Page 1

ce 30 nt i

BROJ DANA

12.000

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

sistematizovanih radnih mjesta u državnoj upravi Crne Gore

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013. BROJ 673/ GODINA III

ODNOSI KOSOVA I CRNE GORE ● 3

Uskoro ambasada u Podgorici IAKO SE STALNO GOVORI O VIŠKU ZAPOSLENIH, SVETLANA VUKOVIĆ TVRDI ● 2

Državi fali 1.500 radnika

PEJOVIĆ ● 5

Imamo dobar kadar za pregovore sa Evropom

CIMBALJEVIĆ ● 9

Mladi moraju biti mnogo glasniji

● Po podacima Uprave za kadrove u državnoj upravi je upražnjeno čak

1.500 radnih mjesta. Iz ove ustanove poručuju da je potrebno uraditi sveobuhvatnu analizu kako bi se znalo pravo stanje kada je u pitanju broj i struktura zaposlenih u organima državne uprave

HERCEG NOVI ● 14

Tvrtko na Škveru

KOMORA ● 11

Ove godine 30 pritužbi na rad advokata

BERANE ● 13

Šampionka krava Zora

UPOZORENJE ● 8

Mobing u Savezu sindikata je presedan AFERA ● 17

P

ovodom Dana grada, 28. oktobra, juče je uz prisustvo velikog broja mještana i predstavnika Opštine svečano otkriven spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću - osnivaču grada. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da je inicijativa za podizanje spomenika kralju Tvrtku pokrenuta 2002.

godine, da bi 2003. Skupština opštine Herceg Novi istu verifikovala donošenjem odluke o njenoj realizaciji. “Danas smo zaokružili ovu priču na zajedničko zadovoljnjegovih žistvo grada, telja, posjetilaca, poklonika i prijatelja ”, kazao je Mandić.

PODGORIČKI MARATON ● 26

Slađana i Vangeci najbolji

Barak Obama znao za ` ` slušanje' ' Angele Merkel KOŠARKA ● 32

U

Beranama je održana sedma regionalna izložba priplodne stoke “Polimlje 2013” za odgajivače priplodnih krava, ovaca i koza sa područja opština Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Andrijevica, Plav, Mojkovac i Kolašin. Na izložbi se našlo 38 grla krava, 28 junica, osam kolekcija ovaca i šest kolekcija koza. Naj-

bolje grlo i sveukupna šampionka izložbe prema mišljenju žirija bila je krava Zora, holštajn-frizijske rase, vlasništvo Edine Adrović iz sela Bor. Za šampionku junica proglašeno je grlo Radomana Lekovića iz Pavinog Polja, dok je u kategoriji priplodnih ovaca prvo mjesto pripalo kolekciji Rifata Honsića iz Rožaja.

ŽENA OBILJEŽAVANJA ● 23

Budućnost Teška sadaddas asd pobijedila industrija Široki slavi jubilej


2

Tema dana

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

EDITORIJAL

12.000

je sistematizovanih radnih mjesta u državnoj upravi u Crnoj Gori

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

PERSPEKTIVA

Stvarno je zanimljivo to svakodnevno podsjećanje da, bar prema postojećim vrijednostima, odrednicama i mogućnostima, Crna Gora ima perspektivu samo u viziji DPS-a. Čak, gdje god čovjek da se okrene, stižu dokazi da je sve ostalo samo obično trabunjanje, nekakvo izmišljanje tople vode, nešto što je DPS već uredno odradio i producirao, a “copy paste” majstori se sada samo utrpavaju, stalno izvrću činjenice, nemoćni u svojoj malenkosti, željni mjesta i priznanja. Nego, pustimo to, sjetih se jednog zamjenika ekonoma iz vojske što je ostao bez čina razvodnika samo zato što nije imao duše da baci tek malo užeglu čajnu kobasicu i nešto skorčanog trapista koje je poslužio vojnicima za neku priredbu. Kao, mislio čovjek, neće vojsci biti ništa, a može i da prođe. Važno da je astal pun. Ipak, ispalo je naopako, a mjesta u stacionaru za bar nedjelju dana nije bilo ni za lijeka. Sada, ta epizoda me neodoljivo podsjeća na naš predizborni “menu”. Kao, neće nam biti ništa, a može i da prođe. Važno da je astal pun. A to što istina malo smrducka, nije nešto što ne bi mogli preživjeti. Sa i bez stacionara. Uostalom, stanovništvo ove zemlje je bar to toliko puta dokazalo. Nije mu ništa. Ili, sad mu nije ništa. Biće da je to pitanje obične nijanse. Mada, ima nekih nejasnoća oko tog narodnog izbora, za sve ove godine. No, kako su tim povodom suvisla objašnjenja nedokučiva, logičnije je baviti se onim narodnim. Recimo, uz malu pomoć opisa “ka’ da su nam macine trave davali”. Uz napomenu, da stvarno nisam donedavno znao da je drugo ime za tu travu “očajnica”. Jeste stvarno, izvolite, provjerite. U svakom slučaju, nakon tog saznanja, stvari su malo jasnije. Baš kao i stvari oko nove ljubavi između države i crkve. Oko ovog noviteta, stiže me ona čuvena prijateljska nada da se radi samo o prolaznoj zaljubljenosti. Predizborni “menu”, ništa drugo. Nego, da ne pretjerujem sa opisima, već mi se malo stužilo. A uopšte se nisam primicao nikakvoj trpezi, niti mi je palo na um. Svejedno, od ove predizborne kampanje, imam neki čudan osjećaj da se ona nesreća od zamjenika ekonoma multiplicirao, evo ga na svaku stranu sa svojom užeglom čajnom i skorčanim trapistom. Valjda čeka da se uklopi u neku od vizija crnogorske perspektive. Pa, da još jednom, svi zajedno, pojedemo ono što se ne jede. Mislio sam na užeglu čajnu i skorčani trapist. A na šta ste vi mislili?

Meteo 06:08 16:45

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno. Vjetar promjenljivog smjera, slab.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

U jutarnjim satima na jugu promjenljivo oblačno. Tokom dana sunčano i toplo u cijeloj državi.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

12 11 13 12 12 6 2 3 2 4

11 11 13 12 12 6 2 4 3 4

SJUTRA

25 24 23 25 24 23 23 20 24 25

27 25 24 25 25 25 24 21 24 25

Jutro po kotlinama na sjeveru kratkotrajno maglovito, dan sunčan i topao u cijeloj Crnoj Gori.

NIŠTA OD VIŠKOVA

Državnoj upravi fali 1.500 radnika Potrebno uraditi sveobuhvatnu analizu kako bi se znalo pravo stanje kada je u pitanju broj i struktura zaposlenih u organima državne uprave O viškovima u državnoj upravi govorilo se godinama unazad, iako niko nije uradio analizu koja bi to pokazala. Prema informacijama nadležnih službi, čini se da su priče o viškovima samo glasine jer je stvarnost sasvim drugačija. Po podacima Uprave za kadrove u državnoj upravi je upražnjeno čak 1.500 radnih mjesta. Iz ove ustanove poručuju da je potrebno uraditi sveobuhvatnu analizu kako bi se znalo pravo stanje kada je u pitanju broj i struktura zaposlenih u organima državne uprave. Direktorka Uprave za kadrove Svetlana Vuković kazala je u razgovoru za Dnevne novine da je u državnoj upravi zaposleno 10.500, dok je 12.000 sistematizovanih radnih mjesta. “Procjena je da nema dovoljan broj zaposlenih u državnoj upravi iako se stalno priča o viškovima. O viškovima se priča, a niko nije napravio funkcionalnu analizu”, upozorila je Vuković. Prema njenim riječima, U Crnoj Gori je neophodna sveobuhvatna analiza koja bi pokazala broj i strukturu radnih mjesta u organima državne uprave, te da li je ona zadovoljavajuća. Funkcionalna analiza rađena je jedino u pravosuđu. “Zbog restrikcija u zapošljavanja u organima državne uprave određeni broj službenika anagažovan je na određeno vrijeme kroz ugovore o obavljanju privremenih i povremenih poslova koji su prešli u stalne poslove. Sada su i ti poslovi sistematizovani i za njih je potrebno obezbijediti zaposlene”, objasnila je Vuković. Svetlana Vuković je istakla da je svaki državni organ kao živ or-

ganizam, te da se stalno mijenjaju potrebe i da se neki poslovi ukidaju. “Neki manje složeni poslovi se usložnjavaju, a za nekima prestaje potreba, tako da i taj broj sistemizavanih radnih mjesta ne izražava potreban broj državnih službenika da bi se neki poslovi obavljali”, naglasila je Vuković. Zakon o državnim službenicima i namještenicima obuhvata zaposlene u organima državne uprave - ministarstvima, službama predsjednika Vlade, Skupštine, Ustavnog suda, zatim službama sudova, tužilaštva, organa za prekršaje, komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, konflikta interesa... Po ovom zakonu, koji je stupio na snagu početkom, godine, državni službenici su i policajci i carnici (nije slučaj u nekim državama), kao i zaposleni u fondovima.

● O VEZAMA PRIČAJU ONI KO JI NE ZNAJU

Komentarišući česte optužbe da se do posla u državnoj upravi može doći samo preko “dobre veze”, Svetlana Vuković uvjerava da vjerovatno “onaj ko ne zna on

priča o vezama”. “Nikada se nije pomoglo onome ko zna. On svojim mjestom i rezultatom na rang listi već je zadovoljan”, ističe Vuković.

● K ANDIDATI PROLAZE I PSI HO TEST

Objašnjavajući proceduru zapošljavanja u državnoj upravi, direktorka Uprave za kadrove Svetlana Vuković kaže da nakon utvrđivanja rang liste kandidata slijedi njihovo psihološko testiranje u Upravi za kadrove. “To je obavezno za sve kandidate na rang listi. Mislim da je to dobar mehanizam. Ovaj test sprovode psiholozi koji su obučeni da vrše procjenu ličnosti. Na javne oglase se javljaju ljudi koji sklopom ličnosti odgovaraju određenim poslovima. Nije isto raditi poslove PR ili recimo šefa kabineta. To psiholog, kroz utvđene metode, za svakog pojedinačnog kandidata izvrši procjenu ličnosti. Psiholog starješini preporučuje, izuzetno preporučuje ili nepreporučuje kandidata koji je prošao postupak provjere i koji je na rang listi”, naglasila je Vuković. M.M.Krgović

Ministar savjetnika može otpustiti kad god hoće U državnoj upravi po posebnoj proceduri se zapošljavaju politički savjetnici i državni sekretari i oni nijesu državni službenici. “Oni su vezani za političku ličnost ministra, predsjednika Vlade, Skup-

štine... Ministar može političkog savjetnika da otpusti bez ikakve procedure ako nije zadovoljan njegovim radom. I državni sekretari su političke ličnosti, a nijesu državni službenici”, pojasnila je Svetlana Vuković.


Tema dana

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

3

DIPLOMATIJA

Kosovo uskoro otvara ambasadu u Crnoj Gori Adel Omeragić

A

mbasada Kosova u Crnoj Gori biće otvorena do kraja ove godine, saznaju Dnevne novine. Nakon što je uslov za otvaranje ambasade da crnogorska manjina bude u Ustavu Kosova blizu realizacije, očekuje se da prvi ambasador Kosova u Crnoj Gori već naredni mjesec dođe u našu zemlju. U javnosti Kosova se spekuliše da bi to mogao biti Azem Vlasi, koji sada obavlja funkciju savjetnika predsjednika Hasima Tačija.

Kosovo će do kraja ove godine otvoriti ambasadu u Crnoj Gori, pet godina nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova, saznaju Dnevne novine. Ministarstvo inostranih poslova Kosova do kraja godine planirana da otvori pet novih diplomatskih predstavništava, a osim ambasade u Crnoj Gori, planirano je i otvaranje kancelarije za saradnju u Srbiji. Na Kosovu se vode polemike zašto Kosovo još ranije nije otvorilo svoje konzularno predstavništvo u Crnoj Gori. Iz Vlade Kosova je saopšteno da nema otvorenih pitanja između Crne Gore i Kosova i da će zahtjev koji Crna Gora traži biti ispunjen do kraja godine. Naime, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uslovio je prihvatanje prvog ambasadora Kosova u Crnoj Gori priznanjem crnogorske manjine na Kosovu i obezbjeđivanjem uslova za povratak nealbanskog stanovništva iz Crne Gore na Kosovo. Kako je taj posao skoro završen, tako su se i stekli uslovi za otvaranje ambasade Kosova u Crnoj Gori. Dvije crnogorske partije učestvovaće na lokalnim izborima na Kosovu, 3. novembra. S druge strane, opozicija u kosovskom parlamentu smatra da se predugo čekalo sa otvaranjem ambasade u Crnoj Gori. Poslanik iz redova Alijanse za budućnost Kosova, Muharremaj Bali, osudio je stav Crne Gore uslovljavanjem otvaranja ambasade u Crnoj Gori. “Ne vidim prave razloge Crne Gore. Međutim, ne želim da krivim samo jednu stranu. Ipak, vjerujem da je kosovska ambasada u Crnoj Gori trebalo da bude otvorena odmah nakon priznavanja Kosova od strane države”, rekao je Bali. Diplomatske aktivnosti između dvije države se odvijaju u velikoj mjeri. Nedavno se u Tirani crnogorski ambasador u Albaniji Ferhat Dinoša sastao sa ambasadorom Kosova u Ti-

rADnA gruPA

Danas sjednica Članovi Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces nastaviće danas sjednicu na kojoj će razmatrati nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika. Na sjednici održanoj prošle nedjelje, kopredsjedavajući te Radne grupe Srđan Milić predložio je da se ubuduće na izborima umjesto hemijskom olovkom glasa izbornim pečatom. Milić je naveo da bi pečat bio dobro rješenje kako se ne bi nagađalo da li je kandidat na biračkom listu zaokružen plavom ili crnom hemijskom. “Da ne bismo tumačili je li plava olovka ili svijetloplava, da li ćemo glasati zaokruživanjem ili kvadratićima, predložio bih izborni pečat kao rješenje”, rekao je Milić. Poslanik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder dao je predlog da se glasa za pet ili više kandidata sa izborne liste. A.O.

Dinoša sa Selimijem

rani Suljejmanom Selimijem. Takođe, bivši generalni direktor Radio televizije Crne Gore Radovan Miljanić od sredine juna je otpravnik poslova Crne Gore na Kosovu. Miljanić će, dok kosovski parlament i zvanično ne prizna crnogorsku manjinu, obavljati dužnost otpravnika poslova Crne Gore na Kosovu, a nakon toga vjerovatno biti i ambasador Crne Gore u Prištini. Kosovo je do sada otvorilo 20 ambasada širom svijeta.

“Giro d’Italia” u Crnoj Gori?

Azem Vlasi kandidat Bivši komunistički lider Azem Vlasi, koji je sada savjetnik premijera Kosova Hasima Tačija, slovi za glavnog kandidata za prvog ambasadora Kosova u Crnoj Gori. On je ranije saopštio da će sa zadovoljstvom prihvatiti funkciju ambasadora, ali da prvo treba sačekati da se odnosi na nivou ambasada uspostave.

Radovan Miljanić, prilikom predaje akreditiva ministru inostranih poslova Kosova Enveru Hodžaju

BIJELO POLJE - Organizator prestižnog biciklističkog događaja “Giro d’Italia”, “Gazzetta dello sport”, priprema obiman propagandni materijal sa ciljem da ovaj veliki i prestižni biciklisticki događaj 2016. godine startuje iz Crne Gore. “Italijani vjeruju da će ova ponuda zainteresovati crnogorske firme i one koje imaju namjeru da ulažu u Crnu Goru, pa će svoju misiju kod nas produžiti do kraja oktobra 2013. godine. Inače, prvi “Giro” startovao je 1909. godine i, sa izuzetkom pauze tokom dva svjetska rata, održavan je svake godine”, saopštio je predsjednik nacionalnog Biciklističkog saveza Branko Hajduković. Kako je naveo, sljedeće izdanje “Gira” startovaće 9. maja iz Dablina u Irskoj, gdje će biti održane dvije etape, nakon čega se veliki biciklistički karavan vraća u Italiju na čijoj će teritoriji biti održano 19 etapa sa krajnjim ciljem u Trstu 1. juna iduće godine. “U našem Biciklističkom savezu vjerujemo da će, ukoliko se ova ideja realizuje, doprinijeti afirmaciji biciklistickog sporta u ekološkoj i turističkoj državi Crnoj Gori. Biće to ujedno vraćen dug Italijanima koji su 1995. godine, u vremenu opšte međunarodne blokade Jugoslavije, prihvatili crnogorsku biciklističku trku ‘Putevima kralja Nikole’ kao svoju i punih sedam godina je paritetno organizovali na teritoriji svoje države”, kazao je Hajduković. B.Č.

SAD

Masakr u Bruklinu, petoro mrtvih Četvoro djece i jedna žena ubijeni su sinoć u stanu u Bruklinu, saopštila je njujorška policija. Među žrtvama su dva dječaka, dvije devojčice i 37-godišnja žena. Tragedija se dogodila u Sanset parku u subotu u 23 sata po lokalnom vremenu. Policija je dobila poziv da se nešto dešava u jednoj od zgrada u Bruklinu. Kad su stigli na mjesto tragedije, zatekli su mrtve djevojčice od šest i devet godina i 18-mjesečnog mališana, dok su 37-godišnja žena i osmogodišnji dječak podlegli povredama u bolnici. Policija je u stanu zatekla muškarca za koga se pretpostavlja da je počinio masakr. Njegovo ime nije saopšteno, ali mediji javljaju da je možda u srodstvu sa ubijenom djecom. Roditelj koji nije bio kod kuće kada se dogodio pokolj, bio je neutješan, rekli su očevici. “Otac se vratio kući s posla i zatekao policiju. Kad su mu rekli šta se desilo, potpuno se izgubio, bio je histeričan”, rekla je komišinica

Mej Čan. Počinilac je, prema pisanju Njujork posta, mentalno oboljeli 25-godišnji rođak ubijene dje-

ce, koji je bosonog i sav okrvavljen odveden iz stana. Policija je pronašla makaze i mačetu kojima su izbodene žrtve. Mladić je, kako

tvrde komšije, stanovao u istom stanu i “bio je neobično smiren”. Policiju je pozvala sestra ubijene žene.


4

Politika

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

PREMIJER ĐUKANOVIĆ O NATO

Naši sinovi ne moraju da ratuju Prisustvo Crne Gore u NATO savezu nije samo spoljnopolitički prioritet, već i državno politički cilj, kazao je premijer Milo Đukanović. On je istakao da, ako je njegova generacija ratovala, treba učiti sve da buduće generacije žive u miru. Govoreći o prednostima koje donose članstvo u Alijansi, premijer je posebno potencirao mir, bezbjednost, stabilnost, kao i brojne ekonomske koristi od članstva. Kao glavne razloge zbog kojih dio javnosti ne želi članstvo u NATO-u, označio je bombardovanje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, na koje Crna Gora, kako je kazao Đukanović, ni na kojio način nije mogla da utiče jer se odlučivalo u Beogradu bez njenog prisustva. “Crna Gora nikada više ne smije dozvoliti da se o njoj odlučuje na mjestima gdje ona nije prisutna. O Crnoj Gori, kao dijelu Savezne Republike Jugoslavije, tada se odluči-

valo bez njenog prisustva. Zbog toga Crna Gora mora da bude za stolom gdje se donose sve najvažnije odluke. Kao što znate, odluke u okviru NATO saveza se donose konsenzusom”, istakao je premijer. Prema njegovim riječima, važno je da Crna Gora bude za stolom gdje se donose bitne odluke jer je to garancija da će naša država na najbolji način implementirati ono što su najvažniji nacionalni interesi. “Ako je generacija mojih djedova ratovala, a ratovala je, ako je generacija mog oca ratovala, a ratovala je, ako je moja generacija ratovala - šta sad treba da izvedemo kao zaključak sem da moramo učiniti sve da generacija naših sinova ne ratuje. I da se jednom na to stradanje crnogorsko i balkansko stavi tačka”, naglasio je Đukanović. On navodi da u parlamentu postoji dvotrećinska podrška poslanika za članstvo Crne Gore u NATO, te

Đukanović

da je oko 40 odsto građana za ulazak u Alijansu. “Članovi rukovodstva političkih partija koji su opredijeljeni za članstvo očigledno svojim biračima nijesu u potrebnoj mjeri približili razloge takvog svog opredjeljenja. Javni dijalog koji ćemo voditi mora podrazumijevati besprekornu iskrenost”, smatra Đukanović i dodaje da mu se čini da predstavnici pojedinih partija koje pripadaju opozicionom bloku zaborave na svoje opredjeljenje za članstvo u NATO. “Čini mi se da vođeni idejom da, na neki način, politički naude Vladi ili vladinoj koaliciji, šalju poruke koje su u najmanju ruku konfuzne njihovim biračima i zbog čega izostaje identifikacija biračkog tijela sa onim što je opredjeljenje političkih partija kojima oni poklanjaju povjerenje”, zaključio je Đukanović. A.O.

POTPREDSJEDNIK VLADE VUJICA LAZOVIĆ

Nagovaram nekog mlađeg iz SDP da me zamijeni Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar za informaciono društvo Vujica Lazović kazao je u intervjuu za CDM da odavno razmišlja da napusti mjesto u Vladi Crne Gore, jer Socijaldemokratska partija ima dosta kvalitetnih mladih ljudi koji bi obavljali njegov posao. On, međutim, kaže da te mlade ljude nije do sada uspio da nagovori da prihvate njegovu funkciju. Lazović kaže da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ima punu podršku Vlade Crne Gore, koja je sa svim svojim kapacitetima potpuno uključena u realizaciju najvažnijeg infrastrukturnog projek-

ta u našoj zemlj, izgradnju autoputa Bar-Boljare. Prema njegovim riječima, ukoliko se ne pojavi novi kvalitetni investitor za KAP kroz postupak prodaje imovine neizbježno je potpuno gašenje kompanije jer se logika i surova ekonomska praksa ne mogu izbjeći. “Generalno ne podržavam odluke koje podrazumijevaju zatvaranje proizvodnih procesa. Međutim, postavlja se pitanje opravdanosti postojanja one industrije u Crnoj Gori, čiji rezultati neodgovornog poslovanja padaju na teret građana”, kazao je Lazović za CdM. A.O.

Lazović se priprema za odlazak

SNP CETINJE

DPS manipulacijama krije loše rezultate Demokratska partija socijalista u starom manipulatorskom maniru zamjenom teza pokušava da zamagli porazne rezultate svoje katastrofalne vladavine pokušavajući da mjeri snagu Socijalističke narodne partije, ocijenili su u Opštinskom odboru SNP Cetinje. U ovoj partiji ističu da DPS Cetinje nije odgovorio niti je mogao odgovoriti na tvrdnje Odbora SNP-a o privrednom i sveukupnom devastiranju Prijestonice. “Odbor SNP Cetinje sa zadovoljstvom ističe da smo ponosni na svaki glas koji su nam građani dali svih ovih godina jer je svaki čist kao suza. Isto tako i na ove izbore izlazimo uzdignuta čela pred građane Cetinja i kažemo da smo i kao opozicija u parlamentu Prije-

stonice, bez političkih kalkulacija glasali za sve odluke koje su značile boljitak za Cetinje i Cetinjane. Sa druge strane, vi iz DPS-a dobro se zapitajte da li su prošli bilo koji izbori, a da nije bilo ozbiljnih tvrdnji i optužbi o vašim izbornim prevarama, trgovinama i zloupotrebama državnih resursa”, saopšteno je iz SNP-a. U ovoj partiji ponosno ističu saradnju sa liberalima na Cetinju kada su vršili vlast u tom gradu. “Tu saradnju sa Liberalima na Cetinju sa ponosom ističemo jer smo zajedno, u okviru nadležnosti koje je imala lokalna samouprava uradili sve što je bilo od interesa za crnogorsku Prijestonicu i sve njene građane”, stoji u saopštenju. A.O.


Politika

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

5

ALEKSANDAR PEJOVIĆ O PROCESU PRISTUPANJA EU

Čestitke za Dan opštine Herceg Novi Predsjednik Filip Vujanović čestitao je Dan opštine građanima, odbornicima, predsjednici Skupštine i predsjedniku opštine Herceg Novi. “Uvjeren sam da će vrijeme koje je pred nama potvrditi da Herceg Novi, zajedničkim pregnućima i pravilno iskorišćenim razvojnim potencijalima, izrasta u prestižnu turističku destinaciju koja će mnogostruko uticati na unapredjenje i valorizaciju naše cjelokupne turističke ponude, na dobrobit svih gradjana Crne Gore”, kaže se u čestitki predsjednika Vujanovića. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević uputio je, povodom Dana opštine Herceg Novi, čestitku predsjedniku Opštine Dejanu Mandiću, predsjednici Skupštine opštine Danijeli Đurović, odbornicima i građanima. “Grad mimoza, sunca i skalina vjekovima dočekuje goste sa zapada koje osim talasa i mirisa mora sa svih strana zapljuskuju i valovi bogate kulturno-istorijske tradicije Herceg Novog. Gotovo 100 sakralnih objekata svjedoči o baštinjenju tolerancije i različitosti, što je i danas vrlina Novog i njegovih građana”, naveo je Konjević u čestitki.

Diplomatska regata u Crnoj Gori Prva Diplomatska regata u Crnoj Gori pod sloganom “Politics meets business”, organizovana je juče u Boki Kotorskoj na inicijativu njemačkog ambasadora Piusa Fišera. NVO “Diplomatic Regatta Club” je bio organizator manifestacije, čiji su članovi, osim ambasadora Njemačke, bili i druge diplomate i ljubitelji jedrenja iz Crne Gore iz privrednog i političkog života. Među učesnicima su bili i ambasadori SAD, Austrije, Slovačke, Velike Britanije i bivši italijanski ambasador, kao i druge diplomate (oko trideset članova diplomatskog kora), te predstavnici privrednog i političkog života. Među učesnicima regate bio je i princ Nikola Petrović.

Imamo kvalitetan kadar za pregovore Adel Omeragić

C

rna Gora je u dosadašnjim aktivnostima pokazala da ima kvalitetne institucije i mnogo stručnih i profesionalnih pojedinaca, kako u državnoj upravi, tako i u ostalim strukturama, ali je naša potreba da izgradimo profesionalan kadar, kazao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović.

Crna Gora je pokazala da ima kvalitetne institucije, a u narednom sedmogodišnjem periodu znatan dio novca iz IPA fondova biće usmjeren ka unapređenju efikasnosti rada javne uprave, poručio je glavni pregovarač sa Evropskom unijom EU Aleksandar Andrija Pejović. On je kazao da je administrativni kapacitet je jedan od osnovnih uslova za pristupanje Uniji i da su se sa problemom nedostaka administrativnih kapaciteta suočavale sve države u procesu pristupanja EU. “To nije samo zahtjev iz Brisela nego i naša unutrašnja potreba da izgradimo jake institucije i profesionalan kadar koji će biti u stanju da se nosi sa zahtjevima i izazovima procesa pristupanja, kao i obavezama koje će uslijediti nakon stupanja u članstvo”, rekao je Pejović za agenciju MINA. Prema njegovim riječima, Crna Gora je u dosadašnjim aktivnostima pokazala da ima kvalitetne institucije i mnogo stručnih i profesi-

onalnih pojedinaca, “kako u državnoj upravi, tako i u ostalim strukturama, Skupštini, pravosuđu i civilnom sektoru”. “Pokazali smo da smo u stanju da odgovorimo na složene zahtjeve EU i da smo spremni za napredniju fazu integracije. Svakako, kako proces bude odmicao pojaviće se potreba za novim specifičnim znanjima i stručnim profilima koje u godinama koje slijede moramo izgraditi”, dodao je Pejović. Upitan da li je zapošljavanje novih ljudi u državnoj upravi opcija, ili će se reorganizacijom već zaposlenih pokušati odgovoriti izazovu u evropskoj integraciji, Pejović je kazao da je to pitanje o kom se razmišlja i na čemu se aktivno radi. “Veoma je važno kreirati najoptimalnija rješenja koja će napraviti balans između postojećeg stanja i daljih potreba u okviru procesa pristupanja i budućeg članstva u EU”, rekao je Pejović. On je saopštio da će do kraja godine biti pripremljen sveobuhvatan

Gotovo u potpunosti koristimo fondove EU Pejović je poručio da ne postoji problem nedovoljne iskorišćenosti IPA fondova, već da postoje duge procedure koje moraju biti ispoštovane jer se IPA koristi kroz period od više godina. “Postoje vrlo jasni podaci koji govore o tome da Crna Gora gotovo i u potpunosti koristi fondove EU. Recimo, za fondove IPA 2007. je ugovoreno 98,4 odsto, a plaćeno 97,1 odsto sredsta-

Pejović

va, u 2008. je ugovoreno 97,9 odsto, a plaćeno 91,4 odsto sredstava”, rekao je Pejović. Kako je kazao, u 2009. je ugovoreno 98,9 odsto, a plaćeno 90,3 odsto, u 2010. je ugovoreno 94,28 odsto, a plaćeno 67,7 odsto novca, dok podaci za 2011. govore da je ugovoreno 40,2 odsto, a plaćeno 21,1 odsto novca.

dokument, Program pristupanja EU za period 2014- 2018, koji će, dodao je, omogućiti jasnije, brže i operativnije praćenje, koordinaciju i sagledavanje stanja aktivnosti svih učesnika u pregovaračkom procesu. “Poseban dio dokumenta će tretirati administrativni okvir kroz pregled svih planiranih aktivnosti, potrebu osnivanja novih institucija i tijela, reorganizaciju strukture, zapošljavanje novih službenika, obrazovanje, usavršavanje i tehničku podršku”, precizirao je Pejović. Dokument će, naveo je, na taj način biti veoma važan prilikom određivanja prioriteta za zapošljavanje

i jačanje administrativnih kapaciteta u državnoj upravi. “Zajedno sa planom reorganizacije javnog sektora on bi trebalo da da odgovore o tome gdje tačno treba da ojačamo kapacitete za obavljanje evropskih poslova”, dodao je on. Pejović je saopštio da, ovih dana zajedno s Generalnom direkcijom za proširenje razmatraju opciju da na narednoj sjednici Odbora za stabilizaciju i pridruživanje 5. decembra, donesu i odluku o osnivanju specijalne grupe između Crne Gore i EU koja bi se bavila pitanjima državne uprave u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.


Ekonomija

6

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

PRIVREDNA SARADNJA

STAV Povećati ili ne povećati poreze? (1. dio) FILIP MILAČIĆ doktorand na Humbold univerzitetu

K

ako sada stvari stoje, više je nego izgledno da će kod nas doći do povećanja poreza na dobit i dohodak. Iako još nije utvrđen konkretan model oporezivanja, u ovakvim situacijama ključno pitanje je sljedeće: na koji način povećati poreze, a da se time ne kažnjava uspjeh, da ne budu pogođeni oni koji ionako malo posjeduju, i da to ne bude na uštrb atraktivnosti za investicije i konkurentnosti ekonomije? ada se investitor odlučuje da uloži svoj kapital u neku državu, on se vodi sljedećim kriterijumima - niski porezi, transparentnost pravila, efikasna vladavina prava, obrazovana radna snaga, zakon o radu, efikasna birokratija i dobra infrastruktura - parafrazirajući Vorena Bafeta, jednog od najbogatijih ljudi na planeti. Međutim, stiče se utisak da smo mi preveliku pažnju posvetili prvom, jer kod nas porez na dobit iznosi samo 9 odsto, dok, poređenja radi, irski porez na dobit od 12,5 odsto briselski zvaničnici okarakterisali su kao damping. Iako su niski porezi važna stavka kod privlačenja kapitala, empirijski podaci demantuju da su ujedno i ključna, jer ekonomije koje zauzimaju prvih pet pozicija na listi najkonkurentnijih svjetskih ekonomija imaju mnogo veći porez na dobit od našeg- Švajcarska 21,17, Singapur 17, Švedska 26,3, Finska 24,5 i SAD 40 odsto. Stoga se da zaključiti da su za konkurentnost ekonomije mnogo važniji ostali navedeni kriterijumi, činjenica koju mi već dugo zanemarujemo. Drugim riječima, atraktivan poreski sistem neće promijeniti činjenicu da je kapital najveća kukavica. Uostalom, opravdanost za niski porez na dobit može se naći u tome ako će dobit biti iskorištena za dalje investicije, što sigurno nije slučaj ako se dobit iznosi iz zemlje u kojoj je ostvarena. to se tiče poreza na dohodak, Crna Gora koristi proporcionalni poreski sistem, što nije slučaj sa najvećim brojem najrazvijenijih država svijeta (uključujući i “neoliberalne” ekonomije kao što su SAD) koje koriste progresivni poreski sistem po kojem poreska stopa raste sa rastom poreske osnovice. Međutim, kod uvođenja progresivnog oporezivanja sa više poreskih stopa treba imati dvije stavke u vidu. Prva, to je mjera koja može i da ne bude isplativa jer se ovdje oporezuje rad, dok bogati najveći dio svog bogatstva prihoduju od kapitalnih dobitaka (primjera radi, dividende, finansijski produkti, novac od kamate na štednju), te veća poreska stopa neće nužno pogoditi njih, za razliku od ostalih pripadnika društva. Druga, pri određivanju visine poreskih stopa treba izbjeći stvaranje tzv.”bracket creep”, od čega najviše strada upravo prosječan zaposleni. To se dešava kada dohodak zaposlenog raste sa inflacijom, zbog čega mu se i porez na dohodak povećava, iako se u realnosti njegov dohodak nije ništa povećao. Stoga poreske stope u progresivnom poreskom sistemu treba prilagoditi inflaciji ili postaviti na što višu poresku osnovicu, tj. na što veći dohodak. o, da li postoje alternative, ili dodatna rješenja, putem kojih bi država došla do novih izvora prihoda? Odgovor je veoma jasan - da. A o detaljima će biti riječi u drugom dijelu.

K

Crnogorsko meso i voda uskoro na tržištu Jordana Crnogorska delegacija informisala kralja Abdulaha o mogućnostima i stanju domaće privrede Crna Gora je spremna da ponudi Jordanu visok kvalitet mesa i mesnih prerađevina, kao i visokokvalitetne flaširane vode, saopšteno tokom jučerašnjeg sastanka crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića i kralja Abdulaha II. Vujanović je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, upoznao kralja Jordana da između dvije zemlje praktično ne postoji trgovinska razmjena, a ima uslova da se ona obezbijedi na kvalitetnom nivou. Crna Gora ima uslova za kvalitetnu saradnju u raznim oblastima industrije, imajući u vidu komplementarnost u raznim industrijskim sektorima, o čemu je detaljno jordanskog kralja upoznao ministar ekonomije Vladimir Kavarić. Konstatovana je visoka vrijednost i značaj turizma za obje države i ocijenjeno da ta oblast nudi širok prostor saradnje koji treba iskoristiti. Potvrđena je mogućnost formiranja zajedničkih kompanija uz ohrabrenje investitora iz obje države da takve kompanije valorizuju potencijale saradnje u navedenim oblastima. Takođe je ocijenjeno da je neophodno što prije razmijeniti ekspertske posjete, formirati međudržavnu ugovornu bazu i stvoriti uslove za posticaj investicionih i partnerstava dvije ekonomije. “Iskazano je očekivanje da će

Š

N

dvije privredne komore snažno ohrabriti ekonomsku saradnju i pomoći odabir najboljih modela saradnje”, navedeno je u saopštenju. Vujanović je uručio najveća državna odlikovanja kralju Abdulahu II i kraljici Raniji, dok je jordanski kralj predsjedniku Crne Gore uručio najveće odlikovanje Jordana. Predsjednik Vujanović je pozvao kralja Abdulaha II da posjeti Crnu Goru što je kralj prihvatio.

Privredna delegacija Crne Gore, koju čine predstavnici poljoprivredne i prehrambene industrije i saobraćaja, od juče boravi u Jordanu. Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) saopšteno je da će u Amanu biti održan Poslovni forum na kojem će biti potpisan Sporazum o saradnji komora Crne Gore i Amana. Privrednu delegaciju predvodi predsjednik PKCG, Velimir Mijušković.

