Issuu on Google+

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

OCJENA ANALITIČARA

str.5

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013. BROJ 645/ GODINA II

●7

KAP: Ispod 500 miliona nema proizvodnje INTERVJU: IGOR LUKŠIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA I EVROPSKIH INTEGRACIJA

● 4-5

ANGELA MERKEL UBJEDLJIVO ● 17

Gvido Vestervele nije ušao u Bundestag

Opozicija treba da nas pažljivije sluša Svakog

Merkel

RAZBIJENI TABUI ● 9

● Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kaže da nema usporavanja našeg puta ka EU i da se u suštini ne dešava ništa novo u odnosu na ranije izrečene stavove i očekivanja da do kraja godine Crna Gora otvori poglavlja 23 i 24

dana 100 Podgoričana ide kod psihijatra

Dr Golubović

● POŽAR ● U SUTOMORU VATRA PROGUTALA “PASAT” ● STUDENTSKI DOM

MOJKOVAC ● 3

Centrala SDP-a tražila samostalan nastup

SAOBRAĆAJ ● 11

Uskoro stižu novi policijski ª presretačiº

ZMIJA UŠETALA U ČITAONICU Studente, njih desetak koji su preksinoć u jednoj od manjih čitaonica I faze studentskog doma na prvom spratu spremali ispite, oko 20 časova neprijatno je iznenadila posjeta nezvanog gosta. Na zaprepašćenje prisutnih, po čitaonici ispod stolova gmizala je zmija duga metar, pa su svi, osim dva studenta, prestravljeni istrčali napolje. Dvojica koja su ostala snimila su zmiju i atmosferu mobilnim telefonom i snimak postavila na Jutjub.

Janjušević

●2

Grdinić

ZAPOŠLJAVANJE ● 13

Mladi bez posla i bez plate traže socijalu

ENGLESKA ● 29

Plavi dio Mančestera sadaddas asd slavio do zore

ITALIJA ● 28

Roma vladar Rima

SPUŽ

● 10

Miranović pušten, pa ponovo pritvoren


2

Tema dana

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

EDITORIJAL

Zmija u čitaonici: Snimak sa Jutjuba

ŽELJKO VUKMIROVIĆ Urednik

TOPLA LJUDSKA PRIČA

Ovu sam priču čuo nebrojeno puta. I uvijek je preda mnom bio neko sa podočnjacima, nesigurnim poslom, bijednom platom, nešto malo dugova i nekoliko budućih godina za otplatu kredita. Zvuči poznato, a? A još nijeste ni čuli priču. Svejedno, otprilike, ide ovako. “Ma, ko mi je kriv što ne znam da kradem, lažem, nešto muljam, da prevarim nekog, da budem lupež, da uvijek imam neku kombinaciju. Ovako, mogu samo da sjedim i ćutim, pokrijem se ušima, da poslije posla ugrabim koji sat na kauču i da mi je lijepo. Ne, no prelijepo. A to što svakog časa mogu da ostanem i bez to malo posla što imam, samo je moj problem”. Naravno, to je samo jedna verzija. Ima još. I ima svakakvih. I nas, a i priča. “Viđi brate, ovo te nikad ne bih pitao, ali da te ne gušim sad sa okolnostima, imam listicu koja dobija, treba mi samo sto eura, vraćam ti istog časa kad podignem pare, potpuno je sigurno, nema nikakvih problema”. Naravno da nema. A nema ni para. Ima samo raznih priča. Onaj opis sa početka ostaje nepromjenljiv. Podočnjaci, nesigurni poslovi, dugovi i krediti. “Koga zanima to što meni plata kasni i što nemam da platim struju? Plaćala sam po malo, ali se preko zime nakupilo, sad ne mogu dospjet’ pa da ću se ubit’. Potpisivala sam i ugovor, ali nijesam mogla da plaćam i dug i račun. Od moje plate to jednostavno nije moguće”. Ili ono sa pozajmicom. “Vratiću ti, majke mi”. I to bi, zapravo, bio najinteresantniji dio. Jer ispostavlja se da su majke ili najbezvrednija roba na svijetu ili ih mnogi imaju bar po šest komada. Pa, jedna manje, tu i tamo, nije neki problem. Problem su samo oni podočnjaci i dugovi. A o onoj čuvenoj kletvi “dabogda bio žirant” neću jednu da progovorim. Možda samo pljucnem tri puta, pomjerim se s mjesta. Uz još jednu priču. “Otkako sam ostao bez posla, cigarete više ne stavljam na sto. Ljepše im je po džepova, kunem ti se. A i duže traju, provjereno. Probao sam i da ostavim, ali od nervoze sam izludio famelju, pa su digli ruke od mene. Eto ti, puši, samo nas ostavi na miru. Žena mi kupuje cigarete, a ponekad mi da i za džeparac. Jedan mi je obećao, što postavlja oluke, da će da me zove da mu ponešto pomažem. Dako stvarno zovne“. A prijatelj me pita zašto ne napišem neku toplu ljudsku priču. Pa, šta znam, kažem ja prijatelju. U stvari, mora biti da to ne znam. Valjda sam to negdje izgubio uz put, odakle znam. Sada znam samo ove. A ni njima ne nedostaje prepoznatljivosti i stvarnosti. Doduše, njihova toplina je u naravoučeniju “nemoj samo da pozajmljuješ pare”. Čisto da se ne opečeš. A đe ćeš toplije od toga? Nego, recimo da sam samo napisao priču iz naše svakodnevice. I na kraju se pogledao u ogledalo. Podočnjaci su mi katastrofa.

Meteo 06:27 18:44

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar sjeverni i sjeverozapadni, slab rjeđe umjeren.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

12 14 15 15 13 7 3 1 4 6

13 13 15 15 19 8 4 2 6 7

SJUTRA

25 26 25 26 25 21 19 25 18 20

27 27 26 27 27 22 20 16 21 22

jutro na sjeveru mjestimično maglovito, Jutro po kotlinama maglovito, dan sunčan dan sunčan u cijeloj državi. Vjetar sjevernih u cijeloj Crnoj Gori. Vjetar sjeverozapadni, smjerova, slab do umjeren. slab do umjeren.

PANIKA U STUDENTSKOM DOMU

Zmija ušetala u čitaonicu Gmizavac dug metar u subotu veče preplašio desetak studenata Studente, njih desetak koji su preksinoć u jednoj od manjih čitaonica I faze studentskog doma na prvom spratu spremali ispite, oko 20 časova neprijatno je iznenadila posjeta nezvanog gosta. Na zaprepašćenje prisutnih po čitaonici ispod stolova gmizala je zmija duga metar, pa su svi, osim dva studenta, prestravljeni istrčali napolje. Dvojica koja su ostala snimila su zmiju i atmosferu mobilnim telefonom i snimak postravili na youtube. “Spremala sam ispit kada sam čula da neko viče - “Zmija!”. Podigla sam pogled i ugledala zmiju dugu metar kako gmiže ispod prozora. Pobjegla samo glavom bez obzira napolje i ne znam šta se dalje desilo”, kazala je za DN studen-

Direktor misli da je šala Direktor Doma učenika Radosav Musa Jovanović juče je od novinarke DN prvi put čuo za taj događaj, za koji pretpostavlja da je riječ o neslanoj šali nekog od studenata. “Prvi put čujem. To se još nije dešavalo. Mora da se neko našalio. Nemoguće je da zmija uđe unutra. Čitaonice su moderno opremljene, klimatizovatkinja J.L. i dalje vidno potrešena. Iako tvrde da zmiju niko nije donio, studenti ne znaju kako se ona pojavila tu i plaše se da možda ne postoji leglo u Domu. “Prestravljena sam, još mi se no-

ne, svaki dan se čiste, a angažovali smo i profesionalnu firmu za čišćenje. Sve je maksimalno čisto i nema mjesta za strah od gmizavaca”, tvrdi Jovanović. Da zmija ima u Domu neko od zaposlenih bi ih vidio, smatra Jovanović i uvjerava studente da mjesta za strah i paniku nema, te da se slobodno vrate učenju i drugim aktivnostima. ge tresu. Ne znamo odakle je došla, ali me je strah da opet uđem u čitaonicu i učim. Sinoć me je bilo strah i da zaspim jer sam se plašila da ih ima još u Domu”, kazala je studentkinja I.V. J.V.Đ.

SDP

Nerealne su najave pojedinih poslodavaca o otpuštanju radnika Socijaldemokratska partija smatra da su nerealne najave pojedinih poslodavaca da će prije otpustiti radnike koji godinama rade kod njih, nego što će ih zaposliti na neodređeno vrijeme nakon što isteknu dvije godine od usvajanja izmijenjenog Zakona o radu. Član Glavnog odbora SDPa Bojan Zeković saopštio je juče da kao što radnici ne obavljaju svoje poslove da bi pomogli poslodavcu, nego da bi zaradili platu i izdržavali sebe i svoju porodicu, tako ni poslodavci ne angažuju radnike da bi pomogli državi u obavljanju socijalne funkcije, već zato što im je njihov rad neophodan za obavljanje djelatnosti. “Poslodavci će otpustiti sve radnike bez kojih mogu nesmetano obavljati djelatnost, ali je pitanje da li takvih zaposlenih uopšte ima i ko su poslodavci koji daju svoj novac nekome ko im nije potreban za posao i šta ih je na to motivisalo. Pošto je teško vjerovati da su poslodavci bilo na određeno, bilo na neodređeno vrijeme, zapošljavali radnike za cijim radom ne postoji potreba, ne treba se plašiti prijetnje čiji je cilj pokušaj izbjegavanja zakonskih obaveza”, smatra Zeković. On je objasnio da Ugovor o radu na određeno vrijeme unosi kod radnika dnevni strah od gubitka posla, životnu neizvijesnot i nemogućnost da se mladi ljudi kreditno zaduže kako bi riješili stambeno pitanje, zbog čega

Bojan Zeković

smo se izborili da on bude izuzetak. “Potpuno podržavamo napore da se poboljša biznis ambijent u Crnoj Gori, ali to prije svega znači jačanje vladavine prava, uklanjanje administrativnih barijera i pružanje drugih olakšica privredi, na čemu Socijaldemokratska partija insistira, a nikako mogućnost izrabljivanja radnika kao statešku prednost u privlačenju in-

vesticija”, poručio je Zeković. Socijaldemokratska partija ne smatra opravdanom inicijativu da se Zakon mijenja upravo u trenutku kada jedna od osnovnih odredbi treba da počne da se primjenjuje. Zeković podsjeća da se udruženja poslodavaca i prilikom usvajanja izmjena i dopuna Zakona o radu protivila vraćanju u radno zakonodavstvo norme koja propisuje da se ugovor o radu po pravilu zaključuje na neodređeno vrijeme. “Isto tako, udruženja radnika su se protivila smanjenju iznosa otpremnine, povećanju razloga za raskid radnog odnosa, kojima smo omogućili savjesnim poslodavcima da lakše raskinu radni odnos sa zaposlenima koji ne izvršavaju svoje obaveze. Ipak, uspjeli smo da nađemo dobar kompromis između interesa poslodavaca i radnika, koji su prihvatile obje strane, u čemu je, kao što znate, Socijaldemokratska partija imala ključnu ulogu”, kazao je Zeković. Socijaldemokrati se takođe protive najavi zloupotrebe agencija za ustupanje zaposlenih u ovom pravcu. “Takve agencije žive na račun ljudi, i zaposlenih i poslodavaca, koji stvaraju nova dobra, ne služe svojoj svrsi i štete i zaposlenima čija prava ugrožavaju i poslodavcima čiji novac uzimaju i protiv takvog ponašanja se treba izboriti”, zaključio je Zeković. I.C.


Tema dana

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

SDP - MOJKOVAC

Centrala tražila samostalan nastup I pored toga što je ponuda DPS bila primamljiva, Opštinski odbor SDP odlučio da izađe samostalno na lokalne izborie u Mojkovcu 16. novembra

Nemanja Lacman

K

onačnu odluku o samostalnom nastupu na lokalnim izborima u Mojkovcu Opštinski odbor Socijaldemokratske partije donio je nakon sugestija iz vrha te stranke, saznaju Dnevne novine. Prema riječima predsjednika OO Socijaldemokratske partije u Mojkovcu Stevana Grdinića, ponuda DPS o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima je bila primamljiva, ali nakon razgovora sa čelnicima SDP ipak je odlučeno da stav te stranke bude samostalan nastup.

Opštinski odbor (OO) Socijaldemokratske partije (SDP) u Mojkovcu uvjeren je da će nakon 16. novembra ta partija biti ključni politički subjekt bez kojeg neće biti moguće formirati novu vlast u tom gradu. OO SDP u Mojkovcu jednoglasno je donio odluku o samostalnom nastupu na predstojećim lokalnim izborima, ali kako saznaju Dnevne novine, to je učinio tek nakon razgovora sa funkcionerima iz vrha te stranke. “Imali smo ponudu Demokratske partije socijalista (DPS) o zajedničko nastupu u Mojkovcu. Nije došlo do mimoilaženja niti sukoba među partijama, već smo nakon razgovora sa čelnicima partije donijeli zajedničku odluku da stav SDP ipak bude samostalni nastup na lokalnim izborima 16. novembra”, rekao je predsjednik OO mojkovačkog SDP Stevan Grdinić. Prema njegovim riječima, dvoumljenje o nastupu na izborima odagnato je nakon razgovora sa funkcionerima SDP, a bojazan je postojala zbog mogućeg rasipanja glasova. “Postojao je strah od rasipanja glasova vladajuće koalicije ukoli-

ko se samostalno nastupi u Mojkovcu. Ipak, nakon razgovora sa čelnicima partije bojazan je odagnata i donijeta je odluka da samostalno nastupimo. Samostalan nastup pokazaće jačinu partija, a mi se iskreno nadamo da će i SDP i DPS dobiti dovoljno glasova kako bi opet mogli zajednički da osnuju vlast u Mojkovcu.” Kako je ranije saopšteno medijima, OO SDP Mojkovac uvjeren je da će nakon 16. novembra povjerenjem građana obazbijediti da bude ključni politički subjekt bez kojeg sigurno neće biti moguće formirati novu vlast u Mojkovcu. “Predizbornom kampanjom i izbornom listom SDP će pokazati odlučnost da otvori prostor za nove ljude koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti razvoju Mojkovca i zaustavljanju zabrinjavajućeg trenda odlaska mladih ljudi. Socijaldemokrate su ponosne na dosadašnji doprinos koji su dali aktuelnoj lokalnoj vlasti, ali su i potpuno svjesne sopstvenih dosadašnjih nesavršenosti i ograničenja”, saopšteno je CdM-u iz OO SDP Mojkovac. Oni su uvjereni da se u Mojkovcu

3

Rokovi za liste danas počinju Rokovi za dostavljanje izbornih listi za lokalne izbore u Mojkovcu i Petnjici počinju danas, a za odbornike prijestonice Cetinje 4. oktobra, a završavaju se 21. oktobra. Izbori u ove tri opštine, prema odluci crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, biće održani 16. novembra. Pravo na medijsko praćenje predizborne kampanje prestaje 14. novembra u ponoć. U Mojkovcu tri opozicione partije dogovorile su zajednički nastup, dok će u Petnjici i na Cetinju sve partije nastupiti samostalno.

Agović predsjednik OO DPS Petnjica Stevan Grdinić

Ne bojimo se opozicije Dogovor pojedinih partija da zajednički izađu na lokalne izbore u Mojkovcu 16. novembra ne predstavlja nikakvu hrabrost, već je odraz gologa straha, rekao je za Dnevne novine predsjednik Opštinskog odbora mojkovačkog SDP Stevan Grdinić. moglo i drugačije i bolje pristupiti rješavanju nekih problema i dodatno unaprijediti kvalitet života građana. “SDP izražava čvrstu riješenost

“Ne bojimo se opozicije. To što su se Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija, Pokret za promjene i Demokratska srpska stranka ujednili ne predstavlja nikakvu hrabrost, već je odraz gologa straha”, objasnio je Grdinić. i odlučnost da sa novim ljudima i novim pristupom koji će demonstrirati pruži neophodan doprinos budućem razvoju Mojkovca”, istakli su iz SDP.

Jednoglasnom odlukom članova Predsjedništva Demokratske partije socijalista, aktuelni predsjednik SO Berane Samir Agović postao je predsjednik OO DPS Petnjica, saznaje “E spona”. Predsjedništvo DPS je takvu odluku donijelo na sastanku održanom u petak, 20. septembra, u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama “E spone”, predsjedništvu su proslijeđena tri imena kandidata za izbor predsjednika OO DPS Petnjica, a pored Agovića, na spisku su bili Erol Muratović, zaposlen u bjelopoljskoj Opštoj bolnici, i Mehmed Adrović, direktor autoprevoznog preduzeća “Simon Vojaž”.

POZITIVnA CRnA GORA

Petnjicom će se upravljati samo iz Petnjice Kao što se Cetinjem neće vladati iz Budve niti Mojkovcem iz Podgorice, tako se ni Petnjicom neće upravljati iz Berana nego iz Petnjice, poručio je predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović. U Petnjici je juče, kako je saopšteno iz Pozitivne, osnovan opštinski odbor te partije. Pajović je ponovio da je ta partija nakon parlamentarnih izbora osvojila sedam mandata i da su jedina realna politička prijetnja vlasti De-

mokratske partije socijalista (DPS). “Svjesni smo da smo stalna meta vlasti, no i pored toga, Pozitivna će ispuniti svoju misiju - a to su mirna i demokratska smjena vlasti i političke promjene koje će poslije ovih izbora donijeti prosperitet građanima Petnjice, Cetinja, Mojkovca”, ocijenio je on na osnivačkoj konvenciji petnjičkog opštinskog odbora, prenosi agencija Mina. Pajović je kazao da se mora učiniti sve kako bi se dijaspora aktivno

uključila u život Petnjice jer njen doprinos, kako je ocijenio, može biti nemjerljiv. “Nova radna mjesta, razvoj poljoprivrede, turizma, dobar administrativni ambijent za ulaganja su ono što treba Petnjici i ono što Pozitivna može i hoće da učini”, ocijenio je Pajović. Drugi su, kako je naveo, iseljavali svojom politikom ljude sa ovog područja. “Mi hoćemo da vi ostanete, da ra-

Un

USSCG

Predsjednik Vlade Milo Đukanović boraviće do 27. septembra u Njujorku, gdje će učestvovati na 68. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN). Tokom boravka u UN, pored izlaganja na Generalnoj debati 27. septembra, Đukanović će imati susrete sa najvišim zvaničnicima UN. Premijer Crne Gore će se sastati sa generalnim sekretarom UN Ban Ki-munom, predsjednikom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Džonom Ashom, glavnim administratorom UNDP, direktorom UNICEF-a. Imaće i brojne bilateralne susrete sa šefovima delegacija i premijerima drugih država. Najavljeno je da će Đukanović

Poslanici bi novac koji su dobili za učešće u radnim tijelima trebalo da usmjere za pomoć određenim ustanovama, ocijenio je zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Zvonko Pavićević, navodeći da smatra da nijesu zaslužili ni platu koju primaju. Članovi Ustavnog odbora su za rad na izmjenama Ustava dobili po hiljadu i po eura, a isto toliko dobili su i za rad u Anketnom odboru za utvrđivanje činjenica u vezi sa aferom “Snimak”. Pavićević je agenciji Mina rekao da su u USSCG, i da nije ekonomske krize, protiv toga da narodni poslanici, koji ionako imaju dobre plate, dobijaju dodatni novac za rad u skupštinskim odborima. To, kako smatra Pavićević, pokazu-

dite i živite dobro od svog rada, a da se oni koji su otišli vrate ili da ulažu u privredu Petnjice. To mogu samo novi ljudi”, poručio je Pajović. Prisutnima se, kako su naveli iz Pozitivne, obratio koordinator Opštinskog odbora Nihad Kršić. Prema njegovim riječima, Pozitivna u Petnjici je stranka sa punim utemeljenjem i stoga, kako je naveo, svakako očekuje dobar rezultat. “Petnjičani će glasanjem za Pozitivnu Crnu Goru glasati za konkretne

razvojne projekte koji će otvoriti nova radna mjesta, ne samo u administraciji već i u oblasti poljoprivrede i malih preduzeća”, poručio je Kršić. Iz Pozitivne su ocijenili da će nakon otvaranja kancelarije u Petnjici, osnivanja Opštinskog odbora i skorog izbora predsjednika odbora Pozitivna u potpunosti zaokružiti partijsku infrastrukturu u bihorskom kraju, što će, kako su naveli, biti dodatni garant dobrog izbornog rezultata.

Đukanović u SAD Poslanici nijesu zaslužili platu

govoriti i na prvom sastanku novoformiranog Visokog foruma na političkom nivou za održivi razvoj. Sa Đukanovićem je u delegaciji i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, koji će učestvovati u pojedinim međunarodnim skupovima i imati susrete sa svojim kolegama.

je da se ne vodi računa o teškoj ekonomskoj situaciji i da se u Skupštini, kao i u drugim državnim organima, plate prikazuju na jedan način, a da, kroz radne komisije, po nekoliko puta budu veća primanja funkcionera u Crnoj Gori. “Mislim da je glavna krivica na

predsjedniku Skupštine, generalnom sekretaru i rukovodstvu Skupštine Crne Gore, koji ne smiju tako nešto da dozvole”, rekao je Pavićević. Prema njegovim riječima, novac koji je tri ili četiri puta veći od prosječne plate građanina Crne Gore, dovoljan je za sav rad. “A o radu i rezultatima poslanika možemo komentrisati, narod vidi koliko rade i koliko su truda uložili. Po mom sudu, nijesu čak ni onu platu koju primaju zaslužili”, istakao je Pavićević. jedini ispravan potez, kako tvrdi Pavićević, bio bi da se novac zarađen u radnim tijelima preusmjeri u neku vaspitno-obrazovnu ustanovu, u pomoć djeci sa hendikepom ili nekoj ustanovi koja se bavi zaštitom ranjivih grupa. N.D.L.


4

Politika

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

INTERVJU: IGOR LUKŠIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA I EVROPSKIH INTEGRACIJA

Ne spadam u jugonostalgičare i slažem se sa ocjenom da je imala konstrukcionu grešku. Nama treba povezivanje kroz EU, ali to možemo, između ostaloga, postići ako pokažemo da ovo nije Balkan iz uvriježene percepcije

Opozicija treba da nas pažljivije sluša Poređenje inicijative o Balkanskoj šestorci sa obnavljanjem Jugoslavije je promašena teza Samir Rastoder

P

otpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kaže da nema usporavanja našeg puta ka EU i da se u suštini ne dešava ništa novo u odnosu na ranije izrečene stavove i očekivanja da do kraja godine Crna Gora otvori poglavlja 23 i 24.

Lukšić u intervjuu za Dnevne novine ističe da će otvaranje ovih poglavlja značiti i punu afirmac i j u n ovo g pristupa pregovora sa zemljama kandidatima, a to je da se u ranoj fazi otvaraju poglavlja koja se bave kvalitetom sudstva, pitanjima vladavine prava itd. kao uvod u pregovore u mnogim drugim oblastima. O n n a glašava d a j e Crna Gor a targetirala decembar kao mjesec u kojem treba da se inicira ovaj postupak. “ D a k l e, n a j prije smo usvojili akcione planove za poglavlja 23 i 24 koja su ocijenjena vrlo pozitivno od svih. Prve rasprave u radnoj grupi za proširenje ukazuju da su ti planovi vrlo kvalitetno pripremljeni zahvaljujući, između ostalog, i angažmanu eksperata iz raznih zemalja EU. U decembru očeku-

da očekujete da počne njena realizacija?

“Mi u regionu imamo više regionalnih inicijativa. Ne treba nam nova kako bi samo pisali da smo nešto novo smislili. Treba da iskoristimo postojeće i da taj okvir dodatno osnažimo na praktičan način. Imamo proces saradnje u jugoistočnoj Evropi gdje participijemo otvaranje još pet poglavlja raju razne zemlje. Dobar broj tih za koje su pripremljene pregova- zemalja je već u EU, a naših šest račke pozicije”, kaže potpredsjed- zemalja nije. Naredni talas prošinik Vlade. renja može da uslijedi tek nakon najmanje sedam ili osam godina i Da li afere koje su u posljed- to samo za one koji pokažu najbonje vrijeme aktuelizovane uti- lje performanse. Taj period možete ču na naš put ka EU i šta EU oče- iskoristiti na način što ćete podstaći kuje od Crne Gore kada je riječ procese i pomoći građanima da žio tim aferema? ve bolje ili možete čekati da prođe. Ja sam za prvu varijantu - da ovih “Mislim da nije problem nijedna šest zemalja iskoristi vrijeme za boafera kao afera, šta god mi naziva- lju pripremu za člansto u EU jer je li ili podrazumijevali pod tim na- proces saradnje sa tim ciljem da inzivom. Ovdje je pitanje da li naše tegrišemo cijeli region. Kada ste u institucije, u svakom od ovih slu- EU drugačije je nego kada ste vačajeva, pokazuju sposobnost da se ni. Harmonizujete se sa ostalih 28 nose adekvatno, odnosno da odra- članica i učestvujete u donošenju de svoji dio posla i da na taj način novih propisa, imate pristup strukojačaju uvjerenje da je Crna Gora turnim fondovima, imate i sve druspremna za sve buduće integrativ- ge vrste zaštita. Ovih šest zemalja ne izazove. Nema prostora za bilo su negdje u vakuumu i istovremekakvo drugačije interpretiranje”. no okružene zemljama članicama EU. Ako nemamo ekonomski rast u Kako doživljavate stalno lici- narednih desetak godina, pitanje tiranje ko će prvi u EU, Crna Go- je da li institucionalni razvoj mora ili Srbija? že biti uspješno okončan. Identifikovali smo tri teme – ulaganje u in“Mi smo takmičarska zemlja i frastrukturu, smanjivanje transaknama je to u mentalitetu, ali mi- cionih troškova za privredu i graslim da to nije toliko važno. Govo- đane i borba protiv organizovanog rimo o periodu u narednih sedam- kriminala. Vjerujem da će biti lakosam godina še ubijediti EK tokom koji će da ojača zapadse sprovoditi nobalkanski infaza integravesticioni okvir cija. Otvoriukoliko pokali smo pregožemo da nam je vore, očekujednako stalo i jemo otvarado razvoja drunja poglavlja gih zemalja re23 i 24 i nagiona, a ne sakon toga čitamo naše. Infravog niza drustrukturni projekti povezuju gih poglavlja. godina bez incidenata funkcioniše namjanje dviAko iskoristiPrivremeni protokol sa Hrvatskom je ili tri zemlje. mo iskustvo o Prevlaci i potvrđuje da je moguće Ako zajedno zemlje koja je doći do održivog rješenja. identifikujemo najbrže prošdesetak projela kroz taj pekata, onda mi riod, to onda znači nekih pet-šest godina rego- se čini da je naš slučaj jači i da movora, godinu i po-dvije ratifikaci- žemo, ne ganjati priču koja ne moje ugovora. že da se ostvari, a to je otvaranje Dakle,govorimo o 2020. ili 2021. kohezionih fondova jer to možete godini. Od datuma je mnogo važ- ostvariti samo kad uđete u EU, već nije kocentrisati se na to kako da ojačati zapadnobalkanski investise bolje organizujemo i da utiče- cioni okvir i pokušati ovih desetak mo da se dosegnu standardi, jer to godina iskoristiti za ulaganje u inu suštini jeste direktna korist za frastrukturu. Druga tema je trangrađane. Ako to izgubimo iz vida, sakcioni troškovi. Čemu boljeg prionda imamo ozbiljan problem u mjera nema od nedavne odluke EP shvatanju evropskih integracija”. da ukine roming tarife na prostoru EU. Zašto mi u našim zemljama ne Aktuelna je Vaša inicijati- bismo smanjili transkacione trošva o Balkanskoj šestorci. Kako kove i tako pomogli građanima sa na tu inicijativu gleda EU i ka- sličnom inicijativom? Imamo mo-


Politika 5

Kombinat aluminijuma je neuspješna investicija Da li je uvođenje stečaja u KAP poremetilo odnose Crne Gore i Ruske federacije? “To treba posmatrati kao neuspješnu investiciju i ne treba joj davati međudržavni kontekst. Neuspješna investicija usljed dobrim dijelom veoma nepovoljnih tržišnih kretenja, što ne znači da aluminijumska industrija u Crnoj Gori nema budućnost. Naravno, to ne znači da dvije zemlje u okviru zajedničkog komiteta koji se bavi ekonomskim pitanjima ne treba i tu temu da razmotre i da dođu do zaključka kako to dalje riješavati. Suština je da je pokrenut stečajni po-

stupak, da u okviru toga treba da se zaštite prava svih učesnika u stečaju, pa i povjerilaca. Jedino na taj način možemo ostati do kraja konzistentni. Sve ostalo što proizilazi iz tako neuspješne ekonomske priče ne treba dizati na međudržavni nivo. ” Je li bilo komunikacije između crnogorskog i ruskog ministarstva u vezi sa tim? “Na ovu temu nije – u ekonomskom smislu. Bila je komunikacija koja se ticala postupka koji je pokrenut protiv jednog ruskog državljanina, ali to spada u domen redovnih konzularnih poslova”.

gućnost da dodatno unaprijedimo međusobnu razmjenu. Dakle, Da li Vas zabrinjavaju inicičitav niz mogućnosti koje nijesu jative poput one koju je nedavnikakva visoka priča, nikakva vi- no najavio albanski istoričar i soka politika. Treba nam krajnje političar Kočo Danaj? konkretan pristup za rješavanje problema. I treća oblast je orga“Više puta smo isticali da to ni nizovani kriminal. Ne treba nam na koji način ne odražava zvabalkanska policija, u smislu da nične pozicije Albanije. Crna Goformiramo silu od ne znam koli- ra i Albanija su zemlje koje prijeko policajaca. Treba nam ono što teljski funkcionišu. To, naravno, smo već započeli. Što su na pri- ne znači da u jednoj ili drugoj zemjer Crna Gora, Srbija i BiH iska- mlji nema ekstrema. Mislim da zale spremnost da urade, ali mi- sve to pripada prošlosti”. slim da to treba proširiti i na ostale zemlje. To je kancelarija, cenBili ste na meti kritika i oko tar za razmjenu informacija kako stavova povodom sukoba u Sibi se lakše mogli suočiti sa pro- riji. Vaš komentar. blemom organizovanog kriminala jer taj problem ne poznaje gra“Bio sam u centru pažnje, ali nice. Medijska interpretacija, pri- mi i dalje nije jasno zašto. Imam mjećujem, otisla se u potpuno po- utisak da oni predstavnici opogrešnom smjeru, da li se obnavlja zicije koji to komentarišu zapraJugoslavija i slične potpuno pro- vo niti su čitali zajedničku izjamašene teze. Ne spavu, niti su čitali naša saopštedam u jugonostalgičare i slažem se sa nja. Osnovna teza ocjenom da je imala je da je Crna Gora konstrukcionu greščlanica Savjeta za ku. Nama treba po- Mislim da nije problem niljudska prava UN vezivanje kroz EU, ali jedna afera kao afera, šta i da samim tim osjećamo obaveto možemo, između god mi nazivali ili podrazuostaloga, postići ako mijevali pod tim nazivom. zu da i kao zemlja pokažemo da ovo ni- Ovdje je pitanje da li naše koja je imala iskuje Balkan iz uvriježe- institucije, u svakom od ovih stvo ratova u neslučajeva, pokazuju sposob- posrednom okrune percepcije”. nost da se nose adekvatno, ženju, kao i to da i Dokle se došlo u odnosno da odrade svoji dio danas imamo propregovorima sa Hr- posla i da na taj način ojača- blem rješavanja vatskom oko Pre- ju uvjerenje da je Crna Gora pitanja izbjeglica, vlake, kakav ishod spremna za sve buduće inne može ignorisaočekujete i ima li tegrativne izazove ti slične probleme Crna Gora još neu drugim državariješenih međudrma. Kao zemlja žavnih sporova oko granice sa članica Savjeta za ljudska prava susjedima? imamo obavezu da u tom smislu pozovemo da se učini napor za “Na tom planu radimo inten- rješavanje tog problema. Na krazivno. Nadam se da ćemo do kra- ju krajeva, to je širi prostor Medija godine imati ozbiljne pomake, terana, u bezbjednosnom smislu ako ne i gotove sporazume, ka- ima implikacije i na nas. Upotreda je BiH u pitanju i Kosovo. Iz ba hemijskog naoružanja je ilerazumljivih razloga teško može- galna i ko god to počinio, uradio mo sa Srbijom u punom smislu je krivično djelo i djelo protiv husporazuma riješiti to pitanje, ali manosti i čovječnosti i to ne može treba razgovarati o mogućnosti- da se ignoriše, posebno ne ukolima, da utvrdimo nešto što je ne- ko ste zemlja koja pretenduje da sporno, da bi na taj način obez- promoviše ljudska prava. bijedili puni pogranični režim Druga stvar - mi smo kosponi granični promet. Očekuje nas zorisali u UN rezoluciju kojom je da u praktičnom smislu imple- inspekcijski tim poslat da utvrmentiramo sporazum sa Albani- di nalaze. Pridružili smo se izjavi jom. Kada govorimo o Hrvatskoj, koja poziva na političko rješenje to mi ne doživljavamo kao pro- kroz ženevski proces i koja istiblem, već kao pitanje kojim tre- če da nema vojnog rješenja Siriba da se bavimo. Treba dati šansu je. Izjavu su potpisale SAD, Njebilateralnom rješenju. Ako tako mačka, Francuska, Italija, Turska ne možemo naći zadovoljavajuće i veliki broj zemalja. Ta izjava je rješenje, onda uvijek postoji me- podudarna sa onim što je saopštiđunarodni sud pravde. Ono što la i Ketrin Ešton u ime EU. Postavje bitno jeste da to nije konflikt lja se pitanje zašto neko osporadvije zemlje, već potreba da na va pridruživanje Crne Gore ovoj najjednostavniji način dođemo izjavi, a naš proklamovani cilj je do delimitacije na kopnu i mo- članstvo u EU. Da li mi treba da ru. Privremeni protokol funkci- dovodimo u pitanje nalaze odgooniše bez incidenta posljednjih varajućih sistema bezbijednosti 12 godina i potvrđuje da je mo- zemalja EU i da kažemo - ne, mi guće doći do održivog rješenja. vama ne vjerujemo, a vjerujemo Hrvatska nema nikakvu namje- nekom drugom? Kome to? Opoziru da blokira Crnu Goru u evrop- cione partije se deklarativno zaskim ambicijama. Ono što je važ- lažu za evropske integracije, a u no je da imamo obostrani inte- suštini imaju problem da objasne res za eksploatacijom podmor- glasačkom tijelu šta one znače. To ja, što znači da treba da dođemo se potvrđuje i na ovom primjeru. do odgovarajućeg dogovora koji Treba da pažljivije pročitaju ono će omogućiti nesmetanu valori- što smo saopštavali i čemu smo zaciju potencijala”. se pridružili”.


