Page 1

ce 30 nt i

BROJ DANA

3.500

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

građana više nego u istom periodu prošle godine, našlo se na spisku za materijalno obezbjeđenje porodice

ČETVRTAK, 26. 12. 2013. BROJ 724/ GODINA III

SLUČAJNO? ● 5

Obama na molitveni doručak pozvao Đukanovića i Milića SAZNAJEMO FORUM 2010 PRIHVATIO POZIV SDPA ZA PREGOVORE O ZAJEDNIČKOM NASTUPU NA IZBORIMA U PODGORICI

Rakčević u blok zove i Lekića ● Spremni smo za razgovore sa SDP i Pozitivnom, ali i sa DF, jer smo imali susret sa čelnikom ovog političkog saveza, kazali su u Forumu 2010

● 13

SUE K. BROWN ● 7

MATERIJALNA POMOĆ ● 9

Socijalu prima 15.167 porodica

D

a građani Crne Gore sve teže žive, jedva sastavljajući kraj s krajem, potvrđuje činjenica da se gotovo svakodnevno povećava broj onih kojima je neophodna socijalna pomoć. Prema posljednjim podacima Monstata u Crnoj Gori ima

MIRKO MILAŠEVIĆ ● 27

Napredak u odnosima Amerike i Crne Gore

ANALIZA ● 9

Albanci bojkotuju izbore u Podgorici

Građani plaćaju kredit ŽICG

prkos činjenici da je država dala garanciju Željezničkoj infrastrukturi za kreditni aranžman od preko 40 miliona eura, skupštinska Komisija za kontrolu državne pomoći odbila je u novembru zahtjev Ministarstva

PRIČA IZ BELGIJE ● 30

Mugoša i Mitropolija poravnali račune

DUŽNI 42 MILIONA ● 6

U

167.177 porodica, dok podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja pokazuju da 15.167 familija prima materijalno obezbjeđenje porodice (MOP). To znači da je socijalno zavisno nesto više od devet odsto, odnosno skoro svaka deseta porodica.

POMIRENJE ● 13

saobraćaja da Vlada preuzme 41,8 miliona eura kredita te kompanije. Ipak, posljednju riječ o tome daće Ministarstvo finansija, koje je potpisalo državnu garanciju. Iz Željezničke infrastrukture očekuju rješenje problema.

ŽENA KAROLINA GOČEVA ● 23

Spreman sam Kada Moje sadaddas asd da zamijenim fudbal srce je Mrvaljevića zaustavi rat slobodno


2 AKTUELNO

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

KRIVOKAPIĆ

EDITORIJAL

Demokratija bolja kada je u rukama djece

VUK PEROVIĆ urednik

ŠUMA

Nije lijepo ni govoriti o lošim stvarima tokom praznovanja. Nekako ne ide. Evo krajem godine dobijamo razne liste i isptivanja. I nije loše. Ču’ loše!? Rangiraju nas ovako ili onako, najčešće pozitivno, pa je sasvim logično da se neko zapita čemu onda ta poglavlja. Što nas muče, ako anketa, pa zatim statistika ili neko drugo pomagalo pokazuju da nijesmo toliko loši. Evo u policiji nema korupcije na visokom nivou. Samo na niskom. Deset, dvadeset, pedeset, sto. Do koliko se broji? Ili је to po činu, funkciji? Važno je da je nisko. Vjerovatno je onda nema ni u ministarstvima, ni u drugim institucijama važnim po državu. Ako nije do sada, neko novo istraživanje će to pokazati, ne brinite. Ako nam je elita na tako visokom stepenu društvene svijesti, stvarno bi bilo dobro znati koga onda ta Evropa zamajava i za čije dobro se mi bakćemo tim poglavljima. Kažu da riba od glave smrdi, a nama je glava, izgleda, sasvim u redu. Problem je niže smješten. Toliko o korupciji. Tako su i treći put bacili eksplozivnu napravu oko životnog prostora jednog policijskog službenika. Sad su došli najbliže. Tri puta je moralo da se dogodi da bi čuli ono poznato “napad na... (dopuniti po potrebi), napad je na državu”. I taj niz incidenata između, vjerovatno, pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i nadležnih organa, malo liči na situaciju iz jednog poznatog vica čiji su protagonisti, skoro pa ničim izazvavani, četnici i partizani. Ovi prvi su bili u potrazi, a ovi drugi su se sakrili u bunar. Četnici stigli da bunara i kaže jedan: “Izgleda da nijesu ovdje”. A partizani prave eho iz bunara: “Izgleda da nijesu ovdje”. “Možda su u šumi?”. “Možda su u šumi”, odgovara eho. “A da za svaki slučaj bacimo bombu u bunar?”. “Možda su u šumi”, opet će eho. I to je kraj vica, ali u stvarnosti nadležni kao da svaki put odu u tu šumu da provjere, kao da isti štos uvijek upali. Toliko o organizovanom kriminalu. I tako u prazničnom duhu držimo se pozitivnih priča i istih takvih ispitivanja i anketa. I bilo bi nama dobro i dalje da nije te Evrope koja nas samo zbunjuje tim baš tako važnim poglavljima. Nama su sva važna i draga. Mi smo od onih koji ne vole da izdvajaju. A i zašto bi kada su nam ti problemi na niskom nivou. Nama godine prođoše u ovom prazničnom duhu.

Meteo 07:09 16:18

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More uzburkano. Vjetar umjeren do veoma jak, sa udarima i preko 45 čvorova, južni i jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg. Jak južni i jugoistočni vjetar.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

7 8 11 10 10 4 3 1 3 4

6 7 10 11 10 5 3 1 3 4

11 14 15 15 13 7 8 4 8 9

SJUTRA

Uglavnom tokom prvog dijela dana mjestimično sa padavinama.

10 13 14 13 13 6 7 4 7 6

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić uručio je sertifikate učenicima 47 osnovnih škola iz Crne Gore koji su učestvovali u projektu Demokratskih radionica, od juna do decembra. Krivokapić je poručio da je demokratija bolja kada je u rukama djece. “Predstavnici parlamenta su najsrećniji kada imaju priliku da se sretnu sa djecom, a kroz program Demokratskih radionica do sada je učestvovalo skoro sedam hiljada djece, a oni koji će u budućnosti odlučivati biće mnogo bolji od nas”, kazao je Krivokapić na svečanosti u Vili Gorica. Učenici osnovnih škola iz 19 crnogorskih opština učestvovali su u radionicama na temu Demokratija i parlament i Evropska unija. Skupština organizuje projekat Demokratske radionice od oktobra 2012. godine.  Od tog perioda održano je 280

Juče u Vili Gorica

radionica,u kojima je učestvovalo 6.544 učenika iz 65 osnovnih škola širom Crne Gore.

Tokom radionica izrađeno je ukupno 231 dječjih novina i 49 radio priloga.

Poboljšati prava radnika

Najtopliji dan u posljednje 103 godine

SINDIKAT

Poboljšati socijalni položaj radnika Sindikalno povjereništvo Glavnog grada usvojilo je juče na sjednici plan rada za narednu godinu, kojim se pored poboljšanja materijalnog i socijalnog položaja zaposlenih planira i izgradnja doma sindikata. Predsjednik Sindikalnog povjereništva Glavnog grada Goran Dragović saopštio je da je formirana tročlana radna grupa koja će pratiti realizaciju aktivnosti naredne godine, a za koordinatora je određen predsjednik Sindikalne organizacije radnika za proizvodnju aluminijuma Rade Krivokapić. Na sjednici je takođe bilo riječi o odredbi Zakona o radu po kojoj svi ugovori zaključeni na određeno vrijeme moraju biti prevedeni u ugovore na neodređeno po isteku 24 mjeseca neprekidnog rada. Prema riječima Dragovića, Sindikalnom povjereništvu se dosad obratio jedan broj zaposlenih koji tvrde da su neki poslodavci već našli

“rupu u zakonu”. Radnici su bili prinuđeni da uz ugovor na neodređeno vrijeme potpišu blanko izjavu o prestanku radnog odnosa, na kojoj će poslodavac, ukoliko odluči da zaposlenog otpusti, sam dopisati datum prestanka radnog odnosa. “Ne smijemo dozvoliti da samovolja pojedinih poslodavaca doprinese stvaranju negativne klime u teškim vremenima, iako smo svjesni činjenice da ima radnika koji ne pokazuju dobre rezultate na radnom mjestu i koje bi primjena zakona štitila do odlaska u penziju”, rekao je Dragović. Svi članovi Izvršnog odbora Povjereništva bili su saglasni u ocjeni da se radi o veoma složenoj situaciji u kojoj su se našli i radnici i poslodavci. Konstatovano je da je potrebno naći kompromis i zaštititi dobre poslodavce i dobre radnike, što se može postići odgovornim odnosom i jednih i drugih. Bo.P.

Tijelo nepoznate ženske osobe starosti između 40 i 50 godine pronađeno je juče rano ujutru kod vile “Manojlović” na Slovenskoj plaži u Budvi. Više detalja znaće se nakon što se obavi obdukcija a prema nezvaničnim informacijama koje su Dnevne novine dobile u policiji, riječ je o utopljenju. S.K.

CBCG

Prodati svi državni zapisi Na 14. ovogodišnjoj aukciji prodati su svi državni zapisi sa rokom dospijeća od 182 dana, vrijedni pet miliona eura, po prosječnoj stopi prinosa od 1,83 odsto. Ukupan iznos podnesenih ponuda bio je 20,57 miliona eura, od čega je prihvaćeno pet miliona eura, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG). Rok dospijeća zapisa, koji će biti emitovani danas, je 182 dana, odnosno 25. jun naredne godine. Ove godine održano je 13 aukcija

državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana i četiri sa rokom dospijeća od 91 dan. Ukupan dug države po osnovu državnih zapisa do oktobra iznosi oko 100 miliona eura. Prošle godine održano je 11 aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana. Održane su i dvije aukcije zapisa sa rokom dospijeća od 91 dan. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministar-

stva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji. Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.


AKTUELNO 3

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

StatiStika

Plate padaju, potrošačka korpa skuplja

P

rema podacima MONSTAT-a najveća prosječna zarada bez poreza i doprinosa ove godine iznosila je u januaru i to 490 eura, a najmanja u julu 469 eura.

Upoređujući visinu mjesečne zarade i vrijednost minimalne potrošačke korpe ove godine u odnosu na prethodnu, zaključuje se da je životni standard građana Crne Gore 2013. godine lošiji nego što je bio lani. Naime, prema zvaničnim podacima MONSTAT-a visina mjesečne zarade, bez poreza i doprinosa, u januaru ove godine iznosila je 490 eura, dok je prosječna januarska zarada prošle godine bila 505 eura. Vrijednost minimalne potrošačke korpe u januaru 2013. godine iznosila je 799,40 eura, a godinu ranije 778,30 eura, objavio je portal CdM. Statističari su izračunali da je februarska zarada bez poreza i doprinosa ove godine iznosila 485 eura, dok je u istom mjesecu prošle godine bila veća za 10 eura - 495 eura. Minimalna potrošačka korpa u drugom mjesecu prošle godine iznosila je 786,30 eura, a ove 799,80. U martu 2013. prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 476 eura (2012. godine 489), a minimalna potrošačka korpa 802,20 eura (prošle godine u istom mjesecu 786,50 eura). Aprilska prosječna zarada ove godine iznosila je 477 eura, (2012. 491), majska 480 eura (487), junska 481 euro (484 eura), a julska 469 eura (480 eura). Vrijednost minimalne potrošačke

korpe u aprilu 2013. godine iznosila je 806,20 eura (2012. godine 786,50), u maju 807,80 eura (789 eura), junu 800,90 (790,30 eura), a u julu 802,40 eura (787,30). U avgustu ove godine prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 475 eura (prošle 480), u septembru 475 eura (483), oktobru 475 (480 eura) i novembru 479 eura (478). Što se tiče vrijednosti minimalne potrošačke korpe u avgustu ove godine iznosila je 800,40 eura (2012. godine 793,70), septembru 800,80 eura (793,40), oktobru 800,10 (800,30) i

Smanjene zarade

Juče u nikšiću

Foto: Milovan Danilović

Uručena nagrada Milošu Antiću Našem uredniku Milošu Antiću nagradu je uručio prošlogodišnji laureat Branko Krivokapić sa TV Vijesti

Urednik sportske redakcije Dnevnih novina, Miloš Antić juče je dobio nagradu za najboljeg sportskog novinara u 2013. godini u izboru Udruženja sportskih novinara. Na ceremoniji u svečanoj sali Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću za najboljeg mladog novinara izabran je Luka Đure-

novembru 796,50 eura (800,50 eura). Iz iznijetih podataka primjetno je da je tokom više mjeseci prošle godine prosječna zarada bila veća nego ove, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe bila niža. Podsjećamo da je ove godine uveden krizni porez na zarade, te da je porez na dodatu vrijednost sa 17 odsto povećan na 19 odsto, što se svakako odrazilo i na standard crnogorskih građana. Od 1. januara 2014. godine biće ukinute takse od jednog eura na brojila i SIM kartice, koje su uvedene 2012. Još nije poznato da li će Skupština usvojiti Vladin predlog da se svi računi za mobilne telefone veći od pet eura oporezuju sedam odsto. Crnogorski građani, svakako, očekuju da sljedeće godine budu pošteđeni novih nameta.

tić sa TV 777, dok je najbolji dopisnik novinarka Blica Gordana Badalovska. Prva faca fenomenalno organizovane svečanosti bio je Nikola Janović - kapiten crnogorske vaterpolo reprezentacije ponio je laskavi epitet najboljeg sportiste za 2013. godinu.

Petar Ivanović

ivanović

Na bazi činjenica otvarati teme Očekujem da tokom naredne godine mediji otvaraju teme i probleme u oblasti poljoprivrede na jedan drugačiji način, na bazi činjenica, a ne percepcije i dnevnopolitičkih potreba, kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović. On je sa saradnicima razgovarao juče sa urednicima iz štampanih i elektronskih medija u Crnoj Gori, koji pokrivaju teme iz oblasti poljoprivrede, o unapređenju saradnje u narednom periodu, u kojem crnogorski agrar ulazi u ozbiljniju fazu pregovora sa Evropskom unijom.  Ivanović je istakao da je, prije svega, neophodna promjena načina razmišljanja o problemima i njihovom prevazilaženju. Posebno važnu ulogu u promjeni načina razmišljanja imaju mediji. “Način razmišljanja u Crnoj Gori potrebno je promijeniti. Ljude treba ohrabriti da ne zastanu na prvoj prepreci.

To se po mom mišljenju može ostvariti ako se ugledamo na one koji su uspješni, koji naporno rade i koji pomjeraju stvari naprijed”, rekao je Ivanović. Ministar je pozvao predstavnike medija da otvaraju i do kraja isprate teme značajne za razvoj crnogorske poljoprivrede, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, usvajanje evropskih standarda, ali i podizanje konkurentnosti proizvođača, prije svega, edukativnim sadržajima. Predstavnike crnogorskih medija interesovale su mogućnosti boljeg korišćenja i kontrole poljoprivrednih resursa, smanjenja uvoza proizvoda koje Crna Gora može da proizvodi u većoj količini, kao i pitanja vezana za udruživanje proizvođača.  Novinari su ukazali i na problem koji imaju poljoprivrednici u ruralnim sredinama zbog nemogućnosti da dobiju građevinsku dozvolu za izgradnju objekata.

Pozitivna

osam mjesnih odbora u Nikšiću Opštinski odbor Pozitivne Crne Gore Nikšić formirao je osam mjesnih odbora. Na sjednici opštinskog odbora verifikovani su mandati predsjednicima mjesnih odbora, povjereniku za MZ Petrovići i predsjedniku Foruma mladih. Tom prilikom predsjednik OO Pozitivne Nikšić Ivan Radojičić je kazao da je osnivanjem mjesnih odbora zaokružena prva etapa rada na lokalnoj infrastrukturi partije. “To je preduslov da, nakon dugo očekivane promjene izbornog zakona koji bi prethodio prvim slobodnim izborima u Crnoj Gori, Pozitivna u Nikšiću i na državnom nivou ostvari rezultat koji će biti garant društvenih promjena”, naglasio je Radojičić. Sekretar Odbora Radisav Jaredić je rekao da će se formiranjem mjesnih odbora locirati problem i stvoriti preduslovi za unapređenje i poboljšanje života lokalne zajednice, što je prema njegovim riječima, osnovni cilj stranke.

Manja spoljnotrgovinska razmjena

MonStat

Na uvoz hrane potrošeno 335 miliona eura Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za 11 mjeseci ove godine iznosila je 1,96 milijardi eura, što ukazuje na pad od dva i po odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Monstat. “Izvezeno je robe u vrijednosti od 341 milion eura, što je više 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe vrijednosti 1,624 milijardi eura, što je manje 3,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, pokazuju podaci Monstata. U strukturi izvoza najviše su zastupljeni obojeni metali i električna energija, dok smo najviše uvo-

zili hranu i naftu. Samo za uvoz hrane Crna Gora je za 11 mjeseci ove godine utrošila 335 miliona eura.  Kada je u pitanju izvoz, glavni partner Crne Gore je Srbija sa 121,4 miliona eura, Hrvatska sa 54,1 i Slovenija sa 34,4 miliona eura.  “U prvih 11 mjeseci, najviše robe i proizvoda uvezeno je iz Srbije - 464 miliona eura, Grčke 137 i Kine 132,4 miliona eura”, saopšteno je iz Monstata.  Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore bila je najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.


4 POLITIKA TUZI

TUZI PORUKA

Mugoša: Opozicija zrela za saradnju Mugoša

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša rekao je na jučerašnjoj pres konferenciji, povodom dabašnje sjednice gradskog parlamenta, da se u potpunosti slaže sa stavom svog stranačkog šefa i predsjednika Vlade Mila Đukanovića da Demokratska partija socijalista na sljedećim izborima nastupi u drugačijem aranžamanu od dosadašnjih. Mugoša je kazao da DPS radi u interesu građana, te da stoga neće dozvoliti da neko zaustavi razvoj Crne Gore. “Ne možemo zaustaviti investicije u energetiku i infrastrukturu. Ako se oko toga ne

može postići sporazum, onda je potrebno naći novog partnera. Pitanje referenduma je završeno i sada slijedi nadogradnja države”, rekao je prvi čovjek Podgorice. Mugoša je nagovijestio da bi novog partnera njegova partija mogla pronaći u nekoj od opozicionih partija. “Više nemate masovno sjedjenje na crnogorsku himnu. Mnogi tabui kod opozicije su sada prošlost. Napravljen je i iskorak u stabilizaciji odnosa između Srbije i Crne Gore”, kazao je gradonačelnik Podgorice. V.K.

