Izdanje 22. april 2013.

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

VLADA ● 9

Novi zakon o PDV poslije praznika

Ministar finansija Radoje Žugić

BERANE ● 13

Osumnjičeni za pucnjavu još uvijek u bjekstvu BAR ● 2

Beskućnik od opštine dobio plac, a od UNHCR kuću FORMULA ● 27

Sebastijan Fetel dominirao Bahreinom

VATERPOLO ● 26

Hrabri Primorac u finalu plej ofa

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013. BROJ 521/ GODINA II

POSTOJI MOGUĆNOST DA MANJI KOALICIONI PARTNER NEĆE PRISUSTVOVATI INAUGURACIJI PREDSJEDNIKA

Šabović ne želi SDP na zakletvi Vujanovića ● Poslanik socijaldemokrata Džavid Šabović kazao je za DN da će se zalagati za to da njegova partija ne prisustvuje polaganju zakletve Filipa Vujanovića

● SDP može da bojkotuje polaganje zakletve, ali je to samo deklarativni akt o kom se ne glasa, kaže pravnik Blagota Mitrić

SKUPŠTINA ● 4

Nema većine za Lex specialis

RJEŠENJE ● 8

Sindikat Kombinata aluminijuma uzda se u SNP KOLAŠIN ● 13

Tuča između policije i navijača Koma

GRANICE ● 17

Srbija ih zaboravila, Crna Gora blokirala S ela u Srbiji na granici sa C r n o m G o r o m p ra kt i č no su odsječena od svijeta. Selo Vrbnica je zaključano.

Pred referendum u Crnoj Gori 2006. godine, rampu na putu do tog pograničnog mjesta u Srbiji je postavila srpska policija. To je bio politički odgovor na odluku o državnoj samostalnosti Crne Gore. Rampu na lokalnom putu policajci podižu tek kada im se pokažu lična dokumenta.

Seoski put na kome je ona vodi između graničnih prelaza ka Srbiji i Crnoj Gori.Taj put je posljednjih godina praktično njihov jedini izlaz u svijet.

Njime se do Bijelog Polja stiže za oko pola sata, plus čekanje na granici. Ka njihovom mjesnom centru, Sjenici, znatno je veća razdaljina, uz čak pedesetak kilometara lošeg makadamskog puta. Iako je u Srbiji, Vrbnica je geografski uvijek bila bliska Crnoj Gori, odnosno Bijelom Polju. Do Bijelog Polja Vrbničane je vodio put obnovljen tri godine prije referenduma i dug je svega petnaestak kilometara.

KOLUMNA ● 8

Granični prelaz Borišići organizuju veliku

OD 10.APRILAA DO 11.JUN

Filip Milačić: Rusija na staklenim nogama PRAVILA NA STRANI

28

2

Tema dana

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

RJEŠENJE

Beskućnik dobio plac za kuću

EDITORIJAL

ILUZIJA ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Neka pričaju ljudi šta hoće, ali Ber Grils je faca. Sve te pustinje, planine i prašume po kojima se muvao stvarno su bile fora. Pa, neka su i iluzije, savršene namještaljke. Vjerujem samo da mu u radnoj biografiji još nedostaje Crna Gora.

Znate već, da provali neke nove fazone preživljavanja. A i otkrije nove mogućnosti iluzije. A onda, da ne povjeruje u šta se uvalio. Protest koji je viđen u subotu je samo podsjetio da su promjene u Crnoj Gori nužne. Ipak, ono što se na tom protestu čulo i vidjelo nije ostavilo čak ni iluziju da promjene pristižu. Vidjelo se samo da je opozicija potvrdila promociju krađe glasova objavljenu još u noći nakon okončanja izbora i apsolutno ništa drugo.

Plus, ona poruka upućena vlasti o tome kako “imaju deset dana da se odluče”. Taj dio priče je, naravno, potpuno nejasan. Ponajprije iz razloga što su svi rokovi za početak boljeg života odavno istekli, sve besmislice naše svakodnevice su odavno utvrđene, a promjene zaista ne trpe nikakvo vremensko ograničenje, posebno ne odlaganje.

Kojih crnih deset dana? I šta to treba da znači?

Opozicioni političari nijesu na svom poslu od juče. A ni svoj posao ne obavljaju na ulici, već u institucijama ovog društva. Nikakva priča tu ne pomaže. Lično, mogao bih da pričam o očiglednim promašajima ove vlasti do sjutra. Znam neke ljude koji bi o tome mogli da pričaju mnogo duže. A znam i neke koji to stalno rade, a o tome koliko su tek oni dosadni zaista bi imalo šta da se priča. Ipak, znam i neke obične ljude koji o tome uopšte ne žele da pričaju, samo zato što imaju mnogo egzistencijalnih problema i vrlo dobro znaju da za puste priče ne mogu ništa da kupe. Ti ljudi znaju sve o vremenu.

I stvarno znaju šta znači omogućiti normalan život sebi i svojoj porodici za deset dana. Uopšte, ti ljudi znaju sve o tome kako pod ovim životnim okolnostima preživjeti svaki dan. Oni su Ber Grilsovi svih vremena. Nemaju samo vremena za priče. Oni tek gledaju da prežive. I da to što bolje odrade.

Opozicija, pak, počiva na pričama. Pozicija je mnogo efikasnija. Oni znaju šta hoće. I znaju kako to da ostvare. Ništa ih drugo ne zanima. Pa, hoće li to učiniti uz malu pomoć koalicionog partnera ili nekog opozicionog Draga ili Dragana, Slaviše ili Bobana, mali im je posa’. Bez mnogo priče.

A opozicija, osim priče, može da razmisli o svom dosadašnjem učinku. Čisto, preživljavanja radi.

Nego, dosta je bilo ove priče. Da se vratimo mi Beru Grilsu. Čovjek je zakon. Dočarao nam je toliko preživljavanja, da je to bruka. Još samo da se suoči sa ovim našim i ultimativnim.

Pa da spozna pravo značenje riječi iluzija.

Meteo 05:49 19:34

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru umjeren južni i jugoistočni.

Temperatura površine mora na otvorenom oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno sa povremenom kišom. U južnim i centralnim oblastima moguća lokalna pojava pljuskova i grmljavine.

Vjetar slab do umjeren uglavnom južni.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

12 11 11 12 11 7 5 2 4 6

13 12 13 13 12 9 6 3 8 8

19 18 18 19 20 13 12 8 16 18

SJUTRA

22 22 23 23 21 16 15 11 19 20

Prijepodne još ponegdje moguća slaba kiša. U drugom dijelu dana postepeno razvedravanje, prvo na jugu a zatim i u ostalim oblastima.

BAR - Najpoznatiji barski beskućnik Nedmir Sinanović Netko (31) konačno je pred potpunim rješenjem svog nevoljničkog statusa koji traje duže od deceniju.

Kako saznaju Dnevne novine, direktorica barskog katastra Željka Sekulić potpisala je uknjižbu placa od 200 kvadrata u Sutomoru, na kome će UNHCR donirati montažnu kuću od 42 kvadrata. Plac je bio neophodan preduslov da bi UNHCR trajno riješio Netkov višedecenijski problem beskućništva.

Notar Marina Milošević sačinila je 10. aprila ugovor između Centra za socijalni rad i Nedmira Sinanovića o plodouživanju placa od 200 kvadrata, a prema ugovoru, Netko je doživotni korisnik ove nekretni-

ne, koju ne može otuđiti.

UNHCR je polovinom marta ove godine donio rješenje o rješavanju stambenog pitanja za Sinanovića, koji je kao dijete izbjegao iz Bosne.

Ova organizacija u Crnoj Gori pruža podršku izbjeglim licima kroz program samoizgradnje stambenih objekata, ali je neophodan uslov za konkurisanje da osobe posjeduju zemlju u svom vlasništvu, te da imaju neophodne dozvole za legalnu gradnju.

Netkova životna golgota je počela 1993. godine, kada je zapucalo u Bosni. Otac je pio i maltretirao porodicu, pa je još kao šestogodišnjak pobjegao od kuće, te tako iz Tuzle, skupa sa kolonom ljudi koja je bježala, stigao u Beograd. Kod kuće su

Nedmir Sinanović Netko

ostali otac, majka i dva brata. Nikad ih više nije vidio, ni čuo, niti zna što je s njima.

Po dolasku u Beograd bio je smješten u Dom za maloljetnu djecu, gdje je ostao pola godine, ali je pobjegao i došao u Bar. Policija ga je sklonila sa ulice i proslijedila u podgorički dom, ali je i odatle otišao. Smjestio se u napuštenu zgradu “Drine Goražde”, nekadašnjem domu svih beskućnika (danas Univerzitet Mediteran), najprije je prosjačio, a poslije pokušavao da odradi kakav sitan posao.

Tokom barskih zima, spavao je na raznim mjestima - u improvizovanoj baraci kod Poljoprivredne škole, u haustorima i ulazima zgrada, u napuštenim kafićima na obali, a ljeti na plaži, okolnim livadama ili u parku na klupi. Posljednjih godina živi u napuštenim starim vagonima na željezničkom depou, ispod Volujice.

Nikada ga nije prošla želja da ponovo nađe porodicu, i u tu svrhu je davao intervjue mnogim medijima, iz Crne Gore i regiona, a sve sa nadom da će neko od njegovih čuti za njega i prepoznati njegovu životnu priču. Gledajući emisiju “Sve za ljubav”, došao je na ideju da i preko nje pokuša da pronađe svoju porodicu, kontaktirao je sa njima, razgovarao sa urednicima i voditeljima, ali ništa od toga nije bilo. Prije izvjesnog vremena, Netko se prvi put nakon 1993. godine obreo u rodnom gradu, posredstvom UNHCR, ne bi li nekako došao do papira za raseljena lica i tako sebi omogućio barem zdravstvenu zaštitu, jer na socijalnu nadoknadu, rekli su mu, neće imati pravo. Ostao je u Tuzli puna dva mjeseca, raspitivao se za porodicu, tražio na sve strane...

Uzalud, niko nije znao ništa.

Imao je Netko za ovih desetak godina beskućništva puno zdravstvenih problema. Najteže je bilo kad je prije nekoliko godina dobio tešku upalu pluća. U bolnici u Brezoviku je ostao tri i po mjeseca, ali više nikad nije potpuno povratio zdravlje, nemoćan je da radi fizički posao. Ž.M.

BEOGRAD

Stanku Subotiću ponovo će se suditi Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu tamošnjeg Specijalnog suda iz 2011. godine kojom je Stanko Subotić Cane, u odsustvu, osuđen na šest godina zatvora zbog šverca cigareta iz Makedonije u Srbiju tokom devedesetih godina. Kako prenose tamošnji mediji, presuda je ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Subotić je osuđen u odsustvu da je bio na čelu grupe koja je švercovala cigarete tokom 1995. i 1996. godine iz Makedonije u Srbiju i prodavala ih pojedincima i firmama.

Prema prvostepenoj presudi, teretni kamioni sa švercovanim cigaretama bez evidencije su, uz pomoć službenika Savezne uprave carina, ulazili u Srbiju. Time je, na štetu budžeta te zemlje, grupa stekla korist od oko 30 miliona eura.

U prvostepenom postupku, osim Subotića, osuđeno je još 11 osoba.

Između ostalih, osporenom presudom je i nekadašnji direktor Savezne uprave carina Srbije Mihalj Kertes osuđen na četiri godine zatvora, osnivač tamošnje jedinice “Škorpioni” Milan Milanović Mrgud na tri godine, dok je bivši načelnik novosadske policije Miodrag Zavišić dobio godinu dana zatvora.

Iako je za njim, zbog ovog krivičnog djela, raspisana potjernica 2006. godine, Subotić još nije dostupan nadležnim organima. Po posljednjim informacijama, stanuje u Švajcarskoj, čiji pravni sistem ne poznaje krivično djelo zbog kojeg je

raspisana potjernica, pa u toj zemlji ne može biti uhapšen.

On je nedavno u Bariju oslobođen od optužbe za mafijaško udruživanje radi šverca cigareta iz Crne Gore u Italiju, odnosno za pranje novca od 1994. do 2001.

Ova odluka suda nastupila je na-

kon što je tužilac zatražio njegovo oslobođenje. Suđenje je ipak nastavljeno Crnogorcima Veselinu Baroviću, Branku Vujoviševiću i Branislavu Mićunoviću, kao i nekadašnjoj šefici crnogorske trgovinske misije u Italiji Dušanki Jeknić.

S.K.

Tema dana

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

3

U EU 2020. godine Poglavlja 23 i 24

Crna Gora bi mogla da otvori poglavlja 23 i 24 krajem ove godine, a u Evropskoj komisiji smatraju da ima još dosta posla koji bi trebalo završiti

Miraš Dušević

O

va dva pregovaračka poglavlja, a to su pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, biće prvi ozbiljni testovi za Vladu Crne Gore. Kada će biti otvorena još je neizvjesno, ali je jasno da Crna Gora, najvjerovatnije, neće pristupiti Evropskoj uniji prije 2020. godine. “Tajming otvaranja ova dva poglavlja c´e u suštini zavisiti od kvaliteta akcionih planova od strane Crne Gore”, potvrđeno je Dnevnim novinama u Evropskoj komisiji.

Ekspertska misija Evropske unije, zadužena za oblast vladavine prava, boraviće od dans do petka u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Cilj misije je da sagleda napredak Crne Gore u pravosuđu i temeljnim pravima, kao i u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti , kaže se u saopštenju Ministarstva.

Navodi se da će, tim povodom, u ponedjeljak biti održan uvodni sastanak predstavnika ekspertske misije i crnogorskih institucija uključenih u pregovaračke strukture za 23. i 24. poglavlje.

Sastanak će otvoriti državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović i predstavnik Generalnog direktorata za proširenje zadužena za ta poglavlja, Sabina Kvanpol.

Pregovaračka poglavlja 23 i 24, a to su pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, biće prvi ozbiljni testovi za Vladu Crne Gore. Kada će biti otvorena još je neizvjesno, ali je jasno da Crna Gora, najvjerovatnije, neće pristupiti Evropskoj uniji prije 2020. godine.

“Tajming otvaranja ova dva poglavlja će u suštini zavisiti od kvali-

Građanska alijansa

teta akcionih planova od strane Crne Gore”, potvrđeno je Dnevnim novinama u Evropskoj komisiji. Poručuju da bi naša država ova poglavlja mogla otvoriti na samom kraju ove godine, ali i da ima još dosta posla koji treba završiti.

Za razliku od prošlih proširenja, sada je svaka zemlja prepuštena sopstvenom ritmu i sve većim zahtjevima EU prema budućoj članici.

“Prema onome što je urađeno, a vezano je do sada najviše za tehniku pregovaranja, izradu akcionih planova, komunikaciju sa EK vezano je za kvalitet AP-a sa naglaskom na indikatore, i ako bi se uz to političke strukture u parlamentu dogovorile o potrebnoj izmjeni Ustava u dijelu organizacije pravosuđa, uz postavljanje mjerila koja očekujem da budu vrlo konkretna i stroga, moglo bi se desiti da poglavlja 23 i 24 budu otvorena do kraja godine”, kazao je za DN pravni savjetnik u CGO i član radne grupe za pripremu pregovora za poglavlje 23 Boris Marić.

Ipak, on naglašava da smo svje-

doci brojnih prepreka za otvaranje ovih poglavlja do kraja godine.

“Sada mi se čini da je ključ za otvaranje ovih poglavlja u načinu izbora novog VDT-a. U slučaju da se on izabere u kohabitaciji sa opozicijom nekom tročetvrtinskom većinom ili konsenzusom, to bi bila garancija i za izmjene Ustava i za eventualno ubrzanje institucionalne, konkretne i mjerljive borbe protiv korupcije i orgazovanog kriminala. U svakom drugom slučaju nijesam optimista i kako god da se stvari budu razvijale, ovo će morati da se desi kao početak i zaokret ka izgradnji suštinske i efektivne vladavine prava u Crnoj Gori”, kaže Marić.

●M ože i strože

Prema informacijama koje Dnevne novine imaju iz Savjeta Evrope i irskog predsjedništva, sljedeća Međuvladina konferencija, prilika kada se poglavlja otvaraju i zatvaraju, biće održana u junu, kada postoji opcija otvaranja pregovora za

još jedno ili dva poglavlja. Novi pristup kandidatima pretpostavlja rano otvaranje za pregovore “poglavlja svih poglavlja“, kako glasi neformalna titula data poglavljima pravosuđa i unutrašnjih poslova, po rednim brojevima 23 i 24.

Rano otvaranje ovih poglavlja se neće dogoditi za Crnu Goru.

Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je da je vladavina prava za Crnu Goru ključno pitanje, kao i eliminacija pojačane korupcije i kriminala koja stoji i realno kao znak raspoznavanja i za našu državu i za region u kojem živimo.

On je rekao da je Vlada posvećena tim pitanjima, da se intenzivno priprema za pregovore o poglavljima 23 i 24, i da će akcione planove, koji su u završnoj fazi, tokom maja poslati evropskim partnerima na razmatranje.

“Radimo to sa evropskim ekspertima i očekujem da ćemo pregovore povodom ta dva poglavlja otvoriti u drugoj polovini naredne godine”, dodao je Đukanović.

budva

Počinje festival nekretnina Nema dovoljno sudija za reizbor Crna Gora nema dovoljan broj sudija koji bi u slučaju reizbora mogli zamijeniti postojeće, ocijenili su u Građanskoj alijansi, navodeći da bi se trebalo fokusirati na obuku nosilaca pravosudnih funkcija.

Koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi Zoran Vujačić, rekao je da se u Srbiji na taj način izgubilo puno vremena i novca, a da su rezultati izostali, pa se vratilo sve na staro.

“Mi sve i da hoćemo u Crnoj Gori nemamo dovoljan broj sudija, koji bi mogao da zamijeni postojeće, a da ne govorimo o njihovom kvalitetu i iskustvu u presuđivanju. Svaki sudija mora da odgovara za svoj rad, a mjerilo njegovog rada su potvrđene presude”, rekao je Vujačić agenciji MINA. On je ocijenio da se treba fokusirati na osnaživanje Centra za obuku nosilaca pravosudnih funkcija, ali i da je potrebno da postoji kontinuitet u obuci sudija, kao i povećanje nivoa odgovornosti.

“To znači da one sudije za koje postoje ozbiljne indicije o neznanju ili korumpiranosti, mora im

se hitno oduzeti funkcija”, smatra Vujačić.

On je rekao da prepucavanjima u vezi reizbora sudija, Crna Gora pokazuje dominaciju ostalih grana vlasti u odnosu na sudsku i da sudstvo mora da uzme aktivniju ulogu kada se o njemu priča.

BOX: Nepovjerenje u tužioca “VD stanja u Tužilaštvu i Upravi policije mogu da utiču da nepovjerenje građana u institucije raste, ali i na nedovoljno efikasan rad, jer će po prirodi stvari oni razmišljati da se ne zamjere onima koji ih biraju i na taj način obezbijede budući mandat”, ocijenio je Vujačić.

On je naveo da je izbor vrhovnog državnog tužioca ozbiljno pitanje, i da je vrlo važno na koji način se bira, kao i koliko je nezavistan svom radu.

“Ustavne promjene koje se tiču VDT-a i njegovog predsjednika dvotrećinskom većinom dale bi toj osobi puni legitimitet i nezavisnost u radu. Na taj način bi i vlast i opozicija pokazali odgovornost kada je tako ozbiljna tema u pitanju”, kazao je Vujačić.

Festival investicija i nekretnina - FREI 2013. počinje danas u Budvi, u hotelu “Maestral”, a trajaće do 25. aprila (radni dio festivala je predviđen za 23. i 24. april). FREI je manifestacija koja je problemski usmjerena na razvoj Real Estate investicija u Crnoj Gori i u zemljama regiona. Festival je namijenjen investitorima i komercijalnim kompanijama iz ove oblasti, predstavnicima državne i opštinske administracije, zainteresovanim institucijama, predstavnicima međunarodnih institucija i stručnoj javnosti.

Učešće na Festivalu potvrdili su predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvoz-

denović, ambasador Savezne Republike Njemačke Pius Fišer, kao i eminetni stručnjaci. Među učesnicima FREI-a su i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, kao i predstavnici kompanija Porto Montenegro, Energoprojekt, Azmont Investments, Crnogorski elektroprenosni sistem, Turner SEE, Luštica divelopment, Safiro bič rizort, Savilis i Foresajt Montenegro.

Ideja održavanja FREI-a nastala je 2009. godine, kako bi Crna Gora zadržala i unaprijedila poziciju atraktivnog investicionog odredišta, kao i da se omogući stručni, idejni i iskustveni doprinos razvoju ril-istejt sektora u regionu.

“FREI je prethodnih godina potvrdio opravdanost polazne ide-

je, a na njemu su učestvovali skoro svi značajni investitori prisutni u Crnoj Gori, projektantske i izvođačke kompanije, međunarodni eksperti, reprezenti državnih organa zemalja regiona i veliki broj predstavnika preduzeća zainteresovanih za ovu oblast”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Organizatori manifestacije su kompanije Biznis Link i RLC Montenegro, dok je Atlas grupa generalni pokrovitelj.

Programski nosilac FREI je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a program i neposredni ciljevi skupa usklađeni su sa konkretnim politikama Vlade u ovoj oblasti.

I.B.

4

Politika

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

CRVENI KARTON ZAHTJEVIMA OPOZICIJE

Nema većine za nove izbore

Na kolegijumu predsjednika Skupštine danas će se raspravljati o zahtjevima opozicije sa protesta Zahtjev opozicije da Skupština donese zakon kojim bi se poništili predsjednički izbori izgleda da neće dobiti potrebnu većinu za usvajanje. Potrebna je podrška SDP koja će, po svemu sudeći, izostati. Poslanik Džavid Šabović (SDP) kaže da ne podržava zahtjev opozicionara, jer bi to moglo da pređe u praksu i da se svako malo traži poništavanje izbora.

“Zakoni se ne donose kad to nekom padne na pamet. Da li je to pravi put? Jer svako sjutra može, kad izgubi izbore, da traži novi zakon kojim se poništavaju rezultati i onda nikad nećemo imati priliku da priznamo rezultate sa bilo kojih izbora. Je li to demokratija?”, kaže Šabović. Sve zavisi od SDP da li će se usvojiti ovaj posebni zakon, ali i pravnik Blagota Mitrić procjenjuje da SDP neće glasati za taj zakon zato što su priznali konačne rezultate predsjedničkih izbora.

“SDP nije priznala Filipa Vujanovića kao ustavnog kandidata, ali je priznala konačne rezultate jer se nijesu žalili Ustavnom sudu, kao što je to uradio Demokratski front”, kazao je Mitrić.

SDP se nije žalila Ustavnom sudu iako smatraju da je svakako bilo izborne krađe na proteklim izborima. Šabović kaže da je ubijeđen da je bilo nepravilnosti i krađe na pojednim biračkim mjestima.

“Ovog puta je to toliko bilo izraženo. Žao mi je što državne institucije ćute”, kazao je Šabović.

On smatra da postoji drugi način da problem bude riješen, a to je ponavljanje izbora na spornim

biračkim mjestima. Rješenje teške političke krize u kojoj se nalazi Crna Gora u rukama je parlamentarne većine. Ovo poručuje funcioner DF Jovan Vučurović. Ukoliko se ne usvoji posebni zakon koji poništava izbore, opet će izaći na ulicu.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić je izjavio da ne postoji ustavna i zakonska mogućnost da Skupština Crne Gore ili predsjednik parlamenta ponište rezultate predsjedničkih izbora i da to može samo da uradi DIK. “Njihovi zahtjevi možda jesu politički pragmatični i zvučni, ali nemate pravnu mogućnost da to uradite”, kazao je Blažić.

Ali sa njim nije saglasan bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić. Mitrić je u razgovoru za DN kazao da tu materiju ima u malom prstu i da svakako postoji zakonska osnova da se ispuni zahtjev opozicije i da se ponište izbori.

“Svi pravnici koji govore da politički zahtjev u vezi sa donošenjem posebnog zakona o izborima a koji tvrde da ne postoji pravni niti ustavni osnov nijesu u pravu. Prvo, Ustav Crne Gore, u članu devet, propisuje da svi potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori kao i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava i međunarodnog prava uopšte imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. I da se uvijek primjenjuju kad drukčije regulišu odose nego domaće zakonodavstvo. To je notorna definicija”, kazao je Mitrić.

On navodi da, pored toga, jedno

Može poseban zakon Pravnik Blagota Mitrić kaže da bi se poseban zakon koji bi poništio izbore mogao donijeti, jer postoji praksa u uporednom pravu da se sličan slučaj dogodio i u Srbiji. Mitrić navodi da je Slobodan Milošević proglasio pobjedu 2000. godine, koju je potvrdila Savezna izborna komisija, a nakon čega su nastale demonstracije građana. Na kraju je bio prinuđen da prizna pobjedu opozicije tako što je donešen poseban zakon u Skupštini Srbije koji je poništio izbore. od najstarijih pravila opšteprihvaćenih normi međunarodnog prava, koje važi preko 1,000 godina, glasi: “lex specialis derogat legi generali”, što znači specijalni zakon ili posebni zakon (koji traži opozicija) derogira u svojoj primjeni opšta pravila ili opšte zakone.

“Potpuno je jasno da postoji pravni osnov, ustavni, unutrašnji, međunarodni da se taj politički zahtjev oko izbori usvoji”, kategoričan je Mitrić. Demokratska partija socijalista (DPS) će se o zahtjevima sa protestnog skupa u Podgorici izjasniti kada budu upućeni preko nadležnih institucija, poštujući zakon i Ustav, rekao je politički direktor te stranke Tarzan Milošević.

Zahtjevi neće proći Advokat Dragan Šoć ne vidi nikakve ustavne prepreke da Skupština donese poseban zakon kojim može poništiti rezultate izbora i stvoriti prostor da se raspišu novi predsjednički izbori, ali isto tako ne vidi političke uslove za to.

“Jer je očigledno da ne postoji ni spoMilošević je agenciji MINA rekao da će se DPS o zahtjevima sa skupa izjasniti kada budu upućeni preko nadležnih državnih institucija.

“Sačekaćemo da zahtjevi budu zvanično upućeni preko nadležnih institucija i onda ćemo se o njima

ljašnji, ni unutrašnji pritisak vezan za rezultate izbora.

Naprotiv, svi spolji faktori su priznali rezultate izbora, a unutrašnji nijesu na strani opozicije. Tako da mislim da taj zahtjev opozicije neće proći”, rekao je za RTCG Šoć. izjasniti poštujući zakon i Ustav i odgovorno kako smo do sada i radili”, poručio je Milošević.

Kolegijum predsjednika Skupštine trebalo bi danas u podne da raspravlja o zahtjevima opozicije sa protesta.

N.Đ.

Protesti

Novi izbori ili se opet okupljaju

Učesnici građanskog protesta, koji je u subotu održan u Podgorici, poručili su da neće priznati rezultate predsjedničkih izbora i pozvali predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da raspiše nove. Skup su, ispred zgrade Predsjednika Crne Gore, organizovale pristalice Miodraga Lekića koje smatraju da predsjednički izbori nijesu bili regularni. Policija je saopštila da je na protestu bilo 5.000 građana i da je sve proteklo mirno, dok mediji tvrde da je bilo nekoliko hiljada više... Sa skupa je zatraženo da Skupština donese poseban zakon kojim će se poništiti rezultati predsjedničkih izbora koje je saopštila DIK, a prema kojima je Vujanović pobjednik. ● Procesuirati aferu “Snimak” Pored toga, učesnici protesta zahtijevaju da se krivično-pravno procesuiraju akteri afere “Snimak” i da se sprovede parlamentarna istraga u vezi sa zloupotrebom državnih resursa za navodnu izbornu korupciju. Traže i da Skupština izabere novog vrhovnog državnog tužioca dvotrećinskom većinom, koji bi sproveo preporuke Evropske unije vezane za

poglavlja koja se odnose na vladavinu prava. Organizatori protesta su zahtjeve uputili Krivokapiću, premijeru Milu Đukanoviću i liderima stranaka vladajuće većine i dali im rok od deset dana da odgovore na njih. Ukoliko u predočenom roku ne ispune zahtjeve, poručili su da će se okupiti u još većem broju.

Iz DPS su se nakon protesta oglasili saopštenjem u kojem su istakli zadovoljstvo organizacijom protesta opozicionara koji nije imao epilog kao njihova ranija okupljanja. Poruka Miodraga Lekića, u kojoj je rekao da nije bitno da li će ući u kancelariju Predsjednika države, već da je bitno da se izbore za Crnu Goru kakva je nekad bila - država časnih, poštenih i slobodnih ljudi, posebno je izazvala zadovoljstvo u DPS. Iz ove partije su saopštili da je rečenim Lekić potvrdio pobjedu Filipa Vujanovića.

“Milo lopove”, “Ne damo pobjedu” i “Gotov je” su neke od parola koje su uzvikivali građani.

“Nemam pravo da se pomirim sa izbornom krađom jer su pokradeni svi građani, a želim da ovo bude posljednje okupljanje zbog izborne krađe”, kazao je okupljenima Lekić.

● Milić: Lekić je osvojio 154.000 glasova

Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je da Vujanović nije pobijedio na izborima.

“Niko ne smije priznati vlast koja ne proizilazi iz slobodne demokratske volje izražene na izborima, jer bi bio pobijeđen onaj koji priznaje poraz iako nije izgubio”, rekao je on.

Ipak, Milić je rekao da je Miodrag Lekić osvojio 154.000 glasova, što se poklapa sa brojem glasova koje su saopštile DIK i DPS. Funkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je da je Lekićeva pobjeda najčistija na Balkanu u posljednjih 50 godina.

“Niko nam nije otvarao banke i pravio otpor, imali smo samo slobodne građane i to nam je bilo dovoljno za pobjedu. Svi znaju da je Lekić jedini pravi predsjednik i to niko ne može da nam otme”, rekao je Danilović.

Funkcioner Fronta Milan Knežević kazao je da su 7. aprila građani poslali poruku svijetu da su promjene moguće ukoliko se u njih vjeruje. On je ocijenio da nema svrhe da se opozicija za, kako je naveo, izbornu krađu obraća zarobljenim institucijama.

Ne pristaju na bezakonje Književnik Balša Brković naveo je da su okupljeni građani ujedinjeni u ideji da ne pristaju na bezakonje.

“Ako na to pristajemo, onda zaslužujemo ovakvu vlast. Vlada se boji slobodnih ljudi i demonstranata koje ne može potkupiti”, rekao je Brković. Član Građanskog kluba Vladimir Božović kazao je da su na izborima građani pobijedili “kriminalni režimski savez”.

“Pozivaju nas da vjerujemo institucijama koje su nas pokrale, a Vujanović je već nakon televizijskog duela tre“Treba da se obratimo institucijama da pitamo da li su izbori bili fer, a te organe vode njihove žene, sestre, šure, pašenozi i pobratimi. Treba li da pitamo Svetlanu Vujanović ko je dobio na izborima”, kazao je Kežević, ocjenjujući da je nakon predsjedničkih izbora počeo pad vladajućeg režima. I poslanik Fronta Janko Vuči-

bao da se povuće jer je doživio intelektualni masakr”, rekao je Božović.

Rifat Vesković iz Fronta rekao je da vlast ne zaslužuje podršku građana, već samo kriminalnih grupa.

On je dodao da su manjinski narodi 7. aprila većinski bojkotovali, kako je naveo, podmićivanje i pritiske vlasti.

“Oni koji to nijesu uradili, već u posljednjim satima izašli na izbore pod pritiscima i ucjenama treba da znaju da slobodan čovjek umire jednom, a kukavica svaki dan”, poručio je Vesković. nić se obratio građanima.

“Danas samo radi fabrika zla i prevara koja se zove DPS”, dodao je on.

Vučinić je saopštio da je cilj protesta da se vrati ukradena pobjeda na izborima. “Ostavićemo rok režimu da nam vrate ono što su ukrali, a ako to ne urade, okupićemo se opet”, rekao je Vučinić.

N.Đ.

Politika

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

5

KOALICIJA

Šabović ne želi SDP na Vujanovićevoj zakletvi Nada Đurđevac

M

anji koalicioni partner od samog početka nije prihvatao Filipa Vujanovića za ponovnog predsjednika Crne Gore, pa će se izgleda tog stava pridržavati do kraja. Postoje velike šanse da SDP bojkotuje inauguraciju Vujanovića iako DPS to ne očekuje od njih.

Inauguracija predsjednika Crne Gore trebalo bi da se održi 20. maja na Cetinju, ali postoji mogućnost da manji koalicioni partner neće doći na taj događaj. Poslanik Džavid Šabović (SDP) je za Devne novine rekao da poslanici njegove partije ne bi trebali da dođu na tu svečanu skupštinu.

“Mi u SDP-u još nijesmo razgovarali o tome, i ja ne znam kakvo je raspoloženje u vrhu partije. Ja ću se, međutim, zalagati i predložiću ostalima da naša partija ne prisustvuje polaganju zakletve Filipa Vujanovića, kazao nam je Šabović.

Ukoliko SDP odluči da ne dođe, ovo bi bilo prvi put da crnogorski predsjednik položi zakletvi u Skupštini u kojoj možda neće biti čelnik tog zakonodavnog organa, što je trenutno Ranko Krivokapić. Ostali manji koalicioni partneri DPS-a će prisustvovati zakletvi.

SDP može da bojkotuje polaganje zakletve, ali je to samo deklarativni akt, smatra pravnik Blagota Mitrić. On pojašnjava da se u zakletvi ne glasa, jer tu nema šta da se odlučuje. Kada je u pitanju ova svečanost,

Mitrić zamjera kao pravnik što je u dosadašnjim mandatima Filip Vujanović neovlašćeno dopunjavao tekst zakletve.

“Zakletva je strogo formalan akt koji je propisan zakonom, ali je problem što je Vujanović mijenja. U njoj se kaže zaklinjem se da ću to raditi časno, u skladu sa zakonom, ustavom, svjesno i čestito, a on dodaje “tako mi bog pomogao”. Protivpravno je dopunjuje”, zamjerka je Mitrića. Ustav Crne Gore ne precizira broj poslanika koji treba da prisustvuju svečanom polaganju zakletve predsjednika države, upravo zbog činjenice da se radi o formalnom aktu. Član 97 Ustava predviđa da “Predsjednik Crne Gore stupa na dužnost danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skupštini”.

Hoće li SDP doći na inauguraciju Vujanovića ili ne, poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kaže da je to njihova stvar, ali da svakako Pozitivnoj ne pada na pamet da po-

đe na taj događaj. Bojanić kaže da je nevjerovatno da predsjednik države nema podršku većine poslaniku u parlamentu.

“To je vrlo specifična situacija i zato teško da možemo govoriti o nekom legitimitetu Filipa Vujanovića.

Ovo je zaista nevjerovatno šta se dešava kod nas”, kaže Bojanić.

Da izbor Filipa Vujanovića ima dosta problema i mimo tog a

optužbe za političke, ali i ekonomske poteze”, kaže Đukanović. Dokle će taj brak trajati, Đukanović kaže da ostaje da vidimo, ali da zvaničnici SDP nijesu baš baš ubjedljivi u obrazlaganju ostanka u koaliciji sa DPS jer se ne može zaključiti kakvo se dobro time postiže.

“Ostanak i čekanje na evoluciju DPS-a nije dobro jer se nema vremena za to a u međuvremenu imamo veoma loš razvoj situacije naročito u ekonomskoj sferi. Zvaničnici SDP nijesu jasni”, kazao je Đukanović.

Vuković: Ne vjerujem da će nas SDP ostaviti Poslanik DPS Miodrag Vuković ne vjeruje da će SDP odlučiti da ne dođe na inauguraciju predsjednika Vujanovića. On vjeruje da će poslanici SDP biti na nivou političke i poslaničke odgovornosti i da će svakako prisustvovati zakletvi Vujanovića.

“Malo bi, najiskrenije rečeno, bilo neobično da SDP koja je zajedno sa ostalim koalicionim partnerima ubjedljivo učestvovala u konstituisanju i kreiranju nezavisne države Crne Gore i njenog pravnog poretka ne dođe na taj događaj”, kaže Vuković.

Bili su izbori koji su izazvali kontroverze, ali Vuković navodi da je to završeno, jer su nadležne institucije odlučivale o tom nezadovoljstvu. On navodi da su poslanici donijeli Ustav i zakone, te da oni treba i da ih poštuju.

“Jer najmanje se od poslanika očekuje da te zakone ne poštuju”, kaže Vuković.

POLEMIKA

Opozicija se, ipak, dogovorila oko SE Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je juče da izjava poslanika Demokratske partije socijalista Zorana Vukčevića vrvi od neistina, kada je rekao da je opoziciji u Savjetu Evrope pripadalo jedno mjesto, ali da se oni četiri mjeseca nijesu mogli dogovoriti ko će da bude član.

Naime, šef crnogorske delegacije u Parlamentu Savjeta Evrope i potpredsjednik Parlamenta SE Zoran Vukčević demantovao je tvrdnju poslanika Pozitivne Crne Gore Mladena Bojanića, koji je izjavio da naša delegacija ne ispunjava uslove, jer u njoj nije adekvatno zastupljen broj žena i opozicije. Bojanić je rekao da će od predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića tražiti da opozove crnogorsku delegaciju. Kako je Bojanić istakao u reagovanju dostavljenom CdM-u, Vukčevićeva izjava vrvi od neistina.

