Issuu on Google+

NAJVEĆI I NAJBRŽE RASTUĆI TIRAŽ U CRNOJ GORI

DRAGAN BOKAN

30 0. â‚Ź

OÄ?ekujem da Vlada ima sluha za trgovinu â—? 10-11

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012. BROJ 386/ GODINA II

ALARMANTNO

PrisluĹĄkivanje van kontrole â—? 6-7 SKANDAL

BrajuĹĄković izbacio novinarku Dnevnih novina â—?3 NEZVANIÄŒNO

Dnevna potroĹĄnja droge 15 kilograma

â—? 12-13

AVIOPREVOZ

Vlada opet pregovara sa Rajanerom â—? 8-9 NIJE ODOLIO PRITISKU

PREMIJER

NAGRADNI KUPON

DA BI SPASIO PARTIJU

â—? 4-5

KUPONI VRIJEDNI 115₏ NA STRANI 42 DOŽIVJETI STOTU  ILINKA ŠOŠKIĆ

Utekla sam sa Ä?etrnaes' za svoga Ä?o' eka

â—? 19


Pratite nas na twitteru

2

@dnovine

Aktuelno

Moj dobri Sveto, nema se više vremena ni za košarku, a ni za odbojku. No, sad ću opet biti premijer, pa ćemo se više družiti.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2012.

Bogami smo svi iz partije, a i oko nje uprli da se vratiš u tu fotelju. Pamti pa vrati.

Možda sada dobiješ sve one kredite što si tražio od mene.

●NEZVANIČNO ●

A rekao sam ti trista puta, ne možeš tako sa nama, starim borcima DPS-a. Vidiš šta se desilo kad nećeš da slušaš.

● SADRŽAJ KLIZIŠTE

ANA VUKOTIĆ

Narod želi vladara

U “Ribarskim svađama” Anu Vukotić je u rediteljskom i ljudskom smislu privukao tužan kraj, iznuđena svadba. Od tog kraja ona je i počela da gradi svoje viđenje ove (tragi)komedije o odnosu puka i vlasti. Manipulacija u svakoj epohi ima drugačije lice, ali i jednu konstantu - u njoj jednako učestvuju i oni kojima se manipuliše. U razgovoru za Dnevne novine, Vukotić ukazuje na tu dimenziju Goldonijevog teksta i naše stvarnosti.

Dani crnogorskih vojnika koji provode po šest mjeseci u mirovnoj misiji u Avganistanu ispunjeni su od prvog do posljednjeg minuta. Dan počinje ustajanjem u osam sati na raport, zatim slijedi smjena koja traje do 12, kada je ručak. Dan se završava slobodnim vremenom - za odmor i rekreaciju – teretanu, čitanje, pa čak i izlazak u crnogorski klub “Lovćen”.

● 26-27

Meteo

● 20-21

Mojdežu prijeti nova katastrofa ● 15 DOMOVI ZDRAVLJA

Ljepši hodnici, prazan budžet DOŽIVJETI STOTU  ILINKA

Utekla sam sa četrnaes' za svoga čo' eka ● 19

SUBOTA, 10.11.2012 .

Viševjekovna praksa sakupljanja maslinovih plodova sa zemlje nakon što otpadnu sve je manje zastupljena kod barskih maslinara. Sve više je onih koji su rekli zbogom tradiciji i okrenuli se Evropi i njenim standardima, svjesni da se najkvalitetnije – ekstradjevičansko maslinovo ulje može dobiti samo iz plodova ubranih sa masline.

● 28-29

7 6 8 7 8 1 -2 -3 -1 1

19 18 19 20 19 15 12 10 12 13

06:27 16:27

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

Ne možemo mimo svijeta

Promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. Umjeren do jak, južni vjetar.

06:26 16:28

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

More malo talasasto, krajem dana u jačanju. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni, tokom drugog dijela dana u pojačanju.

● 34-35

MASLINOVO ULJE

NEDJELJA, 11.11.2012.

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva po kotlinama magla.

JADRAN:

Veliki broj djece u Crnoj Gori danas ima problem u razvoju govora, a oko 60 odsto mališana, uzrasta od četiri do sedam godina, nema razvijen govor. Defektolog Neda Volkov kazala je za portal Roditelji da su ti problemi sve učestaliji i da je sve veći broj djece kojoj je potreban dodatni rad sa logopedom.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

10 9 11 10 9 3 -1 0 0 2

19 19 20 21 20 14 14 12 14 15

JADRAN:

More umjereno talasasto do uzburkano. Vjetar umjeren do veoma jak, na otvorenom moru jugoistočni, a uz obalu istočnih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2012.

3

EDITORIJAL

SKANDAL

Stara Brajušković izbacio novinara Dnevnih novina pjesma Pratite nas na twitteru

Pratite nas na faceb ooku

faceb ook.com/dnovine UTORAK, 6. 11. 2012.

@dnovine

16 Crna Gora

SRIJEDA, 7. 11. 2012.

OGORČENI PREDUZ ETNICI

STAV

Opština radi mimo tendera Trio gušt ZORICA BULATOVIĆ novinar Dnevnih novina

zaštićeni su kao Tri potpredsjednika kolašinske opštine bijeli medvjekao posebne vrste krupne zvjerke odnosno ma života. di, i kao takvi uživaju u svim blagodeti a opštinska odluka Njih, svakako, zaobilazi i najavljen plate. da će biti svim zaposlenima smanjene da taj zakon koji štiti Zaboravljaju u kolašinskoj opštini pa se u istom zamedvjede, ima i drugu stranu medalje ” ove divljači u kolikonu kaže, da je slobodan “odstrijel širokih narodnih ko pravi velike štete, na račun naravno masa, a oni to svakodnevno čine. već godinu dana Neki od ovog “Trio gušta” ne dolaze su sasvim “normalni” na posao, a primaju platu kao da na svoja radna mjeodnosno kao da svakodnevno dolaze Tari, njegovo odsustvo sta. Doduše, prvi čovjek grada na o tako što je rekao sa posla pred novinarima je obrazloži projektu i da će se da taj potpredsjednik radi na jednom plodovi njegovog rada uskoro vidjeti. a plodovi njezadatku, Da prevedem on je na tajnom svim građanim a poznati govog rada su preko medija Crne Gore. da ima svoju posao na dolazio Drugi bi možda i češće ni prostor dijekancelariju ali je nema, već taj minijatur li sa drugim licem. ovoj opštini u zaposleni ali posao na Treći, pak, dolazi što boljem razvoju soptvrde da to čini kako bi doprinio ke službe kao i mnostvenog biznisa, dok mu opštinins ambicija i uvećapolitičkih nje ostvariva za gima, služe nja ličnog kapitala. živi “Trio gušt” krivi I opet su za sav haos u kući gdje novinari Kolašina pišu novinari, jer, kako rekoše, samo ružno o svojoj opštini i niko više. lijepo nije uradio da ništa gušt” “trio kad radi se da Šta se o tome nešto piše. mozak opeNe bi bio fer da bar jednom ne pomenem kolašinskog kampanje racije kolašinske opštine i izborne ne poslušaju, inače da DPS-a. Srećom, nikad ga do kraja on “vječiti mir” u ovoj se on skroz pita, ma napravio bi že čekati, jer je to put koji od “trio gušta” ostao bi samo pove- žavne oj kući,iapriva tne imov zuje naselja Drijenak ivelikoj razuzdan je srcem ine. je što Kad i jedini “grijeh” Blatin i ništa “gušt” u. više. godNjegov je bilo potrebno bio DPS-u. Živković je poručio nezad samSedotu, odan svojoj jedinoj i pravoj ljubavi, dušom ovoljizgara po a ne mala sreds mjesecim većtva nim privatnim preduzetnic izdvoajio kosi gospodin u crnom odijelu sam ima u skladu sa zakonom kaa, a sve atnim planinam radom da se uskoro počinje sanašim selima ibespl kao pomoć izgrad područje i našem poljoprivredniku seoskonima itigrađa unaprijed ko i lokaln njom mosta Vranještic tako obraduju se uprav i, pa život i rad. Oni muoj lakši a, pa ihi štomi omogućit sad ovakvo njiho se od tograd, pa poziva da se jave na tende vonam ponaš stigne u naš mali akaor.kad cirkusnje onda”, živimo od tog uopšt A mi e nije u glavi. jasno Jedan od nezadovoljnlikih šarenih laži zavrti kazao vire muje ih prii dugo. . Doduše, iz jednog džepadane, vatnih preduzetnika jesjećanja dugoKeker “Ja suvenir na prošle i Sava drugog, Onpendrek je rekao da pušti”, Keker, koji je i vlasniklisice, a izCrnogora je me dobolje 2010. goc, gušti su gušti, ma srce firme sam dine imao DOO”Keker”. On tvrdi rekao bi on, tek toliko da seodličn zna......u saradnju sa

U lokalnoj upravi tvrde manje od pet hiljada eurda za radove vrijednosti a nije potreban tender

Crna Gora 17

Sramota šta Opde štinaod prodna aje roda ra

KOLAŠIN

KOLAŠIN

službena vozila

sredstava Nezadovoljni uplatom deset odstoani se nijesu ijenjene štete, brojni građ od proc KOL AŠIN - Loka l- novac preuzmu mondeo”, a njegova cijena ili da pojav na uprav a još jednom je je

14.580 eura. objav ila javno nadm oko 950 eura. Oštećeni su teeLokalna uprava namj tanje za prodaju preko e- oluci, krovna konstrukimali štetu na melji, nevreme 90 ravanu proda olašinci koji su u februarskomjomdeset da se cija. rije-Sada treba da dobijem brojn dobiti samo ih služb a od lokalne vozilauprave . ši će svojim objektimenih i eura za sve to. Ovo je sramodvije “lade nezadosu nive”, čija Ovog ene štete. Građani je rade od naroda”, kazao procijenj puta naod proda odsto sredstava šta ji ta su uraditi cijena može ne ći da se tim novcem 1.312, odnosno 2.332 smatraju “audi 6”, proiz od onih koji su, ipak, i tom pomoći, jedan voljni je veden nakako se, 1998. Tako eura. rekonstruisati oštećeni objekti. uzeli. a kamoli ništa, godin e, po početnoj za finansijePoten , jedan broj građana taj novac lokalnom Sekretarijatucijecijalnim u 1.458 Saša Dožić, ispred opštinvodeni kupcima ostaoko 13.000 eura eura. Direkcija novac, zapa jepono još nije pojavio da preuzme skog odbora DF, kazao je da vo će biti ponuđeno imovinu no.pokušaće da prolo neisplaće je upoznat sa opredijeljenim i služb eno vozilo direktoda i teretno motorno vozia na nivou Vlade za ra Direkcije za imovinustretstvim arnu nepogodu koja lo marke “nisan” po počet element po - cijeni od 4.374 koju je je u 2012. godini pogodila opa riječ noj cijeni od 3.645 sano prijavio štetu, a eura, šteta na eura. KOLAŠIN – Ukupna je o putni štinu Kolašin, ali smatra da su je “audobio čkom la, vozilu procijeni komisija Na ili javno poljoprim nadm im kućama, porodičn etanju di odSva štete. ta sredstva minimizirana enekoje procijenj vozila lokalne a, plasteni- 10 odsto4”. lokalbiće iobjekatim vozilo koje vrednim oko 13 hilja- su procjene od strane je kori-Međutim , ostaloajeproda na uprav ma, na terivoćnjaci je su necima, uprave nerealne. stiotepreds jedni neisplaćenog novca jer k SO, “fordda eura regist rovan toriji kolašinske opštine u fea. razlo- Z.B.“Definitivno postoji neskladi nekog iz građani neki se iznosih sredstava nevremenu

Zorica Bulatović

K

bruarskom la je oko 800.000 eura, a iluzija da će država bar većim dijelom nadoknaditi štetu Kolašincima raspršila se nedavno, kada je za 347 domaćinstava koji su podnijeli zahtjev za nadoknadu štete nedavno stiglo svega 60.000 eura. U lokalnom Sekretarijatu za finansije su saopštili da je taj KOTO R raspoređ - Vakcinacien na sve one novac jakojima oštećene protiv su sezon skog kuće i poobjekti. moćni gripa u kotors kom “Svaki građanin koji je pi-

između uplaćeni ga, a nama nepoznatog, nijesu potraživanja od strane lokalne javili da podignu svoj novac”, samouprave, koja je sačinila tu kazao je sekretar Sekretarijasumu na osnovu zapisnika o ta Luka Medenica. procjeni štete na terenu. SredOni koji su dobili pomoć iastva su izuzetno mala i nedoko, kako tvrde, vrlo ljuti na nivoljna za ono što su namijenjeske iznose koji ne mogu pokrina”, kazao je Dožić. ti ni deseti dio novca uloženog On tvrdi da je trebalo na jedna popravku objekata oštenom transparentnijem i kvaćenih februarskim nevremelitetnijem načinu utvrditi šteHERCEGda im se-imena NOVI Andrea nom, ne žele te, a sredstva dodijeliti licima a. Femi novinam ć iz” po Regio “provlače nalno g centaj novac bio prijeko a komisija je utvr- kojima je tra“Opštinsk za podv odno razm potreban. kućiinije šteta na mojoj dila daiz ranje

KOLAŠIN – Novinarki Dnevnih novina Zorici BuRegionalni latović juče nije dozvoljeno da uđe u kabinet predcentar u Maputu sjednika opštine Darka Brajuškovića i da prisustvuje sastanku na kojem je prvi čovjek Kolašina trebalo da upozna novinare sa novim “pravilima” Bijele učestvovaKOLAŠIN – Privatni predu domu zdravlja pola je na regionalnoj zetnici iz Kolašina sve obuci čela je juče, prenoviše su saradnja lokalne uprave i medija. kada je u pitanju IMSMA NG programa, nezadovoljni saradnjom si koja Radio Kotor. Kasa loje održana u Maputu. kalnom upravom. Izgrad ko jeBUDVA rečeno u ovoj Brajušković jedino našoj novinarki nije dozvolio nja noOvaj prog ram vog mosta na Blatini koji kao dio zdravstvenoj ustaje straGeog rafsk o-informacionog dao novi, vakcinacija nevre datokom uđe u mena njegov koje jekabinet, saopštivši joj da za nju insistem r iz Bijele će prije dvije nedjelje zades via Centa će seTr no obavljati aže svailo tu prvi put uvesti u podv opštin kog radnog dana u, dodatno je iziriti odno formacija iz lokalne uprave više neće biti. rala razminiranje svih pozic preduzetnike koji tvrde od osam do 13 sati ida opni ja tiv sa sumn lek jivim eksplozivko ština vrši u prosto sanaciju van riji higijen“Mogu da uđu novinarke “Dana” i “Vijesti”, a ti tende rnim sredstvima, kao i već ske procedure, a optuž sko-epidemiološke uju opočišćenih zona. štinu da ijer da službe sada za mnog or . ne, se nećemo spuštat na vaš nivo. Iz opštine ov organima lokalne uprav e druge po- ne može ug “Tim e ćemo postati da dobije posao od loe. Sa slove angažuje preduzeća Vakcinacija je najdio njima je izveo mnoge mi- kalne samouprav globa lne mrež e, pa tako zajedmoviše te da tendera. bolja zaštita od semu preporučiti za tebe nema izjava, ae,to ću druni- ničke projekte, aiza i je jasno koji je razlog takvo biti u prilic i da dijeli neke Za izgradnju novog most zonskog gripa i vemo i g po- ostali dužni neEŠTENJE su mu a mala novčana našanja čelnika opštin razmjenjujemo bazu OBAVJ opštin e. poda a će uložitkazao oma gima”, Brajušković, ne želeći da obrazloje važno i oko 4.000 je sretst vakva. zainteresovana lica da je eutaka sa svim zemljama “Sa svojom mehanizac Obavještavamo sve ra, a radovi su u toku. Potpr cinisa sviijom, ti se prije poMeđutim, od 2010. godin ENEGRO) ed- posebno na podru jeta kontaminiranim R (MONTe od sjedn čju kolaš žiiksvoju odluku. ubojopštine Kolaš društvo in- no privred kada in Đorđije ske opšti je na ««POR čelo opštine, kako je – Pod- četka epidemije, nim eksp loziv nim ne, radio sam na izŽivković je kazao da na sred INU» DOO poručuju ljekari. I TRGOV kazao DNJU , došla lokal- gradnji i održa ZA IZGRA nova vlast, gotostvim a”, kaza la je Femi je na vanju most nom nivou Šta je5.000 razlog odnosa prvog čovjeka grapasaž ć. što nas sleduje”, rečeno ispod bb, oona vo Vašingt Agencijom za mirno rješavada a eura ni-ovakvog nema grad pristupa investiva, lokalnih i šumskih . gorica, Bulevar Džordž BUDVA – Zaposleni u je potreban tender, a i da putev S.M. sastanku sporova. nje a, MicioniPremier 93/001 m aktiv je po- održavanju i regul 5-03058 Kako navode zaposlen i u hotelu “Sveti Stefan” i Vili br: nosti , reg. ma, tako da Apart hotel Kako navode, poslodavac pritreba da prema našoj novinarki isanju ne znamo, se sada n postu riječnjih 50 koji pak koji traje mu je ali ločer, koje je firma Adriatic pronejas i do nih tokova i spaša no iji a koeficijenata “Svetom Stefanu”, pona likvidac pravljenj šanje ljnoj likom začeldobrovo o dva mjeseca, našta se odluku , poslodavac je vanju od donijelo perties preuzela pirlikom bu- nih ljudi iz lokalne samouprane mo- jičnih voda i zacije nije konsulto- su u Sindikatu zahtijevaju izradu no- i sistemati , na što oni ima- ponudio anekse ugovora za noljudsk CETINJ nameće mišljenje da su, očigledno, predsjednika kupa, E ih životadruštva 05. oktobra 2012. godine. dr- ve. , dana vao Sindikat zaciju i nove koeZ.Bulatović vog kolektivnog ugovora, kako u, a o izradi budu- vu sistemati primjedb ju na sprovede bi mogla da bude ficijente, na što su oni dali priZakona o “zaboljeli” tekstovi objavljeni našim noćeg kolektivnog ugovora konstav 10 i 11, čl. 24. ●opštine U skladu sa u FOTO prič sistematizacija, određeni koemjedbe jer su, kako tvrde, koa sultovaće se i sa nadležnom ficijenti, te budu riješeni tekueficijenti obračunati na bruto nim društvima, povjerioci mogu priprivred m. Agencijo , a predviđeno je . vinama o radu lokalne uprave ijaviti nepravilnostima ći problemi ora se, zaista, da ćemo lični dohodak “Nadamo Sindikasvoja potraživanja, na adresu likvidat sastanku na Oni su se razlika novca isplaćuje u tom dijelu maksimalno i da biti do aktuN.L. ije oko se najkasn da li 6, va ta dogovori Njegoše stimulativno. : Podgorica, koje su postojale, a koje i sadaDruštva postoje. Da podzaštićeni i da ćemo dobiti ono sa ju konsultu problema elnih 07.01.2013. godine. sjetimo, “Dnevne novine” su u prethodnih nekoBAR - Juče je u Godin ju grupa lovaca ustrijelila CETINJE - Prva sjedniveliko brojeva objavile tekstove iz Kolašina, vezane pra ca Otvorenog parlamen- što većoj mjeri da otvori kapitalca od preko 140 kilograma. Takozvana ta održana je u Skupštini vrata svim strukturama Zuza rad sadašnje i bivše lokalne uprave pod naslopopulacije. bačka grupa po imenu prijestonice. Predsjedni Tork Pred stavn ik Misi je nado, više od sat i po je lokalne skupštine Milu sa vima “Ko je muljao sa parama”, Sramota šta rade - OEBS u Crnoj Gori kerov ima gonil a grdos Lojd tin Vuki ć je na početku Tjudik kazao iju, je da činjekoja se na kraju popel zasije danja kazao da ni- nica da od naroda”,a “Opština radi mimo tendera”, “Brana mladi ljudi prisuvrhove Gorivika, gdje je kog ne treba podsjećat sai stvuju sjednici otvor čekao enog da je istorija parlamennajst ariji barsk jušković smanjuje plate”, a u svim slučajevima, i loparlamenta govori da vac Milo Vicković i ubio tarizma vezana upra je je. vo Onapominjemo, silini vepra dovoljno govo- strogo smo poštovali sve principe za Cetinje. On je prisutne riječ o posebnoj prilici. On nije krio zadovoljstvo ri i činjenica da trofejno upozn čiao sa nadležnosti- njeni slicom da je prvi Otvokanje ma i načinom rada gradnisu dočekala dvaetike. novinarske Brajušković je na sastanku, koji loreni parlament za mlad vačka kera, koja su zbrinu skog parlamenta, dok e ta je na Cetinju naišao na izukod zamjenica gradonače inara jeveter bio zatvoren za našu novinarku, saopštio da su jer ih je vel- zetno interesovan je. Tjupar razderao zubima. Ž.M. nika Cetinja Ana Niko lić dik je kazao da Otvor istakla kako gradski pareni uspostavljena nova pravila u saradnji sa medijiparlament ima izuzetnu lament, kao predstavni č- ulogu i u pogledu jačanja ko tijelo građana, treba ma, te da će novinari morati pismeno da se obrau aktivizma mladih. M.Z. ćaju samo njemu. On je saopštio i da je šefovima opštinskih službi zabranjeno da novinarima daju bilo kakve izjave.

Ubili vepra od skoro 150 kg

Otvoreni parlament za mlade

faceboo k.com/d novine

SRIJEDA, 7. 11. 2012.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

P

Rade od Kamenara Sutorine dodrugo. lutno ništa

Dnevne novine u Njujorku

Mali Radojica Miomir Mugoša gradonačelnik Podgorice

HIT NEDJELJE

Rodom iz Crmnice, selo Bukovik. generalni direktor kompanije Voli. Važi za poslovnog čovjeka koji ne zna šta su krizne godine. Čini se da ga interesuju samo komforni i slobodni poslovni prostori gdje bi mogao da proširi svoj posao. A čini se da mu taj posao sasvim dobro ide. I tako već više od 17 godina. Do sada, vlasnik je 35 marketa i 46 poslovnih jedinica. To, činjenično, a svidjelo se nekom ili ne, nema niko u Crnoj Gori. A slabo da ima ko i šire po Balkanu. Kao partner Evropske banke, već je u Evropi. Živo ga ne zanima politika niti poziciona ili opoziciona opredjeljenja. Omogućio je posao za 1.376 radnika. To ga već, lično, i te kako zanimaju. Svako malo bježi put rodnog sela. Ima svoj vinograd, svoje vino. Vjerovatno ima i svoj merak. U poslovanju, podliježe strogim kontrolama koje nadgledaju i strane revizorske kuće. Ne cijepa mnogo glavu oko toga. Čovjek samo radi i gleda svoja posla.

GRADILIŠTA

odsjećanja radi, prkoje ometaju radniHERCEG NOVI - Radni- nama, ke na terenu, potvrdio nam e “Ćel- postovi uslov za dogovor Uz to, u Crnoj Gori ci turske kompanij projekt menadžer “Ćeltikćoglu” angažovani su na je tikćoglu” kompanije, Josip kilometa35 oko izgradnji dvije opozicione ji i opoziciona stranka čiji Pozivaju građane ra vodovodne i kanalizacio- Križanac. strpljenje prilikom izvone mreže. U toku je polaga- na đenja radova na brojnim partije u Crnoj Gori članovi odbijaju u Skupkolektora nje gravitacionogda a od Kamenara prečnika fi-1.000 milimeta- gradilištim Riječ je o reado Sutorine. potisnog i dovodnog cje- zakobio je poštovanje državnih štini, kao ravovoda, najvišem od najvećih fi-700 prema Savi- lizaciji jednog turnih projekata Rade na polaganju ko- infrastruk h nekoliko desimbola. I to, najozbiljnije. nodavnomni.lektora državnom tijeispred Željezničkog u posljedni u Herceg Novom, čitunela, od Zmijica do Kum- cenija , zajedi postavljena ja ukupna investicija E sad, o tome koliko je to lu, prisustvuju bora gdje jeintoniranju sa postrojenjem za presignalizacija za regulisa- no - čišćavanje otpadnih voda, nje saobraćaja. Postavlje eura miliona žalosno ili nemoćno, a koli- himne. Ta njihova priča tra28 oko ne su cijevi na priobalnoj di- iznosi državnog Projekuz Šetalište od Meljina u okviru ja vodosnabdite- ta poboljšan Perla. Radovi ko primitivno, vjerovatno bi je već više onici od godina. I hotelašest do otpada odvođenj i ku planiranom dinamikom jevanja S.M. padavi- nih voda. uprkos učestalim nekom i odgovarala ta pri- džaba im sve druge priče. ča. Samo što tu nema ni- Mada, džaba priča i crnokakve priče. A i dosadno je gorskoj Skupštini kadaPočel na-e prijave PODGOR ICA - Služba NIKŠIĆ - Lokalni odSkupštine stalno upozoravati kako je kon toliko vremena nije do-Glavnog grada “Sabor koalicije NVO saopštila je da je u toku radnjom do cilja” formirok za podnošenje predu Nikšiću, a do sasu dobili pomoć, jer se tu, ran jekojim Gora nezavisna i sunijela zakon bi svako o za koji se u DF zalažem za dodjelu Nagra“Mi Crna loga o radi , NVO, da broji četrnaest po njegovom mišljenju “19. decembar”, kotransparentnost rada lokalne iznosima sa kojim dok su još četiri izraziova- minornim a ave, a posebno udržava, samoupr verena Crnogorci nepoštovanje državnih desimju Glavni grad dodjeljuje le zainteresovanost. Citi ljudi nijesu mogli izvršiti sapraznika Glavkvim situacijama, taj princip povodom unapresu ljevi koalicije naciju štete. bi trebao da bude izražen u punog grada, kao javno prii uprave njen državotvorni narod, sa bola predstavljalo krivično đenje okvira za razvoj “I ovaj posao lokalne nom kapacitetu. Takođe, radznanje za najviše zaslurad nevladinog sektora u pokazuje da izvršna vlast nei postignute rezultanu komisiju koja obavlja poge posao nje odradi da unapređe a Gori, Crnoj ma kapacitet i himnom. terenu, treba inovirazastavom djelo. sao nasvojom te u teorijskom i prakodnosa sa Vladom Crne kako bi trebalo. Iz tog razloga U lokalnom Sekretarijatu ti u tehnološkom smislu katičnom radu i djelovanju veliko nezaGore, lokalnom samouda nerealnih imamo sa pravom za finansije su saopštili ko ne bi u svim m Crkoji su tražili izI dolazilo akodobi nekom Njemcu Ili bi možda trebalo da seoblastima ljudpravom, Skupštino dovoljstvo ljudi je novac raspoređen na sve procjena i kako ne bi dolazilo skog stvaralaštva koji su u zimm sunastale privredni i štete za Gore ne pomoć do nesklada u informacijama”, one kojima su oštećene kuće od posebnog značaja za kagodine”, poboljšai ove kao periodu bjektima skom objekti. ovih nekoliko pretdogovorimo, pa da izabei pomoćni je Dožić koji nije želio kazaogovorili Glavni grad. Rok za podfinani ke programs Dožić. je nje zao da komentariše spiskove ljudi nošenje predloga ističe transparentnosti 15. novembra. hodnih rečenica, vjerovat- remo nekusijske najjaču nevladinog sekto- zastarada ra. I.J. no ne bi znao zašto mu to vu, recimo fudbalskog klu● FOTO priča pričate. Jer, takve se stvari ba Real Madrid. Šta? Pa ona BAR podrazumijevaju u svakom ljetoje baš spre- super. Ili da za himnu je proveo iz Beograda, porijeklom Kolašinac, u NjuKOLAŠIN – Vučić Šćepanović, advokat gradu na Tari. Nakon što je maraton i njujorški maraton u svom rodnom je kamp koje veliki za zbog se trku majući završi ne kativnirea da civilizovanom uzmemo neku narodnu, Edu ipak nije želio da se vrati,Pa, ićdruštvu. osam minuta, sajorku otkazan prije dva dana, Šćepanov 42 i po kilometra za tri sata i četrdeset došao, pa je, kako je kazao za DN, istrčao čak idušu. na cimo onu od Hokija, AliZ.B. Balkanu. Zapravo, e mo za svoju ičar bet za dija naše komšije Hrvati, za ne- ja Sevdalija.BARIli nešećernom bolesti može put u Crnoj Go- sa - Prvimožda živjeti. kvalitetno od 10. do 15. novembra, edu- “Zamisao je da u edukativse održati veze… poštovanje državnih simbo- ku od Cece? ri,ukativni Šta Baru ćeima damo korisne kamp za dijabeti- nom kampu mene informapravovre i ačare, u okviru obilježav la imaju zakonski propisa- Mislim, šta fali? za različite situacije u nja Svjetskog dana borbe cije ri modijabetiča se kojima dijabetesa. već nalaze, ne kazne zatvora od tri mjekrug” iz Bara, gu naći, ili se Sto godina,protiv “Plavigroša. NVO90 tom ne zapostavljajukoja stoji iza organizacije pri kaže osnibolest”, svoju ći ila ovog kampa, obezbijed seca do tri godine. A i podsjećanje na jednu te NVO Valentina Kalije petodnevni smještaj za vač endokrinolog. Ona istidvadesetak dijabetičara iz nić, če da je edukativni kamp Kod nas, čak je i predsjed- stvar od Čobija i igrupe zemalja okru- Pro Crne Gore g tipa za sve diotvoreno predavaće ženja, kojima e koji žele da slujabetičar specijaliljekari nja držati niku države “neprijatno” da arte. Mlađe generacije, napredavanja, te da se sti, psiholozi, ali i pacijenti šaju ovani mogu dezainteres diimaju a decenijam koji taljnije informisati na sajsluša nekoliko posljednjih ravno, o tome nemaju te će svojim pri- pojjabetes, www.dijabetes.me. Ž.M. mjerima potvrditi kako se tu strofa crnogorske himne. A ma. Ali moja generacija je s tim u vezi, uvijek se sjetim u prvom i drugom razredu onog albuma Discipline kič- osnovne škole do isrpljeme iz decembra 1982. godi- nosti pjevala jednu njihone, pod nazivom “Sviđa mi vu pjesmu, na skoro svim se da ti ne bude prijatno”. I to školskim zabavama, nami se zaista sviđa. I dan da- kon obaveznih priredbi. Danas. I taj album, a i da pred- nas, ona se baš sjajno slaže sjedniku ne bude prijatno. A uz sve ove naše nebuloze sa što se tiče tih nekoliko “ne- himnom i zastavom. prijatnih” strofa, možete da Pjesma se zvala “Tike tiih čitate koliko god hoćete, ke tačke, nema više vraćke”. osim patriotizma, u tim stiE, to sam htio da vam hovima nećete naći apso- kažem.

PROFIL, DRAGAN BOKAN

Kriza ga baš ne zanima

Crna Gora 17

Pratite nas na facebooku

Ostavljam vama i građanima Podgorice da procijenite da ne bih glasao za izbor Ranka Krivokapića za predsjednika Skupštine. Ja sam čovjek koji drži riječ. Ni pred bajonetima ne bi bilo drugačije, a ne ovako.


Pratite nas na twitteru

4

@dnovine

Aktuelno

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

OcJENa

foto: Darko Jovanović

Pobijedili Nikšić i Crna Gora Lider DF-a Miodrag Lekić rekao je da je dogovorom Fronta, SNP-a i Pozitivne pobjeda Nikšića i Crne Gore. Na pitanje ko je popustio i odustao od principa, Lekić je rekao da nije bilo odustajanja, već da se više radilo o kompromisu, odnosno odgovornosti prema tako važnom zadatku. Smatra da je to izraz volej građana u Nikšiću i da nema poraženih. Već danas se nastavljaju konsultacije o formiranju vlasti u Nikšiću. „Ovaj dio koji se za nas pokazao neočekivano složenim je završen, ovaj drugi bi trebalo da ide lakše, iako je i on složen i odgovoran“, rekao je Lekić. Predsjednik parlamemta Ranko Krivokapić kaže da je i ranije tvrdio da će se tri opozicione kolone sliti u jed-

Prvi čovjek DPS vraća se na premijersku funkciju uz punu podršku koalicionih partnera i negodovanje opozicije

Redakcija Politike

Lekić i Pajović nu , što se sada desilo u Nikšiću. On smatra da sada imamo prosrpski blok koji čine DF i

SNP i državotvorni, te da se Crna Gora vratila negdje na početak priče, pred referendum.

ISTINOMJER

Jonica nije ispunila obećanje Poslanica SNP Snežana Jonica prema istinomjeru do sada nije ispunila obećanje kada je rekla tokom predizborne kampanje da će ta partija obezbijediti da u poslaničkom klubu bude najmanje 30 odsto žena. “U poslaničkom klubu ove partije, prema potvrđenim

Povrat MaNDaTaR

mandatima na konstitutivnoj sjednici Skupštine Crne Gore, biće dvije žene, što je, procentualno gledano, manje od 30 odsto”, komentar je istinomjera. Jonica je u toku izborne kampanje kazala da će kao i uvijek biti dosljedni svojim predlozima. N.Đ.

ZaklJučak

aNalIZa

Učesnice panela Crna Gora na putu ka NATO saglasne su da je za kvalitetnu reakciju i opredjeljenje javnosti neophodno adekvatno znanje o vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza, koje podrazumijeva upoznavanje sa pozitivnim i negativnim stvarima, koje iz članstva mogu proizaći. Šefica Koordinacionog tima za implementaciju Komunikacione strategije za NATO, Anđela Čelebić, kazala je da smatra da većina protivnika članstva u tu organizaciju zanemaruje činjenicu da NATO, osim vojne i bezbjednosne, ima i ulogu u ekonomskim aspektima globalnih izazova. Čelebić je napomenula da građani treba da znaju da NATO i Evropska unija EU sve više liče, jer dijele mnogo zajedničkih vrijednosti i da ih treba razmatrati suprostavljeno. “One streme ključnim vri-

Izbor Sulja Mustafića za potpredsjednika parlamenta je pomak ka boljoj zastupljenosti predstavnika manjinskih partija u javnom zivotu Crne Gore, ocijenila je profesorica Pravnog fakulteta u Podgorici Ivana Jelić. Jelić je CdM-u rekla da je efektivna politička participacija nacionalnih manjina evropski standard, navodeći da se ona ostvaruje adekvatnom zastupljenošću predstavnika manjina na svim nivoima i u djelovima vlasti - od državnog do lokalnog nivoa, i od zakonodavne preko izvršne do sudske vlasti. “S druge strane, koliko sam upućena, radi se o čovjeku čije obrazovanje i privrženost demokratskim vrijednostima mogu doprinijeti multikulturalnom imidžu Skupštine Crne Gore. Na kraju, ne smije se zaboraviti da su manjine dale neprocjenjiv doprinos obnovi crnogorske državnosti i izgradnji savremene Crne Gore”, kazala je ona.

Upoznati dobre i Pomak za loše strane NATO-a manjine jednostima mira, stabilnosti, prosperiteta i vladavine prava, za šta smo svi zainteresovani. Takođe je važno znati da bi članstvom u NATO sva modernizacija koštala manje nego da to radimo samostalno, a pogrešno je mišljenje da bi to što smo mala država ograničilo naše benefite”, rekla je Čelebić. Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević kazala je da je misija te organizacije već 16 godina dostizanje mira na svim nivoima i da se zato protive učlanjenju u vojne organizacije. Ona je zamjerila zagovornicima učlanjenja u Sjevernoatlantski savez da zanemaraju negativne efekte.

S

udeći po nedavnim izjavama, lider DPS-a Milo Đukanović, vraća se na premijersku funkciju zbog pritisaka unutar sopstvene partije. I pored toga što je više puta rekao da mu je mjesto na čelu Demokratske partije socijalista, te da se želi posvetiti biznisu, Đukanović će ipak u narednom periodu obavljati jednu od najvažnijih funkcija, šesti put biće predsjednik Vlade.

Priču o povratku pokrenuo je sam lider DPS-a, a analitičari su bili podijeljeni u stavovima na koju će se od dvije najvažnije državničke funkcije Đukanović odlučiti. Neki su tvrdili da će biti predsjednički kandidat, jer bi jedini on iz vladajuće koalicije mogao pobjediti kandidata ujedinjene opozicije. Različite poruke stižu i o tome koliko je dobro to što se on vraća na mjesto premijera. Dok jedni kažu da se radi “puzajućoj putinizaciji” Crne Gore, drugi smatraju da je to dobar potez kojim će se privući strane investicije. U svakom slučaju jasno je da je najveći pritisak za povratak imao unutar sopstvene partije i da je njegova odluka vođena potrebama da spasi njeno jedinstvo. Pravni savjetink u CGO Boris Marić smatra se on vraća jer mora da homogenizuje partiju i biračko tijelo, ali iz bog toga što aktuelna vlast nema ni blizu jaku političku ličnost, koja bi mogla da ga zamjeni, pred izazove koji čekaju Crnu Goru. “Mislim da bi ovaj potez mogao imati i tranziciono-

manevarski karakter. Naime, sam Đukanović bi mogao biti i predsjednički kandidat uz moguću provjeru svog eventualnog uspjeha kroz obavljanje premijerske funkcije. Ako se to i stvarno desi onda je vladajuća struktura u ozbiljnom problemu, a politički sistem Crne Gore u zabrinjavajućem stanju. Ovaj razvoj događaja može da uputi na scenario puzajuće putinizacije Crne Gore”, upozorava Marić. Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić smatra da je sada kristalno jasno ko će donositi sve odluke. On tvrdi da je moć tamo gdje je Milo Đukanović i da se dešavalo da njegovi savjetnici budu moćniji od pojedinih resornih ministra. “Sada je sve prostije i ostaje samo da analitičari, koji su tvrdili da se povukao pod pritiskom međunarodne zajednice, pojasne još ovaj aspekt. Čini se da će svi biti srećni”, rekao je Raonić. On smatra da je ovo rješenje bolje samim tim što su ga podržali Bošnjaci, Hrvati i liberali “i svi oni koji su sigurno dobro osjetili i upamtili biografiju Đukanovića od sa-

Mišljenja podijeljena Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović smatra da je principijelno i primjereno da prvi čovjek stranke i koalicije preuzme obavezu i odgovornost vođenja Vlade. “Ubijeđen sam da Đukanović, koji je najznačajnije kreirao program koalicije, koji ga je najsnažnije promovisao i time preuzeo i odgovornost za njegovu realizaciju, takvim odnosom iskazuje punu spemnost da ono što je bio program koalicije i ostvari”, smatra Vujanović. Sa druge strane, iz Df komentarišu da ovim potezom DPS zadaje završni udarac državi i njenim građanima. “Predlagati osobu poput Mila Đukanovića za predsjednika Vlade u trenutku kada najvažnije svjetske adrese očekuju da se Crna Gora pozabavi borbom protiv kriminala i korupcije, znači borbom protiv samog Đukanovića i njegovih rođaka, kumova i prijatelja, jeste drzak, bezobziran i bezobrazan potez,


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

Aktuelno

t ak Đukanovića karijera

Milo Đukanović je krajem 1990. godine na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori izabran za poslanika. Najmlađi premijer u Evropi postaje već naredne godine, 15. februara kada je proslavio svoj 29. rođendan. Na istu funkciju je uzastopno biran još dva puta i to na predlog predsjednika Republike Crne Gore Momira Bulatovića. Priče o švercu duvana i organizovanom kriminalu su uveliko uticale na razdor u Demokratskoj partiji socijalista sredinom devedesetih, ali je konačno mimoilaženje u partiji izazvao odnos prema režimu Slobodana Miloševića. Do definitivnog razlaza dolazi na predsjedničkim izborima 1997. godine kada je pobijedila Đukanovićeva frakcija nad krilom Momira Bulatovića. Na funkciju predsjednika Crne Gore podnio je ostavku 2002. godine, a 8. januara 2003. ponovo postaje premijer. Nakon pada Miloševića, Đukanović ne napušta projekat nezavisnosti. Crna Gora postaje nezavisna 2006. godine. Đukanović se na kratko povlači sa državničke funkcije. Koalicija Evropska Crna Gora Mila Đukanovića pobjeđuje na parlamentarnim izborima u martu 2009. godine, a Đukanović je 10. juna te godine peti put izabran za predsjednika Vlade Crne Gore. Kritičari i opozicija su tvrdili da je Đukanoviću premijerska pozicija neophodna i radi imuniteta zbog tekućeg procesa u Italiji. Đukanović je ponovo donio odluku da se povuče sa mjesta predsjednika Vlade Crne Gore 21. decembra 2010. godine. mog početka”. Iz Beograda stižu drugačiji stavovi. Analitičar Dušan Janjić kaže da će povratak Đukanovića privući strane investitore. “Vlada na čelu sa Đukanovićem biće jaka i imaće potrebnu efikasnost za vođenje Crne Gore u naredne četiri godine”, rekao je Janjić.

svojstven DPS-u”, kaže funkcioner DFa Jovan Vučurović. I u Pozitivnoj su razočarani ovom odlukom. Izbor Đukanovića za mandatara nove Vlade korak je unazad za demokratiju i pokazivanje zabrinutosti u vladajućoj koaliciji za socio-ekonomsku situaciju države, smatra poslanik Dritan Abazović.

