Izdanje 7-8. jun 2014.

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014. BROJ 861/ GODINA III

1,6

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura potražuje CKB od Vektre investments

MEDIJI ● 7

● 15

Medijska istina na više načina

DROGA IZ EKVADORA BILA NAMIJENJENA ŠIROKOM NARKO TRŽIŠTU

Kokain iz Bara očekivali u Valoni

TROVANJE NA ŽABLJAKU ● 13

Od salmonele oboljelo 12 učenika iz Bara EKO OBJEKAT UN U PODGORICI ● 24-25

Zgrada koja pravi struju

VLAHOVIĆ ● 11

CDU će se truditi da promijeni Crnu Goru

sa

Prvobitna tra

Zaobilazna trasa

ENERGETSKI KABL ● 11

Naša struja ne može kroz hrvatske vode SP BRAZIL ● 28-29

Pet dana do početka magije

NASLJEDSTVO ● 13

I kćerke sve više traže očevinu

PRESUDA ● 14

Bujiću 20 godina za ubistvo braće Gojačanin

2 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

●NEZVANIČNO Dižem ovu ruku a ne znam ni zašto.

Ajde čoče opušti se.

MANS, DPS, SNP... sve je to isto

Ej, šta čekaš?

Diži tu ruku!

nema šanse ruku da ti pružim. Naljutio si me. Gori si od MANS-a.

● SADRŽAJ OTVOREN CRNOGORSKI PAVILJON NA BIJENALU Teritorija predviđena za sječu šuma u kolašinskoj opštini prostire se tik uz Skicentar Kolašin 1450, kao i uz glavne turističke pravce. Pozivi za zaštitu ovog prostora kao ambijentalne cjeline, te obustavljanja procedure davanja šuma na korišćenje, sada se već nameću kao neophodni.

GODIŠNJICA DANA D

Veliki datum u sjenci neslaganja

Širom francuske pokrajine Normandije juče su održane centralne ceremonije obilježavanja 70. godišnjice mitskog iskrcavanja savezničke vojske koje je promijenilo tok Drugog svjetskog rata. Do određenih pomaka u komunikaciji zapadnih lidera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom je ipak došlo, pa je on juče u Franuskoj neformalno porazgovarao sa prvim čovjekom SAD-a Barakom Obamom.

Pričao je i sa Petrom Porošenkom, novim predsjednikom Ukrajine u kojoj su i juče padale žrtve sukoba između kijevske vojske i pobunjenih frakcija sa istoka zemlje.

● 19

● 21

Blago u Veneciji ● 22 NASLJEDSTVO

I kćerke traže očevinu

● 13

ELEKTROPRENOSNI KABL

Crnogorska struja ne može kroz hrvatske vode ● 9

UGOVOR

NEDJELJA, 8.06.2014.

Pretežno sunčano i toplo, na sjeveru i sjeveroistoku pojačan razvoj oblaka ponegdje sa kratkotrajnom kišom i grmljavinom.

U centralnim i južnim predjelima duvaće pojačan sjeveroistočni vjetar.

05:07 20:15

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

18 16 17 17 16 11 9 6 8 11

32 28 26 27 27 26 25 21 27 28

05:07 20:15

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

Dnevni centar u Beranama je u vrijeme bivše lokalne vlasti upošljavao 63 radnika u Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju. U ovu ustanovu upisano je 13 djece.

Nakon izbora, koji su održani u martu ove godine i kada je došlo do promjene vlasti, evidentirane su brojne nepravilnosti u cjelokupnoj organizaciji ove ustanove.

A onda, dan nakon isteka ugovora za sve zaposlene u ovoj ustanovi, bivša direktorica je 17.4.2014. potpisala rješenja o stalnom radnom odnosu za 16 radnika ● 16

● 35

Pretežno sunčano i toplo. Poslije podne u planinama na sjeveru jači razvoj oblačnosti. Krajem dana i tokom noći mjestimično se očekuje i nešto jači sjeveroistočni vjetar.

More mirno do malo talasasto.

Vjetar slab ujutru istočni tokom dana zapadni a krajem dana i tokom noći jači sjeveroistočni.

Muke po Dnevnom centru

Koga interesuje popularnost bez novca

SUBOTA, 7.06.2014.

JADRAN:

●4

BERANE

NIVES CELZIJUS

Za adaptaciju domova 879.000 eura ● 13 Meteo

Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću telegram sa izrazima zahvalnosti na pomoći koju je crnogorska vlada uputila povodom katastofalnih poplava koje su nedavno pogodile Srbiju. “Želim da Vam ovim putem najsrdačnije zahvalim na pomoći koju je Vlada Crne Gore uputila Srbiji u izuzetno teškim trenucima za moju zemlju”, istakao je predsjednik Vlade Aleksandar Vučić.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

20 17 18 18 17 12 10 7 10 12

34 29 27 28 28 27 26 20 26 27

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto.

Vjetar, umjeren do jak sjeveroistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 20 stepeni.

AKTUELNO 3

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Ponovljeni izbori odlučuju o apsolutnoj vlasti

Iako se činilo da će lokalni izbori održani 25. maja odlučiti političku sudbinu 12 gradova u kojima su održani, to se ipak nije desilo. Neregularnosti na izborima u Danilovgradu, Kolašinu i Bijelom Polju, uzrokovale su ponavljanje izbora na ukupno šest biračkih mjesta u ova tri grada. Naknadna pamer birača, mogla bi da promijeni trenutnu raspodjelu mandata. Najviše šansi ima opozicija u Danilovgradu, koja bi mogla da sruši ašpsolutnu vlast DPS u tom gradu.

U Danilovgradu je prema još nezvaničnim informacijama, a prije poništavanja rezultata izbora na tri biračka mjesta, DPS sa liberalima uspio da dobije apsolutnu vlast.

Granica je pređena jer su koalici-

ji Evropsko lice Danilovgrada nedostajali glasovi 10 građana, dok je SNP-u falila podrška 14 birača. Izbori će biti ponovljeni u Gostilju, na Kujavi i u Lazinama, gdje će 750 birača imati priliku da promijene političku sliku ovog grada.

U Gostilju je od upisanih 48 birača, glasalo njih je 42, a DPS je zaokružilo njih 21. Na Kujavi je od 165 upisanih glasalo 146, od čega je DPS dobio 88 glasova.

U Lazinama, najvećem od tri poništena biračka mjesta, upisano je 537 birača, glasalo ih je 473, a DPS je na tom mjestu osvojio 236 glasova.

U Bijelom Polju u nedjelju će biti ponovljeni izbori na biračkim mjestima u Mioču i Boljanini. Na izborima 25. maja, DPS je osvojio 19 man-

Izbore prati 13 posmatrača Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS će uz podršku svojih posmatrača pratiti i ponovljene izbore u Podgorici i Danilovgradu koji su zakazani za nedjelju, 8. jun. Na šest biračkih mjesta MANS će imati 13 posmatrača, a osim toga podršku će imati i od mobilne ekipe kao što je to bilo

25. maja.

“Kao i tokom izbora održanih 25. maja, posmatrači MANS-a će pratiti kompletan izborni proces, počev od pripreme biračkih mjesta i materijala, pa sve do završetka glasanja i utvrđivanja izbornog rezultata”, saopšteno je iz te organizacije.

Mikloš Maršal

EDITORIJAL

Mala biračka mjesta od velikog značaja

data, i nedostaje mu jedan za formiranje većine. Bošnjačka stranka osvojila mandat, Socijaldemokratska partija šest i Demokratski front po pet, a SNP sedam.

U Boljanini pravo glasa ima 338 građana dok je u Mioču 191 birač sa pravom glasa. To bi moglo značajno uticati na raspodjelu mandata, samo još nije izvjesno u čiju korist.

Bitka oko biračkog mjesta Đuđevina u kolašinskoj opštini gdje će se ponoviti glasanje u nedelju, je već nekoliko dana aktuelna. Predizborni i postizbornim kombinacijama očigledno da u Kolašinu nema kraja. Jedan od mogućih scenarija je onaj u kojem bi DPS mogao da izgubi jedan mandat a grupa birača ili koalicija SDP-Pozitivna dobije jednog odbornika. U Đurđevini pravo glasa imaju 93 birača. U Tuzima će na tri biračka mjesta biti ponovljeni izbori, ali njihoh ishod ne može ozbiljnije da promijeni trenutno stanje stvar, jer prema rezultatima izbora DPS u Tuzima ima apsolutnu vlast. Ponovljeni izbori će se održati na biračkim mjestima broj 117 i 117-A u osnovnoj školi “29. novembar” Dinoša za gradsku opštinu Tuzi, te na biračkom mjestu broj 32 u školi “Đoko Prelević” na Ublima. Z.K.-B.Č.

Boris Darmanović

glavni i odgovorni urednik

Rat protiv droge još iz 1971

Evropa konzumira 25% ukupne godišnje prodaje kokaina u svijetu, odnosno oko 150 tona, a lider je naravno SAD sad sa oko 300 tona godisnje. Najveća borba protiv narkotika vodi se upravo u SAD gdje je takozvani “Rat protiv droge” u ozbiljnijim razmjerama počeo u vrijeme Ričarda Niksona, i Vijetnamskog rata 1971. To je vječiti, nikada dobijeni rat.

U većini dokumenata koji se bave statistikom može se naći da je potrošnja droge na godišnjem nivou, od kako je neznatno opala 2007, za sada stabilna i kreće se u pomenutim razmjerama. Neki bi rekli, drži se pod kontrolom.

Zanimljivo je, takođe, da je u SAD kazna za dilovanje drogom nekada mnogo veća od kazne za ubistvo. Ljudi su za gram droge išli na desetogodišnje robije. Naravno, najveći dileri nisu hvatani baš tako često, dok manji “padaju” mnogo češće.

U SAD je posljednjih godina izuzetno veliki i jak pokret koji poziva na prestanak ovog rata i pokušava da dokaže zapravo kontraefekat, odnosno benefite koji su jedino iskoristili političari i velesile na nekoliko načina.

Lideri ove kampanje tvrde da se zapravo ne vodi rat protiv droge već borba za kontrolu nad njom iz koje se čak finansiraju i radna mjesta za policiju, a nekad i pune budžeti raznih organizacija. Oni tvrde i da je upravo kampanja koja nema efekta, a u javnosti predstavljena kao dobitnička, zaslužna i za mnoge političke uspjehe onih koji su, kao neki bivši američki predsjednici, kao okosnicu svojih kampanja, postavljali upravo borbu protiv droge.

Istinito ili ne, opravdano ili ne, ovo tumačenje sigurno je vrijedno razmatranja i dublje analize za koju je malo jedna kolumna. Međutim, možemo razmotriti i još nešto. Posljednja zapljena narkotika u Baru, 250 kilograma, skoro 0,2% ukupne evropske trgovine, mogla bi da bude iskorištena kao jak argument za jedan od naših primarnih ciljeva, a to je dokaz da smo, kao i SAD i ostale velike sile, spremni da se borimo protiv nje i da pripadamo NATO-u. Ovo je događaj koji se desio možda baš u pravi čas.

Transparency International pita vladu

Šta ćemo sa nepravilnostima?

Transparency International, globalna antikorupcijska organizacija, poziva Vladu Crne Gore i kancelariju Odjeljenja za ljudska prava (ODIHR) i Parlamentarnu skupštinu OEBS-a (OSCE PA) da istraže nepravilnosti u vezi sa nedavnim lokalnim izborima u Crnoj Gori, ali i pritiske na posmatrače iz civilnog sektora.

“Demokratski izbori bi trebalo da se sprovode uz punu transparentnost i mogućnost da predstavnici civilnog društva bez ometanja prate sve faze izbornog procesa. To

se nije desilo u Crnoj Gori. Sve primijećene i dokumentovane nepravilnosti se moraju na odgovarajući način istražiti od strane nadležnih institucija”, rekao je zamjenik direktora Transparency Internationala Mikloš Maršal.

Preko 500 posmatrača je sarađivalo sa NVO MANS, partnerskom organizacijom Transparency Internationala, na praćenju lokalnih izbora koji su održani 25. maja.

“Posmatrači su zabilježili preko 800 nepravilnosti, uključujući vođenje nezakonite evidencije izaš-

lih birača, kršenje tajnosti glasanja, zloupotrebe procedure glasanja pismom i slučajeve da su neka lica više puta glasala. Većina posmatrača je bila predmet maltretiranja i pritisaka. Uprkos činjenici da su nepravilnosti bile prijavljene nadležnim institucijama u roku koji je propisan zakonskom regulativom, svi slučajevi su odbijeni. Ovakvo postupanje nije u skladu sa demokratskim vrijednostima i predstavljaju ozbiljnu sjenku na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji”, rekao je Maršal.

4 aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

KALUĐEROVIĆ

Veću ulogu dati parlamentu Potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić kazao je na Evropskom samitu mladih: “100 za narednih 100 u Dunavskom regionu”, koji se održava od 4. do 8. juna u Sarajevu da su poplave koje su zadesile region pokazale da su države često nemoćne te da parlamentarci treba da imaju značajnu ulogu u procesu upravljanja rizicima od prirodnih nepogoda.

Obraćajući se učesnicima samita u okviru panela “Upravljanje rizicima od poplava – izazov za čitav region Dunava”, Mustafić je istakao potrebu za efektivnije i operativnije djelovanje nadležnih službi u kriznim situacijama.

aleksa bečić

Iskrenost SDP ubrzo na testu Nosilac liste SNP u Podgorici na izborima 25. maja Aleksa Bečić poručio je u intervjuu portalu CdM da će brzo doći vrijeme za ocjenu iskrenosti SDP-a u težnji za ozdravljenjem Podgorice, Crne Gore i crnogorskog društva sveukupno.

On je kazao da je SNP spremna za dogovor na iskrenim osnovama sa opozicionim snagama iz prethodnog saziva Skupštine Glavnog grada, odnosno izbornim listama koje su predstavljale opozicionu političku ponudu.

“Vrijeme će biti najbolja potvrda da li imamo deklarativnu borbu i političku trgovinu ili iskrenu želju da konačno počnemo da mislimo o budućnosti ovih i generacija koje dolaze. Sa druge strane, mi nikoga nijesmo i nećemo nikada uslovljavati, dogovor je najbolje rješenje, ali takav dogovor mora biti isključivo u interesu građana Podgorice i generacija koje dolaze”, kazao je Bečić.

Na pitanje da li smatra da, nakon ponovnog poraza opozicije u Podgorici, ona slabi, te da li se očekuju neki radikalni zaokreti, Bečić je odgovorio da su opozicione partije u Skupštini Glavnog grada iz prethodnog saziva ostvarile, i pored svih zloupotreba, oko 5.000 glasova više od postojeće izvršne vlasti oličene u koaliciji oko DPS-a.

“Ne bih komentarisao rezultate drugih opozicionih partija i grupacija, ali još jednom podsjećam da je SNP ostvarila rast od 7.000 glasova u odnosu na prethodne izbore.

Potpuno je logično da upravo te izborne liste formiraju novu demokratsku vlast i izaberu u Skupštini Glavnog grada novog gradonačelnika Podgorice. Prirodno je da upravo ta većina od 30 odbornika koja je dobila legitimitet od građana izabere na mjestu gradonačelnika ono rješenje koje smatra najoptimalnijim, najprihvatljivijim i najefikasnijim u interesu svih građana Podgorice”, ističe Bečić.

krivokapić u njemačkoj

Zajednički riješiti globalne probleme Predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a i Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić i predsjednik Bundestaga Norbert Lamert ocijenili su juče da su samo zajednički napori svih država članica, nezavisno od njihove veličine, ključ za rješavanje globalnih problema. Oni su saglasni da će uloga parlamentarne diplomatije biti sve više vidljiva sada kada su napori poslanika PS OEBS-a u ukrajinskoj krizi dali opipljive rezultate. Krivokapić inače boravi u zvaničnoj posjeti Njemačkoj.

“Krivokapić je, nakon što je počasno pozdravljen na plenarnom zasijedanju Parlamenta, sa svojim kolegom Lamertom razgovarao o odličnim odnosima između dva parlamenta koji počivaju na dugogodišnjoj izgradnji povjerenja koje je za svoju osnovu imalo dobre i prijateljske namjere”, saopšteno je iz Krivokapićevog kabineta.

Lamert i Krivokapić su se posebno osvrnuli na aktuelna dešavanja

na bezbjednosnoj sceni Evrope uz fokus na pozitivna iskustva parlamentaraca PS OEBS-a u oblasti izbornog monitorninga.

Krivokapić je u svojstvu predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a imao odvojene susrete i sa delegacijom Njemačke u PS OEBS-a, kao i sa Peterom Vajsom, predsjedavajućim parlamentarne grupe prijateljstva njemačkog parlamenta za jugoistočnu Evropu, šefom poslaničke grupe Ljevice Gregorom Gisijem, zamjenikom šefa poslaničke grupe CDU/CSU Andreasom Šokenhofom, zamjenikom šefa poslaničke grupe SPD-a Ralfom Mitcenihom.

Krivokapić je imao sastanak i sa parlamentarnim državnim sekretarom u ministarstvu odbrane Markusom Gruberom, sa kojim je razgovarao o poziciji OEBS-a pred novim bezbjednosnim izazovima koji remodeliraju bezbjednosnu arhitekturu Evrope u posljednjih godinu dana.

Srbija zahvalna Đukanoviću

Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću telegram sa izrazima zahvalnosti na pomoći koju je crnogorska vlada uputila povodom katastofalnih poplava koje su nedavno pogodile Srbiju. “Želim da Vam ovim putem najsrdačnije zahvalim na pomoći koju je Vlada Crne Gore uputila Srbiji u izuzetno teškim trenucima za moju zemlju”, istakao je predsjednik Vlade Aleksandar Vučić.

Srpski premijer se osvrnuo na kataklizmičke razmjere poplavnog talasa, u kojem se veći dio centralne i zapadne Srbije našao pod vodom, uz mnogo izgubljenih života i ogromnom materijalnom štetom, ocijenivši da bi oni bili mnogostruko veći da nije bilo pomoći Crne Gore.

Pritom je posebno istakao značaj specijalnih timova i opreme u vidu pumpi za vodu i čamaca, čiji je doprinos bio nemjerljiv u ugroženim područjima.

“Srbija i srpski narod nikada neće zaboraviti nesebičnu i pravovremenu pomoć Crne Gore i visoko cijeni Vaš gest kao izraz iskrenog prijateljstva. Vama, gospodine predsjedniče Vlade, dugujem ličnu zahvalnost što ste omogućili da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija”, navedeno je u telegramu predsjednika Vlade Republike Srbije.

Crna Gora posmatrač u misiji

Ministar odbrane prof. dr Milica Pejanović-Đurišić razgovarala je sa potpukovnikom Robertom Golijem koji je učestvovao u posmatračkoj misiji u Ukrajni u multinacionalnom inspekcijskom timu u periodu od 29. maja do 6. juna 2014 godine. Tim su predvodile SAD u skladu sa Bečkim dokumentom 2011. a činili su ga predstavnici Crne Gore, Litvanije, Slovenije, Švedske. Ovo je prvi put da je Crna Gora uzela učešće u misiji ove vrste koja se sprovodi u krznim uslovima.

Potpukovnik Goli informisao je ministra o trenutnoj situaciji u Ukrajni, kao i o realizaciji same misiji, a posebno je istakao značaj saradnje sa zemljama partnerima

O ulasku u NATO kad dobijemo poziv Skup “Kod NATO” koji je održan juče u vinskom podrumu “Šipčanik” okupio je komunikacioni tim Savjeta za NATO kao i one koji podržavaju crnogorska stremljenja ka ovom savezu. Predsjednik Savjeta Nebojša Kaluđerović kazao je da se odluka o ulasku u NATO može se donijeti u parlamentu ili na referendumu, ali će se o tome odlučivati kada Crna Gora dobije poziv za članstvo.

“Ne znam je li iko išta rekao protiv referenduma, osim što ponavljamo činjenicu da postoje dva načina na koja se provjerava volja građana, jedan je parlament, a drugi referendum“, kazao je Kaluđerović.

On je komentarisao poziv poslanice Socijalističke narodne partije Snežane Jonice, da Vlada rast podrške članstvu u NATO-u provjeri na referendumu.

“Da li njima smeta što za to u ovom trenutku u parlamentu postoji dvotrećinska većina. O tome ćemo odlučivati kada Crna Gora dobije poziv za članstvo. Onog trenutka kada dobijemo poziv vrlo je legitimno da odlučimo hoćemo li to uraditi na jedan ili drugi način, jer mi nemamo ni ustavnih, ni zakonskih obaveza da slijedimo jedan put”, ocijenio je Kaluđerović.

On je na pitanje novinara, pojasnio da je Komunikacioni tim dobio grant Norveške vlade, koji je tada vrijedio 213,6 hiljada eura.

“Da budem sad precizan jer prethodni put možda nijesam bio do kraja, rekavši da je to oko 220.000 eura, odnosno da toliko iznosi Norveški grant koji smo dobili po svim procedurama koje zahtijeva jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta“, kazao je Kaluđerović.

On je objasnio da javni dijalog podrazumijeva učešće svih, i onih koji, kako je naveo, danas imaju primjedbe na način na koji se to radi, kao i onih koji su učestvovali u tom dijalogu na ravnopravnoj osnovi iznoseći sasvim suprotne stavove.

“Da bude svima jasno, ono čime se mi danas bavimo jeste javni dijalog kojim želimo da osvijetlimo proces pristupanja Crne Gore NATO-u sa svih aspekata, da bi približili značaj priključenja“, poručio je Kaluđerović.

Na pitanje novinara da prokomentariše navode opozicije o spornosti podataka u vezi podrške članstvu u NATO, Kaluđerović je kazao da su podaci koje je iznio nešto što je već poznato.

“Ono što sam ja rekao zapravo je ono što smo mi iznijeli prije mjesecdva i što oni dobro znaju” kazao je Kaluđerović.

To su, kako je rekao, podaci posljednjeg, dubinskog istraživanja o podršci javnog mnjenja članstvu, koje je radio Ipsos Stratedžik Markenting, jedna od, kako je naveo, najrenomiranijih firmi u toj oblasti.

mandić

DF još nema ponudu za formiranje vlasti Demokratski front još nema spremnu ponudu za eventualne pregovore o formiranju vlasti. Kada za to dođe vrijeme za stolom će biti Miodrag Lekić, kazao je gostujući u emisiji Živa istina lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

Upitan da procentualno predstavi mogućnost formiranja koalicije sa SDP-om, Mandić je kazao da je po njegovom mišljenju mogućnost 6040 odsto.

Lider Nove Andrija Mandić kaže da je DF ostvario dobar rezultat na nedavno završenim lokalnim izborima, uprkos tome što je DF osvojio 1.000 glasova manje nego na parlamentarnim i 21.000 manje nego Lekić na predsjedničkim.

Grešaka u kampanji po njegovom mišljenju nije bilo, a kada bi matematički iskazao odgovor na pitanja kolika je vjerovatnoća da koalicija sa Evropskim licem Podgorice bude formirana on bi glasio 60:40 da će biti napravljena koalicija. Iako se u medijima pričalo dosta o tome ko je šta kome spreman da ponudi

za formiranje vlasti, DF, kako kaže Mandić, na pregovore želi sa bijelim papirom. ‘’Mi nemamo još ponudu za koaliciju Evropsko lice Podgorice, pripremiće je Miodrag Lekić. Ono što smo željeli je da dođe do susreta i da počnemo pregovore od bijelog papira. To je naša želja, ali mislimo da u svemu tome treba uvažiti neke principe’’, kazao je on, prenosi Radio Antena M. Kako je naglasio, mora se poštovati i princip snage. ‘’To znači da ako imate podršku od 10 odsto, ne možete da imate 70 odsto vlasti’’, objasnio je on.

Upitan da li to znači da ukoliko i kada počnu pregovori, da DF očekuje da mjesto gradonačelnika pripada Frontu, Mandić kaže da on to očekuje. Na pitanje zašto je onda Lekić nudio prije izbora mjesto gradonačelnika SDP-u, Mandić je kazao da takva eventualna kombinatorika dolazi u obzir jedino ako postoji paket aranžman koji podrazumijeva i državni nivo.

AKTUELNO 5

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

POSTIZBORNI PREGOVORI

Slijedi pakleno političko ljeto Vasilj Karadžić

C

rnoj Gori predstoji vruće političko ljeto, s obzirom da je u samo četiri od 12 crnogorskih opština u kojima su 25. maja održani lokalni izbori za sada formirana vlast.

Nikakvih dilema nema u Plužinama, Žabljaku, Šavniku i Plavu.

U Plužinama je apsolutnu vlast na izborima osvojila Socijalistička narodna partija, koja u lokalnom palamentu ima 17 odbornika, pa će i u naredne četiri godine na čelu opštine biti Momčilo Bajagić. U Šavniku i Žabljaku se pak, Demokratska partija socijalista domogla apsolutne vlasti osvojivši po 17 odborničkih mandata. Sa druge strane, u Plavu nijedna partija nije osvojila apsolutnu vlast, ali je već poznato da će i u naredne četiri godine tim gradom vladati koalicija Socijaldemokratske partije, koja je osvojila sedam mandata, Bošnjačke stranke, koja ima osam odbornika i SNP-a koji ima dva.

To još prošle nedjelje najavili predsjednici OO SDP i BS Džavid Šabović i Orhan Šahmanović koji su u izjavama za DN poručili da je koalicija “gotova stvar”.

Od ostalih opština najmanje neizvjesnosti u formiranju lokalne vlasti biće u Bijelom Polju gdje je DPS osvojio 19 mandata i fali im samo jedan da se domo-

gnu većine u lokalnoj Skupštini. Lokalni funkcioneri te partije su ranije najavili da će podršku za formiranje vlasti tražiti od BS koja u novom sazivu lokalnog parlamenta ima dva odbornika.

Neizvjesnost u toj opštini se neće povećati ni nakon ponovljenih izbora na dva biračka mjesta jer je jedina mogućnost da DPS dođe do 20 mandata. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima VN, formiranje vlasti u Bijelom Polju biće prolongirano zbog pregovora vrha DPS-a i SDP-a, kako bi se utvrdilo da li će socijaldemokrate i u naredne četiri godine biti dio vlasti u gradu pod Obrovom.

Opšte je poznato da su podgorička ljeta poprilično vruća i nesnošljiva, ali ove godine postoje svi uslovi da ljeto bude “pakleno”. Formiranje vlasti u Glavnom gradu biće u fokusu crnogorske javnosti, što i ne čudi s obzirom da će koalicioni dogovori u gradu u kojem živi trećina Crne Gore bitno uticati na procese koji će se u budućnosti odvijati na crnogorskoj političkoj sceni. Sve za-

visi od odluke koju donese koalicija “Evropsko lice Podgorice”, koja je osvojila pet mandata. No, oči su definitivno uprte u lidera SDP Ranka Krivokapića koji treba da kaže “kojem će se carstvu prikloniti”. Krivokapić treba tokom naredne sedmice da formira sa liderom Pozitivne Darkom Pajovićem zajednički pregovarački tim koji će “pregovarati sa najjačima” što bi u prevodu trebalo da znači sa DPS i Demokratskim frontom. Međutim, ukoliko SDP i Pozitivna ne uspiju da se usaglase oko toga sa kim će formirati vlast, postoji scenario da dva socijaldemokratska odbornika zajedno sa 28 DPS u naredne četiri godine vrše vlast u Podgorici. Stoga će pregovori između timova SDP i DPS, a posebno na relaciji Krivokapić-Đukanović imati posebnu težinu.

No, ti pregovori neće biti samo važni za Podgoricu već i druge crnogorske gradove. To se prije svega odnosi na Pljevlja, gdje jedan odbornik SDP-a treba da odluči da li će koalirati sa 17 odbornika DPS-a ili 17 odbornika opozicije (SNP-10, DF-7). I u Baru će socijaldemokrate imati završnu riječ prilikom formiranja vlasti.

SDP je u tom gradu osvojila osam mandata, dok je DPS “namakla” 13. Kada je u pitanju opozicija, najbolje je prošao Front koji će imati devet odbornika, za-

tim SNP tri, a Pozitivna i albansko-bošnjačka koalicija po dva odbornika. DPS zavisi od SDP i u Kolašinu. DPS je u gradu na Tari uspio da osvoji 11 mandata, a njihovi dosadašnji koalicioni partneri Grupa građana tri mandata. Međutim, sa druge strane Front ima osam odbornika a SNP sedam, pa će tas na vagi biti dva odbornika SDP. U toj partiji su demantovali navode Gorana Danilovića iz izborne noći da je dogovorena koalicija između ta dva subjekta.

Najneizvjesnije će biti u Danilovgradu gdje je 25. maja DPS osvojivši 17 mandata došla do apsolutne vlasti. Međutim, ponavljanje izbora na tri biračka mjesta može donijeti peti mandata SNP ili četvrti koaliciji “Evropsko lice Danilovgrada”, a oduzeti jedan DPS, što i taj grad dovodi do pregovora o koalicijama. I u najmlađoj crnogorskoj opštini Gusinje vodiće se intenzivni pregovori. Koalicija DPS i SDP osvojila je 12 mandata, a koalicija oko Partije za Gusinje deset, pa će glavnu riječ imati albanske partije. DUA je u tom gradu osvojila dva mandata, Demokratski savez četiri a Albanska alijansa dva. u Rožajama je BS osvojila 17 mandata i fali im jedan da formiraju vlast.

DPS je u tom gradu osvojila 12, a SDP četiri dok će BDZ imati jednog odbornika.

STAV

VASILJ KARADŽIĆ

KO TE PITA Dogovori i pregovori o formiranju vlasti u crnogorskim opštinama zavisiće isključivo od partijskih lidera i njihovih kalkulacija. Nedavno je šef SDP Ranko Krivokapić, komentarišući dogovor između lokalnih odbora SDP, BS i SNP da formiraju vlast u Plavu, poručio da će te odluke morati da aminuje Glavni odbor partije.

Međutim, nekoliko nakon toga predsjednik plavskog Odbora Džavid Šabović ga je podsjetio da, prema statutu, GO daje samo saglasnost. Dakle, jedno od naravoučenija ove ujdurme oko pregovora za formiranje vlasti jeste da se lokalni stranački odbori, članstvo i baza ne pitaju ni o čemu ni “dva posto”. Iliti “ne šišaju ih dva posto”, ako je nekome draža ta formulacija. Što je tužno i vrlo nedemokratski. U tom smislu, crnogorske političke stranke su preslikane komunističke partije.

Priča o demokratiji dobro paše prefinjenom uhu, naročito onom zapadnjačkom, ali autokratsko ponašanje je naša svakodnevica i dio crnogorskog mentaliteta.

Možda tu i leži jedan od razloga zbog kojeg je nasljednica KP na vlasti već dvije i po decenije i nema naznaka da će uskoro silaziti. Promijenjena je jedino ideološka podloga i floskule koje se koriste u svakodnevnom političkom diskursu.

Tako je staru dobru ideologiju istorijskog materijalizma zamijenila neoliberalna, a priču o samoupravljanju floskule o “nevidljivoj ruci” koja će dovesti do blagostanja. U svakom slučaju, volimo da idemo iz ekstrema u ekstrem. U ove dvije i po decenije postkomunističke parlamentarne demokratije ne možemo se podičiti slučajevima unutarpartijske demokratije, ali zato možemo unutarpartijskom autokratijom.

Ima ih obilje. Na Zapadu naravno, kao u gotovo svemu, stvari stoje drugačije.

U Crnoj Gori, partijski članovi su obavezni da klimaju glavom i da se neumjereno dive ljepoti i pameti svojih lidera. Ukoliko imaju svoje mišljenje, jedina stvar koju mogu da urade jeste da ga - zadrže za sebe. Dobro je dok i to mogu, rekao bi mudri cinik.

6 AKTUELno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Danas imate sa jedne strane ‘režimske’ novinare, pisce, slikare, reditelje itd. i sa druge strane ‘četničke’ novinare, pisce i slično. Dakle, ono što ih razdvaja, nije uspostavljeno umjetničkim, profesionalnim ili nekim drugim kriterijumima, već političkim idejama koje ti ljudi zastupaju. I upravo na osnovu tih političkih ideja se ocjenjuje njihov profesionalni ili umjetnički domet

MEDIJI

Istina na više načina

Zanimljivo bi bilo saznati koliko novinara ima partijsku knjižicu određene stranke ili su simpatizeri neke partije, konstatuje profesorica FPN Nataša Ružić Samir Rastoder, Vasilj Karadžić

V

ećina medija u Crnoj Gori je, iz potrebe da zastupa političke interese određenih grupacija, skoro potpuno zaboravila na potrebu javnosti za tačnom informacijom i činjenicama stavljenim u pravilni kontekst. Da bi saznao pravu istinu građanin mora kupiti sve novine ili odgledati informativne emisije na različitim televizijama.

Izbori su odavno završeni, a građani, oslonjeni na podijeljenu medijsku i analitičku scenu, i dalje ne znaju ko je pobijedio, a ko izgubio. Dnevnik Dan, sa najvećim tiražom od nekih devet i po hiljada prodatih primjeraka, 26. maja je objavio da je DPS izgubio. Svoju verziju na naslovnoj strani imao je i dnevnik Vijesti, koji je na pet do šest hiljada primjeraka pokušao da ubijedi svoje čitaoce šta je zapravo istina. To je jedna strana medalje. Državni list Pobjeda je svojih četiri do pet hiljada vjernih čitalaca pokušao da uvjeri u suprotno - da je DPS ubjedljivo pobijedio i uz to slavodobitno konstatovao da su DF i ostali ponovo izgubili. I na kraju,

četvrti dnevni list Dnevne novine, sa prosječnim prodatim tiražom od 6.000, konstatovao je da je rezultat takav da će se u Podgorici, a i u nekim drugim gradovima, iako sa lošim rezultatom, pitati SDP, te da je sve isto, samo Mugoše nema. Navedeni primjeri namjerno različito tumačenih činjenica, naravno, nijesu jedini, ali su skica za razumijevanje problema. Činjenice iz prethodnog pasusa otkrivaju više stvari. Prije svega, da je medijska scena oštro podijeljena, što i nije neka novost, niti je ekskluziva, a ni zabranjena stvar. Ono što jeste standard u novinarstvu, kakvo postoji u sređenim demokratijama, to je da

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

7

Vasilije Bošković

Milov plaćenik ili Lekićev četnik

su činjenice “sveto pismo”, a komentari slobodni. Međutim, zabrinjavajuće je što je većini građana to postalo normalno. Pa je tako i sasvim normalno, kako pokazuju istraživanja, da jednom vrlo čitanom štampanom mediju ne vjeruje polovina onih koji ga čitaju, ali i dalje uredno kupuju taj list.

Drugi dnevni list je, opet prema istraživanjima renomiranih agencija, najuticajniji u crnogorskom medijskom prostoru. Samo ne znamo na šta se taj uticaj odnosi jer da je ta činjenica tačna onda Đukanović i njegova partija ne bi prešli ni cenzus za Skupštinu Crne Gore. Ne bi bilo dobro ne pomenuti i one čiji tekstovi slave svaku otvorenu ulicu kao da je uspjeh vrijedan divljenja, a žmure na veliki broj negativnih pojava.

Za direktoricu NVO CGO Daliborku Uljarević nema ništa sporno u tome da mediji i analitičari, kao i svi ostali segmenti društva, imaju svoj stav u vezi sa onim pitanjima koje obrađuju i da je to u konačnici prizma kroz koju analiziraju društveno-političku stvarnost.

Ovo sve, kaže ona, pod uslovom da se ta analiza zasniva na tačnim pretpostavkama, da nema namjeru da “spinuje” stvarnost i da oni koji je rade sami imaju adekvatno znanje za to, što nažalost nije uvijek slučaj.

Mišljenje direktorice CGO da medij treba da ima stav vjerovatno dijeli većina građana. Međutim, problem se krije u njenoj drugoj rečenici, odnosno u onome što je uslov za to – tačne pretpostavke. Teza ove priče je upravo to – da ima malo tačnih pretpostavki, a više želja kakve bi one trebalo da budu.

Uljarević, ipak, konstatuje da crnogorskoj javnoj sceni nedostaje objektivnosti i stručnosti.

“Mediji i analitičari grade svoj kredibilitet na osnovu izrečenog ili napisanog i preuzimaju rizik da ih stvarnost potvrdi ili demantuje”, kaže Uljarević.

“Nijedan izvještaj nije pošten ukoliko su izostavljene činjenice važne za razumijevanje događaja ili ukoliko nevažne informacije dobijaju primat u odnosu na važne Teorijski je tvrdnja sagovornice tačna. Tako nalaže zdrav razum, odnosno logika, a takva su iskustva u razvijenim društvima. Međutim, na terenu je drugačije. Jer da nije, ne bi se desila pomenuta kontroverzna pojava da polovina onih koji čitaju određeni štampani medij zapravo tom istom mediju ne vjeruju jer misle da ih oni možda lažu.

Doc. dr Nataša Ružić sa Fakulteta političkih nauka smatra da crnogorski mediji uglavnom ne poštuju profesionalne standarde, prije svega poštenje i uravnoteženost.

Ona potvrđuje tezu da se mediji ne rukovode interesom javnosti već isključivo svojim.

Ona otkriva da su brojni teoretičari predlagali da se termin objektivnost u medijima zamijeni terminom poštenje. Pitanje je - kako do poštenja ako je novinar u većini redakcija uslovljen i ucijenjen, što politički što ekonomskom batinom.

“Nijedan izvještaj nije pošten ukoliko su izostavljene činjenice važne za razumijevanje događaja ili ukoliko nevažne informacije dobijaju primat

u odnosu na važne”, kaže Ružić i konstatuje da je to, nažalost, svakodnevna praksa naših medija.

Kada je riječ o pritisku na novinare da zastupaju interes medija, a ne javni, treba reći da ima i onih koje ne treba pritiskati da budu neobjektivni jer su i sami politički aktivni.

“Zanimljivo bi bilo saznati koliko novinara ima partijsku knjižicu određene stranke ili su simpatizeri neke partije, što i te kako utiče na način izvještavanja i predstavlja indirektnu metodu manipulacije”, konstatuje profesorica FPN. Dakle, građanin ako hoće da sazna pravu istinu mora kupiti sve novine ili odgledati informativne emisije na različitim televizijama.

Sociolog i politički analitičar Vasilije Bošković smatra da je politička polarizacija bila uzrok koji je doveo i do polarizacije u drugim segmentima društva.

“Danas imate sa jedne strane ‘režimske’ novinare, pisce, slikare, reditelje itd. i sa druge strane ‘četničke’ novinare, pisce i slično. Dakle, ono što ih razdvaja, nije uspostavljeno umjetničkim, profesionalnim ili nekim drugim kriterijumima, već političkim idejama koje ti ljudi zastupaju. I upravo na osnovu tih političkih ideja se ocjenjuje njihov profesionalni ili umjetnički domet”, tvrdi Bošković.

Iz navedenog u izjavama sagovornika moglo bi se konstatovati da je interes političkih grupacija jasan - što više lijepih riječi u medijima, to više poslanika i odbornika, pa odatle više radnih mjesta za njihove ljude i na kraju, više moći za vladanje. Nejasan je interes medija. Naravno, ako izuzmemo politički dil – ja tebi podršku, ti meni olakšice. Ekonomija je u drugom planu, a tek “pravo javnosti da zna” i građanin daleko iza scene, iako se sve u ime njega i za njega radi.