“Idemo redom, prva neistina je da opoziciji pripada jedno mjesto u delegaciji za Parlament Savjeta Evrope. Činjenica je da opoziciji pripadaju dva mjesta, jedno za stalnog člana a drugo za zamjenu. Druga je neistina da se opozicija nije mogla dogovoriti ko će je predstavljati u delegaciji, a istina je da je opozicija još 25.januara postigla dogovor o članovima svih parlamentarnih delegacije pa i delegacije SE, o čemu je istoga dana usmeno na Kolegijumu, a i putem zvaničnog dopisa upoznala Predsjednika Skupšti-

što većina poslanika neće prisustvovati ovom događaju, smatra analitičar Andrija Đukanović. On je za DN kazao da je eventualni izostanak SDP sa inauguracije samo principijelno ponašanje u skladu sa njihovim ranijim stavom da je njegov mandat neustavan.

“Svakako da će to uticati na legitimitet funkcije predsjednika, takođe i izostanak opozicije. Ostaje nejasno dalje učešće u vladajućoj koaliciji SDP budući da prema DPS-u upućuju veoma teške

Mladen Bojanić

PROTOKOL

Krivokapić na Kipru Predsjednik Skup tine Crne Gore Ranko Krivokapić učestvuje u Nikoziji na Konferenciji efova parlamenata zemalja Evropske Unije (EU).

Iz Krivokapićevog kabineta saopšteno je da će predsjednici parlamenata na Konferenciji diskutovati o ulozi evropskih parlamenata u unaprijeđivanju demokratije i ljudskih prava u Mediteranu.

Kako se navodi, predsjednici parlamenta diskutovaće u Nikoziji i o socijalnoj koheziji u periodu krize.

Crna Gora tre i put u svojstvu

kandidata za članstvo u EU učestvuje na Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Unije.

SRPSKI NACIONALNI SAVJET

Možemo ih opozvati Bojanić kaže da je laž da odluku o njihovoj suspenziji i povratku u Crnu Goru može donijeti samo Savjet Evrope.

“Delegaciju može opozvati isti onaj ko je i poslao, a to je predsjednik ne i ostale članove Kolegijuma”, rekao je Bojanić.

Prema njegovim riječima, treća je neistina da sadašnja delegacija, u sastavu Zoran Vukčević DPS, Damir Šehović SDP, stalni članovi i Predrag Sekulić DPS i Draginja Vuksanović SDP ispunjava uslov zaspupljenosti od najmanje 30 odsto članica ženskog pola.

“Ili Vukčević pojma nema o procentnom računu ili ima neku tajnu koju krije od javnosti.

Skupštine, Ranko Krivokapić. Dakle, Zoran Vukčević i ekipa su turisti u Strazburu, a njihove avio karte, hotelski smještaj i dnevnice plaćaju poreski obveznici Crne Gore”, zaključio je Bojanić. Četvrta neistina, da je ispunjen uslov po pitanju adekvatne zastupljenosti predstavnika opozicije je valjda svakome očigledna bez obzira što SDP ponekad odradi ulogu opozicije u vlasti.

Peta neistina, da ovakva delegacija nesmetano radi u Parlamentu SE je takođe očigledna, jer se niti jedno jedino pitanje o Crnoj Gori nije, ne može i neće razmatrati u Parlamentu SE dok se ne kompletira crnogorska delegacija”, istakao je on.

Vojinović: Ispitati finansije SNS Član Predsjedništva Srpskog nacionalnog savjeta (SNS) Rajo Vojinović pozvao je nadležne državne institucije da prije izbora za novi saziv Savjeta detaljno ispitaju finansijsko poslovanje ove institucije.

On je, u izjavi dostavljenoj agenciji MINA, naveo da se Savjet nije sastajao u posljednje tri godine, a da su sve odluke iz tog perioda, uključujući i završne račune, koji su predstavljeni kao odluke SNSa, bile, kako je rekao, manifestacija samovolje predsjednika Momčila Vuksanovića.

Vojinović je kazao da je za to vrijeme kroz SNS prošlo oko dva miliona eura.

“Pod punom moralnom i zakonskom odgovornošću tvrdim da je u

pomenutom periodu te pare Vuksanović pravdao proizvoljnim crtanjem brojki u izvještajima o finansijskom poslovanju Savjeta koje nikada nije usvojio Srpski nacionalni savjet”, kazao je Vojinović.

On je, kako je naveo, treći put pozvao nadležne državne institucije da prije izbora za novi saziv Savjeta detaljno ispitaju finansijsko poslovanje ove institucije, a drugi put ostale članove Predsjedništva Savjeta da prestanu sa pilatovskim pranjem ruku u odnosu na ove činjenice.

On je ocijenio da će ukoliko se to ne desi, biti jasno da je Vuksanović pod zaštitom onih kojima dobro srpskog naroda u crnogorskoj državi nije na srcu.

6

Globus

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

beograd

Ti više voliš Srbiju od mene?

KINA

Novi bilans žrtava u Kini Poslije zemljotresa na jugozapadu Kine, broj žrtava porastao je na 203. Povrijeđeno je 11.500 ljudi, od kojih 960 ozbiljno. Službe za vanredne situacije pokušavaju da doture hranu i ljekove ugroženima, a u akcije spasavanja uključena je i vojska. Većina žrtava je iz oblasti Lušan, u pokrajni Sečuan, nedaleko od doline u kojoj se nalazi grad Jaan, javila je kineska novinska agencija Sinhua. Nakon potresa jačine 6,6 stepeni po Rihterovoj skali u najteže pogođenoj oblasti Lušan, nema ni vode ni struje. Spasioci se teško probijaju kroz uzane puteve, pune klizišta, a policija ograničava pristup pogođenoj oblasti. Zamjenik direktora gradske vlade Čen Jong rekao je novinarima da je malo vjerovatno da će broj žrtava dramatično rasti.

“Znamo kakva je situacija u većini oblasti. Većina žrtava je prijavljena. U nekim udaljenim planinskim oblastima moguće je da u potpunosti ne znamo kakva je situacija”, rekao je Čen, prenijela je agencija Rojters. Ljekari i medicinske sestre rade na otvorenom ili pod šatorima pored zgrade bolnice oko koje ima razbijenog stakla, djelova maltera i betona zbog oštećenja u zemljotresu. Doktor Šao Zejong je rekao da većina ljudi ima “povrede glave, slomljena rebra, ruke, noge, a ima i pacijenata sa prelomom kičme”. Novi kineski premijer Li Kećeng odmah se uputio “u zonu katastrofe”, a lokalna televizija ČTV prikazala je, na snimku, kako premijer doručkuje u šatoru.

DIPLOMATIJA

Veća podrška Prijatelja Sirije Američka pomoć sirijskoj opoziciji porašće na 250 miliona dolara

Grupa građana iskoristila je u nedjelju Beogradski maraton i prisustvo premijera Ivice Dačića da izrazi nezadovoljstvo potpisivanjem prvog prijedloga briselskog sporazuma o sjeveru Kosova. Na samom početku sportske manifestacije, manja grupa građana skandirala je “Izdaja, izdaja” i “Ne damo Kosovo”, a na to su im okupljeni uzvratili skandiranjem “maraton, maraton”. Potom je, tokom šetnje poslije starta maratona, jedan gra-

đanin prišao premijeru i upitao ga “da li mirno spava”, na šta je Dačić odgovorio potvrdno. A onda i odgovorio tom građaninu.

“A da li biste više voleli da ih proteraju (Srbe sa Kosova), pa da onda plačemo, vi volite da ih proteraju, pa da plačete za njima. Ti više voliš Srbiju od mene?”, upitao je Dačić nezadovoljnog građanina. Premijer je naglasio da će sve uraditi da spase Srbe na Kosovu, a na pitanje da li skupština može da ne pri-

hvati parafirani sporazum, premijer je odgovorio potvrdno.

“Ako skupština misli drugačije, ako narod misli drugačije, neka bude”, rekao je Dačić. On je po završetku tog razgovora rekao da mu je drago što mu je taj građanin “u lice kazao šta misli”.

“Pitao me je kako spavam, a ja sam mu odgovorio što me to pitaš”, rekao je kratko premijer i nije želio da komentariše polemiku koju je vodio sa tim građaninom.

SAD

Rusi upozoravali FBI na bostonskog bombaša Rusija je još 2011. zatražila od američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) da pokrene istragu o starijem od dvojice braće osumnjičenih za bombaški napad na Bostonskom maratonu, Tamerlanu Tsarnajevom, otkrio je agenciji Rojters neidentifikovani izvor iz američke policije.

FBI je saopštio da intervju sa Tsarnajevim, koji je sproveden prije dvije godine na osnovu dojave jedne strane vlade, kao i provjera njegovih putovanja, aktivnosti na Internetu i ličnih poznanstava, “nisu ukazali na bilo kakvu terorističku aktivnost” u to vrijeme. Tamerlan Tsarnajev (26) je ubijen u policijskoj potjeri prekjuče, a dramatična potraga za devetnaestogodišnjim Džoharom, zbog koje je cijeli grad bio zatvoren, a bostonsko predgrađe Votertaun praktično pretvoreno u vojni kamp, trajala je čitav dan. Stariji od braće Tsarnajev se sumnjiči da je zajedno sa mlađim Džoharom

15. aprila aktivirao dvije bombe blizu finiš linije maratona, usmrtivši troje ljudi i ranivši oko 180, što je

najgori napad u SAD od terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

JUBILEJ

Kraljica Elizabeta proslavila 87. rođendan

Američki državni sekretar Džon Keri najavio je, na sastanku 11-člane grupe Prijatelji Sirije, da će američka pomoć sirijskoj opoziciji porasti na 250 miliona dolara čime će, kako navodi AFP, zapravo udvostručiti pomoć sirijskim pobunjenicima. Dio novca biće iskorišćen da se “obezbijedi proširen opseg podrške” pobunjeničkim snagama u sukobu sa snaga-

ma predsjednika Bašara al Asada i izlaziće iz okvira dosadašnje pomoći u hrani i medicinskom materijalu i uključivati “druge tipove nesmrtonosne opreme”. Sastanak Prijatelja Sirije (SAD, Velike Britanije, Katara, Saudijske Arabije, Jordana, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Italije, Nemačke, Francuske i Turske) održan je u subotu, u Istanbulu.

Kraljica Elizabeta II, najstariji aktivni britanski monarh, proslavila je juče svoj 87. rođendan u najužem krugu porodice, saopštila je Bakingemska palata. Kraljičin portparol je dodao da kraljica na današnji dan neće biti u Londonu, javila je britanska televizija Skaj Njuz.

Pretpostavlja se da će kraljica i njen suprug, vojvoda od Edinburga, biti u zamku Vindzor, koji je njihovo omiljeno prebivalište. Kraljica Elizabeta II vlada Britanijom 62 godine. Do sada je najduže na tronu bila kraljica Viktorija koja je vladala 63 godine i sedam mjeseci. Ova suverena monarhinja ima dva rođendana - pravi rođendan 21. aprila i zvanični u junu, koji se proslavlja paradom. Uprkos godinama kraljica i dalje obavlja na stotine javnih obaveza, međutim polako počinje da ih smanjuje. Na primjer, prošle godine je prepustila sve prekomorske turneje mlađim članovima porodice, a ove godine je zbog bolesti otkazala posjetu Rimu. Njen unuk, princ

Hari je dodjeljivao medalje na jučerašnjem londonskom maratonu, dok je njena snaha, vojvotkinja od

Kembridža, Kejt, prisustvovala počasnoj smotri kraljičinih skauta u zamku Vindzor.

Globus

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

7

SPC

Nema Kačavendinih tajni

Novi detalji i svjedočenja o nedjelima sveštenika Srpske pravoslavne crkve vladike Kačavende

N

Čistka

akon što je Sinod Srpske pravoslavne crkve dospio u posjed fotografija, video i audio snimaka, te oko 40 svjedočenja mladića i sveštenika Eparhije zvorničko tuzlanske o seksualnom zlostavljanju koje je nad njima vršio vladika Vasilije Kačavenda, porno film sa srpskim sveštenikom u glavnoj ulozi pojavio se i na sajtu You tube, pod naslovom “Jeromonah Nikolaj Stamatović Vasilije Kačavenda u filmu oralno i analno zadovoljava mladiće”.

Matrica ponašanja vladike Kačavende je već decenijama ista.

Izabere nekog socijalno ugroženog dječaka, najčešće đaka koji pohađa Bogosloviju, počne da ga iskorišćava, a da ga ne bi odao stipendira ga sa minimalno 100 eura mjesečno, otkrio je za beogradski „Blic“ jedan od svjedoka brojnih nedjela u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.

“To je javna tajna i svi o tome pričaju. Međutim, neki imaju konkretne dokaze, a većina je čula samo priče o Kačavendinim grijesima”, ispričao je svjedok. On tvrdi da mladići koje bira Kačavenda nemaju najčešće nekog od roditelja ili ih školuje šira rodbina, tako da lako postaju zavisni od njega.

“Oni su u takvom psihofizičkom stanju da ne mogu da mu kažu ne.

Prvo počne da im daje sitne poklone, pa im kupuje mobilne telefone ili laptopove, da bi im na kraju skoro svakog mjeseca davao iz svog džepa stotinak eura”.

Međutim, prema njegovim riječima, seksualno opštenje sa mladićima nije jedini greh vladike.

“Tu su raznorazne finansijske mahinacije pa je vladika Vasilije bio primoran da podmićuje mnogo širi broj ljudi koji su znali njegove tajne. Nekima je sređivao drva za ogrev, nekima obezbjeđivao druge životne stvari, a najčešće im je davao jednokratnu pomoć koja je išla i do 1.000 kovertibilnih maraka”. Prema riječima ovog svjedoka, to su velike pare za većinu svjedoka Kačavendinih nedjela, te su se rađe odlučivali da ćute da bi dobili sitne privilegije.

Sinod SPC posjeduje pravu malu porno-kolekciju na kojoj je vladika Kačavenda glavni akter. U pitanju su video i audio snimci, fotografije, ali i svjedočenja oko 40 žrtava koje je vladika iskoristio.

Sa druge strane, Kačavenda pokušava da se obezbijedi da potencijalni svjedoci ne govore protiv njega. Da bi osigurao sigurne glasove za potvrdu navoda da nije sklon bludu i da je sve namještaljka, episkop nudi i do 25.000 eura. On je naredio sveštenstvu da tri mjeseca unaprijed uplate novac za penzijsko i invalidsko osi-

guranje, ali i eparhijski razrez, a koji se uplaćuje u eparhijsku kasu, a potom tek nadleženim državnim organima. Jedan od sveštenika svjedoči da je dodatno ogorčenje izazvala naredba na “posljednjem bratskom sastanku prvih nedjelja posta”. “Sveštenicima su bukvalno podijeljene odežde koje moramo da platimo oko hiljadu maraka, a koje realno koštaju bukvalno desetak puta manje”, izjavio je ogorčeni sveštenik. On je naveo i da u zadnjih mjesec dana iz Eparhijskog dvora u Bjeljini vladičini odani ljudi iznose i ponešto od vrijednih stvari. Vladika Vasilije Kačavenda je do sada bio poznat najviše po svom dvoru koji mnogi opisuju kao Versaj i “raj

na zemlji” jer je do bukvalno posljednjeg centimetra ispunjen pozlatama i izuzetno skupocjenim namještajem.

Podsjećanja radi, prije desetak dana je MUP Srbije u organizovanoj akciji uhapsio jeromonaha Nikolaja Stamatovića, namjesnika u manastiru u Etno-selu “Stanišići” kod Bijeljine, koji je pokušao da po cijeni od 100.000 KM proda porno film u trajanju od sat i po na kojem vladika Vasilije Kačavenda seksualno opšti s četvoricom mladića.

Episkop Vasilije Kačavenda je, zbog navodnih zdravstvenih problema, 9. novembra 2012. godine podnio ostavku na upravljanje povjerenom eparhijom.

Još prošle jeseni srpski mediji su najavljivali “veliku čistku” u vrhu SPC. Tada, Sinod SPC, a posebno patrijarh Irinej, bili su odlučni da raščiste sve što je crkvu dovodilo u negativan kontekst. Očigledno da je prvi na spisku bio vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije, koji je primoran da se penzioniše. Špekulisalo se zapravo sa penzionisanjem Kačavende, kada se tvrdilo da je na to bio primoran. Čak, izvori su navodili da bi sve moglo da se definiše na saboru u maju ove godine.

Osim vladike Kačavende spominjana su imena i vladike Filareta, Pahomija, Jefrema i Lavrentija.

Pahomije

8

Ekonomija

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

KAP

Uzdaju se u SNP Danas bi trebalo da bude poznat datum održavanja sjednice Skupštine u vezi sa Kombinatom, radnici se nadaju da će opozicija ubrzati stvar

EDITORIJAL Na staklenim nogama FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

Kada govore o neophodnosti čvršćeg ujedinjenja Evrope, brojni bivši i sadašnji evropski državnici, kao i eminentni predstavnici nauke, naglašavaju da samo takva Evropa može igrati važnu ulogu na globalnom nivou. Drugim riječima, svjetska ekonomska kriza potvrdila je, a vjerovatno i ubrzala, činjenicu da Zapad dio ekonomske, pa i političke moći gubi. Tačnije rečeno, gubi na račun zvijezda u usponu u vidu BRICS država (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). No, ekonomska moć jedne od njih na staklenim je nogama i veliko je pitanje da li će i u budućnosti moći da “igra u ovoj ligi”. Iako Rusija, o kojoj je riječ, ima ekonomske pokazatelje o kojima države Zapada samo mogu da sanjaju (veoma niska zaduženost, rast BDP u prošloj godini od 3,4 odsto, uravnotežen budžet i nezaposlenost od šest odsto), ova država se suočava sa velikim problemima koji prijete da ugroze njen ekonomski razvoj: široko rasprostranjena korupcija, moćni oligarsi, preobimna uloga države u ekonomskim aktivnostima i konstantan odliv kapitala (prošle godine oko 54 milijarde dolara).

Na listi Svjetske banke o uslovima za poslovanje, Rusija zauzima 122. mjesto na listi od 182 ocijenjene države, dok je i na listi Transparency International o prisustvu korupcije u donjem dijelu na 133. mjestu, koje dijeli sa Iranom i Hondurasom. A navedeno loše stanje potvrđuje i podatak da se u ovoj državi nepotizam i mito na godišnjem nivou “mjere” sa 300 milijardi dolara. Uz to, rusku ekonomiju guše monopoli i preobimno prisustvo države čiji udio, primjera radi, u bankarskom sektoru iznosi 50 odsto, a u naftnoj industriji 45 odsto. Međutim, ekonomiju naročito guši državna ekonomska strategija koja zanemaruje mala i srednja preduzeća, i po kojoj se Rusija “skoncentriše” na izvoz sirovina, koje čine 70 odsto izvoza (poređenja radi, 2000. godine 43 odsto), i dobivenim novcem finansira se uvoz, a ne razvoj infrastrukture, te stoga površinski najveća država svijeta godišnje izgradi samo 500 kilometara puteva. Štaviše, ruska zavisnost od cijene sirovina čini ekonomiju ove države veoma ranjivom, i veliko je pitanje još koliko dugo će Rusija moći da računa na ogromne prihode od sirovina kojima se puni polovina budžeta. Amerikanci već uveliko, uz pomoć najnovije tehnološke metode nazvane fracking, eksploatišu gas, čime su od 2008. godine smanjili njegovu cijenu za čak 75 odsto, a mogli bi, prema ocjeni Međunarodne agencije za energiju, već za dvije godine prestići Rusiju i postati njegov najveći proizvođač. Brojne države širom svijeta takođe prate američki primjer i usvajaju zakonsku regulativu kojom se omogućava primjena kontroverzne metode fracking.

Drugim riječima, Rusija je sve samo ne dinamična ekonomija. A da bi se to promijenilo, neophodna je jaka politička volja, što je teško očekivati sa aktuelnom političkom elitom.

Danas bi trebalo da bude nastavljena sjednica skupštinskog Kolegijuma nakon koje se očekuje konkretan datum održavanja sjednice parlamenta na kojoj će se raspravljati o predlogu zaključaka u vezi sa rješavanjem problema u fabrici. U Sindikatu aluminijuma uzdaju se u predstavnike Socijalističke narodne partije (SNP) da će malo ubrzati sazivanje sjednice.

Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić kazao je za Dnevne novine da očekuje da će svi parlamentarci konačno shvatiti ozbiljnost cijele situacije i ponovio da je očuvanje proizvodnje u KAP-u nedvosmisleno jedino rješenje. On je ponovio da je SNP-u, čiji je predlog zaključaka u vezi sa KAP-om prihvatio Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, uputio i dodatno pismo u kome ih mole za pomoć kako bi se očuvala proizvodnja u fabrici.

“Očekujemo zaista što prije djelovanje parlamenta, i ne vidimo razlog

da se odluka više odlaže. Ostajemo pri tome da fabrika mora da nastavi proizvodnju i nadamo se da će nas parlament podržati”, kazao je Krivokapić.

Poslanik SNP-a i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović kazao je za Dnevne novine da se nada da će se već danas znati kada će se Skupština zasijedati.

“U ponedjeljak u 12 časova je zakazan nastavak sjednice Kolegijuma Skupštine uz prisustvo svih članova, osim predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. Sjednicom će predsjedavati kolega Suljo Mustafić i očekujem da ćemo znati kada će biti zakazana sjednica na kojoj će se raspravljati o Kombinatu aluminijuma”, kazao je Damjanović.

Jedino se Socijaldemokratska partija socijalista zagovara za gašenje KAP-a. Vicepremijer Vujica Lazović kazao je u četvrtak da se zalaže za gašenje Kombinata, ocjenjujući da ta

kompanija u budućnosti može donijeti samo veću štetu. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović nije se složio sa tom ocjenom i smatra da je Vladin model da država preuzme fabriku idealan.

Otpremine Radnici su se od prošlog ponedjeljka mogli prijavljivati za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu odgovarajućeg iznosa otpremnina, za šta se prijavilo 76 radnika Kombinata. Zaposleni u KAP-u su do petka imali rok da se prijave za isplatu otpremnina od šest do četrnaest hiljada eura.

Procjena Sindikata je bila da će se prijaviti od 80 do 100 ljudi, dok su u Ministarstvu ekonomije i menadžmentu KAP-a očekivali veći broj.

Ukoliko bude usvojen, Zakon će obezbijediti veća prava za putnike

SAOBRAĆAJ

AUKCIJA

Sjutra peta ovogodišnja prodaja državnih zapisa

Evropska prava putnika možda stižu i u našu zemlju Izmjenama Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju usklađenim sa propisima EU definisane dodatne obaveze za prevoznike

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih šest miliona eura, peta ovogodišnja, biće održana sjutra. Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) saopštili su da se ponude mogu dostavljati do tog dana do 12 sati.

“Samo kovertirane ponude, donijete i stavljene u posebnu kutiju, koja se nalazi u holu zgrade CBCG, biće obrađene u postupku aukcije”, kazali su predstavnici CBCG, koja vodi aukciju u ime Vlade.Rok dospjeća zapisa, koji

će biti emitovani u srijedu, je 182 dana, odnosno 23. oktobar. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

I.B.

Crnogorski prevoznici će, ukoliko budu usvojene predložene izmjene i dopune Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju, morati putnicima da plate odštetu u slučaju otkazivanja putovanja ili da im obezbijede odgovarajući smještaj ako zbog nezgode put bude prekinut.

Predlogom izmjena i dopuna, koji je u skupštinskoj proceduri, utvrđena je obaveza prevoznika da, ukoliko putniku ne obezbijedi alternativni prevoz ili ne vrati novac za kartu, plati odštetu. Prevoznik će, po tom osnovu, morati da plati odštetu od 50 odsto cijene karte uz povrat naknade za prevoz u punom iznosu.

Utvrđena obaveza prevoznika odnosi se na putovanje koje traje više od tri sata, u slučaju otkazivanja ili kašnjenja prevoza pri polasku sa autobuske stanice od preko sat i po.

Navedene obaveze prevoznika ne primjenjuju se u slučaju loših vremenskih uslova ili većih prirodnih

nepogoda.

Predlogom izmjena i dopuna Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju preciznije se definiše i obaveza prevoznika da putniku obezbijedi odgovarajući smještaj, odjeću i hranu, ukoliko do prekida putovanja dođe zbog neke nezgode, poput saobraćajne.

“U tom slučaju prevoznik može da ograniči ukupne troškove smještaja na 80 EUR po noćenju za svakog putnika i za najviše dvije noći”, navodi se u Predlogu.

Predloženim izmjenama i dopunama utvrđene su obaveze prevoznika u slučaju da polazak autobusa, na osnovu registrovanog i objavljenog reda vožnje, bude otkazan ili kasni u polasku više od dva sata ili ukoliko prevoznik očekuje da se to desi.

Predlogom izmjena i dopuna Zakona o ugovorima u drumskom saobraćaju utvrđena su i prava osoba sa invaliditetom, koje u skladu sa

Konvencijom UN moraju imati iste mogućnost kao i ostali građani kada je riječ o slobodi kretanja i izbora, kao i nediskriminaciji.

“Tim osobama se ne smije odbiti pravo na prevoz, osim iz opravdanih razloga u smislu jednostavnosti i bezbjednosti prilikom ulaska, izlaska ili prevoza, a vezano za konstrukciju autobusa”, navodi se u Predlogu.

Osobe sa invaliditetom moraju imati pravo na pomoć na autobuskim stanicama i u autobusima, koja bi trebalo da bude besplatna.

U obrazloženju Predloga izmjena i dopuna navedeno je da se one usvajaju u cilju usklađivanja crnogorskog sa evropskim zakonodavstvom, što je jedan od uslova pridruživanja EU. Crna Gora, u skladu sa Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, ima obavezu potpunog usklađivanja sa regulativama i direktivama iz područja drumskog prevoza.

I.B.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

9

UNFAO

Projekat dao rezultate

VLADA

Veći PDV, tema nakon praznika

da i usluga, što će dodatno uticaIvana Boljević ti na pad standarda građana u Creća stopa poreza na dodatu vrijednost u Crnoj Gori trebalo bi da bu- noj Gori.

Vlada je od jula prošle godide tema sjedniceVlade nakon prvomajskih praznika, saznaju Dnevne novine. Ovaj predlog moraće da prođe skupštinsku proceduru, ne uvela niz kriznih mjera što je uglavnom pogodilo porodice prokoja će kako sada stvari stoje izazavati žučnu raspravu. sječnog životnog standarda. Prvi set kriznih mjera odnosio se na uvođenje popularno nazvanog poDa treba povećati PDV građanima na Gora prva država regiona koja je reza “euro pop euro” kojim je uvedena taksa od jednog eura na svaCrne Gore, saglasni su u Ministar- na putu oporavka.

On je, kako je saopšteno, podržao ko brojilo za električnu energiju, stvu finansija, Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), Svjetskoj banci (SB), fiskalne reforme, naročito povećanje mobilni telefon i kablovsku telei Međunarodnom monetarnom fon- PDV-a, uz zaključak da je to teška, ali viziju. Cilj uvođenja ovog poreza, du (MMF). U zajedničkom saopšte- apsolutno nužna mjera. koji je se prvi put odnosio i na djenju Ministarstva finansija i CentralHeemskerk je dao podršku imple- cu, populaciju koja ne ostvaruje ne banke navodi se da su zvanični- mentaciji teških odluka, povećanju nikakve prihode, bilo je podizanje ci Svjetske banke i MMF-a podržali, PDV-a i rješabudžetskih prihoda za na sastanku sa predstavnicima cr- vanju pitanja 1,2 miliona nogorske Vlade u Vašingtonu, na- Kombinata alujavljeno povećanje stope poreza na minijuma Podmjesečno. U dodatu vrijednost, ocjenjujući da je gorica (KAP), posljednjih devet mjeto “teška ali apsolutno nužna mjera”. ocjenjujući da Ovo će, kako saznaju Dnevne no- je konzistenseci Vlada je vine biti i tema postpraznične sjed- tnost u vođenju povećala u nice Vlade, možda već 9.maja, ali re- ekonomske poporez na doakcije su vrlo oprečne. litike važnija od hodak fizičPredsjednik Odbora za ekonomi- brzine. kih lica sa 9 na 15 odju, finansije i budžet Skupštine Crne Dakić se sto, za plaGore, Aleksandar Damjanović, tvrdi osvrnuo i na remiliona eura prihoda godišnje ostvarilo bi da je to loš potez, nastao iz loše ideje zultate analize se ukoliko bi stopa PDV-a bila povećana sa te iznad 480 da se, ponovo preko građanskih leđa uticaja neznat17 na 19 odsto. eura neto, od namire loši potezi Vlade, prije svega nog povećačega je obezmisleći na situaciju sa Kombinatom nja stope PDVbijeđeno još aluminijuma Podgorica. a, koje su radili oko 12,5 mi“U susretima koje sam ja imao sa SB, CBCG i Miliona eura u predstavnicima SB i MMF-a ta ideja nistarstvo i koje su pokazale da su budžetu. nije nikada nametana i to je jako loš benefiti takve odluke veći od potenPrema proračunu Vlade, novim potez o kojem ćemo svakako imati cijalnih negativnih efekata. podizanjem PDV-a trebalo bi da buinteresantnu raspravu u Parlamede obezbijeđeno još 30 do 40 mitu. Mnogo bolja opcija je da država ● Povećanje loše za liona eura. Ekonomski analitičari naplati neizmirene obaveze i uznoukazuju da podizanje PDV-a ima turizam su preko 300 miliona eura”, kazao je negativan efekat jer smanjuje poDamjanović za Dnevne novine.

Ministar održivog razvoja i turiz- rodični budžet, a samim tim kupovPotpredsjednik Vlade, Vujica La- ma, Branimir Gvozdenović, juče je nu moć stanovništva. zović, ranije je najavio da će stopa kazao da bi trebalo uložiti dodatne Iskustva evropskih zemalja u PDV-a najverovatnije biti povećana napore i tražiti još neka rješenja ka- povećanju PDV-a pokazuju da sa 17 na 19 odsto do početka ljetnje ko ne bi došlo do povećanja poreza ova mjera nije imala željeni efesezone, čime bi se obezbijedilo oko na dodatu vrijednost (PDV). kat jer je su cijene porasle, a po“Siguran sam da ćemo uložiti do- trošnja građana zbog rasta cijena 40 miliona eura prihoda godišnje. datne napore koji treba da obezbi- životnih troškova pala. Podizanje jede da se ne poveća PDV, jer svako PDV-a nesumnjivo će izazvati i ● Put Oporavka povećanje izaziva i određene proble- rast inflacije.

Crnogorska delegacija, koju su u me”, rekao je Gvozdenović.

Svjetska banka i MMF predložiVašingtonu predvodili ministar fiOvaj, kao i stav predsjednika Cr- li su podizanje MMF-a kao mjeru nansija Radoje Žugić i guverner nogorskog turističkog udruženja, garancije vraćanja kredita odobreCBCG, Milojica Dakić, sastala se sa Žarka Radulovića, da će, ako se PDV nih Crnoj Gori. Analitičari ukazuju izvršnim direktorima Holandske poveća u toku ljetnje turističke sezo- da je SB tražila da se poveća PDV da konstituence u MMF-u i SB, Menom ne ili prije, to imati katastrofalne po- bi obezbijedila svoj kapital koji je Snelom i Frankom Hemskerkom. sljedice jer će Crna Gora od turizma uložila odnosno da većim budžetŽugić je, kako se navodi u saopšte- zaraditi manje od planiranog, mož- skim prilivom osigura blagovremenju, sagovornicima predstavio naj- da će odložiti na par mjeseci sada no vraćanje novca iz državne kase. važnije rezultate fiskalnih reformi i već jasnu namjeru Vlade da dođe do Crna Gora je korisnik kredita od planove za naredni period, uključu- povećanja stope poreza na dodatu 80 miliona eura i garancija od 60 jući i povećanje PDV-a. vrijednost. miliona eura izdatih za dobijanje Snel je ocijenio da su sve zemlje Povećanje PDV-a izazvaće no- kredita kod Kredit svis banke od 100 regiona u krizi i da djeluje da je Cr- va poskupljenja brojnih proizvo- miliona eura.

V

40

Projekat Agencije Ujedinjenih nacija za poljoprivredu i proizvodnju hrane (UNFAO), koji se sprovodi na sjeveru Crne Gore, prema riječima predstavnika Regionalne kancelarije iz Budimpešte, Gerolda Boedekera, postigao je očekivane rezultate i farmeri su stekli mnogo znanja.

Projekat pod nazivom Razvojna pomoć farmerima u udaljenim oblastima Crne

Gore, počeo je da se sprovodi 2006. godine i sada je u završnoj fazi, odnosno traje do kraja jula.

Projekat je, kako su objasnili iz UNFAO, razvojnog i demonstracionog karaktera i ogleda se u pružanju tehničke pomoći farmerima, odnosno sticanju specifičnih znanja kroz organizaciju seminara, obuka i treninga, demonstriranju novih tehnika i tehnologija.

RADNICI RUDNIKA BOKSITA

Danas sa Vladom o budućnosti Predstavnici Vlade, uprave i sindikata Rudnika boksita, danas bi na sastanku u Nikšiću trebalo da razmatraju mogućnosti razrješenja teške situacije u tom preduzeću.

Predsjednik Samostalnog sindikata, Borisav Bojanović, kazao je agenciji Mina-biznis da od predstavnika Vlade u Odboru direktora Boksita očekuju da im saopšte predloge pomoći za isplatu dijela zaostalih zarada i pokretanja proizvodnje.

“Prema ranijim predlozima, Vlada bi obezbijedila pozajmicu od 320 hiljada EUR od kojih bi se

mogla isplatiti septembarska zarada i dio oktobarske. Taj novac bi mogli dobiti najkasnije u srijedu”, kazao je Bojanović.

U Boksitima je uposleno 314 radnika kojima je za jednu zaradu neophodno obezbijediti oko 240 hiljada EUR. Prema riječima Bojanovića, sindikat i zaposleni odlučiće da li će prihvatiti predloženo tek kada im bude predočena konkretna ponuda.

“Predstoji odluka da li da prihvatimo Vladinu ponudu i na koji način bi se podijelila sredstva”, poručio je Bojanović.

I.B.

POČETAK TURISTIČKE SEZONE

Otvara se “Svetac” U hotelu Aman Sveti Stefan sjutra će zvanično početi ovogodišnja turistička sezona, saopštili su njegovi predstavnici agenciji Mina-business.

Iz uprave hotela su kazali da će tim povodom organizovati Otvoreni dan za medije, kako bi se zajedno proslavio početak ovogodišnje sezone.Zakupac grada hotela je kompanija Adriatik properties, kojom upravlja Restis grupa.

Vlada je početkom 2007. godine nekada najprestižnije crnogor-

ske hotele Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža dala u zakup na 30 godina singapurskoj kompaniji Aman rizorts. Posao investiranja i rekonstrukcije poznatog ljetovališta u međuvremenu je preuzeo Adriatik propertis, dok je Aman ostao kao operater hotela.

Tokom zime potpuno je rekonstruisan sporni blok 25, gdje su radovi proteklih godina bili zaustavljeni zbog problema sa mještanima oko rekonstrukcije crkve Svetog Aleksandra Nevskog.

I.B.

10 Društvo

PONEDJELJAK., 22. 4. 2013.

PORAST SIROMAŠTVA

Povećana potreba za dječijim dodacima ZAKON O RADU

Treba razmisliti o zaposlenim majkama Prije izmjena Zakona o radu, u dijelu koji se tiče položaja žena, neophodno je analizirati kakav će biti njihov dugoročni uticaj na procenat učešća žena u radno aktivnom stanovništvu, kazala je izvršna direktorka Centra za ženska prava Maja Raičević agenciji MINA. Udruženi sindikat državnih institucija (USDI) Crne Gore uputio je inicijativu nadležnim organima o izmjeni Zakona o radu, po kojoj bi se svakoj nezaposlenoj ženi sa troje i više maloljetne djece povezivao radni staž.

Koordinatorka ženskog programa u nevladinoj organizaciji Anima Ljupka Kovačević ocijenila je da ne izgleda dovoljno ozbiljno kada se neko sjeti da inicira neka prava u situaciji kada se ogroman broj žena i muškaraca bori da poveže staž zbog lošeg funkcionisanja administrativnih službi. Osim toga, ona smatra da mnoge nove organizacije, koje su shvatile da je sada “IN” boriti se za ženska prava,

gledaju na žene kao na “ugrožene djecom”. Kovačević je ocijenila da bi bilo bolje da se predlagači zalažu za sigurniju trudnoću ili za finansijske dodatke za žene koje rade i imaju djecu.

Sa povećanjem broja siromašnih u Crnoj Gori, što su pokazala istraživanja za prošlu godinu, raste i broj onih kojima je neophodan dječiji dodatak.

Više od 20.000 djece i 10.000 roditelja ili staratelja kojoj su djeca povjerena na vaspitanje, njegu i osposobljavanje u Crnoj Gori primalo je dječiji dodatak prošle godine, što je gotovo pet posto više nego 2011. godine, pokazuju rezultati istraživanja Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) dobijeni na osnovu godišnjeg statističkog izvještaja od Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore. Naime, u odnosu na 2011. godinu, broj nosilaca prava na dodatak za djecu povećao se za pet posto, a broj djece korisnika dječijeg dodatka se povećao za 4,4 posto 2012. godine.

Prema Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti pravo na dodatak za djecu može ostvariti dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja, dijete sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenošću i dijete bez roditeljskog staranja. Nosilac prava na dodatak za djecu je roditelj, odnosno staralac ili osoba kojoj je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i osposobljavanje.