● 1990. godine izabran za poslanika ● 15.februara 1991. godine postaje premijer ● 1997. izabran je za predsjednika ● 2003. godine izabran je za premijera ● 2010. godine povlači se sa premijerske funkcije ● 2012. ponovo predložen za mandatara

5


Pratite nas na twitteru

6

@dnovine

Aktuelno

KREDIT

DPS se zadužila 400.000 eura Političke partije bankama duguju više od 600.000

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

Prisluškiva niko da kon TajnI nazoR

Agencija za nacionalnu bezbjednost i Uprava policije prisluškuju građane, ali neće da otkriju koje su to kategorije lica Miraš Dušević i Nada Đurđevac

A

gencija za nacionalnu bezbjednost i Uprava policije ne žele da daju podatke koliko građana je pod mjerama tajnog nadzora. Pobrinule su se da to skrivanje podupru zakonom, jer su sigurni da bi se objelodanjivanjem tih podataka mogla ugroziti nacionalna bezbjednost građana. Dok analitičari u razgovoru za DN sumnjaju da pojedinci mjere tajnog nadzora svakodnevno zloupotrebljavaju u ličnu korist, u jedno su sigurni - da se krši Ustav zato što građane nakon prisluškivanja i prikupljenih podataka o tome niko ne obavještava.

Izgleda da pojedine političke partije nijesu mogle finansirati izbornu kampanju a da se kreditno ne zaduže. Na rang listi partija koje su se za ovu svrhu najviše kreditno zadužile prva je Demokratska partija socijalista, koja je na vlasti 23 godine. Podigli su kredit u iznosu od 400.000 eura kod Societe Generale Montenegro (Podgoričke) banke. Portparol ove partije Časlav Vešović je kazao da su od tog novca finansirali politički marketing, organizaciju izbornih skupova i aktivnosti partijske mreže. Izgleda da stranka nije zabrinuta kako će vratiti ovaj kredit. “Saglasno Zakonu o finansiranju političkih partija, učesnici izbora dobijaju sredstva iz državnog budžeta za kampanju, koja se dijele proporcionalno broju osvojenih mandata. Naša koalicija je osvojila ubjedljivo najviše mandata i samim tim je sljeduje najviše novca, koji će služiti kao pokriće za podignuti kredit”, kazao je Vešović.

I Novu srpsku demokratiju je izgleda skuplje koštala izborna kampanja. Podigli su kredit od 110.000 eura - 79.000 eura kod NLB i 38.000 kod Hipotekarne banke. “Funkcioneri su garantovali privatnom imovinom da će vratii kredit”, kazao je Milutin Đukanović, iz Nove. Ovaj kredit su podigli po kamatnoj stopi od devet odsto, dok od ostalih partija nijesmo dobili odgovor na ovo pitanje. Zanimljivo je da je doskorašnja najjača opoziciona partija Socijalistička narodna partija podigla kredit od 40.000 eura kako bi uplatila plate zaposlenima. Oni se nijesu kreditno zaduživali zbog izborne kampanje. Najmlađa crnogorska partija Pozitivna Crna Gora kreditno se zadužila 80.000 eura. Socijaldemokratska partija, Pokret za promjene i Albanske partije nijesu kreditno zadužene, dok iz Bošnjačke stranke nijesmo dobili odgovor da li su se kreditno zadužili. N.Đ.-M.D.

Agencija za nacionalnu bezbjednost je od 2005. do 2009. godine prisluškivala 324 građanina Crne Gore, ali je ostalo nepoznato koga su zapravo prisluškivali. Kao što, takođe, nije poznato koliko njih je bilo pod prismotrom “velikog brata” posljednjih godina zato što je taj podatak pod oznakom “tajno”. Zakonom su se “debelo” zaštitili. Ne postoji pravni okvir koji bi ih obavezao da objelodane te podatke. Lista uređaja koji služe za snimanje i praćenje prilično je dugačka, a zbog minijaturnih dimenzija danas se mogu ugra-

diti bilo gdje – od dugmeta do ručnog sata. Za one koji se zakonski bave prisluškivanjem, vrhunska oprema je imperativ. Oprema koju sada posjeduje Uprava policije, kako saznaju Dnevne novine iz policije, spada među najsavremenije, a i proizvođač je svjetski poznato i priznato ime. U skladu je sa svjetskim standardima, poput strogih uslova ETSI-ja koje evropske institucije propisuju za ovu vrstu opreme. Prisluškivači su posebno “usijani” uoči izbora. U razgovoru za Dnevne novine, jedan od bivših pripadnika policije kaže da su u

(NE)KONTROLA Sudska kontrola je svedena na odobravanje mjera i nema značajniju ulogu u ocjeni primjene mjera. Unutrašnja kontrola ANB nema poziciju koja bi joj omogućila efikasan i nezavistan nadzor. Parlamentarni nadzor nad primjenom MTN daje slabe rezultate. U periodu 2006-2011. nadležni Odbor za bezbjednost iodbranu je realizovao samo jednu posjetu ANB, na zahtjev dobio jedan poseban izvještaj o primjeni MTN za period 2008/09.

tom periodu najčešće mete političari i urednici medijskih kuća. “Slušaj, brate. Oni sve prisluškuju”, kazao je naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman. Tokom razgovora sa DN, bivši policajac je u jednom momentu prekinuo naš razgovor kako bi poručio sljedeće: “Pozdravljam kolege sa druge strane žice”. Da nadležni koji se bave prisluškivanjem, ANB i Uprava policije, mogu da zloupotrijebe moć prisluškivanja svih građana kako bi ostvarili neke lične interese, siguran je analitičar Andrija Đukanović. On ne sumnja da se to čak često dešava. “Posebno je to opasno u ovakvim poludemokratskim društvima gdje imamo bogatu istoriju postojanja tajnih službi koje nijesu svoj rad podredile opštem interesu već su predstavljale glavno oružje vlasti u obračunu sa političkim protivnicima”, kazao je Đukanović. On negoduje što Zakonom o krivičnom postupku nijesu precizirane kategorije lica koje se mogu prisluškivati. Ocjenjuje da bi ANB morala da učini javnim podatke o građanima koje je pratila. Navodi da bi trebalo objelodaniti i podatke o broju procesuiranih lica i pravosnažnih odluka na bazi prikupljenih podataka mjerama tajnog nadzora. “Time bi se pokazalo da su mjere tajnog nadzora bile opravdane ukoliko je slučaj za-

ANB i VDT ne Koliko građana je ove godine prisluškivao ANB, nije bilo moguće saznati od njih kao ni od Vrhovnog državnog tužilaštva. Na pitanja Dnevnih novina, koja su poslata prošle sedmice, iz ANB je stigao nejasan odgovor. “Povodom Vašeg interesovanja za odgovore na pitanja koja ste nam uputili, obavještavamo Vas da Agencija za nacionalnu bezbjednost postupa u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama”, glasio je odgovor. Onda su nas uputili da korigovani mejl zapravo treba da pošaljemo na drugu adresu. I poslali smo - ovla-


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

7

nje ne može troliše M:tel ne prisluškuje građane Iz kompanije M:tel su kazali DN da od nadležnih institucija nijesu dobili nijedan zahtjev za prisluškivanje građana. Kazali su da se M:tel bavi pružanjem telekomunikacionih usluga i da u njihovoj nadležnosti “ne može biti presrijetanje komunikacije korisnika”. Ostali mobilni operatori nijesu konkretno odgovorili na pitanja. Naveli su da tako “štite interese svojih korisnika, posebno u dijelu njihove privatnosti”. tvoren pravosnažnom odlukom”, rekao je Đukanović. Sudeći po svemu, u poslu prisluškivanja je problematično što je sudska kontrola svedena na odobravanje mjera i nema značajnu ulogu u ocjeni kako je obavljen taj posao. Zakonom o ANB nije precizirana obaveza Agencije da, nakon prisluškivanja, prikupljene informacije dostavi predsjedniku/Vijeću sudija Vrhovnog suda koji bi procijenili da li je sve urađeno po zakonu. Pored toga, analitičare zabrinjava izostanak zakonom propisane procedure i prakse uništavanja podataka o ličnosti u slučajevima kada nije utvrđen osnov za nastavak prisluškivanja. “Nažalost, mislim da se kod nas u ovoj oblasti grubo krše ljudska prava. Našim zakonima, koji tretiraju ovu oblast, nije predviđen način uništavanja

Mete PrIsLuškIvANJA 1. Političari 2. Advokati 3. Direktori pojedinih kompanija 4. Kriminalci sa dosijeima 5. Novinari 6. Navijačke grupe

prikupljenih podataka. Ostaje mogućnost da se i oni podaci koji nijesu od značaja za postupak ne uništavaju, što je kršenje prava na privatnost”, kazao je Đukanović. Zato je Đukanović siguran da se mora izmijeniti Zakon o ANB. I Institut alternativa pronalazi “šupljine” u Zakonu o ANB. Oni ukazuju na to da su pojedini članovi Zakona o ANB u koliziji sa Ustavom. Naime, u Zakonu o ANB se navodi da građani mogu da budu obaviješteni na lični zahtjev o tome da li se vodi evidencija njihovih ličnih podataka i da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njima. Ali tako ne piše u Ustavu. U najvišem pravnom aktu se navodi da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj ličnosti, pa zato nema potrebe da građanin samoinicijativno

odgovaraju šćenom licu za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama Katarini Ćulafić, koja nije odgovorila na mejl, kao ni na pozive DN. Iz VDT su nam kratko kazali, bez detaljnijeg objašnjenja, da “nemamo pravo na dobijanje informacije u koliko slučajeva je VDT od 2009. godine odobrilo mjere tajnog nadzora i koliko je takvih slučajeva procesuirano”.

traži od ANB taj podatak. “Dio Zakona o ANB ne odgovara u dovoljnoj mjeri na ustavna prava građana kojima se povređuje Ustavom zagarantovano pravo na privatnost”, rekla je Dina Bajramspahić (IA). Zakonom nije precizno definisan nadzor nad elektronskim komunikacijama, pa nije jasno da li isti uključuje i listinge, lokacije korisnika, IP adrese i sl. Iz Instituta alternativa su, između ostalog, naveli da do danas nije bilo procesuiranih službenih lica po osnovu kršenja prava na privatnost i prava na zaštitu ličnih podataka usljed zloupotrebe MTN - od strane Agencije za nacionalnu bezbjednost ili Uprave policije. “Ipak, bilo je više slučajeva poznatih javnosti, koji su bili zasnovani na ozbiljnim sumnjama da se radi o zloupotrebi mjera tajnog nadzora (slučaj

Orlov let, prisluškivanje sudija Višeg suda, prisluškivanje rukovodilaca MANS-a, itd.)”, kazala je Bajramspahić.

Zbog navedenih zakonskih propusta, ona smatra da je nemoguće da pojedinac dokaže da ga neko prisluškuje.

U Engleskoj i Francuskoj sve transparentno U Velikoj Britaniji i Francuskoj su javno dostupni podaci o odobrenim i produženim mjerama nadzora, kao i pravni osnov za koji su odobrene. Smatra se da je ovakva statistika važan element za informisanja javnosti o obimu primjene mjere nadzora nad elektronskim komunikacijama. Takođe je to jedan od kriterijuma za ocjenjivanje demokratičnosti društva. Od evropskih zemalja Italija je najčešće primjenjivala ovu mjeru sa 76 nadziranih lica na svakih 100.000 građana. Na drugom mjestu je Holandija sa 62 lica na svakih 100.000, pa Švajcarska sa 32 na 100.000.

PROCEDURA ANB Pod mjerama tajnog nadzora koje primjenjuje Agencija za nacionalnu bezbjednost tretiraju se one mjere tajnog prikupljanja podataka za koje je potreban viši stepen autorizacije, odnosno: 1. Nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji odobrava predsjednik Višeg suda; i 2. Nadzor unutrašnjosti objekta, zatvorenih prostora i predmeta uz koršćenje tehničkih sredstava, koji na obrazloženi pisani predlog direktora ANB odlukom odobrava Vijeće sudija Vrhovnog suda. Mjere se primjenjuju kada postoje osnovi sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost. POLICIJA Ukoliko postoje osnovi sumnje da je izvršeno neko od krivičnih djela iz oblasti teškog ili organizovanog kriminala, policija dobija naredbu za pokretanje MTN-a, u zavisnosti od vrste mjere, od sudije za istragu ili od državnog tužioca.


Pratite nas na twitteru

8

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11.2012.

POREZ

Ako PDV mora biti veći, neka bude 19 odsto Centralna banka ponavlja da ne sugeriše odmah povećanje stope poreza na dodatu vrijednost Vlada, ukoliko odluči da poveća stopu poreza na dodatu vrijednost, mora da napravi balans da ta obezbijedi određene prihode budžeta, ali da to povećanje ne bude veliki udar na životni standard i ne naruši investicioni ambijent, ocijenio je juče viceguverner Nikola Fabris. “Vjerovatno je tu negdje oko dva procentna poena optimalna između ta dva konfliktna cilja”, kazao je Fabris na konferenciji za novinare, uz podsjećanje da CBCG ne predlaže da se stopa odmah poveća. U Crnoj Gori je osnovna stopa PDV 17 odsto i nije se mijenjala od uvođenja 2003. godine. On je kazao da sve procjene govore da će naredne godine biti potrebno zaduženje od nekoliko procenata bruto društvenog proizvoda. “Sve preko toga u tom slučaju trebalo bi ići na povećanje PDV. Mi ne sugerišemo da se odmah poveća stopa PDV”, dodao je Fabris, prilikom prezentacije preporuka CBCG za ekonomsku politiku Vlade u narednoj godini. Govoreći i o Kombinatu aluminijuma Podgorica, Fabris je rekao da je preporuka da se donese strategija, kao i da

ukoliko se ne dogovor sa potencijalnim zainteresovanim firmama treba dobro analizirati i opciju zatvaranja. “Nijesmo uradili konkretne procjene koliko bi koštalo zatvaranje KAP-a. KAP nema toliki značaj za crnogorsku privredu kao nekada. Neto izvoz KAP-a je vrlo skroman, naše procjene kažu da je to nekoliko desetina miliona eura, jer za potrebe KAP-a, postoji i značajan uvoz”, obja-

STATUS

Crna Gora u Energetskoj povelji Krajem novembra, Crna Gora će postati posmatrač u Sekretarijatu Energetske povelje. Potpisivanjem deklaracije “Zaključni dokument o Energetskoj povelji konferencije u Hagu” koje će se 26. i 27. organizovati će biti u obavezi da Sekretarijatu Energetske povelje dostavi izvještaj koji se odnosi na poslovni ambijent Crne Gore, harmonizaciju zakona i regulative sa odredbama Energetske povelje, te odnosima na energetsku efikasnost i uticaju na životnu sredinu. Izvještaj se usvaja na Konferenciji Energetske povelje, koja se održava jednom godišnje. Energetska povelja je multilateralni ugovor koji je stupio na snagu 1988. godine. Potpisnice su pedeset i četiri zemlje. Povelja ima za

cilj stvaranje stabilnog, sveobuhvatnog i nediskrimatornog pravnog osnova za prekogranične odnose u energetskom sektoru. I.B.

snio je Fabris. Iz CBCG su poručili da je gašenje KAP vrlo kompleksan posao, imajući u vidu, veliki broj radnika, prava postojećih investitora, a dio obaveza pao bi na teret države. Fabris je naveo da bi bilo dobro da Crna Gora ima bilo kakve rezerve, bilo da su one u zlatu, novcu ili hartijama od vrijednosti, jer bi na taj način lakše mogla da pregura krizne situacije.

MANIFESTACIJA

Kada mastika pređe u vino Manifestacija “Slovenija u našem gradu” biće održana na Cetinju danas, u organizaciji prijestonice, Ambasade Republike Slovenije u Crnoj Gori i Slovenačkog poslovnog kluba u Crnoj Gori. Događaj će biti upriličen u sklopu proslave 13. novembra - Dana prijestonice Cetinje, a povodom martinovanja - tradicionalnog slovenačkog običaja kada mastika prelazi u vino. Program će biti održan u Vladinom domu i činiće ga niz segmenata, uključujući prezentaciju slovenačkih proizvoda, prezentacije na štandovima, martinovanje, predstavljanje slovenačkih turističkih i privrednih potencijala i modnu reviju.

I BiH će imati prije nas lou-kost Crna Gora će za sada ostati jedina država iz bližeg okruženja koja nema letove niskobudžetnih kompanija, budući da mađarska niskotarifna aviokompanija Viz er ozbiljno razmatra ulazak na tržište BiH uvođenjem avio linije dva puta sedmično za nekoliko evropskih odredišta. Jedan od aerodroma za koji je izražen interes je i mostarski. Prema podacima sa interneta, od niskotarifnih kompanija u Srbiji trenutno se mogu koristiti usluge austrijskog Flaj Niki i mađarskog Vizera koji takođe slijeće i na aerodrom u Skoplje. U Makedoniji od jeftinih prevoznika posluje i njemačka lou kost kompanija Džermanvings. Na albanskom tržištu i na Kosovu putnicima su dostupne lou cost kompanije Bel er, Džet er flaj, kao i mnoge druge. Prema Hrvatskoj veliki broj linija ima Džermanvings koja je i prva u toj zemlji uvela ovakav tip avio-prevoza. Osim Džermanvings, na hrvatske aerodrome slijeće i mađarsko-poljska kompanija Vizer, norveški Norvižan er šatl i britanski izi džet.

Barbara Lekavski

N

akon neuspjelog aranžmana u aprilu ove godine, crnogorska vlada je obnovila pregovore za uspostavljanje saradnje sa irskom niskotarifnom avio-kompanijom Rajaner. Iz Vlade su Dnevnim novinama saopštili da su pregovori u toku, te da ukoliko se postigne dogovor, prve letove ove niskobudžetne kompanije možemo očekivati od sljedeće godine. Crna Gora je u odnosu na države bližeg okruženja, uz Bosnu i Hercegovinu jedina koja nije omogućila redovne ili sezonske letove loukost firmama. Ali, budući da je projekat ulaska mađarskog Vizera na tržište BiH sve izvjesniji, ostajemo jedina zemlja na mapi u okruženju koja nema letove koje karakterišu jeftine karte.

za kratko vrijeme i po cijeni do 80 odsto nižoj od one koja važi u nacionalnim avioprevoznicima stignu na željeno odredište. Iako je u aprilu bila gotovo izvjesna saradnja sa irskom avio kompanijom Rajaner, do tog aranžmana nije došlo. Za irskog avio-prevoznika po-

Prošlo je i osmo ljeto zaredom kako se u crnogorskoj javnosti pominje dolazak niskobudžetnih aviokompanija, ali bez konkretnih dogovora i rezultata. Ni ovog puta nijesmo uspjeli da privučemo nijednu lou kost kompaniju koja bi građanima Crne Gore omogućila da

ČISTA PROIZVODNJA

Strani eksperti boravili u KAP-u Učešće podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) u projektu Čista proizvodnja od izuzetnog je ekonomskog i ekološkog značaja ne samo za kompaniju, već i za njeno okruženje i cijelu Crnu Goru, zajednički je zaključak predstavnika Organizacije Ujedinjenih nacija za razvoj industrije (UNI-

DO) i univerziteta u Podgorici i Beogradu, koji su juče završili dvodnevnu posjetu KAP-u. Izvršni direktor KAP-a, Jurij Moisejev, kazao je da je proteklih mjeseci rađeno mnogo na unapređenju zaštite životne sredine i podsjetio da je nabavljena kompletna oprema za sistem kaptaže gasova.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11.2012.

9

Vlada obnovila pregovore sa Rajanerom LOUKOST

puta su takse crnogorskih aerodroma veće nego prosječne cijene koje Rajaner plaća za aerodromske usluge u drugim destinacijama, zbog čega je ta kompanija u aprilu odustala od ulaska na naše tržište.

Prve letove možemo očekivati već sljedeće godine

nuđeni “komercijalni elementi” nijesu bili prihvatljivi, naročito ugovorima predviđena plaćanja, odnosno troškovi naknada za aerodromske usluge. Međutim, kako saznaju Dnevne novine, Vlada je obnovila pregovore sa tom kompanijom i predano radi na dovođenju prvog nisko budžetnog avio prevoznika. “Za sada možemo potvrditi da su pregovori sa Rajnerom u toku i ako se postige dogovor možemo očekivati prve letove ove niskobudžetne avio kompanije od sljedeće godine”, kazali su nam iz Vlade. Rajaner sada leti u 26 zemalja Evrope i koristi veliki broj aerodroma u Poljskoj, Maroku, Španiji, ali i Hrvatskoj i Sloveniji. Iz Zadra i Pule može se letjeti za Dablin i London po cijeni od svega 13 eura, a isto toliko treba i za polije-

tanje s aerodroma u Mariboru. Iz Vlade su takođe potvrdili i zainteresovanost Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva saobraćaja i pomorstva i JP Aerodromi Crne Gore za uspostavljanje saradnje i sa ostalim nisko budžetnim avio kompanijama. “Crna Gora je prvenstveno avio destinacija i neophodno je što prije uspostaviti jeftiniju konekciju sa emitivnim tržištima kako bi omogućili veću posjetu gostiju iz zemlja EU-a i Rusije i Ukrajine, ali i produžetak pred i postsezone”, dodali su iz Vlade. Budući da je Crna Gora usvojila Zakon o zajedničkom evropskom nebu i time omogućila intenziviranje pregovora za dovođenje low cost kompanija, u narednom periodu možemo očekivati realizaciju ugovora sa bar jednom niskotarif-

NACIONALNI AVIOPREVOZNICI

NISKOBUDŽETNI AVIOPREVOZNICI

- skuplje cijene karata

- do 80 odsto niže cijene karata

- servis u avionu se podrazumjeva

- servis u avionu se naplaćuje

- sjedjenje u biznis klasi (dodatno se naplaćuje)

- bez mogućnosti sjedjenja u biznis klasi

- prtljag besplatan (minimum 20kg)

- plaćanje prtljaga

- refundacija moguća u slučaju otkazivanja leta

- nemogućnost refundacije karata

- redovni letovi bez obzira na broj putnika

- otkazivanje letova (usljed nedovoljnog broja putnika)

- karte moguće kupiti u poslovnicama i na aerodromu

- karte se prodaju samo preko interneta

- Avioni opremljeni po visokim standardima

- Avioni opremljeni minimalnom opremom

nom avio kompanijom. Takođe, prema ranijim nezvaničnim informacijama iz Vlade, Britanska kompanija Jet2.holidays naredne godine će lansirati produžene vikend pakete za odmor u Crnoj Gori za turiste iz Velike Britanije. Avioni će sa aerodroma u Mančesteru prema Crnoj Gori letjeti

INVESTICIJA

Petrovac dobija Crystal Rivijeru Polaganjem kamena temeljca juče je svečano označen početak izgradnje novog hotela u Petrovcu “Crystal Riviera”, zajedničke investicije hotelske grupe Budvanska rivijera i Euromix trade. Početak radova na investiciji vrijednoj 32 miliona eura su označili ministar održivog razvoja turizma, Predrag Sekulić i predsjednik Euromix trade, Miloš Perović. Sekulić je

naveo da se trenutno gradi deset hotela na Crnogorskoj obali i dodao da će se i narednih nekoliko godina graditi više hotela visoke kategorije. Govoreći o vrijednoj investiciji, Perović je nakon potpisivanja ugovora sa KFW- DEG o kreditiranju izgradnje hotela u iznosu od 13 miliona eura, kazao da je osmišljen, koncipiran i projektovan onako kako dolikuje ambijentu u kojem se gradi.

“Hotel je kategorije pet zvjezdica površine 30.000 kvadrata, sa 180 soba, wellness i kongresnim centrom, koji primjenom svih savremenih standarda u oblasti energetike i zaštite životne sredine, nastavlja obavezu koju već ima postojeći hotel Rivijera- zeleni hotel. Početkom 2015. godine biće ozvaničen dolazak prvih gostiju u ovaj hotel”, najavio je Perović. N.L.

dva puta sedmično, četvrtkom i nedeljom, a prvi let zakazan je za 22. mart naredne godine. Pored Crne Gore, ova kompanija lansiraće vikend pakete i za grčka ostrva Zante, a ka ovoj destinacije avioni će letjeti jednom sedmično. Mnogi eksperti za aviosaobraćaj smatraju da je koncept Kamen temaljac za Crystal Rivieru položili su Predrag Sekulić i Miloš Perović

niskobudžetnih avio-prevoznika generalno neodrživ u Crnoj Gori, te da mnoge lou kost firme svoj dolazak na malo tržište smatraju vrlo rizičnim poslom. S obzirom da protekle tri vlade nijesu uspjele to da demantuju, ostaje da se vidi hoće li “novo-stara” Vlada ovog puta imati više sreće.


Pratite nas na twitteru

10 Intervju

@dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11.11.2012.

INTERVJU: DRAGAN BOKAN, VLASNIK VOLIJA

Očekujem da Vlada ima sluha za trgovinu Trebalo bi povezati crnogorsku trgovinu sa proizvođačima smatra vlasnik Volija Dragan Bokan Novak Uskoković

K

ompanija Voli otvorila je svoj prvi maloprodajni objekat u Bloku pet u Podgorici 1995. godine. Danas, nakon 17 i po godina, Voli je po ukupnim prihodima druga najveća crnogorska kompanija, odmah iza Elektroprivrede Crne Gore. Voli je u vlasništvu privrednika Dragana Bokana. Firma zapošljava trenutno 1.376 radnika, državi je samo za posljednje dvije godine platila skoro 50 miliona dažbina. Osim toga, vrlo zapaženi su i u pomaganju društvenih akcija i sportskih klubova. Jedno je sigurno - potrošači Volija su i pozicija i opozicija, a dnevno kroz 35 marketa i 46 poslovnih jedinica prođe oko 60.000 kupaca. Bokan je danas partner Evropske banke za obnovu i razvoj, što se ne postaje lako, jer to podrazumijeva vrlo rigidne finansijske kontrole, što je Voli uspio da prođe. Poslovanje već pet godina kontrolišu i strane revizorske kuće.

●DN: Kompanija će u maju naredne godine biti punoljetna. Koliko je kompanija uspješna? Konkuretni su kompanije (Delez, Merkator) koje imaju milijarde prihoda, a na tržištu ste prvi. U čemu je tajna ? Mislim da to nije tajna, vrlo je očigledno. Voli je domaći lanac koji ima sluha za domaće tržište. Pažljivo smo birali lokacije, vodili računa o potrebama naših kupaca, trudili se da u svakom trenutku na najbolji način osvojimo i zadržimo povjerenje. Naši zaposleni se osjećaju sigurno i zaštićeno, orjentacija prema kupcu je na prvom mjestu. Pružili smo kupcu ono što je za njega najbitnije, odličnu ponudu i uslugu uz najpovoljnije cijene. Pozitivan pristup, entuzijazam i posvećenost, kvalitet u svim segmentima- to je jedina tajna. Prosječno kroz naše markete i poslovne jedinice prođe oko 60.000 potrošača. Naši cijenjeni potrošači su i pozicija i opozicija. U našim marketima ih sve možete sresti i vrlo su zadovoljni.

●DN:Da li bi se opet bavili istim biznisom? Trgovina je vrlo zahtjevna i traži čovjeka u potpunosti. Pronašao sam se u ovom poslu jer mi odgovara ta dinamika. Nisam siguran da bi išao istim putem, ali sam siguran da šta god bi radio, uvijek bi davao sve od sebe i pružao svoj maksimum. ●DN: Vlasnička struktura Volija? Da li ima interesovanja za ulazak velikih kompanija? Da li će Voli nastaviti preuzimanja na crnogorskom tržištu? štu? Voli je za sada u mom stoprocentnom vlasništvu. Ipak, ne treba se zatvarati prema savremenim trendovima, ne biježim od toga da možda u bu-


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Intervju 11

Foto: Balša Rakočević

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11.11.2012.

Bukovik i proizvodnja vina me opuštaju DN: Privatno? Gdje izlazite? Hobi? Dragan Bokan je privatno porodičan čovjek, okrenut porodici, supruzi, djeci, prijateljima. Ono što me opušta je boravak u mom rodnom selu Bukovik, druženje sa ljudima iz kraja u kojem sam ponikao. Ponosan sam na to što sam u suštini svog bića ostao isti, što čuvam uspomenu na mirise i boje djetinjstva, kao i porodično, patrijahalno vaspitanje iI istinske vrijednosti i kriterijume. Hobijem mogu nazvati proizvodnju vina, to mi pruža veliko zadovoljstvo i bijeg od svakodnevnih problema i tenzija.

dućnosti bude drugačije. Kao i u svemu ostalom, treba se mijenjati u skladu sa vremenom koje dolazi. Možda ono donese nešto novo, što će pozitivno uticati na razvoj i stabilnost mog biznisa. Što se preuzimanja tiče, za sada je u toku renoviranje i ribrendig Novito marketa, prilagođavanje našim standardima. Dok je taj proces u toku, nije vrijeme za razgovor o novim preuzimanjima. ●DN: Koliko je Voli za 17 go●DN: dina dao državi raznih poreza, naknada? Koliko je ukupno investirano? Crnogorsko tržište je malo, ali se razvija u vrlo dinamičnom ritmu. Voli je od osnivanja, dakle, prije 17 i po godina ukupno investirao 84,4 miliona eura i sve na teritoriji Crne Gore. Dio novca je obezbijeđen i kroz kredite kod komercijalnih banaka. U 2011. godini ukupno, poreza i doprinosa je plaćeno 20,59 miliona eura. U 2012. godini biće plaćeno oko 26 miliona eura. Mislim da nema privrednika u Crnoj Gori koji je platio toliko dažbina.

●DN: Koliko iznosi godišinji prihod Volija? Bruto prihod za ovu godinu je 165 miliona eura. ●DN: Da li ima interesovanja za posao u Voliju? Tu nema problema. Nikada nijedan konkurs nije završen da nijesmo imali 500 i više kandidata, a bilo je čak i hiljadu. ●DN: Šta bi bilo preporuka Vladi da izmijeni u tom sektoru? Da li Crnoj Gori treba resor trgovine? Očekujem da će Vlada imati sluha za trgovinu, koja je naša najrazvijenija crnogorska privredna grana. Nadam se da će se oformiti resorno ministarstvo, ili da će se trgovina pripojiti Ministarstvu poljoprivrede. Ne samo što bi to pomoglo nama, trgovcima, korist bi bila obostrana. Imajući u vidu naše znanje i iskustvo, Vladine institucije treba da učestvuju u tome da povežu crnogorsku trgovinu sa proizvođačima, da iskoriste našu poziciju na tržištu i na taj način povećaju profit domaćim proizvođačima. ●DN: Osim trgovine, da li je planirano da Voli krene u neki drugi biznis? Možda poljoprivredni sektor? Već duže vrijeme razmi-

Pomažu socijalno ugroženim, bolnicama, djeci, NVO, sportistima.. . Voli osim što je sponzor Košarkaškog kluba Budućnost, veoma je aktivan i u segmentu društveno odgovornog poslovanja. Kako je saopšteno iz kompanije, mnogo donacija je bilo u posljednje tri godine. Na tom spisku su, između ostalih, donacije crnogorskim opštinama prilikom otvaranja marketa, za socijalno ugrožene kategorije stanovništva u gradovima Kotor, Bar, Bijelo Polje, Nikšić i Herceg Novi. Donacije su date i KBC Podgorica, Centar za liječenje i rehabilitaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Kakaricka gora, Bolnici Danilo I, Cetinje, Dječiji dom Mladost i Udruženjima za djecu sa posebnim potrebama.Osim toga, Voli je dao novac i za izgradnju hrama u Baru i rekonstrukcija omladinskog doma u Bukoviku. Pomoć područjima zahvaćenim prirodnim katastrofama, nevladinim organizacijama, podrška manifestacijama namijenjenim djeci i brojnim sportskim manifestacijama. šljam o otkupnom centru koji bi vršio otkup i distribuciju poljoprivrenih proizvoda. Ne treba posebno trošiti riječi na to da je našoj poljoprivredi najpotrebniji dobar plasman i da naša zemlja u proizvodnom smislu ima odličnih potencijala. Novi svjetski trendovi predviđaju okrenutost prema originalnom, organskom proizvodu. U sektoru poljoprivrede, Crnoj Gori su potrebni veliki sistemi. Ništa ne može-

mo uraditi sa 100 kilograma nekog voća ili povrća ili sa tonu ili dvije. Svuda u svijetu postoje veliki sistemi. Naravno, važno je da imamo i male proizvođače. Potrebno je imati malu pijacu, domaći krompir, paradajz, krastavac i luk, ali bez velikih nema opstanka. ●DN: Zastupljenost proizvoda iz Crne Gore u marketima? Trudimo se da na najbolji način podržimo kako male individualne proizvođače, tako i velike, koji predstavljaju

crnogorski brend. Voli je distributer Plantaža, Suze, Crnagoracoop-a, Ribarsva Rijeke Crnojevića, Barskog Zlata. Ponosni smo na činjenicu da je u našim marketima zastupljen veliki broj domaćih proizvoda. Voli je otvorio svoja vrata za sve proizvođače koji kvalitetom proizvoda zadovoljavaju kriterijume savremene trgovine. Pokazali smo i riječima i djelom da smo spremni i kompetentni da podržimo domaću proizvodnju kvalitetnim plasmanom i pozicijom na tržištu. Na osnovu podataka za prošlu godinu, u okviru Volijevog lanca, u 2010. godini, prodaja domaćih proizvoda je iznosila 22 miliona eura, a u 2011. godini brojka je dostigla 30,5 miliona, 2012.godine, preko 35 miliona. Ovo je najbolji pokazatelj šta znači Voli za crnogorsku proizvodnju. Što se tiče svjesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda, smatram da je nedovoljno razvijena i da je to nešto što treba popularisati na nacionalnom nivou, po uzoru na zemlje u okruženju. ●DN: Kakvi su planovi u narednom periodu? Želja nam je prioritetno, da dio kapitala u neke dvije- tri godine prodamo Evropskoj banci za obnovu i razvoj, ali otom, potom.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11.2012.

PROCJENE  CRNA GORA

Dnevno potrošimo oko 15 kg droge

U Crnoj Gori ne postoje precizni podaci o broju zavisnika od droge i prometu narkotika, procjene zabrinjavajuće Saša Mijović

Bojana Robović

P

Miodrag Laković

recizni podaci o broju uživalaca droge u Crnoj Gori ne postoje, kao i o tome koliko se narkotika dnevno potroši. Zvanični podaci u sjenci su tamne brojke ove pojave, koja se bazira na procjenama da u Crnoj Gori trenutno ima i do 15.000 uživalaca droge. Ukoliko se ova brojka pomnoži sa prosječnom dnevnom dozom svakog zavisnika (1 gram), dobije se podatak da se u Crnoj Gori dnevno potroši i do 15 kilograma droge.

Iako zvanični podaci bazirani na broju uživalaca droge, koji su zatražili pomoć u nekoj medicinskoj ustanovi, ukazuju da je riječ minornom procentu zavisnika od narkotika (oko 3.000), tamna brojka ove pojavi zabrinjava. Direktor NVO “4 life” Saša Mijović sumnja da je u Crnoj Gori ima pet puta više, odnosno od 12.500 do 15.000 ili 2,5 odsto ukupnog stanovništva naše zemlje. Realnu sliku teško je stvoriti jer, kako objašnjavaju stručnjaci iz ove oblasti, brojni zavisnici ne traže ljekarsku pomoć. Uglavnom se uživaoci heroina (poznatog po najjačem negativnom uticaj na metafizičke sposobnosti dogogodišnjih uživaoca) obraćaju za pomoć ljekaru, njihova liječenja su, u velikom broju slučajeva periodična, jer se nerijetko vraćaju starom poroku. Uživaoci skupocjenog bijelog praha (kokaina), ne trpe tolike udare tjelesne sposobnosti, pa se uglavnom sami liječe od depresije, a slična je situacija i sa drugim drogama.

Ako se u obzir uzme Mijovićeva procjena da u Crnoj Gori ima oko 15.000 zavisnika (u najvećem broju heroinski zavisnici) i procjena stručnjaka da zavisnik u toku dana u prosjeku uzme gram droge, po toj metodologiji, dnevno se potroši oko 15 kilograma droge. Tako na godišnjem nivou utrošak droge doseže i do pet tona. Mijović je podsjetio da prema posljednjem istraživanju Instituta za javno zdravlje Crne Gore 2006. godine, procijenjeni broj zavisnika od droga se kretao između 2.500 i 3.000. “Kako su ovim istraživanjem obuhvaćene samo osobe koje su potražile pomoć, dok veliki broj njih, koji nigdje nijesu evidentirani, praktično ostaje nevidljiva realna slika”, objasnio je Mijović. Sada, poslije šest godina od tog istraživanja, situacija se drastično promijenila. “Samo u Centru za metalno zdravlje u Podgorici, do današnjeg dana pomoć je zatražilo oko 1.300 registrovanih zavisnika. “Međutim ni ova brojka nije pravi pokazatelj, jer mnogi zavisnici nikada ne potraže

pomoć u nekoj od zdravstvenih ustanova, a neke porodice da bi izbjegle sramotu odlučuju se da svog člana koji pati od bolesti zavisnosti od droga liječe u inostranstvu”.

● ČEKAJU ELEKTRON SKI REGISTAR Prema podacima iz Instituta za javno zdravlje, u 2010. godini je u domovima zdravlja evidentirano 616 korisnika droga, dok je sljedeće godine ta brojka pala na 579 ovisnika od narkotika. “Podaci kojima raspolaže Institut za javno zdravlje, a koji se odnose na potražnju za tretmanom bolesti zavisnosti za sada su nepotpuni, budući da je tek krajem 2008. godine usvojen novi Zakon o zbirkama podataka u oblasti zdravstva. Do sada je izrađen novi obrazac za prijavu, a u završnoj fazi je izrada elektronske verzije Registra potražnje za tretmanom usljed upotrebe

droga kojim će se postići veća redovnost i kompletnost u izvještavanjima”, kazali su iz Instituta za javno zdravlje. Oni su objasnili da će i nakon uvođenja Registra, Institut za javno zdravlje raspolagati isključivo podacima o korisnicima droga, koji su se javili zbog problema povezanih sa upotrebom droga.

