Page 1

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

●7

INTERVJU

31. DECEMBAR. 2013, 1. I 2. JANUAR 2014. BROJ 728/ GODINA III

DUŠKO MARKOVIĆ TVRDI DA SE VIŠE NIKO NE MOŽE KRITI IZA POLITIKE

4

● 54-57

strane enigmatike

DN NA 64 STRANE DONOSE: JEZIČKE GREŠKE ● 12

ª Malo mi je hvalilo da dobijem infrakt u oktombruº TOP 10 POLITIČKIH DOGAĐAJA● 5

OPŠIRNO ● 22-32

Sve o sportu na 10 strana PEJOVIĆ ● 7

Ojačati KAP, aluminijum je budućnost

Od protesta do razvoda

Tražićemo i personalnu odgovornost RADOJE ŽUGIĆ ● 9

ISTRAŽIVANJE DN ● 4

Najmoćniji političari i slabosti države DA LI STE ZNALI ● 23

Kad ti vulkan spasi karijeru Stvari koje nijeste mogli da zamislite - koliko ima rupica na loptici za golf, koliko se bejzbol lopti istroši za godinu u američkoj bejzbol ligi, šta je spriječilo Roberta Levandovskkog da potpiše za Blekburn

SREĆNA NOVA 2014. NAREDNI BROJ IZLAZI 3. JANUARA

Mila Kalađurđević za novogodišnje izdanje Dnevnih novina

Odbila sam američki Plejboj ● 33

Vrata džetseta crnogorski model otvorila je kao prva Crnogorka koja se slikala za naslovnicu hrvatskog izdanja “Plejboja”

Jača borba protiv sive ekonomije ZLOUPOTREBE ● 13

U ski-centrima i zatvorima lažno boluju


2 AKTUELNO

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

EDITORIJAL

FONDACIJA GUSINJE

Za jednu noć skupljeno više od 100.000 dolara

U Njujorku je 28. decembra ove godine održano donatorsko veče Fondacija za Gusinje koje se svake godine organizuje sa jednim ciljem da se prikupi pomoć žiteljima Gusinja. Kako je CdM-u saopšteno, iz Fondacije za Gusinje na toj dona-

MILI PRELEVIĆ urednik

SREĆNA NOVA GODINA

Proslavljanje Nove godine jedan je od najstarijih običaja i ne zna se tačno kada je počelo. Po nekima , prvi su počeli da ga praktikuju Kinezi, po drugim, to su bili stari Germani ili Rimljani. Možda to više i nije važno, ali je potpuno sigurno da Crnoj Gori se u posljednjih nekoliko godina sve manje slavi dolazak Nove, a sve više proslavlja ispraćanje stare godine. I ova 2013. bila je burna, teška i preteška, pa se i radujemo njenoj prolaznosti. Ali, svakom od nas je bar nakratko prošla misao kroz glavu:” Šta nam donosi nova godina? “ Na ovo pitanje postoji samo jedan ispravan odgovor - nova godina donosi nove radosti, veselja, ljubavi, nove osmijehe i uspjehe! Moramo tako razmišljati i makar na trenutak zaboraviti probleme koje nam je 2013. donijela. Moramo tokom ovih prazničnih dana zaboraviti na razna poglavlja, iako ih treba doživjeti kao uspjeh, svađe koalicionih partnera, kredite, garancije, euro po euro, snimke, presnimavanja, tajna snimanja, bitanganja, svađe u skupštinskim holovima... Makar za trenutak skrenuti misli s praznog frižidera, računa za struju i vodu, studentskih kredita, socijalnih pomoći... jer je Nova godina i prilika da podvučemo crtu i krenemo dalje. Ova Nova godina mogla bi nam donijeti još problema (navikli smo na to), ali i konkretne poteze vlasti u otkrivanju svih počinilaca loših djela i svih onih koji su povlačili pogrešne poteze, zbog kojih smo došli u situaciju da razmišljamo da li išta treba slaviti. Konačno, moramo znati ko su krivci i za loše privatizacije, organizovani kriminal, korupciju, socijalno nezadovoljstvo, loše obrazovanje... Teško je, međutim, ne osvrtati se, ali treba pokušati. I primijetili ste suprotnosti u ovom tekstu, red maštanja, red surove stvarnosti, koje mogu stati u jednu rečenicu: “Šta očekujem, a šta mi se događa?”. Takav nam je život u Crnoj Gori, uvijek na ivici sjaja i bijede. Zbog svega ovoga mogli bismo mi u Crnoj Gori uvesti novu praksu, sa početka teksta. Umjesto da slavimo Novu godinu, da proslavljamo odlazak stare. U tom slučaju trebalo bi nam više dana praznovanja, bar deset, da pobrojimo sve neuspjehe, baksuzluke, afere i bolne žaoke. Pošto toga nema, ostaje nam nekoliko dana praznovanja Nove godine i očekivanja ljepše budućnosti. I to je ljudski, proevropski, ali i tradicionalno. Nada posljednja umire, a Nova godina iznova donosi nova očekivanja i ubjeđenja da ne može biti gore (a može) i da mora biti bolje. Zato, pored onog starog “Srećna vam Nova godina”, neka ove godine ostane i “Srećan vam odlazak stare godine”.

Meteo 07:11 16:21

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar uglavnom slab istočni i sjeverni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Umjereno do pretežno oblačno i uglavnom suvo.

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

6 6 7 8 7 3 0 -1 1 3

SJUTRA

14 17 16 17 16 12 7 5 8 9

min oC max oC

5 5 6 7 6 1 -2 -3 -1 1

13 16 15 16 15 9 6 3 9 10

Pretežno oblačno i uglavnom suvo. Krajem dana i tokom noći na jugu ponegdje moguća vrlo slaba kiša na prekide a u planinskim predjelima na sjeveru provijavanje snijega.

torskoj večeri skupljeno je 100.000 dolara. Skupu u Njujorku, koji je organizovan u zamku Refka Radončića, prisustvovao je veliki broj ljudi koji žele da pomognu gusinjskom kraju.

Radončić je zahvalio Vladi Crne Gore što je ispunila obećanje da se Gusinju vrati status opštine. U Fondaciji za Gusinje očekuju da će crnogorski parlament što prije usvojiti Vladin prijedlog, te da će Gusinje ponovo biti opštine.

Gusinje

Krivokapić nagradio najbolje službenike

VLADA

Konkurs za idejno rješenje pristupanja NATO

Vlada Crne Gore je raspisala konkurs za idejno rješenje vizuelnog identiteta procesa pristupanja Crne Gore NATO, koje će obuhvatiti zvanični logo i slogan. “Idejno rješenje zvaničnog logotipa i vizuelni identitet i slogan koncepcijski i stilski treba da čine povezanu cjelinu”, ističu u Vladi. Pravo učešća na konkursu imaju svi studenti, saradnici i profesori umjetničkih, dizajnerskih i arhitektonskih fakulteta iz Crne Gore, uključujući državni i privatne univerzitete. “Konkursni elaborat treba da sadrži: znak u boji (pozitiv/negativ);

znak crno-bijelo (pozitiv/negativ); memorandum, koverta, vizit karta; pečat; web banner; primjena po želji autora. Konkursna dokumentacija predaje se lično ili poštom u zapečaćenoj koverti na adresu: Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, Karađorđeva BB, Podgorica, sa naznakon Konkurs za logo procesa pristupanja NATO (Ne otvarati)”, saopšteno je iz Vlade. Konkurs je otvoren 30. decembra 2013. i objavljen na internetskoj stranici Vlade www.gov.me. Rok za dostavu je 21. januar 2014. godine do 17 časova.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uručio je danas nagrade najboljim službenicima parlamenta u ovoj godini. Nagrade za najbolje službenike 2013. godine dobili su Momir Joksimović, Vesna Peković, Mirko Milošević i Igor Radulović. “Sa vama, kolege, imamo šansu da budemo dobri. Ovu zgradu ne čine zidovi, čini ga duh ljudi koji je u njoj, i vjera da će iz tog duha izaći bolja i veća zgrada. Bez vas ova institucija ne bi bila to što jeste. Vi ste mnogo više od službenika i namještenika, vi ste duh ove zgrade’’, rekao je Krivokapić. U sklopu svečanosti dodjele nagrada nastupila je dvanaestogodišnja Nađa Janković, učenica IV razreda Niže muzičke škole iz Tivta, u klasi profesora Srđana Bulatovića, koja je na svjetskom festivalu klasične gitare u oktobru u Almeri, Andaluzija, osvojila prvu nagradu. To je njena druga međunarodna nagrada, nakon zlatnog priznanja na internacionalnom takmičenju u Sloveniji, na Danima gitare Krško.

BERANE

Rade Čantrić na čelu Pozitivne Rade Čantrić jednoglasno je izabran za predsjednika Opštinskog odbora Pozitivne u Beranama. To je sinoć odlučeno na sjednici Opštinskog odbora u gradu na Limu. Čantrić je diplomirani ekonomista, a magistrirao je u oblasti projektnih finansija. Prilikom izbora, on je u kratkim crtama izložio plan razvo-

ja Opštinskog odbora sa posebnim akcentom na organizacione detalje. Nakon formiranja odbora u Beranama, izborom njegovog predsjednika je zaokružena faza kadrovskog uobličavanja stranke u ovoj gradskoj organizaciji. Pored izbora Čantrića za predsjednika odbora na sastanku je bilo

riječi o načinu i aktivnostima jačanja stranačke infrastrukture. Konstatovano je da postoji puna posvećenost radu i da će u narednom periodu na to biti stavljen najveći mogući fokus. Širenje mreže aktivista i formiranje mjesnih odbora na teritoriji Berana je postavljeno kao prioritetna aktivnost.


AKTUELNO 3

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

KOMITET ZA ZAŠTITU NOVINARA

AUTO-PUT Čeka se odgovor kineza

Najmanje 70 novinara ubijeno u svijetu u 2013. Sirija je i ove godine bila najopasniji prostor za izvještavanje: Novinar Si-En-En-a na sirijskom ratištu

Pregovori sa Kinezima oko 10. januara Ivana Boljević

M

inistar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović očekuje da će kineski partneri odgovoriti na ugovor i zahtjeve u vezi sa izradom glavnog projekta o izgradnji, nabavci i ugradnji opreme za auto-put dionice Smokovac - Ulač - Mateševo i da će oko 10. januara početi sa pregovorima do konačnog potpisivanja.

“Ovo prati i rad na finansijskom sporazumu, pa su kolege iz Ministarstva finansija počele pregovore sa Exim bankom. Takođe, rade se pripreme na izradi zakona o auto-putu koji će se naći pred poslanicima u parlamentu”, rekao je Brajović. Pojedine ocjene da bi izgradnja auto-puta mogla dovesti Crnu Goru do dužničkog ropstva, kao i da je taj proces netransparentan i nezakonit, ka-

ko smatra Brajović, ne stoje. “Realizacija projekta se radi tako što se na osnovu idejnog projekta izvođač radova koji se izabere radi glavni projekat i izvodi radove, ono što je precizirano da izradu glavnog projekta ulazi u periodu od 48 mjeseci za izradu prioritetne dionice”, precizirao je Brajović. Što se tiče ocjene o dužničkom ropstvu, Brajović je naveo da sebe

smatra odgovornim članom Vlade, koja vodi računa o mogućnostima zaduživanja. “Neće se povući 1. januara 800 miliona eura kredita, nego se povlači u skladu sa sporazumom koji će Ministarstvo finansija da pregovara sa Exim bankom”, objasnio je Brajović. U narednom periodu akcenat će biti na, kako je naveo, daljoj izradi nacinalne legislative iz oblasti vazdušnog saobraćaja, a intenziviraće se bilateralne aktivnosti u cilju zaključenja što više sporazuma u vazdušnom saobraćaju između Vlade i država koje nijesu članice EU. Brajović je na godišnjoj komferenciji Ministarstva predstavio dosadašnje projekte u toj oblasti, od kojih je najvrednija izgradnja mosta Port Milena u vrijednosti od 13,86 miliona eura.

NJUJORK - Najmanje 70 novinara je poginulo obavljajući svoj posao širom svijeta u 2013. godini, uključujući 29 novinara koji su izvještavali iz Sirije i 10 iz Iraka. To je saopšteno u izvještaju Komiteta za zaštitu novinara, sa sjedištem u Njujorku. Šestoro novinara izgubilo je život u Egiptu, od kojih su trojica novinara ubijeni dok su izvještavali sa demonstracija protiv svrgavanja Mohameda Morsija 14. avgusta, kada su snage bezbjednosti upotrebile silu protiv demonstranata, prenijela je agencija AP. Veliki broj novinara

poginuo je dok su izvještavali tokom okršaja, ali u nekoliko zemalja novinari su izgubili život, jer su pisali o osjetljivim temama, kao što su nepravilnosti u radu policije, politička korupcija ili trgovina narkoticima. U te zemlje spadaju Brazil, Kolumbija, Filipini, Indija, Rusija, Pakistan i Bangladeš, saopštio je Komitet. Po prvi put u posljednjih 10 godina, nijedan novinar nije ubijen u Meksiku. Komitet još uvijek radi na pogibijama drugih 25 novinara u 2013. godini, koji nisu uključeni u dati bilans od 70 poginulih.

LIBERALNA PARTIJA

Popović se izvinio Skupštini i javnosti

Cijene goriva bez promjena

Popović

Lider Liberalne partije i poslanik crnogorskog parlamenta Andrija Popović uputio je javno izvinjenje Skupštini Crne Gore, kolegama poslanicima i poslanicama, kao i javnosti zbog, kako je kazao, neprimjerenih riječi na posljednjoj sjednici parlamenta. “Reći za opoziciju koja je napuštila sjednicu, “od kojih je dobar dio protiv države” nikako ne priliči pred-

sjedniku parlamentarne partije, uz to i liberalno-demokratske. Jasno je da se svi poslanici/e i poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore bore za našu bolju i pravedniju državu na svoj način, sa namjerom da izgradimo društvo koje podjednako služi svim građanima/kama, a taj će se proces ubrzavati kako se budemo približavali ulasku u Evropsku uniju”, kazao je Popović u saopštenju.

Maloprodajne cijene svih naftnih derivata ostaće nepromijenjene i u narednih 15 dana, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva ekonomije. Tako će i dalje litar eurosupera BMB 98 koštati 1,38 eura, a BMB 95 1,35 eura. Za litar eurodizela treba izdvojiti 1,27 eura, a eurodizel za komercijalne svrhe 1,05 eura. Lož ulje u veleprodaji koštaće i dalje 1,23 eura, a lož ulja za grijanje iznosiće 0,95 eura. “Sljedeći obračun će se, prema Uredbi o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, obaviti 13. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti važiće od 14. januara 2014. godine”, pojašnjeno je iz Ministarstva ekonomije.

Zanimljiv način završetka godine

SAO PAULO

Balonima ispratili 2013. godinu Građani Sao Paula sa terase posmatraju balone koji su prekjuče pušteni u vazduh u sklopu proslave kraja 2013. godine. Brazilci sa

nestrpljenjem očekuju ljeto 2014. godine i početak Svjetskog prvenstva u fudbalu koje će se održati u toj zemlji od 12. juna do 13. jula.


4 POLITIKA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar, 2014.

ISTRAŽIVANJE DNEVNIH NOVINA

Moć politike, slabosti države 1 Milo Đukanović

Nemanja Lacman

P

rema istraživanju Dnevnih novina, a u saradnji sa drugim crnogorskim medijskim kućama, premijer Milo Đukanović je najuticajniji političar u 2013. godini. Na drugom mjestu je lider DFa Miodrag Lekić, prati ga Ranko Krivokapić, a na čestvrom mjestu je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. U istraživanju je učestvovalo devet crnogorskih medija i 14 novinara i urednika redakcija politike.

U 2013. godini veliki broj političara pokazao je moć, dok je sa druge strana država bila nemoćna da riješi mnoga važna pitanja. Procenti siromašnih i nezaposlenih su i dalje veliki, kriza je zahvatila ekonomiju države, dugovanja su velika, a velikih projekata praktično da nije ni bilo. Među 10 političara koji su bili najuticajniji u 2013. godini, prevelikih iznenađenja nije bilo. Međutim, potpredsjednik DPS-a Sve-

Premijer Milo Đukanović najviše je uticao na političku scenu Crne Gore, zaključak je istraživanja Dnevnih novina. Ukupno posmatrajući, Đukanović je od novinara i urednika redakcija politike dobio 107 bodova. Za vrijeme Đukanovićevog premijerskog mandata došlo je do otvaranja najvažnijih poglavlja za članstvo u Evropsku uniju, a pozitivan odjek u javnosti imala je posjeta Beogradu i stabilizacija odnosa sa Srbijom. Kao predsjednik Demokratske partije socijalista, Đukanović je na nedavno održanim lokalnim izborima u Mojkovcu i Cetinju osvojio apsolutnu vlast, dok je u Petnjici obavlja sa Bošnjačkom strankom. Pozivom drugim političkim partijama da budu dio vladajuće koalicije nedavno je izazvao medijski “bum” u Crnoj Gori. Najavio je zaposlenje 40.000 ljudi i niz projekata u vrijednosti od tri milijarde eura od kojih je najznačajniji izgradnja drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima. Najviše mu se zamjera što je poslanika PCG Dritana Abazovića nazvao bitangom.

tozar Marović, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, te lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović bili su na granici, ali nijesu uspjeli da se nađu na listi od 10 najuticajnih političara prema mišljenju novinara i urednika redakcije politike. Novinari i urednici redakcija politike su glasali tako što su najuticajnijem političaru davali 12 bodova, drugom 10, trećem osam, četvrtom sedam, te posljednjem jedan bod.

2

3

4

Ranko Krivokapić

Filip Vujanović

67 osvojenih bodova, liDemokratskog fronta Miodrag Lekić nalazi se na drugom mjestu istraživanja. Prema komentarima učesnika istraživanja, Lekić je osvježenje na crnogorskoj političkoj sceni i za kratko vrijeme je postao jedan od miljenika crnogorske javnosti zbog svoje mirnoće, dobrih ideja i zalaganja za narod. Veliki uspjeh u 2013. Lekić je ostvario i na predsjedničkim izborima, kada je kao kandidat ujedinjene opozicije sa vrlo malo razlikom izgubio od predstavnika DPS-a Filipa Vujanovića. Demokratski front koji predvodi Lekić, jedina je politička organizacija koja bojkotuje premijerski sat, tvrdeći da je taj institut izgubio smisao.

Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić nalazi se na trećem mjestu istraživanja sa bodom manje od predsjednika DF-a Miodraga Lekića. Otvoreno isticanje stavova i razna neslaganja SDP-a sa koalicionim partnerom oko vođenja ekonomske politike u Crnoj Gori, obilježila su 2013. godinu. Krivokapić je bio jedan od zagovornika da se predsjednička kandidatura Filipa Vujanovića ne podrži jer nije u skladu sa Ustavom. U 2013. godini izabran je u Istanbulu za predsjednika Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i tako postao prvi crnogorski političar na visokoj međunarodnoj funkciji.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kao četvrtoplasirani političar u 2013. godini, svoj uticaj je dokazao kroz mnoga istraživanja i to potvrdio na predsjedničkim izborima 2013. godine, navodi se u komentaru jednog od anketiranih novinara. I pored osporavanja predsjedničkih izbora od strane opozicionih partija, rezultati su međunarodno priznati, te je Vujanović treći put dobio povjerenje građana Crne Gore. Optužbe da je nelegalno osvojio treći predsjednički mandat više nijesu u centru pažnje javnosti i, po svemu sudeći, ne mogu mu naškoditi, pokazale su druge ankete nedavno rađene kod nas.

5

6

7

Miodrag Lekić Sa der

Dritan Abazović

U centru pažnje, poslanik PCG Dritan Abazović se našao kada ga je premijer Đukanović, nakon verbalnog sukoba, nazvao bitangom. Prema komentarima novinara koji su učestvovali u istraživanju, Abazović je mlad političar sa snažnim stavovima, bez problema da ih saopšti. Oštro se zalaže za jačanje ekonomske politike Crne Gore, a na posljednjem premijerskom satu tražio je od Đukanovića da mu odgovori koje aktivnosti će preduzeti Vlada u cilju bolje iskorišćenosti privrednih i prirodnih resursa u opštini Ulcinj, uz obrazloženje da su određene kompanije i lokacije od vitalnog značaja za razvoj Ulcinja privatizovane, ali takve privatizacije nijesu donijele najavljene efekte.

Srđan Milić

8

Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić više puta je istakao da SNP i DPS ne dijele iste vrijednosti zbog čega i neće ući u Vladu Mila Đukanovića. Na sjednicama Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Milić nije podržao novu mjeru oporezivanja mobilnih telefona građana jer smatra da je alternativa oporezivanje dobiti od igara na sreću. Iz SNP-a su nedavno otvoranje poglavlja pozdravili, ali istakli da bez zalaganja i glasanja poslanika te partije ne bi se ni došlo do ove faze evropskih integracija. Učestvovo je na protestu nakon predsjedničkih izbora, a zahtijeva i kažnjavanje aktera afere Snimak.

Damir Šehović

Poslanik Socijaldemokratske partije Damir Šehović je političar koji je najviše obilježio 2013. godinu, jer je njegovim amandmanom riješeno pitanje poreskog duga Elektroprivrede, a značajno je i njegovo zalaganje za neoporezivanje računa za korisnike mobilne telefonije, kao i u drugim oblastima ekonomije. Kako su prenijeli crnogorski mediji, Šehović je trebalo da zamijeni potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića na tom mjestu, ali do toga još nije došlo. Šehović je tražio ukidanje takse “euro po euro”, uz obrazloženje da će zahtijevati da Vlada naplati oko 50 miliona poreza od EPCG, jer je to pet puta veći godišnji efekat nego “euro po euro”.

9

Aleksandar Damjanović Šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksadar Damjanović u žižu javnosti je dospio kada je gostujući u emisiji Živa istina rekao da bi Socijalističkaa narodna partija, ukoliko je premijer Milo Đukanović lično pozove u Vladu, “diskutovala o načinu na koji će razgovarati” sa DPS-om. Nakon toga, Damjanović je kazao da SNP neće u Vladu već će sa DPSom razgovarati isključivo o ekonomskim, socijalnim i identitetskim pitanjima. Jedan je od malobrojnih političara koji je nakon lokalnih izbora u Mojkovcu, Petnjici i Cetinuju kazao da je opozicija sama kriva za neuspjeh, te da se iz toga mora izvući pouka.

Goran Danilović

Sedmo mjesto u istraživanju Dnevnih novina pripada šefu kluba poslanika Demokratskog fronta Goranu Daniloviću. Kao odličan govornik i dugogodišnji poslanik, Danilović ima veliki broj poštovalaca. Oštro se suprotstavio rezultatima koje je ostvario Filip Vujanović, tvrdeći da su pokradeni, te da je lider DF-a Miodrag Lekić pravi pobjednik. Učestvovao je na protestu nakon predsjedničkih izbora, a nedavno je u ime DF-a stanovništvu Tuzi ponudio opštinu bez ikakvih uslova i obećanja. Takođe, Danilović tvrdi da je za ekonomsku krizu u Crnoj Gori kriva sadašnja vlast zbog koje je zatvoren veliki broj fabrika kod nas.

10

Duško Marković

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković aktivno je učestvovao u pregovorima Crne Gore ka članstvu u Evrospku zajednicu. Zagovornik je otvaranja specijalnog tužilaštva koje će biti osposobljeno da cilja na visoku korupciju i formiranja specijalizovanog suda za organizovani kriminal i korupciju koji će biti osnažen i osposobljen da cilja na organizovani kriminal i korupciju. Tvrdio je i da zna ko stoji iza slučaja “crne trojke”, te predložio reizbor svih tužilaca do kraja godine.


POLITIKA 5

31. decembar 2013, 1. i 2. januar, 2014.

TOP 10 DOGAĐAJA U POLITIČKOJ 2013. GODINI

Od protesta do razvoda Godina koja je na izmaku bila je i te kako burna kada je u pitanju politička scena Crne Gore. Politička redakcija Dnevnih novina donosi deset top događaja koji su obilježili 2013. godinu.

Odnosi između DPS-a i SDP-a sve lošiji

● Tijesna pobjeda VujanoVića

Jedan od događaja koji je obilježio 2013. godinu bila je tijesna pobjeda kandidata DPS-a Filipa Vujanovića na predsjedničkim izborima 7. aprila. Opozicija nije nikada bila bliža pobjedi na izborima od kako je Crna Gora postala samostalna država 2006. godine. Vujanović je imao 7.651 glasova više od kandidata opozicije, predsjednika DF-a Miodraga Lekića. Kandidat DPS-a osvojio je 51,21 odsto glasova (161.940) dok je povjerenje Lekiću ukazalo 48,79 odsto birača (154.289) koji su tog dana izašli na izbore.

● nikšić kao opomena Veliki politički događaj u 2013. godini bili su ponovljeni lokalni izbori u Nikšiću 9. marta. Značaj izbora u Nikšiću je bio veliki jer su bili ponovljeni zbog nesposobnosti opozicije da formira vlast u tom gradu. Pozitivna je tokom pregovora postavila niz zahtjeva koji su se ticali poštovanja Zakona o državnim simbolima. Nakon toga dogodio se Drago Đurović. On je na mjesto odbornika došao umjesto Vere Miljanić i na sjednici na kojoj se birao predsjednik lokalne Skupštine dao je glas kandidatkinji DPSa Sonji Nikčević. Nakon toga stiglo je isključenje iz partije i optužbe o političkoj korupciji.

● ProTesT opozicije Više hiljada demonstranata protestovalo je ispred zgrade Predsjedništva Crne Gore u okviru protesta koje je organizovala opozicija zbog navodne izborne krađe na predsjedničkim izborima. Sa protesta je poručeno da Skupštini daju rok deset dana da donese zakon kojim će izborni rezultat biti poništen, te da nakon toga predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić raspiše nove predsjedničke izbore.

● snimci pokazali ono šTo znamo

Početkom februara dnevni list Dan počeo je objavljivanje transkripata snimaka sa sjednica Glavnog odbora i Predsjedništva DPS-a koji su, neki bi rekli, pokazali ono što se već znalo, a to je da najjača crnogorska partija koristi državne resurse kako bi došla do izbornih pobjeda. Na snimcima su se mogli čuti brojni partijski funkcioneri, od predsjednika DPS-a Mila Đukanovića pa do opštinskih funkcionera, kako vrše partijska zaposlenja i kako koriste državni novac da bi “učinili” tradicionalnim biračima DPS-a ili kako bi privoljeli potencijalne birače da glasaju za njih.

Sa protesta opozicije povodom rezultata predsjedničkih izbora

● kraj jednog braka?

● sada poTrebna hapšenja

● oTopljaVanje

Krajem maja je kao bomba na političkoj sceni eksplodirala izjava koju je za Dnevne novine dao poslanik SDP-a Džavid Šabović koji je kazao da je neophodno formiranje nove političke snage u Crnoj Gori, koja bi preporodila državu i u koju bi ušli predstavnici SDP, Pozitivne, SNP, PzP, LP, manjinskih partija i samo pojedini poslanici DPS. On je tada predložio i da SDP raskine koaliciju sa DPS-om, dodavši da ova ideja nije samo njegova. Da mimoilaženja između DPS-a i SDPa prerastaju u razilaženje pokazale su izjave Krivokapića koji je najavio samostalan izlazak njegove partije na narednim izborima.

Crna Gora je 18. decembra na Međuvladinoj konferenciji u Briselu otvorila poglavlja 23 i 24 koja su označena kao ključna za evropski put države. Osim ta dva poglavlja, otvorena su i ona koja se tiču javnih nabavki, zakona o preduzećima i preduzetništva i industrijske politike. Crna Gora je, prije toga, privremeno zatvorila dva pregovaračka poglavlja 26 - koje se odnosi na obrazovanje i kulturu i 25 - koje pokriva oblasti nauke i istraživanja. No, poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava i pravosuđa, od samog početka pregovaračkog procesa su ocijenjena kao ključna u evropskim integracijama Crne Gore. Evropski komesar za proširenje Štefan File je kazao da se ova dva poglavlja prva otvaraju, ali i posljednja zatvaraju, dodavši da će od ispunjavanja konkretnih zadataka zavisiti koliko će Crna Gora biti uspješna u zatvaranju ovih poglavlja.

Značajan događaj u prethodnoj godini je svakako otopljavanje odnosa između Beograda i Podgorice. Ono je uslijedilo nakon promjene vlasti u Beogradu i dolaska Srpske napredne stranke na vlast. To je čini se logičan slijed događaja, jer su čelnici SNSa Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić to najavili i prije nego su došli na vlast i potvrdili posjetama predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću u 2012. godini. Dobri odnosi na stranačkom nivou nastavljani su i na državnom. Vučić nikada nije propustio priliku da iskaže svoju zahvalnost Đukanoviću što ga je “spojio” sa porodicom Al Najhan koja vlada Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U političkim kuloarima se govorkalo da Vučić namjerava i da Đukanoviću vrati protivuslugu time što će pokušati da ubijedi ne-

● promjene usTaVa Posljednjeg dana jula, Skupština Crne Gore usvojila je ustavne promjene u oblasti pravosuđa, što je bio neophodan uslov za nastavak evropskih integracija. Dvotrećinsku većinu za izmjene najvišeg pravnog akta, pored poslanika vladajuće koalicije činile su i opozicione SNP i Pozitivna, dok su poslanici Fronta bili protiv. Izmjenama Ustava Crne Gore predviđeno je da se državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ako takve većine ne bude, u drugom krugu biće potrebna podrška tri petine poslanika. Propisano je i da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom na pet godina. Pregovori o promjeni Ustava bili su iscrpni i trajali su dvije godine, a sve do posljednjeg trenutka je bilo neizvjesno da li će biti usvojeni ustavni amandmani.

● noVa ljubaV na pomolu Ustav Crne Gore propisuje da je crkva odvojena od države, ali stvari na Balkanu se razlikuju od onih u razvijenim demokratijama. Tako nije neobično da se sveštena lica miješaju u svjetovne, a političari u duhovne poslovne. Mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije Radović više od dvije decenije je ne samo aktivna već i značajna politička figura. Otvaranje Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici bila je prilika da se “zakopaju ratne” sjekire između DPS-a i SPC. Nesporno je da struja unutar DPS-a predvođena Filipom Vujanovićem otvoreno podržava Mitropoliju i mitropolita Amfilohija.

ku od prosrpskih partija u Crnoj Gori da uđe u koaliciju sa DPS-om.

● još jedna pobjeda Na lokalnim izborima koji su održani 16. novembra u Cetinju, Petnjici i Mojkovcu apsolutni pobjednik je bio DPS. DPS je na Cetinju osvojila 19 mandata, u Mojkovcu 17, a u novoformiranoj crnogorskoj opštini Petnjici 15 mandata. I dok će u Mojkovcu i Cetinju, DPS sama formirati vlast u Petnjici će morati da pronađe koalicionog partnera. Rezultati izbora u ove tri opštine su ponovo pokazali snagu DPS-a u situaciji kada su protiv sebe imali ne samo opoziciju već i SDP, ali i lošu ekonomsku situaciju u državi. No, izbori su pokazali i brojne slabosti opozicije i postavili pitanje da li je napokon došlo vrijeme za smjenu generacija. V.Karadžić


6 POLITIKA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar, 2014.

CEZAP

Neispravno jestivo ulje Dar Sunca, smrznuto povrće Ledo i Baby mrkva Rezultati ispitivanja kvaliteta i ispravnosti prehrambenih proizvoda koji se mogu kupiti na crnogorskom tržištu pokazali su da je 18 odsto ili skoro svaki peti analizirani uzorak bio neispravan, saopštili su predstavnici Centra za zaštitu potrošača (CEZAP). Izvršni direktor CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno 16 proizvoda, od čega šest vrsta jestivog rafinisanog suncokretovog ulja i po pet vrsta smrznutog i svježeg povrća. “Propusti i primjedbe se uglavnom odnose na sadržaj deklaracija proizvoda i kvalitet ambalaže”, rekla je Nikčević i dodala da su ti podaci poslati nadležnima, ali da nije bilo povratne informacije. Ona je najavila da će CEZAP tražiti da se pojača kontrola kvaliteta prehrambenih proizvoda i izmijeni i dopuni zakonska regulativa u toj oblasti. Hemijsku analizu uzetih uzoraka obavio je Centar za ekotoksikološka ispitivanja, na osnovu čega je saradnik CEZAP-a i specijalista sanitarne hemije Milena Đurišić napravila elaborat. “Svih šest analiziranih uzoraka ulja odgovara uslovima pravilnika o kvalitetu, ali prema ukupnom utisku ne zaslužuju visoku ocjenu”, kazala je Đurišić i dodala da je pet ispitivanih uzoraka ulja uvezeno iz Srbije, a jedan iz Turske. Ona je navela da od šest uzoraka ulja jedan ne odgovara pravilniku o

deklarisanju, zbog podatka o atestu za dozvoljeni kontakt sa hranom, koji mogu da obmanu potrošača. Radi se o uzorku ulja “Dar Sunca”, u čijoj deklaraciji je naveden i podatak da ulje ne sadrži holesterol, iako to svojstvo imaju i drugi proizvodi te vrste. “Primjedbe kod uzoraka ulja uglavnom se odnose na ambalažu i sadržaj deklaracija. Od šest uzoraka, četiri nijesu prošla atest o kon-

troli za dozvoljeni kontakt sa hranom, dok polovina nema podatke o sadržaju transmasnih kisjelina, koji je značajan za zdravlje potrošača”, saopštila je Đurišić. Ona je dodala da ulje “Dijamant” zadovoljava sve uslove po pitanju predviđenih senzornih osobina, stabilnosti parametara kvaliteta, potpunosti deklaracije i kvalitetu ambalaže. Đurišić je kazala da dva od uku-

pno pet analiziranih uzoraka smrznutog povrća nijesu zadovoljila norme Pravilnika o kvalitetu proizvoda te vrste. “Radi se o smrznutom povrću kompanije “Ledo”, “Baby mrkva” i uzorku povrća za rusku salatu proizvođača “Premia”. Njihove senzorske osobine, odnosno izgled, miris, struktura i ukus bili su izmijenjeni, što ukazuje da su oni odmrzavani pa zamrzavani”, objasnila je Đurišić.

Ostala tri analizirana uzorka zamrznutog povrća bila su visokog kvaliteta. “Potrošači treba da biraju uzorke u kojima je smrznuto povrće u kesi rastresito”, poručila je Đurišić. Rezultati ispitivanja su pokazali i da svi uzorci smrznutog povrća zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti nitrata, olova i kadmijuma, kao i da je njihova ambalaža atestirana na dozvoljeni kontakt sa hranom. Analizirano smrznuto povrće uglavnom je iz Srbije, dok je samo jedan uzorak iz Hrvatske. Đurišić je saopštila i da svih pet testiranih uzoraka svježeg povrća, koji su uzeti iz podgoričkog vrtića Suncokrili, zadovoljili su uslove pravilnika kojim je definisana zdravstvena ispravnost te vrste proizvoda. “Testirani uzorci su i u svježem stanju i u pripremljenom obroku zadovoljili propisane uslove kada je riječ o njihovim senzornim osobinama, sadržaju nitrita, olova i kadmijuma”, navela je Đurišić. Ona je saopštila i da propust i nedostaci utvrđeni ispitivanjem zahtijevaju veći nadzor nadležnih, kao i multidisciplinaran pristup kako bi se pojedina važna pitanja za potrošače definisala na odgovarajući način. Ispitivanje je realizovao CEZAP u okviru projekta Evropski potrošački most, koji finansira Delegacija Evropske komisije u Crnoj Gori. Bo.P.

SDP

Bojkotovali SO Bijelo Polje Klub odbornika Socijaldemokratske partije je na sastanku održanom u nedjelju donio odluku da neće prisustvovati posljednjoj sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje u 2013. godini. Kako su istakli, na to su bili primorani. “Kao ozbiljan i stabilan politički subjekat SDP je prepoznata kao partija koja nije sklona radikalnim političkim potezima kakav jeste neodlazak na sjednicu Skupštine opštine, na kojoj treba da budu doneseni najvažniji opštinski akti. Sama ta činjenica upućuje da smo

na takav potez bili primorani. Razloga je nekoliko, a svi se svode na poštovanje programa i odluka koje je donijela Skupština opštine”, saopšteno je iz SDP-a. Kako su naglasili, insistiranje na zakonitosti i pravdi kao temelju države je glavna programska odrednica SDP-a i oko toga, dodaju, nikada neće praviti političke kompromise. “Za nas će zakon, Statut, Poslovnik i odluke parlamenta uvijek biti ispred političke volje bilo koje partije ili volje pojedinca. U tom smislu, Klub odbornika SDP-a ne

želi da svojim prisustvom da puni legitimitet takvom radu Skupštine. Smisao našeg postupka nije da najvažniji akti o kojima će biti raspravljano na sjednici ne budu izglasani. Naprotiv, poznavajući političku scenu i odnose snaga u parlamentu, sigurni smo da će svi predloženi akti biti usvojeni. SDP, kao konstituent vlasti, nije i ne može biti opozicija, ali će uvijek biti za poštovanja pravila i procedura. Na to nas obavezuje sve veća podrška građana koju dobijamo svakodnodnevno”, zaključuju u ovoj partiji. A.O.


AKTUELNO

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

7

INTERVJU: POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR PRAVDE DUŠKO MARKOVIĆ

Odgovornost neće biti samo politička, već i personalna Autor: Jasmina Muminović

P

otpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković kaže da Crna Gora više ne može tolerisati pojavu da se sudske odluke ne izvršavaju, jer to suštinski ugrožava pravnu sigurnost i vladavinu prava, doprinosi pravnom neredu i stvara destimulišući i nepovoljan ekonomski ambijent. On je u intervjuu za Dnevne novine kazao da je kapitalni reformski poduhvat racionalizacija pravosudne mreže, koja treba da rezultira objedinjavanjem dva u jedan privredni sud i formiranjem jednog specijalnog suda i jednog specijalnog tužilaštva.

Otvorena su najzahtjevnija poglavlja 23 i 24, uprkos ocjenama o nedovoljno dobrim rezultatima u borbi protiv korupcije. Šta je doprinijelo ispunjavanju uslova za njihovo otvaranje? “Rezultati crnogorskih institucija u ovoj fazi, ali i posvećen i odgovoran rad kompletne pregovaračke strukture, prije svega na izradi kvalitetnih akcionih planova za ispunjavanje preporuka iz Izvještaja o skriningu za Pravosuđe i temeljna prava i Pravdu, slobodu i bezbjednost. Kada nas je litvansko predsjedavanje EU pozvalo da dostavimo pregovaračke pozicije za 23 i 24, u pismu je konstatovano da je Crna Gora u ovoj fazi dovoljno pripremljena za pregovore. Dakle, u ovoj fazi, Crna Gora je dovoljno pripremljena za pregovore i na antikorupcijskom planu. S druge strane, iako dolazi i sa domaćih i sa briselskih adresa, ocjena o nedovoljno dobrim rezultatima u borbi korupcije je - Vladina ocjena. Ona je rezultat našeg direktnog bavljenja ovim problemom. Iako su kontinuirani napori nadležnih državnih organa u borbi protiv korupcije prepoznati boljom pozicijom naše države na listi Transparency Internationala za 2013. godinu, gdje je Crna Gora poboljšala svoju poziciju za osam mjesta i sebe pozicionirala ispred nekih zemalja regiona i EU – mi ipak ne možemo biti u potpunosti zadovoljni. Nezadovoljstvo je posljedica svijesti o sopstvenim nedostacima s jedne i evropskih standarda s druge strane. U tom odnosu, naši nedostaci su realnost, a standardi EU – obaveza. Obaveza, kao skup zadataka koji proizilaze iz evropske agende, odnosno akcionih planova za poglavlja 23 i 24, koji predstavljaju mapu puta naših institucija u predstojećem periodu.

nje svijesti građana o načinu kontrole rada sudija i tužilaca. Nakon jačanja nezavisnosti i odgovornosti, naš drugi cilj je jačanje efikasnosti pravosuđa, imajući u vidu potrebu za postupanjem sudija u razumnim rokovima. To namjeravamo postići, između ostalog, početkom rada javnih izvršitelja jer nam je, osim daljeg smanjenja zaostalih predmeta, cilj i smanjenje neizvršenih presuda. Ne možemo tolerisati pojavu da se sudske odluke ne izvršavaju jer to suštinski ugrožava pravnu sigurnost i vladavinu prava, doprinosi pravnom neredu i stvara destimulišući i nepovoljan ekonomski ambijent. Drugi kapitalni reformski poduhvat je racionalizacija pravosudne mreže, koja treba da rezultira objedinjavanjem dva privredna suda u jedan privredni sud i formiranjem jednog specijalnog suda i jednog specijalnog tužilaštva. U drugoj podoblasti poglavlja 23 – borba protiv korupcije, prioritet našeg rada biće: priprema zakona o Agenciji za antikorupciju, na osnovu nedavno usvojenog modela za unapređenje institucionalnog i normativnog antikorupcijskog preventivnog okvira. Takođe, očekuje nas implementacija predloženih mjera iz Analize organizacione strukture, kapaciteta i ovlašćenja državnih organa i u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, u cilju boljeg institucionalnog uvezivanja i formiranja specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Imajući u vidu važnost tokova novca kao tragova koji vode do počinilaca krivičnih djela korupcije i organizovanog kriminala, planirali smo donošenje zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, kojim će se urediti postupak vođenja finansijskih istraga i institut oduzimanja imovine. Potrebno je izmijeniti i Zakon o sprečavanju sukoba interesa i unaprijediti kontrolne mehanizme u toj oblasti, a u međuvremenu moramo pokazati mnogo proaktivniji pristup u provjeri imovine. Takođe, planirane su i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i iz-

Šta dalje slijedi? “Otvaranjem pregovora u ovim poglavljima izlazimo iz zone priprema i pretpostavki i ulazimo u zonu rezultata i odgovornosti. U toj zoni, zadaci se usložnjavaju, aktivnosti intenziviraju, a rezultati mjere strože. Kako vrijeme bude odmicalo, povećavaće se dioptrija kroz koju se posmatra proces. Nakon usvajanja ustavnih amandmana i usaglašavanja organizacionih zakona sa novim rješenjima, 2014. očekuju nas dalje izmjene i dopune zakonodavstva u skladu sa preporukama EK iz Izvještaja o skriningu, a u cilju jačanja ukupne efektivnosti pravosudnog sistema. U tom kontekstu, prioritet nam je uspostavljanje jedinstvenog sistema izbora rukovodilaca državnih tužilaštava i tužioca, kao i sudija, na nivou države, zatim sistema periodične profesionalne ocjene njihovog rada i napredovanja zasnovanog na rezultatima rada. Očekuje nas i izmjena etičkih kodeksa sudija i državnih tužilaca u skladu sa standardiDuško Marković ma EU, kao i podiza-

bornih kampanja, uz jačanje kapaciteta Državne izborne komisije i Državne revizorske institucije. Jačanje sistema zaštite i promocije ljudskih prava i sloboda ostaje u vrhu naših prioriteta. Na tom planu, očekuju se rezultati rada Vladine komisije za rasvjetljavanje neriješenih slučajeva ubistva i napada na novinare, jačanje pozicije ombudsmana kao nacionalnog mehanizma za borbu protiv torture, kao i dalja promocija instituta besplatne pravne pomoći, uz kontinuirano unapređenje uslova života svih osjetljivih grupa. Navedene aktivnosti treba da rezultiraju unaprijeđenom efektivnošću pravosuđa, kao garanta vladavine prava, što je pretpostavka daljeg napretka Crne Gore na putu ka EU i NATO.” Ranije ste govorili da ćete predočiti sudu javnosti sve one koji nijesu ispunili tražene zadatke iz akcionog plana za poglavlja 23 i 24. Možete li sada saopštiti o kojim je institucijama ili pojedincima riječ? “Ta najava je bila uslovna, odnosila se na eventualne propuste, greške ili nerad u institucijama u procesu pregovora. U tom smislu sam maločas rekao da ulazimo u zonu rezultata i odgovornosti. Pregovore smo tek otvorili i dug je put pred nama. Ali, budite uvjereni, pomno ćemo pratiti rad ne samo institucija, već i svake osobe koja se, kao odgovorna, potpisala ispod mjere ili mjera u akcionim planovima. Crnogorske institucije ulaze u period kad svaki pojedinac – službenik, mora pokazati sposobnost i rezultate na svojoj poziciji: u Skupštini, Vladi, pravosuđu, lokalnoj administraciji. Odgovornost za rezultate više neće biti samo politička, već i personalna. Ko nije u stanju da ispunjava svoje obaveze - mora ustupiti mjesto boljem.”

Sektor bezbjednosti Kako ste sada zadovoljni stanjem u sektoru bezbjednosti, s obzirom da ste ranije iznosili negativne ocjene? Da li se i šta se promijenilo? “Kao ni u drugim oblastima, kako sam već rekao, ni u sektoru bezbjednosti nijesmo u potpunosti zadovoljni. U cilju prevazilaženja problema koKada će biti osnovano specijalno tužilaštvo i kakva se promjena time očekuje? “Spajanje dva specijalizovana odjeljenja pri višim sudovima u jedan u cilju centralizacije nadležnosti za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina pri Specijalizovanom odjeljenju u Višem sudu u Podgorici planirano je za IV kvartal 2014. godine. Odmah nakon toga, u I kvartalu 2015, planirane su promjene u organizaciji Specijalizovanog odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina pri Vrhovnom državnom tužilaštvu. Ta organizaciona promjena treba da dovede do stvaranja ‘uskočke vertikale’, odnosno uvezivanja institucija koje u svojim nadležnostima imaju borbu protiv korupcije i kriminala, šCijenim da će takvo tužilaštvo biti sposobno da cilja na sve oblike korupcije, pa i korupcije na visokom nivou.” Da li Nacionalna komisija za sprovođenje strategije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ima svoju funkciju? Da li ste zadovoljni radom te komisije? Ukoliko nijeste, zašto? “Naravno da ima svoju funkciju i rezultate. Kao što znate, zadatak Nacionalne komisije je, između ostalog, da prati aktivnosti državnih organa, organa državne uprave i drugih nadležnih institucija u sprovođenju Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, da utvrđuje prioritete i dinamiku realizacije aktivnosti i mjera iz akcionog plana za sprovođenje Strategije i ocjenjuje postignute rezultate u implementaciji Strategije. Tako smo na posljednjoj sjednici usvojili šesti, a po novom akcionom planu (2013-2014) prvi izvještaj u kome je konstatovano da je od ukupno 156 mjera koje dospijevaju u ovom izvještajnom periodu realizovano i djelimično realizovano 109 mjera ili oko 70 od-

ji postoje i na ovom planu, formiraćemo nacionalna koordinirajuća tijela za nacionalnu bezbjednost na političkom i operativnom nivou. Njihov sastav, nadležnosti, organi i tijela koji će sačinjavati obavještajno-bezbjednosni sektor Crne Gore biće definisani zakonom o osnovama uređenja obavještajno-bezbjednosnog sektora, čiji ćemo predlog utvrditi u prvom kvartalu.” sto. Ovaj podatak predstavlja pokazatelj napretka u ovoj oblasti imajući u vidu ambiciozno definisane mjere i indikatore, odnosno činjenicu da je novi akcioni plan sveobuhvatniji od ranijih dokumenata ovog tipa i kroz 109 ciljeva, 230 mjera i više od dva ili tri indikatora po mjeri, predstavlja kvalitativnu matricu za evaluaciju postignutog u ovoj oblasti. Ali nikada ne smijemo biti u potpunosti zadovoljni svojim radom. Moram konstatovati da smo, prateći rad Nacionalne komisije tokom 12 sjednica koje su održane od njenog osnivanja do danas, došli do zaključka da je neophodno preispitati i strukturu i nadležnosti NK u svijetlu novih obaveza koje se stavljaju pred Crnu Goru, a imajući u vidu njenu ulogu kao krovnog tijela za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U javnosti se često spekulisalo da nemate dobar odnos sa drugim potpredsjednikom Igorom Lukšićem? Možete li to prokometarisati? “Mislim da su se te spekulacije, ako se ne varam, pojavile baš u vašim novinama. Riječ je dakle o spekulacijama. Sa gospodinom Lukšićem imam korektan i profesionalan odnos.” Da li smatrate da su zbog propusta ili grešaka u sektoru bezbjednosti nastale afere - Listing, Mojkovac, Snimak, Kamp, Brajušković, Kamp i ostale? Da li možete dati osvrt na sve ove događaje? “Generalni osvrt ne mogu dati, jer su ovi slučajevi različite prirode. Ne mogu dati ni pojedinačne osvrte, jer to zahtijeva više vremena i prostora. Ostaću na konstataciji da su neki od ovih slučajeva dobili poznate razmjere upravo zbog propusta u sistemu bezbjednosti.” Kako komentarišete spekulacije o klanovskoj podjeli u ovom sektoru? “Kao i ostale spekulacije.” Da li smatrate da Vam je ugrožena bezbjednost i zbog čega? Po kojem osnovu uživate policijsku zaštitu? “Ni u jednom trenutku nijesam opterećen svojom bezbjednošću. Stepen obezbjeđenja određene ličnosti, pa i potpredsjednika Vlade i ministra pravde Crne Gore stvar je procjene nadležnih organa.” Kako komentarišete česte spekulacije u javnosti da ste, ukoliko Đukanović odluči da se povuče, Vi njegov nasljednik? “Kao tezu, zasnovanu viš e na percepciji i nagađanjima, nego na procjenama i činjenicama.”


8 EKONOMIJA

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

KAP

Aluminijum je metal budućnosti

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović potvrdio Dnevnim novinama da je dostavio ponudu za kupovinu Kombinata aluminijuma Sigurni smo da Kombinat aluminijuma Podgorica ima perspektivu, ocijenio je u ekskluzivnom razgovoru za Dnevne novine vlasnik kompanije Uniprom Veselin Pejović. On je potvrdio da je dostavio ponudu na oglas za prodaju imovine KAP-a. “Sigurni smo da KAP ima perspektivu. Aluminijum je sigurno više metal budućnosti nego što je to danas”, kazao je Pejović. On je na pitanje da li u namjeri da preuzme KAP ima partnere kazao da se u toj industriji partnerstvo podrazumijeva, a ured-

nost partnerskog odnosa je pravno-tehničko pitanje. “Uniprom sa aluminijumom radi već 25 godina, prije Rusa sarađivao je i sa KAP-om, kao i sa kombinatima u Italiji i Mađarskoj. Direktno partnerstvo je ostvario u dugogodišnjoj saradnji sa Euralom iz Madarske”, naveo je Pejović. Prema njegovim riječima, KAP se ne može posmatrati u periodu kraćem od pet godina, a poslovna politika u proizvodnji ovog metala, sadržana je u formuli koja se primjenjuje kod svakog kombinata u svijetu. “Spomenuću samo osnovne, a to su nabavka i cijena glinice, nabavka i cijena električne energije, starost i stanje opreme, broj zaposlenih i drugo”, dodao je Pejović. On je dodao da se puni efekti od Kombinata aluminijuma mogu očekivati nakon pet godina. “Narednih pet godina u saglasju je sa našom ponudom koj a obuhvata taj period od pet godina. Nakon toga treba očekivati pune efekte njegovih kapaciteta, ali su opet i

oni u vezi sa berzom, cijenom koštanja naprijed navedenih inputa, a značajno i sa organizacijom proizvodnje koju ćemo postaviti”, objasnio je Pejović. On je naveo da je cilj održati i unaprijediti proizvodnju, obezbijediti značajan broj radnih mjesta, a posebno što se kompletna proizvodnja plasira u izvozu, što je strateški interes svake ekonomije. “S obzirom na to da imamo željeznicku prugu u krugu KAP-a koja se završava na manje od 50 kilometara u Luci Bar, onda je i to povoljnost koju smo cijenili kada smo odlučivali da li da damo ponudu”, naveo je Pejović. Prema njegovim riječima, najvažniji kriterijum biće onaj koji će odlučiti da li će KAP da proizvodi primarni aluminjum (zavi-

si od glinice i električne energije) ili će uvoziti primarni aluminjum pa ga prerađivati u polu ili finalne proizvode, što je, prema njegovim riječima, strateška linija razgraničenja. “Tek tada možemo znati i donijećemo sigurno odgovornu odluku šta će biti sa onim djelovima koji neće raditi, što je bilo Vaše pitanje. Jedno će biti sigurno, sigurno ćemo izdržati pet godina, do kada će se i sva ova pitanja izdefinisati pod sugestijom potpuno samostalnog i nemilosrdnog tržišta metala na međunarodnom planu, a čega smo mi dio već odavno”, kazao je Pejović. On je poručio da je ovo veliki poslovni poduhvat kojem pristupaju sa skromnim resursima, tako da, kako je kazao, ne smiju dozvoliti grešku. N.U.