Najviše dječijih dodataka dobile su najveće crnogorske opštine, Podgorica i to 1.098.351 eura i Nikšić 662.993 eura, dok je najmanje novca izdvojeno za opštinu Plužine - 8.721 eura. za manje opštine, kao što su Šavnik i Žabljak, izdvojeno je manje novca.

Tako je u Šavniku za 34 djece i 74 staratelja, izdvojeno 17.418 eura, a za Žabljak za 38 djece i 61 korisnika prava na dodatak - 15.481 eura. Kako je, prema podacima, siromaštvo i dalje najizraženije na sjeveru zemlje, gdje je tri puta veće od centralnog i južnog dijela Crna Gore, srazmjerno tome je i veći broj primalaca dječije pomoći na

sjeveru. Tu prednjače Berane sa 1.114 djece koja dobijaju dodatak i 2.215 nosilaca prava na dodatak i Bijelo Polje sa 1.209 djece, odnosno 2.391 korisnika prava. Na primorju je značajno maBroj nosilaca prava na dodatak Podgorica 2.396 Nikšić 1.539 Bijelo Polje 1.209 Berane 1.114 Rožaje 1.353 Pljevlja 435 Cetinje 274 Danilovgrad 234 Herceg Novi 155 Kotor 112 Budva 84 UKUPNO CRNA GORA

10.777

nje djece dobilo taj vid pomoći, pa je najmanje dodataka otišlo u Budvu, za svega 84 djece, odnosno 126 korisnika prava na dodatak, a nešto više u Kotoru - za 112 djece i 198 staratelja. J.K. Broj korisnika dodatka 4.613 2.768 2.391 2.215 2.796 738 483 443 245 198 126

Isplaćena sredstva 1.098.351 662.993 573.135 513.333 655.017 174.034 114.054 106.688 63.458 49.998 32.160

20.670

4.926.738

*Podaci se odnose na prosječan broj nosilaca prava na dodatak za djecu i prosječan broj djece korisnika dječijih dodataka. Iznos isplaćenih sredstava dat je na godišnjem nivou.

Društvo 11

ponedjeljak., 22. 4. 2013.

adolescenti novog doba

Oni nijesu vaši medo i barbika Današnji tinejdžeri su poliglote, tehnološki obrazovani, brzo misle, ali su i izloženi raznim oblicima rizika Jelena Kovačević

U

vrijeme savremenih tehnologija, kada su adolescenti nerijetko obrazovaniji i snalažljiviji od svojih roditelja, rečenica “U moje vrijeme nije bilo ovako” ne pomaže u odgoju. Pedijatar sa dvadesetpetogodišnjim iskustvom savjetuje čitaocima DN kako da se suoče sa novim dobom i nađu najbolji model vaspitanja djeteta.

Moderno vrijeme iziskuje vrlo posvećenu i profesionalniju ulogu roditelja nego što je to do sada bio slučaj, smatra dr Nebojša Kavarić, a ništa novo ne postiže se ako se priča započne na poznati način: “U moje vrijeme djeca su bila bolja, bili smo vaspitaniji i kući, i u školi, i u gradu”.

Ako uzmemo u obzir poliglotstvo, te da je on tehnološki vrlo obrazovan u domenu koji njemu služi za komunikaciju, što je prosječan profil adolescenta, shvatamo da roditelji imaju ispred sebe vrlo komplikovanog mezimca koji je naučen da vrlo brzo misli, pun je informacija, najčešće nesvrsishodnih i besmislenih, savršeno komunicira sa drugima, vrlo rijetko čita knjige i ima određen, vrlo specifičan, “moderan” odnos prema sistemu obrazovanja.

“Imate sa jedne strane dijete sa ovakvom spremom, a sa druge roditelja sa prosjekom starosne dobi od 40 do 55 godina, koji je odrastao u klasičnom obrazovnom sistemu, koji je bio dio i političkog sistema dosta bezbjednosno uređenog, gdje je tradicionalni odnos djece i roditelja bio zasnovan na direktnoj komunikaciji. Roditelj mora biti spreman da prihvati kako da nauči da pristupi svom djetetu, a od boga mu je dat prirodan instinkt da vodi računa o svojoj djeci dok odrastu, odnosno do zasnivanja njihove porodice”, poručuje Kavarić.

Roditelji nerijetko griješe, smatra on, jer svoje dijete i u adolescentskom dobu ne posmatraju kao malog ili velikog čovjeka.

“Ono nije stvarčica, nije medo, nije barbika, nije tatina ili mamina lutkica sa 14 ili 15 godina. Ono je jedinka

koja ima svoje potrebe, želje, zahtjeve, ponos, predloge, svoj dnevni ritam rada”, podsjeća pedijatar.

Međutim, taj “superadolescent”, što se nikako ne smije izgubiti iz vida, pri svemu ovome je izložen najvećem uticaju spoljne sredine.

“To je populacija koju pogađaju svi oblici rizičnih ponašanja i to u vidu konzumacije duvanskih proizvoda, alkohola, psihoaktivnoh supstanci, neprilagođeno ponašanje sa elementima agresivnosti, kao posljedica nerazriješenih sopstvenih, vrlo komplikovanih situacija, zasićenih pitanjima: ko sam ja, da li sam ja to što jesam. Oni su djeca u tijelu odraslih ili odrasli u tijelu djece”, kaže Kavarić.

Premala briga o djetetu ostavlja dovoljno prostora za spoljašnje djelovanje, pa “šupljinu” u vaspitanju koju porodica ostavi u odgajanju djeteta popuni “ulica”.

“Uloga porodice je nezamjenljiva.

Roditelji moraju znati gdje im se dijete kreće, šta čita, s kim se druži, moraju znati vrijeme dolaska i odlaska djece iz škole, odlaska u grad, šetnju”, upozorava Kavarić.

On podsjeća roditelje da čuveno pitanje “ko sam ja” usljed nedobijanja zadovoljavajućeg odgovora može da rezultira pojavom agresivnog ponašanja, pa zato tinejdžeri pokušavaju da budu u trendu kako bi se, tražeći sebe, uklopili u okruženje. U takvim momentima roditelji igraju ključnu ulogu.

“Roditelji treba iz svog iskustva da ih nauče, da im iznesu stav za koji vrlo dobro znaju da je pravilan, da taj stav prenesu svome tinejdžeru, a da mu ga pritom ne nameću. Kad vi odete i ostavite ga u njegovoj sobi sa

kompjuterom i slušalicama na ušima, on će razmisliti i najvjerovatnije prećutno usvojiti vaš stav”, objašnjava Kavarić.

S druge strane, opšte je poznato da tinejdžeri najlakše primaju savjet od vršnjaka, pa i navođenje na rizično ponašanje, a da ga po pravilu teško primaju od starijih. Zato je neophodan oprez. ●D ijete ima vaše gene Roditelj nikada ne smije prepustiti adolescenta samom sebi.

“Koliko je god on nabildovan u obližnjoj teretani, obučen po posljednjem trendu kao domaća ili strana pop zvijezda, on je u suštini ono isto vaše dijete. Nije mogao da poprimi nikakve druge genetske osobine ili da ima neki bliži modul za ponašanje, za identifikaciju, od sopstvenih roditelja ili starijeg brata, sestre, djeda, babe”, poručuje Kavarić.

Ne smije se ni na moment izgubiti iz vida, kako god vam izgledao vaš tinejdžer bezobrazan, odlučan, ili zreo, dobar đak, vaša uzdanica, podsjeća Kavarić, da njemu najviše treba vaša podrška i razumijevanje, pa čak i kad ne priča sa vama. ●V as treba da zove u pomoć Kada adolescent nešto pogriješi, roditelj mora izgraditi kod djeteta slobodu da može da ga pozove, da prizna da je pogriješio.

“Ako je otišao sa drugom u drugi grad i ostali su bez benzina, za svakog je bolje da ne krije, nego da pozove roditelje. Za tako nešto morate ga učiti da se osjeća sigurno kod vas i sa pet, 13 i sa 19 godina”, kaže Kavarić.

Zaista je drugo vrijeme Iako se sklapanje braka pomjerilo sa 20, 25, ka tridesetim i ranim četrdesetim godinama, seksualne aktivnosti van braka i prije braka danas su se spustile na niže godište. Ma kakav problem da imaju, Kavarić i mladima i roditeljima preporučuje Savjetovalište za mlade u sklopu Doma zdravlja, koje ni-

je ambulanta, gdje tinejdžer može da dođe sam, čak i anonimno, za savjet, za flajer, za kondom. Savjetovalište je koncipirano tako da adolescent koji dođe treba da ima dovoljno vremena da dobije profesionalne savjete i odgovore na sva pitanja koja ne može nigdje drugo da postavi.

Savjet tinejdžerima - Ne tražite rješenja na internetu Kada se adolescent već nađe u problemu, nažalost, najčešće prvo mjesto na kojem traži rješenje bude internet.

“Problem je što postoji mnogo šarlatanskih sajtova koji su nerijetko dobra imitacija pravog. Ali, ako se već koristi internet kao izvor savjeta, preporučio bih sajOno na šta posebno opominje Kavarić jeste da nikada ne smijete iskoristiti informacije koje od svog djeteta dobijete protiv njega jer ćete tako trajno izgubiti njegovo povjerenje. ●Š ta raditi kad odbija saradnju Kada tinejdžer ne želi da razgovara, jedino oružje roditelja je strpljenje.Proći će pola sata, sat, dva, dan, ali roditelj ne smije da dodaje

tove zvaničnih institucija – bolnica, svjetskih savjetovalista, zvaničnih asocijacija koje se bave tim stvarima”, opominje Kavarić.

Zato je dobro uživo otići kod stručnjaka, preporučuje on, jer stručno osposobljena osoba može da uvidi ono što se čitanjem ne može prepoznati. nove kockice na konstrukciju netrepeljivosti. Ako pak ne možemo doći sami do jezgra njegove unutrašnjosti, ako se “zapakovao”, treba potražiti savjet od psihologa, pedagoga, socijalnog radnika ili izabranog pedijatra u Domu zdravlja.

Zabrane i ultimativne, takozvane zakucane odluke i rješenja mogu da naprave problem, tvrdi Kavarić, pa uvijek treba ostaviti prostor za dijalog.

DAN PLANETE ZEMLJE

Deponije niču kao pečurke Svakog dana u Podgorici spontane deponije “niču kao pečurke” jer neodgovorni pojedinci odlažu otpad gdje god nađu mjesto za to, dok je pitanje upravljanja otpadom jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori, zaključeno je juče na akciji čišćenja Ćemovskog polja, organizovanoj povodom obilježavanja Dana planete Zemlje. U akciji u kojoj je učestvovalo više od 300 volontera sakupljeno je ukupno između 150 i 200 kubika otpada svih vrsta.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović podsjetio da je da je u toku akcija najzelenija opština, kao i akcija za najekološkije preduzeće u Crnoj Gori.

Ambasadorka Ukrajine Oksana Sljusarenko kazala je da djeci u vrtićima i školama treba pripremiti posebne programe o očuvanju životne sredine.

Akciju su organizovali Ministarstvo održivog razvoja i turizma,

Glavni grad Podgorica, Grin houm, organizacija biciklo.me i Montenegro fototreking, uz podršku ambasada Ukrajine, Italije, Kine i Azerbejdžana.

Turistička organizacije Budve, u saradnji sa lokalnim cvjećarama, takođe je obilježila Dan planete organizovanjem cvjetne pijace ispred Starog grada. Čišćenjem je obilježen ovaj datum i u Nikšiću, pa je tim povodom Ekološki pokret “Ozon”, u saradnji sa Učeničkim parlamentom Gimnazije “Stojan Cerović”, tokom prethodnog vikenda organizovao akciju čišćenja dijela nikšiće tvrđave Bedem. Ovaj dan je obilježen i u Tivtu, gdje su aktivistkinje neformalnog udružnja građana “Sova” stare stvari i otpad pretvarile u korisne predmete, a proteklog vikenda su Trg magnolija ukrasile cvjetnim aranžmanima, mini vrtovima i začinskim biljem. Povodom Dana planete Zemlje u Igalu će se danas

čistiti i uređivati dječja plaža i plaže prilagođene osobama sa invaliditetom, ispred I faze Instituta. Od sakupljenog otpada izradiće skulpture i organizovati izložbu dječjih radova na temu ekologije. R.D.N.

Na jučerašnjoj akciji čišćenja Ćemovskog polja, nadležni apelovali na građane da otpad odlažu na mjestima koja su predviđena za to

Zabava i u učenje u Merkatoru Merkator Crna Gora i Mall of Montenegro podržali su jučerašnju akciju čišćenja Ćemovskog polja kroz donaciju hrane i osvježenja, a u saradnji sa NVO Grin houm i Agencijom za zaštitu životne sredine obilježiće da-

nas Dan planete Zemlje ispred Merkator hipermarketa. Zabavno-edukativna radionica za djecu pod nazivom “Djeca čuvaju planetu” biće organizovana od 10 do 12 časova.

Agencija će se od 12 do 13 časova

predstaviti prezentacijom na temu vazduha, a na platou tržnog centra Mall of Montenegro studenti Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore će održati izložbu stolica urađenih od recikliranih materijala.

I.br.6309/12 i I.br.6444/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Bulatović B.Rajka i dr., koje zastupa punomoćnik Branislav Ćupić advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 16.04.2013.godine donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1. radijalna bušilica, tip VRP8A MAS CSSR, fabričkog broja 157150101, godina proizvodnje 1980., čija je vrijednost 4.968,00 eura, 2. mašina BORVERKA, tip 2657, Sverdlova, fabrički broj 481, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 18.630,00 eura, 3. mašina BORVERKA, tip 2A 635, fabrički broj 630, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, 4. mašina BORVERKA, tip 2A 635, fabrički broj 631, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, 5. mašina BORVERKA, tip 2A 635, fabrički broj 532, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 4.784,00 eura, 6. vertikalna glodalica, tip EBC 90 POREBA, fabrički broj 1136, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 8.832,00 eura, 7. radijalna bušilica, tip 2M57, fabrički broj 304, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 3.128,00 eura, 8. mašina BORVERKA, tip KU 143, fabrički broj 9, godina proizvodnje 1965. - čija je vrijednost 6.421,60 eura, 9. radijalne bušilice, tip VR-8 CSSR, fabrički broj 681, godina proizvodnje 1962. - čija je vrijednost 1.564,00 eura, 10. radijalne bušilice, tip 2H-55 SSSR, fabrički broj 7699, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 598,00 eura, 11. radijalna bušilica, tip 2M-55 SSSR, fabrički broj 7271, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 736,00 eura, 12. radijalna bušilica, tip 2M-55 SSSR, fabrički broj 7534, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 782,00 eura, 13. radijalna bušilica, tip 2M-55 SSSR, fabrički broj 7533, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 736,00 eura, 14. KARUSEL struga, tip KNA110/135 POREBA, fabrički broj 6250, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 5.382,00 eura, 15. KARUSEL struga, tip 1512 SSSR, fabrički broj 952, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 5.060,00 eura, 16. Horizontalna bušilica i glodalica, tip WH-63 CSSR, fabrički broj 10507, godina proizvodnje 1978. - čija je vrijednost 4.508,00 eura, 17. čeona struga, tip SPL-16 A CSSR, fabrički broj 0161275, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 230,00 eura, 18. univerzalna struga, tip PA-B 30 YU, fabrički broj 0770, godina prozivodnje 1970. - čija je vrijednost 782,00 eura, 19. univerzalna struga, tip IK-62 SSSR, fabrički broj 3082, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 680,80 eura, 20. kran 5t x 15 m, tip Vulkan rijeka, fabrički broj 2987, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 3.956,00 eura, 21. dizalica 250 kp, tipa M-49 RD, fabrički broj 071344, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 349,60 eura, 22. dizalica 250 kp, tipa M-50 RD, fabrički broj 071336, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 349,60 eura, 23. dizalica 250 kp, tipa M-44 RD, fabrički broj 071380, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 349,60 eura, 24. dizalica 250 kp, tipa M-47 PPT, fabrički broj 24, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 276,00 eura, 25. dizalica 250 kp, tipa M-45 PPT, fabrički broj 046, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 276,00 eura, 26. optička brusilica, tip 395M SSSR, fabrički broj 3530, godina proizvodnje 1963. - čija je vrijednost 3.496,00 eura, 27. brusilica za unutrašnje i spoljašnje brušenje, tip BUA-31 CSSR, fabrički broj 211254, godina proizvodnje 1964. - čija je vrijednost 2.024,00 eura, 28. brusilica za oštrenje alata tip 3A64 M SSSR, fabrički broj 764, godina proizvodnje 1961. - čija je vrijednost 230,00 eura, 29. brusilica za oštrenja alata, tip 3A64 M SSSR, fabrički broj 1927, godina proizvodnje 1963. - čija je vrijednost 230,00 eura, 30. univerzalna glodalica tip GP-82S SSSR, fabrički broj 500, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 2.852,00 eura, 31. univerzalna struga, tip SUK 50AD 2000 CSSR, fabrički broj 21200215, godina proizvodnje 1972. - čija je vrijednost 1.242,00 eura, 32. univerzalna struga, tip SV18 RA CSSR, fabrički broj 1202, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 1.012,00 eura, 33. mašinska testera lučna, tip M-35 POBEDA YU, fabrički broj 0024/78, godina proizvodnje 1980. - čija je vrijednost 276,00 eura, 34. mašinska testera cirkular, tip 8B-66 SSSR, fabričkii broj 5725, godina proizvodnje 1968. - čija je vrijednost 138,00 eura, 35. mašinska testera cirkular, tip PK-25 CSSR, fabrički broj 549, godina proizvodnje 1985. - čija je vrijednost 1.104,00 eura, 36. kran 3,2 t x 15 m, tip 3200 kp VULKAN, fabrički broj 152435, godina proizvodnje 1981. - čija je vrijednost 4.324,00 eura 37. karusel struga, tip SPK-63 CSSR, fabrički broj 616303, godina proizvodnje 1962. - čija je vrijednost 2.898,00 eura, 38. karusel struga, tip SPK-63 CSSR, fabrički broj 36307, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 6.118,00 eura, 39. karusel struga, tip SPK-63 CSSR, fabrički broj 1381, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 8.004,00 eura, 40. portalna glodalica, tip FP 12 CSSR, fabrički broj 0069, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 8.740,00 eura, 41. portalna glodalica, tip 6510 SSSR, fabrički broj 420, godina proizvodnje 1972. - čija je vrijednost 10.258,00 eura 42. brušilica bez šiljaka, tip BBE - 1, fabrički broj 176095, godina proizvodnje 1979. - čija je vrijednost 17.664,00 eura, 43. univerzalna struga, tip SV-18RA CSSR, fabrički broj 1203, godina proizvodnje 1977. - čija je vrijednost 1.642,20 eura, 44. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 06340, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 690,00 eura, 45. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 03103, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 782,00 eura, 46. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 06357, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 726,80 eura, 47. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 06346, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 915,40 eura, 48. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 00322, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 915,40 eura, 49. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 03127, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 782,00 eura, 50. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 03123, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 782,00 eura, 51. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 03100, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 782,00 eura, 52. univerzalna struga, tip IK62 SSSR, fabrički broj 00325, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 726,80 eura, 53. univerzalne struge, tip IK62 SSSR, fabrički broj 06338, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 506,00 eura, 54. univerzalna struga, tip TNP-250 YU, fabrički broj 809, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 1.343,20 eura, 55. univerzalna struga, tip TNP-250 YU, fabrički broj 806, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 1.343,20 eura, 56. univerzalna struga, tip TNP-250 YU, fabrički broj 807, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 1.343,20 eura, 57. univerzalna struga, tip PA-22 YU, fabrički broj 1309, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 506,00 eura, 58. univerzalna struga, tip PA-22 YU, fabrički broj 1307, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 506,00 eura, 59. univerzalna struga, tip PA-22 YU, fabrički broj 977, godina proizvodnje 1968. - čija je vrijednost 506,00 eura, 60. univerzalna struga, tip PA-22 YU, fabrički broj 1234, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 506,00 eura, 61. univerzalna struga, tip PA-22 YU, fabrički broj 2210972, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 506,00 eura, 62. univerzalna struga, tip PA-22 YU, fabrički broj 1232, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 506,00 eura, 63. univerzalna struga, tip PA-30 (K) YU, fabrički broj 805, godina proizvodnje 1968. - čija je vrijednost 892,40 eura, 64. univerzalna struga, tip PA-30 YU, fabrički broj 873, godina proizvodnje 1968. - čija je vrijednost 892,40 eura,

65. univerzalna struga, tip SUK 63A CSSR, fabrički broj 415803, godina proizvodnje 1962. - čija je vrijednost 1.343,20 eura, 66. univerzalna struga, tip 163 CSSR, fabrički broj 16881, godina proizvodnje 1963. - čija je vrijednost 644,00 eura, 67. univerzalna struga, tip 1M-63, fabrički broj 11969, godina proizvodnje 1977. - čija je vrijednost 2.281,60 eura, 68. programska struga, tip SPN-12 CSSR, fabrički broj 46, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 1.380,00 eura, 69. programska struga NILES, tip DS2N-01 DDR, fabrički broj 537, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 3.772,00 eura, 70. mašina sa por.cel.i zabuš, tip FXLZD-160C DDR, fabrički broj 43331, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 2.852,00 eura, 71. revolver struga, tip R-80 CSSR, fabrički broj 350101, godina proizvodnje 1962. - čija je vrijednost 1.196,00 eura, 72. revolver struga, tip RB-63 CSSR, čija je vrijednost 230,00 eura, 73. karusel struga, tip 1531M SSSR, fabrički broj 4853, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 5.152,00 eura, 74. radijalna bušilica, tip 2H55 SSSR, fabrički broj 10332, godina proizvodnje 1972. - čija je vrijednost 966,00 eura, 75. radijalna bušilica, tip 2H55 SSSR, fabrički broj 10334, godina proizvodnje 1972. - čija je vrijednost 966,00 eura, 76. radijalna bušilica, tip 2M-55 SSSR, fabrički broj 6116, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 1.472,00 eura, 77. radijalna bušilica, tip 2M-55 SSSR, fabrički broj 7270, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 1.472,00 eura, 78. radijalna bušilice, tip 2M-55 SSSR, fabrički broj 7276, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 1.472,00 eura, 79. horizontalna bušilica - glodalice, tip 2622P SSSR, fabrički broj 265, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, 80. horizontalna bušilica - glodalice, tip 2622P SSSR, fabrički broj 266, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, 81. horizontalna bušilica - glodalice, tip 2620 SSSR, fabrički broj 353, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 5.704,00 eura, 82. horizontalna bušilica - glodalice, tip 2620 SSSR, fabrički broj 1831, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 5.704,00 eura, 83. horizontalna bušilica - glodalice, tip 2620 SSSR, fabrički broj 1723, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 5.704,00 eura, 84. horizontalna bušilica - glodalice, tip W100 CSSR, fabrički broj 14708, godina proizvodnje 1972. - čija je vrijednost 7.452,00 eura, 85. brusilica za brušenje žljebova, tip 3451/A SSSR, fabrički broj 553, godina proizvodnje 1962. - čija je vrijednost 1.334,00 eura, 86. brusilica za brušenje žljebova, tip 3451/B SSSR, fabrički broj 36, godina proizvodnje 1962. - čija je vrijednost 2.116,00 eura, 87. brusilica za spoljašnje brušenje, tip 3 B-151 SSSR, fabrički broj 263565, godina proizvodnje 1962. čija je vrijednost 1.288,00 eura, 88. brusilica za unutrašnje i spoljašnje brušenje, tip BH-32 CSSR, fabrički broj 0217135, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 3.404,00 eura, 89. vertikalne glodalice, tip GVK-3P YU, fabrički broj 536/17, godina proizvodnje 1981. - čija je vrijednost 5.704,00 eura, 90. vertikalna glodalica, tip 6P-12 SSSR, fabrički broj 1212, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 1.702,00 eura, 91. programska glodalica, tip FC-50 R CSSR, fabrički broj 18495, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 4.968,00 eura, 92. horizontalna glodalica, tip GUK-2N YU, fabrički broj 0-6191, godina proizvodnje 1977. - čija je vrijednost 2.852,00 eura, 93. horizontalna glodalica, tip 6P-83 SSSR, fabrički broj 669, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 2.116,00 eura, 94. brusilica za dorad.gnijez., tip BG-01, fabrički broj 1014, čija je vrijednost 230,00 eura, 95. mašina za ozubljenje, tip 5H32A SSSR, fabrički broj 762, godina proizvodnje 1969. - čija je vrijednost 5.704,00 eura, 96. mašina za ozbljenje, tip 5K324A SSSR, fabrički broj 4364, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 19.688,00 eura, 97. mašina za ozbljenje mali LORENC, tip 5140 SSSR, fabrički broj 562, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 6.624,00 eura, 98. burislica za brušenje zubčanika, tip Y7132 KINA, fabrički broj 1350, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 2.024,00 eura, 99. brusilica za unutrašnje brušenje, tip 3A228 SSSR, fabrički broj 228, godina proizvodnje 1963. - čija je vrijednost 3.312,00 eura, 100. mašina za spošljašnje brušenje, tip AFD630/AF70 YU, fabrički broj 603, godina proizvodnje 1982. čija je vrijednost 5.796,00 eura, 101. brusilica za ravno brušenje, tip BPV-80A SSSR, fabrički broj 70203, godina proizvodnje 1983. - čija je vrijednost 14.904,00 eura, 102. viševretena bušilica, tip VTBM ITALIJA, fabrički broj 1501101, godina proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 18.952,00 eura, 103. viševretena bušilica, tip VTBM ITALIJA, fabrički broj 3907, godina proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 18.952,00 eura, 104. radijalna bušilica, tip TRB5A YU, fabrički broj 5138, godina proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 1.361,60 eura, 105. radijalne bušilice, tip RB 40 SPA YU, fabričkii broj 2235, godina proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 1.361,60 eura, 106. radijalna bušilica, tip TR5A YU, fabrički broj 5142, godina proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 1.361,60 eura, 107. vertikalna glodalica, tip 6M13PB SSSR, fabrički broj 394, godina proizvodnje 1964. - čija je vrijednost 699,20 eura, 108. programska glodalica, tip FCV63NCA CSSR, fabrički broj 27114, godina proizvodnje 1981. - čija je vrijednost 23.000,00 eura, 109. programska bušilica, tip VR5 NB CSSR, fabrički broj 243, godina proizvodnje 1980. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, 110. programska bušilica, tip VR5K CSSR, fabrički broj 29, godina proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 2.484,00 eura, 111. programska bušilica, tip VR5K CSSR, fabrički broj 32, godna proizvodnje 1974. - čija je vrijednost 2.484,00 eura, 112. univerzalna struga, tip 165 SSSR, fabrički broj 5621, godina proizvodnje 1964. - čija je vrijednost 1.012,00 eura, 113. univerzalna struga, tip PA 22 YU, fabrički broj 4637, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 349,60 eura, 114. programska struga, tip SPL 16 CSSR, fabrički broj 2180, godina proizvodnje 1971. - čija je vrijednost 644,00 eura, 115. programska struga, tip SPL 16 A CSSR, fabrički broj 75041, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 644,00 eura, 116. programska struga, tip SPL-132 CSSR, fabrički broj 122070016, godina proizvodnje 1970. - čija je vrijednost 1.748,00 eura, 117. revelver struga NC, tip NDM 25/50 DDR, fabrički broj 32166, godna proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 39.100,00 eura, 118. programska struga, tip SKJ 10 NC CSSR, fabrički broj 22120193, godina proizvodnje 1973. - čija je vrijednost 8.004,00 eura, 119. univerzalna struga, tip R5 CSSR, fabrički broj 4221144, godina proizvodnje 1957. - čija je vrijednost 184,00 eura, 120. struga sa NC upravljanjem, tip NEF 560 DDR, fabrički broj 07598, godina proizvodnje 1982. - čija je vrijednost 17.940,00 eura, 121. programska struga, tip DP630/3 DDR, fabrički broj 0320585, godna proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, 122. programska struga, tip DP630/3 DDR, fabrički broj 0584, godina proizvodnje 1975. - čija je vrijednost 5.612,00 eura, i 123. programska struga, tip R 63 NC CSSR, fabrički broj 2100081, godina proizvodnje 1976. - čija je vrijednost 1.794,00 eura, II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_08.05.2013.godine sa početkom u 11,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 08.05.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, shodno čl.95 st.1 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju, ali ne ispod 1/3 te vrijednosti.

IV

Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 22.04.2013.godine.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivanović Ivana

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 16.04.2013.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Hronika 13

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

“CASA”

Četvoro povrijeđenih u pucnjavi u Beranama Marko Maslovarić (24) uhapšen je iste noći, dok se za njegovim saučesnikom Simonovićem još traga

Z

bog sumnje da je u subotu veče ranio četiri mladića u beranskom lokalu “Casa”, tamošnja policija uhapsila je Beranca Marka Maslovarića (24), dok se za njegovim navodnim saučesnikom Draženom Simonovićem još traga, saopšteno je juče iz Uprave policije. Povrijeđeni Aleksandar Marsenić, Bernard Šujković i Jasmin Piljević zadržani su na liječenju u Opštoj bolnici u Beranama, dok se Miroslav Femić, zbog zadobijene rane u predjelu grudnog koša, nalazi na odjeljenju intenzivne njege u Kliničkom centru u Podgorici.

Femić je u Opštu bolnicu u Beranama u subotu poslije ponoći primljen u teškom stanju. Nakon što mu je konstatovana prostrjelna rana u predjelu grudnog koša sa jakim unutrašnjim krvarenjem, hitno je transportovan u Klinički centar Crne Gore (KC) u Podgorici, gdje se nalazi na odjeljenju za intenzivnu njegu. Kako je Dnevnim novinama juče rečeno iz KC, njegovo stanje, za sada, je stabilno.

Aleksandar Marsenić je u pucnjavi zadobio prostrjelnu ranu kroz donji dio trbuha i bešike, zbog čega je odmah po prijemu u beransku bolnicu, operisan, dok su Šujković i Piljević zadobili lakše povrede u predjelu nogu i nijesu životno ugroženi.

Prijavu da je u lokalu “Casa”, koji se nalazi u Ulici Miloša Mališića u Beranama, došlo do upotrebe vatrenog oružja i da ima povrijeđenih lica policija je primila u subotu oko 23.30 časova. Po saznanju za pucnjavu, policijski službenici izašli su na lice mjesta i uhapsili jednog od dvojice osumnjičenih, Marka Maslovarića.

Iz policije su juče saopštili da kriminalistička obrada informacija prikupljenih o događaju upućuje na sumnju da je Maslovarić, zajedno sa Draženom Simonovićem, po ulasku u lokal, pucao u pravcu sugrađana Aleksandra Marsenića, Miroslava Femića, Bernarda Šujkovića i Jasmina Piljevića.

Sa mjesta nesreće

Kafić “Casa” u kojem se u subotu veče dogodila pucnjava Maslovarića i Simonovića, koji je u bjekstvu, policija tereti za krivično djelo “teško ubistvo u pokušaju” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Maslovarić je, kako se navodi u saopštenju, uz službenu zabilješku o hapšenju, predat državnom tužiocu na dalju

nadležnost. Iz policije nijesu saopštili šta bi mogao biti uzrok pucnjave, a prema nezvaničnim saznanjima, između ove dvije grupe momaka, iako se znaju od ranije, nije postojao sukob od ranije.

Prema saznanjima DN, policiji ovo nije prvi put da se susretne

sa osumnjičenima Maslovarić i Simonović.

Prije petnaestak dana na kuću Marsenića, koja se nalazi nedaleko od centra grada, nepoznati maskirani napadač ispalio je nekoliko metaka koji su se zarili u zid kuće.

M.T-S.K.

KOLAŠIN

Tuča policije i navijača Koma Nekoliko osoba povrijeđeno u sukobu nakon fudbalskog meča Kom-Gorštak

SUĐENJE

Poriču odgovornost za smrt na pruzi U bjelopoljskom Osnovnom sudu počelo je suđenje trojici optuženih za željezničku nesreću koja se dogodila 13. novembra prošle godine u tunelu kod Mojkovca. Optuženi su pred sudom kategorično negirali da su počinili teško djela protiv bezbjednosti saobraćaja, potvrdio je Dnevnim novinama Stanko Jelić, jedan od advokata odbrane.

Na optuženičkoj klupi nalaze se Veljko Marković (50), državljanin Srbije, građevinski tehničar i rukovodilac novosadske firme ŽGOP, kao i Mojkovčani Novo Rosić (46) i Golub Dulović (41), koji su se u vrijeme nesreće nalazili na poslovima otpravnika vozova u stanicama Mijatovo Kolo i Mojkovac. „Sva trojica optuženih iznijeli su svoju odbranu i decidno su odbacili svaku krivicu. Kazali su i da nijesu kršili propise kojima se reguliše bezbjednost saobraćaja na

željeznici. Svako od optuženih iz svog ugla je pojasnio da su ispravno sve radili i detaljno obrazložili svoje radne zadatke“, kazao je Rosićev branilac Stanko Jelić.

Do tragedije je došlo na željezničkoj pruzi Mojkovac – Kolašin, 13. novembra prošle godine kada je lokalni voz naletio na dresinu firme ŽGOP na kojoj su se nalazili stradali stručnjaci. Tom prilikom, više od 50 putnika iz voza bilo je lakše ili teže povrijeđeno.

U toku sudskog procesa pročitan je i nalaz vještaka saobraćajne struke od strane Saobraćajnog fakulteta, gdje se navode razlozi i način do kojeg je došlo do nesreće, odnosno o onome šta je u dijelu činjenja ili nečinjenja optuženih uticalo da se desi nesreća.

Nastavak suđenja zakazan je za 20. maj, kad je planirano saslušanje 15 svjedoka.

S.M.S.

U obračunu policije i navijača podgoričkog Koma koji je juče u Kolašinu igrao fudbalski meč protiv domaćeg Gorštaka, lakše su povrijeđena dva navijača gostiju – B.S. (16) i Đ.M. (20), dok je policijski službenik Slavko Lukovac zadobio težu povredu glave, ali se nalazi van životne opasnosti.

Prem nezvaničnim saznanjima iz kolašinskog MUP-a, dvije grupe navijača iz Podgorice došli su u Kolašin oko podne. Nakon što su dobili prijavu od zaposlenih iz super marketa „Voli“ i „Meso promet“ da su navijači uzimali hranu, piće i grickalice koje nijesu htjeli da plate, uznemiravali građane i ponašala se nedolično, pripadnici policije dopratili su ih do stadiona. Iz MUP-a tvrde da su navijači, po dolasku do sportske hale, počeli da lome stakla na sportskoj dvorani. Policija je navodno pokušala da ih u tome zaustavi, što je bio dovoljan povod da navijači Koma nasrnu motkama i kamenjem na njih.

S druge strane, navijači Koma ,,Armatura Bojs, Milan Babović, Savo Vučelić i Milan Milošević tvrdili su juče da im je namjera bila da bodre svoj tim te da se nijesu nedolično ponašali.

“Mi smo navijači koji smo došli sa fudbalskim timom, a bila je još jedna druga grupa koja je došla vozom. Nakon što smo popili piće u kafiću, krenuli smo prema stadionu gdje su nas pratila dva policajca, a kako smo se približavali stadionu, oni su pozvali pojačanje. Pjevali smo i odjednom je došao jedan policajac i nakon što je udario našeg druga mi smo se potukli sa njima. Nas desetak i njih sedam, osam. Dva naša druga su povrijeđena. Jednom je dio glave razbijen dok drugi ima veliku čvorugu“, ispričali su navijači.

Iz Uprave policije Dnevnim novinama je rečeno da je uviđaj na licu mjesta obavljen te da su to-

kom jučerašnjeg dana uzete izjave od brojnih učesnika u nemiru.

“Riječ je o većem broju učesnika a dio njih već je saslušan.

Osnovni državni tužilac obaviješten je o događaju a djela koja će

Sa jučerašnje fudbalske utakmice se učesnicima stavljati na teret biće kvalifikovana naknadno. Potom će i Uprava policije dati zvanično saopštenje za medije”, rečeno je iz tamošnjeg sektora za odnose sa javnošću.

Z.B.

Barac: Podnijeću krivične prijave Savo Barac sportski direktor i trener FK Koma ocijenio je da je policija prekoračila službena ovlašćenja.

Protiv nekih od policijskih službenika koji su učestvovali u jučerašnjem sukobu, najavio je i podnošenje krivične prijave. “Žao mi je što se ovo desilo i svjesan sam ružnih stvari koje se dešavaju u sportu. U ovom trenutku ne želim nikoga da krivim, ali ne želim ni

moju navijačku grupaciju da okrivim zato što sam svjedok da nijesu krivi. Možda su krivi kao navijačka grupacija čiju pjesmu neko ne razumije, ali nijesu krivi da bi ih ovako brutalno prebila policija.

Od strane policije je bilo totalno prekoračenje, a ako treba ja ću kao svjedok i član kluba, pokrenuti krivičnu prijavu protiv odgovarajućih osoba,“ kazao je Barac.

14 Crna Gora

ponedjeljak, 22.4.2013.

Paljenje otpada

Radionica

Portretisanje na Trgu od kulture

HERCEG NOVI - Radnici gradskog Zelenila ovih dana angažovani su na paljenju zelenog otpada na gradskoj deponiji u Sutorini.