● NAJVIŠE PLIJENE SKANK S obzirom da je heroin najzastupljenija droga među narkomanskim zavisnicima, iz policije objašnjavaju da se procjenjuje da se oko 90 tona ove droge prokrijumčari iz Avganistana do narko tržišta zapadnoevropskih zemalja. Kroz Crnu Goru, kako tvrde, prolaze manje količine. “Krak krijumčarenja heroina koji ide preko Kosova pa dalje preko Crne Gore nije toliko aktivan. Aktivna ruta ko-

jom se krijumčari heroin je sada Turka, Bugarska, Makedonija, Srbija i dalje prema zemljama EU”, kazao je ranije za medije šef Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja Miodrag Laković. Crnogorski inspektori su na sjeveru Crne Gore u oktobru zaplijenili 108,5 grama heroina i uhapsili tri crnogorska državljanina. “Crna Gora nije tranzitna destinacija kada je u pitanju krijumčarenje opojne droge kokain, na šta ukazuju operativni i statistički podaci. U prilog tome stoji i činjenica da je kokain na našem području dvostruko skuplji u uličnoj prodaji nego u većini zemalja EU”, naglasili su iz policije. Iz policije su naveli da je u prethodnom periodu, najviše je oduzeto marihuane i skanka od čega je najveći dio ovih opojnih droga zaplijenjen prilikom pokušaja krijumčarenja, preko graničnih prelaza, na teritoriju Cr-

CJENOVNIK Na crnogorskim ulicama i dalje je najveća potražnja za marihuanom odnosno skankom, čija cijena se kreće od tri i po do pet eura. Gram heroina se na podgoričkim ulicama može kupiti za 20 eura, dok se cijena grama kokaina kreće između 80 i 100 eura. Iz policije su kazali da su u Crnoj Gori rjeđe zastupljene sintetičke droge anfetaminskog i MDMA tipa (metilendioksiamfetamin), kao i neke druge nove vrste sintetičkih droga.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 13

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

ISKAZ

Korisnici droga evidentirani u JZu domovi ZdravlJa 2010. godina

2011 . godina

Ukupan broj

616

579

Stopa na 100.000 stanovnika

99.5

92.6

Korisnici kanabinoida % (marihuana, hašiš, skank)

1,8%

1,0%

Izvor: Nacionalni informacioni sistem primarnog nivoa zdravstvene zaštite ne Gore i dalje prema zemljama regiona i Evropske unije (EU), i to zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa policijama iz regiona. “Intenzivne aktivnosti koje policija sprovodi u saradnji sa pravosudnim organima i partnerskim policijskim službama imale su za rezultat otkrivanje i presijecanje više lanaca krijumčarenja opojnih droga, a sa-

mim tim i smanjenje tranzita narkotika kroz našu zemlju i prodaje na našem području. Regionalna i međunarodna saradnja je posebno značajna ako se ima u vidu da, u ovim slučajevima, krijumčarski lanci marihuane tipa skank ka našoj zemlji u velikom broju slučajeva vode iz Republike Albanije”, objasnili su iz policije.

Kroz Crnu Goru prošlo 13 tona droge Procjene bezbjednosnih službi koje se bave borbom protiv narkotika su da se otkrije i zaplijeni svega pet posto od ukupnog prometa droge. Ukoliko bi se takva procjena primijenila na Crnu Goru, onda bi narko distribucija izgledala na sljedeći način. Na teritoriji Crne Gore je, od početka 2012. godine, u 245 pojedinačnih zaplijena, otkriveno je i oduzeto oko 665 kilograma opojnih droga. Najviše je oduzeto marihuane i skanka (skoro 656 kg), zatim heroina (skoro 7,2 kg) i kokaina (preko 400 gr), zatim 158 stabljika kanabisa, kao i manje količine drugih vrsta opojnih droga (hašiš i sintetičke droge). Ako bi 665 kilograma zaplijenjene droge bilo pet odsto ukupnog prometa, to znači da je preko naše teritorije prokrijumčari još gotovo 13 tona droge.

Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Pajoviću (54), koji je priznao da je ubio poznatog crnogorskog advokata Vlada Bjekovića (72). Pajović je u policiji, prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, kazao da ga je na taj čin navelo to što je posumnjao da je Bjeković uzeo sa sebe dio novca koji je dobio kao odštetu za stradanje petogodišnjeg sina, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći 2003. godine. U Osnovnom sudu u Podgorici vodio se parnični postupak protiv “Lovćen osiguranja” od kojih je Pajović tražio materijalnu odštetu. Kao pravnog zastupnika angažovao je Bjekovića. Presudom, Pajović je, kako Dnevne novine sazanju, dobio odštetu u iznosu od 101.000 eura. Novac je podijelio sa bivšom suprugom Nevenkom Kumburović. Navodno, kasnije je došao do podataka da je Bjeković uzeo dio novca. Da li je takva sumnja bila opravdana, juče niko od istražitelja nije mogao da potvrdi. Pajović se sa nevjenčanom suprugom, koja je uzela veći dio odštete, navodno potpuno

FOTO: mirkO savOvić

Pucao sleđa, nije pominjao psovku?

Zoran Pajović pri izlasku iz Višeg suda u Podgorici razišao prije tri dana, dan prije ubistva. Tokom ispitivanja u policiji nije pominjao psovke ubijenog advokata na račun njega i njegovog mrtvog sina, iako je navodno prethodno porodici ispričao da je upravo to bio razlog zašto je izvadio pištolj i zapucao. “Nije pominjao psovke, kazao je da mu je prišao sleđa i ispalio dva metka. Kada se Bjeković blago okrenuo sasuo mu je još četiri projektila u grudi”, kazao je sagovornik blizak istrazi, koji ne vjeruje da je ubistvo izvršeno u stanju afekta. Tužilaštvo je preksinoć

Nema postupka protiv ubijenog Iako je Zdravko Begović, predsjednik Advokatske komore, tvrdio da je osumnjičeni Pajović podnio prijavu protiv advokata Bjekovića, zbog čega se protiv njega vodio disciplinski postupak, disciplinski tužilac, advokatica ana stanković- mugoša kazala je da u komori tog predmeta nema. “Postupak je još bio u fazi kada je naš kolega ubijen. Međutim, to nije niti prva niti posljednja prijava protiv nekog advokata”, kazao je Begović. Ipak, Stanković- Mugoša, tvrdi drugačije. Na prvi pomen ovog postupka, ona je istakla da nije upoznata sa tim, ali da će provjeriti. U sljedećem razgovoru, sa sigurnošu je potvrdila da predmet o tom disciplinskom postupku ne postoji.

imalo problem da Pajoviću obezbijedi advokata. Na kraju je po službenoj dužnosti saslušanju prisustvovao advokat Zdravko Čelebić. Juče, sat prije saslušanja, kod istražnog sudije advokat Zdravko Čelebić kazao da neće zastupati osumnjičenog u daljem potupku, te da je o tome pismeno obavijestio i Bašovića, pojavio se i na tom saslušanju. “Kako sam u rodbinskim odnosima sa sinom stradalog ja sam zamolio tužioca da me oslobodi, da angažuje drugog advokata. O tome sam pismeno obavijestio i istražnog sudiju Bašovića”, kazao je Čelebić. Nakon saslušanja kod istražnog sudije, advokatov telefon bio je ugašen. Bjeković je ubijen prekjuče oko 11.30 časova u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici. Na njega je, pošto je izašao iz Osnovnog suda, šest hitaca ispalio Pajović koji je zatim otišao kući gdje je pokušao da se ubije. U tome ga je spriječila porodica. Nakon obavljenog uviđaja, iz policije tvrde da je Pajović u Bjekovića pucao prvo dva puta sleđa, a nakon toga sa prednje stranje, te mu je u grudi ispalio još četiri metka. M.V.P.

PRESUDA

Tri mjeseca zatvora zbog uvreda glumca Sudija podgoričkog Višeg suda Larisa Mijušković Stamatović osudila je Raca Rajkovića (28) iz Podgorice na tri mjeseca zatvora zbog napada na aktera spota o LGBT pravima “Mi smo dio ekipe”, Todora Vujoševića. Nakon izricanja presude, sud mu je produžio pritvor u kome se nalazi od 16. oktobra

kada je uhapšen. Rajković je, prema navodima presude, 13. oktobra oko jedan sat iza ponoći uputio uvrede i prijetnje Vujoševiću ispred njegove zgrade u ulici Vasa Raičkovića. Rajković je na suđenju negirao da je prijetio Vujoševiću, ističući da je kritične noći bio sa djevojkom u svom

stanu, te da ga ne poznaje i nema razloga da ga napadne ili mu prijeti. Iako je i njegova djevojka potvrdila takve navode, sudija je ocijenila da je Vujoševićev iskaz tačan i precizan pa je Rajkovića, zbog ugrožavanja sigurnosti, osudila na tri mjeseca zatvora. S.K.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Aktuelno

subota i nedjelja, 10. i 11.11.2012.

● Foto priča

PRIHVAĆENO JEMSTVO

Uklonjena sva zemlja iz mora HERCEG NoVI - Izvodjač radova „oK Gradanja”, koji gradi stambeno poslovni objekat u Njivicama, po nalogu vodoprivrednog inspektora izvadio je svu zemlju iz mora. Mještani Njivica su zadovoljni ishodom, i za DN su potvrdili da je sva zemlja izbačena iz mora, ali su istakli i da je jugo odnio veliki dio zemlje. Ipak se nadaju da to neće bitnije uticati na biodiverzitet mora i da će investitor ubuduće poštovati propise o gradnji objekata posebno na ovom osjetljivom području u zoni Morskog dobra.Ujedno mještani Njivica zahvaljuju se medijima bez kojih bi kako ističu teže riješili ovaj problem. S.M.

Predrag Strugar izlazi iz pritvora Viši sud u Bijelom Polju prihvatio jemstvo od 570 hiljada eura u nepokretnostima Optuženi u predmetu „Kalu- kriti i da će se uredno odazivađerski laz“ Predrag Strugar, na- ti pozivu suda. „Prema optužeći će se na slobodi nakon što je nom će se ukinuti pritvor kada predsjednik vijeća Specijalizova- sudu budu dostavljeni dokazi da nog odjeljenja za suđenje za kri- je izvršen upis hipoteka na nevična djela organipokretnostima nazovanog kriminala, značenim u zahtjekorupcije, terorizma vu i u rješenju o prii ratnih zločina pri hvaćanju jemstva, a nakon pravosnažnoVišem sudu, sudija Vukomir Bošković, Prema optuženom sti tog rješenja“, kaže donio rješenje o će se ukinuti pritvor se u saopštenju Višeg prihvatanju zahtje- kada sudu budu do- suda koje je medijiva branioca optuže- stavljeni dokazi da ma proslijedila sudinog, advokata Go- je izvršen upis hipo- ja Gorica Đalović. rana Rodića, kojim teka na nepokretnoAdvokat Goran Roje traženo ukidanje stima naznačenim dić očekuje da će se pritvora pri određi- u zahtjevu i u rješe- administrativni dio vanju jemstva. procedure prepisa u nju o prihvaćanju U saopštenju PR jemstva katastru i zalaganja službe Višeg suda za jemstvo imovine u Bijelom Polju koStrugarevih rođaka ji vodi ovaj proces, kaže se da je u Podgorici završiti već u ponetim rješenjem prihvaćeno jem- djeljak, kada bi Predrag Strugar stvo u vrijednosti od 570.280,00 iz pritvorske jedinice bjelopolj€ u nepokretnostima kao garan- skog zatvora mogao da se nađe cija da se optuženi Strugar neće na slobodi. S.M.S.

HAkATON O B A V J E Š T E NJ E Povodom nezakonitog Javnog poziva za izbor najpovoljnije ponude za kupovinu nekretninskog kompleksa „Zmijice“ Zelenika objavljenog dana 25.10.2012.godine i dana 26.10.2012.godine. Obavještavamo javnost o nezakonitosti Javnih poziva za izbor najpovoljnije ponude za kupovinu nekretninskog kompleksa “Zmijice” Zelenika, koji su objavljeni u ovom dnevnom listu dana 25.10.2012. godine i dana 26.10.2012. godine, radi prodaje sledećih nepokretnosti upisanih u Listu nepokretnosti br. 185, KO Kumbor, kod Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi, i to: - Katastarska parcela br. 16, površine 2749 m2, objekat 1 (zgrade u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu) površine u gabaritu 445 m2, objekat 2 (zgrade u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu) površine u gabaritu 237 m2, objekat 3 (pomoćna zgrada u privredi) površine u gabaritu 18 m2, koji objekti se nalaze na katastarskoj parceli br. 16; - Katastarska parcela br. 17, površine 973 m2, - Katastarska parcela br. 18, površine 1.822 m2, objekat 1 (pomoćna zgrada u privredi) površine u gabaritu 14 m2, koji objekat se nalazi na katastarskoj parceli br. 18; - Katastarska parcela br. 20, površine 2.703 m2, objekat 1 (zgrade u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu) površine u gabaritu 630 m2, koji objekat se nalazi na katastarskoj parceli br. 20; i - Katastarska parcela br. 21, površine 1.407 m2. Obavještavamo sva zainteresovana lica da su sve navedene nepokretnosti predmet Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti ovjerenog kod Osnovnog suda u Herceg Novom, Ov-I-9835/2009, dana 3.12.2009. godine, te i Aneksa I navedenog Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, koji je ovjeren kod Osnovnog suda u Podgorici, pod Ov.br. 46366/10, dana 29.12.2010. godine, zaključenih između Društva “Kumbor Development” doo Herceg Novi i Društva “Mješovito” AD Herceg Novi, kojim je došlo do prenosa svih prava nad navedenim nepokretnostima sa Društva “Mješovito” AD Herceg Novi, na Društvo “Kumbor Development” doo Herceg Novi. Sve naprijed navedene nepokrenosti ujedno su predmet sudskog postupka koji se kod Privrednog suda u Podgorici vodi pod brojem I.br. 5292/11, a imajući u vidu da Društvo “Mješovito” AD Herceg Novi ne posjeduje isključivo pravo svojine već samo pravo korišćenja nad predmetnim nepokretnostima, obavještavamo sva lica zainteresovana za kupovinu označenih nekretnina da bi svako raspolaganje istim do pravosnažnog okončanja postupka bilo suprotno zakonu i istima ne bi bilo omogućeno nesmetano korišćenje nekretnina shodno zakonu. KUMBOR DEVELOPMENT DOO HERCEG NOVI U Podgorici, dana 29.10.2012. godine

Telekom pripremio nagrade Crnogorski telekom je sponzor Hakatona koji će se održati prvi put u Crnoj Gori od 10. do 11. novembra u Srednjoj elektrotehničkoj školi “Vaso Aligrudić” u Podgorici. Kompanija nagrađuje pobjednike Hakatona godišnjom pretplatom za ADSL Flat 2 paket, a nagradu će dobiti svi članovi pobjedničkog tima. Prvi Hakaton u Crnoj Gori ima za temu SMS servise, sa ciljem da se sakupe zanimljiva rješenja pojedinaca ili grupa o tome kako iskoristiti SMS poruke u svakodnevnom životu. Crnogorski telekom je obezbijedio besplatno korišćenje kratkog koda, koji je učesnicima ove manifestacije neophodan za predstavljanje i demonstraciju ideja. “Crnogorski telekom je, takođe, podržao ovu manifestaciju dajući podstrek znanju, stručnosti i inovativnim idejama”, saopšteno je iz ove kompanije.B.B.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 15

subota i nedjelja, 10. i 11.11.2012.

Mojdežu prijeti nova katastrofa HERCEG NOVI

Mještani apeluju za pomoć, pukotine na kućama sve veće Sanja Milović

T

lo u Mojdežu ne miruje ni nakon devet godina nakon što je pokrenuto klizište. U katastrofi koja se desila 2004. godine uništene su kuće, imanja, oštećen je seoski put i nanijete su štete na objektima mještana i infrastrukturi sela. Nove pukotine i deformacije na kućama i imanjima mještana ukazuju da nijesu sanirani uzroci koji su pokrenuli klizište. Sve dosadašnje aktivnosti na prokopavanju tunela Potkop, u cilju sanacije klizišta, nijesu dale pozitivne rezultate, što pojačava strah mještana da će ih zadesiti nova stihija.

HERCEG NOVI - Mještanin sela Mojdež Andrija Vilov prisjeća se perioda kada je klizište zadesilo to selo i apeluje na nadležne organe u državi da im pomognu i da ih ne zaboravljaju. U toj katastrofi nestalo mu je oko 10 hiljada kvadrata zemlje, a kuća je neuslovna za živjeti, pa je Vilov bio prinuđen da se iseli iz svog doma i preseli u kontejner koji mu je poklono ruski državljanin. “Imao sam sve moguće voćke u bašti, moje dijete je moglo da ubere voćku koju je poželjelo, a sada nemam ništa”, rekao je Vilov koji sada živi na zemlji od 400 kvadrata koju mu je poklonila sestra od tetke. On kaže da, zbog loših uslova za život, sin mu se odselio iz Mojdeža sa porodicom. Nakon nekog vremena, hercegnovska opština mu je poklonila plac na Petlji u Igalu. “Počeo sam da pravim kuću,

opština mi je 2004. godine pomogla tako što mi je donirala oko 5.000 eura, dobio sam tada pomoć i od Elektrodistribucije, počeo sam da pravim kuću, ali sredstava više nemam. Od moje penzije od 250 eura ne mogu da sagradim kuću”, rekao je Vilov, dodajući da ga je pred izbore posjetio ministar poljoprivrede Tarzan Milošević koji mu je obećao da će opet doći, ali više se nije pojavljivao. Izgradnjom novog hidrotehničkog tunela Potkop u dužini 360 metara, prije šest godina nije postignut cilj sanacije, odnosno, spajanje sa starim tunelom čijom je eksploatacijom i djelovanjem podzemnih voda nastalo klizište. Usljed greški u projektovanju, došlo je do obrušavanja novog tunela Potkop, koji su radili radnici preduzeća “Vrdnik” iz Vrdnika, a koji je investirala Vlada Crne Gore u iznosu od

oko 900.000 eura. Cilj nije postignut, tunel je obrušen, pojedina izvorišta su presušila, a mještani strahuju da su podzemne vode promijenile tokove. Predsjednik Mjesne zajednice Mojdež Milo Velaš kazao je da, ako se hitno ne preduzmu aktivnosti za sanaciju uzroka klizišta, moguće je da se desi još veća katastrofa. Kako bi krenuli u ponovno rješavanje ovog problema, još 2006. godine, ljubljanska firma “Geoportal” uradila je projekat sanacije Potkopa, ali je sve ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Velaš apeluje na nadležne u Vladi da se krene u realizaciju tog projekta jer je do sada dva puta voda izbijala iz tunela. “Ako se treći put izlije voda iz tunela, Mojdež će biti u katasrofalnom stanju. Apelujem da se konačno shvati ozbiljnost situacije. Nadam se da će se sada, napokon, naći sredstva kako bi se riješila sudbina sela Mojdež”, rekao je Velaš, istakavši da se u zadnje dvije godine, od kada su prekinuti svi radovi u ovom selu, pukotine sve više pojavljuju. Nakon što je “Geoportal” uradio projekat za sanaciju, ekspertski tim Vlade je obećao da će raspisati tender za izvođača radova na sanaciji Potkopa. Međutim, ništa nije urađeno ia-

ko je prošlo pet godina od kako je iz budžet za sanaciju tunela bilo opredijeljeno oko 300.000 eura iz državnog budžeta. Opština Herceg Novi tada je namijenila oko 230.000 eura budžetskih sredstava za učešće u realizaciji projekta sanacije. Opština i Vlada, očigledno, ne

Andrija Vilov

vode mnogo računa kada je u pitanju rješavanje ovog problema, a prema riječima presjednika opštine Herceg Novi Dejana Mandića, lokalna uprava sa Vladom u skorije vrijeme nije razgovarala o ovom problemu, zbog, kako je objasnio, tekućih koje ima opština.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Aktuelno

subota i nedjelja, 10. i 11.9.2012.

akCIja

Zasadiće 1.800 sadnica Počelo pošumljavanje brda Gorica PODGORICA - Akcija pošumljavanja brda Gorica počela je juče, a predviđeno je da, u prvoj fazi bude zasađeno 1.800 sadnica. Kako je pojašnjeno prije početka akcije, sanitarna sječa je prvi korak u procesu revitalizacije opožarenog dijela šume i preduslov da se u narednom periodu može pristupiti pošumljavanju saniranog terena. Lidija Šćepanović iz Agencije za zaštitu životne sredine je podsjetila da je na donatorskoj večeri počelo prikupljanje novca za prvu fazu pošumljavanja Gorice. “Danas će biti zasađeno 1.800 stabala. To je prva faza realizacije i počeće formiranje radne grupe, a za naredne tri godine očekujemo revitalizaciju cjelokupnog brda”, navela je Šćepanović.

Rusima Bar

Ruskim državljanima od naredne godine neće biti omogućeno da iz Crne Gore posjećuju Italiju na jedan dan bez vize

Predsjednik fondacije Naša Podgorica Vuk Pejović rekao je da su njeni predstavnici bili inicijatori ideje pošumljavanja. “Gorica će biti bogatija za 1.800 sadnica. To je samo prvi od niza projekata koje ćemo raditi”, rekao je on i zahvalio je svima koji su došli da pomognu akciju. Pejović se nada da imaju mnogo ideja koje mogu pomoći

razvoju grada i da će privredni subjekti to prepoznati kao nešto što treba finansijski podržati. Direktorka preduzeća Zelenilo Radmila Vujošević, se nada da će do 2014. sve štete biti sanirane. Požar je 16. jula zahvatio površinu od 20,74 hektara, uništio 360 odraslih stabala i 31.110 jedinki podmladaka i pričinio štetu u vrijednosti od 78.121 eura.

Željko Milović

CZIP

Krivolovci haraju ulcinjskom solanom Centar za zaštitu i proučavanje ptica saopštio je da krivolovci “haraju ulcinjskom solanom, zbog čega su tokom posjete ovom svojevrsnom ptičjem rezervatu zatekli najmanji broj ptica u posljednjih 13 godina”. Obilazeći teren 4. novembra, predstavnici CZIP su na prostoru od 15 kilometara zatekli najmanji broj ptica ikad registrovan u solani u posljednjih 13 godina. Razlog je što su krivo-

PrImoPredaja

lovci, njih šest, rastjerali ptice, kako lovne, tako i vrste koje su trajno zaštićene. O ovom događaju obaviještena je Uprava za inspekcijske poslove, od koje se očekuje da reaguje što hitnije, saopštio je CZIP. U ovoj NVO ističu da je solana od decembra prošle godine u fokusu Evropske komisije i više sekretarijata i konvencija u vezi sa aktivnostima oko prodaje i upravljanja biodiverzitetom na ovom područ-

ju. Kancelariju u Briselu će, kako navode, CZIP sedmodnevno obavještavati o svim ilegalnim aktivnostima u ulcinjskoj solani. Parlament Crne Gore u julu ove godine donio je odluku da se solana proglasi spomenikom prirode, po prostornom planu do 2020, što takođe govori o državnom interesu da solana bude očuvana i, prije svega, mirno stanište za ptice, kažu u CZIP-u. B.B.

merkator

Izgradite stepenice Svjetski dan MOJKOVAC – U ime stanovnika stambene zgrade u mojkovačkoj MZ Tutići, Momo Drobnjak je apelovao na nadležne u lokalnoj upravi Mojkovca da izgrade betonske stepenice ispod stambene zgrade u neposrednoj blizi doma MZ. Stepenice su potrebne radi bezbjednijeg prilaska djece i starijih osoba koji svakodnevno prolaze tim putem. “To nije velika finansijska investicija, a nama mnogo znači. Tako bi bio bezbjedniji prilaz u zimskom periodu, jer je teren po kiši dosta klizav i postoji opasnost od povređivanja”, kazao je Drobnjak. V.B.

borbe protiv dijabetesa

Kompanija Mercator obilježava Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, pa će tako u Roda centru Podgorica i Mercator hipermarketu danas svi zainteresovani potrošači moći da, od deset do 12 sati, obave rutinsku kontrolu nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska. U isto vrijeme, za mališane će biti organizovana radionica na temu “Zdrave navike, zdrav život”, u kojoj će učiti o piramidi ishrane, posebno o značaju voća i povrća, kao i kviz znanja “Sport i rekreacija”.

R

uski državljani koji su proteklih godina imali mogućnost da iz Crne Gore posjećuju Italiju na jedan dan bez vize od iduće godine to više neće moći, kako je izvijestio italijanski list “La Republika”. Ukoliko se to potvrdi kao tačno, to će biti znatan finansijski udarac na kompaniju Barska plovidba, potvrdili su u ovom brodarskom preduzeću.

BAR - Barska plovidba, u sa- ni, ne vrativši se sa ostatkom radnji sa Turističkom agenci- grupe u Crnu Goru, nakon uojom “R turs” iz Budve, već dvije bičajene posjete Bazilici Svegodine organizuje putovanja u tog Nikole. službi vjerskog turizma od BaRadoman ističe da bi ovara do Barija za turiste iz Rusije kva odluka značila za Barsku i drugih zemalja nekadašnjeg plovidbu veliki gubitak, jer su Sovjetskog Saveza, koji na je- za 2013. godinu već ugovorili dan dan putuju bez 16 putovanja, svavize. Rusi se za ovo kog ponedjeljka, putovanje odlučuod početka juna ju zbog izuzetno do kraja avgusta. “Ove g o dine jakog poštovanja kulta Svetog Nikoimali smo 15 putovanja na kojima je le, čije se mošti ču- Naš aranžman vaju u ovom itali- uključuje prevezeno 4.098, janskom gradu. uglavnom, ruskih panoramsko “Naš aranžman razgledanje starog turista, što je preduključuje pano- dijela Barija i posjetu stavljalo znatan finansijski input za ramsko razgle- Bazilici Svetog preduzeće”, objadanje starog dije- Nikole snio je Radoman, la Barija i posjetu Bazilici Svetog Nikole, gdje uz napomenu da se mnogi Ruruski sveštenici služe moleban si ljeti odlučuju za Crnu Gospecijalno za turiste iz Rusije, ru kao turističku destinaciju a omogućena je i specijalna ‘li- upravo zbog mogućnosti odnija’ do kripte za sve koji žele laska u Baziliku Svetog Nikoda se poklone moštima sveca. le u Bariju. Turisti potom odlaze u ArbePoslanik italijanskog parlalobello ili Materu, na obilazak menta, član Demokratske parjednog od dva srednjovjekov- tije, Dario Ginefra u obraćana grada pod zaštitom UNES- nju javnosti naveo je da ova CO-a, nakon čega u Bariju odluka “oštećuje odnose sa imaju vrijeme rezervisano za Crnom Gorom, ali i ekonomšoping”, kazao je za DN direk- ske prilike grada Barija”. tor Putničke agencije Barske On smatra da odluka graplovidbe Rade Radoman. nične policije da obustavi izDo odluke vlasti da ukinu davanja jednodnevnih propuizdavanje propusnica ruskim snica nema smisla, jer se radi državljanima koji putuju iz Cr- o “šačici Rusa očaranih zapadne Gore došlo je nakon što je njačkim životom, beznačajno četvoro Rusa iskoristilo jed- malom broju naspram hiljanodnevnu propusnicu da bi se da turista koji su se regularno ilegalno zadržali u Šengen zo- vratili u Crnu Goru”.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine subota i nedjelja, 10. i 11.9.2012.

rekli NJET

Aktuelno 17 CKD IZ TORONTA

Momira Đurovića treba smijeniti

Crnogorsko kulturno društvo iz Toronta uputilo je pismo ministarski nauke Sanji Vlahović, u kojem navode da su zgranuti postupcima predsjednika CANU-a, tokom njegove posjete u Makedoniji. “Teško je razumjeti da predsjednik takve institucije može toliko da blati svoju zemlju i njen narod. Još je neshvatljivije da on zbog toga nije već smijenjen. Bilo bi zaista interesantno saznati po kojim kriterijumima se jedna takva ličnost kvalifikovala na mjesto predsjednika CANU. Ovim činom akadamik Đurović nije samo osramotio sebe kao ličnost, on je sramota i za one što ga izabraše, kao i one što ga i sada drže na istoj funkciji”, navodi se u pismu Vesne Kadović, sekretarke Društva. Prema njenim riječima, ako Crna Gora ne nauči lekciju iz ovakvih situacija i “ne počne ozbiljno da se suočava sa svojim neprijateljima, loše joj se piše”. “Demokratija i sloboda govora su uzvišene stvari. Mi smo u Kanadi naučili da to ci-

jenimo. Izjave predsjednika CANU nikako nijesu sloboda govora, već izraz mržnje, koje treba sagledati iz uglova profesinalnosti, morala, savjesti i naravno zakona”, ističe Kadović u pismu. Ona dalje navodi da Crnogorsko kulturno društvo iz Toronta, zajedno sa mnogim iseljenicima iz Crne Gore, vjeruje da će ovaj slučaj ubrzo riješiti. B.B.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

18 Aktuelno

subota i nedjelja, 10. i 11.11.2012.

DOM ZDRAVLJA

Ljepši hodnici prazan budžet Reklamiranje raznih vrsta preparata u domovima zdravlja donosi vrlo male prihode tim ustanovama Slavko Raspopović

U

holovima podgoričkih domova zdravlja u posljednje vrijeme sve se češće mogu vidjeti panoi na kojima se reklamiraju razni preparati protiv gripe, prehlade, za jačanje imuniteta, te razni drugi proizvodi. Međutim, ostala je nejasnoća da li i koliko ustanove primarnog nivoa zdravstvene zaštite imaju finansijske koristi od tog načina reklamiranja. Jedno je sigurno, holovi gradskih domova zdravlja izgledaju znatno urednije nego ranije.

Čekaonice domova zdravlja do prije prije nekoliko godina bile su prilično neuredne i izlijepljene različitim, najčešće nenamjenskim i neumjesnim reklamnim sadržajima. Zapravo, nije postojala kontrola nad sadržajem i načinom reklamiranja, pa su promjene u toj oblasti postale nužne.Iako danas u gotovo svim čekaonicama reklamni panoi osiguravaju uredan i lijep izgled enterijera, ali i novac ili donacije tim institucijama, domovi zdravlja, prema tvrdnjama nadležnih, takvu mogućnost ne koriste. Umjesto pojašnjenja koli-

ko reklamni sadržaji donose novca, odnosno donacija domovima zdravlja i kako se koriste u Podgorici, Baru, Beranama, Rožajama, Dnevne novine su dobile šture odgovore kako od tog “posla” nema “nikakve koristi”. Ruke peru i u Ministarstvu zdravlja, koje lopticu prebacuje na teren Uprave za inspekcijske poslove, koja je, umjesto odgovora na konkretna pitanja, uputila novinara na članove zakona ili paragrafe iz kojih se ne može puno toga zaključiti. Gradski domovi zdravlja, prema riječima direktora Nebojše Kavarića, proteklih

godina od reklamnih panoa i flajera imli su prihod od svega par stotina eura. Kavarić navodi da su najznačajnije donacije zdravstvenih ustanova od državnih institucija, Glavnog grada, stranih vlada, ambasada, domaćih i stranih kompanija i banaka. Komercijalni promotivni plakati gdje se reklamira zdrava hrana, preparati za kozmetičku njegu, odnosno oni preparati koji formom i sadržinom promovišu zdrave stilove života su strogo ograničeni cjenovnikom konsultanskih kuća. Kavarić navodi da taj vid oglašavanja donosi veoma skromna, gotovo beznačajna sredstva. “Svi plakati Ministarsva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) su besplatni. Samo jedna od renomiranih kompanija je tokom protekle godine učestvovala sa veom skromnim donacijama u smislu kupovine zavjesa mobilijara ili inventara i igračaka kojima smo

Zabranjene reklame protiv dojenja Ono što danas u svijetu nažalost donosi novac su velike kampanje protiv dojenja, imunizacije i druge reklame koje propagiraju kupovinu hrana za bebe. Prema Kavarićevim riječima one imaju veoma jak lobi i od njih se zapravo dobija najveći dio finasijskog kolača od reklamiranja. “Do sada nije bilo interesovanja tih lobija da reklamiraju kod nas a i da jeste ne bismo im izašli u susret, jer takve sadržaje ne smijemo reklamirati”, kategoričan je Kavarić. Budući da ovakve kampanje kod nas ne posto-

je za sada nema ni njihovih negativnih uticaja na majke dojilje, kaže on. Prema članu 30 Zakona o bezbjednosti hrane (Sl.list CG 14/07) propisani su uslovi za prezentaciju i reklamiranje hrane ,kaže se u dopisu koji nam je dostavila Uprava za inspekcijske poslove i dodaje da pravilnikom o označavanju upakovanih namjernica namjenjenih za ishranu odojčadi i male djece (član10), propisano je da nije dozvoljeno isticanje slike odojčeta, majke i djeteta i drugih slika i crteža na namirnici koja je zamjena za majčino mlijeko, kažu u Inspekciji.

nATO iZ ženskOg ugLA

kAMpAnJA

Razlog slabe podrške žena članstvu u Alijansi je neuključenost i neznanje, što je neophodno promijeniti, ocijenjeno je na okruglom stolu “NATO iz ženskog ugla”. Učesnice panela “Crna Gora na putu ka NATO” saglasne su da je za kvalitetnu reakciju i opredjeljenje javnosti neophodno adekvatno znanje o vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza, što podrazumijeva upo-

Žene i muškarci treba zajednički da eliminišu predrasude i tako dosegnu nivo ravnopravnosti koji će im omogućiti jednaka prava i mogućnosti, ali i obaveze, poručio je ministar pravde i ljudskih prava Duško Marković. Odjeljenje za rodnu ravnopravnost tog Vladinog resora, u saradnji sa agencijom Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost, pokreće kampanju “Nađi vremena da budeš

Znanje je ključno znavanje sa pozitivnim i negativnim stvarima koje iz članstva mogu proizaći. Šef Koordinacionog tima za implementaciju Komunikacione strategije za NATO Anđela Čelebić kazala je da smatra da većina protivnika učlanjenja u tu organizaciju zanemaruje činjenicu da NATO, osim vojne i bezbjednosne, ima i ulogu u ekonomskim aspektima globalnih izazova. B.B.

Jedan od plakata koji krasi hodnike DZ u Podgorici oplemenili prostor pedijatri- lo koji proizvođač”, kaže Kalač. skih ambulanti”, objasnio je On ističe da su ranije ljekaKavarić. ri imali pravo da preporučuju Direktor barskog Doma pojedine preparate, ali po prozdravlja Borislav Lalević ka- pisima sadržanim u zakonu, zao je da reklamnih sadržaja navodi Kalač i napominje da nemaju po preporuci je zbog takvih preporuka poMinistarstva zdravlja, te da neki doktor dobio od tih kuća se relamiranje nekog lijeka ili podršku da priušti sebi odlahrane za bebe koristi tako što zak na neku od stručnih eduo njihovom kvalitetu ljeka- kacija na kongresima ili seri edukuju roditelje. Što se ti- minara u trajanju od nekoliče rožajskog Doma zdravlja, u ko dana. toj ustanovi je zabranjeno reNi u beranskom Domu klamiranje bilo kojih prepa- zdravlja do sada nije bilo rata ili ljekova. Direktor Haj- oglašavanja, niti je ta ustanoram Kalač napominje da ne- va, prema riječima direktora maju reklamne sadržaje čak Dejana Ćorca, imala donacini za hranu za bebe. ja u novcu i dobrima po tom “Da ne bi bio favorizovan bi- osnovu.

Nađi vremena da budeš tata tata”, koja za cilj ima promovisanje većeg učešća očeva u porodičnim aktivnostima, naročito u podizanju djece. Marković je podsjetio da istraživanja koja su proteklih godina sprovedena u Crnoj Gori ukazuju da žene dominantno obavljaju kućne poslove, a naročito brinu o djeci, dok je udio muškaraca u tim aktivnostima veoma mali. Prema njegovim riječima,

tradicionalno shvatanje – da je osnovna uloga žene da brine o kući i porodici, dok je muškarac aktivan u javnoj sferi mora se i treba mijenjati. “Očevi, vi ste uzor svojoj djeci. Ona od vas traže podršku i priznanje. Smijte se sa njima i slušajte ih, pokažite im ljubav i posvećenost i, kao što slogan kampanje kaže, nađite vremena da budete tate”, zaključio je Marković. B.B.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 19

subota i nedjelja, 10. i 11.11.2012.

Samački život Stogodišnjakinje

Utekla sam sa četrnaes' za čoeka

Ilinka Šoškić već godinama živi sama u trošnoj kući u selu Ulotina između Andrijevice i Plava ANDRIJEVICA - U selu Ulotina, smještenom između Andrijevice i Plava, u pitomoj koltlini koju presijeca magistralni put Andrijevica-Plav, u podnožju planine Zeletin živi baba Ilinka Šoškić, rođena davne 1911. godine. Ispod magistralnog, spuštamo se veoma lošim seoskim putem, kojim nažalost automobil ne može da se kreće, zbog veoma velikog nagiba i lošeg proboja. Kako se primičemo kući, susreće nas prvi komšija baba Ilinke, Mojsije, koji nas upita ko smo i odakle smo. Kada smo rekli ko smo, nasmijao se i kaže, “o pa Ilinka vas čeka cijeli dan. Jutros je kupila kruške rano, i reče, moram ovo završit pa da se sredim, dolaze mi novinari”, kroz smijeh nam govori Mojsije. Primičemo se njenoj kući. U dvorištu brojna živina, ćurke, kokoške koje slobodno šetaju. Ispred kuće ljetnja kužina, koja je otvorena, ali nema nikog. Nazivamo pomoz Bog ali niko ne odgovara. Tek nakon tri-četiri puta neko se iz kuće javlja. “Ko je to, more! Uljegnite u kuću, otvoreno je”. Ulazimo u kamenu staru kuću, i u sobi zatičemo baba Ilinku, koja sjedi na krevetu i plete vunene čarape ne koristeći naočare.

“Bog ti pomogao! Ajde sjedi tu pored mene, reče baba”, i tako poče razgovor. Baba Ilinka je kćerka čuvenog Novice Ćulafića, barjaktara kralja Nikole. “Moj sine, moj otac je nosio svatovski barjak pred svatima kralja Nikole kad su išli po đevojku za njegovog Danila. E znaš li koja je to čas! Nije to moga svako”, kaže baba Ilinka. U staroj kamenoj kući baba Ilinka provodi svoj, kako kaže, težak samački život. Najteže joj pada, kako nam je rekla, što nema sa kim “riječ prozborit”, a sve drugo se nekako može i nadomjestit. Rodila je devetoro djece. “Imam sedmoro žive đece, 23 unučadi, 15 praunučadi i jedno čukununuče”, priča Ilinka. Težak je njen život bio. Od 15 godina je išla u najam po tuđih njiva, čuvala tuđu stoku, ali je baba bila, kako sama kaže, veliki đavo. Voljela sam i da poigram i da zapjevam, i šalu zapođenem. Eh lijepih dana provedenih sa đecom na Zeletin. Pa se zapjeva, pa se odi na sjednike, pa se igralo “Koza i prstena”. E, a danas sine, nema ni druženja ni sloge, ni ništa”, kaže ona. Udala se Ilinka sa 14 godina, tako što je

pobjegla od kuće za svog “čovjeka”. “Ja sam ti, sine, utekla od kuće, za mojega čoeka, sa četrnaes godina. Dvije godine sam bila nevjenčana, jer nijesam imala dovoljno godina. Pa bi mi svekar reka, ajde dijete napolje, poigraj sa đecom “Gudže”, a ja izađi te ih sve rasturi. A bila sam ovako kršna, imalo me”, kroz smijeh nam baba Ilinka govori. Danas živi bez vode, bez puta i kako kaže, zaboravljena od države i vlasti. Sjete je se jedino kad je glasanje, jer je tada svaki glas veoma bitan, i dođu sa obećanjima i kako reče “nagovaranjima za koga da glasa”. Za svoje 102 godine života, preživjela je mnogo, i dobrog i lošeg, i teškoća i sreće. Na rastanku nam je kazala da je zdravlje dobro služi, da kod doktora nikad nije bila i da se nada da nikad i neće ići, spremajući punu kesu krušaka da nam se nađe usput. M. Tmušić


Pratite nas na twitteru

20 Aktuelno

Ponovo bih pošao u Avganistan MAJOR SAŠA JOVANOVIĆ

Komandant Prvog kontingenta crnogorske vojske za DN kaže da naši vojnici u mirovnoj misiji imaju dobre uslove za život i rad Bojana Brajović

D

ani crnogorskih vojnika koji provedu po šest mjeseci u mirovnoj misiji u Avganistanu ispunjeni su od prvog do posljednjeg minuta. Dan počinje ustajanjem u osam sati na raport, zatim smjena koja traje do 12 kada je ručak, a završava se slobodnim vremenom za odmor i rekreaciju – teretanu, čitanje, pa čak i izlazak u crnogorski klub “Lovćen”. Ako se izuzme odsustvo od kuće, te udaljenost od porodice, motivacija je dnevnica u iznosu od 100 eura. Da nije mala stvar za šest mjeseci zaraditi 18 do 20 hiljada eura, govori i podatak da je za tu sumu prosječnom Crnogorcu sa prosječnom platom od 483 eura potrebno da radi gotovo tri i po godine.