KRIVOKAPIĆ

Likvidna sredstva 628,5 miliona eura Prosječna likvidna sredstva banaka u avgustu su u odnosu na jul porasla 30,4 odsto na 628,5 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). U odnosu na decembar prošle godine, prosječna likvidna sredstva u avgustu su viša za 188 miliona eura ili 42,7 odsto. Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u avgustu su u cjelini, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

Država da se javi na tender za KAP U ovakvoj ekonomskoj situaciji teško je očekivati da se pojavi investitor, zato bi fabriku trebalo zaštiti zakonom Za Kombinat aluminijuma Podgorica najbolje rješenje bi bilo kada bi se država javila na tender za prodaju, smatra predsjednik Sindikata Aluminijuma, Rade Krivokapić. Prema njegovim riječima, to je u ovim ekonomskim uslovima jedini put ka ozdravljenju fabrike. “To je način da se od propale privatizacije, fabrika vrati pod okrilje države. Tako bi se pomoglo Kombinatu i vratilo mu se ono mjesto koje mu pripada”, rekao je Krivokapić Dnevnim novinama. On objašnjava da u ovom trenutku ne treba uopšte čekati dobrog investitora, jer je stanje teško, ne samo u Crnoj Gori nego i okruženju i čitavoj Evropi, jer je globalna kriza učinila svoje. Predlogom zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji su Skupštini podnijeli poslanici Demokratskog fronta (DF), ostavlja se mogućnost da se KAP i kompletan reprolanac zaštite zakonom. Predlogom zakona daje se mogućnost državi da, ukoliko se niko ne javi na tender, kupi Kombinat. Na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj je u petak raspravljano o tom Predlogu, poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Damir Šehović je ocijenio da bi fabriku trebalo zatvoriti, ukoliko se na tenderu za njegovu prodaju ne javi strateški partner koji je spreman da organizuje proizvodnju bez ikakvih subvencija. Krivokapić je kazao da je taj predlog za radnike daleko od prihvatljivog. On je kazao da će 70 radnika koji su višak u fabrici otići na Biro rada, zbog čega se njima moraju obezbijediti otpremnine.

Oko 420 radnika KAP-a koji su stekli pravo na prijevremenu penziju traže od uprave i države isplatu otpremnina, uplatu beneficiranog staža i isplatu novca iz stambenog fonda. Država je do sada pozitivno odgovorila na prva dva zahtjeva. Već je uplaćeno oko 2,2 miliona eura za povezivanje radnog staža i beneficije, a u narednom periodu trebalo bi da budu uplaćene i otpremnine. Radnici traže isplatu otpremnina od šest do 14.000 eura, 177 eura po godini staža iz stambenog fonda i uplatu beneficiranog staža za 240 radnika. Oni su najavili blokadu izvoza aluminijuma za 4. novembar, ukoliko se do tada ne riješi pitanje njihovih otpremnina. I.B.


Ekonomija

Foto:Dejan Lučić

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

Domaći proizvodi trebalo bi da prioritet na domaćem tržištu u odnosu na uvozne, napominju poljoprivrednici

7

ODBOR ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

O kontroli trošenja sa kolegama iz Srbije Predstavnici odbora za ekonomiju i budžet skupština Crne Gore i Srbije održaće danas u Beogradu prvu zajedničku sjednicu. Tema prve sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore i Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava Narodne skupštine Srbije, je sa-

radnja sa nezavisnim regulatornim tijelima u cilju efikasnije kontrole trošenja javnih sredstava. Iz crnogorske Skupštine je saopšteno da će sjednica biti održana uz podršku Vestminsterske fondacije za demokratiju i Regionalne mreže parlamentarnih odbora za ekonomiju, finansije i evropske integracije zapadnog Balkana.

HAAB - SEDMICA ŠTEDNJE

POLJOPRIVREDA

Trgovački lanci uzdanica proizvođačima

Najveći problem domaćih proizvođača i dalje je plasman proizvoda usljed velikog uvoza Ivana Boljević

P

roizvodi domaćih poljoprivrednika ovog ljeta su se u velikoj mjeri nalazili i na rafovima crnogorskih trgovačkih lanaca. To je, kako neki od njih smatraju, najveća pomoć koja bi zapravo i jedino mogla pokrenuti na bolje stvari u poljoprividi. Poljoprivrednici napominju da se domaća proizvodanja guši uvozom, a da od prodaje uvezenih proizvoda državi ostaje samo plaćeni porez, te je od toga korist minimalna. Sa druge strane, podsticajem u vidu otkupa domaćih proizvoda svi prihodi ostali bi u Crnoj Gori.

Veliki trgovački lanci, kako smatraju poljoprivrednici, učinili su veliki korak u podsticaju domaće poljoprivrede. Skupa proizvodnja zbog većinom uvezenog repromaterijala za poljoprivredu, slabe subvencije, a dijelom i nedostatak komunikacije između države i poljoprivrednika, rezultirao je slabim plasmanom domaćih proizvoda i velikim uvozom. “Pozdravljam napore još rijetkih koji nam omogućavaju da se domaće voće i povrće nađe na trpezama naših ljudi. Boli činjenica da mi naše proizvode nigdje u region ne možemo izvesti jer sve zemlje štite svoju proizvodnju, a ne možemo prodati ni u našoj zemlji jer ih uvozimo iz regiona”, kauzao je za Dnevne novine poljoprivrednik iz Zete Žaro Maraš. On objašnjava da veliki trgovački lanci i dalje uvoze velike količine proizvoda u špicu sezone i kaže da je sistem logiciranja pogrešan. “Ukoliko uvezete proizvode, makar oni bili i jeftiniji, vi ćete od tog

proizvoda dobiti tek porez za državu, a od domaćeg proizvoda dobijate čitav prihod koji ostaje u našoj zemlji. O poljoprivredi se mora dugoročno razmišljati”, napominje Maraš. U svim većim trgovačkim lancima ovog ljeta bilo je domaćih proizvoda. Najveći udio u plasmanu Merkator i Roda marketa imaju oni koji se u znatnim količinama proizvode u našoj zemlji ili su autohtone na našem području. Ističu da plasiraju i dio proizovoda koji su porijeklom iz uvoza i to kada su u pitanju vrste koje se ne uzgajaju u Crnoj Gori ili se uzgajaju u manjim količinama, poput tropskog voća ili citrusa. “Konkretno, Merkator-CG je tokom ove godine potrošačima nudio domaće breskve, grožđe kardinal, peršun, zelenu salatu, blitvu i šampinjone, koji su proizvedeni u Crnoj Gori. Kada su navedene vrste u pitanju, cijeli plasman (100 odsto) ovih proizvoda u Mercator i

2.600

tona svježeg voća i povrća domaćih poljoprivrednih proizvođača otkupio je za devet deset mjeseci jedan trgovački lanac. Kada bi ovakva praksa važila kod svih za domaću poljoprivredu bi došla srećnija vremena, tvrde poljiporivrednici.

Roda marketima činili su proizvodi iz Crne Gore. Značajan plasman domaćih proizvoda imamo i kada su u pitanju kupus (90 odsto ukupnog plasmana), lubenica (80 odsto), paradajz, krompir i krastavac (po 60 odsto)”, kazali su iz kompanije Merkator. U kompanije Voli kažu da kontinuirano vrše otkup proizvoda domaćih proizvođača, da vode računa o njihovoj zastupljenosti i uvijek ih imaju u ponudi. “Tokom 2013. godine otkupljeno je različitih poljoprivrednih kultura oko 2.600.000 kilograma”, kazali su iz Volija dodajući da je količinski najviše otkupljeno lubenica, oko 500 tona, zatim svježeg kupusa - oko 300 tona. Otkupljivali su i svježi krastavac, krompir i paradajz. Domaći proizvođači tvrde da su proizvodi odličnog kvaliteta, da Crna Gora ima odlične geografske i klimatske uslove za poljoprivredu, te da bi boljim pristupom poljoprivredi mogli da se takmičimo sa mnogo razvijenijim zemljama.

LIBERALNA PARTIJA

Hrvati se složili da podvodni kabl ide kroz njihovu teritoriju Hrvatska će dati saglasnost za postavljanje energetskog kabla između Crne Gore i Italije, preko njene teritorije, nakon završetka seizmoloških istraživanja i mapiranja trase, saopšteno je na energetskoj konferenciji lidera jugoistočne Evrope, kojoj su prisustvovali predstavnici crnogorske Liberalne partije (LP). Iz Liberalne partije je saopšteno da je tokom dvodnevne konferencije u

Osjeku, hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak, podmorski kabl naveo kao jedno od bitnih pitanja koje povezuje Hrvatsku i Crnu Goru i najavio da će seizmološka istraživanja i mapiranja trase biti završeno tokom prve polovine naredne godine. Konferenciji, pod nazivom Širenje saradnje u oblasti energetike u jugoistočnoj Evropi, koja je završena u subotu, prisustvovali su pred-

sjednik i potpredsjednik Liberalne partije Crne Gore, Andrija Popović i Satka Hajdarpašić. Konferenciju je organizovala Mreža liberalnih stranaka jugoistočne Evrope (LIBSEEN), uz podršku VVD-a, liberalne stranke Holandije. Na konferenciji je zaključeno da je saradnja u oblasti energetike od izuzetnog značaja za države Balkana.

Premija na kamatu 20 odsto Hypo Alpe Adria banka (HAAB) u Nedjelji štednje, koja traje do 4. novembra, nudi premiju na kamatu od čak 20 odsto. Štednja sa premijom je, kako je saopšteno iz HAAB, vrsta oročene štednje u eurima koja omogućava klijentu da redovnim mjesečnim ili tromjesečnim uplatama ostvaruje pravo na premiju, koja se obračunava na kamatu po depozitu. “Visinu uloga sami određujete, a tokom trajanja akcije Hypo Alpe Adria banka odobrava premiju od 20 odsto”, navedeno je u saopštenju banke. Ugovor o štednji može zaključiti svaki domaći i strani građanin. Štednja se vodi u eurima, mi-

nimalni iznos za mjesečne uplate je 30, a za tromjesečne 60 eura. “Klijent ima mogućnost da aktivira trajni nalog pri čemu ne mora da brine o tačnosti i pravovremenosti uplata, jer banka izvršava uplate po trajnom nalogu klijenta. Klijent može raspolagati štednjom i prije isteka roka oročenja pri čemu će na depozitni ulog biti obračunata kamata po stopi za štednju po viđenju”, naveli su iz HAAB. Hypo banka, inače, Nedjelju štednje obilježava i nizom manifestacija obezbjeđujući štedne uloge novorođenoj djeci u toj sedmici, otvarajući vrata svojih filijala za djecu nižih razreda osnovnih škola, kroz takozvane Otvorene dane za škole. I.B.

RADOJE DAKIĆ

U srijedu veliki protest radnika

Vukčević Bivši radnici “Radoja Dakića”, pod sloganom Zajedno smo jači, prijavili su za srijedu održavanje velikog mirnog protesta ispred zgrade Vlade. Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike, Milan Vukčević, kazao je da bivši radnici direktno i indirektno trpe posljedice neefikasne primjene pravnih normi, koriste ulicu kao način rješavanja problema, a do sada najduži talas protesta za legitimno slanje poruka. »Cijena ove agonije izražena je u ljudskim životima, tako da je svaki drugi skup bio komemorativni. Pitamo se koliko još godina treba da patimo i koliko još naših kolega treba da premine da bi država, kao osnivač i većinski vlasnik, isplatila lične dohotke zarađene prije 15 godi-

na«, rekao je Vukčević agenciji Mina-business. On je dodao da zbog nedjelotvorne primjene sudske odluke radnici i njihove porodice živjeli su mnogo gore nego što su mogli. »Suočeni sa surovom bezosjećajnošću, vrijeme je da nešto učinimo za sebe i svoje porodice budući da smo žrtvovana generacija sistemske promjene privredne strukture. Ogromno nezadovoljstvo toga dana ćemo iskazati ćutanjem i vlastodržcima poslati poruku koju treba da čuju”, najavio je Vukčević. Bivši radnici “Radoja Dakića” od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.


8

Društvo

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

UPOZORENJE

Mobing u Sindikatu presedan

MATICA BOKE

Ćirilica protjerana Upotreba ćiriličnog pisma u istoj mjeri kao što je u radu državnih i organa lokalne samouprave u Kotoru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, zastupljeno i latinično, sa obavezom isticanja dvojnih natpisa sa nazivima tih organa, ustavna je obaveza za čiju će se realizaciju NVO “Matica Boke” posebno zalagati u narednom periodu svog djelovanja, poručeno je sa Skupštine te organizacije. Predsjednik Skupštine “Matice Boke” Dragan Lepetić upozorio je da je sa ploča sa natpisima državnih organa “protjerana ćirilica”, kao i da su one, suprotno Ustavu koji garantuje ravnopravnost pisama, zamijenjene isključivo latiničnim pismom. “Imajući u vidu kakav tretman ima ćirilica u Hrvatskoj i najnovije događaje u Vukovaru gdje se javno i nekažnjeno lome ćirilične table na državnim

javnim ustanovama, to posebno iritira građane u mjestima sa većinskom upotrebom srpskog jezika. Ono što ovih dana imamo priliku da gledamo u Vukovaru, ispod svakog je nivoa i dostojanstva”, izjavio je Lepetić prenosi Radio Kotor. Lepetić je podsjetio da će Matica u budućem periodu potencirati privredni razvoj, ali se i, zakonom dozvoljenim sredstvima, oduprijeti tzv. tajkunizaciji privrede i “urbanističkoj mafiji”. Podnoseći izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem za 2012/13. godinu i planom rada za naredni period, predsjednik Upravnog odbora “Matice Boke” Željko Komnenović ukazao je na značaj pokretanje sajta Matice. On je kazao i da je “Matica Boke” pomogla u nalaženju investitora za izgradnju na placu “Matice srpske” u Tivtu. M.M.K.

Iz Sindikalne organizacije Stručne službe saopšteno je da je slučaj mobinga nad rukovodstvom te organizacije u Savezu sindikata (SSCG) Senkom Rastoder i Vukadinom Ćupićem kao predstavnicima zaposlenih i sindikalnim aktivistima naveden kao presedan u sindikalnom svijetu i primjer mobinga u procesu borbe za radničke interese u svim relevantnim evropskim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih i radničkih prava. “Mobing u SSCG naveden je kao primjer`najgrubljeg ponašanja poslodavca prema zaposlenima i članovima sindikata u organizaciji koja po vokaciji treba da se bori upravo protiv tih pojava` i uvršćen je u pripremna dokumenta organa Evropske komisije o obavezi vladavine prava na radnom mjestu”, navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije Stručne službe. Pozivajući se na Izvještaj koji se bavi problemima identifikacije mobinga (zlostavljanja na radu) i statusa zviždača u Crnoj Gori koji je uradila NVO “Vladavina prava”, u Sindiklanoj organizaciji kažu da su osobe zaposlene u SSCG konstantno

suočene sa diskriminacijom na radnom mjestu, kao i da i pored postojanja zakona nijesu mogli ostvariti svoja Ustavom i zakonima zagarantvana prava.

Bez reakcija zbog straha Pozivajući se na ocjene iz Izvještaja NVO “Vladavina prava”, predsjednica Sindikalne organizacije Stručne službe Senka Rastoder kazala je da zaposleni u SSCG kao i drugi nijesu blagovremeno reagovali na zlostavljanje i ekonomsko nasilje na radnom mjestu uglavnom iz straha. “U poglavlju posvećenom SSCG navedeno je da su tu konstatovani diskriminacija, mobing, kršenje ugovora o radu i korupcija i objašnjeno da su

Rastoder i Ćupić devet puta štrajkovali glađu, kao i da su, zbog odsustva odgovornosti rukovodstva, bili prinuđeni da se za svoja prava bore na sudu”, navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije. U Izvještaju se konstatuje, kako kaže Rastoder, da nijedna žrtva mobinga u Crnoj Gori nije dobila pomoć i zaštitu sindikalnih organizacija, pa su radnici prinuđeni da se za svoja prava bore sami.

DOPRINOS NAUCI

Povelja profesoru Bjelici Dekanu Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, profesoru Dušku Bjelici uručeno je u Sarajevu najveće priznanje – Povelja za naučni doprinos i podizanje međunarodnog ugleda te univerzitetske jedinice. U obrazloženju Odluke o dodjelu ovog priznanja stoji da se Bjelici Povelja “dodjeljuje za izuzetan doprinos i dostignuća u unapređenju rada, razvoju i promociji Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja i podizanju naučnog ugleda na međunarodnom planu”. Univerzitetskom profesoru Dušku Bjelici ovo priznanje je uručeno povodom 50 godina postojanja i uspješnog rada Fakulteta za sport i tjelesni odgoj državnog univerziteta u Sarajevu, a Odlukom Naučnog vijeća. Njemu je Povelja uruče-

na na ceremonijalnoj akademiji pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. M.M.K.

RODITELJSKI KUTAK

Za majke sve o ishrani i dojenju Roditelji, budući i sadašnji, imaće priliku da danas razgovaraju sa pedijatrom Ninom Mandić u Savjetovalištu za roditelje o razvoju njihovog novorođenčeta, zdravstvenim stanjima, ali i ishrani i dojenju. Roditeljski kutak Udruženja “Roditelji” počeće u 18 sati u Donatorovoj prodavnici Kids Land na Starom aerodromu u Podgorici. “Zainteresovani roditelji se mogu prijaviti za ovo, ali i sva naredna okupljanja u Roditeljskom kutku u Donatorovim radnjama Enci menci u Delti i Kids lend na Starom aerodromu, nakon čega će biti redovno obavještavani o temama i gostima. Kompanija Donator je partner Udruženju u orga-

nizaciji Roditeljskog kutka, koja je ustupila prostor za okupljanja sa roditeljima”, saopštili su iz Udruženja “Roditelji”. Kroz Roditeljski kutak roditelji mogu da dobiju infomacije o tome šta ih čeka u toku trudnoće, nakon rođanja bebe, ali i u vezi dojenja – šta je normalno i oko čega ne treba brinuti, i kako savladati male prepreke koje se tokom dojenja mogu javiti… “Do sada su naši gosti bili neonatolog Danojla Dakić, patronažna sestra Senka Bulatović, ginekološko-akušerske sestre i fizioterapeutkinje Milena Bakić i Aleksandra Vukadinović”, podsjećaju u Udruženju. M.M.K.

CDPR U HRVATSKOJ

Predstavljene brošure o vinu Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 23. međunarodnom susretu vinara i vinogradara “Sabatina 2013” od 24. do 26. oktobra na ostrvu Hvar u Hrvatskoj. Skup je održan pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Iva Josipovića. CDPR je na događaju predstavio edukativni materijal “Grožđe - hrana i lijek” i “Vino - hrana i lijek” i podijelio ga prisutnim gostima. U brošurama su objašnjena ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi od istog, kao i nje-

govo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i bolesti srca i krvnih sudova. “Još od davnina, tj. iz Biblije, a duboko se nadamo da su mnogi pročitali i zapamtili, postoji poznata izreka `Vino je život čovjeka, ako ga pije umjereno`. Tokom susreta na Hvaru između ostalog je organizovan okrugli sto o zadrugarstvu, zatim izložba vina i proizvoda od grožđa i vina, radionica, kao i promocija vina Hrvatske”, saopštio je sekretar CDPR-a Domagoj Žarković. M.M.K.

“Izvještaj je baziran na podacima NVO “Vladavina prava” i biće objavljen u prvom kvartalu 2014. godine. Sa ovim slučajem upoznate su ambasade zemalja članica EU, kao i delegacije EK i posmatračke misije. Ističe se da SSCG nije uključen u prikupljanje podataka o mobingu u Crnoj Gori i njima nije upućivan poziv za saradnju jer je javnost preko medija informisana o nezakonitom ponašanju rukovodstva i nasilju koje godinama vrše nad zaoslenima, kao i da je i pored brojnih intervencija nadležnih inspekcija nastavljeno zlostavljanje sindikalnih aktivista”, uvjeravaju u Stručnoj službi. Komentar na Izvještaj i navode Sindikalne organizacije od generalnog sekretara SSCG Zorana Masoničića juče nijesmo mogli dobiti jer se nije javljao na telefonske pozive Dnevnih novina. M.M.K.


Društvo

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

9

ŽIVOT U CRNOJ GORI IZ UGLA AMERIČKOG DIPLOMATE

Mladima nije lako, ali moraju biti glasniji Za mladog domaćeg-stranog diplomatu Marka Cimbaljevića službovanje u zemlji predaka čast je za koju se vrijedno i istrajno borio - obrazovanjem, ali i željom

Š

to je teži put do cilja, to je on značajniji i vredniji za onoga ko mu stremi. Za mladog domaćeg-stranog diplomatu Marka Cimbaljevića službovanje u zemlji predaka čast je za koju se vrijedno i istrajno borio - obrazovanjem, ali i željom. Nakon dvije godine Cimbaljević razdvaja slike Crne Gore koju je zapamtio kao dječak i one koju je zatekao kao zrela osoba. Utisci su u oba slučaja lijepi. Na isteku svog mandata poručuje da očekuje veći napor od nesporno talentovane domaće omladine, naročito u dijelu jačanja građanske svijesti.

DN: Kako ste se osjećali kada Vam je Vlada SAD saopštila da ćete biti poslati na mandat u Crnu Goru? Bio sam presrećan kada sam saznao da će moj prvi posao u američkoj diplomatskoj službi u inostranstvu biti mjesto službenika u političkoj sekciji u Američkoj ambasadi u Podgorici. U Stejt dipartmentu postoji svečanost pod nazivom Dan zastave na kojoj se diplomatama dodjeljuju prvi angažmani. Na ogromnom projektoru prikazuje se zastava zemlje kada neki od službenika dobije raspored. Sjećam se trenutka kada sam vidio crnogorsku zastavu i kada je moje ime prozvano – bukvalno sam poskočio sa mjesta kao da sam dobio na lutriji. Međutim, moj put do toga nije bio lak. Potičući iz porodice radnika koji su se doselili u Ameriku iz Berana, znao sam da moram da pružim 100 odsto tokom školovanja da bih uspio u životu. Morao sam rano da napustim kuću da bih pohađao koledž gdje sam sa odličnim ocjenama završio međunarodnu ekonomiju. Proveo sam, onda, dodatne četiri godine studirajući kako bih dobio diplomu iz prava u Vašingtonu. Sve vrijeme sam uporedo radio kao konobar, pravni pomoćnik i obavljao druge male poslove kako bih se finansijski izdržavao. Poslije tri godine advokatskog rada u velikoj pravnoj firmi, odlučio sam da konkurišem za posao u diplomatskoj službi. Konačno, nakon godinu strogih testova i provjera dobio sam ponudu za posao 2011. godine. Zadovoljstvo je znati da u Sjedinjenim Američkim Državama, ako posjedujete mješavinu ambicija, truda i obrazovanja, imate neograničene mogućnosti na raspolaganju. DN: Kakvi su Vaši utisci nakon dvije godine provedene u Crnoj Gori? Sveukupno su pozitivni. Bilo je divno steći nove prijatelje, istraživati zemlju i region i posjećiva-

ti rođake i širu porodicu vikendima. U mnogim aspektima Crna Gora koju pamtim od prije 20 godina potpuno je drugačija od današnje. Iako ima mnogih koji kritikuju zemlju zbog sporih reformi, kad pogledate situaciju tada i sad shvatite da je država značajno napredovala u evroatlantskim reformama i postala snažnije prisutna na međunarodnoj sceni. Međutim, iako ima mnogo pozitivnih promjena, postoje neki aspekti koji se nijesu promijenili. Na primjer, životni standard i direktne strane investicije u sjevernoj polovini zemlje su veoma skromni. Osim toga što je taj dio neproporcionalno siromašniji u odnosu na centralni i južni dio Crne Gore, infrastruktura je zastarjela i nema ozbiljnih ulaganja. U selu moje porodice pored Berana ne možete čak ni da vozite do moje porodične kuće jer je put u tako lošem stanju da rizikujete da uništite vozilo. Ne možemo više da pijemo vodu sa česme zbog oštećenih cijevi i sada su mnogi mještani prinuđeni da kupuju flaširanu vodu koju neki ne mogu da priušte. Ovi primjeri ne važe isključivo za Berane, nego i za

mnoge druge opštine na sjeveru. DN: Šta biste promijenili da možete? Ako bih mogao da promijenim jednu stvar, radio bih na podsticanju mladih da aktivnije učestvuju u civilnom društvu. Iz iskustva koje sam stekao širom zemlje tokom mandata, a razgovarao sam sa mnogo mladih ljudi, veliki broj njih izrazio je nezadovoljstvo svojim trenutnim društveno-ekonomskim položajem i njegovim nemijenjanjem. Mladi treba da budu aktivniji u kreiranju svoje budućnosti i svoje sudbine i da izbjegnu da budu uhvaćeni u zamku beznadežnosti. Neki mladi se okreću huliganizmu i drugim načinima iskazivanja frustriranosti, a umjesto toga, pozvao bih ih da preduzmu inicijativu, imaju aktivan i konstruktivan pristup kako bi unaprijedili svoj život za koji znam da nije lak. Ako žele da vide promjene, bilo u svom životu ili u političkom okviru zemlje, oni onda moraju da budu pokretačka snaga tih promjena. Nekoliko NVO-a su prepoznali ova pitanja i rade naporno na programima čiji je cilj angažovanje i obrazovanje mladih.

Bio sam zadovoljan, međutim, upoznao sam mnogo mladih koji su na vodećim pozicijama unutar civilnog društva i u različitim ministarstvima. Mislim da zemlja ima ogroman ljudski potencijal i da će mladi, dolazeći lideri nastaviti da vode zemlju naprijed. Takođe sam oduševljen talentom mladih koji su konkurisali za stipendije na američkim srednjim školama i univerzitetima. Nadam se da će ta nova generacija talentovanih lidera nastaviti da napreduje i razvija svoje sposobnosti i da će značajno doprinijeti promjenama Crne Gore kad se vrate u zemlju. DN: Odakle nosite najljepše uspomene? Moje najvrednije iskustvo je rad sa talentovanom i raznolikom grupom kolega u Ambasadi SAD u Podgorici čiji cilj nije samo da razvijaju snažne bilateralne odnose sa Crnom Gorom, nego i da pomognu Crnoj Gori na njenom evroatlantskom putu. Moji partneri iz Crne Gore, iz Ministarstva vanjskih poslova, takođe su bili impresivni, radeći često danonoćno na značajnim međunarodnim inicijativama. Mogao sam da pozovem odjeljenje za multilateralne poslove u bilo koje doba noći i oni su uvijek predusretljivo i ljubazno odgovarali na moje pozive. Bio sam takođe prijatno iznenađen kada sam otkrio da su neki

od kolega iz Ministarstva vanjskih poslova sa kojima sam sarađivao i povezani sa mnom. Bilo je sjajno sresti nove rođake ili kumove slučajno i neočekivano tokom mog boravka. DN: Da li ste tokom boravka ovdje imali neprijatnosti ili loših iskustava? Iskreno, mogu da kažem da nijesam imao loše iskustvo tokom boravka u Crnoj Gori, a čak i iz onih situacija koje nijesu bile pozitivne mogao sam nešto da naučim. Bilo je, međutim, nekih dirljivih momenata koje ću ponijeti sa sobom. Jedan od trenutaka koji je ostavio snažan utisak na mene bila je posjeta Domu za nezbrinutu djecu u Bijeloj ove godine. Bilo je toliko mnogo djece tamo i ono što je razočaravajuće jeste da zbog zakonskih prepreka mnoga od njih ne mogu biti usvojena. Dakle, stotine djece provešće cijelo djetinjstvo u Domu dok ne napune 18 godina kada će morati da napuste tu instituciju bez ideje gdje da odu. Kada sam posjetio tu djecu jedno od njih me je zagrlilo tako snažno kao da nije željelo da mi dozvoli da odem. To je bilo jedno od najdirljivijih iskustava koje će zauvijek ostati sa mnom. Nadam se da će Vlada i odgovarajuća ministarstva raditi na tome da obezbijede mogućnost da ta djeca budu usvojena i prihvaćena u porodici koja će ih voljeti i brinuti o njima. I.C.

Vožnja autom u Crnoj Gori je zastrašujuće iskustvo DN: S obzirom na to da ste ranije u Crnu Goru dolazili samo na odmor, koliko se razlikuje život od odmora u Crnoj Gori? Kao dio crnogorske dijaspore, moja porodica bi dolazila u Crnu Goru svakih nekoliko godina. U tim prilikama ja bih jednostavno uzimao taksi gdje god da idem. Ovdje, međutim, vozio sam svoj auto i moram da kažem da je to iskustvo bilo ponekad zastrašujuće. Voziti ovdje je teško i bilo je više situacija kada sam bio blizu toga da me neko

udari. Želio bih da apelujem na vozače da uspore i da pokažu veće poštovanje prema pješacima i drugim vozačima na putevima. Ljudi bi trebalo da znaju da će na kraju stići do svojih finalnih odredišta i da rizikujući svoj i život drugih pokazuju visok nivo nepoštovanja prema ljudskom životu uopšte. Takođe, troškovi života u ovoj zemlji su viši nego što sam pretpostavljao dok sam dolazio na odmor – i veoma je teško za mnoge porodice da se nose sa povećanim troškovima i porezima. Cijena goriva je mnogo veća nego u Sjedinjenim Državama i mnogi uvezeni proizvodi u prodavnicama koštaju kao u SAD. Za one koji žive sa malim zaradama u Crnoj Gori mora biti veliki izazov da prežive u takvim okolnostima.

JUVENTAS

Crkva pokušava da ojača politički uticaj U Crnoj Gori, osim crkve, koja svoj politički uticaj pokušava da jača kroz zauzimanje upražnjenog mjesta mrzitelja drugačijeg, nema puno važnijih kreatora društvene svijesti koji su otvoreno iskazali netrpeljivost prema LGBT populaciji, smatraju u Juventasu. Predsjednik Upravnog Odbora Juventasa Ivana Vujović izjavila je da je Povorka ponosa ukaza-

la na nekoliko osobenosti crnogorskog društva. “Osim crkve, koja svoj politički uticaj pokušava da jača kroz zauzimanje u ovom trenutku upražnjenog mjesta mrzitelja drugačijeg, nema puno važnijih kreatora društvene svijesti koji su otvoreno iskazali netrpeljivost prema LGBT populaciji”, ustvrdila je Vujović agenciji Mina.

Prema njenim riječima, država je, kroz djelovanje Uprave policije tokom Prajda, u odnosu na prethodni period pokazala veći stepen političke volje da zaštiti drugačije, manjinu i Ustav. “Na tužilaštvu je, sada nakon prajda, da pokaže da li ono ima kapaciteta, volje i znanja da isto u svom domenu uradi”, ocijenila je Vujović.


10 Hronika

foto: Blic.rs

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

udruženje sudija

Pravno nasilje negativno utiče na put ka Evropi Pravno nasilje bilo koje vrste ne može promaći domaćoj i međunarodnoj javnosti, na prvom mjestu Evropskoj uniji EU, a takvo stanje nikako ne može pozitivno uticati na dalju izgradnju evropskog puta Crne Gore, smatraju u crnogorskom Udruženju sudija (USCG). Profesor Đorđije Blažić kazao je ranije da ne postoji državni organ u sistemu pravosuđa koji može da zaštiti postojeće sudije Ustavnog suda od “pravnog nasilja“ koje bi Skupština napravila izborom sudija tog suda, prije nego što se sadašnji razriješe. Predsjednik USCG Hasnija Simonović kazala je da sudije Ustavnog suda mogu potražiti zaštitu obraćajući se međunarodnim organizacijama. “Venecijanska komisija (VK) može biti dobar izbor za ovu vrstu djelovanja. Takođe, Međunarodno udruženje sudija može odigrati važnu ulogu u vezi sa ovim problemom”, rekla je Simonović za agenciju MINA. Prema njenim riječima, iako mišljenja međunarodnih organizacija uglavnom nijesu obavezujuća, u USCG smatraju da ne može biti korisno njihovo ignorisanje, s obzirom na to da ona predstavljaju zbir znanja i dobrih praksi sudija iz cijelog svijeta. “Bilo kakvo pravno nasilje ne može promaći domaćoj i međunarodnoj javnosti, na prvom mjestu EU, a takvo stanje nika-

ko ne može pozitivno uticati na dalju izgradnju evropskog puta Crne Gore”, kazala je Simonović. Na pitanje kakav je stav USCG u vezi sa aktuelnom polemikom da li sudijama Ustavnog suda, na osnovu usvojenih ustavnih amandmana, može biti skraćen mandat i da li je predsjednik Filip Vujanović povrijedio Ustav time što je raspisao javni poziv za izbor dvoje sudija, ona je podsjetila da je amandmanima predviđeno da predsjednik imenuje dvoje sudija tog suda. S druge strane, kako je navela, Ustav Crne Gore predviđa slučajeve prestanka funkcije sudiji Ustavnog suda. “Očigledno amandmanima nije usklađen odnos navedenih normi, te je stoga došlo do polemike”. Ona je dodala da je Ustavni

odbor Skupštine nadležan da razmatra predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav i to, kako je navela, može biti rješenje problema. Komentarišući ustavne promjene koje je usvojio parlament, Simonović je ocijenila da su one mogle da donesu mnogo više napretka, u smislu nezavisnosti i nepristrasnosti crnogorskog pravosuđa. Ona je podsjetila da je USCG, upravo iz razloga jačanja tih načela sudijske funkcije, predlagalo da u izmjenama Ustava koje se odnose na sastav Sudskog savjeta, većina članova budu nosioci sudijske funkcije i da se time ojača nezavisnost sudstva. “Nažalost, naši predlozi nijesu prihvaćeni, tako da u Sudskom savjetu, koji između ostalog bira i razrješava sudije, mi nemamo većinu. Jedino što je prihvatljivo za nas je način izbora predsjednika Vrhovnog suda kojeg sada bira Sudski savjet, za razliku od ranijeg rješenja, gdje ga je birao parlament”, navela je Simonović. Ona smatra da je položaj crnogorskih sudija u društvu veoma nepovoljan. Pritisci su prisutni, kazala je ona, i mogu se negativno odraziti na rad crnogorskih sudija “iako se oni prilično uspješno opiru ovoj pojavi”.

Osmanijev “ferari”

beograd

Biznismen Ćazim Osmani pretukao Mandu Popović? Srbijanska policija potražuje kontroverznog albanskog biznismena Ćazima Osmanija zbog sumnje da je prije tri dana u beogradskom hotelu “Zira” pretukao Podgoričanku Mandu Popović, prenose srbijanski mediji. Navodno, Osmani se u 17.25 sati u hotelu žestoko posvađao sa Popović, a potom fizički nasrnuo na nju i pretukao je. Nakon toga, svojim crvenim “ferarijem” navodno se izgubio u nepoznatom pravcu. Osoblje hotela čulo je galamu iz sobe, nakon čega je pozvalo organe reda. Policija je odmah otišla na lice mjesta, ali nije pronašla Osmanija, pa je za njim raspisana potraga. Nakon incidenta Podgoričanka je, prema pisanju srbijanskih medija, otišla u policiju i dala izjavu. Ona je rekla da je Osmani nekoliko puta ošamario i da

su se posvađali zbog problema koje imaju u vezi u kojoj su više godina. “Ferari” čeških registarskih oznaka ovog albanskog biznismena policija je pronašla peksinoć na drugom spratu garaže na Obilićevom vencu. Popović je u Crnoj Gori poznata od objavljivanja snimka “Marija Zabjelo” koji se našao na mreži “YouTube”. Na njemu je zabilježeno kako ona, sa još dvije drugarice, pesnicama po glavi i tijelu udara Srbijanku kojoj su makazama kidale kosu i djelove odjeće. “Popularnost” joj je porasla u julu ove godine kada je pjevačica iz Srbije Ana Nikolić prijavila da ju je u budvanskom hotelu “Maestral” napala Popović. Ana je tada najavila tužbu protiv nje, ali i hotela koji je doveo njenu bezbjednost u pitanje. M.V.P.


