Page 1

ce 30 nt i

JA VLADAJUĆE KOALICIJE

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

str.5

SRIJEDA, 11. 9. 2013. BROJ 636/ GODINA II

HAPŠENJIMA I KRIVIČNOM PRIJAVOM PROTIV 23 OSOBE POLICIJA RAZBILA NEKOLIKO NARKO LANACA U PET CRNOGORSKIH GRADOVA ● 2-3

Ivan Novaković

U velikoj akciji policije juče u cik zore uhapšeno je 16 osoba, a među njima je i policijski inspektor Grupe za borbu protiv droge Rajko Radanović (31) iz Kotora. Svi uhapšeni su do kasno u noć ispitivani.Krivičnom prijavom obuhvaćeno je još sedam osoba, od kojih se šestoro nalazi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, dok se za Edina Mehovića iz Nikšića vjeruje da je trenutno u Beogradu

Marica Milić

Inspektor Rajko Radanović

Simo Đurović

Policijski inspektor špijunirao i prodavao narkotike

● ZDRAVKO CIMBALJEVIĆ PODNIO OSTAVKU ZBOG BEZBJEDNOSTI ● 4 POKUŠAJ UBISTVA ● 11

UDESI ● 10

Kaljević našao bombu Trogodišnji prosjak teškom ispod svog automobila ustanju

VRANJINA ● 10

Mještani fizički napali lovočuvare na jezeru

REAKCIJE ● 4

Ranko Krivokapić i Đukanović isto misle LJEKOVI ● 9

N

ikšićanin Saša Kaljević imao je sreću da juče ujutro prije nego što je sjeo u svoj “fiat punto”

KOŠARKA ● 28-29

primijeti eksplozivnu napravu, koja je bila prikačena za prednji točak tog automobila.

Greške u koracima sadaddas asd zbog kojih smo izvisili na Eurobasketu

Crnogorci tabletama najviše liječe nervozu

T

ežak incident dogodio se juče rano ujutru na Vranjini nakon što su lovočuvari Nacionalnog parka Skadarsko jezero Boris Klikovac i Milivoje Lukačević u akvatoriju nad kojim važi cjelogodišnji zabran ribolo-

va pronašli parangal sa nekoliko desetina upecanih šarana. Njih su potom verbalno, a onda i fizički napali vlasnici parangala - krivolovci i mještani Vranjine. Teže posljedice spriječila je policija.

ŽENA FEJSBUK ● 34

Šta profilna slika govori o korisniku


2

Tema dana

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Inspektor u šiframa špijunirao kolege

EDITORIJAL

AKCIJA ª MARTAº

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

EKONOMIJA KOMBINACIJE

Kao mala zemlja potpuno je logično da se međusobno znamo. Međutim, to poznavanje ne bi bilo toliko loše, da nema onih negativnih posljedica. Sve te veze i vezice kreiraju takozvanu “ekonomiju kombinacije”. Uveliko se neki poslovi dodjeljuju samo onima koji su u nekoj vrsti “kombinacije”. To je najočitije u poslovima koje dodjeljuje država. Sve funkcioniše po principu političke pripadnosti po kojoj neki starješina dobija funkciju, a onda se lako pravi “mreža” onih koji mogu imati koristi od toga. Tako to godinama traje. Jedino se problem otvori ukoliko se promijeni čelnik određene državne ustanove. Kako se s tim izboriti? Pa jednog dana će morati i to da se rješava. Moramo se polako navikavati na poslovnost i konkurenciju, a kombinacije i dogovore ostaviti jednom zauvijek iza nas. Nije ozbiljno sa takvim pristupom otići van granica ove zemlje. Kombinacije koje se prave često suprotno procedurama ili onom što je poslovna praksa su pojava koja i u ekonomskoj krizi nikako ne stagnira. Jedino je manje novca, pa se sada “kombinacije” prave tako da svi dobiju barem malo. Ta politika da ovaj tender dobije jedna firma, a drugoj će se dodijeliti naredni posao, prilično je rizična jer kada se zagrebe u poštovanje tih ugovora, vidi se često loš rezultat. Jedino se time malo bavi Državna revizorska institucija, dok ostali samo posmatraju. Ako je DRI uspjela da kroz nekoliko kontrola utvrdi nepravilnosti u iznosu od nekoliko miliona eura, onda se stvarno postavlja pitanje, zbog čega se neko sistemski ne bavi problemom. Ko zna koliko bi miliona moglo da se bolje rasporedi. Pojava “ekonomije kombinacije” nije ništa čudno za zemlje u tranziciji, ali svakako je štetna, jer se ta svijest toliko odomaćila da se danas ide u posao samo ako imate “kombinaciju”. Šteta se sada možda ne vidi, ali ona postoji i ne može se izbjeći. Uostalom, sve ovo najbolje opisuje citat pokojnog srbijanskog premijera Zorana Đinđića - “svi narodi imaju korov, samo mi svoj zalivamo”. E, mislim da je u Crnoj Gori neka hibridna verzija.

Meteo 06:16 19:04

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, ujutru istočni tokom dana južnih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

DANAS

Promjenljivo, povremeno sa kišom mjestimično kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom.

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

21 20 21 20 19 15 12 9 12 14

20 19 21 20 19 14 10 9 13 14

SJUTRA

27 27 28 27 27 23 21 18 24 27

24 23 24 23 22 19 18 15 21 22

Nestabilno sa kišom. U centralnim i južnim predjelima povremeno jača kiša i obilnije padavine sa grmljavinom.

Hapšenjima i krivičnom prijavom protiv 23 osobe policija razbila nekoliko narko-lanaca u pet crnogorskih gradova Marija Palibrk, Jasmina Muminović Foto: Vedran Ilić, Dejan Lopičić

U

velikoj akciji policije juče u cik zore uhapšeno je 16 osoba iz Bara, Kotora, Tivta, Podgorice, Nikšića i Pljevalja, a među njima je i policijski inspektor Grupe za borbu protiv droge Rajko Radanović (31) iz Kotora. Svi uhapšeni su juče tokom čitavog dana, pa sve do kasno u noć ispitivani kod Višeg državnog tužioca Ljiljane Lakić. Krivičnom prijavom kriminalističke policije obuhvaćeno je još sedam osoba, od kojih se šestoro nalazi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, dok se za Edina Mehovića iz Nikšića vjeruje da se trenutno nalazi u Beogradu i nedostupan je crnogorskim istražiteljima. Za ove raskrinkane grupe, policija vjeruje da su se bavile uličnom prodajom kokaina, heroina i suboteksa.

U susret prvom jutarnjem suncu, usnulom inspektoru Radanoviću, maskirane kolege, naoružane dugim cijevima, koje su provalile u njegov porodični dom, ipak nijesu bile dosanjani ružan san, već njegova surova realnost! Sinhronizovana akcija, koja se istovremeno odvijala u pet crnogorskih gradova, počela je oko tri časa upravo od inspektora Radanovića koji je, kako Dnevne novine saznaju, tokom višemjesečnog prisluškivanja njegovog mobilnog telefona kolegama dao dovoljno dokaza da mu stave lisice na ruke. Prema nezvaničnim informacijama, Radanović se tereti da je sada uhapšenim sugrađanima, koji se terete da su se bavili uličnom prodajom droge, upućivao dojave o djelovanju njegovih kolega iz Grupe za borbu protiv droga. “Stigli su prijatelji, drugovi ili braća, što je obično izgovarao preko mobilnog telefona, bili su dovoljno jasan signal nekima od tih pojedinaca da odbace drogu

od sebe i da policijski pretresi i racije neuspiju”, kazao je sagovornik DN blizak istrazi, koji je naveo da se vjeruje da je Radanović za “dobar podatak” zauzvrat dobijao određene novčane nadoknade. Pored njega, u Tivtu su uhapšene još tri osobe - Veljko Kovačević (31), Dejan Rašković (31) i Nikola Mićunović (33).

● PRODAJA DROGE KAO PORODIČNI BIZNIS Za familiju Milić iz Bara ulična prodaja droge je, kako sumnja policija, bila porodični biznis, u kojem su čestvovali svi punoljetni članovi - počev od majke Marice (56), sinova Miroslava (33) i Momčila (29), koji se već nalazi u spuškom zatvoru, pa do snaha Maje (32) i Emine (32). U istoj akciji, policija je u Ulcinju uhapsila i Emininog brata Mefita Serdarevića (32). Prema nezvaničnim informacijama, kornjače Posebne jedinice po-

Pretresi u ZIKS-u, zaplijenjeni telefoni U saradnji sa službenicima policije i u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija tokom jučerašnjeg dana pretresane su prostorije u kojima borave osobe za koje se sumnja da su dio narkolanca, koji su presjekli pripadnici kriminalističke policije. “Ovlašćeni službenici ZIKS-a obavili su pretrese u pritvorskim i zatvorskim prostorijama, a kod više osoba pronađena su sredstva komunikacije, koja mogu biti od značaja za dalje vođenje krivičnih postupaka pred nadležnim organima”, kazao je sagovornik DN, navodeći da je riječ o nekoliko mobilnih telefona. licije i barski inspektori provalili su bedeme luksuzne kuće, pod video nadzorom i upali unutra, a onda pohapsili sve odrasle Miliće i sproveli ih na saslušanje. Osim ove porodične narko-grupe, u Baru je uhapšen i Miodrag Bulatović (34) iz Pljevalja, za kojeg se vjeruje da je u prodaji droge sarađivao sa privedenim Nikšićanima.


Tema dana

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Privođenje inspektora Radanovića

Odvođenje sa saslušanja Marice Milić i njene snahe

Prisluškivanjem otkrili planiranje ubistva Sprovođenjem mjera tajnog nadzora u akciji “Marta” policijski inspektori su ranije otkrili i spriječili namjeru trojice Nikšićana Darka Janjića (30), Marka Janjića (25) i Radovana Mujovića (25) da, kako se sumnja u aprilu ubiju sugrađanina Sava Agramovića koji prema policijskim evidencijama pripada kriminalnoj grupi “kvartaši”. Trojica osumnjičenih uhapšeni su u aprilu ove godine.

● RASKRINKANI I ŽELJEZARCI

U koordiniranoj akciji policije, vjeruje se da je gotovo potpuno raskrinkana nikšićka kriminalna grupa “željezarci”, čiji članovi se, između ostalog terete i za planiranje ubistva pripadnika suprotnog kriminalnog tabora “kvartaši”. Tokom jučerašnjeg dana uhapšeni su Vladimir Radović (32), Radovan Mujović (24), Radosav Vukčević (28) i Slobodan Bulajić (34), dok su u Podgorici uhapšeni Simo Đurović (36) i Ivan Novaković (35) iz Podgorice. Svi osumnjičeni terete se da su počinili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Osim toga, tri lica - Milić, Mićunović i Bula-

3

Darko Janjić tereti se da je Marka Janjića i Radovana Mujovića podstrekavao da ubiju Agramovića. Mlađi Janjić i Mujović sumnjiče se da su počinili krivično djelo “dogovor za izvršenje krivičnog djela”, a stariji Janjić i za nedozvoljeno držanje oružja i ekspolozivnih materija. Za isto krivično djelo sumnjiči se i njegov otac Milan, u čijoj kući je nađeno zaplijenjeno oružje. jić terete se da su počinili krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, dok se inspektor Radanović tereti i za “zloupotrebu službenog položaja”. “Policijski službenici su rano jutros izvršili pretrese većeg broja stambenih objekata i drugih prostorija, koje su koristila osumnjičena lica, prilikom kojih su pronađeni i oduzeti oko 300 grama smješe koja se koristi za miješanje sa heroinom radi dobijanja na težini, vatreno oružje – dva pištolja i jedna puška sa više komada municije i digitalna vaga za precizno mjerenje”, navodi se u saopštenju Uprave policije. U saopštenju se navodi da postoji sumnja da su uhapšeni prodajom droge ostvarivali veliku materijalnu Ivan Novaković

Bacili bombu na komšijsku kuću Policija vjeruje da su članovi porodice Milić akteri bombaškog napada na kuću njihovih komšija Crnčevića u Baru, a slučaj je otkriven sprovođenjem policijskih aktivnosti na raskrinkavanju uličnog lanca prodaje droge. Navodno, sami bombaški napad povezan je sa ovim predmetom. Tokom eksplozije koja je odjeknula u večernjim satima 26. januara, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena velika materijalna šteta. Automobil “alfa romeo” regi-

starskih tablica (PG BR 567), koji je bio parkiran ispred kapije kuće Crnčevića izrešetan je gelerima bombe od kojih su takođe izbušene gume. Na drugom autu od snažne detonacije popucala su stakla, dok je su šoferšajbni još jednog vozila bile rupe, takođe od gelera. Osim na automobilima, materijalna šteta nastala je i na porodičnoj kući Crnčevića. U trenutku aktiviranja bombi u kući su se nalazili Bato Crnčević i njegovi sinovi Aleksandar i Ivan.

Tokom istrage, policajci su provjeravali i da li je ovaj napad bio usmjeren ka njima jer su od ranije poznati policiji. Naime, Ivan je 2003. godine osuđen na godinu i po zatvora zbog pokušaja ubistva Alena Peročevića iz Bara, koji je prošle godine uhapšen u policijskoj akciji “Zelena milja”, kao član kriminalne organizacije koja je u dužem periodu krijumčarila 140 kilograma skanka iz Albanije preko Crne Gore do zemalja regiona.

korist, koja je iznosila nekoliko desetina hiljada eura na mjesečnom. Policijski službenici su, tokom višemjesečnih aktivnosti, otkrili, presreli i presjekli nekoliko isporuka narkotika i oduzeli oko 500 grama heroina, 20 grama kokaina i veću količinu suboteksa, kao i veću količinu supstanci koje se koriste za miješanje sa heroinom, radi njegove pripreme za tzv. uličnu prodaju. Takođe je oduzeto i više drugih predmeta vezanih za izvršenje navedenih krivičnih djela, koji će u postupku biti prezentovani kao dokazi.

smin Fetahović (28), koji služi kaznu zatvora u trajanju od dvije i po godine zbog šverca heroina. On je osuđen u aprilu ove godine jer je na putu Rožaje-Tivat, prenosio heroin. “On je u vozilu ‘pasat’, kod ručice mjenjača držao sakrivena dva ručno napravljena zamotuljka od PVC kese, u kojima se nalazilo 100,88 grama heroina”, piše u presudi. Kotoranin Dejan Pavićević (41) uhapšen je u aprilu ove godine kada su policajci, kontrolišući njegov automobil, u pragu, pronašli 14 tableta “subotex”. Nakon toga, pretresen je i njegov stan i tom prilikom su pronađeni i oduzeti jedno manje pakovanje sa oko pola grama heroina, pakovanje sa oko dva grama kokaina, četiri staklene bočice sa tabletama “tro-

madol” i više drugih tableta. Nekoliko dana kasnije, postupajući po operativnim saznanjima, policajci su u podgoričkom naselju Gornja Gorica kontrolisali Tivćanina Mirka Jovovića (32). Tom prilikom, kod njega je pronađeno pakovanje od oko 50 grama heroina koje je bilo namijenjeno “uličnoj prodaji”. Zbog iste količine, takođe heroina, krajem marta ove godine u Budvi je uhapšen i Spužanin Vidak Ramović (36). U ovom slučaju, policajci su drogu pronašli u prtljažniku Ramovićevog automobila koje je zaustavljeno u mjestu Zavala. Kotoranin Igor Marinović (35) izručen je u Crnu Goru iz Srbije, pošto je uhapšen, takođe zbog posjedovanja droge.

● ŠESTORICA U ZIKS-U Policija je u krivičnu prijavu uvrstila šest osoba, koje se već nalaze u ZIKS-u. Među njima je Rožajac Ja-

Simo Đurović

Policijske kornjače odvode jednog od uhapšenih iz zgrade tivatske policije


4

Politika

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

POZITIVNA CRNA GORA

Đukanović i Krivokapić isto razmišljaju Iz Demokratskog fronta pozvali premijera da saopšti šta se dogovorio sa predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem i šta je to toliko važnije od rebalansa budžeta Nemanja Lacman

Dritan Abazović

I

zjava premijera Mila Đukanovića da rebalans budžeta u ovom trenutku nije prioritet, te da ne razmišljaju o vanrednim izborima izazvala je niz negativnih reakcija kod opozicionih partija. Predstavnici Demokratskog fronta pozvali su premijera da građanima objasni šta je to toliko preče od rebalansa budžeta države u kojoj žive. Iz Pozitivne Crne Gore je saopšteno da Đukanović i predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić isto razmišljaju, te da im je interes građana u drugom planu.

Premijer Milo Đukanović izjavio je da u ovom trenutku rebalans budžeta nije u prvom planu za Vladinu i politiku Crne Gore, pa čak nije ni najvažnije pitanje za koalicione odnose, već će biti na dnevnom redu krajem jeseni ili početkom zime. Sa druge strane, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić saopštio je da očekuje da će novi rebalans donijeti bolje rješenje, ali i da se mogu očekivati prijevremeni izbori ukoliko se nastavi loša poilitika vođenja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

Izjave Đukanovića i Krivokapića naišle su različite, uglavnom negativne stavove kod većine opozicionih partija. Iz Pozitivne Crne Gore (PCG) su istakli da bi svaki odgovoran državnik u ovako teškoj situaciji razmišljao o izborima, a ne da im to bude u drugom planu. “Đukanović i Krivokapić su dva čovjeka koji isto razmišljaju. To je i razlog zbog kojeg su toliko dugo u dobrim partnerskim odnosima. Još nešto što je njima zajedničko je da im je u drugom planu interes građana Crne Gore. U ovako složenoj socio - ekonomskoj situaciji svaki

SNP ne želi da se bavi govorima Đukanovića Iz Socijalističke narodne partije (SNP) su ponovili da se stav po pitanju rebalansa nije promijenio, te da ponuđeni rebalans nije bio potreban. “Što se tiče rebalansa budžeta, stav SNP je već tri mjeseca isti, nije se promijenio, a to je da rebalans kakav je ponuđen nije bio potreban. Ukoliko bi i bilo rebalansa budžeta, on bi mogao da

bude samo da se u dijelu viška budžetskih prihoda u ovoj godini upotrijebi za rješavanje socijalnih problema građana, isplata nadoknada za tehnološke viškove, rješavanje problema restitucije i slično, a sve u skladu sa Zaključcima koje je na predlog SNP, Skupština donijela uz budžet za ovu godinu”, saopšteno je iz Medijskog centra SNP-a.

odgovoran državnik bi razmišljao o izborima, ali njima je to u drugom planu”, rekao je Dnevnim novinama poslanik PCG Dritan Abazović. Prema riječima Abazovića, jedina pozitivna stvar u svemu ovome je to što je SDP još jednom potvrdio da njihove odluke zapravo donosi Demokratska partija socijalista (DPS), a su oni samo kao fikus uljepšavanje vlasti, Negativne reakcije imali su predstavnici Demokratskog fronta (DF) koji zahtijevaju od premijera da saopšti šta je to toliko preče od rebalansa budžeta i kakav dogovor je postigao sa Krivokapićem. “Činjenica je da je DPS iznio žešći broj kritika na račun SDP zato što nije prihvatala njihove zahtjeve, te da nije bilo nimalo prijatnih tonova. Ukoliko za premijera Đukanovića rebalans nije u prvom planu onda neka kaže šta je sa Krivokapićem dogovorio i da iznese svoj

stav. Takođe, ako rebalans budžeta kao jedna od najvažnijih stvari za svakog građanina ove zemlje nije

prioritet Vlade onda Đukanović treba zbog svih nas da objasni šta je to toliko preče”, kazao je za DN funkcioner političke grupacije u okviru DF-a koju predvodi Milan Knežević, Dragan Koprivica. Međutim, predsjednik Liberalne partije Andrija Popović objasnio je da ne vjeruje da može doći do prijevremenih parlamentarnih izbora, te da se to može desiti najranije u jesen 2014. godine. “Ne vjerujem da može doći do prijevremenih parlamentarnih izbora. To može desiti najranije u jesen 2014. godine poslije lokalnih izbora, naročito u Podgorici koji će pokazati konstelaciju snaga. Uvjeren sam da će se DPS i SDP dogovoriti kao i bezbroj puta u proteklih 16 godina koliko su zajedno. Nikome ne odgovara uskoro održavanje parlamentarnih izbora”, zaključio je Popović.

Uljarević: Izjave vlasti o izborima dio taktike Održavanje vanrednih izbora zavisiće od procjene DPS-a, a izjave Đukanovića i Krivokapića o tome dio su političkih taktika, smatra izvršni direktor Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. “Ova Vlada očigledno nema većinsku podršku u Skupštini za vođenje ekonomske politike, ali istovremeno ne postoji konsolidovana politička većina za izglasavanje nepovjerenja Đukanovićevoj Vladi. Zona političkih kalkulacija u trenutku kada se ekonomi-

ja države oslanja na kreditne linije je vrlo opasna”, rekla je Uljarević agenciji Mina. Prema njenim riječima, izjave Đukanovića i Krivokapića su dio političkih taktika. “Kao što niko iz Evrope ili Amerike neće doći da vrši istražne radnje, vodi sudske postupke i mijenja vlast, tako ni suprotstavljene izjave čelnika vlasti neće bitnije doprinijeti promjeni karaktera crnogorske političke scene”, kazala je Uljarević.

OCjeNA

Kacin: Nema vraćanja viznog režima Izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin kazao je da ukoliko ne bude dramatičnih promjena do decembra 2016. godine bezvizni režim stupa trajno na snagu za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije, a godinu kasnije i za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. Kacin je apelovao na medije zemalja Zapadnog Balkana da precizno, vjerno i bez senzacionalizma izvještavaju o procesu usvajanja prijedloga mehanizma za privremeno vraćanje viznog režima u Evropskom parlamentu, prenosi agencija MINA.

On je kazao da pojedini medijski napisi u vezi s tom temom nijesu tačni. “Tema današnje rasprave na plenarnom zasijedanju niti u jednom trenutku nije bila vraćanje viznog režima. Ono o čemu smo raspravljali je usvajanje mehanizma za privremeno vraćanje viza za zemlje koje ne uspijevaju da se izbore sa problemima vezanih za implementaciju bezviznog režima. To se naravno odnosi prije svega na problem lažnih azilanat“, pojasnio je Kacin.

Prema njegovim riječima, po sadašnjem prijedlogu period u kome države članice mogu da iskoriste ovaj mehanizam i zatraže od Komisije privremeno vraćanje viznog rezima ističe sedam godina od trenutka ukidanja viza. “Drugim riječima, ukoliko ne bude dramatičnih promjena do decembra 2016. godine bezvizni režim stupa trajno na snagu za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije, a godinu dana kasnije i za građane BiH i Albanije”, pojasnio je on. Kacin je podsjetio da, ukoliko neka

država članica zaista zatraži ponovno uvođenje viza, Evropska komisija treba da ocijeni valjanost takvog zahtjeva i odluči o njegovom prihvatanju ili odbacivanju. “Iako situacija nije dramatična, podrazumijeva se da vlade zemalja Zapadnog Balkana treba da urade sve što je u njihovoj moći da zaustave talase lažnih azilanata. Evropski parlament će se izjasniti o ovom prijedlogu u četvrtak. Glasanje danas nije bilo odloženo kako su neki mediji javili”, navodi se u saopštenju Kacina. J.Đ.

MARKOVIĆ

U Crnoj Gori 15.000 neizvršenih sudskih odluka

U Crnoj Gori više od 15.000 pravosnažnih sudskih odluka nije izvršeno, što je najveće opterećenje za pravnu sigurnost u državi, poručio je ministar pravde Duško Marković. On je, govoreći na redovnom sastanku Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, rekao da je uspostavljanje sistema javnih izvršitelja veoma značajno sa aspekta pitanja izvršavanja pravosnažnih sudskih odluka, a time i vladavine prava i pravne sigurnosti u cjelini. “U Crnoj Gori imamo preko 15 hiljada pravosnažnih sudskih odluka

koje nijesu izvršene. To je najveće opterećenje za pravnu sigurnost u Crnoj Gori. Ako imate pravosnažnu sudsku odluku, a nijeste u stanju da je izvršite onda ona ne postoji u pravnom sistemu, ne proizvodi svoje posljedice, i stranke u postupku su ugrožene”, smatra Marković. Prema njegovim riječima, država je usvajanjem amandmana na Ustav u dijelu pravosuđa, stvorila pretpostavke za dalje reformske aktivnosti koje su predviđene akcionim planovima, prenosi agencija MINA. “Dvotrećinska podrška ustavnim amandmanima u Skupštini izraz je

političke zrelosti naših institucija, koje su pokazale visok stepen odgovornosti kada je riječ o opštem društvenom interesu, a to su evropske integracije i jačanje vladavine prava”, rekao je Marković. On je ukazao da je Vlada utvrdila prijedloge sistemskih zakona u oblasti pravosuđa, kojima bi se garantovala veća nezavisnost i efikasnost pravosudnih organa. “To je na neki način temeljna garancija bolje vladavine prava i veće zaštite interesa građana i svih koji dolaze u Crnu Goru, doprinose ekonomskom i društvenom razvoju i

predstavljaju vrlo važne činioce realizacije razvojnih projekata”, smatra Marković. On je naveo da su ključni reformski ciljevi racionalizacija pravosudne mreže, unapređenje notarijata, uvođenje javnih izvršitelja u pravni sistem Crne Gore, jačanje alternativnog rješavanja sporova i regulisanje lobiranja kao antikorupcijske djelatnosti. Marković je podsjetio da je Vlada usvojila Analizu za potrebe racionalizacije pravosudne mreže i Analizu mreže organa za prekršaje. Rezultati Analize su, dodao je,

pokazali da racionalizacija postojeće mreže sudova treba da obuhvati normativne tako i institucionalne promjene. On je kazao da je Crna Gora, uspostavljanjem notasrke službe, odlučila da uspostavi pravnu sigurnost, “koja je osnovna pretpostavka za privredni razvoj i uključivanje u savremene tokove poslovanja“. Sa druge strane, dodao je, država je uspostavila mehanizme kontrole rada notara, “koji su već rezultirali disciplinskim postupcima, kao i određenim aktivnostima tužilaštva”.


Politika

5

RADNA GRUPA JEDNOGLASNO ODLUČILA

DIK više ne vodi biračke spiskove Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces utvrdila je juče predlog nacrta zakona o biračkom spisku kojim je predviđeno da promjene u spisku treba da vrši onaj ko vodi biračke spiskove, a ne Državna izborna komisija (DIK), kao do sada. Poslanik Socijalističke narodne partije Neven Gošović, koji je bio zadužen za izradu nacrta o jedinstvenom biračkom spisku, kazao je da je izmijenjen član tri zakona, kojim je predviđeno da promjene u biračkom spisku treba da izvrši onaj ko vodi biračke spiskove, a ne DIK, kao što je to do sada bio slučaj. “To pravo treba da pripadne onome ko vodi birački spisak, Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje to radi po službenoj dužnosti, i biračima koji vrše uvid u birački spisak, koji imaju pravo podnošenja zahtjeva za promjene u biračkom spisku”, objasnio

nevladinog sektora Vuk Maraš predložio je da lična karta bude upisana u birački spisak, navodeći da bi time bilo omogućeno da DIK na ozbiljniji način vrši kontrolu i poredi više različitih ličnih podataka kad provjerava da li je neka osoba upisana u birački spisak. Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica ocijenio je da je nacrt zakona o biračkom spisku veliki korak naprijed u odnosu na prethodni. “Zahvalio bih što se prihvatili predlog nevladinog sektora da imamo mogućnost da kontrolišemo biračke spiskove, i što ste stavili jasnu obavezu DIK-u da obavlja načine te kontrole”, naveo je Koprivica. Kopredsjedavajući radne grupe Milutun Simović kazao je da će utvrđeni nacrti zakona biti poslati MUP-u, ministarstvima pravde, fi-

je Gošović. Predstavnik Demokratskog fronta Goran Danilović je predložio da DIK zadrži pravo upisa i brisanja u birački spisak, u slučaju da MUP zakaže, prenosi agencija MINA Predstavnik Mreže za afirmaciju

nansija, vanjskih poslova i evropskih integracija, Sekretarijatu zakonodavstva, DIK-u, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Zajednici opština Crne Gore. Te institucije će, kako je kazao Simović, dati svoje mišljenje na nacrte zakona. J.Đ.

PREDSJEDNIŠTVO

DPS: Osvojićemo vlast na lokalnim izborima Demokratska partija socijalista DPS će 16. novembra potvrditi svoj rejting i osvojiti vlast u Petnjici, Mojkovcu i Cetinju, uvjereno je Predsjedništvo te partije. Predsjedništvo DPS-a na sinoćnjoj sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Milo Đukanović, razmatralo je aktuelna pitanja u vezi sa lokalnim izborima u Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju. “Polazeći od političkog autoriteta DPS-a i superiornosti programa naše partije, Predsjedništvo je izrazilo uvjerenje da će 16. novembra 2013. godine DPS potvrditi svoj politički rejting i osvojiti vlast u sve tri opštine, kako bi bio obezbijeđen nastavak unapređenja kvaliteta života

građana u tim sredinama”, saopšteno je CdM-u iz DPS-a. Inicijalne odluke o eventualnim predizbornim koalicijama na lokalnim izborima u Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju donijeće opštinski odbori DPS-a u ove tri opštine, saglasno Statutu partije. Predsjedništvo je razmatralo stepen realizacije predizbornih i postizbornih koalicionih sporazuma. “S obzirom na koalicioni kapacitet DPS-a i spremnost da sa svojim partnerima nastavi da dijeli programske ciljeve i odgovornost za njihovu realizaciju, Predsjedništvo očekuje dinamičnije sprovođenje međusobno preuzetih koalicionih obaveza”, istakli su u toj partiji.

PREDAT AKREDITIV

Bingulac stigao u Crnu Goru Novoimenovani ambasador Republike Srbije, Zoran Bingulac predao je kopije akreditivnih pisama državnom serketaru za politička pitanja ambasadoru Vladimiru Raduloviću. “Ambasador Radulović je, uz dobrodošlicu, poželio uspješan mandat ambasadoru Bingulcu i iznio uvjerenje da politički dijalog, osnažen prethodnim i posebno predstojećim posjetama na najvišem državnom nivou predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj sveukupnih odnosa. On je ocijenio da bliski i dinamični međudžavni kontakti,

osnaženi zajedničkom evropskom perspektivom i sadržajnom regionalnom saradnjom kreiraju dobru atmosferu za otvaranje novih mogućnosti saradnje“, saopšteno je iz MVPEI. Amabasador Bingulac je kazao se raduje misiji u Crnoj Gori i da dobri i intenzivni odnosi dvije susjedne i prijateljske zemlje pružaju mogućnost za kontinuirano unapređivanje sveukupnih kontakata. “On je istakao da će se tokom mandata posvetiti realizaciji projekata od uzajamnog interesa“, saopšteno je iz MVPEI.


6

Ekonomija

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

ODLUČENO

Radnicima produžen ugovor na 30 dana

Vlada, EPCG i CEAK u Odboru povjerilaca En plus grupa i VT banka, koje su na prethodnom ročištu tražile da budu u odboru i da on ima pet članova, nijesu dobile mjesto Ministarstva finansija, odnosno Vlada Crne Gore i Centralnoevropske aluminijumske kompanije (CEAC) biće u Odboru povjerilaca Kombinata aluminijuma Podgorica, odlučeno je juče na ročištu u Privednom sudu. Ruska En plus grupa i VT banka, koje su na prethodnom ročištu tražile budu odboru i da on ima pet članova, nijesu dobile mjesto. Međutim, iako je odlučeno ko će biti, povjerioci se juče nijesu mogli izjasniti ko će personalno biti član Odbora povjerilaca. “Dogovoreno je da se stečajnom upravniku u najkraćem roku dostave imena osoba koje će činiti Odbor. Na tom sastanku će se konstatovati ko se prihvatio dužnosti člana u ime tri najveća povjerioca i izabraće se predsjednik Odbora”, kazao je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić. Iako nijesu ušli u Odbor povje-

rilaca, radnici su ipak zadovoljni ishodom. Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić kazao je da je povoljnije za radnike KAP, što su Odboru tri, a ne pet povjerilaca. “Da je pet, većinu bi činili ruski investitori koji su umjesto da investiraju, napravili haos od Kombinata, tako ga ostavili i otišli. A država nam je uvijek tu nadohvat ruke. Može uvijek da se prozove i pozove na odgovornost. Da im ukažemo na određene posljedice. Naše zahtjeve ćemo da upućujemo državi a ne tamo nekom investitoru do koga ne možemo nikako da dođemo”, kazao je Krivokapić. Povjerioci sa najvećim potraživanjima su Ministarstvo finansija, koje traži 148,15 miliona eura, CEAC Holdings limited sa 50,85 miliona, EPCG sa 44,93 miliona, En plus grupa sa oko 43,47 miliona i VTB sa 25,86 miliona eura. I.C.