U ovako kreiranom sistemu, posebno mjesto zauzimaju politički analitičari i naravno, mediji. Kako štampani, tako i elektronski. Specifičnost pozicije političkih analitičara se ogleda u tome što su oni, po svom zanimanju, direktno uključeni u politički život, ne kao aktivni učesnici, već kao posmatrači i tumači političkih pojava i procesa. Upravo iz tog razloga, ali i zbog javnosti kojoj se izlažu, podijeljenost unutar grupacije političkih analitičara najizraženija. Više je nego očigledna pojava da danas na javnoj sceni u Crnoj Gori imate dvije grupe analitičara, koji otvoreno i očigledno u svojim analizama zastupaju stavove ili vlasti ili opozicije. Drugim riječima, svaki medij u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga da li je provladin ili opozicioni, ima grupu svojih analitičara koji se redovno pojavljuju u tim medijima i “tumače” političke procese, odluke i slično. I, naravno, iznose potpuno suprotne zaključke o istim pitanjima, što je najbolji dokaz da takve analize u sebi ne sadrže osnovnu komponentu njihove vrijednosti, a to je objektivnost.

Za one koji se bave pravom, dakle, objektivnom političkom analizom, u crnogorskim medijima nema mnogo mjesta. Razlog za to je jasan. Prosto, ni jedna ni druga grupa medija u Crnoj Gori, ne želi da objavi objektivnu političku analizu, koja je rađena po profesionalnim standardima. Crnogorskim medijima su potrebne “analize” koje opravdavaju političke stavove urednika ili vlasnika tih medija. Oni koji su objektivni su

nepoželjni. To znam iz sopstvenog iskustva, kada nekoliko mojih analiza nijesu željeli, bez objašnjenja, da objave ni provladini ni opozicioni mediji. Jednima nije odgovarala prva polovina neke analize, a drugima druga ili obratno. Takođe, imao sam jedinstvenu priliku, da zbog jednog istog teksta, budem proglašen za “Milovog plaćenika” i “Lekićevog četnika” istovremeno.

Ovakva situacija vrlo jasno pokazuje da u Crnoj Gori ne postoji politička analiza, već naprotiv, postoji samo politička advokatura.

Ovo govorim iz iskustva, jer imam priliku da radim političke analize za određene američke i evropske magazine i portale. Kada uporedite kriterijume njihovih uredničkih timova, za nešto što se naziva političkom analizom, sa kriterijumima u Crnoj Gori, tek onda možete jasno da vidite koliko je politička analiza u Crnoj Gori daleko od onoga što se u zapadnim demokratijama podrazumijeva pod političkom analizom i evaluacijom.

Nažalost, upravo takvi “kriterijumi” su doveli do poplave “političkih analitičara” u Crnoj Gori posljednjih godina. Tako kod nas imate pojavu da se političkom analizom bave čak i profesori književnosti. To možda najbolje ilustruje stanje kada je riječ o političkoj analizi u Crnoj Gori za koju, s pravom, kažemo da je klasična politička advokatura. Još ako znamo da su politički analitičari vrlo često i politički konsultanti, onda ne treba da nas čude određeni postupci, odluke, kao i izborni rezultati nekih političkih partija u Crnoj Gori. Dobili su savjet “analitičara”.

Srđan Vukadinović

Ne vjerujte političarima

Crna Gora je podijeljeno društvo i ta polarizacija traje jako dugo. Na osnovu jedne podjele izvlače se dvije druge, pa četiri sljedeće itd. U državi i u društvu koje je još pretpolitičko i preddemokratsko, nije ništa novo i ništa neobično očekivati da kada je o izborima riječ imamo dva, tri ili četiri mišljenja. Nije problem podjela na režimske i antirežimske medije, ali jeste to što učesnici izbora to percipiraju na isti način. Svi oni proglašavaju pobjede, naglašavaju da su oni pobjednici i nemaju osjećaj i razum za nešto što je realnost i za nešto što je objektivno postignuće. To bi trebalo partije da imaju. Tako da građani ostaju zbunjeni. Imaju rezultate, imaju zbrajanje nekih brojeva, a onda vide sasvim drugo tumačenje, jer brojevi i statistika su jedno, a uvijek je moguće praviti manipulacije bez obzira što je jezik brojki konkretan i što je to jezik suvih činjenica. U komentarima su moguće manipulacije, a to rade mediji i analitičari.

Na isti način su i građani ušančeni u svojim stavovima, pa se tačno zna ko koji medij gleda, sluša ili čita. Populaci-

ja koja je raspoložena za jedan medij uopšte suprotni ne gleda, niti zna da on postoji. To samo znači da crnogorsko društvo još nije društvo koje baštini evropske vrijednosti, a jedna od osnovnih vrijednosti je različitost, bez obzira na to ko i kakvo mišljenje ima.

U Crnoj Gori postoje mediji koji prikazuju stvari onakvim kakve jesu, ali imamo i one druge koji to ne rade. Građaninu ostaje da, bez obzira na tešku finansijsku situaciju, prate ili čitaju nekoliko medija kako bi saznali istinu.

Takođe, postoji polarizacija i po pitanju temeljnih vrijednosti. Ova velika društvena pitanja su jednostavna. Ona se rješavaju i tumače jednostavno, uz uslov da u pomoć pozovemo ljude koji znaju. Tada ne bi bilo problema jer bi građani stekli pravu sliku i mogli da formiraju svoje mišljenje o tome. Kada je o ovome riječ, građani najmanje treba da vjeruju političarima jer oni, u nemogućnosti da rješavaju pitanje kvaliteta života, premještaju ciljeve i pokušavaju da skrenu priču sa ideologije na religiju kako bi zabašurili svoju nesposobnost.

8 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

SIVA EKONOMIJA

Vlada naplatila 57 miliona eura

Vlada je u prvih pet mjeseci 2014. naplatila 57 miliona eura prihoda više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić.

On je kazao da je naplaćeno 5,8 odsto više prihoda, u odnosu na, kako je rekao, ambiciozno postavljeni plan.

“To pokazuje da se poreska konsolidacija na prihodnoj strani budžeta provodi na efikasan način i da sužavamo zonu sive eknomije, doprinoseći onima koji posluju u legalnoj zoni ali i održivosti javnih finansija”, rekao je Žugić nakon sjednice Komisije za suzbijanje sive ekonomije.

On je podsjetio da su u prošloj godini na prihodnoj strani budžeta imali značajniji rast izvornih prihoda, od 117 miliona eura ili 10,2 odsto više u odnosu na 2012. godinu.

“Prema podacima Poreske uprave (PU), porez na dodatu vrijednost (PDV) u ovoj godini iznosio je 68 miliona eura, u odnosu na 65 miliona eura prošle godine, što je značajan rast u procentima. Takođe porez na zarade je povećan sa 24,5 na 31,5 miliona eura”, precizirao je Žugić, prenosi Mina-biznis.

On je naveo da su pripremili set mjera definisan Akcionim planom, koji je usvojila Vlada, gdje su definisane uslovno, rizične oblasti, a to je zapošljavanje stranaca, evidencija prometa, prije svega, kod sezonskih djelatnosti i unapređenje regulative.

Na Komisiji je ocijenjeno da je neophodna dobra saradnja sa poreskim obveznicima, odnosno partnerski odnos jer budžet nije apstraktna kategorija.

N.D.L.

Skupština akcionara 30. juna

Akcionari EPCG razmatraće na redovnoj Skupštini, zakazanoj za 30. jun, odluku o pretvaranju poreskog duga od 45 miliona eura u akcijski kapital.

Redovna Skupština akcionara bila je zakazana za 27. jun, ali je pomjerena za 30. jun, a dnevni red je proširen sa četiri nove tačke, među kojima je i odluka o pretvaranju duga u akcijski kapital.

O toj odluci trebalo je da se raspravlja na vanrednoj Skupštini akcionara 11. aprila koja je odložena jer se nijesu pojavili predstavnici države. Vlada, kako je tada objašnjeno, nije dobila saglasnost italijanskog partnera A2A za pozitivno izjašnjavanje o predloženim tačkama dnevnog reda. Tada je trebalo da se donese odluka o naplati 45 miliona poreskog duga EPCG i o tome da li će vlasnik nikšićkog Uniproma Veselin Pejović dobiti struju za KAP po traženih 38 eura za megavat-sat.

Kavarić

Spremni smo za razgovore Vlada Crne Gore spremna je da razgovara sa francuskim investitorima o ulaganju u projekte od značaja, kao što su hidroelektrane Morača i Komarnica i termoelektrana Maoče, kazao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

On je juče razgovarao sa specijalnim predstavnikom Ministarstva vanjskih poslova Francuske za zapadni Balkan Alanom Ričardom o aktuelnim projektima iz oblasti energetike.

Kao projekat od posebnog značaja, Kavarić je izdvojio izgradnju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, koja bi, kako je kazao, doprinijela ubrzanju investicija u

energetiku u regionu.

“Kavarić je upoznao gosta sa svim detaljima vezano za nedavno zatvoreni tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, kao i sa perspektivom projekta izgradnje jadransko-jonskog gasovoda. Kavarić je informisao gosta i o trenutnom statusu projekata izgradnje drugog bloka TE Pljevlja, kao i aktivnostima u realizaciji projekata izgradnje malih hidroelektrana i vjetroelektrana”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Ričard je poručio da će sve potenacijale Crne Gore u oblasti energetike prenijeti kompanijama sa kojima sarađuje u Francuskoj. Bo.M.

AKTUELNO 9

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

ENERGETSKI KABL

Crnogorska struja neće moći kroz hrvatske vode Nemanja Lacman

M

inistarstvo gospodarstva Hrvatske predložilo je Crnoj Gori da trasa energetskog kabla od naše države do Italije ide obodom istraženog prostora ugljovodonika “Južni Jadran” i ponovilo da prvobitna ruta kabla koja prolazi kroz njihove vode neće biti odobrena.

Ministarstvo gospodarstva (ekonomije) Republike Hrvatske ponovo je jasno stavilo do znanja Crnoj Gori da predložena trasa za realizaciju projekta povezivanja naše države sa Italijom podmorskim kablom neće biti odobrena jer prolazi kroz dio Jadrana na kojem će biti vršena istraživanja nafte i gasa.

“Stav Ministarstva gospodarstva je da se Republika Hrvatska načelno ne protivi polaganju podmorskih električnih vodova kroz dio epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, ali predložena trasa polaganja podmorskih električnih vodova se ne može odobriti dok nijesu poznate buduće granice koncesijskih područja za eksploataciju ugljikovodika u epikontinentalnom pojasu naše države “, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva gospodarstva Hrvatske.

Epikontinentalni pojas država koje imaju izlaz na more obuhvata onaj dio morskog dna i podzemlja u kome obalna država ima ekskluzivno pravo iskorišćavanja i istraživanja prirodnog bogatstva.

Na posljednjem sastanku predstavnika Ministarstva gospodarstva i trgovačkog društva “TERNA Montenegro”, obrazloženo je da trasa polaganja podmorskih električnih vodova u cijelosti mora zaobilaziti granice budućih utvrđenih ležišta ugljikovodika, odnosno koncesijskih područja za istraživanje i eksploata-

ciju ugljikovodika.

“Republika Hrvatska uz tako veliki broj nepoznanica ne može odobriti predloženu trasu polaganja podmorskih električnih vodova, odnosno da u najboljem slučaju može sklopiti neobvezujući sporazum kojim bi iskazala svoju spremnost za odobrenje polaganja podmorskih električnih vodova kroz dio epikontinentalnog pojasa Hrvatske, nakon završetka istražnih radova radi utvrđivanja ležišta ugljikovodika u tom području, tj. definiranja granica budućih koncesijskih područja za eksploataciju ugljikovodika”, objasnili su iz Ministarstva gospodarstva.

Ipak, Ministarstvo gospodarstva ima i rješenje za problem oko trase energetskog kabla.

“Predstavnicima trgovačkog društva TERNA, više puta je odgovoreno i predloženo da trasa polaganja podmorskog kabla ne treba prelaziti produžetak granice teritorijalnog mora između Hrvatske i Crne Gore i granicu epikontinentalnog pojasa između naše države i Italije, tj. da trasa može ići obodom istražnog prostora ugljikovodika “Južni jadran” i u tom slučaju odobrenje Hrvatske nije potrebno”, zaključili su iz Ministarstva gospodarstva.

Predstavnici Terne, crnogorske vlade i CGES-a sporazum o uspostavljanju podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije potpisali su u novembru 2010. godine.

a

Prvobitna tras

Zaobilazna trasa

Gradnja trebalo da počne krajem januara Italijanski ambasador u Crnoj Gori Vinćenco del Monako u decembru prošle godine saopštio je da krajem januara 2014. startuje gradnja podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije.

Ambasador je rekao da će kabl

između dve jadranske obale koštati 3,8 milijardi eura i da bi posao trebalo da bude završen za pet godina.

“Tada će Crna Gora postati glavni regionalni energetski akter”, kazao je Del Monako.

Operativni direktor Terne u Italiji Đani Armani tokom prezentacije strateškog plana Terne za period 2012-2016. godin kazao saopštio je da će do kraja 2015. početi prenos električne energije iz Crne Gore za Italiju putem energetskog kabla.

Poljska ponudila podršku jačanju pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU

CKB od Vektre traži 1,6 miliona

Ivanović u Poljskoj

Usaglašen sporazum o saradnji u poljoprivredi Ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i Poljske Petar Ivanović i Marek Savicki usaglasili su u Varšavi najbitnije elemente bilateralnog sporazuma o saradnji u poljoprivredi. Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, sporazum bi trebalo da bude potpisan u narednih nekoliko mjeseci u Podgorici i definisaće podršku Poljske reformi crnogorske poljoprivrede u procesu pristupanja EU. Ivanović je kazao da je tokom

dvodnevne radne posjete Poljskoj dobijena snažna podrška jačanju pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU. “Značajna je podrška Poljske u jačanju kapaciteta agencije za plaćanja, preporuke u cilju rješavanja izazova u oblasti fitosanitarne politike i pojedinih pitanja u sektoru veterine.

Dogovorili smo mogućnost da povežemo što više mladih ljudi, istraživača i postdiplomaca sa poljskim naučno-istraživačkim centrima i laboratorijama”, rekao je Ivanović. Bo.M.

Privredni sud usvojio je listu priznatih i utvrđenih potraživanja Vektre investments, prema kojoj je Crnogorska komercijalna banka jedini povjerilac.

Stečajni upravnik, Ognjen Jovović predložio je sudiji Draganu Vučeviću da se usvoji lista, s obzirom na to da nije bilo naknadnih prijava.

CKB jedina je prijavila potraživanje u iznosu od 1,6 miliona eura, a Jovović je Sudu podnio listu potraživanja 15. maja, na koju nije bilo prigovora, niti izmjena ili dopuna, prenosi agencija Mina-biznis.

Sud će, kako je rekao Vučević, donijeti poseban zaključak o konačnoj listi, s obzirom na to da se kod tog potraživanja istovremeno vodi parnični postupak, zbog čega je ono osporeno.

On je dodao da će zaključak biti objavljen na oglasnoj tabli.

U kompaniju Vektra investments je sredinom februara uveden stečaj na zahtjev CKB zbog duga od 1,46 miliona eura, sa uračunatim kamatama.

Avio-saobraćaj

Raste broj putnika na našim aerodromima U periodu od januara do maja ove godine na crnogorskim aerodromima opsluženo je 353.956 putnika, što je pet odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore. Znatan rast saobraćaja od 16 odsto zabilježen je na aerodromu “Tivat”, dok je na aerodromu “Podgorica” saobraćaj na istom nivou kao u prvih pet mjeseci prošle godine.

“Rast saobraćaja na aerodromu “Tivat” zabilježen je ka Rusiji - 9,95 odsto, zatim Srbiji - 14,29 odsto, dok je rast sa ostalih destinacija, uglavnom sa tržišta zapadne Evrope koji je uslovljen

početkom ljetnje turističke sezone, 18,98 odsto”, navodi se u saopštenju.

Pad saobraćaja zabilježen je ka Ukrajini i iz nje, a ohrabruje to što su za predstojeću ljetnju sezonu ponovo najavljeni letovi iz te zemlje.

“Ipak, teško je procijeniti da li će najavljene serije letova biti i realizovane, imajući u vidu aktuelnu situaciju u Ukrajini. Ukoliko letovi najavljeni od kompanija i tur-operatora budu realizovani, očekuje se rast saobraćaja u odnosu na prošlogodišnju, rekordnu godinu”, zaključuje se u saopštenju.

Bo.M.

Shodno stavu 3. člana 100. Zakona o bankama Atlas Banka AD Podgorica objavljuje:

Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2013. godinu u skraćenom obliku

Investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala

2.421

2.125

Investicije u zavisna preduzeća

5.727

5.727

Nekretnine, postrojenja i oprema

7.909

4.296

191

387

Nematerijalna sredstva

1. Podaci o Banci: Atlas Banka AD Podgorica (u daljem tekstu: Banka) osnovana je 2002. godine i upisana u registar Privrednog suda u Podgorici rješenjem br. Fi-812/02 od 02.04.2002. godine.

Banka je kod Komisije za hartije od vrijednosti upisana u Registar emitenata hartija od vrijednosti pod brojem 292 (Rješenje broj 02/3-297/2-02)

Odložena poreska sredstva Ostala finansijska potraživanja Ostala poslovna potraživanja UKUPNA SREDSTVA

26

-

458

365

4.681

3.712

240.264

204.146

Svoje finansijsko poslovanje Banka obavlja preko žiro-računa broj 907-50501-34 kod Centralne banke Crne Gore.

U sastavu Banke posluje deset filijala (Podgorica, Bar, Nikšić, Herceg Novi, Budva, Kotor, Tivat, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja), pet ekspozitura (Podgorica, Mojkovac, Andrijevica, Plav, Ulcinj) i sedam šaltera ( tri u Podgorici, Herceg Novi, Rožaje, Kolašin, Žabljak).

PASIVA Depoziti banaka Depoziti klijenata

Na dan 31. 12. 2013. godine, Banka je imala 215 radnika.

Pozajmljena sredstva od banaka Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata

2. Izvještaj nezavisnog revizora

Rezerve

Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih iskaza Atlas banke AD, Podgorica (u daljem tekstu: „Banka“), koji se sastoje od pojedinačnog bilansa stanja na dan 31. decembra 2013. godine, pojedinačnog bilansa uspjeha, pojedinačnog iskaza o promjenama na kapitalu i pojedinačnog iskaza o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomena, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i ostala objelodanjivanja. ........................................................................................................................................................................

Tekuće poreske obaveze Odložene poreske obaveze Ostale obaveze

13.346

477

168.432

152.836

17.493

19.116

9.838

2.774

278

274

29

41

-

68

740

815

Subordinisani dug

1.260

1.200

Ukupne obaveze

211.416

177.601

25.659

23.259

2.285

2.283 272

Osnove za mišljenje sa rezervom Po našoj procjeni, obračunata ispravka vrijednosti za stavke bilansne aktive i rezervisanja za vanbilansne stavke su potcijenjeni u iznosu od EUR 2.881 hiljadu na dan 31. decembra 2013. godine, a neto rezultat tekuće godine i kapital Banke su precijenjeni u istom iznosu. Navedena procijenjena dodatna ispravka vrijednosti za stavke bilansne aktive i rezervisanja za vanbilansne stavke imala bi uticaj i na obračun sopstvenih sredstava Banke i na iznose ostalih pokazatelja propisanih Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne Banke Crne Gore, koji su objelodanjeni u napomeni 31.

KAPITAL

Dobitak tekuće godine

172

Banka je u bilansu stanja na dan 31. decembra 2013. godine u okviru pozicije Ulaganja u pridružena preduzeća prikazala učešće u kapitalu društva Atlascapital Financial Services Limited, Nicosia – Kipar. Banka nije izvršila test obezvređenja navedenog ulaganja na dan 31. decembra 2013. godine. Nismo bili u mogućnosti da procijenimo stepen eventualnog obezvređenja vrijednosti ovog ulaganja.

Ostale rezerve

732

731

28.848

26.545

240.264

204.146

2013.

2012.

7.873

7.064

Akcijski kapital Neraspoređena dobit

Ukupan kapital UKUPNI KAPITAL I OBAVEZE

Mišljenje sa rezervom Po našem mišljenju, izuzev za efekte pitanja navedenih u dijelu Osnove za mišljenje sa rezervom, pojedinačni finansijski iskazi istinito i objektivno prikazuju nekonsolidovano finansijsko stanje Banke na dan 31. decembra 2013. godine, nekonsolidovani poslovni rezultat i nekonsolidovane tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan i sastavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji važećim u Crnoj Gori i propisima Centralne banke Crne Gore koji regulišu finansijsko izvještavanje banaka.

Banka je dužna da obim svog poslovanja uskladi sa propisanim pokazateljima, odnosno da obim i strukturu svojih rizičnih plasmana uskladi sa Zakonom o bankama i propisima Centralne banke Crne Gore. Kao što je objelodanjeno od strane Banke u napomeni 31, uz finansijske iskaze na dan 31. decembra 2013. godine, Banka je odstupala od propisanog limita ukupne izloženosti prema akcionaru koji nema kvalifikovano učešće u Banci, uključujući i izloženosti prema pravnim licima koja su pod kontrolom tog akcionara.

2012.

Prihodi od kamata i slični rashodi

11.142

10.358

Rashodi kamata i slični rashodi

(5.582)

(4.997)

Neto prihodi od kamata

5.560

5.361

Troškovi obezvređenja

441

(716)

Troškovi rezervisanja

(8)

(60)

Prihodi od naknada i provizija

4.833

4.802

Rashodi od naknada i provizija

(1.850)

(1.700)

Neto prihodi od naknada i provizija

2.983

3.102

(161)

917

(77)

2

Troškovi zaposlenih

(4.132)

(4.060)

Opšti administrativni troškovi

(4.179)

(4.050)

Troškovi amortizacije

(780)

(685) (138)

Ostali rashodi

(150)

Ostali prihodi

610

645

OPERATIVNI PROFIT

108

318

64

(46)

172

272

BILANS STANJA 2013.

2012. korigovano

Novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka

23.709

15.193

Krediti i potraživanja od banaka

62.067

50.026

126.756

115.934

883

1.206

AKTIVA

Finansijska sredstva koja se drže za trgovanje Investicione hartije od vrijednosti - raspoložive za prodaju - koje se drže do dospijeća

1.321

182

4.115

4.993

160

-

8.567

4.735

6.257

6.494

247.894

242.153

726

-

271.477

260.446

PROMJENE NA KAPITALU

u hiljadama EUR-a

Akcijski kapital

Opšte rezerve

Neraspoređena dobit

23.259

(82)

-

107

Neto dobit 2013.

Krediti i potraživanja od klijenata

UKUPNO VANBILANSNA EVIDENCIJA

Isplata dividendi prioritetnim akcionarima

u hiljadama EUR-a

u hiljadama EUR-a

Ostale stavke vanbilansne izloženosti banke

Efekat svođenja na tržišnu vrijednost hartija od vrijednosti raspoloživih za prodaju

BILANS USPJEHA

Porez na prihod

Kolateral po osnovu potraživanja

Stanje 1. januara 2012. godine

3. Bilans stanja, bilans uspjeha i promjene na kapitalu za godinu koja je predmet revizije i godinu koja prethodi:

NETO PROFIT

Ostali akreditivi izdati za plaćanje u inostranstvu

Izdate čenidbene garancije

Ne izražavajući dodatne rezerve u odnosu na dato mišljenje, skrećemo pažnju na napomenu 32, Događaji poslije datuma bilansa, u kojoj su objelodanjene materijalne činjenice i neizvjesnosti koje su nastale poslije 31. decembra 2013. godine. Centralna banka Ruske Federacije je 5. maja 2014. godine suspendovala dozvolu za obavljanje bankarskih poslova Atlas Banci d.o.o. Moskva, zavisnom pravnom licu Banke. Iznos učešća Atlas banke Podgorica u kapitalu Atlas Banke Moskva na dan 23. maja 2014. godine iznosi EUR 5.727 hiljada, dok iznos plasiranih depozita kod Atlas Banke Moskva iznosi EUR 10.400 hiljada. Rukovodstvo Banke trenutno nastoji da razjasni ovo pitanje kod nadležnih organa Ruske Federacije i planira da započne arbitražni postupak. Trenutno nije moguće procijeniti ishod ovog pitanja niti iznos stvarnih ili potencijalnih gubitaka koji mogu nastati. Finansijski iskazi, uključujući i propisane pokazatelje, na dan 31. decembra 2013. godine ne sadrže korekcije po ovom osnovu ili po osnovu drugih pitanja navedenih u dijelu Osnove za mišljenje sa rezervom.

Neto dobici / (gubici) od kursnih razlika

Neopozive obaveze za davanje kredita

Izdate plative garancije

Skretanje pažnje

Neto dobici / (gubici) od finansijskih instrumenata koji se drže za trgovinu

Vanbilansna evidencija

Stanje, 31. decembra 2012. godine Korekcija stanja na dan 31. decembra 2012. godine – Rezerve za procijenjene gubitke po regulatornom zahtjevu – evidentirano na 1. januar 2013. godine Stanje 1. januara 2012. godine Emisija akcija

23.259

25

-

706

23.259

731

2.677

Ukupno

25.854

-

107

(394)

(394)

272

272

2.555

25.839

2.555

26.545

706

2.400

-

-

2.400

Isplata dividendi prioritetnim akcionarima

-

-

(270)

(270)

Neto dobit

-

-

172

172

Ostalo

-

1

-

1

25.659

732

2.457

28.848

Stanje, 31. decembra 2013. godine

4. Podaci o sastavu Odbora direktora i Odbora za reviziju na dan 31.12.2013. godine. Članovi Odbora direktora Banke su: Mihailo Banjević, predsjednik Đorđe Đurđić, potpredsjednik Manolina Bašović, potpredsjednik Pero Vujović, član Dragoljub Janković, član Predrag Pavličić, član Hasan Hanić, član Članovi Odbora za reviziju Banke su: Ratimir Jovićević, predsjednik Dragica Đekić, član Vesna Durković, član Glavni izvršni direktor – Đorđe Đurđić Zamjenik glavnog izvšnog direktora, izvršni direktor za sredstva i platni promet u zemlji – Dijana Zečević Izvršni direktor za poslove sa pravnim i fizičkim licima – Duško Đukanović Izvršni direktor za podršku – Manolina Bašović Izvršni direktor za poslove sa inostranstvom – Ljiljana Dragičević Interni revizor – Mladen Dašić Eksterni revizor – KPMG doo Podgorica

5. Pokazatelji poslovanja: Osnovni kapital................................................................................. ..... 15.870 hiljada EUR-a Dopunski kapital .. ....................................................................................2.088 hiljada EUR-a Sopstvena sredstva ..................................................................................26.364 hiljada EUR-a Koeficijent solventnosti ............................................................................10,84 %

AKTUELNO 11

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

INTERVJU MIODRAG VLAHOVIĆ

CDU će promijeniti Crnu Goru Mili Prelević

O

snivačka konvencija Crnogorske demokratske unije biće održana u subotu 14. juna, kada će za predsjednika nove partije biti izabran Miodrag Vlahović, bivši šef crnogorske diplomatije i sadašnji ambasador u Ministarstvu vanjskih poslova.

Kako su protekle pripreme za osnivačku konvenciju, koliko će biti delegata i gostiju?

“Naš osnivački skup je predviđen za narednu subotu, u Podgorici. Pripreme su protekle dobro i očekujemo preko 350 delegata i oko 150 gostiju iz zemlje i inostranstva.”

Kakva je partijska infrastruktura CDU i da li ste formirali opštinske odbore?

“Imamo povjerenike i naše članove u petnaest crnogorskih gradova. Prekjuče su se tom spisku pridodale i Plužine, tako da možemo reći da će naša partijska infrastruktura biti kompletirana poslije Osnivačke konvencije. Zadovoljni smo interesovanjem i odzivom na ideju o potrebi formiranja jedne autentične crnogorske demokratske stranke. U brojnim kontaktima i komuni-

Časno mjesto za liberale Pominjala se mogućnost da pozovete sve liberale na ujedinjenje.

Da li će doći do toga?

“Crnogorska demokratska unija izražava iskreno poštovanje prema svim pojedinačnim i kolektivnim naporima koji su branili i čuvali Crnu Goru kada je to bilo najteže i najopasnije. Ti se ljudi ne smiju zaboraviti. Crnogorski liberali imaju, u tom smislu, svoje časno i nezaobilazno mjesto u crnogorskoj istoriji. Danas, kada su ta teška i ružna vremena za nama i kada se Crna Gora suočava sa izazovima koji su možda lišeni dramatike koja je bila prisutna tokom devedesetih godina prošloga vijeka i u vremenu referenduma o nezavisnosti, mi shvatamo i kao našu obavezu i kao potrebu da pozovemo nekadašnje i sadašnje liberale da nam se pridruže.

Mnogi su to već učinili i nama to služi na čast i predstavlja veliki podsticaj i ohrabrenje. Ali, Crnogorska demokratska unija nije nastavak liberalnih partija koje su postojale, niti smo mi nova verzija Liberalne partije koja, eto, još uvijek postoji. Mi smo autentična nova stranka, koja svoju sadašnjost i budućnost prepoznaje u mladim ljudima i želi da je unapređuje i gradi sa mladim ljudima, koji će biti naša okosnica i naša pokretačka snaga. Tačno je da smo bili i ostali spremni i zainteresovani da nam priđu postojeće stranke liberalnog i demokratskog imena. Ako to nisu učinili sada, naši prijatelji će nam prići kao pojedinci u skoroj budućnosti, kao što su to već učinile mnoge njihove pristalice i članovi. U to smo, bez imalo pretjerivanja, sasvim sigurni. CDU će biti samostalna i značajna crnogorska demokratska i građanska partija.”

kacijama posljednjih nekoliko mjeseci naišli smo na razumijevanje i podršku našim idejama i predlozima. Mnogo novih i mladih ljudi je izrazilo spremnost da nam se pridruži, tako da će CDU u svakom pogledu biti reprezentativna politička struktura. Naši su planovi dugoročni i bićemo istrajni u građenju jedne nove političke logike i sadržine u Crnoj Gori. Želimo da vodimo pozitivnu politiku, bez ljutite i nervozne retorike koja opterećuje crnogorsku političku scenu. To neće biti lako, ali smo odlučni da nastupamo na način koji neće podsjećati na ono čega imamo u izobilju na našoj javnoj sceni.

Takvo naše shvatanje i pristup su naišli na puno razumijevanje naših ljudi, budućih članova, simpatizera i glasača CDU. Postoji potreba za jednom partijom ovakvog profila, motivacije i namjera. U tom smislu, izuzetno smo ohrabreni. CDU je pravi odgovor na izvjesni politički zamor i zasićenje koje je prisutno u crnogorskoj politici, i na, ako tako mogu da kažem, svojevrsnu pat-poziciju kojoj smo svjedoci.”

Poznato je da u Crnoj Gori postoji veliki broj partija. U kojem političkom prostoru Vi vidite mjesto CDU?

dice na ukupni preobražaj crnogorskog društva, ne samo na bezbjednosnom planu. Ipak, ako bi željeli da rezon postojanja naše partije svedemo na jedan iskaz – onda je to želja za promjenama u Crnoj Gori. Naša je namjera da potenciramo promjene koja će osnažiti i pomoći daljem razvoju crnogorskog društva u cjelini. Crnoj Gori su potrebne promjene, ali ne sa bilo koje strane, sa bilo kim i na bilo koji način. Obnovljena državna nezavisnost nas obavezuje da promjene budu korak naprijed, a ne korak unazad. Nisu nam potrebne, niti bi imale istorijsko opravdanje, promjene koje bi Crnoj Gori donijele otklon od evroatlanske orijentacije ili koje bi ugrozile model multikulturnog društva. Crnoj Gori i njenim građanima nije i ne može biti u interesu napuštanje i revidiranje naše dobre politike prema susjedima, koja se uporno sugeriše sa nekih domaćih i inostranih adresa. Politika koja bi našu zemlju vratila u poziciju

satelita tuđih interesa i nametnula nam kulturne obrasce i modele koji su Crnu Goru držali u višedecenijskom potčinjenom položaju ne može imati naše razumijevanje i podršku.

I to bi, naravno - ako bi se to dogodilo - bila promjena, ali najgora i najopasnija promjena. To nije potrebno našoj zemlji i to nikako ne smijemo smetnuti s uma.

Možete li nam, ukratko, reći nešto o programskim načelima CDU? “Naše su temeljne ideje objavljene u “Manifestu crnogorskih demokrata”. Uz to, Osnivačka konvencija CDU će usvojiti i Programske osnove naše partije, koje ukazuju da nam je namjera da kroz k o n kretne i djelotvorne programe mijenjamo Crnu Goru, prije svega na ekonomskom

planu, ali da ozbiljno radimo i na neophodnoj i neodložnoj izgradnji demokratskih institucija. Crna Gora je ekonomski i na svaki drugi način održiva zajednica, iako joj se to još uvijek, i nimalo slučajno, dovodi u pitanje. Naši građani, posebno mlade generacije, moraju imati konkretne i uvjerljive pokazatelje i dokaze o tome – i mi te crnogorske kapacitete - od ekonomskih, preko političkih, do kulturnih - moramo stalno potvrđivati i obnavljati tamo gdje su oni ugroženi ili oslabljeni. To je, u ovom vremenu, najvažniji crnogorski izazov. Netačno je da ekonomija i politika, s jedne i kultura i identitetski upiti u Crnoj Gori, s druge strane, nisu povezani. Crnogorska budućnost može biti ugrožena ako zaboravimo na jedne ili na druge izazove i probleme. Oni idu zajedno i oni se moraju uporedo i rješavati, a ne gurati pod istorijski tepih. Takva logika ignorisanja problema je skupo koštala Crnu Goru u prošlosti. I danas su takve ideje prisutne na crnogorskoj političkoj sceni. Mi nemamo razumijevanja za tu “selektivnost”. Namjerni smo da potenciramo upravo tu vezu, ne samo kroz naš, već koncipirani projekat tzv. ekonomskog patriotizma, što će biti jedna od ugaonih tačaka našeg ukupnog djelovanja, već i kroz projekte i predloge koji će se ticati obrazovnog sistema i naše kulture u cjelini. CDU će, dakle, biti jedna aktivna i konstruktivna partija, koja će na parlamentarnim izborima nastupati isključivo samostalno.”

“Crnogorska demokratska unija će biti partija političkog centra, liberalno-demokratske orijentacije. Crnogorske demokrate će dosljedno i beskomporomisno promovisati vrijednosti i ideje građanskog i sekularnog društva, tolerancije i solidarnosti među ljudima, kao i zaštitu svih manjina. S druge strane, crnogorske demokrate će imati snažnu evroatlantsku orijentaciju. Mi vidimo članstvo u Sjeverno-atlanskoj alijansi kao neposredni prioritet Crne Gore.

Ulazak u NATO će imati dalekosežne pozitivne poslje-

Vlahović

12 AKTuelno iz Beograda za Bar

Umjesto jutarnjeg uvode večernji voz Željeznice Srbije će od danas u saobraćaj sa Crnom Gorom, umjesto jutarnjeg voza, uvesti večernji voz od Beograda do Bara i to će, do daljnjeg, biti jedini međunarodni voz koji će saobraćati na ovoj relaciji.

Iz beogradske željezničke stanice međunarodni voz za Bar polaziće u 18.05 sati i saobraćaće pomoćnim prevoznim putem preko Lapova i Kraljeva, navodi se u saopštenju Željeznica.

Voz će se na ovom pravcu zaustavljati u željezničkim stanicama: Velika Plana, Lapovo, Kragujevac, Kraljevo, Čačak i Užice i nastavljati dalje redovnom trasom do Bara.

Dolazak voza u Bar je u 10.24 sati.

3,58 je prosječna ocjena ovogodišnjeg maturskog ispita iz maternjeg jezika i 0,50 je veća nego u junskom roku 2013. godine. Nedovoljnu ocjenu dobila su 34 učenika ili 1,40 odsto.

Iz Bara će voz polaziti u 17.00 sati i od Užica će, takođe, saobraćati pomoćnim prevoznim pravcem do Beograda. Dolazak voza u Beograd je planiran u 9.28 sati.

U sastavu međunarodnog voza biće vagoni za sjedjenje, kušet i spavaća kola, dok privremeno neće saobraćati vagoni za prevoz praćenih automobila.

Do uspostavljanja redovnog saobraćaja barskom prugom preko Valjeva i Požege privremeno neće saobraćati redovni vozovi iz Beograda za Bar u 9.10 i 20.10 sati, kao i sezonski vozovi iz Subotice u 18.18 sati, auto-voz iz Beograda u 21.10 sati i direktni vagoni iz Moskve, Praga i Budimpešte za Bar. Bo.P.

Zaposleni u podgoričkom Domu zdravlja formirali su sindikalnu organizaciju koja će djelovati u okviru Unije slobodnih sindikata.

“Nova Sindikalna organizacija u Domu zdravlja Podgorica formirana je usled nezadovoljstva velikog broja zaposlenih radom dosadašnjeg sindikata u ovoj Ustanovi”, kazali su u novoj Sindikalnoj organizaciji.

Kako su dodali, neki od ciljeva nove Sindikalne organizacije su afirmacija socijalnih, ekonomskih i kulturnih interesa zaposlenih-članova sindikata. Bo.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

I kćerke sve više traže očevinu nasljedstvo

U ruralnim krajevima i dalje je jako izražena pojava da se žene odriču svojih prava, jer bi u suprotnom bile izopštene iz zajednice

aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Andrija Đukanović

Ž

ene u Crnoj Gori se pod uticajem tradicije i običaja dominantno odriču nasljednih prava u korist muških članova porodice, smatraju sagovnornici Vikend novina. Međutim, s procesom emancipacije crnogorskih žena i sazrijevanjem svijesti, običaji prestaju da važe.

Nije novost da je crnogorsko društvo i dalje u velikoj mjeri tradicion a l n o i ko n z e r va tivno. Patrijarhal-

ni obrasci ponašanja iz ranijih perioda i danas su prisutni.

Najslikovitiji primjer je odnos prema ženi. Njima je, u patrijarhalnom društvu poput na-

šeg, mjesto van javnih i društvenih tokova, njena uloga se veže za porodicu i domaćinstvo. Stvari se, pak, mijenjaju, ali još uvijek možemo govoriti o podređenom položaju žene. Na primjeru nasljedstva jasno se vidi razlika koju društvo pravi između dva pola.

● O bičaji jači od zakona

Iako imaju ista zakonska prava u pogledu nasljedstva u većini žene ne koriste ono što im pripada. Sociološkinja Mirjana Popović smatra da je ženama pod uticajem tradicije i okoline nametnuta dužnost da prednost daju muškim članovima porodice.

“U prošlosti je ovakvo ponašanje imalo opravdanje u društvenom kontekstu rata, siromaštva, želji da se i ono malo zemlje sačuva. Još uvijek je u ruralnim krajevima jako izražena pojava da se žene odriču svojih prava, jer bi u suprotnom bile izopštene iz zajednice”, kazala je za VN Popović.

Njeno mišljenje dijeli i Maja Raičević iz NVO Centar za ženska prava, koja smatra da je upravo pritisak porodice i društva odlučujući da se mnoge žen e o d r e k nu prava na nasljedstvo. Kod nas se smatra, kaže ona, da udajom žena pripada muževoj porodici i da po-

Salmonelom zaraženo dvanaestoro učenika

OŠ “Blažo Jokov Orlandić” Bar posjećivali ljekare, već su liječili djecu kod kuće”, objašnjava dr Jovićević.

Na odjeljenju pedijatrije Opšte bolnice u Baru kao i na infektivnom odjeljenju liječeno je osmoro djece.

Doktorica Marija Popović-Aleksić je kazala da kod većine inficiranih salmonelom, bolest traje od četiri do 6 dana.

“Simptomi se obično pojavljuju od 12 do 72 sata posle unošenja bakterije u organizam kada se kod većine javlja mučnina i povraćanje, te povišena temperatura. Međutim, ima slučajeva da inficirane osobe mogu imati samo blage ili nikakve simptome. S obzirom da se ova bakterija razmnožava u crijevima čovjeka i to velikom brzinom, veoma je bitno da se taj proces zaustavi i da se adekvatno izliječi”, objašnjava dr Popović-Aleksić.

