Issuu on Google+

BROJ DANA

ce 30 nt i

2.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

sklonište za žrtve trafikinga dobiće Crna Gora

I dosadašnjoj višoj državnoj tužiteljki Vesni Jovićević istekao mandat

UTORAK, 21. 1. 2014. BROJ 743/ GODINA III

TUŽILAŠTVO U KRIZI

Šest tužilaca ostalo bez mandata OBRAZOVANJE ● Ekonomisti nam ne umiju ni virman popuniti ● 9

KINEMATOGRAFIJA ● 19

Kako je počeo crnogorski film

DAMIR ŠEHOVIĆ ● 7

Ne smijemo žmuriti na naplatu potraživanja

INICIJATIVE

●5

Rakčeviću, ipak, prioritet Lekić

BUDVA ● 13

R

editelj Velimir Veljo Stojanović i scenarista Ratko Đurović činili su najznačajniji filmski tandem u istoriji crnogorske kinematografije.”Lažni car Šćepan Mali” bio je prvi igrani crnogorski film, a njihova saradnja

AUSTRALIJAN OPEN ● 26

ostala je na četiri igrana filma zbog prerane smrti Stojanovića. U okviru filmskog programa Crnogorskog narodnog pozorišta u saradnji sa Crnogorskom kinotekom prikazani su njihovi filmovi “Zle pare” i “Četiri kilometra na sat”.

Viša cijena vode zbog kreditnih zaduženja SAMUEL ETO ● 28

P

ortparol Foruma 2010 Boban Batrićević kazao je da, iako do izbora ima još vremena, grupacija u kojoj je ne krije želju da sarađuje sa Demokratskim frontom. “DF je, dopadalo se to nekome ili ne, politička grupacija sa velikim uticajem na nivou

Podgorice i Crne Gore. Mene raduje što su priče o državnosti Crne Gore iza nas i mislim da treba dati prioritet načinu življenja građana. Suština je da građani Podgorice, a i Crne Gore, zaslužuju drugačiju vlast, drugi oblik vladanja”, kazao je Batrićević.

ŽENA MARKO IZ NOVOG SADA● 23

Kraj za Zaboravljeni Dva puta sam Šarapovu i sadaddas asd majstor je imao seks sa Jelenu Janković opet živ Jovanom


EDITORIJAL

2 AKTUELNO

UTORAK, 21. 1. 2014.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

BILI PITON

“U januaru ste rekli lova u aprilu. Od tad je prošlo godinu dana. Nemoj da me lažete više.” To je od Bilija Pitona, nije od mene. Ali moglo bi da bude. I ne samo od mene. Nekako se ljudi s ovog podneblja, pa iako je taj film snimljen prije više od 30 godina (“Maratonci trče počasni krug”, 1982), lako pronalaze u tom nizu riječi. Nego, fora je u tome što ima dosta tih Bilijevih nizova riječi koje su i te kako važeće za ovo podneblje, do dana današnjeg. Recimo ona: “Ja sam pošteno radio i izlagao sam se opasnosti da me uhvate i oteraju na robiju”. A nakon tog niza, već uopšte ne sumnjam da znate o čemu bih da pričam. Nije to zbog KAP-a, za koji su tamo neki Njemci utvrdili da je staro gvožđe. Šta znaju Njemci? Pa šta i ako su baš oni izmislili mašine? Ne mogu oni sve da znaju. Uostalom, bar su na ovoj teritoriji primjenjivani razni fazoni, zbog kojih bi Njemci mogli malo da obnove gradivo. A i nije sve ovo ni zbog mnogih preduzeća po Crnoj Gori koja su nestala na tranzicionom putu. Sa tim kapiranjem tih stvari bar nemamo problema. Znate već, kupite potencijal, dobijete od banke kredit, vratite uloženo, resto stavite u džep, onda fino zapalite, ostavite radnike sa transparentima ispred kapije preduzeća ili fabrike, a crnogorskoj vladi, koja će samo da se dotakne razočarenja postignutog propalog dogovora, prepustite da traži drugog investitora. Prema tom redu stvari, Crna Gora se nameće kao najbolji saradnik, ikada. Samo što neprilike počinju kad vam neko saopšti istinu, a onda vam još i da neku poražavajuću procjenu. Na kraju ispadne, samo što još mi ne bismo trebali da tom nekom uletimo neke pare, tek da se zove njegovim. Ali to sada već i nije neko čudo. I nije ono najgore. Očuvanje vlasti je daleko prioritetnija kombinacija. Jer, možda kao država možemo da važimo za neku koja nema para, gdje su zakoni na odloženo, baš kao i neophodni učinci, ali posjedovanje vlasničkog legitimiteta se ovdje nameće kao majka svih majki, bez prava na bilo kakav propust. Prema tom redu stvari, može investitor da bude i ovakav i onakav, ali vlast je ta koja će da izdiktira svoj niz zahtjeva. I to se uopšte neće ticati svih nas, običnih smrtnika, već samo vlasti. Zato, preostaje nam samo da se nađemo u jedinom mogućem izboru niza besmrtnih riječi koje je svojevremeno izgovorio upravo junak ove priče, Bili Piton. “Nemoj da me lažete više.”

Meteo 07:06 16:43

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More talasasto. Vjetar umjeren do jak na udare vrlo jak južnih smjerova koji će tokom dana postepeno slabiti. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno oblačno povemeno sa kišom na jugu i primorju nešto jača kiša, na sjeveru osjetno manje kiše a u planinskim predjelima na sjeveru povremeno susnježica i snijeg.

Danas

Sjutra

min oC max oC

8 10 11 11 10 4 3 0 5 [6

SJUTRA

12 13 15 14 13 7 6 3 9 11

min oC max oC

6 8 9 8 8 3 1 -1 4 5

13 14 15 15 14 8 6 2 8 10

Promjenljivo oblačno, povremeno sa slabom kišom uglavnom na jugu a na sjeveru tokom većeg dijela dana uglavnom suvo. U planinskim predjelima na sjeveru povremeno moguće slab snijeg.

VOZ NEPREBOLA

Sistem umakao pravdi Nevladina organizacija Voz neprebola pozvala je medije da joj pomognu da nakon osam godina dođe do istine i pravde i riješi probleme nastale u nesreći na Bioču 2006. godine. U željezničkoj nesreći na Bioču poginulo je 47 osoba, a više od 200 je povrijeđeno. Predsjednik Udruženja Goran Vojinović je povodom osme godišnjice od nesreće rekao da ta NVO ima brojne probleme. Nesreća na Bioču za njih, kako je rekao, nije bila nehat već ubistvo. Vojinović je kazao da na pruzi od Bijelog Polja do Podgorice ima bar tridesetak stanica, a da se na deset redovno kontroliše svaki voz koji otpravnik treba da pusti, prenosi Mina.

“Tih dana svi koji rade posao napravili su grešku. Greška nije samo u njima. Šta je sa depoom, stanicom gdje se vozovi opravljaju? Šta je sa resornim ministarstvom? Šta je sa Vladom i svim novcem koji je trebalo da se uloži u prugu?”, pitao je Vojinović. On smatra da Veselin Vučković, koji je bio prvi tužilac na suđenju, danas ima moralnu i zakonsku obavezu da, ako ništa drugo, uzme izjavu od mašinovođe Slobodana Drobnjaka jer je, kako je rekao, sistem stavio pojedinca ispred nesreće. “Kako vrijeme prolazi, istina je zaboravljena. Sudski proces je zaštitio sistem, stavio pojedinca ispred toga i abolirao na desetine, stotine i hiljade

ljudi u lancu odlučivanja – od otpravnika voza u Bijelom Polju do predsjednika Vlade”, kazao je Vojinović. On je pozvao medije da im pomognu da dođu do istine. “Ko se krije iza nesreće – sistem ili pojedinci? Molim vas da nam pomognete da dođemo do toga. U ovom vremenu nema čovjeka koji ne izlazi u javnost a da mu usta nijesu puna demokratije. Šta je sa ubistvom 47 ljudi? Je li to demokratija i odnos prema sopstvenom narodu”, pitao je Vojinović. Mašinovođa Slobodan Drobnjak osuđen je na šest godina zatvora zbog nesreće kod Bioča, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.

RADNA GRUPA I SPORNI ZAKONI

Eksperti donose rješenje Eksperti iz Brisela juče su u Podgorici razgovarali sa predstavnicima radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces o predlogu zakona o finansiranju partija i političkih kampanja. Sa briselskim ekspertima juče su na šestosatnoj sjednici razgovarali predstavnik radne grupe, poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović i poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević, član Odbora za finansije i budžet, koji je bio podgrupa radnoj grupi. Đukanović je kazao da su sa ekspertima iz Brisela radili na način kako je radila i radna grupa, odnosno podgrupa, za zakon o finansira-

nju političkih partija. “Krenuli smo član po član, pridružili su se i predstavnici Ministarstva finansija i Državne revizorske institucije. Završili smo 15 prvih članova, koji se više odnose na tehničke stvari koje su vezane za zakon o finansiranju izbora i finansiranje partija i kampanja”, rekao je on novinarima nakon sjedice. Đukanović je najavio da će o toj temi priču nastaviti na današnjoj sjednici, kojoj će prisustvovati i predstavnici civilnog sektora. “Dolazimo do suštinskih stvari zakona koje se odnose na zabrane zloupotreba državnih organa, kao i ko će i kako vršiti kontrolu finansijskog

poslovanja partija i nadzor nad sprovođenjem zakona, odnosno da se daju veća ovlašćenja Državnoj izbornoj komisiji”, kazao je Đukanović. On je rekao da ni ranije nije bilo značajnih mimoilažnja u razmatranju tih tehničkih stvari, podsjećajući da su razlike u mišljenju postojale u vezi sa kontrolom i nadzorom nad sprovođenjem tog zakona. Upitan kakav je bio stav eksperata, Đukanović je naveo da su oni saopštavali svoja mišljenja, navodeći da se o članovima koji su danas bili tema rasprave, stavovi ne razlikuju, kao što se o tome nijesu razlikovala ni mišljenja članova radne grupe. J.Đ.

OBAMA:

Alkohol opasniji od marihuane Američki predsjednik Barak Obama izjavio je u intervjuu za magazin Njujorker da države (Kolorado i Vašington) koje su legalizovale marihuanu treba da idu naprijed sa svojim planovima, dodavši da misli da zakonske sankcije trenutno padaju nesrazmjerno na manjine. On je rekao i da vjeruje da je pušenje marihuane “loša navika”, ali i da nije opasnija od alkohola. “Kao što je dobro poznato, pušio sam travu kao dijete i to vidim kao lošu naviku i porok, ne mnogo drugačiju od cigareta, koje sam pušio kao mlad čovjek i kroz veliki dio odraslog života”, rekao je Obama. Američki predsjednik je kazao da je svojim kćerkama poručio da je pušenje marihuane “loša ideja, gubljenje vremena, ne baš zdravo” . Međutim, on je rekao da legalizacija marihuane treba da ide naprijed u državama Kolorado

i Vašington, jer “je važno za društvo da nema situaciju u kojoj je veliki dio ljudi u nekom trenutku prekršio zakon a samo izabrani bivaju kažnjeni”. Marihuana ostaje ilegalna u SAD pod saveznim zakonom, međutim 21 američka država dozvoljava ili se sprema da

omogući upotrebu medicinske marihuane, dok su Kolorado i Vašington potpuno dekriminalizovali upotrebu “trave”. Aljaska i Distrikt Kolumbija razmatraju slične poteze. Obamina administracija je prošle godine navela da sprovođenje saveznog zakona neće ciljati korisnike u Koloradu i Vašingtonu. Ministarstvo pravosuđa je saopštilo da neće ometati napore država da regulišu i oporezuju marihuanu pod uslovom da su u stanju da ispune niz uslova, uključujući i to da je čuvaju dalje od djece i spriječe distribuciju u druge države. Obama je takođe rekao da vjeruje da oni koji tvrde da će legalizacija marihuane riješiti niz socijalnih problema “vjerovatno preuveličavaju slučaj”. Većina Amerikanaca podržava legalizaciju marihuane, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje Pure Research centra, što je prva većinska podrška u posljednjih 40 godina anketiranja.


AKTUELNO 3

UTORAK, 21. 1. 2014.

INICIJATIVE

Rakčeviću prioritet Front

Adel Omeragić

P

ortparol Foruma 2010 Boban Batrićević kazao je da iako do izbora ima još vremena, grupacija u kojoj je ne krije zelju da sarađuje sa Demokratskim frontom.

Nakon informacije da su Pozitivna Crna Gora i Socijaldemokratska partija blizu dogovora da na lokalnim izborima u Podgorici nastupe u koaliciji, u kojoj ne bi bilo političke organizacije Foruma 2010 zbog njihovog “bliskog” odnosa sa Demokratskim frontom, iz Foruma 2010 je saopšteno da oni ne kriju da žele da sarađuju sa DF. Portparol Foruma 2010 Boban Batrićević u izjavi Dnevnim novinama kazao je da u eventualnoj koaliciji SDP i Pozitivne u Podgorici ne vidi ništa loše, jer to znači da oni neće praviti postizborne dogovore sa DPS. Kaže da Forum 2010 još nije donio konačnu odluku o nastupu na izborima. “Do izbora ima još vremena, mada mi ne krijemo da bismo sarađivali sa DF, posebno sa njihovim liderom Miodragom Lekićem”, kazao je Batrićević. Nedavno je i predsjednik Foruma Žarko Rakčević kazao je da je moguća saradnja političke grupacije, na čijem se čelu nalazi, sa DF. “DF je, dopadalo se to nekome ili ne, politička grupacija sa velikim uticajem na nivou Podgorice i Crne Gore. Mene raduje da su priče o državnosti Crne Gore iza nas i mislim da treba dati prioritet načinu življenja građana. Suština je da gra-

DF je, dopadalo se to nekome ili ne, politička grupacija sa velikim uticajem na nivou Podgorice i Crne Gore. Mene raduje da su priče o državnosti Crne Gore iza nas i mislim da treba dati prioritet načinu življenja građana. Suština je da građani Podgorice, a i Crne Gore, zaslužuju drugačije, kazao je Rakčević đani Podgorice, a i Crne Gore, zaslužuju drugačiju vlast, drugi oblik vladanja. Doživljavam da bi Podgorica trebalo da bude primjer bogatstva različitosti, promocije sposobnih ljudi kojih ima prilično u Glavnom

gradu, a ne promocije podobnih”, kazao je Rakčević. Pozitivna i SDP vode razgovore o mogućem zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Podgorici i blizu su dogovora. Iako je Forum 2010 bio pozvan da bude dio koalicije, zbog sve bliskije saradnje sa Demokratskim frontom, politička grupacija na čijem je

čelu Žarko Rakčević sve su prilike neće biti dio “državotvornog bloka”. Iz Foruma 2010 kažu da su spremni na saradnju sa svim opozicionim subjektima. “Čekamo da se Socijalistička narodna partija izjasni o načinu izlaska na izborima”, saopšteno je iz Foruma 2010. Član Predsjedništva DF-

a Nebojša Medojević, kazao je da se u Frontu raduju ideji da partije koje pripadaju istom korpusu i ideologiji, Forum 2010 i Pozitivna, zajedno sa SDP-om, treba da naprave jednu listu, koja bi mogla da nanese ozbiljne štete DPS-u ukoliko “kampanja bude pametna i ako daju sve od sebe”. A.O.

UPCG

Traže se konkretni rezultati Crna Gora u oblasti zaštite konkurencije mora pokazati konkretne rezultate primjene antimonopolske politike, kao i to da se neophodni pravni okvir kreira i održava u skladu sa razvojem zakona na nivou EU, ocijenjeno je na seminaru Unije poslodavaca (UPCG). U okviru EU projekta “Jačanje politike zaštite konkurencije u Crnoj Gori“ kojim upravlja Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, a sprovodi ga “Fineurop Support” (EuroSupport), u Podgorici je održano stručno savjetovanje - seminar na aktuelnu temu “Zaštita

konkurencije u Crnoj Gori – prava i obaveze privrednika i državnih organa”. Savjetovanje je namijenjeno privrednicima i državim organima organizovano je u cilju unapređenja postojećih i sticanja novih znanja iz oblasti zaštite konkurencije, politika i nadležnosti Agencije za zaštitu konkurencije Crne Gore AZZK, kao i upoznavanja sa značajem i najboljom praksom EU i zemalja regiona po pitanju efikasne zaštite konkurencije - posebno s aspekta poboljšanja kvaliteta života građana Crne Gore i napret-

ka ukupnih procesa EU integracija, saopšteno je iz UPCG. “Istaknuto je da Evropska komisija i Delegacija Evropske unije budno nadgledaju razvoj zakona i politika konkurentnosti u Crnoj Gori u okviru pregovaračkog poglavlja VIII pristupnog procesa“, ističu u UPCG. Kako je saopšteno, bez obzira na relativno malo crnogorsko tržište, u narednom periodu puna pažnja biće usmjerena na dalji razvoj zakona i politike konkurencije (u skladu sa politikama EU) i njihovu stvarnu primjenu.  E. R.

UDG

Škola inovacija za mlade Škola Preduzetništva i Inovacija za Mlade, koja se održava četvrti put, počinje danas na Univerzitetu Donja Gorica. Na otvaranju će se obratiti rektor Univerziteta Donja Gorica profesor Veselin Vukotić, ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i generalni menadžer UDGa Sandra Tinaj. Školu će ove godine pohađati preko 220 srednjoškolaca iz svih gradova Crne Gore, organizuje prva generacija diplomiranih studenata Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica. Kako je saopšteno, u saradnji sa upravama srednjih škola iz čitave Crne Gore, tokom protekla tri mjeseca srednjoškolci su bili u mogućnosti da se prijave za učešće u školi putem slanja eseja, pjesme, slike, crteža ili videa na temu “Moja istorija budućnosti”. Posebno su cijenjeni radovi na engleskom jeziku. U okviru trodnevnog programa, srednjoškolci će biti u prilici da slušaju predavanja eminentnih profesora i uspješnih ljudi iz oblasti bi-

znisa, politike, sporta i umjetnosti. Drugog dana Škole, tradicionalno, biće organizovana posjeta premijeru Milu Đukanoviću, kao i posjete kompanijama. Cilj Škola ima za cilj da probudi i razvije preduzetnički duh kod mladih ljudi u Crnoj Gori. Takođe, cilj Škole je da okupi mlade ljude iz svih

crnogorskih opština, da kroz zajedničko druženje, rad i stvaranje prevazilaze određene predrasude koje postoje kod mladih. Ovo je četvrta godina organizacije Škole. Prve godine Školu je pohađalo 35, druge 68 polaznika, treće godine 200, a ove godine očekujemo preko 220 maturanata.  E. R.

MEDOJEVIĆ O IZBORIMA U PODGORICI

Mugoša garant pobjede opozicije Demokratski front najjača je politička grupacija u Podgorici, koju podržava oko 35 odsto birača, kazao je funkcioner DF Nebojša Medojević. On je rekao da su izbori u glavnom gradu ključni događaj ove godine, ocjenjujući da oni prevazilaze značaj lokalnih i da će biti, kako je naveo, mali vanredni parlamentarni izbori. Prema njegovim riječima, prema svim istraživanjima, Front ima između 32 i 35 odsto podrške birača. “To znači da je Front potpuno oporavljen u Podgorici i da je naša ideja i misija pomirenja Srba i Crnogoraca i drugačija ekonomska politika kao i nulta tolerancija prema mafiji i korupciji u Podgorici dobila svoje birače i Front konstantno povećava njihov broj u glavnom gradu”, kazao je Medojević za agenciju Mina. Kako je rekao, pored Fronta, koji smatra stabilnim stožerom opozicionog uspjeha u Podgorici, i druge opozicione partije bi mogle da pronađu svoje optimalne strategije. Prema njegovim riječima, vidljiv je oštar zaokret DPS-a, koji je, kako je rekao, odustao od antisrpske retorike i pokušava na sve načine da se približi prosrpskim biračima.

On je kazao da je očigledno da je DPS zabrinuta jer je činjenica da je Podgorica pokazala svoj opozicioni karakter. “U njoj živi najveći broj ljudi koji mogu samostalno da odlučuju, jer je to i univerzitetski i administrativni centar republike. Zbog toga opozicija treba da nađe optimalnu strategiju djelovanja”, dodao je on. Medojević smatra da DPS ima problem da se suoči s činjenicom da će, ako njen nosilac liste bude dosadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša, koalicioni kapacitet stranke biti, kako je rekao, ravan nuli. “Mugoša je najjači kadar DPS u Podgorici koji ima razvijene sopstvene mehanizme korupcije i kupovine odbornika i zloupotrebe samog grada, ali je jasno da je njegov koalicioni kapacitet ravan nuli. On može samo da kupi nekog od odbornika”, kazao je Medojević. Predsjednik OO DPS u Podgorici Vladan Vučelić kazao je da izjave Medojevića nemaju vrijednost. “Kakav god bude nastup drugih političkih subjekata Demokratska partije socijalista je uvjerena u pobjedu na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici”, kazao je Vučelić.  J.Đ.


4 POLITIKA

UTORAK, 21. 1. 2014.

IDENTITET

Popović: Nacionalna politika DPS i SDP doživjela poraz Književnik Milorad Popović rekao je u izjavi DN da je nacionalna politika Vlade Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) doživjela poraz. On je povodom ostavke savjetnika premijera Mila Đukanovića, zaduženog za nacionalnu politiku, dr Živka Andrijaševića, rekao da ne vjeruje da se istoričar odlučio na taj čin jer su postojale konceptualne razlike ili sukob sa predsjednikom Vlade.

Ugađaju Mandiću Popović je ocijenio da stavovi SDP-a u posljednje vrijeme još više otežavaju sprovođenje politike crnogorskog nacionalnog idntiteta. “SDP, koja je verbalno predstavljala čuvara crnogorskog identiteta, sada naprasno mijenja retoriku i sada svako spominjanje ovih stvari, za njih, navodno utiče na podjele u Crnoj Gori. Koristi se priča Foruma 2010, sa kojim žele u koaliciju, o nacionalnom pomirenju Srba i Crnogoraca. U toj deklaraciji se samo ispunjavaju zahtjevi Andrije Mandića, a on zauzvrat ništa ne daje”, rekao je Popović.

● BEZ PROMJENA U

NACIONALNOJ POLITICI

Sa druge strane, Popović je komentarišući politiku izgradnje crnogorskog nacionalnog identiteta, rekao da su propuštene prilike da se urade brojne stvari u posljednjih sedam godina od kako je Crna Gora povratila svoju nezavisnot i 15 od kako je procrnogorska struja na vlasti. To će, kako je naveo, značajno uticati ne samo na budućnost Crne Gore, već i na političku sudbinu vrha vlasti, prije svega premijera Đukanovića, ali i na njegovo mjesto u nacionalnoj istoriji. “Po svemu sudeći, i pored najava Đukanovića i Svetozara Marovića da će se nešto mijenjati u nacionalnoj politici, nijesam optimista, jer za tako nešto trenutno ne postoje kadrovi. Kod političara ne treba tražiti iskrenost, ali Đukanović, kao politički inteligentna ličnost zna da će, ako se ne završi proces konstituisanja crnogorske nacije, ostati negativna ličnost u istoriji. Sve ono što je

velikosrpska struja pripisivala kralju Nikoli će u njegovom slučaju biti gore, jer je za velikosrpski koncept gubitak Crne Gore puno gori nego gubitak Kosova”, rekao je Popović. On je ocijenio da je položaj institucija koje više od 20 godina zastupaju crnogorske nacionalne interese, poput CPC, DANU, PEN centra, neuporedivo lošiji nego 90-ih godina. Ove institucije, kako je rekao Popović, su zakonima o kulturi i NVO dovedene u isti nivo sa udruženjima kosaca i pčelara i pred gašenjem su. “Sa druge strane, institucije poput CANU i Srpske pravoslavne crkve su ostale nereformisane. Vlast nije sposobna da sprovede čak ni Zakon o spajanju Akademija”, rekao je Popović.

● VEZA CRKVE I DPS

NEVOLJNA TAKTIČKA IGRA

Jedan od ključnih postulata Đukanovićeve nacionalne politike je pitanje pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Vrh DPS-a, prije svega Đukanović i potpredsjednik partije Svetozar Marović, u nekoliko navrata su saopštavali da je jedinstvena crkva sa sjedištem u Crnoj Gori osnovni cilj njihove nacionalne politike. U posljednje vrijeme, a naročito nakon otvaranja Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, primjetno je da “politički flert” između Mitropolije crnogorsko-primorske i DPS-a prerasta u nešto više. No, Popović smatra da se radi o nemoći i nevoljnoj taktičkoj igri i jednih i drugih. “Amfilohije, od kada je

za patrijarha u Beogradu izabran Irinej, više nema pristup patrijaršijskoj kasi, pa mu treba ekonomski partner, jer se u posljednje vrijeme razgradio, da završi zgrade i objekte. Čak su i tajkuni bliski vlasti postali odjednom zaljubljeni u Velibora Džomića, pa po podgoričkim kafićima možete vidjeti tu novu ekipu u kojoj Džomić liči na Raspućina”, kazao je crnogorski književnik. Sa druge strane, napomenuo je Popović, i sam DPS je podijeljen na struju koja se reformisala i napravila distancu od velikosrpskog nacionalizma, na čijem talasu su došli na vlast i na struju predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, koja želi da se približi SPC i SNP-u. Ukoliko do toga dođe, podvukao je Popović, DPS će se vratiti u 90. godine prošlog vijeka.  V.K.

Formiran izborni štab Socijaldemokratska partija formirala je u Beranama izborni štab za predstojeće lokalne izbore, a na čelu štaba, koji za sada čine 43 člana je Naser Gargović. Kako je saopšteno iz SDP-a, a članovi su birani po teritorijalnom principu, tako da su zastupljeni predstavnici skoro svih mjesnih zajednica u Beranama. “Posebno zadovljstvo nam predstavlja činjenica da su u tom timu i oni koji su devedesetih stvarali Socijaldemokratsku partiju u Polimlju, ali i veći broj mlađih obrazovanih ljudi, koji su se poslije studija vratili u svoj grad. SDP poziva sve građane kojima je cilj razvoj i napredak Berana da nam se narednih dana priključe, kako bi zajednički kreirali najbolju listu kandidata za predstojeće izbore”, navodi se u saopštenju SDP-a. U toj stranci kažu da će se njihova ponuda građanima zasnivati na rješavaju konkretnih problema, poput nezaposlenosti, privrednog razvoja, revitalizacije sporta, ulaganja u ruralna područja, komunalnih pitanja i tako dalje. “Berane opet mogu postati vodeći grad sjevera Crne Gore jer su potencijali ljudskih i prirodnih resursa ogromni. Uz dobar rezultat Socijaldemokratske partije na predstojećim izborima ti resursi će se koristiti na mnogo bolji način nego do sada”, poručuju iz SDP-a.  J.Đ.

BOŠNJAČKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,UNIVERZAL INVESTMENT GROUP'' DOO Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Dalmatinska br. 36, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,UNIVERZAL INVESTMENT GROUP'' DOO Podgorica, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Osnovan odbor u Rožajama Bošnjačka demokratska zajednica Crne Gore je na sjednici održanoj u subotu za predsjednika Opštinskog odbora Rožaje izabrala Adnana Ademovića, koji je i potpredsjednik Bošnjačke demokratske zajednice u Crnoj Gori. Za potpredsjednika OO izabran je Arben Jakupi, dok su za sekretara i blagajnika izabrani Rejhan Muković

i Mihad Kuč. Predsjednik BDZ Hazbija Kalač kazao je da je zadovoljan kako je BDZ napredovala i uvjeren je da je partija sve jača i jača uprkos brojnim pritiscima i napadima koji dolaze iz drugih političkih partija. “Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori je partija koja će braniti interese sopstvenog naroda, naravno na politički način, što pred-

stavlja drugima problem, onima koji su očigledno odustali od tog programski proklamovanog zadatka i puta”, Kalač. Nedavno je poslanik Bošnjačke stranke Almer Kalač kazao da jedva čeka izbore kako bi se ove dvije partije “izmjerile” ko ima veću podršku, napominjući da BDZ nema svoj program, već se koristi programskim rješenjima BS.  A.O.

DPS

Za članarinu tri odsto plate Članovi Demokratske partije socijalista (DPS) koji su u ime stranke izabrani na državnu ili lokalnu funkciju obavezni su da plaćaju mjesečnu članarinu u iznosu tri odsto od svoje plate. Funkcioneri, koje su u ime DPSa, izabrani u organe upravljanja ili preduzeća, dužni su da plaćaju članarinu u iznosu sedam odsto od mjesečnih primanja. “Članovi partije koji su u stalnom radnom odnosu u državnim ili organima lokalne samouprave, javnim ustanovama i preduzećima u državnoj, opštinskoj, mješovitoj ili privatnoj svojini plaćaju mjesečnu članarinu jedan odsto od plate“, navodi se u odluci o visini članarina političkih partija za ovu godinu, koja je objavljena na sajtu Državne izborne komisije (DIK). U DPS-u se, shodno odluci Glavnog odbora stranke od 1. januara 2012, članarina uplaćuje do 5. u mjesecu za prethodnih 30 dana, dok su plaćanja te nadoknade oslobođeni penzioneri, studenti i nezaposleni. U Liberalnoj partiji (LP) kao i u DPS-u članovi te stranke koji su u ime LP izabrani na državnu ili lokalnu funkciju dužni su da plaća-

ju članarinu tri odsto mjesečnih primanja. “Članovi LP koji su u stalnom radnom odnosu, plaćaju članarinu jedan odsto od plate, dok članovi su te obaveze oslobođeni penzioneri, nezaposleni i studenti”, navodi se u odluci LP o visini članarina. Stranka penzionera invalida i socijalne pravde nema članarinu kao vid finansiranja, dok su članovi Stranke srpskih radikala oslobođeni njenog plaćanja.

Demokratska srpska stranka nije donijela odluku o naplaćivanju članarine za ovu godinu, jer su, kako su naveli, vanparlamentarna partija i nemaju prihoda po tom osnovu. Iz DIK-a su ranije podsjetili političke partije da su, shodno članu 8 Zakona o finansiranju političkih partija, dužne da do kraja januara 2014. godine, donesu odluku o visini članarine za tekuću godinu i da je dostave Komisiji.  J.Đ.


POLITIKA 5

UTORAK, 21. 1. 2014.

GRAĐANSKA DRŽAVA

Građanska država samo na papiru Vasilj Karadžić

P

olitički analitičari su saglasni da građanski koncept u Crnoj Gori još nije zaživio, a najveći krivac za to su slabe institucije, ali i jačanje ekstremnog nacionalizma nauštrb kratkoročnih političkih interesa. Osim toga, kao jedan od glavnih problema zbog kojeg pojam građanske države postoji samo na papiru je nepostojanje vladavine prava.

Analitičar Zlatko Vujović u izjavi DN je rekao da i pored ogromnih pomaka u posljednjih 20 godina i dalje ne možemo reći da je u Crnoj Gori pobijedio građanski koncept društva. “Nažalost, teško bismo mogli ustvrditi da je politički sistem omogućio građaninu da na bazi svojih vještina i znanja može da se izbori za adekvatnu poziciju u društvu. Umjesto građanskog društva, živimo u društvu u kome partije sve kontrolišu, te je uslov napredovanja pripadnost strukturi koja u određenom sektoru vlada”, rekao je on. Sa njim je saglasna i direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, koja je dodala da je koncept građanske države zaživio samo u dijelu društva koji se bori za puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, za utvrđivanje i kažnjavanje ratnih zločina i za afirmaciju prava marginalizovanih zajednica. “Crna Gora još ima veliki problem u uspostavljanju principa jednakosti pred zakonom, njene institucije su slabe, a partijske strukture često i neodgovorno kalkulišu nespornim građanskim vrijednostima. Sa druge strane, upravo civilni sektor, a prije svega NVO i mediji kroz akcije, inicijative, borbu za građanska prava, najdominantnije artikulišu izgradnju građanske države, što nije dovoljno da bi ona u punom smislu živjela”, napomenula je Uljarević. Sa druge strane, Vujović problem vidi i u jačanju ekstremnih nacionalističkih i vjerskih struja u Crnoj Gori. On je podsjetio da je devedesete godine obilježila bliska saradnja vlasti i SPC što je, po njegovim riječima, generisalo nacionalističku euforiju koja je dovela do rata i zločina u regionu, pa čak i u samoj Crnoj Gori. “Jedan dio građana razočaran u političku elitu pokušava da svoje utočište nađe u vjerskim grupama ekstemne orijentacije u većini tradicionalnih religija, što može biti veoma štetno. Potreba da se održi, ili dođe do vlasti, vodi političke partije da zarad k r a t ko r o č n i h interesa oja-

čavaju ekstremne nacionalističke ili vjerske grupe, ne vodeći računa o dugoročnom negativnom efektu po društvo i njegovu stabilnost. Nažalost, urušavanje građanskog koncepta vodi povampirenju onih snaga koje su podstakle ili izvršile zločine u zemljama bivše Jugoslavije”, rekao je Vujović. On stoga napominje da je pad povjerenja u institucije opasan za političku stabilnost i bezbjednost građana. Vujović podvači da građanske države ne može biti bez vladavine prava koja će da omogući da svaki građanin bude jednak pred institucijama bez obzira na njegovo porijeklo i imovno stanje. No, kako je dodao, Crna Gora je nažalost još daleko od toga. “Još su naše institucije zarobljene u mrežama nepotističkih odnosa. Lično, ne vjerujem u znatniji pomak sve dok ne postanemo dio nekog većeg sistema koji će garantovati poštovanje ovih prava. Ulazak u EU, koja će se vjerovatno dodatno centralizovati, vodio bi unapređenju vladavine prava. Ovako mali nikad nećemo imati zadovoljavajuće stanje”, rekao je Vujović. Da bi koncept građanske države zaživio, kako tvrdi Uljarević, potrebno je izgraditi profesionalne državne institucije, kontinuirano raditi na uklanjanju predrasuda u društvu i insistirati na vladavini prava. Upravo su slabe institucije i politikanstvo, po riječima Uljarević, najveći krivci, zbog kojih koncept građanske države nije zaživio. “Institucije su talac partijskih interesa, čiji je važan cilj zaštita ličnih interesa i prikrivanje primitivnih nacional-šovinističkih izraza na kojima je izrasla znatna većina crnogorske političke scene, prije nego što se uvidjelo da su principi otvorenog društva i evropske integracije put kojim se mora ići”, zaključila je Uljarević.

