Izdanje 9. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

10

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

milijardi eura će NR Kina uložiti u region jugoistočne Evrope

ČETVRTAK, 9. 1. 2014. BROJ 733/ GODINA III

AUTO PUT ● 6

●9

Danas počinju pregovori sa Kinezima KOMISIJA ZA SPREČAVANJE KONFLIKTA INTERESA PROVJERILA 1.494 IMOVINSKA KARTONA

Imovinu krije 210 funkcionera NE MIRE SE SA OTKAZIMA ● 11

Upravni sud vraća policajce na posao

NAJAVA ● 2

Promjene na čelu evropskih institucija

PONUDE ZA KAP ● 7

Borba Njemaca i domaćih firmi

POLITIČKA 2014. ● 3

P

olicijski službenici koji usljed prekoračenja službenih ovlašćenja karijeru okončaju otkazom, ne mire se sa takvom sudbinom, već pravdu traže pred nadležnim organima. Advokat Zdravko Bego-

FUDBAL ● 31

vić, koji zastupa članove sindikata Uprave policije, ispričao je za DN da ishod postupka po žalbi najčešće ne zadovoljava interese policajaca, ali da nadu polaže u Upravni sud, kao treći stepen odlučivanja.

Petković otputovao sadaddas asd u London

Lokalni izbori određuju budućnost koalicije FUDBAL ● 31

N

ikšićka kompanija Uniprom, crnogorsko-ukrajinska firma Politropus Alternative i njemački HGL dostavile su ponude za kupovinu imovine Kombinata alumnijuma Podgorica, potvrđeno je za

Dnevne novine iz tih kompanija. Ukupno je na oglas za prodaju imovine KAP stiglo četiri ponude, dok su samo za pogon Prerade zainteresovane tri firme.

Ponude koje su mogle da stižu do juče, biće otvorene u petak.

ŽENA PSIHOLOGIJA ● 34

Vujović Muškarci za tužio jednu noć su Mogren loši u seksu

2 AKTUELNO

četvrtak, 9. 1. 2014.

ministar objelodanio

EDITORIJAL

Investitori se interesovali za više turističkih kompleksa

Vuk PeroVić urednik

Dan po Dan

Završilo se. Napokon. I ta godina jubileja.

U nekom drugom svijetu to bi trebalo da bude svečarski, praznično, jednom riječju - lijepo. Kod nas smo već odavno čekali kraj i iako smo znali da je kalendarski neminovan, pitali se da li će se to sve i završiti jer je uzelo toliko maha i bilo van svake kontrole. Kontrola svakako ne bi trebalo da bude ni potrebna, već mnogo prije mjera, ali ovo nije prva prilika gdje smo pokazali da ne znamo gdje uopšte može biti ta granica.

Ovo je bio rođendan baš po našim uzusima.

Sa mnogo zvanica, nešto dobronamjernih, a nešto i nezvanih, pijanih gostiju, igre po stolovima, lomljenja čaša, onih koji razdvajaju zavađene i sve što ide uz taj naš prepoznatljiv slavljenički repertoar. Kada se uveliko svi zapitaju šta se to biješe uopšte obilježava i slavi. Kada se preigramo, predimenzioniramo. Sve je bilo toliko lijepo da sa strahom čekamo neki naredni. Kako je vrijeme odmicalo, atmosfera je bila daleko od slavljeničke.

Jer u ovih godinu dana slavljenik je prešao put od inspiratora geonocida do sveca i nazad. Pa onda neko kaže da nam se lako dogovoriti jer nas je malo. Nije nama dovoljno ni dva vijeka. A kada nam ne ide, onda o tome ne bi trebalo ni razgovarati.

Pošto je bilo predloga i da se stavi veto na tu temu. Ni riječi više. I to je zanimljiv pristup. Možda je problem bio upravo neki nevidljivi veto, onakav kakav kod nas često lebdi iznad iole kontroverznih tema pa nam onda nije ni volja da i o svemu tome i progovaramo, a ne još i razgovaramo, kada mu vrijeme nije.

Ovako u godini jubileja, kada su svi koncentrisani, u fokusu, što bi se reklo, onda može da se priča sve i svašta i zatim, sasvim logično, sve to završi u dnevno-političkim prepucavanjima. Sasvim zasluženo. Tako nam ostanu samo prazni datumi, ništa drugo. I tako od jubileja do jubileja. Iskoristiti godine između njih jednostavno nije preporučljivo, a i rijetko ko ima vremena. Tehnika dan po dan, uz dodatak ne okreći se, sine, mnogo nam bolje ide od ruke.

Kako smo spremni, ne bi možda ni bilo loše da ipak te jubileje preskočimo ponekad.

Jednostavno ih zaboravimo. Zažmurimo na jedno, ma na oba oka. Nije da to ne znamo da radimo i da nijesmo vješti u tome. To je ono, dan po dan. Da se uozbiljimo i da radimo stvari kako valja, to već teško. Jeste, ima primjera toliko da ih je glupo nabrajati. Ali još jednom - sve džaba.

Meteo 07:10 16:29

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, Nikšić na otvorenom moru sjeveroza- Kolašin padni. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Na sjeveru, po kotlinama tokom jutra ili prijepodneva magla.

Danas

potencijalnih ulaganja su velike jer se radi o novom, otvorenom tržištu sa eurom kao valutom koje je izuzetno dobro pozicionirano i koga očekuje pripajanje EU. On je dodao da je, u tom kontekstu, namjera Vlade bila da, kroz integraciju kompleksnih resora u jedno ministarstvo (ekologije, planiranja, građevinarstva i turizma i drugih) i dobru unutarresorsku saradnju, uključujući Sekretarijat za razvojne projekte, homogenizuje oblasti čiji se razvoj mora tretirati integralno i sa podjednakom važnošću.

Gvozdenović je naveo da su ključni ciljevi raspisivanja javnih poziva za turističku valorizaciju lokaliteta unapređenje turističkog proizvoda Crne Gore i podizanje nivoa usluga, nove investicije i nastavak pozitivnog trenda realizacije projekata poput Porto Montenegra, Kumbora, Luštice i drugih.

On je podsjetio da u ovom trenutku u Crnoj Gori postoji renomirani lanac Aman Resorts, grade se hoteli poput One&Only u Kumboru, potom Regent kao dio Porto Montenegra, Hilton i drugi.

“Uz postojeće hotele kao što su Splendid, Queen of Montenegro,

Avala, Bianca, Maestral, Žabljak, Mediteran i brojni mali, ali izuzetni hoteli čijem poslovanju takođe posvećujemo posebnu pažnju (Forza Mare, Ziya, Hemera, Astoria, Aleksandar i drugi) stvaramo infrastrukturu za pružanje usluga platežno najzahtjevnijoj klijenteli”, rekao je Gvozdenović.

On je saopštio da su prošle godine kategorisana 24 nova hotela od čega je veliki broj visoke kategorije.

Hoteli, kao objekti od opšteg značaja, od prošle godine su oslobođeni plaćanja komunalija, a omogućeno je i pretvaranje stambenih u poslovne prostore, po preciznim kriterijumima.

On je ocijenio da se razvoj nekih zemalja zasniva na nafti i gasu, nekih na značajnim poljoprivrednim kapacitetima, a crnogorske planine, more i jezera na vrlo ograničenom prostoru osnov su za razvoj specifičnog turističkog proizvoda.

“Taj prirodni potencijal, uz ljudske resurse koje posjedujemo, moramo zaista doživljavati kao naše bogatstvo, kao našu naftu i tek onda ćemo na pravi način iskoristiti ono što nam je priroda dala”, poručio je Gvozdenović.

Crni bilans na srPsKim PUteVima

Sedmoro poginulo za 24 časa BEOGRAD - U samo 24 časa (utorak na srijedu) sedam osoba je stradalo na putevima u Srbiji, a više osoba je povrijeđeno. Prema podacima iz Uprave saobraćajne policije tokom 24 časa na putevima u Srbiji evidentirano je 58 saobraćajnih nezgoda u kojima su 33 osobe teže i lakše povrijeđene, a sedmoro ljudi je poginulo. U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Gornjeg Milanovca koja se dogodila u utorak u 11 časova poginulo je jedno dvogodišnje dijete, a u slično vrijeme juče, takođe na Ibarskoj magistrali, u stravičnom udesu poginuo je jedan čovjek. U utorak je na putu između Čačka i Užica stradao otac košarkaške ikone Vlada Divca, Milenko. Dvojica stranih državljana poginuli su u utorak kasno uveče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu kod naplatne rampe Bubanj potok u blizini Beo-

Poginulo i dvoje stranaca: Nesreća kod Bubanj potoka grada. Na putu Svrljig - Knjaževac, juče oko 12 sati dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su dvije osobe stradale. Nadležni upozoravaju da magla i sumaglica otežavaju saobraćaj, kao i da su na brojnim putnim dionicama mogući odro-

ni. JP “Putevi Srbije” savjetuje vozačima da bez zimske opreme i lanaca ne kreću na put i ukazuje na to da je, zbog vlažnih kolovoza i niskih temperatura u jutarnjim i večernjim satima moguće stvaranje poledice.

Sjutra

min oC max oC

4 5 7 6 5 2 -1 -2 -1 0

Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović kazao je agenciji Mina da je za valorizaciju turističkih kompleksa, za koje je nedavno raspisan tender, više investitora pokazalo interesovanje i u toku je komunikacija u vezi sa otkupom dokumentacije.

On je naglasio da u javnosti često nema dovoljno razumijevanja da je borba za dovođenje investitora izuzetno naporna tržišna utakmica sa drugim državama.

“Stoga svi moraju biti svjesni da, ukoliko želimo nove investicije i nova radna mjesta, moramo i zajednički kreirati dobar investicioni ambijent, što nije uvijek slučaj”, rekao je Gvozdenović.

On je poručio da je imperativ saradnja raznih udruženja, medija, turističke privrede, univerziteta, svih političkih partija i drugih zainteresovanih subjekata i konstruktivno učestvovanje sa ciljem unapređenja investicionog ambijenta.

“Svi moramo biti spremni da na pravi način dočekamo potencijalne kvalitetne partnere. Ukoliko mi to ne uradimo, neko drugi hoće. Sinergijsko djelovanje svih subjekata koje sam pomenuo, a u koje vjerujem, obezbjeđuje dobru pregovaračku poziciju kod investitora”, kazao je on.

Vlada je početkom decembra raspisala javni poziv za dostavljanje ponuda za turističku valorizaciju putem javno-privatnog partnerstva, kroz model dugoročnog zakupa za ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula i lokalitet koji se nalazi između Njivica i ušća Sutorine. Tenderi su raspisani i za vojno-turističke komplekse Mediteran na Žabljaku i Bigovo-Trašte u Kotoru, turistički kompleks Ecolodge, Vranjina, kao i za prodaju zemljišta nekadašnje kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku.

Prema riječima Gvozdenovića, prednosti Crne Gore, sa stanovišta

17 16 16 17 16 14 11 9 11 10

SJUTRA

min oC max oC

5 6 8 7 5 4 0 0 1 1

16 15 15 16 15 12 10 9 11 12

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.

toKio

Kao od šale ukrali prsten vrijedan 245.000 eura TOKIO - Lopovi u Tokiju uspjeli su bez ikakvih problema da ispred nosa prodavaca u jednom luksuznom butiku ukradu prsten ukrašen dijamantima, vrijedan 245.000 eura. Dva muškarca, azijata, pojavili su se u prodavnici nakita u veoma otmenom kvartu Ginza i na mješavini engleskog i japanskog jezika izrazili želju da pogledaju više komada izloženog

prstenja.

Japanski dnevnik “Mainići” objavio je da su oni potom zatražili od prodavaca da ih odvedu do obližnjeg bankomata da bi podigli novac. Prodavci su, naravno, to odbili i tek nakon odlaska “mušterija” su primijetili nestanak prstena sa dijamantima od ukupno 4,26 karata čija je vrijednost procijenjena na 245.000 eura, prenijeli su francuski mediji.

Ilustracija

AKTUELNO 3

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

VEŠOVIĆ O MOGUĆIM KOALICIJAMA

Državotvorni blok ne može ugroziti DPS

P

ortparol Demokratske partije socijalista Časlav Vešović ocijenio je da su nerealne prognoze pojedinaca da bi potencijalno stvoreni državotvorni blok mogao računati na 30 odsto podrške birača. On vjeruje da bi takva koalicija mogla da računa na svega 15 odsto glasova.

Takozvani državotvorni blok trebalo bi da realnije prognozira izborne rezultate, saopštio je portparol Demokratske partije socijalista DPS Časlav Vešović.

“Juče smo u pojedinim medijima mogli pročitati neobjektivne prognoze izbornih rezultata moguće koalicije koja se pretenciozno naziva državotvornim blokom. Bez namjere da budemo sarkastični i uvredljivi, očekivanje da bi taj blok mogao računati na 30 odsto podrške birača, podsjećaju na prognoze rezultata lokalnih izbora održanih 16. novembra prošle godine”, istakao je Vešović u saopštenju dostavljenom medijima.

On je kazao da ni na Cetinju, ni u Mojkovcu i Petnjici ni izbliza nije postignut rezultat kakav su najavljivali čak i najodgovorniji predstavnici, kako naglašava, tzv. državotvornog bloka.

Prema njegovim riječima zbog javnosti DPS ima potrebu da ukaže na objektivne i precizne podatke.

“Naime, po posljednjem istraživanju javnog mnjenja koje je radila renomirana agencija za utvrđivanje političkih rejtinga, SDP podrzava pet odsto crnogorskih građana, Pozitivnu oko sedam odsto uz konstantan pad, dok Pravedna i Forum 2010 ne postoje čak ni kao statistička greška. Čak i kada bi množili, a ne sabirali, procente podrške birača koje imaju ove partije i nevladina organizacija

ne bi ugrozili političku dominaciju DPS-a”, tvrdi Vešović.

On je dodao da uz svu moguću galantnost prilikom prognozira-

nja političkog autoriteta tzv. državotvornog bloka teško bi dosegli 15 odsto podrške, a kamoli 30 odsto “koliko smo imali priliku danas da pročitamo”.

“Nadamo se da ovi otrežnjujući podaci neće poljuljati njihov koalicioni entuzijazam, već da će ih usmjeriti na odmjerenije prognoziranje rezultata izbora”, zaključio je Vešović.

J.Đ.

sAVJEt MUsLIMAnA

Mustafić prikuplja poene kod birača Predsjednik Savjeta Muslimana Sabrija Vulić kazao je za portal Analitika da je izjava funkcionera Bošnjačke stranke Sulja Mustafića kako u državne simbole Crne Gore treba unijeti i elemente islama još jedan politički gaf, koji doživljava kao prikupljanje poena kod glasačkog tijela.

Vulić ističe da u crnogorskim državnim simbolima nema mjesta vjerskim obilježjima, pa ni islamskim, a da je Mustafić prepoznat kao neko ko ne priznaje postojanje Muslimana u Crnoj Gori, zbog čega sagovornik portala Analitika vjeruje da će neko iz pozicije ili opozicije “naći snagu da zbog toga zatraži smjenu Mustafića sa mjesta potpredsjednika Skupštine građanske Crne Gore”.

“Izjavu gospodina Mustafića doživljavam kao još jedan njegov politički gaf i prikupljanje poena kod glasačkog tijela, izmišljanjem zahtjeva za uvođenje religijskih islamskih simbola na državnim obilježjima jedne građanske države. Crnogorskim Muslimanima, kao i Crnogorcima islamske vjeroispovijesti Crna Gora je jedina država i mi kao njeni građani i pripadnici nacionalne manjine ne vidimo takvu mogućnost, niti želimo promjenu simbola za koje smo se listom 2006. godine opredijelili, glasajući za obnovu nezavisnosti”, kazao je Vulić.

On je podsjetio da su sadašnji

simboli Crne Gore ugrađeni u njenu hiljadugodišnju tradiciju.

“Uostalom, pod sadašnjim simbolima, ako zavirite u istoriju, vidjećete da su živjeli i naši preci i borili se za Crnu Goru. Sa druge strane, poređenja radi, zar ne bi bilo logično mijenjati islamske simbole, na primjer, na turskoj zastavi, ako je i Turska, kao i Crna Gora, sekularna država?”, pita Vulić. On je dodao da Muslimane u Crnoj Gori mnogo više od ovakvih predloga brine činjenica da Mustafić, potpredsjednik Skupštine, i dalje negira postojanje jedne nacionalne manjine koja je ugrađena u Ustav Crne Gore.

GUstAVIJA

Otvorena izložba Voja Stanića na Karibima

SDP: Da se ne ponovi vlast sa narodnjacima i radikalima Šef medijkog pula SDP-a Mirko Stanić rekao je da će SDP uraditi sve da pronađe najbolji model saradnje sa svim partijama koje po svojim programima i političkom zalaganju ispunjavaju standarde da budu

dio državotvornog bloka u Podgorici, kako se ne bi ponovila vlast lokalne Demokratske partije socijalista DPS sa narodnjacima i radikalima formirana političkom korupcijom.

Stanić podsjeća Vešovića da je DPS

posljednje tri godine u Podgorici bio na vlasti sa Demokratskom srpskom strankom i Narodnom strankom, ne bi li, kako tvrdi, pojedinci koji će biti obuhvaćeni poglavljima 23 i 24 zaštitili svoje trenutne interese.

KO ĆE VIŠE

Piju alkohol, puše marihuanu Velika dostupnost alkohola i nedostatak restriktivnih mjera ograničenja za maloljetnike, moglo bi se reći da je problem našeg društva.

Posebno su praznični dani vrijeme kada su mladi ljudi, nerijetko maloljetnici, najviše komirani alkoholom. Gdje je alkohol tu je po pravilu i agresivnost i delikvencija. “Stoga mlade, posebno adolescente, na delikatan način treba upoznati sa svim faktorima rizika oko njih, kako bi umjeli da ga prepoznaju i da se zaštite”, kazala je za Skala radio dr Marina Roganović, subspecijalista za bolesti zavisnosti.

U čestom kontaktu sa mladima, ali i na tribinama koje su organizovane u kotorskim osnovnim i srednjim školama tokom minule godi-

ne, istaknuto je da mladi piju više vrsta pića u kombinaciji sa marihuanom, piju takmičarski, do opijanja.

“Pije se često više dana i kada je imunitet u padu i drugim rizičnim stanjima”, kazala je Roganović. Prema njenim riječima, u rješavanju i sprječavanju problema, veoma je važan ne samo uticaj porodice, škole i šire društvene zajednice, već je najpresudniji uticaj grupe vršnjaka.

“Obično je jači uticaj negativne vršnjačke grupe koja se stvara početkom srednje škole i igra ulogu jedne prelazne forme, i predstavlja neku vrstu kolektivne svijesti u kojoj se traži potvrda svojih stavova. Te grupe imaju neku filozofiju sa prepoznatljivim izgledom, frizurama, načinom oblačenja, mjesti-

ma okupljanja koje obavezno prati alkohol”, objašnjava dr Roganović.

Nasuprot ovoj grupi postoje i pozitivne grupe mladih, kao što su članovi sportskih i kulturno umjetničkih društava, izviđači, planinari, sportisti.

“Mlade treba okrenuti ovim grupama, što bi predstavljao pozitivan uticaj”, konstatuje dr Roganović. Pored najzastupljenije zavisnosti od alkohola, dr Roganović nadalje naglašava zavisnost mladih od duvana, droge, ali i interneta i mobilnih telefona.

“Zdravi stilovi života, više vremena provedenog na čistom vazduhu uz sportske i ostale aktivnosti koje oplemenjuju duh i tijelo”, preporučuje dr Roganović.

Bo.P.

U Galeriji savremenih umjetnosti u Gustaviji, glavnom gradu ostrva Sveti Bartolomej (Karibi), na Badnji dan otvorena je izložba slika istaknutog crnogorskog likovnog umjetnika Voja Stanića pod nazivom “Jedrenje na snovima”.

Kako navode na zvaničnom sajtu ove prestižne galerije ova posebna selekcija slika obuhvata više od 30 godina Stanićevog rada i naslov izložbe “Jedrenje na snovima” na najbolji način predstavlja život i rad Voja Stanića, prenosi Radio Jadran.

On je, kako kažu, kompletan umjetnik u svakom smislu te riječi. Odličan vajar i ostvaren slikar, prihvatao je elemente različitih umjetničkih stilova kroz studije, putovanja i životna iskustva.

Proveo je dosta vremena u Parizu, Rimu, Veneciji, Norveškoj, Rusiji i dakako u rodnoj Crnoj Gori i Herceg Novom, gdje i živi, kreirajući jedinstveni umjetnički stil. Riječ je o slikarskoj poetici koja izražava radost kroz ljudske veze i inte-

rakciju, prirodu i kreaciju.

Nadrealizam ispunjavaju Stanićeva platna, a priča često evocira duh impresionizma kroz prikaze kafića ili šumskih scena, iako su njegovi pejzaži često praćeni imaginarnim bićima i predmetima, navodi se na sajtu galerije.

Izložba na Karibima organizovana je u saradnji sa Galerijom “Gajo” i biće otvorena do 15. januara.

Vojo Stanić rođen je u Podgorici 1924. godine. Završio je studije vajarstva u Beogradu, ali se tokom karijere posvetio slikarstvu.

Ovaj veliki crnogorski i jugoslovenski slikar imao je više od 70 samostalnih i više od 150 kolektivnih izložbi.

Dobitnik je većeg broja značajnih nagrada i priznanja – nagrade AVNOJ-a, Trinaestojulske, Politikine, kao i nagrade grada Zagreba, Likovnog salona Cetinja, memorijala Milene Pavlović Barili.

Na Bijenalu vizuelnih umjetnosti 1997. godine u Veneciji predstavljao je SR Jugoslaviju.

4 POLITIKA

četvrtak, 9. 1. 2014.

Unija

Spremaju se promjene na čelu evropskih institucija Evropske institucije, uključujući i one “noseće” poput Komisije, Parlementa i Savjeta, promijeniće do kraja godine svoje čelnike. Kako prenose agencije Frans press i AFP, lideri EU bi ovoga puta trebalo pri formiranju Komsije da uzmu u obzir i rezultat izbora za Evropski parlament, koji će biti održani od 22. do 25. maja, kada građani EU biraju 751 poslanika.

Iako se već sada pominju imena koja bi mogla da naslijede “staru gradu” na čelu evropskih institucija, agencije podsjećaju da je iskustvo pokazalo da mogu uslijediti iznenađenja.

Sadašnji predsjednik EK Žoze Manuel Barozo će to mjesto napustiti 31. oktobra nakon dva “odrađena” mandata. Međutim njegovu sudbinu će doživjeti i 27 evropskih komesara, a svakako će najinteresantnije biti ko će naslijediti šeficu evropske diplomatije Ketrin Ešton. Šefovi država ili vlada EU takođe treba jednoglasno da se slože o tome ko će naslijediti predsjednika Evropskog savjeta Hermana Van Rompeja, koji 30. novembra završava svoj drugi mandat.

Do sada su se šefovi država i vlada članica Unije dogovarali koga će odrediti za predsjednika Savjeta, ali je taj “običaj” promijenio Lisabonski sporazum, prema kojem šefovi

vlada ili država treba da imaju u vidu rezultate glasanja na evropskim izborima pri izboru kandidata za mjesto predsjednika Komisije. No, ovo nije pravno obavezujuće, štaviše, kako prenose agnecije nekoliko evropskih “glavešina” se protivi tome da im budući šef Savjeta bude nametnut. Ipak, koga god šefovi država i vlada članica EU odrede na mjesto predsjednika Savjeta, on će morati da dobije “zeleno svijetlo” Evropskog parlamenta, što važi i za predsjednika Komisije i za 27 komesara. Njihova saslušanja pred Par-

lamentom trajaće do kraja oktobra.

Agencije navode da su političke grupacije u Evropskom parlamentu već krenule u određivanje nosilaca lista na nivou EU, imajući u vidu da će ta osoba biti teoretski njihov predlog za nasljednika Baroza na čelu Evropske komisije kad za to dođe vrijeme.

Evropski socijalisti i socijaldemokrate odredili su sadašnjeg predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca za nosioca svoje liste, dok će liberali 1. februara birati između Gija Verhofstada, biv-

šeg belgijskog premijera i sadašnjeg predsjednika grupe liberala u Evropskom parlamentu, i Olija Rena, sadašnjeg komesara za ekonomska pitanja.

Konzervativci i demohrišćani iz Evropske narodne partije (EPP) izabraće svog nosioca liste u martu na kongresu u Irskoj. Mišel Barnije, sadašnji komesar zadužen za finansijska pitanja je među mogućim kandidatima, a i bivši luksemburški premijer Žan-Klod Junker, bivši predsjednik Evrogrupe, izjavio je da stoji na raspolaganju. V.K.

Forum za saradnju Portparol Foruma 2010 Boban Batrićević za Radio Antena M kaže da žele da sarađuju sa sva tri politička subjekta.

“Mislim da je u interesu cijele Crne Gore širi opozicioni konsezus, koji bi mogao da stvori jedan čvrst blok, koji ne mora da se zove državotvorni, može da se zove reformski blok, jer Crna Gora je od 2006. nezavisna, tako da mislim da je priča o državotvornosti tu završena. Sada je važnije napraviti reforme, kako bismo mogli da računamo na bolju budućnost, jer ukoliko se ne stane na put ovakvom poslovanju DPS, mislim da Crnoj Gori ne predstoji svijetla budućnost”, istakao je on.

Upitan šta ukoliko ne bude moguće da u istu kolonu idu SDP, DF i Pozitivna, Batrićević nije dao precizan odgovor.

Na pitanje da li će opredjeljenje možda zavisiti od toga koliko druga strana ponudi udjela u vlasti, Batrićević kaže da neće.

“Naravno da ne, mi ne želimo da trgujemo i da se prodajemo, nama je jasan cilj tranzicija ove vlasti i sekularizacija Crne Gore i njen put u integracije”, istakao je Batrićević.

Vlada zapošljaVa

ocjena

EU se koncentriše na rezultate Do 2019. godine 820 novih službenika Profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović kazala je za agenciju Mina da rad Vlade i parlamenta u procesu evropskih integracija treba da bude komplementaran, a ne konfliktan, jer izvršna i zakonodavna vlast nijesu konkurenti, već partneri na tom putu.

Ona smatra da bi, u tom kontekstu, parlament mogao biti i više zastupljen, ali i kao otvorena institucija, koja pored poslanika okuplja i druge predstavnike crnogorskog društva na temu evropskih integracija. Đurović je podsjetila da dosadašnja iskustva pregovora Evropske unije sa državama kandidatima govore o različitim modelima uključivanja parlamenata u taj proces.

Ona je ocijenila da je dosadašnji pregovarački proces Crne Gore po mnogo čemu specifičan.

“Dok Crna Gora stiče prva iskustva na novim pregovaračkim pravilima, Evropska komisija ima iza sebe više od 50 godina iskustva u ovoj oblasti, 22 okončana i četiri tekuća pregovaračka procesa. Evidentno je da je inicijativa dosadašnjeg procesa pregovora bila na EK, koja je svojim kumuliranim pregovaračkim umijećem postavljala pravila cijelog budućeg toka pregovora”, navela je Đurović.

Upitana kako vidi dinamiku pregovaračkog procesa u narednom periodu, Đurović je kazala da se za naredni dvogodišnji period može oče-

kivati kontrolisano širenje pregovaračkog fronta.

“Ako za prethodni period kažemo da je vrijeme analiza, planiranja i političkog preuzimanja obaveza, za naredni dvogodišnji period možemo očekivati kontrolisano širenje pregovaračkog fronta, fokus na pravnu harmonizaciju i složen proces osnivanja novih tijela i institucija, kao posetepeni put ka suštinskom preuzimanju obaveza i predstavljanju konkretnih rezultata u oblastima vladavine prava”, rekla je Đurović.

Ona je, na pitanje koliko se dinamičan proces može očekivati nakon

otvaranja poglavlja 23 i 24 i postavljanja 83 mjerila, i kako će EU kontrolisati njihovo ispunjavanje, odgovorila da će se mjerila ocjenjivati do kraja pregovora, bez privremenog zatvaranja.

Na primjer, precizirala je, za poglavlje 23 - reforme pravosuđa i osnovna prava, Unija je u svojoj zajedničkoj poziciji za pregovore sa Crnom Gorom postavila 45 prilično jasnih, ali i veoma obuhvatnih mjerila koja su osnov za ocjenu progresa.

Kako je kazala, pažljivom analizom može se zaključiti da se Unija koncentrisala na rezultate, bez potenciranja rokova.

“Drugim riječima, od Crne Gore zavisi koliko brzo će zaista i ostvarivati postavljene ciljeve, dok je za EU najvažnije da se ti ciljevi zaista i ostvare. Ako ih Crna Gora bude ostvarivala brže, integracije će biti brže, i obratno”, poručila je Đurović.

Ona je podsjetila da iskustva politike proširenja Unije, posebno takozvanog petog proširenja, govore o pragmatičnim iskustvima sustizanja država u drugoj fazi pregovaračkog procesa, odnosno u njegovom finišu.

“Ne treba isključiti mogućnost da se tako nešto može desiti i u našem regionu, to će zavisiti i od situacije u svakoj zemlji pojedinačno (kapacitet sustizanja), ali i od situacije u samo Uniji (integracioni kapacitet i konsenzus za novo proširenje”, kazala je ona.

molitVeni dorUčak

Duško Knežević kod Obame Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević će na poziv američkih kongresmena prisustvovati Nacionalnom molitivenom doručku koji se 6. februara 62. put održava u Vašingtonu. Riječ je o godišnjem događaju koji okuplja više od 3.000 učesnika iz 100 zemalja.

“Domaćini su kongresmeni, a gosti politička, društvena i bizniselita

koja je okupljena oko ideje jačanja dijaloga i jedinstva”, saopšteno je iz Atlas fondacije. Počasni govornik Nacionalnog molitvenog doručka je, tradicionalno, predsjednik Sjedinjenih Američkih država Barak Obama.

Praksa je i da se po modelu i pod patronatom Nacionalnog molitvenog doručka organizuju skupovi i

van SAD-a, a Atlas Grupa je bila je domaćin prvog takvog regionalnog okupljanja u Crnoj Gori.

U budvanskom hotelu “Splendid” 2008. godine održan je skup pod nazivom Unity in diversity – South European Gathering, kom je prisustvovao američki kongresmen Robert Alderhort, kao i senator Jim Inhof.

Vlada Crne Gore je, kako prenosi portal Analitika, poslala Briselu Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji od 2014. do 2018. godine, u kome su na više od 500 strana navedene aktivnosti koje treba uraditi. Prema Programu, u koji je portal Analitika imao uvid, do 2018. godine biće usvojeno više od 1.000 propisa i zaposleno 820 novih državnih službenika, od čega će samo ove godine biti zaposlena 354 nova službenika.

“Najveća potreba za jačanjem administrativnih kapaciteta javiće se tokom ove godine, kada je potrebno uposliti 354 nova lica, a redom slijedi zapošljavanja 2015, 163 2016. godine, 143 2017, 81 i 79 novih službenika 2018 godine.

Ukupno, u petogodišenjem periodu biće potrebno uposliti 820 lica”, stoji u Pristupnom programu.

Najviše novozaposlenih, njih 108, baviće se poglavljem 27, koje se odnosi na životnu sredinu, dok će 95 novih službenika biti zaduženo za poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, a 90 za poglavlje 1, koje se odnosi na slobodu kretanja robe.

U cilju što kvalitetnijeg popunjavanja tabela PPCG-a, određena su lica nosioci za svaki propis

EU. Lica nosioci su imali zadatak da utvrde relevantnost za svaki od tih propisa, koristeći se Progres editorom.

Statistički, kada je riječ o strategijskom i zakonodavnom okviru, u periodu od pet godina, hronološkim slijedom, najviše planiranih akata treba donijeti u: 1. poglavlju - Sloboda kretanja robe (20 strategijskih propisa i 238 zakonodavnih propisa), 12. poglavlju - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor (jedan strategijski propis i 257 zakonodavnih propisa), 11. poglavlju - Poljoprivreda i ruralni razvoj (98 zakonodavnih propisa), 14. poglavlju - Saobraćajna politika (10 strategijskih propisa i 95 zakonodavnih propisa), 27. poglavlju - Životna sredina (15 strategijskih propisa i 87 zakonodavnih propisa), 28. poglavlju - Zaštita potrošača i zdravlja (25 strategijskih i 88 zakonodavnih propisa).

Administrativni okvir obuhvata potrebe formiraja novih organizacionih jedinica u okviru postojećih institucija, formiranje novih institucija, te potrebe jačanja administrativnih kapaciteta u okviru postojećih tj. novih institucija, navodi se u Programu.

POLITIKA 5

četvrtak, 9. 1. 2014.

POLITIČKA 2014.

Lokalni izbori određuju budućnost koalicije Adel Omeragić

U

15 crnogorskih opština ove godine će biti održani lokalni izbori.

Na birališta će izaći više od 350.000 glasača, što je dvije trećine od ukupnog broja upisanih u birački spisak Crne Gore.

Političko prepucavanje, borba za mandate i izbori u većini opština obilježiće političku 2014. godinu u Crnoj Gori. U 15 crnogorskih opština biće održani lokalni izbori, tako da će partije i političari skoro pola godine biti u kampanji. Osim toga, odnosi u vladajućoj koaliciji nijesu baš najbolji, tako da ni vanredni parlamentarni izbori nijesu nemogući. Već 26. januara biće održani izbori u Ulcinju. Koalicija okupljena oko Force, najjače partije u prethodnom sazivu, nije izdržala da do kraja privede mandat koji su im dali građani Ulcinja, tako da ovoga puta DPS očekuje da osvoji što više mandata i sa Forcom napravi koaliciju. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je za 9. mart zakazao izbore u Beranama, nakon što je SO Berane skratila mandat prethodnom sazivu parlamenta. Biće ovo pravi test za DPS, jer ovoga puta ne mogu računati na glasove iz Petnjice (postala samostalna opština), gdje je DPS osvajila oko 2.000 glasova. S obzirom da su 2010. lokalni izbori održani u maju, u 13 opština

najkasnije do kraja maja 2014. godine moraju biti održani lokalni izbori. Građani će izaći na birališta u Podgorici, Baru, Pljevljima, Bijelom Polju, Žabljaku, Plužinama, Plavu, Rožajama, Danilovgradu, Šavniku i Kolašinu, kao i u gradskim opštinama Tuzi i Golubovcima. Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici donijela odluka da i Gusinje bude samostalna opština, tako da je vrlo izvjesno da će i građani Gusinja na birališta ovog proljeća. Na birališta će ovog proljeća više od 350.000 glasača, što je dvije trećine od ukupnog broja upisanih u birački spisak Crne Gore. Najzanimljivije će svakako biti u Podgorici, čiji broj glasača čini 30 odsto biračkog tijela Crne Gore. Upravo od rezultata izbora u glavnom gradu može zavisiti i sudbina vladajuće koalicije na državnom nivou, jer posljednjih dana od socijaldemokrata se može čuti i najava da u slučaju “negativne” kampanje DPS prema SDP na lokalnim izborima ova godina bi mogla donijeti i vanredne parlamentarne izbore. Rezultati lokalnih izbo-

ra u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju su pokazali da je DPS spremna na pobjedu i kada izlazi samostalno, bez socijaldemokrata. Analitičar Andrija Đukanović smatra da 2014. godina može biti značajna i da može donijeti promjene na političkoj sceni Crne Gore.