Na Žabljaku u hotelu “Planinka”

● P reko suda do svojih prava

O tome kako stvari zaista stoje po pitanju odricanja žena od nasljedstva, nije bilo moguće dobiti odgovor, jer crnogorski sudovi ne vode takvu vrstu evidencije.

Pravnik sa iskustvom rada u sudu Snežana Kaluđerović kazala je VN da se žene za svoja prava najčešće moraju boriti sudskim putem i da je to sa procesom emancipacije sve češće. Sve manje su žene spremne da daju izjave o odricanju od nasljeđa što, kako je kazala, vodi i do porodičnih sukoba i razmirica.

“Kod nas je i dalje praksa da tek nakon smrti ostavioca žene sudskim putem kroz parnične i vanparnične postupke ostvaruju svoja zakonska prava”, rekla je ona.

Iako je zakonska regulativa u oblasti nasljednog prava dobra još uvijek je, smatra Kaluđerovic, uticaj običajnog prava jak, pa se po nekoj vrsti nepisanog pravila pitanja nasljedstva brzo rješavaju u korist muškaraca.

● P osljedice tradicije Slijepo poštovanje tradicije reprodukuje shvatanje žene koje ne doprinosi poboljšanju

njenog položaja. Bez imovine i na taj način određene materijalne osnove žene su lišene mogućnosti da se bave biznisom, a time i da imaju nezavisniji položaj u društvu.

“Prema podacima Monstata samo je 9,6 odsto žena vlasnica biznisa. U vlasništvu kuću ima samo četiri odsto žena, a samo osam odsto žena ima vlasništvo nad zemljom”, saopštila nam je Maja Raičević.

Taj aspekt kao izrazito negativan po samostalnost žene vidi i Snežana Kaluđerović koja smatra da je žena ostavljena bez šansi da sama pokreće posao i zarađuje.

● S vijest se mijenja Emancipacija žena, aktivnija borba za sopstvena prava, čini da se mnoge žene usuđuju suprotstaviti se nametnutim ulogama. U Centru za ženska prava pružaju pomoć ženama da se izbore za ono što im pripada.

“Veliki dio aktivnosti odnosi se i na besplatnu pravnu pomoć upravo u slučajevima nasljednog prava. Edukacijom mijenjamo svijest žena koja je rezultat tradicije”, kaze Maja Raičević.

Sa sociološke tačke gledišta takođe se uviđaju promjene.

Tako Mirjana Popović smatra da se mijenja odnos očeva prema kćerkama u pogledu izjednačavanja njihovog položaja u porodici.

Položaj žene danas, smatra ona, ukazuje da proces emancipacije polako prevazilazi uvriježeni sistem vrijednosti koji je bio nepovoljan po njih.

ugovor o poboljšanju uslova

trovanje djece na Žabljaku

Broj djece kod koje je nakon simptoma trovanja po povratku iz škole u prirodi na Žabljaku potvrđeno prisustvo salmonele u uzorcima stolice, prema posljednjim analizama, porastao je na 12.

“Do sada je obrađeno 12 analiza i kod sve te djece, prema uzorcima stolice, potvrđena je prisutnost ove bakterije”, istakla je Ljiljana Jovićević, načelnica Higijensko-epidemiološke službe barskog Doma zdravlja.

Jovićević naglašava da se radi o trenutnom broju rezultata koji su stigli iz mikrobiološke laboratorije Doma zdravlja Bar, kao i jednoj potvrdi iz privatne laboratorije “Dr Zejnilović”.

“Najvjerovatnije je ovaj broj mnogo veći, jer su brojni roditelji djece uzorke dali na analizu u privatne laboratorije, dok je veliki broj roditelja koji uopšte nisu radili analize, niti

staje “tuđa večera”.

“Smatra se prirodnim pravom muškarca da bude nasljednik, a žena je dužna da se istog odrekne. U suprotnom dolazi do konflikata u porodici”, istakla je Raičević.

su bili učenici trećeg, četvrtog i petog razreda OŠ “Blažo Jokov Orlandić” iz Bara, gdje su boravili u Školi u prirodi od 26. do 31. maja. Veliki broj ove djece požalilo se odmah po dolasku kućama, u subotu popodne na simptome trovanja.

Roditelji su ogorčeni cijelom situacijom, zbog čega razmišljaju o tužbama protiv svih “upletenih” u ovaj događaj - škole kao organizatora, turističke agencije “Lux Tours” iz Budve, te hotela “Planinke” u kojem su boravila djeca.

Inače, ovo je druga godina zaredom da se djeca koja u Školu prirode idu preko iste agencije u isti hotel na Žabljaku vraćaju sa stomačnim tegobama. Prošle godine nije bilo epiloga, dok je ove, za sada, zatvorena samo poslastičarnica hotela i to zbog torte i kolača oblanda koji nijesu odgovarali standardima.

A.LJ.

Adaptacija sedam domova 879.000 € Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i tehnički direktor kompanije LD Gradnja Desimir Radulović potpisali su juče ugovor o adaptaciji sedam učeničko-studentskih domova, vrijedan 879.000 eura.

Stijepović je saopštio da je u protekle dvije godine u učenički standard uloženo 10 miliona eura, ističući da ulaganje u znanje i mladost znači investiranje u budućnost države.

“Ugovorom je predviđena adaptacija studentskih domova u Kotoru, Nikšiću, na Cetinju, kao i četiri objekta za smještaj visokoškolaca u Podgorici i to tokom ljetnje pauze”, kazao je Stijepović.

Prema njegovim riječima, pored do sada uloženih 10 miliona, biće uloženo još toliko tokom 2014. i naredne godine u poboljša-

nje studentskog standarda. Ministar je napomenuo da je samo za izgradnju novog studentskog doma u Nikšiću predviđeno sedam miliona eura.

“Od 2012. do danas i sa onim što je planirano u naredne dvije godine taj iznos će se kretati oko 20 miliona. U vrijeme krize i mnogo bogatije države od naše nijesu uložile toliko u studentski standard kao mi”, kazao je Stijepović.

Za adaptaciju podgoričkog Novog studentskog doma biće izdvojeno 391.046 eura, a za Staru zgradu 1 178.295 eura. U Staru zgradu 2 u Podgorici biće uloženo 146.446 eura, a za Plavi dvor 16.776.

U Nikšiću će za Dom učenika biti izdvojeno 101.184, za Dom studenata u Kotoru 24.049, a za Dom učenika na Cetinju 21.606 eura. Bo.P.

Značajna ulaganja u učenički i studentski standard

14 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

KOLAŠIN PODGORICA

Sudar pasata i golfa u tunelu

Na magistralnom putu Kolašin-Podgorica u mjestu Seoce juče oko 16.10 časova dogodio se udes kojem je Momir Rakočević iz Manastira Morače zadobio tešeke tjelesne povrede, dok su nešto lakše povrijeđene još tri osobe. Prema nezvaničnim saznanjima, do sudara “pasata” podgoričkih tablica (PG–BS–479), za čijim volanom je bio Rakočević i “golfa 3” rožajskih tablica (RO–AR– 326) kojim je upravljao Hajaran Murić( 52) iz Rožaja došlo je na samom ulazu u tunel broj 26. Navodno, Rakočević je u tom trenutku započeo preticanje jednog automobila nakon čega se direkno

sudario sa “golfom” koji je išao iz suprotnog smjera.

Vozač golfa i njegov saputnik Lazar Knežević (62) iz Bijelog Polja, prema prvim saznannjima DN, nijesu teže povrijeđeni, Ipak, Knežević je radi daljih analiza juče upućen u Klinički centar Crne Gore. Slobodan Bulataović (37) koji se nalazio u automboilu sa Rakočevićem, odvezen je u Opštu bolnicu Bijelo Polje gdje su mu konstatovane lakše povrede Uviđaj na licu mjesta je izvršila Maja Šćepanović, zamjenik državnog tužioca sa ovlašćenom ekipom ispostave policije Kolašin.

Z.B.

OSNOVNI SUD

Odloženo suđenje Milanu Grguroviću Suđenje Milanu Grguroviću optuženom za lažno prijavljivanje, juče je odloženo za 1. jul jer pozivi nijesu uredno dostavljeni svjedocima.

Danilovgrađanin Milan Grgurović našao se treći put na optuženičkoj klupi podgoričkog Osnovnog suda, nakon što je Viši sud ukinuo presu-

Grgurović

du sudije Željke Jovović, koja ga je u dva navrata osudila na godinu robije jer se lažno prijavio da je prijetio novinarki “Vijesti” Oliveri Lakić i njenoj porodici.

Sudija Željka Jovović je kazala da nije uredna dostava poziva za svjedočenje za Oliveru Lakić i Jasminu Muminović, koje su trebale juče da svjedoče. Naime, zamjenik Osnovnog državnog tužioca Saša Čađenović na prošlom ročištu nije bio saglasan da se pročitaju raniji iskazi Olivere Lakić i Jasmine Muminović, već je tražio njihovo neposredno saslušanje.

Sudija Jovović je u svojim ranijim presuda ocijenila da je neosporno utvrđeno da je prijećeno Lakić, ali i da je na osnovu sprovedenih dokaza i vještačenja dokazano da prijetnje nije uputio Grgurović.

Ona je u presudama navela da je jasno da je Grgurović sam došao u policiju tri dana nakon što je prijećeno Lakić, saopštavajući tada da je on osoba koja stoji iza prijetećih poziva. Tokom postupka nije utvrđeno na čiji poziv se Grgurović prijavio policiji.

N.P.

Porodica i prijatelji braće Gojačanin u suzama su napustili sudnicu

PRESUDA

Šćepanu Bujiću 20 godina za ubistvo braće Gojačanin Vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Vesne Pean osudilo je juče Baranina Šćepana Bujića (22) optuženog za ubistvo braće Ljubomira (24) i Dejana (26) Gojačanina na 20 godina zatvora. Bujiću je prema Krivičnom zakonu za dvostruko teško ubistvo izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora jer je u trenutku izvršenja krivičnog djela bio mlađi od 21 godine. On se teretio da je 15. februara prošle godine u bilijar klubu “Mr Oto”, u Ulici Vladimira Rolovića u Baru, ubio braću Gojačanin.

Obrazlažući presudu Pean je kazala da je nesumnjivo dokazana krivica osuđenog Bujića, te i da je krivično djelo teško ubistvo izvršeno sa umišljajem.

“Bio je svjestan da će ih lišiti života, pa je to i htio. Činjenica je da je bez opravdanja pucao, a u prilog tome ide i to da je ispalio tri hica u pokojnog Ljubomira u jednoj sekundi, a nakon toga dva u pokojnog Dejana”, kazala je Pean.

Ona je rekla da je izrečena maksimalna kazna od 20 godina, jer Bujić u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije imao navršenu 21 godinu života.

“Sa video-snimaka koji su sprovedeni kao dokazi se jasno vidi da nije imao potrebe da vadi pištolj, a kamoli da puca u njih. Sud nije vidio razlo-

ga da je Bujić morao da puca u njih”, navela je Pean.

Advokat porodice Gojačanin Srđan Lješković kazao je nakon izricanja presude da neće komentarisati odluku suda, te da je ostavljeno javnosti da procijeni da li je ova presuda prava.

Bujić “Šćepan Bujić će iz zatvora izaći kao mlad čovjek, dok je Dejanu i Ljubomiru Gojačaninu uskraćeno pravo na život“, rekao je Lješković.

On je istakao da je na ovoj presudi Zakon o maloljetnicima pokazao svoje nedostatke. Lješković je napomenuo da i nakon ovog suđenja porodica Gojačanin nije dobila odgovor ko je Bujića štitio i ko mu je omogu-

ćio da prije ubistva braće Gojačanin bude na slobodi.

“Da li je to neko iz Ministarstva unutrašnjih poslova ili nadležnog Osnovnog državnog tužilaštva u Baru”, upitao je on.

Advokat osuđenog Zoran Piperović najavio je da će podnijeti žalbu na ovakvu presudu jer tvrdi da sud nije valjano tretirao dokaze.

“Nijedna presuda, pa ni ova neće nesrećnoj majci vratiti dva sina, ali je sud bio dužan da tretira ono što je bilo u spisima. Sud nije tretirao dva ključna detalja, a to su odgledani video-snimak i nalaz psihijatra.

U obrazloženju između ostalog stoji da je Bujić pucao u pravcu Ljubomira Gojačanina dok su sjedjeli za stolom.

Svi koji su bili u sudnici i sama sudija su vidjeli da se tako događaj nije desio. Iz meni nepoznatih razloga sudija je prihvatila stav da je Bujić pucao dok su sjedjeli za stolom, a obrazlažući presudu komentariše kretanje Ljubomira Gojačanina. Takođe, ono što su rekli neuropsihijatri da je Bujić bio u stanju razdraženosti srednjeg intenziteta, da mu je uručunljivost bila smanjena govori dovoljno da on jeste bio isprovociran. To dovoljno govori da ovakva presuda neće moći da prođe bez žalbe“, dodao je Piperović.

N.P.

SUĐENJE ZA UBISTVO U NIKŠIĆU

Okrivljeni tvrde da su se branili Juče je u Višem sudu u Podgorici počelo suđenje Marku Miljaniću zbog ubistva sugrađanina Jasmina Eća ispred diskoteke “Fejs” u Nikšiću. U istom procesu pred krivičnim vijećem sudije Vladimira Novovića sudi se i njegovom bratu Draganu V. Miljaniću zbog nanošenja teške tjelesne povrede Miodragu Zoriću u tuči koja se dogodile ispored diskoteke.

Prema navodima zamjenice višeg državnog tužioca Olivere Ražnatović 29. decembra 2013. godine oko 01.50 časova na Trgu slobode u Nikšiću, ispred diskoteke „Fejs“, Marko Miljanić je s umišljajem usmrtio Jasmina Eća, dok je njegov brat Dragan nanio teške povrede Zoriću.

U optužnici se navodi da je do svađe došlo unutar diskoteke i da su u tuči učestvovala braća Miljanić, a nakon toga su izašli ispred diskoteke. Kada su iz diskoteke izašli Ećo i Zorić, okrivljeni Marko Miljanić je

nožem ubô Eća u stomak i trbušnu duplju, od kojih povreda je nastupila smrt. Dragan Miljanić je šipkom dva puta udario Zorića u glavu, od koje je zadobio prelom gornje vilične kosti.

Optuženi Marko Miljanić je u svojoj odbrani kazao da su netačni navodi optužnice te da se samo branio.

“Ja sam od Eća napadnut. Samo sam svoj život branio od napada ničim izazvanim. Sva moja pažnja je bila usmjerena na očuvanje života od razjarenih napasnika koji su me tukli pesnicama i nogama i gađali flašama. Brata i mene je spasilo obezbjeđenje koje nas je izvuklo napolje”, kazao je Marko Miljanić.

On je zatim, kako navodi vidio da neko opet napada nejgovog brata na ulazu u diskoteku. Krenuo je ka bratu, i tada je iz diskoteke prema njemu izletio pokojni Jasmin Ećo sa ispruženim rukama.

“Sve se dogodilo veoma brzo. Iz

straha sam instiktivno izvadio nož.

Ne sjećam se trenutka kada sam ubô Eća. Sjećam se da je Ećo pao i da sam u svojim rukama vidio krvav nož na osnovu čega sam zaključio šta sam uradio”, kazao je Marko.

On je ispričao da Eća nikada ranije nije sreo i da ga je te večeri neposredno prije ubistva prvi put vidio.

Njegov brat, Dragan Miljanić iznoseći odbranu je kazao da je tuču inicirao Strahinja Koprivica koji ga je verbalno napao. Nakon toga, on se navodno udaljio od njega, međutim, nekoliko trenutaka kasnije dvadesetak mladića brutalno je napalo Miljaniće, koje je obezbjeđenje lokala jedva izvuklo napolje. Dragan je priznao da je prilikom povratka u diskoteku ispred ulaza udario Zorića. Međutim, njemu nije bilo jasno kako je od jednog udara šupljom šipkom Zorić pao na tlo i zadobio teške povrede. Sljedeće suđenje zakazano je za 20. jun.

N.P.

Dragoslav Miljanić

aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

ITALIJA I FRANCUSKA KRAJNJE DESTINACIJE

Kokain iz Luke Bar kamionom trebalo da stigne do Albanije Svetlana Kumburović

C

rnogorska policija još nije došla do saznanja ko su organizatori zaplijenjenih 250 kilograma kokaina nađenog u kontejneru koji je iz Ekvadora doplovio u Luku Bar. Iako su domaći istražni organi odmah zatražili pomoć od Interpola Albanije, odgovor, prema saznanju VN, još nije stigao.

Prije nego što je došla do Luke Bar, ova pošiljka prešla je unaprijed isplaniranu kokainsku rutu započetu još u Južnoj Americi.

Prema saznanjima VN, kontingent sa kokainom je, pod pokrićem da prevozi banane, prvi put zastao u Malagi odakle je bez problema nastavio put do Malte. Iz Malte je upućen direktno ka Luci Bar, odakle je trebalo da bude dalje transportovan za Albaniju, ali je ta namjera osujećena prekjučerašnjom zapljenom. Tako je propao unaprijed utvrđen plan da se droga koja je došla do Luke Bar po prvi put “uhvati kopna” i kamionom dođe do albanskog grada Fiore gdje se nalazi skladište firme “Rrapo company”, kojoj je bila namijenjena isporuka voća.

njena Albaniji“, kazao je tamošnji resorni ministar.

Kompanija “Rrapo company” zapečaćena je odmah po otkrivanju droge u Luci Bar, a po pisanju albanskih medija, policija istražuje sve pošiljke koje je ta firma imala iz Južne Amerike, naročito iz Ekvadora.

● Ranije isporuke za “Rrapo

company” išle preko Tivta

Dosadašnjom, dvodnevnom istragom je, prema pisanju albanskog medija “24 ore”, ustanovlje-

● Kokain očekivale

Italija i Francuska

Prema pisanju albanskih medija, dosadašnja istraga tamošnjih organa pokazuje da je ta zemlja bila samo tranzitna destinacija, odakle je droga trebalo da bude prevezena za Francusku i Italiju.

Tome u prilog ide i jučerašnja izjava ministra unutrašnjih poslova Albanije Saimira Tahirija da, uprkos činjenici što je isporuka bila adresirana na albansku firmu “Rrapo company”, do sada nema dokaza da je ta zemlja bila krajnja destinacija za, do sada najveću količinu kokaina koja je ikada zaplijenjena u Crnoj Gori.

“Preliminarna istraga usmjerena je na utvrđivanje cijelog procesa odnosno rute droge. Za sada nemamo podataka koji idu u prilog činjenici da je droga bila namije-

Prema saznanjima VN, kontingent sa kokainom je, pod pokrićem da prevozi banane, prvi put zastao u Malagi odakle je bez problema nastavio put do Malte. Iz Malte je upućen direktno ka Luci Bar, odakle je trebalo da kamionom dalje bude transportovan do Albanije

no da su zaplijenjenoj pošiljci banana u kojoj se krila ogromna količina droge, prethodnile dvije isporuke ovog južnog voća. One su navodno 3. juna stigle iz Tivta u albanski grad Drač. Pošto su isporuke stigle u Drač, prevezene su dalje u skladište firme “Rrapo company”.

Predstavnici kompanije “Rrapo company” izjavili su za albanske medije da nemaju veze sa pronađenom drogom, da su očekivali isporuku voća, te da je prevoz odnosno usluge špedije vršila firma iz Crne Gore. Riječ je o firmi iz Bara “Interlog”, a izvršna direktorica te firme Nela Vitić je kazala da su oni za ovaj posao bili angažovani od strane firme pod nazivom “Merklan”, te da ne žele više da komentarišu ovaj slučaj.

Kokain čija se vrijednost procjenjuje na oko 12 i po miliona eura, otkriven je prekjuče u Luci Bar, u improvizovanom patosu teretnog kontejnera koji je dolazio od firme „Vimtcorp“ iz Ekvadora.

Sumnjivi tovar su otkrili carinici kada su na kontejneru na kojem su transportovane banane uočili da je mijenjan pod, koji je izgledao nov i očuvan. Nakon detaljnog pregleda tovara, utvrđeno je da je u podu napravljen posebni bunker u kojem su uredno bila posložena PVC pakovanja u kojima se nalazila praškasta materija za koju je ustanovljeno da je kokain izuzetno visokog procenta čistoće.

Droga nađena u improvizovanom patosu kontejnera

Medojević: Naručioci se moraju otkriti Član Odbora za bezbjednost i odbranu, poslanik DF-a Nebojša Medojević, čestitao je operativcima i carinicima na otkrivanju 250 kilograma kokaina, ali i upozorio da će se, ako ne budu otkriveni naručioci droge i njihova logistika u službama u Crnoj Gori, isporuke nastaviti i da akcija neće imati mnogo efekta.

“Ako se ne otkriju naručioci ove

ogromne količine kokaina, njihova logistika u službama u Crnoj Gori, isporuke će se nastaviti i ova akcija neće imati mnogo efekta. Ostaje u vazduhu pitanje koliko je već isporuka kokaina poslato preko Luke Bar, jer se ovolike količine droge šalju samo provjerenim i sigurnim kanalima. Ko im je bio logistika u Crnoj Gori, ostaje da se vi-

di”, naveo je Medojević.

On je rekao da se, na osnovu zvaničnih saopštenja, može zaključiti da se radilo o rutinskoj kontroli pregledu broda i da akcija nije rezultat obavještajnog rada Uprave carine, Agencije za nacionalnu bezbjednost i međunarodne saradnje sa partnerskim obavještajnim službama.

ZAKON O ANB

Vrhovni sud odobrava audio i video mjere tajnog praćenja

Predsjednik Vrhovnog suda odobravaće audio, video i druge oblike tehničkog dokumentovanja prilikom mjera tajnog praćenja i osmatranja, a u izuzetnim slučajevima direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) može odobriti otpočinjanje tog postupka, predviđeno je izmjenama Zakona o ANB. Novi zakon reguliše tajni nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama, u zavisnosti od vrste podataka koji se pribavljaju.

“Propisano je da je za sve vrste podataka, osim za one o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika, potrebno odobrenje predsjednika Vrhovnog suda, kao i da se može odobriti, odnosno produžavati za period do 24 mjeseca”, navodi se u prijedlogu.

U obrazloženju izmjena Zako-

Agencija za nacionalnu bezbjednost na, koje je u četvrtak utvrdila Vlada, ocjenjuje se da će taj akt značajno doprinijeti sadržajnijem i cjelovitijem uređenju rada ANB. Nadležnosti Agencije su preciznije definisane, propisivanjem izričite

obaveze da o podacima koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti izvještava policiju i državno tužilaštvo.

“Polazeći od okolnosti da se pripkupljanje podataka od građana vrši isključivo na principu dobrovoljnosti, data je mogućnost da Agencija zatraži od policije da sa građaninom koji nije dao izričitu saglasnost obavi razgovor, uz učešće ovlašćenog službenika Agencije, ali samo ako postoji vjerovatnoća da ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu bezbjednost”, navodi se u predloženom zakonu.

Značajne novine predviđene su u poglavlju kojim je uređeno tajno prikupljanje podataka.

“Detaljno su razrađena ovlašćenja ANB u prikupljanju podataka radi uspostavljanja optimalanog skupa instrumenata a kojima raspolažu i obavještajno bezbjednosne službe bezbjednosnih sistema zemalja članica NATO i Evropske unije”, kaže se u zakonu.

S.K.

Pritvor zbog eksploziva Istražni sudija Miladin Pejović odredio je pritvor Milanu Jovanoviću iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Naime, on je uhapšen u ponedjeljak nakon što je u noći između 1. i 2. juna bacio molotovljev koktel u kafić “Urban” koji se nalazi ispod stadiona “Budućnost”. U eksploziji koja je usledila na svu sreću niko nije povrijeđen, a manju materijalnu štetu pretrpio je invetar lokala.

Iz policije su nezvanično saopštili da je incidentu prethodila verbalana svađa između Jovanovića i vlasnika lokala, nakon čega je ovaj odlučio da se osveti bacanjem molotovljevog koktela.

N.P.

16 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Niko sretan, niko zadovoljan

Nove muke po Dnevnom centru BERANE - Iako je Upravni odbor beranskog Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju donio odluku kojom se obustavlja kao nezakonito rješenje o stalnom zaposlenju za 16 radnika, radnici negoduju tvrdeći da je nova vlast prekršila zakon. Ipak, činjenično, stvari izgledaju sasvim drugačije.

Dnevni centar u Beranama je u vrijeme bivše lokalne vlasti upošljavao 63 radnika u Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju. U ovu ustanovu upisano je 13 djece.

Nakon izbora, koji su održani u martu ove godine i kada je došlo do promjene vlasti, evidentirane su brojne nepravilnosti u cjelokupnoj organizaciji ove ustanove.

A onda, dan nakon isteka ugovora za sve zaposlene u ovoj ustanovi, bivša direktorica je 17.4.2014. potpisala rješenja o stalnom radnom odnosu za 16 radnika.

Sadašnji vd direktor Miloš Brakočević rekao nam je, a nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju, da se novi upravni odbor ništa nije ogriješio o zakon, već naprotiv.

“Nakon uvida u zatečeno stanje, predsjednik opštine Dragoslav Šćekić je uputio komisiju koja je ispitala sve vezano za zapošljavanja i rad ovog Centra i ustanovljeno da ugovori koji su potpisani sa svim zaposlenima ističu. Šćekić je 16.4.2014. donio ukaz kojim se nalaže bivšoj direktorici Marijani Dakić da mora donijeti rješenja o prestanku radnog odno-

sa. Ukaz je poslat na adresu bivše direktorice i ista je odgovorila na njega tako što je naglasila da će se poštovati ukaz predsjednika i da će sva rješenja biti poništena, kao i da je postupila u skladu sa Zakonom i sve zaposlene obavijestila o prestanku radnog odnosa zaključno sa 19.4.2014. godine. Naglasila je da su ugovori zaključeni od 19.12.2013. zaključno sa 19.4.2014. godine. U istom odgovoru stoji da je od Poreske uprave stiglo obavještenje da je rok za odjavu 8 dana od dana prestanka ugovora i da će sve biti završeno zaključno sa 21.4.2014. godine, stoji u pisanom odgovoru Marijane Dakić, bivše vd Centra, zavedenog pod brojem 156 od 16.4.2014.”, ističe Brakočević.

On je kazao da je bivša direktorica potpisala sva rješenja kako za zaposlene tako i za sve volontere koji su primljeni u Dnevni centar.

“Ista bivša direktorica je 17.4.

2014. donijela odluku broj 181 i potpisala Ugovore na neodređeno vrijeme za 16 lica zavedenih u djelovodniku ove ustanove. Upravo ta odluka je proglašena kao nezakonita. Protiv iste osobe, bivše direktorice Marijane Dakić, predsjednik opštine Šćekić je podnio i krivičnu prijavu, zbog nezakonitog rada. Upravni odbor na sjednici održanoj 8.5.2014. je donio odluku, kojom traži da se obustavi izvršenje odluke bivše direktorice kao nezakonite, da iste oglašava kao nevažeće i da se moraju donijeti rješenja o prestanku rad-

nog odnosa za ovih 16 lica”, kazao je Brakočević.

Ipak, nakon toga, oglasilo se 16 radnika koji smatraju da su mimo zakona uklonjeni sa posla, te da je Upravni odbor prekršio zakon.

Oni su istakli da su u skladu sa zakonom 19.4.2014. godine zaključili ugovore o radu na neodređeno vrijeme, to jest u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Uz to, radnici tvrde da je odluka kojom se poništavaju njihovi ugovori nezakonita. Radnici ističu da UO nije imao nadležnost da to učini i da će protiv članova UO biti podnešene krivične prijave, kao i to da su ih usmeno obavijestili da od 9.5.2014. ne dolaze na posao i to bez ikakvog rješenja o otkazu ugovora o radu i da im se od tada ne dozvoljava ulazak u prostorije Dnevnog centra.

Oni su kazali da su obavijestili inspekciju rada, koja je 14.5.2014. godine izvršila inspekcijski nadzor i sadašnjem vd direktora Milošu Brakočeviću, ukazala na određene nepravilnosti, kao i da mu je 26.5.2014. uručeno rješenje kojim se naređuje da u roku od sedam dana otkloni nepravilnosti i da radnicima omogući nesmetan rad, što je kako kažu radnici Brakočević odbio.

Radnici su kazali da ovo nije političko pitanje već radno-pravni spor u kojem je došlo do grubog kršenja zakona od strane lokalne uprave i nepoštovanja državnih institucija.

Miki Tmušić

Vd direktor Dnevnog centra Miloš Brakočević

AKTUELNO 17

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Neodgovorno

Zaboravljena Velja maslina Nina Lajović

V

elja maslina u Ivanovićima, selu nadomak Bečića, stara je više od 2.000 godina i jedna od šest najstarijih u svijetu. Proglašena je spomenikom prirode, ali i zaboravljena od svih nadležnih institucija. Zapravo, prepuštena je brizi porodice Slobodana Ivanovića, zahvaljujući kojoj i opstaje.

BUDVA – Maslina, koja se nalazi upravo na zemlji Ivanovića još 1994. godine proglašena je spomenikom prirode, a dvije decenije nakon toga ništa nije urađeno da bi bila očuvana i predstavljena široj javnosti.

“Iako je tada, kada je proglašena spomenikom prirode, bilo naznačeno da će biti postvaljena tabla, 20 godina niko se iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture nije udostojio da ispuni ono što mu je bila dužnost. Zvao sam ih, pisao sam, ali nikada nijesu uradili kako je bilo rečeno. Ova maslina jedinstveni je spomenik prirode. Iako je ima u brošurama, malo koja organizovana grupa može doći do nje”, navodi Slobodan i dodaje da dođu individualno gosti da je vide, uglavnom Rusi.

Jedan od razloga je što put do sela nije napravljen.

“Asfaltirano je do 400 metara od sela i tu se stalo i sa izgradnjom puta i kanalizacije. Odatle ide vijugav, uzak put, kojim ne mogu proći minibusi. Ne može proći ni vatrogasno

vozilo. Ja sam održavam cijeli prostor, a Opština je izgradila malu, usku, 20 metara dugu kamenu stazu. U tom dijelu su postavili javnu rasvjetu, nekih četiri-pet stubova. Iako su obećavali iz Opštine da će se izuzeti zemlja da se napravi parking, za šta sam ja nudio moju parcelu, to nije urađeno. I obećanje da će se postaviti rezervoar za vodu od nekih 15 kubika zbog bezbjednosti masline, ako bi, ne daj Bože došlo do kakvog požara, nije ispunjeno”, priča Slobodan.

Slobodanov rođak Mirko Ivanović priča kako Slobodan sve sam radi oko masline, sam uređuje prostor oko nje i dovodi goste.

“Nema dana da ovdje ne dođe od 20 do 50 turista. Kažu, vidjeli su maslinu na nekim mapama ili u nekim brošurama, pa su odlučili da je pronađu kako bi je vijdeli i čuli priču o njoj. Kada dođu, vide da nema ni table na kojoj bi nešto pisalo o maslini. Neodgovorno je od svih da se ovako ponašaju prema nečemu starom dva milenijuma”, kazao je Mirko.

Slobodan je napravio i put ka pećini Jazbina, o kojoj se malo zna, a

Velja maslina u selu Ivanovići ona se nalazi na strmim padinama obližnjeg brda Tršljikovica. Špilja je dugačka oko 18,5 metara, širine i visine dva i po metra, a kako kaže Slobodan, to je nešto zaista lijepo vidjeti.

NTO

“Naše selo ima i stari mlin za mljevenje maslina i pravljenje ulja. Taj mlin je iz 1884. godine. I njega sam obilježio, kako bi turisti koji dođu da vide maslinu mogli da vide i mlin.

Tu su i stara guvna, takođe autentična za ovo selo. I upravo zbog svega ovoga, selo Ivanovići potrebno je što bolje turistički valorizovati”, poručuje Slobodan.

TO BAR

Turista manje, treba sniziti cijene Novi IPA projekat BUDVA – Pojedina tržišta moraju se dodatno animirati za ovu turističku sezonu s obzirom da na četiri od pet važnih tržišta, a to su Rusija, Ukrajina, Srbija i Bosna i Hercegovina, vladaju vanredne okolnosti.

Cilj je da ovoga ljeta Crna Gora ostvari posjetu na nivou prošle godine, rečeno je na konferenciji za medije koju su juče organizovali Turistička organizacija Budve i Nacionalna turistička organizacija. U Crnoj Gori ipak je zabilježen manji broj turista nego u istom periodu prošle godine, iako su zvaničnici gotovo do juče uporno govorili da turista, po statistikama, ima više.

Kako je kazao direktor NTO Saša Radović, na jučerašnji dan u Crnoj Gori je boravilo oko 24.000 turista, što je 15 odsto manje nego u uporednom periodu prošle godine. Na to stanje, dodao je, utiče i znatno manji broj studentskih ekskurzija iz zemalja regiona.

“Ali nadu ulivaju podaci koje smo dobili od aerodroma, da je za prvih pet mjeseci povećan broj dolazaka turista pet odsto u odnosu na lani”, kazao je Radović.

Evidentno je, kazao je Radović, da će posjeta sa tržišta Ukrajine biti znatno manja i zbog toga je ugrožen privatni sektor.

“Hotelijeri su su snašli i snizili cijene, što je juče uradila i hotelska grupa ‘Budvanska rivijera’. Oni koji su organizovano pristupili prodaji svojih kapaciteta, danas bilježe rezultate na nivou prethodne godine.

S jučerašnje konferencije za štampu NTO

Nažalost, oni koji vođeni filozofijom da treba sjedjeti skrštenih ruku i čekati turiste slabije stoje. Treba sniziti cijene, kako u privatnom smještaju, tako i u restoranima.

Vrijeme je da se zapitamo da li naša cijena opravdava kvalitet u većini naših restorana ili privatnom smještaju, posebno tokom jula ili avgusta. Došao je prag kada će tržište kazniti one koji su nerealni.

Nije vrijeme za podizanje cijena, a filozofija da se od ljetnje sezone od mjesec i po može živjeti cijele godine je pase”, kazao je Radović.

On je, kako kaže, ipak uvjeren da će sezona krenuti pravim tokom, iako su brojni izazovi iza nas, a i pred nama.

“Sa prognozama o posjeti treba

biti veoma oprezan zbog poremećaja na važnim tržištima, što naročito utiče na privatni sektor i restoratere”, kazao je zamjenik direktora Turističke organizacije Budve Aleksandar Armenko.

On je najavio manifestacije koje su počele i koje slijede ovih dana na području Budve.

“Spring beach festival počeo je na plaži Kamenovo i trajaće do kraja vikenda. Očekujemo 5.000 posjetilaca na dnevnom nivou. Od Sea Dance festivala očekujemo mnogo. Za taj festival imamo najavljenu posjetu od 20.000 ljudi na dnevnom nivou”, kazao je Armenko i najavio da uskoro slijedi i Pašticada fest u Petrovcu. N.L.

BAR - Predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević i potpredsjednik Dragan Simović juče su se sastali sa gradonačelnikom Opštine Mesanja Francom Scodittiem, gradonačelnikom Opštine Latiano Antoniom de Giorgiom i Idom Carolla iz Mesanje. Sastanku je prisustvovala i Sanja Simović Mitrović iz Turističke organizacije Bar (TOB), a povod posjete je učešće TO Bar u Jadranskom IPA projektu “Udruženo djelovanje u promociji održivog razvoja turizma – TURGRATE 2”, koji je finansiran od Evropske Unije.

Projekat “TURGRATE 2” počeo je u maju 2011. godine i završava se u julu 2015. godine, a njegov osnovni cilj je poboljšanje valorizacije kulture, agro-prehrambenih proizvoda, kao i jačanje konkurentnosti tu-

rističke destinacije Jadrana. Ukupna vrijednost projekta je 2.000.000. eura, a budžet koji je opredijeljen za TO Bar iznosi 203.000 eura. Aktivnosti koje su realizovane na projektu su imale za cilj upoznavanje sa kulturom zemalja koje učestvuju u projektu, a turistički potencijal opštine Bar je predstavljen na specijalizovanim turističkim sajmovima WTM London, ITB Berlin i Geteborg Tur. Pored Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTO) i TO Bar, partneri na projektu su iz Albanije, Grčke i Italije, a vodeći partner iz Mesanje je posjetio Crnu Goru kako bi se sa predstavnicima TO Bara dogovorili oko pisanja narednog projekta u sklopu trilateralnog programa Italija - Crna Gora - Albanija. A.LJ.

18 AKTUELNO NOVI PROPISI

PROJEKAT

Rekonstrukcija škole “Dašo Pavičić” HERCEG NOVI - U Osnovnoj školi “Dašo Pavičić” do 1. jula trebalo bi da počne rekonstukcija u okviru projekta “Energetska efikasnost”.

Radovima će biti obuhvaćena hidro i termo izolacija fasade i krova, zamjena cjelokupne stolarije i kotla, rekonstrukcija rasvjete i djelimično unutrašnji moleraj. Vrijednost radova je 840.000 eura. Projekat finansira Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, posredstvom kredita Evropske banke. Prema riječima direktora škole Nikole Stojanovića, tenderi su završeni, tako da sada slijedi potpisivaSkola Daso Pavicic na Toploj

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

nje ugovora sa izvođačem, pa bi radovi najkasnije trebalo da počnu 1. jula.

“Još nije poznato ko će biti izvođač, ali mislim da će to biti konzorcijum koji je i do sada bio uključen u ovaj projekat.

Očekujemo da do 1. septembra, odnosno početka nove školske godine, budu završeni glavni radovi”, kazao je Stojanović.

Inače, radovi na rekonstukciji dijela puta prema ovoj školi privode se kraju. Urađeni su potporni zidovi i ivičnjaci, a danas će uslijediti betoniranje.

Radove, čija je vrijednost iznosila 50.000 eura, izvodi nikšićka firma “Temko”. S.M.

Tehnički pregledi još na čekanju TIVAT - U Tivtu se i dalje ni u jednom servisu ne može obaviti tehnički pregled vozila. Auto-servisi su zatvoreni zbog neusklađenosti sa zakonskim rješenjima o bezbjednosti saobraćaja, odnosno Pravilnikom o tehničkim pregledima.

U auto-moto društvu “Pionir” su očekivali da će rješenje dobiti početkom ove sedmice. Oni čekaju komisiju koja treba da da saglasnost, ako je sve u skladu sa novim zakonskim propisima, kazao je referent za odnose sa javnošću Siniša Đukić istakavši se da se nadaju da su ispunili sve zakonske obaveze i da je dokumentacija kompletirana u potpunosti.

Tehnički pregled se u Tivtu obavljao u AMD “Pionir”, auto-servisima “Rotor”, “Smokva” i “Lovćen osiguranje”, ali kako nisu ispoštovane zakonske norme, tehnički pregled se već skoro dvadeset dana ne može obaviti u Tivtu.

Novim propisima su precizirani prostorno-tehnički uslovi za tehnički pregled, uređenje i oprema za vršenje tehničkog pregleda, adekvatan ulaz i izlaz, video-nadzor, kao i adekvatne prostorije gdje će boraviti stranke dok radnici obavljaju tehnički pregled jer po novim propisima stranke ne mogu prisustvovati pregledu vozila.

Svaki tehnički se mora snimati, pa su u “Pioniru” postavili dvi-

Servis AMD “Pionir” je kamere, a u skladu sa novim propisima, po kojima taj posao moraju obavljati najmanje dva kontrolora, od kojih je jedan mašinski ili saobraćajni tehničar i drugi automehaničar. U tivatskom auto-moto društvu imaju tri radnika sa sertifikatima, koje su dobili nakon položenih ispita na Mašinskom fakultetu, objasnio je Đukić.

Građani su u početku negodovali zato što nigdje u Boki nisu mogli obaviti tehnički, ali sada su shvatili obaveze, pa dolaze u servis da se raspitaju šta im je sve neophodno kako bi vozilo u potpunosti spremili za pregled, navode iz AMD “Pionir” i nadaju se da će uskoro početi raditi jer to utiče i na finansijsko poslovanje, jer servisi žive od tehničkih pregleda. Z.K.