Filip Vujanović razgovarao sa Petrom Popovićem Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je juče novoimenovanog ambasadora Crne Gore u Republici Grčkoj Petra Popovića. Vujanović je Popoviću saopštio da kroz svoju diplomatsku misiju u prijateljskoj Grčkoj afirmiše stavove Crne Gore o vrijednosti intenzivne regionalne saradnje i građenja bliskih bilateralnih odnosa. Ocjenjujući crnogorsko-grčke odnose sadržajnim i intenzivnim, te naglašavajući zahvalnost Grčkoj na podršci integracionim pro-

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

cesima Crne Gore, Vujanović je istakao potrebu njihovog daljeg razvoja, posebno na planu ekonomske saradnje. Popović je detaljno upoznao predsjednika sa svojim pripremama, ocjenjujući da će njegova diplomatska misija prije svega biti posvećena ekonomskoj diplomatiji. On je saopštio uvjerenje da će njegova iskustva u bankarstvu, međunarodnoj ekonomiji i razvojnim projektima biti od koristi za uspjeh u snaženju ekonomija Crne Gore i Grčke. A.O.

Albanci najavljuju bojkot lokalnih izbora u Podgorici Predsjednik Građanske inicijative Vaselj Siništaj poručio je da će, ukoliko Tuzi ne dobiju status punopravne opštine, ta partija bojkotovati lokalne izbore u Podgorici. On je, komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše da će DPS pozvati predstavnike albanskih partija na sastanak na kojem bi govorili o statusu Tuzi, uz ponudu da Tuzi dobiju veću autonomiju umjesto statusa opštine, rekao da će Albanci tražiti svoja prava. Siništaj je rekao da dogovor sa albanskim partijama da se konsultativni referendum u opštini Tuzi održi u septembru, nije ispoštovan. “Na lokalnim izborima, ako ostajemo u statusu gradske opštine, sigurno nećemo učestvovati. Bez obzira na to da li ćemo rizikovati bilo šta, mi ćemo ih bojkotovati. Priželjkujemo da se naše pitanje riješi, da se pomjera taj, koliko god da je težak, kamen koji stoji na jednom istom mjestu. To nije dobro, moramo ga pomjerati pa makar i po korak ili centimetar naprijed”, poručio je Siništaj. Predsjednik Građanske inicijative je naveo da je za njegovu partiju prihvatljivo jedino da Tuzi dobiju tri osnovna stuba lokalne uprave: teritoriju, nadležnosti i budžet, dodavši da je sve ostalo stvar dogovora i političke volje. Sa druge strane, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša najavio je da će početkom naredne godine DPS obaviti sastanak sa predstavnicima albanskih partija na kojem će pokušati da redefinišu status gradske opštine.

Siništaj

Siništaj je, komentarišući poziv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše na sastanak, rekao da će oni biti prisutni na tom sastanku. No, on je, takođe komentarišući Mugošine najave da će ponuditi veću autonomiju Tuzima, naveo da oni ne traže veću autonomiju već da traže svoja prava. Podrška Siništajevoj namjeri da bojkotuje lokalne izbore u Podgorici, u slučaju da Tuzi ne dobiju status opštine, najvjerovatnije će stići od Force. Kako je DN kazao potpredsjednik te strane Genci Nimanbegu, Forca nema opštinski odbor u Tuzima, ali njihovi glasači u toj gradskoj opštini nemaju nikog bližeg od Građanske inicijative.

MUP: Inicijativu uputiti skupštini Glavnog grada Inicijativa za raspisivanje referenduma za osnivanje opštine Tuzi prvo treba da se uputi ka Skupštini Glavnog grada, saopštili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Nakon što je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša kazao da inicijativa o raspisivanju referenduma za opštinu Tuzi ne treba da ide prema Glavnom gradu, već direktno ka MUP-u, iz ovog ministar-

KRIVOKAPIĆ

stva je stiglo reagovanje u kome ističu da Skuptština Glavnog grada, nakon što prihvati inicijativu za raspisivanje referenduma, inicijativu i Studiju o opravdanosti osnivanja opštine Tuzi dostavlja MUP-u na mišljenje. U slučaju da MUP da pozitivno mišljenje, Skupština Glavnog grada donosi odluku o raspisivanju konsultativnig referenduma, saopšteno je iz MUP-a.

“Mi nemamo u Tuzima opštinski odbor, tako da naši glasači tamo nemaju nikog bližeg od Građanske inicijative i sigurno da bi zajedno sa njima uskladili taj stav oko izlaska ili neizlaska na lokalne izbore”, rekao je on. Nimanbegu je takođe ocijenio da nekome ne odgovara da Tuzi dobiju status punopravne opštine, dodavši i da bi svaka diskusija oko njenog statusa predstavljala revidiranje stavova. On je dodao i da će o pozivu na sastanak sa Mugošom odlučiti stranački organi Force. Sa druge strane, predsjednik DUA-e Mehmet Zenka kazao je u izjavi za DN da će oni odgovoriti pozitivno na svaki poziv, dodavši da ostavljaju mogućnost da, ukoliko postoji kvalitetnije rješenje, postignu dogovor. “Ostavljamo mogućnost ukoliko postoji neko kvalitetnije rješenje i dogovor, da se unutar tog kvalitetnijeg dogovora nađemo, ali cilj svega toga je da stanovništvo Malesije bude zadovoljno statusom koji se bude dogovarao. Bitno je raspoloženje građana Malesije i Tuzi”, rekao je Zenka. Kada je u pitanju najava bojkota lokalnih izbora od strane partija iz Malesije, Zenka je poručio da će se DUA ponašati “u skladu sa pozicijom koja nam se bude nametnula”. V. Karadžić

DPS O DANILOVIĆU

SDP neće u savez sa crkvom Nepozvan se brani od poziva Šef parlamenta i lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić kazao je da Demokratska partija socijalista u centar političkog života u Crnoj Gori vraća nacionalne podjele umjesto da se bavi životnim problemima građana, zaduženošću države, gubitkom radnih mjesta i vladavinom prava. “Već dugo SDP nastupa samostalno, uključujući sve lokalne izbore, a tako će biti u Podgorici, tako je bilo i posljednjeg puta, tako da tu nema problema i ništa posebno novo. Ono što može zabrinjavati je to što se u centar političkog života u Crnoj Gori vraća crkva, a ne životni problemi građana, ne stalni rast duga, da živimo od duga, ne gubici radnih mjesta, ne vladavina prava”, kazao je Krivokapić. On je dodao da nije dobro da se u centar političkog života vraćaju pitanja nacionalnih podjela i crkva kao medijator tih podjela. “To je ono što zabrinjava i to je ono što nas udaljava od evropskih i NATO integracija. To su nove činjenice, ako bi se te činjenice nastavile onda je naravno jasno da SDP, kao ni devedesetih, ni

Krivokapić ubuduće neće biti dio saveza koji ide ka tim vrijednostima, nego oni koji idu direktno prema EU i NATO. Ako bude takvih programskih promjena, ako se one nastave, onda su logične takve odluke

o nastupu na izborima”, naveo je Krivokapić u Vili Gorica nakon uručivanja sertifikata polaznicima Demokratskih radionica. Premijer Milo Đukanović najavio je na Žabljaku da će DPS na sljedećim izborima, kad god bili, “sigurno nastupiti u drugačijem aranžmanu nego do sada”. Krivokapić je istakao i da su u SNP-u primijetili da se DPS programski vraća u devedesete, što je direktno suprotono od onoga što predstavlja EU. “To su čak i kolege iz opozicije primijetile, kolega Damjanović je rekao da je to povratak u devedesete i na programske osnove tih godina, to je primijetio i SNP. To je direktno suprotno EU jer crkva je glavni oponent NATO i evropskim integracijama u Crnoj Gori i ne treba da se bavimo crkvenim pitanjima nego pitanjima evropskih integracija, prije svega poglavljima 23 i 24 i, za mene je još i važnije, životnim problemima građana, njihovim boljim životom, investicijama koje će doći kroz poglavlja 23 i 24. Ako budemo imali vladavinu prava, imaćemo i prave investitore”, rekao je šef parlamenta. J.Đ.

Vlada Crne Gore nije antisrpska, a politika Demokratske partije socijalista je građanska, okrenuta interesima svih u Crnoj Gori, poručuju iz DPS. U saopštenju navode da se funkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović već nekoliko puta pokušava nepozvan braniti od poziva za učešće u vlasti. “Po što su se već stvarni lideri Fronta Andrija Mandić i Nebojša Medojević takođe nepozvani oglasili tim povodom, ostaje nejasna potreba i namjera Danilovića, koji ima znatno manji politički značaj od svojih šefova, da danima o ovome piše i govori“, poručuju iz DPS. U DPS-u kažu da se Danilović možda plaši da je prvo mjesto na, za sada tajnom, spisku izdajnika srpstva koji pravi Medojević re-

zervisano upravo za njega. “Iako Demokratska partija socijalista ne pridaje značaj opozicionom predstavniku bez političkog autoriteta, kome je pružena šansa da se dokaže na predsjedničkim izborima u ulozi šefa štaba, koji ne samo da je izgubio, nego od aprila još broji tri odsto glasova, ipak moramo biti saglasni u njegovoj ocjeni da Vlada nije antisrpska”, poručuju iz DPS. Međutim, kako dodaju, bitno se od Danilovića razlikuju u stavu da je Vlada takva odskora. “Naša politika je građanska, okrenuta interesima svih u Crnoj Gori, ali očito Danilović tek sada to uviđa. Da je ostao član DPS, vjerovatno bi brže politički sazrijevao, ovako se kandiduje za političara koji najviše piše i priča, a najmanje zna”, poručuju iz DPS. J.Đ.


POLITKA 5

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

POLITIČKE KOMBINACIJE

Rakčević zove Lekića u državotvorni blok Jovana Đurišić

F

orum 2010 spreman je da pregovara sa Socijaldemokratskom partijom i Pozitivnom Crnom Gorom o formiranju novog državotvornog bloka. U ovoj grupaciji, međutim, žele saradnju i sa Demokratskim frontom. Portparol Foruma 2010 Boban Batrićević kazao je za DN da je nedavno došlo do susreta lidera Fronta Miodraga Lekića sa čelnikom ove organizacije Žarkom Rakčevićem.

Lokalni izbori u Podgorici lako bi mogli da donesu formiranje dva bloka. Jedan, iako još bez jasnog sastava, predvodio bi premijer Milo Đukanović, dok bi drugim, koji je već počeo da se formira dirigovao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. On je spreman da pred konstituisanje vlasti u glavnom gradu udruži snage sa Forumom 2010 i Pozitivnom Crnom Gorom. “U Podgorici će krenuti razgovori oko državotvornog bloka sa Pozitivnom Crnom Gorom i Forumom 2010”, rekao je Krivokapić i dodao da taj blok u ovom momentu predstavlja borbu za državu socijalne pravde za vladavinu prava i za bolji život građana. On je kazao da bi takav blok bio glavna državotvornost u Crnoj Gori jer bi ona mogla biti budućnost naše zemlje. “Zato se krenulo u formiranje, jer ako zaokreti budu išli u ovom pravcu vraćanja na nacionalna pitanja i na podjele, onda mora-

mo sačuvati osnovu državotvornosti za budućnost”, zaključio je Krivokapić. U Forumu 2010 kažu da su spremni da razgovaraju sa Krivokapićem i Pozitivnom Crnom Gorom, ali i sa Demokratskim frontom, sa čijim liderom su se sastali predstavnici ove organizacija. Ova politička grupacija još nije donijela konačnu odluku o učešću na predstojećim izborima u Podgorici, ali takvu mogućnost svakako razmatraju. “Osnovni cilj naše organizacije svakako će biti tranzicija sadašnje vlasti, uz širenje sloboda i građanske svijesti u Crnoj Gori”, kazao je potparol Foruma 2010 Boban Batrićević. On napominje da želja njihove grupacije nije samo puko učešće u političkom životu, već, kako kažu, objedinjavanje svih zdravih političkih struktura koje imaju slične programske stavove kao Forum 2010. Čelnici ove organizacije ne isključuju mogućnost saradnje

sa opozicijom, jer je kako kažu sa liderom Fronta Miodragom Lekićem već bilo riječi o tome. “Spremni smo za razgovore sa SDP-om i Pozitivnom CG, ali i sa Demokratskim frontom, jer smo sa čelnikom ovog političkog saveza imali susret”, kazali su u Forumu 2010. Pozitivna Crna Gora nije željela da komentariše poziv lidera SDP, dok u Frontu ističu da su spremni na saradnju sa svim onim subjektima koji žele da promijene trenutno stanje u Crnoj Gori. “Svi oni koji poštuju principe DF-a, potencijalni su saveznici naše partije.”, kazao je funkcioner DF-a Goran Danilović dodajući da će sa Forumom 2010 razgovarati kada se ta organizacija profiliše i kada saopšte da žele da sarađuju. Lider Foruma 2010 Žarko Rakčević ranije je najavio mogućnost učešća njegove organizacije na izborima. Rakčević je tada kazao da je spreman da sarađuje sa svima u Crnoj Gori koji su spremni da rade na demontaži jednog sistema i oslobađanju Crne Gore od stega podaništva i slobodnog izjašnjavanja na izborima. “Ako to ne bude išlo, nije isključeno da Forum 2010 u zavisnosti od tih okolnosti izađe na izbore, ali samo sa namje-

SLUČAJNOST?

Obama pozvao na doručak Đukanovića i Milića Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama na tradicionalni molitveni doručak pozvao je premijera Mila Đukanovića, poslanika DPS-a Milutina Simovića, te poslanike SNP-a Srđana Milića i Aleksandra Damjanovića. Slučajnost ili ne, ovakav poziv desio se u vrijeme kada se uveliko na političkoj sceni Crne Gore govori da bi uskoro moglo doći do nove koalicije između Demokratske partije socijalista i Socijalističke narodne partije. Uzdrmanu političku scenu Crne Gore, podijeljenu oko poziva da zainteresovane političke partije budu dio vladajuće koalicije, dodatno je zagrijao Obamin poziv da na molitveni doručak dođu samo poslanici DPS-a i SNP-a. Šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović nedavno je kazao da bi ta partija, ukoliko je premijer Đukanović lično pozove u Vladu, “diskutovala o načinu na koji će razgovarati” sa Demokratskom partijom socijalista ili njegovim predsjednikom. Međutim, lider SNP-a Srđan Milić poručio je da ta stranka neće raz-

Sa prošlogodišnjeg molitvenog doručka govarati sa premijerom Đukanovićem o ulasku u Vladu ukoliko ih pozove, te da je njegov stav o eventualnoj koaliciji sa DPS-om odavno poznat, ali i da on neće biti nikakva prepreka za dogovore. Takođe, Đukanović je ponovio da se nije šalio kada je pozvao druge partije da uđu u vladajuću koaliciju, istakavši da taj poziv i dalje važi, jer je u interesu države. Molitveni doručak je događaj koji se svakog prvog četvrtka u februa-

ru svake godine održava u Vašingtonu i za sada nije poznato da li je neko osim predstavnika DPS-a i SNP-a dobio poziv od Obame. Nacionalni molitveni doručak je manifestacija koja traje nekoliko dana, okuplja oko 3.500 gostiju i sastoji se iz mnoštva sastanaka, ručkova i večera, ali je centralni događaj doručak na kojem su govornici američki predsjednik i jedan gost čiji se identitet ne otkriva do posljednjeg časa. N.D.L.

PEJOVIĆ

Nauka bitna u pregovorima Činjenica da je Crna Gora zatvorila poglavlje 25 – Nauka i istraživanje za manje od tri mjeseca pokazuje da država razumije ulogu tih oblasti u procesu pregovaranja, kazao je državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Andrija Pejović. On je na okruglom stolu Naučna zajednica Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji (EU) re-

kao da je jasno da Crna Gora ne može pregovarati poglavlje ekonomske prirode, ako nema dobro poglavlje 25. “Činjenica da smo poglavlje 25 zatvorili za manje od tri mjeseca od počinjanja procesa skrininga govori o tome da je procijenjeno u Evropskoj komisiji da je Crna Gora imala odlične polazne osnove”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, Hrvatskoj, Turskoj i Islandu je trebalo sedam do osam mjeseci da prođe dok su došli do zatvaranja tog poglavlja. “To govori da se Crna Gora pokazala kao izuzetno dobar primjer razumjevanja onoga što je uloga nauke i istraživanja u procesu pregovaranja”, pojasnio je Pejović. A.O.

rom da u nekoj prelaznoj fazi pomogne realizaciji ideje tehničke vlade, odnosno demokratskoj promjeni vlasti i demontaži postojećeg modela vladanja i upravljanja resursima Crne Gore” istakao je tada Rakčević.


6 EKONOMIJA

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Bivši radnici nezadovoljni ophođenjem Vlade prema njima

AUTOPREVOZNO

Bivši radnici ponovo u protest ispred SO Bivši radnici nekadašnjeg nikšićkog preduzeća Autoprevozno, njih oko 40, danas će protestovati ispred zgrade Opštine Nikšić zahtijevajući isplatu otpremnina u visini od 250 eura po godini radnog staža. Bivši radnici ogorčeni na nadležne institucije sa kojima već tri i po godine pokušavaju da nađu rješenje za njihov zahtjev kažu da ovoga puta neće odstati od protesta dok im se ne isplate potraživanja. “Mi se evo već tri i po godine okupljamo i slušamo njihove laži. Davno su nam obećali da ćemo dobiti novac kroz plac koji su nam dodjelili i da će riješiti naš problem, ali do dana današnjeg oni to nijesu uradili. Mi smo praktično na ivici gladi. Najugroženije smo i ne možemo da izdržimo više ovo. Ne pristajemo više na njihova lažna obećanja. Nemamo strpljenja, iako nijesmo želje-

li da se borimo za naše zahtjeve na ulici, moraćemo ponovo da protestujemo i to svaki dan ispred Opštine od 10 do 14 sati dok se ne riješi naš zahtjev”, kazao je predstavnik radnika Milisav Đikanović. Bivši radnici traže da im se isplate otpremnine u visini od 250 eura po godini radnog staža, kao i njihovim kolegama koji su novac dobili prije pet godina. Autoprevoznici tvrde i da više neće pregovarati sa predstavnicima Saveza sindikata u Nikšiću već samo sa predsjednikom te radničke organizacije Danilom Popovićem koji je upoznat sa svim dešavanjima i njihovim zahtjevima. Bivši radnici naglašavaju i da im je dodijeljen plac od preko 4.000 kvadrata koji je trebalo prodati kako bi se isplatila njihova potraživanja. M.R.

Ziraat banka predala zahtjev Ziraat banka iz Turske dostavila je zahtjev za osnivanje banke u Crnoj Gori, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG), Milojica Dakić. On je Radiju Crne Gore kazao da je stigao i zahtjev mikrofinansijske institucije (MFI) Kontakt čiji su vlasnici, prema ranijim tvrdnjama medija Milka Ljumović i Bose Tatar, nekadašnjih čelnica Crnogorske komercijalne banke. Dakić je dodao da zvaničnog dopisa iz Abu Dabija za kupovinu Prve banke još nema. “Samo onaj ko prođe sve instance provjere Centralne ban-

ke, koja ima komunikaciju sa eksternim revizorima, nadležnim državnim organima pa i Tužilaštvom može očekivati dozvolu za rad”, poručio je Dakić. Procedura, kako je naveo, može potrajati i deset mjeseci. “Postupak utvrđivanja činjenica, odnosno provjera osnivača banke, nalaza revizije, osoba povezanih sa osnivačem traje 180 dana. Nakon toga dva mjeseca je rok za upis u Privredni sud i isto toliki rok za početak rada. Međutim, rok može biti i kraći, ako se ubrzaju te procedure”, objasnio je Dakić.

