Page 1

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 23.I 24. 11. 2013. BROJ 696/ GODINA III

● 14-15

ANALIZA

Crnogorci troše najjeftinije ljekove

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

27

presuda pred Evropskim sudom u Strazburu, ukazalo je na greške crnogorskih sudova

●3

POLICIJA PROVJERAVA VLADANA LAKOVIĆA

Da li je novac uzeo od kamataša?

● Građani Crne Gore, za razliku od zemalja regiona i

Evrope, piju znatno jeftinije ljekove

DAN POSLIJE ● 6

Istorijat svađa u parlamentu Više će plaćati

NOVI POREZ ● 7

MOBILNE MREŽE ● 8

Operatori za minut zarade 67 eura

oni koji ne koriste zemlju

FEJSBUK I TVITER ● 5

Nova poprišta političkih obračuna

BRANKO VUJOVIĆ ● 9

C

rnogorski Telekom i Telenor, kompanije čije su najprepoznatljivije usluge u oblasti telekomunikacija, za jedan minut poslovanja u proteklih

BUNDES LIGA ● 31

devet mjeseci ostvarivale su dobit od 67 eura. Prema podacima poslovanja za devet mjeseci dvije kompanije skupa su na dnevnom nivou zarađivale 97.703 eura.

Teško do kupca KAP-a u prvom krugu CFL ● 32

PRESUDE U STRAZBURU ● 13

Greške sudova plaćene 180.000 €

ŽENA UDG ● 35

Repriza Nema Školuju se sadaddas asd fudbala u za kreatore i LŠ u Dortmundu blatu modne novinare


2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013

●NEZVANIČNO Baš mi se ne sviđa boja ove olovke, a moram sa njom da glasam

Ne mogu sad da pričam...ma, može sarma za ručak...vidim i da si na Skajpu

O, sve li vama smeta

Boom...i ko je majstor za Angry birds

● SADRŽAJ NIKŠIĆ

Pljevljaci su tokom oktobra ponovo udisali nekvalitetan vazduh, prepun najopasnijih materija po ljudsko zdravlje, takozvanih PM čestica i benzo-a-pirena, čija su kancerogena dejstva na zdravlje ljudi još davno dokazana, podaci su dobijeni mjerenjima kvaliteta vazduha. “Validnih mjerenja PM10 je bilo 31 dan, a 25 dana srednje dnevne vrijednosti PM10 su bile iznad propisane granične vrijednosti od 50 mikrograma u metru kubnom. U 18 dana izmjerene vrijednosti su bile iznad tolerantne vrijednosti”, navodi se u saopštenju.

TOMAS GOLUBIĆ

ª Breaking Badº je bio posebno iskustvo Serija “Breaking Bad” je promijenila televiziju zauvijek, a jako bitan dio te priče bio je i muzički supervizor Tomas Golubić. On vjerovatno ima posao o kome većina ljudi koje iole zanima muzika sanja. I Tomas je toga svjestan i uživa u tome. Ipak, iako izgleda jednostavno - nije, jer je, na primjer, posljednju epizodu “Breaking Bad” gledalo skoro 10 i po miliona ljudi samo na dan kada je emitovana, a Tomasov posao je bio da za ključnu scenu izabere “pravu” pjesmu.

● 25

Štede na mladim umovima

● 21

INTERVJU: ĐORĐE DŽUVEROVIĆ

Drugi blok TE, prvi prioritet

●5

KONFERENCIJA

Medijima obezbijediti slobodu izražavanja ● 10

● 14

Što je žena duže zaposlena na određeno ili je u nesigurnijem radnom odnosu, vjerovatnije je da će biti bez djeteta u toku tridesetih godina života, navodi se u studiji koja pokazuje da stalni posao zapravo može poboljšati šanse za majčinstvo, a ne, kako je uvriježeno mišljenje, podstaknuti na odgađanje. Australijsko istraživanje, objavljeno u časopisu Human Reproduction, pokazalo da žene žele postići finansijsku stabilnost prije nego se odluče da imaju dijete, bez obzira na porodično bogatstvo ili partnerove prihode.

POSLODAVAC

SUBOTA, 23.11.2013 .

06:40 16:18

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

● 20

Promjenljivo oblačno, povremeno sa kišom u planinskim oblastima na sjeveru susnježica i snijeg.

9 10 12 11 10 6 4 2 4 6

12 13 14 14 13 10 7 5 10 11

06:42 16:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

● 35

NEDJELJA, 24.11.2013.

Oblačno i nestabilno sa kišom povremeno i pljuskovima sa grmljavinom.

More uglavnom talasasto. Vjetar umjeren do jak jugoistočni.

Fakultet za dizajn i multimediju na Univerzitetu Donja Gorica otvoren je ove godine i skrenuo je pažnju mnogih mladih ljudi kojima je želja da se jednog dana bave modnim dizajnom. Znanja koje će steći tokom studija baziraju se na praktičnim i teoretskim metodama, a predavači, među kojima su ugledni dizajneri iz Crne Gore i regiona, omogućiće studentima da se profesionalno bave modom. Naistaknutiji među predavačima je doc. mr Aleksandar Nošpal, jedan od najpoznatijih makedonskih dizajnera, koji će studentima prenijeti znanje stečeno na prestižnim pariškim i londonskim univerzitetima i pri saradnji sa poznatim svjetskim dizajnerima.

Britvom do savršenstva ● 23

● 39

JADRAN:

Poslije škole u modne novinare

UMIJEĆE

Smanjio joj zaradu zbog novih pravila Meteo

IZAZOV

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

8 11 11 10 10 5 2 0 2 4

14 15 15 15 14 10 6 4 10 11

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren istočni tokom noći u skretanju na sjeverni u jačanju. Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.


Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

POLICIJA ISTRAŽUJE

Bivši šef barske policije i dalje pod prismotrom kolega, provjerava se porijeklo 112.000 eura Nakon što je bivši načelnik barskog Centra bezbjednosti Vladan Laković vratio 112.000 eura, koje je tokom 2010. godine odnio iz sefa koji se nalazio u kabinetu tog centra, njegove kolege iz kriminalističke policije krenule su u operativne provjere porijekla tog novca, saznaju Dnevne novine. Vrhuški policije bilo je sumnjivo kako je Laković došao do “tričavih” 112.000 eura, tri godine pošto su mu bile povjeren na čuvanje, a gotovo dvije godine poslije primopredaje dužnosti Milošu Raduloviću, kada je trebalo da mu preda i novac, koji je čuvan kao zapljena iz tri krivična predmeta. Stoga su inspektori radom na terenu došli do operativnih saznanja, koja se provjeravaju. Prema saznanjima DN iz policije, iako još nijesu dobili nalog Osnovnog državnog tužioca u Baru za pokretanje kontrole u okviru finansijske istrage, inspektori provjeravaju sumnje da je Laković uzeo novac od Baranina B. I., vlasnika turističkih apartmana u tom gradu, koji je pod pažnjom policije, zbog sumnje da se bavi davanjem novca na kamatu. U zvaničnom odgovoru, u Upravi policije nijesu željeli da komentarišu ovu informaciju. “Predmet je sada u nadležnosti Osnovnog državnog tužioca u Baru, u čijoj nadležnosti je i eventualno pokretanje finansijske istrage protiv osumnjičenog. Službenici

Uprave policije MUP-a će, ukoliko ih bude, postupiti po svakom daljem nalogu postupajućeg tužioca u konkretnom slučaju”, stoji u odgovoru policije. Laković juče u telefonskom razgovoru nije želio da komentariše bilo kakve sumnje na njegov račun. On se u postupku, koji se vodi u Osnovnom tužilaštvu u Baru, tereti da je počinio krivično djelo “pronevjera”, zbog čega je 10-ak dana bio uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode. Ova zloupotreba otkrivena je kada je Viši sud tražio da mu policija dostavi 67.000 eura zaplijenjenih u jednoj od te tri istrage. Nakon toga alarmiran je vrh policije i tužilaštvo, a Laković je tokom davanja iskaza priznao da je novac odnio iz zgrade policije, ali navodno da bi ga sačuvao, kako ga neko ne bi ukrao iz njegove kancelarije. Nekoliko dana poslije privođenja, vratio ga je u Centar bezbjednosti Bar. J.M.

PROFIL

Legenda crnogorske privrede

Bivši direktor Rudnika uglja Đorđe Džuverović je jedan od rijetkih legendi crnogorske privrede. Više od 40 godina Džuverović je bio privrednik koji je bio na svim važnijim državnim i privrednim funkcijama. Njegova smirenost i stil uvijek su bili interesantni ljudima i van granica Crne Gore. Tokom svoje dugogodišnje karijere u Rudnicima uglja ostavio je trag koji će se dugo pamtiti, a mnogi-

ma je i jedina personifikacija giganta na sjeveru države. Džuverović je danas u penziji, ali za njegovo mišljenje su zainteresovani svi. Nema viđenijeg privrednika koji ne želi popiti šolju kafe i čuti neku mudru rečenicu ili savjet. On ne želi da kritikuje već daje savjet šta da se radi. A takvih je danas zaista malo. Njegova riječ se cijeni, a stav poštuje, jer svi znaju kakvo iskustvo i znanje posjeduje.

I sam Džuverović priznaje da mu nije potrebno da izlazi u javnost, ali Dnevne novine se ne odbijaju. Penzionerske dane provodi na relaciji Pljevlja - Podgorica. U Pljevljima okupi društvo i za svoj merak odigraju po koju partiju “remija”, čisto da prođe vrijeme. Međutim, otkriva i da slobodno vrijeme provodi čitajući, a ponekad nešto i napiše. Ljubitelj je sporta, ali u suštini veliki je humanista.

BORIS DARMANOVIĆ glavni i odgovorni urednik

EDITORIJAL

Da li je Laković pozajmio novac od kamataša?

Analitičari ili političari

Koga sve u Crnoj Gori nazivamo analitičarem i kakvi se kriterijumi postavljaju za ovo zvanje, pitanje je koje treba ozbiljno razmotriti. Kao novinari često volimo da se oslonimo na njih, na njihovo mišljenje, ne bi li nešto rekli umjesto nas samih. Tako mnogi mediokriteti postaju analitičari, eksperti i komentarišu sve i svašta, čast novim i mladim snagama koje i u ovom izdanju možete vidjeti. Čast i jednom manjem broju njih koje izuzetno cijenim i koji znaju o čemu govorim. Jedna grupa senior analitičara, međutim, neće da shvati da nije samo znanje jedini kriterijum. Zaboravljamo da za eksperta i analitičara, naročito u oblastima kao što su politika, društvo i ekonomija, treba imati prvenstveno hrabrost. To je hrabrost koja daje snagu da se sopstvena pamet stavi pred sud javnosti.Ali, danas je analitičar sve češće zapravo političar. Oni procjenjuju kojem mediju, u vezi sa kojom političkom strukturom, u kojem trenutku i na čiju štetu govore. Oni su počeli sve više da mjere i odmjeravaju da li smo pojedinačno podobni za njihove svevišnje stavove. Juče je jedan, ime mu ne spominjem namjerno, rekao da bi on zapravo prvo da zna čiji smo mi i ko nam je vlasnik, pa da nam kaže šta misli. Drugi je počeo svoje telefonske komentare da naplaćuje, a jedan dio ne komunicira s nama jer im ne odgovara kontekst neke informacije u kojoj su spomenuti i sami. Jesu li ovo analitičari ili političari?Da, tako su analitičari zapravo postali političari, iako su neki prethodno bili političari…pa postali analitičari. Vertigo! I tako jedna “mala i napaćena” Crna Gora ne samo da nema pravih eksperata, naučnika, menadžera, radnika u turizmu već joj polako sada i u apsolutnim ciframa nedostaju analitičari i eksperti koji su nekad nicali na svakom ćošku. Veličine su postali svevišnji. Oni se sad boje da ih neko ne poveže s nekom partijom ili nekom “strujom” i odgovaraju na pitanja isključivo u laboratorijskim uslovima, specijalno kreiranim da on, njegova visost, može da dâ savršeno čist, hemijski ispravan komentar. Gospodo analitičari, ne postajte političari jer se vaša snaga ne mjeri odijelom, logom i frizurom, brojem glasova niti mišljenjem istih tih političara, kojih se toliko bojite, već snagom vaših argumenata, ispravnošću kritičke misli i hrabrošću. A vi pametni, skriveni, izađite već jednom iz ćoškova jer dođoše divlji i poćeraše pitome, ponovo.

● FOTO priča Foto: Podgorički vremeplov

3


4

Politika

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

ĐUkanović

Najvažniji cilj ulazak u EU Članstvo u EU za Crnu Goru je jedan od najvažnijih strateških ciljeva, ne samo vanjskopolitičkih, već i unutrašnjih, saopštio je na otvaranju Kongresa Međunarodnog evropskog pokreta i civilnih društava jugoistočne Evrope ‘’EMI Montenegro 2013’’ premijer Milo Đukanović. “Prva smo zemlja koja pregovore počinje poglavljima 23 i 24. Nama to odgovara, jer smatramo da je vladavina prava i jačanje pravne države pret-

postavka daljeg demokratskog razvoja, izgradnje sigurnijeg okruženja za investicije i biznis, za život. Vjerujem da ćemo ih otvoriti do kraja godine, jer su svi naši evropski partneri akcione planove za ta poglavlja ocijenili kao izuzetno kvalitetne i dobre. Početak pregovora u poglavljima 23 i 24 značiće zeleno svijetlo i za otvaranje drugih, za koja smo spremni”, rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, Crna Go-

ra pažljivo prati procese u Evropskoj uniji i promjene kroz koje prolaze njene članice. “Svjesni smo da EU i njene članice prolaze kroz značajne promjene i različite oblike krize, od ekonomske i finansijske, do institucionalne, društvene, političke i vrijednosne. To svakako ne smije biti izgovor ni nama da posustajemo u evropskoj integraciji, ni bilo kome u Evropskoj uniji da usporava proces ili emituje strah od proširenja. Jer, i krize su prolazne. Pred EU i zemljama aspirantima je nekoliko ključnih godina”, objasnio je Đukanović. Često se postavljaja pitanje, tvrdi Đukanović, u čemu je tajna brzog uspjeha Crne Gore na putu integracija. “Odgovor je veoma jednostavan. Nema tajne ukoliko preporuke i zahtjeve evropskih partnera za primjenu standarda i pravila, i za sprovođenje reformi, shvatite kao najkraći put za dobrobit svojih građana i svoje države. To je formula za postizanje političkog konsenzusa i na Balkanu. Lidersku poziciju u integraciji doživljavamo prije svega kao veliku odgovornost. Utoliko prije što je u regionu ostalo još nekoliko važnih otvorenih pitanja”, zaključio je Đukanović. N.D.L.

danilović

lUkŠić

DF počeo pripreme za proljećne izbore

Proces evropskih integracija nije pitanje uvođenja bilo koje vlade ili vladajuće partije u Evropsku uniju, već preuzimanja odgovornosti cijelog društva, ocijenio je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. On je na Kongresu evropskih pokreta i civilnog društva jugoistočne Evrope kazao da je za proces evropskih integracija izuzetno značajno angažovanje civilnog sektora, prenosi agencija Mina. “Korišćenjem resursa civilnog sektora, u priliici smo da unaprijedimo naš proces integracija u EU. Na taj način, lakše ćemo da pregovaramo sa javnošću o odgovornostima koje nosi proces evropskih interacija”, objasnio je Lukšić. Prema njegovim riječima, glavni pregovarački tim u Crnoj Gori uključuje nekoliko predstavnika civilnog sektora što, kako je naveo, pokazuje namjere Vlade da iza tog procesa treba da bude kompletno društo. “Znači, potrebno je da se okupe svi

Demokratski front, i u okviru njega Nova srpska demokratija, kreće u veliku akciju priprema za proljećne izbore u Crnoj Gori, najavio je na svom Fejsbuk profilu poslanik DF Goran Danilović. “Naravno, prethodno treba sagledati uslove i vidjeti da li stiže novo zakonodavstvo da zaživi i hoćemo li konačno imati izborni proces koji je nemoguće pokrasti na biračkom mjestu. Elektronska identifikacija birača to garantuje”, napisao je Danilović na svom Fejsbuk profilu. Kako je objasnio Danilović, on neće govoriti o pojedinostima akcije koja je počela i tiče se razgovora sa svim članovima njihove infrastrukture, ali je svoje prijatelje na Fejsbuku pozvao da mu se obrate i pomognu u “oslobađanju Podgorice i drugih opština u Crnoj Gori”. “Naravno da ovdje neću govoriti o pojedinostima akcije koja je počela i tiče se razgovora sa svim članovima naše infrastrukture, ali želim da uključim i svakoga od vas od mojih Fejsbuk prijatelja koji dijeli moja politička uvjerenja, želi da radi i lično pomogne u osloba-

Evropske integracije odgovornost društva

koji mogu da pomognu da bi se taj proces unaprijedio”, kazao je Lukšić. Evropski pokret, u ovom slučaju, kako tvrdi Lukšić, predvodnica je civilnog sektora “kako bi pomogli u onim izazovima koje ćemo imati u pregovaračkom procesu”. N.D.L.

Mićunović ambasador u Srbiji ? Ministar kulture Branislav Mićunović biće novi ambasador Crne Gore u Beogradu, odlučeno je na sjednici Vlade, prenose crnogorski mediji. Mićunović će na toj poziciji zamijeniti dosadašnjeg ambasadora Igora Jovovića. Branislav Mićunović je na čelu Ministarstva kulture od 2008. godine. Na mjesto ministra kulture došao je nakon što je 10 godina bio direktor Crnogorskog narodnog pozorišta. On je pozorišni reditelj i dugogodišnji profesor glume na fakultetima dramskih umjetnosti na Cetinju i u Beogradu.

đanju Podgorice i drugih opština u Crnoj Gori”, saopštio je Danilović. Naredna godine u našoj zemlji biće održani izbori u Ulcinju, Baru, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju, Beranema, Žabljaku, Šavniku, Plužinama, Plavu, Rožajama, Danilovgradu, Kolašinu, te gradskim opštinama Golubovcima i Tuzima. Za sada je jedino poznat datum izbora u Ulcinju, koje je predsjednik Filip Vujanović raspisao za 26. januar. Takođe, iz DF-a su poručili da politički subjekti koji su podržali kandidaturu Miodraga Lekića na predsjedničkim izborima, ne smiju zaboraviti da mu je pobjeda oteta i da je Filip Vujanović predsjednik bez legitimiteta. “Svi politički subjekti koji su podržali Lekićevu kandidaturu za predsjednika Crne Gore, moraju pokazati više političke odgovornosti u procesu dokazivanja istine da je on pobijedio na izborima. Da je pravi predsjednik i da je pobjeda oteta od DPS-a uz, reklo bi se, najveću moguću podršku institucija sistema kao što su Državna izborna komisija, Tužilaštvo i Ustavni sud”, navodi se u saopštenju DF-a. N.D.L.

HUSović

Ako bude raskola bliži smo savezu sa DPS Ukoliko dođe do raspada koalicije Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije na državnom nivou, Bošnjačka stranka je u tom slučaju bliža savezu sa DPSom, rekao je predsjednik BS Rafet Husović. “Mi smo prirodni koalicioni partneri sa DPS-om, smatram da bi prirodnije bilo da gradimo koaliciju sa DPS-om u kojoj zaista priželjkujemo SDP, pa zašto ne i SNP? Ali ću podsjetiti da je strateški cilj i program BS-a i saradnja sa DPS-om zbog toga što se zalažemo za NATO savez”, rekao je Husović u emisiji Živa istina, prenosi portal CdM. Prema njegovim riječima, takav stav potvrđuju izbori u Petnjici, gdje su već počeli dogovori o formiranju lokalne vlasti između DPS-a i BS-a. BS smatra, dodaje Husović, da bi u tu vlast trebalo da uđe i SNP. “Mislim da je jako važno da ova prva vlast u Petnjici pokaže da ima razumijevanja posebno za građane, da ne vode računa samo predstavnici političkih partija o svojim funkci-

jama i položajima, nego da svi damo doprinos iz svojih pozicija da Petnjica zaživi”, istakao je Husović. On dodaje da je BS svjesna svoje pozicije u Petnjici, gdje su osvojili četiri mandata. “DPS može graditi vlast u toj opštini sa drugim strankama. To neću ocjenjivati”, rekao je Husović. N.D.L.


Politika

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

5

FEJSBUK I TVITER

Nova poprišta političkih obračuna

Svaki vid komunikacije pomaže u distribuciji svojih ideja. Kao neko ko prati razvoj tehnologije, mislim da konkretno Tviter ima budućnost u Crnoj Gori. Tviter koristim kako bih ljudima poslao poruku, odnosno odgovorio na njihova pitanja”, kaže Radunović

Apsolutni šampion tvitovanja među crnogorskim političarima je funkcioner DF-a Nebojša Medojević Adel Omeragić

S

NP Nebojšu Medojevića ne shvata ozbiljno na Fejsbuku, političari ga koriste sve češće, kako za kampanju tako i za inicijative.Širom svijeta, često glavnu ulogu odigraju društvene mreže. U Crnoj Gori je prvi premijer na Fejsbuku bio Igor Lukšić, najlajkovaniji crnogorski političar, a brojno su najjači opozicionari.

Nakon pisanja Nebojše Medojevića na Fejsbuka da treba bojktovati institucije na svim nivoima i organizovati demonstracije za prve fer izbore, SNP je za Dnevne novine ocijenio da nije vrijedno komentarisati nečije Fejsbuk i Tviter statuse. Međutim, kako vrijeme odmiče, tastatura računara postaje omiljeno “oružje” crnogorskih političara. Po ugledu na kolege iz svijeta, domaći stranački vojnici prepoznali su prednosti komunikacije na Tviteru i Fejsbuku. Apsolutni šampion tvitovanja među crnogorskim političarima je funkcioner DF-a Nebojša Medojević. Kako na nas gleda Evropa, da li su izbori fer, je li srpska vlada u kandžama mafije, sve to možete saznati ako posjetite Tviter nalog lidera Pokreta za promjene. Ništa manje aktivan,

ali na Fejsbuku, jeste i poslanik DFa Goran Danilović. “Kada sam napravio FB nalog, nijesam mislio da ću biti toliko aktivan. To je komunikacija našeg vremena, tako da ja objavljivanje statusa i postavljanje pitanja shvatam kao zdravo razgovaranje. Međutim, razdvajam one koji imaju svoj pravi profil od onih, koji se kriju iza lažnih. Predrasuda je da je jedina moguća komunikacija razgovor u četiri oka. U kampanjama širom svijeta, svjedoci smo da često glavnu ulogu odigraju društvene mreže. Naša era je era društvenih mreža. Crkva i najkonzervativnije organizacije koriste društvene mreže kako bi došli do ljudi. Ljude treba tražiti tamo gdje jesu, a ne gdje biste vi željeli da budu”, smatra Danilović. Njegov stranački

kolega, Slaven Radunović poznat je kao neko ko često “baci” po neki status na Tviteru. “Svaki vid komunikacije pomaže u distribuciji svojih ideja. Kao neko ko prati razvoj tehnologije, mislim da konkretno Tviter ima budućnost u Crnoj Gori. Tviter koristim kako bih ljudima poslao poruku, odnosno odgovorio na njihova pitanja”, kaže Radunović. U SNP su ocijenili da nije vrijedno komentarisati nečije fejsbuk ili tviter statuse. Na žalost domaći stručnjaci za PR i komunikacije kao i eksperti za socijalne mreže nisu bili raspoloženi da se upliću u komunikaciju političara, smatravši da je to vruće polje u koje ne bi da ulaze. ● DO POBJEDE NA IZBORIMA UZ POMOĆ INTERNETA U regionu je sve više političara i partija koje koriste ovaj vid komunikacije, posebno u Srbiji i Hrvatskoj. Primjer je pobjednička Kukuriku koalicija u Hrvatskoj, koja je tokom cijele kampanje a i sada nakon njih, slala poruke, ali i odgovarala na pitanja građana. U Srbiji je takođe veliki broj stranaka i mlađih političara i ak-

STATUSI POLITIČKIH FUNKCIONERA

Nebojša Medojević - Čovjek koji se nije potukao nikada u životu, zove poslanika iz pero kategorije da se bije sa njim. Kakva BITANGA.

Dritan Abazović - Dragi prijatelji, nemoguće je svima zahvaliti pojedinačno, pa evo makar ovako koristim priliku da Vam se ZAHVALIM na podršci! Idemo dalje, borbi našoj kraja nema!

Mirko Stanić - Sve dok svaka plaćena budala može svoje ničim dokazivo mišljenje da iznese javno, a mediji da to prenesu ovđe sreće nema. Bar za normalne.

tivista aktivan na Tviteru. Tako se na nalogu Liberalno-demokratske partije (LDP) kaže sljedeće – “prenosi uživo vijesti iz stranke, saopštenja, događaje, odgovara na pitanja”. Isto tako i Srpska napredna stranka (SNS) ima svoj oficijelni nalog. U Briselu je uloga društvenih medija sve vidljivija. Gotovo sve EU institucije i zvaničnici, zatim političke partije, poslanici EU parlamenta, novinari, NVO aktivisti, lobisti i drugi zainteresovani građani koriste Tviter kako bi što široj publici prezentovali svoje stavove, vizije ali i dobili povratnu informaciju. Uticaj određenog političara ili institucije vidljiv je u broju “follower”-a odnosno ljudi koji prate taj Tviter nalog, kao i broju “re-tweet”-a odnosno širenja svojih poruka putem drugih korisnika (ono što na Fejsbuku zovemo “share/podijeli sa prijateljima”). Analitičari navode da je prisustvo Baraka Obame na Tviteru tokom predsjedničkih izbora u Americi prilično doprinijelo njegovoj pobjedi. Nalog je vodio njegov tim, povremeno se uključivao i on, a organizovano je i uživo postavljanje pitanja na koja je Obama odgovarao Amerikancima širom svijeta. Među zvaničnicima koji

imaju najviše ljudi na Tviter spisku, bez obzira koliko su aktivni, nalaze se premijer Velike Britanije Dejvid Kameron sa više od dva miliona pratilaca, predsjednik Turske Abdulah Gul sa skoro dva miliona, ali i premijer Rusije Dmitrij Medvedev sa 1.3 miliona. Oni takođe pišu o običnim stvarima i dešavanjima, i omogućavaju ljudima da jasnije sagledaju život i obaveze jednog političara. ● DRUŠTVENE MREŽE MJESTO ZA REKLAMU Sociolog Andrija Đukanović smatra da je Fejsbuk postao jedan vid političkog marketinga i prostor gdje političari mogu poslati poruke velikom broju ljudi. “Na jednostavan način i bez velikih prepreka javnost je dostupna političarima. Zbog toga se sve više i koristi. S druge strane, ljudima su političari postali bliži i u prilici su da komuniciraju s njima. Smatram da vrijedi komentarisati postove političara i da to doprinosi dijalogu u društvu, makar i u virtuelnom svijetu. Jednostavno postoji otvorenost i sloboda u komunikaciji”, kaže Đukanović.

I papa Franjo na Tviteru Na Tviter profilu pape Franja je zabilježeno više od šest miliona sljedbenika. Od 12. decenbra, datuma kada je Benedikt XVI poslao prvi tvit na engleskom sa svog profila @pontifex 4,3 miliona ljudi u svijetu odlučilo je pratiti papu na devet jezika: engleskom, španskom, talijanskom, francuskom, njemačkom, portugalskom, arapskom, poljskom i latinskom. Oni to često čine iz zanimanja ili simpatije, ali ponekad s namjerom da vrijeđaju papu ili pokrenu proces skandala u crkvi. Papa Franjo je odaslao svoju prvu poruku 17. marta. Sadržaj je često izrazito vjerski iako je papa Franjo direktniji i jednostavniji od Benedikta XVI. On često tvituje kako bi izrazio solidarnost sa žrtvama katastrofa.


6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23.I 24. 11.2013

DAN POSLIJE SKANDALA

Da li je Đukanović uticao na rejting Abazovića? Jovana Đurišić

Kolegijum Skupštine, na kojem će se raspravljati o incidentu, biće održan u ponedjeljak, potvrdio je potpredsjednik Skupštine Željko Šturanović Svađe u našem parlamentu nijesu rijetkost, naprotiv. Posljednjih mjeseci svjedoci smo burnih obračuna, često na ivici fizičkog incidenta, ali se oštrina na jeziku za sada nije prenijela na pesnice. Incident između premijera Mila Đukanovića i poslanika Dritana Abazovića, koji je kao i svi prethodni, ostao na grubim riječima, poslanici tumače različito. Za jedne je reakcija Đukanovića manir siledžijstva, nikako primjeren “hramu demokratije”, kako nazivaju parlament. Međutim, premijerove stranačke kolege u njegovom nastupu ne vide ništa sporno. NVO sektor saglasan je u tome da ovakav događaj neće bitnije uticati na dosadašnji rejting Đukanovića, ali će, s druge strane, promijeniti rejting Pozitivne - na bolje. Iako su na njegov račun izrečene brojne uvrede, Đukanović je na njih gotov uvijek ostajao imun. Ipak, to se promijenilo kada je poslanik Pozitivne u svom proceduralnom

obraćanju, prilično imperativno zahtijevao da se njegova partija, prvi i posljednji put dovodi u vezu sa mafijom. To je bio povod za burnu reakciju premijera. Njegovo “bitango” upućeno Abazoviću za poslanika DF Emila Labudovića dokaz je da je “premijerov bezobrazluk još jednom isplivao na površinu”. “On je još jednom dokazao da ne poštuje parlament, ne trpi kritiku i kada ne može da se odbrani, on pribjegava uvredama i bezobrazluku. Po tome je lider u Evropi”, smatra Labudović.

● Vukčević: Ništa strašno Njegovo mišljenje nikako ne dijeli Đukanovićev partijski kolega Zoran Vukčević, koji je i sam više puta bio akter skupštinskih obračuna. On u reakciji Đukanovića ne vidi ništa sporno. “Mislim da se radi o potpuno ljudskoj reakciji. Budući da godinama opozicija iznosi neistine i

onda kada im vi saopštite istinu, naravno, za njih to postaje posebno problematično. Mislim da opozicija svakodnevno demonstrira jedan rječnik koji prevazilazi kulturu govora i po toj logici mi bismo svake sedmice trebali da organizujemo sjednice kolegijuma da bismo raspravljali o njihovom ponašanju”, kazao je Vukčević, napominjući da za posebnom sjednicom Kolegijuma Skupštine nema potrebe.

● Kolegijum u ponedjeljak Kolegijum Skupštine će i bez njegove saglasnosti biti održan u ponedjeljak, potvrdio je Vikend novinama

potpredsjednik parlamenta Željko Šturanović. Na njemu će se Pozitivna tražiti javno izvinjenje poslaniku Abazoviću i cijeloj njegovoj partiji. NVO sektor takođe je osudio ponašanje Đukanovića. Direktorica CGO Daliborka Uljarević smatra da neprimjereno ponašanje premijera, osim što je za svaku osudu, predstavlja i ozbiljnu prijetnju svima onima koji misle drugačije od njega ili se usuđuju da postavljaju neprijatna pitanja. Ona vjeruje da ovaj incident neće bitnije poljuljati ugled Đukanovića, ali imaće druge posljedice, pozitivne za Abazovića i njegovu partiju.

“Mislim da će taj incident više uticati na rejting Pozitivne Crne Gore i poslanika Dritana Abazovića, odnosno da će njihov rejting biti uvećan”, ocijenila je Uljarević. Njeno mišljenje dijeli i Boris Raonić. On je iznenađen postupkom Đukanovića, prije svega zbog njegovog dugogodišnjeg iskustva. Za njega je ohrabrujuće to što se sve završilo izvinjenjem.On očekuje da će ovakav postupak Abazovića, makar za neko vrijeme Pozitivnu vratiti u centar političkih zbivanja. Za predsjednicu CDT Milicu Kovačević sporna je i izostala reakcija potpredsjednika parlamenta Željka Šturanovića.

Istorijat svađa u parlamentu Sjednica Skupštine 16. maja prekinuta je nakon žučne rasprave dvojice opozicionara koji su bili usred dogovora o zajedničkom

ske partije socijalista Zorana Vukčevića. Vukčević se šaljivo obratio Raduloviću riječima: “Đe si Raduloviću, četniče?”. Na te riječi Radulović nije uspio da ostane

mjesta uključio u raspravu. “Nemoj mi se puno kočiti, smiri se i popij malo vode”, poručio je Mandić Laloševiću sa govor-

kon hvatanja za revere, obuzdaju dvojicu poslanika. Nepristojan rječnik i pozivanje na obračun zabilježen je i na sjednici Administrativnog odbora iz prošlog saziva. Poslanik Po-

Đe si Raduloviću, četniče?

Nemoj mi se puno kočiti, smiri se i popij malo vode! nastupu na izborima, lidera Nove Andrije Mandića i potpredsjednika SNP Vaslija Laloševića, a povodom odbijanja predsjedavajućeg parlamenta Rifata Rastodera da poslaniku Nove Radojici Živkoviću da riječ. U trenutku dok je Mandić proceduralno pravdao zahtjev partijskog kolege Radojice Živkovića da dobije riječ, Lalošević se sa svog

Dođi ovamo, piz.. jedna!

nice. Fizički kontakt spriječio je Velizar Kaluđerović (SNP), koji je stao ispred Laloševića, ali Mandić je nastavio sa provokacijama. “Dođi ovamo, piz.. jedna”, pozvao je tada Mandić Laloševića na obračun van plenarne sale. U holu Skupštine spriječena je tuča između potpredsjednika parlamenta i poslanika Demokratskog fronta Branka Radulovića i poslanika Demokrat-

Ćuti se.onjo!

Kome ti da kažeš četniče, fukaro!

ravnodušan. “Zašto mi to govoriš?” rekao je Radulović, nakon čega je uslijedila burna reakcija. “Kome ti da kažeš četniče, fukaro!”, uzviknuo je Radulović. Nakon toga, dvojica poslanika su se uputili jedan ka drugom, a radnici obezbjeđenja i pojedini poslanici uspjeli su da na-

Čekam te ispred Skupštine” kreta za promjene Koča Pavlović snažno je iziritirao poslanika DPS Milorada Vuletića u žustroj polemici. “Ćuti se.onjo”, uvrijedio je Vuletić Pavlovića koji je negodovao zbog tih riječi. “Čekam te ispred Skupštine”, kazao je Vuletić, ali fizički kontakt je i ovog puta izbjegnut.


Aktuelno

subota i nedjelja 23. i 24. 11. 2013

7

POREZ NA NEPOKRETNOST

Veći porezi za one koji ne koriste zemlju Vlada najavljuje nove dažbine i efikasniju naplatu poreza na zemljište koje se godinama ne valorizuje

Poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje biće oporezovano po većoj stopi

Novak Uskoković

V

lada Crne Gore planira povećanje poreza za imovinu koja nije u funkciji, bespravno izgrađene objekte i neprodate stanove, saznaju Dnevne novine. Prema planu Vlade, predviđena je izmjena propisa koji regulišu tu oblast, a istovremeno se najavljuje i bolja kontrola naplate poreza od nepokretnosti. Tako se u narednoj godini mogu očekivati mjere koje bi trebalo da popune opštinske i državnu kasu novim prihodima.

Među mjerama “fiskalne konsolidacije” koje je Vlada namjerava da sprovede naredne godine biće i veće dažbine za imovinu koja se ne koristi. Kako kažu u Vladi, postoji prostor za dodatne prihode, što je bila i preporuka međunarodnih organizacija. Predlogom mjera koje je pripremila Vlada razmotriće se mogućnost povećanja poreskih stopa poreza na nepokretnost. U Vladinoj analizi, u koju su DN imale uvid, podsjeća se da je zakonska mogućnost oporezivanja na nepokretnost kreće od 0,1 do jedan odsto. Svim lokalnim samoupravama dato je pravo da sami definišu tu stopu. Prosječna stopa na nivou 21 grada u Crnoj Gori iznosi 0,26 odsto. Stope se kreću od 0,18 do 0,56 odsto. “Na ovaj način će se na nivou stopa utvrđenih važećom regulativom, revidiranjem odluka na lokalnom nivou uz efikasniju naplatu i jačanje poreske discipline, doprinijeti uvećanju prihoda od poreza na nepokretnosti”, poručili su iz Vlade.

U Vladi su jasno prepoznali gdje se mogu ubirati novi prihodi. Tako da se može očekivati da se za sekundarne stambene objekte, građevinske objekte izgrađene suprotno zakonu, građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni, poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, ugostiteljske objekte koji se nalazi u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta oporezuju stopama u okviru zakonom propisanog maksimuma. Tako se može očekivati da za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje poreska stopa može biti 50 odsto u odnosu na utvrđenu poresku stopu. Za drugi stan odnosno stan koji nije prebivalište vlasnika nepokretnosti poreska stopa se može uvećati 100 odsto. Do 150 odsto se može uvećati poreska stopa za građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni. Vlasnicima objekta koji nije legalan poreska stopa se može uvećati u rasponu od 25 do 150 odsto. “Za objekat sa građevinskom dozvolom za koji investitor nije pribavio

Porez i za vjerske objekte Među mjerama koje Vlada Crne Gore namjerava da sprovede u narednoj godini je i uvođenje obaveze plaćanja poreza na nepokretnosti za spomenike kulture i vjerske objekte koji se koupotrebnu dozvolu u skladu sa zakonom stopa je 25 odsto. Objekat ili njegov poseban dio koji nije izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom stopa iznosi 50 odsto. Onim objektima koji nije predviđen prostornoplanskom dokumentacijom dažbina je 100 odsto”, poručuju iz Vlade. Poreska stopa za objekte koji su izgrađeni bez građevinske dozvole na području za koje postoji detaljni urbanistički plan stopa je 100 odsto, dok za objekat koji je izgrađen na tuđem zemljištu 150 odsto. “Za ugostiteljski objekat koji se nalazi u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta poreska stopa se može uvećati najviše 5,5 odsto u odnosu na utvrđenu poresku stopu, zavisno od kategorije ugostiteljskog objekta. Akt o utvrđivanju prioritetnog turističkog lokaliteta donosi Vlada”, objašnjeno je iz Vlade. Analizirajući važeći model oporezivanja i datu mogućnost jedinicama lokalne samouprave za odabir stope oporezivanja u zavisnosti od vrste

riste za stanovanje i u turističke svrhe. To do sada nije oporezivano. Na taj način doći će se do novih prihoda, koji su godinama izmicali iako je poznato da su tu ostvarivani značajni prihodi. nepokretnosti, u okvirima zakonom propisanih poreske stope, ocijenjeno je da važeća regulativa daje širok prostor za slobodu propisivanja stopa poreza svakoj jedinici lokalne samouprave, pojedinačno. “Prema podacima lokalnih samouprava, prihodi ostvareni po osnovu poreza na nepokretnost procentualno, u najvećem broju slučajeva, manji su od planiranih, odnosno utvrđenih iznosa poreza”, dodaju iz Vlade. Osim što planira uvođenje veći stopa za oporezivanje, među prioritetima Vlade biće bolja i efikasnija naplata prihoda od poreza na nepokretnost. Lokalne samouprave su prilično nemoćne da uspostave sistem koji bi podrazumijevao efikasnu naplatu prihoida. Zbog svega toga, Vlada planira da preduzme sve zakonom dostupne mehanizme za efikasniju naplatu poreskih potraživanja (blokada računa, naplata putem realizacije hipoteka i fiducija, plenidba i prodaja pokretne imovine).