Paljenje u ograđenoj deponiji nadziru i obezbjeđuju vatrogasci u cilju sprečavanja eventualnog širenja vatre. Za ovu aktivnost sproveli su zakonsku pripremu i obavijestili Upravu policije, Područnu jedinicu Herceg Novi, Komunalnu policija. Građane Sutorine i Igala mole za razumijevanje zbog dima koji se širi oko deponije. Radnici Zelenila nastavili su ukrašavanje skvera i žardinjera u centru grada. S.M.

Danas brojila

TIVAT - Dok su posjetioci Trga magnolija uživali u cvjetnim aranžmanima, na suprotnom dijelu grada, na Trgu od kulture, prolaznici su mogli u kratkom roku i za malu nadoknadu da dobiju portret. Naime, NVO Kukuta ugostila je ruskog umjetnika Sergeja Balovina, koji sprovodi internacionalni projekat “In kind exchange”. To je nastavak Kukutinih kreativnih radionica, čiji je cilj oplemenjivanje nepravedno zapostavljenih lokacija u gradu.

“Prvi put sam došao u Tivat prošle godine, jer sam imao let do Tivta. Planirao sam da idem u Bar, međutim, ovdje sam upoznao veoma drage ljude i odlučio da ostanem. Kroz moj projekat, koji podrazumijeva putovanje po svijetu, baš u Tivtu sam se najviše zadržao. Inače provedem po tri-četiri dana u svakom gradu, ali u Tivtu sam ostao mjesec”, kazao je Sergej, navodeći da za portrete ne uzima novac, nego ne-

ophodne stvari koje mu trebaju tokom putovanja svijetom.

Umjetnik uglavnom za usluge portretisanja dobija hranu, garderobu i stvari neophodne za putovanje.

NVO Kukuta uglavnom organizuje radionice za djecu, s ciljem da ih izvede iz kuće i da im pokaže kako izgleda rad na otvorenom i u prirodi. Na taj način ih, kako ističu, edukuju i u smislu očuvanja životne sredine.

Njihovo interesovanje nije izostalo i tokom posjete ruskog umjetnika, bilo im je zanimljivo kako on to radi u parku i pravi portrete zainteresovanim sugrađanima.

SlJedeća aktivnost koju planirajU u Kukuti desiće se u saradnji sa Udruženjem građana “Sova”, ali sadržaj još nije preciziran jer ideje, uglavnom, nastaju spontano, rekli su organizatori kulturnog kutka koji se desio proteklog vikenda u Tivtu.

Z.K.

EPCG je najavila da će nova brojila danas biti ugrađivana na Cetinju i to na sljedećim lokacijama: Zgrada Gipos, Obilaznica, Mojkovačka obilaznica i Puškinova.

U Tivtu će brojila biti ugrađena u Tripovićima, dok će u Baru biti ugrađena u ulicima Jovana Jovanovića Zmaja 4A, 8, 18, 21, zatim Gavrila Principa 2, 4, 5, 12, 13, 14, 15, 16, 18, 20, 22, 24, 25, 26, Ilinu i Ulici Nikole R Lekića 17, 18, 24, 28, 30, 32, 34.

U Nikšiću će brojila biti ugrađena u ulicama Gavrila Principa 1, 2, 5, 7, 9, 15, Stojana Kovačevića 21, 23, 25, 27, 29, 31, 32, 33, 35, 36, 39, 41, 43, 43A, 45, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, Štosmajerovoj 2, 4, 10 i Vuka Mićunovića 21, 23, 33, 37, 39, 45, 45A, 47, 49, 51, dok će u Beranama biti ugrađena u Ulici Mojsija Zečevića, Njegoševom trgu i VIII crnogorskoj.

smrad

Od stubova se ne može izaći vani BIJELO POLJE - Lijepo vrijeme, visoke temperature i sunce umjesto da gode mještanima bjelopoljskog naselja Rasadnik, izgleda da im samo prave probleme. Naime, oni negoduju zbog neprijatnog mirisa koji potiče od impregniranih stubova koji se nalaze na skladištu Elektrodistribucije Bijelo Polje. Neprijatan i jak miris koji se osjeća u čitavom naselju naročito se pojačava kada sunce ugrije stubove, a koji potiče od impregnacije kojom se ovi stubovi tretiraju da bi duže trajali.

“Sa suprugom i tek rođenom bebom živim u stanu u zgradi preko puta skladišta Elektrodistribucije, a terasa nam se nalazi odmah preko puta skladišta, tako da je neprijatan miris prosto neizdrživ”, priča mještanin Veselin Despotović.

On dalje navodi da je miris toliko jak i neprijatan da se na terasu ne može izaći ili otvoriti prozori. “Prozori se ne mogu otvoriti, miris je toliko jak da bude veoma zagušljivo. Ni veš se ne može sušiti napolju, jer ako se kojim slučajem iznese, a vjetar duva u tom pravcu, istog momenta mora ponovo ići na pranje. Miris impregnacije, bitulita naročito, smeta starijim lju-

dima, koji se žale da zbog toga imaju otežano disanje”, priča Despotović.

On kaže da je najteže kad im stigne nova tura stubova i kada ih istovaraju sa šlepera, a to se dešave relativno često zbog toga što je veliki broj stubova stradao prošle zime, pa ih sada mijenjaju.

“Tada se jak miris osjeća i po nedjelju dana neprestano. Za nekih petnaestak dana došlo je 5-6 takvih šlepera punih stubova. Vrata ni prozore ne možemo otvoriti, njihov smrad uđe u stanove i dugo se osjeća. Ako se ovo nastavi i ako se ovi stubovi i dalje budu skladištili ovdje, stvarno ne znam kako ćemo pregurati ljeto”, zabrinuto priča Despotović, dodajući da je cijelo naselje pogođeno ovim problemom i da svima smeta ovaj miris.

Direktor bjelopoljske Elektrodistribucije Miloš Konatar rekao je da su ti stubovi tretirani bezopasnim i ekološki prihvatljivim supstancama i da nema nikakve opasnosti po zdravlje ljudi.

“Pitanje je da li ovaj miris potiče samo od stubova, jer se u blizini nalazi još jedan industrijski pogon, pa je moguće da miris potiče i od dima koji dolazi odatle”, kazao je Konatar. S.M.S.

Vandalizam

Uništeni novi kandelaberi HERCEG NOVI - Na Šetalištu Pet Danica od Milašinovića plaže do Jahtinga uništeno je sedam novih kandelabera. Prema riječima direktora Javnog komunalno-stambenog preduzeća Borisa Seferovića, učestale su i krađe i uništavanje svjetiljki na više mjesta na javnoj rasvjeti na Šetalištu i Rivijeri. Tako je ispod Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj, u Baošići-

ma i Đenovićima neophodno zamijeniti dekorativne kandelabere koji su uništeni.

“Javna rasjeta na Šetalištu bila je u rukama jedne privatne firme, a nakon preuzimanja suočeni smo sa dotrajalom rasvjetom a povrh svega i vandalskim uništavanjem svjetiljki, klupa i drugih objekata infrastrukture”, kazao je Seferović. Na Šetalištu nije

u funkciji ni rasvjeta od vile “Galija” do Meljina, zbog oštećenja prilikom izvođenja radova na izgradnji kolektora i postavljanjanja pumpne stanice. U Javnom komunalnom preduzeću su dogovorili da će izvođač radova firma “Ćeltikcioglu” nakon postavljanja cijevi pomoći sa mehanizacijom kako bi se popravila javna rasvjeta na ovom dijelu šetališta.

S.M.

Bjelasica

Ski-centar širi ponudu KOLAŠIN - Kao potvrda da se ponuda na kolašinskom skijalištu sve više širi, a da sam grad kao već poznati skijaški i turistički centar ima mnogo toga da ponudi posjetiocima, upravo je manifestacija koja se održala u subotu na Ski-centru Kolašin 1450, koja je okupila veliki broj gostiju. Kupanje na snijegu bilo je nešto što se prvi put vidjelo u Crnoj Gori. Kako je kazao direktor Skicentra Boban Šćepanović, zada-

tak učesnika ove manifestacije je bio da skijama ili bordom skijaju preko 10 metara dugog bazena punog hladne vode.

“Svi učesnici su bili kostimirani i moram priznati da sam fasciniran njihovom kreativnošću. Bilo je dvadeset učesnika, a s obzirom da smo imali učesnike iz Amerike i Južne Afrike, ovo možemo nazvati internacionalnom manifestacijom. Najmlađi učesnik je imao osam godina”, kazao je Šćepanović.

Iako je ovo prvi put da se slična manifestacija organizuje i u Crnoj Gori i u regionu, Šćepanović tvrdi da se mogu pohvaliti kako je sve proteklo u najboljem redu i da je manifestacija premašila njihova očekivanja. Ono što je sigurno, kako on tvrdi, jeste da će manifestacija postati tradicionalna na skijalištu, tako da već sada za narednu godinu mogu najaviti međunarodni festival koji će biti na evropskom nivou.

Z.B.

Crna Gora 15

ponedjeljak, 22.4.2013.

Nekada radilo 1.200 radnika, a sada pustoš ŠIK

Zorica Bulatovic

D

nevne novine nastavljaju priču o usponu i padu kolašinske privrede. Ovog puta fokus je na kolašinskom ŠIK-u i vremenu kada je na čelo kompanije došao poznati i uspješni privrednik Dragiša Dožić, diplomirani inženjer šumarstva. Uskoro ŠIK postaje, kako priča nekadašnji opštinski sekretar Zoran Rakočević, simbol uspjeha i razvoja Kolašina, pa ova sredina doživljava ekonomsko-razvojni i socijalni preporod, tako da na evidenciji biroa rada nije bilo nezaposlenih.

KOLAŠIN – Kako je kazao Zoran Rakočević, ŠIK obezbjeđuje veliki broj stručnjaka iz oblasti drvoprerade iz Mojkovca, Berana, Bijelog Polja pa i Titograda, tako da rad u ŠIK-u postaje privilegija. On ističe da se pažnja posvjećuje programu kompletiranja finalne proizvodnje na bazi drveta, proizvodnji svih vrsta parketa, brodskog patosa, lamperije i masivnog namještaja od bukovog drveta, parene bukovine, različitih sortimenata, koji su uglavnom za izvoz. Nakon izgradnje moderne hale, po riječima Rakočevića, sa najsavremenijom opremom i uređajima, postavljaju se linije za proizvodnju finalnih proizvoda, instalira se kompletna linija za proizvodnju stolica kao prve faze proizvodnje namještaja.

“Tada se instaliraju takozvana zvona za najsigurniji tehnološki proces sušenja i parenja bukove građe, a sve

to rade stručnjaci iz Njemačke po njihovom projektu i licenci po najvišim važećim svjetskim standardima. Kvalifikovani radnici šalju se na specijalizaciju u Italiju i Njemačku i prima se visoko stručni kadar odgovarajućeg profila iz Crne Gore, pošto Dragiša Dožić po odluci Izvršnog vijeća odlazi na dužnost sekretara republičke samoupravne zajednice za šumarstvo nezvaničnog ministra šumarstva, dok na njegovo mjesto dolazi Dragoljub Dabetić, koji je radio u drvnoj industriji već nakon završenih studija u Zagrebu”, kazao je Rakočević.

Po njegovim riječima, nakon što je izuzetno iskusni Dabetić, sa svojim inovacijama, proizvodnju postavio na nivo visokih standarda kao najorganizovaniju i tehnološki najsavršeniju u Jugoslaviji, za drvopreradu na svoje mjesto postavlja Mila Raonića, koji je do tada bio jedan od vodećih stručnja-

ka u čuvenom sistemu ŠIPAD u Bosni.

Dolaskom na dužnost direktora Prerade, Ranko Bulatović organizuje i pokreće proizvodnju kompletnog asortimana, izuzev namještaja, kako je kazao Rakočević, za koju je djelatnost trebalo još priprema i posebno visoko stručna radna snaga.

“Na nivou kombinata povjeravaju Bulatoviću da pored svojih obavlja i neke poslove za Kombinat, pa on organizuje sređivanje i ograđivanje industrijskog kruga, instaliranje centralnog grijanja u svim proizvodnim objektima, i poslovnim prostorijama, sa gorivom od otpada i pilotine, izgrađuje modernu, funkcionalnu i komfornu poslovno-upravnu zgradu, pobošljava kvalifikacionu strukturu, a u preradu zapošljava vodeće stručnjake iz kombinata ‘Vukman Kruščić’ iz Mojkovca”, kaže Rakočević.

U to vrijeme u preradi je radilo preko 300 radnika iz cijele Crne Gore, koja proizvode uglavnom izvozi na strano tržište.

Nakon stupanja na snagu novog zakona o preduzećima 1988. godine, prerada se, po riječima Rakočevića, transformiše u Eksportdrvo, kojim i dalje uspješno rukovodi Bulatović, nakon nekog vremena a na vrhuncu uspjeha ovog preduzeća na mjesto Bulatovića, koji se odlučuje za pri-

vatni biznis, dolazi Dragan Raković, diplomirani ekonomista, koji takođe uspješno posluje u oblasti izvoza.

Ipak, iz objektivnih razloga, i ovo preduzeće, kao i cijelu privredu Jugoslavije, pogađa ekonomska kriza, pa u nastaju problemi zbog kojih se uvodi programirani kratkotrajni stečaj, a upravo Rakovića sud postavlja za stečajnog upravnika.

Po njegovim riječima, stečajem rukovodi Momo Jokić, koji je danas stečajni upravnik “Vektre Jakić” u Pljevljima. Stečaj u Eksportdrvetu veoma dugo traje, pa se stvaraju neki uslovi za ozdravljenje. Uglavnom je sačuvana najvrednija imovina, zadržan je iz-

vjestan broj radnika, pa u toku stečaja Eksportdrvo i Impregnaciju drveta kupuje kompanija “Vektra Montenegro”, i obje kompanije objedinjuje u jedinstvenu “Vektra Nord”.

Rakočević ističe da je to sada objektivno stanje u ovoj kompaniji, a nekad moćnom ŠIK-u, koji je sa sezonskim radnicima zapošljavao 1.200 radnika, bio simbol poslovnosti i uspjeha.

Sada nova kompanije, kako je rekao, koja nosi naziv Opelovog vozila Vektra, koji se odavno ne proizvodi, duguje određena sredstva opštini Kolašin, zaključivši da je to rezultat uspješnosti i poslovnosti čuvene Vektre, koja je sada u stečaju.

16 Crna Gora NEMAR

BJELOGRIVAC

Završili dobru sezonu

MOJKOVAC – Skijaški klub Bjelogrivac iz Mojkovca u subotu veče u restoranu Školskog centra “Vuksan Đukić” obilježio je završetak skijaške sezone. U prisustvu djece, njihovih roditelja i prijatelja kluba i gostiju organizovana je svečanost.

Prema riječima predsjednika kluba Ljuba Vukadinovića, svečanost će ubuduće biti tradicionalna. U godišnjem ciklusu skijanja ima pripremni i takmičarski period. Pripremni traje od 15. aprila do 15. decembra, a takmičarski od 15. decembra do 15. aprila.

On je istakao da je ove godine bilo 44 djece koja su završila obuku skijanja u tri nivoa. U školi je angažovan veoma stručan kadar, naime radi se o profesorima fizičkog vaspitanja.

Iz te škole skijanja prepoznati su talenti, kojima se pruža dalje usavršavanje od 2007. godine, od početka takmičenja do današnjeg dana je osvojen veliki broj medalja na nivou Crne Gore. Vukadinović je kazao da obuke i aktivnosti realizuju u Ski-centru Kolašin, sa kojim

Igrališta ostaju zaboravljena

imaju dobru saradnju.

“Glavni nedostatak je što mi u Mojkovcu nemamo svoje skijalište iako imamo mali lift koji nije trenutno u funkciji”, rekao je on.

Vukadinović je naglasio da je klub ima sjajne takmičare, od Mašana Brajkovića, Bojane Bošković, Sare Vukadinović, Janka Vukadinovića, Sare Brajković.

“Imamo i mlađu generaciju - Ratko Adžić, Blažo Vukićević, Ksenija Vukićević i Saška Vujisić”, kazao je Vukadinović. V.B.

Podgoričani i Pljevljaci najbolji BAR - Juče je u Srednjoj poljoprivrednoj školi održano Treće državno takmičenje u oblasti mašinstva, za nastavne predmete Tehničko crtanje i Mašinski elementi, uz učešće 26 ekipa, donosno 78 takmičara, iz 11 srednjih stručnih škola iz Crne Gore.

Najbrojnije su bile Srednja stručna škola “Ivan Uskoković” iz Podgorice i Srednja stručna škola Pljevlja sa po četiri ekipe, Srednja stručna škola “Vukadin Vukadinović” iz Berana, Srednja stručna škola iz Bijelog Polja i škola domaćin imale su po tri ekipe, Prva srednja stručna škola Nikšić, Srednja pomorska škola Kotor i Srednja građevinsko-geodetska škola “Ing. Marko Radević” nastupile su sa po dvije ekipe, dok su se sa jednim predstavnikom takmičile Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi, Srednja mješovita škola “Bratstvo i jedinstvo” Ulcinj i Srednja

PONEDJELJAK, 22.4.2013.

stručna škola “Spasoje Raspopović” iz Podgorice.

Prvo i drugo mjesto iz nastavnog predmeta Tehničko crtanje osvojile su ekipa Srednje građevinskogeodetske škole “Inž. Marko Radević” iz Podgorice: Đorđe Doderović, Jovana Vukanić, Laura Živković, odnosno Danilo Đurišić, Sanja Milatović i Milica Radulović. Treća je bila ekipa Srednje stručne škole iz Bijelog Polja, u sastavu Željko Bošković, Almir Destanović i Mirko Konatar.

Prvo mjesto iz nastavnog predmeta Mašinski elementi osvojila je ekipa Srednje stručne škole iz Bijelog Polja (Novak Madžgalj, Armin Rebronja i Željko Rovčanin), druga je ekipa Srednje stručne škole iz Pljevalja (Miloš Dragaš, Jelica Jelovac i Srđan Kljajević), a treća ekipa Srednje stručne škole “Vukadin Vukadinović” iz Berana (Đorđije Lješnjak, Martin Obradović i Tomislav Zekić). Ž.M.

PODGORICA- Sportska igrališta u glavnom gradu odavno su izgubila svoj značaj. Dok se u većim gradovima u okruženju trude da uvećaju broj sportskih terena, kod nas je obrnuto. Svaki novoizgrađeni teren ima rok upotrebe od nekoliko godina, nakon toga igrališta ne služe ničemu. Samo uporni pojedinci treniraju na već ruiniranim objektima koji iako stari pet godina - izgledaju kao da su građeni u prošlom vijeku. Skoro svako podgoričko naselje ima bar po jedan uništeni teren, neki se nalaze i blizu centra grada. Pojedincima smeta svaka građevina, pa se trude da što prije unište sve što se izgradi.

Košarkaškim terenima nedostaje obruč, pa ih građani koriste za parking. Umjesto da se igra basket, dobija se besplatno parking mjesto.

Neki obruči nestaju preko noći, pa mještani nagađaju ko bi mogao biti počinilac.

“Obruč na ovom terenu nestao je u decembru. Od tada se ispred naše zgrade ne igra košarka. Romi su skinuli obruč i sad ovako stoji tabla bez njega”, rekla je stanarka zgrade koja se nalazi u blizini tržnog centra Mall of Montenegro.

Iako ona tvrdi tako, prolaznici komentarišu kako je obruč skinuo komšija kojem smetalo neprestano igranje košarke u kasnim večernjim satima. U blizini Tuškog puta, kod Roda marketa, nalazi se te-

ren za basket, koji se slobodno može nazvati i teren za parking. Obruč je ostao da visi sa table, a u blizini su parkirani automobili.

Ni pojedini fudbalski tereni ne izgledaju ništa bolje. Iako je fudbal najvažnija sporedna stvar na svijetu, kod nas je sporedna stvar, sudeći po terenima na kojima se igra. Iako se još može igrati na njima, igrališta koja su stara nekoliko godina imaju mnogo nedostataka. Nekim igralištima nedostaje mreža na golovima, a ni trava nije u najboljem stanju. Ograda koja je sa četiri strane okruživala teren na nekim mjestima i ne postoji. Igralište u parku u Zagoriču, iako i sad služi za igranje fudbala, ne izgleda pretjerano lijepo.

“Ne bavim se sportom, ali ovo što vidim nije nimalo lijepo. Kad se sjetim kako je igralište izgledalo na početku, kako je sve bilo novo, ovo sad ni na šta ne liči, iako može da posluži za igranje i dalje. Kako je krenulo, uskoro niko neće imati mjesto za bavljenje sportom”, kazala je Marina Đurišić, koja je šetala pored igrališta u Zagoričkoj šumi.

Mještani ovog naselja ipak pokušavaju da igraju na terenu, problem im zadaje što nije okružen žicom pa za loptom moraju da trče po parku. Žica visi sa pojedinih stubova i postoji mogućnost da ostanu i bez lopte kad se igra fudbal. Međutim, ko se umori od trčanja po tom tere-

nu - može da lopta u balonu za fudbal, ali da plati. Iako izgrađeni u isto vrijeme, ova dva terena ne liče jedan na drugi.

“Igralište i nije toliko loše, ali kad nam pobjegne lopta, onda jurimo za njom po cijelom parku, zbog žice koju su uništili. Čak je uništena i česma koja se nalazi pored terena.

Kad nam dosadi trčanje po ovom terenu, skupe se pare pa se fudbal igra u balonu, gdje je mnogo ljepše”, kazao je Baća Dujović.

Ni u MZ Zagorič nijesu zadovoljni stanjem terena u ovom parku.

U njih se uložilo mnogo, ali se brzo uništilo više njih. Razočarani su načinom na koji se mještani ophode prema igralištima u naselju. Svi oni su tražili više mjesta za sport i rekreaciju, pa kad se to ostvarilo, pojedini su se potrudili da unište teren.

“Objekti za sport traju po nekoliko mjeseci. Dobijali smo donacije u vidu terena za razne sportove, neke smo postavili i u školsko dvorište, računajući da će tamo biti očuvani, ali uzalud. Pojedini Zagoričani su po terenu za fudbal vozili automobil. Iz opštine su donirali dva igrališta za Zagoričku šumu, jedno je dato privatnom licu u zakup, a drugo Sportskom društvu Zagorič.

Jedno je skoro uništeno, dok je ovo što je dato u zakup očuvano”, tvrdi Slobodan Radošević, predsjednik MZ Zagorič.

A.G

MOTOKROS

Gdje koza pase pod ručnom KOLAŠIN - Kolašinski vozači krosera iskoristili su prve sunčane dane pa su na obali rijeke Tare našli vremena i za akrobacije.

Na poligonu u blizini same obale Miloš Medenica, Đoko Drljević i Sekula Bulatović vožnjom na jednom točku pokazli su umijeće vožnje na dvotočkašima. Međutim, jedan od najhrabrijih Drljević

ipak je juče bio glavna atrakcija, pa je pod uglom od skoro 90 stepeni nekoliko puta uspio da izađe na kraj i sa svojim motorom a i sa nimalo bezazlenom uzbrdicom. Gledajući kako se bez problema uz oblak prašine penje uz brdo, sasvim smo sigurni da bi na ovom mjestu koza pasla “pod ručnom”.

Z.B.

Crna Gora 17

PONEDJELJAK, 22.4.2013.

Granice

Srbija ih zaboravila, Crna Gora blokirala

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

Mještanima potpešterskih sela granica učinila život nepodnošljivim

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069 Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

Seada Muslić Sadiković

S

ela u Srbiji na granici sa Crnom Gorom praktično su odsječena od svijeta. Selo Vrbnica je zaključano. Pred referendum u Crnoj Gori 2006. godine, rampu na put do tog pograničnog mjesta u Srbiji je postavila srpska policija. To je bio politički odgovor na odluku o državnoj samostalnosti Crne Gore. Rampu na lokalnom putu policajci podižu tek kada im se pokažu lična dokumenta.

BIJELO POLJE - Seoski put na kome je rampa vodi između graničnih prelaza ka Srbiji i Crnoj Gori. Taj put je posljednjih godina praktično njihov jedini izlaz u svijet. Njime se do Bijelog Polja stiže za oko pola sata, plus čekanje na granici. Ka njihovom mjesnom centru Sjenici znatno je veća razdaljina, od čak pedesetak kilometara lošeg makadamskog puta.

Iako je u Srbiji, Vrbnica je geografski uvijek bila bliska Crnoj Gori, odnosno Bijelom Polju. Do Bijelog Polja Vrbničane je vodio put obnovljen tri godine prije referenduma i dug je svega petnaestak kilometara. Taj je put sagradila bjelopoljska opština da bi ga crnogorska policija sasvim zatvorila. Zatvoreni su i ostali lokalni putevi i u Crnu Goru se može ući samo na zvaničnom graničnom prelazu.

Između Dračenovca kod Rožaja i Dobrakova kod Bijelog Polja stotinjak je kilometara granice i nekoliko desetina sela i zaseoka, u posljednje vrijeme izolovanih. Rođena Srbija je ljude u tim selima zaboravila, a bliska Crna Gora ih je potpuno blokirala.

Zbog neregulisanog režima prometa ljudi i robe u pograničnoj oblasti između Crne Gore i Srbije najviše ispaštaju upravo stanovnici tih graničnih sela. U širem ih prostoru živi oko hiljadu. Oni se veoma teško mogu kretati, kupovati i prodavati robu.

Među njima je i stolar Muhamed Kuč. On ima kuću i radionicu u Borišićima. Od njegovog doma u Srbiji se do Bijelog Polja, kome su Borišići uvijek gravitirali, stizalo za najviše pola sata vožnje. Sada mu treba oko sat i po. Toliko treba vremena i njegovom unučetu da stigne do škole.

“Tek su u posljednjih pola godine djelimično popravili stanje tako da ljudi koji imaju imanja sa obje strane granice mogu uz najavu policiji

prenijeti tovar sijena ili traktor drva”, priča Kuč.

On naglašava da je zbog neregulisanog prometa ljudi i robe praktično zamro život u tim selima. “Ostavljeno je sve na dobru volju državnih organa, koji mogu, a ne moraju da nam pomognu. Mora se priznati, izađu u susret kada je sahrana ili bolest u pitanju, ali za sve ostalo moramo kazati hvala”, priča Kuč.

On kaže da je sad stanje tako da nijesu ni stegnuti ni slobodni.

“Ako nam pod hitno ne omoguće normalno kretanje, mislim da će sva ova sela opustjeti. Mi smo prosto vezani za Bijelo Polje, svima nam je najbliža rodbina, nerijetko i dio imovine u Crnoj Gori”, kaže Muhamed.

Sedamdesetogodišnja Miloradka Marašević cijeli je svoj vijek proživjela u selu Vrbnica. Do prošle je godine svake subote, na pijačni dan, prodavala sir na bjelopoljskoj pijaci. Administrativne barijere sada su joj pokvarile pazar. Sir šalje preprodavcima u Užice. “Šta smo imali da prodajemo prodavali smo u Bijelom Polju, šta smo trebali da kupimo - kupovali smo u Bijelom Polju. Za Sjenicu bismo samo išli ako bismo morali, da platimo račune, porez, ili da povadimo neka dokumenta. Sad ne znamo ni gdje smo ni gdje ćemo biti. Najteže je zbog ove djece koja su ovdje zarobljena”, kaže Miloradka.

Njen sin Vladan Marašević rođen je u Bijelom Polju. Već godinama čeka dato obećanje vlasti iz obje države da se regulišu takozvani zeleni kartoni kako bi ljudi iz pograničnog pojasa, udaljeni od gradova u Srbiji a blizu Bijelom Polju, mogli normano živjeti.

“Govorili su sve će biti isto kada se odvoji Crna Gora, a nama je život zbog ove granice teži nego ikada. Vrbnica je prosto okupirano selo, svud je policija. Ne znam da još

negdje ima selo koje je od svijeta odvojeno rampom i katancem na njoj.

A mogla bi vođstva dvije države za tri minuta da se dogovore, da možemo prodati tu kantu sira, to jedno tele, to nije gubitak ni za Srbiju ni za Crnu Goru, nego dobitak, a nama bi olakšalo skoro nepodnošljiv život”, kaže Vladan.

Još teže nego u Vrbnici je u ostalim potpešterskim selima, Borišićima, Barama i Trešnjevici. Stanovnici tih mjesta su dovedeni do pravog paradoksa, da džombama pokraj granice prelaze čak i desetinu kilometara, jer valjanog puta nemaju, umjesto da siđu najkraćim putem od nekoliko kilometara do crnogorskog asfalta.

U Bijelom Polju je rođen i Miloje Milinković iz Vrbnice, kao i njegova supruga i troje djece. U Bijelom Polju je on završio i osnovnu i srednju školu, kao i većina stanovnika tih pograničnih sela.

“Napravili su rezervat od Vrbnice. Imamo put koji ničemu ne služi, blokiran sa jedne a zakatančen sa druge strane. Umjesto da nam u srednju školu djeca idu u Bijelo Polje, a to se može i pješke, prinu-

đeni smo da ih šaljemo da stanuju u Prijepolju ili drugdje po Srbiji, da plaćamo stanarinu. Vrbnica je i ranije bila na granici, ali nikada u ovako neprirodnom položaju”, kaže Milinković Delija Kuč je rođen u Borišićima u Srbiji, a kuću je napravio još prije trideset godina u dolini rijeke Bistrice u mjestu Gubavač u Crnoj Gori ispod svog rodnog sela. U Borišićima mu je ipak glavnina imanja, oko tri i po hektara šume, livada i voćnjaka. On živi u Gubavču, ali je ljetinu uvijek ubirao u Borišićima. Na njegovom imanju je kamen međaš Srbije i Crne Gore.

“Tamo u Srbiji mi je i stara kuća do koje teško mogu otići. Tamo mi je nekoliko godina praktično propadala ljetina, i tek su mi uz dosta muke prošle jeseni dozvolili da prenesem sijeno i nešto voća”, kaže Delija.

On se nada da bi započeto regulisanje pograničnog prometa trebalo biti nastavljeno, kao i njegov rođak Muhamed Kuč. Muhamed tvrdi da je to uslov opstanka ljudi u tome kraju: “Ovako smo ni tamo ni tamo, praktično zatočenici granice”.

BAR

BAR

Obavijesti o smrti možete predati u kiosku „Enigma“ Bul. 24. novembra

030 340-500 069 688-868

CVJEĆARA “MAJA” NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC

050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

18 Kultura PREPORUČUJE

OBNAŽENA PRED TOBOM, SILVIJA DEJ ČAROBNA KNJIGA, BEOGRAD CIJENA: 9,20 EURA

Obnažena pred tobom je roman koji obiluje ljubavlju, strašću i erotikom. Roman koji će Vas natjerati da ga pročitate u jednom dahu. Ljubavna priča o Evi i Gidionu, dva složena lika čiji strastven odnos otvara potisnute nezarasle rane iz prošlosti. Gidion je osvojio Evu već pri prvom susretu. Probudio je u njoj emocije koje nikada do tada nije okusila. Postala je zavisna od njegove nježnosti. Gidion je to znao i iskoristio... Pročitajte roman i saznajte da li će njihova opsesivna veza uspjeti da uništi demone iz prošlosti.

NEPOKOREN, LORA HILENBRAND LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 10.40 EURA Nepokoren je najneobičnija odiseja Drugog svjetskog rata. Priča o poručniku Zamperiniju koji je jednog majskog popodneva 1943. preživio pad američkog bombardera. Zamperini je uspio da se ukrca u čamac za spasavanje i tu počinje njegova odiseja. Pred njim su bile hiljade kilometara otvorenog okeana, nasrtljive ajkule, potapanje čamca, glad i žeđ, napadi neprijateljskih aviona, a poslije svega toga još veće muke. Pročitajte roman koji svjedoči o otpornosti ljudskog uma, tijela i duha.

UMEĆE LJUBAVI, ERIH FROM VULKAN, BEOGRAD CIJENA: 4.40 EURA Umeće ljubavi je knjiga poznatog njemačkog filozofa i sociologa Erika Froma. From ovom knjigom ne daje gotova uputstva o umjeću ljubavi, već želi da pokaže kako ljubav nije osjećanje kojem svako može lako da se prepusti.

Govori da ljubav nema nikakve veze sa stepenom zrelosti, već sa razvojem cjelokupne ličnosti. On ističe da je ljubav osuđena na propast ukoliko čovjek nema povjerenja, hrabrosti i dovoljno ljubavi, prije svega za sebe, a onda i za druge. Pročitajte knjigu i saznajte nevjerovatne istine o ljubavi.

KOLIKO JE SATI, GRUPA AUTORA NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 9.90 EURA

Koliko je sati je zabavna i edukativna knjiga za Vaše dijete. Ova knjiga uz zanimljive priče i pokretne kazaljke omogućava Vašem djetetu da lakše nauči koliko je sati. Glavni akteri ove knjige su domaće i divlje životinje, a Vaše dijete će okretanjem svake nove stranice morati da pomjeri kazaljke na tačno vrijeme. Interesantne ilustracije, svakodnevni događaji i zanimljive priče osvojiće pažnju Vašeg djetjeta koje će kroz edukativnu igru lakše naučiti da kaže koliko je sati. Obradujte Vaše mališane.

SABRANA DJELA IVA ANDRIĆA NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 299.00 EURA

Sabrana djela Iva Andrića je komplet koji sadrži cjelokupna djela ovog istaknutog autora. U ovom izdanju po prvi put su obajvljeni neki tekstovi proze, eseja, pisama, dnevnika i zapisa, kao i sami romani. Prvi put je objavljen i jedan potpuno novi naslov, koji predstavlja rekonstrukciju Andrićevog prvog romana, “Na sunčanoj strani”. Takođe, u ovom izdanju se po prvi put pojavljuju i autentične pripovijedne cjeline. Djela su u ovom izdanju raspoređena hronološkim redom. Priuštite sebi ovaj komplet i uživajte u najvećim djelima svjetske književnosti.

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

SAJAM KNJIGA

Do posljednjeg daha Radeta Šerbedžije Svestrani umjetnik će u pratnji benda Zapadni kolodvor nastupiti 8. maja Hrvatski glumac i šansonjer Rade Šerbedžija održaće koncert 8. maja u KIC-u “Budo Tomović” sa početkom u 20.30 sati, povodom otvaranja 8. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga. Šerbedžija će nastupiti u pratnji benda Zapadni kolodvor, koji čine vrsni hrvatski muzičari, i to će biti njihov prvi koncert nakon dvije godine.

Pored obrada starogradskih i izvornih melodija, evergrin i romskih balada, na repertoaru će se prvi put naći i numere sa novog albuma Rada Šerbedžije i benda Zapadni kolodvor.

Prije koncerta, Šerbedžija će otvoriti ovogodišnji sajam knjiga, koji će biti održan od 8. do 14. maja u garaži Šoping mola Delta siti. Na sajmu će biti predstavljeni i memoari Rada Šerbedžije “Do posljednjeg daha” u izdanju “Nove knjige”.

Karte za koncert jednog od najpriznatijeg i najsvestranijeg umjetnika sa prostora nekadašnje Jugoslavije mogu se kupiti od danas u prostorijama “Gradske knjižare” na Trgu Republike po cijeni od 20 eura.

MARULOVIĆEVI DANI

“Leda” u Splitu Predstava “Leda”, koju je po tekstu Miroslava Krleže režirala Anica Tomić, biće izvedena večeras u 20 sati na 23. festivalu Marulovićevi dani u Splitu. Riječ je o koprodukcijskom projekatu Međunarodnog festivala KotorArt, Zagrebačkog kazališta mladih i Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Krležina “Leda” je posljednji dio trilogije glembajevskog ciklusa “komedija jedne

karnevalske noći”, kako ju je odredio pisac. U predstavi igraju hrvatske glumice Ksenija Marinković i Nataša Dorčić, i crnogorski glumci Mirko Vlahović, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić. Za ovogodišnje Marulićeve dane dvadeset i devet pozorišta iz pet zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija) prijavilo je ukupno trideset i devet predstava.

Izložba Škola stripa biće otvorena večeras u knjižari Matice srpske u Podgorici, sa početkom od 19 sati.

Na otvaranju će se govoriti o budućnosti stripa u Crnoj Gori, a biće prikazani i animirani filmovi po izboru Mirka Zulića.

Kultura 19

ponedjeljak, 22. 4. 2013.

preporučuje

Portret jednog jezika, Ranko Bugarski XX vek, Beograd Cijena: 10,60 eura

Dr Ranko Bugarski, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, objavio je veliki broj radova iz anglistike, opšte i primenjene lingvistike i sociolingvistike. Predavao je na mnogim inostranim univerzitetima. Ova knjiga napisana je poslije dovršenja rukopisa autorove prethodne knjige, juna 2010. godine. Iako samostalna cjelina, ona svojom strukturom, a djelimično i sadržajem, prati ranije knjige istog pisca objavljeneu ovoj ediciji: Lica jezika - sociolingvističke teme (2001,2002), Novalica jezika -sociolingvističke teme (2002,2009), Jezik I kultura (2005), Evropa u jeziku (2009) i Jezik i identitet (2010).

