Izdanje 13. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

2,9

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

odsto biće inflacija u Crnoj Gori 2014, prema projekciji Ministarstva finansija

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014. BROJ 736/ GODINA III

KLINIČKI CENTAR ● 8

Stalni posao dobilo stotinu radnika ●7

DMITRIJ POTRUBAČ PRESAVIO TABAK

Arhiva: Privođenje Potrubača 10. jula 2013.

Bivši direktor KAP-a tuži Crnu Goru ●Protiv Potrubača i KAP-a tužilaštvo je podnijelo krivične prijave zbog sumnje da su od 22. februara do 25. maja prošle godine prisvojili 190.515 megavat-časova električne energije OPOZICIJA ● 4

Mojkovački recept uspijeva u Beranama?

KRIVOLOV CARUJE ● 9

Divljač pred istrebljenjem

BAR ● 12

Diskoteka bez dozvole, građani bez živaca

MILOŠEVIĆ ● 5

Državotvorni blok za nove i stare podjele u društvu

LP ● 5

Popović bi da okupi i one koji su otišli zbog njega

SOČI ● 17

S

travičan pokolj srna na Goliji samo je jedan u nizu primjera krivolova i uništavanja prirodnih bogatstava u Crnoj Gori. Adekvatne kazne za počinioce ovih zločina prema priro-

ODBOJKAŠ MARKO ĐURANOVIĆ ● 26

di i zaštićenim vrstama izostaju, zbog čega je krivolov samo eskalirao. Ekolozi poručuju da zgražavanje i iznenađivanje od strane nadležnih ne može više da prođe kod javnosti i da vrijeđa

PRIPREME FUDBALERA ● 31

intelekt građana. Zato im poručuju da pod hitno riješe sve slučajeve krivolova i kazne počinioce, te da ukoliko nijesu u stanju da se izbore sa tim problemima, podnesu ostavke.

Olimpijada poligon za pronevjeru novca

ŽENA ETNO ZVUK ● 23

Krenuli Tamburašima Najboji student asd danas je muzika u i kapiten sadaddasvukovi, još tri tima genima Budućnosti

EDITORIJAL

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

NEMOĆ

Na Goliji, pedesetak kilometara od Nikšića, u pravcu krajnjeg zapada države, pronađeno je devet glava i kože ubijenih srna. Pogled na ovaj događaj bez ikakvog prigovora i sumnje zaslužuje kvalifikacije zločina, masakra, bezumnog ubistva i izopačenosti.

Zapravo, ovog posljednjeg ponajviše. Ili, činjenično i ukratko, neko i negdje u ovoj državi živi i radi i veoma je raspoložen da pobije životinje zaštićene zakonom, zakolje ih i odere. Sticanje lične koristi od ovog primitivizma je jedna od osnovnih pretpostavki motiva ubistva.

Prema tome, a bez nekog naročitog iznenađenja, očigledno je da u ovoj državi žive sasvim izvjesne moralne nakaze i ubice. No, to smo već znali.

Ono što ne znamo je da li treba samo da čekamo neki sljedeći put i saznamo ko će onda biti ubijen!

U svakom slučaju, pozvao sam svog nikšićkog kolegu Bata Perovića, novinara crnogorske redakcije beogradskog dnevnog lista Blic, kome ovdašnja javnost duguje saznanje o ovom događaju. I čovjek mi je ispričao. Novinarski i kolegijalno. O tome kako su na jednoj visoravni pronađeni ostaci pobijenih srna, da je prizor je bio mučan i surov, jadan i prežalostan. A i da je ustanovljeno da su tijela stradalih životinja odrana, da su im otkinute glave, da je svirepost očigledna. I da se moglo ustanoviti da su oči stradalih životinja ostale da zjape, velike i tamne, vlažne od suza.

A ispričao mi je i da svi znaju kako su srne plašljive i da kada se nađu u opasnosti doživljavaju stres, počinju da plaču, pa čak i traže utočište u blizini čovjeka. Uz ovu činjenicu ide i podatak da su žitelji Golije mnogo puta, čak godinama, upozoravali na krivolovce, da se ovakav masakr nije dogodio prvi put i da se ovim krajem Crne Gore stalno motaju neki naoružani idioti. A i da su svi apeli bili neuspješni, baš kao i što se kažnjavanje krivolovaca ispostavljalo besmislenim.

Nego, a ma kako to nekom izgledalo, ovdašnja stvarnost nas po ko zna koji put upućuje da naše evropsko opredjeljenje nema blage veze sa stvarima koje nam se dešavaju. Ponajprije u pogledu ostvarivanja poglavlja 23 i 24, dakle stvarne realizacije procesa integracija i unutrašnjih reformi, te uspostavljanja i očuvanja osnovnih prava, pravde i bezbjednosti.

Znači, ne govorimo o šminkanju i papirčinama koje se promovišu u dokumenta i dokazima kako smo predani cilju pristupanja Evropskoj uniji, već o nemoćnom sprovođenju zakona i zadovoljenju pravde.

Zapravo, o nemoći znamo sve. O prisutnom primitivizmu znamo poprilično. A znamo i da još može da nas iznenadi svojom silinom i bezumljem. Znamo mnogo toga i o iščekivanju da se konačno dogode neke dobre stvari.

Samo o pravdi nemamo pojma.

Meteo 07:09 16:34

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

PROŠLE GODINE

Kineski ª Qoros 3º najbezbjedniji automobil Prema podacima “Euro NCAP” ogranizacije, koja sprovodi zvanične “crash testove”, 2013. godine najbolje se pokazao kineski “Qoros 3”, a u stopu ga prati “Renault Zoe”.

Na početku 2014. godine, organizacija “Euro NCAP” objavila je i rezime rezultata od prethodnih 12 mjeseci, tokom kojih je ispitano 33 novih modela automobila, i to u sedam različitih kategorija. Na

osnovu zvaničnog bodovanja koje podrazumijeva famozne “zvjezdice”, ali i procenat ukupne zaštite putnika i pješaka, najbolje je ocijenjena kineska limuzina “Qoros 3”, koja je ujedno i prvi automobil iz ove zemlje sa osvojenih maksimalnih pet zvjezdica.

U kategoriji tzv. supermini vozila, najbolje rezultate je ostvario električni “Renault Zoe”, u klasi “mali porodični automobil” pobje-

du je odnio već pomenuti “Qoros 3”, dok je u kategoriji “veliki porodični automobil” “Lexus IS300h” ocijenjen kao najbezbjedniji.

Najbolje ocijenjeni monovolumeni bili su “Kia Carens” i “Ford Tourneo Connect”, koji su ostvarili identične rezultate, dok je titula najboljeg terenca pripala “Jeep Cherokeeju”. “Maserati Ghibli” ocijenjen je kao najbezbjednije poslovno/prestižno vozilo.

ANTENA GRUPA

Piter Smit izvršni direktor Antena Grupa, vodeća medijska korporacija u jugoistočnoj Evropi, postavila je za izvršnog direktora Pitera Smita, bivšeg predsjednika američke medijske grupacije NBC Univerzal Internesnal (NBC Universal International). Piter Smit ima bogato iskustvo u oblastima TV i filmske produkcije i distribucije programa. U NBC Internešnelu je postigao veliki uspjeh na pozicioniranju TV kanala i produkcije te medijske kuće na međunarodnom tržištu i za četiri godine podigao je prihode od međunarodnih operacija kompanije na 4,1 milijardu dolara, što predstavlja rast od 60 odsto.

“Piter Smit se pridružuje Antena Grupi u trenutku kada ulazimo u narednu ambicioznu fazu stretegije širenja poslovanja.

Njegovo 25-ogodišnje iskustvo u medijskoj industriji će nam biti

Peter Smit dragocjeno u daljem razvoju operacija na međunarodnom tržištu.

Piter će upravljati našom ekspanzijom i pomoći nam u kreiranju i

akviziciji novih digitalnih projekata u Evropi”, izjavio je Teodor Kirijaku, vlasnik i generalni direktor Antena Grupe.

M.M.K.

INSPEKCIJA RADA

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom mirno.

Vjetar promjenljivog smjera, slabog intenziteta.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

2 3 5 4 5 -1 -3 -5 -3 -2

SJUTRA

16 18 18 17 17 13 12 10 10 11

min oC max oC

6 7 8 8 8 2 -1 -4 -2 -1

13 14 15 14 14 10 9 8 8 9

Na sjeveru jutarnja magla ili niska oblačnost. Jutro vedro, na sjeveru maglovito. Tokom Tokom dana u cijeloj Crnoj Gori pretežno dana postepeni porast oblačnosti. U noći sunčano i relativno toplo. između utorka i srijede moguća slaba kiša.

Za sada nema masovnog otpuštanja radnika Od kada je stupila na snagu odredba Zakona o radu koja ograničava zapošljavanje na određeno, poslodavci su, uprkos velikom otporu, uglavnom dali rješenja za stalno radnicima koji su kod njih radili duže od dvije godine, kazala je za TVCG glavna inspektorka rada Angelina Međedović.

“Poslodavci su mahom primijenili ovu odredbu u praksi. Dakle, za sve one zaposlene koji su se dokazali nakon dugog niza godina rada kod njih, sigurno su takvim zaposlenima poslodavci transformisali radni od-

nos na neodređeno vrijeme”, kazala je Međedović.

Taj utisak dijele i sindikati. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da je najveći broj ugovora o radu preveden na ugovor na neodređeno vrijeme.

“Ono što mi dobijamo, informacije sa terena i naša saznanja govore da je najveći broj tih ugovora o radu na određeno vrijeme preveden na ugovor o radu na neodređeno vrijeme’’, kazao je Keković. Generalni sekretar Saveza sindikata Marko Nikčević kaže da ta sindikalna organizacija

još čeka detaljne podatke sa terena.

“Mi ćemo nakon sljedeće nedjelje prikupiti konkretnije informacije sa terena i u odnosu na tu analizu ćemo vidjeti sa našim pravnicima kako da posavjetujemo zaposlene koji još nijesu ostvarili to pravo. Znači, šta da oni preuzmu, kakav vid zahtijeva da upute poslodavcima’’, kazao je Nikčević.

Sindikalce, međutim, brine moguća zloupotreba agencije za ustupanje zaposlenih. Iz Agencije za posredovanje ipak uvjeravaju da manipulacije nijesu moguće.

A.O.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Projekcije kretanja inflacije predviđaju blago smanjenje stopa u odnosu na prošlu godinu

ANKETA U NJEMAČKOJ

Vlada loše počela novi mandat Merkel

PROJEKCIJA

Inflacija ove godine 2,9 odsto

P

rosječna stopa inflacije bi, prema osnovnom makroekonomskom scenariju Ministarstva finansija, ove godine trebalo da iznosi 2,9, a u naredne dvije po dva i po odsto.

“Projekcije kretanja inflacije predviđaju blago smanjenje stopa u odnosu na prošlu godinu, kao posljedica stabilnih ili nižih cijena naftnih derivata i stabilnih cijena hrane”, navodi se u dokumentu pod nazivom Pretpristupni ekonomski program do 2016. godine koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

Kako su naveli iz Ministarstva, inflatorni pritisci se očekuju sa unutrašnjeg tržišta, kroz najavljeno poskupljenje električne energije i povećanje akciza na duvan u ovoj godini, kao i kroz rast agregatne tražnje tokom cijelog perioda, kao rezultat povećane investicione aktivnosti. Pretpristupni

ekonomski program zasnovan je na dva scenaria - osnovni makroekonomski koji predviđa kontinuirani ekonomski rast crnogorske ekonomije i scenario nižeg rasta. Prema projekcijama Evropske komisije, inflacija u Crnoj Gori ove godine će iznositi 2,1 odsto, a naredne 2,9 odsto.

Iz Ministarstva su obasnili da projekcije inflacije u scenariju nižeg rasta polaze od istih eksternih pretpostavki kao kod osnovnog, dok se na unutrašnjem planu očekuju blaži inflatorni pritisci kao rezultat povećanja cijena električne energije i akciza na duvan i nižeg rasta investicione aktivnosti u odnosu na

osnovni scenario.

“Polazeći od navedenih pretpostavki, predviđa se da će prosječna godišnja stopa inflacije prema scenariju nižeg rasta ove i naredne godine iznositi po jedan i po odsto, a 2016. dva odsto”, navodi se u dokumentu.

Prema osnovnom makroekonomskom scenariju za period do 2016. godine očekivano povećanje investicija imaće dominantan uticaj na ukupne tokove ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori.

“Realni rast bruto domaćeg proizvoda projektovan je na nivou od 3,6 odsto ove, tri i po odsto naredne i 3,8 odsto 2016. godine”, precizirali su iz Ministarstva.

Takođe su saopštili da osnovni makroekonomski scenario predviđa snažan priliv SDI koji će u srednjeročnom periodu iznositi prosječno 15,7 odsto BDP-a.

I.Boljević

PLJEVLJA

BERLIN - Veliki broj Njemaca, njih čak 46 odsto, smatra da je nova njemačka vlada, formirana prije četiri nedjelje, neuspješno počela. Ovo je pokazala anketa Instituta za istraživanje javnog mnijenja Emnid, koju je juče objavio ‘’Bild am Zontag’’.

Prema istoj anketi, većina Njemaca smatra da kancelarka Angela Merkel dobro radi. Kada je riječ o Merkel, čak 62 odsto vjeruje da ona dobro radi, dok svega 13 odsto misli da je šef Socijaldemokratske partije (SPD) Zigmar Gabrijel bolji od nje, a svega šest procenata vjeruje da oboje rade podjednako dobro.

Kao što Njemci smatraju da Merkel dobro radi, tako vjeruju i u njenu Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) - 35 odsto

Njemaca je ubijeđeno u dobar rad CDU, 28 odsto vjeruje u dobar rad SPD, a svega 13 odsto je svoj glas dalo bavarskoj Hrišćansko-socijalnoj uniji, ‘’sestrinskoj’’ partiji CDU. Kada je riječ o startu vlade za koji većina, 46 odsto Njemaca, kaže da je neuspješan zbog stalnih nesuglasica između koalicionih partnera, anketa pokazuje da njih 34 odsto, međutim, ne dijeli to mišljenje, ali i da ogromna većina Njemaca misli da će se nesuglasice i sukobi samo dalje nastavljati. Prema toj anketi, čak 81 odsto Njemaca vjeruje da će se nesuglasice i sukobi između demohrišćana, kancelarke Merkel i socijaldemokrata vicekancelara Gabrijela dalje nastavljati, a svega 17 odsto Njemaca vjeruje da neće.

INDONEZIJA

Proradio vulkan Sinabung je jedan od 129 aktivnih vulkana u Indoneziji, mirovao je oko 400 godina

Doček Nove godine UDRUŽENJE ª KRSTAŠº

Kralj Nikola na kalendaru 2014.

Udruženje Crnogoraca Srbije “Krstaš” je, tradicionalno, 11. put, izdalo zidni kalendar u 2.000 primjeraka koji je, ove godine, posvećen crnogorskom kralju Nikoli I Petroviću. Dijeljenje kalendara je počelo u više stotina crnogorskih porodica u Lovćencu i Feketiću, a

ovih dana se nastavlja kroz kolonistička mjesta u opštinama Vrbas i Kula.

Distribucija u ostalim krajevima Vojvodine i Srbije, kako je saopšteno, biće obavljena uz saradnju sa drugim udruženjima iz crnogorske zajednice.

Petnaestu godinu zaredom Pljevljaci će organizovano, na otvorenom, u samom centru grada dočekati Novu godinu po julijanskom kalendaru. Na platou Trga Đorđija Peruničića, u glavnoj ulici pored hotela “Pljevlja”, nastupiće Milan Topalović Topalko i grupa For You. Program će početi oko 21.30 sati i trajaće do pola sata iza ponoći. Organizatori koncerta su Opština Pljevlja i Sekretarijat za društvene djelatnosti.

D.K.

Džakarta - Više od 25.000 osoba evakuisano je nakon niza erupcija i isticanja lave iz vulkana Sinabung, koji se nalazi na zapadnom indonežanskom ostrvu Sumatra.

Direktor za hitne situacije u Nacionalnoj agenciji za ublažavanje posljedica katastrofa Tri Budiarto rekao je za AFP da je vulkan nekoliko puta bacao usijane stijene i pepeo do pet hiljada metara u visinu.

“Do sada je evakuisano 25.516 ljudi. Više nema nikoga u prečniku od pet kilometara oko kratera.

Sada apelujemo na one koji žive u prečniku od sedam kilometara oko kratera da se i oni evakuišu”,

naveo je on.

Prema njegovim riječima, užarena lava koju vulkan izbacuje već dvije sedmice ulila se u jednu rijeku i ispunila je doline piroklastičnim materijalom.

“Bilo je malih sekundarnih eksplozija kada je lava koja se izlila došla u kontakt sa vodom, ali za sada nema žrtava. Mi apelujemo na ljude da se uzdrže od aktivnosti na rijekama”, objasnio je zvaničnik.

Sinabung je jedan od 129 aktivnih vulkana u Indoneziji, mirovao je oko 400 godina, a ponovo je postao aktivan 2010. i zatim u septembru prošle godine. (MINA)

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

LP

Sekulić

Popović bi da okupi i one koji su otišli zbog njega Lider Liberalne partije Andrija Popović pozvao je pojedince i grupe u Crnoj Gori kojima je liberalno građanska ideja prioritet da se okupe, kako bi zajedničkim djelovanjem svoje ideje pretvorili u djelo. On smatra i kako će ova godina dati konačan odgovor da li za liberalno-građansku ideju postoji prostor na političkom tržištu Crne Gore.

Ovaj Popovićev poziv uslijedio je nakon što je objavljeno da će u Crnoj Gori biti formirana nova partija, koja, između ostalih, okuplja i znatan broj bivših liberala. Lider LP je priznao da i njegovoj partiji maltene svakodnevno pada rejting.

“Nesnalaženja i konstantan pad rejtinga liberalno orijentisanih partija traje već punih petnaest godina. Očigledno je da, iako to nije svojstveno liberalima u razvijenim zapadnim demokratijama i apsolutno nije dio liberalnog karaktera, crnogorski liberali, kao subjekat političkog centra, nijesu fleksibilni i sposobni da brzo reaguju na promjene na političkoj sceni. Krivicu treba tražiti i u definisanju riječi liberal, koju je u upotrebu kod nas unio slavni Liberalni savez Crne Gore 1990. Dobar dio ‘pravih liberala’ u suštini su konzervativni suverenisti koji zbog svojih tradicionalnih uvjerenja nijesu spremni prihvatiti liberalne stavove 21. vijeka, prije svega kada su u pitanju prava LGBT populacije, prava žena, dječjih i prava mladih, prava nacionalnih manjina, posebno RE populacije, korišćenja lakih droga, legalizacije prostitucije…”, ocijenio je Popović.

Niko, međutim, od bivših članova Liberalnog saveza, a koji su pominjani kao članovi inicijativnog odbora nove partije nije želio da komentariše Popovićeve izjave.

Mnogi od njih su nam ponovili da su izašli iz LP upravo zbog načina

Popović

DPs

Neozbiljan predlog o promjeni Ustava rada Andrije Popovića i da je pravi odgovor na to osnivanje nove, ovoga puta, demokratske partije.

Dragan Purko Ivančević je kratko kazao za DN da, jednostavno, nema komentar.

Dragutin Dado Martinović je istakao da su svi liberali zainteresovani za okupljanje patriotskih snaga.

“Podržavamo sve što ide u pravcu ujedinjenja crnogorskih patriotskih snaga, ali izjavu Andrije Popovića ne bih komentarisao. Možda neki drugi put kada je pročitam u izvornom obliku”, kazao je za naš list Martinović.

Na drugoj strani, Popović smatra da postoje liberali koji zastupaju ekstremne neoliberalne ideje, koje na dugi rok, kroz nepoštovanje prava radnika, rasprodaju državne imovine, a vođeni isključivo interesima vlasnika kapitala, uništavaju

nukleus crnogorskog i svakog drugog društva – srednju klasu.

“Iz tih razloga mnogi ‘liberali’ su voljno ili nevoljno postali formalni članovi različitih partija, političke ljevice, čak i desnice, a nakon Kongresa Liberalne partije u najavi je formiranje još jedne partije od dojučerašnjih članova i osnivača LP. Liberali apstinenti, koji takođe sebe često nazivaju pravim liberalima, predstavljaju snažnu frakciju unutar potencijalnog liberalno-građanskog biračkog tijela, ali je pitanje da li se samo radi o tradicionalnim ‘suverenistima’ ili istinskim liberalima. Dakle, jasno je da su se liberali rasuli u nekoliko neformalnih grupacija, koje su, pojedinačno daleko od izbornog cenzusa na državnom nivou, a odgovornost LP kao parlamentarne partije i njenog rukovodstva za buduće okupljanje je ipak najveća”, tvrdi Popović.

Predlog poslanika Demokratskog fronta i predsjednika Odbora za antikorupciju Predraga Bulatovića da bi radi jačanja kontrolne uloge Skupštine u odnosu na Vladu u procesu pregovora sa EU trebalo razmotriti mogućnost promjene Ustava za Demokratsku partiju socijalista je neozbiljan. Smatraju da bi takva odluka u ovom trenutku bila kontraproduktivna.

“Mislim da je to neozbiljan predlog s obzirom da dolazi od ozbiljnog političara kao što je Predrag Bulatović. Cijenim da je i njemu veoma dobro poznato da je naš Ustav veoma teško mijenjati, s jedne strane, a sa druge strane, ne znam kakvu je ulogu parlamenta zamislio u ovom trenutku, s obzirom da znamo da je u Crnoj Gori sistem podjele vlasti na izvršnu, parlamentarnu i sudsku. Tako da cijenim da je ova inicijativa potpuno bespotrebna”, mišljenja je poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

On smatra da se ništa ne bi postiglo sa promjenom Ustava.

“Ne samo da bi u ovom trenutku promjene Ustava bile kontra-

produktivne, nego je i pitanje šta se želi tom promjenom Ustava, ne bi valjda gospodin Bulatović želio da parlament ima neku drugačiju ulogu od one koja je predviđena sadašnjim Ustavom”, kazao je za Antenu M Sekulić.

Dritan Abazović iz Pozitivne saglasan je sa Bulatovićem da treba jačati ulogu parlamenta, ali promjene Ustava za njega su vrlo upitne.

“Znamo da je procedura promjene Ustava zaista složena, a svjedoci smo toga kroz promjene koje su se desile u oblasti pravosuđa, kada smo teškom mukom došli do potrebne većine da bismo uradili ono što su bili evropski zahtjevi prema Crnoj Gori”, kaže Abazović.

Rješenje vidi u donošenju zakona o Vladi i Skupštini.

“Ti zakoni bi zapravo donekle uspostavili kvalitetnije pozicije i parlamenta i Vlade i izašli bismo iz pravne konfuzije koja i dalje postoji u Crnoj Gori, gdje ingerencije Vlade nijesu dovoljno jasne u odnosu na parlament”, smatra Abazović.

A.O.

OPOZICIJA NA IZBORImA IPAK NAstuPA ZAJEDNO

Mojkovački recept uspijeva u Beranama?

Neuspjeh na lokalnim izborima u Mojkovcu koji su održani 16. novembra nije obeshrabrio crnogorsku opoziciju da na predstojećim izborima u Beranama nastupi zajedno. Tako će Socijalistička narodna partija i Demokratski front udružiti snage u borbi protiv Demokratske partije socijalista, koja je od maja 2010. godine na vlasti u ovom gradu. Iako je i sam lider SNP Srđan Milić nakon izborne trke u Mojkovcu priznao da je zajednički nastup bio greška, te da bi njegova partija bolje prošla da je u tu izbornu utakmicu ušla samostalno, u SNP-u ističu da su naučili greške koje su se desile na nedavnim izborima, te da sada nastupaju spremniji.

“Mnogo će se više raditi nego u Mojkovcu. Ponudićemo biračima odborničku listu na kojoj će biti mnogo novih ljudi, prepoznatih među sugrađanima po kvalitetu i odgovornosti, koji će donijeti promjene i u svakom smislu raditi isključivo za opšti interes Berana i njegovih građana”, kazao je predsjednik OO SNP Berane i poslanik Dragoslav Šćekić.

On je istakao da je njegova partija raspoložena za savez sa svim onim subjektima koji žele smjenu sadašnje vlasti u ovom gradu. Kao takav prepoznat je Demokratski front, pa će sa njima SNP pokušati da konstituiše vlast u ovom gradu.

“SNP kao najznačajniji politički subjekt pravi savez sa svima onima koji hoće promjenu vlasti i ko-

Radunović: Rad na terenu donijeće uspjeh

Novi pokušaj objedinjavanja opozicije

Poslanik DF-a Slaven Radunović kaže da je Mojkovac poslužio kao lekcija za ono što slijedi. Greške o kojima Radunović nije htio da govori, kažu, neće se ponoviti.

“Definitivno ćemo morati da naučimo lekciju iz Mojkovca i da ne ponovimo greške koje su se tamo desile. Ljudi u Beranama već rade na terenu i zaista očekujemo uspjeh. U Beranama je nešto bolja situacija nego u Mojkovcu kad je u pitanju broj glasača, pa očekujemo veću podršku”, zaključio je Radunović. ji žele dobro Beranama. SNP za to ima i kapaciteta i znanja i sposobnosti. Očekujemo podršku svih građana, bez obzira na to kojoj političkoj partiji pripadali. Na osnovu komunkacije sa njima, tako će i biti”, ocijenio je u izjavi za DN Šćekić.

On je dodao da će svako od političkih subjekata snositi odgovornost za ono što bude urađeno.

“Svako će biti odgovoran za svoje postupke, a opština će biti servis građana a ne servis za pojedince kojima je lični interes iznad svega a na štetu svih ostalih. Na kraju, valja podsjetiti da je opozicija

nakon odvajanja opštine Petnjica, i ne samo zbog toga, u prednosti nad vladajućom garniturom za više hiljada glasova”, zaključeno je u SNP-u.

Izbori za odbornike u Skupštini opštine (SO) Berane biće održani 9. marta ove godine.

Rok za dostavljanje izbornih lista za odbornike Opštinskoj izbornoj komisiji počinje teći od 11. januara, a završava se 11. februara.

Pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izborne liste učesnika predizborne kampa-

nje, a prestaje 7. marta u ponoć.

Odbornicima beranskog parlamenta, na sjednici održanoj 11. decembra, skraćeni su mandati. Odluku o skraćenju mandata donijelo je 18 odbornika vladajuće većine, nakon što su odbornici opozicije napustili sjednicu.

J.Đurišić

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

TARZAN MILOŠEVIĆ ZA DN

Državotvorni blok za nove podjele Adel Omeragić

P

olitički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kazao je u razgovoru za Dnevne novine da se insistiranjem socijaldemokrata i još nekih partija na formiranju “državotvornog bloka” osam godina nakon obnovljene nezavisnosti otvaraju predreferendumske podjele koje se, kao društvo u cjelini, Crna Gora trudi prevazići do kraja.

“Svima je jasno da do obnove crnogorske nezavisnosti ne bismo došli da na čelo upravo državotvornog bloka nije stala Demokratska partija socijalista. To je najvjerniji i najsvetiji cilj koji smo ostvarili tokom svih ovih godina. Ipak, insistiranjem na nazivu ‘državotvorni blok’ osam godina nakon obnovljene nezavisnosti se ipak otvaraju predreferendumske podjele koje se, kao društvo u cjelini, trudimo da prevaziđemo do kraja. Često je upravo nama u javnosti pogrešno prigovarano da produbljujemo i održavamo te podjele, što svakako nije tačno”, kazao je Milošević. Konstatno neslaganje SDP sa politikom i potezima koje sprovodi DPS za Miloševića nije ništa čudno. Čak ni pozivi za “neku novu Crnu Goru”, bez DPS-a.

“Sa SDP-om već 15 godina dijelimo vlast, pa samim tim i odgovornost pred građanima koji nam toliko dugo ukazuju povjerenje. Mi smo ve-

DROBNIČ

Definisati ulogu parlamenta Odlukom o povlačenju Rezolucije o evropskim integracijama nastavlja se odlaganje prijeko potrebnog definisanja nadležnosti parlamenta u procesu pridruživanja i, u tom kontekstu, u odnosu sa Vladom, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič.

“Skupština je nastavila da jača svoju nadzornu ulogu kroz kontrolu i konsultativna saslušanja. Zaključci sa saslušanja moraju da se prate efikasnije. Ovo je potrebno kako bi se obezbijedilo djelotvorno sprovođeneje zakonodavstva koje je harmonizovano sa standarima i propisi-

ma EU”, rekao je on agenciji MINA. Drobnič je kazao da, kada je u pitanju uloga parlamenta u procesu evropske integracije, ne postoji određen model.

“U prethodnim proširenjima postojali su razni pristupi. Ono što je važno jeste da parlament bude potpuno angažovan i uključen u proces pridruživanja. Na taj način će Crna Gora vidjeti koji model je najbolji za koji proces pridruživanja”, dodao je Drobnič i najavio da će Delegacija EU, u saradnji sa državama članicama, lokalnim vlastima i civilnim društvom osnažiti komunikacione aktivnosti u toku godine.

“Uskoro će u Podgorici biti otvoren EU info centar i nastavićemo sa pojedinačnim posjetama opštinama koristeći priliku da informišemo građane o sektorima koji su u središtu pristupnih pregovora u toku 2014. godine”, rekao je Drobnič. On smatra da bi djelotvorna komunikaciona strategija trebalo da doprinese boljem javnom znanju i razumijevanju EU. “Osim toga, trebalo bi da objasni posljedice pridruživanja za zemlju i njene građane, kao i veza između tempa priprema za članstvo i napretka postignutog pregovorima”, naveo je on.

A.O.

KOPRIVICA OCIJENIO

Partije da pokažu odgovornost Partije moraju pokazati odgovornost prema građanima i što prije definisati na koji način će biti rješavano pitanje izbora, ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica, navodeći da javnost od poslanika očekuje da započeti posao dovedu do kraja. Kopredsjedavajući radnoj grupi za izborno zakonodavstvo, Srđan Milić i Milutin Simović, su u pismu upućenom krajem decembra predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću naveli da nakon višemjesečnog rada radna grupa nije ispunila svoj zadatak i da je njen dalji rad neizvjestan. Koprivica je rekao da su osnivanjem radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces znatno podignuta očekivanja domaće i međunarodne javnosti da će Crna Gora konačno dobiti izborno zakonodavstvo koje će otkloniti sumnje u tačnost izbornih rezultata.

Koprivica U početku rada, kako je dodao, bilo je razloga za optimizam – radna grupa je u potpunosti otvorena za javnost, debata je bila veoma korektna i činilo se da su akteri zaista posvećeni traženju rješenja koja bi imala dvotrećinsku podršku u parlamentu.

“Međutim, kako je proces odmicao, partije su u prvi plan stavljale svoje interese, politika je nadvladala

struku i radna grupa je neuspjehom završila svoj rad”, ocijenio je Koprivica. Prema njegovim riječima, desio se zapravo najgori mogući scenario - oni koji je trebalo da vrate povjerenje u izborne procese, to su povjerenje još više smanjili.

“I sve se to dešava u momentu kad postoji trend stalnog pada povjerenja građana u rad Skupštine i političkih partija. Rezultati rada radne grupe su, zapravo, trijumf onih koji su željeli izbore koji su pod znakom pitanja”, poručio je Koprivica.

On smatra da partije moraju pokazati odgovornost, prije svega, prema građanima Crne Gore i što prije definisati na koji način i u kom roku će pitanje izbora biti rješavano.

“Posao poslanika je da donose zakone.Ukoliko to ne urade, moraju snositi političku odgovornost za stanje koje su kreirali, ali i za resurse koje su uzaludno potrošili”, kazao je Koprivica.

A.O.

oma svjesni ogromne odgovornosti koju ima DPS, kao najsnažnija partija na crnogorskoj političkoj sceni, pa ne treba očekivati od nas da povučemo bilo kakav neracionalan i nepromišljen potez, koji bi ugrozio sprovođenje političkog programa koji smo ponudili građanima. Kao i tokom svih prethodnih godina, spremno dočekujemo svaku odluku ostalih političkih partija, bilo da su naši dugogodišnji partneri u vlasti, bilo da su iz opozicionih redova”, jasan je politički direktor DPS-a.

On u pozivu premijera Mila Đukanovića srpskim partijama u Crnoj Gori da uđu u vlast ne vidi nikakav ekskluzivitet.

“To je kontinuirana poruka koju upućujemo iz DPS-a još od parlamentarnih izbora 2006. godine, odmah nakon referenduma. Sjetićete se, tada je naš izborni slogan bio ‘Evo ruke’ i tada smo pozivali sve partije koje su spremne da dijele odgovornost vlasti, a prije svega one koje su činile blok za zajedničku državu, da

Pobijedićemo u Podgorici “DPS uvijek igra na pobjedu, tako će biti i na lokalnim izborima na proljeće, kako u svim ostalim gradovima, tako i u Podgorici. U još jedan izborni uspjeh uvjerava nas povjerenje građana koje su nam ukazali na lokalnim izborima 16. novembra. Svakako, DPS bez pauze i zastoja realizuje svoje izborne programe u svim opštinama u kojima čini vlast i uvjereni smo da nas na proljeće očekuje odlična izborna ocjena od građana”, kazao je Milošević. nam se pridruže”, smatra Milošević.

On na pitanje da li DPS planira da koaliciju proširi sa SNP kaže: “DPS je stranka sa najvećim koalicionim kapacitetom na crnogorskoj političkoj sceni i ono što nas veže sa koalicionim partnerima su temeljne vrijednosti, jačanje crnogorske državnosti, evropske i evroatlantske integracije, poboljšanje uslova života svih građana Crne Gore. Sve partije koje ove ciljeve imaju zacrtane u svojim programima dobrodošle su da sa nama podijele teret odgovornosti i daju svoj puni doprinos u dostizanju ovih rezultata”.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

POLJOPRIVREDA

STAV Kod banaka ništa novo

Organizacije proizvođača olakšica i potreba Crna Gora nema Operativne programe u skladu s definicijama iz pravne tekovine EU

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

N

akon izbijanja finansijske krize, političari, širom zapadne hemisfere, utrkivali su se da se profilišu na račun banaka optužujući ih za nevolje i predstavljajući sebe kao zaštitnika običnog građanina. Tada su i obećali građaninu, svom suverenu, da će onemogućiti način poslovanja “koji počiva na varanju drugih”. Međutim, uprkos obećanjima, vrlo malo je od tada urađeno. Štaviše, ne samo da su stare metode još u upotrebi, već su u pitanju i isti igrači: UBS, Citi, Goldman Sachs, Barclays, Deutsche Bank, J.P. Morgan i HSBC. Tačnije, otkriveno je da su se prestupnici vratili starim navikama, što potvrđuje i skoro izrečena kazna od 1,7 milijardi eura od strane Evropske komisije zbog kartelskog udruživanja pri manipulisanju kamatnim stopama (primjera radi, Libor), a koje služe kao orjentir za finansijske produkte u iznosu od više desetina hiljada milijardi dolara, te su mnogi zbog navedene manipulacije izgubili milijarde. To, pak, nije sve, jer protiv ovih banaka brojne institucije sprovode razne istrage: od Evropske komisije, koja sprovodi istragu u vezi sa manipulisanjem CDS osiguranjima, pa sve do regulatora iz Berlina, Londona i Vašingtona, koji istražuju navodno manipulisanje cijenama zlata i srebra, kao i navodne zloupotrebe na tržištu deviza. Drugim riječima, očigledno je da banke nijesu izvukle pouke iz posljednje finansijske krize i da su ovoj branši potrebni ostri rezovi. No, šta konkretno treba uraditi da se države opet ne nađu u ulozi taoca to “big to fail” banaka (previše velika da propadne) i njihovog spekulisanja? dgovor na navedeno pitanje za sada polarizuje. U početku se smatralo da je rješenje razbijanje velikih banaka na “obično” (dosadno) i investiciono (rizično) bankarstvo, što je naišlo na brojne kritike. I dok jedni takav potez vide kao preveliko uplitanje u tržišnu ekonomiju, drugi tvrde da veličina banaka nije presudna. Tako Pol Krugman smatra da razbijanje banaka neće spriječiti izbijanje novih kriza u budućnosti i spašavanje banaka od strane države, već će se budući bailout odnositi na veliki broj manjih finansijskih institucija, a ne više na mali broj prevelikih finansijskih institucija. Kao primjer on navodi veliku depresiju iz tridesetih godina prošlog vijeka, jer su upravo ekonomiju tog perioda karakterisale relativno male banke.