●NE SMIJE BITI RAVNOPRAVNIJIH GRAĐANA Potpredsjednik BS Suljo Mustafić rekao je da država treba da uva-

žava identitetsku kompleksnost svojih građana tako što će u njenim institucijama biti zastupljeni predstavnici svih naroda koji žive u Crnoj Gori i to strazmjerno strukturi stanovništva. On je dodao da smo još daleko od toga, naglasivši da je potrebno poraditi na tome da koncept građanske države zaživi u realnosti. “Podaci i analize govore o prilično neujednačenom odnosu institucija države prema narodima i nacionalnim zajednicama. Podaci govore o nedovoljnoj zastupljenosti pri zapošljavanju, kako na lokalnom nivou tako i na državnom. Imamo veliki disbalans u razvoju između sjevera države i ostatka, što takođe nije odraz građanske ravnopravnosti jer su građani jednog dijela Crne Gore u neravnopravnom položaju. Mislim da treba da zaživi koncept da su svi građani koji žive u Crnoj Gori ravnopravni, a ne da su neki ravnopravniji od nekih drugih”, rekao je Mustafić.

●PROPISI MORAJU DA SE PRIMJENJUJU Presjednik Građanske inicijative Vaselj Siništaj rekao je da je sa pravnog aspekta građanska država u Ustavu solidno koncipirana, ali da problem nastaje prilikom primjene u praksi i Ustava i ostalih propisa. “Kada je primjena u praksi i Ustava i svih propisa u pitanju, onda možemo govoriti da još stagniramo. Navodim primjer opštine Tuzi kao koncept kolektivnog prava za građane Malesije, koje će, nadamo se biti brzo riješeno, a ostaje nakon toga i pravo zastupanja albanske manjine u Skupštini i lokalnim parlamentima. Ubijeđen sam da koliko god guramo naprijed oko učlanjenja u NATO i EU, naši su zahtjevi ispunjivi i moraju se definisati propisima. U stvari, već su definisani propisima, ali to nije zaživjelo u praksi. Koncept građanske države ili vladavina prava nijesu strogo vezani za sudstvo, tužilaštvo i policiju nego se podrazumijeva ukupna društveno-politička atmosfera u državi. Moramo i dalje raditi na tome da taj koncept u praksi zaživi a ne da mi pričamo o nečemu a da imamo etničku distancu u odnosu na Albance”, poručio je Siništaj.

ULCINJ

SNP: DPS nudi lažnu ljubav Socijalističkoj narodnoj partiji nije potrebna nikakva koalicija da bi bila u vlasti zarad vlasti, poručuju iz te stranke i dodaju da će koaliciju u Ulcinju praviti samo sa narodom. Mediji su juče objavili da je Demokratska partija socijalista pozvala Socijalističku narodnu partiju u postizbornu koaliciju u Ulcinju. U SNP-u kažu da su u Ulcinju oni jedina istinska opoziciona partija. “U pokušaju revitalizovanja svojih snaga u biračkom tijelu u Ulcinju, DPS ne preza ni od javnih izliva “ljubavi” prema SNP-u, nudeći koaliciju za svoj spas. Sa druge strane, predstavnici do sada vladajuće Force javno su se pokaja-

li što ranije nijesu prepoznali pravog partnera u SNP-u”, poručuju iz SNP-a. Pitaju da li i jedni i drugi to čine kako bi pokušali da nanesu štetu jedinoj “istinskoj opoziciji u Ulcinju”. “SNP smatra da dobro Ulcinja i njegovih građana treba da nam je svima na prvom mjestu. Trebalo bi da nam je drago to što se svi otimaju o nas, ali ta njihova “ljubav” zapravo je pokušaj da se kamuflira činjenica da su jedni imali vlast i ojadili Ulcinj, drugi izigravaju opoziciju, a šuruju s vlašću, a treći svoju politiku zasnivaju na pokušajima da nanesu štetu SNP-u”, poručuju iz SNP-a. A.O.

KRIVOKAPIĆ

Uraditi sve za NATO Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić je zatražio od predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da zakaže sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost na kojoj bi se utvrdilo šta treba uraditi da bi Crna Gora dobila pozivnicu za članstvo u NATO, prenio je portal Vijesti. Predsjednik parlamenta je u pismu Vujanoviću poručio da je u narednih šest mjeseci potrebno intenzivirati napore na ispunjavanju ključnih obaveza iz NATO agende kako bi Crna Gora dobila pozivnicu za Alijansu na samitu koji će biti održan u septembru. Vladavina prava, reforma bezbjednosnih službi i povećanje podrške građana za članstvu u NATO su ključni uslovi za dobijanje

pozivnice. Krivokapić je podsjetio predsjednika da Savjet za odbranu i bezbjednost nije imao sjednicu tokom prošle godine. Posljednja sjednica Savjeta održana je u novembru 2012. godine. Krivokapić je, kako se navodi na tom portalu, tražio da sjednici pored Vujanovića, premijera Mila Đukanovića i njega, kao stalnih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, prisustvuju i potpredsjednik Vlade za evropske integracije Igor Lukšić, ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić, ministar unutrašnih poslova Raško Konjević i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić.


6 EKONOMIJA

UTORAK, 21. 1. 2014.

šehović

Ne smijemo žmuriti na problem likvidnosti Šehović

Crna Gora u narednom periodu ne smije žmiriti na problem likvidnosti i naplate potraživanja i ovaj problem mora se riješiti raspoloživim aktivnim mjerama, ocjenjuje poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Damir Šehović. On smatra da je jedan od načina da se to riješi usvajanje zakona o rokovima izmirenja novčanih potraživanja. “Taj zakon je prošao matični odbor i ja se nadam da će on biti uskoro usvojen. To će biti prvi korak ka rješavanju najvećeg problema sa kojim se suočavaju mali i srednji biznis”, ocjenjuje Šehović za Dnevne novine. Pokretanje ekonomije ne može se desiti samo od sebe, druga važna stvar o kojoj će se voditi računa da se poreskim sistemom stimuliše ravnomjeran regionalni razvoj.

“Država do sada to nije radila, ali koraci koje su učinjeni posljednjih mjeseci ohrabruju. Prvi put se nude predlozi zakona koji stimulišu otvaranje novih radnih mjesta na sjeveru, bavljenje biznisom i mislim da je to pravi put i da moramo tako nastaviti u narednom periodu”, ističe Šehović. On napominje da u ekonomskom smislu 2013. godina će ostati upamćena po negativnom uticaju “pada” državnih garancija izdatih za KAP na makroekonomsku situaciju u Crnoj Gori. On smatra da je to tek jedna od nekoliko ekonomskih neprilika koje su nas zadesile i koje ne bi smjele nipošto da se ponove. Pored garancija visok nenaplaćeni poreski dug još uvijek je slabost domaće ekonomije. “Negativna situacija je vezana

za nagomilani poreski dug koji je 2013. bio na nivou od oko 350 miliona eura. To je nešto što nijedna država na svijetu, pa ni Crna Gora u narednom periodu, ne može dozvoliti”, opominje Šehović. On ipak dodaje da ohrabruje ono što se posljednjih mjeseci radi na rješavanju poreskog duga. “Mi smo dobili od Poreske uprave konkretan plan aktivnosti u pravcu naplate poreskog duga. Oni će Skupštinu kvartalno izvještavati o naplati, i na taj način dobili smo mehanizam za praćenje rada same Uprave. Ako tome dodate činjenicu da smo Zakonom o budžetu za 2014. riješili i problem poreskog duga EPCG u iznosu od 50 miliona eura, time dolazimo do saznanja da smo na dobrom putu da poreze dovedemo na razumnu mjeru”, ističe Šehović. I. B.

SAvJeT zA pRivATizAciJu

Danas tender za Brodogradilište Savjet za privatizaciju otvara javni poziv za učešće na međunarodnom tenderu za prodaju 61,57 odsto kapitala Jadranskog brodogradilišta Bijela. Iz Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte saopšteno je da će se tenderski postupak sprovesti u dvije faze, od kojih će se prva odnositi na utvrđivanje ispunjenosti kvalifikacionih kriterijuma. “Nakon ocjene kvalifikacija učesnici na tenderu će u drugoj fazi, koja će biti završena

polovinom aprila, imati pravo da dostave ponude u skladu sa pravilima tendera”, saopštili su iz Savjeta za privatizaciju. Uslovima tendera predviđene su investicije od minimum 15 miliona eura u osnovna sredstva, u cilju začetka i razvoja djelatnosti remonta jahti i megajahti, za period od tri godine. Za Jadransko brodogradilište dva puta je bezuspješno raspisivan tender, prvi u oktobru 2007, a drugi u novembru 2008. godine. I.B.

MeDiTeRAN ŽABLJAK

Produžen rok do sedmog aprila

Savjet za privatizaciju odlučio je da produži rok za dostavljanje ponuda na tender za dugoročni zakup vojno-turističkog kompleksa “Mediteran” na Žabljaku. Novi rok do kojeg se ponude mogu dostavljati je 7. april. Prethodno je rok za dostavljanje ponuda bio 31. januar. Savjet je odlučio da se tenderska dokumentacija može otkupiti do 28. marta. Tender za zakup nekadašneg nekadašnjeg vojno-turističkog kompleksa “Mediteran” objavljen je 6. decembra prošle godine. Uslovima tendera planiran je zakup za period od 31 do 90 godina, uključujući izgradnju i upravljanje. Pravo učešća imaju domaće i strane kompanije koje posjeduju iskustvo u projektovanju, gradnji, marketingu i poslovanju turističkim kompleksima. Kriterijumima je predviđeno da ponuđač mora biti domaći ili međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarod-

no priznat kao uspješan operater najmanje dva hotelska kompleksa, nivoa najmanje četiri zvjezdice, uz uslov da mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u planiranju. Alternativni uslov je da ponuđač mora imati vrijednost kapitala pod upravljanjem od najmanje 40 miliona eura. Takođe, mora dokazati da je u posljednje dvije poslovne godine ostvario pozitivan finansijski rezultat, odnosno promet od najmanje 20 miliona eura. Prethodni međunarodni tender za davanje u dugoročni zakup ove imovine, objavljen početkom novembra 2008. godine, propao je jer nije bilo zainteresovanih. Kompleks Mediteran se nalazi u blizini Crnog jezera. Prostor ima ukupnu površinu od 20.000 kvadratnih metara, a u sklopu njega se 20 objekata planinske arhitekture. Pored toga, na kompleksu je restoran i 18 bungalova. E. R.


EKONOMIJA

UTORAK, 21. 1. 2014

7

POLITROPUS ALTERNATIVE

ª Preradaº kreće na jesen BIJELA LISTA

Više od 200.000 poreza platilo 135 obveznika

Ivana Cimbaljević

L

inija za preradu aluminijuma mogla bi biti pokrenuta već na jesen, saopštio je Dnevnim novinama osnivač i vlasnik kompanije Politropus Alternative Roman Denković, koja je nedavno ponudila 1,9 miliona eura za fabriku za preradu aluminijuma. Iz ove kompanije poručuju da će u najkraćem mogućem roku obnoviti i Institut za proučavanje aluminijuma, gdje će sprovoditi istraživanja u oblasti novih materijala i energije. Politropus Altrrnative takođe planira da iz bazena crvenog mulja izrađuje građevinski materijal.

Politropus Alternative još pregovora sa stečajnom upravom, a krajnje zaključivanje ugovora za kupovinu bazena crvenog mulja i fabrike za preradu aluminijuma se može očekivati, kako su kazali Dnevnim novinama iz ove kompanije, već u prvoj polovini narednog mjeseca. “Računam da će možda na jesen biti pokrenuta linija u fabrici za preradu aluminijuma Prerada, kako bi se pokrenula proizvodnja i dobili prvi rezultati. Planiramo odmah početi radove na obnavljanju fabrike u Danilovgradu i fabrike za popravku u Podgorici. Takođe, u najkraćem mogućem roku će biti obnovljen Institut za proučavanje aluminijuma, gdje ćemo sprovoditi istraživanja u oblasti novih materijala i energije. Za izgradnju same fabrike, naravno, treba nekoliko godina”, kazao je za Dnevne novine osnovač i vlasnik Politropus Alteranative Roman Denkovič. On je dodao da će im fokus biti proizvodnja građevinskog materijala, tzv. “pjenokeramike”, zatim građevinskih blokova, željeza, izolacionih materijala, kao i paleta prozvoda u brodogradnji, na bazi resursa kao što je crveni mulj i ostali antropogeni materijali. “Ovakav vid proizvodnje je sasvim nov u svijetu i zasnovan je na najnovijim istraživanjima u oblasti nauke. Smatramo da nakon sagledavanja svih aspekata kojima je posvećena višegodišnja analiza, ovaj vid projekta Crnoj Gori donosi pozitivan efekat u ključnim oblastima za njen razvoj, prije svega ekonomski, ekološki, industrijski, kao i u oblastima građevinarstva, energetike i nauke”, istakao je Denkovič.

On je dodao da se ovim projektom realizuje izgradnja i rad fabrike najsavremenijih građevinskih materijala, koji se proizvode na bazi industrijskog materijala čime se u praksi afirmiše spoj ekološke industrijske proizvodnje po EU stan-

dardima, rješavaju ekološki problemi, a i ostvaruje se i sopstvena proizvodnja električne enegije. Denkovič ne očekujete probleme prilikom sprovođenja ugovora i budućih pla-

nova, jer kako je kazao, Politropus Alternative ima laboratorijski provjerene tehnologije gdje su proizveli nove materijale i imaju materijal sa sertifikatom za bezbjednost životne sredine. “Naša studija je pokazala sposobnost za profitabilnost u preradi industrijskog materijala. Mi, kao inovatori, predstavljamo potpuno nov koncept i tehnologiju koja može biti pokretač ekonomije i rješavanja ekoloških problema države interno, a istovremeno ovo će biti sjajna uspješna crnogorska priča za Evropu i svijet. Shodno tome, nadamo se uspješnoj realizaciji ugovora i planova”, poručio je Denkovič. Iz Politropus Alternative poručuju da će im u narenom periodu najveći izazov biti edukacija mladih naraštaja u Crnoj Gori da se na pravi način bave naukom i strukom. “Takođe se nadam da ćemo kao inovatori doprinijeti razvoju države i da ćemo ovim projektom i njegovom realizacijom uspjeti da se predstavimo naučnoj i široj zajednici i predstavimo Crnu Goru u sasvim novom svijetlu, a samim tim je učinimo interesantnijom za biznis i neke nove buduće poduhvate u različitim oblastima”, navodi Denkovič. Politropus Alternative ponudila je 1,9 miliona eura za fabriku za preradu aluminijuma, dok je za bazen crvenog mulja, objekat bivšeg Instituta za istraživanje i razvoj aluminijuma i zemljište u Spužu ponudlila 450.000 eura

Posao za 300 radnika Kompanija Politropus Alternative će otvoriti mogućnost za preko tri stotine radnih mjesta u periodu od četiri godine. Kako su kazali, jedan od glavnih kriterijuma pri odabiru biće kompetentnost i radno iskustvo. “Zaposlićemo građane Crne Gore koji budu zainteresovani, a takođe ćemo imati pomoć stručnjaka iz Ukrajine, Rusije i drugih država koji se bave specijalizovanim naučnim

istraživanjem. Mladi inženjeri će biti iz Crne Gore, koji će sticati znanje i iskustvo, a samim tim će imati perspektivu u oblasti materijala i energije. Planiramo da investiramo u ovaj projekat više od 50 miliona eura, kako bi se sagradilo postrojenje za preradu tehnogenih otpada, za sanaciju bazena crvenog mulja i kako bi se realizovale planirane aktivnosti”, poručio je Denkovič.

AUTOPREVOZNO

Strpljivi do ponedjeljka Nekadašnji radnici Autoprevoznog Nikšić imali su juče sastanak sa predsjednikom Saveza sindikata Crne Gore Danilom Popovićem koji im je tom prilikom dao čvrsta uvjerenja da će njihovi zahtjevi uskoro biti ispunjeni. Bivši zaposleni su nakon datog obećanja odlučili da pre-

kinu proteste do narednog ponedeljka za kada je zakazan novi sastanak u Podgorici. “Dobili smo obećanje da će naši zahtjevi biti definitivno riješeni, i to što prije. S obzirom da nam je gospodin Popović dao čvrsta obećanja i kazao da će se problem sigurno riještiti do kraja januara, zamolio

nas je da prekinemo proteste jer će zahtjevi biti ispunjeni”, kazao je juče predstavnik radnika Milisav Đikanović. Bivši radnici, njih 124, već tri godine putem raznih protesta pokušavaju da dođu do 250 eura po godini radnog staža, a taj novac je jedan dio njihovih kolega ranije dobio. J.L.

Ministarstvo finansija i Poreska uprava (PU) objavili su novu, treću Bijelu listu, odnosno spisak 135 poreskih obveznika sa najvećim stepenom fiskalne discipline i koji su u prošloj godini platili više od 200.000 eura poreza. Na listi su se našli Alter Modus, Erste banka, Societe Generale, Hipotekarna, Prva banka, Atlas banka, Crnogorski Telekom, Telenor i Pivara Trebjesa. Najveći stepen poreske discipline imaju i Knjaz Miloš Montenegro, Jugopetrol, Philip Morris Montenegro, Crnogorska komercijalna banka, Voli Trade, Mercator Crna Gora, M:tel, NLB Montenegrobanka i Hypo Alpe-Adriabanka, Hotels Group Montenegro Budva. Na listi su i Lovćen osiguranje, Kips, Budvanska rivijera, Adriatic Marinas, Komercijalna banka, Okov, Mehanizacija i programat, Pomorski saobraćaj, Daido Metal, Luštica Development, Primorje Tivat,

First Financial Bank, Mesopromet, Atena-Bohor, Invest banka Montenegro. “Kriterijumi kojima je izvršena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su urednost obračunavanja poreza i podnošenja poreskih prijava, redovnost izmiravanja poreskih obaveza, kao i da u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu utvrđivane značajnije nepravilnosti, koje bi ukazivale na bilo kakav vid neregularnog poslovanja. Jedan od kriterijuma za odabir poreskih obveznika ovog puta bio je i da su isti u 2013. godini platili više od 200.000 eura”, saopšteno je iz Poreske uprave. Prema njhovim rije čima, pozitivan tretman mogu imati samo uredni poreski obveznici koji redovno izmiruju obaveze, doprinoseći borbi protiv sive ekonomije, ostvarenju budžetskih prihoda, kao i unapređenju poslovnog i investicionog okruženja u Crnoj Gori. I.C.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Sve više nezaposlenih U Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), ove sedmice 34.520 nezaposlenih, 0,2 odsto više nego prošle. Na birou rada u Crnoj Gori prijavljeno je 34.521 osoba, a stopa nezaposlenosti iznosi 14,88 odsto, saopšteno je iz Zavoda i ona je porasla u odnosu na posljednje istraživanje kada je vila 14,86. Najveća sto-

pa nezaposlenosti od 32,7 odsto u Crnoj Gori je zabilježena u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka 2014. godine Zavod je evidentirao 205 novozaposlenih. Zavod je od početka godine registrovao 17 pripravnika, a izdato je 560 radnih dozvola nerezidentima.

METALAC

Protesti u Podgorici NIKŠIĆ – Savez sindikata Crne Gore zajedno sa radnicima Metalca tražiće hitan sastanak sa vlasnikom fabrike Nikolom Furundžićem, uz prisustvo svih nadležnih državnih struktura, a ukoliko do toga ne dođe radnici će proteste početi ispred Ministarstva ekonomije tražeći ostavku resornog ministra Vladimira Kavarića. Prema riječima koordinatora regije SSCG, Branka Gardaševića predstavnici radnika Metalca, inače članovi Saveza Sindikata Crne Gore, juče su imali sastanka sa predsjednikom te radničke organizacije Danilom Popovićem i upoznali ga sa situacijom u fabrici. Gardašević smatra da Metalac treba da promijeni vlasnika kako bi se situacija u tom preduzeću konačno riješila. “U Metalcu treba promijeniti vlasnika, ili da jednostavno radnici koji više od mjesec štrajkuju glađu zatraže uvođenje programiranog stečaja

koji predviđa da svi zaposleni ostanu u radnom odnosu. Savez sindikata zajedno sa radnicima Metalca tražiće hitan sastanak sa Furundžićem uz prisustvo svih nadležnih državnih struktura”, naglasio je Gardašević. Prema saznanjima Gardaševića, Fond rada uplatio je 140.000 eura na ime minimalnih otpremnina za oko 65 radnika nikšićkog Metalca koji su te pare trebali da dobiju još prije više od deset godina ko radnici firme koja je tada bila u stečaju. “Dobio sam informaciju i da je direktor Metalca Nikola Furundžić konkurisao kod Svjetske banke za kredit od dva miliona eura. S obzirom da svi znamo šta se dešavalo sa parama koje je dobio od države, ukoliko zaista i dobije taj novac treba trošenje do detalja iskontrolisati jer radnicima duguje 7,5 plata, a za 29 otpuštenih drugi dio otpremnine, kao poreze i doprinose i za bivše i sadašnje radnike”, kazao je Gardašević. M.R.


8 DRUŠTVO

UTORAK, 21. 1. 2014.

ISTRAŽIVANJA UPOZORAVAJU

Obrazovanje na prekretnici Bojana Pejović

D

a se obrazovni sistem u Crnoj Gori nalazi na prekretnici svjedoče sve češća istraživanja i takmičenja na kojima naši učenici ne ostvaruju baš zavidne rezultate. Da li je vrijeme za podvlačenje crte i suočavanje sa istinom, kako bi se krenulo u korjenite promjene?

Po međunarodnom PISA testiranju naše bazično obrazovanje je među 15 najslabijih, a prema različitim rang listama svjetskih visokoškolskih ustanova, naši univerziteti zauzimaju između 5.000. i 20.000. mjesta. Poslanik Pozitivne Srđan Perić kao poređenje uzima crnogorske rukometašice koje su bile druge na Olimpijskim igrama. Jasno je, kaže, da svako rangiranje nosi određene rizike za objektivan iskaz, ali ako u nekoj oblasti možemo biti drugi na planeti, a u obrazovanju smo na začelju, to znači samo jedno - da smo u problemu. Izlaz iz aktuelne pozicije Perić vidi u suočavanju sa problemom, obustavljanju političkog pritiska i snaženju autonomije nastavnika. Profesorica književnosti Božena Jelušić smatra da problem nije u rejtingu, već u konkretnim problemima, a njih, kako je dodala, zna svaki bolji nastavnik. Ipak, smatra da u Crnoj Gori sazrijeva svijest da je obrazovanje njen strateški interes i da određena rješenja nisu dobra. Efekti promjena u obrazovanju, kaže Jelušić, ne nastaju odmah i zato ih je potrebno stalno pratiti. “Tome služe međunarodna i nacionalna istraživanja i Crna Gora se sve više sa njima suočava i otkriva šta joj valja činiti. Zato se obrazovni sistem stalno mora usavršavati, a naš je problem u tome što smo reformi pristupili relativno kasno u odnosu na razvijene zemlje. Takođe, kod nas su se promjene često nekritički usvajale, pa sada trpimo određene posljedice”, kazala je Jelušić. Perić, sa druge strane, smatra da se obrazovni sistem kako-tako drži zahvaljujući velikom samopregoru značajnog broja nastavnika, ali pritisak koji oni trpe je sve veći. “Kao direktnu posljedicu sve češće nam se može dešavati da imamo čak i visokoškolce koji ne mogu pročitati devetocifren broj ili ekonomiste koji ne znaju popuniti virman, elektroničare koji ne znaju posljednju riječ

tehnologije, studente stranih jezika koji imaju problem sa prevodom “, kazao je on. Ono što sada imamo kao realnost, dodaje, je da naša djeca ne dobijaju obrazovanje koje ih čini konkurentnim na tržištu rada, što za posljedicu ima dvostruko negativan efekat. “Najbolji učenici dobijaju lošu poruku da je učenje uzaludno, a oni koji ‘upadaju preko reda’ dobijaju potvrdu ispravnosti pristupa da nije bitno šta znaš već koga znaš”, kazao je Perić. Govoreći o konkretnim problemima sistema, Jelušić je pobrojala one koji će se vjerovatno naći i u nekoj budućoj strategiji održivog razvoja. “Nedovoljni obuhvat djece predškolskim obrazovanjem, povećanje kvaliteta poučavanja, mobilna i prilagodljiva srednja stručna škola, zanati i majstorski ispiti, veći broj visokoobrazovanih, regulisano tržište ponude visokog obrazovanja, obrazovanje odraslih i priznavanje i provjera neformalnih oblika učenja”, kazala je ona. Nekada je, kaže, nastavnik mogao đaka da fascinira znanjem činjenica do kojih se danas može doći jednim klikom na računaru. “Masovni mediji su svakako ostvarili i negativan i pozitivan uticaj na modele obrazovanja. Šta će prevagnuti zavisi i od pojedinca i od sistema”, kazala je Jelušić, uz napomenu da je teško vjerovati u sistem obrazovanja ako građani misle da veze odlučuju o svemu. I Perić upozorava da je obrazovanje na prekretnici. Ili ćemo, kaže, slušati bajke kako učenici dobijaju fenomenalno obrazovanje ili ćemo se suočiti sa realnošću i početi da rješavamo problem. “Krajnje je vrijeme da podvučemo crtu i okrenemo se onome što je interes budućih generacija. To možemo samo ako budemo ulagali u obrazovanje i ako budemo imali viziju šta hoćemo. Jedno bez drugog ne ide, ako želimo dobar obrazovni sistem”, zaključuje Perić.

●ZAUSTAVITI PRITISKE NA NASTAVNIKE

Perić smatra i da je neophodno obustaviti ogroman politički pritisak na obrazovne institucije. “Godinama unazad, vladajuća partija obrazovanje gleda kao rezervoar ‘sigurnih glasova’. Tu imamo čitav spektar politički motivisanih pritisaka”, rekao je Perić, navodeći da je kruna svega dijeljenje najviših funkcija u obrazovanju po kriterijumu partijske podobnosti. Tako, kako je rekao, onaj koga je partija, a ne struka promovisala na neko mjesto svoj dug vraća partiji, a ne prosvjeti i nauci. Takođe smatra i da je neophodno povećati autonomiju nastavnika, uz napomenu da učenje nije proces dopadanja, već proces sticanja znanja koji iziskuje veliku dozu kreativnosti i posvećenosti.

●ĐUKANOVIĆ: IZ ŠKOLE IZLAZE AGRESIVNA DJECA Sociolog Andrija Đukanović kazao je kako smatra da ne stoji optimizam nadležnih u pogledu obrazovne politike. Pravdanje loših rezultata na testovima znanja nedostatkom motivacije, kako je kazao, ukazuje na to da škola malo polaže na vaspitanje djece. “Jer ako djeca rade samo ono od čega imaju korist onda je to loše. S druge strane, postoji potreba kod naših prosvjetnih vlasti da sve opravdaju. Ako se samo sjetimo nedavnih dešavanja oko parade ponosa vidjeli smo da su većinu protestanata činila maloljetna lica ili srednjoškolci. To nam ukazuje da je osim porodice propust i u školama iz kojih izlaze djeca agresivnog ponašanja”, rekao je Đukanović, navodeći da nije siguran koliko je djeci dobro u školi. Đukanović je rekao da je posebno loše stanje u obrazovanju na višim nivoima gdje se veliki broj učenika školuje za zanimanja koja nemaju prolaz na tržištu rada. Slično je, smatra on, i sa fakultetima.


DRUŠTVO 9

UTORAK, 21. 1. 2014.

ZAKOPALI RATNE SJEKIRE Sa jučerašnjeg okruglog stola Savjeta za zaštitu od diskriminacije

Dvije centrale za zajedničkim stolom Predstavnici Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) razgovaraće danas iza zatvorenih vrata o zajedničkoj saradnji te dvije centrale, saznaju Dnevne novine. Očigledno da se izborom Marka Nikčevića za generalnog seketara SSCG promijenilo i odnos ove centrale prema drugoj reprezentativnoj radničkoj organizaciji - USSCG. Inače, dugi niz godina nije bio slučaj da predstavnici ove dvije centrale za zajedničkim stolom razgovaraju o saradnju već su uglavnom razmjenjivali optužbe. Prema nezvaničnim saznanjima DN, predstavnici SSCG i USSCG razgovaraće i o sudbini Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) čliji je rok važenja istekao prije više od godinu, a

zbog čega najviše trpe radnici. Novi OKU nije potpisan jer, kako je u više navrata saopštavano, SSCG ne želi da se odrekne naknade od 0,2 odsto od zarade radnika koja se uplaćuje u Fond za rekreaciju i sprečavanje radne invalidnosti. Na današnjem sastanku pomenuta pitanja razmatraće rukovodnstvo obje sindikalne centrale na čelu sa generalnim sekretarima Markom Nikčevićem i Srđom Keković. Najavljena saradnja dvije centrale vjerovatno će obradovati zaposlene jer bi zajedničkim zalaganjima SSCG i USSCG i uspjesi u borbi za radnička prava bili veći. Izvršna vlast ovo može doživljeti kao prijetnju da neće moći donositi odluke i propise koji bi dalje urušavali radnički položaj.  M.M.K.

DISKRIMINACIJA

Svi da uživaju svoja prava Još jedno sklonište ULAMA

Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji (EU) mora obezbijediti odgovarajuće pravne instrumente koji će garantovati svakoj osobi da u potpunosti uživa svoja prava, poručio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič, na okruglom stolu u Podgorici. Tema skupa, koji je organizovao Vladin Savjet za zaštitu od diskriminacije, bila je Ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2013. godinu. Drobnič je kazao da je međuinstitucionalna saradnja neophodna, kako bi se sprovođenje zakona čvrsto ukorijenilo. U EK, kako je naveo, očekuju da će usvajanjem izmjena zakona o zabrani diskriminacije i o zaštiti ljudskih prava i sloboda doći do značajne usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. On je poručio da se nezavisnost ombudsmana takođe mora obezbijediti, čvrstom zakonskom osnovom koja će mu omogućiti da se akredituje pri Međunarodnom koordinacionom komitetu nacionalnih institucija za ljudska prava. Drobnič je naglasio da je pitanje nasilja u porodici i dalje ozbiljan razlog za zabrinutost i da institucionalna saradnja različitih socijalnih servisa i organa za sprovođenje zakona treba da se poboljša. “Mediji, takođe, predstavljaju važan faktor u otkrivanju slučajeva kršenja ljudskih prava, i kao takvi moraju imati uslove za rad bez pritiska”, poručio je Drobnič. Prema njegovim riječima, situacija se nije popravila ni sa stano-

Zbog ignorisanja napustili skup Grupa nevladinih organizacija je protestujući protiv, kako navode, kontinuiranog ignorantnskog i eksploatatorskog odnosa Savjeta za zaštitu od diskriminacije, napustila jučerašnji okrugli sto koji je ta institucija organizovala. U zajednjičkoj izjavi za medije te NVO navode da početka rada okruglog stola nije bio poštovan predviđeni program. “Naime, nakon uvodnih izlaganja, napravljena je duža a neplanirana pauza, a glavni izlagači su otišli. Savjetnik premijera Jovan Kojičić, koji je moderirao skupom, nije uvažio prijedlog NVO da se otvori kratka diskusija. I pored upozorenja NVO da neće biti prilike da svi učestvuju u diskusiji sa ovim pomjeranjima, Kojičić je tražio da se diskusija održi na samom kraju višesatnog okruglog stola insistirajući da se odjednom poštuje agen-

višta prava osoba sa invaliditetom, a naglasio je i da EU ne dozvoljava postupanje prema ljudima kao građanima drugog reda zbog njihove seksualne orijentacije. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je da Crna Gora veoma ozbiljno shvata svoju ulogu u stvaranju toleran-

da koju je na samom početku prekršio”, navodi se zajedničkoj izjavi. Grupa NVO smatra da je na ovaj način upravo predstavnicima onih koji zastupaju prava najdiskriminisanijih grupa oduzeta mogućnost da utiču na sadržaj i kvalitet diskusije. “Ovim je oduzeta mogućnost da šira javnost bude informisana o njihovim nastojanjima da se situacija u oblasti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori promijeni nabolje, a rad Savjeta učini transparentnijim”, poručuje nevladine organizacije. Skup su napustili predstvanici sljedećih NVO: ANIMA, CRNVO, Juventas, Queer Montenegro, Sigurna ženska kuća, Udruženje mladih sa hendikepom, članica RG za poglavlje 28 (Zaštita potrošača i javno zdravlje), Ekvista i član Savjeta za zaštitu od diskriminacije kao i CGO. tnijeg okruženja za sve ljude koji žive unutar njenih granica. Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Ian Robert Viting ocijenio je da su crnogorska vlada, međunarodna zajednica i nevladine organizacije uložile mnogo napora u bolju zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori.  Bo.P.