Ne smeta učešće parlamenta Pejović je poručio da zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarskometalurškom sektoru koji je donijela Skupština podrazumijeva saglasnost Parlamenta kada je u pitanju prodaja KAP-a kao posebno važno pitanje za državu. “Nemam ništa protiv, cak je i po-

željno da sve bude transparentno, što je Unipromu uvijek bilo svojstveno. U ponudi je sve sadržano, a na dopunska isključivo kompetentna i stručna pitanja bićemo spremni da damo dopunska objašnjenja. Jednostavno ne smeta nam ucešce Parlamenta, a kamoli da nas plaši”, poručio je Pejović.


EKONOMIJA 9

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

INTERVJU: MINISTAR FINANSIJA RADOJE ŽUGIĆ

Slijedi još jača borba protiv sive ekonomije Novak Uskoković

T

okom 2014. godine biće nastavljena odlučna borba protiv sive ekonomije kroz nove veće kazne za povratnike u prekršajima, najavljuje ministar finansija Radoje Žugić u intervjuu za Dnevne novine. On je najavio da će se naredne godine razmatrati i ukidanje kriznog poreza i ističe da je 2013. godina uprkos velikim problemima bila “uspješna”, što ilistruje podatkom da je do 29. decembra naplaćeno 116 miliona eura više budžetskih prihoda nego prošle godine.

DN: Šta će biti ciljevi ili smjernice fiskalne politike kao najvažnijeg segmenta ekonomske politike za 2014? Fiskalna politika, kao najvažniji segment ekonomske politike, treba da podrži mjere koje treba da doprinesu dinamičnijem rastu privrede, smanjenju regionalnih razlika u pogledu stepena razvijenosti, novom zapošljavanju, pravednijoj socijalnoj politici i ublažavanju negativnih demografskih trendova, posebno na sjeveru zemlje. Nekad smo imali selo bez seljaka, a sada se plašim da ćemo imati selo bez stanovnika. Ovo jeste gruba definicija, ali to jeste tako. Sve ovo su ciljevi ekonomske politike, čije ostvarenje je usmjereno na dostizanje primarnog, a to je poboljšanje kvaliteta života građana.

116

miliona eura su veći budžetski prihodi u odnosu na prošlu godinu, odnosno 11 odsto veći nego 2012. godine DN: Šta su generatori rasta u uslovima crnogorske ekonomije, po Vašem mišljenju? Preduslov razvoja svake ekonomije je finansijska stabilnost. Ona čini sistem jačim i otpornijim na eksterne šokove, kojima su posebno izložene male i otvorene ekonomije, poput crnogorske. Finansijska stabilnost u Crnoj Gori se bazira na tri osnovna elementa, i to održivost fiskalnog sistema, bankarska stabilnost i unapređenje konkurentnosti. DN: Govori se da će 2014. godina biti teška u finansijskom smislu. Nakon nje idu 2015. i 2016. godina kada na naplatu stižu euroobveznice. Da li su pred nama tri vrlo neizvjesne finansijske godine? Smatram da smo imali uspješnu godinu i to je uspjeh cijelog tima u Ministarstvu, ali ništa od toga ne bi bilo da nijesmo imali snažnu političku podršku od ostatka Vlade. Ostvareni rezultati potvrđuju da smo na putu oporavka javnih finansija i obezbjeđenja finansijske i makroekonomske stabilnosti, koja je preduslov rasta i razvoja svake ekonomije. U cilju daljeg približavanja potpunom uravno-

teženju javnih finansija, namjera Ministarstva finansija je da, kroz nastavak procesa fiskalne konsolidacije i kreiranje i vođenje konzistentne ekonomske politike, stvori pretpostavke za unapređenje nacionalne i konkrentnosti privrede, što će, posredno, podstaći stvaranje nove vrijednosti i obezbijediti snažniji rast BDP-a. DN: Borba protiv sive ekonomije ove godine je dala rezultate. Šta očekujete od naredne godine u tom smislu? Hoće li biti oštrijih kazni? Što se tiče aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, očekujem njihov nastavak u istom ili čak većem obimu i dinamici, uz poštovanje istih načela postupanja inspekcijskih organa: transparentnost, neselektivnost i nulta stopa tolerancije. Što se tiče očekivanja kada su u pitanju efekti borbe protiv sive ekonomije, očekujem poboljšanje poreske discipline i unapređenje svijesti građana o tome da je redovno funkcionisanje institucija i svega onoga što spada u domen javnog interesa moguće obezbijediti jedino ukoliko se poreske obaveze uredno servisiraju. Oštrije kazne – DA, za povratnike u prekršaju (za prvi kvartal 2014. u planu je priprema novog zakona kojim će se pooštriti kaznena politika prema povratnicima u prekršaju i uvesti rigorozne mjere prema ovim subjektima). Tokom 2014. nastavljamo sa jačanjem institucionalnih i kadrovskih kapaciteta organa državne uprave nadležnih z a ko n trolu i naplatu prihoda.

BUDŽETSKI PRIHODI 2012.

1,08 milijardi eura

2013.

1,20 milijardi eura

DN: Borba protiv sive ekonomije uzrokuje pojavu onih koji se tome protive. Imate li sada više ili manje prijatelja zbog odlučnog suzbijanja sive ekonomije? Sve mi se više čini da svako prepoznaje da je bilo neophodno da krenemo u borbu protiv sive ekonomije i odlučni smo da u tome istrajemo. Ako želimo održivost, onda moramo da znamo da to svima treba. Bićemo u borbi protiv sive ekonomije još nemilosrdniji. DN: DRI je u izvještajima dala ozbiljne kritike na završni račun. Da li će budžetska inspekcija Ministarstva finansija više biti korišćena naredne godine u kontroli državnog novca? Ministarstvo finansija je pripremilo predlog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji definiše mjere odgovornosti i kaznene odredbe. Naime, u okviru predloga zakona posebno se uređuje pitanje inspekcijskog

nadzora, pa se, u cilju ojačavanje kontrole budžetske potrošnje u toku fiskalne godine, definiše institut budžetskog inspektora, obuhvatnost djelovanja, kao i ovlašćenja koja su suštinski utvrđena Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Budžetska inspekcija je elemenat preventivne kontrole, a dijelom i korektivni elemenat. Utvrđene su mjere odgovornosti ovlašćenih lica u državnim organima u slučaju neodgovornog ponašanja i prouzrokovanja finansijske štete. Zakon propisuje novčane sankcije za nepoštovanje pojedinih odredbi ovog zakona, koje se kreću u rasponu od 200 eura za blaže do 4.000 eura za teže povrede Zakona. DN: Gdje ćemo se naredne godine zadužiti? Vjerujete li da će izgledi kod kreditnih agencija biti popravljeni? Što se zaduživanja 2014. godine tiče, predlogom Zakona o budžetu propisano da se Vlada može zadužiti u iznosu do 240 miliona eura, koji će biti obezbijeđen kroz emisiju obveznica na inostranom tržištu, izdavanje domaćih obaveznica i/ili državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i inostranim finansijskim institucijama, kao i sa ostalim institucijama, što će zavisiti od uslova na tržištu. Od 240 miliona je 171 milion za refinansiranje, a ostatak je deficit koji je za narednu godinu planiran ambicizno, ispod dva odsto BDP. Svestrano ćemo sagledati i proučiti sve mogućnosti zaduživanja. Prilikom opredjeljivanja za

konkretne oblike i institucije kod kojih će se zadužiti, neophodno je, pored cijene sredstava iskazane u kamatnoj stopi, uzeti u obzir i druge bitne parametre, kao što su rokovi otplate, brzina korišćenja sredstava, odnosno njihova dostupnost, ispunjavanje određenih uslova i slično. Istovremeno ćemo, tokom naredne godine, biti posvećeni aktivnostima na restrukturiranju javnog duga, odnosno iznalaženju načina da se poveća ročnost otplate i obezbijede potencijalno niže kamatne stope, kako bi se smanjio rizik finansiranja budžeta u narednim godinama i uticalo na preokret trenda javnog duga, odnosno njegovo postepeno smanjivanje u predstojećem periodu.

Ne očekujem otpor zbog zakona o zaradama DN: Vjerujete li da će biti otpora nakon što bude predložen zakon o zaradama u javnom sektoru? Vjerujem i očekujem da neće, jer namjera zakona nije smanjivanje zarada, već dovođenje u red i sistemsko rješavanje ovog pitanja, kako bi se obazbijedilo unificiranje načina obračuna zarada za obavljanje istih poslova. Primarni cilj zakona je da obezbijedi ravnopravno i na zaslugama zasnovano određivanje ličnih primanja zaposlenih, kroz uvođenje mehanizama kojima se prepoznaje i nagrađuje visok kvalitet rada i povećava profesionalnost i efikasnost javnih službi. A p ro b l e m b u d ž e t s k o g deficita? Za devet mjeseci imali deficit od 0,4 odsto BDP prema podacima CBCG, a da bi taj defici bez garancija, sudskih troškova. Nastavićemo u narednoj godini proces snaženja poreske discipline. Vrlo brzo ćemo razmisliti o ukidanju nekih mjera kao što je krizni porez i na takav način omogućiti da imamo još konkuretniji poreski sistem.Vjerujem da će se projektovana stopa rasta od 3,6 odsto ostvariti početkom realizacije nekoliko velikih infrastrukturnih projekata.


10 EKONOMIJA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar, 2014.

2013.

tehNostil

Veća disciplina, a manji standard Godina iza nas je po svemu bila specifična i prilično turbulentna, ali je rezultat i zaustavljanje recesije, kao i početak radova na projektu u Kumboru. Mnogi će pamtiti 2013. godinu po Vladinoj odlukama da uvede red kada su u pitanju javne finansije. Pojedini bi zaključili da je ove godine došlo do pada stadnarda većeg broja građana. Međutim, praksa i dalje pokazuje da se odlično prodaje luksuzna roba. Potrošači su se i ove godine suočili sa povećanjem cijena struje i većom stopom PDV-a, a snižen je i rejting. Konačno je počeo da se smanjuje poreski dug, a u tri kvartala ove godine ostavren je rast ekonomije. Dnevne novine donose pet ekonomskih događaja koji su obilježili godinu iza nas.

● 1. Bankrot komBinata aluminijuma

Događaj koji je svakako obilježio godinu iza nas je bankrot Kombinata aluminijuma. Najveći crnogorski industrijski gigant zvanično bankrotirao 9. oktobra. U ovo preduzeće 8. jula uveden je stečaj na zahtjev Ministarstva finansija, zbog duga od oko 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada Dojče banci. Nakon uvođenja stečaja, organizaciju proizvodnje preuzela je dražavna kompanija Montenegro bonus. U toku je tender za prodaju KAP-a. Početna cijena po kojoj je ponuđena imovina fabike iznosi 52,47 miliona eura, a ponude se mogu dostavljati do 8. januara. Na

oglas za prodaju već je stigla jedna ponuda.

novi pokušaj prodaje

Događaji u KAP-u obilježili i 2013. godinu

● 2. Pad garancija

Stečajna uprava nikšićke Hladne valjaonice Tehnostil raspisala je juče novi oglas za prodaju imovine fabrike po početnoj cijeni od ukupno 622.770 eura, oko 13,5 odsto nižoj nego na prethodnom nadmetanju. Na prodaju je imovina fabrike i to građevinsko zemljište i objekti opterećeni hipotekom. Građevinsko zemljište površine 24.000 kvadrata prodaje se po cijeni od 179.540 eura, a objekti za ukupno 443.230 eura. Ponude na 19. oglas za prodaju imovine Tehnostila mogu se dostavljati do 30. januara do 11 sati, kada će biti otvorene. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju kompanije i pojedinci koji uz ponude uplate i depozit od deset odsto početne cijene. Hladna valjaonica je najstariji i prvi privatizovani pogon Željezare kojeg je 2002. godine kupila rusko-švajcarska kompanija Tehnostil. Stečaj je u preduzeće uveden u junu 2011. godine na zahtjev radnika, kojima se duguje oko 1,3 miliona eura za zaostala primanja i stambene kredite. Vlasnik Tehnostila je sredinom 2009. godine obustavio proizvodnju, a nakon nekoliko mjeseci u Suboticu odvezao i mašine vrijedne više od dva miliona eura.

Uvertira za pokretanje stečaja je pad državnih garancija. Mađarska OTP i ruska VT banka aktivirale su u julu Vladine garancije za kredite odobrene Kombinatu aluminijuma Podgorica u iznosu od 102 miliona eura. Pad garancija za posljedicu je imalo da Ministarstvo finansija predloži rebalns budžeta, kojim je bilo predviđeno da Vlada podigne novi kredit kako bi platila garancije. Međutim, kako DPS nije imao podršku koalicinog partnera, Socijaldemokratske partije, ministar finansija Radoje Žugić u posljednjem trenutku je iz skupštinske procedure povukao predlog rebalansa.

● 3. Veći Budžetski Prihodi Pad garancija i nepodrška predlogu rebalansa, motivisala je nadležne da krenu o jaču borbu protiv sive ekonomije. Prihodi budžeta za ovu godinu veći su za više od 116 miliona eura, u odnosu na isti period prethodne godine. Veći prihodi omogućili su Vladi da, poštujući postojeći regulatorni okvir, ne donosi rebalans budžeta. Iako je izbjegavanje rebalansa izazavalo kritiku manjinskog parnera u vladajućoj koaliciji, boljom naplatom praktično je pokriven kompletan vanredni trošak garancija koje su date za Kombinat aluminijuma, tako da DPS nije morao opet da rizikuje da li će obezbi-

● 5. usPješna sezona

jediti podšku rebalansu.

I ovu godinu je izvuklo lijepo vrijema. Zahvaljujući tome, uprkos krizi, prihodi od turizma za osam mjeseci ove godine iznosili su 620,6 miliona eura, što je 1,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Projekcije Ministarstva turizma i održivog razvoja govore da bi ove godine od turizma mogli očekivati oko 700 miliona eura. Inače, Crnu Goru je, prema podacima Monstata, u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 1,46 miliona turista, tri i po odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Od ukupnog broja turista stranaca je bilo 89 odsto. I.C.

● 4. Veći PdV U julu su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) prema kojem je počeo da se obračunava PDV po stopi od 19 odsto. Najava povećanja stope PDV-a sa 17 na 19 odsto izazvala je strah kod građana da će to dovesti do povećanja cijena. Određen broj kompanija preuzeo je teret veće stope na sebe, dok je jedan broj njih preuzeo taj teret na sebe. U Vladi od povećanja stope PDV-a očekuju prihode na godišnjem nivou između 35 i 40 miliona eura.

PRVA BANKA

Pastori zamijenio Malerbu Na vanrednoj Skupštini akcionara Prve banke Crne Gore Podgorica održanoj u petak imenovala je novi saziv Odbora. Novi Odbor direktora čine: Darko Radunović, dr Neda Ivović, Milorad Pavlek, Srđan Kovačević i Stefano Pastori. Prethodni saziv Odbora direktora razriješen je zbog ostavke Enrika Malerbe početkom

novembra, kada je podnio ostavku i na mjesto izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore ad Nikšić. Iz Prve je saopšteno da će šalterske službe tokom predstojećih praznika raditi u izmijenjenom režimu. “Dana 31. decembra 2013. svi šalteri će raditi skraćeno, odnosno do 13 časova. Prvog, drugog i

euRo Po euRo

Ukinute takse za SIM kartice, kablovsku i brojila Odbor obaveže da u toku februara zatraži vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će se sistemski urediti oporezivanje priređivača igara na sreću. “Na taj način ćemo obezbijediti više prihoda nego što je planirano ovim porezima”, objasnio je ranije Šehović. Oporezivanje računa za mo-

bilne telefone bilo je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja. Takse za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja ostaju na snazi i tokom 2014. I.B.

Od 30. decembra crnogorski mobilni operatori putem kratkih poruka obavijestili su građane o ukidanju taksi koje stupa na snagu 1. januara

Foto: Mirko Savović

Taksa na SIM kartice u iznosu od jedan euro prestaje da se naplaćuje od 1. januara 2014. godine u skladu sa članom 25 Zakona o taksama. Od jula 2012. kada je uvedena uz taske na kablovsku i električna brojila ova mjera našem budžetu donijela je do oktobra 2013. oko 14 miliona eura. Nepopularna mjera, kako ju je i prilikom samog predstavljanja nazvao ministar Radoje Žugić, dočekana je na nož iako je bila predviđena kao kratkoročna. Opozicija je bila protiv uvođenja nameta građanima, ali usvojila ga je skupštinska vladajuća većina DPS-SDP. Iz Ministarstva finansija namjeravali su da produže trajanje mjere i 2014, ali je ministar Žugić povukao 27. decembra iz skupštinske procedure predlog o oporezivanju računa za mobilne telefone zbog toga što, kako je kazao, on nema prohodnost u parlamentu. On je objasnio da, s obzirom na to da je nađen model supstitucije ovog prihoda, Vlada prihvata da se ovog nameta odrekne i prihvati predlog poslanika Damira Šehovića iz SDP-a, koji je podržao Aleksandar Damjanović iz SNP-a. Šehović je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet predložio da Ministarstvo odustane od poreza na mobilne telefone, a da se

sedmog januara 2014. godine, šalteri neće raditi. Trećeg i četvrtog januara šalteri će raditi od 8.00 do 14.00 časova. Tokom božićnih praznika, 6. i 8. januara šalteri će raditi od osam do 14 časova (u Podgorici, dežurni šalteri su u Ul. Vuka Karadžića i u zgradi Vektre”, navodi se u saopštenju Prve banke. I.B.

34.750

nezaposlenih bilo je u Crnoj Gori ove sedmice, 0,3 odsto manje nego prošle. Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, pala sa 15,02 odsto na 14,98 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao 14.410 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 10.530. Zavod je od početka godine registrovao 385 pripravnika, a izdato je 22.950 radnih dozvola nerezidentima.

AutoPReVozNo

Obećali im isplate do kraja januara Nezadovoljni radnici nekadašnjeg Autoprevoznog Nikšić koji već tri godine putem raznih štrajkova i protesta pokušavaju da dođu do 250 eura otpremnina po godini radnog staža imali su juče sastanak sa nekadašnjim predsjednikom Saveza sindikata Crne Gore Danilom Popovićem koji im je dao čvrste garancije da će njihova situacija biti riješena do kraja januara. Prema riječima predstavnika radnika Milisava Đikanovića, jučerašnji sastanak je protekao zadovoljavajuće, jer je Popović obećao radnicima da će njihova portaživanja biti konačno isplaćena. Oni su zbog toga odlučili da sa pro-

testima prekinu tokom novogodišnjih praznika, ali da štrajkove ipak nastave 13. januara. “Danilo Popović nam je kazao da će do kraja januara naša situacija biti riješena, rekao je da je razgovarao sa ministrom finansija Radojem Žugićem i da je dogovoreno da nam se pomogne. Radnici su se dogovorili da se tokom ovih praznika prekinu okupljanja, što zbog tog obećanja, što zbog toga što će tokom praznika institucije biti prazne, a boga mi i zbog našeg teškog zdravstvenog stanja. Naša praznična trpeza će i ove godine biti siromašna, eto na šta je spala radnička klasa”, poručio je Đikanović. J.L.


DRUŠTVO 11

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

za 37 godina rođeno 120.000

Otvoreno moderno porodilište KCCG Svaka porodilja u posebnom boksu za porođaje, moći će da prisustvuje i partner

Adaptirano Porodilište Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) otvoreno je 30. decembra, a raspolagaće sa pet porođajnih sala, dok bi od februara trebalo da ova ustanova omogući da porođaju prisustvuju i partneri. Konačno je porodilište dobilo i salu za carske rezove, koju do sada najveća crnogorska zdravstvena ustanova nije imala. Direktor KCCG, doktor Milan Mijović, saopštio je na svečanosti povodom otvaranja najznačajnijeg segmenta Kliničkog centra da je u porodilištu te ustanove za 37 godina rođeno 120.000 građana Crne Gore. “Ukazom iz 1925. godine formirano je ginekološko odjeljenje u Podgorici. Veliki broj Crnogoraca rođen je u parku Petrovića. Ideja docentikinje Snežane Raspopović za adaptaciju porodilišta nije naišla na odobrovanje u proteklom periodu. Mi smo u posljednje vrijeme analizirali i prepoznali taj problem i ideju Raspopović pretvorili u stvarnost. Danas imamo jedno od najmodernijih porodili-

šta sa pet porođajnih sala, sa salom za pripremu i posebnom operacionom salom za carske rezove sa mogućnošću da beba bude odmah pored majke”, izjavio je Mijović, najavljujući i adaptaciju akušerskog odjeljenje. Otvarajući porodilište, ministar zdravlja Miodrag Radunović poručio je da ne postoji bolja i značajnija investicija od one koja služi unapređenju zdravlja građana jedne države i izgradnji sistema koji je garancija boljeg i kvalitetnijeg života, ne samo današnjih, već i generacija koje dolaze. “Donošenje novog života na svijet je nasvjetliji i načudesniji čin, ali isto tako i jednako rizičan i opasan za majku i bebu. Zato je obaveza svih nas da omogućimo budućim majkama da u što boljim uslovima donesu na svijet svoje potomstvo. Ministarstvo je u saradnji sa UNICEF-om 2000. godine pokrenulo program ‘Bolnica po mjeri djetata’. Od 13 porodilišta u Crnoj Gori ovaj status je dobilo njih deset”, istakao je Radunović. M.M.K.

USSCg

Inspekcija rada da kažnjava poslodavce Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je Inspekciju rada da se narednih dana maksimalno angažuje kako bi sankcionisala poslodavce koji budu radili i time kršili Zakon o državnim i drugim praznicima. Regionalni povjerenik USSCG Sandra Obradović pozvala je sve zaposlene da se jave toj radničkoj asocijaciji ukoliko njihova prava budu prekršena. “Apelujem na Inspekciju rada da stavi u službu sve svoje kapacitete kako bi utvrdila pravo stanje, odnosno izašla na teren i sankcionisala one poslodavce koji budu radili u vrijeme državnih i drugih praznika”, kazala je Obradović na konferenciji za novinare. Ona je dodala da su u prethodnom periodu imali situacije da frizerski saloni, kladionice i kafići rade u vrijeme državnih i drugih praznika. “Najveće kršenje prava zaposlenih za vrijeme državnih i drugih praznika je u trgovini i ugostiteljstvu”, precizirala je Obradović. Ona je podsjetila da je sredinom godine Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima, kojima su uvedene relativno visoke novčane kazne za poslodvce koji ga ne poštuju. “Novčana kazna za preduzeće iznosi od hiljadu do dvadeset hiljada eura, a za odgovornu osobu od sto do hiljadu eura. Za pre-

duzetnike koji ne budu poštovali zakon kazna je od 200 do 2.000 eura”, rekla je Obradović. Prema njenim riječima, iako su kazne visoke, treba ispitati da li će poslodavci poštovati zakon, odnosno da li će zaposlenima dati pravo na odmor u vrijeme državnih i drugih praznika. Koordinator regionalnih odbora USSCG Aleksa Marojević saopštio je da je ta sindikalna centrala više godina obavljala monitoring nad poštovanjem Zakona o državnim i drugim praznicima. “Imali smo situaciju da su pojedini lokalni organi izdavali odobrenja za rad i da su poslodavci donosili odluke da će raditi”, podsjetio je Marojević. On je kazao da je Ministarstvo ekonomije ovlašćeno da izdaje odobrenja privrednim subjektima za rad u vrijeme državnih i drugih praznika. “Ministarstvo ekonomije je imalo obavezu da u roku od 60 dana od stupanja na snagu zakona donese podzakonski akt u vidu pravilnika o kriterijumima za izdavanje odobrenja za rad. Do današnjeg dana taj resor to nije odradio, što ne znači da zakon ne treba i ne mora da se stavi u funkciju”, poručio je Marojević. Izmjenama je, kako je dodao, utvrđena nadležnost Inspekcije rada da obavlja kontrolu primjene i poštovanja zakona, što ranije zakonom nije bilo utvrđeno. Bo.P.


12 DRUŠTVO

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR, 2014.

NAJČEŠĆE JEZIČKE GREŠKE

Jelušić

ª Malo mi je hvalilo da dobijem infraktº Kad bi se u Crnoj Gori pojavila hemijska olovka koja ispravlja pravopisne greške, sigurno bi se morala naći u unutrašnjem džepu kaputa većine građana, tik uz mobilni telefon, bez obzira na njihove godine i, nažalost, stepen obrazovanja. Međutim, većina njih bi se opet radije opredijelila za posljednji model pametnog telefona ili tablet računara, koji su, usljed lakog pristupa internetu, donekle i glavni “krivci” što su nam generacije sve manje pismene. A da se griješi, griješi se. I to na elementarnim stvarima koje smo učili u osnovnoj školi. Da stvari budu lošije, pravopisne greške češće se pojavljuju u elektronskim medijima i na internetu, koji polako preuzima primat kada je riječ o upijanju informacija. ● “SVE SE DESILO U OKTOMBRU”

BOŽENA JELUŠIĆ

Kriza pismenosti Da postoji kriza pismenosti, saglasna je i profesorica književnosti Božena Jelušić. Razloga je, kako je kazala, mnogo. “Možda nije loše krenuti od najranijeg djetinjstva, kada bi trebalo formirati navike čitanja, uživanja u priči, slušanja priča… Za mnoge zaposlene roditelje je mnogo lakše da upale djeci televizor i pronađu neki od dječjih programa. Potom su tu video igre i neomeđeni prostori interneta. Međitim, ovi mediji drugačije strukturiraju dječji um i sposobnosti, da ne pominjemo što djeci na najgori mogući način ‘štede’ vrijeme u kojem bi trebalo da se razvije mašta, sposobnost vizuelizacije onog što se čuje, racionalni argument dok prate pisani tekst…”, kazala je Jelušić, dodajući da je početak odgovornosti u kući, osobito ako su slikovnice, knjige i biblioteku zamijenili isključivo video sadržaji. Što se tiče dostupnosti informacija, Jelušić smatra da internet pruža ogromne mogućnosti samo onima koji znaju na koji način da tragaju za informacijama i da ih na odgovarajući

način koriste. “Ako prethodno nijeste savladali “kulturu knjige”, teško da vam internet može biti od velike pomoći, izuzev da vas zbuni, uvede u poluznanja i poluinformisanost, sve do potpune ignorancije”, kazala je ona. Na pitanje kako se boriti protiv toga kad se ljudi sve manje edukuju knjigom i kroz sistem, a sve više na internetu, profesorica Jelušić kaže da je jednu od ideja dobila upoređujući programe za osnovnu školu u skandinavskim zemljama i kod nas. “Naime, mi odveć mnogo polažemo na memorisanje gradiva. Nije rijetkost da učiteljice i učitelji zahtijevaju definicije banalnih životnih sadržaja, koje bi, ruku na srce, i odraslima bilo teško da pamte, pa i da ih uopšte smisle. U Švedskoj, međutim, dijete dobije knjižicu vezanu za određene sadržaje iz poznavanja društva ili prirode. Ima zadatak da je pročita i onda se na času razgovara i zaključuje. Tako ih neprimijetno navedete i da čitaju i da razumiju pročitano, a potom slijedi i razvoj drugih vještina”, kazala je Jelušić.

Gotovo da ne postoji Crnogorac koji nekad nije čuo da je neki njegov poznanik doživio “infrakt”, umjesto “infarkt”. Nije rijetkost da je nekome malo “hvalilo” da zaplače jer je doživio “razočarenje”, zbog čega ne voli “oktombar”. Međutim, mnogo mu je bilo lakše kad se prijatelj “izvinuo” zbog greške, pa su opet nastavili da se druže, “jel” su oni “čak štaviše” stari prijatelji. Borba između jer i jel traje i nema naznaka da će se riješiti. Je l’ smo previše opušteni i nikada nećemo naučiti razliku jer smo previše lijeni? Da se prijatelj zaista “izvinuo” značilo bi da se toliko puta vinuo u visine da mu je to dosadilo. Ako ste bar jednu od navedenih gramatičkih grešaka izgovorili ili čuli od vaših najbližih, onda bi trebalo da razmislite o tome da im za predstojeće praznike ili neku sljedeću prigodu poklonite pravopis ili sebe obradujete istim. Makar dok se na našem tržištu ne pojave hemijske olovke s početka priče, koje će, bar dok budu pi-

sali, ukazivati na greške u pravopisu. No, pitanje svih pitanja moglo bi biti i to koliko danas uopšte pišemo, te jesmo li u eri kompjutera zaboravili kako izgleda držati olovku i njome pisati pisma, razglednice, čestitke... Odnosno, sve ono što je danas zamijenio klik na mišu. A danas se i banalne poruke pronalaze na internetu, pa zato i nije iznenađenje kad vam u naboju emocija neko napiše: “Mnogo mi hvališ!”. Hvaliti, međutim, znači isticati određene vrline, dok faliti znači nedostajati, to jest ono što je “pisac” htio reći, ali mu nije pošlo za rukom. ● “SUMLJAM DA JE U PRAVU”

Koliko je stanje zaista loše najbolje potvrđuje primjer profesora crnogorskog jezika u jednoj podgoričkoj osnovnoj školi koji u razgovoru za Dnevne novine navodi da je zapanjen “znanjem” onih koji su budućnost našeg društva. “Nije sporna samo gramatika, koja se vremenom uči. Djeca danas ne znaju da korista oba pisma. Redovno se suočavam sa pismenim zadacima u kojima đaci miješaju ćirilicu i latinicu, brkaju malo i veliko slovo, a o nekoj ‘višoj’ gramatici da i ne govorim”, kazao je sagovornik, insistirajući na anonimnosti. ● INTERNET, ZLO 21.VIJEKA

Nema sumnje da ćete napraviti katastrofalnu grešku i ako u nekog “sumljate”, jer u jedinom pravilnom obliku ne postoji slovo lj. Isti je slučaj i sa ostalim izvedenicama: sumnjati, sumnjiv, sumnjičiti, sumnjičav, sumnjivac. Ne postoji slovo lj. Slično je i sa onima koji nešto “iznamljuju”, a u stvari iznajmljuju, putuju “avijonom”, to jest avionom, sade “paradajiz”, a ne paradajz, kupuju “šangarepu”, a žele šargarepu, voze se “sa” kolima, umjesto kolima...

Na pitanje šta je tome glavni razlog, bez razmišljanja odgovara: “Internet. To je zlo 21. vijeka koje nas pretvara u mašinu bez ikakvih pravila, standarda. Jeste da je jezik živa materija, da se mijenja i obogaćuje, nadograđuje, ali pismenost se podrazumijeva. Ona elementarna gdje se nećete, da tako kažem, gađati kojekavim izrazima koji nijesu čak ni lokalizmi, već ukorijenjeni u našem društvu jer se tako tamo negdje govori”. Bojana Pejović Ilustracija

Najčešće greške u Crnogoraca Jedna od najčešćih govornih grešaka koja para uši je kada vam neko na pitanje “gdje si” odgovori “evo, kući sam”. Naime, kazati “kući sam” bilo bi isto kao kad bi se reklo “Jovani sam”, a ne “kod Jovane sam”. Crnogorci za garnišnu obično kažu garnišla, dok za felgu kažu felma.

Riječ “čak” i riječ “štaviše” su sinonimi i imaju isto ili slično značenje - pored svega. Tako da će pravilno biti reći ili čak ili štaviše, a nikako obje riječi istovremeno. Što se “margarina” tiče, on često bude izgovoren kao “mangarin”. Naime, margarin je riječ francuskog porijekla

- margarine, dok je A Mangarin zaliv u Filipinima. “Hemiska olovka” je zapravo hemijska olovka, dok treba podsjetiti, a ne “potsjetiti” da je jedna od grešaka koja se gotovo svakodnevno može čuti “cijelo vrijeme”, “svo vrijeme” umjesto sve vrijeme.


DRUŠTVO 13

31. decembar 2013, 1. i 2. januar, 2014.

Zloupotrebe u Crnoj Gori

Lažno boluju u zatvorima i inostranim ski-centrima Crnogorci su za deset mjeseci 2013. godine odbolovali 731.892 radna dana, odnosno 26.091 dana više nego za isti period u prethodne dvije godine. UPCG se zalaže da se onemogući zloupotreba bolovanja Milica Krgović

D

a nadležni u Crnoj Gori još nijesu ušli u trag lažnim bolesnicima govore podaci iz Unije poslodavaca po kojima su pojedini naši sugrađani bili na “bolovanjima” iza zatvorskih rešetaka i u stranim skicentrima. Na sumnju o zloupotrebama bolovanja navode i podaci Fonda za zdravstvo koji pokazuju da su Crnogorci tokom deset mjeseci 2013. više dana bolovali nego prethodnih godina.

Bolestan petkom i ponedjeljkom ili u nastavku godišnjeg odmora česte su fraze koje koriste lažni bolesnici ne bi li izbjegli radne obaveze. Lažno bolovanje je najčešći izbor kada su ljudi pod stresom, putuju, žele da obave neke privatne obaveze poput slava i svadbi, odlaze na intervju za drugi posao ili kada su u konfliktu sa poslodavcem. Prema podacima Fonda, za 10 mjeseci otvoreno je 8.199 slučajeva bolovanja, a po tom osnovu izgubljeno je čak 731.892 radna dana. Pozivajući se na analiza privremene spriječenosti za rad u periodu od 1. janura do 31. oktobra 2013. u odnosu na isti period 2012. i 2011. godine, portparol Fonda za zdravstveno osiguranje

Amer Ramusović saopštio je Dnevnim novinama da je ukupan broj slučajeva bolovanja smanjen za 315 (3,70 odsto ili sa 8.514 na 8.199), a da je broj izgubljenih radnih dana povećan za 26.091 dana ili 3,70 procenata. “Broj trudničkih u ukupnom broju bolovanja za 10 mjeseci 2013. je 18,48 odsto, dok je u istom periodu 2012. i 2011. godine bio 16 Godina

Broj slučajeva bolovanja

odsto. Broj slučajeva trudničkih bolovanja je povećan za 11,56 u odnosu na isti period 2012. dok je u odnosu na isti period 2011. godine veći za 17,44 odsto”, kazao je Ramusović. Bolovanja u prvih deset mjeseci 2013. godine koštala su budžet Fonda za zdravstveno osiguranje 3.880.692,90, odnosno 655.465,01 eura više u odnosu na isti period minule godine. Amer Ramusović je dodao da je broj slučajeva bolovanja u Crnoj Gori 2012. godine iznosio 9.927, a izgubljenih radnih dana 831.813. Prema njegovim riječima, broj otvorenih bolovanja 2012. u odnosu na 2011. godinu je povećan za 4,69 odsto, a broj izgubljenih radnih dana za 3,30 procenata.

● “Lažna bo-

Lovanja” biznis barijere

Predsjednik Unije poslodavca (UPCG) Predrag Mitrović kazao je u razgovoru za DN da su zloupotrebe bolovanja vrlo prisutne u Crnoj Gori i da predstavljaju značajnu biznis barijeru koja dodatno opterećuje inače otežano poslovanje privrednih subje-

Broj izgubljenih dana

Naknada bolovanja (mil. eura)

2008.

11.531

906.920

3,33

2009.

10.556

853.132

2,89

2010.

10.376

839.884

2,72

2011.

9.482

805.261

3,88

2012.

9.927

831.813

3,95

kata i njihovu održivost. “U našoj zemlji, kao i u nekoliko država koje smo uporedo analizirali, visoka stopa bolovanja može da se dovede u vezu sa snižavanjem kriterijuma za ocjenu privremene spriječenosti za rad, odnosno neselektivno odobravanje bolovanja od strane ljekara. Ako se spriječi da zdravi neopravdano koriste mogućnost bolovanja, dobit prije svega ostvaruju oboljeli koji će imati bolju zdravstvenu zaštitu. UPCG je po ovom pitanju vrlo jasna i već duže vrijeme se zalaže da se onemogući zloupotreba bolovanja i sankcionišu svi oni koji posluju ili rade na taj način. Zato podsjećam da sprečavanje zloupotrebe bolovanja doprinosi boljoj materijalnoj zaštiti oboljelih, ali i predstavlja značajno rasterećenje i za poslodavce i za državu, odnosno Fond za zdravstveno osiguranje”, poručio je Mitrović.

● Podaci zabrinjavaju Predsjednik UPCG kaže da su analizom zloupotrebe bolovanja u kontaktima sa članovima UPCG došli do saznanja i poda-

taka koji su više nego zabrinjavajući. “Zaposleni je u jednom privrednom društvu više od devet mjeseci uredno dostavljao doznake bolovanja, a poslodavac je tek nakon toga saznao da se za sve vrijeme trajanja “privremene spriječenosti za rad” zaposleni nalazio na izdržavanju zatvorske kazne (posjedovanje i stavljanje u

8.199 slučajeva bolovanja otvoreno je za 10 mjeseci 2013. godine u Crnoj Gori

promet opojnih sredstva). Podsjećam, ako je zaposleni na izdržavanju kazne duže od šest mjeseci, radni odnos mu prestaje. Dvije zaposlene u jednom privrednom društvu su u vrijeme zimske turističke sezone, i pored “privremene spriječenosti za ra”, boravile u inostranstvu - na drugom kontinentu (u poznatom ski-centru). To je utvrđeno sasvim slučajno, na osnovu njihovih pasoša”, naveo je primjere lažnih bolovanja Predrag Mitrović. Prema njegovim riječima najčešći slučajevi lažnih bolovanja i izbjegavanja rada odnose se na zloupotrebu rješenja o godišnjem odmoru. “To je situacija kada zaposleni odmah nakon početka korišćenja odmora obavijesti poslodavca da je na bolovanju, a shodno Zakonu o radu, za vrijeme trajanja bolovanja prekida se korišćenje go-

dišnjeg odmora. Nakon isteka bolovanja zaposleni obavijeste poslodavca da nastavljaju sa korišćenjem godišnjeg odmora, da bi g a već nakon dandva opet obavijestili da su otvorili bolovanje i to tako ide u nedogled. Ovakvi slučajevi i primjeri iz prakse na koje nas članovi UPCG upućuju, imaju za rezultat ocjenu UP da se organizovanim pristupom suzbijanju zloupotrebe bolovanja prvenstveno pomaže upravo onim licima koja su oboljela, a koja će po tom osnovu imati i bolju zdravstvenu zaštitu”, izjavio je Mitrović.

Stoga, kako dodaje, UPCG apeluje na privrednike da identifikuju i registruju slučajeve očite zloupotrebe bolovanja, a sve u cilju dokumentovanja argumentovanih dokaza i njihovog daljeg procesuiranja i sankcionisanja. “Zloupotreba bolovanja biće tema koju će UPCG delegirati za jednu od prvih sjednica Socijalnog savjeta koje će biti održane 2014. godine”, najavio je Mitrović.

● odgovornost PodijeLiti Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić upozorio je u izjavi za DN da analize govore da je prisutan neopravdano veliki procenat odsutnosti sa posla. “Taj postupak se mora jasno i nedvosmisleno koordinisati sa Ljekarskom komorom i Ministarstvom zdravlja i mora doći do jasne podjele odgovornosti od individualne do institucionalne. Očigledno je da postoji interes za zloupotrebu navedene mjere, koja za krajnju posljedicu ima finansijske reperkusije, kako za zaposlene, tako i za poslodavce, a posljedično i za same zdravstvene ustanove, te za ukupno finansijsko stanje javnih prihoda i rashoda”, upozorio je Kavarić.

● zajedno da se manje boLuje

Portparol Fonda poručuje da nije dovoljno da aktivnosti na smanjenju bolovanja provodi samo ta ustanova, već je to zajednička obaveza izabranog doktora, doktora specijaliste, ljekarske komisije, Fonda PIO, kao i poslodavaca i osiguranika. “Inače, jedno od osnovnih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja je i pravo na isplatu naknade zarade po osnovu privremene spriječenosti za rad. Naknadu zarade za prvih 60 dana privremene spriječenosti za rad obezbjeđuje poslodavac, a preko 60 dana naknadu objezbjedjuje Fond, s tim što je obaveza poslodavca da zaposlenom vrši obračun i isplatu te naknade i preko 60 dana, a refundaciju na ime isplaćene naknade vrši Fond”, pojasnio je Ramusović.

U preduzeću 220 radnika ª bolovaloº Predrag Mitrović ocijenio je da zloupotreba bolovanja za posljedicu ima gubitke u privrednim društvima i ukupnoj privredi. “Ukoliko zaposleni ima uredno ispunjene doznake, poslodavci su potpuno nemoćni i pored očigledne zloupotrebe (uglavnom se radi o istim osobama koje praktikuju takvo ponašanje). Najčešći razlog da se posumnja u neko bolovanje

jeste ako je ono predugo u odnosu na navedenu bolest, ako su odsustva neuobičajeno učestala, ili se “slučajno” poklapaju sa određenim praznicima, slavama ili sezonskim radovima. Ne mogu odoljeti, a da ne navedem nedavno saopšten primjer zaposlenog (preduzeće u jednoj opštini na sjeveru Crne Gore) koji je čak 17 godina bio na bolovanju, a podsjetiću i na drastičan primjer iz

2010. godine kada je u jednom trenutku (u velikom preduzeću) čak oko 220 radnika bilo na bolovanju!”, naveo je primjere Mitrović, dodajući da su predstavnici UPCG, Ministarstva zdravlja i Fonda najavili nastavak zajedničkih aktivnosti u cilju suzbijanja zloupotreba, te da će formirati radni tim koji će biti zadužen za izradu granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo.


14 HRONIKA na obaLI Morače

Pronađeno tijelo Antona Dedivanovića Beživotno tijelo tridesettrogodišnjeg Antona Dedivanovića Tonija iz Podgorice pronađeno je juče, skoro mjesec dana nakon prijavljivanja njegovog nestanka. Tijelo su na obali Morače, u podgoričkom mjestu Grbavci, pronašli mještani nešto prije 16 časova, kada su pozvali policiju. Ekipa za uviđaje sa zamjenikom Višeg državnog tužioca izašla je na lice mjesta, gdje su izvršili uviđaj. Kako je tijelo, zbog više vremena provedenog u vodi, bilo u fazi ras-

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Duško Šarić (arhivski snimak)

padanja, nije ga bilo moguće identifikovati. Da je riječ o Dedivanoviću potvrdila je obdukcija koju je sinoć izvršio Nemanja Radojević, vještak medicinske struke. Dedivanović je nestao 2. decembra nakon čega su njegova porodica i policija počeli potragu. Pretražili su veći dio korita Morače i Ribnice, ali uzalud. Nekoliko dana Moraču su pretraživali i ronioci iz Bijele, ali bez rezultata. Tijelo je, nakon skoro mjesec dana, voda izbacila na obalu Morače. M.V.P.

pranje novca

Šariću i Lončaru po pet i po godina zatvora Ronioci ranije pretraživali Moraču(arhivski snimak)

pojačana KonTroLa

Od Podgoričanina oduzete tri bombe, dinamiti i skank Predauzimajuči aktivnosti na rasvjetljavanju aktiviranja eksplozivnih naprava na štetu ND Vijesti i stan načelnika barske policije Miloša Radulovića policija je pojačala kontrole kojim vrše petrese kako osoba, tako i objekata. Jednom od tih aktivnosti juče je, na osnovu prethodno pribavljene naredbe Osnovnog suda u Podgorici, izvršen pretres stana i drugih prostorija koje koristi Podgoričanin Elvir Drini (26). Pretresom su pronađene i oduzete tri ručne bombe “M 75”, dva dinamita sa sporogorećim štapinom i 100 skanka ukupne težine 1 kilogram. Takođe je pronađeno i oduzeto

15.418 petardi, 30 vatrometa i 12 pakovanja rizli. Pronađene eksplozivne materije, skank i drugi predmeti su, po nalogu Višeg državnog tužioca u Podgorici, proslijeđeni u Forenzički centar radi vještačenja. Prema nezvaničnimm saznanjima Dnevnih novina, Drini trenutno nije u Crnoj Gori. Policija je obavijestila tužilaštvo o zaplijeni, a nadležni tužilac će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji krivičnog djela. Ovaj Podgoričanin se za sada se ne dovodi u vezu sa napadima ni na ND Vijesti, niti na stan Radulovića. M.V.P.

Pljevljaci Duško Šarić (33), brat odbjeglog Darka, i Jovica Lončar (49) zbog pranja novca stećenog kriminalnim aktivnostima osuđeni su juče na po pet i po godina zatvora. Presudu je izreklo specijalno vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Šefkije Đeševića. Istom odlukom, okrivljenima je produžen pritvor, naloženo je da im se oduzme novčani iznos za koji su proglašeni krivim, više od 19.300.000 eura, te da za sudske troškove uplate skoro 10.000 eura. Šarić i Lončar, kao i njihovi branioci, nijesu prisustvovali izricanju presude. Oni su u završnim riječima najavili da, revoltirani i ogorčeni što nijesu prihvaćeni njihovi predlozi u dokaznom postupku, neće prisustvovati javnom objavljivanju sudske odluke. Pljevljaci se terete da su krivično djelo počinili udruženo od 2007. do 2010. godine, kada su, najprije Šarić, a potom i Lončar bili izvršni direktori peduzeća “Mat kompani”. “Sud je nakon svih izvedenih dokaza tokom trajanja pretresa stao na stanovište da je dokazano da su Šarić i Lončar stekli novac na prljav način i kao takav ga stavili u legalne tokove. Što se tiče ukidanja pritvora vijeće nije prihvatilo taj

Jovica Lončar (arhivski snimak) predlog odbrane, jer bi se puštanjem na slobodu uznemirila javnost”, saopštio je sudija Đešević. On je, u obrazloženju presude, naveo da je dokazano da su Šarić i Lončar prali novac stečen kriminalnim aktivnostima, jer “Mat kompani”, kojom su rukovodili, nije vraćao pare koje su joj uplaćivale firme “Mateniko i “Kamarila korporejšen”, čiji je jedan od osnivača bio i ubijeni kotorski biznismen i nekada blizak saradnik Darka Šarića – Dragan Dudić Fric. Sudija Đešević je rekao da Šarić i Lončar nijesu dokazali porijeklo novca koji su im uplaćivale ove dvije firme.

Ukoliko presuda postane pravosnažna, Šariću će, zbog vremena koje je proveo u pritvoru, ostati da odsluži još godinu i po zatorske kazne, a Lončaru skoro tri godine. Advokat Miodrag Golubović iz Pljevalja izrazio je nezadovoljstvo presudom, ističući da će kako je predviđeno u roku od 15 dana žalbu podnijeti Apelacionom sudu Crne Gore. “Ovo je prvi dokaz da nema pravde i pravičnog pravosuđa. Tokom pretresa smo na nedvosmislen način dokazali da je sav novac bio legalan i sve novčane transakcije su vršene na zakonit i legalan način. Nije dokazano nijednim dokazom da je bilo suprotno”, istakao je Golubović. Dušku Šariću i Jovici Lončaru stavljeno je na teret da su prikrili način pribavljanja novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom u ukupnom iznosu od 19.353.879 eura. Presudom koja je juče saopštena Šarić i Lončar su osuđeni na manje zatvorske kazne nego prethodnom odlukom. Naime, prvom presudom, brat odbjeglog narkobosa osuđen je na osam, a njegov prijatelj na šest godina robije zbog ovog djela. B.Č.

KUpovIna MoTeLa na ZLaTIcI

Lukšić: Svi u Vladi podržali kupovinu kampa ka Vlade i ministra unutrašnjih poslova na okolnosti kupovine kampa na Zlatici. Ministar Igor Lukšić, koji je u vrijeme prodaje kampa bio premijer i predsjednik Savjeta za privatizaciju, saopštio je da je početna cijena kampa na tenderu bila 8,3 miliona eura, te da su tu procjenu izvršili eminentni stručnjaci za tu oblast. Koča Pavlović iz DF-a nije se složio sa konstatacijom da je procjena kampa profesionalno urađena. On je naveo da se to može zaključiti iz činjenice da je UTIP, kojem su pripadali hoteli “Crna Gora”, “Ljubović” i motel na Zlatici 2006. navedenu imovinu prodao Normal compani-

ju za četiri i po miliona eura, a da je nekoliko godina kasnije ta kompanija Vladi prodala samo motel Zlatica za 8,4 miliona eura. Lukšić je kazao da nema saznanja da je u konkretnom slučaju riječ o korupciji. “Ono što su moja saznanja jeste da tu nije bilo nikakvih koruptivnih namjera, već da je došlo do transakcije, kupovine kampa na Zlatici, radi trajnog smještaja SAJ-a i posebne jedinice Uprave policije u postupku koji je bio zakonit”, naveo je Lukšić. Odgovarajući na pitanja odbornika, Lukšić je kazao da su svi u Vladi podržali ovu investiciju.

Vučković bojkotuje odbor Sjedinici Odbora nije prisustvovao v.d. vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković, koji je ranije dostavio informaciju da je u ovom slučaju otvorena istraga. Predstavnici opozicionih partija usaglasili su se da je Vučkovićevo saslušanje neophodno. S druge strane, Obrad Stanišić iz DPS-a poručio je da insistiranje na njegovom dolasku pred Odbornike nikuda ne vodi.

“U dopisu koji je gospodin Vučković poslao piše da se predmet formirao i da se vode istražne radnje. Ne znam što bi nam mogao reći danas, poslije tri-četiri dana od dobijanja dopisa. Ne znam što vi to očekujete? Možda presudu?”,zapitao je. Odgovor je uslijedio od Koče Pavlovića. “Ja ništa ne očekujem od VDT-a dok god to tužilaštvo bude vodio g-din Vučković”, naveo

je Pavlović. Vučković je još ranije najavio da se zbog neprijatnosti koje je doživio na navedenom odboru, neće odazivati na pozive tog skupštinskog tijela. Zbog oprečnih stavova o tome da li Vučković treba lično da prisustvuje Odboru, predsjednik radnog tijela Predrag Bulatović je prekinuo sjednicu, a naknadno će se odlučiti kako će i kada biti nastavljena.

Ministar Konjević ostao je pri ranije datim izjavama u svojstvu odbornika, kada je kritikovao način kupovine ovog kampa. Naveo je da smještaj u kampu trenutno nije adekvatan, da je u lošem stanju, te da za sada Ministarstvo nema sredstava za neophodnu rekonstrukciju. “Kao ministar unutrašnjih poslova, nikada ne bi potpisao ovakav ugovor”, precizirao je on. Velizar Kaluđerović iz SNP-a naveo je da je u ovom slučaju država platila sopstvenu imovinu, pozivajuRaško Konjević i Igor Lukšić juče na kontrolnom saslušanju

ći se na odredbe Zakona o svojinsko pravnim odnosima, u kojima se navodi da je objekat za koji nije plaćena tržišna naknada, imovina države. Takođe je naveo da je klauzula u kupoprodajnom ugovoru kojom se dogovara da će Vlada dio prodajne cijene od 3,4 miliona umjesto UTIP-u platiti Glavnom gradu, fiktivna i sračunata. Ove navode opravdao je činjenicom da u završnim računima budžeta Crne Gore i Glavnog grada nema takve finansijeske transakcije. S.K. Foto: Mirko Savović

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je na jučerašnjem kontrolnom saslušanju Odbora za antikorupciju da nikada ne bi potpisao ugovor o kupoprodaji kampa na Zlatici koji je u ime Uprave policije prije dvije godine potisao tadašnji direktor Veselin Veljović. S druge strane, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evopskih integracija Igor Lukšić kazao je da nema saznanja da je u konkretnom slučaju nastala šteta za državu. Jučerašnjim konktrolnim saslušanjem potvrđeno je pisanje DN da članovi Odbora za antikorupciju planiraju saslušanje potpredsjedni-


HRONIKA 15

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Nema dokaza da su ubijali civile KALUĐERSKI LAZ

N

akon više od pet godina suđenja, preko 100 održanih ročišta i po nekoliko godina provedenih u pritvoru, osmorica optuženih za ubijanje albanskih civila u Kaluđerskom Lazu 1999. godine, juče su u Višem sudu u Bijelom Polju oslobođeni krivice. Usljed nedostatka dokaza, oslobađajuću presudu izrekao je sudija Vukomir Bošković. Dok odbrana ističe zadovoljstvo presudom kakvu su očekivali, tužilaštvo je najavilo žalbu.