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA

Kredite ŽICG plaćaju građani Novak Uskoković

D

ug od skoro 42 miliona eura koji Željeznička infrastruktura ima za kredite najvjerovatnije će biti plaćen iz budžeta. Komisija za kontrolu državne pomoći odbila je u novembru zahtjev Ministarstva saobraćaja da Vlada preuzme 41,8 miliona eura kredita te kompanije. Iz Željezničke infrastrukture su saopštili da se nadaju da će naći način da riješe problem oko plaćanja tih obaveza, kao i da se ne razumije da je obaveza države gradnja željezničke infrastrukture jer je to čisto državna imovina.

Nakon što je država platila 26,2 miliona garancija za Željezaru 2011. godine, zatim više od 100 miliona obaveza za Kombinat alumnijuma Podgorica, javlja se i novi problem sa državnim garancijama. Naime, novi teret za državnu vjerovatno će biti i 41,8 miliona eura kreditnih obaveza koje ima Željeznička infrastruktura. Komisija za dodjelu državne pomoći 20. novembra odbila je zahtjev Ministarstva saobraćaja i pomorstva koje je predložilo da preuzme tu obavezu Željezničke infrastrukture. U zahtjevu za dodjelu državne pomoći navodi se da je izvor finansiranja za kredit “budžet Crne Gore”. Komisija je uprkos svemu odbila zahtjev jer je utvrdila da je neosnovan pošto se državna pomoć koju ŽICG traži ne smatra državnom pomoći u smislu Zakona o kontroli državne pomoći.

je prije četiri godine ugovorila kredite sa Evropskom investicionom bankom od sedam miliona. Evropskom bankom za obnovu i razvoj od 13,9 miliona i 15 miliona i Češkom eksportnom bankom od 5,9 miliona. Kredit od EIB je uzet za modernizaciju željezničke infrastrukture, od EBRD za hitnu obnovu željezničke infrastrukture i od Češke eksportne banke za završetak pruge Nikšić - Podgorica. Grejs period za četiri kredita je trajao od 2009. godine do ove godine. O kreditima ŽICG je već i ranije bilo riječi na sjednicama Vlade. Ministarstvo finansija je ranije odbilo zahtjev o preuzimanju obaveza, a ŽICG je nakon pisanog upozorenja tog resora platila oko milion eura. Predsjednik Borda direktora ŽICG Rešad Nuhodžić kaže za Dnevne novine da je riječ o proceduri i da

je to preduslov za rješavanje problema kredita koje je dobila firma. On podsjeća da je novac namijenjen za investiciono održavanje odnosno za nešto što je javno dobro i što je državna imovina. “Pruga prema propisima ima isti status kao i putevi. Već naredne godihne ćemo u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva finansija ući u rješavanje tog problema”, najavio je Nuhodžić. On je naveo da su dominatni prihodi ŽICG iz budžeta i iz tekućeg poslovanja ne može obezbijediti plaćanje kredita. Prema saznanjima Dnevnih novina, naredne godine obaveze Željezničke infrastrukture prema kreditorima za rate iznose dva i po miliona eura. Praktično je izvjesno da će plaćanje tih obaveza preuzeti država jer sigurno neće dozvoliti da se aktiviraju garancije. U prilog tome ide i činjenica da je ŽICG na kraju trećeg kvartala bila u minusu oko 2,3 miliona eura, uprkos znatno manjim rashodima nego 2012. godine. Država je do sada već preuzela dug ŽICG u iznosu od 70,5 miliona eura, što je valorizovano kroz akcijski kapital. Prije nego je izdala garancije za 41,8 miliona eura ŽICG, Vlada je preuzela dug tog preduzeća od 70,5 miliona eura koji je pretvoren u akcijski kapital.

BUDŽET

Za sudska izvršenja biće 15 puta manji iznos Sudski troškovi u narednoj godini kako se očekuje državnu kasu će “olakšati” za 2,26 miliona eura Budžetom za narednu godinu planirano je da za troškove po osnovu sudskih postupaka bude utrošeno 2,26 miliona eura, što je 15 puta manje nego procijenjeni izdaci za ovu godinu. Ovako ambiciozan plan Vlade urađen je vjerovatno na osnovu ogromnih izdataka koji su ove godine za sudska izvršenja odnijeli više od 33 miliona eura. Vlada na ovakav način želi da snizi troškove koji su posljednjih godina u porastu. Ove godine je najveći trošak zabilježen kod Ministarstva unutrašnjih poslova, nešto više od šest miliona eura. U Skupštini bi danas trebalo da bude nastavljena rasprava o budžetu za narednu godinu u iznosu od milijardu i po eura. Iz Vlade su ra-

nije saopštili da je budžet urađen transparentno, racionalno i ambiciozno, posebno sa stanovišta prihodne strane. Predlog zakona o budžetu dobio je u srijedu zeleno svijetlo skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Budžetom je za narednu godinu predviđen maksimalni nivo deficita do dva odsto, odnosno preciznije 1,99 odsto. Kapitalni budžet, kao najvažnija razvojna komponenta, biće veći u odnosu na prethodni period za preko 25 miliona eura i iznosiće nešto više od 90 miliona eura. Budžet se temelji na planiranom rastu ekonomskih aktivnosti od 3,6 odsto, izvornim prihodima od 1,257 milijardi eura ili 35,8 odsto proci-

jenjenog BDP-a. Prihodna strana budžeta planira se povećati 8,2 odsto u odnosu na plan ostvarenja za ovu godinu. Izdaci budžeta su planirani na nivou od 1,328 milijardi eura, tako da je apsolutni izraz deficita planiran u nivou od 71 milion eura. I dok Vlada tvrdi da je budžet za 2014. godinu planiran na realnim osnovama, u opoziciju traže promjenu ekonomske politike. Njih su, tokom rasprave o budžetu u Skupštini, najviše zabrinula nova opterećenja na standard građana u vidu novih poreza, ali i rast javnog duga. SDP je ponovio da je rješavanje poreskog duga EPCG prema državi uslov njihove podrške budžetu. N.U.

Sudska izvršenja su u 2013. iz budžeta odnijela više od 33 miliona eura


EKONOMIJA

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

VAŠ STAV

PIŠE:

SU KEJ BRAUN

Ambasadorka SAD u CG Američka ambasada je ponosna što radi sa crnogorskim partnerima na implementaciji reformi neophodnih za ispunjenje standarda za članstvo u NATO i Evropskoj uniji, osnaživanju žena, mladih, manjina i osoba sa smetnjama u razvoju i na promociji pozitivnih promjena u oblasti civilnog društva i odbrane. Obezbijedili smo takođe podršku brojnim projektima nevladinih organizacija i medija, podstičući tako crnogorsko civilno društvo da izvršava ulogu koja je suštinski važna za demokratski razvoj zemlje. Crna Gora je pružila podršku ljudskim pravima ove godine zauzimajući mjesto u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija i pridružujući se međunarodnoj zajednici u osudi korišćenja hemijskog oružja u Siriji. Kod kuće, uspješno održana LGBT parada ponosa u Podgorici naglasila je posvećenost Crne Gore zaštiti ljudskih prava svih građana. Zaposleni u Ambasadi koji su se pridružili šetnji bili su impresionirani i posvećenošću učesnika i profesionalizmom policije koja je odlučno zaštitila učesnike šetnje. Rast naših bilateralnih odnosa u 2013. pokazuje i primjer uspostavljanja crnogorskog kokusa u Kongresu tokom

Amerika ponosna što pomaže Crnoj Gori na putu ka NATO i EU Tokom 2013. odnosi između SAD i Crne Gore nastavili su da napreduju uporedo sa napretkom Crne Gore na putu evroatlantskih integracija posjete predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića Sjedinjenim Državama. Kao i prethodnih godina, nastavili smo naš politički dijalog na najvišim nivoima. Premijer Milo Đukanović sastao se sa pomoćnicom državnog sekretara za evropske poslove Viktorijom Nuland u Sjedinjenim Državama, kao i sa zamjenicima pomoćnika državnog sekretara Filipom Rikerom i Hojtom Jiem tokom njihovih posjeta Crnoj Gori. Zamjenici pomoćnika državnog sekretara Riker i Ji sastali su se u Crnoj Gori i i sa liderima opozicije, civilnog društva i medija budući da mi radimo sa partnerima iz svih sektora crnogorskog društva da pomognemo da zemlja napreduje. Osim toga, SAD je finansirao široki spektar programa koji doprinose izgradnji međusobnog razumijevanja naše dvije zemlje kroz programe razmjene i studijskog boravka u SAD studenata, profesora, NVO predstavnika i drugih lokalnih lidera, kao i kroz programe koji dovode američke stručnjake i umjetnike u Crnu Goru da podijele svoje znanje i umijeće. Poslali smo, takođe, grupu crnogorskih parlamentaraca, sastavljeno od predstavnika i vladajućih i opozicionih partija, na studijsko putovanje u sje-

USSCG

Poslanici, ne glasajte za produženje taksi

Vukašin Zogović Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je poslanike da glasaju protiv produženja taksi i dodatnog poreza na dohodak građana, jer Vlada nastavlja sa praksom da mjere na suzbijanju efekata globalne krize i održivosti budžeta preduzima na teret zaposlenih. Predsjednik Glavnog odbora USSCG Vukašin Zogović kazao je da Vlada, u suprotnosti sa dobrom praksom koju su na trenutak uspostavili i u duhu interesnog socijalnog dijaloga, jednostrano predlaže i mijenja zakone koji se direktno ti-

7

ču standarda zaposlenih. “To je slučaj sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakonom o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja”, naveo je Zogović u saopštenju. Izmjenom tih zakona, ranije usvojene krizne mjere sada jednostrano dobijaju produženo dejstvo, bez obzira na stavove sindikata po tim pitanjima. USSCG od Vlade zahtijeva da se budžetski deficit rješava naplatom poreskog i duga od koncesionara, urednom naplatom poreza i doprinosa za zaposlene koji su u legalnom radnom odnosu, uvođenjem u legalni radni odnos oko 30.000 osoba koji rade “na crno”, uvođenjem u poreski sistem i oporezovanjem desetine hiljada izgrađenih stanova. Iz USSCG su predložili da se ažurira rad Poreske uprave u naplati poreza na dodatu vrijednost (PDV), poveća porez na dobit preduzeća koji je među najmanjim u Evropi, uvede porez na finansijske transakcije i luksuz, raskinu štetni privatizacioni ugovori i naplate penali za njihovo nepoštovanje i konfiskuju nezakonito stečene imovine u korist socijalnih fondova. I.B.

dište NATO u Briselu. Ovo je bila veoma važna godina za saradnju na bezbjednosnim pitanjima i ovdje i na širem planu. Pozdravljam uspješno predsjedavanje Crne Gore Američko-jadranskom poveljom i dobar posao koji obavljaju crnogorski vojnici kao dio međunarodnih snaga u Avganistanu. SAD nastavlja da obezbjeđuje podršku evroatlantskim integracijama Crne Gore u bezbjednosnom sektoru. Šest crnogorskih oficira diplomiralo je na kursevima u SAD, dok je prva žena, kadetkinja počela edukaciju na prestižnoj Pomorskoj akademiji SAD. Zajedno smo obilježili Dan Vojske Crne Gore otvaranjem crnogorskog Pomorskog operativnog centra. Zajednički finansiran od strane SAD i Crne Gore, ovaj interagencijiski operativni centar znatno je povećao kapacitete Crne Gore da obezbjeđuje svoj primorski pojas. Osim ovih programa, SAD je sponzorisao učešće Crne Gore u brojnim vojnim vježbama i finansira rad savjetnika u Ministarstvu odbrane Crne Gore čiji zadatak je podrška logističkim reformama i dugoročnim planovima njihove implementacije. Pred kraj 2013. Crna Gora je otvorila pet pristupnih poglavlja sa EU, uključujući poglavlja

23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost). Ambasada SAD je ponosna što doprinosi tom napretku kroz obimni program vladavine prava, uključujući podršku kroz programe jačanja policije i pravosuđa. Ove godine, na primjer, regionalna konferencija o borbi protiv trgovine ljudima okupila je nacionalne koordinatore za borbu trgovine ljudima, tužioce i policijske službenike iz devet zemalja regiona. Konferencija je omogućila učesnicima da razmatraju probleme i razmijene iskustva u cilju izgradnje bolje saradnje između policije i tužilaštva u istragama slučajeva trgovine ljudima. Novi program podrške civilnom društvu u oblasti krivičnog pravosuđa obezbijedio je grantove organizacijama civilnog društva s ciljem povećanja znanja civilnog društva i njegovog angažovanja u reformi krivičnog pravosuđa kroz obavljanje kontrolne uloge, zastupanje promjena politika i edukovanja građana o njihovim pravima i odgovornostima. Konačno, Ambasada je sarađivala sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori i Centrom za obuku nosilaca pravosudne funkcije na objavljivanju publikacije “Pravo na slobodu i bezbjednost i praksa Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa pri-

tvorom” koja je distribuirana svim crnogorskim sudijama i tužiocima. Ambasada sama doživjela je nekoliko pozitivnih promjena. Crna Gora je uspješno zaključila USAID-ov program, koji je obezbijedio 243 miliona dolara vrijednu pomoć Crnoj Gori posljednjih 12 godina, i dočekali smo prvi odred američkih marinaca za bezbjednost koji su se pridružili Ambasadinoj porodici. Nakon deset godina od otvaranja našeg prvog Američkog ugla u Podgorici, Ambasada je u partnerstvu sa Prijestonicom Cetinje otvorila novi prostor posvećen unaprjeđenju međusobnog razumijevanja - Američku čitaonicu. Američka čitaonica, kao i Američki uglovi u Podgorici i Pljevljima, već zauzima posebno mjesto u životu lokalne zajednice, gdje građani naše dvije zemlje mogu upoznavati naše kulture i razgovarati o pitanjima od zajedničkog interesa. Želim da izrazim zahvalnost našim brojnim i odličnim partnerima, koji su radili sa nama na izgradnji snažnih odnosa SAD i Crne Gore, i znam da će 2014. donijeti još uzbudljivije mogućnosti. Svim građanima Crne Gore želim srećne predstojeće praznike i prosperitetnu i uspješnu Novu godinu.

ŽELJEZARASUĐENJE

Radnici: Krivica nam je nametnuta Grupa od petnaestak članova sindikata Željezare, koji se terete da su 28. septembra 2010. godine, nakon protesta organizovanog u krugu Željezare, ušli “nasilnički i pod prijetnjom i prisliom prinudili direktora i članove Odbora da napuste zgradu”, kazali su preksinoć da ne priznaju krivicu koja im je nasilno nametnuta. Oni su poručili da su nezadovoljni trogodišnjim suđenjem, kao i dosadašnjim postupcima sudstva prema njima. “Mi smo optuženi za nešto što nijesmo uradili, međutim svi oni koji su svjedočili na suđenju govorili su istinu i jasno se vidjelo tog krivičnog djela za koje smo optuženi zapravo nema. Onaj ko nas je optužio za prinudu je onaj koji je opljačkao Crnu Goru za 33 miliona eura, a sve što smo htjeli je da radimo i da zaradimo koru hljeba. Od tadašnjih vlasnika Željezare samo smo tražili da nam obezbijedi uslove rada, a državno tužilaštvo ima mnogo više razloga da se pozabavi sa Majkom Džejkobsonom i njegovim vezama nego nama”, poručio je nekadašnji predsjednik sindikata Janko Vučinić. On je kazao da je bespotrebno da se već tri godine po sudovima maltretiraju današnji penzioneri koji nijesu napravili nijedno krivično djelo.

“Oni se pitaju kako smo mi ušli u zgradu, a ušli smo tada normalno kroz otvorena vrata, niko nas od obezbjeđenja nije ni zaustavio ni pitao gdje ćemo. Ušli smo i upozorili poslovodstvo i menadžment kompanije da ne može više da tako da postupa prema zaposlenima, a oni tada, naglašavam, nijesu bili sto posto vlasnici, već nekih 56 posto, a neki od nas koji smo sada optuženi imali smo akcije, tako da se ne može tvrditi da smo istjerali vlasnike”, poručuje Vučinić. Bivši sindiklaci tvrde da su menadžmentu samo prenijeli volju radnika, kao i da su tom prilikom spriječili ulazak štrajkača unutar fabrike. “Sve izjave idu u našu korist, mi nijesmo bi-

li prvi koji smo ušli u fabriku, već je tu bilo mnogo drugih prije nas. Nijesmo bili nasilni, već smo samo upozorili upravu da će radnici organizovati proteste, a iako mi danas ispaštamo zbog toga drago nam je što nijesmo dozvolili da 1.000 radnika uđe jer bi posljedice bile drugačije”, ističu radnici. Kako su kazali, sve predočene dokaze u njihovu korist sud je sada odbio, kao i njihove zahtjeve za promjenu sudije. Advokat Izvršnog odbora sindikata Željezare Milan Vojinović tvrdi da bi optuženi trebalo da budu nagrađeni, a ne optuženi, te da su predočeni jasni dokazi i precizni iskazi koji će sudstvo morati da cijeni. J.L.


8 DRUŠTVO ISTRAŽIVANJE

Građani o davanju krvi ne znaju dovoljno U Crnoj Gori ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrebnim količinama krvi za liječenje, posebno među opštom populacijom, đacima i studentima, rezultati su istraživanja o znanju, stavovima i ponašanju građana u vezi sa davalaštvom krvi. Istraživanje je realizovano na uzorku od 1.100 osoba. Glavni razlog posljednjeg davanja krvi kod opšte javnosti je, kako je pokazalo ovo istraživanje, pomoć članu porodice ili prijatelju, dok je kod studenata i đaka razlog što su u pitanju organizovane akcije. Zabrinjava činjenica da gotovo svaki drugi ispitanik iz opšte populacije koji je bar jednom u životu dao krv konzumira alkohoh, dok 41 odsto njih puši. Nalazi istraživanja su ukazali da je svaki treći građanin Crne Gore dao krv bar jednom u životu. Pomoćnica ministra zdravlja Mira Dašić ukazala je na neophodnost daljeg rada na planu podizanja svijesti građana o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi, kako na planu njihovog znanja i informisanja, tako i na planu mobilizacije. “Važno je i danas poslati poruku svim građanima da svaka data jedinica krvi može spasiti nečiji život, te da se i mi sami možemo

Prva banka donirala je po 5.000 eura Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku, Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i Fudbalskom klubu “Sutjeska”. Ova banka će, kako je najavljeno, uplatiti i od 50.000 do 60.000 eura za infrastrukturni objekat koji izabere nikšićka lokalna uprava. Predsjednik Odbora direktora Prve banke Darko Radunović izjavio je da su novac obezbijedili svi zaposleni odričući se tradicionalnog novogodišnjeg slavlja u toj ustanovi. On je podsjetio je da je Nikšićka banka, a sada Prva, osnovana u Nikšiću 1901.godine i istakao da su se dogovorili da izdvoje sredstava za one kojima je pomoć najpotrebnija.