Ekonomija

6

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

ELEKTRONSKA UPRAVA

STAV Neradnički sindikati FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

U

prkos dubokoj krizi u kojoj se Evropa nalazi, njemačka ekonomija doživljava bum. No, nijesu samo njeni lideri zaslužni za takav scenario, već su krucijalnu ulogu odigrali i sindikati. Uvidjevši prije desetak godina da je njemačka ekonomija u krizi, oni su prihvatili nepopularne, ali neophodne duboke rezove koji su Njemačkoj omogućili status jedne od najkonkurentnijih svjetskih ekonomija (fleksibilniji Zakon o radu, smanjenje socijalnih izdavanja, nepovećanje plata i odricanje od bonusa). Stoga sada ne protestuju na ulicama kao pojedine njihove evropske kolege, već ubiraju plodove svojih odluka u vidu otvaranja novih radnih mjesta i povećanja plata, boreći se sa punim pravom da povećanja budu još veća. Drugim riječima, Njemačka je primjer odgovorne i pronicljive uloge radničkih sindikata. rna Gora, nažalost, predstavlja suprotan primjer, pa našim sindikatima više pristaje ime neradnički jer se njihova čitava politika svodi na dva zahtjeva: penzionisanje i nemogućnost otpuštanja. Naime, nezavisno o kojoj društvenoj kategoriji da je riječ, rješenje svih njihovih problema sindikati vide u prijevremenom penzionisanju. Kada je u pitanju tehnološki višak, magična formula je sljedeća: otpremnina, povezivanje radnog staža i penzionisanje. Kada su u pitanju majke troje ili četvoro djece, opet je rješenje prijevremeno penzionisanje, dok je i za ostatak društva predviđeno penzionisanje već sa 55 godina života. I dok su zahtjevi za rano penzionisanje iz ekonomskih razloga apsurdni, jer je i sadašnji sistem neodrživ (doprinosi pokrivaju polovinu izdataka za penzije i odnos između penzionera i aktivno zaposlenog je 1:1,5, a trebao bi da bude minimum 1:3), zahtjev da majke troje i četvoro djece budu rano penzionisane udar je i na emancipaciju žena i rodnu ravnopravnost. Naravno da društvo treba da nagradi takve žene, ali na potpuno drugi način, tako što će država, primjera radi, subvencionisati, olakšavati i pospješivati njihovo zapošljavanje tj. politikom kojom će im omogućiti da ne moraju da biraju između karijere i materinstva. Rano penzionisanje, s druge strane, šalje jasnu retrogradnu poruku - ženi (majki) je mjesto u kući i država treba da se pobrine da to tako i bude. to se tiče druge stavke programa sindikata, ona nije ništa manje apsurdna od prve. Prema sindikatima, građanin ne treba da bude preduzimljiv, da ne preže niti od jednog posla, da bude spreman da radi više i duže od drugih i da se vječito usavršava i prekvalifikuje, već se zahtijeva Zakon o radu po kome je lakše raskinuti bračni od radnog odnosa, što uzrokuje zloupotrebe u vidu produžavanja u nedogled ugovora na određeno. Drugim riječima, akcenat borbe nije na tome da budete nagrađeni ako kvalitetno obavljate svoj posao, na poštovanju ugovorenih obaveza u vezi sa visinom plate, odmora i prekovremenog rada, kao ni na zaštiti radnika od mobinga i diskriminacije, već da kada jednom dobijete posao, kako god ga obavljali, nikada ga ne možete izgubiti, što je prouzrokovalo da naša produktivnost iznosi samo 30 odsto evropske. toga se prije može konstatovati da se ključ za rješenje naših problema nalazi u prihvatanju Volterovog veličanja rada “jer nas odbija od tri velika zla: dosade, bijede i poroka”.

C

Skupi sertifikati i nedostatak servisa najveći problem Najveći problemi u sistemu elektronske uprave u Crnoj Gori su nedostatak servisa za sve oblasti poslovanja, kao i cijena za dobijanje digitalnog sertifikata za obavljanje usluga elektronskih servisa, ocijenili su u Uniji poslodavaca Crne Gore. Prema riječima projekt menažera UPCG Mirze Muleškovića, ovo su problemi koje država treba da rješava u najskorije vrijeme kako bi i ovi sistemi postali osnov za buduće olakšano poslovanje svih privrednih subjekata u Crnoj Gori. “Za rješavanje ovih problema prvenstveno se može predložiti ulaganje sredstava u informacionu infrastrukturu koja će zadovoljiti i obuhvatiti sve potrebe krajnjih korisnika, dok, sa druge strane, moguće rješenje problema digitalnog sertifikata je i dodjela besplatnih, kao što je to i bio slučaj u određenim zemljama koje su površinski i prema broju stanovnika slične Crnoj Gori”, kazao je Mulešković Dnevnim novinama. On je dodao da bi koristi od ovaga mogli imati i privrednici i država. “Ubrzavanje administrativnih procesa i efikasnija administra-

Mirza Mulešković cija, samo neki su od benefita koje će privredni subjekti imati od ovih servisa, što će imati za rezultat uštedu vremena u odnosu na nepotrebno čekanje, povećanje transparentnosti rada Vlade i ostalih državnih organa, kao i mogućnost još većeg učešća u kreiranju politika koji tangiraju

Nebojša Popović

Š

S

IT KONFERENCIJA

Eksperti Fornaxa u San Francisku Eksperti Fornaxa predstaviće svoja iskustva u oblasti softverski podržanog procesa upravljanja toka rada i radnom snagom, odnosno u oblasti unaprjeđenja efikasnosti poslovnih procesa, na jednoj od najvećih svjetskih IT konferencija Oracle OpenWorld koja se održava u San Francisku od 22. do 26. septembra. Direktor Fornaxa Zoltán Nagy i IT direktor Crnogorskog telekoma Jasna Mirković na konferciji će prezentovati rješenje koje je Fornax grupa razvila za tu kompaniju, kao jedan od najuspješnijih projekata u okviru Deutsche Telekom Group. “Fornax će predstaviti EVENTUS, sopstveni sistem za upravljanje toka rada i radnom snagom, koji je u okviru jednog od najuspješnijih projekata implementiran u Crnogorskom telekomu, sa ciljem da se poboljša produktivnost i efikasnost u pružanju tehničke podrške krajnjim

korisnicima”, saošteno je iz ove kompanije. Dodaju da ova pozivnica ima poseban značaj jer Oracle smatra Fornaxovo rješenje vrijednim prezentacije iako posjeduje vlastiti proizvod koji adresira istu problematiku. “Eventus sistem, koji je proširen na android mobilne uređaje, uz novi koncept univerzalnog tehničara, omogućava znatno kraće vrijeme servisiranja korisnika Crnogorskog telekoma, bez obzira da li se radi o instalaciji novog servsa ili o otklanjanju smetnji. Uz svakodnevnu primjenu, Eventus je omogućio razne beneficije, kao što su modernizacija procesa i znatno povećanje efikasnosti poslovnih procesa”, objasnili su iz Fornaxa. Fornax je osnovan prije skoro 25 godina i veoma je poznat po IT stručnosti i razvoju kompleksnih softverskih rješenja u mnogim kompanijama širom Evrope. I.C.

POPOVIĆ O VLASNICIMA

Spremni da nastave da ulažu u hotel As Vlasnik hotela “As” u Perazića dolu spreman je da realizuje investicione aktivnosti u iznosu od 15 miliona eura, čime bi do kraja 2015. godine stavio u funkciju 180 smještajnih jedinica, saopšteno je iz Sekretarijata za razvojne projekte. Sekretar Sekretarijata Nebojša Popović kazao je agenciji Mina-biznis da je vlasnik hotela, crnogorsko-ruska kompanija Nega turs, spreman da nastavi da realizuje investicioni program sa jasno utvrđenim rokovima kojim će se u narednom dvogodišnjem periodu u potpunosti realizovati investicione aktivnosti na prvoj fazi objekta. “Na taj način bi se do 15. decembra 2015. godine stavio u funkciju dio hotela u kapacitetu od 180 smještajnih jedinica sa standardom hotela pet zvjezdica”, rekao je Popović. U tom pravcu su, kako je podsjetio, i pokrenuti pregovori u cilju zaključenja aneksa ugovora, koji uključuje mehanizme zaštite urednog ispunjavanja obaveze, kao što su bankarska garancija, ugovorne kazne, kao i raskide ugovora za svako kršenje ugovorene dinamike. “Potpisivanje aneksa za hotele Centar za odmor, liječenje i rekreaciju “Igalo”, kao i “As” prije svega

podstiču se investicione aktivnosti, na osnovu kojih će, tokom naredne dvije godine, u pomenuta dva objekta, biti investirano preko 19 miliona eura”, objasnio je Popović. Sa druge strane, kako je dodao, nakon realizacije investicionog programa, hoteli bi bili otvoreni, čime bi tursitička ponuda bila bogatija za 430 smještajnih jedinica kategorije četiri i pet zvjezdica, od čega 250 smještajnih jedinica u hotelu Centar za odmor, liječenje i rekreaciju “Igalo” i 180 smještajnih jedinica hotel “As”. Savjet za privatizaciju je, na sjednici održanoj prošle sedmice, utvrdio predloge aneksa ugovora o prodaji 80,96 odsto akcijskog kapitala Centar za odmor, rekreaciju i liječenje “Igalo” i aneksa ugovora o regulisanju međusobnih odnosa u kupoprodaji hotela “As” u Petrovcu. Popović je saopštio da kada su u pitanju ugovori za hotele “Planinka” i “Jezera” na Žabljaku, Privredni sud u Bijelom Polju je, kao nadležni organ, pokrenuo proceduru za raskid. Vlada se krajem aprila odlučila na raskid privatizacionih ugovora za Centar “Igalo”, hotele “Planinka” i “Jezera” na Žabljaku i “As” u Petrovcu zbog neispunjavanja investicionih obaveza. I.C.

privredu”, navodi Mulešković. Sa druge strane, država će imati benefite od pune implementacije ovih servisa. Oni se, prema riječima Muleškovića, ogledaju u povećanju prihoda po osnovu naplate od strane privrede i građana, koje će rezultirati boljim, bržim i transparentnijim procesima koji doprinose većem zadovoljstvu građana, smanjenju određenih prihoda (kako zarada zaposlenih, tako i kancelarijskog materijala). “Treba još jednom naglasiti da se svi navedeni benefiti isključivo mogu ispoljiti tek punom implementacijom servisa elektronske uprave, što ukazuje na potrebu da svi igrači unaprijede svoju ulogu i na taj način unaprijede i ulogu ovog veoma korisnog servisa u Crnoj Gori”, istakao je Mulešković. On je dodao da je potrebno ulagati i u edukaciju zaposlenih iz ove oblasti u cilju lakšeg praćenja savremenih tokova i implementacije ovih sevisa u Crnoj Gori. “Ovo pokazuje i istraživanje koje je UPCG sprovela o potrebama poslodavaca za dodatnim vještinama gdje se upravo ovo nalazi u vrhu potreba”, zaključio je Mulešković. I.C.

Počinje građevinska sezona Na crnogorskom primorju 1. oktobra počinje građevinska sezona, a prema izdatim dozvolama u Opštini Budva, područje od Jaza do Buljarice ponovo će biti najveće gradilište. Budvanski Sekretarijat za urbanizam početkom septembra je izdao 70 građevinskih dozvola, koje omogućavaju gradnju novih 62.160 kvadratnih metara stambenog i apartmanskog prostora, dok na rješavanje čeka još 40 zahtjeva. Na drugoj strani, Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je desetak dozvola za gradnju hotela. Najviše će se graditi stanovi za tržište, iako se tvrdi da u Budvi ima oko hiljadu stanova i apartmana koji su ranije izgrađeni, a nijesu prodati zbog ekonomske krize. Gradnja će se nastaviti i pored protivljenja jednog broja građana koji godinama upozoravaju da se betoniranje duž budvanske odale mora zaustaviti kako bi se dio dragocjenog prostora sačuvao za buduće generacije.

BROJKA DANA

68.090 iznosio je ukupan broj ADSL priključaka na kraju avgusta, neznatno manje u odnosu na jul, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su saopštili da je broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u avgustu iznosio 4.840, 212 više nego u julu. Zaključno sa decembarskim izvještajem, Crnogorski Telekom je korisnike koji su pristupili internetu putem optičke mreže (FTTx) računao kao ADSL korisnike. Na inicijativu Agencije, od januarskog izvještaja, Telekom broj FTTx priključaka prikazuje odvojeno.


Ekonomija

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

Što prije Vlada riješi problem sa Rusima, prije će doći investitor: Kombinat aliminijuma Podgorica

386

miliona eura iznosi dug zbog kojeg je Privredni sud uveo stečaj u Kombinat aluminijuma 8. jula. Uvođenje stečaja u KAP predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Dojče banci

Ispod 500 miliona nema proizvodnje ULAGANJA U KAP

Drecun: Postoje investitori koji bi uložili u podgoričku fabriku, ali samo ukoliko država riješi “čvor” sa Rusima Ivana Cimbaljević

N

ema održivosti proizvodnje u Kombinatu aluminijuma ispod investicije od minimum 500 miliona eura, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun. On je Dnevnim novinima kazao da vjeruje da postoji investitor koji bi uložio taj novac u podgoričku fabriku, ali samo ukoliko bi država riješila “čvor” sa Rusima. Bivši ministar privrede i bivši član Upravnog odbora KAP-a Vojin Đukanović kaže da KAP ima budućnost pod uslovom da se nađe investitor koji će kupiti kompletnu fabriku, a ne samo dio.

Modernizacija, vraćanje dugova, osmišljavanje proizvodnje i uspostavljanje ekoloških standarda glavni su preduslovi koji moraju biti ispunjeni da bi Kombinat aluminijuma bio održiv u budućnosti. No, to je prilično visok trošak, i prema gruboj procjeni, radi se o sumi od 500 do 600 milona eura. “Sami dugovi su od 300 do 350 miliona, a po mom mišljenju, u prerađivačke kapacitete treba uložiti nešto oko 50 miliona, plus ekološki standardi. Ispod ulaganja od 500 miliona eura na ovaj ili onaj način teško da možemo govoriti o održivosti proizvodnje u Kombinatu aluminijuma. A tome treba dodati i ugovor o dugoročnom snabdijevanju KAP-a stru-

jom”, kazao je za Dnevne novine ekonomski analitičar Predrag Drecun. On vjeruje da postoje investitori koji su spremni da ulože novac u Kombinat, ali samo pod uslovom da država riješi problem sa Rusima. “Što se prije riješi taj ‘čvor’, postojala bi veće šansa da KAP nađe investitora. A, svaki dan je veliki. Treba nešto uraditi konkretno. Dokle god država ima udjela u KAP-u, građani će plaćati sve troškove”, kazao je Drecun. Ukoliko se stvore sve ove pretpostavke, ali i ako se nađe investitor koji je spreman za ulaganje u prerađivačke kapacitete, prema riječima Drecuna, i ukoliko se stvore uslovi na kojima će fabrika zasnivati rad, onda KAP ima perpektivu.

“Preduslov koji je daleko ispred svih, a to je nešto bez čega nema Kombinata aluminijuma, jeste rješavanje pitanja snabdijevanja električnom energijom. Ukoliko se svi ovi segmenti riješe, onda KAP ima budućnost. Ali ako ne mogu da se riješe, onda treba razmišljati o opcijama koje će na najbezbolniji način sanirati sve gubitke i troškove usljed nemogućnosti održavanje proizvodnje”, smatra Drecun. S druge strane, bivši ministar privrede i bivši član Upravnog odbora KAP-a Vojin Đukanović smatra da on ima budućnost samo pod uslovom da se nađe investitor koji će kupiti kompletnu fabriku. “Crna Gora ne može živjeti od turizma, a KAP ima budućnost pod uslovom da se nađe investitor koji će kupiti kompletan KAP. Ako se bude prodavao u djelovima, onda nema sreće”, smatra Đukanović. Kombinat, prema njegovim riječima, može da opstane ako rade Prerada i Glinica, a to znači da treba da radi i Rudnik boksita. “Mislim da Crna Gora na taj način mora da traži rješenje umjesto što se političari prepucavaju je li ili nije to na teret građana. Crna Gora nema budućnost bez Željezare i Kombinata”, poručio je Đukanović. On podsje-

Struja je preskupa Drecun smatra da nije problem gdje će se nabaviti struja, jer ona na tržištu može da se nađe, već što je ta struja preskupa. “Izgradnja drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima nije problem koliko cijena po kilovatsatu koju treba dostaviti KAP-u. Kombinatu treba da fakturišete cijenu koja će prodajnu cijenu tone aluminijuma učiniti dovoljnom da pokrije troškove i da ostane nešto profita, a Elektroprivreda nije spremna da prodaje struju po cijeni po ranijem ugovoru koji više ne važi”, kazao je Drecun. ća da su skoro svi kombinati u svijetu zatvoreni ili se održavaju uz pomoć subvencija. “Takav sistem je bio i u Crnoj Gori. Da nije tako bilo, fabrika bi bila zatvorena. KAP ima perspektivu ukoliko se nađe strateški partner koji će preuzetu kompletnu proizvodnju, uključujući i Preradu”, zaključio je Đukanović.

7

Knežević kod Klintona Predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević učestvovaće na osmom Godišnjem sastanku 2013 Klinton globalne inicijative (CGI) koji se održava u Njujorku od 23. do 26. septembra. Predsjednik inicijative Bil Klinton, bivša državna sekretarka Hilari Rodham Klinton i Čelsi Klinton će okupiti više od 1.000 globalnih lidera iz biznisa, vlada, najpoznatijih NVO i filantropije kako bi se fokusirali na “Mobilisanje za uticaj” na godišnjem sastanku CGI za 2013. godinu. Učesnici godišnjeg sastanka CGI su i predsjednik Barak Obama, Šeril Sandberg, operativni direktor Fejsbuka; Christine Lagarde, izvršni direktor, Međunarodni Montetarni Fond; Njeno Visočanstvo kraljica Rania Al Abdulah od Hašemitskog Kraljevstva Jordan; Toni Bler, bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva; Lojd C. Blankfein predsjednik i izvršni direktor The Goldman Sachs Group Inc.; Džon Čejmbers predsjednik i izvršni direktor Cisco; Margaret Chan generalni direktor World Health Organization; Shelly Esque predsjednik Intel Foundation; Bill Gates kopredsjednik i povjerenik Bill & Melinda Gates Foundation. I.C.

Brzi keš bez žiranata Hypo Alpe-Adria banka ponudila je klijentima svježe rješenje za brzi keš i to bez žiranata i bez naknade, uz brojne dodatne povoljnosti. Iz HAAB-a je objašnjeno da se gotovinski krediti odobravaju u iznosu od 500 do 10.000 eura, na rok otplate do sedam godina, uz dodatne povoljnosti: osiguranje za slučaj nezaposlenosti i trajnog invaliditeta preko 50 odsto; kamatna stopa iznosi 12 odsto na godišnjem nivou uz mogućnost odobravanja još nižih stopa ukoliko se klijent odluči za neki od dodatnih proizvoda (kartice, overdraft…). Fiksna kamatna stopa važi tokom cijelog perioda otplate kredita i omogućava klijentima da rata ostane ista, bez obzira na promjene na tržištu. “Ukoliko zadovoljavaju sve neophodne uslove, banka će im nakon 24 sata odobreni iznos kredita uplatiti na tekući račun. Pored toga, u promotivnom periodu od 23. septembra do 23. decembra, Hypo banka sve svoje klijente oslobađa plaćanja naknade za obradu kredita. Krediti se odobravaju građanima Crne Gore starijim od 23 godine”, pojasnili su iz HAAB-a. I.C.


Društvo

8

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

TUMOR MOZGA

RDC

Godišnje prosječno umre 45 oboljelih Instalirana Za pet godina od te bolesti preminulo 219 osoba, od čega su 113 bili muškarci, a 106 žene U Crnoj Gori prema podacima Instituta za javno zdravlje od tumora mozga i drugih djelova centralnog nervnog sistema od 2005. do 2009. godine umrlo je 219 osoba, od kojih su, kazao je za Dnevne novine sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković, 113 bili muškarci, a 106 žene. Zato je CDPR odštampao edukativnu brošuru “Šta treba da znate o tumoru mozga” sa odgovorima na najčešća pitanja u vezi sa tim oboljenjem. “Tumor mozga manifestuje se na razne načine, što zavisi od pozicije, kao glavobolja u 54 odsto slučajeva, kao epi-napad 26 odsto ili kao motorna slabost u 20 odsto slučajeva. Simptomi koji ukazuju na pojavu tumora mozga su glavobolja, povraćanje, psihička izmjena, gubitak apetita, promjena ponašanja i raspoloženja, gubitak pamćenja, nemogućnost učenja i nemogućnost

kontrolisanja stvari”, navodi se u brošuri. Dijagnozu postavlja specijalista neurohirurg uz pomoć, kako se navodi, kliničke slike, neurološkog pregleda, CT - kompjuterizovane tomografije, MRI - magnetne rezonance i biopsije - uzimanja djelova moždanog tkiva koje patolog posmatra pod mikroskopom i pravi patohistološku analizu za utvrđivanje zloćudnih ćelija. “Terapija tumora mozga je hirurška, radioterpija, odnosno zračenje i hemioterapija. Prevenciji karcinoma mozga mogu doprinijeti zdrava ishrana, redovna fizička i psihička aktivnost i redovna kontrola zdravstvenog stanja organizma svakih šest mjeseci nakon navršene 40 godine života”, kaže se u brošuri i precizira da se pod zdravom ishranom podrazumijeva konzumacija zelenog čaja, brokule, cvekle, šargarepe, jabuke, spana-

veliki mozak

mali mozak

Broj umrlih u Crnoj Gori od tumora mozga i drugih djelova centralnog nervnog sistema godina

ukupno

žene

muškarci

2005.

52

24

28

2006.

50

22

28

2007.

34

17

17

2008.

46

19

27

2009.

37

24

13

Učesnici akcije čišćenja Vukovačkog mosta

moždana opna

kičmena moždina Ilustracija - presjek ljudske glave ća, mladog sira, malina, kajsija i soka od paradajza. Redovna fizička aktivnost podrazumijeva vježbanje tri do pet

puta sedmično, a redovna psihička aktivnost, kako se precizira, učenje, čitanje, komunikacija sa drugim ljudima. J.V.Đ.

oprema za digitalizaciju Instalacija opreme za digitalizaciju radiodifuznog signala u Crnoj Gori, koja je počela sredinom maja, završena je, dok bi testiranje opreme, kako je kazao vođa projekta u Radio difuznom centru (RDC) Bojan Domazetović, trebalo da bude završeno do početka novembra. “Očekujemo da ćemo dobiti mjerne protokole, da će se krenuti u zvanično mjerenje parametara i testiranje opreme, kako bi se utvrdilo da je u skladu sa tehničkim specifikacijama. Supervizor, gospodin (Mihajlo) Drenkovski, trenutno zajedno sa predstavnicima Euorotela ispravlja probleme koji trenutno postoje u radu nekih predajnika”, rekao je Domazetović. On je dodao da RDC-u priprema tendersku dokumentaciju za drugu fazu. “Očekujemo do sredine novembra da imamo to gotovo i da će se raspisati tender za određivanje druge faze”, kazao je Domazetović. Ugovorom između Delegacije EU i italijanskog Eurotela predviđeno je da se u pravoj fazi digitalizacije, digitalnim signalom pokrije 60 odsto stanovništva Crne Gore. J.V.Đ.

MANIFESTACIJA

ª Jezero, baština i inovacijeº U okviru manifestacije “Jezero, baština i inovacije” NVO Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma organizovala je za vikend u Virpazaru niz aktivnosti kojima je promovisana zaštita životne sredine i inovativni način unapređenja turističke ponude u oblasti Skadarskog jezera, a u okviru projekta “Umjetnost, plastika i reciklaža” vrijednog 179.068 eura, koji finansira Evropska unija u okviru IPA Prekograničnog programa Albanija - Crna Gora. Na manifestaciji je predstaljen koncept kojim je kroz taj projekat uspostavljena veza između umjet-

nika, zaštitara životne sredine i turističkih poslenika, predstavljen je mural koji su od recikliranog plastičnog otpada dizajnirali studenti Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, kao i upriličena izložba njihovih suvenira i drugih predmeta upotrebne vrijednosti od reciklirane plastike. Organizovana je i akcija čišćenja lokacije Vukovački most u kojoj su učestvovali učenici OŠ “Milan Vukotić” iz Golubovaca koji su zajedno sa timom CSTI prikupili plastični otpad sa odgovarajućim reciklažnim kodovima, a koji je kasnije transportovan Fakulte-

tu likovnih umjetnosti na Cetinju, kao doprinos daljem radu studenata na reciklaži i modelovanju u suvenire i predmete upotrebne vrijednosti. Istovremeno, poljoprivredni proizvođači iz oblasti Skadarskog jezera su promovisali bogatu lokalnu gastronomsku baštinu izložbom svojih proizvoda – vina, rakije, meda, sira, maslinki, voća, povrća itd. Posjetioci ovog događaja su imali priliku da besplatno degustiraju ove kvalitetne lokalne proizvode i domaću hranu – riblju čorbu, priganice, pite i drugo. J.V.Đ.


Društvo

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

9

RAZBIJENE PREDRASUDE

Psihijatra dnevno posjeti više od 100 Podgoričana Pomoć ljekara traže sve generacije Jelena Vađon Đurišić

I

ako se od davnina zna da razgovor liječi, mnogi i danas sa podozrenjem gledaju na posjetu psiohologu ili psihijatru, strahujući od toga šta će okolina reći. Uprkos i dalje prisutnim predrasudama da kod psihijatra idu samo mentalno oboljeli, sve je više Crnogoraca, i to mladih, koji zbog raznih problema koje stresna današnjica nosi sve češće traže i tu vrstu ljekarske pomoći. Dnevno pomoć psihijatara u podgoričkim državnim ustanovama zatraži i više od sto osoba.

Stres, nesanica, anksioznost, uznemirenost i nesigurnost izazvana svakodnevnim problemima natjelali su 31-godišnju Podgoričanku A.K. da prošle godine zatraži pomoć psihijatra, kojeg i danas redovno posjećuje. “Mjesecima sam se loše osjećala zbog neizvjesnosti oko ostanka na poslu i neuspijevanja da fakultet privedem kraju. U želji da ga završim što prije, izgubila sam apetit i koncentraciju, a sa njima je došla nesanica, osjećaj griže savjesti da nijesam uradila sve što mogu da pomognem roditeljima, rasijanost, lupanje srca od kojeg bih se dodatno uznemirila”, priča ona. Na insistiranje porodice prvo je otišla kod privatnika, ali sada ide kod državnog ljekara. “U početku mi je bila malo frka, ali sam ubrzo shvatila da su i ostale u čekaonici slični problemi doveli tu. Kao i kod drugih ljekara, razgovaramo o problemima koji nas muče i alternativnoj medicini kao pomoći iz prirode”, kazala je A.K. i istakla da ljude ne treba da bude sramota zbog posjete psihijatru, jer je to najpravilniji i najlakši način za rješavanje problema. U prosjeku oko 60 ljudi dnevno posjeti Centar za mentalne bolesti Doma zdravlja Podgorica tražeći uslugu psihijatra, psihologa i socijalnog radnika, a pomoć podjednako traže, kazala je za DN psihijatar dr Olivera Vulić, muškarci i žene, mladi i stari. “Imamo pacijente od 16 godina, kao i gerijatrijsku populaciju. Imamo mladih ljudi koji dolaze zbog adolescentnih problema, teškoća sa učenjem i svih problema koji prate sazrijevanje. Ima ljudi srednje generacije koji dolaze zato sto su deDr Golubović

60

ljudi dnevno posjeti Centar za mentalne bolesti tražeći uslugu psihijatra, psihologa i socijalnog radnika, a pomoć podjednako traže muškarci i žene, mladi i stari presivni, anksiozni, imaju bračne probleme, probleme u vezi sa stresom na poslu ili nekoj drugoj sferi života. Ima i starijih, oba pola, koji pate od nesanice, raznih drugih mentalnih smetnji, senilnosti...”, kazala je Vulić i dodala da pomoć stručnjaka u Centru traže i zavisnici od heroina kojih ima puno, a manje od ostalih droga. Broj pacijenata je veliki kao i interes, a za pacijente koji dolaze, kako je rekla, nemaju utisak da im je neugodno što su došli. “Najčešće dijagnostičke kategorije su stanja straha, poremećaji raspoloženja, reakcije na stres, bolesti zavisnosti, psihotični poremećaji”, precizirala je Vulić. Iako stigma predstavlja prepreku u liječenju, antistigmatski programi, prije svega psihosocijalni metodi tretmana koji se sprovode u Centru za mentalno zdravlje u Podgorici pokazali su rezultate, pa se broj ljudi koji im se javljaju za pomoć progresivno povećava, istakla je Vulić i naglasila da su porastom kadrovskih potencijala u mogućnosti da pruže blagovremenu uslugu sve većem broju pacijenata. U Klinici za psihijatrij Kliničkog centra radi 12 psihijatara koji dnevno pregledaju više od 40 zakazanih

pacijenata. “Dva psihijatra ordiniraju prijepodne u dvije ambulante, a jedan popodne. Dnevno svaka ambulanta ima po 18 zakazanih pacijenata prijepodne, a popodne osam, dok se svi hitni slučajevi pregledaju preko Urgentnog centra”, kazao je za DN direktor Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Željko Golubović i istakao da je tabu odlaska kod psihijatra u Crnoj Gori razbijen, te da im dolaze mladi, stari i pacijenti srednjih godina. U odnosu na period od prije dvije ili tri decenije, kada je bilo sramoti otići kod psihijatra, pa ko je morao preglede je obavljao po restoranima, kafićima, privatnim kućama ili čak išao u inostranstvo da neko ne bi posumnjao, danas im se, kaže Golubović, zahvaljujući internetu i boljoj upućenosti građani lakše i slobodnije obraćaju za pomoć.

● Na zapadu se

psIhIjatrIma Izjadaju

Na zapadu više niko nema vremena da vas sasluša, ni prijatelji, ni porodica, ni rodbina, ne zato što neće, već zato što su zauzeti svojim obavezama i poslom, pa im je normalno da idu kod psihijatra da mu se izjadaju, porazgovaraju i posavjetuju se sa njim i olakšaju dušu, a to, tvrdi Golubović, polako dolazi i kod nas. “To najviše važi za mlade ljude kod kojih u skoro 90 odsto slučajeva ne uključujemo terapiju, nego razgovorom riješimo problem”, ističe Golubović i dodaje da pacijenti dolaze zbog različitih razloga. Teškoće na poslu, uzrokovane sve većim brojem privatnih firmi u Crnoj Gori i ustojstvom i ozbiljnošću rada koje u njima važe - da se na po-

sao dolazi na vrijeme, ostaje do kraja radnog vremena, pauza koristi u tačno određeno vrijeme, u psihijatrijske ambulante su dovele, kaže Golubović, nemali broj pacijenata. “U komunističkom sistemu su ljudi naučili opuštenije da se ponašaju - da dođu na posao kad hoće, da odmaraju kad hoće, idu na bolovanje kad i koliko hoće i kod dosta ljudi je nastao raskorak između starih radnih navika i zahtjeva poslodavca”, objašnjava on i ističe da se trude da te pacijente adaptiraju na nove uslove rada.

● IstINa je drugačIja Najčešće predrasude prema ljudima koji boluju od nekog mentalnog poremećaja su da je pozitivan ishod liječenja nemoguć, da su oni agresivni i opasni po okolinu, da su radno nesposobni, da se ti poremećaji nužno nasljeđuju... kazala je Vulić i istakla da je istina drugačija. “Kada imamo gnojnu anginu, javimo se izabranom doktoru da nam propiše ljekove i pritom ne osjećamo stid. Isti stav moramo imati prema svim poremećajima iz spektra mentalnog zdravlja”, naglasila je Vulić. U tome je značaj medija nesum-

njivo veliki, jer, kako je rekla, često koriste neadekvatnu terminologiju, tipa narkoman, nervni bolesnik, šizofreničar... i na taj način podstiču stvaranje stereotipa i predrasuda i doprinose stigmatizaciji.

● ObOljelIm Ne zNaju brOja

U Crnoj Gori se ne zna tačan broj oboljelih od duševnih i poremećaja ponašanja jer su, kazali su za DN iz Instituta za javno zdravlje, registri narkomanije, psihoze i zdravstvene zaštite djece i omladine sa smetnjama u psihofizičkom razvoju i psihosocijalnim smetnjama, još u procesu uspostavljanja. “Tokom 2011. godine, u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti, od ukupnog broja posjeta zbog bolesti iz grupe duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, 60 odsto su činile posjete zbog bolesti iz podgrupe neurotskih, stresogenih i somatoformnih poremećaja i bolesti iz podgrupe poremećaji raspoloženje – afektivni poremećaji”, kaže se u saopštenju i ističe da to nijesu precizni podaci jer je jedan pacijent zbog istog oboljenja mogao posjetiti izabranog doktora i više puta tokom godine.

Bolničko i vanbolničko obolijevanje od duševnih i poremećaja ponašanja (F00-F99) u Crnoj Gori za period 2009-2011. godine: Godina

Vanbolnički morbiditet (prema broju posjeta Domu zdravlja)

Bolnički morbiditet (prema broju bolničkih otpusta)

2009.

8.498

2.345

2010.

9.762

2.805

2011.

15.687

3.236


10 Hronika

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

NOVINE

Sudbina sudija i tužilaca danas u rukama poslanika

Predloženi set zakona o pravosuđu sadrži niz novina, stavovi zakonodavne vlasti podijeljeni Na današnjem skupštinskom zasijedanju naći će se novi set zakona o pravosuđu sa nizom novina o kojima su mišljenja poslanika podijeljena, ali ne potpuno. Uoči usvajanja ovih zakona, što je preduslov za otvaranje poglavlja 23 i 24 pristupnih pregovora, protekle sedmice odbornici su se trudili da usklade usvojene amandmane sa aktuelnim zakonima. Saglasnost na odborima postignuta je u većini slučajeva, pa će predlozi zakona o Državnom tužilaštvu, Sudskom savjetu, Ustavnom sudu i zakona o sudovima danas biti na dnevnom redu plenarnog zasijedanja. Ovi zakoni sadrže niz novina. Kada je u pitanju zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, u cilju oslobođenja Ustavnog suda od političkog uticaja, koji, po mišljenju mnogih opozicionara, vlada nad njim već duži niz godina, predviđeno je da sudije tog suda sada bira Skupština dvotrećinskom većinom. To podrazumijeva i podršku opozicije, koja je do sada izostajala. U drugom krugu glasanja usvojen je predlog Venecijanske komisije da je za odluku neophodno tri petine svih poslanika. Mandat sudija Ustavnog suda, po predlogu koji će se naći na plenumu,

traje 12 godina. Sudije bira Skupština na predlog predsjednika države (on predlaže dva kandidata) i radnog tijela Skupštine. Svaki sudija može predložiti dvoje sudija za kandidata, uključujuci i samog sebe. Upravo ovo rješenje izazvalo je na odborima polemike o tome šta će se dogoditi ako se predsjednik i radna grupa ne usaglase, kako to da su ova dva tijela izjednačena i drugo. Problematično je, ipak, što Skupština nema puno pravo izbora već samo bira “već probrane” kandidate. Još jedno od diskutabilnih pita-

nja o kojima će se danas raspravljati u Skupštini jeste to što radna grupa selektuje kandidate koji su se javili na oglas, a Skupštini predaje samo određeni broj kandidata. Stoga su pojedini odbornici, kao i dio NVO sektora, predlagali da Odbor za pravosuđe Skupštini dostavlja predlog liste svih kandidata koji su ispunili zakonske uslove ”čime bi se spriječila eventualna prethodna selekcija”. Ustavni sud po novom rješenju ima sedam sudija, a o ustavnoj žalbi odlučuje se u vijeću od troje sudija, pri čemu odluka mora biti usvojena

lament, sa mandatom od 12 godina. Budući da se predlozi mogu korigovati do kraja rasprave zakazane za danas, Akcija za ljudska prava javno je saopštila 14 amandmana na predloge, izražavajući pritom nezadovoljstvo što nije organizovana javna rasprava o ovako važnim pitanjima. Među njihovima amandmanima naveden je predlog da se ustavna žalba može izjaviti kada nadležni organ nije donio akt. Predložili su produženje roka za podnošenje ustavne žalbe sa 60 na 90 dana. S.K.-J.M.