Osmorica bivših pripadnika Vojske Jugoslavije Momčilo Barjaktarović (54), Petar Labudović (49), Aco Knežević (43), Branislav Radnić (42), Miro Bojović (42), Radomir Đurašković (45), Boro Novaković (31) i komandant bataljona potpukovnik Predrag Strugar pred specijalnim vijećem Višeg suda u Biijelom Polju kojim je predsjedavao Vukomir Bošković, juče su oslobođeni svake odgovornosti. Obrazlažući presudu sudija Bošković je kazao da nijedna stavka optužnice nije dokazano tako da ni optuženi nijesu krivi za ono što im je stavljeno na teret. “Nakon savjesne procjene svakog dokaza sud je donio oslobađajuću presudu. Tokom pretresa saslušano je više od 80 svjedoka i nijedan nije ukazao na krivicu optuženih. Za prvooptuženog Strugara je, od u tom vremenu značajnih funkcionera grada i MUP-a saopšteno da je bio garant mira u Rožajama i savjesno postupao”, istakao je Bošković. On je dodao da nije dokazano da je neko od optuženih bilo koga ubio, a nije bilo ni oružja niti bilo kojeg materijalnog dokaza da su optuženi pucali u nekoga. Nakon izricanja presude Predrag Strugar je saopštio da je dokazano da nije kriv, što je tvrdio od samog početka pretresa. “Radio sam svoj posao po ratnom pravu i zato mislim da je presuda pravična, iako je bila spora. Oslobađajuća presuda je jedino ispravna. Pokazalo se to nakon sedam godina patnje i bola kroz koje sam pro-

šao za nešto što nijesam skrivio”, kazao je Strugar. Njegov branilac, advokat Goran Rodić istakao da je sud donio jedinu moguću presudu zasnovanu po zakonu. “Odbrana je tvrdila što je i dokazano da nije apsolutno bilo nijednog dokaza da su optuženi uradili ono što im je stavljeno na teret. Bitno je da se od vremena podizanja optužnice do presude nije niša promijenilo, što pokazuje da smo bili u pravu da je optužnica podignuta bez dokaza, što je dovelo do toga da su oni tri godine bez razloga proveli u pritvoru”, naglasio je Rodić. Momčilo Novaković, koji je juče oslobođen, kazao je da je očekivao oslobađajuću presudu, nakon što je održano preko 100 ročišta, tokom kojih nije dokazana optužnica. Njegov branilac Slobodan Novaković, koji je advokat bio još trojice optuženih, naveo je da se ne kaže bez razloga da “ne pada snijeg da sakrije brijeg, već da svaka zvijer pokaže svoj trag”. “Ostali su u ovom predmetu mnogi tragovi, koji smrde nečovještvom. I to od onih u pravosuđu, koji su zbog politike montirali i ovaj proces. Istina je došla na vidjelo iako je pravosuđe radilo pod žestokim pritiskom politike, što je najveća bruka koju ja pamtim. Nadam se da će ono što slijedi privesti pravdi one koji su sve ovo montirali”, zaključio je Novaković. Optužnica je podignuta 1. avgusta 2008. godine i prema njoj osmo-

Osmorica bivših pripadnika Vojske Jugoslavije oslobođeni krivice za ubijanje albanskih civila

rici nekadašnjih vojnika se stavlja na teret da su 18. aprila 1999. godine u Kaluđerskom Lazu kod Rožaja, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupili prema ci-

UhApšEnI bUdvAnIn I SRbIjAnAc

vilnom stanovništvu albanske nacionalnosti. Inače, zločin je, kako je navedeno u optužnici, izvršen, nad 23 civila koji su došli sa Kosova bježeći od tamošnjih sukoba u

tom vremenu. Dok je odbrana očekivala ovakav ishod, tužilaštvo je nezadovoljno i već najavljuje žalbu Apelacionom sudu Crne Gore. B.Č.

UKRAo 100 EURA

Mladići u stanu u Budvi Razbojnik uhapšen držali i prodavali marihuanu sat nakon pljačke Inspektori Grupa za suzbijanje droga Bar, Budva i Ulcinj su u saradnji sa službenicima Centra bezbjednosti Budva, uhapsili su 28. decembra Srbijanca R.N. (20) i Budvanina Ž.P. (22) zbog sumnje da su nabavljali marihuanu koju su preprodavali. Iz Uprave policije je saopšteno da se mladić iz Budve tereti da je držao i prepakivao drogu koju je potom davao R.N. da je stavi u “uličnu prodaju”. Raspolažući operativnim saznanjima policajci su, u naselju Rozino - Budva, izvršili pregled automobila marke “opel”, hercegnovskih registarskih oznaka, vlasništvo R.N. koji je bio u društvu sa još jednom osobom. Tim pregledom pronađen je ranac u kojem su se nalazila dva PVC pakovanja. U jednom od njih nalazilo se oko 100 grama marihuane, dok je drugo pakovanje sadržalo oko 55 grama iste droge. Tom prilikom policajci su izvršili pregled i osumnjičenog R.N. u čijem džepu je pronađeno manje PVC pakovanje koje je sadržalo oko gram marihuane. Sva količina droge je oduzeta i

biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru. O događaju je obaviješteno Više državno tužilaštvo u Podgorici. Preduzimajući dalje mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja, policajci su pretresli stan u kojem je boravio R.N., a koji koristi Ž.P. Tom prilikom, u stanu su pronađeni digitalna vaga, metalni boks i dva noža koji su takođe izuzeti. “Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je Ž.P., u pomenutom stanu držao opojnu drogu

marihuanu koju je prepakivao u manja pakovanja, a potom dao R.N. radi stavljanja u dalji promet takozvanu ‘uličnu prodaju’”, piše u policijskom saopštenju. Protiv Ž.P. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, dok je protiv R.N. podnijeta krivična prijava za djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – pomaganjem”. M.V.P.

U rancu pronađena dva pakovanja marihuane

Dvadesetdvogodišnji Cetinjanin D.Lj. sa prebivalištem u Herceg Novom, uhapšen je zbog sumnje da je uz prijetnju pištoljem od radnice kladionice ukrao 100 eura. D.Lj. je, kako je saopšteno iz Uprave policije, identifikovan i uhapšen sat vremena nakon što je slučaj prijavljen. Mladić je osumnjičen da je 28. decembra, oko 20.30 časova, maskiran i sa pištoljem u ruci ušao u kladionicu “Premijer plus”, koja se nalazi

u Kumboru. Uz prijetnju pištoljem, od radnice kladionice A.V. zahtijevao da mu preda novca, što je ona i učinila i dala mu sumu od 100 eura. D.Lj. je potom pobjegao sa mjesta događaja. Nakon sat vremena, u mjestu Zelenika, policajci sukontrolisali D.LJ., koji je upravljao autom “renault safran. Tom prilikom, kod njega je pronađen novac u iznosu od 50 eura za koji se sumnja da potiče iz krivičnog djela. M.V.P.

KRIvIčnE pRIjAvE

Od dvojice Nikšićana oduzeti pištolji Nikšićka policija podnijeće krivične prijave protiv P.C. (37) i N.N. (33) iz tog grada zbog sumnje da su počinili krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija”. Iz Uprave policije je saopšteno da

je, 29. decembra, prilikom kontrole kod P.C. pronađen pištolj marke “crvena zastava” u kojem se nalazilo 15 metaka, dok su kod N.N. pronašli pištolj iste marke sa 10 metaka istog kalibra.. M.V.P.


16 CRNA GORA

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR, 2014.

PLJEVLJA

Logično, zar ne?

Č

Dejan Kandić

injenica da je u godini na izmaku sadržana baksuzna brojka 13, ali i da je iz dimnjaka Termoelektrane u više navrata “puštan” crni dim, nagovještavala je da investitor posla vijeka za Pljevlja - gradnje drugog bloka TE, neće biti ni lako ni brzo izabran.

Sa devet ponuda knjiga je spala na četiri slova, a hoće li razjedinjeni Česi i Slovaci spriječiti Kineze da uz auto-put počnu i gradnju bloka dva - odlučiće se van Pljevalja – u Vladinim i kabinetima EPCG i A2A. Tek, Česi bi i prije eventualnog ulaska u crnogorski elektroenergetski sistem da se pitaju i poslože stvari kako im odgovara. Rihard Kuba, šef Škodinog projekta za Pljevlja, Rudnik uglja i TE odmah bi ujedinio. On nije precizirao gdje bi bila uprava te nove kompanije, ali na Breznici se sumnja da bi njeno sjedište moglo biti u Podgorici, Nikšiću ili Pragu, jer Kuba bi vjerovatno nastavio višedecenijsku praksu da se o pljevaljskim parama i sudbinama odlučuje na nekom drugom, udobnijem, toplijem i primamljivijem mjestu za život, a ne u Pljevljima. Logično, zar ne? Jednako kao i Kuba, Pljevljake je prodrmao muftija Muamer Zukorlić objelodanivši svoju ideju da bi Pljevlja trebalo da budu glavni grad Sandžaka, što su i bila skoro dva i po vijeka, ali u periodu od 1576. do 1833. godine. Prošlost kojom se treba ponositi, ali budućnost je, konsenzus je i vlasti i opozicije, Evropska unija. Da bismo joj se što prije približili, pu-

ni doprinos u priči o poglavljima 23 i 24 dali su pljevaljska policija, sudstvo i tužilaštvo. Organizovana kriminalna grupa šetača kućnih ljubimaca izvedena je pred sud. Epitet kriminalaca dobilo je dvadesetak Pljevljaka zbog šetnje kućnih ljubimaca na povocu!? Kažnjeni su i platili su globu. S druge strane, čaršijom i korzoom i dalje mirno šetaju bombaši koji su kašikarama prijetili ranijem prvom čovjeku policije Darku Ćorcu i u cik zore rješavali svađe po Balibegovom brdu. Nijesu uhapšeni ni revolveraši koji su sa više hitaca ispred porodilišta pokušali da ubiju Milana Peruničića. Uostalom, šta su bombe i pištolji spram jednog labradora ili retrivera? Ili labradora i retrivera zajedno? Logično, zar ne? Da ispuni svoj dio obaveza, policija se aktivno uključila, hapseći lokalne narko dilere. Dok susjednom Srbijom “Grom” grmi u ove pretpraznične dane, podno Golubinje je davno zagrmio. Uprava policije se krajem aprila pohvalila da je zbog preprodaje droge uhapsila E. Đ. (34) sa 2,1 grama skanka. Sredinom avgusta “pao” je i osamnaestogodišnji Podgoričanin A. G. sa deset puta većom količinom ili cijela 24 gra-

ma u spektakularnoj akciji Grupe za suzbijanje droga Bijelo Polje, Berane i Pljevlja na prilazima gradu. Ova dva i još nekoliko slučajeva gdje se zaplijenjena “trava” mjerila stotinama grama pa i kilogramima natjerala su lokalne narko dilere na privremenu penziju jer kad se od policije ni dva grama ne mogu prošvercovati kako raditi na veliko sa džakovima i kamionima? A da se preko državne granice mogu prošvercovati ne kamioni već “balirke” i to dvije, policija je saznala u julu, zbog čega je podnijela prekršajnu prijavu protiv jednog četrdesettrogodišnjeg Pljevljaka. Afera “Snimak” dospjela je i na sud, a zasluge za to, gle čuda, opet idu na adresu najsjevernije crnogorske opštine koja je od Podgorice udaljena više od 170 kilometara. Logično, zar ne? Pljevaljsko tužilaštvo izvešće Jusa Ajanović, direktora Centra za socijalni rad pred sud, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja... U šarolikom i bogatom kulturno-zabavnom životu u godini na izmaku premijerno izvođenje predstave “Pevaj, brate 2” u Crnoj Gori ostaće upisano u anale kao događaj u kome je publika napunila salu za manje od 60 sekundi!!! Na zvaničnoj Fejsbuk stranici Favi produkcije objavljen je status: “Pljevlja alive: Pravi stampedo! Za minut uletelo 500 ljudi u salu, nezapamćena gužva. Najbrže punjenje sale na svetu...” Pljevlja nezvanični Ginisov rekorder u punjenju pozorišne sale. Logično, zar ne? D.K.

NIKŠIĆ

Čuvaju nas zaborav i humor Mira Rovčanin

B

iće da su Nikšićani majstori zaboravljanja. Jer, u gradu pod Trebjesom se ne na kraju još jedne godine ne priča o lošim stvarima.

Posebno ne o industriji i još jednom gigantu, Rudnicima boksita, za koji je primjenjiva definicija - stečaj više. Dalje, sudbina Metalca, čiji radnici gladovanjem traže ispunjenje zahtjeva, krajnje je neizvjesna i, po svemu sudeći, ne baš ružičasta. O Autoprevoznom, Željezari, Onogoštu i nemalom broju preduzeća - nema ni riječi. Valjda se ljudi zaboravom brane od daljeg propadanja. Ipak, bilo je i nekih dobrih stvari 2013. Ispraćen je dugogodišnji predsjednik Nebojša Radojičić iz opštinske fotelje. Stara koalicija na vlasti je opstala. A možda su samo Nikšićani odlučili da im daju šansu bez Radojičića, pa da vidimo kako će se pokazati. Naravno, u tome je pomogla opozicija, koja je imala šansu da preuzme vlast, ali nije uspjela da je iskoristi. Događaji u vezi sa tom prilikom govore u prilog činjenici da nijesu mogli da se dogovore ko će koju funkciju obavljati. Mada, utisak je da bi opozicija željela da vlada, samo boga mole da nikad ne dođu na presto. Naravno, nakon gubljenja te šanse, svi su drugi krivi, narod i vlast naročito. A i novinari, kako je već stav jednog od odbornika DF koji na sjednicama grada i dalje smatra najvažnijim pitanjem promovisanje ćiriličnog pisma. Nego, nova-stara vlast počela je da pravi pomake koji su zbog toliko

loše situacije još slabo vidljivi. Ali, narod je zadovoljniji. Bar tako kažu poneki Nikšićani. Čak, polažu se velike nade u čelnike lokalne samouprave. Nešto kao - davljenik se hvata i za slamku. No, šalu na stranu, još jedno dobro za kraj je što se ispostavlja da novi rukovodioci imaju više stila ili im je bar stalo, što najbolje pokazuje primjer kićenja grada za novogodišnje praznike. Centar grada ovog puta ne liči na vašarište kao ranijih godina, već je, iako skromno, lijepo uređen. Na strani ružne strane vage nikšićke svakodnevice su i dalje nezaposlenost, sve češće krađe, razbojništva, obračuni gradskih “problemčića” koji se završavaju smrtnim ishodima. Ipak, postoji i druga strana. Od septembarskih dana, pa do kraja godine mogli smo jednom sedmično da uživamo u predstavama koje su izvođene na Sceni 213. Obećao nam je i ministar kulture da će se naredne 2014. raditi na unapređenju kulturnog života grada pod Trebjesom. To je dobro. Grad koji ima istoriju, tradiciju, grad umjetnika, pjesnika, slikara u kojem se održavao Festival glumca, u kojem se održava Gitar fest, ponovo će dobiti (ili to bar postoji kao dobra prilika) svoje mjesto na kulturnoj mapi naše Crne Gore. Do tada mladi Nikšićani nastaviće da piju kafu u lokalima koji se nalaze u dijelu centra, a koji su u šali prozvali Sutomore, jer je uvijek dupke pun. Vlasnik jednog od lokala koji se nalazi u istoj ulici, samo petnaestak metara dalje od “Sutomora”, kaže da se njegov kafić nalazi na Sv. Stefanu. “Svi razgledaju, obilaze, a niko da svrati”. Dakle, humor nam je i dalje jača strana. To nas drži u zaboravu.

VESELIN GRBOVIĆ

Na putu oporavka NIKŠIĆ - Godina na izmaku, kako je ocijenio predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović, bila je teška i bremenita, a najteži zadatak bio je vratiti povjerenje građana u opštinski sistem. No, i pored brojnih problema koji su ga sačekali po preuzimanju predsjedničke funkcije u gradu pod Trebjesom, Grbović kaže da je zadovoljan postignutim u 2013. godini. Iako još ima izazova sa kojima se treba nositi i u narednoj godini, predsjednik opštine vjeruje da će se postići sve što je planirano. “U ovom momentu u Nikšiću se rade projekti čija je vrijednost oko 40 miliona eura. Između ostalog radi se na kolektoru otpadnih voda, Kulturnom centru “18 septembar”, obilaznici oko Nikšića, trećoj traci u Kusidama. Sve su to projekti koji su od velikog značaja za Nikšić i očekujem da svi budu završeni u narednoj godini. Tokom 2014. radiće se i projekti vrijedni oko 200 milio-

na eura, prije svega vjetrogeneratori na Krnovu, rješavanje komunalnog otpada kroz izgradnju energane. Planira se i završetak ulica kroz grad”, istakao je Grbović. Predsjednik opštine naglasio je i da je Nikšić u ovoj godini imao podršku svih državnih institucija, posebno Ministarstva poljoprivrede sa kojim opština realizuje i planira brojne projekte. Grbović je istakao i da će se rješavati problemi koji godinama čekaju da dođu na dnevni red, a nalaze se u strogom centru grada, kao što je gradska pijaca. “Pred nama stoji mnogo poslova. Najteži zadatak je riješiti pitanje viška zaposlenosti. Trudićemo se da to riješimo na najbolji mogući način kako niko ne bio ostao bez posla. Trudićemo se da kroz neke druge projekte zaposlimo višak radnika kako ljudi ne bi ostali bez uhljebljenja. Tim lokalne vlasti maksimalno je angažovan kako bi se svi zadaci riješili”, rekao je Grbović.


CRNA GORA 17

31. decembar 2013, 1. i 2. januar, 2014.

TIVAT

Golf naš nasušni Zora Krstović

J

oš ga nijesmo ni zaigrali, a na muke nas je stavio. Čak, napravio nam je i zbrku u glavama, kakvu drugu do istorijsku, a niko - ne haje.

Golfer, onaj što mu je stalo do igre, a ne do prestiža, želi u malo širem krugu pet terena. Da se do njih, od hotela u kome je odsjeo, preveze automobilom za tridesetak minuta. Standard je to koji nam je, baveći se sportom i turizmom, predočio dr Dragan Klarić. Mi pohrlili, pa već tri vježbališta imamo. Toliko žurimo da nam je i treće prvo. Tačnije, nije nama, nego onima koji ga otvoriše. Zapeli, pa ne daju primat. Još nas i istoriji uče. Naopako, kako se, inače, istorija najčešće i pripovijeda. Ljetos je u Mrčevom polju kompanija “Boka Group” otvorila vježbalište. U početku su navalili da su baš oni prvi. A naspram njih, golim okom vidljiva, Luštica. Na njoj - golf vježbalište! Ali, ni ono nije prvo, niti su nas iz kompanije “Luštica Development” ubjeđivali u nešto što nije. Jer, prvo golf vježbalište u ovom vijeku otvoreno je u grbaljskoj Zagori. Sa prošlim vijekom “Boka Group” je napravila zbrku. Uzela sebi za pravo da prekraja istoriju, a, sem novinara, niko ne reaguje. Pa, kad je tako, još jednom da se skrene pažnja. Ili će da bude po volji investitora Džona Kenedija ili kako kazuju činjenice. Ili po onoj: “Činjenice nijesu na mojoj strani. Teško njima”. Fakta su jasna i ima ih dovoljno da se istina iz 1906. godine ne iskrivljuje. Od fotografija koju je uradila princeza Ksenija, preko dnevničkih zapisa ruskog vojnog agenta Potapova do novinskih crtica u “Glasu Crnogorca”. Zalud sve. “Boka Group” veli da je “Velika vojvotkinja Milica od Rusije (princeza Milica Petrović Njegoš) predstavila prvo vježbalište za golf” i ne haje za drugu Milicu.

Cvijeta Stojana Obradović rođena Radulović, 29. decembra 2013. u 68. godini. Sahrana će se obaviti 31. decembra u 14 časova na gradskom groblju na Žabljaku.

Aljo Ibrahima Smailović

A, baš je ona, žena najstarijeg sina kralja Nikole, prestolonasljednika Danila, izvela prvi udarac golf štapom i bila predsjednica Golf kluba. Možda je do nje i krivica za naše nevolje. Zvala se Juta, bila je iz njemačke porodice MeklenburgSterlic, ali je primanjem pravoslavlja i udajom za Danila odabrala da se zove Milica. Nama dovoljno, ali Kenediju nije. Činjenice nijesu na mojoj strani. Teško činjenicama. Z.K.

29. decembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 30. decembra u 14 časova na groblju u Kradeniku.

Petar Vujice Božović 29. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 30. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Milorad Miško T. Brakočević

Milica, žena najstarijeg sina kralja Nikole, prestolonasljednika Danila

29. decembra 2013. u 53. godini. Sahrana je obavljena 30. decembra u 14 časova u Beranama.

Mališa Stefana Milićević 29. decembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 30. decembra u 14 časova na groblju pod Trebjesom.

Žarko pok. Adama Popović 29. decembra 2013. u 53. godini. Sahrana je obavljena 30. decembra kod Crkve Sv. Spasa u Mojdežu.

Dragan Fićov Kljajić diplomirani pravnik u penziji, 29. decembra 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 30. decembra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti Podgorica – Grbe bb.

KOLAŠIN

Kolašinski šah-mat Zorica Bulatović

D

ogađaj za koji se svakako može smatrati da je obilježio 2013. godinu u kolašinskoj opštini je odluka Vlade Crne Gore o blokiranju izvršenja odluke Opštine Kolašin (od prije četiri godine) o raspodjeli stanova koje je izgradila i odlučila da podnese inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu njene ustavnosti i zakonitosti.

KOLAŠIN – Predlog da se obustavi izvršenje sporne odluke, donijete za vrijeme mandata tadašnjeg predsjednika opštine Kolašin Milete Bulatovića, Vladi je podnio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, što je šokiralo lokalnu vlast, a nama novinarima donijelo dodatne poene u službi istine, pa je tako definitivno “pobijen” stav lokalnih čelnika da su pojedine novinarke grada na Tari zlonamjerne. Spornu odluku SO Kolašin je donijela 31. novembra 2009. za 30 stanova, a prema njoj je trebalo da ih dobije stručni kadar i radnici lokalne samouprave sa lošim primanjima. Međutim, u mnoge su se uselili lokalni funkcioneri, kadrovi DPS. Imena onih kojima su stanovi dodijeljeni lokalna vlast do sada nije objavila, već se spisak krio kao “zmija noge”. U obrazloženju Vladine odluke se podsjeća da je odbornički

PREMINULI

klub SDP podnio MUP-u inicijativu da poništi odluku, nakon čega je upravna inspekcija utvrdila da je odluka o raspodjeli stanova Opštine Kolašin nezakonita, te da je donijeta kao opšti pravni akt i da podliježe ocjeni Ustavnog suda. Uz napomenu da su u MUP-u posumnjali u zakonitost raspodjele stanova, dok se u obrazloženju odluke Vlade podsjeća da su sredstva dobijena ugovorom o kreditu sa stranim investitorom, po kojem se Opština obavezala da izgradi stanove za lica koja su socijalno ugrožena i koja su angažmanom vezana za Opštinu. Takođe, podsjećanja radi, lokalna uprava je ljetos, misleći da je to dobar način da obezbijedi završetak zgrade u Mojkovačkoj ulici, pred odbornike stavila predlog da se stanovi dodijele u nedovršenom stanju. Taj predlog je prihvaćen glasovima vladajuće koalicije DPS - Gru-

pa građana. Tek, nekoliko onih koji su požurili da dovrše stanove, a onda i zamalo uspjeli i da usele, Vladinom odlukom stavljeni su u šah– mat poziciju. Još su i bili šokirani, iako im je do tada nezakonito donošenje odluka o dodjeli stanova bilo nešto kao najnormalnija stvar na svijetu. No, na kraju godine, a povodom upravo svih događanja o zgradi u Mojkovačkoj ulici, nedostaje još malo soljenja na tu svježu ranu ovdašnje uprave. Prije šest godina je Opština uz tehničku podršku organizacije HELP dobila kredit od 442.000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonda (DIGH). Uz to,

HELP je pomogao i u dokumentaciji za dobijanje kredita, a ta organizacija je sklopila ugovor s Opštinom i o obavljanju stručnog nadzora. No, namjere lokalne uprave su ubrzo korigovane, pa je ekspresno izdata građevinska dozvola o podizanju još jednog sprata. Nakon toga HELP je prestao da obavlja nadzor nad radovima, a holandska fondacija, koja je za izgradnju stanova dala zajam u iznosu od 442.000 eura, kao garanciju je stavila hipoteku na zemljište ispod ove i dotične zgrade, te jednim udarcem ubila dvije - muhe. Svejedno, priča o kvadratnom angažovanju kolašinskih čelnika nije od juče. A nijesmo ni mi.

Hilmo H. Đurković politikolog, 29. decembra 2013. Sahrana je obavljena 30. decembra u 13 časova u Gusinju.

Jelena Damjanova Damjanović (1918), rođena Mijušković, 28. decembra 2013. Sahrana je obavljena 29. decembra na gradskom groblju u Nikšiću u 15 časova.

Sava Petra Mrđa major u penziji, 28. decembra 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci 29. decembra.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi


18 CRNA GORA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

NeObIčAN MIR U KUćI

Ostati u Bijelom Polju BIJELO POLJE - Ne tako davno bjelopoljska opština je u privrednom pogledu bila najrazvijenija u regionu, a danas su u gradu pod Obrovom štrajkovi svakodnevica. Uoči famozne tranzicije u industrijskoj zoni u naselju Nedakusi radilo je desetak fabrika, koje su svojim proizvodnim programima bile prisutne na domaćim i stranim tržištima. Tako je više od 10.000 radnika, prvenstveno, bilo zaposleno u gigantnu tekstilne industrije “Vunarskom kombinatu”, zatim “Prvoj petoljetki”, “Imaku”, “Polipaku”, “Lenki”, “Mladosti”... Sada se broj zaposlenih u privredi broji stotinama. U poljoprivrednom sektoru prepoznatljivo je bilo preduzeće “Bjelasica”, u saobraćajnom “Transservis”, dok su u svojim branšama dominirali konfekcija “Jekon” i drvnoindustrijski kompleks “Špiro Dacić”, kao i jedan od sinonima građevinarstva u bivšoj Jugoslaviji i izvan njenih granica GRO “Radnik”. Gotovo sve te fa-

brike i preduzeća danas su zatvoreni, a u onima koja su privatizovana, zaposleni su uglavnom dovedeni na ivicu egzistencije i najveći broj je završio na Birou rada. U čitavoj opštini, osim “Mesoprometa”, koji predstavlja svijetlu tačku ne samo crnogorske proizvodnje već i regiona, gotovo da ne radi nijedno proizvodno preduzeće. Pored policajaca, zaposlenih u pravosuđu, prosvjetara i donekle medicinskih radnika, posla u Bijelom Polju imaju i vlasnici lokala, a samo u glavnoj Ulici slobode poređano je 13 kafića. Građani se pitaju odakle pare za trošak njihovim gostima i posjetiocima kladionica, uglavnom mladima, čak i onima koji nigdje ne rade. Zbog mira u kući roditelji su prinuđeni da svom podmlatku daju i onaj posljednji euro ostavljen za crne dane. Vjerovatno ih na to navodi pomisao da u postojećim uslovima oni ne mogu doživjeti nešto veselo i pozitiv-

no, te neka ih makar djeca zapamte po dobroti. Činjenično, privatizacija na sjeveru države ostvarila je krajnje negativne efekte, te je zbog toga veliki broj radnika ostao bez posla i radnu karijeru završio na Birou rada. Apsurdno je da su se radnici na sjeveru zadovoljavali sa 1.926 eura otpremine, za razliku od nekih drugih po Crnoj Gori, kojima su isplaćivane i po 30.000. U Bijelom Polju stopa nezaposlenosti i zarade je gotovo najniža u državi. Ipak, 2013. godina biće zapamćena i po nečemu zaista vrijednom. Zapravo, nedavno se ostvario decenijski građanski san otvaranjem velikog dječjeg vrtića. Ovaj projekat je finansirala Vlada Azerbejdžana u iznosu od dva miliona eura. Objekat je izgrađen po najsavremenijim standardima i za potrebe 300 mališana. Još samo da neko poželi i da ostane u Bijelom Polju. B.Č.

NOVOGODIŠNJA PORUKA

Protest prosvjetnih radnika

BUDVA - Prosvjetni radnici, njih stotinu sa neriješnim stambenim pitanjem, poručilo je juče sa protestnog skupa ispred zgrade Skupštine opštine da neće započeti nastavu u drugom polugodištu ukoliko tokom januara Opština ne bude izdala građevinsku dozvolu i za prvu lamelu, a građevinska operativa započela izgradnju zgrade na koju čekaju punih 17 godina. Oni su pozvali sa skupa sve prosvjetne radnike, građane i ljude dobre volje da se okupe 1. januara na velikom protesnom skupu, te pozvali gradonačelnika Budve Lazara Rađeno-

vića da im objasni zbog čega ne mogu započeti izgradnju stanova. Agonija kroz koju prolaze prosvjetari dobila je još na apsurdnosti nakon što je glavna administratorka grada Snežana Šćepanović poništila građevinsku dozvolu na osnovu tužbe Budvanina Radosava Tomovića, a koju je prethodno izdao Sekretarijat za prostorno planiranje i održivi razvoj. Tomović, čija se kuća nalazi uz plac prosvjetara, podnio je žalbu na građevinsku dozvolu za prvu lamelu, gdje su napravljeni brojni propusti opštinske admninistracije. To je bila kap koja je

prelila čašu, zbog čega su prosvjetari odlučili da radikalizuju mjere. Izgradnja zgrade sa 150 stanova za prosvjetne radnike u šest obrazovnih ustanova trebalo je da bude gotova u aprilu 2014. godine. Nažalost, ni temelji nijesu postavljeni. Opština je ustupila plac od nekih 3.500 kvadrata u naselju Dubovica, oslobodila ga komunalija, te finansirala glavni projekat, dok su prosvjetari realizaciju prepustili Stambenoj zadruzi “Solidarno” koja je kao glavnog izvođača odabrala podgoričku građevinsku kompaniju “Cijevna komerc”. N.L.

HUMANOST

Bolesnoj djeci 88 paketića

Pod sloganom Biraj pravo, rasti zdravo, sprovedena je humanitarna akcija u kojoj je Radionica zdrave hrane Smart Food u saradnji sa školom Pavle Rovinski i Institutom za bolesti djece Crne Gore podijelila 88 poklon paketića za male pacijente smještene u dječijoj bolnici. Riječ je o paketima koji sadrže zdrave kolačiće koji su napravljeni po strogoj nutricionističkoj recepturi, čija su osnova speltino brašno i takozvana super hrana

poput sirovog kakaoa, sjemenki konoplje, goji bobica i drevnih prirodnih zaslađivača. “Djeca su obišla pacijente dječije bolnice, poželjela im brzo ozdravljenje i čestitala predstojeće praznike. Mali pacijenti su bili iznenadjeni, njihovi roditelji i ljekari zahvalili što su im na vrlo neobičan način uljepšali bolničke dane i novogodišne praznike i što su imali prilike da se na taj način upoznaju i druže”, kazali su iz Smart Food-a.


REGION 19

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

ALEKSANDAR VUČIĆ:

Ćuruviju je ubila država i sa tim se moramo suočiti

MILoRAD DoDIK:

Samostalnost RS je nacionalni cilj BANJALUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je samostalnost RS nacionalni i narodni cilj, a logično je da kao takav treba da bude i politički cilj. “RS poštuje međunarodni ugovor koji se zove Dejtonski sporazum i to je ono na šta smo mi pristali, ali to ne znači da smo spremni da korigujemo naša prava i smanjimo našu autonomiju”, rekao je Dodik na novogodišnjem prijemu za glavne i odgovorne urednike medija iz RS. On je ukazao na to da se uvijek, kada se umanjivala autonomija RS, vraćala priča o kontraprocesu - procesu samostalnosti. Dodik je ponovio da je RS “u fazi čekanja” da se u Federaciji BiH riješi pitanje “Sejdić-Finci”, odnosno sprovođenju međunarodne pre-

sude u tom predmetu kojom se briše nacionalna diskriminacija iz izbornog zakonodavstva. Čekaju se rješenja o još nekim pitanjima, što se može suštinski odraziti na buduće odnose unutar BiH, dodao je predsjednik RS. Dodik je potvrdio da će Savjet za zaštitu vitalnog interesa RS, o čijem je formiranju donio odluku, imati ulogu da reaguje u slučaju ugrožavanja tih interesa. Tim stručnjaka imaće zadatak da se upozna s različitim praksama evropskih zemalja u ovoj oblasti, naveo je predsjednik RS i najavio da planira da u Savjet uključi najodgovornije funkcionere RS. Učešće u radu tog tijela biće ponuđen i predstavnicima nauke i dijelu opozicije, kazao je Dodik, a prenijela Fena.

Na osnovu člana 31. stav 2. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list CG” br. 51/08 i 34/11) , člana 31. stav 1. tačka 4(“Službeni list CG” br. 51/08 i 34/11), i člana 35 Statuta Opštine Kolašin (“Službeni list RCG-op”, br.25/04, 34/04 i 34/06) i Programa uređenja prostora opštine Kolašin za 2013.godinu (mjera C tačka 3), Predsjednik Opštine Kolašin donio je

ODLUKU o pristupanju izradi izmjene i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Kolašin Centar, izmjene i dopune” u Kolašinu

član 1

Donosi se Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Kolašin Centar, izmjene i dopune“ (Odluka o donošenju izmjena i dopuna „Službeni list CG-op“ br. 11/09, u daljem tekstu Plan).

član 2

Sastavni dio ove Odluke je Programski zadatak.

BEOGRAD - Država je izvršila likvidaciju Slavka Ćuruvije, rekao je prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i dodao da su direktni izvršioci ubistva i dalje živi. Vučić je gostujući na TV Pink istakao da govori kao pravnik i podvukao da će se uskoro “pokazati i dokazati” da je Ćuruviju likvidirala država, vlast koja je ubijala neistomišljenike i protivnike. “To je strašan problem za našu zemlju”, rekao je Vučić i dodao da je jasno da je riječ o vlasti, čiji je dio i sam bio, ali je naglasio da nije u tome učestvovao, niti je bilo šta o tome znao. Bio je potreban veliki pritisak na nadležne organe da bi se došlo do činjenica, kako je kazao, a Komisija za istraživanje ubistava novinara uz mnogo truda pokazala je riješenost da se riješe slučajevi. On je istakao i da je u prethodnih 14 godina od ubistva Slavka Ćuruvije pokušano da se spinuje sa pričama da “izvršioci odavno nijesu među živima” i da se tako odustane od istrage, a zatim je naveo da su direktni izvršioci i dalje živi. Vučić je rekao da ima mnogo strašnih stvari sa kojima će Srbija morati da se suoči, navodeći primjer ubistva Srba u kafiću Panda na KiM 1998. godine, za koji je rekao da nema dokaza da su ubistvo izvršili Albanci, kako se to vjerovalo. Govoreći o članstvu Srbije u EU, Vučić je ocijenio da je cilj da to bude ostvareno 2020. godine teško ostvarljiv, ali moguć. Vučić je rekao da je moguć završetak pregovora za šest godina i punopravno članstvo u Uniji, ukoliko sprovedemo reforme, a otvaranje pregovora sa EU je, po njegovom mišljenju, jedan od najvažnijih uspjeha postignutih 2013. godine. “Očekujem još problema na putu u EU, ali je taj put jasan”,

Cvijan dao ostavku na sve funkcije u SNS BEOGRAD - Član Predsjedništva Srpske napredne stranke Vladimir Cvijan dao je juče ostavku na sve funkcije u toj stranci i povukao kandidaturu za predsjednika SNS. On je zatražio i da bude izbrisan iz spiska članova SNS. “U atmosferi straha, pritisaka, medijske blokade, zastrašivanja i prijetnji hapšenjima besmisleno je očekivati fer kampanju, te povlačim kandidaturu za predsjednika onoga što je ostalo od SNS”, naveo je Cvijan u pismu Predsjedništvu SNS, koje je dostavio i medijima.

rekao je Vučić. On je rekao da se Srbija u spoljnoj politici pokazala kao ozbiljan partner i da ima kao nikad u novijoj istoriji dobre odnose sa Rusijom, Amerikom, kao i s Kinom. Govoreći o mogućim vanrednim iz-

Cvijan je izrazio uvjerenje da SNS nema budućnost i da će mnogi simpatizeri, iskreni članovi i glasači prepoznati potrebu stvaranja nove snage. “Uvijek sam spreman da svoja mišljenja i ideje suprotstavim Aleksandru Vučiću pred najširim auditorijumom - ako on to smije”, naveo je Cvijan. On je rekao da se učlanio u SNS jer je vjerovao u program i ideju da “nikada više neće jedan čovjek vladati Srbijom”, a to je ono što se, prema njegovom mišljenju, upravo događa, odnosno da je taj jedan čovjek koji vlada Srbijom Aleksandar Vučić.

borima, Vučić je rekao da postoje “interesne grupe spremne da ulože najmanje 100 miliona eura u kampanju protiv SNS”. On je naveo da je to predočio svojim partijskim kolegama koji zagovaraju raspisivanje izbora.

VjERoVAtNo ANARhIStI?

Preminuo Hans Hakerup bivši šef UNMIK-a

član 3

Iz ª kalašaº pucano na rezidenciju njemačkog ambasadora u Atini Volfgang Dold, njemački ambasador u Grčkoj stoji na terasi svoje rezidencije nakon jučerašnje pucnjave

Plan obuhvata katastarske parcele br. 18, 19 i 20, zone G, podzone G7 i urbanističke parcele 6 i 7 zone E, podzone E4 KO Kolašin, čija je namjena stanovanje sa djelatnostima. Granice zahvata date su u grafičkom prilogu koji je ovjeren od nadležnog organa i sastavni je dio ove Odluke.

član 4

Finansijska sredstva za izradu Plana obezbijediće se iz budžeta Opštine Kolašin.

član 5

Plan se donosi za period do dana važenja osnovnog plana.

član 6

Izrada Plana se utvrđuje u roku od 120 dana i to: - pripremni poslovi 5 dana - izrada Nacrta plana 15 dana - pribavljanje Mišljenja od nadležnog Ministarstva 45 dana - Javna rasprava 15 dana - pribavljanje Saglasnosti od nadležnog Ministarstva 30 dana - izrada Predloga plana 10 dana

član 7

Pripremne poslove na izradi i donošenju Plana obaviće Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Kolašin. Pravo uvida u Odluku o izradi planskog dokumenta i Programski zadatak, kod nosioca pripremnih poslova imaju sva zainteresovana lica shodno članu 6 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

član 8

Ustupanje izrade Plana izvršiće se na osnovu neposrednog sporazuma.

član 9

Ova Odluka objaviće se u „Službenom listu CG-opštinski propisi“, jednom dnevnom štampanom mediju i na sajtu Opštine Kolašin (www.kolasin. me)

član 10

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu CG-opštinski propisi“ Broj: 02-3668/2 Kolašin, 30.dec. 2013.godine

OPŠTINA KOLAŠIN PREDSJEDNIK Mr Darko Brajušković,s.r.

BEOGRAD - Nekadašnji šef UNMIK-a, Danac Hans Hakerup preminuo je u Danskoj poslije duže bolesti, rekao je portparol Socijaldemokratske partije, čiji je Hakerup bio član. Hakerup je na mjestu šefa UNMIK-a zamijenio teatralnog Francuza Bernara Kušnera, ali se sa položaja prvog čovjeka misije svjetske organizacije povukao poslije svega godinu dana. Hakerup je, među Albancima, bio najmanje omiljen šef UNMIK-a, jer su mu političari u Prištini oštro zamjerali zbog dobrih odnosa sa vlastima u Beogradu. Razlog njegovog odlaska sa Kosova nikada do kraja nije razjašnjen. Hakerup je tvrdio da je otišao zbog privatnih razloga, dok su diplomatski izvori u Prištini, u to vrijeme, žestoko spekulisali da je otišao zbog prijetnji. Sa druge strane, Beograd i kosovski Srbi zamjerali su mu da je bio pretjerano naklonjen Albancima.

ATINA - Nepoznate osobe juče rano ujutro otvorile su vatru na rezidenciju njemačkog ambasadora u Halandriju, predgrađu na sjeveru Atine, izazvavši materijalnu štetu. Na mjesto događaja su ubrzo nakon napada došle antiterorističke policijske jedinice. Najvjerojatnije je pucano iz kalašnjikova, a zasad niko nije preuzeo odgovornost za napad. Napadi na diplomatska predstavništva, banke i strane kompanije česti su u Grčkoj, a policija ih pripisuje anarhističkom pokretu i krajnjim ljevi-

čarima. U tim napadima većinom nastaje samo materijalna šteta. Nakon izbijanja dužničke krize u Grčkoj 2010. i donošenja drakonskih mjera štednje koju propisuju zvaničnici EU i MMF, grčka javnost smatra Njemačku najvećim krivcem za nametanje politike štednje. Rezidencija njemačkog ambasadora u Halandriju, oko sedam kilometara od središta Atine, bila je ne meti raketnog napada u maju 2000, za koji je odgovornost tada preuzela grčka ekstremistička skupina “17. novembar”.


20 SVIJET

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

DRUGI NAPAD U DVA DANA

Teroristi krenuli u rat protiv Putina

M

oskva - u novom bombaškom napadu u ruskom gradu volgogradu, u eksploziji trolejbusa, poginulo je najmanje 15 osoba. povrijeđena je 41 osoba, od kojih 27 teže. prema preliminarnim rezultatima, napad je izvršio je bombaš-samoubica.

Bombu je aktivirao muškarac, a djelovi njegovog tijela su poslati na genetsko ispitivanje da bi se utvrdio identitet, rekao je juče predsjednik Istražnog komiteta Vladimir Markin i dodao da je bomba bila teška četiri kilograma. Napad je uslijedio samo dan poslije terorističkog napada na željezničku stanicu u Volgogradu, koji je izvršila žena-samoubica, kada je poginulo 17 ljudi. U međuvremenu, agencija Interfaks je objavila da iza napada na željezničku stanicu u Volgogradu koji se desio u četvrtak ujutro stoji i Pavel Pečenkin, član bande iz Dagestana. Pečenikin je 2012. prišao toj grupi, primio islam i promenio ime u Ansur Ar-Rusi. U jučerašnjoj eksploziji je potpuno uništen trolejbus u kom je bilo mnogo putnika, a polomljena su i stakla na okolnim kućama. Kako je ukazao Markin, mjesto i vrijeme napada nisu izabrani nasumično, jer tim putem svakog jutra prolazi veliki broj ljudi, uključujući studente obližnjih fakulteta.

●Ljudi se pLaše da koriste javni prevoz Prema riječima načelnice Odsjeka Centra za psihološku pomoć Ministarstva za vanredne situacije Olge Marakove, situacija u gradu je “napeta i ljudi se bolje da putuju javnim prevozom”. Na licu mjesta je 21 psiholog koji rade sa ranjenima i članovima porodica nastadalih. Aktivirane su i antiterorističke komisije i operativni štabovi širom zemlje, u stanju priparavnosti je oko 100.000 pripadnika spasilačkih službi. U samom Volgogradu u toku je masovna provjera boravišnih dozvola. U međuvremenu u Moskvi je održano vanredno zasjedanje Na-

cionalnog antiterorističkog komiteta, a na lice mjesta, po nalogu Vladimira Putina, uputio se šef Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnjikov. Ruski predsjednik je održao nekoliko sastanaka - sa premijerom Dmitrijem Medvedevom, ministrom policije Vladimirom Kolokoljcevom i šefom Federalne službe bezbednosti. Putin je je naložio nadležnim službama da na viši nivo podignu bezbjednosne mjere širom zemlje, a posebno u Volgogradu. U Podmoskovlju su pojačane mjere bezbjednosti u saobraćaju, prenijele su ruske agencije, uz napomenu da za sada u Sočiju, gdje će za manje od dva mjeseca početi Zimske olimpijske igre neće biti uvođene dodatne mjere bezbjednosti. Za porodice poginulih biće obezbjeđena pomoć iz federalnog budžeta, a takođe će biti plaćene i sahrane.

●doku umarov iLi neko drugi? Dva teroristička akta u Volgogradu koja su prekjuče i juče ostavila najmanje 31 žrtvu, prema prvim verzijama djelo su islamskih ekstremista sa Sjevernog Kavkaza. Na čelu tih ekstremista nalazi se samoproglašeni emir Doku Umarov. Ruski eksperti, koji nemaju dilemu da su izvršeni zločini u direktnoj vezi sa predstojećom Olimpijadom u Sočiju i da iza njih stoje islamski teroristi, ipak ne tvrde da je Umarov jedini mogući organizator napada, prenijeli su ruski mediji. Bivši načelnik jedinstvenog pres centra operativnog štaba u Čečeniji i pukovnik policije Nikolaj Varavin naveo je da je cilj terorističkih napada da se stavi pod sumnju održavanje Olimpijade u Sočiju i izazivanje dugoročne nestabilnosti. “Najvažiniji im je efekat koji će biti prozveden u jav-

TAJMSOVA MEĐUNARODNA LIČNOST GODINE

Predsjednik Rusije za korak ispred svih LONDON - Londonski list “Tajms” proglasio je ruskog predsjednika Vladimira Putina za međunarodnu ličnost godine. “Tajms” kao Putinova ovogodišnja dostignuća ističe to što je “nadigrao” američkog predsjednika Baraka Obamu povodom Sirije, a EU povodom Ukrajine, kao i što je “spasio” od propasti sirijskog predsjednika Bašara al Asada i pružio utočište američkom uzbunjivaču Edvardu Snoudenu. Predsjednik Vladimir Putin izabran je

za političara godine i u Rusiji, objavio je juče generalni direktor Sveruskog centra za istraživanje javnog mnjenja Valerij Fjodorov. On je rekao da je Putin dobio podršku 44 odsto građana Rusije. Na drugom mjestu se našao ministar odbrane Sergej Šojgu sa osam odsto, a za njim slijedi ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov sa sedam odsto, dodao je Fjodorov. Putin, inače, već 10 godina dobija najveću podršku građana u izboru za političara godine.

nosti. Da se napad dogodio u Čečeniji javnost je mogla da vjeruje da je riječ o obračunu bandi, ali o napadu u Volgogradu, gradu heroju (bivši Staljingrad) mnogo će se govoriti”, ocijenio je Varavin. On smatra da su teroristi željeli da pošalju poruku da će predstojeće Olimpijske igre biti održane u zoni sukoba, kao i da su napadi na željezničku stanicu i trolejbus u Volgogradu “početak terorističkog rata i ne manje od toga”. Varavin je naglasio da je Doku Umarov skinuo zabranu izvođenja terorističkih napada u centralnoj Rusiji, kojoj pripada i oblast Volgograda. Prema riječima bivšeg pres sekretara predsjednika Ingušetije, advokata Kaloja Ahilgova, treba najprije reći da je Umarov živ, iako je bilo spekulacija u javnosti da je stradao u borbama sa snagama bezbjednosti, dok sa druge strane, nije siguran da on stoji iza napada. “Ne vjerujem da je Umarov mitska ličnost, jer vjerujem da je živ. Postoje ničim potvrđeni podaci da je ubijen. Sve dok ne vidim njegovo tijelo, on je živ. Ipak, više sam sklon tome da vjerujem verziji da Umarov nije uključen

Nekoliko sati poslije novog terorističkog napada u Volgogradu, Crveni trg u centru Moskve pored Kremlja na kratko je bio evakusan pošto je primjećena sumnjiva torba, javila je TV stanica Raša tudej. U međuvremenu je utvrđeno da je žena koja je ostavila torbu mentalno bolesna i da nema opasnosti po bezbjednost, pa je Trg zatim ponovo otvoren, prenijela je Raša tudej. u ove napade u Volgogradu”, rekao je Ahilgov. On navodi da je Umarov dosad najavljivao napade mjesec ili dva unaprijed, što je ovoga puta izostalo.

●CiLj je poremetiti putina i održavanje oLimpijade u sočiju Poznati ruski bloger Anatolij el Mjurid (Nesmijan) vjeruje da iza napada stoje dagestanski teroristi, u saradnji sa zapadnim obavještajnim službama, udruženim u borbi protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Poremetiti održavanje Olimpijade u interesu je više klanova u Dagestanu i Čečeniji, a to se stopilo sa interesima njihovih pokroviteljskih krugova u Evropi i Americi”, naveo je bloger dodajući da ne vjeruje u povezanost arapskih zemalja sa napadom. On je ocijenio da je na udaru Pu-

tin, za koga je Olimpijada stvar ličnog prestiža, jer on želi da ona bude održana na najvišem nivou, zbog čega bi sve manje od toga predstavljalo i njegov poraz. Dok ruske vlasti najavljuju pojačanje mjera bezbjednosti širom zemlje, a posebno u Volgogradu, ne upirući prstom u potencijalne organizatore napada, šira javnost spekuliše da iza njih ipak stoje teroristi pod kontrolom čečenskog vođe Umarova. Jednog od najpoznatijih čečenskih vođa, Umarova, koji je iz prvog čečenskog rata (1994-1996) izašao sa činom generala, a koji je inače po obrazovanju inženjer tehnologije, bije glas da je često iznosio lažne tvrdnje, a povodom volgogradskih napada nije se oglasio. Protiv njega su više puta angažovane elitne policijske jedinice, ali uprkos tome što je nekoliko puta objavljeno da je ubijen, to nikada nije potvrđeno.

NASUkANI BROD NA ANTARkTIkU

Kinezi stižu u pomoć KANBERA, MOSKVA - Većina putnika i četiri člana posade ruskog ekspedicionog broda nasukanog kod Antakrtika biće evakuisani pomoću kineskog helikoptera čim vremenski uslovi to dozvole. “Donijeta je odluka da 52 putnika i četiri člana posade budu evakuisani helikopterom sa kineskog broda “Sju Long” čim vrijeme to dozvoli”, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju. Ruski brod “Akademik Šokal-

ski” zaglavio se na Badnje veče kada je i poslao poruku za pomoć, na oko 185 kilometara od francuske baze na Antarktiku. Nezgoda se dogodila zbog jakih vjetrova koji su nabacali led i snijeg oko plovila gdje se ubrzo oformio debeli ledeni pojas. Brod nijednog momenta nije bio u opasnosti od potonuća, a na njemu ima dovoljno zaliha hrane. Nezgoda se dogodila zbog jakih vjetrova koji su nabacali led i snijeg oko plovila gdje se ubrzo oformio debeli ledeni pojas. Australijski ledolomac “Aurora Australis”, koji je bio u misiji spašavanja broda, morao je da se vrati zbog sniježnih padavina koje su gotovo potpuno smanjile vidljivost, što je, takođe, spriječilo i akciju spašavanja helikopterom, . Na brodu se nalaze naučnici i turisti koji su krenuli rutom istorijskog putovanja australijskog istraživača Daglasa Mausona prije jednog vijeka.


DRUGI MEDIJI 21

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR, 2014.