U EKIP-u prosjek plata 1.100 eura Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je parlamentu da usvoji predlog finansijskog i izvještaja o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), prema kojem je regulator prošle godine ostvario dobit od 917.000 eura. Protiv usvajanja izvještaja bili su poslanici Demokratskog fronta, koji smatraju da bi EKIP trebalo da ograniči ekstra profit operatora koji iz Crne Gore iznose milione eura, kao i da su zarade zaposlenih u regulatoru previsoke. Poslanik DF Milutin Đukanović kazao je da EKIP uporno ignoriše preporuke Odbora za ekonomiju, finansije i budžet o ograničenju zarada zaposlenih, čija je neto vrijednost prošle godine bila u prosjeku veća od 1.500 eura. “Neprihvatljivo je da u današnje vrijeme neko ima ovako visoke plate. Neophodno ih je radikalno smanjiti, jer one ne smiju prelaziti visinu zarada poslanika”, saopštio je Đukanović. On je dodao i da je, prema podacima iz izvještaja, prošle godine 1,97 miliona eura isplaćeno za bruto zarade zaposlenih u EKIP-u. “Kada se taj iznos podijeli sa 70 zaposlenih i 12 mjeseci u godini, proizilazi da su bruto zarade bile 2,3 miliona eura”, naveo je Đukanović. Predsjednik Savjeta EKIP-a Šaleta Đurović tvrdi da je prosječna zarada zaposlenih prošle godine, ne računaju i nadoknade, iznosila 1.100 eura, kao i da su one ove godine snižene deset odsto. Poslanik DF Nebojša Medojević kazao je da bi EKIP kao regulator trebalo da obezbijedi konkurentnost na tržištu umjesto što dozvoljava da se između operatora pravi kartel dogovor. “Operateri već pet-šest godina imaju 50 odsto obrta koji je čist profit, što je čista eksploatacija Crne Gore”, rekao je Medojević. On smatra da je u Crnoj Gori neophodno racionalizovati rad regulatornih agencija i tijela, kojih ima previše za jednu siromašnu zemlju. Đurović tvrdi da EKIP sve radi u skladu sa zakonskim propisima, kao i da su cijene mobilne telefonije u Crnoj Gori najniže u regionu i Evropi. “Dobit operatora, nakon što izmire svoje obaveze prema državi, njihovo je pravo. Da bi se došlo do tolike dobiti, neophodne su i velike investicije”, naveo je Đurović.


8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

CRNOGORSKI TELEKOM I TELENOR

Za minut zarađuju 67 eura Dvije kompanije su za devet mjeseci po satu ostvarivale dobit preko 4.000 eura

Ivana Boljević

C

rnogorski telekom i Telenor, kompanije najprepoznatljivijim uslugama u oblasti telekomunikacija, za jedan minut poslovanja u proteklih devet mjeseci ostvarivale su dobit od 67 eura. Prema podacima poslovanja za devet mjeseci dvije kompanije skupa su na dnevnom nivou zarađivale 97.703 eura.

Dvije crnogorske kompanije Telekom i Telenor ostvarile su u prvih devet mjeseci 2013. godine, samo po minuti neto dobit u iznosu od 67 eura. Prema analizima koje su Vikend novine uradile na osnovu poslovnih rezultata dviju kompanija, za devet mjeseci tekuće godine, njihova ukupna dobit iznosila je 26,38 miliona eura. Jezikom brojki, pružajući usluge u oblasti telekomunikacija, interneta, mobilne i fiksne telefonije dobit dvije kompanije je po satu iznosila 4.070 eura, dok je na dnevnom nivou, suma dobiti dostizala 97.703 eura. Još detaljnijom računicom u svakoj sekundi svog poslovanja dvije crnogorske kompanije ostvare po euro čiste dobiti. Da je oblast pružanja usluga iz oblasti interneta i telekomunikacija u Crnoj Gori vrlo unosna pokazuju međutim i pojednični rezultati poslovanja crnogorskih kompanija. ● TELEKOM Dobit najstarijeg pružaoca telekomunikacionih usluga u našoj zemlji, Crnogorskog telekoma, prema rezultatima poslovanja objavljenim posljednjeg dana oktobra

2013. iznosila je 17,1 miliona eura. Istom metodom analize Telekom je za svaki sat poslovanja dobio 2.638 eura, dok je po minuti ostvarivao dobit od 43 eura. ● TELENOR Operativna dobit Telenora za devet mjeseci ove godine bila je 9,28 miliona eura. Iako su oni, kako su ranije saopštili iz te kompanije, niži nego u istom uporednom periodu 2012. godine, dobit prvog operatora mobilne telefonije u Crnoj Gori nije zanemarljiva. Na svakih sat vremena poslovanja u devet mjeseci 2013. Telenor je imao 1.432 eura dobiti, dok je na svaku minutu pruženih usluga profitirao 23,86 eura. ● M:TEL Najmlađa kompanija u oblasti internet i telekomunikacionih usluga, na domaćem tržištu M:tel, za sada nema zvaničan podatak o ostvarenoj dobiti, ali u saopštenju datom za crnogorske medije ta kompanija je u devet mjeseci ove godine ostvarila bolje rezultate nego u istom prošlogodišnjem periodu za 0,9 odsto.

4.070 eura za svaki sat pružanja usluga ostvare dvije crnogorske kompanije

1,1

euro dobiti ostvare u svakoj sekundi poslovanja Telekom i Telenor


Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

9

VUJOVIĆ

Sedmi pokušaj prodaje Stečajna uprava Radventa, nekadašnjeg pogona nikšićke Željezare, raspisala je novi oglas za prodaju cjelokupne imovine, po početnoj cijeni od oko 1,88 miliona eura, oko deset odsto nižoj od prethodne. Prethodni tender za prodaju imovine Radventa, šesti po redu, po početnoj cijeni od 2,09 miliona eura, propao je jer nije bilo zainteresovanih kupaca. Stečajna uprava je zainteresovanim kupcima ostavila rok za dostavljanje ponuda do 18. decembra do 16 sati, dok je njihovo otvaranje zakazano za 23. decembar u 11 sati u podgoričkom Privrednom sudu. Ponude mogu dostavljati domaća i strana preduzeća i građani koji uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju od deset odsto početne cijene. Potencijalni kupci koji ponude najveću kupoprodajnu cijenu imaće prednost prilikom izbora. Iz stečajne uprave je saopšteno da će se smatrati da su uslovi za otvaranje ponuda ispunjeni ukoliko u roku bude dostavljena barem jedna zatvorena pisana ponuda.

Teško do kupca u prvom krugu Nekadašnji ministar ekonomije smatra da je znatan novac potreban za ulaganja Bivši ministar ekonomije Branko Vujović saopštio je za Dnevne novine da će Kombinat aluminijuma teško pronaći kupca po cijeni od 53,47 miliona eura, jer je potrebno isto toliko novca za ulaganje. “Plašim se da po toj cijeni neće biti kupaca. Da bi se optimizovala proizvodnja i modernizovala, potrebno je još toliko ulaganja. Vjerujem da bi aktiviranjem eventualno pogona u Preradi mogao da se dobije novi prihod”, saopštio je Vujović. On je dodao da će eventualno novi partner morati i da definiše pitanje električne energije. “To pitanje je prilično problema-

Vujović smatra da je i usvajanje Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru loša poruka investitorima. “Potencijalno je moguće da se do kraja prodaje pojavi možda neki novi zakon. Ne vole investitori kada se regulativa mijenja u posljednjem trenutku”, poručio je Vujović. I advokat Nikola Martinović kaže za Antenu M da niti zakonodavna niti izvršna vlast nemaju pravo da se miješaju u rad treće grane vlasti. “Vrlo je neuobičajeno i pravno problematično da se zakoni donose za tekuće sudske postupke. Mi-

Čeka se vještak Ročište po tužbi Crnogorske komercijalne banke (CKB) protiv kompanije Vektra Aviation, biznismena Dragana Brkovića, odloženo je za 20. decembar, jer nalaz vještaka još nije gotov. Nalaz vještaka treba da pokaže visinu duga. Na posljednjem spisku preduzeća sa blokiranim računima, koji objavljuje Centralna banka Crne Gore (CBCG), Vektra Aviation ima dug od 21.620 eura. Privredni sud odbio je ranije zahtjev CKB i OTP Faktoringa za uvođenje stečaja u Vektru Aviation, zbog duga za kredit od 1,2 miliona eura. To je bio drugi put u pola godine da Privredni sud odbija zahtjev za uvođenje stečaja u tu kompaniju.

tično i mislim da bi u neku roku morale da postoje određene subvencije”, poručio je Vujović. Imovina Kombinata aluminijuma procijenjena je na 52,5 miliona eura. Procjenu imovine uradio je Institut računovođa i revizora Crne Gore. Kada je Kombinat aluminijuma prodat 2005. godine ruski Rusal je za 65,4 odsto akcija isplatio 48,5 miliona eura. Stručnjaci sa tržišta navode da su preuzimanja u aluminijskom sektoru minimalna i da je za sada teško očekivati kupca iz prvog puta za Kombinat. Uz to, cijena aluminijuma na svjetskom tržištu kreće se od 1.750 američkih dolara, što je neisplativo za postojeće troškove Kombinata.

slim da je sa stanovišta ustavnosti najproblematičnije narušavanje konkurencije i jednakosti koje se kroz određene principe zakona mogu prepoznati. Uopšte nije problem da se donese zakon koji će da zaštiti strateški interes, ali se zakoni nikad ne donose za jedno preduzeće, za jednu prodaju. Čim imate takav zakon, onda znači da sistem nije dobar, odosno da sistem ne vrši zaštitu interesa kako je to predviđeno, sistemski”, objašnjava Martinović. Skupština je u srijedu usvojila zakon prema kojem će stečajni upravnik KAP-a morati da dobije saglasnost parlamenta za prodaju te firme. N. U.

BOKSITI

Hoće na posao ili novi protest Članovi Sindikata radnika Rudnika boksita, njih oko 100, okupili su se juče u holu upravne zgrade preduzeća zahtijevajući od stečajnog upravnika da ih vrati na radna mjesta. Radnici su isti zahtjev pismeno dostavili i Ministarstvu ekonomije. Ukoliko ne budu svi radnici vraćeni na posao, Sindikat radnika prijeti radikalnim protestima. “U ponedjeljak u devet sati je okupljanje radnika ispred upravne zgrade. Čekaćemo do utorka. Ukoliko nam se neko iz Ministrastva ekonomije i Vlade ne obrati, napravićemo radikalizaciju pa će biti onda baš dobro upoznati šta ćemo da uradimo”, naja-

vio je predsjednik Sindikata radnika Ilija Đilas. Radnici kažu da su svjesni činjenice da po Zakonu o stečaju svi dobijaju otkaz, ali upozoravaju da su bili dovoljno strpljivi. Tvrde da neće odustati od zahtjeva da svi budu vraćeni na posao, a ne samo oni koji su neophodni za funkcionisanje stečajne uprave. “Radnici dosta vremena nijesu primali plate, u teškoj su situaciji i uopšte nemaju strpljenja za dalje čekanje. Pričao sam sa stečajnim upravnikom i on je rekao da će iduće nedjelje razgovarati sa stečajnim sudijom ko je potreban od radnika da se vrati na posao.

Međutim, naš stav je da se svi radnici moraju ponovo vratiti na svoja radna mjesta. Ako nam neko ne izađe u susret, u utorak ćemo sve da blokiramo, čak planiramo i neke druge radikalizacije”, istakao je Đilas. Po riječima Đilasa, podršku Sindikatu radnika dali su i članovi druga dva sindikata i radnici sektora Tunelogradnje. I dok jedna sindikalna organizacija Boksita najavljuje proteste i radikalne poteze, Samostalni sindikat poziva premijera Mila Đukanovića i ministra ekonomije Vladimira Kavarića na razgovore. “Poslali smo dopis premijeru, koji su potpisale sve tri sindikalne organizacije. Tražimo da nas premijer primi kako bismo razgovarali o situaciji u Boksitima. Tražili smo i sastanak sa ministrom ekonomije da vidimo šta se može uraditi, da li postoji eventualno neko zainteresovan za poslovnotehničku saradnju, kao što je to bilo u Željezari i KAP-u. Bez pokretanja proizvodnje, Boksitima nema opstanka”, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata Borislav Bojanović. Radnici, kako tvrdi Bojanović, sa razlogom su zabrinuti i zbog toga Sindikat očekuje što hitnije razgovore sa predstavnicima Vlade kako bi se zajednički našlo najbolje rješenje za Boksite. M. R.

VEKTRA MONTENEGRO

Zahtjev za izuzeće odložio glasanje Povjerioci Vektre Montenegro nijesu juče glasali o planu reorganizacije, jer je punomoćnik ciriške banke NLB Interfinanz Vanja Mugoša tražio izuzeće stečajnog sudije Miodraga Anđelića. Anđelić je naveo da će se spisak predmeta dostaviti predsjedniku Privrednog suda Draganu Rakočeviću, nakon čije odluke će sud ponovo zakazati ročište. Planom reorganizacije Vektre Montenegro bilo je predviđeno da vlasnik Vektre Dragan Brković izmiri kredite kompanije imovinom koja je založena pod hipoteku. Ročište u Privrednom sudu prekinuto je nakon više od dva sata rasprave o planu reorganizacije na koji su

Svjetska proizvodnja čelika je u oktobru porasla 6,6 odsto na godišnjem nivou, pokazuju objavljeni podaci Svjetske asocijacije za čelik. Pritom je Kina, najveći svjetski proizvođač čelika, nadmašila cjelokupan rast proizvodnje. Kina je zabilježila u oktobru rast proizvodnje od 9,2 odsto na 65,1 milion tona, dok je proizvodnja u Japanu porasla za 7,7 odsto na 9,5 miliona tona, prenosi Frans pres. Proizvodnja u SAD porasla je 8,7 odsto na 7,4 miliona tona, a u EU za četiri odsto. Njemačka, kao najveći evropski proizvođač čelika, povećala je proizvodnju za 1,9 odsto, dok je u Španiji porasla 23,9 odsto, a u Britaniji 17,9 odsto.

povjerioci imali veliki broj primjedbi, prenosi Mina-biznis. Mugoša je prvobitno tražio izuzeće stečajnog upravnika Zdravka Cicmila zbog toga što ne tretira na jednak način stečajne i razlučne povjerioce, tako da nekima dozvoljava pravo glasa u dijelu potraživanja koja su im osporena, a drugim povjerocima to ne dozvoljava. Anđelić je naveo da je Zakonom o stečaju konstatovano da stečajni sudija po službenoj dužnosti ili na predlog Odbora povjerilaca razrješava stečajnog upravnika, a s obzirom da tog predloga nema, sud je odbacio predlog Mugoše. Povjerioci, njih šest koji potražuju 142,57 miliona eura, nijesu glasali putem glasačkih listića.

Sve po standardima Nacionalna avio-kompanija Montenegro erlajns (MA) obnovila je IOSA sertifikat, odnosno dokaz o uspješnom ispunjavanju 741 strogo postavljenog sigurnosnog i bezbjednosnog standarda, pokazuje prelimirani nalaz inspekcijske kuće “Quali audit”. Iz MA su saopštili da je to prvi put da je kompanija bez ijedne primjedbe obnovila sertifikat, a peti od kada se sprovodi. “Ispunjenje standarda, bez ijedne uočene nepravilnosti, najbolja je potvrda o kvalitetu, nivou poslovanja i vrijednosti Montenegro erlajnsa”, navodi se u saopštenju. Kompanija koja, kako se dodaje, jednom dobije tako važan sertifikat dužna je da se svake dvije godine podvrgne ovako rigoroznoj kontroli. Montenegro erlajns posjeduje IOSA sertifikat još od 2006. godine.

NTO

Model za dužu sezonu Projekat pod nazivom “Holiday4All” predstavlja dobar model i nastavak institucionalne saradnje na regionalnom nivou i doprinio je kreiranju inovativnih modela za produženje turističke sezone, saopštili su predstavnici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG). Oni su, nakon završene konferencije kazali da se u budućnosti očekuju slične inicijative kada je u pitanju razvoj prekograničnog turističkog proizvoda i njegova promocija, naročito na udaljenim emitivnim tržištima. Na završnoj konferenciji projekta, koji su realizovale NTOCG, Turistička organizacija Srbije i Dunavski centar za kompetenciju, u Beogradu su predstavljeni projektni rezultati, brošura i internet strani-

ca projekta www.danube.travel, prenosi Mina-biznis. “Na toj stranici se mogu naći turističke ponude za mlade, seniore, osobe sa invaliditetom i porodice sa većim brojem djece. Poseban naglasak stavljen je na institucionalno i regionalno povezivanje, kao i na projektnu saradnju”, navodi se u saopštenju NTOCG. U okviru projekta “Holiday4All”, koji je realizovan prethodnih 11 mjeseci, sprovedeno je istraživanje tržišta i utvrđene potrebe i tražnje za tim oblikom turizma u Srbiji i Crnoj Gori. Realizovani su obuka i studijsko putovanje za predstavnike turističke industrije, u okviru kojih su prikazani potencijali i dobri modeli društveno odgovornog turizma, organizovani okrugli stolovi i stručne konferencije. E. R.


10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

INTERVJU: ĐORĐE DŽUVEROVIĆ, BIVŠI DIREKTOR RUDNIKA UGLJA

Drugi blok TE Pljevlja treba da bude prioritet Ivana Boljević, Novak Uskoković

G

radnja drugog bloka termoelektrane u Pljevljima od početnih radova do potpune njene realizacije donijela bi višestruku korist Crnoj Gori, zbog čega treba ubrzati sve neophodne procese ka njenoj realizaciji, ocjenjuje bivši direktor Rudnika uglja u Pljevljima Đorđe Džuverović u intervjuu za Vikend novine. Prema njegovim riječima, upošljavanje domaće radne snage, konkurentna cijena struje kao domaćeg i izvoznog proizvoda, dovoljni su argumenti da se sve nadležne državne institucije u saradnji sa stranim partnerom umreže i krenu u sprovođenje ovog objekta od kapitalnog značaja za ekonomski razvoj.

DN: Poznato je da Crnoj Gori nedostaju energetski objekti i da samo pomisao izgradnje novog zvuči dobro, da li smatrate da je ovo istorijski projekat što se naše ekonomije tiče? Izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je od kapitalnog značaja za ukupan ekonomski sistem Crne Gore i preduslov za njen dalji dinamičan ekonomski i društveni razvoj. Realizacijom ovog projekta obezbijeđen je znatan rast društvenog proizvoda, otvaranje novih radnih mjesta već u fazi izgradnje, a i nakon njegovog puštanja u rad. Povećana proizvodnja električne energije znatno bi smanjila spoljnotrgovinski deficit Crne Gore. Uloga i značaj izgradnje drugog bloka TE Pljevlja za energetski sistem Crne Gore je takođe kapitalan jer obezbjeđuje: povećanje proizvodnje električne energije obezbjeđuje energetsku nezavisnost Crne Gore, sigurnost snabdijevanja električnom energijom svih potrošača, a EPCG može dati svim potrošačima dobru ponudu sa ekonomskog i sigurnosnog aspekta, koja će biti konkurentna na tržištu EU; optimalno upravljanje (tehničko i ekonomsko) hidropotencijalom Crne Gore; efekti projekta toplifikacije Pljevalja sa aspekta energetske efikasnosti predstavljaju najveći i najznačajniji projekat u Crnoj Gori. Sa aspekta lokalne zajednice izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je takođe od kapitalnog značaja jer nudi: razrješenje nagomilanih ekoloških problema zagađivanja vazduha, vode i zemljišta, koji sada dostižu dramatične razmjere i čine ukupan ambijent življenja u Pljevljima nepodnošljivim; dinamičan ekonomski

i društveni razvoj opštine Pljevlja. DN: Da li imate možda preporuku kako treba krenuti u relizaciju ovog projekta? Polazeći od značaja izgradnje drugog bloka TE Pljevlja za Crnu Goru, opštinu Pljevlja i energetski sistem Crne Gore u ovoj fazi investicione gradnje, nameće se imperativno da se ne smijemo vraćati ni korak unazad već sve aktivnosti usmjeriti ka što je moguće bržem završetku izgradnje drugog bloka TE Pljevlja i svih drugih pratećih projekata. DN: Ko mora biti nosilac posla osim, naravno, investitora? Realizacija ovako složenih investicionih projekata zahtijeva angažovanje širokog spektra subjekata, ali glavni nosioci su nesumnjivo nadležne državne institucije, lokalna samouprava, EPCG, rudnik uglja Pljevlja i odabrani izvođač radova. Od posebne važnosti je da svi ovi subjekti u narednom periodu na efikasan i stručan način realizuju sljedeće aktivnosti: ● EPCG Da definiše sve tehničke i tehnološke parametre za režim rada prvog i drugog bloka - zajedno sa Rudnikom uglja definiše potrebne količine i kvalitet uglja ko kraja rada prvog i drugog bloka TE Pljevlja. - obezbijedi sve pretpostavke za efikasno i stručno vođenje cjelokupnog

Drugi blok TE Pljevlja donio bi brojne ekonomske benefite našoj zemlji inženjeringa ove investicije -obezbijedi u najkraćem mogućem roku sve potrebne podloge za izradu glavnih projekata i pribavi sve saglasnosti za izvođenje radova i preda izabranom partneru za isporuku opreme radi izgrade glavnih projekata. ● RUDNIK UGLJA PLJEVLJA -da na osnovu usaglašene dinamike isporuke uglja za potrebe prvog i drugog bloka TE Pljevlja tačno definiše ugljonosne basene iz kojih će obezbijediti potrebne količine uglja. Polazim od predpostavke da su to Pljevaljski basen, Otilovići, Mataruge i eventualno Glisnica. -da na osnovu glavnih rudarskih projekata utvrde neophodna investiciona sredstva i njihovu dinamiku ulaganja do kraja eksploataciju uglja. -da na osnovu glavnih projekata utvde konfiguraciju, tehničku i biološku rekultivaciju terena opredijeljenog za eksploataciju uglja. Takođe je neophodno utvrditi visinu potrebnih finansijskih sredstava za cjelovitu rekultivaciju koja će biti ukalkulisana u proizvodnu cijenu uglja i izdvajati se na način utvrđen zakonom o rudarstvu. ● LOKALNA UPRAVA Mora upravljati procesima koji proističu iz funkcionisanja TE

Pljevlja i Rudnika uglja i u tom cilju ona mora insistirati na: -zaštiti čovjekove okoline saglasno standardima i normativima EU. -početak radova na izgradnji drugog bloka mora biti uslovljen istovremenim početkom radova na toplifikaciji Pljevalja, a puštanje drugog bloka u pogon mora biti uslovljeno puštanjem toplifikacije Pljevalja u funkciju. -oblikovanje terena, tehnička i biološka rekultivacija nakon završetka eksploatacije uglja mora se garantovati striktnom primjenom Zakona o rudarstvu -rekultivaciji odlagališta pepela i šljake Maljevac - obezbjeđenju neopneophodne količine vode za gradski vodovod sa cjevovoda Brana- OtilovićiTE Pljevja -striktnom postavljanju Zakona o prostornom planiranju. Polazeći od značaja ovog objekta za Crnu Goru, pozitivnih efekata tokom gradnje, a posebno ekonomskih, ekoloških i tehničkih efekata nakon puštanja drugog bloka TE. Pljevlja u rad, ova inve-

sticija treba da ima tretman državnog prioriteta broj jedan. DN: Kolika je zapravo uloga državnih institucija u cijelom procesu? Nadležne državne institucije treba da obezbijede -usvajanje međudržavnog sporazuma o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja vodeći računa o što je moguće manjem zaduženju države; - striktnu primjenu Zakona o izgradnji objekata, Zakona o energetici, Zakona o rudarstvu, Zakona o koncesijama, Zakona, o životnoj sredini , Zakona o prostornom planiranju i ostalih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ovu investiciju; -striktno poštovanje obaveza Crne Gore koje proističu iz potpisanog Sporazuma o energetskoj zajednici Jugoistočne Evropei blagovremeno uključivanje njenih eksperata u izradi projektne dokumentacije, praćenje njene izgradnje, i puštanja u rad; -inspekcijske službe moraju kontrolisati čitav tok pripremnih i izvođačkih radova i bez izuzetka obezbijediti primjenu odgovarajuće zakonske regulative. DN: Budući da je posao kompleksan, smatrate li da smo kao država spremni za izazov? Polazeći od značaja izgradnje drugog bloka TE Pljevlja za Crnu Goru, te veoma obimnih i zahtjevnih aktivnosti na realizaciji ovog posla, smatram potrebnim da Vlada Crne Gore formira Koordinaciono tijelo u kome bi bili predstavnici nosećih subjekata ovog projekta. Na taj način bi na najefikasniji način bilo obezbijeđeno upravljanje ovim projektom i paralelnim i sinhronizovanim aktivnostima rokovi izgradnje bili svedeni na minimum. DN: Koji je glavni kriterijum, koji po Vama mora ispuniti strani investitor? Za izgradnju drugog bloka i isporuku opreme prije svega mora imati referense u izgradnji sličnih objekata i spremnost za preuzimanje čvrstih ugovorenih garancija za kvalitetan završetak ovog projekta.


Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Medijima obezbijediti slobodu izražavanja okrugli sto

Zaštita novinara i odbrana nezavisne štampe predstavljaju značajnu osnovu demokratije

Mediji imaju veliku ulogu u borbi protiv korupcije i zato je neophodno obezbijediti da novinari koji se bave istraživačkim radom budu zaštićeni, ocijenjeno je na okruglom stolu “Proces evropskih integracija i borba protiv korupcije na visokom nivou”, koji je juče održan u Podgorici. Iako je najviše riječi bilo o korupciji, koja je prepoznata kao jedan od većih izazova Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji, učesnici okruglog stola saglasni su u ocjeni da istraživačko novinarstvo u toj borbi može da ima veliki uticaj. Stoga, šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič poručuje da je izuzetno značajno da bude zaštićena sloboda izražavanja, kako bi novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom mogli da u potpunosti ispune tu ulogu. “Nezavisni, slobodni, profesionalni i etički mediji su od suštinskog značaja za svaku demokratsku državu, posebno one koje teže ka evropskim vrijednostima”,

rekao je Drobnič, dodajući da su istraživački novinari često u opasnosti i da su meta nasilja. Zaštita novinara i odbrana nezavisne štampe, kako je kazao, predstavljaju značajnu osnovu demokratije. “Zbog toga crnogorske vlasti treba da pojač a -

kazala je da je Evropa cilj, a vladavina prava uslov da se do njega dođe. Ona smatra da bez profesionalnih medija i medija koji nijesu, kako se izrazila, samo “mikrofon vlasti” i onih koji ne istražuju - nema slobodnog društva. I ambasador Holandije Loren Stokvis saglasan je da je ko-

ju napore u istragama novih i starih slučajeva i prijetnji i nasilja prema novinarima. Svi slučajevi treba da budu temeljno istraženi i procesuirani”, zaključio je Drobnič. Izvršna direktorka nedjeljnika Monitor Milka Tadić-Mijović

rupc i ja u Crnoj Gori veoma ozbiljan problem. Poručuje da su potrebni dodatni napori kako bi se dokazalo da se zaista u tim slučajevima vodi efikasna istraga, za šta je ključno “nezavisno i odgovor-

no pravosuđe”. On smatra da što je veće povjerenje u medije, to je niža percepcija korupcije u društvu. Prema riječima predsjednika Odbora za evropske integracije Slavena Radunovića, brojni primjeri pokazuju da je Tužilaštvo najslabija karika u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. “Sve afere nas vode ka istoj adresi. Tu adresu zna svaki građanin u Crnoj Gori, a nijedan tužilac”, rekao je Radunović. Zamjenica ministra pravde Svetlana Rajković mišljenja je da sve komponente moraju biti uspostavljene da bi se završio krug borbe protiv korupcije. Sa njene tačke gledišta, problem je što u borbi protiv tih pojava nema dovoljno struke, ljudi i svijesti koliko je problematika bitna. “Ako želimo dobro državi, hajde da se ne kritikujemo, već da radimo zajedno”, poručila je Rajković. Okrugli sto je organizovao nedjeljnik Monitor, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Ambasade Austrije. Bo.P.

Igračkoteka uskoro u Podgorici Udruženje Roditelji počinje kampanju za otvaranje prve Biblioteke igračaka u Crnoj Gori - Igračkoteke, čiji je cilj da omogući bolju dostupnost igračaka što većem broju djece, saopšteno je iz tog udruženja. “Biblioteka igračaka je zamišljena kao mjesto gdje će se igračke iznajmljivati na korišćenje djeci bez ikakve nadoknade, slično iznajmljivanju knjiga iz biblioteke, i koja bi time predstavljala oblik podrške osnaživanju porodice na nivou lokalne zajednice. Biblioteka će posjedovati edukativne igračke namijenjene opštoj populaciji djece, ali i jedan broj igračaka za djecu sa smetnjama u razvoju, koje su skupe i često nedostupne”, navodi se u saopštenju.Program je, kako je objašnjeno, okrenut djeci i porodicama iz svih socijalnih grupa, ali će prije svega omogućiti da djeca kojoj roditelji ne mogu da priušte igračke dobiju priliku da se igraju igračkama koje podstiču njihov razvoj i koje su odgovarajuće za njihov uzrast. Planirano je da se igračke mogu iznajmiti djeci uzrasta od 0 do 14 godina, ali će oni moći njima da se igraju u prostoru u kojem će biti smješetena Igračkoteka. U prostoru Igračkoteke biće organizovane i radionice za djecu i roditelje, čitalačke sesije i druge edukativne aktivnosti namijenjene osnaživanju porodice i edukaciji djece. Predviđeno je da prva biblioteka igračaka bude otvorena u Podgorici i da bude finansirana od donacija kompanija, kao i uz podršku državnih institucija i javnih preduzeća. Bo.P.


12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

NESREĆA

Rafteri odgovaraju za smrt stranaca U Višem sudu u Podgorici, pred sudijom Radomirom Ivanovićem, nastavljeno je suđenje optuženima za rafting nesreću na Tari u kojoj su stradala dva strana državljanina. Suđenje je nastavljeno iznošenjem odbrane jednog od trojice okrivljenih Rajka Kosića iz Nikšića, dok su se na klupi nalazili optuženi Miljan Grubač iz Plužina i Igor Nikolić iz Foče. Kosić, koji je predsjednik Rafting kluba “VKV”, angažovao je Grubača i Nikolića da upravljaju čamcima za prevoz putnika bez znanja da oni

nemaju dozvolu i da nijesu osposobljeni za taj posao. Oni su prevozili čamce sa više od deset ljudi, koliko je bilo predviđeno kao maksimum. Udarivši u stijenu čamci su se prevrnuli i tada su stradali Šandor Imre Utaš i Marija Krok. Nikolić je ranije kazao da do prevrtanja čamca ne bi došlo da se nije prevrnuo čamac koji je bio ispred njega. On je potvrdio da niko od nadležnih nije kontrolisao kada su radili rafting ture. Nikolić je kazao da to nije prvi slučaj da se čamac prevrne, ali da nikada niko nije stradao. M.Đ.

U KORIST MANS-A

Odbijena tužba Vesne Jovićević Jovićević

Vučurović izašao iz pritvora Vlasnik “Panto market”-a Panto Vučurović iz Herceg Novog pušten je na slobodu uz jemstvo od 50.000 eura, kazao je radiju “Jadran”, njegov advokat, Vukašin Šimrak. Vučurović se u pritvoru nalazio od 6. novembra, kada je uhapšen zbog sumnje da je nenamjenskim korišćenjem kredita Agrobanke pribavio protivpravnu korist u iznosu 2,4 miliona eura. “Po naredbi za sprovođenje istrage višeg javnog tužioca u Čačku spovedeni su svi verbalni dokazi, pa je prestao da postoji pritvorski osnov za mog klijenta, a to je uticaj na svjedoke i saučesnike. Kad je riječ o drugom pritvorskom osnovu - opasnosti od bjekstva jer je strani državljanin, Sud je prihvatio blažu mjeru obezbjeđenja polaganjem jemstva u iznosu od 50.000 eura”, kazao je Šimrak. On je Radiju Jadran kazao da iz do sada sprovedenih dokaza slijedi da nema elemenata krivičnog djela koje se njegovom branjeniku stavljaju na teret. “To će u naredom postupku pri sprvođenju dokaza biti i potvrđeno”, rekao je on. S.K.

Barović na liječenju Sudija podgoričkog Osnovnog suda Veljko Radovanović odbio je kao neosnovu tužbu više državne tužiteljke Vesne Jovićević, koju je podnijela protiv Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog navoda da je tužiteljka Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa prijavljivala netačne podatke o imovini. U tužbi se navodi da je MANS u dnevnim novinama Dan, Vijesti i Dnevne novine objavio tekstove tendenciozne i maliciozne sadržine, istovremeno prezentirajući i fotografije, da bi što više naudio mo-

ralnom i profesionalnom liku koji predstavlja personifikaciju tužiteljke kao osobe. U MANS-u tvrde da je Jovićević prijavila da kuća njenog supruga u Rijeci Crnojevića ima 78 kvadratnih metara umjesto 194 i nije je navodila u prijavama Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa sve do 2011. godine. Punomoćnik NVO MANS-a, advokat Veselin Radulović, rekao je ranije da “Jovićević nije precizno prijavila imovinu jer je površina kuće njenog supruga u Rijeci 194 kvadratna metra”. M.Đ.

Ponovljeno suđenje Veselinu Baroviću i njegovim tjelohraniteljima Marinku Banoviću i Radisavu Živkoviću treći put je odloženo zbog nedolaska optuženog. Barović i njegovi tjelohranitelji optuženi su za prijetnje i nasrtanje na novinara Monitora Marka Milačića u lokalu “Najs vajs” 2011. godine. Iako je sudija za prekršaje Mladen Paunović na prošlom ročištu naredio prinudno dovođenje Barovića i Živkovića, policija nije postupila po naređenju suda. U dopisu Uprave policije stoji da Barović nije zatečen na njima poznatoj adresi, jer se nalazi na liječenju u Beogradu, što je potvrdio i njegov branilac advokat Velibor Marković. M.Đ.

Rifat Hadžiahmetović

MEĐUNARODNO-PRAVNA POMOĆ

Odlučuju o molbi Hadžiahmetovića Viši sud preuzeo zahtjev Pink Pantera osuđenog u Japanu da zatvorsku kaznu služi u Crnoj Gori Ministarstvo pravde Crne Gore proslijedilo je nadležnom sudu molbu osuđenog Rifata Hadžiahmetovića (45) , koji traži da ostatak desetogodišnje zatvorske kazne , na koju je osuđen zbog pljačke juvelirnice u Tokiju, služi u Crnoj Gori. On se trenutno nalazi na odsluženju te zatvorske kazne u Japanu. “Molba osuđenog Rifata Hadžiahmetovića za transfer u Crnu Goru je, sa dokumentacijom dostavljenom od nadležnih organa Japana, dostavljena nadležnom sudu radi razmatranja. Odluka domaćeg suda će opredijeliti stav Ministarstva pravde u konkretnom slučaju”, saopšteno je Vikend novinama iz tog ministarstva. U Crnoj Gori postoje dva suda koja se bave međunarodno-pravnom pomoći, Viši sud u Podgorici i u Bijelom Polju. U ovakvim slučajevima nadležnost proizilazi iz mjesta prebivališta osuđenika. Konvencijama je predviđeno da inostranu sudsku odluku mora da prizna domaći sud. Nakon formalne i pravne procedure Višeg suda u Podgorici, pod čiju nadležnost pada i slučaj Hadžiahmetovića, oni će dostaviti svoju odluku Ministarstvu pravde, koje će o njoj informisati svoje kolege u Japanu. Podgoričanin Rifat Hadžiahme-

tović, koji se vodi kao član kriminalne grupe “Pink Panter”, tražio je premještaj iz Japana u spuški zatvor, kako bi u svojoj državi nastavio da služi desetogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog pljačke juvelirnice u Tokiju. Japanske vlasti tražile su od crnogorskog ministarstva pismeno izjašnjenje o tome da li su saglasni da se ovaj transfer izvrši i taj dokument stigao je prije nekoliko dana. Crna Gora svakako potražuje Hadžiahmetovića za kojim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potjernicu. Hadžiahmetović je uhapšen 14. marta 2009. na Aerodromu Larnaka dok je s lažnim bugarskim pasošem pokušavao da uđe na Kipar. On je prvobitno priveden samo zbog falsifikovane putne isprave, ali je kiparska policija tokom provjere otkrila da se njegovo ime nalazi na međunarodnim potjernicama. Na desetogodišnju zatvorsku kaznu, koju trenutno služi u Japanu, osuđen je zbog sumnje da je sa svojim saradnikom, takođe članom grupe “Pink Panter” Radovanom Jelušićem (43) iz Nikšića, kojem se sudi u Višem sudu u Podgorici, 14. juna 2007. godine opljačkao juvelirnicu u Tokiju. Tom prilikom ukrali su nakit vrijedan 1,7 miliona eura. M.Đ.

OKONČANO SUĐENJE

Na osnovu člana 35. stav 1. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list CG" br. 18/11), sticalac GOLDENSHARES LIMITED, sa sjedištem/prebivalištem u 215B KENTON LANE, HARROW, MIDDLESEX, UK, podnosi: IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Podaci o sticaocu: GOLDENSHARES LIMITED, 215B KENTON LANE, HARROW, MIDDLESEX, UK,M.BR: 8486545 Podaci o emitentu: Montenegropromet A.D. Budva , m.br: 02005344, br.registra Komisije: 111. Dana 27.09.2013. godine KHOV CG izdala je Rješenje o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj: 07/2-6/4-13. Ukupan broj emitovanih akcija sa pravom glasa iznosi 1.507.575, sticalac je prije javne ponude posjedovao 1.254.039 što je činilo 83,1825% ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Javna ponuda se odnosila na 253.536 akcija što je 16,8175 % akcija sa pravom glasa. Na javnu ponudu prijavljano je 30.632 akcije za koje će biti isplaćeno 0,5210 EUR po akciji. Prospekt je objavljen: 03.10.2013 u dnevnom listu „Pobjeda“ i 03.10.2013 u dnevnom listu „Dnevne Novine“. Javna ponuda za preuzimanje zaključena je : 02.11.2013. Nakon zaključenja javne ponude sticaoc posjeduje 1.284.671 akcija što čini 85,2144 % ukupnog broja akcija sa pravom glasa, izvještaj o rezultatima javne ponude podnijet je Komisiji dana 05.11.2013. godine. Obavještavamo vlasnike preostalih akcija sa pravom glasa da imaju pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa (zaključno sa 07.12.2013.godine) ponude svoje akcije na otkup pod istim uslovima pod kojim je izvršeno preuzimanje. ZA STICAOCA: Ovlašćeno lice Filip N. Jovović

Izručen Austriji Pripadnici podgoričkog Interpola su, uz asistenciju službenika Centra bezbjednosti Bijelo Polje, iz Crne Gore u Austriju izručili srpskog državljanina F.G. (29), saopšteno je juče iz Uprave policije. Interpol Beč potražuje ovog srpskog državljanina radi dovršenja krivičnog postupka koji se protiv F.G. vodi pred nadležnim sudom u Austriji, zbog sumnje da je počinio krivično djelo pljačka i krivično djelo krađa iz Krivičnog zakonika Austrije. F.G. je uhapšen 30. avgusta, na ulazu u Crnu Goru, na graničnom prelazu Dobrakovo i do juče se nalazio u ekstradicionom pritvoru. S.K.

Presuda MANS-u po tužbi Lutrije 20. decembra Nakon više od godinu i po od početka suđenja MANS-u po tužbi Lutrije i Džek pota juče su pred sudijom Zoranom Šćepanovićem date završne riječi u tom slučaju. Oni su tužbu podnijeli zbog niza tekstova u kojima im je MANS navodno povrijedio čast i ugled. Zastupnik tužilaca advokat Vladan Bojić kazao je juče u završnoj riječi da su njihove tvrdnje dokazane. Bojić je kazao da su MANS i Vijesti, od početka suđenja svim silama pokušavali da tužbeni zahtjev pretvore u suđenje suosnivaču Džek pota Branislavu Mićunoviću i akcionaru Lutrije i suosnivača Džek pota Savi Grboviću. Direktorica NVO MANS Vanja Ćalović juče je u završnom izlaganju rekla da se oni bore protiv organizovanog kriminala i korupcije koji utiče na Crnu Goru.