@dnovine

SUBOTA i NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

S

mjene naših vojnika u bazama Mazar el Šarif, Poli-e-Komni i Kabul počinju u osam sati ujutru i traju po četiri sata, a onda za odmor i rekreaciju imaju osam, dvanaest ili dvadesetčetiri sata, zavisno od dana. “U osam sati su svi na svojim radnim mjestima. Pauza za ručak je uvijek u dvanaest i traje sat-dva”, priča za DN major Saša Jovanović, komandant prvog kontigenta crnogorske vojske koji je učestvovao u vojnoj misiji u Avganistanu pod komandom NATO-a. U bazama, kaže major, imaju bukvalno sve, jer je baza zapravo, grad u malom. Našim vojnicima je, iako su u misiji, i to u jednoj muslimanskoj zemlji, bilo dozvoljeno konzumiranje alkohola u određenim količinama. Dvije limenke piva ili jedna čaša crnog vina dnevno sledovala je svakog, ali ne više od toga, jer je o tome vođena precizna evidencija. “Od osam do deset uveče smo mogli da uzmemo određenu dozu alkohola. Dobijali smo karticu na kojoj je utisnut datum, pa kada bih uzeo dvije limeneke, vojnik zadužen za šank bi mi precrtao na kartici, tako da se tog dana nije moglo više uzimati”, kazao je Jovanović. Smještaj je, kaže, izuzetan za te uslove. Trokrevetne klimatizovane sobe, tuš kabine. Naši ljudi nemaju primjed-

bi ni na hranu. Kada je on bio u Avganistanu, kaže, to je bila obaveza američko-njemačke korporacije. “Hrana je kuvana, nije bilo konzervi. Imali smo doručak, dvije vrste jela za ručak i isto toliko za večeru. Kada bi momci ostajali u noćnoj smjeni, izlazili su nam u susret i nosili im hranu,” prisjeća se Jovanović. Crnogorci su bili prijato iznenađenje i za samog majora. Sjajno su se snašli, družili sa svima, šalili se. ”Možda je razlog to što nam nije bilo teško. Imali smo osjećaj sigurnosti, što je vrlo važno”, objasnio je on. Većina vojnika koji idu u Avganistan su oženjeni, a ako nijesu imaju porodice, pa im razdvojenost teško pada. Saša Jovanović je oženjen, ima dvoje


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 21

subota subota i NEDJELJa, 10. i 11. 11. 2012.

djece. Razdvojenost od porodice, kaže, nije bila laka. Ipak, čuli su se svakodnevno. Snagu vojnicima, objašnjava Jovanović, daje pomisao na njih. “Pripreme porodice idu paralelno sa našim. Za šest mjeseci koliko traje misija, tim Ministarstva odbrane izvanredno odrađuje posao i dok smo mi tamo, oni su na raspolaganju našim porodicama. Vojnicima je bitno da čuju da su im porodice dobro”, priča Jovanović. Ne krije da se povratka pribojavao. Iako je imao podršku porodice, kaže da šest mjeseci odsustva od kuće nije malo. “Nije se lako vratiti poslije šest mjeseci, uvijek se zapitate kako će kući reagovati, jer su se na neki način navikli bez vas šest mjeseci”, kazao je Jovanović. Iako ne krije da mu je najteži trenutak bio napad talibana na mađarski konvoj u kome se nalazio, ipak sve ono što je doživio ne bi mijenjao. Svjestan težine zadatka i odgovornosti koji je imao pred sobom, zajedno sa 30 naših vojnika u nestabilnom Avganistanu, major Saša Jovanović sada, kada su se slegli utisci, kaže da bi svoju misiju ponovio. Sada, kada je misija ISAF iza njega, slaže kockice i sa ponosom priča o danima provedenim u Avganistanu. Pola godine su crnogorski vojnici pomagali uspostavljanje mira na, po mnogima, najkritičnijem mjestu na planeti. “Osjetio sam potrebu i prije nego što sam pošao tamo, a sada kada gledam unazad, ponosan sam što sam imao priliku da pomognem tom narodu. To treba da vidite i onda bi ste znali koliko ti ljudi jadno i bijedno žive. I onda ste jako zadovoljni i ponosni što ste bili tamo i što ste na bilo koji način tim ljudima pružili pomoć. Radili smo od srca. Vjerujte, opet bih otišao”, kaže Jovanović. Kada se nađete u jednom međunarodnom okruženju, priča on, i kada ste prvi, imate priliku da dosta toga naučite, ali i pokažete šta znate. “Postoji neka vrsta rivalstva, odnosno takmičenja između Ljudi, koji nijesu navikli ni na kakav luksuz i pored svega su nasmijani, uvijek spremni za šalu

Crnogorci prijatno iznenađenje i za samog majora: Sa jedne od posjeta MO Avganistanu

nas i Mađara, Hrvata, Amerikanaca, Njemaca i tridesetak lokalaca koji su bili sa nama u bazi. Moram priznati da smo se pokazali i da su svi bili zadovoljni onim što smo tamo radili”, priča major. Svemu tome prethodila je dobra psiho-fizička priprema. “Tokom obuke i pripreme za odlazak u misiju izgrađen je čvrst kolektiv sa odnosom najvišeg povjerenja među svim pripadnicima kontigenta. Imajući na umu činjenicu koga predstavljamo i šta naše angažovanje znači za Crnu Goru, za nas je bio dodatni motiv da budemo na visini zadatka”, priča Jovanović. Sa osmjehom se prisjeća i priča priču o Avganistanu, u kome je samo četiri odsto teritorije bezbjedno. Ljudi, koji nijesu navikli ni na kakav luksuz, u zemlji gdje vlada korupcija i kriminal, i pored svega su nasmijani, uvijek spremni za šalu. “Iskren da budem, da ja tako

Za pola godine u misiji zarade do 20.000 eura Za šest mjeseci rada i odvojenosti od kuće, naši vojnici su dobili i pristojnu novčanu nadoknadu. “Dnevnica nam je bila 100 eura, odnosno 110 za komandni sastav zbog odgovornosti. Nije mala stvar za šest mjeseci zaraditi 18-20 hiljada eura”, priča Jovanović. Ako se poredi sa prosječnom platom u našoj zemlji od 483 eura, te ako znamo da je za tu sumu prosječnom Crnogorcu potrebno da radi gotovo tri i po godine, onda je jasno zašto se vojnici odlučuju na ovaj korak. Za svaki mjesec proveden u Avganistanu svi učesnici dobijaju i po jedan i po bod na listi za dodjelu stanova što uvećava njihove šanse da dobiju krov nad glavom. živim, ne bi mi bilo ni do čega”, priznaje major. Na pitanje o glavnoj satisfakciji major daje vojnički odgovor: “Jedini način na koji smo mi mogli da izađemo u susret našoj državi jeste da se prijavimo za ovu mi-

siju. Zbog toga mi ne očekujemo nikakve posebne satisfakcije niti da nas neko na poseban način tretira. Mi smo samo odradili svoj posao juče, danas i odradićemo ga sjutra, ako za tim bude potrebe“, završava priču Jovanović.

Vratili se razvijeniji i načitaniji U bazi su, priča major Jovanović, imali sve. I sada vojnici koji idu imaju izuzetno dobro opremljenu teretanu, pa vježbaju i oni koji nikada do tada u teretanu nisu ni ušli. Vojnici u Avganistanu imaju i svoju biblioteku, pa su se kućama svi vratili “malo razvijeniji i načitaniji”, šaljivo priča major Saša Jovanović. “Nikad toliko knjiga nismo pročitali kao za tih šest mjeseci. Pomisliće kući, palo mi je na pamet, da sam poludio šta sam napravio od sebe. Dotjerao se i umno i fizički”, sa osmjehom priznaje i prisjeća se misije u kojoj je učestvovao.

Lovćen najpopularniji klub u Avganistanu Major priča da se vojnici do osam uveče zajedno druže, pričaju, šale u malom klubu koji su simbolično, zbog nostalgije nazvali “Lovćen”. Major Jovanović sa ponosom ističe da je Lovćen najljepši klub u bazi. “To je bio naš prostor za okupljanje. Trebalo nam je dva, tri mjeseca da napravimo klub. Tražili smo prostor i način kako da napravimo tako nešto. Nijesmo imali ništa, ali smo bili uporni”, sa osmjehom priča major. O tome govori i podatak da su za potrebe svog kluba angažovali i lokalne preduzetnike koji su im pomogli da od metalnih konstrukcija “sagrade” Lovćen.“Kupili smo televizor, frižider i klimu, jer je tamo u avgustu 54 stepena u hladu… Sada to fino izgleda. Svaka nacija u bazama ima svoj klub, ali moram priznati da je naš najljepši i najuslovniji. Sa tim su se složili i drugi vojnici. Najviše su kod nas na kafu dolazili... Zaista je bio najljepši klub, sa puno ljubavi napravljen i ostavljen u amanet drugim kontigentima koji dolaze”, prisjeća se Jovanović.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

22 Globus

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

ARGENTINA

ª Dosta je korupcije, spasimo republikuº

Demonstranti ogorčeni zbog korupcije, inflacije i najave reizbora aktuelne predsjednice Kristine Fernandes de Kirhner BUENOS AJRES - Desetine hiljada Argentinaca odazvalo se u četvrtak veče pozivu, upućenom preko društvenih mreža, da marširaju ulicama Buenos Ajresa na antivladinim demonstracijama. “Da demokratiji, ne reizboru”, predsjednice Kristine Fernandes de Kirhner na vodeću funkciju u zemlji, uzvikivali su demonstranti na najvećem protestu u argentinskoj prijestonici u posljednjoj deceniji.

Istovremeno, protesti zbog najave reizbora, rastuće inflacije i visoke stope kriminala i korupcije održani su i u drugim većim gradovima u zemlji, uključujući Rosario, Kordobu i Mendosu. Najveći argentinski dnevnici Nasion i Klarin objavili su da su se pozivu na proteste širom zemlje odazvale “stotine hiljada” ljudi, prenose svjetske agencije. Argentinci su istovremeno protestovali i ispred svojih

ambasada i konzulata širom sveta, uključujući Njujork, Vašington, Pariz, Rim, Madrid, Toronto, Majami i London. Većina demonstranata pripada srednjoj klasi, a učesnici protesta udarali su u šerpe i

uzvikivali parole protiv predsjednice. Inače, demonstracije poznate kao “kaserolazos” imaju duboku simboliku za Argentince, pošto ih asociraju na ekonomsku propast zemlje prije jedne decenije. Protestne

pjesme iz tog vremena i lupanje u šerpe svrgnuli su tadašnje lidere i ostavili zemlju praktično bez vlade do dolaska na funkciju novog predsjednika Nestora Kirhnera 2003, sada pokojnog muža Kristine Fernandes.

EMOCIJE ILI MARKETING

Barak Obama zaplakao kao dijete

Nijedan lider u istoriji nije na tako zgodan način pokazao svoju ranjivost, ocjenjuju analitičari ČIKAGO - Predsjednik SAD Barak Obama zaplakao je tokom posjete svom izbornom štabu u Čikagu, gdje je razgovarao s volonterima, prenose američke televizije. Obama je poslije izbora posjetio svoj štab, želeći da se zahvali svima koji su vodili kampanju, a pri kraju petominutnog obraćanja prisutnima u jednoj trenutku su mu krenule suze, i glas mu je za-

drhtao, pokazavši da je vrlo emotivan. “Ponosan sam na vas, zaista sam ponosan na vas”, rekao je predsjednik Amerike u razgovoru s volonterima, brišući suze. Volonteri su odgovorili glasnim aplauzom, na ono što analitičari ocjenjuju kao rijetko pokazivanje emocija kod inače prilično hladnog Obame.

Bivši urednik na Si-Bi-Es televiziji Den Reder kaže da je ovo jedinstven slučaj u istoriji američkih predsjednika. “Ne znam nijednog predsjednika, ili svjetskog lidera za mog života, koji je pokazao javno ovakvu ranjivost, ali na prilično zgodan način”, rekao je Reder. On je dodao da javnost Obamu vidi kao “kul osobu”, koja je uvijek staložena i smirena.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 23

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

GODiŠnjica

Dan koji je promijenio čovječanstvo

Prošle su 23 godine od pada Berlinskog zida

B

ERLIN - Na jučerašnji dan prije 23 godine srušen je Berlinski zid. Bedem koji je dijelio Njemačku na Zapadnu i Istočnu pao je 1989, kada je stotine hiljada Istočnih Njemaca krenulo prema Zapadnoj Njemačkoj, a veliki broj Zapadnih Njemaca krenuo u suprotnom pravcu, samo nekoliko sati nakon što je vlada objavila da je otvorena granica prema Zapadu. Zbog toga je 9. novembar jedan od najznačajnijih datuma za građane moderne, ujedinjene Njemačke i njihovu državu.

Taj događaj je civilizacijski bitan, pošto se godinu nakon toga Njemačka ujedinila, a nestankom bivše Njemačke Demokratske Republike (NDR) nestao je cijeli socijalistički politički blok u Evropi. Njemci su taj dan upamtili ne samo kao kraj NDR i konflikata između istoka i zapada evropskog kontinenta, već i kao dan koji simbolizuje doprinos običnih ljudi istorijskim promjenama, navode hroničari. Osim što je rušenje zida promijenilo sliku Njemač-

ke i Evrope, analitičari tvrde da je taj događaj istovremeno označio i početak ekonomskog čuda, pošto je u kratkom vremenu izveden ‘’eksperimet’’ sa dva različita privredna sistema, dvije različite Njemačke, koji je donio pozitivne rezultate. Danas Njemci imaju čemu da se raduju - u zemlji stabilne demokratije, koja se prostire od Alpa do Baltika i dalje, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi i sve većem siromaštvu, vlada atmosfera socijalne stabilnosti i pri-

vrednog uspjeha. Njemačka danas predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme NDR kod mnogih izaziva bolne uspomene na komunizam i progone, ali i na vožnju “trabantima” ili sjetu zbog prohujale sigurnosti radnog mjesta u državnoj službi. Na jedno od osnovnih pitanja - koliko ljudskih žrtava je taj zid odnio - istoričari, izgleda, još nijesu dali definitivan odgovor. Postoje dokazi o najmanje 136 ljudi koji su izgubili život pokušavajući da pređu Berlinski zid, a posljednja saznanja istraživača govore da je, možda, nastradalo čak 245 ljudi. Među žrtvama zida, koji su

istočnonjemačke vlasti strogo kontrolisale i koji je 11.500 vojnika ‘’držalo na oku’’, bilo je i petoro djece, koja su se, uglavnom, udavila u rijeci Špre, pokušavajući da je preplivaju.

Početak pogroma Jevreja Kao dan ujedinjenja Njemačke, ipak, ne slavi se 9. novembar, već 3. oktobar, kada su dvije Njemačke i zvanično proglasile ujedinjenje. Pojedini politikolozi i istoričari predlažu da se slavi upravo 9. novembar, jer je to dan kada se, osim rušenja zida, dogodila i “Kristalna noć”. Noć u kojoj su gorjele sinagoge i ubijani Jevreji, što je označilo početak organizovanog pogroma nad evropskim Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, dogodila se 9. novembra 1938. Izlog jevrejske radnje u Berlinu, nakon “Kristalne noći”

ª Zid je pao!º “9. novembar 1989. - Zid je pao! 9. novembar 1989. - Zid je pao!”. Kada je jedan državni funkcioner na jednoj međunarodnoj konferenciji za novinare izjavio kako će građani moći da prelaze granicu, i potom dodao, danas neki kažu i greškom, kako to pravilo važi odmah, desetine hiljada ljudi su krenule prema granici. Radost je bila bezgranična. “Prvo su puštali jedno po jedno, a potom su jednostavno digli rampu. Prošli smo bez ikakve kontrole, bez isprava. Ja nemam ni ličnu kartu”, izjavio je te noći jedan stanovnik istočnog Berlina. Povratka nije bilo. Građani su počeli sami da buše i ruše Berlinski zid. I tako su srušili cijeli jedan sistem.

savjetnici

Potraga za genijima u Makedoniji SKOPLJE - Makedonski ministar zdravlja traži 7 do 10 savjetnika koji moraju da imaju univerzitetsku diplomu, govore dva strana jezika i imaju koeficijent inteligencije 140. Agencija AP podsjeća da većina ljudi ima prosječni koeficijent inteligencije između 90 i 110, dok se ljudi koji imaju koeficijent

inteligencije iznad 140 smatraju genijima. Savjetnici, koji bi, dakle, po kriterijumima ministra Nikole Todorova morali da budu pravi genijalci, bi za svoje usluge, odnosno konsultacije ministra, jednom do dva puta mjesečno dobijali honorar između 3.000 i 5.000 denara (50-80 eura).

AP navodi da zaposlenima u makedonskim javnim službama do sada nije traženo da rade test inteligencije. Inače, ministar Todorov je i ranije razbjesnio javnost, odnosno ljekare koji rade u državnim ustanovama, kada je zahtijevao da budu plaćeni prema broju pacijenata koje prime.

Koeficijent inteligencije (količnik inteligencije, koeficijent inteligencije, IQ) je numerički prikaz stepena razvijenosti inteligencije tj. predstavlja razliku između mentalnog i kalendarskog uzrasta. Istraživanja su pokazala da sam koeficijent inteligencije (IQ) nije garancija za uspeh u životu. Danas su, da bi bio osiguran razvoj “potpune osobe” potrebni visoki IQ i visoki emocionalni koeficijent (EQ). Ovo dvoje su u neposrednoj vezi – i ne radi se o scenariju “jedno ili drugo” nego prije “i jedno i drugo”. Psiholozi se slažu da visok IQ predstavlja samo potencijal. Ako čovjek ne uloži trud i nije istrajan, u karijeri mu neće mnogo pomoći što je član Mense.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Osvrt

SUBOTA i NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

sedmični pregled u pet minuta najVažnIjI događajI Iz zeMlje I sVIjeta

UHAPŠEN OSUMNJIČENI

OSVRT

Ubijen advokat Advokata Vlada Bjekovića (72), kako se sumnja, ubio je u četvrtak podgorički mesar Zoran Pajović (54), navodno zbog spora u kom ga je Bjeković zastupao. Policija je uhapsila Pajovića. Pajović je sudskim putem pokušavao da naplati odštetu od osiguravajućeg društva Lovćen, osiguranje zbog udesa u kojem je nastradao njegov petogodišnji sin. Bjeković je bio njegov advokat i navodno mu je naplatio usluge u visini same odštete, što ga je povrijedilo. Nakon ubistva je Pajović htio da se ubije, ali ga je spriječila porodica. Ubistvo advokata Vlada Bjekovića direktan je udar na crnogorsku advokaturu i pravni poredak, saopšteno je iz Ministarstva pravde i ljudskih prava.

KONSTITUISANA SKUPŠTINA

ISTRAŽIVANJE

IZBORI

POTONUĆE

Poslanici na okupu

Diskriminacija roditelja na poslu

Obama ostaje u Bijeloj kući

Čelnik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić dobio je četvrti mandat da obavlja tu funkciju. Prvi put je izabran 2003. godine. Početak konstitutivne sjednice je obilježio spor, kada se intonirala državna himna, čije izvođenje je bojkotovao dio opozicionih poslanika. U sali nije bio dio poslanika Demokratskog fronta, Nove, kao ni bivši funkcioneri SNP. Prvi put od referenduma za potpredsjednika Skupštine je izabran neko iz redova opozicionara - Branko Radulović. U prethodna dva saziva opozicija nije mogla da ostvari to pravo zbog zahtjeva vladajuće koalicije da potpredsjednik poštuje državne simbole. Potpredsjednici parlamenta su i Suljo Mustafić i Željko Šturanović.

Udruženje Roditelji sprovelo je tokom septembra i oktobra istraživanje o problemima sa kojima se roditelji suočavaju na poslu zbog tog statusa, te su došli do rezultata da je trećina zaposlenih u Crnoj Gori diskriminisana. Anketirani su naveli da su diskriminisani na poslu ili prilikom ostvarivanja prava na rad i to zbog trudnoće, činjenice da imaju dijete sa teškoćama u razvoju ili jer su samohrani roditelji. Anketa je rađena na portalu roditelji. me i to u sklopu projekta pravne pomoći roditeljima, koji će trajati do kraja februara. Svi kojima je taj vid pomoći potreban mogu se prijaviti putem sajta zaposleni.roditelji.me ili preko telefona Udruženja.

Dosadašnji predsjednik SAD Barak Obama (51) pobijedio je na izborima protiv Mita Romnija sa nešto više od dva i po miliona glasova i osvojio je još jedan četvorogodišnji mandat. Obamini rođaci iz Kenije, odakle potiče njegov otac, proslavili su uspjeh, a njegova baka Sara Obama je rekla da je on pobijedio zato što “umije da voli ljude”. Za razliku od nje, američki tajkun Donald Tramp smatra da je Obama pobijedio zato što su izbori bili “prevara i lakrdija”. Obama je kazao da namjerava da sa demokratama i republikancima rješava probleme koji opterećuju Ameriku, navodeći da njeno najbolje vrijeme tek dolazi.

Pronađen ruski brod sa blagom Ruski brod koji je sa 700 tona rude zlata potonuo prošlog mjeseca u Ohotskom moru je pronađen. Međutim, 11 članova posade se i dalje vode kao nestali. Brod je pronađen na dubini od 75 metara. Teretni brod “Amurskaja” nestao je 28. oktobra, kada je dao signal za havariju u oblasti Santarskih ostrva, nakon čega je veza sa njim prekinuta. Brod je plovio za luku Ohotsk. Policija je podigla optužnicu protiv vlasnika broda, koji je istovremeno direktor luke Nikolaevsk na Amuru, gdje je brod registrovan, jer je izdao nalog da brod isplovi uprkos lošem vremenu, kao i zbog nepoštovanja propisa o tovaru.

BLOG

Balkanske lopine i bezvizni režim P.O.S.M.A.T.R.A.Č. Velikoj Britaniji u budućnosti prijeti “odliv mozgova” i nedostatak kvalifikovane radne snage, upozorilo je britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Istraživanje koje je sprovelo pokazuje da sve više obrazovanih, radno sposobnih osoba srednje klase emigrira iz Britanije u potrazi za poslom i boljim životom

Kada je krajem 2010. godine ukinut vizni, odnosno uveden bezvizni režim, niko nije ni pomislio da je to privremeno. Jednostavno, u našim umovima to je bila trajna odluka zapadnih mentora. Nažalost, naš balkanski mentalitet, sklon kreativnoj upotrebi, nije naišao na razumijevanje, pa je ono što je za nas kreativna upotreba, za njih, tj. naše zapadne mentore, bezobzirna je zloupotreba bezviznog režima. Brojni dosjetljivi Balkanci pokušavaju trajno da se smjeste u neku evropsku državu tražeći azil. Za većinu ovih kreativaca sumnjam da znaju napisati literarni rad - slobodna tema na pola stranice A4 formata, ali zanimljivo, za azil i šta on znači znaju. Ne znam jesu li se evropejci i njihove organizirane i dobro obaviještene službe nadali

poplavi ovakvih zahtjeva, mada sudeći po njihovim reakcijama, izgleda da nisu. U početku su, kako su prenosili mediji, bili zabrinuti stanjem sloboda na Balkanu mjereći ih brojem zahtjeva za azil, jer su vjerojatno u većini slučajeva smatrali opravdanim te zahtjeve. Međutim, kako broj zahtjeva raste, kako nas bolje upoznavaju i kako vrijeme odmiče, očito je da su se već umorili i opametili pa balkanske zemlje sve rjeđe dobivaju upozorenja da poprave stanje ljudskih prava i građanskih sloboda. Broj zahtjeva za azil više nije nikakav pokazatelj kršenja tih prava jer s Balkana stiže više zahtjeva nego iz Sirije i Afganistana, kako reče gospođa Malstrom. Balkanske lopine su izgleda pretjerale, jer sad se zahtjev za azil smatra zloupotrebom bezviznog režima.Bilo je i vrijeme da se to desi. Ne tvrdim ja

da se ovdje poštuju ljudska prava i slobode, baš naprotiv, ali činjenica je da oni kojima bi zaista bio i potreban azil uopće za njega ne znaju niti ga traže, a niti smatraju da su kategorija kojoj bi svakako trebao azil. Igrom slučaja saznala sam da azil traže kojekakva trećerazredna piskarala i blebetala, tvrdeći da im prijeti opasnost zbog njihovog medijskog rada i promicanja slobode misli, slobode govora i dr. sloboda za koje se bore.

A istina je da jedino za šta se bore je njihova da prostite g..ica. A i nju bi dali za azil. Dakle nagovještaj o ukidanju bezviznog režima zbog njegove očite zloupotrebe i to od strane onih koji su i na Balkanu zloupotrebljavali sve pa se nadaju i da će po Evropi, nas koji bezvizni režim jedva da smo i upotrijebili, a ne zloupotrijebili uopće ne treba da zabrinjava. A ovi što ih zabrinjava već će se snaći i nešto smisliti.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Kultura Recenzija

Stari, dobri 007 Skajfol (Skyfall) Sem Mendes Danijel Krejg, Džudi Denč, Havijer Bardem Vuk Perović “Da li je sve novo uvijek dobro i da li je sve staro uvijek loše”, dilema je na koju se oslanja dobar dio radnje u u novom filmu o tajnom agentu Džejmsu Bondu, ali je očigledno i da je to rečenica koja već duže vrijeme zaoukplja i kreativne stvaraoce ovog serijala. Oskarovac, reditelj Sem Mendes uspio je da da odgovor na ovo pitanje. Postavio je nove standarde, novog, za nijansu mračnijeg, agenta 007, oslanjajući se na tradiciju, a tako i na prošlost, hrabro se suočivši sa očekivanjima vjernih fanova, ali i novim političkim okolnostima u svijetu koje moraju biti prirodan ambijent tajnog agenta. Mendes je vrlo dobro izmjerio odnos pojedinca i današnjeg velikog, umreženog svijeta. Opstanak je u pitanju. Kada se pročulo da je Mendes na čelu cijele priče, glavna briga su bile akcione scene. Već na početku, u najboljoj akciji odavno kod Bonda, jurnjavi motorom po krovu Velikog bazara u Istanbulu koja se nastavlja obračunom na krovu voza, reditelj je razbio sve te predrasude, poručujući gledaocima da su na pravom mjestu. S druge strane, ono što je on želio da postigne dolazi na upravo na kraju te scene kada Bondova partnerka zahvaljujući lošoj odluci glavnog štaba, pogađa metkom 007 u grudi koji zatim nošem vodopadom, završava u viru. Odatle kreće i špica filma, još jedan zaštitni znak serijala. To ukazuje da je Mendes namjeran da ipak film odvede u nekom drugačijem pravcu. M (još jednom odlična Džudi Denč) piše Bondovu smrtovnicu, pritusnuta od strane administracije da se spremi za “novo doba”. Očekivano, tajni agent nije mrtav, ali uz bradu od tri dana, donosi i razne probleme i dileme. Ima dovoljno onoga što očekujete od Bonda i što čini serijal ovih pet decenija. Valter PPK, martini, zgodne i fatalne žene, pa i aston martin, ali i upečatljiv negativac koga maestralno igra Havijer Bardem. S druge strane, Mendes je nenametljivo Bonda postavio u nove okolnosti, a zatim ga odveo ka sjajnom finalu. Mendes se ovdje pokazao kao izuzetno zreo autor, sasvim svjestan povjernog zadatka, ali i svojih sposobnosti da u ograničenim uslovima, što donosi svaki filmski serijal, da svoj snažan pečat i da pri tom ne umre u pretencioznosti. Sve to čini u saradnji sa direktorom fotografije Rodžerom Dikinsom sa kojim je napravio dvije scene za dugo pamćenje. Jedna je igra svetlosti u obračunu Bonda sa plaćenim ubicom u Makau, a druga je posljednji obračun. Mendes je Bondu dao novu auru koja je lako održiva i u nekom sljedećem nastavku, a koju bi producenti obavezno trebalo da zadrže, bar za jedan period.

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

Narod želi vladara

TeaTaR

Rediteljka Ana Vukotić novim ostvarenjem u teatru preispituje slojeve političke manipulacije

Isidora Radulović

U

“Ribarskim svađama” Anu Vukotić je u rediteljskom i ljudskom smislu privukao tužan kraj, iznuđena svadba. Od tog kraja ona je i počela da gradi svoje viđenje ove (tragi)komedije o odnosu puka i vlasti. Manipulacija u svakoj epohi ima drugačije lice, ali i jednu konstantu u njoj jednako učestvuju i oni kojima se manipuliše. U razgovoru za Dnevne novine, Vukotić ukazuje na tu dimenziju Goldonijevog teksta i naše stvarnosti.

●Šta Goldonija čini našim savremenikom? U tumačenju ovog komada Karla Goldonija, bilo nam je važno da sačuvamo taj sloj, koji zapravo jeste komedija del arte. Htjeli smo da sačuvamo tu vrstu razigranosti, lakoće igre i mediteranskog duha koji je svojstven ovom autoru. Radeći ovaj komad, znala sam da sve to nekako nije dovoljno za današnjeg gledaoca. Tako sam i došla do toga da cijelu stvar pokušam da stavim u jedan savremeni kontekst. Ipak, nisam to činila nekim jakim sredstvima. Mi u predstavi koristimo savremenu rekvizitu, a koristimo i kostim koji je inspirisan epohom. Kostim ipak nije savremen, niti je kostim epohe, već je nešto između. Mi tako prolazimo kroz razne epohe pokušavajući da se bavimo motivom odnosa puka i vlasti. ●Promišljajući odnos puka i vlasti, do čega ste došli? Tim pitanjem motivisan je i sam

Vaš izbor ovog komada? Došli smo do toga da i puk želi da neko njime vlada i da neko drugi preuzme odgovornost za njega. Čini mi se da predstava nije samo kritika vlasti, nego zapravo i kritika naroda. “Ribarske svađe” birala sam među nekoliko Goldonijevih komada koje je ponudio Grad Teatar i to zato što to jeste tema koja me je okupirala. Ovaj komad za mene je od početka bio strašno tužna priča i birala sam ga baš zato. Krenula sam od tog polazišta i tim putem došla sam do nekih dubljih slojeva. Meni je od samog početka, bio interesantan taj kraj komada, ta iznuđena svadba. Kraj nije razrješenje, niti hepiend, nego samo produbljivanje tih loše postavljenih ljudskih odnosa u koje se zaklanjamo iz straha da ne ostanemo sami i da nam život neće donijeti ništa. Kad se tako krenulo od kraja, koji sam doživjela kao jednu jako tešku i bolnu ljud-

sku situaciju, gdje zaista pristajemo da nam usta budu zatvorena jednom jeftinom fritulom, onda su se stvari nekako slagale. Dakle, unazad. ●Vaše čitanje komade pomjera ili može se reći i zamjenjuje pozicije moći u odnosu na izvorni tekst. Dopala Vam se ta kopča sa našim životom? Pozicija lika isljednika za kriminal kod Goldonija ima potpuno drugačiju funkciju i više pripada tom vremenu, načinu mišljenja i naprosto nekom drugom životu koji se nama čini stran i nekako poprilično jednostavan, iz ove naše današnje perspektive. Njega smo tako modelirali kao nosioca vlasti i tako smo pokušali da otvorimo slojeve manipulacije. ●Isljednik za kriminal, glavna ličnost u Vašoj interpretaciji komada, ima pomalo paradoksalno ime - znamo ga samo kao ‘šjor Kriminala’. Zašto? On je isljednik za kriminal, a u novom prevodu Radoslava Rotkovića posebno smo radili adaptaciju imena. Morali smo negdje da napravimo ustupke zbog toga što je neka imena trebalo malo prilagoditi našem kontekstu. Ali, u jednoj komediji, dozvoljeno je da vlast koju on predstavlja zovemo kriminalom. ●Kako ste se uhvatili ukoštac

aRT i biznis

Vorholov jastuk i Heringovo I dok njihove umjetničke radove nalazimo u muzejima širom svijeta, imena slavnih umjetnika nerijetko pronalazimo i na sasvom nesvakidašnjim predmetima. Jastuk u obliku banane Endija Vorhola, seksualno pomagalo s potpisom Kita Heringa i posuda za mačke umjetnice Trejsi Emin samo su neki od primjera artikala ko-

je prodaje umjetnost. O postojanosti trenda svjedoče i kod nas nešto manje poznati, prilično bizarni proizvodi s potpisom umjetnika, koje je odabrao magazin Artinfo. Dobar primjer za to jastuk je u obliku banane s potpisom Vorhola. Kao što se moglo očekivati, fondacija kralja pop arta prilično je liberalna po pitanju

dijeljenja licenci. Jastuk u obliku banane proizveden u saradnji s japanskom modnom markom A Bathing Ape. Jedan od zanimljivijih primjera susreta umjetnosti i marketinga seksualno pomagalo za muškarce, proizvođača Tenga, s potpisom Kita Heringa. Umjetnik i aktivista Hering, umro je 1990. od posljedica AIDS-a, bio


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 27 FOTO: duškO miljanić

subota i nedjelja, 10. i 11. 11.2012.

Potvrde i podsticaji Ana Vukotić iza sebe ima niz uspješnih i lucidnih rediteljskih ostvarenja u kojima tretira teme i pitanja koja okupiraju savremenog čovjeka. Njena predstava “The Beauty Queen” nagrađena je priznanjem “Don Kihot za najbolju predstavu na Slavija festu u Beogradu, a komad “Smrtni grijesi” donio joj je godišnju nagradu Crnogorskog narodnog pozorišta za najbolju režiju, kao i četiri nagrade na Prvom festivalu crnogorskog teatra u Podgorici. Predstava “Don Žuan” dobila je tri “Ardaliona” na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu “Bez prevoda” u Užicu. U protekloj sezoni Vukotić je režirala i “Četvrtu sestru” Januša Glovackog.

lometara imamo različite akcente ili čak i potpuno različit tretman riječi. I u tom smislu, bilo je dosta teško učiniti cijelu stvar igrivom i pritom izbjeći da ostanemo na nivou na kome ne razumijemo šta likovi uopšte govore.

de razumljivo savremenom čovjeku. Dosta smo se bavili jezikom i vrlo lijepo radili sa lektorima na akcentima u želji da uhvatimo melodiju jezika, za koju mi se čini da je vrlo važna za ovakvu vrstu komada.

s prebogatim Goldonijevim jezikom koji, čini se, daje posebnu draž komadu? Mislim da smo s novim prevodom napravili veliku stvar, kod samog Goldonija. Ovo je jedna od rijetkih komedija Karla Goldonija, koja je pisana na dijalektu dijalekta i istina je da se kod njega velika količina duhovitosti nalazi u jeziku. Bio je veliki izazov prevesti taj komad na naš jezik, tim prije što mi danas u Crnoj Gori nemamo velike oblasti koje govore istim dijalektom. Od mjesta do mjesta, na svakih par ki-

●Arhaizmi su bili poseban izazov? Trudili smo se da ne uđemo u tu količinu arhaizama, nepoznatih riječi i nekih specijalnih izraza, pa da se ispostavi da je predstava nekomunikativna. Vješto smo se s glumcima dogovarali o tome što je ono što igramo, a što izgovaramo i zašto nam u nekom trenutku treba baš ta, specifična riječ. Bilo je svakako interesantno sarađivati s Radošem na prevodu, a prošli smo nekoliko varijanti. On je najprije smatrao da sve mora da bu-

●Kakva su Vaša očekivanja od predstavljanja na festivalu “Bez prevoda” u Užicu? S velikom radošću, odazvali smo se pozivu iz Užica. Tamo smo jednom bili s predstavom “Don Žuan” i divno smo prošli, donijeli nagrade. Učešće na tom festivalu, velika je čast i za Crnogorsko narodno pozorište za cijelu ekipu. Radujemo se i reakcijama neke druge publike. Mi ovdje, ipak smo bliski Mediteranu na jedan drugačiji način, a svaka publika ima svoju percepciju predstave i to je zanimljivo iskustvo.

Savremeno a naše Gorku komediju Karla Goldonija, staru dva i po vijeka, (slavimo 250. godišnjicu od praizvedbe u Italiji) oslanjajući se na novi prevod Radoslava Rotkovića i dramaturški kroj Ljubomira Đurkovića, a uz pomoć generacijski slojevite glumačke podjele, Ana Vukotić učinila je potpuno savremenom i našom, u pravom smislu te riječi. “Ribarske svađe” podigle su zavjese 17. festivala “Bez prevoda” u Užicu, a Vukotić (koja je s “Don Žuanom” već bila trostruki laureat festivala).

seksualno pomagalo je poznat po svojim društveno i politički angažovanim radovima, kao i djelima inspirisanim proizvodima poput Absolut Vodke, cigareta Lucky Strike i Coca-Cole. Za sve čije mačke gaje interes za savremenu umjetnost, idealno rješenje je posuda s potpisom Trejsi Emin. Dobitnica Tarnerove nagrade, poznata po svojim provokativnim ra-

dovima, prije 10 godina, 2002. izgubila je mačka Doketaa, njeni plakati sa slikom nestalog ljubimca nestajali su s ulica kao originalna umjetnička djela i prodavani putem interneta. Slučaj je inspirirao Selfridges koja danas proizvodi posude za mačju hranu i prodaje ih po

30 funti.

Revija

Dokumentarac o kraljici Jeleni

Dokumentarni film “Italijani u Operi”, reditelja Franka Brogija Tavijanija, biće prikazan večeras u 19 sati u KIC-u “Budo Tomović”, u okviru četvrte po redu Nedjelje italijanskog filma. Ujedno će biti i prikazano nekoliko minuta novog dokumentarnog

filma koji Tavijani priprema o kraljici Jeleni, koji će se snimati na proljeće u Crnoj Gori. Film “Italijani u Operi” je priča o putovanju jednog mladog operskog pjevača koji emigrira u Argentinu u potrazi za srećom, koja je ujedno i promišljanje na temu solidarnosti, suživota i tolerancije. Reditelj Tavijani će lično predstaviti film crnogorskoj publici. Franko Brogi Tavijani je član čuvene italijanske filmske porodice. Snimio je više od 50 dokumentarnih filmova i dobio veliki broj nagrada. Tavijani je poznat crnogorskoj publici jer je bio gost i na jednoj od prethodnih revija italijanskog filma u Podgorici.

PRiznanje

Zvijezda za Havijera Bardema Španski glumac Havijer Bardem dobio je svoju zvijezdu na Stazi slavnih na Holivud bulevaru u Los Anđelesu, uoči američke premijere novog filma o Džejmsu Bondu “Skajfol”, u kome tumači lik sajber teroriste. “Nikad nijesam mislio da će mi biti ukazana takva čast”, rekao je Bardem pred premijeru 23. filma o tajnom agentu 007. Bardem, koji ima 43 godine, dobitnik je više nagrada za svoja glumačka ostvarenja, među kojima i za ulogu u filmu “Ljubav u Barseloni” Vu-

dija Alena, “Život je more” Alehandra Amenabara, a Oskara je dobio za sporednu ulogu u filmu “Nema zemlje za starce” Džoela i Itana Koena.

aukcija

Slika od 41 milion dolara Slika Pabla Pikasa “Mrtva priroda sa lalama”, rađena tehnikom ulje na platnu, prodata je na aukciji u Njujorku za 41,5 miliona dolara. Slika na kojoj je umjetnik prikazao svoju ljubavnicu pored lala i voća bila je zvijezda Sotbijeve aukcije djela impresionista i savremene umjetnosti na Menhetnu.