ANDRIJA POPOVIĆ

Kome smeta crnogorska himna

To što će svečane radne sjednice crnogorskog parlamenta, kao i konstitutivne i prve sjednice proljećnog i jesenjeg zasijedanja biti održavane i ubuduće bez intoniranja državne himne rezultat je scenarija koji se u režiji predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića odigrao u parlamentu krajem prošle godine i kojim se dokazalo da je nekim pojedincima na najvišim funkcijama najbitniji trenutno umišljeni politički interes, ocijelio je lider Liberalne partije (LP) Andrija Popović. On je podsjetio da je predlog liberala da se himna intonira na početku sjednice novog saziva parlamenta, kao i na prvim sjednicama proljećnog i jesenjeg zasijedanja, koje bi se ubuduće obavezno održavale na Cetinju, bio tri puta u skupštinskoj proceduri.

“I dva puta je dobio potrebnu poslaničku većinu, međutim Krivokapić je sve uradio da do toga ne dođe i da se naša himna ne izvede u parlamentu, po čemu je Crna Gora jedinstvena u svijetu. Da li postoji u svijetu država u čijem se najvećem domu ne smije ni pomenuti državna himna, a ne, ne daj bože, izvesti”, rekao je Popović.

Ocijenio je da je razočaranje da polovina SDP na posljednjoj sjednici nije podržala izmjenu poslovnika u dijelu izvođenja državne himne.

“Ali i čitavi poslanički klubovi partija koje su bar deklarativno državotvorne. Tome treba dodati i situaciju da te političke snage istovremeno pokušavaju diskreditovati Njegoša kao nesporno najvećeg crnogorskog sina, čije sveukupno djelo može slu-

žiti na čast pripadnicima svih vjera i nacija, koje Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu”, kazao je Popović.

“Lider Liberalne partije Andrija Popović, u njemu svojstvenom maniru pokušava opet prisvojiti tuđe zasluge za sebe i svoju marginalnu političku grupaciju. Kao što se netačno predstavlja nasljednikom Liberalnog Saveza Crne Gore LSCG, danas pokušava privatizovati i politizovati himnu koju je, gle čuda, kao i ostale državne simbole predložila Socijaldemokratska partija”, navodi se u reagovanju SDP. Iz ove partije poručuju da je himna po prvi put izvedena u Skupštini od kad je na njenom čelu predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Dodaju, da su u istoj Skupštini na prijedlog SDP-a i državni simboli i crnogorski jezik postali dio Ustava.

A.O.

BOŽIĆNI KOKTEL NOVE U BIJELOM POLJU

Mandić: DPS zove Srbe u vlast kako bi oslabio DF

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić poručio je da sa DPS-om neće praviti nikakvu koaliciju. On je na tradicionalnom Božićnom koktelu partije u Bijelom Polju naglasio da su prilikom konstituisanja Demokratskog Fronta, on i lider PzP-a Nebojša Medojević kazali da jedino pomirenje Srba i Crnogoraca može biti na principima gdje niko nikoga neće diskriminisati, ponižavati, gdje se moraju u potpunosti uvažiti nacionalne, vjerske i sve druge slobode i prava nacionalnih zajednica.

Mandić je pomenuo i međuna-

rodnu zajednicu kao nekoga ko je imao različite aršine kada su u pitanju izbori u Crnoj Gori u odnosu na neke susjedne zemlje.

“Snažno su se upinjali da dokazuju krađu na drugim izborima, a u slučaju Crne Gore na očiglednu i dokazanu krađu žmurila i nije željela da podrži pravog predsjednika. DF ima dobru formulu da dođe do pobjede. Da nije tako, zar mislite da bi Milo Đukanović pozvao Srbe da uđu u vlast. Mislite li da nas iz Nove srpske demokratije zove tamo zbog toga što je jak, pa od viška što ima sad nešto da pruži i Srbima. Ne, sva namjera je da se sruši DF, jer zna da smo

iz dana u dan sve jači i jači”, poručio je Mandić.

Lider PzP Nebojša Medojević je naglasio da je aktuelna vlast dovela do špijunske i prosjačke politike.

“Da svaki građanin treba da bude doušnik službe, a da onda ispruži ruku prema tajkunima i kriminalcima da mu udijele milostinju. To je sramota za Crnu Goru. Mi smo častan i pošten narod, i to nam ne treba”, poručio je Medojević.

Na Božićnom koktelu Nove srpske demokratije u Bijelom Polju bili su i članovi DF Janko Vučinić i Milutin Đukanović. B.Č.

“Posljednjih mjeseci aktuelna je priča o raskidu vladajuće koalicije i ima znakova koji govore da se to zaista može i desiti. Čini se da se DPS opet približava prosrpskim partijam ali i SPC, tako da je to možda znak da se traže novi saveznici umjesto SDP ili se SDP-u ša-

lje poruka da je zamjenjiva u koaliciji. Malo su se odnosi promijenili, ali sve to može biti samo politička igra, moguće da se koalicija opet ojača i da se postigne neki novi dogovor, jer kod nas je sve moguće i ništa ne podliježe logici”, mišljenja je Đukanović.

6 EKONOMIJA

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

AUTO PUT

Počinju pregovori sa Kinezima INVESTICIONE DESTINACIJE

Crna Gora među 20 najboljih zemalja U najboljih 20 destinacija na svijetu za ulaganje u nekretnine nalazi se i Crna Gora, kako ocknjuje autor teksta prestižnog britanskog lista Telegraf, Maks Dejvidson. On u svojoj analizi 20 zemalja među kojima su Monako, Španija, Italija, Brazil, Japan i druge zemlje ekonomski znatno jače od od naše, naveo da će cijene na našem tržištu nekretnina biti povoljnije nego kod naših susjeda. On je ipak upozorio da ulaganje gotovine u prekomorske nekretnine uvijek dolazi sa rizikom.

Kao pozitivne strane za eventualne investiticije u našu zemlju navodi da Crna Gora ima višu stopu rasta kada je u pitanju broj turista nego bilo koja država na svijetu i mnogo povoljnije cijene nekretnine nego susjedne Italija i Hrvatska.

“Očekuje se da će broj turista u Crnoj Gori rasti brže nego u bilo kojoj državi na svijetu, pokazuju podaci svjetskog Savjeta

Stopa nezaposlenosti u eurozoni u novembra prošle godine ostala na rekordnih 12,1 odsto, saopšteno je iz Eurostata.

Oko 12,94 miliona ljudi bilo je nezaposleno u eurozoni u novembru, što je četiri hiljade više u odnosu na oktobar.

Stopa nezaposlenosti u eurozoni dostigla je rekordnih 12,2 odsto u septembru, ali je taj podatak kasnije promijenjen na 12,1 odsto.

Stopa nezaposlenosti na nivou čitave EU takođe je ostala nepromijenjena i iznosila je 10,9 odsto, ali je broj nezaposlenih u novembru porastao za 19 hiljada na 26,55 miliona.

za putovanja i turizam. Takođe se očekuje da će cijene nekretnina porasti za deset odsto 2014, ali dobra stvar kod crnogorskog tržišta nekretnina je da će cijene biti povoljnije nego u susjednim Hrvatskoj i Italiji”, navodi se u članku koji je objavio britanski Telegraf.

U tekstu koji je juče objavljen na sajtu se takođe navodi da milione Britanaca privlači san da kupe imanje u sunčanim predjelima gdje će provoditi praznike i to imanje eventualno kasnije pretvoriti u izvor prihoda.

Dejvidson ističe da postoji veliki broj destinacija gdje investiranje sada izgleda veoma atraktivnije nego prije godinu dana.

Pored Crne Gore na listi 20 najpovoljnijih destinacija za investiranje našle su se i Poljska, Austrija, Francuska, Karibi, Panama. Na Telegrafovoj listi najboljih destinacija za investicije, osim Crne Gore ne nalazi se ni jedna od zemalja iz regiona. I.B.

Veći rast svjetske ekonomije Međunarodni monetarni fond (MMF) revidiraće naviše prognozu rasta svjetske privrede i to za otprilike tri sedmice, najavila je direktorka te institucije Kristin Lagard u Najrobiju.

“Povisićemo prognozu rasta svjetske ekonomije”, kazala je Lagard na konfereniji za novinare na kraju dvodnevne posjete Keniji. Ona nije navela razloge revizije prognoze.

U posljednjem izvještaju iz oktobra, pod nazivom “Perspektive svjetske ekonomije”, MMF je snizio prognozu rasta, navodeći da će rast globalne ekonomije prošle godine iznositi 2,9 odsto, a ove 3,6 odsto.

MORSKO DOBRO

Tokom 2013. prihodovali 5,6 miliona eura Javno preduzeće za upravljanje morskom dobrom prošle godine je zaključilo 728 ugovora o korišćenju lokacija i djelova obale i po tom osnovu ostvarilo prihod od 5,6 miliona eura.

Iz Morskog dobra je agenciji Mina-biznis saopšteno da je ukupna vrijednost ugovorene naknade za plaže i kupališta iznosila 3,3 miliona eura.

Ukupna vrijednost ugovorene naknade za privremene objekte i kuće na Bojani je 1,3

miliona, za terase ugostiteljskih objekata oko 313,22 hiljade, a za ugovorene naknade za ustupanje ostalih djelova obale i akva prostora 648 hiljada.

Od ukupno ostvarenog prihoda, primorskim opštinama je, shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, pripalo 50 odsto, odnosno 2,8 miliona eura, a državi po osnovu naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) oko milion eura.

Predstavnici Ministarstva saobraćaja i kineskih kompanija CRBC i CCCC počeće danas pregovore o ugovoru o izradi glavnog projekta o izgradnji, nabavci i ugradnji opreme za auto-put Bar - Boljare, odnosno prioritetne dionice Smokovac Mateševo, saopštila je za Dnevne novine portparolka Ministarstva saobraćaja Jelena Raspopović.

Ministarstvo je uoči Nove godine proslijedilo je predlog ugovora kineskim partnerima. Očekuje se da pregovori i administrativne kativnosti u vezi sa projektom auto-puta budu dogovorene do kraja januara, pošto tada nastupaju praznici u Kini.

809 miliona eura iznosi ponuda kineskih partnera CRBC i CCCC, koja se odnosi na izgradnju prioritetne dionice auto-puta

Uz ove pregovore razgovara se i o finansijskom sporazumu, pa su predstavnici Ministarstva finansija počeli pregovore sa Exim bankom.

Ministarstvo saobraćaja priprema i zakon o auto-putu o kojem bi trebalo da se izjasne poslanici u Skupštini.

Ministar saobraćaja Ivan Brajović kazao je nedavno da su morali da usvajaju izmjene i dopune sporazuma koje se odnose na projekat auto-puta, što je usaglašeno i čije se potpisivanje očekuje.

Brajović je mnogo puta napominjao da je najvažniji insfrastrukturni projekat od izuzetnog značaja za Crnu Goru, kako zbog značaja koji će imati nakon njegove gradnje ali i u

toku zbog njegove kompleksne gradnje, zbog čega se mora krajnje oprezno i ozbiljno ući u proces realizacije. On je ranije naglašavao da ne zavisi sve od Crne Gore, ali i istakao da nam ne treba “nikakav početak nakon kojeg bi se gledalo da li se projekat nastavlja ili ne nastavlja.

Vlada je početkom jula donijela odluku da ponuda kineskih partnera CRBC i CCCC, koja se odnosi na izgradnju prioritetne dionice auto-puta, bude prvorangirana i da se pregovori sa predstavnicima kineskih kompanija nastave. Ponuda je vrijedna oko 809 miliona eura, a Exim banka je ranije ponudila Vladi grejs period od pet godina

na kredit sa godišnjom kamatnom stopom od dva odsto i rokom otplate od 20 godina.

Zbog zaduživanja u koje će Vlada morati da uđe, Vladi su pristizale su opomene od starne analitičara i finansijskih institucija koje su pozivale na oprez u vezi sa rastom javnog duga. Stručnjaci napominju da bi domaća privreda morala snažno da raste kako bi mogla da vraća javni dug na nivou od 55 odsto BDP-a.

Ipak, niko ne spori d abi auto-put doprinio “oživljavanju” Crne Gore, kao i njenom regionalnom umrežavanju, zbog čega se ova investicija i mora doživjeti kao zalog za budućnost, a ne trošak.

N.U.

UPCG

Preduzeća poslovala na granici izdržljivosti Prošlu godinu karakterisao nedostatak bankarske podrške po pitanju kreditiranja domaće privrede, siva ekonomija i nelikvidnost Položaj poslodavaca u Crnoj Gori prošle godine bio je veoma težak, a veliki broj njih je poslovao na granici održivosti, uglavnom zbog nedostatka novca i nelikvidnosti, ocijenio je predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović.

“Težak položaj poslodavaca potvrđuju smanjen obim poslovanja, niži prihodi, nedostatak novca za tekuće obaveze i dužničko-povjerilački odnosi, odnosno nemogućnost naplate potraživanja. Nastavak započetih investicija onemogućen je ili otežan, nedostajala je podrška bankarskog sektora po pitanju kreditiranja privrede, a siva ekonomija je i dalje visoko zastupljena”, kazao je Mitrović agenciji Mina-biznis.

On je dodao i da je veliki broj privrednika poslovao na granici održivosti, pri čemu je na mjesečnom nivou, u prosjeku, u blokadi bilo oko 13.000 preduzeća. Najočigledniji problemi u poslovanju preduzeća prošle godine su bili nedostatak novca i nelikvidnost.

“UPCG je više puta potencirala probleme dimenzioniranja privrednog rasta sa prioritetom jačanja likvidnosti i konkurentnosti privrede. Uprkos tim nastojanjima, i pored određenih mjera Vlade na relaksaciji privrednog ambijenta, svjedoci smo da finansijska pozicija preduzeća i dalje slabi, čime se dodatno potencira njihova nelikvidnost“, rekao je Mitrović.

On smatra da se još ne može

govoriti o kontinuiranom dinamičkom razvoju crnogorske ekonomije prošle godine, posebno s aspekta regionalnog rasporeda i strukturno poželjnog ekonomskog ambijenta adekvatnog ukupnim ljudskim i prirodnim resursima.

UPCG je, kako kaže Mitrović, ovih godina bila vrlo posvećena aktivnostima koje bi trebalo da doprinesu stvaranju stimulativnog poslovnog ambijenta, unapređenju konkurentnosti preduzeća, održivosti i razvoju njihovog poslovanja, kao i otvaranju novih radnih mjesta.

UPCG je krajem prošle godine, uz podršku Međunarodne organizacije rada (ILO), pripremila i objavila strateška dokumenta Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori i “Pet ubica biznisa”, u kojima je analizirala privredna kretanja i efekte mjera Vlade, nadležnih organa i institucija i dala preporuke koje u narednom periodu treba realizovati.

I.B.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

REFORME

Za prodaju imovine KAP-a dostavljene su četiri ponude, a za kupovinu imovine Prerade tri

Ove godine će biti manje papirologije

KOMBINAT ALUMINIJUMA - PRODAJA

Borba njemačke i domaćih firmi Ivana Boljević

n

ikšićka kompanija Uniprom, crnogorsko-ukrajinska firma Politropus Alternative i njemački HGL dostavile su ponude za kupovinu imovine Kombinata alumnijuma Podgorica, potvrđeno je Dnevnim novinama iz tih kompanija. Ukupno su na oglas za prodaju imovine KAP-a stigle četiri ponude, dok su samo za pogon Prerade zainteresovane tri firme. Ponude koje su mogle da stižu do juče, biće otvorene u petak.

U prvom, a kako se većina nada i konačnom krugu prodaje podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), svoje ponude dostavile su četiri kompanije. Dnevnim novinama svoju ponudu potvrdio je nikšićki Uniprom, njemački HGL i crnogorsko-ukrajinska firma Politropus Alternative. Za stečajnog upravnika Veselina Perišića ovakvo interesovanje jeste ohrabrenje, ali kako smatra treba se do zvaničnog otvaranja ponuda uzdržati od veselja.

“Sjutra će biti otvaranje ponuda i tada ćemo imati sve podatke o valjanosti ponuda, nakon čega možemo uopšte razgovarati o boljoj ili lošijoj prilici za prodaju. Petočlana komisija u kojoj su sva tri člana odbora povjerilaca imaće uvid u ponude kako bi sve bilo transparentno, a onda ćemo nakon osam dana donijeti odluku o mogućoj prodaji”, kazao je Perišić za Dnevne novine.

Prvog dana nakon što je objavljen oglas o prodaji fabrike iz njemačke kompanije HGL Dnevnim novinama je potvrđeno da će dostaviti ponudu. Predstavnici te kompanije juče su lično dostavili Privrednom sudu svoju ponudu.

“Lično sam predao ponudu u Privredni sud Podgorica za KAP i za Preradu”, kazao je Dnevnim novinama predstavnik kompanije Danijel Kluting.

Nikšićka kompanija je dostavila ponudu prije Nove godine. Uniprom, čiji je vlasnik biznismen Veselin Pejović, zainteresovan je za cijeli Kombinat. Njegova ponuda biće konkuretna ostalim, jer je temeljno i dugo pripremana. Znajući za Pejovićev raniji biznis kroz rudnik cinka i olova, on ostaje među favovitima na tenderu.

Kompanija Politropus Alternative, sa sjedištem u Tivtu, predala je u srijedu ponude za kupovinu

imovine Kombinata aluminijuma i Prerade, saopšteno je iz te kompanije. Njen osnivač i vlasnik je Roman Denkovič koji, kako je saopšteno, ima iskustvo u djelatnostima industrije, rudarstva, metalurgije, proizvodnje i upravljanja kompanijama.

Za sada nije poznato ko stoji iza četvrte ponude za kupovinu KAP-a.

Ponuđači su bili dužni da uplate depozit od milion eura, a oni koji podnesu ponudu za kupovinu određenog segmenta imovine treba da uplate depozit od deset odsto procijenjene vrijednosti tog segmenta imovine, s tim što depozit ne može preći milion eura.

U Sindikatu aluminijuma zadovoljni su što za fabriku već u prvom krugu ima interesenata i nadaju se da će se konačno naći adekvatan strateški partner, kojem, kako smatraju, država treba da omogući jeftiniju struju.

“Za očekivanje je da budućem kupcu treba omugućiti jeftiniju struju i to ne kroz subvencije nego prihvatljivijom cijenom struje

Vlada ove godine očekuje napredak u pogledu izdavanja građevinskih dozvola i izvršenja ugovora, kao i jednostavnijih procedura za plaćanje poreza i registrovanje nepokretnosti, saopštila je generalna direktorka Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta Bojana Bošković.

Ona je agenciji Mina-biznis kazala da će ova godina donijeti nove reforme, ali da će i dalje pažnja biti usmjerena na aktuelne probleme i primjedbe privatnog sektora.

“Važna refoma koja je u toku odnosi se na postupak izvršenja ugovora, sa ciljem sa se izvršni postupak učini efikasnijim. Punom implementacijom novog zakona o izvršenju i obezbjeđenju kroz uspostavljanje instituta javnih izvršitelja, što se očekuje početkom ove godine, doprinijeće se efikasnijem i učinkovitijem postupku izvršenja ugovorenih obaveza između subjekata u Crnoj Gori”, rekla je Bošković.

Ona je dodala i da će ove godine biti značajne reforme u smislu kreiranja softverskih rješenja za potpunu onlajn registraciju, što podrazumijeva da registrovani privredni subjekat dobija povratno rješenje o registraciji elektronskim putem.

“Takođe, za registraciju preduzeća očekuju se buduće mjere Poreske uprave (PU) u cilju omogućavanja novim privrednim subjektima da registraciju obave u novih osam filijala PU u Crnoj Gori, osim Podgorice, gdje je to trenutno jedino moguće”, objasnila je Bošković.

Prema njenim riječima, težak korak u narednom periodu biće i priprema preduslova za ukidanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, i u tom smislu eliminisanje jednog od najvećih opterećenja za realizaciju investicija.

“Stoga će implementacija preporuka Analize fiskaliteta na lokalnom nivou biti predmet posebnog interesovanja svih učesnika u sistemu na državnom i lokalnom nivou”, navela je Bošković.

52,47 miliona eura iznosi procijenjena vrijednost cjelokupne imovine Kombinata aluminijuma.

EPCG za Kombinat aluminijuma, to je praksa svuda u svijetu i teorija za neznavene ljude je da se može živjeti od izvoza električne energije. Zato je dobro što država ima većinski paket akcija u EPCG i treba da zagovara povoljniju cijenu struje za sva privredna društva, pa i za KAP, kako bi razvila crnogorsku ekonomiju”, smatra predsjednik Sindikata aluminijum Rade Krivokapić.

On dodaje da se nada da će biti odabran dobar partner koji će očuvati i uvećati broj radnika, ali i da neće doći lošiji od prethodnog.

●Kavarić: Biće pitanja i za vlaDu

●KrivoKapić: Država Da zagovara povoljniju cijenu struje

7

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić saopštio je da je dobra vijest da već u prvom krugu postoje konkretna interesovanja za imovinu Kombinata aluminijuma.

“Imajući u vidu najave oko investicija u proizvodne sadržaje očekujem da će biti i pitanja koja će biti usmjerena ka Vladi, to jest koja proizilaze iz Vladine nadležnosti u ovom procesu. U tom slučaju, Vlada će u transparantnoj proceduri definisati svoj stav”, rekao je Kavarić agenciji Mina-biznis.

On se nada da će se kroz ovaj proces prepoznati ponuda kojom će pored zaštite povjerilaca, koja je prevashodni cilj stečajnog upravnika, obezbijediti i održanje i unapređenje proizvodnje aluminijuma u Crnoj Gori, a u skladu sa strateškim opredjeljenima Vlade.

MONTENEGROBERZA

Pozitivne promjene Do kraja prvog kvartala očekuje se ulazak još jednog partnera u vlasničku strukturu Nedavni ulazak Istanbulske berze u vlasničku strukturu Montenegroberze predstavlja važni pozitivni signal na crnogorskom tržištu kapitala, smatra njen izvršni direktor Gojko Maksimović.

“Za cjelokupno tržište kapitala, ulazak Istanbulske berze je značajan pozitivan signal, jer je jedna od najmoćnijih evropskih berzi pronašla interes i prepoznala potencijale našeg tržišta kroz kupovinu akcija najvažnijeg finansijskog subjekta na tržištu – Montenegroberze”, naveo je Maksimović.

On dodaje da pored navedenog uspostavljenog partnerstva kao pozitivni signal može se izdvojiti i znatno veće ostvarivanje sekundarnog prometa sa akcijama crnogorskih kompanija u odnosu na prethodne dvije godine.

“Takođe, tokom prošle godine imali smo ulazak, odnosno ulaganje kroz kupovinu hartija od vrijednosti na našem tržištu u značajnim iznosima od američkih i drugih stranih fondova, što svakako daje pozitivne signale”, oci-

jenio je Maksimović.

On je kazao da se do kraja prvog kvartala očekuje ulazak još jednog strateškog partnera u vlasničku strukturu Montenegroberze.

“U pitanju je takođe međunarodna finansijska institucija koja ima dobru reputaciju u Evropi i sigurno da će sa njihovim ulaskom berza imati najjaču akcionarsku strukturu u odnosu na sve finansijske institucije prisutne u Crnoj Gori, a i među berzama u regionu”, tvrdi Maksimović.

On nije mogao da kaže o kome se radi jer je još u toku proces potpisivanja međusobnih ugovora o razumijevanju i saradnji.

Maksimović je povodom odluke Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) da poveća iznose naknada koje joj ovlašćeni učesnici na tržištu kapitala plaćaju, saopštio da će poslovanje berze tokom ove godine biti opterećeno dodatnim iznosom naknada, koje će umjesto dosadašnjeg fiksnog iznosa od dvije hiljade eura preći u varijabilnu kategoriju – pet odsto poslovnih prihoda.

I.B.

8 DRUŠTVO DŽOMIĆ O PEtArDAMA

četvrtak, 9. 1. 2014.

PrOGrAM

Nije strašno dok nema povreda

Za nadzor radioaktivnosti Vlada planira 53.000 eura

Kad je u pitanju pirotehnika ne postoje nikakva crkvena pravila, jer nema kanona koji to zabranjuju ili nalažu, kazao je protojerej Velibor Džomić. On je, komentrišući sve izraženiju upotrebu petardi za vrijeme vjerskih praznika u Crnoj Gori, rekao da nije strašno dok se ne dešavaju eventualne posljedice.

“To je to stvar koja je bila izvan interesovanja i to je izvan ljudskog spasenja. Sa druge strane, mi čujemo poruku kao građani i kao vjernici da je Božić pored Vaskrsa jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, a vi sami znate kako se ljudi vesele na različite načine. Između ostalog i na taj način što bacaju petarde i koriste ostalu pirotehniku. Sve to nije strašno dok se, ne daj bože, ne dogodi neka ljudska žrtva, a onda se dešava da takvo jedno ponašanje pomuti i ličnu i opštu radost”, rekao je Džomić.

On smatra da bi upotreba pirotehnike trebalo da bude analizirana, ali i zakonski uređena, te da je na državi da propiše pravila i da ih primenjuje.

“Koliko je to ove godine uspjelo, zaista ne znam, a mi kao građani

Vlada je isplanirala da ove godine za sprovođenje programa monitoringa radioaktivnosti potroši 53.000 eura. Nadležni će 50.000 utrošiti na redovni, a 3.000 eura na eventualni vanredni monitoring radioaktivnosti.

“Predlogom Programa sistematskog ispitivanja radioaktivnosti u životnoj sredini utvrđuju se mjesta, vremenski intervali, vrste i načini sistematskog ispitivanja radioaktivnosti u životnoj

Monitoring radioaktivnosti u životnoj sredini se vrši u toku čitave godine u redovnim situacijama kada se prati sadržaj radionuklida u svim segmentima životne sredine u skladu sa postojećim zakonskim i podzakonskim propisima.

Ministarstvo je na predlog Agencije za zaštitu životne sredine izradilo predlog programa sistematskog ispitivanja radioaktivnosti u životnoj sredini za 2014. godinu.

M.M.K.

ZA GODINU

nemamo bilo kakvu vrstu analize da li među tim ljudima koji bacaju petarde ima ljudi koji su vjernici, šta oni na taj način iskazuju”, naglasio je Džomić za Radio Slobodna Evropa.

Sociolog Ivan Radojičić vjeruje da bi sprovođenjem zakona upotreba pirotehnike od strane građana bila suzbijena u vrijeme novogodišnjih praznika. Zabrinjava, kako je rekao, što se zakoni usvajaju, ali se ne provode u djelo kao i niz ostalih zakona.

Bo.P.

štrAjk

Rastoder: Niko ne pita jesam li živa Predsjednica Sindikata zaposlenih Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Senka Rastoder jedanaesti dan štrajkuje glađu u prostorijama Opštinskog sindikalnog

sredini. Kako je u slučaju sumnje na radijacioni udes i u toku radijacionog udesa nemoguće isplanirati mjesta, vremenske intervale, vrste i načine sistematskog ispitivanja radioaktivnosti u životnoj sredini, to se u ovom slučaju samo planiraju određena finansijska sredstva za vanredni monitoring radioaktivnosti”, navodi se u Programu koji je izradilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

povjereništva u Baru. Ona traži od poslodavca da radnicima ove asocijacije izmiri zaostale zarade i uplati doprinose.

“Niko mi se nije obraćao. Niko ne pita jesam li i živa. Ja neću odustati od štrajka dok se radnicima ne izmire dugovanja. Zdravstveno se ne osjećam najbolje, tako da ću morati sjutra da pođem da uradim ljekarske nalaze”, saopštila je Dnevnim novinama Rastoder.

Ona je dodala da joj se još niko od zaposlenih iz SSCG nije pridužio štrajku, ali da je bilo zainteresovanih sindikalnih kolega.

Inače, Senka Rastoder je u nekoliko navrata prošle godine organizovala štrajk glađu zbog istih zahtjeva.

M.M.K.

Više od 100 osoba pokušalo da riješi problem kockanja Usluge Savjetovališta za osobe sa problemom kockanja protekle godine koristilo je više od 100 građana, kazala je koordinatorka ovog tijala Tijana Ignjatov. Ovo savjetovalište osnovano je u februaru prošle godine.

“Najčešći problem kod osoba koje ulaze u tretman je početna motivacija i u većini slučajeva porodica je ta koja zahtijeva da član koji je u direktnom problemu sa kockanjem dođe u Savjetovalište.

Uglavnom je izraženo negiranje problema, kao i drugi psihološki mehanizmi odbrane koji su na početku veoma jaki, a potrebno je oko mjesec-dva da se oni ‘razbiju’”, kazala je agenciji Mina Ignjatov.

Prema njenim riječima, od građana koji su u Crnoj Gori prošli dijagnostički pregled i počeli tretman, oko 20 odsto njih je odustalo, a 80 odsto je nastavilo.

“Ovo je iznenađujuće dobro jer, na primjer, u Beogradu su ti procenti okvirno 40-60 odsto. Ne znam da li je to zato što su Crnogorci uporniji i istrajniji, ali svakako su tu pozitivni rezultati”, kaže Ignjatov.

Ona je pojasnila da je prosječno vrijeme rada na problemu sa kockanjem i na nekim drugim psihološkim potrebama između šest mjeseci i godinu.

“Osobe koje su završile tretman su stabilne. Ponekad se dogodi da se u toku procesa liječenja dogodi recidiv, ali se radi njegova ana-

Oko 100 osoba koristilo usluge Savjetovališta liza i koriste dobijene informacije kao vrlo značajni inputi za dalji rad”, istakla je Ignjatov.

Ona je podsjetila da se Savjetovalište za osobe sa problemom kockanja nalazi u sklopu Asocijacije za demokratski prosperitet Zid čije su prostorije u Podgorici, navodeći da stručni tim Savjetovališta čine tri psihološka savjetnika.

“Planiranje i zakazivanje svake pojedinačne seanse sa klijentima dogovara se unaprijed i blagovremeno, posebno sa onima koji ne žive u Podgorici. Na taj način se

vodi računa o usklađivanju vremena i obaveza, kako naših korisnika, tako i stručnog tima”, naglasila je Ignjatov.

Ona je dodala da je do prije deset mjeseci osobama sa problemima kockanja koje žive u Crnoj Gori najbliža destinacija da dobiju stručnu pomoć bio Beograd.

“To je jedan od razloga što smo otvorili Savjetovalište u Crnoj Gori. U odnosu na opciju putovanja do Beograda, Podgorica je optimalnije i dostupnije rješenje”, smatra Ignjatov.

M.M.K.

DRUŠTVO 9

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Imovinu krije 210 funkcionera NA VIDJELO

Komisiji za sprečavanje sukoba interesa ne dostavljaju se tačni podaci o imovinskom stanju DRŽAVNI FUNKCIONERI

Milica Krgović

S

udeći po tome koliko su ažurni u prijavljivanju svog materijalnog stanja, stiče se utisak da crnogorski funkcioneri radije uvećavaju imovinu, nego što je redovno prijavljuju Komisiji za sprečavanje sukoba interesa. Da takav utisak nije i pogrešan potvrđuje činjenica da Komisiji, na čijem je čelu Slobodan Leković, čak 210 funkcionera tokom prošle godine nije dostavilo tačne podatke o imovini.

Tako je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa netačne podatke o imovini dostavilo sedam poslanika, a isto toliko i funkcionera koje imenuje predsjednik države Filip Vujanović. Pravo imovinsko stanje Komisiji nijesu prikazali i 46 drugih javnih funkcionera koje bira i imenuje Vlada, kao i jedan kojeg bira Skupština, zatim 21 sudija, pet državnih tužilaca i četiri sudije za prekršaje.

Ovi funkcioneri, kako se navodi u izvještaju Komisije u koji su DN imale uvid, nijesu prikazivali pravo stanje kada su u pitanju nekretnine, porez ili hartije od vrijednosti.

86

odsto javnih lokalnih i državnih funkcionera dostavilo je prošle godine Komisiji tačne podatke o imovini i prihodima Predsjednik Komisije, Slobodan Leković, nije precizirao u razgovoru za Dnevne novine koji su funkcioneri prošle godine krili pravo stanje imovine i prihoda. Prema njegovim riječima, Komisija je tokom 2013. izvršila provjeru 1.494 izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera i to za 832 dražavna i 662 lokalna funkcionera, od kojih je većina, odnosno 1.284 ili 86 odsto, prijavila tačne podatke.

“Njih 210 ili 14 odsto nije prijavilo tačne podatke i to 91 ili 11 odsto državnih i 119 ili 17 procenata lokalnih funkcionera, zbog čega su donijete odluke da krše zakon i pokrenuti su prekršajni postupci”, kazao je Dnevnim novinama Leković.

On je istakao da je Komisija prošle godine pokrenula 455 prekršajnih postupaka kod Suda za prekršaje, a da je od toga riješeno 428 predmeta.

“Prekršajne postupke sprovode sudovi za prekršaje i izriču kazne shodno Zakonu o prekršajima i ovaj postupak je nezavisan

TAČNI PODACI

Predsjednik CG

1

Predsjednik Skupštine

1

Predsjednik Vlade

HOV

1 22

5

2

Poslanici u Skupštini Crne Gore

68

4

3

Drugi funkcioneri koje imenuje Skupština

● MIJENJAJU ZAKON,

Najavljujući izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Leković je rekao da će to tijelo početkom ove godine dati prioritet prijemu, obradi, provjeri i evidentiranju dostavljenih podataka o imovini i prihodima državnih i lokalnih javnih funkcionera.

Inače, nosioci javne vlasti dužni su da do kraja marta dostave Komisiji imovinske kartone. “Izvještajem o napretku za 2013. godinu se konstatuje da je Crna Gora ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, kao i da je počelo sprovođenje nedavno usvojenih propisa. Crna Gora je uložila dodatne napore kako bi još više ojačala zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije, u cilju obezbjeđenja usklađenosti s odgovarajućim evropskim i međunarodnim standardima, na osnovu čega će se u

Nekretnine/porez

Funkcioneri koje bira predsjednik države

od postupka pred Komisijom. Komisija samo inicira postupak podnošenjem zahtjeva. Komisija je do 22. februara 2012. godine na svom sajtu objavljivala presude sudova za prekršaje za sve funkcionere, ali prema mišljenju Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, to više ne radi, već samo daje statističke podatke, što se može vidjeti na veb-stranici”, pojasnio je Leković.