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Rastoder najavila da će, ukoliko do kraja nedjelje SSCG ne isplati dvije plate i zimnicu, stupiti u štrajk glađu

Svaki treći građanin Crne Gore dao krv bar jednom u životu naći u situaciji potrebe za krvlju. U tom smislu, neophodno je pomoći Zavodu za transfuziju krvi u njegovoj plemenitoj misiji obezbjeđenja krvi za potrebe svih naših pacijenata”, poručila je Dašić. Prema riječima šefice Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mine Brajović dobrovoljni davaoci čine okosnicu bezbjednog i održivog sistema snabdijevanja krvlju. “Redovni, dobrovoljni davaoci krvi su izvor bezbjedne krvi. Njih motiviše osjećaj moralne obaveze ili društvene odgovornosti”, istakla je Brajović. M.M.K.

Strip u školama Nacionalni savjet za obrazovanje odlučio je da strip o ljudskim pravima za djecu “Nevolje sa Rokijem i druge priče o dječjim pravima” postane pomoćno nastavno sredstvo u osnovnim školama u Crnoj Gori za učenike šestog i sedmog razreda. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopšteno je da je strip izrađen i biće odštampan u okviru projekta “Djeco, pišite Ombudsmanu”, koji zajednički sprovode Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i ta nevladina organizacija, a uz podršku UNICEF-a i švajcarske i britanske ambasade. “Ova blagovremena odluka Nacionalnog savjeta omogućiće da se učenici upoznaju sa ovim stripom već u drugom polugođu ove školske godine. ”, ističe se u saopštenju HRA. M.M.K.

SINDIKAT

Na pomolu novi štrajk Rastoder najavljuje radikalne mjere ukoliko SSCG ne isplati dvije plate, Nikčević poručuje da nije imao vremena da riješi sve probleme Predsjednica sindikalne otrganizacije stručne službe Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Senka Rastoder kazala je u izjavi za DN da će, ukoliko do kraja nedjelje SSCG ne isplati dvije plate i zimnicu, stupiti u štrajk glađu. Ona je poručila da je prekjuče imala sastanak sa generalnim sekretarom Markom Nikčevićem, koji, kako je navela nije donijeo velike rezultate. “Od najavljenih isplata najmanje dvije zarade i zimnice prekjuče sam dobila uvjeravanje da će se isplatiti samo jedna zarada do kraja ove godine. Mi od oktobra, kada nam je isplećen drugi dio majske zarade, nijesmo ni eura do dana današnjeg primili. Ja sam i prilikom tog sastanka najavila da ću 30. decembra stupiti u štrajk glađu kao predsjednica sindikalne organizacije i ja ću tamo dočekati novu godinu ako se to može nazvati dočekom. Pokušala sam da objasnim, ali čini mi se malo bezuspješno, da je nama čestitka za Novu godinu da mi može-

mo da vratimo dugove”, poručila je Rastoder. Ona je kazala i da Nikčević nije imao mnogo sluha za probleme zaposlenih u Sindikatu, već da se bazirao na svoje napore da im se obezbijedi jedna plata. “Vrlo je tužno da vas kuća u kojoj radite i koja je radnička kuća stalno demantuje da ste vi u potpuno drugom položaju u odnosu na sve radnike Crne Gore što je apsurd i što nije zabilježeno”, rekla je ona. Rastoder je navela da ima najava da će još neki od zaposlenih u stručnoj službi SSCG štrajkovati sa njom, ali nije željela da spominje njihova imena. Sa druge strane generalni sekretar SSCG Marko Nikčević nije mogao da precizira kada će biti riješeni problemi zaposlenih u toj instituciji, rekavši samo da ne zna kako neko može da očekuje od njega koji je mjesec i po dana na čelu sindikata da preko noći riješi sve probleme. “Nikome ne pada na pamet da ospori ostvarivanje prava, ali ja

sam ovdje nepunih mjesec i po i ne znam šta se od mene očekuje da budem neko ko će za mjesec i po riješiti ono što se za pet godina nije rješavalo. Mislim da je to nemoguća misija. Dvadeset i četiri časa radim na prevazilaženju tih problema, a da licitiram o vremenima i da dajem izjave biće to danas ili sjutra, ne mogu, a javnost će znati pošto vidim da Senka to revnosno iznosi u javnost”, rekao je Nikčević. On nije zabrinut zbog erozije uticaja te sindikalne organizacije kod crnogorskih građana, dodavši da je “deplasirano misliti” da štrajk zaposlenih može da naruši imidž i moć SSCG. “SSCG je toliko moćna institucija koja ima višedecenijsku tradiciju i koja je u tom periodu pokazala svu svoju moć, da je deplasirano misliti da to može da naruši u bilo kom segmentu ugled, imidž, snagu i moć Sindikata. Ovaj Sindikat čini 40.000 članova, a ne nijedan pojedinac, pa bilo Marko Nikčević ili bilo ko drugi”, zaključio je on. V.K.


DRUŠTVO 9

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

materijalno obezbjeđenje porodice

Od socijale zavisi skoro svaka deseta porodica

Bojana Pejović

D

a građani Crne Gore sve teže žive, jedva sastavljajući kraj s krajem, potvrđuje činjenica da se gotovo svakodnevno povećava broj onih kojima je neophodna socijalna pomoć. Prema posljednjim podacima Monstata u Crnoj Gori ima 167.177 porodica, dok podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja pokazuju da 15.167 familija prima materijalno obezbjeđenje porodice (MOP). To znači da je socijalno zavisno nešto više od devet odsto, odnosno skoro svaka deseta porodica.

Broj domaćinstava koji je u januaru 2012. godine primio tu vrstu socijalne pomoći bio je 14.230, odnosno 43.128 koliko je bilo članova porodica ukupno. U istom mjesecu 2013. godine socijalu je primilo gotovo 1.000 porodica više, odnosno 15.132, što je 45.760 članova domaćinstva. “U februaru 2012. godine bilo je 14.272 porodica koje su primile materijalno obezbjeđenje porodice, dok je u istom periodu 2013. bilo 15.169. U martu 2012. godine, 14.348 porodica je bilo na listi MOP-a, dok je godinu kasnije ta brojka dostigla 15.267”, kazali su Dnevnim novinama iz Ministarstva kojim rukovodi Predrag Bošković. U aprilu tekuće godine broj porodica korisnika MOP-a je povećan za 897 u odnosu na godinu ranije, u maju 911, junu 854, dok je u julu 2013. godine 96 porodica primilo socijalnu pomoć više nego 2012. kada ih je bilo 14.641. Korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice u prvih sedam mjeseci 2013. godine isplaćeno je gotovo pola miliona eura više nego godinu ranije. “Korisnicima MOP-a u prvih sedam mjeseci 2012. godine isplaćeno je 9.091.996,62 eura, dok je za isti period 2013. godine po ovom osnovu isplaćeno 9.653.007,38 eura”, kazali su iz Ministarstva. Gledano po opštinama, najviše korisnika socijalne pomoći tokom 2012. godine bilo je u glavnom gradu, dok je najmanje bilo u Plužinama. Ove godine, situacija u Podgorici se nije promijenila, dok su Žabljačani rame uz rame sa građanima Plužina. Uporedni podaci pokazuju da socijalu u glavnom gradu u prosjeku prima gotovo 2.500 porodica, odno-

500 hiljada eura više državu je koštalo ovogodišnje povećanje korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, u odnosu na prošlu godinu kada je isplaćeno 9.091.996,62 eura za prvih sedam mjeseci

sno u prosjeku 8.000 Podgoričana. Tako je u januaru ove godine broj porodica koji su postali korisnici MOP-a porastao za 93, u februaru 127, u martu 153, u aprilu 160, maju 143, te junu 94, dok je izuzetak sedmi mjesec kada je broj domaćinstava bio veći 2012. i to za 271, u odnosu na 2013. kada su MOP primile 2.642 porodice. Pogoričane, kada je u pitanju primanje socijale u stopu prate Rožajci, Nikšićani, te Bjelopoljci i Beranci. Naime, 6.455 građana Rožaja primilo je MOP u januaru 2012, dok ih je u istom periodu 2013. godine na spisku MOP-a bilo 6.778. U februaru 2013. godine 321 Rožajac primio je socijalu više u odnosu na 2012, dok je na

spisku za MOP u martu 355 građana Rožaja bilo više, u aprilu 332, maju 337, junu 286, te julu 316. Nakon Podgorice i Rožaja, naviše korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice je u gradu pod Trebjesom. U Nikšiću je u prvom mjesecu 2012. godine bilo 5.282 korisnika MOP-a, dok je u januaru 2013. godine ta brojka dostigla 5.992. U februaru 2013. bilo je 682 korisnika više nego 2012, u martu 614, aprilu 664, maju 563, junu 533, te julu 303. Kada je u pitanju opština Bijelo Polje, prošle godine u prosjeku je za prvih sedam mjeseci 5.224 Bjelopoljca primilo MOP, dok je ove godine prosjek veći za nekih 200 korisnika i iznosi 5.427. Nešto niži prosjek prošle godine bio je u Beranama, gdje je za prih sedam mjeseci MOP primilo u prosjeku 4.837 Beranaca. Kada je u pitanju 2013. godina, taj prosjek iznosi gotovo 5.200. Najmanje korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice prošle godine bilo je u Plužinama, gdje je prosjek bio nešto niži od 200 korisnika. Ove godine, najmanje korisnika MOP-a uz Plužine ima Žabljak. Među gradovima sa manjim brojem korisnika MOP-a su Šavnik i Budva. U južnijem dijelu zemlje, Herceg Novom, Tivtu i Kotoru u prosjeku 400 ljudi prima MOP. Komentarišući ove podatke, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković ocjenjuje da podaci o povećanju korisnika socijalnih davanja ove u odnosu na prošlu godinu pokazuju da Crna Gora sve više tone u siromaštvo, te da se u zemlji vodi ekonomska politika na teret građana. Nezamislivo je, kaže da Crna Gora sa oko 620.000 stanovnika u 21. vijeku ne može sastaviti ekonomsku politiku koja bi bila u interesu građana. Keković upozorava da statistika pokazuje da u Crnoj Gori iz godine u godinu raste stopa građana koji padaju ispod linije siromaštva. “Znamo da je ekonomska globalna kriza već nekoliko godina. Međutim, mi u Uniji ne podržavamo ekonomsku politiku kojom se odr-

Uporedni podaci o korisnicima MOP-a za prvih sedam mjeseci 2012. i 2013.godine, pokazuju evidentan porast od čak 5.500 građana koji su postali korisnici tog vida socijalne pomoći

Nijesmo plasirali pogrešne informacije Ministarstvo rada (MRSS) nije napravilo grešku, niti je plasiralo informacije u pogrešnom pravcu u saopštenju o zatvaranju 11 agencija za zapošljavanje, kako su to naveli iz “Trenkwalder agencije”, navodi se u reagovanju ovog resora. “Komisija MRSS obavila je u decembru kontrolu 16 agencija za zapošljavanje u pogledu ispunjavanja uslova za obavljanje poslova zapošljavanja, a koje su u prethodnom periodu dobile dozvolu za rad. Tako je kontorlisana i agencija Trenkwalder kadrovske usluge iz Budve, koja je rješenjem MRSS od 6. septembra 2011. dobila dozvolu za rad za poslovnu jedinicu u Podgorici. Nakon kontrole agencije u Podgorici utvrđeno je da ne ispunjava uslove vezane za prostor, kadar i opremu, na osnovu čega je MRSS 18. decembra donijelo rješenje da se agencija Trankwalder u Podgorici, koja posluje u sastavu Trenkwader kadrovske usluge iz Budve, oduzme dozvola za rad”, ističe se u reagovanju Ministarstva. Predstavnici Agencije Trenkwalder saopštili su da agencija nije zatvorena nakon kontrole Ministarstva. M.M.K.

Lampica se davno upalila Da se ne može govoriti o rastu i napretku zemlje ako se povećava broj korisnika socijalnih davanja, smatra sociolog Srđan Vukadinović. Vukadinović je rekao da povećan broj korisnika socijale govori mnogo više o tome kakva elita vlada, nego kakvo nam je društvo. “Uzalud su sve priče i statisike o povećanju ličnih dohodaka, investicijama, ako se broj socijalnih davanja povećava. To zapravo govori da je i statistika jedna dosta manipulativna disciplina gdje je moguće sve i svašta. Sve više stanovnika tone u siromaštvo jer firme propadaju, a radnici su prinuđeni da idu na ulicu. Neki od njih su već u dobrim godinama starosti i ne mogu se prilogađavati uslovima tržišta. Tržište je nehumano prema tim kategorijama”, naglasio je Vukadinović, dodajući da su to razlozi zbog kojih se sve više građana javlja za socijalnu pomoć u Crnoj Gori gdje je možda i sramota tražiti je. Prema njegovim riječima, lampica se davno upalila kada je u pitanju ova kategorija stanovništva. “To govori da jednostavno umjesto priča o razvoju i povećanim stopama zapošljavanja, više treba obratiti pažnju na građane koji nemaju”, zaključio je Vukadinović. živost budžeta brani na teret građana. Upravo takva ekonomska politika dovela je do činjenice koju i stastika pokazuje da se stopa siromaštva u Crnoj Gori povećava. Sa povećanjem stope siromaštva povećava se i broj porodica koje se pojavljuju kao korisnice materijalnog obezbjeđenja. Posebna je priča što materijalno obezbjeđenje nije u mjeri u kojoj bi bilo potrebno da porodice dostojanstveno živi”, istakao je Keković.

Posao pomorca sve manje interesantan Interesovanje za posao pomorca u Crnoj Gori opada, dok globalnoj pomorskoj industriji treba sve više visokoobrazovanog kadra, pokazalo je istraživanje sprovedeno na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru. Prema podacima istraživanja, u kome je anketirano pedesetak pomoraca iz Crne Gore i Hrvatske, većina ne planira da ostane predugo na moru.Kako prenosi plovidba.me, čak 72 odsto pomoraca će napustiti plovidbu prije penzionisanja, a samo 28 odsto od pomoraca planira da na brodu dočeka penziju. “To je veliki problem za pomorske kompanije jer teško dolaze do kvalifikovanih pomoraca, pa moraju da investiraju novac u obuku”, konstatuje se u studiji.Još ekstremniji nalaz studije koju potpisuje profesor Branislav Ćorović, jeste da skoro polovina ispitanika (47%) planira da se zauvijek iskrca sa broda nakon pet do deset godina staža.. Bo.P.

Donacija Klinici za onkologiju NVO Zdrava Dona Montenegrina donirala je Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) 26 silikonskih proteza, koje su namijenjene ženama operisanim od karcinoma dojke.Kako je saopšteno iz KCCG, spoljne proteze je Zdravoj Doni Montenegrina u oktobru poklonio Novljanin koji živi u Njemačkoj, a koji je želio da ostane anoniman. “Mislimo da je ovo pravo mjesto gdje bi trebalo da se nalaze ove proteze, koje će biti na raspolaganju zainteresovanim pacijentkinjama”, kazala je presjednica te organizacije Danica Vukotić. Bo.P.


10 HRONIKA

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Potrebno poboljšanje po svim linijama rada Na redovnom proširenom Kolegijumu Uprave policije kojim su predsjedavali ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović konstatovano je da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori u kontinuitetu stabilna, te da su policijski službenici u proteklom periodu postigli dobre radne rezultate, ali da postoji prostora za poboljšanje po svim linijama rada, saopšteno je juče iz MUP-a. Kolegijumu su prisustvovali rukovodioci i starješine policije u sjedištu Uprave policije MUP-a i organizacionim jedinicama na terenu. Ministar Konjević je podsjetio da su prošle nedjelje otvoreni pregovori za poglavlja 23 i 24 i ukazao na brojne izazove sa kojima će se MUP

i Uprava policije suočiti u narednom periodu. Istakao je neophodnost postizanja mjerljivih rezultata prije svega u borbi protiv korupcije na visokom nivou, a podjetio je i na aktivnosti koje se preduzimaju na jačanju zakonodavnog i institucionalnog okvira za efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Mjesto na ministrovoj, ali i listi prioriteta direktora policije, pronašao je i slučaj eksplozije na stan načelnika CB-a Bar Miloša Radulovića. Naime, čelnici MUP-a i policije usaglasili su se da se što prije moraju otkriti i uhapsiti počinioci napada na Radulovića. Direktor polciije Slavko Stojanović kazao je da su sveukupni radni rezultati zadovoljavajući, ali da oni

u narednom periodu moraju biti još bolji, sa akcentom na prikupljanje kvalitetnih činjenica u svojstvu dokaza u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, privrednog i finansijskog kriminaliteta, a posebno na rasvjetljavanju nerasvijetljenih ubistava. Na sastanku su, kako je saopšteno, pohvaljene i aktivnosti Odsjeka za boru protiv droge i krijumčarenja, a istaknut je i značaj međunarodne policijske saradnje u ovoj oblasti. Kao primjer dobre saradnje sa partnerskim službama, navedeno je rasvjetljavanje ubistva Miloša Vidakovića u Budvi, kao i ubistvo Nikole Bojovića u Beogradu. Ministar i direktor su zajednički istakli da prioritet u radu moraju imati nerasvijetljena ubistva. S.K.

UHAPŠENA BRAĆA IZ BUDVE

Od tetke tražili lijek, pa pokušali da je ubiju Pripadnici budvanske policije rasvijetlili su teško ubistvo u pokušaju nad četrdesetpetogodišnjom Budvankom V.A., te s tim u vezi uhapsili njene sestriće, Veska (24) i Miloša Adžović (20) takođe iz Budve, saopšteno je juče iz Uprave policije. Policija sumnja da su Adžovići juče oko 1 sat iza ponoći, došli do kuće svoje tetke V.A. u Budvi, gdje su prethodno te noći boravili, u namjeri da joj uzmu novac za koji su znali da ima u kući. Po dolasku do njene kuće, braća Vesko i Miloš Adžović su od tetke V.A. zatražili lijek za zubobolju, što je bio samo način da uđu u unutrašnjost njene kuće. Pošto ih je pustila u kuću u namjeri da im ukaže pomoć i da im lijek koji su tražili, mladići su nasrnuli na nju kako bi iznudili novac koji je u kući držača. Stariji Adžović izvadio je nož, dok ju je Miloš uhvatio za ruke, zahtijevajući da im preda novac. Nakon više primljenih udaraca te uboda nožem, V.A. im je predala 30.000 eura koje je u kući imala.