Prije prodaje slika je bila procijenjena na 35 do 50 miliona dolara. “Mrtva priroda sa lalama” naslikana je 1932. godine, a na njoj je prikazana glava Pikasove ljubavnice i poznate muze Marije Tereze Valter, zajedno sa sugestivnim cvjetnim aranžmanom.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

28 Reportaže

SUBOTA i NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

Dilema - Do ulja na stari ili moDeran način

Ne možemo mimo svijeta Barski maslinari okrenuli leđa tradiciji u korist kvaliteta ulja Željko Milović

v

iševjekovna praksa sakupljanja maslinovih plodova sa zemlje nakon što otpadnu, sve je manje zastupljena kod barskih maslinara. Sve više je onih koji su rekli zbogom tradiciji i okrenuli se Evropi i njenim standardima, svjesni da se najkvalitetnije – ekstradjevičansko maslinovo ulje može dobiti samo iz plodova ubranih sa masline.

Berba maslina je već uveliko u toku, a znatan broj barskih maslinara je pod povoljnim uslovima nabavio mreže u koje se sakupljaju plodovi koji se tresu sa grana. Edukacije u inostranstvu, razvoj tehnologije, ali više od svega promjena načina razmišljanja kod mlađih članova maslinarskih porodica, učinila je da se neke nove metode u načinu gajenja maslina, ali i berbe, sprovode u svakodnevnom životu. Njihovoj odluci u prilog idu norme EU prema kojima se ulja od plodova sakupljenih s tla, najčešće ne ubrajaju u jestiva, jer mogu biti štetna za zdravlje.

● Ti u maslinu, ja u Tebe “Bio sam sa maslinarima 2000. na turneji po Italiji, i zabezeknuo se kada sam vidio da su sva njihova stabla tolika da ih možeš ručno brati, za razliku od naših ogromnih, gdje stabla idu u visinu, ‘da ih bolje sunce fata’. Čim sam došao doma, rekao sam ocu, pun entuzijazma, da bi trebalo da masline posječemo u korijenu, kako su me naučili, a da će za tri godine porasti taman toliko da daje roda i da ga oblikujemo. Samo me pogledao i rekao: ‘Ti u maslinu, ja u tebe’”, smije se jedan od barskih maslinara, objašnjavajući kolegama sa ka-

kvim se predrasudama srijeće ovdašnje Udruženje maslinara za sve ove godine. Sada je mnogo bolje, kaže, ali i dalje ogroman procenat uzgajivača neće da prihvati novine, čak i kad vide da su ovi što rade po novom principu daleko uspješniji. Vjekovima unazad, masline su se skupljale sa zemlje, odnosile u mlin i mljele, a dobijalo se ulje koje je bilo mje��avina različitih plodova od različitih proizvođača. Danas se u svijetu sprovodi potpuno nov način skupljanja, berbom ili trešnjom, što nakon odnošenja u mlinove istog dana, daje ekstradjevičansko ulje, sa minimalnim procentom masne kiseline, mnogo zdravije za ljudski organizam, ali i prilagođeno tržištu Evropske unije.

● neprijaTelji maslinovog ulja “Godinama pozivamo sve maslinare da plodove nikako ne sakupljaju sa zemlje, već

Mnoga domaćinstva proizvode ulje i nalaze način da dođu do kupca: Domaće ulje na tezgi vrijednog domaćina

da ih beru, da ubrane masline što brže prerade, poželjno je istog dana, i da ulje skladište u odgovarajućim uslovima. Maslinari, a i potrošači, moraju znati da su tri osnovna ‘neprijatelja’ maslinovog ulja temperatura, svjetlost i kiseonik”, objašnjava Ćazo Alković, jedan od viđenijih barskih maslinara, i dodaje kako je poželjno da se dobijeno ulje čuva u tamnoj prostoriji, na temperaturi u rasponu od 7 do 25C, da posude budu pune i dobro zatvorene kako ulje ne bi došlo u kontakt sa kiseonikom. Sadetin Peričić, sekretar Udruženja maslinara Bara, jedan od najvatrenijih zagovornika modernizacije u maslinarstvu kaže da “Crna Gora ne može biti mimo svijeta”, te da se “svuda na Mediteranu masline beru i tretiraju na sličan način”. “To što se nekome sviđa starinski ukus iz djetinjstva, ne znači da je to ispravno. Na zemlji masline trule, dešava im se fermentacija, i sve to presudno utiče na kvalitet ploda i ulja. Sjetimo se kako bi se nekad kuća zadimila kad bi pržili jaje na takvom ulju”, objaš-

njava na konkretnom primjeru razliku “onog” i “ovog” ulja.

● skupa modernizacija Početkom januara 2003. godine, u Starom Baru je prvi put prezentirana oprema uvezena iz Italije - mašine za rezidbu i branje maslina, čišćenje korova i drača, te mreže za sakupljanje plodova. Od tada se upotreba modernih mašina u opštini umnogostručila, te tako, po podacima iz Udruženja maslinara Bar, danas skoro 50% maslinara bere plodove ručno, ili uz mašinu. Protivnici ovakvog načina prikupljanja maslina ističu “veliku cijenu mašina i mreža”, te da je „trošak da za 10 ili 15 korijena maslina uzimaju ili zakupljuju opremu”. “To se možda isplati kad imaš nekoliko stotina korijena, ali meni, koji prodajem ulje na pijaci, to nije prioritet. Mojim kupcima je dobro i ovako ulje, ne trebaju nam deklaracije i papiri“, ističe jedan od barskih zakupaca maslina, sa željom da mu se ne pominje ime, “zbog inspekcija”.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 29

subota subota i NEDJELJa, 10. i 11. 11. 2012.

Nije svejedno U prilog tezi da nije istog kvaliteta ulje od maslina ubranih i pokupljenih sa tla, ide i činjenica da su i stari Rimljani već u prvom vijeku poslije Hrista imali zanimljivu klasifikaciju maslinovih ulja. 1. Oleum ex albis ulivis: maslinovo ulje dobijeno od probranih plodova kad je pokožica zeleno-bijela 2. Oleum viride: maslinovo ulje iscijeđeno od plodova koji su tek počeli tamniti 3. Oleum maturum: maslinovo ulje od ubranih crnih zrelih plodova 4. Oleum caducum: maslinovo ulje od otpalih plodova prikupljenih sa zemlje 5. Oleum cibarium: maslinovo ulje od oštećenih plodova namijenjeno robovima Bar je poznat po dobrim maslinama: Sa prošlogodišnje Maslinijade

U Udruženju maslinara Bara kažu da se ove godine očekuje berba 5.000 tona maslina, a to je oko 1.000 tona maslinovog ulja, što je vrlo značajan rod za jedan grad, koji bi mogao donijeti prihod od oko 10 miliona eura. Na području opštine ima više od hiljadu maslinara, a u Udruženju u Starom Baru učlanjeno je oko 800 sa oko 90.000 korijena ove biljke. Peričić pobija argumente onih što i dalje skupljaju masline sa zemlje, potencirajući da priča o “skupoći opreme ne pije vodu”. “Mreže se mogu relativno jeftino nabaviti, a ne kupuju se svake godine. Za berbu nisu potrebne mašine, već dobar domaćin ili berač, i male grabulje koje koštaju do pet eura. A ni argument o malom broju maslinovih stabala ne stoji - barem ovoga puta od svakog stabla ima dovoljno da se dobije kvalitetno ulje, ovakav rod nije zabilježen pune 22 godine. A kad je manji rod, udruže se ljudi, sve je samo stvar organizacije. I razmišljanja”, objašnjava Peričić.

● Lažne etikete i užegLo uLje Nije tajna da se na barskoj pijaci, u pojedinim radnjama, a ljeti na i oko plaža, mogu naći razna nedeklarisana i “divlja” ulja. Upravo je prodaja takvih proizvoda bila jedan od povoda za široku akciju nedavno pokrenutog utvrđivanja kvaliteta barskog maslinovog ulja. “Na pijaci može da se nađe

svakakvo ulje, čak i ono koje nije za ljudsku upotrebu, i to nije tajna. Takvo ulje nema etiketu sa imenom, ni godinu proizvodnje, ništa. Ko ga od Barana pomirisne i okusi, zna da je falš, ali zato ide dobro kod kod turista. Meni se dešavalo da na pijaci nađem užeglo ulje u bocama sa mojom etiketom, koje su prodavali kao da je iz moje uljare. Mora država stati iza toga, zabraniti prodaju nedeklarisanih ulja kao što je to svuda u svijetu slučaj, i edukovati prozvođače i potrošače”, kaže Vehbija Abazović, mnogostruko nagrađivani barski proizvođač ulja. Jedna od lokalnih prodavačica na pijaci, čija se porodica decenijama bavi poljoprivredom, ističe da je cijena njenog ulja od 10 do 12 eura, “čistog, od branih maslina”, ali da joj nelojalnu konkurenciju prave ulja sumnjivog porijekla koja se prodaju i za duplo manju svotu. “Znam da neki u maslinovo ulje sipaju i ovo biljno, suncokretovo, samo da ga bude više. To naročito prolazi ljeti, kad turisti žele da probaju naše proizvode”, objašnjava ona.

Vehbija Abazović, mnogostruko nagrađivani barski proizvođač ulja


Pratite nas na twitteru

@dnovine

30 TV program

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2012

FILM

Sport

TV PROGRAM

Informativa

SUBOTA

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film:IndijanaDžons i otimači izgubljenog kovčega /r 10:15 Serija: Prijatelji/r 11:20 Serija: Sulejman veličanstveni/r 13:20 Domaćine, oženi se/r 14:15 Radna akcija/r 15:00 Talk show: Žene 16:00 Prvi Glas – radionice/r 18:00 Galileo 19:00 Vijesti prve 19:20 Serija: Porodične tajne/r 20:10 Serija: Sulejman veličanstveni 21:00 Prvi glas 23:00 Film: Mali spasioci 00:30 Radna akcija/ r 01:30 Prvi glas /r 03:30 Serija: Tri Hil/r

08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek Subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 12.05 TV arhiv 13.05 Dok. serijal o Titu /r 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.35 7 TV dana 15.30 Dnevnik 16.10 Barzak 17.10 Serija: Bordžije /r 18.00 Pazarni dan /r 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00 Dok. serijal o Titu 22.00 Dnevnik 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti u ponoć

06:50 City Kids 07:00 Dobro jutro! 10:00 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu 13:00 Gold muzički magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Domaći film: Ivkova slava 17:00 Serija: Mala nevjesta 18:00 Infomonte 18:30 Magazin in 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Jecaj sunca 01:00 City 01:15 Film: Elektra

07:50 08:05 08:25 08:50 09:35 10:20 11:00 12:00 12:07

PRVA Prvi glas 21.00

RTCG1 Budva na pjenu od mora 20.05

PINK M Magazin in 18.30

VIJESTI Američki psiho 2 23.40

ATLAS I Love My Car 16.00

08.00 11.45 14.30 16.00 16.30 16.55

09:55 Dogodilo se… 10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:40 Jakanje 13:15 Fudbal.me 14:00 Smijeh kao lijek 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas holdem poker 00:40 Smiješna top lista

09:25 09:35 12:00 12:30 13:00 14:45 15:30

10:00 12:30 14:10 15:40 17:00 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

I ove godine kandidati dobijaju svojih pet minuta da pokažu svoje pjevačke sposobnosti pred žirijskom trojkom Vladom Georgievim, Sašom Miloševićem Maretom i novom članicom Aleksandrom Radović. Svaki takmičar će se potruditi da se predstavi u što boljem svijetlu, otpjeva pjesme najbolje što umije kako bi ubijedio žiri da je bolji od drugih.

18.30 18.55 20.40 22.10 23.30

Serija: Progonjen Harperovo ostrvo Film: Divlji cvijet Dok. program/r Film: Marvi Hamer/r Vaterpolo: Budva – Jug Top mobil Košarka: Široki – Budućnost Ljubav, laži i ubistvo Serija: Istražitelji Sportska Subota

13:30 13:55 14:00 14:07 14:45 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:45 22:30 22:45 22:55 23:40

16:30 17:15 18:00 20:15 22:30

Baltazar Miki Mauz Majstor Meni 101 dalmatinac Mala sirena Serija: Krv nije voda/r Julijina kuhinja Vijesti u 12 Serija: Montevideo, Bog te video/r Moja polisa Julijina kuhinja Vijesti u 2 Serija: Stranac mladoženja Tenis Masters London Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Serija: Krv nije voda Serija: Kenedijevi Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Tenis Masters London Vijesti u pola 11 Sport vikend Serija: Istražitelji iz Majamija Film: Američki psiho 2

Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Kućica u cvijeću Plodovi zemlje Farma Tajne avanture Žil Verna Kućica u cvijeću Na točkovima Nacizam i rat Rock karavan Zvjezdano nebo

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 12:00 BET + 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 1 na 1/r 16:00 I Love My Car 16:30 Urbanizam 17:30 Pop (kv)art 18:00 Forum 18:30 Akcija 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Nemoguća misija 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Serija: S vjetrom u leđa 00:00 Pop (kv)art 01:00 Forum

Pet show Lili Pez Mkanal/r Otkačena plavuša /r Tekstura /r Životinjske lakrdije /r Raport iz Bara Crtani film /r Autoshop/r Info Putopisi Film: Divlji trk Ponoćni info

SUBOTA RTS1 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:05 VI I MIRA ADANJA POLAK 14:50 Vesti 14:55 TV lica...kao sav normalan svet 15:45 Vesti 15:48 Vojna akademija tv serija 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Vojna akademija tv serija 21:00 Dah smrti američki film 22:30 Balkanski ratovi: Poečtak Drugog balkanskog rata 23:15 Vesti 23:20 Božji grad brazilsko-francuski film film RTS2 12:40 Datum 12:47 Verski kalendar 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:30 Kao mehur od sapunice: Porodični ritual 15:15 Beograd - večiti grad 15:55 Susretanja - 30 godina: Susret sa Mokranjcem 16:55 Košar-

ka: Alba liga, Cibona - Radnički, prenos 18:45 Vrele gume 19:15 Medalje zauvek sportski program 19:30 Rukometna fantazija sportski program 19:44 Datum 19:50 Verski kalendar 20:00 Izgubljeni cvetovi: Doktor Džekil i Mister Hajd strana obrazovna serija 20:45 Potrošački savetnik 21:15 Svet sporta 21:35 Na prvu loptu Sportski program HRT1 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:25 Duhovni izazovi međureligijski magazin 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:45 Merkatska dinastija 1: Dejzin izbor, epizoda 9. dokumentarna serija ® 15:15 Reporteri 16:15 Eko zona 16:40 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info HRT2 14:05 Obrtnik i partner emisija pod

pokroviteljstvom 14:35 KS automagazin emisija pod pokroviteljstvom 15:05 4 zida emisija pod pokroviteljstvom 15:40 Navrh jezika obrazovanje 15:41 Briljanteen zabavni program za djecu i mlade ® 16:21 Navrh jezika obrazovanje 16:25 Rukomet, Seha liga: CO Zagreb - Lovćen prijenos 18:05 Pozitivno ® 18:35 Teletubbies, epizoda 94. animirana serija ® 19:00 Garaža: Wasted Generation 19:25 Duet, epizoda 3. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 Hrana d.d. dokumentarni film 21:35 MAJKI (12) makedonski film (oko 126’) 23:20 Peti dan talk-show ® 00:20 Reporteri ® HBO 16:50 MOJA LJUBAVNA PJESMA (12) film 18:30 PONOĆ U PARIZU film 20:05 MUPPETI film 21:45 CIJENA ISTINE film 23:40 BRŽI OD PRAVDE

film ARENA SPORT 16:00 AUTO-MOTO: Motosport Mundial: Magazin 16:30 KOŠARKA: ABA LIGA: Highlights 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Cibona - Radnicki 19:00 Fudbal PREMIJER LIGA BiH: Borac - Siroki 21:00 FUDBAL: LIGA ŠAMPIONA: Magazin 21:30 FUDBAL: COPA SUDAMERICANA: Highlights 22:00 FUDBAL: BRAZILSKA LIGA - Highlights 22:30 uživo Fudbal BRAZISLKA LIGA: Botafogo - Portuguesa 00:30 BOKS: KOTV - Magazin SPORT KLUB 14:45 ATP Masters Cup London Single DIREKTNO 16:30 Premier League: Everton - Sunderland (DIREKTNO) 18:00 Moto GP Valencia - Kvalifikacije 18:30 Premier League: Aston Villa - Manchester United (DIREKTNO) 20:15 ATP Masters Cup Lon-

don Single DIREKTNO 22:00 Pregled Euroleague 23:00 NBA Action 23:30 NBA: Boston - Philadelphia 01:15 Na današnji dan FOX LIFE 15:00 Ally McBeal 4, epizoda 10. serija 16:00 Jednom davno 1, epizoda 4. dramska serija 17:00 Doba ljubavi, epizoda 1. serija 18:00 Doba ljubavi, epizoda 2. serija 19:00 Tori & Dean: Bajkovita vjenčanja 1, epizoda 9. serija 20:00 Melissa i Joey 1, epizoda 17. humoristična serija 20:30 Melissa i Joey 1, epizoda 18. humoristična serija 21:00 Nova cura 1, epizoda 15. serija 21:30 Nova cura 1, epizoda 16. serija 22:00 Cougar Town 2, epizoda 4. serija 22:30 Cougar Town 2, epizoda 5. serija 23:05 Zasebna klinika (Private Practice), ameriške nanizanke 3, epizoda 15. serija


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV program 31

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2012

FILM

Sport

TV PROGRAM

Informativa

NEDJELJA

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film: Tačka pucanja/r 09:45 Serija: Prijatelji /r 11:15 Serija: Sulejman veličanstveni/r 13:00 Film: Mali spasioci/r 14:35 Talk show: Žene/r 15:35 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 17:10 Prvi glas /r 19:00 Vijesti prve 19:20 Galileo /r 20:15 Serija: Folk 21:15 Film: Put ratnika 23:00 Film: Putnik 57 00:30 Dosije/r 01:15 Domaćine, oženi se /r 02:00 Serija: V.I.P. /r

06.00 Radio Crne Gore - Budilnik 07.00 Univerzum 08.00 Vijesti 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 Profil /r 12.00 Vijesti 12.05 NVO sektor 13.00 Vijesti 13.05 Putevi života 13.35 Mostovi: 65 god KUD „ Ramadan Šarkić“ 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 16.00 Film 18.00 Serija: Budva na pjenu od mora/r 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija: Bordžije 22.00 Dnevnik

06:55 Dobro jutro! 10:00 Film: Upoznajte Dejva 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Šećerna vodica 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne Lee Kiš 18:00 Infomonte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami G Show 21:00 Film 23:00 VIP Room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Anđeo sa dva lika

08:05 08:55 09:15 10:05 10:45 11:10 11:55 12:00 12:07 14:00 14:35 14:45 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 19:55

PRVA Serija: Folk 20.15

RTCG2 Magazin Lige šampiona 12.00

777 Nindža ratnici 20.30

MBC Hrana i vino 17.00

MONTENA Film: Prljava igra 22.00

08.00 10.05 12.00 14.35

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa Top Tiket – uručenje 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se... 13:15 Gušteranje 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas holdem poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

10:50 11:00 12:30 13:00 14:45 15:30 16:00 17:00 18:00 18:45 20:00

07:35 09:15 10:00 12:30 13:45 15:05 16:00 17:00 18:30 19:00 20:15 21:00 22:00

U novoj domaćoj seriji pratimo uspon mlade muzičke nade, od seoske djevojčice do prelijepe pjevačice, zvijezde splavova koju će život voditi trnovitim stazama uspjeha. Na tom putu suočiće se sa izazovima velikog grada, spletkama, ljudima koji žele da zarade na njenom talentu. Uloge: Katarina Bogićević, Boris Isaković, Nataša Ninković, Nikola Kojo..Režija: Dušan Milić

17.15 19.30 20.05 20.30 22.00 23.00 23.30

Štrumfovi/r Top mobil/r Magazin LŠ Film: Čovjek zvani konj Film: Gospodja Meri Dnevnik Serija: Rezovi Vikend film: Ljubav, laži i ubistvo Serija: Istražitelji Reportaža VOA

20:45 22:30 22:45 22:55 23:35 00:20

Baltazar Miki Mauz Majstor Meni 101 dalmatinac Mala sirena Serija: Krv nije voda/r Julijina kuhinja Vijesti u 12 Film: Armagedon/r Vijesti u 2 Julijina kuhinja Tenis Masters London Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Serija: Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Montevideo, Bog te video Tenis Masters London Vijesti u pola 11 Sport vikend Serija: Zločini iz prošlosti Serija: Istražitelji iz Majamija/r Film: Jahač u oluji

Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Farma Plodovi zemlje Nokaut Nacizam i rat Hrana i vino Interfejs Rock karavan Serija: Tajne avanture Žil Verna 21:15 Nacizam i rat

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 12:00 Akcija 12:30 Showroom 13:00 Nemoguća misija 13:30 Tragovi divljine /r 14:00 1 na 1 15:00 Tragovi divljine 15:30 Urbanizam 16:00 Divlja ljepota 16:30 Večera kod Džaje /r 17:30 Verbalisti 18:00 Forum 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 100% sa Ksenijom Popović 22:00 Forum 23:00 Serija: S vjetrom u leđa 00:00 100% sa Ksenijom Popović 01:00 Forum

Svježi u dan Mumijevi Pet Show /r Lili Pez/r Film: Divlji trk /r Raport iz Bara /r Tean eye Muzički program Životinjske lakrdije/r Zelena patrola /r Dok. program /r Mkanal Film: Prljava igra

NEDJELJA RTS1 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad serija 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:05 Jagodići tv serija 17:00 Zadnja kuća, Srbija 17:30 Šljivik 18:27 Sasvim prirodno: Markusovi vinogradi 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Jagodići serija 21:00 Tuđe je slađe američki film 22:50 Vesti 22:55 Titanic: Krv i čelik serija 23:50 Dnevnik RTS2 14:30 Magazin Srbije na vezi program za dijasporu 15:10 Beograd - večiti grad: Napoleon u opancima naučni program 15:50 Datum 16:00 Tvoje pesme, moji snovi: Gordana Kuić 17:00 Priroda, sport, privreda 17:30 MAGAZIN LIGE ŠAMPIONA sportski program 17:55 Rukomet: PS,Partizan - Vojvodina, prenos

19:30 Koncert Čede Markovića 20:30 Naučni kafe:Radioaktivnost 21:15 Naša Engleskinja 22:20 Jelen top 10 23:05 Antisemitizam: Ima li danas antisemitizma naučni program 23:30 Vita studentis ® 00:00 Vikend Evronet 00:30 MAGAZIN LIGE ŠAMPIONA sportski program HRT1 12:15 SPORT 12:17 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Pogled iz visine, epizoda 1. dokumentarna serija 16:35 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Vrtlarica 17:50 Volim Hrvatsku, epizoda 8. show program 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT

HRT2 13:50 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 14:25 MENI PRIPADAŠ film 16:00 Olimp sportska emisija 17:25 Rukomet, LP (Ž): Podravka Gyor prijenos 19:00 Magazin Lige prvaka 19:25 Duet, epizoda 4. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 KRALJEVSTVO NEBESKO američki film ® 22:25 UN HOMME QUI CRIE čadskofrancusko-belgijski film 98’ 00:05 Runjićeve večeri 2012., snimka koncerta iz HNK Split 01:35 Noćni glazbeni program: Glazbeni spotovi HBO 15:40 PRAVI COUNTRY 2: DAR (12) film 17:30 Hollywood: Na snimanju 9, epizoda 46. serija 18:00 KAPETAN AMERIKA: PRVI OSVETNIK 3D film 20:05 COLOMBIANA film 21:55 Okus krvi 5, epizoda 9. (15) serija 22:55

PIRANJA 3D film 00:25 ENGLESKA PITA film ARENA SPORT 14:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Zvezda Zvenigorod - Buducnost 15:45 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA:STUDIO 16:00 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA: Partizan - Radnicki 1923 18:00 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA: JELEN PREGLED KOLA 19:00 uživo Fudbal BH Telecom Premijer Liga: Zeljeznicar - Velez 21:00 uživo Košarka ABA LIGA: Partizan Crvena Zvezda 23:00 uživo Košarka ABA LIGA: Studio SPORT KLUB 14:00 Moto GP Valencia - Trka Moto GP DIREKTNO 15:00 Ukrajinska liga: Metalurg D - Shakhtar DIREKTNO 17:00 Premier League: Chelsea - Liverpool DIREKTNO 19:00 ATP Masters Cup London 1/2 Final Doubles

DIREKTNO 20:45 ATP Masters Cup London 1/2 finale Single DIREKTNO 22:30 NBA: Chicago - Minnesota 00:15 ATP Masters Cup London 1/2 Final Single FOX LIFE 14:00 Melissa i Joey 1, epizoda 17. humoristična serija 14:30 Melissa i Joey 1, epizoda 18. humoristična serija 15:00 Kath i Kim 1, epizoda 8. serija 15:30 Kath i Kim 1, epizoda 9. serija 16:00 SUCI ZA STIL 3, epizoda 7. serija 16:30 SUCI ZA STIL 3, epizoda 8. serija 17:00 Ally McBeal 4, epizoda 10. serija 18:00 Zasebna klinika (Private Practice), ameriške nanizanke 3, epizoda 15. serija 19:00 Zasebna klinika (Private Practice), ameriške nanizanke 3, epizoda 16. serija 20:00 Tijelo je dokaz 1, epizoda 6. serija 21:00 Ne podcjenjuj Jordan 4, epizoda 6. serija


Pratite nas na twitteru

@dnovine

32 Life style

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

FITNES

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

LIFE STYLE

Vježbe sa loptom

MODA U današnje vrijeme ljudi imaju sve manje vremena za vježbanje zbog brojnih obaveza i brzog tempa života. Ako ste navikli da vam treninzi u prosjeku traju dva sata, onda ćete samo gubiti živce kada shvatite da jednostavno nemate vremena za svoj trening. Nemate vremena za odlazak do obližnje teretane i odrađivanje svojih omiljenog treninga. Ono što vam ostaje svakako je vježbanje kod kuće. Trening ne treba trajati dva sata da bi vam donio one rezultate koje vi priželjkujete. Nabavite loptu za pilates i manje tegiće i vježbanje kod kuće može da počne. KUĆNI TRENING SA TEGOVIMA I PILATES LOPTOM Vaš trening može trajati samo 30ak minuta i donijeti vam sve one željene rezultate koje priželjkujete od vašeg treninga. Sve je to moguće ostvariti u udobnosti sopstvenog doma sa samo dva rekvizita. Pilates loptom i dva para tegova od pola do jednog kilograma težine. Vježbe izvodite tako što ćete kombinovati jednu tešku pa jednu laganu vježbu i tako dalje. Prije samog treninga zagrijte se tako što ćete uraditi tri puta po deset

vježbi po redoslijedu - sklekovi, trbušnjaci, čučnjevi. Prva vježba se izvodi sa jednim tegom. Uhvatite teg sa obje ruke. Zauzmete blago raskoračni stav. Leđa su uvijek ravna. Uhvatitite teg koja stoji između vaših nogu tačno ispod vas. Iz tog položaja kroz zamah dovedete teg do iznad glave. Kretanje je slično bacanju teškog predmeta preko glave. Druga vježba se izvodi na pilates lopti. Sklekovi na pilates lopti je najbolji opis ove vježbe. Za početak stavite loptu uza zid kako ne bi previše “bježala”. Postavite ruke na loptu u širini ramena i počnite izvoditi sklekove. Čitavo tijelo mora biti napeto pri izvođenju skleka. Svjesno napnite trbušnjake i mišiće zadnjice. Pokušajte disati kroz napetost. Treća vježba su “iskoraci sa tegovima”. U ruke uzmete po jedan teg. Iskoračite jednom nogom ispred sebe dok druga ostaje na mjestu. Sa koljenom suprotne noge dotaknete pod. Kao da pokleknete na jedno koljeno. Pri povratku u početnu poziciju napravite biceps pregib sa tegovima. Zatim to sve ponovite sa drugom nogom.

Dugi džemperi su hit Prestanite da razmišljate o džemperima kao ogromnim, debelim komadima odjeće koji se nose samo kada je jako hladno. Lijep džemper možete nositi u svakoj prilici, a ove sezone dizajneri ih kombinuju baš uz sve. Džemperi više nijesu rezervisani samo za pantalone, već se odlično slažu i sa suknjama i haljinama. Zavisno od dužine suknje možete ga nositi u svakodnevnim, ali i u poslovnim prilikama. Osim sa suknjom, pleteni džemperi se odlično slažu s haljina-

ma, posebno onim u veselim bojama ili sa printevima. Ako džemper nosite s print haljinom, kombinujte ga s modernim kratkim čizmicama, a ako želite prefinjeniji look, nosite ga uz čipkastu haljinu i visoke potpetice. Klasična kombinacija košulje i džempera ne mora nužno da bude dosadna, posebno ako je džemper asimetričnog oblika. Kakvu ćete košulju nositi, izbor je vaš. Karirana najbolje pristaje uz farmerke, dok se bijela podjednako dobro slaže i s kožnim pantalonama.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Life style 33

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

FRIZURE

Savjeti za glamurozniji izgled Nije neophodno da se prepustite rukama profesionalaca kako biste se poigrale pramenovima vaše duge kose. Možete koristiti peglu za ispravljanje kose, viklere ili uvijače za glamurozne i volumizirane lokne. Potražite inspiraciju među ovim frizurama koje će vašoj kosi dati novi, glamurozniji izgled. RAVNE ŠIŠKE Iskombinujte ravno rezane šiške ako želite da se istaknete u gomili i dobijete elegantan i sofisticiran izgled. Poigrajte se ovim mogućnostima i stvorite utisak savršeno proporcionalnog lica. Zavisno od debljine i dužine, tupi rub može stvoriti sjajan vizuelni utisak, dok ćete šiškama ispod obrva do-

PITANJE ZA DOKTORA

biti efekat misterioznosti, a onima iznad, mladalačku, razigranu pojavu. BLAGO VALOVITE KOVRDŽE Seksi frizuru blago uvijenih i raskošnih kovrdža, koje djeluju neuredno razbacane, možete postići tako što sredstvo za učvršćivanje nanesete na dio kose

od korijena prema dolje, ali ga izostavite sa samih vrhova kako biste izbjegli “metlasti” izgled. Možete iskoristiti i sredstvo za uvijanje kose. Zatim se upustite u eksperimentisanje četkama ili uvijačima, zavisno od toga šta najbolje odgovara teksturi vaše kose.

GLAMUROZNE KOVRDŽE Ovakvim kovrdžama definitivno ćete postići izgled fatalne zavodnice. Isprobajte retro ili moderniju verziju ove frizure. Koristite keramički ili električni uvijač kako biste dobili bogatiji, živahni izgled. Na kosu prije “obrade” nanesite manju količinu pjene za učvršćivanje.

TEST

Saznajte kakva ste osoba Jeste li harizmatična ili saosjećajna osoba? Riješite kratak i jednostavni test ličnosti kako biste saznali i otkrili još ponešto o sebi. Pročitajte sljedeće izjave i ocijenite koliko se slažete s njima od jedan (ne slažem se) do pet (potpuno se slažem). 1. Na zvuk muzike često počnete da lupkate nogom. 2. Tužni ste kada vidite nekog ko je usamljen. 3. Volite da zagrlite druge ljude.

4. Jako vam je stalo do životinja. 5. Lako nasmijete ljude oko sebe. 6. Jako vas uznemirava kada ljudi oko vas postanu nervozni. 7. Često vam polazi za rukom da uhvatite nečiji pogled. 8. Često vas rasplače romantični film ili nježna pjesma. 9. Ljudi vas često opisuju kao glavnog zabavljača. 10. Obožavate da dajete poklone i gledate izraze lica ljudi ka-

da ga otvore. Često smo skloni da potpuno nesvjesno oponašamo izraze lica ljudi oko nas, ali pojedinci su pak vješti u korišćenju vlastitog lica, tijela i glasa kako bi kod drugih osoba podstakli iste emocije. Druge osobe su, pak, vješte u preuzimanju tuđih emocija. U jednom istraživanju, učesnici su bili zamoljeni da ocijene koliko su empatični pa su im pokazivane fotografije tužnih i ljutih

ljudi. Kada bi jako empatični ljudi vidjeli fotografiju srećnog čovjeka, odmah bi se automatski nasmiješili. Kako biste otkrili koliko ste harizmatični, saberite bodove dodate na rečenice sa neparnim rednim brojevima, a kako biste otkrili koliko ste empatični, saberite bodove koje ste dodali kod rečenica s parnim brojevima. Između pet i 15 rezultat je nizak, a između 16 i 25 visok.

Šta god da obujem i koje god da je godišnje doba u pitanju, noge su mi hladne. Je li u pitanju cirkulacija i na koji način se može poboljšati? Marko, Nikšić Što se tiče cirkulacije, u najvećem broju slučajeva se radi o genetici. Ako su nam otac ili majka imali hladne noge imaćemo i mi, to je nasljedna predispozicija. Preporučujem svakako da se obrati pažnja na vene, odnosno provjerimo da li imamo unutrašnje ili vanjske vene. Kod problema cirkulacije u ljetnjem periodu preporučuje se podvodna masaža listova što podrazumijeva da, ukoliko ste u mogućnosti, boravite na moru i dok ste u vodi do koljena radite vježbe istezanja i trčanja. Time dolazi do podvodne masaže i masaže unutrašnjih vena što će svakako pomoći boljoj cirkulaciji. Kada je zimski period u pitanju preporučujem da se vratimo prirodi, i koristimo vunene čarape. Problem cirkulacije se ne može riješiti ljekovima. Dr Sašenko Ćeranić, Specijalista sportske medicine Dom zdravlja- Podgorica

BJUTI

Njega u hladnim danima

U hladnim jesenjim danima koža je izložena vjetru, kiši i niskim temperaturama pa je zato pravilna njega neophodna kako bi vaš izgled ostao besprekoran. Evo na šta sve treba pripaziti. 1. BOGATA KREMA ZA LICE Bilo da se radi o hranljivoj (za suvu i osjetljivu) ili hidratantnoj (za masnu i mješovitu) kremi za lice, važno je da “pojačate” svoju dnevnu kremu te da je redovno nanosite. Odli-

čan izbor su kreme bogate vitaminom E, antioksidansima i javorovim sirupom, a ne znate li same da ocijenite kakva krema vam treba - pitajte dermatologa ili kozmetičkog savjetnika. Inače, ove kreme u podgoričkim kozmetičkim salonima možete kupiti od četiri do 15 eura. 2. KREMA ZA RUKE Pod uticajem vjetra ruke lako ispucaju pa se obavezno naoružajte hranljivom kremom pa je nanosite nekoliko puta dnevno kao i prije odlaska u krevet. Ove kreme su jeftinije, pa za njih možete izdvojiti od dva do pet eura. 3. LOSION ZA TIJELO KOJI SE BRZO UPIJA U zimskim danima žene se sve brže tuširaju, pa jednostav-

no preskaču nanošenje hidratacije na tijelo zbog čega se koža isušuje pa je tako brzoupijajući losion prava stvar za lijepu i njegovanu kožu. Veliki broj kozmetičkih kuća nudi ove losione, a njihova cijena zavisi od proizvođača pa se kreće od tri do 20 eura. 4. KREMA ZA STOPALA Stopala ne treba zanemariti ni kad se nalaze iza debelih čarapa pa svake večeri prije spavanja u njih utrljajte hranljivu kremu ili losion za tijelo. Ako, želite da vaša stopala izgledaju mekano, moraćete da za kremu izdvojite najmanje tri eura, koliko se mogu naći u prodavnicama kozmetike širom Crne Gore. 5. NJEGA USANA

Nije važno koji preparat koristite kada je njega usnica u pitanju, važno je samo da na vjetar ne izlazite bez njega. Uz klasične stikove i balzame, izvrstan preparat je i hidratantni ruž za usne koji će istovremeno štititi i izgledati seksi. Balzami i ruževi su mnogo jeftinijii od ostalih preparata za njegu lica i tijela, pa se mogu kupiti od eura do pet sve zavisno od njihovog proizvođača. 6. PUDER Laganu obojenu ili BB kremu slobodno zamijenite tečnim puderom koji će vaše lice štititi od vjetra i hladnoće. Dame, koje žele da uvijek izgledaju izazovno za puder će morati da izdvoje oko 20 eura. E.Z.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

34 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

I očevi prolaze kroz drugo stanje RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

TATA I BEBA

Kada im je žena trudna, muškarci su uglavnom brižni i pažljiviji nego što su bili do tada. Mada, u želji da “zadive” partnerku, ponekad ispadaju smiješni. Sa druge strane, pojedine buduće tate se prave kao da se ne dešava ništa “značajno”, već da je situacija uobičajena. Ima i onih preplašenih, koji izbjegavaju teme u vezi sa trudnoćom i obaveza koje ih čekaju. Svi oni, zajedno sa trudnicom, prolaze kroz drugo stanje. STVARNO ĆU POSTATI TATA! Muškarcima je lakše da se do trenutka porođaja prave kao da se “ništa” ne događa. Doduše, oni nemaju stalni podsjetnik koji u njihovom stomaku “igra fudbal”. Psiholozi ističu da su muškarci više vizuelni tipovi nego žene. Ako želite da vaš partner osjeti bebu prije nego što je ugleda, podstaknite ga da vam često dodiruje stomak, naročito kada osjetite da je beba aktivna. Tako će mu ideja o novom biću koje ulazi u njegov život postati “stvarnija”, pa će se lakše prilagoditi svojoj novoj ulozi - ulozi tate. KOME SU POTREBNE SVE TE STVARI? Kao što je poznato, većina muškaraca ne uživa u kupovini, bar onako kako je žene doživljavaju. Ali, to ne znači da ne žele da učestvuju u nabavci opreme za svoju bebu. Oni se, jednostavno, povuku svaki put kada osjete da gube kontrolu. Zbog toga je jako važno da partneru date pravo glasa i podstaknete ga da učestvuje u svakom aspektu vaše trudnoće: od izbora boje zidova u bebinoj so-

Mnogi muškarci u početku izgledaju nespretno kada drže bebu, to ne znači da nijesu dovoljno sposobni da se o njoj brinu, da je uspavaju ili presvuku. Bez obzira da li vaš partner sve radi drugačije od vas, možda djeluje i “smotano”, ipak ga ohrabrite - kako ne bi izgubio i ono malo samopouzdanja koje je imao. U vašem porodičnom rasporedu mora da se nađe vreme i za tatu - to je jedini način da se on zbliži sa bebom. Podijelite dužnosti: neka tata, na primjer, bude glavni za bebino kupanje. Nemojte da mu dahćete za vratom dok to čini, već budite pored njega, pomažite mu, ali ga pustite da on ima glavnu riječ. Tako će da stekne samopouzdanje kada su u pitanju njegove očinske obaveze, a vi napokon imate “izgovor” da se odmorite.

bi, do najsitnijih detalja vašeg porođajnog plana. Poželjno je da mu što češće pružite priliku da izrazi svoje mišljenje. I, neka bude uz vas na svim pregledima. Takođe, dajte mu jedan važan zadatak, koji će da bude samo njegov - na primjer, da izabere krevetac za bebu. HOĆE LI IMATI VREMENA ZA MENE? Vaš partner vjerovatno i jeste degradiran sa visokog prvog mjesta. Čak je, možda, postao i vaš

“sluga“ - koji vam ispunjava želje, prinosi i odnosi stvari, masira stopala. Još ako mu uskraćujete seks, vjerovatno se osjeća dvostruko odbijenim. Zato mu posvetite pažnju koju zaslužuje, izdvojite bar jednom nedjeljno vrijeme samo za vas dvoje. Potrudite se da ga u sve što se tiče vas uključite, da se i on na neki način osjeti kao da je u drugom stanju. DA LI I JA MOGU DA DOPRINESEM?

DA LI SE IKO PITA KAKO JE MENI? Mnoge muškarce jako nervira to što ih svi pitaju kako su im beba i supruga, a niko se ne interesuje za njih. Žale se da i oni ne spavaju po cijelu noć, da su uvijek “na usluzi”, a da istovremeno rade, čak i više nego ranije, kako bi mogli da obezbijede sve što je porodici potrebno. Ne postoji posebna priprema za prvih nekoliko nedjelja nakon bebinog rođenja. Normalno je da se oba roditelja osjećaju fizički i psihički potpuno ispražnjeno. Ne samo da nema “normalnog” spavanja, već su obaveze neuporedivo veće. Nije ni čudo što su tate ponekad ogorčene.