Uz to, uprkos tome sto kanadskim finansijskim sistemom dominira nekoliko “velikih” banaka, on je ostao pošteđen udara finansijske krize jer funkcioniše po sljedećem principu: kada je riječ o bankarstvu, dosadno je dobro. Stoga se sada rješenje vidi u jačanju regulatornih tijela, strožoj regulaciji i drakonskim kaznama koje bi podrazumijevale i oduzimanje licence (poređenja radi, dosadašnje novčane kazne bile su čak i manje od iznosa dobiti od nezakonitih poslova).

No, da bi nova pravila donijela boljitak, ona moraju važiti na globalnom nivou. Ukoliko se regulacija sprovede samo na nacionalnom nivou, banke imaju mogućnost da svoje poslove samo prebace iz jedne države u drugu. A mala vjerovatnoća donošenja globalnih pravila je ključni podsticaj bankama da nastave po starom.

O

CBCG REZERVA BANAKA

Obavezna rezerva 196,3 miliona eura Obavezna rezerva poslovnih banaka na kraju novembra prošle godine je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 196,3 miliona eura, dva odsto manje u odnosu na oktobar.

Na računima CBCG u inostranstvu izdvojeno je 41,1 odsto rezerve, 32,1 odsto je deponovano na domaćim, a 26,8 odsto u obliku državnih zapisa.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka, na koji se obračunava obavezna rezerva, u novembru je iznosilo oko 2,1 milijardu eura, 42,2 miliona eura

manje nego na kraju oktobra.

Od ukupnih depozita na one po viđenju odnosi se 41,7 odsto, a na oročene 58,3 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu Odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 9,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 8,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Organizovano udruživanje domaćih proizvođača u takozvane operativne programe (OP) ne doprinosi samo lakšem dobijanju novca iz EU fondova, već i zajedničkom plasmanu proizvoda, poboljšanju njihovog kvaliteta i povećanju konkurentnosti, smatra savjetnica za voćarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Marija Krstić.

Ona za Dnevne novine objašnjava zašto bi evropska praksa kod nas trebala zaživjeti.

“Crna Gora nema Operativne programe u skladu s definicijama iz pravne tekovine EU. Imamo 15 udruženja proizvođača u sektoru voća i povrća, kao i brojne NVO sa aktivnostima u ovom sektoru. Ove strukture, kao oblik udruživanja, imaju drugačiju funkciju od organizacija iz EU propisa. Proizvođači sarađuju u raznim proizvodnim fazama i imaju djelimično karakter sektorskih udruženja (npr. Udruženje malinara) ili imaju teritorijalnu organizaciju (npr. Udruženje poljoprivrednih proizvođača Malesija) i dr. Najčešće su formirana ad hoc, radi ostvarenja neke vrste jednokratne podrške ili dok traje realizacija nekog projekta. Nerijetko, zbog nedostatka vizije i gubitka interesa, članstvo se osipa i udruženje ostaje samo na papiru”, upozorava Krstić.

U novim okolnostima, kako smatra Krstić, udruženja bi trebalo da imaju kompleksniju ulogu i nešto drugačiju suštinu.

“Do sada su se u nas proizvođači udruživali da bi započeli određeni vid poljoprivredne proizvodnje. U predstojećem vremenu, pojedinci će se udruživati u OP ne samo da bi dobili novac iz EU fondova, već radi zajedničkog plasmana svojih proizvoda, poboljšanja kvaliteta svojih proizvoda, povećanja konkurentnosti kroz optimizaciju troškova (zajednički komercijalista i tehnička podrška, prostor za

skladištenje i čuvanje, mašine za kalibriranje, pakovanje i dr), pojašnjava Krstić.

Ona ističe da se u OP poštuju demokratska pravila – u donošenju odluka jačina glasa svakog člana proporcionalna je veličini njegove proizvodnje, ali glas člana sa najvećom proizvodnjom ne može biti jači od 49 odsto. Za to je potrebno da pojedinci imaju što veću proizvodnju i da imaju viziju, koja će biti objedinjena i usklađena sa vizijom drugih proizvođača – članova OP i kao takva biti definisana u planu, u tzv.

Operativnom programu.

Pojmovnik: Operativni programi MPRR priprema strateške dokumente i pravna akta u skladu sa preuzetim obavezama u procesu pridruživanja, a koji su između ostalog osnov za donošenje Operativnih programa.

U skladu sa vremenom i normama, u odobrenim Operativnim programima ogledaće se nacionalni interes, kao i interes pojedinaca organizovanih u preporučeni vid udruživanja – u: organizacije proizvođača, asocijacije organizacija proizvođača i međugranske

organizacije proizvođača.

Takođe, oni će biti izraz nacionalne i pojedinačne svijesti i sposobnosti da valorizujemo prirodni potencijal i da koristimo sredstva evropskih fondova za tu namjenu. OP mogu biti konstituisane i odobrene po tri osnova: po sektoru (npr. voće i povrće), po proizvodu (npr. za jabuke) i po prerađenom proizvodu (u EU regulativama postoji lista svih prerađevina za koje se može priznati OP).

NE PONOVILO SE

Garancije su istorijska lekcija Radunović

Prošla godina ostaće upamćena po zamalo kobnom padu garancija izdatih za Kombinat aluminijuma Podgorica i to je nešto što bi moralo biti istorijska ekonomska lekcija našoj zemlji, smatra poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović. U osvrtu na 2013. on za Dnevne novine komentariše da se takav probust Vlade ne bi smio nikada više dogoditi.

“Najveći problem koji se desio je slučaj Kombinata aluminijuma, garancija koje su počele da dolaze na naplatu i to je nešto što crnogorska privreda i budžet ne mogu da izdrže. Nesavjesno ponašanje Vlade kad je u pitanju izdavanje garancija ne bi smjelo da se ponovi nikad više jer dovodi kompletni budžet i cjelokupno funcio-

nisanje države u pitanje”, ocjenjuje Radunović.

On se nada da će prognoze sa planiranim rastom privrede da se ostvare, ali napominje da ostvarivanje rasta privrede zavisi od mnogo faktora.

“Jedan od njih je da država počne da se bavi realnim sektorom i da podstakne mala i srednja preduzeća da se bave proizvodnjom i konkretnim stvarima koje će da donesu realno punjenje budžeta, da ne čekamo od godine do godine da li će neki šeik ili tajkun kupiti nešto što su naši preci stvorili”, ocjenjuje Radunović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima mnogo razvojnih mogućnosti, među kojima prednjače turizam i poljoprivreda.

I.B.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Dmitri Potrubač tvrdi da su mu prava bila narušena, sa hapšenja Potrubača u julu 2013.

7

VLADA - MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

Više podsticaja za preduzetnike Ove godine neophodno je obezbijediti znatna finansijska sredstva za nastavak postojećih i razvoj novih programa podrške podsticanju konkurentnosti na mikro nivou, s obzirom da ih 2013. godine nije bilo dovoljno.

Prema izvještaju o realizaciji akcionog plana za prošlu godinu Strategije podsticanja konkurentnosti na mikro nivou od 2011. do naredne godine, u izvještajnom periodu je ostvaren zadovoljavajući efekat na unapređenju podrške izvozno orijentisanim preduzećima i jačanju njihove konkurentnosti, ali nije bilo obezbijeđeno dovoljno

novca za realiziciju svih predviđenih mjera i aktivnosti.

“Zbog toga bi ove godine trebalo obezbijediti znatna finansijska sredstva za nastavak postojećih i razvoj novih programa podrške kako bi se ostvarili definisani ciljevi Strategije podsticanja konkurentnosti na mikro nivou”, navodi se u izvještaju koji je usvojila Vlada.

U narednom periodu bi trebalo raditi i na unapređenju promotivnih aktivnosti malih i srednjih preduzeća (MSP) na ciljnim tržištima, formiranju klastera i kreiranju podrške za uvođenje inovativnih aktivnosti kroz vaučerske šeme.

SNP

Milić pregovara za radnike Metalca NOVE OKOLNOSTI

Potrubač tužio Crnu Goru Ivana Boljević

B

ivši finansijski direktor KAP-a podnio je tužbu sudu u Strazburu jer su mu, kako tvrdi, bila prekršena prava, saznaju Dnevne novine. U svojoj izjavi ruskim medijima Potrubačev advokat kazao je da je njegov štićenik mjesecima bio pod ograničenjem kretanja zbog, kako je kazao, “apsurdne” sumnje za krađu struje.

Bivši finansijski direktor Kombinata aluminijuma (KAP) ruski državljanin Dimitri Putrubač podnio je tužbu Evropskom sudu za ljudska prava, u kojoj navodi da su njegova prava bila prekršena u vezi sa postupkom koji je pokrenut protiv njega u Crnoj Gori na osnovu sumnje za veliku krađu struje, saznaju Dnevne novine.

“Potrubača su u Podgorici nekoliko mjeseci držali sa zabranom kretanja, a bez ikakve formalne optužbe. Njemu je zabranjeno napuštanje Podgorice zbog apsurdnog sumnjičenja za krađu struje iz Evropske mreže”, rekao je Potrubačev advokat.

Advokat je dodao da crnogorski zakoni zabranjuju odbrani da se žali na bilo koji akt koji izda tužilaštvo, čak iako su nesaglasni, i ne postoji vremenski rok za istragu.

Protiv Potrubača i KAP-a tužilaštvo je podnijelo krivične prijave zbog sumnje da su od 22. februara do 25. maja prisvojili 190.515 megavat-časova električne energije.

Time su, kako je navedeno u krivičnoj prijavi, nanijeli štetu od 9.640.079 eura Crnogorskom elektroprenosnom sistemu.

Na saslušanju kod zamjenika osnovnog državnog tužioca Zorana Vučinića negirao je krivično djelo.

Potrubač je priveden 10. jula 2013. po nalogu tužilaštva, kada je pokušao da izađe iz Crne Gore preko Graničnog prelaza Dobrakovo. On je na saslušanju negirao krivično djelo, ističući da su svi, od odgovornih u KAP-u pa do Vlade, znali o načinu kako se kompanija snabdijeva strujom. On je osumnjičen za učešće u krađi struje vrijedne skoro deset miliona eura i nakon nekoliko da-

DRŽAVNI ZAPISI

na provedenih u zatvoru u Spužu pušten je na slobodu uz kauciju od 100.000 eura.

Istraga je u KAP-u pokrenuta kako bi se utvrdile okolnosti o prijavljenim neregularnostima u vezi sa krađom struje u fabrici i to nekoliko dana prije nego je u nju uveden stečaj.

Prvi dio električne energije koju je KAP uzimao od 79 gigavatsati već je vraćen Evropskoj interkonektivnoj mreži, dok drugi dio od 62 gigavatsata, po takozvanoj zimskoj tarifi, treba da se vrati u periodu kada je preuzet, odnosno u prvom kvartalu ove godine. Cjelokupnu količinu struje vraća Crnogorski elektroprenosni sitem, koji je od 22. februara do 23. maja prošle godine nelegalno preuzimao električnu energiju za potrebe KAP-a, a koji od početka 2013. godine nije imao potpisan ugovor o snabdijevanju električnom energijom. Sa nelegalnim preuzimanjem struje se stalo nakon upozorenja Briselskog komiteta za operativno upravljanje i pouzdanost rada energetskog sistema i Evropske mreže operatora prenosnih sistema, koji su predstavnicima CGES-a zaprijetili restrikcijama i gašenjem KAP-a.

Milić Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić iniciraće tokom sedmice sastanke sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem i predstavnicima Erste banke i Investiciono-razvojnog fonda (IRF), na kojima će se razgovarati o problemima u preduzeću Metalac.

Iz SNP-a su saopštili da će Milić sa Kavarićem i izvršnim direktorima Erste banke i IRF-a Aleksom Lukićem i Predragom Počekom razgovarati o problemima i zahtjevima radnika nikšićkog preduzeća koji štrajkuju glađu od 18. decembra.

Iz te partije su podsjetili da su štrajkači Metalca tokom nedavnog razgovora sa Milićem ponovili da traže isplatu zaostalih zarada, uplatu zaostalih poreza i doprinosa na zarade za protekla 23 mjeseca i pokreta-

nje proizvodnje.

Milić je kazao da je nevjerovatno da je jedna tako velika firma kao što je Metalac mogla doći u sadašnje stanje, kao i da je nedopustivo, sa bilo koje tačke gledišta, što su zaposleni radnici došli u situaciju da jedino štrajkom glađu mogu potraživati prava i boriti se za egzistenciju svojih porodica.

Radnici su u četvrtak razgovarali sa ministrom Vladimirom Kavarićem, koji im je saopštio da je Vlada uradila sve da pomogne Montavar Metalcu, ali ne može da isplaćuje zaostale zarade u bilo kom privatnom preduzeću u Crnoj Gori.

Radnici su nakon toga u prostorijama preduzeća nastavili štrajk glađu, zahtijevajući isplatu zarada, povezivanje radnog staža i pokretanje proizvodnje. I.B.

EKIP

Sjutra prva Petina crnogorskih građana ovogodišnja aukcija nezadovoljna operatorima Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 20 miliona eura, prva ovogodišnja, biće održana sjutra.

Iz Centralne banke Crne Gore saopštili su da se ponude mogu dostavljati do tog dana do 12 sati.

“Samo kovertirane ponude, donijete i stavljene u posebnu kutiju, koja se nalazi u holu zgrade CBCG, biće obrađe-

ne u postupku aukcije”, kazali su predstavnici CBCG, koja vodi aukciju u ime Vlade.

Rok dospjeća zapisa, koji će biti emitovani u srijedu, je 182 dana, odnosno 16. jul ove godine.

Ukupan dug po osnovu državnih zapisa, hartija od vrijednosti koje se prodaju u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta, prema podacima Ministarstva finansija, iznosi oko 95,49 miliona eura.

Provajdera mobilne telefonije u Crnoj Gori promijenila je petina ispitanka, od čega se većina na to odlučila zbog nezadovoljstva cijenama, pokazalo je istraživanje sprovedeno za potrebe Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Prema rezultatima istraživanja o upotrebi informaciono komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, koje je za potrebe EKIP-a uradila Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Da-

mar, navodi se da je od 1.050 ispitanika njih 20,5 odsto promijenilo operatora mobilne telefonije.

“Najveći broj ispitanika je mobilnog operatera promijenio zbog nezadovoljstva cijenama, njih 40,8 odsto i zato jer ih je novi provajder kontaktirao sa boljom ponudom, što je navelo 22,2 odsto anketiranih”, navodi se u istraživanju koje je objavio EKIP. Blizu deset odsto ispitanika je, kako se dodaje, kao neki drugi razlog za promjenu provajdera navelo to što je

subjekt u kojem su zaposleni promjenio provajdera.

U Crnoj Gori najveći broj anketiranih, odnosno 96,2 odsto, posjeduje mobilni telefon.

Kada su u pitanju servisi mobilne telefonije, građani najviše mobilne telefone koriste za razgovor, SMS i pristup internet.

Više od polovine ispitanika, odnosno 55,6 odsto, ima jedan telefon, njih 26,4 odsto ima dva, dok 14,3 odsto ispitanika posjeduje tri telefona. I.B.

8 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

ZELENI CRNE GORE

Odlaganje otpada kod KAP-a najlošije rješenje U NVO Zeleni Crne Gore iznenađeni su izjavom direktora Agencije za zaštitu životne sredine Ervina Spahića da se lokacija deponije za opasni otpad planira na prostoru KAP-a u Podgorici. Ova NVO u otvorenom pismu poručuje da je izabrano najlošije moguće rješenje.

“Uz sve to nijeste našli za shodno da bar priupitate domaće stručnjake iz ove oblasti, nije valjda da ih Crna Gora nema! Naša NVO egzistira već 12 godina. U svom članstvu imaju stručnjake svih profila, a posebno iz problematike o kojoj je riječ (pored ostalih i tri bivša ministra zaštite životne sredine kojima su crne ekološke tačke bile dominantna briga)”, kazao je u otvorenom pismu predsjednik ove NVO Rako Nikčević.

Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da se baš u periodu kada država traži najbolja rješenja za dalju sudbinu KAP-a, ne vodi računa i o ispunjavanju najvećih ekoloških standarda na ovom prostoru.

“Podsjećamo na činjenice da je Zetska ravnica najveća riznica - podzemni rezervoar - pitke vode, koji će u budućnosti predstavljati najveće bogatstvo u skladu sa prognozama o klimatskim pro-

mjenama. Predmetna lokacija opasnog otpada je u centru Zetske ravnice kao najplodnijeg poljoprivrednog prostora u Crnoj Gori, kao i na obodu Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”. Ona je i u neposrednoj blizini Plantaža - crnogorskog brenda. Predmetna lokacija je nedaleko od izvorišta Bolje sesre odakle se snabdijeva cijelo crnogorsko primorje pitkom vodom”, upozorio je Nikčević.

On je u pismu Spahiću istakao da je za očekivati da se u sklopu rješavanja problema KAP-a rješava i pitanje crvenog mulja kao tehnogene mineralne sirovine i taj prostor oslobodi i od sadašnjeg opasnog otpada.

“Nasuprot tome, vi sada smatrate da je to prostor gdje treba deponovati čitavi opasni otpad sa područja Crne Gore uz obrazloženje da je to centralni dio države, lokacija pristupačna drumskom i željezničkom saobraćaju. Prosto je zapanjujuće laički da to mogu biti razlozi za opredjeljenje lokacije za odlaganje opasnog otpada jer ako je bazen crvenog mulja crna ekološka tačka, onda bi predloženo rješenje bilo crna ekološka tačka na kub!”, poručio je Nikčević.

M.M.K.

Status sporan za dio zaposlenih u KCCG jer njihova radna mjesta nijesu obuhvaćena sistematizacijom

RIJEŠILI STATUS

U Kliničkom 100 radnika dobilo ugovore za stalno U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) više 100 radnika koji su do sada radili na određeno vrijeme regulisali su radni status jer su njihovi ugovori transformisani na neodređeno. Predsjednik Sindikata KCCG doktor Vladimir Pavićević kazao je Dnevnim novinama da je zadovoljan primjenom Zakona o radu kada je u pitanju ta zdravstvena ustanova.

“Mi smo i Sindikatu prilično zadovoljni jer je više od 100 zaposlenih trasformisalo ugovore sa određenog na neodređeno vrijeme. Problem postoji kod jednog dijela zaposlenih jer sistematizacijama nijesu obuhvaćena sva radna mjesta. Vidjećemo u narednom periodu šta će biti sa jednim malim brojem zaposlenih. U svakom slučaju sve ćemo ispratiti do kraja”, poručio je Pavićević.

On ističe da za druge zdravstvene

ustanove nema informacije, te da bi takve podatke trebalo da dobiju do kraja mjeseca.

“Očekujemo da će i u drugim ustanovima radnici dobiti ugovore za stalno. Trenutno ne raspolažem ni sa procjenama koliko je radnika dobilo ugovore na neodređeno vrijeme”, uvjerava Pavićević.

Podsjetimo da su iz Sindiakta prosvjete ranije saopštili Dnevnim novinama da bi oko 1.000 prosvjetara trebalo da dobije ugovore za stalno.

Nekima su ugovori sa određenog trasformisani na neodređeno pred Novu godinu.

Predsjednik podgoričkog Opštinskog povjereništva Sindikata prosvjete Slobodan Savović rekao je DN da je u većini škola u glavnom gradu riješen status radnicima shodno Zakonu o radu i da su postignutim zadovoljni.

M.M.K.

Plate da se ne smanjuju Vladimir Pavićević ističe da se sa zdravstvenim vlastima nijesu pregovarali oko povećanja zarada u zdravstvu, te da su insistirali da se plate ne smiju smanjivati.

“Očekuje se da će, kako najavljuju ekonomski analitičari, doći do privrednog rasta. Mi ćemo pratiti šta se na tom planu dešava i blagovremeno pokrenuti aktivnosti ukoliko bude prostora za to da se u zdravstvu povećaju plate”, najavio je Pavićević.

MALO ANESTEZIOLOGA Ervin Spahić

MITROPOLIJA

Hram Svete Petke grade u Danilovgradu Novim prostorno-urbanističkim planom opštine Danilovgrad predviđena je gradnja sabornog hrama Svete Petke na Božovoj Glavici u Danilovgradu, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

“Tako će se, konačno, na najbolji mogući način riješiti višegodišnji problem oko dobijanja potrebnih dozvola za gradnju novog hrama. Nacrt PUP-a, koji je ovih dana stavljen na javnu raspravu, potvrđen je od strane najvišeg stručnog tijela Vlade Crne Gore - nadležne stručne komisije Ministarstva turizma i održivog razvoja. Pozivamo sve pravoslavne vjernike iz Bjelopavlića i Crne Gore da se saberemo oko ovog zajedničkog djela u slavu Božiju i čast Svete Petke”, kaže se u saopštenju Mitropolije.

Kako poručuju, blagodare svi-

ma koji su pomogli da se kroz ovo plansko rešenje omogući gradnja hrama.

“Zahvaljujemo predstavnicima nadležne stručne komisije Ministarstva turizma i održivog razvoja, obrađivaču plana Centru za planiranje urbanog razvoja, gradonačelniku Danilovgrada Branislavu Đuranoviću, Sekretarijatu za urbanizam, komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine koji su u saradnji sa danilovgradskom Crkvenom opštinom doprinijeli da se na, opštu radost pravoslavnih vjernika u Danilovgradu, omogući skori početak radova na izgradnji hrama Svete Petke. Posebno zahvaljujemo velikom broju priložnika koji su minulih godina odvojili značajna sredstva za potrebe gradnje novog hrama”, zaključuje se u saopštenju.

M.M.K.

Bezbolni porođaj nije zaživio U Crnoj Gori je prošle godine bilo 180 porođaja u epiduralnoj anesteziji, što pokazuje da ta metoda još nije zaživjela, saopštio je direktor Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola u Kliničkom centru Crne Gore Zoran Jovančević. On smatra da je mali broj anesteziologa u odnosu na broj porođaja uzrok takvog stanja.

“U Crnoj Gori metoda još nije zaživjela kao rutinska zbog malog broja anesteziologa u odnosu na broj porođaja, (oko 3.500 porođaja godišnje), dužine trajanja porođaja (nekoliko sati), kao i zahtjeva za 24-satnu prisutnost anesteziologa”, kazao je Jovančević u intervjuu agenciji MINA. Prema njegovim riječima, bojazni budućih majki vezane su za strah od uticaja anestezije na tok porođaja i zdravlje bebe. Ta procedura nije obuhvaćena obaveznim vidovima zdravstvene zaštite, pa zahtijeva plaćanje u iznosu od 126 eura od porodilje po izvršenoj proceduri na račun Kliničkog centra.

“U toku radnog vremena, kada je broj anesteziologa optimalan, anesteziolog se angažuje na za-

U Crnoj Gori je prošle godine bilo 180 porođaja u epiduralnoj anesteziji, što pokazuje da ta metoda još nije zaživjela htjev akušera da uz svoj redovni posao uradi proceduru. Problemi nastaju u popodnevnim, noćnim i ponoćnim satima kada treba angažovati anesteziologa da od kuće (u svoje slobodno vrijeme) i bez adekvatne nadoknade uradi procedure. U planu je uvođenje pripravnosti anesteziologa za izvođenje te procedure, uz adekvatnu nadoknadu ili uvođenje de-

žurstva anesteziologa na Klinici za ginekologiju i akušerstvo što bi bilo teško izvodljivo s obzirom na nedovoljan broj anesteziologa”, ocijenio je Jovančević.

On je objasnio da je regionalna anestezija nastala ubrizgavanjem rastvora lokalnog anestetika u epiduralni (ekstraduralni) prostor grudnog, slabinskog i sjedalnog dijela kičme. M.M.K.

DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Krivolov caruje

U Crnoj Gori divljač pred istrebljenjem Milica Krgović

S

travičan pokolj srna na Goliji samo je jedan u nizu primjera krivolova i uništavanja prirodnih bogatstava u Crnoj Gori. Adekvatne kazne za počinioce ovih zločina prema prirodi i zaštićenim vrstama izostaju, zbog čega je krivolov samo eskalirao.

Javnost Crne Gore uznemirile su zapanjuće slike sa nikšićke Golije gdje je na svirep način zaklano devet srna.

Nadležni su obišli mjesto zločina i najavili da će podnijeti dvije krivične prijeve protiv zasad nepoznatih počinilica. Nažalost, ovo nije jedini primjer svirepog ubijanja rijetkih i zaštićenih vrsta. Pitanje je samo koliko primjera je ostalo neotkriveno jer za njih nijesu saznali mediji.

Ekolozi poručuju da zgražavanje i iznenađivanje od strane nadležnih ne može više da prođe kod javnosti i da vrijeđa intelekt građana. Zato im poručuju da pod hitno riješe sve slučajeve krivolova i kazne počinioce, te da ukoliko nijesu u stanju da se izbore sa tim problemima podnesu ostavke.Koordinatorka Programa životne sredine u NVO Grin Hom Nataša Kovačević poručila je u izjavi za DN da se loše sprovode zakoni, te da je ustaljena praksa da se zbog krivolova i uništavanja prirodnih resursa vrše sporadična kažnjavanja kako bi se dobio određeni statistički broj za potrebe izvještaja. Ona je upozorila da u Crnoj Gori nije izvršeno inventarisanje divljih životinja i niti jedan katastar lovišta ne odražava stanje na terenu.

Prema njenim riječima, zbog situacije opšte zloupotrebe upravljanja lovištima i neregularnog vršenja lova došli smo u situaciju da je divljač u crnogorskim šumama gotovo istrijebljena.

Njen kolega iz nikšićkog Ozona Aleksandar Perović ocijenio je za DN da nepostojanje nacionalne politike upravljanja divljom faunom i florom i prirodnim staništima ostavlja prostor za različite zlouoptrebe koje nanose veliku ekološku i ekonomsku štetu. “Krivolov, nelegalna sječa, namjerno izazvani požari, zagađena vodoizvorišta uz neefikisan rad nadlež-

50

odsto lovišta u Crnoj Gori već dvije godine nema korisnike, tvrdi predstavnica NVO Grin Hom Nataša Kovačević nih institucija i selektivnu primjenu zakona, razlozi su zbog kojih je trajno poremećen ekosistem, šumska harmonija, a posljdice su naročito pogubne u područjima koja imaju preduslove da budu kandidovana za stavljanje pod neki od međunarodnih stepena zaštite, poput planina Golije”, upozorio je Perović.

I iz NVO Društvo mladih ekologa Nikšića (DMEN) stigle su oštre kritike povodom nedavnog odstrijela devet srna na Gloliji, navodeći da nije prvi put da se takvi masakri dešavaju kod nas.

●Slučaj na Goliji vrh ledenoG brijeGa Izvršni direktor NVO Breznica Milorad Mitrović izjavio je za DN da je slučaj pokolja srna na Goliji samo vrh ledenog brijega krivolova koji se godinama dešava u Crnoj Gori. Sličnih slučajeva, tvrdi on, ima mnogo.

“Upravo zbog krivolova neke divljači su nestale sa naših prostora. Zakon o lovstvu nije dobar i mi na to ukazujemo već 15 godina”, kaže Mi-

Potresne slike brutalno ubijenih srna uznemirile crnogorsku javnost trović, poručujući da bi za krivolov trebalo da odgovoraju oni kojima je povjereno gazdovanje prirodnim resursima.

●vlada bezakonje NVO Grin Hom traži od ministra Ivanovića da objasni čime je ministarstvo obezbijedilo kontrolu izvršavanja ugovorenih obaveza iz ugovora sa korisnicima lovišta u Nikšiću i drugim lovištima. “Da li je ministar upoznat sa sadržajem izvještaja lovne i šumarske inspekcije koji govore o sjajnoj situaciji u lovstvu iz godine u godinu i ko odgovara za ovo? Zašto 50 odsto lovišta u Crnoj Gori već dvije godine i nema korisnike lovišta? U Crnoj Gori poznata je činjenica o potpunom bezakonju i neregularnosti sistema upravljanja sa divljači i lovištima te je ovakvo stanje, nažalost i očekivano”, zaključuje Nataša Kovačević.

Kazna do pet godina zatvora Inspektor za šumarstvo i lovstvo Radoman Suknović podnio krivične prijave protiv NN lica koje su, kako se pretpostavlja, ubila plemenitu divljač koja je zaštićena zakonom. Kako je Suknović kazao, predviđena zakonska kazna za takvo krivično djelo je od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Dopisnik Blica Crna Gora, novinar Bato Perović, među prvima je obišao lokalitet Petrova dola, nakon što je lo-

●zboG pokolja dvije prijave

Ministar Petar Ivanović kazao je gostujući na RTCG da će tužilaštvu biti predate dvije krivične prijave zbog pokolja srna na Goliji. Ministar Ivanović izrazio je zgražavanje zbog pokolja plemenitih životinja. Brutalno ubi-

kalno stanovništvo prijavilo slučaj i pozvalo Perovića u pomoć, poslije čega je odlučio da napravi i postavi na Youtube šokanti snimak obezglavljenih i odranih srna koji je potresao javnost.

Mještani zaseoka Prevale pronašli su tragove vandalskog čina za koji tvrde da je počinjen 29. decembra prošle godine, poslije kojeg su ostale samo glave i kože koje mogu da posvjedoče o divljanju krivolovaca.

J.L. janje desilo se u lovištu kojim gazduje Društvo “Dr Zoran Kesler”.Na prethodne izjave nadležnih reagovala je Nataša Kovačević. Ona je poručila da su “Ivanovićeva zaprepaštenja bespotrebna jer očekuju konkretne odgovore kako je do ovog moglo doći i ko su ljudi koji su počinili ekološki zločin”.

10 hRonika

ponedjeljak, 13. 1. 2014.

ª PINK PANTERº

Uskoro presuda Radovanu Jelušiću U Višem sudu u Podgorici za danas je zakazano davanje završnih riječi u predmetu koji se vodi protiv Nikšićanina Radovana Jelušića (44), optuženog da je, u okviru kriminalne grupe “Pink Panter”, učestvovao u pljački draguljarnice u Tokiju.

U optužnici piše da je Jelušić 14. juna 2007. godine, zajedno sa Rifatom Hadžiahmetovićem, koji služi zatvorsku kaznu u Tokiju, opljačkao juvelirnicu “Exelco Diamond Tokyo” odnijevši pritom nakit vrijedan 284 miliona japanskih jena, odnosno 1,7 miliona eura. Nakon što su ušli u juvelirnicu, Hadžiahmetović se uputio prema vitrini u kojoj se nalazio nakit, a Jelušić je suzavac raspršio prema radnicama. Hadžiahmetović je odvalio vitrinu i uzeo tijaru, navodi se u optužnici.

Jelušić je, navodno, nakon pljačke na aerodromu na relaciji Pariz - Narita i obratno upotrijebio kao pravi lažni pasoš na ime Martina Kociš na koji je nalijepio svoju sliku, pa ga tužilac tereti i za krivično djelo falsifikovanje isprave.

Tokom sudskog postupka ovaj Nikšićanin negirao je bilo kakvu vezu sa “Pink Panter” bandom i djelom koje mu se stavlja na teret.

“Ne priznajem krivicu jer mi je optužnica konstruisana i namještena od Interpola koji pokušava da me smjesti u jednu grupu ljudi kojima ne pripadam. Da nijesam kriv mogu dokazati pravosnažnim presudama u kojima se ne pominjem kao izvršilac. To je sve što imam da kažem”, zaključio je Jelušić kratko iznošenje svoje odbrane u februaru prošle godine. S.K. Radovan Jelušić Arhivski snimak

Sa policijskog uviđaja nakon gašenja požara

ISTRAGA U TOKU

U požaru u Budvi izgorjela dva auta

PODGORICA

Sinoć opljačkane dvije kladionice U samo par sati, sinoć su u Podgorici opljačkane dvije sportske kladionice iz kojih je tom prilikom ukradeno ukupno oko 850 eura.

Prema nezvaničnim saznanjima iz policije, u prvi mrak, oko 18 časova, naoružani za sada nepoznati muškarac ušao je u kladionicu “Lob” u Dalmatinskoj ulici, te uz prijetnju pištoljem uzeo oko 700 eura koliko je u kasi bilo dnevnog pazara. Odmah zatim

dao se u bjekstvo. Samo dva sata kasnije, po gotovo istom principu, opljačkana je i kladionica “Olimp” u Bulevaru Save Kovačevića. Razbojnik je uz prijetnju pištoljem iz objekta uzeo oko 150 eura a zatim pobjegao.

Policijski službenici su po saznanju za događaje izašli na lice mjesta, obavili uviđaj te preduzeli mjere i radnje na identifikovanju počnilaca ovih razbojništava.

S.K.

Nakon jučerašnjeg cjelodnevnog policijskog izviđaja još nije poznato kako je došlo da požara u samom centru Budve kada je u cik zore vatrena stihija gotovo spržila dva automobila koja su bila parkirana u Ulici Nikole Tesle.

Policija, koja je po nalogu zamjenika osnovnog državnog tužioca Žarka Pajkovića uzela otiske, te juče tokom cijelog dana vršila uviđaj na licu mjesta, prema nezvaničnim saznanjima, provjerava mogućnost da je požar na automobilu “audi A3” koji je u potpunosti uništen, bio podmetnut. Ovaj automobil vlasništvo je Budvanina Jova Ljubanovića. Drugi zapaljeni automobil, “golf 3” ulcinjskih registarsikih oznaka, koji je bio parkiran uz “audiA3”, u slučaju da je riječ o podmetnutom požaru, mogao bi biti i kolateralna šteta. Policijse analize koje su u toku utvrdiće tačan uzrok požaru.

Nakon što je vatra buknula, plamen je vrlo brzo u potpunosti uništio automobile, a gorivo koje je iscurilo iz njih doprinijelo je da se plamen proširi i na ispred parkirani “golf 3” ( UL AL 645) vlansištvo Nenada Bevanje.