Legle pare za beneficirani staž Vlada je juče uplatila fondu PIO 2,2 miliona eura za beneficirani radni staž zaposlenima u Kombinatu aluminijuma, saznaju Dnevne novine. Na taj način radnici koji su ostvarili pravo na penzij umogu i zvanično predati zahtjeve za istu. Ostalima zaposlenima potpisaće novi, produženi ugovor na rok od 30 dana. Zaposlenima su u ponedjeljak isplaćene i zarade. Zahtjev za odlazak u penziju već je iskoristilo 166 radnika. Skupština Crne Gore je krajem jula usvojila predlog dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kojim se omogućava povoljnije penzionisanje zaposlenih u aluminijumskoj

VLADA - POLJOPRIVREDA - SARADNJA

Solarni paneli i sistemi za navodnjavanje iz Kine Juče je u Pekingu delegacija Crne Gore na čelu sa ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Petrom Ivanovićem razgovarala sa zvaničnicima kineskog grada Čifenga. Ivanović je nakon susreta kineskim kolegom Han Čangfuom kazao da je razgovor bio vrlo koristan i produktivan, te da je želja da za saradnjom obostrana. “Dogovorili smo tri stvari u kojima možemo računati na kinesku podršku- izgradnja sistema za navodnavanje, poljoprivrednu mehanizaciju i solarne panele. Razgovralali smo i o pospješenju saradnje u razmjeni studenata, nastavnika, profesora i naučnih istraživača, kao i da se u narednom periodu fokusiramo što je

Petar Ivanović

moguće više na zajedničke projekte u poljoprivredi. Na taj način ćemo osnažiti prijateljstvo između dvije ze-

mlje, kao i da pomažemo jedni drugima u plasiranju proizvoda- kazao je Ivanović nakon susreta sa Čangfuom. I predsjednik opštine opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da je bilo dosta razgovora i onteziviranju saradnje “Razgovarali smo o raznim mogućnostima saradnje- u poljopriverdi, turizmu, nastupu na trećim tržištima što je pogodno za Luku Bar… Dogovorena je brza razmjena memoranduma elketronskom poštom, kao i uzvratna posjeta zvaničnika Čifenga Nikšiću za dva do tri mjeseca, prilikom koje bi memorandum o bratimljenju dva grada bio potpisan” precizirao je Grbović. I.B.

industriji, a pravo na penziju steklo je oko 400 radnika fabrike. Na taj način, fab rika bi djelimičnio riješila problem sa viškom radnika. Međutim, radnici koji su ostvarili pravo na penziju, ne žele da napuste fabriku bez otpremnina. Iako je iz Vlade saopšteni da novca za otpremnine nema, o mogućnosti ispate sa resornim ministrom u toku sedmice razgovaraće advokat radnika Zoran Piperović. Radnici, koji su prethodno blokirali izvoz aluminijuma, nakon toga će zauzeti stav o daljim aktivnostima. Stečaj je u KAP uveden 8. jula, zbog duga od 386 miliona eura, uz mogućnost dostavljanja plana re-

organizacije u periodu od tri mjeseca. Uvođenje stečaja u KAP predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Dojče banci. Vlada je odlučila da uvede stečaj u fabriku zbog nekooperativnosti ruskog partnera koji je odbio da potpiše saglasnost da se novac koji je država dužna KAP-u iskoristi za plaćanje nelegalno potrošene struje. Ministarstvo finansija je 12. jula zaključilo kreditni aranžman od 60 miliona eura sa Dojče i Erste bankom, kako bi obezbijedilo novac za izmirenje preostalih obaveza po osnovu aktiviranih državnih garancija datih KAP-u. I.C.

TENDER

Koni jeftiniji 120.000 eura Imovina procijenjena na 600.000 eura Stečajna uprava Koni konfekcije Nikšić pozvala je zainteresovane kupce da do 25. septembra dostave ponude na tender za prodaju imovine tog preduzeća. Imovina Koni konfekcije procijenjena je na 600.000 eura, što je 120.000 niže nego na prethodnom nadmetanju. Objekat koji je dat na prodaju podijeljen je na dva sprata. Na prvom spratu nalazi se prodajni prostor, dok su na drugom pogoni i mašine. Oba sprata kupcima su ponuđena po istoj cijeni od po 300.000 eura. Imovina Ko-

ni konfekcije prodaje se prikupljanjem pisanih ponuda a zainteresovani za učešće na tenderu dužni su da uplate i depozit od deset odsto od ponuđene cijene, koji će izabranom ponuđaču biti uračunat u ponuđenu cijenu. Ostalim ponuđačima depozit će biti vraćen tri dana od izbora najboljeg. Pravo na učešće u kupovini imovine firme imaju preduzeća i građani, dok će glavni kriterijum za izbor naboljeg ponuđača biti visina ponuđene kupoprodajne cijene. M.R.


Ekonomija

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

7

POSKUPLJENJA

Koliko još možemo da izdržimo? Plate koje iz mjeseca u mjesec “padaju”, a cijene rastu, srozavaju ionako nizak standard građana Ivana Cimbaljević

Z

Cijena sve veće, kupovna moć sve manja

a samo nekoliko mjeseci budžet građana pretrpio je više udara. Počelo je sa PDV-om, zatim je porasla cijena struje, a sad i gorivo. Rasle su i cijene namirnica, dok su zarade išle u suprotnom pravcu. Privrednici poručuju da rast cijena ne predstavlja njihovu samovolju, već da se isključivo radi o posljedici koja je iznuđena, građanima jedino što ostaje je “racionalizacija potrošnje”. U Uniji slobodnih sindikata pitaju koliko još možemo da izdržimo.

sve lošijeg stanja u kojem se nalaze. Građani moraju sami da se pokrenu, ne treba da čekaju sindikate, političare i ostale”, poručila je Obradović. Bez sumnje da će to biti dodatni problem za privatni sektor, odnosno za biznis i naravno za standard građana. S obzirom na ekonomsku situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi, svaki dodatno povećanje troškova, ma koliko ono bilo, više će se osjećati, nego da je ekonomska situacija povoljnija. A da se talas poskupljenja ovdje neće zaustaviti, saglasni su i privrednici. U Montenegro biznis alijansi ne isključuju da će doću novi talas poskupljenja, makar i najminimalniji. “To će biti novi pritisak na ionako skroman i preskroman standard građana, naročito ako znamo da do povećanja penzija i ličnih primanja u ovakvoj ekonomskoj situaciji, jednostavno ne može doći”, kazao je za DN izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Zoran Vulević.

Predstavnik Konzorcijuma Dejan Škuletić sa njemačkim parterima

Foto: Vedran Ilić

I dok prosječna zarada pada, cijene rastu. Povećanje stope PDV-a već je počelo da se odražava na novčanike građana, stigli su im veći računi za struju, a sad je poskupilo i gorivo. Sve ovo, prema mišljenju Unije slobodnih sindikata uništava već ionako loš standard građana, od kojih većina živi na ivici siromaštva. A nova poskupljenja tjeraju nas da se zapitamo koliko još možemo da izdržimo. “Nove cijene goriva će vjerovatno sa sobom povući i neka nova poskupljenja, što će se nagativno odraziti na ionako loš standard građana. Pitanje koliko još možemo da izdržimo”, kazala je Dnevnim novinama Sandra Obradović iz Unije slodbodnih sinikata. Ona je dodala vjeruje da građani ne mogu više da izdrže namete iz razloga što više nemaju od čega plaćaju. “Velikom broju građana smanjene su plate, veliki broj ih ne prima. Međutim, još uvijek nema građanske svijesti, koji bi se pobunili zbog

On je naglasio da do poboljšanja ekonomske situacije i povećanja standarda građana može doći samo kroz sistematski razvoj biznisa, odnosno kroz stvaranje što povoljnijeg ambijenta za ukupno poslovanje. “Ako se privredi komplikuju uslovi poslovanja, onda to nije dobro ni za koga. Zavisni troškovi su jedan od elemenata cijene koštanja, pa njihovo povećanje, podiže i cijenu inputa i outputa. Veoma prisutan problem likvidnosti na ovaj način postaje veći. To su prosto neminovnosti koje nameće logika poslovanja, odnosno ekonomska logika”, zaključio je Vulević.

Isporuka zapela zbog 500 eura NIKŠIĆ - Samostalni sindikat Rudnika boksita Nikšić razmatraće trenutnu situaciju u preduzeću na današnjoj sjednici povjereništva. Sindikat će odlučiti i o daljim potezima koje će preduzeti u cilju rješavanja krize u kojoj se nalaze Boksiti. Predsjednik Samostalnog sindikata Borisav Bojanović kazao je da je Sindikat već razmatrao više opcija za izlazak iz krize ali da nezadovoljni radnici koji svakodnevno protestuju i blokiraju odvoz rude i dalje ostaju pri zahtjevu da se svim zaposlenim, prije početka isporuke rude, uplati po 500 eura, a po 1.000 eura u dvije rate u narednih petnaest dana. “Razumijemo tešku situaciju u kojoj se nalaze radnici zbog dugovanja velikog broja zarada, ali se nadamo da će i rudari razmjeti da su ovo dani kada se odlučuje o sudbini Rudnika boksita”, istakao je Bojanović. Sindikat će, kako je dodao Boja-

nović, nastojati da nađe rješenje i za zahtjeve kupca iz Mađarske koji je najavio povlačenje avansa od 100.000 eura zbog zastoja u isporuci rude. Ranije je mađarski Vagon impeks najavio i raskidanje ugovora o prodaji rude. Izvršni direktor Boksita Milorad Đurović kazao je da ni juče nije stizao zvaničan zahtjev Mađara za raskidanje ugovora. “Ništa se nije promijenilo. Situacija je i dalje ista”, kazao je za DN Đurović. Radnici koji već više od dvije sedmice svakodnevno protestuju isped utovarne rampe za odvoz rude ponovili su da neće odustati od svojih zahtjeva, te da neće dozvoliti odvoz rude dok im se ne isplati po 500 eura. “Odstupanja nema, jer smo u posljednjoj ponudi pokazali spremnost za kompromis, razumijevajući tešku situaciju u Boksitima”, kazao je u ime radnika Ilija Đilas. M.R.

A posljedice trpi i privreda. Umjesto ulaganja u unapređenje poslovanja i investicije, u Uniji poslodavaca navode da su oni već duži period prinuđeni da stežu kaiš. “Kako je za očekivati da će povećanje goriva uticati na rast pratećih troškova poslovanja, jasno je da će to za posljedicu imati i rast cijena određenih proizvoda i usluga, npr. cijene hrane, odjeće i obuće koja se uvozi, cijene transportnih usluga…). Ni građani ne mogu očekivati da će posljedice povećanja cijene goriva zaobići i nji-

hov džep. Uz ista primanja, navedena kretanja će se odraziti na pad kupovne moći, a time i na ukupan pad životnog standarda stanovništva”, kazali su za DN iz Unije poslodavaca Crne Gore. Međutim, u Uniji poslodavaca napominju da takav scenario apsolutno ne predstavlja nekakvu samovolju privrednika, već se isključivo radi o posljedici koja je iznuđena. “Za razliku od privrede, stanovništvo ipak ima alternativu koja, iako nije popularna, glasi: racionalizacija potrošnje”, zaključili su u UPCG.

NOVI DUVANSKI KOMBINAT

Potpisali ugovor za opremu Konzorcijum tri kompanije koji je kupio akcije i namjerava da izgradi Novi duvanski, dobio i zeleno svijetlo za kredit vrijedan 45 miliona eura Predstavnici konzorcijuma kojeg čine kompanije Partner Company, PrimatUžice i Jaz exspres, a koji namjerava da izgradi Novi duvanski kombinat u Podgorici juče su potpisali ugovor za kupovinu savremene opreme za fabriku. Ugovor vrijedan oko 25 miliona eura potpisan je sa njemačkom kompanijom Hauni Foke. Kajkko je objasnio predstavnik Konzorcijuma Dejan Škuletić, oprema će se finansirati iz kredita vrijednog 45 miliona eura za koji su već dobili zeleno svijetlo, a čija realizacija samo čeka da budu obavljene

BOKSITI

I privreda trpi posljedice

tehničke stvari. “Dobili smo zeleno svijetlo da imamo kredit sad hoće li ga ta HSBC banka pustiti za 30 dana ili 25 ja to ne mogu da znam jer ima papiroloških stvari koje treba da se završe, a koje zavise i od Vlade i od nas. To su pitanja u vezi samog Duvanskog kombinata, pitanje primopredaje, popis robe...Da li će to da se uradi za dva, tri ili pet dana ne mogu da znam”, kazao je Škuletić. On je istakao da je Konzorcijum spreman da za početak iz sopstvenih sredstava otpočne gradnju , kako bi se ubrzao cio proces. Dio sin-

dikata koji je juče prisustvovao potpisivanju ugovora smatra da je ovo dobar posao. “Mi smo jako zadovoljni. Mislim da je ovo dobar korak i nadamo se da će što prije biti realizovan”, kazao je predstavnik jedne sindikalne cjeline pri Savezu sindikata, Željko Vujadinović. Ukoliko dođe do dođe do dogovora sa tenderskom komisjom, izgradnja Novog duvanskog mogla bi početi za desetak dana, ukoliko pak ne, Konzorcijum će sa sličnim projektom otići u Ukrajnu odakle su takođe dobili ponudu. I.B.

SAVJET STRANIH INVESTITORA

Barijere iznad institucija Marković: Unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva jačanje sigurnosti pravnih poslova između postojećih preduzeća U Crnoj Gori postoje biznis barijere koje prevazilaze njene i granice nadležnost njenih institucija, a koje potencijalni investitori treba da prevaziđu, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković. “Među njima je i svjetska ekonomska kriza, kojoj Crna Gora uspješno odolijeva, ali trpi štetu zbog pada investicione moći kod potencijalnih ulagača. Tu je i problem nedavne balkanske prošlosti i klimave regionalne stabilnosti”, rekao je Marković na na redovnom sastanku Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG). On je dodao i da unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva i jačanje sigurnosti pravnih poslova između postojećih preduzeća, a prije svega stvaranje okruženja atraktivnog za potencijalne investitore. “Taj odnos je dvosmjeran, pa nove investicije treba da budu ne samo

mjerljiv rezultat, već i opipljiva satisfakcija, motiv i podsticaj za dalji rad na jačanju vladavine prava i pravne sigurnosti. To ne znači unovčavati reformu pravosuđa i borbu protiv kriminala i korupcije, već ostvariti njen krajnji efekat, a to je, ne samo pravno-politička, već i ekonomsko-finansijska dobrobit građana Crne Gore”,

naveo je Marković. On je saopštio da je Crna Gora posvećena jačanju vladavine prava u svim aspektima, pa i kada je riječ o unaprijeđenju poslovnog i investicionog ambijenta. “Sve mjere i aktivnosti koje treba da rezultiraju jačanjem pravne sigurnosti kod privrednih subjekata, definisane su strateškim dokumentima za reformu pravosuđa i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je Marković. On je podsjetio da crnogorska administracija realizuje projekte od kojih direktno zavisi povoljnost poslovnog ambijenta, prije svega u oblasti racionalizacije pravosudne mreže, unapređenja notarijata, uvođenja javnih izvršitelja u pravni sistem, jačanje alternativnog rješavanja sporova i regulisanje lobiranja kao antikorupcijske djelatnosti.


8

Društvo

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Muke na ekonoMskoM

Nemaju dekana, studenti bez diploma do daljnjeg

Cimbaljević

Ekonomski fakultet nema dekana jer je profesoru Milivoju Radoviću istekao mandat vršioca dužnosti, a Upravni odbor Univerziteta (UO UCG) nije ga na minuloj sjednici imenovao na tu funkciju. Neimenovanje Radovića za dekana imalo je za posljedicu da se u ponedjeljak 9. septembra ne održi sjednica Vijeća Ekonomskog fakulteta, sa čime je uprava ove univerziteske jedinice upoznala Univerzitet.

Zbog neodržavanja sjednice Vijeća, kako saznajemo, nijesu usvojene ocjene ni izvještaji sa specijalističkih i magistarskih studija. Studenti kojima treba da se verifikuje ocjena ili usvoje izvještaji o specijalističkim i magistarskim radovima ne mogu diplomirati i magistrirati dok se ne održi sjednica Vijeća. U dopisu koji je uprava Ekonomskog fakulteta dostavila Univerzitetu navode da je jedinstven stav Vije-

lgBt FoRuM pRogRes

Cimbaljević podnio ostavku Prvi i jedini deklarisani homoseksualac u Crnoj Gori Zdravko Cimbaljević podnio je juče ostavku na funkciju izvršnog direktora LGBT Foruma Progres zbog, kako je saopštio, nepodnošljive situacije u kojoj se našao. On je u pisanom dopisu dostavljenom Dnevnim novinama upozorio da sankcionisanje nasilja i zločina iz mržnje prema LGBT osobama u Crnoj Gori nije efikasno i da praktično ne postoji, te da je za to isključivo odgovorno Državno tužilaštvo. “U homofobičnim društvima tužioci su neposredno prisutni na rizičnim javnim okupljanjima LGBT zajednice. Naši tužiocu u Budvi nijesu bili. Preko hiljadu građana pokušalo je da linčuje tačno 120 učesnika prve crnogorske Povorke ponosa. Njih svega 32 je procesuirano zbog remećenja javnog reda i mira. Niko od njih krivično nije procesuiran. Niko nije procesuiran ni zbog napada i otvorenih prijetnji tokom evakuacije u gradskoj marini kao ni zbog napada nakon izvršene evakuacije u Bečićima”, upozorio je Cimbaljević. On je poručio da nijedna institucija nije po službenoj dužnosti ili po sopstvenoj inicijativi reagovala zbog ponižavajućeg tretmana i diskriminacije LGBT osoba. “Nakon Povorke u Budvi LGBT Forum Progres samostalno je podnio 201 prijavu protiv 222 osobe koje su se opredijelile za nasilje i govor mržnje zbog različite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Samo u mom slučaju, ove godine, bilo je 109 prijetnji smrći, dvije najave otmice, 11 prijetnji prebijanja, 51 slučaj vrijeđanja i omalovažavanja zato što sam

LGBT osoba pri čemu nikog, od više stotina građana koji su me psovali ili vrijeđali moje roditelje, nijesam prijavio”, napomenuo je on. Cimbaljević je ocijenio da pritisci nijesu manji, a govor mržnje raste i izlazak na ulicu je postao nemoguć. “U situaciji sam da svakodnevno pišem prijave i boravim u policiji. Višegodišnju nezainteresovanost tužilačke organizacije nasilnici su prepoznali kao otvoreni poziv i dozvolu da proganjaju i isključuju LGBT zajednicu. Iz svih ovih razloga odlučio sam da podnesem ostavku. Nadam se da će to pomoći da se smanji ugroženost i pritisak kojem sam izložen. Posebno želim da neopoziva ostavka lidera jedne manjinske grupe podstakne profesionalizam i ozbiljnost Državnog tužilaštva. Nezainteresovanost tužilaštva da prati i sprečava zločine iz mržnje dovela nas je u situaciju koja je postala životno nepodnošljiva”, kaže Cimbaljević. Zahvalio je svim učesnicima i govornicima na prvoj Povorci ponosa i medijima na komunikaciji, saradnji i, kako je istakao, praćenju istinske revolucije kada je riječ o ljudskim pravima LGBT zajednice. “Znam da postoji mnoštvo društvenih problema. Zato se nadam se da će moj odlazak s javne scene rasteretiti i dio javnosti koja misli da sam, navodno, zastupanjem LGBT prava i politike sprečavao da se ti problemi riješe ili dođu više do izražaja”, zaključio je Cimbaljević apelujući na medije da nastave da pomažu društveno prihvatanje LGBT osoba. M.M.K.

U autobusu ga pljuvali Cimbaljević dodaje da je prvi sam i dalje, nažalost, jedini javno deklarisani homoseksualac u Crnoj Gori, te da je njegov “izlazak iz ormana pokrenuo istinsku revoluciju u politici i praksi ljudskih prava u Crnoj Gori”. “Pokretanje Progresa ubrzalo je proces mentalitetskog i institucionalnog sazrijevanja Crne Gore, ali i konačnog distanciranja od tradicionalizma koji nas i dalje koči na svim poljima. Teško je bilo uklapati sopstveni identitet u okruženje u kojem svi pretpostav-

ljaju i hoće da ste hetero osoba. Teško je, liše nekoliko saboraca i prijatelja, biti sam i odbačen od svih. Neću zaboraviti pojedine trenutke nepoželjnosti. U autobusu su me svi pljuvali i gađali čim su prije stigli. Niko im nikada nije rekao stanite. Niko nije sjeo pored mene. Sloboda se sužavala. Više nijesam mogao u autobus. Nijesam više smio u rodni Nikšić. Postao sam nepoželjan sin, unuk, rođak i prijatelj”, nabrojao je Cimbaljević probleme sa kojima se suočavao.

Hol Ekonomskog fakulteta

Poslodavci edukuju diplomce

ća da ne održe sjednicu koja je bila zakazana za 9. septembar zbog novonastale situacije. “Novonastala situacija prouzrokovana je nepoznatim razlozima zbog kojih dekan Ekonomskog fakulteta, koji je na sjednici Vijeća održanoj 12. jula predložen za dekana, nije imenovan od Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, istekom mandata vršioca dužnosti dekana fakulteta, za što Ekonomski fakultet ne snosi odgovornost i neprisustvovanjem rektora na sjednici Vijeća”, kaže se u dopisu koji je Ekonomski fakultet dostavio Univerzitetu. Univerzitet nije odgovorio na pitanja Dnevnih novina koja su se odnosila na neimenovanje Radovića za dekana, te novonastale probleme na fakultetu. Poručeno nam je da neće da komentarišu trenutnu situaciju na ovoj univerzitetskoj jedinici. Podsjetimo da Milivoje Radović prvog dana studijske godine nije dočekao brucoše Ekonomskog fakulteta zbog toga što nije imenovan za dekana te organizacione jedinice. Sa fakulteta je poručeno da je zbog odluke Upravnog odbora Univerziteta na toj ustanovi narušena višedecenijska tradicija, da mlade visokoškolce ne pozdravi dekan. Ekonomski fakultet je predložio za dekana te ustanove prof.dr Milivoja Radovića, ali UO UCG ga još nije imenovao na tu funkciju. M.M.K.

odlaganje otpada

Edukovali 6.000 građana

Javni poziv za poslodavce zainteresovane za učešće u Programu stručnog osposobljavanja osoba sa stečenim visokim obrazovanjem objavljen je juče, čime je počela realizacija Programa za drugu generaciju polaznika, koji će stručno osposobljavanje obavljati od 15. januara 2014. godine. Prijave poslodavaca za učešće u Programu stručnog osposobljavanja mogu se podnositi od 15. septembra do 15. oktobra. Poziv za prijave polaznika druge generacije Programa biće raspisan 15. oktobra. Polaznici druge generacije Programa, imaće pravo na plaćeno zdravstveno osiguranje i mjesečnu naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori. M.M.K.

U toku upis na specijalističke studije Na osnovu odluke Senata i Upravnog odbora Univerziteta, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću objavio je konkurs za upis četvrte generacije studenata na primijenjene specijalističke postdiplomske studije Sport i fitnes za studijsku 2013/14. godinu. “Po tom konkursu Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću upisaće 30 kandidata a pravo prijave imaju kandidati koji su završili primijenjene i akademske studije u trajanju od tri godine iz oblasti fizičke kulture ili uže sporta ili fizičkog vaspitanja i ostvarili 180 ECTS kredita. Ove studije organizuju se kao samofinansirajuće studije i traju dva semestra”, saopšteno nam je sa fakulteta. M.M.K.

Presa za selektivno odlganje otpada Projekat Edukacija o selektivnom odlaganju otpada, koji je u prethodnih mjesec i po realizovan u opštinama Tivat i Kotor, završen je, a kroz različite aktivnosti oko 6.000 građana edukovano je o značaju primarne selekcije otpada i reciklaži. Edukacija i selektivno odlaganje otpada sprovođene su na pet izabranih plaža i manifestacijama Bokeška noć i Kotorski karneval, gdje su građani imali priliku i da presuju iskorišćene aluminijske limenke i selektivno odvajaju ambalažni otpad. “Uspjehu ovog pilot projekta doprinijela je kvalitena saradnja preduzeća Recomont, koje je bi-

lo nosilac projekta, sa institucionalnim pokroviteljima - Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencijom za zaštitu životne sredine, kao i sa ostalim partnerima - javnim komunalnim preduzećim iz Kotora i Tivta, ReCan fondacijom i nacionalnim operaterom za dodjelu plavih zastavica Ecom. Veoma važnu kariku u lancu saradnje predstavljaju i zakupci plaža Plavi horizonti, Kalardovo, Baywatch, Grota i Pirat, koji su pokazali spremnost za našu inicijativu i pomogli nam u realizaciji projekta”, saopštio je Milan Matović, izvršni direktor Recomonta. M.M.K.


Društvo

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

9

Potrošnja anksiolitika

Crnogorci liječe nervozu Određeni broj neregistrovanih ljekova može se naći na ilegalnom tržištu Crne Gore Milica Krgović

Lidija Čizmović

U

Crnoj Gori je u porastu potrošnja ljekova za liječenje nervnog sistema, a među njima prednjače anksiolitici (“diazepam”, “alprazolam”, “bromazepam” i “lorazepam”), dok se na našem ileganom tržištu mogu naći i neregistrovani medikamenti, upozoreno je na stručnom skupu u Podgorici o zloupotrebi ovih ljekova. Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva 2011. je u odnosu na godinu ranije došlo do parasta upotrebe anksiolitika, koji se najviše konzumiraju iz grupe medikamenata za liječenje nervnog sistema.

U Crnoj Gori najviše se pije “diazemap”, dok je po potrošnji u grupi anksiolitika (ljekovi koji se koriste za liječenje blagih psihičkih poremećaja - neuroza) na trećem mjestu “bromazepam”. Predstavnica Agencije za ljekove i medicinska sredstva, magistarka farmacije Lidija Čizmović istakla je na skupu u ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori u Podgorici da praćenje prometa i potrošnje ljekova u jednoj sredini prikazuje zdravstveno stanje stanovništva i znatno doprinosi procjeni farmakoterapijskih stavova i propisivačkih navika u praksi. “Takođe, omogućava određivanje faktora koji utiču na prekomjernu ili nedovoljnu upotrebu pojedinih ljekova. Analiza upotrebe ljekova se koristi za praćenje i ocjenjivanje korišćenja medikamenata prema dogovorenim kriterijumima/standardima, i na osnovu nje se prema potrebi preporučuje promjena prakse

u propisivanju u cilju unapređenja sigurnosti i rentabilnosti upotrebe ljekova”, naglasila je Čizmović. Rukovodilac stručnog tima u ustanovi na Kakarickoj gori psihijatar - narkolog Ljubinko Kaluđerović istakao je da pored zloupotreba pojedinih ilegalnih droga postoji određeni broj ljekova koji mogu postati predmet nelegalnog korišćenja. “Određeni broj ljekova može da se nađe na ilegalnom tržištu, čak i ljekovi koji nijesi registrovani kod nas, a koji se koriste za liječenje narkomanije. Mnogo je brže ilegalno tržište odreagovalo i jedan broj ljekova se već nalazi na našem tržištu”, upozorio je Kaluđerović.

● Liječe kockare i aLkohoLičare Od septembra 2008. do septembra ove godine interesovanje za uslove tretmana i usluga Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktiv-

200 lica je od 2008. godine započelo liječenje od bolesti zavisnosti u JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori u Podgorici

nih supstanci na Kakarickoj gori u Podgorici pokazalo je 380 osoba, od kojih je oko 200 započelo liječenje od bolesti zavisnosti. Osim narkomana, u ovoj ustanovi liječe i zavisnike od kocke i alkohola. Prema podacima koji su juče prezentovani povodom pet godina postojanja ove ustanove, oko tri odsto su zavisnici od alkohola, 1,5 odsto od kocke, dok ostalih 95,5 odsto koristi drogu.

● kritičan period od 16. do 20. godine Prema najnovijim podacima

ove ustanove, utvrđeno je da je najveći procenat klijenata sa konzumiranjem psihoaktivnih supstanci počeo od 16. do 20. godina života i to 43,05 odsto, dok najmanji broj klijenata počinje od 24. do 28. godine života, njih 7,60 odsto. Pojašnjeno je da je najveći procenat klijenata koji su otpočeli tretman u JU imao između 24 i 35 godina, oko 80,90 odsto, dok najmanji procenat čine klijenti koji tretman otpočinju sa 20 do 24 godine starosti, njih 5,10 odsto.

● trećina zaražena hepatitisom c Pored toga, među klijentima koji su bili u ovoj ustanovi na Kakarickoj gori, a pritom intravenozno unosili drogu u organizam, njih oko 33 odsto je bilo zaraženo virusom hepatitisa C.Poznato je da kako bi došli do novca za psihoaktivne supstance, zavisnici su prinuđeni da čine razna krivična djela, kao što su krađe, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanja uživanja i slično. Takođe, u aktivnoj fazi su skloni agresiji, verbalnim i fizičkim kontaktima.


10 Hronika

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

INCIDENT NA VRANJINI

UDESI U PODGORICI

Trogodišnji prosjak u teškom stanju Od ukupno šest udesa u Podgorici tokom prvog dijela jučerašnjeg dana, najteži je zabilježen na Starom aerodromu, u kojem je teške tjelesne povrede zadobio trogodišnji dječak D.K. - i to dok je prosjačio! Nezgoda se dogodila oko 12.30 časova, na parkingu ispred hipermarketa “Maks” u Zmaj Jovinoj ulici, u trenutku kada je Luka Šćepanović (19), vozač “pežoa 207” (PG BP989), izlazio sa parkinga. Iako se nije kretao velikom brzinom, udar u trogodišnjaka izazvao je teške posljedice. “Nakon što je hitno prevezen u Klinički centar Crne Gore, dječaku je konstatovana teška tjelesna

povreda - nagnječenje pluća”, saznaju Dnevne novine. Dva sata ranije u drugom udesu, koji se dogodio u Ulici Petra Prlje, u naselju Stara varoš, teško je povrijeđena 79-godišnja Podgoričanka Zorka Radovanović. Na nju je naletio sugrađanin Igor Dulović “mercedesom” (PG EA505) i to dok se kretao u rikvercu. Prema nezvaničnim informacijama, Radovanovć je zadobila lom kuka i hospitalizovana je na Odjeljenju ortopedije KC-a. U ostala četiri udesa učesnici su prošli sa lakšim tjelesnim povredama ili nepovrijeđeni. J.M.

Mještani napali lovočuvare, šarani vraćeni u jezero Na Skadarskom jezeru došlo do teškog obračuna lovočuvara i mještana Vranjine, uhvaćenih u nezakonitom ribolovu Braća Ulićević, koji su saslušavani u policiji

PAO SA TERASE

Dječak iz Rusije teško povrijeđen BUDVA – Četvorogodišnji dječak H.M. iz Rusije zadobio je teške tjelesne povrede kada je juče oko 16 sati pao sa drugog sprata bečićkog hotela “Mediteran”. Na lice mjesta odmah je došla budvanska služba Hitne pomoći, koja je dječaka prevezla do kotroske Opšte bolnice. Nakon pregleda je ustanovlje-

no da dječak ima frakturu lobanje, pa je hitno upućen u Klinički centar u Podgorici. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, on je bio na terasi sobe i popeo se na stolicu. Kada je pogledalo preko ograde, najvjerovatnije mu se zavrtjelo u glavi, izgubio je ravnotežu i pao na betonsku podlogu. N.L.

Hotel “Mediteran”

Težak incident dogodio se juče rano ujutru na Vranjini nakon što su lovočuvari Nacionalnog parka Skadarsko jezero Boris Klikovac i Milivoje Lukačević u akvatoriju nad kojim važi cjelogodišnji zabran ribolova pronašli parangal sa nekoliko desetina upecanih šarana. Njih su potom verbalno, a onda i fizički napali vlasnici parangala - krivolovci i mještani Vranjine. Teže posljedice spriječila je policija. Iz NP Skadarsko jezero oglasili su se saopštenjem, u kojem navode da su nadzornici Klikovac i Lukačević juče bili spriječeni u obavljanju svojih redovnih poslova i zadataka kada su na njih fizički nasrnule dvije osobe, koje su tom prilikom oduzela parangal sa 200 udica, ali i prijetili i veslom napadali dok su nadzornici pokušavali da ih spriječe u toj namjeri. Prilikom napada ova lica su uz upotrebu drvenog vesla polomili poklopac od motora plovila Službe zaštite NP Skadarsko jezero. Ispred Upravne zgrade pojavilo još desetak lica koja su ovom prilikom negodovala i prijetila zaposlenima. Prema nezvaničnim saznanjima, lovočuvari su juče oko 6.15 časova, prilikom redovne patrolne kontrole Skadarskim jezerom, u akvatoriju sa cjelogodišnjim zabranom ribolova koji se nalazi u neposrednoj blizini upravne zgrade, pronašli i iz jezera izvukli parngal od oko 200 sastavljenih udica iz kojeg su izvukli i vratili u vodu na destine mladih šarana. Nakon tri sata, tačnije u 8.50, kada se na patrolnom plovilu istrošio akumulator, lovočuvari koji su nji-

me upravljali zaustavili su se kod upravne zgrade na Vranjini, kako bi zamijenili akumulator. U trenutku kada su Klikovac i Lukač ulazili u zgradu u namjeri da iz njenih prostorija uzmu novi akumulator i nastave patroliranje, zaustavljenom patrolnom brodu približili su se vlasnici prethodno zaplijenjenog parangala, braća Marko (29), Mladen (31) i Milomir (32) Ulićević iz Vranjine. Kada su mu se u dovoljnoj mjeri približili, sa patrolnog čamca su skinuli i odnijeli parangal. Kako su lovočuvari, prilikom izlaska iz zgrade, to uočili, odmah su pristupili mijenjanju akumulatora, ne bi li pokrenuli čamac i sustigli Ulićeviće. O krađi parangala tada su obavijestili i Plovnu jedinicu policije. Iako zamjena akumulatora nije dugo trajala, Ulićevići su bili brži pa su svoj čamac, na oči patrole koja ih je sustizala, usidrili, a zatim ušli u “opel korsu“ i udaljili se sa tog mjesta. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, Ulićevići su navodno sve vrijeme psovali i vrijeđali dvo-

jicu lovočuvara, što su učinili i prilikom izmicanja automobilom, sa mosta na Virpazaru. Nešto kasnije, privedeni su u policiju. Za to vrijeme, ispred upravne zgrade Nacionalnog parka Skadarsko jezero okupilo se dvadesetak mještana koji su negodovali zbog aktivnosti lovočuvara, ne nalazeći opravdanje za cjelogodišnji zabran ribolova. Po Lukačevićevom povratku u Vranjinu, jedan od nezadovoljnih mještana, kasnije se ispostavilo da je riječ o Slobodanu Petroviću (24), uhvatio ga je za vrat, a potom je u njegovom pravcu zamahivao drvenom daskom koju je prethodno odvalio sa klupe. Teži incident spriječili su pripadnici policije koji su pristigli u nekoliko patrolnih automobila. Oni su po dolasku sve aktere događaja sproveli na saslušanje u prostorije policije. Ovo nije prvi put da se patrola lovočuvara susrijeće sa prekršiocima zakona, jer su se slični incidenti i ranije dešavali. S.K.-A.G.