SAVJETI

Kako prepoznati nadareno dijete Roditelji često žive u uvjerenju da je njihovo dijete napredno. Međutim neki jasni znaci ukazuju na postojanje talenta ili natprosječne inteligencije kod djeteta. Ukoliko vaš mališan predškolskog uzrasta ima neke od ovih karakteristika, vrlo je vjerovatno da se radi o nadarenom djetetu: * Dijete ima neki poseban talenat, poput neke umjetničke osobine (sposobnosti), ili se neuobičajenom lakoćom koristi brojevima. Na primjer, djeca koja crtaju neobično realistične slike, ili koja koriste brojeve na specifičan način, mogu biti nadarena. * Doseže razvojne ključne tačke dosta i ispred vršnjaka. * Ima napredne jezičke sposobnosti, kao što je opsežan rječnik ili sposobnost da se izražava u složenim rečenicama mnogo ranije od druge djece istog uzrasta. * Veoma je znatiželjan i uvijek postavlja pitanja.

* Neobično je aktivan/na (ne hiperaktivan/na). Iako hiperaktivna djeca često ne mogu da fokusiraju pažnju, nadarena djeca mogu da se koncentrišu samo na jedan zadatak na duži vremenski period, vrlo su strastveni u svojim interesima, a traže izazove u teškim aktivnostima. * Ima bujnu maštu. * U stanju je da pamti činjenice i lako može da se prisjeti podatka koji je čuo/la u nekoj televizijskoj emisiji, filmu, ili pročitao u knjizi. Ostali znaci nadarenosti ponekad mogu biti teški za prepoznavanje. Neka talentovana djeca shvate da su “drugačija” od svojih vršnjaka. Ponekad to može uticati na njih da se osjećaju izolovano i povučeno. Nažalost, ponekad su izuzetno talentovana i nadarena djeca “meta” za nasilničko ponašanje, piše Roditeljstvo. Takođe, činjenica da vrlo često misle brže nego što mogu da se izraze kod njih može da izazove frustraciju i nezadovoljstvo.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Roditelji 35

SUBOTA i NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

ISTRAŽIVANJA - cRNA goRA

Većina djece ima problema sa govorom Veliki broj dece u Crnoj Gori danas ima problem u razvoju govora, a oko 60 odsto mališana, uzrasta od četiri do sedam godina, nema razvijen govor. Defektolog Neda Volkov kazala je za portal Roditelji da su ti problemi sve učestaliji, i da je sve veći broj djece kojoj je potreban dodatni rad sa logopedom. “U današnje vrijeme djeca sve manje imaju potrebu da komuniciraju sa drugima, a sve više koriste masovne medije (televiziju i internet) u svakodnevnim aktivnostima. Pored toga, postoje i drugi uzroci koji dovode do smetnji u glasu i govoru kod djece”, pojasnila je ona. Volkov je kazala da su najčešći problemi u razvoju govora kod djece artikulacija glasova, dislalija (loš izgovor glasova), disfazija (nedovoljno razvijen govor) i mucanje (narušen tempo govora). Faktori rizika koji mogu da uzrokuju poremećaje u razvoju sluha, govora i jezika kod djece povezani su sa trudnoćom, samim činom rođenja i prvim godinama života. Uzroci zastoja ili poremećaja u razvoju govora i jezika mogu biti ne-

urološki, anatomski, genetski, kognitivni, motorni, psihogeni, emocionalni i faktori sredine. “Posljednjih godina sredinski faktori, sami ili udruženi sa nekim od pomenutih, značajno doprinose nastanku patologije govora. Prije svega, negativan uticaj medija, neadekvatan govorni uzor, višejezičnost, roditeljski perfekcionizam ili nedovoljna komunikacija sa djetetom”, navela je Volkov. Kada su, kako je pojasnila, sposobnosti djeteta da razumije ili produkuje govor znatno ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni uzrast, radi se o kašnjenju govora koje može da bude različitog stepena. Pojašnjavajući kako televizija utiče na razvoj govora kod najmlađih, Volkov je kazala da mala djeca najviše vole crtane filmove i TV reklame, i da tako, prema statističkim podacima, provode i do 28 sati nedjeljno. “Dok djeca gledaju TV ne igraju se, ne razgovaraju, ne crtaju, ne trče, ne čitaju, ne pomažu. Djetetu je potrebna aktivna komunikacija sa ljudima, posebno roditeljima. Djeca, posebno ona mlađa, trebalo bi

STILoVI

DoJENJE

Mokre pelene kao pokazatelj

Roditelji oblikuju ličnost djeteta Opšte je poznata činjenica da svojim postupcima, roditelji, u velikoj mjeri oblikuju ličnost djeteta. Roditelji se međusobno razlikuju u pogledu odnosa koji sa djecom izgrađuju i metoda kojima pribjegavaju u procesu vaspitanja. U zavisnosti od okolnosti i jedan isti roditelj će ispoljiti ponašanja koja odgovaraju različitim tipovima vaspitnih stavova. Najčešće ponavljani postup-

više vremena provoditi u igri, jer je i najbolji program lošiji od aktivne komunikacije i dječije igre. Na pitanje koliko su roditelji u Crnoj Gori upućeni u to kada treba potražiti mišljenje, odnosno pomoć logopeda, Volkov je kazala da dosta njih, možda, predugo čeka da se situacija sama od sebe popravi. “Tako da najčešće prije pete godine, u prosjeku, niko samostalno ne traži pomoć logopeda, izuzev u situacijama kad je problem očigledan, ili kad ih na logopeda usmjere stručne osobe koje prate dijete. Veoma je važno da roditelji prate svoje dijete, i što prije bar konsultuju stručno lice (pedijatra i logopeda), jer veliki uticaj na ispravljanje poteškoće ima rana intervencija”, smatra ona. Mnogi roditelji, kako je navela, nijesu upućeni da za razvoj govora i jezika postoji takozvani “kritični”, odnosno optimalni period, a to je od rođenja do treće godine života. “Period kada dijete napuni tri ili više godina, a nije progovorilo, teško se nadoknađuje, ako se na vrijeme ne obrati logopedu i započne logopedski tretman”, upozorila je Volkov.

ci određuju vaspitni stav roditelja, a sveukupnost uticaja u porodici određuju vaspitnu atmosferu u kojoj dijete odrasta. Postoje brojne teorije i istraživanja kojima se nastojalo utvrditi koje su osnovne odrednice vaspitnih stavova i atmosfere. Prema jednom, opšteprihvaćenom modelu, vaspitnu atmosferu u po-

rodici određuju dvije dimenzije – kontrola (ograničavajući/popustljiv roditelj) i emocionalni odnos (topao/hladan). Emocionalna toplina, podrška i razumijevanje, nasuprot odbacivanju i hladnoći, dio su dimenzije emocionalnosti. Druga dimenzija se odnosi na zahtjeve i nadzor djece, koja može rezultirati potpunom kontrolom, pa sve do zanemarivanja djeteta. Kombinacijom pomenutih dimenzija, prema jednoj od klasifikacija, vaspitna atmosfera se može opisati kao: hladno-ograničavajuća, toplo-ograničavajuća, toplo-popustljiva i hladno-popustljiva.

Količina mlijeka u dojkama se ne može odrediti izmuzavanjem. Pravi pokazatelj da li beba dovoljno sisa je broj mokrih pelena. Ukoliko je majka zabrinuta za količinu mlijeka koju beba unosi u svoj organizam, najbolje je da obrati pažnju na bebine mokre pelene. U toku prvih par dana po rođenju, dok još uvijek dobija samo kolostrum, beba će upiškiti svega jednu do dvije pelene. Od trenutka kada mami nadođe mlijeko beba bi trebalo da ima šest do osam mokrih pamučnih pelena ili pet do šest pelena za jednokratnu upotrebu dnevno (24 sata). Ukoliko majka ne može da procijeni kako izgleda “mokra pelena” onda je najbolje da uzme pelenu i da u nju sipa tri do četiri supene kašike vode. Na ovaj način je najlakše vidjeti kako izgleda pelena u koju je beba piškila jednom. Poslije navršene šeste sedmice, broj mokrih pelena može da se smanji na pet do šest mokrih platnenih pelena ili četiri do pet pelena za jednokratnu upotrebu ali će se njihova težina tj. količina urina koju beba ispiški povećati. Do ovoga dolazi zato što bebina bešika raste i sposobna je da zadrži nešto veću količinu urina u sebi prije nego što ga beba izbaci. U bilo kom uzrastu, urin bi trebao da bude svijetle boje i blagog mirisa.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 GuĹĄti

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2012.

Piletina na naÄ?ina

U piramidi pravilne ishrane piletina zauzima znaÄ?ajno mjesto meÄ‘u ostalim vrstama mesa, lako je svarljivo, visoke bioloĹĄke vrijednosti, sa optimalnim sadrĹžajem bjelanÄ?evina. Izuzetno je zahvalna za pripremanje jela – svaki dio pileta moĹže se pripremiti na mnogo raznih naÄ?ina. BjelanÄ?evine koje su sadrĹžane u pilećem mesu (20%), uz visok procenat vitamina naroÄ?ito grupe B, solidnim izvorom gvoŞđa i drugih minerala i tek 7 - 9 odsto masti, odliÄ?an su izvor hranljivih sastojaka niskokaloriÄ?ne vrijednosti. Aminokiselina triptofan koja je sadrĹžana u pilećem mesu utiÄ?e na naĹĄe dobro raspoloĹženje.

Pileći kroketi Skuvati pileću supu, pa kuvanu piletinu odvojiti od kostiju i isjeckati na kockice. Napraviti gusti beĹĄamel sos, tako ĹĄto ćete na rastopljenom maslacu proprĹžiti braĹĄno, sipati preko njega mlijeko, zaÄ?initi i kuva-

â—? NeobiÄ?no povrće sa pijace

Ĺ AFRAN Crveno zlato ili ĹĄafran je najskuplji zaÄ?in u svijetu. Za kilogram ovog egzotiÄ?nog zaÄ?ina aromatiÄ?nog mirisa i oporog ukusa potrebno je ubrati i do 150.000 cvjetova, Ä?ija se crvenkasta vlakna skidaju sa vrha tuÄ?ka. Posjeduje razliÄ?ite zanimljive sastojke, meÄ‘u kojima je najvaĹžniji u eteriÄ?nom ulju - ĹĄafranal. U jelima, ĹĄafran se prepoznaje po prijatno gorkastom ukusu, intenzivne arome, ali prije svega po zlatastoj obojenosti jela, zbog velikog prisustva karotinoida.

ŽUĆENICA

MEKSIÄŒKI KRASTAVAC ÄŒAJOT Pripada familiji tikava i ima mesnat plod koji se koristi kao varivo, punjen mesom ili sirom, peÄ?en, mariniran, kiĹĄeljen kao salata, a mladi izdanci kao salata. Plod je bogat najvaĹžnijim aminokiselinama, krtole su bogate skrobom, a mladi izdanci vitaminom B. ÄŒajot na podgoriÄ?koj pijaci uzgajan je u Zeti i koĹĄta 2 â‚Ź/kg.

Ovu biljku u prirodi moĹžemo naći skoro svugdje, jer se razmnoĹžava kao korov. MeÄ‘utim, postoji i pitoma Ĺžućenica. MoĹže se koristiti na razne naÄ?ine i od nje se mogu spremiti vrlo ukusna jela. Ukusna je kao salata, kuvana, dinstana, pa Ä?ak i peÄ?ena. Na zelenoj pijaci vezica ove biljke, zavisno od veliÄ?ine, koĹĄta od 0,50 - 1 â‚Ź. BAMIJA Mnogima je ovo joĹĄ nepoznato povrće, a na naĹĄim pijacama se moĹže naći u svjeĹžem i suĹĄenom obliku. SadrĹži vitamin C, folnu kiselinu, magnezijum, kalcijum i vitamin A. Jednostavno se priprema dinstana na luku, sa paradajzom i telećim ili jagnjećim kockicama mesa. Vezica prosuĹĄenih bamija na pijaci koĹĄta 1,5 â‚Ź, a kilogram svjeĹžih oko 3 â‚Ź.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Gušti 37

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2012.

● PREPORUKA

RECEPT MAJSTORA

Vranac Pro Corde selection ti dok se ne zgusne. Sjeckano meso izmiješati sa ohlađenim bešamelom, dodati još sitno sjeckan mladi luk i peršunovo lišće i začine. Oblikovati kuglice veličine kajsija, svaku uvaljati u brašno, umućeno jaje i prezlu. Pržiti kratko u dubokom ulju da lijepo porumene. Poslužiti toplo uz neki fini sos po izboru i mladu dinstanu šargarepu.

Piletina u jogurtu i senfu Pileći file narežite na kockice i pecite 5 minuta na tiganju bez masnoće. Povremeno protresite tiganj da bi piletina sa svih strana bila jednako pečena. Tada zalijte jogurtom, dodajte senf, so i biber, te kurkumu i malo izmrvljene sjemenke korijandra, promiješajte, te dinstajte na umjerenoj vatri dok sva tečnost ne uvri, oko 5 minuta i kad je gotovo pospite nasjeckanim peršunom.

Piletina s šampinjonima Meso narežite na tanke rezance i izmiješajte ga s kašikom gustina. Očišćene šampinjone narežite na tanke listiće. Na vrućem ulju propržite meso i izvadite ga. Na istu masnoću dodajte šampinjone, pa i njih propržite. Meso vratite u posu-

du sa šampinjonima, dodajte nasjeckani češnjak, đumbir, Vegetu, sol i sve dobro promiješajte. Na kraju dodajte sezamovo ulje.

Piletina s tikvicama Piletinu narežite na rezance i uvaljajte u gustin. Tikvice nemojte guliti, nego ih prerežite napola i zatim narežite na tanke listove. Pripremljeno meso propecite na vrućem ulju. Posolite s pola kašike soli i izvadite na toplo mjesto. Zatim na istoj masnoći kratko propržite tikvice, posolite s preostalom soli i dodajte đumbir. Vratite meso i zalijte ga vodom i vinom. Dodajte Vegetu pa sve zajedno još kratko prokuvajte.

Bajadera od bijelog mesa

Isjeći i izlupati šnicle bijelog mesa, posoliti i poređati u podmazanu vatrostalnu posudu. Tako pripremljeno meso premazati semfom i posuti sitno sjeckanim bijelim lukom. Preko toga narendati kačkavalj. Poređati suvi vrat ili šunkaricu, premazati semfom i ponovo poređati šnicle. Isjeći kačkavalj na listiće i staviti preko šnicle. Umutiti jaja sa pavlakom i preliti preko svega. Peći u rerni na temperaturi 200 C da porumeni.

gastro kritika

Žarko Radonjić Somelijer i član NUSCG

C

rveno suvo vrhunsko vino tamno crvene boje. Na ukusu jače taninski, ali harmoničan sa primjesama voćnosti. Prilikom proizvodnje jedinstvenog vranca Pro corde posebnim tehnološkom metodom povećava se sadržaj proantocijanidola prirodnih sastojaka grožđa, a koji blagotvorno djeluju na čovjekov organizam, a posebno na kardiovaskularne organe. Vranac pro corde selection proizvodi se od biranih grozdova autohtone crnogorske sorte vranac sa lokaliteta Ćemovskog polja. Vino je odnjegovano u drvenim bačvama. Užitak u ovome vrhunskome vinu je potpun ako se servira na temperaturi od 20 stepeni, a odlično se slaže uz crvena mesa, pršut, divljač i masne jake sireve.

Va i Lej Hiaopeng kineski restoran Shangai Veoma popularan kineski specijalitet, slatko-kisjela piletina sa povrćem je bogato i za naše gastronomske navike neobično jelo. Karakteristično za ovako spremljenu piletinu da je lagana, ali da brzo zasiti. Priprema jela ne traje više od desetak minuta. Za porciju slatko-kisjele piletine potrebno je izdvojiti 250 grama pilećeg bije-

Proizvođač: “13 Jul Plantaže” Cijena u maloprodaji je 7 eura, puni se i pakuje u boce 0,75 litara

ocjena:

Restoran Bakina kuća Rimski trg 12, Podgorica

Slatko-kisjela piletina

Radno vrijeme: 8-22

U domaćinski ambijent restorana Bakina kuća idemo kad se zaželimo “nečega kuvanog” i uvijek prvo naručujemo izvrsnu teleću ragu čorbu (2 €) ili pileću bistru supu (1,50 €). Dok to čekamo, pristižu super-ukusni kokteli od cijeđenog voća koji se primamljivo zovu “Protiv bola” i “Laku noć” a koštaju za ovu vrstu pića pristupačnih 2,50 eura. Za one koji nijesu previše gladni obilna porcija čorbe, praćena domaćim projicama i različitim vrstama hljeba, sasvim je dovoljna kao obrok. Međutim, za mesoljupce, srdačno preporučujemo bakine ražnjiće (svinjsko meso) sa povrćem i slaninom, te pileće ražnjiće sa slaninom (pančeta). Meso se prosto topi u ustima i puno je ukusa i mirisa: sa svakim zagrizom, oslobađaju se sokovi

Broj telefona: 020/234 338

koji vas tjeraju da već prejedeni, pojedete još. Oba ova jela služe se sa mekanim, sočnim, blago začinjenim krompirom koji je u našem slučaju pristigao mlak, iako se na hranu čekalo preko 30 minuta. Cijene su u ovom restoranu jedan od glavnih aduta, te tako ovi slasni ražnjići koštaju 6 i 6,50 eura. Na žalost, mjesta za dezert više nije bilo, a Bakina kuća nudi domaće klasike poput nama omiljene ledene kocke. Takođe ćete na posebnom meniju pronaći jela od konjskog mesa, a ukoliko naručite kafu, obradovaće vas ukusno pripremljena Lavazza. Restoransko osoblje veoma je prijatno, međutim, zamjeramo što nas, kao u mnogim crnogorskim restoranima na glasu, ni ovdje niko nije pitao da li je donešeno jelo

Hrana Ambijent Usluga Cijena

+ + ++

u redu, te što se na plaćanje računa uvijek čeka. Osim toga, osjećaj da ste u “Bakinoj kući” kvari i činjenica da nas iz restorana niko nije otpozdravio makar uz učtivo “Doviđenja”, a kamoli ispratio do vrata kako su nas “razmazili” na drugim mjestima. Takođe, zamjeramo na nedostatku tekstilne salvete, jer papirne prosto nisu dovoljne. Ovaj mali restoran intimnog ugođaja i etno ambijenta preporučujemo sladokuscima željnim “domaće” hrane za koju se ne mora izdvojiti mnogo novca, a koji žele svoj “kutak” u gradu čak i kada će sami jesti.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

log mesa, zatim raznovrsno povrće poput crnog luka, šargarepe, kupusa, praziluka i paprike. Sitno isjeckanu piletinu ubaciti u vok i pržiti na vrelom ulju dok ne porumeni. Skloniti vok sa vatre i dodati povrće isjeckano na štapiće, da se sjedini sa piletinom. Pržiti veoma kratko, do dva minuta. Potom dodati kašiku vinskog sirćeta, malo soli, vegetu, biber, zatim bijelo vino i bijeli luk i soja sos. Da bi piletina dobila slatkasti ukus dodati oko 20 grama ili jednu kašiku šećera. Začine pomiješati sa piletinom i povrćem i poslužiti. Ovaj specijalitet se može konzumirati uz vino ili pivo.


38 Automobili/Tehnologija

@dnovine SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

predstavljamo, savjeti...

AUTOMOBILI

PORSCHE PANAMERA

Sportska elegancija

Njemačka kompanija Porsche će svojim vjernim fanovima sljedećeg mjeseca ponuditi do sada najelegantniju verziju modela Panamera. Radi se o verziji Panamera Platinum Edition. U ponudi sa ovom elegantnom opremom naći će se verzije Panamera 4 i Panamera Diesel. Panamera Platinum se odlikuje sa platinasto sivim metalik detaljima, novim 19-inčnim aluminijumskim felnama, astistencijom pri parkiranju, bi-xenon svjetlosnim grupama i dvobojnim enterijerom koji je presvučen u kombinacija crne i bež kože. Takođe u enterijeru se mogu naći i grijači sjedišta, Porsche Communication Management, infotainment system sa 7-inč-

nim dispelejom koji je osjetljiv na dodir i audio sistem sa 11 zvučnika od 235 vati. Naravno, sa ovakvim automobilom dolazi i visok nivo perzonalizacije pa će kupci moći da biraju između pet boja eksterijera i to između crne, bijele, metalik sive, metalik mahagoni i metalik karbon sive. Cijena u Njemačkoj za verziju Porsche Panamera 4 Platinum Edition iznosi 79.707 eura, a za Panameru Diesel Platinum Edition iznosi 87.323 eura.

telefoni, računari, igrice...

TEHNOLOGIJA

FEJSBUK

Više od 1,3 miliona profila može se otvoriti bez lozinke Na internetu se pojavio popis nekih korisnika Fejsbuka čijim se profilima može pristupiti samo jednim klikom miša – bez potrebe za upisivanjem lozinke. Ovaj je propust otkriven na Hacker Newsu na kojem je objavljena poruka s linkom na Guglov pretraživač s listom linkova na više od 1,3 miliona računa na Fejsbuku i jel adresa tih korisnika, a ono što je naročito zabrinjavajuće jeste da se, klikom na te linkove, automatski pristupa nekim od tih računa – bez potrebe za upisivanjem lozinke. Novinari BBC-a kontaktirali su ekipu iz Fejsbukaa te im je Met Džons, jedan od sigurnosnih stručnjaka ove kompanije rekao da su linkovi koji su objavljeni na Hacker Newsu poruke o obavještenjima koje Fejsbukk šalje korisnicima (npr. kada ste označeni na nekoj fotografiji Face-

book vam pošalje poruku sa obavještenjem s linkom za direktan za pristup profilu), no te se poruke šalju direktno na mail, vidljive su samo korisnicima tog maila i ne mogu se pretraživati putem Gugla. Kako bi se sadržaj ovih mailova mogao pretraživati putem Gugla ili neke drugog pretraživača, on bi trebao biti objavljen online, a iako nije poznato ko ih je objavio, u ovoj kompaniji sumnjaju da je problem u nekim servisima koju nisu dobro zaštitili arhivirane mailove. Trenutno nema informacija o broju korisnika kojima je na ovaj način provaljeno u njihove profile na Fejsbuku (navodno su najviše ugroženi korisnici u Rusiji i Kini), a iz ove su kompanije objavili da su trenutno deaktivirali ovu opciju dok ne pronađu efikasniji način zaštite korisnika čiji su se podaci pojavili na internetu i čijim se profilima može pristupiti.


SUBOTA SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

Automobili/Tehnologija 39

MASERATI

Auto samo za muškarce Maserati je objavio neke od fotografija svog novog luksuznog sedana koji će biti zamjena za Quattroporte. Ovaj model javnu premijeru će imati na Internacionalnom sjevernoameričkom salonu automobila koji se održava sredinom januara iduće godine u Detroitu. Prednji dio dizajniran je u skladu sa novom direkcijom ove italijanske kompanije koja je prvi put viđena na Kubang SUV konceptu predstavljenom prošle godine u Frankfurtu. “Neki od elemenata koje je imao prethodni model namjerno su zadržani: prednja rešetka, tri bočna ventila i trouglasti C-stub. Istovremeno su predstavljeni novi stil i funkcionalne karakteristike: snažna središnja linija koja se proteže čitavom stranom automobila dajući novom Quattroporteu izgled muževnosti i elegancije, sa vratima bez ramova i tri bočna prozora,” izjavio je Lorenco Ramacioti, šef Maseratijevog dizajn centra. “Unutra, dizajn Quattroportea fokusiran je na suštinu, uz naglasak na jednostavne linije i punu funkcionalnost instrument table. Funkcionalni elementi uklopljeni su sa mekim površinama od visokokvalitetnih materijala, odnosno od drveta vrhunske izrade i kvalitetne kože,” dodaje Ramacioti. Sve novi Quattroporte modele pokretaće takođe novi V8 motor, razvijen od strane Maseratijevih i Ferrarijevih inžinjera, a njegova proizvodnja odvijaće se u Ferrarijevoj fabrici u Maranelu.

NOVITETI

Stigao Instagram Nakon dugo čekanja, Instagram je konačno stigao i na veb, pa ćete tako moći od sada upravljati vašim Instagram profilom i na vebu. Fotografije s društvene mreže Instagram mogli smo bez problema pregledavati na mobilnim uređajim, korišćenjem istoimene aplikacije. Instagram je i službeno najavio web profile koji će biti vrlo pregledni i koji jako podsjećaju na Fejsbukove, barem u gornjem djelu – no ne treba zamjerati pošto je Fejsbuk ionako vlasnik ovog servisa. Tranzicijom na web Instagramovci žele pristup svom servisu omogućiti većem broju korisnika i omogućiti jednostavniji način pronalaska drugih korisnika. Ako ste korisnik ove društvene mreže, znajte da će sve vaše fotografije sa Instagrama postati javne i

HIT vijest

moći će ih vidjeti svi korisnici, bez obzira koriste li sami ovaj servis ili ne. Naravno, pod uslovom da su vam fotografije označene kao “privatne” vidjeće ih samo korisnici koji su ulogovani na Instagram.

Popularnost crnogorskog .me domena raste sve više i više. Prije par dana objavljen je izvještaj sa novim ciframa rasta. Ne samo da su do sada prodali više 650 hiljada domena, već su ujedno u Evropi postali najbrže rastući domen čija skra-

● SAVJETI

Voda u vratima automobila Da li ima vode u vratima automobila? Tamo dospijeva za vrijeme pranja ili naglog pljuska, kada se zaborave do kraja zatvoriti vrata, ali i zbog kondenzacije vodene pare. Ukoliko vam se čini da u vratima vašeg automobila ima vode, pokušajte učiniti sljedeće: polako odvojite mali dio tapeta s unutrašnjosti vrata i zavirite u unutrašnjost. Ne tvrdimo sigurno da ćete naći vodu, iako mnogi voze u vratima i više od litre, ali možete pronaći rđu. Ako nema niti jednog niti drugog, znači da ste kupili dobro zaštićeni automobil i da ste ga čuvali od “vodenih uljeza”. Svaka je vlaga zlo za automobil, bez obzira bila ona u vratima ili na podovima, ispod tepiha. Jedan pogled uvjeriće vas u čemu se vozite. I to vrijedi puno.

IGRICA NEDJELJE: ASSASSINS CREED III

Brža akcija igrača Konor sada može u pokretu da vrši i asasinacije. Takođe može da gura ljude na ivici, te da koristi drvo i kanap kako bi objesio protivnika. Sem što može da se penje po zgradama, u gradovima je dostupno i drveće, a za stealth asasinacije je čak prisutna i cover mehanika! Konor može da se “lijepi” za zaklon, kako bi sačekao protivnike. Blend je

takođe moguć na više načina, u rastinju, među prolaznicima ili između ljudi koji stoje, odakle je moguća asasinacija. Borba je takođe evoluirala, što smo već imali prilike da vidimo: akcija je

ćenica proizilazi iz imena neke države. Iz predstavništa crnogorske ekstenzije .ME svoj rast objašnjavaju činjenicom da je .ME domen i dalje jedini domen koji pruža ljudima priliku da na webu kažu ko su, što je zapravo jedinstvena prilika za

brža, dva protivnika znaju da napadnu istovremeno, a postoje i brojni predefinisani arhetipovi za neprijatelje. Ovoj igrici su dostupna dva grada, Boston i Njujork.

ljude da personalizuju i kontrolišu svoje online prisustvo. Domen je nedavno počeo sa kampanjom na društvenim medijima Fejsbuku i Tviteru, a napravili su i novu video reklamu na kojoj se pojavljuje TJ Miler.


Play sudoku online at:

Pratite nas na twitteru

www.sudokukingdom.com

@dnovine

40 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2197 sudoku 2012-10-18

Medium level

Teža

7 5

3

2

8

7

2

8

4

1

2

9

3

9 6

1

4

3 8

3

7

1

2

5

SJEĆI, SJECKATI

PRVA NEČIŠĆENJE OZNAKA POZNATA OD ZARAZE ZA TONU U MATEMATICI (LAT. MN.)

4

PERIOD NAKON STARE ERE

OBAR

ZAROBLJENIŠTVO

DODATAK ZA GODIŠNJI ODMOR

GORNJI DIO KUĆE

STRANO ŽENSKO IME

NOĆNA PTICA DIPLOMAT SKI PREDSTAVNIK DVOJE

IME GLUMICE KARANOVIĆ

OZNAKA ZA ITALIJU VELIKA RIJEKA U AZIJI PROST BROJ TELEVIZIJA (SKR.)

AUTOBUSKO STAJALIŠTE KRATKI TALASI PUŠTATI KRV IZ SEBE

MAĐARSKO MUŠKO IME KNEZ ITALIJANSKI FK

BILO KO

2011-09-20

TEKST GORE, IZNAD

OZNAKA ZA TESLU

9

Daily Sudoku puzzle No. 1803

ISTOK (LAT.)

OBRTATI SE

8

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

8

KOŠARKAŠ SPOJITI OSTATAK OBALE IZ DAVNIH CRVENE MOSTOM VREMENA ZVEZDE SA SLIKE

ORANJEM TUĐU ZEMLJU DODATI SVOJOJ

8

6

LAKA

SUBOTA i NEDJELJA, 10. i 11. 11. 2012.

OZNAKA ZA NJEMAČKU

ŽITELJI ATIKE

Medium level

Lakša TRK

2

5 6

5

3 6

9 5

6 8

MJERA ZA TEŽINU

3

6 4

3

ŽITELJI MJESTA RIT KONJ U EPSKOJ PJESMI

Page 1/2

3

1

3

9

7 6

1 7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KOSTOJEVIĆI, ORTAČAR, ĆEF, NAOMI HARIS, TOKATA, INAT, UVIJAČ, BARA, ZELOTIZAM, R, ICA, IMO, ABA, J, ŠP, AVINJON, AD, ORGANELA, ANDOL, STAVKE, LUKAS, AMORAL, SAVANA, TROKAR.

2

4

Čudesni neuroni ogledala

- Kako znaš da je bio bolestan? Pa stalno su ga kokice morale nosit na leđima. *** Mali oglas: Poklanjam pudlicu. Zvati od 5 popodne do 10 uveče. Ako se javi ženski glas - spusti slušalicu!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

vicevi

DIO GLAVE OZNAKA ZA LITAR

NAŠE MUŠKO IME

Rješenje iz prethodnog broja

Zvone policaj- Dvojica. ci Muju na vrata. Mujo: Mujo pita: - Pa1/2 popričajte. Page - Ko je? *** Policajac: Perica bio na se- Policija. lu pa ga učiteljiMujo: ca upita da kaže - Šta hoćete? cijelom razredu Policajac: što je vidio: - Malo da - Vidio sam puno popričamo. gusaka, pataka, Mujo: gicu, pa puno ko- Kol’ko vas ima? koši i jednog boPolicajac: lesnog pijetla.

OZNAKA ZA LOVCA U ŠAHU PTICA TRKAČICA

DIO ZAGREBA

6

6 2

BILA JE U ZEMLJI ČUDA

IZVJEŠTAJ O PRISPJEĆU ROBE

1 7

4

IME TENISERKE BENEŠOVE

Zahvaljujući najnovijim instrumentima naučnici su otkrili grupe neurona u predmotoričkom korteksu, oblasti ispred motoričkog korteksa koja planira pokrete, koji se aktiviraju neposredno prije nego što osoba izvede planirani pokret. Zanimljivo je da se ti neuroni aktiviraju i kada osoba vidi nekog drugog da izvodi pokret. Obrazac aktiviranja neurona koji prethodi, recimo, prinošenju kašike ustima, isti je kod osobe koja to radi kao i kod osobe koja samo posmatra dok to čini neko drugi. Ista područja mozga procesiraju i izvođenje i percepciju pokreta. Naučnici su ove neurone nazvali neuronima - ogledalima. Smatra se da ti neuroni pomažu u otkriva-

nju namjera drugih ljudi i predviđanju njihovog ponašanja. Pomažu nam da rekonstruišemo tuđa iskustva, da razumijemo njihova osjećanja i saosjećamo. Kada na tuđem licu vidi-

mo tugu ili radost, neuroni - ogledala aktiviraju sličnu emociju u nama. Naučnici se nadaju da će dalja istraživanja ove vrste neurona dati odgovore na neka još nerazjašnjena pi-


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine subota subota i NEDJELJa, 10. i 11. 11. 2012.

TEŠKA

KOŠARKAŠ SA SLIKE

OSIROMAŠITI

OČEV BRAT, STRIC

ŽENSKO DIJETE ROĐENO UZ JOŠ DVOJE

SUPARNICI

POTPISNICI NA MJENICI

Zabava/Slobodno vrijeme 41

INICIJALI OZNAKA DIO ZAVRSTA PJESNIKA PAPAGAJA MJERE ZA PREŽNOG ERIĆA DUŽINU PRIBORA

horoskop

TROŠNA KUĆICA (MN.)

ASTROLOG I PROROK, MIŠEL

ovan

SEOSKO PODRUČJE JEDNA STRANA SVIJETA

NAZIV VIŠE MJESTA U RUSIJI ST. ITALIJANSKI FUDBALER GABRIJELE

UŽIČANIN LIJEVA PRITOKA DUNAVA PETO SLOVO ABECEDE PROST BROJ

ONAJ KOJI JE VEZAN ZA RODNO MJESTO JEDAN VEZNIK

PRISTALICE ATANIZMA

OZNAKA ZA TUNIS JEDAN KUHINJSKI APARAT DOBITNICI NAGRADE

AMERIČKA PJEVAČICA

bik Funkcionišete izuzetno dobro, jer ste uspjeli da nađete zlatnu sredinu između posla i provoda. Biće svega po malo. Nije loše ni na finansijskom planu. Konflikt sa saradnicima biće stimulativan. Seksualna energija je izuzetno jaka.

blizanci

LUKA U ŠPANIJI

INICIJALI GLUMICE TEJLOR

POZNATI TENISER

Kako biste se iz krize izvukli na najbolji mogući način, poželjno je da budete diplomatični. Sve je u znaku kompromisa i završetaka. Više vremena posvećujete hobiju nego stalnom poslu. Shvatate da vam je on dosadio.

JEDAN VOKAL AMERIČKI PJEVAČ, BRET

HAŠIŠ U TUNISU I ALŽIRU JEDAN SAMOGLASNIK

Mnogi Ovnovi se u toku ove sedmice spremaju za put. Ukoliko to ne realizujete, kontaktiraćete sa inostranstvom. Izuzetno komunikativan i uspješan period trenutno je pred vama. U vječitoj trci za poslom, zanemarujete voljenu osobu.

INICIJALI PISCA TOLSTOJA DIVLJA RUŽA

MORSKI PROLAZ U NJUJORKU

AUSTRALIJSKI NOJ

vaGa U konfliktu ste sa samim sobom. Imate problema, ali ne znate kako da se sa njima izborite. Nestrpljivi ste u želji da krenete u nove poduhvate. Iako savladavate finansijsku krizu, shvatate da vam je neophodan bolje plaćen posao.

ŠkorpiJa Sjajno izgledate i isto tako se osjećate. Prisustvo na zanimljivim događanjima čini vas još srećnijim i zadovoljnijim. Dobra zarada je na pomolu! Zaljubljen čovjek je i srećan i zdrav, a to ste vi trenutno.

sTriJElac Uživate u lijepim i luksuznim stvarima. Još ako materijalne okolnosti dozvoljavaju da priuštite sebi luksuz, biće fantastično! Zdravlje je relativno dobro, ako se izuzmu problemi vezani za kilažu.

OTPRILIKE

rak

VODONOŠA

Divno se osjećate, fantastično izgledate. Vaša prelijepa pojava zrači šarmom i optimizmom - sve to zahvaljujući blagonaklonim planetarnim uticajima. Saradnici će po svaku cijenu nastojati da vas izbace iz takta.

ZAMISAO (MN.)

ZATVOR (ŽARG.) PRIPADNIK JEDNOG STAROG NARODA

lav

OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE GRUPA NARODA U INDIJI

RJEŠENJE LAKE: PRIORATI, NA, REGRES, KROV, ELOIZA, SOVA, MIRJANA, PAR, OKRETATI SE, STANICA, TRI, T, KT, IŠTVAN, IKO, KJEVO, D, TRČANJE, IVETA, AVIZA, GRIČ, L, RIĆANI, AT, NOS, MILIJA.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak” ali ipak morate da se dobro po-

DJEvica

zabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

U fazi ste ekspanzije kreativnih moći. Pošto ste preplavljeni emocijama, možda bi okrenutost poeziji ili čak pisanje pjesama bilo pravo rješenje. Nijeste zadovoljni razvojem događaja na poslovnom planu. Problemi sa kičmom ili srcem.

Evo kako glasi zadatak: Krojač je imao 16 metara materijala od kojeg je svakog dana odsijecao po dva metra. Poslije koliko dana će odsjeći posljednji komad? NAGRADA: Knjiga Vreme i novac.com (dva primjerka) autora Džek Metjus, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu. rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu. Rješenje zadatka iz prošlog broja: Gusjenica će dostići visinu od 9 metara u utorak u 13 časova i 12 minuta. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

Da li sTE znali

tanja. Možda je zijevanje “zarazno” upravo zbog njih. Prema nekim istraživanjima, moguće je da autistična djeca imaju nedostatak u sistemu neurona - ogledala.

Nedostaje vam snaga, pa razmišljate o tome da od nečega odustanete. Saznanje o tome da ste odgovorni za sebe i druge zaista jeste bolno, ali morate istrajati! Završićete gomilu sitnih poslova. Malaksalost je posljedica nerviranja.

- Da je Libija jedina država na svijetu koja ima jednobojnu zastavu - zelene boje? *** -Biblioteka na Univerzitetu Indijane svake godine utone dva centimetra u zemlju jer su njeni graditelji zaboravili da uračunaju težinu svih knjiga koje će se u njoj čuvati?

Jarac Ukoliko ste shvatili da ljepota življenja leži u malim stvarima, na pravom ste putu. Ukoliko niste, šta da se radi? Valjda ćete se i vi opametiti. Nalazite se u situaciji kada je taktičnost potrebnija nego ikad.

voDoliJa U svom ste elementu; znači - što luđe, to bolje. Branite se od negativnih uticaja i rukovođeni sopstvenim iskustvom ostvarujete samo djelimičan uspjeh. Morate se izboriti sa glavnim neprijateljem - sujetom.

ribE Nalazite se pred mnoštvom značajnih promjena. Ne dozvolite sebi da “uprskate stvar”. Ukoliko niste u vezi, neće vam puno smetati, jer ste zadovoljni sami sobom. Ali, ukoliko jeste, nemojte pokvariti lijepe trenutke glupostima.

-U nekim evropskim zemljama lisice “vakcinišu” protiv bjesnila tako što im iz aviona izbacuju mamce u kojima se nalazi sredstvo za vakcinisanje? *** - Da je otvarač za konzerve izmišljen 48 godina nakon što su prvi put upotrijebljene konzerve?