Zakon o tužilaštvu ima najviše promjena Kako je zamjenica ministra pravosuđa Branka Lakočević kazala, izmjenama zakona o tužilaštvu uvodi se viši stepen samostalnosti tužiocima, što ujedno iziskuje stručniji kadar. Za odlučivanje o izboru Vrhovnog državnog tužioca, prema već usvojenim amandmanima, takođe je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, dok u drugom krugu tri petine poslanika mora biti saglasno u izboru tužilaca. U prvom glasanju, Skupština će glasati o jednom kandidatu koga predloži Tuži-

lački savjet, ali će se u slučaju potrebe za drugim glasanjem Skupština birati “iz reda kandidata koji ispunjavaju uslove”. Izbor Vrhovnog državnog tužioca kvalifikovan je dvotrećinskom većinom, a bira se na u prvom glasanju na predlog Tužilačkog savjeta. Ukoliko dođe do ponovljenog glasanja, Skupština vrši izbor iz reda svih kandidata. Zakon o VDT-u ne predviđa “opšti reizbor tužilaca”, ali ipak predviđa njihovo ponovno imenovanje na tim funkcijama. Rokovi za ta imenovanja nijesu predviđeni, već su oni uslovljeni iz-

BEZ POVRIJEĐENIH

Oštećena dva automobila Udes u Bijelom Polju

U saobraćajnom udesu koji se dogodio juče oko 12 časova u Ulici 3. sandžačke na dionici magistralnog puta Bijelo Polje - Ribarevine nije bilo povrijeđenih, ali su oštećeni “mercedes” (BP AK 555), kojim je upravljao Njelopoljac Danilo Baković(26), i “pasat sharan” (HN AZ 126),

jednoglasno. U protivnom, o ustavnoj žalbi odlučuje Ustavni sud u punom sastavu. Smisao izmjena Ustavnog suda jeste jačanje samostalnosti i nezavisnosti sudstva. Predlogom zakona je navedeno da će se u roku od mjesec dana od usvajanja zakona raspisati javni oglas, a do tada će te funkcije pokrivati aktuelne sudije. Predstavljajući predlog zakona o Ustavnom sudu, pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević kazala je da dvojicu sudija predlaže predsjednik a petoricu nadležni skupštinski odbor, a bira ih i razrješava par-

za čijim upravljačem je bio Vukola Nišavić(36), takođe iz Bijelog Polja. Prema nezvaničnim informacijama do nezgode je došlo kada je u “mercedes”, koji je izlazio iz obližnjeg građevinskog stovarišta, udario “pasat” koji se kretao iz pravca grada. Inače, dionica magistralnog puta

gdje se juče dogodila nezgoda slovi za opasnu. Prošle sedmice gotovo na istom mjestu dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je teže povrijeđen šestogodišnji I.G. Mještani upozoravaju nadležne da hitno preduzmu adekvatne mjere kako bi se situacija popravila. B.Č.

borom Tužilačkog savjeta i VDT-a. Prema predlogu koji će se naći na plenumu, nakon izbora Tužilačkog savjeta, rok za imenovanje “rukovodilaca” je mjesec dana, a za državne tužioce pola godine. Tužilački savjet Prema predlogu, Tužilački savjet ima predsjednika, odnosno Vrhovnog državnog tužioca i 10 članova, od kojih je njih petoro nosilaca tužilačke funkcije. Velizar Kaluđerović iz SNP-a je podsjetio da je Venecijanska komisija tražila da se izjednači njihov broj, što pomenutim predlo-

gom nije slučaj. Rok za izbor Tuzilačkog savjeta je najkasnije tri mjeseca od njegovog usvajanja, a članove će izabrati konferencija tužilaca izabrana po trenutno važećem zakonu. Kada je riječ o nadležnostima Sudskog savjeta, novim predlozima predviđeno je da predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom u prvom krugu glasnja. Kandidate nakon objave na javni konkurs, predlažu sudije Vrhovnog suda u okviru opšte sjednice.

U SPUŽU

Miranović pušten, pa ponovo pritvoren Podgoričanin Petar Miranović (24), iako se na nekoliko sati našao na slobodi nakon što je nožem teško ranio sugrađanina PredragaPeđu Lazarevića, prekjuče je ponovo uhapšen i sproveden u spuški Istražni zatvor. Do konfuzije u vezi sa Miranovićevim pritvorom došlo je kada je sudija za istrage podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović u petak izdao rješenje kojim je omogućio Miranoviću da se brani sa slobode. Na takvu odluku žalio se nadležni zamjenik Višeg državnog tužioca, na šta je Vijeće Višeg suda reagovalo hitnom sjednicom, na kojoj je odluženo da se Bašovićevo rješenje poništi i donese nova odluka o pritvoru. Odmah potom Miranović je ponovo priveden i prekjuče ujutro sproveden u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija. Miranović se sumnjiči da je počinio krivičn djelo “ubistvo u pokušaju” kada je u noći između srijede i četvrtka na Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici nakon kra-

će verbalne rasprave zadao Lazareviću ubod nožem u predjelu grudnog koša. Nakon što mu je zadao tešku povredu, probivši mu jetru, Miranović je pobjegao, ali je uhapšen narednog jutra. Na mjestu obračuna, policija je pronašla nož na rasklapanje, dužine sječiva oko sedam centimetara, za koji se sumnja da je korišćen u izvršenju krivičnog djela. Nož, tragovi krvi i ostali predmeti i tragovi su upućeni u Forenzički centar na vještačenje. Tokom istrage Miranović je dao iskaz, u kojem je naveo da su Lazarević, koji je vlasnik noćnog kluba “Getsbi”, sa još dva momka puštao muziku iz automobila, što je njemu i njegovoj familiji smetalo. Navodno, kada je njegov otac Braco izašao prvo na balkon, pa onda ispred kuće da ih upozori, oni su krenuli ka njemu, zbog čega je potegao nož. Ipak, verzija povrijeđenog Lazarevića se potpuno razlikuje od Miranovićeve. J.M.


Hronika 11

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

SIGURNO NA DRUMOVIMA

Uskoro stižu novi policijski ª presretačiº

Pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević tvrdi da je stanje bezbjednosti saobraćaja tokom ljeta ocijenjeno kao veoma povoljno, uskoro stižu nova oprema i automobili za saobraćajce

N

ovi automobili, takozvani “presretači”, najsavremeniji radari i alkometri uskoro će se naći u rukama saobraćajne policije, koja je i ovog ljeta zabilježila veoma dobre rezultate u sankcionisanju nesavjesnih vozača, a samim tim i u smanjenju broja neželjenih posljedica na drumovima, saopštio je za Dnevne novine pomoćnik direktora Uprave policije i rukovodilac Sektora opšte nadležnosti Nikola Janjušević.

U špicu ljetnje turističke sezone, koja je na izmaku, crnogorski saobraćajci imali su pune ruke posla - broj registrovanih prekršaja veći je nego lani. To je, pak, doprinijelo smanjenju broja saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa fatalnim posljedicama, ocijenio je Janjušević, koji je tokom ove sezone rukovodio policijskim štabom “Ljeto 2013”. Sudeći po uporednim statističkim podacima, Janjušević je zaključio da je bezbjednost saobraćaja veoma povoljna. “Tokom jula i avgusta dogodilo se 1.209 saobraćajnih nezgoda, što

predstavlja smanjenje od 33,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada se dogodilo 1.829 udesa. U saobraćajnim nezgodama poginulo je 12 osoba, što predstavlja smanjenje od 7,7 odsto u odnosu na isti period 2012, kada je poginulo 13 osoba. Od ukupno 12 poginulih, troje je stradalo u primorskim opštinama dvoje u Baru i jedna osoba u Kotoru. Povrijeđeno je 430 osoba, lakše - 349, a teže 81 osoba”, naveo je on. Pomoćnik direktora policije je objasnio da su tokom jula i avgusta saobraćajci kontrolisali 71.316 vozila, od kojih su 902 nađena neisprav-

Na udaru vozači autobusa Od početka godine na crnogorskim putevima stradalo je 57 osoba. Ipak, samo u jednoj nesreći poginulo je 18 osoba - rumunski turisti, koji su autobusom sletjeli u kanjon Morače. “I mimo ove teške nesreće, saobraćajna policija naglašeno kontroliše vozače autobusa, koji nerijetko prave prekršaje - voze neprilagođenom brzinom, pretiču, telefoniraju, prevoze veći broj putnika od dozvoljenih kapaciteta...”, kazao je Janjušević, objašnjavajući da su upravo vozači odgo-

vorni za sigurnost njihovih putnika. Druga kategorija vozača su, kako tvrdi, oni koji koriste složbena vozila sa tablicama “CG” i “MN”. “U posljednje vrijeme povećao se broj kažnjavanja tih vozača. Takvi vozači treba svojim ponašanjem da daju pozitivan primjer ostalim učesnicima u saobraćaju, a ne da krže propise”, obrazložio je on, navodeći da o svakom takvom prekršaju Uprava policije obavještava starješine organa u kojima su sankcionisani vozači zapošljeni.

DANAS ODLUKA

na, iz saobraćaja je isključeno 1.029 vozila, a 126 je upućeno na vanredni tehnički pregled. Poseban akcenat, ipak, stavljen je na pijane vozače, kojih je za dva ljetnja mjeseca privedeno čak 2.168 . “To je za 20,3 osto više nego prošle sezone, kada je pod uticajem alkohola evidentirano 1.802 vozača. Ukupno su izdata 31.524 naloga za plaćanje novčanih kazni. Podneseno je 3.608 prekršajnih prijava i 4.243 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Podnijeto je 129 krivičnih prijava”, kazao je Janjušević.

Janjušević

● SLUŽBENICI NEĆE MOĆI DA

BRIŠU PODATKE SA RADARA

Janjušević tvrdi da su, shodno operativnom planu, postavke patrola saobraćajne policije na putnoj mreži u Crnoj Gori bile kvalitetne i adekvatne. Ipak, ove godine, kako tvrdi, značajnu ulogu su ostvarili policijski automobili “presretači” koji nemaju policijske oznake. Ne želeći da otkriva koliko ih ima u voznom parku policije, Janjušević je najavio da će saobraćajna policija uskoro biti zanovljena novim kontingentom ovih vozila. “Uskoro stižu nova vozila sa najsavremenijom opremom za snimanje vozila u prekršajima”, najavio je on. Takođe, kako je kazao, veoma brzo policija će dobiti i nove radare, sa najsavremenijim načinom mjerenja i snimanja brzine. “Ti radari će imati video zapise, sa memorijskom karticom. Biće zabilježeni svi prekršaji koje evidentira saobraćajna po-

licija. Službenici neće moći da brišu podatke iz memorije, što će samim tim onemogućiti eventualne zloupotrebe u smislu neprocesuiranja vozača”, kazao je on, navodeći da će policija nabaviti i nove alkometre, a sredstva za nabavku te opreme već su opredijeljena od prodaje MUPove benzinske pumpe u Zagoriču.

● PLAN: STACIONARNI RADARI Čelnici Uprave policije razmišljaju kako da u narednom periodu dođu do sredstava koja će uložiti u budući projekat - postavljanje stacio-

narnih radarskih sistema, koji će u još većoj mjeri doprinijeti kažnjavanju nesavjesnih vozačka, a samim tim i poboljšanju saobraćajne kulture kod građana. Postavka tih sistema, kako je objasnio Janjušević, predviđena je Nacionalnom strategijom 2010-2019. Tim planom, za koji je parametar bila 2007. godina, kada je registrovano 122 smrtno stradalih u saobraćaju, predviđeno je da se ta crna brojka smanji na 10 stradali na 100.000 građana. “Cilj smo ispunili već 2011, kada je bilo upola manje mrtvih -58, a 2012 - 46.”, naveo je on. J.M.

PODMETNUT POŽAR

Vatra progutala ª pasatº Sudija pomogao advokatu da usmjeri vještaka? O zahtjevu secijalne tužiteljke Đurđine Nine Ivanović za izuzeće sudije Šefkije Đeševića u predmetu koji se vodi protiv Pljevljaka Duška Šarića i Jovice Lončara za pranje novca, predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Tofil Žujović trebalo bi danas da odluči, saznaju Dnevne novine. Ivanovićeva je u petak na glavnom pretresu saopštila je da je sudija Đešević optužbu doveo u neravnopravan položaj i zatražila njegovo izuzeće, nakon čega je suđenje prekinuto. Tužiteljka je objasnila da je advokat odbrane Borivoje Đukanović predao sudu podnesak, koji je proslijeđen vještaku finansijske struke Vlajku Milićeviću, a da je sve to urađeno bez znanja optužbe. “Taj podnesak u stvari predstavlja šemu, kojom je odbrana instruirala vještaka i trebalo je da ga usmjerava u daljem radu”, kazala je Ivanović. Kako je navela, isti podnesak, tek nakon insistiranja optužbe, dostavljen je tužiocu, pa je stoga zatraženo izuzeće sudije “zbog kr-

šenja procesne procedure i stavljanja optužbe u neravnopravan položaj”. “Optužba cijeni da postoje zakonski razlozi za izuzeće sudije zbog toga što je prekršio procesnu proceduru u dokaznom postupku, stavio optužnicu u neravnopravan položaj, unio konfuziju u postupak”, kazala je Ivanovićeva. Advokat Borivoje Đukanović ocijenio je da je potez tužiteljke “lišen svakog procesnog osnova”. “Tek iz sadržaja podneska, tužiteljka Ivanović uviđa u kom stepenu je optužnica iskonstruisana, bez elemenata osnovnih podataka, koji čine supstrat optužbe, a posebno što je odbrana tražila provjeravanje činjenica u mom podnesku”, kazao je Đukanović. Prema optužnici, Šarić i Lončar se terete da su se udružili u periodu od 24. decembra 2007. do kraja 2010. godine, da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju porijeklo novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom izvršenog na organizovan način, u ukupnom iznosu od 21.353.879 eura. B.Č.

Automobil “pasat” (BR BL341), čiji je vlasnik Veselin Konatar, nastanjen u Sutomoru, izgorio je u plamenu. Požar, za koji se osnovano sumnja da je podmetnut, buknuo je u noći između subote i nedjelje, oko 2.10 časova, saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, automobil je bio parkiran iza hotela “Sveti Nikola” u Sutomoru, a Baranin E.K. prvi je primijetio vatru, o čemu je odmah telefonom obavijestio policiju. Policija je alarmirala i Vatrogasni vod, koji je brzo ugasio

požar, nakon čega su inspektori barske kriminalističke policije, zajedno sa vještakom za požare, eksplozije i havarije, obavili uviđaj. Preliminarni rezultati istrage ukazuju da je “pasat” prvo poliven benzinom, pa zapaljen. Međutim, Konatar, koji drži kafić na sutomorskom šetalištu, tvrdi da ne zna ko bi imao motiv da mu zapali auotomobil. Navodno, ranije je imao određene probleme u vezi sa zakupom lokala, koje je u međuvremenu riješio. J.M.

Ilustracija

TUZI

Iz kuće nestalo 10.000 eura i nakit Tuzanin Amdija Paljević prijavio je preksinoć policiji da mu je iz porodične kuće u Tuzima nestalo 10.000 eura i vrijedan zlatni nakit. Prema nezvaničnim informacijama, podgorički inpektori za krađe pokušavaju da utvrde kako je novac i nakit nestao iz kuće, odnosno kako je izvedena krađa. Stoga su kasno preksinoć krimtehničari obavili uviđaj u Paljevićevoj kući, kako bi pokušali da “skinu” tragove koji bi ih doveli do lopova. Istraga je u toku. J.M.

Ilustracija


12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

POSJETA

Nikšić i Đirona najavili bratimljenje NIKŠIĆ - Crna Gora u evropskim okvirima viđena je kao zemlja velikog ekonomskog potencijala, političke stabilnosti i kao buduća članica Evropske unije, kazao je član Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Žordi Šukla. Kao predstavanik većinske katalonske partije iz oblasti Đirone u španskom parlamentu, Šukla je posjetio Nikšić i najavio bratimljenje dva grada i buduću saradnju u oblasti kulture, poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma. Očekuje da će rezultati saradnje i bratimljenja dva grada biti vidljivi za godinu. Početak saradnje Đirone i Nikšića, kako je objašnjeno, biće u oblasti kulture, a dva grada već su sa zajedničkim projektom aplicirali za 23.000 eura kod evropskih fondova. Šukla očekuje da će se nakon kulture, saradnja proširiti i na druge oblasti. “Razgovarali smo o konkretnim poljima saradnje, naročito iz oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma. Saradnja će biti sprovede-

na kroz dva mehanizma, odnosno dvije institucije - prvo kroz Univerzitet u Đironi i kroz Privrednu komoru opštine i provincije Đirona. Ovo neće biti samo saradnja koja će se završiti na dobrim namjerama. Radi se o konkretnim poljima saradnje, a za godinu očekujemo da se pohvalimo konkretnim rezultatima”, istako je Šukla. Potpredsjednik opštine Nikšić Milorad Jovanović ocijenio je da Nikšić i Đirona imaju dosta zajedničkog, te da se uskoro očekuje i početak političke i ekonomske saradnje. “Predstavnici Đirone voljni su da nam pomognu oko projekata koji se odnose na poljoprivredu i prehrambenu industriju. Takođe su voljni da nam prenesu svoja iskustva na putu Španije u EU”, naglasio je Jovanović. Stručni konsultatnt Jakov Jašin objasnio je da se u toku realizacije projekta iz oblasti kulture planira posjeta delegacije Nikšića Đironi, kao i delegacije Đirone gradu pod Trebjesom. M.R.

MANIFESTACIJA

Pčelarski dani u Nikšiću NIKŠIĆ - U sklopu Septembraskih dana kulture juče je na terasi hotela “Onogošt” u Nikšiću organizovan sajam proizvoda od meda na kojem je učestvovalo oko 50 izlagača iz Crne Gore i Republike Srpske. Na izložbi, koju je organizovala Pčelarska organizacija Nikšić, juče se moglo naći različitih pčelinjih proizvoda, od propolisa, voska, medovine, meda u saću, pa do preparata za zdravlje i jačanje imuniteta i krvne slike. Pomoćnik ministra poljoprivrede Darko Konjević istakao je da je ta tradicionalna prodajno-izložbena manifestacija dobar način da se takvi proizvodi približe kupcima i da se ukaže na njihov kvalitet koji se u Crnoj Gori ne dovodi u pitanje. “Kvalitet je nesporan, ali se mo-

ra više raditi na poboljšanju ponude i udruživanju pčelara, jer su im tako bolje šanse da se suprotstave komnkurenciji”, rekao je Konjević i naveo da postoji uspješna saradnja Ministarstva poljoprivrede sa Pčelarskim savezom Crne Gore. Prema riječima predsjednika Pčelarskog društva Nikšić Vojina Đukanovića prvobitni cilj je da se što više ljudi, prenstveno mladih, zainteresuje za bavljenje pčelarstvom kao osnovnim zanimanjem. On je istakao da je ta djelatnost važna kako za život ljudi, tako i za imidž naše države. Jedan od izlagača juče je bio i Danilo Bato Vukmirović sa Cetinja, koji je kazao da se tim poslom bavi već 40 godina, kao i da je u pitanju porodični biznis.

“Imamo oko 25 naših proizvoda, među kojima su lozova rakija, dunja, šest vrsti likera, med i propolis. Osim toga, imamo i porodičnu vinariju Vukmirović, te oko 100 košnica od kojih je jedan dio na Lovćenu, a drugi dio u Gornjem Ceklinu. Što se prodaje tiče, ona je onakva kakva je i kupovna moć građana”, kazao je Vukmirović, ističući da su njegovi proizvodi osvojili brojne nagrade i priznanja, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Odmah pored nalazio se štand porodice Mijajlović iz Nikšića koji su kazali da od proizvoda u ponudi najbolje prolaze propolis i med i to po cijeni od deset eura. Osim toga, Mijalovići nude i vino i domaću lozu po istoj cijeni. J.L.


Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

ZAPOŠLJAVANJE

Mladi bez posla traže socijalu Beća Čoković

G

rađani sjevera Crne Gore žive mnogo lošije od onih iz južne i centralne regije, a poseban problem su mladi ljudi koji teško dolaze do posla. Kako upozoravaju iz bjelopoljskog sindikalnog povjereništva i nevladinih organizacija, radnička prava se ne poštuju, mladi ljudi primaju socijalu, a u državnim i opštinskim institucijama radi veliki broj ljudi koji su ispunili uslove za penziju.

BIJELO POLJE - Iz bjelopoljskog sindikalnog povjereništva upozoravaju da je siromaštvo na sjeveru države uzelo maha i da se time stvaraju socijalne razlike. Prema riječima predsjednika opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdana Krgovića, socijalne razlike su posebno izražene u pojedinim preduzećima gdje nema redovnih isplata zarada, kako je definisano Zakonom o radu i Opštem kolektivnom ugovoru. “Svakodnevno se radnici obraćaju za pomoć, jer jedan dio poslodavaca ne poštuje Zakon o radu, čime je ugroženo osnovno Ustavno načelo. Zbog takvih i drugih problema često dolazi do organizovanja štrajkova. Posebno treba ukazati na izostanak socijalnog partnerstva i dijaloga, kao i na nedostatak kulture pregovaranja poslovodstva i sindikalnih struktura, što predstavlja značajan uzrok brojnih štrajkova, ali istovremeno otežava i njihovo vodjenje”, kazao je Krgović. On je ocijenio da je siromaštvo na sjeveru uzelo maha, da mali dio radnika i građana živi dobro, dok je većina u siromaštvu i bijedi, te da se na ovim prostorima ne živi kao u centralnoj i južnoj regiji.

I nevladin sektor u Bijelom Polju upozorava na alarmantno stanje na sjeveru gdje je glad zakucala na mnoga vrata uz upozorenje da “neodoljivio podsjećamo na one najsiromašnije afričke države”. Taj sektor takođe upozorava da je situacija krajnje alarmantna u pogledu zapošljavanja, prvenstveno mladih ljudi, od kojih mnogi svoju egzistenciju baziraju na ulici i raznim oblicima poroka i pošasti. Predsjednik NVO MMNE Željo Đukić saopštio je da je o problemu zaposljavanja mladih imao prilike da govori još prije tri godine, skrećući pažnju nadležnima da mladi nijesu u dovoljnoj mjeri zaposleni u opštinskim i državnim institucijama. “Jedini ozbiljan pomak u tom pogledu desio se sa vladinim programom zaposljavanja pripravnika koji je i dalje u toku. Ovaj program zavrašava se za mjesec, tako da ostaje da se vidi koliko će pripravnika dobiti posao i po kojim kriterijumima. Opšte je poznato da u državnim i opštinskim institucijama i službama radi veliki broj ljudi koji su ispunili uslove za penziju, ali i dalje neće da idu u mirovinu, već zauzima-

ju mjesto mladima koji su voljni da rade. Veliki je broj mladih sa diplomama koji su demoralisani i napustaju svoj rodni grad i državu”, kazao je Đukić. Kako je naveo, prijatno se iznenadio kada je na jednom treningu zajedno sa predstavnicima skoro svih ministarstava, zapazio da su skoro 90 odsto mladi ljudi koji odlično govore engleski jezik i na visokom nivou koriste informacione tehnologije i imaju odlicno razumjevanje za procese evropskih integracija. “U glavnom gradu, u državnoj upravi izgleda da je mladom čovjeku pružena prilika da radi i istakne svoja znanja i vještine. Međutim, na sjeveru situacija nije takva. O ovoj temi moći će najbolje da se priča i ocjenjuje nakon završetka državnog programa za pripravnike”, kazao je Đukić. Izvršni direktor NVO Agro centar Dragan Radović smatra da penzioneri ne treba da rade u državnim službama i javnim ustanovama nakon odlaska u mirovinu, jer time “otimaju hljeb iz usta mladima”. “Pojedine dotrajale službenike koji su odavno stasali za penziju iz kancelarije možemo iznijeti samo sa nogama naprijed, odnosno u sanduku. Zato apelujemo na Vladu i državne organe da se oslobode stereotipnih službenika koji su umislili da su doživotno zaposleni. Naša opština je lider po broju doživotnih službenika, odnosno penzionisanih lica koja nemaju namjeru napuštati fotelju”, kazao je Radović i zaključio da je žalosno da se mladi čovjek hvali da prima socijalu i da mu je dobro.

Željko Đukić

Bogdan Krgović

Država diskriminiše radnike Formiranjem Fonda rada veliki broj bivših radnika sa sjevera podnio je zahtjev za ostvarivanje prava po osnovu tehno-ekonomskog viška. “Međutim, za ostvarivanje tog prava radnici čekaju duži vremenski period. Zabrinjavajuće je to što se uglavnom radi o bolesnim i starim ljudima koji čekaju minornu otpremninu od 1.926 eura, što je mnogo manje u odnosu na one koje se isplaćuju u

srednjoj i južnoj regiji koje premašuju i 15.000. Sramota je da Skupština Crne Gore donosi posebne zakone za radnike KAP-a, Željezare, Boksita. U sindikatu se ne protivimo da i ti radnici riješe svoj status, ali time se vrši diskriminacija radnika sa sjevera koji ne mogu da ostvare ista prava kao navedene kolege”, kazao je Bogdan Krgović iz opštinskog sindikalnog povjereništva.

POZITIVNA CRNA GORA

Hoće da grade u Podgorici PODGORICA - Za razliku od vlasti, koja se samo razmahuje izjavama da Podgorica poprima obrise metropole, iako po definiciji to ne može da bude, Pozitivna Crna Gora ima rješenje apsolutno primjenljivo za grad, koji ima mogućnosti da bude bolje mjesto za život i jednako dostupan i otvoren za sve njegove građane, tvrdi član Glavnog odbora Pozitivne crne Gore (PCG) Predrag Nikolić.

On dodaje da bi kroz projekte Pozitivne, kojima se planira izgradnja podzemnih garaža na adekvatnim pozicijama i jasna organizacija gradskog prevoza i biciklističkih staza, Dan bez automobila za Podgoricu mogao postati svakodnevica. Prema njegovim riječima, ono što Podgorica može, a na čemu službe grada ne rade, jeste sređivanje stanja u gradu po svim osnovama. “Sređen i upotrebljiv gradski pre-

voz, uža zona grada bez automobila u mirovanju i realizacija projekta biciklističkih staza. Grad u kojem će trotoare koristiti pješaci i grad čije zelene površine neće služiti kao divlji parkinzi”, kazao je Nikolić i dodao da će Pozitivna, koja će uskoro biti u prilici da donosi odluke na nivou grada, ponuditi plan i realizovati projekte koji će Podgoricu učiniti funkcionalnijim i ljepšim mjestom za život za sve njene građane.

SVJETSKI DAN BEZ AUTOMOBILA

NVO TERRA NOSTRA

Čistili park-prirodu MOJKOVAC – Čišćenjem parkprirode Šuškovina u MZ Podbišće, NVO “Terra nostra” iz Mojkovca obilježila je 22 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Prema riječima predsjednika te NVO Zorana Miletića, sve se radi volonterski. “Osnovani smo 2006, a udruženje broji 60 članova. Prvi projekat koji smo uradili bio je park-prirode Šuškovina gdje smo uredili tri hektra zemljišta koje je bilo zapušteno i prepušteno korovu i smeću. Prostor je očišćen na zadovoljavajućem nivou, potkresano je četinarsko drveće i zasađeno listopadno drveće koje uspijeva na ovim prostorima. Napravljene su klupe i korpe za otpatke, dvije nadstrešnice sa mjestom za roštiljanje. Dovedena voda i struja i započet dom prirode koji će ujedno biti jedan etno-muzej, a koristiće ga i MZ Podbišće”, kazao je Miletić i dodao da se u Šuškovi-

nama nalazi teren za mali fudbal i košarku, a trebalo bi da se naprave igrališta za djecu, odbojku na pijesku i tenis, čime bi se zaokružili sadržaji za sve generacije Opštine Mojkovac. Miletić je kazao da je planinarski dom u Šuškovinama ozidan, a potrebna im je pomoć za nastavak radova. “Dom će imati dnevni boravak sa kuhinjom, mokri čvor i jednu prostoriju za etno-muzej, a u potkrovlju će biti 20 do 30 ležajeva”, kazao je Miletić. On je dodao da NVO “Terra nostra” i Opština Mojkovac realizuju projekat “Rudnici kulture”, čiji je cilj stavljanje u funkciju zatvorenog i napuštenog rudnika olova i cinka “Brskovo” u kulturne i turističke svrhe, odnosno nalaženje načina da se ono što je ostalo od Rudnika objedini u cilju očuvanja industrijskog identiteta grada Mojkovca. V.B.

Djeca crtala kredama u boji TIVAT - Prema programu obilježavanja Svjetskog dana bez automobila, juče su mališani na šetalištu Pine crtali kredama u boji. Uz pomoć članica Udruženja “Sove”, koje su djeci obezbijedile podmetače za sjedjenje na betonu, mališani su oslikali šetalište ispred terase hotela “Pine”. U ovoj akciji su učestvovala djeca iz osnovnih škola “Drago Milović” i “Branko Brinić”, SMŠ “Mladost”, JPU “Bambi”, kao i zapolseni u ispostavi policije Tivat, Adriatic Marinas Porto Montenegro i JP Komunalno. “Obilježavanje Svjetskog Dana bez automobila u Tivtu postaje tradicija. Počinjemo da budemo svjesni značaja zaštite životne sredine”, kazala je sekrtar Sekretarijata za zaštitu porostora i predsjednica opštinskog “Zelenog tima” Tatjana Jelić i dodala da se u svijetu ustalio termin sedmica mobilnosti, “pa smo se zbog toga i mi u Tivtu potrudili da napravimo više akcija kojima obilježavamo tu sedmicu”.

Osim Zelenog maratona, koji je održan prošlog petka, i jučerašnjeg bojanja i crtanja na Pinama, u utorak će se održati saobraćajni čas za đake prvake, a u nastavku je planirano mjerenje kvaliteta vazduha, koje će se obaviti na više mje-

sta u gradu. Cilj obilježavanja Svjetskog dana bez automobila je da se skrene pažnja na problem zagađenja vazduha izduvnim gasovima iz automobila koji štetno utiču na opšte stanje životne sredine. Z.K.


14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

raDnici oGorčeni

Umjesto plate dobili stečaj BAR - Radnici Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) zgranuti su informacijom da je Privredni sud uveo stečaj u to preduzeće. Izvršni odbor sindikalne organizacije Zavoda za izgradnju Bara održao je vanredni sastanak povodom novonastale situacije u firmi za koju su saznali iz medija. Radnici su manjinski vlasnici 24 odsto akcija, pored većinskog vlasnika, aktuelnog gradonačelnika Bara Žarka Pavićevića i preduzeća “Samba” Bar, koje je u vlasništvu njegovog sina Predraga. Predsjednik sindikalne organizacije Enver Aljošević smatra da je ovo smišljena aktivnost većinskog vlasnika i menadžmenta ZIB-a. Kako napominje, na osnovu zakona o insolventnosti preduzeća, radnici koji su dovedeni do egzistencijalnog ruba ostali

su bez posla, ali i bez zarađenih plata i ostalih dugovanja zbog kojih su krenuli u protest. Novonastala situacija dobija sasvim drugu dimenziju jer sada svoja potraživanja moraju prijaviti i tražiti preko privrednog suda. “Čekali smo osam mjeseci zarade, a sada je neizvjesno kada ćemo ih dobiti”, kazao je Aljošević i dodao da Izvršni odbor nije donio nikakav konkretan zaključak jer nemaju zvaničan dokument, niti zvaničnu informaciju kada je uveden stečaj, ko je postavljen od strane privrednog suda za stečajnog sudiju i stečajnog upravnika. “U kontaktu sa drugim članovima izvršnog odbora saznali smo da radnike najviše boli nehuman odnos većinskog vlasnika koji nije pokazao in-

teresovanje za njihove sudbine. Uvođenje stečaja je dokaz da je smišljeno otuđivana i prepisivana imovina na druga lica i institucije kako ne bi ušla u stečajnu masu”, smatraju radnici. Oni više ne vjeruju u izjave koje je većinski vlasnik dao medijima da ne zna za uvođenje stečaja i tek im je sada jasno zašto je uporno insistirao na traženju kompromisnog rješenja. “Žarko Pavićević nam je pojeo budućnost. Mi smo bili neoprezni i očigledno neinformisani, jer smo i mi manjinski akcionari i u svom porfelju imamo 24 odsto akcija, a nijesmo znali za ove strateške odluke koje direktno utiču na našu egzistenciju”, kazali su radnici. Smatraju da su dosadašnja obećanja Pavićevića bila samo prazna pri-

Radnici ZIB-a juče ispred Opštine ča i kupovanje vremena. “Ništa nema od pokretanja proizvodnje, obećanih zarada, uplate po-

reza i doprinosa”, kazali su radnici i poručili da i danas nastavljaju sa protestom. A.Lj.

auto-pijaca

ª Zastavaº privukla pažnju kupaca

PODGORICA - Brojni modeli automobila, raznolikost ponude, kao i veliki broj posjetilaca obilježili su ovonedjeljnu auto-pijacu. Početak jeseni nije donio ništa novo kada je prodaja u pitanju, ali je izmamio veliki broj prodavaca koji su na prodaju ponudili svoje četvorotočkaše. Kao po običaju, bilo je tu raznih njemačkih, francuskih, italijanskih modela, ali je najveću pažnju kupaca odnijela crvena “zastava skala 55” koju su upamtile sve starije generacije. Prodavac Sandro Tatar je zbog očuvanosti i izgleda automobila, svog ljubimca ponudio za 1.000 eura. “Prvi put sam na pijaci. Zastava je prešla 72.000 kilometara. Interesanata ima, mada niko neće da je kupi po ovoj cijeni, iako zaista

toliko vrijedi”, rekao je Tatar koji je dodao da ovako očuvanih vozila više i nema. Titulu najjeftinijeg automobila ove sedmice odnio je “jugo 1.3” iz 1993. godine koji je koštao 600 eura. Iako mu je cijena bila niska, prema riječima prodavca nije bilo puno zainteresovanih za kupovinu. “Da je jeftiniji, možda bih ga prodao. Ovako i nema puno kupaca, uglavnom razgledaju”, kazao je jedan od prodavaca. Za sve one sa dubljim džepom na prodaju je ponuđen džip “micubiši autlender” iz 2002. godine koji je koštao 17.000 eura i ujedno bio i najskuplje vozilo na pijaci. Na prodaju je ponuđeno i nekoliko kombija, ali i veliki broj guma i felgi. A.G.

Cijene automobila Reno megan

2003. godište

4.000

Golf četiri 1.9 TDI

2009.godište

3.700

Pežo 206 1.4

2005.godište

3.400

Fiat punto 1.2

2001.godište

1.950

Pasat pet 1.9

2001.godište

4.750

pijačni barometar

Vikendom povećana prodaja PODGORICA - Dane vikenda, prema riječima prodavaca sa zelenih pijaca u gradu, mnogobrojni građani iskoristili su za trgovinu voća i povrća, pa je prodaja nešto bolje nago ranije. U Gintašu cijene su slične kao i prethodne sedmice, a trgovci se mogu pohvaliti nešto boljim prometom, iako i dalje nijesu zadovoljni. “Prodaja nije baš najbolja, ali bolje je nego radnim danima. Standardno, kupuje se po kilogram-dva, što je malo za dobar pazar, ali je dovoljno. Subotom je prodaja osjetno bolja, a ostalim danima loša”, kazao je prodavac zelene pijace u Gintašu. Ni prodavci u Bazaru nijesu zadovoljni prodajom, ali se i ne žale. Imaju, kako kažu, da plate zakup tezge, što im je i dovoljno. “Nije toliko loše, vikendom je prodaja bolja. Mjesečno se zaradi za tezgu, tako da je i to dosta”, smatra jedan od prodavaca. Cijene na obje pijace su slične, mada ima i nekih ostupanja, ta-

ko da se kilogram banana u Gintašu može kupiti po cijeni od 60 pa do 80 centi, dok se u Bazaru kilogram ovog voća trguje za euro do 1,2. Takođe, šljive u Gintašu koštaju 80 centi, dok se u Bazaru nude za jedan euro. Nektarine su u Bazaru jeftinije, pa im kilogram košta euro i po, dok u Gintašu za kilogram treba izdvojiti 1,8 eura. Paradajz, paprike i krompir kupci na obje pijace mogu trgovati po istim cijenama. A.G. Cijene voća i povrća Gintaš Mandarine

Bazar

2

2

Jabuke

0,6-1

1

Nar

1,5-2

1,5

Grožđe

0,6

0,7

0,6-0,8

0,8

Paprike

0,8

0,8-1

Krompir

0,7-0,8

0,8

0,4

0,5

Paradajz

Tikvice


Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

PONTA BIGOVA

Ne odustajemo dok ne dokažemo da smo vlasnici Zbog novih sudskih procesa i potraživanja imovine na Ponti, Vesna Lazarević tvrdi da ne može sudski da uknjiži zemlju na svoju porodicu

PREMINULI Jovan Jovica Milije Vlahović 21. septembra 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 24. septembra u 14 časova na groblju u Ravnoj Rijeci.