DAILY MAIL

Kriminalci vrebaju iz malih oglasa sa poznatih sajtova Britanska policija svake nedjelje primi 250 poziva od revoltiranih građana koji žele da prijave neku vrsu prevare vezanu za poznatu internet adresu za male oglase, Gumtree. Nakon što je jedna mlada majka pokušala da proda svoju četvorogodišnju bebu na pvpm sajtu, postalo je kristalno jasno da kriminalci raznih profila koriste Gamtri kako bi targetirali žrtve. Mnogi ljudi idu upravo na ovu web strancu u potrazi za povoljnim novogodišnjim poklonima, dok se u januaru očekuje nalet onih koji će željeti da prodaju poklone koje su dobili a koje ne žele. Gamtri je u vlasništvu mnogo većeg eBay-a, ali za razliku od toga sajta za prodaju, kupovinu i licitiranje za stvari, Gamtri ne zahtijeva od korisnika da se registruju niti da daju svoje ime ili adresu. Tako prevaranti ostaju anonimni i zaštićeni. Daily Mail je u subotu otkrio da je 20-godišnja žena pokušala da proda svog sinčića na Gamtriju za 150.000 funti. Sve veća evidencija iz sudskih slučajeva i policijskih izvještaja pokazuje da kriminalci koriste ovaj sajt kako bi: Pretvorili ukradenu robu u keš Targetirali ljude za pljačku, ako prodaju skupe stvari Dovukli ljude na određenu lokaciju da nešto prodaju ili kupe, a onda ih opljačkaju Prevarili ljude da plate transferom iz banke pa nikad ne dostave robu Prevarili ljude da plaćaju rentu za stanove koji im ne pripadaju Pronašli ranjive žene i seksualno ih napali

Firma prijavljuje ovakve slučajeve nadležnoj agenciji za prevare, ali onda se brani politikom zaštite informacija o korisnicima pa na kraju žrtve ne stižu do počinitelja zločini, niti pravde. Teoretski, agencija uzima i prijave žrtava i detalje o učesnicima u prevari i preoslijeđuje ih policiji na istragu. Međutim, tri od četiri žrtve policija nikada ne kontaktira. Nacionalni obavještajni biro kaže da je samo u oktobru bilo 19.530 prijava prevare i kriminalnih aktivnosti veanih isključivo za internet. Jedan od 20 slučajeva, ukupno 997, bili su vezani za Gamtri – 249 nedjeljno ili 32 dnevno. Rasprostranjeniji eBay povezan je sa 1.483 slučaja – skoro 50 na dan. Ali eBay garantuje korisnicima da će u slučaju prevare dobiti ili robu koju su platili, ili svoj novac nazad. Gamtri ne štiti svoje korisnike od toga. Mnoga udruženja građana apeloala su više puta na Gamtri da uvede pravilo registrovanja svih korisnika sa adresama i imenima čija se autentičnost može provjeriti, kako bi se ovaj talas kriminala stavio pod kontrolu. Nije dovoljno da ovi sajtovi samo kažu „nije do nas“ kad se dese loše stvari. Internet prodavnice moraju preuzeti više odgovornosti za ono šta se događa u njihovo ime, tako što će biti transparentnije i ojačati zaštitu potrošača. Gamtri kaže da je sigurnost korisnika „najveći prioritet“, ali njihov portparol upozorava: „Kao sa bilo kojim oblikom oglasa... nemoguće je u potpunosti spriječiti zločine“. Ova firma insistira da je broj prevara povezanih sa njima upola manji od 249 slučajeva registrovanih u policijskoj evidenciji.

REUTERS

Pikaso prodat za 100 eura na lutriji

Crtež Pabla Pikasa vrijedan milion dolara otišao je prošle sedmice u ruke 25-godišnjeg Amerikanca zaljubljenog u umjetnost, zahvaljujući internet lutriji organizovanoj u dobrotvorne svrhe. Džefri Gonano, srećnik koji je za svega 100 eura dobio ovo remek-djelo, kaže da je tražio neku sliku za dnevnu sobu kada je pročitao članak o „L’Homme au Gibus“ („Čovjek sa operskim šeširom“) koju je čuvena aukcijska kuća Sotheby’s u Parizu nudila na lutriji. „Htio sam neko lijepo umjetničko djelo, i odlučio sam da probam“, rekao je Gonano u telefonskom razgovoru za Gardijan, inače menadžer u firmi koja prizvodi prskalice za požar. Uprkos ogromnoj vrijednosti slike, on kaže da je za sad neće prodavati. Njegov pobjednički tiket 747815 bio je jedan od 50.000 ponuđenih za prodaju na internetu, koji su koštali po 100 eura kako bi se sakupio novac za organizaciju koja u današnjem Libanu radi na očuvanju drevnog

grada Tire. Organizatori kažu da su kupci od Francuske i Njemačke do Irana i Kirgistana jednako učestvovali u lutriji, uključujući posebno velik broj Amerikanaca. Ova mala slika datira iz 1914., iz Pikasovog kubističkog perioda, a kupila je Asocijacija za Spašavanje Tire od jedne galerije iz Nju Jorka, uz pomoć velikog kredita. Organizatori kažu da su sliku platili nešto malo ispod milion dolara, na koliko su je procijenili Sotheby’s stručnjaci. Prodaju je odobrio Pikasov unuk, Olivier Pikaso, koji je ustvrdio da bi njegov djed bio oduševljen što se njegova djela koriste u tako dobre svrhe. „Moj djed bio je pionir u svemu, u svojem ljubavnom životu, u svojoj umjetnosti, i siguran sam da vi večeras podržao ovaj cilj“, dodao je on. Za sada novi vlasnik slike još uvijek ne može da vjeruje sreći koja ga je snašla. „Još uvijek sam u šoku... nikada nisam osvojio ovako nešto... Naravno“, rekao je.

Beba dječak na prodaju star 4 mjeseca

Cijena 150.000 Funti ili 179.415 Eura

Prodaje se dječak sa neophodnim stvarima, potreban depozit jer mi je dosta onih koji samo troše vrijeme

Kako prevaranti targetiraju žrtve U novembru je jedna grupa poslata u zatvor jer su ukrali više od 1 miliona funti od ljudi koji su tražili posao preko lažnih oglasa na internetu. Žrtvama su mailom slali formular koji je trebalo ispuniti, a link je zapravo instalirao virus u njihove kompjutere i tako hvatao finansijske podatke.

Jedan 19-godišnjak pretvarao se da prodaje mobilne telefone i računare, a kada su ga tri kupca srela u septembru, opljačkao ih je pod prijenjom nožem. Lopov iz Eseksa namamio je u oktobru troje ljudi koji prodaju motore. Ukrao ih je tako što se odvezao u toku

testne vožnje. U julu je Liam Rajan priveden pravdi jer je ženama nudio 500 funti za učestvovanje u „medicinskom istraživanju“ a onda ih silovao. 22-godišnji mladić opljačkao je radnju da bi ukrao foto aparat koji je prethodno snimio na Gamtriju.

BBC

Ruski haker napao BBC server

Ruski haker uzeo je pod kontrolu glavni BBC-jev server i onda pokušao da pristu podacima proda drugim sajber-kriminalcima. Kako je američka firma Hold Security rekla za Reuters i Financial Times, nije primijećen upad, već oglas koji je haker prošle sedmice postavio na forumu crnog tržišta, hvaleći se vojim podvigom u pokušaju da ga unovči. Ostalo je nejasno da li je u tome uspio prije nego je oglas primijećen. Haker je koristio pseudonime “Hash” i “Rev0lver” i kao dokazz svoga uspjeha, u oglasu je ponudio kopije fajlova koje je mogao pribaviti jedino nelegalnim upadom na server. Možda najzabrinjavajuća činjenica jeste to što hakeri ovakve napade koriste za upadanje na mnogo veće sisteme koji u slučaju logovanja preko BBC-ja ne bi ni primijetili da je za računarom neko ko nema legalan pristup. BBC je postao ranjiv tako što je je u znak obilježavanja 9/11 bombaških napada javno dao lozinku za jedan dio servera kako bi ljudi mogli ubacivati svoje video i glasovne poruke.


22 SPORT

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

LIČNOST 2013.

POBJEDA 2013.

Sebastijan Fetel

Crna Gora - Italija 10:8

Svijet nije dugo čekao na novog super Njemca za bolidom - dominacija kao što je ova Sebastijana Fetela nije viđena od silaska Mihaela Šumahera sa velike scene najbržeg karavana. Četvrta titula u nizu, 13 pobjeda u sezoni (izjednačen Šumijev rekord) i rekordnih devet uzastopnih pobjeda. Može li ko da ga zaustavi?

Takvo razbijanje u polufinalu nekog velikog tamičenja nije viđeno - nakon epske pobjede nad Srbijom, ajkule se razmontirale Italiju. U jednom trenutku semafor je pokazivao ogromnih 10:4, na kraju su azuri stigli do pristojnih 10:8. Finale je izgubljeno od Mađara, ali je srebro na SP u Barseloni zaista zasijalo kao zlato.

OD A DO Ž

Maestro zaljubljen DA LI u Orvela, STE Hopkinsa, ZNALI fudbal... Draško Brguljan, vaterpolo majstor crnogorske reprezentacije i mađarskog Vašaša, u novogodišnjoj “Abecedi” Dnevnih novina Kosta Bošković

S Da je fudbaler Real Madrida Kristijano Ronaldo najbolji strijelac u 2013. godini, pošto je u svim takmičenjima postigao 69 golova. Portugalac je 38 golova dao u Primeri, 15 u Ligi šampiona, šest u Kupu kralja i deset za portugalsku reprezentaciju. Na drugom mjestu je napadač Pari Sen Žermena Zlatan Ibrahimović (47), treći je Barsin Lionel Mesi (45), četvrti majstor Liverpula Luis Suarez (42), a peti još jedan “svetac” iz Pariza Edinson Kavani (41).

NOVOGODIŠNJI TIKET KRISTAL P.  NORIČ TIP 1

KVOTA 2.40

MANČESTER J.  TOTENHEM TIP 1

KVOTA 1.55

STOUK  EVERTON TIP X

KVOTA 3.25

SANDERLEND  ASTON VILA TIP X

KVOTA 3.25

VBA  NJUKASL TIP 2

KVOTA 2.70

SVONSI  MANČESTER S. TIP 2 KVOTA 1.55

rce hrabro poput onog koje kuca u tijelu ajkule, vaterpolo inteligencija kakvom šahisti smišljaju svaki naredni potez, kritika Džordža Orvela prema sebi i saigračima kada je to potrebno. Uvijek je nasmijan kao u bezbrižnim đačkim vremenima kojih se posebno rado sjeća, sve što napravi u bazenu jednako je genijalnim ulogama neprevaziđenog ser Entonija Hopkinsa, remek-djelima Mihaila Bulgakova. On je Draško Brguljan, crnogorski vaterpolo majstor, a u novogodišnoj “Abecedi” Dnevnih novina podsjetio nas je na nezaboravne dane u Malagi i Rijeci, na čarobnu igračku pomalo zaboravljenu kod današnjih klinaca, otkrio nam je neke od svojih snova i ko su najvažniji ljudi u njegovom životu...

A B  C  Č

ALAN FORD, najbolji strip ikada, rađen tačno za ljude sa ovih prostora. AJKULE, savršeni predatori, graciozne životinje. BOBO, moj prijatelj. BES KO M P RO M I S N O S T, veoma važna u igri i u životu. CETINJE i najljepši doček poslije prvog zlata za nezavisnu Crnu Goru. ČAZAR KOMJADI, ime Vašaševog bazena gdje provodim najveći dio vremena.

Ć D 

ĆUTANJE, nekad treba znati prećutati.

DRUGI SPORTOVI, pratim druge sportove, posebno fudbal, rukomet i košarku, kao i neke individualne. Sport napreduje iz dana u dan.

Dž Đ

DŽORDŽ ORVEL, veliki pisac.

ĐA K , đ a č ko v r i j e m e mi je ostalno u lijepom sjećanju.

E F  G  H  I  J K  L

ENTONI HOPKINS, legendarni glumac, mislim da sam pogledao sve njegove filmove. FUDBAL, omiljen kad odmaram od vaterpola. GRANICE ne postoje. Što više sanjaš, dalje dosežeš. HOBI, ronjenje. Mogao bih danima da ronim.

ISTRAJNOST, bez istrajnosti i upornosti nema rezultata. JARAC, moj horoskopski znak. Kažu da smo tvrdoglavi (smijeh), ali i uporni. KONCENTRACIJA, jedna od najvažnijih stvari za pobjedu.

LOPTA, prva i najbolja igračka. Nažalost u današnje vrijeme su je zamijenili kompjuteri, video igre...

Lj M N  Nj O  P  R  S  Š T U V  Z  Ž 

LJETO, najdraže godišnje doba.

MAJSTOR I MARGARITA, jedna od omiljenih knjiga. NOVI ZELAND, tamo moram da otputujem jednom. NJEGOVATI prave vrijednosti, kulturu, obrazovanje, sport...

OLIMPIJSKE IGRE, san o medalji svakog sportiste. Nadam se da će u Brazilu konačno doći medalja. PRIMORAC, moja druga kuća. PRČANJ, mjesto gdje sam se rodio i odrastao.

RODITELJI, Vjekoslava i Zoran. Moja najveća podrška, najzaslužniji što sam počeo sa vaterpolom i što nijesam odustao u najtežim trenucima. SESTRA, moja sestra Iva. STRPLJENJE, osobina koju najviše cijenim. ŠAH, divim se majstorima te igre.

TRUD, prije ili kasnije se isplati. Koliko truda uložiš, toliko ti se vrati. - UGLJEŠA, moj mlađi brat, preživljava sa mnom i lijepe i ružne trenutke. VIVA LA VIDA, omiljena pjesma od “Coldplay”. ZLATNA MEDALJE, nezaboravne zlatne medalje iz Malage i Rijeke. ŽIVOTINJE, volim ih sve.


SPORT 23

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

TRENUTAK 2013.

MILIONER 2013.

Marejеv Vimbldon

Flojd Mejveder

Britanija je konačno dočekala novog idola - nakon 77 godina, još od kada je legendarni Fred Peri podigao pehar Vimbldona, pojavio se Endi Marej i Ostrvo je eksplodiralo. Trenutak za istoriju nakon trijumfa u finalu nad Novakom Đokovićem 3:0

Nekada je u ovoj kategoriji dominirao golfer Tajger Vuds, ali je primat preuezeo bokser Flojd Mejveder - Amerikanac koji u karijeri ne zna za poraz u protekloj godini zaradio je 90 miliona dolara. Frapantan podatak kada se zna da je sav novac prihodovao od dvije borbe.

UTORAK 31. DECEMBAR

DA LI STE ZNALI

Kad ti vulkan spasi karijeru

10:00 12:30 13:45 15:00 15:15 02:30

VTA Brizbejn ATP Doha Ski skokovi ATP Doha Kros-kantri skijanje VTA Brizbejn

SK 1 Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 1

NE PROPUSTITE Ski skokovi (Eurosport, 13:45 sati)

Stvari koje nijeste mogli da zamislite - koliko ima rupica na loptici za golf, koliko se bejzbol lopti istroši za godinu u američkoj bejzbol ligi, šta je spriječilo Roberta Levandovskkog da potpiše za Blekburn

Da je Mihael Šumaher dok se aktivno bavio Formulom 1 bio najplaćeniji sportista ne računajući novac od sponzora Šumi je zarađivao više od golfera Tajgera Vudsa i Arnolda Palmera. Da se u američkoj bejzbol ligi tokom jedne sezone iskoristi oko 850.000 loptica po sezoni. Da je golf jedini sport koji se igrao na mjesecu - Alan Šepard je to uradio 6. februara 1971. godine. Da je Paradorn Sričapan prvi teniser iz Azije koji se plasirao među 10 najboljih igrača u pojedinačnoj konkurenciji. Da je na prvom fudbalskom Svjetskom prvenstvu u Urugvaju 1930. godine učestvovalo 13 reprezentacija Mundijal je osvojio domaćin turnira. Da je prva reprezentacija koja je savladala Englesku na Vembliju bila Mađarska! Selekcija “lake konjice” 1953. godine pred 105.000 gledalaca je slavila sa ubjedljivih 6:3. Da na golf loptici ima oko 350 rupica. Da samo dva dana u godini na programu nema američkih sportova (NBA, NFL, NHL, MLB) - to su periodi dan prije i dan poslije “All-star” bejzbol utakmice. Da je 2008. godine aktiviranje vulkana odložilo let Roberta Levandovskog u Englesku - sjajni napadač Borusije Dortmund je ta-

da za tri miliona funti trebalo da pređe u Blekburn. Da je Mihael Laudrup u sezoni 1993/94. igrao za Barselonu i pobijedio je Real Madrid 5:0. Sljedeće godine je prešao u “kraljevski klub” i savladao je Katalonce istim rezultatom. Da se na prvim Olimpijskim igrama 1896. godine u Atini nijesu takmičile žene.

Da su se sva prezimena startnih 11 fudbalera Bugarske na Svjetskom prvenstvu 1994. godine završavala na “OV”. Dres su nosili: Mihailov, Kremenlov, Ivanov, Cvetanov, Hubšov, Jankov, Kostadinov, Stoičkov, Lečkov, Sirakov, Balakov. Da je Švajcarska jedina fudbalska reprezentacija koja je eliminisana sa Svjetskog prvenstva bez primljenog gola - to se desilo na Mundijalu 2006. godine u Njemačkoj. “Sajdžije” su grupu prošle kao prvoplasirani tim (pobijedili J. Koreju 2:0, Togo 2:0, remizirali sa Francuskom 0:0), ali su eliminisani od Ukrajine poslije jedanaesteraca 3:0. Da li ste znali da je vedeta Liverpula Luis Suarez (19) ove sezone postigao više golova nego napadač Čelzija Fernando Tores od kada je stigao na Stemford Bridž - Španac je došao među “plavce” januara 2010. godine i do sada postigao 17 golova.

Kao i prethodnih godina, Eurosport će direktno pratiti “Turneju četiri skakaonice” koja je počela 28. decembra u Oberstdorfu u Njemačkoj.

SRIJEDA 1. JANUAR 10:30 11:00 13:00 13:30 13:45 13:45 15:00 16:00 16:00 16:00 16:45 18:30 18:30 19:00 19:00 03:00 05:00

SAD - Francuska, tenis VTA Brizbejn Kros-kantri skijanje ATP Doha Ski skokovi Svonsi - Mančester siti, fudbal ATP Doha Sautempton - Čelzi, fudbal Arsenal - Kardif, fudbal Liverpul - Hal, fudbal ATP Doha Mančester J. - Totenhem, fudbal Jeovil - Votford, fudbal Toronto - Detroit, hokej ATP Doha Italija - Kanada, tenis VTA Šenzen

Eurosport SK 1 Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 1 Eurosport 2 SK 1 SK 2 SK 3 Eurosport SK 1 SK 2 Arenasport 1 Eurosport SK 2 SK 3

NE PROPUSTITE

Da su najvisočiji košarkaši u istoriji NBA lige Manute Bol i George Murešan - centri su bili visoki po 231 centimetar.

Premijer liga (SK1, SK2, SK3 16 sati) Uživajte u prvom danu Nove godine uz najbolju fudbalsku ligu na svijetu.

Da je najbrži servis u tenisu u muškoj konkurenciji odservirao Samjuel Grot - teniska loptica koju je udario Australijanac išla je 263 kilometra na čas. Poslije Gorta slijede Albano Poliveti (257,5), Ivo Karlović, Jirži Janovic (po 251), Miloš Raonić (249,9) i Endi Rodik (249). Priredio: U. Radulović

ČETVRTAK 2. JANUAR 07:00 10:00 10:30 13:30 18:45 19:00 20:30 20:45 02:00 02:30 03:00

VTA Brizbejn VTA Brizbejn Poljska - Australija, tenis ATP Doha Galatasaraj - Makabi, košarka Partizan - Real Madrid, košarka Panatinaikos - E. Armani, košarka Barselona - Efes, košarka Los Anđeles - Sent Luis, hokej ATP Brizbejn Francuska - Španija, tenis

SK 1 SK 1 SK 2 Eurosport SK 2 SK 1 SK 3 SK 2 Arenasport 1 SK 1 SK 2

NE PROPUSTITE Partizan - Real Madrid (SK1 19 sati) “Crno-bijeli” nastavljaju u Evroligi - počinje druga faza takmičenja. Pionir će da gori jer dolazi jedan od najvećih konkurenata za šampionski prestol.


24 SPORT

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

SRAMOTA 2013.

KARAKTER 2013.

Lens Armstrong

Rafael Nadal

“Da, uzimao sam doping i sramota me je”, rekao je u lice Opri Vinfri jedan od najvećih biciklista u istoriji ovog sporta. “Zasužujem kaznu, ali nisam siguran da zaslužujem smrtnu kaznu”, ispalio je prevarant koji je uz pomoć nedozvoljenih sredstava sedam puta osvajao Tur de Frans.

Zbog povrede je bio otpisan, neki su mu predviđali i kraj karijere, ali se vratio onako kako dolikuje šampionima - Rafael Nadal je godinu završio na 1. mjestu ATP liste. Osvojen 8. Rolan Garos, US Open i milion turnira, uz poklon madridske “Marce” koja ga je proglasila za najboljeg sportistu Španije u istoriji.

NOVOGODIŠNJA EKSKLUZIVA

Krvavo sam radio, znao sam da će se isplatiti Praznični intervju - najbolji rukometaš današnjice Domagoj Duvnjak za DN govori o svojoj karijeri, Hamburgu, Kilu, reprezentaciji Hrvatske, Ivanu Baliću i predstojećem Evropskom prvenstvu Miloš Pavićević

Z

a njega u rukometu nema nemogućih stvari, on je trenutno čarobnjak broj 1 u ovom sportu. Kada je na parketu protivnik je na regularan način u podređenom položaju. Na njegovim krilima Hamburg je stigao do krova Evrope, a rukometni Mocart Ivano Balić jednom prilikom je istakao “Mali je puno bolji nego što sam bio ja u njegovim godinama”. Njegova karijera ide uzlaznom putanjom, najjači evropski klubovi licitiraju ogromnim novcem samo da ga vide u svojim redovima (već se dogovorio sa Kilom), ali je uprkos velikoj popularnosti i slavi ostao potpuno pristupačan, normalan, krajnje skroman. On je Domagoj Duvnjak ili Dule kako ga zovu najbliži.

Van terena miran, povučen, na “pravougaoniku” pravi đavo - kako ga saigrači iz reprezentacije zovu. Takav je bio i kao dječak, kada je sa sedam godina prvi put otišao na treningn u društvu oca Iva (tada trenerom Osijeka). Tog trenutka počela je velika ljubav. I jedna nevjerovatna sportska priča. “Odlično se sjećam trenutka kada me otac poveo na trening u mom Đakovu. Bio sam hiperaktivno dijete, želio sam nešto da treniram, čak sam uporedo igrao i fudbal, ali je ipak rukomet bio mnogo interesantniji, a pritom je dosta uticaja na mene imala činjenica da su ovaj sport trenirali otac, majka i sestra. Gotovo da se po čitav dan u našoj kući pričalo samo o rukometu”, bile su prve Duvnjakove riječi za praznično izdanje Dnevnih novina.

●OD OCA SAM NAJVIŠE NAUČIO Već sa 14 godina Dule je bio klinac koji je vedrio i oblačio igrajući sa starijom generacijom. “Bio sam neopisivo srećan kada me je tadašnji selektor mlađih kategorija Hrvatske Irfan Smajlagić uvrstio u najbolju ekipu preko 16 godina, a imao sam samo 14. Nije me bilo srećnijeg na svijetu, gotovo da su

sve novine pisale o meni, u rodnom Đakovu su me svi tapkali po leđima s obzirom da smo se svi znali u tako malom gradu. Već tada sam znao da ću se profesionalno baviti rukometom i posvetio sam se potpuno njemu. Iako me otac nikada nije trenirao uz dužno poštovanje svih trenera, on me je najviše naučio o rukometu”, poručio je Duvnjak.

●HAMBURG JE BIO PRAVI IZBOR, ALI VRIJEME JE ZA NOVE IZAZOVE Blistave partije u Zagrebu, gdje je učio, ali ubrzo i podsjećao na majstora svog zanata - Ivana Balića preporučile su ga najboljim klubovima na planeti. Otimali su se oko njega tadašnji Siudad Real, Barselona, Kil, Flensburg.... ali se popularni Dule odlučio za Hamburg, koji u ljeto 2009. kreće u stvaranje drim tima i plaća ogroman novac Zagrebu za rezervnog srednjeg beka hrvatske reprezentacije. “Iz ove perspektive siguran sam da nijesam pogriješio. Ko zna, da sam pošao u neki drugi klub možda na taj način ne bih napredovao, ali sam siguran da bih uspio. Hamburg je prava sredina za napredak igrača. Istina tada se mnogo očekivalo od ekipe, pritisak je bio ogroman, nijesmo

Eliminisali ste Njemačku - znači da ste dobri Jedan od ciljeva našeg intervjua sa najboljim rukometašem današnjice je i taj što se njegova Hrvatska nalazi u grupi sa našom selekcijom na Evropskom prvenstvu u Danskoj. “To će biti interesantan meč. Mi smo u prednosti što se kvaliteta tiče, imamo iskusniji sastav koji ima kontinuitet igranja velikih takmičenja, a ne krijemo da ćemo i u Danskoj pucati na medalju. Ipak koliko čujem u vašem sastavu nema nekoliko sjajnih igrača, ali opet su tu

neki mladi i to je dobro za budućnost. Šta god pričali jedno je jasno - eliminisali ste Njemačku, što je u toj zemlji doživljeno kao smak svijeta i prema tome niko nema pravo da se unaprijed nada pobjedi protiv Crne Gore”. Koliko može podmlađena Crna Gora u Danskoj? “Švedska makar po imenima ima bolji sastav od vašeg, tako da očekujem da ćete šansu za prolaz tražiti protiv Bjelorusije”, kazao je Duvnjak.

imali prava na kiks, kao što je slučaj i danas, ali sam se trudio da radim i učim od svih. Puno su mi pomogli saigrači iz reprezentacije Igor Vori i Blaženko Lacković”. Plesati po terenu nije lako - njemački novinari češto koriste termine da Duvnjak kada igra ne dodiruje tlo. Na kraju sezone Domagoju ističe ugovor sa Hamburgom i neće ga produžiti. Kil pravi drim tim, a organizator igre biće upravo Duvnjak. On je jedan od rijetkih protiv kojeg navijači HSV-a nijesu vodili negativnu kampanju s obzirom da prelazi u redove najvećeg rivala.

82 Utakmice je Duvnjak odigrao za reprezentaciju Hrvatske. Postigao je 256 golova.

“Ne volim puno da pričam o tome. U Hamburgu sam doživio mnogo lijepih trenutaka, osvojili smo i Ligu šampiona i želim nove izazove. Kil je takođe moćan tim, koji će siguran sam do godine imati top ekipu za najveće domete. To je sport, sada ste ovdje, sjutra tamo, ko zna gdje ću biti za par godina”, kaže Domagoj, koji je imao najviše glasova za najboljeg igrača u izboru specijalizovanog rukometnog portala Handball-Planet. “Zaista je to posebna čast za mene. Odlično znam koliko i drugi igrači ulažu u sebe, treniraju marljivo i spremaju se tako da me pomisao da sam izabran za najboljeg na planeti svaki put natjera da se naježim”.

●TRENINZI UMJESTO EKSKURZIJE  NAJGORIH 12 DANA U ŽIVOTU Šta je potrebno da neko postao uspješan rukometaš? “Rad, rad i samo rad. Što se tiče

treninga, krvavo sam radio i znao sam da će se uloženi trud isplatiti. Poželjno je kad bi rukometaš mogao imati i snagu Vorija, tehniku Balića, jačinu šuta Metličića, odraz Džombe, ali najvažnija je glava i želja da nešto postigneš. Često moraš biti spreman i na određene žrtve. Na primjer, dok su se moji drugovi iz razreda zabavljali na ekskurziji, ja sam prolazio mukotrpne pripreme u Crkvenici, na plus 40 stepeni. To mi je bilo najgorih 12 dana u životu. Zbog rukometa nisam bio niti na maturskoj večeri”, otkriva Duvnjak. Selekcija Hrvatske je u posljednjih desetak godina uzela primat u svjetskom rukometu. Lino Červar, pa potom Slavko Goluža su sa svojim timovima uvijek pucali na sami vrh svih takmičenja. Rukomet je u Hrvatskoj nacionalni sport. “Uz fudbal najviše se gleda i prati upravo rukomet. Kakvih je samo igrača bilo u našoj selekciji, dok je sada ekipa znatno podmlađena. Međutim svi koji su ikada obukli kockasti dres znaju da kada se igra za reprezentaciju, igra se svim srcem i zaboravlja se na svaki napor. To je prednost Hrvatske u odnosu na ostale selekcije”, poručuje Duvnjak.

●JOŠ SAM DALEKO OD BALIĆA Iako se kao dječak kao i većina njegovih vršnjaka divio igri Džeksona Ričardsona, danas je njegov odgovor na pitanja o idolu više nego jednostavan. Već sada je postao dirigent hrvatske selekcije, naslijedivši palicu od virtuoza i maestra Ivana Balića. “Ivano je bez konkurencije. Mnogi me porede sa njim i presrećan sam zbog toga, ali sam takođe svjestan da moram još mnogo raditi da bih mu se primakao. Iskreno dugo sam vremena priželjkivao da ga upoznam. Ta želja mi se ostvarila na mom prvom okupljanju seniorske reprezentacije. Prišao mi je i rekao: “Gdje si mali..”. Rekao sam “Evo me”. Potapšao me po ramenu, a ja razvukao osmijeh. Tako je sve krenulo. Danas se čujemo gotovo svakodnevno. Zaista sam puno naučio od njega”, ističe Duvnjak.

●ŽARO JE TOP IGRAČ, TREBALO JE DA RANIJE DOĐE U HSV Hamburg je čini se meka za vrhunske igrače iz bivše Juge. Dres aktuelnog prvaka Evrope nose

Za 60 sekundi Imaš li tremu prije nastupa? “Uvijek, onu pozitivnu, koja me tjera da dam sve najbolje od sebe. Čim sudija da znak za početak utakmice, sve nestaje”. Tvojih sedam idealnih igrača su? “Omejer, Džomba, Knudsen, Kristiansen, Metličić, Balić i Karabatić” Tvoje rukometne mane i vrline su..? “Trebam poraditi na brzini, reakciji i motorici. Vrlina u sportskom smislu mi je – brzo opraštam”. Zašto nijesi otišao u poljske Kielce, gdje si mogao da budeš najplaćeniji igrač u istoriji rukometa, sa duplo većom platom nego u Kilu? “(smijeh) Odakle vam ta informacija? To zna vrlo mali broj ljudi. Imao sam ponudu, ali finansije mi još nijesu prioritet. Želim da osvajam trofeje, igram na vrshunskom nivou iz nedjelje u nedjelju, da uživam u rukometu i da učim, jer sam još relativno mlad (25 godina). Bundesliga izaziva posebne emocije, posebnu draž i želim još da budem dio nje”. Hrvati Duvnjak, Lacković i Dominiković, Srbin Petar Đorđić, te naš Žarko Marković. Dule mnogo cijeni našeg desnog beka. “On je fenomenalan igrač, tačnije onakav kakav nam je trebao. Zaista se odlično razumijemo na terenu, pritom ima top u ruci i žao mi je što još ranije nije došao u Hamburg. Relativno je kratko u HSV-u, a već je pokazao klasu. Očekujem da već on naredne sezone bude jedan od najboljih igrača Hamburga”, poručio je Duvnjak.


SPORT 25

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

REPREZENTACIJA 2013.

UTAKMICA 2013.

Košarkaši Francuske

Crna Gora - Njemačka

Došli su u Sloveniju kao nestabilna ekipa koja može da dobije, ali i izgubi od svakoga, a kući su se vratili sa zlatom - košarkaši Francuske do prve zlatne medaje u istoriji stigli su nakon glatkog trijumfa u finalu nad Litvanijom (80:66). Toni Parker je odigrao prvenstvo iz snova, pratili ga Batum, Dijao i ostali heroji iz redova galskih pjetlova.

Trijumf u Manhajmu odjeknuo je širom svijeta, ali je potvrda stigla tek u Morači: Crna Gora se pobjedom nad Njemačkom 27:25 plasirala na EP u Danskoj, a pancere ostavila bez šampionata prvi put u istoriji. Taj 13. jun ostaće da se pamti, a odbrane Mijatovića, golove Grbovića, Mrvaljevića i Ševaljevića, kao i ogromno srce Petra Kapisode koji se te noći oprostio od rukometa prepričavaće generacije.

Vic koji kruži Hrvatskom

Sin dolazi do tate i kaže: “Tata, ja bih htio da igram kao Duvnjak”. Tata odgovara: “I Karabatić bi sine”.

IZ KAPITENSKOG UGLA

Rakčević: Druga faza bi bila čudo

Nakon praznika sve oči sportske javnosti će biti uprte u naše najbolje rukometaše

LIČNA KARTA Ime i prezime: Domagoj Duvnjak Nadimak: Dule Visina, težina: 198 cm, 94 kg Datum rođenja: 1.6.1988. Mjesto rođenja: Đakovo Klubovi: Đakovo, Zagreb, Hamburg Pozicija u ekipi: Srednji bek Trofeji: Tri duple krune sa Zagrebom, titula u Njemačkoj sa Hamburgom 2011.godine, Kup Njemačke sa Hamburgom 2010.godine, dva Superkupa Njemačke i Liga šampiona sa Hamburgom 2013.godine. Lični uspjesi: Najbolji igrač Bundeslige u 2013.godini i najbolji igrač na planeti u 2013.godini. Najbolji srednji bek na SP u Španiji. Srebro na EP 2008.u Norveškoj i 2010. u Austriji, te bronza 2012.u Srbiji. Srebro 2009. godine na SP u Hrvatskoj, te bronza 2013.u Španiji. Bronza na OI 2012. godine u Londonu.

Prve sportske emocije u Novoj godini publika u Crnoj Gori podijeliće sa rukometašima - izabranici Zorana Kastratovića od 12. januara igraće na Evropskom šampionatu u Danskoj sa ciljem da u konkurenciji Hrvatske, Švedske i Bjelorusijepokušaju da izbore plasman u drugu fazu takmičenja. Nakon otkaza Draška Mvaljevića zbog povrede novi predvodnik lavova biće borbeni pivot Mladen Rakčević. “Onaj ko me poznaje odlično zna da sa velikim emocijama dolazim da igram za reprezentaciju. Imponuje činjenica da ću nositi kapitensku traku, jer je to čast, ali i obaveza, međutim to neće ništa promijeniti što se samog pristupa tiče. Samo sam prvi među jednakima. Velika podrška u pravljenju zdrave atmosfere su mi Rade Mijatović i

Igor Marković koji su u selekciji od prvog dana. Iskreno mogu biti prezadovoljan atmosferom, ali i kako je sve funkcionisalo u proteklih nedjelju dana rada”,kazao je Rakčević, uz glasno razmišljanje “da će turnir u Makedoniji, gdje će igrati sa Srbijom i domaćinom biti prave provjere pred Dansku”. Koji je realan rezultat Crne Gore u Danskoj? “Sam plasman je ogroman uspjeh i graniči se sa osvajanjem medalje. Plasman u drugu fazu bi bio ravan čudu. Suvišno je govoriti o Švedskoj i Hrvatskoj jer njihovi igrači imaju više medalja nego neki naši igrači godina, dok ne treba ostaviti po strani Bjelorusiju. Zadovoljan bih bio da pružimo maksimum na svakom meču,da kada se završe utakmice budemo čisti pred sobom. Moramo napasti Švedsku već u 1.kolu i upravo tu vidim našu šansu”,poručio je Rakčević. M.P.

Otpali Popović, Jocić Radojević i Malović Selektor Zoran Kastratović je nakon jučerašnjeg treninga morao da odabere 18 igrača koji će putovati na Evropsko prvenstvo - odlučio se da u Dansku ne putuju lijevo krilo Milan Popović, desno krilo Igor Radojević, desni bek Nemanja Malović i lijevi bek Filip Jocić. “Odlučivale su nijanse. Vujović je pokazao više od Popovića, Jocić

se nije najbolje snašao, dok je Malović mnogo popravio igru u odbrani, tako da mi je u toj situaciji bilo teško da donesem odluku. Ukoliko neko od igrača koji su planirani za Skoplje zbog zdravstvenih razloga ne bude mogao da nastapi biću prinuđen da ponovo vratim u tim nekog od otpisanih”, kazao je Kastratović.


26 SPORT

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

POVRATAK 2013.

MVP 2013.

Olimpijakos

Lebron Džejms

U maju 2012. gubili su 19 razlike od CSKA, ali su uspjeli da osvoje titulu. Godinu kasnije scenario je iskopiran - Real je imao +17, ali se Olimpijakos opet vratio iz mrtvih i odbranio pehar prvaka Evrope. Spanulis, Pero, Lou i čudesna noć u londonskoj O2 Areni zauvijek će ostati u srcima crveno-bijelih fanatika.

Majami je osvojio treću titulu u istoriji, drugu uzastopnu, a vrelinu je predvodila vrela ruka Lebrona Džejmsa - najdominantniji igrač današnjice u majstorici finalne serije protiv San Antonija postigao je 37 poena, za drugu titulu MVP sezone ,i MVP finala i poravanjane sa Majklom Džordanom.

BORBA

Šumi pred životnom trkom Bolnica u Grenoblu okupirana medijima i navijačima Mihaela Šumahera najveći vozač u istoriji F1 se nalazi u komi, ljekari se bore za njegov život Letio je 250 km/h tokom karijere, jedan od najopasnijih sportova na planeti mu nije mogao ništa, ali brzina na snijegu ga je odvela u bolnicu - najveći vozač u istoriji Formule 1 Mihael Šumaher je tokom skijanja u Francuskoj (nedjelja) van obilježene staze gdje je vozio sa sinom Mikom i prijateljima udario u stijenu... I odmah je prebačen u bolnicu gdje je operisan, a ljekari ga drže u komi... “Njegovo stanje je kritično. Definitivno, kritično! Sve što je trebalo da bude urađeno smo uradili i uradićemo. U ovom trenutku ne možemo da kažemo šta će biti i kada će se oporaviti. Držimo ga u indukovanoj komi kako bismo smanjili pritisak u glavi”, rekli su u ponedjeljak ujutru ljekari iz Grenobla. Povreda legendarnog Šumija je izazvala veliku pažnju svjetskih medija - Bi-Bi-Si (BBC), Dojče vele (Deutsche Welle), Si-En-En (CNN) su prenijeli hitno vijest o pogoršavanju stanja, a Bild je napisao da je u ponedjeljak operisan po drugi

Podrška od prijatelja Grenobl je preplavljen medijima koji se utrkuju oko informacija, navijačima Ferarija, prijateljima Mihaela Šumahera... A drugari koji nijesu mogli da dođu do Francuske oglasili su se preko društvenih mreža. Felipe Masa: Molim se za svog brata. Brz oporavak. Dženson Baton: Mihael više neput kako bi oslobodili mozak velikog pritiska usljed izlivanja krvi... “Operisan je jednom. Za sada”, kažu ljekari, koji su dodali da je Šumaher skijao sa kacigom... “Da nije imao kacigu bio bi mrtav. Kaciga mu je spasila život, ali očigledno nije bila dovoljna da spriječi povrede. Svjetski mediji koji se nalaze na licu mjesta javljaju da je čitava bolnica u

go bilo ko drugi ima snage da se izvuče iz ovoga. Roman Grožan: U mislima smo sa Šumijem i njegovom porodicom! Nadam se da ćeš se brzo oporaviti, legendo Šumi. Sebastijan Fetel: Šokiram sam, nadam se da će mu biti bolje što je prije moguće. Nadam se da će njegova porodica imati dovoljno snage. Grenoblu “pod opsadnim stanjem”, te da uprava zabranila doktorima i medicinskim sestrama da koriste mobilne telefone, kako neka informacija ne bi otišla u javnost prije zvaničnog obraćanja. Nekoliko dana prije svog 45. rođendana (3. januara), čovjek koji je simbol najbržeg cirkusa na svijetu “vozi” najvažniju trku - bori se za život... B.T.

Navijači Ferarija su uz idola: Ispred bolnice u Grenoblu gdje Mihael Šumaher leži u komi i gdje se bori za život


SPORT 27

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

PODVIG 2013.

APLAUZ 2013.

BiH na Mundijalu

Ser Aleks Ferguson

Dva puta su bili na korak od najveće scene, ali je jači protivnik u baražu (Portugal) bio nepremostiva prepreka. Treći put su priliku da urade nešto veliko ugrabili bez razmišljanja Bosna i Hercegovina, ta simpatična reprezentacija iz zemlje koja je samo patila u posljednje dvije decenije, kao prva u grupi plasirala se na Mundijal.

Taj 12. maj 2013. ostaće upamćen kao jedan od najemotivnijih datuma u istoriji fudbala, te nedjelje Ser Aleks je posljednji put vodio Mančester (protiv Svosnija 2:1). Za devetnaset godina sa njim na klupi đavoli su osvojili 13 titula prvaka Engleske, pet FA kupova, četiri Liga kupa, deset Komjuniti šild trofeja, dvije Lige šampiona, Kup kupova, Superkup Evrope, Interkontinentalni kupi i SP za klubove.

PREMIJER LIGA, 20. KOLO

Mamurluk uz fudbal

Godina počinje uz najbolji fudbal - prvi dan 2014. donosi novu rundu engleske Premijer lige, derbi se igra na “Teatru snova”

Drugi dan 2014. godine dovodi do ludila koji sa sobom nosi najbolja evropska košarka - sve je spremno za TOP 16 fazu Evrolige, a supermeč je zakazan u Kombank areni (2. januar, 19.00): Partizan u strašnoj atmosferi igra sa moćnim Real Madridom. Crno - bijeli ne lete, a u veliku utakmicu ulaze sa problemima najveći je bolest (problem sa bubrezima) Duška Vujoševića koji se još nalazi na liječenju. Zdrastveno stanje prvog selektora nezavisne Crne Gore je znatno bolje, ali ekipu će vjerovatno protiv strašne mašinerije koja je glavni favorit za osvajanje Evrolige voditi Duletov pomoćnik Velimir Gašić. “Dolazi nam veliki tim. Igramo protiv kraljevskog kluba kluba, a navijačima nije potrebna bolja pozivnica od toga”, rekao je Gašić, koji je dodao... “Vjerujem da će svi koji dođu u Arenu uživati u utakmici. Ipak, i igrači Reala su ljudi od krvi i mesa, na parketu će biti ‘pet na pet’ i vidjećemo kako će to izgledati”, poručio je Gašić koji je na sva usta hvalio Real Madrid, a imao je razloga: “kraljevski klub” je u posljednjem kolu španske lige pobijedio velikoga rivala Barselonu, pa su tako stigli do 25. uzastopnog trijumfa. RASPORED: (2. januar) - Galatasaraj - Makabi (19.00), Partizan - Real Madrid (19.00), Unikaha - Laboral Kuća (19.00), Panatinaikos - A. Milano (20.30), Barselona - Efes (20.45), (3. januar) - Lokomotiva - CSKA (14.00), Žalgiris - Bajern (18.45), Olimpijakos - Fenerbahče (20.30). U.R.

Kosta Bošković

V

rijeme je kada fudbal staje u drugi plan, vrijeme je za ludu noć provedenu uz porodicu i prijatelje, a onda dok se prvog dana 2014. na horizontu bude budilo novo ljeto, kao lijek za nezaobilazni mamurluk novogodišnje noći tu je, naravno, opet fudbal. Ludi ritam magične Premijer lige nastavlja se već 1. januara, a poznato je odavno - praznici su najljepši uz fudbal u zemlji u kojoj je rođen. Lopta će se najprije zakortljati u Velsu, a za kraj prvog dana nove godine, sačuvan je derbi - na fudbalskom “Teatru snova” Old Trafordu “zahuktali” šampion Mančester junajted dočekuje Totenhem.

Godina koja večeras odbrojava posljednje minute na pravi način se završila za Arsenal, koji sa vrha ulazi u 2014, a da li će tu i ostati nakon 1. januara pokazaće njegov meč protiv Kardifa na “Emirejtsu”. Sjajan fudbal očekuje se i u duelima Sautepmtona i Čelsija, Svonsija i Mančester sitija, Liverpula i Hala, ali ipak najjači potres očekuje su od 18.30 na sjeverozapadu države kada se sudare Mančester junajted i Totehnem. “Čeka nas još jedan težak meč, ali vjerujem u moj tim, baš kao što sam vjerovao u Danija Velbeka da će u proteklom periodu pokazati kakav je igrač”, riječi su Dejvida Mojesa, menadžera Junajteda. “Promijenio je utakmicu protiv Noriča kada je Raspored Srijeda, 1. januar 13.45 Svonsi - Man. Siti 16.00 Arsenal - Kardif 16.00 K. Palas - Norič 16.00 Fulam - Vest Hem 16.00 Liverpul - Hal 16.00 Sautempton - Čelsi 16.00 Stouk - Everton 16.00 Sanderlend - Aston Vila 16.00 VBA - Njukasl 18.30 Man. Jun. - Totenhem

54

gola postigao je Mančester siti u ovoj sezoni Premijer lige, najviše od svih timova u prvih 19 kola od osnivanja novog formata Premijeršipa 1992. godine ušao. Potrebno je da svi doprinose golovima kada su Runi i Van Persi van ekipe. Kada smo kod Runija vjerujem da će biti u timu za meč sa Totenhemom”. Nova sezona (od 13.45) kreće sa “Libertija”, gdje Svonsi dočekuje najjefikasniji tim Premijer lige, Mančester siti, koji će i ovog puta biti bez našeg Stevana Jovetića. “Iz nas je fantastičan decembar i ono što je najvažnije je da želimo da nastavimo u istom stilu, da ostanemo u vrhu i polako vrebamo priliku da zauzmemo prvo mjesto. Svonsi je protivnik kojeg veoma cijenimo, ali i u Velsu idemo na pobjedu”, jasan je menadžer Sitija Manuel Pelegrini. Uživajte u praznicima, uživajte u najboljem fudbalu na planeti - nova godina se budi u Premijer ligu.

Mogu li “sparsi” srušiti “Teatar snova”: Emanuel Adebajor, probuđeno ubitačno oružje Totenhema

NBA: Nik za respekt FOTO: Iva Mandić

● FOTO priča

Fešta marljivih klinaca u plavom Blok 5 je u ponedjeljak odisao fudbalom i atmosferom novogodišnjih praznika - pored osnovne škole “Štampar Makarije” u zatvorenom balonu sa vještačkom travom fudbalski klub Kalćo

organizvao je mini proslavu za svoje članove povodom 2014. godine. Treneri Željko Mrđenović i Mirko Šćepanović su se na najbolji mogući način potrudili da svojim klincima obez-

Partizan se ne plaši Reala

bijede novogodišnje paketiće i naprave plan priprema za godinu koja nas čeka. “Ovo je sami početak. Škola je krenula u avgustu, a veoma smo zadovoljni. Imamo 135 popunjenih prijava, a

aktuelno dolazi oko 120 dječaka. Moramo se zahvaliti preduzeću Laković koje nam je izašlo u susret i obezbijedilo nam preko 100 paketića”, poručio je trener Mrđenović. U.R.

Sjajnom crnogorskom ambasadoru u NBA ligi je prijalo jedno od posljednjih večeri 2013. godine - Nikola Vučević je sa Orlandom “odradio” Atlantu (109:102) na perfektan način: popularni Nik je za 34 minuta imao učinak od 16 poena, 14 skokova, tri ukradene lopte i dvije asistencije! Pored našeg reprezentativca, odličan meč je odigrao i Aron Afalo, postigavši 21 koš, dok se u poraženom timu izdvojio Džef Tig sa 22 poena i osam asistencija. “Momci su igrali sjajno. Kada cijeli tim igra na visokom nivou, onda se lako dolazi do pobjede”, rekao je mladi trener “magičnih” poslije trijumfa Džek Von. Aktuelni vicešampion je stigao do 25. trijumfa u sezoni - Oklahoma je bez Rasela Vestbruka uspjela da savlada Hjuston sa ubjedljivih 117:86 zahvaljujući, kao po običaju, Kevinu Djurantu koji je postigao čak 33 poena. SEMAFOR: Klivlend - Golden Stejt 104:108 (produžetak), Orlando - Atlanta 109:102, Oklahoma - Hjuston 117:86, San Antonio - Sakramento 112:104, LA Lejkers - Filadelfija 104:111. U.R.


28 SPORT

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

BLAM 2013.

TIM 2013.

Serhio Ramos

Bajern Minhen

Defanzivac Reala bio je žrtva podsmijeha zbog sopstvene gluposti. Ramos je na svom Tviter profilu čestitao ženskoj vaterpolo reprezentaciji Španije titulu prvaka svijeta sa mjesec dana zakašnjenja, vjerovatno ne znajući da na nekom od TV kanala gleda reprizu.

Godina 2013. ostaće zlatnim slovima upisana u istoriji slavnog njemačkog kluba - osvojena je tripla kruna, uz dominaciju na domaćem tlu (Bundes liga i Kup Njemačke) pokorena je i Evropa - četi Jupa Hajnkensa u njemačkom finalu Lige šampiona morala je da čestita Borusija iz Dortmunda.

Premotavanje

Fudbalska 2013. iz ugla karikaturista

Priredio: A.P.

Vrijeme je isteklo - nakon 26 i po godina Ser Aleks Ferguson je napustio klupu Mančester junajteda i otišao u penziju.

SVAKO IMA SVOG FAVORITA

Slavni zavisni od sportskog glamura Za koga navijaju poznate ličnosti Džek Nikolson je fan Lejkersa, Medžik Džonson je odan Realu, Angelina Merkel voli Kotbus, a Barak Obama Vest Hem Aleksandar Popović

U

današnje vrijeme je gotovo nemoguće da nijeste deklarisani navijač nekog fudbalskog ili košarkaškog kluba. I dok “obični smrtnici” ne mogu da pronađu (plate) kartu čak ni za posljednji red stadiona ili dvorana - imamo one za koje je uvijek rezervisano mjesto u ložama na stadionima, pokraj parketa u NBA utakmicama. Riječ je o slavnim ličnostima, o svjetskom džet setu, koji, što zbog ljubavi i pripadnosti, a što zbog marketinga i popularnosti, redovno posjećuju mečeve svojih omiljenih klubova, uz često apostrofiranje odanosti prema sportskim kolektivima širom planete.

Zamka - svi su vidjeli Real i Barselonu u finalu Lige šampiona, ali su im Borusija Dortmund i Bajern Minhen priredili iznenađenje.

Nasljedstvo - Jup Hejkens je osvojio trostruku krunu sa Bajernom, nakon čega je otišao u penziju, a ključeve mašine dao u ruke novom strategu Pepu Gvardioli.

Džek Nikolson je veliki navijač Lejkersa

Jedan od čuvenijih navijača i faca iz zvjezdanog dvorišta jeste legendarni glumac Džek Nikolson, koji neopisivo voli Lejkerse, pa i ne čudi što gotovo svaku utakmicu prati tik pored terena. “Tačno je da sam poznati fan Lejkersa, ali se kocentrišem samo na gledanje utakmica. Ranije sam čak putovao i na gostovanja, prilikom plej-ofa, ali sada to činim mnogo rjeđe. Kada snimam neki film reditelji znaju što volim i izađu mi u susret da odgledam svoje Lejkerse i istina je da sam propustio malo mečeva. Najdraži igrači su mi Nik van Eksel, zatim Geri Pejton, a nakon njih slijedi Vlade Divac. On bi bio očajan glumac, ali ga obožavam još iz vremena dok je igrao za moje Lejkerse”, istakao je jednom prilikom veliki Nikolson, inače simbol cijelokupne naše priče o vezi zvijezda džet seta i sporta, odnosno klubova. A, njegovim stopama idu filmski producent Spajk Li, vjerna pristalica Njujork Niksa, Denzel Vošington, koji obožava Njujork Jenkije, pjevač Lil Vejn, takođe obožavalac “jezerdžija”, a tu su i Silvestre Sta-

lone, ljubitelj Evertona, pjevačica i navijačica Vest Hema Keti Peri, reper Džej Zi (dioničar i navijač Bruklina), a svi znamo za ljubav između sadašnjeg Pape Franja i novog šampiona Argentine San Lorenca.

● KRALJICA ELIZABETA VJER NA ARSENALU

Najveći broj slavnih ličnosti može se vidjeti na tribinama klubova iz Premijer lige. U ovom segmentu prednjače ljuti londonski rivali, Čelsi i Arsenal. Među navijačima “plavaca” i dalje se prepričavaju anegdote o susretima čuvenog filmskog buntovnika Stiva Mekvina i holivudske dive Rakel Velč u svlačionicama “Stemford Bridža”. Takođe, lista poznatih faca koje bodre Čelsi je dugačka – Gaj Riči, Madona, Brajan Adams, Bili Ajdol, Vil Ferel, Oven Vilson, Basta Rajms i Kevin Garnet samo su neki od primjera. “Tobdžije” se takođe mogu pohvaliti pozamašnim brojem slavnih koji se često mogu vidjeti na “Emirejtsu”, a ispred svih navijača jeste kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Elizabeta!