KUPONMANIJA Uz ove kupone možete da uštedite do 115€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama


Prodajem plac 500m21.500e. Danilovgrad, Studeno. Tel.068/850-693 14038

WWW.ABEXCOMPANY.ME

- Jednosoban stan 42m², ispod Ljubovića. Prizemlje ukopano 80cm - Dvosoban 50m², pored kineske ambasade. Prizemlje ukopano 80cm - Trosoban 98m² na 2-spratu, pored “Codre” (djeljiv na 2 jednosobna) - Trosoban 63m² na St.aerodromu kod škole. Suteren, odličan raspored - Trosoban 92m² u strogom centru ul.Slobode (pored Carina), 11.sprat - Poslovni prostori iza Delte, u velikoj bijeloj zgradi, od 20 do 300m² SVE NOVOGRADNJA, UKNJIŽENO 1/1 DIREKTNO OD INVESTITORA MOŽE KOMPENZACIJA – POVOLJNO 067-277-444

KUĆE/STANOVI

P

Novi Sad-prodajem nov stan, 32m2, 27.800, elox, nov laminat, 1. sprat, 2 terase, parking, bukova kuhinja gratis, legalizacija u toku. Zvati na: 067/922-0315 13956 Prodajem dobar trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću ili kompenzujem za manji uz doblatu. Tel.067/272-015 13965 Prodajem nov, nekorišćen stan, 59 m2, u centru Nikšića. Tel.067/681-716 13973 Prodajem jednosoban stan, 54m2, kod TC Gintaš, II sprat, 1.050/m2. Tel.068/723-177 14050 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 14069 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 14093 Hitno prodajem kuću dvojnicu u Pljevljima, 100m2 na placu 300m2. 500 m od centra. Tel.068/519-685 i 067/824-544 14108 Prodajem kuću u Bijelom Polju, mjesto Strojtanica. Struja, voda, telefon i 1.200m2 placa sa pomoćnim objektima. Cijena po dogovoru. Povoljno. Tel.068/355-462 14110

Podgorica, Gorica C, plac 816 m2, kuća 250 m2, Beogradska ulica kod Britanske ambasade. Planirana gradnja novog objekta Pogaraža+P+2+Pk. Tel.067/635-043 14115 Prodajem stan 77m2 kod OŠ ΄Maksim Gorki΄. Tel.067/304-306

14121

Prodajem nov jednosoban stan u Budvi 41m2. Od autobuske udaljen 150m, a od fakulteta 30m. Zrada ima li, interfon, treći sprat, pogled na more, 1/1. Tel.067/757-054 14122 Prodaje se stan u centru Nikšića, 56m2, PVC prozori, prvi sprat, dva balkona, podrum. Tel.069/418-070

14130

Prodajem dvosoban stan u Bloku V (76m2) na 1. spratu u plavoj zgradi preko puta trim staze. Tel.069/070-777 14135 Prodajem stan u Beogradu, na Vračaru, 55m2, ekstra kvalitet, novogradnja, prvi sprat, namješten, južna strana, cijena povoljna. Tel.069/325-340, 067/609-141 14141 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 14143

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 14061 Izdajem namještenu garsonjeru kod ΄Gintaša΄ na duži period. Tel.067/269-270 13962 Izdajem namještenu garsonjeru na Zabjelu-Podgorica, na duži period, cijena 150 eura. Tel.067/608-262 13979

Prodajem 2.000 m2 zemlje-Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Hitno, moguć dogovor! Tel.069/204-051, 069/509-584 14059

Izdajem namještenu zasebnu kuću kod Katoličke crkve, Podgorica, prednost samci i studenti. Tel.067/319-235 14043

Izdajem jednosoban stan u centru, kod nove zgrade Vlade. IV sprat. Cijena 210. Tel.067/535-264 14124

Izdajem manji jednosoban stan preko puta Hrama. Tel.069/576-164 14055

Izdajem namješten jednosoban stan, 50m2, Zabjelo, zgrada Nivel. Tel.069/445-205 14129

Izdajem dvosoban komforan stan, 80m2, potpuno opremljen, klimatizovan, internet, kablovska, 3. sprat. Ulica 13. jul, Preko Morače. Tel.067/617-045 14062 Izdajem nov nenamješten jednosoban stan, 47 m2, u stambenoj zgradi preko puta stovarišta Đurović - Zabjelo 9. Opremljena kuhinja bez električnih uređaja. Tel.067/636-111 14102 Izdajem jednosoban nenamješten stan 60 kvadrata 1. sprat, Tuški put, Podgorica. Tel.067/213-147, 067/627-517 14105 Izdajem stan u Podgorici, 67m2, dvosoban, Blok IX, namješten, 450eur. Tel.068/890-895 14111

Izdajem prazan manji dvosoban stan u kući na Starom aerodromu. Tel.069/963-014 14131

P

Tražim namještenu garsonjeru ili jednosoban stan u okolini Gintaša, Pobrežja ili Tuškog puta, u stambenoj zgradi, do 170 eura. Tel.069/405-864 14064

SOBE Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. ŽTel.067/609-607 14063

Izdajem garsonjeru u Podgorici, kraj Dalmatinske ulice, Tološi. 30 m2 potpuno namještena! Tel.067/666-662 14112

Renta sobe dan, dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 14138

Izdajem kuću u Radanovićima sa placem od 1.000m2, u blizini Jugodrva. Tel.069/511-462 14116

PLACEVI

Doviposoban luksuzno namješten stan 80 kvadrata, Zabjelo, lamele preko puta ΄19. decembra΄, 300 eura mjesečno. Tel.067/282-778 14117 U Podgorici izdajem praznu garsonjeru u stambenoj zgradi- Malo brdo. Tel.067/220-129 14119 Izdajem jednosoban stan u zgradi Nikić bizniz centar, nov, lux namješten, neuseljavan, 450e. Tel.069/206-556 14123

Prodajem plac na početku Rogama od 4.200m2. Na placu je i nezavršena kuća i ucrtana od 120m2. Cijena 140.000e. Tel.067/414-359 13975 Placu u strogom centru Žabljaka sa temeljima, povoljno, hitno. Više placeva uz magistralu na 3km od centra, ekstra jeino. Tel.067/285-403 14024 Prodajem plac u Tološima, Sadine, 643m2, građevinska dozvola. Tel.068/053-085 14031

Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745 i 1.620m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503605 14094 Prodajem plac u Podgorici 1.600m2, naselje Zelenika u blizini Manastira Dajbabe. Tel.067/881-270

14106

Prodajem 2 placa, 1.500 m2 i 600 m2, sa 2 stare kuće, 1 km od golf terena, 3 plaže u blizini - Ploče, Trstenovo i Jaz. Ravan ulaz sa asfalta. Hitno, povoljno. Tel.067/380-277 14133 Hitno i veoma povoljno prodajem djeljiv plac 13.000 m2, 9 km od Vezirovog mosta pored Zete. Pogodan za sve namjene, vlasnik 1/1. Tel.068/827-790 14140 Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, jeino. Tel.068/713-288

14142

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Podgorici, Oktobarske revolucije 78, površina 172m2. Cijena 1.800e/ m2. Tel.069/502-101 14086

I

Izdajem poslovni prostor 50m2, Ivana Crnojevića, bivši frizerski ΄Dve šmizle΄. Može za kancelariju ili prodavnicu. Tel.067/807-199 14044 Izdajem poslovni prostor, 24m2, u Ulici slobode 74, pogodan za sve namjene. Tel.067/200-818 14095

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 GARAŽE Prodajem garažu, 14m2, u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog 47. 12.000. Tel.067/205-074 14128


Pratite nas na twitteru

@dnovine

44

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11.2012.

OGLAS Nacionalno udruženje somelijera Crne Gore organizuje Obuku za somelijere I stepena u City Hotelu u Podgorici od 22 do 28 novembra 2012.g. Obuka nudi znanja i vještine neophodne profesionalcima u poslu sa vinom, prije svega ugostiteljima, ali i trgovcima, publicistima, vinarima i ljubiteljima vina. Polaznici koji uspješno prođu obuku, dobijaju međunarodno priznat sertifikat o završenoj obuci za somelijere. Učesnici obuke plaćaju kotizacija u iznosu od 250 € na žiro račun Udruženja 550-10966-68 Vaše prijave možete poslati najkasnije do 14.11.2012.g. na e-mail: nusommelijeracg@gmail.com ili telefonom 067/569-034 ili 069-014-382.

Prodajem pežo 406 95.god, stranac. Povoljno. Tel.063/213-130 14139 Prodajem polo 1.0, 4 vrata, registrovan do 09.2013.god. Tel.067/309-076

14145

GRAĐEVINSKE USLUGE VOZILA/AUTO DJELOVI WWW.PG-GARAGE.ME

Corsa CDTI ΄10. Pežo 207 HDI sport ΄09. Golf 6 TDI. Ford focus ΄08. Opel astra. Citroen c4 grand. Pasat 6 TDI.

Tel.067/631-328

Peugeot boxer furgon HDI 2.2, avgust 2004, original km 190.000km, u odličnom stanju. Strane tablice. Cijena 4.400. Tel.067/830-698 13957 Audi A4, 2.0 TDI, 2006.god, ful sem kože, ekstra, registrovan. Tel.069/274-162 13958 Prodajem kamion mercedes 1120 sandučar u odličnom stanju. Tel.069/050-506 13968 Prodajem djelove opela corse 1.2, 85.g. Očuvana, troje vrata sa staklima, alternator, motor brisača, ventilator, amortizeri sa oprugama, felge 13 i dr. Tel.069/027-105 14016 Prodajem passat 2 limuzina, 1.800cm3, ugrađen plin, nove ljetnje i zimske gume, klima, registrovan do 15. aprila 2013. Odlično očuvan. Tel.069/027-105 14017 Prodajem alfa romeo 156, 1.9 JTD, 2001.god, ekstra stanje. Tel.067/875-009 14037 Audi A4 2002-3 god. Novi model, limuzina, 1.9.TD(i). 5.500, hitno, extra stanje! Tel.069/426-75114045 Toyota avensis D4D dizel 2006.g, siva metalik, prvi vlasnik. Tel.068/680-925 14046 Prodajem cedy 2000SDI, registrovan, 2004. god,u extra stanju, odrađen veliki servis, aluminijumske felne + četri čelične felne. Tel.069/035-363 14049 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 14060 Mercedes 300D, bez motora, jeino. Vrlo solidan. Tel.069/423-042

14068

Prodajem fiat punto 1.9 JTD, 2004, decembar. Odličan, crvene boje. Tel.068/605-453 14126 Prodajem-mijenjam ford mondeo karavan 2.000cm2, u dobrom stanju. Plin-benzin, registrovan. Tel.020/628-222. Zvati poslije 17h 14127

Veoma povoljno i kvalitetno radimo kuće od temelja do krova, renoviranje, šalovanje, malterisanje, zidanje, kameno zidanje, keramika, bavalit. Podgorica. Tel.068/666-672 13969

GRAĐEVINSKE MAŠINE Moćna građevinska dizalica (vrabac) jeino. Tel.069/423-042 14067

USLUGE Registracija preduzeća i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 14080 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve opravke. Tel.069/013-484 14091 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 13964 Ugradnja i servis klima uređaja, opravka kućnih aparata i instalacija, bušenje zidova, skidanje pločica! Tel.067/809-587, 068/866-091 13971 Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, Podgorica. Tel.069/088-778 13983 Električar: popravka veš mašina, bojlera, šporeta, TA peći, usisivača. Postavljanje elektro instalacije i rasvjete. Tel.069/541-103 13984 Tepih servis. Mašinsko čišćenje i ručno pranje tepiha. Najpovoljnije cijene. Dolazimo po pozivu. Tel.069/214-059 14056

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 14078 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 14079 1) Finansijski konsalting, 2) Knjigovodstvene usluge, 3) Registracija firmi. Tel.069/320-990, 069/503-583, 069/483-033 14082 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 14083 Elektro servis frižidera, zamrzivača, klima, rashladnih vitrina, ledomata, bijele tehnike. Tel.067/454-280 14084 Popravka: klima, frižidera, zamrzivača, veš mašina, šporeta itd. Đole. Tel.069/027-979 14085 Popravka aparata za zavarivanje, invertora, ispravljača, punjača za akumulatore i lap topove. Tel.069/833-083 14089 Vršim usluge moleraja, farbanje stolarije, gletovanje. Moleraj 0,50e/m2. Tel.067/427-850 14092 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija, garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com14096 Elektro instalacije povoljno. Tel.069/683-205 14104 Roletne, zatvaranje balkona, komarnici, venecijaneri, zavjese (trakaste, rolo, panelne, zebra). www.zamraci.me Tel.067/885-533 14125

POSAO Potrebne higijeničarke. Javite se na broj 069/417-056 13982 Iskusan turistički radnik traži posao u turizmu. Znanje više stranih jezika. Samo ozbiljne ponude. Tel.069/675-229 14029


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

45

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11.2012.

Distributerskoj firmi prehrambenih proizvoda potreban unapređivač prodaje za region Bara. Tel.067/262-051 14039

LIČNO Dečko, 29 godina, želi da mu se jave starije dame za intimne i diskretne trenutke, H-Novi, Kotor. Tel.068/678-020 13963

Kafeteriji u zgradi Maxim Preko Morače potrebne radnice. Tel.068/364-542 14058 Izdajem taxi-licence u Podgorici. Zvati od 10.00 do 20.00. Tel.067/625-007

Rođeni Beograđanin, vojni penzioner 53 godine, traži ženu od 4550 godina. Tel.069/507-804 14051 Oženjen, 55 godina, želi da mu se jave dame. Diskretno za sve kombinacije. Podgorica. Tel.068/551441 14134

14098

Tražimo ozbiljne ljude za dodatni posao, dobra zarada. Tel.067/914-8751. Od 14 do 16 časova 14109

RAZNO

Bebisiterka. Čuvala bih dijete(djecu) u Bloku ili Tološima. Tel.069/219-918 14144

Prodajem pržionicu kafe, varilicu za kese, mlin za kafu i zamrzivač. Povoljno. Tel.069/350-996 13966

SAT TRAKT doo Podgorica, potreban: Instalater sistema slabe struje. Uslovi: min. SSS, poznavanje rada na računaru, znanje engleskog jezika, poželjno iskustvo. Prijave i CV slati na e-mail: vesko@sattrakt.com Tel.069/512-707 14146

Balet za djevojčice predškolskog uzrasta u Kreativnom centru ΄Vrt djetinjstva΄ Podgorica, upis u toku. Tel.068/884-409 i 068/884-517 14132

Tražim saradnicu u računovodstvu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade od klijenta. Obezbijedite sebi dopunsku zaradu. cljubo55@gmail.com Podgorica. Tel.069/221-974 14147

Najpovoljniji servis desktop i laptop računara. Tel.067/607-36713967 Mobilni telefoni: Nokia, Samsung, HTC, I-phone. Prodaja, servis, garancija, dostava. Tel.067/564-764 14087

NOVEMBARSKA AKCIJA

-10%

NA SVE LAPTOP I DESKTOP RAČUNARE ul.Slobode br. 6 067/286-688,020/230-299

Alarmni sistemi, spy oprema, student bubice, prisluškivači, kamere, gps trakeri, video nadzor. Tel.069/833-083; 067/513-871 14088 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 14090 Klime Šćepanović: prodaja, ugradnja, split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 14097 Alarmni i video sistemi - prodaja i montaža opreme za alarmne sisteme, video nadzor, interfone, ozvučenja. Tel.069/150-751, 067/351-953 14101 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 14136

NAMJEŠTAJ

Individualni časovi engleskog jezika za osnovce. 2 časa - 7 eura. Podgorica. Tel.068/409-369 14054

Njemački valjak za peglanje malo korišćen, povoljno. Tel.069/420435 14057 Profi mašina za rezanje navoja, jeino. Tel.069/423-042 14066 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713 14081 Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, bombone 7kom-25eura. Tel.068/451457, 067/646-426 14113 Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 14120

Kružni gater za rezanje, krajčanje oblovine, hitno, 800e. Tel.069/423-042

14065

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 14137

APARATI/OPREMA

NASTAVA

Matematika, fizika, elektrotehnika studentima i đacima. Blok 6. Tel.067/504-637, 067/207-277 13981

Naručite tajni broj - adut koji vas štiti tamo gdje ste slabi i imate problem. Tel.069/946-041 13985

Prodajem june 8 mjeseci staro, domaću rakiju i kupus. Nikšićka Župa. Tel.067/822-003 14052

Prodajem trosjed Mojca Simpo malo korišćen. Tel.069/260-827 13978 Izrada namještaja od univera i medijapana. Tel.069/060-600 14033 Prodajem u Podgorici tapacirani ležaj - mebl štof sa kasetom za posteljinu, 180x200cm - 70e. Tel.068/067-398 14042

Na osnovu članova 336, 337, 338, 341 i 342 Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ( “ Službeni list Crne Gore ”, br. 19/09) Komisija za vansudsku prodaju nepokretnosti hipotekarnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine o b j a v lj u j e OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI U HERCEG NOVOM PUTEM JAVNOG NADMETANJA Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u : u „ A “ listu lista nepokretnosti broj 393 KO Đenovići katastarska parcela br.876, voćnjak 2. klase, površine 549 m2, katastarska parcela br.876, zgrada broj 2 garaža, površine 43 m2, katastarska parcela br.876, zgrada broj 1, ruševina pomoćne zgrade, površine 112 m2, katastarska parcela br.876, dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela br.877/1, šume 2. klase, površine 436 m2, katastarska parcela br.877/1, objekat broj 1,porodična stambena zgrada, površine 44 m2, katastarska parcela br.877/1, dvorište, površine 500 m2, u „ V “ listu lista nepokretnosti broj 393 KO Đenovići katastarska parcela br.876, zgrada broj 2, garaža, površine 43 m2, katastarska parcela br.876, zgrada broj 1, ruševina pomoćne zgrade, površine 112 m2, katastarska parcela br.877, zgrada broj 1,porodična stambena zgrada, površine 44 m2, u susvojini u obimu prava ½ Vučurević Radmile i Vučurević Mirka, po osnovu Ugovora o kreditnoj hipoteci Ov. br. 41742/2010 od 26.11.2010. godine. Procijenjena vrijednost i početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 440.273,00€. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja vansudskom prodajom iznose 770€. Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 61.434,58 €. Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja. Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 29.11.2012.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine - Filijala Herceg Novi, Šetalište V Danica Igalo. Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 535-1-76, o čemu su dužni Komisiji za prodaju nepokretnosti pružiti dokaz o deponovanju sredstava nanaznačeni račun Banke. Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose Prvoj banci CG AD – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, u zatvorenoj koverti uz naznaku „ za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 16h zaključno sa 28.11.2012. godine. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a. Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja. Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja. Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene. Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac. Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-106, 020/409-114. KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI


Pratite nas na twitteru

@dnovine

46 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11.11.2012.

● DAME I SPORT

ABA LIGA 8.KOLO

Plavi budilnik

Nakon poraza od Cibone i Bilbaoa košarkaši Budućnosti gostuju Širokom u nedjelju (19)

DA LI STE ZNALI...

Aleksandar Popović

D

elikatan period za šampiona Crne Gore pružiće odgovore kraj riječice Lištice - Budućnost gostuje u nedjelju (19.00) Širokom u vreloj “Pecari”, gdje je tradicionalno teško natjerati domaćina da položi oružje pred svojim navijačima. Nakon krajnje banalnih poraza od Cibone i Bilbaoa, “plavi” imaju priliku svoju dobru igru napokon krunišu visokom koncentracijom u završnici meča, odnosno da slave i prevaziđu težak momenat.

Nema boljih frajera od fudbalera Da će Stiven Džerard protiv Švedske u prijateljskom meču u srijedu odigrati 100. meč u dresu Engleske. Kapiten Liverpula i gordog Albiona na taj način ući će u “klub 100”, gdje se već nalaze Piter Šilton (125), Dejvid Bekam (115), Bobi Mur (108), Bobi Čarlton (106) i Bili Rajt (105).

Važi za jednu od najljepših žena svijeta, a u Italiji je izgradila karijeru TOP modela - Aida Jespika, atraktivna Venecuelanka savršenih mjera (90-60-90), poznata je kao šou djevojka, cica sa naslovnica časopisa za muškarce, ali i kao lijepak za fudbalere. Aida je bivša djevojka Kristijana Vijerija, Mesuta Ozila, Adrijana Mutua i nekadašnja žena Matea Ferarija. U braku sa milionerom iz Venecuele Leonardom Gonzalesom izdržala je svega 100 dana, uslijedio je razvod, nakon čega je poručila: “Od fudbalera nema boljih frajera”.

ARSENAL FULAM TIP 1 PESKARA JUVENTUS TIP 2 AUGZBURG DORTMUND TIP 2 MILAN FIORENTINA TIP X LACIO ROMA TIP X ATLETIK B. SEVILJA TIP 2

KVOTA 1.50 KVOTA 1.35 KVOTA 1.50 KVOTA 3.30 KVOTA 3.50 KVOTA 2.80

su nastali, iako je neće biti nimalo lako... “Široki je već godinama veoma jak takmac u regionalnom prvenstvu, posebno kada igra na svom parketu. Igraju prepoznatljivu košarku već duži period i svjesni smo da nas očekuje težak zadatak u nedjelju”, upozorava Radonjić, napomenuvši da je tim još u fazi sazrijevanja. RASPORED Subota Krka - Split (17.00) Cibona - Radnički (17.00) Zadar - Igokea (19.00) Nedjelja Olimpija - Solnok (18.00) Široki - Budućnost (19.00) Skoplje - Cedevita (20.30) Partizan - C. Zvezda (21.00)

Glavni adut Lovćena: Stevan Vujović

SEHA LIGA

VIKEND TIKET

“U prethodnim utakmicama nijesmo imali ni sreće, a ni iskustva, ali način na koji smo igrali, posebno protiv Baskijaca zaista imponuje. Ipak, teško nam je pala činjenica da smo gubili od srećnijih ekipa, ali vjerujem da se možemo izdići iz svega”, mišljenja je trener Budućnosti, Dejan Radonjić, kojem definitivno nije lako poslije turbulentnih mjesec dana (neredi u Morači, poraz od Partizana, Cibone i Bilbaoa), jer su očekivanja velika, sa obzirom na fantastične predstave prošle sezone i četvrtfinale Evrokupa, odnosno plasmana na fajnal-for ABA lige. Uprkos pomenutim košmarima, posebno onom sa Pirineja, sastav iz Njegoševog parka odlazi u Bosnu i Hercegovinu sa namjerom pogasi požare koji

Cetinjani prkose moćnom Zagrebu Na jednoj strani super jaki Zagreb koji gura odlično na svim frontovima, a na drugoj strani Lovćen - kroz koji teče nova uzavrela krv, što su Igor Marković i drugovi pokazali prije tri dana u Mojkovcu, kada su deklasirali najvećeg rivala za titulu. Zoran Abramović je na klupi Lovćena imao start iz snova, a već danas će pokušati da napravi senzaciju u glavnom gradu Hrvatske. Ipak, Cetinjanima nije stran osjećaj trijumfa nad Zagrebom, jer je ponos Hrvatke morao položiti oruž-

je protekle sezone u našoj prijestonici. Momak koji je nedavno u reprezentativnom dresu razbio Jihu i drugove, a zatim sa sedam golova pospremio Mojkovac - Stevan Vujović očekuje kvalitetnu partiju svog tima. “Ne idemo u Zagreb sa bijelom zastavom. Svjesni smo da je naš rival favorit, ali se u rukometu mnogo puta pokazalo da favoriti uvijek ne pobjeđuju, te da se ta uloga mora opravdati na terenu. Motiva neće faliti, atmosfera u timu je odlična, tako da vjerujem da će-

mo u Zagrebu imati šta da kažemo”, poručio je Vujović. Danas su na programu mečevi 8.kola: Zagreb -

Lovćen (16.30), Vardar - Metalurg (17.45), Tatran - Borac (18), Sloga - Meškov (18), Izviđač - Nekse (19). M.P.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 47

subota i nedjelja, 10. i 11.11.2012.

vikend sportski ekran SUBOTA

Vječiti derbi pun vreline U 8. kolu ABA lige sudariće se vječni gradski rivali iz Beograda - Partizan će kao formalni domaćin u nedjelju (21) dočekati u “Pioniru” Crvenu Zvezdu. Ogroman pritisak uveliko se osjeća na relacija dva kluba već duži period, još od medijskog “rata” trenera “crno-bijelih” Duška Vujoševića i predsjednika “crveno-bijelih” Nebojše Čovića, pa se očekuje krajnje interesantan i uzbudljiv duel komšija. “Partizan igra odlično u Jadranskoj ligi i u blagoj je prednosti, s obzirom da nas dočekuje na domaćem terenu i da ima ekipu koja igra u istom sistemu dugi niz godina”, pohvalno se izrazio na račun rivala kapiten Igor Rakočević, pozvavši “Delije” da podrže Zvezdu i poslavši džentlmensku poruku. “Moje jedino oružje je igra, a to je samo derbi. Ja sam profesionalac, gospodin košarkaš i ne šaljem nikakve uvrede ni na koji način, već mi ostaje samo igra”, poručio je Rakočević, koji je posljednji put igrao u vatrenom okršaju 2004. godine.

jvl

Zicer za Primorac i Jadran, Jug u Budvi Čarobni oktobar i super igre naše reprezentacije su arhivirani - vrijeme je za nastavak klupskog vaterpola i Jadranske lige. Regionalno takmičenje večeras će ispisati svoju sedmu stranicu ove sezone, a od naših klubova velike šanse za pobjedu imaće bokeljski rivali - Primorac koji u Kotoru (od 19.00) dočekuje Šibenik i Jadran koji će u Igalu igrati protiv slovenačkog Triglava (19.30). Najteži, ali i najatraktivniji ispit u ovom kolu imaće Budva na bazen “Dragan Trifunović” večeras (18.00) stiže hrvatski “drim tim” Jug, naših Aleksandra Ivovića i Nikole Janovića. K.B.

NBA - Skormno veče u najjačoj ligi svijeta upotpunile su dvije utakmice. Oklahoma je savladala Čikago (97:91), zahvaljujući letećem Kevinu Djurentu (24 poena), koji je postigao 10 koševa u posljednoj dionici. U drugom meču su Los Anđeles Klipersi lako izašli na kraj sa Portlandom (103:90). Džamal Craford, čovjek sa klupe i prošlosezonski član Blejzersa, predvodio je svoju novu ekipu protiv bivše, ubilježivši 25 poena.

SEAD HASANEFENDIĆ - Legandarni rukometni stručnjak iz BiH se ponudio da pomogne reprezentaciji te zemlje koja sve dublje tone. “Reprezentacija je sve slabija i slabija. Čini mi se da u stručnom štabu nijesu okupljeni najbolji ljudi BiH rukometa. Marković je u ovom utakmicama dao sebe koliko je mogao, ali to nije dovoljno. Jednostavno, mora se krenuti u studijozniji rad”, istakao je Hasanefendić.

VLADIMIR JUGOVIĆ - Najbliži saradnici Vladana Lukića, po preporuci generalnog sponzora “Gasproma“, pokušavali su na predsjedničku funkciju Crvene zvezde da dovedu Vladimira Jugovića. Član najslavnije klupske generacije je zatražio nekoliko dana da razmisli i zatim se zahvalio na ponudi.

11:00 12:30 12:45 13:00 13:45 14:45 15:30 16:00 16:00 16:30 16:30 17:00 17:00 17:30 18:00 18:00 18:30 18:30 19:00 19:55 20:00 20:00 20:00 20:15 20:45 21:30 22:00 22:00 22:30 22:50 23:30

Umjetničko klizanje Tavria - Zorja, fudbal Alpsko skijanje ATP London, dubl Lester - Notingem, fudbal ATP London, singl Bajern M. - Frankfurt, fudbal Blekburn - Birmingem, fudbal Rajo Valjekano - Selta, fudbal Everton - Sanderlend, fudbal Umjetničko klizanje Cibona - Radnički, košarka Krka - Split, košarka Fleš sport Espanjol - Osasuna, fudbal Kaljari - Katanija, fudbal Aston Vila - Mančester J, fudbal Barselona - Granjolers, košarka Split - Dinamo, fudbal Sport Lirs - Beršoa, fudbal Saragosa - Deportivo, fudbal Sent Etjen - Troa, fudbal ATP London, singl Peskara - Juventus, fudbal Američki fudbal Malaga - Sosijedad, fudbal MLS Liga, fudbal Botafogo - Portugesa, fudbal Sport Sportska subota

10:30 12:00 12:15 12:30 12:30 12:45 13:00 13:00 14:00 14:00 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:00 15:15 15:30 16:00 16:15 17:00 17:00 17:30 17:30 17:50 18:30 19:00 19:00 19:00 19:00 19:45 19:55 20:45 20:45 21:00 21:00 21:30 21:45 22:25 22:50

Lokomotiva - Anži, fudbal Valjadolid - Valensija, fudbal Real Madrid - Bilbao, košarka Palermo - Sampdoria, fudbal Svetski kup, mali fudbal Alpsko skijanje ATP London, dubl OFK Beograd - Crvena Zvezda, fudbal Zvezda Zvenigorod - Budućnost, rukomet Moto GP, Valensija Mančester siti - Totenhem, fudbal Metalurg D. - Šahtjor, fudbal Đenova - Napoli, fudbal Milan - Fiorentina, fudbal Lacio - Roma, fudbal Svetski kup, mali fudbal ATP London, singl Volfsburg - Bajer Leverkuzen, fudbal Partizan - Radnički 1923, fudbal Atletik Bilbao - Sevilja, fudbal Čelzi - Liverpul, fudbal Sošo - Lion, fudbal Atletiko - Enkantada, rukomet Štutgart - Hanover, fudbal Majorka - Barselona, fudbal AEK - Olimpijakos, fudbal ATP London, dubl Željezničar - Velež, fudbal Valensija - Kaha Laboral, košarka Lokomotiva - Rijeka, fudbal Atletiko Madrid - Hetafe, fudbal Sport ATP London, singl Atalanta - Inter, fudbal Partizan - Crvena Zvezda, košarka Monpelje - PSŽ, fudbal Levante - Real Madrid, fudbal Sporting - Braga, fudbal NFL Sport

(Eurosport) (SK Prime) (Eurosport) (SportKlub) (SportKlub+) (SportKlub) (Eurosport2) (SportKlub+) (SK Prime) (SportKlub) (Eurosport) (Arena1) (Arena2) (RTCG2) (SK Prime) (Arena4) (SportKlub) (SportKlub+) (Arena2) (RTCG1) (SportKlub+) (SK Prime) (Arena3) (SportKlub) (Arena4) (Eurosport2) (SK Prime) (Arena3) (Arena1) (TV Vijesti) (RTCG1)

NEDJELJA (SportKlub+) (SK Prime) (Arena2) (Arena4) (Eurosport2) (Eurosport) (SportKlub+) (Arena3) (Arena1) (SportKlub) (SK Prime) (SportKlub) (Arena2) (Arena3) (Arena4) (Eurosport) (SportKlub+) (Eurosport2) (Arena1) (SK Prime) (SportKlub) (Arena3) (SportKlub+) (Eurosport2) (SK Prime) (Arena4) (SportKlub) (Arena1) (Arena2) (Arena3) (SportKlub+) (RTCG1) (SportKlub) (Arena4) (Arena1) (Arena3) (SK Prime) (SportKlub+) (Arena2) (TV Vijesti)


Pratite nas na twitteru

@dnovine

48 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11.11.2012.

LIGA ŠAMPIONA

Plave gase Zvezdu i na ruskom tlu

GRUPA D Nedjelja 14 - Zvezda - Budućnost 17 - Viborg - Tiringer 1. Budućnost 2. Zvezda 3. Tiringer 4. Viborg

4 4 4 4

3 3 2 0

0 0 0 0

1 1 2 4

6 6 4 0 Katarina Ježić na meču protiv Zvezde u “Morači”

Rukometašice Budućnosti u nedjelju u 14 sati igraju sa Zvezdom Ulog je veliki ti na velikom ispitu”, kazala love iz kontri. Imaju odlična Miloš Pavićević

P

rije tačno mjesec u naš glavni grad na otvaranju Lige šampiona sletjela je ruska Zvezda koja je u tom trenutku važila za apsolutnog favorita u grupi. Dan kasnije nakon fenomenalnih 29:21 za “plave” Zvezda je spuštena na zemlju, aktuelne šampionke Evrope su tom pobjedom poslale jasnu poruku da iako je tim među najmlađima u elitnom takmičenju da će se u Podgorici i dalje igrati odličan rukomet.

Od tada su oba tima odigrala još tri utakmice tako da meč u nedjelju oba tima dočekuju u drugačijoj situaciji - Zvezda se nalazi u top formi, a i ima prednost domaćeg terena. U timu Budućnosti zbog povrede neće biti kapitena Klare Voltering, ali to ne umanjuje ambicije i mo-

tiv tima koji melje sve pred sobom. “Veliki hendikep za nas je što je Klara povrijeđena, dobra vijest je da će Marina Vukčević najvjerovatnije biti u timu, tako da očekujem da će ona i Katarina Bralo odraditi dobar posao, jer će odbrana u nedjelju bi-

je za Dnevne novine Katarina Ježić. Pivot Budućnosti kaže da zna recept kako treba igrati u Rusiji. “Ne smijemo nijednog trenutka odstupati od naše igre. Odlično smo se pripremili za prvi meč protiv Zvezde u “Morači” i odigrali fenomenalno posebno u odbrani, takav pristup treba biti i ovoga puta, jer smatram da nas Zvezda nema sa čim iznenaditi. Jednostavno im moramo nametnuti naš tempo igre”. Ježić izdvaja krila Zvezde kao najjače oružje rivala. “Moramo se brzo vraćati u odbranu i ne smijemo dozvoliti rivalu da postiže lake go-

krila koja su uvijek spremna da postignu gol kada Zvezda napravi polukontru”. U “plavom” taboru su svjesni da je najbolji ruski tim sada u mnogo boljoj formi nego prije mjesec. “Moraćemo odigrati još bolje nego u “Morači” da dođemo do trijumfa. Možda nas je tada rival malo i potcijenio, ali nijednog trenutka se ne smijemo opustiti. Zvezda sada igra mnogo bolje nego tada, to je skup iskusnih igračica i sigurna sam da će biti mnogo teže nego u prvom meču, ali to neće umanjiti naš motiv da dođemo do željenog rezultata”, poručila je Ježić.

Ruski drim tim želi da vrati dug našim rukometašicama za poraz u Podgorici. “U goste nam dolazi ekipa čiju smo snagu vidjeli na startu Lige šampiona. Tada je Budućnost slavila, iskoristila je našu slabiju formu. Bili smo relativno nov tim, već sada smo mnogo uigranije, dostigle smo zadovoljavajući nivo forme i uradićemo sve da dođemo do trijumfa. Ulog je veliki, jer pobjeda u ovom meču bi definitivno značila da prolazimo dalje, a vjerujem da su dometi naše ekipe veliki”, kazala je Julija (Portjanko) Nikolić, reprezentativka Makedonije i bek Zvezde.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

50 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11.11.2012.

1. PSŽ 2. Marsej 3. Lion 4. Tuluz 5. Valensijen 6. St. Etien 7. Bordo 8. Lil 9. Ren 10. Rems 11. Lorijen 12. Bastia 13. Brest 14. Monpelje 15. Nica 16. Ažaksjo 17. Sošo 18. Evian 19. Troja 20. Nansi

11 10 10 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

6 7 6 5 5 5 4 4 5 4 3 4 4 3 2 3 3 2 1 1

4 1 3 4 3 3 6 5 1 3 6 2 1 3 6 4 1 2 4 2

1 2 1 2 3 3 1 2 5 4 2 5 6 5 3 4 7 7 6 8

17:7 14:8 19:10 18:11 23:12 19:8 13:10 15:12 13:14 12:9 19:21 17:26 11:17 16:16 15:17 10:15 11:18 11:19 11:20 4:18

22 22 21 19 18 18 18 17 16 15 15 14 13 12 12 11 10 8 7 5

PREMIER 1. Mančester J. 2. Čelsi 3. Mančester S. 4. Everton 5. VBA 6. Totenhem 7. Arsenal 8. Fulam 9. Vest Hem 10. Njukasl 11. Svonsi 12. Liverpol 13. Vigan 14. Norvič 15. Stouk 16. Sanderlend 17. Aston Vila 18. Riding 19. KPR 20. Sautempton

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 9 10 9 10 10

8 7 6 4 5 5 4 4 4 3 3 2 3 2 1 1 2 0 0 1

0 2 4 5 2 2 3 3 3 5 3 5 2 4 6 6 3 5 4 1

Vječna priča Vječnog grada

SERIJA A, 12. KOLO

LIGA 1

2 1 0 1 3 3 3 3 3 2 4 3 5 4 3 2 5 4 6 8

26:14 22:10 18:9 19:13 15:11 17:14 15:8 21:16 13:11 12:14 15:14 13:15 11:16 8:18 8:10 6:9 8:14 12:18 8:19 14:28

24 23 22 17 17 17 15 15 15 14 12 11 11 10 9 9 9 5 4 4

Italija se klanja Rimu - Lacio i Roma u nedjelju igraju veliki “Derby della Capitale” Kosta Bošković

F

udbalski Koloseum, čuveni rimski “Olimpiko”, spreman je za svoj najveći praznik, spreman je za vrelu nebeskoplavu i žuto-crvenu krv sa dvije strane gordog, istorijski nemirnog Tibra, spreman je za vječnu priču vječnog grada Rima. Nedjelja, 15 sati - kultni termin Serije A donijeće 171. epizodu vjerovatno i najljućeg rivalstva u Evropi, meč Lacija i Rome, duel timova iz italijanske prijestonice, vreli “Derby della Capitale”...

Nekada je rimski derbi donosio i okršaje za Skudeto, sada su i jedni i drugi daleko od te priče, ali sve to ne mijenja emocije koje nosi ovaj specijalan meč za Italiju - uz to prva ovosezonska utakmica Lacija i Rome vjerovatno će donijeti atomski fudbal, sa mnogo golova... Dosadašnje igre ova dva tima garantuju to!

● FABRIKA GOLOVA ILI NEPREDVIDIVI LACIO Sve to posebno se odnosi na formalnog gosta u nedjeljnom derbiju, ekipu Rome ili “fabriku golova” češkog stručnjaka Zdenjeka Zemana. Poznat kao čovjek koji obožava ultraofanzivni fudbal Zeman se ove sezone vratio na “žutocrvenu” stranu Rima i odmah ponovo u djelo sproveo svo-

Novi pokušaj El Ninja i Čelzija

Super derbi na Ostrvu igraju Čelzi i Liverpul

9 6 6 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 1 1

0 2 2 3 4 2 2 2 1 4 4 3 2 2 4 2 4 3

1 2 2 2 2 4 4 4 5 3 3 4 5 5 4 6 5 6

30:4 20:11 21:14 18:14 20:11 20:16 17:15 13:12 11:14 10:15 13:19 14:13 16:22 8:15 9:15 6:17 7:16 5:15

27 20 20 18 16 14 14 14 13 13 13 12 11 11 10 8 7 6

BBC TIP

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

nije pravo mjerilo naših mogućnosti”, jasan je Petković. “Igrači su već na toj utakmici mislili samo na Romu - nadam se da će sada, kada je taj meč konačno došao, biti pravi”. ● VIOLA BEZ JOVETE, VRAĆA SE MIRKO Dvanaesta runda Serije A donosi još jedan super meč paralelno sa rimskim derbijem na “San Siru” će “ratovati” Milan i Fiorentina. Za “violu” neće igrati povrijeđeni Stevan Jovetić, dok će Stefan Savić meč najvjerovatnije početi na klupi. Ipak, da ni ovaj vikend na Apeninima ne protekne bez Crnogoraca zaslužan je naš kapiten Mirko Vučinić, koji se oporavio od povrede i predvodiće napad Juventusa večeras protiv Peskare.

