi se stavio javni toalet u funkciju na gradskom šetalištu, jer to nikad nije urađeno”, pobrojao je neophodne investicije Đurović. Najveća zamjerka, samo sedam dana prije nego što će odbornici izjašnjavati o povjerenju aktuelnom predsjedniku Opštine Lazaru Rađenoviću, od strane lidera manjeg koalicionog partne-

ra odnosila se na projekat izgradnje zgrade solidarnosti, sa kojim se prethodne tri godine uveliko hvali sadašnja vlast. Na placu u blizini Akademije znanja počeli su pripremni radovi za izgradnju zgrade sa stanovima solidarnosti koju CFSSI gradi u saradnji sa Opštinom, a u kojoj je predviđena 131 stambena jedinica. Cijena kvadrata će iznositi 850 eura. Za Đurovića ovim nije pokazana prevelika solidarnost jer, kako navodi, predloženi ugovori ne idu na ruku radnicima. Traži i da se revidira odnos sa Fondom za solidarnostambenu izgradnju. “Nije pokazana velika solidarnost. Previsoka je ponuđena cijena radnicima i iz tog razloga, apelujemo da se revidira odnos sa Fondom za solidarno-stambenu izgradnju. Uputićemo zahtjev da se u Program investicionih aktivnosti za 2014. godinu uvrste određena davanja, tj. da ukoliko Opština ne može da se poboljša sadašnje ugovore, da participira sa određenim iznosom novca i pokaže solidarsnost i radnicima pomogne u otplati kredita”, istakao

je Đurović. Šef odborničkog kluba SNP Mijomir Pejović smatra da je nerazumno da Opština troši 163.000 eura na zakup prostorija, kada u “TQ Plazi” ima svoje prostore, koji još nijesu adaptirani. Predsjednik Liberale partije u Budvi Blažo Rađenović smatra da je suma od 1,6 miliona eura opredijeljena budžetom za Grad teatar, prevelika. On smatra da im se treba oduzeti 300.000 eura i iskoristiti za sanaciju puteva, ozelenjavanje javnih površina i javnu rasvjetu u gradu. Iz JP “Pogrebne usluge” istakli su da im treba više novca od 100.000 eura, koliko im je dato za izgradnju novih grobnih mjesta, a iz Doma zdravlja Budve takođe je stigao apel da se iznos od 50.000 eura opredijeljen toj javnoj zdravstvenoj ustanovi udvostruči. Iz RTV Budva su tražili da im se bužet poveća za 60.000 eura, jer je novac, koji im je opredijljen budžetom, nedovoljan za isplatu zarada zaposlenima, uz nagalasak da je tehnika u vrlo lošem stanju, vozni park star, a oprema dotrajala.

PREMINULI Radica Vukadina Čađenović rođena Radević, 4. decembra 2013. u 55. godini. Sahrana će se obaviti 6. decembra u 14 časova na gradskom groblju Donja Gorica.

Kosara Cvetkova Vukčević 4. decembra 2013. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 6. decembra na seoskom groblju Kornet – Lješanska nahija u 14 časova.

Radovan Milov Mitrović 4. decembra 2013. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 6. decembra u 15 časova na mjesnom groblju Miločani.

akademik Dragutin Leković 3. decembra 2013. u Beogradu. Sahrana će se obaviti 7. decembra u 12.30 na Novom groblju u Beogradu.

Nika Prentaša Ljujčaj 3. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 6. decembra u 14 časova u Božaju.

Stana Pupica Milorada Jokanović

Petrovcani pogotovo nezadovoljni predloženim budžetom za narednu godinu; Budva

4. decembra 2013. Sahrana je obavljena 5. decembra 2013. u 15 časova na novom groblju u Nikšiću.

Zorka Antuna Karužić rođena Vujović, 4. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra na Čepurcima. Kuća žalosti Ivana Crnojevića 36.

Veselin Milana Popović 4. decembra 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra na mjesnom groblju u Kočanima.

Danilo Milošev Đuković 4. decembra 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra na groblju Sv. Jovan Vladimir – Dobra Voda.

Tonka Paloka rođena Petrović, u 80. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra 2013. na gradskom groblju u Škaljarima.

Vida Petkova Radulović iz Šljepašnice kod Bijelog Polja, 3. decembra 2013. u Novom Sadu. Sahrana je obavljena 5. decembra na Kisjelim vodama.

Boško Đura Janjušević

humanitarni koncert

Ukloniti sve oblike diskriminacije BAR - U organizaciji NVO za djecu sa posebnim potrebama “Adria” priređen je humanitarni koncert u Domu kulture povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom. Obraćajući se prisutnima, predsjednica ove nevladine organizacije Marta Anđelić istakla je da ta organizacija obilježava 12 godina rada, tokom kojih je svojim aktivnostima doprinijela većoj socijalnoj osjetljivosti prema ovoj društvenoj grupi. “Danas, kada je iza nas i 12 godina rada, teško je sumirati sve aktivnosti NVO Adria, ali sa ponosom mogu reći da ih je bilo mnogo. Od redovnog svakodnevnog rada sa korisnicima do učestvovanja na izložbama, izletima i druženjima. Trudimo se da bez obzira na sve teškoće radimo kvalitetno i odgovorno”, istakla je Anđelić. Ona je dodala da njihov rad nije bio lak, uzimajući u obzir i sveopštu krizu, ali, kako je kazala, ona ne mo-

že biti pokriće za sve nedaće sa kojima su se suočavali. “Treba da zajedno sa svim partnerima otvaramo nove mogućnosti da u našoj zajednici uklonimo sve granice i barijere bilo koje vrste, ostvarimo pravo inkluzivno društvo, ali, i što lično mislim da je najvažnije: sigurnost, poštovanje pravnih normi i osnovnih ljudskih prava, koja će se na isti način i s istim kriterijumima primjenjivati za sve bez obzira na lična svojstva”, kazala je Anđelić. Svojim učešćem, doprinos ovoj manifestaciji i obilježavanja ovog datuma dali su i osmogodišnja Sara Bakić recitacijom Djeca imaju pravo, KUD “Rumija”, KUD “Jedinstvo”, etno grupa Zora, Gula, Caritas Barske nadbiskupije, djeca iz OŠ “Anto Đedović” i “Jugoslavija” i Rajko Joličić, kao i Nedeljka Cica Pavlović, koja je imala ulogu voditelja programa.

3. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Rajko Jovanov Pejaković 3. decembra 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra u Ljubotinju.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 Koncert u Domu kulture

46 godina Vama na usluzi


Aktuelno 17

PETAK, 6. 12. 2013.

DOGOVOR DAčIćA I TAčIJA U BRISELU:

Srbin komandant policije na sjeveru Kosova Iako je dogovor o policiji postingut, pitanje formiranja sudova u Kosovskoj Mitrovici ostalo i dalje otvoreno

B

RISEL - U jučerašnjim razgovorima srpskog premijera Ivice Dačića, premijera Kosova Hašima Tačija i visoke komesarke EU Ketrin Ešton o primjeni Briselskog sporazuma postignut je dogovor o policiji, ali ne i o pravosuđu na sjeveru KiM. Nova runda pregovora zakazana je za 13. decembar.

Glavna tema jučerašnje runde dijaloga su bile oblasti pravosuđa i policije, tj. sljedeći koraci u formiranju Zajednice srpskih opština. Nakon razgovora premijer Srbije Ivica Dačić je rekao da je dogovoreno da regionalni komandant na sjeveru Kosova bude Srbin i da je sljedeći korak prijavljivanje Srba u kosovsku policiju. Dogovora o pravosuđu i dalje nema i još je sporno pitanje suda u Kosovskoj Mitrovici, izjavio je premijer Dačić. Radne grupe Beograda i Prištine nastaviće da rade na približavanju stavova, a nova runda dijaloga zakazana je za 13. decembar. Visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton je nakon sastanka saopštila da su razgovori o implementaciji aprilskog sporazuma bili konstruktivni. “Učinili smo sve što je potrebno da dobijemo integrisanu policiju, a kandidati za policijsku službu će moći da se jave na konkurs već od danas”, rekao je kosovski premijer Hašim Tači. “Imali smo konstruktivne razgovore o policiji i drugim pitanjima i napravili značajan napredak. Dogovorili smo se da nastavimo razgovore iduće sedmice, 13. decembra. Moj sljedeći izvještaj Savjetu 17. decembra o dijalogu zavisiće od postignutog napretka”, navodi se u saopštenju Ešton. Hašim Tači je prije početka ju-

čerašnjih razgovora u Briselu, između ostalog, rekao i da će Zajednice srpskih opština biti, kao i zajednica kosovskih opština koja već postoji. “Biće to forma dobrovoljnog učešća koja će uzeti oblik NVO”, rekao je Tači. Trilateralni sastanak trajao je nešto više od dva sata. Evropski zvaničnici istakli su da Briselski sporazum još nije u potpunosti primijenjen, pa stoga treba pojačati rad na njegovoj primjeni kako bi izvještaj visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton Evropskom savjetu sredinom decembra bio što pozitivniji, navela je Maja Kocijančič, portparolka Ketrin Ešton.

SANA - Najmanje 52 osobe su juče ubijene, a 162 povrijeđene u napadu na Ministarstvo odbrane Jemena, saopštili su zvaničnici nacionalnog komiteta za bezbednost. Prvo se bombašsamoubica juče ujutro zaletio automobilom punim eksploziva na kapiju zgrade jemenskog ministarstva, a nakon prvog naišao je i drugi automobil sa ekstremistima koji su bili u vojnim uniformama i nastavljen je napad, javile su agencije. Među poginulima ima ljekara i bolničarki, kao i njemačkih državljana, navodi se u saopštenju komiteta.

Pljačka nakita vrijednog 800.000 eura

Dačić bi u Nikolićevu fotelju Premijer Srbje i lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio da planira da se 2017. godine kandiduje na predsjedničkim izborima. “Sigurno ću se kandidovati ako i tada budem u politici. Bio sam treći na predsjedničkim izborima, a SPS mora da ima jakog predsjedničkog kandidata”, rekao je Dačić u intervjuu posljednjem Nedeljniku. On je objasnio da je pad SPS-a počeo kad je Slobodan Milošević naložio da socijalisti podrže Vojislava Še-

U napadu 52 stradalih

šelja na predsjedničkim izborima, a nije dao Milutinu Mrkonjiću da se kandiduje. Na pitanje kada će biti vanredni parlamentarni izbori Dačić je rekao da je protiv izbora, ali da nije toliko moćan da ih spreči. “Iako sam protiv izbora, nisam toliko moćan da ih spriječim. Ako neko ima želju da ide na izbore, on to može da uradi i bez mog pristanka. Ali očigledno je da toga nema u smislu odluke”, rekao je Dačić. Upitan kada je o izborima poslednji

put razgovarao s potpredsjednkom Vlade Srbje i liderom Srpske napredne stranke Aleksandrom Vučićem, premijer je kazao da za njih dvojicu to nije tabu tema i da će, ako odluče da idu na izbore, jedina sporna stvar biti datum za kada ih rspisati, jer u ovom delikatnom trenutku dok traju pregovori sa Prištinom, a približava se i datum eventualnog početka pristupnih pregovora sa EU, izbori možda i nisu najpametnija opcija.

PARIZ - Naoružani napadači juče su opljačkali juvelirnicu u centru Pariza i odnijeli veliku količinu nakita, saopštili su izvori bliski istrazi. Lopovi su iz juvelirnice u blizini Plas Vendoma odnijeli luksuzne satove i nakit vrijedan 800.000 eura, prenio je AFP. Pljačkaši su upali u radnju vitlajući pištoljima i prijeteći zaposlenima, naveo je izvor blizak istrazi. Drugi detalji za sada nijesu saopšteni.

UN DALE ZELENO SVIJETLO

Francuske trupe kreću u novi rat u Africi

Sektaški sukobi eskalirali su u Centralnoj Africkoj Republici, pa je Francuska dobila dozvolu SB UN da se uključi i spriječi širenje nasilja u kojem je do sada poginulo na stotine civila

BANGUI, NJUJORK, PARIZ - Rivalske milicije vode žestoke borbe u Bangui, prijestonici Centralne Afričke Republike (CAR), pa su UN juče ovlastile Francusku da sprovede vojnu akciju kojom bi se zaustavilo muslimansko-hrišćansko sektaško nasilje koje prijeti da eskalira u civilni masakr velikih razmjera. Kako je Rojtersu rekao jedan humanitarni radnik, svjedok sukoba u toj zemlji, više od stotinu ljudi stradalo je u borbama između pobunjenika koji su sada preuzeli kontrolu nad zemljom i boraca lojalnih biv-

šem predsjedniku Fransoi Bozizu. Mnogi od ubijenih bili su civili. Ispred džamije u kvartu PK5 u Bangui razbacana su 53 tijela, od kojih su mnoga bila iskasapljena ili su na njima bili vidljivi tragovi nasilja. Posjećajući na genocid u Ruandi 1994. godine, kada je ubijeno na stotine hiljada civila dok se ostatak svijeta držao po strani, SAD i druge zapadne sile su pozvale na brzu međunarodnu akciju kako bi se spiječili zločini protiv civila i potpuna anarhija u CAR. Iako su borbe u Bangui oslabile juče poslijepodne, brojni izvješta-

ji svjedoče o raspoređivanju bojne opreme na napuštenim ulicama tog grada. “Primili smo veliki broj izvještaja od veoma kredibilnih izvora o uličnim pogubljenjima i egzekucijama, što naglašava potrebu za dolaskom stranih trupa koje bi osigurale grad”, rekao je Rojtersu Džoan Mariner, stručnjak za krize koji se trenutno nalazi u Bangui. Nekadašnja francuska kolonija zapala je u haos jer su pretežno muslimanski pobunjenici preuzeli vlast u martu, što je dovelo do eskalacije sektaškog nasilja. U Njujorku je Savjet bezbjednosti UN dao zeleno svijetlo francuskim i afričkim trupama da upotrijebe silu kako bi zaštitile civile. Takođe, uveden je i embargo na uvoz oružja u CAR, a SB UN je zatražio od UN da se pripreme za eventualnu mirovnu misiju. CAR je bogata zlatom, dijamantima i uranom, ali decenije nestabilnosti i prelivanje sukoba iz većih susjednih zemalja učinili su da zemlja godinama bude u dubokoj krizi. Trenutno privremeni predsjednik zemlje je Mišel Djotodia, lider pobunjeničke alijanse Seleka, ali ni on sam više nema potpunu kontrolu nad grupama boraca, među kojima ima veliki broj ekstremista iz susjednog Čada i Sudana. Lokalne hrišćanske odbrambene grupe, po-

znatije kao “anti-balaka”, rađaju se u mnogim mjestima kao odgovor na napade muslimanskih ekstremista. S obzirom na to da je u prošlosti već intervenisala u CAR, Pariz je u početku pokušao da izbjegne uvlačenje u nove sukobe. Ipak, razmjere posljednjeg nasilja uticale su na to da predsjednik Fransoa Oland promijeni odluku. Francuske trupe već imaju oko 650 vojnika raspoređenih na aerodromu u Banguiu. Oko 250 od njih juče je upućeno u grad kako bi zaštitili interese gra-

đana i interese Francuske. Još trupa, koje uključuju na stotine vojnika, raspoređeno je u susjednim zemljama, Kamerunu, Gabonu i Čadu, dok francuska čeka odobrenje UN da poveća broj snaga koje će obezbijediti uspješno sporovođenje mirovne misije. Francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus saopštio je kako očekuje da će broj snaga relativno brzo dostići brojku od 1.200, a njihova intervencija mogla bi da počne već tokom vikenda.


18 Kultura

PETAK, 6. 12. 2013.

TEATAR

KONCERT

Džez u Nikšiću

Bend The Boston Boys nastupiće večeras u 19.30 sati u Dvorani muzičke škole “Dara Čokorilo” u Nikšiću. Bend je sinoć nastupio u Domu kulture u Tivtu, a u okviru boravka u tom gradu organizovana je i džez radionica na kojoj je osim članova benda, predavač bio i džez muzičar Ivan Marović. Posljednji koncert biće održan u Podgorici, u subotu, 7. decembra, na Velikoj sceni Crno-

gorskog narodnog pozorišta u 19 sati. Članovi benda su Nikolas Falk (bubnjevi i perkusije), Erik Robertson (mandolina), Džoš Hari (bas) i Dankan Vikel (violina). Koncerti su organizovani u saradnji Muzičkog centra Crne Gore, Crnogorskog narodnog pozorišta i Ambasade SAD. Partneri su Herceg fest, Centar za kulturu iz Tivta i Muzička škola iz Nikšića.

IZLOŽBA

Književni programi u Risnu i Bijeloj Književni programi za štićenike i korisnike Doma starih “Grabovac” i JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj biće organizovani danas. Programe organizuje NVO Prostory iz Podgorice, a u njima učestvuju književnice Bosiljka Pušić i Dragana Kršenković-Brković, književnik Miraš Martinović i glumica Varja Đukić. Programi su zakazani za 14.30 sati u Risnu i 18.30 sati u Bijeloj. Posjeta štićenicima u Domu za

stare u Risnu i JU Dječja mladost u Bijeloj dio su projekta Proleter koji NVO Prostory realizuje od januara 2013. uz podršku Ministarstva finansija, Konkursa za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Cilj programa je prezentacija savremenog književnog, muzičkog i filmskog stvaralaštva i književne baštine radi socijalizacije, obrazovanja i razvijanja afiniteta za kreativne vještine marginalizovanih grupa.