REKTORAT

Nije bilo štete za Univerzitet Rektorat Univerziteta Crne Gore (UCG) negirao je ocjene Centra za građansko obrazovanje (CGO) da je budžet te obrazovne institucije oštećen zbog toga što pojedini profesori rade i na drugim univerzitetskim jedinicama u regionu. Univerzitet je, kako navode iz te ustanove, kolegama iz CGO već ranije odgovarao na pitanja o takozvanom dvostrukom zapošljavanju profesora. “I tada smo naglasili činjenicu da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja u mišljenju dostavljenom UCG saopštilo da, shodno Zakonu o radu, nema smetnji da univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države, a odnosi iz socijalnog osiguranja uređuju se bilateralnim sporazumom o socijalnom osiguranju”, piše u saopštenju. Kako se navodi, i pored toga Senat je, birajući u akademsko zvanje jednog od tih nastavnika, odlučio da se ugo-

Univerzitet Crne Gore

za žrtve trafikinga

Crna Gora dobija još jedno sklonište za žrtve trafikinga. Naime, novo sklonište Vladinoj Kancelariji za borbu protiv trgovine ljudima ustupiće Ministarstvo odbrane. Kako je Dnevnim novinama kazao šef pomenute Kancelarije Zoran Ulama, taj resor je u fazi preuzimanja novog skloništa koje se nalazi u glavnom gradu. “Mi smo se zahtjevom za još jednim skloništem obratili Vladi i u toku je formalno preuzimanje novog skloništa za žrtve trafi-

kinga. Praksa je da se tačna adresa skloništa ne objavljuje zbog bezbjednosti žrtava”, kazao je Ulama Dnevnim novinama. Novo sklonište je dio intenzivnijih aktivnosti nadležnih koje su preduzete kako bi identifikacija žrtava bila bolja i uskoro će se ova tačka naći na dnevnom redu Vlade. Podsjetimo, Crna Gora je do sada imala jedno sklonište za žrtve trafikinga koje se takođe nalazi u Podgorici. Bo.P.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Aleksandru, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS.

vori o radu sa zaposlenim koji već ima stalni radni odnos na nekoj drugoj instituciji, a bira se u zvanje na UCG, više neće zaključivati, dok se ne opredijeli na kojoj instituciji želi da ima stalni radni odnos. “To pitanje je riješeno i sa tom praksom se prekinulo”, navodi se u saopštenju.

Koordinatorka programa CGO-a Snežana Kaluđerović saopštila je su brojni navodi, indicije i dokazi da je dio profesora na UCG radio i radi puno radno vrijeme, sa svim beneficijama tog statusa, a da istovremeno ima identičan status na drugim univerzitetskih jedinicama u regionu, o čemu su bila upoznati nadležni. Bo.P.

Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Aleksandar, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.


10 HRONIKA

utorak, 21. 1. 2014.

LipničKi potoK

Nastradao u udesu Bjelopoljac Vukašin Bubanja (60) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 19.30 časova u bjelopoljskom naselju Lipnica. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Bubanja je upravljao automobilom “džeta” (BP AJ 128) u pravcu grada kada je iz za sada nepoznatih razloga skrenuo na desnu stranu kolovoza. U tom trenutku, sa visine od oko dva metra sletio je u Lipnički potok, prevrnuvši automobil kojim je upravljao. Nesreća se dogodila na samo stotinak metara od kuće u kojoj je nesrećni vozač sa porodicom živio kao podstanar. Nekoliko mještana zajedno sa Sinoć na mjestu nesreće

policijom izvuklo je iz prevrnutog automobila njegovo beživotno tijelo, ispričao je za Dnevne novine jedan mještanin Lipnice. Uviđaj je obavila zamjenica osnovnog državnog tužioca Tanja Nišavić zajedno sa vještakom za saobraćaj Stojanom Zekovićem, službenicima saobraćajne policije Elsanom Zulevićem i Borom Bubanjom, te kriminalističkim tehničarem Dejanom Načićem. Tužiteljka Nišavić kazala je za Dnevne novine da će naložiti obdukciju tijela nastradalog vozača kako bi se utvrdio uzrok smrti, dok druge detalje udesa nije mogla saopštiti. B.Č.

O žalbama u predmetu “Morinj” 23. januara Žalbe koje su optuženi i advokati odbrane uložili na prvostenu presudu u predmetu “Morinj” biće razmatrane 23. januara u Apelacionom sudu Crne Gore, saznaju Dnevne novine. Presudom Višeg suda u Podgorici, četvorica bivših pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) osuđeni su na ukupno 12 godina zatvora za ratni zločin nad hrvatskim zarobljenicima u logoru Morinj 1991. i 1992. godine. Prvostepenom presudom koju je u julu prošle godine izrekla sudija Višeg suda u Podgorici Milenka Žižić, Ivo Gojnić osuđen je na dvije godine zatvora. Špiro Lučić i Boro Gligić prvostepenom presudom osuđeni su na po tri godine, a Ivo Menzalin tada je dobio četiri godine robije. Četvorica osuđenih bivših pripadnika Jugoslovenske narodne armije optužnicom se terete se da su od 3. oktobra 1991. do 21. ja nuara 1992. godine u Morinju kršili pravila medunarodnog prava o postupanju s ratnim zarobljenicima. Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle pravosnažno su oslobođeni optužbe kojoj im je na teret stavljano Specijalno državno tužilaštvo. S.K.

Skladište “Meta” nakon razbojništva

ª metaº

Obijen streljački klub u Beranama Streljački klub “Meta” u Beranama, vlasnika Branka Tmušića, obijen je u noći između subote i nedjelje, kada je ukradena veća količina oružja i municije. Razbojnici su pred zoru obili ulazna vrata, ušli u objekat te upotrebom sile obili tri kase u kojima su bile veće količine oružja i municije. Prema prvim sumnjama policije, razbojnici se do kritičnog mjesta nijesu dovezli kolima, već su došetali, uzeli oružje a zatim pobjegli u nepoznatom pravcu.

Odmah po saznanju za događaj, na lice mjesta izašle su ekipe policije Berane sa krim-tehičarima koji su izvršili uviđaj. Sa lica mjesta sakupljeni su dokazi koji su upućeni u Forenzički centar u Danilovgradu. Osnovni državni tužilac u Beranama djelo je kvalifikovao kao teško razbojništvo, a informacija o upadu u streljački klub proslijeđena je svim Centrima bezbjednosti u Crnoj Gori, saznaju DN iz policije. M.T.

uhapšen

Na osnovu čl. 4 i 5 Pravilnika o dodjeli Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore (br. 0102-3480/1 od 27. 7. 2011. i broj 0102-3480/2 od 22. 1. 2013. godine), Centralna banka Crne Gore, raspisuje

KONKURS za dodjelu Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2014. godinu I. U cilju stimulisanja naučne misli i afirmacije mladog i stručnog kadra u Crnoj Gori, povodom obilježavanja 11. aprila – Dana Centralne banke Crne Gore, Centralna banka Crne Gore dodjeljuje Godišnju nagradu za kategorije najboljeg diplomskog, magistarskog i doktorskog rada iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije. II. Novčani iznos Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2014. godinu, po kategorijama iznosi : 1. diplomski rad 2.000,00 € 2. magistarski rad 3.000,00 € 3. doktorski rad 4.000,00 € III. Pravo učešća na konkursu imaju državljani Crne Gore koji su u prethodnoj kalendarskoj godini odbranili diplomski, magistarski ili doktorski rad na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori. Zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore i članovi Savjeta Centralne banke nemaju pravo učešća na konkursu za dodjelu Godišnje nagrade. IV. Radovi se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, neposredno ili putem pošte na adresu: Centralna banka Crne Gore, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6, Podgorica, sa naznakom: "Za Godišnju nagradu za 2014. godinu", najkasnije do 20. februara 2014. godine. Radovi koji se dostave nakon ovog roka neće se uzimati u razmatranje. Radovi se dostavljaju u papirnoj i elektronskoj formi (CD), a uz radove, učesnici su dužni da dostave prijavu, ovjerenu kopiju diplome/uvjerenja o stečenom akademskom stepenu, biografske podatke i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu. V. Izbor najboljih radova vrši komisija imenovana Rješenjem guvernera Centralne banke. VI. Komisija može odlučiti da ne dodijeli Godišnju nagradu za pojedinu kategoriju, ukoliko prijavljeni radovi ne zadovolje kriterijume kvaliteta. VII. Svi učesnici će biti pismeno obaviješteni o rezultatu konkursa u roku od 60 dana od dana zaključenja konkursa.

Spriječen u pljački Gradske knjižare Pripadnici podgoričke policije uhapsili su i podnijeli krivičnu prijavu protiv V. Ć. (23) iz Berana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. Sumnja se da je V. Ć. juče oko četiri časa došao do “Gradske knjižare” na Trgu Republike u centru Podgorice, šrafcigerom obio zadnja vrata objekta, a nakon toga ušao u knjižaru. Potom je, kako se sumnja, iz prostorije koja se nalazi na gornjem

spratu ukrao oko 219 eura. Po završenom poslu, sišao je u prostorije na donjem spratu, gdje ga je policija primijetila i uhapsila. Novac koji je Beranac ukrao iz knjižare oduzet je i vraćen oštećenom vlasniku, saopštili su juče iz Uprave policije. Nakon što je uhapšen, V. Ć. je, u zakonskom roku, predat nadležnom državnom tužiocu na dalju nadležnost, saopšteno je iz policije. K.P.

Krivična prijava

Kotoranin držao oružje bez dozvole Kotorska policija juče je podnijela krivičnu prijavu protiv Radomira Vukotića (51) iz Kotora zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je juče iz Uprave policije. Kotorska policija je 17. januara, po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, izvršila pretresanje stana i drugih prostorija koje koristi Vukotić. Tokom pretresa je pronađen i oduzet pištolj “bruni” kalibra 9mm, jedan trotilski metak mase oko 200 grama i još oko 200 grama druge vrste eksploziva. Pronađeni pištolj i eksplozivne materije biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru, saopštila je Uprava policije. K.P.

Oduzeto oružje


HRONIKA 11

utorak, 21. 1. 2014.

kriza u tužilaštvu

Vesna Jovićević

Šest tužilaca izgubilo mandat

s

udbinu Vrhovnog državnog tužilaštva koje se u v.d. statusu nalazi još od aprila 2013., završetkom minule godine, doživjelo je dvije trećina crnogorskih tužilaštava. Naime, u juče objavljenom Službenom listu Crne Gore konstatovan je istek mandata za šest tužilaca, čime je upravo toliko tužilaštava dobilo vršioce dužnosti. Imenovanje višeg tužioca u Podgorici i još pet osnovnih tužilaca širom Crne Gore sada je neizvjesno jer je ono uslovljeno proglašenjem Tužilačkog savjeta, koje je prije nekoliko dana ozbiljno zastalo u proceduri.

Istekom petogodišnjeg mandata, funkciju višeg državnog tužioca u Podgorici izgubila je tužiteljka Vesna Jovićević, a na njeno mjesto privremeno je postavljena jedna od njenih dosadašnjih zamjenica Sanja Jovićević, nezvanično saznaju DN. Mandat je istekao i osnovnom državnom tužiocu u Bijelom Polju Mirku Bulatoviću, zatim njegovoj kolegenici iz Berana Gorici Golubović, kao i osnovnom državnom tužiocu u Kolašinu Vojislavu Grujiću. Isto je stanje i sa Osnovnim tužilaštvom na Cetinju, gdje je mandat istekao osnovnom tužiocu Luki Martinoviću pa tu poziciju do izbora novog tužioca u prijetonici pokriva vršilac dužnosti, dosadašnji Martinovićev zamjenik.

● Izbor tužIlaca

zavIsI od Izbora tužIlačkog savjeta

Kraj minule godine donio je i istek mandata osnovnom tužiocu u Kotoru Borisu Saviću koji je, po sili zakona, mjesto ustupio jednom od dosadašnjih zamjenika. Navedeni tužioci, prema saznaju DN, od početka godine ne dolaze

na posao, već od kuće pripremaju kandidature za oglas na slobodno radno mjesto koje su nevoljno napustili. S druge strane, ima i onih, sada bivših tužilaca, koji na posao ipak dolaze, ne pihvatajući se ozbiljnih zaduženja jer za to više nijesu ovlašćeni. Uprkos toj činjenici, svakom od navedenih tužilaca prema zakonu pripada mjesečna zarada u periodu do jedne godine od isteka mandata. Iako je za očekivati da će većina navedenih tužilaca konkurisati na ista mjesta koja su do sada pokrivali, neizvjesno je do kada će se čekati na takvu objavu. Naime, o oglasu te imenovanju tužilaca u tužilaštvima koja se trenutno nalaze u V.D. statusu treba da odluči Tužilački savjet, koji još nije formiran. Procedura izbora članova Tužilačkog svjeta, koja je bila dovedena gotovo do kraja, zastala je prije nekoliko dana, kada je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odbio da podrži predložene tužioce koji su trebali ući u sastav Tužilačkog savjeta jer je tada, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prekršena zabrana ponovnog uzastopnog izbora propi-

sana Zakonom o tužilaštvu. Riječ je o tužiocima Veselinu Vučkoviću, Petru Kapuciju i Miljanu Radoviću, koji su predloženi za članove Tužilačkog savjeta iako su i u prethodna dva mandata bili članovi Savjeta.

● vučkovIć ne popušta Nakon što je iz Vujanovićevog kabineta saopšteno da se od v.d. vrhovnog državnog tužioca Veselina Vučkovića očekuje da sprovede ponovni izbor, oglasio se i sam Vučković, koji je na spornom spisku članova Savjeta. On je u saopštenju za medije naveo da je sve učinjeno na zakonit način. U saopštenju koje on potpisuje navodi se da je procedura izbora ova četiri kandidata sprovedena na tajnom glasanju u kojem je učestvovalo 107 od ukupno 111 tužilaca zamjenika. “Dominantno je pravno stanovište tužilačke organizacije da niko od kandidata koji se našao na listama nije imao nikakve zakonske smetnje da bude izabran za člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca pa ni u pogledu uslova propisanih u članu 85 Zakona o izmje-

Jovićević kandidat za VDT Doskorašnja viša državna tužiteljka u Podgorici Vesna Jovićević kojoj je s Novom godinom istekao mandat jedan je od potencijalnih kandidata za vrhovnog državnog tužioca. Nakon što krajem decembra Branko Vučković nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u parlamentu, skupštinski odbornici u drunama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu. Naime, odredbom stava 2 člana 85 pomenutog zakona, predviđeno je da članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za člana Tužilačkog saveta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Tužilačkom savjetu. To znači da se ova odredba odnosi na buduće izbore članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca koji budu izabrani u postupku opšteg izbora, a ne na zamjenike državnih tužilaca koji još nemaju funkciju državnog tužioca”, navodi se u saopštenju VDT-a.

gom krugu će, na tajnom glasanju, izabrati novog favorita od svih prijavljenih kandidata. Jovićević se nalazi među njima, a osim nje, kandidature su podnijeli tužiteljka Stojanka Radović i avokat Goran Rodić. Skupštinska sjednica na kojoj će se glasati o Vrhovnom držanom tužiocu još nije zakazana. Vučković je izrazio i čuđenje što Vujanović različito tretira ovaj u odnosu na nedavni slučaj izbora predsjednika Ustavnog suda. Po stavu VDT-a, izabrani predsjednik ranije je bio sudija navedenog suda, uprkos ustavnom amandmanu da “isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika ili sudiju Ustavnog suda”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Vučković. Iako je Vučković u saopštenju propustio da izričito navede da neće poštovati predlog predsjednika, u tužilaštvu se spekuliše da će ishod ponovnog glasanja tužilaca za članove Tužilačkog savjeta biti isti. S.K. J.M.

slučaj Banuši

Ivanović: Još samo da nestane zapisnik Darko Ivanović

Nakon što je policijski inspektor Elvir Tošić demantovao navode urednika emisije “Robin Hud” Darka Ivanovića, koji ga je optužio da je za obijanje njegovog automobila podmetnuo osumnjičenog Roberta Banušija, ponovo se oglasio Ivanović. Njegovo reagovanje DN prenose u cjelosti. “Sve što gospodin Tošić treba da kaže je ko je, kako i kada, na koji način medijima rekao da je uhapšen Banuši pod sumnjom da je ‘obio’ moj auto te da je policijski ovaj slučaj završen’. A ja imam i svjedoke kada je to i kome je to saopšteno iz policije. Šta ste uradili? Ruglu izvrgli i na stub srama iznijeli čovjeka da je učinio djelo sa kojim nema veze, to objavili medijima, i poslije puj pike - ne važi? Potom ste ga ‘spakovali’ u ZIKS, izjava, po navodima Banušija - ostala tužilaštvu koje ćuti mjesec dana. Ne bi me čudilo da iz spisa predmeta koji mi, uprkos zahtjevu, nijesu dostavljeni - volšebno nestane njegova izjava data dežurnom tužiocu Čađenoviću.

Potom je nesretnik osjetio da se digla haranga i SAM me je kontaktirao, a ja odmah, istog sekunda, pozvao direktora da mu saopštim moje sumnje. I ćutao sam dok nijesam dobio njegovo pismeno priznanje, sa otiskom a potom preko Viber aplikacije i sliku koju sam kasnije uporedio sa Banušijevom od prije godinu dana. Dakle, sve dobro provjerio. Nijesam niti glup niti neoprezan, i dobro sam se osigurao za dalje poteze. Jer znam u šta ulazim, i sa kim. Ili hoćete da vam kažem da mi je Banušija odglumio lično Robert De Niro, a ja to, manirom reditelja, stavio u kontekst planetarne zavjere novinarskog lobija protiv nemoćne policije? Jedino što se sada može desiti je da, kao što već neko vrijeme radite, pretresate i vršite pritisak na Banušija u ZIKS-u, ne bi li se taj ekstrakomunitarac ‘predomislio’. A ne sjekirajte se, 100% to jeste Banuši. Uporedite pisanje, otiske, glas, fotografije. Nakon što nije odgovorio na moja pitanja poslata direktno njemu -

inspektor Tošić se sada javlja da demantuje. Dobro je sačekao. Za njega i za čitav aparat koji stoji iza ovoga imam samo jednu poruku: prevarili ste se. Intervju je autentičan, otisci i rukopis polupismenog (ne nepismenog) Banušija takođe. Ako je Tošić već smjelo dao izjavu, pozivam ga da prihvati poligraf, i ja ga rado prihvatam. Ako je sve podmetnuto, zašto me ne tuži, zašto ne tuži Banušija? Zašto me policija ne tuži jer sam prenio izjavu kojom se baca ljaga na njihove radnje? Jedva čekam taj proces. Nego znam da do njega nikada neće doći. Od svega me najviše raduje što sam Banušiju pomogao da mu ne ‘uvalite’ i ovo djelo, zbog čega mi se i u početku obratio. A kolegama novinarima sa dokazima objasnio kako se ‘obračunavate’ sa kriminalom kada su oni u pitanju i kako ste ‘efikasni’. A sa vama ću lako. Jer samo baratam činjenicama. A vi?”, navodi se u reagovanju urednika emisije “Robin Hud”.


12 CRNA GORA

utorak, 21. 1. 2014.

VJEtAr

Automobili oštećeni u velikom nevremenu TIVAT - Jak vjetar juče ujutru oko tri sata oborio je veliku granu sa murve u naselju češljar u Tivtu i oštetio dva parkirana automobila. Dežurna ekipa Službe zaštite i spašavanja opštine Tivat, odmah je izašla na lice mjesta - tri vatrogasca i komandir Službe sa tehničkim vozilom. Utvrđeno je da se radi o velikoj grani koja se odlomila i tom prilikom pada zadnjom stranom pala na parkirano vozilo, a prednjim granama pala je preko drugog vozila na drugoj strani puta. Odmah nakon procjene štete izvršeno je rezanje i uklanjanje grane, pa je intervencija završena u pet sati, a iz Služba zaštite i spašavanja o tom događaju obavijestili su policiju, čija je patrola odmah izašla na lice mjesta. Z.K.

AdriAtic MArinAs

Intenzivna saradnja sa Izložba fotografija lokalnom zajednicom sa Himalaja sA POtKrOVLJA

TIVAT - “Sa potkrovlja - Himalaji, ekspedicija Island Peak 2013.”, naziv je izložbe fotografija, autora i učesnika ekspedicije Ivana Perčina i Antonija Škanate iz Tivta. Izložba će biti otvorena 21. januara u 19.30 sati, u galeriji ljetnikovca

Buća. Na izložbi će biti predstavljene fotografije sa međunarodne ekspedicije (april – maj 2013.) i usponu na Island Peak (6.189 mnv), jedan od vrhova Himalaja. Organizator izložbe je Centar za kulturu Tivat. Z.K.

TIVAT - Od početka izgradnje marine i naselja Porto Montenegro, kompanija Adriatic Marinas je do sada za donacije, stipendije, sponzorstva i podršku tivatskoj zajednici izdvojila preko 2.300.000 eura. Tokom prošle godine u te svrhe izdvojeno je preko 200.000 eura. Za uređenje i otvaranje za turiste i posjetioce podmornice “Heroj P 821” uloženo je 120.000 eura, a obrazov-

nim, kulturnim, sportskim i zdravstvenim institucijama Tivta donirana je brojna informatička, tehnička i kancelarijska oprema, sportski mobilijar, ali i podržani projekti u saradnji sa nevladinim organizacijama u vrijednosti preko 80.000 eura. “Prošle godine je urađeno mnogo kroz više od trideset aktivnosti te vrste, gotovo svake sedmice de-

šavala se neka aktivnost vezano za društveno-odgovornu djelatnost”, kazao je PR menadžer kompanije Danilo Kalezić, istakavši da su te aktivnosti prepoznate, pa je kompanija prošlu godinu zaokružila na najbolji mogući način nagradom “Iskra” fondacije FAKT iz Podgorice, koja je dodjeljuje za specijalni doprinos razvoju lokalne zajednice. Z.K.


CRNA GORA 13

utorak, 21. 1. 2014.

GRADSKI VODOVOD

Vodovod priprema nove cijene, od aprila poskupljenje Nina Lajović

B

udvanski Vodovod priprema novi cjenovnik usluga, koji će biti dostavljen Upravnom odboru ovog javnog preduzeća, te ukoliko bude odobren, biće i predmet rasprave odbornika Skupštine opštine Budva.

BUDVA – Naime, novi cjenovnik predviđa povećanje cijene kanalizacionih usluga, a razlog je puštanje u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u februaru. Rata kredita za ovu godinu je 6,5 miliona eura, od čega Vodovod treba da obezbijedi tri miliona eura. Nove cijene za 25.000 potrošača, koliko ih ima u Budvi, biće važeće od marta. Cijena voda ostaje 0,84 eura po kubiku za domaćinstva, odnosno 1,68 eura po kubiku za privredu. Ove cijene su iste i u zimskom i ljetnjem periodu. Sa druge strane, cijena usluga za odvođenje otpadnih voda i prečišćavanja, u zimskom periodu po kubiku za domaćinstva iznosi 0,36, a u ljetnjem 0,96 eura. Te cijene su za privredu duplo veće. Građani će u zimskom periodu, odnosno od 1. januara do 31. aprila i od 1. novembra do 31. decembra, po kubiku utrošene vode i kanalizacionih usluga plaćati 1.28 eura sa uračunatim PDV, što će u preostalom dijelu godine iznositi 1,93 eura po kubiku, u periodu od 1. maja do 30. oktobra. Cijena za privredu u zimskim mjesecima će iznositi 2,46 eura, odonosno 3,85 eura

ljeti, sa uračunatim PDV. Doći će i do povećanja distributivne naknade, koja će sa sadašnjih dva, ubuduće biti sedam eura. Direktor JP “Vodovod i kanalizacija” Milenko Medigović navodi da Vodovod mora da obezbijedi tri miliona eura za dio rate kredita, te da svaki razvoj ima i svoju cijenu. “U želji da rasteretimo stalne stanovnike naše opštine, planiramo da uvedemo ljetnju od 1,8 eura i zimsku od 1,2 eura tarifu, da bismo rasteretili i fizička lica i privredu, prije svega hotele i ugostiteljske objekte u zimskom periodu kada su prihodi od turizma znatno umanjeni”, kazao je Medigović. Za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Vještice, Opština Budva se kreditno zadužila 58 miliona eura. Prva rata stigla je na naplatu, te je još prošle godine Opština formirala Komisiju, koja je imala zadatak da iznađe način otplate duga po ugovoru za projektovanje, izgradnju, finansiranje i upravljanje zbrinjavanjem otpadnih voda (WTA). Višečlana Komisija je kao rješenje ponudila da se polovina rate od 6,2 miliona eura obezbije-

di kroz povećanja cijena kanalizacionih usluga. Preostali novac, odnosno još tri miliona eura, po predlogu Komisije, treba obezbijediti iz kapitalnog budžeta, odnosno od naplate komunalija, a milion i po eura naplatom posebne ekološke takse turistima, koja bi bila uvedena. Visina ekološ-

POŽAR

Izgorjela farma stoke NIKŠIĆ - U požaru koji je izbio juče oko šest sati ujutro u potpunosti je izgorjela farma “Radović” u kojoj se nalazilo oko 60 tovnih junadi i oko 20 muznih grla stoke, oko 4.000 bala sijena, kao i aparati za mužu i napajanje stoke. Na sreću, mali broj grla stoke je nastradao, ali je vatra pričinila ogromnu materijalnu štetu. Uzrok požara još nije utvrđen. Iako su vatrogasci činili sve da spriječe vatru koja se širila izuzetnom brzinom, nijesu mogli uraditi mnogo. Materijalna šteta je ogromna, ali je na sreću gotovo svako grlo stoke spašeno. Vlasnici farme Radovići su u šoku. Ne mogu da vjeruju šta se desilo i kako je požar za kratko vrijeme odnio sav njihov višegodišnji rad i trud. Direktorica porodične firme “Radović”, koja se bavi uzgojom sitne i krupne stoke Snežana Andrijašević kaže da je požar uočen oko 5 sati i 45 minuta ujutro nakon čega je obaviještena i Vatrogasna stanica. “Obavijestili smo vatrogasce koji su odmah došli i uradili sve što su mogli. U pomoć su pritekli prijatelji i komšije. Ništa se, nažalost, nije moglo uraditi, jer je rađena rekonstrukcija objekta prije nekoliko godina i limeni krov se obrušio. Izgorio nam je veliki objekat.” Nesreća koja je zadesila Radoviće sa sobom je donijela i ogromnu materijalnu štetu koja će se teško prevazići. Sa objektom koji je u potpunosti sagorio nestale su i ogromne količine hrane za stoku, ali i savremeni aparati koji su olakšavali rad. Na sreću, mali broj stoke je stradao. “Brat i majka su uspjeli da uđu u prizemlje objekta i izvuku veći dio grla. Na kraju objekta, sa propadanjem krova obrušilo se sijeno u prizemlje tako da nijesmo uspjeli da izvučemo grla iz tog dijela. Nešto prasadi je ostalo u boksu, a manji dio je stradao. Ne bi trebalo da je mnogo stoke stra-

ke takse bila bi određivana u zavisnosti od kategorije smještaja, ali ono što je poznato da bi u objektima sa četiri zvjezdice iznosila dva eura dnevno po osobi. Predsjednik Komisije koja je izašla sa ovim predlozima je sekretar za investciije Cvetko Pajković, a članovi sekretar za privredu i finan-

NEKRETNINE

Prodaja manja od potražnje TIVAT - Cijene nekretnina na crnogorskom tržištu ili bilježe pad ili stagniraju, međutim u Tivtu niti padaju niti se povećavaju, kažu predstavnici agencija za nekretnine. Mnogo je veće interesovanje za stanove nego što se prodaje, odnosno kupuje, kaže Lela Calić iz agencije “Century 21 Resido Montenegro”. “Nedostaje standard koji se traži, a problem predstavlja i gradnja bez građevinske dozvole ili gdje je u toku izdavanje, što klijentima otežava kupovinu”, objasnila je Calić navodeći da je za kupovinu najviše zainteresovanih iz Srbije, posebno iz

dalo jer se na vrijeme ušlo u objekat. Šteta je ogromna. Izgorio je ne samo objekat već i sijeno, stočna hrana, sistem za mužu koji je bio profesionalno odrađen, kao i sistem za napajanje stoke. U ovom momentu ne znamo da li je išta ostalo@, kazala je zabrinuto Andrijašević. Jedan od vatrogasaca zadobio je i lakše povrede. “Vatrogasac Bojan Bijelović istegao je ligamente. U ovoj nesreći imali smo sreću da nam čovjek ne strada na objektu. Vatrogasac je htio da uđe da pokuša da nešto uradi i da spasi dio zarobljene stoke, ali mu nijesmo dozvolili da ne bi stradao jer se, nakon pet minuta, na tom dijelu obrušio kompletan objekat”, istakla je Andrijašević. Objekat u kojem je bila smještena farma Radovića brojao je oko 2.000 kvadratnih metara, a kako je kazala Andrijašević, po prvim procjenama izgorjelo je oko 900 kvadrata. Situaciju u kojoj su se našli Radovići dodatno otežava zima, kao i činjenica da farma nije bila osigurana.

“Zima je, zalihe hrane su izgorjele. Biće teško. Javili su nam se okolni farmeri sa kojima imamo korektnu saradnju. Ponudili su pomoć da neka grla smjestimo u njihove farme. Još ne znamo šta ćemo. Svi smo u šoku. Jezivo je bilo gledati sve to. Do sada smo imali dvije štete. Prva, takođe požar koji se desio od grmljavine 2004. godine, nakon čega smo propisno odradili gromobrane. Druga šteta je bila od eksplozije koja se desila na Viru. Mi smo mnogobrojna porodica koja se decenijama bavi ovim poslom. Imamo i tov jagnjadi i ovaca na Krnovu. Naš posao je od proizvodnje do prodaje. Na farmi radi majka, nas sedmoro djece i oko 30 radnika”, istakla je Radović. Uzrok požara Radović ne mogu ni da naslute, nadaju se da će detaljnim uviđajem policije i vještaka i to pitanje uskoro biti poznato. Iako zbunjeni zbog nesreće koja ih je zadesila Radovići su zahvalili Vatrogasnoj jedinici Nikšić, kao i svim prijateljima, komšijama i rođacima koji su pritekli u pomoć. M.Rovčanin

sije Mihailo Đurović, direktor Vodovoda Milenko Medigović, sekretarka za prostorno planiranje i održivi razvoj Danijela Marotić, zatim Milijana Đuretić, Vasko Milanović, Goran Vukobratović, Dragan Vukadinović, Achim Dudey, Blažo Rađenović, Veselin Marković.

Beograda, Francuske, Engleske, ali klijenata ima čak i iz Libana. Cijene kvadrata zavise od lokacije, a kreću se od 1100 do 1700 eura. Najskuplje je u centru Tivta gdje je cijena kvadrata od 1600 do 1700 eura, na Seljanovu se kreće od 1300 do 1700, a u Gradiošnici do 1100 - 1200 eura, saopštili su agenciji Renome, koja se takođe bavi prodajom nekretnina. U agencijama su mišljenja da cijene treba prilagotiti kavlitetu ponude. Za sada visoke, a kupovna moć građana manja nego ranijih godina. Z.K.

● FOTO PRIČA

nIZ ZETSKE MOKRE ULICE... KIŠA

Golubovci, juče oko 15 časova, u vrijeme kišnog predaha


14 CRNA GORA

UTORAK, 21. 1. 2014

NEVRIJEME

Zaleđe Novog bez struje HERCEG NOVI - Zbog jakog vjetra koji je u hercegnovskoj opštini duvao jačinom do 60 km na čas, uz pljuskove i kišu bez struje su ostali potrošači Trebesina, Kamenog, Mokrina, Kruševica, Vrbanja, Žlijeba, Ubala Tople, Zelenike i Kamenog. Kako je saopšteno iz Elektrodistribucije Herceg Novi, tehničke ekipe su otklonile oštećenje na vazdušnim dalekovodima, a po riječima dežurnog dispečera uzrok havarije je grom. Potrošači Zelenike i dijela Rivijere nisu imali struju preksinoć dva sata. Zbog kvara u trafo-stanici na Toploj, otežano je snabdijevanje električnom energijom potrošača u ovom naselju. I Radnici u Komunalnim službama juče su bili angažovani na čišćenju odvodnih kanala. Na Mojdeškom putu, na magistrali na Kružnom toku u Igalu i na priobalnim putevima na području Rivijere dolazilo je do prelijevanja vode iz šahtova i kanala za odvođenje atmosferskih padavina. Nisu zabilježene veća oštećenja od obil-

nih padavina i jakog vjetra, potvrdili su u Gradskom zelenilu, sektorima puteva i javne rasvjete u Komunalnom-stambenom preduzeću. Kiša je omela i radove na izgradnji putne infrastrukture u dijelu Njegoševe ulice, od Robne kuće Novljanka do zgrade Opštine. Rješenje o privremenoj izmjeni režima saobraćaja glavnom gradskom saobraćajnicom produženo je do 1. februara. Očekuju da će do Praznika mimoze ova dionica biti završena i saobraćaj kroz centar grada normalizovan. U organizaciji Ćeltikćoglua nastavljeni su intenzivni radovi na magistrali u Zelenici, na dionicama od tunela prema Luci i od Tažeksa prema mostu Opačica. Na ostalim lokacijama na kojima su sporadično i nedovoljno radili - zbog natopljenih kanala prekinute su aktivnosti na izgradnji kolektorske i vodovodne mreže od Kamenara do Igala. Očekuje se novi podizvođač radova, koji bi trebalo narednih dana da bude uključen u posao.