Ribari tvrde da nijesu krivi Zbog jučerašnjeg sukoba privedeni su Slobodan Petrović, Mladen, Marko i Milomir Ulićević. Svi učesnici su mještani Vranjine i tvrde da nijesu uradili ništa nelegalno. Od ribolova preživljavaju i kako kaže jedan od privedenih Milomir Ulićević, juče su ih maltretirali lovočuvari ovog Nacionalnog parka. “Zabrana ribolova ne važi na ovom

području. Normalno smo krenuli u lov, ali su nas lovočuvari pretekli i počeli da nam potapaju čamac. Morali smo se odbraniti jer su nam ugrozili živote”, kazao je Ulićević protiv kojeg je podnijeta prijava od strane uprave NP Skadarsko jezero. Mještani su pozvali direktora NP i medije na zajednički sastanak.

OČEKIVANO ZAVRŠNE RIJEČI

Traži blažu kaznu da mu se ª loza ne ugasiº Pred vijećem sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju završen je glavni pretres Bjelopoljcu Selmanu Sijariću (42) zbog šverca droge i nedozvoljenog držanja oružja. Presuda će biti saopštena u petak. Na jučerašnjem suđenju pročitan je balistički izvještaj gdje stoji da su dva pištolja i jedna automatska puška bili neispravni. U završnoj riječi advokat Kemal Čindrak iznio je da je njegov klijent u konkretnom predmetu bio kurir. Predlažući da se Sijariću izrekne što

blaža kazna, jer je priznao krivicu, Čindrak je naveo da su i on i njegov otac jedinci u familiji te da će se njegovim dužim boravkom u zatvoru porodična loza maltene ugasiti. U policijskoj akciji ”Moreuz” u Podgorici 10. aprila ove godine uhapšen je Sijarić, od kojeg su policijski službenici na lokacijama u Podgorici i Bijelom Polju oduzeli 15,75 kilograma skanka i ukupno osam komada vatrenog oružja – tri automatske puške, četiri pištolja i revolver i 7.200 komada municije. B.Č.

Nadležni više puta zahtijevali raskidanje ugovora policije i M:tela Nakon što su ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović donijeli odluku o raskidu ugovora između policije i mobilnog operatora M:tel, Milan Radović iz Građanske alijanse (GA) ocijenio je da je to “veliki korak” koji će osloboditi građane od osjećaja represije države. “Ovo je ogroman korak, koji se može mjeriti sa lustracijom, u oslobađanju građana od straha od represije države nad njima. Građani su objektivno bili u strahu od prisluškivanja jer se to odvijalo bez odluke suda i bez ikave kontrole i transparentnosti”, rekao je Radović za agenciju MINA. Ta odluka, dodao je, vodi ka većem povjerenju građana, ali se, ka-

ko je rekao, na tome ne može stati, već se mora do kraja rasvijetliti prostor u kome je policija prikupljala podatke građana ove vrste. “Zato je sada neophodno da se saopšti i utvrdi na koji način je vršena upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su prikupljeni i da se da pravo svakome da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj ličnosti i da se omogući pravo na sudsku zaštitu u slučaju da su se dogodile zloupotrebe”, rekao je Radović. I član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović oglasio se juče istim povodom. On je kazao da je raskinuti ugovor između M:tela i policije bio

neustavan te da je direktno zadirao u ljudska prava i slobode građana. On je podsjetio da je MUP ovakvom odlukom, zapravo, samo poštovao rješenje koje je donio Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka 2011. godine. Njime je naređeno M:telu da obustavi dalje dostavljanje podataka Upravi policije o telekomunikacionom saobraćaju”, kazao je Lacmanović agenciji MINA. “Savjet se snažno protivio takvom sporazumu i donio tri rješenja kojima je zabranio Upravi policije i mobilnim operatorima da bez sudskog naloga dostavljaju podatke o saobraćaju”, kazao je Lacmanović. On vjeruje da je raskidom sporazuma potvrđena uloga Agencije i njenog rješenja. S.K.


Hronika 11

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Policijske pripreme za uklanjanje bombe

ZASTRAŠIVANJE ILI POKUŠAJ UBISTVA

Kaljević našao bombu ispod svog automobila

Policija u Nikšiću deaktivirala eksplozivnu napravu, koja je bila postavljena na točak “fiata punto”

N

ikšićanin Saša Kaljević imao je sreću da juče ujutro prije nego što je sjeo u svoj “fiat punto” primijeti eksplozivnu napravu, koja je bila prikačena za prednji točak tog automobila.

On je odmah alarmirao policiju, koja je iz predostrožnosti pozvala vatrogasce i službu hitne pomoći. Ulica Narodnih heroja odmah je evakuisana, i nekoliko sati je bila u potpunoj blokadi, sve dok su iz Podgorice stigli službenici Antidiverzantskog tima Specijalne antiterorističke jedinice policije i deaktivirali bombu, napravljenu na daljinsko upravljanje. Automobil se nalazio parkiran u prolazu iza kafića “Base”, a Kaljević je za Dnevne novine objasnio kako je primijetio bombu. ”Imam na-

PRESUDA

osuđen za pokušaj ubistva Vijeće sudije Jokana Varagića u Višem sudu u Bijelom Polju osudilo je Mojkovčanina Gorana Stanišića (38) zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Ovom presudom on je kažnjen na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Prethodno je Stanišiću izrečena osuda od dvije i po godine, ali Apelacioni sud je presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak. Prema navodima optužnice, Stanišić je 4. avgusta pretprošle godine na terasi hotela “Dulović” na Trgu Ljubomira Bakoča u Mojkovcu, nakon svađe, u pravcu sugrađanina Igora Raičevića (46) iz pištolja “broving” kalibra 6,35 milimetara ispalio četiri hica, od kojih je jedan pogodio Raičevića i nanio mu tešku povredu u vidu preloma lijeve butne kosti. B.Č.

Saša Kaljević

Kotradiverzioni pregled auta

viku da iz predostrožnosti pregledam automobil. Ne mogu da pretpostavim ko mi je ovo smjestio, kao ni zbog čega. Ne znam šta je htio da ovim postigne, da li da me ubije ili zastraši”, izjavio je kratko Kaljević. Ime Saše Kaljevića javnosti je poznato od prošle godine, kada je Specijalno tužilaštvo protiv njega pokrenulo finansijsku istagu o izgradnji luksuznog hotela sa pet zvjezdica na Žabljaku, u koji je, kako se sumnjalo, uložio više stotina hiljada eura, iako se u tom periodu nalazio u spuškom zatvoru. J.L.

SUĐENJE PANTERU

Radnice juvelirnice u Tokiju isprskali sprejem, pa ukrali nakit Izvođenjem dokaza juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Radovanu Jelušiću, koji se tereti da je kao pripadnik “Pink Panter” grupe zajedno sa Rifatom Hadžiahmetovićem, u junu 2007. godine, za 30 sekundi opljačkao juvelirnicu u Tokiju. Među provedenim dokazima našli su se foto elaborat sa prikupljenim fotografija iz snimaka sa obližnjih objekata una kojima se vidi ko je kritičnog dana posjećivao juvelirnicu. Jelušićev advokat Velibor Marković nije se protiviio izvođenju ovog dokaza, ali je predložio da se pregledaju svi video-snimci sa obližnjih objekata ukoliko oni postoje. “Sama tabela ne pokazuje ništa jer se na osnovu nje ne može zaključiti učešće okrivljenog u izvršenju krivičnog djela”, kazao je Marković. Uprkos njegovom protivljenju, na jučerašnjem suđenju pročitani su i iskazi radnica juvelirnice koje su se u vrijeme pljačke zatekle u banci. Mišiko Mišijame, koja je

Jelušić u pratnji zatvorskih sprovodnika

stajala za prodajnim pultom, kazala je pravosudnim organima u Tokiju da su kritične prilike u radnju ušla dva stranca u odijelima. Prvi je došao do vitrine, ali je pažnju radnice privukao drugi stranac koji je pokušavao ući za njim, ali ga je u tome sputavao kišobran koji je bio otvoren prilikom ulaska na klizna

vrata. Kako bi mu pomogla pri ulasku, ona se približila mušteriji ali je tada isprskao sprejem koji je izazvao bol po koži i očima pa je ona odmah potom pobjegla u administrativnu sobu. Utoliko je prvi stranac uspio da otvori vitrine i iz nje u kesu koju je držao u ruci ubaci ogrlicu vrijednu 84 miliona jena i tia-

ru od 200 miliona jena, dva najskuplja artikla u radnji. Nakon izvođenja dokaza, advokat Marković je predložio da se njegovom branjeniku ukine pritvor jer, kako je kazao, ne stoje razlozi zbog kojeg je određen. Pozivajući se na odluku Ustavnog suda iz 2012. godine, on je kazao da nije dovoljno da sud ocijeni da postoji opasnost od bjekstva zbog čega mu se produžava pritvor već treba da ima i dodatne razloge za to. Pozivajući se na trajanje pritovora od više od dvije godine i sudsku praksu u određivanju visine kazne u sličnim slučajevima, Marković je ukazao sudu na pitanje da li zaista njegov branilac ima motiva za bjekstvo. Ipak, za sudsko vijeće iznijeti razlozi nijesu bili dovoljni već je nakon kraće pauze odlučeno da Jelušić ostane u pritvoru. Nezadovoljan takvom odlukom, Jelušić je prokomentarisao da mu nije omogućeno da postavlja pitanja svjedocima zbog čega mu nije jasno “kako će se uopšte odbraniti”. S.K.


12 Crna Gora rEKoaNSTruiSaN

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Nova poručila SNp-u

Dans se otvara Kraljev park

Ili Krivokapić ostaje ili će se koalicija redefinisati

PODGORICA - Rekonstruisani Kraljev park biće svečano otvoren danas u 14 časova. Park će otvoriti gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i potpredsjednik Vlade Azerbejdžana Elčin Efendijev, a svečanosti će prisustvovati i premijer Milo Đukanović. Tokom ceremonije biće otkrivena spomen-bista velikom azerbejdžanskom piscu Huseinu Džavidu. Obnova Kraljevog parka po-

HERCEG NOVI - Upravni odbor JUK “Herceg fest” razriješio je u ponedjeljak v.d. direktora ove ustanove Dijanu Krivokapić dok je bila na bolovanju, a na njeno mjesto postavljen je Špiro Živković. Predsjednik OO Nove srpske demokratije Jovan Subotić, čiji je član i Krivokapić, kazao je da njena smjena predstavlja do sada najozbiljniji pokušaj kršenja koalicionog sprazuma. On je podsjetio da imenovanje Živkovića, prema statutu opštine Herceg Novi, mora da potvrdi Skupština opštine. Subotić dodaje i da očekuje da prije samog izjašnjavanja Živković podnese ostavku na mjesto odbornika, kako bi sve bilo po zakonu jer, kako ističe, odbija da vjeruje da bi koaliciona većina u Skupštini opštine Herceg Novi, predvođena SNP-om, a čine je i predstavnici Nove, prekršila zakon i odbornika postavila na direktorsko mjesto suprotno Zakonu o konfliktu interesa. “U neku ruku je sve ovo šteta, jer je gospodin Živković bio dobar odbornik, a koalicija sada više ne može da računa na njega u skupštinskoj klupi. Kao predsjednik OO Nove, odgovorno tvrdim da sam prvi put zvanično predlog ovakvog rješenja čuo iz usta gospodina Obrada Gojkovića, predsjednika OO SNP, u julu ove godine na zajedničkom sastanku koalicije. Predlogu sam se tada najoštrije usprotivio i odbio ga, a prije dva dana je sproveden bez konsultacija sa mnom i mišljenja odbora Nove srpske demokratije. Ukoliko ovaj predlog Skupština potvrdi, od

klon je Vlade Azerbejdžana, na inicijativu predsjednika Ilhama Alijeva. Rekonstruisani Kraljev park ima moderan mobilijar, rasvjetu, sisteme navodnjavanja i obezbjeđenja, veliku fontanu, dječja igrališta i odmorište za prolaznike. Biće svojevrsna podrška “Hiltonu”. Park se rekonstruiše od aprila, a svi radovi su obavljeni u skladu sa predviđenim rokovima. A.G.

NEDaKuSi

Uskoro novi most

BIJELO POLJE - U bjelopoljskom naselju Nedakusi juče su počeli radovi na rekonstrukciji mosta na Rahovića potoku koji je urušen tokom junskih vremenskih nepogoda praćenih poplavom. Predsjednik mjesne zajednice Željko Raičević saopštio je da je lokalna uprava opredijelila sredstva za rekonstrukciju mosta koji je od vitalnog intere-

sa za odvijanje saobraćaja kroz naselje. “Urađen je projekat za rekonstrukciju mosta, te ubuduće neće biti smetnji da potok funcioniše i prilikom velikog vodostaja. U međuvremenu se saobraćaj na toj dionici odvijao sa oprezom jer je potok premošten improvizovanim betonskim pločama”, kazao je Raičević. B.Č.

TraDiCioNalNo

Džip reli počinje 21. i 22. septembra NIKŠIĆ - Jesenji džip reli Montenegro Trophy, koji se već devetu godinu zaredom organizuje u okviru septembarskih svečanosti grada Nikšića, kreće 21. i 22. septembra. Učesnicima iz Crne Gore i inostranstva biće ponovo ponuđena trasa kroz predjele kojima do sada nijesu prolazili. “Karavan terenaca će tradicionalno krenuti ispred zgrade SO Nikšić 21. septembra u devet sati, a potom se uputiti ka Gornjem Polju, pa Dugi, gdje će prokrstariti Čelinama, Nozdrima, pored Zlostupa, do Goslića i Javljena u Goliji. Džipadžije će, potom, preko prevoja Utes preći u Banjane i kroz Crni Kuk, Dubočke, Muževice, preko Buska stići do Kamenska i u mjestu Podbožur uključiti se na magistralni put Nikšić – Risan”, objasnili su organizatori. Prenoćište je planirano u hotelu Teuta, a sjutradan će svi učesnici obići najzanimljivije predjele

kotorske opštine. Takmičarski najraspoloženiji učesnici će se okušati i u specijalno pripremljenom poligonu. Prvog dana biće oragnizovano takmičenje u orijentacionoj vožnji, a drugog dana će se održati takozvani ispit spretnosti. Manifestacija će biti okončana svečanim ručkom u Kotoru, gdje će najuspješnijima biti uručeni pehari. “Očekujemo oko 40-ak posada, što je uobičajeno manje nego na reliju koji se već 15 godina organizuje prvog vikenda jula i koji traje traje tri dana. Prijavljivanje je u toku i trajaće do dan pred polazak. Kotizacija je 60 eura po članu posade. Podrazumijeva se da je trasa bezbjedna, može je proći svaki vozač i svako vozilo s pogonom na sva četiri točka”, objasnili su organizatori i dodali da će u karavanu i ovog puta biti automehaničarska, ljekarska i policijska ekipa. J.L.

gospodina Gojkovića očekujem poziv za redefinisanje koalicionog sporazuma, odnosno iniciraću ga sam ukoliko poziv izostane”, kategoričan je Subotić. On dodaje i da je nesporno da su u ovom imenovanju učestvovali i pojedinci koji se i dalje, bar formalno, deklarišu kao članovi Nove. “Ono što mogu da garantujem je da za svoje odluke nijesu imali mandat Opštinskog odbora, niti bilo kog drugog organa stranke, te se ispred Nove najstrože ograđujem od njihovih postupaka. Naši međusobni odnosi ostaju unutrašnja stvar Nove i biće kao takvi najozbiljnije tretirani. Svako može da dobije šansu da radi i bude produktivan, ali niko kao član Nove ne smije i nema pravo da krši zakon i statut i radi protivno interesima glasača koji su ih na ta mjesta izabrali. Sve ove činjenice ćemo utvrditi vezano i za ovu odluku”, dodao je Subotić. On je dodao i da je zadovoljan do-

sadašnjim radom Dijane Krivokapić na mjestu v.d. direktora JUK “Herceg fest”. On je saopštio i da njena smjena predstavlja još jednu etapu u evoluciji političkog rada na prostorima Crne Gore, dodavši da nije lako “raskrstiti sa navikama steknutim u Kumrovecu”. “Nije lako raskrstiti sa navikama steknutim u Kumrovecu. Nije lako dopustiti smjenu generacija. Nije lako umorno gledati kako neko mlađi radi dobar posao, unosi napredak i oživljava učmalu i letargičnu stvarnost. Svjestan sam toga, i kao što sam naglasio u svojim ranijim izjavama, suština posla u lokalnoj samoupravi nije da se riješe svi problemi, već da se problemi rješavaju konstantno”, zaključeno je u saopštenju. Sa druge strane, predsjednik Upravnog odbora “Herceg festa” Ivica Zidar tvrdi da Živković nije član nijedne partije iako zvanično na sajtu opštine stoji da je odbornik SNP. S.Milović

ZavrŠEN proJEKaT

Bokelji učili o reciklaži TIVAT - Projekat “Edukacija o selektivnom odlaganju otpada”, koji je u prethodnih mjesec i po realizovan u opštinama Kotor i Tivat, uspješno je završen. Kroz različite aktivnosti oko 6.000 građana edukovano je o značaju primarne selekcije otpada i reciklaže, a na osnovu do sada obrađenih podataka, kroz projekat je sakupljeno više od 20.000 limenki, 10.000 PET flaša i oko 300 kilograma papira i kartona. Kako je saopšteno iz preduzeća Recomont, koje je bilo nosilac projekta, edukacija i selektivno odlaganje otpada sprovođene su na pet izabranih plaža i tokom manifestacija među kojima su Bokeška noć i Kotorski karneval, gdje su građani imali priliku i da presuju iskorišće-

ne aluminijske limenke i selektivno odvajaju ambalažni otpad. “Uspjehu ovog pilot projekta doprinijela je kvalitetna saradnja preduzeća Recomont sa institucionalnim pokroviteljima, i to Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencijom za zaštitu životne sredine, kao i sa partnerima JKP iz Kotora i Tivta, ReCan fondacijom i nacionalnim operaterom za dodjelu plavih zastavica Ecom. Veoma važnu kariku u lancu saradnje predstavljaju i zakupci plaža Plavi horizonti, Kalardovo, Baywatch, Grota i Pirat, koji su pokazali spremnost za našu inicijativu i pomogli nam u realizaciji projekta”, saopštio je izvršni direktor Recomonta Milan Matović. Kako se ističe, tokom projekta po-

slata je jasna poruka široj javnosti o značaju selektivnog odlaganja ambalažnog otpada i reciklaže, što je naišlo na odlične reakcije kod građana. “Na taj način u znatnoj mjeri je smanjena količina nesortiranog otpada koji završava u kontejnerima i na deponiji”, istakli su iz Recomonta. U sklopu projekta građani su mogli da presuju iskorišćene limenke, zahvaljujući presama koje je obezbijedila Recan fondacija, kao dio velike internacionalne kampanje “Svaka limenka se računa” (Every can counts). Kampanja koja je pokrenuta u Engleskoj sporovodi se i u Irskoj, Austriji, Mađarskoj, Rumuniji i Francuskoj, a ove godine je realizovana i u Crnoj Gori. Z.K.

NEZaDovolJNi raDNiCi

Atlas štiti sopstvene interese HERCEG NOVI - Sindikalna organizacija radnika privatne zdravstvene ustanove Opšta bolnica Meljine juče se oglasila saopštenjem kojim javnost informiše o tome da menadžment ove ustanove ne poštuje kolektivni ugovor. Ohrabreni odgovorom pravne službe Atlas grupe o potrebi dijaloga i konstataciji da će Atlas grupa ispunjavati sve preuzete obaveze prema zaposlenima i osiguranicima i prema državi, sindikat OB Meljine je očekivao promjene. “Ali, kratkoročne izjave, kojima se štite sopstveni interesi, štete radnicima, jer se zaboravlja da samo zadovoljan radnik i održivo radno mjesto donose profit. Nastavljajući ‘tradiciju’ kršenja kolektivnog ugovora, a time i dinamiku isplate ličnog dohotka, dovode sindikat u situaciju da mora reagovati i zaštiti interese radnika. Kao što povremeni nedostatak

potrošnog materijala objašnjavaju nedostatkom priliva, tako i radnike pretvaraju u trošak koji treba smanjiti”, navodi se u saopštenju koje je potpisala predsjednica sindikalne organizacije Slavica Drobnjak. Dodaje se da neodgovornim ponašanjem uni-

štavaju kadrovsku politiku i dovode bolnicu u nezavidan položaj. “Zbog svega gore navedenog, sindikat je preduzeo ozbiljne korake u cilju zaštite radnika, poboljšanja kvaliteta i održivosti bolnice”, zaključuje Drobnjak. S.M.


Crna Gora 13

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

deeksproprijacija

Ivanovićima vraćena zemlja na Lugovima Detaljnim urbanističkim planom “Budva centar” na Lugovima je bila predviđena izgradnja dvije jedanaestospratne kule Nina Lajović

N

akon što je područna jedinica Uprave za nekretnine donijela rješenje o deeksproprijaciji zemlje na stadionu Lugovi, stekli se se uslovi da se starobudvanska porodica Ivanović nakon pola vijeka upiše kao vlasnik te zemlje. Ukoliko Opština, koja se sada vodi kao vlasnik zemlje, ne uloži žalbu, Ivanovići bi na taj način povratili 7.000 kvadrata svoje zemlje na Lugovima, čija vrijednost je procijenjena na 21 milion eura.

BUDVA – Porodica Ivanović je zahtjev o deeksproprijaciji podnijela prije šest godina, a nakon ovog rješenja, kako kažu nasljednici zemlje Miroslav i dr Ivo Ivanović, pravda je najzad pobijedila i “možda je vladavina prava zaživjela u Crnoj Gori”. “Iako naizgled mali, mislim da je u pitanju veliki korak, ako je ovo početak vladavine prava institucije sistema i digniteta i profesionalizma. I sa te strane možemo biti zadovoljni i srećni da se nešto odvija pozitivno, da ova država kreće nekim drugim putem, putem pravne države. Dobili smo punu satisfakciju za našu dugogodišnju pravnu borbu koju smo vodili. Ponekad je ta nada splašnjavala, ali nikada je nijesmo gubili jer smo vjerovali da će na kraju pravda pobijediti. To je ono što nas čini srećnim”, kazao je Dnevnim novinama Miroslav Ivanović. Kako kaže, porodica će, kao i do sada u razgovorima sa opštinskim vlastima, ostati kooperativna kada je riječ o razvoju grada, kako bi se zadovoljili i privatni i javni interesi. “To jedno bez drugog ne može danas funkcionisati. Očekujemo i prvi korak ka uspostavljanju privatno– javnog partnerstva, kako bi se ta lo-

kacija valorizovala na najbolji mogući način i u interesu naše porodice, i svakako u interesu grada”, kazao je on. Rješenjem o deeksproprijaciji Ivanovićima je vraćena zemlja na kojoj je pomoćni stadion Fudbalskog kluba Mogren i dio zemlje na kojoj je glavni fudbalski teren.Lugovi su zemljišni kompleks površine 12.000 kvadrata, a u proteklih nekoliko godina bilo je i promjena vlasnika zemlje, pa su Lugovi i predmet istrage specijalnog tužioca za organizovani kriminal. Nakon namjere opštine Budva prije šest mjeseci da, prilikom profesionalizacije Fudbalskog kluba Mogren tu zemlju, procijenjenu na 21 milion eura, ustupi klubu, uslijedilo je protivljenje opozicije, te bivših vlasnika, pa je takav predlog odluke uklonjen sa dnevnog reda skupštinskog zasijedanja. Prethodno je raskinut ugovor koji je prije četiri godine FK Mogren zaključio sa dvije inostrane kompanije, formirajući tako novu firmu Novastar investment. Tim ugovorom zemlja je bila uknjižena na novu kompaniju koja je imala namjeru da na toj lokaciji gradi apartmansko-hotelski kompleks, kao i stadion. Detalj-

nim urbanističkim planom “Budva centar” na Lugovioma je predviđena izgradnja dvije jedanaestospratne kule. FK Mogren je u martu dobio urbanističko-tehničke uslove od Ministarstva održivog razvoja i turizma za izradu projektne dokumentacije za hotelsko-apartmanski kompleks. Nasljednik zemlje dr Ivo Ivanović kaže da je odluka katastra poruka svim ostalim bivšim vlasnicima da je konačno proradila pravna država. “Svi mi smo stekli imovinu nasljeđem. Ta imovina je sticana jako teško i krvavo. Naša dva đeda su kopala u rudnicima na Aljasci i slali novac našima ovdje koji su kupovali zemlju. Ova odluka je apsolutno zadovolje-

Miroslav i Ivo Ivanović nje pravde. Poslije toliko godina nerviranja, toliko potrošenog vremena sa raznim advokatima, na kraju smo

dobili. Nijesmo dobili na lutriji, već ono što je bilo naše prije”, zaključio je Ivanović.

GLaVNi Grad

pokLoNi Za prVake

Vandali uništavaju, a građani plaćaju

Najavljena adaptacija škole

Za popravku parkovskih klupa ove godine izdvojeno 14.000 eura PODGORICA - Dječja i sportska igrališta u glavnom gradu često su na meti vandala, a šteta koja je do sada pričinjena iznosi više od 50.000 eura. Kako je saopšteno iz kabineta Glavnog grada, ogromna novčana sredstva građana Podgorice troše se na saniranje posljedica vandalizma. “Na 30 dječjih igrališta, koliko ih ukupno ima u parkovima i drugim javnim gradskim površinama, od početka godine oštećene su 33 dječje sprave za igru, a šteta se već sada procjenjuje na više od 21.000 eura. Na udaru vandala su i sportska igrališta, 26 košarkaških i 10 terena za mali fudbal, koje je prethodnih godina rekonstruisala i opremila gradska Kancelarija za prevenciju narkomanije. Ova igrališta su u toj mjeri uništena da se trenutno može koristiti svega nekoliko njih, a pričinjena šteta prelazi 30.000 eura”, navodi se u saopštenju PG biroa. Oni su podsjetili da su sadržaji u Park-šumi na Zlatici, za šta je Grad izdvojio preko 200.000 eura, gotovo u potpunosti uništeni vrlo brzo

nakon što su postavljeni. U saniranje štete na “Zlatičkoj dugi” u neposrednoj blizini ovih dana je uloženo 70.000 eura. Velika šteta pričinjena je i na 11.300 parkovskih klupa u gradu za čiju popravku treba izdvojiti više od 14.000 eura. U prvoj polovini ove godine izdvojeno je preko 1.500 eura za ugradnju letvi na klupama i postavljena je 21 nova klupa u vrijednosti od oko 3.500 eura. Na saniranje štete nastale ispisivanjem grafita, posebno na spomenicima, ove godine utrošeno je oko 5.000 eura. Za popravku parkovskog mobilijara prošle godine izdvojeno je oko 20.000 eura. I ovom prilikom, kao i mnogo puta ranije, pozivaju se građani da u granicama svoje moći pomognu u sprečavanju vandalizma. Glavni grad očekuje da aktivnosti Uprave policije u narednom periodu daju konkretne rezultate u identifikovanju i hvatanju onih koji uništavaju imovinu građana Podgorice, i time stvore uslove da se oni u zakonskoj proceduri najstrože kazne. A.G.

BIJELO POLJE - U bjelopoljskoj Osnovnoj školi “Dušan Korać”, koja slovi za jednu od najstarijih vaspitno-obrazovnih ustanova u opštini, juče je priređena skromna svečanost prilikom koje je gradonačelnik Aleksandar Žurić podijelio poklone prvacima i poželio im uspješan

početak školovanja, a školama dobar početak školske godine. Tokom posjete školi Žurić je razgovarao sa direktorom Rifatom Kajabegovićem u vezi sa adaptacijom objekta škole starog 65 godina. “Institucija nastavlja tradiciju drugih obrazovnih ustanova koje

su postojale prije nje. Saglasni smo i mi građani i Ministarstvo prosvjete da ovu školu treba adaptirati i upodobiti je novim generacijama, a ne rušiti je i praviti novu, jer tako ćemo zadržati dio istorije. Zgrada je jedna od tri u Bijelom Polju koje nose duh prošlog vremena”, kazao je Žurić.B.Č.


14 Crna Gora

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

KOMEMORACIJA

ORAŠKA JAMA

Voda dobra za piće DANILOVGRAD - Voda sa izvorišta Oraška jama ponovo je upotrebljiva za piće bez ograničenja i može se koristiti bez prethodnog prekuvavanja. To je pokazalo ispitivanje uzorkovane vode sa ovog izvorišta koje je uradio Institut za javno zdravlje iz Podgorice. Analize sa svih uzorkovanih točećih mjesta su pokazale i da

je sadržaj vode ponovo u skladu sa zakonskim propisima. Kako su nam saopštili iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija, ova ustanova svakodnevno vrši dezinfekciju vode i permanentno prati njen kvalitet. Podsjetimo, voda sa vodoizvorišta Oraška jama četiri dana nije bila za upotrebu bez prethodnog prekuvavanja. S.R.

NIŠTA OD GOLFA

Boka grupa vraća zemljište mještanima?

Rotković ugradio sebe u Crnu Goru HERCEG NOVI - Povodom smrti Radoslava Rotkovića juče je u hercegnovskoj opštini održana komemorativna sjednica. Književnik Miraš Martinović je kazao da je iza Rotkovića ostalo četrdeset impozantnih i raznorodnih djela, nastalih tokom šest decenija njegovog plodnog rada i prisustva na crnogorskoj i jugoslovenskoj kulturnoj i javnoj sceni. “Vrijeme u kome je Rotković živio i stvarao, posebno posljednja decenija dvadesetog i prva decenija dvadeset i prvog vrijeka, bilo je vrijeme velikih izazova i lomova, vrijeme preusmjeravanja političkih snaga na prostorima Balkana i šire, što se sve reflektovalo na Crnu Goru, koja je u takvom vremenu tražila svoju dugovjekovnu potvrdu, svoj put i istorijsko mjesto, pravo da odlučuje o svojoj sudbini, jednako pravo i mjesto među državama, koje su nastajale, u tom prekomponovanju”, dodao je Martinović. On je kazao da je Rotković imao svoj “magistralni pravac” i cilj od kojeg nije odstupao. “To što je Rotković uradio za jedan ljudski vijek potrebna su i tri ljudska vijeka. Rotković je prvi pisac Istorije crnogorske književnosti, od njenih početaka do Njegoša. Njegova je

neizmjerna zasluga što smo, kroz to djelo, dobili sintezu naše duhovnosti, bez kojeg nema postojanja jednog naroda. I taj posao je čekao akademika Rotkovića. On je i taj posao završio”, kazao je Martinović. Na komemorativnoj sjednici je govorio i Borislav Banović, generalni sekretar SDP, koji je kazao da su rijetki intelektualci koji imaju toliko energije i hrabrosti i koji su se sa toliko uspjeha okušali u različitim sferama društvene djelatnosti. “A Radoslav je to mogao i to je ra-

dio sa velikim rezultatima i u nauci, umjetnosti i politici, to ga je činilo posebnim. Plijenio je jednostavnošću i neposrednošću, iskrenošću i lakoćom komunikacije koja je odavala velikog intelektualca i velikog čovjeka, svjesnog sopstvenosti, svjesnog svojih sposobnosti, znanja i mudrosti i spremnog da ih nesebično dijeli”, kazao je Banović. Rotković je juče uz pratnju velikog broja prijatelja i rodbine sahranjen kod Crkve Svetog Spasa na Toploj. S.M.