A IMOVINA POD LUPOM

NETAČNI PODACI

Drugi funkcioneri koje imenuje Vlada

17

1

252

38

8

15

6 3

Predsjednik i sudije Ustavnog suda

7

Sudski savjet

3

Sudije

199

Tužilački savjet

10

Državni tužioci

87

2

Sudije za prekršaj

38

4

Članovi Vlade CG

38

UKUPNO

744

narednom periodu i mijenjati zakonodavni okvir koji se odnosi na sukob interesa i nadležnosti Komisije”, kaže Leković.

On ističe da su u skladu sa navedenim obavezama predstavnici Komisije aktivno učestvovali u izradi akcionog plana za oblast prevencije korupcije prema preporukama EK za poglavlje 23.

● SA KARTONIMA

KASNE NOVI FUNKCIONERI Komisija je do sada evidentirala 3.799 javnih funkcionera u Crnoj Gori, od kojih su 1.567 državni, a 2.232 lokalna.

“Od uku-

pnog broja, 3.718 ili 97,9 odsto javnih funkcionera dostavilo je izvještaj o prihodima i imovini za 2013. godinu, od kojih 1.541 državni i 2.177 lokalnih. Ovdje treba imati u vidu da uglavnom novoimenovani javni funkcioneri još nijesu dostavili svoje imovno stanje, jer je zakonski rok 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju, te da novoimenovani funkcioneri svakodnevno dostavljaju Komisiji izvještaje o prihodima i imovini, kao i oni kojima je prestala javna funkcija”, uvjerava Leković.

Podsjetimo, izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju sukoba interesa propisano je da je javni funkcioner dužan da u roku od 30 dana od dana stupanja na

69

22

funkciju podnese Komisiji izvještaj o imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima supružnika i djece ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu.

“Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji se primjenjuje od 1. marta 2012. godine propisano je da Komisija vrši provjeru podataka iz izvještaja prikupljanjem podataka o imovini i prihodima tog funkcionera od organa i pravnih lica koji raspolažu tim podacima i upoređivanjem prijavljenih podataka iz izvještaja sa prikupljenim podacima. Zakonom o sprečavanju sukoba interesa propisan je postupak vođenja postupka pred Komisijom”, kaže Leković.

Kazne stižu prekršioce Komisija je u toku 2013. godine donijela 1.493 odluke, od čega je u 1.021 predmetu utvrđeno da javni funkcioneri krše Zakon po različitim osnovima.

“Od toga 466 funkcionera koji su kršili propise otklonili su postupanje suprotno zakonu do okončanja postupka - podnijeli ostavku, predali izvještaj.

Podnijeto je 1.485 inicijativa. Inicijative da krše

Zakon podnijela je Komisija u 1.194 slučajeva, a ostali subjekti (NVO, građani, pravna lica, javni funkcioneri) u 291 slučaju. Po zahtjevima javnih funkcionera Komisija je dala 23 mišljenja. Za sve one funkcionere koji su prekršili Zakon donijete su odluke, a pokrenuti prekršajni postupci”, ističe Leković.

Prema njegovim riječima, kontrola izvještaja o prihodima i imovini se vrši u skladu sa propisima pred Komisijom za sprečavanje sukoba interesa. “Postupak provjere podataka za javne funkcionere, upoređujući podatke iz izvještaja o prihodima i imovini sa podacima nadležnih organa i pravnih lica sprovodi se od 1. marta 2012. godine”, napominje Leković.

10 HRONIKA

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Naser Keljmendi

odLuKA

Perković će biti izručen Njemačkoj Bivši šef jugoslovenske i hrvatske tajne službe Josip Perković biće izručen Njemačkoj, odlučilo je Vanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Perković je uhapšen 1. januara na osnovu evropskog naloga za hapšenje, jer ga njemačko pravosuđe tereti za učestvovanje u organizaciji ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića koje se dogodilo u Njemačkoj 1983. godine. Nakon toga, pušten je da se brani sa slobode.

Njegov branilac, advokat Ante Nobilo, najavio je da će uložiti žalbu na tu nepravosnažnu odluku.

Zamjenica portparola suda u Zagrebu Ivana Čalić izjavila je da je sud odlučio da udovolji njemačkom zahtjevu za izručenje Perkovića i da argumenti odbrane nijesu prihvaćeni.

Perković se protivi izručenju tvrdeći da je u tom slučaju po hrvatskim propisima nastupilo apsolutno zastarijevanje, ali i da u Njemačkoj ne bi imao pravedno suđenje.

Advokat Nobilo u nekoliko medijskih istupa rekao je da je privatnom istragom utvrđeno da hrvatske tajne službe nijesu učestvovale u Đurekovićevom ubistvu 1983. godine u Bavarskoj, već da su za to odgovorne službe iz Srbije i Crne Gore.

O najavljenoj žalbi će odlučivati Vrhovni sud, a hrvatski medi-

ji spekulišu da bi odluku mogao da donese ekspresno u roku od sedam do osam dana, te da bi u slučaju da obje sudske instance odobre izručenje, Perković mogao da bude izručen u februaru.

Njemačke optužbe negirao je i Đurekovićev nekadašnji šef Zdravko Mustač. O izručenju Mustača sutra će odlučivati sud u Velikoj Gorici.

Po teoriji Perkovića, ubistvo Đurekovića, direktora naftne kompanije INA, 1983 godine bilo je isplanirano u Beogradu, a akcijom je koordinisao Stane Dolanc, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza i tada prvi policajac Jugoslavije. Kako je Perković ispričao hrvatskim medijima neposredno pred hapšenje, ubistvo Đurekovića je smišljeno u jugoslovenskoj tajnoj službi, a egzekucija je navodno prepuštena crnogorskoj Službi državne bezbjednosti. Niko u Hrvatskoj, kako tvrdi Perković, sa time nije imao veze. Ubistvo su počinili, navodno, ljudi iz kriminalnog podzemlja, a jedan od ubica je, kako je naveo, još živ. Među egzekutorima se pominje Željko Ražnatović Arkan, ubijeni vođa srpskih paravojnih formacija, često dovođen u vezu sa kriminalom.

Osim njega, na Perkovićem spisku su i petorica Crnogoraca. Neki od njih bili su do sada i uhapšeni, ispitani u Njemačkoj, pa pušteni na slobodu.

M.V.P.

PRIŠTINA

Keljmendiju produžen pritvor Osnovni sud u Prištini je prihvatio zahtjev tužilaštva da se kontroverznom Kosovaru Naseru Keljmendiju produži pritvor do 7. maja ove godine. Sud se je ovu odluku donio jer su ocijenili da bi, ukoliko bi se ovaj Kosovar našao na slobodi, mogao pobjeći, napraviti novo krivično djelo ili ometati postupak koji se protiv njega vodi.

Keljmendi je uhapšen u maju prošle godine na osnovu naloga EULEX-ovog tužioca iz kancelarije Specijalnog tužilaštva Kosova, ali

kako je istraga još u toku, optužnica protiv njega nije podignuta. Kosovar se tereti za organizovani kriminal, trgovinu narkoticima i da je naručio ubistvo Ramiza Delalića Ćele 2007. godine. Zbog istih djela, istragu protiv njega vode i državni organi Bosne i Hercegovine.

Keljmendi slovi za vođu jednog od najvećih narko klanova regiona. Međunarodna potjernica za njim raspisana je nakon akcije “Lutka” koju je izvela policija Bosne i Hercegovine. Tada, u sep-

tembru 2012, zbog ubistva, otmice, iznude, pljačke i trgovine narkoticima, uhapšeno je više osoba, ali je Keljmendi uspio da pobjegne. Optužnica za predmet “Lutka” je podignuta nedugo zatim, ali se Keljmendi nije našao na njoj.

Ovaj kontroverzni Kosovar dovodio se u vezu i sa Crnom Gorom jer u našoj državi posjeduje veću imovinu. Često je bio predmet rasprava i u Skupštini zbog njegovog navodno poslovanja sa našim državljanima.

M.V.P.

PodIgNuTA oPTužNIcA

Pred sudom za smrt na magistrali

Perković

Suđenje Mirku S. Vukoviću (36) iz Bijelog Polja, koji se sumnjiči da je u saobraćajnom udesu u Budvi usmrtio pješaka Dušana Malevića, počeće 3. februara u Višem sudu u Podgorici. Vukoviću će za krivično djelo “teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja” suditi sudija Dragoje Jović.

Prema navodima optužnice Višeg državnog tužilaštva, Vuković je 18. aprila prošle godine oko 23.20 časova, na magistralnom putu Budva - Petrovac u mjestu Bečići, upravljajući “golfom 3” podgoričkih registarskih oznaka (PG EG

354), usmrtio pješaka Dušana Malevića, te teško povrijedio Branka Vidovića. U optužnici se navodi da je Vuković kritične prilike bio u pijanom stanju te da se kretao brzinom od 74 kilomentra na čas, iako je ograničena brzina na toj dionici puta bila svega 50 kilometara na čas. Ne vozeći po pravilu kretanja bliže desnoj strani kolovozne trake, udario je u pješake Vidovića i Malevića, koji su se kretali pješačkim trotoarom. Tom prilikom, Vidović je zadobio teške i po život opasne tjelesne povrede, dok je Malević preminuo na licu mjesta.

U dijelu optužnice koji se odnosi na smrt Dušana Malovića navodi se da je Vuković postupao sa “svjesnim nehatom, jer je bio svjestan da njegovim radnjama takva posljedica može nastupiti, ali je olako držao da do toga neće doći“. S druge strane, u odnosu na prekoračenje brzine u pijanom stanju, te neprilagođavanje vožnje uslovima puta, tužilac je u optužnici ocijenio da je optuženi postupao sa “eventulanim umišljajem” jer je, kako se navodi, bio svjestan da može dovesti u opasnost živote ljudi, pa je na to pristao.

S.K.

HRONIKA 11

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Upravni sud vraća policajce na posao P

olicijski službenici koji usljed prekoračenja službenih ovlašćenja karijeru okončaju otkazom, ne mire se sa takvom sudbinom, već pravdu traže pred nadležnim organima. Advokat Zdravko Begović, koji zastupa članove sindikata Uprave policije, ispričao je za DN da ishod postupka po žalbi najčešće ne zadovoljava interese policajaca, ali da nadu polaže u Upravni sud, kao treći stepen odlučivanja. U prilog tome ide činjenica da je nekoliko dana unazad, upravo taj sud naložio da će se o otkazu policajca iz Bara Miroslava Kosovića ponovo odlučivati.

Zbog prekoračenja službenih ovlašćenja policijskim službenicima, više nego kada je riječ o drugim profesijama, potrebna je pravna pomoć u vidu zastupanja pred sudom i davanja pravnih savjeta. Ovo je prije nešto više od pola godine prepoznao i sindikat Uprave policije čiji je predsjednik Marko Nikčević tada sklopio ugovor o saradnji sa poznatim podgoričkim advokatom Zdravkom Begovićem. Sporazum okarakterisan kao “produkt dobre volje”, predviđa zastupanje policajaca u predmetima koji su proistekli iz vršenja njihove službene dužnosti. Osam mjeseci nakon potpisivanja sporazuma, policijski službenici već uveliko koriste njegove prednosti.

Advokat Begović je za DN kazao da je po navedenom ugovoru do sada imao oko dvadesetak klijenata, te da ti postupci uglavnom i dalje traju. Njegovu asistenciju policajci najčešće traže u slučajevima otkaza koji nerijetko nastupa kada policijski službenik počini prekoračenje službenih ovlašćenja. “Što se tiče građanskih predmeta, najviše je bilo onih kada je službeniku Uprave policije izricana mjera prestanka radnog odnosa zbog teže povrede radne dužnosti. Riječ je prije svega o situaciji kada su stigle pra-

vosnažne presude kojima su policijski službenici bili osuđivani na kazne zatvora ili su imali pravosnažne uslovne osude zbog određenog broja krivičnih djela. Najčešće se radi o djelima - zlostavljanje u vršenju službe i teška tjelesna povreda”, naveo je advokat.

Od aprila prošle godine postupao je u 11 takvih predmeta. Kako se najčešće radilo o otkazu policijskog službenika, Begović bi, kako je obasnio, na takva rješenja izjavljivao žalbe drugostepenom organu.

“Sva ta rješenja su od strane komisije za žalbe potvrđena”, priznaje Begović, dodajući da ti postupci ipak nijesu okončani.

● O OTKAZU KOSOVIĆA ĆE SE PONOVO ODLUČIVATI Gotovo u svim slučajevima u kojima je drugostepeni organ potvrdio rješenje o otkazu, Begović se obratio Upravnom sudu.

“Prije nekoliko dana stigao mi je odgovor iz Upravnog suda, kojim je poništeno rješenje komisije za žalbe u jednom slučaju koji se odnosi na policijskog službenika Miroslava Kosovića. Očekujem, s toga, da će i sve ostale tužbe biti usvojene i da će ti predmeti biti vraćeni na ponovno

Na ime prekovremenog rada četiri miliona eura Osim što se obraćaju sudu zbog prestanka radnog odnosa, policijski službenici na ovoj adresi traže i prava na godišnji odmor, prekovremeni i noćni rad. Na ime takvih zahtjeva, kako je nedavno saopštio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, MUP će morati da plati četiri

Imao sam veliki broj pravnih savjeta, objašnjenja, budući da je u posljednje vrijeme unutrašnja kontrola dala veliki broj predmeta i svakodnevno imam intervencije policijskih službenika koji se interesuju za svoja prava ili eventualne postupke koji se nagovještavaju”, naveo je Begović suđenje”, kazao je on.

Kosović je sa još četvoricom kolega iz barske policije ostao bez posla nakon što je Viši sud u Podgorici potvrdio prvostepenu presudu kojom

je zbog iznuđivanja iskaza osuđen uslovnu kaznu - pola godine zatvora koje ne mora izdržati ako u roku od dvije godine ne učini novo krivično djelo. Slična su postupanja advokata i kada je riječ o krivičnoj odgovornosti policajaca.

“Do sada sam imao sedam takvih predmeta u Podgorici i Nikšiću. Radi se takođe o krivičnim djelima zlostavljanje u vršenju službe i teška tjelesna povreda. Riječ je o slučajevima kada su policijski službenici prilikom intervencije, prema ocjeni tužioca, prekoračili granice svog službenog ovlašćenja pa su lica koja su lišavali slobode tom prilikom zlostavljali i nanijeli teške tjelesne povrede”, objasnio je Begović.

Advokat se pohvalio predmetom u kojem je njegov klijent, policijski službenik, oslobođen optužbe jer nije dokazano da je počinio djelo koje mu je tužilac stavio na teret.

“Takav ishod me veoma raduje, tim prije jer sam bio ubijeđen da je takva odluka jedina pravična i zakonita”, dodao je on.

miliona eura.

“Ove godine ćemo za tužbe zaposlenih platiti četiri miliona eura, jer, između ostalog, četiri godine Uprava policije nije izdala rješenje o godišnjim odmorima. Donijeli smo uputstvo kojim će se urediti ta pitanja”, kazao je ranije Konjević.

●TRAŽE SAVJETE USLJED POJAČANE UNUTRAŠNJE KONTROLE Osim građanskih, Begović zastupa policijske službenike i u disciplinskim postupcima. Od aprila prošle godine policijske stariješne pokrenule su dva takva postupka protiv svojih službenika, od kojih je jedan okončan izricanjem novčane kazne, dok je drugi postupak u toku.

Kako je Unutrašnja konktrola MUP-a u posljednje vrijeme imala pune ruke posla, tako je advokat Zdravko Begović imao dodatne obaveze.

“Osim navedenog, imao sam veliki broj pravnih savjeta, objašnjenja, budući da je u posljednje vrijeme unutrašnja kontrola dala veliki broj predmeta i svakodnevno imam intervencije policijskih službenika koji se interesuju za svoja prava ili eventualne postupke koji se nagovještavaju”, naveo je on.

S.K.

NAPADI NA NOVINARE

Pokušavaju da ućutkaju slobodu misli i govora Osude zbog napada na dopisnicu lista “Dan” iz Nikšića Lidiju Nikčević i dalje ne jenjavaju.

NVO Juventas najoštrije osuđuje napad na novinarku “Dana” Lidiju Nikčević. Tako, iz NVO Juvenats, naglašavaju da država mora riješiti sve napade na novinare da bi se oni, ali isvi građani mogli osjećati sigurno.

“Zgražava učestalost i brutalnost napada na medije i novinare, kao i činjenica da je na slobodi pojedinac ili grupa koja direktnim ugrožavanjem života novinara pokušava da ućutka slobodu misli u ovoj zemlji”, saopštila je Ivana Vujović, predsjednica Juventasa.

Ona je navela i da Crna Gora neće funkcionisati kao pravna drža-

va ako policija i tužilastvo ne privedu pravdi odgovorne izvršioce i naručioce svih dosadašnjih napada na novinare.

“Kroz ugrožavanje sigurnosti medija i novinara neko šalje poruku svim građanima da nije vrijeme kada treba misliti i slobodno iznositi svoje stavove. Nije izlišno podsjetiti da je dužnost svake vlasti da štiti

bezbjednost građana, kao i zakonima definisane slobode, od kojih je jedna od osnovnih sloboda izražavanja.”, dodala je Vujović.

Oni su pozvali vlasti da učine da naredni period donese i konkretne rezultate rada policije i tužilaštva u otkrivanju počinioca gnusnog napada na novinarku “Dana” Lidiju Nikčević, i počinioca drugih

nerazriješenih napada na medije i novinare u Crnoj Gori.

Nikčević je pretučena ispred dopisništva tog dnevnog lista u Nikšiću, u noći 3. januara. Maskirani napadač oko 19.15 časova u Ulici Serdara Jola Piletića, u blizini hotela “Onogošt, u zgradi “Miljanića” napao je Nikčević i više puta je udario.

K.P.

FOTO: Dejan Lopičić

NE MIRE SE S OTKAZIMA

12 CRNA GORA

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

HUMANOST

Prihod za dnevni centar PAŽNJA

Poklonili tobogan kao avion MOJKOVAC – Mališani mojkovačkog vrtića “Jevrosima Rabrenović Jevra” pred Novu godinu dobili su lijep poklon od vlasnika po dgoričke firme “Građevinar”.

Mališani su dobili dva tobogana - jedan u obliku putničkog avi-

ona, koji se nalazi u dvorištu vrtića, a drugi, nalik na brdo iz bajke, postavljen unutar objekta.

Direktorica vrtića Dubravka Drobnjak izrazila je zahvalnost povodom ovog lijepog poklona, posebno zbog dječjeg oduševljenja i radosti u novoj igri.

V.B.

MANIFESTACIJA

Veče izvorne muzike BIJELO POLJE - U bjelopoljskom Centru za kulturu sjutra, sa početkom u 20 časova, organizovaće se koncert izvorne muzike, koji će okupiti više od dvedeset pjevača amatera, učenika osnovnih i srednjih škola.

“Cilj je da sačuvamo od zaborava narodnu muziku, da je baštinimo, da naučimo mlade ljude da je vole kako bi se u budućnosti oslonili na njih kao misionare ove vrste muzike, koja je već duže vrijeme nepravedno zapostavljena i na radiju i televiziji, sve češće ustupa prostor

šundu i drugim vrstama muzike”, kazao jedan od organizatora, profesor muzike Almir Martinović.

U okviru večeri izvorne muzike nastupiće pjevačka grupa pod vođstvom profesorice Jelene Đaković, Rafko Šabanović, Velibor Gačević, Redžo Martinović a publici će se predstaviti Anja i Bojana Šćekić, Monika Vujisić, Adina Polumenta, Nejra Zaimović, Anela Čindrak i dr. Pokrovitelj manifestacije je lokalna uprava, a ulaz je besplatan.

B.Č.

Bilans prikupljenih sredstava protekle godine namijenjenih za izgradnju dnevnog centra u Tivtu iznosi 10.000 eura, saopšteno je iz NVO Evropski dom Tivat, u sklopu koje radi Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju.

Evropski dom je i tokom prošle, kao i prethodnih godina radio na realizaciji projekata koji se odnose na pomoć djeci sa teškoćama u razvoju, poput angažovanja stručnjaka – defektologa (oligofrenologa) i fizioterapeuta, što je uglavnom finansirala Opština, a dijelom Adriatic Marinas -Porto Montenegro. Za projekat “Art fun radionice”, vezan za različite umjetnosti, organizacija je dobila 1.000 eura na opštinskom konkursu za NVO. Opština je obezbijedila i odlazak djece van sezone na gradski bazen u Budvi u terapeutske svrhe, koji je jedini opremljen za osobe sa teškoćama u kretanju.

U saradnji sa ZZZCG, preko konkursa za javne radove, Evropski dom je realizovao projekat “Personalni asistent – važna karika inkluzije”. Sociološkinja Ana Ivanović pomagala je četiri mjeseca djeci sa teškoćama u nastavi u OŠ “Drago Milović” i van škole.

“Različite institucije i organizacije uključile su se u u kampanju prikupljanja sredstava za dnevni centar, za koji se u Evropskom domu nadaju da će u ove godine biti adaptiran makar privremeni prostor u saradnji sa Opštinom, dok se ne obezbijedi trajno rješenje, odnosno ne izgradi zgrada na Seljanovu na mjestu sadašnjih prostorija Crvenog krsta”, kazala je predsjednica Evropskog doma Marijana Mišić-Škanata, navodeći da su održani brojni koncerti i humanitarne aktivnosti od kojih su priku-

pljena sredstva usmjerena za dnevni centar.

Klapa “Jadran” je u aprilu održala je humanitarni koncert “Slijedi me”, kada je od prodaje karata prikupljeno 325 eura, TO Tivta uplatila je 100 eura, a Organizacija žena 300.

Najveću donaciju omogućila je Mornarica Crne Gore u okviru proslave 80. rođendana Školskog broda “Jadran”. Nakon organizovanja likovne kolonije na jedrenjaku 5. jula je održana aukcija slika 12 autora na kojoj je za dnevni centar prikupljeno 5.650 eura. Najveću uplatu imala je “Boka group”, koja je otkupila četiri slike u vrijednosti od 1.900 eura.

Polovina sredstava prikupljenih na Humanitarnom bazaru 20. decembra prošle godine, u iznosu od oko 3.000 eura, opredijeljena je za dnevni centar.

Krajem 2013. tivatska TO uplatila je 167 eura od priloga turista, pa

uz uplatu firme “Confirm” i pojedinačne uplate građana bilans prikupljenih sredstava za dnevni centar u protekloj godini iznosio je oko 10.000 eura. U Evropskom domu to smatraju velikim uspjehom i zahvalni su svim ljudima dobre volje, organizacijama i institucijama.

Iz te NVO ističu da su konkurisali, ali nažalost nijesu dobili sredstva na konkursu Ministarstva finansija od dijela prihoda od igara na sreću u oblasti zadovoljenja potreba lica sa invaliditetom. “Projekat se ticao socijalnih servisa, odnosno rada stručnjaka sa djecom”, rekla je Škanata naglasivši da ni prošle godine nijesu dobili sredstva za projekat.

Na Skupštini je dogovoreno da se ove godine nastave aktuelni i obnove stari projekti, koje je Evropski dom realizovao u drugim oblastima, poput ekologije, kao i da se više pažnje posveti kulturi.

Z.K.

CRNA GORA 13

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Ozbiljno ugrožena životna sredina EKOLOGIJA

Mira Rovčanin

N

ikšić, kao najveća opština u Crnoj Gori, suočava se sa brojnim ekološkim problemima koji sve više predstavljaju prijetnju za stanovništvo. Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović kaže da se hitno moraju tražiti rješenja, a da je prvi korak na tom putu donošenje plana za upravljanja životnom sredinom, sa akcionim planom za rješavanje ekoloških problema, podjelom odgovornosti, kao i identifikacijom potencijalnih partnera i fondova.

NIKŠIĆ - Opština Nikšić u novu godinu ušla je sa starim ekološkim problemima, zbog čega je životna sredina grada pod Trebjesom krajnje zabrinjavajuća. Zbog brojnih problema koji se godinama ne rješavaju, već samo gomilaju, dovodi se u pitanje i bezbjednost stanovništva. Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović kaže za DN da su ekološki problemi u Nikšiću veoma ozbiljni i kompleksni za rješavanje, zbog čega je bivši industrijski centar pred velikim izazovom, naročito jer se posljedice pogrešne politike i lošeg upravljanja prirodnim resursima ne mjere samo ekološkim, već i ekonomskim parametrima. Kao veoma ozbiljne i teško rješive probleme Perović ističe aero zagađenje i industrijski otpad.

“Iako više nije u razmjeri kao prije nekoliko godina, problem aero zagađenja, naročito tokom zimskih mjeseci, i dalje postoji. Za to su glavni razlozi grijna sezona, koju karakteriše grijanje na drva, zatim veliki broj automobila i svakako proizvodnja u Željezari, iako je njen obim znatno manji nego prije nekoliko godina. Nelegalna deponija opasnog industrijskog otpada, tzv. Halda, koja je u privatnom vlasništvu, ogroman je ekološki problem i vrijeme je pokazalo da je dati nešto takvo u privatne ruke bio potpuno pogrešan potez. Sad imamo situaciju da se kroz kredit Svjetske banke, koji će služiti da se riješi problem crnih tačaka, Halda izuzima upravo zbog tog razloga”, kazao je Perović.

Prema riječima Perovića, ni u kom slčaju ne smiju se zanemariti problemi sa povećanom koncentracijom radona u Nikšiću, što je javnosti manje poznato.

Perović je mišljenja da se u narednom periodu tom pitanju treba posvetiti značajna pažnja.

“Otpadne vode, industrijske i one iz domaćinstva još su veliki problem, iako su počeli radovi na gradskom postrojenju za prečišćavanje.

Nepravilno upravljanje komunalnim otpadom i nezakonito odlaganje na neadekvatnu lokaciju Mislov do, uz činjenicu da postoji i znatan broj manjih divljih deponija, nešto su što negativno utiče i na životnu sredinu, ali i na kvalitet života građana. Golim okom se vidi da su nikšićke rijeke pretvorene u tečne deponije, a neke od njih, poput Bistrice, mrtve su i bez živog svijeta”, naglasio je Perović.

U Nikšiću je i dalje prisutna i veoma izražena nekontrolisana eksploatacija riječnog materijala koja je, tvrdi Perović, dovela do toga da korita rijeka nemaju obrise. Da problemima, kada je ekologija u pitanju, nema kraja potvrđuje i nelegalna sječa šume koja je smanjila, pa čak kod određenih prostora i uništila šansu za kandidovanje za viši stepen zaštite.

“Nikako ne smijemo zaboraviti ni napuštene rudokope, koji su morali biti kultivisani, što je još jedna karakteristika bivših industrijskih centara koji se napuštaju nakon što se iskoriste svi resursi. Postoji još mnogo drugih ekoloških problema, koji su specifični za mikrolokacije, ali ono što bih istakao ovom prilikom jeste urbani stres, relativno nova ekološka kategorija koja je uslovljena potrebama i tempom savremenog načina života”, napominje Perović.

Iako je Nikšić u novu godinu ušao sa starim ekološkim problemima, Perović ističe da je posebno važno što je bar jedan od njih rješen jer su radioaktivni gromobrani predstavljali pravu opasnost. Kako bi se situacija u Nikšiću unaprijedila i životna sredina sačuvala, u “Ozonu”

smatraju da treba preduzeti konkretne poteze.

“Prvo se mora uraditi plan upravljanja životnom sredinom, sa akcionim planom za rješavanje ekoloških problema, podjelom odgovornosti, identifikacijom potencijalnih partnera i fondova. Sve to mora biti urađeno na

visokokvalitetan održiv način. Ovo namjerno ističemo jer podsjećamo da je prethodni dokument takvog tipa, famozni lokalni ekološki akcioni plan, služio samo za dijeljenje i hvaljenje, i nije doprinio unapređenju kvaliteta životne sredine, ali jeste potrošio znatna budžetska sredstva za finansiranje, reci-

mo, tima za implementaciju”, ističe Perović.

Ekološki pokret “Ozon” je, kako naglašava Perović, odmah po stupanju na dužnost novoj lokalnoj upravi poslao predlog da se zajednički urade smjernice kako unaprijediti postojeće stanje po pitanju ekologije u Nikšiću.

KOMUNALNO

Uljepšavanja javnih površina BUDVA – Komunalno-javno preduzeća Budva ove godine planira da u stvaranju novog vizuelnog identiteta grada realizuje prijekat ozelenjavanja novih javnih površina, te da napravi park zone i hortikulturno uredi saobraćajnice. Pored toga, plan je i da se osavrameni vozni park.

Kako ističe direktor Đorđe Medin, za uređenje zelenih površina u gradu nije potrebno puno novca i angažovanih sredstava iz budžeta, a dobija se najviše boljitaka u izgledu grada, što Budvi u ovom trenutku možda najviše nedostaje.

“Planiramo da ozelenimo nova tri kružna toka, kod nekadašnjeg Gugijevog stovarišta, na obilaznici kod skretanja za hotel ‘The Queen of Montenegro’ na bečićkom bulevaru, te kružni tok na ulazu u Petrovac. Veliki posao je i rekonstrukcija glavnog petrovačkog parka na

šetalištu, a u planu je i rekonstrukcija nekih postojećih kružnih tokova. Riječ je o rekonstrukciji skvera na cetinjskoj raskrsnici, skvera kod ulaza u hotel ‘Maestral’, a planiramo da uredimo prostor od Lastve Grbaljske, uski zeleni pojas do skretanja na Jaz. Ukoliko bude mogućnosti, u planu je totalna rekonstrukcija zelenila na budvanskom bulevaru, iako su tu već napravljeni neki pomaci”, navodi on.

Prošle godine na šest lokacija u gradu postavljeni su preso kontejneri, koji su se, po ocjeni Medina, pokazali kao dobro rješenje, a urađeno je puno i na recikliranju papira i plastike. U planu je da se dokupi i usavrši vozni park mehanizacijom, prvenstveno kupovinom dvije nove čistilice.

“Ta vozila su nephodna za održavanje čistoće grada, posebno u dijelu kontakt zone Starog grada i budu-

ćeg šetališta u Petrovcu. Planiramo da nabavimo još nekoliko preso kontejnera za neka krizna mjesta gdje se nalaze restorani. Na taj način bismo spriječili neke negativne stvari koje se dešavaju kod deponovanja komunalnog otpada. U planu je kupovina i novih kontejnera jer su stari dotrajali. Zamjena 200 od postojećih 1.000 kontejnera bila bi uspjeh ove godine. Dotrajale su i kante za smeće, koje su polomljene, često pokradene, bez uložaka, tako da bi trebalo kupiti 200 novih“, kaže Medin.

Biće pravljene i kontejnerske stanice, što iziskuje formiranje ekipe za izvođenje manjih građevinskih radova, koja bi obavila te poslove.

“Jedna takva urađena je prošle godine kod zgrade Nivela i to se pokazalo jako dobro i uredno. Veći broj takvih uređenih prostora bi znatno doprinio boljem izgledu grada“, kaže Medin.

N.L.

14 CRNA GORA JAVAŠLUK

KONKURS

Opštinska podrška studentima i piscima

PLJEVLJA – Pljevaljska lokalna uprava pozvala je nevladin sektor, studente i talentovane pisce da se prijave za podršku koju im je ove godine, shodno usvojenom budžetu, obezbijedila Opština Pljevlja. NVO sektoru je opredijeljeno 17.000 eura, a Opština će stipendirati 24 studenta i sufinansiraće izdavanje prve knjige i časopisa od posebnog značaja za kulturu i umjetnost u Pljevljima, a za sredstva podrške ove zainteresovane kategorije mogu se prijaviti po osnovu jednog od tri raspisana konkursa koji će biti zaključeni 15. januara.

Za sredstva opredijeljena NVO sektoru pravo da konkurišu imaju nevladine organizacije registrovane na nivou države, sa sjedištem u Pljevljima. Za socijal-humanitarne projekte od ukupne sume opredijeljeno je oko 6.000 eura. Za projekte iz oblasti kulture i obrazovanja 4.250 eura, dok je 2.550 eura planirano za su-

finansiranje projekata iz očuvanja životne sredine, a 1.700 eura za razvoj lokalne zajednice, te 2.550 eura za razvoj turističke organizacije.

Prijave za sufinansiranje projekata se dostavljaju Sekretarijatu za društvene djelatnosti do 15. januara, a jedan projekat najviše može dobiti 1.700 eura.

Opština će ove godine stipendirati i 20 studenata završnih godina redovnih studija i četiri postdiplomca. Uslov da konkurišu za stipendije za studente je da im je prosječna ocjena dosadašnjeg školovanja veća od osam i da imaju prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja najmanje dvije godine prije podnošenja prijave.

Sa najviše polovinom potrebnih sredstava Opština će pomoći objavljivanje prvih izdanja knjiga i časopisa od značaja za kulturu i umjetnost u Pljevljima. Za ovaj vid podrške ne mogu konkurisati nevladine organizacije, ali mogu pravna i fizička lica.

D.K.

HNV

Osniva se hrvatsko folklorno udruženje TIVAT - Odbor za kulturu Hrvatskog nacionalnog vijeća namjerava da formira folklorni ansambl. Cilj je prikupljanje i istraživanje folklorne baštine, kao i umjetničko obrađivanje i scensko prikazivanje hrvatske muzike i folklorne tradicije ne samo bokeljskog kraja, nego i Hrvata iz zemalja u okruženju. Folklorni ansambl bi djelovao pod stručnim vođstvom i umjetničkim nadzorom kompetentnih

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

stručnjaka. Iz Vijeća su pozvali zainteresovane plesače-pjevače, mlade od 10 do 30 godina, sa ili bez plesnog iskustva, da se prijave lično u kancelariji HNVa ili putem imejla na ljerka_sindik@yahoo.com ili telefona 069 604 074 i 032 662 068.

Prvi sastanak je u nedjelju 12. januara u prostorijama Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi u Tivtu, sa početkom u 17 sati.

Z.K

Mještani Kamenja razočarani i prevareni HERCEG NOVI - Mještani naselja Kamenje iznad Zelenike tri decenije su bez vode iako imaju izgrađen i cjevovod i rezervoar. Ogorčeni su jer su iz lokalne uprave nekoliko puta dobijali obećanja da će voda stići u njihove domove.

Iako su ispunili svoj dio obaveze i samodoprinosom finansirali kupovinu zemljišta na kome je izgrađen rezervoar, vodu nijesu dobili. Ljeti su prisiljeni da skupo plaćaju vodu koju im dovoze cistijernom. Vodu nemaju ni nakon što su 2006. godine od svojih sredstava pokrenuli izgradnju vodovoda.

Predsjednica koordinacionog odbora naselja Kamenje Irena Dodić kazala je za DN da su razočarani i poniženi.

“Razočarani smo i prevareni jer, što je najsurovije, pored našeg finansijskog učešća u izgradnji vodovoda, pumpne stanice i rezervoara, nama je voda uskraćena.”