Zastupnik MANS-a advokat Veselin Radulović kazao je da je MANS govorio o izmjenama Zakona o igrama na sreću kao o djelatnosti od javnog interesa. “MANS je posebno govorio o potrebi izmjena koje bi omogućile veće prihode državnom budžetu, bar u onoj mjeri u kojoj se to čini u državama regiona, na čija se rješenja MANS i pozvao”, dodao je Radulović. On je kazao da je legitimno pravo Lutrije i Džek pota da se protive rješenjima koja bi povećala državne prihode, te i sa druge strane umanjila njihove. “Legitimno je i njihovo očekivanje da će Vlada koja je Lutriju sa monopolom gotovo poklonil kontroverznim biznismenima, nastaviti da donosi odluke o njihovom, a protivno javnom interesu”, dodao je Radulović. Presuda će biti donijeta 20. decembra M.Đ.


Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Evropski sud za Ljudska prava u Strazburu

PO PRESUDAMA SUDA U STRAZBURU

Greške sudova nas koštale 182.000 eura Evropski sud za ljudska prava donio je 27 presuda u kojima je ustanovljena greška domaćih sudova Svetlana Kumburović

C

rna Gora, odnosno njeni poreski obvaznici, u posljednje četiri godine platili su 182.235 eura na ime grešaka domaćih sudova, po presudama donijetih u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Upravo ovaj iznos može se svrstati u još jedan u nizu razloga za sprovođenje reforme domaćeg pravosuđa, koja je postavljena kao jedan od najznačajnijih uslova na putu ka Evropskoj uniji.

Tužbe pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu sve su češći put do pravde, na koji se odlučuju crnogorski građani kojima je povrijeđeno neko od osnovnih prava i sloboda. Tome u prilog ide podatak da su predmeti iz Crne Gore, u odnosu na broj stanovnika, postali najbrojniji. Od aprila 2009. godine kada je Evropski sud u Strazburu počeo rad na predmetima iz naše zemlje, Evropski sud je u odnosu na Crnu Goru do maja ove godine donio 377 sudskih odluka, od čega je u 350 predstavka odbijena kao neosnovana ili odbačena kao neprihvatljiva, dok je u 27 slučajeva Sud utvrdio povredu barem jednog od prava iz predstavke. U najvećem broju slučajeva utvrđeno je kršenje prava na pravično suđenje.

● NeizvršeNje presude Najveći problem U gotovo polovini od ukupnog broja slučajeva, Evropski sud kaznio je Crnu Goru zbog neostvarivanja uslova za izvršenje pravosnažne presude. Prvi slučaj koji je iz Crne Gore otvoren pred sudom u Strazburu, “Bjelić protiv Srbije i Crne Gore”, okončan je presudom protiv države, a u korist izvjesnog Bjelića. Vijeće sudija u Strazburu ocijenilo je da su sudovi tadašnje Srbije i Crne Gore, prekršili pravo na mirno uživanje imovine, jer se nijesu postarali da se presuda koja je donijeta i izvrši. Tada je stranci dosuđeno preko pet hiljada eura na ime nematerijane štete i troškova postupka.

Kako je prošao prvi, tako je prošla i većina do danas dosuđenih predmeta Crne Gore u Sudu u Strazburu. Uslijedila je presuda “Garzičić protiv Crne Gore”, gdje je utvrđena povreda prava na pristup sudu, jer je Vrhovni sud odbio da razmotri zahtjev za ponavljanje sudskog postupka, pa je podnosiocu tužbe dosuđeno 1.500 eura na ime nematerijalne štete. Prva presuda koja se odnosila na poštovanje privatnog i porodičnog života donijeta je u korist stranke, a na teret države Crne Gore. Naime, u predmetu “Mijušković protiv Crne Gore”, zbog kašnjenja u izvršenju pravosnažne presude o starateljstvu, te propusta da se izvrši rješenje o privremenom starateljstvu, podnositeljki prijave dosuđeno je 10.000 eura koje su date iz budžeta Crne Gore.

● suđeNja u CrNoj Gori traju “NerazumNo” duGo Od 2011. godine, među crnogorskim državljanima porasla je popularnost Evropskog suda za ljudska prava, pa je samim tim porastao i broj presuda za povredu prava na suđenje u razumnom roku. U predmetu “Živaljević protiv Crne Gore”, dvojici podnosilaca zbog kršenja navedenog prava dosuđeno je po 1.200 eura nematerijalne štete. Na isti način okončan je i predmet “Stakić protiv Crne Gore” jer je parnica pred domaćim sudovima trajala od 1978. godine, a u vrije-

me postupka u Strazburu koja još nije bila pravosnažno okončana. Slično je i u predmetu “Velimirović” koji je dobio oko četiri i po hiljade eura odštete, jer mu domaći pravosudni sistem nije omogućio izvršenje presude koja je postala izvršna još 1992. godine. Isto je okončan i predmet “Milić” čija se žalba odnosila na neizvršenje presude podnosioca prijave da se vrati na posao, kao i nemogućnosti da se zbog toga obrati nadležnima. Zbog toga mu je dosuđeno 7.000 eura. U premetu od prije nekoliko mjeseci, “Vukelić protiv Crne Gore”, takođe je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, pa je Vukeliću dosuđeno 3.600 eura koje je platila naša država.

Isplate bez odlaganja Jedna od mana postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava zasigurno je dugotrajnost postupka. Ipak, kada do njegovog okončanja jednom dođe, stranke na izvršenje neće dugo čekati. Naime, iz Ministarstva finansija su saopštili da se sve mora okončati u roku od tri mjeseca od pravosnažnosti predue. “Zahtjev za izvršenje po presudi Ministarstvu finansija dostavlja Kancelarija Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Po prijemu navedenog zahtjeva i presude, Ministarstvo postupa u roku za izvršenje, koji je tri mjeseca od dana pravosnažnosti presude. Uplata sredstava, koja se obezbjeđuju iz Budžeta, vrši se preko Državnog trezora”.

● Nijesu sve tužbe osNovaNe Prva presuda kojom nijesu uslišeni zahtjevi podnosilaca žalbe donijeta je u maju 2011. godine, a odnosila se na slobodu izražavanja. Izvjesni Šabanović, prethodno je osuđen za klevetu, a takvu odluku domaćih sudova potvrdio je i Evropski sud za ljudska prava. Bolje je prošao izvjesni Koprivica, koji je dobio spor zbog istog djela, jer je domaći sud dosudio 25 puta veću novčanu kaznu od njegovih mjesečnih primanja. Ni u predmetu “Tomić i drugi protiv Crne Gore”, nije udovoljeno zahtjevu podnosilaca tužbe, odnosno nije ustanovljena povreda prava na pravično suđenje. Podnosioci tužbi tada su isticali da su zakinuti, jer su njihove kolege dobile spor, a oni gotovo isti izgubili. Ipak, sud je ocijenio da nije riječ o sasvim identičnim slučajevima, a to je

potvrdio i Evropski sud za ljudska prva. Posljednjom presudom u predmetu “Mijanović protiv Crne Gore”, dosuđeno je pravo na pravično suđenje zbog neizvršenja pravosnažne presude kao i prava na mirno uživanje imovine. Podnosilac je tražio naknadu štete od nekadašnje fabrike “Radoje Dakić”, a sud je utvrdio da ni Osnovni sud, ni Centralna banka nijesu preduzeli sve što je bilo potrebno da se sprovede izvršenje.

41,18

odsto od ukupnog broja presuda donijetih u odnosu na Crnu Goru okončano je presudom za neizvršavanje sudskih odluka

Podgorica, 22.11. 2013. god

O B A V J E Š T E NJ E Kompanija „13. Jul-Plantaže“ ad Podgorica obavještava akcionare-gradjane sa teritorije Crne Gore da je dividenda, u skladu sa Odlukom o raspodjeli dobiti po godišnjem računu za 2012.g., donijetoj na Skupštini akcionara, od 28.06.2013.g. isplaćena preko Crnogorske komercijalne banke. Akcionari dividendu mogu podići preko mreže poslovnih jedinica CKB-a, počev od 21.11.2013.godine.


14 Aktuelno Foto: Mirko Savović

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

O kvalitetu ljekova koje pijemo niko neće da govori javno

Sa sinoćnje svečanosti

dan studenata

Odgovornost da podijele svi Crna Gora je stvorila zakonsku regulativu za stalno unapređenje sistema visokog obrazovanja, za veću konkurentnost u regionalnim i globalnim okvirima, za povećanje efikasnosti studiranja i veći kvalitet znanja, rekao je sinoć na završnoj svečanosti povodom 17. novembra, Međunarodnog dana studenata, premijer Milo Đukanović, istakavši da nam treba Univerzitet za 21. vijek koji će je učiniti spremnijom za nove izazove. “Za te strateške ciljeve nije dovoljno samo ono što radi Vlada, već je potrebno da veću odgovornost preuzmu univerzitetski nastavnici, rukovodstvo Univerziteta, i naravno, studenti. Svi zajedno, sa najvećom odgovornošću i posvećenošću moramo pristupiti ovom velikom poslu koji je pred cijelom Crnom Gorom”, poručio je on.

To, naglasio je Đukanović, neće biti lako, jer nema bezbolnih reformi niti lake primjene inovacija. “Potrebno je vrijeme, ali nam treba i više odlučnosti i hrabrosti. Zato od vas očekujem da kao ljudi novog doba date najveći doprinos ostvarivanju tog velikog cilja”, kazao je Đukanović i naglasio da je poboljšavanje i usavršavanje sistema visokog obrazovanja, posebno Univerziteta Crne Gore, strateški cilj državne politike. Velika porodica studenata Univerziteta Crne Gore (UCG), sa više od 20.000 članova je, prema riječima rektora Univerziteta Predraga Miranovića, najznačajnije stvaralačko jezgro ne samo Univerziteta već i čitavog drušztva. “Ponosimo se uspjehom naših studenata, koji su i van naše zemlje prepoznati kao marljivi, za-

interesovani i posvećeni nauci. Ne zaboravite da je akademski život ispunjen nezavisnošću, stalnim preispitivanjem ustaljenih i datih istina i pomjeranjem granica postojećeg znanja. Vaše ideje mijenjaju univerzitet, zato nas stalno podstičite da unapređujemo proces prenošenja znanja i zajedno usvajamo nove metode i oblike učenja”, kazao je Miranović i savjetovao studentima da uče da prošire svboje vidike, unaprijede sebe i kritički preispituju svijet koji ih okružuje, jer znanje koje steknu tokom studija ostaje im za cijeli život. Biti student oduvijek je bila privilegija, a tako je i danas, kazao je, između ostalog, student povjerenik na UCG Miloš Pavićević i dodao da su, kroz istoriju, studenti bili pokretači novih progresivnih ideja i nosioci glasa razuma. J.V.Đ.

Bojana Pejović

od juna

Otkriveno 13 oboljelih G od raka debelog crijeva

rađani Crne Gore, za razliku od zemalja regiona i Evrope, piju znatno jeftinije ljekove. Na takav zaključak upućuje izvještaj o potrošnji ljekova nadležne agencije, koji je pokazao da smo prošle godine popili više medikamenata, iako je na njih potrošeno manje novca nego 2011. Ipak, priču o lošem kvalitetu ljekova je gotovo nemoguće detaljno odraditi, jer se stručnjaci libe da govore javno o onome za šta su se školovali, zbog čega izostaje njihovo “stručno” mišljenje.

U Crnoj Gori je od juna, skrininigom raka debelog crijeva kod 13 osoba otkrivena ta bolest, a kod 104 je preventivnim djelovanjem spriječen smrtni ishod, saopštio je ministar zdravlja Miodrag Radunović. On je podsjetio da je program skrininga raka debelog crijeva počeo u junu i da je za njega obezbijeđeno 15.000 testova. Radunović je objasnio da je 15.000 građana, u saradnji sa Telekomom, pozvano fiksnom, mobilnom telefonijom i sms porukama na pregled. “Od sedam hiljada testova koji su podijeljeni, više od pet hiljada je

prihvatilo program i vratilo testove”, kazao je Radunović na konferenciji za novinare. On je rekao da to govori o visokoj svjesnosti građana Crne Gore da treba da rade na sopstvenom zdravlju. On je kazao da osim što je kod 13 pacijenata otkriven rak debelog crijeva, kod 20 njih je otkriven tumor koji je bio na samom putu da postane rak, dok je blizu 80 polipa odstranjeno, odnosno dobroćudnih tumora, koji bi se pretvorili u rak. Radunović je najavio da je za program pripremljeno još 7.000

novih testova. On je ukazao na podatke da u Crnoj Gori rak debelog crijeva zauzima treće mjesto kod žena, poslije pluća i dojke, a kod muškaraca se nalazi na drugom mjestu, poslije karcinoma pluća, navodeći da od te bolesti godišnje oboli 200 ljudi, a 124 umre. Koordinatorka programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, doktorka Olivera Sekulić, kazala je da je cilj programa da jednako budu zastupljeni svi građani Crne Gore na sjeveru, centralnoj regiji i na primorju. Kako je kazala, u ovom trenutku, programom je obuhvaćeno 15 opština. Bo.P.

Shodno članu 45 u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbeđenu, advokat Igor Brnović iz Podgorice ,ul. Svetozara Markovića br. 9, u svojstvu ovlaštenog lica- agenta vansudske prodaje nepokretnosti, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca ,, PRVA BANKA ,, AD Podgorica, po ugovoru o kreditu broj 17-01/6659, od 05.10.2012 godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku DOO "STRATEX INVESTMENTS" Budva, sa poslednjom poznatom adresom, ul. Popa Jola Zeca Br. 2, i hipotekarnom dužniku DOO ,i „LUČICE INTERNACIONAL,, - Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom ulica Balšića broj 36. Obaveštenja o prodaji nepokretnosti upisanih u list nepokretnosti broj 20 KO Petrovac i list nepokretnosti broj 1162 KO Maine, koja prodaja se ima održati dana 11.12.2013 godine u 10 časova, u prostorijama filijale Prve banke AD Podgorica u Budvi ul. Mediteranska broj 5. Pozivaju se kreditni i hitotekarni dužnici da se u roku od 3 dana po ovoj objavi obrate ovlašćenoim licu za vansudsku prodaju nepokretnosti na adresi : Advokat Igor Brnović , ulica Svetozara markovića broj 9. Podgorica. Upozoravaju se kreditni i hipotekarni dužnici DOO"STRATEX INVESTMENTS" Budva,, i DOO LUČICE INTERNACIONAL ,, - PODGORICA da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posledice koje mogu nastati snosi sama stranka.

ADVOKAT IGOR BRNOVIĆ

Svaki građanin Crne Gore na ljekove je tokom prošle godine u prosjeku potrošio 87 eura, što je daleko manje od novca koji na godišnjem nivou opredijele građani Irske, Njemačke, Francuske, ali i susjednih zemalja. Takav zaključak proizilazi iz izvještaja o potrošnji medikamenata Agencije za ljekove i medicinska sredstva, koji pokazuje da su građani Crne Gore prošle godine na ljekove potrošili oko 54 miliona eura. Kada se ukupan iznos podijeli sa brojem stanovnika sa posljednjeg popisa, dođe se do računice da smo svi u prosjeku potrošili po 87 eura. To što su građani Crne Gore na ljekove potrošili znatno manje u odnosu na evropski prosjek, koji iznosi 349 eura, ne znači da smo zdravija nacija, već da naša država, za razliku od razvijenih evropskih, nabavlja znatno jeftinije medikamente, a često i zamjene za ljekove koji se najčešće izdaju pacijentima. U Crnoj Gori je karakteristično to što se prošle godine “popilo” 4,1 odsto manje lijekova u novcu negoli 2011. godine, ali istovremeno i 5,48 odsto više ljekova. To zapravo upućuje na zaključak da su crnogorske apoteke snabdjevene jefitinijm ljekovima. U namjeri da otkrijemo kakve ljekove pijemo, brzo smo došli do zaključka da je to gotovo nemoguća misija iz razloga što niko o kvalitetu ljekova ne želi javno da priča. Naime, reporteri DN su zvali redom sve apoteke iz imenika i niko od dežurnih farmaceuta, od onih koji su se javili na telefon, nije želio da govori na tu temu.

“Ne bih o tome, treba da dobijem licencu”, “Žao mi je, imamo posla”, “Rado bih Vam pomogla, ali zaista ne mogu o tome što svi znamo, ostaću bez posla”, samo su neki od izgovora dobijeni sa “druge strane žice”.

12 vrsta ljekova ili pojedinih serija tokom 2012. godine Agencija za ljekove je predložila nadležnoj inspekciji da ih povuče sa tržišta zbog prijavljene sumnje odstupanja od standarda kvaliteta

Pokušavajući da dobijemo odgovor od viših instanci, svi su prstom upirali u Agenciju za ljekove, koja, jasno je, podatke o kvalitetu onoga što odobrava ne može loše govoriti.


Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Koristimo jeftine ljekove analiza

Građani Crne Gore prošle godine popili više medikamenata, iako je na njih potrošeno manje novca nego 2011. Na ljekove Crnogorci troše daleko manje novca u odnosu na evropski prosjek

Crnogorska agencija bez laboratorije

gotovo dva puta više novca, odnosno 160 eura. “Potrošnja ljekova u Republici Hrvatskoj je 2012. iznosila 1.184 kune po glavi stanovnika, odnosno 200 dolara ili 160 eura po glavi stanovnika”, saopštila je Dnevnim novinama predstavnica tamošnje Agencije za ljekove Ivana Šipić. 349 Prema posljednjim podacima o eura je propotrošnji ljekova

Trenutno crnogorska Agencija za ljekove i medicinska sredstva nema sopstvenu laboratoriju, već se konsjek Evropske trolni uzorci upućuju u unije kada je u piakreditovane laboratorije Agencije za letanju farmaceutska kove Srbije, Agencije potrošnja ljekoza lijekove Hrvatske, a va po glavi staprihvataju se i sertifikakojima rasti nakon izvršene kontronovnika polaže Agenle u mreži evropskih laboracija za ljekotorija. “U toku je prikupljanje pove i meditrebnih sredstava za formiranje lacinske proizvode boratorije u sklopu novog objekta Republike HrAgencije, koja će, prema očekivavatske, ukunjima, biti opremljena prema sapna povremenim standardima i namijetrošnja njena prvenstveno otkrivanju sul j e ko bstandardnih i falsifikovanih ljekova u toj va. Ujedno to će biti laboratorija zemjedinstvena u regionu po korišćelji 2012. nim tehnikama, a ona će zasiguriznosila je nešto no smanjiti slanje uzoraka u druviše od pet milijardi kuge laboratorije”, kazao je ranije na, odnosno oko 715 miliprvi čovjek Agencije milorad drona eura. ljević, naglašavajući da će najve“Uz ljekove koji se izdaju na reći benefit od svih aktivnosti Agencept a čije troškove pokriva Hrvatcije imati građani Crne Gore, koji ski zavod za zdravstveno osiguće biti sigurni da koriste kvalitetranje (HZZO), navedene, bezbjedne i efikasne ljekoni podaci o potrošnji ve i medicinska sredstva. Kad uključuju i ljekove koji se izdaje riječ o nov-

●Hrvati popili dva puta više od nas, srbi око 102 eura

cu koji se godišnje potroši po glavi stanovnika u zapadnim zemljama, statistika pokazuje da prednjače Irci sa 528 eura

Da li zato što godišnje više “boluju” ili piju kvalitetnije ljekove od Crnogoraca, tek svaki Hrvat je u istom periodu, dakle 2012, na medikamente potrošio

ju na recept a čije troškove snose građani, kao i ljekove koji se izdaju bez recepta”, kazala je Šipić. Kad je riječ o potrošnji nov-

●irci evropski šamponi

ca na ljekove u Srbiji, podaci pokaKad je riječ o novcu koji Svazuju da su grase godišnje potroši po glaki Srbin je đani te zemlje vi stanovnika u zapadnim prošle godizemljama, statistika po2012. godine, pone “popili” kazuje da prednjače Irsmatrano po glavi oko 742 mici. Naime, tu zemlju postanovnika potrošio liona eura. trošnja medikamenata oko 102 eura na Posmatrano po glavi stanovnika kopo glavi stašta 528 eura, što je 50 odmedikamente novnika, svaki sto iznad prosjeka u zemljaSrbin u prosjema Evropske unije, koji je 349 ku je prošle godine eura. potrošio oko 102 Druge zemlje imaju relativno eura. visoku farmaceutsku potrošnju. Tu, prije sv i h ,

prednjači Nje“Prošle gomačka sa 492 dine o stvaeura po glavi stanovnika, Belgija 479, Francuren je ukupan promet ljekoska 468... va za humanu upoSa druge strane, RuKamunija potroši 164 eutrebu u iznosu od da je u pitaoko 85 milijarra po stanovniku godišnju potrošnja ljedi dinara, odnje. Istovremeno, Dannosno oko 742 ska, Estonija, Letonija kova u Hrvatskoj miliona eura”, i Poljska su takođe mepo glavi stanovnikazao je Dnevđu zemljama koje imaka ona iznosi oko nim novinama ju relativno nisku po160 eura Aleksandar trošnju ljekova po glavi Tucović iz srbistanovnika, i taj iznos je janske Agencije za za 70 odsto manji u odnosu ljekove. na prosjek EU.

●Hrvati na zdravstvo potroše tri budžeta crne Gore Potrošnja ljekova od oko 54 miliona eura prošle godine zapravo predstavlja trećinu budžeta crnogorskog zdravstva, koji iznosi nešto ispod 170 miliona eura. Dakle, naša zemlja za zdravstvo godišnje izdvaja samo 250 eura po glavi stanovnika. Poređenja radi, budžet Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 2012. godinu, uključujući i rebalans, bio je 21 milijardu i 120 miliona kuna, što je oko tri milijarde eura. Ta zemlja za svoje građane izdvaja oko 700 eura po glavi stanovnika. “Zakonom o budžetu uređuje se planiranje, izrada, donošenje i izvršenje budžeta kao i preraspodjele sredstava. Godišnji proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 2012. godinu, uključujući i rebalans, bio je 21 milijardu i 120 miliona kuna, što je oko tri milijarde eura. Zdravstveni budžet u Hrvatskoj iznosi otprilike jednu šestinu od ukupnog državnog budžeta”, kazala je Dnevnim novinama Sanja Baković iz HZZO-a.

Relativno visoku farmaceutsku potrošnju imaju i Njemci, gdje je taj iznos 492 eura po glavi stanovnika


16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Slika Kenedija u autu, par minuta prije nego što će biti ubijen

50. GODIŠNJICA ATENTATA NA KENEDIJA

Pola vijeka s

N

a jučerašnji dan, prije tačno pola vijeka, u Dalasu, u američkoj saveznoj državi Teksas, ubijen je najpopularniji američki predsjednik druge polovine 20. vijeka Džon Ficdžerald Kenedi. Kenedi je bio na čelu Amerike manje od tri godine, kada je 22. novembra 1963. godine ubijen, a mnogi ovaj konspirativno osjenčen atentat doživljavaju kao prekretnicu, kako američke, tako i globalne politike tog vremena. Jedno je sigurno: uspomena na Kenedija, kao i i njegovo političko naslijeđe, i nakon pet decenija utiče, kako na politiku Vašingtona, tako i na politiku drugih velikih svjetskih sila, smatraju stručnjaci.

Džon Ficdžerald Kenedi se tog kobnog dana u otvorenom automobilu vozio ulicama Dalasa u društvu supruge Žakline i teksaškog guvernera Džona Konelija. Na povorku su ispaljena tri hica iz puške. Jedan je metak pogodio i ranio Konelija, a dva su pogodila Kenedija - jedan u vrat, i jedan u glavu. Odmah je odvezen u bolnicu gdje je nedugo potom proglašen mrtvim. Nekoliko sati kasnije, bivši marinac Li Harvi Osvald je uhapšen, a potom i optužen za atentat. Osvald je tvrdio da je nevin. Dva dana kasnije, u policijskoj stanici pred tv kamerama, Osvalda je ubio Džek Rubi, vlasnik noćnog kluba povezanog sa mafijom. Takav slijed događaja, između ostalog, kod mnogih budi sumnju u zvaničnu verziju događaja, odnosno Osvaldovu krivicu.

●NAJPOPULARNIJI PREDSJEDNIK U PO SLJEDNJIH 50 GODINA Džon Kenedi je i dalje najpopularniji predsjednik SAD u posljednjih pedeset godina, navodi se u istraživanju uticajnog vašingtonskog sajta Politiko, i njegovi politički stavovi iz tog vremena, i danas su primjenljivi na probleme koji još uvijek postoje u svjetskoj politici. “Kenedi nije poživio dovoljno dugo da doživi razočara-

nje ljudi svojim idealizmom, ali zato živi u istoriji kao simbol mogućnosti koja je ugašena”, ocjena je francuska agencija AFP. Međutim, i pored idealizma, koji je Kenedi svojom harizmatičnošću i novim imidžom u politici unio u tadašnji birokratski Vašington, on je bio i prilično praktičan u svojoj politici, suočavajući se sa nizom domaćih i međunarodnih izazova, smatra analitičar Endrju Hamond, iz Oksford Analitike.

●ČOVJEK IDEJE, MIRA I ODLUČNOSTI “U vremenu kada je američkosovjetski rivalitet prerastao u skoro pa nuklearni sukob, Kenedijeva politička genijalnost je shvatala da je to i rat sile, ali i rat ideja. Balansirajući između tvrdog i mekog pristupa, on je obnovio američko globalno vođstvo”, ocjenjuje Hamond. Ovaj analitičar navodi da Kenedi, pritom, nije ponizio SSSR u tom trenutku, samo je, izuzetnom političkom hrabrošću i odlučnošću, uspio da izbjegne nuklearni rat koji je bio na pomolu nakon kubanske raketne krize. Hamond napominje da je Kenedi želio je da se resetuju odnosi sa Moskvom i to je i rekao u svom govoru na Američkom univerizitetu u Vašingtonu, pošto je kriza okončana. Tadašnji sovjetski predsjednik Nikita Hruščov je


Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

RIGA, LETONIJA

Srušio se krov marketa i ubio najmanje 47 ljudi RIGA - Najmanje 47 osoba je poginulo, a među njima i tri vatrogasca, pri rušenju velikog dijela krova u jednom supermarketu u glavnom gradu Letonije, Rigi. Do nesreće je došlo u četvrtak kasno uveče. Prema izjavama spasilačkih ekipa, moguće da ovaj broj žrtava nije konačan. “Za sada ne znamo uzrok nesreće. To je bila tragična noć”, rekla je juče za agenciju Frans pres portparolka službi spasavanja Viktori-

ja Sembele. Razlog zbog koga je sinoć došlo do rušenja krova još nije poznat, ali izgleda da su nesreću izazvali radnici koji su gradili zimsku baštu na krovu samousluge, navele su agencije. Povrijeđeno je 38 ljudi, a isto toliko je spašeno iz ruševina supermarketa, napisala je letonska vatrogasna i spasilačka služba na Tviteru. Veliki broj spasilaca, uključujući vojnike i pse, učestvovali su

u potrazi za preživjelima u supermarketu koji se nalazi u gusto naseljenom dijelu letonske prijestonice. Vatrogasci su povrijeđeni i poginuli su kada je dio krova pao na njih po dolasku na mjesto nesreće. Prema procjenama spasilačke službe, srušilo se približno 500 kvadratnih metara krova i je veliki dio visokih zidova, kao i skoro svi prednji izlozi. Tržni centar u kome se nalazi samoposluga izgrađen je 2011.

PARNICA U PARIZU

Hrvati protiv Boba Dilana

sumnje i sjete Navodni atentator poživio je samo dva dana duže od svoje žrtve: Li Harvi Osvald

taj govor nazvao najvećim govorom jednog američkog predsjednika još od doba Teodora Ruzvelta.

●RASNA JEDNAKOST I BORBA PROTIV MAFIJE Na domaćoj sceni, najvažniji događaji u vezi sa njegovim mandatom, koji su ostavili velikog traga i za buduće generacije, jesu zalaganje za jednaka prava svih Amerikanaca bez obzira na rasu, i borba protiv organizovanog kriminala, smatra profesor Artus Sir, sa Kartidž koledža, iz okoline Čikaga, koji je autor knjige “Poslije Hladnog rata.” Prema njegovom mišljenju, ubistvo Kenedija je zaustavilo oba procesa, s tim što je zamah u borbi za prava Afro-Amerikanaca bio takav da je ubrzo nastavljen reformski proces, dok se u borbi protiv mafije čekalo više od decenije, kada je donijet zakon koji je označio kraj dotadašnjih šefova italijanske mafije u SAD.

●EKONOMSKI BUM ŠEZDESETIH Politika ubijenog predsjednika ostavila je traga i na ekonomski bum Amerike početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, uvođenjem

novog pravca - većoj potrošnji koja dovodi do privrednost rasta. Kenedi je u Bijelu kuću ušao, sa tada velikih 6,8 odsto nezaposlenosti i niskim privrednim rastom, da bi u roku od tri godine nezaposlenost pala na 3,8 odsto. Ekonomska urednica američkog Nacionalnog javnog radija Merlin Givaks napominje da je Kenedi smatrao da će se stvari pokenuti većom potrošnjom, a ne štednjom. “Podigao je minimalne plate, ulagao u gradnju puteva, mostova, infrastrukturu, razvoj urbanih cjelina i generalno je povećao javnu potrošnju, što je na kraju dalo rezultate i pored početnih velikih otpora”, navela je Givaks. Prema njenim riječima, Kenedi je uspio da izdejstvuje smanjenje poreza, pravdajući to željom da ljudima više ostane, zato što će više trošiti i to će jačati proizvodnju i privredni rast. “Na kraju je uspio i Amerika je tada ušla u zlatno ekonomsko doba”, zaključio je Givaks. Pola vijeka nakon smrti Kenedija, njegova kćerka Kerolajn imenovana je za ambasadorku SAD u Japanu. Kenedijev duh, dakle, i dalje postoji u Vašingtonu. Većina Amerikanaca sa sjetom se prisjeća svoga nekadašnjeg predsjednika. I sjećaće ga se još dugo.

Hrvatska dijaspora tužila muzičara i “Roling Stoun” jer ih je u intervjuu u tom magazinu uporedio sa Kju Kjuks Klanom i nacistima SPLIT - Udruženje Hrvatski svjetski kongres, koja okuplja Hrvate u dijaspori, uskoro će pred sudom u Parizu početi sudski proces protiv američke kantri ikone Boba Dilana i magazina “Roling Stoun.” Kako je objavila Slobodna Dalmacija, tužba će uslijediti zbog spornog razgovora objavljenog u 47. broju uglednog magazina, u kom je Dilan hrvatski narod uporedio sa Kju Kjuks Klanom i nacistima. Hrvati koji žive u Francuskoj, okupljeni u Predstavničkom vijeću ustanova i zajednice Hrvata Francuske koja je član Hrvatskog svjetskog kongresa, podnijeli su prošle godine prijavu protiv muzičara zbog podsticanja rasizma i mržnje prema hrvatskom narodu. Osim Dilana, tužen je i izdavač. “Sud u Parizu prihvatio je našu tužbu kao osnovanu i sudiće Dilanu i časopisu Roling Stoun`, odnosno vlasniku i uredniku časopisa. Sudiće im se za izazivanje rasne mržnje. Sud traži da se Dilan odazove sudskom pozivu, uprkos činjenici da živi u Americi, pa je pitanje hoće li se on lično pojaviti u sudu ili će dati punomoć advokatu. U svakom slučaju, vlasnik časopisa živi u Francuskoj i on će morati da se odazove sudskom pozivu.“, kazao je Slobodnoj Dalmaciji Vlatko Marić iz Predstavničkog vijeća ustanove i zajednica Hrvata Francuske. Hrvati koji su tužili Boba Dilana i globalno poznati magazin, ne insistiraju na materijalnoj odšteti, nego na javnom izvinjenju muzičara za ono što je izrekao o Hrvatima.

Olakšavajuća okolnost za Dilana, s obzirom da će mu se suditi u Francuskoj, je ta što je legendarni pjevač 13. novembra ove godine odlikovan Legijom časti, najvećim francuskim odlikovanjem koje je 1802. godine uspostavio Napoleon Bonaparta. Francuska ministarka kulture Aureli Filipeti je prilikom odlikovanja odluku obrazložila riječima da je Dilan bio “heroj mladih koji su težili ka pravdi i nezavisnosti.”

Kako je kantri legenda ª uvrijedilaº Hrvate? Na pitanje da li može da uporedi SAD danas sa onim iz 1860. godine, Dilan je kazao da su SAD same sebe potkopale i sahranile zbog ropstva. “Nisu željeli da se odreknu ropstva. Pola miliona ljudi poginulo je da bi se ukinulo ropstvo. Puno ubijanja, razaranja. Država je i dan danas u teškoćama zbog boje kože njenih stanovnika. Ljudi se ubijaju samo zbog bo-

je kože. To je vrhunac ludila koje će kočiti svaku zemlju u procesu napretka. Crnci znaju da ima bijelaca koji nisu željeli ukidanje ropstva i da bi, da se ti bijelci pitaju, i dan-danas bili pod njihovom čizmom. Ako u vašim genima, korijenima, postoji neki robovlasnik ili pripadnik Kju-Kjuks-Klana, crni ljudi to mogu da osjete”, kazao je Dilan i dodao:

“Baš kao što Jevreji mogu da nanjuše nacistu ili Srbi nekog Hrvata. Pitanje je hoće li SAD ikad moći da se riješi te stigmatizacije jer je država uspostavljena na leđima crnaca. Da su se ideje ropstva prije mogli riješiti, SAD bi danas bio mnogo naprednija i bolja zemlja”, zaključio je tada jedan od najuticajnih muzičara u istoriji Amerike.


18 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

dan opštine

Uprava će biti efikasnija BUDVA – Predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović kazao je povodom Dana opštine, 22. novembra, da će lokalna uprava u narednom periodu da se posveti jačanju administrativnih kapaciteta i unapređenju biznis ambijenta. “Dug opštine Budva sa 60 milona umanjen je na 20 miliona eura, te nam to daje za pravo da najavimo nove projekte o kojima je već bilo riječi, ali da više pažnje u periodu pred nama posvetimo jačanju i izdizanju administrativnih kapaciteta, povećanju efikasnosti i efektivnosti rada lokalne uprave. Zahvaljujući građanskom birou, izuzetno značajnom projektu, koji treba da zaživi već sredinom naredne godine, želimo da izrazimo namjeru da unaprijedimo biznis ambijent skraćenjem vremena za postupanje po zahtjevima stranaka, snižavanjem troškova, jačanjem antikorupcijskih mjera i povećanjem nivoa integriteta službi i službenika”, kazao je Rađenović. Poseban segment aktivnosti u narednom periodu, kako je najavio, biće kvalitetnije osmišljavanje i realizovanje kulturne ponude, kao neizostavne potrebe modernih turista, ali i kao nasušne potrebe samih građana. Velika pažnja biče posvećena očuvanju i afirmisanju kulturnog blaga Budve, koje, kako je naglasio Rađenović, mora postati dostupno svima. “Danas, kada obilježavamo 10 godina Muzeja Budve, potpisaćemo i dva izuzetno važna protokola. Prvi je o početku konzervacije rimskog mozaika, 30 godina nakon iskopavanja,

Sa svečane sjednice mozaika koji će nakon 1.500 godina ponovo ugledati svjetlost dana. Drugi protokol se odnosi na osnivanje Muzeja-galerije istaknutog umjetnika Stevana Luketića, koji potpisujemo sa njegovim nasljednicima, u cilju unapređenja kulture na lokalnom, ali i na državnom nivou, i turističkokulturne ponude našeg grada”, naveo je prvi čovjek Budve. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović čestitao je na, kako je kazao, sjajnom ulaganju u ukupnu infrastukturu, koja je nesumnjivo podigla nivo kvaliteta života i turističke ponude u Budvi. Ovogodišnji dobitnik nagrade “Stefan Mitrov Ljubiša” je novinar i književnik Miljenko Jergović.

Njemu je, kako je kazao, ova nagrada silno važna, prije svega, zbog sastava žirija. “Ovo je jedan važan žiri. Drugo, ova nagrada mi je izuzetno važna zbog imena Stefana Mitrova Ljubiše, koji je u neko drugo vrijeme, za koje mnogi danas tvrde da je bilo puno lošije od današnjeg vremena, neko vrijeme koje se danas smatra neslobodnim vremenom, za razliku od ovog današnjeg vremena koje bi tebalo biti slobodno, bio važan, prisutan i čitan lektirni pisac generacija jugoslovenskih učenika, koji su iz Kanjoša Macednovića, koji su iz teksta Stefana Mitrova Ljubiše upoznavali svoj maternji jezik”, naveo je Jergović. N.L.

kolektori

Podizvođač ubrzava radove HERCEG NOVI - Kako bi radovi na izgradnji kanalizacione mreže bili ubrzani, turska firma “Ćeltićoglu”, koja je izvođač radova, angažovaće podizvođača “Milenium” iz Beograda. Prema riječima vlasnika turske kompanije “Ćeltćoglu” Adnana Ćeltićoglua tokom izvođenja radova na izgradnji kolektora bilo je određenih problema. “Dogovorili smo se sa podizvođačem da ih dovedemo do polovine narednog mjeseca. Nova ekipa radnika je već na gradilištima, a nema razloga da ne završimo posao do naredne turističke sezone”, istakao je Ćeltićoglu. Na pitanje no-

Mile Šuković

vinara DN koliko je radnika trenutno angažovano na gradilištima i koliko ih je neophodno kako bi radovi tekli planiranom dinamikom Ćeltićoglu je kazao da ih je trenutno 130 na gradilištima, a da ih neophodno 200. On je zamolio za strpljenje građana tokom izvođenja radova, dodavši da su do sada izgradili preko 200 kanalizacionih kolektora i 23 morska ispusta. Inače, juče je Hercegnovska opšina sa turskim konzorcijumom Mass Gintaš organizovala prezentaciju Projekta i upoznavanje sa dinamikom izvođenja radova na izgradnji Fabrike za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama.