AKTUELNO 19

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Ilustracija

PREMINULI Novak M. Pavlović 6. juna 2014. u 90. godini. Sahrana će se obaviti 7. juna u 14 časova na groblju u Rasovu.

Milena Đuretić rođena Vuković, 5. juna 2014. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 7. juna u 14 časova na groblju Mahala - Zeta. Kuća žalosti Aleksandra Puškina 183, Konik.

Boško Radivojev Bošković profesor, 5. juna 2014. u 71. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 7. juna u 15 časova u selu Klopot Bratonožići.

Milosava M. Stanišić rođena Bakrač, 5. juna 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 6. juna u 14 časova u selu Goransko, Plužine.

Frano M. Marstijepović

PROBLEM

Pogubna sječa šume Zorica Bulatović

T

eritorija predviđena za sječu šuma u kolašinskoj opštini prostire se tik uz Ski-centar Kolašin 1450, kao i uz glavne turističke pravce. Pozivi za zaštitu ovog prostora kao ambijentalne cjeline, te obustavljanja procedure davanja šuma na korišćenje, sada se već nameću kao neophodni.

KOLAŠIN – Iz javnog poziva za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2014. godinu, koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i koji je objavljen putem sredstava javnog informisanja, može se vidjeti da je na području opštine Kolašin u okviru ovog poziva predviđena sječa 9.170 metara kubnih drvne građe u gazdinskoj jedinici Mušovića rijeka u odjeljenjima: 34a, 35a, 36a i b, 37a i b. Upravo u neposrednoj blizini ovog dijela predviđenog za sječu nalazi se Ski-centar Kolašin 1450 i glavna turistička saobraćajnica opštine Kolašin, na najfrekventnijem putu kojim turi-

sti obilaze planinu Bjelasicu.

Tokom ljetnje turistističke sezone putem od Ski-centra u pravcu katuna Vranjak i dalje u pravcu Biogradskog jezera i vrhova Zekova glava i Troglava, drugih planinskih jezera koja se nalaze na planini Bjelasici, u pravcu Jelovice prema Trešnjeviku na putu za Komove, prolazi gotovo cjelokupni turistički promet, bilo da se radi o pješačkim, planinarskim, biciklističkim, jahačkim ili džip-safari turama. Upravo ovaj prostor nalazi se u zahvatu PPPN (Prostorni plan posebne namjene) za Bjelasicu i Komove, te je zbog toga od izuzetnog značaja za turizam Kolašina i Crne Gore.

Učesnici Građanskog foruma Ko-

lašina, koji sačinjavaju predstavnici turističke privrede Kolašina, t urističke organizacije, planinarskih i sportskih klubova, NVO sektora, kao i pojedinci i nezavisni intelektualci, smatraju da treba preduzeti hitne aktivnosti na obustavljanju procedure davanja na korišćenje šuma na ovom području, kako bi se spriječila nesaglediva šteta, kao i opravdani revolt javnosti.

“Realizacija plana sječe na naznačenom prostoru predstavlja prijetnju dugoročnom i kratkoročnom razvoju turizma u Kolašinu. Takođe smatramo da u perspektivi treba ovaj cjelokupni prostor izuzeti iz planova za sječu i tako ga zaštititi kao ambijentalnu vrijednost od turističkog značaja, a sa druge strane i kao vitalno vodoizvorišno područije Opštine Kolašin koje predstavlja istočni ulaz u NP Biogradska Gora. Svi smo se složili da je trenutna situacija totalno pogubna”, kazao je direktor LTO Nikola Medenica.

On je istakao da imajući u vidu

činjenicu da su u narednom periodu planirane značajne investicije iz oblasti turizma, ovdje u prvom redu kroz ostvarivanje PPPN za Bjelasicu i Komove realizacijom projekata izgradnje dodatnih skijaških i hotelskih kapaciteta, trebalo bi posebnu pažnju obratiti na ambijentalnu vrijednost ovog prostora. Realizacijom pomenutih projekata, zatim stavljanjem u funkciju kapaciteta ski-centara tokom ljetnjih mjeseci, sve više će se težište turističkih dešavanja u opštini Kolašin pomjerati ka ovom prostoru, tokom cijele godine.

Sa druge strane, predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković smatra da će se u narednom periodu ipak naći razumno rješenje za novonastalu situaciju.

“Pismeno sam obavijestio Upravu za šume Crne Gore i dao predlog da se preispitivanje te odluke stavi na ponovno razmatranje, tako da očekujem najbolje rješenje ove situacije”, kazao je Brajušković.

STROJTANICA POTKRAJCI

Sa Biserom i Zekanom

Dani japanske kulture

BIJELO POLJE - Nebojša Selimović iz bjelopoljskog romskog naselja Strojtanica-Potkrajci jedan je od rijetkih Bjelopoljaca koji sa svojom konjskom zapregom zarađuje za život.

“Od rane mladosti zavolio sam konje i družio se sa njima. Otac je radio sa konjima i od toga prehranjivao višečlanu porodicu. Tu tradiciju nastavljam i ja. Uz pomoć konja obavljam poslove, sakupljanje otpada, koji je izvor egzistencije našoj porodici”, kaže Selimović.

Reporter DN fotografisao je Selimovića sa konjima Biserom i Zekanom u naselju Malo polje, dok je u jednom dvorištu na zapregu utovarao sijeno, kako kaže, za predstojeću zimu. B.Č.

HERCEG NOVI - Vršilac dužnosti predsjednika opštine Milan Vajagić primio je juče ambasadora Japana u Republici Srbiji Masafumija Kurokia. Na sastanaku je dogovoreno da će od 7. do 9. jula u Herceg Novom biti organizovani Dani japanske kulture.

Razgovori između predstavnika gradske vlasti i japanskog ambasadora protekli su pozitivnoj atmosferi, sa fokusom na upoznavanju privrednog potencijala Herceg Novog. No za sada, dogovorena je saradnja u domenu kulture.

Predsjednik opštine Vajagić upoznao je delegaciju iz Japana sa kulturom grada, te predstavio prirodne resurse grada, kulturno-istorijska bogatstva i prirodne prednosti za razvoj turizma, kako zdravstvenog tako i sportskog. S.M.

Nebojša Selimović sa svojom zapregom

5. juna 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 6. juna u 14 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.

Dušan Đola Nedović 5. juna 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 6. juna u 15 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Ivan Vladimira Krcunović 5. juna 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 6. juna u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Vukosava Jovana Tomašević rođena Bjeletić, 5. juna 2014. u 88. godini. Sahrana je obavljena 6. juna u 16 časova u Somini Banjani.

Pjetar Nikole Junčaj 4. juna 2014. u 89. godini. Sahrana je obavljena 6. juna u 14 časova u Vuksanlekajima.

Radojka Blaža Vojinović rođena Marojević, 4. juna 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 6. juna na seoskom groblju u selu Dučice - Župa.

Rajko Milovanov Mrdović 4. juna 2014. u 82. godini u Beogradu. Sahrana je obavljena 6. juna u 15 časova na mjesnom groblju Krstac.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

20 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA UBISTVO SLAVKA ĆURUVIJE

Proces na koji se čekalo 15 godina

BEOGRAD - Tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu podiglo je juče optužnicu protiv četvorice bivših pripadnika Državne bezbjednosti zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine. Optuženi su tadašnji načelnik Resora DB Radomir Marković, načelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, glavni obavještajni inspektor u Drugoj upravi resora Ratko Romić i pripadnik rezervnog sastava tog resora Miroslav Kurak, rekao je Tanjugu tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Optužnica za djelo teško ubistvo je podignuta je zbog sumnje da su njih četvorica “iz niskih pobuda” ubili novinara i vlasnika lista Dnevni telegraf. Marković se tereti da je to djelo izvršio u podstrekavanju, a ostali su optuženi kao saizvršioci, precizirao je tužilac. Radonjić i Romić su već u pritvoru, Marković je u zatvoru u Požarevcu od februara 2001. gdje izdržava kaznu od 40 godina zbog ubistva Ivana Stambolića 25. avgusta 2000. godine i četvorice članova SPO u atentatu na vođu SPO - Vuka Draškovi-

ća na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. godine. Kurak nije dostupan pravosudnim organima i za njim je raspisana međunarodna poternica.

Ključni svjedok u ovoj istrazi nakon čijeg iskaza su uhapšeni oprtuženi 13. januara ove godine je nekadašnji komadant Jedinice za specijalne operacije, Milorad Ulemek Legija.

Ulemek je na svoju inicijativu, bezuslovno, prema tvrdnji srpskih vlasti, 8. januara dao iskaz tužilaštvu u kom je detaljno ispričao svoja saznanja o toj likvidaciji. Ćuruvija je ubijen na Uskrs, 11. aprila 1999, tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije.

Ubistvo je izvršeno oko 17 časova u Beogradu, u Svetogorskoj ulici (u to vrijeme ulica Ive Lole Ribara), u prolazu ispred broja 35, gdje su se na-

lazile prostorije marketing službe Dnevnog telegrafa, a na četvrtom spratu i stan u kome je Ćuruvija živeo.

Ubice su u Ćuruviju ispalile 17 metaka, a zatim ga “ovjerile” i jednim pucnjem u glavu. Sa njim je tada bila njegova nevjenčana supruga, istoričarka Branka Prpa, koja je svjedočila u istrazi tokom koje je saslušano više desetina svjedoka. U vrijeme ubistva Ćuruvije na vlasti u Srbiji je bila koalicija SPS, JUL i SRS. Nakon podizanja optužnice, sud je juče po službenoj dužnosti produžio pritvor za još 30 dana Ratku Romiću i Milanu Radonjića, Kako se navodi u saopštenju, pritvor im je produžen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi boravkom na slobodi mogli da utiču na saučesnika (Miroslava Kuraka koji je u bjekstvu) i da bi mogli da unište dokaze izvršenja krivičnog djela koje im se stavlja na teret.

Nezavisno udruženje novinara Srbije izrazilo je zadovoljstvo zbog podizanja optužnice za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije.

“NUNS očekuje da se u postupku dokazivanja optužnice dođe i do nalogodavaca tog teškog zločina čije rasvjetljavanje već deceniju i po predstavlja veliki ispit za veoma sporo demokratsko sazrijevanje srpskog društva”, piše u saopštenju NUNS-a.

Dodaje se da optužnica za ubistvo Ćuruvije treba da posluži kao dodatni podstrek da se rasvijetle i ubistva novinara Dade Vujasinović 1994. godine i Milana Pantića, koji je ubijen 2001. godine.

Optuženi

Radomir Marković, načelnik Resora DB u vrijeme ubistva Ćuruvije optužen je za podstrekivanje na teško ubistvo. On trenutno služi 40-godišnju zatvorsku kaznu za ubistvo Ivana Stambolića i atentat na Vuka Draškovića i članove SPO na Ibarskoj magistrali

Milan Radonjić. načelnik beogradskog centra DB-a u vrijeme ubistva optužen je kao saizvršioc. Trenutno se nalazi u pritvoru koji mu je juče, nakon podizanja optužnice, produžen za 30 dana

Ratko Romić, glavni obavještajni inspektor u Drugoj upravi resora DB-a u vrijeme ubistva optužen je kao saizvršioc u zločinu. Trenutno se nalazi u pritvoru koji mu je juče, kao i Radonjiću, produžen za 30 dana

Miroslav Miki Kurak, pripadnik rezervnog sastava resora Druge uprave u vrijeme ubistva optužen je kao saizvršioc zločina. Trenutno je nedostupan pravosudnim organima Srbije, a vjeruje se da se krije u nekoj od afričkih država

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 262/13 od 28.10.2013. godine, stečajni upravnik „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju - Nikšić,

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda u Podgorici, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju - Nikšić (matični broj 02195160) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA 1) Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I: Poslovni i skladišni prostor - Opština Nikšić, KO Kličevo, Br. Lista nepokretnosti 962, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 643 m2 – procijenjena vrijednost 590.050,00 eur.

Poslovni prostor - Opština Nikšić, KO Nikšić, Br. Lista nepokretnosti 2755, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 244 m2 – procijenjena vrijednost 272,461.20 eur.

Poslovni prostor - Opština Nikšić, KO Nikšić, Br. Lista nepokretnosti 2740, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 99 m2 – procijenjena vrijednost 125,690.40 eur.

DIO II: Osnovna sredstva i sitan inventar – procijenjena vrijednost 48.822,00 eur.

DIO III: Roba (neprehrambena) – procijenjena vrijednost 396,26 eur.

Predmetna imovina pod DIO I je opterećena hipotekom od strane razlučnog povjerioca stečajnog dužnika – NLB Montenegrobanka a.d. Podgorica.

2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju, Nikšić – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 262/13. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, najkasnije dana 08.07.2014. godine do 09.00 časova, odnosno koje se lično dostave najkasnije do početka otvaranja ponuda.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 09.07.2014. godine, sa početkom u 09.30 časova u kancelariji broj 26. Privrednog suda u Podgorici. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik.

3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i ovjerenu fotokopiju registracije pravnog lica, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti.

Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti.

Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove (za DIO I i posebno - po objektima).

4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.

5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od 80% procijenjene vrijednosti imovine za DIO I i koja ne može biti manja od 50% procijenjene vrijednosti imovine za DIO II i DIO III. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda.

Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljiniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude, i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.U suprotnom, stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji.

Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7) Sve poreze i troškove u vezi sa kupoprodajom u cjelosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 067/508-603 ili e-mail: szejak@t-com.me Stečajni račun Društva je otvoren kod CKB a.d. br. 510-76813-73 Stečajni upravnik

PRIZNANJE BND A

Loptama se zaista špijuniraju Njemci BERLIN - Njemačka strana obavještajna služba zvanično je podigla veo s nekih od svojih najviše čuvanih tajni, priznavši kojih šest postrojenja su špijunske stanice BND-a.

Federalna obaveštajna služba, odnosno BND, decenijama je uspešno tvrdila da nema ništa sa mjestima poput “Instituta za jonosferu”. Ali, detektivi-amateri su dugo sumnjali u njihov pravi identitet i postavili ih na vebsajtove poput Vikipedije. Na nekim od tih mjesta su i nepogrešivi znaci špijunske aktivnosti, poput kupole za zaštitu radarske opreme u obliku gigantske loptice za golf u Bad Ajblingu, nedaleko od Min-

hena, koja nosi naziv “Kancelarija za telekomunikacioni sabraćaj nemačkih oružanih snaga”. BND je juče održao ceremoniju na tom mjestu, istakavši zvanično svoj logo na ulazu. Sve je to, kako ocjenjuje agencija AP, dio napora šefa BND Gerharda Šindlera da učini transparentnijim rad njemačkih špijuna.

AP dodaje da BND želi da se distancira od nekih drugih obavještajnih službi, poslije otkrića Edvarda Snoudena o masovnom prisluškivanju koje je sprovodila američka Nacionalna bezbjednosna agencija, insistirajući da poštuje zakon i ne sprovodi neodobreno masovno prisluškivanje.

AKTUELNO 21

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

OBILJEŽENA 70. GODIŠNJICA DANA D

Veliki datum u sjenci političkih neslaganja Nikola Mijušković

P

ARIZ - Širom francuske pokrajine Normandije juče su održane centralne ceremonije obilježavanja 70. godišnjice mitskog iskrcavanja savezničke vojske koje je promijenilo tok Drugog svjetskog rata.

Do određenih pomaka u komunikaciji zapadnih lidera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom je ipak došlo, pa je on juče u Franuskoj neformalno porazgovarao sa prvim čovjekom SAD-a Barakom Obamom.

Pričao je i sa Petrom Porošenkom, novim predsjednikom Ukrajine u kojoj su i juče padale žrtve sukoba između kijevske vojske i pobunjenih frakcija sa istoka zemlje.

Domaćin događaja, francuski predsjednik Fransoa Oland, prvo je u Kanu položio vijenac kod spomenika žrtvama prije nego što se obratio okupljenim na počektu jučerašnje komemoracije jedne od ključnih bitaka u Drugom svjetskom ratu. Francuski predsjednik se posebno obratio civilima koji su bili svjedoci iskrcavanja i borbama koje su usledile. “Želim danas na 70. godišnjicu da nacija oda počast svima, civilima i vojnicima. Želio bih da uloga žitelja Normandije bude priznata”, rekao je francuski šef države u govoru pred spomen obilježjem u Kanu.

Oland je podsjetio da je taj dan, 6. jun 1944. godine, počeo nešto poslije ponoći u buci i vatri, a završio se u suzama, “suzama patnje i suzama radosnicama na kraju 24 časa koji su promijenili svijet i zauvijek obilježili Normandiju”.

“Ta bitka bila je takođe i bitka civila”

“Ne zaboravljam odlučujući doprinos naroda Sovjetskog Saveza u pobjedi saveznika u Drugom svjetskom ratu. Želim da pozdravim hrabrost Crvene armije koja je daleko odavde, suočena sa 150 njemačkih divizija, bila sposobna da ih potisne, da ih pobijedi”, izjavio je francuski predsjednik Fransoa Oland tokom jučerašnjeg govora rekao je on i odao počast cijelim porodicama koje su doživjele haos i borbe.

Rekao je i da su tada širom Norman-

Da su molitve sačinjene od zvuka, zbog buke iznad Engleske te noći bi ogluvio svijet. Više od 150.000 duša je krenulo ka ovom pijesku, što nije samo promijenilo kurs rata, već kurs cijele istorije. Danas ne slavimo samo pobjedu, koliko god na nju bili ponosni, već pričamo priču o muškarcima i ženama koji su dali sve za opstanak slobode, kako bi ta žrtva ostala usađena u sjećanjima budućeg svijeta... kazao je američki predsjednik Barak Obama juče u Normandiji dije muškarci i žene svih uzrasta pohitali da pomognu ranjenim, da raščište krhotine, da prihvate povrijeđene izlažući se i sami smrtnoj opasnosti.

● Obama: Američka

posvećenost slobodi ispisana krvlju

U veoma moćnom govoru na američkom groblju u Kolvilu, predsjednik SAD Barak Obama izjavio je da je američka posvećenost slobodi “ispisana krvlju” na plažama Norman-

dije u Drugom svjetskom ratu i da ta posvećenost ostaje nepromijenjena i sa novim generacijama.

Na tom groblju sahranjeno je skoro 10.000 Amerikanaca, a ono se nalazi iznad plaže Omaha, gdje se odigrala jedna od najtežih bitaka tokom iskrcavanja 6. juna 1944. godine. “Američka posvećenost slobodi, jednakosti, uvriježenom dostojanstvu svakog ljudskog bića, to je ispisano krvlju na ovim plažama i opstaće zauvijek”, rekao je Obama i istakao da je pobjeda saveznika u Drugom svjetskom ratu “dala oblik bezbjednosti i dobrobiti” za budućnost.

● Okupilo se 1.800 veterana Fransoa Oland istakao je na istom mjestu da Francuska nikad neće zaboraviti šta duguje SAD. “Obilježavamo danas jedan značajan datum naše istorije kada su se dva naroda ujedinila u istoj borbi, u borbi za slobodu”, rekao je Oland na zajedničkoj ceremoniji sa američkim predsjednikom Obamom na američkom vojnom groblju.

O veličini i važnosti događaja govori i sam program i lista zvanica. Na sjeveru francuske juče se okupilo 29 svjetskih lidera, među kojima su bili i britanska kraljica Elizabeta Druga u pratnji članova kraljevske porodice, ruski šef države Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel, ali i novoizabrani ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Od oko 1.800 veterana koji prisustvuju ceremoniji, neki su prvi put ponovo u Normandiji otkako su se među 130.000 savezničkih vojnika iskrcali na normandijsku obalu.

Većina od njih starija je od 90 godina.

Minut uvažavanja Porošenka i Putina Vladimir Putin se juče neformalno susreo i sa novim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, javili su francuski mediji. To je prvi susret dvojice lidera otkad je Porošenko na izborima 25. maja izabran za novog predsjednika Ukrajine, prenijela je agencija AP. Kratak susret Putina i Porošenka se dogodio nakon što su svjetske vođe pozirali za zajedničku fotografiju na proslavi savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Nakon fotografisanja, većina lidera je otišla na ručak u obližnju zgradu, ali su Putin, Porošenko i njemačka kancelarka

Obama i Oland posmatraju mjesto gdje su destine hiljada savezničkih vojnika ostavili živote zarad pobjede nad fašizmom

Angela Merkel ostali ispred da porazgovaraju utroje. Novinari koji su bili u blizini nisu mogli da čuju razgovor, koji je trajao oko jednog minuta. Vladimir Putin je prethodno u zvaničnom bilateralnom susretu razgovarao sa njemačkom kancelarkom. Njemački politički nedeljnik “Špigel” je susret Merkelove i Putina opisao kao “kratko rukovanje i ozbiljan razgovor” , navodeći da je to bio prvi njihov lični susret od izbijanja ukrajinske krize i da oboje žele da razgovaraju o traženju puteva za ponovno približavanje stavova.

Putin i Obama ipak razgovarali Američki lider Barak Obama i njegov ruski kolega Vladimir Putin juče su kratko pora zgovarali na proslavi Dana D, saopštila je kancelarija francuskog predsjednika.

Jedan neimenovani zvaničnik Bijele kuće je potvrdio da se taj “nezvanični sastanak” održao, dodajući da je on trajao deset do 15 minuta, prenio je Rojters. To je prvi susret licem u lice između Obame i Putina od poI dok su u Francuskoj trajale ceremonije, na istoku Ukrajine su nastavljeni sukobi. Jedan ukrajinski policajac je poginuo, a dvojica su ranjena u minobacačkom napadu pobunjeničkih

četka krize u Ukrajini, a do njega je došlo tokom ručka kojeg je organizovao Oland. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da su dva predsjednika razmijenila stavove o situaciji u Ukrajini i krizi na istoku te zemlje, gdje ukrajinske snage vode borbe sa proruskim pobunjenicima. “Putin i Obama razgovarili su o potrebi okončanja nasilja i borbi, što prije to bude moguće”, rekao je Peskov. aktivista kod grada Slavjanska, uporišta pobunjenika u istočnoj Ukrajini. U sukobima u pograničnom području između Ukrajine i Rusije tokom četvrtka stradalo je najmanje 15 ljudi.

22 KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Arhitektura

Blago u Veneciji

Otvaranje paviljona: Ministar Gvozdenović i Dijana Vučinić Crnogorski paviljon na 14. Bijenalu arhitekture u Veneciji otvoren je prekjuče, a naša zemlja se predstavlja Projektom “Treasures in Disguise”, prikazom četiri kompleksne zgrade poslijeratnog graditeljskog nasljeđa sa potencijalnim scenarijom razvoja. Te četiri zgrade su objekat kajakaškog kluba “Galeb”, plaža “Labud” u Podgorici, 1960, arhitekta Vukota Tupa Vukotić. Spomen Dom NOB u Kolašinu, 1976, arhitekta Marko Mušić, Dom revolucije u Nikšiću, 1979, arhitekta Marko Mušić i Hotel Fjord u Kotoru, 1986, arhitekta Zlatko Ugljen.

“Poslijeratni period na prostorima SFRJ je iznjedrio preporod ko-

ji je jasno ovjeren arhitektonskim i urbanističkim realizacijama, prije svega u velikim gradovima tadašnje Jugoslavije. Kolektivna svijest o bezuslovnom napretku, podstaknuta državom kao saveznikom u proizvodnji ideja, a inaugurisana djelima velikih arhitekata na jugoslovenskoj sceni, svakako je rezultirala arhitektonskim i urbanističkim opusom koji integriše prostor bivše Jugoslavije u jedno”, kazala je Dijana Vučinić, komesar Crnogorskog paviljona.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović rekao je da je “Otkrivanje blaga” odgovor Crne Gore na zadatak koji je,

u ime Venecijanskog bijenala, temom “Osnove” postavio arhitekta Rem Kolhas. “Želimo da svijetu, ali i nama samima, otkrijemo skrivene vrijednosti arhitektonskih objekata nastalih u vrijeme modernističke umjetničke intepretacije socijalističkog entuzijazma, duboko vjerujući u iskrenost nadahnuća i ideje njihovih autora”, rekao je Gvozedenović.

Na Bijenalu arhitekture učestvuje 65 zemalja u Nacionalnim postavkama, od toga 11 zemalja prvi put.

Bijenale će zvanično biti otvoreno danas, a traje do 23. novembra.

“Odakle zovem”

O fudbalu i još nekim stvarima Knjiga “Samo bogovi mogu obećati”, jednog od najznačajnijih esejista u kulturama ex-yu prostora Boža Koprivice, biće promovisana večeras u 22 sata u knjižari “Karver” u okviru festivala “Odakle zovem”.

“Knjiga ima božanstvenu varku, jer neko može pomisliti da je to samo priča o fudbalu, a ona pripada nepostojećim žanrovima, možda bi to mogao biti esej u prozi ili čak studio u prozi”, rekao je o knjizi Vladislav Bajac. Dan na 6. po redu festivalu “Odakle zovem” počinje u 11 sati u Ministarstvu kulture na Cetinju, gdje će biti prikazan dokumentarni film “Raw Material”, grčkog reditelja Hristosa Karakepelisa. Projekciji će prisustvovati i sam autor.

Nakon projekcije, reditelj će govoriti o svom dokumentarističkom autorskom iskustvu. Karakepelis je dobitnik brojnih priznanja za filmska djela, angažovan u stvaranju poetike koja može biti svrstana u filmove “sa tezom”, otkrivanje socijalnih aspekata savremenog grčkog društva gdje se naporne borbe vode u životima stvarnih junaka, pripadnika marginalizovanih društvenih grupa.

U 17 sati u knjižari “Karver” u okviru segmenta festivala “Kratki rezovi” biće prikazan snimak

predstave “Zid, jezero” u režiji Dušana Jovanovića, koji je takođe gost festivala. U 19 sati na istom mjestu govoriće grčka književnica Elena Huzuri i prevodilac Gaga Rosić, dok će u 20 i 30 u okviru programa “Gdje se voda spaja sa drugom vodom” govoriti književnici Josip Osti, Enver Kazaz, Bogumil Đuzel, dok će poeziju čitati: Josip Osti, Lilja Dirjan, Enver Kazaz, Dušan Jovanović, Bogumil Đuzel, Elena Huzuri, Mladen Lompar, Jovanka Uljarević.

Martin ubija donatore po želji

Fanovi “Igre prijestola” imaju jedistvenu priliku da budu ubijeni od strane pisca Džordža R. R. Martina kao neki od likova u novim nastavcima uspješnog serijala. Martin prikuplja finansiju pomoć za jedno sklonište vukova u Meksiku, pa je objavio da će za donacije koje premaše 20.000 dolara, Martin donatora uključiti kao lik u novi roman i zatim ga ubiti na svoj karakteristično surov način. Mogu da odaberu i svoj status - hoće li biti vitezi, seljaci, prostituke. Oni koji daju 15.000, mogu da doručkuju sa piscem, a manje sume takođe dobijaju zanimljive nagrade. Iz Martinove izdavačke kuće nedavno je saopšteno da će serijal umjesto sedam, kako je ranije planirano, ipak imati osam knjiga.

KULTURA 23

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Telekom UnderhillFest

Gangster koga baš svi vole Vuk Perović

F

ilm Nebojše Slijepčevića “Gangster te voli”, tragikomedija o ljubavnim odnosima u 21. vijeku, jedno je od najprijatnijih iznenađenja regionalne kinematografije. Film će imati crnogorsku premijeru na Telekom UnderhillFestu u utorak u 20 sati. “Veseli me uspjeh filma kod publike”, kaže Slijepčević.

Film “Gangster te voli” izuzetno dobro prolazi na filmskim festivalima, a i publika odlično reaguje na ovo ostvarenje. To je debitantski dugometražni dokumentarac mladog hrvatskog reditelja Nebojše Slijepčevića. Film sa pravom nosi epitet “dokumentarna komedija godine”.

Da li je ovo najbolji mogući scenario za dugometražni debi?

Pa, s obzirom na to koliko sam dugo čekao da snimim svoj prvi dugi film – znao sam da mi nema druge nego da napravim nešto posebno. A sad bez šale: trudio sam se napraviti film najbolje što znam i mogu i zadovoljan sam jer sam dao svoj trenutni maksimum. A festivalski uspjeh me veseli, pogotovo ako mi olakša put do drugog filma. No, još više me veseli uspjeh kod publike, pogotovo kod domaće, jer smatram da male nacionalne kinematografije moraju biti okrenute svojim gledaocima, a ne međunarodnom uspjehu. Pritom filmovi moraju biti više od zabave. Filmovi koje najviše volim - pa sam pokušao i s “Gangsterom” napraviti nešto tako – funkcionišu u nivoima. Površinski nivo je zabavan, razumljiv svima, a onda je tu i podtekst za zahtjevniju publiku, pa još dublji nivo razumljiv samo nekima, pa gomila detalja koje možda ni ne primijetite do trećeg gledanja. To mi je i najveći kompliment, kad mi ljudi kažu da su nekoliko puta gledali film i svaki put otkrili nešto novo. Onda znam da smo napravili dobar posao.

Pošlo Vam je za rukom da likove u filmu snimite u stvarnim ži-

Publika se smije Koliko je humor važan u dokumentarnom filmu? Koliko je teško naći tom humoru mjeru?

Meni je humor važan u svakom filmu. Ma, humor je očigledno jedna od važnijih stvari u životu. Filmovi bez duha, kao i ljudi bez smisla za humor - žalosni su mi. U dokumentarnom filmu stvar je malo komplikovanija, jer se smijeh lako može shvatiti lično. A kad se smijeh pretvori u izrugivanje, onda to više nije nimalo lijepo. Sve vrijeme rada na filmu bio sam svjestan opasnosti da pređem tu finu granicu i možda sam zato bio pomalo “control freak”. Na kraju sam sam i smontirao konačnu verziju filma, uvjeren da samo dvoje ljudi - Vanja i ja - imamo osjećaj gdje je granica do koje smijemo ići. Jer samo nas dvoje smo bili na snimanju, živjeli s protagonistima, s nekima se i sprijateljili. I posljednje što smo htjeli je izrugivati im se na filmu. Mislim da smo našli pravu mjeru, tako da se publika smije, a da se niko ne osjeća ismijanim. votnim situacijama. Šta je ključ dolaska do takvog razumjevanja sa ljudima o kojima radite film?

Tajna je u uloženom vremenu, strpljenju i iskrenom interesu za ljude. Ovaj film je nastajao tri go-

Izložba

Ravnoteža sila Izložba djela akademskog vajara Predraga Peđe Milačića biće otvorena u utorak u Javnoj ustanovi “Muzeji i galerije Podgorice” u 20 sati. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Petrica Duletić. Za tu priliku štampan je luksuzni katalog na 60 strana, kako navode uz “Muzeja i galerija Podgorice”, u kojem su objavljeni tekstovi istoričara umjetnosti Petrice Duletić, Lucije Đurašković i Aleksandra Čilikova.

“Predrag Milačić svoje ideje pronalazi u svijetu oko sebe, ističući neraskidivo jedinstvo čovjeka i svijeta, dijela i cjeline. U namjeri da uhvati suštinu izraza redukuje formu do čistih, katkad geometriziranih oblika, uspostavlja neophodnu ravno-

težu unutrašnjih i spoljašnjih sila”, u uvodnom tekstu kataloga zapisala je Petrica Duletić.

Predrag Milačić rođen je u Veruši kod Podgorice 14.8.1958. Zvanje diplomiranog vajara stekao je 1988. godine u klasi Miodraga Popovića na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Kod istog profesora završio je i postdiplomske studije 1990. Iste godine boravio je godinu dana na stručnom usavršavanju, u oblasti skulpture u kamenu, u Italiji (Pietra Santa).

Od 1991. član je ULUCG-a. Studijski je boravio u Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj i Holandiji. Na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju radi od 1992, gdje od decembra 2013. ima zvanje redovnog profesora.

Izložba će trajati do 26. juna 2014.

Posteri Slavimira Stojanovića Izložba pozorišnih plakata dizajnera Slavimira Stojanovića “Poster Art” biće otvorena u utorak u 21 sat u Ateljeu Dado na Cetinju. Izložba se održava u okviru druge sesije “Fluid dizajn foruma #2”.

U okviru boravka na Cetinju Stojanović će održati radionicu sa studentima grafičkog dizajna FLU Cetinje “Plakat: Cetinje pogled iznutra”, zatim predavanje “Complicate Simply” (u utorak u 10 sati na FLU Cetinje) i predstaviti projekat “Futro” (istog dana, u okviru panel diskusije u Crnogorskoj galeriji Miodrag Dado Đurić, 17 sati).

Tajna je u uloženom vremenu, strpljenju, i iskrenom interesu za ljude: Reditelj Nebojša Slijepčević dine, a prvu godinu nismo snimili skoro ništa. Proveli smo je upoznajući se s našim protagonistima.

Zatim, bitna je i brza reakcija na snimanju. Zato su dokumentarne filmske ekipe vrlo male, a mi smo to doveli do ekstrema. Naša ekipa sastojala se od samo dva člana: ja sam režirao i snimio film, a producentkinja Vanja Jambrović je na snimanju radila sve ostalo. Na snimanju nekih bitnih scena bio sam sasvim sam, jer smo procijenili da će tako protagonisti biti najopušteniji pred kamerom.

Kako se dobija povjerenje ljudi sa kojima, pretpostavljamo, imate sasvim drugačije životne stavove?

S većinom likova u filmu se slažem oko malo toga, ali to ne znači da ih ne mogu razumjeti. Naime, imamo sasvim različite životne istorije i iskustva. Ko zna kako bih ja razmišljao da sam se rodio u siromašnom selu kraj Imotskog, te da sam više od pola života proveo radeći teške fizičke poslove na gradilištu u Njemačkoj, naravno – na crno, u konstantnom strahu od policije. A tako je izgledao život nekih od likova u mom filmu. Jedan od razloga zašto se bavim dokumentarnim filmom je upravo taj – da upoznam ljude koji su potpuno različiti od mene i da ih pokušam razumjeti.

Kako se na ovakvom filmu radi? Koliko je do pripreme, a koliko do situacija na samom terenu?

Ovo što ću reći zvučaće paradoksalno: u dokumentarnom filmu priprema je nevjerovatno važna, bitno je sve pažljivo isplanirati, predvi-

● FOTO PRIČA

Nagrada Džejn Fondi LOS ANĐELES, SAD Glumica Džejn Fonda dobila je Nagradu za životnog djelo od Američkog instuta za film.

To je 42. priznanje te vrsta koje dodjeljuje ova institucija.

Fondi je nagradu uručio Majkl Daglas. Njih dvoje su zajedno sa još jednom filmskom legendom Džekom Lemonom igrali u filmu “Kineski sindrom”. Fonda je dobitnica dva Oskara, za “Klut” 1971. i “Dolazak kući” 1979. Većina članova njene porodice se bavi filmom, a otac joj je legendarni Herni Fonda.

djeti sve mogućnosti, iako sve vrijeme znate da će na snimanju sve ispasti potpuno drugačije i da ono što će se desiti ne možete predvidjeti.

Tako je bilo i s ovim filmom. Detaljno smo ga isplanirali, napisali scenario, preselili smo se iz Zagreba u Imotski i više od godinu tražili prave protagoniste za film, a onda se većina toga što je u filmu dogodilo u deset dana, potpuno neočekivano. Ali zahvaljujući toj silnoj pripremi bio sam spreman snimiti sve što je trebalo snimiti. I poenta filma i osjećaj koji ostane je upravo onakav kakav smo željeli kad smo počeli raditi na ovom ostvarenju.

“Očevi” u Zagrebu Predstava “Očevi su grad(ili)”, čiji koncept i režiju potpisuje Boris Liješević, biće izvedena u ponedjeljak, 9. juna na sceni Satiričkog kazališta Kerempuh, u okviru 38.

“Dana satire Fadila Hadžića” u Zagrebu.

Na festivalu koji traje od 3. do 21. juna, biće izvedeno ukupno trinaest predstava, sedam hrvatskih i šest iz regiona. Selektorka Festivala Mani Gotovac, navela je da ovogodišnje izdanje “Dana satire” čine predstave čije je središte interesa, kritika porodičnog, društvenog i političkog života. Predstava “Očevi su grad(ili)” Crnogorskog narodnog pozorišta je dokumentarna kritika ljudske pohlepe koja se do krajnjih granica koristi vlastitim, autentičnim prostorom i vremenom, a izvedena je u žanru političkog kabarea, navela je Gotovac u selektorskom obrazloženju.

24 REPORTAŽE Open space UNDP

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

UN Eco House

Zgrada koja

Zen garden

Ana Dautović

Eko zgrada UN Crna Gora

Ivanka Fatić-Rastoder

N

e naročito upadljiva, lijepo stopljena sa okolinom, između Ruskog mosta i mosta Milenijum nalazi se prva “pametna” zgrada na Balkanu - Ekokuća UN u Crnoj Gori. Organizacije koje u Crnoj Gori rade pod okriljem UN - UNDP, UNHCR, UNICEF i IOM našle su svoj kutak u ovoj kući. Dočekao nas je duh zajedništva i međusobnog uvažavanja. I što je najljepše - svi ovdje rado dolaze na posao.

Biblioteka

Pravo sa prijavnice koja je u nivou ravnog krova Ekozgrade, gdje je smješten parking, spuštamo se stepeništem čijom se kosinom pruža travnjak koji niče kroz takozvanu betonsku rešetku. Dojmljiv prilaz prvoj ekozgradi na našim prostorima.

Prvi utisak na prilazu ulaznim vratima u objekat, koja su iz bezbjednosnih razloga kao i svuda drugo u svijetu blokirana dok vam ih iznutra ne otvore, jeste da su velike spoljnje površine rezervisane za staklo, pa velika količina svjetlosti direktno prodire u unutrašnji prostor!

Ljubazost ne izostaje pri susretu sa ljudima na portirnici. Sve je prozračno, a hladnjikav vazduh smiruje i doprinosi da se osjećate ugodno.

Vlatko Otašević i Ana Dautović iz Kancelarije za koordinaciju sistema UN u zemlji naši su domaćini. U razgovoru sa njima se kratko podsjećamo da je Vlada Austrije dala svoj doprinos projektu - organizujući takmičenje za najbolji projekat i podmirujući troškove glavnog arhitekte Danijela Fugenšua. Naša vlada je platila izgradnju zgrade, uključujući solar-

250 hiljada kilovati struje proizvešće solarni paneli na eko zgradi UN Crna Gora tokom godine

ne panele, dok su UN pokrile troškove izrade glavnog dizajna, menadžment projekta i koordinaciju i obezbijedile ekonamještaj. Zaposleni u ovoj zgradi ponosni su na prostor u kojem rade.

“Namještaj je izrađen od recikliranog materijala. Zgrada je jedinstvena jer je skroz ekološka, pa je emisija ugljenmonoksida svedena na minimum. Na krovu zgrade je 800 solarnih panela koji proizvode struju, ali očekujemo da oni proizvedu više struje nego što je zgra-

di potrebno, čak i tokom zimskih dana. Procjena je da ljeti po sunčanom danu mogu proizvesti 86, a na godišnjem nivou čak 250.000 kilovati struje. Očekivana potrošnja struje u zgradi tokom najhladnijih dana zimi je 45 kilovati, a višak struje će Vlada, koja je vlasnik zgrade, prodati Elektrodistribuciji, i tim novcem finansirati Centar za održivi razvoj i dijelom plaćati održavanje zgrade”, kazala nam je Ana. Obilazeći kancelarije i kompletan prostor, koji sadrži biblioteku, sobu za majke dojilje, veću “Plavu salu”, kao i dvije nešto manje sale, te kafeteriju sa pogledom na Ruski most i Moraču, uvjerili smo se da je ambijent više nego povoljan za boravak i rad. Sa spoljne strane ka unutrašnjosti objekta na tri mjesta se, poput zaliva koji se uvlači u kopno, pružaju tri takozvana “zen gardena” koje čini šljunak iz Morače i poneki neobični kamen.