Dežurna stanica policije u Budvi saznala je za požar od komšija koji su sa prozora obližnjih kuća pri-

Požar ugašen u cik zore

mijetili plamen. Ubrzo potom, na lice mjesta došli su kako pripadnici policije tako i članovi Službe za spašavanje.

Prema saznanju Dnevnih novina, vatra se u vrijeme dolaska patrola već bila proširila na automobile parkirane u okolini, ali i zahvatila rastinje, te dvorište jedne

od obližnjih kuća. Teže posljedice spriječenu su zahvaljujući brzoj reakciji spasilačkih službi.

Nakon što je požar ugašen, policija je zabranila prolaz ulicom u kojoj je pred zoru došlo do požara.

Ova dionica puta bila je zatvorena za saobraćaj više od tri sata, koliko je trajao uviđaj.

N.L.

INCIDENT KOD STADIONA ª BUDUĆNOSTIº

Vještačiće rane izbodenog Milića Saslušanjem vještaka medicinske struke u Višem sudu u Podgorici posljednjeg dana januara biće nastavljeno suđenje Dragutinu J. Šukoviću (47) zbog sumnje da je ljetos u centru Podgorice pokušao da ubije Gorana Milića.

Prema navodima optužnice, Šuković je 28. avgusta prošle godine oko 20 časova u blizini butika “Puma”, koji se nalazi ispod južne tribine stadiona “Budućnosti” pokušao da ubije Gorana Milića. Po stavu tužioca, tokom međusobne svađe, a nakon što ga je Milić kamenom pogodio u stomak, okrivljeni Šuković uzvratio mu je ubodom noža u lijevom plućnom predjelu. Potom ga je Milić naovodno udario pesnicom po

glavi, a kada su obojica pala na zemlju, Šuković je oštećenom zadao tri uboda nožem u predjelu grudnog koša, te, kako se navodi u optužnici, pokušao da ga ubode u predjelu glave, “iako je bio svjestan da ubadanjem noža u vitalne djelove tijela oštećenog može lišiti života, pa je to i htio“. Do veće nesreće nije došlo zahvaljujući izvjesnom Balši Đurđiću koji je optuženog u tom trenutku uhvatio za ruku u kojoj je držao noži i tako ga spriječio u daljem napadu. U optužnici se navodi da je Danilo Vukčević povriđenjenog Milića podigao sa zemlje i pomjerio ga dalje od optuženog, te da je tako prekinut incident iz kojeg je Milić izašao sa tri lakše povrede.

S.K.

hronikA 11

ponedjeljak, 13. 1. 2014.

USVOJENA INICIJATIVA ADVOKATA

Za pet eura do uvjerenja o posjeti zatvoreniku

A

dministrativna taksa od pet eura koju su advokati plaćali po svakoj posjeti svom klijentu iza rešetaka, nakon višegodišnjih napora Advokatske komore, te individualnih inicijativa njenih članova, konačno je ukinuta. Odlukom ministra pravde Duška Markovića, advokati će od sada plaćati pet eura za sve posjete u odnosu na jednog klijenta, što je, po mišljenju predsjednika Advokatske komore Zdravka Begovića, jedino zakonito rješenje.

U svim slučajevima u kojima se postupak pred sudom okonča oslobađajućom presudom, advokati koji su bili angažovani u tom procesu imaju pravo na sudske troškove koje naplaćuju od sudova, odnosno iz državnog budžeta. Kako bi branilac uspio da namiri troškove koje je tokom postupka imao, sudu mora dostaviti dovoljno čvrst dokaz o njihovom porijeklu, između ostalog, dokaz o posjetama klijentu koji se nalazi u pritvoru.

Do dobijanja ovakvih potvrda do sada nije bilo lako doći jer su za njih advokati morali izdvojiti čak do 700 eura mjesečno budući da su na osnovu Zakona o administrativ-

nim taksama svaku potvrdu o izvršenoj posjeti klijentu plaćali po pet eura.

Advokati su se iz više navrata obraćali upravi ZIKS-a, te Minisatrstvu pravde tvrdeći da je odluka o naplati uvjerenja za svaku posjetu pojedinačno protivzakonita, te da je zbog toga treba staviti van snage.

Prema riječima predsjednika Advokatske komore Zdravka Begovića, promjena koja je nastupila prije nekoliko dana, posljedica je upravo tih brojnih inicijativa crnogorskih advokata koje su dostavljane kako upravi ZIKS-a, tako i Ministarstvu pravde pod čijim se okriljem nalaze crnogorski zatvori.

Prema riječima Begovića, dugugodišnji napori advokata konačno su urodili plodom.

“Nakon razgovora sa ministrom konačno smo napravili iskorak naprijed. Minisitar pravde je prihvatio naše sugestije i sada svaki advokat koji traži potvrdu o tome koliko je puta posjetio svog klijenta u istražni zatvor treba da uplati pet eura, a administracija ZIKS-a dužna je da dostavi izvještaj o svim posjetama. Sa takvom potvrdom kasnije može da traži troškove sudskog postupka”, naveo je Begović.

On je u razgovoru za Dnevne novine podsjetio da je rješenje po kojem su branioci bili dužni da za svaku posjetu plate po pet eura bilo neprihvatljivo.

“Konkretno mislim na nas, advokate krivičare, koji su posjećivali svojeg klijenta po 100 i 150 puta pa bi za potvrdu o takvim posjetama plaćali čak i do 700 eura”, kazao je predsjednik Advokatske komore.

S.K.

TEŠKO POVRIJEĐEN

Zdravko Begović

LGBTIQ ASOCIJACIJA

Automobilom razorio zid montažne komšijske kuće

Pripremaju mapu tolerantnih lokala

U saobraćajnom udesu koji se preksinoć oko 20.30 časova dogodio u bjelopoljskom naselju Medanovići u blizini Opšte bolnice teško je povrijeđen carinik iz tog grada Mirko Bošković (53). Bošković se nalazio u svom autombilu “suzuki’” (BP AV 133), kada je, iz za sada neutvrđenih razloga, auto proklizalo niz ulicu, nedaleko od kuće u kojoj stanuje Bošković.

Izgubivši kontrolu najprije je udario u parkirani “audi” a onda i “Golf 2”, nakon čega je izletio na zemljanu površinu. U nekontro-

LGBTIQ asocijacija “Kvir Montenegro” počela je kreiranje mape turističkih i ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori u kojima su pripadnici te populacije dobrodošli i koji im, kako su naveli, garantuju bezbjednost i jednak tretman pri pružanju usluga, premijela je juče agencija Mina.

Predsjednik Upravnog odbora Kvira Danijel Kalezić kazao je da će mapa sadržati spisak, kontakte i detalje o turističkoj ponudi svih gradova i turističkih objekata koji garantuju jednak kvalitet usluge LGBTIQ gostima. Ovakav prospekt biće izdat prije početka ljetnje sezone a biće dostupna na mnogim domaćim i stranim internet stranicama.

“U vezi sa ovom aktivnošću, Kvir Montenegro je pozvao na saradnju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalnu turističku organizaciju Crne Gore, kao i sve lokalne turističke organizacije”, rekao je Kalezić.

Podsjećajući na uticaj inostra-

lisanom kretanju, automobil je polomio stablo obližnjeg drveta, a zatim je udario u zid komšijske montažne kuće gdje se prevrnuo na stranu i zaustavio.

U kući u koju je automibl udario je u trenutku udesa bila Danijela Sošić, ali se njeno troje maloljetne djece nije tu nalazilo.

Ljekar Hitne pomoći Mališa Leković, koji je sa ekipom odmah stigao na lice mjesta, objasnio je da je zatečen stravičan prizor.

“Zajedno sa policajcima i nekoliko komšija uspjeli smo povrije-

“Suzuki” se zaustavio nakon udara u montažnu kuću

đenog da izvučemo kroz šoferšajbnu. Bio je krvav i u nesvijesti. Nakon ukazane pomoći ustanovljena je povreda mozga i prelom lobanje i transportovan je u Klinički centar u Podgorici”, kazao je ljekar Leković.

U Kliničkom centru juče nije bilo moguće dobiti više inforamcija o stanju ovog pedesettrogodišnjaka.

Po saznanju za nezgodu, na lice mjesta izašao je i predsjednik opštine Aleksandar Žurić i interesovao se o stanju povrijeđenog i nastaloj šteti.

B.Č.

Kalezić

nih turista na uvećavanje društvenog bruto proizvoda, Kalezić je naveo da najmanje pet posto svjetske populacije predstavljaju LGBT osobe koje kao turisti biraju prijateljski nastrojene turističke lokacije. Takođe je naveo i da se naša zemlja još nalazi na mapi zemalja koje su homofobične uz preporučenu napomenu za izbjegavanje, te da turistička prvireda Crne Gore zbog toga trpi veliku štetu. S.K.

OPTUŽNICA VEĆ NAPISANA

Hapse ubice vlasnika Dnevnog telegrafa Istraga u slučaju ubistva srbijanskog novinara Slavka Ćuruvije, vlasnika Dnevnog telegrafa, završena je i za nekoliko dana očekuju se hapšenja učesnika i nalogodavaca likvidacije, pišu srbijanski mediji.

Navodno, danas se u Beogradu očekuje održavanje sastanka predstavnika policije, tužilaštva i Komisije za ispitivanje ubistava novinara na kojem će se dogovoriti završni detalji, te nakon toga započeti hapšenja.

Prema pisanju beogradskih medija, optužnica protiv nalogodavaca, organizatora i poči-

nilaca ubistva Ćuruvije 11. marta 1999. godine je napisana i biće objavljena sljedeće nedjelje. Optužnicom su navodno obuhvaćeni svi akteri koji su sudjelovali u organizaciji i izvršenju ubistva. Svi osumnjičeni pod strogom su prismotrom kako bi se spriječilo njihovo eventualno bjekstvo.

Kako navode tamošnji mediji, nalog za ubistvo stigao je iz samog vrha tadašnje Državne bezbjednosti, a optužnica je omogućena nakon što se pojavio svjedok koji je pokrenuo istragu sa mrtve tačke.

S.K.

12 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

PROJEKATT

Plan sigurne navigacije

TIVAT - Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore počela je implementaciju projekta “Plan sigurne navigacije u Boki Kotorskoj”. Za izradu tog dokumenta izdvojeno je 50.000 eura, a studiju za taj dokument uradila je specijalizovana kompanija sa Malte, koja je dala najpovoljniju ponudu.

Očekuje se da eksperti te kompanije stignu u Crnu Goru, gdje će se 29. januara sastati sa predstavnicima Luke Kotor, Pilotske službe te luke, Lučke uprave Crne Gore, Lučke kapetanije Kotor, Jadranskog brodogradilišta “Bijela”, Porto Montenegra iz Tivta, Pomorskog saobraćaja Kamenari, Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Uprave pomorske sigurnosti, Mornarice VCG i Agencije za kontrolu letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA, saopštili su iz uprave.

“Na prvom sastanku obrađivači bi trebalo da steknu generalnu sliku o prilikama u Bokokotorskom zalivu sa stanovišta organizacije i bezbjednosti plovidbe, kao i potreba i sugestija svake od zainteresovanih strana”, rekao je direktor uprave Vladan Rado-

njić, navodeći da bi nakon toga trebalo da uslijedi ucrtavanje u navigacionu kartu Boke svih sidrišta. Rok za izradu studije je četiri mjeseca, što znači da Boka sljedeću nautičku sezonu mogla dočekati sa uređenijim i organizovanijim sistemom plovidbe.

Z.K.

PETICIJA

Disko bez dozvole građani bez živaca BAR - Stanari zgrade Prvoborca kod Stare raskrsnice u Baru uputili su nadležnima u lokalnoj upravi i policiji peticiju koju je potpisalo 106 građana. Njima je, kako su naveli, uskraćeno pravo na normalan život od strane novootvorene diskoteke “Illusion” koja se nalazi u neposrednoj blizini.

U peticiji koju su dostavili medijima, MUP-u, Komunalnoj inspekciji, predsjedniku opštine Žarku Pavićeviću, Institutu za javno zdravlje i Ombudsmanu između ostalog se navodi da se svakodnevno iz novootvorene diskoteke do jutarnjih sati emituje nesnosna buka zbog koje nemaju mira i onemogućeno im je pravo na san i odmor čime se, kako tvrde, krši Konvencija EU o zaštiti građana.

Stanari su zamolili nadležne institucije da hitno reaguju kako bi ih zaštitili od nesnosne buke iz obližnje diskoteke koja je pokrivena šatorom i plastičnom ceradom bez izolacije, pozivajući se pritom na zakon o javnom redu i miru kao i na Povelju UN .

“Trpimo teror sve do četiri sata ujutro, kada sav normalan svijet spava”, naveli su stanari i ističu da im nije nam jasno kako je takav objekat mogao da dobije upotrebnu dozvolu.

Stanari ističuda bi rad ovog objekta u kontinuitetu uticao i na mentalno zdravlje svih žitelja Prvoborca kod Stare raskrsnice, a i šire, jer se buka čuje u prečniku od nekoliko kilometara.

“Od nadležnih službi tražimo

i da nam obezbijede slobodan, nesmetan prolaz i prilaz našim stambenim jedinicama, jer stotine haotično parkiranih vozila to onemogućavaju. U slučaju neke nezgode, bolesti ili požara, do naših kuća i zgrada ne mogu prići niti kola Hitne pomoći, niti vatrogasna vozila”, navode potpisnici peticije, zahtijevajući od nadležnih da odmah reaguju.

Iz PR službe diskoteke “Illusion” su nam kazali da oni trenutno ne rade jer čekaju ugovor sa Morskim dobrom, poslije čega će obezbijediti i ostale neophodne papire za rad.

“Dva dana, 27. i 28. decembra, radili smo za naše prijatelje, a 29. decembra imali smo humanitarnu akciju za djecu iz Bijele. Muzika je bila mnogo slabije snage od dozvoljene. Jačina zvuka je u zakonskim okvirima, što je potvrdila i ovlašćena ustanova koja vrši mjerenja. Nastojimo da Bar stavimo na svjetsku mapu zabave i otvorimo vrata visokoplatežnim turistima da dođu u Bar i Crnu Goru, a svi će od toga imati benefite.

Mi smo ozbiljna kompanija i svaki komšija nam je vrlo važan. Međutim, mislimo da bi bilo problema i da u objektu nema muzike. Nije u pitanju šator, već vrlo ozbiljna konstrukcija u koju je puno uloženo. U okviru preduzeća radi se 13 velikih projekta za područje Bara i u narednih četiri godine zaposlićemo oko 800 radnika”, istakli su iz PR službe diskote “Illusion” koji su bili zatečeni ovakvim odnosom komšija iz susjedstva. A.LJ.

BOŽIČNA POSLASTICA

Šljive i tokom zime rađaju u Novom HERCEG NOVI - Izuzetno toplo vrijeme za ovo doba godine dovelo je do toga da u Herceg Novom sazrijevaju plodovi nekih biljaka koje rađaju od avgusta do oktobra. Tako su na porodičnom imanju Panta Tošića na Podima rodile šljive kao u sred ljeta. Žitelj Poda Panto Tošić za DN je kazao da su šljive na porodičnom imanju zasađene još prije 30 godina i da je ovo peti put od tada da cvjetaju i rađaju usred zime.

“Nijesam obraćao pažnju na zimsko cvjetanje šjiva dok mi komšije u jednom momentu nijesu skrenule pažnju da za Božić jedu šljive sa mog imanja”, priča Tošić.

Na pitanje da li od šljiva pravi džem, Tošić kaže da nažalost šljive nema ko da pokupi sa imanja, tako da propadaju. Diplomirani inženjer agronomije Petar Ivović kazao je da ovaj slučaj cvjetanja nije dobar za biljku jer joj može oštetiti plod.

“Plod ne može da sazri, iscrpi

biljku i njene rezervne materije”, kazao je Ivović.

On je dodao da je plod najosjetljiviji dio biljke i on izmrzne već na minus dva stepena, kao i da ga mogu ga uništiti mrazevi.

“Kod ovih voćnih vrsta nije predviđeno da cvjetaju sada”, zaključio je Ivović.

Inače, šljive su procvjetale i u zaseoku Kameno koje se nalazi na 700 metara nadmorske visine iznad Herceg Novog. Ova pojava je nedavno zabilježena i u Hrvatskoj.

S.M.

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

RAZGOVOR

Stižu investicije u Kolašin Zorica Bulatović

P

redsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković, osvrćući se na rad lokalne uprave za period 2013. godine, za koju tvrdi da je bila veoma uspješna, najavio je velike investicije za 2014. godinu tvrdeći da će grad na Tari biti pravo gradilište.

KOLAŠIN – Brajušković je takođe kazao da bi volio da tekuća godina bude uspješna koliko i prethodna, te da u mnogim potezima lokalne uprave u protekloj godini ne bi bili uspješni bez pomoći jednog dijela opozicije. Od mnogobrojnih investicija koje se najavljuju za period 2014. godine Brajušković je kao najveći projekat izdvojio SKI centar Kolašin 1650 za koji smatra da će predstavljati preporod Kolašina i cijelog regiona.

“Kolašin će ove godinie biti pravo gradilište. Kapitalnim državnim budžetom opredijeljena su višemilionska sredstva za ulaganje u Kolašinsku opštinu u 2014 godini. Pomenuo bih kratko samo novi Skicentar Kolašin 1650, prema Troglavi. Taj novi ski-centar će otvoriti vrata investitorima da se realizuje prostorni plan Bjelasice i Komova i to će biti preporod Kolašina i čitavog regiona. Prvi radovi će početi u ovoj godini. Na tom prostoru će se graditi desetine hotela sa pratećom infrastrukturom gdje će samim tim doći do velikog zapošljavanja ljudi, a sredstva su već obezbijeđena,” kazao je Brajušković.

On tvrdi da je prošle godine najteže bilo, a i najveći izazov, istrajati na teškim i nepopularnim mjerama koje obezbjeđuju kontinuitet i stabilnost lokalnih finansija, te da su bili svjesni kroz kakvu golgotu prolaze, kao i da drugog izbora nije bilo za stvaranje uslova za život i napredak ove opštine.

“Kad kažem golgota mislim na jedan veliki broj ljudi koji nema razumijevanja za ovakvu politiku koju vodimo, a ta politika se ogleda na zaustavljanju negativnih trendova u kretanju budžetskog deficita i povećanja fiskalne discipline. Zadovoljan sam stavranjem jednim od najboljih biznis ambijenata u regionu. Radi se o pretpostavci za otvaranje novih privrednih subjekata, a što je najvažnije stvoriće nova zapošljavanja koja su neophodna u našem gradu, a što smo napokon dobili usvajanjem prostornog plana za tu zonu, na čemu smo radili 2013. godine. Mogu samo toliko reći da ove godine očekujemo otvaranje fa-

brike za preradu voća i povrća u Biznis zoni za koju su već obezbijeđena sredstva,” kazao je Brajušković.

Ipak, Biznis zona je u toku protekle godine nailazila na veoma česte i oštre kritike kolašinske opozicije. Međutim, Brajušković tvrdi da se radi samo o dijelu opozicije, te da njihove kritike nije doživljavao ozbiljno, a da uz pomoć takođe jednog dijela opozicije sve ove uspjehe iz prošle godine ne bi mogli da ostvare.

On je naglasio da se Proces finansijske sanacije uspješno ostvaruje i nastavkom započete sistematizacije broja radnika u skladu sa zakonom i kvalitetnim socijalnim programom.

“Znači, 2013. godine mi smo u skladu sa zakonom i socijalnim programom smanjili broj zaposlenih u lokalnoj upravi, tako da smo nastavili ono što smo radili 2012. godine, broj radnika koji je bilo 309 smanjen je za 85 manje u odnosu na 2011. kada sam došao na mjesto predsjednika. Mi preko noći ne možemo svesti broj radnika na onaj na koji treba da bude. Ljude ne možemo bukvalno izbaciti na ulicu iako većina njih ništa u Opštini ne radi, bez adekvatnog socijalnog programa. I ove godine nastavićemo sa smanjivanjem broja zaposlenih”, kazao je Brajušković.

On takođe navodi da su rezultati na planu finansijske sanacije ostvareni bez prodaje ppštinske imovine, sa 50 odsto manjim sredstvima iz egalizacionog fonda, nego što je to recimo bilo 2011 godine. Imajući ovo u vidu nastaviće se sa takvom politikom finansijske sanacije.

“U narednih nekoliko mjeseci izmirićemo sve obaveze prema dobavljačima iz prezhodnog perioda i na taj način dovesti loakalnu upravu u stanje normale. Trenutno dugovanje prema dobavljačima je oko 700.000 eura, a tu su još krediti, te gotovo da više nemamo dugovanja.

Mi jednostavno nemamo novih zaduženja”, istakao je Brajušković.

Odluka Vlade da se Kolašin razvija kao centar za pripremu sportista, od neprocjenjivog je ekonomskog značaja za kolašinsku

opštinu.

“U toku je izrada detaljnog plana sportske zone, koji će na proljeće biti usvojen, što će omogućiti da Kolašin dobije jedan značajan resurs, a to je sportski turizam. Najavljaju se radovi, odnosno druga faza obaloutvrde sa čime se stiču uslovi za otpočinjanje radova na jednom veoma značajnom turstičko-sportsko-rekreativnom projektu, a to je šetalište pored rijeke Tare. Sredstva za ovaj projekat su obezbijeđena, izvođač radova je izabran - “Fidija”.

Kao predsjednik opštine potpisao sam ugovor u posljednjoj nedjelji prošle godine. Vrijednost radova je oko 520.000 eura. Novac smo strogo čuvali bez obzira na to što nam je svaki dan trebalo para, nijesmo tamo prst smjeli stavit,” kaže predsjednik kolašinske opštine.

Plan je da se projekat šetališta realizuje do kraja ove godine. To je šetalište sa mobilijarom, rasvjetom, a koje će počinjati od starog mosta pa prema novom, oivičenom sportskom zonom. Kako je kazao taj dio koristiće se ne samo za šetalište već i za sportiste kao trim staza, pa i za ugostitelje, jer se na tom dijelu planira mogućnost rada različitih objekata u svrhu turizma. Ono što će svakako po najavama Brajuškovića biti ovog proljeća, obradovaće i mališane i njihove roditelje, imajući u vidu da grad na Tari nema nijedno igralište za djecu. U narednom periodu se očekuje izgradnja dva moderna igrališta, u vrijednosti od 30.000 eura.

Bez obzira na lošu finansij-

sku situaciju kad su u pitanju investicije u ruralnu infrastrukturu, Brajušković je konstatovao da gotovo nema sela ili grupacije sela gdje nije stigla mašina za nasipanje i sanaciju puteva. Kada je u pitanju infrastruktura, Brajušković tvrdi da stanje nikad nije bilo bolje nego sad, pa je izdvo-

jio putni pravac Baković - Plana - Migalovica - Gornje Lipovo - Blatina i Drijenak. On je za ovu godinu najavio ponovno otvaranje autobuske linije na relaciji Bakovići – Lipovo, a u povratku preko Blatine, što bi spojilo u krug nekolika kolašinskih sela.

“Sve što sam najavio krajem avgusta minule godine na dan opštine, sve sam realizovao.

Prostorno-urbanistički plan čitave Kolašinske opštine će se usvojiti najkasnije do kraja februara tekuće godine, a bez toga strani investitori koji su već prije nekolike godine započeli radove na mnogobrojnim objektima i stali, sada će nesmetano moći da nastave te radove.

Sve što smo planirali prethodne godine, ostvarili smo u velikom procentu,” kazao je Brajušković.

RASELJAVANJE

Krajinu zaboravile i država i lokalna uprava

Čuvene šume kestenja u Krajini

BAR - Žitelji Mjesne zajednice Ostros nezadovoljni ulaganjima lokalne uprave i države na tom području očekuju da stvari krenu na bolje jer je pred njima izborna godina. Nadaju se većim investicijama, kao i nastavku projekata započetih 2013. godine, a prioritet im je vodosnabdijevanje Krajine.

Mještani Krajine su svojim učinkom i ponašanjem zaslužili mnogo više jer su svoju odanost Crnoj Gori pokazali prilikom referenduma 2006. godine, tvrdi odbornik Demokratskog centra Alija Đečbritaj, koji smatra da im država nije omogućila obećani razvoj.

“U kapitalnom budžetu opštine Bar za ovu godinu primjetno je da nema planova za područje Ostrosa i Đuravaca, što je nas mještane posebno razočaralo”, tvrdi Đečbritaj koji naglašava da je prošle godine u MZ Ostros umrlo 30 osoba,

a rodilo se svega šest beba, te da je 60 odsto domaćinstava starije od 63 godine. “Škole ostaju bez đaka, mnoga sela bez stanovnika, a vjerske bogomolje bez vjernika, sve to dovoljno ilustruje zaostatak područja istočno od Rumije. Zbog neulaganja u ovo područje stanovništvo polako, ali sigurno odlazi, pa je posljednjih godina aktuelna izreka ‘ko pođe iz Krajine, više se ne vraća’. Taj negativan trend lokalna i državna vlast mogu zaustaviti ili u najmanju ruku ublažiti, jer su mještani Krajine svojim ponašanjem zaslužili mnogo više”, smatra Đečbritaj. On je podsjetio na obećanja o asfaltiranju lokalnih puteva do maslinjaka i poljoprivrednih gazdinstava, kao i o izgradnji puta do vjerskih objekata i istorijskih spomenika.

“U više navrata sam na sjednica-

ma lokalnog parlamenta predlagao da se iznađu mogućnosti i obezbijede sredstva za renoviranje pristaništa za brodove i čamce na Skadarskom jezeru. Podsjećam da od Ckla do Virpazara postoji nekoliko manjih pristaništa koja predstavljaju našu istoriju, a usuđujem se reći da se radi o istorijskim spomenicima za čije renoviranje ne trebaju velika sredstva”, kaže Đečbritaj i naglašava da su lokalni putevi u prošloj godini urađeni zajedničkim ulaganjima, pola-pola, a asfaltirano je 1.200 metara do pristaništa u Ostrosu.

Dijaspora je uložila 30.000 eura u probijanje puta, što je za svaku pohvalu, kaže Đečbritaj i podsjeća da su poplave prije dvije godine oštetile pristanište u Ckla, te da ga je neophodno sanirati, a tu je, kako kaže, nezaobilazan problem vodosnabdijevanje i snabdijevanje električnom energijom.

A.LJ.

14 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

ŠTRPCI

Bez spomen-obilježja na godišnjicu BIJELO POLJE - Bjelopoljski odbor Bošnajačke demokratske zajednice (BDZ) podsjeća da je posljednji dan decembra prošle godine bio krajnji rok da se pristupi izgradnji spomen-obilježja otetim i nevino stradalim Bošnjacima u Štrpcima. Predsjednik odbora BDZ Nusret Balić kazao je za Dnevne novine da je lokalna uprava obećala da će do navedenog datuma biti podignut spomenik, čime bi se, kako je rekao, ublažio bol porodicama stradalih u Štrpcima.

“Kao ozbiljna partija pozabavićemo se ovim problemom i insistirati na rasvjetljavanju ne samo ovog nego i svih zločina koji su počinjeni nad nevino stradalim Bošnjacima 90-ih godina u Crnoj Gori. Prošlo je nešto više od dvadeset godina od otmice Bošnjaka u Štrpcima, a da taj slučaj, kao i mnogi drugi, nije rasvijetljen. Ne samo da nije rasvijetljen, već se niko od onih kojima Bošnjaci masovno daju glasove na izborima nije udostojio da postavi parče ploče u centru Bijelog Polja, kako bi pokazali da se solidarišu sa žrtvama ali i sa porodicama otetih i da na taj način pokažu da im je žao zbog toga što se desilo svojim sugrađanima. Ali, na ovaj način oni šalju poruku Bošnjacima da kao autohton narod na ovim prostorima nijesu poželjni kao njihove komšije. Volio bih da griješim, ali moja vjera me uči da cijenim ljude na osnovu djela, zato ovo govorim potpuno odgovorno”, kazao je Balić.

Ragip Ličina čiji je brat otet u Štrpcima, u ime porodica otetih rekao je da ono što se dešavalo u bliskoj prošlosti ne smije da se zaboravi.

“Kobnog 27. februara 1993. godine iz voza br. 671 poznatijeg kao

“Lovćen” oteto je 19 putnika. Izvedeni su, iako su krenuli svojim porodicama, vezani, mučeni i na kraju ubijeni i bačeni u Drinu. Osuđujemo takav zločin, da se nikada više nikome ne dogodi”, kazao je Ličina.

Podsjetio je da su probijeni svi najavljivani termini i rokovi za podizanje spomen-obilježja žrtvama u Štrpcima.

“Najavljeno je idejno rješenje i još ne možemo da vjerujemo da će se istinski i realizovati. Porodice su se potajno nadale da će spomenobilježje biti podignuto u parku pored spomenika stradalima u željezničkoj nesreći na Bioče. Nuđeno je da se obilježje podigne pored pruge u Lješnici što nijesmo prihvatili, jer spomenik na tom mjestu ne bi bio adekvatno zaštićen od nasrtaja vandala,” kazao je Ličina dodajući da je prihvaćena varijanta da se spomenik podigne na mjestu gdje su biste književnika.

“Tražićemo da to bude na samom početku parka. Ali, preovladava bojazan da i ovo ne bude jedna od obmana sa kojima smo se u proteklom periodu susrijetali,” kazao je Ličina.

Potpredsjednik opštine Tufik Bojadžić saopštio je da se mora čekati mart, kada je planirana sjednica lokalnog parlamenta na kojoj će se donijeti odluka o podizanju spomenika.

“Definitivno otpada mogućnost da spomenik bude podignut na godišnjicu otmice 27. februara. Svakako da izražavamo nezadovoljstvo što posao nije završen onako kako je i obećano još lani. Inače, neopravdano se kasni dvije decenije, jer se to dosad moralo uraditi,” kazao je Bojadžić.

B.Č.

Mjesto gdje je planirana izgradnja spomen obilježja otetim u Štrpcima

Konkurs za izradu umjetničkog rješenja Sekretar opštinskog sekretarijata za opšte upravne poslove i društvenu djelatnost Mišo Kalezić potvrdio je za Dnevne novine da je lokalna uprava na osnovu programa podizanja spomen-obilježja raspisala konkurs za izradu umjetničkog rješenja spomenika koji će se izgraditi u takozvanoj ekstra zoni, iza postojećeg Parka pjesnika.

“Konkurs je javan i na njemu mogu učestvovati kvalifikovana fizička lica. Preovladalo je opredjeljenje da se

spomenik podigne iza Parka pjesnika, gdje će se formirati spomen-park sa pratećim sadržajima. Na spomeniku će biti ispisana imena svih stradalih putnika, a zainteresovani za učešće na konkursu svoje radove mogu predati na arhivu lokalne uprave do 29. januara,” kazao je Kalezić.

On je objasnio da će stručna komisija na čelu sa akademskim slikarom Abazom Dizdarevićem u roku od 15 dana od isteka konkursa donijeti odluku.

“Dogovoreno je da izboru najboljeg idejnog rješenja prisustvuju i neki od članova porodica otetih putnika. Nakon toga zatražiće se saglasnost Ministarstva kulture. Opština će autora najboljeg idejnog rješenja nagraditi sa 700 eura, a on je u obavezi da prihvati primjedbe i sugestije stručne komisije i naručioca. Takođe, stručna komisija zadržava pravo da ne dodijeli nagradu ukoliko ocijeni da ponuđeni radovi ne zadovaljavaju traženi kriterijum”, kazao je Kalezić.

OBNOVA

Hotel ª Centarº u novom ruhu HERCEG NOVI - Rušenje dijela hotela “Centar” trebalo bi da bude završeno do kraja sedmice. Nakon 20. januara uslijediće građevinski radovi, a renovirani dio hotela početkom juna biće spreman da primi prve goste. Izvršni direktor konzorcijuma Primorje hotels & restorants koji je i vlasnik hotela “Centar” Dragan Bućin kazao je da će radovi biti završeni do početka juna.

Podsjećanja radi, Vlada je krajem aprila prošle godine raskinula privatizacioni ugovor sa hotelom “Centar” zbog neispunjavanja investicionih obaveza, nastalih zbog spora oko vlasništva. U međuvremenu je to riješeno, pa je sačinjen aneks ugovora po kome bi u Centar Igalo trebalo da bude investirano četiri miliona eura, a kategorija hotela podignuta na četiri zvjezdice. Hotel “Centar” će ostati u posto-

jećim gabaritima, ali će se smanjiti broj smještajnih jedinica da bi se dobilo na kvalitetu. Obnovljeno zdanje će imati 216, uglavnom dvokrevetnih soba, kao i 28 apartmana, novu kuhinju, recepciju, terase na ravnim krovovima sa zelenilom, rehabilitacioni blok i spa, a do 2015. godine biće obnovljena i plaža. Prema ugovoru je dostavljena i bezuslovna bankarska garancija u iznosu od 1,2 miliona eura. S.M.

PROSLAVA

Doček pravoslavne Nove na Belavisti HERCEG NOVI - Hercegnovske crkvene opštine u noći između 13. i 14 . januara na Belavisti organizovaće svečani doček pravoslavne Nove godine pod sloganom “Bogom blagoslovena Nova 2014. godina”.

Večernja služba u Hramu Svetog Arhangela Mihaila na Trgu Hercega Stjepana u Starom gradu počeće u 21 čas. Potom će na Belavisti od 21.30 do 23.30 nastupiti poznata umjetnica Biljana Krstić sa grupom “Bistrik” i gostima. U posljednjih pola sata stare godine po Julijanskom kalendaru predviđen je novogodišnji moleban koji će se održati pored hrama Svetog Arhangela Mihaila a služiće ga sveštenici iz hercegnovskih parohija. Nakon dočeka Pravoslavne Nove godine i molebana predviđen je nastavak novogodišnjeg programa. Sjutra u Hramu Svetog Arhangela Mihaila u devet časova počeće sveta liturgija.

Iz hercegnovskih Crkvenih opština obavještavaju da će u nedjelju 19. januara sa blagoslovom ar-

hepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i trudom crkvenih opština Herceg Novog, a povodom praznika Bogojavljenje, na plaži Žalo na Škveru biti obavljen čin osvećenja mora a potom i, drugo po redu, nagradno plivanje za Bogojavljenskim krstom “Herceg Novi 2014”. Organizatori za ovo takmičenje najboljem plivaču obezbijedili su zlatnu medalju sa likom Svetog Save i srebrne medalje za najmlađeg i najstarijeg učesnika.

Na Bogojavljenje u devet časova u svim hercegnovskim hramovima biće održana sveta liturgija i vodoosvećenje. Pod sloganom “Bog se javi! Dobro došli” za 12 časova toga dana predviđeno je saborno okupljanje učesnika u plivanju, a zainteresovani mogu da se prijave svojim parohijskim sveštenicima do subote, 18. januara. Poslije okupljanja takmičara svečana litija će krenuti od Hrama Svetog Arhangela Mihaila na Trgu Hercega Stjepana do Škvera.

S.M.