Mladići se na tome nijesu zaustavili, već su joj, prije odlaska, zadali još nekoliko udaraca te uboda nožem, nakon čega su pobjegli sa lica mjesta, navodi se u saopštenju Uprave policije. Službenici budvanske policije za događaj su saznali oko 2 sata iza ponoći, sat vremena pošto se nesvakidašnji događaj odigrao. Služebnici su odmah potom izašli su na lice mjesta, izvršili istražne radnje te bez odlaganja sproveli mejre na identifikovanju počilica. Nekoliko sati kasnije, osumnjičeni su identifikovani i juče ujutru oko 9 časova uhapšeni, navodi se u saopštenju Uprave policije. Tetka osumnjičenih mladića transportovana je u Opštu bolnicu Kotor, gdje joj je ukazana ljekarska pomoć i konstatovane teške tjelesne povrede, u vidu više ubodnih rana i rasjekotina, zadobijenih u predjelu glave, vrata i tijela. Zbog navedenih povreda, zadržana na liječenju u ovoj zdravstvenoj ustanovi, navodi se u saopštenju Uprave policije. S.K.

Foto: Uprava policije

KOLEGIJUM POLICIJE ZAKLJUČIO

Oduzeto oružje

Sa jučerašnjeg sastanka

I.br.2079/11 OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao izvršni, po sudiji Mileni Matović u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Bašanović Vjere i Bašanović Dejane koje zastupa punomoćnik Vesna Janković iz Podgorice, Trg Republike br.1, stan 11, protiv izvršnog dužnika BAŠANOVIĆ RANKA iz Podgorice, ul.B.Bracanovića 82, radi naplate novčanog potraživanja izvršnih povjerilaca prodajom 2/7 idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, na osnovu čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju, van ročišta dana 12.12.2013.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREDJUJE SE treće ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem 2/7 idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika koja je upisana u listu nepokretnosti broj 5746 KO Podgorica III, na kat.parceli 4534/1, stambeni prostor površine 82 m2, PD 98, broj zgrade 1. II TREĆE ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 24.01.2014.godine sa početkom u 10,00 časova, a biće održano u sudnici br.14 ovog suda, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. III Vrijednost 2/7 idealnog dijela izvršnog dužnika nekretnine opisane u tački prvoj zaključka utvrdjena je zaključkom ovog suda I.br.2079/11 od 05.07.2013.godine i iznosi ukupno 21.085,71 eura. IV Na trećem ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrdjene vrijednosti bez ograničenja uz prethodnu saglasnost izvršnih povjerilaca a shodno čl.173 st.4 Zakona o izvršenju i obezbjedjenju. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja položi jemstvo na račun depozita suda br.520-683-63 koji se vodi kod Hipoterkane banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi 2.108,57 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponudjaču. VI Ako bi eventualno izvršni povjerioci bili kupci predmetne nepokretnosti, bile bi obavezne da na ime cijene nepokretnosti polože novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

KRIVIČNA PRIJAVA

Nikšićaninu oduzet arsenal oružja Nikšićka policija podnijeće krivičnu prijavu protiv D.V. (50) iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je juče iz Uprave polciije. Od njega je, kako je saopšteno, oduzeto više komada oružja i municije: automatska puška M70 kalibra 7,62 milimetara, okvir od automatske puške sa 11 komada metaka kalibra 7,62 milimetara, pištolj bez fabričkog broja kalibra 7,65 milimetara, puška nepoznate marke, kao i četiri komada municije različitog kalibra.

O događaju je obaviješten Zamjenik osnovnog državnog tužioca u Nikšiću koji je kvalifikovao djelo, a oduzeto poslato je na vještačenje u Forenzički centar. Nikšićka policija, u periodu od 1. aprila do 24. decembra ove godine, kroz operativnu akciju sprovođenu u cilju suzbijanja nošenja vatrenog oružja i pronalasku oružja u ilegalnom posjedu, oduzela je 39 pušaka, 14 pištolja, 15 bombi, oko osam i po kilograma eksploziva kao i 2.200 komada municije različitog kalibra, podjsetili su iz Uprave policije. M.V.P.

Kupac je dužan da cijenu položi na račun depozita suda u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Suvlasnici imaju pravo preče kupovine. VIII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnim novinama dana 26.12.2013.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 12.12.2013.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.

Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivanović Ivana

PREKO SRBIJE U HRVATSKU

Crnogorac i Albanac švercovali drogu Službenici srbijanske Uprave carina zaplijenili su prekjuče na graničnom prelazu Batroci 18 kilograma marihuane. Droga je pronađena pregledom automobila “ford mondeo” crnogorskih registarskih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin koji posjeduje boravišnu dozvolu Crne Gore. Na mjestu suvozača, kako su pre-

nijeli srbijanski mediji, nalazio se Crnogorac. Tovar marihuane težak 18 kilograma pronađen je zahvaljujući snimku sa mobilnog skenera. U specijalno napravljenom bunkeru carinici su kontrolom ovog automobila na izlazu iz Srbije pronašli 34 pakovanja marihuane. M.V.P.


HRONIKA 11

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

IZMJENA ZKPA

Staju na kraj ukidanju presuda Dugotrajnost sudskih postupaka gorući problem, nadležni razmatraju konkretna rješenja za poboljšanje rezultata u pravosunom sistemu

U

kidanje presuda postalo je svakodnevica, a istu sudbinu, po drugi put, doživjela je i prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici za ubistvo vođe navijača delija, Beograđanina Marka P. Vesnića 2009. godine. Da je ovo pitanje postalo gorući problem, pod pritiskom Evropske unije ili ne, priznaju i u Ministarstvu pravde izjavom da je u toku razmatranje izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) u smislu skraćivanja trajanja sudskih postupaka.

Apelacioni sud drugi put je ukinuo presudu kojom su, zbog ubista Marka Vesnića i ranjavanja njegovog kuma Ivana Markovića, na ukupno 32 godine zatvora osuđeni Dražen Čađenović i braća Duško i Vladimir Roganović. Tom odlukom, Duško Roganović iz Herceg Novog osuđen je na 12 godina zatvora, dok su njegov brat od strica Vladimir Roganović i Čađenović osuđeni na po 10 godina zatvora jer su kao saizvršioci počinili krivično djelo “teško ubistvo”. U prvostepenoj, sada ukinutoj, presudi navedeno je da su braća Roganović i Čađenović 24. jula 2009. oko 4 sata hicima iz pištolja ranili Vesnića, a zatim ga i nožem povrijedili, u blizini Omladinskog parka u Igalu. Goran Vlaović, okrivljen za “pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela” osuđen je na godinu zatvora.

● PRESUDA NERAZUMLJIVA,

PROTIVRJEČNA I NEJASNA

Vijeće Apelacionog suda, kojim je predsjedavala sudija Seka Piletić, ukinulo je ovu presudu uz obrazloženje da su u njoj sadržane bitne povrede krivičnog postupka, jer je nerazumljiva, protivrječna i nejasna, što su bili zaključci Apelacionog suda i u prethodnom postupku, kada je presuda prvi put ukinuta. U odluci Apelacionog suda navodi se da “ni u ponovljenom postupku prvostepeni sud nije ni raspravljao o svim spornim pitanjima na koja je drugostepeni sud ukazao u ranijoj ukidnoj odluci, što je bilo od uticaja na zakonito i pravilno donošenje odluke”. U ovom rješenju piše i da je izostala savjesna i pravilna ocjena izvedenih dokaza koji su bitni za utvrđivanje odlučnih činjenica, te da se iz presude ne može zaključiti koje radnje su prilikom izvršenja djela preduzimali Vladimir Roganović i Čađenović.

APELACIONI SUD

● PREDMET ROGANOVIĆ SAMO JEDAN U NIZU

Evropski zvaničnici odavno su prepoznali problem ukidanja presuda kao jedan od ključnih, od kojih, pored stalog, zavisi dalji tok pristupnih pregovora. U tom smilu najčešće su pominjane presude u slučaju ubistva inspektora Šćekića, slučaj “Zavala” i “Šarić” u kojima ni nakon više godina nema pravosudnih presuda. Kako je postalo izvjesno da se problem ukidanja presuda mora što prije prevazići, i iz Ministarstva pravde saopštavaju da “sve češće ukidanje presuda može dovestu u pitanje da li je u državi obezbijeđena pravna sigurnost”. A da se po ovom pitanju planiraju konkretne promjene, otkrila je na posljednjoj sjednici Komisije za praćenje strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala zamjenica ministra pravde Branka Lakočević. Naime, ona je najavila da ministarstvo pravde razmatra promjene ZKP-a u smislu ukidanja dvostepenosti u pojedinim slučajevima, čime bi se smanjilo ukidanje presuda po više puta uzastopno.

● U TOKU IZMJENE ZKPA Ministarstvo pravde je u martu formiralo radnu grupu sa zadatkom utvrđivanja obima i potrebe izmjena ZKP-a, a u toku je pripre-

ma radne verzije izmjena i dopuna ZKP-a. Programom rada Vlade i Akcionim planom za poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava, rok za utvrđivanje Predloga izmjena i dopuna zakona je septembar 2014. godine, objasnili su iz Ministarstva pravde. “Posebna pa žnja biće posvećena unapređenju mehanizama za vođenje sudskih postupaka, pa tako i postupka po žalbi, a posebno u dijelu koji se odnosi na ukidanje presuda od strane neposredno višeg suda”, rečeno je Dnevnim novinama iz tog ministarstva. S.K. - M.V.P.

ŠARANOVIĆ I KOLJENŠIĆ

Šariću i Lončaru produžen pritvor

Tužilaštvo ponovo dalo saglasnost za izručenje

Apelacioni sud odbio je žalbe branilaca Duška Šarića i Jovice Lončara iz Pljevalja, optuženih za pranje novca, čime im je produžio pritvor koji je odredio Viši sud u Bijelom Polju. U ovom rješenju navedeno je da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da postoje okolnosti koje ukazuju da bi puštanje ovih Pljevljaka na slobodu dovelo do ozbiljne prijetnje očuvanju javnog reda i mira. “Predmetni slučaj jeste od strane medija kako štampanih tako i elektornskih sa posebnim interesovanjem praćen. O svemu su izašli brojni članci, kao i brojni komentari, posebno u dnevnim novinama. O svemu su izvještavali elektronski mediji gdje je iznošeno i mišljenje civilnih struktura društva u vezi sa “pranjem novca” i stavljanjem nelegalno stečenih novčanih sredstava u redovne novčane tokove, što dobija pojavni oblik i što je izazvalo posebnu zabrinutost javnosti u Crnoj Gori. Kako je kazano, opšta ekonomska kriza utiče da ovakvo ponašanje ne može na građane da ne ostavi poseban utisak i kod njih izazove zabrinutost. Kako štampani, tako i elektronski mediji, pratili su i cjelokupni prvostepeni postupak, što utiče da zabrinutost i uznemirenost građana i javnosti uopšte nije splasla ni u protekom vremenu”, piše u rješenju Apelacionog suda. Po ocjeni ovog suda, uznemirenost građana postala bi jača ukoliko bi se optuženi našli na slobodi. “U konkretnom slučaju nije nužno da se dokaže da je došlo do naru-

Specijalno tužilaštvo ocijenilo je da nema zakonskih prepreka da se Slobodan Šaranović (74) iz Danilovgrada i Ratko Koljenšić (36) iz Nikšića izruče Srbiji, nezvanično saznaju Dnevne novine. Ovo je drugo identično, izjašnjenje tužilaštva u ovom predmetu, dato po upitu vanraspravnog krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici, koje je predmet dobilo na konačno odlučivanje od sudije za istragu Miroslava Bašovića. Iz suda tada nije saopšteno da li je Bašović dao saglasnost za izručenje ova dva crnogorska državljanina koja se sumnjiče da su učestvovala u organizovanju ubistva Nikole Bojovića, a nepoznato je i zašto se Tužilaštvo dva puta izjašnjava o istom predmetu. Ono što je sigurno, advokati odbrane kategorično

šavanja javnog reda i mira i to ozbiljnog (mada je svako narušavanje javnog reda i mira ozbiljno) u vezi sa određenim krivično-pravnim slučajem, pa da bi se iz te činjenice koja bi bila nesumnjivo utvrđena samo i jedino mogao izvesti zaključak da postoji ozbiljna prijetnja očuvanju javnog reda i mira”, zaključio je Apelacioni sud. Suđenje Šariću i Lončaru završeno je 18. decembra u Višem sudu u Bijelom Polju, a presuda će biti izrečena u ponedjeljak 30. decembra. Pljevljaci su se teretili da su oprali 21.353.879,22 eura, da bi specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović u završnim riječima ovaj iznos umanjima za dva milona, odnosno na 19.353.879. M.V.P. Privođenje Duška Šarića na suđenje

odbijaju bilo kakvu zakonsku mogućnost da se njihovim branjenicima sudi u Srbiji. Srpske vlasti Šaranovića sumnjiče da je naručio likvidaciju Nikole Bojovića, mlađeg brata Luke Bojovića koji slovi za vođu zloglasnog “zemunskog klana”, kako bi se navodno, osvetio za ubistvo brata Branislava (66) koji je ubijen u Beogradu 2009. godine. Ovaj zločin srpska policija nikada nije riješila. Dok se Šaranović i Koljenović terete da su posredno učestvovali u ubistvu Nikole Bojovića, za direktnog izvršioca ubistva brata Luke Bojovića sumnjiči se Saša Cvetanović, koji se trenutno nalazi u ekstradicionom zatvoru u Spužu, a o čijem se izručenju takođe odlučuje ovih dana.

Provođenje Slobodana Šaranovića

SUĐENJE POLICAJCIMA

Vijeće odbilo usaglašavanje nalaza tri sudska vještaka Izjašnjavanjem sudskog vijeća kojim predsjedava Jokan Varagić u vezi sa predlogom odbrane za izvođenjem dokaza, juče je u Višem sudu u Bijelom Polju nastavljen glavni pretres policajcima iz Berana Željku Bojiću (39) i Adnanu Kožaru (31) koji se terete da su kao saizvršioci odgovorni za ubistvo sugrađanina Miroslava Šoškića (22). Vijeće je odbilo 20-ak predloga od-

brane u vezi sa izvođenjem dokaza među kojima je usaglašavanje nalaza vještaka medicinske struke dr Dragane Čukić, dr Miodraga Šoća i Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, kao i saslušanje nekih svjedoka. Okrivljeni su prema navodima tužiteljke Nade Bugarin 17. decembra 2008. godine u ranim jutarnjim časo-

vima na prostoru obale Lima sa umišljajem ubili Šoškića. “Okrivljeni su priveli Šoškića kada je on bez njihovog znanja napustio prostorije i kada su ga sustigli više puta su ga tupotvrdim predmetom izudarali po glavi i tijelu. Nakon što su ga primorali da skoči u Lim kod oštećenog je nastupila smrt”, navodi se u optužnici. B.Č.


CRNA GORA 13

četvrtak, 26. 12. 2013.

ª OPERACIJAº

Mugošin Božićni paket aranžman sa Mitropolijom

G

radonačelnik Podgorice Miomir Mugoša kazao je da će se na današnjoj sjednici “operacionalizovati odluka” sa prethodne sjednice SO koja se tiče dokompletiranja parcela oko Hrama i brda Gorica, zbog kojih su Glavni grad i Mitropolija crnogorsko-primorska vodili sudske sporove.

PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša najavio je da će na današnjoj sjednici skupštine opštine Podgorica biti riječi i o “operacionalizaciji odluke” koja je bila kamen spoticanja sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. On je naveo da će se izvršiti uknjiženje 99 metra kvadratna kod Hrama Hristovog Vaskrsenja koje je Glavnom gradu ustupila Mitropolija, te da postaju vlasnici zemljišta oko brda Gorica. Time će, kako je saopštio Mugoša, prestati sva sudska sporenja između opštine i Mitropolije. Gradonačelnik Podgorice je dodao i da će u tom “aranžmanu” postati i vlasnici objekta ispod brda Gorica u kojem se trenutno nalazi COK, najavivši da će Olimpijskom komitetu tokom sljedeće godine ustupiti besplatno zemljište i komunalije kako bi napravili novu zgradu. Prvi čovjek Podgorice je saopštio i da je budžet Glavnog grada za 2013. godinu ne samo ispunjen već i premašen. “Budžet je bio planiran na 47 miliona eura, a ostvareno je preko 50 miliona. Ta sredstva ko-

ja ostanu biće prebačena u narednu godinu. To je dokaz da je budžet dobro planiran. Naš cilj je da u potpunosti izjednačimo operacionalni i kapitalni budžet, kako bi smo što više sredstava posvetili razvoju grada”, rekao je Mugoša. Sa druge strane, prvi čovjek Podgorice je najavio da će najkasnije za godinu i po dana biti gotov objekat na Kakarickoj gori u kojem će osobe ženskog pola moći da se rehabilituju od psihiaktivnih supstanci. Objekat od 800 kvadrata, u kojem će moći da boravi 16 štićenica koštaće 620.000 eura, a 62 odsto tog iznosa finansiraće Evropska komisija preko IPA fondova, dok će ostatak finansirati Glavni grad i to sa 124.000 eura i Vlada Crne Gore sa 111.000 eura. Inače, do sada su u Centru za liječenje od psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori mogli da se liječe samo muškarci. Gradonačelnik Podgorice je kazao da je svaki sedmi zavisnik u Crnoj Gori ženskog pola, te da je to bio glavni razlog zbog kojeg su se odlučili za gradnju ovakvog objekta. “Vrlo brzo ćemo raspisati ten-

Predlog SNP-a bizaran Mugoša je ocijenio da je amandman SNP-a na predlog budžeta, koji predviđa uštedu od 60.000 eura na telekomunikacijama, bizaran. “Ali mi moramo komunicirati. Dosta sredstava biće uloženo i u digitalizaciju, ali mi svoje obaveze moramo ispunjavati i prema telekomunikacionim kompanijama”, rekao je on. Prvi čovjek Podgorice je najavio

i nastavak radova na stanovima za zaposlene u opštini, te radove na jugozapadnom bulevaru prema Donjoj Gorici za koji je ocijenio da je usko grlo. Najavio je i da će se potruditi da nađu kompaniju koja je spremna da stupi u privatno-javno partnerstvo sa opštinom, kako bi se izgradile pijace na Starom aerodromu i u Tuzima.

Gradonačelnik Mugoša

der za izvođenje radova. Nadam se da će radovi trajati između 15 i 18 mjeseci, ali to će zavisiti od izvođača radova. Prostorije u ovom objektu će biti opremljene, tako da će pored pacijentkinja u njima moći da borave i djeca”, rekao je Mugoša. On je podvukao da je Glavni grad nosilac projekta, a da su partneri opštine Tivat, Kotor, Cetinje, Danilovgrad i Nikšić, kao i zajednica opština. Sekretarka za socijalni rad Snežana Mijušković kazala je da je cilj budućeg objekta ne samo pružanje smještaja i rehabilitacije, već i davanje savjeta.

“Biće otvoren i SOS telefon kako bi zavisnice mogle da nam se obrate za savjet. Takođe ćemo uspostaviti i saradnju sa drugim ovakvim ustanovama u regionu. Značajna nam je saradnja i sa

zajednicom opština i drugim lokalnim upravama jer želimo da se prenose informacije o ovom objektu kako bi njegovi kapaciteti bili iskorišćeni na pravi način”, kazala je Mijušković.