Temperatura u zgradi je uvijek između 22 i 26 stepeni Celzijusovih. Sistem hlađenja i grijanja se nalazi u krovnoj ploči, koja je debela 25 centimetara. Prostor se hladi vodom iz bunara koji pripada zgradi (temperature 14-15 stepeni). Pumpe vodu dovode u cijevi koje kruže kroz tavanicu hladeći topli vazduh koji se penje ka gornjem dijelu prostorije. Samo protivpožarne cijevi ne idu kroz tavanicu već su spuštene ispod nje i jasno vidljive, čime se postiže utisak jednostavnosti i nenametljivosti.

Tom utisku doprinosi i natur beton na plafonu koji je originalan i

REPORTAŽE 25

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

pravi struju

Terasa kafeterije

Slobodan Raščanin

Zdanje je izazvalo interesovanje kod ljudi od struke, ali i kod građana. Organizovani su do sada obilasci za studente sa Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta, a oduševljenje prostorom ne jenjava karakteriše ga, kako mu ime kaže, prirodni izgled betona, bez ikakve dorade ili krečenja.

U zdanju koje se prostire na samo jednom nivou, uz suteren koji čine tehničke prostorije, čak 80% rasvjete je led rasvjeta koja se smatra najekološkijom. Uz sve to, i visina plafona koji je postavljen na četiri metra doprinosi da prostor još više “diše”.

U prostorijama UNICEF-a, koje se ni po čemu ne razlikuju od prostorija kolega iz drugih agencija, sjedi i Zorica Radonjić, koja kaže da je ovaj prostor znatno različit od prethodnog u kojem je radila.

“Ovolika svjetlost čini da budemo dobro raspoloženi. A i komunikacija ovdje nam je lakša”, kaže ona.

Zdanje je izazvalo interesovanje kod ljudi od struke, ali i kod građana. Organizovani su do sada obilasci za studente sa Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta, a oduševljenje prostorom ne jenjava.

“Imali smo i goste, arhitekte iz regiona koji su obilazili objekat, i svi su bili oduševljeni”, kazala nam je Ana Dautović.

Slobodan Raščanin, iz UNHCRa, slično ostalim kolegama ističe da je godinama sarađivao sa ljudima iz drugih agencija a da im nije znao lica.

“Sada lakše i brže djelujemo i sarađujemo. Bez pretjerivanja se može reći da funkcionišemo kao jedna porodica”, tvrdi on.

Ekokuća UN u Crnoj Gori funkcioniše u skladu sa reformom koja je u toku u UN na globalnom nivou i koja se zove “Djelujući kao jedan”.

Ovaj način organizacije stremi boljoj koordinaciji i sinhronizaciji odnosa među svim subjektima.

“Crna Gora je dobrovoljno prihvatila reformu, čime je postala jedna od 30-ak zemalja koje primjenjuju reformu. Budući da su sve organizacije UN na nacionalnom nivou pod jednim krovom, to doprinosi lakšoj saradnji Vlade sa njima. Pored zajedničke zgrade, reforma predviđa i zajednički program, kao i budžetski okvir, jedno lice - stalni predstavnik UN u Crnoj Gori i tim UN koji čine šefovi svih agencija u zemlji, te zajednički tim za komunikaciju”, kazala nam je Ana. I Marija Novković iz UNDP-a smatra da je objekat “stvoren da

“Pametna” zgrada Ekokuća UN u Crnoj Gori (UN Eco House) sa bezbjednosnom zonom zauzima površinu od oko 4.600 kvadrata. Bruto građevinska površina ekoobjekta iznosi 1.706, dok je korisna površina 1.559 kvadrata. Korisna površina podruma je 405 a površina prizemlja 1.154 kvadrata. Generalni sekretar UN Ban Ki-mun prošlog mjeseca je zvaničo imenovao ovaj objekat za Ekokuću Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. U objektu su četiri agencije UN i 70-ak zaposlenih. Još 30-ak zaposlenih, zbog specifičnosti obavljanja zajedničkog posla, radi pri ministarstvima i različitim državnim institucijama. kanališe pozitivnu energiju”. “Dizajnirana je tako da podstiče timski rad, komunikaciju i saradnju.

I to je nešto što se desilo kada smo ovdje prešli u martu. Svi se osjećamo dobro što smo se preselili u ovu ‘pametnu’ zgradu, posebno zato što ne zagađujemo životnu sredinu. Iako niko nema svoju kancelariju, već je prostor organizovan kao ‘open space’, malo je teže postići radnu koncentraciju kada čujete nečiji telefonski razgovor i uopšte žamor, ali su benefiti veći zbog mogućnosti lakše komunikacije”, zadovoljno kaže ona.

Soba za dojilje

26 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Čekajući epsko finale, epskih rivala: Novak Đoković i Rafael Nadal

DA LI STE ZNALI

Novo epsko finale ROLAN GAROS

Kosta Bošković

O

ni pišu istoriju tenisa posljednjih godina, njih dvojica će u nedjelju (15.00) na svetoj šljaci Pariza u još jednom epskom finalu ratovati za krunu Rolan Garosa. Rafael Nadal ili Novak Đoković - planeta će podrhtavati!

Da je Martin Škrtel, defanzivac Liverpula, u nedavno završenoj sezoni Premijer lige postigao osam golova protiv prva četiri tima lige - više od bilo kojeg igrača u Premijeršipu.

TIKET DANA

A do nove velike priče u finalu oba majstora stigla su u velikom stilu - maestro iz Srbije “odradivši” Ernesta Gulbisa (6:3, 6:3, 3:6, 6:3), a španska furija “počistivši” Endi-

41

međusobni meč odigrali su do sada Rafael Nadal i Novak Đoković - skor je na strani Španca, 22:19.

HRVATSKA AUSTRALIJA TIP MEKSIKO PORTUGAL TIP JAPAN ZAMBIJA TIP SAD NIGERIJA TIP BARI LATINA TIP MODENA ĆEZENA TIP

ja Mareja (6:3, 6:2, 6:1). Sada je vrijeme za konačan obračun - “Filip Šatrije”, nema sumnje, svjedočiće još jednom meču za sva vremena.

●KRALJ PARIZA: MEČ SA

NOVAKOM UVIJEK IZAZOV

On je simbol Rolan Garosa, u devet posljednjih godina osam puta je bio šampion ovog velikog turnira, na pariškoj šljaci izgubio je samo jednom (od Robina Soderlinga 2009)... On je kralj šljake, on je prije svega kralj ovog velikog Gren slem turnira - on je Rafael Nadal, a pred veliko finale rekao je... “Đoković je nevjerovatan protivnik”, jasan je Rafa. “Uvijek je susret

X, KVOTA 3,20 1, KVOTA 1,55 X, KVOTA 3,20 1, KVOTA 1,92 1, KVOTA 2,20

Prije velikog rata između Rafaela Nadala i Novaka Đokovića, Pariz će dobiti svoju novu kraljicu! A za krunu Rolan Garosa u velikom finalu (subota, 15.00h) boriće se šampionka iz 2012. i prošlogodišnja finaliskinja, velika Marija Šarapova i senzacija turnira, Rumunka Simona Hasa njim veliki izazov. Pobijedio me je nekoliko puta ove godine, igra na sjajnom nivou, ima samopouzdanja, ali nadam se da ću biti spreman za veliko finale”.

● NOLE: RAFA U PARIZU NAJVEĆI IZAZOV

A osim simpatičnog Šveđanina iz 2009. najbliži da skine krunu “kralju Pariza” prethodnih godina bio je baš Novak Đoković - pogotovo u finalu 2012. i polufinalu 2013. Nadala je pobjeđivao na svim meridija-

lep, kojoj je ovo finale najveći uspjeh u karijeri.

“Biće teško finale. Simona je agresivnija nego ranije, a malo je promijenila i tehniku”, rekla je Šarapova dok je Halep dodala. “Nemam šta da izgubim i trudiću se da mi to sve vrijeme bude na umu”. nima, ali nikada na Rolan Garosu.

Naravno, ovaj turnir je i jedini Gren slem kojeg Đoković nije osvojio. “Čeka nas veliki meč, ovo je najveći izazov koji jedan teniser može da ima na ovoj podlozi i na ovom turniru, a to je da u finalu igra protiv najuspješnijeg igrača u istoriji Rolan Garosa”, jasan je Đoković.

“Imam vjeru i samopouzdanje da mogu da ga pobijedim i podignem taj toliko željeni trofej”.

Rafa ili Nole, jedno je sigurno - planeta će uživati u atomskom tenisu!

FORMULA 1

NBA FINALE

1, KVOTA 1,67

Subota - dan za kraljicu

“Starci” ugasili vrelinu Hamilton ili Niko?

San Antonio je pobjedom otvorio finalnu seriju NBA lige. “Mamuze” su pred svojim navijačima savladale aktuelnog šampiona Majamija 110:95, u duelu koji su obilježili povreda Lebrona Džejmsa i nepodnošljiva vrućina u dvorani, uzrokovana kvarom rashladnih uređaja.

Pobjednik je odlučen na četiri minuta prije kraja, kada se Džejms prilikom prodora okliznuo i povrijedio članak, zbog kojeg nije bio u stanju da nastavi meč. U tom trenutku Majami je imao dva poena zaostatka (94:92).

San Antonio je tako ostvario i šestu pobjedu u prvim utakmicama finalne serije u isto toliko finala, a polovinu tih trijumfa ostvarili su protiv ekipa Lebrona Džejmsa (Klivlend 2007,

Majami prošle i ove godine).

“Sada se osjećam bolje, ali bilo je frustrirajuće biti na klupi u situaciji kada je tvojim drugovima potrebna pomoć. Još ne znam koliko je povreda teška, jer me i dalje boli kada pokušavam da hodam”, istakao je Džejms. Čak šestorica igrača Grega Popoviča ostvarili su dvocifren učinak istakao se Tim Dankan sa 21 poenom i 10 skokova. Toni Parket je ubacio 19, a Manu Đinobili, kao rezervista, postigao je 16, uz 11 asistencija. Kod Majamija Džejms je bio najefikasniji sa 25 poena, 19 je ubacio Dvejn Vejd, dok je poen manje postigao Kris Boš.

Drugi meč finala igra se u noći između nedjelje i ponedjeljka u San Antoniju.

M.J.

Prvih šest trka sezone donijelo je potpunu dominaciju Meklarena (četiri pobjede Luisa Hamiltona, dvije Nika Rozberga), a slično se očekuje i za vikend kada će Kanada biti domaćin sedmog gran prija sezone.

Iako smo tek na trećini šampionata čini se da je većina toga već poznato - ukoliko se ne dogodi čudo Meklaren će osvojiti titulu u konkurenciji konstruktora, a vozač britanskog tima sigurno će biti šampion. Jedina dilema je da li će to biti Luis Hamilton ili Niko Rozberg.

Hamilton je bolje otvorio sezonu, sa četiri trijumf u prvih pet trka, ali je Njemac u bolidu srebrne strijele u Monte Karlu pokazao da se ne odriče šampionskih ambicija. Rozbeg je i

lider u generalnom plasmanu sa 122 boda, četiri više od klupskog kolege.

A konkurencija? Nje nema - Fernando Alonso, Danijel Rikardo i aktuelni šampion Sebastijan Fetel daleko su od tog nivoa i za njih je rezervisana borba za treće mjesto na podijumu. Ipak, ako se osvrnemo vidjećemo da Hamiltonu prija Kanada - šampion svijeta (2008.) slavio je u Montrealu tri puta u karijeri (najviše od aktuelnih vozača u gridu), a ukoliko u nedjelju slavi postaće drugi najuspješniji vozač u istoriji Velike nagrade Kanade, iza neprikosnovenog Mihaela Šumahera (slavio sedam puta). Trka za Veliku nagradu Kanade na programu je u nedjelju (20).

M.J.

SPORT 27

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Odbojka

Pobjeda na startu Evrolige Trijumfom nad Poljskom 3:2 Crna Gora napravila važan korak ka polufinalu Milici - Dvorana: Hala sportova. Gledalaca: 930. Sudije: Aleksander Branštater (Austrija) i Nikolaj Knižnikov (Rusija).

Rezultat po setovima: 25:12,21:25,25:17,24:26,15:10.

POLJSKA: Novakovski, Zurek, Stepien, Kažinski, Vašnik, Boladž, Muzaj, Filip, Kedžierski, Stolc, Hain, Drija. Selektro: Anderej Koval.

CRNA GORA: Minić, Dabović, Babić, G. Ćuk, Strugar, Ćaćić, Lakčević, B. Ćuk, Medenica, Vukašinović, Ječmenica, Ćulafić. Selektro: Slobodan Boškan.

Odbojkaši Crne Gore ostvarili su veli-

ku pobjedu na startu Evropske lige. Izabranici Slobodana Boškana savladali su u gostima Poljsku (25:12,21:25,25:17,24:26 ,15:10). Crveni su u prvom setu dominirali i lako priveli posao kraju (25:12). I u drugom setu Crna Gora je dobro počela (8:5), da bi Poljaci brzo uzeli stvari u svoje ruke i izjednačili (21:25). Nastavak je opet donio dobru igru crnogorske selekcije, koja je bez problema set riješila u svoju korist (25:17).

Crveni, koji su ovim trijumfom osvojili dva boda, lako su mogli i do cijelog plijena. U četvrtom setu Crna Gora je dugo kontrolisala situaciju, imala prednost

(16:14), ali su Poljaci bili bolji u završnici (24:26). U taj brejku dileme nije bilo Crna Gora je brzo povela (5:0), da bi nakon kontre Božidara Ćuka naša selekcija stigla do prve meč lopte (14:9). Drugu meč loptu u trijumf pretvorio je Aleksandar Minića.

“Zadovoljan sam pobjedom. Mislim da smo odigrali odlično, ali da je lako dobijeni set uticao da nakon toga izgubimo naredni. Takođe bih istakao da su oba tima zasluženo došla do taj breka, ali i da smo mi zasluženo pobijedili”, istakao je selektor Slobodan Boškan. Isti selekcije biće rivali i u nedjelju u Krajovi. M.J.

Košarka (kvalifikacije za EP)

Sve zavisi od nas Crna Gora u nedjelju (18h) protiv Njemačke otvara novu kvalifikacionu priču

Rame uz rame sa legendama Tim Dankan, centar San Antonija, stao je uz rame sa legendarnim Viltom Čembrlenom i Bilom Raselom. Dankan je u pobjedi “mamuza” protiv Majamija (110:95), u prvom meču finala plej-ofa, ostvario dabl-dabl učinak - 21 poen i 10 skokova.

Sjajni centar iz igre šutirao 10-9 i na taj način je izjednačio je rekord finala NBA lige, koji je bio u rukama dvije legende Čembrlena i Rasela, koji su jedini igrači u istoriji, otkako je 1954. godine uveden sat za ograničenje napada, iz igre šutirali 90 odsto. Čembrlejn je, igrajući za Los Anđeles Lejkerse, u finalu protiv Njujorka 1972. godine, postigao 26 poena i uhvatio 20 lopti, uz šut iz igre 10-9. Rasel, najtrofejniji igrač svih vremena, sa 11 NBA tirula, imao je šou-tajm 1965. godine u finalnoj seriji koju je Boston igrao sa Lejkersima, kada je meč završio sa 23 poena i 25 skokova uz šut iz igre 11-10.

M.J.

Nakon mjesec dana priprema, nekoliko kontrolnih utakmica, došlo je vrijeme da košarkaška reprezentacija Crne Gore počne “Operaciju Mađarska”. U konkurenciji Njemačke, Finske i Ukrajine sve sem plasmana na završni turnir naredne godine bio bi neuspjeh. Novi selektor Momir Milatović, koji je na klupi naslijedio Miodraga Baletića ističe da bi visina protivničkog tima mogla da predstavlja problem.

“Najveća snaga Njemačke su visoki igračice. Imaju dvije preko 194 centimetra, dosta su iskusne.

U kontrolnim mečevima se vidjelo da imamo problema sa tim načinom igre. Ove nedjelje smo radili na tome, pokušali smo da natjeramo igračice da igraju onako kako želimo da igramo. Imaćemo dosta problema ako sve to ne ispoštujemo na terenu. Očekivanja su velika, a prednost moramo dati

Raspored utakmica 8. jun 11. jun 15. jun 18. jun 23. jun 25. jun

Crna Gora - Njemačka Njemačka - Crna Gora Crna Gora - Finska Finska - Crna Gora Ukrajina - Crna Gora Crna Gora - Ukrajina

iskusnijim igračima, jer ne smije biti kiksa”, istakao je selektor Momir Milatović.

I u predstojećim kvalifikacijama glavna uzdanica našeg tima biće Jelena Dubljević, drugi najbolji strijelac posljednjeg šampionata Evrope i igračica koja svojim kvalitetom pravi razliku na parketu.

“Počinje još jedan ciklus, sada ulazimo sa drugim ambicijama, drugačiji je i tim sa novim stručnim štabom i sa željom da izbrišemo lošu sliku od prošle godine i da pokažemo da je to bila samo prolazna slabost. Ima u timu dosta iskusnih, ali i mlađih igračica i sve mogu doprinjeti ekipe. Spojile smo se, tako da kažem, svjesne smo značaja svh utakmica, ali i kvalifikacija, jer je ovo možda i posljednja šansa ženske reprezentacije, ali i košarke u Crnoj Gori. Pokušaćemo da izvučemo maksimum za dobar rezultat, što bi nam dalo nadu za budućnost.

Imale smo poteškoća na startu, nismo došle odmore, bile su teške sezone, i bilo je potrebno da se sve uklopi za početak. Očekujem da ćemo biti spremne da u nedelju pokažemo koliko vrijedimo i da ćemo kvalifikacije početi pobjedom. Veoma je važno da pobjedom krenemo, posebno na domaćem terenu”, istakla je Dubljević.

M.J.

Šampionat Crne Gore u triatlonu Bokeški triatlon biće održan 21. juna u Tivtu, saopštio je juče organizator takmičenja.

Navodi se da će triatlon imati međunarodni karakter, a ujedno biti i prvenstvo Crne Gore u olimpijskom triatlonu.

Saopšteno je da će prvi put u Crnoj Gori biti održan triatlon u olimpijskim distancama - u plivanju na 1500 metara, vožnja biciklom na 40 kilometara i trčanju na 10 kilometara. U okviru trećeg Bokeškog triatlona, pored olimpijskog, biće održan i Supersprint triatlon (375 metara plivanje, 10 kilometara vožnje biciklom i 2,5 kilometara trčanje) i Akvaatlon (200 metara plivanje, 800 metara trčanje).

Organizator je saopštio da su, dvije nedjelje prije trke, rasprodata sva mjesta za Olimpijski triatlon, dok za Supersprint triatlon ima još nekoliko startnih brojeva. Organizator takmičenja je Triatlon klub Tivat. Mina

SPORTSKI EKRAN SUBOTA 08:00 h Argentina - Slovenija, fudbal 08:38 h Port Adelaide - St. Kilda, fudbal

Arenasport3 Eurosport2

11:00 h GLOBAL CHAMPIONS TOUR Šangaj, konjički sport

Eurosport

12:30 h FIA WTCC Rusija, automobilizam

Eurosport

13:28 h Slalom svjetski kup, kanu

Eurosport2

15:00 h Rolan Garos, tenis

RTCG2

15:00 h Rolan Garos, tenis

Eurosport

16:00 hF1 Kanada (trening), Formula 1

SK1

18:30 h Hihon - Tenerife, fudbal

SK3

18:30 h Kordoba - Majorka, fudbal

SK2

18:30 h Mursija – Real Madrid B, fudbal

SK2

18:30 h Haen - Alaveš, fudbal

SK2

19.00 h Njemačka - Austrija, američki fudbal 19:00 h F1 Kanada (kvalifikacije), Formula 1

Eurosport2 SK1

19:00 h Bugarska - Srbija, odbojka

Arenasport1

19:00 h Partizan - Radnički, košarka

Arenasport2

21:00 h Valensija - Barselona, košarka

Arenasport2

20:30 h Emporio Armani - Sasari, košarka 20:30h Braehmer - Bolonti, boks

SK3 Arenasport4

20:30 h Holandija – Gana, fudbal

SK2

20:45 h Belija - Tunis, fudbal

SK1

22:00 h Španija – El Salvador, fudbal

SK2

22:00h Toronto - San Hoze, fudbal

Arenasport5

22:45 h Honduras - Engleska, fudbal

Arenasport1

NEDJELJA 01:00 h Los Anđeles - Njujork Rendžers, hokej

Arenasport1

03:00 h Koto - Martinez, boks

Arenasport2

11:00 h FIA WTCC Rusija, automobilizam 11:00 h Rolan Garos, tenis 12:00 h Rolan Garos, tenis

Eurosport RTCG2 Eurosport2

12:00 h WRC Italija, automobilizam

Arenasport4

12:15 h Real Madrid - Unikaha, košarka

Arenasport1

15:00 h Rolan Garos, tenis

Eurosport

16:25 h Hengelo, atletika

SK2

17:30 h Real Madrid – Inter, fudbal

SK1

17:50 h Crna Gora - Njemacka, košarka 19:00 h Bugarska - Srbija, odbojka 19:50 h Crna Gora - Bjelorusija, rukomet 20:00 h Crvena Zvezda - Mega Vizura, košarka 20:00 h F1 Kanada (trka), Formula 1 20:15 h Intenacionalni Miting Marakeš, atletika

RTCG2 Arenasport1 RTCG2 Arenasport2 SK1 Eurosport2

20:30 h Montepaski - Roma, košarka

SK3

21:00 h Francuska - Jamajka, fudbal

Arenasport4

23:00 h Nju Ingland - Red Bul, fudbal

Arenasport3

02:00 h San Antonio - Majami, košarka

SK1

28 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Brazil 2014 SVJETSKO PRVENSTVO

12. 6. - 13. 7.

BEM-VINDO AO BRASIL DOBRODOŠLI U BRAZIL Svakodnevne čarolije sa Kopakabane: Brazilski čarobnjaci iz Rio de Žaneira

Još pet dana

Njihovo veličanstvo Rio i kultna Marakana Predstavljamo gradove domaćine i stadione Svjetskog prvenstva - Rio de Žaneiro i “Marakana”

Kosta Bošković

Zmajevi i Pape stigli u Brazil: Selektor BiH Safet Sušić na aerodromu u Sao Paulu

D

ok sa Korkovada Hrist Spasitelj gordo gleda ka nestvarnoj ljepoti, u gradu ispod njega nikada se ne spava. Na plažama je uvijek živo, ili se igra fudbal ili se pleše, a u srcu grada najpoznatiji stadion na planeti čuva duh istorije i čeka neke nove velike priče, čeka veliko finale Svjetskog prvenstva.

Dobrodošli u Rio de Žaneiro, grad - simbol Brazila, mjesto koje će vam najbolje dočarati sve ono što krasi ovu državu i ovaj uvijek, uz muziku, ples i fudbal, radostan narod. Dobrodošli u nekadašnju (od 1763. do 1960) prijestonicu ove vrele države.

● Čudesni Hrist, Nije slika sa nemirnog Bliskog istoka: Član brazilske vojske ispred stadiona “Mane Garinča” u Braziliji

Mag iz Fife: Predsjednik svjetske “kuće fudbala” Sep Blater pored trofeja Svjetskog kupa u Sao Paulu

Kopakabana, karneval, favele, fudbal...

Već smo pomenuli Hrista Spasitelja sa brda Korkovado, naravno radi se o jedinstvenom simbolu, jedinstvenog Rija - grandioznoj skulpturi na 709 metara nadmorske visine. Riječ je o jednoj od najvećih skulptura na svijetu, teškoj 635 tona, visokoj 30 metara, sa nestvarnim pogledom na grad i obalu.

Uz “Hrista”, ono po čemu je ovaj grad među najpoznatijima na planeti su i predivne pješčane plaže, poput unikatne Kopakabane (pod zaštitom Uneska), ali i Ipaneme, Leblona. Ko voli život, odmah će zavoljeti i ove plaže, a osim nezaobilaznog “beach soccera” Kopakabana je posebno poznata po dočeku Nove godine, koju na ovom mjestu proslavi oko dva miliona ljudi svake godine.

Tu je i famozni karneval, najčuveniji na planeti, a u Brazilu uz rame sa onim iz Salvadora...

Naravno, ne smijemo zaboraviti ni siromašna naselja od kartona, popularne “favele”, iz kojih su bosonogi ka svjetskoj slavi krenuli mnogi fudbalski čarobnjaci ovog grada.

A fudbal? Tek je on posebna priča u ovom magičnom gradu! Rio je

RIO DE ŽANEIRO OSNOVAN: 1565. godine STANOVNIKA: 6.323.037 DRŽAVA: Rio de Žaneiro FUDBAL: Klubovi Flamengo, Fluminense, Botafogo, Vasko da Gama.

SIMBOLI: Skulptura Hrista Spasitelja, plaže Kopakabana, Ipanema, Leblon, Stadion “Marakana”, karneval, Gradsko pozorište, brdo Korkovado i Glava šećera, Marina da Gloria, Crkva Kandelarija, Avenija Rio Branko, Škola Pedro II, Muzej moderne umjetnosti, Narodna biblioteka...

dom brazilskih i svjetskih velikana Flamenga, Fluminensea, Botafoga i Vaska da Game, a osim posljednjeg sva tri preostala igraju na svetom fudbalskom mjestu...

SPORT 29

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

MUNDIJALSKI INFO FRANK LAMPARD

Barkli je prava “desetka” Jedna od najljepših priča ove sezone u Engleskoj bio je mladi supertalentovani vezista Evertona Ros Barkli. Dvadesetogodišnji momak iz Liverpula glavni je igrač “karamela” i vjerovatno sigurni starter za “gordi Albion” na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

“On posjeduje neustrašivost mladosti, sjajan je na lopti i ‘de-

setka’ je više nego što sam ja ikada bio”, kad tako nešto kaže legenda engleskog fudbala i Barklijev kolega iz reprezentacije Frank Lampard, onda je jasno kakav je Ros potencijala.

“Ima odličan prijem lopte i brzo se okreće, mnogo podsjeća na Vejna Runija”, dodao je “Lamps”.

K.B.

DA LI STE ZNALI? Da je velika skulptura Hrista Spasitelja na brdu Korkovado proglašena za jedno od sedam svjetskih čuda, a da uz nju turisti koji dolaze u Rio de Žaneiro najčešće posjećuju stadion “Marakanu”.

● FUDBALSKI HRAM “Marakana” - jednako uzvišeno zvuči kao i Rio, kao i Brazil u fudbalu. Uz londonski “Vembli” i meksičku “Asteku” sigurno najčuveniji stadion u istoriji fudbala. Naravno, i ona je za potrebe ovogodišnjeg Mundijala kompletno renovirana, a otvorena je te, za Brazilce, “uklete” 1950. godine, kada je “selekao” na njoj u finalu SP pred skoro 200.000 gledalaca izgubio od Urugvaja.

Neka nova “Marakana” sa starim šmekom sada, 64 godine kasnije, čeka osvetu, čeka slavlje domaće nacije - konačno na svom svetom mjestu (u finalu Mundijala koje će ponovo biti odigrano na njoj) nakon što je Brazil pet puta pokorio planetu van svoje domovine.

Prethodnih dana u našem specijalu posvećenom Mundijalu predstavili smo sve gradove domaćine Svjetskog prvenstva i vidjeli da su svi oni na neki način predivni, veličanstveni... Ipak - samo je jedan Rio, samo je jedna “Marakana”! * U narednom izdanju: Niko kao Brazil

MINISTAR SPORTA U BRAZILU

Teško ćemo sve završiti na vrijeme Ono što je odavno očigledno, a to je da će Brazil nespreman dočekati start Svjetskog prvenstva, juče je nagovijestio i brazilski ministar sporta Aldo Rebelo.

“Jednostavno, takva je situacija, nema šanse da bilo kome mogu garantovati da će Mundijal biti

spreman do prvog meča 12. juna, onako kako smo planirali”, istakao je Rebelo. “Iz Fife su nam saopštili da nijesu zabrinuti, a mi ćemo se potruditi da se u narednim danima bude radilo 24 časa dnevno kako bi se ispoštovali svi rokovi”. K.B.

ČUVENI MATORCI

Mondragon ruši Milu Mnogo zanimljivih rekorda i brojki prati istorijat Svjetskog prvenstva, a jedan rekord najvjerovatnije će biti srušen ovog ljeta u Brazilu. Onaj za najstarijeg igrača koji je nastupio na Mundijalima. Do sada tu “titulu” drži legen-

darni Kamerunac Rože Mila koji je 28. juna 1994. godine protiv Rusije nastupio sa 42 godine i 38 dana, a ako se ne desi nešto nepredviđeno, “srušiće” ga čuveni kolumbijski golman Oskar Mondragon - 21. jula ulazi u 44. godinu. K.B.

30 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

JEDINSTVENI FAN

Boje Brazila kao način života

Kadeti: Dobar remi sa azurima na startu turnira - 0:0 STARA PAZOVA - Teren: “Mišel Platini”. Gledalaca: 150. Sudija: Nemanja Gajdobranski (Novi Sad). Strijelci: Bezičeri u 20. za Italiju, a Kordić u 76. minutu za Crnu Goru. Žuti kartoni: Borbin, Nikoleti, Donaruma (Italija), Banović, Krunić, Ćosović (Crna Gora).

ITALIJA: Kučieti, Skalera (Donaruma), Nikoleti, Toso (Deluka), Matioli, Iudika, Vogriako (La Perera), Danepi (Elentori), Bezičeri (Mazoči), Borbin, Gasperoni.

C R N A G O R A : Gligorović, Malešević, Mikić, Banović (Ćosović), Filipović, Šušić (Vorotović), Vukićević, Kordić (Kasumović), Goranović (Vukotić), Burzanović, Manojlović.

Memorijalni turnir u čast legende jugoslovenskog fudbala Miljana Miljanića počeo je rezultatski i igrački dobro po Crnu Goru - izabranici Borisa Ljutice odigrali su ohrabrujućih 1:1 protiv vršnjaka iz Italije.

Azuri su dugo vodili golom Bezičerija, ali je Kordić na kraju meča poravnao rezultat. U drugom meču turnira Španija i Srbija odigrali su bez golova.

Crna Gora danas (subota) na stadionu Čukaričkog igra protiv domaćina Srbije. B.T.

Nelson Pavioti od 1994. godine kada je selekao osvojio titulu u SAD živi u tonovima rodne zemlje Koliko puta ste se kladili sa najboljim prijateljima, pa ste onda tu opkladu kroz smijeh nekako - pobili - nijeste je ispoštovali do kraja. Ali, kada fudbal umiješa prste, kada se priča vrtjela oko najpopularnije sporedne stvari na svijetu onda - nije bilo izbjegavanja.

Sada zamislite situaciju da padne opklada oko fudbala u Brazilu, tamo gdje je loptanje sastavi dio života. To mora da se ispoštuje...

Nelson Pavioti, sada čovjek srednjih godina (ili nešto jače), se sa prijateljima 1994. dogovorio da će do kraja života nositi zeleno žutu boju, da će živjeti u stilu boja Brazila ukoliko se selekao u SAD domogne - zlatne boginje.

Romario, Bebeto i drugovi su u finalu poslije jedanaesteraca savladali Italiju (tada je Brazil

četvrti put osvojio SP) i tada su Nelsonu potpuno promijenili život: Pavioti posljednjih 20 godina vozi auto u žuto zelenim bojama, oblači se u zeleno žutim bojama. Sve je podređeno Brazilu...

“Osjećam se kao patriota koji voli Brazil. Volim svoju zemlju, volim ljude”, rekao je Pavioti.

Pored kuća, kancelarije, kola, odjeće, obuće, vječiti zeleno-žuti čovjek u svakom trenutku kada može se hrani zelenom - žutom bojom!

A, njegovo ludilo za rodnom zemljom tek će sada dostići vrhunac - bliži se Mundijal u Brazilu...

“Svi smo fokusirano samo na to. Fudbal ujedinjuje narod, čini ga srećnim. Nadam se da ćemo osvojiti Mundijal”, poruka je Nelsona Paviotija, građanina Sao Paula koga svako na ulici prepoznaje.

Jer je jedinstven... B.T.

VELIKI PEH

Trikolori bez najveće zvijezde Sjajni ofanzivac Frenk Riberi definitivno ne igra na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, pored njega otpao Klemon Granije Kockanje Didijea Dešampa nije urodilo plodom - poveo je prvu zvijezdu Frenka Riberija na završne pripreme uprkos tome što je znao da ima problema sa leđima i to mu se obilo o glavu: sjajni ofanzivac neće igrati na Mundijalu koji je na programu od 12. juna do 13. jula...

Jučerašnje jutro je donijelo optimizam, jer je 31-godišnji majstor istrčao

na trening, ali odmah po završetku vježbanja, nekadašnji kapiten “trikolora”, sada selektor je izašao pred novinare smrknutog lica.

“Počeo je da trenira, pokušao je, ali je poslije nekoliko vježbi odustao. Sada ne može više nikako da trenira”, rekao je Dešamp.

I nije imao dobre vijesti što se tiče perspektive, jer su se svi nadali da bi

Frenk mogao da odigra drugu, treću utakmicu...

“Testovi su pokazali da se situacija sa leđima pogoršala. Definitivno ne može da igra na prvenstvu”, poručio je čovjek koji je sa Francuskom osvojio Mundijal 1998. godine u svom dvorištu.

Pored toga što je izgubljen najbolji igrač, desio se još jedan peh: draž grupe E gdje su još Honduras, Švajcarska

i Ekvador, te samog SP neće osjetiti ni vezista Liona Klemon Granije.

Tandem igrača sredine terena najvjerovatnije će zamijeniti Remi Kabelja iz Monpeljea, te Morgan Šnajder-

lin iz Sautemptona...

Prije Riberija otpale su zvijezde poput Tea Volkota, Radamela Falkaa, Rafaela van der Varta, Kevina Strotmana... B.T.

PORAZ CRVENO-BIJELIH

Crvena zvezda ne igra Evropu, Partizan nije srećan zbog toga UEFA kaznila bivšeg šampiona Evrope, crno-bijeli umjesto Crvene zvezde igraju kvalifikacije za Ligu šampiona Džabe su osvajali titulu - Crvena zvezda je izbačena iz Evrope i neće nastupati u kvalifikacijama za Ligu šampiona u sezoni 2014/15. Razlog je sljedeći: UEFA je kaznila crven- bijele zbog kršenja prava za licenciranje i finansijskog fer-pleja.

Beograđani imaju deset dana da podnesu eventualnu žalbu na odluku Sudu za sportsku arbitražu u Lozani (CAS), ali male su šanse da će se bilo šta promijeniti...

Pošto Zvezda godinu dana ne-

će igrati Evropu to znači sljedeće: u kvalifikacije za Ligu šampiona ide vicešampion Partizan, dok će u kvalifikacije za LE beogradski Čukarički.

Kako su rekli crno-bijeli se ne raduju Ligi šampiona - nešto im niko ne vjeruje...

“Izbacivanje Zvezde je veliki udar za srpski fudbal i sport uopšte. Ako mislite da se mi u Partizanu radujemo - griješite.

Vijest nije dobra i sigurno ćemo svi snositi posljedice u budućnosti. Jako nam je žao što je Zve-

zdi na taj način uskraćena mogućnost da se dokaže na evropskim terenima, ali to je viša sila”, rekao je predsjednik Partizana Dragan Đurić.

Inače, juče je održana sjednica Upravnog odbora Crvene zvezde - bilo je riječi da su predsjednik Dragan Džajić i generalni sekretar Miodrag Zečević podnijeli ostavke, ali poslije je to - demantovano.

Nova sjednica je zakazana za ponedjeljak, a sigurno je da će tada “letjeti glave”... B.T.

SPORT 31

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

BARAŽ, BERANE - MORNAR (prvi meč 0:1)

Groznica baraža trese Berane Da li Berane može do podviga ili će Barani zadržati minimalnu prednost - znaćemo u nedjelju (17.30 sati)

BARAŽ, MOGREN - JEZERO (prvi meč 2:1)

Oba tima znaju ko je pobjednik Budvanima u nedjelju (17.30 sati) ostalo da završe manji dio posla protiv drugoligaša iz Plava

Da li se Berane poslije dvije godine vraća u elitu ili će Mornar u četvrtom igranju baraža treći put biti uspješan? Odgovor na pitanje ćemo dobiti oko 19.30 sati na Gradskom stadionu u Beranama gdje se igra revanš doigravanja.

U prvoj utakmici drugoligaš je pokazao zube - pored brojnih kadrovskih problema trener Nebojša Jovović je dobro pripremio tim.

Posebno se to vidjelo u prvom poluvremenu na Topolici, kada su Beranci bili bolja ekipa.

“To prvo poluvrijeme je bilo dobro, ali izmjene nijesu uradile ono što se očekuje. Nije bilo promjene ritma”, rekao nam je Jovović.

Talentovani stručnjak Berana

naglašava da če njegov tim igrati znatno drugačije u odnosu na prvi meč kada su popustili u 94. minutu.

“Nije prijatno kada primite gol u zaostavnom vremenu, ali znam da to na momke neće ostaviti trag.

Svjesni su koliko možemo da dobijemo sa ovom utakmicom. Nadam se punim tribinama, što će i biti naša prednost odakle ćemo pokušati da izvojevamo pozitivan rezultat”, poruka je Jovovića.

Na Topolici domaćin nije izgledao kao što se očekivalo - na svu sreću Vule Vujačić je bio brži od pištaljke i donio Branima minimalnu prednost pred revanš.

“Cilj nam je bio da prvi meč po-

bijedimo bez primljenog gola. Pogodili smo u posljednjem minutu i naravno da moram biti zadovoljan”, rekao je trener Mornara Obren Sarić.

Za razliku od Jovovića, kormilar Barana na raspolaganju ima sve igrače - Sarić poručuje da se njegov tim neće braniti u Beranama.

“Poštujemo rivala, ali mislim da smo kvalitetnija ekipa. Nećemo braniti stečenu prednost. Momci znaju da im sezona staje u ovih 90 minuta”, dodao je Sarić.

Djelilac pravde će biti Jovan Kaluđerović (Cetinje), dok će mu pomagati Dejan Pajović (Cetinje) i Nikola Radulović (Podgorica) - delegat je Dragan Gorović. U.R.

Bez obzira na turbulentnu sezonu i ishod kakav se nije ni sanjao na Lugovima, Mogren će se po svemu sudeći izvući iz loše situacije i nastaviti život u crnogorskoj eliti loptanja.

Budvani su u prvom meču baraža savladali Jezero u Plavu sa 2:1.

Pobjeda i dva postignuta gola na strani govore dovoljno - “žuti” imaju zalihu koju drugoligaš može da anulira samo uz čudo.

“Mislim da smo u Plavu napravili krupan korak. Slažem se da smo odradili veći dio posla, ali moramo biti ozbiljni do kraja. Poštujemo rivala - cilj nam je da prvi zatresemo mrežu kako bi stvorili sigurnost. Nadam se da ćemo sve riješiti bez problema”, rekao nam je štoper Mogrena Mirko Radišić koji je, kao i Anđelo Rudović, postigao gol u Plavu.

Ali, kada smo već kod problema vrijedno je pomenuti situaciji oko igračkog kadra žutih. Poznato je da devetorica igrača (Uroš Đuranović, Miloš Kalezić, Miroslav Kaluđerović, Luka Petriče-

vić, Marko Đurović, Milan Đurišić, Marko Mugoša, Krsto Zvicer, Dejan Pržica) nije otputovalo na prvi meč baraža, ali prema našim informacijama svi su trenirali tokom ove nedjelje i konkurisaće za sastav.