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

PREMINULI Zoran Obrenov Milović 11. januara 2014. u 52. godini Sahrana će se obaviti 13. januara u 14 časova na mjesnom groblju na Grahovcu.

Jovana Damjana Blagojević rođena Šuković, 11. januara 2014. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 13. januara u 14 časova u selu Zaborje – Piva.

Rosa Blaža Milačić rođena Milikić, 11. januara 2014.

Sahrana će se obaviti 13. januara u 15 časova na groblju Zagorič.

SOLILA

Dobro zaštićeni prirodni rezervat Zora Krstović

U

cilju ostvarivanja održivog razvoja, budvansko preduzeće “Morsko dobro” na dijelu tivatske obale radi na uređenju specijalnog rezervata prirode Solila.

TIVAT - Radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica, tivatska Solila su zaštićeni rezervat prirode. Na području od 150 hektara ustanovljen je režim zaštite prirode, koji podrazumijeva ograničeno i strogo kontrolisano korišćenje prirodnih vrijednosti, a aktivnosti u prostoru se mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje i prezentaciju zaštićenog objekta prirode bez posljedica po njegove primarne vrijednosti.

Morsko dobro svake godine sprovodi aktivnosti na uređenju i zaštiti Solila, koje su do sada obuhvatale sanaciju mostova, uređenje staza, čišćenje kosina, nasipa puta, čišćenje i produbljivanje kanala koji vode do mora, kao i sanacija putne infrstrukture, odnosno aktivnosti koje će cijelo područje staviti u funkciju i učiniti ga otvorenim za posjetioce, kazao je pomoćnik direktora za planiranje u Morskom dobru Dragan Marković navodeći da je, prema industrijskoj zoni, izvršeno i djelimično ograđivanje područja Solila i postavljanje kapije. Prošle godine su, u cilju bezbjednosti posjetilaca, na 12 mostova postavljene drvene ograde, kao i njihova sanacija, a u drugoj fazi se uređuje parking prostor na ulazu u zaštićeno područje.

Na Solilima će se ove godine raditi na postavljanju montažnog objekta - info punkta za posjetioce. Za realizaciju te investicije planirano je oko 30.000 eura. Pored objekta za posjetioce, biće i stražarska služba. Sredstva su opredjeljena prošle godine, međutim u realizaciji postoje pro-

blemi jer je za zemljište na kome je predviđeno postavljenje objekta pokrenut postupak restitucije. Marković kaže da u ovom trenutku u preduzeću nemaju rješenje, ali se nadaju da će se taj problem riješiti na kvalitetan način sa opštinom Tivat “i početi da razvijamo ono što je možda najuvjerljiviji projekat na našoj obali - zaštita cjelina i zaštita ambijenta koje bi u budućnosti trebalo da ima svoju komercijalnu namjenu kao zaštićeni objekat jer iskustva drugih govore da je to moguće napraviti kao što su to već uradile neke zemlje Mediterana”.

Solila imaju dvije komponente vrijedan prostor kao što je solana koja datira najvjerovatnije iz antičkog perioda, a s druge strane to je ornitološko stanište na kome se može razvijati taj vid turizma, rekao je pomoćnik direktora Morskog dobra navodeći da je to kao dobar vid tursitičke ponude u svijetu mnogo ranije shvaćeno nego u Crnoj Gori.

Marković naglašava da se mijenja svijest. Solila su ranije bila zaboravljen prostor gdje se i otpad odlagao, “a prva intervencija koju je Morsko dobro uradilo je sanacija terena koje je sada zaštićeno i vjerujem da svijest sazrijeva i da smo svjesni da taj projekat ima sve veću podršku, ne samo sa ekološkog aspekta”.

Prema ovogodišnjemm planu aktivnosti, osim Solilima, a na osnovu sporazuma sa Opštinom o zajedničkom ulaganju, najavljen je nastavak realizacije projekta uređenja šetališta “Pine” za koje je u drugoj fazi planirano da se izdvoji 200.000 eura, a biće utrošeno i ranijih, ne-

Na Solilima registrovano 111 vrsta ptica Prema podacima Centra za proučavanje i zaštitu ptica Crne Gore, na Solilima je dosad zabilježeno 47 vrsta ptica vodenih staništa, od čega su četiri vrste stalno prisutne, oko 35 zimuju, dok se šest vrsta vjerovatno gnijezdi. Sa ostalim grupama ptica, pjevačicama, grabljivicama i ostalim, na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta.

Na zaštićenom području tivatskih Solila, prema podacima Centra, registrovano je i 14 predstavnika vodozemaca i gmizavaca, od čega se na IUCN crvenoj listi nalazi deset ranjivih i tri ugrožene vrste.

To područje se prepoznaje i po vegetaciji koja nastanjuje zaslanjena vlažna staništa.

“Radi se prvenstveno o livadama biljaka salicornia i limonietela, te vegetaciji juncetalia maritime i vegetaciji slatko-slanih močvara phragmitetalia. Kako su ovakvi kompleksni tipovi prirodne vegetacije na muljevito-glinovitoj podlozi već iščezli na većini staništa na istočnoj obali Jadrana, to se očuvanje kompaktnosti područja Solila kao sigurnog staništa halofitne vegetacije ističe kao posebni ekološki izazov”, navode stručnjaci. utrošenih 160.000, kazao je Marković navodeći da će se osim toga raditi izrada nautičkih planova za lokalitete Obala Đuraševića (mulo Bazdanja i Novo mulo), Bjelila i Lepetane(mulo Veselila).

11. januara 2014. u 75. godini.

Sahrana će se obaviti 13. januara u 15 časova na Čepurcima.

Vjera Todora Vukosavljević rođena Pestorić, 11. januara 2014. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 13. januara u 14 časova na groblju u Lastvi.

Slavko Jovanov Marović 11. januara 2014. u 61. godini.

Sahrana će se obaviti 13. januara u 15 časova na groblju u Lješevićima – Grbalj.

Savo Mirkov Marković 9. januara 2014. u 75. godini. Sahrana će biti obavljena 13. januara u Beogradu na groblju Lešće u 12.30.

Momir Momo Radomana Čečović 11. januara 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 12. januara u 14 časova na groblju u Rajkovićima.

Jana Đorđijina Knežević rođena Dendić, 11. januara 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 12. januara u 14 časova na mjesnom groblju Dragovoljiće.

Vojimir Boškov Jovanović učitelj u penziji, u 85. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara 2014. u 14 časova na seoskom groblju Osreci – Manastir Morača.

Miomir Radomira Nikolić u 52. godini. Sahrana je obavljena 12. januara 2014. u Ublima – Kuči.

Nadežda Nada Slobodanova Borozan rođena Ivanović, u 60. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara 2014. na Novom groblju na Cetinju.

Dušan Đorđija Milić 10. januara 2014. u 28. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara na gradskom groblju u Škaljarima.

KONCERT

Uspješno veče izvorne muzike BIJELO POLJE - U prepunoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu proteklog vikenda po treći put organizovan je koncert izvorne muzike koji je okupio dvadesetak pjevača amatera, učenika osnovnih i srednjih škola.

Prema riječima jednog od organizatora profesora muzike Almira Martinovića cilj manifestacije je da se od zaborava sačuva na-

Dragoslav Miško Jovanov Šaban

rodna muzika.

“Nastojimo da izvornu muziku baštinimo, da naučimo mlade ljude da je vole kako bi se u budućnosti oslonili na njih kao misionare ove vrste melosa. Notorna istina je da je duže vremena nepravedno izvorna muzika zapostavljena na radiju i televiziji jer se sve češće ustupa prostor šundu i drugim vrstama muzike”, kazao je Martinović.

U okviru večeri izvorne muzike nastupila je pjevačka grupa pod vođstvom profesorice Jelene Djaković, Rafko Šabanović, Velibor Gačević, Redžo Martinović, a publici su se predstavili Anja i Bojana Šćekić, Monika Vujisić, Adina Polumenta, Nejra Zaimović, Anela Čindrak i drugi. Pokrovitelj manifestacije bila je lokalna uprava.

B.Č.

Marija Maša Ilije Vujović rođena Miranović, 10. januara 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 12. januara na mjesnom groblju u Grbavcima.

Zoran Dragutina Đurčević 10. januara 2014. u 52. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara na gradskom groblju Čepurci.

Zorka Novova Vujičić 10. januara 2014. u 54. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Stana Jova Vorotović 10. januara 2014. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara u 15 časova na mjesnom groblju u Glibavcu.

Novo Gojov Međedović 10. januara 2014. u 74. godini.

Sahrana je obavljena 12. januara u 14 časova na mjesnom groblju Gornje Polje.

Vera Dušana Globarević 10. januara 2014. u 57. godini.

Sahrana je obavljena 11. januara u 15 časova na groblju Draževina – Lješanska nahija.

Mihailo Miško Ilije Milonjić 10. januara 2014. Sahrana je obavljena 11. januara u 15 časova na Čepurcima.

Vladislav Majo Bogića Bubanja penzioner, 10. januara 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 11. januara u 14 časova na groblju u Bubanjama.

Radomir Mila Striković 10. januara 2014. Sahrana je obavljena 11. januara u 15 časova na groblju u Rubeži.

Velimir Vešo Dedović 10. januara 2014. Sahrana je obavljena 11. januara u 14 časova u Beranama.

Jelena Vidova Nikinović rođena Radoman, 10. januara 2014. u 93. godini. Sahrana je obavljena 11. januara u 15 časova u selu Vignjevići – Ljubotinj.

Darinka Dara Rajkova Mirković rođena Radović, 10. januara 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 11. januara na groblju u Tološima u 15 časova.

Velika Vukadina Jevrić rođena Trifunović, 10. januara 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 11. januara u 14 časova na groblju u Budimlji.

Đuro Ratkov Vukšić 9. januara 2014. u 40. godini. Sahrana je obavljena 12. januara na groblju Sv. Varvare u Sutvari.

Slavka Vasa Sekulović rođena Backović, 9. januara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 11. januara u 15.30 na groblju Sveta Ćekla u Sutomoru.

Darinka Veselinova Raičević 9. januara 2014. Sahrana je obavljena 11. januara na gradskom groblju u Nikšiću.

Stjepan Stevo Jura Dumančić 9. januara 2014. u 89. godini. Sahrana je obavljena 11. januara na groblju pod Trebjesom.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

KONFUZIJA U SJEVERNOJ MITROVICI

Novi izbori ili...

B

EOGRAD - Ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Aleksandar Vulin očekuje da će Centralna izborna komisija, nakon što izabrani gradonačelnik Severne Mitrovice Krstimir Pantić nije preuzeo mandat, dati tumačenje da li da se izbori za gradonačelnika Sjeverne Mitrovice ponavljaju. U CIK-u, međutim, kažu da dalja procedura nije u njihovoj nadležnosti.

Nakon što izabrani gradonačelnik Severne Mitrovice Krstimir Pantić nije preuzeo mandat postavlja se pitanje koji su dalji koraci. Ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin očekuje da će kosovska Centralna izborna komisija tražiti ponavljanje izbora za prvog čovjeka Severne Mitrovice. “Pretpostavljam da će CIK dati tumačenje da se izbori za gradonačelnika ponavljaju. To nije nešto što nam je trebalo u ovom trenutku, da trošimo energiju na nove izbore, ali sve je bolje od toga da Srbe predstavlja onaj koga nijesu birali. Bolje tako nego da se nameću rješenja”, rekao je Vulin za Tanjug.

Kako gradonačelnik u Severnoj Mitrovici praktično nije izabran, jer Pantić nije položio zakletvu, Vulin kaže da će se time sigurno usporiti

formiranje Zajednice srpskih opština, ali da ipak očekuje da će taj zastoj biti kratak i privremen.

“Srbi su izašli na izbore i izabrali svoje predstavnike, tri su gradonačelnika položila zakletvu, ako treba da se ponove izbori, ponoviće se - važno je da Srbi ostanu jedinstveni kao što jesu”, naveo je Vulin. Član kosovske Centralne izborne komisije Nenad Rikalo, međutim, za Tanjug je kazao da dalja procedura nije u nadležnosti CIK-a nego Ministarstva lokalne samouprave.

Komentarišući postupak Krstimira Pantića, koji je podnio ostavku na mjesto zamjenika direktora Kancelarije za KiM, a potom se nije pojavio na polaganju zakletve, ministar Aleksandar Vulin je rekao da to više nije važno, da je svaka ostavka lični čin, ali i politički i da je to “već danas

iza nas”. Pantić je za Fonet objasnio da su na papiru sa zakletvom, koji je trebalo da potpiše, grb Kosova i natpis Kosovo Republika bili prelijepljeni bijelim papirom. Prema saznanjima Foneta, uslov srpskih odbornika za prisustvo konstitutivnoj sjednici bio je da na dokumentu sa tekstom zakletve nema obilježja Kosova, a albanskih - da u sali nema srpskih obilježja.

Predsjednik Građanske inicijative SDP Oliver Ivanović ocijenio je da Severnoj Mitrovici ne prijeti kriza, jer je, kako je objasnio, SO Severna Mitrovica konstituisana čim je 17 od ukupno 19 odbornika potpisalo izjave. Ivanović se nada da će i preostala dva odbornika to uraditi narednih dana. U izjavi za Tanjug Ivanović je rekao da je važno da se što prije nađe rješenje za gradonačelnika Mitrovice, jer situacija kakva je trenutno nije predviđena zakonom. Predsjednik GI SDP je dodao da vlast u Mitrovici u velikoj mjeri zavisi od dogovora sa predstavnicima “Srpske”, i naglašava da je spreman da se i “sa ovakvim Pantićem” dogovara i razgovara u interesu građana, i da napravi s njima koaliciju.

Aleksanadar Vulin

PROTEST EGIPĆANA U SARAJEVU

Demokratija da se vrati u Egipat!

SARAJEVO - Egipatska dijaspora u BiH poručila je na protestu u Sarajevu da su oni dio egipatskog naroda i da su protiv svega što se u njihovoj matičnoj zemlji dešava od juna. Na skup koji je održan ispred zgrade Ambasade Egipta došlo je oko 30 članova egipatske dijaspore, prenio je portal Klix.ba. Egipćani su nosili transparente na kojima je pisalo: “Sloboda i demokratija za sve, a ne samo za Evropu”, “Sloboda za legitimnog izabranog predsjednika”, “’Egipatska’ vojska ubija ‘vlastiti’ narod”. Član egipatske di-

jaspore u BiH Muhamed Mahmud kazao je da je cilj jučerašnjeg okupljanja da egipatska dijaspora u BiH poruči svijetu da je egipatski narod protiv državnog udara i pada demokratije u Egiptu. “Ono što se desilo od juna pa nadalje posljedica je državnog udara koji je sproveden mimo volje egipatskog naroda”, pojasnio je Mahmud.

Prema njegovim riječima, egipatska dijaspora ne priznaje ustavne promjene, ne priznaje trenutnu vladu, vojni režim i traži povratak legitimiteta u Egiptu.

VESNA PUSIĆ ZA HRT:

Istina o nestalima uslov za povlačenje međusobnih tužbi ZAGREB - Ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić rekla je da je ključni uslov za početak razgovora Beograda i Zagreba o međusobnom povlačenju tužbi za genocid rješavanje sudbine nestalih, odnosno da srpska strana osigura podatke o nestalima u ratu u Hrvatskoj.

“O svim preduslovima, osim o nestalima, može se raspravljati - to je ljudsko pitanje i da bi se na neki način iskoračilo iz prošlosti u budućnost, temu nestalih treba zatvoriti”, rekla je Pusić u emisiji “Nedeljom u dva” na Hrvatskoj radio-televiziji. Govoreći o tome da li Srbija ima podatke o sudbini oko 900 nestalih s hrvatske strane, Pusić je odgovorila da “neke podatke svakako treba provjeriti”, poput otvaranja vojnog arhiva. Upitana da li će upravo otvaranje vojnog arhiva biti jedan od zahtjeva u razgovoru s kolegama iz Srbije, Pusić je odgovorila da “oni puno bolje znaju gdje bi se podaci (o nestalima) mogli tražiti”. “Polako ističe pješčani sat, jer je prva rasprava (pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu) zakazana u martu”, naglasila je šefica hrvatske diplomatije. Ocijenila je da

HOSPITALIZOVANA PRVA DAMA FRANCUSKE

Pozlilo joj kada je čula da je muž vara srpski ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić želi da riješi taj problem, ali da je pitanje kakav je odnos snaga u aktuelnoj vlasti u Srbiji i postoji li politička volja da se to pitanje nestalih riješi.

Ivica Dačić u intervjuu za hrvatsku agenciju Srna naveo je da je “potpuno jasno da u Hrvatskoj ne postoji politička saglasnost za povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije.”

PARIZ - Životna partnerka francuskog predsjednika Fransoe Olanda Valerie Trivelje primljena je u bolnicu nakon nedavnih vijesti o vezi sa Olandom i glumicom Žuli Gaje, objavio je u nedjelju dnevnik Le Parisien. Oland je u petak zaprijetio da će zbog povrede privatnosti tužiti magazin Klozer, jer je objavio da je francuski predsjednik na-

vodno u vezi sa popularnom glumicom. Portparol Jelisejske palate nije komentarisao vijest o hospitalizaciji prve dame. Prema navodima Le Parisiena, Trivelje je, pogođena informacijama o aferi, u četvrtak završila u bolnici, ubrzo nakon što je čula za to. List tvrdi da su joj ljekari propisali mirovanje i da će biti otpuštena za nekoliko dana.

SVIJET 17

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

KORUPCIJA U RUSIJI

Olimpijske igre - poligon za pronevjeru državnog novca Izgradnja baš svega u Sočiju bila je tri puta skuplja nego bilo gdje drugo u svijetu. Iz ruskog budžeta za Igre pokradeno je skoro 18 milijardi dolara, procjenjuje Međunarodni olimpijski komitet Predsjednik Međunarodne skijaške federacije i švajcarski član Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Đan-Franko Kasper javno je priznao ono što većina Rusa odavno zna: predstojeća Olimpijada u Sočiju poligon je za neviđenu korupciju, a trećina od 55 milijardi dolara državnog novca pronevjerena je u mito i proviziju državnim zvaničnicima.

Korupcija je u Rusiji svakodnevna, sveprisutna. Nekadašnji zamjenik ruskog premijera i autor studije o korupciji Boris Nemcov izjavio je: “Pokušavali smo da zainteresujemo MOK za ovo pitanje, ali uzalud. Dosad ovom problemu nije posvećena pažnja, iako su činjenice široko dostupne. Stav je ‘sve je u redu’ i ako postoji korupcija, onda je to problem zemlje domaćina, a ne MOK-a. Ipak, Olimpijska povelja kaže da su Olimpijske igre međunarodni događaj, njihova organizacija služi kao primjer za cijeli svijet i zato se mora sprovesti na odgovoran, transparentan i pošten način”.

U svojoj studiji Nemcov upoređuje troškove iz Sočija s troškovi-

ma ranijih olimpijskih gradilišta i zaključuje da je izgradnja baš svega u Rusiji oko tri puta skuplja negoli sličan stadion, put ili sportski centar bilo gdje drugo u svijetu.

“MOK je dužan da obrati pažnju na to. Velika je pažnja usmjerena na gej prava i MOK se o tome izjasnio, ali su uglavnom ignorisali pitanje korupcije, uništavanja okoline i druge vrste kršenja ljudskih prava”, uporan je Nemcov.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je 2010. naredio istragu o pronevjeri novca za izgradnju olimpijskih objekata, ali ona nije daleko odmakla. Prije godinu dana Vladimir Putin je smijenio čelnog čovjeka tamošnjeg Olimpijskog odbora Ahmeda Bilalova zbog prekoračenja troškova od gotovo 700 odsto za gradnju skijaških skakaonica. I dok se građevinski radovi u Sočiju završavaju, ruske građevinske firme odavno se već bore za poslove vezane za Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2018, koje će se održati u desetak ruskih gradova. Početni budžet za izgradnju stadiona, željeznice i druge in-

Vladimir Putin i Dmitrij Medvedev tokom nedavne posjete Sočiju

frastrukture za fudbalska događanja iznosi oko 20 milijardi dolara, što to SP čini najskupljim

ikad održanim. Stručnjaci upozoravaju da bi se izdaci, ako se novcem bude raspolagalo kao u

Sočiju, mogli popeti i do 100 milijardi dolara, što će biti velik udarac ruskoj privredi.

SIRIJA

Rat svih protiv svih U sukobima između zavađenih pobunjeničkih frakcija tokom posljednjih desetak dana stradalo skoro sedamsto ljudi LONDON, DAMASK - Najmanje 700 ljudi ubijeno je, a nekoliko stotina je nestalo u proteklih devet dana u žestokom sukobu džihadista i pobunjeničkih grupa u Siriji. Opozicione grupe sukobljavaju se sa džihadističkom grupom Islamska država Iraka i Levanta, koja je optužena za maltretiranje drugih pobunjenika, aktivista i civila na pojedinim područjima Sirije.

“Od 3. do 11. januara u sukobu je ubijeno 697 ljudi, među kojima 351 pobunjenik, 246 pripadnika Islamske države Iraka i Levanta i 100 civila”, navela je Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Ta organizacija koja se protivi re-

BILBAO

Stotinu hiljada ljudi u protestnoj šetnji zbog članova ETA BILBAO - Desetine hiljada ljudi protestovalo je i juče u Bilbau tražeći da zatvoreni članovi ETA zatvor služe u Baskijskoj oblasti. Oni, naime, traže da se dozvoli osuđenim članovima baskijskog separatističkog pokreta ETA da odsluže ostatak svojih zatvorskih kazni u Baskijskoj oblasti umjesto u zatvorima širom zemlje. Oko 100.000 ljudi učestvovalo je u protestnoj šetnji pošto je kasno uveče u subotu sudija Nacionalnog suda dozvolio održavanje demonstracija. Or-

ganizatori su pozvali učesnike na tihi marš, ali su oni na glas uzvikivali imena zatvorenika. Smatra se da su pripadnici organizacije ETA ubili 829 ljudi od kraja 1960-ih u bombaškim i oružanim napadima čiji je cilj bio da se stvori Baskijska drzava u sjevernoj Španiji i jugozapadnoj Francuskoj. Španija, SAD i Evropska unija smatraju organizaciju ETA terorističkom grupom. Jučerašnja protestna šetnja održana je u mirnoj atmosferi, javila je policija.

žimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada i djeluje iz Londona, bazirajući svoje podatke na informacijama koje dobija od aktivsta u Siriji, takođe tvrdi da je “nepoznata sudbina više stotina zarobljenika na obje strane”, prenosi AFP. Ista organizacija je juče saopštila je da više od 20 ljudi poginulo kada su snage sirijskog predsjednika Bašara al Asada granatirale centralni grad Homs. Kancelarija UN za ljudska prava nedavno je saopštila da je prestala da ažurira podatke o žrtvama građanskog rata u Siriji navodeći da više ne može da provjeri izvore tih informacija.

Kancelarija UN je saopštila da je

krajem jula posljednji put iznijela podatak o žrtvama u Siriji, kada je navedeno da je od početka rata u toj zemlji 2011 poginulo najmanje 100.000 ljudi. Robert Kolvil, portparol Kancelarije visokog komesara UN za ljudska prava, izjavio je da organizacija ne može da dobija nove informacije zbog nemogućnosti da ima pristup na terenu i da provjeri podatke iz drugih izvora. On je dodao da UN ne mogu da preporuče ni podatke o broju mrtvih koje drugi prikupljaju, uključujući i često citiranu Sirijsku opservatoriju za ljudska prava prema čijim podacima je od početka nasilja u Siriji ubijeno više od 130.000 ljudi.

18 KULTURA PREPORUČUJE

ŽABE, MO JEN IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 10,80 Roman Žabe dotiče najbolnija mjesta u duši kineskog naroda u XX vijeku. Protkan živopisnim i dirljivim pojedinostima, ovaj roman introspekcijom, progovara o „istoriji rađanja“ u modernoj Kini u periodu od šezdeset godina i posvećen je desetinama hiljada ljudi koji su u ovoj zemlji na svojoj koži osjetili politiku planskog rađanja. Kroz život glavne junakinje, seoske babice, koja je više od pola vijeka pomagala ženama da pobace, pisac sučeljava tradicionalna shvatanja i moderan pristup ovoj i danas osjetljivoj temi u Kini. Istovremeno razgolićuje uskogrud i protivrječan duhovni svijet kineskih intelektualaca, oličen u karakteru Punoglavca, naratora i dramskog pisca koji se dopisuje sa svojim japanskim kolegom Sugitanijem...

VOLJENA,TONI MORISON IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 7,70 EURA Roman o teškim godinama koje su uslijedile nakon Građanskog rata. Priča o sudbini junaka prikazuje sve strahote ropstva – otimanja iz rodne zemlje, ubijanja, mučenja, ponižavanja - da bi napokon slobodni, ti ljudi, slomljeni i poraženi, morali da se bore sa teškim krizama identiteta i traumama koje su doživjeli… Odbjegla robinja Seta živi u Ohaju, progonjena košmarnim sjećanjima na Slatki dom, farmu na kojoj je živjela. Njen novi dom zaposjednuo je destruktivni duh koji čini sve da joj oteža život, ali prema kojem ona osjeća beskrajnu nježnost. To je Voljena, njena kći kojoj je u vrijeme bjekstva, u strahu da će biti uhvaćena i svirepo kažnjena, oduzela život. Na dječijem grobu nema čak ni imena, samo epitaf VOLJENA. Roman koji užas i ljepotu spaja u priču koja će vas duboko potresti.

ENCIKLOPEDIJA ZA DJECU IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 19,80 EURA Enciklopedija za djecu namijenjena je djeci od 7 do 9 godina koja su spremna da prošire svoja znanja. Njihova radoznalost raste, zahtjevi su sve veći i želja za novim saznanjima se stalno povećava. Ova enciklopedija je prava knjiga za njih. Ona im daje odgovore na pitanja o: istoriji, geografiji, zemlji, kosmosu, biljkama, životinjama, ljudskom tijelu i umjetnosti. Svojim bogatim sadržajem, prigodnim fotografijama i preciznim podacima privući će njihovu pažnju i zadovoljiti njihovu radoznalost.

OMILJENA IGRA, LENARD KOEN IZDAVAČ GEOPOETIKA, BEO GRAD, CIJENA: 9,60 EURA Jedan od deset najboljih kanadskih romana 20. vijeka. Ovo je ona vrsta knjiga koja sama sebi postaje pravilo, iz prostog razloga što ne postoji ništa druga sa čim bi se mogla uporediti. Međutim, ima onih koji ovu knjigu porede sa filmom Sema Mendeza Američka ljepota. Bili u pravu ili ne, time knjigu svrstavaju među kultne i neprolazne vrijednosti…

Roman govori o montrealskom odrastanju, mladosti, erotičnosti prve ljubavi glavnog junaka Koena. On prelazi put od svijeta mašte do svijeta realnosti: to je doba u kojem se do tada Koen, tj. junak događao stvarima, a od tada su se stvari počele događati njemu. Iako proza, ovaj roman je oda pesničkom duhu i jeziku, molitva ljepoti; kristalno čisto obožavanje ljepote, žene, tijela, žene u tijelu.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

OTKRIĆA

Tajna pisanja hit knjige Naučnici otkrili algoritam koji predviđa da li će knjiga postići uspjeh Grupa kompjuterskih stručnjaka sa Univerziteta Stony Brook u Njujorku objavila je studiju u kojoj tvrde kako se tehnika nazvana statistička stilometrija, koja matematički analizira upotrebu riječi i gramatike, pokazala “iznenađujuće djelotvornom” u utvrđivanju buduće popularnosti neke knjige.

Stručnjaci su taj algoritam upotrijebili kako bi analizirali književne tekstove i uporedili predviđanja s istorijskim informacijama o uspješnosti pojedinih knjiga. Obuhvaćeno je sve, od naučne fantastike, preko klasične literature do poezije, a naučnici su utvrdili da predviđanja s 84-postotnom tačnošću odgovaraju postignutoj popularnosti knjige.

Niz činilaca određuje hoće li neka knjiga postići komercijali uspjeh, otkrivaju naučnici. To su, prije svega, zanimljivost teme, uvođenje noviteta, stil pisanja, kao i to do koje je mjere priča u stanju da u sebe “uvuče” čitaoca, ali uticaja imaju i spoljnji činioci poput sreće.

Naučnici su otkrili nekoliko trendova često prisutnih u uspješnim knjigama, uključujući čestu upotrebu veznika poput “i” “ali”, kao i velikog broja imenica i pridjeva.

Manje su uspješne bile knjige u kojima su se prečesto koristili glagoli i prilozi, kao i one u kojima se pisci previše oslanjaju na riječi koje eksplicitno opisuju akcije i osjećaje poput “željeti”, “uzeti” ili “obećati”, dok su uspješnije bile knjige koje koriste glagole koji opisuju misaone procese poput “prepoznati”

ili “sjetiti se”.

Kako bi pronašli manje uspješne knjige za svoju analizu, naučnici su na Amazonu potražili knjige koje imaju lošije podatke o prodaji. Uključili su i “Izgubljeni simbol” Dena Brauna uprkos velikom komercijalnom uspjehu te knjige, zbog “negativne kritike koju je dobila u medijima”.

“Predviđanje uspjeha literarnog djela predstavlja golemu dilemu za izdavače, ali i za autore”, kazala je Jejin Čoi, jedna od autorki studije objavljene u Association of Computational Linguistics. “Koliko znamo, ta je studija prva koja pruža kvan-

titativan uvid u vezu između stila pisanja i uspjeha literarnog djela”, dodala je.

Dosad su se sve studije koncentrisale na pokušaje otkrivanja “tajnog recepta” uspješnosti u književnom svijetu. Ali te su studije većim dijelom bile kvalitativne, temeljene na manjem broju knjiga i fokusirane na sadržaj - ličnosti protagonista i radnju.

“Naša studija analizira daleko veći uzorak, 800 knjiga svih žanrova, te nudi uvid u leksičke, sintaksičke i govorne obrasce koji karakterišu književne stilove često prisutne kod uspješne literature”, kaže Čoi.

LEKTIRA

Hitler je ª mozgaoº uz Šekspira Njujork Tajms objavio spisak omiljenih knjiga najvećih diktatora Augusto Pinoče, diktator koji je obilježio modernu istoriju Čilea, osim značajnog uticaja koji je ostavio na ovu zemlju, za sobom je ostavio i nevjerovatnu biblioteku sa više od 50.000 tomova.

“Generalu Pinočeu nijesu se divili zbog njegove pameti”, piše Njujork Tajms, “jednom je čak pomiješao državu Vašington sa glavnim gradom SAD”. Ipak, ovaj diktator iza sebe je ostavio biblioteku na kojoj bi mu pozavidjeli mnogi.

Na policama ove biblioteke nema mnogo poezije i fikcije, Pinoče je bio zaluđen istorijom Čilea, pa se u zbirci nalaze zatvorski dnevnici Bendžamina Mekena iz 19. vijeka, Marsističke teorije filozofa Antonija Gramšia ali i knjige o životu Na-

poleona, koji mu je bio idol. Možda će vas iznenaditi literarni ukus pojedinih diktatora, ali donekle on pruža uvid u njihovu “ljudsku” stranu, za koju mnogi opravdano misle da ne postoji.

Hitler se rado upuštao u razmišljanja kao što su “Biti ili ne biti” ili “Šta je Hekuba njemu, ili on Hekubi...”, zapisao je Timoti Ribak, autor “Hitlerove privatne biblioteke”.

U njegove omiljene knjige spadaju i “Posljednji Mohikanac” i “Don Kihot”.

Ruski pisac Mihail Bulgakov najpoznatiji je po knjizi “Majstor i Margarita”, ali Staljinu je omiljen bio roman “Bijela Garda”, u kojem pisac opisuje sudbinu ukrajinske porodice u vrijeme Građanskog ra-

ta u Rusiji.

Biografija venecuelanskog vojnika i lidera Ezekijela Zamora znatno je uticala na Uga Čaveza. Ovu knjigu zajedno sa radovima Lenjina, Marksa i Mao Ce Tunga, diktator je pronašao kao mladić u napuštenom zarđalom automobilu socijalističkih gerilaca. Ajatolah Ali Hamnej vođa Irana je prije 10 godina u intervjuu za državnu televiziju izjavio da su “Jadnici” Viktora Igoa najbolja knjiga napisana u istoriji čovječanstva.

Prošlog ljeta sjevernokorejski vođa Kim Džong navodno je uručio visokim zvaničnicima primjerke Hitlerovog djela “Majn Kampf”.

Mnogi eksperti ovakav potez su protumačili kao vid zastrašivanja.

NOVI SUSRETI

DŽOZEF ANTON, SALMAN RUŽDI IZDAVAČ: VULKAN, BEOGRAD, CIJENA 9,00 EURA

Salman Ruždi u izuzetnoj memoarskoj knjizi Džozef Antonpuža fascinantno svjedočenje o „slučaju” koji je postao paradigma jedne epohe. Kada ga je 14. februara 1989.

BBC-a nazvala da ga pita „je osećaj znati da vas je ajatolah Homeini upravo osudio na smrt?”, Ruždi je pomislio „sam mrtav čovjek”. počinje nevjerovatna i jedinstvena priča o tome kako je ovaj pisac bio prinuđen da se krije, da se neprestano seli, da živi uz stalnu pratnju naoružanih policajaca. Tražili su od njega da izabere pseudonim, a on se prisjetio pisaca koje voli, Konrada i Čehova, i izabrao kombinaciju njihovih imena. Tako je Salman Ruždi za svijet postao Džozef Anton.

DEPARDJE U RUSKOJ SERIJI Žerar Depardje, koji je dobio državljanstvo Rusije, igra u ruskoj televizijskoj seriji prvi put u karijeri, saopštila je ruska televizija TNT koja se sprema da emituje prve epizode.

“Prva televizijska serija na svijetu sa Žerarom Depardjeom biće emitovana u Rusiji danas”, navodi se na sajtu ruske televizije.

Derpadje igra oca glavnog lika u seriji “Zajcev +1”. On igra oca koji pati od šizofrenije, u trećoj sezoni serije. U intervjuu za list Komsomolskaja pravda, Depardje je rekao da je u seriji govorio na francuskom, ali da mu je sinhronizovan glas dublera na ruskom.

Nedavno je iz štampe izašao polugodišnjak “Novih susreta”, glasila Udruženja književnih prevodilaca Crne Gore.

U uvodniku je objavljen esej “Haiku: Istok i Zapad – u svijetlu književnog prevođenja” književnika i književnog prevodioca Dragana J. Ristića, urednika “Haiku novina”. Gost “Novih susreta” u ovom broju je poznata hrvatska književnica i književni prevodilac Đurđa Vukelić Rožić iz Ivanić Grada.

Na dvije strane časopisa dat je na hrvatskom i u njenom prevodu na engleski jezik izbor iz njenih haibuna, haikua, tanki i renšnija.