Novi prostori slobode Diplomska predstava reditelja Danila Marunovića po tekstu Edvarda Oblija “Koza ili ko je Silvija”, biće premijerno izvedena na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta večeras u 20 sati. U predstavi igraju Marko Baćović, Nada Vukčević, Emir Ćatović i Dejan Ivanić. Na konferenciji za novinare, reditelj Danilo Marunović je rekao da mu je komad “Koza ili ko je Silvija” jedan od najzanimljivijih tekstova koje je ikad pročitao, “a vjerovatno je jedan od najintrigantnijih tekstova ikad napisanih”. “To je komad koji testira našu spremnost da otkrivamo nove prostore seksualnih i bilo kakvih drugih sloboda. Sa druge strane, pravi neku parodiju u odnosu na liberalizam koji se u modernom vremenu oteo kontroli, pretvorio u svoju suprotnost, u nešto što je konzervativno”, rekao je Marunović. Prema njegovim riječima, čitav projekat je izuzetno važan za njega, ne samo što je to njegova diplomska predstava, već i što se sve odvija u CNP-u, “teatru u kom je odrastao”. U predstavi glavnu ulogu igra glumac Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, Marko Baćović, koji je na sceni CNP-a poslije deset godina. “U glumi se obično kaže da mnogo toga zavisi od sreće. Ovo je jedan tekst i posao za koji mogu da kažem da sam srećan da sam ga dobio da ga radim, jer igrati Martina Greja, i uopšte igrati ovu predstavu, to se događa jednom, dvaput u životu”, rekao je Baćović. “Predstava je jako teška i izazovna, ali kada se uradi, onda imate ogromno zadovoljstvo. Teška je zato što je u žanru višeslojna i ima elemente vodvilja, brodvejske komedije, porodične drame”, izrazivši zadovoljstvo ekipom sa kojom je

sarađivao. Glumica Nada Vukčević istakla je da voli da igra na sceni Studio jer povećava intimnost sa gledaocima. Prema njenim riječima, u teatru postoji taj četvrti zid koji je odvaja od gledalaca. “Studio Scena je jedna od mojih omiljenih tako da na toj sceni, iako postoji taj zid, nekako je manje vidljiv. Ono što je potrebno ovoj Silviji, ovoj kozi, jeste da se ruši taj zid, da se stvara ta neka intimna igra sa vama, da vidite to “meso”, tu sujetu i povrijeđeni ego, to nešto najprljavije što izlazi iz mog lika”, rekla je glumica. Emir Ćatović je kazao da ga raduje što je dobio ulogu u predstavu i što će publika “vidjeti nešto drugačije”. “Gledaoci će moći da se suoče sa problemima koji kreću iz naših porodica, naših domova, da preispitaju sebe, i koliko često to zapravo rade. Koliko često preispituju granice svoje tolerancije i koliko smo mi upućeni jedni na druge i koliko razgo-

varamo među sobom i koliko se poštujemo”, kazao je Ćatović. “Koza ili ko je Silvija” je deveta premijera diplomskih predstava u CNP-u nastale kao rezultat uspješnog završetka studija studenata režije i glume na FDU na Cetinju. “Scena Studio s pravom je označitelj početka karijera mladih umjetnika i scena koja je otvorena i za neke druge scenske forme i izraze i, svakako, da i ovim projektom promišljamo koliko je važno afirmisati ovu scenu koja ima svoje značajno mjesto na repertoaru CNP-a”, rekao je direktor tog pozorišta Janko Ljumović. Dizajn scene i izbor muzike radio je sam reditelj, asistent scneskog dizajna je Ivanka Vana Prelević, kostimograf Natalija Vujošević, dok su dizajn svijetla radili Mirko Radonjić i Mili Malović. Predstava je nastala u saradnji CNP-a sa Barskim ljetopisom i FDU Cetinje.


Kultura 19

PETAK, 6. 12. 2013.

Festivali

“Krcko Oraščić” na Velikoj sceni Baletska škola “Princeza Ksenija” premijerno će izvesti balet “Krcko Oraščić” na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u nedjelju 8. decembra, sa početkom u 20 sati. “Krcko Oraščić” je rađen po muzici Petra Iljiča Čajkovskog, a nastupiće 92 balerine pomenute škole u koreografiji Vajnonena, te redakciji i režiji madam Svetlane Tsidiline. Solista je Ivan Abaturov iz Las Vegas Baleta. Balet “Krcko Oraščić” u međunarodnim okvirima predstavlja jedan od najpopularnijih baleta i igra se širom svijeta. Posljednji je balet velikog ruskog kompozitora Čajkovskog. Domaća publika ima priliku da ga prvi put vidi kao djelo realizovano vlastitim snagama, a ujedno je i regionalna premijera. Kostimi su specijalno za ovu predstavu urađeni u Teatru “Petar Iljič Čajkovski” iz Perma. I ove godine je Vanja Pantović, direktor škole i producent predstave, okupila provjereni tim saradnika: Katja Petrovska (asistent koreografa), Ema Veljić (repetitor), Vana Prelević (scenograf) i Blagota Eraković (stručni konsultant). Regionalnu premijeru ekskluzivne produkcije čuvenog baleta “Krcko Oraščić” podržali su Crnogorska komercijalna banka, kao i Ministarstvo kulture Crne Gore.

Envezor novi direktor Bijenala

Američki kustos nigerijskog porekla Okvi Envezor, direktor “Haus der Kunst” u Minhenu, koji ima iza sebe niz međunarodnih izložbi, bogato predavačko iskustvo i mnoštvo objavljenih publikacija i tekstova, imenovan je za direktora 56. Bijenala vizuelnih umetnosti u Veneciji 2015. godine. Svega nedјelju dana nakon zatvaranja 55. Bijenala u Veneciji, koje je izložbom “Enciklopedijska palata” i postavkama u 88 nacionalnih paviljona privuklo za pola godine više od 475.000 posetilaca, Bord direktora, na čelu sa Paolom Baratom, imenovao je Envezora za direktora naredne izložbe.

Kastelova poezija na slovenačkom Ugledni slovenački časopis za poeziju i poetično Poetikon koji izdaje književno društvo “Hiša poezije” iz Ljubljane, u rubrici Prevodi donosi poeziju crnogorskog i mediteranskog pjesnika Borisa Jovanovića Kastela u prevodu književnika i glavnog urednika Ivana Dobnika, kao i pjesme Zbignjeva Herberta, Tomasa Klinga i Jovice Ivanovskog. Revija donosi i tekstove o aktuelnim dešavanjima u savremenoj slovenačkoj poeziji, panoramu mlade slovenačke poezije, književne kritike i oglede o stanjima evropske poezije. U fragmentu za izdavačku djelatnost, “Poetikon” najavljuje izlazak Kastelove knjige “Kosilo na čeri” (Ručak na hridini) u antologijskoj ediciji Poetikonove lire koja objavljuje eminentne slovenačke i evropske pjesnike. Kastelovu knjigu preveo je такође Ivan Dobnik.

Grčka tragedija u Bosni Film “Halimin put” Arsena Antona Ostojića uskoro na festivalu “Ubrzaj” Vuk Perović

P

ut posljednjeg ostvarenja hrvatskog reditelja Arsena Antona Ostojića odveo ga je od brojnih festivalskih nagrada i konkurencije za Oskara. “Halimin put” je hrvatski kandidat za prestižnu nagradu, a inspirisan istinitim događajem. Govori o Bosanki Halimi koja poslije rata pokušava da pronađe posmrtne ostatke ubijenog sina. Reditelj Ostojić kaže za DN da mu je drago što je napravio film drugačiji od njegovog dosadašnjeg opusa i što “Hallimin put” dobija pozitivne reakcije sa svih strana svijeta.

Film “Halimin put” nagrađivan je na festivalima od Talina do Los Anđelesa. Reditelju Arsenu Antonu Ostojiću i scenaristi Feđi Isoviću (poznat i kao tvorac najpopularnijeg regionalnog sitkoma “Lud, zbunjen, normalan”) tako je pošlo za rukom da snime priču sa ovih prostora koju pritom razumije publika širom svijeta. “U pravilu je teško napraviti film koji će dirnuti publiku. Da bi publika uopšte i mogla da bude dirnuta, film treba biti razumljiv i na određeni način univerzalan. I meni je fascinantno vidjeti da “Halimin put” može dobijati nagrade publike u tako različitim zemljama, na tri kontinenta”, kaže Ostojić Dnevnim novinama. “Očigledno, moja ekipa, glumci i ja smo uspjeli da stvorimo djelo koje će biti razumljivo bilo gdje da se prikaže, i ne samo to, već i djelo koje može izazvati iskrene emocije. Film se sada prikazuje u Južnoj Koreji, na primjer, i to na njihov poziv, a sljedeću sedmicu u konkurenciji festivala u Briselu”. Već od debija sa filmom “Ta divna splitska noć”, a zatim i sa “Ničijim sinom”, Ostojićev rad prate i nagrade. Isto je i sa “Haliminim putem”, ali je utisak da je reditelj u svakom od tih ostvarenja pokušao da nađe drugačiji pristup.

● Ženski film Sada je otišao najdalje, pa se upustio u avanturu da snimi “ženski film”.”Tu ste u pravu. I ja smatram ovaj film “ženskim” filmom, ne samo zbog tematike nego i zbog činjenice da dvije glavne uloge pripadaju ženama (Alma Prica i Olga Pakalović). Na određeni način sam tako i prilagodio svoju režiju, koja je poetskija i “mekša”. S druge strane, “Ničiji sin” je muški film, dvije najvažnije uloge pripadaju muškarcima, a i sam still režije je mnogo više atraktivniji, da ne kažem “muški”. Ne volim se ponavljati, tako da mi je drago da sam mogao realizovati “Halimin put”, kao nešto potpuno drugačije od mog dosadašnjeg opusa. Jednostavno, privukao me divan i potresan scenarij Feđe Isovića koji nalikuje grčkoj tragediji i smatrao sam da se film u svakom slučaju treba snimiti”, kaže Ostojić, navodeći da su izboru glumaca vrlo ozbiljno pristupili i organizovali audiciju. Alma Prica i Olga Pakalović već su dobile festivalaske nagrade za uloge Halime i Safije. Alme Price, koja je karijeru počela još u bivšoj Jugoslaviji, a publiku i kritiku osvojila još 1988. ulogom u flimu Krsta Papića “Život sa stricem”, dugo nije bilo na velikom platnu. Još od 2003. godine. “I Alma je došla na audiciju, kao i svi ostali glumci, te se na audiciji izborila za ulogu. Nismo htjeli nikome davati glavne uloge, a dok ne prođu kroz proces audicije. Svi koji su došli - a bilo je doista poznatih glumaca - nisu imali problema s tim”, kaže reditelj. Izuzet-

no mu je drago i što su glumci u filmu iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije. “Velika većina njih je na određeni način povezana s Bosnom, bilo da su tamo rođeni ili da vuku svoje korijene od tamo”, navodi Ostojić.

● Regionalna saradnja “Halimin put” govori o temi koja bi morala da se tiče cijelog regiona. U koproducentskom kolaču mnogo izdašniji su bili u Hrvatskoj, nego u Bosni i Hercegovini. “Hrvatska je dala najviše i na tome sam zahvalan Hrvatskom audiovizualnom centru. Bosna nije niti mogla dati puno više, sve da je i htjela. Film nije prošao na konkursu u Srbiji, a Slovenija je također dala određena manja sredstva i dobar dio tehnike. Nismo se razbacivali novcem, nažalost i morali smo dosta troškova rezati, ali se srećom to toliko ni ne vidi na fimu. I Austrija je trebalo da učestvuje u produkciji filma, pa iako smo tamo i dobili određena sredstva, na kraju ništa od toga nismo mogli koristiti i Austrija je morala izaći iz produkcije”. Reditelj kaže da je zajednički rad u kinematografiji regiona neophodan. “Mislim da su ove regionalne koprodukcije značajne, ako za to postoji opravdan razlog, jer vam dopuštaju veći izbor kvalitetnih glumaca, kao i naravno veća finansijska sredstva, kao i mogućnost da film na kraju prikažete u tim zemljama. “Halimin put” se sada prikazuje u SloAlma Prica igra glavnu ulogu u filmu

Pozitivne reakcije iz Los Anđelesa: Arsen Anton Ostojić

Holivudski put Vrlo je teško plasirati film u SAD sa bilo kojih prostora, a kamoli sa ovih naših. Kao i svugdje na svijetu, publika i tamo u kina ide gledati zvijezde ili visokobudžetne filmove, što u oba slučaja isključuje sve filmove s ovih naših prostora. Čak je teško dobiti i malu, ograničenu distribuciju. Tako je moj prvi film “Ta divna splitska noć” imala ograničenu kino disveniji. Da to nije bila koprodukcija, mislim da nam to ne bi uspjelo. Mnogi se filmovi ne bi mogli snimiti bez takvih koprodukcija”. Film je hrvatski kandidat za Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja. Trka je uveliko u toku, a širi spiska sa devet nominovanih biće saopšten sredinom januara. Šta Arsen Anton Ostojić očekuje od Oskara? “Tu sam vrlo realan - 76 najboljih filmova iz 76 zemalja se takmiče za Oskara. Ovaj naš film je ipak “malen” film iz malih zemalja, pa ma koliko se on sviđao publici širom svijeta. Za Oskare uvijek u

tribuciju u SAD-u, kao i video distribuciju. Za “Halimin put” imamo prodajnog agenta iz Los Angelesa, pa se nadamo da će oni nešto uspjeti napraviti. Najviše će, naravno, zavisiti od toga kako film prođe u konkurenciji za Oscare. A što se promocije tiče, imali smo novaca što smo imali i tu sve više nije dalo napraviti. Bolje i to nego ništa. pravilu prolaze “veliki” filmovi, tako da bi to trebalo biti ravno čudu da se išta dogodi. Za nekoliko danan putujem u Los Anđeles gdje će biti nekoliko projekcija filma, i za publiku i za članove Američke akademije. Dosadašnje reakcije iz Los Anđelesa su bile vrlo pozitivne, tako da sam na određeni način već ispunio svoja očekivanja - svima se film jako svidio”, kaže Ostojić. “Halimin put” će biti prikazan u okiviru Festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj” 18. decembra u 21 sat u Crnogorskom narodnom pozorištu.


20 Marketing

PETAK, 6. 12. 2013

RUDNIK UGLJA A.D. PLJEVLJA Broj: 02 – _11836/1___ Dana, 27.11.2013.godine Pljevlja

POZIV br. 082 / 13 za otvoreni postupak nabavke I Podaci o naručiocu Naručilac: Rudnik uglja A.D. Pljevlja Adresa: ul. Velimira Jakića br.6 84210 Pljevlja

Kontakt osoba/e: Gazdić Stjepan - 067 620 114 Đondović Golub - 067 620 145

Identifikacioni broj:02009501 Tel: + 382 52 311 139

Elektronska pošta (e-mail):

fax: + 382 52 316 042

Internet stanica (web):

www.rupv.me

II Mjesto i datum objavljivanja poziva : III Predmet nabavke: BULDOZER TOČKAŠ (WHEEL DOZER) - snage min. 350 KW

Tehnički podaci Snaga Dizel Motora pri 2000 o/min Transmisija Kabina ROPS/FOPS

Min 350 KW Automatska sa planetarnim prenosom ROPS-DIN/ISO 3471 FOPS-DIN/ISO 3449 Kočnice Hidraulične -Okvašene u ulju Sistem podmazivanja Automatski centralni Minimalni kapacitet noža 7 m³ Oblik noža Standardni-Ravni Širina noža Min 5000 mm Visina noža Cca 1400 mm Podizanje noža Cca 1200 mm Spustanje noža Cca 450 mm Zaokretanje noža Cca 1200 mm Pneumatici radijalni (za rad u rudnicima i kamenolomima) Proizvođač pneumatika (Mašinu isporučiti sa pneumaticima jednog od navedenih proizvođača) Michelin, Goodyear, Bridgestone Radna težina mašine Min 40 000 kg Garantni list proizvođača Garancija 4000 moto časova i 1 godinu

Dokumentacija:

Pljevlja, dana: 27.11.2013.godine Dokazi o ispunjenosti obaveznih uslova iz tačke VI podtačka 1 do 2 ovog obrasca, podnose se u formi predviđenoj čl. 66 i 74 Zakona o javnim nabavkama, i to: 1) dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju; 2) potvrda, odnosno drugog akta nadležnog organa na osnovu podataka iz kaznene evidencije - dokazi o ispunjavanju ovog uslova ne smiju da budu stariji od šest mjeseci do dana javnog otvaranja ponuda. 2 Fakultativni uslovi:Stručno tehnička i kadrovska osposobljenost Ispunjenost uslova stručno – tehničke i kadrovske osposobljenosti dokazuje se dostavljanjem: 1) liste glavnih isporuka izvršenih u posljednje dvije godine, sa vrijednostim, datumima i primaocima, uz dostavljanje potvrda izvršenih isporuka izdatih od kupca ili, ukoliko se potvrde ne mogu obezbjediti, iz razloga koji nijesu izazvani krivicom ponuđača, samo izjava ponuđača o izvršenim isporukama sa navođenjem razloga iz kojih ne mogu dostaviti potvrde; 2) uzoraka, opisa, odnosno fotografija roba koje su predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost ponuđač obavezan potvrditi. Dokazi o ispunjenosti uslova za učešće u postupku nabavke dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji u skladu sa javnim pozivom za nabavke.

VII 1. 2. 3. 4 5. 6.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: Ponuđena cijena Kvalitet Rok isporuke Paritet Garantni period Uslovi i način plaćanja

VIII

Jezik ponude crnogorski

IX

Rok i mjesto podnošenja ponuda

70 bodova 10 bodova 5 bodova 5 bodova 5 bodova 5 bodova

Upustvo ua rukovanje Upustvo za održavanje Katalog rezervnih djelova Radioničko upustvo Za generalne remonte i podešavanje: ` Navedenu dokumentaciju dostaviti: 1. Mašine 1x na Crnogorskom jeziku 2. Motora 1x na Engleskom jeziku 3. Mjenjača 1x elektronski na CD- u 4. Diferencijala 5. Šemu Hidraulike 6. Elektro šemu

Ponude se dostavljaju radnim danima od 08 do 16 sati, zaključno sa 19.12.2013. godine do 16 sati, neposrednom predajom na arhivi naručioca, odnosno preporučenom pošiljkom na adresu: Velimira Jakića br.6 Pljevlja. Blagovremena ponuda je ponuda koja je dostavljena u roku određenom u javnom pozivu.

Napomena: U prodajnu cijenu Uračunati repro materijal i rad servisera potreban za servisiranje, po upustvu proizvođača, u garantnom periodu 4000 mč i 1 godinu.

Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica biće održano 20.12.2013.godine u _13 sati, adresa Velimira Jakića br.6 Pljevlja

IV Procijenjena vrijednost nabavke

X

XI

VI 1

Uslovi ponude • garancija – minimalno 12 mjeseci od isporuke ili 4000 mč; • Paritet isporuke – Pljevlja; • rokovi i način plaćanja: 10% avans po zaključenju ugovora, 10% po isporuci, a 80% na 12 mjesečnih rata sa plaćanjem 60 dana po ispostavljanju mjesečne fakture uz izdavanje prihvatljive bankarske garancije ili mjenice; • kazneni uslov: 1% za svaku punu sedmicu u kašnjenju isporuke, do maksimuma 10% vrijednosti ugovora; • ostalo: potvrda o poreklu, sertifikat o kvalitetu robe, nova mašina ne starija od 1 godine.

Uslovi i podobnost ponuđača

Obavezni uslovi za učešće u postupku nabavki U postupku nabavke može da učestvuje samo ponuđač koji: 1) je registrovan za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke; 2) u periodu od dvije godine prije objavljivanja poziva za nadmetanje, odnosno dostavljanja poziva za nadmetanje nije osuđen za krivično djelo i da mu nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti u vezi sa krivičnim djelom.

Dodatne informacije Ponude dostaviti u zatvorenoj koverti sa brojem i naznakom “Ne otvaraj”

Procijenjena vrijednost nabavke u eurima bez uračunatog PDV-a iznosi: 520.000.00 €.

