Izdanje 28. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

20

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

hiljada eura prikupljeno je u akciji koju je inicirala CTU za spas sezone na sjeveru

UTORAK, 28. 1. 2014. BROJ 749/ GODINA III

NESREĆA ●11

●4

FOTO: Vedran Ilić

Auto u Morači, vozaču ni traga

NAKON NEOČEKIVANOG IZBORNOG USPJEHA

S

lužbeni automobil marke “pasat” Hipo Alpe Adria banke iz Podgorice izvučen je juče iz Morače u mjestu Dobrakovo, prema Kolašinu. Za volanom, prema sumnjama policije, nalazio se Beograđanin Saša Lapčević (41) koji juče ni-

je pronađen u blizini vozila. Ronilački tim iz Bijele i policijski službenici danas će nastaviti potragu za vozačem. Danilo Mijajlović za Dnevne novine je rekao da će osim za vozačem “pasata” tragati za još dvije osobe koje su nestale.

BIJELO POLJE ● 14

Građani protiv prodaje Vunka

U

organizaciji lokalnog odbora DF, grupe NVO, Sindikata nezaposlenih Crne Gore, Udruženja invalida rada, bivših radnika fabrike i Udruženja penzionera Bijelog Polja, juče je ispred fabrike “Vunko” održan

skup građana povodom licitacije za prodaju. Predsjednik lokalnog odbora DF Slavko Fuštić obavijestio je skup da su uspjeli “pritiskom i prijetnjama najavljenog okupljanja” da ponište za juče zakazanu licitaciju za prodaju “Vunka”.

OD SJUTRA U DNEVNIM NOVINAMA

U susret Sočiju: sadaddas asd Specijal Zimske čarolije

SINDIKAT ● 8

KOLAŠIN ●13

Zovu inspektore da “pročešljaju” Univerzitet

Odbornici traže 100.000 eura

PODGORICA ● 10

O Nove srpske demokratije je već tužio lokalnu upravu, jer kako tvrde, više ne mogu da čekaju da im se izmire dugovanja po osnovu naknada za odbornike i rad političke partije. Prema nezvaničnim informacijama trenutna dugovanja Opštine za naknade odbornicima

Prijeteći pištoljem opljačkao kuću policajca

O

su oko 100.000 eura, a neki odbornici nijesu primili ni euro po tom osnovu još od prve polovine 2011. godine. Nekolicini odbornika Nove i još mnogim njihovim kolegama iz opozicije sada iz opštinske kase duguju skoro po 4.000 eura. To je juče za DN potvrdio i sekretar za finansije Luka Medenica.

ŽENA MOMČILO OTAŠEVIĆ ● 23

Popularnost mi mnogo godi

2

AKTUELNO

UTORAK, 28. 1. 2014.

EDITORIJAL

STRAH

Borba protiv diskriminacije postala opterećenje za Vladu NOVAK USKOKOVIĆ urednik

NE TALASAJ

Srpski ministar privrede Saša Radulović podnio je prošle sedmice ostavku, jer nije dobio dovoljnu podršku za set reforskih i sistemskih zakona. Ostavka je došla samo nekolikosati prije nego što je i cijela Vlada pala, odlukom najjače političke partije Srpske napredne stranke da predloži skraćenje mandata Vlade. Mnogi bi pomislili da je potez Radulovića u suštini populistički, jer odlazi kada i odlaze i svi, ali meni se čini da je to jedan novi kvalitet u regionu.

Suština motiva za odlazak je nedovoljna politička podrška za predložene reforme odnosno promjene zakona o radu, stečaju i privatizaciji.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da je ministar želio da se ti zakoni predlože odmah i bez čekanja uprkos otvorenom protivljenju sindikata. Posebno je interesantno što je imperativno tražio da se propisi stave na dnevni red Skupštine do 1. februara. Nakon što je premijer Ivica Dačić odlučio da se još jednom ispitaju rješenja u zakonu, Radulović se odlučio na ostavku, ne želeći da gubi vrijeme. Jasno je poručio da ne želi da odlaže reforme. Ovakvim stavom Radulović pokazuje neophodnu samostalnost u odlučivanju i vođenju resora za koji je dobio mandat. E, to je nešto što fali Crnoj Gori. Nedostaje joj ljudi koji će imati svoj stav i koji će da stoje iza toga. Potpuno je neprihvatljivo da se institucije ili čak regulatori na tržištu kriju iza riječi “nemamo komentar”. Pa tako recimo Centralna banka neće da saopšti svoj stav u vezi sa tvrdnjama bivšeg guvernera Ljubiše Krgovića iako su sve isti ljudi u toj instituciji. Isto tako i saga o kreditima CKB, koja svakodnevno puni stupce pojedinih novina, prolazi bez stava nadležnog regulatora.

Kada se ne želi dati jasan i precizan stav, jasno je da je lako naći izgovor. Međutim, svi u državnim institucijama i organima nijesu dobili zaduženja da nemaju stavove već da stvari rješavaju. Ta opterećenost odnosno sagledavanje političkih prilika prije nego li se nešto ocijeni nije u nadležnosti regulatora ili drugih organa. Svako mora imati stav, pa ukoliko je on suprotan od onoga što misli Vlada ili neko drugi, nije problem.

Ono što je problematično jeste da u Crnoj Gori sigurno neće skoro se pojaviti neki Radulović koji će imati jasan cilj da sprovede reforme, ali isto tako i da ode ukoliko nema podršku svojih kolega za preduzeto. To je nešto što će neminovno morati da dođe kad-tad, pa i u Crnu Goru jer su ljudi i institucije bez stava potpuno u modernim i razvijenim demokratijama potpuno prevaziđene i znatno utiče na njihovu relevatnost. Zato je vrijeme da se mnogi probude iz dubokog sna.

Meteo 07:00 16:52

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Centar za građansko obrazovanje i Centra za antidiskriminaciju EKVISTA, optužili su Vladu Crne Gore da je odgovorna za netransparentnost rada Savjeta za zaštitu od diskriminacije, koje je, po ocjeni ove dvije NVO, opterećenje za Vladu i njenog šefa Mila Đukanovića. Izvršna direktorka CGO-a i generalni direktor EKVIST-e Daliborka Uljarević i Milan Šaranović, inače članovi Savjeta, poručili su da ih raduje otvaranje priče o radu Savjeta za zaštitu od diskriminacije u crnogorskim medijima.

Oni su naveli da, kao članovi Savjeta, koriste priliku da doprinesu ustanovljavanju jasnih procedura rada tog tijela, njegove transparentnosti, neselektivnosti u razmatranju tema i inicijativa, kao i dosljednoj osudi svih brojnih oblika diskriminacije koju građani i građanke Crne Gore trpe. No, kako su napomenuli Uljarević i Šaranović, taj prostor, posebno u posljednjih pola godine, u samom Savjetu je sužen, te najčešće ostaju usamljeni u svojim naporima.

Uljarević i Šaranović navode da Savjet predstavlja opterećenje za Vladu zbog činjenice da na sjednicama tog tijela odbijaju da “klimaju glavom” na izvještaje i inoformacije koje im se podnose ili da podižu ruke na unaprijed pripremljene zaključke.

“A zaključci su takvi da se svako ko ih pročita može zapitati: što će Crnoj Gori Savjet za zaštitu od diskriminacije kad diskriminacije po tim izvještajima i informacijama i nema”, poručili su čelni ljudi CGO-a i EKVIST-e.

Uljarević i Šaranović navode da je,

nedavno održani okrugli sto “Ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2013.” bio prvi događaj od osnivanja ovog tijelo na kojem je trebalo da budu predstavljeni njegovi učinci.

Kako su rekli, očito iza tih učinaka članovi Vlade nijesu mogli ili smjeli lično stati niti su željeli da direktno razgovaraju sa mnogima koji su imali možda za njih neprijatna pitanja.

Kako su rekli, skup se zbog izostanka praktično svih članova Vlade, izuzev sekretara Savjeta i savjetnika premijera Jovana Kojičića i njegove neodgovorne moderacije, uz uskraćivanje prava predstavnicima NVO da se otvori diskusija, pretvorio u svoju suprotnost.Stoga je napuštanje tog skupa, po njihovim riječima, bio legitiman čin koji je ispunio svrhu jer

je javnost vidjela da nije sve “ružičasto” kako neki članovi Vlade pokušavaju da predstave. Uljarević i Šaranović su poručili da je Savjet favorizovao diskriminaciju prema LGBT osobama.

“Iako smo mi jedni od prepoznatljivih inicijatora da se prava LGBT osoba aktuelizuju u Crnoj Gori, nikada nećemo pristati da se radom na unapređenju tih prava zataškaju problemi u zaštiti ljudskih prava i sloboda brojnih ranjivih grupa, poput lica sa invaliditetom, žena, Roma, mladih, žrtava političke diskriminacije, bivših ovisnika od narkotika”, nabrajaju oni.

Po njihovim riječima, očigledno je da bi otvaranje tih tema ili obrada pojedinačnih slučajeva direktno ukazivala na odgovornost članova Vlade, pa možda i nekih članova Savjeta.

EBRD SOCIETE GENERALE MONTENEGRO

Novac za stambene kredite Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijediće Societe Generale Montenegro banci kredit od deset miliona eura za finansiranje dugoročnih stambenih kredita građanima u Crnoj Gori.

Iz EBRD-a je saopšteno da će se sredstva koristiti za kreditiranje stanovništva u vrijeme kada je pristup finansijama ograničen, a kontinuirano kreditiranje važno za oporavak domaćeg tržišta stambenih kredita. Šef kancelarije EBRD-a u Podgorici Đulio Moreno rekao je da taj ugovor ima veoma važnu svrhu.

“On prosječnom građaninu ili porodici u Crnoj Gori olakšava pristup stambenim kreditima, ali i podržava oporavak stambenog tržišta i srodnih industrija”, kazao je Moreno.

On je dodao da su nove kreditne aktivnosti u Crnoj Gori posebno važne tokom ekonomskog oporavka, kako bi se zemlja vratila na put stabilnog i održivog rasta, prenosi Mina-biznis.

U Societe Generale Montenegro

EBRD obezbijediće Societe Generale Montenegro banci kredit od deset miliona eura za finansiranje dugoročnih stambenih kredita građanima

banci su, kako je navela njen direktor Branka Pavlović, veoma zadovoljni nastavkom saradnje sa EBRD-om.

“Poslije prethodnih uspješnih projekata u podršci malim i srednjim preduzećima (MSP), odlučili smo da proširimo obaveze prema crnogorskim građanima u njihovom pristupu vlasništvu nad nekretninama”, saopštila je Pavlović.

Ona je kazala da banka tim projek-

tom učestvuje u oporavku privrede, posebno u sektoru nekretnina.

Kredit EBRD biće obezbijeđen iz Finansijskog okvira za zapadni Balkan i Hrvatsku. Njegov cilj je poboljšanje finansijskog posredovanja i podrške bankama i nebankarskim finansijskim institucijama, u obezbjeđivanju sredstava privatnom sektoru, uključuju i i podršku finansiranju stambenih kredita.

PRODAJA U BEOGRADU

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto, do talasasto.

Vjetar, umjeren do jak istočni na otvorenom jugoistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Pretežno oblačno sa kišom, u višim oblastima susnježicom i snijegom.

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

2 4 5 5 4 -2 -4 -6 -4 -3

SJUTRA

7 8 10 10 9 4 2 -1 2 4

min oC max oC

3 4 6 5 5 0 -1 -4 -2 0

9 10 11 12 11 6 4 0 4 6

Pretežno oblačno povremeno sa uglavnom slabom kišom a u višim predjelima povremeno slab snijeg.

Poslije podne duži periodi suvog vremena sa djelimičnim razvedravanjem.

Sačuvati sindikalnu imovinu Povodom izjave ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića da je to ministarstvo zainteresovano da za potrebe Ambasade Cme Gore u Beogradu preuzme puno vlasništvo nad sindikalnom imovinom u Domu sindikata, Unija slobodnih sindikata Crne Gore ističe da Vlada to pitanje mora rješavati na nivou državne imovine Crne Gore i Srbije, izuzimajući sindikalnu imovinu u rješavanje ovog pitanja.

“Iskreno rečeno, ne sumnjamo da će se ministar ‘dogovoriti’ sa kolegama iz SSCG-a, jer su se jednom već ‘dogovorili’ oko petogodišnjeg zakupa te sindikalne imovine vrijednog

(da crnogoska javnost zna) najmanje 600.000 eura (a kod SSCG zakupljuju i drugu sindikalnu imovinu)!

Zašto se ne bi dogovorili i o prodaji sindikalne imovine koju su cnogorski sindikati naslijedili u Domu sindikata nakon raspada državne zajednice Srbije i Crne Gore, kada tu imovinu SSCG nije mukotrpno sticao pa će je lako i prodati, a još su i u milionskim dugovima”, ističe sekretar USSCG Srđa Keković.

Na taj način, dodaje on, Vlada, namjerno ili nenamjemo, direktno finansira civilni sektor i to, što je još značajnije, sindikat koji po principima MOR-a mora biti nezavistan od vlasti i političkih partija.

Prema njegovim riječima, ukoliko Vlada istraje u svojoj namjeri da otkupi pomenuti prostor, čija se tržišna vrijednost kreće do 10 miliona eura, kojim putem bi ova imovina bila trajno otuđena prije okončanja sudskog postupka, članovi USSCG bi i na taj način, unaprijed, ostali uskraćeni za prava koja im po osnovu diobe imovine pripadaju.

“Ako Vlada Crne Gore hoće principijelno da se ponaša, a morala bi svojim primjerom građanima pokazati šta je to principijelnost, ni na koji način ne bi smjela doprinijeti otuđenju sindikalne imovine i na taj način se direktno umiješati u sindikalne stvari”, ističe Keković.

AKTUELNO 3

UTORAK, 28. 1. 2014.

akcija nto

Skupljeno 20.000 eura za spas propale sezone Tamara Klikovac (CdM)

U

akciji koju je iniciralo Crnogorsko turističko udruženje (CTU) do sada je prikupljeno oko 20.000 eura od turističke privrede za dodatne programe zabave i animacije u ski-centrima, saopšteno je CdMu iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). U Kolašinu i na Žabljaku čekaju turiste. Podsjećamo, zbog nedostatka snijega NTO otvorila je poseban žiro-račun za prikupljanje finansijskih sredstava koja će biti utrošena na realizaciju zabavnih sadržaja u crnogorskim ski-centrima i oko njih.

Cilj je da se animiraju turisti da sa prvim povoljnim uslovima na skistazama u što većem broju posjete zimske turističke centre.

U međuvremenu i nebo je pogledalo turističke poslenike i ljubitelje zimskih aktivnosti. Pao je prvi veći snijeg i nakon duže pauze otvoreni su ski-centri “Kolašin 1450” i “Javorovača”.

“U ski-centru Kolašin juče je boravilo 400 ljudi, dok je oko 150 skijaša odlučilo da dan provede na Javorovači”, kazala je za CdM portparol NTOCG Jelena Popović.

I nakon idilične nedjelje u ski-centru “Kolašin 1450”, još je rano govoriti da li će i koliko biti uspješna zimska sezona. U Turističkoj organizaciji Kolašin nijesu mogli da nam kažu koliko ima trenutno gostiju u tom gradu. Međutim, jedno je sigurno -

nema ih ni približno koliko ih je bilo prethodnih godina.

“Zbog vremenskih uslova, turista je znatno manje. Ovog vikenda je palo više snijega, pa je bilo skijaša na stazama, ali se nadamo da će u narednom periodu biti mnogo više gostiju”, kazali su za CdM iz TO Kolašin.

Još nezadovoljniji su na Žabljaku.

Ski-centar “Savin kuk” je zatvoren, snijega je nedovoljno, a to je uslovilo i da hoteli i privatni smještaji budu prazni.

“Trenutno u hotelima boravi 30 gostiju, dok ih u privatnim smještajima ima 15. Od tog broja 25 je domaćih gostiju”, kazali su za CdM iz Turističke organizacije Žabljak.

Ako uporedimo sa prošlom godinom, danas na Žabljaku boravi četiri puta manje turista.

“Na ovaj dan 2013. godine u hoteli-

Na Žabljaku četiri puta manje gostiju nego prošle godine; Ski-centar Durmitor ma na Žabljaku bilo je smješteno 128 gostiju. Nadamo se da se da će se situacija narednih dana promijeniti”, očekuju u TO Žabljak.

Boljoj posjećenosti i padavinama nadaju se i u NTO-u.

oslobođenje aušvica

“Zbog nedovoljne količine snijega za bezbjedno skijanje ski-centar “Savin kuk” nije otvoren, ali sa povoljnim vremenskim uslovima i dovoljnom količinom snijega očekujemo da ubrzo bude otvoren i on,

kao i “Vučje”. Stoga očekujemo i veći broj turista”, kazala je za CdM Jelena Popović.

U tu svrhu, NTO će nastaviti da organizuje ski-karavane, kako iz Podgorice tako i sa primorja.

bez gej lokala

Čas sjećanja na žrtve holokausta Hotel Splendid je za sve jednak Preživjeli u holokaustu i izraelski zvaničnici obilježili su juče 69 godina od oslobođenja nacističkog logora smrti Aušvic, na ceremoniji kojoj je prisustvovala velika grupa od oko 60 izraelskih poslanika. U isto vrijeme u njemačkom parlamentu u ponedjeljak je održan “čas sjećanja” na sve žrtve nacionalsocijalizma.

Jučerašnja ceremonija u memorijalu Aušvic-Birkenau, kako prenose e-novine, upriličena je povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, koji su ustanovile Ujedinjene nacije u znak sjećanja na šest miliona žrtava holokausta i milion i po žrtava Aušvica, uglavnom Jevreja.

Dvadesetak preživjelih prošlo je kroz kapiju s ozloglašenim natpisom “Arbeit Macht Frei” (rad oslobađa) i položilo je vijence na bivšem Zidu smrti, gdje su zatočenici, mahom članovi poljskih snaga otpora, pogubljeni.

Pola izraelskog parlamenta, Kneseta, se pridružilo preživjelima i jevrejskim zvaničnicima cijelog svijeta u obilasku baraka od crvene cigle, gdje su izloženi predmeti koji su pripadali žrtvama i lista sa imenima 4,2 miliona Jevreja stradalih u holokaustu, navodi AP. Na posebnoj ceremoniji u dijelu gdje je bio logor Birkenau čuli su priču jednog od preživelih u Maršu smrti. Tokom marša je umrlo 15.000

ljudi, nakon što su nacisti počeli da bježe pred sovjetskom armijom januara 1945. godine i primorali zatočenike koje su još noge služile, da marširaju ka zapadu po izuzetno hladnom vremenu.

Lider izraelske opozicije Isak Hercog, koji je predvodio delegaciju iz Izraela, rekao je da je tako mnogo poslanika stiglo “da plače, ali takođe

da ne zaboravi da se takav užas može ponovo dogoditi”.

“Aušvic je ovdje, Aušvic se desio, Aušvic je moguć, Aušvic će zauvijek biti svedočenje o crnoj rupi koja prijeti da proguta ljudsku istoriju i istoriju jevrejskog naroda. Nema presedana užasima koje je naš narod pretrpio ovdje i širom Evrope”, rekao je Hercog.

I gejevi stradali NVO Queer Montenegro je povodom dana sjećanja na holokaust poručila da se moramo podsjetiti da su pored Jevreja, osoba sa invaliditetom, Roma i politički nepodobnih, žrtve holokausta bili i homoseksualci koji su prije pojave nacističke zločinačke ideologije u većim gradovima Njemačke javno uživali svoja prava na različitost.

“Progon gej muškaraca bio je nemilosrdan. Oko 100.000 gej muškaraca je uhapšeno, a 50.000 poslato u zatvore. Njih čak 15.000 odvedeno je u koncentracione logore smrti. Fašisti su za lezbijke imali plan da služe kao mašine za rađanje arijevske ‘čiste’ djece.”, navodi se u saopštenju Queer-a.

dobro ni za turustičku ponudu, kako na jugu koji posjeti veći broj turista, tako i na sjeveru Crne Gore.

“Ako se specijalizujete za jedno, onda tjerate drugo. Mislim da je loše da na svoje lokale stavljamo oznake seksualne orijentacije. Svakako će te lokale zaobilaziti oni koji su heteroseksualci, pa čak vjerujem da bi pojedini namjerno provocirali vlasnike ‘gej frendli’ lokala, ali i sve one koji bi boravili u njemu. Za tim nema potrebe, takva turistička ponuda bi svakog odbila, makar u Crnoj Gori. Želim integraciju u društvo, a ne separaciju”, poručuje Ratković.

Mišljenje dijeli i Žarko Radulović koji poručuje da oznake “gej frendli” nikome ne trebaju.

“Ukoliko bi se takav kafić otvorio, to će odbiti jedan dio ljudi. U isto vrijeme, znatan broj ljudi će doći u taj lokal jer razmišljaju - ako je LGBT zajednica tamo bezbjedna, onda će i meni biti lijepo. Poenta cijele priče je da se Crna Gora pozicionira kao toleranta država, i da napokon pokažemo da smo prihvatili različitosti. To nećemo uspjeti ako označimo pojedine lokacije kao naklonjene gej orijentisanim osobama”, tvrdi Radulović.

Do tolerancije ne idemo pravim putem; Radulović

saradnja mine i cdt

Pokrenut NATO info-servis Objavljivanje informacija o NATO u specijalizovanom informativnom servisu, koji su pokrenuli agencija MINA i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), dobar je način da građani budu bolje informisani o svim aspektima članstva u Alijansi, ocijenjeno je iz Vlade.

CDT i informativna agencija MINA pokrenuli su specijalizovani in-

Prema najava LGBT Forum Progres i LGBTIQ Asocijacija Queer Montenegro Podgorica će uskoro dobiti prvi centar za zabavu, provod i kulturu, a čitava Crna Gora mapu turističkih i ugostiteljskih objekata u kojima će LGBT osobe biti dobrodošle. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja CTU i suvlasnik hotela “Splendid” Žarko Radulović u izjavi za portal CdM poručuje da taj hotel neće imati gej kutak, niti bilo kakve oznake, jer su svi jednaki, a vrata otvorena svima. “‘Gej frendli’ lokala u Splendidu nikada neće biti. Ali neće biti ni lokala za neke druge, već će za sve biti jednako. Jer to tako mora biti. Svi govorimo o toleranciji, a nikako da dođemo do nje jer ne idemo pravim putem. Ovdje ima mnogo diskriminisanih slojeva društva. Pušači su npr. diskriminisani, nepušači takođe. O svemu treba govoriti, a nikoga ne izdvajati”, rekao je Radulović.

Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković za CdM kaže da LGBT populacija ne treba da se separatiše u neka svoja geta, četvrti i kafiće, jer smatra da njihovo seksualno opredjeljenje nije njihova jedina identifikacija. Smatra da to neće biti

formativni servis koji će pratiti proces NATO integracija Crne Gore i čiji je cilj povećanje nivoa informisanosti građana o evroatlantskim integracijama.

Nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović kazao je da je u momentu kada se Crna Gora nalazi na istorijskom raskršću, obaveza svih relevatnih društvenih akte-

ra da objektivno informišu javnost, kako bi građani mogli da sagledaju sve prednosti priključenja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi.

Kaluđerović je naveo da je javni dijalog nužan i da bi u njemu trebalo da učestvuju ne samo predstavnici Vlade i političari, već i predstavnici akademske zajednice, civilnog društva, medija.

4 POLITIKA

UTORAK, 28. 1. 2014.

LOKALNI IZBORI U ULCINJU

DPS dogovorio koaliciju Vešović: U DF-u su zadovoljni kada gube

Nemanja Lacman

D

va dana nakon izbora u najjužnijem crnogorskom gradu, predstavnici političkih partija još sumiraju rezultate. Iz DPS-a, vidno zadovoljni, rekli su za DN da su otvoreni za saradnju sa drugim partijama, te da čekaju najbolju ponudu. Sa druge strane, iz Demokratske unije Albanaca jasno su kazali da će se odazvati na poziv DPS-a ukoliko dobiju ponudu za formiranje nove vlasti u Ulcinju.

Prvi izbori 2014. godine nijesu donijeli velika iznenađenja na političkoj sceni Crne Gore. Demokratska partija socijalista i dalje je najjača stranka u Crnoj Gori, ali za formiranje vlasti u Ulcinju mora ući u koaliciju sa drugima. Kako Dnevne novine saznaju, na poziv DPS-a za formiranje vladajuće koalicije će se odazvati koalicija Zajedno za budućnost Ulcinja, koju čine Demokratska partija, Demokratski savez i Perspektiva i Demokratska unija Albanaca koju predvodi Mehmet Zenka.

Ukoliko najave budu tačne, manji koalicioni partner DPS-a na državnom nivou Socijaldemokratska partija postaće opoziciona partija po četvrti put kao što se desilo i nakon lokalnih izbora u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju.

Iz DPS-a tokom jučerašnjeg dana nijesu krili zadovoljstvo ostvarenim rezultatom.

“U Ulcinju je pobijedila građanska partija. Ono što dalje slijedi jeste da nakon formiranja vladajuće koalicije u našem najjužnijem gradu uspostavimo kontakt i sa-

radnju sa Vladom i svim resornim ministarstvima”, rekao je za DN nosilac liste DPS-a i budući gradonačelnik Ljoro Nrekić.

Prema riječima Nrekića, DPS je otvoren za razgovore sa svim političkim strankama, te naglasio da formiranje vlasti zavisi od uslova koje partije nude za ulazak u koaliciju sa najjačom vladajućom partijom u Crnoj Gori.

“Vratićemo Ulcinju sjaj koji je nekad imao, a građani će, garantujem, to osjetiti već nakon godinu. Nijesmo razmišljali o budućim koalicijima za formiranje vlasti u Ulcinju jer sve zavisi od toga ko nudi najbolje tj. ko traži najmanje uslova. Otvoreni smo za razgovore sa svim partijama”, objasnio je Nrekić.

Mogućnost da DPS formira vlast sa koalicijom Zajedno za budućnost Ulcinja, realna je s obzirom na to da je Demokratska partija koalicioni partner Demokratske partije socijalista i na državnom nivou.

“Evidentan je mali pad u broju glasova u odnosu na parlamentar-

ne izbore. Međutim, siguran sam da uz energiju i zalaganje na sljedećim izborima tog pada neće biti. Što se tiče postizbornih koalicijija, Demokratska stranka jeste koalicioni partner DPS na državnom nivou, ali još nije odlučeno ko će biti vlast u Ulcinju. Nama predstoje prvo razgovori unutar koalicije, nakon kojih ćemo donijeti odluku o mogućim postizbornim koalicijama”, istakao je za DN lider Demokratske partije i nosilac liste “Zajedno za budućnost Ulcinja” Fatmir Đeka.

Sa druge strane, predsjednik DUA Mehmet Zenka nije bio zadovoljan postignutim rezultatom, ističući da ne bi imao ništa protiv da uđe u vladajuću koaliciju.

“Raduje me što su izbori protekli mirno, bez tenzija i uvreda. Vrlo malo novca smo imali za kampanju, zato smo nezadovoljni. Da je bilo više finansijskih sredstava, bolja organizacija bi bila i samim tim i više glasova. Ukoliko nas pozovu u postizbornu koaliciju za formiranje vlasti u Ulcinju, mi se nećemo buniti”, kroz smijeh je rekao Zenka.

Vlast moguća i bez DPS-a Forca može da bude u koaliciji u Ulcinju sa partijama koje su usklađene sa njenim programom i ciljevima, kazao je funkcioner Force Genci Nimanbegu, navodeći da je matematički moguće da albanske stranke formiraju vlast bez Demokratske partije socijalista.

Nimanbegu je kazao portalu RTCG da Forca nije očekivala ovakav izborni rezultat, podsjećajući da ta partija ima tri mandata manje u odnosu na prethodne lokalne izbore. On je ocijenio da

je gubitak glasova uzrokovan teškom situacijom u ppštini koja je preuvaličavana preko nekih medija i političkih struktura.

Upitan da li vjeruje da će Forca biti dio nove vlasti i da li su u toj stranci otvoreni za saradnju sa DPS-om, Nimanbegu je rekao da će Forca svaku buduću saradnju, poučeni iskustvom iz protekle dvije godine, bazirati na osnovu partijskih ciljeva i programa.

“Nećemo žuriti sa izjavama ko su po-

dobni partneri za Forcu. Za nas su podobni svi partneri koji bi radili u skladu sa orjentacijom stranke”, poručio je Nimanbegu.

Prema njegovim riječima albanske nacionalne partije, ako se posmatra ukupan broj mandata, mogu formirati vlast, dodajući da o toj opciji nije bilo razgovora.

“O toj temi, ukoliko bude bilo potrebe, odlučivaće organi Force”, rekao je Nimanbegu.

Loši izborni rezultati kod svih političkih grupacija izazvali bi zabrinutost i uzrokovali bi utvrđivanje političke odgovornosti, samo su kod Demokratskog fronta razlog za optimizam i uvjerenje da će kao logičan slijed seriji poraza doći na red pobjede, kazao je portparol Demokratske partije socijalista DPS Časlav Vešović.

Portparol DPS-a ističe da je nekada tako razmišljao samo funkcioner Fronta Nebojša Medojević, a sada gotovo svi u ovom političkom bloku.

On smatra da će DF takva logika držati u opozicionim klupama još dugo.

“Teško je vjerovati da će i debakl koji su doživjeli u Ulcinju, u kojem je njihova lista osvojila 79 odsto manje glasova od njihovog predsjedničkog

● SNP: ZADOVOLJNI SMO OSTVARENIM REZULTATOM Nakon preliminarnog prebrojavanja glasova u našem izbornom štabu, evidentan je rast broja glasova SNP-a za nekih deset posto u odnosu na rezultate sa proteklih parlamentarnih izbora, rekao je za DN nosilac Izborne liste SNP Ulcinj Andrija Ćetković.

“To znači da je SNP potvrdio trend rasta uprkos kampanji koja je vođena protiv SNP i od strane lokalnih vlasti i partija u opoziciji. Ovaj rezultat je pokazao da svuda gdje SNP izlazi samostalno, ostvaruje stabilan trend rasta, što će doprinijeti stvaranju uslova za realizaciju izbornog programa SNP”, rekao je Ćetković.

● PCG: IMAMO 11 ODSTO VIŠE GLASOVA

Pozitivna Crna Gora zadovoljna je rezultatom koji je ostvarila na lokalnim izborima u Ulcinju.

Iz te partije navode da su osvojili 11 odsto više glasova u odnosu na parlamentarne izbore 2012. godine, uprkos, kako kažu, velikim

kandidata, biti dovoljna opomena da objektivnije prognoziraju ishode izbora i imaju odgovorniji odnos prema građanima koji im daju podršku, koje uporno varaju govoreći im da će oni pobijediti na narednim izborima.

Te priče su siti svi u Crnoj Gori”, naglasio je Vešović.

Prema njegovim riječima, DPS je zainteresovana za bolju konkurenciju na političkom tržištu Crne Gore.

“Ako je cilj i Demokratskom frontu da bude stvarna alternativa vlasti, možda bi većina aktuelnih lidera u tom savezu trebalo da razmisli o kolektivnoj političkoj penziji. Sa njima na čelu opozicije, sve izborne utakmice u Crnoj Gori će imati iste pobjednike”, zaključio je Vešović.

nepravilnostima i zloupotrebama partijskih mašinerija.

“Ovakav rast podrške građana znak je da su zalaganja partije prepoznata i da će zacrtani ciljevi Pozitivne Crne Gore biti ostvareni”, navodi Medijski tim Pozitivne.

Dva odbornika te partije koji će sjedjeti u klupama ulcinjskog parlamenta, tvrde iz stranke, neće biti samo dekor, već će uraditi sve da se ostvare predizborna obećanja.

● BS: ZABILJEŽEN RAST OD 60 GLASOVA

Bošnjačku stranku je podržalo ukupno 255 glasača, čime je ostvarila rast od 60 glasova, odnosno više od 30 odsto u odnosu na parlamentarne izbore.

“Iako nijesmo uspjeli da ostvarimo zacrtani cilj - osvajanje odborničkog mandata, veoma nas raduje da su ovi lokalni izbori pokazali kontinuirani rast povjerenja u Bošnjačku stranku, u svakom izbornom ciklusu, od njenog prvog pojavljivanja na lokalnim izborima 2010. godine”, kazali su iz BS-a.

POLITIKA 5

UTORAK, 28. 1. 2014.

KNEŽEVIĆ

SDP treba da izađe iz Vlade Politički savez Pozitivne Crne Gore i Socijaldemokratske partije morao bi rezultirati izlaskom socijaldemokrata iz koalicije sa Demokratskom partijom socijalsita DPS, što bi bio čin demokratske principijelnosti i početak ozdravljenja crnogorskog društva, smatra funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević.

On je rekao da sklapanje koalicionog saveza Pozitivne i SDP-a za lokalne izbore u Podgorici predstavlja novinu za političke prilike u Crnoj Gori.

“Jedna strana vlasti pravi koaliciju sa opozicionom strankom, a da pritom SDP ostaje i dalje u vlasti, a Pozitivna u opoziciji. Smatram da bi tako sklopljen politički savez morao najmanje rezultirati izlaskom SDPa iz koalicije sa DPS-om, kao činom demokratske principijelnosti i početkom ozdravljenja crnogorskog društva”, kazao je Knežević agenciji MINA. Knežević smatra da bi se svako drugo kalkulisanje i pokušaj zbunjivanja političkog tijela, koje istinski želi promjene, moglo završiti dodatnim slabljenjem, pa čak i političkom marginalizacijom.

Prema njegovim riječima, što se

IZVJEŠTAJ NATO

tiče Fronta, kao najjačeg opozicionog subjekta, svaki projekat baziran na opozicionim vrijednostima biće pozdravljen.

“Kao što imamo i odgovornost da ukažemo i na projekte koji bi dodatno devastirali crnogorsko društvo, a sve pod plaštom zaštite raznih proklamovanih tekovina iza kojih se kriju uglavnom lični interesi”, dodao je Knežević.

On smatra i da je vrlo važno kakav će biti stav državotvornog bloka prema DPS-u u postizbornom periodu.

“Ponavljam da bi bio logično da SDP napusti Vladu, a da li to da uradi sada ili nakon završenih lokalnih izbora stvar je njihove procjene, a to bi i politički i u svakom drugom smislu bilo principijelno”, naveo je Knežević.

A.O.

AZRA JASAVIĆ O TUŽILAČKOM SAVJETU

DF i SNP će biti još slabiji

Koalicija SNP i DF, kako su poručili iz beranskog odbora DPS-a, vremenom će biti još slabija, jer svoju politiku bazira isključivo na neutemeljenim kritikama, prozivkama i omalovažavanjima.

Navodi se da su posljednjih dana opozicioni partneri SNP-DF u Beranama sve svoje snaga usmjerili na medijsku kampanju protiv DPS-a i čelnih ljudi ove partije.

“Koalicija SNP-DF u stvari otkriva svoje pravo lice koje je građanima Berana i te kako poznato još iz vremena kada su udruženi vršili lokalnu vlast u gradu”, saopšteno je iz beranskog DPS-a.

Kako su naveli, postavlja se pitanje da li u opoziciji stvarno vjeruju da su građani Berana zaboravili vrijeme kada su oni bili na vlasti.

“Jer, oni su tada imali, a i sada imaju samo jedan cilj - da zadovolje sopstvene interese i podijele funkcije ne razmišljajući o dobru građana i grada Berana. DPS je tokom posljednjih osam godina, koliko je vodila opštinsku politiku, pokazala da je odgovornost prema građanima prioritet”, navodi se u saopštenju.