Hronika 11

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

žalbe na rad advokata

Većina prijava odbijena kao neosnovana

Za tri godine građani podnijeli 127 prijava na rad advokata, ove godine bilo ih 31

Ana Stanković- Mugoša

Milinka Đorović

D

isciplinskom tužiocu Advokatske komore Ani Stanković-Mugoša tokom ove godine podnijeta je 31 prijava protiv advokata, dok je u toku jedan postupak. Stanković-Mugoša za Dnevne novine je kazala da su u protekle tri godine građani podnijeli 127 prijava protiv advokata, od čega je pokrenuto sedam disciplinskih postupaka, od kojih je disciplinski sud odbio njih pet, a jedan postupak je u toku.

Povjerenje građana u Disciplinski sud Advokatske komore Crne Gore očigledno je veliko, s obzirom na broj pristiglih pritužbi na rada advokata. Međutim, većina tih prijava, čiji je broj povećan u posljednje tri godine, bude odbačeno kao neosnovano. Nije rijedak slučaj da više klijenata jednog advokata podnese prijave na njegov rad. U prilog tome ide podatak da je za protekle tri godine samo jedan advokat, od njih 750 čija se imena nalaze na spisku Advokatske komore izbrisan sa njega. Kazna za brisanje traje godinu.

● JEDAN ADVOKAT IZBRISAN SA SPISKA KOMORE

“Predmet se odnosi na slučaj u ko-

jem su spojene tri optužnice, a odluka je zasnovana i na činjenici da je tom advokatu izrečena i zatvorska kazna u dva krivična predmeta, a vezano za činjenice koje predstavljaju teže kršenje kodeksa advokatske etike”, kazala je disciplinski tužilac Advokatske komore advokat Ana Stanković-Mugoša, ne želeći da odaje imena advokata protiv kojih su podnošene prijave. Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, riječ je o advokatu Miliću Miroviću iz Bara, koji je uhapšen u aprilu zbog prijetnji i uvreda koje je uputio sudiji Osnovnog suda u Baru Srđanu Kosaniću, što je ovaj prijavio policija. Nakon toga, advokat je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mje-

● U PRIJAVAMA “POMAŽE” RODBINA

seci uslovno na dvije godine. On je uhapšen 4. aprila ove godine nakon verbalnog konflikta koji je imao sa sudijom Kosanićem. Prema prijavi Kosanića, Mirović je tog dana, u 13.35 časova, nenajavljen ušao u sudnicu broj 6, kada mu je rekao “Hoćeš kičmu da ti slomim? Dokle ćeš ti mene da za**bavaš?”, nakon čega su uslijedile psovke.

Disciplinski tužilac Ana StankovićMugoša istakla je da su tokom njenog mandata, odnosno u protekle četiri godine, prijave se uglavnom odnosile “na pokušaj stranaka da advokatu ne plate naknadu za izvršenu uslugu, pokušajem diskreditovanja ličnosti advokata, fingiranjem navodnih propusta, a za što se potvrdilo da nije osnovano”. Kako kaže, bilo je i slučajeva kada bliži rođaci stranke podnose prijave protiv advokata koji zastupa su-

protnu stranu pokušavajući na taj način da ometaju stranku sa kojom su u sporu. Ona ističe da se takve prijave smatraju neosnovanim. U Crnoj Gori trenutno radi 750 advokata, a u protekle tri godine samo jedan je izbrisan iz imenika Advokatske komore. Kazna za brisanje traje godinu.

● NIJE DA NEMA PRIJAVA Kako nezvanično saznaju Dnevne novine, protiv advokata Radovana Mandića pred disciplinskom komisijom bilo je više prijava, i to zbog povrede Kodeksa advokata, zbog nepojavljivanja pred sudom u zakazanim terminima, zbog toga što nije poštovao svoje klijente, ili navodno što nije uradio ništa od posla za koji su ga oni plaćali. Disciplinski sud je 2012. godine advokata Dušana Labudovića iz Berana proglasio odgovornim zbog teže povrede dužnosti advokata zbog zadržavanja novca naplaćenog za račun stranke. I protiv njega, prema informacijama Dnevnih novina, konstantno pristižu prijave.

uoči suđenja

uništena auta

Ispituju uzroke požara u Kotoru Kotorska policija još ispituje uzroke požara u kojem su prekjuče u ranim jutarnjim časovima izgorjela dva automobila. U tom požaru, koji se oko 3.40 časova poslije ponoći dogodio u kotorskom naselju Rakite, potpuno je uništen “mini moris” Tanje Bojanić, sestre Kotoranina Željka Bojanića koji je ranjen prilikom ubistva njegovog prijatelja, kotorskog biznismena Dragana Dudića Frica, u kafe baru “Moka” koji je vlasništvo Bojanića. Plamen je zahvatio i “fiat punto” na kojem je pričinjena velika materijalna šteta. Na lice mjesta izašli su službenici kotorske policije koji su

Najveći broj prijava bio je u 2011. godini, njih 61. Pokrenuta su tri postupka po optužnici disciplinskog tužioca, a sud je odbacio sve tri. U 2012. godini podneseno je 35 prijava, pokrenuta su četiri postupka podizanjem optužnice. Tri prijave odnosile su se na istog advokata. U dosadašnjem periodu ove godine podnešena je 31 prijava, a u toku je jedan postupak. Kazna za advokata po odluci Disciplinskog suda je opomena, novčana ili brisanje iz imenika advokata.

sa osnovnim državnim tužiocem Žarkom Pajkovićem obavili uviđaj. Izuzeti su tragovi koji će pokazati uzrok požara. Prije dvije godine, takođe u Kotoru, pod još neutvrđenim okolnostima, izgorjela su dva automobila Željka Bojanića. Tačnije, u požaru je izgorio kombi “mercedes” registrovan na hotel-vilu “Duomo” čiji je vlasnik Bojanić. Kombi je bio parkiran ispred zgrade u kojoj živi ovaj Kotoranin. Potom je gorio i njegov automobil marke “audi Q7”. Ta dva slučaja napada na imovinu Bojovića, iako su se dogodila 2011. godine, ostaal su neriješena.M.V.P.

MANS i UPIS ne odustaju od optužbi Suđenje po tužbi Lutrije i Džek pota protiv izdavača ND “Vijesti” Daily press-a i nevladine organizacije MANS biće nastavljeno sjutra u podgoričkom Osnovnom sudu. Pravni zastupnik MANS-a, advokat Veselin Radulović, podsjetio je da je ta NVO predsjedniku Osnovnog suda podnijela zahtjev za ubrzanje postupka. Podsjećajući da je advokat Lutrije Vladan Bojić, proširivao navode optužnice, te više puta sudu dostavljao podneske na samom ročištu ili dan prije ročišta, čime je onemogućavao tuženima da se izjasne na njih i tako takođe uzrokovao odlaganje ročišta, Radulović tvrdi da mu je jedina namjera bila odugovlačenje spora. “U prvom podnesku, još prošle godine, advokat Bojić proširuje navode tužbe sa tvrdnjama da su Branislav Mićunović, Sava Grbović i njihove porodice ugroženi od MANS-a do te mjere da je pravni sistem nesposoban da ih zaštiti. Ad-

vokat Bojić je tako svjesno odvlačio pažnju sa predmeta spora, jer zna da su tužioci pravna lica i zna da navodna ugroženost Mićunovića i Grbovića nema nikakve veze sa predmetom spora”, naveo je Radulović dodajući da je Bojić, kada je sud odlučio da Mićunović i Grbović svjedoče, dostavio medicinsku dokumentaciju koja dokazuje da Branislav Mićunović zbog zdravstvenih razloga nije u mogućnosti da to učini. I dok iz MANS-a za odugovlačenje postupka krive Bojića, iz UPISa, čiji su osnivači LCG i Džek pot, za to ipak “optužuju” MANS. “Zahtjev za četvrtim izuzećem trećeg sudije u jednom postupku, sam po sebi je nezabilježen skandal u istoriji crnogorskog pravosuđa. Tuženi su jednu najobičniju tužbu za naknadu nematerijalne štete zbog iznošenja kleveta i laži na račun tužilaca, pretvorili u šesnaestomjesečnu farsu i ruganje sudu, s namjerom da je i dalje pro-

dužavaju nepravnim i polupravnim sredstvima, zloupotrebom procesnih prava i pravnog sistema. Time se otkrila njihova očigledna namjera da i sud pretvore u sopstvenu igračku”, saopštili su iz UPIS-a. U tužbenom zahtjevu Lutrije Crne Gore i Džek pota navodi se da su Vijesti i MANS u tekstovima “mjesecima unazad, združeno i tendenciozno dezinformisali javnost, nanoseći štetu tužiocima kao legitimnim i legalnim koncesionarima igara na sreću”. Za naknadu nematerijalne štete od “Dejli presa” i MANS-a traže 5.000 eura. “Tuženi su to činili kontinuiranim forsiranjem tekstova u kojima su iznosili lažne optužbe za tužioce i njihove osnivače, ne pružajući im zakonom garantovano pravo na odgovor. Dokazi koje je proveo sud u minulih 16 mjeseci jasno upućuju da su tuženi znali da su navodi neistiniti, ali su obmanjivali javnost”, zaključili su iz UPIS-a. M.V.P.


12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

Šestočlana porodica ostaje bez krova nad glavom ODLUKOM SUDA

Kako ne želi da plati 8.978 eura sudskih troškova, stan Raška Čobića biće stavljen na licitaciju

Ž

Alma Ljuca

ivot Baranina Raška Čobića pretvorio se u pakao nakon što je 2000. godine od svog sugrađanina Nikole Franovića kupio kuću u Bjelišima. Iako je Franoviću odmah isplatio novac za kuću, za koju je u listu nepokretnosti pisalo da nema nikakvih tereta, vrlo brzo nastale su komplikacije - na sudu su se pojavili potražioci ostavinskog postupka. Čobić kaže da mu je ispostavljen račun za sudsko raščišćavanje imovinskih odnosa u porodici prodavca kuće, te da je zbog 8.978 eura koje neće da plati na putu da izgubi stan u kojem živi sa porodicom.

BAR - Ukoliko ne plati 8.978 eura koje, kako kaže, nije dužan, stan Raška Čobića iz Bara biće prodat na sudskoj licitaciji 7. novembra. Rješenjem Osnovnog suda u Baru, taj iznos platiće tako što će stan u kojem sada živi sa šestočlanom porodicom biti prodat. Naime, nakon višegodišnjeg komplikovanog sudskog spora u kojem je, priča Čobić, uvučen ni kriv, ni dužan, donijeta je “smrtna presuda” njegovoj porodici. “Ovo se sve dešava jer znaju da mi nemamo para. Moju porodicu će izbaciti na ulicu. Ja sam čist i pred Bogom i pred narodom. Nije mi jasno kako je sud mogao da donese ovakvu odluku, a na uvid je imao sve papire da sam legalno kupio kuću koju sam uredno platio”, kazao je Čobić koji je bivši radnik “Izbora”, a trenutno je nezaposlen, kao i svi članovi njegove porodice. Čobić kaže da je 2000. godine sud

prihvatio sva dokumenta koja je priložio nakon kupovine kuće, odnosno kupoprodajni ugovor koji je ovjeren od suda i list nepokretnosti iz katastra. “Poslije godinu, Nikoline kćerke iz prethodnog braka koje žive u Beogradu, Zorka Vlahović i Ljubinka Đurić podigle su tužbu za poništenje ugovora o kupoprodaji, zahtijevajući vlasništvo jedne osmine te kuće. Pokazao sam svu dokumentaciju barskom sudu. Rekli su mi da je sve u redu i da ne treba da se plašim”, priča Čobić. On je na prvom ročištu sve papire pokazao Nikolinim kćerkama i one su tada, prema njegovim riječima, govorile da to što traže, traže od svog oca, te da samo žele da ponište kupoprodajni ugovor kako bi se namirile. “I sudija Dragojević im je kazala da nasljedstvo jedino mogu da traže

Ne želi da plati ono što ne duguje: Raško Čobić

od svog oca, a ne od mene. Tada me je pitala hoću li da tražim nadoknadu, od čega sam odustao kako bih živio na miru. Međutim, sudija Dragojević kasnije je preinačila svoju odluku i presuđuje u korist Nikolinih kćerki. Viši sud je to pobio, ali je onda urađena revizija predmeta od strane Vrhovnog suda, nakon čega barski sud donosi sramno rješenje - da mi se proda stan kako bi uzeli 9.000 eura sudskih troškova”, priča Čobić. Njegova muka kulminirala je onog trena kada su mu u stan prije

dva mjeseca došli iz katastra i suda da premjere stan. Tada je pomislio da samo žele da ga zaplaše, ali onda se u novinama pojavio oglas za prodaju stana.

● Odluka suda je kOnačna Sudija Osnovnog suda u Baru Srđan Kosanić kazao je da je presudom Vrhovnog suda od 23. januara ove godine tužiljama u sporu, Franovićevim kćerkama, potvrđeno vlasništvo u traženom dijelu kuće, te

da je nakon toga sud donio dopunsko rješenje kojim obavezuje Nikolu Franovića i Raška Čobića da tužiljama po osnovu troškova postupka plate 8.977 eura u roku od 15 dana. “Ta presuda je za mene zakon. Advokat Željko Šupljeglav, punomoćnik tužilaca Zorke Vlahović i Ljubinke Đurić, podnio je prijedlog za izvršenje protiv Čobića za iznos troškova postupka prodajom Čobićevog stana, a u dopunskom rješenju Vrhovnog suda je rečeno da su Franović i Čobić solidarno dužni da plate te troškove. Moje je bilo da odredim rješenjem prodaju nepokretnosti Čobića, na što je on preko svog advokata izjavio prigovor. Vijeće Osnovnog suda je donijelo rješenje kojim se potvrđuje moje rješenje od 12. aprila, ta odluka je konačna i protiv nje nema pravnog lijeka”, rekao je Kosanić. Na osnovu tog rješenja vijeća, vještačenjem na licu mjesta je određena vrijednost stana Čobića na 44.800 eura. Pošto nijedna strana nije imala primjedbi na nalaz vještaka, naveo je Kosanić, donijet je zaključak o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti i objavljen je zaključak o prodaji stana zakazanoj za 7. novembar. Kosanić Čobiću savjetuje da mu je najbolje rješenje da plati taj iznos protiv kojeg nema pravnog lijeka sem ustavne žalbe, a koja opet ne odlaže izvršenje.


Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

POSTAVLJEN KAMEN TEMELJAC

Neophodno popraviti puteve na sjeveru BIJELO POLJE - Država prihoduje sredstva kroz poreze od građana sa cijele teritorije Crne Gore, ali, kada se ulaže u putnu infrastrukturu, primjetno je da se u poređenju sa sjeverom mnogo više ulaže u centralni i južni dio države. Stoga je ovakav maćehinski odnos države prema sjeveru nedopustiv”, ocjenjuju u Bjelopoljskoj partiji. Predsjednik Bjelopoljske partije Mersudin Medjedović podsjeća da se svake godine na hiljade motornih vozila, koja prevoze strane turiste iz raznih zemalja, kreću drumovima na sjeveru države prema crnogorskom primorju i nazad. “Završetkom ljetnje sezone primorskim opštinama i Podgorici ostaju prihodi od turizma, dok opštinama na sjeveru ostaju opterećeni i uništeni putevi čiju rekonstrukciju i izgradnju kroz poreze plaćaju kako građani sjevera, tako i ostalog dijela države. Valja napomenuti da su tu putnu infrastrukturu u najvećoj mjeri koristili inostrani gosti radi benifita primorskih opština i glavnog grada”, ističe Međedović i dodaje da magistralni putevi na sjeveru obiluju neravninama, uvalama i loše zakrpljenim rupama. On je kazao da pripremanje za narednu ljetnju sezonu ne može da podrazumijeva samo uređenje prostora, kao i rekonstrukciju ili izgradnju novih turističkih kompleksa u primorskim opštinama, već se mora razmišljati i o putnoj infrastrukturi koja predstavlja sponu gostiju i turističkih potencijala na jugu naše zemlje. Da bi primorske opštine poboljšale turističku ponudu, prema njegovim riječima, potrebno je i da investiraju u putnu infrastrukturu. B.Č.

Uskoro prve otkupne stanice voća KOLAŠIN – Jedan od najvećih problema u oblasti poljoprivrede kolašinske opštine, a koji se odnosi na prerađivački kapacitet, jeste problem otkupa i plasmana određenih proizvoda, a kako tvrdi glavni opštinski administarator Zoran Vlahović, iz tih razloga akcenat treba staviti na otvaranje manjih prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, što se u Kolašinu može očekivati vrlo brzo. Vlahović je najavio otvaranje prve otkupne stanice šumskog i bobičastog voća, a plan tog projekta biće predstavljen na predstojećoj sjednici Skupštine, već početkom naredne nedjelje. Prema riječima Vlahovića, jedan od vidljivih problema je i plasman mlijeka, pa uz sve to postoji i ideja za mini mljekaru, što bi proizvođačima omogućilo da odmah prodaju svoje viškove. “Sve to bi uticalo i na povećanje broja grla na teritoriji kolašinske opštine i što boljeg razvoja stočarstva”, zaključio je Vlahović. Z.B.

Fontana sa spomen-česmom na mjestu logora

SVEČANA LITIJA

Obilježen Dan Svete Petke

BAR - U organizaciji Opštine Bar i Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bara, juče je ispred bivšeg hotela “Agava” postavljen kamen temeljac za spomen-obilježje na mjestu gdje je prije 70 godina rasformiran koncentracioni logor. Koncentracioni logor “Campo di concentramento internato, posta millitare 137–Antivari” su u septembru 1942. godine osnovale italijanske okupacione vlasti, da bi ga 1943. preuzeli njemački okupatori, a krajem godine logor je rasformiran. Novim projektom predviđeno je parterno uređenje spomen-obilježja sa centralnim amfiteatrom i fontanom sa spomen-česmom, uz autentično kameno korito sačuvano iz logora i uređenim javnim površinama. U prisustvu preživjelih logoraša, njihovih porodica i građana, organizatori programa podsjetili su da je u zloglasnom logoru na početku bilo 186 zarobljenika, ali da se taj broj konstantno povećavao, pa je već krajem oktobra 1942. tu bilo oko 2.000 ljudi, žena i djece. Za 14 mjeseci kroz logor prošlo je oko 10.000 ljudi. Obraćajući se prisutnima, predsjednica Skupštine Opštine Bar Branka Nikezić kazala je da je u njemu umrlo 34 internirca, među

kojima je bilo i dijete od nepune dvije godine. “Italijani su 25. jula 1943. izveli i strijeljali 180 logoraša u sedam crnogorskih gradova, od kojih 30 na Reni u Baru”, kazala je Nikezić i podsjetila da za mnoge logoraše zatvaranje logora nije bio kraj patnji, jer je njih nekoliko stotina tada internirano u logore u Njemačkoj i Albaniji. Prisjećajući se tih dana, ugledni Baranin Sveto Đurović, koji je u logoru proslavio četvrti rođendan, kazao je da je on bio samo jedno od stotine maloljetne djece koja su prošla muke i nevolje u ovom logoru. “Naša jedina krivica je bila što smo članovi porodica partizana. Proslavio sam rođendan bez torte i svjećica, a naše jaslice i vrtići bili su ova česma i kameno korito, kada bi majkama bilo dozvoljeno da nas umiju i okupaju. To korito je jedini materijalni dokaz i spomenik toga vremena. Možete zamisliti muku svih majki u logoru kada gladno dijete traži jesti, a hrane nema,” kazao je Đurović. Delegacija Udruženja boraca i predstavnika lokalne samouprave juče je obišla i položila cvijeće na spomen-obilježja na Reni i u Domu revolucije. A.Lj.

IZLOŽBA PASA

Najljepši rotvajler Darka Veselića BIJELO POLJE - Na poligonu malih sportova gradskog stadiona u Bijelom Polju juče je održana Međunarodna izložba pasa “CACIB Bijelo Polje 2013”, koju je organizovao Kinološki savez Crne Gore uz pokroviteljstvo lokalne uprave. Predstavljeno je 176 pasa svih rasa iz 15 država Evrope i Brazila, a na kraju su izabrani najbolji psi u svih deset FCU kategorija. Za najljepšeg psa izabran je rotvajler vlasnika Darka Veselića iz Valjeva, drugo mjesto pripalo je bišonu Stefana Karde iz Švedske, a treće bradatom koliju vlasnika Pain Garsije iz Francuske. Pobjednici po grupama bili su irski terijer Monike Uklikove iz Češke, minijaturni jazavičar vlasnika Arlet de Fauš iz Francuske, šiba Patrika Panireka iz Češke, baset kaunt Aleksandra Deseta iz Francuske, labrador retriver Stanislava Vasiljevića i avganistanski hrt Monike Kartmen iz Mađarske. U kategoriji najboljeg mladog psa epitet je pripao australijskom ovčaru Žužane Hodovan iz Češke, drugi je šic vlasnika Čehinje Veronike Bisrenske i treći je srednjoazijski ovčar Steva Novakovića iz

Čanja. Najljepši mladi vodič je rotvajler Stanislava Vasiljevića, a najljepše štene stafordski bulterijer Dagmara Kratohvilova iz Češke. Najljepši par pasa, i to labradore imao je Stanislav Vasiljević, dok je najljepša grupa pasa vlasništvo Miroslava Lasice iz Pljevalja, čiji je crnogorski planinski gonič proglašen za najljepše štene. B.Č.

PLJEVLJA – Svečana litija u povodu hramovne slave Crkve Svete Petke održana je juče na centralnim ulicama Pljevalja. Monarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Nektarije čestitao je svim vjernicima slavu, a majkama i sestrama imendan. U svom govoru, Nektarije je podsjetio da su Pljevlja oslobađana baš na taj dan dva puta, i to 1912. godine od Otomanske imperije i 1918. od Austrougarske. “Prošlo je vrijeme kada je Bog pisan malim slovom, a

partija velikim. Vraćajte se, braćo i sestre, vjeri svojoj hrišćanskoj, pravoslavnoj”, kazao je Nektarije. Kumovi jučerašnje slave bili su članovi Crkvenog odbora, a kum u narednoj godini biće direktor pljevaljskog Vodovoda Milan Lekić. U litiji koja se tradicionalno održavala od izgradnje Crkve Svete Petke, 1928. godine, do kraja drugog svjetskog rata i koja je obnovljena 2000. godine, bilo je više stotina vjernika, a nakon nje je uslijedio i veliki narodni sabor. D.K.

POLIMLJE 2013

Krava Zora šampionka izložbe priplodne stoke

BERANE - Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, a u organizaciji Službe za selekciju stoke, juče je u Beranama održana sedma regionalna izložba priplodne stoke “Polimlje 2013” za odgajivače priplodnih krava, ovaca i koza sa područja opština Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Andrijevica, Plav, Mojkovac i Kolašin. Izložbu je otvorila pomoćnica ministra poljoprivrede Danijela Stolica koja je kazala da zasluge za izložbu pripadaju prije svega stočarima, ali i opštini Berane i predsjedniku Opštine, koji ima razumijevanja za ovu i slične manifestacije. Stolica je najavila da će Ministarstvo poljoprivrede kroz mjere agrobudžeta pratiti i pomagati poljoprivrednike sa sjevera Crne Gore. “U susret pridruživanju EU, crnogorskim poljoprivrednicima će biti dostupni izdašni pretpristupni fondovi koji će imati za cilj povećanje i osavremenjivanje poljoprivredne proizvodnje”, istakla je Stolica. Na izložbi su se našla 38 grla krava, 28 junica, osam kolekcija ovaca i šest kolekcija koza. Najbolje grlo i sveukupna šampionka izložbe prema mišljenju žirija bila je krava Zora, holštajn-frizijske rase, vlasništvo Edine Adrović iz sela Bor. Kada je u pitanju simentalska rasa, prvu nagradu osvojilo je gr-

lo Radovana Radenovića iz Pavinog Polja. Za prvu pratilju proglašeno je krava Zorana Lješnjaka iz Berana, dok je druga pratilja krava Adnana Zejnilovića iz Bijelog Polja. U kategoriji smeđe rase prvu nagradu ponijelo je grlo Radenka Popovića iz Berana, dok su grla Poljke Bajić i Ranka Bubanje, takođe iz Berana, proglašena za prvu i drugu pratilju. Grlo Zorana Lješnjaka iz Berana osvojilo je i prvu nagradu u kategoriji holštajn-frizijske rase, dok je njegovo drugo grlo proglašeno za prvu pratilju, a druga pratilja u ovoj kategoriji bude grlo Milovana Osmajlića iz Berana. Za šampionku junica proglašeno je grlo Radomana Lekovića iz Pavinog Polja, dok su epitet prvih pratilja ponijele junice Slavka Đurišića iz Berana i Adnana Zejnilovića iz Bijelog Polja. Kao druge pratilje žiri je označio junice vlasništvo Beranca Sava Popovića i Zorana Lješnjaka, kao i Bjelopoljca Vučka Pešića. U kategoriji priplodnih ovaca, prvo mjesto pripalo je kolekciji Rifata Honsića iz Rožaja, dok su za dvije ravnopravne pratilje proglašene kolekcije Dževata Radončića iz Plava i Blagoja Bašića iz Berana. Posebna nagradu za kolekciju ovaca uručena je Obradu Miličiću iz Mojkovca. Po ocjeni žirija Nebojša Stanković iz Berana imao je najbolju kolekciju koza. M.Tmušić


14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

BIJELA

Završene obuke ronilaca

MIRNI PROTEST

Radnici ZIB-a danas pred Vladom BAR - Oko 90 radnika Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) danas će ispred Vlade mirnim protestom pokušati da natjera nadležne institucije da se uključe u rješavanje njihovih problema. “Radnici ZIB-a protestovaće ispred zgrade Vlade zbog neisplaćenih ličnih dohodaka od januara 2013. i doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje od 2009. godine, kao i dovođenja firme u stečaj zbog kojeg će radnici ostati bez posla. Protesti pred Vladom se organizuju i zbog nemarnosti nadležnih institucija koje se nikako ne osvrću na zahtjeve radnika”, kazao je predsjednik sindikata Enver Aljošević. U slučaju da ovaj pokušaj ne urodi plodom, radnici najavljuju generalni štrajk glađu koji će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva. “Iako smo planirali da krenemo odmah sa štrajkom glađu ispred Vlade, ipak smo odlučili da prvo pokušamo na ovaj način. Našim dolaskom želimo da premijeru i resornim mini-

starstvima skrenemo pažnju na probleme 160 radnika u ZIBu. Upoznaćemo ih i sa tim da se u ZIB-u vrše nezakonite radnje, a tražićemo i odgovor ko i zbog čega dozvoljava da se imovina preduzeća intenzivno prevodi na imena privatnih lica u posljednjih mjesec-dva, kako bi se smanjila stečajna masa, jer će u ovo preduzeće biti uveden stečaj 30. oktobra”, kazao je Aljošević i dodao da će ih upoznati i sa kršenjem zakona o štrajku od strane menadžmenta i većinskog vlasnika koji su na objekat A-6 doveli radnike drugih preduzeća. Aljošević je kazao da su radnici poslali pisma ministrima finansija, pravde, rada i socijalnog staranja, kao i vrhovnom državnom tužiocu, kako bi ih obavijestili o zloupotrebama u ZIB-u. “U slučaju da ni tamo ne naiđemo na razumijevanje, štrajkački odbor je donio odluku da krenemo sa štrajkom glađu koji nećemo prekinuti do izvršenja svih naših zahtjeva”, kaže Aljošević. A.Lj.

ª Golf 2º najbolje prolazi

PODGORICA - Ovonedjeljna auto-pijaca, kao i do sada, okupila je veliki broj prodavaca koji su na prodaju ponudili veliki broj vozila. Međutim, postaje uobičajeno da je broj kupaca iz nedjelje u nedjelju sve manji. Najbolje prolaze jeftiniji automobili, naročito “golf 2”, koji, kako tvrdi jedan od prodavaca, za naš standard postaje najekonomičnije vozilo. “Bavim se kupo-prodajom vozila. Najbolje prolazi “golf 2”, prošle nedjelje odmah sam prodao jednog, iako kupaca nema mnogo”, kazao je prodavac koji dodaje da je tokom ovog mjeseca prodao čak tri automobila. Inače, cijena ovog njemačkog

četvorotočkaša je veoma pristupačna, pa se “golf dva” iz 1987. godine mogao kupiti za 750 eura. Njegov nasljednik “golf 3” iz 1994. godine nuđen je za 2.550 eura. Svi zainteresovani mogli su naići na bogatu ponudu vozila marke “opel”, čije cijene su varirale. Najjeftiniji “opel korsa” iz 1987. godine mogao se pazariti za 550 eura, a ujedno je bio i najjeftiniji automobil ove sedmice. “Opel korsa” iz 2001. godine mogao se kupiti za 3.600 eura. Mercedesi su dominirali kada je visina cijene u pitanju. Dva najskuplja vozila na pijaci bila su “mercedes cls 320”, čija je cijena bila 38.000 eura i “mercedes E klase” iz 2010. godine koji je cijenjen 24.000 eura. A.G.

CIJENE AUTOMOBILA Pežo 106 dizel

2002. godište

2.350

Opel kadet 1.6

1991.godište

900

Pasat pet 1.9 TDi

2003. godište

5.200

Tojota jaris

2002. godište

2.700

Audi A4 2.0 TDI

2005. godište

7.700

Alfa romeo 1.9 dizel

2002. godište

3.250

HERCEG NOVI - U Regionalnom centru za podvodno deminiranje iz Bijele juče su obuku za instruktora ronjenja prvog nivoa završila četiri instruktora, a obuku drugog nivoa pet instruktora iz Crne Gore i inostranstva. Obuku za voditelja ronjenja završila su tri diplomirana arheologa i jedan diplomirani konzervator iz Zavoda za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Prije mjesec je jedan broj pripadnika Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova završio obuku za ronjenje i izvođenje akcija na moru. “Obuka ovog specijalizovanog kadra je od velike važnost za razvoj podvodnih djelatnosti i za valori-

zaciju turističkih, sportskih, kulturnih i drugih potencijala u Crnoj Gori. Program sticanja znanja i vještina za voditelje i instruktore ronjenja u Regionalnom centru u Bijeloj je sastavljen tako da je njegovim usvajanjem dobijen kompetentan kadar čije diplome su priznate u svijetu”, saopšteno je iz Centra. Inače, Centar iz Bijele je članica jedine u svijetu Internacionalne asocijacije profesionalnih ronilačkih škola (IDSA,) koju čini 20 profesionalnih škola ronjenja sa raznih kontinenata. “Među ovim profesionalnim ronilačkim školama jedina članica sa prostora jugoistočne Evrope je Regionalni

centar za obuku ronilaca iz Bijele. Status u ovoj svjetskoj asocijaciji Centar je zaslužio evidentnim uspješnim aktivnostima u dosadašnjem uspješnom školovanju profesionalnih ronilaca, kao i rezultatima koje je Centar ostvario u oblasti profesionalnog ronjenja i podvodnog deminiranja tokom desetogodišnjeg rada”, navodi se u saopštenju. Tokom devet prethodnih mjeseci ove godine ronioci Centra su izveli osam akcija podvodnog traganja i vađenja iz vode stradalih lica, vozila i predmeta, koje su trajale 14 dana. U istom periodu bili su angažovani u devet intervencija na podvodnom razminiranju u trajanju 24 dana. S.M.

OTKRIVEN SPOMENIK

Tvrtko blista na Škveru HERCEG NOVI - Povodom Dana grada, 28. oktobra, juče je uz prisustvo velikog broja mještana i predstavnika Opštine svečano otkriven spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću -osnivaču grada. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da je inicijativa za podizanje spomenika kralju Tvrtku pokrenuta 2002. godine, da bi 2003. Skupština opštine Herceg Novi istu verifikovala donošenjem odluke o njenoj realizaciji. “Danas smo zaokružili ovu priču na zajedničko zadovoljstvo grada, njegovih žitelja, posjetilaca, poklonika i prijatelja. Akademski vajari iz Beograda Dragoljub i Miodrag Dimitrijević potpisuju autorstvo za ovo umjetničko djelo”, kazao je Mandić. On je dodao da uoči današnjeg praznika grada, jednog od najznačajnijih datuma u njegovoj dugoj i burnoj istoriji, postavljanje spomenika predstavlja svečani čin, dar i priznanje, ali i odavanje zahvalnosti vidovitosti jednog čovjeka koji je prepoznao ljepotu ovog kraja, strateški značaj ovog brežuljka i mogućnost da postane grad i ostane utočište dušama i ljudima 631 godinu, jednako nekada kao i sada. “I da ne budemo neskromni, možemo reći da smo među rijetkima koji se mogu pohvaliti da znaju svog osnivača. Davne 1382. godine u Župi Dračevici, na ulazu u Bokokotorski zaliv, Tvrtko I Kotromanić, sin kneza Vladislava Kotromanića i Jelene Šubićeve, naslijedivši presto od svog strica bana Stjepana II počeo je zidati svoj novi grad i dao mu ime Sveti Stefan u slavu i spomen Svetog Prvomučenika Stefana”, kazao je Mandić i dodao da, nakon nekog vremena, grad je dobio ime Novi, da bi danas bio Herceg Novi, “mada ga mnogi i dalje zovu i znaju samo kao Novi”. Mandić je kazao da je spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću postavljen na Škveru simbolično, na ulazu u grad sa mora, na izlazu iz zaliva u svijet, na mjestu sa kojeg

se hvata ili sa kojeg puca pogled u budućnost. On je istakao da je želja da spomenik bude i ostane sinonim sudbine Herceg Novog, osjećanja čovjeka da je uvijek kod kuće, među svojima, sinonim sigurne luke, pripadnosti i podrške, mjesta gdje

svako uvijek može naći svoj dom. Na svečanosnosti povodom postavljanja spomenika učestvovalo je hercegnovsko pozorište “Zlatna Lira”, podružnica Bokleljska mornarica i mjesna muzika Đenovići. S.Milović


Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

PREMINULI Željko Mihaila Čolović 26. oktobra 2013. u 30. godini. Sahrana će se obaviti 28. oktobra u 14 časova na groblju u Šipačno.

Danica pok. Pavla Kentera rođena Rađenović, 26. oktobra 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 28. oktobra u 11 časova na groblju kod Manastira Praskvica, Sveti Stefan.

Vukomir Vukote Ćosović 26. oktobra 2013. u 54. godini. Sahrana će se obaviti 28. oktobra u 13 časova na mjesnom groblju Odžak.

Olga Đoka Đaletić rođena Stojović, 26. oktobra 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 28. oktobra na mjesnom groblju u Gostilju Martinićkom u 15 časova.

MJEŠTANI STROJTANICE

Ne žele kolektor u svom komšiluku Iako im se još niko od nadležnih nije obratio, mještani kažu da će se odlučno suprotstaviti izgradnji kolektora Beća Čoković

I

ako nadležne opštinske službe korak po korak sprovode aktivnosti vezane za izgradnju gradskog kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, sudeći po raspoloženju mještana Strojtanice i okolnih naselja, gdje je planirano njegovo postavljanje, planirani projekat se neće lako realizovati. Prema riječima nekih mještana sa tog područja, oni će se odlučno suprotstaviti namjeri da se u njihovoj blizini izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. U Opštini kažu da je idejni projekat sa revizijom za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa kanalizacijama već urađen.