Saradnja sa susjedima na rješevanju aktuelnih problema: Predsjednik ULUCG Igor Rakčević

INICIJATIVA

Evropski status u polju umjetnosti Regionalna platforma za likovnjake idućeg mjeseca u Podgorici Jelena Boljević

U

druženje likovnih umjetnika Crne Gore biće krajem maja domaćin okruglih stolova, čija će glavna tema biti finansiranje strukovnih udruženja i stvaranje regionalne platforme u rješavanju aktuelnih problema. U okviru projekta “Različitost kao način izgradnje kapaciteta u kulturnim industrijama” biće riječi i o dešavanjima na kulturnim scenama regiona, a poseban segment je izložba savremene likovne umjetnosti “Neka bude umjetnost”, za koju će svaka od zemalja učesnica odabrati pet predstavnika, najavio je u razgovoru za DN predsjednik ULUCG Igor Rakčević.

Projekat ULUCG “Različitost kao način izgradnje kapaciteta u kulturnim industrijama” finansiran je iz Unesko fonda za kulturnu različitost. Države partneri su Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija, odnosno strukovna udruženja ovih zemalja, a pridruženi partner je Savez likovnih društava Slovenije, kazao je za naš list predsjednik ULUCG Igor Rakčević. On ističe da je ideja vodilja projekta, koji će okupiti čelne ljude likovnih udruženja, pronaći ključ za rješenje gorućeg problema - finansiranja ovih organizacija.

“Sva strukovna udruženja formirana su prije nekoliko decenija sa istim ciljem i misijom i sva dijele iste probleme. Najveći je problem finansiranje od strane matičnih država. Iznalaženje odgovarajućeg modela po tom pitanju ključni je cilj ovog projekta”, rekao je Rakčević.

U Evropskoj uniji, od države do države, postoje različita rješenja, ali nijedno nije restriktivno poput naših, kaže Rakčević i podsjeća da ULUCG već tri godine nema nikakvu institucionalnu podršku.

“To smatramo nedopustivim, a zakonsko rješenje lošim. Primjenom evropskih zakonskih rješenja pokušaćemo da poboljšamo svoj status”.

Namjera organizatora je da se u okviru projekta saberu konkretna iskustva, te da se uporede sa praksama EU i tako sačini regionalna platforma institucionalnog djelovanja.

Sve države učesnice u projektu su u različitim pristupnim fazama EU. Kada je riječ o našoj zemlji, Rakčević smatra da će navedena problematika uskoro biti aktuelna, pa će tako rješenja proistekla iz ovog projekta biti primjenljiva u smislu prilagođavanja naših zakona - zakonima Unije.

Predsjednik ULUCG je veoma ponosan što inicijativa za jedan ovakav projekat pripada Crnoj Gori, tj. Udruženju.

“Za sada smo jedini koji smo smogli snage da jedan ovakav projekat administrativno uobličimo i prođemo komplikovane procedure u jakoj konkurenciji od oko 450 predloženih projekata iz cijelog svijeta”.

Važnost ove inicijative je, kako dodaje, u pronalaženju zajedničkog

imenitelja i rješavanju zajedničkih problema kroz otvaranje mogućnosti saradnje. Raspadom nekadašnje velike Jugoslavije, umjetnička tržišta su se smanjila, što je umjetnicima dodatno suzilo polje djelovanja. Komunikacija na polju umjetnosti se, kako ocjenjuje, svodila na manje-više lične inicijative i kontakte pa su umjetnici nedovoljno upoznati sa onim što se dešava na scenama u susjedstvu.

Stoga, drugi segment projekta (izložba savremene umjetnosti) u fokusu ima ideju objedinjenja likovne scene u regionu, te u budućnosti njenog integralnog predstavljanja tržištu Evrope, naravno, uz poštovanje specifičnosti svake scene ponaosob.

“Sve inicijative ove vrste su u prošlosti dolazile sa strane, predstavljajući balkansku scenu kao nešto egzotično i drugačije, uz nametanje određene doze inferiornosti. Ovaj projekat, uz opravdanu pretpostavku da oni najbolje poznaju scenu, vraća kormilo u ruke regionalnih selektora”.

Izložba “Neka bude umjetnost” predstaviće djela savremenih umjetnika iz regiona u Podgorici (24. maj) i u Ljubljani (16. novembar). U okviru projekta ULUCG će gostima iz regiona omogućiti i posjetu crnogorskim institucijama kulture kako bi učesnike dodatno informisali o kapacitetu crnogorske likovne scene. Saradnici na projektu za sada su udruženja sa kojima ULUCG već ima uspostavljenu saradnju, a namjera je da se u budućim projektima pridruže i ostale zemlje iz regiona. Rezultati rada okruglih stolova biće publikovani u dvojezičnoj brošuri.

književnost

Dodijeljene nagrade “Marko Miljanov” Tradicionalna godišnja nagrada Udruženja književnika Crne Gore (UKCG) “Marko Miljanov” ove godine je ravnopravno dodijeljena Đorđu Sladoju i Milici Bakrač. Đorđe Sladoje je ovu uglednu književnu nagradu dobio za knjigu poezije “Zlatne olupine” (2012) u izdanju Srpske književne zadruge, dok je Milica Bakrač nagrađena za knjigu ljubavne poezije “Žena”, u

izdanju Izdavačkog centra Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori. O nagradi je odlučivao žiri u sastavu: Dragan Koprivica, prošlogodišnji laureat ove nagrade (predsjednik) i članovi, Ilija Lakušić, predsjednik UKCG, i Vlado Popović.

Nagrada “Marko Miljanov” biće uručena ovogodišnjim laureatima 8. maja na Medunu.

Dopler, Erlend Lu Geopoetika, Beograd Cijena: 5,80 eura

Često su glavni likovi Luovih djela muškarci na ivici nervnog sloma, zabrinuti, opterećeni ljudi koji prolaze kroz određene krize, grešni antiheroji u potrazi za smislom. I dok je prethodna knjiga Naivan.

Super. za temu imala mlade ljude, u Dopleru ton je još oštriji, tema surovija i proširena na probleme čitavog društva i svih generacija. Glavni lik ovog romana napušta društvo, dom i porodicu i odlazi da živi u šumi, pružajući time čitaocu samo osnovu za širu priču o usamljenosti i nezadovoljstvu, kao i otkrivanju novog smisla u dobrovoljnom izgnanstvu.

Sociologija ukusa, Juka Gronov Naklada Jesenski i Turk, Zagreb Cijena: 21,00 eura – 50% Predmet Sociologije ukusa je prvenstveno uloga ukusa u društvu, posebno u modernom društvu, odnosno to je knjiga o estetskoj sociologiji, a ne o sociologijskoj estetici. U klasičnoj humanističkoj tradiciji filozofske estetike postojala je snažna paralela između osjećaja ukusa i estetskog ukusa - između gastronomije i estetike, no osjećaj je ukusa s vremenom izgubio svoj status u estetskom diskursu. Kant je ‘bliža’ čula (ukus i miris) smatrao nižim od vida i sluha. Slična se paralela može povući između diskursa potreba i luksuza s jedne, i diskursa nutricionizma s druge strane. U Sociologiji ukusa izlaže se istorija estetskih ideja, no isto tako i koncepti nutricionizma i gastronomije.

Najbolje namjere, Ingmar Bergman Geopoetika, Beograd Cijena: 7,50 eura

Dinamičan spoj scenarija, romana i memoara, Najbolje namjere su tvorevina najpribližnija Bergmanovom filmu - samo bez slike i tona.

Sam Bergman je svoje djelo nazivao romanom, naglašavajući pri tom šaljivu notu i maštovito se poigravajući pomalo i sa žanrom i sa čitaocima.

Iako je u pitanju priča o njegovim roditeljima i porodici - Bergman je napisao i istoimeni scenario po kome je kasnije snimljen film - Najbolje namjere valja čitati kao fikciju. Knjiga je nastala 1991, dakle u Bergmanovim poznim, no spisateljski izuzetno zrelim godinama, kada se fokusirao samo na pisanje…

Kralj umire- Žak ili pokornost, Ežen Jonesko Paideia, Beograd Cijena: 3,90 eura

Predstava “Maja i ja i Maja”, koju je po motivima istoimenog romana autora Sretena Ugričića i serije slikovnica Marsela Marlijea i Žilbera Delaja režirala Anja Suša, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Predstava je nastala u koprodukciji Bitef teatara i “De facta” iz Zagreba, u okviru multidisciplinarnog i regionalnog projekta “Sećanje na Maju”w

Ličnosti koje se kreću u nekom čudnom svijetu... Između tragikomičnog i igre...

“Uvijek me je opsjedala smrt. Od svoje četvrte godine, otkad sam saznao da ću umrijeti, samrtna strava me više nije napuštala. Kao da sam odjednom shvatio da tu više nema šta da se učini da bi se ona izbjegla, i da u životu više ne može ništa da se učini... Pišem, isto tako, da bih razglasio svoj strah od smrti, svoje poniženje što moram da umrem!”

Ežen Jonesko

20 Zanimljivosti

ponedjeljak, 22.4. 2013.

GAZDA

Milionski bonus podijeljen zaposlenim Sajmon Volfson, izvršni direktor britanskog lanca robnih kuća “Next2, podijelio je cijeli iznos svog bonusa od 3,6 miliona dolara svojim zaposlenim.

“Svi zaposleni, njih 19.400, dobiće dio bonusa na račun”, rekao je Alister Mekinom Manson, portparol “Nexta”. Volfson je poslao imejl svim zaposlenima u kojem im zahvaljuje što su zajedno izdržali ovako teška vremena. Ali, sindikati ni-

jesu pretjerano oduševljeni njegovim potezom.

“Ljudima ne trebaju milostinja i pokloni, oni žele zagarantovane plate i pogodnosti”, izjavio je Stjuart Eplbaum, predsjednik sindikata zaposlenih u maloprodaji. Prošle godine, izvršni direktor “Lenova” Jang Juanding svoj je bonus od tri miliona dolara, takođe, podijelio je zaposlenima kao nagradu za njihov težak rad.

LOS ANĐELES

Vijetnamac “zaludio” Ameriku ljutim sosem

Čovjek koji nije mogao naći sos koji mu se sviđa izmislio je svoj i postao - milijarder Dejvid Tren (68), osnivač kompanije “Huy Fong Food”, koja proizvodi ljuti sos, potpuno je osvojio Amerikance. Još 1980. godine prebjegao je iz Vijetnama i došao u Los Anđeles, gdje je pokrenuo biznis.

U početku nije mogao pronaći posao, a ni ljuti sos koji mu se sviđa.

Nije čekao povoljnu priliku, nego je uzeo stvar u svoje ruke i napravio smjesu u običnoj kofi ne sluteći da će mu donijeti milijarde.

ENGLESKA

TELESKOP

Hablov 23. rođendan Traži se upravnik Stounhendža Teleskopom Habl, američke svemirske agencije NASA, snimljena je nova, spektakularna fotografija čuvene magline Konjska glava, u čast 23. godine njegovog posmatranja svemira.

Habl je lansiran 24. aprila 1990, “uhvatio” je maglinu u infracrvenoj svjetlosti, kako bi se otkrile skrivene stvari iza vela prašine, naveo je portal Spejs. Na osnovu Hablovih opažanja načinjen je i video-snimak nebule. Maglina Konjska glava, poznata i kao Barnard 33, nalazi se u sazvježđu Oriona, na oko 1.500 svjetlosnih godina od Zemlje.

Konjska glava je, kao i druge nebule, ogromni, međuzvjezdani

oblak gasa i prašine, ali joj svjetlost obližnjih zvijezda daje poseban sjaj, pa je ova maglina popularna meta za posmatranje.

Stub Konjske glave sačinjen je od čvršće materije nego okolni oblaci, koji su se već raspršili.

I sam stub će nestati u sljedećih pet miliona godina i to će biti kraj ove magline, naveli su naučnici.

Habl je tokom godina načinio bezbroj slika Konjske glave, a njegov 11. rođendan 2001. godine takođe je obilježen fotografijom te magline. Nasljednik Habla, svemirski teleskop Džejms Veb (JWST – James Webb Space Telescope) vrijedan 8,8 milijardi dolara, biće lansiran 2018.

Godišnja plata od 65 hiljada funti godišnje za čuvanje spomenika

I.br.59/13 Osnovni sud u Pljevljima, po sudiji Aničić Sanji, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lučić Jelene iz Pljevalja, koju zastupa punomoćnik Vladimir B. Milošević, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Privredno društvo "Hidrogradnja" DOO iz Pljevalja, ul.Skerelićeva br. 10, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.04.2013. godine JAVNO OBJAVLJUJE Da je kod ovog suda u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Lučić Jelene iz Pljevalja, protiv izvršnog dužnika "Hidrogradnja" DOO iz Pljevalja, a izvršnom dužniku nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju ovog suda I.br. 59/13 od 05.03.2013. godine, s obzirom da je isti sa adrese prijavljene kao sjedište dužnika navodno odselio, a nova adresa je nepoznata sudu.

Izvršenje je odredjeno radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 11.200,00 €, zabranom novčanog potraživanja koje izvršni dužnik ima prema Rudniku uglja A.D. Pljevlja kao svom dužniku.

Poziva se izvršni dužnik DOO "Hidrogradnja" Pljevlja da se u roku od 5 dana obrati ovom sudu - izvršnom odeljenju, a u suprotnom ovim obljavlivanjem smatraće se da mu je uredno dostavljeno navedeno rješenje o izvršenju i negativne posledice nejavljanja ovom sudu snosiće sam izvršni dužnik.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja dnevnog lista "Dnevne Novine" i u "Službenom listu Crne Gore". Rješenje o izvršenju I.br. 59/13 od 05.03.2013. godine smatraće se uredno dostavljenim izvršnom dužniku danom poslednjeg objavljivanja, a sve shodno odredbama čl. 45 ZIO. OSNOVNI SUD U PLJEVLJIMA Dana, 18.04.2013. godine Izvršni sudija, Aničić Sanja

Prvi put u istoriji dugoj 4.000 godina vlasnici Stounhendža su raspisali konkurs za upravnika ovog mjesta, čije će dužnosti između ostalog biti održavanje veza sa hodočasnicima i lokalnim stanovništvom i čuvanje “dostojanstva kamenog spomenika”, čija misterija do danas nije otkrivena. Samo oni najpametniji i najbolji moći će da se prijave za posao menadžera čuvene kamene atrakcije iz praistorije koja privlači turiste i hodočasnike, a najuspešnijim je ponuđena plata od 65.000

funti godišnje. Onaj ko bude izabran na ovo radno mjesto upravljaće ovom atrakcijom tako da se bez problema na tom mjestu može okupiti milion posjetilaca, a upravljaće i osobljem koje održava mjesto i koje broji oko 180 volontera. Jedan od važnih zadataka jeste da se održavaju veze sa vođama druida, koji su se zalagali da se ovo mjesto otvori za posjetioce i ljeti i zimi. Osnovne dužnosti još uključuju i marketinški rad na promociji mjesta kao i nadgledanje i osmišljavanje sezonskih sku-

pova, a krajnji rok za prijave je 5. maj ove godine. Stounhendž se nalazi u okrugu Viltšir u Engleskoj i podignut je prije više od 4.000 godina kao hram Sunca, sa kanalima i obalama za koje se smatra da su još stariji i usklađen je za izlaskom i zalaskom Sunca, iako je njegova prava svrha do današnjeg dana ostala misterija. Pretpostavlja se da su ljudi pomoći njega predviđali astronomske pojave, kratkodnevnicu i ravnodnevnicu, kao i da je bio mjesto religioznih rituala i ceremonija.

Reportaže 21

ponedjeljak, 22.4. 2013.

ASTANA, KAZAHSTAN

Čudo usred stepe Nama daleki Kazahstan, površinom je najveća zemlja među bivšim sovjetskim republikama poslije Rusije Jelena Bjelica

G

lavni grad Kazahstana Astana može da se opiše kao pravo čudo usred stepe. Usred stepe uzdižu se zgrade neobičnih futurističkih oblika, a nova prestonica Kazahstana prepuna je egzotičnih građevina. Njihov izgled najbolje opisuju šaljivi lokalni nadimci kao što su “banana”, “sedam buradi”, “upaljač”…

Ovaj grad 21. vijeka podignut je bez ikakve stilske veze sa zgradama koje su prethodno tu postojale i bez ikakvog odnosa prema okolnom terenu.

Naročit šarm gradu daju zgrade u obliku svemirskih tanjira, piramida, jaja i raznih drugih predmeta.

Tu su i nadrealne Plesna fontana, Piramida mira i harmonije, Slavoluk, fudbalske, biciklističke, hokejaške i klizačke arene.

S njima u “u društvu” su zgrade tirkizne boje, fontane, moderne poslovne i stambene zgrade, pozlaćene kupole džamija, ogromno svemirsko zdanje od stakla i čelika...

I sve je to nastalo u svega 14 godina. Posebna atrakcija je Piramida mira i harmonije, poduprta sa četiri čvrsta stuba, takozvanim “rukama svjetskog mira”. U njoj se nalaze muzej i koncertna sala. Panoramski lift omogućava onima koji to žele da uživaju u ljepoti zelenih terasa, Visećih vrtova Astane, kao i u igri svjetlosti koja se izliva sa kupole na kojoj je oslikano 120 golubova koji simbolizuju čak 120 naroda u Kazahstanu.

Bajterek je toranj visok 97 metara, sa spoljnim skeletom od bijelo obojenog čelika. Na njegovom vrhu nalazi se džinovska staklena kugla sa zlatastim prelivom, kao i otisak ruke predsjednika u zlatu. Mještani kažu da će onaj ko stavi svoju ruku u taj otisak biti srećan i bogat kao on. Zato je red za dodir tog otiska gotovo beskonačan.

Džamija Nur-Astana najveća je džamija u srednjoj Aziji, koja može da primi više od 5.000 vjernika i 2.000 izvan džamije.

Uspon i procvat pomalo nestvarne prijestonice najbolje se može osjetiti u trgovačkim centrima, od kojih je najpoznatiji “Khan Shatyr”, šator koji je projektovao ser Foster.

Pored centra, na 140.000 kva-

dratnih metara nalaze se botaničke bašte, vrtovi, tereni za mini-golf, a na njegovom posljednjem spratu nalazi se zatvorena plaža, opremljena bazenom sa talasima i pijeskom koji je uvezen sa Maldiva.

Gotovo svi trgovački i uslužni centri, trgovine, ali i uslužne djelatnosti u Astani rade 24 časa.

Istorija Predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev je u posljednjih 14 godina uložio više od milijardu eura i zapušteni stepski grad Akmolu pretvorio u glavni grad države, novu metropolu no-

vog vijeka, Astanu.

Nazarbajev je odredio da će za planiranje budućeg grada biti zadužen japanski arhitekta Kiho Kurokanja, a izgradnja pojedinačnih zgrada bila je u rukama velikih imena, među kojima su Lord Foster i Manfredi Nikoleti.

Nadrealistični ravničarski grad, za koji mnogi kažu da liči na igračku, za svega nekoliko godina postao je jedan od privrednih megalopolisa. Astana je postala glavni grad Kazahstana 1997. godine, nasljedivši Almati ili Alma Atu.

(Izvor: Glas Srpske)

22 Zabava

ponedjeljak, 22.4.2013.

Zabava 23

ponedjeljak, 22.4.2013.

SOUTHERN SOUL FESTIVAL

Karte u prodaji NOVI ALBUM GRUPE AERODROM

Pađen: Rokenrol je radost Prvi muzički festival “Southern Soul Montenegro 2013” održaće se na plaži Dolcinium Kite kluba, koja se nalazi na Velikoj plaži kod Ulcinja, i trajaće tri dana, od petka do nedjelje (28-30. jun). Festival se prvenstveno muzički izdvaja akcentom na soul muzici, kao što i u samom nazivu festivala stoji, a pored soula, biće zatupljeni i drugi muzički pravci kao što su fank, disko, haus, dab, rege i džez. Prema riječima organizatora, koncept je dobra svakodnevna zabava tokom tri dana festivala u trajanju od podneva do ranih jutarnjih časova.

“Pažljivim odabirom bukirano je i definitivno potvrđeno za sada preko 40 reprezentativnih imena navedenih muzičkih pravaca iz čitave Evrope i SAD, a radimo na to-

me da listu upotpunimo sa još nekoliko nastupa”, kažu organizatori i dodaju da prve godine festivala očekuju dolazak između 2.000 i 4.000 posjetilaca, naročito iz Velike Britanije, gdje je počela vrlo jaka kampanja, zatim iz Skandinavije i kontinentalne Evrope.

“Poseban akcenat je stavljen na promociju u eks-ju državama, gdje se prodaju karte po povlašćenim cijenama. Misija ‘Southern Soul Montenegro Festivala’ je popularizacija pomenutih muzičkih pravaca u Crnoj Gori i regionu, postavljanje temelja za festivalski turizam bez kojeg razvijene evropske zemlje ne mogu zamisliti svoje turističke strategije, promocija Crne Gore, naročito ulcinjske regije, kao i promocija predsezonskog turizma”.

Do sada je potvrđeno više od 40 izvođača iz Evrope i SAD, među kojima su Alis Rasel, Teo Periš, di-džej Format, Jazzanova, Nikola Konte, Vasil Hadžimanov i mnogi drugi.

KARTE Karte po cijeni od 49 eura (tri dana) i 19 eura (po danu), čiji je broj ograničen, mogu se kupiti u pretprodaji, nakon čega će cijene rasti u dva navrata sve do samog festivala. Za sada je organizovana samo onlajn prodaja karata i mogu se kupiti putem linka: http:// southernsoulfestival.com/tickets, a organizatori najavljuju uskoro i prodaju putem oficijelnih prodavnica. Uz svaku kupljenu kartu, posjetioci dobijaju poklon od Crnogorskog telekoma – pripejd broj i vaučer od pet eura.

E.Z.

Zvuče li vam poznato pjesme “Običnu ljubavnu pjesmu”, “Fratelo”, “Stavi pravu stvar”... Sve su to hitovi popularnog zagrebačkog sastava Aerodrom. Nakon 28 godina, momci iz Aerodroma promovisaće novi album pod nazivom “Teorija noja”. Jurica Pađen, frontmen benda, bio je svojevremeno prvi saradnik Džonija Štulića, sa kojim je i dalje u kontaktu.

“Neki dan sam baš razgovarao s njim kad mu je bio rođendan. Volim da ga čujem, jer je to jedna izuzetno zanimljiva osoba. On je brzi kliker, načitan i duhovit. Imamo ista interesovanja i skoro isti ukus, obojici su nam uzori bili Bitlsi. Štulić trenutno radi jedan unikatan projekt. Riječ je o ‘Ilijadi’, koju je ranije otpjevao, a sada je radi na način da snima i čita cijelu ‘Ilijadu’. Tekst će recitovati bez vokala uz instrumentalnu pratnju”.

Svoj pečat Aerodorom je ostavio na tridesetak albuma raznih izvođača, a Jurica otkriva odakle su crpili inspiraciju za novi projekat.

“Nedavno sam izjavio da su

moje pjesme kao ‘dizelaši’, sporo se kreću, ali dugo traju. ‘Otkazani let’ smo snimili 1997, a tek nakon deset godina ljudi su poludjeli za tom pjesmom. Inspiraciju pronalazim svuda oko sebe.

To je stvar mašte i osobnosti.

Svako ima svoje viđenje iste stvari i to je u stvari poenta kreativnosti”, i otkriva da je inspiraciju za pjesmu “Ti si me promijenila” pronašao u supruzi Ani. “Iako su u trendu jadikovke i pomalo sumorne numere, poenta rokenrola je radost. Zbog toga sam odlučio da ovu bržu pjesmu posvetim supruzi”.

A slava mu je svakako pomogla kod ljepšeg pola.

“Sigurno je da mi nije odmagala.

U svakom slučaju, djevojke su bile veliki motiv u cijeloj toj priči. Tada o novcu nijesmo ni razmišljali, jer sam studirao i nijesam ni sanjao da će muzika postati moj život. Drago mi je da se moje pjesme i danas slušaju, jer mi je to potvrda da, ipak, ne udaram mrtvog konja”, zaključio je Pađen. E.Z.

ADEL

Još sam mlada za memoare Kako prenosi servis music-news. com, Adele Laurie Blue Adkins, mnogo poznatija samo kao Adel, u posljednje vrijeme zasuta je ponudama od raznih izdavačkih kuća, koje se utrkuju u tome koja će biti prva da objavi njenu knjigu memoara. Najprimamljiviju ponudu za priču o 24-godišnjoj pjevačici koja

već iza sebe ima Oskara, devet Gremi nagrada i tri Brit nagrade dala je kuća “HarperCollins Publishers” - tačan iznos se ne navodi, osim podatka da je bio “sedmocifren”.

Međutim, Adel je navodno prilično hladnokrvno odbila ove ponude, a čuveni “izvor blizak pjevačici” za britanski Miror kaže: “Adel

nije baš razmetljiva osoba i svakako bi je dugo trebalo nagovarati da napiše nešto o sebi.

Ali, iako su ove ponude bile primamljive, ona ne želi da napiše knjigu memoara sa samo 24 godine, i smatra da bi radije sačekala da akumulira još malo životnog iskustva.”

E.Z.

ODLOŽILI TURNEJU

No Doubt u studiju

HOT! Bend No Doubt odlučio je da odloži turneju, kako bi se vratili u studio i objavili novo izdanje što prije, potvrdio je producent Greg Kurstin, koji je do sada radio sa Lili Alen i Pink.

Njemu se u studiju pridružila An-

tonina Armato, poznatija pod pseudonimom Rock Mafia, koja je najčešće sarađivala sa izvođačima koji su dio Dizni “porodice”, kao što je Selena Gomez. Posljednje izdanje “Push and Shove” No Doubt je objavio u septembru prošle godine, a za

2013. su najavili turneju od koje su u međuvremenu odustali. Gven Stefani je objasnila fanovima na Fejsbuku kako su trenutno inspirisani da pišu novu muziku, pošto im je za prethodno izdanje bilo potrebno tri godine u studiju. (MTV)

Tamara Goro je španska voditeljka noćnog programa na Televiziji Tele5. Možda su rijetki čitatelji imali priliku da je vide na ovoj televiziji, ali vjerujemo da će se većina tek danas na pravi način upoznati sa “našom” ljepoticom.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

ZGRNUTI ZEMLJU BOGUMILI SRUŠEN OKO BILJKE

KOJI SE TIČU VRANA

POZORIŠNI REDITELJ, JURIJ

KOJI LIČI NA GLAVU

VOJNA GIMNAZIJA (SKR.)

JEDAN VOKAL

ISTOČNJAČKA POSLASTICA

ponedjeljak, 22.4.2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2191 sudoku 2012-10-12 UHODE, ŠPIJUNI

BIVŠI (LAT.)

1

OSPORAVANJE

PRVI VARVARSKI KRALJ ITALIJE

6

VIŠA ŠK. SPREMA INICIJALI GLUMCA TADIĆA DVOPEK (ITAL.)

UHAPŠENIK (LAT.) AŽDAJA (MN.) PRAŽITELJ ITALIJE

ČLAN POSADE TENKA SPLETKAROŠ GAZITI PO NATOPLJENOJ ZEMLJI

DESNA PRITOKA DUNAVA U AUSTRIJI IGRAČ OSTRVO KOJI NA BRANI JADRANU GOL (MN.) KOJE IMA OBLIK MAHUNE BOSANSKI SLIKAR, MERSAD

OKRENUT NATRAŠKE

2

1

9

POČETNA SLOVA AZBUKE AMERIČKI TENISER, ANDRE

5

8

KELVIN TEHNIČKI FAKULTET

2

5

8

3

8

3

Play sudoku online at:

8

1

www.sudokukingdom.com

5

ATALIJA BAKTESTARI RIJA KOJA ENGLESKI OD MILJA MOŽE STARO ROK ŽIVJETI SASTAV IME NOTE BEZ DO

1

7

4 4

7 9 9

HRVATSKI ROK SASTAV

OZNAKA ZA GRAM

7

9

KOMPOZ. KRISTOF UPADNI UGAO U OSNOVI UTVRĐ.

DOMINIKANSKI PJESNIK, MANUEL DE

Medium level

Teža

3

8

5

3

4

Daily Sudoku puzzle No. 1818

Lakša 2011-10-05

Medium level

2

DIZALICA U VISOKIM ZGRADAMA

3

3

7

4

SOČIVO

1

9

ZAGASITE, CRNE

9

GRAD U SUDANU

6

ČISTA TEŽINA

5 5 7

1

Page 1/2

Play sudoku online at:

1

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: UŠ, KAMELEON, POSTIRANKA, BART, HEKTOR, OLA, MANTOVA, MIR, TITANAT, BRIŽ, LATINI, A, JEROLIM, V, TUNEL, SEKA, KUMS, ADENIN, EM, KUL, JARAČIĆ, PROREĆI, RAMON, L, OLEŠITI, TONIKUM.

9

2 Play sudoku online at:

3

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

ZEC CIRKUSANT

7

9

Od tada, Vini se skoro svaki dan slika sa novim predmetima na glavi. Neki od neobičnijih predmeta uključuju teglu putera od kikirikija, a u prazničnim izdanjima obično nosi predmete u duhu tog praznika.

Tako je za Dan zaljubljenih na glavi “satima” držao čokoladu u obliku srca. (RTS)

1

4

2

6

Puzzle solution:

2 8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2063 2012-06-06 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1823 2011-10-10 1

7

4

3

6

5

8

9

2

9

3

6

5

7

2

1

4

8

6

3

8

4

2

9

1

5

7

2

5

8

1

9

4

7

3

6

9

5

2

7

8

1

6

3

4

4

7

1

6

3

8

5

9

2

8

4

1

9

3

6

2

7

5

5

1

7

8

6

3

4

2

9

5

2

7

1

4

8

9

6

3

3

9

4

2

5

7

8

6

1

3

9

6

5

7

2

4

1

8

8

6

2

4

1

9

3

7

5

7

6

3

8

1

4

5

2

9

1

4

9

3

8

6

2

5

7

4

1

9

2

5

7

3

8

6

6

8

3

7

2

5

9

1

4

2

8

5

6

9

3

7

4

1

7

2

5

9

4

1

6

8

3

vicevi

Upoznajte Vinija “balansera”

ko puta sa stvarima i predmetima na glavi, nakon čega ih je pokazala mužu i njegovim prijateljima koji su, kako kaže, prasnuli u smijeh.

“Postavila sam te slike na svoj Fejsbuk nalog, a jedan prijatelj mi je rekao da treba da napravim blog na Tumblr.com. Zahvaljujući njemu rođen je stuffonmyrabbit.tumblr.com”, objašnjava vlasnica.

6

2

9

FRANCUSKI DIZAJNER, POL

Zec koji “ničim izazvan” uspijeva da na glavi balansira kornet od sladoleda, gumenu patkicu, bananu, kutiju od cerealija, lutkice i desetine drugih predmeta, zove se Vini. Ako ne vjerujete pogledajte ove preslatke fotografije koje su mu obezbijedile veliku popularnost širom svijeta.

Duško Dugouško i zeka Rodžer su dva zeca koja su dosad donijela mnogo radosti i smijeha ljudima. Sada im se pridružuje i zec Vini. Iako nije lik iz crtaća već pravi zec to mu ne smeta da oduševljava, a svaki pogled na njega mami osmijeh. Kako to postiže? Lako.

Na glavi balansira sve što poželite, od korneta za sladoled, gumene patkice, Barbike i bezbroj drugih predmeta. Veliku popularnost stekao je kada je njegova vlasnica počela da kači njegove slike na sajt Tumblr.com. Ubrzo je njegov blog na tom sajtu, Stuff On My Rabbit, postigao ogromnu popularnost. Na društvenoj mreži Tviter otvoren je nalog pod istim imenom sa odabranim fotografijama slatkog zekana, a vrlo brzo je privukao pažnju pa ga sad “prati” više od 271.000 ljudi. Vinijeva vlasnica, koja nije otkrila ime, kaže da su prve fotografije slučajno napravljene prije 10 mjeseci.

“Sećam se da sam pomazila Vinija i posle toga mu stavila crvenu olovku na glavu. Bila sam veoma iznenađena kada sam videla da je punih deset sekundi stajao nepomično balansirajući olovku”, objašnjava vlasnica.

Poslije toga ga je slikala nekoli-

6

*** - Perice, zašto nijesi juče došao u školu? – pita učiteljica. Page 1/2 - Učiteljice, nijesam mogao, padala je kiša pa potočić nadošao.

Kad sam ga prelazio, sav sam se ukvasio, pa sam morao da se vratim kući da sušim gaće.

- Dobro, Perice, ovo ti je sada opravdano.

Poslije nekoliko dana opet nema Perice. Kad je došao, učiteljica ga upita: - Dobro, Perice, šta ti se juče desilo? Zašto nijesi došao u školu?

- Nije mi se ništa desilo. Nego kad sam prolazio pored vaše kuće, vidio sam gaće na štriku kako se suše, pa sam mislio da nećete doći.

Zato sam se vratio. *** Došli Mujo i Haso na semafor.

Upali se crveno svijetlo, a Mujo će: - Vidi lijepe boje.

Upali se žuto svijetlo, a on:

- Ova boja je još ljepša.

Upali se zeleno svijetlo, a on će na to: - Uuuuu, a ova boja je najljepša.

Upali se opet crveno svijetlo, a Haso će: - Hajmo, ovo smo već vidjeli. *** Dođe Mujo kući i sa vrata saopštava ženi novost: - Fato, jesi li čula za novi zakon? Žena koja rodi četvoro djece dobije penziju!

- Šta veliš? Penziju? A mi imamo samo troje.

- Jeste, Fato, kasno je da pravimo četvrto. Nego imam ja vanbračnog sina.

Hočeš da ga dovedem pa da imamo četvoro?

- Idi dovedi - pristane Fata.

Ode Mujo i uskoro dovede svog sina, ali kod kuće zatekne Fatu samu.

- Fato, gdje su djeca?

- Došli ljudi i odveli svoje.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 22.4.2013.

NEZVANIČNO Li-

Vrh su ti te naočare, đe si ih nabavio?

Možemo ga u Vasove Vode, kažu da ga niko odavno tamo nije nosio. Garant ima mjesta.

jepo smo ovo smeće skupili danas na Ćemovskom, nego đe ćemo sad sa tim čudom?

Jel’ da!? Vidim čak i da nam se iza leđa nešto došaptavaju Lekić i Milić

Word Search Puzzle #C700AJ OSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

S

S

A

R

T

X

E

S

P

A

L

O

D

A

S

S

E

S

S

M

E

N

T

S

A

T

R

G

E

O

D

G

N

I

Y

R

P

Q

U

Y

E

L

N

D

R

B

D

F

E

B

U

R

T

P

R

E

E

I

O

R

S

I

A

I

B

I

I

I

O

G

V

S

H

I

Y

Z

R

I

L

A

R

N

U

A

I

E

T

C

S

K

N

E

P

B

T

G

T

V

S

A

R

K

L

E

D

S

V

E

N

A

E

A

S

S

A

S

S

I

N

A

T

I

O

N

S

E

E

E

N

F

F

N

F

E

T

N

A

G

D

L

R

T

C

E

A

F

L

L

V

G

U

W

A

C

G

A

H

G

D

E

U

P

A

R

K

A

O

E

G

R

E

M

D

A

E

R

D

W

A

Y

T

U

A

B

D

V

V

C

L

E

R

I

C

C

C

AGGRESSIVENESS Aggressiveness ASSASSINATIONS Assassinations ASSESSMENTS BEGAN Assessments BEING Began BRICKS Being CARVE CLEAVAGE Bricks CLERIC Carve CREAKS Cleavage DELETE

DISEASE Dread DREAD Eagle EAGLE EXTRAS Extras FIDELITY Fidelity FILCHING Filching GANGWAY HORDE Gangway LADEN Horde LAPSE Laden MERGE

Creaks

Merge

Cleric

Lapse

PARKA Quirk PRYING Ranched QUIRK RANCHED Rates RATES Reroutes REROUTES Ridges RIDGES RITUAL Ritual RUFFS Ruffs SATISFY Satisfy SORRY

TABBY Turbines TAUNTS Typing TOADS TURBINES Vaulting TYPING Waiver VAULTING Yearn WAIVER YEARN

Sorry

Tabby

Maca voli usisivač

Delete

Parka

Taunts

Disease

Prying

Toads

Svako je čuo za pse koji ne cu koja se prosto “navukla” na podnose zvuk usisivača, ali da usisivač. li ste nekada videli mačku koNije sasvim jasno da li žuta ja toliko voli usisivač da prosto maca misli da je usisivač neka ne može da se odvoji od njega. vrsta hrane, ali sigurno je da Copyright © Puzzle Baron March 6, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

U videu na Jutjubu koji do- će njeni vlasnici od sada imalazi iz Rusije (naziv “Кот и ti problema sa pospremanjem пылесос”) možete vidjeti ma- kuće.

OVAN Potrudite se da budete taktični pred osobom koja ignoriše Vaše prisustvo ili profesionalne sposobnosti.

Ako postoji poslovni nesporazum, važno je da sačuvate prisebnost duha. Postupite u skladu sa lijepim vaspitanjem.

BIK Nečija podrška djeluje korisno u različitim situacijama. Obratite pažnju na nove informacije koje ukazuju na dobre mogućnosti u poslovnoj saradnji. Važno je da formirate nove kriterijume vrijednosti.

BLIZANCI Susret sa jednom osobom otkriva važne detalje, a zajednički dogovor predstavlja dobar predznak u poslovno-finansijskoj saradnji.

Potrebno je da sprovedete odlučnu akciju. Nalazite se u sjajnoj psihofizičkoj formi.

RAK Intuitivni signali Vas upozoravaju na potencijalnu opasnost, stoga budite pažljiviji u društvu nepoznatih saradnika. Distancirajte se od osobe koja nema previše obzira za Vaše poslovne interese.