Prave dnevni centar Gradonačelnik Podgorice je najavio da će tokom naredne godine raspisati tender za rekonstrukciju objekta na Starom aerodromu koji će biti pretvoren u dnevni centar. “U naredna tri-četiri mjeseca biće

raspisan tender za rekonstrukciju tog objekta. Dnevni centar je neophodan Podgorici i mislimo da će on umnogome rasteretiti brojne porodice i djecu. I u ovom projektu će nam pomoći EU”, najavio je Mugoša.

JUŽNI JADRAN

Zanimljivi učesnici jedne privatizacije Žarko Šturanović

HERCEG NOVI - Saopštenjem za javnost juče se opet oglasila NVO “Južni Jadran”, u kome ističu da punih 12 godina vode neravnopravnu borbu sa institucijama države Crne Gore, sa jedinim ciljem da dokažu sve nezakonitosti koje su pratile privatizaciju, stečaj i likvidaciju preduzeća “Južni Jadran” AD. Bivši radnici koji nijesu uspjeli da ostvare svoja prava, a kao osnivači ove NVO, navode da nijesu pomagali ni dokazi koji se vide golim očima, kao činjenica da je Čedo Popović, koristeći svoju firmu “Carine” iz Podgorice, kompletnu imovinu “Južnog Jadrana” AD kupio putem kupovine akcija fondova i radnika za 500.000 maraka 2001. godine, a da je samo njen manji, čak ni peti dio, prodao ruskom biznismenu Dimitrij Borisovu za 12 miliona eura. “U neplaćenom porezu na promet, nezakonitostima u poslovanju i procjeni vrijednosti imovine ‘Južnog Jadrana’, nezakonitoj prodaji zemljišta koje je zakupljeno

kroz kupovinu preduzeća nakon vaučerske priivatizacije ništa nije bilo zanimljivo i nezakonito ni za Državnog, ni za Specijalnog ni za Opštinskog tužioca. Policiju ne pominjemo, ona je u ovom filmu posebna priča.” Ova NVO ističe da je na čelu Upravnog odbora preduzeća “Južni Jadran” AD bio Žarko Šturanović u momentu kada je prodato 31 odsto akcija fondova Čedu Popoviću za 237.000 maraka i to po osnovu specijalne aukcije i uredbe Vlade Crne Gore za pet odsto od početne cijene na tenderu. “Opšte je poznato da je crnogorska policija od 1990. do 2001. bila stacionirana u motelu ‘Vinogradi’ u Sutorini, kao i da je preduzeće ‘Carine’ sve vrijeme, po ‘povlašćenim’ uslovima, snabdijevalo namirnicama i drugim materijalom preduzeće ‘Južni Jadran’ AD. Ako ovdje nema bar konflikta interesa, onda ga nema nigdje”, saopšteno je iz ove NVO. Iz NVO “Južni Jadran” ističu i da je Šturanović već deceniju šef kabineta predsjednika Vlade i javio

se na poziv predsjednika države Crne Gore konkurišući, ni manje ni više, za sudiju Ustavnog suda Crne Gore. “Moramo podsjetiti da aktuelni predsjednik države 2001. prilikom ove privatizacije nije bio na toj funkciji i da je njegova uloga u ovom poslu ostala prilično enigmatična.” Dodaju i da je zamjenica Specijalne državne tužiteljke za organizovani kriminal Mira Samardžić, koja u privatizaciji, poslovanju, stečaju, preprodaji imovine, kao i likvidaciji “Južnog Jadrana” nije vidjela ništa sporno, konkurisala za člana Tužilačkog savjeta, za organ koji treba sjutra da bira tužioce “ni po babu - ni po stričevima”. “Moramo istaći da su nam ovi kandidati veoma zanimljivi i da sa nestrpljenjem očekujemo da vidimo kako njihov rad vrednuju oni koje je narod birao”, zaključeno je u saopštenju za javnost koje je potpisala predsjednica NVO “Južni Jadran” Nada Popović. S.M.


14 CRNA GORA PRAZNIČNI AMBIJENT

SANACIJA

Očišćena deponija na Dugunji

HERCEG NOVI - Na sastanku predstavnika hercegnovske opštine i gradske “Čistoće” zaključeno je da je nikšićka firma “Arabis” odradila odličan posao na sanaciji i održavanju glavne gradske deponije na Dugunji. “Veoma smo zadovoljni jer se sada otpad nigdje ne vidi. Deponija je ograđena, otpad se više ne pali, nove količine se mjere i stalno se prekrivaju zemljom, a imamo i čuvara. Zadovoljni su i mještani okolnih sela”, objasnio je direktor “Čistoće” Borivoje Bonić. Predsjednik opštine Dejan Mandić kazao je da je sada potpuno čist teren, te da je deponija u savršenom stanju. “Mjesečno smo za ovaj težak i neprofitabilan posao izdvajali 9.000 eura. To moramo da nastavimo i iduće godine. Zato smo za potrebe održavanja i sanacije deponije na Dugunji u

budžetu predvidjeli 100.000 eura i već početkom naredne godine raspisaćemo tender”, rekao Mandić. Kad je riječ o izgradnji nove sanitarne deponije na lokaciji Duboki Do, privodi se kraju izrada elaborata uticaja deponije na životnu sredinu. Nakon toga će dokumentacija biti predata resornom ministarstvu za dobijanje građevinske dozvole. Za kreditna sredstva će se konkurisati kod finansijskih institucija – fondova i banaka. Izgradnja nove deponije mogla bi da počne pred početak ljeta. Mandić smatra da bi kreditna sredstva po povoljnim uslovima mogli dobiti od Svjetske banke. Ukupna vrijednost investicije je 2,5 miliona eura, ali bi za početak bilo dovoljno i 1,5 miliona, jer bi se tim sredstvima moglo dosta uraditi. S.M.

REKONSTRUKCIJA

Obnova Njegoševe HERCEG NOVI - Radovi na rekonstrukciji glavne hercegnovske gradske saobraćajnice od Tople do zgrade Opštine biće otvorena za saobraćaj 30. decembra, saopšteno je Dnevnim novinama. Prema riječima načelnika Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove Marka Mirjanića, do 30. decembra će se postaviti prvi sloj asfalta. Na pitanje kada je realno očekivati završetak radova, Mirjanić ističe da će, ukoliko budu dozvolili vremen-

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

ski uslovi, rekonstrukcija glavne gradske saobraćajnice biti završena do polovine januara. Inače, dotrajale instalacije i neriješeni imovinsko-pravni odnosi usporavaju radove na rekonstrukciji Njegoševe ulice. Podsjećamo, njena rekonstrukcija koštaće 380.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz opštinskog budžeta. U lokalnoj upravi planiraju da na jesen nastave rekonstrukciju saobraćajnice od Opštine do skretanja za Škver.

Ukrašena Budva Novogodišnji izgled budvanskog bulevara

BUDVA – Komunalno stambeno-javno preduzeće Budva namjerava da naredne godine uradi rekonstrukciju i uređenje javnih površina u gradu, hortikulturnim osavremenjavanjem skverova. Raskrsnica ka Cetinju, Pržnu, te zeleni pojas na glavnom bulevaru, pojas ka skretanju za Jaz, kao i park u Petrovcu biće potpuno rekonstruisani, najavio je direktor KSJP Đorđe Medin. Primjer svega što će uslijediti na-

Djeca iz Engleske za djecu iz Bistrice BIJELO POLJE - U susret Novoj godini Rotari klub Bijelo Polje podijeliće 1.200 paketića djeci u opštinama koje pokriva ovaj klub. Sekretar Rotari kluba Željko Madžgalj kazao je da se akcija realizuje u saradnji sa javnim i nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima porodice i djece kao što su JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju TISA, Udruženje slijepih Bijelo Polje i Mojkovac, JU Centar za podršku djeci i porodici, Udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama, NVO Snažna mama, Centar za medijaciju, kao i drugim organi-

zacijama, seoskim školama i vrtićima u gradovima na sjeveru Crne Gore. “Rotari klubovi u Crnoj Gori u saradnji sa rotari klubovima iz Engleske organizuju raspodjelu ‘shoebox’ paketića koje su djeca iz Engleske uputila vršnjacima iz Crne Gore”, kazao je Madžgalj, dodajući da šest crnogorskih rotari klubova svake godine podijele više hiljada poklona djeci kojima je pomoć i znak pažnje potreban. Madžgalj je naveo da se zahvalnost duguje preduzeću “Mesopromet” koje je organizovalo prevoz i skladištenje poklona u svojim stovarištima. B.Č.

i 200 novih kanti za smeće“, kazao je Medin. KSJP i Sekretarijat za gradsku infrastruturu i ambijent ove godine grad su pred novogodišnje praznike uredili po novom konceptu, kroz rekonstrukciju zelenih površina, te ukrašavanjem djelova grada novim ukrasima. Prema riječima načelnika Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikole Divanovića, vrijednost ukrasa je 24.000 eura. N.L.

PRAZNIK NADE

Proslava Božića u Boki Kotorskoj Vjernici Kotorske biskupije širom Boke Kotorske dočekali su blagdan Rođenja Isusa Hrista na svetim misama, koje su služene u ponoć. Najsvečanije je bilo u Kotoru, u Katedrali svetog Tripuna, gdje je biskup kotorski Ilija Janjić, predvodio pontifikalnu svetu misu. Pjevao je mješoviti zbor kotorske katedrale uz pratnju orgulja i tamburaškog orkestra. Biskup Janjić je u svom govoru pozvao na mir, ljubav, toleranciju i slogu među ljudima. Najradosniji hrišćanski praznik Božić vjernici proslavljaju u krugu svojih po-

POKLONI

redne godine je način uređenja zelenog pojasa na kružnom toku na ulazu u Budvu. “Sadnja maslina i ostalog bilja, njihova iluminacija, primjer je koji ćemo slijediti naredne godine, jer već smo dobili pozitivne odgovore od cijele budvanske javnosti. Čistoća je ono na šta smo ponosni i nastavićemo da Budva bude prepoznata kao takva. U tom cilju, naredne godine planiramo da obezbijedimo 200 novih kontejnera kao

rodica, a i uz prazničnu atmosferu i tradiciju u tome učestvuju i pravoslavni vjernici i svi ljudi dobre volje, kako to već vjekovima traje na prostoru multikulturalne Boke. Prvi put nakon trideset godina, a u slavu 100 godina od posvećenja jednog od najvećih sakralnih objekata u Boki i na Jadranu, ponoćna sveta misa služena je i u Bogorodičinom hramu na Prčanju, a misno slavlje je predvodio prčanjski župnik don Ivo Ćorić. Čestitke povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika vjernicima katoličke vjeroispovijesti uputili su

gradonačelnici Kotora i Tivta, Marija Ćatović i Dragan Kankaraš, kao i predsjednici Skupština i političkih partija koje participiraju u vlasti ta dva grada. Upućujući najiskrenije čestitke sugrađankama i sugrađanima katoličke vjeroispovijesti, kao i svima koji slave, gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš je poželio da nastupajući praznični dani budu ispunjeni zdravljem, radošću i porodičnom srećom. “Neka Božić, simbol radosti i praznik nade, u vaša srca unese ljubav, a u vaše domove mir, sreću i blagostanje”. Z.K.


CRNA GORA 15

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

KRIVOLOV

Nećemo se predati

D

vadesetpetogodišnji Kolašinac K.LJ, po svom kazivanju i opredjeljenju “crnogorski traper”, riješio je da sa svoja tri druga za DN ispriča i drugu stranu medalje krivolova. Zapravo, naš sagovornik objašnjava kako je ovo malo kolašinsko društvo odlučilo da napravi “balans” u prirodi štiteći srne, košute, jelene i zečeve od grabljivaca, odnosno šumskih predatora kao što su lisice, kune, divlje mačke, vukovi.

KOLAŠIN – Usljed velike besparice, kako tvrdi naš sagovornik, krivolovu se pribjegava kako bi se preživjelo. A kako je i Nova godina na pomolu, pojačali su lov na štetočine kako bi od prodaje trofeja imali novca da solidno sa svojim djevojkama provedu novogodošnje praznike. Naš sagovornik kaže da su krivolovom prvo počeli da se bave “čisto zabave radi”, a kako su uvijek vješto znali da umaknu čuvarima, dodatno ih je zabavljala vještina nadmudrivanja. “Svašta je tu bilo kad nas primijete. Nastane ćeranje po cijeloj šumi i skrivanje po nekoliko dana. Znali smo da završimo i u MUPu, ali pošto ništa ne priznamo, oni nas puste. Isto tako nikad nijesmo radili da bi podvalili nekome drugome naše djelo krivilova, ali nijesmo ni priznavali da smo mi krivolovci”, ispričao nam je “crnogorski traper”. Kako već mjesec vlada takozvana suva zima, sa minimum deset stepeni ispod nule, na šta se dodaje još koji stepen na planinama Bjelasici i Sinjajevini koje su ovih dana meta naše krivolovne družine, pretpostavljamo da bi i pingvini na njihovom mjestu padali u nesvijest, međutim, crnogorski traper kaže da se dobro obuku, ponesu svu potrebnu opremu koja se sastoji od nekoliko vrsta zamki i - čekaju. “Znamo da u toku noći pređemo i po deset kilometara u potrazi za štetočinjama. Obavezne su nam krplje, tako da koliko god bio vi-

sok sniježni pokrivač, mi nesmetano stižemo do našeg cilja. Krenemo oko deset uveče, obavezno po mjesečini jer se tada najbolje vidi strvina koju na određena mjesta postavljamo kao mamac zvjerima. E, onda se čeka. Po nekih dva-tri sata. Oduži se to nekad i do pred samu zoru. Ovih dana aktuelne su lisice, kune i divlje mačke”, objašnjava “traper” svoj krivolovni proces. Naš sagovornik je objasnio da mnogo love i na zamke koje pretežno prave sami, a njemu su neke ostale još od djeda koji je bio lovac. Priča nam i o tome kako se sa čuvarima odnos malo popravio nakon što su uvidjeli da oni ne prave štetu, već puštaju svoje zečeve kako bi se obnavljala ta vrsta divljači i da na neki način štite plemenitu divljač od štetočina. “Ljeti ne idemo u krivolov, jer je veliki zabran, a i životinje tad imaju svoje mladunce, pa ne želimo da remetimo taj njihov ljetnji mir. Ali sam ja zato znao ljeti da idem u lov na ribu i to krenem oko pet izjutra i da za dva sata ulovim do četiri kilograma ribe u zavisnosti od terena. Ne koristim dinamit i ne uništavam riblji fond kao što to čine pojedinci koji su članovi kolašinskog sportskog ribolovnog društva”, tvrdi “traper”. Kako nam je objasnio, ribu obično prodaje, jer kako je nezaposlenost u Kolašinu velika, na ovaj način se može solidno zaraditi i preživjeti mjesec. Takođe krzno i glava od divljači, a to je po njegovim riječima obično lisac kapitalac,

proda se u zavisnosti šta želi mušterija, a cijena se kreće od 50 do 100 eura. “Mislim da sam najbolji crnogorski traper trenutno. Malo smo pojačali lov pred Novu godinu jer se treba svečano obući, lijepo izgledati za praznike i izvesti đevojku na neko prijatno i romantično mjesto. To što ću navući reumu tokom čekalice na divljač, valjda će

moja djevojka shvatiti i malo više mi ljubavi pokazati, pa ću o reumi razmišljati kad ostarim”, rekao je na kraju Kolašinac K.Lj. D o d u š e, u z j e d n u v a ž n u napomenu. “Ni poslije ovoga kad objavite, nikad se nećemo predati i vazda ćemo ići u krivolov!”

Milojica Milije Vojinović 25. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra u 14 sati na groblju Slijepač Most.

Jovan Miraša Mrdak 25. decembra 2013. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra u 14 sati na groblju u Ujniču.

Vasilije Milošev Popović 24. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra na gradskom groblju u Danilovgradu. Kuća žalosti Trg 9. decembra 17.

Naš sagovornik sa lovinom

Milan Mirka Dakić 24. decembra 2013. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Ljiljana Radojeva Pajović rođena Mečkić, 24. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 85, Podgorica.

Živko Mitrov Stijepović 24. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra u 13 časova u Srpskoj.

Vukašin Mirka Bauk u 79. godini. Sahrana će se obaviti 26. decembra 2013. na mjesnom groblju Manastir pod Lastvom.

Vojislav Miljana Perović akademski slikar, 22. decembra 2013. Sahrana će se obaviti 26. decembra 2013. u 12 časova na Novom bežanijskom groblju u Beogradu. Kuća žalosti Gandijeva 47a, Novi Beograd.

“To što ću navući reumu tokom čekalice na divljač, valjda će moja djevojka shvatiti i malo više mi ljubavi pokazati, pa ću o reumi razmišljati kad ostarim”,

Dragan Momčilov Šakotić

PLJEVALJSKO VODOSNABDIJEVANJE

Loša voda i sljedeće godine PLJEVLJA – Pljevljaci će i iduće godine kuburiti sa vodom, a piti nekvalitetnu koja se doprema, u Evropi zabranjenim, azbestno-cementnim cijevima. Neće izostati ni restrikcije, ali i sumnje u bakteriološko- hemijsku ispravnost vode sa slavina. Jedino dobro je što povećanja cijena neće biti, neki su od zaključaka jučerašnje rasprave u skupštini opštine tokom razmatranja programa rada JP Vodovod za 2014. godinu. Za silne probleme u vodosnabdijevanju nije kriv direktor preduzeća Milan Lekić, složili su se odbornici i vlasti i opozicije, već neblagovremeno ulaganje u vodovodnu infrastrukturu, postrojenja i opremu koji su decenijama bili zaboravljeni i od opštinskih i od državnih vlasti. “Obaveza preduzeća je da održava ono što je izgrađeno i što mu je predato na održavanje”, pojasnio je Lekić. Prvi čovjek pljevaljskog Vodovoda smatra da su Pljevlja imala šansu da 2009. godine IPA fondovima, Vladi i Evropskoj investicionoj banci kandiduju projekat kojim bi se poboljšalo vodosnabdijevanje grada, ali da je umjesto tog neko odlučio da se ide u izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gradskog kolektora i regulaciju korita Ćehotine za šta će biti utrošeno oko 12 miliona eura. Osim azbestno-cementnih cijevi kojima se voda sa izvorišta u Potpeću dovodi do postrojenja na Pliješi, pljevaljski Vodovod kuburi i sa distributivnom mrežom zbog dotrajalih i šupljih cijevi, posebno na pri-

PREMINULI

S lijeva na desno: direktor Muzeja Radoman Manojlović, direktor Galerije Željko Čabarkapa i direktor Centra za sport i rekreaciju Branko Jestrović

24. decembra 2013. u 58. godini. Sahrana je obavljena 25. decembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Senka Veselina Kovijanić rođena Vučeljić, 24. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 25. decembra u 15 časova u selu Ptič – Lijeva Rijeka.

Kata Brana Vojinović rođena Ljiljanić, 24. decembra 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 25. decembra u 14 časova na groblju Čepurci. Kuća žalosti Jerevanska ulica 10.