Prezentaciji ove kapitalne investicije za Opštinu Herceg Novi prisustvovali su ambasador Turske u Crnoj Gori Mehmet Nijaz Tanilir, predstavnici lokalne samouprave i svi učesnici Projekta poboljšanja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na području novske opštne. Izvođenje radova povjereno je kompanijama iz Turske, koje rade infrastrukturu koja je značajna za unapređenje životne sredine i razvoj turizma u ovom lijepom gradu, kazao je ambasador Turske Mehemt Nijaz Tanilir, iskazujući zadovoljstvo i podršku firmama koje učestvuju u projektu. S.M.

opozicija insistira

Šukovića je trebalo da smijene njegovi KOLAŠIN - Osnovni državni tužilac u Kolašinu Vojislav Grujić pokrenuo je protiv predsjednika SO Kolašin Mila Šukovića krivični postupak zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Monitora Milene Perović-Korać, a početak suđenja je zakazan za 28. novembar u Osnovnom sudu u Kolašinu. To je za DN juče potvrdio i sam Grujić. Šuković je nakon što je Monitor ljetos objavio tekst o njemu pod naslovom “Ide Mile DPS prugom” 5. jula pozvao redakciju tog nedjeljnika i, kako piše u krivičnoj prijavi, Perović-Korać grubo vrijeđao i prijetio. Grupa opozicionih odbornika prije više od dva mjeseca podnijela je inicijativu za vanrednu sjednicu SO na kojoj bi se glasalo o povjerenju Šukoviću. Iako je po statutu SO bio dužan, on nije još zakazao tu sjednicu. U obrazloženju inicijative opoziconi odbornici su, između ostalog, naveli da Šuković stalnim skandalima i aferama vrijeđa dostojanstvo lokalnog. Kako je kazao član OO SDP Bojan Zeković, njegova stranka je inicirala izglasavanje nepovjerenja predsjedniku SO sa željom da sačuva ugled Skupštine, napravi otklon od njegovog ponašanja i pokaže kolašinskoj i ukupnoj javnosti da to nijesu i stavovi SO. “Konstantno bivajući predmet

afera, prikazujuci Kolašin u isključivo negativnom svijetlu, kršeći zakone, uopšte degradirajući značaj i ugled Skupštine i nepristojno se ophodeći i sa odbornicima i sa novinarima, aktuelni predsjednik onemogućava produktivan dalji rad Skupštine. I danas smatram da su odbornici, prije svega DPS, pa i Grupe građana, štiteći svoj i ugled Skupštine, i ne prihvatajući da se to radi i u njihovo ime, trebali sami da iniciraju smjenu aktuelnog predsjednika i iz sopstvenih redova izaberu osobu koja će na dostojanstven način predstavljati Skupštinu”, kazao je Zeković. Šef odborničkog kluba DF Dragoljub Bulatović kazao je za DN da će opozicija iskoristiti svoje pravo i zakazati je u narednih 15 dana. “Potpuno je razumljiva Šukovićeva očigledna nervoza kao predsjednika upravnog odbora u firmi Zorana Bećirovića, jer u svim strateškim dokumentima opštine on je naveo da je ta Bećirovićeva firma osnova razvoja turizma ovog grada a otprilike su samo njih dvojica od toga imali koristi, pa se moglo čuti ovih dana i od samih radnika te firme da ni oni nikakve koristi nijesu imali od nje. Ja imam informaciju da će neki odbornici vladajuće koalicije, odnosno DPS i Grupe građana podržati našu inicijativu za njegovu smjenu”, kazao je Bulatović. Z.B.

crngorsko-tursko prijateljstvo

Nastavak misije podsticanja saradnje POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

BIJELO POLJE - U bjelopoljskom hotelu “Franca” otvoreni su Peti crnogorsko-turski susreti prijateljstva koje organizuje Društvo crnogorsko-turskog prijateljstva, u saradnji s Ambasadom Republike Turske u Crnoj Gori, Turskom agencijom za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) i Forumom Bošnjaka Crne Gore, a upriličeni su povodom 29. oktobra – Dana Republike Turske. Otvarajući manifestaciju predsjednik Društva i poslanik u republičkom parlamentu Rifat Rastoder istakao je da se radi o nastavku višegodišnje misije podsticanja saradnje, udruženja građana, biznismena, ustanova i institucija dviju država. “Ove susrete smo posvetili valorizaciji raspoloživih resursa sjevera Crne Gore. Inače, planirano je da tokom trajanja su-

sreta aktiviramo različite teme, počev od naučnih, preko kulturnih i umjetničkih, do ekonomskih i privrednih”, istakao je Rastoder. Učesnike je pozdravio predsjednik SO Džemal Ljušković, dok je počasni konzul Crne Gore u Turskoj Akhan Suver domaćinima predao knjigu koju je napisao o Crnoj Gori. Zbog doprinosa radu Udruženja “Oaza” za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, članice Udruženja Nejra Mekić i Rasema Hekalo uručile su počasnom konzulu BIH u Turskoj Kemalu Bajsaku zahvalnicu. Danas je planirano da se razgovara o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Republike Turske mogućnostima zajedničke valorizacije raspoloživih resursa sjevera Crne Gore (Bijelog Polja, Petnjice, Berana, Andrijevice, Plava i Rožaja). B.Č.


Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Samo da bude struje sjever spreman za sezonu

Dogovoren i plan B - rezervne ekipe EPCG da dežuraju 24h tokom trajanja zimske sezone Ekipa Crne Gore

P

ripreme za zimsku turističku sezonu su u nekim gradovima na sjeveru Crne Gore, poput kolašina, već završene. međutim, u pojedinim zimskim centrima, poput Berana, ne zna se ni da li će raditi skijališta, dok su hoteli pod ključem već dugi niz godina. sa druge strane, gradovima poput Bijelog Polja ostaju samo obećanja o projektima na dijelu Bjelasice koji se nalazi u toj opštini.

KOLAŠIN, BERANE, BIJELO POLJE – Ako je suditi po izjavama turističkih poslenika u najvažnijem zimskom turističkom centru, Kolašin će ovu sezonu dočekati maksimalno spreman. Najveći strah su nestanci električne energije koji su prošle godine negativno uticali na sezonu, no i za to postoji plan B. Direktor lokalne Turističke organizacije Nikola Medenica kazao je DN da je u prethodnom periodu obavljen veliki broj sastanaka sa hotelijerima i lokalnim javnim preduzećima kako bi se definisala turistička ponuda. “Sklopili smo paket aranžmane za nastupajuću zimu, koji se odnose na februar i mart. Oni su formirani tako da bi podstakli ljude da dolaze i radnim danima u Kolašin, na duži period, a ne samu u danima vikenda”, rekao je on. Što se tiče organizacije drugih aktivnosti tokom zime, one su pod znakom pitanja jer, kako je Medenica objasnio, finansijska situacija je i dalje veoma loša. “Ono na šta smo fokusirani u pripremi novogodišnjih praznika jeste, pored ostalog, da reagujemo na vrije- me kada je riječ o izdavanju rješenja o produženom radu lokala kako se ne bi pono-

vilo ono od prošle godine kada smo takoreći to riješili u posljednjim minutima”, kazao je Medenica. Kako je kazao vlasnik privatnog hotela “Čile” Ivan Bulatović, kod njih je sve spremno za doček zimske turističke sezone, a za sada su aktuelne rezervacije za doček Nove godine i božićne praznike. “Za sad je sve na prošlogodišnjem nivou. Jedino što svi mi, i turistički poslenici i građani strahujemo od nestanka električne energije, ali smo ohrabreni najavama lokalne uprave da su većinu tih problema riješili, te se nadamo da se događaji od prošle zime neće ponoviti”, kazao je Bulatović. Što se tiče hotela “Bianca Risort&Spa” pripreme za ovu sezonu, po riječima direktorice Zorice Kovačević, već su završene, a saradnja sa opštinom Kolašin generalno je izuzetno korektna i svakodnevna. “Sa zadovoljstvom mogu istaći da su nama aranžmani za Novu godinu uveliko u prodaji, kao i za cijelu zimu. U februaru i martu ćemo kao i prošle godine imati goste iz Francuske, u januaru u ovom momentu bukiraju gosti iz Crne Gore, Rusije i Albani-

rezervna lokacija

Otvoren DS centar BIJELO POLJE - U Bijelom Polju danas će biti otvoren Dizaster rikaveri (DR) centar, koji će biti rezervna lokacija za infomacione sisteme državih organa i organa uprave. Generalni direktor za informatičku infrastrukturu Adis Balota objasnio je da je Vlada odlučila da napravi ovaj centar, koji će služiti za smještanje digitalnih podataka na rezervnu lokaciju kako bi bila izbjegnuta mogućnost gubitka podataka od državnog značaja u slučaju incidentnih situacija. Balota je kazao da se radi o kapitalnom projektu iz oblasti informatičke infrastrukture i da

je za tu namjenu izdvojeno oko 250.000 eura. “Cilj izgradnje DR centra je smanjenje rizika od mogućih incidentnih situacija, kao što su otkazivanje opreme na primarnoj lokaciji u Podgorici, negativni uticaji prirodnih katastrofa ili druge situacije koje bi dovele do gubitka podataka smještenih na primarnoj lokaciji”, rekao je Balota. Kako je najavljeno, centar će otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović i predsjednik opštine Aleksandar Žurić. B.Č.

je”, kazala je Kovačević. I ona je naglasila problem nestanka struje. “Svi se, naravno, toga plašimo, jer u ovom momentu ne postoji stabilno i trajno rješenje. Međutim, mi smo inicirali na sastanku da bude spreman i plan B tako da rezervne ekipe Elektroprivrede budu u Kolašinu bukvalno 24h, tokom trajanja zimske sezone, potpuno spremni i osposobljeni za rad u svim uslovima, i noću i u slučaju velikih sniježnih padavina, kako bi na vrijeme reagovali kad se desi ispad. Nikakva tajna nije da će ispada biti, samo je sada pitanje na koji način i da li će Elektroprivreda zaista usvojiti predlog koji smo mi usaglasili zajedno”, kazala je Kovačević. Iz ski-centra Kolašin 1450 juče su poručili da će bez obzira na sve okolnosti ipak spremni dočekati predstojeću zimsku sezonu.

●Pitanje je da li će i skijalište raditi Sa druge strane, u Beranama bi trebalo da radi samo skijalište na Lokvama, dok će istoimeni hotel i ove godine ostati zaključan. Prošle godine opština Berane i investitor, firma “North travel”, čiji je vlasnik Radovan Korać potpisali su Memorandum o saradnji čime su se obavezali da uplate određeni iznos sredstava kako bi ski-centar “Lokve” počeo da radi. Vlasnika “North travela” DN nijesu uspjele da kontaktiraju kako bi provjerile da li će i ove godine biti aktivirana ski-staza.

Cijene zavise od dužine boravka Cijene u hotelu “Bianca”, po riječima direktorice Zorice Kovačević, zavise od dužine boravka. Tako se novogodišnji aranžmani kreću od 87 do 153 eura, paketi za božićne praznike 63 do 89 eura, a zimski paketi od 47 do 59 eura. Kako je Kovačević istakla, za goste iz Crne

Gore najpopularniji su dolasci petkom i subotom, ali je i cijena skuplja. Goste hotela za novogodišnju noć će zabavljati Kreativ bend, koji će nastupati još svije noći, Biljana Sečivanović će pjevati 31 decembra, dok će Balkan bend dodatno pjevati 1. i 2. januara.

●država mora više da ulaže

stavljen u odnosu na jug. “S obzirom da zima na ovom području traje gotovo pola godine imamo velike izdatke za grijanje, a zbog malih investicionih ulaganja države u ugostiteljstvo, mi koji živimo na ovom području ne očekujemo previše od predstojeće zimske sezone”, kazao je Pilica. Kako je naveo, država treba da više ulaže u stvaranje boljih smještajnih kapaciteta. “Mogao bi se privući veći broj turističkih poslenika ukoliko bi postojao dovoljan broj smještajnih kapaciteta. Ovako, razni seminari i skupovi koji bi mogli da se održe u Bijelom Polju prenose se u druge gradove”, dodao je Pilica. Direktorica TO Bijelo Polje Violeta Obradović izrazila je nadu da će država usmjeriti aktivnosti i prema ovom području kako bi Bijelo Polje, kao treći grad po veličini bio prepoznat i po zimskom turizmu.

U Bijelom Polju ne lome glavu o pripremi sezone jer taj grad nema zastupljen zimski turizam, a samim tim ni ponudu. No, prema mišljenju kompetentnih turističkih poslenika, hotel “Bijela rada” i nekoliko hotela manjih smještajnih kapaciteta mogli bi ispuniti zimsku sezonu, ali nedostaju turistički sadržaji. Godinama se zagovara otvaranje sa bjelopoljske strane planine Bjelasice i izgradnja skijališta, liftova i hotela. Nedavno je u gradu pod Obrovom u radnoj posjetio boravio ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i najavio realizaciju nekih projekata, ali sve su prilike da će ostati na onoj poznatoj bjelopoljskoj narodnoj krilatici: “Dosta će vode poteći Limom dok se to uradi”. Direktor hotela “Bijela rada” Suad Pilica smatra da je ugostiteljska djelatnost i turistički aspekt Bijelog Polja i sjevera uopšte, nepravedno zap o -

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: ASISTENTA U RACUNOVODSTVU – FAKULTETSKA DIPLOMA EKONOMSKOG FAKULTETA , ISKUSTVO U OBLASTI RACUNOVODSTAVA – FIXED ASSET (OSNOVNIH SREDSTAVA), NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA ISTOJ ILI SLICNOJ POZICIJI, AKTIVNO ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA. ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON : + 382 67 343 574 . ADRIATIC PROPERTIES Ltd. PLACED AT SVETI STEFAN, IS LOOKING FOR: ACCOUNTING ASSISTANT - BACHELOR’S DEGREE IN ECONOMICS/ACCOUNTING PREFERRED, POSSESSING FIXED ASSET ACCOUNTING EXPERIENCE, AT LEAST 3 YEARS EXPERIENCE IN THE SAME JOB POSITION , FLUENT IN ENGLISH . Detailed job description – correct, process and reconcile wide variety of accounting documents such as invoices , cash receipts; review and code financial information, make deposits and prepare reports , compile and review information for accuracy, maintain records, work is performed by applying accounting terminology and using automated accounting systems. PLEASE SEND YOUR CV TO ap@adriaticproperties.me OR GET MORE INFORMATION USING TELEPHONE NUMBER : + 382 67 343 574 .


20 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

zagađenje

U vazduhu ima svega sem kiseonika PLJEVLJA – Pljevljaci su tokom oktobra ponovo udisali nekvalitetan vazduh, prepun najopasnijih materija po ljudsko zdravlje, takozvanih PM čestica i benzo-a-pirena, čija su kancerogena dejstva na zdravlje ljudi još davno dokazana, podaci su dobijeni mjerenjima kvaliteta vazduha. “Validnih mjerenja PM10 je bilo 31 dan, a 25 dana srednje dnevne vrijednosti PM10 su bile iznad propisane granične vrijednosti od 50 mikrograma u metru kubnom. U 18 dana izmjerene vrijednosti su bile iznad tolerantne vrijed-

nosti”, navodi se u saopštenju Agencije za zaštitu životne sredine. Najrizičnije je bilo u posljednjih desetak dana oktobra kada je koncentracija ovih čestica do tri puta prelazila graničnu vrijednost, posebno 28. i 29. oktobra, kada je izmjereno 156,21, odnosno 152,51 mikrogramaPM10 čestica u kubiku vazduha. PM10 i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja pluća, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Zadržavaju se u najdubljim

djelovima pluća i utiču na otpornost respiratornog sistema i zdravlja uopšte. Mjerni instrumenti su registrovali još nepovoljnije stanje kada je u pitanju koncentracija PM čestica prečnika dva i po mikrometra, još opasnijih od PM10 čestica, jer je njihova koncentracija u oktobru samo tri dana bila u dozvoljenim granicama. “Validnih mjerenja PM2.5 čestica je bilo 30

dana, a 27 dana srednje dnevne vrijednosti ovih čestica su bile iznad ciljne vrijednosti od 25 mikrograma u metru kubnom, propisane na godišnjem nivou, sa ciljem zaštite zdravlja ljudi i rokom postizanja do 2015. godine”, navodi se u saopštenju. Kraj oktobra je obilovao i ovim česticama, kada je njihova koncentracija skoro pet puta prelazila ciljanu vrijednost - 28. oktobra je izmjereno 122,56 mikrograma, a dan kasnije 116,04 mikrograma u kubiku vazduha. Vršena su i mjerenja prisustva teških

metala u vazduhu, ali i policikličnih aromatičnih ugljovodonika, odnosno benzo-a-pirena kao njegovog predstavnika, čije je kancerogeno dejstvo dokazano na zdravlje ljudi. Vrijednost je šest puta prelazila ciljanu vrijednost. Sadržaj olova bio je ispod propisane srednje vrijednosti, a sadržaj arsena, kadmijuma i nikla ispod ciljnih vrijednosti. Ispod graničnih vrijednosti bile su i koncentracije gasova - sumpordioksida i azotnih oksida. D.K.

TE Pljevlja

Obavještenje o prodaji nepokretnosti - Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su po osnovu Založne izjave UZZ br.1239/2012 u: -"A" listu lista nepokretnosti br.20 KO Petrovac, katastarska parcela br. 1058/2, voćnjak 2.klase, površine 153 m2, katastarska parcela br. 1059, voćnjak 2.klase, površine 597 m2, katastarska parcela br. 1060, voćnjak 2.klase, površine 299 m2, katastarska parcela br. 1061, voćnjak 2.klase, površine 309 m2, ukupne površine 1.358 m2 u svojini ,,Lučice International,, DOO Podgorica. -"A" listu lista nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, pašnjak 3.klase, površine 333 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, površine 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade , površine 46 m2, katastarska parcela br.1135, livada 3.klase, površine 3.878 m2, katastarska parcela br.1136, pašnjak 3.klase, površine 1.023 m2, katastarska parcela br.1137, njiva 5.klase, površine 208 m2, katastarska parcela br.1138, livada 3.klase, površine 661 m2, -"V" listu nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 46 m2, sve u svojini ,,Stratex Investments,, DOO Budva.

gornje lipovo

Požar oštetio kuću KOLAŠIN – Kolašinska služba zaštite i spašavanja juče je oko 8.30 ugasila požar koji je zahvatio kuću Stanuše Bulatović u selu Gornje Lipovo. Požar koji je zahvatio zidove kuće i tavanske grede veoma brzo je lokalizovan, pa je i pored velike materijalne štete kuća ipak spašena. Uzrok požara je najvjerovatnije sulundar, a Bulatovićka se u trenutku izbijanja požara nalazila u kući. Kako je kazao komandir ove službe Željko Darmanović, učiteljica Rada Vuković javila im je da gori kuća koja se nalazi ispod same škole. “Intervencija je bila brza, pa smo uspjeli da preteknemo vatrenu sti-

hiju. Na lice mjesta je izašla ekipa službe zaštite i spasavanja sa ‘ladom nivom’ i kamionom za gašenje požara. Međutim, preko rijeke Plašnice nema mosta za velika vozila osim za mala, tako da je kamion ostao na drugoj strani a ‘lada niva’ je prošla. Kako su goreli zidovi kuće koja je građena od čakme, zahvaćene vatrom u momentu našeg dolaska su bile i tavanske grede, ali smo uspjeli vodom iz kuće i crijevom da ugasimo požar. Jedan dio zida koji je bio zahvaćen požarom se srušio. Nakon sat uspjeli smo da ugasimo požar. Materijalna šeteta je velika, ali je kuća uspjela da se spasi od vatrene stihije”, kazao je Darmanović. Z.B.

- Procijenjena vrijednost i početna prodajna cijena nepokretnosti na prvoj javnoj prodaji iznosila 942.805,00 €, uvećana za redovnu i zateznu kamatu koja će se obračunavati do dana održavanja prodaje, kao i realne troškove i druge izdatke nastale od početka postupka namirenja vansudske prodaje u iznosu od 2.200,00 €. Početna prodajna cijena nepokretnosti na drugom ročištu vansudske prodaje iznosi 50 % procijenjene vrijednosti nepokretnosti, to jest 471.402,50 €. - Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 359.404,55 € (stanje duga se uzima na dan ponošenja zahtjeva ). Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja. - Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 11.12.2013.godine sa početkom u 10 časova u prostorijama filijale Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Budvi, ul.Mediteranska br.5. - Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 5351-76, o čemu su dužni Agentu vansudske prodaje, gospodinu Igoru Brnoviću, advokatu iz Podgorice pružiti dokaz o deponovanju sredstava na naznačeni račun Banke. - Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose advokatskoj kancelariji Igora Brnovića, na adresi Svetozara Markovića br. 9, u zatvorenoj koverti uz naznaku „za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 14h zaključno sa 02.12.2013.godine. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a. Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja. - Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja. - Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. - Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene. - Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac. - Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-117, 020/409-116 i 069073360. AGENT VANSUDSKE PRODAJE

SiSTeMaTSKi pregleD

Dobri rezultati PODGORICA - Nevladina volonterska organizacija MoMSIC (Montenegrin Medical Sudents International Commitee) organizovala je sistematske preglede na Ekonomskom fakultetu u okviru projekta pod nazivom “Zdravi stilovi života”. Akciju su organizovali volonteri Ekonomskog fakulteta u Podgorici zajedno sa MoMSIC-om. Učestvovalo je osam volontera, studenati Medicinskog fakulteta u Podgorici, koji su mjerili krvni pritisak, tjelesnu težinu, visinu, BMI (body mass index), oštrinu vidnog polja i davali korisne savjete u vezi sa ishranom i zdravim ponašanjem. “Odaziv na akciju je bio solidan. Imali smo 44 ispitanika starosti

od 18 do 32 godine, što je bila i naša ciljna populacija”, rekao je Darko Radinović, jedan od organizatora projekta. Kako je saopšteno, većina ispitanika je imalo BMI u granicama idealnih, dok je 13,66 odsto njih imalo povećan index (iznad 25). Povećan pritisak je imao svega jedan ispitanik, dok je šest učesnika imalo poteškoća sa dioptrijom, pa im je savjetovan specijalistički pregled. MoMSIC postoji šest godina i do sada su omogućili više od 250 razmjena za studente Medicinskog fakulteta, a ugostili su preko 300 studenata iz cijelog svijeta, organizovali veliko broj aktivnosti koje se tiču javnog zdravlja i borbe protiv AIDS-a, kao i brojne humanitarne akcije. E.R.


Crna Gora 21

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

smanjenje stipendija

Opština štedi na mladim umovima

PREMINULI Stanka Blažova Đuretić rođena Miranović, 21. novembra 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 23. novembra u 13 časova u selu Mojanovići – Zeta.

Damjan Ćiro Vidakov Jovović 21. novembra 2013. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 23. novembra u 14 časova na mjesnom groblju Jelenak.

Đuro Milovana Vidić 1939, 21. novembra 2013. Sahrana će se obaviti 23. novembra u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Stipendije će biti manje; Sa posljednje dodjele studentiskih nagrada povodom Dana opštine

Jovana Lasica

O

dluke o stipendijama i nagradama koje su dodjeljivane najboljim mladim umovima grada Nikšića, studentima izrazite sklonosti za naučni i umjetnički rad sa prosječnom ocjenom iznad 9,50 i đacima koji su nosioci diplome “Luča I” i “Luča II”, izmijenjene su na sjednici Skupštine opštine Nikšić krajem prethodnog mjeseca. Tom prilikom odlučeno je da se ukine “Luče II”, tačnije da nosioci te diplome nemaju pravo na primanje opštinske stipendije, dok se stipendije najboljim studentima smanjuju sa tri na jednu i po prosječnu zaradu u Crnoj Gori, dok je za dobitnike “Luče I” određena nadoknada od 55 eura.

NIKŠIĆ - Smanjenje visine stipendija i ukidanje diplome “Luča II”, koje su predstvaljale podsticajnu mjeru mladim i obrazovnim osobama, za mnoge su destimulišuća odluka koja može imati štetne posljedice na duže staze. Svojevrstan stimulans u obliku stipendija, kao nagrada za vrstan rad tokom školovanja, do sada su djelovale afrimativno na buduće uspjehe najperspektivnijih Nikšićana. Prema riječima odbornika Demokratskog fronta Arsenija Lalatovića, budućnost svake zemlje jesu mladi ljudi, pogotovu oni obrazovani, dok je činjenica da takvi pojedinci masovno odlaze iz grada pod Trebjesom jer u svom gradu ne vide perpsektivu. “Svjedoci smo da stipendije i nagrade u prethodnom periodu nijesu izmirivane prema studentima i đacima, što je zakonom propisano, a sada se donosi odluka na uštrb mladih sugrađana. Slažem se da treba precizno definisati pravila ko treba da bude dobitnik određene nagrade. Međutim, ko garantuje da će se i ovaj dokument poštovati? Jer svjedoci smo loše prakse”, poručio je Lalatović. Kako je kazao, predlog da se štedi na perspektivnim ljudima, a to je smanjenje stipendija sa tri na jednu

i po prosječnu zaradu u Crnoj Gori, govori da prelagači te odluke nemaju sluha za najbolje visokoškolce. “Postoji i korekcija koja se tiče “Luče I” i pitam se zašto je odlučeno da visina nadoknade bude 55 eura i zašto je promijenjen stav da ona bude u iznosu od najmanje prosječne zarade. Takođe, smatram da je odluka o ukidanju “Luče II” destimulišuća jer stipedije mogu samo afirmativno da djeluju na naše mlade sugrađane”,naveo je Lalatović. Međutim, prema tvrdnjama sekretara Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Milana Koraća, do ovakve odluke je došlo ne zbog uštede novca, već zbog povećanja kriterijuma kako bi svi učenici i studenti imali stimulans za postizanje boljih rezultata. “Novom Odlukom dobitnicima diplome “Luča” utvrđuje se da visina mjesečne nadoknade bude 55 eura, kao i do sada. Pravo na stipendiju po ovoj Odluci imaju svršeni učenici srednjih škola koji su u toku školovanja postigli odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i imali primjerno vladanje, ako upišu prvu godinu fakulteta ili akademije umjetnosti, odnosno steknu svojstvo redovnog studenta. Dobitnici diplome “Luča ll” ovom odlu-

kom nemaju pravo na dobijanje opštinske stipendije”, kazao je Korać. Takođe, precizirani su i kriterijumi za dobijanje studentskih stipendija, te pravo da konkurišu za tu nagradu imaju studenti koji su postigli izuzetan uspjeh u studiranju, što podrazumijeva ostvarenih 240, 340 ili 360 ETC kredita, u zavisnosti od dužine trajanja studija, prosječna ocjena iznad 9,50 izuzetan uspjeh i sklonosti za naučni ili umjetnički rad, te nagrade stečene na fakultetu i na međunarodnim i državnim takmičenjima. Kako je Korać objasnio, visina nadoknade smanjuje se sa tri na jednu i po prosječnu zaradu u Crnoj Gori, što će ubuduće biti oko 750 eura po studentu, dok broj nagrađenih studenata ostaje i dalje pet. “Ovim se bliže određuju kriterijumi za dodjelu nagrade, rokovi za podnošenje dokumentacije, prijavljivanje na konkurs za dodjelu iste, kao i prilagođavanje visine Studentske nagrade realnim finansijskim mogućnostima opštine Nikšić. U potpunosti je olakšan i preciziran posao za rad sljedećih komisija, a obrađivač ovih odluka bio je naš Sekretarijat”, objasnio je Korać. Međutim, oni kojih se nova odluka najviše tiče, smatraju da nije donešena u njihovom, ni u interesu budućih studenata. “Ne slažem se sa mišljenjem gospodina Koraća da je u pitanju povećanje kriterijum, već da se to radi zbog uštede budžeta. Iako razumijem da se Opština nalazi u teškoj finansijskoj situaciji, mislim da ovo nije pravi način da se ostvaruje ušteda. Naprotiv, i dalje mislim da treba da se vrši praksa nagrađivanja najboljih učenika i studenata, kao što je bio i slučaj do sada”, kazao je student-povjerenik Filozofskog fakulteta Mitar Kuzman.

RaspOdjeLa

Oko 19.000 eura za NVO projekte TIVAT - Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u opštini Tivat donijela je odluku da po drugoj raspodjeli na konkunkursu finansira 12 projekata u iznosu od 19.200 eura. Od prijavljenih projekata podržani su oni čija je realizacija planirana do isteka kalendarske godine. Za ovu raspodjelu bilo je predviđeno 23.000 eura, međutim Komisija je odlučila da se 3.800 ostavi za eventualne intervencije do kraja godine i isplatu nadoknada za rad članova komisije. Glazbeno-prosvjetno društvo “Ti-

vat” je za redovne aktivnosti dobilo 3.300 eura, a Bokeljska mornarica – podružnica Tivat i KUD “Boka” po 3.000. Za projekat “Moja odgovornost za dobrobit” Alternativni kreativni centar “Pravi put” dobio je 2.300 eura, a klapa “Jadran” je sa 1.800 eura podržana za projekat “Tradicionalno klapsko pjevanje”. Nevladionoj organizaciji GalaksiGalaxy odobreno je 1.200 eura za projekat “Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Boki Kotorskoj – Tivtu”, Udruženju Egipćana opredijeljeno je 1.150 eura za “Prevenciju raka dojke

kod žena egipatske populacije”, a za “Koncert u novembru” tivatski veterani “Vazda mladi” dobili su 1.100 eura. Lovačko udruženje je za projekat “Obnova faune -povratak zečje populacije na Vrmac” dobilo 1.000 eura, pomoć OBNOR-u 41-45/ Jugoslovenska opcija u izdavanju knjige o narodnom heroju Mašu Brguljanu “Sjećanja za nezaborav”, autora Tomislava Grgurevića, iznosi 750 eura. Za projekat “Da se upoznamo – da se razumijemo, to je naše pravo” Asocijacije tumača crnogorskog znakovnog jezika izdvojeno je 600 eura. Z.K.

Vojislav Vojo Jankov Caković 21. novembra 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 23. novembra u 12 časova na mjesnom groblju u selu Perotin.

Radisav Savov Pavićević u 86. godini. Sahrana će se obaviti 23. novembra 2013. u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Blagota Radovanov Vujović nastavnik praktične nastave, 21. novembra 2013. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 23. novembra u 14 časova na mjesnom groblju Vrbice – Dobrota.

Radovan Dragoljuba Đuričković 21. novembra 2013. u 48. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na mjesnom groblju u Spužu.

Vinka Laka Obrada Todorović

Danica Dana Živkova Lađić rođena Radinović, 21. novembra 2013. Sahrana je obavljena 22. novembra u 13 časova u Ponarima.

Milijana Dragova Novosel rođena Starčević, 21. novembra 2013. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na gradskom groblju u Žabljaku.

Marija Šćepana Milić rođena Grubač, 21. novembra 2013. u 94. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova u selu Brijeg, Šćepan Polje – Piva.

Draga pok. Božidara Iković rođena Vulikić, u 85. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 15 časova u selu Gostilje Brajovićko.

Danilo Vukov Kljajić 21. novembra 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Vrela ribnička 3/11, Podgorica.

Hankuša Huseina Delijić rođena Sijarić, 20. novembra 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na groblju Cijevna.

Zdravko pok. Ludvika Medved 20. novembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra na mjesnom groblju u Đenovićima.

Milija Nikolin Vuksanović 1928, 16. novembra 2013. Sahrana je obavljena 21. novembra u Beogradu.

rođena Rabren, 21. novembra 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na seoskom groblju u Donjim Breznima.

Krsto Miljana Vukić penzioner, 21. novembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na Slatinskom groblju.

Marica Mara Miloša Vukićević rođena Vasović, 21. novembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 22. novembra u 14 časova na Srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


Reportaže 23

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Umijeće

Britvom do savršenstva Drvodjelja Miladin Guberinić, sa Police kod Berana, godinama izrađuje suvenire od drveta Miki Tmušić

Miladin podučava Veljka kako da napravi zanimljiv suvenir

m

iladin Guberinić sa Police pravi suvenire inspirisane autentičnim motivima, seoskim prizorima - oronulih staraca i starica i domaćih životinja. ove figurice očaravaju kupce koji ih odnose van granica naše zemlje da ih podsjećaju na Crnu Goru.

Iako je Polica, koju su nekada zvali beranska žitnica, mjesna zajednica iz koje mladi gledaju nakon školovanja što prije da odu, porodica Guberinić je jedna od rijetkih koja je odlučila da ostane na svom vjekovnom ognjištu i da se bavi poljoprivredom. Miladin sa svoja dva sina i šestoro unučadi bavi se obradom imanja, proizvodnjom mesa i onim zbog čega smo ga i posjetili a to je njegov hobi, drvodjeljstvo i izrada minijatura. Ovaj vrijedni domaćin se već godinama bavi obradom drveta. Nakon penzionisanja, kako nam je rekao, nije mogao da zamisli da bude, kako sam kaže, “neiskorišćen” jer se osjećao još i te kako sposobnim za rad. Njegovi se suveniri prodaju u mnogim suvenirnicama od onih koje brojni turisti posjećuju na mostu na Đurđevića Tari do suvenirnica na “pjeni od mora” - u Starom Baru. I svuda su primijećene i probude emocije kod turista, koji ih veoma rado kupuju. Prepoznaje se u njima crnogorska tradicija - malene figure podsjećaju na selo, na djetinjstvo provedeno kod babe i djeda - svaka minijatura ima svoju priču i jedinstvena je. Tu su, pored domaćih životinjica uhvaćenih u karakterističnim pozama, figurice starih Crnogorki s karakterističnim izrazima lica, u traviješama s naramkom drva na leđima, kao i minijaturni brkati starina kako sjedi na klupi i puši, alatkice za obradu zemljišta, kudjelje, prediva, minijaturno posuđe koje je služilo za preradu mliječnih proizvoda, gusle i nevelike replike vjerskih objekata.

● DrvoDjelja sa britvom Ovaj samouki umjetnik ili zanatlija, kako god hoćete, raskošnog talenta ugodno nas iznenađuje oživljavajući kroz svoje figurine zaboravljene seoske slike. Jedini alat koji koristi za izradu ovih suvenira je “britva”, a samo rijetko pri obradi drveta uzme glijeto ili neki moderniji alat. Umijeće je razvio nakon što se penzionisao, hodajući za stadom koje je vodio na ispašu, uvijek je nešto pravio, pa bi i sebe znao da iznenadi napravljenim. No od zanata ima dvostruke koristi - zabavno je, a donosi i prihode. A i u penzio-

nersko vrijeme svaki je cent važan. “Nakon što sam se penzionisao, posvetio sam se uzgoju stoke i ovaca. I tako dok bi išao za stokom, u ruci sam uvijek nosio mali nož, kojim bi djeljao po neki komad drveta. Tako su počele i da nastaju manje figurice koje sam u početku pravio kao igračke za unučad, a kroz svoje rezbarije prikazujem životni put na selu”, kaže Miladin. I uspjeh nije izostao, pa osim turista u suvenirnicama, njegovim su se malim umjetničkim djelima oduševljavali posjetioci sajmova počev od Budve, preko Žabljaka do Petnjice. Pored seoskih motiva Miladin izrađuje i nevelike replike bogomolja, koje takođe imaju svoje kupce. “Nikad nijesam odvajao crkvu od džamije. Meni je to uvijek bilo isto. Mnogo replika crkava i džamija sam napravio i prodao a mnoge i poklonio”, ističe naš sagovornik. Na kraju nam se pohvalio svojim nasljednikom i najvećom podrškom - petogodišnjim unukom Veljkom, koji uz djede stasava u malog umjetnika i lagano počinje da stvara svoja “umjetnička djela”.

● oD to berane slaba vajDa Kako svaka priča ima i drugo lice, tako i Miladinova ima ono o kojem manje veselo govori. Kaže da bi volio da bolje sarađuje sa Turističkom organizacijom Berana, koja je bila i jedan od organizatora MOSI, kao i brojnih sportsko-turističkih manifestacija, i sve te manifestacije su prošle bez njegovih suvenira. “Zvali su me kad su pravili katalog Turističke organizacije, tada su me slikali, kao i moje proizvode, i to je to. Za sportske igre su suvenire radili negdje po Srbiji, a ja sam sam postavio štand u gradu i bavio se prodajom. Nijesu u stanju da otvore jednu suvenirnicu u gradu gdje bi mi mogli svoje proizvode i suvenire sa obilježjima grada prodavati turistima. Ja sa svojim proizvodima vršim promociju Berana, jer gdje god odem, na mom štandu stoji natpis Berane, a nikada ništa od Opštine nijesam dobio, niti im tražim”, kaže Miladin. On ističe da je član Udruženja za izradu suvenira Crne Gore, koje broji 180 proizvođača i da se njegovi proizvodi nalaze i u Rusiji, Americi, Engleskoj i Srbiji.

Figurice odišu toplinom seoskog života

odmor

Brod-hotel u Rijeci Prvi hotel na brodu otvara se u Hrvatskoj ovih dana U Hrvatskoj u Rijeci, otvara se prvi hotel na brodu. Ima 35 soba, restoran, bar... “Marina” je prvi put zaplovila iz Danske 1936. godine, a posljednje isplovljavanje bilo je 2005. u Malom Lošinju. Ovaj je brod gotovo 33 godine plovio po morima Skandinavije, a 1969. kupila ga je Lošinjska plovidba za povezivanje ostrva Lošinja s Rijekom, a kasnije Zadrom, Pulom i Venecijom. Od 2006. je u vlasništvu kompanije Arhipelag d.o.o iz Malog Lošinja koja je ovaj brod spasila

od zaborava, piše na sajtu ovog “botela”. Nakon više od 70 godina plovidbe “Marina” je 2013. godine preuređena u prvi hrvatski brod-hotel. Smeštena je na Adamićevom gatu u centru Rijeke, svega par minuta hoda udaljena od centra grada. Osim smeštaja, na “Marini” možete ručati i večerati u restoranu, popiti kafu ili piće na otvorenoj palubi. Dakle, idealan brod za one koji pate od morske bolesti.


Kultura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

TV I MUZIKA

ª Breaking Badº je bio posebno iskustvo

Muzički supervizor u seriji “Breaking Bad” Tomas Golubić za Vikend novine Vuk Perović

S

erija “Breaking Bad” je promijenila televiziju zauvijek, a jako bitan dio te priče bio je i muzički supervizor Tomas Golubić. On vjerovatno ima posao o kome većina ljudi koje iole zanima muzika sanja. I Tomas je toga svjestan i uživa u tome. Ipak, iako izgleda jednostavno nije, jer je, na primjer, posljednju epizodu “Breaking Bad” gledalo skoro 10 i po miliona ljudi samo na dan kada je emitovana, a Tomasov posao je bio da za ključnu scenu izabere “pravu” pjesmu.

Volter Vajt je televizijski lik koji je ušao u vječnost, a trenutak kada Volter napušta gledaoce je svakako istorijski. Muzički supervizor na seriji “Breaking Bad” Tomas Golubić je kao muzički akcenat u tom ključnom trenutku razvoja televizije izabarao pjesmu “Baby Blue” iz 1972, benda Badfinger. O Tomasovom poslu u toj sad već kultnoj seriji mnogo se govori, a on uživa u tome i pošto se serija završila. “Život sada divno izgleda. Nevjerovatno je uzbudljivo biti dio nekog televizijskog šoua, a pogotovu serije ‘Breaking Bad’. Uživanje je i vidjeti da je toliko ljudi reagovalo pozitivno na posljednju sezonu koja je za nas bila posebno iskustvo. Mnogo posla slijedi za moj tim i mene sada i nadamo se da ćemo ponovo imati tako lijepo iskustvo”, kaže Golubić u razgovoru za Vikend novine. Njegovi tim je okupljen u firmi “SuperMusicVision”, a između ostalog, osim serije “Breaking Bad”, kao muzički supervizori su radili i na seriji “Rej Donovan”, uspješnom novom projektu kuće “Showtime”, “The Walking Dead” hit zombi djelu koje se još emituje, tek završenom mračnom serijalu “Ubistva” (The Killing) rađenom po istoimenom danskom projektu, kao i na seriji koja je takođe napravila revoluciju u televizijskom izrazu, “Šest stopa ispod zemlje” (Six Feet Under). Impresivna je i lista filmova na kojima su radili. Golubić je tako radio sa najvećim imenima televizijskog biznisa danas, kakvi su kreatori tih serija, Vins Giligan (“Breaking Bad”), En Biderman (“Rej Donovan”) i Alan Bol (“Šest stopa ispod zemlje”). “Sve troje su veoma različiti kao ličnosti, a imaju i različit kreativni pristup. Sve troje izuzetno volim i cijenim i saradnja sa svakim od njih bila je jedinstvena u istim takvim prilikama. Jedna od prednosti mog posla je upravo saradnja sa veoma talentovanim pripovjedačima i mogućnost da doprinesem njihovoj viziji”, kaže Golubić i ističe da ne može da izdvoji niti jednu scenu na kojoj je radio jer ih sve jednako voli. Ipak, bar za region, izuzetno je važno što je u 12. epizodu, pete sezone serije “Breaking Bad” uvrstio i hrvatski surf-bend Bambi Molesters. “Moja prijateljca Sanja Pleša bila je DJ na Radiju 101 u Zagrebu i upoznala me sa njihovim radom godinama ranije. Divna je slučajnost što sam našao scenu za njih. Lijepo je imati svoje ljude u

seriji “Breaking Bad”, s ponosom kaže Golubić, čiji je otac rođen i odrastao u Zagrebu. Majka mu je Njemica. “Njih dvoje su zajedno došli u SAD i tu sam i rođen. Imao sam sreću da posjetim svoju porodicu na ostrvu Iž u dalmatinskom dijelu Hrvatske. Ponosan sam i na moje njemačko, kao i na exjugoslovensko porijeklo”, ističe Tomas. A kako izgleda posao muzičkog supervizora u produkciji? Vrlo je kompleksan, a Tomas kaže da on mora da bude uključen u svaku fazu procesa produkcije, od sinopsisa epizo-

de do scenarija, kada se i obično očisti spisak pjesama koje će biti korišćene. “Pogotovu ako to podrazumijeva i pjesme koje će biti izvođene ili ukoliko će lik iz serije plesati uz njih. Uključeni smo i u proces postprodukcije kada gledamo sekvence bez muzike i biramo gdje će se postaviti muzika i koja će biti najbolji izbor”, kaže Golubić. “Vrlo je važno da budete kreativno uključeni u svaki dio produkcijskog procesa”. Na startu rada na novoj sezoni tim “SuperMusicVisiona” dočekuje spremno. “Imamo uvijek pripremljene kompilacije. One uključuju različite ideje, pa i ono što mi mislimo da bi moglo da bude vrlo uzbudljivo ako postane dio šoua. Mi to pošaljemo piscima, montažerima, producentima i rediteljima epizoda. Često najbolje ideje dođu upravo zahvaljuji tim kompilacijama.” Golubić i njegova ekipa često biraju odl i č n e, a l i n e ta-

Za htjevna Pr ofesija Izuzetna je kokurencija na polju muzičke supervizije. Zahtijeva snažnu radnu etiku, nevjerovatnu disciplinu, osjećaj za navigaciju u jednom vrlo osjetljivom polju, kao i sposobnost da u nekim periodima živite sa vrlo malo sredstava. Niko se nije obogatio kao muzički supervizor. Morate da volite film i muziku i da oboje stalno izučavate. To je neophodno da biste uspjeli. Uz sve to, ovo je jedna od najuzbudljivijih kreativnih avantura, i kada se stvari dođu na svoje mjesto, a “Breaking Bad” je jedan od takvih primjera, sav uložen trud i energija se isplate.