PEKOVIĆEV ODGOVOR ŽIVKOVIĆU

TIVAT - Prema izjavi zastupnika vlasnika zemljišta Mata Marovića, Osnovni sud u Kotoru presudio je u korist mještana Kotora i Tivta u sporu vezanom za povraćaj zemljišta na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra u Tivtu, na kome kompanija Boka grupa gradi golf teren. Marović je kazao da je presudu advokatu Željku Aprcoviću uručio sudija Srđan Klikovac, koji je vodio spor. Pravo žalbe na odluku ima država Crna Gora i u slučaju da se odluči na takav korak, proces će se voditi pred Višim sudom u Podgorici. “U toku je još nekoliko sudskih postupaka povraćaja zemljišnih parcela jer se čeka mišljenje Komisije za povraćaj zemljišta iz

Bara”, kazao je Marović istakavši da je to vrlo važna presuda, koju je donio kotorski sud, “jer je potvrđeno da smo mi vlasnici zemljišta na kome nećemo dozvoliti nikakvu gradnju”. Vlasnici zemlje u Mrčevom polju su tražili povraćaj oko 270.000 kvadrata, eksproprisanih od 1959. do 1962. godine za potrebe osnivanja poljoprivrednog dobra, a kompanija Boka grupa je najavila gradnju golf teren na preko 786.000 kvadratnih metara zakupljenog zemljišta. Tokom svečanog otvaranja golf vježbališta, koje je Boka grupa organizovala u Mrčevcu prije petnaestak dana, vlasnici katastarskih parcela protestovali su protiv izgradnje. Z.K.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici br. 223/13 od 18.07.2013. godine, stečajni upravnik "APOTEKA OBRADOVIĆ" D.O.O. u stečaju - Podgorica,

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda u Podgorici, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine "APOTEKA OBRADOVIĆ" D.O.O. u stečaju Podgorica, i istovremeno na osnovu ćlana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika. Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to: DIO I Farmaceutski proizvodi, procijenjene vrijednosti 5279,85 eur i DIO II Osnovna sredstva: računarska i druga oprema, procijenjene vrijednosti 1849,00 eur. Imovina je uskladištena u Podgorici – ul. Meše Selimovića 10. Ponuđači mogu dati ukupnu ponudu za oba dijela ili za pojedinačni dio imovine. Specifikacija farmaceutskih proizvoda i osnovnih sredstava, biće dostavljena zainteresovanim licima putem e-mail-a szejak@t-com.me (tel.067508603). Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom "APOTEKA OBRADOVIĆ" D.O.O. u stečaju - Podgorica – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ, najkasnije do početka otvaranja ponuda, 11.10.2013. godine, sa početkom u 09.30 časova u kancelariji broj 21. Privrednog suda u Podgorici. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave potpunu i odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, sa uplatom depozita 5% od procijenjene vrijednosti kod NLB Montenegro banka a.d. – Podgorica br. 530-21950-26.Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od 70% procijenjene vrijednosti imovine. Najpovoljiniji ponuđač dužan je da prilikom zaključivanja ugovora (u roku 5 dana od odluke o izboru) priloži dokaz o uplati cjelokupne kupoprodajne cijene, u protivnom će se smatrati da je ponuđač odustao od ponude i izgubiće pravo na povraćaj depozita. Stečajni upravnik

Vlast je najveća nepogoda koja je zadesila Kolašin

KOLAŠIN – Odbornik SNP u kolašinskom parlamentu Panto Peković optužio je potpredsjednika opštine Đorđija Živkovića da je od 2010. godine kreditno zadužio opštinu za dva miliona eura, okarakterisavši pritom lokalnu vlast “najvećom elementarnom nepogodom koja je mogla da zadesi Kolašin”. Pantović je reagujući na Živkovićeve optužbe iznesene na njegov račun u tekstu DN pod nazivom “Hipoteka je ideja opozicije” kazao da ni u snu ne bi prihvati da se brend Kolašina, Centar za kulturu, založi za 320.000 eura. “Gospodine Živkoviću, ja sam de-

vet godina bio direktor Centra za kulturu i u to vrijeme, zahvaljujući donaciji Evropske banke i sredstvima opštine, sanirana je ta zgrada i zgrada muzeja, pa sam ja kao odgovorno lice vršio te intervencije. Kakav je kvalitet tih radova može da vidi svaki Kolašinac, a mogu reći da sam bio i nadzorni organ, što znaju i izvođači radova, jer ja sam odgovoran čovjek i nijesam naučio da se ugrađujem u investicije”, kazao je Peković. On je podsjetio da je taj novac podignut krajem 2008. godine, te da se svojim bivšim partijskim drugovi-

ma iz Grupe građana razišao ranije i da je iz novina saznao da je kredit “prošao” Skupštinu. “Na SO Kolašin, Živković je obavijestio odbornike o reprogramiranju kredita pri čemu nije pominjao ni veće ni manje kredite, te da se anuiteti redovno vraćaju. Ja sam to kritikovao jer se zbog kamata koje odgovaraju bankama stvaraju veće obaveze opštine, ali je to većina prihvatila. Kako su novinari došli do podataka da kredit nije vraćen 603 dana ispada da se kredit nije vraćao od kada su Brajušković i Živković preuzeli komandnu ulogu. Svi ostali krediti se vraćaju a ovaj, koji iznosi 150.000 eura i čija je mjesečna rata bila ispod 7.000 eura, ne. To daje za sumnju da je to namjerno urađeno kako bi se taj objekat kupio za jeftine pare”, kazao je Peković. On ne zamjera Živkoviću što pominje prethodnu vlast jer je, kako je naveo, on dugo bio u izolaciji u DPS-u. “Pa kad su ga ponovo rehabilitovali 2010. godine, a bolje da nijesu, vjerovatno mu nijesu rekli ko je prethodno vršio vlast. Ova vlast je po ocjeni večine građana Kolašina elementarna nepogoda koja ga je ikad zadesila. Za sada ovoliko, a drugom prilikom opširnije”, poručio je na kraju svog reagovanja Peković. Z.B.

KOMUNALNA POLICIJA

Bolji rezultati nego lani TIVAT - U odnosu na prošlu, ove godine je u svim oblastima komunalnog reda napravljen pomak za oko 30 posto, saopšteno je iz Komunalne policije. Kako su kazali, zajedničkim aktivnostima sa tržišnom inspekcijom smanjena je vanpijačna prodaja, koje skoro nije ni bilo. “Posebno se ističe pomak na rješavanju problema auto-taksi prevoza na Aerodromu, gdje su

određena taksi stajališta, smanjene gužve ispred aerodromske zgrade, regulisan način prilaza i prihvata putnika vozilima za sopstvene potrebe, a zabranjeno je taksistima van opštine Tivat da preuzimaju putnike bez potrebne dokumentacije”, navodi se u izvještaju Komunalne policije i dodaje da je i u samom gradu riješen problem parkiranja taksista na ulicama.

Opštinska Komunalna policija je od 1. maja do 5. septembra ove godine izvršila ukupno 935 kontrola. Inpsektori su od početka godine do početka septembra izdali 562 naloga u sklopu Službe pauka. “Od početka godine izrečeno je 33.480 eura kazni, dok su troškovi premještanja vozila iznosili 23.210 eura, što ukupno iznosi 56.690 eura”, navodi se u saopštenju Komunalne policije. Z.K.


Crna Gora 15

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

PREMINULI Milka Ljubomira Mrdak rođena Filipović, 10. septembra 2013. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 11. septembra u 15 časova na groblju u Cerovu – Brdo.

Miloš Nikolin Domazetović 9. septembra 2013. u 24. godini. Sahrana će se obaviti 11. septembra u 16 časova na gradskom groblju u Budvi.

Risto Rile Tanasković pilot vojnog vazduhoplovstva, 9. septembra 2013. u 87. godini u Igalu. Sahrana će se obaviti 11. septembra u 13 časova na groblju u Sopotnici u Goraždu.

Mještani Beransela navode da je jedno od “strateških ulaganja u njihovo mjesto bilo i smeće; Vasove vode

Gojko Gavrila Jelić

šta je država uradila?

U Beranselo su jedino ª uloženeº kazne Miki Tmušić

I

pored toga što je dugi niz godina MZ Beranselo u centru medijske pažnje zbog izgradnje regionalne sanitarne deponije na Vasovim vodama, mještani ovog kraja, ali i opozicione partije ističu da država nije uložila ni cent u njen razvoj.

BERANE - Mještanin Beransela Slobo Pešić kazao je da je Vlada Crne Gore u proteklim godinama pošteno nakažnjavala ovu MZ, te da je to jedino i što je uradila za ovaj kraj “Šta su uradili za našu mjesnu zajednicu? Pa ništa nijesu uložili osim smeća, smrada, bolesti i kazni. Najviše su uložili u mjesnu zajednicu Beranselo kazne, jer za protekle četiri godine su nas vala pošteno nakažnjavali”, kazao je Slobo Pešić. Dugi niz godina mještani se bune protiv izgradnje ove deponije i kao znak protesta su nekoliko puta postavljali blokade kako bi spriječili odvoz smeća. Posljednja blokada trajala je više od pola godine i prošle nedjelje je uz jake policijske snage probijena. Slobode je lišeno 11 građana i kašnjeni su zatvorskim i novčanim kaznama. Inače za period od kako je prije četiri godine počela njihova “borba”, veliki broj građana je osuđi-

van i kažnjavan. Iz opštine su DN dobile izvještaj, prema kojem je od 2006. do 2009. godine u Beranselo uloženo 267.017 eura. Novac je utrošen za proboj puta prema Stranama, nasipanje i asfaltiranje dijela puta koji vodi ka deponiji Vasove vode, izgradnju sportskog stadiona, izgradnju kolektora za prečišćavanje vode, izgradnju ulične rasvjete koja ide duž magistralnog puta koji vodi prema Bijelom Polju, a ne kroz samo MZ. Za period od 2009. do 2013. godine, podataka u opštini nemaju, a u Agenciji za izgradnju Berana nijesmo mogli dobiti podatke jer, kako su naveli, nijesu nadležni da daju informacije. “U MZ Beranselo, koja se nalazi na 1,5 km od centra grada, putevi su u lošem stanju, od rupa je skoro i nemoguće proći. Urađena je jedna uličica prema Berankršu na koju su mještani čekali deceniju. Goto-

Slobodan Pešić vo je neshvatljivo da MZ Beranselo, koja ima oko četiri hiljade estanovnika, nema svoj mjesni dom, kao ni rasvjetu. Najveći probem ove MZ je divlje smetlište koje se nalazi na Vasovim vodama, a lokalna vlast nema namjeru da uvaži zahtjev mještana da se to divlje smetlište izmjesti sa te lokacije. To smetlište gori od aprila i polako se širi na cjelokupno smeće, što ovih dana, od kako je probijena blokada, predstavlja opa-

snost da se još više proširi. A svjedoci smo jučerašnjeg dana, kada je Berane bilo pokriveno dimom i smradom sa deponije. Lokalna vlast nije imala sluha za rješavanje gorećih infrastrukturnih problema ove MZ, tako da će na narednim izborima biti kažnjena od glasača sa ovog područja”, reko je odbornik SNP Boris Bućković. Inače, juče su u Osnovnom državnom tužilaštvu počela saslušanja koja se vode po privatnim tužbama građana, koji su podnijeli krivične prijave protiv direktora JP Vodovod i kanalizacije Faruka Pačariza i drugih odgovornih lica iz ove firme i preduzeća “Bemax” koje izvodi radove na dijelu puta Berane Lubnice, zbog masovnog trovanja građana Berana vodom, koje je počela 24. avgusta. Od tada do danas niko nije snosio odgovornost, niti su nadležne službe u lokalnoj upravi, niti državni organi pokrenuli bilo kakvu istragu ne bi li se utvrdio uzrok pojave epidemije i trovanja više od 4.000 građana Berana. Pojedine NVO su kritikovale opštinu i državne organe da se priča oko trovanja vode pokušava prebaciti na problem smeća u gradu, koji je evidentan.

Nema se para za manifestacije dobijaju čitaonicu

pukovnik JNA u penziji, 7. septembra 2013. u 87. godini. Sahrana će se obaviti 11. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Zagoriču.

Anđelija Mara Đorđijeva Kićović rođena Dragojević, 9. septembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 10. septembra u 14 časova na groblju u Suvoj Gori.

Julka Jovana Radulović rođena Bulatović, 9. septembra 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 10. septembra u 14 časova na mjesnom groblju u Tološima.

Hanifa Halila Dobraj rođena Harović, 9. septembra 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 10. septembra u 15 časova na groblju u Tuzima.

Vasilije Vasko Simonov Ćetković 9. septembra 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 10. septembra u 15 časova u Berima.

turistička organizacija kolašin

KOLAŠIN – Sumirajući već skoro završenu ljetnju turističku sezonu, koja po procjeni građana Kolašina nikad nije bila lošija, iz lokalne turističke organizacije su konstatovali da je početak sezone bio loš zbog nepovoljnih vremenskih uslova, te da je nezadovoljstvo turističkim parametrima opravdano za mjesec jul. Iz LTO za kraj septembra najavljuju čuvenu manifestaciju “Udahni Kolašin”, koja nikako da se održi, i još jednu manifestaciju za koju računaju da će postati tradicionalna “Jesenji pazar”. “Međutim, dosadašnji statistički podaci su pokazali da je u zavisnosti od mjeseca znatno bio povećan broj gostiju, a loše započeta sezona se znatno popravila u avgustu, kada

smo imali dobar promet kod turističkih poslenika”, kazao je direktor kolašinske LTO Nikola Medenica. Po njegovim riječima, zadovoljni su bili i vlasnici privatnog smještaja, a i vikendaši su se u avgustu vratili Kolašinu. Pored lijepog vremena u tom mjesecu u prilog dobroj posjećenosti je išlo i održavanje Tango kampa, koji je privukao veoma veliki broj ljudi sa strane. On takođe tvrdi da je septembar veoma dobro počeo te smatra da ova turistička sezona neće biti toliko loša koliko se to pokazivalo tokom jula. “Što se tiče nekih dešavanja, nažalost, zbog loše finansijske situacije izostala su neka koja su inače bila planirana. Mi smo od opštine polovinom avgusta dobili sredstva da

organizujemo manifestaciju ‘Udahni Kolašin’ kako ne bi došlo do prekidanja manifestacije jer je naša želja bila da postane tradicionalna, pa smo ušli u pripreme da se održi i definitivno je bila planirana za Dan opštine. Međutim, ponovo nas je loše vrijeme omelo pa smo je dan prije najavljenog dešavanja otkazali. Mi imamo ideju da krajem ovog mjeseca, eventualno početkom oktobra, ukoliko nas vrijeme posluži, organizujemo manifestaciju koja bi bila koncipirana kao ‘Jesenji pazar’”, kazao je Medenica. On je naveo da održavanje jedne manifestacije košta između 1.500 i 3.000 eura, koliko su prošle godine potrošili na održavanje centralne manifestacije “Udahni Kolašin”. Z.B.

BIJELO POLJE - Gradska čitaonica, u kojoj će biti zastupljene knjige od beletristike do stručne literature i koja će biti opremljena kompjuterima i internetom, biće otvorena u četvrtak u 12 sati. “Ove godine su se stekli uslovi za otvaranje čitaonice, što je dokaz da lokalna uprava i Centar za kulturu vode računa o kulturnim i obrazovnim sadržajima građana Bijelog Polja. Čitaonica će biti opremljena sa tri računara i internetom i sa preko 30 mjesta. Radiće u dvije smjene i biti na usluzi korisnicima”, kazao je Direktor Centra za kulturu Izet Erović. B.Č.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

SEGREGACIJA U AMERICI

Moćni amblem vječno podijeljenog Juga Ili: Zašto Amerikanci, ali i drugi širom svijeta, i danas mašu zastavom Konfederativnih Američkih Država? BBC Magazine, Priredio Nikola Mijušković

L

ONDON - Bučna rasprava izbila je nedavno u američkoj saveznoj državi Virdžinija nakon predloga da se u glavnom gradu Ričmondu okači ogromna zastava Konfederacije. I danas, vijek i po nakon građanskog rata, na američkom Jugu se može vidjeti kako primjerci ovog “problematičnog” simbola vise sa kuća i automobila. Zašto je to tako?

● VIRDŽINIJA FLEGERS

General Li iz “Djuks of Hazard” Jedna prepoznatljiva slika zastave Konfederacije gospodarila je dnevnim sobama miliona mladih Britanaca tokom 80-ih godina prošlog vijeka, svake subote uveče. Zastava je ukrašavala krov generala Lija, Dodž Čardžera koji je dva junaka, Bo i Luk Djuka, izvukao iz kandži nespretne policije. Oni koji pamte seriju “Djuks of Hazard” sjećaju se i bijelih zvijezda na plavom krstu kako “lete” putem, brzinom koja oduzima dah. Hiljade milja od izmišljenog okruga Hazard u Džordžiji, u kom krov sa zvijezdama i dijagonalnim krstom djeluje kao nevini motiv, isti simbol izaziva zgražavanje. U SAD, zastava s kojom su države Konfederacije išle u bitku tokom građanskog rata, već dugo je ozbiljan politički problem. Ne prođe ni nedjelja a da njena pojava ne izazove uznemirenje. Nedavno je došlo do nereda u Teksasu oko automobilskih tablica sa ovom zastavom, jedan čovjek je uhapšen poslije nesnosne dernjave dok je mahao zastavom na koncertu kantri muzike, a stalna rasprava tinja u Južnoj Karolini gdje ova zastava visi ispred Državne kuće.

Planovi grupe “Virdžinija Flegers”, koja se bori za očuvanje nasljeđa, da na glavnom putu na izlazu iz Ričmonda podigne veliku zastavu Konfederacije posljednjih dana izaziva veliko negodovanje kritičara koji smatraju da je ona simbol mržnje. To nije istina, tvrdi Beri Ajzenaur, član grupe koji kaže da se o radi o pijetetu prema vojnicima Konfederacije koji su dali svoj život u Američkom građanskom ratu (1861-1865). Prema njegovom mišljenju, rat nije bio toliko u vezi sa ropstvom, odnosno ukudanja istog, koliko u vezi sa ustajanjem protiv nesnosnih poreza iz tog vremena. Dodaje i da se mnogi južnjaci užasavaju ropstva. “Ti ljudi su se borili za svoje porodice i svoju državu. Muka mi je više od onih koji konstantno govore da su vojnici Konfederacije uradili nešto loše. Oni su bili slobodoljubivi Amerikanci koji su ustali protiv tiranije Sjevera. Oni su se odvojili od tadašnje američke vlade, ne od američke ideje”, kaže Ajzenaur. Na svom automobilu ima odštampanu zastavu, iako živi u ulici u kojoj javno pokazivanje tog simbola nije dozvoljeno. On osuđuje “odvratne” grupe poput Kju Kjuks Klana koje su, kako kaže, osramotile zastavu: Dodaje i da ljudi treba onda podjednako da se vrijeđaju kad vide Junion Džeka (zastava Velike Britanije), holandsku ili zastavu Zvijezda i linija (zvanična zastava SAD), jer sve one predstavljaju simbole na-

cija koje su tokom svoje istorije praktikovale ropstvo. ● ŠTA MISLE AFROAMERIKANCI Drugi se, pak, ne slažu sa njegovim stavom. Afroamerikanci, naročito oni stariji, traumatizovani su od ove zastave, kaže Salim Kalfani koji živi u Ričmondu već 40 godina i smatra da bi odobravanjem širenja zastave grad djelovao kao “seljačka provincija” u kom i dalje traje građanski rat. “Ukoliko se ovdje stvarno radi o naslijeđu, onda je bolje da se zastave šire na privatnim posjedima ili u muzejima, a ne na javnim mjestima opština i država koje se trude da privuku turiste, jer bi takav potez izazvao samo kontraefekat”, kaže Kalfani. Afroamerička autorka Klenora Hadson Vins rekla je da je prije nekoliko nedjelja u Memfisu vidjela ljude koji mašu zastavama Konfederacije. “Rekla sam im `Ovo je 2013. godina`, a oni su se samo nasmijali”. Lično vjerujem u određene tradicije, ali ova tradicija je toliko represivna prema crncima i ne bih bila ni mrvu ponosna da mašem zastavom koja sa sobom nosi ambijent rasizma i negativnosti. ● PORIJEKLO ZASTAVE Mnogi Amerikanci upoznati su sa argumentima obje strane, ali ne i sa izvornim porijeklom same zastave. Iako se ona i danas može vidjeti na kućama, automobilima (u vidu naljepnica), majicama na kojima piše “Ukoliko te ova zastave vrijeđa, onda ti je potrebna lekcija iz istorije”, ona nikada nije bila zvanična nacionalna zastava Konfederacije. Dizajnirao ju je Vilijam Porčer Majls, koji je predsjedavao komisijom za određivanje zastave Konfederacije, odbačena je 1861. kao nacionalni simbol, a umjesto nje je izabrana zastava Zvijezda i poluga. Ona je potom usvojena kao borbena zastava Armi-

je Sjeverne Virdžinije, najveće vojne sile Konfederacije predvođene čuvenim generalom Lijem. Ubrzo postaje moćan amblem nacionalizma Konfederacije, a 1863. godine ponovo se ubacuje u dizajn nacionalne zastave i mijenja tada već omraženu zastavu Zvijezda i poluga. Saltir, odnosno dijagonalni krst, na ratnoj zastavi vjeruje se da je bio inspirisan herladičkim vezama, ne škotskim, kao što mnogi misle.

● SIMBOL ROPSTVA ILI “JUNAČ

Evolucija zastave Prva nacionalna zastava Konfederacije bila je zastava Zvijezda i poluga (Stars and Bars), 1861. godine, ali je ona izazvala zabunu na bojnom polju, a ubrzo su je mnogi sa juga zamrzili.

KE” ZAOSTAVŠTINE JUGA?

Prema Dejvidu Goldfildu, autoru knjige “Još se borimo u Građanskom ratu”, ako se pogleda kako je zastave evoluirala, može se reći da su obje strane u pravu. Kada je Konfederacija raspravljala o usvajanju nove zastave u Ričmondu 1862. godine, ona je bila simbol superiornosti bijele rase i sistema u kom je dominiralo ropstvo. Nakon rata prvenstveno se koristila na sahranama, pomenima i kao simbol na grobovima. Iz perspektive Afroamerikanaca sve nasljeđe koje oni vide u ovom simbolu je mržnja, ugnjetavanje i bijela dominacija, smatra Godfild, a i istorija ga podržava. “Sa druge strane, postoje bijeli južnjaci čiji su se preci borili i ginuli u Građanskom ratu pod ovom zastavom. Za njih ona zaista nema veze sa rasizmom, već sa poštovanjem sopstvenih korijena”, kaže on. Zastava Konfederacije nije bio mejnstrim simbol sve dok Pokret za ljudska prava nije dobio zamaha u 50im godinama prošlog vijeka, kaže Bil Feris, osnivač Centra za proučavanje južnjačke kulture na Univerzitetu Misisipija. To je bila borbena zastava, potisnuta u istoriju, sve dok je Kju Kjuks Klan i drugi koji su se suprotstavljali desegregaciji (misli se na ujedinjenje rasa u SAD) nisu usvojili kao vlastiti simbol. Iako je poredi sa nacističkom svastikom, Feris je vidi sasvim drugačije. ● ODUMIRE LI NAJRATOBORNIJI SIMBOL AMERIKE? “Svi simboli podliježu različitim tumačenjima, ali ovaj je jedinstven u svojoj moći da raspali strasti na svim stranama i dijapazon tumačenja i predrasuda koje zastava Konfederacije izaziva jedinstven je u američkoj istoriji”, tvrdi Džon Koski, koji radi u Muzeju konfederacije i autor je knjige “Borbena zastave Konfederacije: Najratoborniji amblem Amerike”. On kaže da je ovu zastavu gledao i po Evropi, gdje je ona postala svojevrstan simbol pobune. Još od pokušaja aktivista 1990. godine da ih uklone iz javnih objekata, ovaj simbol polako “odumire” u SAD, smatra Koski. Savezna država Džordžija je 2001. godine promijenila 45 godina star dizajn svoje zastave nakon pritisaka da se ukloni sve što ima veze sa simbolom Konfederacije. Pa iako se broj incidenata vezanih za ovaj simbol smanjuje, oni ne prestaju, jer potrebno je samo da se on pojavi na radaru javnosti i izazove problem.

Zamijenila je zastava nazvana Nerđajući baner (Stainless Banner) koja je postala ratna zastava generala Lija. Dizajnirao ju je Vilijam Porčer Majls

Treća nacionalna zastava Konfederacije dobila je ime Okrvavljeni baner (Bloodstained Banner) usvojena je 1865. ali nije proizvođena previše

Nakon rata, zaživjela je samo ratna zastava generala Lija (u izduženoj verziji), nijedna od nacionalnih

“Svi mi sami pišemo, naš životni scenario. Jedni će uvijek misliti ovako, drugi će uvijek misliti onako. To je predvidljiv obrazac”, dodaje Koski. Bil Feris, sa druge strane, ubijeđen je da će se vatra kojom ovaj simbol zrači potpuno ugasiti. “Jug se mijenja. Raste broj latino i afroameričke populacije i budite sigurni da za zastavu Konfederacije nema mjesta u njihovom okruženju”. Jugu je, zaključuje on, potreban novi grb koji će reflektovati njegov karakter promjena.


Globus 17

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

NEOČEKIVANA PROMJENA KURSA

Barak bi da ratuje ali Mišel ne da Nakon odluke Bašara al Asada da preda hemijsko oružje pod kontrolu međunarodne zajednice, američki predsjednik sve bliži odustajanju od vojnog napada na Siriju

V

AŠINGTON, DAMASK, MOSKVA - Američki predsjednik Barak Obama je u mnogim televizijskim intervjuima priznao da je njegova supruga Mišel Obama protiv plana o vojnoj intervenciji u Siriji, za koji se on zalaže ukoliko diplomatska sredstva ne urode plodom. “Znate, ako pričate sa članovima moje sopstvene porodice, ili sa Mišel, oni su vrlo skeptični i nepovjerljivi prema bilo kakvoj akciji”, rekao je Obama za televiziju Pi-Bi-Es. U intervjuu za En-Bi-Si on je dodao: “Ako pitate Mišel da li želimo da uđemo u još jedan rat, odgovor je - ne”.

Najnovije ispitivanje javnog mnjenja u SAD pokazalo je da nakon “epizode Sirija” Amerikanci više nemaju tako pozitivno mišljenje o Baraku Obami. Prema rezultatima tog istraživanja, koje organizuje Si-En-En i “ORC internešnal”, ocjenjuje se da je američki predsjednik djelimično i sam kriv za poziciju u kojoj se našao pokušavajući da ubjedi skeptične Amerikance da je opravdano izvesti vojnu intervenciju u Siriji.

● DRASTIČAN PAD OBAMINE POPULARNOSTI

Istraživanje je pokazalo, naime, da su Amerikanci duboko podijeljeni po pitanju toga da li je njihov lider snažan, kao i da li je on zaista iskren, pouzdan i da li inspiriše ljude da u njega imaju povjerenja, objasnio je direktor u Si-En-En za istraživanja Kiting Holand. Ispitivanje javnog mnjenja takođe je pokazalo da tek jedan od pet Amerikanaca kaže da u potpunosti razumije Obaminu politiku vezanu za

Siriju. Nešto malo više od polovine njih kaže da ponešto razumije, dok tri osobe od njih 10 kažu da im nije baš jasna politika Obamine administracije. Tome treba da doprinese i nedavni rat u Iraku, jer sada oko 60 odsto ispitanika kaže da je rat u Iraku bio greška, dok polovina ispitanih građana to isto kaže i za rat u Avganistanu. Kao rezultat svega, čak tri četvrtine Amerikanaca smatra da SAD ne treba da igraju ulogu svetskog policajca. Obama bi takođe trebalo da zna, bar kako navode istraživači, da Sirija uopšte nije glavna tema američke javnosti. “Sirija možda jeste glavna tema, 24 sata - sedam dana u nedelji, na Kapitol Hilu i u Beloj kući, ali čak je tri puta više Amerikanaca koji misle da je ekonomija glavna tema, od onih koji smatraju da bi to mogla da bude Sirija”, rekao je Holand. Priliku da svom narodu objasni svoju politiku i razloge insistiranja na intervenciji u Siriji američki predsjednik je imao sinoć u 21 sat po američkom vremenu kada se iz Bijele kuće obratio naciji.

● DAMASK, NARAVNO, PRISTAO NA RUSKI PREDLOG

Američki napad na Siriju definitivno više nije pitanje trenutka, pošto je Damask pristao da hemijsko naoružanje kontroliše međunarodna zajednica. Ruska diplomatska ofanziva u najmanju ruku odložila je početak bombardovanja. Odluku sirijske vlade da prihvati predlog Rusije obznanio je juče ministar spoljnih poslova te zemlje Valid Mualem. “Imali smo juče veoma plodonosnu rundu razgovora sa ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom, koji je predložio inicijativu u vezi sa hemijskim oružjem. Uveče smo prihvatili rusku inicijativu”, prenijela je agencija Interfaks. Mualem je ocijenio da je Sirija prihvatila predlog jer će se time “otkloniti osnove za američku agresiju”. Odluka Damaska donijeta je u pravi čas za administraciju Baraka Obame, koji je bombardovanje Sirije najavio uprkos snažnom protivljenju javnosti. Prema poslednjim anketama, čak 75 odsto protivi se inter-

MERCEDES STIŽE U SRBIJU

ZORAN MILANOVIĆ:

BEOGRAD - Snažna njemačka automobilska kompanija Mercedes će napraviti strateško partnerstvo sa beogradskim proizvođačem autobusa “Ikarbusom” uz pomoć Vlade Srbije, potvrdio je juče RTS-u direktor Mercedes Benza za Srbiju Rolf Jirgen Zajarle na Sajmu automobila u Frankfurtu. Na šasiji “Mercedesa” i uz njihov menadžment, “Ikarbus” će praviti nadogradnju za autobuse i to ne samo za srpsko, već i za treća tržišta. Razgovaralo se i o fabrici kamiona u Priboju, ali se još prikupljaju informacije o mogućim oblicima saradnje. To bi bila druga veća strana kompanija koja dolazi u Srbiju i sigurno bi na duži rok bilo riješeno pitanje autobusa za gradski prevoz, ali i velikih autobusa za međugradski prevoz. Generalni direktor “Ikarbusa” Aleksandar Vićentić nedavno je rekao Tanjugu da bi do kraja godine Ikarbus trebalo da potpiše ugovor o strateškoj saradnji sa Mercedesom, i dodao da bi to podrazumije-

ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović u intervjuu za televiziju RTL komentarisao je vrele aktuelne teme, pa tako i postavljanje dvojezičnih službenih natpisa u Vukovaru. Milanović je još jednom podsjetio da je Vukovarsko vijeće u Statutu iz 2009. godine donijelo odluku o dvojezičnosti. “Hoćete li da Vam kažem da je Vlada u kojoj je sjedio i sadašnji predsjednik HDZ-a suspendovala niz statuta lokalne samouprave od 2009. koji nisu bili u skladu s Ustavnim zakonom? Radilo se najčešće o pravu manjina na zastupljenost i upotrebi jezika i pisma. To je bila Vlada HDZ-a. Je li to moralno?”, zapitao se Milanović i rekao da sada više nema mijenjanja zakona. “To je vrlo jasna odredba. Koliko dugo smo je odgađali? Za mene je dolazak na državne institucije natpisa na jeziku naroda i narodnosti trijumf hrvatske volje i trijumf hrvatske države. I rekao sam, ako se neko borio protiv hrvatske države, tu ne mislim na ljude iz Stožera, nego na ljude koji su bili na drugoj strani, oni na kraju, u ovom krajnjem činu ove drame, imaju naziv Republike Hrvatske na ćirilici. To je noćna mora svih protivnika hrvatske države. To znači da je stvar gotova, nepovratno. Hrvatska je jača nego ikada”, rekao je premijer Milanović. Na pitanje može li se situacija u Vukovaru promijeniti izmjenom spornog zakona i statuta, kao što će

venciji, dok svega 14 odsto podržava takvu akciju. Istovremeno, Britanija, SAD i Francuska počele su konsultacije o novom predlogu rezolucije Savjeta bezbjednosti, kojom bi se Sirija prilično čvrsto obavezala da arsenal hemijskog oružja stavi pod međunarodnu kontrolu. Pomen Člana 7, koji predviđa zapadni predlog, ponovo je izazvao negativnu reakciju ruskih diplomata, pa će naredni dani, kako se čini, proteći u teškim pregovorima dvije strane o daljem nastupu u procesu rješavanja krize.