KULTURA 19

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

KINEMATOGRAFIJA

U Holivudu nema mjesta za žene Kada se objavi spisak nominovanih za Oskara, na njemu će se naći velika imena, nove nade i sramotno malo rediteljki Priredila: Jelena Boljević

U

oči 86. dodjele nagrada Američke akademije za film, nedavno istraživanje ukazalo je na šokantno mali broj žena koje su režirale filmove sa najvišom zaradom u posljednjih 10 godina. Kako piše “Independent”, borba za mjesto žena na vrhu holivudske hijerarhije bila je, kako se činilo, dobijena kada je Ketrin Bigelou postala prva žena koja je dobila Oskara za režiju za “Katanac za bol” 2010. Ona je, međutim, tek četvrta žena koja je bila nominovana za nagradu Akademije i nijedna joj se od tada nije pridružila.

Iako su producentkinje nekoliko glavnih filmova u trci za nagrade, ostaje bojazan da je šoubiznis i pored toga nereformisani “muški klub”.

Od deset filmova koji će se najvjerovatnije naći na listi nominovanih za Oskara za najbolji film, šest ima žene u producentskom timu, a kao što je slučaj sa “Američkom prevarom” i filmom “Ona”, u timu je ista žena - Megan Elison, koja je sa Bigelou sarađivala na njenom filmu “00.30 – Tajna operacija”. Šanse da se neko pridruži Bigelou na listi žena rediteljki nominovanih za Oskara su praktično nepostojeće. I dok je američko Udruženje producenata saopštilo da žene čine gotovo polovinu od njihovih 6.000 članova, organizacija je bila “šokirana” istraživanjem koje je sprovela organizacija “Žene na filmu” Sandens instituta.

Njihovi rezultati pokazali su da žene čine svega 4,4 procenta režisera 100 filmova sa najvećom zaradom u periodu od 2002. do 2012. Brojke pokazuju i to da što je veći budžet za film, šanse da ga režira žena su manje.

Britanska producentkinja Alison Oven, jedna od troje producenta iza Diznijevog filma “Spasavanje g. Benksa” koji ima velike šanse da bude nominovan za Oskara, priznala je da nije pretjerano iznenađena velikim ekonomskim jazom između muškaraca i žena u Holivudu, bar kada je riječ o blokbasterima.

Ona je časopisu “Variety” rekla da filmovi sa velikim budžetom ostaju u “muškom” domenu.

“Teže je ženama režiserima, ali je nešto lakše kada su u pitanju poslovi producenata i pisac”, rekla je ona i dodala da potonje kategorije pružaju fleksibilnije vrijeme za žene koje žele da imaju djecu. Alison Oven je, inače, majka pjevačice Lili Alen.

“Kod režiranja je teško sići sa ljestvice i roditi djecu. Ljudi postaju sumnjičavi ako vas dugo nema”, rekla je ona.

Od 100 filmova sa najvećom zaradom, svega dva su režirale žene. Na 83. mjestu je “Mama Mia!” koju je 2008. režirala Filida Lojd, a na 68. je “Kung Fu Panda 2” koji je 2011. režirala Dženifer Ju Nelson.

Odustvo žena na vodećim pozicijama kod visokobudžetnih filmova primijenjeno je i na producente

u 2013. godini.

Pet filmova sa najvećom zaradom u 2013. su “Ironman 3”, “Čovjek od čelika”, “Gravitacija”, “Paklene ulice 6”, “Oz veliki i moćni”, “Zvjezdane staze: Ka tami” i “Svjetski rat Z”.

Od 19 producenata ovih filmova, tri su žene.

Američka akademija prošle godine bila je suočena sa seksističkom kontroverzom kada je voditelj Set Mekfarlen, tvorac komedije “Family guy”, u svoj scenario uključio i neukusnu šalu na račun Adeline težine, insinuaciju da je Dženifer Aniston bila striptizeta i uvodnu numeru u kojoj je pobrojao glumice koje su pokazale svoje grudi na filmu.

Imajući to u vidu, Akademija je ove godine za tu ulogu izabrala popularnu voditeljku Elen Dedženeris.

Ketrin Bigelou, dobitnica Oskara za film “Katanac za bol”

Kralj Umire, ŽaK ili poKornost, eŽen jonesKo Izdavač : PaIdeIa, BeOgrad, 2008, cIjena: 3,90 eura Tema smrti se pojavljuje u mnogim Joneskovim djelima, ali jedan jedini komad joj je u potpunosti posvećen, a to je Kralj umire. Živeći u svojoj kulturnoj klimi, podvrgnuti normama i načelima u koja čvrsto vjeruju, zagledani u veoma prizeman ideal, lakrdijaši u ovoj farsi Žak ili pokornost su lutke kojima upravlja autor.

Jonesko od njih pravi igračke kojima vladaju seksualni instink, instinkt krda, novopečena kultura i komformizam.

isKra Života, erih marija remarK Izdavač: MInerva, SuBOtIca,1983, cIjena: 9,00 eura U knjizi Iskra Života Erih Marija Remark izuzetno snažno opisuje teške uslove u jednom logoru za vrijeme drugog svjetskog rata, okrutnost i iživljavanja nacističkih oficira. E.M.Remark j e i z u z e t n o vješt u dočaravanju slike na bojnom polju - velikim strahovima, nadanjima, osjećanjima gladi, i pitanjima besmisla jedne velike zablude - uništenja čovječanstva, piše i o stanjima izmorenosti i nesanice. Vješt je da opiše promenu karaktera čoveka kada udje u vojnu uniformu- kada “mali”, do tada neprimjetni ljudi, na koje niko nije obraćao pažnju u godinama mira, postaju kompleksaši osvetnici sa instiktima za tlačenjem i uništenjem podređenih.

Brehtova ljUBavnica, ŽaK pjer amet Izdavač: PaIdeIa, BeOgrad,2004, cIjena: 5,50 eura Brehtova ljubavnica je napisana kao neka vrsta ljekareovskog trilera, čija radnja se događa u vrijeme Hladnog rata. Poslije četrnaest godina izgnanstva u Americi, Bertolt Breht se vraća u Berlin, 1948 godine. Vlasti sumnjaju u njegovu vjernost Partiji i podmeću mu prelijepu austrijsku glumicu Marju Ajh, sa ciljem da ga potkazuje. Prisiljena, zbog nacističke prošlosti svoje porodice, da prihvati ovu nečasnu ulogu, ona postaje njegova ljubavnica i član njegove pozorišne trupe...

Grad i psi, mario varGas ljosa Izdavač: Laguna, BeOgrad, 2011, cIjena: 9,90 eura radnja romana grad i psi, kojim je vargas Ljosa zadobio međunarodno priznanje, odvija se u vojnoj gimnaziji sa internatom gdje su pitomci podvrgnuti strogoj vojničkoj disciplini, i gdje vladaju nepisana pravila i zakon jačega.

Mladi ljudi primorani su da nauče da se uklope u takvu sredinu i žive otuđenim načinom života, koji im ne dozvoljava da se razviju kao ličnosti i gdje su neprekidno potčinjeni i poniženi. zajedno sa brutalnošću svojstvenoj vojničkom životu, na stranicama ovog izvanrednog romana sve kipti od silovitosti i strasti mladosti koja zatim prerasta u bijes, u gnjev i zaslijepljenost, potpuno uništavajući osjećajnost ovih mladih ljudi.

VELIKI EKRAN

Dva filma o Iv Sen Loranu Život slavnog dizajnera Iv Sen Lorana okupiraće bioskopska platna u Francuskoj ove godine i to u dva filma. Naime, biografska drama koja nosi ime osnivača modne kuće YSL u režiji Jalila Lesperta otvoriće program Panorama na Berlinskom filmskom festivalu, dok je premijera ostvarenja “San Loran” Bertranda Bonela zakazana za 14. maj.

Poznatog kreatora u Lespertovom filmu igra mladi francuski glumac Pjer Nini, najpoznatiji po ulogama u romantičnim komedijama poput “LOL”, dok Gaspar Ulie, koji se proslavio igrajući mladog Hanibala Lektora u filmu “Uzdizanje Hanibala”, igra Sen Lorena u istoimenom filmu. Pored puta ka modnom vrhu, ljubavni život velikog dizajne-

PREPORUčUJE

ra biće glavna tema oba filma. Iako je čitavog života tražio spas u opijatima, borio se sa maničnom depresijom i vodio raskalašni život pun modnih izazova, Sen Loran jedinu utjehu našao je u romansi sa Pjerom Beržeom, s kojim je dočekao duboku starost.

“Ostalo je mnogo Sen Loranovih stvari. Najvažnije su one koje se možda i najmanje vide”, izjavio je Sen Loranov dugogodišnji poslovni partner Pjer Berže, koji danas vodi brigu o fondaciji osnovanoj u čast velikog modnog kreatora.

“Koko Šanel je dala ženama slobodu. Iv Sen Loran im je dao moć”, kazao je poslije kreatorove smrti Berže.

Ovaj modni mag, koji je zauvijek

promijenio način na koji se oblače žene, bio je veliki ljubitelj umjetnosti i često je kreirao modele inspirisan slikama Pikasa, Van Goga, Matisa, i djelima Prusta i Remboa.

Zanimljivo je da je Beržo odobrio samo snimanje Lespertovog filma, dok Bonelovo ostvarenje nije prošlo njegovu autorizaciju. Ovo može biti problem ako se ima u vidu da je dokumentarni film “Proslava” Olivera Mejroa o posljednjoj reviji Sen Lorena prikazan nekoliko godina nakon snimanja, jer Beržo nije bio zadovoljan konačnim proizvodom.

Takođe, među nekoliko dokumentaraca o njihovom zajedničkom životu, najpoznatiji je “Luda ljubav”, koji se fokusira najviše na zbirku umjetnina koju je par posjedovao.

sedam sUnaca i sedam lUna, Žoze saramaGo Izdavač: Laguna, BeOgrad, 2013, cIjena: 8,50 eura

Sedam Sunaca i Sedam Luna je roman koji je proslavio Žozea Saramaga širom svijeta. Poigravajući se istorijskim činjenicama i fikcijom, u stilu majstora magijskog realizma, prepoznatljivim stilom i osobenim pravopisom, portugalski nobelovac je stvorio gotovo nadrealno djelo o životu u osamnaestovjekovnoj portugalskoj kraljevini. Kroz priču o čudesnom pokušaju izgradnje jednog divovskog manastirskog kompleksa u zabitom selu Mafri, i ambicioznoj zamisli jednog sveštenika o prvom vazduhoplovu, Saramago će isplesti očaravajuću pripovijest o običnim stvarima i neobičnim pojavama, o ljubavi, pregnuću i čovjekovoj potrebi da se približi božanskom.

20 REPORTAŽE

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Delić je do sada objavio 10 zbirki poezije

preokret

Fudbaler poeta Jovana Lasica

K

rajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka Milan Delić je kao omladinac Sutjeske važio za jednog od najraskošnijih talenata crnogorskog fudbala, pa je zahvaljujući svom razornom udarcu uspio da dobije čak i nadimak Bekenbauer, po proslavljenom njemačkom fudbaleru. Ali, nakon zadobijene povrede koja ga je zauvijek udaljila od fudbalskog terena, Delić se okrenuo poeziji.

Delića su na vrhuncu karijere prepoznali kao brzog igrača, sa mnogo maštovitosti i smisla za organizaciju igre, čijem bi talentu mogli pozavidjeti i najbolji fudbaleri današnjice. Tadašnji trener omladinske reprezentacije Jugoslavije Stevan Vilotić Milana je opisivao kao oštrog i hitrog fudbalera, nakon što ga je proglasio za igrača utakmice u finalu omladinskog kupa Jugoslavije. Prema Milanovim riječima, mladi sa Bistrice harali su sedamdesetih godina ovim prostorima, u jednom od najuticajnijih klubova u bivšoj Jugoslaviji.

“Tada sjajna ekipa Sutjeske savladala je zagrebački Dinamo 3:1, bili smo omladinski prvaci Jugoslavije, ali i šire. Kada je čuveni Đani Rivera te 1969. osvojio zlatnu loptu kao najbolji fudbaler svijeta poslije završenog turira ‘Kvarnerska rivijera’, proglasio je naš tim za najbolji na svijetu. Rivera je tada tražio da kupi čitav tim da igramo za italijanski Milan”, prisjeća se nikšićki Bekenbauer zlat-

nog doba crnogorskog fudbala.

Tih godina, omladinci Sutjeske igrali su sa mnogim velikanima jugoslovenskog fudbala od Hajduka, Partizana, preko Crvene zvezde i Dinama, ali i protiv velikih klubova evropskog kontinenta, poput Borusije Dortmund, Fiorentine i Milana.

“Iz beogradskog Partizana bili su zainteresovani za mene pa je ubrzo stigla i ponuda. Već je bio potpisan ugovor o prelasku u taj klub, međutim, jedan bezazleni start i teška povreda, iako liječena, postepeno su me odvajali od fudbala. Igrao sam sa prekidima do 23. godine, sve dok nijesam morao da se defitivno oprostim od fudbala. Međutim, tada se izrodila nova strast, a to je strast prema pisanju poezije”, objašnjava Delić.

Reklo bi se da fudbal i poezija nemaju ničega zajedničkog, ali Milan kaže da je samo naizgled tako, jer je u istoriji postojalo mnogo književnika koji su bili vatreni ljubitelji sporta.

Nikšićanin koji se zbog povrede oprostio od fudbala danas piše stihove Milan Delić, nekadašnji fudbaler, danas pjesnik

“Ima dosta toga zajedničkog između književnosti i fudbala, osnovna nit koja ih povezuje je talenat.

Eto, fudbaleri su bili i drugi književnici kao što su recimo istakuti Albert Kami, Ginter Gras ili Miloš Crnjanski”, priča Delić.

Veliki nobelovac Kami bio je golman juniorske ekipe Rasinga i pri-

kneževina

Superjahta ª Ulice Monakaº Slavni i bogati koji svake godine hrle u Monako kako bi gledali trku Formule 1 i upijali sunčeve zrake u ovoj mediteranskoj kneževini uskoro bi mogli uživati na novoj superjahti nazvanoj “Ulice Monaka”.

Plan gradnje ove jahte predstavila je kompanija Yacht Island Design, a riječ je o replikama najprepoznatljivijih znamenitosti Monaka na samoj palubi. Među njima bi se našli staza Formule 1, Hotel de Paris i lu-

ka Hercule.

Na slici su prikazani i heliodrom, minijaturna podmornica, gliseri i nekoliko bazena, kao i minijaturni hoteli na području luke. Replika staze Formule 1 omogućava bogatim gostima da se utrkuju uokolo kao profesionalci, samo što ta trka ne bi bila u bolidima, već u kartingu. Međutim, paluba nije jedini dio ove superjahte koji imitira bogatstvo Monaka. U unutrašnjosti se nalaze vrtovi poput onih ispred

kasina. Raskošne kabine moći će primiti 16 gostiju i 70 članova posade.

Vlasnikov apartman će biti posebno otmjen, s visokim stropovima, privatnim balkonom za sunčanje i vlastitim jacuzzijem i bazenom.

Prema pisanju Daily Maila, za izgradnju ovog ekstravagantnog grada na vodi će trebati oko 400 miliona dolara, iako je rano govoriti o tačnom iznosu, s obzirom da još traje potraga za klijentima.

je nego što se latio pera, maštao je o profesionalnoj karijeri, baš kao i Milan. Crnjanski je kao mladić igrao fudbal u Pančevu, Beogradu i Novom Sadu, da bi kasnije u grupi intelektualaca-sportista koji su osnovali nedjeljnik Sportista maja 1942. godine bio jedini književnik.

“Kada se dogodila povreda i na-

kon što sam shvatio da se više ne mogu profesionalno baviti ovim sportom, ipak nijesam klonuo duhom jer sam krenuo u jednu novu avanturu, pronašao sam novu ljubav, i okrenuo sam se poeziji“, ističe danas priznati pjesnik koji stvara i radi u Nikšiću i u Beogradu.

On objašnjava da svoje rodno mjesto mnogo voli, pa je grad pod Trebjesom sa svojim znamenitostima jedna od glavnih tema njegove poezije.

“U mojim pjesmama se osjeća taj duh Nikšića, kao recimo poznati nikšićki korzo, klub Sutjeska u kom sam igrao, Crkva Svetog Vasilija Ostroškog ili Krupačko jezero.

Međutim, nijesam zapostavio ni Beograd, osjeća se tu i duh Beograda, grada u kom danas živim i stvaram“, priča Milan koji dodaje da vjeruje da je dostigao originalnost i prepoznatljivost u književnom smislu.

Delić je prije nekoliko mjeseci u svom rodnom Nikšiću promovisao jedanaestu zbirku poezije pod nazivom “Raj”, govoreći da je na stvaraocima da pokažu čitatelju put do raja.

“Ako je poezija najviše umjetničko dostignuće, onda moja aluzija na raj ima smisao i logično objašnjenje. Jesen i zima u Nikšiću donose inspiracije za neke nove zbirke, a sada je načinjen tim od jedanaest zbirki, baš kao jedan fubalski klub”, zaključuje Milan.

Superjahta “Ulice Monaka” je plutajuća replika ove kneževine

DRUGI MEDIJI 21

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

AFP

Grčka će predložiti novu raspodjelu azilanata u EU Grčka koja predsjedava EU u prvoj polovini ove godine namjerava da predloži da se osobe koje traže azil raspodijele po zemljama Unije, rekao je grčki ministar za javni red i civilnu zaštitu Nikos Dendijas. To pitanje je kamen spoticanja između članica na jugu i onih na sjeveru EU, a većina zemalja ne želi da mijenja sadašnje propise koji predviđaju da se zahtjev podnosi samo u zemlji u koju je osoba prvo došla. Prema podacima evropske službe za statistiku Eurostat, u EU je u periodu od oktobra 2012. do oktobara 2013. bilo više od od 400.000 zahtjeva za azil, uključujući i nove. Najviše zahtjeva je u tom periodu registrovano u Njemačkoj, a po broju zahtjeva su prednjačili građani Rusije.

“Predložićemo da se pokrene rasprava o uveđenju klauzule o raspodjeli tražilaca azila i imigranata iz trećih zemalja koji ne mogu da se vrate u domovine”, rekao je 9. januara Dendijas na konferenciji za novinare.

On je dodao da bi kriterijumi pri utvrđivanju pravila za raspodjelu osoba koje traže azil među članicama EU mogli biti “bruto domaći proizvod, površina, broj stanovnika i kapacitet članice da primi imigrante”.

Dablinskom regulativom iz 2003. predviđeno je da migranti mogu da traže azil u članici EU u koju su prvo stigli, da njihov zahtjev može da se razmatra samo u toj članici u čijoj je nadležnosti i vraćanje migranata u zemlju porijekla. Ti propisi treba da spriječe seljenje migra-

nata iz članice u članicu, ali i zloupotrebe, odnosno da tražioci azila biraju zemlje sa najvelikodušnijim uslovima ili podnošenja više zahtjeva.

Na desetu godišnjicu Dablinske regulative u februaru prošle godine grupe za zaštitu ljudskih prava su upozorile da propisi EU o podnošenju zahtijeva za azil nijesu donijeli mnogo dobra ni članicama EU, ni ljudima koji traže utočište. Aktivisti za ljudska prava su upozorili da se zbog primjene te regulative azilanti tretiraju kao ljudi “drugog reda”, da se porodice razdvajaju i da oni koji uđu u zemlje sa slabom infrastrukturom za izbjeglice nemaju gdje da odu.

Dablinskom regulativom, koja je zamijenila Dablinsku konvenciju, obuhvaćene su zemlje EU, kao i Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn. Članice na jugu EU, poput Italije, Grčke i Kipra traže da se u ime solidarnosti preispitaju ta pravila, pošto se one suočavaju sa prilivom migranata iz Azije, Bliskog istoka i Afrike koji pokušavaju često ilegalno da uđu u EU. Većina članica, međutim, ne želi da mijenja te propise.

Dendijas nije krio da će pokretanje pitanja izmene propisa za azil biti teško jer mnoge evropske zemlje nijesu raspoložene za razgovor o raspodjeli azilanata. On je apelovao da se na ovo pitanje ne gleda “samo kroz prizmu sjever/ jug”.

“Nijesmo na konkursu na kome se dodjeljuje najviše migranata”,

dodao je Dendijas.

Grčki ministar je rekao da Turska, sa kojom je EU nedavno sklopila sporazum o readmisiji, ima još mnogo toga da uradi na tom planu. Ankara je tim sporazumom prihvatila obavezu da primi nazad osobe koje su u EU ušle iz Turske, a ne ispunjavaju uslove ulaska, boravaka ili nastanjivanja.

“Bilo ko može da dođe u Istanbul bez vize i da se nađe na nekoliko kilometara od kopnene granice

EU”, rekao je Dendijas.

Prema podacima Eurostata, u EU je registrovano 411.340 zahtjeva za azil, od kojih su 13.535 bili novi. U trećem kvartalu 2013. bilo je ukupno 117.800 zahtjeva za azil, što je povećanje od 13 osto u odnosu na drugo tromesječje i 31 odsto u odnosu na treći kvartal 2012.

Najviše zahtjeva je u periodu oktobar 2012 - oktobar 2013. registrovano u Njemačkoj, ukupno 111.545, zatim u Francuskoj 65.125 i Šved-

skoj 49.640.

U tom periodu najbrojniji tražioci azila bili su Rusi sa 43.815 zahtjeva. Slijede Sirijci sa 40.470, a građani Srbije su na trećem mjestu sa 21.735 zahtjeva, od kojih je 90 odsto podnijeto u Njemačkoj.

Najveći broj tražilaca azila u odnosu na broj stanovnika zabilježen je u trećem tromjesječju prošle godine na Malti, oko tri azilanta na 1.000 stanovnika ili 3.480 na milion stanovnika.

Korporacije takođe žele da potkopaju “predostrožne principe” EU na osnovu kojih se utvrđuju standardi u bezbjednosti hrane i da dalje globalizuju i industrijalizuju mesnu industriju.

Rješenja postoje, smatraju autori “Atlasa mesa” i traže od zakonodavaca da reformišu sektor stočarstva.

U dokumentu o održivoj ishrani, koji će Evropska komisija objaviti na proljeće 2014, biće naglašeno osnovno pravo na hranljivu ishranu zasnovanu na sezonskoj i lokalno proizvedenoj hrani koja se gaji na održiv način i uz poštovanje kulturnih raznolikosti. Novi “model” ishrane uključuje i manji dnevni unos mesa.

EurActiv.rs

Proizvodnja mesa sve više ugrožava životnu sredinu Intenzivna proizvodnja mesa i mlijeka širom svijeta nanosi sve veću štetu društvu i prirodnoj sredini, upozorava se u novom izveštaju “Atlas mesa” i napominje da način na koji se danas proizvode i troše proizvodi od mesa i mlijeka treba radikalno promijeniti. Intenzivno stočarstvo odnosi znatne resurse u zemljištu i vodi, a 40 odsto svjetske proizvodnje žitarica završi u stočnoj hrani. Potrošnja mesa u SAD i Evropi stagnira dok u azijskim i drugim zemljama koje bilježe brz privredni rast i povećanje srednje klase vrtoglavo raste. Godišnja potrošnja mesa po stanovniku u svijetu nešto je veća od 40 kilograma ali je u razvijenim zemljama više od dva puta veća nego u zemljama u razvoju.

Autori “Atlasa mesa” - Prijatelji Zemlje Evropa i Fondacija Hajnrih Bel (Heinrić-Böll-Stiftung), ocjenjuju da je sistem proizvodnje mesa i mlijeka loš jer zavisi od oskudnih resursa zemljišta i vode i prenosi prikrivene troškove na potrošača.

Poljoprivreda u svijetu, kako se navodi, troši 70 odsto raspoložive slatke vode od čega trećina odlazi na stočarstvo.

Sve intenzivnije stočarstvo takođe je jedan od najvećih potrošača zemljišta i jestivih kultura i više od 40 odsto godišnje proizvodnje pšenice, raži, ovsa i kukuruza upotrebi se za stočnu hranu, a trećina od 14 milijardi hektara koliko se obrađuje u svijetu koristi se za proizvodnju hrane za stoku.

Za proizvodnju kilograma govedine utroši se 15.500 litara vode, ko-

Potrošnja raste Globalna tražnja mesa raste, ali različitim tempom, zavisno od regiona. Tako u Evropi i SAD, najvećim svjetskim proizvođačima mesa u 20. vijeku, potrošnja danas raste sporo ili čak stagnira.

S druge strane, u zemljama koje bilježe brz ekonomski rast u Aziji i drugim djelovima svijeta, do 2022. godine mesni sektor će, kako se procjenjuje, porasti za oko 80 odsto. Pritom će najveći rast zabilježiti Kina i Indija zaliko i za proizvodnju 12 kilograma pšenice ili 118 kilograma šargarepe.

Istovremeno je da bi se napravio jedan hamburger potrebno više od tri i po kvadratnih metara zemljišta, navodi se u “Atlasu mesa”.

Cilj izvještaja je da se pokrene debata o potrebi bolje, bezbjednije i održivije poljoprivrede i proizvodnje hrane.

“Intenzivna proizvodnja mesa ne znači samo torturu životinja. Ona uništava čovjekovu okolinu... Evropa je, poslije Kine, najveći uvoznik soje. Argentina i Brazil znatno povećavaju proizvodnju soje koja se koristi kao hranivo za životinje za klanje. Sve veća potrošnja mesa za posljedicu ima i skok cijena zemljišta. Gotovo trećina svjetskog zemljišta koristi se za proizvodnju hraniva”, kaže predsjednica Fondacije Barbara Unmisig (Unmüßig).

Adrian Beb (Bebb) iz ekološ-

hvaljujući ogromnoj tražnji za račun nove srednje klase u tim zemljama.

Procjenjuje se da je u svijetu 2013. godine proizvedeno 308,2 miliona tona mesa od čega 114 miliona svinjskog, 106 miliona živinskog i 68 miliona tona govedine.

Potrošnja mesa po stanovniku u svijetu 2013. godine bila je 43 kilograma godišnje, ali je u razvijenim zemljama premašila 79 kilograma, a u zemljama u razvoju bila je 33,3 kilograma. ke mreže Prijatelji Zemlje Evropa ističe da ishrana više nije privatna stvar i da sa svakim obrokom “pravimo politički izbor, utičemo na živote ljudi širom svijeta, na prirodnu sredinu, biodiverzitet i klimu”.

“Velika količina resursa završi kao hrana. Postoje održive alternative dominantno destruktivnom, od strane korporacija kontrolisanom i intenzivnom globalnom sistemu proizvodnje i potrošnje mesa”, rekao je Beb. U izvještaju se takođe upozorava na rizik da se poljoprivredni i standardi u ishrani “gurnu u stranu” u trgovinskim pregovorima EU i SAD. Kako se navodi, velike prehrambene i biotehnološke kompanije žele da EU ukloni ograničenja na genetski modifikovanu (GM) hranu i hranivo i dovode u pitanje propise o označavanju takvih proizvoda.

22 ZABAVA SARADNJA DVA FESTIVALA

Pobjednici Royal Music Festa idu na San Remo

Sa prethodnih izdanja festivala Odlične vijesti za mlade i talentovane crnogorske muzičare stižu sa Cetinja. Organizatori muzičkog festivala mladih bendova “Royal Music”, koji se protekle dvije godine održavao na Ljetnjoj pozornici na Cetinju uspostavili su saradnju sa italijanskom muzičkom manifestacijom “San Remo”. U okviru saradnje, pobjednici ovogodišnjeg “Royal Music Festa” koji će biti održan u avgustu, imaće priliku da učestvuju na pomenutom italijanskom festivalu koji važi za jedan od najjačih u Evropi. Direktor festivala Dragan Bulajić ističe da saradnja ima jake osnove u istoriji Crne Gore i Italije.

“Ovo je sjajna prilika da

opet povežemo dva grada, Cetinje i San Remo, u kome su počivali naš posljednji suvjeren - kralj Nikola i kraljica Milena. Ovih dana naša agencija ima i razgovore sa rukovodstvom Prijestonice oko realizacije ovogodišnjeg festivala”, kazao je Bulajić.

“Royal music Fest” i ove godine okupiće mlade autorske bendove iz regiona koji će učestvovati u takmičarskom dijelu, dok će u revijalnom nastupiti zvijezde bivše Jugoslavije. Na prošlogodišnjem festivalu pobjedu je odnio zagrebački bend “Sane”, dok je, kad je revijalni dio u pitanju crnogorska prijestonica prvi put ugostila grupe “Osvajači”, “Van Gogh” i “Zabranjeno pušenje”.

D.B.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

TOKOM DODJELE ZLATNIH GLOBUSA

Loti Mos je nova zvijezda Mlađa sestra poznate manekenke Kejt Mos, Loti ima samo 16 godina, ali već je postala poznato ime u modnoj industriji. Mlada manekenka je slika i prilika svoje starije sestre, a prethodne sedmice je imala prvo profesionalno foto snimanje.

Loti Mos trenutno zastupa agencija Storm Models, sa kojima je ona potpisala ugovor sa 13 godina, ali tek nedavno je imala vatreno krštenje pred kamerama. Svoj prvi portfolio je proslavila postavljajući fotografije na Tviter, na kojima neodoljivo podsjeća na sestru Kejt iz mlađih dana. Loti je kćerka Kejtinog oca Pitera i njegove druge žene Inger, a kada se Kejt udavala za Džejmija Hinsa 2011. godine, Loti je bila jedna od djeveruša.

E.Z.

Gafovi poznatih Džodi Foster je priznala da je lezbejka

Rene Zelveger je nagradu primila iz toaleta Sinoć je održana dodjela Zlatnih globusa, koja po pravilu ne može proći bez nekih zabavnih trenutaka. Upravo zbog toga vas podsjećamo na neke od gafova svjetskih zvijezda koji su kroz istoriju ove svečanosti nasmijali, ali i šokirali svjetsku javnost.

Rene Zelveger “I pobjednica je Rene Zelveger”, čulo se sa razglasa, no Rene nijesu mogli nigdje naći kada je Hju Grant prozvao njeno ime za najbolju glumicu tokom dodjele Zlatnih globusa 2000. godine. Glumica je, naime, bila u toaletu. Kad se napokon pojavila na pozornici rekla je kako je otišla obrisati mrlje od ruža na zubima kako se ne bi sramotila na nacionalnoj televiziji.

Džodi Foster Džodi Foster je 2013. godine dobila “Cecil B. DeMille” nagradu, koja se dodjeljuje za izvanredan doprinos svijetu zabave, a ujedno su tada i prekinuta nagađanja o tome da li je lezbijka.

“Otvoreno sam priznala svoje opredjeljenje porodici, prijateljima, saradnicima... To je veliki iskorak

u mom životu”, priznala je Foster.

Ejmi Poeler i Tina Fej Voditeljke Ejmi Poeler i Tina Fej šokirale su svijet komentarima na račun uloge En Hatavej u filmu “Les Miserables” 2013. godine.

“Nijesmo vidjele nekoga tako potpuno samog i napuštenog još otkad ste bili na pozornici sa Džejmsom Frankom prethodne godine na dodjeli Oskara”, poručile su voditeljke glumici, koja je bila prilično iznenađena komentarom.

Pia Zadora Rijetko se dogodi da glumica osvoji Zlatni globus i još dva priznanja u istoj godini, ali to se 1982. godine dogodilo Pii Zadori. Glumica je osvojila “New Star of the Year” nagradu za film “Butterfly”, čime je ušla u istoriju.

Oliver Stoun Reditelj Oliver Stoun osvojio je pet Zlatnih globusa u svojoj karijeri, no poznat je po svom govoru iz 1979. godine, kada je izjavio da u SAD-u strpaju ljude u zatvor jer su bili napušeni te je njegov govor završio tako što su ga policajci otpratili s pozornice.

(E.Z.)

ZABAVA 23

ponedjeljak, 13. 1. 2014.

ETNO ZVUK

Tamburašima je ljubav prema muzici u genima Član sastava “Pljevaljski tamburaši” Derviš Hrastovina za DN govori o vremenima izvorne muzike Danilo Brajković

L

jubav prema muzici u Pljevljima datira još od daleke 1947. godine, kada je grupa entuzijasta vođena ljubavlju prema tamburi osnovala prvi tamburaški sastav. Nakon kratkih priprema i proba, uslijedili su prvi ozbiljniji poduhvati, a vođa današnjeg sastava “Pljevaljski tamburaši“ Derviš Hrastovina za naš list evocira uspomene.

Kao što to obično i biva kada su u pitanju dobra stara vremena, Hrastovina priču za Dnevne novine počinje uz dozu sjete u glasu.

“Radili smo u sklopu kulturnoumjetničkog društva ‘Volođa’ sve do 1987. kada snimamo prvu ploču za izdavačku kuću ‘Diskoton’.

Na inicijativu dugogodišnjeg šefa orkestra Izeta Gerine nastaje ime ‘Pljevaljski tamburaši’“, prisjeća se Hrastovina davnih vremena, ali i imena članova koji su osjetili čar tambure kroz istoriju grupe.

“Možemo sa punim pravom da pomenemo Izeta i Ismeta Gerinu, Hadža i Kema Hrastovinu, zatim Šerfa Đulovića, Esada Kečevića, Aska Đukljana i Sreta Radovića. Ne smijem zaboraviti ni Ferida Redžovića, Ružda Sarvana, Kala Softića i mnoge druge, jer je zahvaljujući njima lijepa pljevaljska pjesma sačuvana od zaborava i prenesena mlađim generacijama u nasljedstvo”, sa ponosom ističe popularni Dedo.

SEVDAH JE POBIJEDIO NEDAĆE Epoha u kojoj su “Pljevaljski tamburaši” počeli muzičku avanturu nije bila predodređena za pjesmu shodno tjeskobnom vremenu, ratovima i borbi za život.

Hrastovina nam, ipak, otkriva kako je muzika nadjačala nevolju.

“Veoma je interesantno koliko je bilo entuzijazma kod tih ljudi koji su se bavili muzikom sa toliko ljubavi, pa tako možemo konstatovati da je to bilo vrijeme iskrenog druženja, sevdaha i emocija koje su pretočene u pjesmu”, nastavlja sa pričom Hrastovina, a onda na red dolazi i pje-

Današnja muzika je puna kiča Hrastovina redovno prati savremenu muzičku scenu, uz konstataciju da je kvalitet muzike u drastičnom padu u odnosu na prošla vremena, uprkos boljim uslovima za rad.

“Zaista u pjesmi i muzici ima mnogo kiča i šunda. U naše vrijeme nije bilo interneta, pa je možda to razlog zbog čega se vodilo računa o kvalitetu a ne kvantitetu kao što je to slučaj danas. Mislim da polako publika sebe pronalazi u starim pjesmama koje su daleko kvalitetnije”, cijeni Hrastovina.

sma nad pjesmama, legendarna “Svi pljevaljski tamburaši”.

“Otpjevao ju je Pljevljak Mirko Rondović koji je napravio hit za sva vremena. Ispostavilo se da je riječ o evergrinu, sa kojim počinje i završava se svaka priča o tamburašima”, objašnjava Hrastovina.

MUZIKA NAM JE U GENIMA Dok se prisjećao imena bivših kolega, Dedo je po navici stalno naglašavao da su se vremena promijenila, ali da je jedna stvar odoljela zubu vremena.