Mitar Baja Pejović 21. septembra 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 23. septembra u 15 časova u Zagoriču.

Zoran Čeda Žižić 21. septembra 2013. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 23. septembra u 14 časova.

Dragica Dragova Vukićević rođena Jovanović, 20. septembra 2013. u Beogradu. Sahrana će se obaviti 23. septembra na Bežanijskom groblju.

Dobrila Beba Miloradova Kovač rođena Mitrović, 20. septembra 2013. u 59. godini. Kremacija će se obaviti u Otavi – Kanada.

Dušan Jolev Jovanović 18. septembra 2013. Sahrana će se obaviti 26. septembra u 14 časova u Ljubljani na groblju Černuče.

Božica Jakova Radojević rođena Milović, 21. septembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 15 časova na mjesnom groblju u selu Podljut – Velimlje.

Zorka Milisava Vuković

Zora Krstović

P

orodica Lazarević iz Glavatičića kod Kotora, koja na atraktivnom lokalitetu na Ponti Bigova posjeduje skoro 100.000 kvadrata zemljišta, i pored brojnih pokušaja ne uspijeva da ga upiše u katastar. Lazarevići kažu da ne mogu da prodaju svoje parcele jer se iznova otvaraju sudski sporovi, a oni godinama na sudu dokazuju vlasništvo nad svojom zemljom. Lokalitet Ponte u Bigovi je posljednjih godina postao veoma atraktivan za kupovinu, posebno firmi “Bigova Bej”, čiji je osnivač kiparska kompanija “Aralsoft LTD”.

KOTOR - Vesna Lazarević i njeno četvoro djece, svekrva Anđa, djever Ivica, Jovo Lazarević i porodica iz Carigrada su nasljednici 97.836 kvadrata zemlje na lokaciji “Ponta KO Glavatičići”, ukupne površine oko milion kvadrata, na kojoj su suvlasnici i ostale porodice Lazarevića iz Bigova. Kako je zemlja decenijama nasljeđivana, postoje brojni dokumenti, počev od austrougarske gruntovnice iz 1889, pa sve do dokumenata SFRJ, SCG i Crne Gore, kaže Vesna, koja osam godina pokušava da završi uknjižbu. “Radi se o ogromnoj imovini na samoj obali mora, koja je posljednjih desetak godina postala veoma atraktivna, a istovrmeno i predmet manipulacije raznih biznismena, koji su u dilu sa pojedinim predstavnicima državne uprave. Pa je tako i ostavina, koja je završena prije 50 godina, naknadno pronađena”, naglašava Vesna, ističući da je kompletan proces još čudniji i smješniji jer njena porodica posjeduje brojna dokumenta i pravosudna sudska rješenja koja dokazuju da su preci za života završavali ostavštinu. Vesnin suprug Ljubo Lazarević kompletnu imovinu naslijedio je rješenjem o nasljeđivanju, nakon smrti svog oca Nika. Ipak, iz dosadašnjeg dugogodišnjeg iskustva, tokom dokazivanja imovine njene porodice, Vesna kaže da se sudske odluke nijesu sprovidile, a dokumen-

ta iz dosijea na neobjašnjiv način nestajala. Zbog pojavljivanja novih sudskih procesa i potraživanja imovine na Ponti, Lazarević ne može sudski da uknjiži zemlju na svoju porodicu. U nizu pravnih zavrzlama, Vesna navodi posljednji slučaj iz kotorskog suda početkom avgusta ove godine, kada je, uprkos prethodnoj presudi Višeg suda u Podgorici, drugi put doneseno dopunsko rješenje kojim je nasljednikom proglašena Mare Lazrević, na naknadno pronađenoj imovini. Vesna je kazala da su motivi pokretača ponude o prodaji sasvim jasni jer je tada na nju i njenu porodicu počeo pritisak da prodaju dio zemlje na obali na Ponti na Bigovi. “Kada je počela prodaja 20052006. godine, dobila sam informaciju da se prodaje Ponta, kao i dokument koji dokazuje da je bila fizička dioba zemlje, a da ja treba da potpišem ovlašćenje za generalnu prodaju”, objašnjava Vesna i dodaje da tada nije znala da je ostavinom sve sprovedeno kako treba, već je mislila da je riječ o novopronađenoj imovini. “Ali kasnije sam shvatila da je sve provedeno kroz zemljišno–knjižni uložak i da je sva imovina bila upisna na mog svekra i njegovog brata i porodicu iz Carigrada koji nose jednu trećinu”, objašnjava Vesna i dodaje da Lazarevići nijesu htjeli da pristanu na prodaju “evo vam

pet, evo 10.000 kvadrata”. Ona kaže da njena porodica ne može da proda parcele jer se otvaraju sporovi, a oni godinama na sudu dokazuju vlasništvo na svojom zemljom. Prema njenim riječima, interes za kupovinu njihovih 97.386 metara kvadratnih raspoređenih na četiri parcele na Ponti u Bigovi u nekoliko navrata iskazivao je i biznismen Vojin Lazarević, koji im je ponudio mnogo veću cijenu od 25 eura, koliko sada plaćaju za otkup parcela po kvadratu. Ipak, Vesna je naglasila da neće da govori o cijeni jer je u pitanju interes porodice. “Muški potomci, sinovi Nikola i Igor, djever Ivica, sinovi pokojnog Jova, Milo i Marko će se izjasniti o cijeni, a ja sam tu da branim njihove interese”, kazala je Vesna, posebno ističući da je prilikom pokušaja upisa zemljišta sa umrlih na žive članove porodice naišla na veliki pritisak. U kotorskom katastru su joj, prema njenim riječima, rekli da nijesu mjerodavni zemljišno-knjižni ulošci, iako je listove nepokretnosti priložila prije 13 godina. “Kad sam donijela rješenje o nasljeđivanju, tražila sam svoj dosije u kome nije bio sačuvan nijedan dokument”, obrazložila je Vesna, istakavši da je pod pritiskom da proda zemlju i od strane advokata koji zastupaju potencijalne kupce zemlje na Ponti. Kompanija “Big Bej” otkupljuje parcele na području Bigove, a nasljednici, 40-50 porodica Lazarevića, spremni su da prodaju zemljišne komlekse na toj lokaciji upisanoj u GUP Kotor kao “Sektor Bigova 38”. Vesna, koja je kazala da neće odustati, pozvala je sve Lazareviće koji imaju zemlju na Ponti na Bigovi u KO Glavatičići da svoju dokumentaciju uporede sa njenom i da prikažu porodično stablo, zato što su se imena ponavljala u porodici.

rođena Laković, 21. septembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 15 časova u Barama Kraljskim.

Ratko Miladina Petrić 21. septembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 15 časova na groblju u Cerovu.

Milan Aleksandra Ševčenko 21. septembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Ružica Milijina Delibašić rođena Simonović, 21. septembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Veljko Vasilija Pešić 20. septembra 2013. u 52. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Časlav Miloša Vukčević 20. septembra 2013. Sahrana je obavljena 21. septembra u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Trojice u Goljemadima – Lješanska nahija.

Vehbija Juka Hajrov Ljušković 20. septembra 2013. u 64. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 16 časova na grobolju Loznice, Bijelo Polje.

Radisav Rajko Novice Mirković 20. septembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 14 časova na Čepurcima.

Dragiša Neđeljka Radojević 20. septembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 15 časova u selu Gornja Brezna.

Milodarka Ristova Tomašić rođena Čalija, 20. septembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Zagoriču.

Ljubica Veljkova Popović rođena Bašanović, 20. septembra 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 14.30 na Čepurcima.

Milica Tomova Medin rođena Todorica, 20. septembra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 16 časova na mjesnom groblju u Petrovcu.

Vladimir Vlado Savov Pavlović 19. septembra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 15 sati na gradskom groblju Gvozden Brijeg u Baru.

Špiro Dragan Božidarov Dačević 19. septembra 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 21. septembra u 14 časova na mjesnom groblju u selu Oblatno – Župa.

Ljubo Milov Bojković u 83. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra 2013. u 16 časova na mjesnom groblju Sveti Đorđije u selu Višnjeva – Donji Grbalj.

Svetozar Sveto Radivoja Gogić 20. septembra 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 14 časova na seoskom groblju Han Garančića.

Marija Ljubova Vukasović rođena Dragojlović, 20. septembra 2013. u 60. godini. Sahrana je obavljena 22. septembra u 15.30 na mjesnom groblju Sv. Đorđije u Orahovcu.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

SAD

Otkrića Klintonove ljubavnice

TUNIS

Seksualni džihad Ministar unutrašnjih poslova Tunisa Lotfi ben Džedu ove nedjelje je parlamentu svoje zemlje saopštio da se u kući vraćaju trudne žene koje su putovale u Siriju da u misiji “seksualnog džihada” sebe ponude borcima tamošnje islamske opozicije. Prema ministrovim riječima, ove žene se u Tunis vraćaju nakon što su imale seksualne odnose sa po 20, 30 ili 100 boraca sa prve linije fronta, a na Internetu navodno kruže vjerski proglasi, odnosno “fatve”, kojima se žene pozivaju da na ovakav način uzmu učešće u ratu u Siriji. Nakon saznanja da je grupa Tunišanki ranije ove godine vodila “seksualni džihad” na sjeveru Sirije, Vlada Tunisa je zaoštrila pograničnu kontrolu, kako bi ograničila putovanje mladih ljudi sa svoje teritorije u ratom razdiranu zemlju. Prilikom obraćanja skupštini ministar Ben Džedu nije precizirao o kolikom broju žena se radi, već je samo napomenuo da se “nakon seksualnih veza koje su imale u ime dži-

had al-nikahu (arapski: seksualni sveti rat) - kući vraćaju trudne”. Džihad al-nikah, koji dopušta vanbračne seksualne odnose sa većim brojem partnera, neki sunitski muslimani iz sekte Salsfista smatraju legitimnim oblikom svetog rata. U medijskim izvještajima se tvrdi da su u pitanju stotine žena, a ministar je konkretno saopštio da je pojačana pogranične kontola “spriječila šest hiljada naših mladih ljudi” da pređu granicu prema Siriji. Dok Ministarstvo unutašnjih poslova pojačava kontrolu granica, tunišansko Ministarstvo za vjerska pitanja apeluje na djevojke, kao i na narod i institucije u svojoj zemlji, da ne dozvole da na njih utiču vjerski propovjednici iz inostranstva, koji izdaju “seksualne fatve”. Da ove apele ne uvažavaju svi, pokazuju i priče u tamošnjim medijima, kao što je recimo ona o mladom čovjeku koji se razveo od supruge kako bi oboje mogli da odu u Siriju, on kao borac, a ona “radi učešća u seksualnom džihadu”.

Dženifer Flauers (63) zahvaljujući 12 godina dugoj aferi s Bilom Klintonom postala je jedna od najpoznatijih američkih ljubavnica. Dvije decenije nakon razdvajanja ona želi sjesti i porazgovarati s bivšim američkim predsjednikom. U intervjuu za “MailOnline” rekla je kako duboko žali jer je prije osam godina odbila Bilov poziv da razgovaraju, a vjeruje da bi ostali par do danas da nije bilo rođenja Klintonove kćeri. “Imamo neka neriješena pitanja i bilo bi lijepo sjesti i razgovarati o njima. On je bio ljubav mog i ja sam bila ljubav njegovog života, a preko tih stvari se ne prelazi”, rekla je Flauers. Ona je u intervjuu rekla i da joj je Bil rekao kako je svjestan da je Hilari biseksualka i da ga nije briga. Rekao joj je da je Hilari u životu imala više žena nego on. Ipak, uprkos njihovim ulogama ljubavnice i supruge, Dženifer je dala podršku Hilari kada se kandidovala za predsjednicu SAD.

IRAN

Nove rakete protiv Izraela Iran je predstavio 30 raketa dometa od 2.000 kilometara, što je prvi put da prezentuje toliki broj raketa koje imaju kapacitet da pogode Izrael. Iran je predstavio 12 Sedžil raketa i 18 Gadr raketa na godišnjoj vojnoj paradi kojom se obilježava iransko-irački rat od 1980. do 1988. godine. Ovim raketama Iran može dosegnuti ne samo Izrael, nego i američ-

ke baze u Persijskom zalivu, javila je agencija AFP. Međutim, u govoru na vojnoj paradi, predsjednik Hasan Rohani je insistirao da ovaj arsenal oružja ima isključivo odbrambenu ulogu. “U posljednjih 200 godina, Iran nikada nije napao drugu zemlju. Danas, takođe, oružane snage Islamske Republike i njihovo vođstvo nikada

neće izvršiti agresivni čin prema nekoj drugoj zemlji. Ali, uvijek će se odlučno odupirati agresorima sve dok ne pobjede”, rekao je Rohani. Sedžil je prvi put testiran u novembru 2008. godine, a Gadr u septembru naredne godine. Obje vrsta raketa koriste kruto gorivo koje omogućava stalno premještanje i brzo lansiranje.

BOMBAŠKI NAPAD

Na desetine mrtvih u Pakistanu Bombaš je aktivirao eksploziv kada su vjernici izlazili iz crkve poslije nedjeljne službe. U današnjoj eksploziji bombe ispred jedne hrišćanske crkve u Pešavaru na sjeverozapadu Pakistana poginulo je najmanje 75 osoba, a više od 100 je povrijeđeno, u najvećem napadu na hrišćansku manjinu u toj zemlji za više godina, saopštili su policijski zvaničnici. Bombaš je aktivirao eksploziv kada su vjernici izlazili iz crkve poslije nedjeljne službe, rekao je policajac Mohamad Nor Kan. Za sada nije jasno da li su taj napad izveli jedan ili dva bombaša. Oče-

vici su rekli da su čuli dvije eksplozije, pri čemu je druga bila jača nego prva. Među poginulima ima i nekoliko žena i djece, rekao je ljekar u jednoj bolnici u Pešavaru u koju su prevezeni povrijeđeni. Niko još nije preuzeo odgovornost za taj napad. Brojne grupe su izvele niz napada širom zemlje od dolaska na vlast pakistanskog premijera Navaza Šarifa u junu, uprkos tome što je on jasno rekao da vjeruje da je postizanje mirovnog sporazuma sa talibanima najbolji način za smirivanje nereda u zemlji. Velike paki-

stanske političke partije su odobrile Šarifov poziv na pregovore, upućen ranije ovog mjeseca, ali su talibani postavili uslov da vlada prije otpočinjanja pregovora oslobodi neke zatvorenike i počne sa povlačenjem trupa iz sjeverozapadnih regiona zemlje koji su njihovo uporište. Hrišćani čine oko četiri posto od 180 miliona stanovnika Pakistana. Pakistan je jedna od najopasnijih zemalja svijeta za manjine, pri čemu su pakistanski hrišćani, šiitski muslimani i ahmadi žrtve sve žešćih i smrtonosnijih napada.


Globus 17

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

Čelična Endži NJEMAČKA: izbori

Stranka CDU osvojila je 42,5 odsto glasova, a Angela Merkel postala prva žena koja je treći put zaredom izabrana da bude njemački kancelar

B

iračka mjesta u Njemačkoj zatvorena su juče u 18 časova, a samo minut kasnije objavljeni su i prvi rezultati. Pobjednik na juče održanim parlamentarnim izborima u Njemačkoj je CDU Angele Merkel sa 42,5 odsto osvojenih glasova. Liberali se suočavaju sa porazom jer su, prema ovim procjenama, osvojili svega 4,6 odsto, čime je crno-žuta vladajuća koalicija dovedena u pitanje. Socijaldemokrate (SPD) su osvojile 26 odsto glasova ili 184 mandata. Zeleni su osvojili osam odsto ili 57 mjesta u Bundestagu, Ljevica – 8,5 odsto (60 mandata). Ostale stranke su dobile podršku 10,8 odsto birača.

Angela Merkel, nakon objavljivanja prvih rezultata, zahvalila je u štabu svoje stranke i svima koji su glasali za demohrišćane: “Možemo se radovati, ostvarili smo sjajan rezultat. Zahvaljujem svima na ukazanom povjerenju. Bila je to izborna borba u kojoj smo dali sve od sebe. Posebno zahvaljujemo velikom broju mladih ljudi, koji su sve vrijeme bili uz nas. Pokazali smo da smo spremni da učinimo sve da i naredne godine budu uspješne za Njemačku. Još je rano govoriti kakvu ćemo vladu imati. Razgova-

raćemo o tome sjutra, kada budemo znali zvanične rezultate. Ali zato već sada možemo da slavimo”. U štabu Angele Merkel smatraju da je ova pobjeda velika stvar za CDU, a da još jedan mandat za Merkelovu znači da će ona po reputaciji nadmašiti “čeličnu ledi” Margaret Tačer, te biti prva žena koja je tri puta zaredom bila kancelar Njemačke. S obzirom da se još pouzdano ne zna kako će poslanički mandati u 18. sazivu Bundestaga biti raspoređeni, teško je reći kakvu će vladu Njemač-

ka dobiti. Posebno ako se uzme u obzir činjenica da je stranka koja je osnovana prije nekoliko mjeseci Alternativa za Njemačku (AfD) na samom izbornom pragu sa 4,9 odsto osvojenih glasova. Ukoliko AfD ne uđe parlament, veliki su izgledi za apsolutnu većinu demohrišćana u njemačkom parlamentu. U ovom trenutku CDU/CSU mogu da računaju na 302 mandat, dok ostale stranke (SPD, Zeleni i Ljevica) imaju 297 poslaničkih mjesta. Izlaznost na ovogodišnjim parlamentarnim izborima veća je u odnosu na one održane 2009. Prognoze govore o izlaznosti od 73 odsto. Per Štajnbrik, Socijaldemokratska partija: Bila je to nevjerovatna izborna borba “Bila je to nevjerovatna izborna borba. Hvala vam svima na podršci. Protivim se onima koji su izborne

kampanje nazvali dosadnim, to nije tačno. Razgovorili smo o svim važnim političkim pitanjima i mnogi građani su rado učestvovali u tim raspravama. Rezultat je bolji nego 2009. godine, ali nažalost nedovoljan za izbornu pobjedu. Nećemo spekulisati, sačekaćemo zvanične rezultate i vidjeti kakvu ćemo vladu imati”, rekao je Per Štajnbrik, kandidat socijaldemokrata za kancelara. Gregor Gizi, lider Ljevice: Najviše profitirala Angela Merkel “Na izborima je najviše profitirala Angela Merkel. Ali ja sam rezultatima zadovoljan, treća smo stranka po jačini. Treba imati u vidu da se izborna borba vrtjela oko dvije ličnosti, dva glavna kandidata. Mislim da smo ostvarili dobar rezultat. Što se koalicija tiče, o tome ne treba unaprijed govoriti. Mislim da su to sada shvatili i

socijaldemokrate i zeleni. Međutim, ishod izbora govori o promjenama u raspoloženju građana Njemačke. Nazvao bih to novom klimom, u kojoj su, s jedne strane, građani uskratili podršku liberalima i potpuno se okrenuli konzervativnoj struji, a sa druge, neki od njih povjerenje su ovoga puta ukazali preostalim, manjim partijama. A to znači da bismo poslije ovih izbora morali da sjednemo i razmislimo o daljoj političkoj strategiji”, izjavio je šef Ljevice Gregor Gizi. Filip Resler, Partija slobodnih demokrata FDP (njemački liberali): Najveći gubitnici “Preuzimam političku odgovornost”, kratko je rekao 40-godišnji političar, dodavši da je vijest o izbornom porazu “najgorčija i najtužnija“ za Partiju slobodnih demokrata (FDP) od njenog osnivanja.

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA AD ''ZO RA'' BERANE U skladu sa čl.36 i 40 Zakona o privrednim društvima (''Sl.list RCG ,br.06/02 ''Sl. list CG '',br.17/07,80/08,40/10,73/10,36/11 i 40/11) i čl. 52 Statuta društva a po zahtjevu većinskog akcionara AD za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda “ZORA” BERANE, ''ŠIMŠIĆ - MONTMILK '' DOO Danilovgrad i odluke v.d.izvršnog direktora društva saziva se

VANREDNA SKUPŠTINA AKCIONARA AD za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda ''ZORA'' BERANE Sjednica će se održati u Danilovgradu ,Lazine bb u prostorijama ‘’ŠIMŠIĆMONTMILK ‘’DOO Danilovgrad , dana 26.10.2013 god.,sa početkom u 8:00 časova.

DNEVNI RED 1) Otvaranje Skupštine i izbor: • predsjedavajućeg Skupštine; • zapisničara i ovjerivača zapisnika; • sekretara sjednice skupštine akcionara; 2) Predlog odluke o izboru novih članova odbora direktora 3) Predlog odluke o imenovanje izvršnog direktora i sekretara društva 4) Predlog odluke o imenovanje revizora društva 5) Usvajanje godišnjeg finansijskog iskaza 6) Izmjene i dopune Statuta AD ’’ZORA’’ Berane • usaglašavanje Statatuta sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti ; • izmjene i dopune Statuta društva po osnovu promjene većinskog akcionara društva,nominalne vrijednosti svake pojedinačne akcije,broja akcija pojedinačnih akcionara i ukupnog broja akcija društva • izmjene i dopune Statuta shodno svim usvojenim odlukama sa Skupštine akcionara 7) Razno

UKrAJiNA

Moskva protiv sporazuma Kijeva s EU Rusija je pozvala Kijev da ne potpisuje sporazum o trgovini i saradnji sa EU. Zapad vrši pritisak na Kijev da oslobodi Juliju Timošenko kako bi bio potpisan sporazum sa EU. Savjetnik ruskog predsjednika Sergej Glazjev upozorio je Ukrajinu da ne potpisuje sporazum o trgovini i saradnji sa EU, rekavši da će se Moskva osvetiti trgovinskim restrikcijama koje bi mogle nanijeti ekonomske gubitke Kijevu. Govoreći na konferenciji na Jalti na Crnom moru Glazjev je odbacio koristi planiranog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine

kao “mitologiju”. On je upozorio da će tarife i trgovinske kontrole koje će Rusija uvesti nakon tog sporazuma koštati Ukrajinu milijarde dolara. “Ko će to platiti Ukrajini, ko će odgovarati za neizbježnu finansijsku krizu?“, upitao je Glazjev, kako prenosi AP. Rusija se protivi planovima Kijeva o postizanju sporazuma o slobodnoj trgovini i političkom udruživanju sa EU u novembru, ali želi pridobiti Kijev za ekonomsku uniju predvođenu Moskvom. Moskva je povećala pritisak na Ukrajinu ovog ljeta zabranom prodaje ukrajinskih konditorskih proizvo-

da u Rusiji i privremenom blokadom ukrajinskog izvoza na svojoj granici. Bivši ministar ekonomije Ukrajine i magnat konditorskih proizvoda Petro Porošenko osudio je Rusiju zbog zabrane prodaje njegovih proizvoda u ruskim trgovinama kao politički pritisak na Kijev. Funkcioneri EU apeluju na Kijev da primijeni ključne reforme i potpiše sporazum u novembru, ističući da Ukrajina pripada Zapadu. Ključna prepreka sporazumu s EU je slučaj bivše premijerke Julije Timošenko, koja je u zatvoru zbog različitih optužbi, uključujući i pronevjeru.

Pravo neposrednog učestvovanja i odlučivanja na sjednici Skupštine imaju svi akcionari nezavisno od broja akcija koje posjeduju .Svaka akcija daje jedan glas na Skupštini ,osim prilikom izbora članova Odbora direktora kada se primjenjuje princip kumulativnog glasanja ,odnosno svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora utvrdjen statutom društva . Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa na Skupštini kao njegov punomoćnik .Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom . Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih .Identifikacija akcionara dokazuje se važećom ispravom pola sata prije početka sjednice. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovjereno punomoćje u skladu sa zakonom i svoju ličnu ispravu.Punomoćnik je dužan jedan primerak punomoćja dostaviti licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja Skupštine . Akcionari mogu sklopiti sporazum o glasanju .Sporazum obavezuje samo akcionare koji su ga potpisali .U slučaju potpisivanja Sporazuma ,akcionari –potpisnici prisustvuju Skupštini ili imenuju zajedničkog punomoćnika ,sa ovjerenim punomoćjem. Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CDA najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine .Samo akcionari koji su na spisku iz CDA na dan pribavljanja spiska akcionara ,mogu učestvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara Kvorum za Skupštinu čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa,a koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika . Informacije i uvid o dnevnom redu i materijalima za sjednicu sa predlozima odluka koji treba da se razmotre na vanrednoj Skupštinu akcionara AD ''ZORA''Berane,mogu se dobiti u prostorijama sjedišta AD ''ZORA'' Berane,u ul.Dušana Vujoševića bb,Berane svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova 20 dana prije održavanja sjednice.Obavještenje o sazivanju skupštine akcionara dostupno je i na /www.facebook.com/pages/ZORA-AD-Berane/ za AD '' ZORA '' Berane V.D.izvršni direkor Vladan Rakonjac s.r.


18 Kultura PREPORUČUJE

ČOVJEK KOJI NIJE ŽEILIO DA VOLI, FEDERIKO MOĆA IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7.40 EURA

Andrea i Sofija, dvoje mladih koje je život od samog početka stavio na veliki test. Andrea je strastveni vozač motora, a Sofija svjetski poznata pijanistkinja. Njihovi životi se mijenjaju kada Andrea doživi saobraćajnu nesreću i ostane nepokretan. Sofija se odriče svoje karijere, daje zavjet Andreu da više nikada neće zasvirati i u potpunosti mu se posvećuje. Sve idealno funkcioniše, a onda se jednoga dana, u njihove živote pojavljuje Tankredi. Da li će Tankredi uspjeti da zavede Sofiju i da je nagovori da ponovo zasvira?

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

MOJKOVAČKA FILMSKA JESEN

Stanić i Diklić podijelili nagradu Najbolju žensku ulogu ostvarila Hristina Popović-Mijin, a za najbolje epizode nagrađeni Olga Petrović i Momčilo Pićurić Stanic, Petrović, Popović-Mijin i Pićurić na festivalu Mojkovačka filmska jesen

CRVENO I CRNO, STENDAL IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 9,80 EURA Radnja romana je smještena u vrijeme Burbonske restauracije, dvadesetih godina XIX vijeka poslije Napoleonovog poraza i protjerivanja. Roman prati život Žilijena Solera, zgodnog, mladog i ambicioznog siromašnog provincijalca, sina drvodelje koji želi da nađe sebi značajno mjesto u društvu. Vođen Napoleonovim idejama želi da postigne vrtoglav i brz uspjeh, ali društvene prilike su se promijenile i Napoleonove ideje mu ne pomažu u tome... Žilijen će zatim svoj put ka uspjehu pokušati da nađe zavodeći srca vladajućih žena. Da li će u tome uspjeti? Kroz priču o Sorelu Stendal na satiričan način oslikava i francusko društvo iz doba Burbonske restauracije, prožeto korupcijom, pohlepom, dosadom.

PORUKA U BOCI, NIKOLAS SPARKS IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJE NA 5,70 EURA Ljubavni roman koji govori o nevjerovatnim ljudkim sudbinama i potrebi da se pronađe prava ljubav. Tereza Obzorn je uspješna novinarka koja živi u Bostonu sa svojim dvanaestogodišnjim sinom Kevinom. Njeno srce je slomljeno. Razočarana u ljubav odlazi na putovanje. Uživajući na plaži, pronalazi poruku u boci koja će joj iz korijena promijeniti život. Pisac ljubavnog pisma, koje se nalazilo u boci, privlači njenu pažnju. Istražujući, pronalazi ime autora i odlazi da ga upozna. Pročitajte roman i saznajte šta se dešava kada Tereza upozna zanosnog Gareta, slomljenog srca.

A PLANINE ODJEKNUŠE, HALED HOSEINI IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7,90 Ovaj roman vas upoznaje sa dešavanjima u Avganistanu 50-ih godina XX vijeka. Upoznaje vas sa bratom i sestrom, Abdulahom i Pari, koji žive sa ocem i maćehom u izolovanom selu. Teška materijalna situacija ih stavlja u mnoga iskušenja i suočava ih sa borbom za goli život. Međutim, Pari je Abdulahu čitav njegov život, njegova snaga, pokretač i radost. On brine o njoj, štiti je, udovoljava joj, čak prodaje i svoj jedini par cipela kako bi joj kupio novo pero za njenu zbirku. Svake noći oni spavaju jedno pored drugoga u kaputima, čvrsto zagrljeni. Jednog dana otac ih preko pustinje odvodi u Kabul. Pari i Abdulah ne slute da će im ono što ih tamo čeka razoriti život…

DJEVOJKA OD PAPIRA, GIJOM MUSO IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 4,60 EURA Ova fantastična priča isprepletana je stvarnošću i maštom, ljubavlju i patnjom. Njen glavni akter je Tom Bojd koji je prije samo nekoliko mjeseci imao sve u životu: bio je slavni pisac bestselera i uživao u srećnoj vezi sa svjetski poznatom pijanistkinjom. Nakon ružnog raskida, Tom se zatvara u svoj svijet i odaje se porocima. Sve se mijenja kada ga jedne večeri posjeti njegova junakinja Bili, koja je kako kaže ispala iz njegove posljednje knjige zbog štamparske greške.

“Mojkovačka filmska jesen” – Festival glumca istog govornog područja završena je u subotu veče (21. septembra) uručenjem nagrada za najbolje muške i ženske, glavne i epizodne uloge. Nagrade nijesu mimoišle nijedan od četiri dugometražna filma, koliko ih je bilo u konkurenciji za priznanja. Jednoglasnom odlukom žirija, u sastavu Slobodan Marunović, Danica Keka Jušković i Miloš Vuković, nagradu za najbolju mušku ulogu podijelili su Bogdan Diklić, za ulogu u filmu “Obrana i zaštita” Boba Jeličića i Tihomir Stanić, za ostvarenje u filmu “Falsifikator” Gorana Markovića. Tihomir Stanić je kazao za DN da mu je nagrada još draža jer je dijeli sa kolegom i “velikim glumcem Bogdanom Diklićem”. “Veoma mi je drago što je nagrađen i Momčilo Pićurić za epizodnu ulogu u našem filmu. Na festivalu u Mojkovcu sam skoro svake godine prisutan kao producent, a nadam se da će tako biti i sljedeće godine sa filmom “Top je bio vreo” u režiji Gorana Skerlića”, najavio je Stanić. Hristina Popović Mijin koja je, prema ocjeni žirija, snažnim emocijama i glumačkom ekspresijom, na vrlo kompleksan način tumačila tragični lik u filmu “Krugovi” Srđana Golubovića kazala je za naš list

da je veoma zahvalna žiriju i publici u Mojkovcu. “Prvi put sam u Mojkovcu i nadam se da ću ponovo doći. Bila mi je čast da sam ovdje pred ovako divnom publikom, da sam upoznala Mojkovac i ljude koji su neposredni, topli i divni. Organizacija je bila divna i veoma sam zahvalna na nagradi kojom mi je ukazana velika čast”, kazala je Popović Mijin. I Olga Petrović, koja je nagrađena za najbolju žensku epizodu u filmu “Kad svane dan” Gorana Paskaljevića veoma je srećna i ponosna zbog priznanja koje je dobila na mojkovačkom festivalu. “Bilo je još mnogo priznanja, ali ovo mi je posebno drago zato što su male uloge zahtjevne i traže da u pet minuta date svoj maksimum. Stvarno sam srećna i uzbuđena, a ova divna publika koja nas je ispratila aplauzom rekla je sve najbolje o našim ulogama i filmovima koje je vidjela”, istakla je Petrović. Nagrada za najbolju mušku epizodu pripala je Momčilu Pićuriću za ulogu u filmu “Falsifikator”. On je svojom “autentičnom pojavom, neobičnim sredstvima, koncentrisano i sa glumačkim pokrićem, na izuzetno upečatljiv način tumačio lik razočaranog i nepopravljivog komuniste, zatvorenika Veselina Vu-

PRIZNANJE

čića”, ocijenio je žiri. “Veoma sam srećan što sam dobio nagradu u Mojkovcu i zahvaljujem se svima na lijepom dočeku i gostoprimstvu, bilo mi je veoma lijepo svih ovih dana na festivalu”, kazao je Pićurić za DN. Specijalno priznanje uručeno je reditelju Branku Baletiću, za izuzetan doprinos crnogorskoj kinematografiji. Van konkurencije publika je mogla da pogleda Baletićev dokumentarni film “Noć skuplja dva vijeka”, posvećen Petru Drugom Petroviću Njegošu. Bogdan Diklić nije prisustvovao festivalu zbog obaveza u Zagrebu, pa je nagradu u njegovo ime primio producent Predrag Jakovljević, ali je u Mojkovcu bio glavni protagonista filma “Krugovi” Nebojša Glogovac kojeg je publika pozdravila burnim aplauzom. Direktor mojkovačkog Centra za kulturu Rodoljub Ćorić ocijenio je za DN da je vraćen stari sjaj festivalu. “Ovogodišnja “Mojkovačka filmska jesen” oduševila je i ispoštovala zaljubljenike u film, prave filmofile i sedmu umjetnost vratila na velika vrata u naš mali grad”, kazao je Ćorić. Festival je završen velikim vatrometom. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i Opština Mojkovac. Vesko Baltić

Radoslavu Pajkoviću priznanje ª Božo Bulatovićº Književna nagrada koja nosi ime poznatog crnogorskog pisca, prevodioca i utemeljivača književne kritike Boža Bulatovića uručena je u subotu veče u Mojkovcu. Ovogodišnji laureat je književnik Radoslav Pajković, kome je nagrada pripala za životno djelo. Članovi žirija Milorad Stojović, Borislav Jovanović i Bogić Rakočević (predsjednik), u odluci su naveli “da su i rane Pajkovićeve knjige naišle na dobar prijem, ne samo kod čitalaca u Crnoj Gori i smatraju da će ovogodišnja odluka profilisati nagradu da ne bude stereotipna, da “pronađe” i one pisce koji nijesu u nekom opštem, klanovskom fokusu, te da skrene pažnju kako je njihovo djelo često

značajnije od onih koji se svakodnevno (samo)proglašavaju za velike pisce”. Pajković je ove godine zaokružio svoj stvaralački opus sa 80 objavljenih knjiga. Pajković, koji je iz zdravstvenih razloga bio spriječen da prisustvuje svečanosti, uputio je rukovodstvu opštine Mojkovac i članovima žirija telegram u kojem se, između ostalog, kaže: “Srećna je okolnost da na prelomu dva vijeka imate Boža Bulatovića, pisca čiji svestrani i multižanrovski opus gotovo da nema primjera ni na šarolikom prostoru bivše Jugoslavije i pripada samom vrhu crnogorske književnosti XX i XXI vijeka”. V.B.


Kultura 19

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

Akteri predstave „Before you rvery eyes” su djeca uzrasta od 8 do 14 godina

PRePORučuje

AvAnture nevAljAle devojčice, MArio vArgAs ljosA IzdaVač: LaguNa, BeogRad, CIjeNa: 6.90 euRa Rikardo ostvaruje san koji je u svojoj rodnoj Limi imao otkad zna za sebe: da živi u Parizu. ali ponovni susret s ljubavlju iz mladosti sve će promijeniti. Mlada djevojka, nekonformista, avanturistkinja, pragmatična i nemirna, izvući će ga iz malog svijeta njegovih ambicija. Svjedoci perioda previranja i procvata u gradovima kao što su London, Pariz, tokio ili Madrid, koji su ovdje mnogo više nego poprišta dešavanja, oboje će vidjeti kako im se životi prepliću, ali se u potpunosti ne podudaraju. Pa ipak, od tog plesa susreta i mimoilaženja, priča će, iz stranice u stranicu, biti sve intenzivnija dok ne omogući potpuno utapanje čitaoca u emocionalni univerzum junaka.