● VELIKA DIPLOMATSKA PO BJEDA RUSIJE

Suštinski, najnoviji razvoj situacije u Siriji predstavlja ozbiljnu diplomatsku pobjedu Rusije, koja je snažno prigrlila “retoričku” vježbu američkog državnog sekretara Džona Kerija da je “napad moguće spriječiti ukoliko Asad hemijsko naoružanje stavi pod međunarodnu kontrolu”. Dok su Bijela kuća i Stejt dipartment proveli dan objašnjavajući da je Keri odgovarao na hipotetičko pi-

tanje, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ubijedio je vlasti u Damasku da prihvate tu “nepostojeću ponudu”. Čini se da je i Obaminoj administraciji laknulo kada je Asad pristao na ruski predlog, jer se valjalo suočiti sa krajnje neprijateljski raspoloženim Kongresom, pa je serija od šest intervjua, kojima je Obama želio da preokrene javno mnjenje u korist vojne intervencije, krenula sasvim drugim tokom. Obama je, najavama da je bombardovanje sada moguće izbjeći, ostavio Kerija na cjedilu, mada je američki državni sekretar u najvećoj mjeri sam kriv za položaj u kojem se našao, jer je proteklih sedmica upoređivao Asada sa Hitlerom, što se pokazalo prilično kontraproduktivnim. U međuvremenu je objavljeno da angažovanje američkih snaga u ovoj fazi priprema za napad na Siriju košta 30 miliona dolara nedeljno. Načelnik Združenog štaba Vojske SAD general Martin Dempsi je rekao i da postoji nizak rizik od odmazde u slučaju da dođe do vazdušnih napada na Siriju.

Hrvatska je jača nego ikad! Srpski autobusi sa njemačkim potpisom valo izradu cjelokupnog proizvodnog programa njemačkog proizvođača u Zemunu. “Očekujemo potpisivanje dugoročnog ugovora do kraja godine, po osnovu kojeg bi ’Ikarbus’ proizvodio autobuse na ’Mercedesovoj’ samohodnoj šasiji, odnosno čitavu paletu autobusa od šest do osamnaest metara, počev od malih, m i n i - g ra d skih do visokoturističkih”, naveo je on. Vićentić je to ocijenio kao veliku šansu za tehničkotehnološki napredak i izlazak srpske fabrike na svjetska tržišta. On je rekao da bi autobusi trebalo da nose znak i Mercedesa i Ikarbusa. Direktor pribojske fabrike automobila Zoran Zaković rekao je Tanjugu nedavno da bi moguća saradnja sa Mercedesom bila dobra prilika i za FAP, koji bi mogao da vrši montažu vozila. Direktor Mercedesa, Jirgen Rouf, obišao je FAP, potvrdio je Zaković i precizirao da je to bila “informativna posjeta, sagledavanje mogućnosti i iznošenje ideja.”

se i ‘lex Perković’ promijeniti pod pritiskom Unije, Milanović je objasnio da se u Vukovaru radi o zaštiti prava manjina. “U slučaju izmjene Ustava se radi o progonu kaznenih djela ubistva, i to teškog ubistva, i ne možemo upoređivati ‘lex Perković’ i dvojezičnost u Vukovaru. Ovo je pozitivna diskriminacija manjinskih grupa, a u slučaju izmjena Ustava se radi o ukidanju zastarjelosti za djelo teško ubistvo. To su dvije potpuno različite

stvari i nisu u vezi”, objasnio je je hrvatski premijer. O inicijativi predsjednika Iva Josipovića koji je tražio dijalog svih strana i institucija oko slučaja ćirilice u Vukovaru, Milanović je rekao: “Pustimo inicijativu! Ne treba mi ta inicijativa! Gotovo je! Postavili smo ploče, bilo je nereda, srećom, niko nije poginuo. Razumijem, nekima je teško, izgubili su djecu i to se neće nikad zaboraviti. Ali to je trijumf hrvatske države.”


18 Kultura

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

ZETSKI DOM

Ideologija svakodnevice Slovenački Anton Podbevšek Teatar iz Novog Mesta gostuje na Cetinju

BUKEROVA NAGRADA

Džim Krejs favorit

Knjiga “Žetva” britanskog romansijera Džima Krejsa našla se u užem izboru za prestižnu književnu nagradu Buker. Krejs je u februaru ove godine najavio da je “Žetva” vjerovatno njegov posljednji roman, a sa svojih 67 godina on je najstariji među šest kandidata za nagradu. Prema pisanju londonskog Gardijana, “Žetva” slovi za glavnog favorita za ovogodišnjeg Bukera. Na listi se nalaze i “Merin testament” Kola Toibina, “Priča za sada” Rut Ozeki, “Niska zemlja” Džumpa Lahirija i “Potrebna su nam no-

Jubilarni, deseti Evropski festival animiranog filma Balkanima biće održan od 1. do 5. oktobra u beogradskom Domu kulture Studentski grad, sa 130 filmova iz 28 zemalja. Ovogodišnji festival predstavlja omaž nedavno preminulom profesoru Nikoli Majdaku (1927-2013), osnivaču i umjetničkom direktoru Balkanime. Njemu će biti posvećena centralna multimedijalna izložba na kojoj će biti predstavljena najznačajnija ostvarenja ovog autora animiranih filmova, koji je cio život posvetio razvoju animacije u Srbiji i Evropi, najavili su juče organizatori. Festival ima dva takmičarska programa dok su prateći programi sačinjeni od portreta evropskih majstora animacije, retrospektive i internacionalnih kinematografija.

va imena” NoVajolet Bulavajo. Najmlađa među kandidatima koji se nalaze u užem izboru je Eleonor Katon (28), čiji istorijski roman pod nazivom “Svjetiljke” govori o zlatnoj groznici u Novom Zelandu. Predsjedavajući žirija Robert Mekfarlejn rekao je da je lista veoma raznolika, možda najraznovrsnija u istoriji nagrade sa “divnim varijacijama u vidu geografije, forme, dužine i teme”. Na listi se nalaze četiri žene i samo dvojica autora - Krejs i Toibin, koji su ranije bili Bukerovi finalisti.

Trejler za roman Američki pisac Tomas Pinčon pripremio je kratki film kao najavu novog romana. Film izgleda kao amaterska parodija i djeluje kao nečija neslana šala na račun pisca, ali izdavač “Penguin” potvrdio je da se radi o službenom trejleru Pinčovog romana. Oni su i otkrili da iza filma stoji produkcijska kuća “Riz Sauvage Productions” (o kojoj na internetu nijesu dostupne nikakve informacije). Pinčon je sumnjičav prema e-knjigama i rijetko se fotografiše. Godinama se nalazi na listi američkih pisaca za koje se spekuliše da bi mogli dobiti Nobelovu nagradu za književnost. Čitaoce je pridobio komplikovanim narativima u čijoj je osnovi kombinacija elemenata pop kulture sa opskurnom istorijom. Rođen je u Glen Kouvu, država Njujork, a odrastao je na Long Ajlandu.

Predstava “Slavoj Žižek: Dobro došli u duhovno životnjsko kraljevstvo” Anton Podbevšek Teatra iz slovenačkog Novog Mesta biće izvedena večeras u 20 sati u Zetskom domu na Cetinju. Komad koji nosi naziv Žižekovog teksta o ideologiji svakodnevnog života režirao je Matjaž Berger. Naziv predstave referentno je vezan za poglavlje iz Hegelove “Fenomenologije duha” (Duhovno životinjsko kraljevstvo i prevara ili stvar sama po sebi). Hegel je tom sintagmom nazvao moderna civilizovana društva gdje su “ljudske životinje” – pojedinci koji učestvuju u zapletenoj mreži civilnog društva – uhvaćene u sebičnu interakciju i sve potrebe zajednice podređene su ličnim interesima pojedinaca. Gestus predstave je strukturiran kao montaža primjera, simptoma, ideoloških fenomena prošlog i savremenog, koji su plod rada “ljudske životinje”, kao što su: institucionalni zločini, totalitarizam, demokratija, rasizam, antisemitizam, birokratizam. Ovo je treći APT-ov projekat iz ciklusa “Najveći neprijatelji divljih slonova su pripitomljeni slonovi”.

Anton Podbevšek Teatar je prvo profesionalno pozorište u istoriji Novog Mesta i najmlađe profesionalno pozorište u Republici Sloveniji čiji je osnovni izazov angažovano i savremeno postaviti na scenu

“antagonizme” i “prelome” u različitim društvima, okolnostima, ukusima i mentalitetima. Pretpostavka da se ujednače odnosi između masovne i elitne kulture je glavna ideja od koje ovaj teatar polazi.

FILM

ª Gledaj meº među najboljima

Film “Gledaj me”, rediteljka Marije Perović, biće prikazan u okviru selekcije najboljih filmova sa festivala u poljskom gradu Lublinu, a povodom otvaranja renoviranog Centra za kulturu u tom gradu. Program

traje od 20. do 29. a “Gledaj me” će biti prikazan 26. septembra. Izbor najboljih filmova sa festivala u Lublinu jedna je od manifestacija kojima će se obilježiti otvaranje Centra za kulturu. “Gledaj me” je na festivalu

u poljskom gradu učestvovao 2009. Marija Perović je za film “Gledaj me” dobila nagradu za najbolju režiju na 25. Filmskom festivalu u Aleksandriji u Egiptu, u kategoriji prvog i drugog igranog filma. Film “Gledaj me” premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Puli, u programu međunarodne selekcije Europolis, a osim Lublina, učestvovao je i na festivalima u Amsterdamu i Sankt Peterburgu, kao i na Festivalu crnogorskog filma u Moskvi. Marija Perović je na Hercegnovskom filmskom festivalu za režiju filma “Gledaj me” dobila Bronzanu mimozu. U filmu igraju: Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Branimir Popović, Andrija Milošević, Voja Brajović, Mladen Nelević, Dubravka Drakić, Srđan Grahovac, Branko Ilić, Branka Femić, Simo Trebješanin i drugi. Scenario za film napisan je prema romanu Ksenije Popović “Dječak iz vode”. Film je realizovan uz podršku Ministarstva kulture, sporta i medija Crne Gore.

KNJIGA

Pišem o onome što me boli Nedavni gost Podgorice, pisac Goran Vojnović, o novom romanu Slovenački pisac i reditelj Goran Vojnović, koji je prije dva mjeseca bio gost festivala “Odakle zovem” u Podgorici, na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu govorio je o svojem novom hit-romanu “Jugoslavija, moja domovina”. Vojnović je poznat po tome što ima odličnu komunikaciju sa publikom, što je pokazao i na crnogorskom festivalu, a kako pišu hrvatski mediji, oduševio je i publiku zagrebačke manifestacije. Njegov prvi roman “Čefuri, napolje”, kako je objavljen u Hrvatskoj, ili “Južnjaci, marš” u Srbiji, bio je bestseler, dok je prvo izdanje novog “Jugoslavija, moja domovina” rasprodano u Sloveniji. Roman govori o mladiću Vladanu Borojeviću, koji saznaje da mu otac nije poginuo u građanskom ratu u

Jugoslaviji, nego je živ i – osumnjičen za ratne zločine. “Roman ne mogu pisati o stvarima koje me ne zanimaju. Nemoguće je godinu ili više posvetiti likovima koji ti nijesu važni. Ne pišem jer mislim da će to biti uspješno, nego o onome što me boli”, rekao je Vojnović. “Pisanjem ‘Jugoslavija, moja domovina’ ulazio sam u sopstvene uspomene. Moju Jugoslaviju su činili rodna Ljubljana, ljeta u Puli kod rodbine i skijanja na Jahorini”. Tema ratnih zločina ga je zanimala, jer je, kako kaže, upoznao ljude koji su i danas zarobljenici bolnog ratnog iskustva, zbog koga misle da je u redu imati grozne stavove, poput negiranja genocida u Srebrenici. “Jako je važno otvoreno pričati o

prošlosti i mržnji. Problem s ćirilicom u Vukovaru je to što se ćuti o boli ljudi koji su proživjeli strašne stvari, ali istovremeno se dopušta da ta bol određuje politiku, što je pogrešno”, rekao je Vojnović o situaciji koja je nastala u Vukovaru zbog postavljanja ćiriličnih tabli u tom gradu. Dodao je da ga u tematiziranju ratnih zločina jako zanimaju i “svi oni sporedni likovi, jer nije Ratko Mladić sam izvršio pokolj u Srebrenici”. “Pitam se što misli onaj vozač autobusa koji je prevozio zarobljenike, misli li on da nije loša osoba i da nije kriv? Svi ti ljudi su oko nas, svaki dan na ulici susrećemo ubice, a to utiče na društvo u kojem živimo i truje ga”, smatra Vojnović.


Kultura 19

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Saši Baronu Koenu BAFTA nagrada Britanski glumac Saša Baron Koen (41) dobitnik je nagrade Britanske akademije za film i televiziju (BAFTA) za doprinos komediji. Nagrada, koja nosi ime Čarlija Čaplina, biće mu uručena 9. novembra na svečanoj dodjeli “BAFTA/LA Britannia” u Los Anđelesu, na kojoj će nagrade dobiti i Benedikt Kamberbač, Džordž Kluni, Ketrin Bigelou i Ben Kingsli. Zvijezdi urnebesnih komedija “Diktator” i “Borat”, koja je nedavno odbila ulogu Fredija Merkjurija u biografskom filmu posvećenom frontmenu grupe Kvin, ovo će biti treća nagrada BAFTA. Nagrada “BAFTA/LA Britannia” dodjeljuje se od 1989. godine istaknutim umjetnicima filmske i televizijske industrije.

FIAT 2013.

ª Hansenovu djecuº ne želim na platnu Crnogorski pisac Ognjen Spahić o svojim djelima i filmskoj umjetnosti Nataša Bućković

F

ilmovi “Sve to” Branislava Milatovića i “Carver je mrtav” Vanje Vascarca rađeni po kratkim pričama Ognjena Spahića premijerno su prikazani u Podgorici u okviru FIAT-ovog programa “Montenegro Art Guerilla”. Govoreći o saradnji sa mladim rediteljima Spahić kaže da je zadovoljan načinom na koji je ispoštovana i vizuelno uobličena njegova ideja, i ističe da pisac nema pravo da odlučuje da li je film bolji od literarnog predloška po kojem je rađen, jer su to dvije različite predstave apsolutno ličnih uvida.

Pisac Ognjen Spahić, po čijim kratkim pričama su urađeni filmovi koji su obišli sve relevantne filmske festivale, kaže da on ne vidi svoju prozu kao film, već neki drugi ljudi u tome prepoznaju pokretne slike. “Dok pišem uvijek se trudim da isključim taj oblik zvuka i slike da izbjegnem tu zamku u koju sve nas baca sedma umjetnost kao nešto sa čim smo odrasli. Međutim, kad se Bane Milatović pojavio sa idejom da priču ‘Sve to’ pretvori u nešto što je vizuelno, uz sve moje predrasude prema tome, radeći sa njim imao sam sasvim izvancrnogorsko iskustvo, što je meni, a vjerujem i vama koji živite ovdje, jako bitno, jer to je jedini način na koji možemo da op-

Predstava “Crvenkapa” lutkarskog pozorišta Šćućkin iz Nikšića biće izvedena sjutra u 10 i u 12 sati na Sceni 213, u okviru manifestacije “Septembarski dani”, koja se održava u gradu pod Trebjesom. Predstavu je po tekstu Igora Bojovića režirao Goran Bulajić, a igraju glumci Kristina Stevović i Petar Burić, uz muziku Petra Šundića, koji je na sceni, praktično, kao treći akter, dok je bajkovite lutkarske kostime uradila Anka Gardašević. “Crvenkapa” Igora Bulajića nudi, u dramaturškom smislu, mnogo više od lutkarskog teatra na koji smo navikli i izmiče tradicionalnoj kategorizaciji koja podrazumijeva određenu vrstu lutaka i uzrast publike.

foto Duško Miljanić

ª Crvenkapaº u Nikšiću

ISTRAŽIVANJE

Citirane knjige najmanje se čitaju Orvelova “1984”, Tolstojev “Rat i mir” i Dikensova “Velika očekivanja” su samo neki od klasika koji se često citiraju u društvu, ali veoma rijetko čitaju. Nedavno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u britanskom listu Gardijan, pokazalo je da je više od 60 odsto ispitanika slagalo da su pročitali neko klasično djelo ne bi li ispali pametniji i obrazovaniji. Kako bi zavarali svoje sagovornike, lažni čitaoci se najčešće oslanjaju na filmsku ekranizaciju romana ili skraćeni sadržaj koji su pronašli na internetu. Na vrhu liste najcitiranijih romana koji se rijetko čitaju je “1984” Džordža Orvela. Slijede “Rat i mir” Lava Tolstoja i “Velika očekivanja” Čarlsa Dikensa. Na četvrtom mjestu je “Lovac u žitu” Džeroma Dejvida Selindžera, a na petom “Put za Indiju” E. M. Forstera. Preostalih pet mjesta na spisku zauzeli su romani “Gospodar prstenova” Dž.R.R. Tolkina, “Ubi-

stanemo na ovom prostoru”, navodi Ognjen Spahić. O Branislavu Milatoviću nije ništa znao kao autoru, ali već nakon prvih verzija scenarija koje je mladi reditelj napisao Spahić je, kako kaže, shvatio da se radi o čovjeku koji se nevjerovatno dobro razumije u književnost i prije svega poštuje viziju pisca. “On je ispoštovao ideju sa kojom je nastala moja kratka priča i potrudio se da je odsvira na nekom drugom instrumentu, a to je u ovom slučaju njegov vizuelni imidž. Uživao sam u svakom trenutku saradnje koju smo imali. Imao sam sreću da se tu uključe sjajni glumci i rezultat je nešto što se može nazvati vizuelnim pandanom one ideje ko-

ti pticu rugalicu” Harper Li, “Zločin i kazna” Fjodora Dostojevskog. “Gordost i predrasuda” Džejn Ostin i “Džejn Ejr” Šarlot Bronte. Homerova “Odiseja” i Biblija ne spadaju u “top 10”, ali se takođe često citiraju, ali gotovo nikada ne čitaju.

Konceptualna umjetnost Film nastao 2006. godine iz projekta Petra Ćukovića pod nazivom “Do Nothing” biće prikazan večeras u 21 sat u Kuslevovoj kući, u okviru programskog segmenta “Montenegro Art Guerilla”. Gost večerašnjeg programa biće veliki svjetski koncepju sam u startu imao”, kaže Spahić, naglašavajući da je piscu jako teško da zavoli filmove koji nijesu to što je on želio da kaže i stvara. “Za razliku od Milatovićevog ostvarenja, prema filmu ‘Carver je mrtav’ imao sam nešto drugačiji pristup. Na početku sam se uključio u razradu scenarija, onda sam vidio da režiser želi da ode malo dalje od literarnog predloška i tu sam negdje jednostavno prekinuo saradnju. Imao sam lijepo uzbuđenje čekajući da vidim šta je on na kraju napravio. Ispostavilo se da je i njega pogodilo to što sam htio da kažem, a što i nije sasvim jasno”, naveo je Spahić, podsjećajući da su mnogi davno objavljenu priču “Rejmond Svoju prozu ne vidi kao film: Ognjen Spahić

● FOTO priča

tualni umjetnik Oleg Kulik, koji je nastupao na FIAT-u 1996. godine. Kao kustos Galerije Regina, Kulik je postao poznat po svom neobičnom načinu postavljanja slika na točkove i zapošljavanju ljudi da brinu o umjetničkim djelima. je mrtav. Karver je umro, rekoh” vidjeli kao estetski rez u odnosu na poetiku Rejmonda Karvera, koji je nakon Čehova postao najvažniji pisac uzor, a samim tim proizveo i mnoštvo plagijatora i epigona u tom žanru koji se jako sporo razvija. “Saradnja sa ovim mladim ljudima, a prije svega tu ističem Baneta, nešto je što odvajam od klasičnog filmskog iskustva. Doživljavam ih kao ljude koji su se posvetili literarnom predlošku, što je meni jako važno, a kao produkt svega toga je dobra atmosfera koja se napravila oko svih tih uspjelih pokušaja”, kaže Spahić. Ono što je zajedničko ovim ostvarenjima je činjenica da sadrže neke slike sa kojima gledalac može da se identifikuje, što je i suština umjenosti. “Priča ‘Sve to’ bavi se crnogorskom nekrologijom, dakle našom pasijom prema smrti, zapravo prema ritualima koji je prate i čije smo u nekom trenutku bili žrtve. Slavko Štimac je negdje osovina te priče. On je replika lika kojeg sam prikazao u tekstu i kad sam prvi put gledao film u cjelosti, dobio sam mnogo više nego što sam očekivao”, naveo je Spahić. On sebe doživljava kao pisca kratkih priča, dok su romani u njegovom slučaju nešto što se dešava usputno i stihijski. “’Hansenovu djecu’ stvarno ne bih volio da vidim na filmu. To bi bila neka vrsta tjelesne pornografije koja je krajnje neprijatna iako je bilo takvih ideja”, kaže Spahić, koji saradnju sa Banetom Milatovićem nastavlja ekranizacijom kratke priče “Puna glava radosti”.

Zvijezde u Torontu Marija Belo, Moran Atias i Loas Šabanol na premijer filma “Treća osoba” na festivalu u Torontu. Reditelj je oskarovac Pol Hegis. Glumačka postava je puna zvijezda pa tako u filmu igraju i Mila Kunis, Olivia Vajld, Džejms Franko, Kim Bejsindžer, Lijam Nison i drugi. Pol Hegis je jedan od najcjenjenijih scenarista u Holivudu, a za svoj rediteljski debi “Sudar” dobio je Oskare za scenario i za nabolji film. Za tu prestižnu nagradu nominovan je i za scenarija za dva filma Klinta Istvuda, “Pisma sa Ivo Džime” i “Djevojka od milion dolara”.


20 Reportaže

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Gruzija

Monah koji živi na vrhu stijene

Rijetko silazi sa stijene na kojoj živi: Sveštenik Maksime Kvavtaradze

Gruzijski sveštenik Maksime Kvavtaradze (59) već 20 godina živi u potpunoj osami na 40 metara visokoj stijeni Katshkhi

K

ada želi da siđe sa stijene iznad samostana, Maksimeu je potrebno 20 minuta da se spusti niz stepenice. Namirnice mu obično donose njegovi sljedbenici i podižu ih pomoću kanapa, a on sam silazi dva puta nedjeljno kako bi se molio s njima.

Prije nego što se zamonašio 1993. godine, radio je kao radnik na dizalici, pa je oduvijek volio visine. “Ovdje je tolika tišina da možete osjetiti božje prisustvo”, kaže Maksime. Njegovi jedini posjetioci su sveštenici i grupe problematičnih mladih ljudi koji traže utjehu u samostanu u podnožju planine. Fotograf Amos Šaple posjetio je monaha, ali mu on nije odmah dozvolio da se popne na stijenu. Umjesto toga proveo je četiri dana moleći se po sedam sati. Na kraju mu je dozvoljeno da se popne uz stepenice. Maksime mu je rekao da se zamonašio nakon boravka u zatvoru, kada je odlučio da promijeni svoj život. Kada je tek došao na vrh stijene, spavao je u frižideru. Sada se na vrhu stijene nalazi udobna koliba sa krevetom. Stijenu Katshki koristili su stiliti,

hrišćanski red koji živi na vrhovima stubova i stijena kako bi izbjegli ovozemaljska iskušenja. Praksu je, u 15. vijeku, zaustavila otomanska okupacija. Vjekovima je ova stijena bila napuštena, a lokalno stanovništvo je samo proučavalo misteriozne ruševine u njenom podnožju. Planinar Aleksander Japardize je 1944. godine predvodio grupu koja je prva dokumentovala vrh stijene i otkrila ostatke kapele i skelet monaha koji je tu živio. Ubrzo nakon pada komunizma i ponovnog oživljavanja religije u Gruziji, Maksime je odlučio da živi na vrhu stijene, kao što su to nekada činili stiliti. “Kao mladić sam pio, prodavao drogu i slično. Kada sam završio u zatvoru, znao sam da je vrijeme za promjenu. Sa prijateljima sam pio u okolini i viđao sam ovo mje-

sto, gdje se zemlja srijeće sa nebom. Znali smo da su monasi nekada živjeli ovdje i osjećali smo veliko poštovanje prema njima. Prve dvije godine nije bilo ničega, te sam spavao u starom frižideru, koji me je štitio od vremenskih neprilika”, ispričao je Maksime. Naknadno je, zajedno sa lokalnom hrišćanskom zajednicom, napravio stepenice, renovirao crkvu i izgradio kolibu. Muškarci koji se nađu u životnim problemima dolaze, ostaju i traže savjet od Maksimea i mladih sveštenika. Bivaju ugošćeni pod uslovom da se pridruže sveštenicima u molitvi po sedam sati dnevno, a pomažu i u službi. Stiliti su bili grupa ranohršćanskih asketa koji su provodili vrijeme sjedeći ili stojeći na vrhu uskih stubova. Najpoznatiji je Sveti Simeon Stilita, koji je od 423. godine proveo 30 godina na vrhu stuba. Rekord drži Sveti Alipije koji je u šestom vijeku proveo 67 godina na stubu. Posljednjih 14 godina je proveo ležeći, budući da više nije mogao da stoji. (The Telegraph) Stijena Katshkhi u Gruziji

promocija

Počelo snimanje Diskaver Kroacija Televizijski šou o ljepotama Hrvatske U snimanju Diskaver Kroacija – Israživačke rute koja je počela prije neki dan da se snima u Hrvatskoj učestvovaće pet stranih novinara na uzbudljivom putovanju kroz Hrvatsku koji će pisati svoje blogove. Violetta Teetor - Finkinja, Marcio Caparica Carlos - Brazilac, Florence i Mike Lince- Amerikanci, na uzbudljivom putovanju kroz Hrvatsku pisaće svoje blogove. Snimanje traje 23 dana i završava 27.9. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Online komunikacija tokom snimanja i korišćenje pet društvenih mreža (Facebook, Twitter, Google+, Pinterest i Yout tube) te postavljanje svih snimljenih materijala kao ishoda ovog projekta na web pogodi-

li su u sredinu marketinške strategije turističih zajednica koje su radi navedenih razloga prepoznale vrijednost ove promotivne ideje i većim dijelom je finansirale. Produkciju ovog projekta u cjelosti potpisuju Dhar media i TouristarTV. Voditeljka serijala je poznata novinarka Ešli Kolburn, koja je ovom prilikom angažovana baš radi svoje ljubavi kao i radi inicijative u promociji Hrvatske. Četiri novinara podstaknuta željom za putovanjima samostalno su se javili za učešće u projektu, a dolaze iz različitih zemalja i svima je zajednička strast prema putovanju i činjenica da još nijesu posjetili Hrvatsku.


22 Zabava

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

PAULA PATON

HOLIVUD

Ženi se baštovan

Sjećate li se Džona Rolanda, omiljenog baštovana Gabrijele Solis, odnosno Eve Longorije u hit seriji “Očajne domaćice”? Gabinu i Džonovu romansu pratili smo netremice godinama, ali malo njih zna da je posljednjih pet godina srce Džesija Metkalfa, glumca koji je oživio najpoželjnijeg baštovana svih vremena, rezervisano za njegovu vjerenicu Karu Santanu. Poznati par prethodnih mjeseci podigao je vezu na još viši nivo, a kako holivud-

ska žuta štampa najavljuje, sprema se i vjenčanje koje će napokon atraktivnog glumca damama ukloniti sa tržišta. Prema navodima nekih medija, mladi vjerenici ovih dana su možda u tajnosti već i stali pred matičara, ali zvanične potvrde još nema. Jedno je sigurno, pitanje je dana! Budućim mladencima želimo sve najbolje, mada, ako je suditi prema onome što smo gledali u seriji, Kara će morati dobro da pazi na svog budućeg supruga!

Toples scena bila je moja ideja Akciona komedija “Dva pištolja”, u kojoj glume fantastični Denzel Vašington i Mark Volberg, od sinoć je na repertoaru bioskopa Cineplexx . U okviru noći pod nazivom “Men’s Night” publika je uživala u najnovijem filmskom hitu u kojem su dvojica agenata iz različitih agencija prisiljeni da rade zajedno kako bi razbili narko-kartel i izvukli 43 miliona dolara. Uz dvojicu super zgodnih holivudskih glumaca, glavnu žensku ulogu ostvarila je i preseksi Paula Paton kao agent koji dijeli krevet s Denzelom Vašingtonom. U jednoj sceni u filmu publika će je vidjeti u toples izdanju. “Biti toples u toj sceni bila je moja ideja. Jednostavno mi se cijela scena činila previše lažnom da sam nosila majicu, jer tako je bilo originalno zamišljeno. Međutim, otišla sam kod reditelja i jednostavno rekla: ‘Tokom ove scene biću gola’. Prije toga, naravno, upitala sam svog supruga Robina Tikea šta o tome misli, a on me podržao. Nakon što je Denzel saznao za sve to, samo je izjavio: ‘Dobro, i ja ću onda biti bez majice u sceni.’“ (dnevnik.hr)

TAKMIČENJE

Bane u Turskoj Bane Nedović otputovao je juče u Tursku, gdje će biti učesnik jednog muzičkog takmičenja. Tim povodom na svom Fejsbuk profi-

lu je napisao: “Dobio sam poziv da budem jedan od učesnika na Međunarodnom muzičkom festivalu u Turskoj u gradu Denizli, koji će se održati od 10. do 15. ovog mjeseca. Čast mi je i zadovoljstvo što ću predstavljati našu zemlji među 20 njih iz Evrope, i ono što mogu reći u svoje ime jeste da ću dati sve od sebe da opravdam povjerenje koje mi je dato”, opširan je bio Bane. Z.Š.


Zabava 23

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

INTERVJU

O ljubavi pjevam iz iskustva Beogradski rok muzičar i novinar Dejan Cukić za DN o novom albumu i porodičnom životu Filip Jovović

B

eogradski muzičar Dejan Cukić juče je objavio spot za pjesmu “Prava ljubav”. Ova numera će biti na kompilaciji “Priče o ljubavi”, koja će se u skoro naći u prodaji. On će narednih dana biti angažovan i kao voditelje na beogradskom festivalu posvećenom pokojnom Delči, frontemnu grupe U škripcu. Za DN govori o kompilaciji, inspiraciji nakon više od 30 godina bavljenja muzikom i privatnom životu.

Od juče smo u prilici da vidimo i spot za Vašu novu pjesmu “Prava ljubav”, u kom se pojavljuje i Nataša Balog, žena poznatog radio-voditelja Igora Brakusa? Otkud ova saradnja? Mi smo jako dobri prijatelji. Nataša je supruga mog drugara Igora Brakusa, ali prije svega je sjajna glumica sa velikim iskustvom u mjuziklima gdje igra, pjeva i glumi. Jednom smo se na nekoj zajedničkoj večeri šalili kako ona i moja supruga Milica liče, pa smo se dogovorili da ona glumi Milicu u spotu. Šta to najavljujete “Pravom ljubavlju”? Spot je upravo krenuo u rotaciju. Ima ga i na Jutjubu. Pjesma najav-

ljuje kompilaciju koja se pojavljuje da sa malim zakašnjenjem obilježi 25 godina moje solističke karijere, to jest saradnje sa Sporim ritam bendom. Muziku je napisao klavijaturista Dragan Mitrić, a ja sam uradio tekst. Na Vašim nastupima u Podgorici energija je uvijek nevjerovatna. Kako postižete takvu komunikaciju sa publikom, u čemu je tajna? Kada bih umio to da objasnim, otvorio bih školu ili bih postao menadžer. Ne znam, ja se sasvim promijenim kada izađem na scenu. Kao da se pretvorim u nekakav provodnik energije. Ma, najvažnije mi je da ja uživam, onda to postane zarazno. U knjizi “45 obrtaja” sabrali ste priče o, po Vašem mišljenju, 45 najboljih kompozicija koje su obilježile muziku 20. vijeka. S obzirom na to da se posebna emocija osjeća u poglavlju o grupi Pink Flojd, pretpostavka je da ste bili na beogradskom koncertu Rodžera Votersa. Kako biste opisali ovaj događaj? Prije bih rekao da je to bio izbor pjesama koje su nekako najbolje oslikavale određena razdoblja razvoja muzike. Ja sam bio veliki obožavalac grupe Pink Flojd i stvarno sam bio fasciniran nedavnim nastupom Rodžera Votersa. Među-

Djecu učim poštovanju Koje su najvažnije životne lekcije kojima učite djecu? Mislim da smo ih naučili da se međusobno vole i podržavaju. Prije neki

dan sam čuo starijeg Aleksu kako kaže nekome da mu je sestra Ana najbolji prijatelj. Nema mnogo trenutaka kada se čovjek osjeti tako ushićeno.

tim, iskreno, u vrijeme objavljivanja albuma “The Wall” ja sam prešao na neke druge stvari i to je bio prvi album Flojda koji nijesam ni kupio. Tako da nemam baš emotivni odnos prema tim pjesmama koliko prema nekim starijim. Da li ćemo uskoro čitati nešto novo od Dejana Cukića? U posljednje vrijeme uglavnom sam se bavio prevođenjem nekih biografija i autobiografija poznatih izvođača. Trenutno prevodim jednu knjigu o Bitlsima, vjerovatno bih poslije trebalo da se posvetim najzad nastavku “45 obrtaja”, a to će biti “33 obrtaja”. Trenutno je aktuelan i festival posvećen velikom Delči na kome ćete se pojaviti u ulozi voditelja? Da. To mi je veliko zadovoljstvo i čast. Delča je bio prije svega divan čovjek i drag prijatelj. Numera “Mokre ulice” bila je posljednja saradnja Džonija Štulića. Šta mislite o njegovoj izolaciji, novim pjesama, da li ste u kontaktu? Postoji li mogućnost da ga ponovo vidimo na nekom koncertu u regionu? Nijesam u kontaktu sa Džonijem tako da ne bih smio ništa da govo-

rim o tome. Šta Vam je inspiracija za pisanje pjesama danas, koliko se promijenila u odnosu na onu od prije 20-ak godina? Da li otkrivate lično u pjesmama? Naravno da je čovjek različit poslije toliko vremena. Mislim da je pjevanje o ljubavi sada neka vrsta angažovane poezije, jer kao da pokušavaju ljubav da nam protjeraju iz života, dok su ranije te pjesme bile nekako opšta mjesta. Sada ih pišem sa konkretnim iskustvima. Ove godine slavite srebrnu svadbu sa suprugom Milicom, da li možete otkriti ključ uspješnog braka? Ljubav, ljubav, ljubav... povjerenje, poštovanje i tolerancija. Koliko se tokom godina mijenjao Vaš odnos prema publici? Nimalo. Uvijek sam imao potrebu da se potpuno predam na sceni i ljudima dam svaki gram energije koji imam. Da li djecu usmjeravate da se razvijaju u Vašem pravcu, na umjetnost ili im ipak nešto drugo preporučujete? Usmjeravamo ih da vole umjet-

Na kompilaciji dvije nove pjesme Na kompilaciji “Priče o ljubavi” će se naći samo stariji hitovi ili ste u međuvremenu radili na nekim novim pjesmama? Na izdanju će se osim 15 starih hitova naći i dvije nove pjesme. “Prava ljubav” i “Priča o ljubavi”. Morali smo da radimo na nekoliko novih stvari da bismo se odlučili za dvije koje će biti i dovoljno nove i drugačije, ali i koje će se uklapati sa starim hitovima. To nije bio lak zadatak.

nost i da nauče da uživaju u svakoj kreaciji. Kada je karijera u pitanju, ipak im savjetujemo nešto drugo. Da li uskoro možemo očekivati i Vaš nastup u Podgorici? Nadam se. Uvijek sam imao nekako poseban odnos sa ljudima koji u Crnoj Gori vole moju muziku. Volio bih da se ponovo družimo.

poNoVo pRoVocIRa

Majli gola u novom spotu

Da li smo dobili Madonu 21. vijeka? Bila je nekada slatka mala “Hana Montana”, ali sada na svaki način pokušava da se “otarasi” imidža slatke male djevojčice. Majli Sajrus je ovog ljeta u centru pažnje muzičke javnosti. Najprije je objavila, blago rečeno,

provokativan spot za pjesmu “We Can’t Stop”, koji je prepun nekih bizarnih momenata, da bi potom izazvala lavinu komentara nastupom na dodjeli MTV VMA nagrada. Njeno najnovije djelo je spot za pjesmu “Wrecking Ball” o kojem se pričalo i prije nego što je

objavljen. U spotu je potpuno gola i tako sjedi na kugli, a u jednoj sceni liže čekić. Jedan od komentara pjesme na Jutjubu sa najviše “lajkova” koja je za nepunih 24 sata sakupila 13 miliona pregleda glasi: 80% pornografija - 20% pjesma. E.Z.