BIJELO POLJE - Mještanin Strojtanice Stefan Perović tvrdi da će se zajedno sa komšijama svim sredstvima suprotstaviti izgradnji kolektora. “Čuju se glasine da će se u našem komšiluku izgraditi kolektor i da je to gotova stvar. Još nas niko od zvaničnika iz lokalne uprave nije kontaktirao, niti upoznao sa namjerama o izgradnji kolektora. Koliko mi je poznato, kolektor, odnosno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postavlja se na izolovanom prostoru koje je najmanje 500 metara udaljeno od kuća. Tolika udaljenost nije do naših domova i zbog toga ćemo se odlučno suprostaviti takvoj namjeri. Neka se nađe normalan građanin koji će dozvoliti da mu se u komšiluku izgradi objekat u koji se sakuplja gradski smrad. Ne protivimo se da kolektor bude izgrađen na drugoj lokaciji i mi mještani ćemo se potruditi da im u svemu pomognemo. Ali u našem komšiluku ni po koju cijenu nećemo kolektor”, poručio je Perović. Mještanin romskog dijela naselja Strojtanica i predsjednik NVO Romski korak Ringo Selimović saopštio je da se i njegovi sunarodnici protive izgradnji kolektora na tom području. “Niko nas još nije zvanično kontaktirao i neće valjda na silu da nas istjeraju iz naših domova. Osnovni red je da neko od nadležnih sa nama razgovara o namjerama da se u našoj blizini izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i da se čuje naše mišljenje. Ovako slušamo raznorazne priče koje

kod nas stvaraju nesigurnost i neizvjesnost opstanka na ovim prostorima”, kazao je Selimović. Vehbo Čoković, vlasnik objekta površine 2.000 kvadrata i parcele od 50 ari, u čijoj blizini je planirana izgradnja kolektora, smatra da se taj posao ne može raditi u “tuđem dvorištu”, bez prethodnog dogovora sa vlasnicima. “Niko od nadležnih me zvanično nije kontaktirao i sve što sam čuo je bilo od komšija i putem sredstava javnog informisanja. Inače, ja sam za svaki razuman i koristan dogovor ukoliko je veći interes izgradnje kolektora od moje svojine. Objekat je trenutno neuseljen i planiram da narednih dana krenem u njegovo opremanje od 30 stanova i poslovnih prostora, što će uvećati troškove eventualne eksproprijacije. U pregovorima sam sa jednom firmom sa primorja oko izdavanja prostora u zakup na duži period i neizvjesnost oko eksproprijacije stvara još do-

datnu nervozu”, kazao je Čoković. Direktor opštinske Direkcije za imovinu Ljubomir Sošić kazao je da izgradnja kolektora podrazumijeva rješavanje pitanja imovinskih odnosa u dva dijela. “Prvi dio je prostor gdje će biti postavljeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, dok se drugi odnosi na trasu od gradskog mosta na Limu do postrojenja u Strojtanici. Što se tiče trase, ustanoviće se službenost postavljanja vodova. Inače, to je u skladu sa DUP- ovima područja kroz koje trasa prolazi. Što se tiče potpune eksproprijacije, urađen je geodetski elaborat, dobijena je saglasnost za parcelizaciju zemljišta od Sekretarijata za uređenje prostora i održivi razvoj, a predat je i zahtijev Upravi za nekretnine. Postupak je u toku i kada se to završi pristupiće se rješavanju imovinskih odnosa”, kazao je Sošić. Predsjednik NVO “Bjelopoljski demokratski centar” Zdravko Janjušević saopštio je da, ukoliko se uđe u realizaciju tog posla koji je predviđen Strateškim planom razvoja opštine za period 2012-2016 godine, potrebno ispoštovati sve ekološke standarde. “Ukoliko i jedan standard ne bude ispoštovan, bolje je ne ulaziti u taj posao. Prvenstveno treba razgovarati sa građanima o realizaciji tog projekta i ništa ne preduzimati protiv njihove volje”, kazao je Janjušević.

Kolektor će koštati 25 miliona Menadžer Opštine Fahrudin Begović kazao je za Dnevne novine da je urađen idejni projekat sa revizijom za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa kanalizacijama. “Projekat u iznosu od 47.000 eura finansirali su Ministarstvo održivog razvoja preko Direkcije javnih radova. Realizacija ukupnog posla izgradnje gradskog kolektora koštaće oko 25 miliona eura, od čega je 5,5

miliona bespovratnih sredstava od strane Delegacije Evropske unije. Glavni kanalizacioni vod planiran je sa obje strane Lima i radiće se u dvije faze”, kazao je Begović i dodao da agencija “POKON” iz Podgorice i tehnička podrška Delegacije EU pripremaju tendersku dokumentaciju za prvu fazu kolektora u saradnji sa Opštinom i JP Vodovod Bistrica”, kazao je Begović.

Stojanka Sima Bošković rođena Nedović, 26. oktobra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju u Brzavi.

Božidar Živka Trajković 26. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na Čepurcima.

Saveta Bora Šćepanović

Milovan Svetozara Sokolov 25. oktobra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju iza Manastira, Nikšić.

Mila Slavkova Popović rođena Miljenović, 25. oktobra 2013. u 47. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju Sv. Save u Erakovićima.

Vinka Momčila Savić rođena Medojević, 25. oktobra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju u Gostilovini.

Tomislav Dušana Stanković u 79. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na groblju Krakorovina u selu Rošca.

Milka pok. Slobodana Lakićević 25. oktobra 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 26.oktobra na groblju Bjeloglav, Piperi.

Ruža Bora Rakonjac rođena Šegrt, 25. oktobra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na groblju u Potkrajcima.

Čedomir Jefta Kojović 25. oktobra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na novom groblju pod Trebjesom.

Vaso D. Nikolić 25. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 26. oktobra u selu Laz.

Ljubo Vladov Arčon

rođena Lakušić, 26. oktobra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na gradskom groblju u Zagoriču.

25. oktobra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na Čepurcima.

Siniša Dragiše Korać

Snežana Miroslava Radulović

25. oktobra 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju u Bjeloševini.

Ana Kokotović rođena Filotić, 25. oktobra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju u Knežlazu.

Gojko Punišin Lazović 25. oktobra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra u selu Stravče, Kuči.

Nurija Biša Čunmuljaj rođena Hadžaj, 25. oktobra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra u selu Podhum.

Zlatana Milivoja Durutović rođena Goranović, 25.oktobra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na mjesnom groblju u Šipačnom.

Stanko Blažov Mikijelj 25. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju u Glavatićima, Grbalj.

Tomislava Tonka Luke Kalinić rođena Mićković, 25. oktobra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju Gvozden brijeg u Baru.

25. oktobra 2013. u 44. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na groblju u selu Milošev Dub u Komanima.

Dragoslav Dragan Aleksandrov Jokić u 62. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na groblju Orahovac.

Darinka Dara Nikole Đurišić 25. oktobra 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 25. oktobra na groblju Zagorič.

Vladimir Vlado Miloradov Borilović 24. oktobra 2013. u 19. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra na groblju u Bajicama.

Radisav Beljo Dragović 24. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 26. oktobra u Banjaluci.

Slobodan Vuke Došljak 24. oktobra 2013. u 69. godini u Risnu. Sahrana je obavljena 26. oktobra na groblju u Beranama.

Fahrija Smajlja Čunmuljaj rođena Nikaj, 23. oktobra 2013. u SAD u 52. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju u selu Podhum.

Zdravko Daka Novice Deletić 25. oktobra 2013. u 37. godini. Sahrana je obavljena 27. oktobra na groblju Pšeničište u selu Gračanica.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

OKINAVA

Japan pokreće borbene avione

BEOGRAD Japan je pokrenuo borbene avione, dva dana uzastopno, kao odgovor na letove četiri kineska vojna aviona iznad međunarodnih voda u blizini grupe ostrva Okinava. Kako su juče objavili japanski državni mediji, avioni su uzletjeli u petak i subotu, jer su četiri kineske letilice - dva aviona za rano upozoravanje Y8 i dva bombardera H6 - nadlijetale između dva najveća ostrva u grupi ostrva Okinava, prenijela je agencija Kjodo. Kineski vojni avioni su letjeli od Istočnog kineskog mora ka Pacifiku i nazad, ali nisu narušili japanski vazdušni prostor,

navedeno je u izveštajima. Japansko ministarstvo odbrane je u pripravnosti uslijed bojazni da bi kineska armija mogla pojačati akcije u Istočnom kineskom moru u kojem se između Okinave i Tajvana nalaze sporna ostrva na koje polažu pravo i Japan i Kina, podsjetila je agencija AFP. “Postoji zabrinutost da Kina pokušava da promjeni status kvo silom, a ne vladavinom zakona. Ukoliko se Kina opredjeli da preduzme takav put, tada neće moći da iz toga izađe na miran način”, upozorio je japanski premijer Šinzo Abe u intervjuu za američki časopis Volstrit džornal.

Odlazak uz partizansku himnu Uz tužne i svečane tonove italijanske pjesme “O bella ciao” u subotu je sahranjena prva dama Jugoslavije Jovanka Broz. Neposredno pred smrt, Titova udovica poželjela je da baš ovu pjesmu puste kada se od nje budu opraštali, a razlog za to, suprotno mišljenju mnogih, nije samo ljevičarska poruka koju pjesma šalje, prenosi beogradski “Blic”. “O bella ciao” je pjesma italijanskih partizana iz vremena Drugog svjetskog rata, pa izbor Jovanke Broz, koja je važila za jednog od najhrabrijih boraca partizanskih jedinica, ni-

je posve neobičan. Pjesma je nastala šezdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme kada je Jovanka imala nepunih 40 godina, a njen autor do danas je ostao nepoznat. Pjevali su je svi anarhistički, komunistički i socijalistički borci, kao i čitav ljevičarski antifašistički pokret otpora u Italiji. Međutim, ideološka poruka pjesme sigurno nije jedino zbog čega je Jovanka Broz, neposredno pred smrt, poželjela da je baš ovom kompozicijom isprate na vječni počinak. “O bella ciao” zvanično je bila “himna”

partizana, ali je širom svijeta vrlo brzo prepoznata kao simbol borbe protiv nepravde ili kako su je mnogi opisali “pjesma slobode duha, želje za sveopštom slobodom”. Jovanka je sva ta prava naprasno izgubila nakon Titove smrti, kada je cijela njena imovina nacionalizovana i kada je stavljena u kućni pritvor. Ostavljena je da živi u staroj i zapuštenoj “vili” na Dedinju, u kojoj je krov prokišnjavao, a grijanja nikada nije bilo. Omalovažavanje prve dame SFRJ išlo je dotle da je ličnu kartu i pasoš dobila poslije čak 30 godina čekanja.

IRAK

U eksplozijama 54 mrtvih U seriji napada u šiitskim četvrtima u Bagdadu i oko iračke prijestonice, kao i u gradu Mosulu, poginulo najmanje 54 ljudi a oko 70 je ranjeno. Najsmrtonosniji od svih napada počinjen je u sjevernom gradu Mosulu kada je vozač samoubica aktivirao eksploziv u automobilu ispred banke gdje su u redu čekali policajci da uzmu platu i pritom je poginulo 12 ljudi. Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napade, mada su koordinirani napadi “omiljena taktika” iračkog ogranka Al-kaide čije su mete civili na bazarima, u kafićima i u prometnim ulicama

šiitskih dijelova iračkih gradova, kao i pripadnici iračkih snaga bezbjednosti. Deset automobila bombi eksplodiralo je danas u Bagdadu, od kojih je devet eksplozija bilo u šiitskim okruzima, sa najsmrtonosnijim napadom u Nahravanu,gdje je nastradalo sedmoro ljudi. AP dodaje da su eksplozije bile u sjevernom Šabu i južnom Abu Dširu i odnijele po šest ljudskih života. Bombe su postavljene u parkiranim automobilima, a na meti su bili bazari i parkinzi. U nasilju tokom oktobra, u Iraku, ubijeno je najmanje 600 ljudi, navodi agencija AFP.

SICILIJA

Nova erupcija Etne Vulkan je izbacivao lavu visoko u vazduh, šaljući ogromne oblake dima na nebo iznad Sicilije. Iako stanovnici planinskih sela nisu morali biti evakuisani, niti je erupcija izazvala značajne poremećaje u svakodnevnom životu, vazdušni prostor iznad Sicilije

nakratko je bio zatvoren, objavili su sa aerodroma Katania. Vulkan Etna je često aktivan, a posljednja veća erupcija zabilježena je 1992. godine. Ovoj posljednjoj prethodio je niz podzemnih potresa koji su se desili u petak.


Globus 17

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

NJEMAČKA

Obama znao za prisluškivanje Nova saznanja o američkom špijuniranju izazvala bijes u evropskim prijestonicama i podstakla zahtjeve o prikupljanju obavještajnih podataka sa Vašingtonom

P

redsjednik SAD Barak Obama bio je obaviješten o prisluškivanju telefona njemačke kancelarke Angele Merkel o čemu ga je lično izvijestio šef NSA Kit Aleksander 2010. Ovo, naime, tvrdi list “Bild am Zontag”, pozivajući se na američke obavještajne izvore.

“Obama nije prekinuo operaciju, nego je pustio da se ona nastavi”, citirao je “Bild am Zontag” neimenovanog visokopozicioniranog službenika NSA, a prenijela je agencija AFP. Ranije je nedjeljnik Špigl izvijestio na osnovu povjerljivih dokumenata koja su “procurila” iz NSA da se Merkelova nalazila na meti prisluškivanja još od 2002. godine, kao i da se nalazila pod prismotrom pred Obaminu posjetu Berlinu u junu. Ova saznanja izazvala su bijes u evropskim prijestonicama i podstakla su evropske lidere da zatraže novi dogovor o prikupljanju obavještajnih podataka sa Vašingtonom, kako bi održali savez za borbu protiv terorizma na pravom putu. Obamin savjetnik za nacionalnu bezbjednost Suzan Rajs navela je ranije da predsjednik nije ništa znao o špijuniranju Merkelove. Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Fridrih je već zatražio od Vašingtona “kompletne informacije” o prisluškivanju i drugim oblicima praćenja komu-

nikacija njemačke kancelarke. On je napomenuo da ukoliko su Amerikanci zaista pratili mobilne telefone u Njemačkoj onda su oni prekršili nemačke zakone na njemačkom tlu. Dodao je da to predstavlja krivično djelo za koje prekršioci moraju da odgovaraju. Njemački nedjeljnik “Špigl” prenio je još i to da je Američka bezbjednosna agencija (NSA) slušala telefon Merkelove od 2002. godine pod oznakom “GE kancelarka Merkel”, te da je to bilo na snazi i nekoliko nedjelja prije nego što je američki predsjednik Obama u junu posjetio Berlin. U dokumentu Specijalne službe NSA, a koji prenosi Špigl, ta obavještajna agencija navodi da “nema zakonski registrovani špijunski ogranak” u američkoj ambasadi u Berlinu, što bi, ako bi se ispostavilo da je bilo tako, dovelo do “ozbiljnih problema u odnosima SAD i drugih vlada”. Citirajući tajni dokument iz 2010. godine, Špigl piše da takozvani špijunski ogranci ove vrste, postoje na najmanje 80 lokacija širom svijeta.

Švajcarci se snalaze kako znaju i umiju Švajcarska će uskoro uvesti novu tehnologiju kojom će spriječiti špijuniranje komunikacija unutar svoje vlade, rekao je danas predsjednik te zemlje Uli Maurer. “Mi ćemo uvesti novu tehnologiju narednih dana ili nedjelja i to će poboljšati bezbjednost u vladi”, izjavio je Ma-

urer u intervjuu nedeljniku “Švajc am Zontag”. On nije želio da navede više detalja o novoj tehnologiji i kako će ona funkcionisati, ali je rekao da je odluka o njenom uvođenju donijeta prije najnovijih informacija o tome da su SAD špijunirale svjetske lidere.

Maurer je dodao da su švajcarski ministri uvijek oprezni u svojim komunikacijama i da je korišćenje mobilnih telefona zabranjeno na svim sastancima vlade, prenosi AFP. On je istakao i da ministri nastoje da o osjetljivim pitanjima uvijek razgovaraju u ličnim susretima, a ne telefonom.


18 Kultura PREPORUČUJE

KAD JE NIČE PLAKAO, IRVIN D. JALOM IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA:7,60 EURA Nezaboravna saga o fiktivnom odnosu između neobičnog pacijenta i nadarenog iscjelitelja. Ovaj impresivni roman započinje tako što neodoljiva Lu Salome moli Brojera da liječi Ničeovo samoubilačko očajanje svojom eksperimentalnom „terapijom razgovorom“. Kad eminentni ljekar oklijevajući prihvati taj zadatak, doći će do značajnog otkrića, samo ako se suoči sa sopstvenim unutrašnjim demonima biće u stanju da pomaže svom pacijentu. U ovom romanu koji apsorbuje svu našu pažnju, dva briljantna i zagonetna čovjeka proniču u dubine vlastitih opsesija i otkrivaju spasilačku moć prijateljstva.

ŠEST GODINA, HARLAN KOBEN IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 7,30 EURA

Prošlo je šest godina otkako je Džejk Fišer gledao kako se Natali, ljubav njegovog života, udaje za drugog. Sve to vrijeme trudi se da vodi normalan život posvećenog profesora na koledžu. Međutim, kad naiđe na Todovu čitulju, ne može da odoli iskušenju i odlazi na sahranu. Tamo sa zaprepašćenjem uvidi da udovica nije njegova Natali. Ovo otkriće ga navodi da se vrati u mjesto gdje je bio s Natali nekoliko nedjelja. Međutim, niko od nekadašnjih zajedničkih poznanika kao da se ne sjeća ni njega ni njegove ljubavi. Riješen da otkrije istinu i da pronađe ženu koja mu je slomila srce i lagala ga, Džejk doživljava mnogo toga što nikad nije očekivao, pa stavlja i vlastiti život na kocku.

ZLATNO DOBA NADE, TEREZA REVAJ IZDAVAČ: VULKAN, BEOGRAD, CIJENA: 7,00 EURA Londonski kvart Mejfer, ljeto 1911. Roderfildovi dočekuju goste na balu njihove kćerke Viktorije, ali slavlje je dovedeno u pitanje zbog nestanka njene sestre Evandželin. Njihov stariji brat, Džulijan, pronalazi je u zatvoru u Bermondsiju. Kao budućem nasljedniku porodične loze, teško mu je zbog buntovničkog ponašanja ove dvadesetogodišnjakinje, pojednako samožive kao i njihov mlađi brat, Edvard, ogrezao u kockarske dugove. I dok svi oni vjeruju u blistavu budućnost, neumitan krah prijeti engleskoj aristokratiji i starom francuskom plemstvu koji podnose najteži teret promjena savremenog društva u osvit Prvog svjetskog rata.

DISKRETNI HEROJ, MARIO VARGAS LJOSA IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 9,60 EURA

Melodrama, puna humora i razigranosti. Radnja romana smještena je u današnjem Peruu. Priča paralelno prati živote dvojice junaka, Ismaela i Felisita. Ismael je beskompromisni, bogati vlasnik osiguravajuće kuće u Limi. On priprema osvetu sinovima besposličara, koji su pokušali da ga ubiju. Nasuprot njemu, Felisito je nježni i pedantni privrednik iz Pijure, koji pokušava da se izbori sa ucjenjivačima. Roman sadrži nove momente koji do sada nisu bili karakteristični za Ljosu. Za razliku od ranijih djela u kojima su očevi preuzimali uloge negativaca, ovdje su one dodijeljene.

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

MANIFESTACIJE

Dani fotografije u Podgorici Godišnja izložba i foto radionica od 31. oktobra do 3. novembra Foto klub “PhotoCG” organizuje petu Foto radionicu i Godišnju izložbu fotografija članova Kluba, u okviru manifestacije “Dani fotografije 2013”, od 31. oktobra do 3. novembra u Podgorici. Godišnja izložba fotografija članova Foto kluba “PhotoCG” biće otvorena u Galeriji “Art” na Trgu Republike u Podgorici, u četvrtak 31. oktobra u 20 sati. Postavka će obuhvatiti po dvije fotografije 19 članova kluba. “Tema je slobodna što smo praktikovali i na prethodnim godišnjim izložbama, pa će svi članovi izložiti ono što žele. Izložba predstavlja krunu našeg ovogodišnjeg rada, koja će posjetiocima biti prezentovana zahvaljujući razumijevanju JU Muzeji i galerije Podgorice”, saopšteno je iz “Photo CG”. U radu radionice učestvuje 35 fotografa iz Skoplja, Leskovca, Niša, Kragujevca, Beograda, Sombora, Doboja i Trebinja koji će zajedno sa domaćinima obići mjesta oko Skadarskog jezera, Rijeku Crnojevića, Poseljane i Virpazar. Programom je planirano i predavanje Predraga Vučkovića, jednog od najpoznatijih extreme fotografa u svijetu, fotografa Red Bull tima, promotera NIKON korporacije, čovjeka koji je fotografisao Feliksov skok sa ivice svemira prošle godine, koje će biti održano 2. novembra na Ekonomskom fakultetu. “Svi koji dođu biće u prilici i da vide fotografije i čuju iskustva ovog fotografa sa mjesta koja su nedostupna ogromnoj većini ljudi na zemaljskoj kugli, ali i da postave pitanja našem gostu i traže objašnjenje

za sve što ih zanima”, ističe se u saopštenju. Urednik časopisa za kulturu fotografije u regionu REFOTO Milan Živković prezentovaće NIKON opremu u Galeriji “Art” na Trgu Republike u subotu 2. novembra u 19 sati, dok je predavanje poznatog autora Imre Szaba zakazano u Galeriji “Art” na Trgu Republike u Podgorici, u nedjelju 3. novembra u 11 sati.

UNIJA TEATARA EVROPE

Sirano de Beržerak za jubilej Obilježeno tri decenije pozorišne saradnje U “Pikolo” teatru u Milanu u subotu je obilježeno 30 godina od osnivanja Unije teatara Evrope (UTE). Prigodnim programom proslavljeno je tri decenije od proglašenja milanskog “Pikolo” teatra, pariskog “Odeona” i sanktpetersburškog teatra “Mali” za “Teatre Evrope” i ideje o nastanku Unije teatara Evrope koja je realizovana 1990. godine. Unija teatara Evrope stvorena je na inicijativu Ðorđa Strelera i bivšeg francuskog ministra kulture Žaka Langa sa namjerom da doprinese izgradnji kulture i pozorišta Evropske unije, razvoju aktivne kulturne zajednice koja prevazilazi jezičke barijere i podstiče pozorišnu umjetnost kao sredstvo ujedinjenja svih naroda. Predsednik UTE Ilan Ronen istakao je da je glavni zadatak Unije da kreira

dijalog, izgradi mostove između država, posebno između sukobljenih nacija i onih među kojima postoje jake nacionalističke tenzije. Ronen je skrenuo pažnju na to da se pojedina pozorišta danas suočavaju s pokušajima svojih vlada da im smanje budžet, promijene propise koji se odnose na njihovo postojanje i funkcionisanje, ugrožavajući time njihovu autonomiju, tjerajući ih da se okrenu komercijalnijim programima i naglasio da umjetnici ne smiju da ćute pred tim problemima. “Naša dužnost je da kreiramo mnogo intenzivniju povezanost između umjetnika širom svijeta i mislim da su političarima potrebni umjetnici da izgrade mostove”, naglasio je on.

“Streler je imao viziju prije pada (Berlinskog) zida da poveže ljude Istoka i Zapada. Danas se suočavamo sa mnogim problemima - nasiljem, migracijama, ksenofobijom i jedini način da pomognemo svojim društvima jeste da kreiramo veliku mrežu”, rekao je Ronen. Direktor “Pikolo” teatra Serđo Eskobar rekao je da je prije 30 godina osnivanje Unije trebalo da pomogne da se rodi jedna evropska ideja koja je danas još važnija. Zvanice su prisustvovale i premijeri predstave “Sirano de Beržerak” Edmona Rostana, u režiji priznatog autora Žorža Lavodana, a glavne uloge su tumačili Patrik Pino, Mari Kaufman i Frederik Bori. Na godišnjoj skupštini juče su izabrani novi članovi Unije, predsjednik i članovi borda UTE.

AKJILDIZ IZLAŽE U “CENTRU”

ČITAČ, BERNHARD ŠLINK IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 6,50 EURA

Centralna ličnost romana je petnaestogodišnji dječak Mihael Berg. On igrom slučaja na ulici upoznaje Hanu Šmic, koja je znatno starija od njega, a koja ga nevjerovatno privlači. Mihael joj se u potpunosti posvećuje, a njegova opčinjenost njome ga navodi na misao da napusti školovanje. Hana ga sprečava u toj ludosti, ucjenjujući ga njihovim odnosom. Kako bi ga podstakla da uči, tjera ga da joj čita svaki dan. Jednoga dana, Hana misteriozno nestaje. Mihael nastavlja sa školovanjem i upisuje studije prava. Poslije nekoliko godina, Mihael ide sa kolegama u sud, kako bi pratili parnicu protiv žena nadzornica u logoru, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Hana sjedi na optuženičkoj klupi.

“Svi koji dođu moći će da vide i čuju veoma zanimljivo predavanje i dobiju odgovore na pitanja koja ih zanimaju”, navode iz foto kluba. Analiza fotografija članova Kluba (ali i još 20 zainteresovanih koji dostave maksimalno tri fotografije na e-mail photocg@t-com.me do petka 1. novembra) biće organizovano u Galeriji “Art” na Trgu Republike u Podgorici u 13.30 sati.

PJESME BAKIĆ NA JAPANSKOM PORTALU Prikaz nove knjige poezije Tanje Bakić, nedavno objavljene dvojezično pod naslovom Sjeme i druge pjesme (The Seed and Other Poems), objavljen je na japanskom portalu http://banyahaiku.at.webry. info/, koji uređuje predsjednik Svjetske haiku asocijacije i vodeći japanski haiku pjesnik, Banja Nacuiši, koji je ujedno i pisao kraći komentar o njenim pjesmama u pomenutoj knjizi poezije. Nacuiši, je uz osnovne biografske podatke autorke, na pomenutom portalu takođe objavio i kraći izbor poezije iz knjige Sjeme..., koji je sam preveo sa engleskog na japanski jezik. Pomenuti portal jedan je od najznačajnijih pjesničkih web portala u Japanu.

Izložba gravura Džemala Akjildiza, jednog od najznačajnijih turskih umjetnika, biće otvorena večeras u 19 časova u galeriji “Centar”. Izložbu organizuje Ambasada Republike Turske u Crnoj Gori povodom 90. godišnjice proglašenja Republike Turske. Izložbu će otvoriti ambasador Turske Mehmet Niyazi Tanilir. Džemal Akjildiz je rođen 1933. godine u predgrađu Of u Trabzonu. Godine 1949. odlazi u Istanbul, gdje upisuje Likovnu akademiju. U međuvremenu je pored akademije radio u ateljeima poznatih slikara, gdje se prvenstveno bavio klasičnim slikarstvom. U toku radnog vijeka postao je poznat kao umjetnik gravura. Akjildiz, koji sa velikom vještinom crta stare turske kuće, ujedno je i najznačajniji slikar Ataturkovih portreta. Izlagao je preko 80 puta u zemlji i inostranstvu.


Kultura 19

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

PREPORUčUJE

TiTosTalgija, MiTja Velikonja Izdavač: BIBlIoTeka XX vek, Beograd, cIjeNa : 9,00 eura kulturolog Mitja Velikonja je redovni profesor i istraživač na Fakultetu društvenih nauka na ljubljanskom univerzitetu. centralno područje njegovog naučnog intresovanja su kulturne, ideološke i mentalitetske promjene u zemljama u tranziciji. knjiga ima pet poglavlja, zaključak i bibliografiju: I. uvod: josip Broz dobar skroz, II. Mapiranje nostalgije i istraživački pristupi: Titovim stazama revolucije, III. kultura titostalgije: Tito -llegenda koja živi, Iv. Titostalgična kultura: Bila jednom jedna zemlja!, v. (kontra)objašnjenja: dok je “bravar” bio predsednik, sva su nam vrata bila otvorena!, vI. zaključak: Mi smo Titovi, Tito je naš! i vII. Bibliografija: samo vas gledam, majku vam božju!

odMeTničke držaVe, žak derida Izdavač: BeogradskI krug, Beograd, cIjeNa : 10,80 eura Podnaslov knjige “dva ogleda o umu” već nagovještava da iza ovog neobičnog političkog odmetništva ipak stoji um ili možda dva uma od kojih je bar onaj drugi odmetnički i surberzivan, ako je suberzivnost njegova prava diferentia specifica, kao da um, po prirodi, nije jedan a ne dvostruk i odmetnički. uostalom, kao i sama filozofija koja, kao ni književnost, ne može biti podijeljena, a da to nema za posljedicu njenu radikalnu dekonstrukciju na samu instituciju i univerzitet, odnosno samo tijelo književnosti ili filozofije, kao što je to mislila Pegi kamuf u kod nas nezapaženom ogledu univerzitet i dekonstrukcija.

Film Nime Sarvestani govori o borbi za prava žena u Avganistanu

TV fesTiVal

Gran pri osvoijo švedski film Na 18. ITF u Baru tri nagrade dobili crnogorski autori Jelena Boljević

D

okumentarni film “Nema vela iza rešetaka” rediteljke Nime Sarvestani dobitnik je Gran prija 18. Internacionalnog televizijskog festivala u Baru. Ovo ostvarenje u produkciji Nimafilma nagrađeno je za izuzetan prikaz borbe za prava žena u Avganistanu, naveo je žiri. Na festivalu u Baru od 19 nagrada čak tri pripale crnogorskim autorima- Milatoviću, Spahiću i Terziću.

Dokumentarni film “Nema vela iza rešetaka” u produkciji švedskog Nimafilm-a dobitnik je Gran prija 18. Internacionalnog televizijskog festivala u Baru. Tako je odlučio žiri kojim je predsjedavala Iveta Pospisilova, a činili su ga još Đorđe Milosavljević, Koen Suidgest, Kristina Ljevak i Vladimir Perović. Kako se ističe u obrazloženju, ostvarenje koje je režirala Nima Sarvestani nagrađeno je “za izuzetan prikaz tajnog svijeta Avganistanki koje se bore za prava žena i za bolji i humaniji svijet”. Na festivalu u Baru ove godine od 19 nagrada čak tri pripale crnogorskim programima. Polučasovni film “Sve to” Montenegro Art Production-a, u izvršnoj produkciji Artikulacije, a koji je režirao Branislav Milatović, nagrađen je Zlatnom maslinom – glavnom nagradom u kategoriji dramskog ili serijskog igranog programa “za kreativnost i staloženost tokom obraživanja tako osjetljive teme”. Žiri je odlučio i da poznatog crnogorskog pisca Ognjena Spahića, koji je svoju istomenu kratku priču pretočio u scenario za ovaj film, nagradi za njegov trud. “Pisac scenarija nam je pomogao da uvidimo način da djecu naučimo lakšem razumijevanju i prihvatanju teških životnih trenutaka”, naveo je žiri. Laureat je i Televizija Crne Gore, za produkciju dokumentarne emisije “Maganik 11.09”, čiji je reditelj Saša Terzić. Riječ je o nagradi za nabolji autorski pristup za do-

kumentarni odnosno istraživački program, koji podrazumijeva izuzetnu režiju, scenario i produkciju. Žiri smatra da je “Maganik 11.09” zavrijedio nagradu “za moderan pristup istraživanju avionske nesreće”. Među laureatima se posebno ističe i Češka televizija. Njenim produkcijama su pripale Producentska nagrada festivala “za izvanredan uspjeh u svim kategorijama”, jer je primjer “kako državna TV kompanija iznalazi, kako finansijska, tako i kreativna sredstva da bi napravila izvrsne TV programe”, zatim Specijalna nagrada Žirija za dokumentarni film “Ljubav u grobu” u režiji Davida Vondarčeka, i Nagrada za nabolji autorski pristup za kratku TV forme koja je pripala “Jirki i bijelim miševima” u režiji Karelja Janaka. Uz to, čak dvije nagrade pripale su izueztno popularnoj serijskoj produkciji “Cirkus Bukovski”: Jan Pahl je dobio Nagradu za najbolju režiju igranog dramskog programa, dok je Petri Pauer pripala Nagrada za najbolju montažu igranog programa. U kategoriji dokumentarnog odnosno istraživačkog TV programa, Zlatna maslina pripala je produkciji Danijela de Valka (Belgija/Kolumbija) “Prepušten slučaju”, u režiju Frederika Jana Depikerea. Nagrada za najbolji vizuleni identitet, tačnije fotografiju i montažu dobio je dokumentarac “Čar – ničije ostrvo”, reditelja Surava Sarangija, u koprodukciji kuća Son et lu-

miere, Stefilm, Final Cut For Real, Cinema Oslo (Indija, Japan, Italija, Danska, Norveška) čiji fotografiju potpisuju Rabindranat Das, Minarul Mondal i sam reditelj. Zlatnu maslinu za najbolji dokumentarni program iz oblasti ekologije i turizma dobio je “Tihi osvajači”, produkcija mađarskog Natfilm Hungary Kft u režiji Sabolca Mosonija. Nagrada za najbolji vizuelni identitet u ovoj kategoriji pripala je Ivu Nerenbergu, Janu Henriksonu i Rolfu Štajnmanu za emisiju “Švedska (Divlja Skandinavija)” u režiji Olivera Gecla i koprodukciji Gulo Film Productions For NDR i Doclights iz Njemačke. Nagrada Dragan Radulović, koja predstavlja glavnu nagradu u kategoriji dječjih programa, otići će u ruke producentima iz kuća A Team Productions, UFilm-Ushort i Enjazz (Belgija, Irak, UAE) za “Bagdadskog Mesija” u režiji Sahima Omara Kalife. U kategoriji igranog dramskog programa, Nagradu za najbolju fotografiju dobio je Pjotr Duhovskij za “Pečorin”, u režiji Romana Krušča i produkciji Leonid Litval Globus Film Studio (Rusija). Nagrada za najbolju mušku ulogu pripala je legendarnom Klausu Mariji Brandaueru za rolu u filmu “Prazno”, u režiji Nikolausa Lejtnera i produkciji austrijskog ORF-a, dok je njegova partnerka u istom filmu, Martina Gedek dobila nagradu za najbolju žensku ulogu. U kategoriji kratke TV forme, koju čine reklame i muzički video, Zlatna maslina odlazi u Francusku za “Djeda Mraza”, čiju produkciju potpisuje Hamiš Said, a režiju Valid Matar. Direktorica ITF-a u Baru je Ljiljana Đinđinović, a kreativna direktorica rediteljka Marija Perović. Internacionalni televizijski festival realizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Bar.

Brak – ispoVesT ludaka, augusT sTrindBerg Izdavač : loM, Beograd, cIjeNa: 6,00 eura August Strindberg najveći genije švedske književnosti, upoznao je 1879. godine u Stokholmu tada udatu baronicu Siri fon Esen i fatalno se zaljubio. Siri se poslije dvije godine razvela i udala za Strindberga. Postala je glumica u Kraljevskom pozorištu, dok je on pisao komade za nju. Bila je prva gospođica Julija u čuvenom istoimenom komadu. Njihova veza trajaia je punih 15 godina. Siri je bila žena slobodnog duha, flertovala je i sa muškarcima i sa ženama, što je Strindberga dovelo do ivice nervnog sloma. “Najviše me iznenadio devojački izgled te žene, njeno detinjasto lice, iako joj je bilo oko dvadeset pet godina. Glava joj je bila kao u neke učenice. Njeno lepo lice bilo je uokvireno vragolastom kosom, žutom kao ječam. Ramena su joj bila kao u princeze, a stas vitak kao vrba...

Moć žene, Morin Mardok Izdavač: BaBuN, Beograd, cIjeNa: 7,00 eura

Morin Mardok u svojoj pionirskoj knjizi čiji je podnaslov “žensko viteško putovanje”, postavlja temelje jedne nove ženske psihologije, namjenjene svim ženama koje se ozbiljno bave svojim ličnim razvojem. “Žensko viteško putovanje” je ženin mitski pohod u kome ona nastoji da izliječi svoju žensku prirodu na ličnom, društvenom i spiritualnom nivou, ne bi li na taj način ostvarila cjelovitost. Ponekad se ovo putovanje preduzima svjesno, ali najčešće se odvija u dubinama nesvjesnog. U knjizi su opisani putevi i stranputice savremenih žena i boginja iz mitologije.

sociologija ukusa, jukka gronow Naklada jeseNskI I Turk , HrvaTsko socIološko drušTvo , zagreB, cIjeNa: 14,70 eura Knjiga sadrži niz socioloških rasprava o društveno institucionalizovanim oblicima ponašanja, kakvi su, na primjer, moda, stil, ukus i prehrana. U tom smislu ona objedinjuje, kako opšta razmatranja o pojmovima ukusa i estetizaciji društva, tako i o luksuzu i kiču u Sovjetskom Savezu, modi u postindustrijskom društvu, prehrambenim navikama Finaca i drugim zanimljivim “sporednim” stvarima i pojavama iz svakodnevnog života.