Pune tribine, dobra atmosfera, častan poraz - ekipi Jezera za prvi meč treba skinuti kapu. Na početku sezone Ivan Brnović je dobio zadatak da obezbijedi optanak, ali dobar rad je izšao na vidjelo, bez obzira što su šanse da Plavljani vide prvu ligu ravne čudu.

“Mogren je i prije baraža bio apsolutni favorit, a pogotovo sada nakon pobjede u prvom meču. Što se nas tiče ispunili smo cilj - igrali smo hrabro i svjesni smo da nemamo šansi. Vjerujem da ćemo se časno oprostiti od baraža. Ovo je naš veliki uspjeh”, poručio je Brnović.

Glavni sudija u Budvi će biti Pavle Radovanović (Podgorica), a pomoćnici su Vladan Todorović (Nikšić) i Marko Stanković (Cetinje) - delegat je Predrag Pajović. U.R.

FOTO: Vedran Ilić

STEFAN MUGOŠA DOBIO NAGRADU

Neka pehar bude poklon za inostranstvo

Stefan Mugoša sa urednikom sportske redakcije Radija Crne Gore Radisavom Tvrdišićem.

Na 29 utakmica je postigao 15 golova, a to je bilo dovoljno da prigrabi trofej najboljeg strijelca Crne Gore. Međutim, to naj strijelac nije samo slovo na papiru - Stefan Mugoša je podigrao pehar koji dodjeljuje Radio Crne Gore u čast velikog jubileja - 70 godina postojanja.

To nije bila praksa prethodnih godina, pa su Damir Čakar, Žarko Korać, Admir Adrović, Fatos Bećiraj, Ivan Vuković i Ivan Bošković ostali kratki, ali od 2014. godine Trofej Radija Crne Gore će postati - tradicionalan.

I neka nagrada Mugiju bude poklon za inostranstvo - dobre igre,

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

redakcija@dnovine.me

odličan statistički bilans - jasno je da je član naše mlade reprezentacije prevazišao domaće loptanje.

“Zahvaljujem Radiju Crne Gore na priznanju. Nagrada je motiv da da još više radim, da nastavim sa napretkom, i da postižem još više golova”, rekao je Mugi, koji je pored pehara dobio karikaturu poznatog crnogorskog karikaturiste Darka Drljevića.

Direktor Radija Crne Gore Radojica Bulatović jasno je poručio da je projekat, koji je realizovan saradnjom te medijske kuće i Fudbalskog saveza Crne Gore, početni udarac obilježavanja jubileja 70 godina Ra-

dija i 50 godina Televizije.

“Dodjeljujemo trofej sjećajući se i početka radio prenosa fudbalskih utakmica prije 60 godina. Ostalo je upamćeno da je prve prenose loptanja fudbala radio ugledni novinar, sportista, kasnije glavni urednik Radio Titograda, veliki čovjek Alija Šarkić. Iz zlatnog doba radija pamte se puni stadioni i tranzistori u gledalištu koji su proslavili Bratislava Kokolja”, rekao je Bulatović.

Takođe, Radio Crne Gore je za doprinos medijskoj promociji projekta uručio nagrade sportskim redakcijama Televizije Crne Gore i agencije MINA. U.R.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

Ajmo momci Baraž za Svjetsko prvenstvo

Crna Gora i Bjelorusija u nedjelju (20h) u Morači igraju prvi meč baraža za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2015.

Marko Jagustin

B

ez nekadašnjih vedeta (Draška Mrvaljevića, Zorana Roganovića, Vladimira Osmajića),, sa nekim novim klincima (Vladan Lipovina, Vuko Borozan... ) rukometna reprezentacija Crne Gore juri plasman na treće veliko uzastopno takmičenje.

Iako imaju ružne uspomene na Bjelorusiju, izabranici Ljubomira Obradovića uvjereni su u uspjeh.

Pola godine nakon eliminacije sa Evropskog prvenstva Crna Gora je dobila priliku da se u baražu revanšira Bjelorusiji i nastavi kontinuitet plasmana na velika takmičenja.

Nakon Svjetskog prvenstva u Španiji prošle godine, te Eura u Danskoj, “crveni” ciljaju plasman na planetarno prvenstvo u Kataru naredne godine.

“U ovom trenutku javnost očekuje mnogo od nas i to s pravom, jer smo u duelima sa Njemačkom i Češkom pokazali da možemo da se nosimo sa ozbiljnim reprezentacijama, kakva je i Bjelorusija. Momci će sve uraditi da se plasiraju na Svjetsko prvenstvo, ali to neće biti nimalo lako i toga smo svjesni”, istakao je za Dnevne novine selek-

tor Ljubomir Obradović, dok kapiten našeg tima Mladen Rakčević vjeruje u nastavak tradicije, koja kaže da Crna Gora daleko bolje igra u baraž mečevima nego na samim šampionatima.

“Volio bih da nastavimo tradiciju, pa da uoči Svjetskog prvenstva i na samom turniru mijenjamo stvari. Bjelorusija, po imenima, nije reprezentacija top klase, ali su kao tim veoma nezgodni, što su i pokazali početkom godine na Evropskom prvenstvu kada su nas savladali i eliminisali sa takmičenja”, istakao je novi igrač rumunske Konstance.

● Bjelorusija

(ni)je Rutenka

Nekadašnju članicu SSSR-a predvodi Sergej Rutenka, jedan od najboljih igrača na planeti.

Mladost protiv iskustva Prednost Bjelorusije u ovom trenutku moglo bi da bude iskustvo - riječ je o igračima koji dugi niz godina nastupaju u najjačem evropskom klupskom takmičenju, dok sa druge strane naš tim ima nekoliko mladih igrača, koji još nijesu okusili mečeve na velikoj sceni.

“Sve je to proces. Crna Gora planski pokušava da podmladi repre“Strašan igrač, ali pored njega ima još 7-8 vrhunskih igrača koji nastupaju u Ligi šampiona. Igraju specifičnu odbranu 5-1 i takvom igrom su nas iznenadili u Danskoj. Sada smo, međutim, spremni za to i vrijeme koje smo zajedno iskoristili smo da se što bolje prilagodimo na njihovu defanzivu”, istakao je kapiten crvenih, a sa tim se složio i selektor Obradović.

“Nije Bjelorusija samo Sergej Rutenka. On je samo šlag na torti. Ovi drugi momci nimalo ne zaostaju za njim, tako da će nam od svih prijetiti opasnost.”

zentaciju, dok je iskustvo na njihovoj strani. Ipak, imamo dobru perspektivu i moramo da nastavimo da radimo kao do sada. Ne smijemo da razmišljamo o Svjetsko prvenstvu, već da idemo od meča do meča. Sada nam je u fokusu meč u nedjelju, potom ćemo razmišljati o revanšu u Minsku”, istakao je selektor Obradović.

● Treba nam podrška navijača

Bez obzira na rezultat prvog meča u “Morači”, sve će biti odlučeno sedam dana kasnije u Minsku mišljenje je Rakčevića.

“Treba da se psihološki pripremimo. Moramo 120 minuta biti koncentrisani. Ništa neće biti riješeno nakon prvog meča u ‘Morači’ i moramo biti svjesni toga. Ovo je jako bitan trenutak za nas, a malo ko to prepoznaje. Bilo bi jako bitno plasirati se na treće uzastopno veliko takmičenje, jer bi tada selektor Ljubomir Obradović imao više vremena da se upozna sa ekipom, da

Bjelorusija: Crna Gora je favorit Bez obzira na to što su nas eliminisali sa Eura u Danskoj i što u svojim redovima imaju jednog od najboljih igrača Evrope, Bjelorusi ulogu favorita prepuštaju našoj selekciji.

“Istina je da smo ih eliminisali sa Evropskog prvenstva i da je njihovo samopouzdanje pretrpjelo veliki udarac, ali ovo je novi crnogorski tim koji želi osvetu. Posebno su jaku na domaćem terenu i bitno je da u nedjelju odigramo dobro. Ipak, ulogu favorita prepustio bih Crnoj Gori”, istakao je pivot selekcije Bjelorusije Maksim Babičev.

se mi bolje povežemo sa njim i mislim da bi na Svjetskom prvenstvu bili pravi. Moram da pozovem sve navijače, jer nam treba puna ‘Morača’ kako bi probali da eliminišemo Bjeloruse.”

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014. broj 861 GODINA III

33 žena RECEPT

Krem od kamilice za ispucalu kožu Ako imate problema sa suvom kožom, ova krema od kamilice može vam biti od velike koristi.

Priprema: Rastopiti na pari 50 grama margarina, dodati tri kašičice ulja, dvije kašičice ricinusovog ulja, kašičicu glicerina, dvije kašičice meda, dva žumanca, 30 grama kamfornog alkohola i 1/4 čaše čaja od kamilice.

Za pripremu čaja od kamilice uzeti kašiku kamilice, preliti sa pola čaše ključale vode i ostaviti da stoji dva-tri sata. Nakon toga procijediti. Smjesu dobro promiješati i sipati u teglu. Kremu čuvati na hladnom i tamnom mjestu.

Treba znati da se domaće kreme brzo kvare i užegnu. Rok trajanja domaćih krema u frižideru je sedam dana.

U FOKUSU

Tašne inspirisane srednjim vijekom

KORISNO I VAŽNO

Hrana za zdravo srce i bolje nerve Ma.Ivanović

K

alijum je jedna od najvažnijih hranljivih materija, jer igra ključnu ulogu u jačanju mišića, nervnih funkcija i zdravlju srca. Ako ne unosite preporučenu dozu od 4.700 mg dnevno, mogu se javiti umor, grčevi u mišićima, podrhtavanje srca i napadi nesvjestice.

Treći mineral po zastupljenosti u ljudskom tijelu, kalijum, sinonim je dobrog zdravlja. Prema tvrdnjama nutricionista, riječ je o elementu koji utiče na održavanje visokog nivoa zdravstvenog blagostanja, ali i vedrog životnog stila. Dugotrajan nedovoljni unos kalijuma dovodi do hipertenzije, bola u abdominalnom dijelu, oticanja žlijezda, pa i dijabetesa. Preporučena dnevna doza za odrasle osobe je do 4.600 miligrama, dok desetogodišnja djeca ne bi smjela da unose više od 2.000 miligrama. Donosimo vam neke od namirnica koje su bogate ovim mineralom.

Banane Vjerovatno ste čuli da su banane dobar izvor kalijuma, što je tačno.

Ova ukusna voćka je odličan izbor ako želite da unesete kalijum, jer banana srednje veličine sadrži oko 422 miligrama ove važne materije.

Slatki krompir Neka vam slatki krompir tokom cijelog ljeta bude prilog uz svako jelo. Ova ukusna namirnica puna vitamina sadrži čak 542 miligrama kalijuma u jednoj porciji!

Avokado Sa svakim avokadom unesete dragocjenih 487 miligrama kalijuma u vaš organizam.

Bijeli pasulj Sipajte ga u supu, poslužite kao prilog. Kako god da ga pripremate odlično je, jer je pasulj pun kalijuma. U samo 90 grama bijelog pasulja nalazi se nevjerovatnih 502 miligrama ovog dragocjenog minerala.

Jogurt Ako želite da imate zdravu užinu, ne može bolje od zdravog, osvježavajućeg jogurta. Kroz standardnu porciju od 250 mililitra obezbedićete sebi 579 miligrama kalijuma.

Spanać

Dizajnerke Melisa Losada i Marsela Velez su osnovale brend “M2Malletier” koji je ubrzo stekao veliku popularnost zbog tašni karakterističnog izgleda. Španske kreatorke su se upoznale dok su studirale u Njujorku, na akademiji Parsons, a sami brend nastao je 2012.godine.

Njihova ideja da klasičnoj torbi daju moderni preobražaj uz pomoć jasnih, geomtreijskih linija, i prepoznatljivost, koja se nalazi na mini ručki, urodila je plodom. Svaka torba ručno je izrađena i razlikuje se od svih ostalih svojim arhitektonskim dizajnom s dominantnom metalnom ručkom koja je rađena po ugledu na srednjovjekovno oruđe.

Interesantne tašne vrlo brzo su postale sastvni dio stila zvijezda kao što su Kejt Blan-

šet, Džesika Alba, Ema Votson, Solanž Nouls, Miroslava Duma koje ih često nose na društvenim događajima i premijerama.

“M2Malletier” torbe se prodaju u klasičnim, kao i u aktuelnim jarkim bojama, a svaka torba je stvorena u Španiji, od najfinije kože.

Ma.I.

MODA

Aksesoari za ljeto

Suve šljive su zdrave za žene

Samo tri četvrtine šolje suvih šljiva daće vam 530 mg kalijuma. Iako vjerovatno znate da su odlične za varenje, manje je poznato da su dobre i za jačanje kostiju. Jedna studija pokazala je da žene koje jedu 10 suvih šljiva dnevno imaju znatno gušće kosti od onih koje su jele drugo sušeno voće.

Navalite na spanać jer se u 220 grama ovog zdravog povrća nalazi nevjerovatnih 839 miligrama kalijuma! Stavljajte ga u salatu, pljeskavicu, ali i kao napitak. Izaberite jedan od mnogo načina i konzumirajte spanać redovno.

Paradajz sos Sveži paradajz je odličan, ali paradajz sos i pire su bolji izvori kalijuma. Jedna četvrtina šolje daje vam 664 mg ovog minerala, dok pola šolje pirea ima 549 mg. Sok od paradajza ima više od 400 mg.

Modni detalji važni su elementi za nadogradnju looka. Donosimo vam neke od ključnih aksesoara za ljeto.

Clutch torbica Opšte je poznata činjenica da su torbe i cipele omiljen aksesoar svake fashion cure. Što manja i u što intenzivnijoj boji - najbolji je mogući izbor.

Statement ogrlica Ogrlica je postala najpopularniji komad nakita jer na najbrži način nadograđuje ne samo haljinu, već i bluzu, majicu, džemper.

Metalik Metalik, koliko god da vam se čini čudnim, sjajan je “neutralni” detalj za ljeto, posebno ako ga uklopite u autfit u vidu seksi san-

dala sa kaiščićima ili klasični salonki u metalik boji. Šešir Za kul izgled nabavite neki efektan šešir koji će kompletnom looku dati šik i moderan “final touch”.

Naočare Ovo je aksesoar bez kog nijedno ljeto ne može da prođe. Ove sezone u modi su mačkasti i oversize okviri, ali i obojena stakla.

Ranac Ranac koji smo voljeli da nosimo u prvim godinama 90-ih novi je modni hit za ovo ljeto. Predlažemo da izaberete neki u neon, intenzivnoj boji od prirodne, meke kože ili neki od prevrnute kože u pastelnoj nijansi sa resama.

34 ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

PROSLAVA

Krasili ih znanje i vladanje Učenici Osnovne škole “Mileva Lajović Lalatović” iz Nikšića proslavili su preksinoć polumatursko veče u Sportskom centru. Iako je svečani defile budućih srednjoškolaca počeo u osam sati, već sat ranije ulice oko tog objekta bile su prepune građana i članova njihovih porodica koji su došli da pozdrave još jednu sjajnu generaciju koju je iznjedrila ta škola.

Ponosni roditelji, rodbina, drugari i komšije okuljeni ispred Sportskog centra gromograslim aplauzi-

ma, vriskom i blicevima fotoraparata ispratili su svečanu šetnju svojih mezimaca koji su uspješno završili jednu epohu u svojim životima.

Srećni što su na pravi način savladali osmogodišnje školovanje, djevojke i mladići ponosno su koračali u novi, ozbiljniji svijet. Mlade dame izgledale su besprekorno, nosile su lepršave, proljećne haljine, a kao obuću najčešće su birale popularne starke ili ravne sandalice. Ni mladići nijesu puno zaostajali, prosto su blistali u elegantnim košuljama

koje su kombinovali sa modernim pantalonama i cipelama. Direktor škole Željko Drnčić je na samom početku večeri čestitao djeci uspješan završetak devetogodišnjeg školovanja i poželio im sreću i velike uspjehe u budućnosti.

“Ovo je prva generacija đaka koja je završila školovanje kroz reformisani sistem i mogu da kažem da je ova generacija zaista bila uspješna. Ono po čemu ću pamtiti ove dobre đake je lijepo ponašanje i dobro vladanje koje su pokazali tokom

Foto: Milovan Danilović

Polumaturanti nikšićke Osnovne škole “Mileva Lajović - Lalatović” proslavili polumaturu u Sportskom centru svih ovih devet godina. Skoro da nije bilo nikakvih ekscesa i problema, zbog čega mi je veoma drago”, kazao je Drinčić.

Mnogi đaci bili su previše uzbuđeni da sa nama podijele utiske o jednoj od najljepših noći u svom životu. Buduća gimnazijalka Tatjana poručila je da joj je žao što se rastaje od svojih drugara, ali da se isto tako raduje novim iskustvima i prijateljima koje će steći u narednom četvorogodišnjem školovanju.

Jovana Lasica

Foto: Vesko Baltić

MOJKOVAC

Svečani defile centrom grada Veselo je bilo u srijedu veče u restoranu “Most” u Poljima, gdje su polumaturu proslavili učenici Osnovne škole “Aleksa Đilas-Bećo” iz Mojkovca. Polumaturanti su se okupili oko 19 časova ispred svoje škole i njih 74 su oko 20 časova u svečanim totaletama, vidno uzbuđeni i radosni, ne vjerujući da je napokon došla i njihova noć, prošetali centrom grada. Svečani defile je propratio veliki broj građana.

U opuštenoj i veseloj atmosferi uz muziku uživo u restoranu je bila nezaboravna proslava za njih do sada najvažnijeg i najsvečanijeg događaja. Polumaturanti su svoju najljepšu noć proslavili sa nastavnicima i direktorom škole mr Veselinom Bulatovićem.

Polumaturanti su za DN izjavili da je za njih polumatura luda i nazaboravna noć.

Isodara Zindović je istakla da

joj je školovanje proteklo lijepo i da je to djetinjstvo koje se nikada više ne vraća.

“Ova generacija polumaturanata je jedna od najljepših. Meni je stvarno žao što se večeras rastajemo, nadam se da ćemo se opet vidjeti. Upisaću gimnaziju ili farmaciju u Beranama”, rekla je ona.

Njena drugarica i buduća gimnazijalka Anja Bogavac istakla je da joj je žao što se rastaje od generacije i izrazila nadu da ćemo se ponovo sresti tokom budućeg školovanja.

Siniša Krgović je istakao da će upisati za kuvara ili turističku školu.

“U toku školovanja mi je bilo super, želim da pozdravim sve nastavnike i sve drugove i drugarice”, rekao je on.

Njegov drugar Petar Baltić je istakao da je tokom devetogodišnjeg školovanja bilo dosta lijepih

trenutaka, ali i onih loših.

“Naravno, pamtićemo samo one lijepe. Polumaturanti su uz muziku uživo, pjesmu i igru slavili sve do ranih jutarnjih sati”, rekao je on.

Diplomu “Luča” dobili su: Anja Bogavac, Maša Vujičić, Andrija Peruničić, Ratko Adžić, Katarina Vojinović, Ksenija Vukićević, Katarina Kosović, Milena Rabrenović i Anica Smolović.

Vesko Baltić

Direktor: Nadamo se da su dobili dobru osnovu Prema riječima direktora Bulatovića, na proslavi su dominirali zdravlje, mladost i budućnost grada.

“Uspješno su svi završili deveti razred, kao direktor škole i u ime svih zaposlenih u školi želim im u budućnosti mnogo sreće, zdravlja i nadam

se da će im ovo obrazovanje koje su stekli u našoj školi biti izuzetno dobra osnova za sticanje novih znanja. Na nastavničkom vijeću smo konstatovali da je uspjeh naših učenika izuzetno dobar - vrlo dobar uspjeh na nivou sva tri odjeljenja”, kazao je Bulatović.

ZABAVA 35

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

INTERVJU NIVES CELZIJUS

Koga interesuje popularnost koja se ne može unovčiti Nives Celzijus za Vikend novine prvi put u medijima otvoreno govori o raspadu braka Adriana Žolja-Bošković

N

ives Celzijus-Drpić, hrvatska starleta, model, književnica i pjevačica, nedavno je završila rad na novom spotu, a uskoro će izdati i nastavak popularnog bestselera “Gola istina”. Za DN govori o snimanju provokativnog spota i raspadu braka sa poznatim fudbalerom Dinom Drpićem.

Nedavno si završila snimanje spota za novu pjesmu “Karanfili”. Da li spot prati motive iz pjesme i odakle inspiracija za ovako provokativan i dvosmislen tekst?

Na neki način spot prati pjesmu, pošto pjesma govori o velikoj ljubavi prema karanfilima i velikim kitama cvijeća, šta je tu provokativno? (smijeh) U spotu je takođe prikazana ljubav i karanfili su svuda prisutni. Inače, radnja spota vrti se oko male seljančice koju pokušavaju da zavedu brojni seoski prosci, ali se njen otac oštro protivi, a ona na kraju bježi sa konjušarem.

Radiš na novoj knjizi, ko ti je poslužio kao nadahnuće za novi materijal? Da li si nekog poseb-

no potkačila?

Knjiga “Gola istina 2” je upravo završena i pitanje je dana kada će se naći u prodaji. Nadahnuće pronalazim uglavnom u stvarnom životu i svakodnevnim situacijama.

Ideja mi nikad nije bila da nekoga potkačim, uvrijedim, uništim, već jednostavno da ispričam jednu životnu priču u kojoj svako od nas može pronaći sebe.

Baviš se pisanjem, tvoj omiljeni književnik? Zašto?

Francuzi Frederik Begbede i Mišel Uelbek... Obožavam autore koji izazivaju zgražavanje dežurnih moralista, a volim njihovu britkost i sarkazam.

Važiš za jednu od najljepših starleta na Balkanu, ali i šire.

Koliko sebe smatraš uspješ-

Fudbalerima su potrebne domaćice i žene u sjenci Dugo ste bili u braku sa fudbalskom zvijezdom, što je san mnogih dama širom svijeta. Koje su bile prednosti, a koje mane takvog braka, utisak je da ste 24 sata bili pod lupom javnosti?

Ja sam od 16. godine u šoubiz vodama. Navikla sam da živim pod lupom javnosti. Već 16 godina budim neuobičajeno zanimanje medija šta god radila i meni je to potpuno normalno. Ipak, Dino kao fudbaler na to nije navikao. Bez obzira na popular-

nost fudbala, igrači nikad nijesu imali toliku medijsku pažnju kao neke estradne ličnosti, niti im je potrebna. Ulaskom u brak sa mnom njegov život se drastično promijenio i novinari su počeli previše ulaziti u njegov intimni prostor, sa čim se on dosta teško nosio. Mislim da je to bila naša najveća bračna mana. Generalno, fudbalerima ne odgavaraju ambiciozne i uspješne žene. Oni više vole domaćice, žene koje će se u potpunosti posvetiti njemu i njegovoj karijeri.

Knjiga “Gola istina 2” je upravo završena i pitanje je dana kada će se naći u prodaji. Nadahnuće pronalazim uglavnom u stvarnom životu i svakodnevnim situacijama. Ideja mi nikad nije bila da nekoga potkačim, uvrijedim, uništim, već jednostavno da ispričam jednu životnu priču u kojoj svako od nas može pronaći sebe nom u tom poslu?

Smatram se uspješnom ženom. Odradila sam neke naročito uspješne projekte na koje sam izuzetno ponosna. Najprodavanija sam hrvatska spisateljica svih vremena, izborila sam se za književnu nagradu “Kiklop” za hit godine, pisala sam najčitaniju sportsku kolumnu za najtiražnije novine u Europi, Bild. Bila sam nebrojeno puta na listama najljepših žena svijeta u svjetskim časopisima i na internet portalima. Mislim da su to sve dobri razlozi da budem zadovoljna svojim likom i djelom.

Kako tvoja djeca reaguju na golišave i provokativne fotografije i spotove?

Moja djeca su još premlada da bi pokazala tu vrstu zainteresovanosti i u tome ne vide neki problem. To je sve dio mog posla i oni to doživljavaju tako. Čudnije im je kad primjete kako u svakodnevnom životu imamo malo drugačiji tretman, da nam ljudi prilaze, žele da se slikaju, traže autograme,

SEA DANCE FESTIVAL

žele da se druže sa nama i budu nam blizu. Sad već polako shvataju da nijesmo normalna, uobičajna porodica. Sin mi ide u drugi razred i svi njegovi prijatelji iz škole gledali su Mastrechef u kojem sam se takmičila i redovno bi poslije škole komentarisali moje kuvanje, kakva sam bila, šta im se najviše svidjelo.

Kako komentarišeš sve veću prisutnost regionalnih starlera u medijima, da li smatraš da žele profitirati preko svojih oblina ili je samo riječ o želji za popularnošću?

Ne pratim previše dešavanja u regionu i nijesam baš u toku. Najčešće listam njemačku i britansku štampu, puno su mi interesantnija njihova šoubiz dešavanja. Pretpostavljam da svako ko se nađe u medijima tu bude zbog profita. Ne znam koga baš može zadovoljiti popularnost ako ju je nemoguće unovčiti.

Belgijski mediji su tvoj dekolte stavili na naslovnicu kako bi najavili put hrvatskih fudbalera u Brazil. Da li ti smeta sto te čitavog života posmatraju kroz prizmu seksepilne starlete, a ne pjevačice ili književnice?

Normalno je da strane medije koji pišu o meni ne zanimaju moje knjige na hrvatskom, kao ni moje pjesme. Oni me cije-

ne kao lijepu ženu. Popularnost van granica stekla sam uz pomoć “titule” žene fudbalera. Drago mi je što sam zahvaljujući izgledu i harizmi uspjela zainteresovati medije širom svijeta i stvoriti brojne fanove sa drugih govornih područja.

TELEKOM UNDERHILL FEST

Proširen spisak izvođača Autogeni i Svi

Pored već najavljenih bendova Jamiroquai i Example, na glavnoj bini Sea Dance festivala nastupiće i Rambo Amadeus, Who See, Bad Copy, Eyesburn, Lollobrigida i Darkwood Dub, a prema navodima organizatora, to su samo prva imena domaćih i regionalnih izvođača čije svirke nas očekuju na Jazu ovog ljeta. Cijena ulaznice za Sea Dance festival trenutno iznosi 25 eura i važiće sve do petka, 13. juna, kad će cijena ulaznica porasti na 29 eura. Redovna cijena ulaznice za Sea Dance iznosiće 44 eura. Sljedećeg petka očekuje se i ime trećeg hedlajnera morskog festivala.

Na morskom izdanju Exit-a posjetioci će moći da uživaju i u rege, latino i već najvaljenoj Silent disco bini, gdje će moći da đuskaju sa slušalicama na dvije fre-

napod! u Podgorici

Rambo Amadeus na glavnoj bini kvencije do zore. Kamp Sea Dance festivala, smješten pored same obale mora, biće organizovan

u zoni festivala, između glavne bine i plaže. Kamp će biti otvoren od 14. do 22. jula.

Fi.J.

U okviru petog Telekom Underhill Festa danas će na Stadionu malih sportova u Podgorici biti održani koncerti podgoričkog benda Autogeni trening i beogradske grupe Svi napod!. Generalni sponzor muzičkog programa petog Telekom UnderhillFesta je Nikšićko pivo, a cijena ulaznice za koncert će stajati pet eura. Karte se kupuju na Stadionu malih sportova, prije početka koncerta. Koncert Autogenog treninga počinje u 21.30, dok će beogradski bend izaći na binu u jedan čas prije ponoći.

Autogeni trening za sada ima

dva objavljena albuma i upravo rade na trećem.

Svirali su na mnogim festivalima i klubovima širom ex Jugoslavije i u inostranstvu, a 2009. su na manifestaciji Indexi, u Sarajevu, dobili nagradu za najbolji debi album na ex-Yu prostoru i to za album “Previše”. Svi napod! su nedavno predstavili novi album “Mladost”, koji karakteriše elektro-pop zvuk u kombinaciji sa nekoliko čvršćih rokenrol momenata uz ritam sekciju pod uticajem fanka i afro-američog nasljeđa. Ovo će biti prva prilika da podgorička publika čuje nove pjesme ovog sastava.

Fi.J.

36 ŽENA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

ŽENA

LJUBAV

Poruka - mač sa dvije oštrice S

ms poruke mogu da budu divno sredstvo zavođenja, ali isto tako mogu biti i način na koji ćete uništiti sve svoje šanse kod novog momka. Ključ je naravno u savladavanju vještine pisanja seksi poruka.

Telekomunikacije su u današnje vrijeme postale sastavni dio začetka svake ljubavne veze. Fraze i sličice koje upotrebljavate u porukama su izuzetno bitne, ali ako ne znate na koji način da se služite njima, bićete u problemu. Ako baš i niste vješti u ovom vidu komunikacije, upoznajte se sa porukama koje nikako ne trebate da mu šaljete, koliko god da vam se u nekom trenutku čine pametnim i logičnim.

Jedva čekam da ponovimo ovakvo veče Ovo je poruka koju ne smijete slati na početku veze jer djeluje-

te napadno, a može i da vas predstavi kao očajnu osobu. Žene umiju da se zanesu na romantičnoj večeri pa prebrzo počnu da sanjare o vjenčanju i djeci, a realno još nisu ni upoznale muškarca. Takve poruke su rezultat tih maštanja i velike su šanse da će vašeg partnera uplašiti i otjerati. Umjesto toga, napišite “Sinoć je bilo zabavno. Sledeći put kod mene?” To je jedina budućnost koja je dopuštena. Sledeći put i ništa više od toga!

Hoćeš li da upoznaš moje roditelje za vikend?

Upoznavanje roditelja za muš-

karce predstavlja veliku stvar koje se, naravno, pribojavaju. U ranim fazama veze, takve poruke će ih otjerati od svega u nekoliko sekundi. Žene ovakvom porukom poručuju da su veoma ozbiljne, kao i da tako doživljavaju i vezu. To je sasvim u redu u kasnijim fazama, ali je totalna sabotaža na početku odnosa.

Možete mu napisati “Ovaj vikend nećemo moći da se vidimo jer mi dolaze roditelji”. Ukoliko on pokaže da je zainteresovan za upoznavanje, možete ga pozvati da dođe. Nikako prije!

Gdje si bio?

Ovakva pitanja muškarci generalno doživljavaju kao nametanja osjećaja krivice i pokušaja kontrole. Posebno će negativno reagovati na njih ako se pojave na početku veze. Umjesto “gdje si bio”, pošaljite mu “kako si”. Ako

bude imao potrebu, sam će napisati i gdje je bio.

Mislim na tebe Ovo smijete da napišete tek ukoliko ste u dugoj vezi, nikako posle par mjeseci. Muškarci iz ovakve poruke očekuju ženu koja je spremna na sve samo da bude blizu njih. Za njih je to prebrzo zbližavanje od kog bježe glavom bez obzira. Slobodno mu napišite da vam je bilo lijepo sa njim i da želite to da ponovite.

Hoćeš li da postanemo prijatelji na Fejsbuku?

Za prijateljstvo na Fesjbuku ne treba vam uvertira, a i bolje je da tu inicijativu prepustite njemu.

Ako budete previše forsirali, pomisliće kako vam je najvažnije da stavite na ovoj društvenoj vezi sa kim ste. Prepustite inicijativu njemu, uključujući i prijateljstvo na Fejsbuku. (alo.rs)

OTKRIJTE

Koliko puta tokom života pronađemo pravu ljubav Da li ste se ikada zapitali koliko puta u životu se zaista zaljubimo? Anketa sprovedena na uzorku od dvije hiljade ljudi o njihovim ljubavnim i seksualnim iskustvima otkriva koliko puta u životu zaista “izgubimo glavu”.

Rezultati su pokazali da su ispitanici zbog ljubavi zaista “izgubili glavu” samo dva puta u životu, a mnogi od njih smatraju da su napravili kompromis i skrasili se kada je reč o njihovom trenutnom partneru.

Jedan od sedam učesnika ankete ne

smatra da je osoba s kojom je trenutno u vezi ljubav njegovog života. Međutim, to što su trenutno u vezi koja ih ne ispunjava u potpunosti, ljude ne sputava da i dalje traže ljubav svog života. Sedamnaest odsto ih je izjavilo da su pravu osobu pronašli dok su bili u vezi s nekim ko je bio “kompromis”.

“Rezultati su zapravo pokazali da je jako teško pronaći pravu osobu. Iako je vladalo mišljenje da se žene u prosjeku češće zaljubljuju od muškaraca, istraživanje je pokazalo da oba pola

pravu ljubav pronađu dva puta u životu. Alarmantno je to što su mnogi izjavili da su trenutno u vezi ili braku s nekim ko im je samo “zanimljiv” - izjavila je za Daily Telegraph, Kler Džervis, direktorka komunikacija u kompaniji Siemens, koja je sprovela anketu.

Međutim, prethodna istraživanja se, ipak, ne poklapaju sa ovim poslednjim. Naime, studija sprovedena 2012. godine na istom broju ispitanika, pokazala je da se ljudi potpuno zaljube četiri puta u životu.(daily telegraph)

ŽENA 37

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

HIT MEĐU POZNATIMA

Efektna Zona dijeta KORISNO

Zašto ne možete smršati

Već duže vrijeme se trudite da oslabite tako što ste korigovali ishranu i redovno vježbate, međutim rezultati su izostali.

Evo nekoliko mogućih razloga zašto ne slabite: Pretjerujete sa zdravom hranom Na dijeti ste i imate program zdrave ishrane, ali vi ga se ipak ne pridržavate i prejedate se misleći da zdrava hrana ne može da vas ugoji.

Preskačete doručak Kao što već znate ovaj najvažniji obrok u toku dana vašem tijelu pruža neophodnu energiju, a najbrže se vari od svih dnevnih obroka. Ako preskočite doručak, rizikujete organizam od prejedanja u vri-

jeme kada metabolizam radi dosta sporije.

Ne spavate dovoljno Ukoliko ne spavate dovoljno, to vas može učiniti gladnijim nego što zaista jeste jer nemate dovoljno energije, a tijelo to nastoji da nadoknadi kroz hranu.

Jedete previše niskokalorične hrane Danas možda ima previše hrane koja sadrži nizak procenat masti, ali te namirnice su i dalje bogate zasićenim mastima koje, ukoliko se uzimaju u neograničenim količinama odgovaraju visokokaloričnim vrijednostima namirnica.

Nemate rutinu u vježbanju Mislite da vaš posao koji iziskuje

česta putovanja i kretanje predstavlja sasvim dovoljnu količinu kretanja za vaš organizam... Ipak vašem tijelu je potrebna prava fizička aktivnost dva do tri puta nedjeljno.

Ne pijete dovoljno vode Ukoliko pijete dosta vode bićete duže siti i manje ćete jesti, a dehidratacija može da dovede do toga da jedete više nego što vam je potrebno.

Hranite se van kuće Boljka mnogih zaposlenih ljudi jeste da rijetko kada jedu kod kuće i ne stižu sebi da pripremaju hranu.

Tako se vaš obrok svede često na neku nezdravu porciju brze hrane ili tijesta, koje rezultira viškom kilograma.

(Super žena)

OPREZ

Zdrave namirnice loše po zdravlje Postoji veliki broj zdravih namirnica koje mogu biti dobre za zdravlje, ali ipak postoje i takve namirnice koje mogu da uzrokuju zdravstvene probleme.

BROKOLI Brokoli je jako zdrava namirnica, a naučna istraživanja su potvrdila da ona može da vas štiti od raka. Za veliki broj ljudi, brokoli je odličan izvor vitamina C i K, ali za one osobe koje imaju tiroidne probleme ona može uzrokovati neželjne probleme. Zato ljudi koji imaju problema sa tiroidnom žlijezdom treba da budu oprezni

kada konzumiraju ovo povrće, jer ono pridonosi povećanju štitne žlezde.

BANANE One su odličan izvor kalijuma i vitamina B6, ali ipak veliki broj ljudi je alergičan na njih. Simptomi ukazuju na alergijsku reakciju kao što su gubljenje vazduha, oticanje grla kao i peckanje usana.

SPANAĆ Spanać je pun gvožđa i proteina, ali sadrži i veliku količinu vitamina K i A. Ipak, spanać sadrži i oksalatin, koji je štetan za ljude koji imaju problema sa bubrezima.

PILEĆE MESO Ono je odličan izvor proteina i vitamina B13, ali za ljude koji pate od raznih upala pluća sa pilećim kao i sa ostalim mesnatim proizvodima moraju biti jako oprezni zbog visokog nivoa purina koje meso sadrži.

KROMPIR Krompir sadrži alkaloide koji mogu da utiču na mišiće i nervne funkcije. Ipak, iako se on uvek ne ubraja u zdravu hranu, on je jako zdrava namirnica jer sadrži 20% dnevne vrijednosti vitamina B6, C i kalijuma. (men’s health)

Prema osnovnim principima ove dijete, mršavljenje nije ništa drugo do sporedni efekat zdravog režima ishrane, koji eksploatiše čitavu armiju nezasićenih masnih kisjelina i antioksidansa.

Zona dijeta je jedan od najšire prihvaćenih dijetetskih režima u svetu. Ustanovio ju je američki naučnik Beri Sirs i prevedena je na 22 jezika.

Zdrav način ishrane koji doprinosi boljem funkcionisanju organizma glavni je razlog zbog koga zona dijetu vremenom usvaja sve više žena. Biti na ovoj dijeti znači zadržavati konstantan nivo insulina u krvi.

Ona predviđa pet obroka tri glavna obroka i dvije užine

između njih. Period njene primjene je sedam dana. Za svaki obrok, za svaki dan propisan je poseban meni.

Proteini se organizmu obezbjeđuju: piletinom, ćuretinom, ribom, mlijekom.

Masti se unose: maslinovim ili lanenim uljem. Zabranjen je unos zasićenih masti. Ovim režimom ishrane izbjeći ćete unos štetnih ugljenih hidrata jer ne dozvoljava unos hljeba, krompira i pirinča. Umjesto toga konzumiraju se integralne namirnice. Najbolje je ugljene hidrate obezbediti organizmu unošenjem voća i povrća. Ovoga se pridržavaju i holivudske zvijezde Sindi Kraford i Dženifer Eniston. (b92)

ZDRAVLJE

Prednosti plivanja i vodenih sportova Plivanje je četvrta najpopularnija sportska aktivnost u svijetu.

Ono je veoma dobar izbor za redovnu aerobnu fizičku aktivnost.

Samo dva i po sata nedeljne aerobne fizičke aktivnosti, kao što je plivanje, biciklizam, trčanje ili slično, može smanjiti rizik od hroničnih bolesti.

Fizička aktivnost može poboljšati zdravlje ljudima sa dijabetesom, kao i srčanim bolesnicima.

Plivači imaju duplo manji rizik od infarkta, u poređenju sa neaktivnim ljudima. Iskustvo pokazuje da ljudima više prijaju aktivnosti u vodi nego vježbanje na kopnu. U vodi možete više uživati, jer vežbanje može trajati duže nego na kopnu, bez povećanog napora, i bez bolova u mišićima i zglobovima.

VODENI SPORTOVI I HRONIČNA OBOLJENJA Fizička aktivnost u vodi umnogome može pomoći osobama s hroničnim oboljenjima. Ljudima sa artritisom, plivanje omogućava fizičku aktivnost bez opterećenja, poboljšava mobilnost zglobova bez simptoma koji vode pogoršanju stanja. Osobe sa reumatoidnim artritisom imaju više zdravstvenih koristi nakon hidroterapija nego sa drugim aktivnostima. Vježbanje u vodi takođe poboljšava stanje bolnih zglobova i smanjuje bol od osteoartritisa.

VODENI SPORTOVI I MENTALNO ZDRAVLJE Vodeni sportovi poboljšavaju mentalno zdravlje. Plivanje može poboljšati raspoloženje kod oba pola, kako kod muškaraca, tako i kod žena.

Za ljude sa fibromialgijom, pli-

vanje može smanjiti anksioznost, a terapija u toploj vodi može smanjiti depresiju i poboljšati raspoloženje. Roditelji djece s problemima u razvoju smatraju da rekreacione aktivnosti, kao što su plivanje, poboljšavaju i učvršćuju veze između članova u porodici.