HOT! Sabrina Ferili, italijanska glumica, dala je obećanje navijačima Rome da će se skinuti gola i prošetati gradom ukoliko Roma na kraju ove sezone Serije A bude prva. Ova 49-godišnjakinja je i članica Vijeća navijača Rome. U nedavnoj anketi među muškarcima od 15 do 34 godine, većina ih je odabrala Sabrinu kao najljepšu ženu u Italiji.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2062 sudoku 2012-06-05

Medium level

Teža

4

8

5

1

7

2

4 7

9

3

5

8

4

4

3 8 7

6

7

9

Play sudoku online at:

9

3

2

www.sudokukingdom.com

5 3

4

6

9

5

4

Daily Sudoku puzzle No. 2046

Lakša 2012-05-20

Medium level

6

4

1 2

2

9

7

3

8

5

8

4

9

7 5

Page 1/2

Play sudoku online at:

5

8

7

3

7

4

Play sudoku online at:

4

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9 7

FILIPINI

Filipinac Herbert Čavez (35) u posljednjih 16 godina imao je 19 plastičnih operacija kako bi izgledao kao njegov omiljeni lik Supermen. Ovaj momak potrošio je na promjenu ličnog opisa gotovo sedam hiljada dolara, što je, za filipinski standard, čitavo bogatstvo. Čavez sada hoda ulicama obučen kao Supermen i pokušava da djeci pruži moralnu podršku i zabavi ih. “Osjećam se kao superheroj svaki put kada obučem kostim. Moja misija nije da spasim svijet, već da pomognem i vratim osmijeh na lica djece u mom gradu. Ljudi me zaustavljaju i žele da se fotografišu sa mnom. Oduševljeni su što vide Supermena na Filipinima”, kaže Čavez. On planira nove operacije, kako bi još više ličio Supermena. Sam pravi svoje kostime i majice. U junu ove godine Čavez je ušao u Ginisovu knjigu rekorda kao osoba sa najviše Supermenovih memorabilija, sa čak 1.253 primjerka. Sada je njegova kolekcija porasla do gotovo pet hiljada primjeraka.

7

5

1

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2138 2012-08-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1843 2011-10-30 6

1

8

2

4

7

9

5

3

4

2

7

9

1

6

8

5

3

9

4

3

8

1

5

2

7

6

1

9

5

7

8

3

4

2

6

2

7

5

6

9

3

4

1

8

8

6

3

2

5

4

1

9

7

4

9

1

7

2

6

3

8

5

3

5

8

4

9

2

6

7

1

3

5

7

4

8

1

6

2

9

7

4

2

1

6

8

9

3

5

8

2

6

3

5

9

7

4

1

6

1

9

5

3

7

2

4

8

5

8

2

9

3

4

1

6

7

2

7

1

8

4

5

3

6

9

1

6

9

5

7

2

8

3

4

5

8

6

3

2

9

7

1

4

7

3

4

1

6

8

5

9

2

9

3

4

6

7

1

5

8

2

vicevi

Imao 19 operacija da bi ličio na Supermena

9

Puzzle solution:

2

Koja je razlika izmedu evropskog i etiopijskog lifta? Page 1/2 Na evropskom piše: -Max. 700 kg, 6 osoba. Na etiopijskom piše: -Max 700 osoba, 6 kg. *** Pita Haso Muju: -Mujo, što ti žmuriš kad piješ pivo? Mujo odgovara: -Pa doktor mi je rekao da piće ne smijem ni da pogledam. *** Na takmičenju bacanja čekića, Crnogorac baci čekić dalje od svih. Pitaju ga: - Kako ste uspjeli baciti tako daleko? Crnogorac: - Alat što dalje od mene! *** Kaže Fata Muji: -Trudna sam! Mujo će iznenađeno: -Kako trudna bona, pa pazio sam! A Fata odgovara: -Pa, to ti je kao u saobraćaju, dža-

be ti što paziš kad drugi ne paze. *** Pri porođaju pita doktor oca: -Da li hoćete da isprobate našu novu mašinu koja prebacuje bol sa žene prilikom porađaja na oca? Time biste olakšali muke vašoj supruzi. Otac rado pristane i doktor namjesti mašinu da prebaci samo 10 odsto bola i upozorava oca da je to bol koji do sada nikad nije doživio. Otac se malo uozbilji i stegne zube. Poslije par sekundi otac se nasmije i kaže: -Pih, ovo nije ništa strašno, povećajte mi na 20 odsto. Doktor uradi tako. Ali otac i dalje ne osjeća neki jak bol, pa zatraži od doktora da namjesti mašinu na svih 100 odsto kako bi u potpunosti pomogao supruzi. Poslije porođaja muž ustane, istegne se, prodrma se malo i popije čašu vode. Uzima bebu i sa ženom polako napušta bolnicu. Kada su stigli pred kuću zatiču na pragu poštara kako leži mrtav.


Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

NEZVANIČNO

Neka su ispali ovi košarkaši, nije se moglo kući ništa gledat od tih utakmičina.

Nešto odvano nije bilo nikakve afere. sad mi fale baš.

Vala mi je i tenis dosadio preko mjere. I to se čudo završi.

Word Search Puzzle #P436AROSMOSMJERKA

HOROSKOP

A

I

D

E

S

C

A

R

E

S

S

H

W

S

C

N

D

E

N

O

O

W

S

G

E

N

R

E

C

L

N

D

S

N

L

M

G

L

A

S

A

N

O

A

T

E

I

T

U

E

P

P

P

Y

S

E

R

N

U

T

X

R

N

S

D

L

R

W

O

A

D

D

N

E

T

I

L

L

U

S

I

O

N

V

C

S

I

S

I

T

N

G

V

N

N

E

D

E

R

H

C

T

E

E

R

G

D

C

S

T

D

S

I

E

O

O

S

S

E

L

A

T

E

O

E

E

M

E

T

W

L

C

E

P

R

K

D

F

H

C

E

N

T

O

D

D

P

E

C

I

I

F

T

R

S

O

O

T

H

E

T

O

A

X

V

E

I

A

X

T

M

L

D

C

R

R

E

R

A

E

L

C

N

A

M

U

H

Q

B

S

B

O

O

S

T

S

ACCORD AIDES Accord ANNEXING BOOSTS Aides BRAID Annexing CAPPED CARESS Boosts CHOWDERS CLEARER Braid COMPLIED Capped CONTRITE CRIMES

Caress

DETEST EAVES Detest FIXES GENII Eaves GENRE Fixes GREET GULPS Genii HELPS HUMAN Genre ILLUSION Greet LANDS LITHE

Gulps

MOTTO NASAL Motto PRODS RINSED Nasal RIVET Prods ROCKET SCARCE Rinsed SCOLD SHEEN Rivet SIXTIES Rocket SOLED SOOTHE

STRETCH STRUMS Stretch SWINDLED SWOONED Strums TALES Swindled TOFFEES TOOLS TUNICSwooned VOYAGE Tales

Toffees

Scarce

Tools

Chowders

Helps

Scold

Tunic

Clearer

Human

Sheen

Voyage

Complied

Illusion

Sixties

Contrite

Lands

Soled

Kinezi grade još jedan aerodrom

Crimes Lithe Kinezi grade još jedan aero-

A ako ti fale mi ćemo nešto organizovati.

Soothe

drom koji “neće biti mnogo daleko od prosječne visine leta” – na nadmorskoj visini od 3.800 metara. Ne tako daleko lociran je i civilni aerodrom koji se može pohvaliti najvišom nadmorskom visinom Copyright © Puzzle Baron February 8, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! na svijetu – skoro 4.500 metara! Aerodrom će biti u gradu Davu u tibetanskoj autonomnoj oblasti u provinciji Đinghaj, a trebalo bi da bude otvoren u avgustu 2016. godine. Biće uloženo 1,13 milijardi juana (oko 184 miliona dolara), a aerodrom će godišnje moći da primi 80.000 putnika.

OVAN Vaš odnos sa partnerom više podsjeća na igru skrivanja, nego na iskrenu vezu i na bliski emotivni susret. Nema potrebe da preterujete sa mistifikacijom u dijalogu sa voljenom osobom. Večernje sate provedite na neki mirniji način, relaksirajte se.

BIK Nemojte davati neke velika obećanja, ukoliko niste spremni da ih ostvarite. Potrudite se da obradujete voljenu osobu. Obratite pažnju na pravilniji način ishrane, prijaće Vam više vitamina i tečnosti.

BLIZANCI Priželjkujete “poseban tretman” u emotivnom odnosu, ali potrebno je da navedete svog partnera da Vam se prikloni. Podstičite kod sebe kreativnost u izražavanju i dobru volju.

RAK Sačuvajte prisebnost u susretu sa voljenom osobom. Ponekad lako gubite osjećaj za realnost. Posmatrajte stvari koje Vam se dešavaju sa više optimizma. Nema razloga da se opterećujete pogrešnim slutnjama.

LAV Umijete da ostvarite svoje emotivne namjere. Partner Vam ugađa na različite načine, dok se Vi zadovoljno osmjehujete. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi.

DJEVICA Partner od Vas očekuje originalan nastup i određene zavodničke manire. Nemojte štedjeti na svojim iskrenim osjećanjima i pažnji. Prati Vas sjajno raspoloženje i dodatni entuzijazam.

VAGA Uzalud prikrivate svoje emotivno neraspoloženje, Vaši postupci dovoljno govore o stvarima ili osobama koje Vam se ne dopadaju. Potrudite se da akumulirate svoju pozitivnu energiju.

ŠKORPIJA Prati Vas romantično raspoloženje, a nečije riječi ili postupci u Vama podstiču lavinu pozitivne energije. Ako ste dovoljno maštoviti i pozitivno orijentisani, očekuje Vas prijatno iskustvo. Djelujete pozitivno na svoju okolinu, uživajte na različite načine.

STRIJELAC Ne dopada Vam se saznanje, da neko uporno ignoriše Vaše emotivne želje. Ne možete da se pomirite sa “sporednom ulogom”. Posvetite pažnju nekom omiljenom hobiju, opustite se.

JARAC Očekuje Vas emotivno nerazumijevanje ili nova rasprava u susretu sa voljenom osobom. Različito ste orijentisani u planovima koje imate. Potrudite se da pravilno razriješite svoje unutrašnje konflikte.

VODOLIJA Iznenađuje Vas nečija emotivna reakcija ili poruka koju dobijate. Ne možete da uđete u nečiji trag, zaključujete da sve ima svoju cijenu ili drugu stranu medalje. Prijaće Vam šetnja ili boravak u prirodi, opustite se.

RIBE Suviše očekujete od osobe koja često menja svoje emotivno raspoloženje i odluke. Budite diskretniji i više uzdržani u nečijem prisustvu. Obratite pažnju na svoje zdravstveno stanje i mogućnosti.


26 Sport

DA LI STE ZNALI

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

Erupcija vulkana US OPEN

Odjeci fantastičnog finala: Nadal u Njujorku pobijedio Đokovića 3:1 (6:2, 3:6, 6:4, 6:1), osvojio 13. Gren slem titulu i stigao na korak od prvog mjesta na ATP listi Aleksandar Popović

T

og juna 2012. godine izgubio je od 100. igrača svijeta Lukasa Rosola na Vimbldonu, doživio povredu, preživljavao komentare da je otpisan... A, godinu kasnije, u krilu septembra, pod nebom predivnog Njujorka, Rafael Nadal slavi svoju 13. titulu u karijeri (drugu na US Openu)! Erupcija španskog vulkana dogodila se ponovo protiv prvog tenisera planete Novaka Đokovića, kojeg je Rafa pobijedio sa 3:1 u fantastičnom meču, pokazavši ko je trenutno istinska alfa i omega “bijelog sporta”. Takođe, fanatik sa Majorke prišao je srpskom teniseru na svega 120 bodova zaostatka, pa se očekuje “zemljotres” na ATP listi.

Da su dresovi Mezuta Ozila za pet puta prodavaniji među navijačima Arsenala, nego što su to dresovi Gereta Bejla u Real Madridu. Podsjetimo, dvije “jedanaestice” su se mimiošle posljednjeg dana prelaznog roka. Njemac je morao da napusti “merengese” za 50 miliona eura, jer je na “Santijago Bernabeu” stigao Velšanin, za rekordnih 100 miliona eura.

TIKET DANA BELGIJA SRBIJA TIP H2 +10

KVOTA 1.90

LITVANIJA FRANCUSKA TIP 2

KVOTA 1.55

LETONIJA UKRAJINA TIP 1 SEN TRUDEN BORINAŽ TIP 1 SEUL POHANG TIP 1 LUGO MIRANDES TIP 23

“Puno mi znači ova pobjeda. Uvijek je poseban doživljaj igrati protiv Novaka, jer niko drugi ne može dovesti moju igru do tih granica. On ima veliku karijeru i siguran sam da će je završiti kao najbolji”, rekao je Rafael Nadal prije nego je podigao trofej US Opena drugi put u svojoj karijeri. Ključan trenutak dogodio se u trećem setu, koji je Rafa prelo-

10 trofeja osvojio je Rafael Nadal u 2013. godini. Španac je osvojio dva Gren slema (Rolan Garos i US Open) i pet Mastersa !

mio u svoju korist, iako je Đoković imao sve u svojim rukama. Do kraja je Španac zaigrao znatno bolje i savladao šesti put zaredom starog rivala.

● NADAL: I DALJE SANJAM Trijumfom pod američkim nebom Nadal je stigao do 13. titule Gren slema u karijeri. Naravno, 27-godišnji igrač, kojeg su prežalili nakon povrede koljena, ima još puno vremena da prestigne dvojicu najvećih - Pita Samprasa i Rodžera Federera. Amerikanac ima 15 trofeja sa četiri najveća turnira, dok “čarobnjak iz Bazela” drži prvo mjesto i rekord sa 17 titula. “Zaista volim ovaj sport. Obožavam konkurenciju u njemu i svjestan sam da za koju godinu više neću biti u stanju da pružim maksimum, ali i dalje sanjam. Imam strast i to je ono što me vodi naprijed. Jednostavno, presrećan sam zbog ovog bajkovitog povratka”, priznao je drugi igrač svijeta.

Rafa na korak od prvog mjesta Da je Rafael Nadal, koji zaostaje svega 120 poena za rivalom, jako blizu povratka na tron ATP liste svjedoče i sljedeći podaci. Do kraja sezone Španac neće braniti ni jedan jedini poen, dok je Novak Đoković šampion na tri, od četiri turnira, koji ga čekaju. Drugim riječima, Beograđanin nove poene može da

● ĐOKOVIĆ: TREĆI SET ODLU ČIO POBJEDNIKA

Na posljednjih 13 Gren slemova 10 puta je igrao u finalu, a na 14 najvećih turnira zaredom stizao bar do polufinala. Sve je to uspio Novak Đoković, čija glad za trijumfom ipak nije mogla da “proguta” i motivisanog Nadala. “Treći set je prelomio i sam sam kriv za to. Pravio sam neiznuđene greške iz forhenda u ključnim trenucima, dva puta sam gubio servis kad nije trebalo. I odjednom je on poveo 2:1 u setovima. Poslije toga je počeo da igra mnogo, mnogo bolje, a ja nisam uspio da se oporavim od gubitka tog seta”, iskren je popularni Nole, plešući između emocija ... “Razočaran sam. Iako je ovo bilo finale US Opena, finale Gren slema, tako da moram biti zadovoljan što sam stigao tu, iako

osvoji samo na Mastersu u Parizu, dok će u Pekingu, Šangaju i finalu Masters serije u Londonu u najmanju ruku ostati na isto, ako odbrani sve tri titule. Dakle, ukoliko Nole tvrdoglavo ne odbrani prošlogodišnje rezultate i briljira u “gradu svjetlosti”, inauguracija letećeg Rafe gotovo je izvjesna. bih volio da sam pobijedio. Rafa je očigledno igrao bolje u presudnim trenucima i zato je zaslužio da slavi. Čestitam mu i idem dalje”, zaključio je 26-godišnji Beograđanin.

7

trofeja osvojio je Rafael Nadal u 2013. godini. Španac je osvojio dva Gren slema (Rolan Garos i US Open) i pet Mastersa !

VATERPOLO EP NA MALTI KVOTA 1.60

Sjajni juniori preko Grčke do četvrtfinala

KVOTA 1.65

Naši najbolji juniori savladali Grčku 11:8 i izborili plasman među osam najboljih

KVOTA 2.25

KVOTA 1.90

Malta - Bazen: Akvatik centar. Gledalaca: oko 50. Sudije: Galindo (Španija), Ćekareli (Italija). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 4:1, 2:3, 3:3. Crna Gora: Mi.Konatar, Ma. Konatar 2, Đurđić 4, Ćetković, Popadić 1, Pješivac 1, Ukropina

2, Krivokapić, Kriještorac 1, Adžić, Macić, Mitrović, Kolesko. Grčka: Grigariadis, Kapetanakis, Kopeliadis 1, Prekas 2, Kologerakos, Mavrotas, Tačilidis 1, Masmanidis 3, Liapakis, Kalaitis 1, Mazakopakis, Saris. Juniorska vaterpolo reprezenta-

cija Crne Gore upisala je i treću pobjedu na Evropskom prvenstvu na Malti. Tim Mirka Vičevića je ovog puta bio bolji od Grčke (11:8) u meču koji je bio direktan okršaj za prvo mjesto u grupi i samim tim plasman među osam najboljih ekipa. Najefikasniji u našoj selekciji bio je

odlični Đurđić sa četiri gola, dok su po dva postigli Konatar i Ukropina. Naš tim danas ima slobodan dan, a protivnik u četvrtfinalu će mu biti pobjednik duela Španija - Njemačka. Taj meč, kao i svi u razigravanju za četvrtfinale, igra se danas. M.P.


Sport 27

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

RACKOVIĆ ODABRAO

Cilj - plasman u treći krug Odbojkašice počele pripreme za kvalifikacije za EP Novi veliki izazov je ispred naših najbolji odbojkašica. “Crvene” dame će od danas do 1.oktobra trenirati u Herceg Novom za kvalifikacioni turnir u Izraelu za odlazak na Evropsko prvenstvo. Na turniru u izraelskom gradu Ranana, koji je na programu od 2. do 7. oktobra, osim Crne Gore i domaćina, igraće Grčka, Mađarska, Letonija i Švajcarska. “Biće šest jakih ekipa, mnogo jačih nego na prvom turniru u Herceg Novom. I mi ćemo biti jači za nekoliko igračica, koje nijesu ranije mogle da se odazovu. Tu mislim na Tanju Bokan, Evgeniju Milivojević, tehničara Maju Potparu, koja je prvi put sa nama. Imamo sada veći izbor igračica”, kazao je selektor Vladimir Racković. Ipak selektor neće moći da računa na Andreu Laković i Mariju Sandić, kao i da će nekoliko odbojkašica kasniti zbog obaveza u klubovima. “Dragana Peruničić će zbog obaveza na fakultetu kasniti nekoliko dana, kao i Jelena Cvijović koja potpisuje ugovor sa Dinamom iz Pančeva. Sve one će se priključiti do 19. septembra, kada bi trebali da budemo kompletni”, rekao je Racković. Svi u “crvenom” taboru vjeruju da mogu odigrati bolje nego u prvom krugu. “Generalno 20 dana nije period gdje bi mogli da se adekvatno spremimo, imajući u vidu ljetnju pauzu. Potrudićemo se da napravimo još jedno iznenađenje i prođemo u zavrni krug kvalifikacija. Na nama je da se spremimo da damo sve od sebe i izgledamo na terenu kao u Herceg Novom. Realno najveće izglede imamo protiv Mađarske i Letonije,

SPORTSKI EKRAN 14:30h 16:00h 17:45h 20:15h 21:00h

Letonija - Ukrajina Biciklizam, trka oko Španije Srbija - Belgija, Rajn Nekar Leven-Flensburg, rukomet Francuska - Litvanija

Tv Vijesti Eurosport TV Vijesti Arenasport 1 Tv Vijesti

NE PROPUSTITE Derbi prvog kola novoformirane grupe E igraju Francuska i Litvanija - Parker i družina su nakon pretrpljenog šoka od Njemačke na startu šampionata pospremili sve rivale, dok će blizanci Lavrinoviči i ekipa pokušati da uhvate formu koja bi ih povela ka borbi za medalju.

STONI TENIS

Plave dobile tešku grupu sa Grčkom ćemo se boriti, dok ćemo Izrael i Švajcarsku pokušati da iznenadimo”, rekao je Racković. Korektor Nikoleta Perović očekuje težak posao, ali vjeruje da se može do jednog od prva tri mjesta u grupi i plasmana u treći krug kvalifikacija. “Imamo dovoljno vremena za pripreme. Djevojke nijesu sve tu. Biće teško, ali uz volju, želju i trud vjerujem da ćemo uspjeti da se kvalifiku-

jemo”, kazala je Perović. Crvenu opremu su juče u Herceg novom zadužile: Tehničari Evgenija Milivojević, Marija Đonović i Maja Potpara. Primači Dragana Peruničić, Jelena Cvijović, Milana Rovčanin i Iva Vujošević. Srednji blokeri: Ana Otašević, Tijana Jakić i Jelena Rosić. Korektori Neda Vujadinović i Nikoleta Perović. Libera Ana Raičević i Danijela Đukić. M.P.

Voljom žrijeba u Luksemburgu stonoteniserke Budućnosti će 19.i 20.oktobra u grupi 3 drugog kola ETTU Kupa igrati protiv Malarenergia iz Švedske, DT Rueda iz Luksemburga i ASD Tenis Tavolo Norbela iz Italije. Domaćin grupe biće ekipa iz Luksemburga, a po propozicijama takmičenja za razliku od prvog dijela, gdje su prolaz obezbijedile dvije ekipe iz svake grupe, u drugom kolu takmičenje nastavlja smao prvoplasirana ekipa. “U Luksemburgu nas čekaju za-

htjevni mečevi. Svaki sledeće kolo i protivnik biće teži, ali naše igračice su pokazale odličnu igru u prvom kolu pa ćemo dati sve od sebe da ostanu u tako dobroj formi. Drugi dio takmičenja je teži i samim tim što dalji prolaz ima samo jedna od četiri ekipe iz grupe. Ekipu „Budućnosti“ će u Luksemburgu predstavljati iste igračice koje su u prvom kolu pokazale odličnu igru - Neda Milačić Bogdanović, Ivana Đalović i Majda Prole”,kazala je Mirjana Prelević, trener Budućnosti. M.P.


28 Sport

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

analiza - zbog čega smo rano ispali

Greške u koracima zbog kojih smo izvisili Prerano se vratili - Crna Gora nije uspjela da izdrži pritisak, izabranici Luke Pavićevića nastup na Eurobasketu u Sloveniji okončali u grupnoj fazi Miloš Antić, Bojan Topalović

čili za faktor iznenađenja.

ajjača grupa, ujednačeni rivali, utakmice na zadnji napad, neizvjesnost, produžeci - košarkaška reprezentacija Crne Gore nije izdržala! Izabranici Luke Pavićevića učešće na Eurobasketu u slovenačkim Jesenicama završili su grupnoj fazi - prerano! Očekivanja su bila daleko veća, imena igrača i superiorno odrađene kvalifikacije garancija četvrtfinala, ali se ponovio scenario iz Litvanije od prije dvije godine sa debitantskog nastupa naše zemlje na najvećim takmičenjima.

● mizerNa miNutaža i

N

Jeste Luka Pavićević vratio poljuljano samopouzdanje nakon te ružne epizode kroz kvalifikacije koje su odrađene na način za pamćenje (10 pobjeda od 10 mečeva), ali veliko takmičenje je druga priča. Pokazao je to i Eurobasket u Sloveniji, gdje su nam “mali”, oni protiv kojih smo i prije početka takmičenja upisivali pobjede, došli glave. Ali nije učinak od dvije pobjede (Makedonija i Srbija) i tri poraza (Letonija, BiH, Litvanija) blamaža. Jeste neuspjeh. Blamažu su doživjele košarkaška velesila Rusija (završila takmičenje u grupi D u konkurenciji Turske, Italije, Finske, Šved-

16,9

poena po utakmici prosječno je ubacivao Tajris Rajs

ske i Grčke sa jednom pobjedom protiv Turaka) i Turska Boše Tanjevića koja je u istoj grupi dobila samo Švedsku. Crna Gora i Luka Pavićević moraju da urade sve da se Slovenija nikada ne ponovi. Na kraju krajeva - lako je sada pametovati, nakon što je sve gotovo. Zbog toga ovo i nije pametovanje, čisto malo skretanje pažnje na greške u koracima koje su pravili svi - čelnici KSCG, selektor i stručni štab, košarkaši...

● NajmaNje mečeva u pripremNom periodu

Možda i najveća greška u koracima - samo šest pripremnih mečeva za dva mjeseca priprema! Konkurenti su odigrali redom - Srbija i Litvanija duplo (12), Makedonija i BiH po 10, Letonija 9. Vrelo ljeto potrošeno je na uigravanje bez velikog broja mečeva, možda je bolje bilo uigravati se protiv ekipa učesnica Eurobasketa - pa evo naprimjer Srbija je poražena od jedne Gruzije, ali je vjerovatno u tom porazu naučila dosta. Mi smo se odlu-

učiNak vučevića

Trebalo je da eksplodira, da bude igrač oko kojeg će se vrtjeti igra crnogorske reprezentacije, a nije pokazao ništa. Došao je kao drugi skakač NBA lige (11.9 skokova po utakmici), dobar strijelac (13.1 poen po utakmici), ali će Nikola Vučević Eurobasket u Slovenji pokušati što prije da zaboravi. I zbog učinka i zbog mizerne minutaže. “Selektora pitajte zašto nijesam više igrao”, rekao je Vučević za srpski portal Mondo nakon poraza od Litvanije, nakon meča u kojem je posljednju četvrtinu presjedio na klupi, a crnogorska selekcija se porazom oprostila od sna o drugoj rundi. Koliko je činjenica da se nakon dvije greške seli na klupu uticala na njegovo samopouzdanje otkriva statistika - za 15 minuta prosječno po utakmici bilježio je 7 poena, 4 skoka i 1 blokadu.

● rajs ispred ročestija Jeste bio najbolji naš igrač, jeste riješio meč prvog kola protiv Makedonije, izborio produžetak protiv Litvanije i ostavio nam, ispostavilo se samo petominutnu, nadu da možemo u narednu fazu, ali je pitanje da li je Tajris Rajs donio boljitak crnogorskoj reprezentaciji u odnosu na zemljaka Tejlora Ročestija. Jasno

15

minuta prosječno po meču igrao je Nikola Vučević na ovom Evropskom prvenstvu. Postizao je 7 poena i imao 4 skoka.

je da je Rajs opasniji po koš rivala, brži od Ročestija, da može da pogodi spolja, da ima dobar ulaz, ali je pitanje koliko se poznaje sa ostalima, koliko je upućen u njihovo kretanje, koliko ga ostali kapiraju. Za poziciju koju pokriva, to je mnogo bitnije od košgeterskog učinka. Valjda je važnije razigrati ekipu, nego popravljati ličnu statistiku. Rajs nije uspio da razigra ni Vučevića i ostale centre, ni bekove... Dodajmo još da je došao sa desetak dana kašnjenja na pripreme, a da njegov konkurent poznaje ove momke u dušu - blistao je u kvalifikacijama u kojima je reprezentacija imala 10 pobjeda u 10 mečeva, mogao saigrače da pronađe i bez gledanja, asistencijama izluđivao protivnike i dodatno podigao cijenu i samopouzdanje ostatku ekipe. I odigrao je više minuta u pripremnim mečevima od Rajsa.

● ekipa bez vođe i sa

strahom od pobjede

Kada protivnik zaustavi našeg plejmejkera Tajrisa Rajsa, a to se

4

asistencije prosječno po meču imao je plejmejker crvenih Tajris Rajs.

obično dešavalo u posljednjim trenucima svakog meča (ne računajući Makedoniju), Crna Gora nema napadačko rješenje. Nema vođu, nema igrača sa petljom i kvalitetom, igrača koji preuzima odgovornost. Trebalo je lopta da se spusti Nikoli Vučeviću, pa da on rješava, ali centar Orlanda u tim trenucima je obično grijao klupu. Neko drugi, realno nema kapacitet za tako nešto. I još - u kvalifikacijama respekta nije bilo ni prema kome, ali je već protiv Letonije postalo jasno da to nije isti tim iz kvalifikacija. Na Eurobasketu strah od pobjede okovao je noge. Vidjelo se to u očima svih koji su bili dio košarkaške Crne Gore u Sloveniji.

● (Ne)čekaNje pekmeNa Hoće, neće, hoće - na kraju ipak neće. Nikola Peković je zbog zarmšene situacije oko potpisa novog ugovora sa Minesotom 5. avgusta, do kada su mu ljudi iz KSCG dali rok da se izjasni, odlučio da ne igra za reprezentaciju na Eurobasketu. Ako su Srbija konkretno i le-


Sport 29

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

EP u SlovEniji

Počinje konačni rasplet Grupa E

11.septembar 14.30 - Letonija - Ukrajina 17.45 - Belgija - Srbija 21 - Litvanija - Francuska

Grupa F

12.septembar 14.30 - Finska - Hrvatska 17.45 - Grčka - Španija 21 - Slovenija - Italija

gendarni Duda Ivković do posljednjeg trena mogli da čekaju Miloša Teodosića i Vladimira Lučića, valjda je Crna Gora mogla da sačeka Pekmena. Jedan od najdominantnijih centara NBA lige 14. uveče je parafirao ugovor života sa vukovima, što znači da je imao 15-20 dana do starta šampionata (4. septembar) da se uigra sa ekipom. Dovoljno za takvog majstora, sa kojim bi crveni bili neuporedivo jači.

● Slučaj Dašić utiCao na

19,2

je postotak šuta Suada Šehovića za tri poena na ovom Eurobasketu. Šehović je pokušao 26 puta, a ubacio samo 5 šuteva iza linije 6,75m (za prosječno 30 minuta po utakmici imao je 7 poena i 6,6 skokova)

atmoSFERu

Odjeknulo je kao bomba jutro uoči meča sa Bosancima, meča koji je mogao da nas lansira u drugu fazu - Vladimir Dašić odstranjen je iz reprezentacije zbog nediscipline, objašnjenja drugog sa adrese KSCG nje bilo. Uslijedila je Dašićeva verzija, pa novi odgovor iz KSCG - potrošeno je dosta vremena, a sve je, ne ulazeći u to šta se desilo, ne stajući ni na jednu ni na drugu stranu, uticalo na atmosferu u ekipi. Neće naravno to niko priznati, ali bilo je vidljivo.