Podgoričkim imamima smeta BDZ

Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori održala je sjednicu Predsjedništva stranke na kojoj je izvršena procjena političkog stanja sa posebnim osvrtom na položaj BDZa od osnivanja do danas. Kako je saopšteno iz BDZ, konstatovano je da je osnivanje stranke u Crnoj Gori bio neminovan iskorak u pravcu ostvarivanja političkih prava bošnjačkog naroda, koja su već duži period potisnuta pred prioritetima kojima se skoro potpuno zanemaruje postojanje i interes ovog naroda u Crnoj Gori. Konstatovano je da je osnivanje odbora BDZ-a propraćeno neuobičajenom antikampanjom koju na terenu vode uposlenici iz redova Islamske zajednice u Crnoj Gori, gdje se posebno ističu podgorički imami i drugi vjerski službenici iz ovog grada. Uprkos toj činjenici, članstvo BDZ-a je svakog dana sve brojnije, što je dokaz da BDZ predstavlja pravo osvježenje i pouzdan politički subjekat za afirmaciju i zaštitu prava Bošnjaka u Crnoj Gori.

Reforma zakočena

Potpredsjednica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić ocijenila je da Konferencija tužilaca mora što prije da riješi pitanje Tužilačkog savjeta jer on u nepotpunom sastavu ne može da funkcioniše, dodavši da svako odlaganje onemogućava primjenu ustavnih amandmana o reformi tužilastva.

Ona je agenciji MINA kazala da nepotpuni Tužilački savjet ne može odlučivati o najvažnijim pitanjima iz svoje nadležnosti.

“Tužilački savjet odlučuje većinom glasova prisutnih članova Tužilačkog savjeta. Izuzetno, pri utvrđivanju predloga za imenovanje državnog tužioca, donošenju odluke o imenovanju rukovodilaca državnog tužilaštva i državnih tužilaca ili privremenom udaljenju od vršenja dužnosti, Tužilački savjet odlučuje većinom glasova svih članova Tužilačkog savjeta”, pojasnila je Jasavić.

To pitanje, smatra ona, mora što prije riješiti Konferencija tužilaca u skladu sa Zakonom.

“Ne znam šta je rukovodilo Konferenciju tužilaca kada su predlagali kandidate suprotno Zakonu. Članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za člana Tužilačkog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Tužilačkom savjetu”, pojasnila je Jasavić.

Ta zakonska odredba je, kazala je ona, nedvosmislena, dodavši da tužioce treba naučiti ako su “neznaveni”.

“Ako su izvršavali naloge iz vrha izvršne vlasti, da na ovaj način odlože konstituisanje Tužilačkog savjeta i time odlože primjenu ustavnih reformi, svoj politički zadatak su uspješno završili”, poručila je Jasavić.

OCJENA SNP

Savez Pozitivne i SDP treba poštovati Portparol SNP Aleksa Bečić rekao je agenciji Mina da je promjena izvršne vlasti nužna potreba građana Podgorice, dodavši da je sklapanje koalicionog saveza između Pozitivne i SDP za lokalne izbore u glavnom gradu značajna realnost.

Bečić je ocijenio da novi savez treba poštovati jer se radi o partijama koje na državnom nivou pripadaju jedna vlasti a druga opoziciji.

“Partije su sličnih ideoloških profilacija, čiji su se članovi svojevremeno pretežno najiskrenije zalagali za nezavisnost Crne Gore, tako da je to značajna nova realnost i prije svega to će biti jedna ista politička ponuda građanima”, kazao je on.

Bečić smatra da je optimalno rješenje za promjenu vlasti da se u

Podgorici nastupi sa nekoliko izbornih lista koje garantuju, prije svega, parlamentarni status i imaju istu programsku ponudu.

“Na taj način se s jedne strane animira znatno veći broj opozicionih birača i onih koji su nezadvoljni aktuelnom vlašću i žele da naprave otklon od te politike”, poručio je Bečić.

Kako je ukazao, partije se znatno više angažuju u izbornoj kampanji.

“Imate istu političku ponudu građanima i s druge strane onemogućava se vašim oponentima, u slučaju zajedničkog nastupa, na jednoj izbornoj listi, da koriste tu programsku heterogenost za antikampanju i demotivaciju jednog broja birača koji su odlučili da naprave otklon i žele promjenu vlasti”, smatra Bečić.

Mijenjanje tajnih službi je izazov Generalni sekretar NATOa Anders Fog Rasmusen pohvalio je Crnu Goru u godišnjem Izvještaju tog Saveza, navodeći da je napredak očigledan ali da još ima posla u dostizanju standarda Alijanse.

On je juče u Briselu predstavio godišnji izvještaj NATO-a i najavio planove za ovu godinu.

Rasmusen nije krio zadovoljstvo učinkom tog vojnog Saveza u prošloj godini. Glavna tema bila je Avganistan, ali je dio izvještaja Rasmusen posvetio državama koje imaju apsiracije da postanu članice alijanse, među kojima je i Crna Gora.

“Posebno smo bliske veze ostvarili sa potencijalno novim članicama. Napredak u prošloj godini je očigledan, ali još ima posla u dostizanju standarda NATO-a. Kada je Crna Gora u pitanju, izazovi ostaju bezbijedonosne agen-

cije koje moraju dostići standarde Alijanse i borba protiv korupcije”, rekao je on, prenosi RTCG. Prema riječima Rasmusena, na samitu NATO-a u septembru će se okupiti članice Alijanse, kako bi, kako je naveo oblikovali budućnost te organizacije, koja je snažna, izbalansirana i spremna da obezbijedi sigurnost generacijama koje dolaze.

“Da može biti izbalansirana, Alijansa je to pokazala na Kosovu”, rekao je Rasmusen.

On je kazao da je ponosan kako su pripadnici Kfor-a reagovaili u kritičnim trenucima na Kosovu, nepristrasno i neutralno, poručujući da će tako ostati do kraja njihove misije.

“Cilj nam je da svim građanima Kosova garantujemo slobodno okruženje, slobodu kretanja i bezbijednost”, naveo je Rasmusen.

6 EKONOMIJA PRIVATIZACIJA

EXPORT IMPORT

Srbija najvažniji partner

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za 2013. godinu, prema preliminarnim podacima, iznosila je 2,15 milijardi eura što ukazuje na pad od 1,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci MONSTAT-a.

Izvezeno je robe u vrijednosti od 375,5 miliona eura, što je više za 2,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvezeno je robe u vrijednosti od 1,77 milijardi eura, što je manje za 2,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. “Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 21,2 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 20,1 odsto”, pokazuju podaci MONSTAT-a.

U strukturi izvoza prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji SMTK najviše su zastupljeni Mineralna goriva i maziva - sektor 3, u

Kompanija Adriatic Marinas predstavila je projekat Porto Montenegro na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji je trajao od 18. do 26. januara.

Dizeldorf je bio mjesto susreta 1.650 nautičkih izlagača iz 63 zemlje, koji su prezentovali luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje i opremu za sportove na vodi i uz obalu.

Među izlagačima predstavila su se i najveća svjetska brodogradilišta, uvoznici i zastupnici vodećih svjetskih nautičkih brendova i pomorske kompanije.

To je bio povod da preko 40.000 ljubitelja luksuznih plovila i klijentele prisustvuje svjetskim premijerama u jahting industriji i nautičkom turizmu.

UTORAK, 28. 1. 2014.

iznosu od 108,1 mililiona eura.

Sektor 3 električna energija u iznosu od 95,6 miliona eura i Nafta i naftni derivati u iznosu 11,2 miliona eura. U strukturi uvoza prema klasifikaciji SMTK najviše su zastupljeni proizvodi sektora 0 – Hrana i žive životinje u iznosu od 368,2 miliona eura. Ovaj sektor Meso i prerade mesa u iznosu od 91,8 miliona eura i Žitarice i proizvodi od žitarica u iznosu od 55,3 miliona eura. U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bilu su Srbija - 133,5 miliona eura, Hrvatska - 59,5 miliona eura, Slovenija - 36 miliona eura. Takođe, Srbija je bila glavni spoljnotrgovinski partner pojedinačno u uvozu sa 505,9 miliona eura, zatim Grčka - 149,8 miliona eura i Kina - 142,8 miliona eura.

Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.

E. R.

Sve više ljudi bez posla

Pobjeda i Aerodromi ª na čekanjuº za privatizaciju Savjet za privatizaciju na jučerašnjoj sjednici u plan privatizacije za 2014. nije uvrstio novinsko-izdavačko preduzeće Pobjeda i Aerodrome Crne Gore. Kako je Dnevnim novinama kazao sekretar Savjeta za Privatizaciju Aleksandar Tičić razlog neulaska ovih firmi u plan je što ih resorna ministarstva još nijesu predložila za privatizaciju.

“Za sada se Pobjeda i Aerodromi ne nalaze u planu, ali to ne znači da oni naknadno ne mogu biti uvršteni ukoliko ih nadležna ministarstva predlože”, kazao je Tičić za Dnevne novine.

Vlada je više puta bezuspješno pokušala da privatizuje najstariji dnevni list u Crnoj Gorim a ta privatizacija stala je nakon posljednjeg pokušaja kada je za njenu kupovinu bio zainteresovan sarajevsko izdavačko preduzeće Avaz Roto pres.

Kada je riječ o Aerodromima Crna Gora, po zakonu oni bi tokom ove godine trebalo da budu transformisani u akcionarsko društvo.

Planom privatizacije za 2014. koji je juče usvojen, predviđena je prodaja državnog udjela u Montenegro Erlajnsu, Institutu “Simo Milošević”, Montekargu i hotelskim preduzećima Budvanska i Ulcinjska rivijera. Planirana je i prodaja Novog duvanskog kombinata (NDKP), za koji će naknadno biti utvrđeno da li će biti djelimično privatizovan ili dokapitalizovan. Savjet za privatizaciju planira da privatizuje i Institut crne metalurgije, Fabriku elektroda Piva, Marinu Bar, Poliex i hotel “Park” u Bijeloj.

Ova preduzeća će biti privatizovana metodom prodaje akcija putem javnog tendera, a planiran je i nastavak sprovođenja tendera za

Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), ove sedmice 34.550 nezaposlenih, 0,1 odsto više nego prošle.

Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, porasla sa 14,88 odsto na 14,89 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Od početka godine Zavod je evidentirao 315 novozaposlenih.

Zavod je od početka godine registrovao 23 pripravnika, a izdato je 1.320 radnih dozvola nerezidentima.

Jadransko brodogradilište u Bijeloj, koji je raspisan prošle sedmice.

Tičić je kazao da za sada ne može da saopšti kojom dinamikom će biti obavljena privatizacija preduzeća, ali da će se od zainteresovanih investitora tačno znati kakav će biti njen način i metod.

On je dodao da je Planom predviđena privatizacija ukupnog državnog udjela od 99,89 odsto u Montenegro erlajnsu.

Tičić je saopštio da će valorizacijom turističkih lokaliteta ili preduzeća kroz privatno-javno partnerstvo biti nastavljeno sprovođenje tendera za ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, vojno-turističke komplekse Mediteran Žabljak i Bigovo-Trašte, lokaliteta između Nji-

vica i ušća Sutorine u Herceg Novom, ECOlodge Vranjina i bivše vojne kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku, za koje se u ovoj godini očekuje i zaključivanje ugovora.

Na sjednici Savjeta je u dnevni red uvršten i žabljački Savin kuk, rekao je Tičić.

Tičić je kazao je dodao da je Planom predviđene i privatizacije putem aukcija, ukoliko država posjeduje više od 50.000 eura kapitala i prodajom akcija na berzi. Prilikom privatizacija će, kako je najavio, posebna pažnja biti posvećena socijalnom aspektu.

On je naveo da će prioritet biti uklanjanje barijera za nova ulaganja, koja će Vlada posebno podsticati.

I.B.

510

GORIVO

Iste cijene još dvije sedmice

hiljada eura iznosi početna cijena dijela imovine ovog hotelskog preduzeća

ULCINJSKA RIVIJERA

Pet hiljada metara kvadratnih za pola miliona eura Na aukciji u februaru traži se kupac dijela imovine ulcinjske kompanije

Maloprodajne cijene svih naftnih derivata ostaće nepromijenjene i narednih 15 dana, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva ekonomije.

Tako će i dalje litar eurosupera BMB 98 koštati 1,38 eura, a BMB 95 1,35 eura.

Za litar eurodizela treba izdvojiti 1,27 eura, a eurodizel za komercijalne svrhe 1,05 eura.

Lož ulje u veleprodaji koštaće i dalje 1,23 eura, a lož ulja za grijanje iznosiće 0,95 eura.

“Sljedeći obračun će se, prema Uredbi o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, obaviti 10. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti važiće od 11. februara 2014. godine”, pojašnjeno je iz Ministarstva ekonomije.

Komisija za aukciju Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte pozvala je zainteresovane da se do 14. februara prijave za učešće na javnoj aukciji za prodaju dijela imovine Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera. Početna cijena dijela imovine ovog hotelskog preduzeća iznosi 510.000 eura.

Na prodaju je ponuđeno zemljište ukupne površine pet hiljada metara kvadratnih, koje se sastoji od zemljišta uz vanprivrednu zgradu

od 3.330 kvadrata, poslovne zgrade u vanprivredi, odnosno magacinskog prostora od 1.650 kvadrata, i pomoćne zgrade u vanprivredi od 14 kvadrata.

Potencijalni učesnici na aukciji dužni su da uplate depozit od 25.500 eura na žiro račun Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.

Prijava za učešće na aukciji i potpisan Nacrt ugovora mogu se dostaviti najkasnije do 14. februara do 15 sati, dok će se javna auk-

cija održati 21. februara u zgradi Vlade u 12 sati.

Cijena aukcijske dokumentacije iznosi 1.200 eura. Prijava za učešće na aukciji i potpisan Nacrt ugovora dostavljaju se Komisiji za aukciju. U pozivu se navodi da je održavanje aukcije uslovljeno sticanjem svojstva učesnika najmanje dva učesnika. Zainteresovani, nakon potpisivanja izjave o povjerljivosti podataka, mogu obići imovinu svakog radnog dana od devet do 15 sati. E. R.

EKONOMIJA

UTORAK, 28. 1. 2014.

Upravna zgrada Kombinata aluminijuma

7

PrErADA

Pregovori počinju naredne sedmice Zgrada Prerade

ArbitrAžA

Ivana Cimbaljević

J

ernej Sekolec zastupaće Crnu Goru u sporu oko Kombinata aluminijuma Podgorica koji je pokrenula Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC). Vlada će odluku o arbitru verifikovati u četvrtak. Iz CEAC su ranije juče optužili Vladu da nije imenovala arbitra u roku predviđenom Arbitražnim pravilima. CEAC je pokrenuo ad hok arbitražni postupak protiv države Crne Gore i drugih crnogorskih subjekata u vezi sa Kombinatom aluminijuma i traži 100 miliona eura odštete.

Nakon postupka sprovedenog u skladu sa propisima Crne Gore, Vlada je donijela odluku o imenovanju profesora Jerneja Sekoleca za arbitra u sporu oko Kombinata aluminijuma Podgorica, koji je pokrenula Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC) sa sjedištem na Kipru. Sekolec je rođen u Sloveniji, a živi i radi kao nezavisni arbitar u Beču. Obrazovan je u različitim pravnim sistemima regiona i njegovo iskustvo obuhvata rad u mnogim poznatim arbitražnim institucijama.

Odluku o imenovanju arbitra u sporu Vlada će verifikovati na sljedećoj sjednici u četvrtak, saopšteno je iz Ministarsva ekonomije.

“Vlada ovim putem odbacuje navode CEAC-a o neblagovremenom izboru arbitra. Crna Gora je, u svim postupcima koje preduzima, dužna da poštuje propise, što je učinjeno i u ovom slučaju. U skladu sa pravilima postupka, arbitri imenovani od strane učesnika u postupku pristupiće daljem izboru predsjednika arbitražnog tribunala”, navodi se u saopštenju. Iz Vlade su podsjetili da su zahtevi CEACa protiv Crne Gore u vezi sa ovim slučajem neosnovani, što će biti i

utvrđeno u arbitražnom postupku.

“Kao i svuda u svijetu, pravo je svakog povjerioca da protiv privrednog subjekta koje ne izmiruje svoje obaveze pokrene stečajni postupak, kako bi na taj način naplatio svoja potraživanja. Takođe, u svakoj državi u svijetu svako mora da plaća svoje račune, a KAP to nije radio duži vremenski period, čime je postao insolventan sa dugom prema povjeriocima od preko 350 miliona eura”, objasnili su iz Ministarstve ekonomije. Iz Centralnoevropske aluminijumske kompanije ranije juče je saopšteno da žale zbog toga što Vlada Crne Gore nije mogla da imenuje drugog arbitra

u roku predviđenom Arbitražnim pravilima UNCITRAL-a. Pravni zastupnik CEAC-a Pavel Primakov rekao je da su u toj kompaniji, koja je jedan od najvećih povjerilaca KAP-a, duboko razočarani nespremnošću crnogorske Vlade da blagovremeno imenuje arbitra.

“U više navrata smo tražili od Vlade da pregovara sa nama, kako bismo našli pravedno rješenje za spor. Ignorisanje tog značajnog događaja u postupku međunarodne arbitraže predstavlja još jedan primjer kako se Crna Gora ne obazire na sudski postupak i odražava njeno nepoštovanje stranih investitora”, kazao je Primakov.

Vlada i ostali tuženi su, u skladu sa odredbama arbitražnih pravila UNCITRAL-a, nakon što su dobili obavještenje od CEAC-a o imenovanju prvog arbitra imali rok od 30 dana da informišu tu kompaniju o imenovanju drugog arbitra .

Iz CEAC-a su podsjetili da je taj rok istekao 23. januara.

“Imajući u vidu da su tuženi propustili da to učine, CEAC ima pravo da zahtijeva od Međunarodnog arbitražnog suda Međunarodne privredne komore (ICC) da umjesto tuženih imenuje drugog arbitra”, navodi se u saopštenju. CEAC je pokrenuo ad hok arbitražni postupak protiv države Crne Gore i drugih crnogorskih subjekata u vezi sa Kombinatom aluminijuma. U ovoj kompaniji tvrde da je Vlada postupila nepropisno i da je prekršila ugovore zaključene 2009. i 2010. godine. Ukupna početna potraživanja CEAC-a u ovom arbitražnom postupku iznose 100 miliona eura, s tim što kompanija zadržava pravo da ih poveća.

Pregovori sa potencijalnim kupcima i imovime Prerade - pogona Kombinata aluminijuma, mogli bi početi naredne sedmice, kazao je Dnevnim novinama stečajni upravnik Zoran Janković. Stečajna uprava nedavno je prihvatila ponude nikšićkog Uniproma i Politropus Alternative iz Tivta za kupovinu imovine te fabrike.

“U toku je period predviđen za žalbe, a nakon toga počinju pregovori. Moramo poštovati zakonsku proceduru. Pregovori sa potencijlanim kupcima mogli bi početi naredne sedmice, tokom kojih ćemo pokušati da nađemo najbolje moguće rješenje za obje strane”, obja-

snio je Janković.

Kompanija Uniprom, biznismena Veselina Pejovića, ponudila je milion i po eura za Fabriku valjaonice sa livnicom trake.

Politropus Alternative ponudio je 1,9 miliona eura za Fabriku za preradu aluminijuma. Politropus Alternative je crnogorska kompanija, sa međunarodnim kapitalom. Njen osnivač i vlasnik je Ukrajinac Roman Denkovič. Preduzeće se bavi proizvodnjom industrijskih gasova. Stečajna uprava Prerade raspisala je početkom decembra tender za prodaju imovine po cijeni od 15,25 miliona eura.

I.C.

MEtALAC

O sudbini firme sa Lazovićem Sa jednog od protesta radnika Metalca

PoDstiCAnjE ProizvoDnjE strujE

Naknada niža od jednog centa Uvođenje povlašćene cijene za obnovljive izvore energije je opšte prihvaćena praksa koja proističe iz regulative Evropske unije i kao takva zastupljena je kako u regionu, tako i u Evropi, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije, povodom različitih medijskih navoda i interpretacija Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

“Dakle, ne radi se o rješenju koje je specifično za nas, već o ustaljenoj praksi koju smo u skladu sa našim integracijskim ciljevima u obavezi da preuzmemo. Objavom prvog tendera i izradom prve regulative u ovoj oblasti 2009. godine, definisali smo pravac djelovanja u cilju što bolje eksploatacije obnovljivih

izvora energije, s obzirom na to su ti izvori ekološki najprihvatljiviji, najjeftiniji i, što je jako važno, smanjuju potrebu Crne Gore za uvozom električne energije, a samim tim smanjuju i cijenu iste”, objasnili su iz Ministarstva finansija.

Prema proračunima Ministarstva ekonomije, očekivano opterećenje na računu krajnjih potrošača u ovoj godini biće 0,75 centi, odnosno, na prosječnom računu od 35 eura naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije biće manja od jednog centa. U saopštenju se dodaje da Direktiva o obnovljivim izvorima energije određuje koje podsticajne mehanizme zemlja može da koristi, a investitori koji se odluče za proizvodnju tzv. “ze-

lene energije” sami će odlučiti da li će svoje poslovanje usmjeriti na izvoz ili će krajnji potrošači biti domaćinstva u Crnoj Gori.

“S obzirom na to da je cijena električne energije na tržištu EU, posebno u Italiji, viša od prodajne cijene koju nudi Crna Gora, za očekivati je da kapaciteti obnovljivih izvora energije budu u najvećoj mjeri usmjereni ka izvozu, što podrazumijeva i manje opterećenje na računima krajnjih potrošača. Sa podmorskim kablom koji će povezivati Crnu Goru i Italiju otvara se mogućnost za proizvođače iz obnovljivih izvora da direktno izvoze energiju u tu zemlju, pri čemu ne bi mogli koristiti domaće povlastice, uključujući i povlašćenu cijenu”, zaključuje se u saopštenju.

I.C.

NIKŠIĆ - Nakon više od mjesec dana protesta radnici nikšićkog Metalca očekuju da će se na današnjem sastanku konačno naći rješenje za njihove zahtjeve. Na poziv potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića predstavnici radnika će o situaciji u preduzeću razgovarati u 16 sati u kabinetu Lazovića u Podgorici. Na sastanak, na kojem će se pokušati naći rješenje za probleme radnika Metalca, pozvani su i ministri Vladimir Kavarić, Radoje Žugić, Predrag Bošković, vlasnik fabrike Nikola Furundžić, predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović, kao i predstavnici Investiciono-razvojnog fonda i Unije slobodnih sindikata. Radnici kažu da od sastanka očekuju mnogo.

“Jedino se nadamo da će se nešto povoljno desiti na tom sastanku. Radnici mnogo očekuju, ali ujedno i strepe šta će se na tom sastanku riješiti i koliko će to biti po-

voljno za njih”, istakao je predsjednik sindikata Radisav Jauković.

Prema riječima Jaukovića, situacija među štrajkačima je krajnje zabrinjavajuća. Strpljenje radnika je na izmaku, a zdravstveno stanje većine je ozbiljno ugroženo.

“Situacija je jako loša, radnici su bolesni, a ponajviše nervozni. Zdravstveno stanje štrajkača je izuzetno loše, petnaestak naših kolega zbog upale pluća nijesu više u štrajku”, istakao je Jauković.

Radnici Metalca počeli su štrajk u prostorijama preduzeća 18. decembra prošle godine, nakon mirnih protesta u Nikšiću i Podgorici, zahtijevajući isplatu zaostalih zarada, povezivanje radnog staža, kao i pokretanje proizvodnje. Zaposleni su tokom štrajka imali samo jedan razgovor sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem koji nije rezultirao povoljnim rješenjima.

M.R.

Foto: Milovan Danilović

Sekolec brani Crnu Goru

8 DRUŠTVO

UTORAK, 28. 1. 2014.

SINDIKAT PRELOMIO

Zovu inspektore da ª pročešljajuº Univerzitet

VIJEĆE FPN ODLUČUJE

Sašu Kneževića biraju za dekana Vijeće Fakulteta politčkih nauka (FPN) najvjerovatnije će na današnjoj sjednici tajnim glasanjem izabrati profesora Sašu Kneževića za dekana te univerzitetske jedinice”, saznaju Dnevne novine.

Time će se konačno staviti tačka nakon dva neuspjela pokušaja izbora i završiti višemjesečna kriza na ovom fakultetu. Završnu riječ o predloženom kandidatu imaće Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UO UCG). UO UCG će odluku Vijeća najvjerovatnije aminovati jer su upravo oni postavili Sašu Kneževića za v.d. dekana FPN do završetka izbornog procesa. Izbor Kneževića za v.d. dekana potvrdilo se kao dobar potez jer su nakon toga utihnule uzavrele stasti koje su produkovane tokom minula dva neuspjela izbora.

Saša Knežević potvrdio je DN da će danas Vijeće odlučiti o izboru dekana FPN. Kao jedini kandidat za dekana FPN, Knežević je protekle nedjelje predstavio Program razvoja fakulteta u narednom trogodišnjem periodu.

On je u Programu ukazao na komplikovan proces izbora dekana univerzitetskih jedinica.

“Radi se o činjenici da je za izbor dekana potrebno mišljenje rektora, da rektor imenuje prodekane, da rektor odlučuje o an-

gažovanju i zapošljavanju na fakultetima, odnosno ima kompetencije iz oblasti radno-pravnih odnosa. Reducirana su ovlašćenja vijeća fakulteta, ukinute su katedre, a dekani su dovedeni u poziciju da se bave administrativnim i nastavnim poslovima. Pritom bih dodao da način finansiranja Univerziteta putem unutrašnje preraspodjele, u kojem se smanjuje dio prihoda koji se prenosi jedinicama, a pritom povećava dio rashoda koje će jedinice plaćati iz tog smanjenog prihoda, otvara prostor za neka konfliktna pitanja pa i cjelishodnosti mehanizma odlučivanja i načina izbora organa na UCG”, upozorio je Knežević u Programu.

Podsjetimo da je nakon sukoba na FPN, UO UCG krajem novembra imenovao za vršioca dužnosti dekana Fakulteta političkih nauka Sašu Kneževića.

Sukobi na FPN-u su počeli nakon što jesenas nijesu uspjeli izbori za dekana jer su profesorice Olivera Komar i Nataša Ružić dobile jednak broj glasova. Prethodno je UP UCG poništio u julu prošle godine izbor Sonje Tomović - Šundić za dekana FPN. Prethodna dva izbora za dekana na FPN su, kako su tvrdili u UO UCG, poništeni zbog niza neregularnosti.

M.M.K.

Univerzitetski odbor Sindikata Univerziteta Crne Gore (UCG) hitno će zatražiti od Inspekcije rada da obavi kontrolu na Univerzitetu i fakultetima u pogledu primjene Zakona o radu. Od inspektora zahtijevaju da preduzmu zakonom propisane procedure po pitanju transformacije ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme za sve zaposlene koji su stekli to pravo na UCG. Iz Sindikata Univerziteta, na čijem je čelu Vukašin Zogović, saopšteno je Dnevnim novinama da je odluka o tome donijeta na sjednici nakon višesatne rasprave o primjeni Zakona o radu na zaposlene na UCG, koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme.

“Prihvata se zahtjev Sindikalne organizacije Elektrotehničkog fakulteta koja zahtijeva da se predsjednik Sindikata hitno obrati Inspekciji rada sa zahtjevom da preuzme zakonom propisane procedure po pitanju transformacije ugovora o radu na određeno u ugovore na neodređeno vrijeme za sve zaposlene koji su to pravo po osnovu zakona ostvarili na UCG”, piše u odluci koju je donio Sindikat.

Odlučili su da zaduže Vukašina Zogovića da se obrati Inspekciji rada sa zahtjevom za vršenje inspekcijskog nadzora na UCG, odnosno svim univerzitetskim jedinicama.

Zahtjev će, kako su najavili, dostaviti najkasnije do srijede, 29. januara, glavnoj inspektorki rada Angelini Međedović.

Dnevne novine nedavno su objavile da Sindi-

Rektor Miranović zove na sastanak Nakon odluke SU, iz Sindikata kažu da ih je rektor UCG Predrag Miranović pozvao da tokom sedmice organizuju sastanak delegacija radničke organizacije i UCG na kojem bi razgovarali o pitanjima primjene Zakona o radu na akademsko osoblje i poništenju oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih dodjelom stambenih kredita.

“Istim povodom prije deset dana obratio sam se ministru prosvjete Slavoljubu Stijepoviću, pa sam bio zatečen činjenicom da se i na kat i uprava Univerziteta nemaju zajednički stav o primjeni Zakona o radu.

Uprava Univerziteta (UCG)

UCG planira održavanje sastanka na istu temu. Ubrzo sam dobio poziv iz Ministarstva i u razgovoru sa ministrom obaviješten sam da su pitanja primjene Zakona o radu na zaposlene na UCG, kao i stambena problematika zaposlenih, pitanja koja se mogu riješiti na Univerzitetu i da će tim povodom rektor organizovati sastanak”, kazao je Vukašin Zogović, navodeći da su zbog nemogućnosti da sa upravom UCG riješe pomenute probleme tražili sastanak sa ministrom Stijepovićem. smatra da na saradnike u nastavi, vanredne profesore i docente (akademsko osoblje) treba da se primjenjuje Zakon o visokom obrazovanju, te da shodno tome bi ugovori o radu i dalje trebalo da im budu na određeno vrijeme bez obzira što su na UCG angažovani više od dvije godine.

Zogović poručuje da je stav Sindikata da se i na njih odnosi Zakon o radu, te da oni koji rade duže od dvije godine treba da dobiju ugovore za stalan posao. Prema podacima SU, samo na Univerzitetu na određeno radi oko 200 saradnika u nastavi. Da li će se Zakon o radu odnositi i na akademsko osoblje presudiće inspektori.

M.M.K.

DRUŠTVO 9

UTORAK, 28. 1. 2014.

Kaznili samo jednog ljekara UČINAK INSPEKCIJE

Milica Krgović

N

akon naloga Ministarstva zdravlja, inspektori su u novembru i decembru “češljali” zdravstvene ordinacije i, kako tvrde, zatekli samo jednog ljekara koji je kod privatnika “tezgario” bez odborenja direktora državne matične ustanove. U ovom slučaju kaznu su “popili” doktor i privatna ustanova u kojoj je radio.

Iz Uprave za inspekcijeske poslove kazali su Dnevnim novinama da su u novembru i u decembru prošle godine izvršene zajedničke kontrole zdravstvenih ustanova od strane Zdravstveno-sanitarne i Inspekcije rada. Obavili su, kako navode, 114 inspekcijskih nadzora medicinskih ordinacija.

“Ljekari koji su zatečeni na radnom mjestu imali su urednu dokumentaciju vezanu za dopunski rad, osim u jednom slučaju kada je utvrđeno da ljekar radi bez odobrenja direktora zdravstvene ustanove za obavljanje dopunskog rada shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. U tom slučaju zabranjen je rad ljekaru i izrečena kazna odgovornom licu”, saopštili su odgovorima dostavljenim DN. Iz Uprave nijesu precizirali u kojoj ustanovi je zatečen ljekar koji je radio bez odobrenja.

Najavili su da će inspekcijski nadzor po tom osnovu nastaviti i tokom februara i marta u sklopu planiranih aktivnosti Zdravstveno-sanitarne i Inspekcije rada.

Dnevne novine su početkom novembra objavile da je Ministarstvo zdravlja naložilo inspekciji da u skladu sa nadležnostima sprovede inspekcijsku kontrolu zakonitosti angažovanja medicinara u zdravstvenim ustanovama. Razlog za to su preduzete mjere zdravstvenih vlasti u pravcu uvođenja reda kada je u pitanju

“tezgarenje” ljekara kod privatnika.

Zdravstveni resor, na čijem je čelu ministar Miodrag Radunović, preporučio je još u avgustu medicinskim ustanovama ukidanje svih dotadašnjih saglasnosti datih ljekarima za rad kod privatnika. Naime, ljekari iz javnog sektora mogu biti angažovani samo u privatnim ustanovama koje su dio sistema Mreže državnih medicinskih ustanova.

Na sumnju da pomenuta kontrola inspekcije ne otkriva pravo stanje zakonitosti angažovanja ljekara u privatnom sektoru ukazuje istraživanje DN koje smo realizovali 30. novembra, odnosno mjesec nakon početka kontrole od strane inspektora.

Naše istraživanje je pokazalo da dio od ukupno 1.258 ljekara, koliko ih je zaposleno u javnom sektoru, i dalje zarađuje hljeb u privatnom sektoru, dok su neki “tezgaroši” čak i vlasnici privatnih klinika. I to nije bio samo jedan ljekar, nego znatno više.

DN su tada objavile da među onima koji platu, osim na državnim jaslama, zarađuju i u privatnom sektoru, ima i direktora, te načelnika državnih klinika. Vikend novine su u istraživanju o dopunskom radu ljekara došle do podataka gdje i na koliko mjesta pojedini doktori rade u Crnoj Gori. Nezvanični izvori iz vrha zdravstva ukazuju na skandalozne slučajeve liječenja u neuslovnim prostorima.

te Mreže. Propisano je da direktor daje nove saglasnosti u skladu sa kriterijumima o dopunskom radu na zahtjev zdravstvene ustanove, dok je preporučeno da se Ministarstvu zdravlja dostave podaci o privatnim ustanovama (PZU) koje su se obratile za angažman doktora ili drugog zdravstvenog radnika i saglasnosti izdate od strane direktora za taj rad.

Seizmološki zavod registrovao je juče, u 1 čas i 12 minuta zemljotres srednje jačine sa epicentrom dva kilometra jugozapadno od Očinića (Crna Gora). Prema podacima seizmologa, jačina ovog potresa u hipocentru (žarištu) iznosila je tri jedinice Rihterove, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V do VI stepeni Merkalijeve skale (MCS). “Žarište zemljotresa locirano je na dubini od šest kilometara. Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj potres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području”, saopštili su iz crnogorskog Seizmološkog zavoda.

Samo dan ranije registrovan je i potres kod Sjenice u Srbiji, a koji je zatresao i sjever Crne Gore. Prema podacima srpskog Seizmološkog zavoda, u nedjelju u 20.06 časova zabilježen je zemljotres jačine 4,3 jedinice Rihtereove, što odgovara intezitetu od šest stepeni Merkalijeve skale.

M.M.K.

Neće da se pokoravaju

Potpis direktora presudan Nove saglasnosti medicinarima treba da daju isključivo direktori državnih bolnica na osnovu rezultata rada ljekara, i to samo u privatnim ordinacijama koje su umrežene u sistem javnog zdravstva, tako da bi u krajnjem beneflte trebalo da osjete pacijenti. Ljekari su do sada imali slobodu da od dopunskog rada zarađuju i u privatnim ordinacijama koje nijesu dio pomenu-

Treslo kod Očinića

Svi ljekari sem jednog od onih koje je ispekcija zatekla na radnom mjestu imali su urednu dokumentaciju vezanu za dopunski rad

Predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) napustila je posljednji okrugli sto Savjeta za zaštitu od diskriminacije zbog generalnog nezadovoljstva položajem lica s invaliditetom u Crnoj Gori, saopšteno je iz ove organizacije. Ova NVO upozorila je da je sekretar Savjeta Jovan Kojičić na sjednici tog tijela predstavnicima nevladinih organizacija koji su tražili diskusiju jasno dao do znanja da nijesu u istim pozicijama “jer je on, odnosno Vlada ta koja odlučuje, a mi treba da se pokoravamo”.

“Time je automatski uskraćeno načelo o kojem se predstavnici Vlade stalno deklarativno zalažu, tj. načelo ravnopravnosti dvaju strana, koje bi trebale da teže istom cilju većem stepenu poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori”, ocijenila je izvršna direktorka UMHCG Marina Vujačić.

Vujačić navodi da je zanimljivo Kojičićevo upuštanje u svojevrsnu sociološku analizu predstavnika NVO koji su napustili skup, kvalifikujući ih kao “zaostale” u odnosu na Švedsku.

“Zaboravio je da je sa sociološkog aspekta i te kako opravdan postupak revolucionizma kao vida otklanjanja društvene nepravde i postizanje promjene”, kazala je u saopštenju Vujačić.

M.M.K.

MINISTAR TRAŽI SPISAK

Medicinari kreću u borbu za veće plate

Predstavnici Sindikata zdravstva i USS krajem februara sa resornim ministrom dogovaraju eventualna povećanja zarada Sindikati zdravstva Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) narednih dana usaglasiće spisak zahtjeva koji će razmatrati na sastanku zakazanom krajem februara sa ministrom zdravlja Miodragom Radunovićem i predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje. Sindikat zdravstva SSCG u četvrtak će na sjednici utvrditi zahtjeve koje će tražiti da isupne zdravstvene vlasti.