VJEŽBANJE U VODI I STARIJE OSOBE Vježbanje u vodi može veoma koristiti starijim osobama, jer poboljšava kvalitet života i održava tijelo zdravijim. Manje pokretni stariji ljudi takođe osjećaju veliko poboljšanje prilikom hidro terapija. Fizička aktivnost u vodi takođe poboljšava ili održava zdravlje kostiju.

DOBAR IZBOR Vježbanje u vodi nam pruža mnoge fizičke i mentalne zdravstvene prednosti, pa je dobar izbor za ljude koji žele da budu aktivni.

Kada ste u vodi, pridržavajte se dobrih plivačkih manira, kako bi zaštitili sebe i druge od bolesti i povreda, vježbajući zdravo i sigurno. (men’s health)

38 MUŠKARAC

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

LJUBAV

ODNOS

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Stvari koje ona ne bi trebalo da zna

Čak i u dužoj vezi, pokušajte neke stvari da ostavite samo za sebe, neke stvari nikako ne treba spominjati pred djevojkom.

BROJ LJUBAVNICA I SEKSUALNIH PODVIGA Iako je to jedna od stvari s kojom se hvalite pred prijateljima, temu o broju seksualnih partnerki preskočite. Naravno, žene će uvijek pitati, ali ne morate im baš sve ispričati.

SVOJE SLABOSTI I STRAHOVE Ako pred devojkom stalno pričate da se bojite zubara, visine ili čega već, ona će pomisliti da nema oslonca u takvom muškarcu. Pred devojkom, iako niste, glumite jakog muškarca.

TAJNE VA Š I H PRIJATELJA Neki parovi redovno ogovaraju prijatelje i njihove veze, ali to nije uvek pametno. Ako vaš najbolji prijatelj vara djevojku, a vi

s njim često izlazite, pitanje je dana kad će to izazvati navalu bijesa kod vaše partnerke.

POKLONE I STVARI BIVŠIH DEVOJAKA Čak i ako imate punu kuću stvari koje su vam poklonile bivše djevojke, to ne spominjite. Svaki put kad vaša sadašnja djevojka ili supruga vidi taj CD, majicu ili parfem, biće u stanju da ga baci ili sakrije od vas. Razlog je obična ljubomora, ali koja se u ovom slučaju zaista može zaobići.

Znaci da je prava Cijelog svog života tražili ste onu pravu, ali je nijeste pronašli. Bilo je bivših djevojaka koje su bile potencijalne ljubavi, ali nakon što je zaljubljenost prestala, ono nešto nije ostalo. Ona ljubav iz filmova. Ona ljubav o kojoj svi pričaju, o kojoj svi sanjaju, a rijetki su imali tu sreću da su je osjetili. Jednog dana i tebe će takva ljubav pronaći. Opet ćeš se zaljubiti. Opet nećeš moći ni o čemu drugom da razmišljaš, opet leptirići u stomaku, drhtave ruke i nervozne noge. O da, ljubav će se ponovo dogoditi, pitanje je samo kad. Bacite oko na ovih deset najboljih znakova da je ona rođena upravo za vas i vašu djecu!

VJERUJEŠ JOJ U životu smo svi imali problema s vjerovanjem žena. Uvijek su preuveličavale, uvijek su spletkarile, uvek je neko dru-

gi bio kriv. Ali onda, jedan dan, shvatite da vam ova mala pazi leđa. Shvatiš da joj se možeš povjeriti i da to neće izblebetati svojim prijateljicama.

VOLI I SLAŽE SE SA SVIM TVOJIM PRIJATELJIMA Ovo je valjda najbolji dio. Nakon što upoznaje tvoje prijatelje jednog po jednog, stvarno počinje da ti se čini da bi joj se mogli sviđati i da bi mogla s njima biti u redu. To znači da neće biti problema s utakmicama, s rođendanskim proslavama, s prespavanjem nekog nakon pijanog vikenda, sa zajedničkim godišnjim odmorom, s vikend putovanjima.

ZABORAVLJAŠ NA SVOJE PRIJATELJE Prije si uvijek više volio da se družiš sa svojim prijateljima, ali od kad je ona tu, izlasci na pivo

TRČANJE

Ne odustajte lako Početnicima, nekad i iskusnim trkačima je ponekad vrlo teško da probiju određene barijere, da trče brže, da trče duže ili pak da koriguju ishranu. Ovoga puta govorimo o izdržljivosti dužeg trčanja, odnosno kako pretrčati više kilometara.

LAGANO Krenite laganim tempom u zagrijavanje. Tijelo se mora pravilno zagrijati, kako bi mogli da izdržite dodatnih nekoliko kilometara. Takođe, tokom glavnog dijela treninga nemojte mnogo pretjerivati u tempu, nego sačuvajte nešto energije i za dodatne kilometre koje želite da napravite.

POSTEPENO Postepeno povećavajte kilometražu, kako se ne bi preforsirali i povrijedili. Trčanje na duge staze zahti-

jeva i strpljenje. Postepeno povećavajte dužinu treninga za 1-3 km nedeljno.

H I D R ATAC I J A I PUNJENJE Ukoliko trčite duže od sata, ponesite energetsku čokoladicu, bananu ili sl, kao i energetsko piće sa elektrolitima, kako bi vaše tijelo funkcionisalo optimalno. Počnite sa konzumacijom vode i hrane nakon 30 minuta treninga, a na svakih 15 minuta unosite tečnost u organizam.

NAPRAVITE PAUZU Ukoliko napravite pauzu, ne znači da ste varali. Hodajte minut ili 2 nakon trčanja 10 minuta, kako bi produžili vašu distancu prije nego što se umorite.

Ove pauze vam neće škoditi, jer i tako zadržavamo izdržljivost.

NAOČARE

Modni dodatak i zaštita

NOVI TREND

Šorts za kupanje Ove sezone će moderni muškarci na plaži nositi posebne krojeve šorceva za kupanje.

Ovi šorcevi su usko pripijeni sa markantnim nogavicama i nose se nisko na kukovima, objašnjava bečki modni ekspert, Izabela Klausnica. Najprominentniji promoter ove vrste kupaćih bio je Danijel Kreg, kao Džejms Bond u sceni na plaži.

Naravno, u idealnoj varijanti, tijelo je istrenirano. Ako nekome ovaj model baš i ne leži, može nositi i “normalne” kupaće šorceve ili bermude. Ove sezone treba obratiti pa-

žnju i uzdržati se od previše šara, jer su aktuelni jednobojni modeli klasičnih boja: plave, zelene ili žute. Ko je već dobio lijepu boju tijela može, ukoliko je taj tip, nositi i svijetloplave ili roze šorceve. (Smedia)

nijesu više tako zanimljivi.

SKROZ SI ZABORAVIO SVOJE BIVŠE DJEVOJKE Te bivše tuge, te bivše gluposti, ni jedna se ne može uspoređivati s ovom boginjom, to čudo ljepote samo je tvoje. No, ne brini se što gledaš druge žene i dalje. To je normalno.

POLUDIŠ KAD JE DRUGI OGOVARAJU Nije važno radi li se o tvojim ili njenim prijateljima ili o totalno nepoznatim osobama. Ako neko kaže nešto loše protiv nje odmah se iživciraš i postaješ nervozan.

Najradije bi im otkinuo glavu, ali i vrijeđanje će biti dovoljno.

HEMIJA Nikad u životu nijesi osjetio tu količinu hemije. Kao da vam se aure neprestano dodiruju i vode ljubav. Između vas postoji neka veza kao da znaš kad će ti doći poruka, kao da znaš da sad misli na tebe, kao da znaš da je sad srećna i kao da ćeš poludeti bez nje. 3. PITAŠ . ŽELIŠ DA JOJ UDOVOLJAVAŠ SVAKI DAN Do sad si naručivao pice, ćevape i hamburgere i kupovao smrznutu hranu. Odjednom, želiš da joj kuvaš najkomplikovanije recepte koje je ljudski um zamislio, a rijetko koji kuvar ostvario. Nakon toga, čaša vina, desert i krevet. Nekad si bio skroman, sad bi na nju potrošio bogatstvo. Čak ti je i stan čist, mirišljav i pospremljen.

(Men’sHealth)

Kaže se da su oči ogledalo duše, no možda bi bilo bolje reći da one odaju naš stil života. Zato treba da imaju svježinu, vlažnost i puno odmora. Iako su naočare prvenstveno idealna zaštita od vjetra, dima i UV zraka, ušle su u modu na velika vrata.

Njihovi današnji oblici nastajali su pod uticajem ulice, ali i modnih dizajnera, pružajući priliku da budemo “in” bez obzira za koji se istorijski modni period i kakav izgled odlučili . Optičari savjetuju ulaganje u dobre naočare i kvalitetna stakla sa UV zaštitom, jer one ne služe samo za ukras i skrivanje pogleda, već nas štite od štetnih sunčevih zraka i ostalih spoljnih uticaja.

Optimalnu zaštitu očima pružaju stakla koja blokiraju najmanje 99% štetnih UV zraka, a

nekvalitetne naočare uopšte ne pružaju tu zaštitu, imaju slabu optičku čistoću i često iskrivljuju sliku, što dovodi do naprezanja vida i zamora. Što se tiče izbora boje stakala, neće svakom oku odgovarati ista boja, kao i stepen zatamnjenja. Obično svijetlije oči traže tamnija stakla zbog svoje osjetljivosti, ali to nije pravilo, kao što ni njihova boja i tamnoća ne mora nužno da upućuje na sposobnosti blokiranja UV zraka. Najčešće boje su siva, sivoplava, smeđa i zelena koje dobro štite kod jakog sunca.

Tamnija stakla štite oči od blještanja, ali u određenim situacijama mogu smanjiti moć opažanja. Stakla mogu biti izrađena od stakla ili plastike, a sportistima se preporučuju isključivo od polikarbonata, odnosno tvr-

de plastike koja je otporna na udarac. Metalik stakla redukuju svjetlost koja dopire do oka, ali ne moraju i UV zrake, od kojih pak potpunu zaštitu pružaju polarizovana stakla. Reflektujuća stakla odbijaju odsjaj, odnosno refleksiju s glatkih površina poput vode i snijega, a fotosenzibilna su osjetljiva na sunce i prema intenzitetu svijetla mijenjaju intenzitet zatamnjenja.

Kad je u pitanju izbor oblika okvira, uobičajeno je da treba težiti obliku okvira suprotnom obliku lica. Okruglom licu najbolje pristaju naočare koje su svih samo ne okruglih okvira. Četvrtasti oblici lica, kao i uska lica izgledaju bolje s okruglim okvirima. Ovalnim licima pristaju okviri svih oblika.

(M@n)

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

RODITELJI 39

PRVACI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Za polazak se spremaju i mališani i roditelji Polazak djeteta u školu, naročito ako je u pitanju prvi “đak prvak” u porodici, značajan je događaj i za roditelje i za samo dijete. Nakon testiranja pred vama je cijelo ljeto da sebe i dijete pripremite za početak školske godine. Često roditelji imaju osjećanja sjete i tuge zbog toga što polazak djeteta u školu smatraju završetkom bezbrižnog djetinjstva, početkom odrastanja, početkom velikog razdoblja obrazovanja. Sa druge strane, nekada se dešava i da se početak škole koristi za zastrašivanje djece u smislu ponašanja koje neće biti dozvoljeno kada škola počne, što naravno stvara negativne emocije kod djeteta koje će biti direktno vezane za školske obaveze.

Normalno je da velika promjena kakva je polazak djeteta u školu podstiče mnoge promjene u načinu funkcionisanja porodice, donosi nove obaveze i odgovornosti, ali predstavlja i period sazrijevanja porodičnog sistema, koji će donijeti mnogo unapređenja za svakog člana porodice. Zato djeca ne bi trebala da osjete roditeljsku tremu, strah ili tugu vezanu za početak školske godine. Od roditeljskog odnosa prema školi značajno će zavisiti i način na koji će dijete prihvatiti nove školske obaveze.

Početak školske godine možete učiniti lakšim ako imate naviku da čitate svom djetetu, barem 15 minuta dnevno. Na taj način, pored učenja, dijete jača pažnju, strpljenje, razvija kreativnost, sve osobine i sposobnosti koje će mu trebati u školi.

Neka od praktičnih znanja koja vašem djetetu mogu biti od pomoći prije polaska u školu su: * da zna da kaže svoje puno ime i prezime; * da zna naziv mjesta u kom živi sa tačnom adresom; * da zna da veže vezice, otkopča/zakopča dugmad, obuče jaknu; * da zna da spakuje svoje stvari u

torbu, odloži olovke i bojice, nasloži knjige; * da zna put od kuće do škole ili barem da prepoznaje putanju koja vodi do škole.

To su sve praktična životna znanja koja se često podrazumijevaju, na njih često ne obraćamo pažnju, a u situaciji kada je dijete odvojeno od kuće mogu biti izuzetno korisna.

Važno je i da napravite plan ishrane, koji će se vjerovatno promijeniti nakon polaska u školu. Djeca često nakon početka školske godine promijene vrijeme ručka. Zavisno od vremena koje će dijete provoditi u školi, dogo-

vorite se oko užine koju će nositi. Veliki broj djece u današnje vrijeme jede nezdravu užinu, grickalice, brzu hranu i sl. Potrudite se da to bude nešto hranljivo a zdravo, što će zasititi dijete u dovoljnoj mjeri i dati mu potrebnu, zdravu energiju za nastavak boravka u školi. Čest problem roditeljima je i odlazak djeteta u školski toalet. Bez obzira na higijenske uslove koji postoje u školi, i ova aktivnost je značajno drugačija od onoga kako je dijete naviklo. Stoga, naučite dijete na koji način da koristi školski toalet, kako da se ponaša u toaletu koji koristi mno-

go druge djece.

Ne morate se ciljano truditi da vaše dijete nauči da piše slova, brojeve, čita... Školski sistem daje dovoljno vremena da se sve te vještine nauče kroz aktivno učenje na školskom času, a ne dosađivanjem jer je djetetu već sve poznato.

Sa druge strane, crtanja nikada ne može biti mnogo. Animirajte dijete da nacrta kako zamišlja sebe u školi, na taj način ćete bolje razumjeti djetetov stav o školi, igrajte se lutakama pomoću kojih ćete “glumiti” neke situacije iz škole i sl. Neka priča o školi bude prisutna u svakodnevnim temama.

SAVJETI

Otkrijte izvor djetetovih loših navika Da biste se znali pravilno postaviti, morate razumjeti zašto se loše navike uopšte javljaju. Psiholozi pojašnjavaju da u situacijama povišene anksioznosti, nemira i nervoze neka djeca pribjegavaju radnjama kao što su griženje noktiju, čupkanje ili grickanje kose i slično. Tako sebi i prividno “olakšavaju” to stanje napetosti. Dakle, takve radnje su posljedica djetetovog unutrašnjeg stanja.

Ta spoznaja pitanje loših navika čini složenijim od činjenice da dijete stalno ima ružne noktiće i da bi se moglo zaraziti preko prljavih prstiju. Važno je, dakle, otkriti izvor djetetovog unutrašnjeg nemira. Zato psiholozi ističu da za rješavanje tih radnji, koje s vremenom mogu postati i navike, nije poželjno da se djetetu samo zabrani da to radi ili da se zbog toga kažnjava, jer bi to moglo imati kontraefelat. Takvim dodatnim zahtjevima naime samo stavljamo dodatni pritisak na dijete, od kojeg će ono opet željeti da se smiri pa će navika postati još intenzivnija.

Psiholozi navode da je pri rješavanju tog problema najvažnije pomoći

djetetu da se nosi s anksioznošću na druge, zdravije i prihvatljivije načine.

Potrebno je naučiti dijete kako da samo sebi pomogne da se opusti. Na način prilagođen djetetovom uzrastu, savjetuju mnogi dječji psiholozi, pokušajte razgovarati s njim o problemu koji ga muči i pokušajte mu, u trenutku kad ga “uhvatite” u nepo-

željnoj aktivnosti, dati do znanja da ste vidjeli što radi i da ste svjesni da ga nešto muči. Neka mu bude jasno da ste primijetili njegovu nervozu i pokušajte mu ponuditi drugi način smirivanja.

Objasnite mu da će se osjećati bolje i ako uspori disanje i duboko diše, ako protrlja omiljenu plišanu igrač-

ku ili ako prstićima zasvira “zamišljeni” instrument na krilu.

Neke aktivnosti koje mogu pomoći da se dijete opusti su i divanje balona od sapunice, masaža, lagano i duboko disanje... Potrebno je djetetu pokazati kako se to radi i zainteresovati ga za to i pomoći mu u periodu odbacivanja stare i usvajanja nove navike.

Neki roditelji kažu da je djetetu pomogla nova predvidljiva dnevna rutina koja istovremeno uliva sigurnost i pomaže mu da odbaci stare loše navike. Oni skloni alternativnom pristupu uvjerili su se u ljekovitost priča koje se pričaju prije spavanja, a indirektno uključuju djetetov problem i rješenje za njega.

Ako primijetimo da dijete nije u mogućnosti da kontroliše neku svoju radnju, a da to za njega ima štetni učinak, važno je pomoći djetetu u tome, a ako se i nakon roditeljske intervencije ništa ne promijeni, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka. Zato ako primijetite da je loša navika uzela maha, a vi ste napravili sve što ste mogli, pomozite sebi i djetetu.

40 GUŠTI

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

Riba na načina PASTRMKE U UMAKU 4 pastrmke, 20 gr brašna, 1 dl ulja, 20 gr maslaca, vegeta, so, biber, limunov sok, 2 dl kisjele pavlake, 3 čena bijelog luka, peršun, bosiljak, ruzmarin Priprema: Pastrmke začinite, iznutra stavite sjeckani bijeli luk, bosiljak, ruzmarin i peršun.Uvaljajte u brašno i pržite. Izvadite kad su gotove na tanjir. U činiji u kojoj ste pržili dodajte ostatak začina, limunov sok, malo vode. Na kraju umiješajte pavlaku.

SKUŠA U MARINADI OD ANANASA

4 manje skuše, 150 g kompota od ananasa, 2 ljute papričice, 1 kašika senfa, 1 kašika kečapa, biber, limun, mješavina suvog začina, 3 čena bijelog luka Priprema: Kompot od ananasa pomiješajte sa propasiranim crnim lukom, sitno sjeckanom papričicom, kečapom i senfom.

Ribu pospite začinom, stavite u marinadu i ostavite da odstoji 24 sata. Ispržite ribu zajedno sa marinadom.

ŠKARPINA SA KROMPIROM, PARADAJZOM I TIKVICOM

1 kg škarpine, 1 kg krompira, 1/2 kg paradajza, 1 tikvica, 4 čena bijelog luka, 3 glavice crnog luka, ulje, peršun, so, biber.

Priprema: Ribu isjecite na manje komade, posolite ih i pobiberite. Propržite sjeckani cr-

ni luk, dodajte u to ribu i izgnječen bijeli luk. Posle deset minuta stavite isječen paradajz i vode da riba ogrezne. Krompir oljuštite i isjecite na četvrtine, pa i to dodajte u jelo i kuvajte na tihoj vatri oko 20 minuta. Zatim dodajte isjeckanu tikvicu, dinstajte još 10-15 minuta i na kraju pospite seckanim peršunom.

BRODET OD MIJEŠANE MORSKE RIBE

80 ml maslinovog ulja, 250 g luka, 3 čena bijelog luka, 800 g paradajz pirea, 2 kašičice šećera, 1 kašika suvog začina, 500 g škarpine, 500 g oslića, so, 2 kašike sjeckanog peršuna.

Priprema: Na maslinovom ulju kratko propržite luk narezan na režnjeve i sitno sjec-

kani bijeli luk, pa nalijte sa malo vode i dinstajte oko pet minuta. Nakon toga dodajte paradajz pire, šećer, začin i nastavite dinstati na laganoj vatri još 15-20 minuta. Dodajte ribu narezanu na manje komade, malo posolite i nastavite dinstanje dok riba ne omekša. Povremeno posudu protresite. Mješavinu pospite peršunom i poslužite sa kuvanom palentom ili pečenim krompirom.

MUSAKA OD OSLIĆA 1 kg patlidžana, 1 kg krompira, 600 g oslića, 4 veze blitve, 100 ml ulja, 100 ml vinskog sirćeta, peršun, 4 čena bijelog luka, biber, mješavina suvog začina, ruzmarin, limun, mljevena crvena paprika

Priprema: Ribu sitno isjeckajte, začinite sjeckanim peršunom, biberom, suvim začinom, ruzmarinom, uljem i limunovim sokom. Propasirajte dva čena bijelog luka, dodajte u ribu pa ostavite da stoji nekoliko sati u frižideru. Krompir i patlidžan oljuštite i isjecite na tanke kriške.

U posudi pomiješajte maslinovo ulje i sirće, dodajte so, biber, papriku, ruzmarin, bijeli luk i isjeckan peršun. U podmazan pleh rasporedite polovinu kolutova krompira i patlidžana, prelijte ga polovinom mješavine ulja i sirćeta, rasporedite blitvu, posolite i preko listova blitve poređajte ribu. Odozgo stavite preostali krompir i patlidžan, kao i preostalu mješavinu ulja i sirćeta. Pokrijte folijom i pecite 15 minuta u rerni zagrejanoj na 250 stepeni. Smanjite temperaturu na 180 stepeni i pecite još pola sata.

● super desert

Pita od čokolade Sastojci: Za tijesto: 150 g brašna, 1/2 kašičice praška za pecivo 50 g šećera, 1 vanilin šećer 100 g margarina Za fil: 100 g mliječne čokolade 100 g čokolade za kuvanje, 1 vanilin šećer 3 kašičice gustina, 200 ml slatke pavlake 2 jajeta, šećer u prahu Priprema: Napravite tijesto. Više od polovine razvijte u okrugli pleh, izbušite ga i pecite 10-12 minuta na 180 stepeni. Preostalo tijesto oblikujte u valjak i stavite ga po ivici pleha. Za nadjev izlomite obije vrste čokolade i miješajte je na pari sa vanilin šećerom. Gustin pomiješajte sa dvije kašike slatke pavlake. U čokoladu najpre umutite mikserom preostalu slatku pavlaku i jaja, gustin. Nadjev stavite na zapečenu koru i pecite još 30 minuta.

GUŠTI 41

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

● PREPORUKA

RECEPT POZNATIH

Parfe sa borovnicama Sastojci: 1 šolja jagoda, borovnica malina ili bobičastog voća po ozboru 1 šolja grčkog jogurta ili kisjelog mlijeka 1 šolja muslija od cijelog zrna 1 kašika meda Priprema: Ako koristite zamrznuto voće,

Salata sa povrćem i tunjevinom

stavite ga u mikrotalasnu da se odledi i pusti malo soka. Na dno posude za serviranje stavite voće, preko toga sipajte malo jogurta, pa prelijte medom i stavite žitarice. Možete da se igrate sa šaranjem i serviranjem, a po želji dodajte u orašaste plodove ili još meda, i na kraju ukrasite voće. Ovo je dovoljno za dvije porcije.

● POSEBNI NAPICI

Plazma šejk Sastojci: 100 g mljevenog keksa 40 g kakaoa 4 dl mlijeka toping od čokolade kesica šlaga

Priprema: Plazmu, mlijeko i kakao stavite u blender i dobro izmiksujte da se sve lijepo sjedini. Po obodu čaše nanesite čokoladni toping. Sipajte šejk u čaše i ukrasite šlagom.

Specijalni recepti

Tart sa povrćem Sastojci: 150 g luka, 2 čena bijelog luka 50 g dimljene slanine, 150 g tikvica, 100 g šargarepe,50 g sira, 60 g brašna 1/2 kašičice praška za pecivo 1/2 dl ulja, 3 jajeta, so, biber Priprema: Slaninu ispecite na tiganju. U jed-

Bivša pjevačica i plesna instruktorka Sanja Živković u toplim proljećnjim danima uživa u čarima kulinarstva. U slobodno vrijeme obožava da eksperimentiše sa novim receptima, pozivajući prijatelje i porodicu na degustaciju jela. Najviše voli da sprema za sebe i vjerenika, a njena preporuka za naše čitaoce jeste salata sa povrćem i tunjevinom.

Sastojci: 1 velika konzerva tunjevine 1 krastavac 1 veći paradajz (ili nekoliko cherry) 1 šolja kuvanog kukuruza 1 glavica crnog luka nekoliko maslina sok od limuna 2 kriške bajatog tost hleba so po ukusu

nu činiju stavite luk, bijeli luk, tikvice, šargarepu i slaninu. Dodajte brašno pomiješano sa praškom za pecivo, jaja, sir, ulje, so i biber. Sve dobro izmiješajte kašikom. Okrugli kalup prečnika 22 cm premažite maslacem i pospite brašnom. Ulijte smjesu, poravnajte je i pecite u zagrijanoj rerni na 180 stepeni 3035 minuta.

Limun listići Priprema:

Pita sa feta sirom Sastojci: 3 jajeta, 300 g feta sira 300 g brašna 1 kesica praška za pecivo 1 kašičica soli Priprema:

Umutite jaja, dodajte izgnječen sir, so i brašno pomiješano sa praškom za pecivom. Umijesite tijesto, rastanjite ga na debljinu od jedan centimetar, zatim isjecite na trake i pržite na vrelom ulju.

Sastojci: 400 g kora za pitu, 1 šolja ulja 1 šolja šećera, 1 šolja jogurta 4 jajeta, 1 kesica praška za pecivo kora limuna Za preliv: sok od 2 limuna 6 dl vode, 2 šolje šećera Priprema: Izmiješajte pjenasto jaja sa šećerom. Kore iscjepkajte na komadiće.

U smjesu sa jajima dodajte jogurt, ulje, prašak za pecivo i rendanu limunovu koru, pa je izmiješajte sa iscjepkanim korama i sve zajedno ulijte u namazanu i brašnom posutu tepsiju i pecite na 170 stepeni oko 30 minuta. U međuvremenu prokuvajte vodu sa šećerom i limunom i ostavite da se ohladi. Pečenu pitu prelijte sa sirupom od limuna.

Operite povrće i isjeckajte na kockice, pomješajte sa tunjevinom, kockicama hljeba, skuvanim kukuruzom i po ukusu dodajte soli i limunov sok. Ukoliko želite kockice hljeba možete malo zapeći na teflonu da bi bile krckave i dodajte ih u salatu.

Uživajte!

A.Ž.B.

42 AUTOMOBILI

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

noviteti

Redizajnirani Audi RS7 sportback menta. RS7 Sportback stiže do 100 km/h za 3,9 sekundi prije nego što dostigne maksimalnu brzinu od 305 km/h sa opcionim Dynamic paketom (250 km/h u standardnoj varijanti). Snaga se prenosi na quattro pogon na sve točkove preko 8-stepenog tiptronic mjenjača. Zahvaljujući korišćenju sistema za deaktivaciju cilindara, deklarisana potrošnja iznosi 9,5 l/100 km uz emisiju CO2 od 221 g/km. U standardnoj opremi RS7 Sportback sjedi na 20-inčnim kovanim aluminijumskim točkovima, dok se za 21-inčni set mora doplatiti. Doplata su i karbon-keramički kočioni diskovi.

Redizajnirani RS7 stiže u salone tokom ljeta uz cijene koje startuju od 113.300 eura sa porezom (u Njemačkoj).

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Samo 15-tak dana nakon predstavljanja redizajna A7/S7 Sportback modela, Audi je otkrio i osvježenu top verziju, RS7. Kao i kod A7/S7 braće, promjene uključuju redizajniranu “singleframe” rešetku u stilu novog TT-a, nova LED svjetla naprijed i pozadi, preoblikovane branike i izduvne cijevi. LED Matrix svjetla koja su debitovala na A8-ici, dostupna kao opcija i na najskupljem modelu. Sa njima stižu i dinamički pokazivači smjera naprijed (pozadi su u standardnoj opremi). Kabina je pretrpjela sitne izmjene koje obuhvataju izmjenjenu ručicu mjenjača, kontrole ventilacije i unaprijeđeni MMI multimedijalni sistem. Ispod haube nema promjena. Twin-turbo V8 4-litarski TFSI motor razvija 560 KS i 700 Nm obrtnog mo-

SUBARU WRX

Najbezbjedniji automobil 2014.

Proizvođač automobila Subaru, kompanija Fudži teška industrija (FHI), nedavno je objavila da je Institut za bezbjednost na auto-putevima (IIHS), neprofitna organizacija koju podržava udruženje auto-osiguranja u Sjedinjenim Američkim Državama, dodijelio najviše priznanje pod nazivom “Najbezbjedniji 2014” najnovijim modelima Subaru WRX i WRX STI 2015.

Ovi modeli se trenutno prodaju u regionu sjeverne Amerike. Ovo prestižno priznanje za bezbjednost već je pripalo subaruovim modelima “legasi”, “autbek”, “impreza”, “krostrek” i “forester” koji su

se pojavili na tržištu tokom 2014. godine.

Modelska linija WRX opremljena simetričnim pogonom na sve točkove (SAWD) u sadejstvu sa čuvenim bokser motorom simbol je subaruovih sportskih uspjeha. Od kada se prvi model našao na drumu daleke 1992. godine, Subaru WRX je postao ikona zaljubljenika u auto sport širom svijeta kao poseban sportski sedan koji kombinuje impresivne osobine vrhunskog sportiste sa praktičnošću limuzine sa četvoro vrata.

Da bi osvojio priznanje “najbezbjedniji” automobil mora da dobije ocjene “dobar” na sva četiri testa - fontalnom i

bočnom sudaru, testu prevrtanja kao i na provjeri izdržljivosti naslona za glavu koji na prednjim i zadnjim sjedištima štite od povreda vratnih pršljenova prilikom udara otpozadi.

Od 2012. godine dodat je i test udarca u prepreku prednjom bočnom stranom vozila na kome je obavezna ocjena “dobar” ili “zadovoljavajući”. Na ovom testu se simulira udarac prednjom bočnom stranom automobila u drugo vozilo ili npr. drvo. Subaru WRX i WRX STI za 2015. godinu osvojili su na svih pet pomenutih IIHS testova najviše ocjene “dobar” za zaštitu putnika u vozilu.

DUCATI

Novi član Monster porodice Najnoviji član Monster porodice nosi oznaku 821 i predstavlja umanjenu verziju top modela Monster 1200. Namijenjen je mlađim i neiskusnijim vozačima, kao i početnicima, pa je Ducati pripremio kitove za ograničenje snage na 25 kW za Švajcarsku i 35 kW za ostatak Evrope.

Pokreće ga vodom hlađeni V2 Testastretta 11° agregat zapremine 821 ccm koji razvija 112 konjskih snaga. Uz obrtni moment od skoro 90 Nm i težinu 179,5 kg, Monster može poslužiti i za kraća putovanja. U cilju što ugodnije i sigurnije vožnje, Ducati je Monster opremio sa sjedištem podesivim po visini, kontrolom proklizavanja sa osam nivoa podešavanja, ABS-om sa tri nivoa i Ride-by-wire sistemom. Bazni modeli dolaze u Ducati crvenoj boji sa crvenim okvirom i crnim točkovima ili bijeloj sa crvenim okvirom i mat crvenim točkovima. Uz doplatu je dostupna mat crna boja sa crnim okvirom i crnim točkovima. Ducati Monster 821 trebalo bi da se nađe u prodaji tokom ljeta.

TEHNOLOGIJA 43

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

IZVRŠNI DIREKTOR EPLA

Na velikoj Eplovoj konferenciji WWDC koja je održana u San Francisku ova je kompanija predstavila nove verzije svojih operativnih sistema za Macove i iOS uređaj, a Business Insideru je objavio da je na ovoj konferenciji izvršni direktor kompanije Tim Kuk iskoristio priliku i za mali “obračun” sa Guglom i Androidom.

Iako je Guglov mobilni operativni sistem u potpunosti dominantan na tržištu i većina pametnih telefona i tableta radi upravo na Androidu, Kuk je napomenuo kako veliki broj ljudi uopšte nije zadovoljan ovim OS-om i da je Epl tokom protekle godine zabilježio čak 130 miliona novih korisnika uređaja ove kompanije.

“Veliki broj njih prešli su s Androida”, rekao je Kuk i dodao “oni su greškom kupili telefon koji radi na Androidu i nakon toga su tražili bolje iskustvo

i bolji život. Onda su odlučili da provjere Ajfon i iOS”.

Skoro polovina novih korisnika Eplovih uređaja u Kini tokom proteklih šest mjeseci koristila je neki od Androida (podsjetimo, Epl se tek nedavno fokusirao na ovo tržište, što je i razlog povećanja udjela na njemu).

Kuk je napao Android i zbog korišćenja starijih verzija operativnog sistema – prema podacima ove kompanije, čak 89 odsto Eplovih korisnika na svojim uređajima ima instaliranu posljednju verziju operativnog sistema iOS 7, dok posljednju verziju Androida KitKat koristi samo njih devet odsto, a neki korisnici na svojim telefonima imaju verzije Androida koje su stare čak četiri godine – to se danas čini kao “davna prošlost”, rekao je Kuk i napomenuo da ovo znači da jako mali broj vlasnika uređaja koji rade na Androidu koristi najno-

vije opcije i aplikacije, ali i posljednje sigurnosne nadogradnje.

Nakon toga je u prezentaciji prikazao slajd o raširenosti mobilnog malwa-

rea koji pokazuje da je čak 99 posto mobilnog malwarea i virusa prisutno na mobilnim uređajima koji rade na Androidu.

IGRICE

Novi Mortal Kombat Na radost svih fanova “Mortal Kombat” serijala, NetherRealm razvojni studio najavio je najnoviji nastavak najpopularnije borilačke video igre na svijetu. “Mortal Kombat X” najavljen je i više nego napetim trejlerom u kojem se bore dva najpoznatija borca, Sub Zero i Scorpion. Nažalost, fanovi će morati da se strpe do 2015. godine kada je zakazano njeno pojavljivanje.

Trejler otkriva jako mala kada je sama igra u pitanju. Gomila specijalnih poteza, puno krvi

i lomljenja kostiju je ono na šta smo navikli od ovog serijala. Grafika djeluje odlično, ali je pitanje da li je ona zaista takva, ili je sve “našminkano” specijalno za trejler, prenosi Telegraf.

NetherRealm studio još uvijek mudro ćuti o ovoj igri, i nije otkrio više informacija. Mortal Kombat X će se pojaviti i za staru i za novu generaciju konzola, odnosno Xbox 360, One, Playstation 3 i 4. Međutim, igrači su zabrinuti da će pojavljivanje igre na staroj generaciji igračkih konzola smanjiti njen kvalitet.

ADIDAS

FOTO

Instagram nove opcije

Pametna lopta Adidas predstavlja najnoviju tehnološku inovaciju – miCoach pametnu loptu – fudbalsku loptu s integrisanim senzorima koji prate podatke o kretanju, rotaciji, ubrzanju, putanji i kutu pada lopte te tačku udara putem adidas miCoach Smart ball aplikacije. Loptu su isprobale velike fudbalske zvijezde poput Davida Silve, Alvara Negreda, Claudia Brava i Hectora Morena koji su oduševljeni najnovijom inovacijom iz Adidasa. MiCoach pametna lopta idealna je za treniranje ispucavanja lopte iz mirovanja npr. kaznenih ili slobodnih udaraca, precizno gađanje,

GAMEOVER ZEUS

SAD uništile IT kriminalce SAD su uz pomoć više zemalja uništile veliku kriminalnu i ucjenjivačku mrežu na internetu koja je od žrtava otela više od sto miliona dolara. Maligni računarni programi Gameover Zeus i Cryptolocker onesposobljeni su, no njihov idejni tvorac ruski bjegunac Evgenij Bogačev na slobodi je i mogao bi uspostaviti novu kriminalnu mrežu u vrlo kratkom ro-

ku, upozorilo je američko ministarstvo pravosuđa. Posljednja poznata adresa Bogačova je crnomorsko mjesto Anapa u Rusiji. Program Gameover Zeus ulazio je u računara žrtava preko imejlova, pronalazio finanijske podatke s kojima je praznio njihove bankovne račune. Program Cryptolocker je preuzimao i šifrirao podatke s računara žrtava te

ih je tek nakon plaćanja otkupnine dešifrirao.

Programi su napali između 500 hiljada i milion računara širem svijeta. Zeus je jedan od najuspješnijih računarnih programa za krađu dosad. Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je da su ukrajinske vlasti u maju zaplijenile glavne servere za Gameover Zeus u Kijevu i Donjecku, prenosi HRT.

udarce iz ugla, duga dodavanja ili pucanja na gol, a dizajnirana je kako bi omogućila sportašima da usavrše svoj talent, vještine, snagu i kontrolu. Prikupljeni podaci mogu se koristiti i kao pomoć na treningu jer pružaju upute kako promijeniti tehniku udarca da bi se dobila zakrivljena putanja (‘felšana’ lopta), ravna putanja ili snažniji udarci. Adidas miCoach pametna lopta, uz koji dolazi i punjač, dostupna je ekskluzivno putem Adidasovih i Eplovih internetskih stranica po cijeni od 307,66 eura. Aplikacija miCoach SMart ball besplatna je te dostupna na App Storeu.

telefoni, računari, igrice...

Korisnici Instagrama sada na raspolaganju imaju nove kreativne alate koji im omogućavaju da podešavaju osvjetljenje, kontrast, zasićenost boja i još mnogo toga.

Nakon novog apdejta, prilikom odabira filtera u meniju će se pojaviti nova opcija u vidu francuskog ključa. Nakon njegovog odabira korisnicima će na raspolaganju biti nove opcije, a među novitetima se nalazi i mogućnost da sami odredite koliko tačno nekog filtera ćete iskoristiti na fotografiji duplim dodirom tog filtera.

TEHNOLOGIJA

Sve veće interesovanje za Ajfon

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 SLOBODNO VRIJEME Daily Sudoku puzzle No. 2714 SUDOKU 2014-03-19

Medium level

Lakša

Teža

5

3 4

4

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

1

7

6

4

7

9

6

8

5 4

8

7

8

7

9

Play sudoku online at:

3

2

7

www.sudokukingdom.com

7 4

8

9

1

6

8

7

Daily Sudoku puzzle No. 2713

2014-03-18

Medium level

Lakša

6

2

7 9

8

7

7 4

3

6

8

8

2

1

6

9 6

3 Page 1/2

1

8

Play sudoku online at:

ww.sudokukingdom.com9

3

3 Play sudoku online 7 at:

8

4

2

www.sudokukingdom.com 2 7

1

Puzzle solution: Rješenje iz prethodnog broja

GANGAM STAJL

Sudoku puzzle No. 2774 2014-05-18 9

6

3

5

1

7

4

8

2

2

8

5

9

4

3

1

6

7

4

1

7

2

8

6

9

3

5

5

2

9

1

6

8

3

7

4

8

4

1

7

3

5

6

2

9

3

7

6

4

9

2

8

5

1

6

9

2

5

3

8

4

7

1

1

5

4

9

2

3

6

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2713 2014-03-18

1

5

8

6

2

9

7

4

3

7

6

9

2

3

7

4

5

1

8

3

4

8

7

6

1

9

2

5

7

3

4

8

5

1

2

9

6

5

7

3

8

1

6

2

9

4

8

2

4

3

5

9

6

1

7

1

6

9

2

7

4

8

5

3

2

5

7

9

4

3

1

8

6

9

3

6

1

8

5

7

4

2

4

8

1

6

2

7

5

3

9

VICEVI

Page 1/2

- Ivice, znaš li ti da je Abraham Linkoln u tvojim godinama bio najbolji učenik u školi? - kaže učitelj.

- A znate li vi, učitelju, da je on u vašim godinama bio predsjednik Amerike? - odgovara Ivica. *** Sjede Mujo i Haso na obali, pecaju i pijuckaju pivo.

- Mislim da ću morati da se razvedem – reče Mujo – žena sa mnom već dva mjeseca ne pro-

govara ni riječ.