Reportaže 21

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

PORTO

Srdačni ljudi, kuće u cvijeću

Arhitektura Porta predstavlja spoj mediteranske, mavarske, iberijske i francuske gradnje, a sve gradske uličice odvode prema rijeci Duro M. Lopušina

N

ekadašnja prijestonica Portugalije, odvajkada poznata kao luka Porto, prepuna je znatiželjnih turista. Najviše je mladih iz Evrope koji uživaju u raskošnoj arhitekturi i zalivu rijeke Duro. Za posjetu nekadašnjoj prijestonici Portugalije i gradu koji od iskona zovu Luka, najvažnije je ponijeti udobne patike, jer sa oko 300.000 stanovnika, Porto je maleni grad čiji je centar, prije svega njegovo staro jezgro, a od 1996. pod zaštitom je Uneska kao svjetska baština.

Da bi se taj biser svjetske baštine obišao, najbolje je prepješačiti glavnu trgovačku Ulicu Sv. Katarine, sići do reke Duro, koja utiče u Atlantski okean, preći gvozdeni most Luiša Prvi i popeti se na tvrđavu, odakle se grad vidi kao na dlanu. Ulica Sv. Katarine je uzana, duga ulica, prepuna starinskih kuća, katedrala oblijepljenih keramičkim kobaltnim pločama, sa mnoštvom poslastičarnica i modernih butika. Poslastičarnica “Mažestik”, stara 150 godina, odiše atmosferom boemije i sjajem kraljevstva koje je ostavilo dubok trag na Porto. Kuće su koloritne, s malim terasama na kojima ima cvijeća i veša. Arhi-

tektura predstavlja spoj mediteranske, mavarske, iberijske i francuske gradnje koju karakterišu vitke zgrade s malim prozorima i velikim drvenim vratima, ukliještene u uličice koje sve vode prema rijeci. Duro je duboka rijeka koja se kroz kanjon, između dva brda, pruža prema okeanu. Na njenim obalama, u centru grada, raspoređeni su riblji restorani i brodice za rječno razgledanje, a na drugoj obali nalaze se vinarije čiji je zaštitni znak slatko-gorko vino “porto”. Simbol grada je galski petao koji je prvi donio glas i kukuriknuo u luci da je grad oslobođen od Mavara. Zato je i dobio ime Porto, a država ime Portugalija.

Na stotine prodavnica suvenira podsjeća turiste na tu slavnu stranicu istorije, koja Porto drži neprestano u prošlosti. Tu draž prošlog vremena oplemenjuju Gradska katedrala i crkva Klerižos, urađene u baroknom stilu, zatim vinski podrumi, Stara berza i Kuća muzike, Trg slobode i zdanje Univerziteta. Moderne građevine: gvozdeni most, metro i robne kuće, u funkciji su starina, pa zajedno od Porta čine čarobni grad. Turističko ljeto u Portugaliji ove godine obilježili su mnogobrojni namjerno izazvani požari, najezda afričkih muva, fudbalska polemika o tome ko je bolji fudbalski umjetnik i boem, Euzebio ili fudbalski milijarder Ronaldo, i pomama mladih Evropljana za Portom. Nepotpuni podaci ukazuju na to da je Porto posjetilo više od pet miliona mladih turista. Nešto najljepše u Portu su njegovi ljudi: skromni, tihi, srdačni i ljupki. Portugalci se prema turistima ophodne s velikom pažnjom i ljubaznošću koja doprinosi tome da se ne osjećate strancem. Iskreno

se uvijek obraduju kada im stranci za svaki njihov gest kažu jedno obično:”obrigado” (hvala).U Porto je najbolje otići početkom septembra. Lowcost kompanije nude povratne karte Beograd-Porto-Beograd za 160 eura, plus takse i prtljag, dakle, oko 200 eura. Važno je

napomenuti da u Ul. Sv. Katarine ima hotela gdje prenoćište staje 20 eura, a da na zelenoj pijaci “Boljo” porcija bakalara košta pet eura. Litar mladog bijelog vina takođe je pet eura. U luci bakalar staje 15 eura, a litar starog vina čak 370 eura. (Novosti.rs)

od jednog eura dnevno. Iako su nasilni zločini rijetki, pljačke su gotovo uobičajene. Zato na popularnim turističkim mjestima, poput Velike palate, posjetioci prvo moraju da prođu pored ogromnog broja djece prosjaka. Na prvoj strani lokalnog magazina, UNICEF upozorava da “djeca nisu turistička atrakcija”.

To je dio kampanje kojim se edukuju posjetioci o štetnosti takozvanog “turizma sirotišta” u kom turisti plaćaju kako bi posjetili lokalne institucije i tako stvaraju tržište za još siročića. Međutim, oni koji mogu da podnesu njegovu sivu stranu, definitivno treba da posjete Pnom Pen, pa makar i usput. (CNN/B92.net)

PNOM PEN

Između svijetla i tame Za razliku od prelijepog Siem Reapa, Pnom Pen nema drevne hramove ni arheološka čuda, kako bi zaveo svjetske turiste. Većina posjetilaca samo na putu ka ili od Angkor Vata svrati do prijestonice Kambodže. Doduše, krvava prošlost ovog grada ne olakšava mu njegovu turističku poziciju. Među najpopularnijim atrakcijama je bivše polje za ubijanje koje predstavlja skelete preostale iz vremena Crvenih Kmera i spomenike koji podsjećaju na hiljade izgubljenih života. Međutim, kosmopolitski duh je odnedavno prodisao ovim dvomilionskim gradom i pomaže mu da se vrati u sedlo. Otvaraju se novi butici i pabovi, kao i noćni klubovi. Francuski uticaj Iako je Kambodža prestala da bude francuska kolonija 1953. uticaji te

evropske zemlje i dalje mogu da se primjete. Kolonijalna arhitektura još dominira ulicama. Ljubav prema hrskavim bagetima je takođe prenesena, pa u Pnom Penu možete pronaći najljepše vekne. Impresivni restorani služe inovativnu kuhinju iz cijelog svijeta, pa čak i iz Južne Amerike. Ovo je uzbudljivo vrijeme za Pnom Pen koji lagano postaje idealna “city break” destinacija za vikend turiste iz regiona. Niske cijene privlače posjetioce Cijena je svakako važan faktor u rastućoj popularnosti Pnom Pena. Ovaj grad je jeftin. Večera za dvoje u vrhunskom restoranu sa bocom finog vina gotovo da ne može koštati više od 50 dolara. Noć u najekskluzivnijem hotelu u gradu “Raffles Le Royal” košta 180 dolara, a može se dobiti i za manje novca preko određenih sajtova za rezervacije.

Vraćaju se Kambodžani Iako dolazak stanovnika iz “komšijskih” država doprinosi rastu grada, primijetan je trend vraćanja Kambodžana. Mnogi mladi ljudi koji su odrasli u zemljama na Zapadu, poput SAD, Australije, Kanade i Francuske, dolaze prepuni iskustava i imaju šta da ponude svom zavičaju. Snovi i realnost Bez obzira na kosmopolitski potencijal, turisti koji vole “savršene” gradove koji lijepo izgledaju na razglednicama, vjerovatno se neće prijatno osjećati u Pnom Penu. Ekonomski rast podstaknut proizvodnjom obuće i donjeg veša, strana ulaganja i turizam, možda su nekim stanovnicima već omogućili nove automobile. Međutim, većina stanovnika i dalje živi na ivici siromaštva, a 40 odsto populacije Kambodže preživljava od manje


22 Zabava

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

Takmičari oduševili žiri

Iako je bilo planirano da se glumac Mustafa Nadarević pojavi na otvaranju Festivala tolerancije, kojom prilikom je prikazan film “Kad Svane Dan” Gorana Paskaljevića, u kojem glumi glavnu ulogu, slavni glumac publici je pozdrave uputio iz bolnice. U Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Nadarević je primljen zbog komplikacija sa srcem, a tamo mu je ugrađen stent zbog srčanih komplikacija. Kako piša Avaz. ba, poznati kardiolog Mirsad Kacila, jedan od najvećih stručnjaka iz ove oblasti i šef Centra za srce u KCUSu, koji je bio na čelu ljekarskog tima koji je obavio zahvat. Glumac Mustafa Nadarević uspješno se oporavlja nakon operacije, potvrdio je doktor Kacila. Ipak, preksinoćnja projekcija filma sa Mustafom Nadarevićem u glavnoj ulozi nagrađena je toplim aplauzom publike.

Goca Tržan kao Džej Knez “skinuo” je Džibonijev “Libar”, dok je Aleksa Jelić imitirao Miroslava Ilića. “Dajem visoke ocjene za frizuru, oblizivanje usana i manire”, oduševljen je bio Ilić Aleksinom glumom. Na sceni su se pojavili i Goca Tržan u ulozi Džeja, Tamara Dragičević kao LMFAO, Željko Šašić je tumačio imenjaka Bebeka, dok je Sara Jovanović vrckala u stilu Milana Stankovića. Pobjednik Boris Milivojević, nagradu u vrijednosti od hiljadu eura poklonio je Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Zvečanskoj ulici. E.Z.

ª Donnaº premijerno na MTV-ju Danas u 20 časova na MTV kanal emitovaće premijerno novi spot kultnog zagrebačkog sastava Psihomodo Pop. Sa Juditom Franković u glavnoj ulozi, Psihići su sa Radislavom Jovanovom – Gonzom snimali video spot za novi singl u cirkusu Safari kod zagrebačkog Westgatea. Nakon ‘’Zločestog psa’’, ‘’Donna’’ je drugi singl kojim Psihomodo pop najavljuju novo izdanje, kojim će ujedno obilježiti i 30 godina uspješne karijere. Ono što je sigurno je da beskompromisna petorka i dalje ne odustaje od čvrstog post-pank izraza. ‘’Donna’’ je napisana prije 30-ak godina i oduvijek je imala potencijala da pridruži društvu Fride i Ramone. ‘’Donna je novi singl genijalnog benda Psihomodo Pop i zato ako želite da vam život prođe u ljepoti i zdravlju, slušajte Donnu!’’, poručuje Davor Gobac, frontmen benda. E.Z.

VAYA CON DIOS

Sarajevo je istorijska knjiga Sarajevo - Legendarna belgijska grupa “Vaya Con Dios” održala je posljednji koncert u sarajevskoj Zetri u sklopu svjetske oproštajne turneje. Koncert koji je zakazan za 21 čas, počeo je sa skoro 20 minuta zakašnjenja numerom “One silver dollar”, a onda su uslijedili hitovi koji su razdrmavali masu koja je uglavnom sjedjela i sa stolica “uživala” u pjesama ovog legendarnog sastava. Zatim su uslijedili sada već evergrin pjesme “Time Files”, “What’s A Woman”, “Just a Friend of Mine”, “Don’t Cry For Louie”, dok je prvo “razgibavanje publike” nastupilo tokom numere “Puerto Rico”. Tada su uglavnom parovi na-

Veče za modne sladokusce građvanih modnih dizajnerki iz jugoistočne Evrope. Svetlana će na Royal Fashionu, predstaviti kolekciju ‘Balcan buterfly’, koju je nedavno predstavila na Washington Fashion Weeku. Ona je naime i predsjedica Nacionalne komore za modu Srbije i zvanični predstavnik Srbije u Evropskom savjetu za modu”, kaže Srđa i dodaje da će jedno od najprijatnijih iznenađenja biti i kolekcija dizajnerke iz Hrvatske Aleksandre Dojčinović čiji modni brend LEI LOU veoma dobro posluje. “Ivana Murišić će na Royal Fashionu predstaviće najnoviju kolekciju pod nazivom “Zentangle”, čija je premijera bila juče na na Beogradskoj nedelji mode”, kaže Lubarda. Posebnu pažnju Ivana je privu-

glasan aplauz. A, onda je zapjevala “Đelem, đelem” i publiku oduševila interpetacijom, da bi nedugo zatim i završila koncert. Članovi grupe kasnije su se vratili na bis, gdje su izveli još tri pjesme, a koncert su završili mega hitom iz 1990. “Nah Neh Nah”, i tako zadovoljnu publiku ispratili kući negdje oko 23 časa. Koncert, koji su obilježile i sitne tehničke poteškoće sa ozvučenjem, prošao je bez incidenata, a za razliku od Severininog koncerta koji je održan dvije nedjelje ranije na istom mjestu, publike je bilo znatno manje. F.J.

Slavko jedini iz Crne Gore

ROYAL FASHION 14

Modno-muzička manifestacija “Royal Fashion 14” održaće se 23. novembra u salonu BMW u Podgorici. Manifestacija koju tradicionalno odrganizuje Studio Lubarda Cosmopolitan okupiće neke od najpoznatijih dizajnera iz Crne Gore i regiona. Ove godine posebno uživanje podgoričkoj publici pričiniće neki od vodećih dizajnera iz Hrvatske i Srbije, kao što su Svetlana Horvat i Aleksandra Dojčinović. Osim njih, najnovije kolekcije predstaviće i uspješne crnogorske dizajnerke Ivana Murišić i Jelena Roganovic Đurić. Srđa Lubarda, organizator manifestacije, otkriva šta gosti mogu očekivati na predstojećem Royal Fashionu. “Hrvatska dizajnerka Svetlana Horvat jedna od najviše na-

pustili svoje stolice i izašli na podijum da igraju, a mnogi su pokazali i zavidna plesačka umijeća. Ali, tu nije bio kraj, barem kada je igranje u pitanju, pa su užarenu masu držali “budnim”, zahvaljujući pjesmi “Johnny” koja je pobrala veliki aplauz. Prije nego što je održala, kako je kazala, tribjut romanskoj muzici, pjevačica Deni Klajn je istakla da je oduševljena Sarajevom, te naglasila da je ovaj grad “istorijska knjiga” sa burnom prošlošću. “Ovo je jedan od meni najdražih gradova u kojima sam bila. Jeste, vjerujte mi, a bila sam u mnogima”, rekla je Deni, dobivši gromo-

XFAKTOR

Foto: Mirko Savović

Treća emisija muzičkog šou programa “Tvoje lice zvuči poznato” obilovala je zanimljivim scenskim nastupima i izvrsnim umijećem takmičara, a prvi muškarac koji je odnio pobjedu ove sezone je glumac Boris Milivojević, koji je imitirao jednu od najvećih muzičkih zvijezda svijeta Tinu Tarner. Iako je prethodne nedjelje zbog lošeg kostima imao problema s imitacijom Đorđa Balaševića, novom transformacijom u ženu, glumac je oduševio žiri. Obučen u seksi haljinu, na visokim štiklama i sa “tonom” šminke na sebi, glumac je zapalio masu izvođenjem numere “Rollin’ On The River”. “Briljirao si i bio si seksi”, pohvalio ga je Ivan Ivanović, dok je gostujući član žirija Miroslav Ilić sa nevjericom na licu gledao glumca, aludirajući na vjerodostojnu interpretaciju. Emisiju popularnog šoua, osim Milivojevića, svakako je obilježio nastup Snežane Babić Sneki i Viklera Skaja, tokom kojeg je Sneki bila odlična kao reper Ajs Nigrutin. Prošlonedjeljna pobjednica Ana Kokić, imala je težak zadatak da nauči koreanski jezik i glumi internet senzaciju Psaja. Nenad Knežević

kla kada se nedavno Severina u njenoj kreaciji pojavila u spotu za pjesmu “Hurem”. Crnogorska dizajnerka Jelena Roganović-Đurić na Royal Fashionu predstaviće kolekciju “Exceptionnel”, koju je prikazala nedavno u Moskvi. Jelena je svoj talenat imala priliku da pokaže i na takmičenju u Moskvi gdje je dobila nekoliko priznaja. Osim dizajnerskih kolekcija publici će se predstaviti i modni brend “Orange” koji se bavi izradom donjeg rublja. “Orange ce po prvi put predstaviti svoju kolekciju na nekoj modnoj manifestaciji kod nas. Ovo će biti prilika da se šira javnost malo bolje upozna sa ovim visokokvalitetnim i modernim brendom”, objašnjava Lubarda.

Kako nezvanično saznajemo, glumac Slavko Kalezić će biti jedini učesnik iz Crne Gore u finalnom dijelu regionalnog muzičkog takmičenja talenata X-faktor. U prilog ovoj informaciji je i video koji je od juče dostupan na Jutjubu, a u kom se pojavljuje Slavko. Na prvoj audiciji u Budvi našle su se i kćerke Slobodana Kovačevića i Slavena Knezovića i učesnici “Leta ka zvijezdama”, ali izgleda da je Slavkov multitalenat presudio da dospije do završnog dijela takmičenja. Premijera najpopularnijeg pjevačkog šou programa na svijetu zakazana je za sjutra u 21.15 na televiziji Pink, a sudeći po vi-

deo snimcima iz prve epizode čeka nas veoma uzbudljiv šou. Žiri u sastavu Željko Joksimović, Kristina Kovač, Kiki Lesendrić i Emina Jahović prvi put će se naći u ulogama sudija, a već u prvoj epizodi, očekivano, sijevnule su prve varnice između Željka i Kristine, koja se usprotivila njegovom mišljenju, dok je Emina oštro prekorila takmičara: “Sve vrijeme mašem i igram, a ti me nijednom nijesi ni pogledao!”, rekla je vidno iznervirana Emina. Talenat, emocije, teške odluke, suze i radost i još mnogo očekuju sve gledaoce u prvoj sezoni regionalnog X-faktora, koji se realizuje u produkciji MBK i televizije Pink. E.Z.

Maja Perović, zaštitno lice događaja

Za šminku i frizuru bice zadužen tim Zorana Vukčevića, dok su za zaštitna lica manifestacije izabrani manekenke Maja Perović, Milica Pejović, Tamara Mir-

čević kao i manekeni Damir Haverić i Vasilije Marković. U pauzama između revija nastupiće poznate crnogorske muzičke zvijezde. E.Z.


Zabava 23

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

INTERVJU

Vokalna takmičenja su zapadna izmišljotina

Bend Teška industrija koncertom u Zagrebu obilježio 40 godina od osnivanja i objavio dvostruki album

Filip Jovović

S

arajevski bend Teška industrija je nedavno u Zagrebu veliki koncertom uz prijatelje benda proslavio 40 godina od osnivanja. Iako su imala dugu pauzu od skoro 30 godina, bend je sa novom pjevačicom Leom Mijatović, koja je zamijenila Seada Memića Vajtu, uz stari-novi zvuk, kako oni kažu, pronašao put do mlađe publike, ali zadržao i staru. Ivica Propadalo, basista iz benda za DN govori o novom albumu i regionalnoj muzičkoj sceni.

Koncert u Lisinskom je privukao veliki broj poštovalaca benda. Da li su tu bila i neka lica koja su bend pratila i prije 40 godina. Kakav je sastav publike koja danas prati Tešku industriju? Ove godine smo proslavili 40 godina od osnivanja benda i bio je to odličan povod da u sadašnjoj postavi s pjevačicom Leom Mijatović pokažemo da smo u samom vrhu muzičke scene u regionu. Imali smo mnogo nervoze ovih nekoliko mjeseci kako će sve to ispasti, hoće li se dvorana sa 2.000 sjedećih mjesta popuniti. Publika u dvorani bila je šarolika, od desetogodišnjaka do onih ozbiljnijih 70-godišnjaka. Moj ujak je bio sa svojom ekipom koja je prešla 80. Na koncertu ipak nije bilo puno nostalgije, sviralo se žestoko i moderno u duhu ovog vremena. U takvoj svirci i leži uspjeh našeg starog-novog benda. Uz koncert, bend je objavio i dvostruki CD “XL nakon”. Šta je sve objedinjeno na ova dva albuma? Da li ima i novih autorskih stvari? Uz ovu godišnjicu, Teška industrija je predstavila i posebno box izdanje u kojem se na dva CD-a nalaze brojni hitovi s početka karijere iz 70ih, zatim pjesme s albuma: “Nazovi album pravim imenom” i “Bili smo raja”. Tu su i pjesme novijeg datuma: “Šta ti je život”, “Majske kiše” s Kemalom Montenom, “Badnja je noć”, “Eudala se lijepa naša”, kao nedavno predstavljeni novi singl “Pomračenje srca”. Album iz 2007. zvučao je potpuno drugačije u odnosu na albume iz ‘70 godina, međutim, albumom iz 2012. “Bili smo raja”, vraćate se djelimično na stari kurs. Šta je bilo presudno da se promijeni vo-

kalna postava? Nastojali smo da uvijek živimo u skladu sa vremenom i da budemo u muzičkim tokovima, ali da ipak ostanemo svoji do kraja. Tu je neprikosnoven naš gitarista, kompozitor i aranžer Vedad Hadžiavdić, koji i daje taj novi-stari prepoznatljivi zvuk. Naravno, album “Bili smo raja” ima oslonac na sarajevsku pop-rok školu kojoj je i posvećen. To jesu stare pjesme, ali smo im mi dali novi život. Halid Bešlić nam je nakon obrade pjesme “U meni jesen je” rekao: ‘Iznenađen sam, ne volim da mi bilo iko obrađuje pjesme, ali vi ste napravili potpuno novu pjesmu i nijeste je “pođonili” (prekopirali). Nakon Vajte, koji je otišao svojevoljno jedino ga je mogla zamijeniti jedna žena. Preko nje i zaokreta Teške industrije došli smo i do mlađe publike. Pobijedili ste na ovogodišnjim Sunčanim skalama, s kompozicijom “Majske kiše”. Šta za vas predstavlja ova nagrada? Kada neko kaže da mu nagrade ne znače ništa, budite sigurni da vas laže. Znači nam jako puno, pogotovo jer je to autorska pjesma našeg člana. S njom smo pokazali da smo jaki ne samo sa obradama, nego i sa svojim pjesmama. Naravno, Kemal je dao veliki doprinos. Jako smo ponosni na tu nagradu, pogotovo što je učestvovalo toliko predstavnika iz različitih zemalja. U čemu se razlikuje Teška industrija 70-ih i Teška industrija danas? Obje industrije su regionalni bend. Kako onda, tako i sada, prodajemo jako puno nosača zvuka, onda ploča, a sada CD-a. Sviramo jako puno. Moderni smo sada, kao i prije. U prosjeku smo iste starosne dobi kao

i onda. Sada više uživamo, jer smo iskusniji i znamo da cijenimo ono što imamo. I na kraju “Novi Vajta” je puno zgodniji od starog. (smijeh) Kako ocjenjujete današnju regionalnu muzičku scenu? Sta mislite o trendu turbo-folka koji traje već dvije decenije? Naš region ili ex-Yu je muzički u samom vrhu Evrope. Produkcijski ne zaostajemo. Problem je naravno jezik. Drago mi je da se kako kod vas, tako i u Srbiji i BiH-u prioritetno vrti muzika regiona. Hrvatska i Slovenija su se pomodno okrenule Evropi, tako da na radio stanicama u Beogradu možete čuti više hrvatske muzike nego u Zagrebu. Što se tiče turbo folka, nemam ništa protiv. Ti izvođači su jako dobri, oni žive taj život i do detalja su iskreni. Ja im vjerujem i duboko ih poštujem, njihovi spotovi su odlični. Međutim, ne volim što u Hrvatskoj pokušavaju da imitiraju nešto za šta nemaju talenta, a ni iskrenosti. Ipak, general-

no mi je drago da to pomalo jenjava. Uskoro počinje X faktor. Kako gledate na to, što se gotovo svi dobri vokali pronalaze u muzičkim takmičenjima i ostaju dugo vezani za organizacije preko kojih se i predstave publici? Ne podržavam takve stvari. Rijetki uspiju, a oni koji nemaju tu sreću žive sa traumama. Mjesecima su preko noći stvorene zvijezde, publika luduje za njima, kasirke u tržnim centrima, djeca na ulici i prodavačice na pijaci. Kad se kamere i svijetla pozornice ugase, odlaze u zaborav, gdje među četiri zida proživljavaju traume. Da bi neko postao zvijezda treba jako mnogo vremena i truda. To su prozapadne izmišljotine koje kod nas ne piju vodu. Treba pojesti jako mnogo hljeba sa sedam kora pa da uspiješ. Neki albumi koju su rađeni ‘80ih godina nijesu nikad promovisani kako treba, niti su stigli do šireg auditorijuma, da li ste plani-

rali da oživite neke pjesme iz tog perioda i obojite ih nekim novim aranžmanom? Dobro pitanje. Kada smo radili kompilaciju, tj. CD box XL nakon, preslušali smo stare snimke i pronašli puno toga zanimljivog. To smo na albumu “Bili smo raja” učinili sa legendarnom pjesmom iz 70ih “Život je maskenbal”. Sa njom u novom pank aranžmanu rasturamo na koncertima, a tu je i pjesma: “Ti si mi u svemu naj naj”. Biće toga još. Na kraju, da li vas uskoro možemo očekivati u Crnoj Gori? Prije dvije godine smo napunili jedan od najboljih klubova u regionu, kotorski Maximus. Prošle godine smo svirali u Podgorici u Buda baru, a ove godine smo pobijedili na Sunčanim skalama, pa je i red je da nas malo više zovete. Za Novu godinu ćemo sviramo na dubrovačkom Stradunu, nadomak vaše zemlje, tako da smo na raspolaganju za neku reprizu dočeka 2014.

PRINOVA

Jovana i Željko čekaju bebu Jedan od najboljih kompozitora i muzičara u regionu Željko Joksimović i poznata televizijska zvijezda Jovana Joksimović očekuju prinovu. Poslije šest godina veze, koja je prošle godine uoči Pjesme Evrovizije u Bakuu krunisana i brakom, ovaj harizmatični bračni objavio je da je Jovana ušla u četvrti mjesec trudnoće. Posao voditelja i urednika Jutarnjeg programa na TV Pink Jovana će obavljati koliko god bude mogla. Željko i Jovana trenutno uživaju u predivnom vremenu u hotelu Maestral u Budvi, gdje se opuštaju u čarima mora ispijajući kafu i odmarajući od beogradske buke. Željko će ipak morati na neko vrijeme da ostavi Jovanu, jer mora da se posveti X-faktoru, jer se neke od scena za šou program pripremaju u Budvi. Jovana se osjeća dobro, a Željko želi da provede što vise vremena sa budućom majkom. E.Z.

HOT! Atraktivna Amanda Sojer nikada nije izgledala bolje. Njene fotografije ostavljaju bez daha, a muškarci su prosto ludi za ovom vatrenom crnkom. Možemo misliti kako će tek reagovati na ovu fotku seksi Amande.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

TRAGIČNO PREMI- ZAPISATI, NULA NAPISATI HRVATSKA GLUMICA

ŠTETNI INSEKTI

DIO MEJAK I ŠPANSKI AMERIČKI DICINE O GRAD I ZADRIGAO LUKA U RUKOMET- MALI RT ČOVJEK GLUMAC BOLENI KLUB HOK SIBIRU STIMA (NAR.) NOSA

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

UBICA IZ ZASJEDE (TURC.)

Daily Sudoku puzzle No. 2553 sudoku 2013-10-09

PRIPADNIK STAROG EVROPS. NARODA

Medium level

Teža

9

VRSTA RAKA

4

6

2

7

6

URAZUMITI SE

9

6

ZALIV NA ZAPADNOJ OBALI ISTRE

8

4

UBOGALJENOST

5

2 TRGOVATI PRIBOR ZA RAD PUTEM RAZMJENE (MN.)

POSAO VOJN.FORMAC.(MN.) ŽITKA MAST U GLAVI ULJEŠURE

OZNAKA ZA EGIPAT

LEPTIROVA SISALJKA

LITIJUM VRSTA BILJKE, LJUTIĆ

LUMEN JAPANSKI PISAC, ŠIMAZAKI

9

MUSLIMANSKI SVEŠTENICI

3

7

5 2

5 UDRUŽ. GRAĐANA DANSKI SITNI NOVAC

3

www.sudokukingdom.com

METAR NEZAVIS. UDRUŽENJE NOVINARA

9 2

1

6

Lakša 2013-10-08

5

ŽITELJI OSTRVA MARTINIK

8

8

Daily Sudoku puzzle No. 2552

9

Medium level

2

6

OBLAST NA SJEVERU LIBERIJE

4

FRANCUSKI DRAMSKI PISAC, MARSEL

9

9

1

5

ŠANDOR OD MILJA

3

7

7

8

3

7 8

4

1

Page 1/2

Play sudoku online at:

INDUSTRIJA TEPIHA IVANJICA

6

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: CIVILNI BRAK, AD, SVETA ANA, RIBA, MERMER, EON, ČAK BERI, VT, KOZARNIK, I, VELIKA ADA, ĆAO MAMA, AT, IND, KEVIN, I, RENO, SINOVI, KLAVIS, REPIĆI, ABAS, D, MERANO, AGADIR.

9

Play sudoku online at:

7

1

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8 2

ŽIVOT POD VODOM

struktura za život imaće sopstveni eko-sistem i biće potpuno samodovoljna za hranu i vazduh, tako da neće zavisiti od spoljnog svijeta. Fil kaže da je sanjao o takvom projektu dugo vremena. “Ne želim da zvučim fanatično, pa čekam pravo vrijeme za svoje ideje kada se ljudi priviknu na zamisao da žive pod vodom”, ističe dizajner. (rts)

9

7 1

Puzzle solution:

Puzzle solution:

4

Sudoku puzzle No. 2183 2012-10-04 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1856 2011-11-12 1

9

2

3

8

5

4

7

6

1

7

4

5

3

8

9

2

6

7

3

4

9

6

1

2

5

8

8

6

3

9

4

2

1

5

7

6

5

8

4

2

7

9

3

1

5

2

9

1

7

6

4

8

3

8

2

5

7

1

4

6

9

3

2

9

6

8

1

5

7

3

4

4

7

1

6

9

3

8

2

5

7

5

1

4

9

3

2

6

8

3

6

9

2

5

8

1

4

7

4

3

8

2

6

7

5

9

1

5

1

7

8

4

2

3

6

9

6

1

7

3

5

9

8

4

2

9

4

3

1

7

6

5

8

2

3

8

5

7

2

4

6

1

9

2

8

6

5

3

9

7

1

4

9

4

2

6

8

1

3

7

5

vicevi

Objavljena skica morskog naselja

nekoliko projekcija kako bi futuristička podvodna naselja mogla da izgledaju. Njegov projekat “Sub-Biosphere 2” osmišljen je kao ogromna konstrukcija od skoro 400 metara u prečniku. Sastoji se od centralne kružne strukture iz koje se odvaja osam manjih koje su predviđene da u njima živi oko 100 ljudi. Svaka od

2

2

AMERIČKA GLUMICA BENING

Da li biste voljeli da živite pod vodom? Dizajner Fil Poli već 20 godina sanja o pravljenju podvodnog grada, a sada je konačno objavio grafike kako bi futurističko naselje, prema njegovoj zamisli, trebalo da izgleda. Podvodna naselja možda jesu nešto što će u budućnosti biti moguće, ali za dizajnera Fila Polija ona predstavljaju veliku strast. Baš zbog toga Fil je odlučio da napravi

8

Play sudoku online at:

KOCKARNICA (LAT.)

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

2

5

MESO PRASETA ŽITELJI LAOSA

OZNAKA ZA LITAR

7

1

Gleda jedan Rus državnu TV i na vijestima čuje da je u Sibiru Page 1/2 –55°C. Naravno, ne vjeruje vijestima. – E, baš ću da zovnem brata koji tamo živi, da provjerim, kaže i okrene telefon: – Reci mi brate molim te, koliko je stepeni tu kod vas? – Ček da pogledam… tu negdje oko –35°C, zašto pitaš? – Pa ovi na TV lažu, kažu –55°C. – A, pa to možda napolju. *** Biznismen, koji baš nije mnogo brinuo o svojim radnicima, odluči da pred Novu godinu malo proslavi praznike. Pozvao je svog finansijskog stručnjaka i rekao mu: - Hoću da to bude lijepo, na nivou, da ne košta mnogo, da bude upadljivo i da se svi radnici provesele. - Gazda, onda je najbolje da se objesite – savjetuje ga finansijski – To neće mnogo koštati, biće na visini i upadljivo, a radnici će se sigurno proveseliti.

*** Poslao Mujo sina Mujicu u apoteku. Sretne Haso Mujicu na ulici, pa svrati do Muje i kaže mu: - Joj Mujo, izgleda da ti Muj’ca ulazi u pubertet. - Ubiću ga, matere mi! A ja ga poslao u apoteku! *** Halo, da li sam dobio savjetovalište za alkoholičare? - Da, izvolite, kako možemo da vam pomognemo? - Treba mi savjet kako da napravim koktel Bladi Meri… *** Pričaju dvojica: - Komšija, što bre ne isječeš ovu svoju krušku? Pogledaj kakva je neugledna, ne rađa, ma nikakva… - Aaaa, ne mogu, za nju sam sentimentalno vezan. - Što? - Pa na njoj mi se objesila tašta. - Auuu! Moram da uzmem pelcer da kalemim. ***


Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

Igrao sam NEZVANIČNO na Real E da se ništa dobit’ ne može. A đe na Real, Barsa ih omrčila!

Word Search Puzzle #P202QU

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

H

S

A

R

T

H

E

R

M

A

L

C

G

M

Y

L

T

B

U

S

N

O

B

S

R

L

A

O

P

S

B

N

J

U

I

A

C

U

T

E

Z

O

D

I

C

T

A

V

R

L

L

C

S

A

I

D

T

E

N

A

A

R

B

C

A

C

W

T

N

S

S

R

R

K

L

N

D

O

B

E

E

S

G

Y

S

N

E

A

S

P

G

H

I

S

R

O

U

N

D

A

U

C

O

R

E

O

R

S

C

M

L

W

I

E

S

O

N

R

E

L

T

I

S

T

R

A

W

Y

R

K

N

O

O

I

S

O

A

H

C

R

O

N

A

M

B

O

C

H

Z

N

X

G

H

C

A

O

C

S

I

T

R

W

B

A

P

I

H

S

E

C

I

T

N

E

R

P

P

A

R

R

N

I

Z

M

V

A

G

D

E

L

K

C

U

B

T

S

I

G

O

L

O

M

L

A

H

T

H

P

O

P

I

U

Q

E

P

Y

T

O

T

O

R

P

D

N

RANTS Rooted RIGHTMOST Round ROARED ROOTED Sassier ROUND Saying SASSIER Scalpels SAYING Scrawny SCALPELS Screws SCRAWNY Snobs SCREWS Stale SNOBS

ABHOR Abhor ACUTE Acute ALCOHOL APPRENTICESHIP Alcohol BINGO Apprenticeship BRAZIERS Bingo BRINE Braziers BUCKLED Brine CHAOS Buckled CLEATS Chaos CLUBS

COACH Concerto CONCERTO Equip EQUIP GAZING Gazing MANOR Manor MOODS Moods OPHTHALMOLOOphthalmologist GIST Pinks PINKS Pronouns PRONOUNS Prototype PROTOTYPE

Clubs

Rightmost

Succession

Coach

Roared

Tango

Cleats

Rants

Subtly

STALE Thermal SUBTLY Toxins SUCCESSION TANGO Trash THERMAL Tribal TOXINS Vicars TRASH Warts TRIBAL Woken VICARS WARTS WOKEN

Pivo sa 67,5 odsto alkohola Copyright © Puzzle Baron October 26, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Popularno pivo “Armagedon” više nije najjače na svijetu jer je stigao novi šampion. Riječ je o pivu “Zmijski otrov”, koje su dvojica Škota, Levis Šand i Džon Mekenzi, vlasnici pivare “Brevmester”, odlučili da naprave sa čak 67,5 odsto alkohola. “Odlična je stvar da se nekome kupi kao poklon za praznik ili rođendan. Svaki muškarac će biti oduševljen da dobije šansu da popije malo najjačeg piva na svijetu”, kaže Mekenzi. Flaša od 275 mililitara piva trenutno košta 81 dolar, a može se naručiti preko interneta.