MZC IGALO

Institut se otvara za Praznik mimoze HERCEG NOVI - Za Praznik mimoze vrata Mediteranskog zdravstvenog centra u Igalu biće otvorena za goste. Tokom pauze rekonstruisano je 200 soba i kupatila u Bloku B, remontovan cjevovod, nabavljen je novi inventar, u sobama je uveden besplatan internet signal, a urađeni su i novi TV sistemi. Završeni su i radovi na izolaciji i rekonstrukciji oštećenih di-

jelova objekta nekadašnje Titove vile “Galeb”, u kojem će se održati “Izložba cvijeća”. Boravak u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama na bazi polupansiona, koštaće 36 eura po osobi, dok se za jednokrevetnu sobu plaća 44 eura. Otvorena je i mogućnost doplate za pun pansion i to u iznosu od šest eura. Gosti Instituta moći će besplatno da koriste bazen i teretanu. S.M.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Sretenu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Sreten, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

PROTEST

Vapaj ugroženih građevinaca BIJELO POLJE - Bivši radnici GRO “Radnik” juče su se ponovo okupili ispred Opštine u nadi da će ostvariti prava iz radnog odnosa. Podsjećajući da su im prava uskraćena od 1992. godine, kada je firma otišla u stečaj i njih 1.500 završilo na Birou rada, predsjednik Inicijativnog odbora za zaštitu prava radnika Svetozar Čabarkapa prenio je okupljenim kolegama da nema nikakvog pomaka u pravcu ostvarivanja njihovih zahtijeva. “Situacija je takva da niko od nadležnih ne vodi računa o nama koji smo svrstani u najugroženiju kategoriju građana. Organi gonjenja ne preduzimaju nikakve radnje u vezi sa krivičnim prijavama koje smo podnijeli protiv aktera pljačkaške privatizacije našeg preduzeća. Sve je to uslovilo revolt i razlog da radikalizujemo naš protest o kojem ćemo se naknadno dogovoriti”, iznio je Čabarkapa.

On je poručio da će radnici u krajnjem slučaju biti prinuđeni da blokiraju kapije bivšeg preduzeća kako oni koji koriste njihove prostorije ne bi mogli da funkcionišu. “Nalazimo se u teškoj materijalnoj situaciji i na ivici biološkog opstanka, a naša okupljanja predstavljaju vapaj ugroženih građana da im se pomogne jer se radi o ljudima starije dobi i oronulog zdravlja koji su radnu karijeru završili na najgori mogući način, upućivanjem na Biro rada. Tražimo ista prava kao i naše kolege iz centralnog i južnog dijela države, jer ovo što se sa nama čini nije ništa drugo osim diskriminacija. Pošto naši funkcioneri koji sjede u udobnim foteljama u svojim kabinetima u Podgorici nemaju sluha za vapaj ugroženih građana, očekujemo da nas ponovo primi predsjednik opštine Aleksandar Žurić da se, ako ništa drugo, ispričamo sa njim”, po-

ručio je Čabarkapa. On je ponovio da su zahtjevi radnika da im se poveže staž za sve vrijeme provedeno na Birou rada, kako bi mogli da ostvare pravo na penziju, da se obezbijedi otpremnina po godini staža, da invalidi dobiju ravnopravan status sa ostalim kolegama u državi i da se za bivše radnike preduzeća obezbijedi adekvatan socijalni program. Predsjednik opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović kazao je da podržava sve opravdane radničke zahtjeve koji ih sljeduju po zakonu i opštem kolektivnom ugovoru. “Bjelopoljski građevinci su zaista ugrožena populacija radnika koja je među prvima u državi okusila gorak ukus stečaja. Nadležni u državi bi trebalo da nađu neki model da se pomogne ovim ljudima koji su oronulog zdravlja”, kazao je Krgović.

JUBILEJ

Dvije godine fonda Hilal BIJELO POLJE - Uz prigodan program, multimedijalnim prikazom aktivnosti, nastupom najmlađih polaznika mekteba i islamskog obdaništa, te predstavljanjem teme o Sadaki u punoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu obilježene su dvije godine od osnivanja humanitarnog fonda “Hilal” koji djeluje u okviru Odbora islamske zajednice Bijelo Polje i džamije u Rasovu. Glavni imam Odbora islamske zajednice Enis ef.Burdžović istakao je da od Alahove dobrote prema ljudima jeste i osobina plemenitih i imućnih da udjeljuju i pomažu svoju braću koja nijesu u stanju da zadovolje svoje potrebe, a koje je Alah iskušao manjkom imetka - siromaštvom. “U ovom mjesecu u kojem je rođen Muhamed alejhi selam koji je poslanik milosti i dvogodišnjica fonda poklapa se sa ovim datumom, čime se u neku ruku te dvije dobrote preklapaju. Muhamed je bio čovjek milosti, a milost podstiče ove ljude da obiđu one kojima je pomoć potrebna, analiziraju njihovo stanje i prema onome što zateknu na terenu podijele humanitarnu pomoć u najnužnijim životnim potrepštinama”, kazao je imam Burdžović. On je naglasio da su u proteklih dvije godine volonteri Hilala obišli preko 500 porodica od čega u proš-

loj oko 360. “Praksa fonda je da se mjesečno obiđe 20-ak ugroženih porodica na području opštine. Osim toga, saradnjom Hilala, Odbora islamske zajednice i bližnjih rođaka Amiri Kanalić i njenom sinu Hasanu sagrađena je kuća. Ova siromašna porodica, sa minimalnim socijalnim primanjima do skoro je živjela u oronuloj zapuštenoj kućici bez elementarnih uslova za život. Bez vode u kući, stakala na prozorima sa otvorima u zidu kroz ko-

je su se mogli provlačiti psi, mačke, ti skromni ljudi su teškom mukom provodili dane. Izgradnjom manjeg stambenog objekta njihov život je umnogome olakšan”, kazao je imam Burdžović. On je objasnio da “Hilal” predstavlja crveni polumjesec kao simbol koji je prepoznatljiv i da kao jedna islamska organizacija humanitarnog karaktera, koja u nekim akcijama nije zaobišla ni neke pripadnike pravoslavne konfesije, kojima je pomoć uručena. B.Č.


CRNA GORA 15

UTORAK, 21. 1. 2014

NASELJE TRUDBENIK

Stigli računi i za decembar Jovana Lasica

S

tanovnici siromašnog naselja Trudbenik u blizini Željezare kojima je prije skoro dva mjeseca Elektroprivreda Crne Gore isključila električnu energiju zbog neplaćenih računa, neprijatno su se iznenadili kada su im prije nekoliko dana stigli računi i za decembar iako su u tom mjesecu bili isključeni sa mreže.

Predstavnik stanara tog naselja Radomir Kontić juče je kazao da su mještani ogorčeni zbog dobijenih decembarskih računa koji se kreću od 20, pa do 190 eura, ali i zbog pasivnog odnosa nadležnih institucija prema njima. “Računi koji smo dobili za decembar kreću se od 20 eura pa do, evo na ovom računu je 89,70 centi i to je na jednom satu. Evo, račun za drugu prostoriju iznosi 118,79 eura, a za zajedničku potrošnju, a to je kupatilo i hodnik, iznosi 189,99 centi. U prostoriji do nas, gdje živi druga porodica,račun za jednu prostoriju iznosi 43,50 eura, a u drugoj je račun 68,25 eura. Tako da je račun za ovu jednu baraku, u kojoj su dvije porodice, za decembar 500 eura na isključenu struju”, poručuje Kontić, pokazujući pristigle račune. On objašnjava da su 24 porodi-

ce iz Trudbenika teški socijalni slučajevi koji u dotrajalim i oronulim barakama u kojima žive nemaju uređaje koji bi mogli utrošiti toliku električnu energiju. “Da imamo klimu i najsavremenije moguće aparate, pa i ajde nekako da pomislim da može da se potroši, ali ovako nije mi jasno kako je to moguće. Mi se grijemo na drva, sudi se peru ručno, jedino što radi frižider, pa tako da defitnivno nemamo uređaje koji mogu toliko da utroše. Ne samo moja porodica, nego niko od drugih stanovnika Trudbenika”, kategoričan je Kontić. On je istakao da se mještani po tom pitanju nijesu obraćali Elektroprivredi jer “nema vajde”, ali da znaju da je iz te kompanije preko lokalnih medija stiglo objašnjenje da su na ručunima u pitanju zatezne kamate.

Radomir Kontić

“Evo kako mogu da pročitam na računu na zajedničku potrošnju da je u pitanju i ažuriranje, što nam i nije najjasnije. Evo, pod tačkom 11 je angažovanje prenosnog kapaciteta u iznosu od 12,68 eura, angažovanje distibutivnog kapaciteta je 56,17 eura. Kako to može meni nije baš jasno, to ne bi mogli ni najveći ekonomisti da izračunaju kako stigoše ovoliki računi na isključenu električnu energiju”, ogorčen je Kontić. Kako je naveo, mještanima se do sada niko nije obraćao, iako su pomoć tražili na mnogim adresama, od predsjednika Opštine Veselina Grbovića do kabineta predsjednika Vlade Mila Đukanovića. “Elektroprivredi se nijesmo obraćali jer oni ne žele da kontaktiraju sa nama pošto oni samo traže da računi budu plaćeni. Oni traže da im se plati i druge stvari ih ne zanimaju. Prije neki dan sam ponovo zvao sam u kabinet Đukanovića, kada su kazali da se radi na našem slučaju, šta god to značilo. Poručili su da je predmet u obradi i da će nam se javiti, tako da nam ništa ne ostaje nego da čekamo”, rekao je Kontić, dodajući da djeca ubrzo kreću u školu što starijim mještanima najteže pada jer znaju da je đacima vrlo teško da uče pod svijećama. Oko 80 stanara tog naselja živi od socijalne pomoći i njima je prilikom useljenja u barake Trudbenik prije šest godina prethodna garnitura vlasti u Nikšiću dala usmena obećanja da neće morati da plaćaju nikakve dažbine, da bi se situacija promijenila kada je vlast preuzeo novi gradonačelnik Veselin Grbović. Prema tvrdnjama mještana, Grbović ih nije ni primio na razgovor iako su to mnogo puta zahtijevali. “Krivo nam je što nam se Grbović nije do sada nikako obraćao, njega je na to mjesto doveo narod jer je u njega imao povjerenja. Da nam nije obećano i da smo redovno plaćali račune bilo bi drugačije, ovako se odjednom nakupilo, pa stvarno nemamo rješenje. U prosjeku se po domaćinstvu duguje oko 6.000 eura i to se jedino može platiti ako dobijemo na nekoj lutriji”, ističe Kontić.

HUMANITARNI BAZAR

Prikupljeno oko 7.000 eura Peti humanitarni Novogodišnji bazar održan krajem prošle godine u organizaciji Opštine Tivat i uz pomoć Crvenog krsta i Komunalnog preduzeća, kao i akcija koja je trajala do 31. decembra, dobili su konačan iznos prikupljenih sredstava od 7.593 eura.  Na Bazaru je bio izložen 31 štand a ukupni broj donatora, koji su do održavanja Bazara dostavili robu, artikle i svoje proizvode je 34. Prikupljeni iznos sredstva je 3.081 euro. Ovome je, odlukom Organizacionog odbora Bazara, dodata suma sa prošlogodišnjeg bazara koja je ostala neraspodijeljena u iznosu od 1.286 eura. Na posebno otvorenom žiro računu u Societe generale banci, do 31. decembra 2013. godine sredstva u iznosu od 2.700 eura uplatilo je 17 firmi i preduzetnika. Prihod od koncerta plesnog kluba Enigma sa prijateljima, koji je održan krajem mjeseca u humanitarne svrhe, iznosio je 525 eura.  Organizacioni odbor je odlučio da se novac dobijen u humanitarne svrhe raspodijeli tako što će 50 odsto sredstava ići za opremanje i

PREMINULI Dobrica Sretena Bojić rođena Minić, 19. januara 2014. Sahrana će se obaviti 21. januara u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Bratstva jedinstva 61.

Jovanka Joša Veselina Vukanović rođena Minić, 19. januara 2014. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 21. januara u 14 časova na groblju u Rogamima. Kuća žalosti Rogami bb.

Ljiljana Milova Crnogorac rođena Klikovac, 19. januara 2014. u 48. godini. Sahrana će se obaviti 21. januara u 14 časova na gradskom groblju Brdišta – Tivat.

Miroslav Madžo Milutinov Knežević 19. januara 2014. Sahrana će se obaviti 21. januara u selu Zagrad – Župa Nikšićka u 15 časova.Kuća žalosti Trg Božane Vučinić 35, ulaz 7.

Jusuf Halila Diglisić (1926), 19. januara 2014. Sahrana je obavljena 20. januara u 15 sati na groblju u Tuzima.

Dimitrije Diko Mirov Ljujić 19. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 20. januara u 14 časova na groblju u Gornjem Grančarevu.

Rajka Sretena Martinić rođena Nikezić, 19. januara 2014. Sahrana je obavljena 20. januara 2014. u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Kuća žalosti Polje bb, Bar.

Vojo Sretkov Vukotić 19. januara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 20. januara u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Mirko Bato Božov Stamatović 19. januara 2014. Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.

Dragomir Okice Simonović

Dragan Milosav Nikolić

19. januara 2014. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 21. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Mioljem Polju.

18. januara 2014. u 55. godini. Sahrana je obavljena 20. januara u selu Kovač.

Olga Vaskova Raičević rođena Uskoković, 19. januara 2014. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 21. januara u 14 časova na groblju u Gornjoj Gorici.

Todor Draga Brajović 19. januara 2014. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 21. januara u 14 časova kod Crkve Sv. Spasa u Mojdežu.

Julka Beba Markova Stanišić rođena Spasojević, 18. januara 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 20. januara na mjesnom groblju u Straševini u 15 časova.

Spase Krcunova Đuranović rođena Đurašković, 18. januara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 20. januara u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Vladimir Bato Vukčević u 65. godini. Sahrana će se obaviti 21. januara 2014. u 14 časova na groblju Vrbice u 14 časova.

Draško Matije Stevović (1943), 18. januara 2014. u Beogradu. Sahrana će se obaviti 21. januara na gradskom groblju na Žabljaku.

Miladin Miško Radosava Pavićević

izgradnju Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju, 25 odsto za opremanje Dječijeg odjeljenja kotorske bolnice, a 25 odsto za poboljšanje uslova u vrtiću u Donjoj Lastvi. Takodje je odlučeno da se ne-

prodati artikli spreme u vidu donacije za Dječiji dom u Bijeloj, dok knjige i artikli koji nisu adekvatni za taj uzrast djece doniraju Gradskoj biblioteci, Domu zdravlja Tivat i Crvenom Krstu.  Z.K.

19. januara 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 20. januara u 16 časova na groblju Pećine – Gradac.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 SVIJET

UTORAK, 21. 1. 2014.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 312 KO Tuzi, označene kao: • katastarska parcela br. 763, po kulturi dvorište, površine 266 m2; • katastarska parcela br. 763, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 1, površine 75 m2; • katastarska parcela br. 764, po kulturi njiva, površine 964 m2; • katastarska parcela br. 809/2, po kulturi voćnjak, površine 559 m2; • katastarska parcela br. 814, po kulturi voćnjak, površine 652 m2; • katastarska parcela br. 815, po kulturi njiva, površine 2218 m2; • katastarska parcela br. 816, po kulturi vinograd, površine 201 m2; • katastarska parcela br. 844/2, po kulturi pašnjak, površine 100 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi dvorošte, površine 500 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi pašnjak, površine 8021 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 1, površine 190 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 2, površine 55 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1. Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 342 KO Dinoša, označene kao: • katastarska parcela blok 1, broj 1/1, po kulturi livada 6. klase, površine 450 m2; • katastarska parcela blok 1, broj 1/2, po kulturi šuma 4. klase, površine 450 m2; • katastarska parcela blok 2 broj 92/1, po kulturi livada 6. klase, površine 950 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1. Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 281 KO Vuksan Lekić, označene kao: • katastarska parcela br. 1678, po kulturi njiva 4. klase, površine 5875 m2; • katastarska parcela br. 1702, po kulturi njiva 4. klase, površine 1991 m2; • katastarska parcela br. 2101, po kulturi livada 3. klase, površine 4388 m2; • katastarska parcela br. 2433, po kulturi livada 3. klase, površine 4177 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1. NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 281 KO Vuksan Lekić, u evidenciji katastra nepokretnosti postoji upisana zabilježba izvršenja na osnovu rješenja o izvršenju Iv.br. 238/11 od 28.03.2011.godine, izvršnog povjerioca Invest Banke Montenegro AD Podgorica protiv izvršnog dužnika I reda Dedvukaj Alberta, izvršnog dužnika II reda Đokaj Ljuba i izvršnog dužnika III reda Dedvukaj Antona, radi naplate duga u iznosu od 5.514,94 eura. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 312 KO TUZI, iznosi 266.210,00 eura. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 342 KO DINOŠA, iznosi 18.500,00 eura. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 281 KO VUKSAN LEKIĆ iznosi 49.293,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika ,,Rozafa’’ doo Bar, na dan 14.01.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-90-243 od 04.12.2006.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 16.12.2010.godine, iznosi 16.570,25 €, a po osnovu Ugovora o investicionom kreditu br. 961-90-7 od 19.05.2008.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 16.12.2010.godine, iznosi 170.978,27 € kao i iznos od 3.340,03 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.15 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

SRBIJA ZAPOČINJE PREGOVORE SA EU

Cilj je Srbija u EU do 2020. godine BEOGRAD - Delegacija Srbije danas će početi pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Pred prvu međuvladinu konferenciju koja se danas održava u Briselu prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić poručio je da je cilj Srbije da posao pristupanja EU završi do 2018. godine, a da očekuje da će 2020. Srbija postati punopravni član Unije. “Naš cilj je da sve što je do nas završimo do 2018, a onda nije više na nama da li ćemo u EU biti primljeni 2020”, rekao je Vučić juče novinarima u Vladi Srbije. Vučić je kazao da je ovaj datum važan i veliki dan za Srbiju, dodavši da su se na jučerašnjoj sjednici Vlade usaglašavala neka pitanja u vezi sa pregovaračkim okvirom Srbije, kako bi Vlada jednoglasno izašla pred partnere u Briselu. On je na-

veo da se to prije svega odnosi na poglavlje 35, posvećeno Kosovu, ali ne samo na to poglavlje, i da je među tim pitanjima i izjašnjavanje građana o pristupanju EU na referendumu koji bi mogao da bude održan 2019. Uoči odlaska u Brisel, Vlada je usvojila platformu za učešće delegacije Srbije - kao i pregovaračke grupe za poglavlje 35 na eksplanatornom i bilateralnom skriningu. Premijer Srbije Ivica Dačić u jučerašnjem intervjuu za RTS objasnio je da se tim dokumentom Unija definiše kao strateški cilj - ali i kao sredstvo da zemlja postane bolja, efikasnija, uređenija. Dačić je kazao i da ne očekuje da će kroz poglavlje 35, koje se osnosi na Kosovo, biti definisani novi uslovi i smatra da je još neizvjesno koje će poglavlje biti prvo otvoreno.

POPIS STANOVNIŠTVA

U SAD živi više Hrvata nego Srba U Sjedinjenim Američkim Državama živi dvostruko više Hrvata nego Srba, a od naroda s balkanskog prostora od Srba su u SAD brojniji i Albanci, Slovenci kao i stanovnici koji se izjašnjavaju kao - Jugosloveni, objavio je u ponedjeljak beogradski portal Telegraf.rs. Po službenim statističkim podacima popisa stanovništva, u SAD živi duplo više Hrvata nego Srba, jer je hrvatske korijene istaklo 434.425 građana Amerike, dok se 176.666 stanovnika izjasnilo da su srpskog porijekla. Zanimljivo je, naveo je portal, da se Jugoslavenima osjeća 325.451 državljanin SAD, a da se za njihovo porijeklo zna da je srpsko, hrvatsko ili su im korijeni iz nekog od svih ostalih naroda i narodnosti bivše

SFRJ. To praktično znači da je Albanaca 5.757 više nego Srba, dok su Slovenci brojniji za 3.140, naveo je portal. “Hrvata ima više i u Argentini i u nizu drugih zemalja. Hrvati su bili mnogo skloniji napuštanju svoje zemlje. Srbija je pred Prvi svjetski rat, uz Ameriku, bila jedna od rijetkih zemalja u koju su se ljudi useljavali - Srbi iz Hrvatske, Bosne, Crne Gore...”, komentarisao je za Telegraf.rs ekonomista Miroslav Zdravković. Portal navodi i da je u Americi najviše onih koji se nijesu izjasnili o porijeklu (116 miliona), a slijede Njemci (oko 50 miliona) i Irci (37 miliona), zatim Englezi (28 miliona) i Italijani s 18 miliona. U SAD živi ukupno oko 307 miliona stanovnika, od kojih se 19 miliona na popisu izjasnilo da su Amerikanci.


SVIJET 17

UTORAK, 21. 1. 2014.

JEDNAKOST JE NAJOBIČNIJA ILUZIJA

Jedan autobus bogataša ima više nego pola planete

U

kupno bogatstvo 85 ljudi gotovo je izjednačeno sa “ukupnim siromaštvom” 3,5 milijarde ljudi i u novcu iznosi hiljadu milijardi funti, objavio je londonski Gardijan na osnovu posljednjeg izvještaja ugledne humanitarne organizacije Oxfam, prema kom je taj nevjerovatni odnos rezultat “grabljenja moći” bogate elite koja je pomoću politike podesila pravila ekonomskog sistema u svoju korist.

Uoči ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji počinje u srijedu u švajcarskom Davosu, Oxfam je juče objavio izvještaj naslovljen “Radeći za manjinu”, u kojem apeluje na pojedince da se snažnije založe u borbi protiv pranja novca, zloupotrebe bogatstva i političkih pogodnosti. Najbogatiji stanovnici planete obično ne putuju autobusom, ali kad bi se prvih 85 zaželjelo takve egzotične promjene, bez problema bi stali u jedan autobus na sprat. “Zastrašujuće je to što u 21. vijeku polovina ljudske populacije, a to je 3,5 milijarde ljudi, posjeduje isto koliko i

malena elita, koja bi bez guranja mogla stati u dvospratni autobus’, kazala je Vini Bjanjima, direktorka Oxfama. Prema istraživanju, većina ljudi u svijetu uvjerena je da bogataši imaju previše moći i uticaja na smjer u kojem idu njihove zemlje. “Ne možemo se nadati pobjedi nad siromaštvom ako se ne uhvatimo ukoštac sa nejednakošću. Porast nejednakosti stvara začarani krug u kojem su bogatstvo i moć koncentrisani u rukama manjine dok se mi ostali moramo boriti za mrvice sa stola”, kažu u Oxfamu. Bjanajma navodi da će, ako se nešto ne preduzme, “domino efekat” pri-

85

najbogatijih ljudi posjeduje koliko i 3,5 milijarde najsiromašnijih, odnosno 1,2 hiljada milijardi eura

vilegija s jedne strane i uskraćenosti s druge strane nastaviti da pogađa buduće generacije. “Uskoro ćemo živjeti u svijetu u kojem je jednakost samo san”, upozorila je direktorica Oxfama. U izvještaju se navodi da su bogataši u posljednjih nekoliko decenija dodatno proširili politički uticaj kako bi

SERIJSKI UBICA IZLAZI IZ ZATVORA

Poljaci pozivaju na linč “Satane iz Pjotrkova” VARŠAVA - Poljaci u atmosferi linča iščekuju izlazak iz zatvora Mariuša Trinkjeviča, pedofila i serijskog ubice, osuđenog na smrt za silovanje i brutalna ubistva četvorice dječaka. Zahvaljujući amnestiji iz 1989. godine, kazna mu je preinačena na 25 godina zatvora i narednog mjeseca izlazi na slobodu. Između ostalog i zbog Satane iz Pjotrkova, kako ga zovu Poljaci, parlament je prošle godine usvojio zakon po kome se i nakon izdržavanja zatvorske kazne, na predlog vještaka i po odluci suda, mogu ponovo izolovati serijske ubice i brutalni pedofili od kojih se može očekivati da ponove ista krivična djela. Zakon, međutim, greškom nije objavljen na vrijeme, stupio je na snagu tek u januaru i najvjerovatnije će na slobodu izaći Trinkjevič i još neki Poljaci osuđeni na smrt prije 1989. godine, kada su

im amnestijom smrtne kazne preinačene na 25 godina zatvora, zato što tada u Poljskoj nije postojala doživotna robija. Mediji su ponovo na svijetlo dana izvukli Trinkjevičev slučaj sa svim brutalnim detaljima, a javnost je uzavrela i na društvenim mrežama se već pojavilo mnoštvo stranica koje pozivaju na linč i dobijaju hiljade lajkova. U Pjotrkovu se već čuje da ga, ako se pojavi, čeka metak od rođaka nekih od žrtava a u medijima su se pojavile i izjave drugih zatvorenika koji su sa “beštijom” iz Pjotrkova izdržavali kaznu kako im je žao što nijesu imali priliku da ga ubiju još dok je bio u zatvoru. Trinkjevič je 1980-ih godina, dok je bio u vojsci, osuđen na godinu dana zatvora zbog otmice i silovanja dječaka. Izdržavanje kazne mu je, međutim, prekinuto kako bi se pobrinuo za bolesnu

majku. U to vrijeme je pravdajući to bijesom što mu je sud izrekao suviše visoku kaznu oteo, brutalno silovao a zatim ubio još četvoricu dječaka maloljetnika. Za to je osuđen na smrtnu kaznu. “Jako mi je žao što u to vrijeme nijesmo u krivični zakon unijeli doživotnu kaznu zatvora. To je bila greška. I ja sam odgovoran”, kazao je nedavno poslanik vladajuće Građanske platforme Stefa Nješolovski. On je bio poslanik i 1989. godine, kada se donosio zakon o amnestiji, poslije pada komunističkom režima. “Svi smo mislili da će Trinkjevič za tih 25 godina crći u zatvoru. Nikome nije palo na pamet da bi mogao da izađe na slobodu”, kazao je Nješolovski. “Svjesni smo toga da zbog procedure neke osobe mogu da izađu privremeno na slobodu, govorim o Trinkjeviču. Policija se spre-

uskladili zakone i propise svom bogatstvu - kroz finansijsku deregulaciju, porezna utočišta, protivkonkurentske prakse, smanjenje poreza na visoke prihode i “rezove” u javnom sektoru. Takav svijet u brojkama danas izgleda ovako: 70 posto ljudske populacije živi u zemljama u kojima se nejednakost povećala od osamdesetih godina prošlog vijeka, a jedan odsto porodica na planeti u svojim rukama ima 46 odsto svjetskog bogatstva - 70 hiljada milijardi funti. Izvještaj organizacije Oxfam dolazi neposredno pred Svjetski ekonomski forum, tradicionalno okupljanje svjetskih moćnika u švajcarskom Davosu, gradu na najvišoj nadmorskoj visini u Evropi. Taj festival bogatih, koji je 1971. utemeljio njemački ekonomista Klaus Švab, postao je ključna tačka kalendara poslovnog svijeta - kako zbog intenziteta umrežavanja tako i deklaracija upućenih s govorničkog podijuma. Tema ovogodišnjeg skupa u Davosu, na

kojem će se od 22. do 25. januara okupiti oko 2.500 učesnika, uz oko 3.000 vojnika koji će brinuti za njihovu bezbjednost, donekle je mutna: “Preoblikovanje svijeta: Posljedice po društvo, politiku i biznis”. Prema konkretnijoj najavi, Svjetski ekonomski forum baviće se sukobom u Siriji, klimatskim promjenama, ekonomskim oporavkom, sve većim jazom između bogatih i siromašnih, kao i krizom u Ukrajini. Među više od 40 svjetskih čelnika, očekuju se glavni sekretar UN Ban Kimun, australijski premijer Toni Ebot, brazilska predsjednica Dilma Rusef, japanski premijer Šinzo Abe, britanski šef vlade Dejvid Kameron, iranski premijer Hasan Rohani, američki državni tajnik Džon Keri, predsjednik Sirijskog nacionalnog vijeća Džordž Sabra, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič i vođa ukrajinske opozicije Vitalij Kličko, kao i šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton.

Ubica-monstrum Mariuš Trinkjevič i njegove žrtve

ma da štiti društvo, ali i osobu koja napušta zatvor od bilo kakvih napada, jer izlaskom iz zatvora postaje punopravni građanin naše države”, kazao je povodom afere sa kašnjenjem zakona šef poljske policije Marek Djalošinjski. Šef policije precizirao je da u prvoj

polovini ove godine na slobodu može da izađe oko 40 brutalnih ubica i pedofila, osuđenih prije 1989. godine na smrtne kazne, ali da je policija spremna da ih prati a ako to naredi sud i da ih smjesti u novi specijalni centar za tzv. opasne prestupnike i izoluje, ako treba do kraja života.


18 KULTURA

UTORAK, 21. 1. 2014.

USPJEH

MUZIKA

Preminuo slavni dirigent Slavni italijanski dirigent Klaudio Abado koji je dirigovao najvećim svjetskim orkestrima, umro je juče u Bolonj, izjavila je Atilija Đulijani, predsjednica Udruženja Abadovih ljubitelja. Klaudio Abado, rođen 1933. godine u Milanu, bio je direktor milanske Skale od 1968. do 1986, godine, prije nego što je postavljen za šefa Londonskog simfonijskog orkestra, a zatim za direktora Bečke opere. Umro je u 81. godini, nakon duže bolesti. Poznavaoci kažu da je Abado imao “specijalan dodir” kada je riječ o vođenju orkestra - davao im je određenu nezavisnost i tako dobijao njihovu lojalnost. Kako je podsjetila agencija Ansa, italijanski predsednik Đorđo Napolitano

je u avgustu prošle godine imenovao Abada za doživotnog senatora zbog doprinosa italijanskoj kulturi. Aktivno se zalagao

Tejt otkupio rad Todosijevića

za promovisanje mladih muzičkih talenata i osnovao je više orkestara, među kojima i Evropski orkestar mladih.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 232 KO DUČICE, označene kao: • katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2; • katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2; • atastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2. SVOJINA: Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2 i katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2 iznosi 10.045,00 eura. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2, iznosi 160.000,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, na dan 14.01.2014. godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 961-92-9 od 24.07.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 12.10.2010.godine, iznosi 146.824,45 €, kao i iznos od 1.700,45 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ’’MEX’’, Nikšić, sa početkom u 11.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Tejt muzej u Londonu otkupio je od beogradskog umjetnika Dragoljuba Raše Todosijevića njegov čuveni rad “Was ist Kunst, Marinela Koželj” iz 1978. godine. Direktor Tejta ser Nikolas Serota izrazio je zadovoljstvo što je Bord povjerenika tog britanskog muzeja odobrio akviziciju rada “Was ist Kunst, Marinela Koželj”. Kako je navedeno u dopisu Serote, rad je otkupljen uz podršku Komiteta za akvizicije za Rusiju i istočnu Evropu - jednog od nekoliko tijela Tejt muzeja koji su uključeni u proces otkupa novih radova iz različitih djelova svijeta. “Izuzetno smo zadovoljni što ćemo početi vašu prezentaciju ovim radom i radujemo se što ćemo ga uključiti u buduće izložbe u Tejt prostorima”, naveo je Serota u dopisu Todosijeviću.

Riječ je o video-performansu iz Todosijevićevog projekta “Was ist Kunst?” koji je realizovao u nekoliko verzija u drugoj polovini 70ih (1975-1981), počev od rada “Was ist Kunst, Patrizia Hennings?” U toj seriji performansa, u kojima su učesnice bile isključivo žene, Todosijević je zapovjednim, isljedničkim tonom do iznemoglosti ponavljao pitanje: “Šta je umjetnost?” na njemačkom jeziku, ostajući bez odgovora. Rad “Was ist Kunst, Marinela Koželj?” realizovan je u Studentskom kulturnom centru u Beogradu, uz učešće Marinele Koželj, umjetnikove životne saputnice, koja nijemo reaguje na iznervirano, često povišenim tonom postavljano pitanje koje prate agresivne manipulacije Todosijevića po njenoj kosi i licu.