Haso otpije gutljaj pa reče: - Razmisli, nije lako opet naći takvu ženu. *** Sjedeli smo u birtiji, moj prijatelj i ja.

Preko puta nas su sjedela dva stara ofucana pijanca. Kažem ja svom prijatelju: - Takvi ćemo biti i mi za deset godina.

A kaže on meni: - To je ogledalo, konju jedan!

Na gledanje video-spota utrošeno 16.000 godina Gledajući muzički spot Gangnam stajl korejskog pop-pevača Saja (PSY) na Jutjubu, čovječanstvo je potrošilo više od 140 miliona sati ili više od 16.000 godina, računica je koju je londonski Ekonomist objavio na svom veb-sajtu. Saj je za kratko vrijeme postao planetarna senzacija. Prema toj računici, vrijeme koje je utrošeno na gledanje spota, bilo je dovoljno da se napravi dvadesetak njujorških nebodera Empajer stejt bilding, ili šest najviših zgrada na svijetu Burdž kalifa u Dubaiju, ili četiri velike piramide u Gizi. Da nijesu igrali uz muziku Saja, dodaje Ekonomist, ljudi su mogli za to vrijeme da naprave tri super-nosača aviona “Džerald Ford”, koji je u SAD završen prošle godine i za čiju gradnju je bilo potrebno 50 miliona radnih časova. Gangnam stajl ubedljivo je najgledaniji video na mreži Jutjub i nedavno je premašio dvije milijarde posjetilaca.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

SLOBODNO VRIJEME 45 horoskop

Teža

ovan Neka vas narednih dana ne iznenadi povremeni osećaj paralisanosti nastao uslijed preuzimanja tuđe odgovornosti na sebe. Zbog nekoga se žrtvujete. Posao zahteva mnogo snage i istrajnosti, ukoliko želite da sve bude kako treba.

bik Iako planovi sporo napreduju, vi ne odustajete. Period pred vama je u znaku rada, ali i postizanja rezultata. Poslovi se razvijaju i napreduju. I pored svega, zahtijevaju dobru organizaciju. Ne dozvolite greške zbog nepažnje.

blizanci Zaljubljive ste prirode. Važan telefonski poziv ili odlazak na put razbuktaće vaše emocije. Prija vam druženje sa sličnim osobama, sa Bikom posebno. Ukoliko ne želite da doživite nešto razočaravajuće, aktivirajte se.

RAK Smatrate da partner zanemaruje vaše potrebe. Slobodno vrijeme provodite u planovima za zabavu i u očekivanju nove veze. Mašta je izražena. Čuvajte se oholosti, hvalisavosti i izbjegavanja vlastite odgovornosti.

LAV Uspjeh i finansijski dobitak značajno će vas stimulisati, iako imate pomalo problematičnu komunikaciju upravo sa osobama sa kojima ne bi trebalo. Naredne sedmice pred vama će biti puno prepreka, ali ćete postići uspjeh.

DJEVICA

zanimljivo

Kompanija “Solent fots”, u čijem se vlasništvu nalazi nekadašnje pomorsko utvrđenje “No Man’s Fort”, raspisala je konkurs za menadžera, od koga se, između ostalog, traži da zna da vozi jedrilicu, lovi ribu i otvara šampanjac tzv. “sabraž” tehnikom, tj. pomoću sablje.

U kancelariju usred moreuza Solent, koji dijeli Ostrvo Vajt od kontinentalnog dijela Engleske, izabrani kandidat dolaziće motornim čamcem ili helikopterom. On će voditi brigu o jednoj od tri zgrade iz 19. veka u moreuzu Solent koje se nalaze na britanskom Spisku arhitektonski i istorijski značajnih objekata.

Dužnosti budućeg menadžera hotela - Tjeranje galebova sa heliodroma - Kontrolisanje pištolja na igralištu za pejntbol - Penjanje na vrh svetionika radi kontrole sijalica - Kontrolisanje temperature vode u bazenu na krovu

da li ste znali

Posao koji većina mladih može samo da sanja

Pred vama je sedmica puna uzbuđenja i izuzetno prijatnih događaja. Okruženi ste sve samim pozitivnim osobama. Fantastično se osjećate. Uživajte u životu i posvetite više slobodnog vremena voljenoj osobi.

- Obezbjeđenje dnevnog ulova ribe - Vožnja privatnim motornim čamcem po Solentu - Degustacija novih vina koji će se služiti gostima - Učenje gostiju tehnici otvaranja flaša pomoću sablje

Posao menadžera će, između ostalog, biti organizovanje grandioznih skupova, uključujući i žurke sa laserskim svijetlima. Da bi dobio posao kandidat mora da bude sposoban da radi samostalno, budući da će mu najbliži komšija biti udaljen više od jednog i po kilometra.

- Da čovjekovom prosječnom životu srce otkuca tri milijarde puta?

- Da mrvice hljeba uspješno brišu tragove grafitne olovke isto kao i gumica?

- Da čovjek u prosjeku dnevno izgovori oko 5000 riječi, ali od toga čak 80 odsto priča sam sa sobom?

- Da ljudi s plavim očima bolje

VAGA Uživate u sitnim životnim radostima i čulnim užicima. Pošto ste sa porodicom u harmoničnim odnosima, lijepo se osjećate. Nije poželjno biti sujetan i rasipan.

Pokušajte da sačuvate nešto i za crne dane.

Škorpija Nešto slavite. U znaku ste radosne vijesti. Pošto privlačite srodne duše, provodite prijatne trenutke u njihovom društvu.

Samo marljivim radom možete postići uspjeh. Čuvajte se lijenjosti i rasipništva.

STRIJELAC Konfliktna situacija pomaže vam da nađete pravo rješenje. Prepreke će vam pomoći da napredujete. Nema ljubavi bez bola, ni napretka bez truda. Morate se nekako izboriti sa ogorčenošću i opuštenije gledati na probleme.

JARAC Odličan period je pred vama. Vrijedno radite, ne obraćate pažnju na ono što ne volite, sve u svemu divno se osjećate. Pošto ste u pozitivnoj fazi, savjeti vam nijesu potrebni. Ipak, u nekim stvarima treba da istrajete.

VODOLIJA Vodolije započinju novi životni ciklus. Sa optimizmom od izvjesnih događaja puno očekuju. Imaju razloga da se nadaju i raduju. Fatalni susret probudiće vaše uspavane strasti. Nova ljubav stiže munjevito.

RIBE U fazi ste pravljenja planova i donošenja životnih odluka. Pošto se one kose sa vašim navikama, u početku neće biti lako. Sa riječi treba preći na djelo. Ne odbacujte ljubav, jer će se i za vas naći prava osoba.

vide u mraku?

- Da tokom godine svaki čovjek u prosjeku pređe šest i po kilometara namještajući i razmještajući postelju za spavanje?

- Da žvakaća guma sadrži pravu gumu?

- Da u nekim djelovima Kine ljudi u čaj, umjesto šećera, stavljaju so?

46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 Serija: Neukrotivo srce/r 08:15 Crtana serija: Vozićgrad/r 09:00 Volim prirodu 09:15 Toga se niko nije sjetio/r 10:00 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:00 Serija Otvorena vrata/r 15:00 Talk Show - Žene 16:15 Film: Smrt Cmokiju 18:05 Toga se niko nije sjetio 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Serija: Otvorena vrata 21:00 Film: Poroci Majamija 23:30 Film: U raljama zvijeri 01:00 Film: Ostrvo/r

PRVA Toga se niko nije sjetio 18.05

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Kad prošetam Crnom Gorom 11.05 Tv arhiv 12.00 Vijesti 13.20 Ervamatin 14.00 Vijesti 14.05 Agrosaznanje/r 15.30 Dnevnik 1 15.45 Mozaiku 16.55 Evramatin 17.00 Zapis 17.30 Stižu bebe 18.00 Art magazin 18.30 Strani dok.program : Fudbalski buntovnici 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Veličanstveni hotel 21.25 Obrazovna emisija: Njegoševa putovanja 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film: Tereza Deskerju 00.15 Tv arhiv/r

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

06:50 07:00 10:30 11:00 11:45 12:00 14:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:30 20:00 21:00 23:45 00:00 02:00

City kids Dobro jutro Nautika Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić City Vikend vizija Gold muzički magazin City Serija: Sila/r Akademci specijal/r Info monte Magazin in sa Sanjom Marinković Serija: Sila Zvijezde Granda City M Film: Trkač Film: Besmrtni

07:00 08:25 09:15 09:25 10:55 12:00 12:20 14:00 14:20 15:10 15:55 16:30 17:05 17:45 18:30 19:10 20:00 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 00:55

Crtana serija: B - Daman Crtana serija: Pčelica Maja Surfuj pametno/r Serija: Zora dubrovačka/r Život sa morem/r Vijesti u 12 Domaćica/r Vijesti u 2 Serija: Krv nije voda Lud, zbunjen, normalan/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 Kriza srednjih godina/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Film: Premijerka Serija: Krv nije voda Vijesti u 10 Sport vikend Serija: Dekster Film: Život i smrt Bobija Zija Film: Mračno putovanje/r

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top shop 12:00 Film 14:00 TV Konzilijum 15:30 Živa istina 16:30 Italijanska kuhinja 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Showroom 21:15 Film 23:15 AB priče sa Andrijanom Božović 00:15 Showroom 00:45 Business Exclusive (r) 01:00 5 do 5 Atlas sport(r)

PINK Info monte 18.00

VIJESTI Serija: Dekster 22.25

ATLAS Showroom 16.00

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Intermezzo 11:00 Toto vijesti 11:15 Mini fudbal/r 12:15 Trijaža 13:15 Ekstremno 14:30 Bulevar poznatih/r 15:15 Smiješna Top Lista 15:30 Retrospektiva 16:30 Zagrebi 16:40 Top 10 16:45 Fudbal.me 19:10 Čačkalice 20:00 Priča dana 21:45 Zagrebi

10:30 Čuvari zdravlja 11:00 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:10 Farma 13:15 Na točkovima 14:00 Aljazeera 15:30 Top shop 15:50 Video katalog 16:00 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 19:30 Loto 20:05 Oglasi 21:10 U ringu, talk show 23:05 Aljazeera 23:30 MBC muzika

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Pet show 11:30 Anegdota iz života 13:30 Životinjske lakrdije 16:00 Prolog /r.

17:30 Raport iz Bara 18:00 Večera kod Džaje - gost: Aleksandar Vasilevski 19:40 Autoshop 21:00 Info 21:30 Sport raport 22:00 Putopisi 22:30 Film 00:00 Ponoćni Info

TV PREPORUKA POROCI MAJAMIJA Prva 21.00

Rikardo Tubs i Soni kroket dva su policijska detektiva koja na Floridi rade u civilu. Tubs je mudar, staložen i temeljit,a Kroket ima svoje metode rada, iako se u dovoljnoj mjeri pridržava pravila da izbjegne nevolje.

Njihov je novi zadatak zapljena robe Arkangela, lokalnog narko-moćnika, za kojeg se vjeruje da je odgovoran za nekoliko nedavnih ubistava. Da bi se uvukli u njegove redove, Tubs i Kroket glume vozače trkaćih glisera koji su voljni svoj talent upotrijebiti za vožnju brodova kojima se krijumčari droga, naravno, za pristojnu naknadu.

10.00 Dok. serija: U susret Brazilu 10.35 Stižu bebe 11.15 Serija: Djevojački institut 11.00 Tenis: Rolan Garos 12.15 Robin Hud/r 13.30 Odbojka(m)-EL: Poljska-Crna Gora/r 15.30 Serija 17.00 Film 18.40 Top mobil 19.30 Dnevnik 2 20.15 Film 22.00 Dok. serija: U susret Brazilu/r 22.30 Sportska subota 23.30 VOA – Glas Amerike 00.00 Film

RTCG 2 VOA – Glas Amerike 23.30

777 Smiješna Top Lista 15.15

MBC MBC muzika 23.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:04 Fazoni i fore 11:35 Neven 12:05 Plava ptica 12:30 Sa Evropom na ti 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Ekskluzivno 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Ranjeni orao 17:00 Moj heroj 17:30 Šljivik 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Ranjeni orao 21:05 Fantastična četvorka 2: Uspon Srebrnog letača RTS 2 09:22 Zujalica 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Aktuelno dokumentarni program 13:05 Moja lepa Srbija 13:35 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 15:00 Tenis - Rolan Garos 16:15

Muzički program 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:55 Apokalipsa (2009) 18:50 Odbojka - Svetska liga 20:30 Frajeva planeta reči 21:30 Put u Brazil 22:00 Svet sporta 22:30 Horizont HRT 1 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 TV kalendar 12:35 Veterani mira 13:23 Duhovni izazovi 13:55 Prizma 14:45 Kućni ljubimci 15:20 Sve zbog ljubavi 16:45 I to je Hrvatska 17:00 Vijesti 17:15 Kampala 18:05 Manjinski Mozaik 18:25 Lijepom našom 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:05 Loto 7-39 20:12 Iza neprijateljskih linija 22:00 Vladarica 22:55 Dnevnik 23:15 Sport HRT 2 10:25 Mjesto pod suncem - ostati ili otići 11:15 Kroz tvoje oči 11:40 Kroz tvoje oči 12:05 Kuhajmo zajedno 12:15 Titanik 13:00 Titanik 13:45 Hot spot: Delta Blues - Souhern Queen 13:50 Znaš li

MONTENA Autoshop 19.40

DANAS U GRADU tko si? 14:50 Zastave na Marsu 15:15 Tračerica 16:00 Pismo prijatelju 16:30 Top Gear 17:30 Hrvatska - Australija 19:30 Vedranovi velikani 19:40 Šareni vremeplov 20:00 Jedan dan u životu diktatora 21:35 Odmazda na mafijaški način HBO 10:50 Rođeni za divljinu 11:30 Američki predsednik 13:25 Pun pogodak 15:15 Čuvari tajnog Kraljevstva 17:00 Pokajničko putovanje 18:35 Anđeli pevaju 20:05 G.I. Joe 2: Odmazda 21:55 Džek ubica divova FOX LIFE 10:10 Ludnica u Klivlendu 10:35 Kugar Taun 11:00 Kugar Taun 11:25 Bivši 11:50 Bivši 12:15 Kako izgledam?

13:05 Tajni prinčevi 13:55 Drugarice 14:45 Provodadžija za milionere 15:35 Šapat duhova 16:25 Šapat duhova 17:15 Šapat duhova 18:05 Veštice iz Ist Enda 19:00 Veštice iz Ist Enda 19:55 Jednom davno 20:50 Privatna praksa

21:45 Uvod u anatomiju FOX CRIME 11:45 Trbosekova ulica 12:50 Trbosekova ulica 13:55 Medijum 14:50 Medijum 15:45 Medijum 16:45 Monk 17:40 Monk 18:35 Otac Braun 19:40 Otac Braun 20:45 Novi stari slučajevi 21:55 Otac Braun ARENA SPORT 11:00 Japan - Zambia 13:00 Nemačka - Jermenija 15:00 Brazil - Srbija 17:00 Put u Brazil 17:30 FIBA World Basketball 18:00 Magazin EHF Lige šampiona 18:30 Svetska liga: Emisija 19:00 Bugarska - Srbija 21:00 Destination Brazil 21:30 WRC Italija: Pregled 1. dana 22:00 Magazin Lige šampiona SPORT KLUB 13:00 NBA Weekly 13:30 Athletix 14:00 SK Studio 16:00 F1 Kanade: 3. trening 17:15 Pat Nevin meets Mourinho 19:00 F1 Kanade: Kvalifikacije 20:45 Belgija Tunis 22:45 Na današnji dan 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX PODGORICA

Godzila 15:45; Grdana - Zla vila 11:15; 13:15;15:10; 16:00; 17:15; 19:15; 21:15; Grejs - Princeza od Monaka 20:15; Ko preživi, pričaće 18:20; 20:00; 22:10; Krila 12:00; Kuća velikog mađioničara (sinhr.) 11:30; 13:30; 15:20; Loše komšije 20:30; 22:30; Na rubu vremena 17:50; 19:45; 21:50; Opasan poziv 22:20; Osveta na ženski način 13:45; Rio 2 (sinh.)

11:45; 14:00; Tvrd orah (sinh.)

11:00; 12:15; 13:00; 14:15; 15:00; 16:15; 16:45; 18:00; 18:30; X-Men: Dani buduće prošlosti 17:00; 19:30; 22:00.

KIC BUDO TOMOVIĆ

Grupa Ananda 20.00

47

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 Serija: Neukrotivo srce/r 08:15 Film: Smrt Cmokiju/r 10:00 Serija: Gorki život 12:30 Talk Show - Živa istina/r 13:45 Talk Show - Veče sa Ivanom Ivanovićem 16:45 Music Show - Ples sa zvijezdama/r 18:00 Toga se niko nije sjetio 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Štiklama do vrha 20:15 Serija: Štiklama do vrha 21:00 Music Show - Ples sa zvijezdama 00:00 Exkluziv The Best Of 00:30 Exploziv The Best Of 01:00 Serija: Bez traga/r

PRVA Serija: Štiklama do vrha 19.30

07.00 10.00 10.05 12.00 12.05 13.20 13.30 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.05 19.30 20.05 21.25 22.25 22.50 23.20

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Agrosaznanje Vijesti Serija: Veličanstveni hotel Ervamatin Mostovi Vijesti Spremni za Evropu/r Ervamatin Dnevnik 1 Ttv spektar ABS Serija: Biblija Montenegro all in one Putevi života Muzika Dnevnik 2 Serija: Veličanstveni hotel Okvir Dnevnik 3 Meridijani Film: Dobro došli u red hil

RTCG 1 ABS 16.30

06:50 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:30 Top speed 11:00 Skrivena kamera 12:30 City M 13:00 Bravo show/r 14:45 City M 15:00 Serija: Sila/r 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info monte 18:30 Vip room 20:00 Serija: Sila 21:00 Film: Kuća bijesa 23:45 City 23:00 Film: Raskršće 01:00 Film: I jedni i drugi

08:35 09:15 10:05 10:50

PINK Film: Kuća bijesa 21.00

VIJESTI Kriza srednjih godina 19.10

ATLAS Forum 20.00

07:00 09:30 11:00 11:15

10:30 11:00 11:20 11:45 12:10 13:15 14:00 15:30 15:50

07:02 09:15 09:35 11:50 12:40

12:00 12:06 13:00 14:00 14:15 15:05 15:55 16:30 16:40 17:45 18:30 19:10 19:45 21:00 22:30 22:45 22:55 23:55 00:55

Crtana serija. Pčelica Maja Film: Bez granica/r Lud, zbunjen, normalan/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r Vijesti u 12 Film: Goli otok Serija: Premijerka/r Vijesti u 2 Lud, zbunjen, normalan/r Serija: Život sa morem Za volanom Vijesti u pola 5 Montevideo, vidimo se/r Lud, zbunjen,normalan Vijesti u pola 7 Kriza srednjih godina Montevideo, vidimo se Domaćica Vijesti Sport vikend Serija: Posjetioci iz praiskona Serija: Dekster/r Film: Nekoliko dana u septembru/r

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Konzilijum/r 11:30 Top shop 12:00 Film 14:00 Italijanska kuhinja 16:00 Showroom 16:55 Fudbal+ 18:00 Forum, 15 minuta za objektivnu sliku dešavanja u Crnoj Gori 18:15 Film 20:00 Forum 20:45 Biznis zona 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Biznis zona 01:00 5 do 5 Atlas sport

TV PREPORUKA RASKRŠĆE Pink 23.00

Vinsent Istmen (Ričard Gir) vozi velikom brzinom na planinskom putu u Kanadi i dok je pokušavao da izbjegne kombi iznenada otkriva da će čeono udariti u kamion s prikolicom. U trenutku bliskog susreta sa potencijalno smrtonosnom situacijom, Vinsent će imati flešbek o događajima iz života, prije svega o vezama sa suprugom Seli (Šeron Stoun), ljubavnicom Olivijom (Lolita Davidovič) i kćerkom Megan (Dženi Morison). Dok je Vinsentu zaista stalo do Seli, on smatra da je ona hladna i distancirana, ali dok je slobodoumna Olivija strastvena, on ipak ne može da napusti svoju suprugu zbog nje.

10.00 Dok. serija: U susret Brazilu 10.30 Stil/r 11.00 Serija: Djevojački institut 11.00 Tenis: Rolan Garos 12.00 Sportska subota/r 13.10 Top mobil/r 13.30 Serija 15.00 Dok.program 16.00 Film 18.00 Košarka(ž): Crna Gora-Njemačka 20.00 Rukomet(m)-baraž za SP: Crna Gora-Bjelorusija 21.30 Odbojka(m)-EL: Poljska-Crna Gora/r 23.00 Dok. serija: U susret Brazilu/r 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Košarka 18.00

12:15 13:15 14:30 15:15 15:45 16:00 17:00 18:15 19:10 20:00 22:00

Uz jutarnju kafu – uživo Žestoko Toto vijesti Grad koji volim Konzilijum/r Intermezzo Čačkalice Smiješna Top Lista Dobitnici Retrovizor Toto vijeti Kućni ljubimci Zelena patrola na djelu Priča dana Grad koji volim

777 Kućni ljubimci 18.15

16:00 17:30 19:30 20:05 21:10 23:05 23:30

Aljazeera Top shop Hrana i vino Video katalog Farma Na točkovima Aljazeera Top shop Video katalog Bez recepta Hrana i vino Loto Oglasi U ringu, talk show Aljazeera MBC muzika

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:05 Usijane glave 11:35 Metla bez drške 12:05 Provetravanje 12:33 7 RTS dana 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti RTS 15:20 SAT 16:05 Vesti RTS 16:08 Montevideo, vidimo se 17:05 Vesti RTS 17:10 Zadnja kuća, Srbija 17:45 Osim toga 18:10 Stop sport 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Montevideo, vidimo se 21:00 Luna park 22:40 S one strane zakona RTS 2 10:00 Kako se kalio čovek 10:25 Moj ljubimac 11:00 Automobilizam 12:00 Automobilizam 13:00 Znanje imanje 14:00 Potrošački savetnik 14:30 E-TV 15:00 Kulturako aresipe 15:30 Srpski

istočnici 16:00 Magazin Srbije na vezi 16:40 Datum 16:45 Verski kalendar 16:55 Srpske sportske legende 17:25 Fudbaleri buntovnici 17:55 Apokalipsa 18:50 Odbojka - Svetska liga 20:30 Odbojka - Svetska liga 22:00 Island: Život u podnožju vulkana HRT 1 11:00 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:30 Plodovi zemlje 13:25 More 14:00 Nedjeljom u 2 15:05 Mir i dobro 15:35 Raj 16:27 Suvremenici 17:00 Vijesti 17:15 Vrtlarica 17:55 Sretna obitelj 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:06 Loto 6-45 20:12 Potjera 21:00 Stipe u gostima 21:35 Damin gambit 22:24 Dnevnik 22:44 Sport HRT 2 09:20 Pozitivno 09:50 Biblija 10:00 Misa 11:20 Babybonus 11:50 ni DA ni NE 12:40 Zastave na Marsu 15:05 Uoči SP, Brazil 2014. 15:30 Uoči SP, Brazil 2014. 16:00 Nedjeljom lagano 17:30

13:45 15:02 15:30 17:30 18:00 19:15 20:02 20:30 21:10 22:30 00:15

Svježi u dan Crtani film- Mumijevi Crtani filmovi Sport raport /r.

Montenegro urban life /r.

Raskovnik-TV 777 Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Ars Montenegrina /r.

Večera kod Džaje- gost: Aleksandar Vasilevski/r Anegdota iz života Muzički program Planet Croatia Istorijske paralele /r.

Raskovnik-TV 777 /r.

SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU Hrvatska - Brazil, 2006. 19:15 Hrvatski Wakeboard Tour Krk, sportska reportaža 19:30 Tajni dnevnik patke Matilde 19:45 Laboratorij na kraju svemira 20:00 Doba heroja 21:35 Zvonar crkve Notre-Dame HBO 11:10 Avanture Haka Fina 12:55 Avioni 14:25 Prodavci beba 15:55 Glavu gore 17:30 Holivud na snimanju 18:00 Hičkok 19:40 Vaspitanje za početnike 20:05 Mlađi referenti 22:05 Igra prestola FOX LIFE 10:10 Ludnica u Klivlendu 10:35 Provodadžija za milionere 11:25 Kako izgledam? 12:15 Tajni prinčevi 13:05 Čaj sa Musolinijem 15:20 Tori i Din: Venčanja iz bajki 16:10 Sudije za stil 16:35 Dobra veštica, zla veštica 18:15 Emili Ovens 19:05 Jedina moja 20:55 Bivši 21:20 Bivši 21:50 Kugar Taun 22:15 Kugar Taun

FOX CRIME 11:45 Trbosekova ulica 12:50 Trbosekova ulica 13:55 Medijum 14:50 Naplata 15:45 Monk 16:45 Monk 17:40 Monk 18:35 Otac Braun 19:40 Otac Braun 20:45 Novi stari slučajevi 21:55 Detektiv na Floridi 22:50 Detektiv na Floridi ARENA SPORT 12:15 Real Madrid - Unicaja, playoff, 2. utakmica 14:00 Put u Brazil 14:30 Braehmer - Bolonti 16:30 Put u Brazil 17:00 Partizan - Radnički, polufinale 19:00 Bugarska - Srbija 21:00 Destination Brazil 21:30 WRC Italija: Pregled 2.

Dana SPORT KLUB 10:30 Fudbal - Španska druga liga 12:00 Valencia - Barcelona 14:00 F1 Kanade: Kvalifikacije 15:30 Španija - El Salvador 17:30 Legende: Real Madrid - Inter 20:00 F1 Kanade: Trka 22:30 Premier League Funny Moments 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX PODGORICA

Godzila 15:45; Grdana - Zla vila 11:15; 13:15;15:10; 16:00; 17:15; 19:15; 21:15; Grejs - Princeza od Monaka 20:15; Ko preživi, pričaće 18:20; 20:00; 22:10; Krila 12:00; Kuća velikog mađioničara (sinhr.) 11:30; 13:30; 15:20; Loše komšije 20:30; 22:30; Na rubu vremena 17:50; 19:45; 21:50; Opasan poziv 22:20; Osveta na ženski način 13:45; Rio 2 (sinh.) 11:45; 14:00; Tvrd orah (sinh.) 11:00; 12:15; 13:00; 14:15; 15:00; 16:15; 16:45; 18:00; 18:30; XMen: Dani buduće prošlosti 17:00; 19:30; 22:00.

48

KUĆE/STANOVI

P

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 2014.

MALI OGLASI

Prodajem stan 98m2 u Plužinama. Tel.063/218-123 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220

Podgorica-Donja Gorica, porodična luks kuća 450m2 bruto na placu 500m2. Može dokup placa koji je ograđen, bunar, navodnjavanje, pomoćni objekat, centralno grijanje i hlađenje. Pomoćni objekat +3UP. Vrlo povoljno. Lokacija idealna. Tel.067/824-411 Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje).

Tel.067/322-529 Hitno prodajem stan u Budvi, novogradnja, sa novim namještajem, 2 terase, pogledom na more, 1. sprat, 66m2, 70.000 eura. Tel.068/268-953

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744430 Prodajem kuću, Topla 2 Herceg Novi, sa više stanova, 220 m2 + 140 m2 ploča za predviđenu izgradnju sprat i potkrovlje neto 160 m2, pogled na more.

Tel.069/042-227

Prodajem kuću kod "Hemomonta", novogradnja, 180m2, dva trosobna stana po 90m2 i 30m2 pomoćnog prostora, ima građevinsku dozvolu. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem dvosoban stan u Bloku V, plava zgrada, promijenjena fasada, VP, 68 kv+10kv -dvije zatvorene lođe, 68 hiljada.

Tel.067/595-999 Prodajem kuću (novogradnja) na placu od 2.000m2 sa voćnjakom i vinogradom. Periferija Podgorice.

Tel.067/237-920

I Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5. Zvati poslije 18 sati. Tel.067/470999, 067/331-188 Izdajem jednosoban prazan stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking.

Tel.067/439-702 Izdajem jednosoban, nov, namješten stan u Podgorici - Zabjelo (parking, internet, satelitska). Cijena 230 eura.

Tel.067/287-303

Izdaje se kuća u centru: 2 poslovna prostora po 70m2, 2 trosobna stana, namještena, po 70m2, garsonjera, namještena, 20m2, dvorište za parking, 150m2. Može i pojedinačno izdavanje.

Tel.067/515-949 Renta apartmani sobe dan, dva ili duže. Klima, kupatilo, kablovska, mini bar, parking.

Ekstra!

Tel.069/690-193.

Non stop.

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu, zgrada Normal kod pumpe Lukoil. Tel.069/907-703 Izdajem garsonjeru, 24m2, u strogom centru Podgorice, pješačka zona.

Tel.067/609-788 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura.

Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura.

Tel.069/877-396 Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju.

Tel.069/370-729 Izdajem namještenu garsonjeru preko puta Dječje bolnice. 200 eura. Tel.067/870066 Izdajem namješten stan, 65m2, u kući, ima parking.

Dalmatinska 116. Podgorica. Tel.069/715-057 Izdaje se kompletno namještena i klimatizovana garsonjera, Ulica Mitra Bakića, zgrada od pijace do autobuske stanice u Podgorici.

Tel.067/552-179

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 20

MALI OGLASI Izdajem namještenu sobu, Ulica kralja Nikole, Zabjelo. Cijena po dogovoru.

Tel.067/301-452, 020/647266

Izdaje se višenamjenski poslovni prostor, 90m2, Gornja Gorica, uz nikšićku magistralu. Prostor ima 2 telefonske linije, klimatizovan, odavno razrađen.

Tel.068/72-9595, 069/955-334 Izdajem namješten stan, 33m2, u stambenoj zgradi, Blok 5. Cijena 200 eura. Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tel.067/362-333 Tološima. Tel.067/860-937 Izdajem manji dvosoban stan, sami početak Zagori- Prodajem poslovni prostor blizu centra grada, 45m2, ča, kompletno opremljen.

Herceg Novi. Tel.069/042Tel.069/077-244 227 Izdajem jednoiposoban stan, namješten u potpunosti, prvi sprat, kod "Gintaša", na duže.Tel.069/248-530

Prodajem poslovni prostor (prizemlje 48m2, suteren 45m2) pogodan za trgovine, kancelarije, neopremljen, zgrada Maksim.

Izdajem apartman na Ža- Tel.069/448-872 bljaku. Tel.069/598-077

Prodajem plac na 10 kilometara od Podgorice između dvije rijeke (poluostrvo). Prilaz 5 metara širine. Tel.068/682-151 VOZILA/AUTO DJELOVI

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

PLACEVI Izdajem Jednosoban namješten stan u zgradi do Podgorica-Donja Gorica plac Pejtona. Tel.068/759-302 3.365m2 (1.745 i 1.620) 2+2 UP za četiri objekta: porodične kuće ili stanovi i poslovni SOBE prostori (S+PR+S1+PK). PojeIzdajem praznu sobu kod dinačno 600-1.00m2. OgraGintaša, Stara varoš. Pred- đeno, sa infrastrukturom. nost imaju ženske osobe. Moguće kombinovano plaTel.067/394-592, 020/623- ćanje. Vrlo povoljno. Odlična lokacija. Tel.067/824-411 250

Izdajem sobu studentima Prodajem plac u Spužu, ekstra iza Studentskog doma, Pod- lokacija. Tel.069/033-958 gorica. Tel.067/269-777 Prodaje se (može kompenIzdajem sobu sa kupati- zacija za stan) 13.000m2 zelom kod redakcije "Dana". mlje, selo Orašje i 1.600m2, Grlić-Danilovgrad.

Tel.067-254-562, 069/150- selo Tel.069/073-331 587

Povojlno fiat bravo, 96, servisiran, oprema, garažiran, metalik, malolitražan, ekstra stanje. Bar. Tel.068/166-405

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Izdajem poslovni prostor u Tel.067/390-767 Podgorici - Vojislavljevića, pored magistrale, 30m2 Prodajem plac 500m2 u (parking, internet, klimati- Tološima! Ekstra lokacija! zovan). Tel.067/287-308 Tel.067/848-312

Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm - 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000

Prodajem 2.000 kvadrata u Kokotima po 5 eura. Hitno.

Tel.068/852-617

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

POSLOVNI PROSTOR

Mijenjam 5.000m2 zemlje pored magistrale i rječice Pčinja kod Kolašina za odgovarajući stan u Podgorici ili Crnogorskom primorju.

Tel.067/570-454

Reno 5, 1100cm, 89. g, stanje solidno, 350 eura.

Tel.069/029-978

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299

20. GODINA SA VAMA

069 020 010 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

50

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 20

MALI OGLASI

Lada niva 1.7, 2005, u doGRAÄ?EVINSKE USLUGE brom stanju, preĹĄla 57.000.

Malim i velikim bagerima koTel.069/015-510 panje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeUSLUGE va-Ä?iťćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-buĹĄenje RAÄŒUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA betona, pikamer, vibro Ĺžaba, USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI prevoz. Tel.069/297-222

..

. .

IAS, IFRS Certified

Ivana Ä?uraĹĄević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Hidroizolacija betonskih ploÄ?a, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. PorodiÄ?na tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 NASTAVA

InĹženjer u penziji 180cm85kg, slobodan, iskren, poĹĄten i dobro situiran, upoznao bi dopadljivu damu do 55 godina radi druĹženja i braka. Tel.067/568-638 Usamljeni, situiran mlaÄ‘i udovac, bez obaveza, upoznao bi iz Podgorice sebi sliÄ?nu slobodnu Ĺženu srednjih godina radi lijepog druĹženja.

Prvo SMS. Tel.069/633-903 KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem ĹĄtenad cane corso ĹĄampionskog porijekla. Vakcinisani i oÄ?iťćeni od parazita. Tel.068/504-888 APARATI/OPREMA

Klime - obiÄ?ne, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaĹža, Ä?iťćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrĹže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Ä?asove materVodoinstalateri, iskusni Dajem njeg jezika osnovcima. majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sit- Tel.067/913-3370 nih popravki, otÄ?epljavanja, HRANA/PIĆE polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644HRANA BEZ 494 Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409729 OtÄ?epljenje kanalizacije elektriÄ?nom sajlom wc ĹĄolja, sudopera, ĹĄahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!!

VukÄ?ević.

Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654-474

GLUTENA ul. 8. Marta bb, Podgorica (kod Krivog Mosta) Najveći izbor hrane bez glutena na jednom mjestu Gluten Glutenko doo, 067/288-953 LIČNO

Rado bih upoznao lijepu plavu Muslimanku do 50 godina vesele naravi i slobodnu.

Samo ozbijlne ponude molim. Tel.069/687-451

Tepih servis. MaĹĄinsko pranje tepiha. Dolazak za tepihe besplatan. 1m-1â‚Ź. Dubinsko pranje auta. Tel.067/888911, 068/486-562

MuĹĄkarac, 55 godina, oĹženjen.

Uvijek spreman za druĹženje sa damama. Godine nebitne.

Podgorica. Tel.068/551-441

Tapaciranje stolica, fotelja, vrata, siceva za motore, skutere, popravka namjeĹĄtaja itd... Tel.069/606-687

Slobodan, ťarmantan muťkarac, 48 godina, iz Podgorice - Şeli ozbiljnu vezu sa nekom sugrađankom od 32-45 godina. Tel.067/657-617 SMS

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obiÄ?ne, inverteri, multi. Prodaja, montaĹža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obiÄ?ne, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com Klime "crypton"... sa ugradnjom 280â‚Ź. Garancija. Tel.067/334918, 069/333-498 Povoljno prodajem poljsku rotacionu kosaÄ?icu 165 neispravna kompletna u Danilovgradu. Tel.069/029-978 Prodajem novu vibro ploÄ?u koja je radila 10 sati, motor "honda" 5.5 kW, teĹžina ploÄ?e 161 kg, 850 eura.

Tel.069/869-392 Prodajem telefone onetouch sa dvije kartice, mogu sve mreĹže, po 25 eura.

Stari 15 dana. Podgorica.

Tel.068/223-631 MUZIÄŒKI INSTRUMENTI

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Kupujem oÄ?uvan Tel.068/270-276

pianino. Bato Bosanac pomoću gledanja u ĹĄolju sa sigurnoťću otkriva vaĹĄe juÄ?e, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoPOLJOPRIVREDA ću slike. Tel.068/504-029 Prodajem mlade japanske prepelice nosilje - u prono- Izrada amajlija - trajnih zaĹĄenju. Jedna nosilja 2,5â‚Ź i ĹĄtita. Pomoć u poslu, ljubajaja od prepelice 30 komada vi. Tel.068/497-370 5â‚Ź. Tel.067/242-707 Prodajem kuhinju sa maĹĄiProdajem kvalitetne sadnice nom za pranje suÄ‘a, sudoĹžive ograde prunus, 1 ko- perom, aspirator gratis, 370 mad 1 euro.Tel.067/801-826 eura. Tel.067/857-025 Prodajem balirano sijeno, Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, Ĺželite znaKosić. Tel.067/559-750 ti budućnost, treba vam taliProdajem 37 proizvodnih sman, c.magija vas uniĹĄtava. pÄ?elinjih druĹĄtava u LR koĹĄ- Pozovite na 068/563-851 nicama. Tel.050/473-222, 069/202-616 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetniÄ?ke slike, knjige, razglednice, poĹĄtanske marke, gramofonske ploÄ?e, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodiÄ?na tradicija lijeÄ?i: Sve vrste koĹžnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. UnutraĹĄnja oboljenja: bronhitis, eĹĄerihiju koli, beĹĄiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Kupujem umjetniÄ?ke slike poznatih akademskih slikara. Tel.067/532-106 Preparati za potenciju 7 komada 15 eura 4 tabletice 15 eura. Dostava na teritoriji Crne Gore. Tel.067/888-911, 068/486-562

DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 6. 20

MALI OGLASI VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VOZOVI/TRAINS Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

AUTOBUSI/BUS

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00.

Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20.

Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10.

Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30.

Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40.

Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50.

Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. Cirih-Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40.

Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. Tivat-London: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. Podgorica-Dizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10. Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

KUPONMANIJA Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ Hercegovačka 49; P.C. ”Jevrić” tel: 069 666 750

U z o va j ku p o n dv i j e d n e v n e ka r t e

-20% CIJENA IZDANJA

1€

3,19 €

CIJENA SA POPUSTOM

-75%

VAŽI DO 6. 2014.

Važi 14. do 17.05.2014.

Vrijeme važenja kupona od 07.06. do 14.06.

VAŽI DO 14. 6. 2014.

VAŽI DO 14. 6. 2014.

BUTIK PICASSO

(muška garderoba)

Hercegovačka 3, Podgorica 067 308 626 VAŽI DO 14. 6. 2014.

NARODNA KNJIGA – PODGORICA Knjižare: Podgorica Novaka Miloševa, 12 Telefoni: 020/232-230; 069/341-669 Blaža Jovanovića, 8 (TC „Bazar”) Telefoni: 020/232-100; 067/281-821 Nikšić www.narodna-knjiga.me Njegoševa, 12 office@narodna-knjiga.me VAŽI DO 14. 6. 2014.Telefon: 069/341-608

10 % popust

od 10 %

Donosiocima kupona odobravamo popust pri kupovini knjiga u nekoj od knjižara NARODNE KNJIGE

VAŽI DO 14. 6. 2014.

VAŽI DO 14. 6. 2014.

Vazi do 15. januara 2014. godine

(uz ovaj kupon ostvarite-10% popusta)

Beauty

St udio “Lada ”

42

VAŽI DO 14. 6. 2014.

VAŽI DO 14. 6. 2014.

VAŽI DO 14. 6. 2014.

VAŽI DO 14. 6. 2014.

ODABERITE, IZREŽITE JEDAN ILI VIŠE KUPONA I ISKORISTITE IH PRI KUPOVINI NA NAZNAČENIM ADRESAMA