TEATAR

ª Gob Skvadº otvorio BITEF Na programu festivala i projekat Varje Đukić “Post scriptum” Jelena Boljević

P

ozorišni festival Bitef počeo je sinoć u Beogradu izvođenjem predstave britansko-njemačkog umjetničkog kolektiva, a prisutne je pozdravio doajen srpske i eks-ju režije Dejan Mijač. Ove godine i Crna Gora ima predstavu u selekciji prestižne teatarske manifestacije. Riječ je o drami “Post scriptum“, koju je prema djelima Danila Kiša adaptirala i režirala Varja Đukić, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta. Na sceni Raša Plaović Narodnog pozorišta komad će biti izveden 26. septembra.

Ovogodišnji Bitef odvija se pod sloganom “Teško je biti”, što je modifikovan naslov predstave slavnog mađarskog reditelja Kornela Mundrucoa “Teško je biti Bog” koja će zatvoriti 47. pozorišnu manifestaciju u Beogradu. Festival traje do 29. septembra, a glavni program ima 12 predstava. Među izabranima je i “Post scriptum” koju je prema djelima Danila Kiša režirala Varja Đukić. Bitef je festival koji otvara nove pozorišne prostore, a Jovan Ćirilov je čovjek koji više od četiri decenije pažljivo bira predstave koje mijenjaju svijet teatra. “Ko sije vjetar, žanje buru. To je Bitef. Očekujem uzbuđenja, radost otkrivanja novog i što radoznaliju publiku, sa novim talasom mladih”, kazao je ranije Jovan Ćirilov za Dnevne novine. On je dodao da je za njega veoma važno što je “Post scriptum” na Bitefu. “Nadam se da je i Crnoj Gori”, kazao je Ćirilov.

“Post scriptum” će biti izveden 26. septembra u 18 sati na sceni Raša Plaović Narodnog pozorišta. Osim adaptacije i režije, Varja Đukić je za “Post scriptum” osmislila scenu i kostime, video art potpisuje slikar Nikola Simanić, dizajn zvuka Zoran Jerković, muzičke aranžmane i transkripcije uradila je Vjera Nikolić, koreografiju Tamara Vujošević-Mandić, a muziku su izabrali Nikolić, Đukić i Jerković. Uloge na sceni tumače Varja Đukić, Miloš Marijan, Milorad Radović, Staša Jovović i Ema Vuković, kao i djeca Dejan Baletić, Balša Baletić i Vasilije Minić. Ove godine u Beograd iz Češke stiže Reduta teatar iz Brna sa “Europeanom” u režiji Jana Mikulašeka, iz Francuske predstava “Beograd” po tekstu Angelike Lidel u režiji Džulijena Fišera u produkciji Compagnie Espace commun iz Pariza. Srpske predstave na Bitefu biće “Žene u narodnoj skupštini” po tekstu Aristofana u režiji Nikole Za-

višića (Narodno pozorište, Subotica), “Zoran Đinđić” autora i reditelja Olivera Frljića (Atelje 212), “Ubiti Zorana Đinđića” po tekstu Rajka Đurića i Zlatka Pakovića, u režiji Pakovića (Studentski kulturni centar Novi Sad) i “Galeb” po Čehovu u režiji Tonija Janežiča (SNP). Dok boje regiona uz “Post scriptum” brane i Montažstroj iz Zagreba sa projektom “55 +” po konceptu i u režiji Boruta Šeparovića i Mestno gledališče iz Ljubljane sa “Olujom” Aleksandra Ostrovskog u režiji Jerneja Lorencina. Jovan Ćirilov je zajedno sa legendarnom Mirom Trailović osnovao i Bitef i njih dvoje su godinama bili koselektori festivala. Poslije njene smrti 1989. Ćirilov je sam birao predstave, dok posljednih godina sarađuje sa rediteljkom Anjom Sušom. “Najvažnije je da se slažemo oko osnovnih principa, a onda svaki od nas dvoje da doprinese svojim ličnim iskustvom i ukusom”, kaže o tom partnerstvu Ćirilov. Na kraju, kod svih festivala u regionu, a pogotovu velikih iz znajačajnih, neizbježna tema su finansije i potpora države. “Podrška je neophodna i moralna, a naročito finansijska”, navodi Ćirilov. Bitef se organizuje pod pokroviteljstvom Grada Beograda i Ministarstva kulture Srbije, a ovogodišnji budžet je upola manji nego što je manifestacija imala 2008. godine.

Milosrđe,toni Morison IzdaVač: LaguNa, 2008. god, CIjeNa: 6.90 euRa

osamdesetih godina sedamnaestog vijeka trgovina robljem još je bila u povoju. jakob je angloholandski trgovac i avanturista, s malim imanjem na surovom sjeveru. Sticajem okolnosti, na njegov posjed stiže mlada robinja Florens „s rukama robinje a stopalima portugalske gospođe“, koja umije da čita i piše i mogla bi mu biti od koristi. Svi stanovnici jakobovog imanja okovani su svojim sudbinama: Lina, sluškinja domorodačke američke krvi, čije su pleme desetkovale velike boginje; njihova gospođa Rebeka, koja je i sama bila žrtva vjerskog žara u rodnoj engleskoj; mlada tuga, ćerka pomorskog kapetana, koja je provela previše godina na moru da bi bila potpuno „normalna“; najzad, tu je i Florens, željna majčinske ljubavi.

čuvAri bengAlske vAtre, teofil PAnčić, IzdaVač: BIBLIoteka XX Vek, BeogRad, CIjeNa: 9,00 euRa knjiga “čuvari bengalske vatre” je svojevrsni nastavak urbanih Bušmana, na šta ukazuje i njen podnaslov Život i smrt u srpskom postkomunizmu 2. u njoj se Pančić bavi vremenom “protodemokratske kakofonije”, odnosno periodom koji počinje padom Slobodana Miloševića a završava se ubistvom zorana Đinđića, prvog demokratskog premijera Srbije. u njoj se Pančić bavi osvojenom slobodom, odnosno time šta je Srbija učinila sa njom i od nje - ili pak ona od Srbije. drugim riječima: čime se to Srbija bavila u periodu koji je počeo petog oktobra godine dvehiljadite, na dan okončanja vladavine Slobodana Miloševiča?

PAd koluMbije, sAšA ilić FaBRIka kNjIga, BeogRad 2010, CIjeNa 12.40 euRa Nema sumnje da će najveći broj čitalaca knjigu “Pad kolumbije” Saše Ilića čitati kao roman u žanru trilera. I neće pogriješiti: serija ubistava u Beogradu, policija koja ne može ili ne želi njima da se bavi, jurnjava automobilima po uskim dorćolskim ulicama, krvoločni operateri kablovske televizije, naizgled obični žitelji napuštenih fabričkih hala – sve je to upleteno u napetu priču o neuspjelom povratku kući. No, kada jednom sklopi sve djelove ove narativne slagalice, čitalac bi mogao ponovo da se vrati na početak i roman pročita kao alegoriju o srpskom društvu na pragu tranzicije. Studentkinja, majstor tatua, novinar, sveštenik, umjetnik, agent, prorok, bankarska službenica mogu se razumjeti i kao tipične figure u simboličnom igrokazu o sudbini kolektiva koji je izgubio moralno uporište i predao se rasulu.

PREDSTAVLJANJE

Rad Ivana Šukovića u Berlinu Crnogorski umjetnik učesnik grupne izložbe “Real it up” u Njemačkoj Mladi crnogorski umjetnik Ivan Šuković učesnik je kolektivne izložbe “Real It Up” koja je otvorena u petak 20. septembra u Galeriji “Tapir” u okviru Berlinske nedjelje umjetnosti. Na manifestaciji koja traje narednih sedam dana osim crnogorskog umjetnika radove će predsataviti još 16 umjetnika iz Velike Britanije, Holandije, Italije, Japana, SAD-a, Kanade i Australije. Riječ je o ostvarenjima nastalim tokom rezidencijalnog boravka Šukovića i drugih umjetnika u Galeriji “Tapir”, koja okuplja umjetnike iz cijelog svijeta, a koji se u sklopu ljetnjeg programa bave različitim praksama savremene umjetnosti. Tako

se pred likovnom publikom u Berlini Šuković predstavio radom naslovljenim “You, me and everybody we know”, inače foto-instalacija koju je uradio tokom dvomjesečnog boravka u Berlinu. “U foto-instalaciji “You, me and everybody we know” prisutna je atmosfera iz svakodnevnog života i naša nastojanja da se zaštitimo od stranog pogleda. I najprije želja (potreba?), da se “na polovini našeg toka života” vratimo negdje gdje ništa nije još odlučeno, već samo dobija svoj oblik. Takvo stanje može da nas podstiče na ideje o drugačijem pristupu prema mjestu u kojem se nalazimo i gdje težimo ka promjenama, tražeći

utopijsko značenje u postojećem svijetu. To bi mogao da bude novi početak i prihvatanje jednog od strane drugog kroz igru - uloge, identiteta, objekte, sve ono što je nepoznato, a što će “uprljati” samu realnost”, kazao je Šuković o svom radu. A Nina Torvart, kustoskinja ove izložbe, u katalogu je zapisala: “Izložba “Real It Up” bavi se stvarnošću koja je definisana kroz svakodnevno preispitivanje javnog mnjenja, ukazujući više na promjenjivo i subjektivno stanje, nego na običnu misao koja je istinita i trajna. Istražujući realnost, umjetnici putem slike, fotografije, video rada, preispituju ličnu i kolektivnu stvarnost”.

nAjbolje nAMjere, ingMAr bergMAn IzdaVač: geoPoetIka, BeogRad, CIjeNa: 7, 50 euRa

dinamičan spoj scenarija, romana i memoara, Najbolje namjere su tvorevina najpribližnija Bergmanovom filmu - samo bez slike i tona. Sam Bergman je svoje djelo nazivao romanom, naglašavajući pri tom šaljivu notu i maštovito se poigravajući pomalo i sa žanrom i sa čitaocima. Iako je u pitanju priča o njegovim roditeljima i porodici - Bergman je napisao i istoimeni scenario po kome je kasnije snimljen film - Najbolje namjere valja čitati kao fikciju. knjiga je nastala 1991, dakle u Bergmanovim poznim, no spisateljski izuzetno zrelim godinama, kada se fokusirao samo na pisanje…


20 Zanimljivosti

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

APPLE

Iskopana Džobsova vremenska kapsula Nakon dugogodišnje potrage za izgubljenim blagom Stiva Džobsa, ekipa kanala “Nešenel džiografik” uspjela je da otkrije gdje se nalazi “vremenska kapsula” koju je prije 20 godina zakopao osnivač kompanije “Epl” Stiv Džobs. Ekipa “Kopača” sa vremenskom kapsulom Stiva Džobsa. Naime, ova vremenska kapsula je trebalo da bude otkopana još prije 10 godina, ali problem je nastao kada su svi koji su bili uključeni u njeno zakopavanje, jednostavno -

zaboravili gdje su je ostavili. Stiv Džobs kao 28-godišnjak na konferenciji u Aspenu tokom koje je zakopao vremensku kapsulu. Kapsula je sadržala pregršt stvari: od šest limenki piva, kao nagrada za pronalazača kapsule, pa do računarskog miša koji je tada Epl napravio. Ekipa pronalazača je kazala da

im je trebalo dva sata, da uz pomoć teških mašina izvade kapsulu, iako su se detaljno pripremali za postupak izvlačenja. Sve stvari nađene u kapsuli će biti dodijeljene Istoričarskom društvu u Aspenu, a epizoda iskopavanja vremenske kapsule će biti emitovana u rijaliti emisiji “Kopači”.

IZA ZATVORENIH VRATA

U Guglu svađe, seks i spletke

REALNO

Žene sa oblinama su inteligentnije Uprkos medijskom pritisku na vitku liniju, muškarci koji traže partnerku koja, osim izgleda, ima i mnogo u glavi, morali bi se okrenuti ženama s oblinama, jer je istraživanje Univerziteta “Kalifornija” pokazalo da takve dame imaju prosječno viši koeficijent inteligencije. Uz to, žene s oblinama rađaju

i inteligentniju djecu, pokazalo je isto istraživanje, uz objašnjenje da je idealan odabir žena sa širim kukovima i užim strukom. O čemu se zapravo radi? Postoji jednostavno objašnjenje žene s oblinama u svojim tijelima skladište više omega-3 masnih kiselina koje su ključne za pravilan razvoj mozga djeteta tokom trudnoće.

ISTRAŽIVANJE

Pravi recept za usporavanje starosti Zdrav način života može ne samo usporiti proces starenja, već ga čak i preokrenuti. Naime, istraživanje je pokazalo da dobra fizička kondicija, pravilna prehrana s dosta voća i povrća, te bavljenje jogom i sličnim tehnikama smanjenja stresa mogu produžiti životni vijek naših ćelija. Zdrav život doista utiče, utvrdili su stručnjaci, na dužinu telomera, malenih vrhova na krajevima hromosoma, koji štite od procesa starenja. Telomeri se skraćuju dok starimo, a njihovim skraćivanjem povećava se rizik od srčanih bolesti, demencije, dijabetesa, raka i raznih infekcija. Zdravim načinom života možemo uticati na produženje telomera. Do tog su nalaza došli naučnici s Univerziteta “Kalifornija” u San Francisku koji su proučavali dvije grupe muškaraca oboljelih od raka prostate. Jednu grupu su ostavili da živi dotadašnjim načinom života, a druga je prošla potpuni “make-over” na-

čina života pod nadzorom ljekara, nutricionista i psihologa. Nakon pet godina zdrave prehrane, vježbanja joge, laganih šetnji i savjetovanja, njihovi telomeri produžili su se za 10 posto, preokrenuvši prirodni proces starenja. U drugoj grupi, koja je nastavila po starom, telomeri su se skratili za oko tri posto.

Ko misli da je unutar kompanije Gugl sve divno i krasno, taj se vara, a to potvrđuje i jedan američki list koji je prenio istinu o tome, šta se zaista događa iza zatvorenih vrata, ovog internet giganta. Leri Pejdž i Sergej Brin, navodno su podsticali svađe između svojih zaposlenih kako bi mogli da kontrolišu njihove odluke, međutim, te svađe su otišle toliko daleko da su direktori Gugla morali da sazovu hitan sastanak i da im kažu da prekinu raspra-

ve. Jedna od svađa koja je duboko oštetila kompaniju, bila je svakako između Merise Majer i Salara Kamangara, direktora internet kanala Jutjub. Svađa je završila, tako što je Merisa dala otkaz i prihvatila direktorsku poziciju u rivalskoj firmi Jahu. Još jedna stvar koja je prisutna u Guglu i koja utiče na svađe zaposlenih je i seks na radnom mjestu. Naime, nedavno je u medijima objavljena priča kako je jedna od zaposlenih Amanda Rosberg, spavala sa di-

rektorom Gugla Sergejom Brinom, a djevojka se prije Sergeja viđala i sa izvršnim direktorom Hjugom Barom. U citatu iz knjige koju je pisao bivši Guglov radnik, navodi se rečenica šefice za ljudske resurse koja je kazala da “hormoni divljaju, a da se ne sjete svi da zaključaju vrata”. Međutim, mnogi radnici podržavaju seks na poslu, navodeći da je Gugl veliko mjesto i da je prirodno da se na njemu nađe osoba koja vam se sviđa.


Reportaže 21

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

TIVAT

Balonare omela bura

Na gradskoj rivi u subotu veče održan je IV Međunarodni festival balona “Nebo Crne Gore” Zora Krstović

U

gođaj brojnim posjetiocima pokvarila je bura, zbog koje su baloni morali biti izduvani prije planiranog roka. Kad su Boka i baloni u pitanju “U nebo iznad Zagreba, 15. decembra 1789. godine balonom se podigao Peraštanin Karlo Mrazović, samo šest godina od prve javne demonstracije, let pomoću balona napunjenog zagrijanim vazduhom izvela su 5. juna 1783. godine braća Montgolfier, Jozef-Mišel i ŽakEtien, po kojima su baloni i dobili ime”.

Na Pinama je u subotu bilo pet balona, a okupljenim znatiželjnicima, Tivćanima i gostima grada, o opremi i načinu letenja pričali su balonari iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije, Češke, Mađarske, Litvanije, Slovenije i Crne Gore, koju je predstavljao Balonarski klub “Budućnost” iz Podgorice. To zanimljivo druženje na Pinama u Tivtu organizovalo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma uz podršku podgoričkog kluba, Ambasade Ukrajine, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivta. Generalni pokrovitelj bila je kompanija “FLY Montenegro”, a Festival su sponzorstvom pomogle firme “Pirella” i “Aqua Bianca”. Manifestaciju su upotpunili Gradska muzika, članice Sportsko-plesnog kluba “Bellissima” i folkloraši KUD-a “Boka”. Suorganizator festivala bila je Ukrajina, pa je među prisutnima na Pinama bila i ambasadorka te zemlje Oksana Sljusarenko, koja

je istakla da njena zemlja želi da pomogne balonare u Crnoj Gori. Ona je podsjetila da je inicijativa da Ukrajina pomogne Crnoj Gori u razvoju balonarstva potekla prilikom posjete premijera Mila Đukanovića Kijevu. Ambasadorka Ukrajine je istakla da balonarstvo ima veliki značaj u turizmu, “ali i u marketinškoj industriji jer mnoge kompanije odlučuju da se reklamiraju na upečatljivo velikim pokretnim reklamnim površinama – balonima. “Kada bismo sa Balonarskim klubom “Budućnost” i vašim vazduhoplovstvom organizovali prelet preko Skadarskog jezera, Boke kotorske ili kanjona Tare, to bi bila najljepša sportska atrakcija koja bi privukla najbolje pilote svijeta”, kazala je ambasadorka Sljusarenko, naglasivši da balonarstvo nije samo sport ili aktrakcija već i industrija. Tokom boravka u Tivtu, u Gradskoj kući je održan seminar kome su prisustvovali zainteresovani za balonarsku industriju

jer je „mnogo biznismena koji žele balone kao brend za svoju kompaniju, a ponuđeni su i hotelima“, objasnila je Sljusarenko, istakavši

da je u Tivtu bio prisutan i vlasnik kompanije “Kubiček” iz Češke koja je jedan od glavnih proizvođača balona u Evropi.

U Crnoj Gori trenutno ima samo jedan balonarski klub - “Budućnost”, koji ima jedan balon čiji je kapacitet korpe za četiri osobe.


22 Zabava

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

ª Budi svačijaº opisuje moj život RAZGOVOR

Pop pjevač Dado Glišić za DN priča o učešću na Radijskom festivalu i otkriva detalje o novom albumu Nakon trogodišnje pauze Radijski festival ponovo je u centru pažnje muzičke javnosti regiona. Listu ovogodišnjih učesnika koji će se u beogradskom Belexpocentru 25. i 26. septembra predstaviti novim numerama predvode renomirana imena pop scene poput Goce Tržan, Željka Vasića, Bojana Marovića, ali i Dada Glišića, koji se nakon nekoliko godina stagnacije polako, ali sigurno, vraća na vrh muzičke scene. Glišić će se na festivalu predstaviti numerom “Budi svačija”, koju je, kako nam je kazao, komponovao prije šest mjeseci. “Zaista sam uložio dosta truda u ovu numeru zajedno sa ekipom provjerenih saradnika. Potrudio sam se da muzika, aranžman i produkcija budu na najvišem nivou, pa sam se zbog toga odlučio da snimamo numeru u mom studiju ‘The best’, gdje inače produciram sve pjesme. Tekst, koji je izazvao brojne pozitivne komentare, napisala je Blagica Ivanović”, objašnjava Glišić, koji je oduševljen reakcijom publike na odluku da se prijavi za Radijski festival. “Pjesma odlično prolazi i veoma je slušana na radio stanicama i društvenim mrežama. Ideja da se

prijavim za festival je rezultat inicijative organizatora koji su odabrali mene i još nekoliko kolega koji rade muziku u pop domenu. S obzirom na to da sam pri kraju izrade novog albuma, odlučio sam da je to sjajna prilika da pripremim publiku pred njegov izlazak”, ističe popularni pjevač. Ritam refrena pjesme “Budi svačija” neodoljivo podsjeća na Glišićev duet sa pjevačicom Katarinom Kajom Ostojić “Brojiš do 100”, koji je postao pravi hit, a pjevač nam je otkrio da sličnost nije slučajna. “Slažem se da ima u refrenu taj harmonski krug poput dueta sa Kajom, ali isto tako je i pjesma koja ima svoj identitet. Na kraju, to je moj fazon jer sam autor obje pjesme tako da meni ništa tu ne smeta. Čak mislim da će ova pjesma nadmašiti ‘Brojiš do 100’”, očekuje Glišić, koji će uskoro publiku obradovati i spotom za pomenutu numeru. “Spot trenutno snimam u Beogradu i za sada vam ne bih otkrivao detalje, osim što ću reći da ja pišem scenario i ovaj put, baš kao i za sve svoje prethodne spotove, dok će za fotografiju biti zadužen Vedad Ja-

šarević. Iskreno, očekujem pravu euforiju za pjesmom tek kada publika vidi spot”, iskren je Glišić, koji je pažljivo birao tekst za ovu pjesmu, pa se tako u njemu pominju bivše ljubavi. “Sve moje pjesme su autobiografske i opisuju moj život”, pjevač je kratko i jasno objasnio poentu. Iako je njegov opus uglavnom karakterističan po baladama i laganim notama, jedan od najvećih ljetnjih hitova ove godina bila je njegova brza duetska numera “Australija i Amerika” koju je snimio sa kolegom Željkom Vasićem. Zbog toga smo pitali Dada da li će glavne numere albuma na kojem trenutno radi biti drugačijeg ritma od uobičajenog. “Autor sam svih deset pjesama na albumu. Na njemu ce se naći i “Australija i Amerika”, zatim “Budi svačija” i “Neponovljiva” sa prethodnog albuma. Ipak, dominiraće jedna nevjerovatna balada kojoj previđam veliki uspjeh”, zaključio je Glišić, uz čvrsto obećanje publici u Crnoj Gori da će, kako kaže, doći čim ga put nanese, jer ga ovdašnja publika poštuje i cijeni. Danilo Brajković

FORBS

Bijonse i Džej Zi najplaćeniji par Drugu godinu zaredom pjevačica Bijonse i njen suprug reper Džej Zi su najbolje plaćene zvijezde, prema listi časopisa Forbs (Forbes): njihovi prihodi su procijenjeni na 95 miliona dolara, prenosi HRT. Turneja Bijonse “Mrs. Carter” i Džej Zijev album “Watch the Throne”, kao i svjetska turneja u saradnji s reperom Kanje Vestom, osigurali su muzičkom paru čelnu poziciju. Prema Forbsu, 32-godišnja Bi-

GLUMICA U DEPRESIJI

Hurem prevario vjerenik Kontroverzna turska glumica Merjem Uzerli, Hurem iz serije “Sulejman Veličanstveni”, u četvrtom je mjesecu trudnoće, ali joj predstoji velika borba za bebu koju će na svijet donijeti u februaru. Njen hod po mukama započeo je otkazivanjem angažmana u najpopularnijoj turskoj seriji, nakon čega je otputovala u rodnu Njemačku, gdje se na jednoj klinici tri mjeseca liječila od depresije. Po povratku, dočekale su je glasine da ju je vjerenik Džan Ateš sve vrijeme bezočno varao, no Merjem nije odmah reagovala, već je odlučila da malo sačeka i provjeri ima li osnova u tračevima koje su nedjeljama kružile turskim džet-setom. Kada je “pohvatala konce”, zaključila je da dim i vatra još kako idu zajedno. Razgovor o tome započela

je tek na zajedničkom ljetovanju u poznatom turskom ljetovalištu Bodrumu i kada je shvatila da Džan nema odgovor na neka konkretna pitanja, razbjesnila se i počela da viče nazivajući vjerenika najpogrdnijim imenima. Svađa se veoma brzo otela kontroli, pa je moralo da reaguje obezbjeđenje hotela, koje je jedva obuzdalo razjarenu glumicu. “Džan joj je slomio srce, a to joj, ovako labilnoj, nikako nije trebalo. U velikom je šoku i nikada mu neće oprostiti prevaru”, tvrdi izvor blizak slavnoj glumici koja je odmah nakon incidenta otputovala u Berlin. Desetak dana kasnije, vjerujući da su se strasti smirile i u želji da izglade odnose, Ateš je otputovao u Njemačku kako bi Merjem zamolio za oproštaj, ali ona nije željela ni da

čuje za pomirenje, što ga je potpuno porazilo. Uslijedilo je zatišje tokom kojeg je Ateš uslikan u zagrljaju nepoznate djevojke, a onda se, taman kad su svi pomislili da je rat na relaciji Ateš – Uzerli završen, dogodio sasvim neočekivani obrt. Lijepa Hurem je, naime, nedavno saznala da je trudna i da će krajem februara postati majka. Iz krugova bliskih poznatom paru procurila je vijest da je Džan odlučio da joj maksimalno zagorča život tužbom kojom će tražiti da dijete pripadne njemu jer je Merjem psihički labilna, a kao dokaz će priložiti dokumentaciju sa njemačke klinike u kojoj se liječila! “Jedini način da zadrži bebu jeste pomirenje sa Džanom, što ona kategorički odbija, ali će zbog djeteta na kraju možda i popustiti”, ističe izvor.

jonse je zaradila 11 miliona dolara više od svog supruga zbog uspješne turneje kojom je zarađivala po dva miliona dolara po nastupu. Takođe, lansirala je modnu i kozmetičku liniju. Osim prihoda od muzike, Džej Zi je zaradio i od prodaje udjela u košarkaškom klubu Nets i otvaranju sportske agencije. Model Žizel Bundšen i njen suprug fudbaler Tom Bredi zaradili su 80 miliona dolara i zauzeli drugo mjesto na

listi. Glumački par Anđelina Džoli i Bred Pit s prihodima od 50 miliona dolara nalaze se na trećem mjestu. Bivše zvijezde televizijske serije “Lude sedamdesete” Ešton Kučer i Mila Kunis na četvrtom su mjestu s prihodima od 35 miliona dolara, a slijede ih novopečeni roditelji - zvijezda rijaliti programa, starleta Kim Kardašijan i reper Kanje Vest sa zajedničkim prihodima od 30 miliona dolara.


Zabava 23

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

INTERVJU

Poklonićemo vam vrelu brazilsku energiju World tribute Red Hot Chili Peppers danas gostuju u Podgorici, sjutra u Nikšiću, frontmen Luis Fernando Ribeira za Dnevne novine o turneji Filip Jovović

B

end Red Hot Chili Peppers World Tribute nastao je u Brazilu, u Sao Paolu, 2003. godine i predstavlja najveći tribjut bend pomenute grupe. Ovaj bend je jedini tribjut bend iz Brazila koji je imao turneju po Evropi i to u više od 25 gradova u sedam zemalja. Trenutno izvode turneju ‘’Dream of Californication’’, koja predstavlja reprodukciju ‘’Californication’’ ere, prvog dijela trilogije: ‘’Californication’’, ‘’By The Way’’ i ‘’Stadium Arcadium’’. Razgovorali smo sa frontmenom i tvorcem benda Luis Fernandom Ribeirom.

Kako je Red Hot Chili Peppers Tribjut bend formiran? Bend je osnovan u Sao Paulu, u Brazilu, u avgustu 2003. godine. Nakon posljednjeg koncerta originalnog sastava RCHP u Sao Paolu 2002. godine, znao sam da se neće tako brzo vratiti. Sve je počelo iz želje da čujem njihove pjesme uživo, a dobilo je dimenzije o kojima nijesmo ni sanjali. Šta vas čini drugačijim od drugih tribjut bendova, imate li jaku konkurenciju? Ne volimo da koristimo termin konkurencija. Svako može da radi ono što želi - najvažnija stvar je da to bude nešto što čini da se osjećate dobro, što radite sa ljubavlju i pomoću čega prenosite dobru energiju drugim ljudima. Ne znam tačno šta je to što naš bend čini drugačijim, možda činjenica da 10 godina radimo nešto sa posvećenošću i ljubavlju. Šta je posebno kada nastupate u drugim zemljama, kada se pripremate za putovanje, za letove? Nastupanje u drugim zemljama je poput sna. Mi smo potpuno svjesni toga ko smo: fanovi koji prave legitimni tribjut bendu

koji vole, dijeleći ovu ljubav sa drugim ljudima. Iza svega ovoga, međutim, stoje veoma talentovani muzičari i veliki rad koji je omogućio da se

s v e ovo desi. Iz tog razloga smo ponosni što nastupamo u drugim zemljama i upoznajemo različite fanove. Svi nastupi moraju biti pripremljeni mjesecima ranije, što pretpostavlja puno posla i uključuje

mnogo ljudi. Da li smatrate da su pojedine RCHP pjesme teže za izvođenje od nekih drugih? Mislim da je to individualna stvar za svakog muzičara. Pjesma koja može biti teška za izvođenje ne mora obavezno biti takva samo zbog basa ili bubnjeva na primjer, ali pjesme RCHP nijesu lake za izvođenje svakako. Naravno, neke pjesme iziskuju više truda i da bi dobro zvučale bend mora biti koncentrisaniji i uvježbaniji nego u slučaju izvedbe nekih drugih. Koliko često miksujete svoju set listu ili dodajete nove materijale vašem repertoaru? Tokom godina je to bila i ostala prirodna stvar, jer se mi trudimo da neke od njihovih koncerata 100 posto preslikamo u pogledu repertoara, naš bend uvijek prati trenutnu listu benda kome smo i posvetili sve, sa rijetkim izuzecima. Koja je vaša omiljena RCHP pjesma? Zašto? Veoma je teško izdvojiti jednu omiljenu pjesmu benda koji slušaš od malena i čije sve albume voliš. Ali ako stvarno moram da imenujem jednu, to bi bila pjesma “Snow”, po kojoj sam dao ime i svom psu, bulterijeru. (smijeh) Da li ste u kontaktu sa nekim od članova originalnog benda? Da, bili smo u kontaktu 2011. godine. Taj prvi kontakt sa Entonijem ostvario sam u hotelu u Sao Paolu u kom je bio smješten tokom tadašnje turneje “I`m with you”, a kasnije i u Parizu i Londo-

Entoni Kidis i Fernando Ribeira

nu. Bilo je to poput sna koji je počeo da se ostvaruje - svi oni su bili izuzetno fini prema meni i to što sam mogao da ih dotaknem, gledam ih u oči i razgovaram sa njima je činilo da se osjećam fantastično. Poslije ovoga nije bilo više susreta. Trudimo se da im ne dosađujemo, a ko zna, možda oni jednog dana i pomenu naš bend. Ako biste mogli da opišete

svoj predstojeći nastup u Podgorici i Nikšiću u jednoj rečenici, šta biste rekli? Dolazimo u Crnu Goru da pokažemo svu našu ljubav prema muzici i prema umjetnosti RCHP. Daćemo sve od sebe, nadamo se da ćemo ostvariti dobar kontakt sa publikom i da ćete ponijeti sa sobom sve ovo što i mi osjećamo prema njihovoj muzici.

JELENA ROZGA

Perikom iznenadila publiku Mnogobrojni fanovi popularne hrvatske muzičke zvijezde Jelene Rozge bili su iznenađeni kada su na koncertu povodom Rujanfesta u Zagrebu zgodnu Splićanku vidjeli u potpuno drugačijem izdanju. Kratka, dječačka frizura izazavala je pregršt komentara na društvenim mrežama, sve dok Rozga nije objasnila o čemu se zapravo radi. “Nosila sam periku. Ta je ideja u meni postojala već duže vrijeme, no nikako je nijesam stigla prije pretočiti u djelo. Na nagovor svojih prijatelja i frizera ipak sam odlučila da se publici na Rujanfestu predstavim u jednom pomalo neočekivanom izdanju”, objasnila je Rozga zbog čega se na sceni poigrala izgledom. Publiku je najviše zanimalo da li ovaj trik znači skoriju istinsku promjenu imidža. “Već godinama sam vjerna istoj boji i dužini kose s malim osvježenjima, pa o kratkoj kosi nijesam ni razmišljala. No, nakon silnih pozitivnih reakcija sa koncerta, ko zna, možda jednom baš i skratim kosu”, iskrena je Rozga, na čijem se koncertu desila i jedna prosidba. “Možda i mene zaprose na jednom koncertu, nikad se ne zna”, kroz smijeh je zaključila pjevačica. E.Z.

HOT! Seksi Britanka Denisa Trejl još je jednom pozirala za magazin Nuts. Čitaoci se jednostavno nikada ne mogu zasititi njenih seksi fotografija. Pogledajte i zašto je tako.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2375 sudoku 2013-04-14

Medium level

Teža

8

4 7

3

1

9

3

3

2 6

8

7

6

1

4

2

4

7 7

3

8

Play sudoku online at:

4

3

2

www.sudokukingdom.com

3

4

7

9

1

Daily Sudoku puzzle No. 2374

Lakša 2013-04-13

5 7

5 Medium level

2

2

6 1

4

2

3 2

9

9 5

7

9

8

5

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

4

7

Play sudoku online at:

1

8

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 2

JAPANSKO OTKRIĆE

luloze uvezene iz Kanade, dok se u procesu proizvodnje koristi voda iz najčistije rijeke Jodo u Japanu. U izradi papira obraća se pažnja na svaki detalj. Svaka rolna se nakon proizvodnje šalje predsjedniku kompanije koji je u proteklih 10 godina lično testirao svaku izrađenu rolnu. I samo pakovanje Hanebišo papira je takođe poseban proces. Unutrašnjost svake

kutije prekrivena je srebrnim papirom. Kako navodi zvanični sajt kompanije, Hanebišo papir je najmekši i najbolje dizajnirani taolet papir na svijetu. “Kada koristite Hanebišo imaćete osjećaj da je vaša koža obavijena svilom”, jedna je od reklamnih poruka kompanije koja je luksuzni taolet papir prije pet godina poklonila japanskom caru. (Telegraf)

4

5

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

6

Sudoku puzzle No. 2516 2013-09-02 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2515 2013-09-01 2

9

5

4

7

3

8

1

6

1

6

9

5

3

8

7

2

4

8

6

3

9

1

5

2

4

7

7

2

4

9

6

1

5

8

3

4

1

7

2

6

8

5

9

3

5

8

3

2

7

4

1

6

9

5

8

1

3

9

6

4

7

2

6

9

2

4

1

7

3

5

8

7

2

6

8

4

1

9

3

5

3

4

7

8

2

5

9

1

6

3

4

9

5

2

7

1

6

8

8

1

5

3

9

6

4

7

2

9

3

4

6

8

2

7

5

1

4

7

1

6

8

3

2

9

5

1

5

8

7

3

4

6

2

9

2

5

8

1

4

9

6

3

7

6

7

2

1

5

9

3

8

4

9

3

6

7

5

2

8

4

1

vicevi

Najluksuzniji toalet papir

Ako imate para za bacanje priuštite sebi bar jednu rolnu Hanebišo toalet papira koja košta od 13 do 17 dolara i smatra se najskupljim na svijetu. Dnevno se proizvede samo 150 rolni ovog luksuznog papira koji ima vrhunski dizajn i nevjerovatnu mekoću, poput svile. Hanebišo papir proizvodi se u Japanu, a razlog za paprenu cijenu jeste taj što se on pravi od najkvalitetnije ce-

1

Plavuša uđe u avion koji ide za Los Anđeles i sjedne u prvu klasu, Page 1/2 a njena karta je kupljena za drugu klasu. Stjuardesa dođe kod nje i kaže joj da to nije njeno mjesto i da se ona mora prebaciti u drugu klasu, a plavuša odgovara: -Ja sam plavuša, ja sam lijepa i ja sam pametna! Druga stjuardesa dođe i takođe pokuša da je prebaci u drugu klasu, a plavuša joj da isti odgovor kao i prvoj. Stjuardese odu i dovedu pilota, a on se sagne i šapne plavuši nešto. Plavuša odjednom ustane i u žurbi pređe u drugu klasu na svoje mjesto. Začuđene stjuardese se zagledaju i pitaju pilota šta joj je on šapnuo. On kaže: -Rekao sam joj da prva klasa ne ide za Los Anđeles. *** Dolazi Mujo kod Hasa u goste i na

ulazu, po dobrom starom običaju, upita Hasa: -Je li Haso, da se ja izujem? Haso brzo odgovara: -Neka, neka jarane, lakše ću usisati nego proluftirati! *** Budi majka sina da ide u školu. On joj odgovara - Neću - A zašto? - Sva djeca i nastavnici me mrze. Majka se razljutila te reče: - Sine 52 su ti godine, idi u školu ti si direktor! *** Dođe muž kući pijan. Žena mu opali šamar i kaže: - Hoćeš li više piti? Muž ćuti. Žena mu ponovo opali šamar i vikne: - Hoćeš li više piti? Muž ćuti. Žena mu opali treći šamar i vikne: - Hoćeš li više piti? - Dobro ženo, sipaj još jednu kad si tako zapela!


Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

NEZVANIČNO Koliko se ja razumijem u Mila, nema nikakve!

Azra, ima li šanse da i jednog košarkaša prigrabimo?

Još sam mlad mogao sam i ja da se bavim rukometom.

Ako nađeš košarkaša, mi ćemo nabaviti hokejaša.

Košarka, košarka...mislila sam da imamo jednog.

Word Search Puzzle #E254HFOSMOSMJERKA

HOROSKOP

R

I

N

S

E

D

Y

T

N

U

O

C

C

A

B

C

W

B

T

F

M

R

R

E

T

A

I

L

W

O

O

D

I

E

S

C

E

U

M

N

X

A

O

G

R

E

A

T

R

M

T

P

A

O

N

N

R

E

D

N

U

O

F

C

C

R

P

N

W

G

K

E

S

O

O

N

G

I

E

F

A

I

T

U

M

E

G

N

I

B

B

A

L

S

E

I

L

I

E

T

I

N

I

F

E

D

A

R

C

V

L

S

N

N

W

N

E

F

M

M

N

E

G

I

E

H

G

T

F

I

R

O

F

I

E

V

A

L

P

R

U

E

G

A

R

R

E

T

S

O

R

L

Y

E

R

N

U

A

O

L

M

T

D

C

L

A

Y

D

H

D

L

T

R

P

E

E

V

E

I

R

G

S

S

S

H

O

V

E

L

D

I

R

C

A

R

S

ACCOUNT ACRID Account ADMITTED Acrid ANGUISH Admitted CANON Anguish CROONING Canon DEFINITE Crooning DEIFY Definite EPICS ERROR Deify FEIGN Epics Error

FEVER FOUNDER Founder FRAUD Fraud FROTH Froth GARLIC Garlic GARRET Garret GREAT Great GRIEVE Grieve INFER LANES Infer LECTERN Lanes Lectern

MEANS MORALS Noose NOOSE Recovers RECOVERS Retail RETAIL Rinsed RINSED Secrets SECRETS Shovel SHOVEL Shreds SHREDS SHRUG Shrug SLABBING Slabbing

SLIPPERY TENDS Truant TRAILTwirled TRUANT Villa TWIRLED Women VILLA Woodies WOMEN Words WOODIES Workmen WORDS WORKMEN

OVAN Zahvaljujući pozitivnim planetarnim uticajima optimistički ste raspoloženi, skloni uživanjima. Zaintersovani ste za sport, umjetnost, berzu, ali imate vremena da posvetite pažnju i voljenoj osobi, djeci i prijateljima.

BIK Zdravstvena situacija se popravlja. Okrećete se porodici i domu, planirajući kako da ambijent u kom živite učinite što udobnijim. U svim postupcima postoji nesvjesna želja za sigurnošću. Domaće ognjište je pravo utočište.

BLIZANCI Izuzetno ste komunikativni i fleksibilni. Raspiruju se vaše latentne sposobnosti. Slabosti se mogu javiti u vidu želje za dominacijom, arogantnosti i oslanjanja isključivo na vlastite snage. Mane morate maksimalno kontrolisati.

RAK Narednih mjesec dana očekujte puno radosti i sreće. Slavićete ne samo vlastite uspehe nego i tuđe. Pošto ste u svom elementu, nemate vremena za depresiju i nezadovoljstvo. Kanališite diktatorsko ponašanje, naglost i egoizam.

VAGA Uglavnom ostvarujete ono što zamislite. Želja za individualizmom je izražena, pa su prijatelji samo maska za postizanje ciljeva. Pošto su organizatorske sposobnosti naglašene, shodno njima se i ponašate. Postižete dobre rezultate.

ŠKORPIJA Potreba da iskažete sopstvenu važnost trenutno je evidentna. Tako treba tumačiti postupke koji drugima izgledaju sumanuto. Težite da u oblastima kojima se bavite i sopstvenom okruženju ostvarite zasluženo priznanje. Ljubav cvjeta.

STRIJELAC Uspješan period za putovanja, čitanje, filozofiju. Skloni ste da sanjarite o nemogućim stvarima. Nalazite se u stanju potiskivanja nezadovoljstva i želje da pobjegnete od problema. Odmor je idealno rješenje. Bavite se sportom.

JARAC Biće vam teško ako ne dobijete podršku drugih i ne nađete “sponzora”. Saznanje da ste uvijek svakome pri ruci, a da vama nije niko, čisto je subjektivne prirode. Ne dozvolite da budete zaludni, jer ćete se samo nervirati.

Slippery

U zatvoru zbog magarca

Feign

Means

Tends

Fever

Morals

Trail

Egipćanin Omar Abu al Magd Ali al Sagir završio je u zatvoru zato što je na svog magarca stavio oficirsku kapu i natpis sa imenom Copyright © PuzzleglavnokoBaron May 16, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! mandujućeg egipatskih vojnih snaga. Na njegovu nesreću, policija u Egiptu je takav postupak protumačila kao otvoreno ruganje i vređanje Abdela Fatiha el Sisija, čovjeka koji je predvodio puč protiv Muhameda Morsija. Od zbacivanja Morsija, vlasti su pooštrile mjere protiv kritičara egipatske vojske i svakoga ko im djeluje sumnjivo. Zatvaranje farmera i ne čudi kada se zna da je egipatska policija prije mjesec dana lišila slobode rodu pod sumnjom da je špijun. (rts)

LAV Pred vama je puno povoljnih prilika, između ostalog i za zaradu. Ne propuštajte ih, jer je vaše finansijko stanje poslednjih dana poprimilo zabrinjavajuće razmjere. Sjetite se loših iskustava iz prošlosti i ne dozvolite grešku.

DJEVICA Situacija potencira nesigurnost, pa je defanziva idealno rješenje. U samoći pokušavate da složite kockice, povratite povjerenje u sopstvene mogućnosti i odmorite se. Ovo poslednje je najbitnije jer ste se preforsirali.

VODOLIJA Iskreno se nadajte da ovih dana sudovi ne rade punom parom, pa nećete parničiti. Pokušajte da sa nekim s kim ste u sukobu pronađete najbolje rješenje. Ukoliko se radi o ostavini, bolji je mršav mir nego debela parnica.

RIBE Samo pozitivan stav pomoći će vam da prevaziđete slabosti. Potreba da radite polako i da se sve odvija po ustaljenom šablonu trenutno je izražena. Promjene i neplanirani događaji narušavaju mir i izbacuju vas iz ravnoteže.


26 Sport

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

Gen. plasman konstruktora

Gen. plasman vozača

1. Red Bul 377 2. Ferari 274 3. Mercedes 267 4. Lotus 206 5. Meklaren 76

1. Sebastijan Fetel 247 2. Fernando Alonso 187 3. Luis Hamilton 151 4. Kimi Raikonen 149 5. Mark Veber 130

DA LI STE ZNALI FORMULA 1

Da je vezista Čelzija Džon Obi Mikel u trijumfu “plavaca” nad Fulamom (2:0, Mikel poentirao za konačan rezultat) postigao prvi gol u Premijer ligi poslije čak 185 odigranih utakmica! Reprezentativac Nigerije je tako skinuo mrak u najkvalitetnijoj ligi na planeti, budući da je u FA kupu postigao dva gola u sezoni 2006/2007.

TIKET DANA

I svemirski Singapur pod Sebovim nogama

Čovjek za istoriju - Sebastijan Fetel trijumfom na VN Singapura zaledio Fernanda Alonsa (juče bio drugi) na “minus 60” i sve je bliži četvrtoj kruni zaredom, i Kimi Raikonen na postolju

A

mbijent kao da se trka Formule 1 vozi na nekoj stazi iz budućnosti, noć i reflektori koji su joj dali poseban šmek i zna se - Sebastijan Fetel na pobjedničkom postolju! Super Seb je i u Singapuru pokazao ko je gazda F1 karavana, bez greške odvozio još jednu trku ove sezone i na šest rundi do kraja šampionata “zaledio” najbližeg pratioca Fernanda Alonsa na “minus 60”. Upravo je “princ iz Asturije” u gradu (državi) lavova zauzeo drugo mjesto, dok je “galaktički” podijum kompletirao Kimi Raikonen na trećem stepeniku.

ESPANJOL A. BILBAO TIP X

KVOTA 3.40

CSKA SOFIJA LITEKS TIP 1

KVOTA 2.10

KSANTI ARIS TIP X

KVOTA 3.20

P. FEREIRA SETUBAL TIP 1

KVOTA 1.90

KAJSERISPOR TRABZONSPOR TIP 1

KVOTA 2.50

ST. PAULI F. DIZELDORF TIP 2

KVOTA 2.80

VN Singapura

Kosta Bošković

Majstor iz Hepenhajma je već na startu Velike nagrade Singapura maestralno “odolio” napadima Nika Rozberga, sačuvao startnu poziciju i do kraja je nije ispuštao. Profesorski kao što smo i navikli svih ovih godina od Sebastijana Fetela i Red Bula! Sada je više nego jasno - i ova sezona će biti jedna od onih istorijskih zahvaljujući ovom sjajnom tandemu, pošto samo čudo može spriječiti Fetela da četvrti put postane šampion. I što je najvažnije uzastopno četvrti put! Podvig koji nije uspio da napravi niko u istoriji, čak ni legende poput Huana Manuela Fanđa i Mihaela Šumahera (po tri put zaredom bili šampioni). ● FETEL: DOSADNO? NIJESAM JA KRIV ŠTO JE TAKO A onda dok je na singapurskom podijumu davao izjavu mogli su se čuti zvižduci upućeni Sebastijanu Fetelu... Nekome je totalne dominacije Njemca i Red Bula očigledno “preko glave”.

1. S. Fetel, Red Bul 1:59:13.132 2. F. Alonso, Ferari + 32.627 3. K. Raikonen, Lotus + 43.920 4. N. Rozberg, Mercedes + 51.155 5. L. Hamilton, Mercedes + 53.159 6. F. Masa, Ferari + 1:03.877 7. D. Baton, Meklaren + 1:23.354 8. S. Peres, Meklaren + 1:23.820 9. N. Hilkenberg, Zauber + 1:24.261 10. A. Zutil, Fors Indija + 1:24.668

“Nije lijepo kada vam se tako nešto desi, ali je upadljivo da je dobar. Uostalom, nijesam ja kriv na tribinama najviše navijača u što su trke dosadne.” crvenom”, I a ko j e sve rekao je izvjesnije da će Fetel aluse i ove godidirajući ne okititi šamda su mu pionskim lozviždavorom, super li navijaSeb tvrdi da či Ferarij e j o š uv i j e k rano o tome ja. “Ferari ima mnorazmišljati. go navija“Da budem iskren, ne gleča i dugu tradiciju dam previše tau Formuli belu. Samo že1 i uspješpobjede u karijeri ostvario je trostruki lim da uživam niji su od u trenutku, u (uzastopni) šampion Formule 1 Sebadrugih tistijan Fetel danima kao što mova. Saje ovaj”, jasan je da se situFetel. acija mijenja i više je plave boje (Red Bul). Trke doživljavaju sa ● ALONSO: NEMAMO ŠTA DA IZGUBIMO mnogo emocija i kada neko drugi pobijedi, to im se ne sviđa. DaMajstor je i Fernando Alonso, nas nije bilo uzbudljivo na sta- odavno je to jasno! A i juče je to zi, ali me to mnogo ne uzbuđuje. Ferarijev momak iz Ovijeda poDok mi god zvižde, znam da sam kazao, najprije sjajnim startom

(sa sedme lagano “skočio” na treću poziciju), a onda i tokom trke - nešto više protiv nedodirljivog Fetela ipak nije bilo realno očekivati! “Start je bio zabavan, ali znali smo da danas nećemo biti brži, pa smo morali da osmislimo drugačiju strategiju. Na kraju se isplatilo. Nemamo šta da izgubimo u šampionatu, trudili smo se, bolid je bio dobar, a i navijači su nas gurali”, istakao je dvostruki šampion najbržeg planetarnog karavana. ● KIMIJEVA KLASA UPRKOS BOLU Šta tek reći za Kimija Raikonena - “Ice Man” je i juče podsjetio kakav je majstor! Startovao je sa 13. pozicije, da bi na kraju njegov Lotus završio na trećem stepeniku pobjedničkog postolja. Sve to uz bolove koje je osjećao u leđima... “Na sreću, nijesam osjećao prevelike bolove, ali sada se, poslije trke, ne osjećam dobro. Mada, to sada nije važno, pošto imam dvije nedjelje do sljedeće trke da se oporavim. Mislim da sam imao dovoljno dobru brzinu i uspio sam da zadržim treće mjesto, izgledalo je kao da niko nije mogao da me uhvati”, objasnio je “ledeni” Finac. Noć svemirskog Singapura je rekla svoje - naredni izazov najluđeg i najbržeg karavana je Daleki istok i Velika nagrada Južne Koreje 8. oktobra...


Sport 27

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

ODJECI VELIKOG REMIJA

Kastratović: Hrabrom igrom iznenadili Evropu

Tenis: Mekovec osvojila Budvu

Selektor rukometne selekcije Crne Gore Zoran Kastratović zaustavio sa Vardarom veliku Barselonu (29:29) u Ligi šampiona

SPORTSKI EKRAN

Hrvatska teniserka i peta nositeljka Iva Mekovec pobjednica je fjučersa u Budvi. Čakovčanka je juče u Prijestonici turizma, u finalnom meču, savladala Katarinu Jokić iz Bosne i Hercegovine (2:1), po setovima 6:0, 1:6 i 6:3. To je njen treći osvojeni ITF turnir u samo dvije godine profesionalne seniorske teniske karijere. Turnir u Budvi igran je za nagradni fond od deset hiljada dolara. U konkurenciji dublova trofej su osvojile Hrvatica Ema Mikulčić i Dejana Raičković iz Njemačke.

07:00 07:00 08:30 14:30 17:25 18:00 19:55 20:15 20:15 20:45 22:00 22:50

ATP Bangkok Rusija - Paragvaj, fudbal na pijesku Brazil - Senegal, fudbal na pijesku ATP Bangkok Fleš sport Pogon Š. - Podbeskidze, fudbal Sport CG sport St. Pauli - F. Dizeldorf, fudbal Brentford - Lejton Orijent, fudbal Espanjol - Atletik Bilbao, fudbal Sport

SportKlub 2 Eurosport 2 Eurosport SportKlub 1 RTCG 2 Eurosport 2 RTCG 1 RTCG 2 Eurosport 2 SportKlub 1 SportKlub 3 TV Vijesti

NE PROPUSTITE

Tenis: Radvanska kraljica Koreje

Nakon svemirskih uspjeha sa našom selekcijom protiv Švedske i Njemačke, Zoran Kastratović je digao na noge i Skoplje. Njegov Vardar je napravio čudo, remiziravši sa Barselonom (29:29) u Ligi šampiona. “Crno-crveni” rukometaši su u najboljem meču posljednjih deset godina uspjeli da nadigraju kolege iz Barselone, koje Atpad Šterbik spasio da pognute glave ne napuste teren. Nikad jača Barsa došla je u glavni grad Makedonije i doživjela atmosferu kakva se ne pamti na rukometnim terenima, a u posljednjim sekundama je i došla do boda zahvaljujući fenomenalnom Šterbiku koji je uspio da odbrani zicer odličnom Karačiću. “Kao što sam i rekao prije meča, ako uspijemo da svedemo Barselonu na ispod 30 golova možemo da se nadamo povoljnom rezultatu. Tako je i bilo. Zahvalio bih se protivniku na fer i korektnoj igri, ali i mojim igračima koji su jednom odgovornom i hrabrom igrom napravili

jedno od najvećih evropskih iznenađenja”, naglasio je popularni Kastro. Naš stručnjak je doslovno održao čas iz rukometa kolegi Ćaviju Paskvalu, koji se tokom meča često hvatao za glavu, jer nije imao rješenje za taktiku koju je sproveo naš selektor. Odlično je Vardar otvorio meč poveo sa 7:3, da bi zatim super trio – Karabatić, Rutenka, Lazarov odigrao na nivou, pa je Barsa prigrabila 10:10. Katalonci su zatim preuzeli primat, igrali sve bolje, a adrenalin u dvorani dotakao je tačku ključanja u trenutku kada je odlični Aleks Dušebaev pogodio za novo vođstvo Vardara u 51.minutu – 27:26. Ušlo se u egal završnicu. Dva i po minuta prije kraja, Toskić je postigao posljednji gol za vođstvo domaćih (29:28). Imao je Dibirov šansu da donese i plus 2, ali ga je Šterbik zaustavio, a onda je, na 60 sekundi prije kraja, Karabatić potpisao remi (29:29), uz ključnu intervenciju Šterbika nakon posljednjeg pokušaja Karačića.

ST. PAULI - FORTUNA D. (Eurosport 2, 20:15) Poslije još jednog fantastičnog vikenda, fudbal se zaokružuje derbijem u njePoljska teniserka Agnješka Radvanska osvojila je turnir u Seulu. Tačnije “Koreja open”. Ona je je u finalu savladala Ruskinju Anastasiju Pavljučenkovu sa 2:1, po setovima (6:7), (6:3), (6:4). “Bio je veoma težak i neizvjestan meč. Svaki set je bio dramatičan, ali sam igrala najbolje kada se ‘lomilo’”, izjavila je Radvanska poslije finala, smatrajući da je njena odlična kocentracija presudila nakon tri sada velike borbe. Podsjetimo, četvrta teniserka planete osvojila je svoj 13. titulu u karijeru, odnosno treću u ovoj sezoni.

ODBOJKA EP

Kolakovićeva Srbija u osmini finala “Orlovi” savladali Finsku (3:0), osvojili drugo mjesto u grupi C i obezbijedili okršaj sa Danskom Odbojkaši Srbije pobijedili su u danskom Herningu Finsku sa 3:0 (25:20, 25:23, 25:15) u posljednjoj utakmici grupne faze na Evropskom prvenstvu i izborili osminu finala Evropskog prvenstva. Tamo će izabranici crnogorskog stručnjaka Igora Kolakovića protiv Danske u Arhusu 24. septembra (od 20 časova). U reprezentaciji “orlova” najefikasniji je bio Nikola Kova-

čević sa 16 poena, dok je Aleksandar Atanasijević upisao osam. U selekciji Finske istakao se Urpo Sivula sa 14 poena. Finska je uprkos ovom ubjedljivom porazu ostala na 1. mjestu u grupi C sa šest bodova i tako izborila direktan plasman u četvrtfinale, dok je Srbija druga sa pet, a Holandija treća sa četiri. Posljednja je Sloveniji, koja se oprostila od takmičenja.

OSVOJIO SANKT PETERBURG

Gulbis do trofeja u Rusiji Četvrtu titulu u karijeri osvojio je Letonac Ernests Gulbis. On je u finalu turnira u Sankt Peterburgu savladao Giljerma Garsiju-Lopesa sa 2:1, po setovima 3:6, 6:4, 6:0. Španac je bio nadomak pobjede, slavio je u prvom setu i vođstvo od

4:1 u drugom, ali je od tada Letonac osvojio 11 uzastopnih gemova i na kraju slavio. Gulbis je tako prvi put trijumfovao na turniru van Sjedinjenih Američkih Država, a trijumfom je obezbijedio povratak u Top 30.


28 Sport

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

SERIJA A 4. KOLO

Jer vučica je stvorila Rim Roma u derbiju slomila Lacio (2:0), Inter i povratnik Milito “sedmicom” častili Sasuolo - Juve i Fiorentina pobijedili Veronu (2:1), odnosno Atalantu (2:0) Trenutak eksplozije: Federiko Balzareti proslavlja vodeći gol za Romu

BLAMAŽA ZVEZDE

Voždovac slavio, ª delijeº skidale dresove igračima Blamaži nikad kraja - nekada slavna Crvena zvezda nastavila je da srozava svoje ime u svijet fudbala. “Crveno-bijeli” su zaradili novi šamar, a on je došao iz pravca Voždovca, koji je slavio - 1:0, odnosno njegovog junaka Adama Marušića. Međutim, ni tu nije bio kraj, jer se nije sve završilo na tužnom porazu i nekulturi trenera Slaviše Stojanovića, čija malenkost nije željela da daje izjave nakon debakla svog tima. Sve je to razbjesnjelo navijače vicešampiona Srbije, koji su, bijesni zbog novog posrtanja prvog tima, natjerali sve igrače, izuzev golmana Bobana Bajkovića i Miloša Ninkovića, da poskidaju dresove ispred tribine stadiona Obilića na kojem su pratili meč. Naravno, fudbaleri su svi do jed-

nog skinuli dres i stajali pred “delijama”, slušajući sa tribina psovke, uvrede i štošta sve ne. Tokom utakmice su navijači Zvezde više puta uzvikivali: “Igrajte fudbal”, a potom i “Igrajte kao Bajko”, jasno stavljajući do znanja da su zadovoljni samo onim što pruža golman Bajković, koji je i juče spasio makar dva do tri sigurna gola protivnika. Naravno, nekadašnji šampion Evrope već kaska za vodećim Partizanom šest bodova, poslije samo šest kola. Stojanović pleše na ivici otkaza, dok polako odlaze snovi o još jednoj (najavljenoj) trijumfalnoj sezoni nekadašnjeg giganta jugoslovenskog fudbala. A, navijači se zadovoljavaju time što sve češće postrojavaju svoje “ljubimce”. A.P.

DOMINACIJA

PSV pregazio Ajaks

Rim gori, vučica vlada, kao u vrijeme kada je stvarala svoj grad - epilog je 173. “Derbija della capitale”. Roma je savladala Lacio (2:0) u najvrelijem mogućem derbiju “vječnog grada” i zasjela na prvo mjesto Serije A, uz maksimalna četiri trijumfa! A, junaci dobijene bitke su, između ostalih, Federiko Balzareti i Adem Ljajić. Plavokosi bek je iz voleja načeo “nebeskoplave” nakon asistencije besmrtnog Franćeska Totija, dok je srpski internacionalac briljirao u nastavku, iznudivši jedanaesterac, čiji je bio siguran realizator. “Presrećni smo, jer je ovo jako emotivan trenutak za nas. Nakon svega što nam se događalo proteklih sezona stigla je nagrada za mukotrpan rad. Kada sam postigao gol, vidio sam Danijelea De Rosija kako plače od sreće. To je nešto nevjerovatno. Polako, ali sigurno postajemo velika ekipa”, ističe Balzareti, čiji je tim imao i pomoć Andrea Dijaza, koji je dobio crveni karton deset minuta prije kraja.

● PETKOVIĆ:

KOMPLIMENTI ROMI

Najveći derbi holandskog prvenstva završio se monologom - PSV Ajndhoven je pregazio Ajaks (4:0) na svojoj “Filips Areni”! “Kopljanici”, koji učestvuju u Ligi šampiona, ramontirani su od najvećeg rivala (član Lige Evrope) u režiji Tima Matavža, Jetra Vilemsa, Oskara Hiljemarka i Parka Ji-Sunga. “Fantastičan timski rad donio nam je zaista impresivan trijumf. Nakon šokantnog poraza u Ligi Evrope od Ludogoreca pokazali smo da rastemo kao tim”, naglasio je trener PSV-a Filip Koku, čiji je sastav sav posao završio u drugom poluvremenu. “Filipsovic”, koji ove sezone slave 100 godina postojanja, sa-

da vode na tabeli sa 15 bodova, dok se Ajaks nalazi na sedmom mjestu sa 11 bodova, poslije sedam odigranih kola. “U nekim situacijama smo izgledali kao amaterski tim. Nismo bili dobro postavljeni, primali smo golove niotkuda, a uz to tim nije postojao, već samo pojedinci, a meni treba kolektiv”, bijesnio je nakon poraza strateg gostiju Frank de Bur. Podsjetimo, njegov tim je u protekloj sedmici primio ukupno osam golova, bez ijednog postignutog. Prvo šampion primio četiri gola od Barselone u Ligi šampiona, a sada ga je na isti način ponizio i PSV. A.P.

Od kada je stigao na klupu Lacija, Vladimir Petković nije znao kako izgleda biti poražen u derbiju. Međutim, i to se dogodilo, a stručnjak iz Sarajeva džentlmenski je čestitao rivalu na zasluženoj pobjedi. “Komplimenti Romi, koja je slavila nakon bolje igre. Ali, nijesmo ni mi bili bezopasni. Pokušavali smo, ali je prvi primljeni gol i crveni karton uticao na našu psihu. Nemamo alibi za ovaj poraz i ne želimo ga. Jednostavno, idemo dalje”, naglašava trener Lacija, koji je u maju prošle sezone osvojio Kup Italije upravo protiv ljutog rivala, u istorijskoj utakmici čiji je junak bio Senad Lulić.

● RAPSODIJA INTERA I

VELIKI POVRATAK MILITA

Zavjese nedjeljnog programa podigao je Inter - i to na kakav način. “Nero-azzurri” su doslov-

Prvijenac Ljorentea, rutina ª violeº Baš kao i Inter, po 10 bodova su sakupili Juventus i Fiorentina. “Stara dama” je, teže od očekivanog, savladala kod kuće Veronu (2:1), a strijelac pobjedonosnog gola bio je Fernando Ljorente. Baskijac je premijerno zatresao mrežu u dresu aktuelnog šampiona Italije, dok je i prije njega precizan bio Karlos Tevez. “Pogodak je stigao u pravom momentu. Jako sam srećan zbog toga, a vjerujem i navijači. Nadam se da će biti još ovakvih momenata”, rekao je 28-godišnji centarfor iz Pamplone, kono demolirali Sasuolo u gostima (7:0), a u fešti golova svojih pet minuta prigrabio je i fantastični Dijego Milito! Argentinac se nakon sedam mjeseci vratio na teren i odmah postigao dva gola, uz jednu asistenciju. “Šta da kažem. Ovo je bio povratak iz snova. Svoja dva pogotka posvećujem predsjedniku Masimu Moratiju, koji nijednog trenutka nije prestao da vjeruje u mene. Imamo dobru ekipu, ne trpimo pritisak i idemo iz utakmice u utakmicu, pa ćemo vidjeti gdje ćemo na kraju dogurati”, poručuje 34-godišnji napadač.

jeg je u 69. minutu zamijenio crnogorski reprezentativac Mirko Vučinić. Sa druge strane, Fiorentina je, sa dva Crnogorca u ekipi (Stefan Savić odigrao cijeli meč, a Marko Bakić ušao u 70. minutu), rutinski odradila Atalantu u Bergamu (2:0). Matijas Fernandes je probio “crno-plave”, dok je tačku na i stavio nezaustavljivi Đuzepe Rosi. “Perfektna nedjelja. Slavili smo, dobili nazad nekoliko igrača koji su bili povrijeđeni i nastavili uspon na tabeli”, konstatuje inače sjajni strateg Vinćenco Montela. A.Popović

SEMAFOR

Sasuolo - Inter 0:7 (0:3) (Palasio 7’, Taider 23’, Pućino 33’ a.g, Alvarez 53’, Milito 63’, 83’, Kambijaso 75’) Atalanta - Fiorentina 0:2 (0:1) (Fernandez 41’, Rosi 69’) Bolonja - Torino 1:2 (1:2) (Natali 29’ - D’Ambrozio 2’, Ćerći 45’ pen.) Katanija - Parma 0:0 Juventus - Verona 2:1 (2:1) (Tevez 40’, Ljorente 45’ - Kaćatore 36’) Roma - Lacio 2:0 (0:0) (Balzareti 63’, Ljajić 90’ pen.) Milan - Napoli (sinoć)

Trijumf Napolija nakon 27 godina Derbi kola odigran je u “gradu mode” - Napoli je savladao Milan (2:1) na “San Siru” prvi put poslije 1986. odnosno 27 godina! Napolitanci su poveli već u 6. minutu, kada je Migel Britos iskoristio asistenciju Raula Albiola i matirao Kristijana Abijatija. Usljedila je bolja igra “rosso-nera”, ali su gosti na početku drugog dijela preko Gonzala Iguaina povećali prednost i zaledio fudbalsku arenu. A, onda je u 60. minutu usljedio jedanaesterac za sed-

mostrukog šampiona Evrope. Loptu je namjestio nepogrešivi Mario Baloteli, ali je Pepe Reina odbranio njegov udarac 23. šut sa “bijele tačke” i ušao u istoriju, sa obzirom da je postao prvi golman koji je odbranio penal “Super Mariju”. Do kraja je sjajni napadač sjajno pogodio za distance za 1:2, prije toga je uzdrmao i pričku, ali je na kraju uspio da zaradi i crveni karton, nakon sudijskog zvižduka, zbog rasprave sa arbitrom.


Sport 29

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

Turska

Didije Drogba okrenuo Bešiktaš u prekinutom derbiju Utakmica turskog prvenstva između Bešiktaša i Galatasaraja koja je ušla u istoriju kada je broj navijača u pitanju prekinuta u nadoknadi vremena. Bešiktaš je prodao 76.000 karata za derbi Istanbula protiv Galatasaraja čime je srušen rekord star deceniju. Ipak, meč koji je okupio najviše navijača u istoriji nije završen. Naime, u nadoknadi vremena su domaći navijači provalili na teren pošto je Brazilac iz redova Galatasaraja Felipe Melo dobio

crveni karton. Gosti su vodili sa 2:1, a tim rezultatom biće i registrovan meč. B e šiktaš je p ove o g olom Almeide, da bi Didije Drogba sa dva gola okrenuo rezultat. Navijači Galatasaraj nijesu bili na stadionu, zbog bezbjedonosnih razloga gostujuće pristalice u velikim derbijima ne mogu da uđu na stadion. Igrači su otrčali u svlačionicu, trebalo je da se igra još dva minuta, ali je sudija odsvirao kraj...

Belgija

Katastrofa Anderlehta

Građansko razbijanje

Premijer liga, 5. kolo

Nakon istorijskih 1:6 iz oktobra 2011, Siti još jednom ponizio Junajted (4:1)

v

eliki gradski rivali Mančester, Siti i Junajted zaključili su peto kolo engleske Premier lige paklenim derbijem na “Itihadu”, iz kojeg su kao apsolutni pobjednici izašli “građani”. Siti je napunio mrežu Davida de Hee i razbio aktuelnog šampiona, koji tokom cijele utakmice nije pronašao način kako da zaustavi napadačku mašineriju domaćina (4:1). U ostalim mečevima dana Totenhem je pogotkom u posljednjim trenucima odnio pobjedu iz Kardifa () i bodovno se izjednačio sa Arsenalom na vrhu, koji je nešto ranije “sredio” Stouk (3:1).

drugi gol prije kraja prvog poluvremena i mislim da ovako treba da igramo”, naglasio je Pelegrini i dodao. “Bila je ovo važna utakmica, jer će navijači sada biti srećni bar mjesec dana zbog pobjede u derbiju, ali mi moramo svaki dan da napredujemo.”

● mojes: idemo dalje Malo je nedostajalo da se ponovi oktobar 2011. godine, kada su “građani” demolirali najljućeg protivnika sa 6:1, ali su i juče uspjeli da podsjete na šampionske dane. Rapsodija u svijetloplavom najavljena je u 16. minutu, kada je Nasri sačekao i proigrao Kolarova, koji je pobjegao Valensiji po lijevoj strani i centrirao, a Aguero ispred Evre poslao loptu iza leđa skamenjenog De Hee (1:0). Drugi gol je došao pred sam odlazak na odmor - Nasri je izveo korner sa desne strane, Negredo glavom spustio loptu do Jaje Turea, koji se iskrao do druge stative i udvostručio prednost. Itihad je “eksplodirao” početakom drugog poluvremena, kada je Aguero pokazao da se Felaini još nije najbolje uklopio u Junajtedu. Prvo je Negredo na lijevoj strani “okrenuo” Vidića i poslao loptu na peterac, gdje se našao argentinski napadač nakon što je umakao Belgijancu sa karakterističnom frizurom i povisio na 3:0. U 50. minutu su “đavoli” dozvolili Hesusu Navasu da im se od centra ušeta u kazneni prostor, Vidić je odlučio da ne krene

na njega, pa je on centrirao i omogućio Nasriju da se upiše u strijelce na opšte oduševljenje na tribinama (4:0) - razbijanje je potpisano. Razbijenje koje nije mogao da ublaži ni maestralan slobodan udarac Vejna Runija za 4:1.

● Pelegrini: navijači će

biti srećni mjesec dana

Trener Mančester sitija Manuel Pelegrini sijao je od zadovoljstva nakon deklasiranja gradskog rivala... “Sjajna pobjeda, niko nije prije meča vjerovao da je 4:1 protiv Junajteda moguće. Trudili smo se da držimo loptu u posjedu i stvaramo šanse. Bilo je važno da postignemo

S druge strane, trener Junajteda Dejvid Mojes nije krio razočaranje ovim rezultatom... “Nijesmo igrali dobro, a protivnik je bio jednostavno bolji. Oni su bili jači i brži od nas. Mislim da ćemo kroz sezonu igrati sve bolje. Moramo ovaj poraz ostaviti iza nas. Idemo dalje”, rekao je Mojes. “Mančester siti je igrao dobro. Mogli smo na poluvremenu gubiti i sa više golova razlike”. SEMAFOR: Arsenal - Stouk 3:1 (Remzi 5, Mertesaker 36, Sanja 72. - Kameron 26.), Kristal Palas Svonsi 0:2 (Miču 2, Dajer 48.), Kardif - Totenhem 0:1 (Paulinjo 92.), Mančester siti - Mančester junajted 4:1 (Aguero 16,47, Jaja Ture 45+1, Nasri 50. - Runi 87.). S.R.

Sjever Londona na vrhu Fudbaleri arsenala i totenhema novi su lideri Premijer lige. tobdžije su spred svojim navijačima na krilima “trostrukog asistenta” Ozila savlada-

li Stouk sa 3:1, a “sparsi” su na gostovanju Kardifu došli do pobjede u trećem minutu sudijske nadoknade, golom superpojačanja Paulinja.

Fudbaleri Anderlehta izgubili su od Klub Briža sa 4:0 u derbiju osmog kola belgijske Župiler lige. Domaći su poveli golom Simonsa u 31. minutu iz penala, prednost je duplirao Lestijen u 59, a isti igrač je u 75. minutu postigao novi gol. Trijumf Briža potvrdio je Fatai u 87. minutu.

Zanimljivo, bivši centarfor Partizana Aleksandar Mitrović teren je napustio u 65. minutu, a po završetku meča dobio je i crveni karton jer je pljuvao navijače Briža. Briž je sada drugi sa 20 bodova, a Anderleht je četvrti na tabeli sa 15 osvojenih bodova.