E, kako padoh, nikad više taj Real igrat neću.

OVAN Uz jasnu viziju koju imate potrebna Vam je i bolja koncentracija prilikom poslovnih susreta ili dogovora o zajedničkim interesima. Nema razloga da previše rizikujete u bilo kom pogledu. Sačuvajte dostojanstvene manire pred partnerom.

BIK Pokušavate da sačuvate pozitivan stav u različitim situacijama. Izbor poslovnih ciljeva treba da se zasniva na povjerljivim informacijama i na konsultaciji sa pouzdanim saradnicima. Pokažite svom partneru da postoji neki ljepši dio stvarnosti.

BLIZANCI Umijete da ostavite veliki utisak i da djelujete skoro perfektno pred saradnicima. Poslovni rezultati na najbolji način ilustruju Vaše sposobnosti i znanje. Odgovorite na nečiji poziv ili na ljubavni izazov u skladu sa svojim potrebama.

RAK Ponekad ne uspijevate pravilno da rastumačite neobične signale ili neke skrivene poruke koje dobijate. Ne treba da brinete zbog nekih komentara, pokazaće se da suvišne priče ne mogu da umanje Vaš uspjeh ili zasluge.

LAV Sačuvajte prisebnost duha i dobru koncentraciju u nekim odlučujućim situacijama. Važno je da prepoznate pozitivan signal za buduće dogovore o poslovnoj saradnji i da reagujete u najboljem trenutku.

DJEVICA Postoje određene situacije koje ne možete rešavati sami ili bez nečije asistencije. Susret sa jednom osobom djeluje pozitivno na Vašu motivaciju i dogovor o saradnji. Neko privlači Vašu pažnju i stalo vam je da ostavite dobar utisak.

VAGA Podstičite kod sebe pozitivan način razmišljanja kako biste djelovali što ubjedljivije u susretu sa saradnicima. Važno je da povučete jasniju granicu između dobrog i pogrešnog ponašanja. Partner Vas podstiče da promijenite neka ustaljena pravila.

ŠKORPIJA Spremni ste da prihvatate određeni stepen poslovnog rizika, ali ponekad je teško ostvariti dobar kompromis. Potrudite se da sačuvate svoje ustaljene kriterijume u susretu sa saradnicima. Oslonite se na svoju intuiciju.

STRIJELAC Važno je da sačuvate pozitivnu orijentaciju kada se zateknete u nekim komplikovanim situacijama ili u odnosu sa saradnicima. Nemojte dozvoliti da neko pogrešno tumači Vaše ideje i interese. Ponašate se suviše zahtjevno pred svojjim partnerom.

JARAC Pažljivo provjeravajte razne informacije koje utiču na nivo poslovnog uspjeha. Nemojte dozvoliti da Vas neko navede na pogrešnu procjenu ili na loše rešenje. U društvu voljene osobe osjećate pojačani zanos koji Vas inspiriše na neobične ideje.

VODOLIJA Novi problemi sa kojima se trenutno suočavate zahtijevaju dobru koncentraciju i pouzdane saradnike. Potrebna Vam je nečija iskrena podrška ili posredovanje u raznim situacijama. Pokažite kako umijete da napravite dobar izbor u svakom pogledu.

RIBE Vaše ideje nailaze na dobar prijem i na pozitivnu reakciju među saradnicima. Stalo Vam je da ostvarite širu afirmaciju i da zadovoljite različite kriterijume. Učinite sve što je potrebno da privučete nečije interesovanje.


26 Sport

DA LI STE ZNALI

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

407 takmičara učestvovalo je na jubilarnom 20. Podgoričkom maratonu iz 34 države

PODGORIČKI MARATON

Slađana prva dama Podgorice Naša Slađana Perunović i Kenijac Entoni Vabugu Vangeci pobjednici su 20. međunarodnog Podgoričkog maratona

Da je Huan Martin Del Potro juče osvojio 17. titulu u karijeri odlični Argentinac je do te cifre stigao savladavši Rodžera Federera u uzbudljivom finalu Bazela - 2:1 (7:6, 2:6, 6:4).

Miloš Pavićević

C

rnogorska atletičarka Slađana Perunović i Kenijac Entoni Vabugu Vangeci pobjednici su 20. internacionalnog Podgoričkog maratona, koji je iz godine u godinu sve brojniji. Naša atletičarka je do prve maratonske pobjede došla u vremenu dva sata, 42 minuta i 28 sekundi.

Perunović je odbranila titulu prvaka Crne Gore, a postala je i šampion Balkana, drugi put u karijeri. “Nijesam planirala da budem među prve tri zbog Korejki koje su važile za favorite. Drago mi je što sam pobijedila. Bila je taktička trka, pratila sam Rumunku Klaudiju Paolu Todoran do 30. kilometra, kada mi se pridružila i Kenijka glejdis Džepkuri Bivot. Posljednjih se-

TIKET DANA HETAFE A. BILBAO TIP 1 LIBEREC

KVOTA 2.60

SPARTA PRAG TIP 2 NOVARA

KVOTA 2.00

ĆEZENA TIP 1 BOHUM

KVOTA 2.20

KAJZERSALUTERN TIP 2 KUBANJ

KVOTA 1.90

ANŽI TIP 1 SERVETE VINTERTUR TIP X

KVOTA 1.65

KVOTA 3.60

dam kilometara krenula sam svojim tempom i došla do pobjede”, kazala je Prunović. Kenijka Bivot osvojila je drugo mjesto sa rezultatom dva sata i 43 minuta, dok je treća bila Rumunka Todoran (2:43,22). U konkurenciji maratonaca Vangeci je 42 kilometra i 195 metara dugu stazu Podgorica – Golubovci – Tuzi – Podgorica prešao za dva sa-

TENIS

ta, 14 minuta i 52 sekunde. “Zadovoljan sam kako sam odradio trku. Vremenski uslovi mi nijesu smetali, bitno je da nije bilo hladno i da nije bilo kiše. Zadovoljan sam stazom i vremenom, iako nijesam popravio svoj rekord. Imao sam problema sa disanjem, ali sam uspio da to prevaziđem i da pobijedim”, kazao je Vangeci. Etipljanin Joanis Abera Veješa bio je drugi (2:15,54), a treći Ahmed Nasef iz Maroka (2:16,01). Kenijac Amos Tirop Matui osvojio je četvrto mjesto, peti je bio prošlogosišnji pobjednik Eliša Kiprotič Save, a šesti Bugarin Jolo Nikolov (2:19,37), koji je ujedno i novi prvak Balkana. U konkurenciji polumaratona-

ca, koji su trčali od Danilovgrada do Podgorice, pobijedio je Kenijac Džulius Kiprono Lagat sa rezultatom sat, sedam minuta i šest sekundi. Bugarin Ivan Popov osvojio je drugo mjesto (1:08,30), dok je treći bio Mađar Tamaš Nađ (1:08,43). Najbolji crnogorski polumaratonac je šestoplasirani Dragoljub Koprivica. Kod polumaratonki pobijedila je Kenijka Kristin Čepkemej sa rezultatom sat, 17 minuta i 26 sekundi. Nekadašnja pobjednica Podgoričkog maratona, Ana Subotić iz Srbije, bila je druga (1:17,30), dok je treče pripalo prošlogodišnoj pobjednici polumaratona, Biljani Cvijanović iz Bosne i Herecegovine (1:18,54).

SKIJANJE

Ligeti pobjednik Serena Vilijams pokorila i Istanbul veleslaloma Američka teniserka Serena Vilijams osvojila je završni turnir sezone u Istanbulu, pošto je u finalu savladala Kineskinju Na Li sa 2:6, 6:3, 6:0. Svjetski broj jedan je tako potvrdila da je zaista najbolja, pošto je osvojila 11. titulu ove sezone, a čak 78. u karijeri. “Ne mogu da vjerujem da sam osvojila ovaj turnir. Bila sam baš, baš umorna. Ovo je veliki uspijeh i poseban trenutak za mene”, rekla je Vilijams poslije meča. Serena se mučila i u polufinalu sa Jelenom Janković, ali je poslije velike borbe došla do trijumfa, kao i u duelu sa Na Li, koja je relativno

lako osvojila prvi set uz dva brejka. To je značilo da Amerikanka mora da doda gas, a da će napraviti preokret najavila je na početku druge dionice. Prvo je spasla dvije brejk lopte, a zatim oduzela servis rivalki i povela sa 3:0. Uspela je Na Li da se vrati u set brejkom za 2:3, ali je onda u osmom gemu ispustila servis, pa je Serena odvela finalnu borbu u treći set. Odlučujuća dionica je protekla u potpunoj dominaciji Vilijamsove, koja nije prepustila ni gem protivnici, pa je tako u velikom stilu dodala i trofej Istanbula u svoje vitrine. M.P.

Američki skijaš Ted Ligeti pobjednik je prvog veleslaloma u sezoni, koji je za Svjetski kup vožen u austrijskom Zeldenu, sa vremenom 1:59.50. Drugi je bio Francuz Aleksis Pinturo u vremenu 2:00,29, a treći branilac titule, Austrijanac Marsel Hiršer, koji je na cilju zabilježio vrijeme od 2:00,52 minuta. Među ozbiljnijim kandidatima za titulu su Aksel Lund Svindal i Ivica Kostelić. Norvežanin je trku završio na četvrtom mjestu u vremenu 2:01.23, a Hrvat je bio 14. i zabeležio vrijeme 2:01.87. U subotu je na programu bio ženski veleslalom na kojem je trijumfovala Švajcarska skijaši-

ca Lara Gut. Slijedi dvonedeljna pauza nakon koje se takmičenje nastavlja u finskom Leviju. M.P.


Sport 27

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

KVALIFIKACIJE ZA EP

Krila preletjela Portugal Teže nego što se očekivalo - naše dame bez Bulatović, Knežević i Mehmedović slavile u Portugalu (29:24)

Protiv supermotivisanog Portugala “crvene” su upisale drugi trijumf u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo (24:29), istina mnogo teže nego što se očekivalo s obzirom na to da su Portugalke prije samo četiri dana ubjedljivo poražene od Češke (35:20). Ipak, voljni momenat domaćih dama je dotakao tačku ključanja. Na drugoj strani selektor Dragan Adžić nije mogao da računa na najbolju igračicu Katarinu Bulatović, te Milenu Knežević i Majdu Mehmedović, tako da su Portugalke vidjele svoju šansu protiv aktuelnih šampionki Evrope. Međutim, više od časnog poraza na kraju nijesu uspjele da ostvare. Ono što je najvažnije u ovom trenutku jeste da su “lavice” ostvarile zacrtani cilj, došle su do pobjede koja ih je lansirala na prvo mjesto u grupi 3, a pritom je Adžić šansu ukazao igračicama koje ranije nijesu imale veliku minutažu. “Portugal je pružio jak otpor, tačnije na ovom meču smo se uvjerile da nema lakih protivnika i da se svaki meč mora shvatiti ozbiljno. Tačno je da smo i mi bile dosta oslabljene, ali je najvažnije da smo došle do drugog trijumfa u kvalifikaci-

jama i da sada možemo sve misli da usredsredimo na obaveze u Ligi šampiona, a zatim i na Svjetsko prvenstvo u Srbiji”, kazala je za naš list Radmila Petrović (eks Miljanić). Crna Gora je u prvom dijelu meča imala konstantnu prednost, dok su domaće uvijek bile blizu, da bi u nastavku došle do prve prednosti u 36. minutu 12:11. Ipak, uslijedila je super serija Petrović, Đokić, Pavićević i drugarica - 9:3 za 20:15. Lopeš i Rodrigeš su svoj tim dovele ponovo na minus dva (22:20), da bi “crvene” potom prebacile u brzinu više i samljele rivala koji je, istina, pružio dostojan otpor.

Grupa 3 Portugal - Crna Gora 24:29 Poljska - Češka 19:22 1. Češka 2 2. Crna Gora 2 3. Poljska 2 4. Portugal 2

2 2 0 0

0 0 0 0

0 0 2 2

4 4 0 0

3. kolo - 26. mart 2014. Češka - Crna Gora

Portugal - Crna Gora 24:29 Koimbra - Dvorana “Mario Mešija”. Gledalaca: 1.000. Sudije: Arntsen i Roen (Norveška). Sedmerci: Portugal 3 (3), Crna Gora 4 (4). Isključenja: Portugal 4, Crna Gora 4 minuta. Portugal: Goiš (četiri odbrane), Fereira (jedna odbrana), Gante, Alveš 1, Agijar 2, Valente, Korte Asensao, Santjago 4, Andrade Lopeš 8 (3),

Oliveira, Rodrigeš 4, Tavareš 1, Silva Pereira 1, Seabra1, Fereira Lopeš 1, Amado 1. Crna Gora: M. Vukčević (12 odbrana), Barjaktarović (dvije odbrane), Petrović 7 (3), Pavićević 3, Radičević 7 (1), Đokić 6, Despotović 3, Jovanović 3, Bulatović, Klikovac, S. Vukčević, Tošković, Malović.

ZAVRŠILA SE SAPUNICA

Klubovi odlučili Ulcinj u igri Proligaško takmičenje će ipak brojati šest klubova Prva crnogorska rukometna liga će ipak brojati šest klubova. Prema našim informacijama predstavnici preostalih pet klubova su se složili da se prihvati uplata Ulcinja za kotizaciju i depozit, koja je na račun RSCG legla sa danom zakašnjenja, s obzirom da je na UO RSCG donijeta odluka da svi klubovi obaveze prema Savezu moraju izmiriti do protekle srijede.

Čini se da je u bezizlaznoj situaciji jedino Sutjeska - klub koji je uz Lovćen jedini iz naše zemlje igrao u SEHA ligi i klub koji ima veliku bazu igrača, ali je difinitivno u nikad goroj finansijskoj situaciji. Da li će nešto slično biti odrađeno i sa Sutjeskom, pa da u Prvoj ligi ipak na kraju bude sedam klubova ostaje da se vidi. M.P.

Vaterpolo: Jadran i Primorac idu dalje Vaterpolisti Jadrana i Primorca plasirali su se u četvrtinale Eurokupa. Jadran je u Zagrebu, u trećem kolu D grupe, poražen od Mladosti 9:6 (1:3, 4:1, 1:1 i 3:1), ali je zahvaljujući boljoj gol razlici od Marseja izborio nastavak takmičenja. Obje ekipe ostvarile su po pobjedu, poraz i remi, ali je Jadran imao bolju gol razliku za gol (46:20, 47:22) i osvojio drugo mjesto, iza Mladosti. U zagrebačkom timu najefikasniji je bio Kristijan Milaković sa pet pogodaka, dok je kod Novljana Jovan Sarić postigao tri gola, a po jednom su se u listu strijelaca upisali Nikola Moskov, Jakov Vidović i Bojan Banićević. Primorac je do drugog mjesta na turniru C grupe u Utrehtu došao pobjedom protiv Nice rezultatom 9:7 (3:3, 2:3, 3:1 i 1:0). Turnir je završio sa tri pobjede i porazom. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nikola Murišić sa tri gola, dva je postigao Branko Lučić, a po jedan Konstantin Kudaba, Matija Brguljan, Petar Mačić i Đorđe Tešanović. Nastavak takmičenja iz te grupe izborila je i italijanska Akvakjara. Žrijeb za četvrtfinale na programu je danas u podne u Luksemburgu.

SPORTSKI EKRAN 07:30 08:30 11:00 11:00 12:30 13:45 18:00 19:30 20:15 20:30 21:15 22:00

Snuker Snuker ATP Pariz ATP Pariz Snuker Italija - Meksiko, fudbal Gornik Z. - Krakovija, fudbal Medveščak - Amur, hokej Bohum - Kajzersalutern, fudbal Crvena zvezda - Solnok, košarka P. Fereira - Gimaraeš, fudbal Hetafe - A. Bilbao, fudbal

Eurosport2 Eurosport SK1 SK2 Eurosport Eurosport2 Eurosport2 SK3 Eurosport2 Arena1 SK2 SK3

NE PROPUSTITE

Moto GP: Lorenco na vrhu Japana Vozač Jamahe, Španac Horhe Lorenco, pobjednik je Velike nagrade Japana, 17. trke Moto GP šampionata svijeta koja je juče vožena na stazi Tvin Ring Motegi. On je do sedme pobjede ove sezone, 51. u karijeri, došao u vremenu 42 minuta, 34 sekunde i 29,1 stotinku. Lorenco je trku prije kraja šampionata smanjio zaostatak u odnosu na Marka Markesa u generalnom plasmanu na 13 bodova, koji je kao drugoplasirani prošao kroz cilj, sa tri sekunde zaostatka. Njima se na podijumu pridružio Markesov timski kolega Dani Pedrosa na Repsol Hondi. Markes je, trku prije kraja sezone, na čelu generalnog plasmana sa 318 bodova. Lorenco je drugi sa 305, dok je Pedrosa treći sa 280.

Del Potro pospremio Fedeksa N: Huan Martin Del Potro pobjednik je ATP turnira u Bazelu - Argentinac je u rodnom gradu Rodžera Federera savladao najboljeg tenisera u istoriji ovog sporta 2:1 (7:6, 2:6 i 6:4) i drugi put uzastopno osvojio trofej. Del Potro i Federer i prošle godine bili su rivali u finalu, a kao i sada trofej je pripao argentinskom teniseru. Do pobjede u finalu došao je nakon dva sata i 20 minuta igre. To je njegov četvrti ATP trofej ove sezone, ukupno 17. u karijeri. On je ove godine bio najbolji i u Roterdamu, Tokiju i Vašingtonu. Federer je jedini trofej ove sezone osvojio u Haleu. “Uprkos kratkom roku, kompleksnosti projekta i velikom broju ljudi koje je trebalo okupiti iz različitih domena društva, uspjeli smo da realizujemo uspješan projekat”, kazao je Fišer.

ATP Pariz (SK1, SK2 11:00h) Počinje Masters u Francuskoj - da li će se promijeniti razlika između Novaka Đokovića i Rafaela Nadala? Teniser iz Srbije je prošle godine ispao u drugom kolu Pariza.

SEHA LIGA NEKSE  LOVĆEN 26:26

Jurjević ª oteoº pobjedu Lovćenu Osijek - Gledalaca: oko 600. Sudije: Načevski i Nikolov (oba iz Makedonije). Sedmerci: Nekse 3(2), Lovćen 3(2). Isključenja: Nekse 10, Lovćen 12minuta. NEKSE: P. Lelić (7 odbrana), Pivac (2 odbrane), Janković, Bureš, Eter, F.Lelić 3, Vašligaj, Tomas, Jurjević 5, Sokolić, Vujić 9, Pavletić, Sakić, Vegar 1, Janković, Tomić 4, Ivić 4. LOVĆEN: Abramović (10 odbrana i sedmerac), Borilović, Vukićević 3, Popović 4, I.Radović, Marković 5, Peruničić, Drašković 4, M.Radović 3, Kaluđerović, Ojdanić, Nikolić 3, Čizmović 4, Stanojević, Lasica. Da je neko Cetinjanima prije meča u Osijeku protiv Neksea ponudio remi i prvi bod na strani svakako da bi objeručke prihvatili, ali nakon onoga što su izabranici Željka Petričevića prikazali na terenu može se reći da im je mladi lijevi bek Tibor Jurjević oteo pobjedu. Tačnije Jurjević je na dvije sekunde prije kraja pogodio mrežu solidnog Vladana Abramovića, iako je Lovćen na dva minuta prije kraja imao plus četiri (26:22), kada je poslednji gol za “crvene” po-

stigao Milan Popović. Uprkos lošoj situaciji u klubu, izostanku Lukasa Arčuka i Alena Kulenovića, te promjeni trenera (Kasim Kamenica dobio otkaz) Cetinjani su može se reći odigrali za desetku. Petričević je doktorski skockao tim i to od domaćih igrača. Iskusni Igor Marković se super snašao u ulozi srednjeg beka, Milan Popović je još jednom ispoljio svoj veliki potencijal, Mirko Radović je bio na visini zadatka, dok su bekovi Vukićević i Nikolić ispoštovali dogovor, a svoj dan imao je i Stefan Čizmović. Petričević je izvukao maksimum iz ove ekipe, kao nagrada došao je prvi bod u gostima, a da su “crveni” imali malo više sreće i snage Nekse bi doživio ubjedljiv poraz na svom terenu.

● NIKOLIĆ ZAVRŠIO U BOLNICI Srednji bek Lovćena Bogdan Nikolić je nakon oštrog duela sa protivničkim igračem u 50.minutu završio na parketu, a potom je prebačen u bolnicu, gdje su ljekari ustanovili da mu je napukla kost na nosu. M.P.


28 Sport

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

FORMULA 1

Istorija dočekala majstora Fetela

VN INDIJE - Sebastijan Fetel trijumfom proslavio četvrtu uzastopnu titulu koliko su još jedino osvajali Mihael Šumaher i Huan Manuel Fanđo Istorija će pamtiti fenomenalnog Njemca - Sebastijan Fetel (mnogi kažu da je F1 zbog njega dosadna) je u Indiji kroz cilj prošao prvi, ugrabio je četvrtu uzastopnu titulu, pa se tako izjednačio sa velikanima najbržeg cirkusa na planeti Mihaelom Šumaherom i Huanom Manuelom Fanđom... “U velikom stilu si osvojio titulu. Briljantna vožnja, sada si u društvu velikana”, poručio je šef Red Bula Kristijan Horner vom miljeniku preko veze poslije pobjede. A Super Seb nije samo prigrabio četvrti uzastopni lovor - pored toga upisao je 10. trijumf u prvenstu, šesti zaredom (više od njega ima samo Šumaher - sedam), a stigao je do 36. pobjede u karijeri. Lako se može desiti da Fetel postane najveći, jer mu je tek 26 godina.

● Fetel: Najbolji daN u životu

I još jedna zanimljivost - Fetel je sve četiri titule ovjeravao na različitim stazama - prošle godine je to učinio u Brazilu, 2011. u Japanu, a 2010, kada je i postao najmlađi šampion Formule 1, to je uradio u Abu Dabiju... “Oduševljen sam, ne znam šta bih mogao da kažem, osim da je ovo najbolji dan u mom životu. Kada sam počeo da se bavim trkama, Formula 1 mi je izgledala daleko, ali ima mnogo ljudi sa kojima sam sarađivao i kojima moram da zahvalim, od kartinga do F1”, rekao je Fetel poslije trke, na kojoj je njegov Red Bul takođe osvojio četvrtu uzastopnu tituli, a kako stvari stoje neće se zadovoljiti samo time... “Nijesam još star, ali sve sam stariji i još ne shvatam šta sam uradio. Možda ću se osvrnuti za 10 go-

dina i tada shvatiti veličinu rezultata. Ne znam šta da kažem, bio sam prazan kada sam prešao liniju cilja. Godinama sam razmišljao šta bi trebalo da kažem u ovakvim trenucima”, rekao je Fetel kroz osmijeh.

● odličaN bolid Fetelu je u Indiji bilo dovoljno i peto mjesto za slavlje, ali je iskoristio pol poziciju i u velikom stilu je došao do nove titule. Iza njega su ostali Niko Rozberg, Sebastijan Grožan, dok je Fernando Alonso koji se do juče borio za šampionski lovor sa Sebom završio na - 11. mjestu... “Moj bolid je bio fenomenalan cijele sezone. Zahvalan sam svima koji rade u ekipi. Ljudi sa strane će misliti da je bilo lako, ali nije. Meni je bilo posebno teško, da mi navijači zvižde iako nisam ništa skrivio, ali mislim da sam na te stvari odgovorio na stazi, zbog čega sam veoma zadovoljan”, rekao Njemac koji je poslije pobjede poljubio bolid, a zatim je otišao do tribina i bacio rukavice u publiku što je propraćeno ovacijama. B.T.

ŠAMPIONAT KONSTRUKTORA 1. Red Bul 2. Mercedes 3. Ferari 4. Lotus 5. Meklaren 6. Fors Indija 7. Zauber 8. Toro Roso 9. Vilijams

470 313 309 285 93 68 45 32 1

ŠAMPIONAT VOZAČA 1. Sebastijan Fetel (Red Bul) 2. Fernando Alonso (Ferari) 3. Kimi Raikonen (Lotus) 4. Luis Hamilton(Mercedes) 5. Mark Veber (Red Bul) 6. Niko Rozberg (Mercedes) 7. Roman Grožan (Lotus) 8. Felipe Masa (Ferari) 9. Dženson Baton (Meklaren) 10. Pol di Resta (Fors Indija)

322 207 183 169 148 244 102 102 60 40

VN INDIJE - REZULTATI 1. Fetel (Red Bul) 2. Rozberg (Mercedes) 3. Grožan (Lotus) 4. Masa (Ferari) 5. Perez (Meklaren) 6. Hamilton (Mercedes) 7. Raikonen (Lotus) 8. Di Resta (Fors Indija) 9. Sutil (Fors Indija) 10. Rikardo (Toro Roso)

1:31:12,187 + 29,823 + 39,892 + 41,692 + 43,829 + 52,475 + 1:07,988 + 1:12,868 + 1:14,734 + 1:16,237

PREMIER

Stari Tores se vratio Čelzi pogledala boginja Fortuna - savladali Mančester siti 2:1 na Stemford bridžu, El Ninjo odigrao perfektnu utakmicu Na semaforu Stemford bridža je pisalo 1:1, igrao se 90. minut, odlični mladi defanzivac Matija Nastasić je imao čistu situaciju ispred sebe, ali je izabrao lošu soluciju - vratio je loptu Džou Hartu, bubamara ga je zaobišla, a sve je pratio Fernando Tores - El Ninjo je pogodio mrežu, potpisao je rezultat od 2:1, pa je tako izrastao u junaka plavog Londona... I neće Čelzi slaviti maestralnog Španca samo zbog pobjedonosnog gola, već zbog igre - miješao je defanzivce Sitija, poigravao se sa svima... “Fernando je bio odličan. Uživao

sam u njegovoj igri. Upisali smo jako važan trijumf”, poručio je menadžer Čelzija Žoze Murinjo, čija ekipa sada dijeli drugo mjesto sa Liverpulom, dok im lider Arsenal bježi samo - dva poena. A, pošto je Nando briljirao, pored gola je potpisao asistenciju - poslije njegovog prodora pogodio je Andre Šurle za 1:0 (33. minut). Izjednačenje “građanima” donio je Kun Agero - gol u 49. minutu je bio deseti pogodak Argentinca u sezoni, a čak deveti na posljednjih sedam utakmica! Do juče Siti nikada nije izgubio

kada je Agero bio strijelac, imao je skor 29 pobjeda i dva remija, ali za sve postoji prvi put, a tu tradiciju Kuna srušio je čovjek koji se vraća u staru formu - Fernando Tores... Što se tiče ostalih utakmica - Sanderlend je protiv Njukastla upisao prvu pobjedu od aprila, Vest Hem je remizirao sa Svonsijem, a Totenhem je odradio Hul... SEMAFOR: Sanderlend - Njukastl 1:0 (Flečer 5, Borini 84. - Debuši 57.), Čelzi - Mančester Siti 2:1 1:0 (Šurle 33, Tores 90. - Aguero 49.), Svonsi - Vest Hem 0:0, Totenhem Hul 1:0 (Soldado 80. (pen.)). B.T.

SERIJA A

dolazi li Hajduk na Cetinje? Lovćen je ponosno objavio da će 17. novembra igrati prijateljsku utakmicu sa Hajdukom kako bi se obilježilo 100 godina postojanja kluba. Međutim, hrvatski Večernji list piše da do utakmice neće doći.. “Nema ništa od gostovanja Hajduka na Cetinju koje se trebalo dogoditi 17. novembra. Naime, bijeli su u reprezentativnoj pauzi trebali gostovati Lovćenu, biti dio proslave 100. rođendana. Dolazak Splićana na Cetinje bio je skrivan dok ga nijesu objavili crnogorski mediji”, piše Večernji list, koji dodaje... “Hajduk službeno nije objavio ništa, tako da nema nikakve reakcije iz Poljuda. Ali, činjenica je da je na relaciji Split - Crna Gora već bio dogovoren i avion, koji je igrače i vodstvo trebao na jedan dan odvesti u Crnu Goru i vratiti. Međutim, na kraju je Hajduk odgodio svoj odlazak, vjerojatno će se javiti domaćinima i objasniti svoje razloge. A oni leže u datumu odigravanja utakmice, jer 17. novmebra u Hrvatskoj se obilježava dan pada Vukovara i u Hajduku su shvatili da, blago rečeno, na taj dan ne bi bilo primjereno gostovati u Crnoj Gori. Ratne rane, bez obzira kako to neko želi prikazati, još nisu zacijeljene”, piše u Večernjem listu. Dnevnim novinama je predsjednik Hajduka Marin Brbić rekao da dolaze na Cetinje, Lovćen ih čeka, a samo vrijeme koje je pred nama daće odgovor da li će se odigrati famozna utakmica Lovćen - Hajduk...

Nemilosrdna Roma Vučica upisala deveti trijumf, Juventus lagano odradio Đenovu, Milan plakao u Parmi

Poluprazni Friuli, nepredvidivi Udineze - to je bilo pravo mjesto da ranjena Roma (bez Frančeska Totija i Žervinja) prvi put kiksa u Seriji A. Međutim, taj film ćemo (možda) gledati na nekoj drugoj areni - “vučica” je elegantnim golom Majkla Bredlija slavila protiv Udinezea (1:0) upisavši deveti uzastopni trijumf iz devet kola. Pobjeda je bitna, jer se vidjelo da družina Rudija Garsije ima karakter - postigli su gol kada su imali igrača manje, slavili su bez Totija, Žervinja, Destra... “Super je osjećaj poslije gola, a još ljepši poslije pobjede. Velika je stvar pobijediti na devet utakmica”, rekao je Bredli. Dok je Roma slavila, Milan je plakao - momci Masimilijana Alegrija su u Parmi imali 2:2, ali im je bod u posljednjem minutu utakmice

ukrao Parolo. Utakmicu bez problema je odradio Juventus savladavši Đenovu (2:0), a Fiorentina Stefana Savića se preznojavala - gubili su na poluvremenu od Kijeva (1:0), ali je bukvica Vićenca Montele na poluvremenu vratila igrače na pravi kolosjek - golovima Kuadrada stigli su do preokreta i pobjede od 2:1. Kada je tabela u pitanju stanje je sljedeće: Roma 27, Napoli 22, Juventus 22, Inter 18, Fiorentina 18... SEMAFOR: Napoli - Torino 2:0 (Iguain 14. (pen.), 32. (pen.)), Bolonja - Livorno 1:0 (Krespo 3.), Katanija - Sasuolo 0:0, Kijevo - Fiorentina 1:2 (Sezar 13. - Kuardado 45, 64.), Juventus - Đenova 2:0 (Vidal 23. (pen.), Tevez 36.), Parma - Milan 3:2 (Parolo 11, 90+4, Kasano 45+1. - Matri 61, Silvestre 63.), Udineze - Roma 0:1 (Bredli 82.). B.T.


Sport 29

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

MAJSTOR I GOSPODIN

Nijesam ni sanjao da ću igrati na vrhunskom nivou Frenk Riberi u razgovoru sa novinarima koji su članovi žirija u izboru za najboljeg igrača Evrope

Miloš Antić

N

ajbolji igrač Evrope za proteklu godinu u izboru renomiranih evropskih novinara. Čovjek kome se Minhen klanja i koji je u bavarskoj prijestonici popularniji nego u svojoj Francuskoj. Vješti dribler koga je legendarni Zinedin Zidan nazvao “blagom fudbala”. Momak sa krajnjeg sjevera zemlje gala koji je sa dvije godine preživio stravičan udes (“uspomena” ožiljak duž cijele desne strane lica) i koji je kasnije da bi preživio sa ocem radio na građevini. Jednostavno Frenk Riberi!

Prvi favorit za najprestižnije individualno priznanje u fudbalu - FIFA Zlatnu loptu punih sat vremena u trening centru Bajerna družio se sa novinarima koji su ga avgustu u Monte Karlu izabrali za najboljeg igrača u Evropi. Jesi li mogao da sanjaš da ćeš postati jedan od najboljih fudbalera današnjice? “Iskreno - ni u najluđim snovima. Iako sam uvijek znao da mi je fudbal prioritet, za mene važniji od učenja, nijesam sanjao da ću igrati fudbal na vrhunskom nivou. Zamišljao sam sebe u prvoj ili drugoj Francuskoj ligi, nikako u Bajernu i reprezentaciji Francuske. Ipak, uspio sam, a za to su najzaslužniji moja supruga i otac, moja najveća podrška”. O čemu sa svojih 30 godina mašta Frenk Riberi, sada kada je i zvanično najbolji igrač Evrope? “Živim i radim za Zlatnu loptu. Već tri godine sam u vrhu, igram konstantno na visokom nivou, osjećam da baš sada igram fudbal karijere. Zbog svega što sam preživio u životu taj trofej bi mi značio mnogo. Koliko meni, toliko i mojoj ženi i ocu, koji su moja najveća podrška”. Zbog čega misliš da si baš ti zaslužio tu nagradu, a ne neko drugi iz Bajerna - na primjer Roben, Miler, Filip Lam, Švajnštajger...? “(smijeh) Ne znam, zaista. Možda zbog činjenice da sam odigrao sve mečeve (propustio samo poraz od Leverkuzena, jedini u sezoni), da iz meča u meč podižem nivo igre. Svi smo međutim imali fantastičnu, istorijsku prošlu sezonu i ko god od mojih saigrača da dobije nagradu, ona će zaista biti u pravim rukama”. Za Zlatnu loptu potreban je pravi učinak i u reprezentativnom dresu, a Francuska ima paklen baraž protiv Ukrajine kako bi se domogla Mundijala. Može li strah od e ve n t u a l n o g n e u spjeha “galskih pijetlova” i gubitka Zlatne lopte da stavi preveliki pritisak na tebe uoči dvomeča? “Jasno je da su pred nama izuzetno komplikovani mečevi, da je protivnik jak. Takođe, svjestan sam da bi neodlazak u Brazil bio veliki minus za mene, ali i udarac za francuski fudbal. Sve to stavlja nas u tešku poziciju, ali igraćemo bez pritiska, jer jedino tako možemo da rezervišemo karte za Brazil”. Uz Zlatnu loptu, znamo još od 2006. da postoji još jedan san zlatna boginja?

Da li ste znali Da se Frenk Riberi u islamskoj vjeri (prešao u islam iz katoličanstva u znak poštovanja prema supruzi Vahidi) zove Bilal Jusuf Mohamed.

56

golova u dresu Bajern Minehna postigao je Frenk Riberi. Odigrao je 165 mečeva.

“Dva zlatna sna (smijeh). Te 2006. odradili smo savršeno Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. U finalu smo nesrećno, nakon penala, poraženi od Italijana. Sada, sa mnogo više znanja i iskustva, želim opet da igram u finalu, s tom razlikom što bih ovog puta volio da pobijedim”. Ko je favorit u Brazilu? “Po mom mišljenju - Njemačka”. Može li neko od “manjih” reprezentacija da iznenadi? “Teško, zna se taj krug favorita. Dobro je međutim za fudbal, što se neke nove reprezentacije pojavljuju. Konkretno Bosna. Vo-

lim takve reprezentacije koje igraju srcem za svoj narod. Ili Island, koji je u baražu prvi put mogu da zamislim koliko to njima znači. Igraće protiv Hrvatske, biće im teško. Hrvati imaju odličan tim, a i moj drug Mandžukić daje sve za plasman u Brazil”. Kako je raditi sa Pepom Gvardiolom? “Fantastično. Jedan je od najvećih svjetskih trenera, pun znanja, energije, majstor da motiviše igrača. Volio da razgovara sa

U sjutrašnjim izdanju Dnevnih novina * Karl Hajnc Rumenige o igračkoj karijeri, Bajernu i njemačkoj reprezentaciji nekad i sad, Pepu Gvardioli, Jupu Hajnkesu... igračima, licem u licem. Osvojili smo Superkup čim je došao, nadam se da ćemo nastaviti sa uspjesima i navijačima priuštiti još noći za pamćenje”. Mnogi njemački mediji kažu da si postao mnogo sebičniji od njegovog dolaska na klupu Bajerna? “Nikada nijesam bio egoista, uvijek sam igrao za tim. Pep me želi bliže golu, da sam češće strijelac, razgovaramo dome i moja sta o toofanzivnija pozicija se pokazuje kao idealna. Ono što je, međutim, bitno jeste da uživam dok igram. I da Bajern pobjeđuje”.