“Tražićemo da se plate povećaju u zdravstvu za oko pet odsto jer smatramo da su se stekli uslovi za tako nešto. Takođe, tražimo do nadležnih da se iznađe način da se nagrade radnici. Sada imamo situaciju u zdravstvu da iste plate prima-

ju i oni koji dosta rade, kao i neradnici”, poručila je u izjavi Dnevnim novinama predsjednica Sindikata zdravstva pri SSCG Ljiljana Krivokapić.

Ona je dodala da će, takođe, zahtijevati da sve zdravstvene ustanove isplaćuju naknadu za prevoz radnicima koji putuju duže od šest kilometara.

“Trenutno naknadu za prevoz isplaćuje samo pet domova zdravlja i to u Danilovgradu, Budvi, Nikšiću, Bijelom Polju i Ulcinju, podsjetila je Krivakapić.

Navela je da je početkom godine imala sastanak sa ministrom Radunovićem, te da je on sindikatima preporučio da svoje zahtjeve sačine u pisanoj formi kako bi ih zdrav-

stveni resor razmotrio.

U slučaju neuspjelih pregovora, Krivokapić je isključila mogućnost preduzimanja radikalnih mjera, odnosno štrajka.

Prema informacijama iz sindikata, startna plata ljekara specijaliste je 550, a subspecijaliste 650 eura.

Srednji kadar u domovima zdravlja u Crnoj Gori prima početnu platu od oko 250 eura, dok bolničke sestre koje imaju i dežurstva zarade 350 eura. Doktori opšte prakse imaju platu od 450 do 500 eura.

Izabrani ljekari sa svim primanjima na kraju mjeseca mogu da izađu i na 1.500 eura, ako su tokom istog imali više dežurstava i terenskog rada.

M.M.K.

10 HRONKA

UTORAK, 28. 1. 2014.

ČEKAJU REZULTATE VJEŠTAČENJA

U CIK ZORE

Prebio suprugu policajca i iz kuće mu ukrao 700 eura Nepoznati razbojnik, naoružan pištoljem, opljačkao je juče u cik zore kuću policajca Nedžada Kočana, saznaju Dnevne novine. Slučaj je policiji prijavljen oko pet časova, a incident se dogodio sat ranije.

Prema nezvaničnim saznanjima DN, maskirani i naoružani razbojnik ušao je u kuću Kočana koja se nalazi u podgoričkom naselju Vrela ribnička. U tom periodu policajac je bio na poslu, angažovan na graničnom prelazu Božaj, a u kući je bila njegova supruga i dvoje male djece. Uz

prijetnju pištoljem ukrao je 700 eura iz kuće, nakon čega je pobjegao.

Dok je tražio Kočanovoj supruzi da mu preda novac, razbojnik je navodno više puta udario drškom pištolja. Takođe, tokom razbojništva, pljačkaš je, navodno, jednom Kočanovom djetetu zalijepio selotejp traku na usta.

Odmah po prijavljivanju slučaja podgorička policija je izvršila uviđaj i počela potragu za razbojnikom koji tokom jučerašnjeg dana nije uhapšen.

M.V.P.

IZGORIO MU SPRAT KUĆE

Beranac zadobio opekotine u požaru

Advokatu iz Bara zapaljen automobil Automobil marke “ševrolet” koji je vlasništvo advokata iz Bara Zorana Šupljeglava zapaljen je juče u ranim jutarnjim satima, oko 1.40 časova. Na parkingu u Ulici Mila Boškovića ispred zgrade H12 u u kojoj stanuje advokat, u neposrednoj blizini ovog automobila nalazilo se još nekoliko vozila, ali, srećom, požar se nije raširio, pa ona nijesu oštećena.

Pripadnici vatrogasne jedinice Bar naveli su da su odmah nakon dojave stigli na lice mjesta i lokalizovali požar.

“Intervenisalo je pet vatrogasaca sa jednim vozilom koji su nekoliko minuta nakon dojave stigli na lice mjesta gdje je razbuktali plamen već bio zahvatio motorni prostor vozila. Do širenja vatre nije došlo, ali je vozilo potpuno havarisano”, istakao je načelnik Službe zaštite i spašavanja Velizar Čađenović.

Zamjenik osnovnog tužioca u Baru Radovan Đurišić kazao je da je uviđaj u toku, te da je naložio vještačenje vještaka za požare i eksplozije Radovana Popovića.

“Tek nakon nalaza vještaka će se

Zapaljeni automobil advokata iz Bara

znati uzrok požara, da li se radi o samazapaljivanju ili o podmetnutom požaru”, rekao je Đurišić.

Advokat Šupljeglav, zatečen situacijom, nije naveo ko bi mogao biti počinilac, jer, kako je objasnio, od kada je u Baru imao je veliki broj stranaka od kojih je bilo i onih nezadovoljnih.

“Već 22 godine sam u Baru u kojem sam radio ranije kao sudija u Osnov-

nom sudu, a već nekoliko godina sam u advokatskoj praksi. Ne znam tačan broj stranaka koliko sam imao, ali biće da je među njima bilo i onih nezadovoljnih. Ranije su mi lomili stakla na kancelariji i skidali tablice sa vozila, ali motiv da mi zapale auto ne mogu ni da naslutim. Potresen sam”, istakao je na kraju Šupljeglav, dodajući da je ovo i danak na profesiju. A.Lj.

Begović: Advokati svakodnevno izloženi pritiscima i napadima Čukićeva kuća U požaru koji je juče ujutru izbio u beranskom naselju Donja Ržanica, povrijeđen je Dragan Čukić (65), kojem je vatra uništila cijeli sprat kuće. Plamen, čiji uzrok još nije otkriven, razbuktao se oko 8 časova ujutru i veoma brzo je zahvatio veći dio Čukićeve kuće.

Povrijeđeni Beranac je hitno prevezen u beransku bolnicu gdje mu je pružena medicinska pomoć.

Direktor beranske bolnice Budimir Dabetić, Dnevnim novinama je kazao da je Čukić je primljen sa opekotinama prvog stepena u predjelu lica i vra-

ta, a drugog stepena u predjelu nadlaktica i glutealne regije.

Kao srčani bolesnik smješten je na Odjeljene za intenzivnu njegu Opšte bolnice u Beranama zbog hipertenzijalne krize i visokog srčanog pritiska. Prema riječima Dabetića, Čukić je van životne opasnosti, njegovo stanje je stabilno.

Prema nezvaničnim saznanjima, uzrok požara mogla bi da bude grijalica koja je nađena u sobi i koja je bila upaljena. Ipak, za konačno saopštavanje uzroka policija čeka kraj istrage, ali su sa sigurnošću potvrdili da nije uzrok podmetanje požara. M.T.

Advokatska komora oštro je osudila napad na imovinu Šupljeglava.

“Pored toga što je sinoćnjim napadom nanijeta velika materijalna šteta, ovaj događaj prije svega predstavlja napad na ličnost advokata Željka Šupljeglava, čime se ugrožava njegov život i

sigurnost. To je napad i na advokaturu, kao nezavisnu i samostalnu profesiju”, piše u saopštenju Advokatske komore koje je potpisao predsjednik Zdravko Begović.

Ovaj događaj, prema riječima Begovića, još jedan je dokaz da su advoka-

ti izloženi svakodnevnim pritiscima i fizičkim napadima od strane nasilnih pojedinaca.

“Zahtjevamo od nadležnih organa da u što skorijem roku rasvijetle ovaj napad, odnosno otkriju počinioce ovog krivičnog djela”, naglasio je Begović.

NAKON DEVET DANA

Djevojčica podlegla povredama Jedanaestogodišnja djevojčica K.M. preminula je juče u Kliničkom centru u Podgorici od povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 18. januara na magistralnom putu Podgorica Danilovgrad. Na nju je tada naletio “golf” za čijim volanom je bio Jagoš Kandić (27) iz Šavnika, nastanjen u Danilovgradu.

Nesreća se dogodila u mjestu Ćurilac, kada je djevojčica, koja je putovala sa majkom, izašla iz autobusa na stanici kod motela “Pejović”.

Kada je krenula da pređe magistralu, na nju je automobilom naletio navodno Kandić, koji je nakon toga pobjegao.

Djevojčica je tada sa teškim povredama prebačena u Klinički cen-

tar gdje su joj konstatovane povrede opasne po život.

Policija je odmah nakon nesreće počela potragu za vozačem koji je udario djevojčicu i koja se završila pronalaskom i hapšenjem Kandića.

On se tereti za teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja i za nepružanje pomoći povrijeđenom u saobraćajnoj nesreći.

M.V.P.

HRONIKA 11 Foto: Vedran Ilić

UTORAK, 28. 1. 2014.

“Pasata” koji pluta vidjeli su radnici “Crnagoraputa”

NASTAVLJA SE POTRAGA

Auto izvučeno iz Morače, od vozača nema ni traga

S

lužbeni automobil marke “pasat” Hipo Alpe Adria banke iz Podgorice izvučen je juče iz Morače u mjestu Dobrakovo, prema Kolašinu.

Za volanom, prema sumnjama policije, nalazio se Beograđanin Saša Lapčević (41) koji juče nije pronađen u blizini vozila, ni na priobalnom dijelu mjesta gdje je došlo do nesreće. Ronilački tim iz Bijele i policijski službenici danas će nastaviti potragu za vozačem.

Automobil koji pluta u Morači u mjestu Dromira juče, oko osam časova ujutru, primijetili su radnici preduzeća “Crnagoraput”. Oni su odmah obavijestili policiju koja je ubrzo stigla na lice mjesta, ali zbog nepristupačnog terena nijesu uspjeli da uđu u vodu. U pomoć su pozvali i Regionalni ronilački centar iz Bijele koji je, pomoću specijalne dizalice, oko 15 časova izvukao automobil, ali u njemu nije bilo vozača. Ronioci su pretražili obližnji dio korita rijeke, ali od Lapčevića nije bilo ni traga. Službenici policije, sumnjajući da je vozač možda iskočio ili ispao iz “pasata” pretražili su priobalni dio rijeke, ali takođe bezuspješno.

Vođa ronilačkog tima Danilo Mijajlović za Dnevne novine je rekao da će danas nastaviti potragu za vozačem automobila.

“Dobili smo poziv dežurnog operativnog centra da je vozilo u Morači u

mjestu Dobrakovo. Došli smo na lice mjesta nakon čega smo ušli u vodu da vidimo da li je vozač unutra. Kako ga nije bilo pretražili smo teren u blizini vozila, ali nijesmo ga pronašli. Došao je istražni sudija koji je naredio da se auto izvuče, pa smo asistirali u toj akciji. Sjutra, oko devet časova ujutru, nastavljamo potragu, kada ćemo pretražiti nizvodni dio od mjesta gdje je auto sletjelo”, kazao je Mijajlović.

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Beograđanin Lapčević bio je u posjeti porodici - supruzi i djetetu koji su u Srbiji. Granični prelaz “Dobrakovo” prešao je u 3.20 časova, pa se sumnja da je do nesreće došlo oko 5 časova. Prema preliminarnim rezultatima istrage, on je u mjestu Dobrakovo izgubio kontrolu nad autom, nakon čega je udario u stijenu sa desne strane kolovoza. Od siline udara odbio se i survao u kanjon

OPTUŽENI U AKCIJI “LINK”:

Automobil izvučen specijalnom dizalicom

Traže još dvije osobe Morače. Na mjestu nesreće, na ulici nijesu bili vidljivi tragovi kočenja, a prema policijskim podacima, nije bilo očevidaca ovog događaja. M.V.P.

Mijajlović je juče kazao da će grupa ronilaca iz Bijele, osim za vozačem “pasata”, tragati za još dvijema osobama koje su nestale.

“Protekle nedjelje prijavljeni su ne-

stanci dvije osobe. Nema indicija da se njihova tijela nalaze u vodi, ali ćemo mi sjutra najvjerovatnije početi pretragu nizvodno od Vezirovog mosta”, kazao je Mijajlović.

PREVARA

Nijesam namještao “AP-Petrol” oštetio za 8.000 ni sa 12 godina Suđenje uhapšenih u policijskoj akciji “Link” nastavljeno je juče u podgoričkom Višem sudu saslušavanjem mjera tajnog nadzora - telefonskih razgovora optuženih za šverc droge Danijela Dragićevića (23) i nepoznate osobe i Davora Latkovića i Milutina Piljevića (37).

U razgovoru sa Dragićevićem, neidentifikovana muška osoba krivila ga je da mu je namjestio policijski pretres, što je ovaj kategorički demantovao.

“Računaj, kume, da sam osuđen na pet godina zatvora. Svi su mi rekli da je ovo klasična namještaljka, jer si mi rekao da dođem sam. Izlazimo iz tvog auta, tebe propuštaju, druga mi legitimišu, a mene jure.

Je l’ to slučajnost?”, upitao je Dragićevića sagovornik, tvrdeći da se cijeli slučaj neće dobro završiti.

Optužni Dragićević burno je reagovao na ove riječi tvrdeći da nije špijun i da nikome nije “namjestio” ni kada je imao 12 godina.

Opisujući dan pretresa, nepoznati muškarac Dragićeviću je ispričao da su mu policajci legi-

timisali druga kada je on pobjegao i bacio drogu. Neidenitikovana osoba požalila se da je uništila 15 komada, odnosno 40 grama koje je bacio, a koje se pomiješalo s blatom.

Latković i Piljević, koji je za njega prenosio “robu”, razgovarali su o ugovorenoj pošiljci koju je trebalo dopremiti na primorje.

Tokom juče preslušanog razgovora, Piljević je Latkoviću rekao da je bio kod dobavljača droge koji ga je uslovio da uzme “100” za šta pare može donijeti za 20 dana. Optuženi Latković mu je kazao da za toliku količinu ne može garantovati, nakon čega ga je Piljević obavijestio da je količinu uspio da spusti na 50.

“Imam jednu ženu pomorca koja bi odmah uzela 30, a daće mi pare za sedam dana kada joj ih muž pošalje”, rekao je Latković.

Osim Dragićevića, Latkovića i Piljevića, na optuženičkoj klupi u ovom predmetu zbog šverca droge nalaze se i Nikšićani Miljan Barović (41), Goran Barović (33), Nikola Perković (31), Ivan Vilić (29), Vladimir Dacić (34) i Tivćanin Božidar Vukotić. M.V.P.

Policija iz Bijelog Polja podnijela je krivičnu prijavu protiv M.J. (58) iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo “prevara”.

M.J. je kako policija sumnja, u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, lažnim prikazivanjem

činjenica, u septembru prošle godine, sklopio ugovor o kupovini dizel goriva sa predstavnikom preduzeća “AP - Petrol” D.O.O. iz Bijelog Polja.

Nakon sklapanja ugovora, M.J. je preuzeo dizel gorivo u količini od šest tona na benzinskoj pumpi

u mjestu Zaton u Bijelom Polju. Na taj način je oštetio pumpu za 7.920 eura.

O događaju je obaviješteno nadležno državno tužilaštvo koje je kvalifikovalo djelo, saopšteno je iz Uprave policije. K.P.

ŠVERC DROGE I PRANJE NOVCA

Nikšićanin među 19 optuženih Tužilac Posebnog odsjeka za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Bosne i Hercegovine, nakon višemjesečne istrage podigao je optužnicu protiv ukupno 19 osoba, među kojima je Nikšićanin Vladimir Antović (40), koje se terete za organizovani kriminal, u vezi sa trgovinom droge i “pranjem novca”.

Grupa optuženih tereti se da je, od 2010. do 2013. godine, djelujući kao organizovana kriminalna grupa, formirana radi međunarodnog krijumčarenja velikih količina opojnih droga. Prema navodima optužnice, u više navrata, prokrijumčarili su više desetina kilograma marihuane, skanka,

heroina i kokaina. Droga je švercovana sa područja Albanije i Crne Gore, u Bosnu i Hercegovinu, i dalje prema teritoriji Republike Hrvatske.

Optužnica je rezultat rada Tužilaštva BiH i MUP RS, SIPA , Granične policije BiH i MUP Kantona Sarajevo u zajedničkoj istrazi sa policijskim i pravosudnim agencijama Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Albanije. Preostali djelovi međunarodne kriminalne grupe se procesuiraju u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Prema dosadašnjim dokazima i rezultatima istrage, optuženi su u nekoliko navrata prokrijumčarili između pet i 15 kilograma marihuane i skanka, kao i nekoliko

stotina grama heroina i kokaina.

Vršenjem ovih krivičnih djela, optuženi su stekli nezakonitu imovinska korist u iznosu od više stotina hiljada konvertibilnih maraka, koje su ulagali u kupovinu skupocjenih automobila ili drugih vrijednosti. Na taj način, optuženi su ubacivali nelegalno stečen novac u financijsko poslovanje, čime su počinili krivično djelo “pranja novca”.

Optužnicom je obuhvaćeno ukupno 19 optuženih sa područja Bileće, Trebinja, Ljubuškog, Banjaluke i Sarajeva, a uz optužnicu je predloženo više od 500 dokaznih materijala i saslušanje više od 100 svjedoka.

M.V.P.

12 CRNA GORA

UTORAK, 28. 1. 2014.

TENDER

REAGOVANJE

Bioskop Prvo zaštita životne sredine, na vidiku? a onda NATO Iz nevladine organizacije Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) juče si istakli da bi trebalo uzeti u obzir nekoliko ekoloških aspekata prilikom donošenja konačne odluke koja se tiče članstva u NATO-u.

Oni su objasnili da sa ekološkog aspekta smatraju da nam je taj vojni savez potpuno nepotreban i da će Crna Gora u slučaju pristupanja imati štetne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana.

“Nestrpljivo se čeka samit NATO zemalja na kojem će se Crnoj Gori uputiti poziv za članstvo, a NATO se opisuje i kao bezbjednosni okvir gdje se odluke donose konsenzusom. Odmah nam nije jasno kako i na koji način Crna Gora može ravnopravno donositi odluke sa mnogo većim zemljama i vojnim silama koje svaki dan ulažu nove milione eura i velike ljudske resurse u ovaj savez. Sa ekološkog aspekta smatramo da nam ovaj vojni savez nije potreban i da ćemo u slučaju pristupanja imati štetne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana”, kazao je ispred DMEN-a Miodrag Karadžić.

On je objasnio da je najpoznatija vrsta zagađenja mora uzrokovana izlivanjem nafte i učinci takvih nesreća često su katastrofalni i za more i obalu, a koliko su katastrofalne razmjere zagađenja naftom govore podaci da je dovoljno samo osam grama nafte da se zagadi kubni metar mora.

“Koncentracija brodova u mor-

skim vodama Crne Gore će stvoriti zagađenja i uvećati otpad, a može doći i do biološkog zagađenja otpadnim vodama čime se stvaraju rizici za ljudsko zdravlje, a postoji i bojazan od izlivanja toksičnih materijala i teških metala sa brodova u more. Kolika bi katastrofa bila od neke veće havarije s obzirom na vrste naoružanja i tipove municije koje koriste ratni brodovi NATO saveza”, naveo je Karadžić i dodao da bi i formiranje vojnih baza na kopnu bilo nespojivo sa lokalnim razvojem, dok ne bi bilo ni uslova za razvoj poljoprivrede i turizma.

On poručuje da NATO savez mnogo ne razmišlja o životnoj sredini i da nam to govore podaci o postojanju tri zone u međunarodnim vodama Jadranskog mora u kojima su avioni NATO-a izbacili bombe sa osiromašenim uranijumom tokom 1999. godine.

“Da li bi naše zakonodavstvo moglo da se izbori sa zagađenjima kao u slučaju Hrvatske na poligonu u Slunju gdje se stvara otpad usljed vojnih vježbi čije količine i vrste još nijesu poznate javnosti. Zbog višestrukih socioloških, ekoloških, ekonomskih, bezbjednosnih, moralnih razloga politička elita u Crnoj Gori i građani moraju biti oprezni i jako dobro razraditi sve argumente prije donošenja konačne odluke o pristupanju NATO savezu”, zaključio je Karadžić.

BUDVA – Metropola turizma trebalo bi da u toku ove godine, a poslije više od deset godina, vrati bioskop u grad. Tačnije, Budvani bi trebalo da dobiju uređenu bioskopsku salu u poslovno-komercijalno stambenom centru “TQ Plaza”. Opština je raspisala međunarodni tender kojim je predviđen zakup na 20 godina prostora površine 2.000 kvadrata za adaptaciju bioskopske i pozorišne sale.

Predviđena je i izgradnja ljetnjeg bioskopa na otvorenom.

Tender je, prema riječima menadžerke opštine Budva Milene Marović-Bogdanović, koja i vodi projekat bioskopa, otvoren do 17. februra. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna lica, konzorcijumi i fizička lica koja otkupe tendersku dokumentaciju i ispunjavaju uslove.

“Učesnici na tenderu dužni su da dostave garanciju referentne banke o kvalitetnoj realizaciji projekta, najmanje u visini od 20 odsto ukupnog planiranog ulaganja.

Garancija za ponudu mora biti izdata u formi bezuslovne bankarske garancije, plative na prvi poziv izdate od banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB. Moraju da dostave ponudu za finansiranje, projektovanje, opremanje, održavanje i upravljanje multifunkcionalnim bioskopom i bioskopsko-pozorišnim prostorom, kao i dokaz da nijesu pod stečajem odnosno u postupku likvidacije. Ta-

kođe, na tenderu moraju dostaviti predlog društveno korisnih projekata koje će realizovati u bioskopskim i bioskopsko-pozorišnim salama tokom perioda zakupa”, navela je Marović- Bogdanović.

Naglašava da je neophodno dostaviti i dokaz o profesionalnom obavljanju djelatnosti emitovanja filmova ili filmske distribucije u periodu od najmanje 10 godina, te uvjerenje o prometu najmanje 100.000 gledalaca u bioskopima godišnje u periodu od 2008. do 2012. godine.

“Jedan od bitnih uslova je i da u svome vlasništvu ili zakupu imaju najmanje pet bioskopskih sala”, kazala je ona.

Odluku o ustupanju u dugoročni zakup oko 2. 000 kvadrata poslovnog prostora u centru

“TQ Plaza”, koja predviđa adaptaciju bioskospke i pozorišne sale, te gradnju ljetnjeg bioskopa na otvorenom, usvojili su odbornici Skupštine opštine Budva, što je i bio uslov za raspisivanje javnog poziva. Budva je nekada imala bioskop sa 400 mjesta u zgradi Zeta filma. Međutim, kompletna zgrada je prodata, a otkupila je kompanija porodice nikšićkog biznismena Branislava Mićunovića. Pregovori oko ustupanja sale za bioskop u “TQ Plazi”, koje je Opština prošle godine vodila sa kompanijom “Cineplex”, nijesu urodili plodom, a očekivanja su da će Opština nakon ovog međunarodnog tendera pronaći partnera koji će imati interes u otvaranju bioskopa u prostoru “TQ Plaze”.

N.L.

CRNA GORA 13

UTORAK, 28. 1. 2014.

PARE

Odbornici traže 100.000 eura Kolašinski odbornici u sali Opštine u kojoj je grijanje samo draga uspomena

Zorica Bulatović

O

O Nove srpske demokratije je već tužio lokalnu upravu, jer kako tvrde, više ne mogu da čekaju da im se izmire dugovanja po osnovu naknada za odbornike i rad političke partije. Prema nezvaničnim informacijama trenutna dugovanja Opštine za naknade odbornicima su oko 100.000 eura, a neki odbornici nijesu primili ni euro po tom osnovu još od prve polovine 2011. godine.

KOLAŠIN - Nekolicini odbornika Nove i još mnogim njihovim kolegama iz opozicije sada iz opštinske kase duguju skoro po 4.000 eura. Neki su uspjeli da svoja potraživanja smanje tako što su s vremena na vrijeme uzimali akontacije. To je juče DN potvrdio i sekretar za finansije Luka Medenica. Prema njegovim riječima, nekim odbornicima su isplaćivane naknade, prije svega jer im je novac bio potreban zbog bolesti u porodici ili kada su oni sami imali zdravstvene probleme. Kako su kazali u Sekretarijatu za finansije tako su akontacije uzmali i opozicioni odbornici.

Odbornik Nove, Željko Petrić, rekao je da odbornici više dvije i po godine nijesu primali naknade.

“Krajem prošle godine uplaćena je po jedna mjesečna naknada. Osim toga ništa više. Zbog toga smo odlučili da tužimo opštinu,

ali i zbog činjenice da redovno ne izmiruju obaveze za rad političkih stranaka”, kazao je Željko Petrić, odbornik Nove.

U OO SNP kažu da im Opština duguje oko 17.000 eura za rad partije, a da većini odbornika naknade nijesu isplaćivane još od 2011. godine.

“Neki odbornici, koliko sam obaviješten, primaju nadoknade onda kad zatraže u Sekretarijatu za finansije. Znači selektivno se isplaćuju, ali većina ih redovno ne prima još od 2011. godine. Mnogo kasni i uplata sredstava za rad političkih partija, pa OO SNP duguju oko 17.000 eura. Red bi bio da se zvanično iz Sekretarijata za finansije saopšte podaci o tome ko je i kada primao naknade, kao i koliko se ukupno duguje. Sve te podatke treba učiniti javnim, uključujući i one o isplati akontacija zaposlenima u opštinskoj administraci-

ji, izdatke za službena putovanja, potrošnju goriva”, rekao je predsjednik OO SNP Đuro Milošević.

U OO SDP su, takođe, potvrdili da im pet godina nijesu uplaćivana sredstava za rad njihove parti-

je iz budžeta Opštine, a odbornici naknade nijesu primili već dvije i po godine. Za rad političkih partija lokalna uprava duguje, prema nezvaničnim podacima, oko 90.000 eura.

Odbornici kolašinskog parlamenta skupštinskom odlukom su smanjili sebi naknade prije godinu dana. Do tada su mjesečno primali 165 eura, dok je sada taj iznos 126 eura.

SAVINDAN

Otvoren Ruski kulturni centar

TURIZAM

Porto Montenegro na sajmu u Dizeldorfu Kompanija “Adriatic Marinas” predstavila je projekat Porto Montenegro na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji je trajao od 18. do 26. januara.

“Dizeldorf je bio mjesto susreta 1.650 nautičkih izlagača iz 63 zemlje, koji su prezentovali luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje i opremu za sportove na vodi i uz obalu. Među izlagačima predstavila su se i najveća svjetska brodogradilišta, uvoznici i zastupnici vodećih svjetskih nautičkih brendova i pomorke kompanije”, saopštili su juče iz kompanije. Istaknuto je da je to bio povod da preko 40.000 ljubitelja luksuznih plovila i klijentele prisustvuje svjetskim premijerama u jahting industriji i nautičkom turizmu.

Porto Montenegro je predstavljen kao nautički centar i luksuzna marina na Jadranu, koja veliku pažnju poklanja uslužnim djelatnostima – od pogodnosti pri zakupu vezova do organizacije aktivnih odmora

vezanih za vodu, jedričarske pakete i organizaciju regati. Veliko interesovanje vladalo je za dugoročni zakup vezova u marini, te Crnu Goru kao novu jahting destinaciju, ali i hotel Regent koji će biti otvoren ovog ljeta, a koji u Evropi postoji jedino još u Berlinu, naveli su iz kompanije Adriatic Marinas.

Tradicionalni sajam u Dizeldor-

fu je još jednom pokazao kvalitetan globalni nautički proizvod i uslugu mnogih izlagača, te na tržištu svjetskih sajmova još jednom, ove godine, dokazao svoje vođstvo – kazao je predsjednik i generalni direktor Sajma u Dizeldorfu, Verner Matijas, sumirajući poslovni učinak ovogodišnjih nastupa.

Z.K.

Sljedeći nastup je na Singapore Yacht Show-u Tivatska marina Porto Montenegro je potvrdila učešće na singapurskom sajmu jahti “Singapore Yacht Show” koji se održava od 10. do 13. aprila u ONE 15 Marina klubu u rezidencijalnom naselju Sentosa Cove. Mediji koji prate vijesti iz svijeta jahtinga najavili su premijeru Porto Montenegra kao “svjetski poznatog bren-

da”, zajedno sa kompanijama Alloy Yachts, Edmiston & Company, Philippe Briand koji takođe prvi put nastupaju u Singapuru.

“Poznati dizajner Philippe Briand i vodeća luksuzna matična luka za jahte Porto Montenegro biće tu da predstave šta je danas najbolje u svijetu superjahti”, piše portal Superyachts Times.

HERCEG NOVI - Povodom Savindana juče je mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amilohije kod Crkve Sv. Vaznesenja na Toploj otkrio spomenik grofu Savi Vladislaviću. Nakon otkrivanja spomenika ovoren je Ruski kulturni centar.

Mitropolit Amfilohije je u svom govoru ukazao na značaj grofa Vladislavića, u srpskoj i ruskoj istoriji, kao velikog diplomate, koji je mongolska prostranstva pripojio carskoj Rusiji. Predsjednik Matice Boke Željko Komnenić govorio je o životu grofa Save Vladislavića, istakavši da su prije spomenika u Herceg Novom ovom diplomati podignuti spomenici u Petrogradu, Sremskim Karlovcima i Gackom.

“Neka ovaj monument bude ukras Tople i ovog grada. Neka prolaznik, dobronamjernik i vjernik koji ulazi u ovaj sveti ham, zasta-

ne pored spomenika velike i istorijski značajne ličnosti našeg i velikog ruskog naroda, grofa Save Vladislavića Raguzinskog”, zaključio je Komnenić.

Predsjednik UO Ruskog kulturnog centra Mihail Mikuljin zahvalio je Dušanu Radoviću, koji je pomogao otvaranje ove ustanove.

Podsjećanja radi, grof Sava Vladislavić, poznat je kao veliki darodavac crkve na Toploj, kojoj je nekoliko godina pred smrt poklono Jevangeliju, zapisavši da je to uradio “za vječnu uspomenu na pokojne svoje roditelje”. Istoj crkvi poklonio je skupocjeni putir, diskos i srebrni krst, pozlaćen i okićen biserom i dragijem kamenjem. Dušan Radović je kazao da je cilj Ruskog kulturnog centra, promovisanje ruske kulture, ali i da se putem njegovog rada, postigne veća integracija Rusa koji žive u Herceg Novom. S.M.

KAO KOD KUĆE

U Crnoj Gori živi oko 7.000 Rusa Prema riječima ruskog ambasadora Vladimira Aleksejeviča Nesterenka, u Crnoj Gori, zavisno od perioda u godini, živi od pet do sedam hiljada Rusa, prenosi MINA. On je danas u Budvi posjetio rusku školu „Kaćuša”. Ne-

sterenko je kazao da je zadovoljan što u ruskoj školi djeca pohađaju nastavu na ruskom i crnogorskom jeziku.

“Ruski i crnogorski jezici su slični, ali je važno da se dobro razumijemo”, dodao je on.

14 CRNA GORA

UTORAK, 28. 1. 2014.

SKUP GRAĐANA

Novi zakup Vunka za 2.000 radnih mjesta BIJELO POLJE - U organizaciji lokalnog odbora DF, grupe NVO, Sindikata nezaposlenih Crne Gore, Udruženja invalida rada, bivših radnika fabrike i Udruženja penzionera Bijelog Polja, juče je ispred fabrike “Vunko” održan skup građana povodom licitacije za prodaju.

Predsjednik lokalnog odbora DF Slavko Fuštić obavijestio je skup da su uspjeli “pritiskom i prijetnjama najavljenog okupljanja” da ponište za juče zakazanu licitaciju za prodaju “Vunka”.

“Licitacija je u stvari predstavljala poklanjanje imovine fabrike lokalnim privatnicima koji su se uz pomoć ovdašnjih političara obogatili na račun bjelopoljske privrede.

Nećemo dozvoliti rasparčavanje ‘Vunarskog kombinata’ koji može da kupi samo onaj koji će da otvori nova radna mjesta i zaposli ljude”, poručio je Fuštić. Kako je naveo, imovina je ponuđena na licitaciji od 280 eura po aru zemljišta.

“Može se zamisliti o kakvoj se pljački radi, koja je organizovano osmišljena, a koju smo uspijeli da spriječimo jer je pod našim pritiskom i poništena licitacija. Postoji investitor iz Beograda koji je sa partnerom iz Italije zainteresovan da ‘Vunarski kombinat’ uzme u zakup na sedam godina i da tu otvori 2.000 radnih mjesta. Međutim, lokalni tajkuni u sprezi sa vlašću to ne dozvoljavaju iako je ranije Ministarstvo ekonomije za takav posao dalo pozitivno mišljenje”, istakao je Fuštić.

On je poručio je da se neće odustati od takve ideje i da se u “Vunarskom kombinatu moraju otvoriti radna mjesta jer će pritisak naroda odigrati ključnu ulogu.”

Funkcioner DF Avdo Gorčević iskazao je razočarenje što na skup nije došlo 2.000 mladih ljudi.

“Ovo iza nas (fabrika) nije istorija, ovo je i sadašnjost, a treba da bude i budućnost Bijelog Polja. ‘Vu-

Skup građana ispred “Vunka” narski kombinat’ je školovao kadrove ne samo za sebe nego i za čitav grad. Kad se primala plata živio je čitav grad, a sada živimo od socijale i penzije. Da nije bilo ove fabrike,

naš grad bi bio obična palanka poput Mojkovca i Brodareva. Ne mogu se radna mjesta otvarati pred izbore sa 20 kamiona nasipanja rupa i puteva. Ona se mogu otvarati je-

dino aktiviranjem industrijskih postrojenja, a inače Bijelo Polje je oduvijek slovilo za grad prerađivačkih potencijala i pruža nam se prilika da se uposli navedeni broj radnika.

Tu priliku ne smijemo ispustiti”, poručio je Gorčević.

Poslanik Janko Vučinić je licitaciju za prodaju fabrike okarakterisao “školskim primjerom” pljačke i pustošenja preduzeća koja se sprovodi u skladu sa zakonima koje “oni diktiraju”.

“Tražićemo da vidimo gdje su tekstilne mašine iz fabrike koje su prodate u staro gvožđe, a one danas negdje rade. Tražićemo odgovor šta je sa voznim parkom i poslovnim prostorima u Ljubljani, Beogradu, kao i to gdje su završili maloprodajni objekti kojih je bilo 30 širom bivše Jugoslavije”, poručio je Vučinić, naglasivši da iako je fabrika očerupana i opljačkana za nju postoji interesovanje od strane ozbiljnih investitora.

B.Č.

STOČARI

Plaćaju velike dažbine zbog neinformisanosti BIJELO POLJE - Stočari u bjelopoljskom kraju zbog neinformisanosti često plaćaju dažbine koje mogu izbjeći, smatraju u veterinarskoj ambulanti “Grandov”.

“Jedan od načina je da držaoci ovaca, koza i govedi, koji imaju registrovana gazdinstva, do 1. marta tekuće godine završe godišnji popis svojih grla, kako bi izbjegli pla-

ćanje mjera iz operativnog programa zdravstvene zaštite životinja u ovoj godini”, kazao je veterinar Davor Koronik.

On savjetuje domaćine da u narednim mjesecima koji su najčešće vrijeme teljenja i jagnjenja ojačaju hranu koja je, kako je naveo, u ovo doba siromašna vitaminima i mineralima, što je razlog ne-

kim zdravstvenim problemima životinja.

“Neophodno je obroke obogatiti mineralnim i vitaminskim dodacima kako bi se izbjegli zdrastveni problemi, a samim tim i troškovi liječenja. Teljenje je u takvim okolnostima znatno lakše, a problemi nakon teljenja su svedeni na minimum”, savjetuje Koronik. B.Č.

GRADILIŠTE

JKP GRADAC

Urađen projekat presovanja Napreduju radovi na šetalištu Pine komunalnog otpada MOJKOVAC – Javno komunalno preduzeće “Gradac” iz Mojkovca uradilo je projekat pretovarne stanice.

Prema riječima direktora preduzeća Miroslava Medojevića u pretovarnoj stanici bi se presovao komunalni otpad, radi njegovog lakšeg i jeftinijeg transporta do buduće regionalne deponije na sjeveru.