Dodić ističe da su zemljište rezervoara kupili od svog novca kao i da su dali po 500 eura za izgradnju vodovoda.

“Opština Herceg Novi je u dva navrata raspisivala tender za izvođača radova i dala saglasnost na projektnu dokumentaciju koju smo mi sačinili i platili. Takođe smo pribavili saglasnost svih mještana preko čijeg zemljišta ide cjevovod. Istina, skoro 2,5 godine se rješavao imovinski spor jer jedna porodica nije dozvolila da se pumpno postrojenje postavi na njihovo zemljište, ali je i ovaj problem riješen izgradnjom postrojenja nekoliko metara niže. Žitelji su takođe platili 4.800 eura Opštini Herceg Novi, kojoj je ponestalo novca da plati izvođaču

Mještani naselja Kamenje

radova, firmi Temko iz Nikšića. Mi svi imamo građevinske dozvole za kuće, jer smo ih morali dostaviti da bismo dobili vodu, ali vode nema”, tvrdi Dodić.

Ona napominje i da naselje nema ni uličnu rasvjetu niti kontejnere.

“Sramotno je da nas sve partije posjećuju samo uoči izbora”, kaže žitelj Kamenja Svetislav Kačarić, koji ističe da stalno novac opredjeljuju za nešto, a da koristi od toga nema.

“Zimi i nemamo toliko problema jer smo svi napravili čatrnje, tako da imamo kišnicu za pranje, ali kada trebamo vodu da pijemo, onda odlazimo do izvorišta Opačica. Ljeti dolazak cistjerne s vodom plaćamo 20 eura, a vodu za piće kupujemo. Ako ikada na vlast dođu mladi i normalni ljudi, možda se nešto i promijeni”, ogorčeno ističe Kačarić.

Najstarija mještanka naselja Zdenka Kovanda ima 78, a njen suprug 88 godina. Oni idu po vodu do kilometrima udaljenog izvorišta Opačica. Koviljka Arsenić, koja je nedavno operisana od tumora, nada se da će dočekati vodu.

“Penzionerka sam. Digla sam kredit od penzije koja iznosi 120 eura i platila 500 eura da bih vodu dobila, ali nje nema ni dan-danas. Pošto sam operisana od najteže bolesti, nemam čime oprati svoje rane. Ima ovdje u naselju još invalida, starih, nemoćnih i djece. Grijeh je to da nemamo vodu”, zaključila je Arsenić.

S druge strane, savjetnik predsjednika opštine Vladimir Mračević za DN je kazao da će mještani Kamenja dobiti vodu za dva do tri mjeseca te da su u pregovorima sa Elektrodistribucijom kako bi voda potekla do njihovih domova. S.M.

● FOTO priča

Opasnost: Merdevine na krovu ª Lepe Breneº BIJELO POLJE - Brojni građani upozoravaju na neobičnu situaciju - na krovu višespratnice, poznatije kao zgrada “Lepa Brena”, u Ulici Tršovoj u centru Bijelog Polja, više dana nalaze se merdevine.

“Bilo ko da je ostavio merdevine na krovu učinio je

nesmotren potez jer one svakog časa mogu da padnu i nekog povrijede. Zato apelujemo na nadležne da nađu način da se merdevine uklone sa krova jer svako odugovlačenje može da izazove neželjene posljedice”, upozorio je jedan penzioner.

B.Č.

Sa svečanog otvaranja bjelopoljske garaže

PARKING

Besplatna garaža za mjesec BIJELO POLJE - Stavljanjem u funkciju parking garaže, čija izgradnja je finansirana uglavnom iz sredstava Evropske unije u okviru projekta “Modernizacija gradske saobraćajne infrastrukture”, znatno će unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu za motorna vozila u gradu pod Obrovom i stvaranje uslova za uvođenje zona, povećanje bezbjednosti građana, kao i ukupne regulacije saobraćaja.

Predsjednik SO Džemal Ljušković kazao je za Dnevne novine da će narednih mjesec dana parking garaža imati probni period.

“Ovaj grandiozni infrastrukturni objekat za saobraćajnu namjenu koji je svečano otvoren 3. januara za Dan opštine narednih mjesec dana građani će moći besplatno da koriste. Time se nastoji predstaviti funkcionalnost takvog objekta koji

predstavlja novost u našem gradu”, kazao je Ljušković.

Odbornik u lokalnom parlamentu i član Upravnog odbora novoosnovanog preduzeća “Parking servis” Blagomir Miko Rudić naveo je da je uoči novogodišnjih praznika raspisan konkurs za izvršnog direktora novootvorene službe, a u čijem će sastavu djelovati i parking garaža.

“Imenovanjem direktora stvoriće se pretpostavke da se sistematizuju radna mjesta ‘Parking servisa’ i po osnovu oglasa izabere potreban broj radnika. Upravni odbor trenutno broji tri člana i preostaje da lokalni parlament imenuje još jednog kako bi se zaokružila rukovodeća struktura u novoformiranom kolektivu”, kazao je Rudić.

Prema riječima menadžera opštine Fahrudina Begovića, stav-

ljanjem u funkciju novoizgrađenog objekta bitno će se poboljšati situacija parking prostora za motorna vozila kada je u pitanju ukupna regulacija saobraćaja u centralnoj gradskoj zoni.

“Kapacitet je 150 parking mjesta.

Objekat je jedan od preduslova za zoniranje grada na osnovu kojeg će se dobiti oko 200 parking mjesta u užem gradskom jezgru. Inače, objekat je opremljen i solarnim panelima, što znači da će garaža biti energetski efikasna, a kompletna procedura i izbor izvođača radova su sprovedeni u skladu sa pravilima EU”, kazao je Begović.

Za ukupnu realizaciju projekta, kako je saopštio na svečanoj sjednici lokalnog parlamenta predsjednik opštine Aleksandar Žurić, Evropska komisija i lokalna uprava izdvojile su 1,3 miliona eura.

B.Č.

CRNA GORA 15

četvrtak, 9. 1. 2014.

SNIJEŽNI MARATON

Sinjajevinski sektor, ponovo Zorica Bulatović

K

olašinska turistička organizacija, u saradnji sa planinarskim klubom “Bjelasica” i NVO Natura, već sada kreće u pripreme za tradicionalni martovski maraton, kada učesnici prelaze na skijama više od 50 kilometara, odnosno relaciju Kolašin - Žabljak, preko planinskog masiva.

KOLAŠIN – Direktor LTO Nikola Medenica za ovu priču kaže da je još prije tri godine pokrenula turistička organizacija grada na Tari zajedno sa nordijskom sekcijom planinarskog kluba “Bjelasica” i NVO Natura, kada je organizovan prvi ski-maraton Kolašin - Žabljak.

Ujedno je to bila i želja prije svega da se obnovi nekadašnji događaj koji je bio vezan za JNA i koji je nosio naziv Sinjajevinski sektor.

“Mi smo shvatili da imamo veliku ekskluzivu i da postoji veliko interesovanje da se takve stvari obnove u Kolašinu i pokrenuli smo to u sklopu nordijskog skijanja jer imamo razvojne kapacitete za ovu skijašku granu. U svijetu je sve popularnije nordijsko skijanje iz više razloga, a

prije svega to je jeftiniji sport od alpskog skijanja. Sa druge strane, zahtijeva mnogo jaču fizičku spremu, pa je i jedan od najzdravijih sportova”, objasnio je Medenica.

On je kazao da su 2011. godine pokrenuli prvi maraton, a onda prošle godine napravili i drugi maraton, gdje su povećalli broj učesnika, a sve u cilju da se popularizuje i omasovi skijaški sport, kako bi jednog dana imali takmičenja koja se održavaju tog tipa u Italiji i Francuskoj, kao i skandinavskim zemljama.

“To je jako interesantno za turističku ponudu Kolašina, posebno iz razloga što se taj događaj dešava početkom marta, kada je bukvalno zimska sezona na izdisaju pa je to

Staza sinjajevinskog maratona

ujedno i prilika da se dovede veliki broj gostiju i na taj način popune turistički kapaciteti u tom periodu.

Osnova svega je saradnja sa planinarskim klubom ‘Bjelasica’, koji ima svoju sekciju za nordijsko skijanje i koji se aktivno priprema za razna takmičenja pa i za ovu ekspediciju”, kazao je Medenica, podsjećajući da u Kolašinu postoji i klub iz Trebaljeva koji se bavi nordijskim skijanjem.

On je istakao da u Kolašinu postoji samim tim i neophodna baza skijaša, te da ovo nije događaj koji je potpuno zatvoren i samo za Kolašince, već mogu da učestvuju svi zainteresovani, kao što je prošle godine bilo učesnika iz drugih crnogorskih gradova.

“Ovaj događaj za sada ima karakter pohoda, odnosno revijalni, pa smo imali određen broj ljudi na skijama. Nije bilo takmičarskog karaktera i ako su se učesnici trudili da prvi dođu do cilja. Ove godine smo imali namjeru da možda napravimo nešto zanimljivije, što bi bilo pravo takmičenje, ali nažalost meteorološki uslovi nam ne idu za sad naruku da možemo sve to organizovati, tako da će i ove godine kao i prethodne to biti pohod revijalnog karaktera”, kazao je Medenica.

Jedan od osnivača i članova planinarskog kluba Duško Raketić rekao je da su uveliko počele pripreme za maraton preko planine Sinjajevine.

“Uveliko se pripremamo da u martu ove godine ponovimo taj podvig. Zanimljivo je da će ove godine u toj vrlo zahtjevnoj turi učestvovati najvjerovatnije i dva najstarija kolašinska planinara, sedamdesetrogodišnji Rajo Puletić i sedam godina stariji Mile Bajović. Čekaćemo prvi sunačani vikend u martu i krećemo. Rajo i Mile su sa nama do sada išli i do 25 kilometara na skijama, a ove godine vjerovatno će učestvovati i u prelasku planine Sinjajevine. Prema iskustvima od prošle godine, ta manifestacija će i pored zahtjevnosti i na nekim mjestima, kao što je prevoj Vratlo, vrlo opasnih dionica, ipak privući na desetine učesnika. Na taj način znatno obogaćujemo i zimsku turističku ponudu, ali pravimo atrakciju i za naše sugrađane”, rekao je na kraju Raketić.

KONCERT

Čarolije na podijumu BAR - U Domu kulture u Baru, na desetoj jubilarnoj manifestaciji “Novogodišnje i božićne čarolije”, predstavilo se oko stotinjak plesača uzrasta od četiri do 18 godina, plesnog kluba “Habanera” i barskih mažoretki. Prema riječima koreografa barskih mažoretki i plesnog kluba “Habanera” Ljiljane i Dejana Nikolića, na koncertu su se predstavile grupe koje su izvodile koreografije pripremljene za scensko, ali i takmičarsko izvođenje.

“Na ovaj način imamo želju da na najljepši način poželimo svojim članovima, njihovim roditeljima i svim građanima Bara srećne novogodišnje i božićne praznike, a ujedno da najavimo sljedeću godinu koju ćemo obilježiti kao jubilarnu, tj.

15. godinu našeg postojanja”, istakli su Nikolići i dodali da se na taj način zahvaljuju gradu Baru, njegovim građanima, a posebno roditeljima članova “Habanere” i barskih mažoretki na povjerenju koje im je

PREMINULI Brigita Slavica Srdanović

Vasilije Radislavov Bošković

Milan Miki Ivanović

advokat, 6. januara 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 14 časova na groblju u Orjoj Luci.

7. januara 2014. u 61. godini. Sahrana će se obaviti 9. januara u 15 časova na groblju u Zagoriču.

Slavica Tomić Hruškar

Senka Zorana Savović rođena Leković, 6. januara 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u Zurima – Daljam, u 15 časova.

7. januara 2014. Sahrana će biti obavljena u Zagrebu.

Plana Vojislava Vojinović

Rajko Dušanov Komar

rođena Guzina, 6. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 15 časova u selu Pošćenje.

7. januara 2014. u 54. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 15 časova u Vraćenovićima.

Miodar Arsov Boričić 7. januara 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u mjestu Nožica – Lijeva Rijeka u 15 časova.

Mladen Mišo Markov Bejat 7. januara 2014. u 63. godini.Sahrana je obavljena 8. januara u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Miroljub Miro M. Čabarkapa 7. januara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 13 časova na groblju Čepurci.

Zorka Radojeva Bojat rođena Dakić, 7. januara 2014. Sahrana je obavljena 8. januara u 14 časova u selu Kneževići – Piva.

Miluša M. Šljivančanin

Časlav Novičin Brković u 67. godini. Sahrana je obavljena 8. januara 2014. u selu Seoca – Piperi u 15 časova.

Đuro Đoka Vujadinović

dijuma kako oni najmlađi, koji su izmamili brojne aplauze, tako i starije grup, koje su pokazale pravo plesno umijeće.

A.LJ.

6. januara 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u Vranjini u 15 časova.

7. januara 2014. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 9. januara u 11.30 na seoskom groblju Čučuci – Bečići.

rođena Džaković, u 75. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u selu Šljivansko u 14 časova.

ukazano svih ovih godina.

Građani Bara uživali su više od sat u koncertu koji je bio prepun pozitivne energije koju su slali sa po-

Arsenije Milov Ulićević

6. januara 2014. u 31. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 14 časova kod Crkve Sv. Nedjelje u Kamenarima.

Kosto Mirkov Drašković 6. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 15 časova na groblju Sveta Tekla u Sutomoru.

Marta R. Krsmanović rođena Jovaić, 6. januara 2014. u 57. godini. Sahrana je obavljena 7. januara u 15 časova na groblju u Kočanima.

Ljubica Stankova Janković rođena Đurović, 6. januara 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 7. januara u 15 časova na Riječkom Gradu.

Mirosava Rajkova Vujičić rođena Smolović, 6. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 7. januara na gradskom groblju Zagorič.

Koviljka Ratka Jegdić rođena Lukovac, 6. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 7. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Provaliji – Šavnik.

Dragica Miličkova Janković 6. januara 2014. Sahrana je obavljena 7. januara na gradskom groblju Zagorič.

Milanka Popović rođena Krušić, 5. januara 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 8. januara u 15 časova na groblju Lešće u Beogradu. Kuća žalosti Bulevar kralja Aleksandra 83-2, stan 17, Beograd.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

PROCES

Vapaj britanskog DJ-a iz hrvatskog zatvora ZAGREB - Endrju Bird, DJ iz Velike Britanije, uhapšen je u Hrvatskoj i optužen zbog prodaje droge tokom jednog muzičkog festivala u septembru ove godine. On iz hrvatskog zatvora, gdje čeka početak suđenja, naravno, poriče optužbe. U zatvoru se nalazi jer je sud odredio kauciju od 33.500 funti koju Englez nije mogao da prikupi. On se već četiri mjeseca nalazi u pritvoru, objavio je yorkpress.co.uk. Iako je sud naknadno smanjio jemstvo, njegov otac uspio je da prikupi tek dio. On se nada da će ipak uspjeti da sakupi traženi iznos kako bi Endrju otišao u Veliku Britaniju i tamo dočekao početak suđenja. Endrju je, prema njegovim riječima, odlučan da se vrati u Hrvatsku i pred sudom dokaže nevinost. Prema izvještaju hrvatske policije, Endrju je uhapšen jer je kod njega pronađeno

nekoliko vrsta droga. Potom je pretresen stan u kojem je boravio i u njemu je pronađeno još droge, uključujući i kokain. Policija je kod njega pronašla i veću svota novca pa zbog toga vjeruju da droga nije bila samo za ličnu upotrebu. Njegov otac uputio je i formalni prigovor britanskom konzu-

latu u Rovinju zbog lošeg tretmana kojem je Bird bio izložen nakon hapšenja. Kako je otac objasnio britanskim medijima, Endrju tvrdi da mu je stan pretražen bez valjanog naloga i da je bio prisiljen da potpiše dokumente koji nijesu bili prevedeni na engleski. Takođe navodi i da je droga koja se nalazila na zajedničkom stolu u vili u kojoj je boravio podmetnuta u ladicu u njegovoj sobi. Navodno je tada čak 14 ljudi živjelo zajedno u istoj kući koju su unajmili na nedjelju dana. Ako se pronađena droga podijeli na 14 ljudi, lako je zaključiti da je sve bilo za ličnu upotrebu, zaključio je njegov otac. Uglavnom, Endrju ne poriče posjedovanje droge, ali poriče prodaju zbog čega bi mogao da bude osuđen i na dvije godine zatvora. Sud u Bujama još nije zakazao početak suđenja.

MNOGO JE MINISTRE, MNOGO

Pogrešan prevod dodao tri nule BEOGRAD - Ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja u vladi Srbije Milan Bačević prije nekoliko dana dao je jednu od najšokantnijih izjava u ekonomskoj istoriji Srbije i Balkana: Kina će u jugoistočnu Evropu uložiti deset hiljada milijardi dolara (10.000.000.000.000 $), a centar te investicione odiseje biće Beograd! Nakon što su mediji prostom matematikom, uz ironiju i podsmijeh, objasnili građanima da su priče ministra Bačevića o tolikim ulaganjima naučna fantastika, on je juče objasnio javnosti da je do slučajne greške u njegovoj izjavi o potencijalnim kineskim investicijama došlo zbog greške u prevodu, odnosno zbog nesaglasja engleskog i srpskog numeričkog sistema. Ministar je u saopštenju naveo da je nakon njegove izjave Tanjugu bilo različitih tumačenja u javnos-

ti i da je tačno da je on tom prilikom naveo da NR Kina planira da u narednih petnaestak godina investira deset hiljada milijardi evra u 16 država centralne i istocne Evrope.

“Ovaj podatak sam iznio na osnovu prevoda prevodioca na sastancima koje sam imao u NR Kini”, naveo je Bačević i dodao da zbog nesaglasnosti srpskog i engleskog numeričkog sistema, kada prevodimo cifre, mi engleski bilion zovemo milijarda, trilion zovemo bilion, itd, i da je nažalost, prevodilac bilion sa engleskog preveo doslovce na srpski - hiljadu milijardi. Uz komentar da ljudi koji rade ponekad i pogriješe, Bačević je dodao da njegova izjava, ipak, “nije nanijela nikakvu štetu ni Kini, ni Srbiji”, a dodao je i da kao ministar nije potpisao ni jedan štetan ugovor za Srbiju.

Bolje škole nego crkve BEOGRAD - Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska preporučila je onima koji žele da ulažu u izgradnju novih hramova da taj novac preusmjere na vrtiće, škole, bolnice i humanitarne organizacije.

“Ova akcija naišla je na vrlo zanimljive reakcije. Duboko sam uvjeren da je ta preporuka dobra i korisna, budući da smo napravili dovoljno hramova, bar u Hercegovini. Bilo bi veoma dragocjeno da voljom i upornošću, uz potporu i sadejstvo dobrih ljudi, pomognemo bolnice i škole. Nemam ništa protiv gradnje crkava i hramova, kako bi to, uostalom, bilo moguće. Samo mislim da imamo dosta crkava i hramova, a čemu crkve i hramovi ako u njima neće biti ljudi”, zapitao se vladika Grigorije. “Nemoguće je voljeti Boga, a ne voljeti čovjeka pored sebe, ili voljeti čovjeka, a ne voljeti Boga koji je iz ljubavi stvorio svijet i čovjeka”, kazao je vladika Grigorije u intervjuu za “EuroBlic”.

AUSTRIJSKI MEDIJI

Pismo nije baš toliko značajno BEČ - Povodom objavljivanja pisma koje navodno dokazuje da je Austrougarska imala u planu rat dotad neviđenih razmjera i prije Sarajevskog atentata 1914. godine, austrijski istoričari negirali su te tvrdnje. “Pismo nije ništa značajno”, reagovao je jedan od poznatijih austrijskih eksperata na temu Prvog svjetskog rata Manfrid Rauhenštajner povodom pisma koje je u Andrićgradu predstavljeno prije nekoliko dana. Pismo je bečki vojni guverner BiH Oskar Poćorek uputio tadašnjem ministru finansija Austrougarske monarhije Leonu Bilinskom, 28. maja 1913. godine, a prepis je predstavljen 5. januara u odjeljenju za istoriju Andrićgrada ili Kamengrada, kulturnog centra i ento-sela u Višegradu posvećenog jedinom srpskog nobelovcu Ivu Andriću, čiji je idejni tvorac režiser Emir Kusturica.

Direktor Arhive Srbije Miroslav Perišić prilikom predstavljanja misterioznog pisma rekao je da je ono primarni istorijski izvor i da je višestruko značajno za sve one koji se bave proučavanjem Prvog svjetskog rata. Pismo otkriva ne samo namjere ratnih krugova Beča da povedu rat, već i stavove vladajućih krugova prema Srbima, Hrvatima i muslimanima i njihove međusobne odnose, a posebno na politiku Beča prema Srbima u Bosni i Srbiji, kao i prema pobornicima ideje ujedinjenja Južnih Slovena. Taj izuzetno važan dokument do sada nije bio dostupan istoričarima niti je korišćen u naučnim radovima, iako je prvi put objavljen 1928. godine u listu “Večernja pošta” u Sarajevu i bio čuvan u tzv. crnom kabinetu, gdje se skriva najpovjerljivija pošta, istakao je Perišić. “Poćorekovo pismo je dokument koji spada u primarne istorijske izvore, jer je nastalo onog momenta kada se događaj desio i ono je jedan od najznačajnijih istorijskih izvora za izučavanje pitanja krivice i odgovornosti za početak Prvog svjetskog rata”,

rekao je Perišić.

Naveo je da razloge za prećutkivanje tog dokumenta nije teško otkriti, jer se njegov sadržaj nije uklapao u željenu, odnosno konstruisanu nenaučnu sliku predistorije i istorije početka Prvog svjetskog rata.

Bečki dnevnik “Kronen cajtung” ukazao je da je Perišić predstavio novinarima samo prevod pisma.

Prema bečkom listu, prevod je suprotnost onoga što Srbija namjerava da njime dokaže.

U pismu bečki vojni guverner govori o “neizbježnom ratu za nekoliko godina” i da “Srbija nikada ne može biti napravljena pouzdanim prijateljem”, zato što će “se zemlja u svakom budućem ratu otvoreno i odlučno boriti na strani preostalih neprijatelja”, naveo je list. Istovremeno, “Kronen cajtung” je ukazao da u pismu Poćorek predlaže da “se Srbija mora učiniti bezopasnom time što bi monarhija sa ovom zemljom sklopila najmanje jedan trgovinski, carinski i vojni sporazum”.

Pun sadržaj pisma sada je moguće pročitqti i na internetu, jer su ga brojni sprski mediji (RTS, B92, Politika, Mondo...) u integralnom obliku početkom nedjelje objavili na svojim portalima.

GOTOVINA TUŽIO SAD

Skinite me sa crne liste!

ZAGREB - Hrvatski general Ante Gotovina je sudskim putem tražio da Sjedinjene Američke Države skinu njegovo ime s liste “posebno označenih osoba”. SAD je sve osobe protiv kojih je Haški sud podigao optužnicu stavio na tu listu, što znači da im je zabranjen ulazak u tu zemlju, zamrznuta imovina u SAD i zabranjeno poslovanje s osobama koje imaju američko državljanstvo.

Gotovina je pred američkim Federalnim sudom podnio tužbu protiv Ministarstva finansija, Kancelarije za kontrolu strane imovine i dva visoka zvaničnika Ministarstva finansija, prenijela je Srna. On tvrdi da je njegov status “posebno označene osobe” nezakonit i da mu nanosi štetu, poput ekonomskih sankcija, prenio je informativni servis Kourthaus. Gotovina tvrdi da ame-

rička Kancelarija za kontrolu strane imovine nije odgovorila na zahtjeve da njegovo ime bude skinuto s liste “posebno označenih osoba”, objavila je Al Džazira Balkans. Ova Kancelarija zadužena je za sprovođenje američkih ekonomskih i trgovinskih sankcija protiv stranih država i pojedinaca.

“Jednostavno: pokrenuta je normalna procedura u SAD za skidanje s liste, zato što više ne postoji pravni temelj da general Gotovina bude na toj listi jer više nije pod optužnicom”, prokomentarisao je advokat Luka Mišetić, haški branilac generala Anta Gotovine za Večernji list. Gotovinu pred američkim sudom zastupaju advokati iz kuće Paton Bogs, a ovaj slučaj vodi Stiven Diaz Gavin koji je generala zastupao i u Hagu.

SVIJET 17

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Kad se i Pakao smrzne SAD

“Zubata” zima se i dalje širi Amerikom, meteorolozi najavljuju da je najgore, ipak, prošlo.

Enormno niske temparature zaledile su i gradić Hell (u prevodu pakao) u Mičigenu NJUJORK - Polarna hladnoća koja se sa američkog srednjeg zapada širi ka istoku i jugu SAD, donoseći rekordno niske temperature od Bostona do Birmingema, odnijela je najmanje 21 život, saopštili su američki zvaničnici. Procjenjuje se da je 190 miliona ljudi u SAD pogođeno ledenom eksplozijom, izazvanom “polarnim vrtlogom”, odnosno jakim vjetrovima koji okružuju Sjeverni pol, prenijela je agencija AP. Sa hladnoćom većom nego na Arktiku suočeno je, prije svega, stanovništvo američkog srednjeg zapada i istoka, mada je u utorak svih 50 američkih saveznih država u nekom trenutku osjetilo hladnoću, uključujući i obično tople Havaje, gdje je izmjereno minus osam stepeni Celzijusovih na vrhu vulkana Mauna Kea. Od nedjelje do juče život je zbog hladnoće izgubila 21 osoba, a od toga sedmoro je umrlo u Ilinoisu i šestoro u Indijani, saopštili su zvaničnici.

U utorak su mnoge škole i vrtići bili zatvoreni širom istočnog dijela SAD, da najmlađi ne bi morali da izlaze na ekstremno niske temperature. Zvaničnici su pozvali beskućnike i svakog kome je

potrebno da se ugrije, da dođu u prihvatilišta, koja su već prilično popunjena.

Cijene energenata su skočile i došlo je do velikih problema u saobraćaju. Avio-kompanije su u utorak otkazale više od 2.000 letova u SAD, a broj otkazanih letova za četiri dana iznosi više od 11.000. U blizini Čikaga je pet stotina ljudi provelo noć u vozu, koji je bio zaglavljen u snijegu.

Rekordne hladnoće su zabilježene u 50 velikih američkih gradova. Čak u Atlanti, na inače toplom jugoistoku SAD, zabilježena je temperatura od minus 14 stepeni. Elektrodistribucija je u nekoliko država na srednjem zapadu apelovala na 60 miliona građana da štede struju zbog opterećenja mreže. U utorak je ostvarena rekordna potrošnja prirodnog gasa u SAD, koji se tamo najviše koristi za grejanje. Hladno je u mnogim mjestima a mediji, uz malu igru reči, ističu da se smrzao i pakao, to jest, gradić u Mičigenu koji se zove Hell (pakao).

Zašto je ovoliko hladno u Americi?

Poput snažnog bedema mlazna struja kruži oko polarne oblasti i

štiti od prodora ledenog vazduha sa sjevernog pola ka jugu.

Kada ona oslabi, poput slapa, hladan vazduh se razlije negdje na sjevernoj zemljinoj polulopti. Ovoga puta to se dogodilo iznad sjevernoameričkog kontinenta, a nije teško sjetiti se kako je Evropa bila okovana ledom prije dvije zime.

Za razli-

ku od običnih ciklona, ovaj polarni vrtlog zauzima znatno širu oblast i traje duže.

Temperatura je u svih 50 američkih država ispod tačke mržnjenja.

Ipak, već juče su stizale i bolje vijesti sa sjevernoa m e r i č ko g kontinenta.

Na jugozapadu se formirao visok vazdušni pritisak, a sa jugoistoka ponovo struji topao. Oni zajedno potiskuju hladan vazduh nazad u Kanadu i dalje na sjever, pa će u Njujorku već za vikend biti 10 stepeni iznad nule.

190 milona ljudi u SAD pogođeno je ledenom zimom

21

osoba je poginula zbog ekstremnih hladnoća

Grčka je juče ceremonijalno obilježila početak polugodišnjeg predsjedavanja Evropskom unijom koje je preuzela prvog januara. Najviši evropski zvaničnici došli su u Atinu da podrže najzaduženiju članicu da uspješno predsjedava Unijom u momentu kada se zemlja žestoko bori sa svojim ekonomskim problemima.

Peto predsjedavanje Grčke evropskom porodicom otkako je 1981. postala članica skromnije je nego ranije, a za finansiranje te “časti” Grci su izdvojili svega 50 miliona eura, upola manje nego što je bio slučaj sa njenim prethodnicama. Premijer je nedavno otpustio šefa protokola koji je planirao da potroši 125.000 eura za poklone gostima današnje ceremonije. Razbacivanje ne priliči zemlji koja bi bez pomoći od 240 milijardi eura poklekla pred dugovima i čiji je svaki četvrti radnik bez posla. I dok su evropski političari slavili u Atini, protivnici mjera štednje koji EU, naročito Njemačku, smatraju glavnim krivcem za težak život grčkog naroda izašli su na ulice da protestuju i sukobili se sa policijom u centru grada.

STUDIJA

VELIKA BRITANIJA

Moguća zloupotreba Nijesam platio porez jer nuklearnih materijala sam se sudario sa kravom VAŠINGTON - Broj zemalja koje posjeduju komponente za nuklearnu bombu opao je skoro za jednu četvrtinu u posljednje dvije godine.

Međutim, zbog nedovoljne bezbjednosti nuklearnih materijala ostaje strah da bi oni mogli da budu zloupotrijebljeni, navodi se u objavljenoj američkoj studiji. Meksiko, Švedska, Ukrajina, Vijetnam, Austrija, Češka i Mađarska potpuno su ili skoro potpuno uklonile sa svoje teritorije nuklearni materijal pogodan za izradu oružja, čime se broj zemalja koje imaju kilogram ili više nuklearnog materijala, poput visoko obogaćenog uranijuma, za dvije godine smanjio sa 32 na 25, naveo je AP. To je umanjilo šanse terorista ili drugih grupa da mogu da

dođu u posjed takvog nuklearnog materijala, kaže se u studiji koju je objavila Inicijativa protiv nuklearnih prijetnji, privatna grupacija koja nastoji da poveća svijest javnosti kada je riječ o opasnostima od širenja nuklearnog oružja. Istovremeno se upozorava da po pitanju bezbjednosti nuklearnog materijala i dalje postoje “opasno slabe veze” koje bi ekstremisti mogli da iskoriste. Studija navodi da od 25 zemalja, Australija ima najveće mjere nuklearne bezbjednosti, zatim slijede Kanada, Švajcarska, Njemačka i Norveška, dok su SAD na 11. mestu. Kao zemlje sa najslabijom nuklearnom bezbjednošću navedene su Izrael, Pakistan, Indija, Iran i Sjeverna Koreja.

LONDON - U jeku priprema za podnošenje poreskih prijava zanimljivo je vidjeti na kakva sve opravdanja građana nailaze britanski poreznici. Iako tek svaki peti Britanac mora sam da prijavi porez, pri čemu rokovi nijesu pretjerano strogi, mnogo je onih koji bivaju kažnjeni sa 100 funti zbog kašnjenja. Britanski poreznici navode da ima mnogo neodgovornih koji žele da izbjegnu plaćanje kazne, a neki to rade na veoma neobične načine. Poreznici su zato objavili “deset najbizarnijih, najegzotičnijih i najčudnijih opravdanja” za kašnjenje Britanaca prilikom podnošenja poreske prijave. Javnost je upozorena da poreske vlasti ubuduće neće moći da progledaju kroz prste onima koji kasne sa plaćanjem poreza.

Deset najluđih opravdanja britanskim poreznicima:

• Umrla je moja zlatna ribica. (samostalni građevinar) • Sudario sam se s kravom. (poljoprivrednik) • Kada sam vidjela vijest o erupciji vulkana, nijesam mogla da se koncentrišem. (domaćica) • Žena mi nije dala poštu. (trgovac) • Suprug mi je rekao da je rok 31. marta i ja sam mu, luda, povjerovala. (frizerka) • Bio sam previše zauzet to-

kom turneje moje monodrame. (dramaturg) • Zbog bolova u leđima ne mogu uz stepenice, a kancelarija za porez je na spratu. (taksista) • Uglavnom plovim oko svijeta na svojoj jahti, a poštu pregledam tek kad pristanem. (?)

• Naša firma trenutno zaista ne radi ništa. (preduzeće za finansijske usluge) • Bio sam prezauzet jer sam podnosio poreske prijave naših klijenata. (računovođa)

18 DRUGI MEDIJI

četvrtak, 9. 1. 2014.

Kineski vodič za kulturnog turistu

CNN

Bizarni britanski turistički vodič Vidovitost i pokeraško lice su osnovne sposobnosti koje britanski hotelijerski radnici moraju njegovati kada imaju posla sa stranim gostima – tako kaže vodič koji je izdala nacionalna turistička agencija ove zemlje. „Predusretnite sve potrebe japanskih gostiju“, ali izbjegavajte „osmjehivanje ili kontakt očima sa bilo kime iz Francuske koga ne poznajete“, samo neki su od pozamašne liste savjeta o tome šta se smije a šta ne smije, u vodiču koji je za turističku industriju pripremila VisitBritain kampanja. Ove neobične smjernice pojavile su se nakon slične inicijative pariskog turističkog odbora prošle godine, koja kaže da Brazilci posebno vole fizički kontakt i taksi vozila, dok Španci obožavaju besplatne stvari i kasne večere, između ostalog.

Basil Folti, hotelijersko-ugostiteljska zvijezda najpolularnije britanske serije koji je pred svojim njemačkim gostima uporno pominjao Drugi Svjetski rat, izgleda da je debelo uticao na ponegdje bizarne i blješteće očigledne „etikete“ i stereotipe koji se mogu naći u vodiču. „Ne opisujte gosta iz Kanade kao

Podaci koje je objavila Svjetska Turistička Organizacija Ujedinjenih Nacija kažu da su 2012. godine kineski putnici pretekli i Amerikance i Njemce kao turisti koji najviše troše, sa 83 miliona ljudi koji su potrošili rekordnih 102 milijarde dolara na međunarodni turizam. UN procjenjuju da će do 2015. 100 miliona Kineza putovati u inostranstvo.

Kako bi projektovali dobru sliku o svome narodu, kineski Vicepremijer Vang Jang apelovao je na svoje sugrađane da poprave svoje manire poštovanjem lokalnih običaja, kulturne tradicije i religiozna uvjerenja drugih zemalja, te da čuvaju okolinu i drže se normi civilizovanog turističkog ponašanja.

U želji da budu što precizniji, Kinezi su čak donijeli zakon za svoje turiste, a nacionalna turistička organizacija objavila je ilustrovani vodič na 64 strane pod nazivom „Vodič za Civilizovani Turizam“. Knjižica sadrži sve od podsjetnika da kažete „molim vas“, „oprostite“ i „hvala“, do kulturloških specifičnosti po kojima na primjer u Iranu „ne smijete pričati o bebinim očima“.