Poznati holivudski glumac Kevin Kostner, bivši šampion Formule 1 Luis Hamilton, spadaju među one koji vole klub iz sjevernog Londona, a treba izdvojiti još i Roana Etkinsona (Mister Bin), Paf Dedija, Nika Hornbija, pjevačicu Dido, Princa Harija i legendarnu grupu Kvin.

● MANDELA KAO DIO LIVERPULA

A, ni Mančester junajted nije bez podrške - “crvene đavole” vole Džastin Timberlejk, Viktorija Bekam, Usein Bolt i reper Mos Def. Liverpulu podršku daju Samjuel El Džekson, Lebron Džejms, Danijel Krejg, Klajv Oven, Bili Bob Torton, Karolina Voznjacki, dok je za “redse” navijao i sada već pokojni Nelson Mandela, čemu svjedoči i niz fotografija. Totenhem je u srcu Filu Kolinsu, Stivu Nešu kao i glumcu Rej Ljoti. Opasnom imidžu koji gaje navijači Vest Hema doprinosi i bivši šampion svijeta u teškoj kategoriji Lenoks Luis, a navijač “če-

Naše javne ličnosti: Od Italijana do Argentinaca Šok - inače štedljivi trener Arsenala Arsen Venger doveo je posljednjeg dana prelaznog roka majstora Mezuta Ozila iz Real Madrida za 50 miliona eura, na pozitivno zaprepašćenje sopstvenih igrača.

Što se tiče javnih ličnosti iz naše Crne Gore opšte je poznato da košarkaš Minesote i crnogorske reprezentacije Nikola Peković navija za Inter, zbog svog prijatelja Dejana Stankovića. Međutim, na drugoj strani je Milanu od malih nogu

vjeran sjajni glumac Momčilo Otašević, dok pjevač Bojan Delić voli Fiorentinu. Ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Srđan Darmanović pasionirani je navijač fudbalske selekcije Argentine.

Nelson Mandela je za života jednostavno obožavao Liverpul


SPORT 29

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

GUBITNIK 2013.

DEBAKL 2013.

Benfika

Crna Gora - Moldavija Trebalo je da bude lijepa tačka na kvalifikacije, prilika da navijači nagrade hrabre sokolove za mušku igru na Vembliju, a dogodio se neviđeni debakl, najveći poraz u istoriji - Crna Gora je demolirana od Modavije pod Goricom (2:5). Poleksić je pet puta vadio loptu iz mreže, a selektor Brnović i njegovi izabranici umjesto očekivanih aplauza doživjeli očekivane salve zvižduka.

Bili su u igri za tri trofeja, a ostali su bez ičega - u samo sedam dana sezona Benfike se raspala. Poraz od Porta (primljen gol u nadoknadi vremena) označio je oproštaj od šamponskih snova. Poraz od Čelzija u finalu Liga Evrope (opet gol u nadoknadi) dodatno je uzdrmao orlove, a potpuno ih dokrajčio (ne)očekivani poraz u finalu portugalskog Kupa od Gimaraeša.

Premotavanje

Fudbalska 2013. iz ugla karikaturista Đoković je milanista i zvezdaš, ali...

Drugi teniser planete Novak Đoković deklarisani je navijač Crvene zvezde i Milana. I dok na “Marakanu” rijetko dolazi zbog pregršt obaveza, tu i tamo posjeti “San Siro” kada igraju “rosso-neri”. Međutim, srpski majstor “bijelog sporta” je nedavno oblačio i dresove Benfike, Boke juniors, San Lorenca, Monaka, Čelsija, Pari Sen Žermena... Naravno, većinu tih “akcija” ispratio je najviše zbog izričitog zahtjeva klubova iz Argentine, Portugala, Engleske i Francuske, a nedavno je podvukao kako najprije navija za Zvezdu, a poslije nje i za Milan, odnosno da tu stavlja tačku. kićara” je, vjerovali ili ne, i američki predsjednik Barak Obama, kao i već pomenuta Keti Peri, odnosno gitarista “Iron Maden”-a Stiv Heris! Tom Henks je privržen Aston Vili, a pjevač Sting Njukaslu, bez kojeg ne može ni bivši premijer Engleske Toni Bler. Danijel Redklif, poznatiji kao Hari Poter, navijač je Fulama, frontmen grupe “Oasis” Noel Galager veliki je fan Mančester sitija, poznati glumac Šon Bin (Gospodar prstenova) zagriženi je navijač Šefild junajteda, dok je nekadašnji teniser Goran Ivanišević lud za Vest Bromvič Albionom. Elton Džon voli Votford, čiji je bio vlasnik od 1976. do 2002. godine, a Robert Plant (pjevač Led Zeppelin-a”) odan je Vulverhemptonu, zaključno sa Robi Vilijamsom, fudbalskim fanatikom i dioničarom niželigaša Port Vejla.

dal, Hulio i Enrike Inglesias, Karlos Sajnc, Antonio Banderas, Fernando Alonso, dok Barselona uživa podršku Davida Ferera, Šakire, Horhea Lorenca, Tomija Robreda, Janka Tipsarevića, ali i španskog premijera Hoze Luisa Zapatera. Što se Njemačke tiče, Boris Beker skoro da ne propušta utakmice Bajern Minhena, a za Bavarce navija i teniserka Agelika Kerber. Braća Vitali i Vladimir Kličko zdušno bodre Sent Pauli, Mihael Šumaher

Priredio: A.P.

Ambicije - Geret Bejl je za istorijskih 100 miliona eura postao novi igrač Real Madrida. Velšanin je stigao u “kraljevski klub” zbog trofeja, dok predsjednik Florentino Perez zadovoljno trlja ruke zbog zagarantovano dobrog marketinga.

je vjeran svom Kelnu, a opšte je poznato da je Adolf Hitler navijao za Šalke. Međutim, tu nije kraj - srce kancelarke Njemačke Angele Merkel kuca za maleni istočno-njemački Energi Kotbus. Najbolji teniser svih vremena Rodžer Federer bodri svoj Bazel, dok Endi Marej voli lokalni škotski klub Hamilton, a sestre Venus i Serena Vilijams su toliko privržene Majami Delfinsima da su nedavno uzele učešće u vlasništvu kluba. Prelijepa pjevačica Keti Peri obožava Vest Hem

Junak - fenomenalni Nejmar matirao je Španiju u finalu Kupa Konfederacija, čime je njegov Brazil stigao do četvrtog trofeja takmičenja koje je služilo kao uvertira pred Svjetsko prvenstvo.

● ROSI OBOŽAVA INTER, BRA JANT NAKLONJEN MILANU

Nemaju samo ostrvski klubovi podršku svjetskog džet seta. U Italiji je za Juventus navijao pokojni i legendarni tenor Lućano Pavaroti. A, “stara dama” je osvojila srce Erosa Ramacotija, Žana Alezija, Flavija Brijatorea, plivačice Federike Pelegrini, a zanimljivo je da je za Juventus navijao i bivši vođa Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov. Milan vole Đorđo Armani, Kobi Brajant, Derik Rouz, Danilo Galinari, Enco Janaći, Marin Čilić, Ivan Ljubičić, Laura Pauzini, Felipe Masa, Džon Bon Džovi, Đorđo Roka, a “rossonerima” su naklonjeni i političari Enriko Leta, odnosno Mario Monti. A, susjede u “gradu mode” bodre interisti Valentino Rosi, popularni “doktor” u svijetu motora, Andrea Boćeli, Elizabeta Kanales, Alisa Milano, Vasko Rosi ...

“Kolegijalnost” - Lionel Mesi se povrijedio, a u posjetu su mu stigli najveći konkurenti za osvajanje “zlatne lopte”. Kristijano Ronaldo, Frenk Riberi i Zlatan Ibrahimović su ga već otpisali, ali je na kraju Ibra ispao iz kombinacije za veliko priznanje.

● MEDŽIK DŽONSON

“MERENGES”, ANGELA MERKEL VOLI KOTBUS

Na Pirinejskom poluostrvu, zvijezde uglavnom biraju između dva giganta Real Madrida i Barselone. Za “merengese” navijaju legendarni Medžik Džonson, Tom Kruz, Dženifer Lopez, Rafael Na-

Radost i tuga - završila se grupna faza Lige šampiona. U vagonu za osminu finala našli su se Mančester junajted, Mančester siti, Arsenal, Čelsi, Real Madrid, Barselona, Atletiko Madrid, Bajern Minhen, Borusija Dortmund, Šalke, Bajer Leverkuzen, Pari Sen Žermen, Milan, Galatasaraj, Zenit i Olimpijakos. A, na voz nije stigao sjajni Napoli, na čijem su licu krenule suze.


30 SPORT

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

IZJAVA 2013.

DOGAĐAJ 2013.

Crna Gora - Engleska

Zlatan Ibrahimović

Ništa ne može da okrene naciju naglavačke i izazove vanredno stanje kao fudbal. Crna Gora je dočekala Englesku, a reprezentacija iz kolijevke fudbala povijala se pred uraganskim napadima junaka Damjanovića i družine. Gordi Albion je ipak nekako izdržao, ali su hrabri sokolovi i nakon tog 26. marta držali lidersku poziciju na tabeli Grupe H.

Novinar: Ko će proći na Svjetsko prvenstvo? Portugal ili Švedska? Ibra: “To samo Bog zna”. Novinar: “Ali do Boga nije lako doći”. Ibra: “Upravo razgovarate sa njim”.

BRAZIL 2014  KAMPOVI REPREZENTACIJA

Panceri u gnijezdu teškom sedam miliona Hoteli od pet zvjezdica, perfektni tereni, teretana, bazeni - donosimo vam priču o tome gdje će koja selekcija stanovati tokom Mundijala u Brazilu Bojan Topalović

G

lavna tema 2014. godine biće - Mundijal u Brazilu - definitivno! Svjetsko prvenstvo startuje 12. juna, zemlja sambe, kafe i čarobnog fudbala još nije totalno spremna za najglamurozniju manifestaciju što šampionat planete svakako jeste, ali će sve biti sređeno tip top do samog početka...

Reprezentacije (32) koje će imati tu ogromnu čast da osjete čari brazilskih plaža već razmišljaju o spektakularnom prvenstvu, pa shodno tome su odabrali kampove u kojima će se pripremati za Mundijal, u kojima će živjeti tokom SP, koji će biti njihov dom u Južnoj Americi...

● EVROPLJANI BIRALI SLIČNO Ponuđena su im bila 83 trening kampa (22 se nalaze u Sao Paulu) širom Brazila, uglavnom su svi izabrali dobrostojeće lokacije, što pokazuje primjer Portugala, Rusije, Italije, Engleske, Španije... Portuglaci i Rusi su pikirali grad Kampinas, “gordi Albion” će odsjesti u hotelskom kompleksu “Rojal tulip” u mjestu San Konrado na periferiji Rio de Žaneira, “azuri” su odabrali Mangaratibu (Rio de Žaneiro), a vladar planete će biti smješten u sportskom

centru Kahu u Kuritibi, kojeg koristi prvoligaški klub Atletiko Paranaense. Alfredo Gotardi Centar, kojeg domaćini kratko zovu Kahu, jedan je od najboljih centara, a Španiju su privukli zbog odličnih uslova i blage klime u tom dijelu Brazila. “Kahu u Kuritibi biće naše sjedište tokom Svjetskog prvenstva”, potvrdio je portparol španskog fudbalskog saveza. Centar gdje će se pripremati “furija” ima osam fudbalskih terena standardnih dimenzija, termalni bazen i teretanu. To uglavnom imaju gotovo svi trening kampovi koji će biti domaćini selekcijama koje učestvuju

na Mundijalu... “Izabrali smo Kampinas, jer je ima odličan aerodrom i sjajne terene za treninge. Uglavnom su svi centri jako slični”, rekao je portugalski selektor Paulo Bento.

● PRESEDAN NJEMAČKA: ZA NJIH SE PRAVI KAMP Dok su se evropski velikani utrkivali da izaberu što luksuznije mjesto, Njemačka je napravila presedan - “panceri” su odlučili da izgrade vlastiti kamp! Navodno, selektor Joakim Lev nije bio zadovoljan nijednim od ponuđenih mjesta za trening, pa je dao ideju da se napravi novi, a pošto čelni ljudi reprezentacije “elfa” žele po svaku cijenu da se dokopaju Boginje poslušali su učitelja Mesuta Ozila, Marija Gecea, Baštijana Švajnštajgera... Kamp gdje će se pripremati Njemci sigurno će se izgraditi za pet mjeseci, a biće spektakularan: nalazi-

će se u selu Santo Andre u saveznoj državi Bahia, kompleks će imati 14 dvospratnih kuća u kojima će biti smješteni reprezentativci i stručni štab “elfa”, a luksuzni trening centar će od aerodroma biti udaljen svega 15 minuta. “Nećemo mi finansirati projekat (na izgradnji kampa radi 120 radnika, a izgradnja će koštati sedam miliona eura). Brazilci su svakako mislili da prave kamp u Santo Andreu, a kao Fudbalski savez smo samo povukli veze da se mi tamo nađemo. Ne brinemo nimalo, uvjeren sam da će se trening kamp na vrijeme napraviti”, riječi su direktora njemačke selekcije nekada slavnog golgetera Olivera Birofa.

● NIKO KOVAČ: PROŠLI SMO SUPER Tamo u Bahiji biće prisutne i kockaste trenerke - Hrvatska je odabrala luksuzni hotelski kompleks Tivoli koji je smješten pored ribarskog na-

Hrvatska ugrabila premiju: Pored super terena “kockasti” će imati potpuni ugođaj prilikom odmora u ribarskom naselju Praja do Forte selja Praja do Forte. Kompleks ima spa centar, osam bazena, teniske terene, te klub za rekreaciju uz nezaobilazne dobre terene. Noćenje u Tivoliju, za obične smrtnike, je između 450 i 800 dolara. “Momci će imati odličan smještaj i sjajne uslove za rad tokom boravka u Brazilu. Tivoli je naša želja od početka, hvala Savezu što je brzo reagovao”, zadovoljan je bio selektor “vatrenih” Niko Kovač. Na Nikove riješi nadovezao se Davor Šuker - predsjednik Hrvatskog fudbalskog saveza... “Poslije inspekcije kampova odmah smo vidjeli da je Tivoli idealan izbor za Hrvatsku. Siguran sam da smo izborom Tivolija ispunili je-

Dio njemačkog neizgrađenog kampa gdje će biti smješten sjajan teren za trening

KAMPOVI SELEKCIJA

Argentina - Belo Horizonte Australija - Vitorija Alžir - Sao Paulo Belgija - Mogi das Kruzes (Sao Paulo) BiH - Kaza Grande (Sao Paulo) Čile - Belo Horizonte Ekvador - Vitorija (Espirito Santo) Engleska - Rio de Žaneiro Francuska - Ribeirao Preto (Sao Paulo) Gana - Masejo Hrvatska - Praja do Forte (Bahia) Iran - Sao Paulo Italija - Mangaratiba (Rio de Žaneiro) Japan - Sao Paulo Kostarika - Santos Meksiko - Santos Nigerija - Kampinas (Sao Paulo) Holandija - Rio de Žaneiro Njemačka - Porto Seguro (Bahia) Portugal - Kampinas (Sao Paulo) Rusija - Kampinas (Sao Paulo) Španija - Kahu (Kuritiba) Švicarska - Porto Seguro (Bahia) Urugvaj - Sete Lagoas (Minas)

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Radovi su počeli, a zastava Njemačke daje do znanja ko će tu tokom SP biti smješten

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


SPORT 31

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

TRANSFER 2013.

KAZNA 2013.

Geret Bejl

Luis Suarez

Govorkalo se o tome dugo, Real je opipavao Totenhemom puls, a onda je prvog dana septembra odjeknula transfer bomba - Geret Bejl je novi igrač Reala, a kraljevski klub je londosnkim pjevcima platio obeštećenje od 100 miliona eura! Granica je probijena, koji je sljedeći nestvarni transfer?

Igrao je strašnu sezonu, sam nosio Liverpul, ali mu je trenutak ludila oduzeo slavu i pokazao njegovo mračnije lice - Luis Suarez je zbog toga što je ujeo Baneta Ivanovića na meču redsa i Čelzija zaradio kaznu od 10 mečeva neigranja. Tribine su mu ispostavilo se prijale Urugvajac je smirio glavu i ove sezone je najbolji igrač Premijer lige, vjerovatno i najbolji napadač na planeti.

SMIJEŠNA STRANA SPORTA

Oni su sportski junaci. Ne, oni su crtani junaci

Dnevne novine donose nevjerovatne sličnosti između sportista i junaka sa TV ekrana

Prosto je nevjerovatno do kojih granica se proteže ljudska mašta. Gledajući sport, a naročito fudbal, bili smo svjedoci mnogih nevjerovatnih scena koje su fanaticima padale na pamet.

dan od važnih preduslova za dobar nastup i rezultat reprezentacije na Svjetskom prvenstvu”, rekao je Šuker. Daleko od Hrvata biće smještena Bosna i Hercegovina - “zmajevi” će biti gosti hotela “Kaza Grande” koji je udaljen stotinjak kilometara od Sao Paula i smješten je na obali Atlanskog okeana. Na kraju - neko je prošao bolje, neko lošije, ali sve 32 nacionalne selekcije će imati sjajne uslove tokom boravka u Brazilu (hotel od pet zvjezdica, minimum tri terena na raspolaganju, teretanu, bazene...), plus: svi su birali kamp u blizini gradova gdje će igrati u grupnoj fazi, tako da će biti lišeni velikih i napornih putovanja...

Tokom godine uživali smo u raznim “predstavama” navijača, ali ovoga puta vam ne donosimo ni najbolje koreografije, ni priče o njihovim ludorijama, putovanima sa kraja na

kraj svijeta zbog ljubavi prema svom klubu. Prateći razne sportske forume, komentare i fotografije izabrali smo sportiste koji najviše liče junacima raznih crtanih filmova.

Dobro, sličnost između Šreka i zvijezde Mančester junajteda Vejna Runija je nadaleko poznata, ali ima još nevjerovatnih primjera. Uživajte. Sa osmijehom. U.R.

Vejn Runi (fudbaler M. junajteda)

Šrek (crtani Šrek)

Mesut Ozil (fudbaler Arsenala)

Smigol (Gospodar prstenova)

Rafael Benitez (trener Napolija)

Albert Al Mekvigin (“Toy Story”)

Arsen Venger (trener Arsenala)

Simor Skiner (Simpsonovi)

Dejvid Mojes (trener M. junajteda)

Mo Sizlak (Simpsonovi)

Hari Rednap (trener KPR-a)

Selo u Santo Andrei koje se nalazi u šumi biće prilagođeno Njemcima: Napraviće se 14 kuća, tereni, bazeni...

Majkl Bredli (fudbaler Rome)

Drupi (pas u istoimenom crtaću)

David Luiz (fudbaler Čelzija)

Pomoćnik Bob (Simpsonovi)

Elmer Fad (Duško Dugouško)

Kristijano Ronaldo (fudbaler Reala

Astro-boj (junak u istoimenom crtaću)

Bred Fridel (golman Totenhema)

Stvor (Fantastična četvorka)

Nik Fols (NFL igrač Filadelfije)

Šegi Rodžers (Skubi Du)

Kris Boš (košarkaš Majamija)

Litl Fut (Priča o dinosaursima)

120

radnika radiće na izradnji kampa za reprezentaciju Njemačke, a projekat košta sedam miliona eura...


Godina Mundijala VRELO SPORTSKO LJETO

Šta nas čeka 2014 - DN donose spisak najvažnijih sportskih događaja u nastupajućoj godini Kosta Bošković

O

limpijska himna probudiće ponovo sportski duh planete, kroz godinu ćemo uživati u Mundobasketu, evropskim rukometnim prvenstvima, vaterpolo čaroliji... Biće tu i magija koja blješti svake godine, poput neprevaziđenje Lige šampiona, teniskih Gren slem turnira, trka Formule 1, NBA utakmica... Svi oni činiće sportsku 2014. jednom od onih nezaboravnih godina, ali jedan njen dio pronaći će posebno mjesto u srcima većine onih kojima sport teče kroz vene, jedan njen mjesec za koji se živi duge četiri godine! Njegovo veličanstvo Svjetsko prvenstvo u fudbalu! I to u Brazilu - zemlji u kojoj je fudbal smisao života. Dakle, nema sumnje da će 2014. biti godina Mundijala, fudbalska groznica može da krene.

Mundijalska ludnica drmaće planetu za vrijeme vrelih ljetnih dana (od 12. juna do 13. jula), a Dnevne novine vas u novu godinu uvode spiskom svega onog što nas čeka u narednih, nema sumnje nezaboravnih, 365 dana. Idemo redom...

●JANUAR * Reli Dakar (od 5. do 18. januara) * EP u rukometu za muškarce u Danskoj (od 12. do 26. januara) * Izbor za Fifinu Zlatnu loptu (13. januar) * Tenis: Australijan open (od 13. do 26. januara) * EP u futsalu, Belgija (od 28. jan. do 8. februara)

●FEBRUAR * NFL Superbol (2. februar)

* Zimske Olimpijske igre u Sočiju (od 7. do 23. februara) * Žrijeb kvalifikacionih grupa za fudbalsko EP 2016. u Francuskoj (23. februara)

●MART * Dvoransko SP u atletici, Gdanjsk (od 7. do 9. marta) * Zimske paraolimpijske igre u Sočiju (od 7. do 16. marta) * Počinje šampionat u Formuli 1 (16. marta)

●APRIL * NBA plej-of (od 19. aprila) * NHL finale (13. april)

●MAJ * SP u hokeju na ledu, Bjelorusija (od 9. do 25. maja)

* Biciklizam: Điro d’Italija (od 9. maja do 1. juna) * Finale Uefa Liga Evrope u Torinu (14. maj) * Fajnal-for košarkaške Evrolige, Milano (od 15. do 18. maja) * Finale Uefa Lige šampiona, Lisabon (24. maj) * Tenis: Rolan Garos (od 26. maja do 8. juna)

●JUN * SP u fudbalu, Brazil (od 12. juna do 13. jula) * Tenis: Vimbldon (od 23. juna do 6. jula)

●JUL * Biciklizam: Tur de Frans (od 5. do 27. jula) * EP u vaterpolu, Budimpešta (od 13. do 26. jula)

●AVGUST * Olimpijske igre za mlade (od 5. do 21. avgusta) * Evropsko prvenstvo u atletici, Cirih (od 10. do 17. avgusta) * EP u vodenim sportovima, Berlin (od 13. do 24. avgusta) * Tenis: US Open (od 25. avgusta do 8. septenbra) * SP u košarci (m), Španija (od 30. avgusta do 14. septembra) * Svjetsko prvenstvo u džudou, Rusija (tačan datum nije određen)

Budimpešta kao crnogorska sudbina Godina koja polako otvara svoja vrata biće puna izazova i za naše sportiste. Za zagrijavanje u hladnim januarskim danima pobrinuće se momci koji ne priznaju granice, isti oni koji su bez velikog takmičenja ostavili jednu Njemačku, rukometaši Crne Gore. “Lavove” od 12. do 26. januara očekuje Evropsko prvenstvo u Danskoj. Crna Gora će svoje predstavnike (iako još nijesu određeni) imati i na Zimskim Olimpijskim igrama u Sočiju, s nestrpljenjem ćemo iščekivati i žrijeb kvalifikacionih grupa za fudbalsko EP (februar), kao i start kvalifikacija (septembar), a na-

vijaćemo i za naše klubove u evropskim i regionalnim izazovima - za rukometašice Budućnosti i odbojkaše Budvanske rivijere u Ligi šampiona odnosno košarkaše Budućnosti u ABA ligi. Ipak, glavni adudi crnogorskog sporta u 2014. godini slavu će potražiti u jednom gradu - Budimpešti! Vaterpoliste u mađarskoj prijestonici u julu očekuje Evropsko prvenstvo, dok se i finale šampionata starog kontinenta za rukometašice (u decembru) igra u istom gradu. Naravno, i “ajkule” i “lavice” će u “ljepotici” na Dunavu napadati odličje najsjajnije, nema sumnje.

●SEPTEMBAR

* Tenis: ATP Pariz (od 27. oktobra do 2. novembra)

* SP u gimnastici, Kini (od 3. do 12. septembra) * SP u odbojci (m), Poljska (od 3. do 21. septembra) * SP u odbojci (ž), Italija (od 23. septembra do 12. oktobra) * SP u košarci (ž), Turska (od 27. septembra do 5. oktobra)

●OKTOBAR * Tenis: ATP Šangaj (od 5. do 12. oktobra)

●NOVEMBAR * Tenis: Završni Masters, London (od 10. do 17. novembar)

●DECEMBAR * EP u rukometu (ž), Hrvatska i Mađarska (od 7. do 21. decembra) * Fudbal: SP za klubove (od 10. do 20. decembra).


31. DECEMBAR 2013, 1.I 2. JANUAR 2014. BROJ 728 GODINA III

ŽENA 33

NOVOGODIŠNJI ODNOSI

Odbila sam američki

Alkohol nije opravdanje za sex

Plejboj Crnogorski model Mila Kalađurđević za novogodišnje izdanje Dnevnih novina govori o inostranoj karijeri Danilo Brajković

više ka seksi energiji.

rata svjetskog džet-seta crnogorski model Mila Kalađurđević otvorila je kao prva Crnogorka koja se slikala za naslovnicu hrvatskog izdanja magazina “Plejboj”. Od tog momenta, njena karijera krenula je uzlaznom putanjom, a u svijetu je prepoznata kao jedan od najatraktivnijih modela, što dokazuju njeni nedavni angažmani u vodećim američkim modnim časopisima. Osim toga, Kalađurđević je članica srbijanske muzičke grupe “Models” koja već godinama atraktivnim spotovima izaziva burne reakcije publike regiona.

Mnogi Vas smatraju najljepšom Crnogorkom. Prija li ta titula?

V

U godini na izmaku postali ste zaštitno lice jesenjeg izdanja prestižnog američkog magazina “Agenda”. Da li ste očekivali takvo priznanje? Naravno da nijesam. Ekipa magazina slučajno je prisustvovala mom fotografisanju. Pitali su fotografa s kojim sam radila za moje ime, a potom su mu rekli ‘’nju želimo za sljedeći broj’’. Tek po objavljivanju magazina shvatila sam da su zaista bili ozbiljni, jer dok ne vidim gotov proizvod ne vjerujem da će se realizovati. Imam još jednu naslovnicu, a to je mnogo bitno za modela.

Snimili ste nedavno i editorijal bikinija za “Woman ilustrated”. Kakve utiske nosite sa snimanja? Sve je bilo savršeno u Beverli parku. Imala sam tretman princeze. Poslije radnog dana imala sam masažu, saunu, spa. Zaista mi je bilo prelijepo.

Da li su aktuelni angažmani vezani isključivo za modu ili imate u planu i druge oblasti? Provodim vrijeme sa sestrom u Istanbulu, a inače ovdje uvijek ima posla za modele tako da se redovno fotografišem za kataloge za garderobu, donje rublje, kupaće kostime. Aktuelno je i snimanje spota za grupu “Models”.

Burne reakcije publike na novu pjesmu modelsica “Žućko” su Vas iznenadile? Ne pratim štampu i ne čitam komentare po internetu, ali me koleginice obavijeste, tako da sam upućena da je pjesma dočekana s burnim reakcijama, ali to nije ništa novo.

Da li grupu više ističe muzika ili atraktivni spotovi? Oboje. Četiri atraktivne mane-

kenke uz provokativne tekstove dovode do dobrog spoja. Kad se malo dublje zagrebe, iza nas stoji ozbiljna ekipa koja je napravila velike hitove drugim pjevačima.

Prva ste crnogorka koja se slikala za “Plejboj”. Da li je to bila odskočna daska za Vaše dalje uspjehe? Ako si model možeš da pristaneš na obnaženo fotografisanje, ili na neobnaženo. Ja sam pristala i to mi je bila odskočna daska. Preko noći je moje lice postalo poznato medijima, a to je ono što modelu treba. Nije mi bilo lako, jer smo mi mala sredina, pa je to surovo prihvaćeno. Ali Bože moj, to je cijena uspjeha.

Prihvatili biste ponudu Hjua Hefnera da se slikate za američko izdanje “Plejboja”? Već sam je dobila i to poslije mjesec provedenih u Los Anđelesu. Bili su znatiželjni kako sam ja prva Crnogorka koja se slikala, a pritom i ne znaju gdje se nalazimo. Poslali su mi mejl kako treba da dođem skroz prirodnog izgleda. Potom sam im pomjerila fotografisanje za tri dana jer nijesam bila sigurna. Na kraju sam otkazala na dan fotografisanja. Za sad je odluka negativna.

Kako reaguje porodica na Vaša obnažena izdanja? Hvala Bogu, uvijek sam imala podršku porodice, to mi je najbitnije u životu.

Da li se na snimanjima osjećate prijatnije u seksi vešu ili haljinama? To su dvije različite energije. Recimo ako su haljine elegantne onda mi je pogled prefinjen. U seksi vešu tijelo samo govori. Poze, pokreti, pogledi...sve vuče

CRNA GORA

Novogodišnji vodič dobrog provoda

TRPEZA

Svečana praznična večera

Ne znam šta bih vam odgovorila da mi ne padne ova kruna s glave (smijeh).

Da li Vam se udvaraju moćni muškarci i imate li problem sa tim da su možda nekad ljubmorni jer ste na udaru javnosti? Nemam problema. Znam kako da se izborim. Pa nijesam ja za džaba Crnogorka. Lijepa riječ gvozdena vrata otvara, a i zatvara ako ja to poželim.

Desi li se ponekad i neka neprostojna ponuda?

ZVIJEZDE

Horoskop za 2014. godinu

To mi se desilo više puta, ali lako ja to riješim. Prosto ne odgovaram ili pokušam na ljubazan način da odgovorim.

Pamtite li bivše ljubavi? Poznati fotograf Baruh Vega mi je jednom rekao “neka tvoja prošlost postane nešto najgore u tvojoj budućnosti”. Saglasna sam s njim.

Da li je Vaše srce zauzeto? Već duže vrijeme volim samo sebe. I još nekog

Gdje ćete za praznike? Putujem za Maldive gdje ću provesti praznike. Tamo ću prikupiti energiju za sljedeća snimanja Modelsica. Budućnost podrazumijeva rad i rad, ulaganje da što više ostvarim u karijeri.

BJUTI

Frizure i šminka za najluđu noć

CRNOGORSKA MODA

Kreatori predlažu garderobu


34 NOVOGODIŠNJI VODIČ

PODGORICA KLUB “GATSBY”

Rezervacije : 020 622 623

Rezervacije : 068 477 761

RESTORAN “MORAČA”

NOĆNI KLUB “DIAMOND” 31. decembar i 1. januar Srećko Savović Ulaz : 10 eura 1. januar Bane Mojićević Ulaz : 5 eura Rezervacije : 067 399 924

31. decembar i 1. januar DJ Serdar Ulaz: 10 eura (žene), 20 eura (muškarci) Rezervacija: 067 432 323

NOĆNI KLUB “BUDA BAR”

NOĆNI KLUB “FACE”

31. decembar Bane Mojićević Ulaz : 10 eura Rezervacije : 067 344 944 30. decembar i 1. januar “Sevdah kvartet” i Anita Popović, Rezervacije: 067 838 926

KLUB “FELINI”

31. decembar Ivana Popović

31. decembar i 1. januar DJ Ivan Tadić Ulaz : 31. decembar 10 eura, 1. januar euro Rezervacije : 069 908 900

KLUB “TUNJEL” 31. decembar DJ Janjo,Goca Pejović i Kili Ulaz : 5 eura

ŠKOTSKI PAB “HAJLAND” Ulaz: 35 eura Rezervacije: 067 856 271

KLUB “ME GUSTA” KLUB “LUVI” DJ SRLE, DJ ZOLA, Novica Bukatović, Trubači Ulaz: 25 eura (žene), 30 eura (muškarci) Rezervacije: 069 240 050

31. decembar Edo Abdović Rezervacije: 067 922 6688

NIKŠIĆ 31. decembar

KAFE “CHEERS”

PAB “NORRIS”

Bend “Senkina đeca” Rezervacije : 068 463 042

DJ Đole Ulaz : 5 eura 1. januar DJ Đole Ulaz besplatan 2. januar Stefan Pantović

HOTEL “RAMADA” Bend “Dobri momci” Ulaz : 65 eura

BUDVA 31 decembar

GRADSKI TRG “Perper”, Dino Merlin 1. januar Željko Joksimović, Bajaga i instruktori

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.


NOVOGODIŠNJI VODIČ 35

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

1. januar Jelena Rozga, Adil, Vesna Zmijanac, bend “Mogul” 2. januar Tereza Kesovija

HOTEL “SPLENDID”

31. decembar Severina

DISKOTEKA “TROKADERO”

31. decembar Pero Stefanović Ulaz : 10 eura 1. januar: Deni Bonestaj Ulaz : 5 eura 2. januar Jelena Gerbec Ulaz : 5 eura Rezervacija : 067 309 300

PLJEVLJA 31. decembar

31.decembar Lexington bend 1.januar Amadeus bend 2. januar Aca Lukas

KLUB “OPERA”

bend 1. i 2. januara Creative bend i Balkan bend

NOĆNI KLUB “CEASAR” DJ Šminka Ulaz : Žene (besplatno), muškarci 10 eura

HERCEG NOVI

BEČIĆI

31 januar

31.decembar

HOTEL “QUEEN OF MONTENEGRO” Sergej Ćetković, Vesko Belada 1.januar Sergej Ćetković, Goca Tržan i Vesko Belada 2. januar Goca Tržan i Veso Belada

PETROVAC 31. decembar

HOTEL “PALAS” Zdravko Čolić, Vesna Zmijanac, bend “Mogul”

TRG ŠKVER KOTOR

Valentino i grupa “Frajle” 1. januar Crvena jabuka i S.A.R.S

DISKOTEKA “MAKSIMUS”

31. decembar “White party” Ulaz : 10 eura 1. januar Aco Pejović 2. januar Severina Ulaz: 15 eura Rezervacije : 067 216 767

ŽABLJAK HOTEL “POLAR STAR”

od 31. decembra do 15. januara Jelena Kostov, Bego Bend, Tamburaši, Starogradski orkestar “Boemi”, Vesna Perović

KOLAŠIN BIANCA RESORT & SPA

31. decembar Biljana Sečivanović i “Creative”

TIVAT 31. januar

MY CLUB Ansambl Toć, spectacular dance show, Cuban dancers Rez. 069/ 909-889


36 ZABAVA top 5 crNa gora

Godina u znaku “iGranke” Ni nakon petog pokušaja poslije sticanja nezavisnosti, crnogorski predstavnici nijesu uspjeli da se plasiraju u finalno veče pjesme Evrovizije. Ove godine, u švedskom Malmeu predstavljali su nas kotorska klapa “Who See” i pjevačica Nina Žižić sa numerom “Igranka” koja je postala aspolutni hit godine na domaćoj muzičkoj sceni. Ipak, to nije bilo dovoljno da Crna Gora zauzme mjesto u finalu najpoznatijeg svjetskog muzičkog takmičenja. I pored toga, svjetska javnost je sa oduševljenjem ispratila učešće naše ekipe u Švedskoj, uz dosta pozitivnih kritika na račun numere i spota koji je urađen po motivima futurističke priče sa potpisom Zorana Markovića Zonja.

Sa “Farme” pred matičara Pjevač Danijel alibabić definitivno je obilježio 2013. godinu kada su u pitanju crnogorski predstavnici u rijaliti programima. Alibabić je proveo više od tri mjeseca na “Farmi”, plasirao se u finale, stekao popularnost i van granica Crne Gore, a pritom, upoznao ljubav svog života. Manekenka Jovana Nikolić osvojila je Danijelovo srce, a strasna veza koju su počeli na seoskom imanju krunisana je vjenčanjem krajem septembra u Podgorici. Mladenci su tim činom demantovali spekulacije kako je seks na “Farmi” bio samo marketinški potez, te dokazali da je riječ o pravim emocijama iz kojih bi se ubrzo moglo desiti i proširenje porodice.

SerGejovih “dva minuta” Vrelo muzičko ljeto obilježio je Sergej ćetković koji je nakon pet godina pauze organizovao novu koncertnu turneju širom Crne Gore, ovog puta pod nazivom “Dva minuta”. U Sergejovim najvećim hitovima krajem avgusta uživali smo u Herceg Novom, Baru, Nikšiću i njegovoj rodnoj Podgorici, da bi se nakon toga Ćetković s uspjehom predstavio i publici na turneji u Australiji. Ono o čemu se nezvanično pričalo u muzičkim krugovima duže vrijeme, dobilo je potvrdu pred kraj godine - Sergej će odlukom Javnog servisa predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2014. u Kopenhagenu. Muzički poklonici saglasni su da je njegov izbor najbolji do sad, te da konačno imamo jakog aduta za ulazak u finale.

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

CD IzDanja

Muzika koja nas očekuje 2014. Promocija singlova i izbjegavanje objave albuma i dalje trese regionalnu muzičku scenu. Većina naših sagovornika tokom 2013. godine izjavila je da CD neće objavljivati još izvjesno vrijeme, a bilo je i onih koji su poručili da nosač zvuka kao takav više nikada neće ni snimiti. Ipak, među odvažnima su izvođači koji važe za najveće zvijezde regiona i kojima je album neophodan za očuvanje rejtinga. Tako su sa velikim oduševljenjem protekle godine dočekani albumi najveće folk dive Balkana Cece Ražnatović naziva “Poziv”, ali i povratnički album Zdravka Čolića “Vatra i barut” koji su za kratko vrijeme postigli dobru prodaju. Kada je 2014. godina u pitanju stanje bi moglo biti znatno bolje jer najava ima mnogo, a šta će sve biti realizovano ostaje da se vidi. Jedna od onih koja već skoro godinu najavljuje album je Emina Jahović. Popularna pjevačica izdala je u 2013. nekoliko singlova, najavivši objavu još jednog početkom decembra nakon kojeg bi uslijedio CD. Kako se to nije desilo, vjerujemo da će januar konačno biti plodonosan za Jahović-Sandal. Istim principom vodila se i Nataša Bekvalac koja je nakon posljednjeg singla “Bolesno te volim” konačno kazala kako će album objaviti u martu 2014. Pored njih dvije i tri “oštra” rivala pop muzike najavili su albume. Prvi od njih je domaći predstavnik na Pjesmi Evrovizije Sergej Ćetković, drugi Željko Joksimović i kao treći njihov bosanski kolega Dino Merlin. Prva dva pjevača pažnju javnosti su držali singlovima, dok je Merlin prisutan pjesmama sa posljednjeg albuma “Ispočetka”. Pored njih crnogorske uzdanice Danijel Alibabić, Milena Vučić i Nina Petković takođe će objaviti CD-ove, a postoje indicije da će i pobjednici oba serijala takmičenja “Let ka zvijezdama” Draško Đukić i Mila Nikić dočekati osvojenu nagradu, a to je da podsjetimo bilo snimanje albuma. Z.Šebek

exit StiGao u Crnu Goru U smiraj 2013. godine ljubitelji elektronske muzike u Crnoj Gori imali su razloga za slavlje. Najveći muzički festival regiona, popularni “Exit” stiže na crnogorsko primorje u vidu “Sea dance” festivala. Nakon tradicionlanog okupljanja na novosadskoj Petrovaradinskoj tvrđavi od 10. do 13. jula, žurka se seli na budvansku plažu Jaz gdje će biti smještena glavna bina od 15. do 17. jula, dok je provod zagarantovan i na lokacijama Ade Bojane, Kotora i Starog grada u Budvi. Za prva dva sata prodaje karata na Internetu, kupljeno je preko 6.000 ulaznica, a imajući u vidu brojku od 200.000 ljudi koji su posjetili Novi Sad tokom Exita 2013, organizacija festivala je pravi pogodak za turističku, ali i muzičku ponudu Crne Gore.

knezovo liCe zvuči poznato Humanitarni šou program “Tvoje lice zvuči poznato” obilježio je kraj godine. Format koji je odavno stekao slavu u SAD-u, okupio je poznate ličnosti regiona sa ciljem da kroz imitacije domaćih i svjetskih zvijezda nasmiju publiku do suza, ali i iskoriste pobjedničke nagrade kako bi pomogli onima koji su u teškoj materijalnoj situaciji. Crnu Goru sa uspjehom je predstavljao Nenad knežević knez koji je, uprkos dugogodišnjoj karijeri, konačno uspio da stekne veliku popularnost i van Crne Gore, dokazavši da posjeduje vrhunske vokalne sposobnosti, ali i talenat za imitaciju. Kao petoplasirani u programu, Knez je oduševio gledaoce.

NiNa petković

Humanost na djelu Crnogorska pjevačica Nina petković tokom 2013. godine imala je niz humanitarnih manifestacija u Crnoj Gori. Ona je učestvovala na mnogim događajima na kojima je kroz pjesmu obradovala veliki broj mališana, ali i porodica kojima je pomoć bila neophodna. Nina je najmlađe uveseljavala numerama sa albuma “Priče sa tavana” koji je objavila u 2013. godini. Neke od manifestacija na kojim je učestovala bile su “Porodični dan u Cineplexxu”, gdje je sakupila novac za pomoć samohrane majke Julke Uskoković, ali i “Slatki sajam”, čiji je cilj bio prikupljanje sredstava za otvaranje i opremanje prve biblioteke igračaka u Crnoj Gori, Igračkoteke. Nina i tokom 2014. godine planira niz humanitarnih manifestacija u Crnoj Gori i regionu. E.Z.


ZABAVA 37

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

TOP 5 ReGiON / SVijeT

SeverInIna porodIčna drama Privatni život hrvatske pjevačice Severine Vučković u posljednjih 365 dana često je bio tema medija u regionu. Nakon vjeridbe sa biznismenon Milanom Popovićem sa kojim ima sina Aleksandra, krajem avgusta došlo je do burnog razvoda, međusobnih optužbi preko medija i advokata, da bi sve rezultiralo sudskim procesom. Severina zahtijeva starateljstvo nad sinom, baš kao i njen bivši suprug, a u medijima se često pisalo o samom toku suđenja, pa je tako po nezvaničnim informacijama Severina strahovala od otmice sina. Sve to nije previše uticalo na karijeru popularne Seve nacionale, pa je tako publiku u oktobru obradovala singlom “Hurem”, na temu popularne serije “Sulejman Veličanstveni”. Na Jutjubu “Hurem” ima preko šest miliona pregleda, a Seve se krajem godine slikala obnažena i na naslovnici jednog magazina.

LjubavnI jadI ane nIkoLIć

ª Sulejman VeličanStVeniº

Nema ništa privlačno u životu u palati

I

dok su mediji brujali o sultaniji Hurem, odnosno napuštanju glavne glumice serijala “Sulejman Veličanstveni” Merjem Uzerli, producenti nijesu sjedjeli skrštenih ruku. Konce u svoje ruke preuzela je odrasla Mihrimah sultanija, koja dobro poučena od majke zna šta su ciljevi u haremu. Donosimo priču o glumici, koja tumači lik odrasle Mihrimah.

Pelin Karahan Bekiroglu ulogom starije sultanove kćerke Mihrimah u turskoj seriji “Sulejman Veličanstveni” postala je zvijezda. Dvadesetosmogodišnju glumicu, koja nije pohađala nikakve glumačke škole, u turskoj upoređuju sa Kejti Holms.

I dok je Mihrimah imala veliki uticaj na sultana i bila vezana za njega, Pelin je otac napustio kada je imala osam mjeseci. Ocu, koji je frizer po struci, glumica to nikada nije oprostila. Do šeste godine još ga je ponekad viđala, a nakon toga samo jed-

nom, kada joj je bilo 17 i to na majkin nagovor. Sa 13 godina iz rodne Ankare sa majkom se preselila u Izmir, gde joj se majka ponovno udala i rodila kćerku. Nakon što je diplomirala turizam i hotelijerstvo na anatolijskom fakultetu Uni, otišla je u Istanbul i posjetila agenciju Erberk. Prvi posao koji joj je agencija našla bilo je snimanje reklame za plinske bojlere, nakon čega je dobila glavnu ulogu u tinejdžerskom serijalu. “Kao klinka sanjala sam da se udam i otvorim svoj restoran. Gluma mi nije bila ni na kraj pameti” rekla je Pelin, kojoj se prije dvije godine ostvario san. Udala se za instruktora fitnesa Erdinca Bekiroglua, a par se vjenčao u Barseloni bez zvanica. Za ulogu odrasle princeze Mihrimah u turskom TV serijalu “Sulejman Veličanstveni” Pelin Karahan Bekiroğlu borila se s jednom misicom - i pobijedila je! Konkurentkinja joj je bila Serenay Sarikaya, sedam godina mlađa i 15 centimetara viša glumica, inače Miss Universe Turske 2010, no kako duge noge i savršene crte lice ionako nijesu bile glavni aduti jedine kćeri najvećeg osmanlijskog vladara, producenti su se odlučili za glumački relativno neiskusnu Pelin. “Princezi Mihrimah se istinski divim jer ona je jedna od najvećih žena u istoriji osmanskog carstva. Sve sultanije prije nje svoju su moć mogle da dokazuju samo u haremu, a ona je uticala i na spoljnu politiku svog vremena. Doduše, iz današnje perspektive nema ništa privlačno u životu u palati: žene su imale lijepe haljine i nakit, glave su ponosno uzdizale, ali ramena su im bila spuštena pod teretom ropskog položaja”, kaže 28-godišnja Pelin, koja se svojim karakterom i talentom izborila da postane dio ekipe dosad najveličanstvenije turske produkcije. Pridružila im se početkom treće sezone, kad se njen lik iz slatke plavokose djevojčice preobrazio u nježnu mladu ženu, koju otac voli više od svih sinova. Z. Š.

Djevojka od milion dolara, pjevačica Ana Nikolić novim CD-om napravila je krupan korak u karijeri, s obzirom na to da su gotovo sve pjesme postale veliki hitovi. Novi atraktivan imidž, visokobužetni spot (sa crnogorskim manekenom Markom Vukotićem u glavnoj ulozi) i provokativni tekstovi pjesama, ostali su ipak u drugom planu. Sjenku na Anine poslovne uspjehe bacila je navodna afera sa albanskim biznismenom Ćazimom Osmanijem, a posljednje gostovanje u Crnoj Gori Nikolić neće pamtiti po dobru, imajući u vidu da se fizički sukobila u jednom hotelu sa Osmanijevom djevojkom Mandom Popović. Ana je, prema pisanju medija izvukla deblji kraj, a tokom suđenja je izjavila kako se plaši za svoju bezbjednost.

CeCa pomjerILa granICe Nakon što je tokom 2012. godine bila na rubu provalije i zatvorske kazne zbog dugova pokojnog supruga, Svetlana Ražnatović u pobjedničkom stilu obilježila je godinu na izmaku. Ceca je platila atronomsko veliku kauciju od milion i po eura kojom je oslobođena. Zatim se posvetila karijeri, pa je dugo očekivani album “Poziv” stigao u junu, da bi odmah nakon toga uslijedio i povratnički koncert “Ušće 2”, kojem je prisustvovalo oko 150.000 ljudi, čime je pjevačica dokazala da je najveća muzička zvijezda regiona. Tokom ljeta dva puta je gostovala u budvanskoj diskoteci Top Hill oborivši rekord kada je u pitanu posjećenost nekom događaju, a pjesme kao što su “Turbulentno”, “Poziv”, “Ime i prezime” i druge bilježe milionsku gledanost na društvenim mrežama.

majLIn džoInt šokIrao SvIjet Američke muzičke zvijezde često su u centru svjetske javnosti zbog šokantnih nastupa i kontroverznih detalja iz privatnog života. Lejdi Gagu, Rijanu, Džastina Bibera i Britni Spirs koji su nas navikli na senzacije, ove godine zasjenila je pop zvijezda Majli Sajrus. “Kobna” je bila svečanost dodjele MTV nagrada u Amsterdamu kada je je pjevačica odlučila da privuče pažnju. Prvo se, na zaprepašćenje publike, tokom duetske numere “Wrecking Ball” trljala o međunožje kolege Robina Tika i simulirala seks na sceni, da bi kasnije dio svakodnevice privatnog života prenijela na scenu. Iz torbe je pred milionskim auditorijumom izvadila upaljač i zapalila džoint. “Imam toliko problema. Tako sam sj**ana. Svi rade glupe stvari kada su u problemima. Ja jednostavno nemam normalan život”, kasnije se pravdala Majli.

goLotInja LejdI gage Kakav bi to bio pregled svjetskih senzacija kada se u njemu ne bi našlo ime Lejdi Gage. Koliko god vam se činilo da je Majli Sajrus u 2013. prevazišla granicu dobrog ukusa, uvijek postoji Gaga da nas podsjeti da je ona ta koja drži primat. Njen novi album “Atrpop” nije postigao željeni efekat u muzičkom smislu, pa se pjevačica odlučila da to nadomijesti šokantnim fotografijama i istupima u javnosti. Ona je tokom koncerta u Londonu skinula haljinu i pjevala potpuno gola, a pošto ni to nije bilo dovoljno, uslijedile su fotografije u obnaženom izdanju na naslovnicama časopisa, gdje je njeno tijelo prekriveno insektima. S obzirom na njenu nepresušnu inspiraciju za senzacijom, za očekivati je da u tom stilu nastavi i u 2014.