ROMAN

Nova ispovijest Hanifa Kurejšija Autor slavnog romana “Buda iz predgrađa” i bolne ispovijesti “Intimnost”, u kojoj opisuje raspad svog braka, objaviće novi roman “The last word” u kojem sumira 60 godina života i rada. Hanif Kurejši već je u prošlim romanima opisao svoje “blještave” prve godine velikog uspjeha, zatim faze drogiranja, raspad porodice i propast braka. Kurejšija je, nakon objavljivanja romana “Buda iz predgrađa”, kojim je postigao svjetsku slavu, sestra Jasmin optužila ga da je prodao svoju porodicu portretisanjem roditelja i djedova i baka. “Naš otac smatrao je da ga je Hanif lišio dostojanstva”, kazala je ona i napomenula da nisu razgovarali dugo nakon objavljivanja romana. Pisac je u jednom intrevjuu objasnio da je njegova asimilacija u svijet pisaca bila konfuzna i bolna. “Rođen sam u Bromliju i odrastao u predgrađu. U 14. godini bio sam Pakistanac koji sluša Džimija Hendriksa, drogira se i želi seks. Kako napraviti knjigu o tim događajima? Morao sam izmisliti stil i svijet. To je bio nov oblik engleskog realizma. Otac mi je sam sugerisao da promijenim ime i da ću možda proći kao pisac”, objasnio je Kurejši. Njegov drugi roman iz 1995. “Crni album”, satirički pogled na vjerski fundamentalizam i fatvu, nije naišao na dobre kritike. Nakon

toga, doživljaj svijeta se promijenio. Na to je uticalo roditeljstvo postao je otac blizanaca, a otac mu je preminuo. “Bio sam gurnut u neku nepoznatu zonu. Dugo sam bio klinac duge kose, lutao slobodno ulicama Londona, konzumirao droge i imao neobavezni seks. Odjednom, ustajao sam u sedam ujutro i vodio djecu u park. Život mi se okrenuo. Postao sam odrasla osoba. Moji dječaci su me gledali kao oca i odjednom sam iskusio novu vrstu odgovornosti. Nisam više mogao pisati knjige iz perspektive 17-godišnjaka. Ali to je ona odlična stvar - kad ste pisac, svakih deset godina postajete neko drugi”, kaže Kurejši.


KULTURA 19

UTORAK, 21. 1. 2014.

Kinematografija

Jedinstveni tandem za crnogorski igrani film Vuk Perović

r

editelj Velimir Veljo Stojanović i scenarista Ratko Đurović činili su najznačajniji filmski tandemu istoriji crnogorske kinematografije.”Lažni car Šćepan Mali” bio je prvi igrani crnogorski film, a njihova saradnja ostala je na četiri igrana filma usljed prerane smrti Stojanovića. U okviru filmskog programa Crnogorskog narodnog pozorišta u saradnji sa Crnogorskom kinotekom prikazani su njihovi filmovi “Zle pare” i “Četiri kilometra na sat”.

Saradnja reditelja Velimira Velja Stojanovića i scenariste Ratka Đurovića odvijala se na svim poljima filmskog jezika, ali su njihova četiri igrana filma temelj crnogorskog filma. Ovaj autorski tandem je upravo bio zaslužan za prvi igrani crnogorski film “Lažni car” snimljen 1955, takđe prvi takav projekat “Lovćen filma”, kuće koja je prestala da postoji 1964, ali gdje su Stojanović i Đurovića snimili sva četiri igrana filma na kojima su kreativno sarađivali. “Lažni car” o lažnom caru Šćepanu Malom je od strane tadašnjih rukovodilaca izbaran kao sasvim adekvatna tema za tako veliki iskorak kao što je dugometražni igrani film, po svim aspektima crnogorski.

● KraljevsKe pare Istorijske teme nijesu tada bile aktuelne, većinom su se snimili filmovi ili o nedavnoj prošlosti ili o savremenom životu, tako da je igrani projekat Stojanovića i Đurovića bio prvi film epohe jugoslovenskog filma. Film je imao uspjeha i otvorio je prostor za njihov novi film “Zle pare” (1957) koji je takođe zasnovan na istinitom događaju, događaju izuzetnog filmskog potencijala - novcu koji je ostao u Nikšiću pošto su tadašnja vlada i kralj na početki Drugog svjetskog rata napustili zemlju sa nikšićkog aerodroma, noseći veliku količinu zlata i novca. Nije bilo mjesta za sve, pa je dobar dio “blaga” ostao u obližnjoj pećini. Nikšićani će lako postati milioneri. Stojanović i Đurović su fragmentarno ispričali priču, bez glavnog junaka, što je bilo vrlo revolucionarno i hrabro za to vrijeme, duhovito sklapajući mozaik ljudskih sudbina u jed-

noj neobičnoj situaciji i atmosferi. U tom ostvarenju je postajala samo jedna slaba karika koja je i učinila da film ne prođe onako kako je zasluživao. Među lepezom gramzivih i pohlepnih, našao se i lik poštenog revolucionara koga igra Ljuba Tadić koji je narušio pažljivo vezenu strukturu filma. Nikada vjerovatno neće biti poznato da li su sami autori smislili Uču kao svijetlu tačku u toj sivoj stvarnosti ili je on proizvod poltičkih intervencija. Bez obzira i na to, “Zle pare” su jedan od najznačajnijih filmova inače bogate jugoslovenske kinematografije.

slike andrijaševića u “Centru” Izložba slika Krsta Andrijaševića biće otvorena večeras u 19 časova u galeriji “Centar”. Izložbu, na kojoj će biti predstavljene slike nastale 2012. i 2013. godine, otvoriće istoričarka umjetnosti Milica Radulović. “Mogućnost oblikovanja muških i ženskih portreta kao i parova Krsto nalazi u onom neuhvatljivom ‘materijalu’ ljudske duše gdje se sve opire mjerljivosti, određenosti, pravilima, formi... a ipak, sve to njegove portrete i skulpture čini tako nepodnošljivo lijepim u njihovoj istini, ili pak, istinitim u njihovoj ljepoti, iskrenosti i neposrednosti”, zapisala je u katalogu koji prati izložbu profesorka filozofije Slavka Vuksanović. Andrijašević je rođen 1948. godine u Balosavama kod Vilusa. Osnovnu školu završio je na Vilusima, a gimnaziju u Nikšiću. Završio je Pedagošku akademiju u Nikšiću, likovni odsjek, a zatim Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi vajara Jovana Kratohvila. Dobitnik je Nagrade za skulpturu “Risto Stijović”.

● Opet prvi Mnogo je stvari u kojima su Stojanović i Đurović bili prvi. To je slučaj i sa njihovim narednim ostvarenjem “Četiri kilometra na sat” (1958), snimljenim u Beogradu u sinemaskop tehnici, što je bilo prvi put u tadašnjoj Jugoslaviji da se film snima na takav način. Ovdje su osatli na provjerenom terenu iz prethodnog filma - suptilnoj komediji, složenoj u mozaičnu sturkturu, gdje su kroz borbu dva poslanika za glasove, secirali filozofiju jedne palanke. Pojedini replike, stoje i dan danas jednako kao i tada. Posljednji film ovog jedinstvenog filmskog tandema bio je “Kampo Mamula” (1959), povratak na teme iz nedavne prošlosti. Riječ je bila o zatvorenicima koji su tokom Drugog svjetskog rata držani na ostrvu Mamula kod Herceg Novog. Spas za zarobljenika bilo je demontiranje bombi - nagrada je sloboda. Saradnja ovog tandema prekinuta je smću Stojanovića, upravo godine kada je i snimljen “Kampo Mamula”. Stojanović je preminuo od tuberkuloze u 38. godini.

Do Neretve i Kozare Poslije Stojanovićeve smrti, Ratko Đurović je najčešće sarađivao sa Predragom Golubovićem i Veljkom Bulajićem. Đurović je napisao scenarije za neke od najzačajnijih filmova bivše Jugoslavije, kakvi su Bulajićevi “Bitka na Neretvi” i “Ko-

zara”. Bio je i jedan od autora scenarija za “13. jul” Radomira Šaranovića. Đurović je bio i jedan od prvih profesora dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Imao je jedinstven odnos sa studentima.

Veljko Bulajić sa Pikasovim plakatom “Bitke na Neretvi”

simfoničari na velikoj sceni Crnogorski simfonijski orkestar pod dirigentskom upravom maestra Grigorija Kraska prirediće koncert sjutra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Na koncertu će biti izvedene kompozicije: Apolon, predvodnik muza, Igora Stravinskog, Gospodin plemić, Riharda Štrausa, kao i djela – Divertimento končertante za kontrabas i orkestar, italijanskog autora Nina Rote i “Divertimento” (C-dur), serenada br. 4, češkog kompozitora Bohuslava Martina. Kao solista na koncertu će nastupiti poznati crnogorski kontrabasista Zoran Marković, profesor Muzičkoj akademiji u Ljubljani i gost brojnih koncertnih scena širom svijeta.


20 REPORTAŽA

UTORAK, 21. 1. 2014.

PREPORUKA

Muzički festivali koje vrijedi posjetiti

RockWercher (Luven, Belgija)

Sziget (Budimpešta)

Upravo sada je najbolje vrijeme da napravite plan za posjetu mjestima na kojima možete uživati u dobrim vibracijama Popularnost muzičkih festivala raste svake godine, a ukoliko na vrijeme kupite ulaznice i organizujete put nekoliko nedjelja ili mjeseci unaprijed, možete značajno uštedjeti. Mi smo izdvojili pet koje vrijedi posjetiti ove godine

●SZIGET (BUDIMPEŠTA) Najveći festival u ovom dijelu Evrope još nije objavio imena ovogodišnjih izvođača, ali se kao i uvijek očekuju atraktivna imena. Traje sedam dana i možda najbolja stvar je to što možete da živite na samom ostrvu u Budimpešti, odnosno da ne odete sa njega. Datum: 11-18. avgusta; Cijena: 209 eura (sedam dana u kampu na ostrvu)

●ROCKWERCHER (LUVEN, BELGIJA)

Lajnap (za sada) čine Metallica, Pearl Jam, Arctic Monkeys, Placebo, Black Keys, Franz Ferdinand... Festival se održava nedaleko od Luvena i dnevno okuplja i preko 200.000 posetilaca. Datum: 3-6. jula; Cijena: 205 eura (četiri dana kampovanja

●INMUSIC (ZAGREB) U Zagrebu ćemo ove godine vidjeti Black Keys, Pixies, MGMT i Flogging Molly, a očekuju se najave još nekoliko većih imena. Pored zvučnih hedlajnera, InMusic je cjenovno pristupačan mnogima, stoga se očekuje da ove godine okupi veliki broj posjetilaca

iz okolnih zemalja. Datum: 23-25. juna; Cijena: 40 eura

●ROCK IM PARK (NIRNBERG) Nirnberg je tradicionalno u junu domaćin dva velika festivala koji se održavaju istovremeno. Ove godine ugostiće Metallicu, Kings of Leon, Linkin’ Park, NIN, Qosta, Iron Maiden i mnoge druge. Datum: 3-6. jula; Cijena: 205 eura (četiri dana kampovanja)

●TOMORROWLAND (BELGIJA) Belgija će još jednom biti meka dens muzike, fantastične festivalske scenografije, najluđeg provoda. Najveći festival elektronske muzike u Evropi ove godine slavi deset godina zbog čega će trajati

dva vikenda umjesto jednog. Koliko interesovanje vlada, govori podatak da je prije neki dan pao sajt, pošto su počele registracije za karte. Imena učesnika, kao i ci-

jene karata nijesu objavljene, već će navodno više informacija biti objavljeno sredinom februara. Datum: 18-20. i 25-27. jula; Cijena: Još nema informacija  (24sata.rs)


REPORTAŽA 21

UTORAK, 21. 1. 2014.

ZIMSKA IDILA

Evropa i zimi interesantna

K

o kaže da odmor i putovanja moraju biti povezani s toplim vremenom, suncem i ljetom. Neka je evropska mjesta najbolje je istražiti upravo zimi kada su turističke gužve, ali i cijene osjetno niže.

Zima u Evropi, osim toga, može biti magična bez obzira tragate li za selom Djeda Mraza i polarnom svjetlošću, sniježnim planinama, skijanjem i zabavom ili tek želite neopterećeno lutati nekim od najromantičnijih ulica na svijetu.

●L  APONIJA Mnoga djeca vjeruju da Djed Mraz živi baš u finskoj Laponiji. On tamo ima i svoj grad koji je pravo zimsko čudo sa sobovima i svim što ide u paketu s najpoznatijim sijedim bradonjom. Iako se Laponija nalazi na najsjevernijoj tački Evrope u arktičkom prstenu, do nje nije teško doputovati. A zaista se ima što vidjeti i doživjeti. Osim grada Djeda Mraza Rovaneimija, koji je ujedno i glavni grad ove regije, u Laponiji možete uživati u saonicama što vuku sobovi ili psi, magičnoj polarnoj svjetlosti (Aurora Borealis), saunama i zimskoj idili. Ona u ovom području traje čak 200 dana godišnje, počevši od listopada, a mnogo je dana u kojima se sunce gotovo i ne digne

iznad horizonta.

●V  ENECIJA Oduvijek sanjate da posjetite Veneciju, ali se bojite velike gužve i visokih cijena – zima bi mogla biti pravo vrijeme za uživanje u ovom romantičnom istorijskom gradu. Božić i Nova godina takođe su razdoblja kada u Veneciju dolazi mnogo turista iz cijelog svijeta pa je najbolje vrijeme za izbjegavanje gužve od početka januara do sredine februara, odnosno dana zaljubljenih - sv.Valentina. Most uzdaha i Rialto, kanal Grande sa ‘zlatnom kućom’, Duždova palata, bazilika i Trg sv. Marka samo su neke znamenitosti koje ne zaobilazi ljubitelj romantike i kulture. No tu je i niz drugih sadržaja, od vožnji gondolama po jednom od preko 170 kanala do izrade stakla na obližnjem ostrvu Murano.

●A  MSTERDAM Ovaj grad često se naziva Venecijom sjevera jer je takođe sagrađen na više od hiljadu kiSt.Moric

PANAMA

Za jubilej kanala djeca slikala mural Djeca slikaju mural povodom stogodišnjice otvaranja Panamskog kanala

lometara kanala. No, kanali u Amsterdamu zimi imaju potpuno drugu ulogu i nerijetko, poput kanala Kajzersgraht u središtu grada, služe kao klizališta. Za razliku od Venecije, Amsterdam je grad vrhunske zabave i bogatog noćnog života tokom cijele godine. Jedinstven je po svojoj Crvenoj četvrti i kafe šopovima (u kojima se ne prodaje kafa), fabrici poznatog piva Hajneken, ukusnim pekarama, čokolaterijama i slastičarama, ali i izuzetno bogatoj kulturnoj ponudi. Na ružne trenutke evropske istorije podsjetiće vas muzej Ane Frank, a svakako treba posjetiti Van Gogov muzej s vrijednim primjercima ovog poznatog umjetnika.

●S  T. MORIC Otmjeno mjesto visoko u švajcarskim Alpama popularno je odredište za sve ljubitelje odmora i sporta, posebno tokom zime. Zapravo, riječ je o prvom zimovalištu na svijetu u kojem su dva puta održane Zimske olimpijske igre 1924. i 1948. St. Moric je poznat po planinskim krajolicima koji oduzimaju dah, zimskim aktivnostima poput skijanja i švajcarskoj gostoljubivosti. U okruženju su četiri skijaške regije Korvigljia, Korvaš, Diavoleca i Cuoz, a ako vas ne zanimaju skije možete se oprobati u snoubordu, vožnji bicikla, jahanju, planinarenju. Ukratko tokom zime St. Moric je lijep, sniježan i hladan, odnosno savršen za ljubitelje planina i zimskih radosti.

●H  ALŠTAT Tražite tišinu i mir na idiličnoj i relativno bliskoj lokaciji? Halštat, u planinskom krajoliku Gornje Austrije, pravo je mjesto za vas. Gradić sa hiljadu stanovnika, na obali Halštatskog jezera, poznat je po svojoj prekrasnoj arhitekturi s građevinama još iz 12. vijeka, muzeju halštatske kulture koji je podružnica Prirodnjačkog muzeja u Beču i najstarijem rudniku soli na svijetu. Upravo je so ovo zabačeno mjestašce držala u žiži evropskih trgovinskih puteva i osigurala mu blagostanje. Zajedno s planinom Dahstajin Halštat čini kulturni krajolik Salckamergut koji je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. (Tportal.hr) Amsterdam je i zimi turistima veoma privlačan

Panama je 18. januara ušla u “Ginisovu knjigu rekorda” pošto je 5084 dece istovremeno, za tri i po minuta oslikalo mural povodom proslave stogodišnjice postojanja Panamskog kanala. Ovo djelo velikih dimenzija na šetalištu El Prado u gradu Panami osmislila je lokalna slikarka Olga Sinkler, a ono prikazuje brane Panamskog kanala. Cilj joj je bio da podstakne stanovnike grada da brane vide na drugačiji način i da pokažu da panamska deca “svojim rukama mo-

gu da dodirnu nebo,” izjavila je Sinklerova novinarima. Prethodni rekord grupno oslikanog zida držala je grupa iz Saudijske Arabije. U oslikavanju je tada učestvovalo 3860 osoba. Vrijednost trgovine kroz Panamski kanal, otvoren 15. avgusta 1914. iznosi oko pet posto ukupne svjetske trgovine. Ali, to nije dovoljno pa se trenutno radi na njegovom proširenju kako bi onuda mogli da prolaze i moderni teretni brodovi koji mogu nositi i 12.000 kontejnera.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Anđeli, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Anđela, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.


22 ZABAVA

UTORAK, 21. 1. 2014.

DOBIO KARTE NA POKLON

Vučić ide na EXIT Festival Exit, koji će se ove godine i proširiti na našu zemlju, donosi dobar publicitet i pozitivne efekte za ekonomiju i pokazuje da kreativnost, inovativnost i preduzetnički duh mogu mnogo da doprinesu zemlji, poručio je juče prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, čestitajući organizatorima na činjenici da je novosadski festival proglašen najboljom manifestacijom te vrste u 2013. godini. On je, poslije sastanka sa organizatorima festivala i gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem, rekao da očekuje da će festival u ovoj godini biti u još jačem i većem zamahu, poručivši da će država pomoći u skladu sa svojim mogućnostima. Vučić je rekao da očekuje strane turiste i devizni

priliv i ocijenio da Exit ima pozitivne efekte po srpsku ekonomiju, primijetivši da je nerijetko dobra vijest u stranim medijima. Predsjednik udruženja Exit Dušan Kovačević precizirao je da je Exit proglašen za najbolji festival u Evropi u konkurenciji 360 festivala iz 34 države, a da je odluka donijeta glasovima 620.000 ljudi i žirija. On je rekao da je taj festival ekonomiji Novog Sada i Srbije doprinio sa više od sto miliona eura, pozvavši se na riječi novinara “Ekonomista” Tima Džude, koji je rekao da, kada bi Srbija cjelokupan budžet utrošila na PR, ne bi uradila onoliko koliko su za nju uradili Novak Đoković i Exit. Ovom prilikom Kovačević je uručio Vučiću komplet karata za EXIT festival.  E.Z.

TREĆA SREĆA Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O TREĆOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 741 KO RADOVIĆI, označene kao:

Toni Cetinski rekao DA u Las Vegasu

• katastarska parcela broj 1097, po kulturi – šume 3. klase, površine 888 m2; • katastarska parcela broj 1099, po kulturi – šume 3. klase, površine 1.873 m2. SVOJINA Gospić Danko u obimu prava 1/1. NAPOMENA: Na katastarskoj parceli broj 1099, nalazi se privremeni objekat, turističko-ugostiteljske namjene, sa pratećim sadržajima, koji jednim, svojim dijelom zahvata i dio morske obale. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 741 KO RADOVIĆI iznosi 1.000.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika, na dan 17.10.2013.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-95-610 od 11.02.2008. godine, iznosi 1.527.722,60 €, dok po osnovu Ugovora o kreditu br. 706-882197 od 11.06.2008.godine, iznosi 351.543,35 €, uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 10.000,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 04.02.2014. godine, u prostorijama ’’Caffe Teodo’’, ul. Palih boraca, Tivat, sa početkom u 11:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica , najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.

Hrvatski romantik Toni Cetinski treći put stao je na ludi kamen, a ovoga puta oženio se Dubravkom Dujak, sa kojom je u vezi devet mjeseci. Vjenčanje je obavljeno u Las Vegasu, a mladencima su svjedoci bili Elvis Prisli i Merilin Monro. Iako je svoju izabranicu zaprosio preko novina, Toni je čin vjenčanja odlučio da skloni od domaćih medija, te je sa Dubravkom otuputovao u čuveni “grad grijeha”, gdje su oboje uživali u pravoj filmskoj ceremoniji!

Pred oltarom, kao svjedoci, pored njih su stajali i Elvis i Merilin, dok su mladenci svoje zavjete izgovarali na engleskom. Dubravka nije krila da je imala tremu i da se sva tresla od uzbuđenja. “Ajde, što si se uplašila”, kroz smijeh je rekao Toni, pokušavajući da umiri svoju dragu. Dok je Dubravki ovo prvi brak, Toni se ženio već dva puta – najprije sa Antonelom Butigan i zatim sa Ivanom Nobilo. Cetinski iz dva braka ima dvoje djece, sina Kristijana (16) i kćerku Piju (3).

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

HOT! Sara Samapajo, portugalska ljepotica koju voli Viktoria’s Secret, snimila je kampanju za taj poznati brend donjeg veša. A budući da se Viktorijini anđeli pomno biraju, sasvim je sigurno da ni Sara nema mane, što je i pokazala u raznim kombinacijama, otkrivši sve svoje atribute.


ZABAVA 23

UTORAK, 21. 1. 2014.

SAGA ALIBABIĆ

Sumnjam da mi Danijel namješta ljubavnike Danilo Brajković

B

aš kada smo pomislili da su svi detalji iz porodičnog života Danijela i Jovane Alibabić, putem društvenih mreža i medija, izašli na vidjelo, desio se neočekivani obrt. Nakon izvjesnog Marka iz Podgorice, kojeg je Jovana predstavila kao potencijalnog Danijelovog dečka, saga o Alibabićima dobija novi lik. Riječ je o Marku Šišarici, 25-godišnjem Novosađaninu, koji je srpskim medijima priznao da je dva puta imao seks sa Jovanom tokom braka sa Alibabićem.

Između ostalog, Šišarica navodi kako je gospođu Alibabić upoznao na pijaci kada ga je startovala tražeći mu labelo. Nakon kratkog dopisivanja koje je inicirala Jovana, par se dva puta našao u iznajmljenom stanu gdje su vodili ljubav, a Šišarica tvrdi kako mu se Jovana žalila da je suprug tuče.

Plašim se samo Boga Starleta još nije dobila poziv na sud, iako je Danijel najavio nekoliko tužbi protiv nje. “Nijesam dobila poziv za sud, a samo se Boga plašim. Sve što sam rekla je istina”, zaključila je manekenka.

“Prišla mi je i pitala me da li imam labelo. Ocijenio sam da je laka djevojka i rekao da ću ‘labelo’ nabaviti i ostavio sam joj broj telefona da mi se javi. Poslije jednog sata, poslala mi je poruku sa svojim brojem i tako je počelo dopisivanje. Pošto sam iz Novog Sada, ubrzo sam od drugara tražio da isprazni svoju gajbu u Beogradu, gdje smo prvi put imali seks”, neki su od detalja susreta Šišarice i, još uvijek, gospođe Alibabić. Šišarica je bez dlake na jeziku priznao da je Jovana za njega bila samo veza za jednu noć, te da je smatra lakom djevojkom. S druge strane, manekenka Dnevnim novinama tvrdi kako je priča iskonstruisana, da ne poznaje dotičnog momka, ali da potencijalnog nalogodavca čitave afere prepoznaje u liku supruga Danijela. “Ne komentarišem gluposti i ne

poznajem tog čovjeka. Sumnjam da Danijel stoji iza ove namještaljke, to je moje legitimno pravo. Sve priče o meni su perfidno plasirane i svako ko ih malo bolje analizira imaće istu sumnju kao i ja”, poručuje Jovana, i dodaje kako je u posljednje vrijeme pod strahovitim pritiskom javnosti, te da je uplašena od eventualnog objavljivanja video zapisa na kojem sa suprugom vodi ljubav. Nezvanični izvori bliski bivšim supružnicima za srpske medije tvrde kako je Alibabić izgubio telefon na kojem se snimak nalazi, ali sumnjaju da je klip sačuvao na drugom uređaju. “Nije mi prijatno kad znam da postoji mogućnost da taj video ugleda svjetlost dana. Mi smo se snimali na medenom mjesecu i to na Danijelovo insistiranje”, izjavila je Jovana. Nakon nedavnog gostovanja u emisiji “Ami G Šou”, njene izjave postale su pravi hit na društvenim mrežama, pa je tako manekenka postala predmet podsmijeha poznatih ličnosti, među kojima su prednjačili kreator Saša Vidić, i pjevačice Seka Aleksić i Marija Šerifović. Glavne teme su bila manekenkine tvrdnje da je u braku sa Danijelom jela samo sendviče, te da će se testirati na HIV. Jovana, ipak, za naš list tvrdi da je ishitreno reagovala, ali da je bila u potpunosti iskrena. “Stojim ispred svega što kažem. Nikada u životu nijesam igrala na kvarno. Ljudi koji su me komentarisali me ne poznaju, a ipak su to učinili, tako da ja njih neću komentarisati. Ne čudi me reakcija što me osuđuju, jer je mnogo ljudi sklono da priča o situacijama o kojima nijesu upućeni. Jedino me je iznenadilo oglašavanje Seke Aleksić, jer se pričalo da je i ona imala jos gore iskustvo. Kažu da je dio u knjizi ‘Javna tajna’ posvećen njenom iskustvu sa dečkom koji je gej. Svakako mislim da je ona trebalo da ćuti”, konstatuje Jovana.

Foto: Fejsbuk

Starleta Jovana Alibabić kaže da je video snimak seksa sa još zakonitim suprugom uradila na medenom mjesecu i to na Danijelovo insistiranje

Alibabić: Da je sve istina, dao bih joj novac za ćutanje Alibabićev dolazak u Beograd, gdje će prema najavama gostovati u emisiji “Narod pita”, ispraćen je uz brojne fotografe i novinare na aerodromu “Nikola Tesla”. Medijima je krako poručio da ne odustaje od pravde, i zamolio Jovanine ljubavnike da mu se ne javljaju. “Da je sve istina kao što je navela, ja bih joj dao taj novac u zamjenu za ćutanje, a budući da mi je sa-

vjest čista i da mogu da stanem i pred njom i pred svima - nije bilo razloga za tim. Istrajaću u namjeri da je kaznim za sve što je radila i izjavljivala proteklih dana”, jasan je Alibabić, dok nam je Jovana otkrila da je ne dotiče previše suprugovo prisustvo u Beogradu. “Ne postoji nijedan jedini razlog zašto bismo se vidjeli”, kategorički poručuje manekenka.

EBU SAOPŠTILA

Na Eurosongu u Danskoj učestvuje 37 država

Na 59. Pjesmi Evrovizije, koja će se početkom maja biti održana u Kopenhagenu, takmičiće se predstavnici iz 37 zemalja, saopštila je Evropska radio-difuzna unija (EBU). Takmičenje su potvrdili Albanija, Jermenija, Austrija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Latvija, Litvanija, Makedonija, Malta, Moldavija, Crna Gora, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, San Marino, Slovenija, Španija, Švedska, Švijcarska, Velika Britanija i Ukrajina. Poslije kraće pauze Portugal i Poljska su se vratile na evrovizijsku scenu. Zbog teške finansijske situacije svoje prijave nijesu podnijele Kipar, Hrvatska, Srbija i Bugarska, Bosna i Hercegovina, koja se prvo prijavila na takmičenje, polovinom decembra je odustala i povukla prijavu. Andora, Češka i Slovačka ni ove godine nijesu pokazale interesova-

nje da se vrate na takmičenje, što zbog nedostatka finansija, što zbog slabog interesovanja, naročito u Češkoj. Turska i dalje izražava nezadovoljstvo zbog sistema takmičenja. Monako i Luksemburg imaju neriješene vlasničke odnose u javnom servisu, a Lihtenštajn još nema status aktivnog članstva u EBU zbog čega nema dozvolu učestvovanja na takmičenju. Javni servisi zemalja koje će se takmičiti na 59. Evroviziji moraju da do 17. marta izaberu pjesmu i predstavnika, kada će i biti održan sastanak Referentne grupe EBU, organizatora takmičenja DR i šefova delegacija u Kopenhagenu. U EBU ističu da su neki emiteri najavili povratak na takmičenje 2015. godine kada će biti obilježeno 60. godišnjica ove muzičke manifestacije. Francuska, Njemačka, Italija, Španija, Velika Britanija, članice “Velike petorke” i zemlja domaćin Danska automatski su se plasira-

Crna Gora nastupa u prvom polufinalu

li u finale. Ostale zemlje, njih 31, danas će žrijebom u Kopenhagenu biti raspoređene u dva polufinala iz kojih će se po deset takmičara plasirati u finale. Ovogodišnja Pjesma Evrovizije

održaće se u Kopenhagenu. Prvo polufinale je 6. maja, drugo 8. maja, a veliko finale 10 maja. Prošle godine sva tri prenosa pratilo je blizu 180 miliona gledalaca širom Evrope, kao i u Australiji, Kazahstanu i Kini.  E.Z.

Sergej Ćetković će kao predstavnik Crne Gore na Eurosongu nastupiti u prvoj polufinalnoj večeri koja će biti održana 6. maja, saopšteno je juče na zvaničnom sajtu ove muzičke manifestacije. “Trenutno se nalazim u studiju gdje radim oko pjesme. Još ne mogu da iznosim detalje vezane za nju. Svjedeno mi je da li ću pjevati u prvoj ili drugoj polufinalnoj večeri. Bitno je da imamo dobru pjesmu i dobar scenski nastup što u načelu imamo, ostalo je manje važno”, kratko je prokomentarisao za DN Ćetković.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

UTORAK, 21. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 1837 SUDOKU 2011-10-24

Medium level

Teža

7

4

9

3

1

2

4

6

3

5

4

6

3

7

2

7

3 8

1

1

8

Play sudoku online at:

7

9 www.sudokukingdom.com

1

6 3

2

4

1

Daily Sudoku puzzle No. 2051

8

Lakša 2012-05-25

4

Medium level

5

7

2

4

5

3

1 5

1

1 online at: Play sudoku

8

9

8

3

9

6

Play sudoku online at:

6

5 1 7 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com Page 1/2

5

3

1

7 4

ZANIMLJIVOSTI

Širom svijeta ljudi sanjaju da se smjeste udobno ispod suncobrana na plaži sa savršenim pijeskom, tek nekoliko metara od tirkizne, prozračne vode koja omamljuje slanim mirisom.Plaže koje je aparatom oveko-

vječio fotograf Džejmi Mur upravo su takve. Toliko savršeno djeluju da jedine brige koje tamo možete imati je da li ste poneli kremu sa dovoljno visokim faktorom i koji kupaći kostim vam

bolje stoji. Tu su hipnotišuće boje tajlandske obale, nevjerovatan pijesak pink tonova nasuprot kristalnoj vodi koja okružuje Bahame, zelenilo Devičanskih ostrva i još mnogo toga što treba vidjeti makar jednom u životu.

9 5

Puzzle solution:

7 solution: Puzzle

Sudoku puzzle No. 2641 2014-01-05 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2642 2014-01-06 4

7

1

8

2

5

9

6

3

5

1

7

2

4

9

8

6

3

2

6

9

3

4

7

5

1

8

6

8

3

7

1

5

2

9

4

8

3

5

6

9

1

2

4

7

2

4

9

6

8

3

5

1

7

3

8

7

2

6

9

4

5

1

8

2

6

9

3

4

7

5

1

9

5

2

7

1

4

3

8

6

4

9

1

5

7

2

3

8

6

6

1

4

5

8

3

7

2

9

3

7

5

1

6

8

4

2

9

7

2

3

1

5

8

6

9

4

1

6

8

4

2

7

9

3

5

5

9

8

4

3

6

1

7

2

7

5

2

3

9

6

1

4

8

1

4

6

9

7

2

8

3

5

9

3

4

8

5

1

6

7

2

VICEVI

Makar jednom u životu...