Vodič dalje upozorava Kineze da se ne smiju penjati na istorijske spomenike ili švrljati po njima, te da ne smiju pljuvati na neadekvatnim mjestima ili bacati otpatke, a da moradju vršiti nuždu u samo za to propisanim mjestima.

● Ostali savjeti „Amerikanca“, i ne nudite „sujevjernim ljudima iz Hong Konga da spavaju u objektima od istorijskog značaja“, savjetuju smjernice koje je ismijala cijela britanska štampa. „Indijsci su veoma ljubazni ali imaju tendenciju da često mijenjaju mišljenje“, dodaje se u vodiču čiji se autori očigledno nisu plašili pretjerane generalizacije.

● Ruse ne smijete gužvati Izbjegavajte da Ruse – jer su oni „visoka nacija“ – smještate u male sobe, kaže vodič kojem je promakla činjenica da je Vladimir Putin,

zasigurno jedan od najfrekfentnijih putnika iz svog naroda, visok ne tako gorostasnih 170 santimetara.

A kad su u pitanju Njemci, „što pije razriješite bilo koju žalbu“, kako ne bi postali „još nepristojniji i agresivniji“ nego što to već znaju da budu. Na kraju, očigledno dobro naputovani autori vodiča savjetuju da ne pominjete Belgiju, odnosno, da „ne pričate sa belgijskim gostima o politicii njihove zemlje ili o podjeli jezika“ – što vam dođe jedno te isto.

VisitBritain branila je na Daily Mail portalu pokušala da objasni kako je vodič zapravo skup „istraživanja turističkog tržišta bez premca“.

Fotografisanje: „Kada fotografišete na turstičkim mjestima ne smijete se tući i morate biti strpljivi. Ne tjerajte druge da se slikaju sa vama i ne smetajte drugima dok fotografišu. Ako želite da neko drugi fotografiše umjesto vas, recite Hvala.“ Upotreba toaleta: „Ne okupirajte javni toalet predugo. Ne ostavljajte otiske cipela na dasci toalet šolje i pustite vodu nakon upotrebe.“ Preskakanje reda: „U javnosti poštujte red. Preskakanje reda i svoga mjesta nigdje nije prihvatljivo.“ Bakšiš: „Uslužne industrije u mnogim zemljama baštine ostavljanje bakšiša. Ako misli-

te da je usluga bila dobra, ostavite odgovarajuću sumu kao nagradu.“ Švedski sto: „Kada ste za švedskim stolom, uzmite samo onoliko koliko možete pojesti. Ne traćite hranu.“ Predstave: „Poštujte aktere. Tapšite nakon predstave kako bi iskazali akterima svoju zahvalnost.

Za vrijeme zatvaranja zavjese, pridružite se masi u ovacijama na nogama. Ako se glumac oklizne na sceni, imajte razumijevanja i nemojte zviždati ili dobacivati.“

● KultuROlOšKe RazliKe Drugi dio vodiča odnosi se na ponašanje u avionu i prijavljivanje u hotel, dk se treći dio bavi specifičnim kulturološkim situacijama. u Britaniji: „Ne pozdravljajte druge pitanjima poput Gdje idete? Ili Da li ste već jeli? Kao što bi uradili u Kini.“ U Koreji: „Ne podižite svoje štapiće za jelo prije starije osobe za vašim stolom. I uvijek gledajte sa strane dok ispijate alkohol.“ U Italiji: „Nemojte pružati maramicu nikome u Italiji. Ovo se smatra simbolom brisanja suza kada izgubite nekoga.“ U Španiji: „Dame treba da nose minđuše kada izlaze. U protivnom, to je isto kao da ste izašli nagi.“

Kineski turisti držali su delfina van vode da bi se slikali dok nije uginuo

CNBC

Milioneri se klade na Evropu Gdje će novac ići ove godine?

U Evropu.

Bilo da će se prebacivanje na Stari Svijet isplatiti ili ne, super bogati će ove godine najvjerovatnije ulagati u Evropu više nego u bilo koji drugi region, tako kaže nova studija Spektrem Grupe.

Studija koja je anketirala biznismene sa preko milion dolara raspoloživim sredstvima za investiranje, otkrila je da su milioneri postali posebno oprezni kada se radi o ulaganju u inostranstvo, sa 58% onih koji kažu da nisu spremni da ulažu

izvan Amerike ove godine.

Međutim najveći procenat onih koji planiraju da investiraju preko okeana, računaju na oporavak ekonomije širom Evrope, kao i izbjegavanje otvaranja novih tržišta kako bi lakše plasirali svoje ideje i proizvode. Studija je otkrila da 20% ispiranih milionera planira da u toku 2014. godine investira u Evropu.

Slijede Kina sa 16%, Brazil sa 12%, Kanada sa 11, Japan i Australija sa po 8%, te Indija i Britanija sa 7%. Na posljednjem mjestu našla se Rusija sa svega 3 odsto.

Milioneri će u toku ove godine biti oprezni i sa ulaganjima u domaća tržišta. Upitani gdje će tačno ulagati svoj novac 2014. godine, većina je odgovorila da će se fokusirati na štedne račune (55%). Na drugom mjestu su akcije (52%), zatim fondovi na tržištu novca te sertifikati o depozitima.

Predjsednik Spektrem Grupe koja je sprovodila istaživanje, Džordž Volper, kaže da će milioneri i multimilioneri najviše biti „zabrinuti u vezi toga kako da održe svoja tržišta na rekordnom nivou.“

REPORTAŽE 19

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Kultura življenja

Gradovi s najboljim kvalitetom života Urbana jezgra čiji stanovnci imaju najzdravije životno okruženje Ako ste se nekad zapitali u koliko zdravom okruženju živite, odgovore ćete naći ako pogledate kakvu zdravstvenu njegu imate, koliko zelenih površina ima vaš grad ili kako je organizovan javni gradski prevoz. Ovih pet gradova su te tri stvari doveli do savršenstva i stoga nose titulu najzdravijih gradova svijeta.

Tako se u Pertu se kult zdravog života izuzetno njeguje, pa je pored opstalog između 1998. i 2008. porastao broj biciklista za 450 posto, dok u Kopenhagenu svaki dan 50 posto stanovnika na posao ili u školu putuju biciklom, a u gradu

Singapur

postoji 400 km biciklističkih staza. Singapur je grad koji nazivaju Garden Siti zbog velikog broja parkova, gradskih vrtova i staza za bicikliste i šetače. Na dužinu i kvalitet života u Tokiju utiču investicije u javnom zdravstvu, jake porodične veze, japanska tradicija higijene, te ishrana bogata rižom, ribom i povrćem. Monako je u društvo gradova koji imaju najbolji kvalitet života ušao tako što je poznat i po najvećoj koncentraciji milionera i milijardera na svijetu koji sebi mogu priuštiti najbolju zdravstvenu njegu.

Ovo je grad se jednim od najnižih stopa smrtnosti novorođene djece i grad u kojem je prosječan životni vijek 84 godine. U samom je vrhu liste i kada je u pitanju sistem zdravstvene njege, a blizu 80 posto stanovnika koristi usluge javnog zdravstva.

Singapur je i jedan od najčistijih gradova na planeti (zakonski je kažnjivo sve što ugrožava čistoću gra-

Kopenhagen

Glavni grad Danske je u samom vrhu liste globalnog zdravlja zbog kulture vožnje biciklima i velikog pada emisije CO2 u posljednjoj deceniji.

Monako

Mala kneževina smještena na francuskoj rivijeri je najgušće naseljena zemlja/grad na svijetu i ima najduži životni vijek. Stanovnici Monaka u prosjeku žive 89,6 godina.

Monako je poznat i po najvećoj koncentraciji milionera i milijardera na svijetu koji sebi mogu priuštiti najbolju zdravstvenu njegu.

Fondacija princa Alberta od Monaca pokrenula je niz ekoloških inicijativa uključujući i masovno korićtenje električnih vozila.

Monako je podijeljen u četiri dijela - istorijski Monako-Ville, glamurozni Monte Karlo, pristanište La Kondamine i novi kvart Fontvieille. U starom MonakoVilleu se nalazi palata vladajuće porodice Grimaldi, dok je Monte Karlo najpoznatiji po brojnim kazinima i hotelima.

Najnoviji dio grada Fonteville je posljednjih godina sve traženiji budući da je sve manje prostora za život. Nekretnine najviše kupuju Francuzi, Britanci, Italijani, Holanđani i Švajcarci, a prosječna cijena nekretnine u Monaku kreće se od 35.000 do 40.000 eura po kvadratom metru.

Svaki dan 50 posto stanovnika Kopenhagena na posao ili u školu putuju biciklom, a u gradu postoji 400 km biciklističkih staza.

Staza koja prolazi preko mo-

da, od pljuvanja do bacanja smeća po ulici). Gradske vlasti uspješno sprovode sistem smanjenja zagađenosti vazduha pa tako većina stanovnika koristi gradski prevoz.

Singapur je grad koji nazivaju Garden Siti zbog velikog broja parkova, gradskih vrtova i staza za bicikliste i šetače. Kako bi spriječila prenaseljenost, vlast je zabranila prodaju nekretnina strancima.

Pert

sta Dronning Louises, koji povezuje živahni kvart Norebbro sa centrom grada, najprometnija je na svijetu i njome dnevno prođe 36.000 biciklista.

Prošle godine Pert je bio među deset najpoželjnijih gradova za život, a osim toga smatra se i najzdravijim gradom u Australiji, posebno za žene.

Kult zdravog života se u ovom gradu izuzetno njegu-

je. Između 1998. i 2008. broj biciklista porastao je za 450 posto, a zahvaljujući ugodnoj klimi i blizini Indijskog okeana, stanovnicima je na raspolaganju niz vanjskih sportskih aktivnosti.

Tokio

Tokio ima jedan od najefikasnijih tranzitnih sistema u svijetu koji dnevno koristi tri miliona ljudi.

Emisije stakleničkih gasova u Tokiju su manje nego u ostalim azijskim gradovima. Prosječan životni vijek je 84,19 godina, a na dužinu i kvalitet života utiču investicije

u javnom zdravstvu, jake porodične veze, japanska tradicija higijene, te ishrana bogata rižom, ribom i povrćem. Od prošle godine cijene na tržištu nekretnina su u porastu, zbog čega se većina stranaca odlučuje na iznajmljivanje iako ne postoje zabrane kao u Pekingu.

20 KULTURA

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

POSLJEDNJA ŽELJA

Šekspirov testament Slavni britanski pisac Vilijem Šekspir svojoj je supruzi testamentom ostavio njihov “drugi najbolji” krevet. U testamentu iz 1616. svaka od njegovih kćerki dobila je po 150 funti, što bi danas iznosilo više od 380.000 funti, prenosi britanski Telegraf. Posljednje želje najvećeg autora engleskog jezika mogu se pročitati u najnovijoj onlajn publikaciji koja sadrži dosad najsveobuhvatniju zbirku britanskih javnobilježničkih dokumenata koji se datiraju između 1384. i 1858. godine, a nudi detaljan prikaz imovine, djelatnosti i životnog standarda svake preminule osobe koja je iza sebe ostavila iznos veći od današnjih 530 funti.

Testamenti spisateljice Džejn Ostin i ser Frensisa Drejka takođe su objavljeni prvi put. Ovi podaci daju nam

AUTOBIOGRAFIJA

Nastavak memoara Slavni američki pisac Pol Oster napisao knjigu o djetinjstvu i ranoj mladosti na uvid sve nasljedstvo nekih od najpoznatijih britanskih imena.

“To je nevjerovatan izvor porodične istorije”, rekla je Mirijam Silverman iz Ancestry.uk, koji je objavio kolekciju.

KINA

Na dan 14 bioskopa

Otvaranje u prosjeku 14 novih bioskopskih sala svakog dana 2013. u Kini, drugoj svjetskoj ekonomiji, rezultiralo je eksplozijom prihoda ostvarenog na blagajnama. Na njima je, naime, zabilježen porast prodaje ulaznica veći od 27 posto, prenosi dnevnik Čajna dejli. S prihodima od ulaznica koji su dosegli 21,8 milijardi juana (2,6 milijardi eura), Kina potvrđuje drugo mjesto na svijetu iza SAD, ističu u poznatom

Novi roman Stivena Kinga

dnevniku.

Suprotno 2012. godini, nacionalne produkcije ostvarile su većinu prihoda (57,8 posto) s obzirom da Kina štiti svoju filmsku industriju drakonski ograničavajući broj stranih filmova za prikazivanje na svojoj teritoriji.

Sedma umjetnost u punom je procvatu u Kini i taj razvoj podržava brzi rast srednje klase koja voli da izlazi vikendom u multiplekse novih trgovačkih centara.

Godine 2012. Pol Oster je objavio autobiografiju “Zimski dnevnik”. Tada je napunio 60 godina i smatrao da je pravo vrijeme za rekapitulaciju. U knjizi je progovorio uglavnom o patnjama i bolovima koje je nanio sebi tokom životnih uspona i padova. Lani je odlučio da napiše i svojevrsni nastavak. Novi memoari “Report from the Interior” zapravo su prethode događajima objavljenih u prvoj biografiji.

“Report from the Interior” podijeljen je na četiri dijela. Prvi se tiče njegovog odrastanja u Nju Džersiju. U tom dijelu s iznenađujućom bistrinom reminiscencija iz najranijeg životnog razdoblja opisuje spoznaju razlikovanja fantazije i realnosti kada je shvatio da je mačak Feliks samo izmišljen lik i da, osim u crtaću, ne postoji ni njegov izmišljeni svijet.

Po opisima se čini da je autorovo djetinjstvo bilo vrlo uobičajeno, ali nimalo dosadno. Saznajemo kojim je knjigama bio opsjednut i oduševljen, sa kojim se problemima suoča-

vao, te o prvim iskustvima i dodirima sa slavom u ranoj dobi.

Drugi dio najviše je orijentisan na filmove “Incredible Shrinking Man” i “I Am a Fugitive from a Chain Gang”, koji su bili važni u njegovom odrastanju i formiranju osjećaja za pravdu i nepravdu u svijetu.

Treći je dio selekcija ljubavnih pisama upućenih njegovoj prvoj suprugi Lidiji Dejvis, napisanih u periodu kada je Oster imao između 19 i 22 godine (1966-1969). Četvrti, najkraći dio zapravo je fotoalbum slika i ilustracija koje rekonstrušu događaje opisane u prethodna tri dijela.

Iz pisama saznajemo da je mladi pisac bio vrlo arogantan, pretenciozan i nepromišljen, da je tokom života u Parizu odustao od studiranja na univerzitetu Kolumbija te da je planirao da postane filmadžija i ostvari veliku holivudsku karijeru.

Pol Oster je slavni američki autor bestseler romana “Njujorška trilogija”, “Mjesečeva palata”, “Bruklinska revija ludosti”, “Nevidljivi”, “Sanset park”...

Stiven King najavio je na svom sajtu da u junu izlazi njegov novi roman “Gospodin Mercedes”. Priča počinje nasumičnim nasiljem u siromašnom gradu na srednjem zapadu Amerike.

“Stotine ljudi čeka u redu na sajmu zapošljavanja, kada vozač ukradenog ‘mercedesa’ uleti kolima među njih i raznese ih!

Osmoro je mrtvih, 15 povrijeđenih, a on je pobjegao. Mjesecima kasnije želi ponovo da ubije, a jedini koji može da ga zaustavi je penzionisani policajac”, piše u opisu romana.

Knjiga “Gospodin Mercedes” biće objavljena 3. juna. King je prošle jeseni konačno objavio knjigu koju su fanovi čekali godinama, nastavak “Isijavanja”, po imenu “Doktor san”.

Springstinov novi album Brus Spingstin izdao je novi album “High Hopes” sa 12 pjesama koje će moći da se besplatno uzimaju sa interneta na sajtu američke televizijske mreže Si-Bi-Es tokom nedjelju dana. Neke pjesme su emitovane već na toj televiziji.

Obožavaoci Springstina, poznatog kao “Bos”, van SAD moraće da čekaju zvanično izlaženje albuma 14. januara. Datum 14. januar je dan kada je prije 41 godinu izašao njegov prvi studijski album “Greeting from Asbury Park, N. J.”.

KULTURA 21

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Film

ª Gravitacijiº najviše BAFTA nominacija

Predavanje i film u Novom

U susret ceremoniji dodjele Oskara favoriti se polako izdvajaju Vuk Perović

B

ritanska akademija za film i televiiziju (BAFTA) samo je jedna od institucija koja je posljednjih godina bila prinuđena da dodjelu nagrada, kao i nominacije, pomjeri prije Oskara da ne bi bila u sjenci tog glamuroznog događaja. “Gravitacija” Alfonsa Kuarona ima čak 11 nominacija. S druge strane, Udruženje američkih reditelja, provjereni vodič ka Oskaru, objavilo je svoje nominacije, a na listi uz Kuarona su i Martin Skorseze, Stiv Mekkvin, Dejvid O. Rasel i Pol Gringras.

Britanska akademija za film i televiziju saopštila je juče nominovane filmove za njihovo godišnje priznanje, a najviše ih ima svemirski triler meksičkog reditelja Alfonsa Kuraona “Gravitacija” u kom glavnu ulogu igra Sandra Bulok. “Gravitacija” je premijerno prikazana na Venecijanskom filmskom festivalu van takmičarske konkurencije, a od tada joj kritika uveliko daje vjetar u leđa. Ono što je najzanimljivije je da je u sjenci “Gravitacije”, doduše samo za jednu nominaciju, tako ostalo britansko ostvarenje o kom se govori kao o jednom od glavnih favorita za Oskara - “Dvanaest godina ropstva” reditelja Stiva Mekvina. To ostvarenje se uz “Gravitaciju” našlo među nominovanima za najbolji filma, uz “Kapetana Filipsa” Pola Gringrasa, “Američku prevaru” Dejvida O. Rasela i “Vuka sa Vol Strita” Martina Skorsezea. Najčudnije je što “Dvanaest godina rop-

stva” nije nominovano u kategoriji za najbolji britanski film, gdje se našlo mjesta za “Gravitaciju”, “Filomenu” Stivena Frirsa, “Trku života” (“Rush”) Rona Hauarda, “The Selfish Giant” Klia Bernard, “Savin Mr. Banks” Džonija Li Henkoka i “Mandela: Long Walk To Freedom” Džastina Čedvika. To je upravo ta jedna nominacija koja filmu “Dvanaest godina ropstva” nedostaje da bi ih imao isti broj kao i “Gravitacija”. Izgleda da su problem bila pravila kod nominovanja.

● NomiNacije UdrUžeNja reditelja

Ipak za BAFTA priznanja, čija je ceremonija godinama bila održavana u martu poslije Oskara (ove godine 16. februara), vjeruje se da nijesu baš najbolji pokazatelj za Oskara. S druge strane, izbor Udruženja američkih filmskih reditelja često je

Skandal među filmskim kritičarima Na dodjeli nagrada njujorških filmskih kritičara početkom sedmice filmski kritičar Armond Vajt je navodno Stiva Mekvina nazvao “vratarom i đubretarom”, dok mu je nagradu za najbolju režiju uručivao Hari Belafonte. Mekvin je prešao preko komentara. Predsjedavajući Udruženja njujorških filmskih kritičara Džošua Rotkop izvinio se i studiju i Mekvinu zbog komentara i naveo da je “užasnut” riječima koje je čuo od jednog čladobar predznak onima koji se nadaju oskarovskim nominacijama i nagradama. Od 1948. dogodilo se u samo sedam navrata da dobitnik ove nagrade nije dobio i Oskara. Zanimljivo je da su se nominacije za najboljeg reditelja Udruženja reditelja i BAFTE u potpunosti poklopile.

Uz Kuarona i Mekvina kao možda najvećih favorita su i Dejvid O. Rasel, Pol Gringras i Martin Skorseze.

Veliki broj reditelja koji su članovi Udruženja takođe su i članovi Američke filmske akademije, što znači

Sandra Bulok i Džordž Kluni na Venecijanskom filmskom festivalu koji je otvoren premijernim prikazivanjem “Gravitacije”

NiNOVA NAGRADA

Pet romana u najužem izboru U najuži izbor za NIN-ovu nagradu ušli su Goran Gocić, “Tai” (Geopoetika), Slobodan Vladušić, “Mi, izbrisani” (Laguna), Silvana Hadži-Đokić, “Zlatno doba” (Interpres i Tema), Sonja Atanasijević, “Vazdušni ljudi” (Prosveta) i Mileta Prodanović, “Arkadija” (Arhipelag).

Pet romana, koji čine najuži izbor za jubilarno 60. književno priznanje koje dodeljuje NIN, odabrao je žiri u sastavu Ljiljana Šop, Vladislava Gordi Petković, Mileta Aćimović Ivkov, Mića Vujičić i Vasa Pavković (predsjednik).

Na konkurs su ove godine pristigla ukupno 182 naslova objavljena 2013. Čak petoro pisaca čiji su se romani takmičili i prošle godine bili

su i ove godine u kompeticiji, a dvojica pisaca (Bojan Babić i Živojin Ivković) imali su po dva objavljena romana koji su ispunjavali uslove takmičenja. Dobitnik NIN-ove nagrade biće objavljen 13. januara 2014. godine.

NIN-ovu nagradu za najbolji roman 2012. godine dobio je Aleksandar Gatalica za “Veliki rat”, u izdanju beogradske kuće “Mono i Mananja”, a pobijedio je za jedan glas više Lasla Blaškovića, koji je bio nominovan za roman “Posmrtna maska” u izdanju “Arhipelaga”.

U izboru su bili i romani “Štampar i Veronika” Katarine Brajović (“Štampar Makarije” i “Oktoih”) i “Life Lift” Slavice Perović u izdanju “Nove knjige”.

na udruženja i najavio “disciplinski postupak”. Vajt je poznat po otrovnim kritikama a film “Dvanaest godina ropstva” nazvao je “pornografijom mučenja”. “Baraž laži, pogrešnih izvještaja, nepotkrijepljenih izvora i izmišljenih citata zasjenio je same nagrade i vrhunac večeri kada su Džejms Toak i Piter Bogdanovič hvalili dobitnika nagrade za najbolji film - ‘Američku prevaru’”, rekao je Vajt u svoju odbranu. da oni odlučuju i o Oskarima. Kada se njihove odluke uporede sa odlukama Udruženja američkih producenata koje će tek da uslijede, dobitnik Oskara skoro da je izvjestan.

● SkorSeze U NemiloSti Britanski reditelj Mekvin zaradio je svoju prvu nominaciju od strane Udruženja za istorijsku dramu “Dvanaest godina ropstva”. Taj nekadašnji video umjetnik, dobitnik i pretižne Tarnerove nagrade, prvo je sa “Glađu” (Hunger), zatim sa “Sramom” (Shame) izuzetno brzo posto poznat u svijetu filma, ne bježeći od kontroverznih tema ispričanih na sasvim osoben način. “Dvanaest godina ropstva” je definitivno njegov ulazak u prvu holivudsku ligu, a film je dobio i najviše nominacija (sedam) za Zlatni globus.

Isto Britanac, Pol Gringras (prva dva filma iz Bornove trilogija, “Let 93”, “Krvava nedjelja”) takođe se prvi put našao među nominovanima, kao i Kuaron. Rasel i Skorseze već su bili na listi Udruženja reditelja.

Raselu je ovo druga, dok Skorseze ima čak 11 nominacija. Slavni reditelj ipak nema lijepo iskustvo ni sa Udruženjem ni sa Oskarom, s obzirom da je na obje strane nagrađen samo za “Dvostruku igru” (The Departed).

Imena dobitnika nagrade Udruženja američkih reditelja biće objavljena na svečanosti 25. januara, šest nedjelja uoči dodjele Oskara.

Predavanje Maje todorović na temu “Dobar film, dobar marketing ili oboje?” i projekcija dokumentarnog filma “tri”, u režiji Luke Bursaća, biće organizovani u Omladinskom kulturnom centru u Herceg Novom večeras u 19 sati. Maja todorović je završila studije dramaturgije na beogradskom Fakultetu dramskih umjetnosti. Na konkursu Beogradskog dramskog pozorišta 2011. godine osvojila je prvu nagradu za dramu “Drekavac” i tako postala jedan od najmlađih izvođenih pisaca u tom pozorištu. Na istoj sceni premijerno je izveden i njen tekst “Pakovana djevojka”, u režiji Staše Koprivice. Za dramu “Kinez” osvojila je nagradu prvog konkursa za najbolji dramski tekst za djecu i mlade ASSItEJ centra Crne Gore. Autorka je teksta za projekat “Njegoš za početnike”, u režiji Marije Perović, kojim je zatvoren 27. Budva grad teatar. Završava svoj prvi igrani film “Sutra” koji je pisala i režirala.

Film “tri” je studentski rad Luke Bursaća, koji je na završnoj godini beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti i vlasnik je nezavisne filmske kuće “Mashina&Zec”.

Prikazan je i na internacionalnom filmskom festivalu Cinema City u Novom Sadu.

Pikaso među tanjirima Skupljačica keramičkih tanjira prije četrdesetak godina je kupila jedan za koji je tek nedavno doznala da ga je napravio Pablo Pikaso. Sasvim slučajno ona je na izložbi vidjevši keramičke tanjire kazala da ima sličan kod kuće.

Kupila ga je 1970. godine i držala u kuhinji među ostalim ukrasnim tanjirima. Platila ga je manje od stotinu dolara, a vrijednost mu se danas procjenjuje od deset do petnaest hiljada dolara. Riječ je, ustanovili su antikvari, o Pikasovom radu iz 1955. godine. Umjetnik je napravio šest stotina takvih predmeta, a ovaj konkretni tanjir 23 u nizu je od stotinu.

● FOtO priča

Ledžend pjevao za Jahu

Američki pjevač Džoni Ledžend nastupio je na svečanosti kompanije Jahu Las Vegasu i izveo tri pjesme. Ledžend je dobitnik devet Gremi nagrada.

22 ZABAVA

četvrtak, 9. 1. 2014.

USKORO SVADBA

Indiru zaprosio momak HOT! Ukoliko to nijeste znali, Nadine Leopold je model koji dolazi iz Austrije. Prelijepu plavušu vam predstavljamo njenim seksi fotografijama na kojima je pozirala u rublju modne kuće Victoria’s Secret.

Ni punih mjesec dana nakon što je otkačila svog 29 godina mlađeg dečka Brahima Zaibata, Madona (55) ga je zamijenila njegovim vršnjakom.

Novi mlađani Madonin dečko Timor Stefens ima 26 godina, 29 manje od nje i baš kao i prethodni - profesionalni je plesač.

Prijateljima ga je predstavila na novogodišnjoj zabavi Rudolfa Valentina, u jednom švajcarskom gradu, piše portal Radaronlajn.

“Hemija između Madone i tog dečkića bila je i više nego očigledna”, rekao je jedan od gostiju sa zabave i dodao da je bilo čak i onih kojima je bilo čudno što je Madona već tako brzo našla novu “žrtvu”. on se već sprijateljio sa Madoninim sinom Rokom na zajedničkom skijanju.

Džastin najtraženiji Prema podacima marketinške agencije “Nielsen Soundscan”, prethodne godine je najprodavaniji album “20/20 Experience” Džastina Timberlejka, koji je prodat u 2,5 miliona kopija, a na drugom mjestu je Eminemovo izdanje “The Marshall Mathers LP 2” sa 1,73 miliona primjeraka.

Međutim, kako navode muzički stručnjaci, prodaja je drastično opala i, ilustracije radi, Adel je 2011. i 2012. suvereno držala čelo liste najprodavanijih sa 5,8 miliona, odnosno 4,4 miliona kopija.

Inače, među prvih pet najprodavanijih se nalaze i Luk Brajan (“Crash My Party”, 1,52 miliona primjeraka), “Imagine Dragons” (“Night Visions”, 1,4 miliona kopija) i Bruno Mars (“Unorthodox Jukebox”, 1,4 miliona primjeraka). (Telegraf.rs/ Hafington post)

X FAKTOR

Slavko voditelj, Mladen ispao Nekadašnji takmičar i glumac iz Podgorice zamijenio kolegu Baneta Jevtića Umjesto dobro poznatog lica glumca Baneta Jevtića, kojeg ćemo od sada gledati u bekstejdžu, na bini muzičkog takmičenja “X faktor” ubuduće če biti bivši takmičar Slavko Kalezić, koji je na audiciji zaprepastio sve svojim nastupom, a onda ispao iz daljeg takmičenja.

Njega je “izbacio” mentor Željko Joksimović.

Slavko Kalezić se publici predstavio u prvoj takmičarskoj emisiji najgledanijeg muzičkog takmičenja u svijetu iste večeri kada smo saznali da najviše glasova publike za povratak u takmičenje sljedeće nedjelje imaju Maid Hećimović, Miloš Bajat, Aleksandra Sekulić i Jana i Luka.

U dalji tok takmičenja prošli su

Daniel Kajmakoski, bend Doktori, Lukijan Ivanović, Ilma Karahmet, Aleksa Perović, Tamara Milanović, Haris Ćato, ženski bend 4U, Maja Novaković, bend H2O i Aleksandra Brković.

Mladen Lukić borio se zajedeno sa Aleksandrom Brković u duelu, međutim, publika je odlučila da upravo on napušta takmičenje.

Poslije glasova žirija Aleksandra i Mladen imali su po dva glasa, Željko i Emina svoj glas su dali Mladenu, dok su Kiki i Kristina glasali za Aleksandru, pa su glasovi publike odlučivali ko će prvi napustiti najgledaniji muzički šou “X faktor”, a to je bio profesor Mladen Lukić, kome je mentor bio Željko Joksimović.

Pjevačica Indira Vladić i njen partner, bodibilder i biznismen, Miroslav Levak prve dane 2014. godine su proveli u Dubrovniku, a kada su se vratili u Zagreb, on je zaprosio svoju dragu.

“Oduvijek sam isticala da, kada mi se dogodi, nikada neću skrivati pravu ljubav, stoga nemam potrebu da demantujem šuškanja ili da prikrijem nešto tako lijepo kao što je vjeridba. Istina je, Miro i ja smo vjereni”, otkrila je pjevačica za časopis Story.

“Vjerovala sam u našu ljubav od prvog trenutka, no nijesam mogla ni da sanjam da će prerasti u nešto ovako lijepo, stabilno, zrelo i činiti me tako srećnom i ispunjenom”, rekla je pjevačica.

Indira ne skriva koliko uživa u pažnji i ljubavi svog muškarca, a njegovu prosidbu će pamtiti do kraja života.

“Izveo je to jako opušteno, a opet jako romantično. Bio je to običan dan bez obaveza, zajedno smo kuvali ručak i u jednom

me trenutku zamolio da mu donesem mobilni s noćnog ormarića. Na jastuku sam ugledala prsten u otvorenoj kutijici. Kada sam se vratila u dnevnu sobu, Miro je kleknuo i potpuno me šokirao. Ostalo mi je jedva toliko daha da izustim - da”, sretno priča popularna Slavonka.

Miroslav je Indiru osvojio početkom prošlog ljeta, a Indira kaže da su presudni bili njegova iskrenost, upornost i energija te da su karakterno jako slični.

● Foto priča

Čekaju da padne snijeg Sarajevska grupa Skroz uskoro bi ljubitelje svojih pjesama trebala da iznenadi novim spotom. Oni namjeravaju već duže da urade video za pjesmu “Vila”, ali je on još na čekanju.

“Jednostavno, nemamo sreće. Da bismo snimili spot, potreban nam je snijeg, ali on nikako da padne. A da nam ne treba, pao bi dva metra.

Inače, ovo će biti naš najbolji i najprofesionalniji spot, jer ćemo snimati i kamerom koja će biti postavljena na helikopter”, kaže lider grupe Adnan Šaran.

ZABAVA 23

četvrtak, 9. 1. 2014.

televizija

Publika prepoznaje glumu žirija, a šou postane rijaliti Veliki broj muzičkih takmičenja emituje se na domaćim TV stanicama, a samo pojedini učesnici po završetku postanu prepoznatljivi Danilo Brajković

U

moru besmislenih rijaliti programa muzička takmičenja prepoznata su kao rijetka prilika za mlade da se talentom izbore za mjesto na muzičkom nebu. Njihova popularnost posljednjih godina sve je veća, između ostalog, zahvaljujući atraktivnim muzičkim imenima koja obavljaju dužnost mentora, a nerijetko se dešava da komunikacija između zvijezda u žiriju zasjeni i same nastupe takmičara. Svađe među mentorima i usaglašeni komentari ponekad djeluju kao dobro osmišljen scenario produkcije za podizanje rejtinga, što često rezultira optužbama takmičara nakon izbacivanja.

Članovi žirija i bivši učesnici muzičkih takmičenja za DN govore o značaju (ne)pristrasnosti mentora. Ko gubi ima pravo da se ljuti, stara je izreka koja se ovih dana može primijeniti na takmičare muzičkih programa. Optužbe za pristrasnost prema određenim kandidatima svakodnevica su sa kojom se članovi žirija susrijeću, a nerijetko se dešava da i gledaocima kraj malih ekrana njihovo ponašanje i međusobno “peckanje” izgleda prilično vještački i konstruisano. Posljednji u nizu primjera je konflikt u takmičenju “X faktor” između Kristine Kovač i Željka Joksimovića, koji su se međusobno preko društvenih mreža “častili” uvredama na račun stručnosti, načina ocjenjivanja i uspješnosti karijere.

RIJEČ ŽIRIJA: VJEŠTAČKE ULOGE SU JEDNOBRAZNE Profesorica muzike Vjera Nikolić upravo je kao dio žirija obje sezone takmičenja “Let ka zvijezdama” kroz prizmu mentora posmatrala desetine mladih kandidata, sa prevashodnim ciljem da im, kako nam je kazala, poučnim savjetima pomogne na početku karijere.

“Uloga žirija je veoma odgovorna kako prema takmičarima, tako i prema auditorijumu koji nas prati kraj malih ekrana, a veoma je brojan. Ono što vidite kraj malih ekrana tokom takmičarskih nastupa samo je kruna iscrpnog rada tokom vikenda sa učesnicima. Dosta vježbamo i prolazimo kroz edukativni proces koji je osnova za dalji rad.

Tu podrazumijevam pjevački dio,

Mila Nikić

Lena Kovačević kao i naše sugestije kako da se nose sa pritiskom nastupa pred kamerama i publikom”, objašnjava Nikolić.

Ona ističe da je odgovornost veća kada se ima u vidu da je riječ o mladim ljudima, željnim slave i uspješne karijere. U zavisnosti od formata takmičenja, kako dodaje Nikolić, ponekad zapaža kako žiri pojedinih takmičenja djeluje prilično jednobrazno i vještački.