V

Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda

XII

Obavještenje za ponudjače:

• Društvo je ovlašćeno da u bilo kojem momentu (prije otvaranja ponuda, vrednovanja istih, ili u fazi odlučivanja), a sve do donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude odustane od objavljene nabavke, bez davanja posebnog obrazloženja • Društvo je, u slučaju kada postoji jedan ponuđač, ovlašćeno u bilo kojem momentu da odustane od postupka nabavke i/ili pristupiti pregovaračkom postupku u cilju smanjenja ponuđene cijene i u slučaju nepostizanja dogovora da odustane od predmetnog postupka nabavke; • Da u prethodnim slučajevima bilo koji od ponuđača nema pravo da od Društva zahtjeva naknadu štete (stvarne štete, ili izgubljene dobiti) uključujući i troškove sastavljanja i podnošenja ponude. • Da se objavljivanjem obavještenja o nabavci ne može smatrati da Društvo ovim upućuje ponudu neodređenom broju lice, već isključivo da Društvo upućuje poziv za dostavljanje ponuda pod objavljenim uslovima, a dostavljene ponude nije dužno prihvatiti, nezavisno od či njenice da li su iste dostavljene u skladu sa objavljenim uslovima. IZVRŠNI DIREKTOR Vuk Roćen, dipl.ing.rud


Reportaže 21

PETAK, 6. 12. 2013

SJEćANJE

Heroina koja je voljela ljude Litvanku Minu Kovačević sudbina dovela u tadašnju SFRJ, neposredno pred Drugi svjetski rat

Mina je bila borac 29. Hercegovacke divizije

Ivanka Fatic-Rastoder

P

rošle nedjelje, tačnije u srijedu, u Beogradu je na Jevrejskom groblju sahranjena Mina Kovačević, supruga pokojnog Voja Kovačevića sa Grahova, generala i narodnog heroja. Neponovljiva je sudbina koja je ovu Litvanku u cvijetu mladosti dovela u Jugoslaviju odnosno Crnu Goru neposredno pred Drugi svjetski rat. A nakon završetka Drugog svjetskog rata bila je jedina strankinja prvoborac NOB-a od 1941. godine.

Rođena je u Litvaniji u gradu Kovnu, prije devedeset i četiri godine. Na studijama u Parizu upoznala je pred ll svjetski rat, mladog komunistu Spasoja Spaića, svog prvog supruga. Tako je došla u Hercegovinu gdje je u ratnom vihoru 1941. godine bila svjedok ustaničkih i ratnih događanja. Odmah se uključila u prve ratne okršaje partizana sa Italijanima, četnicima i ustašama, u krvave borbe koje su se vodile do istrebljenja. Ubrzo potom postala je skojevka i usput ovladala našim jezikom. Kao mlada skojevka i mlada supruga, rano je doživjela ličnu tragediju kada su njenog supruga Spasoja četnici na prevaru ubili 1942. godine. Iako je u tadašnju SFRJ došla upravo zbog supruga, nakon njegove smrti nije se vratila u rodnu Litvaniju, iako je borba protiv fašizma uhvatila maha u zapaljenoj Evropi, već je ostala da tu borbu vodi na ovim našim prostorima. No, ubrzo biva odvedena u italijanski logor na Prevlaci, pa potom u Dubrovački zatvor. Tamo je pretrpjela mučenja, a posljedice boravka na tom zlokobnom mjestu nosila je do kraja života. Iz tamnice je oslobođena tek nakon kapitulacije Italije. Kako nije smjela da se vrati porodici poginulog supruga da bi ih sačuvala od daljeg stradanja, ona iz zatvora odlazi pravo u partizane. Mina je tako postala borac 29. Hercegovačke divizije na čijem je čelu general Vlado Šegrt. I naravno, šta bi drugo mogla da radi već da kao odgovorna i brižljiva žena bude zadužena za organizaciju saniteta divizije. Tu se prvi put srela sa budućim suprugom

U Litvaniju nije imala kome da se vrati, jer su svi njeni najbliži, budući da je njena familija jevrejskog porijekla, stradali tokom rata. Među prvima je stradao njen otac, zatim majka i sestra, kao i trideset osam članova njihove rodbine

- komesarom divizije generalom Vojom Kovačevićem. Tek krajem rata, on će postati njen suprug. Ratni vihor ih je razdvojio, pa Mina nastavlja pobjedonosni Arboretum porodice Kovacevic

Srodne duše

Proveli zajedno 65 godina i zajedno umrli Frank i Eleanor Tarner upoznali su se 1948. godine i od tada se nijesu razdvajali Frank i Eleanor Tarner bili su u braku 65 godina. Eleanor je umrla 29. novembra u gradu Monrou u Sjevernoj Karolini dok je provodila zadnje dane života u centru za palijativnu brigu. Šest sati kasnije njen suprug Frank umro je zbog problema s disajnim organima, ali nije znao da je u međuvremenu preminula i Eleanor. Njihova ljubavna priča, koja bi se mogla smatrati pričom iz bajke počela se prepričavati nakon što su im objavljenje osmrtnice u Šarlot Observeru, jedna pored druge. Skrinšat osmrtnica završio je na Reditu i tako je njihova ljubavna priča postala besmrtna. Upoznali su se 1948. godine u jednom salonu automobila gdje je Frank kupovao auto, a Eleanor radila kao sekretarica. Kada je pro-

davač pitao Franka želi li da pođe na test vožnju s jednim autom, odgovorio je: ‘Može, ali samo ako će sa mnom ići i vaša sekretarica’, ispričala je njihova kćerka za Observer. Od tada su bili zajedno, a Frank nije napustio Eleanor čak ni nakon što je njen kraj bio sasvim blizu. Iako je u domu za palijativnu brigu imala sve što joj treba i medicinske sestre na raspolaganju, Frank joj je dolazio svaki dan i brinuo se o njoj. Njihova je kćerka ispričala da je Eleanor samo trebala da pritisne zvono iznad svog kreveta i tako bi pozvala medicinske sestre, ali to nije napravila nijedan put, već bi umjesto toga svaki put zvala Franka da dođe. Sahranjeni su zajedno na groblju Lakeland Memorial Park.

pohod 29. Hercegovačke divizije, učestvujući u oslobađanju Ljubljane, a kraj rata je dočekala u novoformiranom Ministarstvu spoljnjih poslova Jugoslavije. Po nalogu tadašnjeg državnog vrha određena je da ide u Pariz kao jugoslovenski diplomata, budući da je govorila i nekoliko stranih jezika. Ipak, u Pariz nikada nije otišla. Sudbina je Mini odredila drugačiji put. U Litvaniju nije imala kome da se vrati, jer su svi njeni najbliži, budući da je njena familija jevrejskog porijekla, stradali tokom rata.

Među prvima je stradao njen otac, zatim majka i sestra, kao i trideset osam članova njihove rodbine. Tada je prihvatila poziv budućeg supruga Voja da pođu zajedno u Skoplje gdje je on radio kao komesar IV armije. Postala je njegova supruga i u braku sa njim dobila sina Gorana i ćerku Planinku. Iskreno je prihvatila i slijedila načela crnogorske gostoljubivosti, kao da je ovdje bila rođena, a njen topli dom uvijek je bio širom otvoren za sve dobronamjerne ljude i prijatelje. Nije nikad zaboravila ni familiju svog prvog supruga, pa su tako Spaići i Kovačevići postali veoma bliski prijatelji. U dužem periodu nakon rata bavila se i profesionalnim prevođenjem, a svom Voju na Grahovu u rodnom kraju Kovačevića pomagala je oko podizanja velikog parka - Arboretuma, zasađenog rijetkim četinarima i drvećem koji je sada monumentalana botanička bašta, jedinstvena u Crnoj Gori. Ipak, njeno Grahovo ostavila je ovih dana zauvijek. Nečujno je otišla heroina, strankinja iz Litvanije koja je uvijek bila srećna ako je mogla nekome da pruži

Knjiga o vihoru rata Mina Kovačević je napisala sjajnu knjigu ratnih sjećanja LIBERA,VIA,VIA... štampanu 1980. godine u kojoj je tako vjerno opisala događaje iz rata, upamćene likove, ratne situacije, do detalja ispričane važne susrete, čime je zavrijedila publicističku nagradu Boračkih organizacija Jugoslavije.

pomoć. Tokom rata i poslije njega iskreno je vjerovala u novi i humaniji poredak. Oni koji su bili u prilici da upoznaju Minu Kovačević ostajaju pod snažnim utiskom žene vedra duha, pune optimizma, snažne ličnosti koja je bila beskompromisni borac do posljednjeg dana života, vjerujući u dobre ljude.


22 Zabava

PETAK, 6. 12. 2013.

MS SAJSI

Kada sa djevojkom ideš stalno u shopping mall Najpopularniji ženski reper u Srbiji Sajsi MC predstavila je novu pjesmu sa vrlo intrigantnim tekstom, koja nosi naziv “Sa devojkom u shopping mall”. Ivana Rašić, tridesetdvogodišnja djevojka iz Beograda koja se krije iza poznatog pseudonima, otkriva nam da inspiraciju za ovakve pjesme nalazi u svakodnevnom okruženju. “Inspiraciju sam dobila naravno u šoping molu, dok sam čekala da počne revija na kojoj sam učestvovala i slučajno sam zapazila jedan par koji mi se činilo da ima baš ovu priču iz pjesme”, rekla je ona. E.Z.

SPEKTAKL U NAJAVI

SUD U ZAGREBU

Seve otišla nasmijana U Zagrebu je juče održano još jedno ročište između Severine Vučković i Milana Popovića, koji su prepustili sudu da utvrdi pod kojim će se uslovima Milan viđati sa sinom Aleksandrom. Pjevačica je Opštinski građanski sud napustila raspoložena, dok se biznismen nije osmijehivao predstavnicima hrvatskih medija. Saslušanje je bilo tajno, Milan se nije obratio medijima, ali je advokat Severine Vučković Jadranka Sloković kratko izjavila za hrvatski portal večernji.hr: “Sljedeće je ročište u januaru. Nikada nije bilo upitno može li Milan da viđa sina, ali ostaje pitanje kada i kako”. E.Z.

ANA SOFRENOVIĆ

Teško podnijeli razvod Glumica Ana Sofrenović mlada je postala majka dvije djevojčice Ive i Lene, a razvod od glumca Dragana Mićanovića zbog njih joj je još teže pao. “Tokom godina imala sam razne uspone i padove, a najteže mi je palo to što su moje kćerke morale da žive na dvije adrese nakon razvoda”, rekla je Ana u emisiji “Ekskluziv”. E.Z.

Bine će biti u Budvi Kotoru i na Adi Bojani Dileme više nema, petnaesti po redu novosadski muzički festival Exit dobiće “produžetak” na Crnogorskom primorju, potvrdili su organizatori na jučerašnjoj konferenciji. Nakon festivalskih nastupa na Petrovaradinskoj tvrđavi od 10. do 13. jula, publika i hedlajneri se sele u Crnu Goru, na primorje, gdje nastupaju od 15. do 17. jula na Sea dance festu. Na taj način, organizatori pozivaju publiku da se pridruži sedmodnevnoj avanturi u dvije države, a strateški direktor festivala Dušan Kovačević objašnjava kako nije riječ o selidbi, već o praćenju trendova. “Exit je novosadski festival i biće tako dok to Novosađani budu željeli. Pratimo trendove i znamo da strani posjetioci vole provod i na moru, a teško im se može objasniti da je Dunav naše more. O ‘morskom’ festivalu smo maštali još od premijernog iz-

Kamp i na Jazu Festival će pružiti logističku podršku publici na Sea festu preko autobuskog, željezničkog i avioprevoza. Na Jazu će biti omladinski kamp i festivalsko selo, gdje će cijena biti oko 30 eura za sedam danja”, objasnio je Kovačević. On je podsjetio da Exit Novom Sadu i pokrajini godišnje donosi zaradu od 10 do 15 miliona eura. Kada je riječ o organizacionim detaljima, na konferenciji je bilo riječi i o dijelu festivala koji se tiče Crnogorskog primorja, a u planu je nekoliko lokacija koje će ugostiti velike zvijezde.

Refresh će ostati Ljubitelji elektronske muzike u Crnoj Gori neposredno nakon završetka Sea festa uživaće u Refresh festivalu, a kako nam je potvrdio portparol kotorske diskoteke “Maximus”, Janko Racković, nema bojazni od eventualnog odgađanja zbog “morskog” Exita. S obzirom na to da Refresh i Exit dugo sarađuju, oba festivala će iskoristiti ukazanu šansu za promociju.

“Znali smo već odavno da se Exit seli kod nas. To vidimo kao šansu za dodatno reklamiranje Refresha koji je slične koncepcije sa Exitom, tako da u principu nudimo ljubiteljima elektronske muzike zaista mnoštvo zanimljivih sadržaja. Tako da već mogu najaviti novi Refresh početkom avgusta sa bogatim programom i dobrim gostima”, poručio je Racković.

dana. Kamp će sadržati uobičajenu infrastrukturu: toalete, tuševe, centar sa kompjuterima, a ulazak će biti omogućen isključivo posjetiocima koji budu imali specijalne narukvice. “Riječ je o Starom gradu u Budvi, zatim plaži Jaz na kojoj će biti mejn stejdž i Kotoru. Nastupi su predviđeni i za Adu Bojanu u Ulcinju”, saopštili su organizatori, koji još nijesu utvrdili spisak hedlajnera. “Fokus će biti na najboljem što svjetska muzička scena ima da ponudi. Razgovaramo sa najvećim zvijezdama”, kažu iz Exita, a već su objavljene i promotivne cijene i akcije za kupovinu karata. “Od četvrtka 12. decembra, pa sve do 14. januara u prodaji će se naći ulaznice po cijeni od 51,50 eura, što je čak 60 odsto popusta u odnosu na regularnu cijenu. Oni koji kupe paket ulaznica u sklopu ove akcije biće nagrađeni ulaznicom za svih sedam dana Exit avanture, odnosno dobijaju ulaznicu za tri dana Sea dance festa potpuno besplatno. Redovna cijena ulaznica za Exit biće 116,50 eura, a za Sea dance festival 42 eura”, navodi se u saopštenju organizatora. Spisak maloprodajnih objekata u kojima se mogu nabaviti ulaznice za Exit dostupan je na zvaničnom sajtu festivala, www. exitfest.org. D.B.


Zabava 23

PETAK, 6. 12. 2013.

INTERVJU

Naš najemotivniji album Beogradska elektro-pank grupa E-play sjutra će promovisati novi, četvrti album “Obični ljudi”

Filip Jovović

K

ada se prije petnaestak godina pojavila na regionalnoj muzičkoj sceni, grupa E-play slovila je za svojevrsnu atrakciju zbog činjenice da su bend činile samo djevojke. U međuvremenu su u grupu primljeni i muškarci, a jedan od njih je i bivši bubnjar benda Ramba Amadeusa, Trut. O novom albumu, koji će biti promovisan sjutra u Beogradu, promjenama u bendu i saradnji sa Matijom Dedićem priča nam Maja Cvetković, basista i vokal benda.

Šta novi album “Obični ljudi” donosi novo u zvuku u odnosu na prethodna tri? Ljudi obično kažu da je svaki posljednji rad najzreliji. Prošlo je skoro četiri godine od izdanja “Drago mi je da smo se upoznali”, jedno je sigurno - postali smo zreliji. Htjeli smo da se mijenjamo, da napredujemo, da eksperimentišemo instrumentima, efektima, pravcima, ali nijesmo željeli da previše odemo od onoga što je E-play do sada radio. Ovaj album je, po mom mišljenju, jedan od najiskrenijih i najemotivnijih do sada. Ne kažem da prethodni nijesu bili iskreni, nego se na ovom duša više osjeća. Tako mi se čini. Da li će za još neke od pjesama sa novog albuma biti snimljeni spotovi? Koliko je vizuelna kom-

ponenta bitna u vašoj muzici? Vizuelno prikazivanje pjesama u formi video-spotova je stvar koja je jako bitna. Međutim, u Srbiji (a i Crnoj Gori) sve manje ima medijskog prostora gdje možeš da prikažeš video-spot jednog rokenrol benda. To je velika šteta, ali mi ne odustajemo od toga. Za sada smo uradili tri spota sa ovog albuma: “Hiljadu ljudi”, “Iluzija” i “Divan dan”. Voljeli bismo da uradimo pjesme za sve spotove, ali vidjećemo da li ćemo to uspjeti da realizujemo. U početku je E-play bio ženski bend, sada je situacija drugačija. Kako je biti muzički nadređen muškarcima? E-play nikada nije bio skroz ženski bend. Ako mene pitate, nije bitno da li su u bendu muškarci ili že-

ne. Bitno mi je da neko voli da svira, da ima ideju, da je kreativan, da želi nešto da ostavi iza sebe, da se trudi i radi, a pol mi je manje bitan, tj. skoro nebitan. U našem bendu nema nadređenih, neki članovi se samo više trude. Rijetke su pripadnice ženskog pola koje se odluče za bas gitaru? Zašto baš ovaj instrument? Možda kod nas ne, ali mislim da nije mali broj žena u svijetu koje sviraju bas gitaru i to im baš dobro ide. Ja sam bas gitaru slučajno počela da sviram (prvo sam svirala gitaru), a onda kada sam probala, shvatila sam da je to upravo ono što hoću - da ritmom pomjeram ljude, a u isto vrijeme da sviram i teme. Da ne sviram bas - vjerovatno bih svirala bubanj. Koliko je smisleno izdavati fizički nosač zvuka u vremenu kada je piraterija potpuno prekrila tržište i kada je možda najbolji i najjeftiniji način promocije Jutjub? Prvo ćemo objaviti album u fizičkom obliku koji je nama najdraži, a zatim ćemo ga ponuditi i za besplatno preuzimanje. Mi želimo da dopremo do svoje publike, makar ona bila i na kraju svijeta. Koristimo sva-

Kristijan Rahimovski

Ljubav izvučena iz ladice

Diskografska kuća “Hit Records” dobila je novog člana – Kristijan Rahimovski i službeno je postao dio velike muzičke porodice. On je objavio pjesmu “Postoji li mjesto”, koju je napisao Igor Ivanović. ‘Pjesma je ‘izvučena iz ladice’. Slučajno sam naletio na nju. Shvatio sam da je dobra i da je treba uzeti. Ljubav me inspirisala i ona je glavni motiv. Tekst govori o vremenu u kojem živimo, u kojem se ta ista ljubav bori. Kada pogledam unazad, nije mi bilo teško napisati muziku, a i dobio sam jako dobre smjernice”, rekao je Kristijan o novom singlu. On je dodao da je pjesma prolazila kroz tri faze. “Treba naglasiti kako je osnovna emocija zadržana u pjesmi i vjerujem kako će se mnogi ljudi pronaći u ovoj pjesmi, jer svi jako dobro znamo da postoji mjesto gdje živi prava ljubav”, rekao je on.  E.Z.