“U pretovarnoj stanici bi se, u dva specijalna kontejnera, zapremine od po 30 kubika, presovao komunalni otpad. Stanica bi se nalazila u halama bivšeg rudnika ‘Brskovo’, u Marića Luci. Realizacijom tog projekta spremno bi dočekali otvaranje regionalne deponije gdje god ona bila.

Odvoz smeća do nje višestruko ma-

nje bi koštao nego u slučaju prevoza otpada koji nije presovan”, kazao je Medojević.

On je naglasio da bi otvaranje pretovarne stanice koštalo oko 150.000 eura. Ni preduzeće, a ni opština ne mogu to finansirati, te će se tražiti sredstva i od pretpristupnih fondova EU. V.B.

Radovi na uređenju šetališta Pine odvijaju se predviđenom dinamikom, saopštili su iz opštinske Direkcije za investicije i razvoj.

Redovno se održavaju sastanci sa Morskim dobrom, izvođačom radova nikšićkim Erlangom, kao i predstavnicima podgoričke firme Civil inženjer koja vrši nadzor.

Prethodnih dana radilo se korigovanje hidrodijela kod lučke kapetanije i apoteke, ali se kako navodi direktor Direkcije Peđa Obradović nisu uočili problemi koji bi mogli pomjeriti rok završetka tog posla.

Završetak radova na pripremi podloge očekuje se do kraja marta, pa u Direkciji kažu da će kompletni radovi biti završeni u skladu sa planiranom dinamikom, do početka turističke sezone, odnosno preduzeće “Erlang” je u obavezi da poslove vrijedne 1.301.796 eura okonča u roku od 270 dana.

“Narednih dana uslijediće izgradnja betonskog tzv. plutajućeg guvna prečnika 40 metara, a trenutno su u toku radovi na atmosferskoj kanalizaciji, a za mjesec dana trebalo bi da počne izliva-

nje betonske podloge za kamene ploče. Najveći i najteži poslovi su završeni, tako da očekujem da će ovaj za nas izuzetno važan infrastrukturni objekat, biti završen u planiranom roku”, objasnio je Obradović.

Prema njegovim riječima, najveći problem je što je duže trajao izbor isporučioca kamena kojim će biti popločano šetalište površine 9.600 kvadrata. Budvanska firma “Kobra” odabrana je tek u četvrtom tenderskom postupku.

Rekonstrukcija i uređenje Pina radi se fazno, po projektu koji je izradio “Studio Sintezis” iz Podgorice, a za sve poslove planirano je da se utroši oko 2.250.000 eura. U prvoj fazi je gradska riva proširena je sa novih 40 metara i spojena sa kompleksom marine Porto Montenegro. U te radove, koje je obavila hidrograđevinska kompanija “YU Briv” iz Kotora, uloženo je 233.000 eura.

Investitor projekta uređenja i rekonstrukcije gradske rive je opština Tivat, a finansira ga Javno preduzeće “Morsko dobro”. Z.K.

CETINJE

Počela radionica engleskog jezika U Američkoj čitaonici na Cetinju počeo je program radionica na engleskom jeziku za učenike osnovnih i srednjih škola. Kako se ističe u saopštenju Kabineta gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića, prvoj u nizu radionica

prisustvovali su brojni učenici. Iz Američke čitaonice saopštili su da će program trajati do kraja februara. Projekat radionica koje vodi Kristen Kaefer, u saradnji sa Američkom čitaonicom, finansira Prijestonica Cetinje.

CRNA GORA 15

UTORAK, 28. 1. 2014.

SLUČAJ ŠTRPCI

Papirologija stopira spomen-obilježje Beća Čoković

Ragip Ličina

P

ilazili na pretjerano razumijevanje države i lokalne uprave.

“Ne bih mogao tačno da preciziram, ali čini mi se da je za ovo vrijeme pet porodica od lokalne uprave dobilo po 250 eura. Oštećene porodice odustale su i od popisivanja socijalnih kartona zbog njihove nesvrsishodnosti. Prije dvije godine je bilo preporučeno da se to uradi i ništa u vezi s tim nije realizovano. Stoga će se zatražiti da se odredi predstavnik nadležne socijalne institucije koji će obići sve oštećene porodice i tačno ustanoviti u kakvim uslovima žive”, kazao je Ličina.

Njegove navode potvrdio je Ešef Softić, brat otetog putnika iz voza Šeća Softića, iskazavši razočarenje u obećanja koja su stizala sa raznih adresa.

“Obećanja su stvarno bila na nivou, a njihov učinak ravan nuli. Dolazili su predstavnici pozicije i opozicije obećavali zaposlenje članovima porodica, ali od toga nije bilo ništa. Porodice i dalje žive u teškim uslovima, a što još dodatno otežava je činjenica da Elektroprivreda nema sluha za njihove probleme”, kazao je Softić.

Potpredsjednik opštine Tufik Bo-

Ljubica Milorada Bošković rođena Raonić, 27. januara 2014. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 28. januara u 14 časova na groblju u Žaljevu.

Dobrinja Vučića Kljajić rođena Raonić, 27. januara 2014. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 28. januara u 14 časova na groblju u Potrku – Grad.

orodice putnika otetih u Štrpcima podsjećaju da se 27. februara navršava 21 godina od otmice i da su probijeni svi najavljivani termini i rokovi za podizanje spomen-obilježja u Bijelom Polju.

BIJELO POLJE - Ragip Ličina, čiji je brat otet u Štrpcima, u ime porodica otetih rekao je da ono što se dešavalo u bliskoj prošlosti, ne smije da se zaboravi.

“Kobnog 27. februara 1993. godine iz voza br. 671 poznatijeg kao ‘Lovćen’ oteto je 19 putnika. Izvedeni su, iako su krenuli svojim porodicama, vezani, mučeni i na kraju ubijeni i bačeni u Drinu. Osuđujemo takav zločin, da se nikada više nikome ne dogodi”, kazao je Ličina.

On je podsjetio na ranije obećanje iz lokalne uprave da će do kraja prošle godine biti podignuto spomen-obilježje otetim u Štrpcima.

“Shodno ranijim obećanjima nadali smo se da će makar potrebna papirologija biti završena do 27. februara kada će biti obilježena 21 godina od tog zločina, ali po svoj prilici to će i ovoga puta izostati”, kazao je Ličina.

Kako je naveo postojala je potajna nada u političku volju za zakazivanje i održavanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta.

“Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić koji u proteklih tri godine koliko je na toj funkciji pokazuje maksimalno razumijevanje i pored najbolje volje da nam se izađe u susret saopštio je da nije svrsishodno da se održi vanredna sjednica po tom pitanju jer nije definisan DUP centra grada koji treba da prođe skupštinsku proceduru. Još nijesmo odlučili kako ćemo dalje nastupiti, ali porodice otetih putnika oglasiće se zvaničnim stavom u vezi s tim”, kazao je Ličina.

On je naveo da je lokacija na kojoj će biti podignuto spomen-obilježje definisana u Parku pjesnika.

“Tinjala je nada da će spomenik biti postavljen u gradskom parku pored spomen-obilježja stradalim u željezničkoj nesreći na Bioči, ali i pored svih naših nastojanja u tome nijesmo uspijeli. Objašnjeno je da će se i ovaj spomenik koji nema potrebnu prateću dokumentaciju morati izmjestiti. Obećana nam je lokacija u takozvanoj ekstra zoni u Parku pjesnika, u prvom uglu sa desne strane. Sve što bude suprotno od obećanog za nas će biti neprihvatljivo”, kazao je Ličina, navodeći da za dvije decenije od otmice nijesu na-

PREMINULI

Slobodan Mata Bojić 26. januara 2014. u 66. godini.

Sahrana će se obaviti 28. januara u 14 sati na seoskom groblju u Sokolcu kod manastira.

Ranko Cvetka Perović 26. januara 2014. u 56. godini.

Sahrana će se obaviti 28. januara u 14 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Dalmatinska 132, Podgorica.

jadžić nedavno je rekao da se mora čekati mart, kada je planirana sjednica lokalnog parlamenta na kojoj će se donijeti odluka o podizanju spomenika.

“Definitivno otpada mogućnost da spomenik bude podignut na godišnjicu otmice 27. februara. Svakako da izražavamo nezadovoljstvo što posao nije završen onako kako je i obećano još lani. Inače, neopravdano se kasni dvije decenije, jer se to dosad moralo uraditi”, kazao je Bojadžić.

Lokalna uprava na osnovu programa podizanja spomen-obilježja raspisala konkurs za izradu umjet-

ničkog rješenja spomenika, koji će se izgraditi u takozvanoj ekstra zoni postojećeg Parka pjesnika.

“Konkurs je javan i na njemu mogu učestvovati kvalifikovana fizička lica. Na spomeniku će biti ispisana imena svih stradalih putnika, a zainteresovani za učešće na konkursu svoje radove mogu predate na arhivu lokalne uprave do 29. januara”, saopštio je nedavno sekretar Sekretarijata za opšte upravne poslove i društvenu djelatnost Mišo Kalezić.

Stručna komisija će u roku 15 dana od isteka konkursa donijeti odluku o izboru najboljeg rješenja.

Jovica pok. Iva Mendegaja 26. januara 2014. u 64. godini. Sahrana će se obaviti 28. januara na mjesnom groblju Svete Gospođe, Zabrđe – Luštica, u 14 časova.

Slobodan Mata Bojić 26. januara 2014. u 66. godini.

Sahrana će se obaviti 28. januara u 14 sati na seoskom groblju u Sokolcu kod manastira.

Janko Ljubomirov Janković 26. januara 2014. u 77. godini.

Sahrana će se obaviti 28. januara u 14 časova u selu Grabovica – Šavnik.

Mitra Vukašina Miljanić rođena Goranović, 26. januara 2014. Sahrana je obavljena 27. januara u 15 časova na gradskom roblju u Nikšiću.

Marija Radovanova Vujović rođena Mitrović, 26. januara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 27. januara u 14 časova na Čevu.

Radonja Radojice Đurđevac 26. januara 2014. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 27. januara u Lukovu u 15 časova.

Mjesto u Parku pjesnika gdje je planirana izgradnja spomen - obilježja otetim u Štrpcima

INSTITUT

PoSJeTA

Do kraja sedmice 400 gostiju

Nesterenko kod Dejana Mandića

HERCEG NOVI - Mediteranski centar Instituta “Dr Simo Milošević” nakon tromjesečne pauze juče je primio 60 gostiju iz Crne Gore.

Period kada Institut nije radio iskorišćen je za neophodne radove kako bi se ponuda podigla na viši nivo u koje je investirano oko 200.000 eura. V.d.direktor marketinga Ana Valentić DN je kazala da je u Mediteranski centar juče stiglo 60 gostiju, a to su prvenstveno pacijenti iz Crne Gore koji se liječe u Institutu preko Fonda zdravstva. Valentić ističe da među

HERCEG NOVI - Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić sa saradnicima juče je ugostio ambasadora Ruske Federacije Andreja Aleksejeviča Nesterenka.

Mandić je istakao da posjeta Nesterenka Herceg Novom pokazuje prijateljske odnose i relacije dva naroda koje su dio vaspitanja u duhu bratskog poštovanja. Gosti su predsjedniku Mandiću najprije prenijeli pozdrave predsjednika Fonda Andreja Prvozvanog i direktora Željeznica Rusije i visokorangiranog ruskog diplomate Vladimira Ivanoviča Jakunji-

gostima ima i Rusa.

Ona je navela i da će do kraja sedmice biti popunjeno preko 80 odsto kapaciteta.

U menadžmentu očekuju i veliki broj gostiju koji će u Herceg Novi i Igalo doći zbog Praznika mimoze Portonovi, jer je interesovanje u regionu za cvjetnu feštu veće nego lani.

“Dvodnevni aranžnman polupansiona sa ulaznicom za maskenbal košta 82 eura, a ponuda je poslata velikom broju agencija u okruženju. Odziv je zadovoljavajući”, istakla je Valentić.

S.M.

na i izrazili uvjerenje da će se odnosi između dvije zemlje, koji baštine dugu tradiciju, razvijati u svim segmentima. Vicepredsjednik Fondacije Andreja Prvozvanog Zelina Medoeva izrazila je zadovoljstvo što je juče postavljen spomenik Savi Vladislaviću Raguzinskom, čovjeku značajnom za istoriju Herceg Novog u kome je rođen.

Ona je predsjedniku poklonila porcelanski tanjir sa likom Vladislavića i knjigu koja je izdata u okviru projekta “Služenje otadžbini - događaji i imena”.

S.M.

Grana Petra Der rođena Đapić, 26. januara 2014. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 27. januara u 14 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Velika Nikolina Ratknić rođena Aleksić, 26. januara 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 27. januara na seoskom groblju Tomići – Crmnica u 15 časova.

Kuća žalosti Danila Kiša 3, Podgorica.

Radmila Cerovac rođena Ćetković, 19. januara 2014. u Beogradu. Sahrana je obavljena 22. januara na groblju Orlovača.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

UTORAK, 28. 1. 2014.

OTVORENI NAKON 14 GODINA

Arkanovi sefovi potpuno prazni BEOGRAD - Tužilašto za ratne zločine juče je otvorilo sefove komandanta Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana u Komercijalnoj banci i otkrilo da su prazni. U njima nije nađeno ništa, saopštili su iz Tužilaštva. Naredbu za otvaranje dva sefa izdao je prošle nedjelje sudija za prethodni postupak po zahtjevu Tužilaštva za ratne zločine, koje je bilo zainteresovano da u sklopu prikupljanja dokaza sazna da li je i šta je nekadašnji komandant Srpske dobrovoljačke garde u njima ostavio. Tužilaštvo je podnijelo zahtjev pošto je iz Haškog tribunala dobilo materijale koji su bili predmet optužnice protiv Ražnatovića.

“Pošto ključevi za otvaranje sefova nijesu pronađeni pristupilo se nasilnom otvaranju dva sefa.

U skladu sa pravilima postupka, nakon otvaranja, ustanovljeno je da su sefovi prazni”, piše u saopštenju Tužilaštva za ratne zločine.

Komercijalna banka je potvrdila da su iza Ražnatovića ostala dva sefa i saopštila da nijesu otvarani punih 14 godina. Sef se otvara sa dva ključa - ključem koji pripada banci i ključem koji pripada korisniku. Ne zna se gdje su Arkanovi ključevi. “Blic” je javio da otvaranju sefova nije prisustovala Arkanova udovica Svetlana Ceca Ražnatović, kao ni bilo ko od ostalih nasljednika.

Nastavak pregovora Beograda i Prištine BRISEL - Dijalog Beograda i Prištine nastavljen je juče u Briselu sastankom visoke predstavnice EU Ketrin Ešton sa premijerom Ivicom Dačićem i vicepremijerom Aleksandrom Vučićem.

Zatim je uslijedio sastanak Eštonove i kosovskog premijera Hašima Tačija, a nakon bilateralnih sastanaka uslijedio su razgovori obje strane sa Eštonovom. Teme razgovora bila su otvorena pitanja u vezi sa pravosuđem, kao i formiranje Zajednice srpskih opština.

Kako je agenciji Beta rečeno u sjedištu EU, trebalo je da se razgovara o “otvorenim pitanjima u primjeni dogovora” postignutih sporazumom Beograd - Priština i o “nastavku dijaloga” o mogućim drugim temama. Premijer Srbije Dačić je prilikom pokretanja pregovora s EU prošle nedjelje rekao da će se razgovarati o telekomunikacijama, energetici, zaštiti srpske kulturne baštine i SPC, kao i o imovini i drugim temama.

Kosovski premijer je izjavio uoči sastanka u Briselu da očekuje da će biti postignuti konkretni dogovori u vezi sa primjenom Briselskog sporazuma.

“Razgovaraćemo prije svega o uspostavljanju funkcionalnog pravosudnog sistema”, rekao je Tači i dodao da očekuje efikasniju primjenu Briselskog sporazuma nakon uspješno završenih lokalnih izbora.

U PREKO 30 ZEMALJA

Hrvatska izvezla blizu 150 miliona eura oružja u 2013.

ZAGREB - Hrvatska je prošle godine izvezla naoružanja i vojne opreme za više od 143 miliona eura, a najvećim dijelom riječ je o najmodernijem naoružanju i opremi proizvedenoj u 15 hrvatskih preduzeća, saznala je agencija Hina iz državne Agencije Alan, koja se bavim uvozom i izvozom oružja i vojne opreme. Od zemalja u regionu, Hrvatska je najviše oružja izvezla u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Sloveniju. Najtraženiji izvozni proizvodi bili su pištolji karlovačkog HS Produkta, raznih kalibara, njihova jurišna puška VHS kalibra 5,56 mm u standardnoj i skraćenoj verziji, potom snajperi raznih kalibara, ručni bacači granata RBG-6 kalibra 40 milimetara, kao i municija za te ručne bacače, sistemi za razminiranje, vojna oprema, kacige, čizme i patrolni brodovi. Državna Agencija Alan direktno

je učestvovala u oko četvrtini navedenog izvoza, kroz marketing i prezentacije, a ostatak izvoza odnosi se na druge, privatne kompanije, kažu iz Agencije. Kako je nedavno najavio hrvatski ministar odbrane Ante Kotromanović, hrvatski proizvođači oružja i vojne opreme mogu očekivati i pomoć od Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Oružanih snaga pri proboju na strana tržišta. Hrvatska je, osim navedenih zemalja u regiji, tokom prošle godine izvozila oružje i vojnu opremu i u SAD, Austriju, Bangladeš, Češku, Čile, Egipat, Estoniju, Filipine, Grčku, Irak, Italiju, JAR, Jordan, Kazahstan, Kolumbiju, Kuvajt, Letoniju, Mađarsku, Maleziju, Maltu, Namibiju, Holandiju, Njemačku, Peru, Poljsku, Rumuniju, Saudijsku Arabiju, Slovačku, Švedsku, Švajcarsku, Tunis, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate.

SVIJET 17

UTORAK, 28. 1. 2014.

UKRAJINA NA IVICI ANARHIJE

Nemiri se šire na sve strane Demonstranti napustili zgradu Ministarstva pravosuđa nakon što im je ministarka zaprijetila uvođenjem vanrednog stanja. Danas sjednica parlamenta o stanju u zemlji KIJEV - Ukrajinska ministarka pravosuđa Olena Lukaš zaprijetila je demonstrantima koji su u nedjelju veče zauzeli njeno ministarstvo u središtu Kijeva da će zatražiti uvođenje vanrednog stanja. Lukaš, koja učestvuje u pregovorima između predstavnika opozicije i predsjednika Viktora Janukoviča, rekla je za ukrajinsku televiziju da će zatražiti da se pregovori prekinu ako protestanti ne oslobode zgradu. Radikalna grupa aktivista “Spilna sprava” (Pravo djelo) razbila je prozore na zgradi Ministarstva pravosuđa i uništila zvaničan znak, prenijela je agencija AFP. Opozicioni vođa i bivši bokserski šampion Vitalij Kličko posjetio je tokom noći između nedjelje i ponedjeljka demonstrante i zatražio od njih da izađu iz zgrade, ali oni to tada nijesu učinili. Policija je otvorila istragu zbog upada i okupiranja državne zgrade. Ipak, nakon upozorenja ministarke Lukaš, demonstranti su se povukli iz ministarstva, ali su ispred zgrade i dalje ostale desetine članova grupe naoružane motkama i bejzbol palicama.

Protest protiv predsjednika Janukoviča, koji je počeo u Kijevu, proširio se posljednih dana i izazvao blokadu regionalnih uprava u 14 od 25 pokrajina u zemlji. Demonstranti drže u opsadi sjedišta guvernera, koje je imenovao predsjednik u četiri grada te bivše sovjetske republike, a zauzeli su ih još deset, uglavnom

nakon žestokih sukoba sa specijalnim snagama. Janukovičevoj kontroli je izmaknulo 14 od 25 pokrajina, prenio je AFP. Protestovalo se u gotovo svim velikim regionalnim centrima. Hiljade ljudi su pokušale u nedjelju da opkole regionalnu upravu u Zaporožju, na istoku zemlje, koju je čuvalo više stotina pripadnika specijalnih snaga. U Zakarpatju, na zapadu, stotine demonstranata su opkolile sjedište regionalne vlade, dižući barikade kako bi spriječile njeno funkcionisanje.

Stotine antivladinih protestanata su se okupile u Dnjepropetrovsku, na istoku zemlje i pokušale ući u zgradu lokalne vlade, a policija ih je rastjeravala vodenim topovima.

U Donjecku, Janukovičevom uporištu, brzo je rastjeran skup, dok u Kijevu regionalna uprava normalno funkcioniše.

Da napetost ulazi u fazu koja miriši i na mogući početak građanskog rata, potvrđuje podatak da je u Lavovu osnovana Nacionalna garda koja, kako kaže jedan od njenih čelnika Svjatoslav Javorivski, ima zadatak da očuva red i mir i spriječiti bezakonje, ali sve je izvjesnije da će funkcionisati kao zamjena za državnu policiju. U Gardu su pozvani svi koji imaju oružje, a prilaze joj i mnogi penzionisani (ali navodno i aktivni) policajci. Kao odgovor Nacionalnoj gardi, na istoku zemlje se dobrovoljci upisuju u narodnu miliciju (Družinjiki) za ispomoć polici-

Demonstranti na ulazu u Ministarstvo pravosuđa u Kijevu

ji, a gradovima lojalnim Janukoviču patroliraju i Kozaci, paramilitarne proruske nacionalističke postrojenja. Ukrajinski parlament danas će održati vanrednu sjednicu, zbog če-

ga su stranke izložene pritisku da se do tada moraju dogovoriti. Takođe, danas bi trebalo da se održi i samit EU-Rusija. Evropska unija pozvala je ukrajinske vlasti da ispune obe-

ćanja dana opoziciji tokom vikenda, zatraživši takođe od opozicija da očuva mirni karakter protesta i jasno se distancira od svih onih koji pribjegavaju nasilju.

MUČNI PREGOVORI U ŽENEVI

Zaraćene strane ukopane na početnim pozicijama ŽENEVA - Nakon dvodnevnih razgovora posvećenih problemima civila koji su pod opsadom u Homsu i hiljada zatvorenika i nestalih u sirijskom sukobu, pregovarači režima Bašara al-Asada i sirisjke opozicije juče su trebali da raspravljaju o najosjetljivoj temi - prelaznoj vladi. Sirijska državna televizija javila je da je sirijska vlada juče predstavila dokument koji uopšte ne podrazumijeva prenos vlasti. U “izjavi o temeljnim načelima” vlada predlaže da Sirijci odaberu politički sistem bez nametnutih formula iz inostranstva, aludirajući na zahtjeve Zapada i nekih regionalnih igrača da Asad odstupi s vlasti. Opozicija, koja želi da

Asad siđe s vlasti u okviru dogovora za formiranje prelazne vlade, smjesta je reagovala na vladin predlog.

“Izjava izlazi iz okvira Ženevske konferencije, posebno posvećene uspostavljanju prelazne vlade. Ona se ne bavi centralnim pitanjem”, kazao je glavni pregovarač opozicije Hadi al Bahra.

Sa druge strane, zamjenik sirijskog ministra spoljnih poslova Faisal Mekdad uzvratio je da su oni tu da bi raspravljali o terorizmu, a ne prenosu vlasti. Damask izbjegava pitanje Asadovog odlaska sa vlasti ističući da će Sirijci sami izabrati svog predsjednika na izborima.

Izaslanik UN-a Lahdar Brahimi

je potom prekinuo sastanak i trebalo je da se sa objema stranama odvojeno sastane kasnije tokom jučerašnjeg dana. Opozicija, između ostalog, traži puštanje na slobodu 47.000 ljudi za koje se vjeruje da se nalaze u Asadovim zatvorima.

Mekdad tvrdi da većina od tog broja nikada nije bila uhapšena ili da su oslobođeni, ali od pobunjenika traži sličan popis ljudi koje su zatočile njihove grupe.

Prema Brahimiju, predstavnici opozicije su prihvatili taj zahtjev vlade. Jedino treba imati na umu da su neke od pobunjeničkih frakcija u međusobnom sukobu i ne priznaju legitimitet opozicionih pregovarača.

ZBOG KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA ZATVORENIKA

Rusija traži zatvaranje “Pali su Troja i Rim “logora” Gvantanamo Lenjingrad nije pao” 70. GODIŠNJICA KRAJA MITSKE OPSADE

SANKT PETERSBURG - Juče je na periferiji Sankt Petersburga rekonstrukcijom probojne bitke (operacija Iskra) obilježena 70. godišnjica od završetka opsade Lenjingrada. Strašna opsada grada od strane njemačkih i finskih trupa trajala je 872 dana, od 8. septembra 1941. do 27. januara 1944. godine. Oko tri miliona stanovnika Lenjingrada je odbilo da se preda, iako su bili potpuno opkoljeni. Pored konstantnog vazdušnog i artiljerijskog bombardovanja, najveći neprijatelji grada bili su glad i surova zima. Iscrpljeni ljudi su kolabirali i umirali svakodnevno, a

ulice su bile prekrivene leševima.

Za vrijeme opsade hrana je u grad stizala samo veoma opasnim letovima aviona ili preko jezera Ladoga (ljeti brodovima, a zimi sankama ili kamionima preko zaleđenog jezera). Ta ruta preko ledenog jezera bila je poznata i pod nazivom “Put života”. Podaci variraju, a najobjektivnije procjene kažu da je tokom opsade stradalo između 1.000.000 i 1.500.000 ruskih civila i vojnika. Ona je postala simbol sovjetskog povratka, nepobjedivosti i herojskog otpora, rezimiranog u motu: “Pala je Troja, pao je Rim, Lenjingrad nije pao”

MOSKVA - Rusija insistira na zatvaranju američkog zatvora u Gvantanamu i dobila je uvjeravanja američke administracije o spremnosti da se to napravi, a takođe će tražiti oslobađanje jednog od svojih državljana iz Gvantanama kojeg su posjetili ruski zvaničnici, rekao je juče novinarima izaslanik za ljudska prava ruskog ministarstva spoljnih poslova Konstantin Dolgov.

“Ova posjeta nas je još više uvjerila u to da taj zatvor, ako se uopšte može nazvati zatvorom jer je to logor, mora biti što prije zatvoren. Tamo se grubo krše ljudska prava, temeljna prava čovjeka. U njemu se trenutno nalazi 155 ljudi. Njima je i dalje onemogućeno pravedno suđenje”, rekao je Dolgov, a prenijeli ruski mediji.

“Uvjerili su nas da je Obamina administracija odlučna u tome da zatvori ovu instituciju, da okrene novu stranicu američke istorije do isteka Obaminog mandata”, kazao je Dolgov.

Ruski državljanin Ravil Mingazov (46) uhapšen je u Pakistanu 2002. pod sumnjom za umiješanost u terorističke aktivnosti i za povezanost

sa Al Kaidom, ali do danas nije podignuta optužnica protiv njega, prenijeli su ruski mediji. Mingazov, bivši baletan i plesač folkora u ansamblu ruske vojske koji je pobjegao iz Rusije nakon što je prešao na islam, posljednji je od osam Rusa koji su bili zatočeni u Gvantanamu. Ostalih sedam prebačeno je u Rusiju još 2004.

Američka vojska tvrdi da je on u vrijeme kad je zarobljen bio u sigurnoj kući osumnjičenog terorista Al Kaide Abua Zubajdaha i da je prošao obuku za teroriste. On je rekao da je SAD otvorio taj zatvor ‘zato što smo legitimno bili ljuti i uplašeni’ nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. i ‘mislili smo da će zarobljenici koji su tamo poslati dati važne informacije i obavještajne podatke’.

18 KULTURA DEVETA UMJETNOST

UZ JUBILEJ

Predavanja o Crnjanskom

Povodom 120 godinа od rođenjа Milošа Crnjаnskog pod nаslovom “Ekscentrične metаfore Crnjаnskog”, večeras u Matici Srpskoj od 19 sati počinje ciklus predаvаnjа posvećen velikom piscu. O Milošu Crnjаnskom govore Lidijа Tomić i Gorаn Rаdonjić. Uvodnu riječ imаće Milicа Krаlj, urednicа Tribine Mikrokozme.

Crnjаnski, pjesnik,

romаnsijer, prip ovje dаč i drаmski pisаc, profesor, novinаr i diplomаtа, rođen je 26. oktobrа 1893. godine u Čongrаdu ( Mаđаrskа). Prve rаdove je objаvio u somborskom “Golubu” (1907). Uređivаo je listove “Dаn” i “Ideje”. Drugi svjetski rаt je proveo u Rimu, Lisаbonu i Londonu, gdje je ostаo do povrаtkа u domovinu ( 1965). Umro je u Beogrаdu 30. novembrа 1977. godine. Pjesnik “ Lirike Itаke”, “Vidovdаnskih pjesаmа”, “Strаžilovа”, “Serbie”, “Lаmentа nаd Beogrаdom,” nаjljepših ikаd ispjevаnih pjesаmа nа srpskom jeziku, аutor je i lirskih romаnа “Dnevnik o Čаrnojeviću”, “ Romаn o Londonu” “Suzni krokodil (nezаvršeni romаn)”, zbirki pričа “Priče o muškom” “Kаp špаnske krvi”, putopisne proze “Knjigа o Nemаčkoj” , “Kod Hiperborejаcа” (memoаrskа p r o z а ) , d r а m e : ” M а s k а” (poetičnа komedijа), “Konаk”, “Nikolа Teslа”, “Embаhаde”.

Objаvio je “Antologiju kineske lirike” i “Pesme stаrog Jаpаnа”.

KULTURNO DOBRO

Titova bogata biblioteka Biblioteka Josipa Broza Tita koja se nalazi u arhivi Muzeja istorije proglašena je za kulturno dobro od velikog značaja. Ovaj status stekla je zbog svoje kulturne, naučne i istorijske vrijednosti. Biblioteka je nastala u periodu od 1940. do 1980. godine prikupljanjem knjiga koje je Tito lično posjedovao, onih koje je dobijao na poklon, od autora djela, držav-

UTORAK, 28. 1. 2014.

nika, delegacija i onih publikacija koje su nabavljane za potrebe predsednika.

Sardži 11.162 naslova i oko 15.000 knjiga. Fond Biblioteke je tematski vrlo raznovrstan i obuhvata djela iz oblasti istorije, umjetnosti, književnosti, beletristike, filozofije, religije, politike. Biblioteka posjeduje i stare i rijetke knjige, enciklopedije, rječnike, leksikone itd.

Mračna adaptacija Kafkinog ª Zamkaº Strip umjetnici pretočili nedovršeni roman slavnog pisca u grafičku novelu Franc Kafka je umro prije nego što je uspio da dovrši svoj roman “Zamak”, ostavljajući to djelo ne samo na sredini priče, već i na sredini posljednje rečenice.

To nije spriječilo brojne umjetnike da adaptiraju priču u nekoliko filmskih djela, animiranih priča, radiodrama pa i pozorišnih predstava. Krajem prošle godine “Zamak” su preuzeli scenarista i pisac David Zane Mairowitz i umjetnik koji djeluje pod pseudonimom Jaromir 99 i napravili strip album koji vjerno dočarava kafkijanski ton i duh priče.

Osim crne i bijele, približavanje intenzivnijem koloritu u stripu “The Castle: A Graphic Novel” samo su svjetlije ili tamnije nijanse sive, a bogatstvo crnih pejzaža ocrtavaju gotičku atmosferu. Ilustracije podsjećaju na remek djelo ‘Persepolis’ Marjane Satrapi te na Jaromirove prethodne crteže ostvarene u saradnji s Jaroslavom Rudišem za trilogiju ‘Alois Nebel’.

Svijet u kojem nema boja i intenziteta, prikladno je okruženje za smještanje priče o tjeskobnom centru političke birokratije u malom, zabačenom evropskom selu. Glavni protagonista priče je zemljomjer K. , kojem mještani odbijaju da pruže gostoprimstvo i mjesto boravka. K. pokušava da stigne do misterioznog Dvorca, kako bi razriješio svoju neprijatnu situaciju, međutim svakim korakom nailazi na prepreke. Kako vrijeme prolazi, Kafka maestralno opisuje pri-

Nagrada za Rodrigeza Glumica Amber Heard i reditelj Robert Rodrigez biće nagrađeni na ovogodišnjoj dodjeli Texas Film Awardsa, koju će voditi Luk Vilson.

Nagrade se dodjeljuju Teksašanima koji su dali izuzetan doprinos svijetu filma, a među dobitnicima priznanja biće i reditelj Dejvid Gordon Grin (All the Real Girls), kao i Luis Blek. Rodrigez će dobiti nagradu Star of Texas za film “Od sumraka do svitanja” iz 1996. godine.

Svečanost dodjele nagrada Filmskog udruženja Ostina biće održana 6. marta.

Februar u znaku Bitlsa

ču o birokratiji, izolaciji i gubitku.

Grafička novela je u jednako odbojna i fascinantna, kao i originalni književni predložak - a umjetnici su u svojoj adaptaciji uspjeli da prenesu i taj frustrirajući nedostatak završnice romana i konačnog zaključka. Skriveni totalitarizam, ljudska ravnodušnost, apsurd i uplašeni pojedinac u njemu glavni su tokovi – pravci Kafkinog “Zamka”. Zato se Kafka danas ubraja u preteče modernog egzistencijalizma.

U Britaniji će narednog mjeseca biti obilježena godišnjica prvog odlaska Bitlsa u Njujork, gdje je legendarnoj grupi 1964. priređen jedan od najuzbudljivijih dočeka u istoriji popa.

Britanska “tribjut” grupa će 7. februara iz Londona krenuti za SAD, koje je “bitlmanija” zahvatila 1964, uoči koncerta 11. februara u Vašingtonu.

Britanski zvaničnici ispratiće ih na aerodrom u nastojanju da povećaju interesovanje turista za Britaniju i za mjesta koja su u svojim pjesmama proslavili britanski muzičari.

U delegaciji će biti i zvaničnici Liverpula, odakle je famozna četvorka.

KULTURA 19

utorak, 28. 1. 2014.

IZLOŽBA

Pjesnici su borbeni brodovi i ledolomci

Dijalog sa Njegošem: Vlado Martek

Jelena Boljević

U

okviru projekta “200 godina samoće - Njegošiations” danas u 12 sati biće otvorena nova izložba u Biljardi na kojoj će biti predstavljen rad Vlada Marteka “Dijalog”. Priznati konceptualni umjetnik i pjesnik iz Zagreba djelo je uradio specijalno za projekat kojim se obilježava jubilej 200 godina od rođenja Njegoša. O Martekovom radu govoriće Petar Ćuković, istoričar umjetnosti i likovni kritičar, a ujedno i kustos izložbe.

U Mermernoj sobi Biljarde danas će u okviru projekta “200 godina samoće – Njegošiations”, koji se od 4. novembra u kontinuitetu odvija na Cetinju u organizaciji Centra savremene umjetnosti Crne Gore, a povodom jubileja Njegoševog rođenja, biti predstavljen rad “Dijalog” zagrebačkog umjetnika Vlada Marteka.

“Dijalog, a što drugo. Dijalog imaginarni i tranzitivni. Njegoš je jedna od ključnih figura u ovoj regiji u 19. stoljeću. Kada je umro više ništa nije doznao o daljim

događanjima. Tako je i uveden u dijalog sa mnom, figurom Nove umjetničke prakse iz druge polovine 20. i početka 21. stoljeća. On je pjesnik – ja sam predpjesnik.

Mogu mu poručiti da postojanje umjetnika zaustavlja kompletan ponor, cijelu propast čovjeka. Naravno da sam optimist, no u dijalogu oboje možemo biti neutralni. Ipak, život je plovna stvar, a mi umjetnici, sviju vrsta dakako, pjesnici, predpjesnici, sami smo sposobne lađe, pokad borbeni brodovi ili ledolomci. Nek nas se čuvaju

Sa Martekove izložbe u Ateljeu Dado

MuZej POLA GetIjA

Besplatne knjige o umjetnosti Muzej Žana-Pola Getija i fondacija osnovana pri tom muzeju odlučili su da 250 vrhunskih izdanja iz svoje kolekcije knjiga o umjetnosti ponude besplatno svim korisnicima interneta.