9

Ćerka kaže majci: - Mama, opet sam se posvađala Page sa onim mojim, ne mogu više 1/2 da izdržim, doći ću da živim s tobom. - Ne, draga, on mora da plati za svoje greške! Ja ću doći da živim sa vama! *** Doktore, za moje kilograme koliko bi trebalo da budem visoka?! - Negdje oko 4 metra. - Eto, ja lijepo kažem da sam niska, a oni zapeli debela pa debela… *** Muž se uveče vraća s posla i na stolu ga dočeka ženina poruka: „Mama je bolesna, odvezla sam se kod nje!“ Zatim poruka na frižideru: „Hrana je u frižideru, samo je podgrij u mikrotalasnoj!“ Muž krene u krevet, opet poruka: „Sanjaj o meni!“ Poludi, počinje obuvati cipele, a u njima poruka: „Kuda, kuda?!“ ***

*** Ide narkoman ulicom i prska prskalicom. Prilazi mu čovjek i pita: - Što prskaš, sinko? - Prskam protiv krokodila. - Ali ovdje nema krokodila. - Pa nema kad prskam. *** Mujo i Fata su u braku već nekoliko godina i jednog dana počnu oni razgovor uz jutarnju kafu o bračnim problemima. Nakon par minuta Mujo upita Fatu: - Dobro Fato, šta bi ti napravila kad bi saznala da te ja varam s drugom? Fata se zamisli i odgovori: - Bogami, Mujo, stavila bih to u novine! Mujo se nasmija i reče: - Eeee Fato, k’o da bi to novine objavile! A Fata će na to: - Bi Mujo, bi sigurno! - Haha pa šta bi napisala? – podrugljivo će Mujo. Fata ga mirno pogleda i reče: - Mujina sahrana će biti sjutra u 15 sati na gradskom groblju.


SLOBODNO VRIJEME 25

UTORAK, 21. 1. 2014.

NEZVANIČNO Viđe li ovo Tarzane? Svi odoše sa nekim u koaliciju, a mi ostadosmo sami na ledini. Što ćemo, kukala?

Ranko ajde sa nama u koaliciju. Stvarno ne znam što ćeš sa Pajovićem.

Ajde da je ljepši, pa i da te razumijem.

Sirak tužni bez iđe ikoga, moj Miško. Bogami ka’ da smo gubavi!

Word Search Puzzle #A450FEOSMOSMJERKA

HOROSKOP

D

D

C

D

D

I

O

C

E

S

E

S

E

N

O

B

R

I

E

F

E

D

M

Y

R

E

V

E

O

S

T

G

S

L

S

E

S

S

U

M

I

U

W

T

R

D

S

B

L

U

H

T

A

C

T

R

Y

A

E

E

V

O

M

E

R

E

B

H

A

A

L

R

K

M

N

I

E

U

Y

M

H

A

C

L

P

A

A

O

S

N

S

Q

N

A

O

M

I

U

T

I

E

O

C

T

A

S

R

T

R

P

L

C

S

D

P

B

I

E

K

M

S

I

R

M

P

A

K

S

S

E

G

N

I

L

K

C

E

H

I

T

E

A

R

O

A

D

S

T

C

A

N

E

T

C

E

E

A

R

R

E

G

N

A

L

T

F

L

E

L

L

F

H

T

D

I

W

J

L

E

T

U

P

S

P

R

O

B

A

B

L

E

Y

R

Y

M

S

Abhorrent ALEN BELAFONTE Anger BITI Boomed BOGART Briefed BRINER Champ FLIN Dioceses FRIMEN Ditty GABEN Enacts GASMAN Enter GEBL

Heckling GIBSON GINIS Hefty HEKMEN Intended HOPKINS Jacks KAJTEL Large KEGNI Manners KERI Melon KLUNI Multiplicative LEMON Musses MARVIN

Plywood NERO NOLTI Probable PALANS Queue RIVSRaids RORK Remove RUNI Sheen SMIT Sleeks STJUART Speaker ŠARIF Spectacular ŠVARCENEGER

Every

Neural

Systematically

Franks

Numbs

Takes

Goals

Pleas

Tragics

Trustier TARANTINO VAJSMILER Width VALONE Yelled VAŠINGTON VEJN VELS VILIS VITAKER VIVER VOJT

Pronađena mumija zaboravljenog faraona

Copyright © Puzzle Baron January 19, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Nepoznati faraon nazvan Voseribre Senebkaj otkopan je u južnom Egiptu. Kraljeva mumija pronađena je u komadima u ruševinama, uništena od strane pljačkaša grobnica. Međutim, arheolog Žosef Vegner i njegovi saradnici uspjeli su spojiti kraljevski kostur i otkriti da je Senebkaj bio 1.75 metara visok, a u trenutku smrti bio je u srednjim ili kasnim 40-ima. Skromna grobnica prvi je materijalni dokaz dinastije Abidos za koju se sumnjalo da je postojala, ali to nikad ranije nije dokazano. ‘Uzbudljivo je pronaći grobnicu dosad nepoznatog faraona’, rekao je Vegner.

Uh, ne znam više ništa. Sav sam rastrzan od ponuda. A i pomalo mi je žao DPS, ostadoše sami, greote.

OVAN Nalazite se u sjajnoj prilici da utičete na poslovni dogovor. Potrebno je da preuzmete inicijativu, Vaše kreativne ideje mogu da se ostvare na zajedničko zadovoljstvo. Nema razloga za lažnu skromnost u društvu voljene osobe.

BIK Neko ugrožava Vaše poslovno-finansijske interese, stoga morate da prihvatite poziciju koju Vam nameću saradnici. Ponekad određeni poslovni ciljevi opravdavaju upotrebu posebnog sredstva, ali sve ima svoju cijenu ili granicu.

BLIZANCI Nepotrebno ulijećete u nečiju poslovnu zamku i preuveličavate svoje intelektualne ili praktične sposobnosti. Zbog različitih nesporazuma u dogovoru sa saradnicima morate da prihvatite skromnije poslovne mogućnosti.

RAK Djelujete energično pred svojom okolinom i ostvarujete važnu ulogu u poslovnom pregovoru koja Vam uliva osjećaj samopouzdanja. Novi uspjeh pozitivno utiče na Vašu psihološku i materijalnu sigurnost.

LAV Neko Vam nudi izvjesnu poslovnu uslugu koja ima svoju »cijenu« i dodatno Vas obavezuje na određeni ustupak. Izbjegavajte različite vidove profesionalnog ucjenjivanja ili takmičarsku atmosferu koju nameću Vaši saradnici.

DJEVICA Nečija priča na Vas ostavlja negativan utisak, djelujete sumnjičavo pred novim poslovnim ponudama i u društvu saradnika. Budite umjereniji, zaboravite na prevelike ambicije ili na želju za prisvajanjem tuđih rezultata.

VAGA Vaš entuzijazam ili lični ponos mogu da se protumače na različite načine. Stoga, pažljivije birajte riječi koje koristite u društvu saradnika. Neko ozbiljnije analizira Vaše ponašanje ili poslovne rezultate.

ŠKORPIJA Ponekad poslovni događaji lako izmiču kontroli, ali sačuvajte prisebnost duha u odlučujućim momentima. Važno je da tačno definišete svoje poslovne ciljeve i da se pridržavate liste prioriteta u dogovoru sa saradnicima.

STRIJELAC Ukoliko ste dovoljno odgovorni za ono što činite, nemojte dozvoliti da Vas pokoleba nečija priča ili utisak koji neko pokušava da Vam dočara. Važno je da ispunite data obećanja, čak i kada se nalazite pod otežavajucim okolnostima.

JARAC Ukoliko Vam se ne dopada nečije neprofesionalno ponašanje, razmislite na koji način možete da utičete na svoju okolinu. Nema potrebe da se ponašate nadmeno pred saradnicima, već strpljivo sačekajte da se smire one negativne strasti.

VODOLIJA Ukoliko Vam nedostaju pouzdane informacije o poslovnim prilikama nemojte davati lakomislena obećanja, već zatražite nečije posredovanje. Različite probleme možete rešavati na lakši način uz nečije prisustvo i asistenciju.

RIBE Ukoliko neko kritikuje Vaše ideje ili ponašanje, pokažite dovoljno sluha i prihvatite koristan savjet. Važno je da poboljšate svoj poslovni rejting ili da se prilagođavate saradnicima koji imaju pozitivan uticaj na Vaš društveni ugled.


26 SPORT

UTORAK, 21. 1. 2014.

Fedeks kao nekada: Rodžer Federer tješi Žo Vilfreda Congu nakon što ga je sredio u osmini finala

DA LI STE ZNALI AUSTRALIJAN OPEN OD 13. DO 26. JANUARA

Fedeks ispratio i Congu Rodžer Federer kao nekada - juče u osmini bolji od Žoa Vilfreda Conge, u četvrtfinalu i Marej i Nadal, kraj za Šarapovu Kosta Bošković

Da je Keizuke Honda odigrao do sada tri utakmice za Milan, a sva tri puta je na klupi “rossonera” sjedio različiti trener. U porazu od Sasuola (4:3) Japanac je igrao, a Masimilijano Alegri vodio tim. Maks je nakon toga dobio otkaz, pa ga je privremeno zamijenio prvi pomoćnik Mauro Tasoti, koji je bio trener u Kupu protiv Specije (3:1), kada je Japanac postigao svoj prvi gol za italijanski sastav. I na kraju, u prvenstvenoj pobjedi nad Veronom (1:0) debitovao je kao novi strateg Klarens Sedorf.

TIKET DANA KRUV MK DONS TIP 2

KVOTA 2.10

JUVENTUS KVOTA 3.30

RODA AZ ALKMAR TIP 2

KVOTA 2.20

MARSEJ NICA TIP 1

KVOTA 1.55

OKSFORD ČARLTON TIP 2

KVOTA 2.40

LIBEREC Č. BUDEJOVICE TIP 1

Genije iz Bazela je odigrao perfektan meč, plesao je po terenu “Rod Lejver Arene”, bekhend mu je funkcionisao skoro bez greške, a koliko je dobro igrao govori i podatak da Conga nije napravio nijedan brejk na meču, a imao je samo jednu šansu u trećem setu. Sada ga u četvrtfinalu čeka novi derbi - protiv rivala sa posljednjeg Vimbldona koji je osvojio (2012) Endi Marej, koji je u osmini eliminisao Stefana Robera.

●OBOŽAVAM MEČEVE PROTIV NAJBOLJIH Nakon duela sa Congom Rodžer Federer je istakao kako je zadovoljan što je protiv Francuza diktirao

ROMA TIP X

M

ožda su godine učinile da više ne može fizički da parira mladim “mašinama” svjetskog tenisa, ali kada na teren istrči genije Rodžer Federer, magija ne prestaje - ni danas sa 32 godine. Predivni potezi i poeni, elegantna kretnja i s vremena na vrijeme podsjećanje na staru slavu, kao što je slučaj na ovogodišnjem Australijan openu. Sve rivale do sada legendarni Fedeks sa Melburn parka je “ispratio” bez izgubljenog seta, tako je bilo i juče sa starim poznanikom Žoom Vilfredom Congom u osmini finala prvog Gren slema sezone. Majstorski i ubjedljivo - 6:3, 7:5, 6:4.

KVOTA 1.80

igru, a o narednom supermeču protiv heroja Britanije je rekao. “Dobro je vidjeti da je Endi prošao u svom dijelu žrijeba i da se ponovo sastajemo”, iskren je Rodžer. “Radujem se meču, moram to da kažem. Biće zanimljivo, jer smo prošle godine obojica imali uspone i padove. Ovo je već sad dobar početak sezone za obojicu. Teško je igrati protiv najboljih kao što su on, Đoković i Nadal, ali ja volim da igram protiv najboljih”.

●RAFA KRALJ MARATONSKIH SETOVA Bez izgubljenog seta do četvrtfinala je stigao i svjetski “broj 1”, s

TRANSFER

Žarko Pejović od ljeta u Dankerku Francuska je definitivno meka za rukometaše iz Crne Gore - nakon Melića, Osmajića, Vujovića, Petričevića, Milaševića, Rudovića, Rajkovića i Žarko Pejović će u naredne tri sezone igrati u zemlji Gala. Pejović je u protekle dvije sezone odigrao na visokom nivou u dresu Tatrana iz Prešova što ga je i preporučilo Dankerku, čiji će dres zadužiti na ljeto. Dankerk se ove godine takmiči u Ligi šampiona, a uz to nalazi se i u samom vrhu do-

maćeg šampionata. “Dobio sam ponudu iz Dankerka i nijesam mnogo razmišljao. Imao sam ponude iz još nekoliko klubova iz Francuske, ali je ipak Dankerk bio najkonkretniji i drago mi je što ću karijeru nastaviti u jednoj od najjačih evropskih liga”,kazao je za Dnevne novine naš reprezentativac Pejović. Prije Tatrana dvadesetsedmogodišnji Mojkovčanin je nastupao za Crvenu zvezdu, Budućnost i Vardar. M.P.

SEMAFOR Osmina finala (m) Nadal - Nišikori 7:6 (3), 7:5, 7:6 (3) Dimitrov - Bautista Agut 6:3, 3:6, 6:2, 6:4 Marej - Rober 6:1, 6:2, 6:7 (6), 6:2 Federer - Conga 6:3, 7:5, 6:4 Četvrtfinale (danas): Berdih - Ferer (rano jutros), Vavrinka - Đoković (09.00). Sjutra: Marej - Federer, Dimitrov - Nadal. Osmina finala (ž) Halep - Janković 6:4, 2:6, 6:0 Cibulkova - Šarapova 3:6, 6:4, 6:1 A. Radvanjska - Mugurusa 6:1, 6:3 Azarenka - Stivens 6:3, 6:2 Četvrtfinale (rano jutros): Na Li - Peneta, Ivanović - Bušar. Sjutra: Halep - Cibulkova, Radvanjska - Azarenka. tim da je Rafael Nadal morao dobro da se oznoji u sva tri seta protiv Japanca Keija Nišikorija - 7:6 (3), 7:5, 7:6 (3). “Nišikori je odigrao fantastičan meč, ali je napravio nekoliko grešaka u ključnim trenucima meča”,

rekao je Nadal. “Igrao je vrlo agresivno i rizikovao. Izašao je na teren sa odlučnošću da svaku loptu udari u uspinjanju i da pogađa direktne poene”. Osim Fedeksa, Mareja i Nadala juče je četvrtfinale “potpisao” i “baby Federer” iz Bugarske Grigor Dimitrov, koji je bio bolji od Roberta Bautiste Aguta.

●FURIJA IZ BRATISLAVE ODUVALA ŠARAPOVU Top meč osmine finale kod dama odigrale su Dominika Cibulkova i Marija Šarapova, a nakon tri paklena seta slavila je teniserka iz Bratislave - 3:6, 6:4, 6:1. Osim Slovakinje juče su do četvrtfinala stigle i aktuelna šampionka Viktorija Azarenka (bolja od Amerikanke Stivens), Rumunka Simone Halep (eliminisala Jelenu Janković) i Agnješka Radvanjska (sredila Španjolku Mugurusu). “Izašla sam na teren i vjerovala sam u pobjedu”, rekla je Cibulkova nakon meča sa Šarapovom. “Porazila sam je na Gren slemu već ranije i znala sam ako dam sve od sebe da to mogu uraditi opet”. Žarko Pejović na meču sa Bjelorusijom na tekućem Evropskom šampionatu


SPORT 27

UTORAK, 21. 1. 2014.

LIGA ŠAMPIONA

Ne čudi što nas se sada plaše Budvani danas putuju za Rusiju, gdje će sjutra (19h) snage odmjeriti sa Belogorjem

Koliko su Rusi do prošlog četvrtka bili ubijeđeni da će se prošetati Budvom, te da su u našu prijestonicu turizma došli da odnesu ubjedljivu pobjedu, toliko se sada plaše našeg najboljeg odbojkaškog kluba. Šampion Rusije - Belogorje je tek nakon taj breka (3:2) došlo do pobjede protiv Budvanske rivijere, koja je odigrala fenomenalan meč, pokazala je zube rivalu koji puca na titulu u Ligi šampiona i sigurno da Tetjukina, Grozera i drugove čeka pakao i u revanšu. Pravila u ovom takmičenju su jasna, bilo koja pobjeda bi Budvane dovela u situaciju da se igra zlatni set koji bi odlučio putnika u narednu fazu takmičenja. “Tek nakon prvog meča sa Belogorjem vidimo koliko bi nam značilo da smo u drugoj fazi Lige šampiona dobili malo lakšeg rivala nego što je Belogorje. Imamo odličnu ekipu, odigrali smo dosta dobro i siguran sam da bismo protiv nekog drugog protivnika u ovaj fazi takmičenja napravili veliki posao”, bile su prve riječi Vojina Ćaćića uoči puta za Belgorod.

●BUDŽET NIJE MJERILO Budvani su odlično odigrali prva dva seta, potom i četvrti i sada je jasno da će ih Rusi gledati drugim očima. “Vidjeli smo šta je kazao njihov trener nakon utakmice i ne čudi što nas se sada plaše. Odigrali smo odlično, bili smo maksimalno motivisani i prije svega vjerovali smo u sebe bez obzira na činjenicu da je Belgorod veliki klub,

SATNICA 19.30 - Zenit - Berlin (3:0) Srijeda 18.00 - Jastrebski - Tur (3:0) 19.00 - Belogorje - B.Rivijera (3:2) 20.30 - Trentino - Noliko (3:1) 20.30 - Rozelar - Rešovija (1:3) Četvrtak 20.30 - Pjaćenca - Maćerata (0:3) sa najboljim i najskupljim igračima. Ono što sam rekao u najavi meča se i ostvarilo, to što imaju mnogo veći budžet od nas im ne garantuje sigurnu pobjedu. Na tom meču je presudila njihova duža klupa, dok su bili odlični na servisu”, kazao je Ćaćić.

● NIJESMO BEZ ŠANSI Primač našeg šampiona i dalje vjeruje da “narandžasti” imaju svoje šanse za plasman dalje. “Tačno je da su sada Rusi u velikoj prednosti jer su slavili na našem terenu, dok sjutra igraju pred svojim navijačima. Međutim mi u ovom meču nemamo šta da izgubimo, već samo možemo dobiti mnogo. Idemo da se nadigravamo i da uživamo u još jednom meču u Ligi šampiona. Dokazali smo do sada da možemo odlično igrati i u gostima, savladali smo jaku Rešoviju, pa i Jihostroj, jači smo za Miloša Ćulafića, tako da očekujem još jednu odličnu utakmicu u Belgorodu”, porčio je Ćaćić.

Partizan srušio tradiciju u Zadru Dvorana Krešimira Ćosića bila je od 2006. godine neosvojiva tvrđava za Partizan, ali je nakon osam sušnih godina neugodna tradicija srušena - izabranici Duška Vujoševića uprkos lošoj igri tokom većeg dijela meča smogli su snage da uzdignutih ruku napuste Zadar 64:56 (15:19, 11:16, 21:17, 17:4). Crno-bijeli su u derbiju 17. runde ABA lige tri četvrtine jurili prednost domaćih, da bi u posljednjoj dionici fenomenalnom odbranom okrenuli stvari i riješili meč u svoju korist. Najefikasniji u redovima aktuelnog prvaka Jadrana bili su Žofri Lovernj sa 17 i Tarens Kinzi sa 14 poena, dok je kod domaćih najraspoloženiji bio Batur sa 13 poena. Tabela: Crvena zvezda 31, Partizan 30, Cedevita 30, Cibona 28, Budućnost Voli 28, Igokea 26, MZT 24, Krka 24, Radnički 24, Olimpija 23, Mega Vizura 23, Široki 22, Solnok 22, Zadar 22. M.A.

Bolt ipak na mitingu u Parizu Svjetski i olimpijski šampion Usein Bolt biće glavna atrakcija atletskog mitinga Dijamantske lige u julu u Parizu, najavili su organizarori, iako je prije samo tri dana u javnosti procurjela informacija da najbrži čovjek na svijetu neće trčati u gradu svjetlosti. Sprinter sa Jamajke na stadionu “Francuska” je pobijedio prošle godine na 200 metara, mjesec dana prije nego što je u Moskvi uvećao broj svjetskih titula na osam, trijumfujući na 100, 200 i u štafeti 4x100 metara. Bolt je ranije rekao da će ove godine pokušati da obori sopstvene svjetske rekorde na najkraćim dionicama, a u Parizu će trčati na 100 metara. “Imati Bolta na mitingu je Sveti Gral”, izjavio je direktor pariskog mitinga Loran Bokije, a prenosi Rojters. Slavni atletičar, vlasnik šest zlatnih olimpijskih medalja, u francuskoj prestonici prethodno se takmičio u četiri navrata, 2009, 2010, 2011. i 2013. godine. M.P.

SPORTSKI EKRAN 09:30 14:30 15:35 16:30 20:05 20:30 20:30 20:45 20:45 20:45 21:00 21:00 22:30 01:00 01:00

Australijan open Boćanje Rusija - Hrvatska, rukomet Zenit - Berlin, odbojka Poljska - Švedska, rukomet Pjaćenca - Volero, odbojka Saragosa - Lijetuvos, košarka Vest Hem - Mančester siti, fudbal Roma - Juventus, fudbal Roda - AZ Alkmar, fudbal Marsej - Nica, fudbal Espanjol - Real Madrid, fudbal Audaks - Santos, fudbal Indijana - Mičigen, košarka Australijan open

Eurosport Eurosport RTCG 2 SK 1 RTCG 2 SK 2 Eurosport 2 Arenasport 4 SK 1 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 2 Arenasport 4 Eurosport

NE PROPUSTITE ROMA - JUVENTUS (SK 1, 20:45) Finale prije finala u Kupu Italije - u Rimu se sastaju dvije najbolje ekipe italijanskog elitnog loptanja. Igra se samo jedan meč četvrtfinala.

EP U DANSKOJ 1226. JANUAR

Danci idu dalje, Španci na korak od polufinala Danci su očekivano upisali novi trijumf na Evropskom prvenstvu i to u veoma važnom trenutku nova žrtva Hansena i drugova bila je Mađarska (28:24). “Crveni” su tako kao i Francuzi u drugoj grupi izborili plasman u samu završnicu, dok će posljednje kolo dati drugog polufinalistu. Tačnije Špancima će biti potreban trijumf protiv Makedonije za siguran prolaz dalje, dok će se Island nadati da Lazarov i drugovi mogu iznenaditi furiju. Makedonci su pružili jak otpor Islandu, ali nijesu mogli više od časnog poraza (27:25). Sigurdson i drugovi su konstantno držali konce igre u svojim rukama, održavali su prednost od tri gola sa poluvremena (14:11), dok je na drugoj strani po navici Makedonce u igri držao Kiril Lazarov sa sedam golova. Najinteresantniji meč je viđen u duelu između Španije i Austrije, gdje su Šmid i drugovi imali

napad za izjednačenje, ali je ipak ostalo 28:27 za furiju koja se našla na korak od polufinala. Najbolji kod aktuelnih šampiona planete bio je Aginagalde sa osam golova, dok je organizator igre HSV-a Kaneljas postigao gol manje. M.P.

NBA

Grmljavina ne zavisi samo od Duranta Oklahoma nije samo Kevin Durant - iako je postigao 30 poena, prvi strijelac NBA ekipe imao je protiv redovne mušterije Sakramenta veliku pomoć saigrača. Serž Ibaka (20p), Redži Džekson (16p), Tabo Sefološa, Nik Kolison i Džeremi Lamb (svi po 10 poena) poigravali su se sa kraljevima pa je tradicija nepobjedivosti Oklahome u duelima sa Sakramentom ispoštovana - od kada postoje (od 2008, kada se ugasio Sijetl) Tandersi su uvijek bili kobni za tim iz Kalifornije (devet mečeva - devet pobjeda). “Zaustaviš jednog, pojavi se drugi. I tako čitavu noć. Bili smo jednostavno nemoćni”, rekao je posli-

je utakmice Majk Meloun, trener kraljeva, u čijim je redovima sjajni Ajzea Tomas ubacio 38 poena. Skoro mjesec dana Lejkersi su čekali dvije vezane pobjede i one su konačno stigle - nakon Bostona u najvećem NBA klasiku, pred naletima Gasola i družine pao je i Toronto. Reptorsi su u trećoj četvrtini vodili sa čak 17 poena prednosti, ali se onda razigrao Nik Jang (29p, 5/7 za tri), pomogli mu Pau Gasol (22p, 9sk) i ruki Rajan Keli (17p) pa trijumf nije mogao izmaći, iako se Demar Derozan (23p, 7as, 6sk) trudio da bude drugačije. “Imali smo razgovor poslije poraza od Finiksa. Sjeli smo, pogledali se

u oči i pričali o svemu. Rezultati su vidljivi odmah”, rekao je Jang poslije utakmice. Nikola Vučević je propustio još jedan meč Orlanda zbog povrede, a magični su u svom Emvej centru uspjeli da nadvise Boston. Na krilima trija Aflalo - Heris - Dejvis koji su kombinovano ubacili 55 poena (20+18+17) tim sa Floride uspio je da odbranom na ivici faula natjera kelte na grešku u posljednjem napadu i fešta je mogla da počne... SEMAFOR: Toronto - LA Lejkers 106:112, Orlando - Boston 93:91, Oklahoma - Sakramento 108:93, San Antonio - Milvoki 110:82, Finiks - Denver 117:103. M.A.

Tomas je odigrao perfektno, ali Oklahoma je nastavila tradiciju dobijanja Sakramenta


28 SPORT

UTORAK, 21. 1. 2014.

Premotavanje Sedmica u slikama Priredio: K. B.

U FOKUSU

Neukrotivi lav LIČNOST VIKENDA

Samuel Eto het-trikom protiv Mančester junajteda potvrdio da je jedan od najvećih napadača u istoriji fudbala

Tri od tri - vaterpolo godina počela je na pravi način! Crna Gora je u Herceg Novom sredila Njemačku (13:10), ostvarila treću pobjedu u C grupi Svjetske lige i nastavlja da se “smješka” sa vrha tabele.

Istorija nam govori da je Barselona imala malo napadača kakav je Samuel Eto. Ne znam da li je neko ikada bio poput njega, ali znam da Barselona treba da mu napravi spomenik ispred stadiona, ANDRES INJESTA, vezista Barselone u avgustu 2009. Pobjeda i plasman u drugu fazu Evropskog prvenstva ostaju san, ali ti momci - naši rukometaši - mnogo puta su nas do sada “kupili” svojim velikim srcem, pa i nakon tri poraza u Danskoj ostaju naši veliki heroji. Na redu su nove pobjede...

Kada se igra srcem onda se finansijska razlika ne primjećuje! Odbojkaši Budvanske rivijere dočekali su u Top 12 fazi Lige šampiona super moćni, super bogati (najbogatiji u Evropi), Belgorod, dobro zabrinuli “milionere” i na kraju pali sa junačkih 2:3.

Bezbrižno djetinjstvo na obali Gvinejskog zaliva za njega je završeno sa 16 godina, kada je rodnu Doualu zamijenio blještavilom Madrida. Kao klinac iz Kameruna u Realu - izgleda kao ostvarenje snova, ali “kraljevski” klub nije imao šmeka za budućeg “kralja” evropskog fudbala. Nakon što je u Majorki, kao svježi osvajač zlatne olimpijske medalje sa Kamerunom 2000, najavio blistavu karijeru, dovela ga je Barselona i, za razliku od ljutog rivala iz Madrida, znala je kakvog je igrača dobila. Ubrzo je postao simbol Lige šampiona, njen pehar sa ušima podigao je tri puta (dva puta bio strijelac u finalima), u Rusiji postao najplaćeniji fudbaler planete, ali i pomalo izgubljen igrač sve do ove sezone, sve do nove saradnje sa Žozeom Murinjom. Šampion Engleske Mančester junajted najbolje je ponovo osjetio klasu majstora - apsolutna ličnost vikenda Samuel Eto, kamerunski “neukrotivi lav” (što je i nadimak reprezentacije ove zemlje), het-trikom protiv “đavola” (3:1) potvrdio je da njegova zvijezda i dalje sija na fudbalskom nebu.

nakon nekoliko pozajmica, zaputio na Baleare, u Majorku. Nije mnogo prošlo i Eto je prvi put pokazao Madriđanima koliko su pogriješili - Majorka je u maju 2003. uništila Realove “galaktikose” 5:1, Samuel je bio jedan od strijelaca. Nakon Balearskih ostrva otišao je u Barsu i sve nakon toga bila je istorija. Blaugrana je do njegovog dolaska imala osvojenu jednu Ligu šampiona, sa njim u timu došla je do nove dvije. I to nakon što je Eto u dva finala (2006. protiv Arsenala i 2009. protiv Mančester junjteda) bio jedan od strijelaca. Inter, njegov sljedeći klub, pehar Lige šampiona čekao je punih 45 godina, a onda ga je 2010. prigrlio sa Etoom u timu i Murinjom na klupi. Specijalna veza koja je ove sezone ponovo oživjela velikog fudbalera već tada je napravljena.

● KRALJEVSKI BISER,

● LUDI MILIONI I

Pomenuli smo da je Samuel Eto sa 16 godina kao veliki talenat stigao u Real Madrid. Neko je u španskoj prijestonici vidio biserni sjaj kod klinca iz Kameruna, doveo ga je u Madrid, ali je taj neko bio usamljen. Svi ostali su odlučili da Eto nije igrač za “merengese” i on se,

Anži iz Mahačkale, nepoznati ruski tim superbogatog vlasnika Sulejmana Kerimova, krenuo je da pravi veliku ekipu, a kao bomba odjeknula je vijest da će jedno od pojačanja “žutih” 2011. biti upravo Eto. Kamerunac je u Dagestan stigao za godišnji ugovor od

HEROJ KATALONIJE

Veliko olakšanje i poneka suza na njegovom licu - Kristijano Ronaldo je najbolji fudbaler planete, Zlatna lopta je ponovo u njegovim rukama (nakon 2008). Čak 66 golova (na 56 utakmica) u 2013 - razlog su zbog kojeg je CR7 završio ispred Riberija i Mesija.

Na suncu Melburna tokom sedmice režirana je najveća senzacija do sada. Velika teniska šampionka Serena Vilijams eliminsana je već u osmini finala - sa Australijan opena ispratila je Ana Ivanović.

DA LI STE ZNALI?

Da je Samuel Eto, nakon što se njegov Kamerun plasirao na Svjetsko prvenstvo 2010, svim svojim saigračima poklonio satove vrijedne po 42.000 dolara

20 miliona eura - i danas najveći u istoriji fudbala. Bio je Eto najbogatiji, ali i fudbalski izgubljen. Sve dok se projekat Anžija prošle godine nije raspao, što je iskoristio novi (stari) trener Čelsija Žoze Murinjo i “neukrotivog lava” doveo na “Stemford Bridž”. Mnogi su mislili da je taj potez greška, da je vrijeme 31-godišnjeg majstora prošlo - nedjelja i “tri” gola šampionu Engleske potvrdili su suprotno! Kamerunski lav i dalje je neukrotiv!  K.B.

Lična karta

MURINJO KAO SPAS

IME I PREZIME: Samuel Eto DATUM ROĐENJA: 10. 03. 1981. u Douali. KARIJERA: Sportska akedemija “Kađi” (mlađe kategorije), Real Madrid (1997-2000), pozajmice Leganjes, Espanjol, Majorka, Majorka (2000-2004), Barselona (2004-2009), Inter (2008-2011), Anži (2011-2013), Čelsi (2013-). REPREZENTACIJA: Kamerun (112 utakmica, 55 golova). USPJESI (sa klubom): Tri puta osvajač Lige šampiona (2006. i 2009. sa Barselonom, 2010. sa Interom), tri puta šampion Španije sa Barselonom, jednom Italije sa Interom. Osvajač Svjetskog klupskog prvenstva sa Interom (2010). USPJESI (sa reprezentacijom): Zlato sa OI 2000, šampion Afrike dva puta (2000. i 2002).


SPORT 29

UTORAK, 21. 1. 2014.

U ČEMU JE PROBLEM?

Sedorf jedan od rijetkih Tabu tema u fudbalskim krugovima: Zašto tamnoputi treneri ne dobijaju šansu u evropskim klubovima Aleksandar Popović

L

egenda Milana Klarens Sedorf postao je prije nekoliko dana i trener “rossonera”, dobivši odmah veliku priliku u redovima evropskog giganta. Popularni “profesor” je praktično iz kopački uskočio u odijelo i cipele, dok je uprava kluba napravila zaista hrabar i istorijski potez pruživši mu povjerenje.

Naravno, Sedorf je debitovao pobjedom nad Veronom (1:0) u italijanskom šampionatu, iako ga tek očekuje rad sa posrnulim timom ove sezone. Međutim, Holanđanin je samo primjer jed-

ne doslovno tabu teme - zašto tamnoputi treneri ne dobijaju priliku u redovima evropskih klubova, ili tačnije, u redovima giganata. Entoan Kombuar je vodio Pari Sen Žermen od 2009. do 2011.

Debi Klarensa Sedorfa protiv Verona završio se trijumfalno 1:0

godine, ali su čelnici kluba čekali i najmanju grešku kako bi ga smijenili. To su i dočekali (uradili) u polusezoni 2011. iako su “sveci” bili prvi na tabeli francuskog šampionata. Zamijenio ga je Karlo Anćeloti i na kraju izgubio titulu od prosječnog Monpeljea. Na drugoj strani, Serija A ne pamti tamnoputog trenera do dolaska Sedorfa, dok u Premijer ligi bilježimo samo Ruda Gulita (vodio Čelsi, Njukasl, kasnije Fejnord i LA Galaksi), Žana Tiganu (Fulam, prije toga Lion, Monako, Bešiktaš, Bordo), Pola Insa (trenirao Blekburn i Blekpul) i Krisa Hjutona, koji je bio na klupi Njukasla, Birmingema, a sada je strateg Noriča. Takođe, Frenk Rajkard je harao sa Barselonom i to je praktično sve. Naravno, osim njih sedmorice vjerovatno ima još nekih tamnoputih trenera, kao što je Edgar David, koji je do prije nekoliko dana vodio niželigaša Barnet, ali je dao otkaz jer će gotovo sigurno da se pridruži Sedorfu u Milanu. I na kraju, postavlja se pitanje u čemu je zaista problem pa toliko velikih tamnoputih igrača nije uspjelo da se progura među trenere velikih klubova? Dok UEFA i cijela Evropa već godinama forsiraju ista prava za sve - očigledno pod maskom vladaju neka druga, skrivena pravila, obložena uz retoriku kako svi zaslužuju iste uslove, što u ovoj disciplini, svjedoci smo, apsolutno “ne pije vodu”.