Sačuvajte optimizam i pozitivnu orijentaciju.

LAV Obratite pažnju na nečiju poruku ili upozorenje. Nemojte dozvoliti da u Vama preovlada potreba za dominacijom u susretu sa saradnicima. Ukoliko imate želju da diktirate različita pravila ponašanja, indirektno ugrožavate svoje poslovne interese i veze.

DJEVICA Susret sa jednom osobom na Vas djeluje intrigantno, zbog toga ne uspijevate da prikrijete svoje neraspoloženje i zabrinutost.

Ukoliko Vam je potrebna nečija podrška ili razumijevanje, nemojte oklijevati.

VAGA Ukoliko se zadesite u pravom trenutku i na dobrom mjestu, očekuje Vas poslovno-finansijski dobitak ili javno priznanje. Poslovni uspjeh proizilazi iz dobrih priprema, neophodne su Vam provjerene informacije.

ŠKORPIJA Neko pokušava da Vam nametne stroga poslovna pravila, ali Vi imate različite zamjerke. Ne dopada Vam se ni zapovjednički ton kojim Vam se obraća jedna starija osoba. Ne budite brzopleti, već sačekajte da istina izađe na vidjelo.

STRIJELAC Ponuđene su Vam nove ideje u poslovno-finansijskoj saradnji.

Djelimično ste suzdržani, jer Vaš izbor proizilazi iz dogovora sa jednom starijom osobom. Preispitujete uzajamno povjerenje i svoje profesionalne sposobnosti.

JARAC Nečije riječi za Vas predstavljaju veliko ohrabrenje ili podršku u poslu kojim se bavite. Potrudite se da ostvarite svoje poslovne namjere u različitim pravcima. Novi dogovor vodi ka zajedničkom poslovnom uspjehu.

VODOLIJA Važno je da sačuvate samokontrolu pred osobom koja ima negativan uticaj na Vaše raspoloženje ili ponašanje. Morate imati dovoljno mudrosti da se suprotstavite nečijoj samovolji i poslovnom autoritetu.

RIBE Imate dobar predosjećaj u poslovnim procjenama, stoga sa velikim nestrpljenjem iščekujete susret ili razgovor sa jednom uticajnom osobom. Važno je da pravilno ističete svoje profesionalne sposobnosti i da djelujete dobronamjerno.

26 Sport

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

VATERPOLO, PRVENSTVO CRNE GORE

DA LI STE ZNALI

Klasa velikana ostaje vječna

Novo finale za nove klince - Primorac i u drugom meču bolji od Jadrana (5:4), za titulu protiv Budve Tekst: Kosta Bošković, foto: Filip Roganović

I

grači dolaze i odlaze, ali klasa velikana ostaje vječna... Iz najveće krize u svojoj istoriji Primorac je “isplivao” sa nekim novim klincima kotorsko vaterpola, i u trenutku kada im niko nije davao baš nikakve šanse za uspjehe ove godine, oni su “iskovali” dva velika finala na domaćem nebu! Nakon Kupa Crne Gore Primorac će igrati i u finalu našeg prvenstva, igraće za šampionski lovor već predugo čekan u drevnom gradu...

Poslije brejka u Herceg Novom, momci Veljka Uskokovića, srušili su velikog rivala Jadran i u drugom meču polufinalne serije (5:4) i pred svojim paklenim navijačima proslavili plasman u finale, gdje ih već čeka Budva...

Da je vezista Vest Hema Kevin Nolan postigao 100 golova u Premijer ligi. Jubilarni 100. pogodak Kevin je potpisao tokom vikenda protiv Vigana (Vest Hem - Vigan 2:0) - potpisao je 2:0 rezultat što je “čekićare” približilo na korak od opstanka u društvu najboljih.

TIKET DANA

MANČESTER J. ASTON VILA TIP 1 1

KVOTA 1.70

SELTA SARAGOSA TIP 1

KVOTA 2.00

MONAKO KLERMON TIP 1

KVOTA 1.50

DUIZBURG KELN TIP 2

KVOTA 2.10

ROSTOV TEREK TIP 1

KVOTA 2.75

OLHANENSE GIMARAEŠ TIP 1

KVOTA 2.35

I baš kao što je drama obojila meč na Škveru (riješen nakon peteraca), neizvjesnost je strujila i juče između stijena “drevnog grada”. Prvi gol na meču, naravno i zbog mnogih početničkih grešaka na obje strane, čekao se više od deset minuta, kada je “prokletstvo” sa mreža skinuo kapiten Kotorana Marko Gopčević. Od tog trenutka Primorac bi redovno vodio, a Jadran se odmah vraćao, da bi tim Veljka Uskokovića meč prelomio, na krilima Nikole Sutića (dva gola) - 5:4. Uz momka iz Dubrovnika i Gopčevića, strijelci za Primorac bili su Nikola Mar-

ković (“bomba”) i Nikola Murišić (odlučujući pogodak), a opet je odličan bio i golman Uglješa Brguljan.

Za tim iz Herceg Novog pogađali su Stefan Vidović, Jovan Sarić (dva) i Ivan Krizman. ● GOPČEVIĆ: VELIKI USPJEH Novi super meč nove generacije sa kotorskog bazena za Dnevne novine prokomentarisao je kapiten Primorca, momak čuvenog vaterpolo prezimena, Marko Gopčević.

“Ovo nam je drugo finale u sezoni, bez sumnje veliki uspjeh za ovu mladu ekipu, naravno da moramo

Kapitenski do finala: Marko Gopčević na sinoćnjem duelu sa Jadranom

Primorac 5:4 Jadran KOTOR - Bazen “Nikša Bućin”.

Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Obradović (Herceg Novi) i Abramović (Kotor). Igrač više: Primorac 8/1, Jadran 7/2. Peterci: Jadran 1 (0).

Rezultat po četvrtinama: 0:0, 2:1, 1:1, 2:2.

PRIMORAC: U. Brguljan (13 odbrana), Ðurović, Marković 1, Gobiti presrećni”, počeo je Gopčević.

“Pokazali smo da smo u ovom trenutku bolji od Jadrana. Istina u dvije veoma naporne utakmice, od kojih je ova u Kotoru bila čak možda i teža od one u Herceg Novom. Sad nam preostaje da se na najbolji mogući način spremimo za finale - moraćemo dosta da radimo u narednim danima, da ispravimo neke greške, posebno realizaciju igrača više”. ● GOJKOVIĆ: ŠANSA OSTALA NA ŠKVERU Za dramatično polufinale za-

pčević 1, Bulatović, Fanfani, Radonjić, M. Brguljan, Sutić 2, Paunović, Popović, Murišić 1, Kralj, Kriještorac.

JADRAN: Šćepanović (10 odbrana), Ćirović, Giga, Tešanović, Vidović 1, Pješivac, Banićević, Sarić 2, Latinović, I. Porobić, Pasuljević, Tomašević, M. Porobić, Krizman 1. služni su i momci iz Herceg Novog - ipak, mjesta u finalu bilo je samo za jednog od velikih rivala.

Jadranu ostaje Kup, kao kruna ove sezone. “Čestitam Primorcu, mi smo našu šansu propustili u prvoj utakmici, a u revanšu je bilo puno grešaka i slabe realizacije u napadu sa igračem više”, rekao je trener Jadrana, legendarni Vladimir Gojković.

Sada je sve spremno za veliko finale: Budva ili Primorac, serija (u kojoj prednost domaćeg terena ima Budva) kreće 30. aprila...

NBA

Miler - veteran sa super osjećajem Konačno plej of, konačno prava stvar kada je NBA liga u pitanju, konačno uživanje - zapadni obračun su otvorili Niksi: Njujork je pobijedio Boston 85:78, dok je Bruklin bio ubjedljiv protiv Čikaga sa 106:98.

Na Istoku je viđen jedan lagan meč (Klipersi su savladali Memfis rezultatom 112:91), a drugi je bio spektakularan - vremešni Andre Miler je bio zvijezda u Denveru - u

37. godini je prvi put u karijeri postigao koš za pobjedu u posljednjim momentima meča, pa je zahvaljujući samo njemu Denver pobijedio Golden Stejt rezultatom 97:95...

“Nikada nijesam uspio da budem junak utakmice pogotkom u poslednjem trenutku. Imao sam nekoliko pokušaja, uvijek sam mašio, ili sam gubio lopte. Konačno sam uspio. Super je što smo ostvarili važnu pobjeda za početak serije”, rekao je Miler poslije utakmice, koji je meč završio sa 28 poena, pratio ga je Tajson Čendler sa 13 skokova i 11 poena, dok se na drugoj strani istakao Tompson sa 22 poena, Kari je imao 19 uz devet asistencija.

Da se vratimo na početak - Njujork je do trijumfa vodio Karmelo Entoni sa 36 poena, Bruklin je plesao na pogon Deron Vilijams sa 22 koša (veliki doprinos su dali Lopez 21 poen, Džonson 16, Valas i Votson po 14), dok su Klipersi diktirali tempo protiv Memfisa po notama Krisa Pola koji je ubacio 23 poena. Pratili su ga Bilaps sa 14, Batler i Kroford sa 13.

NBA, PRVI MEČEVI PLEJ-OFA - ISTOK: Njujork - Boston 85:78, Bruklin - Čikago 106:89, ZAPAD: Denver - Golden Stejt 97:95, Klipersi - Memfis 112:91.

B.T.

SAD 98:112 SVIJET

SAD nijesu glavne PORTLAND - Dvorana: Garden rouz. Gledalaca: 6.265. Konačan rezultat: SAD 98 - OSTATAK SVIJETA 112. Rezultat po četvrtinama: 21:23, 22:29, 23:22, 32:38.

AMERIKA: Gordon 9, Rendl 19, Parker 22, E. Herison 19, Hil 4, A. Herison, Holis-Džefer 17, Džekson 4, Portis 4, Voni.

OSTATAK SVIJETA: Čarls 27, Karašev 7, Žaite 6. Vigins 17, Šreder 18, Tauns 7, Eksum 16, Embid 7, Dek, IVANOVIĆ 1, Dimsa 6. Čast da se nađu na spektaklu “Nike Hoop Summit” iz Crne Gore do sada su imali Vlado Šćepanović i Nikola Mirotić, a tu privilegiju je doživio majstor Buduć-

nost Volija Nikola Ivanović!

Noć između subote i nedjelje donijela je meč mladih zvijezda (košarkaši od 20 godina) iz SAD i ostatka svijeta, a slavio je - ostatak planete 112:98. Reprezentativac Crne Gore je u pobjedi imao doprinos - Ivanović je za osam minuta postigao jedan poen, skočio je takođe jednom, a upisao je tri asistencije, te jednu ukradenu loptu...

“Bila mi je čast što sam prisustvovao događaju. Moglo je biti bolje, ali nijesam nezadovoljan kada se sve sabere”, kratko je rekao za Dnevne novine Ivanović poslije velikog trijumfa ostatka svijeta.

B.T.

Sport 27

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

VN BAHREINA

Deža vu - ponovila se 2012. godina!

Sebastijan Fetel prvi, iza njega završio tandem Lotusa - Kimi Raikonen i Roman Grožan

Radonjić najbolji u Beogradu Crnogorski bokser Marko Radonjić pobjednik je međunarodnog turnira Beogradski pobjednik u kategoriji preko 91 kilogram!

Marko je juče u finalnom meču, odlukom sudija na poene, savladao Radivoja Joksimovića iz Srbije rezultatom 10:6. Crnogorskom superteškašu to je drugi osvojeni turnir u toku mjesec dana, pošto je najbolji bio i u Skadru.

Beogradski pobjednik je tradicionalni međunarodni turnir, a okupio je 70 boksera iz 13 država.

SPORTSKI EKRAN 11.00 14.00 15.30 18.30 19.30 20.00 20.15 21.00 21.00 22.00 22.15

Snuker, SP Šefild Biciklizam Snuker, SP Šefild Ruh - Polonija, fudbal U obruču, košarkaška emisija Snuker, SP Šefild Duizburg - Keln, fudbal Mančester J. - Aston Vila, fudbal Olhanense - Gimaraeš, fudbal Selta - Saragosa, fudbal Snuker, SP Šefild

NE PROPUSTITE MANČESTER J ASTON VILA (21.00, Sportklub) Gradski rival Mančester siti je izgubio od Totenhema (3:1), a vesela vojska starog šmekera Aleksa Fergusona matematički pobjedom osvaja titulu - uživajte...

Zlatni Milić

Bahrein. Velika nagrada 2013. godine. Spektakl. Identičan spektakl koji je viđen prije tačno 365 dana - ishod trke na stazi “Sakir” vožene juče bio je isti kao prošle godine: najmlađi vladar F1 Sebastijan Fetel je kroz cilj protutnjao prvi, prašinu za fantastičnim Njemcem pokupili su Lotusovi vozači - Kimi Raikonen je bio drugi, Roman Grožan treći.

Super Seb je u Bahreinu potpisao drugi trijumf u sezoni, ukupno 28. u karijeri, a do velike pobjede je došao tako što je gotovo od starta vodio trku - Njemac je u trećem krugu sjajnim manevrom pretekao do tada vodećeg Nika Rozberga - potom je izdominirao.

“Na startu je bilo mnogo tijesno, znao sam da je ključ na početku trke. Uspjeo sam u namjeri da brzo preuzmem vođstvo”, rekao je juče Fetel, koji je dodao: “Kompletna trka je bila fantastična. Zanimljiva. Mislio sam da nikada neću preuzeti vođstvo, ali eto - desilo se. Kada sam preuzeo komandu sve je bilo odlično”.

Koliko je Fetel bio dobar, tako dobar je bio i Kimi - poslije drugog odlaska u boks ledeni Finac se probio do drugog mjesta, ali ga je Fetel držao na odstojanju.

“Tražio sam se mnogo sa bolidom. Tokom kvalifikacija me nije slušao, ali je tokom trke sve izgledalo mnogo bolje. Jedva čekam narednu trku, vjerujem da ću biti sve jači i jači”, rekao je Kimi, koji nema potpisan ugovor za sljedeću sezonu sa Lotusom, pa ga mediji već sele u Red Bul. Oko prva dva mjesta nije bilo mnogo dileme, ali je treća pozicija čekala na vozača - Pol di Resta je nekoliko krugova prije kraja bio na trećoj poziciji, ali ga je uporni Ro-

man Grožan pretekao, te ostvario “dvostruki podijum” za Lotus.

Na četvrtom mjestu je završio Di Resta, peti je Luis Hamilton, a šesti Mark Veber. Serhio Peres iz Meklarena je došao na cilj kao sedmi, a Fernando Alonso je bio odličan - osmi. Odličan!? Baš tako, pošto je sa 17. pozicije uspio da se probije do osme.

“Bilo je veoma teško. Imao sam dosta problema. Na kraju, veoma sam srećan što sam završio među prvih deset”, nije bio previše rečit Alonso, koga je “izdao” bolid - zbog kvara na DRS sistemu i zadnjem krilu, morao je u dva navrata neplanirano do boksa. Šampionat Formule 1 nastavlja se Velikom nagradom Španije na stazi “Katalunja” 12. maja. B.T. REZULTATI TRKE 1. Fetel (Red Bul) 1:36:00.498 2. Raikonen (Lotus) + 9.111 3. Grožan (Lotus) + 19.507 4. Di Resta (Fors Indija) + 21.727 5. Hamilton (Mercedes) + 35.230 6. Veber (Red Bul) + 35.998 7. Peres (Meklaren) + 37.244 8. Alonso (Ferari) + 37.574 9. Rozberg (Mercedes) + 41.126 10. Baton (Meklaren) + 46.631 POREDAK VOZAČA 1. Fetel (Red Bul) 2. Raikonen (Lotus) 3. Hamilton (Mercedes) 4. Alonso (Ferari) 5. Veber (Red Bul)

77 67 50 47 32

POREDAK TIMOVA 1. Red Bul 2. Lotus 3. Ferari 4. Mercedes 5. Fors Indija

109 93 77 64 26

Crnogorski džudista Arso Milić osvojio je zlatnu medalju na Evropskom kupu za kadete u češkim Teplicama!

Milić, koji je prošlog vikenda bio najbolji u portugalskoj Koimbri, juče je u finalnom meču kategorije do 73 kilograma pobijedio Nemanju Majdova iz Srbije.

Arso je do pobjede došao iponom, a nakon Teplica preuzeo je vođstvo na rang listi najboljih kadeta Evrope u kategoriji do 73 kilograma.

Naš džudista je u prvom kolu bio slobodan, u drugom je savladao Holanđanina Džima Hejmana, a u trećem Čeha Vaclava Černija. Na putu do finala bio je bolji i od Njemca Tima Gramkova, Švajcarca Luka Ženita i u polufinalu Ukrajinca Reza Mesabli Švilija.

U kategoriji do 73 kilograma nastupilo je 69 takmičara. Turnir u Teplicama okupio je 714 boraca iz 35 država.

Perunović treća na Rijeci

Eurosport, Eurosport 2 Eurosport Eurosport, Eurosport 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport Eurosport 2 Sportklub Sportklub+ SK Prime Eurosport 2

LŠ RUKOMET

Mađo dao dva gola u porazu Prvi mečevi četvrtfinala Lige šampiona su gotovi - Atletiko je odradio Barselonu 25:20, Metalurg je izgubio od Kilcea 25:27, Kil je uz dosta muke savladao Vesprem 32:31, dok je Hamburg u gostima pospremio Flensburg 32:26...

Najzanimljivije iz našeg ugla bilo je u Skoplju, jer tamo imamo reprezentativca Mladena Rakčevića, jedinog Crnogorca koji je dospio do osam najboljih rukometne elite.

A, Mađo je u porazu od Kilcea bio dobar - borio se, zatvarao, stigao da postigne dva gola. Ali, bilo to malo da bi se savladali raspolo-

ženi gosti koji nose dres Kilcea...

Gledajući prvu rundu utakmica, na dva meča se može naslutiti ko će u polufinale, pošto su Kilce i Hamburg napravili strašan brejk, dok je i Atletiko Madrid upisao lijep rezultat.

Bilo kako bilo - sve će se znati 27. i 28. aprila - 27. Barselona gosti Atletiko, a Vesprem - Kil. Dan kasnije zakazani su dueli Kilce - Metalurg, te Hamburg - Flenzburg.

SEMAFOR: Atletiko Madrid Barselona 25:20, Metalurg - Kilce 25:27, Kil - Vesprem 32:31, Flenzburg - Hamburg 26:32.

B.T.

Crnogorska atletičarka Slađana Perunović osvojila je treće mjesto i postavila novi crnogorski rekord na Riječkom polumaratonu! Članica Atletskog kluba Nikšić je trku na 21 kilometar istrčala za sat, 15 minuta i 32 sekunde.

To je za 52 sekunde bolji rezultat od prethodnog rekorda. Perunović je osvajanjem trećeg mjesta ponovila prošlogodišnji uspjeh.

“Postignuti rezultat potvrdio je Slađanin napredak u sezoni, gdje očekujemo da pomjeri lične rekorde i nastavi sa novim uspjesima na međunarodnoj sceni”, rekao je trener crnogorske rekorderke Drago Musić.

FED KUP

Nedostajalo je malo sreće

Reprezentacija Crne Gore propustila prtiliku da se plasira u Prvu grupu

Prva grupa Evro - Afričke zone je ostala samo san - Fed kup reprezentacija Crne Gore izgubila je u plej ofu od Letonije 2:1, koja se sa Tunisom plasirala u viši rang.

A, bitka je izgubljena u dublu - na terenima TK Belvi u Ulcinju Danica Krstajić i Danka Kovinić poražene su od tandema Jelena Ostapenko Dijana Markičevic rezultatom 2:1, po setovima 2:6, 6:4, 6:4...

Inače, do dubla se došlo tako što je naša Ana Veselinović izgubila od Jelene Ostapenko sa 2:0, da bi nas Kovinić vratila u igru nakon trijum-

fa nad Dijanom Marčinkevic 2:0...

“Nedostajalo nam je malo sreće da se nađemo Prvoj grupi. Bile smo čvrste, jake, Letonija nikako nije bila bolja, ali sreća nas nije ispratila”, rekla nam je juče Danica Krstajić, koja je pohvalila organizaciju u Ulcinju koja je bila - odlična.

Priča o neiskustvu u duelu sa Letonkama ne stoji, svjesna je toga Danica...

“Mlađe su od nas, ali kažem opet: nedostajalo nam je samo malo sreće da se plasiramo dalje”, govori nam Krstajić.

Glavni cilj da se ostane u Drugoj grupi je tu, a sasvim malo je nedostajalo da se napravi korak više. Možda budućnost donese neke nove momente...

“Nadam se, jer potencijal, talenat postoji. Apelujem na sve da se malo više okrenu tenisu, jer se baš malo ko od sponzora brine. Krivo mi je što se više ne ulaže zbog mlađih djevojaka koje su sjajne. Vrijeme je ispred njih, treba da se okrenemo ka njihovom usavršavanju, napretku...”, rekla nam je juče Danica Krstajić.

B.T.

Nedostajalo sreće: Danica Krstajić na jednom od treninga

28 Sport DRUGA LIGA

Republikanci u zoni baraža Fudbaleri Dečića poraženi su juče u Spužu od Zore 3:1 (3:0), u utakmici 25. kola Druge crnogorske lige. To je lideru šampionata drugi uzastopni, ukupno četvrti poraz u sezoni, u kojoj ima i 16 pobjeda, te tri neriješena rezultata.

Poraz su doživjeli i fudbaleri Bokelja i Bratstva, dok je Zabjelo osvojilo samo bod. Bokelj je u Tivtu izgubio od Arsenala 3:1, dok je Bratstvo u Rožajama poraženo od Ibra 2:0 (0:0). Golova nije bilo u duelu Jezera i Zabje-

la u Plavu (0:0).

Pobjednika nije bilo ni u duelu Berana i Iskre, koji je završen 4:4 (2:1). U 25. kolu slobodni su bili fudbaleri Igala. SEMAFOR 25. KOLA: Jezero - Zabjelo 0:0, Ibar - Bratstvo 2:0, Arsenal - Bokelj 3:1, Zora - Dečić 3:1, Berane Iskra 4:4.

U 26. kolu, u srijedu, sastaće se: Iskra - Zora, Dečić - Arsenal, Bokelj Ibar, Bratstvo - Jezero, te Zabjelo - Igalo. Slobodni su fudbaleri Berana.

TABELA 1. Dečić 23 16 3 4 35:13 51 2. Zabjelo 23 11 7 5 30:21 40 3. Bokelj 23 11 6 6 30:18 39 4. Bratstvo 23 12 3 8 33:23 39 5. Ibar 23 7 9 7 26:25 30 6. Igalo 22 8 8 6 29:25 29 7. Jezero 22 5 11 6 19:19 26 8. Arsenal 23 4 11 8 17:28 23 9. Berane 23 6 6 11 24:46 21 10. Zora 23 6 3 14 23:28 20 11. Iskra 22 3 5 14 23:43 14

BIZNIS LIGA

Ziks protiv PG taksija u finalu PG taksi savladao (3:2) DMD Deltu u polufinalu, Ziks na panela bolji od Beri proma PG TAXI - DMD DELTA 3:2 PODGORICA - Sudije: Emir Ramović, Dražen Vukčević. Strijelci: Aleksandar Božović u 3. i 30, Ivan Tomasević u 30. minutu (PG Taxi), Peđa Janković u 6. i 29. minutu (DMD Delta).

PG TAXI: Brković, Božović, Miranović, M. Miličković, S. Miličković, Bajčetić, Vujović, Tomašević.

DMD DELTA: Raičević, Miročević, Tomović, Laković, Jovićević, Aćimić, Vuksanović, Janković, Milašević, Pajović.

BERI PROM - ZIKS 2:2 (penalima 1:3) - PODGORICA - Sudije: Emir Ramović, Dražen Vukčević. Strijelci: Novak Ćetković u 19, Balša Bojanović u 29. minutu (Beri Prom), Đuro Mugoša u 9, Ivan Vučeljić u 27. minutu (ZIKS). Stri-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

jelci sa penala: Radovan Bojanović (gol), Miloš Ćetković (promašaj) (Beri Prom), Mirko Radulović (gol), Saša Radević (gol), Đuro Mugoša (gol).

BERI PROM: Racković, Dragan Bojanović, Dejan Bojanović, B. Bojanović, M. Ćetković, I. Bojanović, N. Ćetković, R. Bojanović.

ZIKS: Čalija, Janković, Radević, Đuričković, Mugoša, Vučeljić, Radulović, Miranović, Aleksić.

Super utakmice u polufinalu se riješile misteriju ko će igrati u finalu Biznis lige - PG taxi je rezultatom 3:2 savladao DMD Deltu, dok je mnogo uzbudljivije bilo u drugom polufinalu - ZIKS je tek nakon penala protiv Beri proma obezbijedio finale. Finale je na programu u subotu 27. aprila.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@ dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Sport 29

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

SUPERLIGA (24. KOLO)

Zvezda se ne da Crveno-bijeli slavili protiv BSK-a (1:0)

Pogotkom Luke Milunovića Crvena Zvezda je uspjela da slomi otpor BSK-a, čime je ostala na četiri koraka od lidera prvenstva i najljućeg rivala Partizana. Junak meča je postigao gol u sopstvenoj režiji - igrao se 70. minut, a ofanzivac se stuštio sa desne strane, promiješao suparnike, nakon čega je efektno smjestio

loptu u mrežu, za velikih tri boda “crveno-bijelih”.

“Zadovoljni smo pobjedom. Nisu nam na ruku išli spor teren i pritisak koji imamo da osvojimo tri boda. Međutim, zaslužili smo trijumf, bez obzira što nismo igrali kako smo željeli”, rekao je trener Zvezde Sa Pinto po završetku meča.

A.P.

● KARIKATURA DANA

SERIJA A (33. KOLO)

Derbi Italije sa ukusom skudeta

“Klizava” paluba Premijer lige

Veliki derbi u bojama stare dame - Juventus u Torinu savladao Milan (1:0) i za još jedan korak se primakao novoj tituli Kosta Bošković, Aleksandar Popović

V

eličanstvena koreografija navijača Juventusa koja je milanske timove podsjetila koliko u Seriji A kaskaju za velikanom iz Torina (Milan na minus 15, Inter minus 21) otvorila je (najtrofejniji) “derbi Italije” između “stare dame” i “rosonera”, da bi nakon njega najvažnije za “bjankonere” bilo to što je drugoplasirani Napoli ostao na “minus 11”. Sinoć u srcu Alpa: Juventus - Milan 1:0.

Tipičan meč “kalća”, aktuelni i budućni šampion riješio je sa penala siguran sa bijele tačke u 57. minutu bio Artulo Vidal. Za šestu uzastopnu pobjedu Juventusa u Seriji A i prekid Milanove serije od 14 mečeva bez poraza. Šampionska zvona već se čuju u Torinu...

mo. Jednostavno, bila je to luda utakmica, iako smo uspjeli da je riješimo u našu korist. Što se tiče Juventusa, sve posmatramo opušteno - kako njhihovo prvo mjesto, tako i ostale koji žele da nas svrgnu sa druge pozicije”, uvjerava trener Napolija Valter Mazari.

● Srećno napuljsko srce Pokrajina Kampanja strahovala je dva puta, ali je na kraju eksplodirala od oduševljenja - Napoli je uspio, uz ogromnu muku, da slomi otpor Kaljarija (3:2), iako su obezbijeđeni gosti sa Sardinije igrali kao da je ulog najmanje evropsko takmičenje. Vođstvo gostiju poništili su Napolitanci, ali gol za izjednačenje Marka Saua zakompikovao stvari.

Ali, napuljsko srce je još jednom zavladalo scenom, pa je Lorenco Insinje u sudijskoj nadoknadi, uz dosta sreće, uspio da savlada Mihaelea Agacija i odloži Juventosovo slavlje za makar još nedjelju dana.

“Rođeni smo da se mučimo i bori-

● Ludi rulet Fiorentine “Ljubičasti ponos i veliki Torino” - vrište italijanski mediji nakon spektakularnog duela Fiorentine i “bikova” iz Torina (4:3). Viola je, bez Stevana Jovetića i Stefana Savića, preko Giljerma Kvadrada, Alberta Akvilanija i Adema Ljajica “ubila u pojam” naizgled nezainteresovane goste u prvih pola sata. Ipak, tada je tek počela “žurka” - golovima Bareta de Souze i bivših igrača tima iz Firence Marija Santane, odnosno Alesija Ćerćija Torino je stigao do nevjerovatnih 3:3! Međutim, nažalost, to nije bilo dovoljno jer mu je Romulo u smiraju meča zadao posljednji

udarac i produžio svojima nadu u Ligu šampiona.

“To su bile četiri utakmice u jednoj. Od našeg sjajnog starta, opuštanja, njihovog stizanja, pa sve do ključnog trijumfa. Strahovali smo da nećemo pobijediti, ali na sreću, uspjeli smo”, priznaje Vinćenco Montela.

Katanija je u sicilijanskom derbiju kod kuće zaustavila Palermo (1:1), koji je i dalje u “crvenoj zoni”.

Zbog svega toga, nakon kraja duela, zavladala je nervoza oba tima, pa je golman domaćih Marijano Anduhar doslovno tukao Edgara Bareta, pa ga čeka duga, duga suspenzija.

Inter je, zahvaljujući Tomazu Rokiju, savladao Parmu, Kijevo je šokirao “davljenika” Sijenu, dok je “fenjeraš” Peskara iznenađujuće stigla do remija protiv Rome, na “Olimpiku”.

SEMAFOR: Inter - Parma 1:0 (Roki 81’), Napoli - Kaljari 3:2 (Astori 50’ a.g., Kavani 64’, Insinje 90’ - Ibarbo 18’, Sau 71’), Sijena - Kjevo 0:1 (Pelisije 45’), Katanija - Palermo 1:1 (Barijentos 69’ - Iličić 90’), Roma - Peskara 1:1 (Destro 51’ - Kaprari 14’), Bolonja - Sampdorija 1:1 (Đilardino 24’ - Sansone 59’), Fiorentina - Torino 4:3 (Kvadrado 8’, Akvilani 16’, Ljajić 33’, Romulo 86’ Bareto 45’, Santana 56’, Čerči 77’), Juventus - Milan 1:0 (Vidal 57.).

Premijer liga se bliži kraju. Dok Mančester junajted slavi viđenu titulu, ostali se bore za plasman u Ligu šampiona. Međutim, na dnu tabele se odvija drama - Reding i Kvins Park Rendžers su gotovo ispali sa broda najjače lige svijeta, dok Vigan strepi jer će vjerovatno on biti treći tim koji će ispasti.

Stouk i Norič polako slave spas, a Njukasl i Aston Vila biju bitku kako ne bi “oživjeli” već prežaljeni Vigan.

LIGA 1 (33. KOLO)

Baša posijao zlato Lil slavi Marka Bašu! Defanzivac crnogorske reprezentacije postigao je pobjedonosni pogodak za svoj tim protiv Bastije (2:1), čime je produžio nadu “masfisa” da mogu do treće pozicije, odnosno Lige šampiona. Lil je gubio od sastava sa Korzike sve do 86. minuta, a onda je najprije Lukas Dinje poravnao sa distance za poravnanje, nakon čega je centaršut Benoa Pedretija u zlato pretvorio stub odbrane naših “hrabrih sokolova”.

SEMAFOR: Bastija - Lil 1:2 (Hazri 47’ - Dinje 86’, Baša 90’), Nasni - Evijan 3:1 (Efolu 21’, Mokanjo 65, 81’ - Kelifa 34’), Rems - Valensijen 0:1 (Pujol 57’), Sošo - Bordo 2:2 (Bodeboz 34’ pen, Bakambu 64’ - Marijano 51’, Dijabete 78’), Tuluz - Lorijen 0:1 (Alidijer 78’). A.P.

PREMIJER LIGA (34. KOLO)

Đavolja meč lopta protiv Vile Totenhem pospremio Mančester siti (3:1) - Mančester junajted večeras ima priliku da osvoji 20. titulu šampiona Engleske Sve je spremno za feštu u crvenom Mančesteru. I kada ne igraju Ser Aleks Ferguson i njegovi “đavoli” imaju razlog za slavlje. Totenhem je za sedam minuta razmontirao “građane” (3:1), a glavni krivac zbog čega bi već večeras Junajted mogao, u slučaju pobjedi Aston Vilu, da proslavi 20. titulu Engleske, jeste Geret Bejl, koji se vratio nakon povrede, zatim asistirao, pa onda i sam presudio sastavu sa “Etihada”.

“Sjajno! Pobijedili smo veliki tim i ostali u trci za Ligu šampiona. Međutim, ovo je tek prvi korak jer nas čekaju jednako teški izazovi u narednim kolima”, poručuje trener To-

tenhema Andre Viljaš-Boaš.

Na drugoj strani, Liverpul je “ukrao” bodove Čelziju (2:2), jer je Luis Suarez u 97. minutu podigao “Enfild” na noge, ali i rastužio vrlo dobre “plavce”. Takođe, osim zlatnog pogotka, nestašni Urugvajac je “briljirao” još dva puta tokom meča - prvo je skrivio jedanaesterac u 25. minutu igrajući rukom u šesnaestercu, nakon čega je i ujeo za ruku Branislava Ivanovića tokom duela, ali je (nekako) izbjegao crveni karton, što ga je kasnije “poguralo” da se iskupi u sudijskoj nadoknadi.

“Ne bih komentarisao Suarezov incident”, ostao je “zakopčan” stra-

teg “redsa” Brendan Rodžers, dok je Stiven Džerard odbranio svoj saigrača.

“Ma, nema smisla pričati o njegovom gestu. Jednostavno, donio nam je bod i cijele sezone igra izvanredno. Nakon Lionela Mesija i Kristijana Ronalda, Luis Suarez je najbolji igrač na planeti”, naglašava legendarni Stivi Dži.

SEMAFOR: Totenhem - Mančester Siti 3:1 (Dempsi 75’, Defo 79’, Bejl 82’ - Nasri 5’), Liverpul Čelsi 2:2 (Staridž 52’, Suarez 90’ Oskar 26’, Azar 57’). Večeras: Mančester junajted - Aston Vila (21.00).

A.Popović

30 Sport

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

TITULA

I.br.4361/12 OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Radulović Novaka i dr., koje zastupa punomoćnik Marković Ljubomir advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD iz Podgorice, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 16.04.2013.godine donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1-mašina BORVERKA Sverdlova, tip 2A656 FI ČSSR, fabrički broj 123, godina proizvodnje 1991., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 73.600,00 eura: 2-struga sa NC upravljanjem, tip NEF 560 DDR, fabričkog broja 68944, godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 21.712,00 eura; 3-mašina za ozubljene mali GLIZON, tip 525 SSSR, fabrički broj 831, godina proizvodnje 1974., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 10.120,00 eura; 4-mašina za poravnavanje, tip FXLZD160 DDR, fabrički broj 440-93, godina proizvodnje 1972., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 6.186,00 eura; 5-brusilica za unutrašnje brušenje, tip 3D 250 SSSR, fabrički broj 7, godina proizvodnje 1962., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 9.016,00 eura; 6-programska brusilica NC, tip KC-4 Švajcarska, fabrički broj 275326, godina proizvodnje 1981., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 30.759,00 eura; 7-mašina za kontrolu zubčanika Klingeberg, tip PFSU-640 Njemačka, fabrički broj 3522, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 17.391,00 euro;

Razlika nikad veća - nakon 26. kola CFL Sutjeska ima 12 bodova prednosti u odnosu na Budućnost

Do sada se pričalo “Sutjeska miriše titulu”, “pehar na pola puta do Nikšića”, ali prostora za upitnike, zagrade, neke kalkulacije više nema Sutjeska je u prethodnom kolu savladala Zetu (2:0), Budućnost kod kuće izgubila od Mogrena (1:2), pa je računica jasna: lider ima ogromnih 12 bodova prednosti sedam kola prije kraja.

To bi možda ispustila neka loša ekipa sa rekreativnog loptanja, a odlična Sutjeska? Teško. Prosto nemoguće.

Nikšićki “plavo - bijeli” su imali test kraj Bistrice protiv čvrste Zete, ali lakše nego što se očekivalo su došli do bodova, za koje je po ko zna koji put zaslužan Darko Karadžić i Vladimir Jovović.

“I u prvom poluvremenu smo bili blizu golova, ali nijesmo uspjeli da realizujemo par šansi. U nastavku smo podigli ritam, dobili ono što smo željeli, mada na kraju kada se vidi prednost je mogla biti još ubjedljivija. Svi smo zadovoljni jer smo znali da neće biti lako sa Zetom”, poručio nam je sjajni vezista Karadžić nakon pobjede nad prvim šampionom nezavisne Crne Gore.

Ako su poslije duela sa Zetom bili zadovoljni, šta su onda izabranici Dragana Gage Radojičića radili nakon 19. sati - Budućnost se izblamirala pod Goricom protiv Mogrena (1:2)?

“Onda nam je bilo još draže. Mada, iskreno ne gledamo previše Budućnost i druge, koncetrisani smo samo na svoje igre i rezultate. Znamo da je sada prednost još veća”.

Gaga svojim momcima do sada

Trka je skoro pa završena: Darko Karadžić u duelu sa Nikolom Vukčevićem vjerovatno nije želio da puni glavu o tituli i time im stvara dodatni pritisak, ali sad? To je nekako nemoguće, jer je pehar bukvalno tu, izašao je iz tunela i krenuo ka najvećem fudbalskom stadionu u Nikšiću.