Tako su se pod etiketom “Getty Publications” u PDF formatima na internetu pojavila kataloška izdanja koja su pratila brojne izlože u Muzeju Pola Getija, ali i knjige o istoriji umjetnosti sačuvane u Getijevom institutu za konzervaciju, kao i akademski radovi objavljeni u okviru Getijevog istraživačkog instituta.

“Kada smo prošlog ljeta predstavili naš “Open Content Program” i objavili svima dostupnu

kolekciju od 4.600 umjetničkih djela (taj broj se do danas udvostručio) citirao sam jedan od tekstova iz našeg tada najnovijeg broja lista “NMC Horizon Report” – sada je na nama, kao instituciji svjetskog ranga, društvena odgovornost da razvijamo i širimo kulturni i obrazovni kapital”, napisao je na muzejskom blogu izvršni direktor Fondacije Pola Getija Džejms Kuno.

On je dodao da je od 21. januara virtualna biblioteka muzeja postala bogatija za 250 Getijevih književnih i akademskih izdanja, među kojima su najrazličitija djela posvećena umjetnosti.

takozvani političari, koji su samo godine, gdje je diplomirao na Fito, a nisu kao Njegoš bili pjesni- lozofskom fakultetu 1976. godine. ci i mudraci. Krijemo snagu di- Od 1975. do 1978. godine, djeluje jaloga na nivou jednog Njegoša, u sklopu tada neformalne Grupe pa ko hoće neka krene prema ta- šestorice autora, s kojima je primo – u mudrost umjetnosti”, ka- ređivao izložbe-akcije, te pokrezao je Martek u eseju posveće- nuo časopis-katalog pod naslonom ovom radu. vom MAJ 75. Martekov umjetničOn je objasnio da je ki opus obuhvata crteže, riječ o “maksimalno grafike, slike, agitacije, dematerijalizovanom instalacije, ambijente, te raznovrsne anoradu (kao poezija sama, koja tek živi nanimne akcije, zidne popolju u sistemu znaruke i poetske objekkova), izvedenom na Sloboda stanuje u te. Autor je sedamnaest celofan papiru prema umjetnosti. Crvena samizdata koji sadrže kojemu je uobičajeni i crna slova teksta – stihove, crteže, grafike i papir knjige – beton- grozan su memenfotografije. Samostalno to na totalitarizme ska ploča.” je, pored ostalog, izla“Takav rad je izraz 20. stoljeća, za kogao u Zagrebu, Beogratežnje k minimaliz- je Njegoš nije stigao du, Ljubljani, Rijeci, na mu svake velike istine, znati, tim bolje za Cetinju, zatim Njemačpa i one posredovane njega, ali ih je u svo- koj, Poljskoj, Francuskoj vizualnošću. Slobo- jem djelu odbacio, i Italiji. da stanuje u umjetno- iznegirao. Svaki je Tekstove objavljuje u sti. Crvena i crna slova veliki pjesnik – vođa katalozima likovnih izložteksta – grozan su me- (slobode)”, objasnio bi, monografijama, kao i mento na totalitariz- je Martek. časopisima Quorum, Prome 20. stoljeća, za koje blemi, Republika, Mars, Njegoš nije stigao znaKolo, Život umjetnika, Cati, tim bolje za njega, ali ih je u svo- me Austria, Preccu-pations... Osim jem djelu odbacio, iznegirao. Svaki sedam autorskih naslova, objavljeje veliki pjesnik – vođa (slobode)”, ne su i dvije monografije o njegovom objasnio je Martek. stvaralaštvu “Martek, fatalne figure Kada je riječ o samoj postavci, on umjetnika” i “Vlado Martek – Poezije istakao da je riječ o posebnom ja u akciji”. Član je HDLU-a i DHK-a. značenju koje rad time dobija: U okviru projekta “200 godina sa“Naime, zahtijeva se visina, ko- moće – Njegošiations”, do sada su madi vise sa plafona, ostaju ko le- predstavljena djela Zdravka Jokteći, slobodni, na pjesnički način – simovića, Ilije Šoškića i Marine nezemaljski. Bivajući pjesnik Nje- Abramović. goš nije bio nešto drugo, ta energiganizatori najavljuju da će nakon ja je zaposjednuta u dobrom smislu, Marteka u Biljardi biti predstavljen ono loše je hoćeš nećeš – otpušteno.” bosanskohercegovački avangardni Martek je rođen u Zagrebu 1951. umjetnik Damir Nikšić.

● FOTO PRIČA

PreMijera OPere PlaNiNa BrOukBek MaDriD, ŠPaNija romantična drama “Planina Boukbek” sa Hitom ledžerom i Džejkom Džilenholom, o ljubavnoj vezi dvojice kauboja na američkom Zapadu pretočena je u operu koja će premijeru imati sjutra u Teatru real u Madridridu. likove su u operi oživjeli američki tenor Tom randle (Džek) i kanadski bas bariton Danijel Okulič (enis).

Mjuzikl po pjesmama Boba Marlija

Njujorško Nju viktori pozorište postaviće idućeg mjeseca mjuzikl za djecu “Bob Marley’s Three Little Birds” u kome će se naći najpoznatije pjesme Boba Marlija. “Želim da se tata obrati djeci kroz muziku”, rekla je Sedela Marli, prvo dijete Boba Marlija i rite Marli koja je pomogla u osmišljavanju predstave.

Mjuzikl je priča o Zigiju, stidljivom dječaku sa Jamajke koji se krije od svojih strahova - uragana, mungosa i zlih duhova - tako što gleda TV. Ptičica, njegova majka i komšija podstiču ga da se suoči sa svojim strahovima i uživa u životu.

Marli se nada da će predstava donijeti “duh Jamajke djeci koja nikada nisu čula za nju”.

U mjuziklu će se čuti naslovna pjesma “Three Little Birds” kao i “Jamming”, “Roots Rock Reggae” i “Is This Love”, kao i melodija “I Shot the Sheriff”.

Mjuzikl je inspirisan slikovnicom koju su Sedela Marli i Džerald Hausman napravili 2006. na osnovu Marlijeve pjesme.

Premijera se očekuje 7. februara i igraće se do 23. februara.

Uspješni Kejvov dan Film “20,000 Days on Earth”, koji kombinacijom dramskih elemenata i realnosti opisuje fiktivnih 24 sata u životu Nika kejva osvojio je dvije nagrade na nedavno završenom 30. Sandensu, na kojem je imao svjetsku premijeru, dok će u Evropi biti premijerno prikazan na 64. Berlinalu.

U međunarodnom programu dokumentaraca film je donio nagradu za režiju ijanu Forsajtu i Džejn Polard vizuelnim umjetnicima sa kojima kultni australijski muzičar, kantautor, pisac i scenarista godinama sarađuje. Film je nagrađen i za montažu, a opisan je kao “zapanjujuće iskren uvid i intimni portret umjetničkog procesa” i filmsko “istraživanje onoga što nas čini onima koji jesmo, slaveći ujedno transformativnu snagu kreativnog duha”. Na 64.

Berlinalu film će biti prikazan u programu “Panorama” sa još 15 dokumentarnih ostvarenja.

20 DRUGI MEDIJI

UTORAK, 28. 1. 2014.

EURACTIV.RS

EU će podržavati civilno društvo i narednih godina Evropska unija će i u narednom budžetskom ciklusu 2014-2020. finansijski i politički podržati organizacije civilnog društva u zemljama u procesu pristupanja, sa težištem na stvaranju podsticajnog okruženja i izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva. U predlogu smernica za podršku EU civilnom društvu u zemljama u procesu pristupanja navodi se da Unija ne treba da popunjava prazninu koja nastaje povlačenjem stranih donatora iz regiona već da podržava postepeno smanjivanje zavisnosti organizacija od međunarodnih donacija.

U dokumentu, objavljenom u januaru, podseća se da zemlje koje žele da pristupe EU moraju da imaju odgovarajući zakonski, pravosudni i administrativni okvir za ostvarivanje prava na slobodu govora, okupljanja i udruživanja, uključujući prava organizacija civilnog društva na slobodno i nezavisno delovanje.

Smernice za podršku civilnom društvu u zemljama u procesu pristupanja u periodu 2014-2020. dovršava Direktorat Evropske komisije za proširenje nakon konsultacija sa civilnim društvom, kancelarijama

za saradnju sa civilnim društvom u zemljama regiona i delegacijama EU, a završna verzija je predstavljena na internet stranici Balkanske mreže za razvoj civilnog društvo.

“Podrška civilnom društvu u zemljama u procesu integracija u EU treba da bude usmerena na omogućavanje i podsticanje participativne demokratije. To treba da se ogleda u dva glavna cilja: stvaranju podsticajnog okruženja za civilno društvo i izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva kako bi bile efikasan, odgovoran i nezavisan činilac”, navodi se u dokumentu.

Evropska komisija će pružiti političku i finansijsku podršku kako bi se ti priroriteti ostvarili. Pritom će zauzeti pristup koji će biti “više

strateški i usmeren na efikasnost i rezultate kako bi se ostvario maksimalan rezultat sa ograničenim ljudskim i finansijskim resursima”, dodaje se u smernicama.

“Kada je reč o političkoj podršci, Komisija će ohrabrivati zemlje u procesu pristupanja EU da zakonodavstvo učini podsticajnim za delovanje civilnog društva. Promovisaće i učešće civilnog društva u pretpristupnom procesu, uključujući izradu, primenu i nadzor primene sektorskih strategija za finansijsku pomoć EU u okviru IPA II”, navodi se u dokumentu.

Komisija će na planu finansijske podrške koristiti različite instrumente finansiranja u skladu sa vrstama organizacija civilnog druš-

tva, potrebama i okolnostima u zemljama u procesu pristupanja.

Težište će biti na dugoročnijim ugovorima, imajući u vidu da su za izgradnju kapaciteta i zagovaranje potrebno vreme i resursi, kao i na fleksibilnijem pristupu koji podstiče stvaranje partnerstava i koalicija umesto dosadašnje podrške zasnovane na projektu. Takođe, fokus će biti na podršci organizacijama sa neposrednim pristupom problemom (grass-root).

Evropska komisija treba da podrži i rad udruženja socijalnih partnera, navodi se u dokumentu i dodaje da je potrebno jačati partnerstvo između takvih organizacija, posebno onih iz nerazvijenih regiona sa sličnim organizacijama u EU..

Pravo na udruživanje važno na putu ka EU EU ne treba da nadoknadi

Zemlje koje žele da pristupe EU moraju da imaju odgovarajuće zakonsko, pravosudno i administrativno okruženje za ostvarivanje slobode govora, okupljanja i udruživanja. To uključuje i prava organizacija civilnog društva poput procedura registracije koje ih ne diskriminišu i slobodnog i nezavisnog delovanja.

Da bi se ta prava ostvarila, potreban je i odgovarajući sistem finansiranja, što može da uključuje i poreske olakšice za privatne donacije ili direktno finansiranje iz budžeta aktivnosti organizacija civilnog društva od javnog interesa, kao i članarine i dobrovoljne priloge.

Ističe se da je izuzetno važno da postoji i mehanizam za saradnju organizacija civilnog društva i državnih insti-

tucija, kao i za protok informacija o pitanjima od javnog interesa.

Organizaicje civilnog društva u regionu su pokazale da su u stanju da pokrenu inicijative protiv korupcije, doprinesu integraciji i pomirenju u regionu, podrže nezavisne medije, kampanje za rodnu ravnopravnost ili borbu protiv diskriminacije i promovišu socijalno uključivanje, ocenjuje se u dokumentu.

U smernicama se ukazuje i na značaj uključivanja civilnog društva u proces pristupanja jer se time neophodne reforme mogu bolje objasniti i približiti građanima. Time se, kako se dodaje, podstiče i uravnotežena debata ključna za donošenje konačne odluke o ulasku u EU pred sam kraj procesa pristupanja.

manjak stranih donacija U smernicama se navodi da Evropska unija ne treba da popunjava prazninu koja nastaje sa povlačenjem stranih donatora u regionu već da podržava postepeno smanjivanje zavisnosti organizacija od međunarodnih donacija.

“Mora se shvatiti da su sredstva EU koja se odnose na prisutpanje ograničena vremenski i u iznosu. EU, iako je glavni donator civilnom društvu, ne može i ne sme da teži da popuni finansijsku prazninu koja se javlja sa povlačanjem drugih donatora iz regiona”, navodi se u dokumentu.

Kako zemlje u integracijama budu

napredovale u procesu, Komisija će podržavati napore organizacija civilnog društva da postanu manje zavisne od međunarodnih donacija, uključujući i sredstva EU. U dokumentu se navodi da organizacije koje suviše zavise od međunarodnih ili domaćih javnih sredstava rizikuju da izgube legitimitet u javnosti, kao i da se postavlja pitanje da li su to istinski organizacije civilnog društva.

Komisija će pružiti podršku organizacijama civilnog društva koje su usmerene na jačanje svojih kapacieta u cilju ostvarivanja ciljeva koje su

ODLUKA

Gugl, Fejsbuk i Tviter ne žele oglase o marihuani Kompanije Gugl, Fejsbuk i Tviter neće dopustiti da se marihuana reklamira na njihovim stranicama.

Portparol Marihuana Polcy Projecta Mason Tvert smatra da Gugl i Fejsbuk treba da reklamiraju marihuanu.

“Ako Gugl i Fejsbuk mogu reklamirati alkohol, trebalo bi u državama u kojima je to legalno, reklamirati i supstance poput marihuane koje su mnogo manje štetne. Takva

licemjerna odluka neće dobro sjesti velikoj većini ljudi koji su korisnici njihovih stranica”, rekao je Tvert.

Tim Rarhschmidt, predstavnik Fejsbuka ovaj potez opravdava politikom kompanije koja dopušta promociju za legalizaciju marihuane, ali oglasi ne smiju posredovati pri uživanju ilegalnih ili lakih droga, duvanskih proizvoda i opreme za uživanje istih.

Tviter takođe ima sličnu politiku

koja će, prema riječima portparola kompanije, i dalje ostati na snazi.

Politika poslovanja kompanije Gugl takođe ne dozvoljava promociju ilegalnih droga, legalnih ili sintetičkih biljnih droga, hemijskih proizvoda i proizvoda sa psihoaktivnim supstancama.

I Gugl i Fejsbuk dopuštaju promovisanje alkohola, što se većini konzumenata marihuane čini licemjernim.

odredile. To pre svega znači da će organizacije morati da osnaže “autonomiju, reprezentativnost i odgovornost” kroz jačanje svoje baze članstva i unapređenje upravljanja organizacijom.

Komisija će utvrditi i ciljeve, rezultate i indikatore na osnovu kojih će na nivou zemlje i regiona meriti napredak civilnog društva ostvaren na osnovu podrške EU. U okviru nadzora i evaluacije biće održan godišnji regionalni sastanak na kome će učestvovati i organizacije civilnog društva, kako bi se razmotrili stanje i napredak u ostvarivanju ciljeva.

REPORTAŽE 21

UTORAK, 28. 1. 2014.

IZVIĐAČI

Skauti grade svijet po mjeri čovjeka

Alma Ljuca

I

zviđački odred “24 novembar” najbrojnija je organizacija u Baru sa oko 300 članova, djece i omladine, koji se kroz igru formiraju u zdrave ljude. Izviđaštvo pomaže roditeljima u vaspitanju djece i društvu u vaspitanju podmlatka.

Barski izviđači pripadaju pokretu koji djeluje u preko 200 zemalja svijeta i ima brojno članstvo koje broji 28 miliona skauta. Iduće godine proslavljaju četiri decenije postojanja. Pored brojnih aktivnosti ovih su se dana počeli pripremati za smotru “Osjeti Crnu Goru” čiji su domaćini od 10. do 29. jula. Učesnici smotre biće skauti mnogih organizacija pripadnica Svjetske skautske organizacije WOSM. Svaki je događaj u izviđačkom životu važan i teško se skauti odlučuju da nekom daju prednost.

“Svaka akcija je za nas bitna, svaka logorska vatra je jedna priča, svako putovanje za nas je još jedno iskustvo”, priča šesnaestogodišnja Jelena Jovanović koja nosi izviđačku maramu od šeste godine.

To potvrđuje i osamnaestogodišnji Alen Rastoder koji je stasao sa izviđačima, ali uvijek jednako značajnom doživljava svaku logorsku vatru.

“Nijedan izviđač to ne može reći.

I mi često razgovaramo o tome, ali nikada nijesmo uspjeli da izdvojimo ono najbolje, najljepše i najdraže”, kaže on. ● PRVI IZVIĐAČKI ČVOR KAO ZAKLETVA Sa ovim se slaže i Saša Spičanović za kojeg su izviđačka marama, prvi izviđački čvor i stavljanje javorovog lista na grudi kao zakletva.

“Nekako mi se čini da sam od dana kada sam stavio izviđačku maramu i prvi put napravio izviđački čvor a na grudi stavio javorov list kojeg s ponosom nosim, postao nekako ozbiljniji. Kao da sam dao zavjet da moram biti dobar čovjek, savjestan građanin i koristan ovom društvu”, sa neočekivanom ozbiljnošću priča ovaj četrnaestogodišnjak, dok mlađe izviđače podučava pravilnom vezivanju izviđačkog čvora.

Masoničić ističe da izviđačka životna škola i sistem vaspitanja ostavljaju trajan, pozitivan pečat na mladu ličnost koji je prati tokom cijelog života i doprinosi izgrađivanju samopouzdanja. izviđači u okviru predviđenih programa jednako bave umjetnošću, ekologijom, odbranom, spasavanjem, medicinskim zbrinjavanjem, turizmom, orjentacijom. Sve to doprinosi stvaranju ličnosti u koje se zajednica može pouzdati.

I drugi izviđači slično razmišljaju. Njih oko trista zdušno žive za neki novi izviđački podvig. Uvijek su spremni za novu aktivnost. Za njih nema odmora.

Ovih dana intenzivno rade na pripremama za nekoliko događaja koji slijede u skorije vrijeme, a jedan od njih je i priprema za Smotru izviđača koju organizuje Savez izviđača Crne Gore na koju su pozvani skauti svijeta. Prema riječima starješine ovog odreda Miodraga Tanja Masoničića održavanje ovakve Smotre zahtijeva veliki rad, trud i odgovornost, jer će ove godine Bar biti domaćin Smotre na kojoj će se okupiti preko hiljadu skauta iz Crne Gore i svijeta (WOSM).

“Savez nam je povjerio ulogu domaćina koju moramo opravdati.

Mi znamo da to možemo, jer barski izviđači su po ko zna koji put potvrdili da su spremni na sve izazove”, tvrdi Masoničić koji ne krije zadovoljstvo dok govori o uspjesima

Barski izviđači će biti domaćini Smotre na kojoj će se okupiti preko hiljadu skauta iz Crne Gore i svijeta članova svog odreda i njihovom stasavanju u zdrave i odgovorne ljude. ● ZDRAV ŽIVOT ZA ZDRAVE LJUDE

specijalizovane za raznovrsne aktivnosti, što organizaciji daje veliku snagu. ● BITI IZVIĐAČ JE AVANTURA

Masoničić ističe da izviđačka životna škola i sistem vaspitanja ostavljaju trajan, pozitivan pečat na mladu ličnost koji je prati tokom cijelog života i doprinosi izgrađivanju samopouzdanja.

“Izviđačku maramu su nosile mnoge poznate i cijenjene ličnosti koje danas zauzimaju važna mjesta u društvenom, privrednom i kulturnom životu”, podsjeća Masoničić i dodaje da se izviđači u okviru predviđenih programa jednako bave umjetnošću, ekologijom, odbranom, spasavanjem, medicinskim zbrinjavanjem, turizmom, orjentacijom. Sve to doprinosi stvaranju ličnosti u koje se zajednica može pouzdati. Izviđačke jedinice su

“Ne zaboravljamo i da veći treba da čuvaju male, a jači slabije od sebe. Biti izviđač je prava avantura i zato treba da budeš spreman da te ništa ne iznenadi”, ističe Masoničić, podjećajući da će nekoliko barskih izviđača učestvovati u prvoj školi za pisanje projekata na Žabljaku od 12. do 14. februara, gdje će obuku voditi instruktori Saveza izviđača Makedonije. Nekoliko barskih izviđača će biti i učesnici Smotre brđana jugoistočne Evrope na Žabljaku od 14. do 18. februara. A tu su i redovne aktivnosti.

“I ove godine smo istim tempom krenuli sa aktivnostima kao i prošle godine u kojoj smo imali najmanje četiri ili pet akcija tokom mjeseca. Takav naš rad je prepoznala i lokalna uprava koja nas je uvrstila u projekat “Bar po mjeri djeteta”, a barski izviđači su uključeni i u

Barski izviđači pripadaju pokretu koji djeluje u preko 200 zemalja svijeta i ima brojno članstvo od 28 miliona skauta

Izviđači u akciji

projekat “Izviđači u školama””, napominje ponosni starješina odreda koji je od Opštine Bar nagrađivan najvećim priznanjem “Novembarskom nagradom za sveukupan rad i doprinos”.

U skladu sa stavom da se izviđač nikada ne odmara već da je uvijek aktivan protekao je i prošlogodišnji odmor, odnosno boravak na Zlatiboru.

“Odmarali smo, ali smo se uporedo i pripremali za smotre. Pod dirigentskom palicom načelnika odreda Mića Baltića spojili smo lijepo i korisno. Stariji su obavili obuku mlađih članova i time kupili vrijeme koje sada koristimo za pripreme za Smotru”, bez lažne skromnosti kaže Masoničić. I još jednom podsjeća: “Mi u izviđačkoj organizaciji ne palimo samo vatre, ne podižemo samo šatore, ne signaliziramo, mi u odredu odgajamo djecu da grade bolji svijet, da budu ljudi korisni društvu i da grade svijet po svojoj mjeri”.

22 ZABAVA

UTORAK, 28. 1. 2014.

GOŠĆA

Jelena Rozga u X faktoru

Pripreme za četvrtu po redu uživo emisiju popularnog šou programa “X Factor” uveliko su u toku, a u ovoj emisiji, u revijanom dijelu, nastupiće čak dvije regionalne muzičke zvijezde.

Produkcija ovog takmčenja je

otkrila ime prve specijalne gošće, a to je hrvatska pop pjevačica Jelena Rozga koja se rado odazvala pozivu da uživo nastupi i da podršku takmičarima ovog gledanog televizijskog formata u cijelom regionu. Druga zvijezda se još drži u tajnosti.

SUZAN BOJL

Hoće da radi u kladionici Pjevačica Suzan Bojl poznata je po vrhunskom glasu, i zahvaljujući tom talentu zarađuje milione. Međutim, nekadašnju zvijezdu britanskog šou programa “Ja imam talenat” slava nije promijenila. Bojl se kroz regularnu proceduru prijavila na konkurs za posao, i to za radnika kladionice u Blekburnu. Prisutne mušterije i vlasnik lokala počeli su da si čude kada su ugledali da je pedesetdvogodišnja slavna pjevačica ozbiljna u namjeri da konkuri-

še. Razlog je bio taj što je pjevačici previše dosadno kući.

“Počeo sam da se smijem, jer sam mislio da se šali, ali nakon toga sam shvatio da je zaista ozbiljna u svojoj odluci”, kazao je vlasnik kladionice, koji je dodao da je Suzan sada na listi sa “običnim smrtnicima”, i čeka njegovu odluku.

Bojlova je u svojoj karijeri izdala pet albuma, od kojih je za debitantski “I Dremed A Dream”, zaradila pet miliona dolara, a ima i dvije Gremi nominacije.

E.Z.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, NP Durmitor,

OBJAVLJUJE LICITACIJU

Lordi i duo “Duft Punk”

SVEČANOST U LOS ANĐELOSU

Du Punk, Lordi i gej brakovi obilježili Gremije Dugo će se pričati o svečanoj ceremoniji dodjele Gremi nagrada u Los Anđelesu, imajući u vidu šta se sve dešavalo na velikoj pozornici. Prema očekivanju, 56. po redu manifestacija protekla je u znaku francuskog elektronskog di-džej dua “Daft Punk” i tinejdžerke Lordi sa Novog Zelanda koji su osvojili glavne nagrade. Slavni duo “Daft Punk” Los Anđeles je napustio bogatiji za priznanje za album godine, a riječ je o izdanju ““Random Access Memories”. Duo, koji je osnovan 1990. na inicijativu Tomasa Bangalte i Gi Manuel de Omem Kristoa kao začetnika elektronske dens muzike, osvojio je i nagradu za snimak godine “Get Lucky”. Time su definitivno potvrdili da je američki pop prošlost. Zanimljivo je

da je glavna konkurentkinja “Daft Punk-u”, pjevačica Tejlor Svift prilikom proglašenja skočila sa stolice misleći da je ona pobjednica, da bi nedugo zatim zaprepašćeno shvatila o čemu se radi. To nije promaklo medijima, pa su je već nazvali gubitnicom večeri. Društvo na sceni pravila im je sedamnaestogodišnja Lordi koja je prigrabila Gremija za hit “Royals”. Kao najbolji rok izvođač nagrađen je bend “Imagine Dragons”, dok su Maklmor i Rajan Luis dobili Gremija kao najbolji novi muzičari. Kejsi Musgrejvs dobila je nagradu za najbolji kantri album “Same Trailer Different Park”. Američki muzičar Herp Alpert dobio je nagradu u kategoriji najbolji instrumental album za “Steppin’Out”, dok je u kategoriji za

najbolji pop album nagradu dobio Bruno Mars za “Unorthodox Jukebox”. Mnogo zanimljiviji od takmičarskog, bio je revijalni dio ceremonije. Tako su dvojica preostalih Bitlsa, Pola Makartni i Ringo Star zajedničkim nastupom obilježili 50 godina od proboja benda na američku televiziju. Istovremeno, prvi put u istoriji američkih nagrada, 33 para, istog i mješovitog pola, vjenčala je Kvin Latifa uz himnu za gej prava dvojca Maklmor i Rajan Luis “Same Love”. Na dodjeli je nastupila i Bijonse sa suprugom, reperom Džej Zijem, u prepoznatljivom seksi nastupu, dok se Madona pojavila u bijelom odijelu i sa kaubojskim šeširom kako bi zatvorila ceremoniju uz numeru “Open Your Heart”.

D.B.

Radi prodaje u viđenom stanju, usmenim nadmetanjem, vozila:

● BAR RAFAELI

1.Zastava Jugo skala poli Godina proizvodnje 1993. god.

Snaga motora u KW 40,5 Radna zapremina motora u cm3 1116 Broj putničkih mjesta 2 Boja karaserije Crvena 74 bijela 01.

Nigdje ne ide bez čačkalica

2.FIAT regata 100 putnički automobil Godina proizvodnje 1988. god.

Snaga motora P.1/P.2 1585 / 74 Broj mjesta za sjedenje 5 Boja vozila TEGET 99 3.Sniježno vozilo sa sledećim karakteristikama Proizvođač Tip Broj cilindra Kubikaža Snaga Max.obrtni moment Potrošnja goriva Količina ulja sa filterom Rezervoar Sistem hlađenja Alternatora Baterija

Mercedes – Benz Dizel OM 617 A 5 2998 cm3 74 kw / 100 ks 220.7 / Nm / 2200 U / min 91 / h 7.5 l 75 l 14 l 14 V / 55 Ah 1 x 12 V / 88 Ah

Za vozila iz tačke 1 i 2 početna cijena iznosi 300,00Eura, sa licitacionim korakom od 20,00 Eura, a za vozilo iz tačke 3. 5.200,00 Eura sa licitacionim korakom od 50,00Eura.

Licitacija će se održati dana 5.02.2014./srijeda/ godine u upravnoj zgradi NP Durmitor na Žabljaku sa početkom u 10 časova.

Vozila se mogu razgledati svakog radnog dana u vremenu od 09h-15 h.

Prije početka licitacije učesnici su dužni uplatiti na blagajni Nacionalnog parka iznos od 10% početne cijene koja će istog dana biti vraćena učesniku koji nije izlicitirao predmetno vozilo,odnosno uračunata u izlicitovanu cijenu vozila.

Kupac je dužan da izlicitiranu cijenu plati u roku od najkasnije 7 dana od održane licitacije i u ovom roku o svom trošku preuzme kupljeno vozilo.Ako kupac u ovom roku ne plati izlicitiranu cijenu nema pravo na povraćaj uplaćenog iznosa početne cijene.

Kontakt osoba Tomo Pajović, telefon 067-344-045.

Izraelska ljepotica Bar Refaeli (28), jedna je od najcjenjenijih supermodela koja je krasila naslovnice mnogih modnih magazina. Poznata je i po tome što se šest godina zabavljala sa glumcem Leonardom di Kapriom, a bogatu biografiju uskoro će upotpuniti novom referencom.

Rafaeli će biti domaćin 11. “Koža i čipka” zabave na Superboulu u Njujorku 31. januara, koji je poznat kao jedan od najgledanijih sportskih događaja na svijetu. Kao najavu spektakla, Bar je za “Hafington post” otkrila neke pikanterije iz privatnog života, a među njima se izdvajaju neobični poroci. Supermodel je otkrila da je najveći grijeh kome ne uspijeva da odoli - konzumiranje pomfita u velikim količinama. Osim toga, Rafaeli je priznala da je očajna u kuhinji, te da bi njen zločin izgledao u obliku krađe cipela i tašni u “Barnisu”. Bar tajne krije i u aksesoaru.

“Najneobičnija stvar koju nosim u tašnici su čačkalice, nikad se ne zna kad će vam zatrebati, naročito poslije filma sa kokicama”, kazala je Rafaeli.

E.Z.

ZABAVA 23

utorak, 28. 1. 2014.

INTERVJU: MOMČILO OTAŠEVIĆ

Popularnost mi mnogo godi F.Jovanović, foto: privatna arhiva

M

omčilo Otašević, jedan je od najtraženijih mladih glumaca iz Crne Gore. Ulogom Luke Radmilovića u seriji “Budva na pjenu od mora” uspio je da za kratko vrijeme pobere sve simpatije gledalaca, a onda su uslijedili i ostali projekti. Briljirao je u filmu “Led”, a sada ga ljubitelji hrvatskih sapunica mogu gledati u “Zori dubrovačkoj”. Neko vrijeme proveo je radno u Zagrebu, a često je na relaciji Podgorica-CetinjeBeograd. Kaže da mu je nekada teško da uskladi sve obaveze, a uz podršku porodice i djevojke Tine Jovetić, sve mu lakše pada. U razgovoru za Dnevne novine, govori o serijima, ali i privatnom životu.

Iako je mlad, Momčilo je već postao prepoznatljivo glumačko lice. Osim serije “Budva na pjenu od mora”, gledaoci imaju prilike da ga vide i u hrvatskoj telenoveli “Zora dubrovačka”.

Na pitanje da li se iznenadio pozivu za ovaj projekat, Otašević odgovara: “Svakako da sam se iznenadio jer sam u momentu dobijanja poziva bio student, imao sam 23 godi-

ne (uloga se odnosi na ljekara koji ima 30 godina) i vjerovatno nesvjestan činjenice da je moj dotadašnji rad ipak ostavio trag. Inače, smatram da svaki rad izlazi na vidjelo i daje rezultate kao što i nerad i nezalaganje izlaze na vidjelo kadtad. Istovremeno sam se obradovao i zamislio, jer učešće u serijama u regionu znači ujedno ličnu i promociju zemlje iz koje dolaziš, a to sa sobom nosi i veliku odgovornost”.

Momčilo u seriji tumači lik Filipa Marković koji je porijeklom iz Crne Gore.

“Rad na liku je bio neopterećen ratnom prošlošću već upućen na ljubavnu temu serije pa je sve bilo jednostavno. Dr Filip Marković je rođen u Dubrovniku, majka mu je porijeklom iz Dubrovnika, a otac sa Cetinja. U jednom momentu, po scenariju, s ponosom kažem da sam Crnogorac i da sam ljeta provodio na Cetinju. Moj izgovor je “pokriven” tim činjenicama pa je i ta barijera lako prevaziđena”, kaže Otašević.

Momčilo koji neko vrijeme proveo radno u Zagrebu, kaže da je veliku podršku imao od porodice i djevojke, ali i kolega iz serije “Zora dubrovačka”.

“Ekipa, kako glumačka tako i teh-

nička je veoma predusretljiva i nijesam imao nikakvih problema.

Vrlo brzo sam ušao u ritam, imao sam svu podršku od svih. U pauzama smo se upoznavali sve više, nastavljali druženje u nekom kafeu ili pabu nakon snimanja, a sve to je za posljedicu dalo prijateljstva. Radi se puno, ipak, uz dobru atmosferu na setu to ne predstavlja teškoću”, otkriva on.

Iako je često na relaciji Podgori-

ca-Cetinje-Beograd-Zagreb, Momčilo ipak uspijeva da uskladi sve obaveze.

“Bez podrške, prije svega, porodice pa kolega, mislim da bi sve bilo problematično. Dosta projekata je pripremano i organizovano u odnosu na moje obaveze, uz veliko strpljenje svih. Porodica je uvijek tu, spremni na sva moguća iznenađenja i promjene svih dogovorenih susreta, mada ne uvijek mojom

‘krivicom’. Dešavalo se da i moja sestra koja studira u Milanu napravi zbrku”, kaže on.

Na pitanje koliko mu je serija “Budva na pjenu od mora” pomogla da lakše dobije ostale uloge i koliko mu popularnost godi Momčilo kaže: “Popularnost serije je uticala na na to da dobijem ulogu u hrvatskoj seriji, a popularnost godi, ja je doživljavam kao neodvojivi dio mog poziva”.

FRONTMEN ª LEXINGTONAº BOJAN VASKOVIĆ

Osam mjeseci sam proveo u pritvoru kao Mladićev jatak Frontmen popularnog benda “Lexington” Bojan Vasković dospio je u centar medijske pažnje ovih dana nakon što je javnost saznala potresnu priču iz njegovog djetinjstva.

Rođeni Sarajlija nikada nije previše pričao o rodnom kraju, baš zbog toga što je, prema pisanju srbijanskih medija, već sa devet godina napustio Sarajevo. Veskovića su, zajedno sa majkom i sestrom, tadašnje vlasti optužile za skrivanje Ratka Mladića, optuženog za ratne zločine. Pjevač je u pritvoru proveo osam mjeseci, sve dok nije dokazano da su on i njegova porodica nevini.

“Nadam se da je taj ružan period iza nas. Mene nikad nije interesovala politika, zanimaju me samo sport i muzika”, tada je nakon oslobađajuće presude kazao Vasković.

Pjevač nije bio spreman da priča o svojim ranama iz mladosti za srbijanske medije, ali je to učinio njegov menadžer Saša Obradović, koji je siguran da je prema njegovom klijentu učinjena velika nepravda.

“Bojan je uhapšen sa samo 16 godina. Zar mislite da bi taj dječak mogao tako nešto da uradi? Da se Mladić sakrivao kod jednog klinca? Smiješno”, naglašava Obradović, i otkriva detalje Vaskovićeve drame.

“Mislili su da njegova majka, koja je kuvala kafe u nekom birou Republike Srpske u Beogradu, zna nešto pa su je ‘stiskali’ gdje je najslabija. Zatvorili su joj sina i kćerku. Naravno, sve je to samo drama iz koje su, hvala Bogu, izašli čisti, kakvi i jesu”, rekao Obradović.

Iako je pjevač bio razočaran u pravdu i najavljivao tužbu ka nadležnim organima, prema navodima prijatelja od toga je odustao, kako bi se posvetio isključivo pjevanju.

E.Z.

HOT! I dok se po Evropi smjenjuju vjetrovi i oluje, najtraženije svjetske starlete uživaju na suncem okupanim plažama Brazila i Argentine. Stejsi Poul ima strahovit problem sa gornjim dijelom kupaćeg kostima, pa ga nerijetko na zadovoljstvo muškog pola skine i pokaže lijepe grudi.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

utorak, 28. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2284 sudoku 2013-01-13

Medium level

Teža

9

8

4 7

7

3

6

2

9

6

4 9

3

4

5

6

9

2

9

8

Play sudoku online at:

7

9

4

www.sudokukingdom.com

1

5

6

9

3

1

Daily Sudoku puzzle No. 2285

2

Lakša 2013-01-14

2

Medium level

8

9

2

1

9

7

3

5

7

2

4

6

7

5

2 9

4

Page 1/2

Play sudoku online at:

2

8

6

7 Play sudoku online at:

1

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 2 5

London

Kolekcija pisama, zabilješki i fotografija komandanta nacističkog SS-a i Gestapoa, Hajnriha Himlera, biće u potpunosti objavljeni i očekuje se da će baciti svjetlo na privatan život organizatora holokausta.