Matija je sjajan tehničar Kako je bilo sarađivati sa Matijom Dedićem, da li ste planirali još neku saradnju ovog tipa? Matija je sjajan muzičar. Čast nam je da je prihvatio ovaj izazov koji smo mu mi ponudili. Nije sve stvar u tehnici i poznavanju harmonije, ima mnogo toga u kreativnosti. Za mene su ideja i emocija najvažnija stvar – i ako to umiješ muzički da prikažeš, onda je to to. On je uspio u ki kanal da dopremo do publike – bilo da je digitalni ili ovaj drugi. Želimo da ljudi saznaju za naš rad i ako im se dopadne - onda super. Onda smo nešto ipak uradili. Šta je bivši bubnjar Rambovog benda Trut dodao muzici E-playa? Trut je veoma dobar bubnjar. Pokazao je da može da bude prilagodljiv i u pravcima koje do sada nije javno izvodio. Najbitnije je od svega da je otvoren za eksperiment, kreativan, maštovit, a prije svega dobar čovjek.

tome. Drago mi je što su ljudi pozitivno reagovali na ovakvu saradnju. Pored Matije Dedića, tu je i Bojana iz Svi na pod, koja je pjevala nekoliko pratećih vokala, naša drugarica Kika Jovanović i pored njih imamo još jednog dragocjenog gosta Marka Milićevića (Didžej Gramophonedzie), koji je uradio remiks jedne od naših pjesama. Njegov remiks se takođe nalazi na novom albumu. Zvuk koji je trenutno preplavio region ne podudara se sa vašim, kako muzičari koji su u mejnstrim i alternativnim vodama zarađuju? Valjda će se jednog dana i to promijeniti i nadam se da će doći dan kada ćemo moći da normalno živimo od svog rada. Koncert na Exitu je bio krajnje energičan, da li vas možemo očekivati u Crnoj Gori uskoro? Zovite nas - dolazimo. Jedva čekamo.

● Foto priča

Milena rodila Nikšu Glumica i dizajnerka nakita za glavu, atraktivna Budvanka Milena Subašić (32), porodila se početkom ove nedjelje i na svijet donijela zdravog dječaka teškog oko 3.150 grama i dugačkog 50 cm, piše “Story”. Zvijezda serije “Budva na pjenu od mora” bebu je rodila prirodnim putem u GAK-u u Višegradskoj ulici, a ona i njen suprug, politikolog Mladen Subašić (28), dječaku su, kako je i bilo planirano, nadjenuli ime Nikša. Porođaj je protekao u najboljem redu i mama i beba se odlično osjećaju.  E.Z.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

SLAJD

ORGAN ČULA VIDA

KOLAČ PREMASIMBOL ZAN ME- ARGONA DOM, MEDENJAK

SLOVO S KVAČICOM

RIMSKI BROJ 1

ONAJ KOJI CRTAČ U TEŠKIM CRTANOM TRUDOM JE NA ZARAFILMU SAMRTI ĐIVATI

PETAK, 6. 12. 2013

METEORSKI KAMEN

NAPRAVITI RESE

Daily Sudoku puzzle No. 2603 SUDOKU 2013-11-28

5

SAPUN PROIZVEDEN U KUĆNOJ RADINOST GRAD U SJEVERNOJ DAKOTI

ŠPANSKI GOLMAN KASILJAS

OZNAKA ZA AMPER

9

LIČKO ŽENSKO IME DVA VOKALA

3

GLUMAC U KOMEDIJAMA POTVRDNA RIJEČ

HALOGENI HEMIJSKI ELEMENT

GRAD NA OKINAVI

8

3

ČUVAR KRIT U GRČ.MIT. NAUKA O MRTVOJ PRIRODI

7

2

7

5

1

4

2 9

4

7

4

2

BIVŠI BRAZILSKI FUDBALER

9

Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2602

2013-11-27

SLIČNO (SKR.) LJUDI KOJI ORU

Medium level

6

MJESTO KOD TITELA U VOJVODINI MJESTO KOD NOVOG SADA GRADSKI SAOBRAĆAJNI PRIJEVOZ (SKR.)

2

7

9

4

2

2

5

1

5

Play sudoku online 6 at:

BANKROT FIRME

4

5

4

VRAČATI

8 Page 3 1/2sudoku online at: Play

5

2 4 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

VRSTA KOROVA, PIREVINA (BOT.)

8

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ANTIPIRETIK, U, ISPRAŠITI, TOST, APATIT, OTA, SKALINA, DR, POL VOKER, REAKCIONARI, OSM, IS, KAC, MAURO, LOARA, TRAMP, EI, SER, S, APTA, PISARO, AZURIT, PERAJA, IRANAC.

predlogu da se uvede osnovna plata za sve punoljetne Švajvarce, podstakla je veliko interesovanje, kazao je za AFP jedan od građanskih aktivista koji su pokrenuli kampanju za plebiscit. Sef je od čelika i mesinga, veličine 45 metara kvadratnih. Sef je prenosiv i trenutno se nalazi u zgradi bivše Folksbanke u Bazelu, na sjeveru Švajcarske, u kojoj

su danas prostorije komiteta za građanski aktivizam. Nekoliko mjeseci ranije, građanski aktivisti su cio sadržaj sefa -svih osam miliona kovanica, čija se vrijednost procjenjuje na 400.000 švajcarskih franaka (oko 325.000 evra), rasuli ispred parlamenta u Bernu kako bi privukli pažnju javnosti na značaj referenduma.

1 2

Puzzle solution:

7

7

6

Puzzle solution:

9

2

4

Sudoku puzzle No. 2601 2013-11-26 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2600 2013-11-25 7

4

1

5

2

9

3

6

8

6

9

1

8

4

2

5

3

7

5

3

8

1

7

6

9

2

4

3

5

7

1

9

6

2

8

4

2

9

6

8

4

3

5

7

1

8

2

4

5

3

7

9

6

1

9

2

5

4

3

7

8

1

6

1

7

6

9

2

5

8

4

3

4

8

3

9

6

1

2

5

7

5

3

8

4

7

1

6

2

9

1

6

7

2

8

5

4

9

3

9

4

2

3

6

8

1

7

5

8

1

4

7

5

2

6

3

9

4

8

3

6

1

9

7

5

2

3

5

9

6

1

8

7

4

2

2

6

9

7

5

3

4

1

8

6

7

2

3

9

4

1

8

5

7

1

5

2

8

4

3

9

6

VICEVI

Na prodaju sef sa 400. 000 švajcarskih franaka

2 4

ŽENEVA

Kupati se u parama biće postaće realnost za osobu koja na aukciji bude kupila sef iz 1912. sa osam miliona kovanica od po pet rapena (najmanja švajcarska novčana jedinica). Ova nevjerovatna ponuda, koja ima i političku konotaciju - novac od prodaje će poslužiti u kampanji za raspisivanje referenduma o

8

2

VISOKA ZGRADA

INDUSTRIJA MODNE OBUĆE (SKR.)

7

7

Play sudoku online at:

PRITAJITI SIMBOL INDIJUMA

8

1

www.sudokukingdom.com

VRSTA MINERALA OSVIT DANA

ZORICA OD MILJA

4 8

5

LAKI OGRTAČI GRAD NA JUGU FRANCUSKE

3

6

6

FRANCUSKI SLIKAR RAZUMNO RASPOLAGATI ČIME

JEDANAESTERAC U FUDBALU

Medium level

Teža

Učili Mujo i Haso da skaču padoPage 1/2 branom. Na prvom praktičnom skoku, instruktor im objasni kako da otvore padobran: - Prva ručica je za otvaranje, a druga je rezervna, u slučaju da se padobran ne otvori. Prvo je došao red na Hasu. On skoči i nakon što je povukao ručicu, padobran se otvori. Nakon toga i Mujo skoči, međutim, obije ručice pukoše, tako da on projuri pored Hase. A Haso će na to, skidajući padobran: - A, ti bi da se trkaš? *** Sjede dva Crnogorca u hladu ispod smokve, kad jedan kaže: - Zamisli da nam sad obojici padne po jedna smokva u usta! Drugi će na to: - A ko bi je sažvakao? *** Perica jedno popodne sjedne sa mamom za sto i pita: - Mama, kako su nastali ljudi?

- Bog nas je stvorio. - Ali tata mi je rekao da potičemo od majmuna. - Sine ja ti pričam o mojima, a tata o svojima! *** Bio Mujo u Americi i pita ga Haso: - Kako je tamo? - Ma pusti bolan, oni su 20 godina iza nas. - Kako to misliš? - Ma kod njih je još uvijek dobro! *** Došli Mujo i Haso na semafor. Upali se crveno svijetlo, a Mujo će: - Vidi lijepe boje. Upali se žuto svijetlo, a on: - Ova boja je još ljepša. Upali se zeleno svijetlo, a on će na to: - Uuuuu, a ova boja je najljepša. Upali se opet crveno svijetlo, a Haso će: - Hajmo, ovo smo već vidjeli.


Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 6. 12. 2013.

NEZVANIČNO Evo, izgleda da se EXIT seli kod nas na primorje.

Ajde! Zna li se koji će biti hedlajneri?

E, zlatila se Nokia 3310!

Neka, ne gledaj ih tako mrko, opet ćemo mi na kraju ispast‘ bitange.

Neka dođu, ako smiju...

Word Search Puzzle #Z487MUOSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

D

E

L

U

D

E

S

S

B

S

Y

K

O

S

S

T

H

G

I

R

E

A

D

E

R

S

S

T

O

O

S

A

N

U

A

F

E

I

E

P

Z

E

L

B

O

W

S

P

D

W

M

C

L

F

Z

E

U

O

O

N

P

H

E

S

I

A

L

O

Y

R

F

R

E

R

I

S

Q

Q

T

N

A

X

W

E

D

P

O

E

R

P

U

G

S

U

G

E

E

D

N

V

R

B

E

R

A

S

O

L

A

S

A

E

A

G

L

E

S

O

T

T

Y

R

D

N

K

L

H

M

P

L

T

U

E

E

Y

G

G

A

E

L

S

E

A

A

E

T

L

R

E

E

E

E

R

I

D

T

T

G

S

S

Y

E

R

L

T

L

N

W

E

O

G

R

E

S

R

O

M

P

S

C

E

S

P

O

L

S

B

D

E

S

U

O

R

G

G

ADEQUATELY ANGER Adequately APPROVAL Anger BEEFY Approval BESET Beefy CLEANSE Beset DAMAGED Cleanse DELUDES Damaged DRAWINGS Deludes DROWN EAGLES Drawings ELEGY Drown Eagles

EMITS ENSUES Emits FAUNAS Ensues FOXES Faunas GADGETS Foxes GALLERY Gadgets GENRE Gallery GORGE Genre GROUSED Gorge HANDFUL INSPIRES Groused LUNACIES Handful Inspires

NOOSE OGRES Noose PEEPED Ogres POTATO Peeped PRETTY Potato READERS Pretty REBEL Readers RIGHT Rebel ROBOT Right ROMPS SLATE Robot SLEET Romps

SLOPS SMIRK Slops SPLAT Smirk SPROUTS Splat STEERED Sprouts STEREOS Steered WEAKER Stereos WEARY Weaker WILLED Weary

Lunacies

Nekome nedostaje nota iskrenosti a Vama dodatno strpljenje, tako da se zajednički susret pretvara u raspravu o značaju različitih poslovnih ciljeva. Važno je da izvučete određenu pouku iz sadašnje situacije.

BIK Napravili ste pogrešnu poslovnu procjenu, tako da Vam preostaje da istrpite nečije komentare ili riječi kritike. Strpljivo sačekajte na novu priliku i izbjegavajte odgovore na neka dvosmislena pitanja koja unose dodatnu pometnju u poslovne odnose.

BLIZANCI Na pomolu su novi događaji na poslovnoj sceni i diže se velika pašina oko nekih sporednih situacija. Pokušavate da odredite svoje mjesto u poslovnim krugovima, ali i da sačuvate dobar odnos sa provjerenim timom saradnika.

RAK U ovom trenutku nečije riječi ne znače mnogo, potrebno je da preuzmete aktivnu ulogu ili više da se orijentišete ka praktičnim rešenjima. Pokazaće se da je sreća na Vašoj strani, nema razloga da se povlačite u stranu.

VAGA Ideju koju imate ne treba isticati kao najbolje poslovno rešenje, strpljivo sačekajte na nečiju podršku koja Vam nedostaje. Ukoliko pažljivo pratite ono sto se dešava na poslovnoj sceni, biće Vam jasno na koga možete da računate u saradnji.

ŠKORPIJA Ponekad stvari izgledaju drugačije od prvog utiska koji stičete na osnovu nečije priče. Provjerite različite informacije koje utiču na dalji tok poslovne saradnje. Nema razloga da donosite ishitrene odluke ili da mijenjate svoj uobičajeni raspored.

STRIJELAC Dok Vi možda trpite zbog negativnih uticaja ili zbog nečije samovolje, saradnici djeluju relativno bezbrižno i ne obraćaju pažnju na Vaše zamjerke. Ipak, nema razloga da se sukobljavate sa osobom kojoj nedostaje osnovna tolerancija i razumijevanje.

JARAC Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate istančan sluh za procjenu dobrih poslovnih ideja ili mogućnosti. Slobodno pokrenite inicijativu u više pravaca, dovoljno ste sposobni da prevaziđete prosječna mjerila ili osrednje ocjene.

Willed

Slate

Kit iznenada eksplodirao

Elegy

OVAN

Sleet

Stanovnici Farskih ostrva doživjeli su pri© Puzzle Baron December 4, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ličan Copyright šok nakon što su s obale htjeli da uklone leš kita. Prvo su htjeli da ga otvore, ali prilikom zarezivanja stomaka kit je eksplodirao. U lešu se očito nakupila prilična količina gasova što je uobičajeno kod sisara nakon smrti i otvaranjem stomaka gasovi su se oslobodili i eksplodirali. Kit je umro nakon što se zaglavio u kanalu.

LAV Primjećujete da među saradnicima postoje različiti interesi i da se to zatim automatski odražava na zajednički dogovor. Učinite sve što je potrebno da opravdate svoju ulogu u poslovnoj saradnji, pokažite dodatnu mjeru odgovornosti.

DJEVICA Nečiji poslovni maniri ili ponašanje djeluju zbunjujuće, ali istovremeno ni Vi ne nudite dovoljno ubjedljive odgovore na neka osnovna pitanja. Ponekad je teško tačno procijeniti, ko ili koliko dobija u poslovno-finansijskoj saradnji.

VODOLIJA Pokušavate da razumijete nečije motive i tražite efikasno rešenje koje zadovoljava zajedničke poslovne interese. Dobro razmislite prije nego što prihvatite nečije uslove, nema razloga da Vas forsiraju na ubrzane odluke.

RIBE Vaša intuicija djeluje skoro nepogrešivo u različitim situacijama. Imate važnu ulogu u procjeni dobrih ideja, koje utiču na završne rezultate ili na nivo uspjeha u poslovno-finansijskoj saradnji. Sačuvajte prisebnost duha.


26 Sport

PETAK, 6. 12. 2013.

Evroliga: Partizan je živ!

DA LI STE ZNALI

“Crno bijeli” su ostali u igri za plasman u TOP 16 fazu Evrolige - sinoć su prilično lako pobijedili Budiveljnik (76:61), što im je ostavilo prostora za nadu... A, Partizan će se plasirati dalje pod uslovom da Nanter izgubi sve do kraja, a da družina Duška Vujoševića zabilježili jedan trijumf u naredna dva kola - gostuju Fenerbahčeu, dočekuju CSKA... Partizan je znači lako “odradio” Budiveljnik, a neizvjesno je bilo u Italiji - Sijena je jedva sa 60:59 savladala Zjelenu Goru koja se isključivo cijelo vrijeme držala zahvaljujući sjajnom Vladimiru Dragičeviću koji je postigao 20 poena. Što se tiče današnjeg programa apsolutni derbi se igra u Moskvi - CSKA dočekuje Fenerbahče. Međutim, zanimljiviji okršaj biće viđen u Atini - Panatinaikos igra sa Crvenom zvezdom, a ako “crveno bijeli” izgube definitivno će reći zbogom TOP 16 fazi... “Znamo da će Panatinaikos pokušati da iskoristi naše povrede (Luka Mitrović, Raško Katić...). Oni su mnogo kvalitetniji od nas, ali velika želja da se trijumfuje u Grčkoj možda pripomogne velikom podvigu. Neće biti lako, ali će svaki košarkaš Zvezde dati sve od sebe”, rekao je centar ekipe Dejana Radonjića - Boban Marjanović. RASPORED DANAS: 17:00 CSKA - Fenerbahče, 19:45 Efes - Bros Basket, 20:15 Nanter Barselona, 20:30 Laboral K. Lijetuvas, 20:30 Panatinaikos Crvena zvezda. SEMAFOR: Sijena - Zjelona Gora 60:59, Galatsaraj - Unikaha 78:70, Makabi - Lokomotiva Kuban 75:73, Armani Milano - Real Madrid 71:78, Partizan - Budiveljnik 76:61.

KARATE

U čast majstora

U nedjelju se održava 34. memorijalni kup oslobođenja Podgorice - takmičenje je zakazano u SC “Morača” (11.30 sati) Uroš Radulović

G

lavni grad će u nedjelju, 34. put u istoriji, otvoriti vrata najstarijoj sportskoj manifestaciji u Crnoj Gori - karate klub “Budućnost” i Karate savez Podgorice organizuju tradicionalni internacionalni karate turnir Kup “Oslobođenja Podgorice”.

TIKET DANA BOLONJA JUVENTUS TIP 1X

KVOTA 2.80

ZAVRČ CELJE TIP 1

KVOTA 1.70

MARSEJ NANT TIP 1

KVOTA 1.90

UTREHT NEC TIP 1

KVOTA 1.85

KRASNODAR CSKA TIP 2

KVOTA 2.20

LEIDA BETIS TIP 2

KVOTA 1.85

kođe, KK ‘Budućnost’ će dodijeliti priznanja svojim borcima za uspješne rezultate u godini za nama. Ukupno se očekuje oko 40 klubova, pored Crne Gore iz Mađarske, Hrvatske, Srbije, Albanije i ostalih zemlja. Ovim povodom želi da pozovem sve bivše karatiste da uveličaju ovaj jubilej”, rekao je Nastić, dodavši da se održavanje turnira poklapa i sa još jednim jubilejom - jedan od pionira karatea u Crnoj Gori gospodin Milojica Dakić slavi čak 45 godina aktivnog bavljana ove prelijepe japan-

MŽRKL

NBA: Meksiko zbog dima ostao bez spektakla

Kobna treća četvrtina Košarkašice Budućnost Volkana izgubile od Radivoja Koraća - 59:69

PODGORICA - Dvorana: Sportski centar Morača. Gledalaca: oko 1500. Sudije: Kralj, Porobić, Mićunović. Rezultati po četvrtinama: 19:7, 13:17, 13:27, 14:18. BUDUĆNOST VOLKANO: Deura 4, Radović 16, Vučetić, Baletić, Mudreša, Mujović 5, Bajić, Poček 15, Mugoša, Haleigh 17, Vujačić, Tejlor 2. RADIVOJ KORAĆ: Čolić 13, Stanković, Rodić, Topuzović 2, Mandić 7, Maksimović 7, Brajković 4, Jovanović 17, Kovačević, Stupar 9, Kapor 9, Stančić 3. Beograd je donio rezultat 77:73, a u Podgorici su košarkašice Radivoja Koraća sa većom razlikom pobijedile Budućnost Volkano - sinoć: Budućnost Volkano - Radivoj Korać 59:69! A niko nije slutio da će ta razlika biti ispisana gledajući prvo poluvrijeme - plave dame su bile dobre, imale su sigurnost, rezultat... A, onda je uslijedio treći kvartal koji su Beograđanke riješele u svoju korist rezultatom 27:13, pa su u posljednjoj četvrtini samo odradile posao. Budućnost Volkano je upisala četvrti poraz u Regionaloj ligi, što znači da će sada teško obezbijediti narednu fazu. Košarkašice Budućnosti će u narednom kolu igrati protiv Čelika 19. decembra.