“Nijesam sigurna, ali vrlo je moguće da nekad žiri dobije određene uloge, takozvane vještačke karaktere. Mislim da to nije dobro jer ne doprinosi znanju takmičara. ČiSonja Bakić

ni mi se da u nekim emisijama žiri savjetuje, dok mi u ‘Letu’ radimo sa takmičarima. To je velika razlika”, jasna je Nikolić.

Ona smatra da mjesta za kritiku nema osim ukoliko je ona konstruktivna.

“Ne bih ja to nazvala kritikom, više sugestijom koja je zaista dobronamjerna. Često znaju da odaberu neku pjesmu koja nije prikladna njihovoj boji glasa, nekada ih savjetujemo na šta da konkretno obrate pažnju, koji stil pjevanja da izbjegavaju i slično. Poenta je da shvate kako su mladi i da takmičenje u kojem nastupaju nije isključivi smisao života, da mogu dosta da rade”, smatra Nikolić.

Ona cijeni da takmičari moraju osluškivati šta je to što im iskusnije kolege predlažu.

“Publika je previše šarolika da bi mogla da sugeriše takmičaru šta je najbolje za njega da pjeva, jer kandidati i ne komuniciraju toliko sa publikom. Apsolutno nikada nijesmo, niti možemo da zabranimo nešto takmičaru, ali je zbog njihovog neiskustva važno da nastup iznesu na pravi način na sceni, a to je naš zadatak - kako da im pomognemo”, naglašava Nikolić.

Vjerina koleginica Lena Kovačević, koja je diplomirala džez pjevanje na Muzičkom konzervatorijumu u Amsterdamu, bila je članica prve sezone muzičkog takmičenja “Prvi glas Srbije”. Ona je, kako nam je kazala, saglasna sa Vjerom da je uloga mentora veoma nezahvalan posao. “Žiri će uvijek nekome biti kriv.

U umjetnosti, puno toga zavisi od samog ukusa a rečeno je da o ukusima ne vrijedi raspravljati. Ipak, žiri treba da je pravičan, a ostalo je do samih kandidata”, smatra Kovačević.

Ona nam je priznala kako nije upala u zamku pristrasnosti prema određenim kandidatima, te da za čitav projekat nije dobro ukoliko žiri dobije unaprijed pripre-

mljene uloge, pa tako sve djeluje namješteno.

“Ne mogu pričati o situacijama u kojima se nijesam našla, ali ono što pouzdano mogu da tvrdim jeste da se u našem žiriju nijesu pravile tendeciozne ‘čarke’ i nesuglasice ili dogovori. Bili smo spontani i tako reagovali, mislim da je i publika to osjetila. Publika se ne da prevariti”, konstatuje Kovačević, uz napomenu da u konačnoj odluci treba da učestvuju svi, tj. žiri, ali i javno mnijenje.

TAKMIČARI: BITAN JE GLAS, A NE STAS Jedna od onih koja je savjete žirija upijala od prve do posljednje emisije je i Mila Nikić, pobjednica druge sezone “Leta ka zvijezdama”.

Vjera Nikolić

Sudeći po njenim riječima, razlika između odluke publike i žirija je u pristrasnosti.

“Moje mišljenje je da žiri treba da umiješa prste, jer su to ljudi koji se dobro razumiju u muziku i bave se time. Publika zna biti pristrasna i zato je tu žiri koji je nepristrasan. Žiri zna da ocijeni kvalitet i na kraju krajeva da doprinese tome da pobijedi kvalitetan glas, a ne lijepo lice i tijelo”, mišljenje je Nikić koja se sjeća savjeta žirija tokom nastupa.

“Meni i svim takmičarima mnogo su značili. I što se tiče odabira pjesme, i malih korigovanja a i hrabrenja. Od njih smo mnogo naučili i bilo je zadovoljstvo upoznati ih i raditi sa njima.”

S druge strane, da takmičari nekada znaju doći u sukob sa žirijem pokazalo se na primjeru Sonje Bakić i njenog nedavnog nastupa u takmičenju “X faktor”. Po Sonju, koja se već takmičala u jednom sličnom formatu (“Operacija trijumf”) “koban” je bio Željko Joksimović. Kako nam je kazala, platila je cijenu unaprijed osmišljenog scenarija produkcije. “Šou u kome sam učestvovala, na žalost nas takmičara, jako je brzo postao raspjevani ‘Veliki brat’. To nije nešto što se planiralo, već se mogućnost ukazala vrlo brzo. Ono što sam brzo shvatila kod Željka je da traži ljude za koje smatra da su idealni za našu estradu. Mjesta za nove ljude nema. Tu tačno dolazimo do Željkove greške. Izbacio je mnogo ljudi koji ‘ne igraju za njegov tim’ i time okončao njihovo učešće”, iskrena je Bakić.

Ona dodaje da pobjednik po ocjeni žirija često i nije najbolji.

“To nije nešto što je karakteristično samo za rijalitije kod nas, već je tako svuda u svijetu. Razlika je samo u tome što na Zapadu najbolji uvijek ispliva. Publika mora da bude ogroman faktor u odabiru takmičara jer, na kraju krajeva, zbog publike i postojimo i imamo karijere kasnije”, zaključila je Bakić.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME DN

KOMAD PRIVATNA ZABAVA STARE TKANINE (FRANC.)

JEDNOCIFREN BROJ

DAMA U ŠAHU

VRSTA PUŽA (MN.)

PRIPADNIK NAJBROJNIJEG SLOVENS. NARODA

AUTOR: BANE

OSNOVNI STARIJE POJAM U ČLANICE KINESKOJ RELIGIJI

DANSKO OSTRVO

VITEŠKI STALEŽ

Daily Sudoku puzzle No. 2627

POLOŽAJ TIJELA, POZA RIJETKOST (LAT.)

VRSTA KRIVE LINIJE (MAT.)

KOŽA BEZ VOKALA

9

ISTA SLOVA 19. I 25.

SLOVO OZNAKA ZA ALT

GLUPAN OZNAKA ZA TEMPO NJEMAČKI FUDBALSKI TRENER

AMERIČKI PJEVAČ, FRENK DRAMSKA KNJIŽEVNOST

1

5

6

2

3

4

7

1

9

6

www.sudokukingdom.com

3

KOM, DROP

9

2

4

6

7

Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2626

2013-12-21

8

NORVEŠKI FJORD JEDAN TONSKI ROD

Medium level

5

3

4

9

4

6

8

5

ŽLJEZDANI LOJNI ČVOR

8

7

7

LJEKAR KOJI VIDA RANE (MN.)

5

6

Page 1/2 4Play sudoku7online at: 9

Play sudoku online at: OŠTAR (LAT.)

4 8

Play sudoku online at:

KARAT FRANCUSKI VAJAR, ANRI

REPTIL, GMIZAVAC

JEDNA NOTA

3

1

KOJE IMA PREDNOST (LAT.)

SKUPITI

9

3

8

OZNAKA PLJEVALJA OZNAKA ZA TOPA

ITALIJA

1

2

OZNAKA ZA TONU OZNAKA PARAĆINA

ORGANIZACIJA AMERIČKIH DRŽAVA

Medium level

4

ENERGIJA NEDAVNO PREMINULI ČUVENI PORTUGALSKI FUDBALER

Teža2013-12-22

8

3

BILJEŽNIK (MN.)

SUDOKU

4

STARI ŠPANSKI NOVAC (MN.) DIO KUĆE (MN.)

REOMIR PRIJEVOZNO SREDSTVO

STANJE ONOG KOJI JE PRIVEZAN JEDAN VOKAL

OZNAKA ZA AMPER

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

9 www.sudokukingdom.com 1 6 4 7 www.sudokukingdom.com

CARINSKA SLUŽBA

9

7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OSMI, KPK, OZ, RTI, AR, GNU, ARHOPTOZA, P, NASLAGA, CČ, F, EKOLOGIJA, IZLUČINA, EN, N, ŠPANIJELI, SPUSTITI, IK, K, MT, ĆETEN, ATAIR, LJILJAK, MAH, ALEM, RARA, KS, S, AIDA.

9 2

ZANIMLJIVOST

Slovaci čuvaju 1.400 tona novčića krune

5

6 solution: Puzzle

1

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2625 2013-12-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog brojapuzzle No. 2624 2013-12-19 8

3

5

2

9

6

7

4

1

1

4

9

5

2

8

6

7

3

1

9

4

7

5

3

2

8

6

6

8

3

7

4

1

9

2

5

7

6

2

4

1

8

5

3

9

7

2

5

3

9

6

1

4

8

5

1

8

9

4

2

6

7

3

3

7

4

6

8

2

5

9

1

6

7

3

1

8

5

9

2

4

5

1

8

9

3

4

2

6

7

2

4

9

6

3

7

1

5

8

9

6

2

1

5

7

8

3

4

4

2

7

3

6

9

8

1

5

8

3

6

2

7

5

4

1

9

9

5

1

8

2

4

3

6

7

2

5

7

4

1

9

3

8

6

3

8

6

5

7

1

4

9

2

4

9

1

8

6

3

7

5

2

Približno 1.400 tona slovačkih novčića nije vraćeno Narodnoj banci Slovačke tokom petogodišnjeg perioda kada su građani mogli da da promijene staru slovačku valutu u euro.

Iako je centralna banka od uvođenja eura, 1. januara 2009. godine, zamijenila 238,4 miliona komada kovanog novca u vrijednosti 755 miliona kruna, posle 2. januara, kada je zamjena završena, kod građana je ostalo još 390,5 miliona komada.

Vrijednost nezamijenjenih slovačkih kovanica, prema Narodnoj banci Slovačke, iznosi 716,5 miliona kruna.

U decembru 2013. i 2. januara ove godine filijale centralne banke promijenili su količinu jednaku polovini novčića donijetih tokom cijele prošle godine. Tokom poslednjeg mjeseca prošle godine su ljudi na zamjenu donijeli 907.000 komada starih kovanica, teških 3,7 tona, dok je tokom cije-

le 2013. godine donijeto 1,8 miliona komada novčića.

Ljudi su zadržali najviše kovanica od 50 halira (pola krune), 123 miliona komada.

Najveću vrijednost imaju nepromijenjeni novčići od deset kruna više od 249 miliona kruna.

Kurs za konverziju slovačke krune u euro, posle uvođenja eura bio je utvrđen na 30,126 kruna za jedana evro.

VICEVI

Page 1/2

Posle tri godine rada u Njemačkoj, vraća se Mujo kući, kad u kući troje dejce. Mujo: - Fato, čija su to djeca?

Fata: - Naša, rodila trojke!

- Zašto je ovo jedno crno, da nije od ovih UNPROFOR-aca?

- Svinjo, kako ti je to samo palo na pamet, to ti je do one genetike!

- Oprosti, Fato, jeste genetika, sad se sjetih da je babo radio u rudniku! *** Sin je doveo kući tri djevojke i govori majci: - Mama, pogodi koja je moja vjerenica?

- Ova na kraju, s lijeve strane…

- Kako znaš!?

- Čim je ušla, počela je da me nervira! *** Bračni par dobio dijete.

Prošlo 5 godina a dijete ne progovara, roditelji se zabrinuli da nešto nije u redu sa njim.

Posle nekoliko dana dijete progovara „deda“… Sjutradan de-

da umre.

Prošlo neko vreme dijete progovara „baba“… I sjutradan i baba umre.

Opet prošlo neko vrijeme i dijete kaže „tata“, a ukućani već počeli da oplakuju oca i spremaju sahranu, a otac legao u kovčeg i čeka…

Kad, u jednom trenutku ulazi neko u kuću i viče: - E, ljudi, umro komšija! *** Pita sudija optuženog: - Kako ste mogli pregaziti 52 ljudi?

Optuženi: - Otkazale mi kočnice na nizbrdici!

A sudija ga pita: - Pa zar niste mogli negdje skrenuti?

- Ma, jesam! Lijevo su bila 2 čovjeka, a desno na autobusnoj stanici njih 50! Pomislih, bolje pregaziti ovu dvojicu nego onih 50!

I kad sam pregazio prvoga, ovaj drugi, idiot jedan – potrčao među onih 50!

SLOBODNO VRIJEME 25

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

NEZVANIČNO Samo na dva - tri minuta da izađem?

Zamanta mi se od DPS-a, a bogami i od SDP-a. Pukoh!

Ha- ha, SDP i opozicija da ruše DPS?! Dobar vic, imate li još neki? Ha ha ha

Ajde piči

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #G753LW

HOROSKOP

E

A

S

Y

S

S

L

U

G

G

I

S

H

Y

S

M

R

T

P

N

L

R

S

I

R

E

N

S

B

O

A

I

L

M

I

D

U

R

G

M

O

S

B

R

N

L

F

E

N

I

P

E

S

B

I

U

B

A

I

I

F

L

G

R

E

K

L

O

S

F

L

W

M

B

C

O

E

G

N

A

W

S

O

L

S

P

E

A

R

S

R

E

D

M

O

S

R

U

L

B

S

T

I

E

E

E

S

W

Y

S

R

E

O

C

O

N

F

E

D

E

R

A

T

I

O

N

O

T

S

U

I

C

E

N

R

L

E

N

C

T

M

P

S

O

N

A

S

T

U

D

E

N

T

S

E

E

A

C

A

L

P

W

A

L

K

E

D

A

D

W

R

C

N

A

D

V

G

B

B

D

Q

E

L

S

G

A

E

P

E

S

E

K

A

U

Q

B

EMBOSS Flame EVADE Flees FLAME Fluent FLEES Fussy FLUENT Grass FUSSY Grief GRASS GRIEF Inane INANE Lawmaker LAWMAKER Lingered

LINGERED Pears LOOMED Quakes PAINS Resins PALACE Seminars PEARS QUAKES Sinned RESINS Sirens SEMINARS Sluggish SINNED Solemn SIRENS Sonics SLUGGISH

Dirge

Loomed

Spinal

Emboss

Pains

Students

Evade

Palace

Swept

ABATE Abate ACCOUNTABILITY Accountability AROMA Aroma BEAST Beast BLADED Bladed BLUNDER Blunder BRATS CONFEDERATION Brats CORROSION Confederation DIRGE Corrosion

Ha-ha, vrištao bih od smijeha, nego ne mogu, ja sam bivši premijer!

SOLEMN Swill SONICS SPINALTrays Upends STUDENTS SWEPTWalked SWILL Yowls TRAYS UPENDS WALKED YOWLS

Neplivač proveo 60 sati u moru Tajvanac Ceng Lien-Fa, koga su povukli talasi sa plaže, preži© Puzzle Baron January 7, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! vio je 60Copyright sati na uzburkanom moru iako ne zna da pliva, prenijeli su lokalni mediji.Ceng (42) se nije utopio zahvaljujući tome što se uhvatio za parče drveta sa kojim je satima plutao, a spasioci su ga pronašli posle dva dana na drugoj plaži udaljenoj 75 kilometara.

Ljekari su konstatovali da je dehidriran i da ima rane na rukama zbog boravka u slanoj vodi, a doktor Čen Tien-su je agenciji Frans pres rekao da je “čudo što je Ceng preživio” bez hrane i vode 60 sati.

OVAN Ako želite da ostvarite svoje poslovne ciljeve potrebna Vam je nečija podrška ili posredovanje. Nemojte očekivati nemoguća rešenja, već prikupite sve neophodne informacije o dobrim poslovnim prilikama.

BIK Jasno Vam je da sve ima svoj »vijek trajanja«, ali uporno insistirate na stvarima koje su prevaziđene. U susretu sa saradnicima uzaludno pokušavate da promijenite nečije mišljenje i ponašanje. Prihvatite poziciju u kojoj se nalazite.

BLIZANCI Neko Vam jasno daje do znanja, da sve ima svoju cijenu. Potrudite se da pravilno zaštitite poslovne interese i da sačuvate svoju poziciju u krugu saradnika. Loš dijalog, prihvatite kao novu lekciju o poslovnim odnosima.

RAK Imate ambiciozne planove i potrebu da ostvarite zapaženu ulogu, međutim Vaš uspjeh zavisi od nečijeg uticaja. Nema potrebe da se ponašate previše nametljivo i zahtjevno u društvu saradnika. U emotivnom smislu, bolje je prihvatite poznatu situaciju.

LAV Očekuju Vas interesantni susreti, obratite pažnju na svoj stil izražavanja ili na utisak koji ostavljate u društvu saradnika. Učinite sve što je potrebno, da spojite prijatne situacije sa korisnim ciljevima u različitim pravcima.

DJEVICA Očekuju Vas iznenadne komplikacije u susretu sa saradnicima, ali to ne treba da utiče na Vašu koncentraciju i dobru volju. Sačuvajte prisebnost duha i preuzmite inicijativu u presudnom momentu.

Usmjerite svoje misli u pozitivnom pravcu.

VAGA Neko iznenada remeti Vaše poslovno-finansijske planove i ignoriše Vaše primjedbe. Ipak, nemojte dozvoliti da neko u Vama podstiče niske strasti. Nema razloga da ulazite u rivalske odnose, a zatim da trpite ružne posledice.

ŠKORPIJA Ukoliko ste dovoljno snalažljivi ili brzi u poslovnoj akciji, očekuje Vas uspjeh na različitim stranama.

Pokažite svojoj okolini da posjedujete različite sposobnosti koje garantuju zajednički uspjeh. Privlači Vas nova »emotivna igra«.

STRIJELAC Djelujete samouvjereno i računate na iskrenu podršku bliskih saradnika. Umijete da organizujete zajedničku akciju ili da napravite pravilnu raspodjelu poslovnih uloga i interesa. Očekuje Vas uspjeh u robo-novčanim razmjenama.

JARAC Ponekad treba upotrijebiti različite mjere predostrožnosti. Dovoljno ste razumni da zaštitite svoje poslovne interese u kritičnim situacijama.

Rizik prepustite drugima i izbjegavajte sumnjive poslovno-finansijske ponude.

VODOLIJA Ukoliko Vas neko nagovara na poslovno-finansijski izazov ili na zajedničku avanturu, dobro razmislite o mogućim posledicama. Neko može da razotkrije Vaše tajne namjere, stoga ne budite naivni ili brzopleti.

RIBE Obratite pažnju na različite informacije koje imaju praktično značenje, kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovne namjere.

Ponekad treba djelovati dovoljno brzo i bez suvišnog taktiziranja. Nema razloga za nametljivost pred bliskom osobom.

SPORT 27

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

DA LI STE ZNALI

Da je Mančester junajted protiv Sanderlenda u Liga kupu poražen treći put uzastopno (nakon Totenhema i Svonsija), što se crvenim đavolima nije dogodilo još od maja 2001. godine. Takođe tim Dejvida Mojesa prvi put od 1932. godine poražen je na tri prva meča u Novoj godini, a prvi put od 1992. doživio je tri poraza u jednoj sedmici.

TIKET DANA FOREST GRIN HEREFORD TIP 1

KVOTA 1.70

INTER KVOTA 2.50

R. SOSIJEDAD VILJAREAL TIP X

KVOTA 3.40

R. VALJEKANO LEVANTE TIP 1

KVOTA 2.00

IRAKLIS PAOK TIP 2

KVOTA 1.45

TRABZONSPOR SELTIK TIP 2

Šumi nije letio brzo i neoprezno Tužilac iz Albervila Patrik Kensi izašao pred medije da bi pričao o istrazi koja se vodi povodom nesreće Mihaela Šumahera Bojan Topalović

L

egendarni Mihael Šumaher vozi najvažniju trku - životnu - doktori Šumijevo stanje nazivaju “i dalje kritično, ali stabilno”, ali još ne znaju kada će ga probuditi iz vještačke kome... Dok se cijeli svijet nada migu Njemca koji bi označio da je živ, policija u Francuskoj vodi iscrpnu istragu o tome kako se povrijedio čovjek koji je po pistama Formule 1 letio preko 300km/h.

Policija je istragu temeljila na dva video snimka - jedna kamera je bila na kacigi Mihaela Šumahera, a drugi snimak je uhvaćen sa mobilnog telefona jednog njemačkog turiste.

Navodno, kako piše “Der Spiegela”, bivši pilot F1 je prilikom pada skijao brzinom od oko 20 km/h. “Šumijeva porodica treba privat-

nost, a to govorim o pogrešnim informacijama koje izlaze u javnost”, rekao je juče na konferenciji za medije tužilac Albervila Patrik Kensi...

“Pregledali smo snimak sa Šumijeve kamere. Još moramo detaljno analizirati taj video, a još uvijek nemamo snimak navodno snimljen od strane njemačkog turiste. Sastavili smo kvalitetan tim istražitelja ko-

ji analiziraju šta se tačno dogodilo”.

Iz Tužilaštva su saopštili da ne može da se utvrdi kojom je brzinom Mihael išao, ali su opisali šta se desilo na skijalištu u Meribelu...

“U 11 sati Šumaher se spustio sa 2.700 metara visine do mjesta gdje se staza razdvaja, pratio je crvenu stazu i izletio. Iskusan je skijaš, ali otišao je šest metara izvan staze, izgubio je ravnotežu, skije su zapele i odbačen je nekoliko metara dalje na stijene. Kamen u koji je udario bio je osam metara izvan staze, a kaciga je pukla na dva dijela”, rekao je Kensi, koji je dodao...

“Kad je skrenuo sa staze, nije smanjio brzinu, ali ne možemo reći koliko je tačno brzo išao. Kretao se brzinom vrlo dobrog skijaša po teškom terenu. Teško je utvrditi brzinu pre-

ma njegovoj kameri, ali čini se kako je bila prilagođena spustu. Nije išao prebrzo niti neoprezno”.

Pojavile su se informacije da je staza u Meribelu bila loša, da nije bila označena...

“Staza je bila propisno označena.

Mihaelove skije bile su u dobrom stanju i nijesu uzrok nesreće”, poručio je Kensi.

Na kraju je njemačke medije zanimalo koliko je tužilaštvo ozbiljno radilo u prethodnih deset dana...

“Znamo da kvalitet snijega nije bio dobar na mjestu nesreće, ali to nijesmo analizirali. Imamo oko 50 ozbiljnih nesreća godišnje na tom mjestu, navikli smo da radimo ovakve istrage”, rekao je na kraju tužilac iz Albervila.

NBA

UDINEZE TIP 2

ISTRAGA

KVOTA 2.80

Ne pomaže ni Durantovih 48 poena Na repertoaru najbolje košarke lige na planeti u noći između utorka i srijede je bilo dvanaest utakmica, ali ne postoji dilema da je najbolji meč viđen Solt Lejku - tamo je prštalo na sve strane!

Domaća Juta je savladala fenomenalnu Oklahomu (112:101) u okršaju koji su krasili nevjerovatni statističiki podaci - vedeta “gromova” Kevin Durant je postigao 48 poena, ali sve je to bilo džabe jer se Gordon Hejvard pretvorio u čudovište na parketu Enerdži Solušn Arene - košarkaš Jute je pružio najbolju partiju u karijeri potpisavši 37 poena, od čega posljednjih 17 za svoj tim, uz 11 skokova i sedam asistencija.

“Kakav je bio Gordon? Veliki, odličan... Svaki koš koji je postigao je bio od nevjerovatne važnosti za tim.

Svojom odličnom rolom je nosio cijelu ekipu i donio veliku pobjedu”, hvalio je pulena trener Jute Tajron Korbin.

Veliku stvar napravio je i Golden Stejt, “ratnici” se prosto ne zaustavljaju: stigli su do 10. trijumfa u nizu, savladavši Milvoki u gostima sa 80:101. U igrača utakmice je izrastao Dejvid Li - krilni igrač “plavo-žutih” je bio sjajan, šutirao je 10 od 12, te tako upisao 22 poena i 18 skokova!

SEMAFOR: Šarlot - Vašington 83:97, Klivlend - Filadelfija 111:93, Indijana - Toronto 86:79, Majami Nju Orleans 107:88, Njujork - Detroit 89:85, Čikago - Finiks 92:87, Memfis - San Antonio 108:110 (produžetak), Milvoki - Golden Stejt 80:101, Dalas - LA Lejkers 110:97, Denver - Boston 129:98, Juta - Oklahoma 112:101, Sakramento - Portland 123:119. U.R.

Zasjenio Duranta, donio trijumf Juti: Gordon Hejvard u prodoru

28 SPORT

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

SVJETSKA LIGA 3. KOLO

Debituju Nikola Murišić i Jovan Sarić Selektor Ranko Perović kombinuje za meč sa Njemačkom (14. januar), pored dva debitanta, tu su i povratnici u tim Radić, Kruzija i Radović

SPORTSKI EKRAN

Dušebaev se obogatio u Kielceu

Prvi put u A timu: Jovan Sarić, jedan iz plejade Jadranovih super klinaca

Ranko Perović je za meč sa Njemcima (Igalo, 14. januar) najavio kombinovani sastav i tako će i biti - selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore objavio je spisak za utakmicu 3. kola Svjetske lige protiv “pancera”, na kojem se nalaze dva debitanta i tri povratnika pod zastavu.

Mjesto na najvećoj pozornici u duelu u kojem su ajkule veliki favorit prvi put zauzeće ekstratalentovani centar Primorca Nikola Murišić i nadareni napadač Jadrana Jovan Sarić. Uz njih tu je golman Zdravko Radić, koji će prvi put ove sezone dobiti šansu u Svjetskoj ligi, a nakon meča pauze (preskočili duel sa Italijom) vraćaju se Aleksandar Radović i Igo Kruzija.

Akcije su pošteđeni igrači Galatasaraja Miloš Šćepanović i Vjekoslav Pasković, ali je na spisku čak devet srebrnih vaterpolista sa Svjetskog prvenstva iz Barselone.

Crna Gora nakon dva odigrana kola ima maksimalna četiri boda (pobjede nad Slovačkom i u der-

Dugo je stari rukometni lisac Talant Dušebaev mjerkao ponude ili bolje reći dugo je tvrdio pazar. Prije samo dva mjeseca je navodno sve bio dogovorio sa Rusom Sergejom Samsonenkom oko dolaska u Vardar, da bi taj angažman propao, zatim je zapeo “čekalicu” za kormilo Hamburga i Rajn Nekar Levena, ali na kraju ni od toga nije bilo ništa, dok na njegovu blistavu igračku i trenersku karijeru nije ostao imun prebogati gazda poljskog Kielcea, koji je Dušebaevu dao milionski ugovor na tri i po sezone.

“Dolazim u veliki klub koji ima ambicije da bude u samom vrhu u svim takmičenja i to će biti jedan veliki izazov za mene. Pratio sam šta radi Kielce ove sezone, čak je i Kil izgubio u direktnom duelu i mislim da zaista ovaj tim može mnogo. Potrebno će biti vrijeme da se igrači priviknu na novi sistem rada, ali sam siguran da će brzo doći i rezultat”,kazao je bivši strateg Siudad Reala.

M.P.

14 ODABRANIH GOLMANI Zdravko Radić (Radnički) Dejan Lazović (Budva) CENTRI Filip Klikovac (Posilipo) Saša Mišić (Debrecin) Nikola Murišić (Primorac) LIJEVA STRANA Mlađan Janović (Pro Reko) Darko Brguljan (Kanotijeri) Jovan Sarić (Jadran) DESNA STRANA Draško Brguljan (Vašaš) Aleksandar Radović (Posilipo) Igo Kruzija (Breša) BEKOVI Aleksandar Ivović (Pro Reko) Antonio Petrović (Primorje) Uroš Čučković (Partizan) biju nad Italijom), “azuri” i Njemci sa sakupili po dva, dok su Slovaci na nuli.

M.A.

Tenis: Danka protiv Marijane Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić u prvom kolu kvalifikacija za Australian open igraće danas protiv Marijane Zanevske iz Ukrajine.

Zanevska, koja je postavljena za šestog nosioca u kvalifikacijama, je 119. teniserka na WTA listi.

Duel prvog kola kvalifikacija na programu je sjutra, u četiri sata i 30 minuta po našem vremenu.

Kovinić će, ukoliko eliminiše Zanevsku, u drugom koli igrati sa boljom iz duela između Sofije Šapatove iz Gruzije i Japanke Eri Hozumi.

M.P.

RIJEČ LEGENDE

Podgorica i Nikšić treba da budu vaterpolo centri Proslavljeni vaterpolista, sada trener Jadrana Vladimir Gojković smatra da bi dva najveća grada morala da imaju klubove Podgorica bi, kao glavni grad, morala imati vaterpolo klub s obzirom na popularnost tog sporta i broj djece koja žele da se bave njim, smatra proslavljeni crnogorski vaterpolista Vladimir Gojković.

Nekadašnji as Jadrana i reprezentacije Crne Gore, koji je drugu sezonu uzastopno sa hercegnovskim timom osvojio nacionalni kup, kazao je da bi osnivanjem kluba u Podgorici bila proširena baza, a glavni grad postao jedan od vaterpolo centara.

“Podgorica je glavni grad, u kojem se vaterpolo voli. Siguran sam da bi se mogao napraviti klub. Time bi dobili veću bazu, a veliki broj djece dobio bi prili-

ku da trenira. To bi puno značilo, a siguran sam da bi i u Nikšiću mogli dobiti još jedan vaterpolo centar”, rekao je Gojković agenciji MINA. On je kazao da ga raduje početak rada sa mlađim kategorijama u Budvi, navodeći da je u kadetskoj selekciji Crne Gore prvi put bilo više igrača iz tog grada nego iz Kotora. Takođe, ocijenio je da ima talenata u mlađim reprezentativnim selekcijama i da je na vrijeme počelo da se radi sa njima.

“Prošle godine radio sam sa igračima rođenim 1998. godine i kasnije, a ove godine nas čeka to isto sa generacijom igrača rođenih 1999. Tu ima potencijala, a dobro je što smo u pravo vrijeme po-

čeli da radimo sa njima. Očekujem da će iz te generancije izaći igrači za reprezentaciju, koji će poslije Olimpijskih igara (OI) u Rio de Žaneiru početi da ulaze u širi krug kandidata za nacionalni tim”, rekao je Gojković.

On očekuje da najkvalitetniji igrači iz generacije koja je osvojila zlato na juniorskom Evropskom prvenstvu, već do OI u Riju budu postepeno uključivani u reprezentaciju, čime bi i počela smjena generacija.

“Treba svježa krv, a ti mladi momci imaju kapaciteta za to.

Imamo nekoliko igrača koji imaju perspektivu za ozbiljan, reprezentativni nivo”, zaključio je Gojković.

09:30 14:15 18:00 18:30 19:00 19:30 20:05 20:15 21:00 21:30 21:30 01:00 01:30 02:00 03:00

ATP Sidnej Bijatlon Roma - Sampdorija, fudbal Pikado Fenerbahče - Barselona, košarka R. Sosijedad - Viljareal, fudbal Makabi - Lokomotiva, košarka Bajern - Partizan, košarka Udineze - Inter, fudbal R. Valjekano - Levante, fudbal Real Madrid - Osasuna, fudbal Luisvil - Memfis, košarka Vašington - Tampa Bej, hokej VTA Hobart ATP Sidnej

SK 1 Eurosport SK 2 Eurosport SK 3 Arenasport 3 SK 2 SK 1 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 4 Arenasport 1 SK 3 SK 2

NE PROPUSTITE BAJERN MINHEN PARTIZAN (SK 1, 20:15) Mogu li “crno-bijeli” košarkaši upisati trijumf u Minhenu - u prvom kolu TOP 16 faze Evrolige Partizan je izgubio od Real Madrida, ali rival je sada dosta lakši.

EVROLIGA TOP 16 2.KOLO

Partizan traži brejk u Minhenu Veliki derbi drugog kola Top 16 faze Evrolige igra se u Istanbulu - jedan od glavnih kandidata za fajnal-for turski Fenerbahče čeka vječitog pretedenta na titulu - Barselonu. Tim Željka Obradovića fenomenalno je odradio grupu, imao učinak od osam pobjeda i dva poraza, ali je na startu Top 16 faze pao u Pireju, na terenu zvaničnog šampiona Olimpijakosa. Dakle, žuto-plavi su večeras pod imperativom protiv Katalonaca sa kojima su se već sastali u grupi (75:70 u Istanbulu za Fener, 94:81 u Blaugrani za Barsu) “U odnosu na grupne mečeve jači su za Olesona i Lorbeka.

Znamo njihovu snagu, ali nemamo dilemu kada su u pitanju naše ambicije: želimo trijumf pred našim navijačima. Moramo odigrati 40 minuta bez oscilacija, jer samo tako možemo do pobjede, jasan je strateg Fenera Željko Obradović.

Partizan nakon očekivanog poraza od Reala u beogradskoj

Kombank areni, ima priliku da uhvati prvi brejk - crno-bijeli su (opet bez Duška Vujoševića) otputovali u bavarsku prijestonicu po iznenađenje.

“Očekuje nas teška utakmica protiv nezgodne ekipe sa odličnim trenerom. Ali, mi idemo da se borimo i nadamo se pobjedi”, rekao je najbolji igrač Partizana Bogdan Bogdanović.

Domaćin je papirnati favorit, ali protiv Partizana nikada nije lako. Svjestan je toga i trener Bajerna Svetislav Pešić, koji odlično poznaje crno-bijele iz perioda dok je sjedio na klupi vječitog rivala Crvene zvezde.

“Partizan nije najbolji tim u Evropi, ali igra najbolju timsku košarku”, oprezan je legendarni stručnjak. “A Bogdanović? On je trenutno najbolji košarkaš u Evropi”.

Raspored: Fenerbahče - Barselona (19.00h), Makabi - Lokomotiva Kubanj (20.05h), Bajern - Partizan (20.15h), Armani Milano - Olimpijakos (20.45h). M.A.

SPORT 29

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

TOMAŠ HICLŠPERGER

MERKATO

Ja sam gej

Zimski prelazni rok

Penzionisani fudbaler i nekadašnji reprezentativac Njemačke javno priznao sklonost ka muškarcima Aleksandar Popović

F

udbalski svijet zapljusnula je jedna neobična ispovijest, priznanje koje, istina, i nema veze sa igrom, ali je svakako u najmanju ruku interesantno. Nekadašnji njemački vezista Tomaš Hiclšperger, a danas penzionisani igrač, javno je priznao svoju naklonost prema muškarcima otkrivši da je homoseksualac. Naravno, njegova izjava je pokrenula vulkan reakcija, iz kojeg su uglavnom izašle pozitivne reakcije njegovih bivših saigrača, ali i rivala na zelenom terenu.

“Otkrivam da sam homoseksualac zato što hoću da doprinesem diskusiji o homoseksualizmu među profesionalnim sportistima. Bio je dug i težak proces sticanja svijesti da sam gej. Međutim, u posljednjih nekoliko godina sam shvatio da više volim da živim sa muškarcem”, priznaje Tomaš Hiclšperger i bivši omladinac Bajerna i Aston Vile, odnosno prvotimac Vile, Česterfilda, Štutgarta, Lacija, Vest Hema, Volfsburga i Evertona.

Inače, penzionisani fudbaler se nerijetko u javnosti pojavljivao sa svojom nekadašnjom djevojkom Ingom. Zajedno su išli na javne svečanosti i bodrila ga je na utakmicama, u društvu djevojaka i žena ostalih reprezentativaca “elfa”.