Prepiske, koje će objaviti njemački “Velt”, odnose se na period od 1927, kada se tek udvarao svojoj budućoj supruzi Margi, do nekoliko sedmica prije nego što je izvršio samoubistvo 1945.

Lične arhive nacističkih lidera Adolfa Hitlera, Hermana Geringa i Jozefa Gebelsa uništili su bliski saradnici ili su stradali u posljednjim napadima saveznika na Berlin.

U o dlomcima, koje su danas objavljeni u “Veltu”, određene prepiske između Himlera i Marge sadrže zastrašujuće neformalnosti.

U julu 1942. Himler je supruzi napisao “Putujem u Aušvic. Poljupci. Tvoj Hajni”.

Prethodne godine joj se izvinio, jer je prvi put zaboravio na godišnjicu braka ali se opravdao “teškim borbama, posebno za SS”.

Njemački novinar Žak Šuster, koji je nekoliko mjeseci proveo provjeravajući autentičnost pisama, rekao je da je za njega interesantno to što Himler nije bio “doktor Džekil i mister Hajd, te da je u svojoj ličnosti imao komponente obojice, ali da je istovremeno bio i masovni ubica”.

4

5

6

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1992 2012-03-27 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2126 2012-08-08 3

4

9

5

1

7

2

6

8

5

3

8

7

6

1

4

9

2

6

7

1

2

8

4

9

3

5

1

7

4

5

2

9

8

3

6

8

2

5

9

6

3

4

7

1

9

6

2

3

8

4

1

5

7

2

8

4

3

7

6

5

1

9

8

5

1

6

7

2

3

4

9

5

1

7

4

2

9

3

8

6

3

9

6

1

4

8

7

2

5

9

6

3

8

5

1

7

4

2

4

2

7

9

3

5

6

8

1

1

9

6

7

4

2

8

5

3

6

8

3

2

5

7

9

1

4

7

5

2

6

3

8

1

9

4

2

4

9

8

1

6

5

7

3

4

3

8

1

9

5

6

2

7

7

1

5

4

9

3

2

6

8

vicevi

Ljubavna pisma nacističkog zločinca Hajnriha Himlera

8

Pita učiteljica đaka Zemunca: - Koliko je pet minus tri?

Page 1/2 Zemunac ćuti, nema pojma.

- Dobro – smireno će učiteljica – imaš pet jabuka, i neko ti uzme tri, koliko ti ostane?

- Šta da mi uzme?! *** Muž i žena spavaju. Usred noći odjednom se začuje neka buka spolja. Žena sva zbunjena i preplašena počne da viče: - Jao, to mora da je moj muž! Čovjek na to iskoči iz kreveta i sav unezveren, i kao od majke rođen, pobježe kroz prozor.

Nakon nekoliko minuta vraća se on, sav izgreban, penje se u spavaću sobu i viče na ženu: - Objasni mi šta ti znači ono „to je moj muž“, pa ja sam ti muž!!

A žena će na to: - Prvo ti meni objasni što si onda bježao?!? *** Priča Mujo Hasi kako je bio kod Fate i kako su oni pili kafu.

Haso pita: - I? Jel se išta desilo?

Mujo njemu: - Pa ona otišla u spavaću sobu, a ja ko budala sjedeo i čekao 15 minuta.

Haso opet: - Pa šta je radila u spavaćoj?

Kad će ti Mujo: - Nista, ja otišao da vidim gdje je ona, provirio, a ona se gola svezala za krevet, i viče: „Mujo, uzmi sve što hoćeš!

Haso sav zainteresovan: - I, šta si uradio?

Mujo sav srećan: - Pa ja fino televizor i satelitsku pod ruke, i briši kući! *** Kandidat za načelnika u nekom selu drži govor, pa kaže: - Do vašeg sela napravićemo asfaltirani put! Napravićemo i vodovod! Izgradićemo i školu!

Neko iz mase: - Ali u selu nema djece!

- I djecu ćemo da vam napravimo!

SLOBODNO VRIJEME 25

UTORAK, 28. 1. 2014.

Tako je Simoviću, nijesmo mi drvosječe, mi mislimo!

NEZVANIČNO

, Ajde bre, ovo je više nepodnošljivo postalo, tačno mi dođe da počnem da štrajkujem mišljenjem.

Kao prvo, da se svim poslanicima povećaju plate za 200 odsto.

Hi-hihi, ti si lud!

Word Search Puzzle #F813OWOSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

U

R

B

A

N

A

S

A

L

H

A

S

S

N

R

F

I

N

E

D

Q

P

T

W

M

U

T

O

S

E

I

G

A

S

S

U

M

E

A

C

A

I

U

F

E

E

S

P

O

R

E

T

S

U

M

L

T

B

B

R

U

M

M

A

G

E

S

A

P

Y

A

L

I

S

A

A

U

D

I

E

N

C

E

R

I

A

P

P

U

C

D

S

K

C

E

L

F

I

H

Z

P

N

H

E

A

V

P

D

Q

O

U

C

C

E

P

G

R

E

A

T

E

R

U

W

R

Y

R

A

T

I

N

A

S

I

L

R

I

N

R

L

I

U

S

A

R

I

T

L

V

R

T

M

Y

D

W

E

L

L

N

R

Y

F

I

L

I

V

E

A

D

J

G

N

I

R

U

L

S

T

E

I

O

S

T

I

M

D

A

C

O

N

F

U

S

E

K

ADMITS Admits ADVERT Advert AMASS Amass ANGERS Angers ASSUME Assume AUDIENCE Audience BEADS Beads BLAZE CAREERS Blaze CAUCUS Careers CHAIRS Caucus Chairs

CLOWN Confuse CONFUSE Desired DESIRED Dirtied DIRTIED Dwell DWELL Easies EASIES Equities EQUITIES Fined FINED FLECKS Flecks FLYING Flying FURRY Furry Greater

GREATER Lions HIATUS Luring LIONS Lyric LURING Mapper LYRIC Mouth MAPPER Muster MOUTH Nasal MUSTER NASAL Nifty NIFTY Ornate ORNATE Pelvis

PELVIS Rummages PRIME Sadly QUEEN Sanitary RUMMAGES Slits SADLY Spore SANITARY SLITS Stamp SPORE Unpaid STAMP Urban UNPAID Vilify URBAN VILIFY

Hiatus

OVAN Susret sa jednom osobom za Vas predstavlja »dobitničku kombinaciju«, stoga prihvatite ideju o poslovno-finansijskoj saradnji. Važno je da odaberete novu situaciju, koja paralelno ispunjava Vaša duhovna interesovanja i donosi materijalnu korist.

BIK Pažljivo analizirate različite događaje na poslovnoj sceni i nove uslove. Ukoliko Vam je stalo da ostvarite zapažene rezultate, realno odmjerite svoje mogućnosti u kojima se nalazite. Nema razloga za pretjeranu razmetljivost pred saradnicma.

BLIZANCI Predlažete nova praktična rešenja, ali neko od saradnika nema dovoljno sluha i komplikuje dogovor o zajedničkim interesima. Nema razloga da podcjenjujete nečiju informisanost ili umiješnost da ostvari svoje namjere.

RAK Provjeravate različite informacije koje utiču na dalji tok pregovora u poslovnoj saradnji. Strahujete da Vam ne promekne neki važan događaj, ali umijete pravilno da procijenite poslovnu situaciju i povlačite dobre poteze.

VAGA Obratite pažnju na različite događaje iz javnog života i na svoj stil izaražavanja. Važno je da se zateknete u pravom trenutku, kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovne ciljeve. Pokušavate da nametnete svoje mišljenje pred voljenom osobom.

ŠKORPIJA Važno je da postavite jasnu granicu između ličnih i zajedničkih interesa, novi ustupak možete učiniti pod uslovom da i ostali saradnici ispoštuju svoj dio obaveza. Važno je da se prilagođavate uz očuvanje individualnosti.

STRIJELAC Stalo Vam je da se predstavite svoje ideje na neki originalan način.

Potrebna Vam je diplomatska nota i dobra poslovna strategija. Udružite svoje interese sa provjerenim saradnicima i zatražite nečiji stručan savjet.

JARAC Potrebne su Vam pouzdane informacije koje obećavaju uspješnu saradnju na raznim nivoima ili novi poslovni dobitak. Djelujete podsticajno na svoju okolinu i zagovarate varijantu koja odgovara zajedničkim interesima.

Prime

Nevjerovatne 3D tetovaže

Clown

Znam, Miško, u istom smo sosu, biće valjda nešto, samo da ovaj januar prođe.

Queen

Mnogi od vas vole tetovaže a poneko i na Copyrightih © ima Puzzle Baron January 26, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! svom tijelu istetoviranu.

Ljudi se tetoviraju iz estetskih, ritualnih, običajnih ili društvenih razloga. Kao prvi primjer navode se tetovaže Maorskih plemena (Maora) s Novog Zelanda. Maori imaju facijalne tetovaže, a smatra se da riječ tetovaža dolazi od njihove riječi tatau.Tetovaže su oduvijek privlačile pažnju ljudi,a naročito dobro odrađene tetovaže ili one u 3D (trodimenzionalom) fazonu.

LAV Važno je da sačuvate dobru poslovnu poziciju među saradnicima, nemojte štedjeti svoju kreativnu energiju ili vrijeme. Poslovno-finansijski uspijeh ne ispunjava Vaša očekivanja, ali ni Vaši saradnici ne mogu da se pohvale sjajnim rezultatima.

DJEVICA Ne vjerujete previše u nečiju priču i najčešće se oslanjate na samostalnu procjenu poslovnih mogućnosti.

Ipak, nemate dovoljno snage ili koncentracije da se angažujete na različitim stranama u skladu sa zamišljenim ciljevima.

VODOLIJA S a r a d n i c i o d o b r a v a j u Va š način razmišljanja i to djeluje ohrabrujuće na nastavak poslovnih pregovora. Važno je da održite dobru poziciju i uspješan nivo komunikacije na različitim stranama. Neko nije u stanju da ispuni Vaša emotivna očekivanja.

RIBE Pokušavate da odložite poslovnu situaciju koja zahtijeva dobru procjenu i dodatnu koncentraciju.

Važno je da imate ubjedljive argumente u susuretu sa saradnicima.

Izbegavajte izazovne ili provokativne situacije.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

UTORAK, 28. 1. 2014.

VELIKI I U PORAZU

Kad stari i spori postanu supermeni Nekadašnji najbolji igrač planete i prva zvijezda Danske Mikel Hansen u stilu fer pleja javno se izvinio Francuzima za izjavu prije meča Miloš Pavićević

B Da su braća blizanci Sven i Lars Bender postigli golove za svoje timove u istom trenutku 18. kola Bundeslige. Sven je u 5. minutu poentirao za Borusiju Dortmund protiv Augzburga, dok je Lars na gostovanju u Frajburgu u isto vrijeme doveo Bajer Leverkuzen u vođstvo. Zanimljivo da je Sven ovog vikenda bio strijelac i autogola.

TIKET DANA LIVERPUL EVERTON TIP 1

KVOTA 1.90

SAUTEMPTON ARSENAL TIP 2

KVOTA 1.95

FULAM KVOTA 1.70

RIDING BLEKPUL TIP 1

KVOTA 1.80

NORIČ NJUKASL TIP 2

KVOTA 2.40

MANČESTER JUNAJTED KARDIF TIP 4+

Bio je to rukomet kakav se rijetko viđa, rukomet na koji nijesmo navikli u finalima i rukomet koji nikog nije ostavio ravnodušnjim, pa ni Mikela Hansena, koji je u stilu velikog sportiste nakon (ne)prespavane noći kazao: “Definitivno sam pogriješio. Mislio sam da vrijeme ove Francuske polako ističe, te da neće moći da se suprotstave našoj želji i velikom motivu. Takođe smo igrali na domaćem terenu i stvarno nikada ne bih povjerovao da će takav epilog biti. Znam da ne mogu vratiti vrijeme, često razmišljam o utakmici i o čitavom prvenstvu koje smo do finala odigrali bez greške i zaista ne mogu da nađem razlog za onako lošu igru, posebno u prvom dijelu meča”, bile su prve riječi Hansena.

●ČEKAMO REVANŠ U KATARU Srednji bek PSŽ-a kazao je da su Francuzi ovog puta bez problema došli do trijumfa, ali da će sa nestr-

SVONSI TIP 1

ez obzira na to što je veliki sportista, što je prije dvije godine bio i najbolji rukometaš planete - vođa reprezentacije Danske Mikel Hansen je prije finanog meča u rukometnom hramu u Herningu bio u velikoj zabludi. Njegove riječi “Francuzi su stari i spori”, kao da su dodatno motivisale Karabatića, Narcisa, Omejera i drugove koji su kao nikada na velikim takmičenjima sa terena počistili Dansku pred 15.000 domaćih navijača (41:32).

KFVOTA 2.50

pljenjem čekati naredni susret, možda već u Kataru.

“Iako smo iz više razloga željeli zlatnu medalju na ovom takmičenju, siguran sam da će biti prilike za revanš. Svakako da boli činjenica da su nas savladali na našem terenu, da se naš selektor Vilbek htio povući nakon velikog rezultata, ali ćemo strpljivo čekati naredni susret, možda već u Kataru. Tom duelu ćemo prići odgovornije, ali i pametnije, bez velikih izvajanja. Ovog puta su u tom dijelu pripreme za samu utakmicu Francuzi odradili veliki posao”, kazao je Hansen.

Rezultat je bio više nego ubjedljiv, međutim, Hansen smatra da Francuzi ipak nemaju toliko kvalitetniji tim.

“Ako se pogledaju igrači, ne znam po čemu su to kvalitetniji od nas. Tačno je da imaju više ovakvih utakmica i više trofeja od nas i tu je bio njihov kvalitet, ali da su bolji uz dužno poštovanje našim protivnicima smatram da nijesu”.

Drugi pišu - L' kip: Kakva sreća, Danci osuli paljbu na Vilbeka Dan nakon meča francuski mediji dižu u nebo svoje rukometa, naravno sa razlogom jer su u velikom stilu došli do krova Evrope. Najpoznatiji i najuticajniji francuski list L’kip je čitavu naslovnicu posvetio Karabatiću i drugovima uz naslov “Kakva sreća”. Slični su bili naslovi na sportskim portalima “Francuska mašina protutnjala Herningom”, “Francuska vlada Evropom”, “Kakvo razbijanje”, “Danci zalutali u finalu”, dok su na drugoj strani portali danski poput “24timer”, “Borsen”,

“Sport.det”, “Haberlel.dk” osuli paljbu po Hansenu i drugovima. Kao da su jedva čekali kiks Vilbeka koji je svih ovih godina mudro sarađivao sa medijima, obraćao im se samo kada bi napravio velike stvari, dok se vješto krio iza drugih u porazima. Upravo danski mediji kao glavnog krivca za poraze vide svog selektora, za kojeg kažu da je vrijeme da se povuče. Međutim, Vilbek je uvijek pa i sada bio korak naprijed u odnosu na novinare, tako da je povlačenje najavio mnogo ranije.

Mijatović majstor za sedmerce Organizator EP je nakon posljednjeg meča objavio statističke podatke, a jedini Crnogorac koji se nalazi u njihovim rubrikama je golman Rade Mijatović koji je na četvrtom mjestu po broju odbranjenih sedmeraca na šampionatu. Rade je odbranio četiri od 12 sedmeraca koliko su izveli protivnici dok je on bio na golu. Bolji procenat odbranjenih sedmeraca od našeg čuvara mreže imaju samo Danac

● BIJEDAN OSJEĆAJ Hansen se potom osvrnuo i na sam meč.

“Tokom utakmice sam se osjećao zaista bijedno. Imao sam osjećaj da Francuzi u svakom napadu postižu gol, što je u današnjem rukometu nevjerovatno i nedopustivo. Bio sam ubijeđen da se ono finale sa Španijom ne može ponoviti, ali eto ponovo smo doživjeli blamažu. Koliko god bili jaki i moćni toga se moramo sjećati kako nikada više to sebi ne bi dozvolili”, jasan je bio Hansen.

● KARABATIĆ: ODIGRALI SMO KAO NIKAD

Na njegovu izjavu da su ostarili nakon meča se osvrnuo i Nikola Karabatić. Čini se da je najbolji igrač prvenstva sa nestrpljenjem čekao da odgovori Dancu.

“Da li je neko vidio da smo stari i spori na ovoj utakmici, ali i na čitavom takmičenju? Odigrali smo kao nikad, bili smo dominantni, planski smo ušli u ovo takmičenje, rušili smo sve redom, a ja, kao i svi u reprezentaciji Francuske, sam bio ubijeđen da ćemo slaviti u finalu. Osjećali smo se kao da imamo svi po 20 godina i da treba nešto da dokažemo svima, a ne kao da smo osvojili sve što se osvojiti moglo. Upravo je to najjača snaga ove reprezentacije koja igra najljepši rukomet na planeti. Odgledao sam nekoliko minuta finalnog susreta i zai-

Landin, Španac Perez i Norvežan Dal koji se nalazi na prvom mjestu sa 40 posto efikasnosti.

Najbolji strijelac šampionata je Španac Kaneljas koji je na osam utakmica postigao 50 golova od 64 šuta. Sigurdson je drugi sa 44 gola od 60 šuteva, a isto šuteva imao je i Hansen koji je postigao 39 golova. Dvije utakmice manje igrao je Makedonac Kiril Lazarov koji je postigao 38 golova od 74 šuta. sta sam uživao. Naša igra je dovedena do savršenstva”, kazao je Karabatić.

● ONESTA: IGRALI SMO PERFEKTNO

Iskusni stručnjak koji je treći put pokorio Stari kontinent Klod Onesta je fenomenalno odradio svoj posao i tako nadmudrio kolegu Vilbeka.

“Moram reći da mislim da je ovo najbolji finalni nastup francuskog tima u istoriji našeg rukometa. Znali smo da je Danska mlad tim i da će biti pod pritiskom zbog očekivanja čitave nacije. Znali smo kako da priđemo ovom susretu, bez euforije, bez bombastičnih izjava, sav teret smo na njih prebacili, a mi samo pričali na terenu. Kada smo onako furiozno krenuli, već nakon 15 minuta igre sam bio siguran da nas ne mogu zaustaviti. Već tada sam znao da ćemo osvojiti zlato. Igrači su djelovali spremnije nego ikad, u svakom trenutku su znali šta da rade i to je dotuklo rivala koji nije imao pravo rješenje. Kao da ih je takav naš početak ošamutio. Otkriću vam, upravo je to bio naš cilj i naša taktika, da zaigramo svom snagom u prvih 20 minuta i da pokušamo da se rezultatski odlijepimo. Žrtvovali smo sve za tih 20 minuta, jer nijesmo htjeli da uđemo u egal završnicu sa Danskom iz više razloga. Na kraju mogu reći da smo zaista bili blizu perfekcije”, kazao je Onesta.

Sport 27

UTORAK, 28. 1. 2014.

ATP I WTA LISTA

Nadal se dao u bijeg, švajcarska rokada Španac napravio veliku razliku, Vavrinka naplatio pehar iz Melburna

SPORTSKI EKRAN 11:00 17:00 17:30 18:30 18:30 20:15 20:45 20:45 21:00 21:00 21:00

Ono što je bilo poznato odmah nakon Australijan opena dobilo je potvrdu juče ujutro - uprkos porazu u finalu Rafael Nadal je povećao prednost u odnosu na Novaka Đokovića na čelu ATP liste (sa 870 razlika je skočila na 3.710 bodova), dok se novi kralj Melburna Stanislas Vavrinka popeo na treće mjesto.

● VAVRINKA JE

ŠVAJCARSKI BROJ 1

Švajcarac je u zemlju kengura stigao kao osmi na svijetu, što je bio njegov najbolji plasman u karijeri. Postao je prvi igrač nakon 2009. godine koji je osvojio Gren slem (od Huana Martina Del Potra i US Opena), a da ne dolazi iz velike četvroke tenisa (Nadal, Đoković, Federer, Marej), kao i prvi koji je nakon dvadeset godina na putu do pehara srušio i prvog i drugog nosioca

turnira. Za takav poduhvat debelo je nagrađen. I dok jedan Švajcarac preživljava najljepše momente karijere, drugi je pao niže nego ikad Rodžer Federer je pao na 8. poziciju, što je njegov najlošiji plasman od 28. oktobra 2002. godine. Fedeks nije najbolje plasirani švajcarski teniser na ATP listi prvi put od 2001. godine.

Del Potro se vratio onamo gdje je bio i u aprilu 2010. godine - Argentinac je zauzeo četvrto mjesto, dok je Endi Marej skliznuo na šesto.

POREDAK: Nadal 14.330, Đoković 10.620, Vavrinka 5.710, Del Potro 5.370, Ferer 5.280, Marej 4.720, Berdih 4.540, Federer 4.355, Gaske 3.050, Conga 2.885...

● SERENA I OSTATAK SVIJETA A kod dama se dominacija nastavlja - Serena Vilijams upr-

kos eliminaciji u osmini finala od Ane Ivanović, ima skoro duplo više bodova od drugoplasirane Viktorije Azarenke. Da je Amerikanka kojim slučajem osvojila Melburn to bi vjerovatno bila rekordna prednost od osnivanja WTA liste. Osvajačica Australijan Opena, Kineskinja Na Li, napredovala je za jedno mjesto i sada je treća na listi, dok je najveći napredak ostvarila poražena u finalu Dominika Cibulkova iz Slovačke, koja je skočila sa 24. na 13. poziciju.

Jelena Janković je zadržala je osmo mesto, dok je Ana Ivanović napredovala sa 14. na 12. poziciju.

POREDAK: Vilijams 13.000, Azarenka 6.581, Na Li 6.570, Radvanska 5.750, Šarapova 5.416, Kvitova 4.745, Erani 4.440, Janković 4.310, Kerber 4.030, Halep 3.760...

M.A.

VTA Premier Pariz Ski skokovi Alpsko skijanje Rusija - Holandija, mali fudbal Lijetuvas Ritas - Saragosa, košarka Alpsko skijanje Sautempton - Arsenal, fudbal Mančester J. - Kardif, fudbal Real Madrid - Espanjol, fudbal Liverpul - Everton, fudbal Belgija - Rumunija, mali fudbal

NE PROPUSTITE Liverpul - Everton (SK1 21:00 sati) Na Enfildu se igra veliki gradski derbi - “redsi” ukoliko pobijede sačuvaće mjesto koje vodi u Ligu šampiona, sa druge strane “karamelice” se takođe potajno nadaju najelitnijem evropskom takmičenju.

KUGLANJE DAME

Mornar 1 jači od Ham i Bojović Treće kolo ženske kuglaške lige donijelo je dosta uzbuđenja, a bez dileme duel u Tivtu u SC “Župa” su obilježile Marija Ham sa 520 oborenih čunjeva, te Dušića Bojović (504) iz podgoričke Doklee.

Ipak, odličan učinak te dvije kuglašice nije bio dovoljan da njihov tim prvi prođe kroz cilj - najbolji je bio Mornar 1 sa 2.621 oborenim čunjem, dok su kuglašice Doklee oborile 2.580 čunjeva. Treće mjesto su osvojile kuglašice tivatskog Mornara 2 koje su ukupno obori-

DŽUDO

Marković pokazao klasu u Novom Sadu Podgoričanin oduševio na Svetosavskom kupu U kategoriji mlađih pionira na Svetosavskom Kupu u Novom Sadu džudista Kodogana Živojin Marković je dominirao i pokazao veliki potencijal. On je u disciplini do 34 kilograma pokazao najviše, pospremio je svoje rivale iz Srbije i Hrvatske, dok su priznaja u našu zemlju donijeli Andrija Ivanović i Pavle Klikovac. Pavle je u konkurenciji po-

letaraca osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju, dok je Andrija bio treći u konkurenciji mlađih pionira. Već pomenuti takmičari su znanje i vještinu stekli u radu sa trenerima Duškom Klikovcem i Ivicom Markovićem.

Džudo klub Kodogan iz Podgorice je na takmičenju u “Spensu” dobio priznanje za odličan rad sa mladim džudistima.

M.P.

SK1 Eurosport2 Eurosport Eurosport Eurosport2 Eurosport SK2 SK3 Arenasport3 SK1 Eurosport2

le 1.521 čunj. Najbolje u ekipi Mornara 1 bile su Marina Samardžić sa 446 oborenih čunjeva, te Mirjana Ardelić i Tatrana Kankaraš sa 448. Kod Doklee najbolji učinak su ostvarile Marija Ham, Dušica Bojović i Vjera Škanata (429 oborenih čunjeva), dok su se za Mornar 2 takmičile samo četiri dame, a najbolja je bila Miroslava Kankaraš sa 415 oborenih čunjeva.

Olja Matković je imala 386, Daliborka Potpara 377, a Sanja Dragićević 343 oborena čunja. M.P.

28 SPORT

UTORAK, 28. 1. 2014.

SPISAK ZA KVALIAFIKACIJE

Premotavanje Milatović kao novi selektor Sedmica u slikama pozvao provjerene snage

Vođa naših košarkašica odabrao 26 igračica na koje će računati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2015.

Selektor ženske seniorske košarkaške reprezentacije Crne Gore Momir Milatović objavio je juče širi spisak košarkašica za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo koje će 2015. godine biti odigrano u Mađarskoj. Novi selektor je sredinom januara preuzeo kormilo reprezentacije od Miodraga Baletića kome je ljetos, nakon Evropskog prvenstva u Francuskoj, istekao ugovor.

Na spisku Milatovića nalazi se 26 košarkašica - Jelena Škerović (Polkovice, Poljska), Snežana Aleksić (Čevakata, Rusija), Božica Mujović (Budućnost), Jelena Ćulafić (Šumadija, Srbija), Sanja Knežević (ZTE NKK (Mađarska), Milica Milošev (Budućnost), Milica Jovanović (Orduspor, Turska), Ana Baletić (Rukon, Slovačka), Milka Bjelica (USK Prag, Češka), Ešaja Marfi (Perfumerias, Španija), Jelena Dubljević (USK Prag, Češka), Iva Perovanović (Bešiktaš, Turska), Ana Poček (USK Prag, Češka), Kristina Raković (Šumadija, Srbija), Nataša Popović (Levski, Bugarska), Marina Vučetić (Budućnost), Milena Bajić (Budućnost), Aleksandra Vujović (Zamarat, Španija), Biljana Pavićević (Montana 2003, Bugarska), Nikolina Popović (Montana 2003, Bugarska), Jovana Pašić (Partizan, Srbija), Jelena Vučetić (Partizan, Srbija), Aleksandra Dobrović

Priredio: M. A.

Igra sa druge planete, dominacija kakva nije viđena u istoriji modernog rukometa i to protiv tima koji je važio za favorita - rukometaši Francuske poigrali su se sa Danskom u finalu Evropskog prvenstva i utišali 15.000 domaćih navijača. Klasa, nadmoć, snaga, brzina, rutina - Francuska!

(Hemofarm, Srbija), Biljana Turčinović (Roling), Jasmina Bigović (Čelik, Bosna i Hercegovina) i Živana Janković (Budućnost).

U stručnom štabu selektora Milatovića su još treneri Miloš Kovač i Igor Đaletić, kondicioni trener bi-

će Drago Musić, fiziterapeut Goran Armuš i ljekar Snežana Ćorac.

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u Mađarskoj počeće 8. juna, a Crna Gora će igrati u kvalifikacionoj grupi D sa Njemačkom, Ukrajinom i Finskom.

M.P.

Đoković? Nadal? Federer? Ne - Stanislas Vavrinka je osvajač Australijan opena! Sjajni Švajcarac je do prve Gren slem titule u karijeri stigao igrom za pamćenje - preko Novaka Đokovića, Tomaša Berdiha i za kraj Rafe Nadala. Kod dama zlatna je postala Kineskinja Li Na - u finalu je preskočena Slovakinja Dominika Cibulkova.

Rukomet: Filip Krivokapić u Karlovcu Razbijao je u dresu Atletika, nastavio da rešeta i Monaku, trebao da bude glavni adut Kolumbije na Mundijalu u Brazilu, ali se ispriječila povreda - u meču Kupa Francuske, protiv niželigaša Radamel Falkao pokidao je ligamente koljena. Pauza od šest mjeseci znači da će SP biti siromašnije za velikog majstora.

NBA

Noć emocija u Boston Gardenu Bruklin je u Boston Gardenu nastavio seriju odličnih rezultata (deset pobjeda u posljednjih 11 mečeva), ali je njihova pobjeda ostala u drugom planu - 26. dan januara 2014. godine ostaće upamćen po emotivnom susretu navijača Kelta sa dojučerašnim idolima Polom Pirsom i Kevinom Garnetom. Pol Pirs je prvi put u karijeri poslije 1.274 utakmice u NBA ligi i 15 sezona u zelenoj boji bio član gostujućeg tima u Boston Gardenu - dočekan je ovacijama, isto kao i Kevin Garnet, koji je proveo šest sezona u dresu čuvene franšize.

“Bio je ovo najteži meč u mojoj karijeri, teži od bilo kojeg finala.

Teško je koncentrisati se u ovakvim uslovima i ostati fokusiran. Hvala nacvijačima, oduševljen sam”, kroz suze je pričao Pol Pirs, popularni The truth (Istina), dok je Kej Dži kratko poručio: “Nemam riječi, ovo što smo doživjeli je nevjerovatno”.

O meču kratko - za Bruklin je Endrju Bleč postigao 17 poena, a Andrej Kirilineko i Alan Anderson po 11 (Garnet i Pirs po šest poena), dok je kod domaćina najbolji bio Brednon Bas sa 17 poena uz osam skokova.

Klivlend je protiv Finiksa imao +20 (61:41) na poluvremenu, ali su

Sunca u drugom dijelu rastjerala oblake i zasijala u punom sjaju. Konjanici su ostali na samo šest postignutih poena u trećoj četvrtini, pa je potencijalna katastorfa u fenomenalnoj seriji 40:9 bila pretvorena u veliku pobjedu.

“Zadržati ih na šest pooena u trećoj dionici, bilo je nevjerovatno”, rekao je Slovenac i redova Finiksa Goran Dragić.

U redovima tima iz Arizone Markif Moris odigrao je sjajnu utakmicu sa 27 poena i 15 skokova, sve to sa klupe, Čening Fraj je ubacio 16 poena, dok je Goran Dragić meč završio sa 15 poena i sedam asistencija. Ol-star starter iz Klivlenda, Kajri Irving, zaustavljen je na 24 poena i devet asistencija, dok je novajlija u timu, bivši as Čikago Bulsa Luol Deng, stigao do 18 poena i deset asistencija.

“Momci su trebali da odu kući postiđeni načinom na koji su odigrali drugo poluvrijeme. Ono je bilo teško gledati”, bijesan je bio trener Kavalirsa Majk Braun.

Semafor: Njujork - LA Lejkers 110:103, Nju Orleans - Orlando 100:92, Klivlend - Finiks 90:99, Boston - Bruklin 79:85, Dalas - Detroit 116:106, Sakramento - Denver 117:125, Golden Stejt - Portland 103:88.

M.A.

Jedan od najtalentovanijih crnogorskih rukometaša Filip Krivokapić juče je uzeo papire iz Lovćena i već krajem nedjelje će se pridružiti svom sugrađaninu Vuku Borozanu na treningu Karlovca. Hrvatski prvoligaš je izazio želju da na mjestu srednjeg beka dovede našeg kadetskog reprezentativca, koji realno teško da bi mogao da dobije značajniju minutažu u “crvenom” klubu s obzirom da je na toj poziciji paklena konkurencija (Nikolić, Arčuk, Vukićević, Petričević).

Najbolji rukometaš sa proteklih Mediteranskih igara će bit predstavljen kao veliko pojačanje kluba iz predgrađa Zagreba. M.P.

Igrali su pošteno, borili se do samog kraja i pokazali da crnogorska odbojka ima budućnost - Budvanska rivijera je poražena i u drugom meču nokaut faze odbojkaške Lige šampiona od ruskog Belogorja. Narandžasti su se hrabro držali, ali je mnogo kvalitetniji protivnik znao da kazni svaku grešku. Veliko bravo međutim za super sezonu u najkvalitetnijem takmičenju.

FK Budućnost naredne tri godine biće “iznajmljen” italijanskom fondu, koji obećava finansijsku stabilnost kluba i podizanje istog na mnogo veći nivo. Podgoričkom klubu, koji je u posljednje dvije decenije dodirivao dno u svakom smislu (rezultatskom, organizacionom, finansijskom...) upliv novca, ali i ideja za nove projekte, sa Apenina dobro će doći u cilju ozdravljenja.

SPORT 29

UTORAK, 28. 1. 2014.

U FOKUSU

Lovac ponovo lovi LIČNOST VIKENDA

Nakon pet mjeseci pauze Klas-Jan Huntelar se vratio na teren i postigao gol za Šalke protiv Hamburgera (3:0)

Povratak proslavio golom: Klas-Jan Huntelar Rođeni golgeter iz holandskog Gelderlanda Klas-Jan Huntelar zaslužio je da se nađe u našoj rubrici, jer se nakon “cijele vječnosti” vratio na travnjak i odmah postigao gol, a njegov Šalke demolirao u gostima Hamburger - 3:0! Još od aprila prošle godine popularni “lovac” kuburi sa povredom koljena, koja ga je svaki čas odvajala od terena, ne dopustivši mu da uhvati svoj prepoznatljivi kontinuitet i rešeta mreže rivala svakog vikenda. Posljednje nevolje zadesile su ga u avgustu , od kada je utakmice svojih “rudara” posmatrao sa tribina. A dobro je poznato koliko pauze posebno teško padaju napadačima, koji jednostavno ne mogu da žive bez golova, a kamoli bez mečeva. Međutim, na tapetu je došao HSV, stara mušterija bombardera, pa je zvjezdani povratak bio gotovo zagarantovan ...

● DESETI GOL HAMBURGERU U SEDAM MEČEVA

Ni pet mjeseci pauze nije ostavilo traga na Huntelara, kojem je trebalo samo 34 minuta, sa kapitenskom trakom na ruci, da postigne pogodak i vrati se navikama! Džeferson Farfan je “zavrnuo” sa desne strane, a “lovac” glavom savladao Jaroslava Drobnija, donio Šalkeu vođstvo, utišao “Imtek Arenu” i objavio “na sva zvona” da se vratio veliki “ubica” među napadačima!

50

golova postigao je Klas-Jan Huntelar za Šalke u 85 utakmica! Holandski golgeter igra za “rudare” od 2010. godine, a više od polusezone propustio je zbog povreda.

“Presrećan sam zbog povratka. A, možete zamisliti kako se osjećam nakon postignutog gola, poslije toliko vremena. Jednostavno, dominirali smo i uživali u sopstvenoj predstavi. Imamo cilj da stignemo do četvrtog mjesta u Bundesligi, odnosno da se plasiramo u Ligu šampiona naredne sezone, a ja se nadam da ću svojim golovima pomoći klubu na tom putu”, ističe Huntelar, koji je profesionalnu karijeru počeo u PSV Ajndhovenu, a zatim je bio na pozajmici u De Grafšap i AGOVV. “Filipsovci” su ga se olako odrekli, što je iskoristio Herenven i dobio fenomenalnog napadača, koji je postigao 33 gola u 46 utakmica, za samo dvije godine! Januara 2006. godine Huntelar je prešao u Ajaks za devet miliona eura, ispunivši svoj dječački san. Na “Amsterdam Areni je odigrao 92 utakmice, zatresavši mrežu čak 76 puta za tri godine!

Uslijedio je vrhunac karijere i transfer u Real Madrid za više od 20 miliona, ali se u Španiji nije snašao za jednu polusezonu, iako je nastupio 20 puta za “merengese”, uz osam golova. Milan ga je uzeo u ljeto 2009. za 15 miliona eura, ali ni na “San Siru” nije pronašao sebe, sa samo sedam pogodaka.