16

puta je bio strijelac u dresu Francuske. Odigrao je 78 mečeva.

Ostaješ li u Bajernu do kraja karijere? “Volio bih da igram ovdje još dugo, da u Mihenu završim karijeru, ostanem tu da živim. Volim ovaj grad, ove ljude, navijače, Alijanc arenu. Čast je kada ti masa ljudi skandira nakon dobrog poteza, akcije, gola - svjestan sam da se od mene dosta očekuje, osjećam neko strujanje sa tribina kada primim loptu i meni je najveće zadovoljstvo da učinim te ljude srećnim”.

Sitnice čine život Frenk, da li je tvoje teško djetinjstvo bio najveći motiv da postaneš ono što si danas? “Apsolutno. Bio sam siromašan, radio sa ocem na građevini. Otac je radio dan-noć da bismo mi imali da jedemo. Od njega sam naslijedio karakter pobjednika, snagu da istrajem i ne odustajem ni u najtežim momentima. Sada mi

se sve vraća. Stojim, međutim, i u trenucima najvećih uspjeha, čvrsto na zemlji. Svjestan sam da život čine sitnice - zbog toga uživam kada sretnem ljude, da popričam sa njima, slikam se, dam autogram. Kada ih vidim nasmijane, kada vidim koliko njima to znači i koliko su srećni zbog mog gesta onda sam ispunjen. To je moj životni moto - da uradim sve što je u mojoj mogućnosti da drugi budu srećni”.

Foto: Bajern Minhen

Frenk Riberi punih sat vremena u trening centru Bajerna odgovarao na pitanja novinara koji su ga u avgustu u Monte Karlu izabrali za najboljeg fudbalera Evrope


30 Sport

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

VAŽNA POBJEDA

Rudar je bio prekretnica, možemo da osvojimo ligu Milovan Nikolić postigao pogodak protiv Rudara (2:1) - mladi univerzalac “metalurga” prezadovoljan igrom Čelika

BRANISLAV MILAČIĆ

Dominirali smo Razloga za osmijeh, pravo slavlje i zadovoljstvo Mogren je imao u proteklom kolu protiv Grblja “majstori sa mora” su konačno bili pravi i u derbiju primorija savladali “trikolore” sa ubjedljivih 3:1. Poslije crne serije od šest utakmica bez trijumfa u šampionatu, Milan Đurišić, Nikola i Goran Vujović su razbistrili situaciju i golovima protiv komšija iz Radanovića na pravi način obradovali svog šefa Branislava Milačića. “Svaka utakmica je teška, pogotovo kada imate iza sebe seriju loših rezultata. Ali, protiv Grblja smo bili pravi. Ubijeđen sam da imamo kvalitet, ali treba vremena da se sve to posloži - mnogo je novih igrača i za sada to ne ide baš tako glatko kao što su ljudi mislili. U subotu smo opet sla-

bo počeli, ali kako je vrijeme odmicalo bili smo sve bolji i bukvalno dominirali na terenu”, zadovoljan je bio Milačić. Nakon prolaska u četvrtfinale Kupa, na Lugovima se digla velika prašina. Naime, planula je priča da fudbaleri u žutom neće da treniraju zbog neizmirenih dugoga Milačić je negirao informaciju, ali ipak priznao da finansijska situacija u klubu nije sjajna. “Koji crnogorski klub nema problema sa finansijama? Mi možda imamo više od nekih drugih, ali to uopšte nije opravdanje za loše partije. Uglavnom atmosfera je dobra, momci odlično treniraju, da je situacija sa finansijama bolja vjerovano bi i rezultati bili veoma dobri, ali šta je tu je”, zaključio je Milačić. U.R.

je dugo, ali mladić Čelika je ubijeđen da bi ova godina mogla da bude ispisana zlatnim slovima za njega i kolege. “Možemo do titule, siguran sam u to. Znam da neće biti niti malo lako, ali mi ćemo dati sve kako bi osvojili

prvi trijumf i ušli u istoriju. Mislim da je ova utakmica bila prava prekretnica. Ekipa je psihički sada veoma jaka i nadam se da ćemo nastaviti u ovakvom ritmu”, poručio je Nikolić koji je prošlu sezonu proveo na pozajmici u Arsenalu iz Tivta. U.R.

PLAVA SNAGA

Niko nam ne nameće titulu Dvostruki strijelac u podgoričkom derbiju Marko Ćetković vjeruje u mladi tim Budućnosti nakon velike pobjede na Starom Aerodromu FOTO: Mirko Savović

Mogren se vratio na pravi kolosjek: Branislav Milačić

Staro fudbalsko pravilo kaže: Istog protivnika je teško pobijediti u kratko vremenskom intervalu. Ipak, Čelik je bio jači od svega, a pogotovo od Rudara kojeg je savladao sa 2:1 i zahvaljujući remiju Dečića i Petrovca (1:1) odlijepio se kao trenutno jedini vladar crnogorskog loptanja. Izabranici Slavoljuba Bubanje u Kupu nijesu uspjeli da probiju Pljevljake - “metalurzi” su nakon konačnih 0:0 poslije penala prošli u četvrtfinale Kupa, ali su u 13. kolu dokazali da su mnogo kvalitetniji od Rudara. U junake su izrasli iskusni Ahmed Mujdragić i mladi Milovan Nikolić koji je na fenomenalni način sa 25 metara arhivirao sigurno svoj najljepši pogodak u dosadašnjoj karijeri. “Sve je bilo fenomenlano, jednostavno nije moglo da bude bolje. Veoma sam zadovoljan kako sam igrao protiv Rudara, cijeli tim je bio na visokom nivou i potpuno smo zasluženo pobijedili utakmicu”, pucao je od sreće 19-godišnji Nikolić. Sa 24 boda Čelik je lider šampionata - do kraja prvog dijela sezone ostalo je još 5 kola, takmičenje

DRUGA LIGA

Moćni Kotorani Drevni grad opet živi za fudbal - u okviru 12. kola druge crnogorske lige Bokelj je u derbiju protiv Koma slavio sa lakih 4:0 i time se zakucao za vrh tabele sa osam bodova prednosti u odnosnu na drugog pratioca. Kotorani već mirišu prvu ligu.... Veliki podvig su napravili i Spužani - Zora je pred svojim navijačima savladala drugoplasirano Berane sa minimalnih 1:0 i tako se primakla samom vrhu tabele. Istim rezultatom Jedinstvo je u Bijelom Polju pobijedilo Bratstvo (1:0), dok je vrlo važnu pobjedu ostvarilo Igalo pobijedivši Cetinje sa čak 3:0. Zabjelo još traži izlazak iz loše forme - “republikancima” je na vratima zakucao novi poraz, ovoga puta u Plavu od Jezera (1:0), a kada smo već kod forme, veoma dobro igra Arsenal iz Tivta koji je u subotu na neutralnom terenu u Danilovgradu pobijedio Ibar 1:0.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

SEMAFOR 12. KOLA: Bokelj Kom 4:0, Zora - Berane 1:0, Igalo - Cetinje 3:0, Jedinstvo - Bratstvo 1:0, Jezero - Zabjelo 1:0, Arsenal Ibar 1:0. RASPORED 13. KOLA (3. novembar): Ibar - Bokelj, Kom Bratstvo, Berane - Arsenal, Igalo Jedinstvo, Cetinje - Jezero, Zabjelo - Zora. U.R.

TABELA 1. Bokelj 12 2. Berane 12 3. Arsenal 12 4. Kom 12 5. Zora 12 6. Jezero 12 7. Cetinje 12 8. Zabjelo 12 9. Jedinstvo12 10. Igalo 12 11. Ibar 12 12. Bratstvo12

9 7 7 6 6 5 5 4 3 2 2 1

3 1 1 2 2 4 2 2 4 3 3 3

0 19:2 4 24:12 4 12:9 4 14:11 4 14:13 3 13:10 5 16:18 6 10:18 5 6:14 7 9:12 7 4:14 8 8:16

30 22 22 20 20 19 17 14 13 9 9 6

Igrač utakmice na Starom aerodromu: Marko Ćetković.

Gradski derbi je opet bio u nijansama plavih boja - Budućnost je nastavila pozitivnu seriju međusobnih duela protiv Mladosti savladavši ih na Starom aerodromu 2:1. Junak utakmice je bio Marko Ćetković - dva momenta inspiracije za isto toliko minuta su bili dovoljni da “plavo-bijeli” odnesu cijeli plijen i stignu do kote od 20 bodova, odnosno četvrtog mjesta u šampionatu Crne Gore. “Bila je to tvrda utakmica, ali mislim da smo zasluženo pobijedili. Malo sam se pribojavao da nam se u posljednjem minutu ne ponovi situacija kao iz prvog kola kada smo

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

primili gol za 1:1, ali dobro smo odradili posao i došli do važnog trijumfa”, rekao nam je Ćetković. Jedan od najboljih igrača lige je bio zadovoljan trijumfom, ali je na Marka poseban pečat ostavilo nešto drugo, a to je... “Igra. Prvi put smo mi kontrolisali ritam utakmice, imali veći posjed i došli preko toga do golova. Kasnije smo se malo svjesno povukli i uspjeli da se odbranimo od njihovih dugih lopti. Do sada nijesmo bili poznati kao ekipa koja napada, više smo u prilike dolazili preko kontri, ali ovoga puta je bilo mnogo bolje i ljepše”, poručilo je 27-godišnje kri-

lo Budućnosti. Sa dobrim rezultatima izabranici Nenada Vukčevića su se neprimjetno probili do četvrte pozicije, a samim tim se umiješali u trku za prvo mjesto. Budućnost ima samo četiri boda manje od lidera Čelika. Titula je prije početka sezone bila zabranjena riječ u plavoj svlačionici - da li je i sada tako? “Stvarno ne razmišljamo o tome, nemamo nikakav pritisak i tako je najbolje. Igramo dobro, svi su zadovoljni, atmosfera je odlična i niko nam ne nameće lidersko mjesto”, završio je Marko Ćetković. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)


Sport 31

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

TIM KOLA

Golman Janjušević

UKUPNO

DOMAĆIN

(Sutjeska)

Odbrana

GOST

1. ČELIK

12

7

3

2

19:9

24

6

5

1

0

12:3

16

6

2

2

2

7:6

8

2. SUTJESKA

12

6

5

1

18:6

23

6

3

2

1

10:4

11

6

3

3

0

8:2

12

3. PETROVAC

12

6

4

2

16:11

22

6

2

2

2

7:7

8

6

4

2

0

9:4

14

4. BUDUĆNOST

12

6

2

4

14:10

20

6

2

2

2

6:5

8

6

4

0

2

8:5

12

5. MOGREN

12

5

5

2

17:15

20

6

3

2

1

11:10

11

6

2

3

1

6:5

9

6. LOVĆEN

12

5

2

5

15:11

17

6

3

0

3

11:8

9

6

2

2

2

4:3

8

7. GRBALJ

12

5

2

5

13:15

17

6

3

1

2

8:5

10

6

2

1

3

5:10

7

8. ZETA

12

5

1

6

16:20

16

6

3

1

2

9:7

10

6

2

0

4

7:13

6

9. RUDAR

12

3

3

6

11:14

12

6

2

1

3

5:6

7

6

1

2

3

6:8

5

10. DEČIĆ

12

1

6

5

11:18

9

6

1

4

1

6:5

7

6

0

2

4

5:13

2

11. MLADOST

12

2

3

7

10:19

9

6

1

2

3

5:8

5

6

1

1

4

5:11

4

12. MORNAR

12

2

2

8

11:23

8

6

1

1

4

5:8

4

6

1

1

4

6:15

4

Mujdragić (Čelik) Mihailović (Dečić) Ćuković (Sutjeska) V. Martinović (Lovćen)

Vezni red J. Nikolić (Sutjeska) Draganić (Lovćen) M. Nikolić (Čelik) Ćetković (Budućnost)

Napad

Vujačić (Petrovac) G. Vujović (Mogren)

Trener Mojaš Radonjić (Lovćen)

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: oko 800. Golovi: 0:1 Ćetković u 41, 0:2 Ćetković u 43, 1:2 Knežević u 71. minutu. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: S. Korać (Bar) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Knežević (Mladost), Kopitović, Nikač, Ilinčić (Budućnost).

BUDVA - Stadion: Lugovi. Gledalaca: oko 200. Golovi: 0:1 Delić u 4, 1:1 G. Vujović u 41, 2:1 Đurišić u 52, 3:1 N. Vujović u 71. minutu. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, J. Tatar (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Radišić, Lagator, Ćosić, Pržica (Mogren).

LISTA STRIJELACA 8 Orlandić (Zeta) 6 Zorić (Čelik), Delić (Grbalj)

MLADOST

1 0

Radović 6, Živković 5,5, Šofranac 6, Radulović 6 (od 63. Ćetković 6), Novović 6, Kašćelan 6, Kavanabe 5,5, Savićević 6,5, Pavićević 5,5 (od 67. Kalezić 6), Knežević 7, Mugoša 5,5 (od 49. Marković 6) Trener: Goran Milojević 6

BUDUĆNOST

2 2

Agović 7, Raspopović 6,5, Tomković 6,5, Bor. Kopitović 7, Radunović 7, Hočko 6,5, Rogošić 6,5 (od 76. Orahovac - ), Vukčević 6,5 (od 65. Ilinčić 6), Ćetković 8, Burzanović 7 (od 78. Raičković -), Nikač 6,5 Trener: Nenad Vukčević 7

MOGREN

3 1

Todorović 6,5, Golubović 6 (od 46. Rudović 7), Kaluđerović 6,5, Radišić 6, Kapisoda 6,5, Pejović - (od 24. Pržica 6,5), Lagator 6, Ćosić 7, N. Vujović 7, Đurišić 7 (od 87. Grbović - ), G. Vujović 7,5 Trener: Branislav Milačić 7

GRBALJ

1 1

Radulović 6, Carević 6, Glavan 6 (od 46. N. Bogdanović 5,5), Radusinović 6, Milojko 5,5, Ragipović 5,5 (od 46. Agović 5,5), Martinović 6, Janković 6, Delić 6,5, Vukčević 6, Ašćerić 6 Trener: Aleksandar Nedović 6

5 Rotković (Mornar), Isidorović (Sutjeska), N. Vujović (Mogren) 4 Radonjić (Sutjeska), Vujačić (Petrovac), Knežević (Mladost) 3 Ivanović, Račić (Čelik), Tomić (Mornar), Stojanović (Lovćen),

Igrač utakmice: Marko Ćetković

Igrač utakmice: Goran Vujović

Kaluđerović (Rudar), Pepić (Dečić), Ćetković (Budućnost), G. Vujović,

NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca: oko 500. Golovi: 1:0 Nikolić u 5, 2:0 Mujdragić u 55, 2:1 Kaluđerović (pen.) u 82. minutu. Sudija: A. Marković (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, M. Asović (Berane) 7. Žuti kartoni: Mujdragić, Vuković, Adrović, Račić, Nikolić (Čelik), Kato, Vlahović, Jovanović, Đurić (Rudar)

BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: oko 400. Golovi: 0:1 Nikolić u 78. minutu. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje) 6,5, D. Mrgunović (Podgorica) 6,5. Žuti kartoni: Dubljević, Arsenijević, Spasojević (Mornar), Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Pejović (Sutjeska)

Đurišić (Mogren) 2 Đalac, Jovović, Nikolić (Čelik), Kohe, Vlahović (Rudar), Rogošić, Nikač, Ilinčić, N. Vukčević

ČELIK

2 1

Aković 7, Videkanić 6,5, Vuković 7, Nikolić 7,5, Mujdragić 7,5, Jovović 6,5, Adrović 6,5, Zorić 7 (od 91. Bulatović-), Ivanović 7 (od 87. Bubanja-), Račić 7, Đalac 7 Trener: Dejan Miljenić 7

RUDAR

1 0

Radanović 7, Gordić 6,5, Đurić 6, Mijušković 6,5, Nestorović 6, Kaluđerović 7, Vlahović 6,5, Kato 7, Šljivančanin 6 (od 70. Gačević 6), Jovanović 6,5, Talović 6 (od 46. Ćosović 6) Trener: Mirko Marić 6

MORNAR

0 0

Lakićević 6,5 (od 66. Masončić - ), Dubljević 5,5, Arsenijević 5,5, Petrović 6,5, Obradović 6, Tomić 6 (od 78. Spasojević - ), Mijušković 5,5 (od 86. Kim - ), Radulović 6, Kajević 5,5, Divanović 6, Bogdanović 6 Trener: Obren Sarić 6

SUTJESKA

1 0

Janjušević 7, Bečelić 6, Ognjanović 6, Ćuković 6,5, Stijepović 6,5, Stefanović 6,5, Jovović 6 (od 67. Stevović 6), Karadžić 5,5 (od 48. Nikolić 7), Masato 7, Isidorović 6,5 (od 78. Pejović - ), Radonjić 7 Trener: Dragan Radojičić 7 Igrač utakmice: Jovan Nikolić

Igrač utakmice: Ahmed Mujdragić

(Budućnost), Janković, Radusinović, Vukčević (Grbalj), Vujović, Jablan, Muhović (Petrovac), Mirković, Perutović, Bogdanović (Lovćen), Radišić, Đurović (Mogren), Mugoša, Savićević (Mladost), M.B. Radulović (Zeta), Lekić, Vujačić, (Dečić), Jovović (Sutjeska) 1

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 500. Golovi: 0:1 Orlandić u 8, 1:1 Perutović u 13, 2:1 Draganić u 16, 3:1 Halilović u 35, 4:1 Bogdanović u 42. minutu. Sudija: M. Savović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, V. Đuranović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: V. Martinović, Vukčević, Halilović, Brnović, Draganić (Lovćen), Došljak, Čolović, Radinović (Zeta).

LOVĆEN

4 4

Perović 6,5, Kosović 6,5, Tatar 7, Vukčević 6,5, V. Martinović 6,5, Brnović 7 (od 84. I. Martinović - ), Bogdanović 7,5, Halilović 7, Radović 7,5 (od 67. Vušurović - ), Draganić 8 (od 56. Merdović 6,5), Perutović 7,5 Trener: Mojaš Radonjić 7

ZETA

1 1 I vanović 5,5, M.M. Radulović 5,5, St. Vukčević 5 (od 61. Sa. Vukčević 5), M.B. Radulović 5,5, Klikovac (od 18. Kalačević 5,5), Dujković 5,5, Čolović 5, Došljak 5 (od 76. Radinović - ), Boljević 6,5, Vlaisavljević 6, Orlandić 6,5 Trener: Mladen Vukićević 6

TUZI - Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 500. Golovi: 1:0 Pepić u 4, 1:1 Vujačić u 77. minutu. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 7. Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje) 7, B. Krstev (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Ramović, Pepić, Mihailović, Gačević, Vuković, Kuč (Dečić), Golubović, Vujačić, Čelebić, Ivanović, Leverda (Petrovac)

DEČIĆ

1 1

Gačević 6,5, Padović 6, Mihailović 7 (od 62. Vuković 6), Ramović 6,5, Ljuljđuraj 6, Zlatičanin 6,5, Ajković 6 (od 84. Lekić - ), Lazarević 6 (od 70. Vučić - ), Kuč 6,5, Vujačić 6, Pepić 7 Trener: Radim Nečas 7

Sjajni Cetinjani

Upalila se mašinerija iz prijestonice - nesporno iskustvo i kvalitet koji ima ekipa Lovćena polako počinje da izlazi na vidjelo. U posljednja tri kola armija Mojaša Radonjića igra sjajno i postigla je nevjerovatnih 14 golova. Prvo je na Cetinju pao Rudar (2:1), onda je u Kupu demolirana Crvena stijena (8:0), a u proteklom kolu ništa bolje nije prošla ni Zeta koja je pukla sa 4:1. Ekipa sa Obilića poljane je ovim uspjesima uhvatila priključak u gornji dio tabele, a šansu da tu još ostanu imaće u narednom kolu protiv Dečića koji takođe dolazi u dvorište Cetinjana.

1 0

Popović 6,5, Ivanović 7, Lakić 6,5, Grbović 6, Čelebić 6,5, Golubović 6 (od 75. Leverda - ), Šofranac 6 (od 51. Jablan 6,5), Marković 6, Pejaković 6,5, Muhović 6 (od 62. Vujović 6), Vujačić 7 Trener: Milorad Malovrazić Igrač utakmice: Aleksandar Vujačić

Igrač utakmice: Nikola Draganić

+ Plus

PETROVAC

- Minus

Fukui, Stevović, Karadžić,

Ćuković, Pejović, Nikolić (Sutjeska), Pavićević, Marković (Mladost), Racković (Mogren), Đukić, Golubović, Pejaković, Marković, Kruščić, Šofranac (Petrovac), Šćepanović, Jovančov, Ćosović, Šljivančanin (Rudar), Ramović, Novović, Zlatičanin (Dečić), Vušurović, Martinović, Merdović, Radović, Halilović, Draganić (Lovćen), Burzanović, A. Vukčević, Hočko (Budućnost), Ašćerić (Grbalj), Vlaisavljević, Kalačević, St. Vukčević (Zeta), Mujdragić (Čelik)

Blijedi Mornar

Nije problem izgubiti od šampiona, ali jedno je sigurno - ekipa Mornara ne može da se prepozna nakon dvonedjeljne pauze. Umjesto da se odmor od 14 dana još bolje reflektuje na Barane, ispalo je sve kontra - tim koji je znao da zakine Mogren, pobijedi Budućnost, u posljednja tri kola ne može da postigne gol. Još dosta teških utakmica predstoji za momke Obrena Sarića, a ako se uzme u obzir da u naredna dva kola neće biti suspendovanog Luke Rotkovića, biće vrlo teško doći do bodova i predati fenjer u prvenstvu. Mornar je nakon 13. kola zadnji na tabeli.

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 13. KOLO 2. NOVEMBAR - 13.30H Budućnost - Mogren Zeta - Čelik Sutjeska - Petrovac Rudar - Mladost Grbalj - Mornar Lovćen - Dečić


ABA LIGA

Plava furija Budućnost Voli na Pecari lagano odradila Široki - 81:67, odličnu utakmicu iza sebe ostavili Čedomir Vitkovac i Aleksandar Ćapin koji su ubacili po 16 poena Igraju agresivno, teško gube na Pecari - tako se najkraće može opisati KK Široki Primorka gledajući ABA ligu godinama unazad. A protiv Budućnosti nijesmo vidjeli ni jedno, ni drugo... Ne zato što su momci iz Širokog Brijega odigrali loše, već zato što je plava četa bila izuzetno dobra Široki Primorka - Budućnost Voli 67:81! Tako je vesela družina iz Njegoševog parka upisala prvi trijumf na strani u sezoni 2013/2014. I stvarno je Budućnost Voli djelovala kao plava furija - od samog starta do kraja. Pogledajte samo koliko je Široki postigao poena u prvih deset minuta - pet! To je neslavan rekord Regionalne lige. Morate igrati perfektno da biste “agresivnog domaćina” sveli na mizernih pet poena, a sa druge strane da im ubacite 21... Drugi kvartal je donio stabilizaciju Širokog (klupa Budućnosti zaradila tehničku grešku, pravljeni neki sitni propusti), razlika od “plus 16” je istopljena na “plus 6”, a onda je uslijedio dogovor u svlačionici gdje je glavnu riječ imao Igor Jovović. Plan je napravljen, pa je sproveden u djelo bez greške - Aleksandar Ćapin (16 poena, 5 asistencija), MVP utakmice Čedomir Vitkovac (16 poena, 5 skokova, 4 asistencije), Sead Šehović (13 poena, 5 skokova) su zaplesali na Pecari, sveli su Borisa Baraća na 13 poena, dominirali su utakmicom, pa je već negdje sredinom treće četvrtine postalo jasno da će Budućnost Voli slaviti veliki trijumf... Do kraja je viđena solidna košarka, Jovović je dao minutažu svima sem Milošu Komatini, a Široki je, eto, pred svojim navija-

Široki - Budućnost Voli 67:81 ŠIROKI BRIJEG - Dvorana: Pecara. Gledalaca: oko 3.000. Sudije: Damir Javor, Sašo Petek, Luka Kardum. Rezultati po četvrtinama: 5:21, 23:13, 17:30, 22:17. ŠIROKI PRIMORKA: Babić, Katić 5, Mikulić, Petrović 16, Bilinovac 3, Ka-

1. Partizan 2. Cedevita 3. Budućnost 4. Radnički 5. Krka 6. Cibona 7. C. Zvezda 8. Igokea 9. Široki 10. M. Vizura 11. MZT 12. Zadar 13. Solnok 14. Olimpija

5 5 5 5 5 5 4 5 5 5 5 5 4 5

štropil 7, Kols 4, Bošnjak, Džons 16, Barać 13, Buva, Rikić 3. BUDUĆNOST VOLI: Šehović 13, Mihailović 5, M. Popović, Subotić 3, Komatina, Mugoša, Vitkovac 16, A. Popović 12, Akindele 10, Ivanović, Ćapin 16, Koleman 6.

ABA LIGA

4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1 2 0

1 1 2 2 2 2 1 3 3 3 3 4 2 5

čima uspio samo da ublaži neizostavan poraz. Da su plavi momci održali čas timu Damira Vujanovića jasno je po brojkama - Budućnost je za dva šutirala 55 odsto, Široki 43,5, što se tiče trojki plavi su bili na 44,4, a Široki na 31,3, Budućnost je imala 32 skoka (27 defanzivnih, 5 ofanzivni), Široki 30 (21 defanzivni, 9 ofanzivnih)... Poslije Cibone i Ankare pao je Široki - bilo bi lijepo da serija apsolutnog vladara naše košarke potraje... SEMAFOR - SUBOTA: Cibona Cedevita 66:51, Zadar - M. Vizura 75:81, Radnički - Olimpija 81:66,

357:315 356:316 378:345 377:366 318:336 365:322 301:244 356:373 331:364 363:400 362:359 345:391 282:296 292:356

9 9 8 8 8 8 7 7 7 7 7 6 6 5

Krka - Igokea 69:66, NEDJELJA: MZT - Partizan 69:70, Široki - Budućnost Voli 67:81, VEČERAS (20:30): Crvena zvezda - Solnok. B.T.

Da li ste znali... Da je sjajni Čedomir Vitkovac protiv Širokog postigao prvu trojku u ABA ligi u ovoj sezoni. Juče je šutnuo jednom iza linije 6,75 i bio je precizan...

Postigao 16 poena, upisao pet asistencija: Aleksandar Ćapin je uz igrača utakmice Čedomira Vitkovca bio najbolji protiv Širokog

IdoL BAvArske

Moji ª zlatniº snovi: lopta i boginja Francuski maestro, najbolji igrač Evrope u izboru renomiranih evropskih novinara, vođa Bajerna Frenk Riberi ekskluzivno za Dnevne novine 29.

Najbolji igrač evropskog šampiona Bajerna Frenk Riberi uručio je specijalan poklon (dres sa potpisom) našem uredniku Milošu Antiću prilikom njegovog boravka u Minhenu


POneDjeljak, 28. 10. 2013. broj 673 GoDINA III

33 žENA TREND

Nosite pocijepane farmerke i zimi Pocijepane farmerke trend je koji ne jenjava ni ove sezone. Iako s dolaskom jeseni a pogotovo zime gledamo da nam odjeća bude toplija to ne znači da pocijepani džins treba da padne u zaborav. Naime estetika pocijepanih farmerki dobrodošla je i u jesenjim mjesecima jer je pogodna za kombinovanje kako sa patikama tako i sa čizmama. Ukoliko ste raspremanjem ormara farmerke sa pocijepanim djelovima odložiliza naredno proljeće slobodno ih izvucite jer će vam biti korisne i tokom jeseni. Njih možete nositi sa toplim džemperima, duk-

sevima, uz elegantnu, ali i ležernu obuću a ukoliko su pocijepani djelovi vidljiviji ni to nije strašno jer uz deblju čarapu neće vam biti hladno. Pocijepani džins može izgledati jako efektno i nosiv je u raznim situacijama od dnevnih do večernjim naravno sa izuzetkom poslovnih. Dok nam još traje lijepo vrijeme nosite ih sa plitkim čizmama i sakoom a sa dolaskom nešto hladnijih dana za dnevne varijante kombinujete ih sa “kanađankama”, “agsicama”, dubljim patikama ili jednostavnim kožnim čizmama. Ma. I.

PRiRODNi RECEPT

Krema protiv pjegave i problematične kože

GARDEROBA

Haljina za svačiju figuru Marija Ivanović

H

aljna na preklop koju je proslavila dizajnerka Dajan von Furstenberg smatra se modelom koji pristaje svakoj figuri. Upravo zbog ove prednosti mogu je nositi punije, ali i mršavije dame. Ovaj model je jako koristan i zimi, pa je jedan od komada koji jednostavno morate imati u svom garderoberu. Prednost ove haljine je u tome što odgovara različitim starosnim dobina, ali i stilovima.

Dajan von Fustenberg napravila je revoluciju kada je lansirala svoju prvu “wrap dress”, odnosno haljinu na preklop. Haljina je 1997. godine iz njenog ateljea predstavljena javnosti, a sve nakon toga dio je istorije. Haljinu su u rekordnom roku zavoljele žene svih figura i starosnih doba, jer upravo dopušta da se sama prilagodi tijelu, a na vama je samo da podesite pojas oko struka koji je krasi. Da li ćete ga olabaviti ili stenuti zavisi od toga koliko želite istaći ili prikriti mane-vrline koje karakterišu vaše tijelo. Ovaj model sjajno pristaje damama koje imaju jače bokove i grudi, a tanji struk, jer ističe figuru “pješčanog sata”. Takođe pogodan je i za mršavice, pa

uz pravilan dezen i vezanje može izgledati kao da imate savršene obline. Najčešća dužina ove haljine je do koljena, u najvećoj mjeri izrađena je sa rukavima što je dobra razlog da sebi nabavite jednu ove sezone. Model haljine na preklop lako se kombinuje i može se nositi i tokom dana, ali i tokom večernjih izlazaka, koktela. Iako je Dajan bila prva koja je haljinu dizajnirala danas ovaj model proizvode svi od high street dućana, do prestižnih dizajnerskih kuća. Svaki od brednova haljinu na preklop šije po svojoj viziji, ali ono što ostaje je njen prepoznatljiv kroj. Razlike koje dizajneri pokušavaju da

privuku kupce su u materijali, dezenu boji ili načinu na koji je napravljen čvor gdje se haljina veže. Tokom toplijih mjeseci uvijek su aktuelne haljine sa kratkim rukavima koje su od laganih materijala koje prijaju koži. Nasuprot proljećnjim i ljetnjim modelima oni jesenji i zimski po pravilu su izrađeni od toplijih materijala sa dugim rukavima koje naravno možete i zavrnuti po želji. Neki od najkorisnijih materijala svakako su oni koje su napravljene od prirodnim materijala koje prijaju koži, ne guše, a griju tokom hladnijih dana. Haljinu na prekop možete nositi sa ravnim čizmama ili onima sa manjom potpeticom za dnevne i poslovne prilike. Tokom večernjim izlazaka, koktela ili zabava neka vaš izbor bude neka seksi salonka sa visokom štikolom. Ukoliko imate veće grudi, a ne želite da one budu u prvom planu, uz dobro odabran dezen riješićete problem. U svakom slučaju, ovaj model haljine sjajno pristaje svim damama pa ukoliko vam se dopada kupite sebi onaj koji vam najbolje pristaje.

Opšte je poznato da prirodni sastojci daju najbolje rezultate u njezi kože. Oni se koriste stotinama godina unazad, a u posljednjih nekoliko decenija ponovo su dobili na popularnosti među mnogim damama. Da nije teško napraviti određeni preparat od prirodnih sastojaka govore i brojni recepti koji se pripremaju u kućnoj radinosti. Donosimo vam jedan od njih koji je posebno važan za sve osobe kojima problem stvaraju pjegice i masna koža. Sastojci: 10gr pčelinjeg voska, 15gr maslinovog ulja, 25gr bademovog ulja, 20gr jabukovog sirćeta. Priprema: U vodenom kupatilu (koristi se u laboratoriji da bi se omogućilo odvijanje hemijskih reakcija na povišenoj temperaturi) zagrijati i pomiješati prva tri sastojka. Uz intenzivno miješanje dodati jabukovo sirće. Do-

vEš OD DijAmANATA

bijenu kremu, i to prohlađenu, sipati u teglicu. Ovako napravljena krema je pogodna za pjegavu, ali i masnu kozu. Djelovanje kreme od pčelinjeg voska, ulja i jabukovog sirćeta, moze se jednostavno opisati kao osvježavajuće i pročišćavajuće za kožu.

Grudnjak od 10 miliona dolara Glavna zvijezda ovogodišnje “Victoria’s Secret” modne revije koja se sa nestrpljenjem iščekuje biće Kendis Svinpul. Naime, ovoj ljepotici pripašće čast da prošeta na pisti u famoznom “Fantasy Bra” brushalteru optočenom draguljima. Južnoafrička manekenka krenuće stopama Victoria’s Secret anđela poput Alesandre Ambrosio i Mirande Ker, koje su nosile zavidni Fantasy Bra koji je iz godine u godinu sve senzacionalniji. Tradicija da najpoznatiji model nosi dijamantski datira od 1996. godine, kada ga je prva ponijela čuvena Klaudija Šifer. Šiferova je tada nosila preskupi “Million Dollar Miracle Bra” o kojem se dugo govorilo. Novi model ovag prestižnog brushaltera dizajnirao je poznati juvelirski brend “Mouawad”, košta 10 miliona dolara i nazvan je “Royal Fantasy Bra”. U kompletu dolaze mašna i kaiš, sa preko 4.200 dragulja koji uključuju rubine, dijamante i žute safire. Tu je i rubin oblika kruške, od 52 karata koji visi sa centralnog dijela brushaltera. Prije samog izlaska na pistu lijepa Kendis snimila je fotografije koje pokazuju zašto je baš ona odabrana da nosi ovaj sjajan veš.


34 Žena

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

Kako da uvijek budete naspavani Sigurno se pitate kako to da su neki ljudi uvijek naspavani, lijepo raspoloženi i odmorni. Evo par sajveta kojih se oni sigurno pridržavaju. 1. Budite se u približno isto vrijeme Naravno da ćete vikendom odspavati malo duže, ali stručnjaci savetuju da se i vikendom pridržavate pravila ustajanja, odnosno da se budite barem u približno vreme kao i radnim danima kako ne bi došlo do stalnog pomeranja bioritma. 2. Bez tehnologije Iako se prema nedavnim istraživanjima ustanovilo da čak 63 odsto ljudi spava sa uključenim mobilnim telefonom i laptop računarom pored glave, stručnjaci kažu kako je ovo jedna veoma loša navika koje se treba što prije riješiti. Naime, svijetla ovih uređaja mozgu šalju signale da je vrijeme za buđenje, pa nije ni čudo što, ukoliko vam je spavaća soba puna ovih uređaja, imate problem sa spavanjem. 3. Popodnevni odmor Želite da budete kreativni i produktivni na poslu? Ključ leži u popodnevnom snu. Stručnjaci preporučuju samo 30 minuta, jer će sve više od toga tijelo dovesti u fazu “dubokog sna”. Najbolje vrijeme za popodnevni odmor je između dva i tri sata poslije podne, ali nikako iza četiri sata, jer bi to kasnije moglo da utiče na loš san noću. 4. Krećite se Ljudi koji se više kreću, bolje spavaju. To ne znači da treba da vježbate kao da se spremate za maraton, ali šetnja poslije ručka ili večere vam svakako može pomoći da noću lakše zaspite. 5. Hranite se bolje Drugim riječima, jedite i pijte stvari u pravo vrijeme. Svima je poznato da doručak treba da bude jači i kaloričniji, a večera lagan obrok koji vam neće pasti kao kamen na želudac i izazvati tegobe poput gorušice, nadutosti ili nekih drugih problema koji će vam poremetiti san. (index.hr)

PSIHOLOGIJA

Zašto ne vidimo svoju privlačnost

Č

esto mislimo da drugi lako vide našu nervozu i duboka i teška osjećanja, ali istraživanja pokazuju da su ljudi dosta loši u prosuđivanju tuđih emocija, namjera i misli. Tomas Gilović, psiholog sa Kornela, došao je do otkrića da nam je teško da vidimo sebe tuđim očima, jer se na tom putu nalaze brojne psihološke prepreke i predrasude.