● MORAO SAM DA SLUŠAM VICEVE O GEJEVIMA

Očekivano, 31-godišnjaku iz Minhena nije bilo lako tokom karijere, skrivajući ono što jeste pred ostalim fudbalerima iz ekipa u kojima je igrao, kao i u reprezentaciji Njemačke, za koju je nastupio 52 puta, uz šest postignutih golova, a povremeno je bio i kapiten nacionalnog tima.

“U Engleskoj, Italiji i Njemačkoj nije velika stvar biti homoseksualac.

Bar ne u svlačionici. Nikad me nije bilo sramota zbog toga što jesam, ali nije uvijek bilo lako sjedeti za stolom sa 20 mladih muškaraca i slušati viceve o gejevima. Puštao sam ih da nastave sa tim, sve dok su šale bile smiješne i ne previše uvredljive”, prisjeća se nekadašnji reprezentativac Njemačke koja je već neko vrijeme etiketirana kao selekcija u kojoj igra dosta homoseksualaca, a jedno vrijeme su čak direktno na tapetu bili kapiten Filip Lam i selektor Joakim Lev, ali se cijela priča brzinom svjetlosti pretvorila u prah.

● OD FAŠANA, PREKO RODŽER SA, HAJSENA, DO VAMPETE

Tomaš Hiclšperger nije prvi igrač koji je priznao sklonost prema muškarcima. Prvi koji je tako nešto uradio bio je Džastin Fašanu, nekadašnji napadač Mančester junajteda, Vest Hema i ostalih engleskih klubova, koji je još 1990. javno progovorio o svom opredjeljenju. Nažalost, on se 2002. godine objesio, a prije samoubistva je priznao da ne mo-

že podnijeti osude okoline, navijača i da to ostavlja posljedice na njegov život. Osim njega, tu su još i bivši član Lidsa Robi Rodžers, čije je priznanje rezultiralo odlaskom u LA Galaksi 1. maja 2013. godine, jer, kako je rekao, nije bilo moguće u Britaniji nastaviti karijeru. Takođe, hrabar korak je napravio i Šveđanin Anton Hajsen, dok se Brazilac Vampeta, nekadašnji vezista PSV-a, Intera, Pari Sen Žermena, slikao za gej časopis, nakon čega je ustanovljeno da je homoseksualac.

● REAKCIJE: PODRŠKA

LINEKERA, POLDIJA, BARTONA OSUDA ALEKSA

Hiclšpergerovo priznanje izazvalo je različite reakcije. Podržalo ga je Udruženje gej fudbalskih navijača, kao i kontroverzni Džoi Barton, koji je oštro kritikovao Aleksa, defanzivca Pari Sen Žermena, koji je izjavio da je “Bog stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Iva (francusko muško ime)”.

“Da bi bio religiozni fanatik, morate da budete ekstremno glupi. Aleks iz Pari Sen Žermena je jednostavno potvrdio tu teoriju svojim komentarom”, napisao je Barton na “Tviteru”, uz završnu konstataciju.

“Hiclšperger je pokazao mnogo hrabrosti. Tužno je vrijeme u kome neki ljudi moraju da čekaju da se penzionišu iz svoje profesije, pa da to kažu, jer osjećaju da bi drugi mogli da ih osuđuju. Sram nas sve bilo, kao društvo”.

Takođe, Tomaša su podržali Geri Lineker, odnosno Lukaš Podolski.

BARSELONA

Vidić pojačava Barsu?

Nakon riječi menadžera Silvana Martina da njegov klijent Nemanja Vidić neće produžiti ugovor sa Mančester junajtedom odjeknula je prva bomba. Katalonski “El Mundo Deportivo” tvrdi da će 32-godišnji srpski defanzivac od lje-

ta postati igrač Barselone, kada mu istekne ugovor sa “crvenim đavolima”! Dakle, on bi kao slobodan igrač stigao u Kataloniju, gdje bi igrao sa Đerarom Pikeom, sa kojim se zna iz vremena dok je reprezentativac Španije igrao na “Old Trafordu”. A.P.

BORUSIJA DORTMUND

ª Milioneriº zovu Kediru Dugogodišnji vezista Borusije Dortmund Sebastijan Kel neće produžiti ugovor sa vicešampionom Evrope, pa su se “milioneri” okrenuli njegovom nasljedniku, a on je - Sami Kedira! Trener Jirgen Klop želi da dovede 26-godišnjeg reprezentativca Njemačke, kojem ugovor sa “merengesima” ističe na ljeto 2015. godine. Da li je transfer moguć već sada u januaru ili tokom vrelih avgustovskih dana ostaje da se vidi.

A.P.

REAL MADRID

Novi ugovor Alonsu

● VIJEST DANA

Real Madrid zove Raula Predsjednik Real Madrida Florentino Perez zove legendu kluba Raula Gonzalesa da se vrati sljedeće sezone na “Santijago Bernabeu” i bude dio stručnog štaba, koji sada čine trener Karlo Anćeloti i njegov pomoćnik Zinedin Zidan. Nezaboravni 36-godišnji Raul trenutno igra za katarski Al Sad, a sada se nalazi na raskrsnici da li da nastavi još godinu dana sa igranjem ili da se posveti trenerskom poslu. Podsjetimo, on je 18 godina igrao za “merengese” (od 1994. do 2010.), odigravši 550 utakmica i postigavši 228 golova, ali ga se Real odrekao i prepustio Šalkeu. A.P.

Sa obzirom da mu ugovor ističe na ljeto Ćabija Alonsa su tražili Čelsi, Juventus, Milan, ali je Real Madrid odlučio da prekine igru. “Merengesi” su ponudili novi, dvogodišnji ugovor 32-godišnjem vezisti, koji će ga potpisa-

ti sljedećih dana - tvrdi tiražna “Marka”, inače deklarisana novina “kraljevskog kluba”. Alonso je veliki ljubimac trenera Karla Anćelotija, koji je već neko vrijeme insistirao na njegovom ostanku i čini se da je uspio. A.P.

30 SPORT

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

Prvi startuju sa pripremama: Dragan Radojičić će danas okupiti šampionsku četu

BLIZU TRANSFERA

Petar Škuletić je Partizanov Menadžer Radojica Božović obećao korpulentnog napadača crno-bijelima Danilovgrađanin koji se opredijelio da igra za Srbiju će se priključiti Crnogorcima Vladimiru Volkovu, Petru Grbiću i Nikoli Drinčiću - Petar Škuletić je na korak od prelaska u Partizan uprkos tome što je za visokog centarfora zainteresovan turski Genčerbirligi.

“Dogovorili smo se da se nađemo dan-dva poslije Božića sa Partizanom. Ostalo je da Vojvodina i Partizan definišu sitne detalje i nadam se da ćemo brzo ozvaničiti saradnju”, rekao je Škuletićev menadžer Radojica Rajo Božović.

Vlasnik Zete je jedno vrijeme bio blizak Partizanu, pa se okrenuo Crvenoj zvezdi, a sada opet sarađuje sa crno-bijelima.

“Drago mi je što će Škuletić ponovo u Partizan, dao sam riječ generalnom sekretaru Darku Gruboru i sportskom direktoru Albertu Nađu i samo čudo može da se desi, ili se crno-bijeli slučajno predomisle, pa da ne dođe do konačnog dogovora”, jasan je Božović u izjavi za Žurnal.

Petar je jesenas bio u odličnoj formi (14 utakmica, četiri gola u prvenstvu), pa se javljaju inostrani timovi. “Škuletić ima odličnu ponudu iz Izraela, gotovo nevjerovatnu za srpske prilike, ali ni to ne bi trebalo da ga spriječi da se preseli u Partizan.

Ključna je stvar što on hoće u Humsku, isti je stav i njegovog oca”, rekao je Božović.

B.T.

Blizu Partizana: Petar Škuletić

KREĆE ŠAMPION

Titula jedini cilj Kreativni ofanzivac Sutjeske Darko Karadžić sa saigračima kreće sa pripremama za pakleno proljeće - svi u Nikšiću razmišljaju o istorijskoj odbrani šampionskog lovora Prvak počinje prvi - lider crnogorskog šampionata Sutjeska kreće danas da brusi formu pred nastavak crnogorskog šampionata koji je planiran za 25. februar. Nikšićani su jesenji dio šampionata odradili na pravi način, završili su na prvoj poziciji sa dva boda prednosti (34) u odnosu na drugopasirani Čelik, a sa sličnim tempom želje da nastave na proljeće.

Pauza od mjesec dana je prijala “plavo-bijelima”, ali ukoliko žele da postignu istorijski rezultat, mora se što prije krenuti sa dobrim radom.

“Dobro nam je došla pauza od mjesec dana, s obzirom da smo ljetos odmarali svega 10 dana zbog obaveza prema kvalifikacijama

za Ligu šampiona. Odmorili smo od svega, bilo je dovoljno, pa se sada opet vraćamo obavezama”, poručio je ofanzivac Sutjeske Darko Karadžić.

Vezista nije krio planove kluba - jasno je da će izabranici Dragana Gage Radojičića pokušati da naprave nešto što nikome do sada nije pošlo za rukom: da odbrane titulu crnogorskog šampiona.

Nikšićani imaju sve reference za odbranu šampionskog lovora, to je svima jasno...

“Da ne budem lažno skroman naš jedini plan je titula. Razmišljamo o tome i daćemo sve od sebe kako bi uspjeli i ispisali istoriju. Bitno je da zadržimo kostur ekipe i možda uz par pojačanja možemo do prvog

mjesta”, apostrofirao je Karadžić.

A kada smo već kod igračkog rostera upitali smo jednog od najvažnijih fudbalera Sutjeske kakvo je stanje sa ekipom - za sada još niko nije pojačao niti otišao iz plavo bijelog tabora.

“Volio bih da svi ostanemo i osvojimo titulu. Ali, naravno ukoliko se nekome pruži prilika za inostranstvo treba da ode”, poručio je Karadžić, koji je interesantan ino klubovima, jer je ostavio dobru polusezonu iza sebe (12 utakmica, pet golova)...

“Ljudi se raspituju, bili smo šampioni, sada smo prvi - raspitivanje je sasvim normalno. Ali, za sada nema ništa konkrento - niti za dolaske niti za odlaske”, poručio je Karadžić.

U.R.

PREDSTAVLJEN

Boske prigrabio dres Điangsua

Dejan Damjanović zvanično predstavljen kao igrač kineskog prvoligaša, sa kojim je ugovor potpisao do kraja 2015. godine Sada je sve zvanično - Dejan Boske Damjanović je predstavljen kao novi fudbaler kineskog Điangsua, sa kojim je potpisao ugovor na dvije godine - do kraja 2015. godine.

Sjajni reprezentativac Crne Gore je predstavljen medijima u Nanjingu, gdje čeka povratak ekipe sa priprema, a onda će se svi zajedno uputiti prema Gvangžuu, gdje će odraditi drugu fazu priprema...

Uprava kluba na čijoj klupi sjedi bivši selektor Kine Gao Hongbo je pojasnila da je Boske bio izričita želja novog šefa (naslijedio Dragana Okuku), te da je dovođenjem rođenog Mostarca koji je ostavio trag u Seulu (Južna Koreja) napravljen top potez.

A raspoloženi golgeter biće prijeko potreban Điangsuu, jer niko u Nanjingu ne želi da se ponovi prethodna sezona kada su popularni kineski sveci završili na 13. mjestu u prvenstvu.

Nova sezona počinje početkom marta, a novi Bosketov klub će ganjati vrh tabele i plasman u azijsku Ligu šampiona (prošle sezone su ispali u grupi)...

“Nije realno da napadnemo titulu, jer je Gvangžu Marćela Lipija

najjača ekipa u Kini. Ali, probaćemo da se domognemo gornjeg dijela tabele”, rekao nam je Boske kada je dogovorio sve uslove sa Kinezima.

Suel još pati za njim - navijači ga svakodnevno na društevnim mrežama zovu da se vrati...

“Vjerovatno ću se vratiti u Seul da završim karijeru, ali sada je ispred mene novi izazov pod stare dane”, rekao nam je 32-godišnji Dejan Damjanović tog 27. januara kada je postalo jasno da Južnu Koreju mijenja Kinom.

B.T.

SPORT 31

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

PRAVAC OSTRVO

Petković u Londonu

Otputovao na probu u Čelsi: Danijel Petković

Da li je transfer u Čelsi blizu - Dnevne novine saznaju da se Danijel Petković nalazi u glavnom gradu Engleske Uroš Radulović

P

rije nešto više od mjesec (tačnije 2. decembra) lansirali smo informaciju da bi golman Bokelja i mlade reprezentacije Crne Gore Danijel Petković mogao karijeru da nastavi u Čelsiju. Nekima je to možda zvučalo suludo, ali tako je, a potvrda je stigla: supertalentovani čuvar mreže trenutno se nalazi u Londonu.

Danijel Petković je u posljednje tri sezone kako kroz Prvu tako i kroz Drugu ligu izgradio ime, fenomenalnim partijama se izborio za “jedinicu” Bokelja, a kao šlag na tortu došla je mlada reprezentacija gdje je bukvalno - nezamjenjiv.

Svako ko prati domaće loptanje dugo se pitao zašto Petković ne pojača neki prvoligaški klub, ali u nedavnom intervjuu Dnevnim novinama Danijel je jasno naglasio da mu je cilj inostranstvo. I eto, sada je blizu odlaska preko granice. Nikada bliže, i to ne bilo gdje, već u dvorište velikog Čelsija, evropskog prvaka i jednog od giganata svjetskog fudbala.

Veliki broj igrača naše mlade re-

prezentacije je briljirao u kvalfikacionim utakmicama protiv Njemačke i Irske, a pogotovo kada su igrali sa “pancerima” (1:1), kada je loža bila puna menadžera i lovaca na talente, među kojima se našao Kristof Lolikoln, trener golmana “plavaca” koji je isključivo pratio Petkovića.

Priča o Englezima je iz dana u dan dobijala na težini, sami čelnici Bokelja su nam potvrdili da je Petković u kontaktu sa Čelsijem, a sada smo iz pouzdanih izvora saznali da se Danijel prije dva dana čekirao za London na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla”. “Čuli smo da je Petković otišao na probu u Čelsi, da je otputovao za

London. Ali, nemamo pouzdanu informaciju, jer se on nikome nije javio u klubu da odlazi. Još je član Bokelja i vidjećemo šta će biti”, odgovorio nam je sportski direktor Kotorana Draško Braunović kada smo ga pitali da li ima informaciju gdje se Petković trenutno nalazi. Čelnik Bokelja nam je nedavno poručio kako će klub učiniti sve da izađe u susret svom najboljem igraču - Petković ima ugovor do juna i svakako da će Kotorani tražiti određenu sumu ukoliko se čuvar mreže preseli na Stemford Bridž.

Inače, Petković se ne povezuje prvi put sa Engleskom - prije Čelsija postojala je priča o odlasku u Lester, a za njegove usluge su se interesovali Olimpijakos i Grashopers. Šta će od svega biti još se precizno ne zna, ali jedno je jasno: Petković je u Londonu, po svemu sudeći će se oprobati na treninzima Čelsija, a ako ga pogleda sreća (kvalitet ima) napraviće možda jedan od najbombastičnijih transfera u crnogorskom fudbalu.

NEZADOVOLJSTVO

Radulović na pozajmici u Novom Pazaru

Kapiten Zete ide u Srbiju - Miloš Radulović ide na pozajmicu u Novi Pazar! Dogovor je postignut juče, pa će desni bek prvog šampiona nezavisne Crne Gore narednih šest mjeseci provesti u prvoligašu iz Srbije...

Radulović je jesenas odigrao 12 utakmica, godinama je unazad bio jedan od oslonaca “vukova” pa je došlo vrijeme za promjenu sredine. Novi Pazar je prvi dio jeseni završio na odličnom šestom mjestu u Jelen Superligi, a na proljeće imaju plan da napadnu Evropu.

Ako bivši mladi reprezentativac Crne Gore odradi dobar posao na proljeće postoji mogućnost da se na kraju sezone trajno odseli u Novi Pazar.

Radulović ima iskustva sa klubovima iz Srbije - jedno vrijeme je bio na probi u Crvenoj zvezdi dok je trener bio Robert Prosinečki. U.R.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Mogren (iz)gubi(o) centarfora Goran Vujović predao žute Arbitražnoj komisiji FSCG - presuda se očekuje od 13. do 16. januara Mogren je ljeta 2013. godine sastavio ekipu koja je trebalao da se prošeta ligom, ali žuti iz Budve su se napatili tokom jeseni - trenutno su bliži ispadanju iz šampionata nego tituli, pošto imaju samo tri boda više od posljednjeg Dečića, a za liderom Sutjeskom zaostaju punih 17 bodova...

Sezona je dobro otvorena (bili su prvi), ali onda su uslijedili finansijski problemi, što se reflektovalo na igru i igrače. Kada nema obećanog novca, nezadovoljstvo je veliko, a pravne stvari su jasne: raskid ugovora i pare fudbaler može da dobije tužbom Arbitražnoj komisiji FSCG. To je napravio napadač Goran Vujović...

“Predao sam Mogren na Arbitražu, već su obavljena dva ročišta, a posljednje će biti od 13. do 16. januara. Nadam se da će se to što prije završiti i da će cijela situacija otići u moju korist”, rekao nam je juče špic, koji je za “majstore sa mora” u prvenstvu na 15 utakmica postigao četiri gola.

Znači li to da te nećemo gledati u žutom dresu na proljeće, kada će Mogren pokušati da izvuče sezonu osvajanjem Kupa (plasirali se u polufinale)?

“Treba da se desi neko čudo da bih ostao u Mogrenu, a to je gotovo nemoguće, jer 99 odsto odlazim.”

Bivši mladi i A reprezentativac Crne Gore, te internacio-

nalac u Mađarskoj (Videoton, Kečkemet, Haladaš, Eger) ima situaciju na svojoj strani (Mogren mu duguje plate), pa se neće baš u lijepom svijetlu oprostiti od Budve...

“Ljetos kada sam dolazio, pričali smo o dobrim stvarima, ali od toga se ništa nije desilo. Ne može od obećanja da se živi. Sportski direktor Ilija Rađenović je jednom rekao da ćemo se svi naplatiti preko Arbitražne komisije, ali niko od nas nije došao u Budvu da se tako naplati, jer smo vjerovali da će sve biti OK”, iskreno je ljetošnje pojačanje Budvana. Šta i kako dalje? “Čekam epilog. Ni sa kim nijesam pričao dok se sve ne završi. Pare ću vjerovatno čekati jedno vrijeme, ali kada dobijem čiste papire, onda ću razmišljati o daljim planovima”, rekao je na kraju Goran Vujović, koji se, sve su prilike, neće pojaviti na prozivci koju je trener Branislav Milačić zakazao za 15. januar.

B.T.

Goran Vujović je predao Mogren na arbitražu, a Nikoli je istekao ugovor

Nikola Vujović bez ugovora Goran Vujović je tužio Mogren, o toj li Vujoviću, koji je jesenas na 17 prvensoluciji razmišlja još nekoliko igrača, a stvenih utakmica postigao šest golova, najbolji fudbaler “majstora sa mora” to- istekao je ugovor sa žutima. kom jeseni trenutno je bez kluba - NikoI kako smo čuli, niko iz uprave kluba

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

nije kontaktirao 32-godišnjeg brzonogog ofanzivca kako bi produžili saradnju, pa vrlo lako mogu da ostanu bez najboljeg igrača u posljednje tri sezone.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Foto: Iva Mandić

Od njih se najviše očekuje: Mijatović, Marković, Rakčević i Lasica

Još četiri dana do eP

Šveđani - da se naježiš!

“Lavovi” još ne znaju u kojem sastavu putuju na Evropsko prvenstvo u Kopenhagenu - Mirko Milašević odradio prvi trening, odmarali Stevan Vujović i Nemanja Grbović

Miloš Pavićević

O

stala su još četiri dana do velikog meča sa Švedskom, početka Evropskog prvenstva u Danskoj i duela koji budi posebne emocije u te dvije zemlje. Upravo je “prolivena krv” da se eliminišu superjaki Šveđani u kvalifikacijama za SP označila početak pozitivnih stvari za naš muški rukomet. Himna koju su upravo u srcu Švedske - Štokholmu kao iz jednog grla otpjevali Mrvaljević i drugovi, probudila je naciju.

Odličan rezultat u prvom meču, pa zatim još bolji u prepunoj “Morači” dobro pamte Šveđani koji sa nestrpljenjem očekuju nedjelju veče.

“Naježim se kada se sjetim tih duela, posebno onog u “Morači”.

Pobjedu na tom meču ću pamtiti do kraja života. Vidjeli smo da možemo, odigrali maksimalno odgovorno i angažovano, znali smo da ako ginemo za ekipu i svoju zemlju da samo tako može-

mo izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo i uspjeli smo da napravimo veliko iznenađenje”, prisjeća se jedan od najiskusnijih u našoj selekciji Igor Marković.

Kapiten Lovćena je jedan od rijetkih koji je od prvog dana u selekciji, a svakako da mnogo znači timu Zorana Kastratovića.

“U odnosu na proteklo prvenstvo u Španiji ovog puta nema pritiska. Očekivalo se od nas više na Svjetskom prvenstvu, sada je ekipa dosta promijenjena, ima mnogo mladih igrača i teško je očekivati da izborimo plasman u drugi krug, ali dok god bude po-

stojala šansa da prođemo mi ćemo vjerovati i uraditi sve što je do nas kako bi obradovali naciju.

Svjesni smo da su posebno Šveđani i Hrvati mnogo jaki, te da Bjelorusija ima iskusan tim, međutim već smo pokazali da možemo iznenaditi i strpljivo ćemo čekati našu šansu”.

Srednji bek Mirko Milašević je juče odradio trening nakon deset dana pauze, dok će Stevan Vujović danas otputovati za Francusku, gdje će od klupskih ljekara morati da dobije zeleno svijetlo ukoliko želi da nastupi na Evropskom prvenstvu. Juče nije treni-

Popović: Igrače ne treba opterećivati rezultatom Prije šest godina naša rukometna seniorska reprezentacija je na velika vrata pošla na Evropsko prvenstvo u Norveškoj. Bila je to generacija koja je po prvi put predstavljala našu zemlju na nekom velikom takmičenju u svim sportovima, istu je sa klupe vodio Ranko Bana Popović, a “crveni” dres su nosili Đukanović, Muratović, Stojanović, Kapisoda, Đurković, Dobrković, Mrvaljević, Roganović...dok su Žarko Marković i Mirko Milašević putovali kao najmlađi. U grupi sa do-

maćinom - Norveškom, Danskom i Rusijom “lavovi” su tada izborili plasman u drugi krug, gdje su djelovali nemoćno u konkurenciji Poljske, Hrvatske i Slovenije. Ovoga puta je situacija potpuno drugačija. Selektor Zoran Kastratović nema tako dobar tim, a pritom je i ekipa skroz podmlađena.

“Lijepo je bilo biti dio Evropskog prvenstva u Norveškoj. Tačno je da smo imali mnogo jači sastav nego sada, ali su i tada ekipe bile kvalitetnije. Tada smo imala cilj da u direktnom duelu

sa Rusijom izborimo plasman dalje i uspjeli smo u tome, napravili veliki rezultat, a sada bih preporučio našoj selekciji da igra maksimalno odgovorno i angažovano na svakom meču i da strpljivo čeka šansu. Svi pominju meč sa Bjelorusijom, ali takođe ne bih zanemario ni prvi duel sa Švedskom, gdje je sve moguće”, kazao je za Dnevne novine Popović.

Bivši selektor “crvenih” smatra da ne treba opterećivati igrače rezultatom.

“Jasno je da našem timu nedostaje iskustva i igrača koji igraju u jačim ligama. Sigurno da bi bila druga priča da su tu Stojanović, Marković, Melić, Svitlica, Mrvaljević, Roganović...ali šta je tu je i u ovom sastavu moramo nastojati da pružimo maksimum. Smatram da ovu ekipu ne treba opterećivati rezultatom, jer oni u Danskoj samo mogu dobiti mnogo ukoliko odigraju na visokom nivou protiv tako kvalitetnih rivala”, jasan je Popović.

rao ni Nemanja Grbović koji je imao hirušku intervenciju zbog urastanja dlake na nozi.

“Imali smo dosta problema sa povredama, tako da je teško bilo da se uigramo na pravi način.

Mnogo nam je koristio turnir u Skoplju gdje smo pružili jak otpor Makedoniji, a potom i u jednom dijelu meča Srbiji koja je vicešampion Evrope. Ponovo smo vidjeli koliko možemo biti opasni i nezgodni ako svi do jednog damo maksimum i upravo moramo na tu kartu igrati u Kopenhagenu”,poručio je Marković.

Lacković propušta EP Hrvati će u Danskoj biti oslabljeni za iskusnog lijevog beka Hamburga - Blaženka Lackovića koji se juče povrijedio na prijateljskom meču koji je njegova selekcija igrala sa Tunisom.

Lacković je teren napustio u 7. minutu nakon što je dobio žestok udarac u koljeno, a prognoza ljekara je da će morati da pauzira najmanje dvije do tri nedjelje.

ČETVRTAK, 9. 1. 2014. bRoj 732 GoDINA III

33 ŽENA MODERNO I MLADALAČKI

Gven Stefani dizajnira odjeću Pjevačica Gven Stefani lansirala je novu liniju odjevnih komada pod nazivom “DWP”. Linija predstavlja uglavnom kežual garderobu, jer je urađena u saradnji sa Majklom Glaserom, čiji je brend “7 For All Mankind” već godinama hit među poznatim damama.

Nova kolekcija sačinjena je od 18 komada i već se uveliko prodaje u Americi po cijenama od 80 do 130 dolara. Lagane, kežual pantalone iz najnovije kolekcije dobra su alternativa farmerkama, u kombinaciji sa majicama i laganim bluzama, odjeća je zaista opuštena i ležerna.

OTKRIVAMO

Problem sa kosom nakon farbanja

VAŽNO

Ishranom do zdravih očiju

P

rekomjerni rad na kompjuteru, brz način života i premalo sna samo su neki od uzroka za nastanak bolesti oka. Pošto se smatra da su oči ogledalo duše, one, osim ljepote, treba da budu i zdrave. Donosimo vam neke od najkorisnijih namirnica koje sadrže minerale i vitamine neophodne za zdravlje očiiju. Zaboravite kozmetičke preparate i okrenite se prirodnim bogatstvima kojima su prepune neke od namirnica poput šargarepe, lososa, ćuretine, spanaća. Sve ove namirnice sadrže beta-karoten, lutein, zeaksantin, vitamin C, vitamin E, cink i omega-3 masti, koje su organizmu neophodne.

Šargarepa je najpoznatija hrana za bolji vid. Bogata je vitaminom A i beta-karotenom, a pomaže da se smanji rizik od makularne degeneracije i katarakte. Šargarepa sadrži i vitamin K, vitamin C, vitamine B1, B2, B3, B6 i B9, dijetarna vlakna, kalijum, mangan i magnezijum, fosfor i moliblen, dok u jednoj porciji sadrži samo oko 50 kalorija, što je čini obaveznim povrćem u svim dijetetskim režimima ishrane.

Spanać je bogat antioksidantima, luteinom i zeaksantinom. Upravo ti antioksidanti utiču na očno zdravlje.

Oni apsorbuju plavu svjetlost, koja je štetna za mrežnjaču. Pored toga što sprečava nastajanje bolesti, spanać može i da olakša simptome ukoliko je došlo do promjena na oku.

Ostrige su bogate cinkom, mineralom nužnim za zdravlje očiju.

Cink pomaže u zaštiti oka, regula-

ciji šećera u krvi i sprečava oksidativne procese koji oštećuju ćelije.

Stručnjaci preporučuju svaki dan da se pojede šest ostriga ili prehrana upotpuni namirnicama bogatim ovim mineralom, kao što su govedina, pasulj i koštunjavi plodovi. Ćureće meso je takođe bogato cinkom i B vitaminom niacinom. Štaviše, ćuretina je nevjerovatno svestrana namirnica i sjajna je zamjena za visokokaloričnu govedinu. Ćuretina je odličan dodatak u sendvičima, ukusna je u salatama, a takođe se može koristiti u pripremi hamburgera i raznih ukusnih obroka. Žuti kukuruz se takođe preporučuje, jer je bogat luteinom i zeaksantinom, Samo ½ šolje kuvanog kukuruza pruža dovoljno hranljivih materija u korist očiju. Kukuruz smanjuje rizik od katarakte kod žena i sprečava gubitak žutih pigme-

Svježe obojena kosa koja blista nešto je čemu mnoge dame koje se farbaju teže. Ipak nije sve tako sjajno kao što izgleda, jer boja za kosu nije nimalo naivna stvar. Stručnjaci za bojenje kose Nikita Vilson i Elizabe Filips objasnile su kako zaista farba djeluje na kosu.

Naime, kako bi farba za kosu djelovala, amonijak doslovno mora podići kutikulu, odnosno vanjski sloj dlake.

Boja za kosu mora preći nekoliko prepreka prije nego što oboji kosu.

“Mora biti sposobna ući u dlaku, a prva prepreka je kutikula koja štiti vlas. Zato, da bi boja ušla u dlaku, kutikula mora biti podignuta. Tada na scenu stupa amonijak. Ova hemikalija podiže pH dlake, usljed čega se kutikula opušta i podiže. Problem je u tome da jednom kad poremetite kutikulu nastaje šteta, jer priroda nije zamislila da je podižemo”, kaže Vilson.

Sada na red dolazi boja koja se mora razviti na kosi.

“Nanesete li farbu na kosu, ona ulazi u dlaku i razvija se.

Imajte na umu da je kutikula podignuta dok god držite boju na kosi. Što je duže kutikula podignuta, više slabi. Jednom kad isperete kosu, kutikula se spušta, jer je boja nanesena, ali šteta je već urađena”, pojašnjava Vilson.

AKSESOAR

Salonke sa potpisom SJP

nata u očima.

Paradajz sadrži veliku količinu vitamina K, a osim toga, paradajz sadrži antioksidante zeaksantin i lutein, koje ljudsko tijelo ne sintetiše, nego se moraju unositi hranom, a veoma su važni za zaštitu oka od oštećenja izazvanih svijetlom.

Ovo je jedino povrće koje nakon kuvanja zadržava bitne fitokomponente, kao što je likopen, što ga u tom slučaju čini još hranljivijim jer tijelo iz termički obrađene hrane lakše apsorbuje hranljive sastojke.

Losos, kao i druge masne ribe, kao što su sardine, odličan je izvor omega-3 masnih kisjelina. Redovno konzumiranje lososa smanjuje rizik od nastanka makularne degeneracije oka koja se javlja u kasnijoj životnoj dobi i može dovesti do gubitka vida. Pomaže kod sindroma suvih očiju i poboljšava vid.

Maslinovo ulje je korisno za oči jer pomaže tijelu da apsorbuje sve hranljive materije iz drugih namirnica koje mogu da pomognu da oči ostanu zdrave.

Maslinovo ulje i balzamiko sirće preko miješane salate pomoći će da se apsorbuje sve dobro iz zeleniša i paradajza. Kuvano meso i slatki krompir u maslinovom ulju takođe će dati najbolje od sebe.

Glumica i modna ikona Sara Džesika Parker odlučila je da otkrije javnosti jedan model cipela iz kolekcije sa svojim potpisom, koju mnoge dame sa nestrpljenjem iščekuju.

Linija je predstavljena pod jednostavnim nazivom “SJP” a prva fotografija jednog para koja je objavljena nosi ime “Diana”.

Crna kožna salonka, sa tankom visokom petom i tankim kaišem koji se dijagonalno veže preko stopala, nježnom zlatnom kopčom inspisana je Manolo Blanik

modelom, što nije neobično, jer se u stvaranju kolekcije udružila sa Džordžom Malkemusom, dugogodišnjim izvršnim direktorom brenda.

Pored kolekcije cipela, Sara će ponuditi i torbe. Cijene cipela biće pristupačne i kretaće se od 200 do 300 eura, dok će torbe koštati 700 eura. “SJP” kolekcija će biti u potpunosti proizvedena u Evropi i Njujorku i naći će se u prodaji isključivo putem američkog maloprodajnog Nordstroma početkom naredne godine.

34 ŽENA

četvrtak, 9. 1. 2014.

Trčanjem do boljeg seksa Jedan od najzavodljivijih odjevnih predmeta su, vjerovali ili ne, patike, jer je istraživanje pokazalo da se parovi koji zajedno trče češće upražnjavaju seks od drugih.

Prema seksolozima, zajedničko trčanje podiže libido jer se oslobađaju endorfin i adrenalin, koji u kombinaciji predstavljaju dobitnu kombinaciju za napaljenost. Uz to, na taj se način napaljenost povezuje s partnerom.

Tako napunjeni hormonima i vi ćete se sami osjećati samouvjereno i zavodljivo, što će samo pojačati kvalitet vaeg odnosa.

Uz trčanje na libido utiču i aerobik, planinarenje i vožnja bicikla, kao i neki latinoamerički plesovi.

Zato, kad se poželite “igrarija u krevetu”, nagovorite partnera na zajedničko vježbanje i užitak će nakon toga biti neminovan. (metro portal)

Mirisom probudite strast Mirisi su važan dio doživljaja u krevetu, ne parfemi, nego prirodni mirisi kojima ćete sigurno zapaliti partnera.

Tako recimo muškarci obožavaju svježe citrusne mirise koji su suptilni. Miris pomonarandže je stimulirajući, pa se i u aromaterapiji koristi za razbuđivanje i podsticaj.

Kokos je takav miris da jednostavno tjera muškarca da poželi da vas pojede od užitka, tako da se toplo preporučuje upotreba šampona s mirisom kokosa, a ako ste na sastanku, naručite neko piće s aromom kokosa.

Miris jabuke je jednostavan i svjež, a dovoljna je i slika sočne jabuke koju grizete da poželite to da napravite i partnerki. Kad žena miriše na čokolada desiće se prava eksplozija u krevetu.

Vanila je ženstven miris za kojim neki muškarci jednostavo polude, jer ih podsjeća na kolače koje bi rado pojeli. Ako imate miris vanilije na vratu i iza uva, budite sigurni da će tim dijelovima posvetiti naročitu pažnju.

biranje partnera

Muškarci za jednu noć su loši u seksu

O

dnosi za jedno veče nijesu poput holivudskog cjelovečernjeg filma koji čovjeka na kraju gotovo po nekom pravilu dovodi do emocionalnog orgazma. Zašto se muškarcima ne nasmiješi sreća u stvarima koje zaista žele? Stvar je u tome što žele intimnost, a nijesu spremni da je prihvate, pa traže utjehu u usputnom seksu, čime samo potvrđuju kako ih to ne može zadovoljiti.