●BaKić i maRKo PoPović Meč svih mečeva protiv Litvanije, Suad Šehović - šut za tri poena 8-0. Očajno šutersko veče novog igrača Budućnost Volija, kome ništa nije polazilo za rukom, ništa bolje izdanje brata Seada, Alekse Popovića, Milka Bjelice i Nikole Ivanovića -

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

ni to nije natjeralo selektora Luku Pavićevića da u igru ubaci Bojana Bakića. Da ga proba. Sigurno najpouzdaniji šuter naše selekcije nekada jedan od najtalentovanijih crnogorskih igrača, sada već iskusan bek, ostao je i u tom, kao i u skoro svim mečevima čvrsto prikovan za klupu. Pavićević jednostavno nije imao povjerenje u njega, kao ni u drugog beka šutera Marka Popovića, koji nije odigrao ni sekundu u Jesenicama. Pa valjda, ako je prošao kompletne pripreme, odradio ih maksimalmo pošteno, ako je žrtvovao dva mjeseca zbog reprezentacije (kolika god mu to čast mu bila, možda i iznenađenje što se našao među 12 putnika na EP), popularni Pop je zaslužio nekoliko minuta - barem u ovom nebitnom meču protiv Srbije. Da sjutra može ponosno da kaže: “Igrao sam na Eurobasketu”.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

Ne pamti se kada je više bilo iznenađenja na Eurobasketu nego već nekon prve faze u Sloveniji. Selekcije koje do prije nekoliko godina nijesu imale šansu da zaprijete košarkaškim vele silama su pomrsile račune favoritima, a ruku na srce za to su zaslužne ekipe koje su podbacile poput velike Rusije, zatim Turske, pa i naše selekcije, Makedonije i BiH. U novooformnljenoj grupi E već danas se očekuju interesatni dueli, a lider Srbija koja je sve prijatno iznenadila u Sloveniji će snage odmjeriti sa Belgijom koja je u grupi savladala Veliku Britaniju i iznenadila Njemačku. Srbija je ranim početkom priprema uhvatila odličan zalet za Sloveniju, spada u fizički najspremnije ekipe na turniru, i preostaje joj da nastavi u ritmu iz prve faze po notama Dušana Ivkovića, koji najbolje zna kako da zategne žice u pravo vrijeme.

“Iako smo na papiru favoriti u ovom meču moramo biti maksimalno odgovorni i ozbiljni jer smo bili svjedoci koliko je bilo iznenađenja na šampionatu do sada. Vidjeli smo da možemo da pobjeđujemo samo kada svi damo maksimum i tog recepta se moramo držati do kraja. Neće biti lako, oče-

kuje nas još dosta posla, ali za sada razmišljamo samo o narednom protivniku”,kazao je kapiten Srbije Nenad Krstić. U preostala dva meče Letonija će koplja ukrstiti sa velikim iznenađenjem - Ukrajnom, dok je derbi zakazan za 21 čas kada će Litvanija nastojati da skine skalp Francuskoj. M.P.

Zvezda razbila Budućnost Naša najbolja košarkaška ekipa Budućnost Voli pretrpjela je težak poraz u Beogradu od Crvene zvezde - 82:60. Tačno je da su “plavi” bili oslabljeni s obzirom da nije bilo reprezentativaca, međutim to ne može biti opravdanje za lošu igru. Tim Dejana Radonjića je predvodio odlični Šilb sa 15 poena, dok je u “plavom” timu bolji od ostalih bili

Kolmen i Ćapin sa po 12. Crvena zvezda: Rebić, Cvetković 6, Gudurić 2, Mitrović 7, Lazić 2, Simonović 6, Marjanović 8, Savović 8, Ristić 8, Nelson 11, Dženkins 9, Šilb 15. Budućnost: Novosel, Mihajlović 10, Jelenić 6, Subotić, Nikolić, Komatina 2, Mugoša 9, Kolmen 12, Vitkovac 5, Akindele 4, Ivanov, Ćapin 12.


30 Sport

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

KVALIFIKACIJE ZA SP

Kijevski remi po mjeri, ª zmajeviº na korak od Brazila

San o prvom mjestu i dalje živi - Ukrajina i Engleska remizirali su u Kijevu (0:0), čime su ostavili Crnu Goru u igru za vrh grupe H! Naravno, “hrabri sokolovi” moraju da slave na “Vembliju”, ali o tom potom. “Žuti” i “crveni” su na Olimpijskom stadionu tražili zlata vrijedan gol, ali on nije stigao. Takav scenario je lansirao “gordi albion” na prvo mjesto, dok Ukrajinci dijele sa našim momcima drugu poziciju. Poljska je očekivano deklasirala

San Marino, ali je nešto drugo obilježilo meč. Tim sa Apenina postigao je prvi gol u kvalifikacijama, a ime i prezime junaka glasi Alesandro Dela Vale. Kakva je to bila noć za Bosnu i Hercegovinu! “Zmajevi” su na poluvremenu gubili od Slovačke, bili na ivici ambisa kvalifikacija, a onda - bum za osam minuta! Prvo je Ermin Bičakčić poravnao u 70, nakon čega je Izet Hajrović golom sa distance zakucao Slovake i održao svo-

ju selekciju na prvom mjestu, dva kola prije kraja, odnosno na korak od Brazila. Švajcarska je savladala Norvešku u grupi E i završila kao prva, odnosno izborila učešće na Svjetskom prvenstvu narednog ljeta. A, sa njom će i Italija, Njemačka, kao i Holandija. Švedska je savladala Kazahstan u gostima, a jedini gol postigao je kapiten Zlatan Ibrahimović - u 27. sekundi utakmice, čime je održao “tri krune” na drugom mjestu iza “elfa”. A.Popović

RASPORED

Grupa a

Grupa e

Makedonija - Škotska 1:2 Vels - Srbija 0:3 Tabela: Belgija 22 boda (8 mečeva), Hrvatska 17 (8), Srbija 11 (9), Škotska 8 (9) Makedonija 7 (8), Vels 6 (8),

Norveška - Švajcarska 0:2 Kipar - Slovenija 0:2 Island - Albanija 2:1 Tabela: Švajcarska 18 (8 mečeva), Island 13 (8), Slovenija 12 (8), Norveška 11 (8), Albanija 10 (8), Kipar 4 (8)

Grupa b

Grupa f

Jermenija - Danska 0:1 Malta - Bugarska 1:2 Italija - Češka 2:1 Tabela: Italija 20 (8 mečeva), Bugarska 13 (8), Danska 12 (8), Češka 9 (8), Jermenija 9 (8), Malta 3 (8)

Rusija - Izrael 3:1 Luksemburg - S. Irska 3:2 Tabela: Rusija 18 (8), Portugal 17 (8), Izrael 12 (8), S.Irska 6 (8), Luksemburg 6 (8), Azerbejdžan 5 (8),

Grupa c

Grupa G

Kazahstan - Švedska 0:1 Austrija - Irska 1:0 F. Ostrva - Njemačka 0:3 Tabela: Njemačka 22 (8 mečeva), Švedska 17 (8), Austrija 14 (8), Irska 11 (8), Kazahstan 4 (8), F. Ostrva 0 (8) ija

Litvanija - Lihtenštajn 2:0 Slovačka - BiH 1:2 Grčka - Letonija 1:0 Tabela: BiH 19 (8), Grčka 19 (8), Slovačka 12 (8), Litvanija 8 (8) Letonija 7 (8), Lihtenštajn 2 (8)

Grupa d

Grupa h

Rumunija - Turska 0:2 Andora - Holandija 0:2 Mađarska - Estonija 5:1 Tabela: Holandija 22 (8 mečeva), Mađarska 14 (8), Turska 13 (8), Rumunija 13 (8), Estonija 7 (8), Andora 0 (8)

Grupa h San Marino - Poljska 1:5 Ukrajina - Engleska 0:0 1. Engleska 8 2. Ukrajina 8 3. CRNA GORA 8 4. Poljska 8 3 5. Moldavija 8 6. San Marino 8

4 4 4 4 1 0

Litvanija - Lihtenštajn 2:0 Slovačka - BiH 1:2 Grčka - Letonija 1:0 Tabela: BiH 19 (8), Grčka 19 (8), Slovačka 12 (8), Litvanija 8 (8) Letonija 7 (8), Lihtenštajn 2 (8)

4 3 3 1 2 0

0 1 1 18:8 5 7

25:3 19:4 15:8 13 4:15 0:38

16 15 15 5 0


Sport 31

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

kvalifikacije za evropsko prvenstvo

Trijumf crvenih zlata vrijedan Mlada reprezentacija Crne Gore zabilježila drugi trijumf Miloš Pavićević

P

rva velika utakmica ovih kvalifikacija završena je kako smo priželjkivali - Crna Gora je pospremila Rumuniju - 3:2, odbranila domaći teren, a goste praktično otpisala iz trke za jedno od prva dva mjesta u grupi. Izabranici Duška Vlaisavljevića odigrali su prvih 45 mnuta iz udžbenika, gosti nijesu mogli da dišu, a majstorije u napadu doveli su crvenu družinu do sigurne prednosti već na odlasku na odmor.

Strašan ofanzivni potencijal, igrači visoke klase, najbolja generacija vjerovatno u istoriji našeg fudbala i grupa po mjeri, sa ekstra jakim Njemcima, ali i sa Rumunima i Ircima rivalima protiv bodovi moraju da se upisuju. Stefan Mugoša i drugovi su odlično otvorili meč, sve je djelovalo kao pod konac, a prva velika prilika završena je golom najboljeg na meču - Marka Vukčevića koji je u 11.minutu prevario Buzbučija nakon kardinalne greške Popeskua. zakovali su zatim “crveni” loptu za zelenu podlugu i čini se dodatno izmorili Rumune, da bi zatim uslijedio spektakularan gol Stefana Mugoše u 25.minutu, koji se u stilu velikih maj-

kvalifikacije za ep (oMlaDinci)

ricom vidio penal, koji je Roman pretvorio u gol.

stora oslobodio štopera Rumunije u samom prijemu lopte, a onda lobovao golmana nakon čega je izmamio aplauze i uzdahe svih prisutnih na našoj najvećoj areni. U nastavku su izabranici Duška Vlaisavljevića povukli ručnu, činilo se da su posustali na fizičkom planu, Rumuni su sve više prijetili i došli do gola u 59.minutu kada je najbolji igrač gostiju Roman zatresao mrežu Petkovića. Tražio je Vlaisavljević nakon primljenog gola ozbiljnost, što je urodilo plodom u 83.minutu kada je napadač Čelika - Zorić matirao i dotukao protivnika. do kraja jedino vrijedno pomena bila je smiješna odluka arbitra iz Belgije koji je jedini na stadionu Pod Go-

Crna Gora Rumunija 3:2 Stadion Pod Goricom. Gleadaca: oko 2.000. Sudije: A. Boko. Pomoćnici: K. Mers i F. Stalport (svi iz Belgije). Strijelci: 1:0 Marko Vukčević 11’, 2:0 Mugoša 25’, 3:0 Zorić 83’ (Crna Gora), 2:1 Roman 59’ i 3:2 90’ (Rumunija). Crna Gora: Petković 6.5, Gojačanin 7, Alić 6.5, Bakrač 7, Bogdanović 7, Janković 7.5, Bakić 6 (od 62.Kosović), Đorđević 6 (od 69.Batrović), Zorić 7(od 91.Pavićević), Vukčević 8, Mugoša 7.5. Rumunija: Buzbuči 6, Nika 6, Mark 5.5 (od 55. Peteleu), Putanu 6, Popesku 5.5, Leka 6, Karstočea 6, Nastasije 6 (od 78.Nastasio), Stančiju (od 46. Tira), Baluta, Roman 7

● KARIKATURA DANA

Biti ili ne biti: Sokolići napadaju Tursku

Prljave igre Barse i Reala

Crna Gora danas (16:00) u Strumicama igra protiv vršnjaka sa Bosfora odlučujući meč za prolaz Stigao je dan D za crnogorsku fudbalsku omladinsku reprezentaciju. Naši “sokolići” će napasti danas (od 16 časova) selekciju Turske, u posljednjem 3. kolu prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje će se održati u Češkoj. Derbi grupe 12. režiraće se u makedonskim Strumicama, a crveni imaju imperativ pobjede, sa kojom bi direktno eliminisali Turke, jer bi imali bolju gol razliku.

“Odabrali smo teži put. Ali, uradićemo sve da stignemo do trijumfa, iako se i na meču protiv Makedonije vidjelo da je ekipa fizički istrošena”, naglašava selektor Aleksandar Miljenović, za čije je pulene danas biti ili ne biti. Podsjetimo, Crna Gora je u prvom kolu razmontirala Farska ostrva (5:0), dok je u drugom poražena od Makedonije (2:1). Dakle, utakmica istine slijedi, a uz naše momke ili igrače Turske dalje će se gotovo

GRuPa 12 1. Turska 2. Makedonija 3. CRNA GORA 4. Farska ostrva

2 2 2 2

2 1 1 0

0 0 0 0

0 1 1 2

6:1 6 3:5 3 6:2 3 0:7 0

izvjesno plasirati Makedonci, koji imaju lakši zadatak protiv Farskih ostrva. Taj duel će se igrati takođe od 16 časova. A.P.

evropsko prvenstvo 2020.

Srbija podnijela kandidaturu Fudbalski savez Srbije želi da bude jedan od organizatora Evropskog prvenstva 2020. godine. Iako je još uvijek nepoznato koji je stadion u pitanju generalni sekretar FSS Zoran Laković potvrdio je cijelu priču. “Aplicirali smo za domaćina Euro 2020, ali tek nam predstoje ozbiljni razgovori sa predstavnicima grada Beograda i Vlade Srbije, jer država mora da garantuje ozbiljnu kandidaturu. U suprotnom, otpadamo već u prvom krugu. Postoje dvije opcije - da se adaptira jedan od postojećih stadiona, a druga je izgradnja novog. Za drugu nam je neophodno zemljište, sa tim da nam je britanski ambasador u Srbiji Majkl Devenport već rekao da postoji kompanija koja je zainteresovana za taj projekat”, rekao je Laković. Utakmice Evropskog prvenstva 2020. godine (grupna faza, osmina finala i četvrtfinale), bi po ideji UEFA-e trebalo bi da se igraju u 12 gradova širom Starog kontinenta, a da domaćin gala završnice (polufinale i finale) bude 13. grad. A.P.

Predsjednik Barselone Sandro Rosel otkrio je naum Real Madrida da dovede Nejmara. Florentino Perez je u posljednjem trenutku pokušao da minira transfer Brazilca u Kataloniju, ali nije uspio, pa se napadač preselio na “Kamp Nou” za 57 miliona eura.


Greške u koracima

ANALIZA  RAZLOZI ZBOG KOJIH SMO RANIJE MORALI KUĆI

Reprezentacija Crne Gore razočarala na Evropskom prvenstvu u Sloveniji izabranici Luke Pavićevića oprostili se već nakon prvog kruga, iako su očekivanja bila daleko veća, a imena igrača i superiorno odrađene kvalifikacije garancija četvrtfinala

KUPON 39

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

● 28-29


srijeda, 11. 9. 2013. broj 636 GoDINA ii

33 žENA JUTARNJE NAVIKE

Trikovi za kožu Sigurno vam se dešavalo da ujutru kada se probudite ne izgledate baš najbolje. To je sasvim prirodno, pa ćete se nekada probuditi zadovoljni, a nekada nezadovoljni svojim izgledom. Međutim, postoje određeni kozmetički trikovi koje treba da preduzmete kako biste ujutru izgledali lijepo, odmorno i svježe. Pranje lica Osnovno pravilo za svaku ženu je da opere lice svaku noć prije spavanja. Ova rutina će biti korisna, jer neće ostati šminke na licu. Kada se probudite, operite lice običnom toplom vodom i utapkajte kožu peškirom. Očistite područja ispod očijum u blizini nosa koristeći vatu. Napravite piling Jedan od najboljih jutarnjih savjeta za njegu kože je da uradite piling nakon što operete lice čistom toplom vodom. To će učiniti kožu mekom i glatkom.

Tonik Neki od vas možda misle da je tonik nepotreban za čišćenje lica. Međutim, jutarnje čišćenje lica tonikom pomoći će vam da izgleda svježe i vitalno. Koristite tonik koji ne sadrži alkohol. Namažite lice kremom Ako želite da imate meku i blistavu kožu cio dan, morate kožu redovno da mažete. U jutarnjim satima stavite laganu kremu na lice i nježno je umasirajte u kožu. Riješite se natečenih očiju Jedan od najboljih načina da riješite problem natečenih očiju u jutarnjim satima jeste da stavite hladne vrećice čaja na kapke. Ostavite ih na očima pet minuta i nakon toga isperite lice. Hidratacija Što više vode pijete u toku dana, to će više pomoći da održite hidratantnost. Ako pijete tri čaše vode čim se probudite to će vam dati puno energije za taj dan.

SAVJETI

Hrana za kosu

MODA

Najčešće kopirane dizajnerske tašne U modnoj industriji godinama unazad sve su popularnije fejk torbe, koje se mogu kupiti i 10 puta jeftinije nego originali

V

eć su decenije prošle otkako su modne kuće poput “Prade” ili “Luja Vitona” ušle u borbu s proizvođačima i prodavnicama lažnih imitacija njihovih proizvoda, ali danas se čini da je tržite kopija jače nego ikad.

Kopira se skoro sve što na sebi ima dizajnerski potpis, počevši od privezaka za ključeve pa sve do čitavih ready-to-wear kolekcija, a vjerovatno najdrastičnije razmjere kopiranja poprimaju lažne prodavnice u velikim kineskim gradovima, koje su, osim kompletne ponude, od najpopularnijih modnih marki falsifikovale čak i ime – “Burberry” je u Kini “Buebelly”, a “Dolce & Gabbanu” naći ćete pod komičnim imenom “Dolce & Banana”. Hermès Birkin Ali, lažni proizvodi koji od publike dobijaju ubjedljivo najveću pažnju su kopije dizajnerskih torbi, čiji je dizajn ponekad toliko dobro skinut, da ćete na prvi pogled teško uočiti neku znatniju razliku o odnosu na original. Jedna od najpopularnijih, a ujedno i najskupljih i najkopiranijih torbi je “Hermès Birkin” model, čija se cijena u ovlašćenim buticima kreće između sedam i sto pedeset hiljada dolara, a na raznim bezimenim stanicama moći ćete da je nabavite na “odlič-

nom popustu” za samo 300 dolara. Chanel 2.55 Sredinom pedesetih godina prošlog vijeka od ruku Koko Šanel nastala je jedna od najlegendarnijih torbica u istoriji modne industrije, slavni “2.55 model”, koji je ime dobio po datumu nastanka. Ova prošivena torbica sa zlatnim ili srebrnim lancem i dalje je mračni predmet želja trendseterki širom svijeta, a stalna potražnja za njom zapečatila je i njenu vrtoglavu cijenu koja se kreće između tri i četiri hiljade eura, zavisno od veličine. Pronaći ćete je isključivo u Šanelovim buticima, dok se njene kopije mogu nabaviti bilo gdje na internetu za samo 180 dolara. Louis Vuitton Speedy Torba koju ste sasvim sigurno primijetili na ulicama naših gradova je Luj Viton “Speedy” torba sa smeđim monogramom. Ovaj model je jedan od najklasičnijih i najprepoznatljivijih modela svih vremena, a jednostavno ga obožavaju i naše trendseterke, a ponekad je teško razaznati šta je kopija, a šta

original. Osim što ćete na prvi dodir osjetiti razliku, ono što ih takođe dijeli je ogroman raspon u cijeni – originalna “Speedy” cijenom varira između 855 i 915 dolara, a za lažnjak ćete izdvojiti oko 300 eura. Céline Trapeze Ako pređete pogledom preko nekoliko svjetski poznatih modnih blogova, primijetićete da njihove vlasnice prate otprilike iste trendove. Jedan od njih trenutno je i “Céline Trapeze” torba, čiji su oblik pozajmili čak i mnogi drugi jednako renomirani brendovi. Oko ove savršeno i nadasve funkcionalne torbe nastala je velika fama, koju su odlučili da iskoriste i kineski proizvođači, lansirajući na tržište svoje verzije “Trapeze” torbe vrijedne oko 300 dolara. Cijena originalne torbe inače se kreće od 2.300 dolara naviše. PS1 Na kraju, ali ne i najmanje važna, jeste torba “PS1”, koja je modnom dvojcu Proenza Schouler osigurala pravu malu vojsku vjernih sljedbenica. Njujorški dizajneri svake sezone izbace neki novi hit model, ali činjenica je da se ova luksuzna torba nosi (i kopira) i dalje, bez obzira na aktuelne modne trendove. Njena cijena na Net-aPorteru zavisno od veličine iznosi između 1.200 i 2.200 eura.

Piling kože glave Vjerovatno ste radile piling lica ili tijela, ali mala je vjerovatnoća da ste isto činile i sa kožom glave. Međutim, ukoliko želite da vam kosa brže raste, podstrek joj možete dati pilingom skalpa. Potrebna vam je samo četka za kosu sa mekim dlakama. Ujutru ili uveče lagano raščešljajte pramen po pramen kose od samog korijena pa do vrhova. Stimulisaćete cirkulaciju, a time time i brži rast kose. Jedite proteine Vlakna kose sačinjena su uglavnom od proteina, dodajući iste ishrani povećaćete nivo proteina koji će podstaći brži rast kose. Namirnice bogate proteinima su spanać, kelj, jaja, riba, piletina i orasi. Nahranite kosu iznutra. Masirajte glavu Pretpostavljamo da volite masažu glave, ali pored toga što je opuštajuća i nevjerovatno prijat-

na, može otčepiti zapušene folikule dlake i na taj način stimulisati rast kose. Sljedeći put tokom pranja kose, malo duže se zadržite na masaži glave i kosa će vam biti zahvalna. Uzimajte vitamine Nekoliko je suplemenata koje možete koristiti ne biste li pospješili rast kose. To su vitamin B7 ili biotin, zatim cink, gvožđe i riblje ulje.

MALE TAJNE

Čuvajte šminku Pored opšte poznatih pravila o šminkanju, postoje i neke cake koje su vezane za održavanje proizvoda za njegu, a koje će učiniti da nam oni traju duže i da budu efikasniji. RIZIK OD BAKTERIJA Ako ne znate koliko dugo koristite maskaru ili rumenilo, pravite veliku grešku u šminkanju, jer nanošenje previše stare šminke može vas izložiti riziku od bakterija i toksina koje mogu da učine da se razbolite ili da iziritiraju kožu. DRŽITE ŠMINKU U FRIŽIDERU ILI NA HLADNOM MJESTU Kada šminku držite na mjestima gdje je pretoplo, elementi od kojih je ona napravljena se razlože i proizvod postaje manje efikasan. Ovo pravilo važi gotovo za sve od parfema, preko lakova za nokte, do hidrirajuće kreme. Ako vam razmazivanje pri nanošenju ajlajnera zadaje muke, prije nego što počnete da se šminkate stavite ovaj proizvod u zamrzivač. Petnaest minuta koliko vam treba da nanesete podlogu i sjenku, biće dovoljno da se ajlajner stegne taman toliko da kada ga izvadite lagano klizi niz liniju trepavica i za sobom ostavlja besprekoran trag. ČETKICA UMJESTO SUNĐERA Sunđer za šminku, iako praktičan, ipak nije najbolje rješenje za nanošenje tečne podloge. Razlog za ovo je činjenica da kada stavite teč-

ni puder na ovaj sunđer, on upije više od polovine tečnosti, pa vrlo brzo postaje toliko prljav da ne može da se koristi, a pola bočice pudera završi u smeću zajedno sa sunđerom. STARU ČETKICU ZA MASKARU KORISTITE ZA OBRVE Stara četkica za maskaru mogla bi ponovo da postane glavna zvijezda šminke. Kada potrošite maskaru, operite četkicu i koristite je za uređivanje obrva. Kada češljate obrve nanesite malo laka za kosu na staru četkicu od maskare i probajte tako da smirite nemirne dlačice. PERITE ČETKICE Kako biste izbjegli gomilanje ostataka šminke i bakterija, trebalo bi da redovno čistite četkice za šminkanje. Sada postoje i proizvodi koji se koriste isključivo za čišćenje četkica, ali isti efekat možete postići ako iskoristite šampon i regenerator, baš kao kad perete kosu.


34 Žena

srijeda, 11. 9. 2013.

Savjeti za bolju komunikaciju sa partnerom Kominikacija je osnova na kojoj se gradi veza, a ovo je naročito tačno u odnosu između supružnika. Pročitajte kako da je usavršite i budete u mogućnosti da izrazite ono što osjećate. Evo samo nekoliko načina koji će poboljšati komunikaciju sa vašim partnerom... Kad god govorite “izvini” ili “hvala”, upotpunite to malim dodirom po obrazu ili izrazom ljubavi na licu. Koristite riječ “molim te” kada tražite neku uslugu. Ovo zaista pomaže, jer pokazuje brigu i djeluje iskreno. U suprotnom može da djeluje kao da mu naređujete. Tretirajte ga onako kako biste vi voljeli da budete tretirani Pričajte sa njim onako kako biste voljeli da on priča sa vama. Ako želite da vam priča sve o tome kako je proveo dan, uradite i vi isto. Takođe, zapamtite da je ponekad u redu da ga ne pitate o svakom detalju. Dajte mu prostora i automatski će vam se sam povjeriti. Nađite odgovarajuće vrijeme za priču Ako je nešto bitno posrijedi, nemojte ga napasti istog momenta kada dođe s posla. Pustite ga da se opusti i nađite trenutak kada je smiren kako biste započeli razgovor. Ne oklijevajte Pošto ste oboje zasebne individue, očigledno je da vidite i sagledavate stvari različito. Ako vam nešto u njegovom ponašanju smeta, ne oklijevajte da mu kažete kako se osjećate povodom toga. Ne morate da vrištite ili ističete svaku njegovu grešku, jednostavno izrazite svoje mišljenje. Ostavite poruku Ako vaš muž nije dostupan, a nešto hitno iskrsne, ostavite mu poruku na frižideru.

PsIHOLOGIjA

Kako biti uspješan na poslu i u braku

S

igurno vam je neko već rekao da je miješanje ličnog i profesionalnog života loša ideja. To jeste tačno, ali koliko su povezani sposobnost rukovođenja i stabilnost vašeg braka? Saznajte sve o pet kvaliteta dobrih vođa i dobrih partnera na kojima možete poraditi kako biste kod kuće bili srećniji, a na poslu produktivniji i poštovaniji.

IZGRAĐIVANJE POVJERENJA Transparentnost je ključ koji je potreban da biste stekli povjerenje vašeg partnera i vašeg tima. Ako je vaš brak izgrađen od laži i obmana, nemojte da se iznenadite ako i vaši zaposleni nemaju povjerenja u vas. Ako želite da steknete samopouzdanje u upravljanju timom, izgrađivanje povjerenja kod podređnih prvi je korak za to. A ako nemate povjerenje partnera, mislite li da ćete uspjeti da ga izgradite kod zaposlenih? PRIHVATANJE KRITIKE Niko ne voli da mu partner zvoca, ali najbolji način da unaprije-

poslu, jer vaš tim takođe želi da se njegov rad pohvali. Ako zaboravite da kažete partneru povremeno šta to volite kod njega, nemojte da se čudite kada se osjeti zapostavljeno ili necijenjeno. A ako ne cijenite svoje zaposlene zbog njihovih kvaliteta, oni će biti manje zadovoljni na poslu, a samim tim i manje motivisani. AKTIVNO SLUŠANJE Ima mnogo onih koji umiju da pričaju, ali je zato veoma malo onih koji umiju da saslušaju sagovornika. Ako budete naučili da aktivno slušate partnera, sa empatijom i razumijevanjem, ne samo da ćete imati ispunjeni brak, nego ćete i na poslu više postići. Gledajte ljude u oči dok pričaju, pitajte ih o svemu što vam iz njihove priče nije baš najjasnije. Tako ćete izbjeći nesporazume i pokazati drugima da su vam bitna i njihova osjećanja.

Fejsbuk

LjubAV

Saznajte sve do četvrtog sastanka Do četvrtog sastanka često morate odlučiti hoće li vaš odnos postati ozbiljan ili ćete odustati. Kako biste izbjegli gubitak vremena na pogrešnog dečka, provjerite sljedeće: Je li zadovoljan na poslu? Njegov stav o karijeri može vam otkriti idu li vaši životi prema istom cilju ili ne. Važno je dečka pitati da li voli ono što radi. Isto tako morate da procijenite možete li uskladiti njegov posao sa vezom. Kakva je bila njegova posljednja veza? Razgovor o bivšima daće vam do znanja kako će se on ponašati kroz duži period, kad prođe vrijeme njegovog najboljeg ponašanja i osvajanja. Tu temu započnite pitanjem, na primjer kako to da je takav super frajer kao on solo.

dite vezu je da prihvatite kritiku, bila ona pozitivna ili negativna, i pokušate da popravite to kod sebe. Umjesto da se iznervirate kada vas kritikuje, budite zahvalni partneru što je dovoljno iskren da iznese svoje zamjerke. Ili biste više voljeli da vam ne kaže ništa i da ono što je moglo da prođe kao kratka prepirka preraste u svađu kojom se veza može završiti? Nesposobnost da prihvatite kritiku može uticati na sposobnost vašeg upravljanja timom na poslu. Samo dobri šefovi sposobni su da uvide svoje mane. Ako ne priznate svoje nedostatke, tim će izgubiti povjerenje u vas kao vođu.

D J E L O T V O R N A KOMUNIKACIJA Nesposobnost komunikacije najčešći je razlog razvoda i jedna od najvećih mana nadređenog na poslu. Ako iznesete svoje misli i ideje, ne mora da znači da će one da izazovu željeni efekat kod vašeg muža ili tima. Ako ste ikada poslali poruku vašem partneru koja je izazvala svađu zbog malog nesporazuma, onda znate da vaše riječi lako mogu da budu pogrešno protumačene. Kako biste poradili na sposobnosti komuniciranja, zapitajte se: “Kako da objasnim ovo tako da nekom drugom to bude jasno?’’ Veoma je bitno da izaberete prave riječi. POHVALA Kada ste posljednji put rekli vašem partneru da je lijep ili da vam je veoma privlačan? Sposobnost da date kompliment partneru utiče i na ponašanje na

To je uostalom kompliment koji će dodatno postaći raspravu. Zreo i saosjećajan frajer obično će vam nabrojati neke od kvaliteta svojih bivših, prije nego što vam krene objašnjavati zašto stvari nijesu funkcionisale. Ako je on pritom nervozan, trese nogom ili je jako kritičan, problem je vjerovatno u njegovom nedostatku strpljenja i razumijevanja. Kako se nosi s dugovima? Prije svega, dug nije uvijek loš. Frajer sa studentskim kreditom se “pametno” zadužio, jer je to investicija koja će se isplatiti u budućosti. Način kako se odnosi prema novcu, pokazatelj je njegovog karaktera i odgovornosti. Razgovarajte uopšteno o životu i na jednostavan način razgovor preusmjerite prema finansijama.

Šta profilna slika govori o korisniku Fejsbuk nam pruža mogućnost da ostanemo povezani sa ljudima koje volimo, kao i da obnovimo prijateljstva sa onima koje nijesmo skoro vidjeli. Preko profilne slike može dosta da se otkrije o korisniku. Portret koji je fotografisao neko drugi Neprofesionalna fotografija od pojasa na gore na kojoj se osoba smiješi pokazuje da je riječ o samouvjerenoj osobi. Ako je fotografiju napravio profesionalni fotograf, onda postoje vjerovatnoće da je osoba sa fotke narcis. Sminak u bikiniju pokazuje osobu koja je ima zavodnički potencijal, ali je nesigurna u sebe. Autoportret Seksi snimak izbliza, ili serija snimka izbliza koji su napravljeni u kupatilu/sobi govori o zahtjevnoj, očajnoj i nesigurnoj osobi. Sa druge strane, autoportret koji je napravljen u nekom trenutku (sa prijateljima u

prirodi, na primjer) otkriva znatno skromniju stranu. Iz daljine Osoba koja voli da se fotografiše iz daljine kako joj se lice ne bi jasno vidjelo je stidljiva i drži do privatnosti. Mada, možda se iza te maske krije želja za avanturom i zanimljivim aktivnostima. Fotografija iz djetinjstva Osoba koja postavlja ove fotografije živi u prošlosti i smatra da je bila ljupka kad je bila mala. Takođe, možda prolazi kroz težak period i hoće da povrati sreću i bezbrižnost kakvu je imala u djetinjstvu. Fotografija ljubimca

Oni koji postavljaju fotke svojih ljubimaca žele da ostanu inkognito, ali i šarmantni, ili žele da poruče cijelom svijetu da su singl i bez djece. Ako se zabavljate sa takvom osobom, ubrzo ćete saznati da ljubimac igra veliku ulogu u njenom životu. Osobe sa životinjama su iskrene i prirodne, ali ako zanemarite ljubimca, ostaćete bez vlasnika. Fotografija sa žurke Fotografija sa žurke je pokazatelj zrelosti i životnog stila. Profil pun individualnih fotografija sa pićem u ruci pokazuje da se ta osoba još nije skrasila. Isto tako on/ona djeluju kao da su podložni uticajima.