● VAN GAL U “PROBLEMIMA” Holandski mediji su sa oduševljenjem dočekali povratak velikog strijelca. Krenuli su hvalospjevi, analize, sa konstatacijom da je selektor Holandije Luis van Gal u velikim “problemima” pred Svjetsko prvenstvo. O čemu se radi? Opšte je poznato da se Klas-Jan Huntelar i Robin van Persi jednostavno “ne mirišu”.

Ta netrpeljivost između dva sjajna napadača traje već odavno, a kulminirala je na Euru 2012. godine, kada su ostali igrači “lala” spriječili sukob u svlačionici. Naravno, Van Per-

Lična karta

VJEROVALI ILI NE

Fudbal, ljubav, sličice, ludost Navijač Portsmuta Adam Kerol-Smit tražio šest bivših fudbalera kako bi ih fotografisao jer nije imao njihove sličice u albumu

Nevjerovatna priča nam dolazi iz Engleske, tačnije iz Portsmuta. Adam Kerol-Smit je na tavanu pronašao 16 godina star album, za koji je bio uvjeren da je popunjen.

Ali, kada je 29-godišnjak shvatio da nije tako, krenuo je na put i šest mjeseci jurio za onima koji su mu nedostajali! On je lično posjetio šest bivših fudbalera Premijer lige, da bi ih fotografisao i, 16 godina kasnije, dodao u album sa samoljepljivim sličicama! Dakle, nedostajala su šestorica – Geri Penrajs iz Kvins Park Rendžersa, Lars Bohinen iz Blekburna, Kit Krl iz Mančester sitija, Filip Alber iz Njukasla, Skot Minto iz Čelsija i Stjuart Ripli, takođe iz Blekburna.

Iako je od tog albuma prošla cijela karijera jednog igrača, Adamov život odjednom je dobio cilj koji je morao da se ispuni.

“Osjetio sam gorčinu u stomaku i rekao sebi da nepravda mora biti ispravljena, a posao završen!”, počeo je svoju priču ovaj navijač Portsmuta u nedavnom razgovoru za “BBC”.

Prva meta bio je Stjuart Ripli, nekadašnji vezista, koji je dva puta oblačio dres reprezentacije Engleske. Zahvaljujući internetu, Adam je saznao da Ripli živi u Mančesteru, gdje radi kao pravnik. Uspostavio je kontakt, a onda je usljedio poziv u posjetu igraču koji je 1995. godine bio šampion Engleske sa Blekbernom.

Takođe, doći do Penrajsa, Krla i Minta - nije bio problem. I oni, poput Riplija, žive na Ostrvu, pa je Naslovnica Kerolove knjige

Ime i prezime: Dirk Klas-Jan Huntelar Datum i mjesto rođenja: 12. avgust 1983. Gerderland Klupska karijera: PSV (2002 - 2004) Herenven (2004 - 2006) Ajaks (2006 - 2009) Real Madrid (2009) Milan (2009 - 2010) Šalke (2010 - ) Reprezentativna karijera: Holandija (2006 - ) Uspjesi: Dva Kupa Holandije (2006, 2007) Vicešampion svijeta (2010) Kup Njemačke (2011) Superkup Njemačke (2011) si je nedodirljiv u r eprezentaciji, ali će centarof Šalkea, ukoliko nastavi sa golovima, ponovo biti “trn u oku” majstoru Mančester junajteda.

Inače, Huntelar je član nacionalnog tima od 2006. godine - 60 puta je oblačio narandžasti dres, a postigao je 34 gola.

A. Popović

pretraga po internetu i društvenim mrežama značajno pomogla da junak i neviđeni entuzijasta priče uspostavi kontakt sa ljudima koji nedostaju u albumu. Međutim, nešto teže je bilo pronaći Albera i Bohinena.

Prvi, bivši reprezentativac Belgije, vratio se u domovinu, gde je i završio karijeru, a potom se posvetio trgovini voćem i povrćem. Drugi, nekada član nacionalnog tima Norveške, učestvovao je u tom periodu na TV šouu “Plesom do snova”.

Osim što je Adam morao na nešto dalji put, ni sa njima dvojicom nije imao problema. Rado su pristali da mu ispune želju i pomognu da ostvari plan.

“Svi su bili zaista fantastični! To su momci koji su potpuno na mjestu”, zadovoljno je konstatovao Adam.

Ali, ali... kada je konačno kompletirao album, Adam se odlučio na potez koji možda zvuči još luđe nego potraga za igračima čije su sličice nedostajale. On je popunjeni album, vjerovali ili ne - bacio u more!

“Bilo je to senzacionalno iskustvo. Ipak, supruga i ja smo tek bili dobili naše prvo dijete i taj potez je trebalo da pokaže da sam odrastao. Album je bio nekada, a ovo je sada”, otkrio je Kerol-Smit, napisavši nakon toga knjigu pod imenom “Šest sličica” (Six stickers), poručivši čitaocima: “Koliko god fudbal postajao sve moderniji, albumi sa samoljepljivim sličicama uvijek će imati nostalgičnu vrijednost”.

A.P.

30 SPORT

UTORAK, 28. 1. 2014.

MERKATO Januarski prelazni rok

EVERTON

Bejnsu novi ugovor Sve su prilike da Lejton Bejns nikada neće pojačati Mančester junajted - najbolji fudbaleri Evertona potpisao je novi četvorogodišnji ugovor sa “karamelicama” koji mu je prije stavljanja potpisa isticao

2015. godine.

Sjajni lijevi bek reprezentacije Engleske koji ima 29 godina je u Everton došao ljeta 2007. godine iz Vigana - za tim iz Liverpula do sada je odigrao 263 meča i dao 25 golova.

U.R.

SVONSI

N' Gog postao labud Sjećate li se Davida N’Goga?

Nekada veliki talenat Liverpula karijeru nastavlja u Svonsiju.

Ofanzivac koji ima 24 godine je 2008. godine stigao među “redse” kao veliki talenat PSŽ, ali poslije tri bezuspješne godine N’Gog je prešao u Bolton, a ugovor mu je isticao na ljeto 2014.

Finansijski detalji Davidovog prelaska u klub iz Južnog Velsa nijesu saopšteni, ali Svonsi se sigurno nije previše potrošio upravo zbog toga što je Fran-

ELITA ČEKA

Kreće bitka za Libertadores Kasno večeras po našem vremenu kreću baraž mečevi za plasman u grupnu fazu Kopa Libertadores, mjesta u eliti ima za još šest timova Strast, bitka za ponos svoje zemlje, bitka za Južnu Ameriku! Nova sezona Kopa Libertadores (južnoamerička Liga šampiona) zvanično kreće večeras u ponoć. Dvanaest timova koji nijesu izborili privilegiju da direktno uđu u grupnu fazu, započinju ratove kako bi ugledali svijetla najelitnijeg takmičenja na najvrelijem fudbalskom kontinentu. I dok je jasno da prave stvari kreću od 11. februara kada se zahukta grupna faza, nema sumnje da će pakleno biti i u dvomečevima baraža gdje su pravo na greške zabranjene!

Mogu li brazilski Botafogo i Atletiko Paranense preskočiti “zamke” iz Ekvadora (Deportivo Kito) i Perua (Sporting), može li argentinski Lanus eliminisati Karakas iz Venecuele, samo su neka od pitanja. Na ostala će odgovore dati mečevi između čilenaskog Univerzidada i Guaranija iz Paragvaja, urugvajskog velikana Nasionala i bolivijskog Orijentea, kao i u ljutom meksičko-kolumbijskom derbiju između Morelije i Santa Fea. Osam grupa čeka svoje posljednje putnike, a već su na vidiku neke koje će mnogi proglasiti “grupama smrti” - kao na primjer ukoliko se Nasional iz Montevidea pridruži Njuels Old Bojsu i Gremiju u grupi 6.

Uživanje kreće, mnoge neprespavane noći su pred zaljubljenicima u najfudbalski kontinent...

Put do elite vodi preko Venecuele: Santjago Silva, napadač Lanusa

RASPORED (Večeras): Orijente - Nasional (00.00), Morelija - Santa Fe (02.15). Srijeda na četvrtak: Deportivo Kito - Botafogo (01.00), Spor-

Kopa Libertadores 2014.

cuz za Bolton bio vezan samo još pola godine.

U.R.

LIVERPUL

Gomes mijenja Leivu

ting - Atletiko PR (01.00). Četvrtak na petak: Univerzidad - Guarani (00.00) i Karakas - Lanus (02.15).

K.B.

ŽO, Atletiko Mineiro Najbolji strijelac “Kope” u prošloj sezoni

Atletiko Mineiro je aktuelni šampion Južne Amerike - tim iz Belo Horizontea tako je nastavio dominaciju brazilskih klubova koji su slavili na šest od posljednjih devet izdanja Kopa Libertadores PRVA FAZA: Od 28. 01. do 6. 02. Dvanaest timova u dvomeču odlučuju ko će u grupnu fazu Sp. Kristal Atl. Paranense Deportivo Kito Botafogo Universidad Guarani Karakas Lanus Morelija Santa Fe Orijente Nasional

1 2 3 4 5 6

GRUPNA FAZA: Od 11. 02. do 10. 04.

Dva prvoplasiarana idu u osminu finala GRUPA 1

Izvisili su za Mohameda Salaha, ali su na pragu potpisa ugovora sa talentom Benfike - menadžer Brendan Rodžers pregovara sa “orlovima” oko kupovine Andrea Gomesa.

Riječ je o zadnjem veznom koji će uskočiti na mjesto povrijeđenog Lukasa Leive.

Reprezentativac Portugala

ima samo 20 godina, planiran je da zamijeni Nemanju Matića (otišao u Čelsi), ali ako Liverpul ponudi traženih 15.000.000 eura izvjesno je da će Gomes završiti na Enfildu. Rodžersu je prioritet defanzivni vezista, a u igri su još mladi Niguez iz Rajo Valjekana i Gokhan Inler iz Napolija.

B.T.

Velez Sarsfild Strongest Univerzitario Pobjednik 1 GRUPA 4 Atletiko Mineiro Nasional Zamora Pobjednik 5 GRUPA 7 Bolivar Flamengo Emelek Leon

GRUPA 2

Sero Porteno O’Higins Deportivo Kali Pobjednik 4

Union Espanjola San Lorenco Independijente Pobjednik 2 GRUPA 5

GRUPA 6

Kruzeiro Defensor Sporting Real Garsiljaso Pobjednik 3

Penjarol Arsenal Dep. Anzoategui Santos Laguna

Foto: Getty Images

Njuels Old Bojs Gremio Atletiko Nasional Pobjednik 6 NAREDNI MEČEVI Osmina finala: 16-30 Apr 7 / 14 Maj Četvrtfinale: 23 / 30 Jul Polufinale: 6 / 13 Avg Finale:

GRUPA 8

POSLJEDNJIH DEVET ŠAMPIONA JUŽNE AMERIKE 2013. Mineiro BRA 2010. Internasional BRA 2012. Korintijans 2009. Estudijantes BRA 2011. Santos 2008. Liga de Kito Izvor: Copa Libertadores

GRUPA 3

BRA ARG EKV

2007. Boka Juniors 2006. Internasional 2005. Sao Paulo

ARG BRA BRA

© GRAPHIC NEWS

SPORT 31

UTORAK, 28. 1. 2014.

INTER ZOVE

Mugoša blizu Mogrena DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Uroš Radulović

Napustio teren zbog lakše povrede: Ermin Alić je do 47. minuta igrao bez greške, a njegov Viljareal B sanja plasman u Drugu ligu

Sa Slobodom iz Užica se nije dogovorio, ali vrlo brzo bi mogao da se rukuje sa “žutima” iz Budve - vezista Marko Mugoša pregovara sa Mogrenom!

Mugi danas stiže u metropolu turizma da razgovara sa upravom kluba, a ako se dvije strane nađu oko uslova biće drugo pojačanje u zimskom prelaznom roku. Na Lugove je već stigao desni bek Marko Radulović, koji je juče odradio trening sa “majstorima sa mora”... Šefu struke Branislavu Milačiću je neophodan fudbaler sredine terena u napadu na Kup, a procjena je kako je bivši igrač Budućnosti, Borca (iz Čačka), Crvene zvezde, Jagodine i Novog Pazara pravi čovjek za popunu rostera...

B.T.

Grbalj: Pored Kalića još dva igrača GOLMANI Pavle VELIMIROVIĆ (Rabat Ajaks, Malta) - Šest puta vadio loptu iz mreže - Velimirović nije mogao ništa protiv raspucane Valete (6:1). Ajaks zakucan za dno tabele.

ODBRANA Ivan ČARAPIĆ (Rabat Ajaks, Malta) - Novi težak i ubjedljiv poraz: Ajaks je izgubio sa 6:1 od jake Valete.

Mijuško BOJOVIĆ (Vasland Beveren) - Poslije serije od tri pobjede Mijuško i drugovi su morali da polože oružje na gostovanju Ostendeu - 2:1. Vasland se bori za opstanak u elitnom društvu Belgije.

Savo PAVIĆEVIĆ (Anortozis) - Po svemu sudeći odigrao je posljednju utakmicu u dresu jednog od najvećih kiparskih klubova, jer će u četvrtak potpisati za Crvenu zvezdu. Što se tiče utakmice protiv AE Kuokliona, Savo je igrao svih 90 minuta - 2:2.

Marko BAŠA (Lil) - Lil nastavlja sa lošim rezultatima - naš najbolji defanzivac je igrao cijelu utakmicu u remiju sa Renom (1:1).

“Mastifi” gube dah, ali su još uvijek treći na tabeli.

Stefan SAVIĆ (Fiorentina) “Viola” je imala priliku da preuzme treću poziciju, ali nije uspjela.

Stefan i drugovi su remizirali (3:3) u uzbudljivoj utakmici sa Đenovom. Solidna rola reprezentativnog štopera. Žarko TOMAŠEVIĆ (Kortrijk) - Dobio žuti karton i igrao do posljednjeg sudijskog zvižduka u neočekivanom porazu kod kuće od Lirsa - 3:4.

Predrag FILIPOVIĆ (Alst) -

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Teško da se očekivalo bilo šta drugo sem poraza u duelu sa drugoplasiranim Eupenom - 2:0. Filipović je korektno odradio posao, ali poraz je bio neminovnost. Alst bi bez problema trebalo da obezbijedi opstanak u Drugoj ligi Belgije.

Ermin ALIĆ (Viljareal B) - Kapiten mlade reprezentacije Crne Gore je bio fenomenalan u prvom poluvremenu, a “žuti” su bez problema savladali Konstanciju u gostima - 0:3. Alić je u 47. minutu morao da napusti teren, jer je pretrpio uganuće skočnog zgloba.

Viljareal B sanja plasman u Drugu ligu.

VEZNI RED Milorad PEKOVIĆ (Hanza) Iskusni centralni vezista sa kolegama je kiksao na gostovanju Štutgart 2 je pobijedio Hanzu sa 4:1. Peković je dobio žuti karton, zamijenjen je u 64. minutu.

Bojan KALJEVIĆ (Mosta, Malta) - Bojan je bio igrač utakmice u pobjedi nad Kormijem - 2:3. Mosta je gubila 2:0, ali je onda Kaljević preuzeo stvar u svoje noge, postigao dva gola, a uz dobro drugo poluvrijeme svojih saigrača radovao se važnom trijumfu.

NAPAD Stevan JOVETIĆ (Mančester siti) - Ušao je u 57. minutu i prilično pokrenuo ekipu u nezgodnoj utakmici za “građane” - u okviru FA Kupa Mančester je gubio sa 2:0 od Votforda kod kuće, ali je uspio da preokrene i slavi sa 4:2. Joveta je odigrao dobro, a dok nije ušao tim je bio u velikom minusu. Žarko KORAĆ (Hapoel Haifa) - Nije uspio da zatrese mrežu, ali je odigrao dosta dobro u remiju na strani protiv Bnei Jehude - 2:2. Korać je sa devet golova najbolji inostrani golgeter u Izraelu.

“Trikolori” su na kraju jeseni ostali bez važnih fudbalera (Kenan Ragipović pojačao Novi Pazar, Petar Vukčević otišao u Mladost, Ivan Delić prešao u Tiranu...), a za sada su doveli samo jednog - Armin Kalić je novi fudbaler Grblja.

A, pored bivšeg igrača OFK Beograda perspektivni trener Aleksandar Nedović čeka još dvatri pojačanja...

“Trebaju nam još dva do tri ozbiljna igrača. Uskoro će se znati nešto više”, rekao nam je Nedović, koji ne krije da bi se u Radanovićima mogao pojaviti i jedan provjeren vezista...

“Postoji solucija da se dogovorimo sa iskusnim igračem koji je dugo igrao u inostranstvu, ali o tom potom”, nije otkrivao ime Aleksandar Nedović.

B.T.

Fatić se vraća u Rudar Redovno trenira sa matičnim klubom, nadao se inostranom transferu, ali kako sada stvari stoje vjerovatno će se vratiti kući - Ivan Fatić se nalazi na milimetar od potpisa ugovora sa Rudarom gdje je napravio prve fudbalske korake!

“Pri kraju smo dogovora sa Ivanom”, rekao nam je juče šef “rudara” Mirko Marić, koji je dobio već jedno pojačanje - Pljevljaci su se dogovorili sa napadačem Kostom Bajićem (stigao iz Jagodine).

Univerzalac Fatić, koji je u mlađim kategorijama igrao za Crvenu zvezdu, Kijaso, Kijevo, a u seniorskoj konkurenciji zaduživao opremu Intera, Vićence, Saletintane, Đenove, Ćezene, Kijeva, Empolija, Verone, Lećea, Vojvodine bio bi odlično pojačanje za Rudar poslije odlaska Andrije Kaluđerovića u norveški Honesof.

B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Novi flert Mirka sa neroazurima Kapiten reprezentacije Crne Gore odbio Zenit, pojavila se nova kombinacija za Inter Kraj prelaznog roka je blizu, a sudbina Mirka Vučinića je sve neizvjesnija - kapiten reprezentacije Crne Gore je zvanično odbio prelazak u ruski Zenit, ali se opet pojavila kombinacija za Inter.

Sada se ne radi o trampi Vučinić - Fredi Guarin, nego o čistom transferu, a priča ide ovako: 30-godišnji napadač Juventusa je želja neroa-

zura, a preseliće se u Milano ako se predsjednici klubova Erik Tohir (Inter) i Andrea Anjeli (Juve) dogovore oko obeštećenja...

Realnost je da “stara dama” ne traži veliki novac za Mirka, jer nije u prvom planu Antonija Kontea.

Pored Intera od Vučinića još nijesu odustali klubovi iz Sjevernog Londona - Arsenal i Totenhem... B.T.

LJEKARSKI, PA POTPIS

Savo je Zvezdin

Reprezentativac u četvrtak potpisuje ugovor na godinu i po sa Beograđanima Potraga za dugo traženim rješenjem u defanzivnoj liniji je gotova - reprezentativac Crne Gore Savo Pavićević će u četvrtak doputovati na ljekarske preglede u Crvenu zvezdu, a ako sve bude u redu potpisaće ugovor na godinu i po.

Iskusni 33-godišnji desni bek/štoper nam je nedavno potvrdio da postoji kontakt između njega i tima sa Marakane, ali da je još rano pričati o transferu.

Međutim, sada je situacija kristalno jasna: Savo je juče raskinuo saradnju sa kiparskim Anortozisom, pa će dres “crveno-bijelih” obući kao slobodan igrač.

“Osjećam se privilegovano zbog prilike da zaigram u Crvenoj zvezdi. Čitam da bi trebalo da stigne i Aleksandar Luković. Iskreno se nadam da će doći, jer je vrhunski igrač. Bili

bismo odličan tandem”, rekao je Pavićević za MOZZART Sport.

Reprezentativni defanzivac se tako vraća u Srbiju koju je napustio 2008. godine (do tada igrao za Hajduk iz Kule, Bačku Topolu, Njegoš, Tekstilac), a u međuvremenu je imao živopisnu inostranu karijeru: igrao je za Energi Kotbus, Kavalu, Makabi Tel Aviv, Omoniju i Hapoel Tel Aviv.

U.R.

TRANSFER U MAGLI

Torino je sada daleko za Veša

Veliki potencijalni transfer reprezentativca Crne Gore je trenutno u magli - informacija da je Marko Vešović blizu Torina je bila prilično osvježavajuća za naš fudbal, ali kako sada stvari stoje, bivši fudbaler Crvene zvezde je sve dalje od Serije A. Šta se zapravo dešava 22-godišnji desni bek je trebao da pojača ekipu sa sjevera Italije, bio je na treninzima “bikova”, ali je sve dalje od poptisa ugovora zbog toga što Vešović ima pasoš van Evropske unije, a to znači da Torino ne može

da ga registruje, jer je već ispunio bonus fudbalera van EU. Takođe, postoji još jedna kočnica transfera u šestoplasiranu ekipu Serije A - čelnici Torina su počeli pregovore sa talentovanim Urugvajcem Giljermom Valerom koji je ove godine iz Penjarola pojačao Mančester junajted, a kao alternativa se pominje i Marko Davide Faraoni, Italijan koji brani boje Votforda. Vešo je kako sada stvari stoje treća alternativa za desnog beka “bikova”... U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

11

golova primio je Everton u gostima ove sezone, uz Čelsi (koji je primio isto toliko) najmanje od svih timova Premijer lige. Uz to “karamele” nijesu poražene na posljednjih sedam mečeva u gostima

Vrijeme je za novu Mersisajd priču: Stiven Džerard i Leon Osman na jednom od ranijih duela Liverpula i Evertona

PREMIJER LIGA, 23. KOLO

Mersisajd derbi sa mirisom osamdesetih

Bitka na obali rijeke Mersi - gradski rivali, velikani engleskog fudbala, Liverpul i Everton 190. Mersisajd derbi dočekuju u vrhu tabele, spektakl kreće od 21 sat na “Enfildu” Kosta Bošković

O

samdesete godine prošlog vijeka finansijski nijesu bile najsrećnije za grad Liverpul, ali su ljudi sa obala rijeke Mersi živjeli za fudbal Liverpul i Everton vladari su Engleskom. Dokovi ovog grada nakon toga su obnovljeni i našminkani, život u Liverpulu postao je mnogo lakši, ali “redsi” i “karamele” odavno nijesu oni stari, nihovi derbiji uvijek su nosili posebnu draž, ali u većini slučajeva nijesu odlučivali o velikim stvarima. Sve do ove sezone! Teško je i sada očekivati da će Liverpul ili Everton na kraju biti šampion, ali oba tima iz grada Bitlsa i dalje vjeruju, i dalje su u vrhu Premijer lige. Zbog toga će njihov večerašnji meč biti više nego specijalan - superderbi za uživanje utorkom veče!

Prvi duel u sezoni na “Gudison Parku” donio je atomskih 3:3, nešto slično očekuje se i večeras samo nekoliko kilometara dalje na “Enfild Roudu”. Ko pobijedi nastaviće san o vrhu tabele, o plasmanu u Ligu šampiona - poraženom ostaje nada, ali i mnogo teži život u nastavku prvenstva. ● RODŽERS: BITKA ZA LIGU ŠAMPIONA Važnosti meča više je nego svjestan i menadžer Liverpula, čovjek

koji je učinio da navijači “redsa” ponovo sanjaju, sjajni Sjeverni Irac Brendan Rodžers.

“Veoma važna utakmica u borbi za Ligu šampiona, pobjedom možemo da pobjegnemo Evertonu četiri boda”, jasan je Rodžers. “Idemo na pobjedu, naravno, ali ne sumnjam da će i Everton ući sa ciljem da trijumfuje. Oba tima će otvoriti meč puni samopouzdanja i vjere u svoj način igre, oba tima će pokušati da nametnu svoj stil i da preuzmu

7

golova postigao je kapiten Liverpula Stiven Džerard u mečevima Premijer lige protiv Evertona, više od bilo kojeg igrača koji je igrao u Mersisajd derbiju inicijativu. Na ‘Enfildu’ uvijek idemo na pobjedu, nije bitno ko da nam je rival. Jednostavno, ‘Enfild’ mora

postati neosvojiva tvrđava za sve protivnike”. ● MARTINEZ: DOMINIRAĆEMO NA ENFILDU Petnaest godina Everton čeka na pobjedu na Liverpulovom hramu fudbala “Enfildu”, pa mnogi ponovo ne daju velike šanse “karamelama” pred novi “Mersisajd derbi”.

Međutim, slična je situacija bila i sa gostovanjima Mančester junajtedu, ali je ove sezone jedna ružna tradicija već prekinuta, “Teatar snova” se poklonio Filu Džagilki i društvu sa “Gudisona”. Novi menadžer Evertona Roberto Martinez vjeruje da je vrijeme za sličnu priču i sa “Enfildom”.

“Ne idemo na ‘Enfild’ sa osjećajem inferiornosti. Imamo veliko poštovanje prema Liverpulu, nemojte da me shvatite pogrešno, ali ćemo pokušati da nametnemo svoju igru i dominiramo”, istakao je superperspektivni stručnjak Martinez. “Pobjeda nad Junajtedom na ‘Old Trafordu’ je veliki rezultat za

RASPORED

Utorak 20.45 Man. Junajted - Kardif 20.45 Norič - Njukasl 20.45 Sautempton - Arsenal 20.45 Svonsi - Fulam 21.00 K. Palas - Hal 21.00 Liverpul - Everton Srijeda 20.45 Aston Vila - VBA 20.45 Sanderlend - Stouk 20.45 Čelsi - Vest Hem 20.45 Totenhem - Man. Siti

nas, a igrali smo odlično i u gostima protiv Arsenala. Zbog toga smatram da smo sada u mogućnosti da pobijedimo bilo koga”.

Nova, 23. runda, Premijer lige donosi još nekoliko uzbudljivih mečeva (poput sjutrašnjeg duela između Totenhema i Mančester sitija), ali je jasno da će cijela planeta uživati večeras kada krene bitka za Liverpul.

UTORAK, 28. 1. 2014. bROj 749 GODINA III

33 žena dolce & gabbana

Bajkovita kolekcija Italijanski dizajneri Domeniko Dolće i Stefano Gabana juče su predstavili svoju novu kolekciju linije Alta Moda, koju su pokrenuli prije nepune dvije godine. I dok ostali dizajneri svoje kolekcije visoke mode predstavljaju na velikim revijama u Parizu, ovaj dizajnerski dvojac za lokacije svojih revija visoke mode bira živopisna dvorišta starih hotela i romantično uređene sobe dvoraca lociranih isključivo u Italiji.

Reviju održanu u Milanu, gledali su probrani modni urednici i prijatelja dizajnera, među kojima

su se našli Ana Vntour, Ana Delo Ruso, Đovana Batalja, Loren Santo Domingo i Bianca Brandolini.

Zvanične fotografije kolekcije svjetlo dana će ugledati tek kroz par nedjelja u magazinu Vog. Cvijeće se ponovno moglo vidjeti i u ovoj kolekciji te su velike ruže krasile bajkovite balske haljine od tila, dok su svilene kreacije bile oslikane cvjetićima i optočene blještavim kristalima. Dizajneri nisu propustili i glave modela uokviriti fantastičnim cvjetnim vijencima, s kojih se katkad preko njihovih lica spuštao i mrežasti veo.

obraTiTe pažnJu

Sitne greške pri pranju farmerki

frizure

Veličanstvenih 50 Priredila: Marija Ivanović

U

čast 50. godišnjice od otvaranja frizerskog prvog salona poznati brend u svijetu frizerstva “Toni&Guy” sproveo je istraživanje o najpoznatijim frizurama slavnih. Listu čini 50 stilova frizura koje su poznate osobe promovisale tokom 20. i 21. vijeka. Prvo mjesto zauzela je Odri Hebern sa frizurom koji je nosila u legendarnom “Doručku kod Tifanija”. Osim dama, na listi su se našli i muškarci.

Ovu interesantnu listu čine neke od najpoznatijih ličnosti iz šou biznisa koje su svojim transformacijama kako u privatnom tako i poslovnom života ostavili traga u istoriji tokom 20. i 21. vijeka. Uz neke frizure uvijek ćemo vezati određene osobe, filmove, muziku i istrorijske događaje. Na listi su se našle i pletenice Bo Derek, obrijana glava Šinejd O Konor, piksi frizura koju je proslavila Tvigi, valovita plava kosa Brižit Bardo, razbarušena frizura koju je furao Kurt Kobejn.

Na prvom mjestu liste našla se frizura koju je Odri Hepbern nosila u sceni kojom počinje film “Doručak kod Tifanija”. Slijedi je frizura Elvisa Prislija, popularni “quiff”, koju pojedini muškarci rado nose i danas. Čuveni dredovi koje je proslavio Bob Marli zauzeli su treće mjesto, dok je Dženifer Aniston i njena popularna “Rejčel frizura” zauzela četvrto mjesto. Ova frizura koju je glumica proslavila u seriji “ Prijatelji” i danas se kopira. Visoko natapirana kosa legendarne Ejmi Vajnhaus na petom je mjestu a šesto su zauzeli momci iz “Bitlsa” sa onim prepoznatljivim frizurama.

Neprevaziđeni seks simbol Merlin Monro osim po ljepoti bila je i prepoznata po plavoj loknastoj frizuri

pa je i zaslužila sedmo mjesto. Plavuša koja se na listi našla iza nje je Fara Fosit jedan od najvećih seks simbola poznata po lepršavoj frizuri. Još jedna legendarna frizura bila je i ona pokojne princeze Dajane koja se na ovoj listi našla na devetom mjestu, a slijedi je francuska diva Brižit Bardo, žena za kojom su uzdisali muškarci, a žene joj se divile, i naravno kopirale njenu frizuru.

Na 11. mjestu je Tvigi, a na 12. Džon Travolta, dok 13. poziciju zauzima Kejt Midlton savremena ikona sti-

la. Čuveni magnup iz doba zlatnog Holivuda Džejms Din našao se na 14. mjestu, a današnja ikona, srcolomac i jedan od najboljih fudbalera na svijetu Dejvid Bekam skrenuo je na sebe pažnju i frizurama koje su u vrijeme kada ih je furao bile ultra popularne. Njegova “italijanka” bila je hit među mnogim muškarcima. Kraljica transformacije Šer zauzela je 16. mjesto, a dama od stila Džeki Kenedi 17. poziciju. Njena uredno očešljana kosa bila je uzor mnogim damama. Prva crnkinja koja je osvojila Oskara Hali Beri poznata po kratko pošišanoj frizuri zauzela je 18. mjesto, a kraljica burleske Dita von Tiz sa retro oblikovanom kosom 19. Lik iz filma “Rat zvijezda” princeza Lea koju je maestralno odigrala glumica Keri Fišer našla se na 20. mjestu. Njene čuvene pletenice smatraju se jednom od najupečatljivijih frizura u istoriji filma.

Neko tvrde da ne bi trebalo prati farmerke u mašini, a većina nas to čini bar jednom nedjeljno i pere ih sa ostalom odjećom. Da bi vam farmerice od plavog ili crnog teksasa duže izgledale kao nove, pobrinite se da izbjegnete greške zbog kojih ćete uništiti boju.

Ne okrećete ih naopako Kako biste smanjili ispiranje boje, okrenite farmerice naopako prije nego što ih stavite na pranje i sušenje. Takođe, zakopčajte sve dugmiće i rajsfešluse na njima.

Stavljate ih sa previše odjeće u mašini Bez prostora za kretanje, mogu se zakačiti nitne, a šavovi mogu da popucaju. Odjeća bi trebalo da kruži i da se prevće slobodno kako bi se mogla temeljno očistiti i osušiti.

Birate pogrešan program Ako želite da vam farmerice dugo izgledaju kao nove, onda bi trebalo da birate slabiji ciklus pranja i sušenja odeće. Izaberite neki od slabijih programa i sušite ih na nižim temperaturama.

Ne koristite dobar deterdžent Posebni deterdženti napravljeni specijalno za tamno rublje zaista djeluju. Imaju u sebi sastojke koji zadržavaju boju i uklanjaju hlor iz vode koji može da je izblijedi.

Časopis slavi rođendan

U slavu prirodne ženske ljepote

Na ostatku liste našli su se: 21. Dejvid Bekam - irokez 22. Bo Derek 23. Holi Vilougbi 24. Šanejd O’Konor 25. Mia Farou 26. Diana Ros 27. Viktorija Bekam 28. Džordž Kluni 29. Kurt Kobejn 30. Kajli Minou 31. Kevin Kigan 32. Džulija Roberts 33. Her Stajles 34. Olivia Njutn Džon 35. Eminem

36. Grejs Džons 37. Džordž Best 38. Rakel Velč 39. Zoe Desčenel 40. Barbara Eden 41. Kejt Mos 42. Meg Rajan 43. Bjork 44. Lejsi Gaga 45. Tina Tarner 46. Rijana 47. Ema Banton 48. Sara Džesika Parker 49. Aleksa Čung 50. Kraljica Elizabeta

Sportski magazin “Sports Illustrated” nedavno je proslavio 50. rođendan u društvu nekih od najlepših žena svih vremena. Kalendar sa ljepoticama koje vješto poziraju u bikinijima postao je poput Pirelli kalendara, sinonim za prestiž, glamur i dobru zabavu.

Među ženama koje su se našle na kalendaru su Tajra Banks, Kristi Brinkli, El Mekfirson, Kejt Apton, Hajdi Klum, Rebeka Rominj a sve pomenute dame se se pojavila na događaju koji je upri-

ličen povodom pola vijeka od nastanka ove publikacije.

Ideja je bila da se predstave devojke koje izgledaju zdravo, poput onih iz komšiluka, a koje je priroda nadarila saveršenim oblinama, dugim kosama i punim usnama.

Ni danas “Sports Illustrated” nije promenio svoj imidž, ali je sa godinama radio na tome da postane još bitniji i savremeniji, pa se imena djevojaka sa nalsovnih strana objavljuju ekskluzivno u emisiji Dejvida Letermana.

34 ŽENA

utorak, 28. 1. 2014.

Djeca vjeruju lijepim ljudima

Studija koju je sproveo Igor Baskandžijev sa Univerziteta Klark je pokazala da djeca vjeruju u u ljude koji lijepo izgledaju.

“Kada uče o svijetu, djeci informacije uglavnom pružaju drugi.

Prethodne studije su pokazale da na najmlađe utiču brojni faktori, kao što je da li su odrasli bili dobri prema njima, ili su im poznati od ranije. Ovom studijom je ispitivano kome će djeca prije vjerovati – lijepom ili ružnom neznancu”, izjavio je Igor Baskandžijev.

U ispitivanju su učestvovala djeca uzrasta između četiri i pet godina, kojima je pokazano 12 fotografija žena starih između 18 i 29 godina. Fotografije su ranije izabrali studenti, rangirajući osobe na njima kao najljepše i najružnije.

Djeci su postavljana pitanja, a zatim predstavljane fotografije jedne lijepe i jedne manje lijepe osobe uz pitanje šta misle, koja osoba zna tačan odgovor. Zatim su predstavljeni i odgovori odabranih žena.

Rezultati su pokazali da većina djece, naročito djevojčice, bira lijepe osobe, a oba pola su kasnije više vjerovala odgovorima koje su dale atraktivnije žene.

“Razlika u odabiru osoba u zavisnosti od pola vjerovtano upućuje na to da dječaci ne obraćaju mnogo pažnje na prvi utisak, ali su i ranija istraživanja pokazala da ženske osobe imaju bolju percepciju lica”, rekao je Igor.

“Interesantno bi bilo istražiti da li bi deca i dalje vjerovala lijepim osobama čak i kada bi dobili dokaze da su njihovi odgovori nepouzdani, a da su iskrenije osobe one koje su manje atraktivne”, izjavio je Baskandžijev.

(Prva.rs)

IZbORITE SE

Samoća je najčešća bolest na svijetu

Č

ini se da je užurbani život počeo uzimati danak. U vrtlogu života koji nerijetko uključuje prekovremeni rad i žrtvovanje slobodnog vremena ostajemo uhvaćeni u zamku zvanu ‘samoća’.