ISTINA ILI NE

Nejmar plaćen 95 miliona eura!? El Mundo Deportivo: Nejmar plaćen 38 miliona više Barselona: Nije tačno, on košta 57 miliona Tog 24. maja 2013. godine brazilski Santos je objavio, a Barselona potvrdila da je Nejmar novi igrač katalonskog ponosa za sumu od 57 miliona eura. Svi su bili oduševljeni, jer majstor iz Sao Paula dolazi u Evropu, dok su navijači “blaugrane” već počeli da sanjaju tandem Mesi - Nejmar. Međutim, cijela priča je zapravo bila notorna laž, u finansijskom smislu cijele operacije. Sjajni 21-godišnji napadač je zapravo plaćen vrtoglavih 95 miliona eura, što je u tom trenutku bio najveći transfer ikada - tvrdi El Mundo Deportivo. Katalonski list, blizak Barseloni, lansirao je pomenutu ekskluzivu, po kojoj je sada Nejmar zapravo drugi najskuplji igrač u istoriji fudbala, iza Gereta Bejla, za kojeg je Florentino Perez iskeširao Totenhemu okruglih 100 miliona eura. Mada, Španci tvrde je u pitanju 91 milion potrošen na Velšanina. “Barselona je za potpis brazilskog napadača platila 95 miliona eura, a ne 57, kako je objavio predsjednik kluba Sandro Rosel”, navodi El Mundo Deportivo, dodajući da je ugovor koji je Barsa potpisala sa brazilskim fudbalerom, a u kojem stoji iznos transfera trenutno u ru-

Vratio se Danko Lazović Aktuelni šampion Srbije Partizan vratio je svoje dijete u Humsku - 30-godišnji napadač Danko Lazović je potpisao ugovor sa “crno-bijelima” na godinu i po dana, pa će “parni valjak” biti jači u nastavku prvenstva. “Jako mi je drago što sam se vratio. Dogovorio sam se sa sportski direktor Albertom Nađom za 10 minuta. Imam veliki motiv i želim da da osvojimo sedmu uzastopnu

Šampanj želi da postane novi predsjednik FIFA-e Nekadašnji savjetnik predsjednika FIFA-e Sepa Blatera, Francuz Žerom Šampanj, mogao bi da nasljedi Švajcarca na čelo svjetske kuće fudbala. On planira da pokrene kampanju i 2015. godine pobijedi na izborima. “Potrebna nam je drugačija FIFA, više demokratije u njoj. Potrebna nam je FIFA koja se više poštuje, koja se bolje ponaša i koja više radi”, naglašava Šampanj, koji je organizaciju napustio 2010. godine, nakon 11 godina rada u njenom sistemu. Blater je ranije rekao da će mu ovo biti posljednji četvorogodišnji mandat, ali je kasnije nagovijestio da bi mogao ostati i u petom mandatu, počev od 2015. A.P.

titulu. Partizan je specifičan klub, ima ono što drugi nemaju. Uvijek nas bivše igrače dočeka raširenih ruku kad god dođemo i želim da mu to vratim na najbolji mogući način”, zaključuje Lazović, koji je tokom karijere igrao za Fejnord, Bajer Leverkuzen, Vitese, PSV Ajndhoven, Zenit i Rostov. Takođe, crnogorski reprezentativac Vladimir Volkov produžio je ugovor sa Partizanom ljeta 2015. godine. A.P.

Ronaldo odlikovan u Portugalu Najboljem igraču planete Kristijanu Ronaldu je juče predsjednik Portugala Anibal Kavaho Silva uručio jedno od najvećih odlikovanja. Orden princa Henrija je osvajaču “zlatne lopte” uručen na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Lisabonu. Alfa i omega Real Madrida i selekcije Portugala je, očekivano, bio jako srećan ... “Jako sam ponosan zbog odlikovanja. Sve to me dodatno podstiče da radim još više i budem još bolji”, ističe Ronaldo, koji je čast zaslužio zbog promovisanja svoje zemlje na najbolji način, zbog čega je primjer mladima.  A.P.

MIRALEM PJANIĆ

Iz Rome samo u PSŽ

kama španskog pravosuđa. Dakle, čak je 38 miliona eura skriveno u cijeloj priči, ali je očigledno i tome došao kraj. Sudstvo u Španiji se uhvatilo ukoštac za misterioznim transferom, a već je odavno poznato da su Nejmarovi roditelji zaradili milione i milione u cjelokupnom poslu. A, sve to postoji u dokumentima, pa se može očekivati totalan rasplet i tačne brojke ovog nevjerovatnog transfera.  A.P.

Barselona: Nejmar košta 57 miliona! Javnost se zapalila nakon bombastične priče El Mundo Deportiva, pa je Barselona brže-bolje potrčala da demantuje navode katalonskog lista, iako će tačku na i staviti španski sud.

PARTIZAN

“Nije istina da smo platili Nejmara 95 miliona eura. Istina je da smo dali za Nejmara 57 miliona eura, koliko smo i rekli kada je posao završen”, poručuje Barselona putem službenog saopštenja.

Kako bi izgledala lista najskupljih transfera 1. Geret Bejl (Totenhem --> Real) 100 mil. 2. Nejmar (Santos --> Barselona) 95 mil. 3. Kristijano Ronaldo (Man. Jun --> Real) 94 mil. 4. Zinedin Zidan (Juventus --> Real) 73,5 mil. 5. Zlatan Ibrahimović (Inter --> Barselona) 69,5 mil. 6. Rikardo Kaka (Milan --> Real) 68 mil. 7. Luis Figo (Barselona --> Real) 58,5 mil. 8. Fernando Tores (Liverpul --> Čelsi) 58,5 mil. 9. Ernan Krespo (Parma --> Lacio) 55 mil. 10. Đanluiđi Bufon (Parma --> Juventus) 54,2 mil.

Sjajni vezista Rome Miralem Pjanić priznao je da bi napustio Romu zbog samo jednog jedinog kluba ... “Otišao bih iz Rome samo u slučaju da odem u Pari Sen Žermen!”, ispalio je 23-godišnji reprezentativac Bosne i Hercegovine.

A, nakon njegovih riječi oglasio se i trener “svetaca” Loran Blan, koji kreće u ofanzivu ... “Želimo Miralema i učinićemo sve da ga dovemo”, jasan je Blan, iako je klub blizu da dovede Joana Kabajea iz Njukasla, za kojeg su ponudili 26 miliona eura. A.P.


30 SPORT

UTORAK, 21. 1. 2014.

NOVI KLUB

Dženan među vjevericama Ostaje u Japanu - Dženan Radončić dogovorio saradnju sa Omijom Dženanu Radončiću prija Japan, a ljudi iz zemlje “izlazećeg sunca” vole kako pika fudbal 30-godišnji napadač karijeru nastavlja na ostrvskoj zemlji, a narednih godinu dana će nositi dres Omije! Prethodne sezone visoki centarfor je bio član najjačeg japanskog fudbalskog takmičenja pošto je kao pozajmljen fudbaler korejanskog Suvona igrao za Šimicu, a sada se kao slobodan agent dogovorio sa popularnim “vjevericama”. Radončić već punih 10 godina fudbalski hljeb zarađuje u Aziji karijeru je počeo u matičnom Gusinju, 2002. godine se preselio u Rudar, onda je uslijedila kratka rola u Partizanu odakle se 2004. godine preselio u Inčon. Pored Inčona u protekloj deceniji zaduživao

Pojačao Omiju: Dženan Radončić

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Uroš Radulović

GOLMANI

je opremu Kofua, Seongnama, Suvona i Šimicua. Omonija je prethodne sezone bez većih problema sačuvala status u elitnom društvu, a sa Radončićem koji je u Šimicuu postigao

šest golova će svakako dobiti na kvalitetu. Narandžasti dres novog kluba Radončić je već plasirao na svom profilu društvene mreže Fejsbuk zadužio je broj dvadeset.  U.R.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 1183 KO Podgorica I, označene kao: • katastarska parcela br. 1335/2, po kulturi stambeni prostor, PD 83, P6 br. zgrade 1, površine 72 m2; SVOJINA: Saša Gujić, u obimu prava 1/1. NAPOMENA: U katastarskoj evidenciji, u pogledu predmetne nepokretnosti, postoji upisana zabilježba spora po tužbi P.br. 4660/12 od 18.11.2012.godine. Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 100.340,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika NIBEX MONT DOO Podgorica, na dan 14.01.2014.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-88-29 od 28.11.2006.godine, iznosi 450,12 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1076 od 16.08.2007.godine, iznosi 125.251,84 eura, kao i iznos od 1.303,40€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Milan MIJATOVIĆ (Zobahan) - Fenomenalan na golu protiv drugoplasiranog Fulada (0:0) - bivši čuvar mreže Rudara je briljirao i obezbijedio dobar bod timu.

ODBRANA Ivan ČARAPIĆ (Rabat Ajaks, Malta) - Pretrpio težak poraz od Tarksijena (6:2). Čarapić i drugovi su zakucani za dno tabele sa svega šest osvojenih bodova. Nešto mora da se mijenja u Ajaksu. Mijuško BOJOVIĆ (Vasland Beveren) - Nastavlja se sjajna serija. Vasland je savladao Mons sa 4:1, a Mijuško je bio odličan na poziciji centralnog defanzivca. Vasland je sada van “crvene” zone. Savo PAVIĆEVIĆ (Anortozis) - Naš reprezentativac i njegovi saigrači su dominirali protiv Dokse pobijedivši je 6:1. Savo je dobio žuti karton i odigrao cijeli meč. Stefan SAVIĆ (Fiorentina) “Viola” briljira, a samim tim i Savić igra u odličnoj formi. Savke je pružio sjajnu partiju na Siciliji, a napadači u ljubičastom su to iskoristili i razbili Kataniju 3:0.

Žarko TOMAŠEVIĆ (Kortrijk) - Jedan od najboljih na terenu! Žarko i drugovi su se radovali pobjedi u sudijskoj nadoknadi protiv Genta - 0:1. Predrag FILIPOVIĆ (Alst) - Iskusni defanzivac rodom iz Danilovgrada je odolio protiv Muskorna. Alst je uzeo dobar bod u gostima (0:0). Ermin ALIĆ (Viljareal B) Kapiten mlade reprezentacije je oduševio. Ermin je pružio veoma kvalitetnih 90 minuta u trijumfu nad Elčeom 2 (4:1).

NAPAD Bojan KALJEVIĆ (Mosta) Dobar u veoma važnoj pobjedi kod kuće nad Florijanom - 1:0. Luka ĐORĐEVIĆ (Tvente) - Konačno malo više prostora za Luku - prethodnog vikenda mladi reprezentativac je odigrao 15 minuta u pobjedi nad Heraklesom (3:1). Luka će ubuduće vjerovatno imati veću minutažu, jer je Đorđević veoma dobro odradio pripremni period. Žarko KORAĆ (Hapoel Haifa) - Nije uspio da pogodi u duelu sa Hapoel Akrom (0:0). “Ajkule” su u mini krizi što se tiče rezultata - tri meča ne znaju za trijumf.

Držao defanzivu protiv Katanije: Stefan Savić


SPORT 31

UTORAK, 21. 1. 2014.

Vasland Beveren se digao sa dna: Mijuško Bojović slavi pobjedu sa saigračem

Vukčević pojačao Mladost DOBRA FORMA

Žarkova idila

RENESANSA

Beveren je živ Štoper Mijuško Bojović sa Vaslandom vezao tri pobjede - visoki defanzivac, baš kao i cijela ekipa, igra u sjajnoj formi Štoper Mijuško Bojović je ljetos iz Šarlroe pojačao Vasland Beveren - gazde žutih iz Belgije su imale velike planove, željele su da napadnu Evropu, ali pošto se ogromni planovi ne ostvaruju (tako često) preko noći, Beveren je zapao u krizu, disao je na aparatima... Dugo su bili (18 kola) na samom dnu Pro lige, ali crnoj seriji je došao kraj - klub čiju defanzivu drži Mijuško Bojović je vezao tri pobjede (Lirs, Briž, Mons) i jedan remi (Mehelen), došli su do 20 bodova, pa sada mirno plove belgijskom lukom... “Od mogućih 12 bodova uzeli smo 10, a to nas je potpuno vratilo u život. Bitna nam je pobjeda nad Monsom, jer je prva poslije pauze, što znači da smo nastavili u dobrom rirtmu. Nadam se da će posljednji trijumf biti samo jedan u nizu”, rekao nam je juče Bojović, koji je djelovao jako zadovoljno. Razlog je jednostavan - Vasland igra dobro, bivši kapiten Rudara i mladi reprezentativac Crne Gore odlično... “Govorio sam vam da nijesam zadovoljan sopstvenom formom na početku sezone, a nije išlo ni timu. Međutim, u posljednje vrijeme igram dobro, napredujem”, kaže nam centarhalf, koji je do sada

odigrao 18 utakmica i postigao je jedan gol... “Stižu pohvale, dobre ocjene... I najbitnije mi je da sam lično zadovoljan formom. Vjerujem da ću iz vikenda u vikend biti bolji.” Kakve su ambicije? Jasno je da ćete se do kraja sezone boriti za opstanak u eliti... “Cilj je da igramo plej of dva, a to znači siguran opstanak bez baraža. O tome svi razmišljamo uprkos tome što su na početku sezone ambicije bile velike pošto je uprava uložila dosta novca. Međutim, ne može se sve preko noći, tako da nam ova sezona služi za upoznavanje. Nadam se da ćemo ostvariti cilj, jer možemo”, jasan je Bojović, koji je za Beveren ugovorom vezan za ljeto 2015. godine. Poslije dvije godine u dresu “zebrica” (2011 - 2013), odabrao si Vasland. Taman kada si se odomaćio u Šarlroi, stigao je odlazak. Kako si se snašao u Beverenu? “Novi grad, novi klub, novi jezik, novi mentalitet... Jesam u istoj državi, ali dosta toga je novog bilo za mene. Trebalo mi je vremena da se naviknem, ali sada je sve OK. Drago mi je što sam dokazao da mogu da igram u Belgiji. Međutim, trudiću se da budem sve bolji i bolji”, jasan je momak koji je rođen 9. avgusta 1988. godine.  B.T.

“Romantičari” nastavljaju sa pojačanjima - novo ime u svlačionici Mladosti je Petar Vukčević! Igrač koji je jesenas nosio dres Grblja od juče je zvanično “romantičar” do ljeta, kada će pokušati da pronađe inostrani angažman. “Prije svega, želim da se zahvalim upravi Grblja koja je bila maksimalno korektna. Sa njima sam imao jednu lijepu polusezonu. Sada sam kući, Mladost stvara dobru ekipu i vjerujem da ćemo sve pokazati na terenu”, rekao nam je juče Vukčević. Petar koji je u karijeri igrao za Budućnost, Fljamurtari i Grbalj je peto pojačanje Mladosti - prije Vukčevića su stigli golman Miloš Dragojević, provjereni vezisti Dilijan Kolev, Luka Mirković i Goran Burzanović. Romantičari definitivno prave tim koji će napasti trofej Kupa Crne Gore...  U.R.

Radulović ne ide u Novi Pazar Sve je bilo gotovo, napravljen je dogovor između kluba i igrača, ali na kraju zbog komplikacija desni bek i kapiten Zete Miloš Radulović ne odlazi u Novi Pazar. Zahvalni defanzivac je prije nedjelju dana dogovorio prelazak u klub iz Jelen Superlige - plan je bio da Radulović igra do kraja sezone u Srbiji, ali do pozajmice neće doći, pa bivši mladi reprezentivac Crne Gore se vraća na Trešnjicu. Za sada... “Nisam otišao u Novi Pazar, jer se nešto iskomplikovalo. Vraćam se da treniram sa Zetom, pa ću vidjeti šta će biti u nastavku. Ima nekih nagovještaja da ću do kraja prelaznog roka napustiti Zetu”, rekao nam je juče Radulović. U.R.

Ako stigne poziv, rado ću ga prihvatiti Iza sebe ima mladu reprezentaciju, lijepe dvije godine u Šarlroi, dobru polusezonu u Beverenu - štoper Mijuško Bojović je potencijalni reprezentativac Crne Gore. A mogao bi da dobije poziv, jer je selektor Branko Brnović najavio smje-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

nu generacija... “Kada god pričamo, postavlja se pitanje A selekcije. Moje je da radim, da igram u klubu, da napredujem iz utakmice u utakmicu. Ako FSCG odluči da sam im potreban, naravno da ću se rado odazvati selektoru”, rekao nam je Bojović.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Poslije pauze od godinu dana Žarko Tomašević igra odlično - Kortrijk gura dobro u Belgiji

Sa Kortrijkom traži sredinu tabele, a nada se da će opet zaigrati za reprezentaciju Crne Gore: Žarko Tomašević

Godinu dana je bio vezan ugovorom za Partizan, ali povreda kombinovana sa nepovjerenjem trenera Vladimira Vermezovića rezultirala je nijednim minutom na terenu u zvaničnom meču u sezoni 2012/13. Saradnja je prekinuta, a belgijski Kortrijk je ugrabio da potpiše kapitalca - Žarko Tomašević se obavezao na trogodišnju vjernost “crvenima”... I sada se vidi da su Beograđani pogriješili sa Žaretom - momak koji je igrao za Nasional i Uniao Madeiru (Portugal) je najbolji fudbaler Kortrijka. A simpatični belgijski klub gura lijepo u Pro ligi - prethodnog vikenda su “odradili” Gent, te upisali trijumf poslije četiri kola posta (dva remija, dva poraza)... “Igrali smo Kup sa njima, ispali na penale, a sada smo igrali sa njima treću utakmicu za kratak period. I igrali smo dobro, stvarali šanse, a pobjeda je došla u posljednjem minutu. Tako je slađe. Na kraju je sve super ispalo”, rekao nam je juče defanzivac Tomašević. Kortrijk je trenutno na sedmoj poziciji (32 boda), šestoplasirani Genk im bježi samo tri boda, a to šesto mjesto donosi borbu sa najjačima (plej of 1) do kraja sezone, kao i mogući izlazak u Evropu... “Nadamo se da ćemo se naći u toj elitnoj grupi. Bili smo jedno vrijeme među šest, ali onda smo igrali nešto lošije pa smo pali. Među-

tim, sada smo opet u igri, dočekujemo Genk kući, tako da je sve moguće”, jasan je štoper, po potrebi desni bek. Kako izgleda na terenu, reklo bi se da Žarko Tomašević uživa u Belgiji - vidi se da je pronašao sebe poslije neigranja u Partizanu... “Super mi je u Kortrijku. Snašao sam se, ne osjećam pritisak... Najbitnije mi je da sam standardan i da igram dobro. Nadam se da ću i ja, ali i cijela ekipa izgledati sve bolje kako sezona bude odmicala. Prezadovoljan sam kako se sve odvija”, jasan je potencijalni A reprezentativac Crne Gore. A kada smo već kod “hrabrih sokolova”, pitali smo Žarka vjeruje li u novi poziv. Trebalo je da igra protiv Luksemburga, bio je na spisku za prijateljsku utakmicu (crveni slavili sa 4:1), ali tada se povreda ispriječila... “Nadam se da će uslijediti opet poziv, jer sam bio na oku selektora pred Luksemburg. Vjerujem da ću igrati na dobrom nivou do marta, pa da ću se naći u reprezentativnom dresu”, volio bi Tomašević da igra protiv Gane 5. marta, kada “crne zvijezde” gostuju pod Goricom u vidu sparing utakmice... “Najbitnije mi je da igram u klubu, da napredujem kako bih imao osnovu da me selektor pozove”, poentirao je Žarko, koji je igrao za mladu reprezentaciju, dok je za A selekciju upisao dva meča.  B.T.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)


ZOV MILANA

Mirko Vučinić je Interov

Kapiten reprezentacije Crne Gore na milimetar od prelaska u grad mode - Mirko Vučinić je prošao ljekarske preglede, ostalo je još samo da Juventus i Inter nađu zajednički jezik Bojan Topalović, Aleksandar Popović

P

ovezivan je sa Totenhemom, pa onda sa Arsenalom, agent Alesandro Lući je boravio u Sjevernom Londonu, ali hitno se vratio u Italiju kako bi završio transfer kapitena reprezentacije Crne Gore - Mirko Vučinić je 99 posto novi fudbaler Intera! Vučina je u turbulentnom danu (tokom cijelog dana je bilo hoće - neće) sinoć prošao medicinske testove, čeka(o) se samo potpis...

Saradnja će biti ozvaničena danas (ili kroz nekoliko dana) kada Mirko Vučinić parafira ugovor, te kada se slika u dresu “neroazura”... “Još nije sve završeno. Ali, većina stvari je dogovorena”, rekao je sinoć Đuzepe Bepe Marota, generalni direktor Juventusa. A, cijela priča vezana za transfer ide ovako: majstor iz Nikšića će se preseliti u grad mode, dok će kuću u Torinu tražiti zahvalni vezista Fredi Guarin. Plus, Inter će dobiti nešto novca, ali se još ne zna o kojoj se sumi radi. Činjenica koja je najvažnija u cijeloj priči jeste ta da dva igrača guraju cijelu priču - Vučinić želi u Inter, a Guarin hoće u Juventus... Predsjednik “neroazura” Erik Tohir koji je juče u jednom trenutku blokirao trampu Vučinić - Guarin traži tri miliona eura, ali teško da će od škrte “stare dame” dobiti toliku sumu. Bilo kako bilo, kapiten Crne Gore će danas ili narednih dana najvje-

rovatnije navući crno-plavi dres, a to će značiti da je Mirko prvo pojačanje u eri novog predsjednika Intera - Erika Tohira. I još nešto - Vučinić će ako potpiše postati drugi Crnogorac koji je igrao na Đuzepe Meaci - svoje minute je imao Ivan Fatić...

● VELIKE TRAMPE

KROZ PROŠLOST

Vođeni operacijom koja se događa između dva kluba, mediji sa Apenina su zagrebali u prošlost poslovanja dva trofejna italijanska velikana i omražena rivala... Velika trampa je obavljena 1976. godine - tada je vojnik Intera Roberto Boninsenja otišao u Torino, a u Milano je stigao Pjetro Anastazi. Bonisenja je uprkos tome što je imao 33 godine osvojio dvije titule i Kup UEFA, dok su “neroazuri” sa Anastazijem to slavlje samo posmatrali.

Transfer priča iz sata u sat 21.45 - MAROTA: TRAMPA JE BLOKIRANA, DANAS NASTAVLJAMO PREGOVORE Sportski direktor Juventusa Đuzepe Marota izašao je pred novinare i konkretno dao odgovore na pitanje da li će doći do razmjene igrača. “Još uvijek nijesmo sve završili, tako da danas nastavljamo pregovore. Trampa je trenutno u pat poziciji, ali nastavljamo dijalog. 19.19 - VUČINIČ NA PREGLEDIMA U INTERU! Kriza je prošla, dvije strane nastavljaju pregovore, a u međuvremenu je Mirko Vučinić stigao u Paviju, zajedno sa ljekarom Intera. Slijede medicinski pregledi za napadača! 19.16 - TOHIR STOPIRAO Juve je opet nadmudrio Inter 2004. godine - “stara dama” je zagrlila Fabija Kanavara, a u suprotnom smjeru je otišao golman Fabijo Karini, kome se brzo izgubio trag. Ali, onda je Inter u ljeto 2006. sve naplatio ljutom rivalu koji je već ispao u Seriju B zbog namještanja utakmica (afera Kalćopoli). Na “Đuzepe Meacu” su u pola cijene stigli Zlatan Ibrahimović i Patrik Vijera, dok je

TRAMPU! Vlasnik Intera Tohir stopirao je trampu Vučinić-Guarin, jer ne želi samo trampu, već i da Juventus iskešira Interu tri miliona eura, uz crnogorskog napadača. 16.40 - BONUĆI PREKO TVITERA POŽELIO SREĆU VUČINIĆU Defanzivac Juventusa Leonardo Bonući napisao je poruku Mirku Vučiniću na Tviteru. “Želim ti puno sreće u novoj avanturi, tebra!!!” 14.35 - GUARIN POSTIGAO DOGOVOR SA JUVENTUSOM! Fredi Guarin i Juventus su postigli dogovor. Kolumbijac će biti podvrgnut medicinskim pregledima u sljedećih nekoliko sati. Iako ga je tražio Čelcrno-bijeli dres navukao Kristijan Zaneti.

● NAVIJAČI INTERA

NAPADAJU TOHIRA

Dok Juventusovi navijači mudro ćute i sa zahvalnicama ispraćaju Vučinića, na drugoj strani tifozi Intera su u najmanju ruku bijesni - na vlasnika Tohira.

si, odnosno Žoze Murinjo, Guarin je izabrao odlazak u Torino, zbog Nemanje Matića, koji se vratio u redove “plavaca”. 14.00 - VUČINIĆ SE OPROSTIO OD SAIGRAČA U JUVENTUSU Odlazak Vučinića je gotovo izvjestan. Napadač se oprostio od saigrača u Juventusu, prilikom treninga u centru Vinovo. 12.50 - FREDI GUARIN ZA VUČINIĆA U sklopu transfera Vučinića Inter šalje Fredija Guarina u Juventus! Trebalo bi da to bude trampa - igrač za igrača. 12.30 - INTER ŽELI VUČINIĆA Inter želi da dovede prvo pojačanje od kada je došao Erik Tohir. U pitanju je napadač Juventusa Mirko Vučinić! “Ne možemo da vjerujemo da se ovo događa. Tohir je prilikom dolaska obećao da će dovoditi velika pojačanja i da će uraditi sve kako bi podmladio tim. Sada nam odlazi jedna od najvećih zvijezda, dok nam stiže 30-godišnji igrač. Definitivno, ovo je veliko razočaranje, koje se nikada ne bi dogodilo sa našim Masimom Moratijem”, naglašavaju nezadovoljni navijači “neroazura”

MODRIMA NOVAC NIJE PROBLEM

Mamić za DN: Interesantan nam je, ali radije bi ga doveli na ljeto Fantazista Čelika Darko Zorić vjerovatno neće pojačati Crvenu zvezdu, jer je zapelo oko finansija - sada je aktuelan zagrebački Dinamo

Mladi reprezentativci Njemačke koji igraju u Bundesligi nijesu imali recept za majstora Čelika: Darko Zorić na utakmici protiv pancera

Ugovor je bio spreman, čekao se dogovor na relaciji Čelik - Crvena zvezda, ali ispriječile su se finansije - Darko Zorić se najvjerovatnije neće preseliti u Beograd. Međutim, Zagreb bi mogao da bude novi dom fantaziste “metalurga” - Dinamo je bacio oko na visokog ofanzivca koji je jesenas na 14 utakmica postigao sedam golova. “Modrima” novac sigurno nije problem, jer zagrebački šerif Zdravko Mamić ne pita za cijenu kada ugleda potencijal koji bi kasnije mogao dobro da naplati. A Zorić sa svojih 20 godina jeste talenat,

vidjelo se to na utakmici Crna Gora - Njemačka, kada je driblinzima izluđivao bundesligaške igrače iz tabora “pancera”. Da bi provjerili koliko je informacija koju smo saznali realna, nazvali smo sportskog direktora i trenera Dinama Zorana Mamića... “Imamo informacije o kakvom se igraču radi. Provjereni ljudi su nam ponudili Darka Zorića. Talenat je, interesantan je...”, rekao nam je mlađi od braće Mamić, koji je nastavio sa pričom. “Postoji ta mogućnost, otvorena je, ali sigurno je da sada neće-

mo raditi ništa po pitanju transfera. Sada, u januarskom prelaznom roku, nećemo reagovati. Možda se na ljeto nešto desi”, jasan je Zoran Mamić. Kada smo već stupili u kontakt sa ljudima iz modre kuće zanimao nas je status reprezentativca Fatosa Bećiraja - hrvatski mediji su decidni da će Bećo napustiti glavni grad Hrvatske u januaru... “Nemamo nijednu ponudu za Bećiraja, tako da je situacija jasna: naš je igrač, računamo na njega”, rekao je za Dnevne novine na kraju kratkog razgovora Mamić. B.T.


UTORAK, 21.1. 2014 BROJ 743 GODINA III

33 ŽENA NAJSKUPLJA NA SVIJETU

Nova pasta za zube sa kakaom Najskuplja pasta za zube na svijetu koja se zove “Theodent 300 Whitening Crystal Mint” sadrži kakao ekstrakte kao svoj glavni sastojak. Dok smo svi mi mislili da je fluorid ono što čini pastu za zube pastom za zube, bili smo u zabludi. Kako se ispostavlja, Theodent 300 sa svojim sastojicima baziranim na kakaou izbjeljuje zube, jača zubnu gleđ i čini zube zdravijim brže nego paste za zube bazirane

na fluoridu. Ovu patentiranu formula otkrio je dr Tetsuo Nakamoto, a ona je moćna i nije toksična. Svježa, sa aromom mentola, Theodent 300 je jedna od najskupljih pasta za zube na svijetu. Njeno predivno luksuzno i elegantno pakovanje čine dvije verzije tube, jedna je bijela, a druga braon sa zlatnim slovima i čepom. Pakovanje od 96,4g inače košta 78 eura.

SARADNJA

Veš sa potpisom supermodela

LUKSUZNO I SKUPO, PARIZ 2014

Počela Nedjelja visoke mode Marija Ivanović

K

olekcija visoke mode za proljeće-ljeto 2014. godine “Atelier Versace” otvorila je Nedjelju visoke mode u Parizu. U narednih nekoliko dana svi zaljubljenici u modu imaće priliku da vide bajkovite kolekcije i raskošne modeli nekih od najekskluzivnijih modnih kuća na svijetu. Schiaparelli, Christian Dior, Giambattista Valli, Alexandre Vauthier, Chanel Stéphane Rolland samo su neki od luksuznih modnih kuća koji će prikazati svoje kreacije za proljeće-ljeto 2014. godine.

Nedjelja visoke mode koja je počela 19. od trajaće do 23. januara pokazaće majstorski izrađene kreacije od kojih ćemo neke sigurno vidjeti i na dodjeli Oskara koji nam se približava. Ovo je inače i najdraža nedjelja mode mnogim zaljubljenicama u modu jer će u narednih pet dana vidjeti zaista bajkovite, skupe i ekstravagantne kreacije dostojne pripadnica kraljevskih porodica, muzičkih i filmskih diva sa A liste. Osim fantastičnih kreacija publika će imati prilike da pogleda i neke od trendova kada su frizura i šminka u pitanju i naravno nezaobilazan aksesoar u vidu tašni i cipela. Za ovu nedjelju mode vlada neviđeno interesovanje, pa se modni urednici, blogeri, fotografi i stilisti

utrkuju kako za mjesto na revijama tako i za prostor koji će brojne kreacije imati u njihovim magazinima, blogovima, TV emisijama, editorijalima.

● “ATELIER VERSACE” PREDLAŽE PROZIRNE KREACIJE

Čast da otvori nedjelju mode imala je “haute couture” kolekcija modne kuće Versaće. Dizajnerka brenda Donatela Versaće prikazala je svoju viziju modela visoke mode, a manekenke koje je odjenula u svoje kreacije inspirisane su ženom koja u 65. godini još puni noćne klubove. Kao što rekosmo inspiracija za ovu kolekciju Donateli je bila upravo ekscentrična pjevačica Grejs Džons, koja svojim stilom i sada

ruši tabue. Versaće seksepil, sklonost pretjerivanju i šljokice prosutan je i ovog puta međutiim u mirnijem tonu. Modeli od najfinijih materijala ukrašeni kristalima, perlicama uz krznene ogrtače djelovali su baš po mjeri onih koji nas osvajaju sa crvenog tepiha. Luksuzna najfinija svila u pastelnim nijansama, ali i onim agresivnijim bojama po kojima je i ovaj brend prepoznat viđena je na gotovo svim modelima. Kolekciju čine haljine s prozirnim detaljima na kojima su ušiveni kristali, pa sve zajedno izgleda kao svojevrsna tetovaža na tijelima modela. Seksepilni krojevi i ovog puta su u prvom planu, s tim što su nekima dodate kapuljače koje daju mističnost i glamuroznost. Paleta boja je raznovrsna, a čine je bijela, crna, pastelnoplava, roza, zelena, siva ali i one koje su i skrenule najviše pažnje, a to su ljubičasta, narandžasta, i drečava zelena. Osim haljina kolekciju visoke mode čine i graciozna odijela čiji su ovratnici prebačeni preko glave, ali i oni klasičnih krojeva koji su idealni za starije dame, pa ne sumnjamo da ćemo u ovim kompletima vidjeti dive iznad 50 godina.