Žena 35

SRIJEDA, 11. 9. 2013

PREPOZNAJTE SIMPTOME

Šta nijeste znali o alergijama

RIJEŠITE

Sve veći broj ljudi pati od neke alergije, tako da je borba sa ovom “napasti” postala jedna od glavnih preokupacija današnjice. Iako se o alergijama mnogo toga zna, neke stvari su tek nedavno izašle na vidjelo. Alergije su veliki problem današnjice, s obzirom na to da je sve veći broj ljudi koji pati od nekog oblika. Međutim, o alergijama se dosta govori tako da su ljudi već upoznati sa sa tim kako ih treba tretirati i liječiti. Evo o čemu se zapravo radi. Svake godine je sve lošije Svake godine čujemo da je ovo

Mogući razlog pojačane osjetljivosti zuba je promjena uobičajene paste za zube, vodice za zube ili činjenica da ste počeli da koristite proizvod za izbjeljivanje zuba. Takvi proizvodi mogu da djeluju prilično abrazivno, pa ako ste nedavno počeli da koristite neki novi proizvod i primijetili ste pojačanu osjetljivost zuba, probajte da se vratite starom brendu kako biste vidjeli da li se osjetljivost smanjila. Takođe, raspitajte se koje su najbolje paste za zube za vaše specifične potrebe. Drugi dobar korak koji možete preduzeti je smanjenje unosa kafe i druge kisjele hrane i pića ili hrane čiji je produkt stvaranje kisjeline, poput paradajza, limuna i gaziranih napitaka. Kisjelina u navedenim namirnicama “troši” zubnu gleđ pa se tako pojačava

najlošije vrijeme za alergičare. Je li to istina ili samo pretjerivanje? Stručnjaci kažu da je to istina i to zbog toga što se klima uistinu mijenja, što samo pogoršava situaciju za alergičare. Ne izigravajte ljekara Mnogi ljudi misle da su alergični na razne stvari, ali to ne mora biti istina. Najbolje je da vas testira stručnjak, jedino tako ćete otkriti na šta ste zaista alergični. Ako sami budete glumili ljekara, mogli biste da pogoršate situaciju. Oprezno s ljekovima Nekim ljudima uobičajeni ljekovi

protiv alergija, odnosno oni koji trebaju smanjiti simptome alergija, ne pomažu. Ljekovi su vrlo individualna stvar pa bi bilo dobro da s ljekarom pokušate da izaberete onaj koji vam najviše odgovara, a ne da ih sami birate. Injekcije Alergijske injekcije pomažu mnogim ljudima, ali one ipak nijesu za svakoga. Ako ste, na primjer, alergični isključivo na ambroziju, onda je to jednosezonska alergija i u tom slučaju injekcije se ne preporučuju. One su bolje za osobe koje pate od više vrsta alergija koje se javljaju u različito doba godine. Liječenje na vrijeme Iako su svjesni da imaju alergiju, mnogi ljudi ne počnu da se liječe na vrijeme pa im se simptomi još više pogoršaju. Nemojte to da radite sebi, već započnite liječenje na vrijeme. Oprez s kilogramima Alergičari ovo ne vole baš da čuju, ali oni moraju da budu oprezni s kilogramima, posebno ukoliko ih muči astma. Višak kilograma utiče na rad pluća pa situacija može da postane ozbiljna, upozoravaju stručnjaci. Neprimjetna alergija Začuđeni ste jer su vam se alergije pojavile tek sa dvadeset, trideset godina? Vrlo je vjerovatno da ste imali simptome još u djetinjstvu, ali ih nijeste primjećivali, odnosno nijeste ih povezivali sa alergijom. Baš zbog toga svoju djecu treba da testirate na vrijeme.

Osjetljivost zuba osjetljivost zuba. Naravno, to ne znači da treba u potpunosti da prestanete s konzumiranjem određenih namirnica, već jednostavno popijte čašu vode nakon jedenja, kako biste isprali kisjelinu koja se zadržava na zubima nakon obroka. Takođe, nemojte prati zube barem 30 minuta nakon ispijanja jutarnje kafe. Naime, tada je nivo kisjeline u ustima najveći, a gleđ je sklonija oštećenju, pa četkanje zuba može da donese više štete nego koristi. Drugi trik koji možete koristiti je upotreba slamke uz gazirane napitke, jer tako kisjelina ne završava direktno na zubima. Ako vam nijedan od ovih savjeta ne pomogne pa i dalje imate pretjerano osjetljive zube, posjetite svog stomatologa kako biste otkrili da li se iza toga krije neki drugi problem,

N

JE

ZA DO K

ISHRANA

TO RA

P I TA

UPOZORENJE

Poštovani, Sa šest godina sam imao operaciju vsda na srcu, i sve je prošlo uspješno i bez komplikacija. Poslije nekoliko godina kontrole sada živim normalan život. Koliko sam ograničen po pitanju aktivnosti? Imam 16 godina i ne mogu zamisliti život bez aktivnosti i sporta. Baš zbog vsd-a me danas ograničavaju po pitanju svega. Doktor koji me je operisao je još davno rekao da su fudbal, košarka i slični sportovi dozvoljeni, ali da napredni treninzi nijesu preporučeni. Poštovani, Vsd (ventrikularni septalni defekt) je najčešća urođena srčana mana. Kako ste vi operisani na vrijeme, a prvih desetak godina poslije operacije nema novih momenata, najvjerovatnije da će sve biti u redu u kasnijem periodu vašeg života. Ali, niko nema dovoljno iskustva sa takvim operacijama da bi preporučio vrhunski sport ili težak režim treninga, jer svaki takav rad opterećuje srčani mišić, vjerovatno i šavove i teorijski može dovesti do nepotrebnih incidenata. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Mitovi o debljanju

Alkohol povećava rizik od razvijanja raka dojke Mlade žene koje svakodnevno uživaju u alkoholu su zbog ove nezdrave navike izloženije povišenom riziku od razvijanja raka dojke, upozorili su američki stručnjaci. Naime, svako alkoholno piće koje žena svakodnevno popije, počevši od onda kada je dobila prvu menstruaciju, pa sve do prve trudnoće uvećava rizik od razvijanja raka dojke za 13 odsto, zaključili su istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Vašingtonu. Do ovih rezultata su došli nako što su analizirali podatke na preko 91.000 žena. Svako dodatno konzumiranje alkoho-

la na dnevnom nivou, nezavisno od toga da li se radi o pivu, vinu ili žestokom piću, povećava rizik od proliferativne benigne bolesti dojki za 15 odsto. “Jedna od ključnih strategija za smanjenje rizika od raka dojke je svakako umanjenje unosa alkohola na manje od jednog pića dnevno. Posljednjih godina smo svjedoci da i djevojke sve više konzumiraju alkohol bez svijesti da rizikuju svoje zdravlje kada su maligne bolesti u pitanju”, objasnio je Graham Koldiz, direktor za prevenciju raka Centra za rak “Siteman” pri Univerzitetu u Vašingtonu.

ISTRAŽIVANJA

Najzdravije voće je borovnica Evo najpopularnijih mitova o mršavljenju od kojih se čak možete i udebljati. 1. Ako postanem vegetarijanac ili vegan lakše ću smršati Odluka o izbacivanju mesa iz svakodnevne ishrane nikako se ne bi smjela vezati za dijetu i to je jedan od najvećih mitova današnjice. Ako nijeste upoznati s veganskom ishranom, vrlo lako biste mogli iscrpiti organizam i to tako što u njega ne biste unosili dovoljne količine vitamina i nutrijenata koji su vašem tijelu prijeko potrebni. 2. Ako potpuno izbacim iz ishrane ugljene hidrate smršaću Još jedna velika greška. Ne zaboravite da tijelo žudi za ugljenim hidratima jer se baš u njima nalazi velika količina hranljivih sastojaka koji su nam potrebni za normalan rad organizma. To se posebno odnosi na namirnice poput žitarica koje nas zahvaljujući vitaminima, mineralima i vlaknima čine srećnim, sitim, pospješuju rad sistema

za varenje i daju nam energiju. 3. Dijetalna pića su supersaveznici u smanjenju kilaže S obzirom da svakodnevno slušamo kako je većina kupovnih sokova prepuna šećera i praznih kalorija, njihove dijetetske zamjene, nažalost, nijesu ništa bolje. Pića koja sadrže vještačke zaslađivače otvaraju apetit još više i pojačavaju želju za slatkim, zbog čega utjehu pronalazimo u raznim grickalicama, odnosno praznim kalorijama. Da sve bude lošije, takvi napici su najčešće prepuni aditiva. 4. Proteinske dijete su najbolje za skidanje kilograma Proteinske dijete su jedno vrijeme bile vrlo popularne, jer ste navodno primjenom istih mogli veoma brzo da smršate. Iako su proteini odlični saveznici mršavljenja, ukoliko samo njih konzumirate, može doći do deficita određenih vitamina i minerala u tijelu, usporene probave i povećanja holesterola u krvi.

Svi znamo da je zdravo jesti voće, ali novo istraživanje tvrdi da je određeno voće bolje od drugog, a da voćni sok nije dobra zamjena za svježe voće. Skorašnje studije su otkrile da jedenje raznovrsnog voća, nezavisno od količine, smanjuje šansu za obolijevanje od dijabetesa tipa 2. Ovo je navelo istraživače da se zapitaju može li određeno voće imati bolji efekat od drugog voća. Koristeći rezultate tri velike studije, istraživači su pratili ishranu i napredak bolesti u periodu od 12 godina kod više od 185.000 ljudi, od kojih je 12.198 razvilo dijabetes tipa 2. Na ovaj način došli su do zaključka da određeno voće – jagode, pomorandže, breskve, šljive, kajsije – ne povećava rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2, dok grožđe, jabuke i grejpfrut smanjuju rizik. Najzdravije voće, prema ovom istraživanju, jeste borovnica. Ako je jedete jednom do tri

puta mjesečno, rizik će biti manji 11 odsto, a ako je jedete pet puta mjesečno, rizik se smanjuje čak za 26 odsto. Ako svježe voće zamijenite sokom, rizik se znatno povećava. “Ako povećate unos borovnice, jabuka i grožđa, učinićete sebi dobro, ali voće neće učuniti čudo. Veoma je bitno da živite zdravim životom”, kaže dr Ki San, profesor medicine na Harvardu i autor ove studije.


36 Žena

SRIJEDA, 11. 9. 2013.

IZVOR VITAMINA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kocke sa bademima

SASTOJCI:

1,5 jogurtna ča ša ulja 1 čaša tople vode 1/2 svježeg kvas ca 2 kašike soli 100 g susama brašno po potre bi 2 kašike aleve pa prike 2 jaja

Desert

Jagnjeći but

Čuvajte jabuke na hladnom mjestu

Bademe ogulimo i sameljemo. Od bjelanaca istučemo čvrsti šlag i postupno dodajemo brašno, vanilin šećer i bademe. Kalup namastimo, pobrašnimo i u njemu pečemo tijesto, koje mora ostati svijetlo. Kada se ohladi, razrežemo po pola. U dubljoj posudi na pari tučemo žumanca i vanilin šećer dok smjesa na postane gusta. Maknemo s vatre. Maslac pjenasto umutimo i dodamo mlakim žumancima. Promiješamo da dobijemo jednoličnu smjesu. Narežemo na kocke, a svaku kocku ukrasimo bademima i oguljenim lješnjacima.

SASTOJCI:

Susam štapići Pola kvasca razmutiti sa malo tople vode. Zatim u razmućeni kvasac dodati zejtin, so i brašno. Sve sastojke umijesiti rukom i od dobijenog tijesta kidati loptice veličine pesnice. Loptice razvući oklagijom da se dobije oblik kocke. U posebnu posudu umutiti 2 jaja sa 2 kašike aleve paprike. Razmućenim jajima premazati prethodno razvučeno tijesto i posipati ga susamom. Tako razvučeno i premazano tijesto isjeći na tanke kaiševe. Svaki kaiš presaviti tako da premazana strana bude spolja. Presavijene štapiće uvrtjeti i staviti u prethodno podmazan pleh. Štapiće peći u zagrijanoj rerni na 200 stepeni dvadesetak minuta.

6 kg jagnjećeg buta sa koskom 1 veza majčine dušice 2 grančice ruzm arina 2 čena bijelog lu ka 6 kašika maslin ovog ulja so biber 200 ml bijelog vina začin od suvog povrća 1 kg krompira

Zagrijati rernu na 180 stepeni. Isjeckati majčinu dušicu i polovinu pripremljenog ruzmarina, kao i bijeli luk. Izmiješati sve sa 3 kašike ulja. Oprati meso i premazati ga pripremljenom marinadom. Posoliti i pobiberiti meso po ukusu. Ispržiti but sa svih strana na 3 kašike ulja, u velikoj šerpi sa vatrostalnim drškama. Zaliti sa 100 ml vina i staviti u rernu na oko 60 minuta, da se polako krčka. Oljuštiti krompiriće, pa isjeći na polovine (ukoliko su sitni ostaviti cijela, a ako su prekrupni isjeći na četvrtine). Rasporediti oko mesa, posoliti, pobiberiti. Dodati preostali ruzmarin i doliti preostalo vino i malo vode. Krčkati još 60 minuta.

SASTOJCI:

lješnici po želji 8 žumanaca vanilin šećer maslac bademi Tijesto: 8 bjelanaca brašno vanilin šećer

SPECIJALITET

BEZ KEČAPA UZ PASTU

U svakoj ishrani boranija zauzima značajno mjesto, prije svega zbog njene hranljivosti. Zapečena boranija svakako će oduševiti vaše ukućane. Sastojci: 1 kg boranije 3 paradajza 2 glavice crnog luka 2 čena bijelog luka 2 jajeta 2 šoljice mlijeka 1dl ulja 1 kašika začina 1 kašika kisjele pavlake

Ukoliko volite tjesteninu s kečapom ili mislite da je rižoto prilog, onda nijeste sasvim ovladali italijanskom kuhinjom. Popis najgorih stvari koje možete napraviti po pitanju hrane objavila je Akademija Barila, institucija posvećena odbrani “italijanskih prehrambenih proizvoda renomiranih majstora od nekvalitetnih imitacija”. Italijani su osjetljivi na pastu, pa se podjednako naježe i kada vide da se u vodu za kuvanje sipa ulje. Prema italijanskom receptu, pasta se kuva u čistoj vodi, a malo ulja se doda tek kada je skuvana, a voda prosuta. Lista najgorih stvari po pitanju kulinarstva objavljena je da bi stranci naučili kako da izbjegnu “kulinarske horore” kada pripremaju italijansku hranu. Uz stavljanje kečapa na tjesteninu, što Akademia Barila opisuje kao “čisti kulinarski greh”, na listi se nalazi i tretiranje rižota i tjestenine kao priloga, ispijanje kapućina tokom obroka i korišćenje crveno-bijelog kariranog stoljnjaka da bi se dobilo na autentičnosti. “Tjestenina poslužena kao da je povrće, greška je koja se ponavlja u mnogim zemljama, ali u Italiji se to smatra svetogrđem”, kaže Đenero Kontaldo, mentor Džejmija Olivera.

Jabuka se gaji u pojasevima umjerene zone širom svijeta i obrađuje najmanje tri hiljade godina, a broj sorti jabuka sada se mjeri u hiljadama. Boja jabuka varira od limun žute preko svijetlo žuto-zelene, pa do rumene crvene. Njihova tekstura je u rasponu od mekane do hrskave. Sve vrste jabuka su dobar izvor vitamina A i C, kao i biljnih vlakana. Dostupnost Tokom cijele godine, mada su jabuke najbolje od septembra do novembra. Odaberite najbolje Pogledajte koje je voće čvrsto, bez mana, fleke ili bore. Nemojte da vas prevari veoma sjajna koža, jer su mnoge jabuke premazane voskom, kako bi izgledale dobro. I ne bacajte jabuku sa suvim braon flekama, to je samo posljedica pretjeranog izlaganja sunčevoj svjetlosti i ne utiče na kvalitet. Čuvanje

Za dugoročnije skladištenje zamotajte svaku posebno u novinu i odložite u jednom sloju, okrenute na dolje, u drvenoj kutiji ili korpi pletenoj od pruća. Čuvajte ih na hladnom i mračnom mjestu. Provjeravajte često svaku posebno, da budete sigurni da nijesu trule. Jedna trula jabuka će pokvariti mnogo drugih. Spremanje Jabuke se mogu jesti sirove, lijepo se slažu sa sirom. Jabuke se spremaju tako što se pune filom koji može biti od mesa ili suvog voća, posipane šećerom, premazane buterom i zapečene u rerni. Takođe, mogu se koristiti izrendane za pitu ili kolač, tanko isječene za klasične francuske torte, ili punije isječene i pržene u tiganju na buteru i sa šećerom. Odličan su dodatak i sladoledu. Dinstane se koriste za pravljenje sosa za meso kao što je svinjetina, a rendane kao dodatak musliju.

Zapečena boranija Greške u italijanskoj kuhinji

so Priprema: Mladu boraniju očistiti i oprati u hladnoj vodi. Na zagrijanom ulju propržiti sitno isjeckan crni luk, dodati boraniju, sipati malu šoljicu tople vode, poklopiti šerpu i dinstati dok boranija postane meka. Za vrijeme dinstanja dodavati po malo tople vode. Skinuti sa šporeta, pa dodati isječen paradajz, sitno isječen bijeli luk, začin, posoliti i promiješati. Umutiti jaja sa mlijekom i kisjelom pavlakom, preliti boraniju zapeći u zagrijanoj rerni.

“Znao sam da viđam kombinaciju stvarno svega na tanjiru u italijanskim restoranima sedamdesetih, kada sam došao u Englesku, a drago mi je što je to danas izumrlo”, dodaje Kontaldo. Oni koji tokom večere vole da ispijaju kapućino ta-

kođe griješe. Naime, prema popisu Akademije, Italijani samo uz doručak piju kafu s mlijekom. Akademija takođe tvrdi da su špagete bolonjeze neautentično italijansko jelo, a tako su označena i jela u kojima se kombinuju tjestenina i piletina.


37

SRIJEDA 11. 9. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m22/2- Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz. centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5- Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5Momišići; 140m2- Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače- (Kroling) Kuća 200m2, plac

Prodajem kuću povoljno, 139m2 na placu 1.070m2 kod đačkog prelaza na Zlatici. Podgorica. Tel.067/406-450

520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem stan, 40m2, Jadranski put kod benzinske pumpe, Budva. Tel.069/448-178 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom. Tel.069/300-775

I Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura. Tel.067/871-031 Pod Goricom, novogradnja, 100m2, u zgradi, luks namješten, parking. Tel.069/016-600 Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156

Tel:

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Ulica slobode 64, Podgorica

PLACEVI Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog stadiona FK "Kom". Tel.069/016-600, 069/410-755

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Povoljno izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici Ulica slobode. Tel.067/502-217

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem garsonjeru u Podgorici (novogradnja, ekstra namještena, klima, internet) u blizini Ekonomskog i Pravnog fakulteta, preko puta Ars medike, cijena 220€. Tel.067/854-390

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025 Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719 Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING

RENTIRANJE

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Izdajem garsonjeru na Novom Beogradu, nov namještaj, centrano grijanje, Blok 28, 180 € i depozit. Tel.0038163/808-0760

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1- Tološka šuma Namj.stan 90m2/3- Momišići-novogr.; 130m2/1pod Goricom Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1- P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

Z Mjenjam stan 42m2+4m2 balkon+ podrum, zgrada Splićanka, za sličan u širem centru Podgorice. Tel.069/260-827 POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor, 114m2, Stari aerodrom, dva nivoa. 1m2/650. Tel.068/723-177

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Atraktivna i rijetka prilika, blizu centra grada prodajem poslovni prostor u Herceg Novom preko puta a.stanice. Tel.069/042-227, 068/317-852

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051


38 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

srijeda 11. 9. 2013.

MALI OGLASI Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa. Tel. 069/497-216 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

NASTAVA Kurs njemačkog lako i povoljno, 16 časova mjesečno, 2 puta nedjeljno po 90 minuta u grupi za 4 osobe, za odrasle 30 eura, školsku djecu 25 eura. Tel.067/535-230

POSAO Potrebna žena za pravljenje domaćih pita do 40 godina starosti. Zvati poslije 15h. Tel.068/326-549 Tražim posao vozača, komercijaliste ili ličnog vozača. Imam B i C kategoriju, dosta iskustva u tom poslu, govorim albanski i poznajem dobro teritoriju Crne Gore. Tel.069/748-982 Prodajem reno twingo, 98. godište. Ispravan, registrovan. Povoljno. Tel.069/050-036 Fiat bravo, 1,6 16v, 96, metalik, ful oprema, ekstra stanje, Bar. Tel.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Čistim ulaze, stanove i lokale, povoljno. Tel.067/689-287, 069/400-140 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

HRANA/PIĆE Vrhunska jabukovača spremana po starom crnogorskom metodu prepijecanja, 47% jačine. Tel.067/396-884

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Povoljno prodajem u cjelini preko 150 staklenih tegli raznih veličina. Tel.069/490-723 Podajem sprej suzavac za ličnu zaštitu, njemački police, domet 5 metara. Tel.068/471-143 Prodajem ledomat obodin 120€, trosjed 25€, dvosjed 20€, fotelje po 20€, DVD ispravan 10€, klimu panasonik galanz ispravna 80€, mikrotalasnu 20€, kvarcnu 10€, Podgorica. Tel.069/839-001 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura. Tel.067/244-166

Moli se osoba iz Nikšića koja je zvala sa pošte povodom oglasa od 2. septembra da ponovi poziv i na fiksni telefon 030/311-274 Ako si usamljen razočaran u ljubavi javi se da zajedno prebolimo. Imam četrdeset godina. Tel.067/919-6507

Zvati poslije 15h

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188

LIČNO

APARATI/OPREMA

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

Domaći kolači i torte po narudžbi (padobranci, ruske kape, vanilice, oblande, rafaelo kuglice, štanglice) komad 0,35. Torte od 9 do 25€. Tološi. Tel.069/674-599

Tel. 068 326 549 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

RAZNO

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

srijeda 11. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM FILM

07:00 Serija: Porodica Kardašijan 08:05 Serija: Ranjeno srce 08:55 Dječija emisija:Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Odbačena 10:30 Serija: Ponor ljubavi 11:15 Film:Maska 2 13:00 Tačno 1 14:00 Serija: Sulejman Veličanstveni 14:45 Serija: Dva i po muškarca 15:45 Exploziv 16:10 Serija: Ranjeno srce 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Dva i po muškarca 18:30 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Sulejman Veličanstveni20:10 Serija: Ponor ljubavi 21:00 Moja velika svadba 21:45 Film: Prljavi Hari - Kolo smrti 23:15 Serija: Tri Hil 00:00 Serija: Porodica Kardašijan 00:45 Film: Miris love

PRVA Serija: Tri Hil 23.15

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 15.00 15.10 15.30 17.10 18.00 18.05 19.20 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Marvi i Namer Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Ko je bio Mocart II dio Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Film : Izbor srca Vijesti Lajmet, vijesti na albanskom Dnevnik na gestovnom jeziku Dnevnik 1 Serija: Djevojački institut Vijesti Budva na pjenu od mora/r Marketing Dnevnik 2 Sport Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Budva na pjenu od mora Dnevnik 3 Serija: Bordžije Iza ekrana Vijesti

RTCG 1 Djevojački institut 17.10

06:50 07:00 11:00 11:55 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 17:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:30 23:40 02:45 03:00 05:00 03:00

City kid’s Dobro jutro Farma - uživo City Tačno u podne Farma - uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija: Neželjene Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevesta Farma – Pregled dana DNK Bračni sudija Teen pleme Farma - uživo City Film: Voda Film: Cesta nevaljalog deteta Voda

PINK M Farma – Pregled dana 20:00

06:45 Boje jutra 09:05 Lud, zbunjen, normalan 09:50 Serija: Asi /r 10:20 Silikonske ljepotice/r 11:00 Vijesti u 11 11:07 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 13:15 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:15 EP za košarkaše - Slovenija 2013 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Meteo centar u pola 5 16:45 Serija: Silikonske ljepotice 17:30 Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 19:20 Vijesti 19:45 Meteo centar 19:50 Serija: Asi 20:25 Extra lifestyle 20:35 EP za košarkaše - Slovenija 2013 23:00 Vijesti 23:15 Serija: U tuđoj koži 00:15 Film: Kako iznajmiti suprugu 01:50 Extra lifestyle 02:00 Film: Neki drugi čovjek/r

VIJESTI Extra lifestyle

20.25

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 01:00

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Kanski prevaranti Dokumentarni film/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Posao Forum Dokumentarni film Film: Ljetnja dugodnevica Forum 5 do 5 /r Radio u boji /r

ATLAS Film: Posao 18:15

TV PREPORUKA Prljavi Hari - Kolo smrti PRVA 21.45

08.30 10.05 11.00 12.00 12.05 12.30 14.15 16.30 17.00 18.05

Kolo smrti” je peti nastavak izuzetno uspješnog filmskog serijala o kontroverznom detektivu Hariju Kalahanu, koji prije svega priznaje zakon jačega te nema nimalo suosjećanja za kriminalce koje goni. Osim uzbudljive policijske akcije, ovaj film donosi nam i promišljanje često bezumne opsesije društvenom elitom. Posebno je zanimljivo u filmu vidjeti buduće zvijezde Liama Nesona kao ekscentričnog reditelja ali i Džima Kerijaja u ulozi rok zvijezde.

19.30 20.15 21.00 21.50 22.35

Serija: Savana Serija: Bordžije Stižu bebe/r Vijesti Serija: Izlog strasti/r Fudbal U21: Crna Gora – Rumunija, snimak Više od ljeta/r Svoja i šik/r Serija: Izlog strasti Serija: Mjesto zločina Dnevnik 2 Serija: Mjesto zločina Kraljica - Dok.program Serija: Progonjen Film: Stvori me po želji

RTCG2 Serija: Savana 08.30

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Nindža Ratnici/r 10:15 Zabava 11:00 Crtani film 11:10 Svijeće i Svijećice 15:00 Toto Vijesti – uživo 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na Domaćem Terenu 16:00 Zabavni Magazin 16:45 Žestoko 18:45 Svijet Sporta – premijerno 19:00 Texas Holdem Poker 20:15 Ekstremno 20:30 Nindža Ratnici 21:00 Toto vijesti – uživo 21:15 Gušteranje/r 22:30 Zabava 00:00 Grad koji volim/r

08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Ekstremno 20.15

MBC Hrana i vino 11.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS1 -06.05 -Jutarnji program 12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.30 -Serija: “Istražitelji iz Majamija” -13.15 -Evronet -13.20 -Serija: “Vuk Karadžić” -14.45 -Gastronomad -15.00 -Ovo je Srbija -15.50 -Serija: “Stižu dolari” -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Razglednica: Krf -19.00 -Kviz: Slagalica -19.17 -Vreme, stanje na putevima -19.30 -Dnevnik -19.50 -Serija: “Stižu dolari” -21.00 -Film: “Žena u crvenom” -22.35 -Oko -23.05 -Serija: “Istražitelji” -00.10 -Evronet -00.15 -Film: “Gospodar zmaj” RTS 2 08.27 -Pink Panter, animirana serija -08.39 -Pustolov -09.05 -U senci oblaka -09.21 -Vodič kroz modernu arhitekturu Beograda -09.45 -e-TV -09.45 -Dosije iks i oks -09.52 -Datum -09.59 -Verski kalendar -10.15 -TV mreža -10.45 -Hit libris -11.45 -Evropski omladinski orkestar -12.30 -Emisija iz kulture -13.00 -Trezor -14.00 -Školski program -16.02 -Ekskluzivno -16.35 -Pozitivna energija -17.05 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -18.00 -Šljivik -18.30 -Crtane

serije -20.00 -U svetu -20.25 -Beokult -21.00 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -22.00 -Film: “Mašinista” HRT 1 06.45 -TV kalendar -07.00 -Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija -10.00 -Vesti -10.15 -Dokumentarni film -11.12 -Zavolite svoj dom -12.00 -Dnevnik -12.35 -Serija: “Naslednica s Vendavala” -13.25 -Dr Oz -14.42 -Film: “Zavodljivi neznanac” -16.08 -Vrhovi sveta -16.28 -Dokumentarni film -17.15 -Hrvatska uživo -17.45 -Slatko ludilo -18.24 -Serija: “Hartlend” -19.30 -Dnevnik -20.10 -Serija: “Kontesa Dora” -21.05 -Ostrvo s blagom u Tihom okeanu -22.00 -Serija: “Dauntaun Ebi” -23.40 -Film: “Policajac van kontrole” -01.30 -Film: “Zavodljivi neznanac” HRT 2 11.22 -Dokumentarni film -12.00 -Šaptač psima -13.15 -Serija: “Nebesko plavetnilo” -14.45 -Serija: “Degrasi” -15.10 -Putujmo Evropom -15.25 -Škola mora -16.35 -Osmi kat -17.25 -Serija: “Dolina sunca” -18.10 -Za srce i dušu -19.30 -Tom i Džeri -20.05 -Serija -21.00 -Film: “Pod sumnjom” -22.50 -Serija: “Pa to je fantastično” -23.20 -Serija.

07:00 Montena vrijeme 09:15 Crtani filmovi 10:00 Prolog /r. 11:50 Montena SHOP 12:00 Crtani film/Mumijevi 12:25 Mali oglasi/Hit dana 13:20 Majstor kuhinje /r. 15:50 MBB magazin gost: Lazar Rađenović 16:45 Montena Shop 16:50 Majstor kuhinje 19:30 Crtani film /r. 19:58 Montena vrijeme 20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele /r. 23:00 Prolog 00:00 Ponocni Info

MONTENA Majstor kuhinje 16.50

DANAS U GRADU “Završni udarac” -00.10 -Serija. “Uvek je sunčano u Filadelfiji” HBO 07.35 -Film: “Ljudi poput nas” -09.30 -Film: “Lepotica sa sela” -11.20 -Film: “Habl” -12.05 -Film: “Pepeljugina priča” -13.35 -Film: “Velike zverke” -15.05 -Film: “Malo raja” -16.50 -Film: “Liga pravde: Propast” -18.05 -Film: “Vesela buka” -20.05 -Film: “Razbijač Ralf” -21.45 -Film: “Crno zlato” -23.55 -Film: “Dobri doktor” FOX LIFE 10.45 -Džejmijeva Velika Britanija -11.40 -Sudije za stil -12.35 -Opsednuti -13.30 -Projekat Modna pista -14.25 -Sve što niste znali o ljubavi -15.20 -Kako izgledam -16.15 -Serija: “Houp i Fejt” -18.10 -Serija: “Šapat duhova” -20.55 -Serija: “Bivši” -21.50 -Serija: “Srećno razvedeni” -22.45 -Serija: “Očajne domaćice” -23.40 -Serija: “Bivši” FOX CRIME 08.00 Serija: “Imitator” 08.55 Serija. “Policajci iz Detroita” 13.00 Serija: “Detektiv na Floridi” 13.50 Serija: “Red i zakon” 14.45 Serija: “Imitator” 15.45 Serija: “Pariski forenzičari” 20.00 Serija:

“Detektiv na Floridi” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Arnold u trci” 23.30 Serija: “Brojevi” 00.20 Serija. “Priče iz podzemlja” ARENA SPORT 1 08.30 -Fudbal The Football Review -09.00 -Košarka: Partizan - Radnički -11.00 -Fudbal: Čikago -Hjuston -13.00 -Fudbal: Fenerbahče - Arsenal -15.00 -Fudbal: Kjevo - Napoli -17.00 -Fudbal UEFA - Great Matches of European Football Ep 03 -17.30 -Fudbal UEFA - Great Matches of European Football Ep 04 -18.00 -Fudbal: PSŽ - Guingamp -20.00 -Fudbal The Football Review -20.15 -Rukomet: Balingen - Berlin, prenos -22.00 -Fudbal: Juventus - Lacio -00.00 –Poker SPORT KLUB 11.00 -Fudbal: Rusija - Izrael -13.00 -SK magazin -13.30 -Fudbal: Ukrajina - Engleska -15.30 -Pregled argentinske lige -16.30 -Top tenis -16.50 -Sportski vremeplov -17.00 -Svetski sportski magazin -18.00 -Hokej: Medveščak Lev -20.00 -Fudbal mondijal magazin -21.00 -ATP iza kulisa -21.30 -Sedmica pred vama -22.15 -Magazin španske lige -22.45 -Sportski vremeplov

BIOSKOP CINEPLEXX

Fajter 2 20:40; 22:40 ; Avioni 3D 15:15; 17:15; 19:00 ; Avioni -digital 16:15; Instrumenti smrti 19:40; 22:00 ; One direction 3D 17:40; Matorani 2 16:30; 18:20; 20:15; 22:20 : Poziv 19:30; 22:50 ; Prije 20:50 ; Elzijum 21:30 ; Mi smo Milerovi 18:00; 20:00; 22:10 ; Turbo 3D 16:00; 17:50 ; Turbo – digital 15:00; Štrumpfovi 2 - 3D 16:40; 18:40; 2 Pištolja Mens night: 21:00

Izdanje 11. septembar 2013.  

Izdanje 11. septembar 2013.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you