4,5

miliona ljudi je u premijernom emitovanju gledalo epizodu u kojoj je bila pjesma “Chaotica” Bambi Molestersa iz Hrvatske

ko poznate bendove koji na taj način dođu do publike o kojoj su samo mogli da sanjaju. On vjeruje da mora biti prijatno iznenađenje za ne toliko pozna-



“Leptir” pobjednik MIT festa Pobjednik Promo festa za najbolji dramski tekst na “nultom” MIT (Montenegro International Theatre) festu je dramski tekst ‘’Leptir’’ Aleksandra Radunovića Popaja. Drugo mjesto dijele drama ‘’Kirka’’ Dragane Tripković i ‘’Fiktivni poljubac’’ Zorana Vujovića. Čitane su i drame ‘’Kalinin proces’’ Vaska Raičevića i ‘’Idemo na Mars’’ Stele Mišković. Promo fest se sastojao od čitanja drama mladih dramaturga iz Crne Gore, a za najbolji tekst je glasala publika. Prvi MIT fest biće održan u junu naredne godine.



“Egzistencija” u CNP-u

Imao sam sreću da posjetim svoju porodicu na ostrvu Iž u dalmatinskom dijelu Hrvatske. Ponosan sam i na moje njemačko, kao i na eksjugoslovensko porijeklo te autore kada čuju svoje djelo u seriji. “Kada želite da ispričate neku priču od velike je pomoći kad koristite muziku na koju publika nema već snažnu asocijaciju, a i vrlo smo uzbuđeni kada manje poznate bendove upoznamo sa publikom.” Tomas Golubić je izuzetno otvoren i zadovoljan poslom koji radi, uje dno i željan da dođe do svih onih koje njegov rad zanima. Više o Tomu Golubiću i njegovom timu možete pronaći na: http://www. supermusicvision.com, http://facebook.com/supermusicvision i http://twitter.com/ SMVcrew.

Predstava “Egzistencija”, autorski projekat Radmile Vojvodić, po tekstu Edvarda Bonda, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. “Egzistencija” je nastala u koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Crnogorskog narodnog pozorišta. Tekst je preveo Đorđe Krivokapić, producent je Janko Ljumović, izvršni producent Dejan Đurković, asistenti reditelja su Mirjana Medojević i Mirko Radonjić. U predstavi igraju Momčilo Otašević i Aleksandar Radulović.



“Očevi” u Brckom Predstava “Očevi su grad(ili)”, autorski projekat Borisa Liješevića, biće izvedena večeras na 30. Susretima pozorišta/kazališta BiH u Brčkom. Jubilarno, trideseto izdanje Susreta pozorišta/kazališta BiH u Brčkom, osim presjeka aktuelnih teatarskih zbivanja, donosi veliki broj praizvedbi i autorskih projekata. U takmičarskom dijelu festivala, po izboru selektora Vlada Keroševića, učestvovaće osam predstava, pet iz BiH, i po jedna iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.



Izložba i koncert u Baru Izložba djela Dimitrija Popovića iz ciklusa “Misterijum Luče mikrokozma” i “Noć skuplja vijeka” biće otvorena večeras u 18 sati u galeriji “Velimir A. Leković” u Baru, dok će sat kasnije u Dvorcu kralja Nikole nastupiti violinistkitnja Dijana Kukalj. Ta dva događaja su organizovana u okviru Novembarskih svečanosti povodom Dana opštine. Dimitrije Popović dobar dio svog stvaralačkog angažmana posvetio je promišljanju lika i djela Petra Drugog Petrovića Njegoša. To je nedavno krunisano svečanim otkrivanjem skulpture “U slavu Njegoševe misli” na Cetinju. Dijanu Kukalj će na klaviru pratiti Mirjana Rajčić, a gosti su Safet Drljan i Admir Šabović. Na programu su djela Baha, Griga, Sarasatea, Montija, Galijana, Pjacole. A. Lj.


26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

DA LI STE ZNALI Moramo naći put do pobjede: Damjan Danilović, ljevoruki majstor Primorca

JVL, 8. KOLO

Cilj - potopiti mornare Niz neuspjeha prekinut velikom pobjedom - Primorac večeras dočekuje Mornar Kosta Bošković

N Da je čuveni napadač Gabrijel Batistuta prije nego što je došao u Fiorentinu 1991. godine u sezoni 1989/1990. igrao za River Platu, a u sezoni 1990/1991. za Boku Juniors. Zbog harizme, golgeterskog njuha, elegantnog stila voljeli su ga i jedni i drugi navijači dva omražena argentinska kluba...

TIKET DANA ARSENAL SAUTEMPTON TIP 1

ekako sa prvim pravim kišama tmurni oblaci su zagospodarili nebom iznad Kotora - evropski velikan Primorac još od kvalifikacionog turnira za Evrokup u Utrehtu nije upisao jednu od prestižnijih pobjeda. Remi protiv Jadrana u Splitu i trijumf nad nejakim Branikom malo su za tim takvog imena. Bez obzira na sve dobro poznate probleme koji prate ovaj klub! Vrijeme je za jednu veliku pobjedu, a sjajna ekipa splitskog Mornara se čini kao idealan rival za tako nešto.Jadranska liga piše svoju osmu stranicu ove sezone - Primorac u “drevnom gradu” napada treću pobjedu!

Sredinom nedjelje Kotorani su razočarali u prvom meču četvrtfinala Evrokupa protiv Mladosti u Zagrebu (poraženi 14:4), pa će sada protiv splitskih “mornara” nekako morati da nađu put do pobjede. “Mislim da ga moramo pronaći”, jasan je u izjavi Dnevnim novinama bio majstor Primorca Damjan Danilović. “Mornar je najkvalitetnija splitska ekipa, u svom sastavu ima odlične iskusne igrače, ali mi moramo da pobijedimo u toj utakmici, samim tim što igramo kući pred našim navijačima, a i imali smo nekoliko poraza, pa bi nam trijumf bio

bitan i zbog podizanja forme pred utakmice Kupa”.

● JADRAN PROTIV “MEDVJE DA” ZABORAVLJA EVROPU Nije se u Evrokupu proslavio ni hercegnovski Jadran (poražen kući od Akvakjare 11:6), ali momci Vladimira Gojkovića sada se vraćaju na dobro poznat teren - Jadransku ligu, gdje ove sezone gaze, gdje su u osam kola ostvarili sedam pobjeda. Nova tri boda momci sa Škvera tražiće protiv Medveščaka u Zagrebu. “Protiv Medveščaka nas očekuje

teško gostovanje, jer se radi o izrazito domaćinskoj ekipi i bazenu na kojem je teško igrati, ali očekujem da ekipa odreaguje nakon poraza u Evrokupu i da nastavimo sa dobrim rezultatima u Jadranskoj ligi”, poručio je iz Zagreba za DN Jadranov ljevak Luka Sekulić. “Mislim da je i pored svega ovo ekipa protiv koje moramo da tražimo pobjedu čak i u gostima, a ukoliko budemo odigrali u skladu sa našim mogućnostima da možemo da se nadamo i pozitivnom rezultatu. Tako da nam je u mislima jedino pobjeda.”

● NAJTEŽI I NAJLAKŠI MEČ ZA BUDVU Šampiona Crne Gore Budvu u ovom kolu čeka najteži mogući rival, super favorit Primorje, ali ujedno duel u Rijeci biće i najlakši za momke Draga Pejakovića, jer je jasno da tim sa bazena “Dragan Trifunović” nema posebnog imperativa protiv jedne od najjačih evropskih ekipa. “Jasno je da je Primorje veliki favorit, smatra golman Budve

Dejan Lazović. “Takvoj ekipi ne možemo da prijetimo, već samo da obećamo veliku borbu i da pokušamo da budemo konkurentni, jer je kvalitet apsolutno na strani protivnika”.

Jadranska liga

Večeras 18.00 Medveščak - JADRAN HN 18.00 Mladost - Šibenik 18.00 Jadran ST - POŠK 19.00 Primorje - BUDVA 19.30 PRIMORAC - Mornar 20.00 Branik - Jug 1. Primorje 7 7 2. Jug 7 6 3. Jadran HN7 6 4. Mornar 7 5 5. Mladost 7 5 6. Budva 7 3 7. POŠK 7 3 8. Primorac 7 2 9. Jadran ST 7 2 10. Medveščak7 1 11. Šibenik 7 0 12. Branik 7 0

0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0

0131:47 21 1 94:44 18 1 81:54 18 2 81:53 15 2 81:66 15 4 67:63 9 4 64:80 9 4 75:70 7 4 65:89 7 5 60:77 4 638:115 1 744:123 0

KVOTA 1.55

NBA

LION VALENSIJEN TIP 1

KVOTA 1.55

CSKA MOSKVA SPARTAK M. TIP 1

KVOTA 2.10

MANČESTER SITI TOTENHEM TIP 1 KVOTA 1.70 KARDIF MANČESTER J. TIP 2

KVOTA 1.65

ELČE VALENSIJA TIP 2

KVOTA 2.50

Bikovi naletjeli na minu iz Denvera Bikovi iz Čikaga su imali pet vezanih pobjeda, ali su naletjeli na minu iz Denvera. Nagetsi su u svojim redovima imali čak šest igrača sa dvocifrenim košgeterskim učinkom, od kojih je najbolji bio nekadašnji igrača Čikaga - Džordan Hamilton (17 poena). “Nijesmo uspjeli. Kada god bi zaustavili Hamiltona ili Hiksona (14 poena) pojavljivao se neko trećei. Denver je imao previše raspoloženih igrača i to nas je ubilo”, rekao je nakon meča Tim Tibodo trener Čikaga, u čijim je redovima najbolji bio Derek Rouz sa 19 poena. “Igra sve bolje, polako se vraća u onu staru formu. Ekipa sa njim raste i to je ono što me raduje”, ista-

kao je Tibodo. Drugi meč večeri između Oklahome i Klipersa, otišao je na stranu grmljavine - drugačije i ne može kada svoju kvotu odradi Kevin Durant (28 poena, 8 asistencija, 7 skokova). Podršku je imao u liku Serža Ibake (17 poena), a Klipersima nijesu pomogli ni novi dabl-dabl učinci tandema Blejk Grifin (27 p, 10 sk) Kris Pol (17p, 12 as). “Zaustavili smo njihov šut spolja, imali odličnu defanzivu koja ih je tjerala da dođu u reket gdje smo bili jači. Ovo je velika pobjeda, protiv odličnog tima”, kazao je Skot Bruks, trener Oklahome. Semafor: Oklahoma - LA Klipers 105:91, Denver - Čikago 97:87. M.A.

Bliži se nekadašnjoj formi: Derek Rouz u prodoru pored Nejta Robinsona


Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

ABA LIGA 9. KOLO

Vitkovac: Moramo da zbijemo redove i pokažemo karakter

Delikatan meč - Budućnost Voli u nedjelju (17h) gost mađarskog Solnoka

Delikatan meč je pred košarkašima Budućnost Volija - nakon četiri uzastopne pobjede u ABA ligi i fenomenalnog raspoloženja, plavi su upali u začarani krug, najmanje svojoj krivicom. Neregularan koš kojim su prodati već upisani bodovi protiv Olimpije, pa poraz od PAOK-a kao posledica tog šoka, doveli su izabranike Igora Jovovića u situaciju da pred gostovanje mađarskom Solnoku (nedjelja - 17h) imaju imperativ pobjede. “Ovo je jedno od najtežih gostovanja u ABA ligi. Uz sva dešavanja i nesreće koje su nas pratile u protekla dva meča, uz probleme koje imamo, jasno je da moramo da zbijemo redove i pokažemo karakter. Ako bude tako, ako budemo prava ekipa, siguran sam da ćemo stići do trijumfa”, najavio je mađarsku prepreku najiskusniji u plavim redovima Čedomir Vitkovac. Solnok je u dosadašnjem dijelu ABA lige upisao tri pobjede i pet poraza - sva tri trijumfa Mađari su upisali na svom parketu, što jasno ide u prilog priči da su klasična domaćinska ekipa. Prošle sezone Budućnost je deklasirala Solnok u dvorani Ticaliget (kapacitet 3.000 gledalaca) 75:50! “Teren u Mađarskoj je vreo, do-

đe dosta publike i u maloj sali daju dodatnu enegriju domaćinu. Nije lako igrati tamo, ali imamo određenu vrstu imperativa i vjerujem da ćemo jedino maksimalnom koncentracijom svih 40 minuta dobiti šansu da dođemo do pobjede”, riječi su trenera Budućnost Volija Igora Jovovića, koji pripremu za nedjeljni susret morao da vrši bez Aleksandra Ćapina i Suada Šehovića. “Obojica su preskočili dva posljednja treninga i pod velikim su znakom pitanja za Solnok. Pokušaćemo da ih osposobimo, jer je jasno da smo sa njima mnogo jači”. Sa ili bez odličnog tandema plave čeka paklen zadatak protiv domaćina, koji je uoči meča doveo nekadašnjeg košarkaša Filadelfije Džastina Holideja. “Taj podatak dovoljno govori o njihovim ambicijama i stremljenima da što prije izađu iz serije loših rezultata. U defanzivi poseban akcenat moramo staviti na plejmejkera Vilija Vorena (izašao iz povrede), koji je jedan od najboljih igrača Lige i koji sjajno nosi igru Solnoka. Uz njega Solnok ima kvalitetne mađarske igrače i mramo biti izuzetno oprezni”, riječi su Jovovića. M.A.

1.

Crvena zvezda

8

6

2

610:512

14

2.

Partizan

8

6

2

601:532

14

3.

Cedevita

8

6

2

579:536

14

4.

Cibona

8

5

3

611:564

13

5.

Budućnost Voli

8

5

3

602:555

13

6.

Igokea

8

5

3

582:571

13

7.

Mega Vizura

8

4

4

642:653

12

8.

MZT

8

3

5

594:607

11

9.

Radnički

8

3

5

612:632

11

10. Krka

8

3

5

538:573

11

11. Zadar

8

3

5

576:620

11

12. Solnok

8

3

5

567:621

11

13. Olimpija

8

2

6

502:568

10

14. Široki

8

2

6

540:612

10

Subota 17.00h Cibona - Zadar 19.00h MZT Skoplje - Igokea 19.00h Olimpija - Cedevita Nedjelja 17.00h Solnok - Budućnost 19.00h Široki - Krka 19.00h Radnički - Partizan Ponedjeljak 20.30h Crvena zvezda - Mega Vizura

SPORTSKI EKRAN 08:00 08:15 11:00 12:15 13:00 13:15 13:45 14:00 15:00 15:00 15:30 15:45 16:00 16:00 17:00 17:00 17:00 17:45 18:00 18:00 18:00 18:00 18:30 19:00 19:00 19:15 20:00 20:00 20:45 20:45 21:00 21:00 21:15 21:30 22:00 22:30 01:50

SUBOTA Rusija - Brazil, odbojka Sankanje Italija - Japan, odbojka Barselona - Dinamo M, rukomet Kajzerslautern - U. Berlin, fudbal Šefild V. - Hadersfild, fudbal Everton - Liverpul, fudbal CSKA - Spartak, fudbal Jagodina - Vojvodina, fudbal Istra - Dinamo, fudbal Herta - Leverkuzen, fudbal Ski skokovi Barselona - Granada, fudbal Arsenal - Sautempton, fudbal Cibona - Zadar, košarka Rems - PSŽ, fudbal Formula 1, kvalifikacije Bugarska - Francuska, fudbal (Ž) Zagreb - Leven, rukomet Verona - Kijevo, fudbal Sosijedad - Selta, fudbal Dortmund - Bajern M, fudbal Vest Hem - Čelzi, fudbal Olimpija - Cedevita, košarka Lokomotiva - Rijeka, fudbal Benfika - Braga, fudbal Almerija - Real Madrid, fudbal Karling Milan - Đenova, fudbal Napoli - Palermo, fudbal Minesota - Vinipeng, hokej Motokors Porto - Nacional, fudbal L.A. Klipers - Sakremento, košarka A. Madrid - Hetafe, fudbal Brazilska liga Sporting - Hjuston, fudbal

Eurosport Eurosport 2 Eurosport Arenasport 2 Eurosport 2 SK 2 SK 1 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport 2 Eurosport SK 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 SK 1 Eurosport Arenasport 2 Arenasport 4 SK 3 Eurosport 2 SK 1 Arenasport 1 Arenasport 3 SK 2 SK 3 Eurosport Arenasport 2 Arenasport 4 Arenasport 1 Eurosport 2 SK 2 SK 1 SK 3 Arenasport 3 Arenasport 1

10:15 10:30 12:00 12:15 12:15 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:30 15:00 15:00 15:00 15:15 15:30 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:30 17:30 18:30 19:00 19:00 19:00 20:00 20:15 20:30 20:30 20:30 20:45 21:00 21:00 21:30 22:30 23:00 02:30

NEDJELJA Trka automobila Lokomotiva - Dinamo, fudbal Levante - Viljareal, fudbal Bilbao - Unikaha, košarka Jenisej - Lijetuvos, košarka Sankanje Voždovac - Partizan, fudbal Ski skokovi Alen - St. Pauli, fudbal Lil - Tuluz, fudbal Mančester S. - Totenhem, fudbal Flensburg - Kil, rukomet Udineze - Fiorentina, fudbal Livorno - Juventus, fudbal Bijatlon Hamburg - Hanover, fudbal Široki - Sarajevo, fudbal Solnok - Budućnost, košarka F1 Brazil, trka Kardif - Mančester J, fudbal Karling Medveščak - Traktor, hokej Verder - Majnc, fudbal PAOK - Aris, fudbal Radnički - Partizan, košarka Hajduk - Osijek, fudbal Elče - Valensija, fudbal Brazilska liga, fudbal Portugal, kombinovani prenos Belgija, kombinovani prenos Kantu - Montepaski, košarka Karling Bolonja - Inter, fudbal Nant - Monako, fudbal Španija, kombinovani prenos L.A. Klipers - Čikago, košarka Njujork - Dalas, NFL Njuels - Arsenal, fudbal Nju Ingland - Denver, NFL

Eurosport 2 SK 1 SK 3 Arenasport 1 SK 2 Eurosport Arenasport 3 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 2 SK 1 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 4 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 2 SK 1 SK 2 Eurosport SK 3 Eurosport 2 Arenasport 4 Arenasport 1 Arenasport 3 SK 1 Arenasport 2 SK 2 SK 2 SK 3 Eurosport Arenasport 4 Arenasport 3 SK 2 SK 1 Arenasport 2 SK 2 Arenasport 2

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13 ) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „CASTELLANA“ d.o.o. iz Podgorice, Tuzi bb, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske pumpe na urbanističkoj parceli br. 26, u okviru urbanističke zone B – podzona 3, u zahvatu DUP-a „Ulcinjsko polje“, Opština Ulcinj. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, Ul. IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 211 i u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Opštine Ulcinj, I sprat, kancelarija 76, radnim danima od 9 do 12 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, do 05.12.2013.godine. Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Opštine Ulcinj, I sprat, kancelarija 76, dana 06.12.2013. godine, sa početkom u 11 časova.“


28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

FORMULA 1

EVROLIGA

Tačka na neviđenu sezonu

Imali su veliku priliku da naprave evroligaški brejk na parketu lidera grupe D, ali na kraju nijesu uspjeli - Dejan Radonjić i Crvena zvezda poraženi su od Lokomotive Kuban rezultatom 79:72 (18:19, 21:16, 19:21, 21:16)! A, “crveno bijela” družina je bila tako blizu trijumfa u 33. minutu - Raško Katić je poentirao za vođstvo od 64:60, Zvezda je imala energiju, igru, ali... Od tog trenutka Lokomotiva je

Bez obzira što je ovogodišnja sezona Formule 1 odavno dobila šampiona kako u konkurenciji vozača, tako i konstruktora, čuvena staza “Interlagos”, ili kako danas nosi ime “Autodrumo Žoze Karlos Pase” po nekadašnjem brazilskom vozaču, ispisaće istoriju za mnoge stvari. Na trci u Brazilu kraj jedne ere će obilježiti V8 motori koji će u nedjelju biti posljednji put upotrebljavani, jer će od naredne godine svi bolidi imati V6 turbo motore. Zatim, čovjek koji je proveo 11 godina u najeltinijem takmičenju moto sporta će reći zbogom - sjajni Mark Veber će u Brazilu, gdje je slavio dva puta, pokušati pobjedom

Finiš presudio Zvezdi odigrala mnogo bolje i prije svega smirenije - serijom od 10:0 preokrenula je rezultat na 70:64, a onda su Rusi došli do rezultata 75:66 (serija 15:2) pa se znalo da će slaviti pošto Radonjićevim izabranicima u prelomnih šest minuta ništa nije polazilo za rukom. Beograđani ostaju peti na tabeli, sa skorom 2-4, a korak naprijed u borbi za plasman u TOP 16 pokušaće da naprave protiv Makabija, iduće nedjelje u Pioniru.

da se oprosti od Formule 1. Nikako ne smijemo da zaboravimo već krunisanog šampiona - Sebastijan Fetel u Južnu Ameriku nije došao na izlet, već da stane rame uz rame sa čuvenim Albertom Askarijem. Legenda “najbržeg cirkusa” koji je izgubio život 1995. godine u Monci drži rekord star 60 godina, sa devet uzastopnih pobjeda u jednoj sezoni. Fetel ih za sada ima osam i pokušaće da na još jedan način ispiše stranice istorije. Takođe, svemoćni četvorostruki uzastopni šampion će probati da se izjednači i sa zemljakom Mihaelom Šumaherom, koji je ostvario najviše pobjeda u jednoj sezoni - Šumi je to

pRIznAnjE

Neprikosnovena Serena

AD"POLIEX" Broj:2564 Berane, 22.11.2013. godine Na osnovu člana 15. Statuta HI "POLIEX" AD Berane br.2041 od 31.10.2012. godine, Odbor direktora Društva na sjednici održanoj dana 22.11.2013. godine, pod tačkom 5 dnevnog reda razmatrao je Predlog odluke o zakazivanju XI Redovne Skupštine akcionara Društva te s tim u vezi donosi:

ODLUKU O SAZIVU XI REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA HI "POLIEX" AD BERANE I Skupština će se održati dana 25.12.2013. godine sa početkom u 11 časova u sjedištu Društva na Polici kod Berana. Identifikacija akcionara i potpisivanje spiska akcionara će početi istog dana u 8 časova.

II Za Skupštinu se predlaže sljedeći:

DNEVNI RED 1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA 2. Razmatranje i usvajanje Zapisnika sa X redovne Skupštine akcionara Društva 3. Razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu i poslovanju Društva za 2012. godinu 4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja Revizora o poslovanju Društva za 2012. godinu 5. Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva 6. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva 7. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Društva 8. Donošenje Odluke o utvrđivanju naknade za rad članova Odbora direktora Društva

III Materijal za Skupštinu biće dostupan na uvid akcionarima u roku predviđenom Zakonom u sjedištu Društva.

IV Za organizaciju XI Redovne sjednice Skupštine akcionara HI "POLIEX" AD Berane zadužuje se Sekretar Društva Tmušić Miladin.

Predsjednik Odbora Direktora Martinović Zoran

VTA proglasio Serenu Vilijams teniserkom godine Ženska teniska asocijacija (WTA) je odlučila - Serena Vilijams je kraljica “bijelog sporta”, drugi put uzastopono, a peti put ukupno (2002, 2008, 2009, 2012.). Fenomenalna Amerikanka je drugi put uzastopno izabrana za igračicu godine zahvaljujući činjenici da je sezonu završila na prvom mjestu VTA liste, i to ubjedljivo, sa 13.260 bodova, dok je drugoplasirana Bjeloruskinja Viktorija Azarenka sakupila samo 8.046 poena. Serena je ove godine u 82 meča upisala 78 pobjeda, pored čega je osvojila 11 titula - najznačajnija su svakako US open i Rolan Garos. “Ima nekih oblasti u kojima mogu da budem mnogo bolja iduće sezone i radujem se tome. Sve u svemu, sjećaću se ovih uspjeha, ali želim da učim iz neuspjeha, ne želim da ih ponavljam”, poručila je Serena. Vilijamsova, koja ima 32 godine je u ovoj sezoni postavila još jedan rekord koji se odnosi po zaradi na turnirima - ona je u jednoj godini zaradila 12.385.572 miliona dolara i tako zabilježila jednu od najboljih sezona ženskog tenisa. U.R.

uradio 13 puta i za sada još uvijek drži aktivni rekord. U Brazilu će pored Vebera biti još oproštaja - domaći vozač Filipe Masa će posljednji put sjesti u bolid Ferarija sa velikom željom da trijumfuje pred svojom publikom. Na stazi “Autodrumo Žoze Karlos Pase” voziće se 71 krug, staza ima ukupno 15 krivina, a najbrži krug staze koji iznosi 1:11:473 odvezao je Kolumbijac Huan Pablo Montoja još 2004 godine. Prošle sezone na trci je trijumfovao Dženson Baton. Trka za veliku nagradu Brazila na programu je u nedjelju, u 17 časova po našem vremenu. U.R.

Bolt juri rekord na 200 metara Najbrži čovjek na planeti fenomenalni sprinter Usein Bolt najavio je planove za iduću godinu - cilj Jamajčanina je jasan: želi da obori svjetski rekorda na 200 metara koji je u njegovom vlasništvu (19,19). “Moj trener i ja smo odlučili da se fokusiramo na 200 metara”, rekao je Bolt, koji je ljetos na šampionatu svijeta u Moskvi osvojio titule na 100 i 200 metara, kao i u štafeti 4x100 metara. Prije četiri godine na Mundijalu u Berlinu (2009. godine) popularna munja je zadivila javnost oborivši rekorde na 200 metara sa 19,19 sekundi i na 100 sa vremenom od 9,58 sekundi. “Najvažnije je da se ne povrijedim. To mi je glavni cilj, a ako njega ostvarim, onda idem na svjetski rekord”, rekao je svjetski i olimpijski šampion.

Šah: Karlsen svjetski šampion Šah ima novog svjetskog šampiona - Norvežanin Magnus Karlsen se remijem u 10. partiji protiv dojučerašnjeg aktivnog prvaka Visvanatana Ananda popeo na krov planete! Sjajni 22-godišnji Karlsen je trijumfovao ukupnim rezultatom 6,5:3,5 na turniru koji se igrao u domu Visvanatana, indijskom gradu Čenaju. Duel dvojice najboljih šahista planete je počeo 9. novembra. Anand je do petka bio neprikosnoven, ali Karlsen, koji je bio izazivač i


30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Fudbalski vikend BUNDESLIGA, 13. kolo Subota 15.30h Nirnberg - Volfsburg 15.30h Augsburg - Hofenhajm 15.30h Braunšvajg - Frajburg 15.30h Herta - Leverkuzen 15.30h Frankfurt - Šalke 18.30h Dortmund - Bajern Nedjelja 15.30h Hamburger - Hanover 17.30h Verder - Majnc

Pružićemo maksimum: Andrea Vidić, lijevi bek crvenih dama

ŽENSKA REPREZENTACIJA

Vidić: Uživamo dok smo na terenu Crvene dame u Nikšiću (13.00, ulaz slobodan) dočekuju Vels u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2015. godine

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Kanadi 2015. godine nastavljaju svoj život, a crvene dame u premijernom nastupu na velikoj sceni nastavljaju sa uživanjem Crna Gora u Nikšiću (13.00, ulaz slobodan) igra sa Velsom. To je treća utakmica izabranica Zorana Mijovića u kvalifikacijama - Bjelorusija je bila bolja sa 3:1, Ukrajina je slavila sa 4:1... “Pozitivno gledamo na utakmicu sa Velsom. Imamo želju da pružimo maksimum, kao i da pokušamo da osvojimo prvi bod”, rekla je juče Andrea Vidić. Lijevi bek crvenih dama ne osjeća napor dok igra... “Ništa nam nije naporno, baš uživamo u fudbalu”, jasna je Andrea. Djevojke iz zemlje zmajeva imaju polovičan učinak - iz dvije utakmice upisale su po pobjedu (8:0 Turska) i poraz (2:0 Engleska)... “Kvalitetna su reprezentacija. Primjenjuju tipičan ostrvski stil igre, agresivne su, forsiraju jak ritam i visok tempo igre... Međutim, pokušaćemo da im odgovorimo našim stilom”, rekao je juče selektor ženske reprezentacije Zoran Mijović. “Jak ritam i visok tempo” ne odgovara Crnoj Gori - vid-

ljivo je da djevojke ne mogu da izdrže 90 minuta. Nespremnost je opravdana, jer su crvene dame najmlađa ženska reprezentacija... “To je naš najveći problem, postaje vidljiv u posljednjih dvadesetak minuta. Ali naša prednost je mladost, jer napomenuću da je prosjek starosti selekcije samo 19 godina”, riječi su selektora. Protiv Ukrajinki defanziva je bila ranjiva, pa će u odnosu na taj duel biti nekoliko izmjena... “Pripremili smo se za bolje izdanje u odbrani. Puno smo radili na tom elementu koji nas je u prethodne dvije utakmice koštao olako primljenih golova”, rekao je ne kraju selektor Zoran Mijović. B.T. GRUPA 6 23. NOVEMBAR 13.00 - Crna Gora - Vels 28. NOVEMBAR 15.00 - Turska - Crna Gora 1. Engleska 4 2. Vels 2 3. Ukrajina 1 4. Bjelorusija3 5. Crna Gora2 6. Turska 2

4 1 1 1 0 0

0 0 0 0 0 0

0 20:0 12 1 1:2 3 0 4:1 3 2 3:8 3 2 2:7 0 2 0:12 0

SERIJA A, 13. kolo Subota 18.00h Verona - Kjevo 20.45h Milan - Đenova 20.45h Napoli - Parma Nedjelja 15.00h Livorno - Juventus 15.00h Sampdorija - Lacio 15.00h Sasuolo - Atalanta 15.00h Torino - Katanija 15.00h Udineze - Fiorentina 20.45h Bolonja - Inter Ponedjeljak 20.45h Roma - Kaljari PRIMERA, 14. kolo Subota 16.00h Barselona - Granada 18.00h Sosijedad - Selta 20.00h Almerija - Real M. 22.00h Atl. Madrid - Hetafe Nedjelja 12.00h Levante - Viljareal 17.00h Rajo - Espanjol 19.00h Elče - Valensija 21.00h Sevilja - Betis Ponedjeljak 22.00h Malaga - Atl. Bilbao LIGA 1, 14. kolo Subota 17.00h Rems - PSŽ 20.00h Evijan - Lorijen 20.00h Marsej - Valensijen 20.00h Monpelje - Gengan 20.00h Ren - Bordo 20.00h Sošo - Bastija Nedjelja 14.00h Lil - Tuluz 17.00h Nica - Sent Etjen 21.00h Nant - Monako JSL, 12. kolo Subota 13.00h Javor - Radnički 1923 13.00h Napredak - OFK Beograd 13.00h Donji Srem - Rad 13.00h C. Zvezda - Sloboda 13.00h Spartak - Radnički Niš 15.00h Jagodina - Vojvodina 17.00h Čukarički - Novi Pazar Nedjelja 13.00h Voždovac - Partizan HNL, 17. kolo Subota 15.00h Istra - Dinamo Z. 19.00h Lokomotiva - Rijeka Nedjelja 15.00h Hrvatski D. - Split 19.00h Hajduk S. - Osijek

PREMIJER

Liverpul gori Derbi 12. kola je zakazan na Gudisonu Everton protiv gradskog rivala Liverpula

Liverpul ima lijepu sezonu, igraju dobro, stabilni su, ali sve bi mogao da im pokvari gradski rival Everton - “karamelice” na Gudisonu uvijek dobro prođu u duelu sa “redsima”... Ogromno poštovanje između dva rivala postoji, ali utakmica Everton - Liverpul (13.45) je sve samo ne sparing meč... “Jedva čekam da derbi počne. U cijelom gradu se osjeća vrelina. Utakmica koju mi igramo nije samo praznik Liverpula, već cijele Engleske”, rekao je Roberto Martinez, koji sa “karamelama” ima samo tri boda manje od gradskog rivala... “Uradićemo sve da pobijedimo. Bio bi to nevjerovatan osjećaj”, dodao je Martinez. Dok je Roberto uzbuđen stra-

teg drugoplasiranog tima Premijer lige (Liverpul ima 23 poena) Brendan Rodžers muku muči sa Danijelom Staridžom - najbolji strijelac Premijer lige (uz Kuna Agera i Luisa Suareza) ima problema sa preponom... “Male su šanse da će igrati, jer ne želimo da rizikujemo. Međutim, bilo kako bilo Everton je važan protivnik, a mi se moramo potruditi da ih pobijedimo”, jasan je Rodžers. PREMIJER, 12. kolo - subota: 13.45h Everton - Liverpul, 16.00h Arsenal Sautempton, 16.00h Fulam - Svonsi, 16.00h Hal - K. Palas, 16.00h Njukasl - Norič, 16.00h Stouk - Sanderlend, 18.30h Vest Hem - Čelzi, nedjelja: 14.30h Man. Siti - Totenhem, 17.00h Kardif - Man. Siti, ponedjeljak: 21.00h VBA - Aston Vila B.T.

● DAME I SPORT

Sise ne zna da promaši Možda se ne snalazi baš najbolje u dresu Kubana iz Krasnodara kada se radi o golovima za šta je debelo plaćen, ali kada je riječ o ženama tu ekscentričnom fudbaleru nema ravnog - Đibril Sise šeta seks bombu Rouzi Rof!


Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

13

BundeSliga, 14. kolo

Rivalstvo, strast, klasiker

utakmica odigrao je Bajern Minhen ove sezone u Bundesligi i na svakom meču trener ovog tima Pep Gvardiola na teren je poslao različitu postavu

Evropski šampion ili vicešampion u novoj priči njemačkog “klasikera” - večeras (18.30) Dortmund dočekuje Bajern Kosta Bošković

P

onos radničkog Rura ili najpoznatiji proizvod super bogate Bavarske? Za druge važi da su najveći njemački klub, a zašto ipak ne mogu mirno da spavaju u svojoj slavi zaslužni su prvi, njihovi najveći rivali! Kroz istoriju su imali Bundesligu i Evropu pod svojim nogama, a ove godine stigli i da odigraju njemačko finale Lige šampiona... Borusija Dortmund ili Bajern Minhen - strast, ljuto rivalstvo i neviđenja mržnja... Vrijeme je za prvi “Der Klassiker” ove sezone u Bundesligi, drugi okršaj nakon čuvenog majskog finala na “Vembliju”.

Bajern će dugo živjeti od pobjede u finalu Lige šampiona, ali je Borusija već u prvoj narednoj utakmici (Superkup Njemačke) pokazala (slavila 4:2) da će i ove godine biti “trn u oku” velikom rivalu, a ono što u najavi prati novi duel ovih rivala su povrede - na obje strane. Tako će “milioneri” nastupiti bez kompletne odbrane (Mats Humels, Neven Subotić, Marsel Šmelcer, Lukas Pišček), plus bez duže povrije-

đenog veziste Ilkaja Gundogana, dok će Bavarci morati bez dva “maestra” Frenka Riberija i Baštijana Švajnštajgera.

● Klop: VEliKi na tEREnu i tRibinama Jirgen Klop, trener Borusije tako će se u odbrani osloniti na grčkog štopera Sokratisa Papastatopulosa, a tu je i momak kojeg je (zbog pomenutih povreda) vratio

iz penzije - Manuel Fridrih. “Sada moramo da pokažemo sve što znamo, kako na terenu, tako i na tribinama”, jasan je Klop. “U utakmicama sa Bajernom sve je moguće. Svako od nas ima pravo da zahtijeva maksimum od ostatka tima”.

● pEp: poVREDE nE Smiju biti iZGoVoR Ponovo će pod posebnim pritiskom biti trener Bajerna Pep Gvardiola - prvi “klasiker” je ubjedljivo izgubio, sada će još jednom morati da izgura utakmicu “pod sjenkom” bivšeg trenera Bavaraca Jupa Hajnkesa. “Jedva čekamo meč”, istakao je Pep. “Ovo je velika, velika prilika za nas. Povrede predstavljaju mali problem, ali nam nikako ne smiju biti izgovor”. Borusija ili Bajern - vrijeme je za novi praznik njemačkog fudbala.

Neka Gece ne izvodi kornere Subota, 23. novembar - biće najvjerovatnije jedan od najtežih dana u životu Marija Gecea. Po prvi put od kada je napustio “Vestfalen” bivši idol navijača Borusije dolazi sa svojim novim klubom Bajernom. Nema sumnje da ga čeka pakao, a Jens

Leman bivši golman Dortmunda je čak imao i savjet za bivšu “desetku” milionera. “Najbolje neka stoji na centru, neka ne prilazi linijama terena i neka ne pokušava da izvede korner”, našalio se Leman.

Primera, 14. kolo

Derbi Seviljano drma Andaluziju

Jug Španije gori - gradski derbi na “Sančes Pichuanu” igraju Sevilja i Betis Vikend gradskih derbija u Evropi obilježiće i čuveni seviljski, vjerovatno i najvatreniji okršaj u vreloj Španiji, duel Sevilje i Betisa - ovog puta na “Sančez Pichuanu”. Ni jedni ni drugi ne blistaju ove sezone, ipak “blankirohosi” su se nekako probili do sredine tabele, dok je Betis izne-

nađujuće zakucan za dno. Uz sve što nosi ovaj meč to će - činjenica da nemaju prava na grešku - ovaj “derbi Seviljano” učiniti još žešćim. “Ovdje se radi o nečemu većem od tri boda, ovo je utakmica za koju grad živi. Učinićemo sve da na kraju slavimo sa našim navijačima”, rije-

či su trenera Sevilje Unaja Emerija, dok je u sličnom tonu govorio i njegov kolega sa druge strane Pep Mel. “Bodovi su nam hitno potrebni kako bi konačno pobjegli iz opasne zone, ali ova pobjeda bi nosila i nešto posebno - za mene, igrače, navijače, cijeli grad”. K.B.