Manekenka Rouzi Hantington Vajtli dizajnirala je kolekciju donjeg veša u saradnji sa poznatim brednom Marks and Spencer. Njeni vintidž modeli čine posebnu liniju “Rouzi”. Kolekcija koja je naišla na odobrenje direktorke linija donjeg veša kuće “Marks and Spencer”, Suzi Dženkinson predstavlja Rouizin poklon za Dan zaljubljenih svim ljubiteljima dobrog veša. “Volim da probam sve, da se uvjerim da li su modeli udobni prije nego što se sve pošalje u

proizvodnju, da provjerim kako pristaju uz tijelo, da budem sigurna da bih ih i ja nosila, prilično se razumijem u krojeve i sam način proizvodnje”, ispričala je Rouzi Hantington Vajtli. Manekenka je dodala da je želela da kreira luksuznu kolekciju koja ističe ženstvenost. Cijene njenih modela se kreću od 12.5 do 25 eura. Rouzi Hantington Vajtli je i ranije sarađivala sa markom Marks and Spencer, 2012. kreirala je liniju donjeg veša za njih i koja je ostvarila rekordnu prodaju.

NJEGA KOŽE

Losion za lice Tokom brige o svojoj koži jedan od savjeta koji vam može biti koristan je da nabavite losion za čišćenje lica koji sadrži salicilnu kiselinu. Ovaj magični sastojak ne isušuje kožu, ali veoma efikasno uklanja mrtve ćelije sa površine kože i smanjuje pore. Salicilna kiselina je beta-hidroksilna kiselina (BHA) koja pomaže uklanjanju mrtvih stanica s površinskog sloja kože, čisti začepljene pore, te djeluje antiseptički i umanjuje upalne procese. Salicilna kiselina derivat je aspirina stoga je osobe alergične na aspirin ne bi smjele koristiti. Za optimalan rezultat u borbi protiv akni, koncentracija salicilne kiseline trebalo bi da bude između 0.5 i 2%, a PH formule između 3 i 4. Proizvodi namijenjeni borbi protiv akni koji sadrže salicil-

nu kiselinu odgovaraju svim tipovima kože, a posebno se preporučuju osjetljivoj koži kojoj je tretman benzoyl peroksidom preagresivan.


34 ŽENA

UTORAK, 21. 1. 2014.

TAJNE SNOVA

MUŠKI UGAO

Šta je neodoljivo kod žena Svaki muškarac je zasebna jedinka pa je zato teško govoriti šta oni vole kod žena, jer se svakome sviđa nešto različito. Međutim, postoji nekoliko karakteristika kod žena koje su muškarcima jednostavno neodoljive. Prijateljstvo Muškarci obožavaju kad osjete da su im žene prijatelji kojima mogu da se povjere i koji će ih podržati kada to bude potrebno. Važno je imati takvu osobu u životu. Nezavisnost Muškarci obožavaju žene koje su samostalne i kojima nije potrebna muška potvrda za svaku sitnicu. To su one žene koje znaju da su snažne, znaju da žive svoj život i ne treba im muškarac koji će svijet prilagođavati njima.

Brižnost Svi volimo da se neko brine o nama pa tako i muškarci. Njima

je posebno drago kada žena koja im se sviđa pokazuje interes i brigu oko njih i stvari koje su im važne. Brižnost je uvijek na cijeni. Neopterećenost Žena koja živi svoj život i neopterećena je time da muškarca brzo veže uz sebe, jako je privlačna. Za nju smisao života nije udaja i muškarac, ona zna da uživa u odnosu neopterećeno i opušteno. Upravo zbog toga baš takva žena najbrže i dobije muškarca. Pristojnost Iako se pristojnost danas negdje izgubila, muškarci još uvijek cijene pristojne žene. One koje znaju da se ponašaju kao dame i one koje uvažavaju i poštuju druge ljude, čak i kad drugi to ne zaslužuju.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 2493 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi dvorište, površine 709 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, površine 106 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža, br. zgrade 2, površine 15 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, PD1, P, br. zgrade 1, površine 105 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi stambeni prostor, PD2, P1, br. zgrade 1, površine 120 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi stambeni prostor, PD3, potkrovlje-mansarda, br. zgrade 1, površine 120 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža kao dio zgrade, PD1, P, br. zgrade 2, površine 18 m2; SVOJINA: Keković Ratko, u obimu prava 1/1 Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 2493 KO PODGORICA II, iznosi 406.000,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika 7. JANUAR DOO Podgorica, na dan 14.01.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1411 od 25.02.2008.godine, iznosi 359.794,93 €, kao i iznos od 4.060,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, ul. Serdara Jola Piletića br.7, Podgorica, sa početkom u 09.15 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Sanjam i tumačim

Priredila: E.Z.

T

umačenjem i značenjem snova ljudi se istim bave još od najstarijih vremena. Tumačenje snova je spomenuto čak i u starom zavjetu, gdje Josip tumači faraonove snove. Nauka danas smatra da sadržaj snova odražava slučajnu situaciju neutralnih krugova mozga, bilo radi spontanog izbijanja ili zbog djelovanja okoline, te tendencije mozga da unese red u nepravilnoj aktivnosti.

Psiholozi su bili dugo pod uticajem Frojda koji je smatrao da su snovi odraz potisnutih i podsvjesnih želja i misli, a naročito seksualnih konflikata. Niz značenja snova u ovom onlajn sanovniku preuzet je iz stogodišnjeg kalendara. Naravno, dodata su i neka nova značenja poput sanjati kompjuter, mp3, mobitel i mobilni telefon, sanjati modu, nove frizure, melodije za mobitel, sanjati muziku, razne stvari vezane za muziku i estradu, video igrice, sportske događaje jer to su nove moderne stvari koje okružuju savremenog čovjeka. Listu značenja ažuriramo s vremena na vrijeme kada dobijemo jasan signal o mogućim podsvjesnim razlozima za određen san. Postoje teme koje se javljaju u mnogim snovima. Psiholozi otkrivaju značenje deset najčešćih problema koji nas muče u snovima. Snovi o padanju Ako sanjate taj san morate da procijenite trenutnu situaciju u svom životu. Vjerovatno se ne osjećate sigurno ili vam nedostaje podrška. Golotinja u javnosti San otkriva da se u stvarnom životu osjećate izloženo ili ranjivo ili pak da vas je strah da otkrijete previše toga o sebi da to drugi ne bi iskoristili. Često se javlja kod važnih promjena u životu.

Ispadanje zuba Snovi o zubima se povezuju s malim samopouzdanjem i strahom od toga da smo u stvarnom životu neprivlačni ili nepoželjni. Oni otkrivaju osjećaj gubitka moći ili stida. Potjera Snovi u kojima nas neko juri znače da vas u stvarnom životu neko ili nešto (poput vlastitih osjećanja) ugrožava. Da biste otkrili ko vas progoni, treba da se zapitate ko vam je prijetnja u stvarnom životu. Bolest ili smrt Ovaj san se može shvatiti kao upozorenje i podsjetnik za vođenje više brige o zdravlju. Neko drugi ko umire u našem snu predstavlja dio naše ličnosti koja nestaje usljed važnih životnih promjena. Kašnjenje Kašnjenje na put, posao ili važan događaj čest je san koji prije označava frustraciju i bespomoćnost nego strah. Najčešće se javlja usljed donošenja nekih važnih odluka. Padanje na ispitu Psiholozi kažu da je to rezultat osjećaja testiranja u stvarnom životu, kao da neko ocjenjuje naše ponašanje, bilo na poslu ili u ljubavi. Izgubljeni ili zarobljeni San o zarobljenosti očigledan je primjer osjećanja bespomoćnosti, a motiviše na preuzimanje kontrole i donošenje važnih odluka.

ISTRAŽIVANJE

Kako do ljubavi vašeg života Svi katastrofalni sastanci, loše veze i čudne zabave za jednu noć mogu u nama da probude osjećaj da nikada nećemo upoznati svoju srodnu dušu. Dok ne stigne do srodne duše, prosječna žena ima sedam veza, četiri katastrofalna sastanka, sedam seksualnih partnera, četiri veze za jednu noć, poljubi 15 muškaraca, uživa u dvije duge veze, dva puta joj bude slomljeno srce, zaljubi se dva puta, sa jednim partnerom isproba zajednički život. To je izračunao Grejem Simsion, autor knjige “Projekat Rouzi”, a na osnovu prethodno obavljenog istraživanja.

“Ovo je podsjetnik koliko put do životnog partnera može da bude dugačak i poprilično strm. Svi katastrofalni sastanci, loše veze i čudne zabave za jednu noć mogu u nama da probude osjećaj da nikada nećemo upoznati svoju srodnu dušu”, rekao je Simsion. Muška potraga za ženom iz snova nešto je drugačija. Dok ne upoznaju Pravu, iskuse šest veza (jednu dužu od godinu dana), deset seksualnih partnerki, jednom prevare i jednom budu prevareni, imaju jednu vezu na daljinu. Većina je čak priznala da su došli do tačke kada su pomislili da nikada neće uspjeti da pronađu onu pravu.


ŽENA 35

UTORAK, 21. 1. 2014.

DOKAZANO

Hrana koja utiče na povećanje inteligencije Koeficijent inteligencije govori nam u kojoj smo mjeri sposobni da učimo, prilagođavamo se i razumijemo svijet oko nas. Postoji mnogo različitih faktora koji mogu uticati na visinu IQ-a, a jedan od njih je i ishrana. Evo nekih namirnica koje mogu da pomognu da se poveća koeficijent inteligencije. Orasi U istraživanju Univerziteta Tafts dokazano je da 29 grama oraha sadrži 2,6 grama omega-3 masnih kiselina, a jedna kašičica orahovog ulja 1,4 grama polinezasićenih masti. I jedno i drugo su masti koje nemamo u tijelu, već moramo da ih

unosimo putem hrane, a doprinose poboljšanju memorije. Sirova jaja Najbolja i ujedno najjeftinija naročito nutritivna namirnica vrlo bitna za razvoj IQ-a. Sirova jaja sadrže proteine i zdrave masnoće koje su ključne za razvoj moždanih funkcija posebno kod mladih. Što kraće kuvate jaje, njegove nutritivne vrednosti su veće. Kao i šanse za salmonelu, ali to ipak nije tema... Antioksidansi Oni imaju funkciju odbrane vašeg tijela od slobodnih radikala, što rezultira poboljšanjem logičkog re-

zonovanja. Namirnice koje ih sadrže su zeleni čaj, pasulj, artičoke. Borovnica Osim što su vrlo ukusne, borovnice pozitivno utiču na zdravlje mozga. Sadrže širok spektar fitohemikalija koje su direktno povezane s razvojem i rastom mozga. Neka su istraživanja čak pokazala da usporavaju starenje mozga. Avokado 40% ovog voća sastoji se od ulja punog oleinske kisjeline koja je mononezasićena mast. Moždane su ćelije zaštićene mijelinskim omotačem koji monozasićene masti regenerišu. To je važno jer oštećenje omotača umanjuje kognitivne sposobnosti. Riba Riba je prepuna omega-3 masnih kiselina. Sardela, losos i pastrmka sadrže ih u obliku kisjelina koje već postoje u našem mozgu, pa ih konzumirajući ribu dodatno obnavljamo. Te kisjeline uopšteno poboljšavaju memoriju i funkciju mozga. Zeleno povrće Osim što je dobro za zdravlje srca, zeleno povrće je blagotvorno i za mozak. Bogat je izvor vitamina E, koji je ključan za zdravlje mozga. Vitamin E smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti. Osim zelenog povrća, najviše vitamina E sadrže kivi i koštunjavi plodovi. Doručak Najvažniji obrok dana, vrlo bitan za normalan rad mozga. Istraživanja pokazuju kako zdrav doručak poboljšava kreativnost i koncentraciju.  (b92)

ZDRAVLJE

Od žvakanja boli glava Izraelska studija istraživala je povezanost redovnog konzumiranja žvakaćih guma i glavobolje, pri čemu je došla do zaključka da one zaista mogu biti uzrok učestalih glavobolja. Studija koja je trajala mjesec dana, sprovedena je na 30 ispitanika, starih od 6 do 19 godina, koji pate od hroničnih glavobolja, a svakodnevno žvaću žvakaće gume. Studija je pokazala da tokom mjesec dana izostanka žvakanja žvakaćih guma, 87 odsto ispitanika nije imalo glavobolje ili su im simptomi goto-

vo nestali, piše portal Vitamini. Da bi bili sigurni da je uzrok žvakanje žvakaćih guma, 26 ispitanika je po završetku studije pristalo da 14 dana ponovo redovno konzumira žvakaće gume. Simptomi glavobolje vratili su se u roku od sedam dana njihovog ponovnog korišćenja. Autori studije smatraju da se smanjenjem učestalosti žvakanja žvakaćih guma može uticati na pojavu simptoma glavobolje zbog čega se preporučuje njihovo umjerenije korišćenje.  (topvita)


36 ŽENA

UTORAK, 21. 1. 2014.

SLATKO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Ravioli Za tijesto mutite sve sastojke u multipraktiku oko 30 sekundi. Ako je smjesa vlažna na dodir, dodajte brašno dok tijesto ne postane mekano, ali ne ljepljivo. Umijesite i rastanjite tijesto na milimetar debljine. Sjecite trake duge 5 cm i široke 2 cm. Za nadjev pomiješajte rikotu, slaninu isjeckanu na kockice, usitnjenu svinjetinu, peršun, žalfiju i parmezan. Začinite muskatnim oraščićem i crnim biberom. Stavljajte pomalo nadjeva na polovinu napravljenih traka od tijesta. Preostale trake premažite umućenim jajetom, pa ih stavite preko nadjeva, na premazanu stranu, i pritisnite po ivicama. Specijalnom modlom za tijesto napravite jednake oblike. Skuvajte raviole, iscijedite ih i služite sa maslacem, rendanim parmezanom i listovima majčine dušice.

Posna sarma SASTOJCI:

veća glavica ki sjelog ili slatkog kupusa 100 g sjeckanih oraha manja glavica luka glavica bijelog luka kašičica crvene paprike 1/2 kašičice bibe ra kašičica morsk e soli 2 kašike hladno cijeđenog ulja 2 dl paradajz so ka

Blago zagrijte ulje i dodajte isjeckani crni i bijeli luk i malo vode. Izdinstajte. Kad je luk do pola gotov, dodajte šargarepu, celer, paškanat i korijen peršuna isječen na kockice i dinstajte oko sedam minuta, a zatim dodajte začine i kuvajte još nekoliko minuta. Skinite s vatre i dodajte na kockice isjeckan krompir, pirinač, sojine ljuspice. Vodu procijedite i dodajte sjeckan peršunov list, orahe i dvije kašike paradajz soka. Sve dobro izmiješajte i punite listove kupusa, zelja ili vinove loze, koje je potrebno prethodno obariti u vreloj vodi, tek koliko da omekšaju. Sarmice se uvijaju tako što se na korijen lista stavi jedna do jedna i po kašika nadjeva za srednje listove, a dvije do dvije i po kašike za velike, i uvije dok ima lista. Krajeve lista koji ostanu sa strane ušuškajte ka unutra. Poređajte sarmice u šerpu i nalijte rastvorom vode i paradajz soka. Kada su skuvane, premjestite ih u zemljani ili vatrostalni sud i zapecite u rerni oko 20 minuta.

ISTRAŽIVANJE

U Evropi se jede zdrava hrana Prema procjeni dostuposti hrane, platežnoj moći stanovništva, kvalitetu hrane i bolestima povezanim s prehrambenim navikama, u Evropi se jede znatno zdravije nego u ostatku svijeta, pokazala je studija kompanije “Oxfam”. Studija je sprovedena u 125 zemalja. Najzdravije i najbolje se jede u Holandiji u kojoj su cijene namirnica najniže u odnosu na plate, dostupnost hrane je odlična, a veoma je nizak broj oboljelih od dijabetesa. Ipak, ni u Holandiji nije sve tako idealno, pa tako svaki peti Holanđanin ima indeks tjelesne težine veći od 30, dok se zdravim smatra raspon od 18 do 25. Najviše gojaznih je u Australiji, tamo je 30 odsto stanovništva gojazno. Najgore se jede u Čadu gdje namirnice imaju malu nutritivnu vrijednost, skupe su i svako treće dijete je pothranjeno. U top 10 najgorih zemalja najviše je onih iz pustinjskog afričkog područja u čijoj ishrani dominiraju nutritivno siromašne žitarice, korijenje i korijenasto povrće. Prema ocjeni isključivo samog kvaliteta hrane, najbolje je prošao Island, dok

Kolači sa kokosom

Šah kolač

SASTOJCI:

315 g rikote 500 g nemasno g kuvanog svinjskog m esa 155 g nemasne slanine kašičica svježe g peršuna 1/2 kašičice svje že žalfije kašičica parmez ana muskatni oraš čić svježe samljeve ni crni biber ZA TIJESTO: 3 šolje oštrog br ašna 2 jaja, kašičica soli 2 kašike maslin ovog ulja

Desert

SAD ima najpovoljniju hranu na svijetu, ali Amerika je uz Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Egipat zemlja u kojoj ima najviše oboljelih od dijabetesa, ali i gojaznih. Top 10 zemalja u kojima se najbolje jede: Holandija, Francuska, Švajcarska, Danska, Švedska, Austrija, Belgija, Irska, Italija, Portugal. Top 10 zemalja u kojima se najgore jede: Čad, Angola, Etiopija, Madagaskar, Jemen, Niger, Burundi, Mozambik, Zimbabve, Sijera Leone.

Pomiješati brašno, maslac, žumanca, prašak za pecivo, so, pavlaku, srž vanile i šećer i zamijesiti tijesto. Odmjeriti 200 g tijesta, pomiješati sa čokoladom i kakaom. Odvojeno ih umotati u foliju i hladiti oko 30 minuta. Šah-mustra: upotrijebiti po 2/3 svijetlog i tamnog tijesta. Svijetlo prepoloviti, jednu polovinu rastanjiti kružno (18 cm širine), drugu pravougaono (1 cm debelo). Tamno tijesto (1 cm debelo) rastanjiti pravougaono. Od oba pravougaona tijesta uz pomoć lenjira sjeći ravne 1 cm široke trake. Premazati bjelancetom. Po devet svijetlih i tamnih traka u vidu šahmustre staviti jednu preko druge. Svijetlo tijesto premazati bjelancetom, čvrsto obmotati oko traka, višak tijesta odsjeći. Hladiti 60 minuta. Kružna mustra: ostatak tijesta rastanjiti, svijetlo premazati bjelancetom, preko staviti tamno, urolovati. Hladiti 60 minuta.

SASTOJCI:

250 g brašna 180 g maslaca 2 žumanceta 1/2 kašičice praš ka za pecivo prstohvat soli kašika pavlake srž 1/2 šipke va nile 150 g šećera 50 g čokolade za kuvanje, izrendane 2 kašičice kaka oa bjelance

Egzotični i specifičan miris, kao i blagi ukus kokosa, uvijek su bili inspiracija domaćicama za pripremanje poslastica. Predlažemo vam oprobane recepte za kolače, a na vama je samo da ih ispečete i gustirate. ČUPAVCI POTREBNO JE: Za tijesto: 5 jaja 200 g šećera 1 vanilin šećer 100 ml ulja 1 pomorandža 300 g brašna prašak za pecivo Za preliv: 150 g šećera 100 g margarina 150 g čokolade 100 ml mlijeka 100 g kokosovog brašna PRIPREMA: Umutite jaja sa šećerom i vanilom, pa im dodajte rendanu koru pomorandže. Brašno prosijte sa praškom za pecivo i umiješajte u masu od jaja. Sipajte masu u podmazan i brašnom posut pleh, pa pecite oko pola sata na 180 stepeni. Istopite margarin i čokoladu, dodajte mleko i zagrijte da provri. Ohlađen kolač isjecite na kocke i svaku umočite u vruć preliv. Natopljenu kocku uvaljajte u kokosovo brašno.

KAIROS KOCKE POTREBNO JE: Za koru: 2 jaja 2 kašike brašna 2 kašike kokosovog brašna 4 kašike šećera kašika ulja Za krem: 500 g crne čokolade 300 ml ulja 250 g šećera 2 vanilin šećera malo soli 6 jaja 250 g jogurta od vanile 100 g brašna 250 g kokosovog brašna kesica praška za pecivo 250 ml slatke pavlake PRIPREMA: Umutite sve sastojke, pa izlijte tijesto u podmazan i brašnom posut pleh. Ulje, šećer, vanilin šećer i so izmiješajte i mutite mikserom dodajući jedno po jedno jaje. Dodajte jogurt i prohlađenu otopljenu čokoladu. Brašno pomiješajte s praškom za pecivo i 200 g kokosa, pa sjedinite s prvom masom. U rerni zagrijanoj na 180 stepeni pecite prvi patišpanj 10 minuta, a sipajte drugu masu i pecite još pola sata. Pospite preostalim kokosom, a ohlađen kolač sijecite na kocke.

PREPORUKA

Kaserole za ukusan doručak Doručak je najbitniji obrok u danu, pa je zato veoma bitno da bude zdrav i nutritivno bogat, ali i da nas dobro zasiti. Zato su ukusne kaserole, slatke ili slane, pravo rješenje za uspešan početak dana. KASEROLE “JAJA BENEDIKT” POTREBNO JE: 6 engleskih mafina 115 grama mesnate slanine 3 veća jaja 2 veća žumanceta 1 šolja punomasnog mlijeka 1/2 šolje pavlake za kuvanje 1 kašika limunovog soka 1 kašika vode 6 kašika putera so, biber aleva paprika PRIPREMA: Prvo zagrijte rernu na 180 stepeni. Mafine presjecite na polovine, stavite ih u pleh i ispecite u rerni, dok ne potamne malo i ne postanu hrskavi, a onda ih isjecite na kockice od po 5 cm. Stavite ih u keramički sud zajedno sa isjeckanom slaninom, i vratite u rernu na kratko. Žicom za mućenje pomiješajte jaja, mlijeko, pavlaku, so i alevu papriku, pa to prelijte preko kockica mafina i slanine, pa pokrijte aluminijumskom folijom. Pecite 35-40 minuta, a onda još 10 minuta pecite bez fo-

lije. Dok se peče otkriveno, u šerpici na laganoj vatri pomiješajte žumanca, limunov sok i vodu. Dodajte puter kašiku po kašiku, neprestano miješajući, i vodeći račuda da se sos ne prekuva. Kada je gotov, umiješajte malo soli, bibera i aleve paprike. Kaserole služiti prelivene sa malo ovog sosa. G L AT K E K A S E R O L E S A MALINAMA POTREBNO JE: 1/2 šolje muslija sa koštuničavim voćem 1/2 šolje žutog šećera 1/4 šolje brašna

4 kašike putera isjeckanog na komadiće 2 pakovanja zamrznutih malina 1 šolja kisjele pavlake PRIPREMA: Rernu zagrijte na 190 stepeni. Musli, šećer i brašno pomiješajte, pa dodajte puter i umesite rukama dok ne počnu da se formiraju grudvice. Maline i kisjelu pavlaku pomiješati, pa sipati u keramičku posudu. Mješavinu od muslija izmrviti preko toga. Prekriti folijom i peći 30 minuta pokriveno, pa još 10 minuta bez folije. Ostavite da se ohladi bar pet minuta prije serviranja.


37

UTORAK, 21, 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

I Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Cijena 180 eura.Tel. 020/270-025 Izdajem jednosobne namještene stanove 57m2/400e kod Hrama, 57m2/400e kod Maše, 40m2/250e kod Gintaša. Tel.068/723-177 Izdajem namješten stan od 50m2 u Ulici slobode, Podgorica. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/655-777 Izdajem dvosoban stan, Hercegovacka ulica, visoko prizemlje, može i za poslovni prostor. Tel.067/460-829

Izdajem jednosoban stan i garsonjeru u kući (sve zasebno) u blizini OŠ "21. maj", Povoljno. Tel.067/201-915

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem ekstra garsonjeru preko puta dječje bolnice, opremljena. Tel.067/629-171

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Izdajem jednosoban namješten stan u strogm centru Podgorice. Tel.067/613-614

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

SOBE

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra grada. Tel.069/042-227 Prodajem poslovni prostor, prizemlje 48 m2, podrum 45 m2, sa dimnjakom - primjeren za restoran - kuhinju, neopremljen, zgrada "Maksima" - do Male pijace, 155.000. Tel.069/675-779 PLACEVI

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

VOZILA/AUTO DJELOVI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine


38

UTORAK, 21. 1. 2014.

MALI OGLASI

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708 BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual. Tel.068/465-363 USLUGE

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Radila bih u popodnevnim satima. Pomoć u kući ili čuvanje starijih osoba. Prednost Cetinje. Tel.068/710996, 067/572-657

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 NASTAVA

- RAČUNOVODSTVO - REVIZIJA - CONSULTING - REGISTRACIJA PREDUZEĆA

APARATI/OPREMA

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstveprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

UTORAK, 21, 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106

VOZOVI/TRAINS Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

AUTOBUSI/BUS

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES

BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 SMS.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 SMS.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00.  Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:20 Crtana serija:Musti 06:25 Crtana serija:Hapeti 06:35 Exploziv/r 07:00 Exkluziv/r 07:20 Paklena kuhinja 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 11:15 Film: Mis tajni agent/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija: Šešir profesora Koste Vujića/r 15:30 Crtana serija: Musti 15:35 Crtana serija: Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Ponor ljubavi 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija: Šešir profesora Koste Vujića 21:15 Serija: Folk 22:10 Film:Mis tajni agent 2 00:15 Exkluziv/r 00:30 Exploziv/r

PRVA Šešir profesora Koste Vujića 20.20

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.35 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Monk/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Plesna akademija 12.45 Muzika 13.05 Serija: Mjesto zločina/r 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Dok.emisija 22.00 Dnevnik 3 22,30 Serija: Office 23.00 Serija: Mjesto zločina 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Zvijezde granda/r 11:50 City 12:00 Zvijezde granda 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Domaći film: Lov u mutnom 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:15 X faktor - uživo 22:30 X star 23:15 City 23:30 Film: Pogled iz raja 02:00 Film: Staza prošlosti

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:30 Extra lifestyle 14:40 Serija: Larin izbor 15:25 Serija.Ruža vjetrova 16:15 Surfuj pametno 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Serija: Krv nije voda 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Serija: Krv nije voda/r 00:30 Extra lifestyle

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Serija: Larin izbor 14.40

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 10:00 Dogodilo se... 10:15 Zabava 10:30 Ekstremno 10:45 Smijeh kao Lijek 11:45 Žestoko 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na Domaćem Terenu - premijerno 16:00 Zabavni Magazin - uživo 16:45 Žestoko 17:00 Zabava 17:15 Ekstremno 18:45 Svijet Sporta – premijerno 19:15 Zabava 19:30 Loto – uživo 22:30 Zabava 22:45 Smijeh kao Lijek

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Lijek iz prirode 12:15 Oglasi 12:30 Trag 13:10 Lijek iz prirode 14:00 Aljazeera 14:30 Kućica u cvijeću 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 19:30 Oglasi 20:00 Lijek iz prirode 22:00 Nokaut 22:35 Video katalog 22:50 Oglasi 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Smiješna Top Lista 15.15

MBC Lijek iz prirode 20.00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Italijanska kuhinja 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 U raljama života/r 15:00 Top Shop 15:30 Italijanska kuhinja 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Večera kod Džaje 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Večera kod Džaje/r

ATLAS Večera kod Džaje 20.15

TV PREPORUKA MIS TAJNI AGENT 2 Prva 22.10

Nakon što je spriječila zločin na izboru za mis Amerike, lice FBI agenta Grejsi Hart osvanulo je na naslovnim stranama. Njen identitet je otkriven i posao tajnog agenta je za nju završen. FBI joj nudi mogućnost da postane zaštitno lice službe, što ona nevoljno prihvata. Uz novi posao, Grejsi dobija i novu, ambicioznu partnerku Sem Fjuler, koja joj nije naklonjena. Kada njena najbolja prijateljica Čeril bude kidnapovana u Las Vegasu, Grejsin instinkt će se probuditi, ali pošto ne žele da izgubi reputaciju koju je stekla, čelnici FBI “skidaju” je sa slučaja i angažuju njenu partnerku Sem. Ali kada je u pitanju pomoć prijateljima, Grejsi je spremna na sve...

09.00 Strani dok.program 10.00 Serija: Zakon i red/r 11.00 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum/r 12.50 Film : Čarobni april 14.30 Muzika 14.45 CG. Sport/r 15.30 Mostovi/r 16.00 Serija: Žozefina/r 17.00 Serija: Univerzum 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 ABS 20.45 Serija: Ncis-LA 21.30 Serija: Žozefina 22.15 Serija: Zakon i red 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 ABS 20.15

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Pet Show /r./r. 11:30 Anegdota iz života 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:40 Tragom prirode 13:20 Dzet set /r. 15:02 Dok. program 16:50 Dzet set 17:30 Dok.program /r. 18:20 Životinjske lakrdije/r. 19:15 Anegdota iz života 19:30 Crtani film /r. 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Muzički program 22:00 Film 00.00 Ponoćni Info

MONTENA Muzički program 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 09:55 Vesti RTS 10:00 Kvadratura kruga 10:25 Putopis 10:55 Vesti RTS 11:00 Moravske priče 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Mesto zločina: Njujork 13:15 Evronet 13:20 Život je život: Petar Anđelković 13:50 Gastronomad 14:00 Potraga 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa (2009) 20:55 Bela lađa 21:50 Vesti RTS 21:55 Upitnik 22:55 Vesti RTS 23:00 Mesto zločina: Njujork 23:45 Dnevnik RTS 00:00 Evronet RTS 2 09:13 Iz života poznatih matematičara 09:32 Dosije iks i oks 09:39 Datum 10:15 Sve boje života 10:45 Ad libitum 11:15 Trag 11:45 Građanin 12:10 So Rts: Stravinski (pulčinela - svita iz baleta) 12:35 Tehnologije 13:05 Trezor 14:05 Enciklopedija za radoznale 14:35 Nemoguće - Umetnost srpskih 14:56 Iz života poznatih matematičara 15:15 Dosije iks i oks 15:22 Dokumentarni

program 16:00 Vreme je za bebe 16:35 Emisija iz ekologije 17:05 Doktor Živago 18:00 Mera za muziku 18:30 Plava ptica 18:55 Sirene 19:20 Zanimanje dete 19:35 Datum 19:40 Verski kalendar 19:50 TV Mreža 20:20 Drugi vek: Oleg Novković 21:00 Epizode 21:30 Italijanski film 23:15 Kustendorf 2014 23:35 Festival omladina - Subotica 2013 HRT 1 11:00 Što vas žulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 15:30 Dokumentarna reportaža 16:00 Heartland 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Pravilo 72 18:50 Naši i vaši 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Potjera 21:00 Maslenica 22:05 Ispod crte 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:18 Vrijeme 23:20 Vijesti iz kulture HRT 2 10:25 Dr. Oz 11:05 Ovisni o čišćenju 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan 13:10 U ime moje kćeri 14:45 Degrassi: Novi nara-

DANAS U GRADU štaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:05 Navrh jezika 17:15 Ovisni o čišćenju 18:08 Kuhajmo zajedno 18:13 Svaki dan dobar dan 18:53 Dr. Oz 19:33 TV vrtić 19:45 Krtić prikazuje 19:49 Ninin kutak 19:54 Danica 20:00 Roditelji i djeca 20:45 Život s pavijanima HBO 10:25 Roman Polanski: Izbaci uljeza 11:55 Živeti s ludilom: Pet priča 13:25 Uspori 15:10 Laurina zvezda i čudovišta iz snova 16:15 Devojka za zbogom 18:05 Neće odstupiti 20:05 U plamenu ljubavi 22:00 Uzvratni udarac 22:50 Dnevnici iz Pola 01:00 Na dohvat ruke FOX LIFE 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 14:45 Džejmijeva letnja kuhinja 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Prepredene domaćice 20:55 Prepredene domaćice 21:50 Osveta 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Prepre-

dene domaćice 00:30 Osveta 01:20 Gimnazijske traume FOX CRIME 10:55 Arnold u trci 12:35 Slučajni partneri 13:30 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Na dužnosti 15:40 Bostonski advokati 16:22 Igra sudbine 2 16:50 Inspektor Kolijandro 18:45 Trinaesti apostol 19:55 Otac Braun 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Polarna svetlost 23:40 Zločinački umovi 00:35 Imitator 01:25 Zločin 02:15 Otac Braun ARENA SPORT 09:00 Panathinaikos - Olympiacos 11:00 Bastia - Bordeaux 13:00 Genoa - Inter 15:00 Liverpool TV 17:00 U obruču 18:00 Juventus - Sampdoria 20:00 Pregled francuske lige 21:00 Marseille Nice 23:00 Pregled italijanske lige 00:00 World Poker Tour 11 01:00 NFC finale: Seattle - San Francisco SPORT KLUB 12:30 Nacional - Estoril 14:15 NBA Live 14:30 New York - Brooklyn 16:30 Zenit Berlin 18:15 Pregled holandske lige 19:15 NBA Inside Stuff 19:45 Novogodišnja vrteška 20:15 Top Tennis! 21:00 Roma Juventus 23:00 Max Bet Vesti 23:30 SK Magazin 00:00 34. American Cup

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh. 15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00 CNP

Četiri kilometra na sat 20.00


Izdanje 21. januar 2014.