38 ZABAVA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

ANKETA: LUDORIJE I ANEGDOTE ZA NOVU GODINU

Dječje vragolije se rado pamte Praznici po pravilu u naše živote donose radost. U Novu godinu ulazimo sa željama da bude bolja od prethodne, te da nam se loše situacije iz stare nikada više ne dogode, a čudesna atmosfera koja vlada svuda oko nas čini da se opustimo, osjećamo bezazleno i makar na nekoliko dana zaboravimo brige i obaveze. Kada smo pravili anketu sa pitanjem: Koju proslavu Nove godine najviše pamte?, svi sagovornici su imali isti odgovor a to je da im je svaki poseban na svoj način.

ko dana kasnije desilo se da sam livadu blizu zgrade, koja je brojala nekoliko stogova sijena pretvorio u vatru. Batine koje sam dobio objasnile su da vatra djeci nikako nije dobar drug! (smijeh). To je zaista anegdota koje se prisjetim svake godine u vrijeme praznika, koji su mi sada kao odraslom momku i te kako dragi, jer donose posebnu radost u živote svih ljudi. Jelena Kažanegra (pjevačica)

Bane Nedović (pjevač)

Kao i svaki klinac volio sam sve društvene igre koje su se igrale ispred zgrade u kojoj sam proveo djetinjstvo, a zima je pored snijega koji smo iščekivali, donosila i toplotu šporeta na drva. Kao i svakom djetetu, radoznalost ne da mira, pa je tako bilo i u mom slučaju. U jednom trenutku sam se zapitao kako se vatra u šporetu dobija, a već u sljedećem shvatio da ju je baka dobila šibicama kada je palila drva u šporetu. Zapamtio sam gdje se šibice sklanjaju, a nekoli-

Najgora proslava Nove godine desila se na dočeku 2001. Naime, moj tadašni dečko, a sadašnji muž došli smo na ideju da to veče proslavimo odvojeno. Tako se on sa svojim društvom uputio za Budvu, a ja sa svojim ostala u Kotoru u jednom lokalu. Veče je proticalo uobičajeno, društvo na okupu, dobro raspoloženje, muzika, i nezaobilazni kokteli koje sam ispijala u neograničenim količinama. Ipak, zabava je prestala da bude upravo to, onog trenutka kada sam shvatila da u lokalu nema nikog od mojih skoro 12 prijatelja i da u stvari nikog oko sebe ne poznajem. Spakovala sam se i krenula u potragu

po olujnoj i kišnoj noći i dok sam trčala prema kapijama Starog grada, otkucala je ponoć. Počela sam da plačem jer nije bilo nikog kome bih čestitala. Izašla sam na ulicu, sačekala autobus i krenula kući, ali sam tako pogubljena promašila stanicu, pa je moje jecaje morao da sluša vozač autobusa u kom smo bili samo ja i on. Okrenuo je autobus i vratio me kući, a ujedno je i bio prvi čovjek kome sam čestitala praznik. Iako sada zvuči zabavno i pomalo nevjerovatno, meni tada svakako nije bilo. Bojan Marović (pjevač)

Iako mi je svaka proslava novogodišnjih praznika specifična po nečemu, nekako se uvijek prisjetim one koja je podrazumijevala snijeg. Naime, kako sam rođen u Podgorici, u kojoj je to rijetka pojava moj prvi susret desio se kada sam sa porodicom putovao za Sarajevo. To je zaista bilo nešto što vam riječima ne mogu dočarati. Najprije čuđenje, a zatim potpuno uživanje u zimskim radostima, sankanje, grudvanje i pravljenje nezaobilaznog Sneška Belića. Sa-

da već svake godine nađem vremena za posjetu jednom od zimskih centara, uvijek je dobar provod, ali doživio sam da nekoliko minuta budem na žičari koja je ostala bez struje. Vjerujte da nije prijatan osjećaj da visite bespomoćni na temperaturama u minusu (smijeh). Ivana Popović–Martinović (pjevačica)

što to obično i biva, posljedice su bile neminovne, pa sam se na nastupu jedva držala na nogama od jake upale mišića koju sam dobila. Glas me je srećom poslužio te večeri, ali moram da priznam da sam jedva dočekala da se sve završi i da pođem da legnem. Božo Bulatović (pjevač, voditelj)

Kad me ovako iznenadite pitanjem, obično mi ništa zanimljivo ne pada na pamet...(pauza) Sjetila sam se jedne neobične avanture koja je mogla da ima ozbiljne posljedice. Pjevala sam za doček na Ski-centru Vučje nadomak Nikšića u koji sam pristigla rano ujutro 31. decembra. Kako sam obavila sve pripreme za nastup, odlučila sam da sa prijateljima i kolegama prošetam okolo kako bih upoznala prirodu. Šetnja se ubrzo pretvorila u pravo planinarenje, jer kako smo odmicali od centra, tako je snijeg bivao dublji a priroda nepristupačnija. Upadali smo u jame, padali i kotrljali se na tom putešestviju i na kraju umalo zbog mraka koji je padao izgubili putanju za nazad. Kao

Te 2006. godine praznike sam proveo u motelu Lokve nadomak Berana. Kada sam stigao u izuzetno hladan predio naše države, činilo se da je jedina stvar koja može da me zagrije, rakija. Tako su dobri domaćini ispred mene iznijeli onu koja se zvala “vučja krv”, a koliko je bila dobra najbolje govori podatak da poslije nisam osjećao ni hladnoću ni ništa (smijeh). Tako “zagrijan” vozio sam električne sanke kroz maglu, šumu dok je snijeg neprestano padao. Srećom, sve je bilo u redu, nisam napravio nikakav karambol jer sam kasnije te večeri uživao u fantastičnoj atmosferi koju su priredili moje kolege Sergej Ćetković i Andrijana Božović. To je zaista bio doček koji ću zauvijek pamtiti. Z.Š.


REPORTAŽE 39

31. DECEmbar. 2013, 1. i 2. Januar 2014.

Morski putevi

Lorova sigurna plovidba Na relaciji Rose -Škver - Rose svakodnevno saobraća brodica za svega nekoliko putnika

Sanja Milović

B

ivši pomorac Miki Begović među Novljanima poznatiji kao Loro punih 13 godina svakog dana putnike prevozi od Rosa do luke Škver. Loro u morske pohode sa Rosa kreće u 6 i 30 ujutro, dok putnike sa Škvera prihvata u 1 i 30 i opet u 15 i 30.

Od 2000. godine ovaj okorjeli pomorac uveo je redovnu liniju Rose-Škver-Rose. On priča da je nekada HTP “Boka” obavljala prevoz putnika na toj relaciji, ali da su linije bile neredovne. U dogovoru sa hercegnovskom opštinom uvedene su redovne linije njegovom brodicom. Zanimljivo je da je Lorov čitav život vezan za more. Sjeća se kako je kao mladić otišao na more jer nije želio da uči. I more mu je tako “ušlo u krv”. Nakon 28 godina plovidbe nije više mogao bez sinjeg mora. Pomorski nerv mu je bio jači od svega, tako da je nastavio prevoz putnika, ali ljubav prema moru je jača bila čak i od finansijske dobiti. Danas, on prevozi svega pet putnika koji žive na Rosama, ali odanih. Vožnja od Škvera do Rosa, manje ili više ugodna u zavisnosti od vremenskih prilika, inače traje 20-ak minuta. Ne boji se on vremenskih prilika i kaže da nikada nije niti bi ugrozio sigurnost svojih putnika isplovljavajući kada su veliki talasi. A prilika za dru-

ženje s morem i svijetom koji u njemu živi ima napretek. “Delfini su u hercegnovskom zalivu normalna pojava i viđam ih skoro svakodnevno. Svakog dana vidim i po pet-šest delfina”, pohvalio nam se. Imao je priliku i da vidi rijetke morske životinje poput kornjača. “Vidio sam prstenastu kornjaču u Dobreču, ali ne znam odakle se pojavila”, ističe ovaj vremešni mornar. U svom radnom vijeku bio je i ribar. Kaže da je ranije ribe bilo više. Tako je 1968. i 1969. godine za tri sata sam znao da nahvata od 250 do 300 kg ribe. Sada je 300 kilograma ribe moguće uloviti za dva dana. Loro smatra da više nije tako unosno biti ribar i da su ribari u nezavidnom položaju. Supo je i gorivo i ribarski materijal. Skromni pomorac nije želio da priča o tome kako je prije koju godinu spasio nekoliko života kada je jedan turistički brodić tonuo zbog prenatrpanosti putnicima. On samo kaže da su ispomoć i kolegijalnost na moru prirodna stvar. Put-

Putnici koji se voze na Lorovoj brodici kažu da im sa njim nikada nije dosadno nici koji žive na Rosama i plove sa Lorom hvale njegovu profesionalnost i ističu da nikada nije bilo opasnih situacija na njegovoj brodici. Oni dodaju da se ne boje talasa i da je kormilo u pravim rukama. Lorovi vjerni putnici kažu da sa njim nikada nije dosadno i da se često slatko nasmiju na putu do posla, ili obratno. Kažu još i to da Loro umije da ih zabavi, pričajući pomorske priče i da ga nikada ne bi zamijenili. Nažalost, Rose lagano izumiru, jer je u mjestu ostalo svega nekoliko žitelja. Omladine gotovo i da nema, a Loro se boji da će se ubrzo ugasiti i ova redovna brodska linija...

Stari morski vuk: Loro

Delfini su u hercegnovskom zalivu normalna pojava i viđam ih skoro svakodnevno. Svakog dana vidim i po petšest delfina. Imao sam priliku da vidim i rijetke morske životinje poput kornjača

Rose izumiru Danas su Rose malo ribarsko mjesto koje je izumrlo i u kome živi četiri porodice. Na Rosama je bila stara grčka naseobina Porto Rose, koju su razrušili Saraceni u IX vijeku, a dokrajčili mnogi zemljotresi. Ima oblik male tipične mediteranske varošice sa kućama zbijenim i poređanim ispred pristaništa - rive, dobro zaštićeno od vje-

trova. Mjesto je okruženo bujnom vegetacijom čempresa, borova, maslina, hrastova, oleandera, lovora i makije. Sjeverno od luke nalazi se mala prelijepa pješčana plaža, u hladu maslinjaka - popularno nazvana MALO ROSE. Kućna radinost u mjestu raspolaže sa stotinjak kreveta, od čega je polovina apartmanskog tipa.


40 REPORTAŽE

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Peking

Mir Mirisnih brežuljaka Oaza zelenila nadomak grada, gdje u tišini sjedite i gledate lokvanje

Jagoš prilikom susreta sa rumunskim ambasadorom

Plemenitost

Heroji među nama Pomoć koju su pojedinci pružili rumunskim državljanima povrijeđenim u saobraćajnoj nesreći se ne zaboravlja

Miki Tmušić

J

agoš Šimun ime je koje se u Rumuniji izgovara sa posebnom pažnjom i poštovanjem. On je u kanjonu Morače prvi pritekao u pomoć nastradalima u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila ljetos, kada je autobus pun putnika sletio u Moraču. Ovaj pedesettrogodišnji službenik Uprave granične policije Srbije, ne razmišljajući o opasnosti pred kojom se našao, krenuo je da se spušta u provaliju ne bi li izvukao preživjele.

O nadljudskim naporima koje je uložio da bi pomogao ljudima u nesreći i danas se priča u Rumuniji. Narod Rumunije naziva ga herojem, uz duboku zahvalnost za pokazano dobročinstvo. Preci Jagoša Šimuna su nakon Drugog svjetskog rata napustili rodnu Pivu i nastanili se u Peći na Kosovu i Metohiji, gdje je Jagoš i rođen. Tu je odrastao, zaposlio se, ali su ga ratna dešavanja 1999. godine dovela u Andrijevicu gdje i danas živi sa suprugom i petoro djece. “Volim ovo mjesto, volim Vasojeviće. Mogao sam da odem odavde, ali nisam. Ljudi su me primili kao najrođenijeg i ne pada mi teško što svakodnevno putujem do stanice Granične policije na Mehovom kršu, gdje radim”, kaže Šimun. Tog junskog dana, tačnije 23. juna, Jagoš se vraćao iz Pogorice, kada je naišao na stravičan prizor, prizor koji će, kako kaže, pamtiti do kraja života. Na dijelu puta Kolašin-Podgorica u mjestu “Grlo” naišao je odmah nakon što je autobus sa 46 rumusnkih putnika sletio u provaliju duboku blizu stotinu metara. Kada je vidio o čemu se radi, odmah je zaustavio svoje vozilo i uz pomoć improvizovanih sajli za vuču uspio da se spusti do autobusa, gdje zatiče stravičan prizor. “To je nešto što ću pamtiti do kraja života. Prvi sam stigao na mjesto nesreće. Odmah i bez razmišljanja sam krenuo da pomognem povrijeđenima. Iako sam teški srčani bolesnik, vjerujte to mi nije ni palo na pamet, da mogu i ja nastradati, izvadio sam iz auta traku za

To je nešto što ću pamtiti do kraja života. Prvi sam stigao na mjesto nesreće. Odmah i bez razmišljanja sam krenuo da pomognem povrijeđenima. Iako sam teški srčani bolesnik, vjerujte to mi nije ni palo na pamet da mogu i ja nastradati vuču i na nju nadovezao nekoliko sličnih koje sam uzeo iz još nekoliko vozila. Vezao sam ih, i krenuo da se spuštam ka autobusu, i onda sam čuo jezive jauke koji mi i danas odzvanjaju u glavi. Kada sam došao do kraja trake, trebalo mi je još pola metra da dohvatim tlo. Skočio sam i prvi došao do rumunskih turista koji su bili svuda u i oko autobusa”, priča vidno uzbuđeni Šimun. “Autobus je visio nad provalijom, i na i u njemu sam ostao nekoliko sati, i sa spasiocima sam izvlačio mrtve i povri-

Sa mjesta nesreće

jeđene turiste. Kada sam došao do autobusa, odmah sam počeo da im ukazujem pomoć. To su slike koje ostaju urezane do kraja života. Trudio sam se da ostanem sabran ne bi li spasio što više života. Bilo je to veoma teško. Olakšanje sam osjetio kada sam ugledao spasioce iz Kolašina. Sa tim momcima koji su dali svoj maksimum i bili izuzetno požrtvovani, nastavio sam spasavanje i iznošenje povrijeđenih i nastradalih”, navodi Jagoš. Za trenutak je zastao, i teško uzdahno, i nastavio priču. Drhtavim glasom nam priča kako je ispod mrtve majke, koju je pritisnula velika stijena, izvukao djevojku koja je igrom sudbine ostala živa. “Prišao sam stijeni, ispod koje se nalazilo nekoliko mrtvih putnika. Tu sam ugledao živu djevojku, preko koje je bilo beživotno tijelo žene, za koju sam kasnije saznao da joj je bila majka. Rukama sam počeo da otkopavam zemlju oko zarobljene Rumunke. Tako sam uspio da je izvučem ispod stijene. Imala je povredu noge, ali je to ništa kako je sirotica mogla završiti. Kada smo je izvukli do mosta u tom teškom trenutku, osjetio sam radost jer sam u njenim očima vidio veliku zahvalnost za ono što sam uradio za nju. Nadam se da će ostatak života provesti u porodičnoj i ličnoj sreći”, kaže Jagoš. Jagoš je tokom evakuacije sa sobom imao i foto-aparat, kojim je napravio mnoštvo fotografija koje svjedoče o ovom nemilom događaju ispod mosta “Grlo”. Takođe, njegov aparat je zabilježio i nekoliko dragocjenih video-zapisa. Nakon ovog nemilog događaja, na adresu našeg sagovornika i adresu Uprave policije Srbije, počele su da pristižu brojne zahvalnice za nesebično požrtvovanje i davanje maksimuma u pružanju pomoći nastradalima u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći. Tako je stigla i zahvalnost ambasadora Rumunije u Crnoj Gori Mihaila Florovica, kao i predsjednika opštine Kolašin Darka Brajuškovića, koji se takođe našao na licu mjesta, svjedočeći Šimunovom podvigu i podvizima svih spasioca koji su tu bili. Naš sagovornik i veliki humanista i heroj, dobio je i poziv za svečanost na kojoj je, po ukazu predsjednika Rumunije Trajana Baseskua uručen “Nacionalni orden za zasluge prvog reda” crnogorskim institucijama, u znak priznanja za profesionalnost, odgovornost prema dužnosti i saosjećanje koje su iskazali pružajući pomoć rumunskim državljanima nastradalim u ovoj saobraćajnoj nesreći. Jagoš zbog bolesti nije prisustvovao ovoj svečanosti, ali je iskazao zahvalnost na ukazanoj časti.

Volim Kinu. U ovo vrijeme sa toliko putnika i dalje ima puno predrasuda. Moja porodica je otišla u Peking sa suzama i sa suzama se poslije četiri godine iz njega vratila. I sada se sa posebnom nostalgijom sjetim tog aprila 1998. godine i mog prvog susreta sa hiljadama biciklista koji u savršenom redu prolaze Dongdakuiao ulicu. Od mog hotela (Tjendžao) do poznatog Radničkog stadiona tekle su rijeke biciklista u oba pravca. Uglavnom u tišini, koju je remetio samo zvuk lanaca tih hiljada bicikla. A svaki lanac opet ima neki svoj, poseban zvuk. Što je kadar duži, to je zaključak sve bliži nekom posebnom poštovanju prema tom dijelu bicikla. Prašnjav, mastan, zapušten ili ganc nov, nije isto. Svaki ima neku svoju muziku. Muziku vlasnika, jer on je taj koji daje ritam... I tako, ritam života se prenosi na lanac, a on otkucava tu tajanstvenu Morzeovu azbuku svakog pojedinačnog života. Prvo se uši načulje, a vremenom koža se naježi od te tajne, koja vam se polako otkriva. Život, čudo neviđeno. Sve odjednom postane lako, shvatiš da se treba prepustiti i živjeti, živjeti... Ovdje običan svijet jede na ulici. Lako ćeš na svakom uglu da kupiš specijalni slatki žuti krompir, špagete, koji su odavde sa Markom Polom jednom davno krenuli put Evrope. Pirinač se podrazumijeva, a o čaju i da ne pričamo. To je pravi mali traktat o umjetnosti, ako krenemo u detalje vezane za pripremu i ispijanje čaja. Pa sad biraj – hoćeš li zeleni, crni ili od jasmina ili hrizanteme... Vrela voda se sipa iz posebne bakarne

posude sa dugim vratom u šoljice sa ubačenim čajem. Malo pričekaš i onda uživaš. Jer u ispijanju čaja treba uživati kao i u životu uostalom. Kada smo htjeli da uživamo u prirodi, onda bi iz zagađenog Pekinga pobjegli do svega dvadesetak km udaljenih brdašca, poznatih po imenu Mirisni brežuljci. To je prava mala oaza zelenila i vode, gdje se u tišini može satima sjedjeti u hladu drveća i posmatrati lokvanje. Kako smo 99,9 odsto sačinjeni od prošlog, jasno je da dok gledate insekte kako se spuštaju na mirnu površinu jezerca i ostavljaju koncentrične krugove, svako ponaosob vrti neki svoj film uspomena. Sijevaju u glavi zapamćeni kadrovi pređenog života, a tišina i mir okolnog drveća daju prizoru katedralni ton. S jeseni ovi brežuljci odjednom pocrvene. Gore brda od crvenih listova kineske smrdljike. Razlog je iznenadni mraz, koji odjednom presiječe zadnje tragove ljeta i najavi dugu, hladnu i suvu zimu. Zeleni listovi preko noći dobiju divnu crvenu boju. Sa prijateljima šetamo poznatom stazom pored zelene pagode, odemo do dva najveća jezerca pa se vratimo do kuće duhova, kako su naša djeca zvala jedan stari budistički hram, srušen za vrijeme gušenja Bokserskog ustanka. Ispod njega je jedno od najljepših mjesta sa dva zapuštena ribnjaka. Leti tu žabe krekeću i povremeno skokom u ribnjak remete taj čudesni mir koji oko nas vlada, baš onako kako Bašo zapisa u svojem najpoznatijem haiku standardu. Da se vratim na početak, volim Kinu! (Goran Đerić, Danas.rs)

Mirisni brežuljci


REPORTAŽE 41

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Boks

Džentlmen u ringu

Fotografija iz vremena kada je žario i palio u prostoru među konopcima: Milorad u ringu

Milorad J. Smolović ovjenčan slavom zbog humanog gesta među konopcima Naš poznati bokser i bivši sudija Višeg suda u Bijelom Polju, a sada i ugledni advokat, još od malih nogu opsjednut je sportom. Bavio se plivanjem, gimnastikom, skijanjem, ali najveći uspjeh postigao je u boksu. “Sa 81kg tjelesne težine borio sam se sa bokserima teškim preko stotinu i iz većine mečeva izlazio kao pobjednik. Koliko se sjećam, nikada nijesam bio na podu pa čak ni u nokdaunu. U ring sam ulazio 220 puta, od toga sam 30 mečeva izgubio na poene, a dva puta sam boksovao neriješeno”, priča za Dnevne novine Smolović.

220 puta je Milorad Smolović ulazio u ring, od čega je 30 mečeva izgubio na poene, a dva puta boksovao neriješeno

U ringu, nastavlja on, dobro je osjetio šta znači sportska nepravda. “Čini mi se da ranije nijednom sportisti nije mogla biti nanijeta nepravda kao bokseru. Primjera radi, dešavalo se da, iako se bokser marljivo priprema i superioran je u ringu, sudije iz samo njima znanih razloga drugog proglase pobjednikom. Sada je sasvim drugačija situacija, mečeve prate kompjuteri i sve se registruje”, kaže Smolović, ističući da je u 27. godini napustio ring. “To sam morao uraditi ne samo iz porodičnih nego i poslovnih razloga, što asocira na ruskog šampiona Šatlova, koji je za razliku od mene kao rektor Pravnog fakulteta osvojio olimpijsko zlato - treće uzastopno u svojoj blistavoj karijeri, te je zbog toga dobio zvanje “besmrtnog boksera”. Njemu u Rusiji nije bila smetnja da uporedo bude sudija i bokser”, kaže Smolović, koji je pored toga što je bio odličan bokser slovio i za veoma pravičnog sudiju. Dobri poznavaoci boksa ističu da je Smolović ukrstio rukavice sa svim bokserskim asovima bivše Jugoslavije u poluteškoj kategoriji, te da nikada nije “spustio gard”. Kao i drugi kvalitetni bokseri iz tog vremena i Smolović nije mogao doći do samog vrha koji je zaposjeo neprikosnoveni Mate Parlov. No, iako mu se nije ostvarila želja

LoneLy PLanet

Januar u Beogradu Proslava Božića u srpskoj prijestonici Najpopularniji turistički vodič na svijetu “Lonely Planet” objavio je krajem sedmice svoje preporuke za prvi mesec 2014. godine, među kojima se našao i Beograd. Posjeta Beogradu u januaru, uprkos niskim temperaturama, iskustvo je koje će zagrijati vaša srca, piše “Lonely Planet”. Zbog praznika koji se proslavljaju prema julijanskom kalendaru, praznično slavlje u Beogradu traje tokom većeg dijela januara, pa se tako srpska prijestonica našla na listi turističkih preporuka za januar. “Pravoslavni božić obilježava se 7. januara. Prisustvujte liturgiji u hra-

mu Svetog Save, jednom od najvećih an svijetu, koji je još uvek u izgradnji, i učestvujte u velike lomljenju božićne pogače na Terazijama. Srećno sa pronalaženjem novčića”, navodi se u vodiču. Proslave se protežu i do 13. januara kada je zakazan doček Nove godine po julijanskom kalendaru, a kao preporuka su istaknute kafane u Skadarliji, uz balkansku kuhinju i muziku. “I na kraju, ukoliko ste dovoljno hrabri, 19. januara zaronite u hladnu vodu kod Ade Ciganlije u okviru nadmetanja za Bogojavljenski časni krst”, piše “Lonely Planet”, preporučujući kasnije i zagrijavanje uz rakiju.

Hram Sv. Save u Beogradu

Milorad Milan J. Smolović danas je ugledni advokat

Najhumaniji bokser Jugoslavije Na jednom velikom turniru Smolović je zapazio da mu je protivnik nokautiran, jer je imao tup i staklast pogled, a ruke držao spuštene. On nije tada dozvolio da mu rival iz ringa padne, već ga je prihvatio i polako spustio na pod u ringu. O tom njegovom gestu pisali su svi jugoslovenski i svjetski listovi i te davne 1970. godine u anketi “ko kaže da boks nije plemenita vještina” proglašen je za najhumanijeg boksera u Jugoslaviji. I američki magazin “Ring” objavio je priču o njegovoj humanosti u ringu sa fotografijom našeg boksera. Na istoj stranici tog časopisa bila je i fotografija sa tekstom tada neprikosnovenog Kasijusa Kleja. da osvoji titulu šampiona Jugoslavije, Smolović je bio bokser velikih mogućnosti. Prvi zvanični nastup imao je u dresu novosadske Vojvodine 1964. dok je prvi ugovor potpisao za Radnički iz Prištine 1967. godine gdje je uporedo boksovao i studirao pravo. Boje tog kluba branio je 180 puta, sve do 1973. godine. “Znao sam da uskladim obaveze u sportu i na fakultetu. Uz to, uvijek sam nalazio vremena za prijatelje, zabavu, knjigu, bez obzira na naporne pripreme. U svemu presudnu ulogu na moj život imala je ljubav prema boksu i obaveza da završim fakultet”, prisjeća se ovaj svestrani čovjek. B. Čoković


42 MODA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

SAVJETI DIZAJNERA

Izbjegavajte sintetičke materijale Nataša Pejović

Dizajnerka Nataša Pejović kaže da je važno obući se u skladu sa mjestom gdje ćete dočekati Novu godinu. Model Nataše Pejović

“Ako je zabava na otvorenom, akcenat stavite na komad koji je vidljiv, a to je kaput. Odaberite onaj najljepši koji imate, a ostalo uskladite sa njim. Začinite ovo interesantnom kapom i rukavicama. Za diskoteku odaberite model sa šljokicama. Haljina otvorenih leđa sa donjim dijelom A kroja je aktuelan komad, a ujedno i lagan za nošenje i ples”, kaže. Ona primjećuje da se u hotelima sve manje nose toalete. “Elegancija koju takav jedan prostor zahtijeva se zamjenjuje haljinama srednje dužine. Moj predlog je haljina sa perjem koja je trenutno moderna. Takva haljina sadrži i dozu šika, pa bi bila idealan izbor za tu priliku”, savjetuje Pejović i napominje da ne zaboravite crvenu boju za sreću, makar i za veš. Ona je predložila kao idealan komad za Novu godinu haljinu iz svoje kolekcije. “Moj predlog je haljina od hladne vune sa perjem u donjem dijelu i zlatnim metalnim kaišem. Laka je za kombinovanje i jednako dobro ide sa salon cipelom na špic ili grubim martinkama”, kaže, preporučujući pritom diskretan nakit - minđuše i naravno, crveni karmin.

Nada Kadović-Koljenšić Ova dizajnerka napominje da haljinu treba prilagoditi obliku tijela, prekriti nedostatke, a istaći Model Ivane Murišić

ono najbolje. “Za najluđu noć predlažem crvenu, narandžastu, zelenu, kraljevskoplavu boju, ali i zlatne i srebrne nijanse, šljokice i perlice. Punijim damama predlažem modele koji blago prate liniju tijela, kao i haljine koje imaju umetnute crne djelove sa strane. Što se tiče boja, za njih savjetujem teget koja zasigurno najbolje pristaje ovakvoj građi”, kaže Nada. Tinejdžerkama predlaže pantalone od svjetlucavih materijala, ležerne bluze, košuljice ili topove dopunjene odgovarajućim aksesoarom. “Ovakva odjevna kombinacija će zasigurno biti dobra i za zatvoreni i za otvoreni prostor”, govori dizajnerka, koja je od svojih modela predložila glamuroznu crnu haljinu idealnu za hotelske proslave. “Kod izbora svoje savršene novogodišnje kombinacije imajte na umu da se u odabranoj odjeći i cipelama mora plesati, ludovati i uživati. Najvažnije je da ste opuštene i zadovoljne”, završava ona.

Ivana Murišič Kreatorka čije modele nosi Severina, Nikšićanka Ivana Murišić ima drugačiju viziju novogodišnje kombinacije. “U novogodisnjoj noći predlažem sedefaste tonove. Rijetke su prilike gdje možete nositi modele intenzivno zlatne ili srebrne boje,

a Nova godina je prava prilika za to. Novogodišnji autfit zamišljam kao jelku sa puno sjaja, šljokica, nakita i detalja”, kaže Ivana, koja je kao preporuku damama dala model iz svoje najnovije kolekcije: “Predlažem haljinu iz moje posljednje kolekcije, sačinjenu od resa u srebrnim i zlatnim bojama. Nosite je uz detalje kao što su zlatna ogrlica i prstenje u istoj boji. U zavisnosti od vremenskih prilika, prvo obucite bundu u crnoj boji i naravno visoke potpetice”, savjetuje Ivana.

Lazar Ilić Lazar Ilić, najmlađi crnogorski kreator koji je sa svakom novom kolekcijom sve uspješniji, daje veoma vrijedan modni predlog - žene treba da izbjegavaju sintetičke materijale koji ne prijaju koži. “Prije svega, treba da odaberu kroj koji odgovara njihovoj figuri, to je po meni najbitnija stavka u kreiranju bilo koje haljine. Predlog za Novu godinu jeste definitvno neka šik haljina sa neobičnom čipkom ili bilo kojim materijalom koji ne srećemo svakog dana. Ukoliko ne želite da potrošite bogatstvo, kontaktirajte mene”, našalio se Lazar koji nam je otkrio da nije ljubitelj haljina koje su kompletno od štrasa. Mladi dizajner nedavno je pokrenuo novi brend čiji je asortiman pristupačnih cijena.

Model Nade Koljenšić

Model Lazara Ilića “Novi brend neće nositi moje ime, već ću ja dizajnirati za njega. Naravno, brend Lazar Ilić će i dalje postojati kao do sad i ja ću se i dalje truditi da iz sezone u sezonu budem bolji. Postojaće moje dvije linije za svačiji džep”, kaže Lazar. Ma.I.


LIFE STYLE 43

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

NOVA GODINA I ODNOSI

Alkohol nije izgovor za seks D

a li vam je poznata ona rečenica: “Ovo je samo na jednu noć”, a onda u dosta slučajeva dolaze posljedice. Nova godina i vrijeme kada se alkohol konzumira u većim količinama nego inače, stupanja u nova poznastva, seks za jednu noć samo su neke od situacija koje vas čeka 31. decembra u ponoć. Muškarci su skloniji od žena da potraže, ali i dobiju “seks na brzaka” i mnogo su manje izbirljivi kad se odlučuju za seksualnog partnera. Do ovakvog zaključka došli su britanski naučnici koji su analizirali odgovore 860 američkih, njemačkih i italijanskih studenata i studentkinja na zamišljenu životnu situaciju. S ovim se slaže i psiholog i seksolog Jovan Marić, za Dnevne novine govori o ljubavnim i seksualnim avanturama za Novu godinu.

Psiholog i seksolog Jovan Marić kaže da je doček Nove godine noć kada dolazi do većeg broja avantura, koje baš i ne završe slavno. “Muškarci sa svojim ženama/djevojkama pođu da dočekaju Novu godinu, a kako prođe ponoć svi trče u WC, ali ne iz fizološke potrebe, već da bi koristili mobilne telefone i pričali sa svojim ljubavnicama. Žene/djevojke se tada zabrinu, zašto su se toliko zadržili i nastaje ljubomora”, priča Marić. Iako prevare ili avanture često budu u novogodišnjoj noći pod dejstvom alkohola, dr Marić ipak ne opravdava takve situacije. “To se zove alkoholni alibi. Izvini bio sam pijan, nijesam znao šta radim. Ili žene koje kažu bila sam pijana, pa sam dopustila, a inače ne bih. Mi muškarci tzv. usputni seks

doživljavamo kao pobjedu, hvalimo se sjutradan, dok žene to tako ne posmatraju. Iako su možda i htjele, one imaju drugačije posmatranje za seks za jednu noć, pa one iz toga mogu misliti da su pogriješile i da se kaju ili da misle datrebaju da uđu u vezu sa muškarcem”, kaže Marić, koji dodaje da je Nova godina dan kada se po pravilu treba veseliti i da svi budu vedri. “Osim toga ima i onih situacija kada ljudi ostanu sami kući i budu tužni, plaču i imaju epizodu depresije i rezimiraju to kao životni poraz jer nemaju parntera kraj sebe. Bude i onih slučajeva kada se nekotrolisano stupa u veze jer tada se po propisu nekom treba biti u vezi imati nekog kraj sebe da ste veseli i da se morate napiti, kako bi se ‘otkačili’. Tada dolazi do one situacije žene na stolo-

vima, a muškarci ispod stolova”, naglašava Marić. Prema njegovim riječima, oni koji su tužni za Novu godinu, jer nemaju partnera kraj sebe, poručuje da se kolo sreće okreće, te da će naići bolji dani. “Iako ste sami ostali kod kuće, ne treba plakati već rezimirati godinu za vama. Posvetiti se sebi i razmisliti šta ste uradili, šta sam sam omanuo, a šta treba da uradim u narednoj godini kako bi bila bolja. Ivo Andrić ima jednu lijepu rečenicu: ‘Najbolji sam kada sam očajan’, a ja ću dodati da je tuga plemenita emocija koja umudruje čovjeka. Znači, živiti tugu, da bi postali mali filozofi jer ona ima blagotvorno dejstvo, kako bi se skoncetrisali na probleme i napravili organizaciju svog života”, kaže Marić. On dodaje da ne stupate u vezu po svaku cijenu, jer su rijetke situacije kada ti odnosi opstaju. “To nije recept za Novu godnu. Uvijek govorim da ljudi treba bolje da se upoznaju. Iako je Nova godina vrijeme kada svi treba da budu veseli i da bude lijepo svakome tu noć, to nije kriterijum za ozbiljnost veze”, poručuje Marić. On naglašava da alkohol nije opravdanje za seks za jednu noć, te napominje, da treba imati kontrolu. “Teško je u alkoholu postići kontrol, no jedna čašica je dosta. Kad piće, traži piće, tada se treba kontrolisati i žeđ onda zaustavljajte vodom, a ne alkoholom, da ne bi došlo do faze da piće uzima čovjeka”, poručuje Marić. F.J.

RiJeč JavNOSti

Jovanka Blagojević - nastavnica Uvijek bih ušla u vezu ako bih upoznala nekoga ko mi se čini da mi odgovara, nebitno da li je Nova godina ili ne. Moglo bi da traje ako treba da traje. A kada je upitanju Nova godina, mislim da ljudi previše pažnje posvećuju dočeku. To je dan kao svaki drugi i ne treba mu pridavati previše pažnje, naročito ne u tom smislu. Iako nemam ništa protiv zabave, alkohola i ludila...

Petar Miranović - maneken Mislim da je potpuno pogrešno stupati u vezu za novgodišnje praznike, a izgovor nikom ne bi trebalo da budu alkohol, veselje i ludi, čak i ako ste nezadovoljni vezom u kojoj ste trenutno. Bolje je prekinuti postojeću u krajnjem slučaju, nego varati partnera i to zbog avanture koja izazvana sveopštim veseljem i pojačanom dozom adrenalina.

Nemanja Draganić - privatnik Novogodišnji i božićni praznici uvijek probude neko drugačije raspoloženje, ljudi postaju prisniji, više je susreta, sastanaka, a uz neizbježne zabave koje prate proslave, ljudi se opuštaju i piju. Ovo i inicira neke poteze koje često ne bismo napravili. Nijesam pristalica ad hok avantura, ali praznici to donose, pa iako se desi nešto slično, ne treba bježati nego se prepustiti trenutku. Naravno, ne treba očekivati da iz toga može da se izrodi nešto više od obične avanture.

Dijana Đurović - pravnica Nijesam pristalica stupanja u veze na taj način, jer smatram da bi ljudi prije svega trebalo malo bolje da se upoznaju. Varijante tokom praznika su uglavnom inicirane zabavom, nekontorlisanom srećom i alkoholom, pa to i nije najbolji način za pronalaženje partnera. Ipak smatram da te veze ne moraju biti osuđene na propast, već i veoma uspješne, što zavisi od toga da li su se ljudi “pronašli” i koliko su im karakteri i interesovanja slični.

da se izbjegava prženo, pohovano, a da se prednost da dinstanim jelima pripremljenim na manje ulja. Osim toga, u jednom danu treba da bude zastupljeno više svježeg voća i povrća, a da se na najmanju moguću mjeru svedu peciva, slatkiši, slatki i gazirani sokovi. Idealan vremenski razmak između obroka je dva i po do tri sata”, smatra Krunić i dodaje kako je naročito važna uloga doručka tokom praznika. UMJERENO S ALKOHOLOM Alkohol je nezaobilan pratilac brojnih proslava i druženja. S obzirom da povećava apetit uz nekontrolisani unos masne hrane, predstavlja ozbiljan problem za sve one koji vode računa o tjelesnoj težini, ali i o zdravlju uopšte. “Jedan gram alkohola nosi sa so-

bom sedam kalorija, što ga čini jako kaloričnim, a smatra se i da smanjuje sposobnost organizma da sagorijeva masnoće. Osim toga što je alkohol jako kaloričan, ovakve kalorije se smatraju “praznim” jer nemaju nikakve nutritivne vrijednosti”, dodaje Krunić. DETOKSIKACIJA DJELUJE POZITIVNO Program detoksikacije, tj. čišćenje organizma preporučuju mnogi stručnjaci širom svijeta. “Detoksikacija obuhvata nekoliko komponenti: duboko disanje ili jogu, konzumaciju ekstra djevičanskog maslinovog ulja i biljnih čajeva, podsticanje znojenja putem vježbanja ili korišćenje saune i toplih kupki, i naravno konzumacija organske hrane”, zapaža Krunić. Danilo Brajković

SAVjetI StručNjAkA

Vodite računa o ishrani “Višak” je sinonim za praznike, bilo da je u pitanju hrana, pića ili druženje. Nažalost, pretjerano veselje može dovesti do velikih problema početkom iduće godine, a oni se najčešće manifestuju kroz gojaznost, zdravstvene probleme i osjećaj tromosti. Izvršni direktor Centra za borbu protiv gojaznosti Mirko Krunić kazao nam je kako bi ljudi trebalo da obrate pažnju tokom praznika na nekoliko važnih segmenata ishrane, među kojima su svakako redovan unos voća i povrća, i ono što je najvažnije, umjerenost u konzumiranju “jake” hrane. “Zahvaljujući visokokaloričnim i velikim porcijama, praznici su put do gojaznosti i ostalih stanja i bolesti. Jasno je da brza hrana (hamburgeri, krompirići), kao i pohovane namirnice ne uzrokuju bolesti ili povećanje težine ako ih konzumiramo s vremena na vrijeme. Međutim, češće konzumiranje vremenom može uticati na vaše prehrambene navike.

Često uživanje može vas udebljati, a višak kilograma povećava rizik za mnoge kratkoročne i hronične zdravstvene probleme poput bolesti srca, maligne bolesti, dijabetes i digestivne probleme”, smatra Krunić. On naglašava da pažnju treba usmjeriti ka kalorijskoj vrijednosti proizvoda. “Većina proizvoda koja spada u grupu brze hrane sadrži u prosjeku ukupno 1.000 kalorija ili više što čini 50 odsto prosječne dnevne ishrane. Često konzumiranje više kalorija nego što potrošite može uzrokovati da postanete gojazni”, objašnjava Krunić. VOĆE I POVRĆE SU OBAVEZNI NA PRAZNIČNOM MENIJU Zimska ishrana najčešće podrazumijeva suhomesnate proizvode, a mnogi se u takvoj situaciji ne snalaze pa sa unosom masne hrane pretjeruju, a posljedice se vide u rano proljeće sa nekoliko kilograma viš-

ka. Zato je, smatra Krunić, zimsku ishranu potrebno pažljivo planirati. “Uz malo mašte i znanja lako je obogatiti zimski jelovnik i učiniti ga zdravim i ukusnim. Izaberite povrće: korijen peršuna, cvekle, krompir, raštan, šargarepu, luk, rotkvu i dodajte ih u supu i varivo. Važna činjenica je da i smrznuto povrće ima gotovo istu nutritivnu gustinu kao i svježe povrće. Zamrznuto povrće se zamrzava na vrhuncu hranljivosti i zadržava vrijednost tokom transporta i skladištenja”, ističe Krunić i naglašava važnost konzumiranja voća. “Od voća su nam dostupne jabuke, banana, kruške, narandže, grejpfrut, limun, kivi, mandarine.”, preporučuje Krunić. PRAVILAN RASPORED OBROKA Pravilna ishrana, prije svega, podrazumijeva pravilan raspored obroka, raznovrsnost namirnica, uravnotežene obroke u smislu odnosa unijetih hranljivih materija i racionalnu potrošnju unijetih namirnica. “Tokom jednog dana odrastao čovjek trebalo bi da ima pet obroka: tri glavna i dvije užine. Namirnice koje se unose treba da budu raznovrsne i pravilno obrađene. To znači da treba


44 NOVOGODIŠNJA TRPEZA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Svečana večera

Rolovana teleća plećka

Sastojci 1 do 1.5 kg teleće plećke 1 glavica crnog luka, 30 g slanine 1 kašika senfa so, biber, ½ kašičice korijandera,

2 kašike ulja, ½ čaše bijelog vina Priprema Crni luk i slaninu iseći na sitne kocke i zajedno sa korijanderom na ulju propržiti 10 minuta. Teleće meso posoliti i pobiberiti i premazati senfom sa unutrašnje strane. Rasporediti ravnomjerno luk i slaninu po unutrašnjoj strani mesa i urolati u veknu. Uvezati kanapom

i staviti u posudu u koju ste sipali malo ulja i pola čaše vina. Pokriti folijom i peći u rerni zagrijanoj na 200 stepeni 90 minuta. Poslije sat vremena skinuti foliju, preliti meso sokom u kom je pečeno i ostaviti još 15-ak minuta u rerni da se zapeče.

Jagnjetina sa krompirom

1,5 kg jagnjećeg buta, 1,5 kg krompira, 100 ml kisjele pavlake, 100 ml mlijeka, jaje, 100 ml ulja, 50 g maslaca, 50 ml bijelog vina, so, biber, bijeli luk Priprema: Jagnjeće meso posolite, pobiberite i išpikujte bijelim lukom. Prelijte uljem i bijelim vinom i pecite dva sata na 180 stepeni, te izvadite iz pleha. Krompire isjecite na veće komade, posolite i poređajte u pleh u kojem se pekla jagnjetina. Prelijte ih pavlakom umućenom s jajima, mlijekom i otopljenim maslacem. Pečenu

jagnjetinu stavite preko krompira i vratite u rernu dok se krompir ne ispeče.

Zapečena piletina u pavlaci

Sastojci: 400 g pilećeg bijelog mesa 200 g šampinjona 3 kašike maslinovog ulja 1 kesica krem supe od pečuraka 200 ml pavlake za kuvanje njoke Priprema: Prije svega uključiti rernu da se zagrije na 220 C. Za to vrijeme u šerpicu sipati maslinovo ulje i u njemu propržiti šampinjone isječene na listiće. Šampinjonima ne treba mnogo, tek toliko dok većina vode iz njih ne ispari. Sada pripremite posudu za pečenje. Poželjno je koristiti vatrostalnu posudu. Na dno takve posude ravnomjerno rasporediti šampinjone. Pileće bijelo meso isjeći na šnicle, debljine oko 5-6 mm.

Pogača

Sadržaj kesice supe sipati u poseban sud. Sada svaku šniclu mesa dobro uvaljati u supu i ređati preko šampinjona. Ponekad se desi da ostane malo supe kao višak. U tom slučaju supu samo ravnomjerno rasporedite preko poređanih šnicli. Na kraju sve dobro preliti pavlakom za kuvanje. Kada sipate pavlaku malo protresite činiju kako bi pavlaka zašla u prostore između šnicli. Ovako pripremljene šnicle ubaciti u zagrijanu rernu i peći dvadesetak minuta, koliko je potrebno šniclama da budu gotove i jelu da fino porumeni. Negde na pola pečenja stavite njoke da se kuvaju. Dok voda provri i njoke budu gotove, taman će šnicle biti pečene. Kako bi ovo jelo stvarno bilo brzo jelo, kada pravite njoke uvek napravite više i taj višak zamrznite. Smrznute njoke kuvate bez odmrzavanja, samo ih spustite u ključalu slanu vodu i kuvate dok ne isplivaju na površinu. Na tanjir servirati njoke, a pored njih zapečene šnicle sa pečurkama u sosu od pavlake.

Potrebno: 2 jajeta, 1 bjelance, 3 žumanceta, 250 ml mlijeka, 200 ml vode, 1 kocka svježeg kvasca, 1 kesica praška za pecivo, 250 g margarina, 2 kašičice soli, 1 kašičica šećera, susam, laneno sjeme, brašno po potrebi (oko 1 kg). Priprema: Sjediniti 100 ml mlakog mlijeka i 100 ml mlake vode pa u tome razmutiti kvasac s kašičicom šećera, kašičicom brašna i pola kašičice soli. Poklopiti i ostaviti na toplom da nadođe. U međuvremenu, umutiti dva jajeta i jedno belance, dodati kašičicu soli, 150 ml mlakog mlijeka i 100 ml mlake vode. Promiješati a zatim dodati nadošli kvasac. Postepeno dadavati brašno i prašak za pecivo. Mijesiti dok tijesto ne počne da se odvaja od posude. Umiješeno tijesto podijeliti na pet djelova pa pokriti i ostaviti na toplom da nadođe (oko 15 minuta). Kada nadođe, svaki dio tijesta istanjiti pomoću oklagije tako da dobije okrugao oblik veličine tepsije u kojoj će biti pečene. Pjenasto umutiti margarin. Istanjeno testo premazati margarinom pa četiri jufke naslagati jednu na drugu. Naslagano tijesto isjeći na 16 parčadi (kao tortu). Vrh svakog parčeta saviti unazad prema ivici tepsije. Preostalu, petu, istanjenu i premazanu jufku, urolovati, a zatim isjeći na manje rolate i stavitit u sredinu pogače. Oblikovanu pogaču premazati umućenim žumancima i posuti susamom i lanenim sjemenom. Peći dok ne porumeni (30 do 40 minuta).


31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

● preporuka

NOVOGODIŠNJA TRPEZA 45 ● poSLaSTICa

Moskva šnit torta

Carska pita Sastojci: 4 jajeta 1 kašičica soli 1 šolja brašna 1 prašak za pecivo 1 kisjelo mlijeko 1/2 šolje ulja 150 g šunke 150 g sira

4 kisjela krastavčića Priprema Umutiti jaja, dodati so, brašno i prašak za pecivo, zatim kisjelo mlijeko pa ulje. Kad se lijepo sjedini, dodati šunku, sir i krastavčiće. Peći na 200-220 stepeni. Ako se peče u plehu za mini mafine, onda 10 minuta, a u standardnom plehu 15-18 minuta.

Ruska salata Sastojci: 1 pileće grudi 300 gr praške šunke 500 gr šargarepe 500 gr krompira 5-6 kisjelih krastavčića 2 jaja 1 manji limun 1 kašičica senfa 400 gr majoneza malo soli Priprema: Pileće grudi, šargarepu i krompir

skuvati. Jaja obariti i oljuštiti. Iseći na sitne kockice piletinu, prašku šunku, bjelanca od jaja, krastavčiće, krompir i šargarepu. Dodati jednu kašičicu soli, sok od jednog limuna, senf i majonez. Sve dobro izmiješati.

za kore 2x : 8 kom bjelanaca 8 kašika šećer 8 kašika mljevenih oraha 3 kašike pečenih pa mljevenih lješnika 1 kašika brašno za fil : 16 kom žumanaca 16 kašika šećera u prahu 250 ml mlijeka 3 kašike brašna 1 kašika gustina 3 pak vanilinog šećera 250 gr putera 500 ml slatke pavlake 300-350 gr višnji 350 gr breskve iz kompota 150 gr sjeckani lješnjaci i orasi zajedno 3 pak šlag pjene 350ml mlijeko za šlag pjenu Priprema: Peći dvije kore u velikom plehu od rerne. Kad se ohlade sjeku se na pola tako da dobijamo 4 kore. Umutimo bjelanca sa šećerom dok se šećer rastopi. Isključimo mikser i dodamo promiješane suve sastojke (orasi,lješnjaci,brašno) sjediniti miješajući kašikom. Peći u velikom plehu kojeg smo poremazali uljem i obložili pek papirom. Peći na 190 stepeni oko 15min. Na isti način pripremamo i drugu koru. Fil: Na pari kuvamo umućena žumanca sa šećerom u prahu .U posudi na vatri stavimo 200ml mlijeka da se kuva, u drugu manju posudicu sjedinimo gustin i brašno sa 50ml mlijeka pa kuvamo u mlijeko koje vri na uobičajeni način. Skuvani krem sjediniti sa kuvanim žumancima, dodati vanilin šećer pa staviti da se hladi. Sve ovo može da se kuva i odjednom na pari ali treba biti jako pažljiv

da žumanca ne zagore. U veću posudu umutimo puter pa sjediniti sa ohlađenim filom. U drugu posudu umutiti i slatku pavlaku pa 1/3 umućene pavlake dodati u fil i miješati da se lijepo sjedini. Stavimo fil u frižider dok se pripremaju drugi sastojci. Višnje nasjeckajte. Nasjeckajte i breskve iz kompota i na kraju nasjeckajte pečene ljesšjake i orahe. Slaganje torte: Na tacnu staviti prvu koru, premazati sa 1/4 fila. Na fil poređajte nasjeckane višnje (ostaviti malo) na višnje premazati umućenom pavlakom i poravnjati. Staviti drugu koru, 1/4

fila pa preko njega staviti nasjeckane breskve (sačuvati malo breskvica) opet premazati pavlakom. Staviti treću koru. Nanositi treću u četvrtinu fila i preko njega staviti višnje i breskve koje ste sačuvali i bogato posuti nasjeckane lješnike i orahe. Premazati pavlakom i staviti posljednju koru. Preostalim filom premazati cijelu tortu. Za premazivanje i dekoraciju umutiti dodatno 3 šlag pjene. Savjet za fil i umućenu slatku pavlaku: kašikom obilježiti fil na 4 dijela a pavlaku na 3 dijela kako bi imali od svega ravnomerno koliko vam treba.

Umak od jabuka 3 jabuke, izaberite one koje su kiselije 3 ljutike 2 dg maslaca 1 malu kašika vinjaka 1 dl kokošje supe crni biber kašika sirćeta Jabuke operite, očistite koru i nasjeckajte je na kockice. Dodajte maslac u posudu i lagano ga zagrijte. Nakon što se maslac otopi dodajte nasjeckane jabuke i ljutiku. Nakon nekoliko minuta dinstanja dodajte suvo grožđe, vinjak i kokošiju supu.

Kuvajte sve dok jabuke ne omekšaju. Nakon što je umak gotov, servirajte ga u posudu za umake. Dodajte ga pečenom mesu ili nekoj vrsti mesne salate.

Čorba od blitve Sastojci: 2 velike kašike maslinovog ulja 1/2 glavice crvenog luka (isjeckanog) 1 mali praziluk (isjeckan) 1 češanj bijelog luka (isjeckanog) 250 g blitve (isjeckane) 1/2 male kašike soli 1/4 male kašike bibera 1/4 male kašike majčine dušice 6 šolja pilećeg bujona 1 šolja orzo paste (skuvane) 2 velike kašike limunovog soka Parmezan sir (izrendan) Priprema U šerpi, na ulju, dinstati isjeckani crveni luk i praziluk 5 min. Dodati bijeli luk, blitvu, so, biber i majčinu dušicu. Nastaviti dinstati još 5 min. Dodati pileći bujon. Kuvati desetak min. Izvaditi jednu solju kuvanog povrća sa tečnosti i staviti u blender. Izblendirano povrće vratiti u supu, i ostavi-

ti da kuva još par min. Na kraju, dodati skuvanu pastu i limunov sok u kuvano povrće. Servirati sa parmezan sirom.

Profiterole sa prelivom Potrebno je : za tijesto: 125 g margarina 5 dl vode 250 g brašna 4 jaja kašika šećera ½ kašičice soli za krem : 200 g šećera jaje 3 kašike skroba 4 dl mlijeka 1 dl pavlake za kuvanje rendana kora od jednog manjeg

limuna prstohvat muskatnog oraha prstohvat đumbira u prahu za dekoraciju: 200 g čokolade za kuvanje 1 dlmlijeka Priprema: Sipati vodu, margarin, šećer i so u šerpu i staviti da prokuva. Kada je prokuvalo, smanjiti vatru i dodavati postepeno brašno, dobro izmešati i ostaviti da se prohladi. Kada je tijesto mlako, dodavati jedno po jedno jaje, miješati dok se ne dobije glatko tijesto. Od

dobijenog tijesta napraviti loptice veličine oraha i staviti ih u pleh na koji smo stavili papir za pečenje. Ostaviti razmak između loptica da tijesto naraste prilikom pečenja. Peći na 200°C, dok tijesto ne dobije zlatno-žutu boju, oko 20-25 min. Ostaviti ih da se ohlade. Sipati sve sastojke za fil u šerpu, dobro promiješati i kuvati na umjerenoj vatri dok se fil ne zgusne, uz lagano miješanje. Ostaviti da se ohladi. Špricom puniti odozdo profiterole kremom, ne mnogo, i svaku umočiti u čokoladu otopljenu sa mlijekom.


46 RECEPTI

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

PROBAJTE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Čokoladni mus

SASTOJCI:

Integralni hljeb Kozji sir Ćuretina Piletina

Slatki ukrasi za ljepšu jelku

Prvo odaberite dobru i kvalitetnu čokoladu koja ima udio kakaoa barem 70%. Izlomite je na kockice i lagano otapajte na pari bez dodavanja vode ili ulja. Neprestano miješajte. Odvojite sada bjelanca od žumanaca i umutite bjelanca u čvrsti šlag i postupno dodajte šećer sve dok ne dodate svih 100 g. Od slatkoe pavlake takođe napravite šlag. Žumanca izmiksajte na pari i dodajte im kašiku vruće vode i 50 g šećera. Sada miješajte i polako ovoj smjesi dodajte istopljenu čokoladu, zatim šlag i naposlijetku vrlo pažljivo umiješajte i šlag od bjelanaca. Ovaj mus se mora poslužiti vrlo hladan, pa ga na nekoliko sati ostavite u frižideru.

Teleći gulaš Sastojci: 300 grama brašna 100 grama šećera 1 jaje 2 žumanceta 200 grama maslaca 2 kašike mlijeka u prahu 125 grama šećera u prahu 1 kašika limunovog soka boja za kolače Način pripreme: Zamijesiti brašno, šećer, jaje i maslac. Dobijeno tijesto zamotajte u foliju i ostavite na hladnom mjestu oko sat vremena. Tijesto rastanjite na oko 1/2 cm debljine. Modlama izvadite željene oblike tijesta, tj.