Serija a, 13. kolo

Praznik Verone Derbi koji je “Julijin grad” dugo čekao - Verona (večeras 18.00) dočekuje gradskog rivala Kjevo Nekada je bilo teško zamisliti gradski derbi Verone, a onda kada je ovaj čuveni renesansni grad Romea i Julije konačno dočekao, mnogo poznatiji klub - onaj koji nosi ime grada - ispao je iz Serije A. Godinama je Verona bila van svih velikih priča, a za to vrijeme maleni Kjevo je postao simbol grada, jedan od simbola italijanskog fudbala. Ipak, ova sezona donijela je povratak velikana sa “Bentegodija”, pa će poslije više od deset godina Apenine potresati “derbi dela Skala”, kako zovu susrete ova dva gradska rivala. Verona (zvanično ime kluba je

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Helas Verona) ne samo da se vratila, već sjajno gura ove sezone (šesto mjesto), a Kjevo je nakon dugo godina u problemima i trenutno na posljednjem mjestu serije A. “Naravno da je Kjevo favorit. Oni su više od deset godina u Seriji A, a mi smo tek ušli”, prebacio je pritisak na gradskog rivala golman Verone Rafael, dok je trener Kjeva Euđenio Korini istakao. “Iznenadićemo Veronu. Igramo protiv tima koji je dobio šest posljednjih mečeva na svom terenu, ali vjerujemo u svoje mogućnosti”. K.B.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


DOBRA ODLUKA FSCG

Dosta je fudbala u blatu Utakmice 15. kola Telekom 1. CFL odložene zbog kiše: Grbalj - Sutjeska, Zeta - Mogren, Lovćen - Mladost, Rudar - Mornar, Budućnost - Petrovac, Čelik - Dečić će koplja ukrstiti u srijedu Uroš Radulović

K

iša je nadjačala fudbal - utakmice 15. kola elitnog karavana koje su bile na programu tokom vikenda neće se odigrati zbog padavina koje su poplavile Crnu Goru - novi termin okršaja je srijeda 27. novembar. To je odluka koju je potpisao FSCG i potpuno je - ispravna. Ljubitelji domaćeg loptanja će ostati uskraćeni, ali bolje da se ne igra nego u nevjerici da posmatramo blatnjava igrališta. To ne treba nikome! Ni klubovima, ni igračima, ni navijačima...

Zaključno sa prošlom godinom gledali smo ili smo se makar trudili da gledamo borbu u nehumanim uslovima, tereni su ličili na vaterpolo igrališta, na pojedinim stadionima publici i novinarima je bilo isto kao igračima. Ali, od juče sve to odlazi u istoriju, jer je crnogorska kuća fudbala poslala jasnu poruku: “Dosta je

bilo fudbala u blatu”.

● Nema potrebe da se igra

Infrastruktura kroz državu je iz godine u godinu bolja - najkritičniji tereni su u posljednje vrijeme dobili ljepšu dimenziju, ali kada se sve sagleda, jasno je da je mana svih arena u Crnoj Gori - podloga. Čim padne prva jača kiša nemoguće je odigrati pravu utakmicu, a primjer je okršaj mlade reprezentacije sa Republikom Irskom u utorak veče - kiša je padala samo jedan dan, meč je igran na najboljem našem stadionu (pod Goricom), ali je teren izgledao užasno. Padavine od tada nijesu stale, pa se donekle moglo naslutiti da će predsjednik takmičarske komisije FSCG Božidar Mićunović zajedno sa saradnicima donijeti pravu odluku da se odloži 15. kolo... “Odloženo je kolo Prve i Druge lige. Nema potrebe, a ni šanse da se igra, jer su tereni skroz natopljeni. Svi znamo kakva su

nam igrališta, pa zato moramo gledati da ih nekako sačuvamo. Dosta je više bilo igranja po kiši i blatu”, rekao je Mićunović juče Dnevnim novinama.

● Utakmice U srijedU Pogled u nebo nije optimističan - ne izgleda da će se za dandva situacija poboljšati, ali ljudi iz Saveza vjeruju da bi se do srijede vrijeme moglo proljepšati, pa su utakmice zakazane za 27. novembar u 13.00 časova. “Kolo je odloženo za srijedu. Nadamo se da će tada uslovi biti mnogo bolji, a i da će kiša stati. Svi se borimo - Savez se bori, klubovi, igrači i vjerujemo da će se kroz naredni period situacija popraviti. Ne želimo da gledamo fudbal po lošim uslovima za igru”, jasan je Mićunović. Kada se sve pogleda, jasno je da ovako više ne može - loše podloge utiču na posjećenost, lako može da dođe do opasnih povreda, a svaki fudbalski agent će u širokom luku zaobići Crnu Goru kada na na internetu ili televiziji vidi u kakvim uslovima se igra domaće prvenstvo...

1. SUTJESKA 14 2. ČELIK 14 3. BUDUĆNOST 14 4. PETROVAC 14 5. LOVĆEN 14 6. RUDAR 14 7. MOGREN 14 8. ZETA 14 9. GRBALJ 14 10. MLADOST 14 11. DEČIĆ 14 12. MORNAR 14

8 7 7 6 6 5 5 5 5 3 1 2

FSCG je uradio mnogo, potrošio milione na otvaranje Trening kampa, te pomoćnih terena sa vještačkom travom koji je dobio gotovo svaki klub. Došlo je vrijeme da i sami prvoligaši vide šta će sa svojim “zelenim tepisima”, a u akciju bi definitivno mogla da se uključi država... Država treba da bude aktivna, naročito kada je riječ o dugo čekanom snu, a to je - nacionalni stadion.

Ni Druga liga se ne igra Padavine su “uništile” terene timova koji igraju u najjačem klupskom takmičenju, a kakve li su tek onda podloge klubova iz nižeg ranga? Iz tog razloga, ni Druga liga Crne Gore se neće igrati u nedjelju, već ta-

kođe u srijedu. Sve utakmice će početi u 13.00, a u okviru odloženog 16. kola sastaju se: Jedinstvo - Ibar, Kom - Berane, Bratstvo - Zabjelo, Bokelj - Cetinje, Arsenal - Igalo, Zora - Jezero.

5 4 3 5 3 3 5 2 4 3 7 4

1 3 4 3 5 6 4 7 5 8 6 8

21:6 20:11 17:11 17:14 17:12 14:14 17:18 18:23 14:16 12:22 12:20 12:24

29 25 24 23 21 18 17 17 16 12 10 10

Kup se igra 4. decembra Utakmice 15. kola su zakazane za 27. novembar, a pošto je to termin rezervisan za revanš utakmice četvrtfinala Kupa Crne Gore, onda je automatski i masovnije takmičenja pomjereno... Novi datum je 4. decembar - tada će se odigrati druge utakmice četvrtfinala Kupa. Da podsjetimo - u prvim mečevima ostvareni su sljedeći rezultati: Mladost - Čelik 1:1, Mogren - Grbalj 2:3, Petrovac - Dečić 2:0, Lovćen - Zeta 1:0.


suBOtA i neDjeLjA, 23. i 24. 11. 2013. broj 696 GoDiNA iii

33 žENA NOVOST

Nova šansa za punije modele Najpoznatija modna agencija na svijetu IMG donijela je odluku da ubuduće bira modele bez obzira na godište, težinu, visinu, rasu i proporcije. Trend mršavih manekenki u modnom svijetu počinje da biva OUT nakon sve većeg pritiska javnosti da se te “idealne” proporcije približe što više dimenzijama prosječnih žena. Jedna od najpoznatijih modnih agencija IMG, koja zastupa manekenke popun Žizel Bundšen, Kejt

Apton, odlučila je da pokrene inicijativu kojom bi pozvala modele da se prijave na kasting bez obzira na godište, rasu, visinu, težinu i obline. “Želimo da predstavljamo najbolje u našem poslu, bez obzira na godine, rasu i težinu”, izjavio je direktor IMG agencije Ivan Bart. Bart se osvrnuo na neke od malo punijih modela poput Tare Lin, koju IMG uspješno predstavlja i koja se našla na naslovnicama Voga, Ela i dr. (elle.rs)

MODNI PREDLOG

Marama na više načina

REVIJA

Haljine za zimu i svečane prilike Hrvatska kreatorka Aleksandra Dojčinović prvi put će se predstaviti crnogorskoj publici na manifestaciji Montenegro Fashion Week u Podgorici Marija Ivanović

H

rvatska dizajnerka Aleksandra Dojčinović predstaviće se prvi put crnogorskoj publici kolekcijom za zimsku sezonu 2013/14. na manifestaciji Montenegro Fashion Week (ex Royal Fashion), koja će se održati danas u “BMW” salonu u Podgorici. Otkad se pojavila na hrvatskoj modnoj sceni, ova talentovana mlada dama privlači pažnju modelima koje stvara, a koji su kombinacija glamura i prefinjenosti. Vlasnica je modnog brenda “Lei Lou by Alex Dojčinović”, koji je poznat po modelima koji garantuju udobnost i eleganciju.

Hrvatska dizajnerka Aleksandra Dojčinović modelima i vizijom koju slijedi nudi elegantniji pristup modi, koji ženstvenost stavlja na pijedestal. Baš zbog te činjenice, postala je omiljena među uticajnim i poznatim hrvatskim damama, a jedna od njih je Severina, koja je redovan gost na Aleksandrinim revijama. Dizajnerka će se prvi put predstaviti u Crnoj Gori, a u sklopu revije ljubitelji mode će vidjeti kolekcije za ovu zimu na 14. Montenegro Fashion Weeku. Iako nije upoznata sa našom modnom scenom, kaže da se raduje dolasku. “Ovo je moja prva posjeta Crnoj Gori i prvi susret sa aktuelnom nedjeljom mode. Radujem se novim poznanstvima i mogućim poslovnim prilikama”, kaže ona i dodaje da će prikazati kolekciju koja je

premijeru imala na 15. “Perwoll Fashion Hr-u”. Bogata kolekcija obiluje različitim odjevnim komadima za zimu koji su pravljeni po mjeri savremene žene. “U Hrvatskoj obično kažu da predstavljam retro damu u savremenoj kombinaciji. Ova posljednja kolekcija bazirana je na finim bundama i kaputima sa volanima, kao i suknjama i haljinama midi dužine”, objašnjava ona i ističe da su njeni modeli namijenjeni damama svih godina. “Haljine su nosive kako u svečanim, tako i dnevnim kombinacijama. Kao i uvijek do sada, pri stvaranju kolekcije sam se vodila željama i potrebama mojih klijentkinja, jer će ipak one to i nositi na kraju”, kaže Aleksandra. Materijali su u skladu sa formom kolekcije, uglavnom luksuzni.

Na reviji četiri dizajnera Večeras će se u podgoričkom salonu “BMW-a” održati modna manifestacija “Montenegro Fashion Week” (ex Royal Fashion), u organizaciji Studija “Cosmopolitan” na čelu sa srđom Lubardom. U okviru MNE FW svoje najnovije kolekcije će predstaviti svetlana Horvat iz Srbije, Aleksandra Dojčinović iz Hrvatske, ivana Murišić i jelena Roganovic-Đurić iz Crne Gore, kao i brend “Orange Underwear” iz Srbije.

“I ovog puta akcenat će biti stavljen na scenografiju, koja će kao i uvijek biti vizuelno drugačija, dok će za šminku i frizuru biti zadužen tim Zorana Vukčevića. Zaštitna lica manifestacije su manekenke Maja Perović, Milica Pejović i tamara Mircević. Za naslovnu fotografiju zadužen je Miodrag Marković, dok je oficijelni fotograf manifestacije Aleksandar saša jaredić”, rekao je organizator Srđa Lubarda.

“Preovladavaju čipka u kombinaciji sa finim vještačkim kožama, kašmir i baršun i vještačko krzno. Tu su i torbe od kože, ali i one od satena”, kaže dizajnerka, za čije se ime vezuju elegancija i sofisticiranost. S obzirom na to da dizajnira modele koji slave žensku ljepotu i nježnost, pitali smo Aleksandru da li i privatno voli glamuroznije odijevanje. “Ne možes i ne smiješ zavaravati svoje kupce. Nikada ne bih dopustila da moje ‘Lei Lou’ dame nose nešto što i sama ne bih obukla. Ljudi osjete tu iskrenost i to je jedini način da zadobiješ njihovo trajno povjerenje. Svakodnevno nosim svoje haljine i to u raznim kombinacijama, od patika do štikli, uz bunde, kapute, kožne jakne. Praktične su, udobne, a najvažnije je da se lako kombinuju.” Za kratko vrijeme pobrala je komplimente na račun rada od mnogih modnih znalaca, što joj je dalo vjetar u leđa da svoju modu predstavi i na inostranom tržištu. Otvaranje prodajnog ateljea “Lei Lou by Aleksandra Dojčinović” u Štutgartu svakako je bio značajan korak za nju. “Za sada sve ide po planu, nego tek smo na početku i treba da prođe jedna cijela godina da bih se usudila da komentarišem rezultate prodaje jedne radnje. Što se tiče pozicije samog ‘Lei Lou’ brenda, pred nama je dug put, a ja se radujem novim izazovima”, priznaje dizajnerka. Njene modele obožavaju brojne poznate Hrvatice, među kojima je već pomenuta Severina. A da li je potražnja za njenim modelima veća od kada ih nosi i Severina? “Severina je prava modna ikona i zaista se divim njenom osjećaju za posao i za bitno. Ipak, mislim da pogrešno razmišlja svaki mladi preduzetnik i svaki dizajner koji se oslanja isključivo na poznata lica. Prodaja zavisi od samog proizvoda, atmosfere, ciljanih kupaca, kao i radnica koje rade u radnji”, objašnjava dizajnerka.

Marama je nezaobilazan modni detalj a posebno je važan u zimskim danima jer će i najmonotoniju odjevnu kombinaciju učiniti šik. Da se ona ne mora isključivo nositi oko vrata pokazuju primjeri poznatih blogerki, modnih urednica i modela koje je nose na više interesantnih načina - ležerno prebačena preko ramena u damskom stilu, kako je nosi legendarna Katrin Denev, na glavi poput babuški, kako je nose ruske modne ikone Julijana Sergenko i Miroslava Dume ili pak ležerno u rok fazonu, kako je šmekerski veže manekenka Karli Klos. Žena od stila Đovana Batalja damski je veže oko vrata, dok je Tejor Tomasi Hil od svoje marame napravila prsluk i pokazala da je ovaj modni detalj sjajan za kombinovanje bez obzira na stil. Ma. I.

SAVJETI

Maskara čini trepavice lijepim

Čak i žene koje ne vole pretjerano da se šminkaju bez maskare ne izlaze iz kuće. Ovaj kozmetički proizvod jedan je od najvažnijih u neseseru svake dame, a uz dobar korektor, karmin i puder, maskara se smatra najvažnijim proizvodima za uljepšavanje. Bez nje većina dama ne izlazi iz kuće, a kako i ne bi, jer upravo ona pogled i izgled trepavica čini mnogo ljepšim. U moru brendova i raznih modela četkica i boja šminkeri izdvajaju nekoliko maskara koje su se tokom godina pokazale kao najbolje. Za mnoge žene je “Max Factor

2000 Calorie Dramatic Volume” najbolja maskara, a naklonost je stekla od momenta pojavljivanja. Sličan slučaj je i sa “Diorovom” “Diorshow” maskarom, koja se već 10 godina koristi na revijama širom svijeta, a njena tajna leži u plišanoj četkici. “Lancomova” “Definicils” nekoliko godina zaredom proglašavana je za najbolju maskaru, kao i “Maybellinova” maskara lansirana ove godine “The Rocket Volum’ Express”, koja trepavice čini osam puta dužim, daje volumen i to u jednom nanošenju. Ma.I.


34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

BUDVA NA PJENU OD MORA

Vraća se Savo Bačić

Dugoočekivani nastavci serije “Budva na pjenu od mora” konačno stižu na male ekrane. Porodice Bačić i Radmilović, ali i njihovi saradnici i neprijatelji biće naši domaćini subotom i nedjeljom od 20 sati, kada će serijal biti emitovan na Prvom programu RTCG. Treći serijal je najspektakularniji do sada, jer umjesto dosadašnjih 12 epizoda donosi čak novih 40 u kojima se našlo mjesta za 120 glumaca. Nekoliko likova na koje smo navikli nećemo gledati u novim nastavcima, ali nam kao zamjenu scenarista Đorđe Milosavljević (zamijenio Stevana Koprivicu) donosi nove uloge koje ćemo zavoljeti nakon prvog pojavljivanja. Pored provjerenih glumačkih asova na čelu sa Mimom Karadžićem, Dubravkom Drakić, Mlade-

nom Nelevićem i Ljiljom Blagojević, vidjećemo i zvijezde domaćeg glumišta Milenu Dravić i Frana Lasića, ali i iskusne glumce kao što su Nela Mihajlović, Ivana Mrvaljević, Ivona Čović, Leona Paraminski, Petar Burić, Katarina Marković, Viktor Savić, kao i one na koje smo navikli među kojima su Andrija Milošević i Dušan Kovačević, te brojni glumci sa Cetinjske akademije koji će debitovati. Pored gore navedenih gledaćemo i zvijezde serijala Luku i Bojanu odnosno Momčila Otaševića i Sanju Jovićević, koja se zbog trudnoće povlači iz serije nakon nekoliko epizoda. Podsjećamo, Sanja se ovog proljeća udala za kolegu iz serije, crnogorskog glumca Branimira Popovića sa kojim je dobila kćerku Sofiju. Z.Š.

NINA ŽIŽIĆ O NOVIM PODUHVATIMA

Uvjerila sam se da je Skaj profesionalac Nina Žižić je nedavno završila snimanje pjesme za koju još nije smislila naziv, a koju je napisao Skaj Vikler, autor kompozcije “Igranka” koju je sa grupom Who See izvela na Eurosongu. Kako je ispričala za Vikend novine, do saradnje je došlo na obostranu inicijativu, te ističe da je ponosna na ono što je pripremila. “Družili smo se puno dok su tekle pripreme za Eurosong i tako se rodila ideja da sarađujemo. Uvjerila sam se kakav je profesionalac i mnogo mi se sviđa njegov rad”, kazala je zagonetno Žižić ne željeći da otkrije da li saradnja sa Viklerom znači da iskače iz okvira klasičnog popa. “Ne mogu još ništa da kažem o zvuku koji pjesma nosi. Recimo da nije narodnjak (smijeh)... Uvjerena sam da će publika biti zadovoljna, jer pjesma nije opterećujuća, patetična... Napravljena je za uživanje, razbibrigu i đuskanje”, otkriva Nina koja je nakon Eurosonga priuštila sebi odmor. “Ovog ljeta sam zaista uživala. Nakon Malmea mi je trebao odmor pa sam malo putovala, a malo i nastupala. Sada je vrijeme da se posvetim karijeri, tako da u narednom periodu očekujte puno

toga”, najavljuje pjevačica. Nju narednih dana očekuje snimanje spota za novi singl koji će promovisati u drugoj polovini decembra. Kako je ovih dana aktuelna priča o izboru našeg predstavnika z a

Pjesmu Evrovizije, od Nine smo zatražili mišljenje o tome da li je Sergej Ćetković pravi izbor Javnog servisa. “Sergej je savršen i želim mu puno sreće. To je samo još jedan plus u njegovoj karijeri koja teče uzlaznom putanjom. Za mene je Evrovizija fantastično iskustvo, sjajno sam se provela, upoznala mnoge ljude i obogatila život za tih 10 dana više nego što ovdje mogu za nekoliko mjeseci. Ako bi mi se ukazala prilika, opet bih išla”, iskrena je ona. No, dok čeka početak snimanja spota i završnu verziju nove pjesme, Ninu veseli učešće Skaj Viklera u šouu ‘Tvoje lice zvuči poznato’. “E, iz prve ruke mogu da vam kažem da se on polomi od proba. To je zaista mukotrpan rad i želja mu je da se što bolje predstavi, ali i da imitacija koju radi bude spektakularna. On je svakako moj favorit”, poručila je Nina Žižić. Z. Šebek

● FOTO priča

Pokušavam da budem strog ODUSTALI

Toni Cetinski biće gost večerašnje emisije “Tvoje lice zvuči poznato”, a za srpske medije je kazao da će gledaoci imati prilike da ga vide kao strogog ali pravednog sudiju. S obzirom na to da je već bio predsjednik žirija u sličnom TV formatu, “Hrvatska traži zvijezdu”, Toni ima iskustva u žiriranju: “Kao i prilikom vaspitavanja svoje djece i kao član žirija se trudim da budem strog i autoritativan, ali mi ponekad baš i ne ide jer prosto nijesam takav čovjek. Ipak, bilo je trenutaka kada mi, nakon slušanja hiljadu kandidata, bukvalno prokrvare uši i kada poludim. Naravno, iz režije onda isijeku i prikažu baš te djelove, pa ispadne da sam bio aždaja”.

Srbija bez predstavnika na Eurosongu 2014. Zbog finansijske situacije RTSa Srbija neće imati predstavnika na Pjesmi Evrovizije 2014. godine u Kopenhagenu, odlučio je Kolegijum Radio-televizije Srbije. “Kontinuitet učešća Srbije na Ezrosongu prekinut je iz finansijskih razloga, odnosno zbog troškova neophodnih za učešće i organizaciju odlaska delegacije na Pjesmu Evrovizije”, stoji u saopštenju. Oni dodaju da je kao samostal-

na država Srbija učestvovala na ovom prestižnom takmičenju od 2007. godine i postigla niz dobrih plasmana, a 2008. godine kao domaćin Eurosonga. “Radio-televizija Srbije će procijeniti mogućnost učestvovanja na Pjesmi Evrovizije narednih godina, čim se uspostavi stabilno i dovoljno finansiranje iz budžetskih sredstava”, dodaje se u saopštenju. E.Z.

ELITE MODEL LOOK

Kristina Stevović kao holivudska zvijezda Mlada Podgoričanka Kristina Stevović već nekoliko dana boravi u Kini gdje će biti održano svjetsko takmičenje za Elite Model Look. Lijepa tinejdžerka većinu vremena provodi sa predstavnicom Srbije Sandrom Balaban, a kako smo saznali, pripreme za takmičenje traju i po nekoliko sati dnevno. Prema riječima djevojaka, dočekane su u stilu holivudskih zvijezda, ljudi se fotografišu sa njima, a dosta vremena provode igrajući golf, plešući, te pripremajući koreografiju za finalno veče. Kristini su ovo prvi javni koraci u svijetu modelinga, a prema riječima organizatora, mlada Podgoričanka će morati da sačeka da napuni 16. godina kako bi mogla profesionalno da se bavi manekenstvom. Do sada su je primijetili skauting

menadžeri modnih agencija, a Kristina se nada da će imati prilike da u budućnosti sarađuje sa velikim modnim kućama i dizajnerima. Ono što smo takođe saznali je da se djevojke odlično druže, te da ne postoji izraženi rivalitet među njima. Takmičenje će biti održano krajem novembra u Šangaju. F.J.

Na foto šutingu

Sa jednom od tamičarki

Prva sa lijeva


Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

posjeta

Poslije školovanja i u modne novinare Ekipa Vikend novina sa studentima Fakulteta za modni dizajn UDG na praktičnom času Profesor Nošpal sa studentima

Ma.Ivanović, foto: Mirko Savović

F

akultet za dizajn i multimedije na Univerzitetu Donja Gorica otvoren je ove godine i skrenuo je pažnju mnogih mladih ljudi kojima je želja da se jednog dana bave modnim dizajnom. Znanja koje će steći tokom studija baziraju se na praktičnim i teoretskim metodama, a predavači, među kojima su ugledni dizajneri iz Crne Gore i regiona, omogućiće studentima da se profesionalno bave modom. Naistaknutiji među predavačima je doc. mr Aleksandar Nošpal, jedan od najpoznatijih makedonskih dizajnera, koji će studentima prenijeti znanje stečeno na prestižnim pariškim i londonskim univerzitetima i pri saradnji sa poznatim svjetskim dizajnerima.

Studente modnog i grafičkog dizajna ekipa Vikend novina posjetila je tokom zajedničkog predavanju o značaju skeč buka (vizuelni dnevnik koji svaki dizajner mora da ima), a koji su držali profesor Nošpal i doc. mr Laze Tripkov. Projekat Fakulteta za modni dizajn veoma je ambiciozan i nudi studentima tokom školovanja brojne prilike da nauče kako da prvenstveno budu modni dizajneri, ali i dobri preduzetnici.

dorović, Marina Banović-Džuver i mnogi drugi. “Imam puno kontakata, a jedan od mojih dobrih prijatelja je makedonski dizajner Marjan Pejoski koji je sarađivao sa Bjork, sa kojim ću se uskoro sresti i koga namjeravam da dovedem da održi predavanje. U planu je Zoran Garevski”, kaže Aleksandar.

● DOLAZIĆE I PROFESORI IZ

On dodaje da veliki broj mladih dizajnera studije završava van Crne Gore, naglasivši da njih želi da vidi na fakultetu kao asistente i docente. Program edukacije studenata za modne dizajnere spaja više segmenata zajedno koji su bitni da bi oni jednog dana kvalitetno obavljali posao kojim će se baviti. “Ovaj program spaja edukaciju sa industrijom. Naš plan je da od studenata napravimo dobre modne dizanere, dobre preduzetnike, menadžere koji će sami da organizuju svoj rad. Nijedan dizajner nije počeo da radi u velikoj industriji, već u malom ateljeu gdje razvija prototipe, a zatim traži dobavljače”, kaže profe-

INOSTRANSTVA

Dizajner, profesor, kostimograf Aleksandar Nošpal, čija predavanja studenti, kako su nam kazali, ne propušaju objasnio je da ima u planu da dovede mnoge dizajnere koji će svoje znanje podijeliti sa studentima. “Planiramo da napravimo saradnju sa svim crnogorskim dizajnerima jer ne bih volio da ovaj program bude samo akademski, te da oni ne sarađuju samo sa jednim dizajnerom, već da tokom čitavog školovanja imaju iskustva raznih dizajnera”, kaže Nošpal koji je dodao da će među predavačima biti Tijana To-

● ONI ĆE BITI DIZAJNERI I PREDUZETNICI

dizajniraće i aksesoare Na pitanje da li će studenti imati priliku da se usmjeravaju ka izradi modnih aksesoara, a ne samo garderobe, Nošpal odgovara: “Četvrta godina je specijalizacija i već radimo na jednom projektu koji će povezati neke zanate koji su zaboravljeni, poput obućarstva, tašnar-

stva, kojih u Crnoj Gori nema. Biće tu uključen i rad na šeširima, nakitu. Tako da će studenti do kraja obrazovanja imati znanje i viziju kako će dalje nastaviti svoj put i za koji segment će se u stvari opredijeliti kao onaj koji im najviše odgovara”, kaže on.

sor, objašnjavajući da za početak nije potrebno puno novca. “Modni atelje nije skupo priuštiti jer to je radni prostor gdje dizajner radi, a ne gdje klijenti dolaze. Tu treba da postoji nekoliko mašina da može da angažuje s vremena na vrijeme jednu- dvije šnajderke”, kaže on.

● KREATOR MORA DA IMA SVOJ STAV

Nošpal smatra da svaki dizajner može uspješno poslovati samo ako ima ideju. “Problem jednog dizajnera je kako da promijeni mišljenje, stav klijenta, da svoju ideju plasira, a zatim da nađe svoje kupce, a ne da se prologođava tržištu. Ja garantujem da za svakog kreatora ima mjesta, samo je važno koliko je on istrajan u svojoj ideji i koliko zna da je plasira na tržište. Za tri godine do diplomskog studenti će naučiti na ovom univerzitetu sve od teorije, istorije mode, umjetosti, pa sve do praktičnog dijela koji uključuje rad sa materijalima, šivenje i sve što je vezano do dobijanja finalnog prozvoda, modela”, kaže profesor.

● PLANIRAJU DA POSJETE LONDON I PARIZ

Praksa na fakultetima u svijetu i regionu je da studenti predstave diplomski - kolekeciju, a taj slučaj neće biti zaobiđen ni kod nas. “Mi ćemo svake godine imati na-

šu izložbu na UDG gdje ćemo prezentovati radove. Iako je fakultet prije tri mjeseca počeo sa radom prijatno sam iznenađen potencijalom svojih studenata. Dopada mi se što vidim da imaju stav, ali s obzirom na to da smo na početku i da još uče mislim da ću upravo kroz njihov budući rad vidjeti ko je i koliko talentovan. Kroz sam proces rada će se pokazati sve jer ima ljudi koji su super taletovani, a lijeni ili pak oni koji su manje nadareni ali su uporni vrijedni i uspiju na kraju”, obrazložio je profesor koji kao cilj i misiju navodi da će od studnata napraviti najbolje dizajnere objašnjavajući da modni dizajn nije samo kreiranje. “Neki će se usmjeriti ka modnom novinarstvu, neki će raditi za neku robnu kuću, drugi za tekstualnu in-

dustriju, a neki samostalno. Nijedna škola na svijetu generacijski ne iznjedri sve dizajnere. Ipak, svi oni nalaze poslove u različitim segmentima i za različite stvari su talentovani. Bilo bi dobro kad bi postojala robna kuća poput Harodsa, Selfridžisa, Nordstroma sa brojnim dizajnerskim brenovima gdje bi kako je praksa u svijetu mogli raditi tako što bi odabirali osluškujući tržište garderobu koja će se prodavat”, kaže on i još jednom ponavlja da je važno da studenti razmjenjuju iskustva sa kolegama iz drugih država, pa su u planu posjete i saradnja sa drugim univerzitetima. “Imamo u planu da u sardnji sa UGD organizujemo sa studentima ove godine ili početkom sljedeće odlazak u najveći muzej primijenjene umjetnosti i dizajna na svijetu ‘Viktorija i Albert’ u Londonu. U planu su i posjete Parizu, Makedniji gdje bi studenti mogli da vide kako funkcioniše tekstilna industrija”, kaže profesor.

● ŽELE DA IMAJU SVOJE KOLEKCIJE

Studentkinja Marija Vujović podijelila je sa nama dosadašnje iskustvo objasnivši da je princip rada i obrazovanja bolji nego što je zamišljala. “Predmeti su pažljivo odabrani i usko su vezani sa onim što učimo. Profesori su predani i edikuju nas kako da naše misli i ideje prenesemo u finalni proizvod. Želim da jednog dana imam svoju kolekciju”, kaže ona dodajući da joj je uzor Džon Galijano.

Četiri muškarca na dizajnu Na Fakultetu za modni dizajn UDG ima ukupno 22 studenta, od čega 18 djevojaka i četiri momka. Student Marko Jovović, koji radi kao menadžer u radnji jednog inostranog brenda, kaže da bi nakon završetka fakulteta volio da nastavi rad kao dizajner visoke mode koja nije predstavljena samo kroz izradu garderobe, već i kroz umjetnički izraz. “Očekujem da ću naučiti tokom školovanja još više u teorijskom smislu, ali i praktičnom kada je riječ o šivenju i radu sa materijalima”, kaže Marko.


36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ZDRAVLJE

Simptomi koje možete vidjeti u ogledalu

N

eki stručnjaci vjeruju da se svaka bolest manifestuje na ukupnim promjenama organizma, te da se na promjenama nekih djelova tijela može primijetiti gotovo svaka bolest. Stručnjaci tvrde da treba biti dobar poznavalac simptoma da bi se to moglo, no postoje neki lako uočljivi signali koji upućuju na promjene zdravstvenog stanja.

KOŽA Ako koža počne da svrbi, isušena je ili se ljušti iz vama nepoznatog razloga, možda se radi o lišajevima. Mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali najčešće se javljaju na laktu, zglobovima i iza koljena. U rijetkim slučajevima, takve pojave mogu ukazivati i na probleme s jetrom. Ako primijetite da vam je koža promijenila boju, te poprimila narandžastu ili žućkastu nijansu, možda se radi o pretjeranom unosu hrane koja sadrži beta-karoten (mrkva, pomarandža i ostalo voće i povrće narandžaste i žute boje), ali žućkasta koža može biti takođe signal problema s jetrom ili žutice, te bi se, ukoliko primijetite takve promjene, trebali hitno obratiti ljekaru. Ako vam koža iznenada postane nečista, možda se radi o želudačnim tegobama, cistama na jajniku ili upalama bešike. Zbog toga osim što posjetite kozmetičarku ili dermatologa,

posjetite i ljekara i ginekologa. Umorna i pepeljasta koža signal su dehidracije, nedostatka vode u tijelu. Dehidraciju možete testirati tako da se uštipnete na poleđini ruke. Ako se koža ne vrati istog trenutka, znači da ne pijete dovoljno vode. KOSA Pojava preuranjenih sijedih vlasi znak je da vam nedostaje vitamina B12, među ostalim zaslužnog za rast zdrave kose i pigmentaciju. Ako vam je kosa iznenada oslabjela i postala tanka može se raditi o nedostatku unosa nekih minerala. Ovim problemom najčešće su pogođene žene u pre i post menopauzi. OBRVE Ukoliko vam se obrve iznenada prorijede ili počnu da otpadaju može se raditi o smanjenoj aktivnosti štitne žlijezde, jer ona proizvodi hormon nužan za rast dlačica. Ukoliko se radi o tom problemu simptomi su još isušenost kože i gubitak

težine i stalan osjećaj umora. OČI Ako primijetite crvenilo ili istaknutije kapilare na beonjači može se raditi o iritaciji ili infekciji. Trebalo bi baciti svu kozmetiku stariju od šest mjeseci. Ukoliko se stanje ne promijeni kroz nekoliko dana, obratite se ljekaru jer se može raditi o težim infekcijama ili bolestima oka. Podočnjaci mogu signalizirati anemiju, a isto to signaliziraju i bljedunjavi kapci koji su izgubili ružičastu boju. Blijed izgled nastaje zbog toga što tijelu nedostaje crvenih krvnih zrnaca. Stanje možete popraviti povećanim unosim željeza. Ako primijetite titranje oka vjerojatno se radi o prehladi živca ili očnog mišića. Čuvajte se promaje i zaštitite se ukoliko izlazite na vjetar, ali titranje može biti uzrokovano i nedostatkom magnezijuma. Umorni i spušteni kapci najčešće signalizuju pospanost, a mogu biti uzrokovani lošim osvjetljenjem ili pretjeranim gledanjem u ekran kompjutera. Vježbe za oči mogu ojačati očne mišiće i spriječiti spuštanje kapaka. USTA Krvarenje iz zubnog mesa

može nastati zbog loše oralne higijene, ali i različitih upalnih procesa. Zatim loša ishrana, previše alkohola, zagađena okolina sve može uticati na promjene zubnog mesa. Krvarenje zubnog mesa može biti takođe znak trudnoće jer hormonalne promjene omekšavaju zubno meso. U rijetkim slučajevima krvarenje iz zubnog mesa može biti znak leukemije ili bolesti koje utiču na grušanje krvi. Ukoliko primijetite kako su vam zubi manji ili oštriji možda njima stružete u snu. Neki ljudi stružu zubima kada su pod stresom, neki zbog lošeg zagriza, jer jezik nema mogućnosti da se odmor u udobnom položaju. Posjetite svog zubara koji će vam preporučiti nošenje zaštite za zube preko noći. USNE Ispucale i isušene usne ponekad su uzrokovane anemijom zbog nedostatka gvožđa. Ali to može biti upozoravajući znak dijabetesa ako primijetite i druge simptome poput gubitka težine, te češću potrebu da urinirate. Blijede usne takođe su signal nedostatka gvožđa, ali i srčanih ili plućnih tegoba jer se zbog njih smanjuje dotok kiseonika u krvotok.

NEGDJE GRIJEŠITE

Zašto dijeta ne funkcioniše Zdravo se hranite, ne prejedate se, unosite dovoljno zdravih namirnica, a u posljednjih nekoliko mjeseci nijeste propustili ni jedan trening. Ipak, nemate tijelo kakvo želite. Postoje četiri razloga koja objašnjavaju zbog čega vaša dijeta ne funkcioniše kako biste htjeli. U lošoj ste vezi Ovo je jedan od čestih razloga gojaznosti. Jedete sve što bi trebalo, ribu, jaja, žitarice, koštunjave plodove, voće, a ipak, u posljednje ste se vrijeme udebljali par kilograma. Krivac za to je loša veza, ali ne samo ljubavna veza. Prestrogi roditelji, loš šef, užasne kolege, prijatelji ili saradnici dodaju stres u vaš

život, a sve to rezultira nakupljanjem masnoća, posebno u području trbuha. Izaći iz loše veze je teško, a ponekad i nemoguće, jer ste zaglavili s roditeljima takvima kakvi jesu, sa svojtom koju ne možete mijenjati, pa je dobar savjet za mršavost da izbjegavate toksične ljude što je više moguće, te pronađete aktivnosti koje će vam nadomjestiti užitak. Netolerantni ste Ponekad je uzrok debljine netolerancija prema određenoj vrsti hrane. Obično su ljudi netolerantni na jaja, orahe, soju, pšenicu ili mliječne proizvode, ali možete biti alergični na sve, od ananasa do papra.

Ne trudite se dovoljno Samo zbog toga što vježbate konstantno i zdravo se hranite ne znači da ćete i smršati. Postoji šansa da treninge ne ciljate optimalno, a da su vam porcije još uvijek prevelike. Većina ljudi ne shvata odnos između aktivnosti i unosa hrane, pa ako previše sjedite, neće biti dovoljna dva ili tri treninga sedmično da biste smršali. Treba vam mnogo više aktivnosti od toga. Takođe, ako ste smanjili porcije u odnosu na ono što ste ranije jeli, možda je to još uvijek previše. Malo se više informišite o kaloričnosti hrane i dnevnim potrebama prosječne osobe. (magazin)


Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

SAVJETUJEMO

Prirodno izbjeljivanje zuba

NEOBIČNA GIMNASTIKA

Vježbajte da zategnete lice

Učinite osmijeh blistavim i neodoljivim koristeći sastojke koje sigurno imate u kuhinji. Svi želimo besprekorno čist i blistav osmijeh. Profesionalna izbjeljivanja zuba su skupa i često neizvjesna što se tiče rezultata, a neki trikovi iz kuhinje mogu dovesti do zadovoljavajućih rezultata. Evo nekoliko savjeta i trikova kako održati sjajan i blistav osmijeh. 1. Predlažemo stari domaći recept za izbeljivanje zuba - pasta od limuna. Naime, u posudu stavite ¼ šolje sode bikarbone i dodajte pola iscijeđenog limunovog soka. Nanesite smjesu na zube i ostavite da djelu-

je 3 min. Ne preporučuje se duži tretman jer nećete postići jači efekat, već ćete oštetiti gleđ. Obavezno dobro isperite zube i tretman ponavljajte jednom nedjeljno. Drugi predlog za izbjeljivanje zuba jesu jagode. Prvo izgnječite jagode, a potom je utrljajte na zube. Nakon toga operite zube pastom jer jagode sadrže dosta šećera i kiseline. 2. Takođe, predlažemo ispiranje usta jabukovim sirćetom. U čašu vode stavite jednu kašiku jabukovog sirćeta i isperite usta tom vodicom. Proces možete ponavljati svaki dan, ali budite oprezni i svaki put operite zube pastom nakon ovog tretmana.