“Iskreno, imamo osjetnu razliku i titula je sada realna. Moram naglastiti da nam je na početku drugog dijela cilj bila Evropa, nijesmo pričali o tome da postanemo šampioni, ali sada ćemo uraditi sve da osvojimo prvenstvo. To bi jednostavno bilo prelijepo. Treba da zadržimo ritam, da ne kalkulišemo. U svaku utakmicu ćemo ulaziti kao i do sada - kao da je najvažnija”, progovorio je Karadžić o toj do sada zabranjenoj temi, ali gledajući njegove igre, on je prvi koji ima pravo na to.

A koliko fudbal može da bude zanimljiv, surov i najljepši sport govori priča o upravo budućem prvaku Crne Gore - Sutjeska se prošle godine svim sredstvima borila za očuvanje prvoligaškog statusa, a godinu dana kasnije eto ih na samom vrhu. Na mjestu koje, gledajući renome kluba Sutjeska - zaslužuje.

“Osamdeset posto ekipe je ista kao prošle godine. Sada je situacija mnogo drugačija, totalno je drugi osjećaj kada igrate za šampionski lovor. Naučili smo da pobjeđujemo, da budemo prava ekipa, a sve to zahvaljujući dolaskom novog stručnog štaba. Oni su dali najveći doprinos. Klubu smo vratili ime, Sutjeska je sada gdje joj je mjesto - u vrhu”, jasan je Karadžić.

U.R.

FOTO: D. Lopičić

8-mašina za pjeskarenje, tip WTI Švajcarska, fabrički broj 37253, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 13.813,00 eura;

Pehar na ulazu u Nikšić

9-horizontalna bušilica "Glodalica", tip 2620, SSSR, fabrički broj 1861, godina proizvodnje 1973., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 5.704,00 eura; 10-brusilica za spoljašnje i unutrašnje brušenje, tip BHU40 ČSSR, fabrički broj 247846, godina proizvodnje 1975., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 11.570,00 eura; 11- strug za NC upravlj., tip NEF 560 DDR, fabrički broj 68945, godina proizvodnje 1982., čija je utvrdjena tržišna vrijednost 11.132,00 eura; ili UKUPNO 211.003,00 EURA. II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_08.05.2013. godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici.

III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 08.05.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca.

IV Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

V Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.

VI

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim novinama dana 22.04.2013.godine.

OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 16.04.2013.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivana Ivanović

BUDUĆNOST

Tone plavi brod - sve dublje Aktuelni prvak države novim lošim izadnjem izgubio od Mogrena i dozvolio Sutjeskoj da pobjegne na +12

Tužna priča najpopularnijeg crnogorskog kluba se nastavlja - šampionski brod tone sve dublje i dublje u moru crnogorskog loptanja i time probija sve granice razočarenja, najviše kod svojih, na veliku žalost malobrojnih navijača.

Budućnost je opet izgubila od Mogrena koji nijesu savladali od 2008. godine (2:1), Budućnost je opet dozvolila da je publika zasluženo “opere”, dobro kažu “varvari”: “Budućnost veze nema”. Simpatizeri “plavih” nemaju snage da gledaju utakmice, više nijesu mogli da trpe alibije iz tabora Podgoričana. Mladi igrači, povrede, umor od Kupa, sve je to imalo svoje u meču sa “žutima”, ali produžetak agonije koji iznosi pet godina bez pobjede protiv Budvana se nastavio, uz anemičnu predstavu domaćina.

A na startu meča Stefan Mugoša je prelijepim pogotkom želio da najavi konačan trijumf nad proklestvom - mladi napadač je idealnim lob udarcem matirao golmana Ivana Butorovića, ali u nastavku uta-

kmice uslijedili su “gromovi” Marka Đurovića i Nikole Vujovića za novi poraz.

Za 12 bodova razlike u odnosu na Sutjesku...

“Jako teška utakmica je iza nas, s obzirom da smo se izmorili u kupu.

Vidan je bio umor igrača, a Mogren je uvijek bio neugodan za nas pod Goricom. U svakom slučaju moramo što prije da zaboravimo Mogren, jer nam dolazi sljedeće utakmice na kojima ćemo brusiti formu za finale Kupa”, rezimirao je Flavio Bek Žunior, Brazilac koji je jedina svijetla tačka u sivilu Budućnosti.

Mada, vjerovali ili ne “plavi” se u ovakvoj situaciji još uvijek nadaju odbrani šampionskog lovora ili to možda pričaju, kako bi se narodno reklo “od muke”.

“Dok god bude šanse, mi ćemo se boriti za titulu. Šanse jesu umanjene, ali kažem borićemo se do kraja”, to je poruka iz svlačionice Vaka Đurovića koju nam je prenio Flavio.

Nakon četiri godine pod Goricu je stigla titula i onda kada klub

treba da se normalizuje krenuo je raspad sistema - bolno ispadanje iz kvalifikacija za Ligu šampiona od poljskog Slaska, standardna besparica. Trener Radisav Dragićević je gurnut u vatru, sa svojim saradnicima se konstantno muči da pronađe motiv kod ekipe koju su ove godine pratili brojni maleri počevši od povreda...

“Sve ekipe iz lige se spremaju za nas. Imaju samo želju da nas dobiju što je i normalno i samim tim je nama teže. Mislim da se želja kod nas nije izgubila - u finalu smo kupa, prvenstvo još nije gotovo. Želimo da se borimo do kraja. Prošle godine smo igrali dobro, ali definitivno je da imamo padove što je u klubovima normalno”, poručio je Flavio.

I za kraj da se ne zaboravi - Kup je ostao posljedni melem na veliku ranu u prvenstvu. Finale je 22. maja, a gledajući trenutno formu, Budućnost će teško savladati Čelik i okititi se prvih peharom masovnijeg takmičenja. Ostaje da se vidi, fudbal je čudna igra. U.R.

Sport 31

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

TIM KOLA

Golman Radulović (Grbalj)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. SUTJESKA

26

19

3

4

41:18

60

13

12

0

1

24:7

36

13

7

3

3

17:11

24

2. BUDUĆNOST

26

13

9

4

45:26

48

13

6

4

3

22:16

22

13

7

5

1

23:10

26

3. ČELIK

26

13

7

6

33:22

46

13

7

4

2

20:11

25

13

6

3

4

13:11

21

4. RUDAR

26

13

4

9

31:28

43

13

6

3

4

15:14

21

13

7

1

5

16:14

22

5. GRBALJ

26

11

9

6

28:10

42

13

8

4

1

22:5

28

13

3

5

5

6:5

14

6. PETROVAC

26

7

9

10

28:33

31

13

3

6

4

12:13

15

13

4

4

5

16:20

16

7. MLADOST

26

7

9

11

27:33

30

13

5

5

3

17:15

20

13

2

4

7

10:18

10

8. MOGREN (-1)

26

8

6

12

24:27

29

13

3

3

7

11:16

12

13

5

3

5

12:11

18

9. ZETA

26

6

9

11

28:36

27

13

6

2

5

15:15

20

13

0

7

6

13:21

7

10. JEDINSTVO

26

6

7

13

24:37

25

13

3

3

7

12:18

12

13

3

4

6

12:19

13

11. MORNAR

26

5

7

14

22:39

22

13

2

6

5

8:14

12

13

3

1

9

14:25

10

12. LOVĆEN

26

6

4

16

24:44

22

13

4

2

7

13:19

14

13

2

2

9

11:25

8

M. Radunović (Lovćen) Radusinović (Grbalj) Đikanović (Čelik) Stijepović (Sutjeska)

Vezni red Krstović (Mornar) Jovović (Sutjeska) Pepić (Grbalj) Vujović (Mogren)

Napad

Račić (Čelik) Đurišić (Lovćen)

Trener Branislav Milačić (Mogren)

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 1. 500. Golovi: 1:0 D. Karadžić (pen.) u 52, 2:0 Jovović u 72. minutu. Sudija: A. Marković (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, S. Korać (Bar) 7. Žuti kartoni: Janjušević, Jovović (Sutjeska), M.B. Radulović, Došljak, Burzanović (Zeta).

SUTJESKA

ZETA

2 0

Janjušević -, Bečelić 6,5, Stijepović 7, Ćuković 7, Kosović 6,5, Nikolić 6,5, Jovović 7,5, D. Karadžić 7 (od 80. Pejović -), Stevović 6,5, Ćetković 6,5 (od 67. Poček -), Isidorović 6,5 (od 86. V. Karadžić -) Trener: Dragan Radojičić 7

0 0 Ivanović 6,5, M.M. Radulović 6, Kaluđerović 5,5, M.B. Radulović 6, Novović 6, Božović 5,5 (od 76. Otašević -), Burazanović 6, Došljak 6,5, Vlaisavljević 5 (od 65. Orlandić -), Boljević 6, Korać 6 Trener: Darko Šuškavčević 6

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 700. Golovi: 1:0 Mugoša u 5, 1:1 Đurović u 43, 1:2 Vujović u 90+2 minutu. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Asović (Berane) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Radonjić (Budućnost), Bojić, Butorović, Ivanović (Mogren).

ČELIK

MLADOST

1 0

Banović 6,5, Adrović 6, Radović 6,5, Đikanović 7, Videkanić 6,5, Kolev 6, Bulajić 6, Zorić 7 (od 88. Simić -), Jovović 7,5, Ivanović 6 (od 46. Marjanović 7,5), Račić 7,5 (od 90. Vuković -) Trener: Slavoljub Bubanja 7,5

0 0

Vujović 7, Tomić 6, Šofranac 6,5, Ćetković 6,5, Vuković 7, Sanković 6, Kašćelan 6 (od 86. Mitrović -), Kaljević 5,5 (od 66. Pavićević 6), Seratlić 5,5 (od 75. Taku -), Šćepanović 6, Marković 6 Trener: Duško Globarević 6,5

BUDUĆNOST

1 1

Ljuljanović 6, Kamberović 5, Peković 5,5, Orahovac 5,5, Tomković 5,5, N. Vukčević 5, Flavio 6, Kažić 6 (Raspopović -), Mugoša 6,5 (Radonjić 5), Adrović 5, Nikač 5 (Cmiljanić -) Trener: Radisav Dragićević 6

JEDINSTVO

LOVĆEN

2 1

Dragojević -, M. Radunović 6,5, Tatar 7, Dušak 7, Martinović 6,5, Marković 7, Mirković 7, Radović 7,5, Halilović 6,5 (od 90. Ćeranić -), Đurišić 7,5, G. Vujović 7,5 (od 85.

N. Draganić -) Trener: Mojaš Radonjić 7

0 0

Aković 6, Garić 6, Vojinović 6, Mih. Petrović 5, Gordić 5,5, Drašković 6, Kalezić 5 (od 68. Bećirović -), Raičević 6, Čindrak - (od 37. Kasumović 5,5), Đurović 5,5 (od 77. Čujović -), Mil. Petrović 6 Trener: Dušan Jevrić 6

Lovćen

Momci Mojaša Radonjića su odlično odreagovali u utakmici sezone - Lovćen je pred svojim navijačima sa glatkih 2:0 “počistio” direktnog rivala u borbi za opstanak - Jedinstvo.

Cetinjani su sasvim zasluženo slavili protiv Bjelopoljaca i time bodovni saldo izjednačili sa Mornarom, ali su zbog slabije gol razlike još uvijek na posljednjem mjestu crnogorskog šampionata.

Timu iz prijestonice nije daleko ni siguran opstanak bez baraža - kasne dostižnih pet bodova devetim mjestom sedam kola prije kraja.

2 1

Butorović 6,5, Popović 6, Baošić 6,5 (Bojić 6), Radišić 7 (Milović -), Ivanović 6,5, Lagator 7, Mijušković 6,5, Pržica 6, Đoković 7, Vujović 7,5, Đurović 7 (Gardašević -) Trener: Branislav Milačić 7,5

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 500. Golovi: 0:1 Pepić u 67, 0:2 Pepić u 85. minutu. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, B. Krstev (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Popović, Stojanović (Rudar), I. Bogdanović, Milojko, Pepić (Grbalj).

RUDAR

0 0

Vukliš 5,5, Popović 5, Alić 6, Damjanović 5,5, Nestorović 5,5, Brnović 5,5 (od 77. Jeknić -), Vlahović 6, Kaluđerović 5 (od 75. Bambur -), Jovanović 6, Igumanović 6, Stojanović 5 (od 69. Nerić 5,5) Trener: Nikola Rakojević 6

GRBALJ

2 0

Radulović 6,5, N. Bogdanović 6,5, Radusinović 7,5, Glavan 7, I. Bogdanović 6,5, Milojko 7, Ragipović 6,5, Martinović 7 (od 88. Manojlović -), Janković - (od 42. Pepić 8), Vuković 7 (od 89. Đalović -), Ašćerić 6,5 Trener: Aleksandar Nedović 7,5 Igrač utakmice: Dejan Pepić

BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: oko 500. Golovi: 0:1 Muhović u 61, 1:1 Krstović u 84. minutu. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić) 7, A. Đikanović (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Jelenić, Vukmarković (Mornar), Vujačić, Leverda (Petrovac). Crveni karton: Vujačić (Petorvac) u 60. minutu.

MORNAR

1 0

Radanović 7, Rašović 6 (od 72. Gačević -), Skopljak 6,5, Jelenić 6 (od 66. Vukmarković 6), Vojvodić 6, Krstović 7,5, Kacić 5,5 (od 51. Bogdanović 6), Divanović 6, Kajević 6, Ćulafić 6,5, Rotković 6,5 Trener: Saša Petrović 6,5

PETROVAC

1 0

Popović 6,5, Radulović 6,5, Mrvaljević 6, Grbović 6, Čelebić 6,5, Golubović 7, Šofranac 6,5, Pejaković 6 (od 62. Leverda 6), Jablan 6,5 (od 87. Perutović -), Muhović 7,5 (od 82. Pepić -), Vujačić 5,5 Trener: Milorad Malovrazić 6,5 Igrač utakmice: Željko Krstović

Igrač utakmice: Milan Đurišić

+ Plus

MOGREN

Igrač utakmice: Nikola Vujović

Igrač utakmice: Stevan Račić

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 600. Golovi: 1:0 Đurišić u 23, 2:0 Mih. Petrović (a.g.) u 57. minutu. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: N. Razić (Podgorica) 7, D. Mrgunović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Halilović, Mirković, G. Vujović (Lovćen), Raičević, Gordić, Drašković (Jedinstvo).

14 Adrović (Budućnost) 10 Račić (Čelik)

Igrač utakmice: Vladimir Jovović

NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca: oko 400. Golovi: 1:0 Račić u 54. minutu. Sudija: M. Milačić (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, J. Tatar (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Radović, Kolev, Račić (Čelik), Kašćelan, Seratlić, Marković (Čelik).

LISTA STRIJELACA

- Minus

Budućnost

Žuta (crna) beštija nastavlja da teroriše Podgoričane! Budućnost u prethodnom kolu ne samo da se oprostila od titule, već je produžila negativan niz protiv Mogrena (1:2), koji traje od 20. aprila daleke 2008. godine - tada su “plavi” posljednji put savladali Budvane sa 3:0. U subotu je bila ista priča, gosti sa nikad slabijim i mlađim igračkim kadrom su opet uzeli cijeli plijen iz glavnog grada.

9 Šušnjar (Sutjeska/Vojvodina), Šćepanović (Mladost), Vujović (Mogren) 8 Ćulafić (Mornar), Korać (Zeta), Đurišić (Lovćen) 7

D. Karadžić (Sutjeska)

6 Nikač (Budućnost), Vlahović (Rudar), Mil. Petrović (Jedinstvo) 5 Bošković (Budućnost/ Sapunbari), Orlandić (Zeta), Jablan (Petrovac), Isidorović (Sutjeska), Zorić (Čelik), Đalac, Ašćerić (Grbalj), 4 Igumanović, Jovanović (Rudar), N. Nikolić (Grbalj/Rostov), Boričić, (Jedinstvo)Jovanović (Petrovac), Mugoša (Budućnost), Vujović (Lovćen) 3 Ivanović, Krkeljić, Brnović (Rudar), Pejović, Ćetković, Jovović (Sutjeska), Kasapi (Čelik), Sepuja, Rosić (Jedinstvo), Merdović (Grbalj), Rotković (Mladost/Mornar), Đukić (Petrovac), Golubović, M. Vukčević, Flavio (Budućnost), 2 Radonjić (Budućnost) Đoković, Pržica, Đurović (Mogren), Ivanović, Agović, Radović (Čelik), Radović, Mirković (Lovćen), Božović, Boljević, Vlaisavljević, Došljak (Zeta), Nerić, G. Petrović (Rudar), Eber, Božović, Orahovac, Seratlić (Mladost), Janković, Pepić (Grbalj), Marković, Gačević (Mornar), B. Nikolić, Perošević, Poček, J. Nikolić, Stevović (Sutjeska/Lovćen), Leverda, Vujačić, Grbović, Muhović (Petrovac), Radulović (Jedinstvo) 1 Videkanić, Adrović, Simić, Bulajić, Ilić, Vuković, Kolev, Marjanović, Dubljević (Čelik), Kurbegović, Raičković, Peković, Cmiljanić, Orahovac (Budućnost), Bogdanović, Obradović, Metović, Vojvodić, Radovanović, Krstović (Mornar), Ragipović, D. Nikolić, Matić, Radulović, N. Bogdanović, Milojko, Luković (Grbalj), M.B. Radulović, Kalačević, Novović, Kaluđerović, Burzanović (Zeta), Bojić, Ivanović, Grbović, Brnović, Božović, Radišić (Mogren), Pavićević, Mandić, Tatar, Mitrović, Kalezić (Mladost), V. Karadžić, Ćuković, Čolaković (Sutjeska),

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA PAROVI - 27. KOLO 27. APRIL - 16.30 SATI Mogren - Sutjeska Mladost - Budućnost Grbalj - Čelik Rudar - Lovćen Zeta - Mornar Petrovac - Jedinstvo

Princ Novak od Monaka ATP MASTERS MONTE KARLO

DA LI STE ZNALI

Da Novak Đoković, od turnira iz ATP Masters 1000, nije osvojio jedino onaj koji se održava u Sinsinatiju.?

Kneževina ima novog imperatora - Novak Đoković u finalu Monte Karla savladao Rafaela Nadala (6:2, 7:6), momka koji je na Azurnoj obali vladao posljednjih osam godina

N

ije od onih najvećih, ali je svakako jedan od najprestižnijih, najglamuroznijih... A od juče ima i novog vladara! Teniski turnir Monte Karlo i čuvena keneževina Monako poklonili su se Novaku Đokoviću, šmekeru iz Beograda koji je bar na jedan dan zasjenio i princa Alberta od Monaka na Azurnoj obali. Da sve po srpskog tenisera bude još idiličnije, super Nole je sa trona skinuo Rafaela Nadala, momka koji je Kneževinom vladao posljednjih osam godina, koji je bio u nizu od 46 pobjeda na šljaci ovog turnira... Juče na obali Sredozemnog mora: Novak Đoković - Rafael Nadal 6:2, 7:6.

Do prvog trofeja u gradu u kojem živi, Novak Đoković je stigao furioznom, perfektnom igrom, pa Rafaelu Nadalu, koji je još uvijek (očigledno je) daleko od top forme, nije preostalo ništa drugo osim da novog “princa od Monaka” pozdravi aplauzom.

Povreda u Dejvis kupu i mučenje sa starta turnira u Monte Karlu, sada izgledaju tako daleko od teniskog “terminatora”...

Svi turniri Masters 1000 serije, osim Sinsianatija, tako su sada pod nogama savremenog teniskog kralja!

● NOLE: NAJBOLJA

ODLUKA U ŽIVOTU A samo nedjelju dana ranije ništa nije nagovještavalo ovakav rasplet okršaja na šljaci Monte Karla, nastup Novaka Đokovića je zbog pomenute povrede bio pod velikim znakom pitanja, ali je srpski teniser u utorak donio odluku da igra... Na njegovu i radost svih njegovih navijača!

“Nijesam znao da li ću učestvovati na turniru, ali ispostavilo se da sam napravio odluku svog života”, rekao je Nole nakon meča. “Na ovim terenima sam proveo mnogo vremena, viđam ove ljude koji održavaju tere-

ne svakoga dana i privilegovan sam što imam priliku da igram na ovom turniru. Nema sumnje da je ovo početak sezone na šljaci kakav sam samo mogao da poželim”.

● RAFA: NOVAK JE

NEVJEROVATAN Dva puta, od svojih osam putovanja do vrha Mone Karla, Rafael Nadal je u finalu prešao i preko Novaka Đokovića (2009. i 2012.) - ipak, ove nedjelje sve je bilo na strani prvog svjetskog tenisera. Duga pauza je očigledno ostavila traga na igri genija iz Manakora...

“Ovo je za mene najbolji turnir na svijetu, ovdje se osjećam kao kod kuće - hvala navijačima na podršci. Čestitam Novaku, ono što radi je nevjerovatno. Čestitam mu na pobjedi na mom omiljenom turniru”, istakao je Nadal nakon što je tek treći put na šljaci položio oružje pred Novakom Đokovićem.

Spektakl na šljaci i zagrijavanje za “kraljevski” Rolan Garos nastavljaju se 6. maja kada se iz ATP Masters serije 1000 igra novi turnir onaj za “zemlji” Madrida.

puta u karijeri sastali su se Rafael Nadal i Novak Đoković, a skor u pobjedama je 19:15 za španskog tenisera.

KUPON 9

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Kosta Bošković

ponedjeljak, 22. 4. 2013. broj 521 GODINA II

33 žena SARADNJA

Moda i rok

Nova kolekcija brenda “Sent Loran” nosi naziv “California Grunge”, pa su rokeri poznati po skandalima i prefiksima “loša djevojka” Kortni Lov i “loš momak” Merilin Menson kao zaštitna lica veoma logičan izbor.

Hedi Sliman, kreativni direktor “Sent Lorana”, u ovaj prestižni francuski brend unio je duh grunge-rocka 90-ih izabravši u skladu sa time kao zaštitna lica kolekcije Kortni i Mensona. Njih dvoje poznati su po divljem načinu života, skandalima, opijanjima ali i posebnom stilu odijevanja. Iako je ova vijest zgranula sve poštovaoce ovog brenda kao i modne znalce koju su prilično skeptični zbog ove saradnje, izgleda da je

Sliman napravio pravi izbor. Iako su svi očekivali profesionalne modele na njihovom mjestu, ovi rokeri se ipak najbolje uklapaju uz naziv kolekcije “California Grunge”. Kreativni direktor “Sent Lorana” ranije je za lica brenda birao takođe rokere poput Beka i Skaj Fereire i nazvao ovo “The Saint Laurent Music Project”. (ell.rs)

SAVJET

Za blistave oči Oči mogu izgledati natečeno i umorno od alergija, nespavanja, previše provedenog vremena za računarom ili zbog opuštanja kože oko očiju uzrokovanim starenjem ili genetikom.

Naše oči su u fokusu lica, tako da podbulost, tamni krugovi ili bore čine da izgledamo starije i umornije. Donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da ublažite ove simptome.

Koristite kreme za zaštitu Zaštitite kožu tako što ćete investirati u proizvode koji su namijenjeni za njegu područja oko očiju. Svako jutro lagano utapkajte kremu za područje oko očiju, a zatim prije izlaska napolje nanesite kremu za zaštitu od sunca koja je namijenjena za nježnu kožu lica.

Ne zaboravite na hidrataciju

Obezbijedite svojoj koži dovoljno hidratacije koristeći noćnu kremu koja sadrži hijalurinsku kisjelinu ili probajte neku s kolagenom, kako biste podstaknuli retinol koji će ispuniti sitne linije.

Koristite olovku za oči Olovka za oči treba da postane vaše glavno oružje u borbi protiv umornog izgleda očiju. Naoružajte se sa dvije meke olovke za oči u zagasitim tonovima, kao što su tonovi bakra i kakaoa.

Obezbijedite volumen Većina žena ignoriše sićušne trepavice na donjem kapku i prioritet stavlja na gornje trepavice. Za donje trepavice koristite manje četkice jer vam omogućavaju da nanesete maskaru čak i na najsitnije trepavice. (woman.ba)

OBAVEZNO NABAVITE

Obuća u bež boji vanvremenska trend

Kaftan nikada ne izlazi iz mode Marija Ivanović

K

aftan je komad odjeće sa jako dugom istorijom, a godine su mu donijele popularnost. Nekada je bio samo jedan od osnovnih odjevnih komada, ali ga je moda u međuvremenu popularizovala i dala mu mnoge funkcije. U kaftan su bile zaljubljene glumice Elizabeta Tejlor, Romi Šnajder, a danas su dizajnerke Nikol Riči, Rejčel Zoi, Mer Kejt Olsen, koje ga nose svakodnevno, ali i na crvenom tepihu.

Kaftan je haljina sa širokim rukavima još iz vremena drevne Mesopotamije. Ova persijska tradicionalna haljina postala je popularna u gotovo svim zemljama svijeta, a najviše se vezuje za Maroko. Njihovi uzorci i boje su uvijek živopisni i puni detalja. U zapadnim zemljama popularnost je stekao 60-ih i 70-ih godina i bio je glavni odjevni detalj tokom odmora tadašnjih trendseterki, poput Anite Palenberg i Marijane Fejtful. Kaftan damama daje na šarmantnosti, senzualanosti i eleganciji i upravo kao takav pogodan je za gotove sve prilike. Na plaži ćete u nje-

mu izgledati moderno, u popodnevnoj šetnji šik, dok ćete u večernjoj varijanti u njemu ličiti na princezu.

Ipak, ovaj komad odjeće ne spada u modele koje može nositi svaka dama, već samo one koje u sebi njeguju poseban stil. Dame koje nose kaftan prate sopstveni osjećaj i ne padaju pod uticaj globalnog trenda.

Za neke, kaftan, sa svojim legendarnim šarenim uzorcima, čini dio glamuroznog izdanja, a tako ga nose trendseterke poput Meri Kejt Olsen i Nikol Riči, Kim Kardašijan i Kejt Mos, koje ga najčešće oblače na prestižnim zabavama. One ga kom-

binuju sa visokim potpeticama i upečatljivim tašnama koje u kompletu izgledaju perfektno. Kaftan odlikuje udobnost, što ga čini savršenim komadom za ljetnju sezonu, kada osim lijepog izgleda želimo i osjećaj slobode i lepršavosti. Njegove lagane tkanine omogućavaju nam da ga odjenemo u raznim prilikama, poput putovanja ili krstarenja, od plaže i bazena do kasnih noćnih koktela. Napravljeni su od svile, šifona, lana, ukratko, materijala koje koža obožava.

Brendovi poput Emilija Pučija, Misonija, Etra, Ise, Versaćea, Dajan Von Furstenberg i mnogih drugih ne mogu zamisliti ljetnje kolekcije bez kaftana. Tako je i ove sezone, kada su prikazali modele od kojih doslovno zastaje dah. Dizajn i detalji poput perlica, kristala, resi čine ga multifunkcionalnim, pa je prikladan i za plažu i za večernje zabave na Mediteranu. Jednako lijepo izgleda sa ravnim sandalama i japankama, ali i visokim štiklama.

Obuća u bež boji smatra se klasikom koji je neprolazan. Bilo da se radi o ravnim sandalama, baletankama, salonkama na visokoj štikli ili ljetnjim čizmicama od prevrnute kože, bež obuća je uvijek najbolji izbor. Bež je vanvremenska boja i sa njom nikada nećete pogriješiti. Kao što je mala crna haljina komad klasike, tako su i salonke u bež boji nezamjenljive kada je obuća u pitanju.

Ravne sandale U ravnoj obući svi se osjećamo dobro. One u bež boji, bilo da su klasične sa kaišićima ili u stilu rimljanki, definitivno su praktične za kombinovanje sa raznim odjevnim stilovima.

Salonke Ove sezone vratile su se one sa špicastim vrhom koje odlično idu uz farmerke, ali i elegantne haljine, pa ako do sada nijeste kupili par, sada je pravo vrijeme. Pred-

nost salonki je to što čine da noge izgledaju duže.

Sandale sa visokom štiklom Model sa kaišićima u bež boji poznatog dizajnera cipela Džimija Čua smatra se neprolaznim modelom. Sandale u nude nijansi biće vaše spasonosno rješenje u dnevnim i večernjim varijantama.

Baletanke Baletanke žene obožavaju. Ova vrsta obuće prikladna je svim starosnim dobima, udobna je, lako se kombinuje, praktična je i najbolje je rješenje ženama koje su često u pokretu tokom dana.

Ljetnje čizme Ako ste ljubiteljka ljetnjih čizmi od velura, onda neka vaš izbor kada je boja u pitanju bude upravo bež. Najbolje se kombinuje, a ono što je još bolje je da je vaš novac investiran u komad koji će da traje više sezona.

Ma.I.

34 Žena

Riješite dječje probleme

ponedjeljak, 22. 4. 2013.

POTOMSTVO

Šest mitova o zatrudnjivanju

N

e razmišljaju svi parovi puno o zatrudnjivanju. Mnogo parova samo čeka da priroda učini svoje. S druge strane, neki parovi kupuju sredstva za određivanje plodnih dana, planiraju odnos na osnovu dana ovulacije, ali uprkos svemu tome ne uspijevaju da dobiju potomstvo. Postoji nekoliko zabluda o ovulaciji i tempiranju odnosa. Ovi mitovi i zablude mogu vam otežati zatrudnjivanje.

Slušajte dijete Počnite od malena, jer i petogodišnjaci vole da misle da mogu da riješe svoje probleme. I mogu, uz samo malo vaše pomoći.

Budite saosećajni Recite mu na primjer: “To tako nervira, znam”.

Potvrdite svjesnost o problemu Uz riječi poput: “Da, znam da je to tako teška odluka, dušo.”

Pomozite djetetu da razjasni problem Pomozite mu da razmišlja uz riječi:”Dakle, ti se u stvari brineš da ako odlučiš....., onda će da...”

Postavljajte pitanja koja će mu pomoći da razmišlja Pitanjima ga samo podstaknite da samo razmišlja: “Izgleda da si dobro to smislio/la... da li znamo do kada je otvoreno?”

Pitajte se naglas Recite djetetu: “Pitam se šta će tvoj drugar reći na to?”

Uvjerite dijete da je ok griješiti “Vidim koliko ti je žao što si to uradio/la.... svako griješi, ali koliko vidim, ti si naučio/ la važnu lekciju...”

Podstaknite dijete da nešto uradi Podstaknite ga rečenicama: “Šta misliš da možeš da uradiš da popraviš stvari?”

(Najbolja mama na svetu)

Treba da imate seks na 14. dan ciklusa ako želite da ostanete u drugom stanju Vjerovatno ste čuli da većina žena ovulira 14. dana ciklusa. To jednostavno nije istina. Ova teorija se zasniva na kalendarskom metodu predviđanja ovulacije. Ako imate savršen ciklus koji traje 28 dana, gdje lutealna faza (druga polovina ciklusa) traje tačno 14 dana, vjerovatno ovulirate oko četrnaestog dana. Većina žena, međutim, nema savršene cikluse, pa čak i žene koje imaju redovne cikluse obično ne ovuliraju tačno u isto vrijeme svakog meseca.

Trebalo bi da imate seks 24-72 sata nakon ovulacije.

Postoji izvjesna zabuna oko toga kada treba imati seksualni odnos ako pokušavate da zatrudnite. Da, istina je da vrijeme seksualnog odnosa treba tempirati da bude vrlo blizu ovulacije. Ovdje mnogi parovi pogriješe, jer imaju seks samo onda kada misle da žena ovulira ili imaju seks poslije ovulacije. Postoje dva problema sa ovom strategijom, prvi je da kada jajna ćelija ovulira, ona preživi samo oko 12-24 sati poslije toga (ne 72). Ako nemate odnos do dana ovulacije, možda sebi dajete samo 12 sati da zatrudnite. Spermatozoidi mogu da žive i do pet dana, tako da je važno da imate seks prije (ne poslije) ovulacije. Idealno bi bilo da imate odnos jedan ili dva dana prije ovulacije. Drugi problem sa ovom strategijom je da mnoge žene ne mogu da znaju kada ovuliraju. Ako nijeste sigurni kada ovulirate ili ako loše procijenite dan ovulacije, može se desiti da imate seks u potpuno pogreš-

trudnite. Jedna od najvećih grešaka parova je da pokušavaju da vođenje ljubavi smjeste u jedan jedini dan kada misle da se ovulacija dešava. Međutim, nekim ženama je teško da predvide ovulaciju, tako da je najbolje da redovno imate seks tri do četiri puta nedjeljno.

Generalno su žene te koje imaju probleme sa plodnošću. Muškarci rijetko imaju tih problema.

Iz nekog razloga, žene su sklone da misle da samo muškarci koji zloupotrebljavaju drogu ili su impotentni imaju probleme sa plodnošću. To nije istina.

Neplodnost je problem koji pogađa podjednako i muškarce i žene, sa oko 40% neplodnosti u vezi sa muškim faktorom, 40% sa ženskim, a 20% je kombinacija muških i ženskih faktora.

(Planeta Zdravlja)

ŽENSKE PRIČE

Zapitajte se

Da li ste sami zbog izbirljivosti ODJEĆA Bez obzira na dostupnost najrazličitije odjeće po različitim cijenama, muškarci i dalje ne mare previše za svoj stil, bez obzira na to što su inače inteligentni, uspješni ili imaju neke druge karakteristike koje bi zadovoljile većinu žena. Savjetnici za veze kažu da to nijesu dovoljni razlozi da ga odbacite i da treba otići na bar još jedan dejt s muškarcem koji na prvi pogled nije obučen kako vi zamišljate. I ne zaboravite da će svaki muškarac promijeniti način odijevanja za ženu koju voli, pa to zaista ne bi trebalo da bude problem.

KARIJERA Snobovski pristup traženju muškarca, koji uključuje i top

nim danima. Redovan seks tri puta nedjeljno je jedan od najboljih načina da budete sigurni da imate seks u pravo vrijeme.

Najplodniji ste na dan kada vam bazalna temperatura poraste u odnosu na ostale dane.

Praćenje bazalne temperature je odličan način da utvrdite ovulaciju, međutim, to nije najbolji način da predvidite ovulaciju. U vrijeme kada primijetite porast temperature, to znači da ste već ovulirali. Ovaj metod takođe može biti koristan za otkrivanje problema

sa plodnošću, kao što su ciklusi bez ovulacije ili izostanak lutealne faze.

Neplodnost nije izlječiva ili je preskupa za liječenje.

Mnogi parovi pogrešno vjeruju da su neplodni. Ako nijeste zatrudnjeli poslije godinu dana pokušavanja, trebalo bi da potražite savjet ljekara. Ako imate neredovne menstrualne cikluse ili uočite da ne ovulirate, treba da konsultujete ljekara. Iako su neke metode liječenja neplodnosti skupe, većina nije, a mnoge pokriva zdravstveno osiguranje.

Treba da imate seks koliko god puta možete na dan kada mislite da ovulirate.

To neće škoditi, ali čak i ako imate seks cio dan na dan kada mislite da ovulirate, možda nećete zatrudnjeti. U svakom ciklusu imate oko 20-30% šanse da za-

karijeru, jako sužava izbor. Da, bitno je da muškarac zarađuje kao biste eventualno jednog dana mogli zajedno da imate porodicu i izdržavate je, ali nije bitno da bude u upravnom odboru velike firme. Iza njegovog imena treba da stoji poštenje i iskrenost, a ne funkcija.

SOCIJALNE VJEŠTINE Neki muškarci se ne snalaze u novim situacijama, pa je moguće da će na prvom sastanku teško izražavati svoje misli riječima. Ne radi se o čudnim tipovima zbog kojih se osjećate čudno i jedva čekate da pobjegnete, već o muškarcima koji djeluju pomalo zbunjeno. Ako je samo to u pitanju, možda mu treba dati još jednu šansu i vidjeti o čemu se u stvari radi? (T portal)

Kada treba slušati savjete Nigdje ne piše da prijateljice treba poslušati baš svaki put kada je u pitanju vaš ljubavni život.

Međutim, postoje situacije u kojima bi svakako valjalo poslušati šta one imaju da kažu.

Onda kada se potegne pitanje vas i njega, vaše prijateljice misle ili da ste savršen par ili da nijeste jedno za drugo. Kada ih treba poslušati?

U slučaju da im vaš dečko priča ružno o vama, ako neprestano gleda druge žene u njihovom prisustvu ili ako flertuje s nekom od njih, apsolutno treba da ih poslušate da nijeste jedno za drugo, odnosno da on nije dovoljno dobar za vas.

Takođe, trebalo bi ih poslušati i u sljedećim situacijama, jer su apsolutno u pravu i nemaju lošu namjeru.

1. Ako pored njega ne možete da se opustite i budete ono što jeste.

2. Zbog njega više ne iznosite svoje mišljenje o nekoj temi.

3. Sve se u vašem životu vr-

ti oko njega, odnosno živite njegov život.

4. Prestali ste da se bavite stvarima koje volite, kao na primjer

da idete u teretanu. Dobar partner podsticaće vas da se i dalje bavite onime što čini da se dobro osjećate.

(Index)

Žena 35

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

ZDRAV DUH

Kako da trčite ukoliko ste astmatičar

N

JE

ZA DO K

će savjete onima koji žele da trče a imaju isti problem.