Igrala dobro, ali Budućnost Volkano izgubila: Ana Poček u prodoru

FOTO: I. Mandić

Da je nagradni fond na SP u Brazilu 2014. godine 576 miliona dolara, a na Mundijalu 2010. je bio “samo” 420 miliona dolara. Šampion planete će zaraditi 35 miliona (pet više nego u Južnoj Africi), dok će drugolasiranoj ekipi u Brazilu pripasti 25 miliona dolara.

Na jučerašnjoj konferenciji održanoj u “Sport kafeu” prisustvovali su predsjednik crnogorske karate kuće Rajko Vujošević, prvi čovjek Karate saveza Podgorice Radomir Nastić, te proslavljeni karatista, a danas šef stručnog štaba KK “Budućnost” Dragoljub Kopitović koji su podijelili nekoliko najvažnijih informacija o predstojećem, memorijalnom 34. turniru. “Kup ‘Oslobođenje Podgorice’ će prije svega predstavljati sjećanje na naše bivše asove karate sporta. Ta-

ske vještine. Na predstojećem turniru učestvovaće između 600 i 700 boraca od pinira do mlađih seniora (18 do 21 godine) “Ovim zaključujemo veoma uspješnu takmičarsku godinu. Ali, odmora neće biti mnogo, jer slijede pripreme za Svjetsko i Evropska prvenstva. Naši takmičari neće imati pritisak za uspjeh, već ćemo se svi pojaviti u čast nekada naših velikih prijatelja”, poručio je trener Budućnosti Dragoljub Kopitović. Na 34. kupu “Oslobođenja Podgorica” organizatori će se podsjetiti asova kao što su bili: Samir Usanagić, Milovan Bucko Milošević, Dragoljub Bato Minić, Goran Brnović, Dragan Bato Ognjenović, Ranko Mićković, Gavrilo i Mijat Mijatović, Vlado Zarubica, Darko Beli Raspopović, Zoran Bukilić i Ismet Babačić.

Trebao je da bude spektakl, prvi NBA meč u Meksiko sitiju još od 1997. godine, kada su igrali Hjuston i Dalas, ali je kvar na generatoru prouzrokovao oblak gustog dima u dvorani i pokvario sve. Glavni grad Meksika moraće još da sačeka, a Minesota našeg Nikole Pekovića i San Antonio odigraće meč u prvom slobodnom terminu u Target centru u Mineapolisu. Portland i Indijana nastavljaju da gaze- na krilima fenomenalnog Lamarkusa Oldridža (38p, 13 sk učinak karijere) Blejzersi su nadvisili Oklahomu, gdje je briljirao Kevin Durant sa 33 poena, dok su Pejsersi zahvaljujući Polu Džordžu (19 poena) utišali džez. Semafor: Klivlend – Denver 98:88, Atlanta – L. A. Klipers 107:97, Nju Orleans – Dalas 97:100, Hjuston – Finiks 88:97, Milvoki – Detroit 98:105, Juta – Indijana 86:95, Portland – Oklahoma 111:104, Minesota – San Antonio (odloženo). M.A.


28 Sport

PETAK, 6. 12. 2013.

NAJAVA ŽRIJEBA ZA SP

Kuglice će režirati dramu Danas će se u Bahiji (17.00, RTCG) održati žrijeb za Svjetsko fudbalsko prvenstvo, koje će se sljedećeg ljeta igrati u Brazilu Došao je i taj trenutak - 32 najbolje planetarne selekcije sa nestrpljenjem čekaju današnji žrijeb za Svjetsko prvenstvo u Bahiji, gdje će biti poznato osam grupa sa po četiri reprezentacije. Aktuelni šampiona Španija, Urugvaj, Njemačka, Argentina, Švajcarska, Belgija, Kolumbija i domaćin šampionata Brazil biće nosioci, odnosno čekaće da se u njihove grupe sjate ostali učesnici Mundijala, na čijem žrijebu danas neće učestvovati legendarni Pele, koji je odbio tu čast ... “Do sada sam nekoliko puta izvlačio kuglice, ali sam sada ponudu odbio jer se ne bih osjećao ugodno da izaberem kuglice koje ne bi odgovarale mom Brazilu”, obrazložio je svoju odluku “”brazilski kralj fudbala”. Takođe, FiFA je povećala nagradni fond Svjetskog prvenstva sa 420 na 576 miliona dolara. Svaka reprezentacija zaradiće najmanje osam miliona dolara, dok će novi svjetski prvak zaraditi 35 miliona dolara, što je pet miliona više od nagrade 2010. u Južnoj Africi.

● RONALDO: BRAZIL, ŠPANIJE I ITALIJA GLAVNI FAVORITI

SERIJA A 15. KOLO

Juve sa Vučinićem napada Bolonju Premijerni meč 15. kola italijanske Serije A odigraće Bolonja i Juventus (20:45) na stadionu “Dal’Ara”. Sedmostruki šampion Apenina dočekaće “staru damu” u svom dvorištu, gdje bi od prvog minuta u napadu, zajedno sa Fabijom Kvaljarelom, trebao da krene i Mirko Vučinić, koji je prošle sezone, 13. marta, postigao gol na istom stadionu u pobjedi “crno-bijelih” od 2:0. “Čeka nas sigurno teška uta-

GABRIJEL BATISTUTA, bivši proslavljeni fudbaler, rekao je da bi volio da se vrati u Fiorentinu na bilo koju funkciju. “Bilo bi sjajno kada bih se vratio u Fiorentinu na bilo koju funkciju. Mislim da bi i navijačima bilo zanimljivo. Ne vidim sebe kao trenera. Vićenco Montela je odličan na klupi tima iz Firence i njegovi napori će uskoro uroditi plodom. Sprman sam za povratak”, rekao je Batistuta italijanskim medijima.

kmica, ali želimo da nastavimo kontinuitet pobjeda, iako moramo odmoriti neke igrače za fundamentalni meč protiv Galatasaraja u Ligi šampiona. Međutim, vjerujem da će i oni, koji izađu na teren, pokazati zašto smo lideri u prvenstvu”, smatra strateg Juventusa Antonio Konte, koji će odmoriti Karlosa Teveza i Fernanda Ljorentea, a neće moći da računa na povrijeđenog Andreu Pirla. A.P.

Portugal je svoje mjesto pod suncem pronašao zahvaljujući fantastičnim igrama i golovima Kristijana Ronaldo, koji je bacio na koljena Švedsku u baražu i poklonio sebi i svojoj zemlju učešće na najvećem fudbalskom takmičenju. “Naravno da smo presrećni što smo dio svega ovoga. Smatram da su Brazil, Španija i Njemačka glavni favoriti za osvajanje titule i volio bih da ih izbjegnemo u grupnoj fazi. Međutim, potrudićemo se da iz prikrajka oduševimo planetu”, isti-

Pozornica u Bahiji, gdje će se danas od 17 casova održati žrijeb za SP

če Ronaldo, koji, za razliku od ostalih selekcija koje imaju više vrhunskih igrača, gotovo sam nosi svoj Portugal na leđima, a takav će ga zadatak čekati i u zemlji sambe, kafe i karnevala.

● PROBNI ŽRIJEB: DOMAĆIN U “GRUPI SMRTI”

Jučerašnji probni žrijeb režirao je “grupu smrti” (A), gdje su Brazil, Italija, Francuska i Australija. U grupi B su se, voljom kuglica, spojili SAD, Hrvatska, Urugvaj i Nigerija, dok su u grupi C Argentina, Gana, Rusija i Kostarika. Prema simulaciji u grupi D bi se nastanili Japan, Švajcarska, Čile i Grčka, a šampion Španije bi igrala grupu E sa Obalom Slonovače, Južnom Korejom i Engleskom. Grupa F je bila rezervisana za Holandiju, Kamerun, Honduras i Kolumbiju. Njemačka i Portugal bi se sastale

Šeširi žrijeba PRVI ŠEŠIR: Brazil, Španija, Njemačka, Argentina, Kolumbija, Belgija, Urugvaj, Švajcarska. DRUGI ŠEŠIR: Čile, Ekvador, Obala Slonovače, Gana, Alžir, Nigerija, Kamerun. TREĆI ŠEŠIR: Australija, Iran, Japan, Južna Koreja, Kostarika, Meksiko, Honduras, SAD. ČETVRTI ŠEŠIR: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Engleska, Francuska, Grčka, Italija, Holandija, Portugal, Rusija.

Lionel Mesi sa “zlatnom loptom”, koju je osvojio prošle godine

Revolucija Platinija

Roben pauzira šest sedmica Fudbaler Bajerna iz Minhena Arjen Roben odsustvovaće s terena oko šest nedjelja zbog povrede koljena, saopštio je juče šampion Evrope i Njemačke. Roben se povrijedio tokom prvog poluvremena utakmice u Kupu protiv Augzburga (2:0), poslije duela s protivničkim golmanom Marvinom Hicem i na nosilima je iznijet sa terena. “Razočaran sam. Dobro sam se osjećao i uživao sam u svakoj utakmici. Ali, oporaviću se i priključiti saigračima kako bismo ispunili cilj kluba za ovu sezonu”, rekao je Roben.

u grupi G sa Iranom i Ekvadorom, dok bi Bosna i Hercegovina igrala u posljednjoj grupi H, zajedno sa Belgijom, Meksikom i Alžirom. Da li će se neke od naveden grupa sa probnog žrijeba ponoviti danas - ostaje da se vidi. A.Popović

PREOKRET

Mesi osvaja “zlatnu loptu”!? Kristijano Ronaldo i Frenk Riberi izvisili španska agencija tvrdi da će Argentinac osvojiti peto uzastopno priznanje za najboljeg igrača planete Španska agencija “Agencia News” plasirala je pouzdanu informaciju da “zlatnu loptu” neće osvojiti ni Kristijano Ronaldo, ni Frenk Riberi, već zaboravljeni Lionel Mesi! Španci, koji su i prošle godine mjesec uoči dodjele nagrade objavili tačan poredak najboljih, sada tvrde da će Argentinac po peti put zaredom osvojiti veliko priznanje, iako su Ronaldo i Riberi bili apsolutno prve vedete pored povrijeđenog “čarobnjaka iz Rozarija”. I dok je agencija prošle godine pogodila redosljed (1. Leo Mesi, 2. Kristijano Ronaldo, 3. Andres Injesta, 4. Ćavi Ernandez i 5. Ra-

damel Falkao), ove godine će to, prema njihovim izvorima, to izgledati ovako. Mesi će biti prvi, Ronaldo drugi, Riberi treći, dok će četvrto mjesto pripasti Injesti, a peto Zlatanu Ibrahimoviću. A u čudu su i kladionice... “Ovo nikada nijesam vidio. Ronaldo je bio veliki favorit, a zatim je naglo počeo da pada koeficijent na Mesija. Frenk Riberi, favorit iz juna, otpao je sa velikim koeficijentom 10”, otkriva Toni Keni iz kladionice “William Hill”. Proglašenje pobjednika održaće se 13. januara u švajcarskom Cirihu. A.P.

Da li je na pomolu revolucija u fudbalu? Predsjednik UEFA-e Mišel Platini založio se za ukidanje žutih kartona i za uvođenje isključenja igrača na deset ili 15 minuta. “Promijenio bih sadašnji sistem kartona i uveo pravilnik sličan onom koji postoji u ragbiju, gdje se igrači kažnjavaju isključivanjem na deset ili 15 minuta. Na ovaj način bi profitirala protivnička ekipa u utakmici, sa koje je igrač isključen, umjesto što bi se nagradio sljedeći protivnik u kalendaru. Međutim, potrebno je da ta ideja zaživi, odnosno da vidimo kako bi to funkcionisalo na djelu”, rekao je Platini u intervjuu španskom “Asu”. A.P.

Aragonjes rekao dosta Selektor Španije Luis Aragonjes, sa kojim je Španija 2008. godine postala prvak Evrope u fudbalu - odlučio je da završi trenersku karijeru. “Za mene je sada teško da treniram bilo koju ekipu i sada možete da kažete da je Aragonjes prošlost, jer više neću trenirati nikoga”, zaključio je 75-godišnji stručnjak. Popularna “kornjača” je postao trener 1974. godine u Atletiko Madridu, a nakon toga je, osim Španije, vodio Betis, Barselonu, Espanjol, Sevilju, Valensiju, Ovijedo, Majorku i turski Fenerbahče. A.P.


Sport 29

PETAK, 6. 12. 2013.

SPORTSKI EKRAN

TRANSFER

Inter zove Jovetu Klub iz grada mode zagrizao za napadača Mančester sitija: Inter će pokušati da dovede Stevana Jovetića Mančester siti ga je ljetos odveo iz Fiorentine, ali vrlo lako bi mogao da se vrati u Italiju - Inter je spreman da dovede Stevana Jovetića! Uticajni “Skaj sport” je objavio kako je sportski direktor šampiona Evrope iz 2010. godine Marko Branka već kontaktirao “građane”, a čelnici Sitija su mu poručili: Stevan je slobodan za istu cijenu koliko smo ga mi platili, a to je 30 miliona evropskih novčanica... Novi vlasnik kluba iz grada mode Erik Tohir neće štedjeti, ali neće se ni rasipati novcem, pa mediji sa čizme ne isključuju mogućnost

pozajmice. Stevan je interesantan Italijanima, jer je na Apeninskom poluostrvu napravio ime, dok na Ostrvu još čeka trenutak po kome će ga zapamtiti. Realno, nije imao vremena da bljesne u Mančester sitiju pošto su ga u tome onesposobile povrede... Međutim, povrede su sada prošlost za Jovetu (trener Manuel Pelegrini najavio da će biti spreman za Bajern Minhen), potpuno je fokusiran na igru, a u januaru ćemo definitivno saznati da li će na proljeće nositi “nebeskoplavi” ili “crveno-plavi” dres... B.T.

Petrović na probi Trenutno se u Mančesteru nalazi još jedan Crnogorac - šesnaestogodišnji Zoran Petrović se nalazi na probi u Mančester sitiju! Momak koji je ponikao u školi fudbala Karioke, razvijanje nastavio u kadetima Mladosti već deset dana boravi u industrijskom gradu. Ako talentovani napadač zadovolji trenere “građana” mogao bi ostati u Mančesteru...

SANJA DRES REPREZENTACIJE

Uradili smo pravu stvar

09:00 10:00 10:15 10:15 11:45 13:00 14:00 14:45 14:45 15:00 16:00 17:00 17:00 17:00 18:00 18:15 18:30 20:00 20:15 20:15 20:30 20:30 20:30 20:30 20:45 21:45 22:00 22:30 23:45 02:00

Umjetničko klizanje Admiral - Medveščak, hokej Bijatlon Umjetničko klizanje Ski skokovi Bijatlon Snuker Krasnodar - CSKA, fudbal Ski skokovi Džon - Vetjeka, boks Viljareal - Elče, fudbal FIFA Svjetsko prvenstvo, žrijeb CSKA - Fenerbahče, košarka Zenit - Ural, fudbal Alkasiras - Sosijedad, fudbal Alpsko skijanje Karlsrue - Bohum, fudbal Rasing - Sevilja, fudbal Nanter - Barselona, košarka Alpsko skijanje Marsej - Nant, fudbal Panatinaikos - Crvena zvezda, košarka Laboral Kuća - Lijetuvos, košarka Nirnberg - Majnc, fudbal Bolonja - Juventus, fudbal Konjički sportovi Kartagena - Barselona, fudbal Snuker Sankanje Anahajm - Čikago, hokej

Eurosport 2 SK 1 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport Eurosport SK 1 Eurosport Arenasport 2 Arenasport 3 RTCG 2 SK 1 SK 2 Arenasport 3 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 3 SK 2 Eurosport Arenasport 1 SK 1 SK 3 Eurosport 2 Arenasport 4 Eurosport Arenasport 3 Eurosport 2 Eurosport Arenasport 1

NE PROPUSTITE ŽRIJEB ZA SVJETSKO PRVENSTVO 2014. (RTCG 2, 17.00) Sve smo bliži Mundijalu koji se 2014. godine igra u Brazilu. Sjutra ćemo saznati grupe...

Postiže i golove: Stefan Cicmil (broj 5)

Zaustavio parni valjak - štoper Spartaka iz Subotice Stefan Cicmil prezadovoljan prolaskom u polufinale Kupa Srbije Spartak je napravio čudo u Srbiji - družina iz Subotice je u srijedu sa glatkih 2:0 eliminisala Partizan iz četvrtfinala, što znači da su se plasirali u polufinale Kupa! “Plavi” su bili mnogo bolji rival, a perfektnu partiju pružila je defanziva, koja nije dozvolila aktuelnom prvaku države da priviri golu. Subotičani su odigrali timski, ali crnogorski internacionalac Stefan Cicmil je jedan je od najzaslužnijih za veliki uspjeh - bivši štoper Budućnosti je briljirao. “Izbaciti Partizan je fenomenalno. Oni su vladari srpskog fudbala i izbaciti ih, proći u polufinale je zaista veliki uspjeh i kruna, kako za ovu uspješno polusezonu Spartaka, tako i za me-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

ne lično”, rekao nam je juče Cicmil. Uspjeh nije došao preko noći izabranici Dragana Kanatlarovskog se nalaze na osmoj poziciji, a pored Cicmila, od Crnogoraca u Subotici su još Ilija Radović (igra standardno) i Marko Vidović (povremeno dobija šansu). “U prvenstvu guramo odlično. Nalazimo se na dva-tri boda od trećeg mjesta i cilj je borba za tu četvrtu poziciju i izlazak u Evropu, jer je Spartak izuzetno kvalitetna ekipa koja to može. Moram istaći da imam sjajan odnos sa trenerom Kanatlarovskim koji mi maksimalno vjeruje, a ja mu igrama na terenu i radom na treninzima u potpunosti vraćam”, prezadovoljan je Cicmil.

Odlaskom iz Budućnosti u Srbiju defanzivac je napravio pogodak - Cicmil je prvo dobro igrao za Radnički iz Niša, a totalnu eksploziju je doživio u Spartaku. Ima 23 godine, a ukoliko nastav i sa sličnim partijama mogao bi da dokaže nesporan kvalitet. “Prezadovoljan sam formom. Tri puta sam se nalazio u idealnom timu Jelen Superlige što je veliko zadovoljstvo. Svi u klubu su prezadovoljni sa mnom i imam punu podršku. Nadam se da će moje dobre partije koje pružam u kontinuitetu biti ispraćene od strane selektora naše reprezentacije i bila bi mi čast i zadovoljstvo da budem pozvan da branim boje svoje zemlje”, poručio je Cicmil.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

I za kraj - Dnevne novine su dobile informaciju kako bi upravo trener Spartaka Kanatlarovski mogao da naslijedi uzdrmanu klupu Crvene

zvezde koja je takođe eliminisana iz Kupa, a prvi igrač kojeg bi Makedonac povukao za sobom bio si upravo Stefan Cicmil. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


30 Sport

PETAK, 6. 12. 2013.