3. Još neki od darova prirode koji vam mogu podariti blistav osmijeh su pomorandža ili limun. Unutrašnom stranom kore istrljajte zube, a potom ih operite pastom za zube. Ovaj postupak možete ponoviti nekoliko puta na dan kako biste postigli rezultate za veoma kratko vreme. 4. Lovorov list je još jedan od prirodnih preparata koji će vas dovesti do savršenog osmijeha. Mješavinu od lovorovog lista i sušene pomoradžine kore pomiješajte sa malo vode kako bi se sastojci sjedinili i nanesite smjesu na zube. Ostavite da djeluje tri do četiri minuta, a potom isperite zube pastom. (ona portal)

VJEČITA DILEMA

Da li treba špijunirati djecu

Malo ko zna da se tonus kože može održati bez ikakve šminke i to bez kozmetičkih zahvata. Mnogi od vas često posjećuju teretane i vežbaju po fitnes programima, obraćajući pažnju samo na mišiće tijela. A zašto ne biste isto uradili za svoje lice? Samo nekoliko minuta vježbe svaki dan biće dovoljno da prestanete da razmišljate o skupoj šminci. Gimnastiku lica trebalo bi raditi u opuštenom položaju, u udobnoj fotelji i odjeći. Trebaće vam ogledalo u kojem ćete vidjeti da li radite vježbe pravilno, a važna je i higijena. Koža lica, vrata i ruku mora biti očišćena losionom, a nakon vježbi isperite lice hladnom vodom i nanesite dnevnu kremu koja odgovara vašem tipu kože. Vježba 1 Duboko udahnite kroz nos. Ravnomjerno izdahnite kroz usta. Ponovite 2-3 puta s inter-

valima od 3-4 sekunde. Vježba 2 Udahnite kao u prvoj vježbi, ali izdahnite isprekidano. Pri tome su usta poluotvorena, a usne složene u O. Pri svakom izdahu pokrećite obraze. Ponovite 2-3 puta s intervalima od 5-6 sekundi. Vježba 3 Udahnite kroz usta, stisnutih zuba i usta rastegnutih u osmjeh. Izdahnite na jednak način. Ponovite 2 puta s intervalom od 3 sekunde. Vježba 4 Duboko udahnite kroz nos, izdahnite isprekidano kroz desni i lijevi ugao usta 2 puta. Vježba 5 Udahnite duboko kroz nos i zadržite dah 2-3 sekunde. Bez izdisanja pokrećite obraze i nakon sekundu-dvije izdahnite kroz usta isprekidano i snažno. (Ljepota)

PUŽEVI

Novi trend u kozmetici Francuzi zaista cijene puževe, posebno na tanjiru sa puterom i bijelim lukom. Međutim, jedan farmer koij ih uzgaja, smatra da oni više toga mogu da ponude živi nego mrtvi. Luj Mari Guedon kaže da sluz puževa sadrži dosta kolagena, glikolne kisjeline, antibiotika i drugih jedinjenja koji regenerišu ćelije kože. Guedon je razvio tehniku prikupljanja sluzi i vjeruje da bi mogao da doprinese kozmetičkoj revoluciji. On planira industrijski razvoj ovog posla, kako bi sljedeće

godine mogao da prikupi čak petnaest tona sluzi, a već je obezbijedio tri ugovora sa lokalnim laboratorijama i kozmetičkim kućama u Parizu. Luj ne želi previše da otkriva o samom procesu prikupljanja sluzi, ali je rekao da sistem podrazumijeva da se puževi stavljaju u dva velika kontejnera pomoću kojih se vadi sluz, te da se nakon procesa ne ubijaju. Sluz puževa se već pojavila u kozmetičkim proizvodima u Aziji i Americi, a u Evropu tek treba da stigne. (B92)

ELIKSIR MLADOSTI

Riblje ulje čuva ćelije

Čitanje mejlova i poruka, kao i praćenje dolaznih i odlaznih poziva najpopularniji je način na koji roditelji špijuniraju svoju djecu. Naravno, sve to rade jer su zabrinuti za to sa kim se oni druže, šta rade i koje sajtove posjećuju na internetu. Nakon istraživanja sprovedenog na dvije hiljade roditelja čija djeca imaju između 10 i 17 godina, pokazalo se da čak 61 odsto roditelja voli da njuška. Šest od deset roditelja je priznalo da redov-

no čita mejlove, SMS-ove i poruke sa Fejsbuka svoje djece. Istraživači su otkrili da uprkos riziku da ih djeca optuže da im narušavaju privatnost, večina majki i očeva smatra da je neophodno da njuškaju po privatnim stvarima djece. Istraživanje je takođe pokazalo da jedan od deset roditelja ide čak u takvu krajnost da otkrije lozinku naloga svog djeteta, a jedan od pet roditelja je šokirano sadržajem koji otkriju na tom nalogu. Međutim, rezu-

latati jedne ankete su ipak pokazali da većina roditelja nakon hakovanja privatnih podataka svog djeteta osjeća veliku krivicu. U savremenom svijetu u kom živimo i u kome vlada tehnologija, teško je konstatno kontrolisati i čuvati decu. Zato roditelji pribjegavaju raznim sredstvima kako bi uvijek bili upućeni u sve detalje života svoje djece. Međutim, da li to podrazumijeva i zadiranje u privatnost na koju svako ima prava? (Superžena)

Riblje ulje bi zbog blagotvornog djelovanja na ljudske ćelije moglo postati eliksir mladosti, ističu stručnjaci sa kalifornijskog univerziteta. Do ovog zaključka došli su na osnovu testiranja grupe srčanih bolesnika koji su potvrdili da koriste omega-3 masne kisjeline, važne za stvaranje zaštitne kape za ćelije, čime se znatno produžava njihov život. “Pacijenti sa visokim nivoom omega-3 masnih kisjelina u krvi, definitivno imaju sporiji proces biološkog starenja srca. Izgleda da je ovo način da se potencijalno produži ljudski

životni vijek i izbjegnu kardiovaskularna oboljenja, pod pretpostavkom da se svakodnevno konzumira gram ribljeg ulja”, naglasio je dr Ramin Farzane. Da bi se postigao željeni efekat poželjno je da se kozumira losos, skuša i sardina. One imaju najviše ribljih masnih kisjelina, koje preventivno utiču na zaštitu kardiovaskularnog sistema. Ove kisjeline su dobre i za ublažavanje upale zglobova, usporavanja gubitka memorije i smanjenje makularne degeneracije očiju, koja je najčešći uzrok sljepila starijih osoba. (Novosti)


38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

ISTRAŽIVANJE UKAZUJE

Mršaviji žive duže

Ranije studije pokazale su da je gubljenje težine bilo povezano sa smanjenim oboljevanjem i boljim kvalitetom života, ali nije bilo perspektivnih interventnih studija koje bi našle vezu između namjernog gubljenja težine i dužeg života. ISTRAŽIVANJA Dvije studije objavljene u “New England Journal of Medicine” pronašle su da je bariatrička hirurgija bila povezana sa smanjenom stopom smrtnosti. Na prvom mjestu, švedski istraživači izvijestili su o ukupnoj smrtnosti među 4 047 gojaznih učesnika, uključujući 2 010 učesnika koji su podvrgnuti bariatričkoj hirurgiji i 2 036 učesnika koji su se podvrgli konvencionalnim tretmanima gubljenja težine. REZULTATI Poslije praćenja od prosječnih 10,9 godina, prosječni gubitak težine u kontrolnoj grupi bio je dva odsto, dok je varirao od 14 do 25 odsto u grupi koja je operisana, u zavisnosti od

procedure koja je obavljena. Rizik od smrtnosti bio je za 29 odsto niži u grupi koja je operisana. U drugoj studiji, istraživači su uporedili smrtnost među 9 949 gojaznih pacijenata koji su imali operaciju i 9 638 gojaznih ljudi koji su se prijavili za vozačku dozvolu. Nakon prosečnog praćenja od 7,1 godine, smrtnost u operisanoj grupi opala je za 40 odsto u odnosu na kontrolnu grupu. Stopa smrtnosti izazvane koronarnom arterijskom bolešću opala je za 56 odsto, smrt od dijabetesa za 92 odsto i smrt od kancera za 60 odsto. Ipak, stope smrtnosti izazvane drugim faktorima, a ne bolestima, kao što su nesreće i samoubistva, bile su za 58 odsto više u grupi koja se operisala. Naravno, bariatrička operacija može pomoći u postizanju dugoročnih gubitaka težine kod pojedinih osoba, ali ako se one poslije toga pravilno ponašaju. (Men’s helt)

SAVJETI

Duksevi u trendu Jesen je stigla, a hladniji dani iziskuju i topliju odjeću. Ove sezone su se duksevi vratili na velika vrata, i to više u klasičnim jednobojnim varijantama, ali i oni u razigranim kombinacijama boja i aplikacija. Ležerni krojevi i topli materijali pružiće vam toplinu, a boje i aplikacije odraziti vaš stil.

ZA SKLADAN BRAK

Muškarcima treba lijepa žena Evo nevjerovatne istine. Ključ dugog i srećnog braka za muškarce nema nikakve veze sa kompatibilnošću karaktera ili sličnim interesima partnera. Za njih je jedino važan fizički izgled partnerke. Dakle, ako im je žena lijepa oni će biti srećni. Tačka. Tako muškarci sa atraktivnijim ženama imaju srećnije brakove, a to zadovoljstvo ne nestaje sa vremenom. Ženama je sa druge strane potrebno mnogo više za sreću, kaže psihološkinja Andrea Meltzer sa Univerziteta Dedman i dodaje da to ne znači da su muškarci površni već samo da više cijene brač-

nu partnerku koja lijepo izgleda. Dakle površni!

TRIKOVI ZA FRAJERE

Otkrijte njenu divlju stranu Nemojte sjedjeti skrštenih ruku, već podstaknite vašu partnerku da pokaže i svoju drugu stranu - vatrenu i divlju. Uostalom, ko je muškarac u vašoj vezi? Kupite joj donji veš onakav kakav vi želite, čak i da rizikujete da se njoj ne dopada. Ona će ga makar jednom obući. Diskretno se raspitajte za veličinu koja joj odgovara i nemojte da štedite - dobar veš “dobro” košta. Takođe, ne nasjedajte na marketinški trik da se radi o modelu univerzalne veličine - ne želite da se vaša draga sramežljivo uvuče u krevet u vešu koji joj je mali ili prevelik, već da se po-

nosno šepuri pred vama. U obzir dolaze i čarape, halteri i korseti. Izbor je veliki, na vama ja odlučiš u čemu želite da je vidite, odnosno čime da provociraš njenu vatrenost. Probudite njen takmičarski duh - predložite joj neku igru poput striptiza, plesa, kartanja u skidanje... Avantura zbog prelaska sopstvenih granica će vas oboje ostaviti bez daha. To su trenuci koji ostaju u pamćenju i kasnije dodatno podstiču maštu, pružajući vam istovremeno povod da se slatko nasmijete svojoj odvažnosti. Seksualne igre na javnom mjestu ili kod kuće mogu biti veoma

zabavne i uspešno začiniti vaš seksualni život. Pokušajte da je natjerate da se zaželi seksa. Uzdržavajte se neko vrijeme od vođenja ljubavi, ali je sve to vrijeme zadirkujte - tako će misliti na seks, a neće ga imati. Možda će zbog toga početi da oblijeće oko vas i da vam predloži i ono čega se do sada stidjela. Nježni dodir u prolazu, provokativna SMS poruka, poklon sa erotskom konotacijom... mogu da nagovijeste “šta bi bilo kad bi bilo” i da natjeraju vašu partnerku da prekine igru i uzme stvar u svoje ruke. Vidjećete - vredjelo je čekati. (Mondo)

PREDLAŽEMO VJEŽBE

Želite snažnije ruke? Koliko god se trudite, ne primjećujete napredak u obimu ruku. Tu su naravno i “prijatelji” koji tvrde da vam se ruke nikada neće baš razviti jer nemate genetsku predispoziciju za tako nešto. Vrijeme je da im pokažete koliko griješe i to sa veoma malo opreme iz teretane. Trening Uradite vježbe po redosljedu označene sa 1a, 1b i 1c. Kada završite sve tri vježbe, računajte da ste završili jednu seriju. Nakon toga, odmorite 60 sekundi i ponovite cio krug još dva puta. 1A TRICEPS EKSTENZIJA IZ PLENKA Postavite se u početnu poziciju za sklek. Savijte laktove pod uglom od 90 stepeni i neka vam nadlaktice budu ravno na podu. Stegnite mišiće trupa, a tijelo neka vam bude pravo. Sada samo ispružite laktove i podignite tijelo u pozu za sklek. Lagano se spustite nazad na pod. 1B TRICEPS EKSTENZIJA IZNAD GLAVE BUČICOM Držite bučicu iznad glave. Savijte laktove, spuštajući bučicu ka potiljku (gledajte da ga promašite), a zatim ispružite ruke u početnu poziciju. 1C TRICEPS PROPADANJE Postavite dlanove na benč klupu, ispružite noge ispred sebe, tako da vam se cijelo tijelo oslanja samo na ruke. Torzo i noge bi trebalo da vam prave ugao od 90 stepeni. Savijte laktove, tako da spuštate tijelo ka podu. Ne spuštajte tijelo prebrzo, to može da vam optereti ramena. (menshealth)


Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 11. 2013.

PROBLEMI PODGORIČANKE

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Poslodavac joj smanjio zaradu zbog novih pravila refundacije Podgoričanka Nataša R. jedna je od porodilja kojoj je poslodavac smanjio zaradu nakon što je Ministarstvo rada i socijalnog staranja odlučilo da se više ne refundiraju doprinosi i ostale naknade koje poslodavci plaćaju za zaposlene na porodiljskom i roditeljskom odsustvu. Ova 28-godišnja majka šestomjesečne djevojčice tvrdi da ju je poslodavac “častio” umanjenjem plate za 40 odsto, pravdajući to naglim smanjenjem iznosa bruto zarade koji je na teret poslodavca. “Kada sam se pobunila, rekao mi je kako mu država uzima djeci hljeb iz usta i da su mu svoja djeca najvažnija”, ispričala je portalu Roditelji Nataša koja je donedavno bila zaposlena u jednoj podgoričkoj prodavnici mješovite robe. “Kad sam mu rekla da ne bi trebao sreću svoje djece graditi na nesreći tuđe, samo mi je rekao – uzmi ili ostavi”. Odlučila je da ostavi, a tužbu nije podigla, kako kaže, “iz crnogorskih razloga” – zbog poznanstva njenog brata sa vlasnikom koji joj je oduzeo prava. “Nisam željela da ga tužim jer sam to radno mjesto dobila upravo zbog njegovog poznanstva sa mojim bratom”, objašnjava Nataša, jedna od porodilja koje se svakodnevno javljaju portalu Roditelji nezadovoljne zbog kršenja njihovih prava od strane poslodavaca dok su na porodiljskom odsustvu. Porodilje već neko vrijeme kontaktiraju portal Roditelji i tvrde da su njihovi poslodavci odlučili da im smanje zarade kako bi „pokrili“ dio koji nije obuhvaćen refundacijom. Poslodavci se ipak nijesu žalili Uniji poslodavaca na visinu i način refundacije porodiljskih zarada. “Primjedbi je bilo u dijelu koji se odnosi na traženje dodatne dokumentacije ali ne i na samu visinu i način refundacije, jer već dvije tri godine to tako funkcioniše… da se refundira samo radnički bruto”, kazala je generalni sekretar Unije, Suzana Radulović. Ona je, međutim, naglasila da ćutanje poslodavaca, “ionako pogođenih sa svih strana”, ne znači da su oni zadovoljni visinom refundacije porodiljskih naknada, već da im to možda trenutno nije najveći problem.

Ilustracija

Podsjećajući da se UPCG jedva izborila da i obećala da visina porodiljskih naknada bude ograničena na dvije umjesto predložene jedne prosječne zarade, ona je obećala da će se UPCG pridružiti eventualnoj inicijativi Udruženja Roditelji za promjenom zakona u tom dijelu. Upitana da prokomentariše tvrdnje dijela porodilja da im poslodavci uskraćuju prava na puni iznos plate kako bi kompenzovali novi zakonski namet, Radulović je rekla da “vjeruje da se ipak radi

o malom broju jako nesavjesnih ljudi”. “Uvijek je bilo zloupotreba i biće ih… ako je neko zadovoljan radnikom, ne vjerujem da će sebi dozvoliti taj luksuz zbog stotinjak eura koje bi platio na osnovu poreza i doprinosa”, rekla je Radulović. Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti usvojen je krajem maja u crnogorskom parlamentu i pored oštrog protivljenja najmanje sedam hiljada crnogorskih građana, velikog broja nevladinih organizacija, sindikata, Unije poslodavaca.

Potrebu za usvajanjem novog zakona, uključujući i odredbe vezane za refundaciju zarada porodilja, resorno ministarstvo pravdalo je reakcijom na zloupotrebe starog zakona od strane pojedinih poslodavaca, tvrdeći da će primjena novih propisa zaštititi prava porodilja. U vrijeme donošenja ovog zakona, koji se primjenjuje od juna ove godine, u Ministarstvu su uporno ponavljali da se zakon ne odnosi direktno na porodilje, već na njihove poslodavce.

PSIHO KUTAK

dječje zapovijesti

ČASOPIS HUMAN REPRODUcTION

Posao može biti kriv za odgađanje majčinstva Što je žena duže zaposlena na određeno ili je u nesigurnijem radnom odnosu, vjerovatnije je da će biti bez djeteta u toku tridesetih godina života, navodi se u studiji koja pokazuje da stalni posao zapravo može poboljšati šanse za majčinstvo, a ne, kako je uvriježeno mišljenje, podstaknuti na odgađanje. Australijsko istraživanje, objavljeno u časopisu Human Reproduction, pokazalo da žene žele postići finansijsku stabilnost prije nego se odluče da imaju dijete, bez obzira na porodično bogatstvo ili partnerove prihode. Vođa istraživanja, profesorica Vivi-

jen Mur sa Univerziteta u Adelaideu, kaže kako žene generalno teže ostvariti ekonomsku sigurnost prije zasnivanja porodice. Ovo otkriće je važno jer se suprotstavlja prihvaćenom tumačenju kasnijeg majčinstva kao fenomena prema kojem visokoobrazovane žene odabira odgađanje majčinstva da bi se usredsrijedila na svoje karijere. Koautor dr. Lynne Giles kaže kako kasnije majčinstvo ili odluka da se ne rodi dijete nije samo stvar ličnog izbora žene, nego da ti trendovi odražavaju šire strukturne promjene u društvu.

Američki psiholog Kevin Leman, autor preko 40 knjiga, sastavio je spisak od 10 poruka koje savjetuje roditeljima da uvijek imaju na umu. Koja vam se od njih najviše sviđa? 1. Moje ruke su male, molim vas ne očekujte savršenstvo dok spremam krevet, crtam ili bacam loptu. Moje noge su male, molim vas usporite da bi mogla/ mogao da vas pratim. 2. Moje oči ne gledaju na svijet kao vaše, dozvolite mi da istražujem bezbjedno. Ne ograničavajte me bespotrebno. 3. Posao će uvijek biti tu. Ja sam mali/mala samo kratko – molim vas nađite vremena da mi objasnnite na koji način funkcioniše ovaj divan svijet, i radite to sa zadovoljstvom. 4. Moja osjećanja su krhka i nježna – molim vas odgovorite na moje potrebe, nemojte me grditi po cijeli dan (ni vi ne biste željeli da vas neko stalno grdi zbog vaše radoznalosti). Odnosite se prema meni onako kako biste voljeli da se drugi odnose prema vama. 5. Ja sam vaš specijalni dar, i tako me i shvatite. Dozvolite mi da odgovaram za svoje postupke, dajte mi smjernice koje će mi pomoći kroz život i vaspitavajte me uz puno ljubavi. 6. Potrebno mi je vaše ohrabrivanje da bih rastao, ali ne i hvaljenj. Budite oprezni sa kritkovanjem, zapamtite da treba kritikovati moje postupke, a ne mene kao osobu. 7. Dozvolite mi da sam donosim odluke. Dozvolite mi da pogriješim. Tako

ću jednog dana biti spreman da donesem ispravne životne odluke. 8. Molim vas nemojte raditi stvari umjesto mene. Tada osjećam da svojim zalaganjima nijesam ispunio vaša očekivanja. Znam da je teško, ali molim vas nemojte me upoređivati sa mojim bratom ili sestrom. 9. Molim vas nemojte se plašiti da odete negdje na vikend zajedno. I djeci je potrebno da se malo odmore od roditelja kao što i roditelji trebaju odmor od djece. To je uostalom i način da pokažete nama djeci da je vaš brak nešto posebno. 10. Molim vas, volite me i onda kada iznevjerim vaša očekivanja.


40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Kivi na načina Slatko od kivija 1kg kivija, 1 kg šećera, 1 litar vode, 1 limun Priprema: Kivi oljuštiti i isjeći na tanke kolutove. Šećer ušpinovati (prokuvati da se skroz rastopi na providno) sa vodom 20 minuta, zatim dodati kivi, limun i kuvati oko sat vremena dok sirup ne dobije željenu gustinu. Slatko povezati mokrom krpom (velikom ili čak pelenom) i kada se ohladi puniti tegle.

Torta od kivija i ananasa Za tri kore: 15 bjelanaca, 15 kašika šećera, 3 pudinga od vanile Za fil: 1 konzerva ananasa, 1 korpica kivija, 1 l bistrog soka od ananasa, 600 g šećera, 4 pudinga od vanile, 15 žumanaca, 2 kaši-

ke gustina, 2 margarina Priprema: Ispeći 3 kore, u svaku ide 5 bjelanaca, 5 kašika šećera i 1 puding od vanile. Kad je pečeno prevrni naopačke i prekri vlažnom krpom. Peći u velikoj tepsiji. Spojiti 1 litar soka od ananasa + sok što se dobije iz konzerve + voda, otprilike 1,5 litra. U to ukuvati 600 g šećera, 4 pudinga od vanile, 15 žumanaca, 2 kašike gustina. U hladno dodati 2 margarina. Trećina fila se odvoji, a u preostalo ide ananas. Kolutovi kivija se slažu između fila. Odozgo ide bezbojni preliv za torte ili šlag, sve po želji.

Medaljoni od kivija Za marinadu: 8 supenih kašika serija, 3 supene kašike sirćeta sa malo bijelog luka, 5 supenih kašika ulja, 1 glavica izrendanog crnog luka 1kafena kašika senfa, po 1/2 kaf.kašikesuvog estragona i miješanih začin.trava, malo bibera. Glavne namirnice: 4x250gr telećih ili sv.odrezaka, 3 supene kašike, ulja, sasvim malo bibera i soli, 4

veća kivija, 30gr remulade Priprema: Izmiješati sve sastojke za marinadu. Odreske lijepo oprati,dobro posusiti i potopiti u marinadu.Ostaviti preko noci ili minimum 5h da se mariniraju.Meso izvaditi iz marinade,ocijediti i posusiti.Svaki odrezak dužinski presjeći na 1/2 i peći na vrelom ulju sa obije strane po 3min.Začiniti i ostaviti da se dobro ohladi. Kivi oljustiti i isjeći na deblje kolutiće. Na oval poređati medaljone,zatim na svaki staviti po malo remulade i preko toga po kolut kivija.

Salata sa kivijem 3 kivija,1 manji komorač, 2 lista blitve, 1 luk šalot , 5 čeri paradajza, 1 kašika soka od limuna, 2 kašike ulja Za posipanje: sjemenke lana Priprema: Svo povrće operite i očistite. Blitvi odstranite korijen, komoraču takođe odstranite tvrdi korjenasti dio, oljuštite kivi. Blitvu isjeckajte na trakice, čeri na pola, ko-

morač na polumjesece, luk na sitne kockice. Svo povrće podijelite na dva dijela. U činiju ređajte: dio blitve, komorača, paradajza, kivija, luka, i sve opet ponovite dok ne utrošite sve sastojke. Posolite, nauljite i isjcedite sok od limuna. Lagano promiješajte.Pospite samljevenim sjemenkama lana.

Piškota torta sa kivijem i bananom

2 kisele pavlake, 250 grama šećera u prahu, 500 grama šlaga, 7 šoljica (za kafu) mlijeka, 2 veće kutije piškota, 1 kg banana, 4 kivija Priprema: Šlag umutiti s mlijekom. Pavlaku i šećer u prahu promiješati viljuškom, pa sve sjediniti. Piškote nakvasiti nekim sokom, preko staviti šlag, naređati banane narezane na kolutiće, pa opet šlag, pa piškote, pa šlag, pa kivi nasječen na kolutiće, pa opet šlag. Ukrasiti po želji. Ovo je brza, ukusna i laka torta.


Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

● SUPER RECEPT

● POSEBNI NAPICI

Koktel Sangria

Pica rolat Sastojci: 500 g kora za pitu 250 g šunke 200 g mariniranih pečuraka 250 g kačkavalja 1 čaša kisele pavlake 2 jajeta origano Priprema: Umutiti jaja i pavlaku. Tri kore ređati, i zadnju premazati kečapom. Kačkavalj krupno rendati, a šunku sjeći na kockice. Posle kore sa kečapom, ide još jedna kora na koju se stavlja kačkavalj. Posle kore sa

kačkavaljem ide kora preko koje se stavlja šunka. Posle kore sa šunkom ide kora na koju se stavljaju sjeckane pečurke. Posle kore sa pečurkama ide kora koju treba namazati umućenom pavlakom i jajima. Premazati kečapom i sipati preostali kačkavalj, šunku i pečurke i sve posuti origanom. Od svih kora uvijati rolat. U pouljenu tepsiju staviti rolat, premazati pavlakom i jajima i posuti origanom. Peći na 200 C. Kada rolat dobije zlatnožutu boju gotov je. Ohlađen rolat sjeći na parčad veličine dva do tri cm.

Sastojci: 3,25 šoljice suvog crnog vina kašika šećera sok jednog velikog limuna sok jedne velike naranče jedan veliki limun narezan jedna velika naranča, narezana dvije manje breskve, oguljene i narezane na komadiće Priprema: Pomiješajte sve sastojke u velikoj zdjeli, dobro promiješajte. Ostavite preko noći u frižideru, poslužite u šoljicama sa kockicama leda.

Specijaliteti

Riblja čorba Sastojci: 0,5 kg crnog luka 2 ljute svježe paprike 0,5 kg svježeg paradajza riblje glave i repovi 0,5 kg ajvara 0,3 kg paradajz pirea 3 fanta (začin za riblju čorbu) so, vegeta, biber, aleva paprika Priprema: Sitno isjeckan crni luk izdinstati na ulju, uz povremeno dodavanje vode da ne zagori, dodati sjeckan paradajz i

ljutu papriku, zatim dodati riblje glave i repove i dinstati dok se sve to ne raspadne. Zatim procijediti čorbu i ispasirati ostatak pa naliti vode u zavisnosti od količine koju želite. U posebnoj posudi izmutiti fant, ajvar, paradajz pire, alevu papriku i dodati u fond koji smo procijedili i ispasirali. Dodati začine po ukusu. Sve zajedno treba da krčka 30 minuta. Ukoliko je čorba rijetka, možete je povezati sa tankom zaprškom da dobije gustinu. Čorba je spremna za serviranje.

RECEPT POZNATIH

Začinjeni rižoto sa povrćem

Prepoznatljivo novinarsko lice Informativnog programa Pink M televizije Dragana Novaković, kaže da se odlično snalazi u kuhinji, te da preferira italijanska jela. Ona je za čitaoce Vikend izdanja preporučila njeno omiljeno jelo- rižoto sa povrćem.

Potrebno - 150-200 gr pirinča, - 5 dl soka od paradajza - glavica crnog luka, - šargarepa, - struk praziluka, - sjeckan list celera, - origano, - bosiljak, - so, - biber, - začin od povrća, - ulje.

Eurokrem oblande Kokos bombice Sastojci: 35 kašika šećera 8 kapika brašna 2 kašike kakaa 25 kapika vode 250 gr. margarina 3 kašike eurokrema pakovanje oblandi Priprema: Kakao,brašno i šećer promiješati. Dodati vodu i staviti da zavri. Kada provri miješati još 2 do 3 minuta pa skloniti sa vatre.Dodati margarin miješajuci i dalje i eurokrem.Kada se sjedini filovati odmah oblandu.

Sastojci: pola margarina 150 ml mlijeka 300 gr šećera 100 gr kokosa 200 gr mljevenog keksa malo suvog grožđa Priprema: Staviti šećer ,mlijeko i margarin da se istopi,zatim skloniti sa sporeta i umiješati kokos i mljeveni keks. Smjesu ostaviti malo da se prohladi,pa onda praviti kuglice veličine oraha.

Priprema: Pirinač se kuva u srazmjeri 1:3, pa se tome mogu prilagoditi i ostali sastojci i ukupna količina namirnica. Glavicu crnog luka propržiti na ulju, dodati praziluk i šargarepu isječene na kolutove i dinstati zajedno uz povremeno miješanje. Dodati krupno sjeckan list celera, malo vode, sok od paradajza i origano. Začiniti i naliti još vode u zavisnosti od količine pirinča. Kad pirinač omekša dodati bosiljak i poklopiti da se ne bi gubio miris začina.


42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 11. 2013.

Lykan Hypersport

Vožnja od 770 ks i 3,4 miliona protekla uspješno. Nije šala ni cijena od 3,4 miliona dolara, nijesu šala ni farovi optočeni dijamantima, zlatnim koncem izvezena sjedišta i holografski 3D displej. Ozbiljno zvuči i 3,7-litarski biturbo bokser koji potpisuje čuveni tjuner RUF, izgleda da je došlo vrijeme da Veyron ide u penziju?

Automobili

predstavljamo, savjeti...

U sjenci kartonske senzacije, “superautomobila” sa 5000 KS, nekako je ostao nezapažen prvi pravi arapski superautomobil: Lykan Hypersport. Možda i zbog činjenice da razvija samo 770 KS? Kako bi potvrdili da se ne šale, kompanija W Motors napravila je prvu probnu vožnju na autodromu u Dubai-ju koja je

porše Macan

Sve što treba da znate

Nakon špijunskih fotografija i bezbroj “tizera”, Porše je napokon objavio službene podatke o svom najnovijem modelu Macan, koji je predstavljen paralelno na sajmovima u Los Angelesu i Tokiju. Poršeov prvi kompaktni SUV inicijalno će nastupiti na tržištu u tri varijante: Macan S, Macan S Diesel i Macan Turbo, svi standardno opremljeni pogonom na sve točkove. Proizvođač automobila tvrdi da je Macan sportski automobil u segmentu kompaktnih terenaca a brojke to i dokazuju. Macan S pokreće 3-litarski V6 bi-turbo motor, snage 340 KS, uparen sa mjenjačen sa sedam stepeni prenosa i dvostrukim kvačilom (PDK). Terenac ubrzava od 0 do 100 km/h za 5,4 sekunde (5,2 sekunde sa opcionim Sport Chrono paketom) i postiže najveću brzinu od 254 km/h. Prosječna potrošnja goriva iznosi 9,0 l/100 km a emituje 212 g/km CO2. Macan S Dizelu je namijenjena uloga štedljivca, pa njegov 3-litarski V6 turbo dizel sa 258 KS troši samo 6,3 l/100 km

uz emisiju CO2 od 164 g/km. Da je vrijedan Poršeove značke dokazuje sprintom 0 do 100 km/h za samo 6,3 sekunde (6,1 sekundu uz Sport Hrono) i dostiže najveću brzinu od 230 km/h. Najbrži model je, naravno, Macan Turbo opremljen novim 3,6-litarskim V6 bi-turbo motorom koji se koristi po prvi put u Poršeu. Ovaj motor razvija 400 KS i katapultira Macana do stotke za 4,8 sekundi (4,6 sekundi uz Sport Chrono). Najveća brzina je 266 km/h, dok je prosječna potrošnja goriva 9,2 l/100 km, a ko izabere ovaj motor svakako ga nije briga emisiju CO2. Za rijetke koji odluče isprljati gume, Macan nudi offroad režim koji se aktivira na dodir dugmeta na centralnoj konzoli pri brzinama između 0 i 80 km/h. Funkcija prebacuje sve odgovarajuće sisteme na terenski program rada. Kod modela opremljenim sa opcijskim vazdušnim vješanjem (standard na Macan Turbo), udaljenost od tla može biti povećana od 40 mm do najviše 230 mm. Dugme

koje će češće pritiskati vlasnici Macana, sigurno je dugme Sport, koje čini odziv motora na gas još bržim, skraćuje promjenu stepena prenosa i dozvoljava vožnju u višim obrtajima. Osim toga, motor dobija oštriji zvuk dok vazdušno vješanje nudi sportskiji osjećaj. Osim pogonom na sve točkove i PDK mjenjačem, Macan je standardno opremljen multifunkcionalnim sportskim volanom sa ručicama za mijenjanje brzina, high-end audio sistemom i električnim otvaranjem prtljažnika (čiju zapreminu ne znamo)… Dodatna oprema uključuje vazdušno vješanje, Porše Torque Vectoring Plus (PTV Plus) sistem… Macan S i Macan S Diesel startuju po cijeni od 57.930 eura u Njemačkoj, dok Macan Turbo počinje od 79.826 eura. Cijena u Americi za npr. Macan Turbo kreće od nekih 73.000 dolara (54.000 eura) pa pretpostavljamo da će većina primjeraka ovdje stići “od preko bare”. Isporuke počinju 5. aprila 2014. godine.


Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

IZLOŽBA STARIH RAČUNARA U SARAJEVU

Više od 170 eksponata lja uvod u otvorenje sarajevskog Muzeja starih računara u kojem će publika kroz stalnu postavku u svakom trenutku biti u mogućnosti da pogleda mašine koje su prethodile današnjim i do nekoliko hiljada puta bržim, računarima. “Razumijevanje tehnologije i njenih kreatora kroz vrijeme jako je važno, budući da je istorija računara neodvojiv dio istorije čovjeka, koji računar koristi nezaobilazno, u svakodnevnom životu”, kažu organizatori, koje se nada brzom rješenju za pronalazak adekvatnog prostora u koji bi se smjestili ovi, ali i svi novi stari računari koje bi njihovi vlasnici željeli da ustupe muzeju. Takođe, oni su pozvali sve koji su u prilici da postavku obogate sopstvenim primjerkom starog računara koji, po želji, mogu pokloniti ili samo prikazati za vrijeme trajanja izložbe. Za posjetioca koji tokom izložbe osvoji najviše poena na igrici koju će moći igrati na jednom od računara iz 80-ih godina, osiguran je Ajpod. Nagrada je obezbijeđena i za onog ko do 27.11.2013. god. u prostorije kompanije Macline donese najstariji računar, u relativno ispravnom stanju. Fi.J.

SIGURNOST NA MREŽI

Šta ne znate o Fejsbuku Pred vama je osam činjenica o najpopularnijoj društvenoj mreži Fejsbuk koje možda nijeste znali. Pogledajte šta se to desi svakog dana na najvećoj društvenoj mreži na svijetu. 1. Svakog dana se na Fejsbuk doda više od 350 miliona fotografija. 2. Dodavanje fotografija je ujedno i omiljena aktivnosti korisnika Fejsbuka. 3. 66,4 odsto kupaca će putem statusa na svom Fejsbuk nalogu obavijestiti prijatelje o sniženjima i akcijama. 4. 58 odsto korisnika ove mreže očekuje posebne pogodnosti, popuste i pozive na događaje kada postanu fanovi određenog brenda. 5. Tri četvrtine ukupne interakcije korisnika dogodi se tokom prvih pet sati od momenta objavljivanja statusa. 6. Prosječan “životni vijek” objave na Fejsbu-

TEHNOLOGIJA

U saradnji Akademije likovnih umjetnosti Sarajeva i kompanije Mekline, omogućena je jedinstvena postavka kolekcije starih računara koja će biti otvorena u prostorijama ALU (Obala Maka Dizdara 3) u Sarajevu. Izložba će biti postavljena u periodu od 27. do 30. novembra 2013. godine. Izložba je plod ljubavi prema računarima kolekcionara starih modela, Maglena Stipčevića, koji na ovaj način posjetioce želi edukovati o dijelu istorije tehnologije. U njegovom vlasništvu je većina eksponata među kojima su računari različitih svjetskih brendova poput Epl, IBM, HP, Del, ali i kompanija koje više ne postoje - Atari, Komodor, Sinkler. Postavka sadrži i nekoliko primjeraka proizvedenih u fabrikama bivše Jugoslavije kao što su Galaksija, Orao i svakako, sarajevski Iris. Osim više od 110 starih računara od kojih je većina funkcionalna, biće prikazano i oko 60 kalkulatora koji daju važan uvid u razvoj ovakve vrste tehnologije kroz vrijeme, a proizveli su ih HP, Texas Instruments, Sharp, Casio, Psion. Među dvadesetak računara koji će biti predstavljeni za vrijeme izložbe, publika će vidjeti i primjerak iz 1979. godine. Izložba predstav-

NEC PREDSTAVLJA

ku je 80 minuta. 7. Čak 189 miliona Fejsbuk korisnika pristupaju ovoj mreži isključivo putem mobilnog telefona. 8. Četvrtina svih Fejsbuk korisnika ne obraća pažnju na zaštitu privatnosti.

Zbogom Winampu

Legendarni media plejer Winamp prestaće da postoji nakon 15 godina, a kraj jedne ere koja je promijenila i muzičku i IT industriju, lansirala MP3 u stratosferu i upoznala cijeli svijet sa lamama zakazan je za 20. decembar. Iako je Winamp i dalje veoma popularan u nekim krajevima svijeta, pa i u Crnoj Gori, Nullsoftovo čedo je na Zapadu odavno izgubilo status neprikosnovenog. Tamo već godinama traje era, prije svega, iTunesa. Winampova silazna putanja počela je 2002. godine, kada je

kompaniju Nullsoft preuzeo gigant AOL za 80 miliona dolara i neshvatljivo, odlučio da bez mnogo borbe prepusti tržište rješenjima koja su privukla korisnike time što su jednostavna, već instalirana na uređajima i multi-platformska. Napster je postao prošlost, potreba za organizacijom plejlisti i gomile direktorijuma sa MP3 fajlovima je polako nestajala, a samim tim je Winamp gubio svoje mjesto, koje je konstantnim unapređenjima zasluženo sticao još od verzije 0.2a iz aprila 1997. godine. “Nije postojao valjan razlog zbog kog Winamp ne bi mogao da bude tamo gdje je iTunes danas, osim toga što je stvoreno nekoliko slojeva loših odluka od trenutka kada je AOL preuzeo posao”, rekao je prošle godine Rob Lord, prvi direktor Winampa. Iako je pod okriljem AOL-a Winamp nastavio da dobija nove skinove, pluginove i opcije, prekasno se dočepao Androida i Mekovog svijeta, a industrija se ponovo pokazala kao nemilosrdna prema onima koji nijesu svjesni promjena.

Monitor od 27 inča sa WQHD rezolucijom Kompanija NEC predstavila je svoj najnoviji monitor koji će nositi naziv MultiSync EA274WMi, od koga bi najviše koristi trebalo da imaju korporativna okruženja. Ovo se naglašava prije svega zato što monitor donosi smart sensing tehnologiju koja ima za zadatak da detektuje vaše uslove rada i utvrdi odgovarajuću osvijetljenost ekrana. Radi se o 27-inčnom monitoru sa 16:9 IPS panelom, LED pozadinskim

osvjetljenjem, kao i rezolucijom od 2569 x 1440 (WQHD) piksela. Od ostalih karakteristika izdvajamo osvjetljenje od 350 cd/m2, uglove gledanja od 178 stepeni, 20.000:1 dinamički odnos kontrasta kao i DisplayPort, HDMI, DVI-D i VGA D-sub ulaze. Monitor ima dva zvučnika od po 1W kao i integrisan ControlSync za multi-screen podešavanje. Trebalo bi već tokom novembra da se nađe u prodaji po cijeni od 650 eura.