Lenka pok. Žarka Murišić rođena Prnjat, 24. decembra 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 25. decembra u 14 časova kod Crkve Sv. Nikole u Kruševicama.

e-mail: sotiroski@t-com.me

ključcima ka stambenim objektima. Zbog toga potrošačima stiže tek svaki treći litar proizvedene vode, a restrikcije su na snazi i u ovim decembraskim danima kada se temperatura spušta i do petnaestak stepeni ispod nule. “Prinuđeni smo na to zbog loše hidrološke situacije, koja je lošija nego u avgustu”, kazao je Lekić dodajući da je zbog restrikcija pove-

ćan i broj kvarova uslijed smrzavanja, ali da je to jedino rješenje kako bi građani imali vodu tokom dana. “Rješavanje vodosnabdijevanja Pljevalja koštalo bi dvadesetak miliona eura, odnosno ulaganje od po pet miliona u narednih pet godina”, ocijenio je odbornik SNP Stojan Tanjević. Program rada Vodovoda usvojen je većinom glasova odbornika ko-

alicije Bolja Pljevlja bolja Crna Gora, a usvojeni su, bez veće rasprave i programi rada javnih ustanova Biblioteke, Zavičajnog muzeja, Galerije, Centra za sport i rekreaciju i Dnevnog centra za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju. Skupština je tokom jučerašnjeg popodneva nastavila raspravu o programima rada JP Čistoća, JP Grijanje i JP Komunalne usluge.D.K.

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi


16 SVIJET

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

HoDorkovski PorUČio ª PUsi raJotUº :

BiH

Ne mrzite Putina

Poslanik uhapšen pri uzimanju mita

BERLIN - Bivši čelnik ruske naftne kompanije “Jukos” Mihail Hodorkovski poručio članicama benda “Pusi rajot”, koje su kao i on nedavno oslobođene, da ne mrze Vladimira Putina. Hodorkovski je po ukazu o amnestiji pomilovan 20. decembra, pošto je služio dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog malverzacija i utaje poreza. On je na svojoj internet stranici upozorio članice grupe ‘’Pusi Rajot’’ na opasnost od negativnih osjećanja i čestitao im oslobađanje, prenio je politički magazin ‘’Špigl’’. ‘’Najvažnije je, bez sumnje, naći snagu da poslije teške zatvorske kazne mržnja i ozlojeđenost ne pronađu mjesto u našim srcima’’, napisao je Hodorkovski povodom oslobađanja ovih devojaka.

Kada je riječ o mržnji i negativnim osećanjima, ovaj ruski tajkun i kritičar Kremlja je na svojoj prvoj konferenciji za štampu po oslobođenju, održanoj u Berlinu, u muzeju na nekadašnjem ‘’čekpointu’’ ‘’Čarli’’ govorio, između ostalog, o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu - ne pominjući pritom zle riječi i mržnju. Hodorkovski je rekao da Putina nikada nije mrzio, da ga smatra ‘’teškim’’ čovjekom i vjeruje da će on (Putin) ostati pri svojim izjavama i neće biti doživotni predsjednik Rusije. Istovremeno je Hodorkovski rekao da je za vrijeme njegovog boravka u zatvoru njegova porodica bila ostavljena na miru, da je i on sam zato pragmatičan i da osvetu ili mržnju nikada nije gajio.

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko i premijer Rusije Dmitrij Medvedev odlaze na sjednicu Vrhovnog državnog savjeta dvije zemlje koja se juče održala u Kremlju u Moskvi. Jedna od glavnih tema zasijedanja bio je najnoviji kredit koji Rusija treba da obezbijedi Bjelorusiji.

2

milijarde eura iznosi najnoviji zajam koji će Rusija dati Bjelorusiji u 2014. godini

SARAJEVO - U jednom hotelu u Tuzli uhapšen je Midhat Osmanović, poslanik u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, prilikom primopredaje mita od 20.000 konvertibilnih maraka, što je oko 10.000 eura. Uhapšeni je pod istragom Tužilaštva i osumnjičen je za organizovani kriminal u vezi sa drugim krivičnim djelima, među kojima je i uzimanje mita od jedne osobe radi rješavanja radnog statusa i zaposlenja, navodi se u saopšenju Tužilaštva. Nakon saopštenja Tužilaštva da je uhapšen O.M, agencija Fena nezvanično je javila da se radi o zastupniku Stranke za BiH Midhatu Osmanoviću. Ova akcija je i poruka da je Tužilaštvo BiH spremno da se obračuna sa organizovanim kriminalom i korupcijom u državi i da u toj borbi neće biti nedodirljivih, piše u saopštenju, uz poziv građanima da koruptivne aktivnosti prijavljuju Tužilaštvu BiH i policijskim agencijama. Osmanović je uhapšen na osnovu saznanja Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, a hapšenje su sproveli pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH, po nalogu tužioca Posebnog odjeljenje za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH i uz naredbu Suda BiH.

Midhat Osmanović

Generalni direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Radovan Rodić ubio se u svom stanu u banjalučkom naselju Čaire, potvrdio je juče MUP Republike Srpske. Kako je objavio Pres RS, 57-godišnji Rodić se objesio u ponedjeljak popodne kada je ostao sam u stanu. Uviđaj su izvršili inspektori za krvne delikte Centra javne bezbjednosti Banjaluka koji su, u prisustvu patologa, konstatovali da na tijelu preminulog nema tragova nasilja koji bi ukazivali na eventualno krivično djelo i da je riječ o samoubistvu.

DUBrovnik

Uplovio kruzer Orijana, posljednji u 2013. godini DUBROVNIK - U dubrovačku luku Gruž juče uplovio je kruzer Orijana sa 2.000 putnika, što je i posljednje uplovljavanje broda na kružnim putovanjima u ovoj godini u Dubrovnik. Ove godine grad je posjetilo 711 brodova na kružnim putovanjima koji su doveli više od 1,2 miliona putnika, što je i najviše do sada. U 2012. u dubrovačku luku je uplovilo 648 brodova s nešto više od milion putnika. Rekordan dan ove godine bio je 25. avgust kada su

kruzeri u Dubrovnik doveli 16.000 posjetilaca. U 2014. godini očekuje se 1 odsto manje putnika jer Dubrovnik neće posjećivati brodovi kompanije Karnival Kruizes koji napuštajaju evropske destinacije, a brodovi kompanije MSC imaće manji broj sidrenja u Dubrovniku, a više u Splitu. Ove godine njihovi brodovi u Dubrovniku su ostvarili 93 sidrenja i doveli 300.000 putnika, dok će u idućoj u Dubrovnik zaploviti 64 puta, a u Split 28.

novi Protesti

Ukrajinci bijesni zbog prebijanja novinarke KIJEV - Oko hiljadu ljudi okupilo se juče ispred zgrade MUP-a Ukrajine zbog fizičkog napada na novinarku Tatjanu Čornovol kod Kijeva u utorak uveče, javile su novinske agencije. Učesnici mitinga tražili su ostavku ministra unutrašnjih poslova Vitalija Zaharčenka. Među demonstrantima su, kako je izvijestio AP, bili novinari i opozicioni aktivisti, od kojih su neki držali fotografije sa unakaženim licem Čornovolove i uzvikivali “Sramota! Sramota!” Čornovolovu (34) su nešto poslije ponoći pretukli nepoznati napadači dok je putovala kući. Dok je vozila automobil drugo vozilo joj je presjeklo put, iz njega je izašlo nekoliko muškaraca, koji su je izvukli iz automobila, pretukli i bacili je kraj puta u jarak. Agencija RIA Novosti navela je da je u utorak u “Ukrajinskoj pravdi” izašla foto-reportaža Čornovolove sa naslovom “Ovdje živi dželat! Imanje ministra unutrašnjih poslova Vitalija Zaharčenka”, u kojoj piše o izgradnji kompleksa zgrada u predgrađu, navodno namijenjenih ministru. Ministarstvo zdravlja Ukrajine saopštilo je da je stanje novinarke,

koja je smještena na kliniku “Boris”, stabilno, a da su povrede koje je zadobila srednje težine, kao i da joj se pruža sva neophodna pomoć. Ukrajinska agencija UNN, pozivajući se na izvor u istražnim organima, javila je, u međuvremenu, da su policajci priveli vlasnika automobila u kom

su bili napadači na Tatjanu Čornovol i da se sada provjerava mogućnost njegovog učešća u krivičnom djelu. Čornovolova je sprovodila novinarske istrage i za internet-izdanje “Ukrajinske pravde” i vodila blog, kritikujući predstavnike vlasti i čelnike države.

ostavke ministara U tUrskoJ

Erdogan tvrdi da je sve zavjera ANKARA - Turski premijer Redžep Tajip Erdogan odbio je da reaguje na ostavke tri ministra zbog korupcionaške afere koja je poljuljala vladu i nastavio da osuđuje “zavjeru” koja je usmjerena protiv njegove vladavine. “Postoji međunarodna dimenzija u svakoj ovakvoj zavjeri. Ovaj slučaj je predstavljen kao sudski proces u cilju da se utiče na budućnost Turske”, rekao je Erdogan na skupu svoje Partije pravde i razvoja (AKP). Ministri unutrašnjih poslova, ekonomije i zaštite životne sredine podnijeli su juče ostavke nakon što su njihovi sinovi povezani sa korupcionaškim skandalom bez presedana. Erdogan je kritikovao i nekadašnjeg saveznika Fetulaha Gulena koga optužuje da stoji iza istrage. “Nikada nećemo tolerisati paralelne državne institucije”, poručio je Erdogan i obećao da će raskrstiti sa “bandama koje samo misle na sopstvene interese, skrivajući se iza religije”. Gulenova organizacija, veoma uticajna u policiji i pravosu-

đu, ušla je u otvoreni rat protiv vlade zbog planova o zatvaranju privatnih škola. Dvadeset četiri osobe, među kojima i sinovi dva ministra, uhapšene su prošle nedjelje zbog optužbi za primanje mita. Oni su lišeni slobode u okviru policijske istrage o korupciji na čijoj meti su bili saradnici premijera Erdogana.


SVIJET 17

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

KATOLIČKI BOŽIĆ

Dok jedni slave, drugi se bore sa nevoljama

1RIM, TRG SVETOG PETRA RIM - Papa Franjo je u svojoj prvoj božićnoj poruci “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu) sa centralnog balkona bazilike na Trgu Svetog Petra pozvao desetine hiljada okupljenih vjernika i turista na mir, ljubav i praštanje. Papa Franjo (77), kome je ovo prvi Božić od kad je stupio na čelo crkve koja u svijetu ima 1,2 milijarde vjernika, održao je misu u utorak na Badnje veče, istakavši značaj saosjećanja sa siromašnima i ukazavši na poniznost, glavno obilježje svog vođenja Rimokatoličke crkve. Tokom govora na Trgu Svetog

Petra, papa je ukazao na potrebu za skromnošću, pozvao je cijeli svijet da se bori protiv trgovine djecom, ali je najviše govorio o potrebi da se zaustave ratovi u svijetu. On je rekao da “svako treba da teži ka tome da bude mirotvorac na ličnom planu”. “Bog je mir: zamolimo ga da nam pomogne da budemo mirotvorci svakoga dana, u našim životima, u našim porodicama, u našim gradovima i zemljama, u čitavom svije-

tu”, poručio je papa Franjo, najviše se osvrnuvši na konflikte u Siriji i u Južnom Sudanu.

D

ok je Papa Franjo pozivao na mir u svijetu sa Trga Svetog Petra u Rimu, Filipinci su u ruševinama, koje je nedavno uzrokovao tajfun Haijan, činili sve da “spasu” ovogodišnji Božić. Obama je sa sunčanih Havaja čestitao praznik svima koji slave, posebno požrtvovanim američkim vojnicima, a Edvard Snouden iz Moskve u svojoj božićnoj poruci poručio da današnja djeca odrastaju u svijetu bez privatnosti, lošijem od onog koji je zamislio Džordž Orvel. U međuvremenu, nevrijeme koje je bjesnilo Zapadnom i Sjevernom Evropom, Sjevernom Amerikom i djelovima Brazila, poslalo je poruku da priroda i nema baš previše obzira prema (nad) zemaljskim praznicima.

2BISLEG, FILIPINI

3 MOSKVA

MOSKVA - Bivši službenik NSA Edvard Snouden poručio je svojoj božićnoj poruci da djeca danas odrastaju u svijetu bez privatnosti, lošijem od onog koji je zamislio pisac Džordž Orvel. “Dijete rođeno danas će odrasti bez poimanja ideje privatnosti”, kazao je Snouden u video-poruci koja je snimljena u Moskvi, a emitovana na britanskom “Kanalu 4”. Najpoznatiji svjetski begunac, koji je dobio azil od Rusije, rekao je da je Orvel upozorio na opasnosti modernih tehnologija, ali da je stvarnost gora od onoga o čemu je napisano u njegovoj knjizi “1984”.

4

MANILA - Filipinci koji su preživjeli razorni tajfun Haijan odlučili su da učine sve kako bi spasili Božić. U tajfunu koji je tu zemlju pogodio u novembru život je izgubilo preko šest hiljada ljudi, a milioni su ostali bez krova nad glavom. Još 1.800 ljudi se vodi kao nestalo. Uništene su kuće, bolnice, putevi, mostovi i usjevi, ali brojne nedaće ipak nisu ubile volju, vjeru i odlučnost naroda ove pretežno katoličke zemlje da i ove godine dočeka sretan Božić. Umjesto novogodišnjih ukrasa i “bombica” , na jelke su se kačile plastične boce i prazne konzerve koje su bile dio humanitarne pomoći podijeljene preživjelima. Oni koji su ostali bez domova Božić su proslavili u šatori-

ma, prihvatilištima ili u ruševinama svojih domova. Od oluje je prošlo gotovo sedam nedjelja, a mnogi se još bore sa svojom tugom. Peter Lakandazo (56) prvi put provodi Božić bez većine svoje porodice. Izgubio je 22 člana, među kojima ženu, kćerke i unuke. On, njegov sin i unuk na Badnje veče su odlučili da odu na grob svojih najmilijih. “Oni su zajedno, mnogo ih je. Tako da neće biti tužni za razliku od nas”, rekao je on za Rojters. Mnogi preživjeli snagu su našli upravo u crkvi. “Zajedno smo i to je jedino bitno”, rekao je jedan Filipinac. (Na slici: Filipinski djeca jedu božićni obrok u ruševinama u gradu Bislegu.)

5 HAVAJI EVROPA, SAD, KANADA, BRAZIL

PARIZ, LONDON, NJUJORK, BRAZILIJA - Hiljade porodica u Francuskoj i Britaniji dočekalo je ove godine Božić u mraku i poplavama uslijed snažne oluje, obilnih kiša i vjetrova jačine uragana. Jaki vjetrovi, koji su dostigli brzinu od čak 145 kilometara na sat, i obilne kiše pogodili su na Badnje veče i Francusku i Britaniju, zbog čega su otkazani mnogi polasci vozova, avionski letovi i putovanja brodom, javile su agencije. Oluje koje su zahvatile veći dio sjeverne Evrope odnijele su u protekla tri dana šest života, od kojih pet u Velikoj Britaniji i jedan u Francuskoj. Vremenske neprilike uzrokovale su brojne probleme i preko Atlantika. U djelovima sjeveroistoka SAD i istočne Kanade sniježno nevrijeme odnijelo je 24 ljudska života. Servisne službe danonoćno rade kako bi ponovo uspostavili redovno snabdijeva-

nje električnom energijom, jer gotovo pola miliona domaćinstava čekalo je Božić u hladnim i mračnim domovima nakon što je protutnjala ledena oluja. Najveći broj žrtava se otrovao ugljen-monoksidom, pošto su ostali bez struje zbog nevremena i, u namjeri da se zagriju, koristili improvizovane toplotne naprave, poput roštilja i gasnih i naftnih generatora za proizvodnju struje, prenijela je agencija. Jugoistok Brazila pogodile su najgore poplave u posljednjih 90 godina u kojima je stradalo najmanje 30 ljudi, dok je 50.000 napustilo svoje domove. Višednevne kiše izazvale su poplave u državama Minaš Žeraiš i Espirito Santo, gdje su mnogi gradovi ostali bez struje i vode za piće, a kuće, putevi i mostovi su uništeni. Strahuje se da je broj poginulih veći, a većina žrtava nije direktno nastradala u poplavama, već u odronima zemljišta poslije obilnih kiša. Ugrožene oblasti helikopterom je obišla i predsjednica Brazila Dilma Rusef koja je rekla da nikad nije vidjela takve poplave i obećala je svu neophodnu pomoć za izgradnju oštećenih objekata i infrastrukture.

HONOLULU - Predsjednik SAD Barak Obama pohvalio je “služenje i požrtvovanost” američkih vojnika i njihovih porodica u jučerašnjem obraćanju povodom katoličkog Božića. “Za mnoge naše vojnike i najnovije veterane, ovo je možda prvi put u posljednjih nekoliko godina da su sa svojim porodicama na Božić”, rekao je američki predsjednik u obraćanju naciji putem radija i interneta, prenijela je agencija Rojters. Obama, koji je sa porodicom na dvonedeljnom odmoru na rodnim Havajima, božićno obraćanje iskoristio je da pozove Amerikance da služe svojim zajednicama.


18 KULTURA

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Muzika

Božić na rokerski način I veliki bendovi imaju prigodne praznične pjesme

TeaTar

ª Njegoš za djecuº u CNP-u Predstava “Njegoš za djecu – kako rastu veliki ljudi”, reditelja Petra Pejakovića biće izvedena danas na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 12 i u 18 sati. Riječ je o kolektivnom autorskom projektu reditelja Pejakovića i glumaca Slaviše Grubiše i Miša Obradovića, koji koristeći se sačuvanim

materijalima i anegdotama o Njegoševom odrastanju i metodom govornih i fizičkih improvizacija, propituju značaj djetinjstva i načina odrastanja za ono što zreli ljudi postaju. Predstava je nastala u produkciji Kotor ArTeatar-a i Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

I Šejn Mekgovan je pjevao o Božiću Bez obzira na koji način ih javnost prihvatala i gradila sliku o njima, Ni rokeri, barem neki od njih, ne bježe od porodičnih tradicionalnih praznika, a Božić i Nova godina su svakako neki od njih. Veliki i važni muzičari su pjevali o tom prazniku, a lista je svakako podugačka. O Božiću je pjevao Džon Lenon, ali i poznati pankerski bend Pouges. Ni neki noviji bendovi, kao što su The Killers ili Smashing Pumpkins ne bježe od te teme. Lenon je sasvim jednostavno nazvao pjesmu, ali tako da bude jasno i da ima veze sa njegovim snaž-

nim angažovanjem za mir u svijetu - “Happy Christmas (War is over)”. Pogues, irski bend iz Londona sa upečatljivim frontmenom Šejnom Mekgovanom opjevao je ljubavnu priču tokom božićne noći u “Farytale in New York”. I žestoki Ramonsi su se dotakli Božića u pjesmi “’Merry Christmas (I Don’t Want To Fight Tonight)”, dok je Tom Vejts radije pjevao o Novoj godini u “New Year’s Eve”. Božića se u svom stilu dotakao i Kris Ria u “Driving home for Christmas”, kao i zahvalni Queen u “Thank God its Christmas”. The Killers su 2006.

napravili priličan udar na top liste sa numerom “A Great Big Sleed” punom prazničkog duha. Bili Korgan, frontmen Smashing Pumpkinsa, napisao je “Christmastime”. I nešto žešći popularni bednovi iz prethodne dvije decenije Linking Park i Blink 182 su pjevali o Božiću. Linking Park o usamljenosti tokom praznika “My December”, a Blink 182 u “I Won’t be home at Christmas”, pjesmi koja nema srećna kraj. I nabrojani nijesu jedini. Tako da praznične plejliste ne moraju biti rezervisane za sladunjave pop pjesmice.