Precjenjujemo moć drugih da detektuju naša unutrašnja stanja - predrasuda koja se zove iluzija transparentnosti. Takođe precjenjujemo i to koliko drugi primjećuju naše ponašanje i izgled što se naziva efekat reflektora. Dosta nam dobro ide kada procjenjujemo svoje samopouzdanje, optimizam, pesimizam ili bilo šta što ima veze sa onim šta osjećamo. Tako, na primjer, drugi misle da ste veoma mirni a vama se zapravo znoje dlanovi od anksioznosti koju osjećate u većim grupama ljudi. Lične tačke postoje zato što drugi znaju kako se vi ponašate, ali im

nijesu poznata vaša osjećanja ili namjere. Postoji dovoljno razloga zašto mislimo da smo u stanju da najbolje procijenimo sami sebe. Na koncu svega, sami sebe najduže poznajemo, provodimo sami sa sobom najviše vremena i sagledavamo sebe u najrazličitijim situacijama - u momentima tihe refleksije, ali i u trenucima društvene egzaltacije, okruženi prijateljima i radošću. Ali i pored svega toga, veoma smo pristrasni, jednostavno imamo dugoročni interes u tome da se vidimo kao dobri i sposobni umjesto, na primjer, kao zli i

nesposobni. Kada se radi o osobinama koje su važne za naše samopouzdanje, imamo tendenciju da se samozavaravamo kako bismo izgledali bolji nego što jesmo. To znači da nas u ovim dimenzijama drugi bolje i tačnije procjenjuju. Isto važi i za činjenicu da ne možemo pravilno da ocijenimo koliko smo privlačni. Direktorka laboratorije Vazir objašnjava da je to uzrokovano fizičkim stanjem stvari - mi ne vidimo sebe spolja i ono što je drugima pred nosom za nas ostaje nevidljivo kao, na primjer, govor tijela. Ako kojim slučajem znate koliko ste iritantni ili privlačni, onda je to zato što imate povratne informacije od drugih. Ali i tu je zanimljivo da će vam ljudi prije reći za privlačne osobine koje imate, dok će za negativne oklijevati da vam kažu. Čak iako mislite da drugi nemaju jasnu sliku o vama, njihova percepcija vašeg karaktera verovatno

reflektuje stvari koje radite po navici. Nedavna istraživanja otkrivaju da će supružnici jedno drugome dati daleko tačnije ocjene koje se tiču ličnosti, anksioznosti, želje za dominacijom nego što su u stanju da daju ocjenu sopstvenog zdravstvenog stanja. Takođe, kada pitate ljude da predvide koliko će im trajati započeta romantična veza, oni nijesu baš najbolji u tim procjenama. Ali ispostavlja se da su zato njihovi prijatelji odličan izvor dobrih procjena po tom pitanju. Veoma često mi imamo dovoljno informacija za razumijevanje stvari, ali se one nalaze u tim mrtvim uglovima i jednostavno ih ne vidimo. Kada dođe do neslaganja između nas i drugih, to je često zbog slijepih tačaka koje nam ne dozvoljavaju da vidimo sebe u pravom svijetlu. Ali to često može biti i zbog lične tačke - kada su vam poznate stvari koje drugima nijesu. (lovesensa)

LJUBAVNI PROBLEMI

STARA DILEMA

Kome se žene ispovijedaju Ne idite u krevet zbog krivice Stara dilema iz spavaće sobe glasi: treba li voditi ljubav kad nijesmo raspoloženi ili to jednostavno izbjeći? Istraživanja pokazuju da je bolji izbor seks, čak i ako nijesmo u vrućem raspoloženju, jer nam je veza bolje onih dana kada smo intimni. Postoje još dva velika razloga zašto parovi u braku imaju seksualne odnose. Jedan je “pozitivan pristup cilju”, poput potrebe da se osjećate intimno s partnerom. Drugi je “negativan pristup”, kada vodite lubav da biste izbjegli svađe i osećaj krivice. Studija je utvrdila da se, kada želimo seks iz pozitivnih razloga, poput želje da se osjetimo bliži partneru, osjećamo srećniji i zadovoljniji u vezi. To se prenosi na partnera, pa je i njegovo

zadovoljstvo veće. Ali seks motivisan osjećajem krivice ne donosi toliko seksualnog zadovoljstva, jer čak i ako mislite da činite uslugu svom partneru, vaš će nivo želje uticati na to koliko uživate u seksu. (alo)

Za razliku od muškog svijeta koji svoje duboke emocije najčešće ne dijeli ni sa kim, žene bi prije izdahnule nego prećutale svoje ljubavne probleme koji ih tište. Žene su zavisne od dijeljenja emocija sa drugima, za razliku od muškaraca koji su dosta zatvoreniji. Kada je muči neki problem, žena se odmah obraća osobi koja joj je najbliža i traži savjete ne bi li automatski olakšala sebi situaciju. Osoba kojoj se najčešće žena ispovijeda nije ni njena majka, ni njena prijateljica, već starija sestra. Sestra je ta koja je uvijek pri ruci da sasluša, pomogne i savjetuje u teškim trenucima. Upravo ovo je potvrdilo istraživanje koje je rađeno u saradnji sa velikim brojem mladih žena, a koje je objavio čašopis “Family Relations”. Prema tvrdnjama mnogih pripadnica nježnijeg pola, starije sestre su te s kojima žene najčešće dijele sve detalje iz svog privatnog života, pa čak i one najintimnije, a razlog je zato što su sigurne da te in-

formacije neće naići na dalje širenje i osuđivanje. Israživanje je takođe pokazalo da mlađe sestre više

toga nauče iz loših iskustava svojih starijih sestara, nego iz onih pozitivnih. (family relations)


Žena 35

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

OSVJEŽITE DOM

Biljke koje čiste vazduh

N

JE

ZA DO K

đunarodne inicijative Biljke za ljude iz Dizeldorfa dobili smo listu poželjnih biljaka, koje odlično filtriraju vazduh, uklanjaju štetne materije, povećavaju količinu kiseonika. Svekrvin jezik, đavolji bršljan, zmajevac i nijesu baš lepa imena za ovako korisne biljke, ali to ne znači da im ne treba dati šansu. Areca palma može da naraste 1,5 metar u visinu i proizvodi dovoljno kiseonika za jednu osobu. Važi za

najbolju biljku “čistačicu” vazduha. Svekrvin jezik (Sanseverija), iako ima neobično ime, specijalnost joj je pretvaranje ugljendioksida u kiseonik. Savršena za spavaće sobe. Đavolji bršljan je najbolje držati u dnevnom boravku ili uopšte u prostorijama gdje boravi mnogo ljudi (u kancelarijama), jer je odličan za filtraciju formaldehida i ostalih štetnih organskih sastojaka iz vazduha. Kolorofit ili zeleni ljiljan je najbolji za uklanjanje formaldehida, kog najviše ima u dezinfekcijskim sredstvima i dezodoransima, pa je poželjno ovu biljku (ako ste u mogućnosti) držati u kupatilu. Brdska palma takođe upija formaldehid, ali je i vrlo dobar ovlaživač vazduha. Spatifilum upija toksine iz farbi ili sintetičkih materijala u kući. Pošto neutralizuje radijacije elektronskih uređaja, idealno mjesto za nju je pored računara ili TV-a. Takođe, mnogi je rado smještaju u kupatila, jer dobro uklanja buđ. Gerber, ne samo što ima prelijep cvijet, nego i uklanja benzen iz vazduha, koji se koristi kao rastvor za proizvodnju boja, lakova, sredstava za pranje, insekticida. Takođe, upija ugljend dioksid i daje više kiseonika tokom noći. Pored ovih biljaka, među najbolje sobno cveće zaduženo za čistiji vazduh spada i: hrizantema, zmajevac, afrička ljubičica, ciklama, orhideja, aloe vera, fikus, drvo života. (lifepress)

ZABRINJAVAJUĆE

TO RA

P I TA

Problem lošeg kvaliteta vazduha koji udišemo ne odnosi se samo na onaj zagađeni vazduh u prometnim ulicama ili industrijskim postrojenjima. Treba da se pobrinete i za čist i zdrav vazduh u domu. U tu svrhu ne treba vam nikakav aparat, već je dovoljno nabaviti sobnu biljku. Ona će tako uljepšati vaš radni i životni prostor i pritom učiniti vazduh kvalitetnijim. Zahvaljujući istraživanjima me-

Poštovani, Počela sam sa dijetom. Pet zdravih obroka, na svaka tri sata. Međutim, kako sam još student, plus radim dodatno, nekad se desi da se nepredviđeno dugo zadržim van kuće i tada nemam uslova da pojedem bilo šta osim neke brze hrane ili da preskočim obrok. Da slične greške ne bih ponavljala u budućnosti, možete li mi predložiti neke užine koje su zdrave, a pri tom zgodne “za ponijeti” , odnosno da uvijek mogu da ih imam pored sebe, ako baš zagusti? Poštovana, Mi pod izrazom dijeta podrazumijevamo - način ishrane tako da možemo dati dijetu i za mršavljenje i za gojenje, a nije mi jasno šta vi podrazumijevate. Vjerovatno dijetu za mršavljenje. Nešto sa čim uvijek možete da premostite vremenski škripac je integralna kifla sa nemasnim jogurtom ili mlijekom. Možete planirati da od kuće ponesete u kifli ili između tankih parčadi hljeba malo šunke, pečenice ili namaz sira - kao sendvič, opet sa čašom jogurta. Kao užina može da posluži ili čisto voće ili čaša soka sa 2-3 komada najprostijeg keksa bez fila. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kraj ere antibiotika

BESPLATNA PSIHOTERAPIJA

More smanjuju stres

Na snove treba gledati kao na besplatnu psihoterapiju, u koje se pretače cjelokupan stres koji osobu muči, kaže istraživač dr Bari Krakov iz Novog Meksika u SAD. U snovima mogu da se nađu uzroci nervoze kao i sugestije kako da se ta nervoza prevlada. “Ako ste u snu uplašeni ili posramljeni, treba razmisliti zašto. Treba se zapitati šta uzrokuje iste osjećaje u stvarnosti”, objašnjava dr Krakov. Stres je, zapravo, takva pojava zbog koje strada imunološki sistem, remeti se rad hormo-

na, naprežu mišići i iscrpljuje se organizam, što za posljedicu može da ima niz bolesti. Kada je riječ o mozgu kao organu, hronični stres može da izazove gubitak memorije i pojavu noćnih mora. Jer, zapravo, um koji je preplavljen tjeskobnim mislima, a nije u stanju da ih preradi, izlaz nalazi u noćnim morama, tvrdi ovaj stručnjak. Međutim, ukoliko noćne more postanu učestale i ozbiljno počnu da ometaju normalan san, poželjno bi bilo da se zatraži pomoć psihologa ili psihijatra. (novosti.rs)

NAUČNICI DOKAZALI

Jutro je pametnije od noći Naučnici su napokon otkrili zašto nam je potrebno toliko sna. Ispostavilo se da trećinu života provodimo u snu da bi se mozak “očistio od hemijskog otpada” koji nakupimo tokom dana. Naučnici tvrde da dok spavamo naš mozak užurbano radi na raščišćavanju toksina koje smo proizveli tokom budnih sati. Ako se ti toksini ne pročišćavaju, mogu da izazovu Alchajmerovu bolest i druge neurološke poremećaje. “Ova studija pokazuje da mozak ima različita funkcionalna stanja kada je budan i kada spava” kaže glavni istraživač Maiken Nedergard sa Medicinskog

centra Univerziteta u Ročesteru. Svrha sna je već vjekovima bila tema raznih debata, a još je Tomas Edison smatrao da je “san kriminalno gubljenje vremena”. I mada skoro svaka vrsta na planeti mora da spava, mnogi su tvrdili da nas ova evolucijska greška čini lakim plijenom za razne predatore. Međutim, naučnici su otkrili da, za razliku od ostatka tijela koji zavisi od limfnog sistema za prečišćavanje toksina, mozak ima svoj poseban metod za uklanjanje “smeća”. To je zato što se njegove sposobnosti prečišćavanja povećavaju za deset puta tokom sna, tvrde naučnici. (b92)

OPREZ

Jo-jo dijete opasne po zdravlje Zvaničnici britanskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti objavili su u jednom intervjuu “kraj ere antibiotika”. “Već dugo vremena mediji pišu i govore o mogućem kraju antibiotika. Sada više ne moraju da stavljaju upitnik na kraju takvih navoda. Mogu staviti naslov: ‘Kraj antibiotika. Tačka”, rekao je dr Arjun Šrinivasan. Šrinivasan je u izveštaju pod nazivom “Lov na bakteriju iz košmara”, rekao da su i ljudi i domaće životinje toliko prezasićeni antibioticima, da su bakterije sada otporne na te ljekove. “Nalazimo se u post-antibiotičkoj eri. Za pacijente koje imamo nema terapije i doslovno smo u poziciji da imamo pacijenta na postelji, za kog je prIJe pet godina bilo lIJeka. Sada ga nemamo”, kaže on. Dr Šrinivasan naveo je primJer za to u slučaju tri igrača iz Tampa Beja koji su se navodno zarazili potencijalno smrtonosnim sojem stafilokoke (MRSA), koja je nakada bila rezervisana samo za bolnice. Međutim, prIJe oko 10 godina ista

infekcija pojavila se u školama i salama za fizičko. “U bolnicama kada vidite infekciju MRSA, obično je rIJeč o pacijentima sa kateterom. U zajednici je izaziva sasvim drugačija zaraza. Izaziva vrlo ozbiljne i bolne promJene na koži, koje se ne viđaju kod pacijenata iz bolnica”, kaže Šrinivasan. Bakterija stalno evoluira i razvija otpornost na konvencionalne antibiotike, ljekari su bili primorani da traže stare mnogo opasnije ljekove, poput kolistina. “On je veoma toksičan i oštećuje bubrege, ali smo bili primorani da ga koristimo”, kaže Šrinivasan. Sve to posljedica je pretjerane upotrebe i zloupotrebe antibiotika. “Oni su čudesni ljekovi, ali nijesmo dobro brinuli o njima”, kaže dr Šrinivasan i dodaje da su barem djelimično za to krive farmaceutske kompanije. Antibiotici su vrste ljekova koji uništavaju bakterije ili usporavaju njihov rast. Prvi antibiotik, penicilin, otkrio je 1928. škotski profesor Aleksandar Fleming. (Daily Mail)

Konstantno variranje kilograma i takozvane jo-jo dijete, veća su opasnost po organizam od konstantne prekomjerne težine. Promjene kojima se tijelo na taj način izlaže izazivaju brojne bolesti, od hipertenzije do prerane smrti. “Organizam se vremenom navikne na određeni broj kilograma, pa makar on bio i prevelik, dok su varijacije u težini za njega stres”, kaže nutricionista Milka Raičević. Prema njenim riječima debljanje iz godine u godinu mijenja tonus organizma, umnožavaju se masne ćelije i čitavo tijelo pati. Brze, odnosno jo-jo dijete najčešći su krivci za povećanja kilograma. Njima se najprije organizam iscrpljuje, smrša se do određenog nivoa i kilogrami se posle nekog vremena vraćaju. Riječ je o veoma štetnom načinu ishrane tokom kojeg se forsira jednolični jelovnik, a neke od posljedica su preveliki unos proteina koji oštećuje bubrege, dok neograničene količine vlakana štete želucu. Stalna prekomjerna težina, posebno kod osoba sa nasljed-

nim faktorom, može da izazove komplikacije sa zdravljem, poput povišenog holesterola i visokog nivoa triglicerida u krvi. Metabolički sindrom kao grupa karakteristika koje zajedno povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 i bolesti srca, a među kojima gojaznost zauzima značajno mjesto, ne mimoilazi ni stalno ni periodično punije osobe. (Superžena)


36 Žena

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

HRANLJIVE SJEMENKE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Voćni sutlijaš

SASTOJCI:

500 g krompira 50 g struganog parmezana jedno cijelo jaje žumance 150 g prezli prstohvat mus katnog oraščića malo ulja za pr ženje so i biber

Paprikaš Kroketi od krompira Krompir operite i stavite u šerpu koju ste do vrha napunili hladnom vodom, posolite, poklopite i kuvajte 40 minuta. Zatim ocijedite, sačekajte da se krompiri malo ohlade, oljuštite i ispasirajte da dobijete pire. Dodajte jaje, strugani sir, začinite muskatnim oraščićem, posolite i pobiberite. Od dobijene smjese formirajte kuglice ili štapiće cilindričnog oblika, pazeći da svi budu iste veličine. Krokete prvo uvaljajte u preostalo umućeno žumance, pa u prezle i pržite u vrelom ulju da porumene sa svih strana. Pržene krokete poređajte na upijajući papir i servirajte tople, uz umak ili salatu po želji.

750 g junetine od buta 200 g dimljene slanine 3 zelene paprik e 2 glavice crnog luka 500 ml bijelog vina ulje so biber svježa mirođija

Meso isijecite na kocke srednje veličine, a slaninu, luk i paprike isjecite na veću parčad. U tiganj stavite polovinu mesa, pa preko složite luk, paprike i slaninu. Pokrijte ostatkom mesa, posolite i pobiberite. Dodajte ulje, nalijte bijelo vino i kuvajte poklopljeno oko dva sata na tihoj vatri. Poslužite s kuvanim pirinčem i pospite sjeckanom mirođijom.

Morska salata

Lan dobar za dijabetičare

Pirinač kuvajte u vodi nekoliko minuta. Potom ga ocijedite i spustite u vruće mlijeko. Nastavite kuvanje na laganoj vatri i pred kraj dodajte vanilin šećer, so i šećer u prahu. Za sos kuvajte šećer s vodom da se malo zgusne, pa dodajte šljive isječene na kriške. Kuvajte ih oko desetak minuta i umiješajte cimet. Sutlijaš razlijte u činijice i ohladite. Prije služenja prelijte ga ohlađenim sosom od šljiva.

SASTOJCI:

SPECIJALITET

Sastojci koji su vam neophodni za morsku salatu ne spadaju u red jeftinih. Međutim, sigurni smo da bar jednom mjesečno možete priuštiti sebi užitak u morskim plodovima. POTREBNO JE: 80 g hobotnice 80 g lignji 200 g krompira 120 g paradajza rukola nar sok od limuna sok od pomorandže maslinovo ulje sirće 2 kafene kašičice

Desert

SASTOJCI:

300 g pirinča 1 l mlijeka 6 kašika šećera u prahu malo soli kesica vanilin šećera Za sos: 300 g šljiva 100 g šećera pola kesice cim eta

Donekle zaboravljena biljka, lan, može da se koristi na različite načine. Najbolje je cijele sjemenke staviti u hljeb ili kolače. Oni kojima smeta cijelo zrno preporučuje se da konzumiraju svježe samljeven lan. Samljevene sjemenke lana možete da stavljate u umake, salate, supe od povrća, sarme, pečenja, žitarice za doručak, jogurt... Lan je višestruko dobar za zdravlje. Pomaže zdravlju srca i krvnih sudova, a kao bogat izvor vlakana smanjuje mogućnost pojave zatvora. Laneno sjeme je poznati laksativ, s tim što ne stvara naviku, niti oštećuje crijeva. Osobama koje imaju problem sa opstipacijom savjetuje se da samelju sjeme, potope ga u vodu i pojedu. Lan jača i imunitet. Istraživanja su pokazala da ljudi koji uzimaju nešto manje od kašičice lanenog ulja dnevno, ređe imaju upale disajnih organa. Laneno ulje u ishranu treba da uvedu i osobe sa problematičnom kožom, ukoliko je ona suva ili sklona ekcemima. Lan je dobar i za stabilizovanje nivoa še-

ćera u krvi, što je posebno važno za ljude oboljele od dijabetesa. Ulje iscijeđeno iz sjemenki lana utiče na nivo holesterola, upalne i procese zgrušavanja krvi. Stavite ga u salatu ili pojedite kašičicu. Osim toga, hladno cijeđeno i nerafinisano ulje lana u ishrani može da zamijeni ribu. Pravilna upotreba lanenog ulja podrazumijeva da se ono ne koristi za kuvanje, a kupuje se samo u manjim i čvrsto zatvorenim bocama koje stoje u frižideru jer brzo užegne. Laneno ulje ne smije da se izlaže toploti, svjetlosti i vazduhu, a uzima se sa antioksidansima, kao što su vitamin E i karoten, ili vitaminom B6 i magnezijumom, jer tako mnogo bolje djeluje na ćelije organizma. Posebna vrijednost i prednost lana krije se u bogatstvu ligninom, sastojkom koji smanjuje rizik za nastanak karcinoma dojke i jajnika. Lignini, kako su pokazala istraživanja, smanjuju aktivnost estrogena, ženskog polnog hormona, kao podstrekača malignog oboljenja. (Namirnice)

KUPUS

Čuvar zdravlja i organizma

so biber PRIPREMA: Očišćene lignje i hobotnicu skuvati u zasebnim posudama. Skuvane lignje isjeći popreko na prstenove ne šire od pola cemtimetra. Skuvanu hobotnicu isjeći na kockice. Krompir skuvati, pa isjeći na kockice, a čeri paradajz isjeći ravnomjerno na pet kriški. Sve navedene sastojke pažljivo prstima pomiješati u jednom sudu. Salatu začiniti dresingom. Dresing: Pomiješati limunov i pomorandžin sok, zatim sirće, maslinovo ulje, so i biber.

Poput mnogih namirnica, i kupus posjeduje dragocjena ljekovita svojstva. Prije svega, riječ je o namirnici koja sadrži najvažnije elemente za održavanje biološke ravnoteže organizma, ističu nutricionisti. Osim toga, kupus sprečava avitaminozu, liječi sluzokožu organa za varenje, dok rasol pomaže kod hroničnog zatvora. Da bi se uspostavio dobar rad crijeva, dovoljno je uzimati dvije do tri kašike rasola, prije svakog obroka. S druge strane, topla supa od kupusa olakšava iskašljavanje i smiruje nadraženost dušnika. Za

malokrvne osobe preporučuje se sirov kupus ili kuvan na pari, jer sadrži obilje neophodnih mineralnih soli, vitamina, kao i hlorofil. Čir na želucu takođe može da se liječi, ali sokom od kupusa. Sok se pije između obroka, a ako izaziva smetnje prilikom varenja, treba da se pije sat vremena posle obroka. A prije obroka, čaj od kamilice i kima. Sok se sprema tako što se isjecka pola kilograma kupusa, samelje, malo posoli i ostavi da odstoji. Posle toga se procijedi kroz gazu, i čuva u frižideru. Supa od lišća kupusa

sprema se tako što se prvo na tri supene kašike ulja proprže dvije supene kašike brašna. U to se doda usitnjeno lišće, da se malo sjedini sa zaprškom, a onda zalije vodom do željene gustine. Kuva se uz dodatak lovorovog lista, bibera u zrnu i biozačina. Na kraju se doda sitno sjeckan čen bijelog luka, po želji peršunov i celerov list i dve supene kašike kisjele pavlake. Kada su nutritivna i ljekovita svojstva u pitanju, crveni kupus pobjeđuje. Crveni kupus ima više fitonutrijenata od zelenog, baš kao i više vitamina C. (Novosti)


37

PONEDJELJAK, 28. 10. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi. Tel.069/017-900

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Prodajem kuću 225 m2 na 600 m2 placa, Tološi, novogradnja, moguća kompenzacija, minutoglasi.com Tel.067/351-111 Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem stan sa terasama i garažom u Herceg Novom, sprat kuće, 10 0 +3 3+15 +2 7m 2 , 160.000,00. Tel.069/042227 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura. Tel.069/300775

I Povoljno izdajem trosoban stan - sprat kuće sa terasom 12m2. Ima mjesto za parkiranje. Zabjelo, Romanovih 20. Tel.068/564344, 068/431-140

IZDAVANJE

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Ulica slobode 64, Podgorica

P Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosobni stan u centru Budve do 1. maja. Telefon 067/837-229, 068/067-080 Izdajem garsonjeru tokom cijele godine u širem centru Herceg Novog. Tel.069/931991 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

POSLOVN I PROSTOR

Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom - prednost Zabjelo! Tel.067/806-511 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

SOBE Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394-592, 020/623-250

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 2.800m2, Donja Gorica. Tel.067/643-397


38 PLACEVI Povoljno prodajem 4.321m2 zemlje, Bjelopavlići - Viško polje. Tel.068/564-344, 068/431-140 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno. Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

ponedjeljak, 28. 10. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Američke vize brzo, efikasno, diskretno. Tel. 067/484-272 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem hrastov parket, 18 kvadrata, S klasa. Tel.067/766-031 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Postavka i popravka PVC i alu roletni, stolarije, komarnika, venecijanera, zatvaranje tarasa i svi građevinski grubi i fini radovi. Tel.069/497-216 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 NASTAVA Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h. Tel.069/405-864

Prodajem četiri zimske auto gume "sava" 165/70 R13. Malo korišćene. Cijena povoljna. Tel.069/095-624 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/9120490 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

ponedjeljak, 28. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 20:30, Bar: 03:00, 05:00, 07.00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:48, 12:49, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00,19:40, 19:50, 21:00, Beč: 00.30, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 00:30, 08:25, 09:00, 11:45, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Bremen: 00:30 subotom, Budva: 00:30, 03:05, 03:45, 03:45, 03:55, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 11:08, 11:55, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 11:08,11:55, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dizeldorf: 00:30 subo-

tom, Dortmund: 00:30 subotom, Dubrovnik: 06:00, Frankfurt: 00.30 subotom, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:45, 03:45, 03:55, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 11:55, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kolašin: 00:40, 00:58, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 11:08, 11:55, 13:07, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Luksemburg: 05:30 subotom, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 19:10, 19:45, 19:50, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, 07:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:30, 10:00, 11:30, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje:00:30, 05:30, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom, Subotica: 20:45, 22:30, Šavnik: 05:45, 13.55, 14:38, 15:57, Tivat: 00:30, 03:05, 03:45, 03:45, 03:55, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:48, 12:49, 15:15, 16:01, 16:15, 16:55, 18:00, 19:50, 21:00, Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. Cirih-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. BeogradAmsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. BeogradCirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-BerlinBeograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

07:45 Exkluziv/r 08:05 Serija:Karma /r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Bornova nadmoć/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Staklena kuća/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Kuća od stakla 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:15 Serija:Karma 21:10 Serija:Sinđelići 22:10 Film:Naplata Duga 00:15 Serija:Porodica Kardašijan 00:35 Exkluziv/r

PRVA Serija:Sulejman Veličanstveni 19.23

10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05

Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Pokreni se/r Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Serija: Zakon i red Odjeljenje za specijalne žrtve/r 14.00 Vijesti 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Djevojački institut 16.55 Radni dan 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.15 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red Odjeljenje za specijalne žrtve

RTCG 1 Otvoreno 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:05 Magazin in/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Akademci specijal 21:30 Farma uživo 22:00 Grand- narod pita 23:45 Teen pleme 00:00 Farma uživo 02:45 City

06:45 Boje jutra 09:05 Serija:Larin izbor/r 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:15 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija:Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Larin izbor 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:50 Extra lifestyle 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Internat 23:40 Bez granica/r 00:25 Ukradena priča/r

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Serija: Larin izbor 19.19

07:00 Uz jutarnju kafu 09.30 Nindža ratnici/r 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se... 11.00 Crtani film 12:30 Goleada 13.00 Uz jutarnju kafu/r 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18.15 Nindža ratnici/r 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Trag 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na točkovima 13:30 Bez recepta 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Nindža ratnici 20.30

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film/r Pop kvart Urbanizam Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Tihi amerikanac Forum U raljama života Film: Motmanova proročanstva Forum 5 do 5/r U raljama života/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA NAPLATA DUGA Prva 22.10

Porter (Mel Gibson), profilopov i ubica, sa svojim ortakom Valom (Greg Henri) je na vrhuncu slave. Pošto zajedno opljačkaju azijsku bandu i “zarade” 140.000 dolara, Val će napraviti tri kobne greške: maznuće Porterov dio, maznuće mu ženu, pucaće u njega i ostaviti ga da umre. Porter će se oporaviti, a prisvojeni novac pomoći će Valu da uđe u moćnu kriminalnu organizaciju. Porter će krenuti na Vala, a u tome će mu pomoći skupa prostitutka Rozi. Na putu ka Valu, Porter će morati da preskoči i nekoliko “sitnih” prepreka: kinesku bandu, dvojicu korumpiranih policajaca i neobičnu Azijatkinju koja svoj posao sado-mazo prostitutke shvata izuzetno ozbiljno.

11.00 Dječiji program: Plove snovi maleni 12.00 Vijesti 12.05 Tv festival, Bar, zatvaranje 12.50 Košarka Aba: Široki-buducnost/r 14.20 Sat tv: Kulturni pejzaž r egiona 14.50 Muzika 15.30 Art magazin /r 16.00 Serija: Sestra Tereza/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Crnogorske teme/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG.sport 21.30 Serija: Sestra Tereza 22.15 Serija: Fleš point 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA-Glas Amerike

RTCG 2 CG.sport 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kazneni prostor” 09.40 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Lov i ribolov 10.35 Eko karavan, emisija iz ekologije 11.05 Balkan 11.50 Velikani: Vuk Karadžić12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Stop sport 12.45 Serija. “Ubistvo” 13.20 Evronet 13.25 Zapamti me, specijal 14.40 Prag sela 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.19 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bela lađa” 21.10 Kviz: Potraga 22.00 Vesti 22.10 Film: “Klopka” 00.00 Dnevnik 00.15 Serija: “Ubistvo” RTS 2 08.01 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 08.29 Netaknuta priroda 08.55 Klasici srpskog pesništva: Miloš Crnjanski 09.09 Školski program 10.30 Vrele gume 11.36 Klinika vet 12.07 Kontekst 21 12.35 Međunarodno takmičenje muzičke omladine 13.00 Trezor 13.55 -Školski program 14.51 Netaknuta priroda 15.17 -Klasici srpskog pesništva 15.32 -Internest

15.41 Datum -15.47 -Verski kalendar -15.55 SAT -16.40 Sve boje života 17.10 Serija: “Eliza iz Rivombroze” -18.10 Sve boje Verdija 18.35 Svet zdravlja 19.05 Verski mozaik Srbije 19.55 Retuširanje 20.25 Košarka: Crvena zvezda -Solnok 22.15 Okruženje 23.00 TV feljton 23.30 Hronika Sajma knjiga 00.00 Rokovnik: Užas je moja furka HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska -07.05 -Vijesti -09.25 -Jutarnji program -10.00 -Vijesti -11.00 Šta vas žulja 12.00 Dnevnik -12.12 -Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.33 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.40 Hrvati u BiH 14.45 Društvena mreža 16.00 Serija: “Hartlend” -17.00 Vesti 17.15 Hrvatska uživo 18.50 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.30 Dnevnik 20.05 TV bingo 20.25 Dokumentarni film: Let nad Hrvatskom -21.00 Fokus 22.00 Serija: “Na terapiji” 22.35 Dnevnik 22.55 Sport 23.10 Film: “Timon” 00.35 Koncert: Tereza Kesovija HRT 2 10.02 Serija: “Dolina sunca” 11.55 Serija. “Hotel dvorac Ort” 13.05 Film: “Zvezdani trkač” 14.45 Serija: “Degra-

07:00 09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 13:00 13:20 15:02 16:40 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 21:35 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program TV SHOP Majstor kuhinje /r. Dok. program Montena SHOP Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Montena SHOP Tekstura Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU si” 15.15 Serija: “Tri Hil” 16.30 Školski program 17.15 Mesto pod suncem 18.05 Kuvajmo zajedno 18.50 Dr Oz 19.30 Mala TV -20.00 -Serija: “Dobra žena” 20.45 Top gir 21.40 Serija: “Most” 22.35 Serija: “Domovina” 23.30 Serija. “Sestra Džeki” 23.55 Serija: “Lovci na natprirodno” 00.35 Muzički program HBO 10.30 Fiml: “Hop” 12.05 Film: “Božić sa Holi” 13.35 Film: “Agenti sudbine” 15.15 Film: “Nedodirljivi” 17.05 Serij: “Redakcija” 17.55 Film: “Formula uspeha”20.05 Serija: “Benši” 21.00 Film: “Paranormalna aktivnost 4” 22.25 Serija: “Na istok i dole” 22.55Serija: “Devojke” 23.55 Film: “Ništa se ne bojim” FOX LIFE 10.45 Džejmi Oliver 11.40 Ukrasi moj dom -13.40 Renoviranje od milion dolara -14.35 Kako izgledam 15.30 Džejmi Oliver 16.25 Serija: “Bivši” 18.15 Serija: “Telo je dokaz” 20.55 Serija: “Jednom davno” 21.50 Serija: “Kako je biti Erika” 22.45 Serija. “Očajne domaćice” 23.40 Serija: “Jednom davno” 00.35 Serija. “Kako je biti Erika” FOX CRIME 12.35 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 13.40 Serija: “Red i za-

kon”14.35 Serija: “Novi stari slučajevi” 15.30 Serija: “Slučajni partneri”16.30 Serija: “Mornarički istražitelji” 19.50 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Zločinački umovi” 22.50 Serija: “Most” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Roma - Napoli 13.00 Fudbal: Jagodina - Partizan 15.00 Fudbal, Arsenal TV 18.00 Fudbal, pregled italijanske lige 19.00 Fudbal, francuska liga, pregled kola 19.30 Rukomet, pregled Bundeslige 20.00 Košarka, Emisija U obruču 21.00 Košarka: Olimpija - Crvena zvezda 23.00 Jelen Super liga, pregled kola 00.00 Poker 01.00 Rukomet, pregled EHF lige šampiona 01.30 NHL: San Hoze - Detroit, uživo 04.00 Fudbal, francuska liga, pregled kola SPORT KLUB 08.00 Vesti 08.30 Trans vorld sport 09.30 Tenis: ATP tur šampiona 10.00 Program iz studija 11.00 Tenis: ATP Masters Pariz, prenos 23.00 Vesti 23.30 Hokej: Medveščak - Amur 01.15 Evroliga magazin 01.45 Fudbal: Hetafe - Atletik 03.30 Formula 1 - Indija, trka 05.30 SK Magazin

BIOSKOP CINEPLEXX

Mačeta ubija 18:00; 20:00; 22:00; Padaće ćufte 2 3D 16:15; 18:20; Padaće ćufte 2 15:00; 17:00; S/ kidanje 21:00; 23:00; Trka života 18:10; 20:15; 22:20; Vrijeme za ljubav 18:30; 20:45; Vhs 2 19:00; Apokalipsa u Holivudu 17:45; Nosorog Oto 3D 16:30; Gravitacija 3D 19:45; 22:10; Prizivanje zla 22:45; Grozan ja 2 3D 16:00; Grozan ja 2 digital 16:45; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 15:45; KIC BUDO TOMOVIĆ

Lažljivci 20.00

Izdanje 28. oktobar 2013.  

Dnevne novine

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you