SASTOJCI:

Kanapei

Kanapei mogu predstavljati velik broj kombinacija, a mi vam možemo predložiti neke od njih. Uzmite hljeb i oblikujete ga po želji, nakon čega na svaku šnitu slažite piletinu ili ćuretinu te kozji sir. Kanapei s mocarelom i paradajzom Na već oblikovani hljeb stavite malo maslinovog ulja i dvije kriške paradajza, na koju potom stavite malo mocarele. Sve začinite solju i paprom te pospite origanom i bosiljkom.

1 kg teletine od plećke crvena paprika peršun 1 šargarepa 1 mala kašika lim una 4 krompira 3 česne bijelog luka 2 glavice luka 1 paradajz so

Uzmete luk, nasjckajte ga i prodinstajte na malo vode tek toliko da omekša. Tada dodate teletinu narezanu na kocke, šargarepu, oguljen i narezan paradajz. Sve to pustite da se dinsta otprilike sat vremena uz dodavanje vode. Zatim dodate oguljen krompir koji ste prethodno narezali na kockice, limunov sok, so, biber i crvenu papriku. Gulaš je gotov kad krompir omekša.

ukrasa. Slagati ih na pleh prekriven namašćenim papirom. Na svakom ukrasu čačkalicom napravite rupicu (kroz koju će se kasnije provući ukrasna traka kojom ćete ukras okačiti o jelku). Žumance i mlijeko u prahu pomiješati, pa time premazati kolačiće. Peći desetak minuta u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni. Pomiješati sok od limuna i šećer u prahu, sipati boju za kolače, pa time premazati ukrase. Možete ih ukrasiti i šećernim perlicama, bademima, lješnicima... Kroz rupicu provući ukrasnu traku i ukras okačiti o jelku.

SASTOJCI:

220 g čokolade (najbolje tamna) 120 ml slatke pa vlake 150 g šećera 5 jaja po želji dodaci poput ruma keksa ili kafe

ZA SVAKU TRPEZU

Francuska salata

Salata kao takva vrsta je hrana koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo ili samo, kao što je to slučaj s voćnim salatama ili onih koji su na posebnom režimu ishrane. Danas možete uživati u raznim salatama, a to su: zelena salata, voćna salata, francuska salata, šopska salata i ruska salata. Pretpostavljamo kako je najpopularnija salata u vrijeme praznika francuska salata - omiljeno jelo skoro svih generacija. Mogli bi reći neizostavno jelo svih svečanosti na kojima uživamo uz ovaj prilog koji mnogi doživljavaju kao glavno jelo. Francuska salata jedno je od onih jela koje skoro svi pravimo na isti način, a promjene su možda pojedine sitnice koje ljudi ubace čisto radi posebnog ukusa. Dakle, za sve one koji možda nisu sigurni da znaju kako da naprave francusku salatu, donosimo nekoliko ideja o načinu spremanja tog ukusnog jela. Znači za salatu (količina dovoljna za otprilike osam ljudi) potrebno je:

- 5 tvrdo kuvanih jaja (barem 10 minuta), - 300g kuvane šargarepe, - 500 ml majoneza, - 200 g kisjelih krastavaca, - 300 g kuvanog graška, - 600 g kuvanog krompira - 5 malih kašičica senfa. Dakle, uzmete povrće, naš savjet je već zamrznuta kombinacija graška i šargarepe koje potom stavite u vruću vodu zajedno s krompirom koji ste prethodno narezali na sitne kockice. Nakon što se sve to skuva, dobro procijedite i pomiješate s prethodno skuvanim jajima, koje ste u međuvremenu skuvali, ogulili i narezali na sitno, nakon čega dodate sitno narezane kisjele krastavce. Kada ste promiješali smjesu uzmete majonez i malo senfa, te sve dobro promiješate. Naš je savjet da miješate dok majonez dobro ne upije u sve potrebne sastojke. Drugi dan nakon što se dobro ohladila, poslužite je uz neko meso, ili nešto drugo po vašem izboru.


RECEPTI 47

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

SAVJETI ZA RODITELJE

Trpeza za djecu tokom praznika

pREpORukA

Pikantna ćuretina Sastojci: 1,2 kg ćurećih prsa za rolat so, biber 50 g margarina 300 ml piva 600 g malih dobro skuvanih krompira 300 g šargarepe 300 g mladog luka kašičica šećera 500 ml pileće supe kašika limunovog soka

krupni šećer kajen biber Rernu zagrijati na 200 stepeni. Meso oprati i osušiti. Istrljati ga solju i biberom. Margarin zagrijati u šerpi, pa meso sa obje strane ispržiti. Doliti 150 ml piva. Zatim dinstati meso u rerni oko 20 minuta. Povremeno prelivati sosom od pečenja. Krompire prepoloviti. Šargarepu oprati, oguliti i isjeći na tanke kolutove. Mladi luk oprati, očistiti i isjeći na tanke kolutove. Povrće dodati peče-

nju i uz često okretanje dinstati. U to dodati šećer i supu. Pečenje dalje dinstati 60 minuta. Povremeno prelivati sosom od pečenja. Temperaturu povisiti na 220 stepeni. Meso peći još 15 minuta. Pritom povremeno prelivati preostalim pivom. Meso i povrće izvaditi iz pleha i ostaviti na toplom mjestu. Sos od pečenja u šerpici još malo kuvati i začiniti limunovim sokom, krupnim šećerom, i kajen biberom. Pečenje iseći i servirati sa povrćem i sosom.

DESERT

Japanski vjetar 8 bjelanaca 400 g šećera sok od 1/2 limuna Fil: 8 žumanaca 8 kašika šećera 3 kašike brašna 2,5 dl mlijeka 250 g maslaca ili margarina 150 g mljevenih prepečenih lješnika 150 g sjeckanih oraha 2 kesice šlaga Bjelanca, šećer i sok od limuna umutite u čvrst šlag. Sipajte u pleh obložen pek papirom i pecite na 150 stepeni. Kora treba više da se suši nego da se peče. Gotovu koru

pažljivo istresite iz pleha i isjecite po dužini na tri dijela. Za fil umutite četiri žumanceta s četiri kašike šećera, dodajte brašno. Masu pomiješajte s toplim mlijekom i kuvajte na tihoj vatri. Kad se sjedini, ostavite da se ohladi. Preostala četiri žumanceta pjenasto umutite s maslacem ili margarinom i četiri kašike šećera pa pomiješajte s filom koji je prethodno skuvan. Dobro promiješajte i podijelite na dva dijela. U jedan dio stavite lješnike, a u drugi orahe. Prvu koru filujte filom s lješnicima, drugu filom s orasima, pa završite trećom korom. Tortu ukrasite umućenim šlagom ili nekim od filova.

pREDJELO

Urnebes loptice 500 g punomasnog ovčijeg ili kravljeg sira 10 pečenih paprika 5 pečenih ljutih papričica 6-7 čenova bijelog luka 1 kašika kajmaka 1 kašičica aleve paprike 3 tvrdo kuvana žumanca malo ulja U veću činiju ili posudu za mućenje dobro izgnječiti sir. Pečene paprike i ljute papričice oljuštiti, očistiti od sjemenki i odstraniti peteljke. Isjeći ih sitno u blenderu i dodati siru. Bijeli luk izgnječiti spravicom za pasiranje luka, pa i njega dodati siru i paprikama. Tvrdo kuvano žumance izgnječiti zajedno sa kajmakom i dodati papriku. Sve dobro izmiješati, dodati malo ulja i promiješati još jednom.

Novogodišnji praznici svake godine donesu mnogo zadovoljstva. I pravu gozbu. Uostalom, hrana je prva na spisku kada se planira kako će se provesti dani slavlja. Sa navršenih godinu dana, dijete može da jede većinu hrane koju jedu odrasli, samo manje komade i u manjoj količini. Ipak, treba ga poštedjeti one hrane koja može da izazove alergiju, kao i masne hrane, posebno zasićenih masnih kisjelina koje se nalaze u majonezu, sosovima, masnom svinjskom mesu... Za veče slavlja Djelimično korigujte novogodišnju trpezu, prilagodivši je uzrastu vašeg mališana. 1. Servirajte mnogo svježih salata. Umjesto majoneza upotrijebite pavlaku. Napravite nekoliko toplih salata, npr. piletinu sa šampinjonima. Servirajte jagnjeće pečenje sa pečenim krompirom i salatom od svježih krastavaca i paradajza. 2. Vaš jednogodišnjak može da se počasti parčetom posnog prasećeg pečenja bez kože, serviranog sa svježom zelenom salatom. Danas je postignuta proizvodnja znatno mršavijeg svinjskog mesa, sa više mišićne mase i manje masti. Kada se ukloni vidljiva masnoća, svinjsko meso je slično pilećem po kalorijama i količini holesterola. Neki mršavi dijelovi prasećeg mesa su čak siromašniji mastima od piletine, a više od polovine masti koja je u njima pripadaju nezasićenim mastima koje snižavaju holesterol. Inače, da bi se redukovala mast, svinjsko meso treba spremati sa začinskim biljem umjesto u sosu. 3. Napravite napitak od banane i kivija sa sokom od jabuke, umjesto

da poslužite gazirano piće. 4. Izbjegnite prejedanje servirajući hranu u manjim porcijama. Neka uživa, ali oprezno Slatkiši naglo povećavaju šećer u krvi, a zatim ga naglo obaraju, pa tako povećavaju želju za slatkim. Odaberite voćne torte umjesto onih sa orasima i lješnicima. Ako dajete djetetu čokoladu, neka to bude ona sa 60-70 odsto kakaoa jer održava šećer u krvi na normalnom nivou. Novogodišnji praznici su, inače, period kada se uzimaju velike količine čokolade u kratkom periodu. To neće mnogo da škodi. Ali, toliki značaj posvećen ovoj poslastici šalje djetetu jasnu poruku da je ona važna. Problem će da postoji jedino ako se sa takvom praksom nastavi (uzimanje velike količine slatkiša). A sljedećeg dana... Sljedećeg dana, nakon dočeka Nove godine, napravite uobičajen doručak: musli sa mlijekom ili jogurtom, slane palačinke ili kuvana jaja. Za užinu umjesto slatkiša ponudite voće: banane, mandarine, zaleđene ribizle ili borovnice. Za ručak obavezno servirajte supu ili čorbu sa dosta povrća. Sarma je tradicionalno novogodišnje jelo. Kisjeli kupus je korisniji od svježeg jer ima veću zaštitnu ulogu. Glukozinolati u kisjelom kupusu aktiviraju tjelesne antioksidantne enzime, a flavonoidi štite zidove arterija od oksidativnog oštećenja. Sarma od kisjelog kupusa ima ulogu sredstva za pojačanje apetita kod djece koja slabije jedu. Ona predstavlja kompletno jelo sa svim potrebnim nutrijentima (koji su sadržani u mesu, pirinču i kupusu). (Yumama)

SpEcIJALITET

Riblji paprikaš Sastojci: 1-1,5 kg miješane ribe 1 kg luka biber u zrnu list lovora 3 ljute papričice 2 kašike paradajz-pirea 3 dl bijelog vina 1 dl ulja aleva paprika so mljveni biber Priprema: Sitno isjckan luk propržite na ulju da potpuno omekša, dodajte biber u zrnu, lovorov list i ljutu papričicu isjckanu na komadiće. Sve to dinstajte oko sat vremena, uz dodavanje tople vode, tako da luk

POTREBNI DIZAJNERI

postane kašast. Posolite, promiješajte i propasirajte. U propasiranu tečnost dodajte paradajz pire, isjeckane papričice i vino. Kuvajte 15-20 minuta. Dodajte krupno isječene komade ribe, ako je neophodno i malo vode (da riba ogrezne) i kuvajte još 20 minuta na laganoj vatri (bez miješanja, samo povremeno protresite). Na kraju dodajte mljeveni biber i alevu papriku i kuvajte još 5-10 minuta.

Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me


48 KULTURA

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

Volim poruku sa ª oštricomº Pripremila: Jelena Boljević

Violina na svim stranama svijeta Igor Pejović je najmlađi student cetinjske akademije pred kojim je sjajna budućnost

Od najranijeg djetinstva Igor Pejović je pokazao muzički dar. Počeo je da svira violinu sa pet godina, pa je taj instrument u početku bio najljepša igračka, a nedugo zatim i neodvojivi dio njegovog života. Obrazovanje je počeo u Muzičkoj školi za talente ‘’Andre Navara’’ u Podgorici, u klasi profesorice Vesne Milojević, a već trinaest godina počeo je da samostalno nastupa i ostvaruje najbolje rezultate. Kada je riječ o violini i njenom tretmanu u klasičnoj muzici, mladi muzičar ističe da ona i danas ima svoje mjesto, koje joj zasluženo pripada, i smatra da se to nikada neće promjeniti. “Na bilo kojoj strani svijeta violina se jednako svira. Postoje samo razlike u izrazu, virtuoznosti, ljepoti tona. Meni se čini da su zvuci violine jedinstveni i da izlaze iz same duše čovjeka ili pronalaze najskrovitije dijelove same duše. Po tome je violina jedinstven instrument. I kada daje najveselije tonove ona je sjetna. Izaziva suze u očima. Imao sam priliku da to gledam na sceni i sa scene. To je nešto što je svuda u svijetu isto.” Ove godine imao je solistički koncert u okviru Festivala ‘’Espresivo’’ i čast da scenu podijeli sa najvećim svjetskim majstorima kao što su Viktor Uzur, Jaroslav Nadrzicki, Miša Bereznicki. “To je prilika kakva se rijetko pruža. Za mladog violi-

nistu je veoma važno da ima što više nastupa. A na kraju - aplauz, to je najveća satisfakcija za izvođača”, kaže mladi violinista koji priželjkuje da i u Crnoj Gori klasična muzika dobije tertman kakav ima u svijetu. Primjećuje razlike i u odnosu prema mladim i talentovanim muzičarima. Misli da je briga društva prema našim talentima nedovoljna, a to je sam više puta osjetio. Njegova velika želja je da nastupa sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, a nakon završetka Akademije na Cetinju priželjkuje da usavršavanje nastavi na nekoj od prestižnih akademija u svijetu. Kako bi se klasična muzika što više približila mlađoj publici smatra da bi bilo dobro pokrenuti i stvoriti jedno mjesto u gradu gdje bi u određenom terminu uvijek bila dostupna dobra umjetnička muzika, a mjesto otvoreno i za publiku i za umjetnike. “Po tome bi grad postao prepoznatljiv, pa makar u publici na početku bio samo jedan čovjek. Nastupi nikada ne bi gubili na kvalitetu, a vremenom bi stvari došle na pravo mjesto, grad bi s tim počeo da živi”, poručuje ovaj mladi umjetnik koji se usavršavao kod eminentnih pedagoga violine - Igora Petruševskog, Zorana Milenkovića, Irine Jašvili, Antona Martinova, Arkadija Vinokurova i drugih. Miran Begić, profesor Najveća privilegija u profesiji i životu je kada radite sa osobom koja vam daje inspiraciju. Igor Pejović je mladi umjetnik koji je pokazao istinsku potrebu za promišljenim, odgovornim, upornim i u umjetničkom senzibilitetu opravdanim načinom muzičkog razvoja. Siguran sam da su pred njim veliki i zasluženi uspjesi.

Karikaturama i angažovanim ilustracijama Radoje Rakočević duhovito komentariše društvenu zbilju i socijalne probleme

Student FVU u Podgorici Radoje Rakočević u svom radu eksperimentiše sa različitim tehnikama. Slika, ilustruje, radi animacije... Na nedavno osvojenu Prvu nagradu za najbolju animaciju posebno je ponosan. “Zadovoljan sam, jer sam uspio da kroz svoj rad izrazim stav o problemu korupcije koji je izražen u našem društvu. Kada je slikarstvo u pritanju, tu me već privlače neke drugačije, intimnije teme”, kaže talentovani ilustrator. Rakočević ističe da poseban izazov predstavlja za njega rad u oblasti angažovane ilustracije i karikature. Tu pronalazi mogućnost da prikaže svoja promišljanja o aktuelnim socijalnim problemima. “Jednostavno, lijep je osjećaj kada kroz likovno ostvarenje možete iskazati stav, a posebno ukoliko neki medij to objavi i tako upoznate veliki broj ljudi sa svojim radom. Ali, da bi karikatura i ilustracija bile efektne, neophodno je da sadr-

že jasnu i originalnu poruku i da sve to bude potkrijepljeno kvalitetnom realizacijom. Nisam ljubitelj ispraznih, sladunjavih ilustracija kojima je internet zatrpan i nemam želju da se takvim stvarima bavim ni iz komercijalnih razloga”, objašnjava umjetnik. Među ciljevima koje je postavio pred sebe je da njegovi radovi budu autentični, prepoznatljivi, da se razlikuju... “Vjerujem da tek u tom slučaju umjetnik može skrenuti pažnju na sebe i zato uvijek strahujem da li to što sam napravio podsjeća na stil nekog drugog stvaraoca”, kaže Rakočević. Kada je riječ o umjetničkim uzorima kaže da ne postoji nijedan kojeg bi posebno izdvojio, ali priznaje da se često dešava da djela sa snažnom porukom utiču na njegov rad. To su, na primjer, kolaži Džona Hartfilda, romani Herte Miler, kao i filmovi crnog talasa... “Generalno, prijaju mi ostvarenja koja u sebi sadrže neku ‘oštricu’ nezavisno od toga o kojem obliku um-

Nova dimenzija grada

jetnosti je riječ”, kaže Rakočević koji privodi kraju studije grafičkog dizajna. Svjestan je mana koje damaće tržište ima i smatra da se u oblasti dizajna uglavnom traže stvari u kojima on najmanje uživa. Ne želi da pravi kompromise u svom radu i najbitnije mu je da ideja i realizacija budu dovedeni do savršenstva. Ono što ga kao umjetnika najviše pokreće je da kroz svoje radove utiče

na svijest ljudi o štetnosti nekih društvenih pojava. “U Crnoj Gori postoji dosta afirmisanih karikaturista koji se bave sličnim temama, ali čini mi se da dosta podilaze ukusu većine i često banalizuju svoje ideje. Nažalost, često banalizuju i sam crtež svjesni da naša publika nema visoke kriterijume po tom pitanju. Ne želim da pravim slične kompromise”, zaključuje Rakočević. Nikola Latković, predavač “Poznajem Radoja već dvije godine i mogu sa sigurnošću da kažem da je pred njim uspješna karijera, u kojoj će moći po svom nahođenju da se opredijeli za bilo koji aspekat vizuelnih komunikacija, premda je najviše prepoznat kao ilustrator. Ono što posebno cijenim i ističem kod njega je društvena angažovanost u likovnom radu, iz koje proističu odlične karikature, uporedive sa bilo kojim karikaturama koje srijećemo po crnogorskim medijima. Pretpostavljam da ta osjetljivost na društvene probleme proističe i iz njegovog izvornog medicinskog poziva”, kazao je Latković.

Projekat Anje Marković

Anja Marković priželjkuje da ostavi lični pečat u arhitekturi

Studentkinja arhitekture Anja Marković kaže da do dobrih rješenja u arhitekturi dolazi kroz proces koji definiše kao - pronalaženje najboljih odgovora. “Pristup projektovanju, prije svega mora biti originalan, analitičan i studiozan. Važno je poštovati postojeće strukture i stilove gradnje, upotrijebiti odgovarajuće materijale i na taj način ostati dosljedan ranije formiranom konceptu urbane cjeline”, ističe ona. U kreativnom procesu uvijek vodi računa o očuvanju životnog prostora, ali i izražavanju ličnih stavova u arhitekuri. Ističe da je posebno važna sposobnost arhitekte da pronađe balans između oblikovanja i funkcije samog objekta. Postavljanjem prioriteta u arhitekturi, stvara se lični pečat koji kroz objekte i njihov kvalitet predstav-

lja projektanta i njegove stavove. Kada je riječ o izazovima i zadacima koje bi poželjela u glavnom gradu Marković posebno izdvaja objekte sporta i spektakla. “Oni predstavljaju najzahtjevnije projektantske zadatke, a dopuštaju velike mogućnosti u oblikovanju same forme. Upotrebom novih tehnologija i materijala,

otvara se veliki broj mogućnosti kroz koje može da se iskaže kreativnost i znanje. Zatvoreni bazen je nešto što ponajviše nedostaje našem glavnom gradu”, kaže ona. Novu dimenziju grad bi dobio aktiviranjem obale Morače, kao rekreativne zone, smatra naša sagovornica. Ona dodaje da bi ovi sadržaji predstavljali nove reperne tačke u strukturi grada, napominjući da se tokom posljednjih nekoliko godina, na podgoričkoj arhitektonskoj sceni javlja niz kvalitetnih objekata koji ‘obećavaju’ da će i u budućnosti, grad nastaviti da se razvija u istom maniru. Njeni uzori među arhitektama su stvaraoci čija je arhitektura “svevremena i opstaje kroz vrijeme”.

Rifat Alihodžić, profesor “Za Anju Marković mogu reći da posjeduje osebujan potencijal, koji je uz predan i kontinuiran rad, izdvaja. Način na koji prilazi svakom novom projektu odlikuje se analitičnošću i specifičnim misaonim procesima, što rezultira projektima prepoznatljivog stila.

Anja poseban odnos ima prema mjestu implementacije objekta i sagledavanju šireg konteksta što se odražava na formiranje karaktera forme i interakcija spoljašnjeg i unutrašnjeg prostora. Njen dalji napredak u edukaciji i praksi nameće se kao logično očekivanje”, kaže njen profesor Rifat Alihodžić.


KULTURA 49

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Film je začin života

Na sceni teatra nema skrivanja

Mlada glumica Julija Milačić plijeni talentom i šarmom

J

ulija Milačić jedna je od najperspektivnijih mladih crnogorskih glumica. U prilog tome govori i priznanje za najbolju glumicu koje je nedavno osvojila na pozorišnom festivalu u Sarajevu za lik Žane u predstavi “Plan B” Hercegnovskog pozorišta. Osim ove, ostvarila je i druge zapažene uloge u teatru, a publika će je uskoro vidjeti i u filmu Nikole Vukčevića “Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa”.

Juliju Milačić publika može vidjeti u predstavama Tivatskog pozorišta: “Don Kihot”, “Mediterano”; “Bokeški D-mol”, projektima Zetskog doma: “Ludi od ljubavi”, “Pravednici”, kao i predstavi “Plan B” Hercegnovskog pozorišta, za koju je nagrađena u Sarajevu. Mlada glumica igra i u drami “Jaja” u Crnogorskom narodnom pozorištu, kao i u projektima Gradskog pozorišta “Dobro drvo”, “Pipi Duga Čarapa”, “Pinokio”, “Lukrecija iliti Ždero”. Kaže da je za nju najveća draž teatra u igri i stvaranju lika u potpunosti drugačijeg od sebe. Posebno ističe važnost partnerske saradnje i otkriva da se ništa ne može porediti sa tim iskustvom koje osjeća na sceni. “Ne umijem da opišem draž koja se desi u glumčevom organizmu kada pogleda partnera u oči i shvati da nit koja se dešava između njih gledaocima daje privilegiju nesvakidašnjeg doživljaja i emocija”, kaže talentovana glumica otkrivajući da joj u teatru najviše zadovoljstva daje proces rada. Ali posebnu draž za glumca, svakako, imaju i premijere i aplauzi... “Pohvale poslije 30. igranja predstave, aplauzi, pa i nagrade, sve to

vam pomaže da uvidite da se trud zaista isplatio i da gledaoci prihvataju

Branimir Popović, profesor “Julija je vrijedna i talentovana glumica koja je imala puno premijera za tu mladost. Izuzetno je odgovorna, uporna i vrijedna. Sada je na poslijediplomskim studijama, a bila je jedan od najboljih studenata. Nastupali smo više puta zajedno u predstavama i mogu da kažem da je krase posvećenost poslu i upornost, potkrijepljene velikim talentom koji posjeduje. Ona je sada angažovana i kao saradnik na FDU na Cetinju na stručnom predmetu Pokret”, kazao je Julijin profesor glume Branimir Popović.

ono što im dajete. Zahvaljuju vam i nagrađuju vas!” Za uspjeh mladog glumca u Crnoj Gori, prema njenim riječima, najbitniji su talenat i rad... “Tu su borba i grabljenje, naravno, sa mjerom. Veze mogu pomoći i ako su odskočna daska ne zamjeram, ako nema drugog izlaza. Ipak, kasnije, glumac stoji ogoljen pred publikom i ne može ništa sakriti - nedostatak talenta - i ništa ga ne može izvući iz ponora.” Reklo bi se da njeno vrijeme tek dolazi, a godina koja je na izmaku donijela joj je puno angažmana u pozorištu, ali i na filmu. Pred kamere je stala u filmu Nikole Vukčevića, koji će uskoro biti premijerno prikazan, a crnogorska publika već je imala priliku da je gleda u ostvarenju “Jagode” rediteljke i scenaristkinje Jelene Milošević. Mlada glumica kaže da je raduje mogućnost da igra u različitim medijima, te da jednaku važnost daje svim glumačkim poljima. Pored glumačkog talenta, Julija ima i dugogodišnje baletsko iskustvo. Članica je baletske trupe “Ballo” već 13 godina. To je vještina kojom upotpunjuje glumu i koja joj omogućava da igra u mjuziklima, koreo-dramama... Sada radi na projektu “Opera za tri groša” po tekstu Bertolda Brehta u režiji Tomija Janežića u produkciji Zetskog doma. Početkom godine počeće da radi na predstavi “Tri sestre” Antona Pavloviča Čehova u režiji Ane Vukotić i Slobodana Milatovića.

Producentkinja Sara Radović želi da popravi imidž crnogorske kinematografije Sara Radović je studentkinja četvrte godine na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, na odsjeku za Audiovizuelnu produkciju. Zbog izuzetnog uspjeha tokom školovanja, dobitnica je nekoliko značajnih nacionalnih stipendija. Znanje i vještine pokazaće ove godine u Crnogorskoj kinoteci gdje je dobila priliku da se stručno usavršava. Audiovizuelna produkcija je oblast koja zahtijeva posvećenost, pedantnost i organizovanost, ukoliko teži dobrim rezultatima. Upravo ti zahtjevi našli su svoju paralelu u karakteristikama ličnosti koje krase Saru Radović. “Volim da stvari držim pod kontrolom i da organizacija snimanja bude moja odgovornost, ali i da projekat samoinicijativno vodim putem kojim mislim da treba”, otkriva naša sagovornica. Ona smatra da je profesija producenta tek u formiranju u našoj sredini, pa je samim tim i izazov koji to zanimanje pred nju postavlja veći. “Ova profesija je izazov u našoj sredini, ali i neophodan dodatak kulturnoj sceni. Producenti su ugrožena vrsta, samim tim što je filmska produkcija generalno potčinjena oblast u Crnoj Gori”, kaže Sara Radović. Ona ističe da su za dobar film po-

trebna velika ulaganja i kvalitetan stručni kadar, te da je ovu oblast kulture potrebno posebno njegovati. “Zato je svaki napor ka tom cilju ispravna inicijativa i podstrek za poboljšanje generalne slike. Za sada se zajedničkim naporima svih filmskih radnika audio - vizuelna scena kod nas održava, ali svakako je potrebna bolja podloga za tu bitku koju zajedno vodimo, za film. Iskreno se nadam da ce se u Crnoj Gori vise pažnje posvećivati filmskoj produkciji koja je neizbježan sastojak naših života”, ističe Radović. Među svojim profesionalnim ciljevima i željama posebno izdvaja težnju da svojim radom na crnogorsku filmsku scenu unese promjene. “Ukoliko na početku osjetite slabosti sistema, onda postoji mogućnost da se on upravo vašim radom dovede do prihvatljivog nivoa. Slabosti koje ja osjećam zahtijevaju veliki napor i trud ali i istrajnost u želji da se one promijene. Moj izbor je uvijek borba, a ona će biti usmjerena ka tome da se film u Crnoj Gori podigne na veći nivo, na mjesto koje mu pripada. Možda zvuči pretenciozno, ali voljela bih da ja budem ta kojoj ce pripasti zasluge oživljavanja naše filmske scene”, zaključila je Sara Radović.

Sanja Jovanović, profesorka Sarina profesorka na FVU u Podgorici ima samo riječi hvale za svoju studentkinju. “Sara Radović je pametna, vrijedna, ambiciozna, multitalentovana i iznad svega harizmatična djevojka. Oduvijek je sa lakoćom usklađivala obaveze na fakultetu sa profesionalnim projektima. Trenutno je angažovana na jako zanimljivom, nezavisnom TV projektu. Vjerujem da Sarino vrijeme tek dolazi i da ćemo imati prilike da na velikim i malim ekranima gledamo autorska ostvarenja ove mlade producentkinje”, kaže Sanja Jovanović.

Rad u ateljeu mi je na prvom mjestu

Slikarka Anja Radulović u svojim radovima istražuje granice prirode i čovjeka Anja Radulović pripada najmlađoj generaciji tek stasalih crnogorskih likovnih umjetnica. Nedavno je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na studijskom programu slikarstvo, sa maksimalnom ocjenom. Njenu izložbu naslovljenu “Poetika posljednjeg sloja kamena” nedavno je u galeriji “Art” mogla da vidi podgorička publika. U svojim radovima, kaže, pokušava da odgonetne pitanje “gdje počinje čovjek, a prestaje priroda i da li uopšte postoji granica”. Na njenim platnima su predstave apstrahovanog crnogorskog pejzaža, koji sadrži i elemente figuracije, pa je gledaocu interesantno da otkriva više ili manje prepoznatljive forme.

“Pokreću me likovna rješenja koja nalazim u pejzažu, a prvenstveno na kamenu kao nosiocu asocijativnih formi - element kreativnog automatizma prirode - oronule fasade, slojevi koji ih sačinjavaju, prostorni odnosi u kojima stari objekti postoje. Mogu reći da ono što radim jeste kombinovanje apstraktnog i figurativnog, a sa druge strane radi se,

donekle, i o akcijskom slikarstvu. Platno najčešće postavljam na pod kako bih mu prišla sa svih strana i da bih bila bliža površini nad kojom interv e n i š e m”, objašnjava mlada umjetnica. Na početku profesionalne karijere, ona kaže da za sada ima samo pozitivna iskustva. Zadovoljna je promocijom na domaćoj sceni, ali i dosadašnjim umjetničkim

predstavljanjem van granica naše države. Smatra da za svakog ima mjesta na likovnoj sceni ukoliko on ima želju da radi i da se predstavi javnosti. Među kolegama vidi puno dobrih umjetnika koji su potvrdili svoje mjesto i status. “Naša likovna scena se gradi i širi dolaskom mlađih generacija, a na taj način se i vrši selekcija. Kako sam na samom početku postojanje i opstajanje na domaćoj likovnoj sceni shvatam kao izazov na koji jedva čekam da odgovorim”, kaže mlada umjetnica. Rad u ateljeu joj je na prvom mjestu, jer upravo “kroz rad dobija i ostvaruje nove ideje”. “Ne treba se ograničavati, ni voditi se klišeima”, ističe naša mlada sagovornica.

Milena Jovićević, profesorka Profesorka FLU Milena Jovićević kaže da je odmah uočila Anjin veliki talenat i posvećenost. “Primijetila sam je na redovnoj nastavi FLU, ali i na projektima katedre Zidnih slikarskih tehnka koji su podrazumijevali rad pod veoma specifičnim i zahtjevnim okolnostima i veliku adaptibilnost. Sklonost ka istraživanju i timskom radu smatram vrlo važnim segmentima njenog umjetničkog izražavanja. Od februara će raditi kao pripravnik na FLU.


50 Info

DOM ZDRAVLJA PODGORICA Za vrijeme novogodišnjih i božičnih praznika, 1. i 2. januara 2013. godine, građanima će se pružati zdravstvena zaštita objektima Doma zdravlja Podgorica, Nova Varoš, Konik, Tuzi i Zeta. Izabrani doktori za odrasle radiće u zdravstevnim objektima Nova Varoš i Konik, svih dana praznika od 07 do 21 sat, dok će izabrani doktori za djecu raditi u zdravstvenom objektu Nova Varoš non stop, 24 sata dnevno. Tokom prazničnih dana, u zdravstvenim objektima Tuzi i Zeta zdravstvena zaštita pružaće se u vremenu od 7 do 15 sati. DOM ZDRAVLJA KOTOR 31. decembar 2013. od 7 do 19 h 1. i 2. januar dežurstva do 12 h br. tel. +382 (0) 32 334 533 DOM ZDRAVLJA BIJELO POLJE normalno radno vrijeme br. tel. 050/ 432 372 DOM ZDRAVLJA BAR normalno radno vrijeme br. tel. 030 314 709 DOM ZDRAVLJA BERANE Raspored smjena izabranih doktora za period 30. decembar 2013 - 5. Januar 2014.god. 1. smjena od 07 do 14 h 2. smjena od 14 do 21 h DOM ZDRAVLJA CETINJE normalno radno vrijeme br. tel 041/ 231- 1985 DOM ZDRAVLJA KOLAŠIN

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

prva smjena od 7 do 14 h, terapija do 21 h br. tel. +382 20 865 140 DOM ZDRAVLJA MOJKOVAC Radi samo Hitna služba tokom novogdišnjih praznika br. tel. +382 50-472-246, +382 50-470308, +382 50-472-165 DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ normalno radno vrijeme od 7 do 21h br. tel. 040- 231- 202 DOM ZDRAVLJA PLJEVLJA normalno radno vrijeme Glavna sestra JZU Dom zdravlja Pljevlja: Muamera Memić (mobilni telefon: 067 612 124) DOM ZDRAVLJA ROŽAJE normalno radno vrijeme br. tel. 051/271-347 DOM ZDRAVLJA TIVAT za vrijeme novogodišnjih praznika od 8 do 12 h br. tel. :+382 32 671 981 DOM ZDRAVLJA ULCINJ normalno radno vrijeme br. tel. 030/412-027 DOM ZDRAVLJA DANILOVGRAD 31. decembar 2013. normalno 1. januar 2014. ne rade 2. i 3. januar dežurni doktori br. tel. 020/812-106 DOM ZDRAVLJA BUDVA radi normalno br. tel. 033/ 427-220, 427-200 HITNA POMOĆ br. tel. 124

APOTEKE 31. decembar 2013, 1.i 2. januar 2014. Kruševac (Bulevar Sv. Petra Cetinjskog), dežurna i radi 24h Podgorica (centar grada), radi od 7 do 22 h TELEKOM Tokom praznika T centri će se organizovati po sljedećem rasporedu, izuzev poslovnica u Delta City 1. i 2. januar 2014. se ne radi 3. januar je radni br. korisničkog servisa 1500 TELENOR Tokom praznika Telenor prodavnice će se organizovati po sljedećem rasporedu, izuzev poslovnica u Delta City i TC Kamelija koje će pratiti radno vrijeme tržnog centra: 31.decembar od 08-16 h 1.januar 2014. ne radimo 2.januar 2014. od 10-16 h br. korisničkog servisa 1188 M: TEL Tokom praznika M:tel prodavnice će se organizovati po sljedećem rasporedu, izuzev poslovnica u Delta City 1. i 2. januar 2014. se ne radi br. korisničkog servisa 1600 DELTA 31. decembar 2013. (skraćeno radno vrijeme do 18h) 1. januar 2014 (šoping-mol neće raditi) MALL OF MONTENEGRO 31. decembar 2013. (radno vrijeme od

7 do 18 h) 1. januar 2014. ( ne radi) BAZAR 31. decembar 2013. (skraćeno radno vrijeme do 18h) Igraonica “Zujalica” ne radi 31. decembra i 1. januara KAMELIJA KOTOR 31. decembar 2013. (skraćeno radno vrijeme do 18h) 1. januar 2014 (šoping-mol neće raditi) ATLAS BANKA 31. decembar 2013. od 8 do 16 h 1. i 2. januar 2014. se ne radi 3. januar 2013. od 8 do 16 h KOMERCIJALNA BANKA 31. decembar 2013. uobičajno radno vrijeme 1.i 2. januar 2104. se ne radi ERSTE 31. decembar 2013. uobičajno radno vrijeme 1.i 2. januar 2104. se ne radi HIPOTEKARNA BANKA 31. decembar 2013. do 13h 1. i 2. januar 2014. se ne radi VOLI 31. decembar 2013. do 19 h 1. januar 2014. ne rade 2. januar 2014. redovno radno vrijeme MERCATOR / RODA 31. decembar 2013. do 20 h 1. januar 2014. se ne radi Ulcinju 1. i 2. januar 2014. neće raditi TRŽNICE I PIJACE

Za vrijeme predstojećih praznika, pijace u Podgorici biće otvorene svaki dan, s tim da će raditi skraćeno radno vrijeme 1. i 2. januara 2014. godine i to: Zelene pijace - od 6 do 15 h; Mješovite pijace – od 8 do 15 h. Kamionska pijaca će raditi uobičajeno, od 4 do 21 h, kao i Stočna pijaca, čije radno vrijeme je ponedjeljkom i četvrtkom od 6 do 13h. ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE Naplatni punktovi FC Snabdijevanja radiće 3. januara (petak) u redovnom radnom vremenu. Informativno-naplatni punkt u Delti neće raditi 1. januara. Ostalim danima radiće u redovnom radnom vremenu od 10 do 22 sata. Nova brojila neće biti ugrađivana do 20. januara 2014. godine. Besplatni info brojevi 19 100 i 0800 80 785 neće biće dostupni u dane praznika, osim 3. januara. POŠTE CRNE GORE 31. decembra 2013. radno vrijeme do 13 sati. Poslovnice u Delta City-u i podgoričkim šoping centrima Mall of Montenegro i Bazar u utorak će raditi do 18 sati. U srijedu, 1. januara, pošte neće raditi. U četvrtak, 2. januara, radiće naše poslovnice u Delta City-u, od 10 do 22 h, Mall-u Montenegro i Bazaru (od 9 do 22 h). Ovog dana radi i naša poslovnica u Budvi, pošta “Merkur” u vremenu od 8 do 14 h. Službe Telegrama i Express pošte u Podgorici radiće 2. januara i to od 8 do 15h.


31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

GODIŠNJI HOROSKOP 51

OVAN

VAGA

Novac i karijera će biti najzahtjevnije oblasti za Ovnove u 2014. U tom pogledu, ništa nije jednostavno i ništa ne dozvoljava brzinu u rješavanju. Međutim, uz odgovornost i istrajnost, planetarne energije u ovim sektorima mogu donijeti dobrobit i uspjeh. Bićete na granici između morala i nemorala, legalnog i ilegalnog, zavisnosti i slobodne volje. Klonite se primamljivih stvari koje svojom suptilnošću pokušavaju da se probiju i uhvate Vas u mrežu iz koje se teško izlazi. Prvi dio godine je pogodan za učenje, pohađanje praktičnih kurseva, upoznavanje ljudi i razmjenjivanje ideja. Drugi dio godine je okrenut domu i porodici. Izbjegavajte stres provodeći vrijeme na otvorenom na aktivan, lijep i divan način.

Očekuje Vas burna godina! Karijera će dostići svoj vrhunac, i ako pravilno iskoristite svoje šanse, možete napraviti izuzetan napredak. Kuća stručnosti (karijera, novac, posao) će biti posebno naglašena u 2014. Merkur će napraviti tri retrogradna pokreta u 2014. baš u Vaginim kućama. Njegov prolazak će Vas upozoriti da informacije, učenje, komunikacija (pisanje, govorništvo, dijeljenje), dokumentacija, akcije, razmjene, transakcije i izleti imaju veliki uticaj na profesiju i novac. Budite pažljivi naručito u periodima februar-april, (Merkur u Vašoj kući karijere) i septembardecembar (Merkur u Vašoj kući novca). Kuća, porodica, roditelji, imovina i nekretnine zahtijevaju koncentraciju i fokusiranje energije tokom cijele godine, ali specijalno početkom novembra. Zdravlje mora biti pod stalnim nadzorom. Imuni sistem mora biti ojačan.

BIK

ŠKORPIJA

Ova godina zahtijeva dosta fleksibilnosti. Za Vaše dobro, morate da pokušate da se prilagodite potrebama drugih, da uložite napor da ih razumijete i prihvatite sa svim njihovim kvalitetima i manama. U prvoj polovini godine je preporučljivo da preduzmete mjere da osnažite svoje tijelo i tretirate zdravstvene probleme bez odlaganja, da mislite pozitivno, okružite se pozitivnim ljudima i slijedite svoje ciljeve korak po korak. Drugi dio godine je važan za mentalnu komponentu. Mogu nastati izvjesne promjene u pogledu teorije, koncepata i principa, restruktuiranja sistema vrijednosti, potrage za smislom života. Tokom ovog procesa može biti korisno da istražite kako su veliki mislioci svijeta pristupili ovim temama.

Ovo neće biti laka godina. Ona donosi dodatno opterećenje, biće zamorna i u neku ruku ograničavajuća. Saturn će Vam ograničiti slobodu i natjerati Vas na neke izbore, koje više pravite zbog neophodnosti, a ne iz Vaše želje. Pazite na zdravlje. Saturn će oslabiti Vaše tijelo i otvoriti put bolestima na koje ste podložni, posebno predispoziciji za bolesti kostiju, do demineralizacije, stomatoloških i dermatoloških problema, možda čak i u vezi sa kosom i noktima. Do jeseni 2015, zdravlje će zahtijevati stalno praćenje. Saturn će ipak donijeti i neke prednosti: pomoći će Vam da postanete disciplinovani, otarasite se ružnih navika ili možda čak izgubite na težini, ako je to ono što želite.

BLIZANCI

STRIJELAC

Ova godina će istaći aspekt stručnosti, dajući veliki profesionalni i finansijski potencijal. Ono što treba veoma ozbiljno da se razmotri u 2014. jeste zdravlje. Problemi mogu biti prouzrokovani slabom otpornošću tijela (na primjer česte prehlade, hroničan umor, pogoršanje ili povraćaj starih bolesti). Kosti, zglobovi, zubi, koža, nokti i kosa su pod direktnim uticajem Saturna – pripazite na njih! U savkom slučaju, ne bi trebalo da ignorišete bilo koji od simptoma, bez obzira na organ koji je u pitanju. Sve treba liječiti u dogledno vreme a medicinske preporuke dosljedno ispoštovati. Možete proći kroz ovaj period uspešno, uz pomoć discipline, strpljenja i upornosti. Redovno se kontrolišite, osluškujte svoje tijelo i vodite računa o sebi.

Veza će biti glavni prioritet u 2014, posebno u prvih šest mjeseci. U ovom periodu Jupiter će Vas razmaziti, ali će takođe postaviti zamku: iscrpljenost. Možda ste pretjerali u očekivanjima od drugog ili možda dajete previše. Pokušajte da ne pretjerate! Jupiter Vas podstiče na pretjerivanje, ne samo što se tiče odnosa. To može da bude i u novcu, hrani, alkoholu, reakcijama ili ponašanju u cjelini. Odmarajte dovoljno, izbjegavajte stres, pokušajte da organizujete život i vježbajte dosta. Ne preduzimajte naporne dijete i ne uzimajte “čudotvorne” ljekove, sem ukoliko Vam ih ljekar ne odobri. Sa finansijske tačke gledišta, čuvajte se u junu i julu, kada bi kalkulacije, knjigovodstvene knjige, fiskalni dokumenti ili komunikacije mogli da izazovu greške i kašnjenja.

RAK

JARAC

Merkur će provesti nešto više od dva mjeseca u znaku Raka (više nego dvostruko od običnog boravka) u julu, avgustu i prvoj nedjelji septembra 2014. Njegova upornost želi da Vam skrene pažnju na informacije, studije, intelektualne preokupacije, ali i na komunikaciju, putovanja, promjene, transakcije i vještine. Ipak, Jupiter je Zevs, gospodar Olimpa, koji je žestok kada je ljut. Zbog toga se često pri njegovom tranzitu dešavaju uznemirujući događaji. Razboritost i umjerenost, posebno u julu, avgustu, oktobru i decembru, moraju biti Vaše odlike! Ovaj period je posebno bitan za zajednički život, ali i za saradnju, udruživanje, ugovore, prijateljstva ili druge socijalne interakcije, uključujući rivalstvo, takmičenja ili sudske procese.

Ova godina će biti bolja godina od prethodne. Satrun neće više postavljati prepreke na put, a Jupiter donosi budućnost u veselim bojama: profesionalni plan će imati dosta koristi od posebnih prilika koje se javljaju u prvoj polovini godine, dok će Vas sentimentalni izazvati na avanturu u drugoj polovini. Neptun će takođe biti prisutan u Jarčevoj kući intelekta i komunikacije još par godina. Neptun će sa Vama podeliti svoju duhovnu potragu, potrebu za komunikacijom kroz umjetnost, poeziju, slike (ili neko drugo sredstvo za generisanje emocija). Njegova sposobnost da začara ili iskušava kroz riječi je Vaša odlika. Uran, sa potrebom za promjenama, novinama, modernizacijom, iznenađenjima, zbunjenosti, uznemirenosti, sa svojom pobunom protiv nametnutog poretka, donijeće dosta problema. Uran daje energiju i zahtijeva akciju.

LAV

VODOLIJA

U 2014.-oj se verovatno neće dešavati ništa spektakularno. Sve je mnogo diskretnije i okrenuto unutrašnjoj strani ličnosti. Ovo je više period namijenjen pripremi za mnogo uzbudljiviju buduću fazu. Smještaj, porodica, nekretnine ili naslijeđena imovina, roditelji i rođaci će zahtijevati veću pažnju, posvećenost i odgovornost. Postoji mnogo energije koja zahteva da se utroši u istraživanje, obuku, putovanja, duge veze, kulturu, univerzitet, izdavaštvo, filozofske ili duhovne preokupacije. U svim ovim akcijama mora postojati stepen novine, neočekivanog i iznenađenja. U drugom dijelu godine Jupiter će favorizovati povlačenje, odmor, meditacije, tajne aktivnosti ili organizacije koje rade u okviru ograničenog kruga.

Ova godina će biti posebna godina, sa ogromnim profesionalnim značajem. Vaše ideje o karijeri, statusu, ugledu, autoritetu i društvenom položaju će ponovo biti predmet diskusije, stvari koje ste napravili će biti testirane, njihov kvalitet, neophodnost, autentičnost i vrijednost će se provjeravati. Saturn će Vas natjerati da pratite pravila da bi ste se uklopili u okvire. To će smanjiti Vašu slobodu djelovanja i odluke. Nećete raditi kako ste zamoljeni, već ćete uraditi ono što morate. I stvari će polako ići, dostizavši prepreke, ograničenja, nemogućnosti. Uran će ostati saveznik, dajući snagu i originalnost Vašem razmišljanju, idejama, ciljevima, sugerišući genijalna rješenja. Neptun u Vodolijinoj kući novca može doneti koristi od umjetničkih talenata, poezije, kreacija, vizuelnih umjetnosti, ezoteričnih preokupacija, biznisa sa tečnostima (gasovima) i sintetičkim materijalima.

DJEVICA Ovo će biti godina za pamćenje. Prilike će učiniti socijalnu promociju i uspjeh u karijeri mnogo lakšim. Možete dobiti ugled, slavu, prestiž. Veze, odnosi i seksualnost će takođe biti dominantna tema u 2014, ali će ipak ostati više u diskretnom domenu. Što se tiče novca, Saturnov odlazak iz Vage (u oktobru prethodne godine) će eliminisati prošlogodišnje nevolje izazvane odlaganjima, preprekama, ograničenjima. Zaradićete novac mnogo lakše i imaćete više slobode kada sa njim upravljate. Rizici i spekulacije se ne preporučuju u ovoj godini, dok rashodi za društvene događaje, zabavu, zadovoljstva, ljubav, prijatelje i djecu moraju da se kontrolišu. Komunikacija može biti otežana i mogu se pojaviti periodi pesimizma.

RIBE Najspektakularnija oblast 2014. biće strast, vezano za ljubav prije svega. Imaćete entuzijastična osjećanja i emocije, koje će Vas podstaći da se usudite da uradite više nego što obično radite. Ljubav rođena u okviru ovog tranzita Jupitera može biti izuzetna, neograničena i bezbrižna. Vi ćete rizikovati i biti uznemireni, ali trebalo bi da znate unaprijed da to možda neće potrajati. Pod Uranovim i Plutonovim napadom, Jupiter ne može da garantuje harmoniju i stabilnost. Na primjer, možete da počnete da pohađate kurseve vajanja ili slikanja, grnčarije, astrologije, feng šui, ronjenja itd. Kreativni izraz će biti jedan od zahtjeva 2014, kao i fizičko izražavanje. Fizički izraz se ne odnosi na seks, već na okrenutost sportu, borilačkim vještinama, plesu, šetnjama ili planinarenjem.


52 frIzure savjeti FriZera

probajte

Izbjegavajte puno preparata za kosu

Dugi stil

Glavna odlika frizura za dugu kosu je njihova raznovrsnost i prilagodljivost situaciji. Duga kosa uvijek je najbolja za oblikovanje i najzahvalnija, jer se nezavisno od boje od mogu napraviti najefektnije frizure. “Bilo da se radi o svečanoj prilici, zabavi, proslavi mature ili večernjem izlasku u grad, uvijek ćete imati izbor od nekoliko sjajnih frizura. Prelijepe punđe, kovrdžave lokne ili elegantne pletenice, izaberite prema prilici i onome što ide uz vašu ličnost i stil života”, kaže Dejan. Ma.I.

U čast novogodišnjih i božićnih praznika specijalno za sve dame poznati podgorički frizer Dejan Milošević otkriva koje su to najpreporučljivije frizure za svečane prilike

lako se održava

Asimetrične kratke frizure

Asimetrično šišanje veoma je moderno ove godine, pa vam može poslužiti kao predlog za osvježavanje dosadašnje frizure. “Ove frizure obično zahtijevaju redovno šišanje, jer i mala promjena i nov potez makazama mogu imati prilično dramatičan učinak. Prije nego što odaberete novu

frizuru, u obzir uzmite i sopstvene sposobnosti i volju oblikovanja frizure. Ako vam se baš ne želite previše da petljate po kosi, onda odaberite frizuru koja se lako održava, a ako ipak volite da isprobavate različite stilove, samo vaša mašta je granica u tome što možete smisliti”, smatra frizer. Ma.I.

hit

Pletenice su moderne Na prethodnim revijama Milošević je prikazao nekoliko stilova pletenica koje su sudeći po brojnim zvijezdama iz šou biznisa veoma aktuelne. “Klasične, koje se provlače kroz modu iz ranijih vremena, pa čak postaju i detalji nacionalnih obilježja kroz različita razdoblja, pletenice su jako moderne. Ja volim da im dodam urbanije detalje, i tako, ne gubeći izvornu formu dobijaju pečat sadašnjice i postaju nosive uz različite modne stilove. Preporučujem ih, kako djeci tako i odraslima”, kaže on. Ma.I.

smjelo

Lokne u stilu Merilin Monro Ove sezone duga kosa podseća na stil 50-ih i 60-ih godina. Akcenat je na prirodnom i ženstvenom izgledu sa dosta talasa i lokni. “Veoma su moderni i ‘Merilin Monro oblici’ sa kombinacijom talasa i krupnih lokni koji najbolje stoje na kosi srednje dužine. Zbog popularnosti kovrdža u modu se vratio i minival, koji se sada radi sa novim preparatima napravljenim na bazi bilja i voća, a kosa se osim viklerima može uvijati i talasati pomoću plastičnih štipaljki.” Ma.I.