1. Ljekovi za ublažavanje simptoma astme opuštaju mišiće i pomažu kod otežanog disanja i kašljanja.

Ljekove koji su vam prepisani za brzo otklanjanje simptoma možete da koristite i preventivno. Uzmite dozu nekoliko minuta prije nego što krenete da trčite. Ako imate hroničnu astmu, to znači da već na dnevnoj bazi koristite ljekove za sprečavanje i ublažavanje simptoma.

2. Neki trkači koji imaju astmu preskaču vježbe zagrijavanja, ali ono je veoma važno i kod astmatičara treba da traje duže nego kod ostalih. Roberts kaže da je suština u tome da se zagrijete onoliko jako

koliko je dovoljno da opustite mišiće.

3. Polen može da bude okidač za pojavu simptoma astme, pa se savjetuje da trčite rano ujutru, kada je u vazduhu najmanja koncentracija ovog alergena. Odmah po povratku kući neophodno je da se istuširate kako biste što prije sa kose i kože skinuli polen, a odjeću treba odmah ubaciti u korpu za pranje.

Ako je koncentracija polena visoka čak i u jutarnjim časovima, radite ono što čini Roberts: kao zamjenu za trčanje odaberite fizičke aktivnosti koje možete da radite kod kuće, ili napolju radite nešto što vas neće tjerati da teško dišete, recimo šetajte ili vozite bicikl. Jedini sportovi koji se uopšte ne savjetuju astmatičarima su ronjenje, paraglajding i padobranstvo, jer se obavljaju u područjima smanjene koncentracije kiseonika, a plivanje ima najbolji terapeutski efekat.

4. Čak i osobe koje nemaju astmu često kašlju tokom trčanja, naročito ako je vazduh oštriji. Osim hladnog vazduha, faktori koji u kombinaciji sa fizičkim naporom znatno povećavaju šanse za astmatični napad su i suv i zagađen vazduh, smog, dim, trava, stres, umor...

5. Uvijek sa sobom nosite pumpicu, i to ne samo tokom trčanja.

Možda vam nikada neće zatrebati, ali ako bude potrebe, bićete srećni što je imate, kaže Roberts.

Ako ste ikada iznenada osjetili takav napad koji vas gotovo sasvim parališe, onda nemojte da trčite samostalno već uvijek u društvu prijatelja, ili obavezno nosite mobilni telefon.

(Večernje novosti)

SAVJETI

TO RA

P I TA

Iako vlada mišljenje da trčanje i astma jedno drugo isključuju, postoje primjeri, i to iz vrha svjetskog sporta koji pokazuju suprotno. Godinama djeca oboljela od astme nijesu morala da budu aktivna na časovima fizičkog vaspitanja, ali danas se smatra da je vježbanje čak poželjno.

Naime, astmatičari koji se bave sportom imaće jaču muskulaturu i bolje psihofizičko stanje, pa tako i manje učestalu pojavu simptoma bolesti. Osim toga, tokom fizičkih aktivnosti povećava se dubina disanja, poboljšava se kapacitet pluća, rad srca i cirkulacija. Profesor Univerziteta Minesota Bil Roberts, koji takođe ima astmu, daje sljede-

Poštovani, Imam 21 godinu. U martu 2012. dijagnostikovani su mi pijesak u lijevom i kamenje u desnom bubregu. Nakon prvog napada, počela sam sa “rowatinexom” i “nofocinom” i stanje se smirilo. U desnom bubregu, najveći kamen je oko pet mm i nalazi se u donjoj čašici bubrega.

Već pola mjeseca osjećam poteškoće prilikom mokrenja, tj. konstantno punu bešiku i teškoće da je ispraznim. S obzirom da je taj osjećaj stalno prisutan, a bolovi veliki, kakvu mi terapiju preporučujete da ga izbacim?

Poštovana, Ne vidim koje su sve dijagnostičke metode rađene, ali ako nijesu sve odrađene, prije svega ivp, treba te sve metode u dogovoru sa urologom ili nefrologom uraditi, pa vidjeti šta dalje. Mislim da vama veći problem predstavlja infekcija, koju mogu potencirati kamenčići, i koju treba tačno utvrditi i adekvatno i dovoljno dugo liječiti i tegobe će sigurno bar za neko vrijeme prestati. Ako kalkulusi predstavljaju problem, ne postoji sredstvo ili sredstva (ljekovi, vode itd) koji će ih izbaciti. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Riješite se nesanice

PSIHOLOGIJA

Rukopis otkriva puno o karakteru ličnosti

Način pisanja može da ukazuje na više od pet hiljada različitih osobina ličnosti. Evo samo nekih sitnica oko načina na koji pišete i šta oni znače.

UKOSO Pišete li koso nadesno, otvoreni ste za svijet oko sebe i volite da se družite s drugim ljudima, a pišete li koso ulijevo, volite da radite sami ili iza kulisa. Ako ste dešnjak i vaš rukopis ide više na lijevu stranu, možda ste buntovnik u duši. Ljudi koji pišu ukoso generalno su logični i praktični i paze s kim dijele emocije.

PETLJE NA SLOVIMA Zatvorena petlja na slovu L upozorava da se radi o osobi koja je zbog nečega napeta te se suzdržava od nekih stvari u životu. Kod slova E to znači kako ste skeptični i emocionalni argumenti kod vas nemaju istu te-

žinu kao racionalni.

VELIČINA SLOVA Velika slova ukazuju da imate potencijala da uradite velike stvari u životu, a mnoge slavne ličnosti pišu velikim slovima.

Takođe volite da izlazite i budete u centru pažnje. Mala slova pak govore da ste stidljivi, ali imate jaku koncentraciju i lako se usmjeravate na izvršavanje zadataka ili poslova.

SLOVO S Pišete li slovo S pravilno, s okruglim potezima, osoba ste koja voli da udovolji ljudima i uvijek traži kompromis. Takođe ne volite konflikte. Ljudi koji pisano slovo s pišu šiljato, s oštrim vrhom obično su vrlo inteligentni i vole da otkrivaju nove stvari u životu. Što je vrh slova viši, to ste ambicioznija osoba. (smedia)

Najbolji ljekovi za mamurluk Mamurluk je jedna od najčešćih nuspojava pretjerane konzumacije alkohola na koju skoro niko nije imun. Glavobolja, mučnina i vrtoglavica ujutru natjeraju vas da zažalite zbog svake kapi alkoholnog pića koju ste unijeli u organizam. Za rješavanje ovog problema stručnjaci su predložili nekoliko načina.

VODA Tijelo dehidrira od alkohola, tako da je vaš najbolji prijatelj ujutru voda. Nekoliko čaša vode trebalo bi da suzbije glavobolju.

VOĆNI SOKOVI Nakon pretjeranog opijanja, šećer u krvi drastično opadne i izazove sve one neprijatne simptome mamurluka. Probajte sa voćnim sokovima koji će unijeti šećer u organizam, ali i zamijeniti neke od izgubljenih elektrolita i vitamina. Jabuka i borovnica su bolje od pomorandže, jer su malo manje kisjele i bolje će pri-

jati osjetljivom stomaku.

KISJELI KRASTAVCI Alkohol oduzima tijelu vitamine, minerale i so. Kisjeli krastavčići su bogati vitaminima A i K, kalcijumom, kalijumom i magnezijumom, pa iako zvuči čudno, nekoliko krastavčića će vam stvarno pomoći da pregurate najteži dio jutra.

TUNJEVINA Neobično zar ne, ali hrana bogata mineralima kao što je tunjevina je sjajna za obnavljanje nutritivnih materija u tijelu. Ali samo ako vaš stomak može da podnese ribu.

BANANE Što više pijete, više dehidrirate. Što više dehidrirate, više kalijuma gubite. Manjak kalijuma u organizmu čini da se osjećate umorno, imate vrtoglavicu i mučninu. Grickanje banane koja je bogata kalijumom može da spriječi simptome mamurluka.

OMILJENI NAPITAK Nedostatak sna je osnova za pokretanje začaranog kruga u kojem sve manje spavamo, zbog čega hipotalamus prekomjerno radi, a to može sabotirati biološke funkcije svih vrsta, upozorava dr Dejvid A. Agus u svojoj knjizi “Kraj bolesti”.

Istina je da nam tokom različitih životnih doba treba više ili manje sna, ali san je vitalno važan za našu dobrobit i uravnoteženost tijela.

Doktor Agus navodi i nekoliko savjeta koji će vam pomoći da dobro spavate noću: 1. Pridržavajte se istog rasporeda odlaska na spavanje i buđenja sedam dana u nedjelji. Čak i kada ostanete duže budni tokom noći, ustanite u određeno vrijeme. Redovnost je ključna, a ne ukupan broj prespavanih sati.

2. Izbjegavajte drijemanje tokom dana, osim ako to ne činite redovno. Ako pak svakodnevno drijemate, onda se u svakom slučaju pridržavajte takvog rasporeda.

3. Umirite se barem trideset minuta prije odlaska u krevet kako biste se opustili i pripremili za san.

Izbjegavajte stimulativne aktivnosti (rad, briga o nedovršenim oba-

vezama, čišćenje, sjedjenje za računarom, gledanje televizijskih drama i sl.) koje vam podižu adrenalin.

4. Pokušajte da izbacite svu ometajuću elektroniku iz spavaće sobe, a nju održavajte urednom, hladnom i tamnom. Ta bi soba trebalo da bude sistem vašeg sna.

5. Prestanite da unosite kofein poslije podne, posebno nakon 14 sati. Vašem je tijelu potrebno vrijeme da preradi kofein pa mu ne dopustite da omete vaš okrepljujući san.

Ako ne možete ostaviti stare navike, onda se barem prebacite na pića s manje kofeina, kao što su čajevi.

6. Budite oprezni s unosom alkohola u večernjim satima. Čaša vina ili dvije u doba odlaska na spavanje promijeniće vam san. Pokušajte sprovesti test: nekoliko dana izbjegavajte alkohol da provjerite koliko ćete se svježiji buditi sljedeće jutro.

7. Održavajte život tokom budnog stanja relativno stabilnim. Vježbajte svaki dan u isto doba koliko god često možete. Jedite uvijek u isto doba. Ako shvatite da ćete morati odgoditi ručak, imajte pri ruci hranljivu užinu i pojedite je u vrijeme kad obično ručate. (tportal)

Izbjegnite česte greške prilikom kuvanja kafe Temperatura vode Određena temperatura jako je važna za neke vrste kafe jer utiče na otpuštanje aroma i ukusa, a idealna temperatura je između 90 i 95 stepeni. Ova temperatura uzrokuje otpuštanje aroma koje volimo, a sprečava kisjelost.

Pravilno doziranje Optimalna doza na dva decilitra vode su dvije male kašike kafe. Naravno, ako želite i volite jaču kafu, možete dodati malo više, ali probajte se držati optimalne količine i nemojte baš pretjerivati.

Sameljite sami kafu Iako za to mnogi nemaju vremena i rijetko ko to uopšte radi, zašto ne biste taj mali ritual pokušali uvrstiti u jutarnju rutinu i otkrićete pravo bogatstvo ukusa samljevene kafe.

Kako čuvati kafu

Ako želite da vaša kafa zadrži svježinu, stavite je u posudu za hranu koja ne propušta vazduh i čuvajte je na hladnom i tamnom mjestu. Staklene i keramičke posude idealne su za čuvanje hrane.

Stara kafa Potražite svježe prepržena zrna kafe i kupujte je u malim količinama. U specijalizovanim marketima probajte naći što svježiju kafu, a kada otkrijete njen ukus, nećete se pokajati.

Mlijeko Kakvog će ukusa biti kafa, zavisi i od kvaliteta mlijeka. Mlijeko s manjim udjelom masnoće može je dodatno razrijediti, a i trajno mlijeko takođe bitno mijenja ukus. Probajte je popiti sa svježim punomasnim mlijekom. Možda je to baš vaš idealan ukus.

(Bh-indeks)

36 Žena

PONEDJELJAK, 22.4.2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Sladoled od jagoda

SASTOJCI:

KORISNO ZA SVE

Savjeti za lakši rad u kuhinji

Desert

1 kg brašna 200 g masti 4 dl pavlake 2 žumanceta 2 dl mlijeka kašičica šećera kocka svježeg kv asca so jaje za premaz ivanje

Umutiti žumanca sa kesicom vanilinog šećera pa ih kuvati na pari dok se ne zgusnu. Staviti ih u frižider da se ohlade. Bjelanca umutiti sa šećerom u čvrst snijeg pa im postepeno uz mućenje dodati žumanca. Pjenasto umutiti slatku pavlaku pa je dodati jajima i dobro izmiješati. Jagode očistite od peteljki, oprati pa samljeti i dodati smjesi jaja i slatke pavlake, dobro sjediniti i sladoled staviti u zamrzivač.

Dimljeni šaran Donosimo nekoliko “caka” koje vam često mogu pomoći prilikom spremanja hrane.

- Želite da ogulite svjež paradajz i upotrijebite ga tokom kuvanja kao dodatak nekom jelu. Ne morate ga bariti pa ljuštiti. Dovoljno je da tupom stranom noža pređete po cijelom paradajzu i potom ga vrlo jednostavno oljuštite kao da je obaren.

- Sjeckate bijeli luk i nervira vas miris koji vam još dugo ostane na prstima. Pređite prstima po slavini nekoliko puta i miris sa ruku će nestati.

- Ukoliko imate običaj da prstima uhvatite vruću dršku od šerpe pa se “lijepo” opečete, djelove prstiju koje ste opekli čvrsto prislonite na resicu uha i držite dok vas bol ne popusti. Nema plika, nema otoka, kako da se nijeste ni opekli.

- Ukoliko plačete dok sjeckate crni luk, i to vas nervira, pokušajte da dišete na usta! Zatvorite nos i nema suza.

- Odsijecite krajeve karastavca, oljuštite i probajte jednu šnitu. Ako je krastavac gorak, protrljajte onim odsječenim krajem po samom krastavcu. Trljajte pola minuta i gorčina će nestati.

- Ko voli da žumance bude rovito prilikom prženja jaja na oko, nek prekrije poklopcem tiganj.

- Ako ukućani ne vole crni luk u jelima (ili imate problema sa probavnim traktom), nemojte ga sjeckati! Ubacite ga cijelog.... onoliko koliko ste i planirali da stavite. Prije nego što treba da završite pripremu jela, pritiskajte luk kašikom da sokovi iscure, potom ga izvadite i bacite. U ukusu nema razlike, ali je jelo “lakše” za stomak.

- Razna peciva od nadošlog tijesta ne vole kada se “šokiraju” vrelinom rerne. Pecivo stavite u hladnu rernu i tek onda je uključite. Dok se rerna zagrijava, pecivo će još narasti, a kiflice (kroasani, pužići, pogačice, pogače...) će biti preukusni.

SVIMA DOSTUPNO

Supa od koprive

Proljeće je svuda oko nas pa zašto ne bi bilo i na našem stolu. Donosimo recepte za proljećni ručak od svima dobro poznate samonikle biljke - koprive.

Krem supa od koprive Sastojci: 250 g svježih mladih listova koprive 2 mlada luka, nasjeckati 2 krompira, nasjeckati 20 g celera, nasjeckati 2 kašike pavlake maslinovo ulje so biber

Postupak U kipućoj vodi kratko prokuvajte listove koprive, procijedite i izmiješajte s pavlakom koristeći štapni mikser.

Za to vrijeme na maslinovom ulju propržite nasjeckani mladi luk, krompir i celer s dodatkom soli dok ne omekšaju. Zatim dolijte 3 šoljice vode te kuvajte na laganoj vatri desetak minuta.

Skuvano povrće usitnite štapnim mikserom te dodajte koprivu i ponovno sve nakratko prokuvajte. Po želji dodajte so i biber.

SASTOJCI:

Domaće pogačice Kvasac razmutite s malo mlijeka i šećera, pa ostavite da nadođe. Brašno utrljajte u mast, dodajte žumanca, pavlaku, so i narasli kvasac s mlijekom. Dodajte brašno, umijesite tijesto i ostavite ga da odstoji dva sata. Oklagijom razvijte tijesto debljine prsta, modlom vadite pogačice i ređajte ih u pleh. Složene pogačice premažite umućenim jajetom i pecite u prethodno zagrijanoj rerni.

1,5 kg dimljeno g šarana 1 limun (sok) 2-3 lista zelene salate 3-4 paprike iz turšije

Dimljenog šarana ostaviti preko noći u hladnoj vodi da omekša i da voda izvuče so. Zatim ga treba dobro ocijediti i isjeći na komade i staviti u ključalu vodu da se kuva oko 20 minuta. Potom ga izvaditi iz tečnosti, ocijediti i staviti na tanjir za posluženje obložen listom zelene slate. Preliti ovako pripremljenog dimljenog šarana uljem i sokom od limuna.

Dimljeni šaran se može servirati uz obareni krompir ili papriku iz turšije.

PREPORUKE

SASTOJCI:

6 jaja 10 kašika šećera 600 ml slatke pa vlake 3 kesice vanilin šećera 5 – 7 jagoda

Mali trikovi za zdravija jela Kakvi su to trikovi za zdravija jela? Upotrijebite bočicu za ulje s raspršivačem, u jelo ubacite voće i povrće, isprobajte krompir na razne načine, jedite malo masti.

Upotrijebite bočicu za ulje s raspršivačem Kupite bočicu za ulje s finim raspršivačem i u nju ulijte omiljeno jestivo ulje. Bočicu upotrijebite kako biste nauljili tavice i plehove za pečenje i slično. Njome takođe ulje možete prskati na hljeb ili salatu.

Vrlo je ekonomična a njenom upotrebom nećete pokvariti ukus jela.

U jelo ubacite voće i povrće Evo dva jednostavna načina kako možete povećati unos voća i povrća: * Ispasirajte nekoliko šaka miješanog povrća, na primjer luka, celera, crvenih paprika ili šargarepe. Zatim pire pomješajte sa sosevima i supe kako biste obogatili ukus jela i povećali sadržaj vitamina i antioksidansa. * Polovinu količine masti u receptima za kolače zamijenite pireom od jabuka ili suvih šljiva. Na svakih 100 grama kuvanih jabuka, ili namočenih suvih šljiva bez koštica, dodajte otprilike pet kašika vode i izmiksajte u glatku kašicu. Od pripremljenog voćnog pi-

rea možete pripremiti i osvježavajuću poslasticu.

Isprobajte krompir na razne načine Ne pravite pire od krompira s pavlakom i maslacem. Umjesto toga isprobajte sljedeće: * Ispasiranom krompiru dodajte malo ispasiranog karfiola. Osjetićete neznatnu razliku u ukusu, ali zato će jelo sadržavati manje skroba, a više vlakana. Takođe, umjesto maslaca, dodajte obrano mlijeko. * Za promjenu, u pire od krompira dodajte malo zrnastog senfa. * Umjesto pečenog krompira, kao prilog poslužite pečenu bundevu ili celerov korijen – oboje je bogatije hranljivim sastojcima od običnog krompira.

Jedite malo masti Možda vam vaš ljekar to neće reći, ali, budući da su neki vitamini topljivi u mastima – vaša prehrana mora sadržavati masti kako bi se ti vitamini apsorbovali.

Ali to ne znači da hrani uvijek morate dodavati masti. Odrezak, na primjer, sam po sebi sadrži dovoljno masti koja će pospješiti apsorpciju hranljivih sastojaka iz povrća koje uz njega poslužite.

(Savjetnica)

37

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

AS NEKRETNINE

Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi).Ulica Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, Slobode 60/II ”Vektra”- Rimski Trg 44 KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje uspješno IZDAVANJE U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za - A.centar,da 44m2ste / V, 45.000 odličan poslali poruku.

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e reklamacije.

PRODAJA IZDAVANJE: -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. Blok VI 41m2/ vis.priz.

38.000e 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni-DELTA u sj“ČELEBIĆ”,68m2/II, utrašnjem320bPRAZAN roju izdanja, poslije 16h biće ob25m2/1-St.Aerodrom; javljeni nak33m2/2on dcentar va ;danPoslovni a p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače P 22m2/prZabjelo; 020-230-225 - Blok VI, 52m2/ 55.000e,korekturu dobar 42m2/1-Momišići; 46m2/1; 45m2/4- St. osnovnog Aerodrom; Nam. stan: Beograd, Vračar jedno3. prodajem Redakcija zadržava pravo daIII,izvrši oglasa80m2/VII po usvojenim redakcijskim pravilima bez Ljubović promjene smisla oglasa!

59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma -UNIVERZITETSKA 300e 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -I.CRNOJEVIĆA, 56m2 / II, 300e NAMJ. soban stan 53m2 namješten, Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom 4. Oglasi koji odnijesu- u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

069-060-961 110m2/2Momišići; 118m2/3Tološka šuma; 92m2/3Zabjelo 41m2/III 41.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. mah useljiv, 5. ekstra novogradnja.

281m2/5»Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je dataPobrežje; putem oglasa!

- “Kapacity” 105m2/dupl.

105.000e -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. 0038269325340, 067/609-141 Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2- Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače 069-051-360 22692 6. Prilikom slanja Vaših oglasa26m2/IV, molimo vas -BLOK da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas biti primljen.

Umjesto navedenih - T.Put “Kalezić”, 26.000e 320m2, plac 2.250m2-Tološi V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci;neće 1000m2-D.Gorica; 5.570m2- Nam. kuća: Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, 067-657-258 znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Prodajem dio kuće na Draču kod - TOL.ŠUMA, “BEMAX”, 75m2 / I, 700E, LUX nov, dvos. poreske, 46m2 - 23.000 eura.

Provjerite zašto smo IN www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me Tel.067/207-388 E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me 22693

INekretnine

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam Prodajem ford eskort CLX, 91. tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 Izdajem poslovni prostor p=65m2, adresu:PRODAJA MARKETING@DNOVINE.ME ili prizemlje, pozvati na tel: 77 god.

Nije300 u voznom104 stanju, masa dva ulaza, djeljiv za+382 dvi-

Prodajem ili izdajem nov jednosopisati na postavljeni e-mail ban stan, klimatizovan, kuhinjski elementi, visoki suteren, početak Zagoriča. Tel.067/260423, 068/877-879

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg.

Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

je djelatnosti. Orijentacija na Bulevar M.Bakića 120, preko puta autobuske, Podgorica. Tel.069/027-105

nji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura.

Tel.068/616-711

GARAŽE

mali štopovi original, restaurirana i sačuvana, jedan vlasnik. Cijena 5.200 eura.

Tel.069/012-243

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! IZDAVANJE Prodajem VW bubu 1973, Prodajem kuću, 84m2, na pla22700

cu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

22708

Prodajem kuću 147m2, sa placem od 5.000m2, Donji Kokoti.

Tel.067/877-866

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

PLACEVI

22719

Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1.

Tel.068/839-686

22687

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

22720

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/ III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače.

Tel.069/360-298

22709

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

22717

22742

Podgorica, Donja Gorica placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000e.

Tel.068/103-068, 067/503-605

Podgorica, Donja Gorica, kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac.

Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e.

Tel.068/103-068, 067/503-605

22745

22744

Vrlo povoljno 2.500ku urbanizovan plac blizu Lastve Grbaljske blizu magistrale, hitno. Tel.068/585-185

Prodajem stan u Podgorici, pent haus, 193m2, ekstra urađen. Cijena 950 eura m2. Plaćanje dogovor.

Tel.067/287-308

22766

22762

Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan.

Tel.068/474-184 22765

Prodajem trosoban stan Oktobarske revolucije ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.069/505-019 22774

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 22706

Izdajem namještenu garsonjeru kod Gintaša. Tel.067/460-650 22688

Izdajem dvosoban namješten stan, Hercegovacka ulica. Tel.067/245-335 22690

Izdajem dvosoban namješten stan.

Centar grada. Tel.067/460-829 22691

Izdaje se luks namješten stan 55m2 u Beogradskoj ulici, I sprat.

Tel.067/266-747 22701

Izdajem dvosoban stan, III sprat, na Pobrežju, zgrada "Vampirica".

Tel.069/370-629 461431

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

22712

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 22713

Izdajem jednosoban stan p=40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka Stari aerodrom. Mogućnost polunamješten. Podgorica.

Tel.069/027-105 22757

Izdajem garsonjeru u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 24.

Garsonjera je na prvom spratu. Cijena je 200 eura. Tel.068/460-873 22759

Izdajem dvosoban nenamješten stan, Gornja Gorica, blizu Venkora, novogradnja. Tel.069/304-632 22761

Povoljno izdajem manju namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.067/535-676, 067/415-868 22767

P

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

Z

Mijenjam plac 400m2, 1m2 85e u Podgorici, Zagorič 2,5 km od centra za novije dizel auto, škoda, pasat, grande senik. Zvati od 10 do 12h. Tel.069/572-352 22699

POSLOVNI PROSTOR

I

Kotor, Rakite, izdajem poslovni prostor 16 m2. Tel.069/149-888 22689

Izdajem kancelarijsko-stambeni prostor 200m2 u Zagoriču sa parkingom, kancelarije 100m2, trosoban stan 100m2. Ukupno 650 eura, 1 kirija gratis za godinu unaprijed.

Tel.067/530-853 22703

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

22710

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem garažu 15m2. Stari aerdrom, Ulica Josipa Broza Tita 23. Tel.068/522-806 22702

VOZILA/AUTO DJELOVI

Plac Donja Gorica, ekstra lokacija, na placu asfalt, struja, voda. Rasvjeta do placa. Veoma povoljno.

Tel.069/809-462

22718

22758

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

22704

RENT-A-CAR MNE - CAR

22763

Prodajem audi A3 1.8 benzin, 97.god, siva metalik, sve 4 nove gume, podizači, 2 airbega, fabrička muzika, alu felge, tek registrovan... Može i zamjena za manje.

Tel.069/857-577 22771

Pasat karavan 1,9 TDI, kraj 1993, redovno servisiran, u odličnom stanju, registrovan do februara 2014.

Tel.067/321-626 22773

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 069 997-992

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886

22707

GRAĐEVINSKE USLUGE

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 22746

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

067 24 99 11

22754

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

22705

Rušenje zidova, betonskih ploča, stepeništa, skidanje keramike, otvaranje prostora za vrata i prozore. Tel.068/540-394 22756

38

PONEDJELJAK, 22. 4. 2013.

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925 22750

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 22739

Postavke i popravke svih vrsta roletni, PVC stolarije, venecijanera i trakastih zavjesa. Tel.069/810-177 22697

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 22714

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020-102 22740

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 22741

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd.

Tel.020/651-418, 020/210981, 069/120-248

SLOLES - MONTENEGRO DANILOVGRAD, PAŽIĆI VELIKA RASPRODAJA NAMJEŠTAJA POPUSTI OD 10% DO 70% Tel. 020/811-066 i 069/424-224 Servis klima, ventilacija, obezbijeđeni rezervni djelovi, prodaja, ugradnja, dezinfekcija, garancija, najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 22770

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 22772

Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge.

Povoljne cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817 22775

NASTAVA

Operater na računaru, odlična informatička pismenost. Radno vrijeme od 4.30 ujutro. Podgorica.

Prijave slati na info@arhimed.me 22760

22743

APARATI/OPREMA

Potrošački krediti

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392

za penzionere i firme na 12 mjesečnih rata - klima uredjaji, bijela tehnika, LCD televizori itd.

069/120-248 069/160-159

22751

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 22753

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri, multi sistemi.

Servis, dezinfekcija, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic.com

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 22748

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambenoposlovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera.

Popust do 30 odsto. Tel.067/224644, 068/224-644, 069/224-644

22769

RAZNO Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

22749

22696

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411

22711

22752

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Servis računara (win xp, 7, 8, ubuntu, kubunt, fedora) reinstalacija samo 10 eura. Izrada vebsajtova, foruma i održavanje. Tel.069/245463, 068/818-936 22755

Povoljno i kvalitetno zidanje, šalovanje, malterisanje, ograde, trotoari, renoviranje kuća i krovova. Podgorica. Tel.067/368-999 22764

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89e. Ugrađen SEO za Gugl.

Detaljnije na www.bismontenegro. org Tel.069/530-568

22716

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 22715

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 22747

OGLAS

Elitnom hotelu Aleksandar u Rafailovićima potrebni: Menadžer prodaje i marketinga (1) - VSS,poznavanje 2 strana jezika Konobar (6) - SSS; III stepen - poznavanje 2 strana jezika Šanker (1) - SSS, poznavanje stranih jezika Čistačica - Higijeničarka (1) - NK Hostesa (1) - SSS, poznavanje 2 strana jezika Maserka (1) - VS, poznavanje 2 strana jezika Pomoćni radnik u kuhinji(2) - NK Prijave sa fotografijom (sa precizno navedenim radnim mjestom za koje se konkuriše) slati na mail: klikovacnet@t-com.me

Tel.067/600-211

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

22768

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

Ponedjeljak, 22. 4. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

40

TV PROGRAM FILM

06:05 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:00 14:45 15:20 16:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 20:45 21:30 23:25 00:00 00:15 01:00

Film:Hotel Snova: Indija/r Exkluziv/r Exploziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Prijatelji Veliki Brat VIP Serija:Tračara/r Dođi na večeru Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Dva i po muškarca Serija:Odbačena Veliki Brat VIP Uživo Serija:Tračara Veliki Brat VIP - Pregled dana/Izbacivanje Veliki Brat VIP Exkluziv Veliki Brat VIP Film:Čaplin

PRVA Serija:Tračara 20.45

06.30 09.06 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 12.50 13.00 13.35 14.05 15.30 16.05 17.00 18.05 18.55 19.30 20.05 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum ,dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Muzika Crtana serija: Štrumfovi Foršpani Vijesti Muzika Serija:Hejven/r Dnevnik 1 Svoja i šik/r Crna Gora uživo Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Let ka zvijezdama Dnevnik 3 U centar Igrani serijal: Hejven Vijesti

RTCG 1 Let ka zvijezdama 20.05

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:15 23:30 00:30 00:40 01:10 02:00

City kid’s Dobro jutro Farma – uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija: Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Farma: pregled dana Grand narod pita Serija: Eskobar Teen pleme Farma: uživo Preljubnici City

PINK Info Monte 18.00

06:45 09:05 10:00 10:35 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 20:05 21:00 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 01:25

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Ruža vjetrova/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija:Premijerka Film:Nacionalno blago 2 Extra lifestyle

VIJESTI Kuhar i pol 14.07

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 100 % /r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 I Love My Car 19:30 Showroom 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 U raljama života 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 U raljama života 01:00 Forum/r

ATLAS I Love My Car 19.00

TV PREPORUKA NACIONALNO BLAGO 2 Vijesti 23.25

U filmu “Nacionalno blago – knjiga tajni”, Ben i njegov otac, profesor Patrik Gates, uzdrmani su otkrićem jedne od odavno izgubljenih stranica dnevnika Linkolnovog ubice Džona Vilkesa Buta. Dnevnik je pronađen uz Butovo tijelo kad je ubijen, međutim, nekoliko stranica istrgnutih iz dnevnika nikad nije pronađeno... Sve dosad.

Iznenađujuće, čini se da informacije s te stranice optužuju njihovog pretka Tomasa Gatesa za saučesništvo u ubistvo predsjednika Linkolna.šom djevojkom Abigail Kase i njenim partne

08.30 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 16.10 17.00 18.05 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.05 00.00

Serija:Trkačka groznica/r Serija:U bilo koje vrijeme Program za djecu Vijesti Vaterpolo: Primorac – Jadran/r Magazin Lige šampiona Serija:Život velikog grizlija Serija:Izlog strasti Više od igre/r Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 CG.sport Serija:Mjesto zločina Serija:Nježne godine Serija:Medium Dok.program/r Film: Čiča Gorio

RTCG 2 Magazin Lige šampiona 15.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se...

12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

777 Na domaćem terenu 15.45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:00 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag, dok. zabavni program Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Dejan Tadić – finansijsko tržište Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

07:35 07:45 09:15 10:00 11:35 12:00 12:35 13:20 16:00 16:45 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35

Svježi u dan Serija: Distrikt /r.

Crtani filmovi Zelena patrola /r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r.

Serija: Distrikt Majstor kuhinje Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Istorijske paralele /r. gost: Prf.dr Novak Kilibarda 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Životinjske lakrdije 11.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 10.00 Razglednica 10.05 Enciklopedija za radoznale 10.30 Gradske ptice 11.00 Vesti 11.05 Tito - crveno i crno: Linija vatre 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25Vreme, stanje na putevima 12.40 Serija: “Do usijanja” 13.25 Evronet 13.30 Drama: Ubistvo u noćnom vozu 14.20 Zadnja kuća Srbija 14.45 Gastronomad 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Sami u lavirintu propisa, Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bolji život” 20.55 Film: “Crni Džek” 22.35 Vesti 2.40 erija: “Do usijanja” 23.35Dnevnik 23.40 Evronet RTS 2 10.22 Mesto za nas 10.51 Preci i potomci: Porodica Savić 11.20 Skadarlija - duh boemije koji iščezava: Skadarlijski likovi 11.55 Nikolaj Luganski svira Lista 12.33 Metropolis 13.05 Trezor 14.04 Zujalica 14.31 Priče o rečima 14.44 Nauči me da... 14.56 Neobično o biljkama 15.10 Ars praktika 15.26 Antisemitizam 15.53 Eko

global 16.20 Putokazi vere: Vizantija isihista 16.40 Datum 16.47 Verski kalendar 16.55 Serija: “Izvan sumnje” 17.50 Ludi svet Bebi Dol 18.25 Libela - Udruženje ljubitelj umetnosti “Cvijeta Zuzorić” 18.50 Bandolero, animirana serija 19.15 Pčelica Maja, animirana serija 19.40 Deni i Dedi, animirana serija 19.46 Verski kalendar 20.00 Klupa na šoru: Belegiš 20.30 Lov i ribolov: Lov sa sokolovima 21.00 Serija: “Izvan sumnje” 21.55 Kontekst 21 22.25 Tajne biljaka: Istine i zablude o marihuani 23.25 Beogradski džez festival: Kurt Eling 01.05 Trezor HRT 1 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 15.55 Serija: “Kralj vinograda” 16.45 Hrvatska uživo 17.50 Putevi evropskih fondova 18.10 Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana -19.30 Dnevnik 20.10 -Film: “Iz Pariza s ljubavlju” 21.44 -Serija: “Kenedijevi” 22.35 Dnevnik 22.55 Vesti iz kulture HRT 2 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.39 Film:

DANAS U GRADU “Tajni život pčela” 13.18 Film: “Virus” 14.47 Serija: “Degrasi” 16.31 Serija: “Dolina sunca” 17.18 Serija: “Novi klinci s Beverli Hilsa” 18.00 -Briljantin 19.00 Mala TV -19.29 Putovanja jednog gurmana -20.00 -Remek delo ili zlodelo -21.05 -Serija: “Dauntaun Ebi” 21.55 -Knjiga ili život 23.00 -Serija: “Inspektor Džordž Džentli” HBO 11.30 Film: “Čarli Sent Klaud” 14.05 Film: “Tri musketara” 15.55 Film: “Povratak kapetana Zume” 17.25 Serija: “Filmovi i zvezde” 17.50 Film: “Džon Karter” 20.05 Serija: “Kalifornikacija” 21.05 Serija: “Spartak - Rat prokletih” 22.05 Serija: “Igra prestola” 23.05 Film: “Đavo u tebi” FOX LIFE 12.40 Serija: “Džordanino raskršće” 14.45 Sve što niste znali o ljubavi 15.40 -Sudije za stil 16.10 -Serija.

“Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu Majku” 18.05 Serija: “Srećni završeci” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Ružna Beti” -20.00 Seri-

ja: “Džordanino raskršće” 20.55 -Serija: “Projekat Modna pista” -21.55 Majke plesača 22.55 Serija: “Privatna praksa” -23.55 Serija: “Ružna Beti” SPORT KLUB 11.15 Auto magazin - unutar trke, Bahrein 13.00 Formula 1, Bahrein, trening 2, prenos 14.45 Pregled NBA -15.00 NBA Action 15.30 -Magazin španske lige -16.00 -Moto GP SAD, prenos treninga 19.00 Najava španske lige -19.30 -Program iz studija 20.15 Hokej na ledu, SP: Hrvatska Srbija, prenos22.15 Evroliga, plej of -00.00 -Najava Premijer lige ARENA SPORT 11.00 -Fudbal: Troj Nansi -13.00 -Fudbal: OFK Beograd - Vojvodina -15.00 -Fudbal: Sao Paolo - Atletiko Mineiro -17.00 -Fudbal: Bajern - Volfsburg -19.00 -Najk najava kola, studio -19.30 -Fudbal, magazin Lige šampiona -20.00 -Fudbal, francuska liga, studio -20.30 -Fudbal: Monpelje - Lion -22.30 -NFL: Omaha - Atlanta -00.00 -Poker -00.00 -Poker -01.00 -Boks, Kotv, klasiks -02.00 -Boks, Kotv, magazin

CINEPLEXX

Utočište 15:10; 17:30; 20:00; 22:10; Ljubav je sve 20:20; Zaborav 16:00; 18:20; 20:40; 22:00; Vreli Majk 23:00; Stoker 22:30; Zambezia 3D 15:20; 17:40; Slomljeni grad 19:40; 21:30; G.I. Džo 2: Odmazda 19:20; Potpuno punoljetan 19:00; Pad Olimpa 21:00; Džek, ubica divova 3D 15:00; 17:10; Kruds 3D 16:10; 18:00; OZ - Veliki i moćni 16:30; CNP

Gostovanje - Po motivima romana “Maja i ja i Maja” Sretena Ugričića i serije slikovnica Marsela Marlijea i Žilbera Delaja: “Maja i ja i Maja”, 20.00