Razotkrivanje mita o ljubavi muškaraca Ideja da muškarci koriste ljubav kako bi dobili seks, a žene koriste seks za iskazivanje ljubavi je najvjerovatnije mit. Muškarci žele ljubav i partnerstvo u istoj mjeri kao žene, a žene traže seksualni užitak i zadovoljavanje podjednako kao i muškarci. Štos je u tome što je još uvijek neprihvatljivo da muškarac prizna kako mu je potrebna emocionalnost jer bi u tom slučaju dobio etiketu “slabića” ili komentar da je “ženskast”, a ako je žena u svojim polnim željama otvorena, odmah se kaže da je “laka”. Bilo bi pametno zaboraviti na taj stereotip o polovima.

1. SEKS ZAVISNIK: Pada u egzi-

stencijalne emocionalne krize koje potpuno negira. Kako bi se bolje osjećao, pokušava da spava sa što više žena. Seks s njim je hladan, na distanci, bez emocija.

2. PSEUDOPARTNER: Ili nije imao puno neobaveznog seksa ili je upravo izašao iz značajne veze. Kod žene traži odnos s puno povezanosti, a sam sebe uvjerava kako želi samo seks.

3. LJUBAVNIK: Nije u vezi, želi više prigodnih opuštanja ili na taj način želi da nađe nekog s kime bi se emocionalno povezao. Nije neophodno da traži seks samo za fizički užitak, otvoren je za sve opcije koje mu se ukažu - čak i ako to znači da će završiti u vezi s nekim s kime je prvo bio samo na jednu noć. Njegov je seks darežljiv, zaba-

van i opušten; sa ženom postupa kao s prijateljicom, sviđa mu se njen um, a i tijelo u krevetu.

Ukoliko se pitate kako izgleda seksualni odnos sa jednim od pomenuta tri muškarca, evo i odgovora.

Seks sa zavisnikom Najčešće je grozan. Praznina, iskorišćenost i osjećaj da si nekome samo sredstvo za pražnjenje nije baš iskustvo koje bismo svjesno željeli zadržati u sjećanju.

Seks s pseudopartnerom Po kvalitetu je puno bolji, ali sa sobom nosi i prtljag. Ti muškarci za vrijeme usputnog seksa ne poznaju potrebu za emocionalnom distancom i zato ljube iako će se zakleti kako žele samo seks. Fizički ih užitak ne zadovoljava, oni čeznu za predanošću. A to pokazuju i onim prema kojima nemaju nikakve osjećaje.

Mnogi muškarci tog tipa traže utjehu kod prostitutki koje pružaju takozvana “partnerska iskustva”. Umjesto brzog seksa, dobijaju milovanje i mogućnost da se izjadaju. Može se dogoditi da su ti

Obratite pažnju

ne, nikakO

muškarci inače dobri ljubavnici, a nijesu “za jedno veče”. Žena koja odluči biti s ovakvim muškarcem na jedno veče u stvari želi “seks s neznancem”.

Ljubavnici Ovaj tip muškarca predstavlja pojedinca koji je emocionalno zreo, neposredan je u izražavanju želja i otvoren za nove stvari. Njegova očekivanja nijesu rezultat potiskivanja potreba za pokazivanjem emocija ili potiskivanja seksualnih želja. Može pružiti kreativan, atletski seks ili nešto dublje - ako to partneru odgovara. Seks je pun koketiranja, spontan, emocionalan i opušten.

Izražavanje istinske fizičke seksualne požude završava uzajamnim užitkom. Ljubavnik shvata razliku između ljubljenja i seksa: može se seksati s neznancem, a seks će još uvijek biti velikodušan i emotivan, bez uspostavljanja lažne intimnosti i bez zavodljivog ljubljenja. Dovoljno je zreo da ženu tretira kao ravnopravnu osobu, kao prijateljicu - iako se seksaju bez obaveza.

Kako prepoznati lažljivca Odluke usred noći Pogledajte koje to odluke ne biste nikada trebali donositi usred noći: 1. Poslati dečku sliku koja dokazuje koliko vam nedostaje.

2. Otpakovati kutiju sa namještajem i početi da ga slažete.

3. Pojedete tonu slatkiša.

4. Pronađete i zapalite zadnju skrivenu cigaretu koju ste ostavili u kaputu od prošle zime.

5. Pisati razne statuse i savjete na socijalnim mrežama.

6. Koristiti kreditnu karticu za televizijsku prodaju i kupovati sve što vam je neophodno poput čarobne krpe.

7. Cupkati u ritmu omiljene pjesme jer vas to uspavljuje, zar ne? Zar ne?

8. Skratiti šiške. Nakon napornog dana i večernjeg izlaska, ruke vam baš i nisu tako mirne.

9. Poslati email svom šefu sa pet top razloga zašto zaslužujete

povišicu. Broj jedan: predanost poslu u kasnu noć.

10. Dati otkaz, udati se ili staviti silikone.

Savjetujemo da je jedina odluka koju možete donijeti u tri ujutro je ona koja se tiče odlaslka u toalet zato što vaša bešika to traži. (glamour.hr)

Govor tijela ponekad mnogo govori o svima nama. Koji su to uslovni refleksi koji otkrivaju sagovorniku da ga možda, ipak, lažemo.

Slijeganje ramenima Bilo da se radi o vašem partneru, prijatelju ili strancu, slijeganje ramenima podsvjesno znači kako osoba koja vam nešto govori ni sama ne vjeruje u to što vam govori.

Lizanje usana Kada je neko nervozan (jer, recimo laže kao pas!) njegove se usne suše i tada ih mora konstantno vlažiti – to je znak da je lažljivac pred vama!

Naginjanje unazad Lažljivci podsvjesno žele postaviti distancu između vas i sebe, stoga lagano naginju svoju glavu unazad tokom razgovora.

Meškoljenje Lažljivci su skloni prekrštanju nogu, igranju pramenom kose, nemirno isprepliću ruke – to je jednostavan način na koji se oslobađaju svoje nervozne ener-

gije kojom su ispunjeni u trenutku laganja.

Glađenje po ruci Glađenje samog sebe jednom rukom duž druge ruke ili noge je jednostavan način na koji se lažljivci rješavaju prljavog osjećaja koji izgovorena laž ostavlja za sobom.

Stiskanje usana Naborane stisnute usne su znak kako neko zadržava neku informaciju za sebe – to je posebno očigledno ukoliko neko taj pokret učini odmah nakon što ste mu postavili osjetljivo pitanje.

Grickanje usana Naravno, neki ljudi grickaju usne iz navike ili dosade, no ukoliko to neko učini odmah nakon što ste mu postavili pitanje, to bi moglo značiti kako se upravo priprema da izrekne neku laž.

Snažno izdisanje Kao i glađenje po ruci, snažni izdisaji su takođe podsvjesni pokušaji da se oslobodite onog prljavog osjećaja koji laž ostavlja u vama.

ŽENA 35

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

ZA RODITELJE

Ojačajte imunitet djeteta

N

va, bosiljak, žalfija, propolis i bijeli luk.

Cvijet zove se tradicionalno koristi u stanjima prehlade i gripa.

Tradicionalnu čajnu mješavinu za prehlade i grip napravljenu od jednakih djelova nane, hajdučke trave i zove treba piti dok je vruća, jednu šoljicu na svaka dva sata. U slučaju pojačanog lučenja sekreta iz sinusa i nosne sluznice, korisno je primijeniti inhalaciju pomoću čajeva bosiljka, eukaliptusa, timijana, bora, kedra.

Bijeli luk je moćan i bezbjedan antibiotik. Najbolje je uzimati svjež, ali se koristi i kao tinktura ili u obliku kapsula. Ako dijete ne voli bijeli luk, svježe glavice bijelog luka sitno isjeckajte ili zdrobi-

te i pomiješajte sa svježim sokovima, salatama ili drugom hranom koju dijete voli da jede. Poslije 2-3 mjeseca ovakve ishrane, dijete će biti zdravije i manje podložno bolestima. Mališani treba da uzimaju med ili kapi propolisa, koje možete kupiti u apotekama, da bi zaštita bila kompletnija.

Da bi se spriječile česte upale grla, naučite svoju djecu da grkljaju. Grkljanje (ispiranje usta) nekoliko puta dnevno čajem od žalfije odstraniće bakterije iz grla. Dokazano je da ispiranje usta tri puta dnevno smanjuje pojavu respiratornih infekcija.

Pripremite sok od svježe cijeđenog voća i povrća (jabuka, šargarepa...) ili učite dijete da jede svježe voće. Spremite djetetu za užinu voće umjesto brze hrane, a ako pokazuje otpor, za početak odredite dane u nedjelji kojima se jede voće.

Tri riječi su ključne kada je u pitanju dječji imunitet: svjetlost, ishrana i higijena. Djeca treba što više da borave na otvorenom prostoru, na suncu je dovoljno i pola sata dnevno, a da izbjegavaju zatvorene, vlažne i zagušljive prostorije. Ishrana treba da bude sa što više vitamina, naročito C, A i D. Treba uključiti i magnezijum i selen. To znači da mališanima treba davati što više voća i svježeg povrća u obliku salate a za ručak, prije glavnog obroka, supica je obavezna. Higijena podrazumijeva redovno pranje ruku i tijela. (ona portal)

ZDRAVLJE

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Mnoga djeca pate od respiratornih infekcija koje se često ponavljaju. Simptomi mogu da budu crveno grlo, otečeni krajnici, upala sinusa, kašalj, teškoće u disanju, pojačano stvaranje bronhijalnog sekreta... Mladom organizmu ne preostaje ništa drugo nego da ojača svoj imuni sistem.

Pri rođenju, dio imunih ćelija dobija od majke, a dio stiče sopstvenim “trudom” u kontaktu sa virusima i bakterijama. Svaki put kada mališan dođe u kontakt sa nepoznatim virusima ili bakterijama, organizam se brani i obučava za borbu sa određenim napadačem, antitijelima. Ipak, imunitet se može i ojačati, a najbolji prirodni imunostimulatori su zo-

Poštovani, Moje pitanje je vezano za dete. Naime dete ima pet godina i prije četri dana pojavila mu se alergija, prvo kao crvenilo na obrazima, pa se posle drugog dana povuklo, i spustilo na ruke. Četvrtog dana se pojavilo na nogama, a petog dana je smanjen osip ali se pojavilo na zadnjici. Tri dana pije claritin. Moje pitanje da li alergija može da se šeta tj. pojavljuje i nestaje. Taman pomislim da se povuklo ono se pojavi na drugom mestu i koliko dugo može da traje.

Srdačan pozdrav.

Odgovor: Osip može da izbija u naletima i da se povlači sa raznih mjesta. Obzirom da je dijete pokriveno lijekom protiv alergije, ukoliko se sedmi dan od početka pijenja istog alergija ne povuče, potreban je ponovni pregled izabranog pedijatra.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Ne ignorišite bolove u vratu

HLADNI DANI

Izbjegnite upalu mokraćnih kanala

Dani postaju sve hladniji i hladniji. Nekim damama hladno vrijeme prija, a nekima i ne baš. Međutim, skoro sve su u hladnijim danima podložnije infekcijama mokraćnih puteva, odnosno, upali bešike. Znate već: učestalo mokrenje, peckanje, čak i jači bolovi ako je bolest poodmakla.

Jedan od načina da izbjegnete upalu bešike jeste redovno uzimanje vitamina C. Na taj način ćete, zbog stvaranja kisjele sredine, smanjiti mogućnost razmnožavanja bakterija u bešici (samo ne pretjerujte s količinom - inače se može desiti da ne dobijete upalu bešike, ali da se zbog viška kiseline osjećate kao da je jeste dobile). Pretpostavljamo da vam ovo neće teško pasti, pošto je u hladnijim danima u svakom slučaju

preporučljivo uzimati veće količine vitamina C, da biste ojačale imunitet.

Veoma je važno i da se utopljavate - jeste, baš kao što vam je majka savjetovala. Utopljavanjem (doduše, ne pretjeranim) pospješićete prokrvljenost mokraćnog kanala, pa tako bakterije neće imati baš slobodan put. Još jedna stvar koja pomaže: kad imate vremena, priredite svojim stopalima toplu kupku (voda treba da bude zagrijana na četrdesetak stepeni Celzijusa).

Nemojte koristiti antibakterijske sapune (preslabi su da stvarno ubiju bakterije, samo ih ojačaju), pjenušave kupke, pudere u intimnoj regiji - sva ta sredstva mogu da nadraže mokraćni kanal i da na taj način podstaknu infekciju.

ISTRAŽIVANJA

Sok od šipka često se koristi za mršavljenje Naučnici iz Škotske su otkrili da svakodnevna konzumacija šipka može regulisati oslobađanje hormona gladi i smanjiti apetit, a istovremeno podstaknuti stvaranje osjećaja sitosti.

U svrhu istraživanja, naučnici su proizveli suplement šipka. U istraživanju je učestvovalo 29 osoba, podijeljenih u dvije grupe. Jedna grupa je svakodnevno uzimala suplement šipka koji je proizveden od kore i sjemenki šipka.

Nakon tri sedmice, grupa koja je uzimala suplemente, je u prosjeku jela čak 22% manje u odnosu na učesnike koji nisu uzi-

mali suplemente.

Suplement šipka je kod 12% učesnika smanjio osjećaj gladi, kod 21% njih je smanjio čežnju za hranom, njih 16% su se znatno prije osjećali sitima, a 15% je izjavilo da se osjeća zadovoljnije. na čelu istraživanja je bio dr.

Emad Al-Dujaili, koji je izjavio kako su “naučnici dokazali da šipak sadrži antioksidanse koji smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu učinkovitije od crnog vina ili zelenog čaja.”

Sok od šipka može regulisati nivo krvnog pritiska, spriječiti nastanak gojaznosti i dijabetesa tipa dva. (Centar zdravlja)

IZBACITE NIKOTIN

Bol u vratu vrlo učestala je pojava na koju se žale mnogi ljudi. Najčešći su krivci za probleme loš izbor jastuka, previše sjedenja, slaba fizička aktivnost, nepravilno držanje tijela…

Međutim, nisu samo te okolnosti odgovorne za bolove u vratu. I godine života igraju važnu ulogu – istraživanjima je utvrđeno da se bolovi u vratu češće javljaju nakon 35. godine života. Lošem stanju doprinosi i višak kilograma, konzumiranje nikotina i alkohola, nezdrava ishrana i loš kvalitet stolica na kojima sjedimo, naročito na poslu.

Istraživanja takođe pokazuju da probleme s bolnim vratom češće imaju žene nego muškarci. Kad je reč o bolnoj vratnoj kičmi, onda se najprije povremeno javlja nezgodan osjećaj u vratu i ramenima i gornjem dielu leđa. Vremenom to prerasta u bol koji nije moguće zanemariti. Hladnoća, vlaga, promjena pritiska, kao i promaja mogu pogoršati situaciju, ali oni nisu uzrok problema, iako mnogi to misle.

Vratna kičma podložna je promjenama zbog svog specifičnog položaja i građe. Sastavljena je od sedam pršljenova i to je najpokretljiviji dio kičme. Upravo zbog toga

vrlo često se javljaju tegobe s tim delom tela i one mogu biti raznolike – od problema s gornjim dijelom vrata do problema s donjim dijelom vratne kičme.

Nije svaki bol u vratu znak da je riječ o problemima s vratnom kičmom. Srećom, većina bolova je bezopasna i zapravo je znak da smo možda nezgodno spavali i istegli mišiće. Međutim, ako se taj bol često javlja i postaje sve intenzivniji, to može biti znak da nešto nije u redu s vratnom kičmom.

Za razliku od istegnutih mišića koje možete da izliječite i sami, s vratnom kičmom nikako ne smijete da se igrate doktora. Ako sumnjate da imate takvih problema, obavezno se javite ljekaru, koji će vas uputiti na dalju terapiju. Bol nemojte da ignorišete i djelujte na vreme jer se problem s vremenom pogoršava ako se ne liječi.

Budući da statistike pokazuju kako sve veći broj ljudi ima problema s vratnom kičmom, pobrinite se za taj dio tijela na vreme. Odaberite kvalitetne stolice i čvrste anatomske jastuke. Krećite se i osnažite taj dio tela uz pomoć posbnih vježbi. S vremena na vreme počastite se masažom, a nije loše ni plivanje. (b92.net)

Da bi imali zdravije oči prestanite da pušite Osobe, koje prestanu da konzumiraju duvan, smanjuju rizik od nastanka katarakte, bolesti očiju koja značajno utiče na vid.

Katarakta je bolest koja uzrokuje zamagljenje leće oka i vodeći je uzrok progresivnog slabljenja vida. No, naučnici iz Švedske su otkrili da muškarci srednje životne dobi, koji su prije pušili 15 cigareta dnevno, mogu smanjiti rizik od nastanka bolesti.

“Prestanak pušenja može smanjiti rizik od nastanka katarakte, ali rizik će i dalje ostati povišen u idućih nekoliko godina”, izjavila je dr. Birgita Ejdervik Lindblad i dodala kako je “pušenje povezano s nastankom raznih bolesti, uključujući i bolesti očiju, stoga bi svi ljekari trebali podsticati pacijente na prestanak pušenja.”

U istraživanju, koje je objavljeno u časopisu ‘JAMA Ophthal-

mology’, su učestvovali muškarci u dobi od 45 do 79 godina. Naučnici su proučavali povezanost katarakte i prestanka pušenja.

Rezultati istraživanja upućuju da muškarci, koji su pušili više od 15 cigareta dnevno, imaju za 42% veću vjerovatnost da će morati ukloniti kataraktu, u odnosu na muškarce koji nikada nisu pušili.

Istraživanje je takođe pokazalo da se rizik godinama smanjuje, a da nakon otprilike 20 godina bude gotovo jednako visok kao i kod osoba koje nikada nisu pušile.

(Centar zdravlja)

36 ŽENA

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

SAVJETUJEMO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Puslice

SASTOJCI:

1 pakovanje lis natog tijesta 400 grama šam pinjona 400 grama peče nih crvenih paprika 200 grama posn og kačkavalja 200 ml pavlak e so, biber, origan o

Pasta al pomodoro

Greške koje često pravite u kuvanju

Donosimo vam jedan jednostavan recept za laganu poslasticu uz koju uživaju generacije.

Na svako upotrijebljeno bjelance stavite 70 grama šećera. Uobičajena količina su četiri bjelanca, tome dodajte prstohvat soli i počnite da mutite. Kada su uočljivi prvi znaci šlaga lagano dodajte 280 grama šećera i mutite oko 20 minuta. Na pleh stavite pek papir ,špricem napravite puslice i onda ih pecite na 100 stepeni oko dva sata. Da osvježite recept, gotove puslice možete umakati u rastopljenu čokoladu.

SASTOJCI:

Lion pita Gotovo lisnato testo ostaviti da se odmrzne.U međuvremenu napraviti filove. Pečurke očistiti, isjeckati na listiće, pa na vrlo malo ulja izdinstati. Kad omekšaju, posoliti i pobiberiti po ukusu.

Ostaviti da se ohladi.Pečene crvene paprike isjeckati na rezance, pa i njih na malo ulja propržiti. Odmrzlo lisnato testo treba razviti na veličinu đuveča za pečenje. Ipotrijebite pola pakovanja i preko staviti ohlađen fil od pečuraka. Posuti sa malo origana i narendati posni sir. Preostali dio kora lisnatog tijesta podijeliti uzduž na dva dijela i njih pažljivo razviti na veličinu pleha. Preko fila od pečuraka, posutog origanom i narendanim kačkavaljem staviti koru. Na tu drugu koru staviti fil od paprike. Preko nje staviti razvijenu koru.Zatim oštrim nožem isjeći na kocke željene veličine. Zaliti biljnom pavlakom.

Peći oko 30 minuta na temperaturi od 220.

paradajz (5 kom ada) 3 čena bijelog lu ka 2 dl suvog bijelo g vina 500 g tjestenin e (špagete) so i biber 200 g parmezan sira 0,05 l maslinov og ulja

Paradajz staviti u vrelu vodu (bez soli) maksimalno 30 sekundi, potom ga izvaditi, isprati hladnom vodom i oguliti. U međuvremenu, uzeti bijeli luk, izdrobiti i ispržiti malo u maslinovom ulju.

Paradajz isjeći na kockice i dodati bijelom luku pa propržiti. Začinite solju i biberom. Sipati bijelo vino (sve pržiti na jakoj vatri da vino ispari dovoljno) i promiješati s vremena na vreme.

U posoljenu ključalu vodu staviti tjesteninu da se kuva. Kada je tjestenina gotova, iscedite je pa preliti otprilike 1dl hladne vode i ponovo ocediti. Tjesteninu sipajte direktno u posudu pa pomiješajte sa sosom. Prije serviranja, posuti struganim parmezanom i ukrasiti listovima bosiljka.

SASTOJCI:

4 bjelanca 280 grama šeće ra rastopljena čoko lada po želji

Koliko god iskustva da imate u kuhinji sigurno vam se provuče neka greška. Nemojte očajavati, niko nije savršen! Ipak, moguće je izbjeći puno neprijatnih momenata ako znate kako da ispravite ove najčešće greške u kuvanju koje svi mi pravimo. Bilo da se radi o neukusnom ili preprženom mesu, prekuvanom povrću, bjelancu koje neće da se ulupa ili tvrdim jajima imamo pravi savjet za vas: Ne probate hranu tokom kuvanja Možda imate dovoljno samopouzdanja u kuhinji, ali ne možete da ne probate hranu koju pripremate. Čak i ako doslovno i u gram pratite neki recept, obavezno probajte to što kuvate.

Više puta okrećete meso Da li znate koliko puta treba da se okrene meso da bi se lijepo ispeklo?

Jednom. To je sve.

Spremate čim izvadite iz frižidera Dozvolite mesu ili ribi da odstoji u posudi oko 30 minuta dok ne dostigne sobnu temperaturu. Ovo će omogućiti ravnomjerno kuvanje i pečenje.

Previše ili premalo začina

Morate imati u vidu ostale članove porodice i goste koji će doći da jedu vašu hranu. Ako vi volite ljuto ili slano ne zaboravite da svi imamo različite ukuse. Ako baš pretjerate, pokušajte da “razblažite” vodom, limunom ili sirćetom. Ako vam se, međutim, redovno dešava da ne začinite dovoljno vaša jela to je vjerovatno zato što ne probate dovoljno ili bar ne u pravom trenutku.

Prekuvate ili prepečete meso Za ovo postoji veoma jednostavno rješenje – koristite termometar za meso. On će vam pomoći da vam meso bude kao iz restorana.

Hrana vam se lijepi za tiganj Nabavite plastičnu bocu sa malim otvorom i u nju sipajte maslinovo ulje. Možete koristiti i male bijele plastične flašice kojih ima u apoteci.

Tako ćete lako isprskati svaki tiganj da se hrana ne bi lijepila.

Siječete meso odmah nakon pečenja Koliko god da ste gladni, izdržite bar dva minuta prije nego što isječete meso koje ste upravo skinuli sa šporeta. Ako samo malo sačekate meso će biti sočnije i vaše čulo ukusa će vam biti veoma zahvalno.

LAGANA PRIPREMA

Zimska jogurt čarolija

DOBRA KOMBINACIJA

Recept za laku noć Donosimo vam recept za koji kažu da liječi nesanicu i da osigurava miran i ugodan san.

Osnovu ovog recepta čine banane, mlijeko, sok od višanja i bademi. Banane sadrže magnezijum, mineral koji umiruje. Mlijeko sadrži triptofan, aminokiselinu koja umiruje i sadrži kalcijum koji mozgu pomaže da koristi triptofan. Višnje sa druge strane, jedan su od najboljih izvora melatonina – hormona koji reguliše san i koji, odnedavno je dokazano, usporava proces starenja. Višnje su odlične i za metabolizam tako da ovaj koktel, osim dobrog sna, rješava i even-

tualne probleme sa probavom – tokom spavanja!

Sastojci: - pola šolje soka od višanja (poželjno prirodnog, nezašećerenog ) - pola banane - pola šolje mlijeka - 4 badema - 1/4 kašičice ekstrakta vanilije Priprema: Sve sastojke stavite u blender i miksajte 10 - tak sekundi. Pijte polako i barem sat i po prije spavanja!

Napomena: Možete dodati i kašičicu meda ili malo cimeta jer su i to namirnice koje mogu popraviti san!

Poslastica odlična za ovo doba godine jako je ukusna, a odlična za naše zdravlje. Za nju su vam potrebne neke od najpopulanijih zdravih namirnica na svijetu, a koje vjerovatno i imate u svojoj kuhinji ovih dana.

Glavni akteri ovog jednostavnog recepta su med, jogurt, cimet i jabuka. Pojedinačno su ove namirnice jako zdrave, a udružene, izgleda, još i zdravije. Jogurt je takođe super – jako zdrava, a ukusna namirnica. O pogodnostima jabuka znaju i ptice na grani. Međutim, koliko može poslužiti zdravlju, toliko može poslužiti i kao osvježenje, jer ima sve potrebno za to!

Priprema: Izrendajte ili nasjeckajte jabuku. Odlično idu i kisjele i slatke jabuke, s tim što kod kisjelih možete dodati malo više meda za ublažavanje kisjelosti kisjelih jabuka.

Ako vas brine družba meda i jogurta, budite bez brige, jer ovo je odličan miks. Cimet je tu da začini stvari – daje odličnu završnu notu ionako predobrom rezultatu kobinacije jabuka, jogurta i meda.

Sve to sjedinite, bez ikakvog pečenja ili kuvanja, što je još jedna od prednosti ove poslastice, i servirajte svježe.

Način pripreme: Od 150 ml jogurta, jedne prosječne jabuke i dvije kašike meda uz pola kašičice cimeta možete napraviti dvije porcije. Na-

ravno, do vas je koliko želite da bude slatko, koliko će jogurt ili jabuke biti dominatni. Preporučujemo da koristite neki kremastiji jogurt.

37

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Na Draču (200m od Hotela "Crna Gora"), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem.

150.000 eura. Tel.067/532-106 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

I Tražim jednosoban namješten stan ili garsonjeru u širem centru Podgorice.

Tel.067/726-935 Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem nov jednosoban nenamješten stan, na drugom spratu, u stambenoj zgradi iza Ljubovića.

Tel.067/552-536 Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2. Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici.

Tel.067/552-179 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 Izdajem jednosoban nenamješten stan Ulica kralja Nikole 296, IV sprat.

Tel.067/517-154

SOBE Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206

Izdajem namještenu sobu u Ulici kralja Nikole, Zabjelo. Cijena po dogovoru. Tel.067/301-452

POSLOVNI PROSTOR Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija.

Tel.067/450-720 Izdaje se magacinski, radionički i parking prostor. Zabjelo "Tarine garaže" - vrlo povoljno.

Tel.069/644-906

PLACEVI Prodajm 5.200m2 zemlje u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada, pored rijeke Zete. Tel.067/205-802

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Hitno prodajem plac - 252m2Tivat, Plavi horizonti, 3 minuta od plaže! Moguća kompenzacija.

Cijena 12.500. Tel.068/268-953

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO KOMBI PUTNIČKI 069 559-555 068 733-333

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

VOZILA/AUTO DJELOVI

067 24 99 11

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

ČETVRTAK, 9. 1. 2014.

MALI OGLASI

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Tepih servis "Orkan". Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.067/389-585 Izrada namještaja po mjeri.

Plakari, kuhinje... Povoljno.

Tel.067/518-553 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

NASTAVA

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete. Tel.067/532-106 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617- 231

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno. Tel.067/269-777

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 9. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 07:20 08:05 08:55 09:00 11:15 13:00 14:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:20 23:15 00:00 00:15

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Serija: Okrug OranĹž/r DjeÄ?ija emisija-Mozgalica TaÄ?no 9 Film: Od kolijevke do groba/r TaÄ?no 1 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Okrug OranĹž Exkluziv DjeÄ?ija emisija-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Film: Ljubavne Ä?arolije Serija: Okrug OranĹž/r Exkluziv/r Film: Lovci na bjegunce

PRVA Serija: Ponor ljubavi 16.15

06.30 09.35 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 21.30 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r NauÄ?no – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Serija: Ĺ˝ozefina Vijesti Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Lokalni vampir Muzika Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:00 Serija: Sila/r 06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 BraÄ?ni sudija/r 11:50 City 12:00 Ami g show/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: NakuĹĄa 17:00 Narod pita farmere 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Paparazzo lov 22:00 Sve za ljubav 23:45 City 00:00 Film: Tropska oluja

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:25 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija:Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:05 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Serija: Krv nije voda 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 00:25 Extra lifestyle

PINK Info Monte 18.00

VIJESTI Serija: Kako vrijeme prolazi 19.55

07:00 10:15 10:30 10:45 11:00 12:15 15:15 15:45

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Specijalna emisija: IsjeÄ?ci iz crnogorske istorije/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Znakovi pored puta Film Forum 5 do 5/r Znakovi pored puta/r

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

TV PREPORUKA LJUBAVNE ÄŒAROLIJE Prva 21.20

Dvije sestre, mirna Seli (Sandra Bulok) i vatrena Gilian Ovens (Nikol Kidman) su oduvijek znale da su drugaÄ?ije, ali moraće da se potrude da iskoriste sav svoj nasleÄ‘eni dar za vradĹžbine da bi uklonile prepreke koje im stoje na putu ka ostvarivanju prave ljubavi, jer sve Ĺžene u njihovoj porodici prati kletva‌ Svi njihovi muĹĄkarci u koje su se zaljubile, na volĹĄeban naÄ?in, na kraju umiru.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok program: Planete—RazliÄ?iti svjetovi 10.00 Serija: Hejven/r 11.00 Stil/r 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 13.00 Serija: Ĺ˝ozefina/r 14.30 Film: Drvo Ĺželja/r 16.00 Serija: Na obalama Mediterana 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija: Ncis-LA/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Mikrofonija 20.45 Serija: Ncis-LA 21.30 Dok. program 22.25 Serija: Hejven 23.40 VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.40

16:00 16:45 17:00 17:15 18:15 18:45 19:00 21:30 22:00

Uz jutarnju kafu – uŞivo Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Texas Holdem Poker Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uŞivo Žestoko Zabava Ekstremno Konzilijum - premijerno Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Goleada/r Mini Fudbal – premijerno

777 Uz jutarnju kafu – uŞivo 07.00

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 09:00 Vesti RTS 09:05 SalaĹĄ u malom ritu 09:55 Vesti RTS 10:00 Sasvim prirodno 10:30 Moja lepa Srbija 11:00 U poÄ?etku beĹĄe reÄ? 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Evronet 12:35 Kaktus kid 14:05 Zlatna ploÄ?a - novogodiĹĄnji koktel 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 Film 23:00 Vesti RTS 23:05 Mesto zloÄ?ina: Njujork RTS 2 08:21 Zanimanje dete 08:35 MuziÄ?ki bukvar 08:54 Ĺ ah 09:11 Antonije gaudi 09:42 PolitiÄ?ke ideje u srba 09:56 Srpske sportske legende 10:26 Trag u prostoru 10:56 Slikao sam straĹĄnog petla: Pavel Hajko 11:20 U svetu 12:00 Hriťćanske crkve Evrope Srbiji 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:00 MuziÄ?ki bukvar 14:19 Ĺ ah 14:36 Antonije gaudi 15:07 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 15:40 TV lica... Kao sav normalan svet 16:25 KovaÄ?ica u cveću: Zuzana 16:55 Doktor Ĺ˝ivago 17:45 Pregled Viner ĹĄte-

diĹĄ superlige 17:55 Odbojka - Prvenstvo Srbije 20:00 Mesto za nas 20:30 Metropolis 21:00 Doktor Ĺ˝ivago 21:50 Festival festivala 23:35 Reli: Dakar serija Argentina – ÄŒile HRT 1 11:00 Ĺ to vas Ĺžulja? 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 TuristiÄ?ka klasa 18:50 NaĹĄi i VaĹĄi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 VeÄ?er na 8. katu 20:55 Labirint 21:45 Borgen 22:40 Dnevnik 23:00 Sport 23:03 Vrijeme 23:05 Vijesti iz kulture 23:15 Drugi format HRT 2 09:06 Laboratorij na kraju svemira 09:15 Crtani film 09:20 Pseća ophodnja 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 UreÄ‘ujte nadahnuto 11:30 UreÄ‘ujte nadahnuto 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Slatki svijet Charlyjevih anÄ‘ela 13:10 Jett Jackson 14:35

07:02 SvjeĹži u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Putopisi /r.

11:30 Anegdota iz Şivota 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:40 Tragom prirode 13:20 Civilizacije /r.

16:00 Dok. program/r.

16:50 Civilizacije 19:15 Anegdota iz Ĺživota 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Zelena patrola 22:00 Film: Amaja /r.

00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraťtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Zemlja znanja 17:35 Uređujte nadahnuto 18:00 Uređujte nadahnuto 18:25 Kuhajmo zajedno 18:30 Svaki dan, dobar dan 19:10 Dr. Oz 19:50 TV vrtić 20:00 Glazba, glazba... 20:15 Roditelji i djeca 21:05 Fargo 22:45 CSI: Miami 23:30 Seks i grad HBO 09:15 Povratak kapetana Zuma 10:45 Nova godina u Njujorku 12:40 Madonna: The MDNA tour 14:35 Leto za pamćenje 16:20 Gradski kauboji 2 18:15 Muťka srca 2 20:05 Vrele koke 21:45 Moj dalji ujak 23:10 Benťi FOX LIFE 09:35 Seks i grad 10:05 Seks i grad 10:35 DŞejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Zatrpani đubretom 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve ťto niste znali o ljubavi 14:45 DŞejmijeva Velika Britanija 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 BogobojaŞljive namiguťe 20:55 Pozovite babicu 21:50

Privatna praksa 22:45 Seks i grad FOX CRIME 10:05 Pariski forenziÄ?ari 10:55 Pariski forenziÄ?ari 11:50 Pariski forenziÄ?ari 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Otac Braun 15:25 King 16:15 Pisac i detektiv 17:05 Pisac i detektiv 18:00 Pisac i detektiv 18:55 Pisac i detektiv 19:55 Tihi Svedok 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 Detektiv na Floridi 22:45 King 23:40 Vojni advokati ARENA SPORT 09:00 Laboral Kutxa - FC Barcelona 11:00 Marseille - Reims 13:00 Fiorentina - Livorno 15:00 NY Rangers - Chicago, season review 17:00 Greatest Club Teams: Liverpool 17:30 Barcelona - Getafe 19:30 Manchester City - West Ham 21:30 Rayo Vallecano - Levante 23:30 The Football Review SPORT KLUB 09:30 1/4 finale 12:45 Na danaĹĄnji dan 13:00 NBA Live 13:15 Leo Messi Story 15:15 Sydney 17:15 Top 50 smeĹĄnih poteza 2013 17:45 Top Tennis! 18:15 Trans World Sport 19:15 Euroleague studio 20:15 Bayern - Partizan 21:45 Euroleague studio 22:10 Na danaĹĄnji dan 22:30 NBA Action 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00