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

Podgorički frizer Dejan Milošević otvorio je nedavno unisex studio u centru Podgorice, a na proslavi je prisustvovao veliki broj poznatih ličnosti, ali i vjernih klijenata Dejana i njegovog tima. Na otvaranju je za sve goste organizovana revija frizura. Upravo poenta revije je bila preporuka za novogodišnju noć, pa smo ovu priliku iskoristili da upitamo Dejana koje to frizure on preporučuje tokom praznika i svečanih momenata. “Na reviji sam radio sa dugom kosom, pa su tom prilikom prikazane neke elegantne frizure i lokne, koje su jako aktuelne”, kaže Dejan i dodaje da je ove sezone bio inspirisan osamdesetim godinama prošlog vijeka, pa tako mnogi oblici podsjećaju na ono vrijeme kada je akcenat bio na volumenu i tapiranoj kosi. Cijene usluga u njegovom studiju prilagođene su trenutnoj ekonomskoj situaciji. “Paket šišanje i feniranje staje samo 10 eura, a u salonu ćete pored kvaliteta, dobitit ljubaznost i gostoprimnost”, objašnjava on i dodaje da dame pred novogodišnje praznike najčešće traže oblikovanje frizure, šišanje, feniranje i farbanje. Dejan na zadovoljstvo brojnih dama predlaže nekoliko stilova kada su frizure u pitanju nezavisno od dužine kose, uz napomenu koje bi preparate dame tokom novogodišnjih svečanosti trebalo da izbjegavaju. Izbjegavajte puno stajling preparata za kosu Kada pokušavate da sredite frizuru pred izlazak, činite veliku grešku koristeći razne prizvode, kao što su gel, lak, pjena, za kosu i slični preparati. “Ako ih koristimo u prevelikoj mjeri, učiniće nam kosu suvom i neurednom, jer dolazi do zasićenja, pa kosa ne može upiti nijedan sastojak. Napravite pauzu, vaša kosa će vam biti i te kako zahvalna”. Ukrasi za kosu su poželjni Šnalice, rajfovi i lančići neki su

aktuelno

Boje u trendu Spektar boja za ovu sezonu je zaista veliki, od prirodnih tamnobraon do najsvjetlijih bebi plavih tonova. Moderni su i pramenovi, a za braon podlogu preporučujem prirodno plave pramenove, na primjer u boji meda, tako da kosa djeluje kao da je samo osjenčena. Za one koji imaju bakarno-braon kosu savjetujem da isprobaju kombinaciju žutih i pramenova za ton svjetlijih od osnovne boje. Na plavoj kosi odlično stoje pramenovi u boji kafe i kakaoa. Mlađim damama preporučujem nešto hrabrije varijante, na primjer, na plavoj kosi savršeno pristaje kombinacija najsvjetlije bakarno-plave, najsvjetlije violet, boja kupine i prirodnih nijansi, a na tamnijoj kosi kombinacija jarkih tonova crvene, kraljevskoplave i narandžaste, kao i “ombre” u zavisnosti od podloge. Ma.I.

od modernih ukrasa za kosu koji mogu i najjednostavniju frizuru učiniti glamuroznom. “Na tržištu ima mnogo aksesoara za kosu, preporučujem ih kako za vjenčanje, tako i za neke posebne prilike. Takvi detalji mogu puno izmijeniti frizuru, pa i za rad u kućnoj varijanti, (samostalno)”, savjetuje.

Savjet za dame sa kratkom “pixie” frizurom “Simpatična, vilinska, “pixie” frizura može biti neodoljiva, posebno ako imate lijepe i nježne crte lica. No, svejedno ova frizura jednako kao i kratka glatka frizura (koja se ponovo vraća) traži samopouzdanu ženu koja zna da je nosi”, kaže Dejan. Ma.Ivanović


ŠMINKA 53

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

novitet

Šljokice Svjetski dizajneri poput Šanela prikazali su tokom predstavljanja kolekcija i novitet u šminkanju, a to su šljokice na očima. Marija ih takođe preporučuje kao sjajan način da zablistate u novogodišnoj noći. “U posljednje vrijeme posebno su moderne šljokice. Jače našminkajte oči koristeći ljubičaste, crne ili sive tonove koji se odlično kombinuju sa srebrnim šljokicama, a uz to bi išlo neko blaže rumenilo. Zlatkaste šljokice uz braon zelenu i crnu sjenku kojom ste uokvirili oči izgledaju veoma glamurozno” , kaže Marija i napomije: “Šljokice obavezno stavljati sa bazom da se ne bi rasule po licu.

Od kozmetičkih brendova preporučuje kako skuplje tako i jeftinije brendove. Aura ima fenomenalne šljokice i baze koje može priuštiti svako”. Ma.I.

izazovno

Provjerene mat sjenke savJeti ŠMinkeRa

Mejkap važniji od garderobe Šminkerka Marija Ivanović-Šuković za naše čitateljke predlaže najbolji mejkap za novogodišnju noć Marija Ivanović

O

sim frizure i garderobe ono na šta pripadnice ljepšeg pola trebalo da obrate posebnu pažnju tokom sređivanja za doček Nove godine jeste šminka. S obzirom na to da se radi o noćima gdje vam je osim kvalitetne kozmetike potrebno i malo vještine, profesionalna šminkerka Marija Ivanović-Šuković za vas je izdvojila najbolje stilove šminkanja.

Savršen mejkap je u mnogo slučajeva važniji i od same garderobe koju ćete odabrati za najluđu noć. Uzalud vam i najskuplja toaleta, ako vam se tokom noći šminka razmaže ili ste krivo povukli liniju ajlajnera. Kao i u svim sferama mode i kozmetike, tako se i u dijelu rezervisanom za šminku svakodnevno lansiraju neki noviteti. Ukoliko nećete posegnuti za uslugom profesionalnog šminkera, onda će vam savjeti koje je sa našim čitateljkama podijelila mejkap artist Marija Ivanović-Šuković biti zlata vrijedni. Ona priča kakva šminka je pri-

kladna za svečane prilike, ali i šta bi treblo izbjegavati da ne biste dobili kontra-efekat. “Većini pripadnica ljepšeg pola novogodišnja noć unosi nemire, jer sve one žele da izgledaju najbolje što mogu. Moj favorit što se šminkanja tiče uvijek je bio jači mejkap koji se ove godine vraća na velika vrata”, kaže Marija i napominje da je “moderno sve što vam dobro stoji”. Kada su u pitanju stilovi šminkanja, njih je porebno prilagoditi, kako godinama tako i boji kose i naravno prilici. Savršeni mejkap po

rječima šminkerke nezamisliv je bez dobre podloge i pudera, kao i koretkora koji bi vam prikrio moguće nedostatke na koži. Ovogodišnji trend u šminkanju sudeći po brojnim revijama i preporukama mejkap artista su šljokice na očima, metalik sjenke, ali i nezaobilazni crveni ruž. Da bi vaša ljepota bila u prvom planu, važno je mejkap nanijeti sa puno strpljenja i pažnje, ne bi li vam potrajao tokom cijele večeri. Kada je usklađivanje garderobe sa šminkom u pitanju, Marija kaže da bi ukoliko je haljina previše ukrašenja sjajem i šljokicama, isti na očima trebalo izbjegavati. “Što se toalete tiče svaka od nas će izabrati šta joj dobro stoji, a da li će to biti crna, crvena ili pak šarena haljina, sasvim je svejedno. Ono što ja predlažem je da ako se pak odlučite za šljokičavu haljinu, zaobiđete i takve ukrase kada je mejkap u pitanju”, savjetuje ona.

Za dame koje ne vole “svjetlucave efekte” na licu, jer su više vjerne nekim provjerenim načinima šminkanja, Marija savjetuje mat sjenke. “Ukoliko neko ne voli ili ne preferira šljokice može koristiti i mat sjenke s tim što se onda može kori-

stiti sedefno rumenilo i dosta sjaja na usnama. Ovaj vid uljepšavanja jako je romantičan i ženstven i nije napadan, pa je kao takav odličan ako želite da vam odjevna kombinacija bude naglašenija”, ističe ona. Ma.I.

ženstveno

Sjenka što svjetlija Ove godine dopušteno je sve, pa i malo pretjerivanja. Ipak, kao onaj najženstveniji look mnogi navode i crveni karmin koji je glavni nosilac mejkapa. “Ukoliko birate crveni karmin, neka ostatak šminke bude umjeren. Glamur istaknite savršeno iznijansiranim tenom, ajlajnerom na očima i kvalitetnom maskarom, dok bi sjenka trebalo da bude što svijetlija ne bi li ‘otvorila’ izgled očiju”, kaže šminkerka. Upravo ovakav mejkap mogli smo vijdeti na brojnim zvijezdama poput Kim Kardašijan, Dženifer Lopez, Adriana Lima. Ma.I.

● kozMetIka

Maske za njegu kože Masna koža Sastojci: kašika posnog mekog kravljeg sira, 2 kašike mlijeka, kašika meda i soka od limuna. Masku nanesite na lice i isperite nakon 10 minuta. Isti učinak ima i maska pripravljena od jednog bjelanca pomiješanog sa kašikom rastopljenog meda i pola kašike limunova soka. Pustite da maska djeluje 20 minuta, a potom lice isperite mlakom vodom. Ako imate problema s bubuljicama, za vas je idealna maska od kvasca pomiješanog sa mlakim mlijekom. Stavite je na lice i pustite da se osuši. Isperite vrućom, a zatim hladnom vodom. Proširene pore Ako vas muči ovaj nedostatak na tenu napravite masku od tri kašike jogurta sa sokom od pola

limuna. Nanesite je na T-zonu, dekolte i na dijelove lica s proširenim porama. Ostavite da djeluje tridesetak minuta. Za naduvene podočnjake

stavite hladne maske ili ih masirajte kašikama koje su prethodno bile u frižideru. Za suvu kožu iskoristite med i jogurt.

istaknite oči

Zadimljen pogled

Smoki eyes ili zadimljeni pogled je jedan od najpopularnijih stilova kojim možete istaći oči. Ovo će vam dati misteriozan i zavodljiv izgled i ovo je idelano za večernje varijante. Sa zamagljenim pogledom koji obožavaju slavne dame poput

Dženifer Lopez, Eve Mendez, Kejt Mos, Kare Delavinj možete kreirati lik misteriozne žene koja je u isto vrijeme seksi i glamurozna. Smokey eyes šminku možete koristiti preko dana, a i uveče, razlika je samo u izboru odgovarajućih boja. Za večernju varijantu najbolje je pridržavati se hladnih boja crne, siva, braon. Stil smokey eyes je kombinacija sjenke sa ajlajnerom. Nanesite vašu uobičajenu podlogu, kremu za ispod očiju, kao i puder. Uzmite potom crnu olovku za oči i povucite liniju po kapku, krenuvši od ugla oka prema sredini lica. Potom tu liniju malo “razmuljajte” četkicom od olovke, a na to nanesite tamnu sijenku kako biste dobili zamagljen pogled. Ma.I.


54 ENIGMATIKA

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.


RJEŠENJA: 1. strana: SKANDINAVKA: IVAN STRUGAR, DERIVAT, ASU, LEKENIK, UZ, KITON, ADAM, OREL, TARANA, PAJA PATAK, R, IT, KOVENTRI, J, MOMENTI, N, AO, PORTAL, KOKSNA PEĆ, SREĆNA NOVA GODINA, U, OPERNATITI, ANA KAPOR, PAUNI, JEZGRO, ALIDA, N, MICOTAKIS, BAKALIN, ATAKAMA, ARIJA ĐOVANI; OSMOSMJERKA: SNjEŠKO BELIĆ. 2. strana: UKRŠTENICA: TRIR, KAVEZ, ISPAŠA, IVA, TU, ZARANAK, UZAVRELO, E,L, TREND, ER, ASEAN, APLA, ISTINITE LAŽI, ANS, KST, LIRIKA, ARABAL, OTARAK, CT, SLIVENO, NETO, OZARITI SE, OB, TM, PALATINAT, TASO, R, SARAORČANIN, KID, AJA, AJSKATI, SVOTA, NE, BLATARICA, ANIN, ATAR, NAČITANOST, R, PAVAROTI, I, ABIOZA, AK, JOVICA SIMIĆ, NK, DAROVI, ADEMIR, TAI, NAVIĆI, E, ATALENT, TALIN, NAPOLITANCI, PLAĆENIŠTVO, ILKIĆ; MAGIČNI LIK: DJEDA MRAZ, ŽELjEZOVKA, UDESITI SE, RAZILAZAK, OMOTAVATI, PRVI ZAVOJ, TAKSATORI;

UKRŠTENICA 31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

SUDOKU ENIGMATIKA 55


RJEŠENJA 3. strana: BIJELA UKRŠTENICA: MAROKO, TIM DANKAN, ODATI, ARGAU, ANKE, DISK, BRK, UKOČITI, R, POPIT, ORARI, AS, OBAVIJESTITI SE, T, BOD, KORLAT, OTRTI, RR, MANIOKA, LOGAN, A, KONSONANTI, ONI, DIR, TELITI, KOVIT, INSCENACIJA, KINO, STARO, A, A, OBA, IUS, P, DR, AJLUČAR, LUČNA SKALA, OKOT, OČAS, M, POKUŠATI, ATENIČANIN, KARAVANING; MAGIČNI LIK: MIKI RORK, INOVATOR, KOMADATI, IVANOVIĆ, RADOMIRA, OTAVIJAN, ROTIRATI, KRIĆANIN; 4. strana: SKANDINAVKA: AMIGDAL, NAZIVLjE, TROTOAR, OKLAJ, O, N, ARABA, IONAKO, OST, ORT, BUNT, BT, OSOR, DLAKAVOST, A, SA, BANANA, OV, IVO ANDRIĆ, TI, J, VRTELjKA, AJ, ER, KORISNICA, LOŠA NAVIKA, T, OKO, ASO, ANKA; MAGIČNI LIK: LAK-BOJA, ANUITET, KULOARI, BIOSKOP, OTAKATI, JEROTEJ, ATIPIJA; BROJČANA UKRŠTENICA: ZOV, NE, UGLED, O, IMA, ALEGRO, RADA, SPAK, ONj, ANORMALNOSTI, NESTATI, NAIB, KLINIKA, AKR, U, ALEKSANDRA KOVAČ, LjN, AKTIVIRATI SE, E, NEMRS, JAČANjE, IDOL, IMA VEKA, AGE, GORDI, FERARA, UNO, DANAS, ITI, ANI ŽIRARDO, KE, LATINICA, ASUNSION, MLAĐANOST, IMOTSKI.

UKRŠTENICA 56 ENIGMATIKA

HITORI 31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.


31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

UKRŠTENICA

ENIGMATIKA 57

SUDOKU


58 ZANIMLJIVOSTI

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

NEOBIČNA TRADICIJA

Novogodišnji običaji širom planete

LEGENDA O STARCU U CRVENOM

Odakle je Djeda Mraz Ho, ho, ho! To su riječi čuvenog starca u crvenom, koji je simbol zimskih radosti i praznika i jedna od najpoznatijih ličnosti na svijetu. Naravno, riječ je o Djeda Mrazu! Da li ste se ikada zapitali odakle potiče legenda o njemu? U mašti sve djece svijeta, pa i odraslih koji su mladi u srcu, Djeda Mraz je dobroćudni djedica, duge sijede brade, s naočarima na vrhu nosa, povećeg okruglog stomaka, uvijek veseo, obučen u crvene haljine opšivene bijelim krznom. Djeda Mraz sjeda u svoje leteće sanke koje vuče devet irvasa čiji je predvodnik Rudolf crvenog nosa koji osvjetljava put u mrkloj noći. Deda Mraz leti od kuće do kuće, u koje ulazi kroz odžak i ostavlja djeci poklone u čarapama. Legenda kaže da je Djeda Mraz oduvijek živio na krajnjem sjeveru Finske. Njegov dom je u Laponiji, najvećoj i najmanje nastanjenoj fin-

skoj provinciji. Početkom 1950-ih grupa promućurnih Finaca došla je na ideju da se podigne selo Djeda Mraza. Ideja je postala stvarnost zahvaljujući finskoj pošti. Djeca iz svih krajeva svijeta slala su pisma Djeda Mrazu u Finsku, Norvešku, Švedsku, Kanadu, čak i Eskimima na Grenlandu, ali nikada nijesu dobijala odgovor. Onda je finska pošta otvorila malu ispostavu na polarnom krugu, a učenice koje su tu radile počele su da odgovaraju na pisma upućena Djeda Mrazu. Djeda Mraz je od 1985. do danas primio 11,1 miliona pisama. Legenda je rođena, a Finska je postala jedina prava postojbina Djeda Mraza. U danima pred Božić na aerodrom Djeda Mraza sleti i po 400 čarter aviona sa 70.000 posjetilaca. Oni dolaze iz svih krajeva svijeta da bi vidjeli Djeda Mraza i razgovarali s njim.

Ako mislite da su naši običaji čudni, gledajući očima nekog ko nije sa ovog podneblja, pročitajte kako se Nova godina slavi širom svijeta. Danska Danci razbijaju tanjire! Ni manje ni više nego ispred svoje kuće. Stari tanjiri se čuvaju cijele godine i u ponoć se bacaju pred ulazna vrata prijatelja. Što više tanjira razbijete, to imate više prijatelja. Tako da, ako vas neko u ponoć bude gađao tanjirom, nemojte se ljutiti - vjerovatno je Danac. Kina Kinezi slave lunarnu Novu godinu, a to je praznik proljeća. Od Kineza se svašta može naučiti i primijeniti na domaće uslove jer oni tada detaljno čiste stanove i kuće kao simbol odbacivanja svega starog, a na ulicama se organizuju ceremonijalne proslave sa velikim papirnatim zmajevima kao simbolima moći i uspjeha. To je lako kada prodaju jeftine tanjire Dancima. Japan U Japanu se slavi čitavog decembra i održavaju se zabave pod nazivom Bonenkai, kojima je cilj da se ostave loše stvari za sobom i pripremi se za novi početak. Tada zvona budističkih hramova zvone ni manje ni više nego 108 puta, kako bi otjerala 108 ljudskih slabosti. Nakon toga se svi smiju tjerajući smijehom zle duhove. Grčka Prvog januara umro je jedan od najvažnijih svetaca Grčke pravoslavne crkve, Sveti Vasilije, te je taj datum veoma bitan za Grke. Legenda pripovijeda da je ovog sveca krasila dobrota i velikodušnost za siromašne. Naime, Sveti Vasilije dobio je zadatak da prikupi porez od ljudi za državu. Međutim, on je donio nakit koji su ljudi priložili, na šta se vlastelin ražalostio i odlučio da ljudima vrati zlato. Vasiliju je pripao zadatak da sav na-

kit razdijeli nazad ali je problem bio u tome što on nije znao koji komad nakita kome pripada. Smislio je odličan plan. Ispekao je veliku tortu u koju je stavio sav nakit, a na gradskom trgu je svakom čovjeku dao po jedno parče. I, dogodilo se čudo, svako je u svom parčetu torte našao upravo komad nakita koji je prije nekog vremena priložio. Od tada je u centru svake novogodišnje trpeze u Grčkoj upravo Vasilijeva torta. Brazil U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća. Navodno za sreću i mir u godini koja slijedi. S obzirom na to da je Brazil na južnoj hemisferi i da im je tada ljeto, sasvim je lijepo biti u bijelim kupaćim gaćama. Kolumbija Ova tradicija je vezana kako za Kolumbiju, tako i za većinu latinoameričkih zemalja. U svakoj porodici se šije specijalna lutka koja predstavlja

U ITALIJANSKOM GRADU GUBIO

Najveća jelka na svijetu

Najveća svijetleća božićna jelka na svijetu i ove godine je upaljena u živopisnom italijanskom gradu Gubio, 250 kilometara sjeverno od Rima. “Želja je da se pošalje lijepa poruka, nota solidarnosti, posebno ka najsiromašnijima”, izjavili su za AFP organizatori koji su pomoću tableta uključili instalaciju, postavljenu na brdu iznad srednjevjekovnog gradića. Božićna dekoracija sa zvijezdom padalicom na vrhu nastala je 1981. na inicijativu građana, a 1991. je uvrštena u Ginisovu knjigu rekorda. Visoka 750, a široka 450 metara, jelka je sastavljena od oko 1.000 sijalica povezanih električnim kablom dugim 8.500 metara. Paljenje svijetleće jelke propratio je veliki broj znatiželjnika, među kojima je bilo najviše djece.

staru godinu, potom se ista puni parčićima stare odjeće svakog člana porodice. Nakon toga, dolaze na red papirići na kojima je svaki član porodice napisao šta je to čega bi volio da se otarasi u novoj godini. Pretpostavljamo da ne pišu imena drugih ukućana. Kada se sve to lijepo upakuje i zašije, lutka se iznosi napolje na trem kuće i pali tačno u ponoć. Ostavlja se da gori sve dok se ne pretvori u pepeo, jer je tek tada sa sigurnošću otjerana nesreća. U nekim krajevima Srbije ovako se oslobađaju vampira. Međutim, nije nam poznato šta rade Kolumbijci koji žive u stanovima. Da li pale lutke na terasi? Ostatak Latinske Amerike Cijela Latinska Amerika uoči Nove godine traži gaćice određene boje, u zavisnosti od zemlje do zemlje - crvene, roze ili žute. Brazil, kao što smo vidjeli, nalaže bijele. Holandija Holanđani se za doček pripremaju pekući krofne jer vjeruju da to donosi sreću. Poznata je holanđanska štedljivost, a sada se vidi i da se raduju malim stvarima. Po ovome ispadne da je svaki poslastičar srećan do nebesa. Jevreji Kad slave Novu godinu jedu samo slatka jela što se smatra simbolom plodnosti i dugovječnosti. Vjerovatno ovaj običaj seže daleko u prošlost, prije saznanja o štetnosti šećera u većim količinama. Norveška Norvežani se časte pudingom od pirinča. U pudingu je skriveno jedno zrno badema. Onaj ko nađe badem, blago njemu, jer će ga tokom cijele sljedeće godine pratiti sreća. Kada smo već kod izvlačenja nečega iz poslastice, mnogo je bolje biti Grk.

MUZIKA I PRAZNICI

Kako je nastala popularna himna ª Jingle Bellsº Vjerovali ili ne, jedna od najpopularnijih božićnih i novogodišnjih pjesama “Jingle Bells”, čiju melodiju znaju stanovnici čitavog svijeta, napisana je davne 1857. a obrađivale su je desetine muzičara, od “Bitlsa” do Frenka Sinatre. Legendarna numera je nastala oko 1850. u Medfordu u Masačusetsu, a kako se priča, autor Džejms Lord Pjerpon je bio inspirisan lokalnom trkom sanki. Zvanično, Pjerpon je pjesmu, tada pod nazivom “One Horse Open Sleigh”, registrovao 16. septembra 1857. godine, a dvije godine kasnije, novogodišnja himna uz koje su odrastale generacije, dobila je današnji naziv. Iako je Pjerpon pjesmu komponovao da bi se izvodila u crkvi njegovog brata u Savani (Džordžija), “Jingle Bells” je brzo prerasla lokalne okvire i posta-

la jedna od najizvođenijih numera ikada. Ovu kompoziciju su prvi snimili članovi “Edison kvarteta” 1898, a neke od najpoznatijih verzija su obrade Glena Milera, Binga Krozbija i Benija Gudmena. A lista izvođača koji su snimili “Jingle Bells” je zaista impozantna – “Bitlsi”, Djuk Elington, Ela Ficdžerald, Frenk Sinatra, Lučijano Pavaroti, Džoni Keš, Elvis Prisli… Budući da je pjesma starija od 75 godina, autorska prava su davno istekla, i “Jingle Bells” spada u opšte dobro, možete je kopirati i obrađivati do mile volje. Poseban kuriozitet je da su 1965. dvojica astronauta tokom misije “Gemini 6” u odgovoru na pitanje zemaljske kontrole iz Hjustona, odgovorili tako što su pustili “Jingle Bells” koja je tako postala prva numera emitovana iz svemira.


59

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P Prodajem kuću u Podgoric i - Donja Gorica, 140m2 na placu od 500m2. Povoljno. Tel.067/311-600 Prodaje se započeta stambena zgrada sa više stanova, useljive 2 etaže, gradnja jos 2 etaže. Herceg Novi. Ddobra investicija. Tel.069/042-227 Bar - Prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250e/m2. Tel.068/317-210 Na Draču (200m od Hotela «Crna Gora»), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem. 150.000 eura. Tel.067/532-106 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

I Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela «Kostas», istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2. Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici. Tel.067/552-179

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563-811 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom, povoljna prilika. Tel.069/042-227 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

PLACEVI

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

VOZILA/AUTO DJELOVI Fiat bravo, 96, oprema, servisiran, metalik, malolitražan, registrovan do jula, ekstra stanje, Bar. Tel.068/166-405, 069/600-363

Prodajem reno 21, 92. godište, 1.4 benzinac, neregistrovan, može za djelove, cijena 250 eura. Tel.067/810-900 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine


60

31. DECEMBAR 2013, 1. I 2. JANUAR 2014.

MALI OGLASI Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

NASTAVA

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 Top Service - First choice - Best price guarantee

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete. Tel.067/532-106

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo. Povoljno. Tel.067/269-777

POSAO Vip star taxi Kotor, potrebni iskusni vozači i dispečerke. Tel.069/855-511 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

APARATI/OPREMA

Tel. 068 326 549

Prodajem Sony Xperia MT25i, još sedam mjeseci garancije. Cijena 100 eura. Tel.067/390-767

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Prodajem polovnu veš mašinu “gorenje”, Nikšić. Tel.068/752-399

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica. Tel.067/351-111

www.ekonomik.me

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


61

31. decembar 2013, 1. i 2. januar 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


62

TV PROGRAM UTORAK, 31. 12. 2013. Film

06:25 06:35 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:15 10:00 10:45 11:30 14:45

Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Nadrealna TV/r Emisija za djecu-Mozgalica Volim prirodu/r Serija:Okrug Oranž/r Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Dvostruka igra/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Nadrealna TV 21:05 Novogodišnje Veče sa Ivanom Ivanovićem 22:05 Music Show-Tvoje lice zvuči poznato Novogodišnja emisija 00:00 Film:Betmen Početak

PRVA Serija:Ponor ljubavi 16.15

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.45 13.00 13.05

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Muzika Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 15.55 Dječiji novogodišnji program 16.55 Serija: Žozefina 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Novogodišnji koncert- Budva

RTCG 1 Novogodišnji koncert- Budva 21.00

07:00 Dobro jutro 11:00 Film: Sekula i njegove žene 12:30 Farma specijal- svađe i smijeh 14:00 Serija: Sila/r 15:00 Nova godina sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Narod pita pobjednika farme 20:00 Serija: Sila 21:00 Grandovo narodno veselje 05:00 Vip room 06:00 Film: Hotel za pse

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:00 Vijesti u 11 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:25 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:30 Serija: Ruža vjetrova 16:15 Surfuj pametno 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:05 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:50 Extra lifestyle 21:00 Šou svih vremena 00:00 Film: Grad grijeha 02:05 Film: Državni neprijatelj

PINK Grandovo narodno veselje 21.00

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

07:00 10:00 10:15 10:30 10:45 11:45 15:15 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 U raljama života/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Večera kod Džaje 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Večera kod Džaje/r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA GRAD GRIJEHA Vijesti 00.00

“Sin City” je grad pun nasilja u kom se policija skoro i ne razlikuje od kriminalaca. U filmu ima više priča koje se prepliću, a sve su locirane u korumpiranom, kriminalom zaraženom gradu kakav je Basin. Centralna priča prati grubijana pod imenom Marv, koji traga za ubicom preliijepe žene koja je ubijena dok je spavala s njim u krevetu. Tu je i priča o bivšem fotografu Dvajtu, koji slučajno ubija policajca heroja i biva primoran da to prikrije, kao i policajac koji bi uskoro trebalo da se penzioniše - Hartigan, koji se nalazi u zatvoru zbog zločina koji nije počinio. Sve priče zasnovane su na briljantnim grafičkim romanima Frenka Milera.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok. program 10.00 Serija: Hejven/r 11.00 Program za djecu 11.30 Crtani film 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 13.00 Serija:Žozefina 14.00 Koncert iz Budve/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija:Ncis-LA 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 Muzika 21.00 Film 23.00 Muzika 00.00 Film

RTCG 2 Crtani film 11.30

17:00 17:45 18:15 18:45 19:00 19:30 20:15 00:00

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se... Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabava Smijeh kao lijek Trijaža - premijerno Svijet Sporta – premijerno Novogodišnja Smiješna Top Lista Loto – uživo Novogodišnji Loto, Tombolino, Šok Šou - uživo Muzika

777 Loto – uživo 19.30

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:0 Vesti 09:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Cirkus sunca: Amaluna filmski program 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, Stanje na putevima 12:30 Kroz godinu 13:00 Zimski bioskop film 14:45 zabavni program 15:10 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa serija 16:55 Beogradska hronika 17:30 Žikina dinastija domaći film 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, Stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Srećan novi Montevideo 21:00 Novogodišnji program 00:30 Distrikt 9 američki film 02:20 Fabrika američki film RTS 2 08:47 Zakuvala se Nova godina 09:18 Moj dan, EBU drama 09:33 Novogodišnji kalendar 09:38 Mansarda - novogodišnja 10:22 Sve boje života 10:50 Trag: Od Alhambre do Devojačkog Bunara 11:17 Svirač tv film 12:15 Koncert Nemanje Radulovića 13:10 Trezor 14:15 Novogodišnja priča tv film 15:05 Krsmanac čista energija Srbije 16:00 Nova godina i umetnost 16:35 Devojka iz predgrađa film 18:15 Film film 20:00 Film film 23:05 Novogodišnji Bunt 01:05 Engleski

pacijent američki program 03:45 Devojka iz predgrađa film HRT 1 08:05 Dobro jutro, Hrvatska - Silvestrovo uz HTV 10:00 Vijesti 10:11 Dobro jutro, Hrvatska - Silvestrovo uz HTV 11:00 Što vas žulja? - Silvestrovo uz HTV 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:21 TV kalendar ® 12:34 Nasljednica s Vendavala 13:18 Reporteri 14:11 Jezik za svakoga 14:21 Vijesti iz kulture ® 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:4 I to je Hrvatska: Katedrala sv. Duje, epizoda 46. serija 14:57 Zaljubljeni žabji princ film ® 16:27 TV kalendar ® 16:40 Vijesti 16:51 HAK promet info 16:57 Juče, danas, sutra film 18:55 Smogovci19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:08 Novogodišnja poslanica predsjednika RH, Ive Josipovića 20:20 Pa i nisi bila tako loša 21:05 Ples sa zvijezdama serija 22:20 Bam, bam, babalu, bam 23:30 Ispili, popili, svima na veselje HRT 2 10:26 Dr. Oz 11:07 Uređujte nadahnuto® 11:32 Uređujte nadahnuto ® 11:58 Hotel dvorac Orth Lažni prijatelji ®

07:02 07:15 09:15 10:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 17:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Dok. program/r. Crtani filmovi Ars Montenegrina /r. Muzički program Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program Civilizacije Dok. program /r. Anegdota iz života Crtani film /r. PG Raport Info Film Ponoćni Info

MONTENA Životinjske lakrdije 11.40

DANAS U GRADU 12:44 Slatki svijet Charlyjevih anđela 2, epizoda 6. dokumentarna serija 13:10 Čarobno srebro s modre gorE norveški film 14:36 Ružiona 14:51 Degrassi Novi naraštaj 15:14 Nebesko plavetnilo, ® 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Dobra večer, Nova godina 1984. 17:30 Kuhajmo zajedno emisija pod pokroviteljstvom 17:35 Svaki dan dobar dan: Moje glazbene radosti 18:17 Novogodišnji pidžama party 19:01 Garaža - novogodišnji specijal 20:05 Mamma mia! film 21:58 Red film HBO 10:45 Kao ludi 12:15 Sparkle 14:10 Izgubljen u sibiru 15:50 Scooby doo: ukleti praznici 16:15 Pogođen gromom 17:40 Ovo znači rat 19:20 Šerlok holms: igra senki 21:25 Odbjegli django 00:10 NOvogodišnji film iznenađenja FOX LIFE 10:20 Seks i grad 10:50 Džejmijevi gastronomski izleti 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani đubretom 13:3 Kako izgledam? 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:45 Džejmijevi gastronomski 16:45 Ludnica u Clevelandu 17:15 Ludnica u Clevelandu 17:40

Ludnica u Clevelandu 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Prepredene domaćice 20:00 Prepredene domaćice 20:55 Prepredene domaćice 21:50 Prepredene domaćice 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Prepredene domaćice 00:35 Prepredene domaćice 01:25 Gimnazijske traume 02:15 Kako izgledam? FOX CRIME 09:30 Jedinica 10:25 Jedinica 11:20 Jedinica 12:20 Smrt u raju 13:30 Navy CIS 2, 14:25 Na dužnosti 15:35 Slučajni partneri 16:35 Mladi Montalbano 18:3 Smrt u raju 19:45 Smrt u raju 20:55 Navy CIS 21:50 Detektiv na Floridi 22:50 King 23:50 Vojni advokati ARENA SPORT 11:00 Saint-Etienne - Nantes 13:00 Verona - Lazio 15:00 Fudbal - Borussia Dortmund TV 16:00 Arsenal 360 16:30 Arsenal World 17:00 Pregled Endesa lige 17:15 Kiel - HSV 19:00 Greatest Club Teams: Nottingham Forest 19:30 Greatest Club Teams: Celtic 20:00 Valencia - Real Madrid 22:00 Baltimore - New England 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Napoli - Arsenal 03:00 Liverpool TV

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15.


63

TV PROGRAM SRIJEDA, 1. JANUAR 2014. Film

06:20 06:25 07:20 08:10 08:55 09:00 10:30 11:15

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Serija:Nadrealna TV /r Emisija za djecu-Mozgalica Serija:Okrug Oranž Serija:Ponor ljubavi/r Tvoje lice zvuči poznato Novogodišnja emisija/r 13:00 Novogodišnje Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 14:45 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 15:30 Volim prirodu/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Nadrealna TV 21:15 Film: Gospodin i gospođa Smit 00:30 Film:Sahara

PRVA Vijesti Prve 19.00

09.00 Muzika 10.00 Vijesti 10.00 Dječiji novogodišnji program, budva/r 11.15 Bečki koncert, prenos 12.00 Vijesti 14.05 Novogodišnji popodnevni koncert, Budva 15.10 Muzika 15.30 Vijesti 16.10 Serija: Monk 16.55 Serija: Žozefina 18.00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Novogodišnji koncert- Budva, prenos 01.30 Film 03.00 Film

RTCG 1 Serija: Monk 16.10

08:00 Film: Lude godine 10:00 Film: Došlo doba da se ljubav proba 12:00 Grandovo narodno veselje/r 15:00 Serija: Sila/r 16:00 Film: Avatar 19:00 Novogodišnje kursadžije 20:00 Serija: Sila 21:00 Bračni sudija 22:30 Ami g show – premijera nove sezone 00:00 Grandovo narodno veselje 02:00 Film: Oko sokolovo 04:00 Film: Bokser iz sjenke 06:00 Nova godina sa Leom Kiš/r

07:00 Film: Avanture u Lalalopsi zemlji, dječiji program 08:20 Dječija serija: Lego Čima 09:15 Serija: Zora dubrovačka/r 10:05 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:50 Serija: Prija/r 12:00 Vijesti u 12 12:25 Lud, zbunjen, normalan/r 13:00 Serija: Bandini 13:35 Moja polisa/r 14:00 Vijesti 14:07 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 21:10 Serija: Krv nije voda 22:00 Vijesti 22:15 Film: Pearl Harbor 01:20 Film: Čuvar 03:25 Film: Grad grijeha/r

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Serija: Zora dubrovačka 19.05

11:30 Na domaćem terenu specijal CG sport 11:45 Humanitarna akcija Lutrije Crne Gore 12:15 Zabava 14:00 Smijeh kao lijek 14:15 Ekstremno 16:00 Retrospektiva 2013 - prvi dio 16:45 Žestoko 17:45 Humanitarna akcija Lutrije Crne Gore 18:15 Smiješna Top Lista 18:45 Žestoko 19:00 Na domaćem terenu specijal CG sport 19:15 Muzika 20:45 Humanitarna akcija Lutrije Crne Gore

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

777 Smijeh kao lijek 14.00

MBC Kućica u cvijeću 14.30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Večera kod Džaje/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije Film Forum 5 do 5/r Specijalna emisija/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA GOSPODIN I GOSPOĐA SMIT Prva 21.15

Džon i Džejn Smit su prosječan bračni par iz predgrađa koji uživa u svom običnom braku u provinciji. Međutim, jedno od drugog kriju ono zbog čega bi se poubijali da znaju: gospodin i gospođa Smit su zapravo veoma dobro obučeni i plaćeni izuzetno efikasni atentatori koji rade za suparničke organizacije. Gospodin i gospođa Smit otkrivaju nova uzbuđenja u braku kada ih organizacije unajme da ubiju jedno drugo. Tada počinje prava zabava. Rezultat je vrhunski akcioni spektakl, dok gospodin i gospođa Smit u svom braku isprobavaju i svoje vještine.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Film 10.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 13.00 Serija: Žozefina/r 14.00 Koncert iz Budve 18.00 Planeta sport 2013/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Muzika 20.45 Serija: Ncis-LA 21.30 Serija: Rani buntovnica 22.15 Serija: Hejven 23.00 Film 01.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Muzika 20.15

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:0 Žikina šarenica 11:00 Cirkus sunca: Ka filmski program 11:45 Gastronomad 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, Stanje na putevima 12:30 Kroz godinu 13:00 Kralj pingvina engleski animirani film 14:20 zabavni (muzički) program 15:0 Vesti 15:10 Srećan novi Montevideo 16:05 Gastronomad 16:20 Sasvim prirodno 17:20 Druga Žikina dinastija domaći film 19:0 Slagalica kviz 19:17 Vreme, Stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bela lađa serija 21:00 Savršeno bekstvo film 22:45 Gangsterska priča francuski film 00:30 Svet bez vize RTS 2 09:48 Talenti i obožavaoci 10:10 Zvezdana prašina tv film 11:15 Bečki Novogodišnji koncert, prenos 13:45 Trezor 14:45 Srećni ljudi (Novogodišnji specijal) tv serija 15:40 Igrale se delije, na sred zemlje Srbije 16:20 Sedam zvezdanih doba 17:05 Opera In vivo 17:40 Zelene čarolije 18:10 Eko global 18:30 Nacionalna klasa 19:05

Zlatna ploča 20:00 Godina na filmu 2013. 21:00 Una saga Serbica 21:40 Novogodišnje venčanje tv film 22:35 Uporno dozivanje anđela: Priče o Bori i Ribljoj čorbi film 00:40 Ana Bekuta muzički program 02:05 Trezor 03:05 Godina na filmu HRT 1 0:10 Na vodenome putu 10:55 Jelovnici izgubljenog vremena: Nova godina 11:15 Beč: Novogodišnji koncert prijenos 13:45 Odmori se, zaslužio si 14:20 TV kalendar ® 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Pa i nisi bila tako loša ® 15:30 Ples sa zvijezdama serija ® 16:45 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:06 HAK - promet info 17:10 Majerling 19:3 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 Loto 7/39 20:10 Svijet pregled 2013. 21:00 Svecenikova djeca 22:40 Dnevnik 3 23:00 Sport 23:10 Coriolanus 01:10 Bam, bam, babalu, bam ® 02:20 Svijet pregled 2013 HRT 2 09:15 Loona od balona, njemačka drama za djecu 09:30 Čudesna šuma10:55

07:02 07:25 08:25 10:40 11:32 11:37 13:20 14:12 14:15 16:30 17:00 18:02 20:23 21:00 22:32 23:00 23:10 23:40

Novogodišnje čestitke Crtani filmovi Film: Revolver za ringa Crtani filmovi Novogodišnje čestitke Film: Povratak Ringa Muzički program Novogodisnje čestitke Film: El Sid Anegdota iz života Muzički program Novogodišnje čestitke Anegdota iz života Film: Svijet cirkusa Novogodišnje čestitke Montena SHOP Anegdota iz života Film: Marija Montesori 1dio

MONTENA Novogodišnje čestitke 18.02

DANAS U GRADU Pseća ophodnja 11:20 Novogodišnji pidžama party ® 12:03 Mamma mia! film 13:55 Garmishc-Partenkirchen: Novogodišnja turneja četiri skakaonice prijenos 16:00 Kraljice i kraljevi Sljemena 2005.-2013. 16:30 Kuhajmo zajedno emisija pod pokroviteljstvom 16:35 Bam, bam, babalu, bam ® 17:50 Svaki dan dobar dan: Moje glazbene radosti ® 18:30 Valceri, polke i druge špelancije - koncert 20:00 Dobrodosli Film - Komedija 21:50 Kick ass film 23:50 Frindž serija 00:35 Seks i grad 01:05 Spirala zločina HBO 10:35 Hop 12:10 Dan poslije sutra 14:10 Filmovi i zvijezde 14:40 Nemogući susret 16:25 Osvetnici 18:45 Čimpanza 20:05 Iron man 3 22:15 Johnny englishJAŠE 00:50 Carstvo poroka FOX LIFE 11:25 Suci za stil 11:50 Suci za stil 12:15 Zatrpani smećem 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve što niste znali o ljubavi 14:45 Džejmijevi gastronomski izleti 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u

Clevelandu 17:25 Kako je biti Erika You18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Bogobojažljive namiguše 21:50 Škola za parove 22:15 Škola za parove 22:45 Seks i grad Ballgame 23:10 Seks i grad FOX MOVIES 10:00 Crni osvetnik film 12:00 Eni Mraz dolazi u grad film 14:00 Pinocchio 1, epizoda 2. serija 16:00 Avanti! američko-talijanski film 18:00 Deda Mrazovo odelo film 20:00 Firentinska tajna drama 22:00 Kralj škorpija film 23:45 Besni pas i Glori (18) filmski program 01:30 Nepodnošljivi prijatelji film ARENA SPORT 11:00 PSG - Lille 13:00 Bologna Genoa 15:00 Sporting KC - Real Salt Lake, finale 18:00 Arsenal TV 20:00 Greatest Club Teams: Juventus 20:30 Greatest Club Teams: Bayern 21:00 Joventut - Real Madrid 23:00 NFL GameDay (2002) 23:30 NFL Extra 00:00 World Poker Tour 11 01:00 NY Rangers - Washington 03:30 Pregled ABA lige 04:00 16th Man

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15.


64

TV PROGRAM ÄŒETVRTAK, 2. JANUAR 2014. Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:05 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 15:00 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:30 23:45

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija: Nadrealna TV/r DjeÄ?ija emisija-Mozgalica Serija: Okrug OranĹž/r Serija: OdbaÄ?ena/r Serija: Ponor ljubavi/r Film:Ples malog pingvina Film: Gospodin i gospoÄ‘a Smit/r Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Okrug OranĹž Exkluziv DjeÄ?ija emisija-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija: Nadrealna TV Film: Nova policijska priÄ?a Exkluziv/r Film:Osveta

PRVA Sulejman VeliÄ?anstveni 19.25

09.35 10.00 10.15 11.00 12.00 12.25 13.00 14.00 14.10 15.00 15.30 16.10 16.55 18.00 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 21.30 22.00 22.30 23.00 00.00

Muzika Vijesti Serija: Monk/r NovogodiĹĄnji popodnevni koncert, Budva/r Vijesti Serija: Plesna akademija Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r Vijesti Serija Muzika Vijesti Serija: Monk Serija: Ĺ˝ozefina Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija: Office Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Lokalni vampir Muzika Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve Film

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

08:00 Film: Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi 10:00 Film: Kakav deda takav unuk 12:00 Grandovo narodno veselje/r 13:00 BraÄ?ni sudija/r 15:00 Serija: Sila/r 16:00 Film: 27 haljina 18:00 NovogodiĹĄnja skrivena kamera 19:00 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Paparazzo lov 22:00 Sve za ljubav 00:00 Film: U vazduhu 02:00 Film: Siva sova 04:00 Film: 27 haljina/r 06:00 Film: Ami g show/r

07:00 DjeÄ?iji film: U potrazi za Nermom 08:35 DjeÄ?ija emisija: Lego ÄŒima 08:50 Serija: Zora dubrovaÄ?ka/r 09:40 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:40 Serija: Prija/r 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 13:35 Moja polisa/r 14:00 Vijesti 14:07 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 21:10 Serija: Krv nije voda 22:00 Vijesti 22:15 Film: Zgodna Ĺžena 00:10 Film: LoĹĄe druĹĄtvo 02:05 Film: DrĹžavni neprijatelj/r

PINK Paparazzo lov 21.00

VIJESTI Serija: RuĹža vjetrova 15.40

08:00 Crtani filmovi i djeÄ?ja muzika 10:30 NindĹža Ratnici 11:00 Ĺ˝estoko 12:15 Zabava 13:00 Crtani flimovi i djeÄ?ja muzika 15:15 NovogodiĹĄnja SmijeĹĄna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu specijal CG sport 17:30 Smijeh kao Lijek 18:15 Konzilijum - premijerno 18:45 Ĺ˝estoko 19:30 Smijeh kao Lijek 20:00 Raskovnik 21:00 Ĺ ok Ĺ ou - prvi dio 22:00 Mini fudbal

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

777 Žestoko 18.45

MBC Hrana i vino 17.30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Specijalna emisija: IsjeÄ?ci iz crnogorske istorije/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Znakovi pored puta Film Forum 5 do 5/r Znakovi pored puta/r

ATLAS 5 do 5, 16.55

TV PREPORUKA ZGODNA ŽENA Vijesti 22.15

Uspjeťni biznismen Edvard Luis, zaustavlja se na Bulevaru Holivud i mladu, atraktivnu djevojku moli za instrukcije kako da dođe do svog hotela. Vivijan Vard, koja radi kao prostitutka, bezuspjeťno pokuťava da mu objasni put, pa se nudi da ga sama odveze do tamo. Stigavťi u hotel, Edvard je moli da ostane sa njim nedelju dana kao njegova poslovna pratnja, za ťta će joj dati 3.000 dolara i svoje kreditne kartice. Vivijan prihvata, ne sluteći da se on polako zaljubljuje u nju. Sledećih nekoliko dana, ona će obilaziti lokalne ekskluzivne butike, traŞeći adekvatnu odjeću za poslovnu pratnju.

08.00 NovogodiĹĄnji koncert Budva/r 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 13.00 Serija: Ĺ˝ozefina 14.00 Film 16.00 NovogodiĹĄnji program djeÄ?iji/r 17.00 Serija:Univerzum 18.00 Serija: Ncis-LA 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 Muzika 20.45 Serija: Ncis-LA 21.30 Serija: Rani buntovnica 22.15 Serija: Hejven 23.00 Serija: Lokalni vampir/r 23.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Hejven 22.15

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

09:00 Vesti 09:05 Ovo je Srbija 10:05 zabavni program 11:00 Cirkus sunca: Ka filmski program 11:45 Gastronomad 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, Stanje na putevima 12:30 Heroji moje ulice 13:30 Sin lovca na orlove nemaÄ?ko-ĹĄvedsko-danski film 14:45 Gastronomad 15:00 Vesti 15:10 Bela laÄ‘a serija 16:05 zabavni program 16:30 Sasvim prirodno, 2. deo 17:30 Sulude godine domaći film 19:00 Slagalica kviz 19:30 Dnevnik 20:05 Bela laÄ‘a serija 21:05 Kraljevstvo izlazećeg meseca film 22:45 Vesti 22:50 Iznenada film 00:25 Sulude godine domaći film RTS 2

11:25 PozoriĹĄte u kući tv serija 12:00 Igudesman i DĹžu muziÄ?ki program 12:45 Trezor 13:45 PoÄ?nimo Ĺživot iz poÄ?etka tv film 14:30 Ruski carski balet: ÄŒajkovski - Labudovo jezero 16:20 Sedam zvezdanih doba 16:30 UmetniÄ?ko veÄ?e: Ljiljana Stjepanović 17:05 Godina na filmu 18:00 ModernistiÄ?ka srpska kuhinja 18:30 Ivana Ĺ panović - intervju 19:00 Koncert Harisa DĹži-

novića 20:00 Novogodiťnji Metropolis 21:2 Una saga Serbica 00:05 Incognito 00:55 Trezor 01:50 Koncert Harisa DŞinovića HRT 1

08:05 Dobro jutro, Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Na vodenome putu 11:00 Ĺ to vas Ĺžulja? 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:20 TV kalendar ÂŽ 12:35 Nasljednica s Vendavala, epizoda 153. telenovela 13:20 Reporteri: Humanitarni posao 14:10 Abeceda zdravlja ÂŽ 14:20 Vijesti iz kulture ÂŽ 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 15:30 strani Dokumentarni film 16:00 Puna kuća Raera 16:45 TV kalendar ÂŽ 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uĹživo 18:15 HAK - promet info 18:20 TuristiÄ?ka klasa 18:50 NaĹĄi i VaĹĄi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 VeÄ?er na 8. katu: Missice na neviÄ‘eno 20:55 Labirint 21:45 Borgen - sjediĹĄte moći 22:40 Dnevnik 3 23:05 Vijesti iz kulture 23:15 Drugi format HRT 2

10:35 Pseća ophodnja 11:00 Klinci s Ribnjaka 2013., snimka koncerta

07:02 07:25 08:25 10:10 11:00 11:32 11:37 13:30 14:15 16:30 18:02 18:25 20:23 21:15 22:32 23:10 23:20 23:50

NovogodiĹĄnje Ä?estitke Crtani filmovi Film: San leptira Anegdota iz Ĺživota Crtani filmovi NovogodiĹĄnje Ä?estitke Film: Veza 1 dio MuziÄ?ki program Film: Veza 2dio Anegdota iz Ĺživota NovogodiĹĄnje Ä?estitke Film: Pajper 1dio Anegdota iz Ĺživota Film: Soko i golubica NovogodiĹĄnje Ä?estitke Montena SHOP Anegdota iz Ĺživota Film: Pajper 2dio

MONTENA Film: San leptira 08.25

DANAS U GRADU 12:00 Hotel dvorac Orth 12:4 Slatki svijet Charlyjevih anÄ‘ela 13:10 Uvrnuti praznici 14:31 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi Novi naraĹĄtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 tko pjeva, zlo ne misli hrvatski film ÂŽ 18:05 Kuhajmo zajedno emisija pod pokroviteljstvom 18:10 Svaki dan dobar dan: Lanac dobrote 18:50 Dr. Oz (12) talk-show ÂŽ 19:30 TV vrtić: Nered 19:40 Profesor Baltazar: OblaÄ?no sa svaÄ‘evinama 19:50 Laboratorij na kraju svemira: Vulkan ÂŽ 20:00 Dnevnici jedne dadilje ameriÄ?ki 21:45 Edge 23:40 FrindĹž 00:25 Seks i grad 00:55 Spirala zloÄ?ina HBO

07:45 Pet legendi 09:20 Poklekli Atlas 10:55 Poklekli Atlas 2 12:45 Holivud: Na snimanju 13:10 Bela Ĺžaba 14:45 Vesela buka 16:40 Joko 18:20 Kopakabana 20:05 Betmen: Povratak mraÄ?nog viteza, 1. deo 21:20 Izjasni se 22:25 Dilema FOX LIFE

08:40 Prva petorka 09:05 Ĺ apat duhova 09:50 Seks i grad 10:22 Seks i grad 10:53 DĹžejmijevo ministarstvo hrane 11:48 Sudije za stil 12:15 Sudije za stil

12:42 Zatrpani Ä‘ubretom 13:35 Prave domaćice okruga OrandĹž 14:29 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 15:25 DĹžejmijevo ministarstvo hrane 16:20 Kako je biti Erika 17:15 Kako je biti Erika 18:10 Uvod u anatomiju 19:03 Uvod u anatomiju 19:56 Uvod u anatomiju 20:50 Pozovite babicu 21:54 Privatna praksa 22:47 Seks i grad 23:21 Seks i grad FOX CRIME 10:25 Pariski forenziÄ?ari 11:25 Pariski forenziÄ?ari 12:25 Smrt u raju 13:35 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Otac Braun 15:35 SluÄ?ajni partneri 16:35 Pisac i detektiv 17:40 Pisac i detektiv 18:45 Pisac i detektiv 19:45 Smrt u raju 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 VajtÄ?epel 22:55 King ARENA SPORT

08:30 Foot Brazil 09:00 Krka - Olimpija 11:00 Lyon - Reims 13:00 Real Madrid - Olímpic de Xativa 15:00 Fudbal - Borussia Dortmund TV 16:00 Arsenal 360 16:30 Arsenal World 17:00 Greatest Club Teams: Chelsea 17:30 Greatest Club Teams: Benfica 18:00 Tottenham - West Ham 20:00 Stoke - Manchester United 22:00 Pittsburgh – Cincinnati

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Ĺ maugovo pustoĹĄenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Ĺ maugovo pustoĹĄenje 18:15; 21:45; DostavljaÄ? 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15.

Izdanje 31. decemabar 2013, 1-2. januar 2014.  

Dnevne novine