“Tambura se u našoj grupi prenosi sa koljena na koljeno i muzika nam je u genima. Za nas je

pjesma sve u životu tako da mi da sve to radimo iz ljubavi. Priznanja koja su dobili naši stari i ona koja dobija sadašnji sastav, služe kao podstrek da dalje radimo i zalažemo se u muzici”, zapaža Hrastovina i predstavlja nam sastav koji ovih dana pjesmom uveseljava stanovnike primorja.

“Osim moje malenkosti, sastav čine Ibrahim i Zijad Gerina, kao i Sanin Rovčanin. Radom i svestranim zalaganjem uspjeli smo da ostanemo na okupu i da prezentujemo pljevaljsku pjesmu i pljevaljski sevdah”, naglašava Hrastovina.

Dodaje da će tamburu uskoro

Ksenija Cicvarić je bila kraljica izvorne muzike Gotovo da ne postoji pjevač izvorne muzike sa kojim sastav iz Pljevalja nije sarađivao, ali Hrastovina ipak izdavaja najuspješnija muzička prijateljstva.

“Pomenimo crnogorsku kraljicu izvorne muzike Kseniju Cicvarić, pa u ruke preuzeti mlađi naraštaji.

“Trudimo se da i našoj djeci prenesemo znanje, tako da u sko-

Branku Šćepanović, Merimu Njegomir, nezaboravne legende sevdaha Safeta Isovića, Himza Polovinu i Zaima Imamovića. Bila je čast sarađivati sa tim imenima i ponosno se sjećamo tih susreta“, ponosno ističe vođa tamburaša. rije vrijeme možete da očekujete podmlađen i pojačan sastav grupe”, obećava Hrastovina.

PJEVAČICA ŠOKIRALA NOVIM SPOTOM

Nikolija: Ne šmrčem kokain Kćerka poznate estradne zvijezde Vesne Zmijanac seksepilna Nikolija Jovanović ne prestaje da šokira javnost ponašenjem na sceni. Nakon provokativnih spotova koji su obilježili prethodnu godinu, Nikolija je odlučila da i 2014. puni naslovne stupce tabloida, te je tako rado pokazala svoju razuzdanu stranu glumeći u spotu grupe “The Hupe” u kojoj su njeni prijatelji. Nikolija se u spotu za pjesmu “Miss C.O.K.E” ljubi sa djevojkama, šmrče kokain, ali i predstavlja u veoma oskudno odjevenom izdanju. S razlogom, odmah nakon prikazivanja spota na društvenim mrežama su počeli da se šire komentari o Nikolijinoj ulozi, kao i tome da li je zaista “navučena” na kokain. Kada je vidjela da je vrag odnio šalu, pjevačica je brže-bolje objasnila o čemu se zapravo radi.

“Ne šmrčem kokain. Sve u spotu je lažno, a ja sam dobila angažman kao model. Nije bilo kokaina, ni vutre, već samo šećer. Moji drugari su radili pjesmu i mnogo mi se sviđa”, otkrila je medijima Nikolija.

E.Z.

HOT! Neki se sjećaju Sofi Rid kao pobjednice 10. sezone britanskog izdanja rijaliti programa “Veliki brat”. No, ipak nam se čini kako je mnogo brojnija vojska obožavatelja koji njeno ime pamte zbog nevjerovatnih grudi koje joj krase bombastično tijelo.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2631 SUDOKU 2013-12-26

Medium level

Teža

2

9

7

3

9

7

8

1

5

6

2

9

9 6

2 5

1

2

1

7

9

Play sudoku online at:

6

3

9

www.sudokukingdom.com

8

4

3 3

Lakša 2013-12-25

Daily Sudoku puzzle No. 2630

8 9

1

5

7

Medium level

7

3

7

1

8

3

6

5

4

4

3

3

Page Play1/2 sudoku

Play sudoku online at:

7 1

online at:

2

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3

9

4

2 7

PRONAĐENA UMJETNIČKA DJELA

Priča o stanu Madame de Florian u Parizu izgledala je previše “nategnuta” da bi bila istinita, ali otkriće šta se nalazi u tim glamuroznim sobama zaključanim od 1942. godine, pokazalo je da se ne radi o fikciji.Stan je pripadao Marthi de Florian, glumici, koja je živjela u vrtlogu luksuza i ljubavnih veza sa viđenijim ljudima, od premijera George-

sa Clemenceaua do slikara Giovannija Boldinija, koji je i naslikao njen portret. Živjela je u ovom dekadentnom stanu dok nije umrla, a stan je ostavila unuki Madame de Florian.

Godine 1942. kada su joj bile 23, Madame de Florian je bila prisiljena da pobjegne iz Pariza pred njemačkim nacistima. Zaključala je

stan i preselila se na jug Francuske i nikada se nije vratila, iako je i dalje plaćala sve troškove za stan sve do smrti u 91. godini.

Stan je otvoren, a tamo je pronađeno pravo blago. Pronađena je i slika Giovannija Boldinija, odnosno portret Marthe de Florian, koji je procijenjen na 300.000 eura. Međutim, prodata je za čak 2.100.000 eura.

3

4 Puzzle solution:1

9 Puzzle solution: 3

Sudoku Sudoku puzzle No. 2631 2013-12-26 Rješenje iz prethodnog brojapuzzle No. 2630 2013-12-25 2

9

4

3

6

7

1

8

5

6

2

5

8

1

7

9

3

4

5

3

8

4

9

1

7

6

2

3

9

7

4

6

2

1

5

8

7

6

1

8

2

5

4

3

9

8

1

4

3

9

5

6

7

2

1

8

5

9

3

4

2

7

6

2

5

8

7

4

6

3

9

1

9

4

3

6

7

2

5

1

8

4

7

1

5

3

9

8

2

6

6

2

7

1

5

8

9

4

3

9

3

6

2

8

1

5

4

7

3

5

6

7

1

9

8

2

4

1

6

3

9

2

4

7

8

5

8

7

2

5

4

3

6

9

1

5

8

2

6

7

3

4

1

9

4

1

9

2

8

6

3

5

7

7

4

9

1

5

8

2

6

3

VICEVI

U stanu otvorenom nakon 70 godina pronađeno blago

8

Pita mali Mujica tatu: Page 1/2 - Tata, zašto se Zemlja okreće?

Mujo se malo zamisli pa kaže: - Kako okreće? Slušaj mali, da ti slučajno nisi našao onu moju rakiju? *** Sretne Mujo Hasu: - Priča se da si se oženio?

- Da, oženio sam se.

- A zašto?

- Pa nije mi se sviđala hrana u menzama.

- I? Sada?

- Sada mi se sviđa. *** Izašla majka sa sinom i usput sretne svoju jako lijepu i zgodnu prijateljicu. Majka: - Sine, poljubi tetu.

- Neću!

- Čuješ, poljubi tetu. Ne budi nepristojan!

- Mama, rekao sam da neću i neću!

- A zašto je nećeš poljubiti?

- Zato što je tata juče pokušao i dobio je šamar! ***

Pita inspekcija radnika u crnogorskoj fabrici: - Koliko ljudi ovde radi?

- Sa šefom – 10.

- A bez šefa?

- A, bogumi, bez šefa – niko! *** Doktore, za moje kilograme koliko bi trebalo da budem visoka?!

- Negdje oko 4 metra.

- Eto, ja lijepo kažem da sam niska, a oni zapeli debela pa debela *** Naleti čovjek na policajca i pita ga: - Izvinite, je l’ znate koji je datum?

Policajac će: - Kako da znam kad se svaki dan mijenja?! *** U supermarketu prilazi Mujo zgodnoj curi: - Izvinite, negdje mi se izgubila Fata.

- Pa kakve to veze ima samnom?

- Ajde da pričamo malo. Obično se odmah pojavi čim priđem kakvoj zgodnoj ženskoj.

SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

NEZVANIČNO

Da pregrmimo prvo poluvrijeme, onda krećemo na sve ili ništa.

Ja bi sve karte stavio na napad, pa ko što ponese

Word Search Puzzle #M878LF

A đe Koča da pravi formaciju, gubimo sigurno!

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

C

P

O

N

T

O

O

N

E

L

D

D

E

P

T

H

E

A

D

S

W

O

V

A

L

T

E

R

S

M

I

N

T

E

R

M

A

R

R

I

A

G

E

S

A

E

G

C

A

R

B

O

H

Y

D

R

A

T

E

R

F

U

R

G

E

N

I

A

L

O

G

R

A

S

S

Y

I

G

N

I

F

F

O

C

W

A

Z

M

I

H

T

N

Y

I

P

A

T

I

E

N

T

S

I

M

Y

I

R

M

D

M

D

E

G

G

E

E

N

R

O

R

N

E

N

A

I

S

T

A

N

D

S

I

P

R

E

I

D

A

R

K

E

R

E

Y

U

B

T

E

P

G

F

N

S

T

S

T

C

A

R

A

T

A

C

M

A

N

A

I

E

I

I

R

E

C

E

S

S

I

O

M

I

L

U

S

G

N

I

T

T

E

B

A

L

C

I

U

S

M

P

N

G

P

U

L

P

S

R

O

A

C

E

N

S

U

S

I

S

O

H

C

Y

S

P

Z

ABETTING Abetting ALTERS Alters AVOWS Avows BUYER Buyer CARBOHYDRATE Carbohydrate CATARACTS Cataracts CENSUS Census CHIEF Chief COFFIN Coffin COMPROMISES

DOWNED Gates EGGED Genial GATES Gymnasiums GENIAL Heads GYMNASIUMS Ignites HEADS Imagery IGNITES Infinity IMAGERY Intermarriages INFINITY Marshy INTERMARRIAGES

MARSHY Police

RARITY Stands

PEDDLE Primate PENGUIN Psychosis POLICE Pulps PONTOON Raged PRIMATE Rarity PSYCHOSIS Recess PULPS Satins RAGED

SATINS Upset

PATIENTS Pontoon

Compromises

Patients

Signs

Downed

Peddle

Skimpier

Egged

Penguin

Slander

RECESS Trading SIGNS SKIMPIER SLANDER STANDS TRADING UPSET

Prodali dozvolu za ubijanje Copyright © Puzzle Baron January 11, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Safari klub Dalas u Teksasu odlučio je žrtvovati jednog crnog nosoroga kako bi sakupili novac za očuvanje ove vrste kojoj prijeti uništenje. Naime, Nambija je dom trećine crnih nosoroga kojih u svijetu ima 5.000. Safari klub prodao je dozvolu za ubijanje jednog od njih za kojeg tvrde da je jako star i agresivan. Organizatori aukcije su istakli da stari nosorozi predstavljaju prijetnju za mlađe koje nerijetko ubijaju te da će na ovaj način sakupiti novac kako bi zaštitili ostale životinje od krivolova. Ime osobe koja je platila 350.000 dolara

Baš tako. Nadam se da nije taktika koju koristi kada su izbori.

OVAN Sve možete da postignete kada se nalazite u centru glavnih dešavanja. Uspjeh Vam se nalazi na dohvat ruke, učinite sve sto je potrebno da ostvarite lični maksimum u različitim pravcima.

Ponekad imperativno ne odustajete od svojih emotivnih namjera.

BIK Skloni ste pretjeranom detaljisanju, ali nije sve onako kao što pretpostavljate u duhu svojih teorija. Neophodna su Vam praktična rešenja, potrudite se da ubrzate svoj poslovni ritam i da završite sve što ste započeli.

BLIZANCI Jasno Vam je da u nekim važnim situacijama nemate dovoljan uticaj na razvoj poslovnih događaja.

Zatražite nečiju podršku, postoje rešenja koja iziskuju novi kompromis. Razmjena ideja i timski rad uvijek potencijalno donose bolje rezultate.

RAK Ne želite da neko mijenja Vašu poslovnu orijentaciju ili da upravlja Vašim planovima. Potrebno je da se detaljno informišete o svim mogućnostima, spoj dobre intuicije i analitičke procjene donosi novi uspijeh.

LAV Stalo Vam je da budete zapaženi na različitim stranama i u tom smislu koristite svoje najjače adute sa kojima raspolažete. Velike ambicije ponekad donose niz novih prednosti i pozitivnu dominaciju u odnosu na saradnike.

DJEVICA nije poznato. Dok je trajala aukcija ispred kongresnog centra u Dalasu održani su protesti. Pe-

ticiju protiv aukcije je potpisalo 80.000 ljudi, međutim to nije dovelo do otkazivanja aukcije.

Spremni ste na profesionalno dokazivanje pod različitim uslovima.

Obratite pažnju na neke korisne informacije koje će Vam olakšati put do uspjeha. Računajte na nečiju podršku kada se nalazite u »kritičnim situacijama«.

VAGA U želji da ostvarite izuzetne rezultate pristajete na izvjesnu improvizaciju. Ponekad bez većeg rizika, nema ni zapaženog uspjeha ili šireg odjeka među saradnicima. Pokazaće se da imate dobru poslovnu procjenu i rešenja.

ŠKORPIJA Imate dovoljno iskustva da realno sagledate sve prednosti ili nedostatke koji proizilaze iz mogućeg poslovnog udruživanja.

Razmislite, intelektualne sposobnosti su presudne u procjeni dobre poslovne prilike koja Vam se nudi.

STRIJELAC Vješto koristite svoje sposobnosti u različitim situacijama i ne odustajete od svojih poslovnih vizija. Uspjeh je na Vašoj strani, do god imate jasnu predstavu o tome šta i koliko želite da ostvarite. Spremni ste da učinite skoro sve za svog partnera.

JARAC Važno je da imate poslovni cilj, ali još važnije je da odredite pravi način ili sredstvo koje će Vam omogućiti njegovu uspješnu realizaciju. Djelimična rešenja Vas samo nepotrebno usporavaju i podstiču Vašu nesigurnost.

VODOLIJA U skladu sa prethodnim iskustvom sada mijenjate svoj stil ili poslovnu strategiju u odnosu na okolinu.

Imate značajnu prednost u odnosu na svoje saradnike i ništa ne prepuštate slučaju. Važno je da ostanete dosledni u svojim ciljevima.

RIBE Jasno Vam je da završni rezultati zavise od sposobnosti da se pravilno organizujete. Svoju pažnju prvenstveno usmjeravate na osnovne ciljeve, ali ne odustajete ni od alternativnih ideja.Podstičite kod sebe bolju koncentraciju.

26 SPORT

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Jadran “torpedovao” Slovence Raspucano, egzibiciono, lagano i prije svega očekivano. Jadran je novu godinu otvorio kako je i završio staru - trijumfalno! Momci Vladimira Gojkovića u posljednjem meču 11. kola Jadranske vaterpolo lige “uništili” su slovenački Branik - 15:5 (5:1, 3:1, 4:3, 3:0). Najefikasniji u timu sa Škvera, po navici, bio je ljevoruku bombarder Luka Sekulić, koji je mrežu Prcača i Škrbića tresao četiri puta.

Banićević, Giga i Ukropina dodali su po dva pogotka, a u strijelce su se upisali i Bitadze, Popadić, Vidović, Latinović i Pješivac. Ovo je Jadranu osmi trijumf u regionalnom takmičenju, a sa 24 osvojena boda čuva četvrto mjesto, koje na kraju vodi na završni turnir Jadranske lige. U narednom kolu Željko Kovačić i društvo dočekuju imenjaka iz Splita - biće to nova prilika za velika tri boda na putu ka fajnal-foru!

K.B.

DA LI STE ZNALI

Ništa od EP - kadeti poraženi od Srbije

KAPITEN ZA PRIMJER

Volja me pokreće Da je prvi golman koji je odbranio penal legendarnom Portugalcu Euzebiju bio Feliks Murinjo, otac Žozea Murinja. Feliksovim stopama krenuo je Murinjov sin - četrnaestogodišnji Hoze Mario brani mrežu kadeta Fulama.

TIKET DANA ASTON VILA ARSENAL TIP X SAMPDORIJA UDINEZE TIP 1 VILJAREAL R. SOSIJEDAD TIP 1 BREST LENS TIP 2 KALONI ARIS TIP 2 GANA KONGO TIP 1

KVOTA 4.20 KVOTA 2.30 KVOTA 1.90 KVOTA 2.50

Kapiten odbojkaša Budućnosti Marko Đuranović dobio “Decembarsku nagradu” glavnog grada za najboljeg studenta na Građevinskom fakultetu Rijetki su oni koji mogu biti najbolji u svom poslu i to u dvije oblasti - kapiten odbojkaša Budućnosti Marko Đuranović je nedavno dobio “Decembarsku nagradu” grada Podgorice za najboljeg studenta na Građevinskom fakultetu. Jedan od najzahtjevnijih fakulteta, koji iziskuje mnoga odricanja, ipak nije odvojio Đuranovića sa odbojkaškog terena.

Uspio je talentovani srednji bloker da uskladi obaveze, prije samo nekoliko godina su mu odbojkaški stručnjaci predviđali blistavu karijeru, čak je bio i priključen seniorskom sastavu “plavih”, koji je tada harao u domaćim okvirima. Ipak, čini se da je veća želja za knjigom presudila da Marko nastavi porodičnu tradiciju, a nagrada za njegov rad i trud stigla je krajem protekle godine.

“Svakako da mi mnogo znači i da prija priznanje glavnog grada. To je nagrada za sve ono što sam radio u proteklom periodu i svakako da ću sada sa mnogo više ela-

na i motiva nastaviti da se usavršavam”, bile su prve riječi mladog kapitena “plavih”.

● OD ODBOJKE SE

NE MOŽE ŽIVJETI

Jasno je da je odbojka trpjela “zbog knjige”, ali je ipak organizacija Markova jača strana.

“Kada se na pravi način raspodijeli vrijeme, onda sve može da se stigne. Važno je samo da imate veliku volju. Istina, od ljudi iz kluba sam imao veliko razumijevanje što se tiče mog školovanja, tako da sam znao i da preskočim neki trening.

Realno, svjestan sam bio da se od odbojke teško može živjeti ukoliko ne napravite vrhunsku karijeru.

Iako zaista mnogo volim odbojku, nijesam želio da rizikujem i opredijelio sam se za fakultet.”

● ZASLUŽILI SMO VEĆU PAŽNJU

Budućnost, istina, već tri godine

●DOGODINE U INOSTRANSTVU Marko će vjerovatno već iduće godine u inostranstvu upisati specijalističke studije, ali od odbojke neće odustati.

“Svakako da ću ići u inostranstvo kako bih završio specijalističke studije, a nadam se da će u novoj sredini imati odbojkaški klub gdje bih nastavio da treniram, jer ne želim tek tako da se povučem iz odbojke, koja je moja prva ljubav” ,poručio je Đuranović.

M.P.

NE PROPUSTITE

SPORTSKI EKRAN

KVOTA 2.30 KVOTA 1.45

diše praktično na aparatima. Igrači nijesu primili platu od juna prošle godine, što je najbolji pokazatelj da je Marko u ovoj situaciji donio pravu odluku.

“Zaista je šteta što klub tako funkcioniše i što nemamo makar osnovne uslove za rad. Budućnost je uvijek imala kvalitetnu školu odbojke i igrače koji posjeduju veliki potencijal, tako da sam siguran da je naš klub zaslužio mnogo veću pažnju nego što je ima.”

Vrnjačka Banja – Hala sportova “Vlade Divac”. Gledalaca: 900. Sudije: Igor i Aleksej Kovalčic (Moldavija). Sedmerci: Crna Gora 3 (1), Srbija 3 (3). Isključenja: Crna Gora 2, Srbija 6 minuta.

Crna Gora: Mihaljević, Marković, Radović 1, Stanojević 3, Barac 1, Beloica, Lakićević, Ćuzović 3, F. Vujović 2, L. Vujović 3, Krivokapić 1, Jauković 2, Ojdanić 1, Peruničić 2, Goranović, Simić.

Srbija: Stanojlović, Milosavljević, S. Mitrić, Rakočija 8, Petrović, Stojanović 4, Đurković 2, Milićević, Banduka 3, Kljajić, Marković 3, Savić 1, Arsenić 6, U. Mitrić 1, Radovanović 3.

“Crveni” su prije meča znali da bi pobjedom nad Srbijom izborili plasman na Evropsko rukometno prvenstvo, s obzirom da je Estonija savladala Slovačku (22:20), međutim izabranici Milana Radovića nijesu mogli ni zaprijetiti vršnjacima iz Srbije - 31:19, koji su tako izborili plasman u Polsjku.

Stojanović, Stanojević i drugovi su tako na kraju u Vrnjačkoj Banji zauzeli tek četvrto mjesto, s obzirom da su na mini tabeli imali najslabiju gol-razliku (-3) u odnosu na Slovačku (+3) i Estoniju (0), pošto su sva tri tima imala po dva boda, odnosno po pobjedu iz tri meča.

Crna Gora je, podsjećanja radi, u prvom kolu savladala Estoniju (35:33), dok je u drugom poražena od Slovačke (29:24). M.P.

Crna Gora Švedska (RTCG2 20:05 sati) Kreće Evropsko prvenstvu u rukometu i za naše “lavove”. Momci će sigurno ostaviti srce na terenu - budite uz njih!

09:00 10:45 14:00 17:55 18:15 19:00 19:00 20:05 20:10 21:00 21:00 22:00 01:00 01:00

Đoković - Lacko, tenis Australijan open Snuker Srbija - Poljska, rukomet Panatinaikos - Apolon, košarka Sampdorija - Udineze, fudbal Lijetuvas - Lokomotiva, košarka Švedska - Crna Gora, rukomet Snuker Inter - Kijevo, fudbal Aston Vila - Arsenal, fudbal Viljareal - Sosijedad, fudbal Australijan open Australijan open

Eurosport Eurosport Eurosport2 RTS1 Arenasport2 Arenasport4 SK2 RTCG2 Eurosport Arenasport4 SK1 SK3 Eurosport Eurosport2

SPORT 27

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

EP u Danskoj (12-26.januar)

Šveđane čeka pakao Za naše rukometaše večeras (20.15) počinje prvenstvo Starog kontinenta - na startu sa Šveđanima - starim poznanicima

Miloš Pavićević

U

karijeri sam igrao stotine mečeva, ali nikad u ovakvom paklu i protiv ovako motivisane ekipe - kazao je za Dnevne novine jedan od najboljih desnih bekova današnjice Kim Anderson nakon poraza koji je Švedska doživjela u “Morači” prije godinu i po dana. Tako paklen meč i atmosferu za pamćenje su izrežirali izabranici Zorana Kastratovića, koji su te večeri ginuli za pobjedu protiv super jakog tima, za plasman na Svjetsko prvenstvo i, prije svega, za svoj narod.

Šveđani su strpljivo čekali novi duel sa Crnom Gorom, želja za osvetom je rasla, u međuvremenu su “žuti” osvojili srebro na OI u Londonu, a Crna Gora podmladila selekciju i izborila plasman na još jedno veliko takmičenje u Danskoj - ovog puta žrtva je bila Njemačka.

Ipak, toliko su u kvalifikacijama lavovi “prolili krvi” da su sa nikad manje entuzijazma i vjere od strane domaće javnosti ispraćeni na prvenstvo Starog kontinenta u zemlji rukometa, gdje su mečevi već prvog dana opravdali očekivanja.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Grupa C 18.00 - Srbija - Poljska 20.15 - Francuska - Rusija Grupa D 18.00 - Hrvatska - Bjelorusija 20.15 - Švedska - Crna Gora

● Meč u “Morači” “Vjerujem da nam je svima u podsvijesti negdje onaj meč sa Švedskom u Podgorici. Kada smo bili od svih praktično otpisani, mi smo odigrali najbolji meč od kako smo na okupu i otišli na Svjetsko prvenstvo.

Odlično se sjećam gotovo svakog gola i svake akcije sa tog susreta. Bila je to zaista veličanstvena rukometna predstava, borba prsa u prsa, gdje su presudili naš motiv i veliko srce”, bile su prve riječi Vaska Ševaljevića, koji zna način kako da motiviše sebe i saigrače pred večerašnji susret.

Austrija šokirala Jihu i drugove Pred čak 13.000 ljubitelja rukometa u Herningu Austrija je napravila super iznenađenje protiv Češke.

Tim za koji nastupa Baranin Janko Božović je deklasirao prvoplasiranu ekipu iz naše kvalifikacione grupe (30:20), a sve je bilo jasno već nakon poluvremena (14:9). Odlični bekovi top klase poput Filipa Jihe (šest golova) i Horaka (pet) su djelovali nemoćno u dvoboju sa Veberom, Šlingerom i drugovima. Kvalitetan meč igrao se u grupi B, gdje

Satnica

je igrač Kila Gudjon Valur Sigurson sa devet golova pogurao svoj Island do prvog trijumfa na šampionatu. Ribari su juče savladali Norvešku 31:25. Takođe u Alborgu selekcija koja u Danskoj puca na medalju - Španija je u derbiju savladala oslabljenu Mađarsku (34:27). Odličnu partiju pružio je Rokas sa pet golova, koliko je postigao i as Barselone - Tomas, dok je na drugoj strani krilo Vesprema Ivanšik bio najefikasniji sa šest golova.

“Rukomet je jednostavan sport, gdje su voljni momenat i motiv od ključnog značaja. Potrebno je odigrati vrhunsku odbranu, dati maksimum i ginuti za svaku loptu, dok u napadu moramo racionalno trošiti lopte. Jasno je da je Švedska ovog puta kvalitetnija na papiru, međutim, siguran sam da oni dobro znaju koliko će im teško biti protiv nas.”

● SaMo ŠvedSka u MiSliMa Mnogi govore da Crna Gora svoju šansu treba da traži protiv Bjelorusije. Međutim, sa tim se ne slaže lijevi bek Hanovera.

“Ne želim sada da pričam o Hrvatskoj i Bjelorusiji, što znači da samo razmišljamo o Švedskoj. Onaj ko se bavio sportom i ko je igrao velike utakmice zna da na ovakvim prvenstvima nema slabih protivnika. Niko ovdje nije došao slučajno, već je morao da napravi veliki posao. Treba da svu koncentraciju usmjerimo ka večerašnjem meču koji je, po mom mišljenju, mnogo važan. Smatram da imamo snage i kvaliteta da se na pravi način suprotstavimo Šveđanima i, iskreno, ukoliko uđemo u egal završnicu, tu vidim našu šansu, jer se već pokazalo da se bolje od njih snalizimo u igri kada treba preuzeti odgo-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Miloš Vujović živi san Koliko je naša reprezentacija neiskusna i puna poletnih mladića koji se prvi put susreću sa velikim takmičenjem najbolje potvrđuje činjenica da je nekoliko igrača po dolasku u hotel “Scandic” slikalo svoje dresove i odmah se sa istima pohvalilo na društvenim mrežama. Jedan od njih bio je i mladi igrač Budvanske rivijere Miloš Vujović. “Živim san i osjećam se zaista posebno. Ovo sam sanjao od prvog me-

ča za seniorsku ekipu. Mnogo sam radio i čitavo vrijeme vjerovao u sebe.

Sada vidim da se svaki trud isplati. Čast mi je što sam u Danskoj i što ću imati priliku da dam svoj doprinos kako bismo dostojno reprezentovali naš rukomet na ovako velikom takmičenju. Već večeras nas očekuje veliki meč sa Švedskom i ono što u ovom trenutku možemo da obećamo jeste da ćemo ostaviti srce na terenu”, poručio je Vujović.

Olson: Dobijamo ovog puta Legendarni rukometaš, a već četiri godine selektor Švedske - Štefan Olson je bio pred smjenom nakon poraza i eliminacije prije dvije godine u “Morači”, ali je preživio zahvaljujući Olimpijskim igrama u Londonu, gdje su “žuti” osvojili srebro. Za sajt EHF-a je uoči meča sa našom selekcijom u Kopenhagenu kazao da je ovog puta ubijeđen u pobjedu.

“Smatram da imamo zaista jak tim koji može mnogo na ovom takmičenju. To je praktično ekipa sa Olimpijskih igara, tačno je da će nam mnogo nedostajati Kim Anderson, ali naša vornost”, kazao je Ševaljević.

“Lavovi” su u pripremnom periodu imali dosta problema sa povredama - nema kapitena Mrvaljevića, dok je pitanje da li će Kastratović večeras moći da računa na Mirka Milaševića i Stevana Vujovića, koji se tek juče priključio ekipi.

“Velika je šteta što nas makar nije-

snaga i prednost u odnosu na meč koji smo igrali u Podgorici je što su naši igrači imali odličnu sezonu u svojim klubovima. Imamo podatak da je Crna Gora podmladila tim, ali dobro znamo koliko su motivisani kada igraju sa nama, što je i normalno s obzirom da smo mi rukometna nacija. Uvjerili smo se da je i Crna Gora rukometna nacija, igrali smo u njihovoj dvorani, gdje su svi živjeli za taj meč, ali vjerujem da će večeras slaviti naš tim. Ovo je veoma važna utakmica za nas”, poručio je Olson. su povrede zaobišle u pripremnom periodu, jer bismo sigurno bili mnogo konkurentniji u Danskoj. Međutim, ne želimo da tražimo alibi, već smo ovdje došli da dostojno reprezentujemo našu zemlju i da uživamo u rukometu s obzirom da ćemo ukrstiti koplja sa najboljim igračima današnjice”, poručio je lijevi bek iz Kotora.

ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

28 SPORT

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Ljekari još ne bude Šumija SUPERKOMBINACIJA

Cauhenze ću vječno pamtiti Slavlje u Austriji - Kanađanka Mari Mišel Ganjon stigla do prvog trijumfa u karijeri

Austrija će ostati u najljepšem sjećanju 24-godišnjoj Kanađanki - Mari Mišel Ganjon je stigla do prvog trijumfa u karijeri pošto je potpisala pobjedu na prvoj superkombinaciji sezone u Cauhenzeu!

Kanađanka je do emotivnog slavlja došla poslije takmičenja u superveleslalomu i slalomu u vremenu od 2:05.55 minuta. Drugo mjesto, sa 32 stotinke zaostatka, zauzela je domaća skijašica Mihaela Kirhgaser, dok je treće vrijeme imala Njemica Marija Hefl Riš.

“Bilo je jako uzbudljivo. Pobjeda je magičan trenutak u mojoj karijeri. Uvijek ću pamtiti premijernu pobjedu”, poručila je Mari Mišel.

Ništa nije slutilo na to da će mlada skijašica trijumfovati poslije prve vožnje - vođstvo je držala Austrijanka Nikol Hosp, ispred Tine Vajrater iz Lihtenštajna i sunarodnice Ane Feninger. Tada je Ganjonova bila 16, a Kirhgaserova tri pozicije iza, dok je Hefl Rišova imala deseto vrijeme.

Kirhgaserova je prva iskoristila to što joj je slalom jača disciplina, ali je Ganjonova uspjela da je nadmaši prije nego što su ostale skijašice izgubile dosta vremena.

“Iskreno, nijesam očekivala da ću slaviti kada sam vidjela poredak poslije prve vožnje. Međutim, dala sam sve od sebe, na kraju mi se i posrećilo”, jasna je Ganjon.

Na prvoj superkombinaciji sezone iza prve tri skijašice našla se Hospova, a slijedile su je Šveđanka Sara Hektor, Tina Maze iz Slovenije, dvije Austrijanke Ramona Zibenhofer i Feningerova. Prvih deset kompletirale su Šarka Strahova iz Češke i Deniz Fajerabend iz Švajcarske. Što se tiče generalnog plasmana, trenutno vodi Hefl-Rišova sa 731 bodom, 22 više od Feningerove, dok na trećem mjestu Vajraterova ima 673 boda. Svjetski kup u konkurenciji skijašica nastavlja se već u utorak slalomom u austrijskom Flahauu.

B.T.

Legenda najbržeg cirkusa na planeti još uvijek vozi svoju najvažniju trku - Mihael Šumaher se nalazi u vještački izazvanoj komi poslije nesreće na skijanju u Francuskoj, a ljekari bolnice u Grenoblu, gdje je Šumi smješten, još ne znaju da li je pravo vrijeme za buđenje.

“Sa medicinske tačke gledišta, bilo bi poželjno što prije završiti sa vještačkom komom, kako bi se brže vratile obične normalne tjelesne funkcije, kao što je disanje”, rekao je profesor Hajnc Piter Meke, direktor Klinike u Hamburgu.

Ljekari koji se brinu o Šumaheru u Grenoblu i dalje se ne oglašavaju po ovom pitanju, ali postoje najave da bi za nedjelju dana mogli da probude Šumahera iz kome. Šumi je već 14 dana u vještačkoj komi kako bi se smanjio pritisak na mozak, ali dugo držanje u kritičnom stanju može izuzetno loše uticati na organe poput jetre.

B.T.

Skokovi: Slavlje Prevca Slovenac je iza sebe ostavio krupne zvijerke u Bad Miterndorfu - Peter Prevc je slavio u skijaškim skokovima koji su se u okviru Svjetskog kupa održali u Austriji!

Do premijerne pobjede u SK Peter stigao je skokovima od 186 i 198 metara (ukupno 369 bodova), drugi je bio branilac trofeja Austrijanac Gregor Šlirencauer (186 i 197, 5 metara, 366,9 bodova), dok je treća pozicija bila rezervisana za pobjednika subotnjeg takmičenja u Bad Miterndorfu - Noriokija Kasaija Japanac je izvukao skokove dužine 180 i 201 metar, a dobio je 365,8 bodova.

Generalni plasman Svjetskog kupa sada izgleda ovako: 1. Kamil Štof 627 bodova, 2. Šlirencauer 616, 3. Simon Aman 608...

B.T.

SLALOM

Hiršerov trijumf potpisan rizikom Austrijanac slavio u švajcarskom Adelbodenu - sjajni Marsel Hiršer pobjedom preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu Švajcarska se poklonila Austrijancu - skijaš Marsel Hiršer pobijedio je na četvrtom slalomu sezone koji je u okviru Svjetskog kupa “vožen” u Adelbodenu!

Aktuelni šampion Svjetskog kupa je do trijumfa došao ukupnim vremenom od 1:49.75 minuta, 29 stotinki zaostao je Šveđanin Andre Mirer, dok se na pobjedničkom postolju još našao Henrik Krisofersen iz Norveške.

“Divno mi je u Švajcarskoj. Uvijek je lijepo voziti slalom, osjećam se ispunjeno, a Adelboden je kao rođen za mene”, rekao je poslije četvrtog trijumfa u sezoni Hiršer.

A trka je bila krajnje zanimljiva poslije prve vožnje stazom je carovao Šveđanin Matijas Hargin, koji je imao 39 stotinki ispred pobjednika subotnjeg veleslaloma Feliksa Nojrojtera i Hiršera.

Međutim, u nastavku je Marsel rizikovao, a sve mu se poklopilo sa Nojrojterovim greškama (odustao) i Harginovom očajnom vožnjom u

donjem dijelu staze, pa se morao zadovoljiti četvrtim mjestom...

“Možda se rizik u jednom trenutku činio kao glup potez, ali na kraju se isplatio. Ako date cijelog sebe, to će vam se vratiti”, poručio je Hiršer.

Peto vrijeme imao je Italijan Manfred Melg, a pratili su ga sunarodnik Patrik Taler, Markus Larson iz Švedske i Amerikanac Dejvid Čodunski. Među prvih deset našli su se još jedan italijanski skijaš Stefano Gros i Benjamin Rajh iz Austrije.