Liga šampiona

Sveci uzeli premiju

Serijal: Sportske legende (32)

Budvanska rivijera osvojila bod u meču sezone protiv Pariza (2:3) “narandžasti” zadržali samo teoretske šanse za plasman u drugu fazu

Čuveni tandem Slagelsea: Anja Andersen (desno) u trenerskim danima sa našom Bojanom Popović

Umjetnica među čeličnim damama ANJA ANDERSEN - ikona ženskog rukometa

Najbolji meč od kako Budvanska rivijera igra Ligu šampiona odigran je sinoć u prijestonici turizma, gdje je Pariz došao do pobjede (2:3) koja će ih najvjerovatnije odvesti u drugi krug elitnog odbojkaškog takmičenja. Još uvijek postoje teoretske šanse da naš šampion izbori prolaz dalje, ali će za takav rezultat izabranici Siniše Reljića morati da savladaju Rešoviju i Jihostroj u posljednja dva kola, a Pariz će morati da pretrpi poraz od šampiona Poljske u posljednjem kolu.

● Isto kao u Parizu Prvi set je bio preslikan onaj iz Pariza. Oba tima su sa velikom odgovornošću i strahom od greške ušla u meč, ulog je bio ogroman, a u takvom odmjeravanju snaga bolje se snašao Pariz koji je u proteklih mjesec odigrao čak pet sličnih i neizvjesnih utakmica u domaćem šampionatu, a “narandžasti” po običaju - nijednu. Na prvi tehnički tajm-aut gosti odlaze sa 8:6, da bi zatim Bojić, Ćaćić, Minić i drugovi zaigrali bolje i Budvani odlaze sa 16:15 na drugi kraći predah. Igralo se zatim poen za poen, posljednji put “narandžasti” su vodili kod rezultata 22:21, da bi zatim najbolji igrači gostiju Sidibe i Ivović preokrenuli rezultat, a ubrzo i došli do prve set lopte koju nijesu iskoristili zahvaljujući odličnom Vojinu Ćaćiću koji poravnava na 24:24. Ipak, Parižani se snalaze bolje u samoj završnici (26:28). Gosti u nastavku prave super seriju za 6:1, ali Šuljagić i Bojić na pravi način uzvraćaju (6:6). Budvani ubzo preko Mini-

FOTO: V. Ilić

Sidibe je namučio Budvane sinoć, a kada je bilo najvažnije napravio je prevagu na stranu Pariza

Reljić: Nema predaje Siniša Reljić, trener Budvanske rivijere: Dobra utakmica, dobar ambijent, dva odlična tima. Izgubili smo od odlične ekipe Pariza, ali svakako ostaje žal što nijesmo slavili. Znali smo i prije početka meča šta nas čeka. U prva dva seta se osjetilo da nam mnogo fale jake utakmice, kasnije je to došlo na svoje, odigrali smo odlično treći i četvrti, dok je peti set praktično lutrija. Nemam šta da zamjerim mojim momcima, dali su sve od sebe, pripremali smo se dugo za ovu utakmicu, ali ni to očekigledno nije dovoljća, Markovića i odličnog Falaskia na bloku dolaze do plus četiri (14:10). Kada se očekivalo da će naš šampion izjednačiti rezultat u setovima gosti su dodali gas, poentirali su iz svih pozicija i na kraju može se reći rutinski došli do 25:22.

● Budvani se trgnuli, ali... Da su Budvani zaista mogli bolje proći na jučerašnjem meču najbolje potvrđuje treći set u kojem su se razmahali i letjeli po terenu. Gotovo da je sve štimalo u timu Siniše Reljića - blok, servis, prijem, a već na samom startu bilo je 10:2. Sveci gotovo da su se već tada bili predali, dok su Ćaćić, Bojić, Minić i drugovi samo punili u polje rivala za najubjedljiviji dobijeni set ove sezone u Ligi šampiona - 25:12. Četvrti set je bio najbolji i naj-

Budvanska rivijera - Pariz 2:3 Budva - Mediteranski sportski centar. Gledalaca: oko 1.200. Sudije: Boris Skudnik i Nikos Evgeni. Rezultat po setovima: 26:28, 22:25, 25:12, 27:25, 12:15. BUDVANSKA RIVIJERA: Ćaćić 21, Popović, Šuljagić 17, Rašović, M.Bojić

19, Vujović, S.Bojić, Milivojević 15, Minić, Falaski 5, Ječmenica 1, Marković 6. PARIZ: Ruperez, Sidibe 18, Tromel 13, Brizard 1, Van der Ven 5, Ivović 19, Da Kosta, Tuitoga 3, Marić, Steurvard, Kaba, Krek 8.

no za ovakvog protivnika. Na kraju dosta znači i osvojeni bod, jer i dalje postoje šanse za plasman u drugu fazu. Dok god je tako mi ćemo se boriti. Nijesmo ekipa koja se lako predaje. Dorian Rožejron, trener Pariza: Odlična utakmica. Znali smo da će biti teže nego u Parizu i zaista je bilo tako. Budva ima odličan tim, dok smo mi ovdje napravili zaista veliki posao pobjedom. Odigrali smo onako kako je trebalo za trijumf protiv Budvanske rivijere i mogu da budem ponosan na moje igrače. dinamičniji. Parižani su bolje krenuli - poveli su 4:1, zatim 10:7, ali je onda proradio motiv i vrela krv u venama Budvana koji igraju bez greške i ubrzo dolaze do 16:15. Uslijedila je super serija Vojina Ćaćića za 19:17, ubrzo su izjednačili Parižani, a zatim Budvanska rivijera zahvaljujući fenomenalnim blokerima Šuljagiću i Markoviću, te Falaskiju dolazi do tri set lopte (24:21). Ipak, nijesu ih iskoristili, ali su set dobili zahvaljujući tehničaru iz Italije koji se ispod mreže bacio na stranu rivala i spasio loptu kod rezultata 26:25, da bi zatim Bojić istu pretvorio u poen. Posljednji set je pripao gostima koji su konstantno držali konce igre u svojim rukama. Primakli su se Budvani na 12:13, ali to je bilo sve, jer Sidibe nije dao potpuni preokret.

TABELA B. Rivijera – Pariz 2:3 Jihostroj – Rešovija 0:3 1. Rešovija 4 3 1 2. Pariz 4 3 1 3. B. Rivijera 4 2 2 4. Jihostroj 4 0 4 5. kolo - 12. decembar 18.00 - B. Rivijera - Rešovija 20.30 - Pariz - Jihostroj

10 8 6 0

Crvene nijanse šarale su rukometno nebo devedesetih godina prošlog vijeka, dame iz Danske stvarale su renesansu, a koliko je “vojska” sa sjevera Evrope bila moćna najbolje govori nadimak koje su Dankinje tada dobile - “čelične dame”. Taj nadimak se, ipak, nikako nije uklapao uz ime jedne rukometne umjetnice, najbolje igračice ove zemlje svih vremena, djevojke koja je na parketu živjela za atrakciju sve ostalo je dolazilo poslije toga. Ona je Anja Andersen, uz Svetlanu Kitić, zvanično najbolja rukometašica u istoriji ove igre. ● Atlanta za sva vremena Krunu karijere heroina naše priče doživjela je u Atlanti, na Olimpijskim igrama 1996. godine, kada su “čelične”, predvođene Anjom i Kamilom Andersen, Hejdi Astrup, Anet Hofman i ostalim šampionkama, u epskom finalu nakon produžetaka srušile Južnu Koreju (37:33). Bilo je to prvo olimpijsko zlato za danski ženski rukomet u istoriji, a koliko je uticalo na njegov razvoj u toj zemlji najbolje pokazuje podatak da je Danska Olimpijske igre osvajala i nakon Anje Andersen - 2000. i 2004. godine. A sa Anjom? Još jedno Svjetsko prvenstvo (1997) i dva evropska (1994. i 1996). “The iron ladies” su terorisale, Anja je uživala stvarajući magiju na parketu, ali jedan san kao igračici ostao joj je nedosanjan... ● Sa Bojanom i Majom dočekala Ligu šampiona U klupskom rukometu Anjini uspjesi bili su daleko skromniji. Osvajala je nacionalna prvenstva u Norveškoj i Njemačkoj, ali Liga šampiona ostala je samo san - sve dok se ova genijalna igračica sa parketa nije preselila na klupu. Svoje snove dosanjala je kao trener danskog velikana sa istoka zemlje, Slagelsea, kada je na terenu imala nove dvi-

Lična karta Ime i prezime: Anja Andersen Datum rođenja: 15. 02. 1969. u Odenzeu (Danska). Karijera (igračka): Stjernen, Vejle Alested, ASH 72, IF Jarl Arden, Alborg, Ikast, Viborg, Bekelaget, Bremen, Bekelaget. Karijera (trenerska): Slagelse (od 2000. do 2008), Kopenhagen (od 2008. do 2010), Olkim (2011). Igrački uspjesi (klupski): Šampion Norveške sa Bekelagetom (1992. i 1999), šampion Njemačke sa Bremenom (1994. i 1996), Kup Njemačke sa istim klubom (1994. i 1995). Igrački uspjesi (reprezentativni): Zlato sa Olimpijskih igara (1996), šampion svijeta (1997), šampion Evrope (1994. i 1996). Trenerski uspjesi: Tri puta osvajač Lige šampiona sa Slagelseom (2004, 2005, 2007), tri puta šampion Danske sa istim klubom (2003, 2005, 2007). * Godine 1997. proglašena za najbolju rukometašicu svijeta. je umjetnice, nove dvije ikone ženskog rukometa - naše Bojanu Popović i Maju Savić. Super “trio” vodio je “crveno-crne” do tri krune u Ligi šampiona - Anja je sada plesala pored terena, Bojana i Maja na njemu. Sada su sve tri u nekim novim ulogama, a neke nove rukometašice od danas u Srbiji (na Svjetskom prvenstvu) sanjaju da jednog dana budu uz rame rukomentnim božanstvima - mnoge naše Crnogorske na pravom su putu da to postanu. K. Bošković * Sljedećeg petka: Paolo Maldini


Sport 31

PETAK, 6. 12. 2013.

Jesmo u krugu favorit, ali mi ćemo pričati na terenu: Katarina Bulatović

Pričaćemo na terenu ZA CRNU GORU - SVI

Kapitenka Marija Jovanović i prva opcija u napadu Katarina Bulatović jedva čekaju da počnu utakmice na Svjetkom prvenstvu: Obećavamo da ćemo se boriti kao što ste navikli od nas Miloš Pavićević

S

a kapitenskom trakom oko ruke prošle godine je podigla pehar namijenjen najboljoj ženskoj rukometnoj reprezentaciji u Evropi... A sada će uraditi sve da zajedno sa drugaricama opet obraduje malu ponosnu naciju na brdovitom Balkanu - Marija Jovanović jedva čeka da počne Svjetsko prvenstvo (6 - 22 septembar) u Srbiji.

I raduje je činjenica što Crna Gora opet živi za rukomet. I za crvene dame... “Rezultatima na prethodnom takmičenjima zaslužili smo pažnju. Sada nas čeka težak ispit. Dobro smo trenirali, napeti smo, emocije su pomiješane, pa svi čekamo da utakmice počnu”, rekla je juče kapitenka Mara Jovanović.

●M  ara: Teško sa Korejom Htjele ili ne, reprezentativke su na SP među favoritima - šampionke sa Starog kontinenta, imaju srebrnu medalju sa Olimpijskih igara. “Ono što možemo da obećamo jeste da ćemo se boriti kao što smo vas i navikle na prethodnim takmičenjima. I vjerujem da ćete

svi biti uz nas bez obzira na sve”, jasna je poruka Marije, koja će sa ekipom prvi put tlo beogradskog Pionira osjetiti u subotu od 14:45 časova. “Nadam se da ćemo dati sve od sebe”. A premijerna predstava je zakazana protiv Južne Koreje. Uvodne utakmice su često najteže. Uvijek je tako... “Nemamo priliku da često igramo protiv njihovih igračica u Evropi. Iskreno, to će biti jedna od težih utakmica, ali mi ćemo odigrati kako znamo i nastojaćemo da napravimo željeni rezultat. Koreja je kvalitetna ekipa zato moramo biti oprezne i maksimalno angažovane”, kapitenski priča članica ruske Astrakanočke.

Bošković: Djevojke treba dočekati šta god da se desi Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Predrag Bošković vjeruje u djevojke, ali se ne opterećuje rezultatom... “Reprezentacija se okupila prije deset dana, koliko su imale vremena za pripreme. Djevojke su svojim rezultatom zaslužile da ih ispratimo na naj-

bolji način, te da ih dočekamo bez obzira na to koji rezultat naprave u Srbiji. Bilo koji rezultat ne može poremetiti i izbrisati ono što su dame napravile do sada, niti poremetiti njihove karijere”, rekao je Bošković, koji je zahvalio Prvoj banci Crne Gore jer je uvijek uz žensku reprezentaciju.

● Kaća: Jesmo favoriti, ali...

revanš za finale Evropskog prvenstva 2012. “I mi jedva čekamo utakmicu sa njima. Norveška hoće da nam se revanšira, a mi želimo još jednom da ih pobijedimo”, uvijek je optimistična djevojka koja je u svakom slučaju prva napadačka opcija selektora Dragana Adžića. EURO i Mundijal su dva različita takmičenja jer je sistem drugačiji - poslije grupe na SP slijedi osmina finala. Ta faza gdje igra 16 reprezentacija nije ostala u lijepom sjećanju “zlatnim lavicama”. “Teži je sistem, jer poslije grupne faze nemamo prava na grešku. Svi znamo šta se dogodilo u Brazilu kada smo ispali od Španije u osmini finala i završile na 11. mjestu. Uradićemo sve da se to ne ponovi”. Akcenat se uporno stavlja na Južnu Koreju i Francusku, ali Holandija se ne smije potcijeniti - nezgodne su. “Odlična su reprezentacija. Biće mnogo teško protiv njih. Mnogi ne znaju da je Holandija eliminisala jednu Rusiju koja je fenomenalna reprezentacija, tako da to dovoljno govori o njima”, poru-

čila je na kraju sjajna Kaća, koja od ove sezone brani boje mađarskog Đera. Ali taj Đer je sada potpuno u drugom planu, jer će uslijediti onaj čuveni urlik: Za Crnu Goru - svi!

GRUPA B - NIŠ

GRUPA C - ZRENJANIN

GRUPA D - NOVI SAD

Danska Brazil Srbija Japan Kina Alžir 6. decembar 18:00 - Srbija - Japan 7. decembar 18:00 - Brazil - Alžir 20:15 - Danska - Kina

Norveška Poljska Angola Španija Argentina Paragvaj

Mađarska Njemačka Rumunija Češka Tunis Autralija

7. decembar 15:45 - Angola - Argentina 18:00 - Poljska - Paragvaj 20:15 - Norveška - Španija

7. decembar 15:45 - Mađarska - Češka 17:00 - Njemačka - Australija 19:15 - Rumunija - Tunis

Bivša Marina saigračica iz Budućnosti i Olkima Katarina Bulatović takođe jedva čeka da istrči na teren. “Šta smo pričali - pričali smo, šta se pisalo - pisalo se... Startujemo u subotu, a to je najvažnije”, rekla je Kaća juče. Ko su favoriti? Crna Gora je tu u vrhu jer je loše 11. mjesto sa prethodnog rukometnog Mundijala u Brazilu izbrisano uspjehom na EP i Olimpijskim igrama. “Norveška je jedan od najvećih favorita. Brazil, Koreja i Francuska su uvijek kvalitetne, Srbija je domaćin... To su favoriti, a među njima smo i mi. Međutim, Crna Gora će pričati na terenu. Prva utakmica je najvažnija, poslije ćemo pričati mnogo više”, riječi su Katarine Bulatović.

● N eće se ponoviti Brazil Mediji u Norveškoj redovno pišu kako jedva čekaju okršaj sa Crnom Gorom - priželjkuju

GRUPA A - BEOGRAD CRNA GORA Holandija Kongo Južna Koreja Francuska Dominikanska Republika 7. decembar 14:45 - CRNA GORA - Južna Koreja 17:00 - Francuska - Kongo 19:15 - Holandija - Dominikanska republika 8. decembar 18:15 - Kongo - CRNA GORA 10. decembar 18:15 - CRNA GORA - Dominikanspa republika 11. decembar 20:30 - Francuska - CRNA GORA 13. decembar 20:45 - CRNA GORA - Holandija


Srećan put zlatne lavice: rukometašice Crne Gore sa stručnim štabom pozirale su uoči početka jučerašnjeg treninga fotoreporteru Dnevnih novina Vedranu Iliću

XXI Svjetsko prvenstvo za rukometašice - srbija (6 - 22. decembar 2013.)

Zlatne lavice krenule po novu zlatnu medalju

Odbrojavanje se bliži kraju, Mundijal kuca na vrata - rukometašice Crne Gore, aktuelne evropske šampionke, srebrne sa Olimpijskih igara u jutarnjim satima putuju za Beograd Miloš Pavićević, Miloš Antić

P

rije dvije godine u Brazilu razočarale su naciju osvojenim 11. mjestom, ali im je možda baš takav (očajan) rezultat bio potreban da u naredna 24 mjeseca steknu status božanstva - rukometašice Crne Gore, koje su u protekle dvije godine prošle su oput od pakla do raja, u ranim jutarnjim satima putuju za Beograd, u novu avanturu, na novo Svjetsko prvenstvo.

Glavni grad Srbije bio je taličan crvenim danima prošle godine (nezaboravno zlato na Evropskom prvenstvu nakon epskog finala protiv Norveške i pravog revanša za poraz u finalu OI u Londonu), a velelepna Kombank arena vječno će ostati urezana u sjećanjima svakog Crnogorca. Grupna faza sada se igra u Pioniru, ali niko ne sumnja da će 17 djevojaka za koje će svakog dana kucati srca armije navijača, prave stvari prikazivati tek po selidbi u najveću dvoranu na Balkanu. Ustalom prognoze kladionica, rukometnih stručnjaka, navijača, ma svih jasno govore da Crna Gora u Srbiju stiže kao jedan od glav-

nih favorita za zlato. Ne može ni biti drugačije kada na Mundijal stižete sa krunom evropskog prvaka i srebrom na grudima sa Olimpijskih igara u Londonu. “Zadovoljstvo je što malu Crnu Goru vide kao jednog od favorita na ovako jakom takmičenju, ali taj status smo radom i rezultatima zaslužili”, istakao je Dragan Adžić, selektor zlatnih lavica, koji je svjestan da se sve reprezentacije svijeta sada posebno pripremaju za Crnu Goru: “Doživljavaju nas drugačije, bave se nama do detalja, isto kao što smo se mi bavili njima ranije. Siguran sam međutim da u ovoj ekipi postoji još pro-

Adžić: Neka nas opet prozivaju zbog odbrane Stil igre koji forsira Dragan Adžić i u Budućnosti i u nacionalnom timu prepoznatljiv je širom Evrope. Ratnička odbrana dominira i samo se adekvatnom defanzivom dobija utakmica. “Ta odbrana će ponovo biti naš adut, moja filozofija je da se odbranom dostora za napredak, da budemo još konkurentniji i bolji od ostalih”. Za selektora Crne Gore, vjerovatno i za svakog fana aktuelnih evropskih šampionki, najvažnije je da je kompletna ekipa na okupu. Povreda nema, sve djevojke su zdrave, spremne i maksimalno motivisane da naprave još jednu veliku stvar za Crnu Goru. “Imamo isti tim sa prethodnog velikog takmičenja, čime malo koja reprezentacija može da se pohvali. Djevojke su došle sa ogromnom željom

Koreja? Nije najvažnija, ali je izuzetno bitna Crvene dame šampionat počinju sjutra u 14,45h u Pioniru protiv nezgodne Južne Koreje. Dragan Adžić svjestan je težine zadatka na otvaranju. „Individualno su agilne i brze, sa do-

sta promjena ritma i atipičnim načinom igre u napadu, dok ih u odbrani karakteriše zona 3-3. Dosta smo im, kao i svakom rivalu, posvetili pažnje.