Bundesliga, 6. kolo

Dva puta 1:1 U nedjelju su odigrani preostali susreti šestog kola Bundeslige. Frajburg i Herta odigrali su neriješeno 1:1, a isti rezultat bio je i na meču Štutgart – Ajntraht. U Frajburgu je sve riješeno već u prvom poluvremenu. Domaći su poveli u šestom minutu preko Mehemdija, a bod gostima iz Berlina donio je Skjelbred u 38. Frajburg je ostao na pretposlednjem mjestu na tabeli sa tri boda, a Herta je na

desetom mjestu sa osam. Štutgart je na svom terenu stigao do prvog remija u sezoni. Fudbaleri iz Frankfurta su na Mercedes Benc areni poveli u 14. minutu, a strijelac je bio Rus, da bi samo dva minuta kasnije konačan rezultat postavio Verner. SEMAFOR: Frajburg - Herta 1:1 (Mehmedi 6. - Skjelbred 38.), Štutgart - Frankfurt 1:1 (Verner 16. Rus 14.).

● KariKatura daNa

Gol Mikela i... Vezista Čelsija Džon Obi Mikel postigao je gol za “plavce” prvi put za sedam godina, koliko je na “Stemford Bridžu”. Stradao je Fu-

lam, a pogodak Nigerijca je pokrenuo i imaginardni smak svijeta, u režiji karikaturiste “Goal.com-a” Omara Momanija.


30 Sport FOTO: Dejan Lopičić

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

PRORADILO ISKUSTVO

Osjećaj Srđana Radonjića Šampion Crne Gore četiri utakmice zaredom nije pobijedio (remizirali sa Rudarom i Budućnošću, izgubili od Grblja i Jezera u Kupu), igrači su štrajkovali, nezadovoljstvo je postojalo, a onda je sve nestalo - Sutjeska je juče na Trešnjici savladala Zetu rezultatom 2:0! Trijumf za iskorak iz loše serije omogućio je iskusni napadač Srđan Radonjić sa dvije egzekucije koje su potpisane zahvaljujući samo - osjećaju. Golgeterskom njuhu.

Pejović i Radulović kidišu na asistenta kadetske reprezentacije Miličkovića

●GAGA ZADOVOLJAN

PRIJATELJSKI MEČ

Sedma sila nikad bliža neriješenom rezultatu Sportski novinari opet izgubili od ljudi zaposlenih u FSCG - na kraju 3:2 PODGORICA - Teren: Budućnosti na Starom aerodromu. Sudija: Strijelci: Radulović za Sportske novinare (dva), Mišković za FSCG (tri). SPORTSKI NOVINARI: Leković, Šuković, Rastoder, Pavićević, Milačić, Antić, Vu. Perović, Mirković, Vl. Perović, Mitrović, Radulović. Igrali su još: Pejović, Kostić, Grdinić, Vlahović. FSCG: Bojović, Gerina, Perović, Mrvaljević, Novaković, Dragićević, Petričević, Miličković, Radović, Latinović, Mišković. Igrali su još: Vlaisavljević, Brnović, Barac, Laković. Sedma sila ni još jednom nije uspjela da skine skalp crnogorskoj kući fudbala - na pomoćnom terenu Budućnosti u subotu novinari su u uzbudljivom meču sa 3:2 poraženi od FSCG. Novi neuspjeh je upisan, ali partija sedme sile hrabri, pa se nadamo da ćemo u nekom narednom duelu uspjeti da zaustavimo agilnog selektora A tima Branka Brnovića, neugodne prodore kormilara mlade reprezentacije Duška Vlaisavljevića, ubojitog strijelca Gorana Miškovića...

A, u subotu je sve krenulo odlično po novinare - pritisak na protivničku polovinu Danila Mitrovića urodio je plodom, pa je sredinom prvog dijela utakmice bilo 1:0 u korist sedme sile poslije pogotka Uroša Radulovića. Dobra igra se nastavila, ali na trenutak uspavanu odbranu novinara uspio je da kazni Mišković golom nekoliko minuta prije odlaska na odmor. Nastavak je donio inicijativu FSCG, ređali su se ataci, ali sedma sila je odolijevila sve do sumnjivo dosuđenog jedanaesterca koji je uspio da realizuje - opet nezgodni Mišković. Vrijeme je odmicalo, a zaposleni u crnogorskim medijima su krenuli na sve ili ništa, ali na veliku žalost su bili kažnjeni novim golom - Mišković je potpisao “het-trik”. Do samog kraja utakmice novinari su smanjili na 3:2 nakon što je Radulović svojim drugim golom na meču iskoristio pas u prostor Miloša Antića. Tradiciji lijepog druženja, igranja fudbala na velikom terenu će se sigurno nastaviti, a novinari se nadaju da će brzo stići do prvog trijumfa. S.R.

DRUGA LIGA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

A, trijumf je mnogo značio kako cijeloj ekipi, tako i šefu struke Draganu Radojičiću koji je gotovo cijelo vrijeme utakmice proveo na nogama... “Očekivao sam tešku utakmicu, a tako je i bilo. Do posljednjeg minuta nijesam bio miran, jer smo u prethodnih par utakmica skupo plaćali neke greške na samom kraju meča”, Gagi se u podsvijesti još motaju obračuni sa Rudarom (vodili 2:0, na kraju 2:2), te drugoligašem Jezerom u Kupu (vodili 1:0, izgubili 2:1), a onda se osvrnuo na pobjedu... “Prezadovoljan sam. Iskoristili smo situacije u prvom dijeli, dok smo u drugom poluvremenu bili dosta dobri. Zadovoljan sam, a pored toga želim da čestitam mladim momcima Zete. Mladi su talentovani, želim im sve najbolje ubuduće”.

Najbolji na jučerašnjem meču: Srđan Radonjić proslavlja gol, Vladimir Jovović iza njega

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 500: Golovi: 0:1 Radonjić u 10, 0:2 Radonjić u 41. Sudija: A. Marković (Cetinje) 6,5. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 6,5, D. Pajović (Cetinje) 6,5. Žuti kartoni: St. Vukčević (Zeta), Bečelić, Stefanović, Jovović (Sutjeska).

ZETA

0

Ivanović 6, M.M. Radulović 5,5, M.B. Radulović 6, Cavnić 5,5 (od 44. Otašević 5), Klikovac 6, Dujković 6, St. Vukčević 6, Kaqlačević 5,5 (od 46. Kukuličić 5,5), Došljak 5,5, Vlaisavljević 5,5 (od 79. Sa. Vukčević -), Orlandić 5,5 Trener: Mladen Vukićević 6

2 2

Janjušević 6,5, Bečelić 6, Ognjanović 6,5, Ćuković 7, Stijepović 7, Nikolić 6,5, Stefanović 6, Jovović 7, Fukui 6,5 (od 81. Poček), Isidorović 6,5 (od 90. Čolaković -), Radonjić 7,5 (od 87. Pejović) Trener: Dragan Radojičić 7 Igrač utakmice: Srđan Radonjić

●MAJSTORSKI SKOK ZA 0:1 Derbi u Golubovcima je počeo lijepo za oko, a prvi u šansu zaplovio je prvi šampion nezavisne Crne Gore - Stefan Vukčević je lijepo pronašao kapitena Miloša Radulovića, desni bek je zavrnuo, “bubamara” nekako došla do Miljana Vlaisavljevića koji lijevom gađa dobro, ali kao prepreka se pojavljuje golman Sutjeske Ivan Janjušević... Igrao se 8. minut, a samo 60 sekundi kasnije opasnost je vrijebala na drugoj strani - agilni Vladimir Jovović je probio po lijevoj strani, lopta se dokotrljala do Japanca Masata Fukuija, ali lijeva noga nije bila naštelovana. I onda - gol. Darko Isidorović je centrirao, Radonjić je lako nadmudrio štopere Zete, skočio do neba, pa poslao “bubamaru” u lijevi gornji ugao. To Ivanović nije mogao da brani... I sve tri šanse su stale u 10 minuta.

SUTJESKA

●LOŠA ZETA “Vukovi” su izgledali izuzetno loše na terenu, nijesu bili svoji, ali i takvi su imali super šansu za 1:1 - Petar Orlandić je dobacio do Borisa Došljaka, brzonogi ofanzivac je uposlio Miljana Vlaisavljevića koji je lijepo, elegantno otvorio nogu... Ali, promašio je. I nešto slično kao kod prvog gola dogodilo se kod drugog - poslije Zetinog promašaja uslijedio je pogodak Sutjeske - Nikola Stijepović je šutirao sa distance, Saša Ivanović je kratko odbio, a na pravom mjestu u pravo vrijeme pojavio se - Radonjić. Iskusno. A, golu za 0:2 je prethodio sudar Nemanje Cavnića i Masata Fukuija - oba igrača su ležala na travi, sudija Marković je pokazao prednost, pa se domaća publika bunila poslije pogotka Radonjića... I do kraja utakmice smo vidjeli

nešto zanimljivo i sa jedne i sa druge strane - za Zetu je pokušao Došljak iz slobodnjaka, a za Sutjesku Isidorović, opet Radonjić, te mladi Igor Poček. Na kraju je ostalo 0:2... “Odigrali smo ispod nivoa. Ništa nam nije išlo, pas nijesmo mogli lijepo odigrati. Utakmica protiv Sutjeske je naša najlošija u dosadašnjem dijelu prvenstva”, rekao je trener “vukova” Mladen Vukićević, koji se dugo poslije utakmice zadržao u svlačionici sa igračima... Jasno je da pobjeda diže Sutjesku pošto sada imaju 12 bodova (baš kao i Zeta), dva manje od Mogrena, te pet manje od Čelika, jasno je da je kriza iza njih... Sa druge strane, jasno je da je Zeta talentovana, ali da im nedostaje iskustva, koje bi im značilo ubuduće pošto je pred njima jako težak raspored - u srijedu igraju sa Grbljem, u subotu sa Budućnošću. B.T. FOTO: Iva Mandić

Odlični Kotorani Fudbaleri Bokelja pobijedili su juče u Plavu ekipu Jezera 1:0 (0:0) u utakmici sedmog kola Druge crnogorske lige. Tako je lider šampionata i poslije sedmog kola bez primljenog gola, a u Plavu su Kotorani ostvarili šesti trijumf u dosadašnjem dijelu sezone. Jedinstvo je kao gost savladalo Berane 3:0 (1:0), dok je Arsenal u Spužu trijumfovao u duelu sa Zorom rezultatom 2:0 (2:0). Igalo i Bratstvo igrali su 1:1, pobjednika nije bilo ni u duelu Zabjela i Ibra koji je završen 0:0. Mreže su mirovale i u meču između Cetinja i Koma (0:0). SEMAFOR 7. KOLA: Berane Jedinstvo 3:0, Zabjelo - Ibar 0:0, Cetinje - Kom 0:0, Igalo - Bratstvo 1:1, Jezero - Bokelj 0:1, Zora - Ar-

FOTO: Iva Mandić

Šampion Sutjeska na Trešnjici odradila Zetu rezultatom 2:0 (2:0)

Druga liga 1. Bokelj 2. Berane 3. Kom 4. Zora 5. Arsenal 6. Jezero 7. Jedinstvo 8. Cetinje 9. Zabjelo 10. Ibar 11. Bratstvo 12. Igalo

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 4 3 3 2 2 2 2 2 0 0

1 0 2 1 1 3 3 2 2 2 3 2

0 2 1 3 3 2 2 3 3 3 4 5

10:0 15:6 9:3 9:9 6:7 5:5 2:4 8:12 4:8 3:7 6:11 4:9

19 15 14 10 10 9 9 8 4 8 3 2

senal 0:2. PAROVI 8. KOLA (29. septembar): Jedinstvo - Arsenal, Cetinje Berane, Igalo - Ibar, Jezero - Kom, Zora - Bratstvo, Arsenal - Bokelj.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Sjajan skok: Srđan Radonjić dobija defanzivce Zete i pogađa za 1:0

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)


Sport 31

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

TIM KOLA

Golman Kuzmić (Mladost)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. ČELIK

7

5

2

0

15:5

17

3

3

0

0

8:1

9

4

2

2

0

7:4

8

2. MOGREN

7

4

3

0

11:6

15

3

2

1

0

5:3

7

4

2

2

0

6:3

8

3. SUTJESKA

7

3

3

1

12:6

12

4

2

1

1

8:4

7

3

1

2

0

4:2

5

4. ZETA

7

4

0

3

12:11

12

4

3

0

1

7:4

9

3

1

0

2

5:7

3

5. BUDUĆNOST

7

3

2

2

8:5

11

4

1

2

1

4:3

5

3

2

0

1

4:2

6

6. GRBALJ

7

3

1

3

8:7

10

4

1

1

2

5:5

4

3

2

0

1

3:2

6

7. PETROVAC

7

2

3

2

8:9

9

4

0

2

2

4:7

2

3

2

1

0

4:2

7

8. MLADOST

7

2

2

3

5:8

8

3

1

1

1

2:3

4

4

1

1

2

3:5

4

9. LOVĆEN

7

2

1

4

4:7

7

3

0

0

3

1:6

0

4

2

1

1

3:1

7

10. RUDAR

7

1

3

3

6:8

6

4

1

1

2

3:4

4

3

0

2

1

3:4

2

11. MORNAR

7

1

1

5

5:14

4

3

0

1

2

1:3

1

4

1

0

3

4:11

3

12. DEČIĆ

7

0

3

4

4:12

3

3

0

2

1

2:3

2

4

0

1

3

2:9

1

Radunović (Budućnost) Radulović (Mladost) Mujdragić (Čelik) Tomašević (Rudar)

Vezni red Rogošić (Budućnost) Jovović (Sutjeska) Ćetković (Budućnost)

Napad Radonjić (Sutjeska) Vujačić (Petrovac) Ćosović (Rudar)

Trener Trener Mirko Marić

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: bez publike. Golovi: 1:0 Rogošić u 22, 2:0 Ćetković u 79. minutu. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje) 7, A. Đikanović (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Rogošić (Budućnost), Popović (Dečić).

BUDUĆNOST

2 1

Agović 6,5, Raspopović 6,5, Kopitović 7, Orahovac 7, Radunović 7, Hočko 7, Rogošić 7,5, Burzanović 7 (od 84. Milošević -), Ilinčić 6,5 (od 63. Vukčević -), Ćetković 7,5, Nikač 6,5 (od 87. Raičković -) Trener: Nenad Vukčević 7

DEČIĆ

0 0

Gačević 7, Bošoković 5,5, Popović 5,5, Novović 6, Adžović 5 (od 59. Vučić 5,5), Zlatičanin 6 (od 84. Kuč -), Lazarević 6, Ajković 5,5 (od 64. Nuhodžić -), Vujačić 6, Ljuljđuraj 6, Mihailović 6 Trener: Fuad Krkanović 6

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: oko 700. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Đukić (Cetunje) 7, D. Šaković (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Novović, Seratlić, Ćetković, Pavićević (Mladost), Radišić, Vujović, Kapisoda (Mogren). Crveni karton: Miloš Pavićević u 89. minutu (Mladost).

MLADOST

MOGREN

0

0

Kuzmić 8,5, Mitrović 7, Ćetković 7,5, Radulović 7,5, Seratlić 6,5, Novović 6,5, Kavanabe 6, Savićević 6 (od 90. Boričić -), Pavićević 6, Marković 6, Mugoša 6,5 Trener: Nikola Rakojević 7,5

Igrač utakmice: Vladislav Rogošić

NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Golovi: 1:0 Zorić, 2:0 Račić u 78, 3:0 Ivanović u 85. minutu. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 6,5. Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) 6,5, V. Đuranović (Podgorica) 6,5. Žuti kartoni: Ivanović, Krsteski (Čelik), Obradović, Arsenijević (Mornar). Crveni karton: Nikola Radulović u 4. minutu (Mornar).

ČELIK

3 0

Aković 7, Jovović 7, Krsteski 7, Mujdragić 7, Videkanić 7 (od 65. Kalezić -), Hadžibulić 7,5, Brnović 7,5, Zorić 7,5 (od 89. Adrović -), Đalac 7 (od 82. Nikolić -), Račić 7,5, Ivanović 8 Trener: Slavoljub Bubanja 7,5

MORNAR

0

Lakićević 6, Dubljević 5,5, Arsenijević 6, Petrović 6, Obradović 5,5 (od 76. Smolović -), Radulović 5, Tomić 5,5 (od 65. Bogdanović -), Mijušković 6,5, Kajević 6, Divanović 6 (od 80. Džanović -), Rotković 6 Trener: Obren Sarić 6,5 Igrač utakmice: Ivan Ivanović

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 300. Golovi: 0:1 Vujačić u 29. minutu. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Martinović, Tatar, Radović, Brnović (Lovćen).

LOVĆEN

0

Dragojević 6, Mirković 6, Martinović 6, Tatar 6,5, Damjanović 6, Vukčević 6 (od 46. Radunović -), Radović 6, Halilović 5,5 (od 46. Bogdanović -), Merdović 5,5 (od 65. Vušurović -), Stojanović 6,5, Brnović 6 Trener: Mojaš Radonjić 6,5

PETROVAC

1 1

Popović 7,5, Mrvaljević 7 (od 67. Leverda -), Šofranac 7, Pejaković 6,5 (od 70. Muhović -), Golubović 6,5, Vujačić 7,5, Marković 6 (od 75. Jablan -), Čelebić 7, Vujović 7, Ivanović 7, Lakić 7 Trener: Milorad Malovrazić 7 Igrač utakmice: Aleksandar Vujačić

+ Plus

Odbrana Mladosti

“Romantičari” su vjerovali da mogu zaustaviti “drim-tim” iz Budve. I uspjeli su u tome, Mladost je odoljela - izabranici Nikole Peca Rakojevića su uspjeli da “zakinu” Mogren (0:0) i tako naprave uslugu Čeliku koji je sada sa dva boda više od “žutih” sam na vrhu crnogorskog šampionata. Domaćin se na Starom aerodromu borio muški, a u junaka je izrastao golman Željko Kuzmić koji je bukvlano sve branio. Mogren je pokušavao na razne načine, ali pomenuti čuvar mreže i iskusni štoperski tandem Milan Radulović - Saša Ćetković je pokazao kvalitet.

Todorović 6,5, Golubović 6,5, Radišić 7, Kapisoda 7, Pejović 6,5, Lagator 6, Marković 6,5, Burzanović 6, N. Vujović 7, Đurišić 6 (od 71. Đurović -), G. Vujović 6 (od 90. Đuranović -) Trener: Branislav Milačić 6

LISTA STRIJELACA

Igrač utakmice: Željko Kuzmić

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 1000. Golovi: 1:0 Ćosović u 38. minutu. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7, S. Korać (Bar) 7. Žuti kartoni: Ašćerić (Grbalj).

RUDAR

GRBALJ

1 1

0

Radanović 7, Gordić 6,5, Sekulić 7, Tomašević 6,5, Jovačnov - (od 31. Ćosović 7,5), Kaluđerović 7,5, Gačević 7, Đurić 7, Kato 7,5, Jovanović 6,5 (od 89. Vuković -), Nestorović 7 (od 60. Šćepanović -) Trener: Mirko Marić 7

Radulović 6, Radusinović 6, Janković 6, Ašćerić 6, Bogdanović 6, Vukčević 6,5, Carević 6, Petrović 5,5 (od 46. Pepić 6), Martinović 5,5 (od 53. Milojko 5,5), Delić 5,5 (od 53. Međedović 5,5), Ragipović 6 Trener: Aleksandar Nedović 6,5

32 Igrač

gola postigao je Srđan Radonjić u dosadašnjih sedam kola crnogorskog šampionata! Do jučerašnjeg okršaja na “Trešnjici” iskusni centarfor je pored imena imao potpisan samo jedan gol, a onda je savladao Zetu

- Minus

utakmice zaredom izgubio je Grbalj u osmoj sezoni crnogorskog loptanja - prošle nedjelje Budućnost je bila bolja od “trikolora”, a prethodnog vikenda savladao ih je Rudar. Družina koja igra jedan od najljepših fudbala u ligi mora što prije da se digne ako želi visok plasman

Pad “trikolora”

Stigao je novi, drugi vezani poraz za četu iz Radanovića. Grbalj je nakon neuspjeha kod kuće protiv Budućnosti (0:1) upisao još jedan minus izgubivši u Pljevljima od Rudara sa 1:0 koji je ovim podvigom stigao do svog prvog trijumfa u sezoni. Trenera “trikolora” Aleksandra Nedovića možda i ne brinu ova dva loša rezultata, jer je tek početak prvenstva, ali pad u igri Grbljana je totalno neshvatljiva činjenica. Mladi stručnjak tima iz Radanovića će imati posla, jer ekipu treba “podići” što prije, pogotovo ako se zna da u srijedu dolazi veoma dobra Zeta.

7

Orlandić (Zeta)

5

Zorić (Čelik)

4

Isidorović (Sutjeska)

3

N. Vujović (Mogren), Delić

(Grbalj), Ivanović (Čelik), Radonjić (Sutjeska)

2

Đalac, Jovović, Račić (Čelik),

Kaluđerović (Rudar), N. Vukčević, Nikač, Ilinčić (Budućnost), Janković, Radusinović (Grbalj), Vujović, Vujačić (Petrovac), Stojanović (Lovćen), Đurišić (Mogren), Mugoša (Mladost), M. B. Radulović, Došljak (Zeta), Rotković (Mornar), Đurović (Mogren)

1

Fukui, Stevović, Ćuković,

Jovović (Sutjeska), Knežević, Pavićević, Savićević (Mladost), Radišić, Marković, G. Vujović, Racković (Mogren), Muhović, Jablan, Đukić, Golubović (Petrovac), Dubljević, Mijušković, Radulović (Mornar), Šćepanović, Jovančov, Kohe, Ćosović (Rudar), Nikolić (Čelik), Ramović, Lekić, Novović, Pepić (Dečić), Mirković, Vušurović (Lovćen), Vukčević (Grbalj), Ćetković, Rogošić (Budućnost)

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 8. KOLO 25. SEPTEMBAR - 15.00 Budućnost - Rudar Petrovac - Čelik Sutjeska - Lovćen Dečić - Mogren Grbalj - Zeta Mornar - Mladost


Odigrao perfektan Eurobasket: Toni Parker je glavni razlog zašto se Francuska popela na krov Evrope

Ples trikolora do premijerne titule EUROBASKET 2013

Francuska savladala Litvaniju u finalu EP (80:66), Španci odradili hrvatsku za treće mjesto - 92:66

●BRONZANA ŠPANIJA Čekajući novo g šampiona evropske košarke, dosadašnji vla-

dar Starog kontinenta se borio za bronzanu kovanicu protiv Hrvatske koja se među četiri najbolje plasirala poslije 18 godina - Španija je u velikoj borbi gdje nije bilo neizvjestnosti “odradila” kockaste rezultatom 92:66 (23:18, 24:18, 16:12, 29:18)! “Izašli smo iz jedne teška utakmice, jer smo se poslije poraza u polufinalu teško pribrali. Svi moji igrači su pobjednici. Pokazali su karakter”, rekao je poslije trijumfa selektor “furije” Huan Orenga, čija je selekcija u kojoj je bio pomoćnik prethodna dva Eurobasketa lagano osvojila... “Bilo je vidljivo da momci žele medalju uprkos tome što nije zlatna. Izgarali smo u obrani, ali bili smo dobri i u napadu”, dodao je Orenga, za koga španski mediji nemaju baš pohvalne riječi kao stratega sposobnog da vodi jak tim. Špance je do bronze vodio Serhio Ljulj (21 poena), a efikasni su bili još Mark Gasol (17 poena, osam skokova), te Viktor Klaver (16 poena, osam skokova). Sa druge strane učenici iskusnog Jasmina Repeše su možda

mogli nešto više uraditi da su pored Bogdana Bogdanovića (22 poena, četiri skoka) imali još nekoga raspoloženog u rosteru.

●REPEŠA: NIJESMO BILI BLIZU MEDALJE “Nijesam zadovoljan, jer nijesmo bili blizu medalji. U posljednje dvije utakmice (Litvanija, Španija) prestali smo igrati obranu. Špancima smo dozvolili sve što nijesmo smjeli”, iskreno nezadovoljan je bio Repeša, koji nije mogao da se zaustavi... “Gubili smo lopte na centru, gurali ih u protivnapade, a sa viškom samopouzdanja otvorile su se trojke igračima koji ih inače ne pogađaju - na primjer - Gasolu. U posljednju četvrtinu morali smo ući sa neizvjesnim rezultatom jer su Španci takve utakmice ranije gubili”, zna Jasmin da je utakmica praktično bila izgubljena čak pet minuta prije poluvremena - tada su “kockasti” imali vođstvo 28:27, ali onda je “furija” odreagovala u skladu sa svojim nadimkom... Sam Repeša je realno rekao “Ni-

jesmo bili ni blizu medalje”, a tako nešto potvrđuje statistika - Španci su bili bolji, agresivniji i raspoloženiji. Iz igre su šutirali sa odličnih 50 odsto uspješnosti (18/36 za dva i 12/24 za tri)! Ni Hrvati nijesu bili neprecizni (18/36 za dva (isto kao Španci) i 8/21 za tri. Imali su sedam skokova manje od boljeg rivala (29:36), šest asistencija (14:20) i sedam iz-

gubljenih lopti više (14:7). To je bilo to od Eurobasketa u Sloveniji, naredni košarkaški spektakl zakazan je za sljedeću godinu - te 2014. godine bronzana Španija će valjda ugostiti najbolje reprezentacije na planeti, jer se tamo igra Svjetsko prvenstvo. Pišemo “valjda će ugostiti”, jer “velike zvijerke” rado iskuliraju reprezentaciju... B.T.

KUPON 47

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Imali su sedam odličja (dva srebra, pet bronzi) prije Evropskog prvenstva u Sloveniji, ali zlato nikada nije sijalo na grudima “trikolora”, sjajni skromni odani Toni Parker je sa San Antonio Sparsima tri puta osvajao NBA prsten, ali sa voljenom državom nikada nije zagrizao zlatnu kovanicu... Ali, to je prošlost, “trikolori” su ispisali istoriju - Francuska je sinoć pobijedila trostrukog prvaka Evrope Litvaniju 80:66 (19:22, 31:12, 18:16, 12:16), te se premijerno popela na vrh Starog kontinenta! Tako je Parker generacija konačno došla do onoga što je sanjala cijelog života - još od juniorskih dana. A, veliko finale su prelomili u drugoj četvrtini kada je bilo 31:12, a sve ostalo je bio ples... Prelijepi ples. Francuze su do zlata uz Parkera (12 poena) vodili Nikolas Batum sa 17 poena i Boris Dijao sa 15, dok su se kod Litvanaca istakli Linas Klejza sa 20, te Mantas Kalnietis sa 19 poena...


Ponedeljak, 23. 9. 2013. broj 645 GoDINA II

33 žENA OBUĆA

Cipele inspirisane španskim duhom Dizajner cipela Manolo Blanik nastupio je na nedjelji mode u Londonu kolekcijom cipela za proleće/ljeto 2014. godine, ali i kratkim filmom “Jealousy”(Ljubomora). Poznat po prefinjenim, sofisticiranim cipelama, dizajner se odlučio da u Londonu prikaže kolekciju jer ne voli gužve, a organizatori nedjelje mode obezbijedili su mu intimnu prezentaciju u jednom londonskom hotelu. Njegovo petominutno djelo inspirisano je početkom 20. vijeka, muzikom, nijemim filmovima i ljepotom tog vremena, a glavna uloga je prilapa legendarnom Rupertu Everetu. Kratki film prikazuje Evereta koji je izbezumljen, ugledavši svoju glamuroznu suprugu u njenim “manolo” cipelama na blijedo osvetljenom baru gdje je cijelu noć plesala tango sa zgodnim konobarem.

Inspirisan Španijom, cipele su ukrašene divnom čipkom i Matador kićankama. Vezom okićene sandale sa najtanjim potpeticama, sa mnogo boja i ukrasa. Jednom riječju - fantastično.

NOVO IZ LANKOMA

Korektor za svilenkast ten Iz kozmetičke kuće Lankom stižu tri korektora namijenjena različitim tipovima kože. Riječ je o izuzetno modernim i jedinstvenim teksturama koje su vodenaste, prozračne i svježe i ne ostavljaju tragove. Neljepljive, brzo upijajuće teksture trenutno donose svježinu i osjećaj ugodnosti. Tehnologija trostrukog djelovanja DreamTonea uključuje posebne sastojke relevantne za svaki od tri pigmentacijska profila. Svijetla put Po mjeri osmišljen pigmentacijski korektor rješava problem neujednačenosti i pi-

KORISNI SAVJETI

Izbjegnite greške pri šminkanju

S

vako ima svoj stil šminkanja i teško odstupa od onoga kako je tokom vremena naučio. Ipak, neke navike mogu nas koštati toga da kada izađemo van kuće vidimo da se ipak nijesmo našminkali kako je trebalo. Puder sa lica ne podudara se sa bojom vrata, pogrešna nijansa korektora, prejako iscrtane obrve ili loše nanijeta podloga mogu napraviti više štete nego koristi i dovesti vas do toga da se vratite kući na popravku.

Dnevno svijetlo razlikuje se od onoga u vašem kupatilu ili mjestu gdje se sređujete, zato prilikom šminkanja budite što bliže prozoru i dnevnom svijetlu. Donosimo vam nekoliko najčešćih grešaka u šminkanju koje žene prave, a da toga nerijetko nijesu ni svjesne. Sada kada smo vam otkrili koje su, potrudite se da ih izbjegnete. PREVIŠE PUDERA Mnogo žena smatra da im je prozirni puder najbolji prijatelj, ali to nije tačno. Ukoliko nanesete previše ovog preparata koža će vam ostati suva i previše blijeda. Previše prozirne podloge učiniće da vam lice djeluje potpuno ravno, suvo i blijedo. ISCRTAVANJE OBRVA Ukoliko imate tanje obrve, a želite da budu izraženije, ne znači da treba da uzmete najtamniju olovku i bojite do mile volje. Pronađite nijansu ko-

ja je boje vaših obrva i rezultat će biti bolji. POGREŠNA NIJANSA KOREKTORA Ova česta greška u šminkanju dovešće do toga da privučete pažnju upravo na onaj dio lica koji ste pokušali da sakrijete. Testirajte korektor na donjem dijelu ruke, pa ukoliko je svijetao i na tom dijelu tijela, vratite ga na policu, jer je previše svijetao za vaše lice. Najbolje riješenje su korektori koji vuku na narandžastu boju jer najbolje djeluju na različitim tonovima kože. LOŠA TEHNIKA NANOŠENJA PUDERA Preporuka je da kada stavljate puder obratite pažnju na periferne djelove lica. Počnite iza uveta i polako se spuštajte duž linije vilice. Nanosite zatim lagane slojeve preko čela i na vrhu nosa i brade. Kako ne biste djelovali musavo, ujednačite sve nanešene slojeve i stavite rumenilo na jagodice.

NANOŠENJE PREVIŠE RUMENILA Imajte na umu ton vaše kože. Za maslinaste tonove odaberite toplije nijanse rumenila, na blijedu kožu stavite rozo rumenilo, a na tamniju kožu bronzane tonove. PRESKAKANJE OSNOVE Veoma je bitno da kožu pripremite za šminkanje, što većina žena ne radi. Ako imate previše masno lice nanesite neki od proizvoda za isušivanje i matiranje kože. POGREŠNO UKLOPLJENA PODLOGA Idealno je da podloga bude sasvim u tonu sa vašom kožom, što će ljude oko vas natjerati da se zapitaju da li vam je koža prirodno tako savršena. Testirajte podlogu na ivici vilice i to na dnevnom svijetlu, a ako ona nestane, odabrali ste pravu nijansu. Ne zaboravite da ga nanesete i na vrat i iza ušiju. NANOŠENJE PODLOGE NA SUVU KOŽU Bez obzira koliko vam je podloga kremasta, ona neće pokriti perutanje lica i suvu kožu. Ovako ćete samo pogoršati stanje i učiniti da vam lice djeluje staro i umorno. Jedino riješenje je da pronađete hidrantru kremu za ekstra suvu kožu i da budete veoma disciplinovani pri njenom korišćenju.

gmentacijskih mrlja, što je zajedničko svim tipovima kože, kao i poremećaj karakterističan za svijetlu put - vaskularnu disfunkciju i sklonost crvenilu, Srednje svijetla put Ovaj pigmentacijski korektor rješava poremećaj karakterističan za srednje svijetlu/tamnu put - sklonost prema blijedožućkastoj koži. Tamna put Korektor za tamnu put rješava problem neujednačenosti i nastanak mrlja koje su karakteristične za tamnu put. Korektori su u bočicama od 40 ml ,a cijena im je od 95 do 100 dolara.

ŠIK

Futrole za Ajfon u Kavali stilu

Brend “Just Cavalli” lansirao je iPhone futrole sa animal printom koje će sve zaljubljenike u Kavalijeve modele prosto očarati. U pravom Kavalli stilu, dizajner je obukao pametne telefone u animal print ove jeseni. Poznata italijanska modna kuća odlučila je da ukrasi Iphone 5 i to u svom prepoznatljivom stilu koji podrazumijeva mnoštvo kolora i animal print. Kreatorski tim modne kuće Kavali sve je brži u osvajanju ljudi i tržišta svojim nevjerovatnim ponudama

koju su sada proširili i na futrolre sa potpisom podlinije Just Cavalli. Nakon “Lock you Love” kolekcije, posljednja linija ovog modnog brenda, predstavlja blistavo urađene futrole i torbice za smartfone, kao i clutch torbice u spektru egzotičnih opcija, koje uključuju leopard i piton printove, kao i ezoterična višebojna krila ptica, a neke od futrolica imaju i lanac. Ova kolekcija biće na prodaju ekskluzivno u milanskoj La Rinascente prodavnici.


34 Žena

PonedjeljAK, 23. 9. 2013.

Popodnevna dremka šteti zdravlju Iako mnogi od nas moraju da odspavaju svakog popodneva bar pola sata, istraživanje u kome je učestvovalo 27 hiljada ljudi, pokazalo je da spavanje u trajanju od 30 minuta nakon obroka povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Istraživači tvrde da oni koji “moraju” da spavaju popodne, uglavnom imaju i povišen krvni pritisak, kao i povišen nivo holesterola, u poređenju sa onima koji ne spavaju preko dana. Ovi rezultati potpuno su drugačiji od onih dobijenih u prethodnim studijama, kojima je utvrđeno da popodnevne dremke poboljšavaju rad mozga i umanjuju rizik od srčanih bolesti. Ipak, naučnici tvrde da je najvažnije koliko dugo spavate popodne. Riječ je o tome da su oni koji spavaju 30 ili više minuta tokom dana skloniji razvoju dijabetesa tipa 2, od onih koji spavaju manje od pola sata ili to ne čine uopšte tokom dana. Ipak, stručnjaci kažu da je dijabetes tipa 2 najprije povezan sa lošom ishranom i životnim navikama. Kod osoba oboljelih od dijabetesa, tijelo gubi sposobnost da “obradi” glukozu, vrstu šećera koja je potrebna kao energija za rad mišića. Zbog toga se povećava količina glukoze u telu, krv ne cirkuliše dobro, a arterije u predjelu srca, nogu i očiju nakon nekog vremena postaju oštećene. (Mondo)

Zašto se svađate sa partnerom ODNOSI

K

oliko puta ste imali svađu sa partnerom a da vam to nije bila namjera? Naime, ponekad vam se potpuno običan razgovor, sugestija ili komentar mogu obiti o glavu ili pretvoriti u najcrnju noćnu moru. Donosimo vam nekoliko savjeta o kojim temama u određenim situacijama ne treba da raspravljate sa svojim dečkom.

Bez obzira na to koliko volite svog dečka, imaćete različita mišljenja o mnogim stvarima. Međutim, postoji nekoliko tipova problema u vezi koji nijesu vrijedni rasprave. Novac Novac može biti osjetljiva tema, jer je količina novca koju muškarac zaradi direktno povezana sa njegovim egom. Držite se podalje od svađe o problemima vezanim za njegovu platu, troškove i ušteđevinu. Povremena priča o tome može biti prihvatljiva, rješavanje problema zahtijeva kompromis, a sve drugo vodi u svađu.