Zahvaljujući trijumfu Marsel Hiršer je preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu sa 675 bodova, 23 boda ima više od Norvežanina Aksela Lunda Svindala. Austrijanac je prvi i u poretku slaloma sa 280 bodova, a slijedi ga Hargin sa 220.

Najbolje skijaše današnjice naredna trka očekuje u petak u švajcarskom Vengenu, gdje je na programu prva superkombinacija sezone.

B.T.

NBA

Ne otpisujte Dirka Njemac Dirk Novicki postigao 40 poena, Dalas savladao Nju Orleans (110:107) Od aprila 2012. godine nije bio na naslovnicama, a onda se veliki Njemac vratio na velika vrata - Dirk Novicki je sa svojih 35 godina i 206 dana postigao 40 poena (najstariji je čovjek koji je došao do te brojke poslije Šekila O’Nila, koji je do 40 poena stigao sa 37 godina), što je dovelo Dalas do pobjede nad Nju Orleansom - 110:107.

Vječni Dirk je imao pomoć Monta Elisa (26 poena, 5 sk, 4 as), a posljednje poene postogao je Hose Kalderon, poslije čega je Ostin Rivers iz Nju Orleansa spriječen da izjednači odličnom Elisovom odbranom.

“Dirk je veliki igrač... Trojke koje je postigao dok smo se mučili na početku drugog poluvremena imale su ogroman, ogroman značaj”, poslije utakmice trener Dalasa Rik Karlajl je pričao samo o Novickom.

A sada se okrećemo ekipi sa najlošijim skorom... A to je Milvoki -

Baksi su jedini tim sa jednocifrenim brojem pobjeda (7-29), a u noći između subote i nedjelje nijesu imali nikakve šanse protiv Oklahome (101:85). Grmljavinu je do trijumfa vodio raspoloženi Kevin Durant (33 poena, 10 skokova), a sam je morao da vuče ekipu zbog katastrofalnog timskog šuta u većem dijelu utakmice (ukupno 32-81 za dva)...

Denver je deklasirao Orlando (120:94), a magični su bili osuđeni na poraz, jer im nije igrao startni centar - Nikola Vučević odlukom trenera nije ulazio u igru, jer su ljekari Orlanda procijenili da treba još da odmara poslije blažeg potresa mozga.

SEMAFOR: Toronto - Bruklin 96:80, Vašington - Hjuston 107:114, Detroit - Finiks 110:108, Filadelfija - Njujork 92:102, Čikago - Šarlot 103:97, Oklahoma - Milvoki 101:85, Dalas - Nju Orleans 110:107, Denver - Orlando 120:94, Portland - Boston 112:104.

B.T.

SPORT 29

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

PREMIJER, 21. KOLO

Golovi, greške, tuga, sreća - to je Engleska

Ruka arbitara pomogla Liverpulu i Mančester sitiju - “građani” lideri, “redsi” na četvrtoj poziciji

Bojan Topalović

K

oliko sličnosti na samo dvije utakmice Premijerlige - slavili su gosti koji su prethodnih godina bili viđeni kao drage mušterije (Njukasl - Mančester siti 0:2, Stouk - Liverpul 3:5), oba tima su sačuvala nadu u šampionsku titulu, odigrali su kvalitetno, efikasno... Ali i “građani” i “redsi” su bili pogurani od arbitara!

Skupocjeni Mančester siti je odradio Njukasl golovima Edina Džeka u osmom, te Alvara Negreda u petom minutu nadoknade. A, sve je moglo biti drugačije...

Da čovjek u crnom Majkl Džonson nije na sugestiju pomoćnika u 33. minutu (tada je bilo 0:1 za Siti) zbog ofsajda neopravdano poništio spektakularan pogodak Šeika Tiotea. Nervozu poslije jasnog pogotka nije mogao da sakrije menadžer Njukasla Alan Pardju, koji je verbalno napao kolegu Manueala Pelegrinija...

“Ništa specijalno nijesmo rekli Pardju i ja jedan drugom, ali mislim da je sudiji nemoguće da vodi utakmicu ako mu se žale na svaku odluku protiv Njukasla”, prokomentarisao je čileanski stručnjak, a onda je sumirao utakmicu. “Iza nas je vrlo težak meč i veoma važna pobjeda, jer smo znali da je ovo teško gostovanje. Kod gola Tiotea u ofsajdu je bio Remi, ometao je Har-

ta i zato je poništen gol”.

Druga utakmica je donijela englesku strast, te često gledanu špansku goleadu - Liverpul je sa 5:3 savladao Stouk na Britanija stadionu gdje nikada do juče nijesu slavili, pa su obezbijedili poziciju broj četiri.

Ali ni tamo nije sve bilo čisto “redsi” su imali 0:2 (autogol Rajana Šoukrosa, Luis Suarez), Stouk se vratio u egal golovima bivših igrača Liverpula (Piter Krauč i Čarli Adam nijesu pretjerano slavili golove), a onda je na scenu stupio sudija Entoni Tejlor.

Igrao se 51. minut, Rahim Sterling je presjekao loptu (čini se uz pomoć ruke), naivno je pao u kaznenom prostoru, a arbitar je pokazao na bijelu tačku. Ako za igranje rukom postoji dilema, za prekršaj je nema - faula nije bilo!

To nije interesovalo hladnokrvnog Stivena Džerarda - Stivi je pogodio za 3:2, uvećao je prednost Su-

Nikome na cijelom svijetu nije bilo jasno zašto je Njukaslu poništen gol: Šeik Tiote u razgovoru sa arbitrom arez, psihološki ubijeni Stouk je do 4:3 stigao preko Džonatana Voltersa, ali je Daniel Staridž otklonio sve dileme...

SEMAFOR: Njukasl - Mančester siti 0:2 (Džeko 8, Negredo 90+5), Stouk - Liverpul 3:5 (Krauč 39, Adam 45, Volters 85 - Šoukros ag 5, Suarez 32, 71, Džerard pen 51, Staridž 87).

RASPORED (ponedjeljak): 21.00 Aston Vila - Arsenal.

Čelsi vraća Nemanju Matića Odigrao je sjajno 159. “O klasiko”, njegova Benfika je slavila sa 2:0, a preciznog vezistu je sa tribina gledao Žoze Murinjo - Nemanja Matić je na pragu povratka u Čelsi! Povratka, jer je reprezentativac Srbije nosio dres plavaca od avgusta 2009. do avgusta 2010,

kada je poslat na pozajmicu u Vitese, a onda je uz 25 miliona eura proslijeđen Benfiki za Davida Luiza... Sada je situacija sljedeća: Matić se već rukovao sa Murinjom, a ostalo je još da Čelsi i Benfika dogovore obeštećenje - portugalski mediji pišu da je riječ o 35 miliona eura.

PRIMERA, 19. KOLO

Kralj je živ, trka ima tri sprintera Real iskoristio remi na utakmici Atletiko - Barselona: “merengesi” savladali Espanjol 1:0, sada imaju tri boda zaostatka za tandemom

SERIJA A, 19. KOLO

Damski korak ka trećoj tituli u nizu Juve odradio Kaljari (4:1) - sa 11 pobjeda zaredom dokazali su svima da su broj 1 u Italiji Stvari na Apeninskom poluostrvu su prilično jasne - Juventus će slaviti treću uzastopnu titulu, jer nemaju valjanog konkurenta, a najozbiljniji takmaci su poslije 19. kola ostali na minus osam (Roma), te minus deset (Napoli)...

I realno “stara dama” je najbolja na “čizmi” - na polovini prvenstva sigurno drže čelnu poziciju sa 52 od mogućih 57 bodova, protiv Kaljarija (4:1) su vezali 11. uzastopni trijumf u šampionatu...

“Napravili smo veliku stvar, jer nijedna generacija Juventusa nije uspjela da spoji toliko pobjeda zaredom. Momci zaslužuju aplauz”, rekao je Antonio Konte, čiji je Juventus prvo gubio od Kaljarija, a onda ih je lagano pospremio...

“Sada samo želimo da napredujemo iz utakmice u utakmicu, te da postavljamo nove rekorde. Svi će htjeti da nas pobijede, ali tru-

dićemo se više nego ikada”, poruka je Kontea.

Vjerni pratioci “stare dame” su slavili - uglavnom “pješke” - Roma se na Olimpiku poigravala Đenovom (4:0), dok je Napoli uspješno prebrodio gostovanje najprijatnijem iznenađenju sezone - Veroni (2:1). Da završimo sa Fiorentinom, u čijem se sastavu našao reprezentativac Stefan Savić - viola je u gostima protiv Torina igrala bez golova.

SEMAFOR, 19. KOLO: Torino Fiorentina 0:0, Atalanta - Katanija 2:1 (Denis 67 (pen.), Morales 86 Leto 89), Kaljari - Juventus 1:4 (Pinilja 21 - Ljorente 31, 76, Markizio 73, Lihtštajner 80), Roma - Đenova 4:0 (Florenci 25, Toti 30, Majkon 43, Benatija 53), Verona - Napoli 0:3 (Mertens 27, Insinje 72, Džemaili 76). RASPORED (ponedjeljak): 19.00 - Sampdorija - Udineze, 21.00 - Inter - Kjevo.

B.T.

Sezona u Primeri je odmicala, šampinsku trku su vodili Barselona i Atletiko Madrid, ali sada Španija ima tri jaka sprintera - Real Madrid je pobijedio Espanjol (1:0), iskoristili su neriješen rezultat iz Madrida (Atletiko - Barsa 0:0), pa sada imaju samo tri boda zaostatka za vodećim tandemom...

Tabela sada izgleda ovako: Barselona 50, Atletiko Madrid 50, Re-

al Madrid 47...

“Super je što smo izvukli jako važnu pobjedu. Upisali smo dobar rezultat, jer smo opet u trci za titulu”, rekao je poslije utakmice meč viner štoper Pepe koji je postigao gol glavom poslijee centaršuta Luke Modrića iz “skraćenog kornera”.

Superskupa ekipa Karla Anćelotija nije blistala u Barseloni, ali je obavila posao, što je za njih naj-

bitnije - Real je uputio čak 23 šuta ka golu Espanjola, od kojih je osam išlo u okvir, dok je domaćin zaprijetio 11 puta, ali samo jednom je Dijego Lopez morao da interveniše.

Znači, kralj je živ...

SEMAFOR, 19. KOLO: Hetafe Rajo Valjekano 0:1 (Bueno 29), Betis - Osasuna 1:2 (Molina 80 - Tores 2, Figueras ag 57), Espanjol - Real Madrid 0:1 (Pepe 55).

B.T.

O KLASIKO

Euzebijov duh pogurao orlove Benfika pobijedila Porto 2:0 u 159. derbiju - pogodili Rodrigo i Garaj

La Luž je ugostio više od 62.000 ljudi, na tribinama prije utakmice je bila istaknuta spektakularna koreografija u čast preminule legende Benfike Euzebija, na leđima fudbaleri “orlova” su nosili prezime crnog pantera, a navijači su počašćeni trijumfom u 159. portigalskom klasiku: Benfika Porto 2:0!

Emocije su preplavile Lisabon - prvo Euzebio (održan minut ćutanja, na zahtjev Euzebijove porodice nije ispoštovana portugalska tradicija da umjesto ćutanja ide aplauz), a onda trijumf nad Portom - prvi od 2009. godine, a tek drugi u posljednjih 15 međusobnih utakmica... I još nešto, možda najvažnije - Benfika je trijumfom nad velikim rivalom došla do liderske pozicije: sada imaju 36 bodova (15 kola), slijede Sporting (34) i Porto (33)...

“Bili smo mnogo bolji rival. Porto nije imao nijednu šansu protiv nas.

Ekipa je pokazala zrelost, izgledali smo nevjerovatno dobro”, rekao je poslije utakmice trener “orlova” Žorž Žesus, koji se nada da će konačno titula stići u - Lisabon.

Tvorci velikog trijumfa bili su Rodrigo u 13. minutu na sjajnu asisten-

ciju Lazara Markovića, odnosno Ezekijel Garaj u 53. koji se odlično snašao poslije kornera.

A, gdje je derbi - tu su čarke: drugi gol Benfike unio je nevjerovatnu dozu nervoze među goste, koji su počeli da “biju” i provociraju.

B.T.

30 SPORT

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

LOPTA OD ZLATA

Riberijevi trofeji, Ronaldovi golovi ili (o)pet Lionel Mesi Planeta večeras u Cirihu dobija fudbalskog kralja - Frenk Riberi, Kristijano Ronaldo ili Lionel Mesi Kosta Bošković

E

konomski i bankarski gigant Švajcarske, najveći grad ove predivne alpske države, čuva tajnu o kojoj se toliko nagađalo posljednjih mjeseci. Cirih i “Kongreshaus” su našminkani zlatnim sjajem, planeta danas saznaje ko je njen najbolji fudbaler u godini za nama! Da li su selektore i kapitene nacionalnih timova (zaduženi za glasanje) “kupili” nestvarni trofeji Frenka Riberija (čak pet najprestižnijih sa Bajernom), luda golgeterska godina Kristijana Ronalda ili peti put zaredom čarolija Lionela Mesija. Glasovi su davno prebrojani - ko je njen novi kralj planeta će znati večeras nešto prije 20 časova - svečana ceremonija počinje u 18.30.

Logika, ali i neko nepisano pravilo u ovom izboru, kažu da je favorit Frenk Riberi zbog svih onih trofeja, ali prema svim svjetskim medijima, novi dobitnik Zlatne lopte Fife i Frans fudbala biće Kristijano Ronaldo - to bi ujedno i značilo da se konačno završava “dinastija” Lionela Mesija. Naravno, sve su to nagađanja, a koji god od neviđenih čarobnjaka fudbalske igre da dobije “loptu od zlata” - moraće da se kaže da je zasluženo!

● RIBERI: SAD ILI NIKAD Liga šampiona, Bundesliga, Kup Njemačke, Superkup Evrope, Svjetsko prvenstvo za klubove i svaki trofej pozlaćen njegovom magijom - pet su velikih razloga zbog kojih je Frenk

Riberi zaslužio da danas podigne Zlatnu loptu.

“Osvojio sam sve prošle godine, izbjegao povrede i igrao na dobrom nivou. Mislim da bi to trebalo da bude odlučujuće. Ronaldo je postigao najviše golova, a Mesi je najbolji igrač na svijetu, iako je dosta bio povrijeđen. Uvjeren sam da mogu da dobijem Zlatnu loptu, sada ili nikada”, bio je više nego jasan Riberi.

● CR7: MOŽDA SAM JE ZASLUŽIO, KAO I...

Gol mašina, jedan od najvećih strijelaca u istoriji fudbala, Kristijano Ronaldo je 2013. “tresao” na svim meridijanima. Nestvarnih 66 pogodaka na 56 utakmica za Real Madrid i Portugal promovišu Kristijana u glavnog favorita na današ-

njoj gala svečanosti.

“Da li sam zaslužio Zlatnu loptu?

Možda jesam, baš kao i prošle godine ili dvije ranije. Mislim da sam svake godine zaslužio Zlatnu loptu”, rekao je Ronaldo.

Inače, Kristijano će večeras ipak biti u Cirihu iako je ranije, iritiran izjavama predsjednika Fife Sepa Blatera, istakao da je završio sa svim ceremonijama svjetske kuće fudbala.

● MESI: TIMSKI TROFEJI SU VAŽNIJI Može da ne osvoji nijedan trofej u godini, ali zbog svoje magije čini se da će uvijek biti u užem izboru za najboljeg fudbalera planete.

Prethodne četiri godine bile su prošarane imenom Lionela Mesija, da li će i peta, u kojoj je osvojio šestu Primeru sa Barselonom, vidjećemo večeras.

“Veliko je zadovoljstvo biti u nominaciji među tri najbolja na planeti, ali uvijek smatram da su od pojedinačnih mnogo važniji trofeji koje osvaja tim. Naravno, lijepo je što ljudi prepoznaju to što radim, ali ukoliko ove godine ne osvojim Zlatnu loptu, neće biti kraj svijeta”, riječi su čarobnjaka iz Rozarija.

Riberi, Ronaldo ili Mesi - mjeseci nagađanja, kontroverzi (zbog produženog roka za dostavljanje glasova) i diskusija danas će konačno biti prekinuti. Planeta dobija svog kralja!

66 4 golova na 56 utakmica u 2013. postigao je Kristiano Ronaldo za klub i reprezentaciju

puta zaredom (2009, 2010, 2011. i 2012) Lionel Mesi je osvojio Zlatnu loptu

Brnović za Mesija, Ronaldu petica od Mirka Selektori i kapiteni nacionalnih timova (članovi Fife) davno su odlučili, a najveći broj glasova iz Crne Gore otišao je na adresu dvojice “vječitih rivala”. Naš selektor Branko Brnović pet bodova je dao Lionelu Mesiju (tri Zlatanu Ibrahimoviću, jedan Kristijanu Ronaldu), dok je crnogorski kapiten Mirko Vuči-

nić “peticu” dao Kristijanu Ronaldu (tri Mesiju, jedan Pirlu). Kada je u pitanju izbor za trenera godine Crnogorci su svoje glasove raspodijelili na sljedeći način - Brnović: Jup Hajnkes (pet bodova), Jirgen Klop (tri) i Žoze Murinjo (jedan), a Vučinić: Antonio Konte (pet), Žoze Murinjo (tri) i Karlo Anćeloti (jedan).

Program ceremonije 18.30 Početak ceremonije 18.35 FIFpro tim godine 18.47 Predsjednik godine 19.03 Trener godine u ženskom fudbalu (u najjužoj konkurenciji su Ralf Kelerman, Silvija Neid i Pia Sandhejdž) 19.08 Trener godine u muškom fudbalu (Jup Hajnkes, ser Aleks Ferguson ili Jir-

gen Klop) 19.24 Fer-plej nagrada 19.29 Nagrada F. Puškaš za gol godine (Zlatan Ibrahimović, Nemanja Matić ili Nejmar) 19.35 Specijalna nagrada 19.44 Fudbalerka godine (Nadin Angerer, Marta ili Abi Vambah) 19.52 Zlatna lopta (Frenk Riberi, Kristijano Ronaldo ili Lionel Mesi)

5

najprestižnijih trofeja osvojio je Frenk Riberi sa Bajernom u 2013.

- Ligu šampiona, Bundesligu, Kup Njemačke, Superkup Evrope i Svjetsko klupsko prvenstvo

SPORT 31

TRANSFER

Burzanović stigao u Mladost

Još jedna informacija našeg lista će se po svemu sudeći ispostaviti kao tačna - prije nepunih mjesec dana, Dnevne novine su objavile “spisak želja” čelnika Mladosti na kojem se nalazio Goran Burzanović. Kako za sada stvari stoje, iskusni vezista Mogrena je prema našim saznanjima pronašao zajednički jezik sa “romantičarima”, tako da bi drugi dio sezone trebao da zaigra u crvenom dresu.

Zbog loše situacije u Budvi, veoma dobri 29-godišnji ofanzivni vezista je odlučio da se preseli u Podgorici gdje će po-

kušati zajedno sa ostalim igračima da izvuče Mladost iz opasne zone. Čelnici “romantičara” su veoma aktivni i u ovome prelaznom roku jer su tokom zimskom transfer perioda angažovali odličnog golmana Miloša Dragojevića, defanzivne veziste Dilijana Koleva i Luku Mirkovića, te mladog i talentovanog Aldina Kalača iz OFK Beograda. Ovdje vjerovatno nije kraj, jer je prema našim saznanjima jedna od meta Mladosti, još jedan fudbaler Mogrena - u pitanju je Radivoje Golubović.

U.R.

FOTO: Vedran Ilić

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Volkov odbio Rijeku i Ludogorec Bez obzira što se očekivalo da će napustiti Humsku u zimskom prelaznom roku, naš reprezentativac i lijevi bek Partizana Vladimir Volkov će kako za sada stvari stoje ostati u taboru “crno-bijelih”.

U intervjuu za “Mozzart sport” 27-godišnji fudbaler je poručio da je odbio dvije ponude iz okruženja, jer sa Partizanom želi da odbrani titulu šampiona Srbije.

“Imao sam ove zime ponude Rijeke i Ludogoreca, ali sam, za sad, odlučio da ostanem ovdje. Želim da poslednjih šest mjeseci ugovora odradim najbolje što mogu i vratim se na nivo igara koje sam prikazivao u jesen 2011, u mojoj prvoj sezoni u Partizanu, kad sam doveden iz Šerifa. Velika mi je želja da ostavim trag u Humskoj, da me, kad dođe vrijeme za rastanak, Grobari pamte po dobrom”, istakao je Volkov.

Vladimir Volkov je od dolaska u Humsku odigrao 52 utakmice u svim takmičenjima i postigao tri gola. U.R.

Kreće trio Danas će još tri člana iz društva našeg najjačeg fudbalskog klupskog takmičenja početi pripreme pred veoma zanimljivi dio proljećnog šampionata koji počinje 25. februara.

Na Starom aerodromu će trenirati dvije ekipe - prvo će u 11 sati trener Budućnosti Nenad Vukčević okupiti svoju četu na “plavo-bijeloj” bazi, a dva sata kasnije, na svom terenu i Mladost će krenuti u pakleni rad pred drugi dio našeg loptanja.

Takođe, radno će biti i na sjeveru Crne Gore - kormilar Rudara Marko Marić će dići na noge svoje izabranike sa kojima će u drugom dijelu takmičenja pokušati da napravi nešto bolji rezultat. U.R.

Osjetili teren: Fudbaleri Zete juče na prvom treningu

KRENULI VUKOVI

Cilj je Evropa

Trener Zete Mladen Vukićević vjeruje u dobre rezultate i pored odlazaka Radulovića i Boljevića Jesenji dio šampionata sa podmlađenim timom Zeta je završila na šestoj poziciji - četa Mladena Vukićevića igrajući promjenljivo smjestila se u zlatnoj sredini, ali pitanje je da li će uspjeti da zadrže tu poziciju, jer je igrački kadar “vukova” na jučerašnjem premijernom prljećnom treningu izlgedao dosta siromašno. Za razliku od tima koji je stavio tačku na jesen nije bilo kapitena - desnog beka Miloša M. Radulovića koji će kako smo ranije pisali pola godine provesti na pozajmici u Novom Pazaru, te supertalenotvanog ofanzivca Aleksandra Boljevića, odnedavnog člana PSV-a. Iskusnom strategu Vukićeviću se na okupljanju javilo 19 igrača, a nije isključeno da još neko napusti Trešnjicu. Prije svega to se odnosi na najboljeg strijelca naše lige Petra Orlandića za kojeg su interesovanja pokazali mnogi klubovi sa Istoka.

“Otišli su Boljević i Radulović, a nije isključeno i da još neko napusti klub. Novajlija nema, ali trebali bi ubrzo da pojačamo igrački kadar - priključiće se nekoliko mladih igrača iz Zetine škole, kao što je to već uradio Stefan Knežević. Sigurno je da nećemo preptravati ka-

dar - dovodićemo samo prava pojačanja”, jasno je poručio Vukićević. Što se tiče plana priprema prvi crnogorski šampion će raditi po navici - do 31. januara Zeta će biti u Golubovcima, a onda će se uputiti ka Antaliji gdje će odigrati pet utakmica. Tri su već zakazane - sa uzbekistanskim Pahtakorom, korejanskim Pohangom i Sonderijeskom iz Danske.

“Te utakmice su zakazane za 2, 7. i 12. februar. Naš plan je da kada se vratimo, odigramo još tri meča (21, 25. i 28. februara), a jedan od tih rivala će možda biti Novi Pazar. Uz to, imaćemo i selektivnu utakmicu na kojoj će igrači koji budu na probi pokušati da se nametnu”, rezimirao je trener Zete.

Od evropske luke Zetu dijele samo četiri boda - bez lažne skromnosti kormilar Vukićević je poručio da je cilj kluba mjesto koje vodi u kvalifikacije za Ligu Evrope. “Četiri boda nijesu nedoknadiva i naš cilj je u svakom slučaju Evropa - sve ćemo uraditi da stignemo do međunarodne scene. Objektivno gledano ima u ligi nekoliko ekipa koje su igrački bolje, uradiće sve, ali neće biti smak svijeta ako ne uspijemo”, završio je Vukićević. U.R.

POVRATAK

Jedva čekam da istrčim na teren Povrijedio se 25. septembra, a u srijedu (15. januar) počinje pripreme - Ilija Bogdanović je zaboravio povredu stopala

KAmP FK PARTIZAN

Herceg Novi u crno-bijelom Tradicija se nastavlja - 11. januara, kasno u večernjim satima, autobus sa prepoznatljivim bojama aktuelnog šampiona Srbije posjetio je naše primorje. Omladinska fudbalska škola Partizana, prepoznatljiva po selekciji i “pravljenju” najtalentovanijih fudbalera na Balkanu, održaće svoj novi zimski fudbalski kamp u Herceg Novom.

“Crno-bijeloj” ekspediciji je u susret izašao lokalni fudbalski klub Obilić, a 59 klinaca koji će prisustvovati sedmodnevnom kampu biće smješteni u novoizgrađe-

ni hotel “Kapri”. Novljani su, pored smještaja, Partizanu obezbijedili treninge na otvorenim i zatvorenim terenima.

Iza cijelog programa kao glavni organizator stoji Opština Herceg Novi, a kompletan projekat podrazumijeva dobru saradnju između Partizana i Obilića. Interesantno je da je selektor naše reprezentacije i nekadašnji igrač Partizana Branko Brnović za ovaj kamp po svom ličnom izboru prijavio tri igrača, među kojima se nalazi i njegov sin Marko Brnović. Za kamp su mo-

gli da se prijave svi dječaci rođeni u periodu između 1999. i 2003. godine - biće klinaca iz Crne Gore, Srbije, pa čak i tri igrača iz Australije. Treninzi će se odvijati dva puta dnevno uz prisustvo trenera Partizanove omladinske škole, a cijeli rad će nadgledati i direktor škole “crno-bijelih” Momčilo Vukotić.

Specijalni gost će biti nekada sjajni napadač Partizana i reprezentativac Jugoslavije Marko Valok, a na kraju kampa klinci će dobiti diplome iz ruku sportskog direktora Alberta Nađa.

U.R.

Poslije tri i po mjeseca se vraća na teren - lijevi bek Grblja Ilija Bogdanović je 25. septembra 2013. godine povrijedio stopalo protiv Zete, dugo se liječio, a sada je spreman da se pojavi na prozivci Aleksandra Nedovića, koja je zakazana za srijedu (15. januar).

Izgleda kao da se uželio fudbala, a povreda je, čini se, iza darovitog ljevaka...

“Sigurno da ostavljam povredu iza sebe. Već nekoliko nedjelja željno iščekujem početak priprema. Iskreno, uželio sam se fudbala”, rekao nam je Bogdanović...

“Nijedna povreda nije dobrodošla, pogotovo ako je malo teže prirode, kao što je bila moja. Ali sada je sve OK, spreman sam”, dodao je mladi reprezentativac Crne Gore.

Povreda nikada nije prijatna, a u Ilijinom slučaju je došla u nezgodnom trenutku kao učenik mlade selekcije je trebalo da bude učesnik kvalifikacionih duela sa Njemačkom i Irskom...

“Trebao sam da igram utakmice dosadašnje karijere, ali viša sila se ispriječila. Takođe, žao mi je što nijesam mogao da

pomognem drugovima iz Grblja u domaćem prvenstvu”, zna lijevi bek da “trikolori” uzimanjem 18 bodova tokom jeseni nijesu ispunili očekivanja...

“Stvari u klubu nijesu onakve kakve smo očekivali što se tiče rezultata. Pogotovo smo podbacili u Kupu”, prisjeća se Bogdanović da je Grbalj ispao od Mogrena na penale uprkos tome što je imao lijepu situaciju da prođe dalje (3:2 trijumf na strani)...

“Međutim, nema nam povratka, moramo nastaviti i popraviti neke stvari”.

A, kako bi “trikolori” podsjetili na prethodnu sezonu kada su bili apsolutni hit (izborili na terenu Evropu, ali zakazala je administracija), moraće dobro da rade tokom priprema koje početi u srijedu...

“Drago mi je što ću od starta priprema biti na raspolaganju treneru Aleksandru Nedoviću.

Vjerujem da ćemo se dobro pripremiti, te da ćemo se na proljeće vratiti na mjesto koje nam pripada, jer to trenutna pozicija sigurno nije”, rekao nam je na kraju mladi reprezentativac iz redova Grblja - Ilija Bogdanović.

B.T.

Foto: Dejan Lopičić

Šveđani su favoriti, ali imamo recept za njih: Rukometaši Crne Gore na posljednjem treningu pred odlazak u Dansku

Šansa lavova egal završnica Evropsko prvEnstvo u rukomEtu (12-27. januar)

Prva meč lopta za drugu fazu - Crna Gora večeras (20.15h) protiv starog poznanika reprezentacije Švedske, otvara šampionat Starog kontinenta ko ĆE prIGrLItI ZLatnu Loptu

Cirih krije zlatnu tajnu ● 30.

● 27.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014. brOJ 735 GODINA III

33 žeNA MANIKIR

Stavljajte bazu prije laka za nokte Da bi imali lijepe i zdrave nokte prvi i osnovni korak jeste nanošenje baze prije stavljanja laka.

Pored toga što baza pomaže da se lak bolje primi na nokat i da manikir duže traje, bazni sloj takođe stvara i barijeru koja pomaže u zaštiti nokta od štetnih efekata koje lak može da ima. Baza, naime, spriječava fleke i krzanje nokta i daje mu ravnu teksturu.

Takođe, baze su obogaćene vitaminom E, kalcijumom i proteinima koji jačaju i njeguju nokat.

Neke od najkvalitetnijih na tržištu možete naći i kod nas kako u parfimerijama, aptekama tako i u drogerijama. Essie “First Base”, Nails INC “A&E Base Coat”, OPI “Natural Nail Base Coat”, Golden Rose “Studio UV Gel Color System” samo su neki koje vam predlažemo.

ŠIK

Šanel pletene tašne su IN

MODA

Aksesoar koji morate imati Marija Ivanović

M

odni dodaci odjevnu kombinaciju čine posebnom i drugačijom. Mogu nam biti od velike pomoći jer na neki način odražavaju naš stil, a na drugi modne kombinacije osvježavaju čak i u momentima kada nam nije do posebnog sređivanja. Ipak, u moru trendovskih i modernih aksesoara postoje oni klasični koji su obavezni u ormaru svake žene.

Tokom kombinovanja odjeće za razne prilike, kako bi modni znalci rekli, nema tog stajlinga koji se ne može osvježiti i finiširati pomoću nekog modnog dodatka. Da ne biste od sebe napravili roba mode koji kupuje nagonski, za vas smo pripremili listu od 10 najznačajnih modnih dodataka koje svaka žena mora imati.

Salonke u bež boji Uz salonke u ovoj boji odjevne kombinacije nikada neće biti lakše.

Naime, ova boja salonki odgovora svima, jedino je važno pronaći veličinu štikle koju ćete furati kako na poslu tako i tokom svečanijih prilika. Naš predlog je da pronađete model čija štikla ne prelazi osam santimetara da ne biste kasnije muku mučile od posljedica bolnih stopala, čikljeva, žuljeva.

Clutch torbica u metalik nijansama Nema večernjeg izlaska i svečanije prilike bez modnoh dodatka kao

što je mala clutch torbica s metalik sjajem. Zlatna, srebrna ili možda kombinacija obje boje sjajan su način da i najobičniju kombinaciju pretvorite u kreaciju iz snova.

Kaiš U zavisnosti od stila koji njegujete birajte i kaiš koji ćete nositi. Oni klasični koji više podsjećaju na muške višestruko vam se mogu ispatiti. Za haljine i neke nježnije kreacije birajte tanji model sa nekim diskretnim detaljem.

Sat Ovaj modni detalj obvezan je u svim prilikama, pa zato kupite onaj model koji možete kombinovati uz svaki komad odjeće koji imate u svom ormaru. Modeli sa srebrnim kaišem najzahvalniji su kada je kombinacija u pitanju.

Torba koja se nosi na više načina Toba koju možete prebaciti preko ramena sa završetkom na kuku biće vam biti izvrstan suputnik kroz

poslijepodnevnu šetnju, kupovinu i sve ostale aktivnosti. Ovo je idealan model i kada idete na putovanje.

Male kristalne minđuše Male minđuše sa kristalom odličan su način za sve vrste prilika. Kada ne želite da se kinđurte tokom dana ili imate važan sastanak i želite izgledati pristojno stavite minđuše sa sitnim kristalom.

Pristojan šešir Oni su uvijek moderni a ove sezone posebno. Nabavite sebi neki supermoderan šerir sa većim obodom i bićete primijećeni ma gdje se pojavili.

Baletanke u boji Kada se umorite od nošenja štikli u pomoć vam uvijek priteknu baletanke. Iako ih muškarci ne vole vidjeti na ženama one su jedan od najudobnijih modela obuće koju nose žene svig starosnih doba. One u crvenoj boji uvijek izgledaju šik, probajte.

Ležerna velika torba Tašne nalik na one sportske modele odlične su kada šetate, idete u teretanu, izlet, kupovinu.

Rejban naočare Kultnih aviatičarski modela naočara proivođača “Rejban” je onaj sa kojim nikada nećete pogriješiti. Bilo da ih noste u ležernim ili elegantni prilikama uvijek će biti moderne i šik.

Fenomenalna “Chanel Cruise 2014” kolekcija tašni privi out je predstavljena u Singapuru a nakon toga mogla se vidjeti na svim meridijanima. Ovaj sjajan aksesoar bez kojeg ne može ni jedna prava zaljubljenica u modu čine modeli koji su izrađeni od najkvalitetnijih materijala, a ono čemu je posebno posvećena pažnja je kombinacija boja koje zrače vedrinom.

Našu pažnju najviše su privukle pletene tašne koje izgleda-

ju prosto neodoljivo i sjajan su predlog za proljeće. Za one klasične tipove žena sjajno će se uklopiti pletena tašna u crnoj boji sa zlatnim pancelm i prepoznatljivim Šanel logoom, dok će mlađe djevojke suigurno biti odušebljene modelom u plavobijelo kombinaciji. Sve u svemu, kolekcija osvaja na prvi pogled, pa i ako nemate dovoljno novca za neki od ovih modela uživajte barem u pogledu na njih.

Ma. I.

NOVI PROIZVODI ZA KOSU

Klaudija Šifer za brend Švarckof

Njemački supermodel Klaudija Šifer pokrenula je liniju za njegu kose sa poznatim proivođačem “Švarckofom”. Lijepa Njemica koje je u modnoj industriji više od 20 godina postala je prepoznatljiva javnosti ne samo kao dobar model nego i dama sa zdravom plavom kosom.

Duga i bujna kosa je i danas njen zaštitni znak, te je pokrenula svoju

vlastitu liniju za njegu kose zahvaljujući “Švarckofu”.

Linija će se zvati “Esens Ultim”, a sastoji se od šampona, regeneratora, maske, ulja i farbe za kosu, upravo onakve kakvu ima Klaudija. Na svakom proizvodu postoji oznaka i slika poznate manekenke, a ne sumnjamo da će mnoge plavuše koje žele da imaju kosu kao Šifer biti najvjerniji kupci nove linije.