To nije presudna utakmica, koja puno odlučuje, ali nam mnogo znači zbog atmosfere i nastavka takmičenja“, potencirao je važnost premijere selektor Adžić.

bijaju mečevi i osvajaju trofeji. Forsiraćemo naš sistem, pa neka nas protivnici i na ovom takmičenju prozivajju zbog odbrane”, uz osmjeh je istakao Adžić prisjećajući se optužbi protivnika za grubu igru na Evropskom prvenstvu u Srbiji. i energijom, da nakon svega što su osvojile u karijerama, daju sve od sebe. Kada je takav slučaj, znamo da je sve moguće”. Rukometni maestro ima bezgranično povjerenje u izabranih 17 igračice koje će sa ponosom nositi crnogorski dres na Mundijalu u Srbiji. “Vjerujem u njihov karakter, ljudske i igračke kvalitete i ubijeđen sam da ćemo se vratiti uzdignuta čela i da će i ovo prvenstvo biti zapamćeno po igrama naših rukometašica. Koji će to biti datum, medalja i plasman neće me opterećivati kada budem znao da smo dali maksimum i budemo igrali kako treba. Kroz pet utakmica u grupi vjerujem da ćemo podizati formu i nadam se brzo doći do željene, dočekati 15. decembar (osmina finala) i nadam se biti bolji nego što smo bili 11. decembra 2011”, sjetio se Adžić kobnog meča u Brazilu i poraza od Španije.

CRNOGORSKI TIM U SRBIJI RUKOMETAŠICE Sonja Barjaktarović, Marina Vukčević, Jovanka Radičević, Radmila Petrović, Majda Mehmedović, Biljana Pavićević, Anđela Bulatović, Ivana Božović, Jelena Despotović, Marija Jovanović, Milena Knežević, Katarina Bulatović, Andrea Klikovac, Đurđina Malović, Ana Đokić, Suzana Lazović i Sara Vukčević. SELEKTOR Dragan Adžić TRENER GOLMANA Vlatko Đonović POMOĆNI TRENER Filip Adžić KONDICIONI TRENER Marko Mrak DOKTOR Nikola Bulatović FIZIOTERAPEUT Vladimir Gapić DIREKTOR REPREZENTACIJE Snežana Damjanac GENERALNI SEKRETAR Emir Bešlija


petak, 6. 12. 2013. broj 707 GODINA III

33 žena TAŠNA

Najslađi modni dodatak sezone Ove godine, dizajner Karl Lagerfeld popularnost kultnog parfema “Chanel No.5” odlučio je iskoristiti u kolekciji modnih dodataka. Karl je tako uvrstio u ponudu brenda torbicu u obliku bočice parfema No.5 s prepoznatljivim lancem, i time potpuno zaludio modni svijet. Jednostavna četvrtasta providna bočica koju krasi lanac i fino utisnuta zlatna ploča te naravno prepoznatljiv čep sa logom Šanela sada je dostupna u obliku šarmantne tašne. Modne ikone Miroslava Duma i Aleksa Čang već su prošetale svoje neodoljive primjerke. Ova šarmatna tašna dostupna je kao providna varijanta, a za one koji ne žele da im se vidi šta nose u tašnici postoji i crna verzija.  Ma. I.

COLOR BLOCK

Neki drugačiji manikir DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Obuća koja je za sva vremena Marija Ivanović

I

talijanska kompanija “Tod’s” prepoznatljiva je po obući od kože koju karakterišu udobnost i zanimljiv dizajn. Osim po obući, poznati su i po kvalitetnim tašnama, kaiševima i novčanicima. Brend je jednako popularan kod oba pola, a nedavno je lansirana kolekcija u saradnji sa proizvođačem automobila “Ferarijem”, koja je veoma tražena.

Osnivač prestižne modne kuće Tod’s, Dorino Dela Vale biznis je počeo 1920. godine i to u podrumu svoje kuće. Skromnu radionicu proširio je njegov stariji sin Dijego Dela Vale, koji ju je pretvorio je u fabriku. Veći promet zabilježen je kada je Tod’s počeo proizvodnju obuće koja se počela prodavati u američkim robnim kućama tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Dijego je unio inovativne marketinške strategije ranih osmadesetih godina, koje

su povećale prodaju asortimana, a ono što nije promijenjeno i po čemu su i danas poznati su ručno pravljene cipele. Kada je firmu kupio dizajner Rodžer Vivijer, inače proizvođač luksuznih cipela sredinom devedestih godina, prodaja je porasla velikom brzinom. Tod’s je danas brend koji ima brojne prodavnice širom svijeta, a najviše u SAD, gdje obuću i tašne kupuju žene i muškarci koji drže do stila, a posebno cijene udobnost i kvalitet.

●Asortiman od najfinije kože

Tokom izrade tašni, obuće i aksesoara ovog brenda koristi se samo najkvalitetnija koža. Tokom stvaranja modela, standardi su veoma visoki, pa je koža koja se koristi u izradi cipela i torbi ručno sječena, šivena i specijalno tretirana. Todsovi dizajneri su posebno kvalifikovani umjetnici koji svu svoju kreativnost i znanje koriste tokom rada, pa su i jedna od najsnažnijih karika brenda. Iako su cijene nerijetko visoke, mora se priznati da su proizvod brenda komadi koji se traju vječno.

●Šarmantne mokasine Najpopularniji komad brenda jesu mokasine koje su iz sezone u sezonu sve interesantnije. Ono što je konstantno jeste kvalitetna koža, a gotovo da nema boje u kojoj se ne mogu naći, bilo da su od brušene ili glatke kože. Ova obuću posebno preferiraju žene koje je nose tokom proljećnih i ljetnih mjeseci, a izrada i materijal omogućavaju koži da diše i tokom najviših temperatura. Kako među selebritijima, mokasine su tražene i kod poslovnih dama i gospode, a posebno se ističe model “Gommino”.

●Luksuzne tašne

Za muškarce i žene mokasine sa znakom brenda “ferari” Već 10 godina ovaj italijanski brend udruženim snagama sa Ferarijem proizvodi obuću u ograničenim serijama. Stvorena je idelana cipela za vožnju koja privlači pažnju onih kojima su ekskluzivnost i izuzetan kvalitet imperativ. Antilop mokasine su udobne, fleksibilne, izu-

zetnog dizajna, a imaju i specifičan gumeni đon radi boljeg prijanjanja papučicama automobila. Liniju posebno ističe zaštitni znak “ferarija”. Kako kolekcija obuhvata i ženske modele, ukoliko ste dubljeg džepa, novim parom cipela možete obradovati i “ljepšu polovinu”.

Tašne od najfinije kože u svim paletama boja takođe su poznati proizvod brenda. Luksuzna koža od koje su napravljene moderne i urbane tašne proizvode se u Italiji, a među modelima se ističu “D bag” i “T bag”. Ove godine lansiran je i novi model torbe koja nosi naziv “Sella”. Torba je inspirisana konjičkim sportom, pa njen oblik, baš kao i materijal od kojeg je izrađena, podsjeća na sedlo. Model dolazi u različitim bojama, poput žute, plave i ružičaste, dok je oblik takođe u dvije varijante, udubljenog i ispupčenog gornjeg dijela. Model je dostupan u Tod’s prodajnim objektima po cijeni od 995 eura. Tod’s se još bavi i proizvodnjom naočara za sunce, novčanika, privezaka, zlatnih torbi za lap topove.

Neka vaši nokti ove zime privlače pažnju veselim bojama. Jedan od najprimjetnijih trendova prošle godine bio je francuski manikir, koji više nije klasičan, već se kombinuju različite boje koje na noktima izgledaju sjajno. Ovaj vid uljepšavanja noktiju je svojevrsna tehnika color-block spajanja koji je prvi lansirao brend “Yves Saint Loran”, a od tada su ga počeli pri-

mjenjivati i drugi dizajneri, a zatim je, kako to obično i biva, postao popularan i među ostalim ženama širom svijeta. Ukoliko na noktima volite da imate boje i jedna ste od dama koja se zasitila klasičnog francuskog manikira sa pastelnim tonovima, ovo je idealan predlog za vas. Kombinujete crvenu i narandžastu boju, plavu i zelenu, ljubičastu i rozu boju.

OTKRILA OMILJENE PREPARATE

Čime se Viktorija Bekam njeguje Nastupivši kao gostujuća urednica u decembarskom izdanju pariškog Voga, Viktorija Bekam otkrila je javnosti šta nosi u svojoj kozmetičkoj torbici i koji su to proizvodi bez kojih ne može. Viktorija je poznata po svojoj vitkoj figuri, ali i prepoznatljivom načinu šminkanja. Na radost brojnih obožavateljki otkrila je svoju rutinu koja je čini lijepom. S obzirom na bogatstvo kojim raspolaže, Viktorijin toaletni neseser pun je luksuznih preparata, ali i nekih svakodnevnih koje koriste i ostale žene. Ona, naime, obožava Lancer “Dermatology” proizvode pa na dnevnoj bazi koristi toner/eliksir “Caudalie Eau de Beaute”, dok mejk ap u večernjim satima skida “Johnson’s Baby” vlažnim maramicama. Njene uvijek naglašene jagodice istaknute su bronzerom kuće “Armani”, dok konture usana ističe “Make Up Forever” olovkom za usne, malo tamnijom od boje njenog tena. Najskrivenija tajna Viktorijinog rituala ljepote krije se u kokosovoj vodi, koju pije u velikim količinama kada njen raspored popune intenzivne pripreme za modnu reviju.


34 Žena

PETAK, 6. 12. 2013.

Bebe treba da spavaju same Švedska u kojoj je bilo učestalo da bebe spavaju u krevetu sa roditeljima, sada je odlučila da to više ne savjetuje roditeljima novorođenčadi. “Važno je da djeca mladja od tri mjeseca spavaju u svom krevetu”, kaže za agenciju Frans pres zvaničnica za socijalna pitanja Kerstin Nordstrand. Ovaj novi savjet roditeljima objavio je medicinski časopis Dagens Medicin koji je razgovarao sa profesorom pedijatrije Jermanom Venergrenom. Profesor navodi da su istraživanja posljednjih godina pokazala da postoji rizik od iznenadne smrti novorođenčadi kad spavaju u krevetu sa roditeljima. Međutim, ta praksa je zastupljena u Švedskoj. Jedno istraživanje iz 2001. godine pokazalo je da 65 odsto novorođenčadi spava u krevetu sa roditeljima. Istraživanje iz 2012. godine pokazalo je i da je 29 odsto roditelja u Švedskoj imalo seksualne odnose dok je beba spavala pored njih u krevetu. Britanski medicinski časopis objavio je u maju istraživanje koje je obuhvatilo 1.500 iznenadnih smrtnih slučajeva beba, pokazalo je da se 22 odsto tih smrtnih slučajeva dogodilo u roditeljskom krevetu. U zemljama poput SAD ili Francuske uglavnom se savjetuje da beba spava u istoj sobi u kojoj i roditelji, ali ne i u njihovom krevetu. (beta)

Huffington Post

Kraće živite ako nemate seks Huffington Post popisao je stvari koje radimo, a koje nam definitivno skraćuju život. Sjedite više od nekoliko sati na dan Ako sjedite više od tri sata svakog dana, možete da skratite život za čak dvije godine. Istraživanja su pokazala da čak niti redovna vježbanja ne mogu poništiti negativni uticaj koji dugotrajno sjedenje ima na zdravlje. Zanemarujete prijatelje Na Univerzitetima Brigham Young i North Carolina, upoređujući rezultate 146 istraživa-

nja, otkriveno je da ljudi kojima u životu nedostaju društvene interakcije ranije umiru od onih društveno aktivnih. Isti su istraživači otkrili i da su dugotrajni periodi samoće jednako loši za nas. Vegetirate pred televizorom I dva sata dnevno je previše, tvrde naučnici s Harvarda, navodeći da to može dovesti do povećanog rizika od smrti, bolesti srca, dijabetesa tipa 2. Predugo ste bez seksa Istraživanje među muškarcima pokazalo je da duži period

bez orgazma može značiti 50 posto veće šanse za preranu smrt, u poređenju s onima koji ga redovno upražnjavaju. Ti su rezultati potvrđeni čak i nezavisno o faktorima kao što su godište, pušenje ili društveni status. Trpite naporne kolege Ljudi s kojima radite su ljudi s kojima provodite mnogo vremena, a neostvarivanje dobrih odnosa na poslu moglo bi značiti i da skraćujete sebi život. Prema istraživačima sa Univerziteta u Tel Avivu, ako imate podršku kolega, lakše ćete se nositi sa

stresom i automatski biti zdraviji i duže živjeti. Ne spavate dovoljno (ili možda previše) O spavanju se tupi u svakom tekstu koji je na ovaj ili onaj način vezan uz zdravlje, ali važno je napomenuti da su istraživači s Harvarda zaključili da se životni vijek skraćuje onima koji redovno spavaju manje od pet ili više od devet sati dnevno. To može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka, demencije, debljanja.   (Index.hr)


Žena 35

PETAK, 6. 12. 2013.

RIJEŠITE UČESTALE PROBLEME

Vodite računa o zdravlju Iako ne ugrožavaju život mnoge manje zdravstvene tegobe poput štucanja, žuljeva i nadutosti mogu biti bolne i neugodne. Uglavnom prođu same od sebe, no ako želite skratiti muke nešto možete i preduzeti. Štucanje Neželjeno grčenje dijafragme izaziva zatvaranje glasnice. Naime, one se zatvaraju nakon svake kontrakcije i tada čujemo zvuk ‘hik’. Savjeti

poput brzog ispijanja čaše vode, dizanja obje ruke u vazduh ili zadržavanja daha mogu pomoći. Prekidaju tok disanja i dijafragma se opušta. Ako vaš stari trik protiv štucanja ne pomogne, imajte na umu kako bi ono trebalo prestati nakon nekoliko minuta. Ljekaru se obratite ako traje duže od tri sata ili uzrokuje otežano disanje i gutanje. Žuljevi Uske i tijesne cipele mogu prou-

zrokovati nakupljanje tečnosti između gornjih i donjih slojeva kože i tada nastaju neugodni žuljevi. Naravno, mogu ih uzrokovati i opekotine i druge povrede kože. Žuljeve je najbolje ne dirati. Ako morate ‘probušiti’ žulj, dobro operite ruke, koristite sterilnu iglu kako bi tečnost iscurila van i nemojte uklanjati gornji sloj kože koji pokriva žulj. Ako područje oko žulja postane crveno ili se pojavi tečnost koja nije providna, javite se ljekaru. Nadutost Ovaj vrlo neugodan osjećaj punog želuca može nastati zbog niza razloga. Ponekad je uzrok prevelika količina hrane, a nadutost može biti i posljedica sindroma iritabilnog crijeva. Iako je vježbanje vjerovatno posljednja stvar na koju biste se odlučili, žustra šetnja od 10 ili 15 minuta pomaže. Protiv nadutosti se možete boriti i tako da područje iznad pupka masirate pet minuta kružnim pokretima. Ukočen vrat Vrat koji je u određenom, neprirodnom položaju duže vrijeme (dok koristite laptop ili mobilni) neće vam to zaboraviti. Mišići se mogu istegnuti i ukočiti. Osvijestite svoje držanje. U kancelariji namjestite sto, stolicu i računar u onaj položaj koji će vam omogućiti najugodnije obavljanje radnih zadataka. Isto pravilo primijenite i kod kuće. Ako se stanje ne popravi ni nakon nekog vremena i uz upotrebu lijekova protiv bola, obloga i masaže, posjetite doktora. Ispucale usne Koža na usnama je puno tanja od kože na ostatku lica i ne sadrži lojne žlijezde pa brže dehidrira. Ako imate naviku jednostavno jezikom prijeći preko suvih i ispucalih usana – nemojte. Time pogoršavate situaciju. (Magazin.hr)

KORISNO

Hrana za bolji san Mnoge namirnice sadrže u sebi stvari koje pozitivno djeluju na ugodan san. Postoji hrana koju nije preporučljivo jesti u večernjim terminima, a ima i one koja je odlična za još bolji noćni odmor. Samo je nemojte jesti neposredno prije odlaska u krevet. Orasi - Izvor triptofana. Triptofan je aminokisjelina koja se u tijelu transformira u neurotransmiter serotonin, hormon neophodan za dobar san. Osim toga, jedno je istraživanje pokazalo da orasi sadrže vlastiti izvor melatonina, koji može pomoći da brže zaspite. Bademi – Bogati su magnezijem, mineralom potrebnim za kvalitetan san. Neka su istraživanja pokazala da osobe s nižim nivoom magnezija otežano spavaju.

Sir i krekeri - Neki vjeruju da šolja toplog mlijeka može pomoći za bolji san, ali istina je da je zapravo svaki mliječni proizvod dobar za kvalitetan san. Kalcij, koji se nalazi u siru, jogurtu, mlijeku..., olakšava korištenje triptofana. Zelena salata - Ako za večeru jedete zelenu salatu, ona može pomoći da ugodnije spavate jer sadrži laktucin – supstancu koja pomaže pri opuštanju i izrazito mirnom i lakom snu. Tuna - Riba kao što je tuna i losos bogat je izvor vitamina B6 koji je tijelu potreban kako bi proizvelo melatonin i serotonin. Ostale namirnice bogate vitaminom B6 su bijeli luk i pistaći. Čaj od kamilice - Ima umirujuća svojstva i odličan je izbor prije spavanja. Ona je vrlo dobar lijek za smirenje. (Avaz)


36 Žena

PETAK, 6. 12. 2013

KUPUS I RASOL

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Rožada

SASTOJCI:

6-7 većih šargar epa korijen peršun a veća glavica cr nog luka 3 kašičice kuku ruznog griza žumance kisjela pavlaka pola veze svježe g peršuna biber so ulje

Istopimo šećer da se karamelizuje, pa njime obložimo unutrašnjost kalupa. Miješamo lagano, ne praveći mjehuriće, jaja, šećer, vanilin šećer, koricu limuna i narandže, rum i na kraju mlijeko. Smjesu lagano miješamo do 20 minuta da bude bez mjehurića, pa lagano izlijemo u kalup, pa ga stavimo u dodatnu posudu u kojoj je voda do 2/3 kalupa. Kalup prekrijemo izbušenom folijom da para cirkuliše. Posudu sa vodom i kalupom stavimo u rernu zagrijanu na 200 stepenu na 45 minuta. Zatim skinemo foliju i zapečemo još 30 minuta na 180 stepeni. Rožada je gotova kada počne da se odvaja od kalupa. Ohladite je i servirajte.