Bivše Da li ste i dalje uznemireni jer je vaš dečko prijatelj sa svojom bivšom? Da li je njegova bivša bila razlog mnogih svađa između vas i vašeg dečka? Znajte jedno, bez obzira na to koliko se svađate i raspravljate o bivšim ljubavima, njegova prošlost se neće promijeniti. Automobili Muškarci ne vole da štede na automobilima, a žene ne mogu da razumiju zašto. Automobili su za muškarce kao i moda za žene. Ako ne shvatate zašto vaš dečko provodi dosta vremena na izložbi auto-

mobila, nemojte mu to zamjeriti. Njegovi roditelji Većina žena postaje veoma nervozna kada daje sve od sebe da se slaže sa roditeljima svoga dečka. Kako bolje upoznajete njegove roditelje, možete oformiti mišljenje o njima, a čak i imati neke razmirice. Nemojte dopustiti da ovo postane tema rasprave između vas i vašeg dečka. Na kraju dana, njegovi roditelji su ljudi koji su ga vaspitali i može se uvrijediti ako loše govorite o njima. Kritika o njegovoj ličnosti Možete ući u strašnu raspravu sa svojim partnerom ukoliko počnete da kritikujete njegovu ličnost, ponašanje ili manire. Potrebno je vrijeme da se osoba riješi starih navika. Ako želite da on promijeni nešto kod sebe, izrazite to taktično, umjesto otvorenog kritikovanja. U su-

protnom može nastati rasprava. Budućnost vaše veze Muškarci imaju tendenciju da se udalje kada njihove djevojke počnu da razmišljaju i planiraju budućnost veze. Ne bi im smetalo da ponekad u toku dana maštaju o budućnosti sa svojom djevojkom, ali mogu da se iznerviraju kada to postane učestalo. Pričanje o budućnosti vaše veze je tema koju bi trebalo da izbjegavate jer je vjerovatno da će se završiti svađom. Njegovi prijatelji Vaš dečko je dužan da voli prijatelje sa kojima je odrastao. Ukoliko ih vi ne volite, to može da izazove brojne rasprave. Ne očekujte od dečka da napusti svoje prijatelje jer se vi ne slažete sa njima. Svađa sa dečkom zbog njegovih prijatelja je nešto što treba da izbjegnete, jer je to stvar koja može da ga povrijedi.

SAZNAJTE

Male tajne svake žene Partneri su sve više željni dodira ISTrAžIvANJE

Čak 75 odsto onih koji su u vezi ili braku žudi za više maženja i nježnosti s partnerom. Najnovije istraživanje pokazalo je da je fizički kontakt veoma važan za naše samopouzdanje. Prezaposlenost, stres i umor izazivaju veću potrebu za nježnim izlivima ljubavi koji se manifestuju zagrljajem ili dodirom, a čak dvije trećine ljudi u stabilnim vezama željelo bi da imaju više seansi maženja s partnerom. Iako trećina ljudi priznaje da mogu dane da provedu, a da nijednom ne dotaknu voljenu osobu, troje od petoro voljelo bi da ih partner više ljubi i mazi. Prema istraživanju poznate kompanije koja se bavi proizvodnjom kondoma, sprovedenom na 2.000 ljudi, 80 odsto ispitanika smatra da fizički kontakt predstavlja vrlo važan element

u vezi, posebno što se nakon poljupca ili dodira osjećaju privlačnije, ljepše i i imaju više samopouzdanja. Čak i parovi koji imaju redovan seksualni život često zanemaruju sitne nježnosti, poput zagrljaja ili držanja za ruke. Kao najčešći razlog za manjak razmjene nježnosti 32 odsto navodi rutinu, dok većina ljudi priznaje da partnera zagrle ili poljube samo jednom do dva puta na dan.

Postoje stvari o kojima žena jednostavno ne voli da razgovara. Neke od njih su dio njene intime, a za druge očekuje da muškarci sami ukapiraju o čemu se radi. Međutim, ma koliko se muškarci trudili da razumiju neke stvari, to im teško, praktično nikako, ne polazi za rukom. Evo šta sve žene kriju od vas, a da nijeste ni slutili to. Seksi veš Seksi veš žene nose samo u posebnim prilikama, dok za svakodnevnu upotrebu biraju komade koji nimalo nijesu seksi, ali koji su udobni i napravljeni od prirodnih materijala. To ne treba da vas čudi, s obzirom na to da udobnost i treba da bude uvijek na prvom mjestu. Dlačice na nogama Na početku veze žene su izuzetno pažljive i vode računa da uvijek i u svakom trenutku budu maksimalno sređene, dotjerane i privlačne. Međutim, vremenom se opuštaju, baš kao što to rade i muškarci i dešava im se da ponekad skliznu s puta. To što ste u trenutku osjetili da njene noge nijesu svježe obrijane je sasvim normalna stvar. Neraspoloženje Žene su ponekad jednostav-

no loše volje, čak i kada nijesu u onim danima. Sve što u tom trenutku treba da uradite je da ih jednostavno pustite da sve to lijepo prođe. Nakon toga biće sve kako treba. Prošlost Ovo sigurno nervira mnoge muškarce, ali žene vole da čeprkaju po prošlosti. Naročito ih zanimaju bivše djevojke. U ovom je

slučaju otpor je uzaludan. Odgovorite na pitanja koliko želite ili smatrate da treba i čekajte da je prođe detektivsko raspoloženje. Izgled Svaka žena pored sebe želi zgodnog muškarca koji zna da vodi računa o svom izgledu i koji mami uzdahe prolaznika. Ali nijedna žena ne želi da njen muškarac izgleda bolje od nje.


Žena 35

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

IAKO STE GLADNI

Oduprite se želji za hranom Bilo da želite da se borite protiv svoje proždrljivosti ili jednostavno pokušavate da smršate, trebalo bi da budete u stanju da kontrolišete želju za hranom. Pročitajte koji su najbolji načini da to i uradite. Napravite diverziju Eksperti za hranu tvrde da želja za određenom vrstom hrane generalno traje deset minuta. Kada tih deset minuta prođe, želja počinje da se smanjuje. Napravite diverziju koja će vam pomoći da ne razmišljate o hrani neko vrijeme. Slušajte muziku, pričajte telefonom, čitajte knjigu, gledajte televiziju, prošetajte ili spavajte. Radite bilo šta što će vam skrenuti misli sa hrane. Iskoristite činjenicu da te želje ne traju dugo.

Jedite namirnice različitih ukusa Prevaziđite žudnju tako što ćete jesti hranu skroz drugačijeg ukusa od one za kojom žudite. Na primjer, ako vam se jede čokolada, popijte čašu limunade. Ukoliko vam se jede brza hrana, pojedite nešto slatko. Ako ne možete da ocijenite šta vam se jede, držite se neutralnih namirnica kao što je voće ili orah. Nemojte da držite omiljenu hranu u frižideru Lako ćete svaki put popustiti želji ukoliko vam je omiljena hrana na dohvat ruke. Prekinite da gomilate omiljenu hranu u frižider i na taj način nećete moći da dođete u iskušenje. Činjenica da morate da uložite određeni napor kako biste otišli u prodavnicu po ono šta vam se jede će se po-

kazati kao moćan faktor odvraćanja. Ne dozvolite da postanete gladni Istraživanja su pokazala da je želja za hranom uobičajena kod ljudi koji praktikuju da duže vrijeme ništa ne jedu. Da biste se izborili sa željama, vodite računa da vam je stomak pun i da jedete male obroke na svakih nekoliko sati. Logično je da će želja za hranom biti manja ukoliko vam je stomak pun. Ponekad možete da pokleknete Vaše posljednje sredstvo u borbi protiv žudnje za hranom jeste da nekada pokleknete, ali u kontrolisanoj mjeri. Iako ovo zvuči kontradiktorno, istina je da pretjerana kontrola žudnje može samo da je poveća. Ukoliko ste određeno vreme odolijevali nekoj namirnici, možete da pokleknete i pojedete je.

AKTUELNO

Riješite se mušica u stanu

Mušice u stanu i kući često znaju biti vrlo dosadne i nikako ih se ne možemo riješiti. No, postoji način kako se riješiti mušica. Vinske i voćne mušice morate uhvatiti! Uzmite praznu bocu od vode ili soka i u nju ubacite nekoliko komadića voća, recimo jabuke. Od papira napravite lijevak, s tim da donji dio mora biti vrlo uzak. Stavite lijevak u otvor boce. Mušice će ući, ali neće mo-

ći izaći. Kako vam se ne bi nakupljale u kući, nemojte vani ostavljati zrelo ili pokvareno voće ili povrće. No, kako biste se riješili već nakupljenih voćnih mušica uzmite bocu s raspršivačem i napunite je alkoholom. Poprskajte mušice i one će popadati na pod. Poslije ih samo pometite na lopaticu. Alkohol je manje učinkovit nego insekticid, ali zato je njegova upotreba puno sigurnija nego prskanje otrova po kuhinji.

N

JE

ZA DO K

PRIMORAJTE SE

TO RA

P I TA

PAZITE ŠTA KUPUJETE

Poštovani, Da li dugotrajna primjena antabusa (tetidisa) bez znanja pacijenta koji konzumira alkohol može dovesti do trombocitopenije? Sve druge analize pokazuju da to nije uzrok trombocitopenije po mišljenje hematologa i hirurga. Poštovana, Neumjereno, hronično konzumiranje alkohola može dovesti do trombocitopenije prije nego upotreba tetidisa. Uvijek postoje neočekivana neželjena dejstva lijeka, ali, kako u medicini nema pravila možda ste i u pravu. Tetidis u kontaktu s alkoholom izaziva reakciju koja za posljedicu ima: crvenilo, uglavnom lica i gornjeg dijela tijela, osjećaj toplote, preznojavanje, osjećaj gušenja, slabost, malaksalost, povraćanje, kardiovaskularne komplikacije. Smrtonosne komplikacije kod uzimanja alkohola na tetidis su rijetke, ali postoje. Bez kontakta s alkoholom tetidis ne proizvodi nikakva dejstva u organizmu i izlučuje se iz organizma u roku od 48 sati. Tetidis ne izaziva trombocitopeniju, potrebna je saradnja pacijenta da bi se postigla totalna apstinencija. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Pobjegnite od jesenje depresije

Hrana za djecu puna je šećera i masti

Prehrambeni proizvodi koji se reklamiraju kao zdravi za djecu puni su šećera i masti, ustanovila je njemačka organizacija za zaštitu potrošača Foodwatch. Njemačka organizacija je testirala 1.500 različitih artikala, od pudinga, preko sokova do pahuljica za doručak, pokušavajući da utvrdi koliko u njima ima masti i šećera. Ispitivanje je pokazalo da čak tri četvrtine testiranih proizvoda spada u takozvanu crvenu kategoriju, što znači da su puni šećera i da ih ne treba često konzumirati. Većina proizvoda, pa i oni koji se reklamiraju kao zdravi i nose oznaku bio, u sebi sadrži više od

25 posto šećera. Predstavnici njemačke organizacije obilazili su supermarkete u Berlinu u namjeri da testiraju prvenstveno prehrambene proizvode namijenjene djeci. Njemačka piramida zdrave ishrane poslužila im je kao kriterijum za ocjenjivanje. Na osnovu analize su zaključili da prehrambena industrija uništava ishranu dece, jer je cilj prehrambenih kompanija da “rano naviknu djecu na proizvode koji debljaju”. “Ne mogu djeca toliko da vježbaju i dnevno se kreću, koliko je masti i šećera u proizvodima prehrambene industrije”, rekao je predstavnik organizacije Foodwatch Martin Riker.

PREDLOG

Riješite problem sa cipelama koje žuljaju

Nema dana da se neko ne požali kako mu nedostaje sunce, ljeto, more, kako mu se spava i lošeg je raspoloženja. To su samo neki od simptoma koji upućuju na jesenju depresiju. Stanje nije prijatno, ali nema razloga za brigu. Mnogo ljudi trpi zbog privremene melanholije, ali to je samo dio života, a ne klinička depresija. Njemački psiholog Ridiger ŠmitHom navodi nekoliko uzroka koji dovode do jesenje depresije. Prvi je psihološki, jer većina ljudi ima negativnu asocijaciju na ovu temu. Razlozi su evolucione i genetske prirode. Fiziološki uzroci su komplikovaniji. Radi se o tome da ljudsko oko tokom jesenjih dana do mozga dovodi manje dnevne svjetlosti, što smanjuje nivo serotonina, hormo-

na sreće, te povećava nivo melatonina, hormona koji se brine o ravnoteži dnevnog i noćnog ritma našeg tijela. Kako da pobijedite ovo stanje: - Stručnjaci preporučuju da se što više izlažete dnevnom svijetlu. I kroz oblake sunce daje dovoljno energije da podstakne rad hormona sreće. - Unosite što više vitamina D (najviše ga ima u ribi). - Podignite roletne, razmaknite zavjese. Osvijetljeni prostor pozitivno djeluje na raspoloženje. - Vježbajte svaki dan. Bilo koja vrsta aktivnosti donosi zdravlje i dobro raspoloženje. - Čitajte, bavite se kreativnim radom, slušajte dinamičnu muziku. - Za kraj ostavljamo najbolji lijek, a to je osmijeh. On uvijek popravi raspoloženje.

Cipele koje žuljaju nikako nemojte nositi. No, kako rastegnuti nove cipele za koje ste upravo dali pozamašnu svotu novca, odnosno kako raširiti prošlogodišnje kožne čizme, koje vam ove godine nekim čudom ne odgovaraju?! Pokušajte nabaviti kalup za rastezanje cipela kako biste ih raširili. No, ako nemate kalup, cipele možete pokušati da raširite i uz pomoć čarapa i to tako što ćete ih skvasiti i ostaviti u cipelama na jedan dan. Čarape bi trebalo da prošire vaše cipele, a isto možete učiniti i sa novinskim papirom. Ako nijeste za taj način, možete pokušati s alkoholom koji utrljate na mjesto gdje vas žulja cipela. Koža cipele bi na tom mjestu trebalo da omekša, ali samo ako dobro utrljate alkohol i ostavite tako četiri do pet minuta. I krompir možete da upotrijebite za širenje cipela i to tako što ćete oguljeni krompir staviti

u cipelu preko noći. Sok koji pušta krompir trebalo bi da omekša cipele. Nakon svih predloga obavezno je da cipele ili čizme iznesete na svjež vazduh.


36 Žena

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

SAVJETI NUTRICIONISTA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Voćne tortice

SASTOJCI:

pavlaka crni i bijeli luk 3 paradajza 100 g majoneza 100 g kečapa 300 g biljnog sir a malo peršuna i bosiljka 600 g pečuraka 100 g graška 700 g zelene sa late 250 g kubetija 500 g pilećeg bi jelog mesa

Desert

Ražnjići u sosu

Spanać za osjećaj sitosti

U brašno dodati na vrh noža soli i prstima utrljati puter, žumance i malo vode da se dobije tvrđe tijesto i ostavite ga u frižideru 30 minuta. Tijesto razvući tanko i vaditi krugove veće od prečnika modlica. Tijestom obložiti dno i zidove podmazane modlice, dno izbockati viljuškom. Peče se na 180 stepeni oko 20 minuta. Skuvati puding od vanile i prohlađen sipati u korpice. Odozgo voće koje volite.

SASTOJCI:

Šarena salata Luk, paradajz, pečurke (koje su se pekle) isjeckati na male komadiće. Biljni sir izrendati. U šerpu staviti pavlaku, kečap i majonez i sve dobro izmiješati. U pavlaku, majonez i paradajz dodati sve isjeckane sastojke i sir, a potom i opranu i isjeckanu salatu. U to dodati kubeti (hljeb isjeckati na kockice i staviti u rernu na pečenje oko 10 minuta), pileće meso koje je isjeckano na komade. Jaja (barena) isjeckati na kolutiće i presjeći napola (presjeći kolutiće napola) i to dodati u smjesu, tj. u salatu. Ponovo sve dobro izmiješati i začiniti uljem, sirćetom, sa soli i biberom.

1 kg jagnjećeg bu ta bez kostiju so biber ulje Sos: 1 kisjela pavlak a 3 čena bijelog lu ka 2 krastavca

Da biste pripremili jagnjeće meso od buta bez kostiju za ražnjiće, prvo ga isjecite na manje komade. Stavite meso u posudu, zatim dodajte so, biber i kašiku ulja, pa dobro promiješajte. Tako pripremljeno meso nanižite na ražnjiće. U teflonski tiganj stavite 2 kašike ulja pa pecite ražnjiće sa svih strana. Gotove ražnjiće poslužite tople sa sosom zaziki. Da biste napravili zaziki sos, potrebno je da oljuštite i izrendate ili sitno isječete krastavac, ostavite ga sa strane da pusti vodu. Očistite i sitno isjecite ili izgnječite bijeli luk. U manju posudu stavite kisjelu pavlaku, bijeli luk i ocijeđen krastavac, posolite po ukusu i dobro promiješajte.

UKUSNO PECIVO

SASTOJCI:

50 g brašna 125 g putera žumance malo soli voda puding od vani le voće preliv za kolače

Mnogima osjećaj gladi ometa napore da smanje težinu, a nutricionisti preporučuju osam namirnica koje prijaju organizmu i daju osjećaj sitosti, a težinu drže pod kontrolom. Za osjećaj sitosti i zadovoljstva vrlo je važna hrana koju svakodnevno unosimo. Ovas Treba ga obavezno uvrstiti u paletu redovnih namirnica, jer je odličan u prevenciji srčanih oboljenja. Ovas potpomaže rad arterija i smanjuje količinu holesterola. Zbog kompleksa karbonata koje sadrži usporava oslobađanje šećera u krvi, obezbjeđujući na taj način energiju u stvaranju mišića. Orasi Nutricionisti ih smatraju vrednijim od lososa i crvenog vina, zbog korisnih sastojaka koje sadrže. Osim toga, sadrže i polovinu proteina koju posjeduje piletina. Zato je vrlo važno svakoga dana pojesti sedam komada oraha ili nekog dru-

gog koštunjavog voća. Crni pasulj Važan je za rad mozga jer sadrži mnogo antioksidanasa. Pola šolje dnevno obezbjeđuje organizmu osam grama proteina i sedam i po grama vlakana. Uz to, ova namirnica ne sadrži puno kalorija. Spanać Sadrži materije koje sprječavaju srčana oboljenja. Dobar je i izvor luteina, jedinjenja koje pomaže da ne dođe do jednog oblika degeneracije oka. Ovu namirnicu zovu i hranom za muškarce jer fino oblikuje mišiće, a podstiče i seksualni naboj. Ako baš neko ne voli spanać, može da ga zamijeni keljom. Paradajz Pravi izbor, pogotovo u zimskom periodu. Kao zaštita od kancera bolji je kuvan nego svjež. Zato ga obilato treba koristiti u vidu sokova ili pasta. Svakodnevno konzumiran čuvaće stomak, bešiku, prostatu, pluća, kožu i srce. (Alo)

HRANA ZA ZDRAVLJE

Slatke puter kifle Pomorandžom liječite sinuse Nema ko ne voli peciva i mirisne kroasane. Napravite originalne puter kifle kojima će se svi obradovati. Sastojci: 550 g brašna 80 g maslaca jogurt 100 g mlijeka jaje kašičica soli 70 g smeđeg šećera 12 g svježeg kvasca Priprema: Svi sastojci bi trebalo da budu izvađeni iz frižidera barem sat vremena prije pripreme. Mlijeko ugrijati da bude mlako, dodati kvasac i promiješati. Dodati šećer, miješati i pokriti s plastičnom foli-

jom. Ostaviti bar pola sata da naraste. Jaja umiješati sa jogurtom. Pomiješati sa tijestom i dodati brašno i so. Mijesiti 10 minuta. Dodati kocke maslaca i mijesiti još 10 minuta. Pokriti posudu i ostaviti da se tijesto udvostruči (najmanje sat i po). Izmijesiti da malo splasne. Prije stavljanja u kalupe naprave se dvije kugle od tijesta, jednu od 4/5 količine tijesta i drugu od 1/5 tijesta. Veliku kuglu staviti u kalup, a manju na vrh. Ostaviti da opet naraste bar sat vremena, a potom ga premažite mlijekom. Peče se na 180 stepeni. Potrebno je da vazduh u rerni bude vlažan, a to se postiže tako što se posuda sa vodom stavi na dno rerne. Peče se oko 40 minuta.

Sinuzitis je oboljenje prouzrokovano upalom sluznice sinusa. Razlozi nastanka mogu biti razni, a najčešći su autoimune bolesti, bakterijske, gljivične ili virusne infekcije. Upala sinusa se po pravilu liječi antibioticima, ali oni mogu štetno da djeluju na zdravlje, a ako se prečesto uzimaju, tijelo može da postane otporno na njih. Srećom, u prirodi postoje biljke koje mogu da nam pomognu u ublažavanju upale sinusa, a takođe će smanjiti rizik od njenog ponovnog javljanja. Pomorandža Pomorandže predstavljaju od-

ličan izvor vitamina C, koji ublažava začepljenost nosa i pomaže u pročišćavanju sinusa. Udisanje mirisa narandže takođe će pomoći u čišćenju sinusa. Istraživanja su pokazala da ćete ako svakodnevno jedete narandže, znatno smanjiti rizik od nastanka upale sinusa, što je pravi izazov za osobe koje su najmanje jednom patile od upale sinusa. Bijeli luk Bijeli luk ima odlična antibakterijska i antimikotična svojstva, tako da će efikasno ublažiti upalu sinusa izazvanu bakterijskom ili glji-

vičnom infekcijom. Alicin, sastojak koji bijelom luku daje prepoznatljiv miris, ima antibiotsko djelovanje, zbog čega je vrlo djelotvoran u liječenju ovog neprijatnog oboljenja. Kopriva Kopriva ublažava simptome upale sinusa, uključujući nadraženost očiju i svrab nosa. Ova korovska biljka, ako se uzima kao čaj ili tinktura, podstiče rad imunološkog sistema, koji će se efikasnije boriti protiv infekcije sinusa. Takođe, podstaći će da se iz sinusa oslobađa sluz, koja je glavni uzročnik nepodnošljivog bola. (b92)


MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

PONEDJELJAK, 23. 9. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747 Prodajem stan u Podgorici pent haus, 193m2.Ekstra uređen, ugrađena kuhinja i plakari. Povoljno. Tel.067/287-308 Prodajem stan, 74m2 (potkrovlje), Stari aerodrom, Splitske zgrade. Tel.069/867-201 U Podgorici kod Doma zdravlja na Pobrežju prodajem dvosoban stan, 55m2, fiksno 40.000 eura. Tel.069/073-224 Beograd - Vračar, prodajem stan 53m2, namješten, odmah useljiv, 1/1, ekstra, novogradnja. Tel.069/325-340 Započeta stambena zgrada, završene 2 etaže i useljene. Dozvoljene jos 2 etaže - Topla 2, Herceg Novi. Tel.069/042-227 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan 51m2, IV sprat, preko puta Velike pijace. Tel.069/300-775

I Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156

PRODAJA

S.A. dvos. 60m2 / II, 54.500e, odličan L.Kata 80m2 / VIII, 50.000e Zabjelo 25m2 / I, 25.000e, nov, uknjižen Delta Univerzitetska 51m2 / II, 34m2 / I Blok IX, dvos. 62m2 / V, 63.500e nov S.A.”Normal” 44m/II, 37.000e Delta City “Čelebić” 53m2 / V 65.000e P.Morače 93m2 / III, 102.000e, odličan T.Put 33m2 /VI, 31.000e, novog. Hercegovačka dvos. 60m2 / II, 66.000e K.Nikole 45m2 / IV, 51.000e nov

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

Univerzitetska 75m2 / II, 62m2 / I O.Morače 56m2 / 350e, namj. S.A. 35m2 / V, prazan 150e Centar “Montex” 45m2 / IX, namj 250e P.M. Moskovska 20m2 / I, 200e, namj. Bemax 75m2 / I, 600e, namj,lux Delta “Čelebić” 70m2 / IV, 600e, namj Vampirica 72m2 / V, namj,300e S.A. 130m2 / II 250e, prazan Blok V “Vojna” 85m2 / II, 350e, nam. P.M. 110m2 / III 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob: 069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2-2/2Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz.centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5-Momišići; 140m2Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače(Kroling) Kuća 200m2, plac 520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

www.asnekretninepg.com

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače; Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1Tološka šuma Namj.stan 90m2/3Momišići-novogr.; 130m2/1- pod Goricom; Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar; Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi; Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače. Tel.068/676-060

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem lijepo namještenu garsonjeru blizu Sahat kule. 200 eura mjesečno. Tel.067/634-701

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

U Podgorici preko puta hrama izdajem troiposoban stan - odlična lokacija i stan (parno grijanje, namješten, parking - cijena po dogovoru). Tel.068/527-282 Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757 lzdajem dvosoban, namješten, stan na Malom brdu, 200 eura. Tel.069/406-976

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

P Ozbiljna porodica traži stan do 120€. Tel.069/531-503

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323


38 PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 VOZILA/AUTO DJELOVI

Ponedjeljak, 23. 9. 2013.

MALI OGLASI Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i promjene podataka. Povoljno! Tel.069/221-974 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393 POSAO

RAZNO

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 Prodajem grožđe vrhunskog kvaliteta sorte vranac. Podgorica. Tel.069/405-864 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura. Tel.067/244-166

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Reno senik 19DCI, kraj 2005, metalik klima, CD, al felme, na ime kupca, 4.300 eura. Ekstra očuvan. Tel.063/285-942 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Zvati poslije 15h

Odgovorna i savjesna osoba - žena, razvozila bi djecu u školu i vodila brigu o starim osobama. Tel.067/538-700 KUĆNI LJUBIMCI

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

Ponedjeljak, 23. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM FILM

6:15 7:45 8:05 8:55 9:00 9:45 10:30 11:15 13:00 14:00 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 19:00 19:23 20:15 21:10

Serija:Tri Hil Exkluziv Serija: Ranjeno srce/r Emisija za djecu Tačno 9 Serija: Odbačena Serija: Ponor ljubavi/r Film: Šišanje Tačno u 1 Sulejman Veličanstveni/r Exploziv Serija: Ranjeno srce Serija: Odbačena Serija: Kuća od stakla Exkluziv Vijesti Prve Sulejman Veličanstveni Serija: Ponor ljubavi Serija: Šešir profesora Koste Vujića 22:00 Film: Otmica 00:15 Exkluziv/r

PRVA Sulejman Veličanstveni 19.25

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.00 Vijesti 10.15 Serija: Djevojački institut /r 11.00 Vijesti 11.05 Ostrvo tajfuna 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija: Štrumfovi 13.05 Strani dokumentarni program 14.00 Vijesti 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.10 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija: Zakon i red /r 17.10 Serija: Djevojački institut 18.10 Budva na pjenu od mora/r 19.25 Siva zona 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 21.00 Budva na pjenu od mora 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Zakon i red 23.20 Iza ekrana 00.00 Vijesti

RTCG1 Budva na pjenu od mora 21.00

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 17:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 23:45 00:00 02:45 03:00

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Tačno u podne Farma uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma uživo Serija: Neželjene Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana Akademci specijal Farma uživo Grand - narod pita Teen pleme Farma uživo City Film: Ejmos i Endrju

PINK Serija: Simar 15.00

06:45 Boje jutra 09:05 Evropsko prvenstvo, snimak 09:50 Serija:Asi/r 10:00 Vijesti u 10 10:07 Evropsko prvenstvo, snimak 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:15 Sertija: Suze bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: Silikonske ljepotice 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Prija 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti 19:10 Serija: Larin izbor 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:05 Bez granica 22:00 Vijesti 22:25 Serija: U tuđoj koži 23:00 Vijesti

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 01:00

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart/r Urbanizam/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Neodoljiva Forum U raljama života Film: Lov u Bosni Forum 5 do 5/r Radio u boji/r

ATLAS U raljama života 8:15

TV PREPORUKA LOV U BOSNI Atlas 21.15

Strani dopisnik Sajmon Hant (Ričar Gir) i njegov snimatelj Dak (Tim Haurard) prate zbivanja u zaraćenoj zemlji. Nakon masakra u muslimanskom selu, Sajmon napravi grešku prilikom prenosa uživo na televiziji, biva otpušten i povlači se iz novinarstva, dok je Dak unaprijeđen i radi za slavnoga Franklina Harrisa (Džejms Brolin). Njih dvojica krenuće u selo Ćelebići, na granici Republike Srpske i Crne Gore, jer bi tamo mogli ući u trag zločincu. No i ovdje će naići na neke poteškoće,

08.30 Serija: Pod obručem 09.15 Strani dok.program: Misisipi 11.00 Dok. program: Dinastija Petrović/r 11.35 Online kurs 12.00 Vijesti 12:30: Film:Traži se živ ili mrtav 14.15 Pazarni dan/r 15.15 Magazin Lige šampiona/r 16.10 Strani dok.program: Ostrvo tajfuna/r 17.00 Serija: Izlog strasti 18.05 Serija: Mjesto zločina 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG sport 21:00 Dok. program: Unutar Kremlja 22:00 Serija: Fleš point 23.00 Film: Beba u avionu 00:30 VOA

RTCG2 Film: Traži se živ ili mrtav 12.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:30 Gušteranje 12:30 Goleada 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:00 Toto vijesti 18:15 Trijaža 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti

777 Nindža ratnici 20:30

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:15 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:00 20:30 21:00 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Kućica u cvijeću Nokaut Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – finansijsko tržište Aljazeera Bez recepta Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Loto Kućica u cvijeću Aljazeera Aljazeera Astro num caffe

MBC Ekonomija 13:00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:04 Lisice tv serija 09:55 Vesti 09:59 Lov i ribolov 10:30 Eko karavan: Mistika Kremana 11:00 Skadarlija - duh boemije koji isčezava: Olga Jančevecka 11:30 Moja ulica: Sava Šumanović 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:45 CSI: Miami američka serija 13:30 Evronet 14:45 Gastronomad 15:00 Ovo je Srbija 16:00 Stižu dolari tv serija 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik 19:55 Stižu dolari tv serija 21:00 Čarlston za Ognjenku domaći film 22:40 Vesti 22:50 CSI: Miami američka serija 23:50 Evronet 23:55 Ruka smrti hongkoški film 01:30 Lisice tv serija RTS 2 08:03 Bila jednom zemlja animirana serija 08:27 Pink panter animirana serija 08:39 Kako su se voleli naši preci 08:46 Beograd u muzičkim zbivanjima 09:15 Mansarda 09:42 Lutkef 10:06 Vrele gume 10:36 Knjiga utisaka 11:15 Klinika Vet 11:45 Kontekst 12:15 SO RTS: Čajkovski 12:55 Eko fajl: Stara planina - Dojkinci 13:00 Trezor 14:25 Košarka- EP, prenos 16:15 Sve boje života 16:45 Eliza iz Rivombro-

ze italijanska serija 17:40 Košarka- EP, prenos 19:30 Muzički program 19:55 Pojmovnnik ranog hrišćanstva: Hrišćani i vreme 20:05 Venecija 2013 - 70. Mostra 20:55 Košarka- EP, prenos 22:50 Eliza iz Rivombroze italijanska serija 23:40 Nauka 2013. - Socijalno preduzetništvo 00:10 Rokovnik: Šumadijski bluz HRT 1 07:05 Dobro jutro, Hrvatska 07:30 Vijesti 07:35 Dobro jutro, Hrvatska 08:00 Vijesti 08:05 Dobro jutro, Hrvatska 08:30 Vijesti 08:35 Dobro jutro, Hrvatska 09:04 Kad srce zatreperi, epizoda 8. telenovela 09:47 Navrh jezika: Govor cvijeća ® 09:51 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:11 Planovi puta: Iz druge perspektive - Putovanje jugozapadnom Francuskom, epizoda 1. dokumentarna serija 10:56 Što vas žulja? 11:44 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:22 Nasljednica s Vendavala, epizoda 79. telenovela 13:05 Glas domovine 13:32 Kulturna baština: Narona ® 14:00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:10 Vrijeme 14:11 Vijesti iz kulture ® 14:18 Jezik za svakoga 14:30 Društvena mreža 14:35 Društvena mreža: Alzheimerova bolest: Mjuzikl dokumentarni film ® 15:13 Društvena mreža 16:02 Heartland 16:45 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:11 100%

07:03 Svježi u dan 07:15 Dokumentarni program /r. 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola 11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok. program 13:20 Majstor kuhinje /r. 15:00 Dok.program 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU poduzetnik emisija pod pokroviteljstvom 17:15 Hrvatska uživo 18:03 Jezik za svakoga ® 18:13 HAK - promet info 18:15 Potrošački kod 18:47 Odmori se, zaslužio si ® 19:30 Dnevnik 20:06 TV Bingo 20:29 Ruski daleki istok HRT 2 08:36 Život s Derekom ® 09:00 Školski sat: Grad i dizajn 09:30 Boli glava: Voda, voda i opet voda ® 09:46 Sportske igre mladih ® 10:01 Briljanteen (728) ® 10:42 Dr. Oz 11:23 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom ® 11:54 Hotel dvorac Orth 12:39 Hughove čarolije s tri sastojka, epizoda 1. dokumentarna serija 13:05 Degrassi 7, epizoda 8. serija za mlade 13:27 Školski sat: Grad i dizajn ® 14:00 Košarka14:20 Košarka, EP (M): Hrvatska - Grčka prijenos 16:20 Košarka,16:42 Mjesto pod suncem - Ostati ili otići 17:30 Tree Hill ® 18:10 Dolina sunca 18:52 Dr. Oz ® 19:33 MALA TV ® 19:34 TV vrtić: Tik tak ® 19:45 Čarobna ploča: Slovo Z ® 20:00 Dobra žena 20:45 Top Gear 21:40 Igra prijestolja 22:41 Domovina 23:37 Kalifornikacija 00:05 Završni udarac HBO 09:50 Scooby doo: legenda o fantosauru 11:05 Scooby doo: glazba vampira

12:20 Hollywood: Na snimanju 12:50 Jack i jilll: ludi blizanci 14:20 Put rata 16:45 pepeljugina priča 3 18:15 Muška srca 2 20:05 Uredništvo 21:05 Kočnica 22:35 Prolazna slava 23:05 Prolazna slava 23:35 Mir, ljubav i nesporazum 01:05 Sotona:razotkrivanje 02:25 Kod kuće s jeffom 03:45 Super murjaci FOX LIFE 09:05 Ne podcjenjuj Jordan 09:55 Kućanice 10:45 Jamiejeva Velika Britanija 11:40 Suci za stil 12:07 Suci za stil 12:35 Opsjednuti 13:30 Projekt “modna pista” 14:25 Sve što niste znali o ljubavi serija 15:20 Kako izgledam? 16:43 Hope i faith 17:41 Hope i faith 18:10 Šaptačica duhovima 19:04 Šaptačica duhovima 19:59 Šaptačica duhovima 5, 20:55 Jednom davno 21:50 Erica 22:45 Kućanice 23:39 Jednom davno 00:35 Erica 01:30 Ne podcjenjuj Jordan ARENA SPORTFudbal liga sampiona: Magazin 19:00 Fudbal francuska liga: Emisija 19:30 Rukomet: bundes liga: Highlights 20:00 Fudbal Jelen super liga: Crvena Zvezda - Donji Srem 22:00 NFL NY Giants - Denver 00:00 Poker World Poker Tour 5: Ep 36 01:00 NFL Seattle - San Francisco 03:00 Fudbal MLS LIGA: DC United - LA Galaxy

CINEPLEXX

Zatvorenici 17:40; 20:00; 22:00; Plan osvete 22:40; Džobs 18:45; 21:15; Ljubav je u vazduhu 20:30; Dva pištolja 18:00; 20:15; 22:20; Avioni 3D 15:00; 17:00; 19:00; Avioni 15:45; Instrumenti smrti 19:30; Matorani 2 16:15; 20:45; 22:50; Elzijum 16:00; Mi smo Milerovi 17:30; 22:30; Turbo – sinhronizovan 3D 15:15; Štrumpfovi 3D 16:30; 18:30;


Izdanje 23. Septembar 2013.