PREMIJER LIGA, 11. KOLO

BUNDES LIGA 1. Bajern 2. Šalke 3. Frankfurt 4. Leverkusen 5. Dortmund 6. Hanover 7. Bremen 8. Mainz 9. Hamburg 10. Štutgart 11. Mehendglad. 12. Fraiburg 13. Hofenhajm 14. Nirnberg 15. Dizeldorf 16. Volfsburg 17. Grojter Firt 18. Augsburg

ju “ludu” taktiku, pa “vučica” daje ubjedljivo najviše golova u Italiji (više od četiri po utakmici), ali ima i najlošiju odbranu u Seriji A sa 20 primljenih golova u 11. kola. “Zeman svima objašnjava na koji način treba da se kreće. On želi da igramo blizu protivničkog gola, kako bi uvijek bili opasni. Tako će biti i protiv Lacija i nema sumnje da ćemo biti bliži pobjedi”, riječi su Erika Lamele momka iz Rivera koji ove sezone u Romi “razbija” pod Zemanovim vođstvom. Ako je Roma nepredvidiva, šta tek reći za Lacio - momci Vladimira Petkovića znali su ove sezone da dobiju neke od derbija, ali i da razočaraju kao prošlog vikenda protiv Katanije (poraženi 4:0). “Mislim da meč na Siciliji

Danas 16.00 Arsenal - Fulam (2:0) 16.00 Everton - Sunderland (2:0) 16.00 Reding - Norič (1:1) 16.00 Sautempton - Svonsi (2:1) 16.00 Stouk - KPR (2:0) 16.00 Vigan - VBA (2:1) 18.30 Aston Vila - Man. J. (0:2) Nedjelja 14.30 Man . Siti - Totenhem (2:1) 16.00 Njukasl - Vest Hem (2:0) 17.00 Čelzi - Liverpul (2:0)

Mnogo toga se u istoriji Čelzija i životu Fernanda Toresa promijenilo posljednjih godina - “plavci” su konačno postali šampioni Evrope, a “El Ninjo” je nakon napuštanja “Enfilda” počeo da osvaja trofeje... Ipak, onu u čemu ni španski napadač ni njegov tim nijesu imali uspjeha već dvije i po godine su utakmice, baš sa “Toresovim” Liverpulom u Premijer ligi - četiri posljednja meča između ovih rivala završavana su lekcijama “redsa”. Nedjelja (17 sati) donosi novu priliku Čelziju da konačno savlada britanskog velikana, Toresu da postigne gol protiv bivšeg tima, a svima nama da uživamo u još jednom super derbiju Premijer lige! “Vjerujem da u Liverpulu svi jedva čekaju ovaj meč. Potrebni su im bodovi i pobjede na ovakvim utakmicama zbog samopouzdanja, ali svi na ‘Stemfordu’

vjerujemo da tri boda ostaju kod nas”, rekao je u najavi ovog meča Fernando Tores. S druge strane, Liverpul, iako godinama daleko od pravih stvari u Premijer ligi, ove je posebno očajan, pa će meč sa Čelzijem biti prava prilika za menadžera Brendana Rodžersa da svima pokaže da je na pravom putu... “Meč sa Anžijem (“redsi” poraženi 1:0 u Ligi Evrope) neće uticati na naše raspoloženje pred utakmicu sa Čelzijem. Očekujem težak meč, ali mi svakako idemo na pobjedu - baš kao i na svakom meču”, Rodžersove su riječi. Uz spektakl na “Stemfordu” ovog vikenda će se odigrati još dva super meča - na “Itihadu” se sastaju Mančester siti i Totenhem, dok istorijiski derbi igraju Aston Vila i Mančester junajted. K.B.


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 51

TOTO KALĆO TIP

SUBOTA I NEDJELJA, 10. i 11.11.2012. Večeras 18.00 Kaljari - Katanija (1X) 20.45 Peskara - Juventus (2) Nedjelja 12.30 Palermo - Sampdoria (X) 15.00 Kjevo - Udineze (1X) 15.00 Đenova - Napoli (X2) 15.00 Lacio - Roma (1X) 15.00 Milan - Fiorentina (1) 15.00 Parma - Sijena (1) 15.00 Torino - Bolonja (1) 20.45 Atalanta - Inter (X2)

PRIMERA, 11.KOLO

Kralj ruši prokletstvo Vikend bez većih derbija obilježiće novo kolo na španskom dijelu Pirineja. Nedjeljni program je rezervisan za najjače timove prvenstva - lider šampionata, Barselona, gostuje na Baleare sastavu Majorke, drugoplasirani Atletiko Madrid dočekuje Hetafe, dok Real Madrid ide na noge Levanteu, protiv koga nije slavio na “Sijudadu” posljednja tri meča - dva poraza i jedna remi, bez ijednog postignutog gola. “Utakmica protiv Levante je za nas krucijalna, jer tamo nijesmo slavili od kada sam ja trener Reala. Kaskamo za Barsom osam bodova i ne smijemo da dopustimo sebi novi gubitak bodova”, jasan je Žoze Murinjo. Na drugoj strani ponos

Katalonije odlazi na Palma del Majorku, gdje su posljednja tri okršaja riješili u svoju korist, iz impozantnu gol razliku 6:0. Takođe, “kolčonerosi” na čelu sa Radamelom Falkaom žele da se vrate na pobjedničke staze i savladaju goste iz predrgrađa Madrida, kako bi zaboravili poraz od Valensije. A.P.

MARKA TIP 16.00 Rajo V. - Selta (1X) 18.00 Espanjol - Osasuna (1) 20.00 Saragosa - Deportivo (1X) 22.00 Malaga - Sosijedad (1) Nedjelja 12.00 Valjadolid - Valensija (1X2) 16.00 Atl. Bilbao - Sevilja (X) 17.50 Majorka - Barselona (2) 19.45 Atl. Madrid - Hetafe (1) 21.30 Levante - Real M. (2)

Nastavljaju li se snovi Ajntrahta?

Danas 15.30 - Augsburg - Dortmund (2) 15.30 Bajern - Ajntraht (1) 15.30 Fortuna - Hofenhajm (x) 15.30 Frajburg - Hamburger (2) 15.30 Šalke - Verder (1) Nedjelja 15.30 Volfsburg - Leverkuzen (2) 17.30 Grojter Firt Menhengladbah (2) 17.30 Štutgart - Hanover (1)

Sudar prvaka i lidera Prošlogodišnji borci za titulu, Monpelje i PSŽ, ponovo privukuju najveću pažnju u “Le Kampionatu”. Aktuelni šampion na “La Mosonu” sprema zamku za super zvjezdane “svece”, kojima je upravo rival sa obale Mediterana preoteo pehar prošlog maja, zbog čega je motiv izabranika Karla Anćelotija velik do neba, uprkos odsustvu Zlatana Ibrahimovića zbog crvenog kartona u prošlom kolu protiv Sent-Etjena. “Ovo je prvi put da smo lišeni Ibrine pomoći, ali vjerujem da ćemo kao tim nadomjestiti njegovo odustvo i slaviti protiv Monpeljea”, smatra Klemen Šantom,

9 8 6 6 5 5 4 4 4 4 4 4 3 3 3 2 3 2 2 1

1 1 2 1 3 2 3 2 2 1 1 0 2 2 1 4 1 3 2 2

0 1 2 3 2 3 3 4 4 5 5 6 5 5 6 4 6 5 6 7

32:12 22:11 25:7 17:15 14:7 12:14 12:11 15:11 13:12 12:16 13:23 9:15 10:15 14:20 11:14 15:20 10:15 12:15 9:17 8:15

28 25 20 19 18 17 15 14 14 13 13 12 11 11 10 10 10 9 8 5

SERIE A

LIGA 1, 7. KOLO

dok trener prvaka Rene Žirar želi da zaboravi poraz od Olimpijakosa u Ligi šampiona. “Sazreli smo kao tim zbog igranja u eliti i mislim da smo spremni da trijumfujemo”. A.P.

PRONOFOOTBALL TIP

SPORTWETTEN TIP

“Mnogo su jači nego prošle sezone i čini se kao da je Bundesliga bukvalno njihova”. Šampion Borusija u ovom kolu putuje u Bavarsku na noge Augsburgu, dok se zanimljivi mečevi očekuju i u okršajima Šalkea i Verdera, odnosno Volfsburga i Leverkuzena... K.B.

1. Barselona 10 2. Atl. Madrid 10 3. Real Madrid 10 4. Betis 10 5. Malaga 10 6. Levante 10 7. Sevilja 10 8. Valjadolid 10 9. Valensia 10 10. Hetafe 10 11. Valjekano 10 12. Saragosa 10 13. Majorka 10 14. Ath. Bilbao 10 15. Selta Vigo 10 16. La Korunja 10 17. Real Sosijedad 10 18. Espanjol 10 19. Granada 10 20. Osasuna 10

1. Juventus 2. Inter 3. Napoli 4. Fiorentina 5. Lacio 6. Roma 7. Katania 8. Atalanta 9. Parma 10. Milan 11. Udinese 12. Kaljiari 13. Torino 14. Peskara 15. Kievo 16. Samdoria 17. Đenova 18. Bolonja 19. Palermo 20. Siena

BUNDESLIGA, 11. KOLO

Najljepša priča Bundeslige ove sezone dolazi iz evropske vazdušne raskrsnice... Povratnik u elitu, Ajntraht iz Frankfurta, oduševio je na startu, ostvario mnoge velike pobjede i nalazi se na trećem mjestu na tabeli sa sedam bodova od lidera Bajerna - njemačkog velikana protiv kojeg će upravo danas na “Alijanc areni” pokušati da nastavi svoje lude snove u Bundesligi. Ajntraht i Bajern Minhen, bez sumnje, najzvučniji su par 11. kola njemačkog šampionata. “Gledajući tabelu ovo jeste derbi kola, ali ne bi trebali da se zavaravamo - jasno je da je Bajern veliki favoriti”, smatra trener Ajntrahta Armin Veh.

PRIMERA

Danas 17.00 Lil - Brest (2:0) 20.00 Sent Etjen - Troa (2:0) 20.00 Bastija - Valensijen (1:1) 20.00 Rems - Evijan (2:0) 20.00 Tuluz - Ažaksjo (2:0) Nedjelja 14.00 Marsej - Nica (2:0) 17.00 Lorijen - Bordo (1:1) 17.00 Sošo - Lion (0:1) 21.00 Monpelje - PSŽ (0:1)

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

9 9 7 6 6 5 4 5 4 4 3 4 2 3 3 3 2 2 1 3

1 0 2 3 1 2 3 2 3 2 5 2 6 2 1 2 3 2 5 3

1 2 2 2 4 4 4 4 4 5 3 5 3 6 7 6 6 7 5 5

23:8 22:10 16:7 16:8 16:15 26:20 15:16 10:13 14:16 17:13 14:16 11:17 12:10 8:17 10:21 13:16 10:15 12:17 9:17 12:14

28 27 23 21 19 17 15 15 15 14 14 14 11 11 10 10 9 8 8 6


Pratite nas na twitteru

@dnovine

52 Sport

subota i nedjelja, 10. i 11.11.2012.

Za 60 sekundi Fudbal, rukomet, košarka - ili samo Budućnost? Svi: Fudbal. Najdraži trenutak od kad si “varvar”? Čaka: Ima ih mnogo. Neka bude La Korunja. Takođe, ponosan sam što smo preživjeli Split, Poljsku, Beograd. Andrej: Svaki trenutak uz Budućnost. Lazar: Gol za pobjedu na Marakani protiv Zvezde za 2:1, pa La Korunja. Ponosan sam i na prošlogodišnji poraz od Bokelja, kada smo vidjeli da igrači plaču. Najveće razočaranje? Čaka: Utakmica sa Rudarom odigrana nedavno. Razočaram se uglavnom igrom momaka. Andrej: Kada se dešava nepravda na kojoj si prisutan, gdje čelnici kluba kada treba da reaguju, ostanu nijemi. To boli. Lazar: Ispadanje iz savezne lige – plakao sam kao malo dijete. Najdraži trener? Čaka: Dragan Okuka. Tada je bila prava disciplina i atmosfera. Andrej: Niko pri srcu. Možda Sosa Babić zbog te prve titule. Lazar: Najdraži mi je onaj koji dobro radi. Koji napravi uspjeh, koji uvede red na terenu. Najdraži fudbaler? Lazar: Goran Perišić, Sanibal Orahovac, Samir Garčević, pa u posljednjih nekoliko godina Fatos Bećiraj, koji treba svima da bude primjer. Od ovih sada Mitar Peković - razumije navijače. Andrej i Čaka: Golman Žarko Lučić. Gostovanje za nezaborav u eks Jugoslaviji? Andrej: Radnički Novi Beograd 2004. godine. Svašta se izdešavalo i to se neće ponoviti. Onda, pobjeda na Marakani, jer sam tada postao prvi “varvar” koji je zbog Budućnosti završio u zatvoru. Lazar: Gostovanja na Marakani i Banjici.

Četvrt vijeka b danas je njihov dan

Varvari danas na utakmici protiv Grblja slave 25. rođendan fešta na sjevernoj tribini stadiona pod Goricom Bojan Topalović, Uroš Radulović, foto: privatna arhiva

d

ošla je još jedna subota - godinama ova pjesma navijača Budućnosti razbija monotoniju (loša igra, loše vrijeme, slaba posjećenost...) na crnogorskim stadionima. A, ova subota i utakmica Budućnost - Grbalj su posebne. Posebne jer “varvari” slave 25 godina postojanja! Četvrt vijeka.

Eto nam pravog razloga da uplovimo u zanimljivu navijačku avanturu sa aktuelnim vođama navijača Budućnosti Aleksandrom Čakom Ivanovićem, Lazarom Vukčevićem i Andrejom Đeljoševićem. Mjesto - prelijepi kafić “Crazy clock” na sjevernoj tribini stadiona, tribini koja za ove momke život znači. Četvrtina vijeka na tribini, u organizaciji, na putovanjima širom Evrope - kakav je osjećaj? Čaka: Veoma dobar. Imao sam želju da budem navijač, “varvar”. Maštao sam o danu kada će nas biti 2.000 na stadionu. Prošle su decenije, san mi se ostvario.

Lazar: Jubilej označava 25 godina muke, tuge, slave... Mnogo više tuge, jer je klub takav kakav je. Ali, ne može se uvijek pobjeđivati. Slavimo 25 godina, a to nije malo za neku organizaciju. Na šta ste najviše ponosni? Andrej: Na svaki sekund koji smo dali Budućnosti. Počelo je 1987, a trajemo i dalje. I nikada nećemo stati. Čaka: Izdržali smo pritiske države, policije. Mnogo stvari smo zgazili, ostavili iza sebe. Bilo je teško, ali smo imali upornost.

● Budućnost = život

Budućnost svakom Podgoričaninu znači mnogo - posebno navijačima...

Lazar: Budućnost mi je sve u životu. Bez toga ne bih mogao da živim. Andrej: Gdje god odem, imam jednu tačku - a to je Budućnost. Uvijek se moj život fokusirao u odnosu na tu tačku. U suštini, to je dio i način života. Riječ koja mi najviše znači. Onda je Čaka slikovito objasnio pojam Budućnosti u svijesti “varvara”... “Budućnost je na primjer kad vam neko, ne daj bože, umre od bližnjih, a ti u tim tužnim vremenima misliš o utakmici koja slijedi. Ili kad te ucjenjuje neka djevojka za koju misliš da može da ti bude žena, kad ti kaže: ‘Slušaj, ako odeš na gostovanje u Split, Poljsku ili Beograd, mi više nijesmo zajedno’. Ili kada ti kažu roditelji: ‘Više ne možeš da živiš sa nama ako odeš na gostovanje’, ili ti poruče na poslu: ‘Ako odeš, dobijaš otkaz’. Ti to sve za-

nemariš i pođeš na utakmicu to je Budućnost, to je ljubav bez pare i dinara. Samo modrice, suđenje i upiranje prstom.”

● Gledali su nas čudno

A sva priča oko tifoza Budućnosti startovala je na Kup uta-


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 53

subota i nedjelja, 10. i 11.10.2012.

ezgranične ljubavi kmici sa Rijekom 1987. godine - grupa “običnih” navijača je tada otišla na kop, pjevala pjesme. Tako su se rodili “varvari”... “Da se razumijemo, ‘plavi’ navijači su uvijek postojali, jer su ljudi išli na gostovanja. Ti ljudi nijesu bili ‘varvari’, ali je podloga napravljena. Te godine se grupa momaka iz Titograda dogovorila da ode na utakmicu sa Rijekom, stane iza gola i bodri klub. To se smatra početkom, to je bilo prvo navijanje, prvi sukob”, rekao nam je Čaka, koji je prvi put na najvatreniju tribinu otišao 1989. godine. Nekada je sve bilo mnogo bolje - putovalo se velikom Jugoslavijom, pa onda Srbijom i Crnom Gorom, veliki žar je postojao. Sada su pred navijačima mrvice ide se u Radanoviće, Pljevlja, na Cetinje... “Ranije je bilo lakše okupiti ljude, imao si protivnike, ali je bilo teško zbog nekih drugih stvari”, govori Lazar, na čije se riječi nadovezuje Čaka... “Ljudima smo izgledali čudno, krstili su se kada su gledali kratko ošišane momke kako idu ulicom, pjevaju...”

Englezi samo pjevaju, Argentinci prave ludu atmosferu sa koreografijama, a Budućnost - na koga se ugledate? “Mali smo grad, ne trudimo se da pratimo neke veće navijačke grupe. Homogena smo cjelina, imamo svoj pravac i godinama to pratimo. Nekada samo pjevamo, nekada napravimo koreografiju. Kako kad”, stavio nam je do znanja Andrej da momci furaju svoj stil.

● Familija šašavih i

pametnih Na sjevernoj tribini osvanu transparenti koji se danima prepričavaju na svakom ćošku Podgorice. Odakle dolaze ideje? “Velika smo familija. I kao što u svakoj ima dvoje-troje djece koja su šašava, ima i pametnih. E, kod nas to pametni rade”, uz osmijeh je odgovorio Čaka. Crna Gora definitivno nema tifo scenu, pa vam trebaju debeli živci da biste ispratili svoj klub - “varvari” ih imaju... “Treba velika volja da se ode na utakmicu naše lige, vjerujte mi. Teško je natjerati ljude, jer nemamo stadiona, nigdje se ne može navijati normalno”, jasan

je Lazar. Kako je biti navijač u Crnoj Gori - lako ili teško? “Jako teško u odnosu na druge države u okolini. I dalje živimo u sankcijama, bar 80 odsto”, govori nam Andrej i dodaje: “Teško je, jer su ljudi u stanju da te nazovu pogrdnim riječima, a tu griješe. Među nama postoji dosta momaka koji su obrazovani, imaju porodice, posao i pored svega dođu na stadion. Mnogo puta nijesmo inicijatori nereda, ali bodemo oči. Uvijek su krivi ‘varvari’”. Reče Andrej da navijači Budućnosti “bodu oči”. I stvarno je tako - kada se desi neki incident i van stadiona, prvo što šira javnost pomisli: “A, to je onaj ‘varvar’”... “Utiče to mnogo na sve nas, ali oguglali smo“, reagovala su sva trojica uglas, da bi Čaka dodao: “Na primjer, više se pridaje pažnje nekom neredu, a malo ko pominje da su ‘varvari’ jedina navijačka grupa koja je dala 200 benkica za porodilište, koje smo platili iz svog džepa. Plus, dali smo sveske prvacima, djeci sa specijalnim potrebama smo pomagali, čistili smo snijeg kada niko nije htio”.

Umrijesmo bez konkurencije Cijeli region navija za regionalnu ligu u fudbalu, pa tako i naši sagovornici... “To je slamka za koju treba da se uhvatimo. Za crnogorski fudbal to je spas. Navijači iz okruženja smatraju da bi represija bila još veća, ali kuda više, sem da pucaju na nas? Svi navijači imaju konkurenciju, a mi umrijesmo bez toga”, rekao nam je Andrej Đeljošević. Fudbaleri ne vode glavnu riječ u crnogorskom šampionatu, a nekada je Budućnost bila velika u velikoj Jugoslaviji... “Sve to boli, ali volimo svoje majke i sestre bez obzira jesu li lijepe ili ne, tako volimo i Budućnost. Voljećemo je ako bude igrala finale Lige šampiona protiv Mančestera ili izgubila od Grblja 5:0”.

● Da unucima pokažu

gDje im je mjesto Za kraj - sa Lazarom i Andrejom smo pričali o željama za budućnost - klupskim i navijačkim... Lazar: Da nastavimo dalje putem kojim smo krenuli, da napredujemo... A, što se kluba tiče: volio bih da neko uzme

fudbalski klub, dođe sa planom, da se napravi kontinuitet, da se klub digne na viši nivo. I da se igra Evropa, jer važniji je jedan trijumf u Evropi nego titula. Andrej: Želja je da jednog dana kao djed dođem na stadion sa unukom, da mu pokažem gdje mu je mjesto, da čuje huk sa sjeverne tribine, da “varvari” budu tu. To će biti definitivno momenat kad ću biti srećan i ispunjen. Čaka: Da varvari masovno odu na neko veliko evropsko gostovanje - protiv Mančestera, Milana... I tu smo stavili zarez, ne tačku, jer se sa “varvarima” moglo pričati do ujutru. A, na kraju smo se dogovorili da se nađemo za pet godina, da pravimo priču za 30. rođendan.


Pratite nas na twitteru

@dnovine

54 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2012.

MORNAR  SUTJESKA

Respekt za lidera, ali... Dvije fantastične pobjede u šampionatu protiv Zete i Jedinstva odlijepile su Barane sa dna tabele - Saša Petrović je dobro posložio kockice, ali sada je cijeli Mornar na pravom ispitu - u lučki grad dolazi lider Sutjeska. “Poštujemo ih što su vodeći na tabeli, ali sigurno je da se nećemo lako predati. Ubijeđen sam da ih možemo nadigrati, tako da ukoliko ispoštujemo svaki dogovor, pobjeda neće doći u pitanje”, rekao je defanzivac

Nenad Bubanja. Ispadanje iz Kupa, te porazi od Budućnosti i Čelika nijesu poljuljali Nikšićane Sutjeska se sa stilom vratila na prvo mjesto savladavši Rudar (2:0) i to golovima našeg sagovornika, Đorđa Šušnjara. “Vratili smo se, ali u Baru moramo biti maksimalno koncentrisani. Protivnik je podigao formu, motivisani su, ali nadam se pozitivnom rezultatu“, prokomentarisao je golgeter gostiju. U.R.

ZETA  JEDINSTVO

Uveličati jubilej BUDUĆNOST  GRBALJ

Misle na navijače - Budućnost traži trijumf protiv Grblja (16.00, TV prenos) kako bi nastavila dobru seriju i obradovala “varvare”, koji slave 25 godina postojanja

Vukovi gladni uspjeha B

Bojan Topalović

Trešnjica živi za trijumf Golubovčani su pred svojom publikom posljednji put slavili 15. septembra u prvenstvu, kada je pao Čelik - 3:1. Sada na “Trešnjicu” dolazi Jedinstvo - protivnik po mjeri za dugo čekani trijumf. “Poslije loših rezultata vrijeme je za pobjedu. Idemo na tri boda, sve ostalo je veliki neuspjeh. Tabela ne daje pravu sliku o našem kvalitetu”, rekao nam je desni bek

domaćina Miloš Radulović. Igranje u gostima im je specijalnost ove sezone - od skupljenih 15 bodova, Bjelopoljci su čak 13 donijeli sa drugih terena. “Zeta je veoma dobra ekipa. Znamo da nam neće biti lako, ali borićemo se. Tri boda bila bi ogromni uspjeh. Međutim, zadovoljili bi se remijem“, poručio je defanzivac Jedinstva Zoran Vuković. U.R.

RUDAR  LOVĆEN

Rudar vs omladinci Obećanje su ispunili - prvi tim Lovćena neće putovati na gostovanje protiv Rudara! Zbog neizmirenih dugova prema igračima (fudbaleri od uprave traže da im se isplate dvije plate), seniori najstarijeg kluba u Crnoj Gori će trenirati individualno, sve dok se ne riješi finansijsko pitanje. Boje Lovćena u Pljevljima će braniti omladinci. A, sa druge strane domaćin se maksimalno sprema

za meč - momci Nikole Peca Rakojevića su optimisti. “Nadamo se pobjedi. Ispali smo iz Kupa, a na to se nadovezao poraz od Sutjeske, pa nam trebaju tri boda. Respektujemo rivala, ali vjerujemo u svoj kvalitet, moramo pobijediti zbog nas, zbog navijača... Rani gol bi riješio sve, jer ekipe koje dođu u Pljevlja uglavnom se brane”, rekao nam je štoper Rudara Dejan Damjanović. U.R.

PETROVAC  MLADOST

Šansa za osvetu Nakon samo tri dana “nebeskoplavi” imaju priliku da se osvete “romantičarima” Petrovac će formalno ugostiti Mladost na kampu FSCG u Podgorici (stadion Petrovca pod suspenzijom), baš kao što su u srijedu gostili “crvene” na Cetinju u Kup uatkmici - tada je Petrovac poražen od Mladosti 1:0. “Idemo na pobjedu. Protivnik ima najjači tim od osnivanja lige. Od prvog minuta

moramo zaigrati otvoreno, napadnuti rivala i izaći visoko. Vjerujem da im se možemo revanširati za poraz u Kupu”, rekao nam je vezista Petrovčana Nenad Šofranac. A, najbolji igrač Mladosti, Marko Šćepanović, želi da se pobjeda iz Kupa potvrdi... “Biće teško, mada uvijek želimo najviše. Tako je i sada. Ne igramo u Petrovcu, što je naša velika šansa. Želimo tri boda”, poručio je Šćepanović. U.R.

udućnost je taman uhvatila ritam, a pred njima je već utakmica jeseni - pod Goricu dolazi Grbalj (16.00), tim sa super igrom, tim koji nije primio gol 13 utakmica računajući Kup, tim koji se ne boji nikoga... I utakmica sa Grbljem nije specifična samo zbog dobrih rezultata “plavih” i “trikolora”, već i zbog toga što navijači Budućnosti, popularni “varvari”, slave 25 godina postojanja.

Kapiten Nikola Điđo Vukčević je svjestan uloga u duelu sa „trikolorima“... „Pred nama je mnogo bitna utakmica. Počeli smo da ličimo na tim, pokazali smo sigurnost, sada treba da pokažemo od čega smo napravljeni. Možda je meč sa Grbljem presudan u borbi za titulu u ovom dijelu sezone“, rekao nam je kapiten Budućnosti. PLAVI: PUCAMO OD MOTIVA Motiv više je jubilej navijača - „varvari“ protiv Grblja slave 25 godina od osnivanja... „To je definitivno nešto što će

nam dati krila. Navijači su uvijek bili uz nas. Nadam se da ćemo opravdati njihova očekivanja. Uradićemo sve da trijumfom uljepšamo njihov jubilej. Volio bih da na kraju zajedno slavimo“, ima želju Điđo. Grbalj? „Ozbiljni su mnogo. Imaju šansu da izađu u Evropu sljedeće sezone, imaju taj rekord nesavladanosti (golman Mileta Radulović nije primio gol u ligi 835 minuta)... Ali, nadam se da će konačno pasti protiv nas.“ Koji je recept? „Moramo biti borbeni od starta, baš kao što smo igrali na Cetinju. Rani golovi bi nam dosta olakšali. I vjerujem u na-

ČELIK – MOGREN Pobjeda Čelika: 2 Neriješeno: 0 Pobjeda Mogrena: 0

13.30 - Zeta - Jedinstvo 13.30 - Mornar - Sutjeska 13.30 - Rudar - Lovćen 13.30 - Čelik - Mogren 13.30 - Petrovac - Mladost 16.00 - Budućnost - Grbalj 1. Sutjeska 2. Rudar 3. Čelik 4. Budućnost 5. Mladost 6. Grbalj 7. Mogren 8. Jedinstvo 9. Petrovac 10. Mornar 11. Lovćen 12. Zeta

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 9 7 7 5 4 5 3 3 3 2 1

1 2 3 3 5 7 4 6 4 1 2 4

2 15:8 28 3 19:12 26 3 20:11 24 3 22:14 24 3 16:12 20 2 10:3 19 4 14:12 18 4 7:8 15 6 12:21 13 9 13:23 10 9 11:22 8 8 12:22 7

še napadače, jer imaju kvalitet da riješe utakmicu“, jasan je Điđo Vukčević, kapiten Budućnosti, koja će biti lišena usluga Miloša Kalezića i Radenka Kamberovića. NEDOVIĆ: EMOCIJE PO STRANI Grbalj je napravio mnogo dobrih stvari do sada (afirmisao mlade igrače, srušio rekorde, upisao rezultate), pa ekipa koju sa klupe vodi talentovani Aleksandar Nedović gaji ambicije pod Goricom... „Imamo dobre rezultate iza sebe, igraćemo u pravom ambijentu, nastupićemo otvorenog garda“, ne mijenja svoju filozofiju Nedović bilo da igra protiv šampiona države ili kandidata za opstanak... „Motiva nam sigurno neće nedostajati, nadamo se da možemo upisati povoljan rezultat. Istina je da je Budućnost odmornija od nas, nijesu igrali Kup u srijedu (Grbalj pobijedio Mornar 1:0), ali nećemo se osvrtati na to. Razmišljamo pozitivno.“

MORNAR – SUTJESKA Pobjeda Mornara: 5 Neriješeno: 0 Pobjeda Sutjeske: 6


Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 55

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2012.

MOJ TIP UROĹ  RADULOVIĆ  DN BUDUĆNOST  GRBALJ .......1 RUDAR  LOVĆEN ............ 11 MORNAR  SUTJESKA ...... 1X PETROVAC  MLADOST....... X ÄŒELIK  MOGREN .............23 ZETA  JEDINSTVO ..............1

NIKĹ IĆ - Stadion: ÄŒelika. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: Ĺ˝. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje), B. Krstev (Cetinje). Delegat: Sreten Ä?urović.

MOGREN

ÄŒELIK Banović, Nikolić, Dubljević, Vuković, Bulatović, Bulajić, Adrović, Kasapi, Zorić, Ivanović, RaÄ?ić. Trener: Slavoljub Bubanja.

Butorović, Ivanović, Bojić, RadiĹĄić, Popović, Brnović, Lagator, PrĹžica, Vujović, BoĹžović, Ä?oković. Trener: Branislav MilaÄ?ić.

BAR - Stadion: “Topolicaâ€?. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: R. Pajović (Podgorica). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), D. Drljević (Berane). Delegat: Dragan KaluÄ‘erović.

MORNAR

SUTJESKA

Radanović, Bubanja, Vojvodić, StaniĹĄić, Radovanović, Sekulić, Merdović, Ćulafić, GaÄ?ević, Bogdanović, JovanÄ?ov. Trener: SaĹĄa Petrović.

JanjuĹĄević, Stijepović, Ä?urović, Ćuković, PeroĹĄević, J. Nikolić, Pejović, B. Nikolić, D. KaradĹžić, V. KaradĹžić, Ĺ uĹĄnjar. Trener: Dragan RadojiÄ?ić.

GOLUBOVCI - Stadion: “TreĹĄnjicaâ€?. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: M. MilaÄ?ić (Podgorica). Pomoćnici: Ä?. RaĹžnatović (Cetinje), M. Asović (Berane). Delegat: Miodrag BakraÄ?.

ZETA Radović, Radulović, KaluÄ‘erović, Cavnić, Novović, Burzanović, PeliÄ?ić, DoĹĄljak, OtaĹĄević, Orlandić, Korać. Trener: Darko Ĺ uĹĄkavÄ?ević.

BUDUĆNOST – GRBALJ Pobjeda Budućnosti: 13 Nerijeťeno: 5 Pobjeda Grblja: 3

Postoje li emocije kod Aca Nedovića, jer „varvari“ slave 25 godina, a Vi ste uvijek bili cijenjeni sa njihove strane - kao igraÄ?, kao trener... „Normalno je da emocije postoje. Imamo jako dobar odnos sa tim momcima, bilo je dosta zajedniÄ?kih putovanja u staroj ligi, dosta lijepih momenata... Ali, sada sam na drugoj strani, profesionalac sam, fokusiran sam na dobar rezultat mog tima“, jasan je Nedović. Grbalj je u ĹžiĹži javnosti, jer golman Mileta Radulović nije kapitulirao 835 minuta koliko ekipu ta priÄ?a odvlaÄ?i

RUDAR – LOVĆEN Pobjeda Rudara: 7 Nerijeťeno: 3 Pobjeda Lovćena: 6

JEDINSTVO

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. PoÄ?etak: 16.00, TV prenos. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: M. Ä?ukić (Cetinje), J. Tatar (Podgorica). Delegat: Dragan Klikovac.

BUDUĆNOST Agović, Golubović, Tomković, Peković, Radunović, N. VukÄ?ević, Flavio, BoĹĄković, M. VukÄ?ević, Adrović, NikaÄ? (MugoĹĄa). Trener: Radisav Dragićević. od svega... „To je paĹžnja sa kojom Mileta kao iskusan golman zna da se nosi, baĹĄ kao i svi mi. Nema nekog pritiska kod nas, atmos-

PETROVAC – MLADOST Pobjeda Petrovca: 7 Nerijeťeno: 11 Pobjeda Mladosti: 2

GRBALJ Radulović, Milojko, Glavan, Radusinović, I. Bogdanović, N. Bogdanović, Ragipović, Janković, Matić, Nikolić, Ä?alac. Trener: Aleksandar Nedović. fera je sjajna... Sve i da primimo gol - neće se desiti niĹĄta spektakularno, samo da izvuÄ?emo pozitivan rezultat“, rijeÄ?i su Nedovića.

ZETA – JEDINSTVO Pobjeda Zete: 7 Nerijeťeno: 4 Pobjeda Jedinstva: 2

Aković, GojaÄ?anin, Vuković, Petrović, Fetahović, Rosić, Radulović, DraĹĄković, Kajević, BabaÄ?a, Sepua. Trener: Sreten Avramović.

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica), A. Ä?ikanović (NikĹĄić). Delegat: Radovan LakÄ?ević.

RUDAR

LOVĆEN

Lakićević, Rustemović, Damjanović, Alić, Nestorović, Kaluđerović, Brnović, Vlahović, Jovanović, Igumanović, Krkeljić. Trener: Nikola Rakojević.

Tanović, BoĹĄković, DrinÄ?ić, M. Draganić, Mijanović, KaluÄ‘erović, HoÄ?ko, Martinović, N. Draganić, VuĹĄurović, Borozan. Trener: Slobodan Halilović.

PODGORICA - Stadion: kamp FSCG. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Ĺ aković (Podgorica), V. Todorović (NikĹĄić). Delegat: Dejan Golubović.

PETROVAC

MLADOST

Popović, Grbović, Lakić, Mihailović, Graovac, Ĺ ofranac, Golubović, Jovanović, Muhović, Ä?ukić, Jablan. Trener: Milorad Malovrazić.

MarÄ?elja, BoĹžović, Radulović, Ĺ ofranac, Nelević, Sanković, Mandić, Šćepanović, Tomić, Seratlić, Eber. Trener: Miodrag Vukotić.

ÄŒELIK  MOGREN

Budvani prijete nikĹĄićkoj maĹĄineriji U gradu piva i Ä?elika zakazana je borba kvalitetnih rivala. Da li će ÄŒelikova moć lako izaći na kraj sa djeÄ?acima iz Budve? Ostaje da se vidi nakon 90 minuta zagarantovano dobrog fudbala u NikĹĄiću. Pobjedom od 2:0 nad Lovćenom u prvom meÄ?u Ä?etvrtfinala Kupa kod “metalurgaâ€? i “FAP maĹĄinaâ€? podigla se euforija - osvajaÄ?u masovnijeg takmiÄ?enja rastu apetiti - invazija na osvajanje duple krune je poÄ?ela. MeÄ‘utim, najbolji igraÄ? u Ä?eti Slavoljuba Bubanje, vezista Boris Bula-

jić, smiruje strasti. “Napravili smo dobar rezultat u Kupu, ali na to moramo zaboraviti. Dolazi nam Mogren, koji ima odliÄ?nu i mladu ekipu. U potpunosti smo fokusirani na duel sa njima i sigurno da nam neće biti lako. MeÄ‘utim, nama je, kao i u svakom meÄ?u, cilj tri boda i ne odustajemo od togaâ€?, rekao je za DN mozak ekipe ÄŒelika, Bulajić. Gosti iz naĹĄe primorske metropole svjesni su kome dolaze na megdan - Mirko RadiĹĄić i druĹžina na protivnika gledaju kao na jedan od naj-

jaÄ?ih timova u crnogorskoj fudbalskoj eliti. “Utakmica dolazi u vrijeme kada oni nemaju pravo na kiks. Biće to teĹžak meÄ?, ÄŒelik je moĹžda najkvalitetniji rival u ligi, ĹĄto je pokazao u dosadaĹĄnjim meÄ?evima. Nastojaćemo da postavimo svoju igru kroz pas sa dosta trÄ?anja, borbe i discipline. Svjesni smo da su jaki. MeÄ‘utim, ne smijemo potcijeniti svoje kvalitete. Izaći ćemo da se nadigravamo i pokuĹĄaćemo da uzmemo cijeli plijen iz NikĹĄićaâ€?, jasan je ĹĄtoper â€œĹžutihâ€?. U.R.

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC Nikić

Direktor i izdavaÄ?: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) DruĹĄtvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUÄŒINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) ReportaĹže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIĆ (nikola.mijuĹĄković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: MiloĹĄ ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


FOTO: VEDRAN ILIĆ

ČETVRT VIJEKA VARVARA

Vođa - to treba doživjeti

Najbrojnija navijačka grupa u Crnoj Gori - “varvari” - danas obilježava 25 godina postojanja - za DN govori prvi vođa “plavih” ultrasa, legendarni navijač, kasnije kapiten Budućnosti Savo Bato Barac Uroš Radulović

L

egenda je počela 1987. godine, traje i danas, trajaće još ko zna koliko... Najvatreniji navijači Budućnosti, pod imenom “varvari”, okupili su se pomenute 1987. u tadašnjem Titogradu, a Kup utakmica protiv Rijeke pamtiće se isključivo po formiranju novog pokreta. Pokreta koji danas na utakmici protiv Grblja slavi 25. rođendan.

A kako je sve krenulo? Ko je okupio prvu ekipu? Ko je vodio navijanje na premijeri? Podgorička legenda kaže da je “otac” “varvara” nekadašnji fudbaler Budućnosti, danas sportski direktor Koma - Savo Bato Barac, koji je sa društvom iz kvarta krenuo na stadion i pjesma je krenula. Ostalo je istorija.

“Može se reći da sam bio jedan od vodećih navijača na toj prvoj zvaničnoj utakmici naše grupe. U stvari, prvi sam vođa ‘varvara’ i ponosan sam na to. A osnovati jednu ozbiljnu navijačku grupu u ime FK Budućnost, a kasnije postati njen igrač i kapiten – to je zaista čast i veliko zadovoljstvo“, govori za Dnevne novine Bato

IJA ONMAkupN KUP ona i iskoristite žite jedan ili više

adresama odaberite, izre na naznačenim ih pri kupovini

Barac, emotivno se prisjećajući tih vremena. “Bilo je mnogo teško tada uopšte okupiti ekipu. Nije bilo mobilnih telefona kako bi se mogli brže i lakše naći. Putovanja takođe nijesu bila laka – nijesmo imali podršku kluba, a i vrijeme je bilo neugodno – tada se bukvalno zbog pogrdne riječi išlo u zatvor. Ali eto, sve se to prebrodilo i ‘varvari’ danas postoje, što me mnogo raduje”, govori Barac. Na planeti je malo fudbalera koji su bili legende na tribinama, pa onda na terenu. Franćesko Toti je kao tinejdžer bio veliki zaljubljenik u Romu – dolazio je na utakmice, navijao, a nedugo zatim postao “princ Ri-

ma” – legendarni igrač kluba, simbol “vučice”. Slična je i priča našeg sagovornika bio je vođa navijača, a zatim kapiten i miljenik istih tih ultrasa. “Sa šipke na teren sa kapitenskom trakom – mislim da sam jedini igrač na planeti koji je doživio tako nešto. I Toti je prošao kroz sličnu situaciju, s tom razlikom što sam ja bio vođa navijača, a on ne. Bilo je jako emotivno, a pomalo i čudno kada su oni sa kojima sam do juče navijao skandirali moje ime i bodrili me dok sam igrao”, sa zadovoljstvom je izgovarao riječi nekadašnji fantazista “plavih”, kasnije igrač Vojvodine, Makabi Haife, Sutjeske, Bokelja, Vlazni-

KUPONMANIJA UZ VIKEND NOVINE ŠTEDITE

EDITE NOVINE ŠT UZ VIKEND

na strani 42

IME I PREZIME ADRESA BR. TEL. EMAIL

je i Koma. Danas kao porodičan čovjek Barac redovno prati dešavanja na stadionu pod Goricom – gleda utakmice Budućnosti sa iste tribine gdje su smješteni “varvari”, koje gleda iz posebnog, njemu dobro poznatog navijačkog ugla. “Momci rade jako ozbiljno i kvalitetno. Mnogo su napredovali i ne zaustavljaju se – idu dalje. Dobro su organizovani, uspješno odrađuju sve buntove, gdje je većina njih u pravu. Nadam se da će se tako nastaviti i da će biti još bolji”, završio je za naš list Savo Bato Barac - legenda sa tribine i miljenik sa terena.


Izdanje 10-11. novembar 2012.