Piletina SASTOJCI:

Čorba s povrćem Isjecite crni luk, šargarepu i korijen peršuna na krupnije komade pa propržite na ulju u šerpi u kojoj ćete i kuvati čorbu. Kada ste propržili, nalijte malo vode i dinstajte par minuta da povrće omekša, a zatim ga izblendirajte. Kada ste samljeli povrće nalijte 1,5 l vode, dodajte so i biber i kuvajte na umjerenoj vatri pet minuta. Nakon pet minuta dodajte kukuruzni griz i kuvajte još minut. Za to vrijeme umutite žumance sa pavlakom i začinite čorbu. Pustite da proključa. Sklonite sa šporeta i pospite sjeckanim svježim peršunom.

Riznica vitamina i dobrog zdravlja

1 pile 150 g suve slani ne 200 g kisjele pa vlake 2 dl bijelog vina 1 veza peršuna 1/2 kašičice orig ana 1,5 dl ulja 0,5 dl konjaka biber so

SASTOJCI:

Isjeći pile na komade i posoliti. Propržiti slaninu sitno sječenu, pa dodati pileće meso. Dinstati oko 20 minuta. Pobiberiti i umiješati sjeckan peršunov list, origano, vino i konjak. Dinstati još 15 minuta. Kada meso omekša sipati u njega kisjelu pavlaku umućenu sa biberom. Ovako pripremljena piletina je dobra uz pire krompir.

150 gr šećera 1 l mlijeka 12 jaja kesica vanil še ćera 40 ml ruma korica jednog lim una i jedne narandže 250 g šećera

Stara poslovica kaže da ko drži do zdravlja jede kupus. Bogatstvo kalijuma, gvožđa, magnezijuma, sumpora i bakra, manjih količina natrijuma, te povoljan odnos kalcijuma i fosfora osigurava maksimalno iskorišćavanje kalcijuma u organizmu i čini ovu namirnicu vrlo korisnom po naše zdravlje. Kupus je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, prirodna namirnica gdje je čovek uspio da poboljša odnosno da joj poveća nutritivna svojstva kroz proces kisjeljenja. Višegodišnja istraživanja potvrđuju da se kupus po sadržaju vitamina C može slobodno mjeriti s limunom i pomorandžom (u 100 g kupusa ima 50 mg vitamina C). Pored toga, kisjeli kupus krije pravo blago piridoksina (vitamin B6), bez kog bjelančevine uopšte ne bi bile iskorišćene. Takođe, kisjeli kupus je izvor niacina (vitamin B3), potrebnog za ćelijsku energiju, cjelokupni metabolizam, razmjenu materija u mozgu. Rasol Kod nas je poznato da je rasol napitak koji se odomaćio kao lijek za sve tegobe vezane za probavni trakt te kao narodni lijek za smanjenje oteklina na zglobovima. Međutim, malo je poznato da je sok od sirovog kupusa bogat ne samo vitami-

nom C, već i ljekoviti napitak širokog spektra. Naime, eksperimentalno je dokazano da se sokom od svježeg kupusa uspješno liječi čir na želucu i upala debelog crijeva. Sok od svježeg kupusa podstiče razmjenu materija u ćelijama i povoljno djeluje na sluzokožu crijeva. Pomiješan sa sokom od šargarepe i repe, rasol, je odličan napitak za osobe koje imaju manjak kalcijuma. Takođe se preporučuje ženama u srednjim godinama kako bi se zaustavio proces osteoporoze. Ljekovita svojstva Kisjeli kupus, ne samo da ima izuzetna nutritivna već i ljekovita svojstva poput: 1. Poboljšava raspoloženje 2. Organizam čini otpornim na stres 3. Aktivira razmjenu materija u mozgu 4. Pomaže stvaranju crvenih krvnih zrnaca 5. Stimuliše rad ćelija i djeluje pomlađujuće 6. Pomaže kod izgradnje kostiju 7. Reguliše i smanjuje količinu masnih materija i holesterola u krvi 8. Jača imunitet i povećava snagu mišića 9. Doprinosi obnavljanju istrošenog vezivnog tkiva (Kodren)

UKUSNO

PREPORUKA

Palenta sa prelivom

Ukusne salate za sve prilike

Ukoliko ste u nedoumici šta da pripremite za ukusan obrok, nudimo vam savršeno rješenje. Palenta s pečurkama uvijek je dobitna kombinacija. POTREBNO JE: 160 g praziluka ili crnog luka 650 g paradajza 400 g svježih šampinjona 200 g kuvanog paradajza 15 g sjeckanog peršuna 15 g sjeckanog lista celera 200 g palente 3-4 čena bijelog luka 0,5 dl bijelog vina so bosiljak

začini po ukusu PRIPREMA: Palentu skuvajte po uputstvu sa kesice, sipajte je u tepsiju i, kada se ohladi, oblikujte po želji. Praziluk sitno isjeckajte i dinstajte na ulju dok ne omekša. Dodajte šampinjone isjeckane na listiće, dinstajte još desetak minuta, a zatim ubacite paradajz kome ste prethodno skinuli ljusku. Dodajte sjeckani bijeli luk, dinstajte oko 30 minuta, pa sipajte kuvani paradajz i sve pažljivo izmiješajte. Na kraju sipajte bijelo vino i začinite bosiljkom. Tim sosom prelijte palentu.

Impresionirajte goste tako što ćete da im ponudite tri nove ukusne salate, a da pritom sačuvate i kućni budžet. TJESTENINA SA SIROM POTREBNO JE: 300 g tjestenine po želji 10 svježih listova origana 4-5 kašika maslinovog ulja srednji krastavac 2 paprike malo paradajza 100 g bijelog sira 4 mlada luka 300 grama jogurta 3 kašike mlijeka 2 češnja bijelog luka 15 zelenih ili crnih maslina PRIPREMA: Skuvajte tjesteninu i procijedite, dodajte svježe listiće origana i kašiku maslinovog ulja. Krastavce očistite i izvadite im sjeme i isjeckajte, kao i papriku. Dodajte u tjesteninu. Dodajte masline i paradajz. Preliv ili umak: U posudi izmiješajte jogurt, tri kašike maslinovog ulja, mlijeko, nasjeckani bijeli luk i posolite. Sve zajedno zamiješajte. SALATA OD BOSILJKA I BADEMA POTREBNO JE: crvena paprika 4 kašičice maslinovog ulja 100 g badema

200 g bosiljka 250 g bijelog sira 300 g mladih tikvica 125 g crnih maslina lepinja Za preliv: 125 ml maslinovog ulja 4 kašike soka od limuna 2 kašike meda 2 kašičice origana biber PRIPREMA: Zagrijte roštilj ili teflonski tiganj. Pecite papriku isječenu na četvrtine dok gornja strana ne potamni. Isjecite je na trake i ostavite na stranu. Sve sastojke za preliv stavite u malu posudu i dobro protresite. U tiganju zagrijte kašiku maslinovog ulja, dodajte bademe i pržite dok ne potamne. Sve

sastojke stavite u činiju za salatu, prelijte i služite uz lepinju. Umjesto bosiljka možete upotrijebiti svjež spanać, brokoli ili zelenu salatu. JABUKE I SIR POTREBNO JE: 4 nakisele jabuke 150 g bijelog sira 100 g oraha (isječenih na polovine) 2 glavice zelene salate 1,5 dl maslinovog ulja 0,5 dl sirćeta so i malo meda PRIPREMA: Jabuke oljuštite i isjecite na kolutove. Zelenu salatu operite, isjecite i pomiješajte s jabukama. Bijeli sir isječen na kocke ubacite u salatu. Sve začinite. Pospite salatu orasima i prelijte s malo meda.


MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

PETAK, 6.12. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem luks stan u centru Bara. 145 m2. Tel.069/030-832 Prodajem stan 98m2 sa garažom 23m2, blizu mora, Baošići. Tel.067/500-562 Prodajem 2 stare kamene kuće sa 1.200m2 placa, Krimovica, blizu Budve. Tel.067/500-562 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

I

PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog. Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar P

Novaka Miloševa 32

IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj. Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Renta apartmani sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking. Podgorica. Tel.069/690-193

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

SOBE Izdajem dvokrevetnu sobu (kuhinja, kupatilo) studentima blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta, Palade. Tel.069/305-363, 067/555-065

POSLOVN I PROSTOR Prodajem magacin 830m2 plus 100m2 kancelarije na asfaltnoj površini od 3.500m2, Donja Gorica. Tel.069/156-269

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

IZDAVANJE

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611115, 069/611-115

PLACEVI Prodajem ili tražim investitora za izuzetan plac sa pogledom na more blizu Herceg Novog, 1.100m2199.000. Tel.067/291-117

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051


38 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

PETAK, 6.12. 2013.

MALI OGLASI Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Moleraj- gletovanje -tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021-056 “Cepter esmerald” servis za ručavanje za 12 osoba, neraspakovan, prodajem 1.100 eura. Tel.069/945-400 Potrebna garancija za asistenta palube na kontejnerima MSC. Tel.069/639-054 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem metalnu kasu, teška 350 kg, sa dvije brave. Tel.068/020-366 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem metalnu skelu sa žabicama 140m2. KO Zoran. Tel.069/509-302 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

LIČNO Muškarac srednjih godina želi društvo slobodne žene do 50 godina. Tel.067/460-473 Lijep momak trazi žensku srodnu dušu, stambeno i materijalno situiran, za vezu ili zajednički život, Podgorica! Tel.067/808-263

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

PETAK, 6.12. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106

Vozovi/Trains Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/Bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes

BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:30 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:23 20:10 21:15 23:15

Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Mamac/r TaÄ?no 1 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija:Staklen dom/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni Talk Show-Ĺ˝iva istina Talk Show-VeÄ?e sa Ivanom Ivanovićem Film:Policijska akademija 2

PRVA TaÄ?no 1 13.00

06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r NauÄ?no – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Robin Hud Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve Vijesti

RTCG 1 Robin Hud 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uŞivo 11:50 City 12:00 Paparazzo lov/r 13:00 Farma uŞivo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uŞivo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Grand show 23:00 Farma Şurka 03:40 City

06:45 09:50 10:00 10:40 11:00 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:50 21:00 22:00 22:15 22:25 23:40 01:55

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija:Prija/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija:RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Ubistvo Vijesti Serija: Sport Serija: Internat Film: Drvo Ĺživota Serija: Ubistvo/r

PINK Serija: Simar 15.00

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

07:00 10:15 10:30 10:45

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film: Žurka 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film: Real 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film: Glasnici 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA GLASNICI Atlas 21.15

09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.50 14.40

Nakon ĹĄto DĹžes u alkoholisanom stanju napravi prometnu nesreću u kojoj umalo strada njen mlaÄ‘i brat Ben, on od ĹĄoka zanijemi. DĹžesina porodica se tada odluÄ?uje na preseljenje i to na farmu u Sjevernu Dakotu. No Ä?ini se kako pravi problemi upravo tamo poÄ?inju. DĹžes i Ben svjedoÄ?e neobjaĹĄnjivim dogaÄ‘ajima no kada kaĹžu svojim roditeljima nailaze na nerazumijevanje. S obzirom da je DĹžes izgubila povjerenje svojih roditelja, a Ben ne moĹže izreći ono ĹĄto je vidio.

16.10 17.00 19.30 20.15 21.00 21.30 22.15 23.00 00.00

Strni dok. program Serija:Fleť point Muzika Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda/r Vijesti Odbojka(m):-LŠ:Budvanska Rivijera-Pari Volej/r Koťarka(Ş)-MZRKL: Budućnost Volkano-R.Korać/r Strani dok. program/r FIFA WC 2014: Žrijeb Dnevnik 2 Sav taj sport StiŞu bebe Serija: Sestra Tereza Serija: Fleť point Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: FleĹĄ point 22.15

11:00 15:15 15:45 17:15 17:45 18:45 19:30 20:00 20.30 21:15 21:50 22:05

Uz jutarnju kafu – uŞivo Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu Ekstremno Smijeh kao lijek Svijet Sporta – premijerno Loto - uŞivo Smijeh kao Lijek Zabavni magazin Info tip/r Dobitnici Svijeće i svijećice

777 Loto - uĹživo 19.30

19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na toÄ?kovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na toÄ?kovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 13.10

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 09:55 Vesti RTS 10:00 Razglednica 10:30 Na skriveno te vodim mesto 10:55 Vesti RTS 11:00 Svedoci vekova 11:45 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Ubistvo 13:30 Evronet 13:35 Ciklus: Ĺ˝ene scenaristi 14:50 Gastronomad 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Bela laÄ‘a 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 Ljubav na sahrani 22:50 Vesti RTS 22:55 Ubistvo RTS 2 07:12 Verski kalendar 07:23 Bili jednom pronalazaÄ?i 07:49 Bio jednom svemir 08:16 Bio jednom Ä?ovek 08:42 Bili jednom istraĹživaÄ?i 09:08 TumaÄ?enje knjiĹževnog dela 09:24 Petar Drugi Petrović NjegoĹĄ 09:43 Ars praktika 10:03 Moj ljubimac 10:30 Ĺ˝ivot i standardi 11:00 Bardovi teatra 12:00 SolistiÄ?ki koncert Maje Rajković 12:33 Metropolis 13:00 Trezor 14:00 TumaÄ?enje knjiĹževnog dela 14:16 Petar Drugi Petrović NjegoĹĄ 14:35

Ars praktika 14:55 Tehnologije 15:25 Datum 15:30 Emisija iz ekologije 16:00 Link 16:25 Braća Karamazovi (2009) 17:15 Rukomet - Svetsko prvenstvo (Ĺž) 17:50 Rukomet - Svetsko prvenstvo (Ĺž) 19:30 Bio jednom Ä?ovek 20:00 Dokumentarni program 20:30 Lov i ribolov 21:00 MuziÄ?ki program 22:00 Kontekst 21 22:30 Vidik 23:30 Hronika festivala nauke 00:00 Sergej Ćetković ĹĄou HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:12 Na vodenome putu 10:57 ni DA ni NE 11:47 Vijesti iz kulture 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:23 TV kalendar 12:36 Nasljednica s Vendavala 13:19 Reporteri 14:11 Abeceda zdravlja 14:21 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:43 RijeÄ? i Ĺživot 15:13 Indeks 15:43 LijeriÄ?ari i zdraviÄ?ari 16:14 Puna kuća Raera 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:06 I to je Hrvatska 18:21 Znanstveni krugovi 18:55 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:03 Vrijeme 20:09 Drevni Egipat: Ĺ˝ivot i smrt u dolini kraljeva 21:13 Noćni brodovi 22:58 Dnevnik 23:18 Sport 23:21 Vrijeme 23:23 Vijesti iz kulture 23:36 MuĹĄkarci koji mrze Ĺžene 02:02 BoĹžićna pljaÄ?ka

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 18:20 19:00 19:25 20:00 21:00 21:25 21:30 22:30 00:00

SvjeŞi u dan Crtani filmovi IT Networking /r. Anegdota iz Şivota Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program Civilizacije Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz Şivota IT Networking PG Raport Info Montena SHOP Auto Shop Film: Taminokeri 2dio Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop 21.30

DANAS U GRADU HRT 2 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:06 Dok vas nije bilo... 11:50 Hotel dvorac Orth 12:37 Na zapovijed, glavni kuharu! 13:02 BoĹžićna pljaÄ?ka 14:28 Glazba, glazba... 14:55 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:18 Briljanteen 16:00 Regionalni dnevnik 16:32 Gustav 16:40 Ĺ˝drijeb za nogometno SP 2014. 18:40 Beaver Creek, SAD: Super G (m) 20:04 Korak u Ĺživot 21:41 NaĹĄi dani - priÄ?e o hrvatskom rocku 22:39 Umorstva u Midsomeru 00:10 Noćni glazbeni program HBO 10:15 Beskrajna priÄ?a 2 11:45 PreobraĹžaj 13:20 Vesela buka 15:15 Misija: Spasiti BoĹžić 16:50 Recept za zaljubljivanje 18:15 Filmovi i zvezde 18:40 Skubi Du u cirkusu 20:05 Na istok i dole 20:35 Devojke 21:10 Uzvratni udarac 22:00 Podzemni svet: BuÄ‘enje 23:30 Atlas Oblaka 02:20 Pelikanova krv FOX LIFE 09:05 Ĺ apat duhova 09:55 Emili Ovens 10:50 Najbolji kuvar 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Rodiću njihovu bebu 13:35 Princeze: Long Ajlend 14:30 Tori i Din: Bajkovita venÄ?anja 15:25 Najbolji kuvar 16:20 Kako je biti Erika 17:15

Kako je biti Erika 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 BoĹžić u NedoÄ‘iji 22:45 Emili Ovens 23:40 Iznenada u sedamdesetoj 01:25 Ĺ apat duhova FOX CRIME 09:30 Pisac i detektiv 10:25 Pisac i detektiv 11:25 Pisac i detektiv 12:25 Novi stari sluÄ?ajevi 13:35 Red i zakon 14:30 VajtÄ?epel 15:35 SluÄ?ajni partneri 16:35 Prevaranti 17:40 Prevaranti 18:45 Prevaranti 19:45 Novi stari sluÄ?ajevi 20:55 Red i zakon 21:50 Ubrzana istraga 22:55 Detektiv na Floridi 23:55 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 00:55 Imitator 01:50 Milosrdna Grejs 02:40 Ubrzana istraga ARENA SPORT 11:00 Lyon - Toulouse 13:00 Dinamo - Hajduk 15:00 Hamburger SV - KĂśln 17:00 Greatest Club Teams: Nottingham Forest 17:30 Greatest Club Teams: Celtic 18:00 Pregled ABA lige 18:30 The Football Review 19:00 Nike najava kola 19:30 Magazin Lige ĹĄampiona 20:00 Najava kola 20:30 Marseille - Nantes 22:30 Highlights 23:00 Game Day 23:30 Extra 00:00 Professional Poker Tour 01:00 Najava italijanske lige 01:30 Pregled ABA lige 02:00 Anaheim – Chicago

BIOSKOP CINEPLEXX

DostavljaÄ? 17:45; 20:00; 22:00; Jimmy P. 22:40; Odumiranje 19:30; MraÄ?ne ulice Menhetna 19:00; Niko 2 15:00; 16:30; Bitka godine 18:00; Safari u Africi 3D 15:30; Igre gladi, lov na vatru 17:10; 19:45; Savjetnik 20:30; 22:30; Plan bjekstva 17:20; 21:15; Vojna akademija 16:45; Malavita 21:30; Legende u Vegasu 20:15; 22:15; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 18:15; Kumba 3D 16:00; Grozan ja 2 3D 16:15; Ĺ trumpfovi 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

IzloĹžba-Kvadrat 19.00

Izdanje 6. decembar 2013.  

Dnevne novine