34 ŽENA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

Kako brzo skratiti svađu

Da li vas zbunjuje previše podataka komunikacija današnjice

D

ruštvene mreže su, osim povezanosti na globalnom nivou, donijele i jednu neobičnu i dosadnu boljku svim njihovim korisnicima – prenatrpanost informacijama. Nekada sa velikom količinom podataka teško izlazimo na kraj, pa stoga pročitajte kako se riješiti te ružne navike.

Prijatelj je postavio sliku sa svojim psom, vaša majka će podijeliti najnoviji recept, koleginica će 100-ti put puštati patetičnu pjesmu poslije raskida sa partnerom, najbolji prijatelj šalje poruke putem SMS-a, Vibera, WhasAppa, Snapa, poznanici iz kraja će vas pozvati na žurku u komšiluku...Dovoljno je samo DUBOKO UZDAHNUTI. Da li je mobilni telefon vaša produžena ruka?

Osjećate li se kao da je vam je mobilni telefon, laptop ili tablet produžena ruka, možda ste u problemu. Ako non-stop primate poslovne mejlove, provjeravate ih i odgovarate na njih

u slobodno vrijeme, a uz to se još i uhvatite kako provjeravate je li stiglo nešto novo, moguće je da ste postali zavisni od toga. Ili vam je bar toliko prešlo u naviku pa ni ne shvatate da ste stalno “uključeni”. Jedan od načina da to smanjite je da držite mobilni telefon dalje od stola tokom večere i ne javljate se. Javićete se poslije. Možete uključiti i opciju “ne uznemiravaj” na određeno vrijeme.

Va š i n b o x ‘ p u c a p o šavovima’ Suočavate li se svakodnevno sa stotinama nepročitanih mejlova na različitim e-mail adresama, možda je došlo vrijeme da se organizujete. Orga-

ako ste razočarane u ljubav

Gdje sve putuju usamljene djevojke Koje su najbolje države gdje solo putnice mogu da odu? Jedna od njih je - Australija. Iako će vam u avionu možda stvarno biti dosadno, to je idealno mjesto za sticanje novih prijateljstava, a jednom kad sletite u Australiju, ona pruža zaista mnoštvo aktivnosti. Ako ste više avanturistički tip, svakako odaberite Kostariku, koja nudi predivne pejzaže, tropske plaže i posebnu kulturu, što isto možete doživjeti zaputite li se u Novi Zeland, koji je zbog svoje ljepote često mjesto snimanja brojnih filmova. Ako vam opuštanje na plaži i baš nije drago, tada su Njujork i London definitivno destinacije u kojima ćete ubrzo zaboraviti da ste sami. Brojni restorani, kafići i ono najvažnije - butici i prodavnice, zaokupiraće vas tokom cijeloga dana, bilo da kupujete nove kr-

pice ili samo “razgledate”. Od orijentalnih destinacija tu su Japan, Vijetnam i Ekvador. Te su države najpopularnije među solo putnicama, koje umjesto odmora žele da volontiraju, što je jedan od najboljih načina za sticanje novih prijateljstava.

nizujte mejlove u foldere, brišite odmah što znate da nećete pročitati i koristite zvjezdice za ono što morate pročitati, a sada ne stignete. Koristite i poruke, čatove ili telefon - biće brže, a mailova manje.

Treba li vam asistent?

Zvoni li vam mobilni telefon svakih sat vremena da imate sastanak ili određene obaveze za koje uopšte ne znate hoćete li ih stići obaviti? U idealnoj situaciji trebali bi imati na ekranu sve što imate za danas kako bi za par sati mogli to sve izbrisati ili barem dio toga. Možete koristiti i mejl kao podsjetnik za bitnije događaje. No u svakom slučaju pokušajte koristiti samo jednu aplikaciju koja će vam pomagati jer će vam više njih još više odmoći.

Kako izgleda vaš desktop?

Javlja li vam računar svako malo da nemate mjesta, a desktop vam je doslovno pretrpan folderima? Vjerovatno već i sa-

mi znate da gubite gomilu vremena tražeći nešto po takvom desktopu i da zapravo to nema smisla. Jednom se organizujte i poslije će vam biti lakše. Podijelite poslove po folderima i u njih snimajte ono što vam treba. Jednom kad to napravite, biće vam puno lakše.

Imate li svoj najdraži komunikacioni kanal?

Mejlovi su u većini firmi uobičajen i najčešći način komunikacije, no to se može razlikovati od firme do firme. Neke kompanije koriste različite vrste čatova, uključujući i Skajp, a neki većinom telefonske pozive. Bitno je samo da ne budete previše dostupni na više različitih “lokacija”, i na poslovnom i privatnom mejlu, čatu, fejsbuk čatu, porukama itd. Oduzeće vam previše vremena i zato je bolje na poslu, pogotovo kada ste u gužvi koristiti samo jedan kanal za komunikaciju.

Neki ljudi tvrde da je čak zdravo posvađati se, a rasprava neće predstavljati problem ako naučite da se svađate na elegantan način. Evo šta terapeuti savjetuju.

Fokus na jednu stvar Prvo što morate znati je da ne treba da se svađate zbog više razloga odjednom. Ukoliko unosite i druge stvari u raspravu, umjesto rješenja problema samo ćete pogoršati stvari.

Neugodna mjesta Terapeuti savjetuju partnere da, ako se svađaju, zauzmu neugodne pozicije. Na primjer, ukoliko sjedite na wc šolji ili u kadi, svađa će vam zbog neudobnog položaja trajati kraće.

Ne ponavljajte se Još jedna bitna stavka je da se ne ponavljate! Ako vam se učini da vaš partner ne razumije šta pokušavate da mu objasnite i zbog čega ste toliko uznemireni, pokušajte da izbjegnete ponavljanje istih stvari iznova. Ako insistirate na ponavljanju stvari koje je on već čuo, time ćete umjesto rješenja samo još više razljutiti partnera i on više neće obraćati pažnju na ono šta mu govorite.

Zapažajte detalje Ukoliko trpite kritike od partnera, umjesto ljutnje, obratite pažnju na detalje i otvoreno ga pitajte o čemu se radi. Poštovaće to što ga pažljivo slušate, biće zadovoljan a vi ćete uspješno izbeći raspravu.

Ne započinjite svađu iznova Kada od partnera čujete ono što ste željeli, obećanje ili izvinjenje, ne upuštajte se iznova u svađu. Kada se pomirite, umjesto da nađete novi razlog da mu zamjerite, vjerujte u njegova obećanja ili prihvatite izvinjenje.

nakon raskida

Muškarci mnogo više pate Za neke osobe raskid može da izazove razarajuće posljedice, a to se posebno odnosi na muškarce koji više pate zbog ljubavnih jada nego žene.

Nedavno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni na britanskom sajtu Singles Elite, pokazalo je da je jači pol osjetljiviji kada su u pitanju osjećanja. Gotovo svi ispitanici su priznali da su u jednom trenutku svog života patili zbog ljubavi, ali je među onima koji su raskid doživjeli veoma bolno bilo 25 odsto više muškaraca nego žena.

Na pitanje kako objasniti veću patnju kod jačeg pola, psiholog Vibke Neberič odgovara da bi razlog mogao biti to “što najčešće žene preuzimaju inicijativu za raskid”. “Muškarci imaju, takođe, tendenciju da preuveličavaju osjećanja koja prema njima gaje njihove partnerke, a poznato je da ko visoko leti, nisko pada”, dodao je on.

Svako pati na svoj način posle raskida, ali ništa ne boli kao saznanje da smo odbačeni zbog drugog/

druge. Naime, 80 odsto ispitanika smatra da je to najbolniji “udarac” u slučaju raskida.

Ljubavna patnja je legitimna bol koja može da uzrokuje psihičke, ali i fizičke probleme. Proces ozdravljenja može da traje nedjeljama, mjesecima, pa čak i godinama. U

takvim trenucima, 61 odsto muškaraca i 76 odsto žena traže pomoć prijatelja. Većina žena ne voli da gnjavi svoje okruženje i više voli da plače u samoći (54 odsto), dok se muškarci više koncentrišu na rad (44 odsto). Ima i onih koji ozdravljenje traže u osveti. (tanjug)

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

PRAVILAN ODABIR

Kreme za područje oko očiju

N

JE

ZA DO

ISTRAŽIVANJA

Vitamin E za memoriju Starije osobe, koje ne pate od manjka vitamina E u tijelu, imaju manji rizik od nastanka poteškoća s pamćenjem, otkriva nam novo istraživanje naučnika iz Finske.

Naučnici ističu da su tijelu potrebni različiti oblici vitamina E, koji igra važnu ulogu u procesu pamćenja. Veliki broj ljudi pati od poremećaja pamćenja, a da to ni ne zna. Neki od simptoma mogu biti zaboravljanje činjenica, događaja i ljudi.

Prethodna istraživanja djelovanja vitamina E su se većinom

RA

Poštovani, Zanima me da li imam glaukom jer sam na internetu vidio jedan symptom, a to je pojavljivanje duginih boja oko izvora svjetlosti. Išao sam kod očnog ljekara i on mi je pregledao očni pritisak koji je 19, vidnu oštrinu i još neke preglede i konstatovao je da meni nije ništa i da uzimam vitamine B6 i C. Poštovani, Da bi se postavila dijagnoza glaukoma potrebno je odraditi niz dijagnostičkih procedura. 1.

Potrebno je 3, 4 dana za redom pratiti dnevne promjene očnog prtiska, najvažnije je mjerenje ujutru jer je za razliku od krvnog očni pritisak najviši u jutrarnjim časovima 2. Potrebno je uraditi oct pregled vidnog živca (oct je najsavremeniji uređaj za rano otkrivanje glaukoma gdje se mogu otkriti oštećenja na nervu prije nego što se ona vide na vidnom polju) 3. Potrebno je uraditi pregled kompijuterizovane perimetrije gdje bi se vidjela eventualna oštećenja u vidnom polju.

4. Uraditi pregled pahimetrije debljine rožnjače jer ukoliko je rožnjača suviše tanka na vrijednost pritska se dodaju određene vrijednosti. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

fokusirala na jedan oblik vitamina E, poznatiji kao tokoferoli, koji su prisutni u suplementima vitamina E. U ovom istraživanju je učestvovalo 140 osoba u dobi od 65 godina. Istraživanje je trajalo 8 godina i unutar tog perioda su naučnici pratili promjene s pamćenjem kod učesnika.

Rezultati istraživanja su pokazali da vitamin E, smanjuje rizik od nastanka poremećaja s pamćenjem. Ipak, naučnici ističu da su rezultati istraživanja preliminarni. (centar zdravlja)

CIGARETE kođe, vodite računa o svojim očima, pri upotrebi ove kreme, ne bi trebalo da vas peku oči, jer je to znak da krema nije adekvatna i da bi je trebali promijeniti.

Savjet:

Osobe sa izrazito osetljivom kožom i očima, treba da potaže kremu na biljnoj bazi ili da pređu na neka od biljnih ulja koja nikako ne mogu štetiti koži ove regije. (uveklepa.com)

DOBRE BAKTERIJE

K TO

P I TA

Za kožu lica oko očiju neophodno je koristiti posebnu vrstu kreme koja je testirana od strane oftamologa jer ne bi trebalo nimalo da šteti očima i osjetljivoj i tankoj koži oko očiju.

Ova krema obično ne sadrži nikakve štetne sastojke, blaga je i bez mirisa. Izuzetno je važno dobro izabrati ovu kremu zbog osjetljivosti kože oko očiju, jer ne postoji potkožno masno tkivo, a stres je veliki zbog konstantnog pomjeranja (čovek dnevno pokrene mišiće i kožu oko očiju preko 10 000 puta), što doprinosi bržem stvaranju bora.

Sa njegom treba početi oko 25e godine. Ukoliko je koža suva, preporučuju se kreme, a ukoliko su problemi oticanje i podočnjaci, prihvatljivije su kreme u obliku gelova.

Postoje dva tipa ovih krema: 1. Dnevna krema oko očiju Njeni sastojci su kombinovani tako da štite i hrane osjetljivu kožu oko očiju tokom dana. Obično služi i da redukuje tamne kolutove oko očiju, posebno ako je krema u obliku gela koji ima efekat hlađenja, onda doprinosi i smanjenju nadutosti oko očiju.

2. Noćna krema oko očiju Ova krema je zadužena da pomogne u obnavljanju i prevenciji, odnosno sprečavanju buduće štete vašoj koži. Ovakve kreme obično sadrže retinol, aktivni sastojak koji je efektan u borbi protiv bora.

Napomena: Kada sljedeći put krenete u kupovinu krema za vaše lice, posebnu pažnju posvetite odabiru ovih krema, jer je koža oko očiju daleko više tanja i osjetljivija od kože na ostalim djelovima lica. Ta-

Probiotici za bolje stanje organizma

Skoro milijardu ljudi puši svakodnevno Ukupni broj pušača raste i približava se brojci od milijardu, pokazuju podaci iz 187 država.

U 2012. godini 967 miliona ljudi u svijetu pušilo je svaki dan dok je 1980. bilo 721 milion pušača, prenosi BBC. Porast broja pušača povezan je s porastom broja stanovnika na svijetu, navodi se u stručnom časopisu Američkog ljekarskog udruženja JAMA. Broj stanovnika u proteklih 50 godina udvostručio se u svijetu na sedam milijardi pa je naprosto i više ljudi koji puše. Najviše pušača je u zemljama u razvoju, navodi se u izvještaju univerziteta Vašington objavljenom u JAMA-i. Me-

đutim, udio pušača u ukupnom svjetskom stanovništvu smanjio se i sada tri od deset muškaraca puši svakodnevno kao i svaka dvadeseta žena, dok je 1980. pušilo četiri od deset muškaraca i svaka deseta žena.

Na vrhu po broju pušača je Istočni Timor u kojem puši više od 60 odsto stanovništva, a najmanje ih je na karipskim ostrvima Antigva i Barbuda, gdje puši svega pet odsto stanovništva.

U borbi protiv pušenja najuspješnije su bile države poput Kanade, Islanda, Norveške i Meksika u kojima se najviše smanjio broj pušača.

(021 portal)

BUDITE OBAZRIVI

Vlažne maramice su štetne za zdravlje kože

Probiotici, dobre bakterije koje održavaju ravnotežu mikroorganizama u crijevima, čine čuda za probavu i imunološki sistem. Prema istraživanjima, mogu spriječiti gojaznost i poboljšati raspoloženje. Sigurno ste već čuli da probiotika ima u jogurtu, ali on nije jedini izvor ovih dobrih bakterija.

Još nema službenih preporuka koliko probiotika treba dnevno uzimati, ali uvođenje nekih namirnica u ishranu dobar je početak.

1. Zobena kaša s bananom i medom Ove tri namirnice nemaju probiotike, ali imaju prebiotike. To su složeni šećeri koji hrane dobre bakterije koje već žive u probavnom sistemu i tako pozitivno utiču na zdravlje crijeva.

2. Kisjeli kupus Kisjeli kupus neizostavna je namirnica tokom zime u našim po-

dručjima. Izbjegavajte onaj pasterizovani ili konzervirani i držite se sirovog i nepasteriziovanog kako biste imali punu korist od njegovih probiotika.

3. Pistaći Između 30 i 90 grama pistaća dnevno podići će nivo dobrih bakterija u organizmu. Sami po sebi ne sadrže probiotike, ali imaju prebiotike.

4. Crno vino Poput pistaća, crno vino ima prebiotike koji hrane probiotike u vašem tijelu. Pokazalo se i da snižava krvnipritisak, trigliceride i holesterol. Ali držite se najviše jedne čaše dnevno.

5. Sir Nije svaki sir dobar izvor probiotika, ali neke vrste fermentiranih poput parmezana i gaude sadrže bakterije koje će učiniti dobro za vaše zdravlje.

Kada trljate lice vlažnim maramicama, rastežete kožu što može da dovede do prerane pojave bora. Iako su po sastavu slične gelu za skidanje šminke, sadrže i alkohol koji šteti koži. Poslije skidanja šminke vlažnim maramicama uvijek bi trebalo da se umijete čistom vodom, tvrde britanski dermatolozi. Na licu uvijek ostaju tragovi, koji postepeno zatvaraju pore, isušuju i iritiraju kožu. Zato ih koristite samo onda kada baš morate, na putovanju, kampovanju, u teretani.

Stručnjaci upozoravaju da bi vlažne maramice trebalo da izbjegavaju osobe sa suvom i osjetljivom kožom, one koje imaju ekceme ili rosaceu, jer i najmanja iritacija, može da podstakne upalu.

Ako ste navikli na ovaj brz i jednostavan način čišćenja lica, izbjegavajte dio oko očiju i usta. Poslije korištenja obavezno se umijte i nanesite hidratantnu kremu. Izbjegavajte maramice sa parfemom jer imaju agresivnije sastojke. (vijesti.ba)

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

NEKA SVAKO ZNA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kuglof

SASTOJCI:

1 pakovanje ko ra za pitu 2 pavlake 200 g kečapa kesica origana 300 g šunke 600 g pečuraka 500 g kravljeg sv ježeg sira 200 g kačkaval ja 2 jajeta

Desert

Medaljoni

Sirće neutrališe miris bijelog luka

Suvi kvasac pomiješajte s dijelom šećera i mlakim mlijekom.

Ostavite malo da odstoji. Dobijenu smjesu pomiješajte s brašnom, ostatkom šećera, kokosom, žumancima, mašću, izrendanom limunovom korom i solju, pa umijesite i ostavite da kisne.

Nakon toga u tijesto dodajte suvo grožđe, isjeckano kandirano voće i isjeckane bademe. Pleh premažite mašću i napunite pripremljenim tijestom. Ostavite da odstoji još 30 minuta, pa ga pecite u rerni dok ne dobije zlatnu boju. Kada se kolač ohladi, prelijte ga sokom od limuna. Kolač možete da prelijete i glazurom od bijele ili crne čokolade

SASTOJCI:

Pica pitice Prve dvije kore poprskajte samo vodom i uljem, treću premažite sa 1/2 pavlake, zatim na narednu poređajte 150 g sjeckane šunke, petu koru premažite kečapom i origanom, na šestu stavite pola količine sira i na posljednju 300 g prodinstanih i posoljenih pečuraka. Uvijte u rolat, pa napravite još jedan takav. Stavite rolate na poslužavnik, pa ih ubacite na 1 sat u zamrzivač, kako biste kada ih izvadite mogli lakše sjeći. Isjecite ih na tanke kolutove, oborite i poređajte u pleh.

Umutite 2 jajeta i 1 čašu pavlake, pa premažite pitice. Stavite da se peku u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni. Nakon 15 minuta izvadite i odozgo stavite rendani kačkavalj, pa vratite na još 1015 minuta u rernu dok se kačkavalj ne istopi. Pica pitice možete poslužiti tople ili hladne.

800 g zelenih šp argli 80 g prošarane dimljene slanine 6 kašika ulja 2-3 kašike pika ntnog začina 500 g krompira 4 teleća medal jona (po 100-120 g) so biber

Špargle operite i oljuštite im donju trećinu. Odsijecite drvenaste krajeve i isjecite ih na komade dužine pet centimetara. Krompir oljuštite, operite i isjecite na štapiće. Slaninu isjecite na kockice i propržite u tiganju na dvije kašike ulja. Dodajte špargle, poklopite i dinstajte oko 15 minuta uz povremeno miješanje. Začinite biberom i solju i izvadite ih iz tiganja. U tiganj dodajte još kašiku ulja i krompir, začinite pikantnim začinom (ili običnim začinom i mljevenom paprikom) i pržite uz povremeno miješanje oko 15 minuta. Za to vrijeme meso prosušite papirom ili kuhinjskom krpom.

U gril tiganju pržite medaljone sa svake strane 3-4 minuta. Začinite ih nakon prženja solju i svježe mljevenim biberom. Poslužite sa šparglama i krompirom.

SASTOJCI:

kesica suvog kv asca 120 g šećera u pr ahu 100 g kokosa u prahu 125 ml mlijeka 3 žumanca 500 g brašna 150 g masti kora od limuna prstohvat soli 80 g suvog grož đa 50 g miješanog kandiranog voća 50 g badema mast za mazan je pleha

Milion puta ste se našli u situaciji da ste potrošili novac za razne hemijske preparate koji nisu kvalitetno služili svrsi kojoj su namijenjeni. Možda nijeste znali, ali umjesto hemijskih preparata za neke kućne poslove imate rješenje u vašoj kuhinji. Neki od savjeta koje vam donosimo zvuče čak i smiješno ali su vjerovali ili ne izuzetno efikasni.

Uklanjanje mirisa s ruku: Smeta vam miris bijelog i crnog luka na prstima? Sapunom i vodom možda nećete moći da odstranite miris u potpunosti, ali možete istrljati prste kombinacijom malo soli i sirćeta.

Fleke na odjeći: Mrlje od gaziranog soka na odjeći možete očistiti sredstvom za čišćenje stakla.

Pranje i poliranje prozora: Za pranje prozora možete koristiti i bilo kakav čaj ili jednostavno u čistu vodu dodajte malo sirćeta.

Kupovna sredstva za čišćenje stakla često ostavljaju mrlje na prozoru, pa ovo može da bude dobro rješenje.

Osvježite prostoriju nakon prženja ribe: Za osvježenje prostorije nakon prženja ribe: u šerpu sipajte 1-2 l vode, malo cimeta, nekoliko karanfilića da prokuva, zatim smanjite temperaturu da polako isparava (naravno pod uslovom da volite miris cimeta i karanfilića).

Dosadni komarci: Komarci vam neće remetiti miran san ako na stočić kraj postelje stavite saksiju sa geranijumom (muškatla) ili čašu sa buketićem svježih grančica paradajza.

Važni dokumenti: Ako vam je na neki važan dokumenat kapnulo ulje, nemojte očajavati. Stavite ispod i iznad dokumenta komadić upijajuće hartije i preko nje pređite mlakom peglom.

Ponovite to nekoliko puta s tim što ćete svaki put staviti novi komadić upijajuće hartije.

Ekran televizora i laptopa bez prašine: Da se na ekranu ne bi skupljala prašina, premažite ga krpom natopljenom limunovim sokom.

ZA HLADNE DANE

Dva hranljiva jela s pasuljem

UKUSNO

Napravite sami bešamel sos Kombinacijom putera, mlijeka, brašna i začina dobija se kremasti bešamel sos. Koristi se u pripremi lazanja, raznih pasta ili povrća.

Bešamel služi i kao osnova za pripremu drugih soseva. Ovaj osnovni recept možete obogatiti začinima po želji, a veoma je ukusan ako se doda i sir.

Za pripremu bešamela vam je potrebno 70 g maslaca, 30 g brašna, 800 ml mlijeka, 2 kašičice soli, 1/2 kašičice muškatnog oraščića.

Zagrijte maslac na srednjoj temperaturi dok se ne otopi. Dodajte

brašno i mutite dok ne dobijete glatku masu. Kuvajte sos na srednjoj temperaturi oko 6-7 minuta, dok ne poprimi svijetlu boju zlata.

U međuvremenu, u posebnoj posudi zagiejte mlijeko do tačke ključanja (ali ne dozvolite da počne da vri). Smjesi sa maslacem dodajte postepeno, šolju po šolju, vrućeg mlijeka uz neprekidno miješanje. Neka sos počne da ključa, kuvajte 10 minuta konstantno miješajući. Dodajte so i oraščić i ostale začine po želji. (stvar ukusa)

Nema ručka bez pasulja, naročito kada počnu hladniji dani i treba nam malo jača hrana. Predlažemo vam dva recepta, za one koji vole čorbasto, zapečeno ili ljuto. Č O R B A S T I PA S U L J S PANČETOM POTREBNO JE: 250 g bijelog pasulja 0,5 dl ulja 200 g pančete 200 g crvenog luka 100 g paradajza so goveđa kocka za supu 300 g crnog baget hljeba PRIPREMA: Ostavite pasulj da prenoći u slanoj vodi, pa ga procijedite ujutru. Na zagrijanom ulju prodinstajte glavicu sitno isjeckanog crnog luka, dodajte paradajz isjeckan na kockice, goveđi bujon, so i pasulj. Poklopite sud i kuvajte pola sata. Zaprška vam nije potrebna, a ako volite manje čorbastu varijantu, preručite jelo u keramičku posudu i zapecite u rerni. Služite uz crni baget i salatu od pečenih paprika.

PREBRANAC POTREBNO JE: 500 g pasulja 2 glavice crnog luka lorber

aleva paprika so ulje PRIPREMA: Pasulj stavite da se kuva i, kada provri, prospite vodu. Potom nalijte pasulj toplom vodom, posolite, dodajte lorber i kuvajte dok se zrna

ne raspadnu. U tiganju prodinstajte crni luk, začinite ga alevom paprikom, pa ga dodajte pasulju pred kraj kuvanja. Ovako skuvan pasulj propasirajte, preručite u keramičku posudu, prelijte s malo ulja, začinite alevom paprikom i zapecite na 200 stepeni.

37

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Prodajem kuću u Podgorici Donja Gorica, od 140 m2 na placu od 500 m2. Povoljno.

Tel.067/311-600 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567-440 Prodajem stan u Podgorici u Ulici slobode, 83m2, dvosoban, izuzetna lokacija za sve namjene, povoljno! Tel.069/091-668 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura.

Tel.067/272-015

I Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811 Iznajmljujem na duži period namješten jednosoban stan (49m2) u Ulici 4. jula. Cijena po dogovoru. Tel.069/620-333 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 PLACEVI

Prodajm 5.200m2 zemlje-livade, u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada, pored rijeke Zete, pogodno i za izgradnju kuće i za poljoprivredu.

Tel.067/205-802 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem zemlju veličine 5.000m2 na 13-om kilometru starog puta Podgorica-Danilovgrad (asfalt, voda, struja, telefon). Idealno mjesto, obavezno pogledati! Tel.069/091-668 Prodajem 4.000m2 zemlje na 8km od Podgorice, na obali Zete i Brestice - Pržine, put, voda, struja. Tel.068/864-440, 067/916-0608, 068/294-934 Prodajem plac 700m2. Pod lozom i voćem, sa zidanim objektom 25m2, voda, struja, prilazni asfaltni put, Farmaci, Podgorica.Tel.067/861-907

VOZILA/AUTO DJELOVI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju.

Tel.067/833-411

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

MALI OGLASI

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708 USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća.

Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvolastranaca.Upotrebnedozvolezaprostore.Povoljnoibrzo.

Tel.069/020-102

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 POSAO

Novootvorenom taksi udruženju "Vip star taxi" Kotor potrebni iskusni vozaci i dispečerke. Tel.069/855-511 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno. Tel.067/269-777

KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem par porculanskih goniča! Tel.067/638-105 LIČNO

Momak, 28 godina, iz Podgorice traži diskretnu, ozbiljnu damu za povremeno druženje do 60 godina. Tel.068/519-739 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:00 00:45

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Serija: Okrug OranĹž/r Emisija za djecu: Mozgalica TaÄ?no 9 Serija: OdbaÄ?ena/r Serija: Ponor ljubavi/r Film: Matori lavovi/r TaÄ?no 1/r Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Okrug OranĹž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića Film: Hajde da se volimo 2 Film:PoĹžar u Kentakiju Exkluziv/r

PRVA Serija: Ponor ljubavi 16.15

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Monk/r 11.05 NauÄ?no – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Serija: Plesna Akademija 13.05 Serija: Mjesto zloÄ?ina/r 14.10 NauÄ?no – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Mjesto zloÄ?ina 00.00 Vijesti

RTCG 1 Otvoreno 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 Paparazzo lov/r 11:50 City 12:00 Magazin in/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuťa 16:30 Domaći film 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grandovo narodno veselje 01:45 City 02:00 Film: Maksimalna sigurnost

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:40 Extra lifestyle 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Bez granica 00:30 Extra lifestyle

PINK City 15.50

VIJESTI Serija: RuĹža vjetrova 15.35

07:00 10:30 10:45 11:45 12:15 12:50 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Pop kvart 14:30 Business Exclusive 15:00 Top Shop 15:30 Italijanska kuhinja 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 U raljama Ĺživota 21:15 Film 22:45 Forum 23:00 5 do 5/r 00:15 U raljama Ĺživota/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA POŽAR U KENTAKIJU Prva 23.00

PoĹžar u Kenatkiju je akcioni spektakl borilaÄ?ke zvijezde Stivena Sigala, koji je glumeći pravednog istraĹžitelja ekoloĹĄkih nepravdi ostvario jednu od najatraktivnijih uloga karijere. Sljedeći trag ubijenog kolege, DĹžek Tagart, agent agencije za zaĹĄtitu okoliinu, stiĹže u gradić, gdje napuĹĄtena rudarska okna stanovnicima predstavljaju smrtonosnu prijetnju.

Uprkos tome, mjeťtani se drŞe zakona tiťine iskazujući nepovjerenje doťljacima. DŞek se uspijeva zbliŞiti s bratom i sestrom, Erlom i Sarom Kelog koji će mu pomoći u rasvetljavanju nezakonitih djela lokalnog moćnika Orina Hancera.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok.

11.00 Zapis: SnijeĹžna Ä?arolija za praznike 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 13.00 Serija: Ĺ˝ozefina/r 13.55 Rukomet(m)-PE: Ĺ panija-MaÄ‘arska/r 15.15 Rukomet(m)-PE: Danska-Makedonija/r 16.30 Muzika 17.00 Serija: Univerzum 19.30 Studio rukomet 20.05 Rukomet(m)-PE: Ĺ vedska- Crna Gora 21.45 Dok.program:Hajla/r 22.20 Serija: Hejven

RTCG 2 Muzika 16.30

16:00 16:45 18:15 19:00 20:00 20:15 20:30 21:15 22:15 23:45

Uz jutarnju kafu – uŞivo Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Goleada – premijerno Zabava Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uŞivo Žestoko Muzika + Crtani Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno NindŞa Ratnici Istorija Ljubavnica - premijerno Guťteranje - premijerno Svijet sporta/r

777 GuĹĄteranje 22.15

20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na toÄ?kovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 12.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:05 Vesti RTS 11:10 Moravske priÄ?e 11:40 Velikani 11:50 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Stop sport 12:45 Ernest i Selestin 14:00 Ĺ ou svih vremena 15:35 Ovo je Srbija 16:20 Bela laÄ‘a17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 Potraga 22:00 Srpska Nova Godina, 1.deo 00:00 Srpska Nova Godina, 2.deo 00:55 Gledajući detektive RTS 2 10:18 Vrele gume 10:46 Knjiga utisaka 11:24 Klinika Vet 11:55 Nauka 2013 Specijal 12:27 Nemanja Radulović i Double Sens 13:00 Trezor 14:00 Mansarda 14:25 Na pola puta 15:24 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile, pregled 15:50 SAT 16:35 Sve boje Ĺživota 17:05 Doktor Ĺ˝ivago 17:55 Rukomet - Evropsko prvenstvo 19:30 Verski mozaik Srbije 20:15 Tehnologije 20:45 Vreme netrpeljivih: Poricanje civilizacije 21:10 Doktor Ĺ˝ivago 22:00 Emisija iz kulture 22:30 Arhiv Srbije - 115 godina 23:00 OpĹĄteo-

brazovni program 23:30 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile, pregled 23:55 Svet zdravlja 00:25 Igrale se delije, na sred zemlje Srbije HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:35 Nasljednica s Vendavala13:21 Glas domovine 13:46 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:21 Vijesti iz kulture 14:45 DruĹĄtvena mreĹža: Treća dob 15:27 TraĹžim srodnu duĹĄu 15:57 Puna kuća Ra era (2008) 16:42 TV kalendar 16:52 Skica za portret 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 PotroĹĄaÄ?ki kod 18:53 NaĹĄi i vaĹĄi19:30 Dnevnik 20:05 TV Bingo 20:30 Banovina 20:55 Fokus 21:55 Donator 22:45 Dnevnik 23:05 Sport 23:08 Vrijeme 23:10 Vijesti iz kulture 23:20 Okupacija u 26 slika HRT 2 09:45 Briljanteen 10:25 Dr. Oz 11:06 Do zvijezda zajedno 11:53 Hotel dvorac Orth 12:39 Slatki svijet Charlyjevih anÄ‘ela 13:05 Kao kod kuće 14:45 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:09 Nebesko plavetnilo 15:54 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Glazba, glazba... 17:12 UreÄ‘ujte nadahnuto 17:40 Emisija 17:55 Hrvat-

07:02 SvjeĹži u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Zelena patrola /r.

11:20 MuziÄ?ki program 11:30 Anegdota iz Ĺživota 11:40 Ĺ˝ivotinjske lakrdije 12:00 Crtani film/Mumijevi 15:02 Dok. program 16:50 Civilizacije 18:20 Ĺ˝ivotinjske lakrdije/r.

19:15 Anegdota iz Şivota 19:30 Crtani film-Mumijevi 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Ars Montenegrina 22:15 Marija Montesori 2dio 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film - Mumijevi 19.30

DANAS U GRADU ska - Bjelorusija 19:30 Emisija 19:52 TV vrtić 20:05 Roditelji i djeca 20:49 Top Gear 21:50 Motel Bates 22:34 CSI: Las Vegas 23:20 Spirala zloÄ?ina 00:08 Seks i grad HBO 12:10 Habl 3D 12:55 Gvozdeni Ä?ovek 3 15:05 Hrabra Merida 16:40 Haos u kući - matorci dolaze 18:25 Ovo znaÄ?i rat 20:05 Pravi detektiv 21:05 Devojke 21:35 Zdravo, dame 22:05 Dug 23:55 Aladin i smrtonosna lampa 01:20 Tatin sin 03:15 Prava ljubav FOX LIFE 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14:45 DĹžejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 20:55 Ludnica u Klivlendu 21:20 Ludnica u Klivlendu 21:50 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 22:15 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Ludnica u Klivlendu 00:05 Ludnica u Klivlendu

FOX CRIME 11:20 Operativci 12:22 Igra sudbine 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Ubrzana istraga 15:25 Bostonski advokati 16:15 Jedinica 17:05 Jedinica 18:00 Jedinica 18:55 Jedinica 19:55 Tihi Svedok 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 22:45 Bostonski advokati 23:40 Vojni advokati 00:35 Imitator 01:25 ZloÄ?in 02:15 Ubrzana istraga ARENA SPORT 13:00 Sassuolo - Milan 15:00 Fudbal - Tottenham TV 18:00 Greatest Club Teams: Ajax 18:30 WRC magazin 19:00 Pregled kola 19:30 Greatest Club Teams: AC Milan 80s-90s 20:00 U obruÄ?u 21:00 RadniÄ?ki - Crvena zvezda 23:00 Pregled italijanske lige 00:00 World Poker Tour 11 01:00 San Diego - Denver 03:00 Chicago – Montreal SPORT KLUB 13:45 NBA Live 14:00 NBA Inside Stuff 14:30 Top 100 dogaÄ‘aja 2013 16:15 San Antonio - Minnesota 18:15 Top 50 poteza 2013 18:45 Pregled ĹĄpanske lige 19:45 Pregled Premier League 21:00 Aston Villa - Arsenal 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Euroleague Magazin 00:00 World’s Strongest Man 01:45 NovogodiĹĄnji miks

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00