NOVITET NJUJORŠKE KOMPANIJE

TapTap narukvica za dodir na daljinu Nedostaje ti djevojka ili dečko, a na drugom su kraju svijeta? Njujorška kompanija osmislila je način kako da uvijek osjetiš partnerov dodir. TapTap narukvica posebno je namijenjena parovima koji žele razmijeniti dodir na daljinu. “Cilj nam je stvoriti tajni svemir u kojem postojite samo vas dvoje. Bez obzira koliko ste daleko jedan od drugoga”, kažu iz tvrtke Woodenshark. Sistem raspoznaje različite vrste i uzorke dodira, pa parovi mogu razviti svoje-

vrstan tajni jezik ili Morzeovu abesedu kojom će šaptati nježnosti. Dodirom ili tapkanjem pametne narukvice, vaš partner će vibracijom osjetiti da mu je upućen dodir. Njome će partneri reći koliko se vole, nedostaju ili samo misle jedni na drugo, a sve će zavisiti od broja i ritma tapkanja. U svakoj narukvici je akcelerometar i dodirni senzor, kao i mali vibro uređaj poput onog u mobilnim telefonima. “Ona nije multipraktik i njom ne može-

te ništa ‘lajkovati’ niti dijeliti na društvenim mrežama”, piše Dejli Mejl. Narukvice dolaze u raznim bojama i uzorcima. Baterija se puni manje od sat i po, a traje i do sedam dana. Kako bi narukvice radile potrebno je instalirati aplikaciju na pametni telefon i povezati je sa mejlovima osoba koje ih koriste. Osim kod parova, pametna narukvica se može koristiti i kao monitor tjelesnih aktivnosti ili upravljač za igrače konzole. Da bi počeli s proizvodnjom pametne naru-

kvice Woodenshark na Kickstarteru treba skupiti 130.000 dolara, a do sada su skupili 83.236 dolara.

telefoni, računari, igrice...

KRAJ JEDNE ERE


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1849 sudoku 2011-11-05

Medium level

Lakša

Teža

1

5

2

9

6 9

3

3

7

5

9

7

2

5

5

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

3

6

8 9

1

5

Play sudoku online at:

1

9

www.sudokukingdom.com

4

9

3

2

3

2

Daily Sudoku puzzle No. 1804

1

2011-09-21

Medium level

Lakša

5

4

3

4

3

6

2 9

8

3

8

8

2

2

7

4

9

1 Page 1/2 7

4

1

Play sudoku online at:

7

5

5 4 www.sudokukingdom.com

1

8

6 5

1

Play sudoku online at: Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30 9

4

2

1

6

7

8

5

3

3

7

5

8

2

4

6

1

9

6

1

8

5

9

3

2

7

4

1

9

6

4

3

8

7

2

5

8

5

3

2

7

6

4

9

1

Sudoku puzzle No. 1818 2011-10-05

4

2

7

9

5

1

3

6

8

8

5

2

4

1

7

6

9

3

2

8

4

7

1

5

9

3

6

6

3

9

8

5

2

7

1

4

5

3

9

6

8

2

1

4

7

1

7

4

3

9

6

2

5

8

7

6

1

3

4

9

5

8

2

2

4

8

9

3

5

1

7

6

7

1

6

2

4

8

5

3

9

5

9

3

6

7

1

8

4

2

4

8

1

5

2

9

3

6

7

3

6

7

1

8

4

9

2

5

9

2

5

7

6

3

4

8

1

vicevi

Gužva u gradskom busu, čovek se prislonio uz jednu zgodnu damu u kasnim tridesetim. - Šta vi hoćete? - upita ona. - Ništa, ništa! - on će zbunjeno. - Pa kad nećete ništa, pustite nekog koji hoće! *** Perica žurno uđe u kuću i pojede skoro cijelu tortu koja je bila na stolu. Mama mu kaže: - Polako, Perice, misli malo i na brata. - Sve vrijeme i mislim na njega, mama, zato ovako žurim. *** Ulazi plavuša u poljoprivrednu apoteku i kaže: - Molim vas, dajte mi sjeme za

ptice. - Koliko ptica imate? - pita apotekarka. - Pa nemam nijednu, ali hoću da posijem nekoliko. *** Imali policajci hitan slučaj. Uđu u kola, pa jedan kaže onom drugom: - Provjeri da li radi rotaciono svetlo. Ovaj izađe i kaže:Radi, ne radi, radi, ne radi... *** Zet zabrinuto pita doktora za taštino zdravlje: - Šta joj je, doktore? - Ono najgore... - Pa recite mi ... - Nije joj ništa!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

NEOBIČNO PRIJATELJSTVO

Ovčar lud za zlatnim ribicama Na neobična prijateljstva između pasa i mačaka već smo navikli, ali holandski ovčar Viebe je otišao korak dalje i sprijateljio se sa zlatnim ribicama. Interesovanje za ribe Viebe je pokazao još kada je bio štene, tvrdi njegova vlasnica Dori Eijsermans. No, bilo ga je suviše strah da priđe ribnjaku. Iako se

ribnjak nalazio u Dorinom dvorištu, Viebeu je trebalo nekoliko mjeseci da napravi prvi korak. Od tada je rođeno neobično prijateljstvo. Svaki put kada se vrati iz šetnje priđe ribnjaku i napije se vode. To je znak i za ribe da će ih Dori uskoro nahraniti, jer im daje hranu uvijek nakon što se vrati iz šetnje.

Ribe tada izrone na površinu a Viebe poljubi zlatne ribice. Da je obostrano pokazuje i to da ribice svaki put plivaju blizu njega i izranjaju kako bi mu bile bliže. “Kada pije vodu ribice se približe i on ih poliže, a njima se izgleda to sviđa jer ne bježe”, rekla je Dori. (Klix)


SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 11. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Ostvarićete uspjeh samo ukoliko ostanete neutralni i staloženi. Važna je samokontrola u savladavanju prepreka. Jedan prijatelj pomaže u pravi čas. Kad kriza u kojoj se nalazite nestane, nestaće i bolovi.

Bik Pošto ste osjetljivi na sve što narušava harmonične poslovne odnose, prija vam individualni rad. Opažanje pomaže u rješavanju problema. Problemi sa žlijezdama mogu biti ozbiljni ako se ne saniraju na vrijeme. Ponašate se kako vas srce vodi.

BLizAnCi Na sebe ste preuzeli rizik. Ostaje vam još samo da istrajete kako biste savladali prepreku. Morate biti odlučni kad nastupe prve komplikacije, jer kasnije nećete moći da vladate situacijom. Spas je u sasvim novom pristupu problemu.

rAk Nastupio je period materijalnog blagostanja. Riješili ste da gradite odnose sa prijateljima na poštovanju. Mnogi poslovni poduhvati će se ove sedmice realizovati, što će uticati na uvećanje imovine i ostvarivanje jednog davnog sna.

LAV Sve se u vašem životu dešava presporo. Mukotrpan rad i loša organizacija obaveza čine da gubite tlo pod nogama. Posao zahtijeeva strpljenje i dodatnu snagu, koju, nažalost, nemate. Moguće su smetnje sa grlom.

DjEViCA

PARODIJA NA REKLAMU VAN DAMA

DA Li sTE znALi

I Čening Tejtum radi špagu

Polako postižete cilj. Samokontrola će ove sedmice biti vaš glavni adut. Odlično ćete obavljati sve zadatke, samo ako vas niko ne sputava u radu. Bolovi u nogama mogu biti posljedica dugog stajanja i proširenih vena.

Jedan od legendarnih filmskih snagatora Žan Klod van Dam nedavno je ponovo skrenuo pažnju na sebe, snimivši reklamu za “Volvo” kamione u kojima pravi “zen” špagu između dva “monstruma” u pokretu na drumu. Taj video, odnosno reklama, postala je popularna na Internetu, a ima i onih koji su se samo

nasmijali i odlučili da pokažu “matorcu” kako se to radi. Naravno, u šali. Jedan od njih je mladi glumac Čening Tejtum koji je napravio parodiju na reklamu i Van Damovu špagu. Tejtum se “vozi” na dvije kutije, koju guraju dva saradnika, a u pozadini je ista muzička podloga kao za “Volvo” reklamu. Prema tvrdnjama

predstavnika “Volvoa”, Van Dam je sam snimio tu scenu i nije imao dublera. I, navodno, sve je snimljeno iz prve. Imajući u vidu težinu poduhvata, Van Damove godine i činjenicu da velike zvijezde često angažuju dublera za teške scene, “Volvo” nas nije ubijedio u vjerodostojnost podataka i slike. (Mondo)

-Da se rika lava može čuti i na udaljenosti od 8 km? -Da je peruanski grad La Rinkonada najviše naseljeno mesto na planeti Zemlji? On leži na nadmorskoj visini od 5.100 metara. -Da u životinjskom carstvu trudnoća traje najkraće kod ženke oposuma (12-13 dana), a najduže kod azijskog slona (608 dana)? -Da žaba koristi očne jabučice da gurne hranu niz grlo?

VAGA Napokon ste došli do duševnog mira. Razmišljate o prekvalifikaciji. Po običaju ste kolebljivi, ali shvatate da ovako više ne može. Novac vam je neophodan, pa ste spremni i na rizik. Problemi sa hormonima.

ŠkorpijA Kolebate se između dve mogućnosti. U totalnoj ste konfuziji. Nov posao obećava mnogo, posebno dobru zaradu. Ako se i polovina od planiranog ostvari, možete biti zadovoljni. Nervni sistem je u ozbiljnoj opasnosti.

sTrijELAC Zadovoljno trljate ruke, ne samo zbog materijalne već i zbog moralne satisfakcije. Vaša imovina se uvećava. Moguća je glavobolja ili problemi sa sinusima. Nova veza ili učvršćivanje stare. Svi razlozi za sreću su tu.

jArAC Nezadovoljni ste poslom, saradnicima, platom. Kad bolje razmislite, ne postoji skoro ništa što bi moglo da vam povrati samopouzdanje. Imate osJećaj da vam vrIJeme uludo prolazi. Na partnera ne možete da se požalite.

VoDoLijA Zračite šarmom i optimizmom. Nov posao ili nov siguran izvor prihoda popravlja vam raspoloženje. Možda u tome leži snaga vaše ličnosti? Ipak, prema kolegama sačuvajte distancu. Ne igrajte se sa tuđim osjećanjima.

riBE Nalazite se u konfliktnoj situaciji rastrzani između emocija i razuma. Nezadovoljstvo poslom, ali i nemogućnost izlaza iz ćorsokaka. Stanje je poprimilo alarmantne razmere. Nešto treba preduzeti. Problemi sa grlom su i prehlada.

-Da sve pčele na svijetu dnevno proizvedu oko 3.000 tona meda? -Da kada su izgrađene, prije više od 4500 godina, egipatske piramide bile su bijele kao papir i glatke kao staklo? -Da iguana može da izdrži pod vodom 28 minuta? -Da električna jegulja može da proizvede strujni udar od 650 V? -Da je najveći ljudski organ koža?


46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 08:10 09:00 10:30 12:00 13:00 14:10 15:00 16:05 18:05 19:00 19:20 20:15 21:05 00:00 01:45 02:30

Serija:Ponor ljubavi/r Talk show-Žene/r Film:Taxi/r Film: Falsifikator/r Domaćine, oženi se/r Tačno 1 The Best Of Serija:Otvorena vrata/r Talk show-Žene Film:Roki 3/r Emisija-Galileo Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Karma Music Show-Tvoje lice zvuči poznato Film:Vir Serija: Karma/r Domaćine, oženi se/r

PRVA Tvoje lice zvuči poznato 21.05

07.00 10.00 10.05 12.00 12.10 13.00 13.15 13.40 14.00 14.50 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.10

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Tv arhiv Vijesti Kurs engleskog – word on the street Muzika Vijesti Muzika Dnevnik 1 Mozaiku Zapis: »pjesmom do zvijezda« Stižu bebe Art magazin Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora CG teme:Novak Adžić, istoričar Dnevnik 3 Profil Film: Engleski pacijent

RTCG 1 Profil 22.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Nautika 11:00 Vikend vizija 12:45 City 13:00 Farma uživo 14:00 Gold muzički magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma - nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Ubistveni paket

PINK Farma uživo 23.00

07:00 09:20 09:25 11:05 12:00 12:06 14:00 14:20 14:55 16:00 16:30 16:35 16:40 17:00 17:45 18:30 19:10 20:20 22:00 22:10 22:15 22:25 23:10

Film: Knjiga o dzungli/r Loptanje/r Surfuj pametno/r Okruženje/r Vijesti u 12 Film: U ime kralja/r Vijesti u 2 Moja polisa Serija: Ubistvo/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 The best of extra lifestyle Vratiće se rode Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Stela Film: Plan letenja Vijesti u 10 Meteo centar u 10 Sport Serija: Posjetioci iz praiskona Film: Sukiyaki Western Django

VIJESTI Serija: Stela 19.10

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:30 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:15 00:15 00:45 01:00

Crtani film Kuhinjica Top Shop Film: Trg pet mjeseca TV Konzilijum Živa istina/r I Love My Car 5 do 5 Atlas sport Forum Film: Megalodon Forum Showroom Business Exclusive Film: Uzdah Večera kod Džaje Showroom/r Business Exclusive/r 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Večera kod Džaje 23.15

TV PREPORUKA PLAN LETENJA Vijesti 20.20

Ovo je klaustrofobičan triler u Hičkokovom stilu. Majka i ćerka lete od Berlina do Amerike. Na 30.000 stopa dijete jednostavno nestaje i niko ne može da potvrdi da je uopšte i bilo prisutno na pomenutom letu. Već emotivno upropašćena iznenadnom smrću svog supruga, Kajli očajnički pokušava da dokaže svoju prisebnost i zdrav razum pred posadom i putnicima koji joj ne vjeruju da je djevojčica i bila u avionu.

08.00 Film: Hrabri kapetan 10.00 Serija:Sulejman Veličanstveni 11.30 Robin Hud/r 12.55 Fudbal W:Crna Gora-Vels 15.00 Sav taj sport/r 15.45 Serija: Fleš piont 17.15 Film: Robinzon Kruso 18.40 Top mobil 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Djevojački institut 22.30 Sportska subota 23.00 Fudbal W:Crna Gora-Vels/r 00.40 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Fudbal W:Crna Gora-Vels 12.55

09:00 09:45 10:00 11:00 15:45 16:00 16:15 17:30 17:45 18:15 18:45 19:00 19:45 20:00 20:15 20:30 21:30 22:00

Dogodilo se Jakanje Mini fudbal/r Grad koji volim/r Smijeh kao Lijek Zabava Ekstremno Žestoko Zabava Smiješna Top Lista/r Ekstremno Texas Holdem Poker Žestoko Dogodilo se Jakanje Smiješna top Lista/r Ekstremno Retrospektiva/r

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 09:25 10:30 11:50 12:20 13:00 13:50 15:30 17:30 18:00 19:10 20:15 21:40 22:00 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Bez recepta Plodovi zemlje Tivatski horizonti Astro num caffe Na točkovima Aljazeera Mbc dnevnik Rock karavan Video katalog Aljazeera Aljazeera Astro num caffe

MBC Tivatski horizonti 13.50

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:05 Fazoni i fore 11:35 Moj ujak 12:00 Babino unuče 12:30 Plava ptica 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Vratiće se rode 16:50 Kenedijevi 17:00 Vesti RTS 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vratiće se rode 20:55 Engleski pacijent 23:40 Vesti RTS RTS 2 08:44 Priče iz Nepričave 09:12 Ana Dobrić 09:19 Zujalica 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:00 Sedam plus sedam 16:00 Preživljavanje u divljini 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 18:00 Tvoje pesme, moji snovi

19:00 Život i karijera Ašhen Ataljanc 19:35 Datum 19:40 Verski kalendar 20:00 Apokalipsa - Uspon Hitlera 21:00 Potrošački savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Nauka i vino - Novi savez 22:40 Joe Satriani HRT 1 09:05 Normalan život 09:50 Vijesti iz kulture 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:25 Veterani mira 13:10 Duhovni izazovi 13:40 Prizma 14:25 Hrvatska kulturna baština 14:45 Kućni ljubimci 15:20 Demoni prošlosti 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Maroko - snaga Magreba 18:05 manjinski Mozaik 18:25 Lijepom našom 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Loto 7-39 20:10 Ples sa zvijezdama 22:05 Gospodska kuća, Eaton Place 165 23:05 Dnevnik 23:25 Sport HRT 2 07:45 Jura iz džungle 08:10 Rimske tajne 08:40 Babybonus 09:10 Mala TV 09:11 Vedranovi velikani 09:21 Šareni vremeplov 09:35 Talac u kućici na stablu 11:05 Dok vas nije bilo... 11:50 Kroz tvoje oči 12:15 Kuhajmo zajedno 12:20 Dolina sunca 13:05 Dolina

07:02 09:15 09:35 10:00 11:30 12:30 13:45 15:02 15:30 17:00 18:30 19:00 19:10 19:30 20:30 21:10 22:30 00:30

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Anegdota iz života Dok.program /r. Film: Žandarm se ženi Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Koncert Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Muzički program Crtani filmovi /r. Planet Croatia Istorijske paralele /r. Film: Čaplin SMS chat

MONTENA Koncert 17.00

DANAS U GRADU sunca 13:50 Film 15:30 Obrtnik i partner 16:00 Večer na 8. katu 16:45 Top Gear 17:45 Emisija 17:55 CO Zagreb - Rhein-Neckar Löwen 19:30 Emisija 19:45 Gustav 19:50 Gustav 20:00 Rolerica 21:50 Flinch 23:25 Koncert HBO 08:10 Poslednji zvezdani borac 09:55 Zvončica i tajna krila 11:10 Opšte obrazovanje 12:35 Zauvek tvoj 14:15 Muška srca 2 16:05 Tom Sojer 17:55 Oz, veliki i moćni 20:05 Stanica brojeva 21:35 Prometej 23:35 Priroda zove FOX LIFE 08:05 Džejmijeva kuhinja 08:55 Džejmijeva kuhinja 09:50 Ali Mekbil 10:40 Ali Mekbil 11:30 Srećno razvedeni 11:55 Srećno razvedeni 12:20 Srećno razvedeni 12:45 Džejmijeva kuhinja 13:40 Privatna praksa 14:35 Jednom davno 15:30 Jednom davno 16:25 Jednom davno 17:20 Jednom davno 18:15 Jednom davno 19:10 Kugar Taun 19:35 Kugar Taun 20:05 Kako je biti Erika 21:00 Uvod u anatomiju 21:55 Ponedeljkom ujutro 22:50 Poznati s paranormalnim iskustvima 23:45 Bivše žene Holivuda FOX CRIME

07:20 Pisac i detektiv 08:15 Pisac i detektiv 09:10 Prevaranti 10:10 Prevaranti 11:15 Prevaranti 12:20 Inspektor Montalbano 14:30 Trbosekova ulica 15:35 Red i zakon 16:30 Jedinica 17:25 Jedinica 18:20 Jedinica 19:15 Operativci 20:20 Operativci 21:25 Operativci 22:30 King 23:25 Besni psi ARENA SPORT 07:00 KOTV Classics 08:00 Magazin Lige šampiona 08:30 The Football Review 09:00 Murcia - Gipuzkoa Basket 11:00 Ajaccio - Marseille 13:00 Urugvaj - Jordan, baraž 15:00 Jagodina Vojvodina 17:00 Cibona - Zadar 19:00 Olimpija - Cedevita 21:00 Minnesota - Winnipeg 23:30 Reims – PSG SPORT KLUB 08:30 Najava Premijer lige 09:00 Najava španske lige 09:30 Lokomotiv Kuban - Crvena Zvezda 11:10 SK Studio 13:00 Inside NBA 13:45 Everton - Liverpool 15:45 Na današnji dan 16:00 Pregled Euroleague 17:00 VN Brazila: Kvalifikacije 18:30 West Ham - Chelsea 20:30 NBA Action 21:00 Golovi Premier lige 21:30 LA Clippers - Sacramento 23:30 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

Igre gladi, lov na vatru 16:00; 18:50; 21:15; Savjetnik 18:00; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; 19:45; Malavita 22:00; Prljavo 18:40; Vitez Rđavko 3D 11:30; 13:15; Tajne petog staleža 17:40; Legende u Vegasu 16:30; 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 21:30; Kumba 3D sinhronizovano 12:15; 14:00; 15:45; Padaće ćufte 2 3D 12:00; 14:15; Nosorog Oto 3D 11:45; 15:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 11:00; 13:00; 15:15; Grozan ja 2 digital 13:45; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 13:30; 15:30; Štrumpfovi 2 digitial 11:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Dobro zloćko 12.00


47

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 08:10 09:00 10:45 12:45 13:30 14:30 16:05 19:00 19:20 20:15 21:10 22:15 00:00 00:30 01:00

Serija:Ponor ljubavi/r Galileo/r Moja velika svadba/r Film:Vir/r Serija:Karma/r Talk Show-Živa istina/r Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r Music Show-Tvoje lice zvuči poznato/r Vijesti Prve Serija:Nadrealna Televizija/r Serija:Sinđelići/r Serija: Otvorena vrata Film:Roki 4 Exkluziv The Best Of Exploziv The Best Of Serija: Staklen dom/r

PRVA Exkluziv The Best Of 00.00

07.00 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.00 19.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Agrosaznanje Muzika Vijesti ABS Muzika Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Dnevnik 1 Rtv spektar Serija: Plesna akademija Strani dok. rogram:Skejtbord Pokreni se Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Okvir Dnevnik 3 Izazov Film: Kozi

RTCG 1 Pazarni dan 14.05

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 12:30 City 13:00 Grand parada 14:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19.45 Vip room 21:00 Farma - izbacivanje 00:00 Farma uživo 00:40 City 01:00 Film: Dragstor kauboj 03:00 Film: Šifra: Čistač

PINK Dobro veče Srbijo 18.30

07:00 07:20 08:30 09:50 12:00 12:06 14:00 14:30 15:15 16:00 16:30 16:35 16:40 17:50 18:30 19:05 19:10 20:05 22:00 22:10 22:15 22:25 03:00

Serija: Škola monstruma Dječiji film: Knjiga o džungli Loptanje Euritmija/r Vijesti u 12 Film: Nacionalno blago I Vijesti u 2 Serija. Posjetioci iz praiskona/r Serija: Krv nije voda Serija: Titova kuhinja Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 Serija: Stela/r Lud, zbunjen,normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Vratiće se rode Film: Leri Kraun Vijesti informativa Meteo centar Sport Film: Boja novca Internat/r

VIJESTI Film: Boja novca 22.25

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:00 23:15 00:15 00:45 01:00

Crtani film TV Konzilijum/r Top Shop Film: Megalodon Showroom Business Exclusive 5 do 5 Atlas sport Forum Film: Iskonsko zlo Forum Pop kvart Business Exclusive Film: Dan odmazde Forum Dokumentarni film Pop kvart/r Business Exclusive/r 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 16.00

TV PREPORUKA LERI KRAUN Vijesti 20.05

Film govori o sredovječnom čovjeku koji se vraća na koledž u pokušaju da ponovo pronađe smisao života. Dok nije otpušten, ljubazni Leri Kraun bio je vođa tima u velikoj kompaniji, gdje je radio otkad je izašao iz mornarice. Zaglavljen do guše s hipotekom i sa slobodnim vremenom na pretek, Leri odlazi na svoj koledž i kreće iz početka. Tu postaje dio raznobojne palete odbačenih ljudi koji pokušavaju da izgrade bolju budućnost, često se vozeći u grupi skuterima po gradu. Na času javnog nastupa Leri se zaljubljuje u profesorku Mercedes Tejnot koja je izgubila strast za predavanjem, kao što je izgubila strast prema svom mužu.

08.00 Fudbal W:Crna Gora-Vels/r 09.30 Serija: Plesna akademija/r 10.00 Serija:Sulejman Veličanstveni 12.25 Magazin LŠ 12.55 Fudbal-CFL: Grbalj-Sutjeska 15.00 Serija:Fleš point 16.30 Top mobil/r 16.55 Košarka ABA: Solnoki Budućnost Voli 18.45 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija: Djevojački institut 22.30 Reportaža 23.00 Fudbal-CFL: Grbalj-Sutjeska/r 00.40 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Solnoki-Budućnost Voli 16.55

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim 00.00 Žestoko

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Priče iz Nepričave 11:35 Metla bez drške 12:00 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Ravna gora: Slom tv serija 17:05 Vesti 17:10 Svet bez vize 17:40 Beograd - večiti grad: Kraljevski grad 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Ravna gora: Sunovrat tv serija 21:00 Džejn Ejr američki film 23:05 Nimfe finska serija 23:55 Dnevnik 00:10 Jelen top 10 RTS 2 09:00 Plesna akademija strana serija 09:24 Bandolero animirana serija 09:48 Zanimanje - dete 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Utočište retkosti 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici 14:30 Magazin Srbije na vezi 15:10 Zlatna ploča: Zvonko Bogdan 16:00 Divlja strana Londona 17:00 Srpske sportske legende: Željko Obradović 17:30 Magazin Lige šampiona 17:55 Rukometna fantazija 18:10 Bele

staze Srbije 18:40 Njegoševa religija i filozofija 20:00 Apokalipsa - Hitlerov uspon: Firer 21:00 Zapamti me 22:10 Likovna kolonija RTS: Slutnja, Dejan Ulardžić 22:30 Mera za muziku 23:00 Sat 23:45 Provetravanje 00:15 Vikend Evronet HRT 1 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 HAK - promet info 10:12 Press klub 11:00 Ubojstvo, napisala je 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:0 Mir i dobro 15:35 Bijela ljepotica 16:25 Vrtlarica 17:00 Vijesti 17:11 HAK promet info 17:15 Gospodin Selfridge 18:10 Volim Hrvatsku 2, epizoda 10. serija 19:30 Dnevnik 20:03 Najava 20:04 ZABA HR emisija pod pokroviteljstvom 20:05 Loto 6/45 20:11 Potjera kviz 21:00 Stipe u gostima 21:35 Damin gambit 22:20 Dnevnik 3 22:45 Vijesti iz kulture HRT 2 08:36 Tajni dnevnik patke Matilde: Čarobna zamjena 14’28 08:51 Laboratorij na kraju svemira: Papirnati gramofon9’ ® 09:00 Ni da ni ne: Srđ - golf! 09:50 Pozitivno ® 10:20 Biblija 10:30 Zagreb: Grkokatolička liturgija prijenos 12:05 Ples sa zvijezdama ® 14:00 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 15:30 Magazin LP 16:00 Ne-

07:02 07:15 09:15 09:35 10:00 11:30 12:30 13:45 15:02 15:30 17:00 18:30 19:00 19:10 19:30 20:30 21:10 22:30 00:30

Svježi u dan Dok. program /r. Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Anegdota iz života Dok. program /r. Film: Žandarm se ženi Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Koncert Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Muzički program Crtani filmovi /r. Planet Croatia Istorijske paralele /r. Film: Čaplin SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU djeljom lagano zabavno-sportska emisija 17:15 Hokej KHL: Medveščak - Traktor Chelyabinsk emisija 17:30 Hokej KHL: Medveščak - Traktor Chelyabinsk prijenos 20:00 Večer s Joolsom Holandom 3821:00 Dodjela Nagrada hrvatskog glumišta prijenos 23:05 TRI amigosa film, komedija ® 00:45 INmusic festival 2013. - Jarun 01:45 Noćni glazbeni program - spotovi HBO 10:00 Drvo bez korena 11:40 Neobičan život timothyja greena film 13:20 Tost 14:55 Bijela žaba 16:25 Putovanje 2: misteriozno ostrvo 18:00 Hollywood: Na snimanju 18:30 Devojka 20:05 Pijev života 22:10 Čarobni grad 23:05 Benši 23:50 Hemingvej i gelhorn 02:20 Muke po vjenčanju 03:50 Upoznaj prijatelja FOX LIFE 08:55 Džejmijevi kuvari 09:50 Srećno razvedeni 10:15 Srećno razvedeni 10:40 Srećno razvedeni 11:05 Spoj s milijunašem 11:55 Spoj s milijunašem 12:45 Pobednička sezona filmski program 14:30 Jednom davno 15:25 Jednom davno 16:20 Jednom davno 17:15 Jednom davno 18:10 Jednom davno 10. 7:15 A.M. 19:05 Ljubavnice 20:00 Seks i grad 20:30 Seks i grad 21:00 Bivše holivudske supruge 21:55 Vjenčanje u inozemstvu 22:50 U njenoj koži film

00:35 Nova devojka 01:00 Nova devojka 01:25 Poznati s paranormalnim iskustvima FOX CRIME 09:25 Pariski forenzičari 10:25 Pariski forenzičari 11:25 Pariski forenzičari 12:25 Inspektor Montalbano 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 Detektiv na Floridi 16:20 Detektiv na Floridi 17:15 Detektiv na Floridi 18:10 Detektiv na Floridi 19:05 Obavještajci 20:10 Obavještajci 21:15 Ubrzana istraga 22:15 Otac Braun 23:15 Zločinački umovi 00:10 Zakon i red 01:10 Zakon i red 02:00 Zločinački umovi 02:45 Zločinački umovi 03:30 Ubistvo sa pogledom ARENA SPORT 10:45 Rukomet Ehf liga sampiona: Zagreb - RNL 12:15 Uživo Košarka endesa liga: Bilbao - Unicaja 14:00 NFL Game Day 14:30 Rukomet: bundes liga: Highlights 15:00 Uživo Rukomet: bundes liga: Flensburg - Kiel 16:45 Fudbal Arena Classic 17:00 Uživo Fudbal BH TElekom premijer liga: Siroki - Sarajevo 19:00 Uživo košarka: aba liga: Radnicki - Partizan 21:00 Uživo Fudbal Jelen super liga: jelen pregled kola 22:00 Fudbal liga sampiona: Magazin 22:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 23:00 Fudbal jelen super liga: Vozdovac - Partizan 01:00 Fudbal: italijanska liga: Bologna - Inter

BIOSKOP CINEPLEXX

Igre gladi, lov na vatru 16:00; 18:50; 21:15; Savjetnik 18:00; 20:00; 22:15; P l a n b j e k s t v a 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; 19:45; Malavita 22:00; Prljavo 18:40; Vitez Rđavko 3D 11:30; 13:15; Tajne petog staleža 17:40; Legende u Vegasu 16:30; 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 21:30; Kumba 3D sinhronizovano 12:15; 14:00; 15:45; Padaće ćufte 2 3D 12:00; 14:15; Nosorog Oto 3D 11:45; 15:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 11:00; 13:00; 15:15; Grozan ja 2 digital 13:45; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 13:30; 15:30; Štrumpfovi 2 digitial 11:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Ah,šta sve mora jadno dijete 12.00


48

KUĆE/STANOVI

P Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena eloksirana bravarija, pločice, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000. Tel.067/272015 Prodajem dvosoban stan Preko Morače, kod Hrama, 75.000 eura. Tel.067/870-033 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Bar - prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250 eura m2. Tel.068/317-210 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

SUBOTA I NEDJELJA, 23.I 24. 11. 2013.

MALI OGLASI

AS NEKRETNINE PRODAJA S.A.35M2 / I, 26.000e dobar M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, 33.000e T.Put, 51m2 / V, 47.000e, novog. City hotel, 47m2 / I, 1250e/m2, nov Delta “Čelebić”, dvos. 62m2/ V Tološi, 45m2 / I, 46.000e, novog. S.A. 70m2 / V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar

Novaka Miloševa 32

IZDAVANJE P.M.Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T.put 48m2 / II, nov, namj.250e Autobuska 67m2 / V, 250e, namj. Blok V, 96m2 / IV, 350e, prazan Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov,250e, prazan Zabjelo 47m2 / V, namj, 230e P.M.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

I U strogom centru Podgorice izdajem namještenu garsonjeru. Tel.069/636-771 Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

U Budvi izdajem manji jednosoban namješten stan na odličnoj lokaciji. Tel.069/636-771 Cetinje, Izdajem manji jednosoban namješten stan, naselje 4. jul, povoljno. Tel.067/911-4231

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612291

Izdajem garsonjeru u centru 20m2/200, jednosobne namještene stanove 45m2/350 iza «Maše» i 57m2/400 kod Hrama. Tel.068/723-177

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660

Prodajem kuću u Nikšiću u Bistričkom naselju, 120m2, na placu od 700m2, cijena 75.000 eura (može i zamjena za manji jednosoban stan ili garsonjeru uz doplatu). Tel.068/602-022

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

Prodajem stan u Ulici slobode, 3. sprat, 83m2, idealna lokacija za sve namjene, povoljno! Tel.069/091-668

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Prodajem stan Tre Canne - Budva, 104m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300-775

Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi. Tel.069/017-900

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM

Izdajem nenamješten stan 57m2, Ulica piperska, početak naselja Zagorič. Tel.067/245-762

Prodajem kuću u Podgorici Donja Gorica, 140 m2, na placu od 500 m2, ekstra lokacija. Cjena povoljna. Tel.067/311-600

Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777

Tel:

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021 Izdajem sprat kuće blizu «Lakovića» na Zabjelu, 150 eura. Tel.069/892-283


49

subota i nedjelja, 23.i 24. 11. 2013.

MALI OGLASI Izdajem garsonjeru u Beogradu, Dorćol. Tel.069/255-722, 020/232-217 U Kotoru izdajem namješten stan pogodan za studente blizu studenskog doma, TV, internet. Tel.067/506-119, 069/345-188 Izdajem namještenu garsonjeru kod autobuske stanice. Tel.069/585-100 Izdajem jednosoban nenamješten stan u Ulici kralja Nikolena Zabjelu (IV sprat). Tel.067/517154

Potražnja Samcu potreban namješten jednosoban stan, nepušač. Tel.067/563-541

Kupovina Kupujem manju kuću na području Bara ili Sutomora do 45.000 eura. Tel.068/317-210

Zamjena Mijenjam namještenu garsonjeru, 29m2, na III spratu, bez lifta, u Sutomoru, 700 metara od plaže za Podgoricu. Samo papiri 1/1. Tel.067/219-322 ili 067/542-072 SOBE

Izdajem dvokrevetnu sobu ženskim osobama (kuhinja, kupatilo) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Tel.069/305-363, 067/555-065 POSLOVN I PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem podrumski prostor pogodan za magacinsko skladištenje. (100 m kvadratnih). Tel.069/240-211 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611-115, 069/611-115 Izdajem lokal (30+10+42m2), Stari aerodrom, prva faza vojna zgrada - razrađena picerija sa opremom. Tel.068/670646 Bar - prodajem poslovni prostor u strogom centru, objekat g-9, 40m2, dvoetažni, prizemlje. Bez posrednika. Tel.067/489-048

Izdajem podrum za magacinsko skladištenje 100 m2 . Magistrala Masline, Prva proleterska. Tel.069/155-236 Budva - centar: Izdajem dva poslovna prostora od po 30m2 ili jedan od 60m2. Tel.069/765663 PLACEVI

Prodajem plac 2.600m2, naselje Tuški Rogami. Voda, struja, izlazi na put, 30-50 eura po m2. Mogu i manji placevi. Tel.069/032-357 Prodajem plac 4.000m2 sa objektom 53m2 u Vranićima - Podgorica, put i struja. Voda nije sprovedena. Tel.069/064566, 020/628-877 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 Prodajem plac - Rudo Polje kod Plava. Tel.067/593-654, 069/409-335 Prodajem placeve 1m2-7 eura, 3 km od Mareze. Put, voda i struja.Tel.067/511-597 Imanje, plac, 5.000m2, idealno, 13 kmilometara starog puta Podgorica-Danilovgrad, povoljno! Tel.069/091-668 Prodaja u Podgorici, Ljubović -Zabjelo, urbanistički placevi za izgradnju stambeno poslovnih objekata, Su+P+4+Pk, i Su +2+Pk. Tel.068/852-559 VOZILA/AUTO DJELOVI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem četiri zimske auto gume “sava” 165/70 r13. Malo korišćene. Cijena povoljna. Tel.069/095-624 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Registrovaćete preduzeće besplatno ako hoćete da koristite naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Tel.069/221-974 Vize kanadske. Tel.069/992-209

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 298 005

Fiat bravo, 96, oprema, servisiran, metalik, malolitražan, ekstra stanje. Bar. Tel.068/166405

Igraonica “Štrumf”, najpovoljnije proslave dječjih rođendana i najbolje zabave. Pronađite nas na Fejsbuku. Tel.067/238-542

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473367, 069/424-150, 069/747204

Ekstra masaža za dame, prijatan, kulturan momak, 38 godina, prva masaža gratis, primorje. Tel.069/607-466 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Igraonica “Štrumf”, najpovoljnije proslave dječjih rođendana i najbolje zabave. Pronađite nas na Fejsbuku. Tel.067/238-542


50 Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama idealnu za bašte, vrtove, parkove... Tel.068/317-210 Prodaja svih vrsta panela krovni, zidni, fotonaponski, sa poliuretanom, sa kamenom vunom itd. Odlične cijene i bogata ponuda. Tel.067/234-350 NASTAVA

subota i nedjelja, 23.i 24. 11. 2013.

MALI OGLASI LIČNO

Muškarac želi upoznati slobodnu ili udatu damu za diskretna intimna druženja. Tel.069/630415 Ima li koja djevojka slobodna da bi ušla u vezu da je iz Boke ili okoline. Tel.068/282-557 Momak, 38 godina, traži opuštenu maštovitu razvedenu damu, djevojku ili bračni par, diskrecija, radi opuštenog dopisivanja ili druženja. Stop gej i dopune. Tel.069/722-889

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244166 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Razveden, šarmantan muškarac iz Podgorice - namijenjeno samo nekoj šarmantnoj slobodnoj Podgoričanki, za vrlo ozbiljnu vezu. Tel.068/701-647 SMS

Prodajem aspirator, napa profesionalna rosvajna, 180cm sa motorom 1.200W. Tel.068/670-646

Postoji li neka cura iz Boke do Grahova da je spremna za upoznavanje. Tel.067/379-756

Prodajem roštilj na plin rosvajni profesionalni ra bocom 10l. Tel.068/670-646

Tražim penzionerku, do 50 godina, bez obaveza, slobodnu. Tel.067/926-7307

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Podgoričanin, 45 godina, traži da mu se javi dama, ženstvena, radi diskretnih i povremenih susreta. Tel.067/729-310 Momak, 22 godine, 1,88/88kg, sportista, obdaren, pružao bi usluge starijim damama uz nadoknadu, samo koje znaju sta hoće. Gej osobama stop. Tel.068/247-510 Momak, 37 godina, zelene oči, visok 1,89cm, smeđa kosa kratka, bijeli ten, stambeno i materijalno situiran, Podgorica, traži srodnu dušu ženu za vezu ili brak. Tel.067/808-263

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem abažure od platna, ručni rad. Tel.067/316-638 Prodajem povoljno duboreze i ikone veće veličine, gusle male 30 eura, gusle veće 100 eura. Iskustvo 20 godina + kvalitet. Tel.069/910-896

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392

Ozbiljna i odgovorna učiteljica daje časove osnovcima od 1. do 7. razreda. Tel.067/216202 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebna radnica sa iskustvom za rad u pekari. Stari aerodrom. Tel.068/480-652 KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem štene bijelog vučjaka staro 3 mjeseca, vakcinisano, povoljno. Tel.069/055-482 Prodajem posavca, star 4 godine, i istrijanca 15 mjeseci. Tel.069/411-032

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime obične, inverter, multi parapetne, zidne, kasete. Prodaja, montaža, dezinfekcija, servis. Garancija od 2 do 5 godina. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Prodajem kompjutere. Cijena 50 i 60 €. Servis kompjutera, instalacija programa, antivirusna zaštita. Tel.069/017-319 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


51

subota i nedjelja, 23.i 24. 11. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55,

Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes

Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25. 10. 2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. BeogradAmsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-BečBeograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. BeogradSkoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. BeogradCirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


DO2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

VAŽI DO2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

VAŽI DO2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

VAŽI DO2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 . 2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 . VAŽI DO2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

VAŽI DO2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 . 2 8 . 1 1 . 2 0 1 3 .

Izdanje 23-24. novembar 2013.  

Izdanje 23-24. novembar 2013.