Deset posto ljudi tvrdi da je njihovo glavno društvo televizija, dok prijatelji i porodica padaju u drugi plan.

Prema najnovijem istraživanju, hronični osjećaj usamljenosti direktno utiče na povećanje krvnog pritiska kod osoba koje imaju preko 50 godina, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Američki naučnici su zaključili da je usamljenost ozbiljan činilac rizika, koji sam po sebi ugrožava i psihičko i fizičko zdravlje.

Osim toga, ma koliko čudno zvuči, usamljenost je i zarazna.

Depresija i stres samo djelimično utiču na krvni pritisak, smatraju naučnici. U istraživanju o starenju, koje je trajalo pet godina, učestvovalo je 229 osoba starosti od 50 do 68 godina. Njima su, između ostalog, postavljana pitanja o prijateljima, poznanicima

vladati novu vještinu. Postanite član nekog kluba ili posjećujte javna predavanja – proširićete i um i društvenu mrežu.

Budite ljubazni Možda vas drugi izbjegavaju jer djelujete neljubazno. Ako ste sramežljivi i nesigurni, to može značiti i da niste dovoljno vježbali komunikacijske vještine.

Dobra komunikacija nije takmičenje u duhovitosti – i jednostavan osmijeh može biti dovoljan.

Vježbajte Ne kaže se uzalud: “U zdravom tijelu, zdrav duh”. Vježbanje je dobro za fizičko i mentalno zdravlje. Osim toga, to je odličan način da upoznate nove ljude. Upišite se u neki klub u blizini. Odlična ideja je i kurs plesa – upoznaćete neke zanimljive ljude, razviti vještinu i biti fit.

Budite podrška Sumnjate li da je neko iz vaše sredine usamljen, pružite mu podršku. Možda biste mogli sve da promijenite.

SAVJETI

OPREZNO

Deset pogrešnih načina za flert 1. Ako ste na venčanju dobre prijateljice, a njen izabranik je baš sladak, nemojte mu “čestitati” svakih pola sata na pravom izboru.

2. Na večeri ste sa roditeljima i preko njihovih ramena razmenjujete Amorove strijele sa gospodinom preko puta.

3. U toku važnih pregovora umesto da unosite podatke u laptop, vi ste na Fejsbuku i četujete sa zgodnim kolegom.

4. U teretani je nepotrebno da se konsultujete sa trenerom o Kegelovim vježbama, zar ne?

5. Idete na ginekološki pregled svakog mjeseca samo zato što vam se sviđa ginekolog.

6. Otkopčala vam se bluza na poslovnom partiju, a vi ste zamolili nepoznatog muškarca da vam je zakopča.

i ponašanju u društvu, na osnovu kojih su naučnici donosili zaključke o tome da li se ispitanici osjećaju usamljeno. Po završetku istraživanja zaključeno je da je ispitanicima koji se smatraju usamljenima, krvni pritisak često bio visok i da je rastao u skladu s njihovim trenutnim psihičkim stanjem.

Takođe, studija sprovedena na Univerzitetu Čikago dokazala je da usamljenost utiče i na funkcije mozga. Između ostalog, pokazalo se da učesnici studije koji su patili od usamljenosti imaju znatno različite funkcije u određenim područjima mozga dok su gledali slike ljudi koji uživaju u društvu ili u neugodnim okolnostima. Za-

ključili su da dugoročna društvena izolacija šteti zdravlju podjednako kao i 15 popušenih cigareta dnevno ili redovno opijanje.

Donosimo vam nekoliko savjeta, na koji način da pobijedite usamljenost.

Obnovite dobre porodične veze i prijateljstva Zbog ubrzanog tempa života, vrlo je lako izgubiti vezu s dragim osobama. Ako s nekima niste pričali duže vrijeme ili ste bili ljuti zbog neke sitnice, odbacite negativne osjećaje i ponos – nazovite ih.

Pažljivo birajte prijatelje Koliko god je to moguće, okružite se srećnim, energičnim ljudima jer i sreća je zarazna. Čak i ako se osjećate loše, ne pričajte samo o negativnim stranama svog života jer će to zamoriti i najodanije.

Rastite kao osoba Uprkos tome što ste odavno izašli iz školskih klupa uvijek možete upisati neki kurs i sa-

7. Kupili ste prezervative i nijeste sigurni da li su OK, pa ste riješili da pitate šefa za savjet.

8. Želite da se priključite grupi slatkih momaka koji igraju fudbal ispred zgrade.

9. Riješili ste da organizujete u ofisu “igru pogađanja” - da li imate brus ili ne.

10. Preglasno prepričavate drugaricama u kafiću vaš noćašnji seks maraton sa nepoznatim tipom. (cosmopolitan.rs)

Šta kada ª san neće na očiº Ponekad je teško zaspati iako ste umorni ili ste taj trenutak čekali cijelog dana. Ako vam san ne dolazi na oči, pogledajte nekoliko alternativnih načina koji će vam pomoći da se uspavate.

Ne gledajte kasno TV vijesti Često se dešava na vijestima da loše stvari koje su se desile tokom dana, budu spomenute i uveče. Međutim, sve te loše vijesti koje uveče čujete, mogu da vam pokvare san i raspoloženje. Naš mozak prinuđen je da procesuira stvar koju je poslednju čuo, a to nikako neće valjati ako su u pitanju nesreće, ubistva ili bilo koja crna hronika. Umjesto toga čitajte ili gledajte pozitivne stvari, slušajte muziku koja će vas opustiti i spremite se da mirno utonete u snove.

Sistem asocijacije Ideja je da pojam spavanje povežete sa nečim što vas asocira na dobro. U ovom procesu, vaš mozak počinje da pravi priču. Na taj način povezuje misao o spavanju sa onim što je dobro, a kada se približi vrijeme

spavanja bićete preplavljeni pozitivnim osećajem.

Pripremite mozak da se manje plaši i bolje spava U svojoj knjizi “Mislite brzo i polako”, dobitnik Nobelove nagrade, Danijel Kaneman opisao je ovaj proces do detalja. On je ispričao jedan eksperiment u kom učesnici imaju instrukcije da pomeraju glave lije-

vo-desno, odnosno, gore-dole, ne bi li pronašli izobličene zvukove. Oni koji su klimali glavom uglavnom su se složili sa vođama eksperimenta, dok su oni koji su glavom odmahivali imali zamisao protiv. Zaključak, pozitivna akcija vodi pozitivnom ponašanju. Zato se bavi pozitivnim stvarima pred spavanje, a ne onim što te nervira. (huffingtonpost.com)

ŽENA 35

UTORAK, 28. 1. 2014.

UREDITE JELOVNIK

Hrana koju bi sa godinama trebalo da izbjegavate

N

JE

ZA DO K

udara i bolesti bubrega. Količina soli koju konzumirate ima jednak učinak na vaš krvni pritisak.

Iako za neke namirnice, poput čipsa, znate da sadrže velike količine soli, u nekim namirnicama so je sakrivena, poput obrađenog mesa, sireva, smrznute hrane, pice, pa čak i žitarica za doručak.

Izbjegavajte slaninu Čak jedna od tri osobe u SAD pati od artritisa ili srodne hronične bolesti zglobova, a postoje određene namirnice koje će samo pogoršati taj problem. Naučnici su otkrili kako su enzimi COX-2 aktivniji i uzrokuju probleme sa zglobovima kada konzumirate više masnih kisje-

lina omega-6 od omega-3. Na vrhu liste hrane koju treba izbjegavati je slanina i meso, žumance, kukuruz, suncokret, sjemenke soje, margarin i više-manje sve što je pečeno.

Treća čaša vina Brojne studije pokazuju kako je umjerena količina vina zapravo dobra za zdravlje, no problem je u određivanju tog ‘umjerenog’, a polovina boce vina svake večeri sigurno nije umjerena doza. Prema zvaničnim podacima mala do umjerena količina alkohola znači ispijanje dvije do sedam čaša vina sedmično. Valja imati na umu kako pretjerano ispijanje alkohola može naštetiti bubrezima i jetri, a bolesti srca vodeći su uzrok smrti kod velikog broja ljudi koji pretjerano piju alkohol.

Tamna strana šećera Većina ljudi šećer izbjegava da se ne udeblja. No, to je samo dio priče o šećeru. Naučnici su otkrili kako se pretjerana količina šećera može postarati za tijelo i organizam na nekoliko načina. Kada konzumirate šećer, u bilo kom obliku, tijelo ga pretvara u glukozu. S visokim nivoom glukoze u krvi povezan je dijabetes. Dijabetes je opasan sam po sebi, no takođe može dovesti do zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti, oštećenje bubrega ili živčanog sistem. Dijabetičari takođe mogu imati problema s kožom, ustima i kostima, što čini da izgledate i osjećate se starijima. (magazin)

POTRUDITE SE

TO RA

P I TA

S godinama određene namirnice počinju sve štetnije da djeluju na organizam, a ako se bližite pedesetoj ili ste pak već prešli taj dobni prag, svakako bi trebalo izbjegavati hranu koja vam možete začepiti arterije, povećanje krvnog pritiska ili pak onu koja uzrokuje probleme sa snom.

Konzumirajte manje soli Prevelika količina soli u ishrani negativno utiče na krvni pritisak.

Naime, so navodi tijelo da zadržava vodu, a dodatne količine viškova vode u tijelu povišavaju krvni pritisak.

A što je veći krvni pritisak, to je i veći pritisak na srce, bubrege, arterije i mozak. Visok krvni pritisak može dovesti do srčanog udara, moždanog

Poštovana, Imam dvije kćerkice i već nam se ranije desila nezgoda sa stranim tijelom u nosu i sve se završilo dobro. Moje pitanje je da li strano tijelo u nosu može samo skliznuti u donje disajne puteve? Ili ono ostane uvijek u nosu sve dok ga stručno lice ne izvadi? Naime, čula sam da strano tijelo iz nosa, ako je duboko, može otići (skliznuti) u donje disajne puteve, kao što su dušnik, pluća i da se dijete tako može ugušiti. Ali što ako je dijete stavilo nešto u nos a da ne znamo za to, da li se kasnije odjednom može doći do gušenja?

Poštovana, Strano tijelo u nosu kod djece zavisno od položaja, veličine i drugih okolnosti može ostati na mjestu gdje ga je dijete gurnulo, ali može dospjeti i u dublje disajne puteve te prouzrokovati ozbiljne komplikacije pa čak i smrt. Naravno ukoliko postoji sumnja da dijete ima strano tijelo u nosu obavezno je da ga pregleda ORL specijalista a Vi sami možete posumnjati na tako nešto u slučaju da dijete ima produženu gnojnu sekreciju samo iz jedne nozdrve.

(Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Jedna vježba za zadnjicu iz snova

SAVJETUJEMO

Greške u njezi suve kože Suva i nadražena koža zimi je problem velikog broja ljudi.

Potrebno je da znate kako se ne morate pomiriti sa suvom kožom te da možete napraviti puno toga kako bi ona postala mekana i glatka.

Suva koža je nekad dehidrirana koža Ako losion za tijelo nanosite dva puta dnevno, ujutro i uveče, velika je vjerojatnoća da ne unosite adekvatnu količinu vode. Suva koža ima male pore i zategnuta je, a dehidrirana koža se ne sjaji i može imati mrlje.

Piling treba raditi u umjerenim količinama Osobe, koje imaju problema sa suvom kožom, često rade piling kako bi uklonili mrlje i učinili je glatkom, ali to nije najbolje rješenje. Česti pilinzi mo-

gu uzrokovati iritaciju i upalu, kao i intenzivni proizvodi za čišćenje lice.

Piling radite jednom sedmino. Ostalih dana za uklanjanje nečistoća s lica koristite običnu vodu. Koža se rijetko toliko jako uprlja da morate koristiti proizvode za čišćenje. Naravno da posebnu pažnju treba posvetiti čišćenju šminke s lica.

Korišćenje pogrešnih proizvoda Osobe koje imaju suvu kožu često koriste guste i teške kreme. Molekuli ovih proizvoda su preveliki i ne mogu prodrijeti u kožu, stoga ni nemaju nikakve koristi. Ako još uvijek niste odabrali proizvod koji odgovara vašem tipu kože, posavjetujte se s ljekarom. (centar zdravlja)

CRNI ČAJ

Sprečava dijabetes tipa dva i pretjerano debljanje Analiza podataka iz 50 zemalja otkrila je da nacije koje piju najviše crnog čaja imaju najmanji broj onih koji pate od dijabetesa tipa 2. Studija je otkrila i da te zemlje imaju manji broj gojaznih osoba.

Naučnici smatraju da proces fermentacije koji pretvara zeleni čaj u crni izaziva i stvaranje kompleksa flavonoida koji su dobri za zdravlje. U Irskoj se pije najviše crnog čaja, dva kilo-

grama godišnje po stanovniku, a Britanija i Turska su sljedeće na listi.

Sve tri zemlje imaju manji broj dijabetičara od zemalja koje su niže na listi, poput Brazila, Maroka i Meksika. Istraživanje je sprovedeno zbog toga što se broj onih koji pate od dijabetesa tipa dva povećao šest puta u posljednjih nekoliko decenija. Procenjuje se da će taj broj do 2030. (magazin)

DALJE OD KREVETA

Savršeno zaobljena, podignuta zadnjica koja više podsjeća na neko sočno voće nego na dio tijela čini vam se kao nedostižan san? Bila ona malena, pljosnata, spuštena ili opuštena postoji vježba koja će vašu pozadinu napraviti predmetom požude.

Radi se o vježbi koja se zove “squat”, odnosno polučučanj, za kojom lude djevojke širom svijeta. Tako su se kroz vrijeme razvili klubovi i stranice za djevojke koje izvode popularnu vježbu u želji za savršenom guzom.

Kako raditi polučučanj?

Osim što ciljano djeluju na sve grupe mišića guze, čučnjevi zahtijevaju puno energije te su i dobra aerobna vježba. Vrlo je važno pravilno izvesti čučanj kako bi rezultati bili maksimalni, a posljedice ozljede minimalne.

Stanite u raskorak širine bokova, a ruke postavite ravno ispred sebe, paralelno s tlom. Spuštajte se prema dolje u gotovo sjedeću poziciju, ali pritom pazite da vam koljena nipošto ne idu prema naprijed, tj. da ne prelaze vrhove nožnih prstiju ako gledate odozgo. Prsa i leđa

treba da budu ravna, a kako se spuštate – spuštajte i ruke. Oslonac u svakom trenutku treba da bude na petama. Polako se podižite prema gore i nakon što se ispravite čvrsto zategnite guzu. Napravite dva seta od deset ponavljanja što sporije, a svakog dana možete povećavati broj ponavljanja.

Izdvojite li svaki dan 10 minuta svog vremena za vježbanje mišića guze, već kroz mjesec dana vidjećete rezultate u njenoj čvrstoći i izgledu, tvrdi fitnes stručnjak i autor knjige “Napredne tehnike jačanja guze” Bret Kontreras.

Za vrijeme izvođenja, u ruke možete uzeti tegiće i na taj način dodati još veći otpor.

Ako ste jedna od onih koji vole izazove svoju misiju možete probati da ostvarite putem takozvanog ‘Squat izazova’. Osim što se nećete moći nagledati svoje pozadine u ogledalu, nakon 30 dana bićete ispunjeni osjećajem zadovoljstva. Prvog dana napravite 50 čučnjeva, a svakog idućeg broj povećavajte za pet. Tokom izazova važno se i odmarati, tako svakog četvrtog dana u ciklusu napravite pauzu. (she.hr)

Pametni telefoni izazivaju mamurluk Pametni telefoni (Smartphone) su uveliko zauzeli značajno mjesto u našim životima i gotovo ga je nemoguće istjerati, no, kao kod svih stvari, ni s pametnim telefonom ne smije se pretjerivati.

Naime, istraživanje Univerziteta Mičigen pokazalo je da korišćenje smartfona kod ljudi može izazvati simptome gotovo potpuno identične simtomima mamurluka.

Istraživanje je pratilo poslovne ljude koji se u pravilu ne odvajaju od svojih pametnih telefona, a osobe koje su iza devet sati naveče koristile smartfon za završavanje nekih poslova ujutro su patile od simptoma vrlo sličnih mamurluku, osjećali su se iscrpljeno i bili znatno manje produktivni.

Kako kažu nosioci ovog istraživanja, korišćenje smartfona kasno naveče znatno ometa fazu ulaska u san, ometa nor-

malne procese tokom spavanja i značajno psihološki utiče na korisnike.

Zato, poslušajte savjet i uveče ostavite telefon što dalje od sebe, kako ne bi došli u situaciju da ga koristite, čak i u krevetu, jer će imati vrlo negativan uticaj na vaš san i zdravlje. (metro portal)

36 ŽENA

UTORAK, 28. 1. 2014.

JAGNJETINA I KUPUS

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Bijeli kolač

SASTOJCI:

1 kg pečenog pa radajza 2 paprike babu re 40 ml maslinov og ulja 2 glavice crnog luka 3 čena bijelog lu ka 5 gr mljevenog korijandera 10 gr mljeveno g kima 1 l kokošije supe 2 kriške bijelog hljeba 20 ml sirćeta

Zagrijte rernu na 180 stepeni.

Pleh u kom će se kolač peći pouljite i pospite brašnom. Umutite šećer i puter. Razbijte jaja, a zatim dodajte ekstrakt vanile. Dodajte brašno i prašak za pecivo i svu tu mješavinu dobro umutite. Sipajte mlijeko i miješajte dok smjesa ne bude glatka. Smjesu sipajte u već podmazan pleh. Pecite 30 ili 40 minuta u zagrijanoj rerni. Kolač ukrasite šlagom, a po želji možete dodati šarenim mrvicama, voćem ili bijelom čokoladom.

Riblji burger SASTOJCI:

Paradajz supa Zagrijati rernu na 220 stepeni.

Nauljiti malo pleh za pečenje, poređati paradajz i peći 20 minuta dok se kožica ne odvoji od paradajza. Nakon toga, skloniti pleh u stranu da se ohladi, oljuštiti na krupne komade i isjeći. Zagrijati ulje u šerpi, dodati bijeli i crni luk i kuvati pet minuta dok ne omekša. Dodati korijander i kim i kuvati jedan minut dok se kompletna smjesa ne sjedini. Dodati paradajz, paprike i supu. Kada provri, kuvati narednih 30 minuta na tihoj vatri. Dodati hljeb, sirće, so i biber i kuvati još 5-10 minuta.

Po želji poslužiti sa permezanom.

Pripremite gozbu

1 kg ribe (oslića ) veza zeleni za su pu glavica luka so, biber slatka aleva pa prika 4 jajeta 2 čena bijelog lu ka ulje za prženje

SASTOJCI:

Povrće za supu skuvajte u slanoj vodi. Kad omekša, dodajte očišćenu ribu i kuvajte sve dok riba ne omekša. Ocijedite vodu, meso odvojte od kostiju i zajedno s povrćem sitno isjeckajte. Dodajte sitno sjeckane crni i bijeli luk, biber, alevu papriku i jaja, i posolite. Dobro izmiješajte i oblikujte pljeskavice, a zatim ih pecite na roštilju ili propržite na vrućem ulju.

220 g šećera 110 g putera 2 jajeta 2 kašičice ekstra kta vanile 180 g brašna 2 kašičice praš ka za pecivo pola šolje mlijek a krem šlag

Kada očekujete goste bitna je i ukusna trpeza. Da biste ih spremno dočekali, recepti koji slijede mogu da posluže kao pravi izbor.

ZAČINJENA JAGNJEĆA PLEĆKA POTREBNO JE: 1 jagnjeća plećka 1 kg krompira 3 limuna 2 kašike začina 1 kašičica ruzmarina 1 kašičica soli 1 kašičica bibera 2 dl ulja PRIPREMA: Za pripremu začinjene jagnjeće plećke prvo napravite marinadu. Za marinadu operite i izrendajte koru limuna i zatim iscijedite sok.

Dodajte začin, biber i decilitar ulja pa sve dobro promiješajte. Iskostite jagnjeću plećku, pa je zasijecite nožem tako da dobijete ravnu površinu. Meso posolite i prelijte marinadom, a zatim uvijte u rolat i zavežite kuhinjskim koncem. Zagrijte rernu na 180 stepeni. Stavite pripremljenu plećku u vatrostalnu činiju u koju ste nasuli preostalo ulje i 200 ml vode, pa stavite u rernu da se peče. Dok se meso peče pripremite krompir, oljuštite ga i isjecite na kocke. Ruzmarin usitnite, pa pospite po krompiru, začinite sa začinom i prelijte sa malo ulja, pa sve promiješajte. Meso izvadite iz rerne poslije sat vremena pečenja, okrenite ga i dodajte pripremljeni krompir, pa

vratite u rernu da se peče još 40 minuta. Gotovo meso isjecite na parčad debljine dva centimetra i poslužite toplo sa krompirom i umakom od pečenja.

SVADBARSKI KUPUS POTREBNO JE: 500 g svinjskog mesa 500 g junećeg mesa 300 g suvih rebara 300 g suve slanine 2 glavice kisjelog kupusa 1 suva svinjska nogica 10 zrna bibera 4 lista lorbera 2 glavice crnog luka 2 suve crvene paprike 2 kašičice mlevene paprike.

PRIPREMA: Na dno lonca stavite slaninu isječenu na listove. Iz kupusa odstranite korijen, pa obje glavice kupusa presijecite na po 8-10 dijelova. U lonac preko slanine stavite red kupusa, red pomiješanog raznog mesa i po pola količine isječenog crnog luka, lorbera i mljevene paprike. Slaganje ponovite istim redom. Odozgo stavite kupus, a preko njega suve crvene paprike. Nalijte hladnom vodom da ogrezne i kuvajte na tihoj vatri oko 4-5 časova. Za vrijeme kuvanja ne smije se miješati, već lonac povremeno protresite da ne zagori.

Pri kuvanju voda treba da uvri, kako kupus ne bi bio čorbast. Jelo probati i po potrebi posoliti. Uz svadbarski kupus poslužite proju.

ZA GURMANE

Ukusna jela sa slaninom RUČAK PUN KALORIJA

Svinjsko pečenje Ukoliko želite da napravite ukusan i veoma jak kalorijski ručak, odlučite se za svinjsko pečenje.

POTREBNO JE: svinjski but u komadu maslinovo ulje so biber 4 šolje soka od jabuke 1 šolja goveđeg bujona 3 jabuke 3 glavice crvenog luka lovorov list ZA PRILOG: 2 šolje pirinča 4 šolje vode 3 šolje pilećeg bujona 50 g putera 1/2 šolje nasjeckanih oraha PRIPREMA: Meso začinite solju i biberom.

U većoj posudi zagrijte maslinovo ulje i pecite meso da dobije boju sa svih strana. Smanjite temperaturu, dodajte sok od jabuke, bujon, očišćenje komade jabuka, na rebarca isjeckani crveni luk i lovorov list. Posudu poklopite i lagano krčkajte u naredna tri sata ili stavite u rernu na 150 stepeni. Za prilog otopite puter u posudi, dodajte orahe da se kratko proprže nekoliko minuta, dodajte pirinač, pa svu tečnost i pustite da prokuva.

Zatim smanjite temperaturu, poklopite i ostavite da krčka dok pirinač ne upije svu tečnost. Kad je pečenje gotovo izvadite meso, luk i jabuke na tanjir za posluživanje, a tečnost stavite na jakoj vatri da kuva dok se ne zgusne i pretvori u divan sos.

Uz jela sa slaninom lakše je prebroditi zimske dane.

PILEĆA PRSA PUNJENA SLANINOM POTREBNO JE: 200 g slanine 2 glavice crvenog luka 4 kašike isjeckanih oraha 6 čena bijelog luka malo bibera maslinovo ulje 4 komada pilećih prsa so biber PRIPREMA: Na malo maslinovog ulja propržite crveni luk dok ne omekša, dodajte bijeli luk, slaninu i biber, pa sve pržite dok slanina ne postane hrskava. Nakon toga dodajte malo maslinovog ulja i orahe, pa sve dinstajte još oko dva minuta. Pileća prsa razrežite tako da dobijete tanje šnicle, prekrijte ih plastičnom folijom i istucite da dobijete komade jednake debljine, pa ih istrljajte solju i biberom. Na sredinu svake šnicle stavite nadjev, pa lagano urolajte. Pecite na zagrijanom tiganju sa svih strana. Poslužite uz prilog po izboru.

ROLOVANA TELETINA SA SLANINOM POTREBNO JE:

1 kg teletine 200 g slanine 100 g šargarepe 2 kisjela krastavčića 1 kašičica senfa 1/2 kašičice soli 1/2 kašičice bibera PRIPREMA: Komad teletine stavite na dasku i pravite uzdužne rezove, tako da kada istanjite meso čekićem dobijete pravougaonik. Meso posolite, po-

biberite i premažite senfom. Slaninu, šargarepu i kisjele krastavce isjecite na kockice. Poređajte po pripremljenoj teletini i uvijte u rolat. Učvrstite rolat mesarskim kanapom. Pripremljenu rolovanu teletinu sa slaninom stavite u podmazani pleh, prekrite alu folijom i pecite sat vremena u rerni zagrijanoj na 180 stepeni. Skinite foliju, pa još pola sata pecite meso da porumeni.

Isjecite meso i toplo poslužite.

37

UTORAK, 28, 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću 129m2 na placu 1.070m2, kod supermarketa na Zlatici - Podgorica.

Tel.067/406-450 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu.

55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 I Izdajem namješten stan od 50m2 u Ulici slobode, Podgorica. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/655-777 Izdajem jednosoban namješten stan, Ulica dalmatinska, preko puta Blika 5.

Tel.256-160, 069/542-026, 067/462-017 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

P Agenciji za nekretnine potrebni stanovi svih struktura i lokacija, na teritoriji Podgorice. Mail: alla. nekretnine@yahoo.com ili pozvati broj telefona 067/204-933 SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777 PLACEVI Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, povoljno i pored aerodroma. Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Povoljno prodajem

IZDAJE SE

FORD MONDEO

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

VOZILA/AUTO DJELOVI

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual.

Tel.068/465-363

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

USLUGE

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

UTORAK, 28, 1. 2014.

MALI OGLASI

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 Izgradnja i renoviranje objekata (adaptacije, dogradnje, temelji, potkrovlja, krovovi, ograde. Tel.067/564-713 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

NASTAVA

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

LIČNO

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Ozbiljan muškarac slobodan bez obaveza 56 godina upoznao bi isto takvu damu od 35 do 45 godina, samo ozbiljne dame!

Tel.068/257-453

GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

RAZNO

Valjak za peglanje mile, 85cm, kratko korišćen, kao nov, uvezen iz Njemačke. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Servis veš mašina, klima, bojlera, rashladnih uređaja, sudo mašina, šporeta i zamjena starih osigurača.Tel. 069/564-482

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Prodajem nove patike (bijele) broj 42, shape-ups skechers, samo 40 eura.

Bar. Tel.069/468-488, 030/311-274

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

utorak, 28, 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

07:20 Paklena kuhinja 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 11:30 Film:Adrenalin 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 15:30 Crtana serija:Musti 15:35 Crtana serija:Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti 21:00 Film:Gospodar Prstena Dvije kule 00:00 Exkluziv/r 00:15 Exploziv/r 00:45 Film:Povratak Supermena/r

PRVA Serija:Okrug Oranž 17.45

06.30 09.35 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.45 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22,30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Muzika Vijesti Serija: Mjesto zločina/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: ffice/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Dok. emisija Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Mjesto zločina Vijesti

RTCG 1 Serija: Monk 16.10

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Zvijezde granda/r 11:50 City 12:00 Zvijezde granda/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Domaći film: Mi nismo anđeli 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:10 X faktor - uživo 22:30 X star 23:15 City 23:30 Film: Mirotvorac 02:00 Film: Poli Šor je mrtav

PINK Info Monte 18.00

06:45 Boje jutra 09:50 Lud, zbunjen, normalan/r 10:00 Vijesti u 10 10:30 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:25 Extra lifestyle 14:30 Serija: Larin izbor 15:30 Serija: Ruža vjetrova 16:15 Surfuj pametno 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Mezimica 20:55 Extra lifestyle 21:10 Serija: Krv nije voda 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Serija: Krv nije voda/r 00:30 Extra lifestyle

VIJESTI Serija: Larin izbor 14.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Italijanska kuhinja 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 U raljama života/r 15:00 Top Shop 15:30 Italijanska kuhinja 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Večera kod Džaje 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Večera kod Džaje/r

ATLAS 5 do 5, 16.55

TV PREPORUKA GOSPODAR PRSTENA DVIJE KULE Prva 21.00

Nakon što je čarobnjak Gandalf nestao u provaliji, a Prstenova družina se raspala na tri dijela, dobri hobit Frodo nastavlja put prema Mordoru sa svojim najboljim prijateljem Semom.

Iako iznemogao, mučen priviđenjima i u bijegu pred okrutnim orcima, Frodo ne odustaje od zadatka koji mu je povjerio Gandalf: prenijeti svemoćni prsten zlog čarobnjaka Saurona do ognja Mordora i tamo ga zauvijek uništiti.

Uloge: Elajdža Vud, Šon Estin, Orlando Blum, Ijan Mekelen, Kejt Blanšet

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok. program:Najgori otrov na svijetu 10.00 Serija: Zakon i red 11.00 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.50 Film 14.45 CG.sport/r 16.00 Serija: Žozefina/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija:Ncis-LA/r 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 ABS 20.45 Serija: Ncis-LA 21.30 Serija: Žozefina 22.25 Serija: Zakon i red 23.05 Radni dan/r 00.05 VOA – glas Amerike

RTCG 2 ABS 20.15

07:00 10:00 10:15 10:30 10:45 11:45 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 18:45 19:15 19:30 22:30 22:45

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se...

Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Zabava Ekstremno Svijet Sporta – premijerno Zabava Loto – uživo Zabava Smijeh kao Lijek

777 Uz jutarnju kafu – uživo 07.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 16:50 17:30 18:20 19:15 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00 00.00

MONTENA Muzički program 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:01 Jutarnji program 09:01 Gastronomad 09:01 Otpisani 09:01 Vesti RTS 10:01 Vesti RTS 10:01 Kvadratura kruga 10:01 Putopis 11:01 Velikani 11:01 Kuća u bespuću 11:01 Vesti RTS 12:01 Dnevnik RTS 12:01 Sport plus 12:01 Mesto zločina: Njujork 13:01 Gastronomad 13:01 Da ti kažem Kamenko 13:01 Evronet 14:01 Potraga 15:01 Ovo je Srbija 15:01 Bela lađa 16:01 TV Zabavnik 17:01 Beogradska hronika 17:01 Šta radite, bre 17:01 Dnevnik RT Vojvodina 18:01 Oko magazin 19:01 Slagalica 19:01 Dnevnik RTS 20:01 Bela lađa 21:01 Pesma bez granica 22:01 Upitnik 23:01 Vesti RTS 23:01 Mesto zločina: Njujork RTS 2 09:01 Iz života poznatih matematičara 09:01 Dosije iks i oks 10:01 Opasan umetnik: Andrej Gavrilov 10:01 Sportska budućnost Srbije 10:01 Sve boje života 11:01 Trag 11:01 Građanin 12:01 Mokranjac: Rukoveti 12:01 Tehnologije 13:01 Trezor 14:01 Enciklopedija za radoznale 14:01 Likovne tehnike 14:01 Štoperica 15:01 Arhitektura danas 15:01 Dosije iks i oks 15:01 Iz života poznatih matematičara 16:01 Vreme je za bebe 16:01 Emisija iz ekologije 17:01 Epizo-

de 17:01 Emisija iz kulture 18:01 Mariza 18:01 Plava ptica 19:01 Verski kalendar 19:01 Zanimanje dete 19:01 Crtani film 20:01 TV Mreža 20:01 Emisija iz kulture 21:01 Film 21:01 Epizode (2011) 23:01 Yu grupa 00:01 Trezor HRT 1 10:01 Putovanja u daleke krajeve 10:01 Vijesti 11:01 Što vas žulja? 11:01 Jezik za svakoga 12:01 Znaj da te volim 12:01 TV kalendar 12:01 Sport 12:01 Dnevnik 13:01 Reporteri 14:01 Društvena mreža 14:01 Vrijeme 14:01 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:01 Vijesti iz kulture 14:01 Jezik za svakoga 15:01 Dokumentarna reportaža 16:01 Heartland 16:01 TV kalendar 17:01 Hrvatska uživo 17:01 Vijesti 18:01 Pravilo 72 18:01 Naši i vaši 19:01 Dnevnik 19:01 Sport 20:01 Potjera 21:01 Pogledi: Referendum 22:01 Mamutica 22:01 Sport 23:01 Tajne svjetskih muzeja 23:01 Vijesti iz kulture 00:01 Kalman Mesarić: Gospodsko dijete HRT 2 08:37 Djevojčica iz budućnosti 09:00 Školski sat 09:35 Navrh jezika 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Ovisni o čišćenju 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan 13:10 Djeca u kutijama 14:45 De-

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show /r./r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r.

Dok. program Dzet set Dok.program /r. Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani film /r.

PG Raport Info Muzički program Film Ponoćni Info

DANAS U GRADU grassi: Novi naraštaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:05 Navrh jezika 17:15 Okrugle i ukusne - kulturna povijest okruglica 17:40 Schladming, Austrija: Slalom (m), 1. vožnja 18:35 Kuhajmo zajedno 18:40 Svaki dan dobar dan 19:25 TV vrtić 19:38 Krtić prikazuje 19:43 Ninin kutak 19:48 Danica 20:00 Roditelji i djeca 20:40 Schladming, Austrija: Slalom (m), 2. vožnja 21:40 Motel Bates 22:35 CSI: Las Vegas 23:20 Odvjetnička elita HBO 11:01 Zimska priča 12:01 Ognjeni Grm 14:01 Ognjeni Grm 15:01 Ognjeni Grm 16:01 Nova godina u Njujorku 18:01 Hanin zakon 20:01 Vilard 21:01 Uzvratni udarac 22:01 Ogledala 2 00:01 Janošik, istinita priča FOX LIFE 10:05 Seks i grad 10:35 Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Projekat “Modna pista” 14:45 Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Bibliotekarka 17:00 Bibliotekarka 17:25 Emili Ovens 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Pre-

predene domaćice 20:55 Prepredene domaćice 21:50 Osveta 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Prepredene domaćice 00:30 Osveta FOX CRIME 11:45 Transporter 12:45 Pisac i detektiv 13:40 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Na dužnosti 15:35 Bostonski advokati 16:22 Igra sudbine 2 16:45 Inspektor Kolijandro 18:45 Trinaesti apostol 19:55 Otac Braun 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Tajne njene bake 23:40 Zločinački umovi 00:35 Zločinački umovi ARENA SPORT 11:01 Guingamp - PSG 13:01 Napoli Chievo 15:01 Liverpool TV 17:01 U obruču 18:01 Lazio - Juventus 20:01 Szolnoki - Crvena zvezda 22:01 AFC finale: Denver - New England 00:01 World Poker Tour 01:01 Real Madrid – Espanyol SPORT KLUB 10:15 SK Studio 11:00 Paris 17:30 Pregled belgijske lige 18:30 Medveščak - Severstal 20:15 Top Tennis! 21:00 Liverpool - Everton 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Pregled FA kupa 00:00 America Cup: Final Race 02:00 Inside NBA 02:30 Fed Cup: Best of 2013. 03:30 Euroleague Magazin

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 21.30; Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh. 17:45 ;11:00; 12:45 ; 14:30 ; 16:10; Džek Rajan: Regrut iz sjenke Digital cinema 18:00; 20:00; 22:10; Grozan ja 2 3D 14:45; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 14:00; Justin Bieber’s Believe 17:00;19:00; Legenda o Šarili 3D sinh.14:20;16:00; Putovanje na božićnu zvijezdu sinh. 11:45; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 12:30; 16:45;19:30; 21:00; Štrumpfovi 2 3D sinhr. 11:30; Tajni život Voltera Mitija Digital 19:45;21:50; Vuk sa Vol Strita Digital cinema drama 22:00;17:10; 20:30; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15; 13:15; 15:15; 17:20 ;19:10; Zaleđeno kraljevstvo sinh. 12:00;14:10.

CNP

Koza ili ko je Silvija 20.00