Stečajni upravnik A.D. “VUNKO“ u stečaju B.Polje na osnovu čl.80 Zakona o insolventnosti privrednih društava „ Sl.list RCG “ br. 06/02, 01/06 i 02/07 oglašava

JAVNO NADMETANJE za prodaju imovine A.D. “VUNKO“ u stečaju Bijelo Polje Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika: 1. Zemljište: Površine 81.523/94.673m2, L.N.3535 KO B.Polje dio katastarske parcele br.8/1,sa pravom sukorišćenja. 2. Poslovne zgrade u privredi: br .1-P-360 m2,br.2-P- 44m2,br.3-P-266m2,br.4P-410m2,br.5-P-643m2,br.6-P-2.094m2,br.7-P-96m2,br.8-P-18m2,br.9-P1.331m2,br.10-P-419m2,br.20-P-738m2,br.21-P-768m2,br.22-613m2,br.23-P77m2,br.24–P-50m2,br.25-P-787m2,br.26-P-533m2,br.27-P-2.034m2,br.28-P13.337m2,br.29-P-2.230m2,br.30-P-1.309m2,br.31-P-1.751m2,br.32-P-242m2. Sve se zgrade nalaze na parceli br. 8/1. Svojina 1/1 A.D. “VUNARSKI KOMBINAT “ Vunko“u stečaju B.Polje, upisane u Listu nepokretnosti br.3535 KO B.Polje. 3. Zemljište: Površine 5.742/9.256 m2, List nepokretnosti br.397, dio katastarske parcele br.5 K.O. B.Polje sa pravom korišćenja. 4. Poslovne zgrade u privredi: br.1-P- 4m2, br. 2-P-1.004 m2 i postojeća poslovna zgrada. Sve se zgrade nalaze na parceli br.5 ,svojina 1/1 A.D. “Vunko „ u stečaju upisane u Listu nepokretnosti br.397 K.O.B.Polje. Početna licitaciona cijena zemljišta i objekata pod tačkama 1,2,3 i 4 je 4.050.000,00 eura . 5. Zemljište: Površine 4.302 m2 L.N.397 K.O.Bijelo Polje katastarske parcele br. 6 sa pravom korišćenja. Površine 3.514/9.256m2 L.N.397 K.O.Bijelo Polje, dio katastarske parcele br. 5 sa pravom korišćenja. Početna licitaciona cijena zemljišta pod tačkom 5. je 21.872,00 eura. 6. Zemljište: Površine 3.848 / 94.673m2 L.N.3535 K.O.Bijelo Polje dio katastarske parcele br.8/1 sa pravom sukorišćenja. 7.Poslovne zgrade u privredi: br.18-P-1.084m2 i postojeće zgrade. Sve zgrade se nalaze na parceli br. 8/1. Svojina 1/1 A.D. “VUNARSKI KOMBINAT“ Vunko“ u stečaju B.Polje, upisane u Listu nepokretnosti br.3535 K.O. B.Polje. Početna licitaciona cijena pod tačkama 6. i 7. je 92.000,00 eura. 8. Zemljište: Površine 5.895/94.673 m2, L.N.3535 K.O.Bijelo Polje dio katastarske parcele br. 8/1, sa pravom sukorišćenja. 9. Poslovne zgrade u privredi: br.12-P-818m2, br.13-P-624m2 sa postojećim dimnjakom. Sve se zgrade nalaze na parceli br. 8/1 ,svojina 1/1 A.D. “Vunko„ u stečaju upisane u Listu nepokretnosti br. 3535 K.O.B.Polje. Početna licitaciona cijena zemljišta i objekata pod tačkama 8.i 9. je 154.000,00 eura. 10. Zemljište: Površine 1.244/94.673 m2 , L.N.3535 K.O.B.Polje dio katastarske parcele br. 8/1,sa pravom sukorišćenja. 11. Poslovna zgrada u privredi: br. 11-P-96 m2. Zgrada se nalazi na parceli br. 8/1, svojina 1/1 A.D. “Vunko „ u stečaju upisane u Listu nepokretnosti br. 3535 K.O.B.Polje. Početna licitaciona cijena pod tačkama 10.i 11. je 20.983,00 eura. Na licitaciji mogu učestvovati sva pravna i fizička lica koja prije početka licitacije uplate depozit od 5% na žiro-račun br. 510-30053-91. Status kupca steći će ponuđač koji ponudi najbolju cijenu. Kupac je dužan da u roku od 7 dana zaključi Kupoprodajni ugovor, a licitirani iznos uplati u roku od 15 dana, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. Troškove zaključenja Ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac. Učesnicima licitacije koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 3 dana nakon održane licitacije. Javno nadmetanje će se održati dana 27.01.2014.g. godine u 12 časova u prostorijama A.D.“VUNKO“ Bijelo Polje, Industrijska br.10. Imovina se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana prije održavanja licitacije u vremenu od 9 do 14 časova uz prethodnu najavu. Sva potrebna obavještenja mogu se dobiti na telefon 050/478049, 067/301-881 i 068/220-270.

Stečajni upravnik

Tužna strana 2013.

kO TO TaMO PeVa

Omaž Vujisiću u Sao Paolu Beogradski crtač Artez i umjetnik iz Sao Paula Paulo Ito, koji je ljubitelj kultnog filma Slobodana Šijana “Ko to tamo peva”, urađenog po scenariju Dušana Kovačevića, naslikali su zajedno grafit posvećen tom filmu. Tako je film koji je već više od trideset godina jedan od najcitiranijih na ovim prostorima “Ko to tamo peva” dobio i grafit na jednom zidu u Sao Paolu. “Kada je čuo da sam iz Srbije, rekao mi je da je lud za našom kinematografijom. Ispostavilo se da mu je film Slobodana Šijana “Ko to tamo peva” jedan od omiljenih”, rekao je Artez. On je sa Paulom poslije toga vrlo brzo došao na ideju da na sebi svojstven način daju omaž Pavlu Vujisiću. Film “Ko to

tamo peva” članovi Jugoslavenske akademije filma i umjetnosti proglasili su najboljim filmom jugoslovenske kinematografije nastalim od 1945 do 1995. Pavle Vujisić je jedan od najcenjenijih jugoslovenskih glumaca rođen u Beogradu 10. jula, 1926. godine. Dobitnik je brojnih glumačkih priznanja u SFRJ. Glumačka nagrada za životno djelo, koja se dodjeljuje na Filmskim susretima u Nišu, nosi njegovo ime od 1994. godine. Prije početka glume, Pavle Vujisić se bavio novinarstvom u Radio Beogradu i studirao je prava. Godine 1950. dobija malu ulogu u filmu “Čudotvorni mač”, kojim započinje njegova filmska karijera.

Godina na izmaku bila je izuzetno tužna za ljubitelje filma i televizije pošto su mnogi velika imena preminula. Iznenada su nas napustili nezaboravni Toni Soprano, glumac Džejms Gandolfini, zatim njegov mladi kolega Pol Voker, zvijezda serijala “Brzi i bijesni”, mladi glumac Kori Montit, poznat ulozi u serijlu “Gli” zatim i Liza Robin Keli iz “Veselih sedamdesetih”. Preminula je jedna od omiljenih plavuša Alfreda Hičkoka Džoan Fontejn i filmski Lorens od Arabije, Piter O Tul. Zatim Denis Farina, zvijezda “Kriminalstičkih priča”, jedne od najpopularnijih serija u bivšoj Jugoslaviji, kao i jedan od najboljih pisaca krimi romana Elmord Leonard, prema čijim djelima su snimljeni mnogi uspješni filmovi. Filmski svijet će žaliti za brojnim redateljima i glumcima koji su nas napustili 2013. Oprostili smo se od velikih francuskih reditelja Eduarda Molinara, autora nekih od najboljih evropskih komedija, onda Patrisa Šeroa reditelja “Kraljice Margo” i “Intimnosti”. Umro je i slavni španski reditelj Bigasa Lune, tvorac trilogije o seksu i hrani u koju spadaju filmovi “Šunka, šunka”, “Zlatna jaja” i “Mjesec i sisa”, kao i britanski Majkl Viner koji je potpisao neke od najboljih filmova Čarlsa Bronsona. Napustila nas je zvijezda filma “Moje pjesme, moji snovi” Elenor Parker, španska glumica i pjevačica Sara Montiel, kao i legendarni turski glumac Tunčel Kurtis koji je glumio i u mnogim evropskim produkcijama.


KULTURA 19

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

IZLOŽBA

Posveta Marine Abramović Njegošu

Virtuelna kutija Izložba Maje Džoganović “Virtuelna kutija” biće sjutra otvorena u Perjaničkom domu na Kruševcu, u 19 časova. Rad koji će ovom prilikom biti prikazan je konstruisan kao prostorna instalacija, sa video projekcijom i objektom. “Ovaj rad se bavi temeljnim dualizmom materijalno-nematerijalno, kao i značajem ovoga drugoga. Istraživanje se odnosi na sljedeće dualizme, kao i njihovo međusobno prožimanje: materijalno-nematerijalno; duša-tijelo; zemaljskonebesko; prolazno-vječno; ograničeno-neograničeno; mnogostruko-jedinstveno; prizemno-uzvišeno; pojedinačno-apsolutno; mjerljivo-neizmjerno; saznatljivonesaznatljivo”, navodi se u najavi predstavljanja rada mlade umjetnice.

Video slavne umjetnice u novom kontekstu premijerno na Cetinju Jelena Boljević

U

okviru projekta “200 godina samoće – Njegošiations”, danas u 12 sati biće otvorena nova izložba u Biljardi na kojoj će biti predstavljen rad Marine Abramović “Držanje mlijeka”. Kustos izložbe Petar Ćuković istakao je u razgovoru za Dnevne novine da je važno što je Marina Abramović prihvatila poziv da učestvuje u obilježavanju Njegoševog jubileja, te da ovaj njen rad iz 2009. godine sada dobija posebno značenje.

Projekat “200 godina samoće – Njegošiations” od 4. novembra odvija se u Biljardi kao kontinuirani niz pojedinačnih nastupa pozvanih odabranih umjetnika kojim se Centar savremene umjetnosti Crne Gore uključio u obilježavanje 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. “Riječ je o izložbi koja je po formi neobična za Crnu Goru, ali nije nepoznata u svijetu. Umjesto jedne kolektivne izložbe u istom vremenskom terminu imamo izložbu koja se odvija u kontinuitetu, a koja je u skladu sa nazivom projekta “200 godina samoće – Njegošiations” - odnosno razgovora odabranih umjetnika sa Njegošom. Takvom koncepcijom koja podrazumijeva jednog umjetnika u jednom terminu, u jednoj istoj prostoriji, povećana je pažnja na ideju subjektivnog odnosa prema Njegošu”, kazao je jedan od autora projekta, istoričar umjetnosti Petar Ćuković Dnevnim novinama. On je objasnio da je riječ o zbiru ranijih radova koji pogađaju u srž problema i ne predstavljaju nikakvu ilustraciju Njegoševih misli niti Negoševog lika, već su razmišljanja umjetnika koji imaju dubinsku vezu sa Njegoševim idejama. “U tom smislu je i rad Marine Abramović “Držanje mlijeka” nekom dubinskom vezom povezan sa veličinom Njegoševog intelektualnog svijeta. Na jedan predivan način to djelo se sada transformiše

Rad Marine Abramović “Držanje mlijeka” nekom dubinskom vezom povezan sa veličinom Njegoševog intelektualnog svijeta. Na jedan predivan način to djelo se sada transformiše u rad koji može biti shvaćen i kao posveta Njegošu u rad koji može biti shvaćen i kao posveta Njegošu. To njeno držanje mlijeka imalo je poseban smisao i kontekst vezano za legende o Svetoj Terezi od Avile i kartezijanski manastir koji je hranio oko 8.000 siročadi, a sa druge strane u cijelu priču je upleten Marinino sjećanje na djetinjstvo. Čitava ideja kuhinje dodatno je poetizovana pričom o njenoj baki. Sve to zajedno uvezuje u priču odnos prema mlijeku, a generalno i Marininim iskustvima vezano za izdrživost tijela... Sada imamo i ovaj novi kontekst kakav samo veliki radovi mogu da pronađu, a to je, recimo, prinošenje mlijeka Njegošu”, pojasnio je Ćuković.

Četiri decenije od “Arhipelaga Gulag”

Slijede Martek i Nikšić U okviru projekta “200 godina samoće – Njegošiations”, u organizaciji Centra savremene umjetnosti Crne Gore, do sada su radove izlagali Zdravko Joksimović Serija radova “Kuhinja”, kojoj pripada i rad “Držanje mlijeka”, je skup video zapisa i fotografija nastalih u Španiji, u napuštenim prostorima jedne kuhinje (izuzetnog arhitektonskog dizajna, izrađene tokom Frankovog režima) u manastiru kartezijanskih monahinja. Iako je rad nastao kao omaž Svetoj Terezi od Avile - koja u svojim spisima govori o iskustvu mističke levitacije u kuhinji – on postaje, iznad svega, autobiografski rad, imajući u vidu da, kako sama umjetnica kaže u jednom intervjuu povodom ove serije: “U mom djetinjstvu kuhinja moje bake bila je centar mog svijeta: sve priče su ispričane u kuhinji,

● FOtO priča Na osnovu člana 36. Zakona o privrednim društvima i člana 24. Statuta AD Dekora Rožaje, Odbor direktora saziva

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD DEKORA ROŽAJE Za 28.01.2014.god. sa početkom u 11.00 časova u prostorijama Dekora, ind. Zona Zeleni, Rožaje. Za sjednicu predlaže sljedeći

D n e v n i

r e d

1. Donošenje odluke o rješavanju statusa preduzeća i statusa zaposljenih. Materijal za skupštinu može se preuzeti u prostorijama AD Dekora, svakog radnog dana od 09 do 15 casova. Kontakt telefon: 069 047 220 Predsjednik Odbora direktora Nuro Mujević

Mau u čast Čovjek se fotografiše mobilnim telefonom ispred statue prvog čovjeka Kine Mao Cedunga na izložbi u Pekingu posvećenoj proslavi 120 godina od rođena nekadašnjeg lidera te države. Cijela država obilježava ovaj datum, ali će se većina važnih događaja odvijati u provinciji Hunan u kojoj je Mao i rođen.

i Ilija Šoškić. Nakon rada Marine Abramović, u Biljardi će tokom januara biti prikazani radovi Vlada Marteka (Zagreb) i Damira Nikšića (Sarajevo). sve savjete u vezi sa mojim životom dobila sam u kuhinji, sva proricanja budućnosti u šoljicama crne kafe su se dogodila u kuhinji, tako da je to stvarno bio centar svijeta odakle su došle sve moje najljepše uspomene”. Ovaj rad briljantno prepliće istinu tijela, retoričke strategije izdržljivosti, kao i estetski i jezik ljepote. Video traje 12 minuta i 43 sekunde. Otkako je počela sa svojim performansima izdržljivosti u Evropi tokom sedamdesetih godina, Marina Abramović nalazi se u prvom planu inovacija u savremenoj umjetnosti, pomjerajući tako granice i ograničenja njenog tijela, korišćenja medija, pa čak i definiciju umjetnosti.

Prije 40 godina, 28. decembra 1973. godine, u Parizu je objavljen “Arhipelag Gulag” Aleksandra Solženjicina, jedno od najvećih djela 20. vijeka, a ta antologija staljinističkog terora je promijenila stav Zapada o Sovjetskom Savezu. Djelo je najprije objavljeno u Rusiji u YMCAPres, izdavačkoj kući emigracije. Knjiga je prevedena na 40-ak jezika u oko deset miliona primeraka. Gulag je postao opšte korišćena imenica za Glavnu upravu logora u Sovjetskom Savezu. “Ako procjenjujemo prema kriterijumima efikasnosti nekog djela na razvoj svetske istorije, to je sigurno jedna od najuticajnijih knjiga 20. vijeka”, rekao je književni agent Solženjicina, francuski izdavač Klod Diran. Reakcija Kremlja je uslijedila dva mjeseca nakon objavljivanja knjige. Solženjicin je uhapšen, oduzeto mu je državljanstvo i protjeran je iz Sovjetskog Saveza. U Rusiju se vratio 1994. godine nakon 20 godina egzila.


20 REPORTAŽE U inat mUškarcima

Epska pjesma jedne žene

M

ilojka Perova Perović iz sela Macavare u Banjanima za sebe kaže da doprinose širenju nacionalizma. da voli muškarcima da tjera inat, pa tako znatan dio života posve- “Ti isti ljudi sa kojima sam se drućuje tipično “muškom zanatu” - pisanju epske poezije. žila i provodila vrijeme, moji prijatelji, zaboravili su me. To im nije bilo teško jer su se posvetili nekim drugim stvarima, drugoj muzici. KoriSklonost ka poeziji, kako sama ka- kim festivalima sam bila član žirija, stili su gusle za širenje nečeg veoma že, naslijedila je od oca Pera koji je što je bilo vrlo interesantno za jed- ružnog umjesto dotadašnjeg pripoza života i sam često pisao. Prvi po- nu ženu”, prisjeća se Milojka sara- vijedanja uz ognjište”, sa tugom u sao koji je prihvatila u administra- jevskog života. glasu objašnjava Milojka, koja je taciji na Elektrotehničkom fakultetu u Ona objašnjava da su najpozna- da napustila Sarajevo i samo sa ličSarajevu tamo je zadržao sve do rat- tiji guslari željeli i tražili saradnju nom kartom u prtljagu vratila se u ne 1992. godine. Za sebe voli da ka- sa njom, jer su veoma cijenili njene rodnu Crnu Goru. Poslije povratka u Nikšić, Milojka že da je žena koja uživa muškarci- stvaralaštvo. ma da tjera inat, pa tako ubrzo poči“Posebnu čast sam doživjela ka- je prvih sedam godina provela kao nje i da se bavi klasičnim “muškim da mi je producent RTV Ljubljana izbjeglica u rođenom gradu i tada poslom” - pisanjem epske poezije. predložio da napišem poemu na te- je odlučila da svoje osjećaje preneNije jedina žena koja se tih godina mu stradanja u Jasenovcu, to je pr- se na papir, te nastaje tekst pod nabavila epskom tematikom, ali je na vi tekst objavljen na tu temu u SFRJ, zivom “Godine poniženja” u kom je prostorima bivše Jugoslavije jedi- i to 1985. godine”. zabilježila teške detalje života nakon ni ženski tekstopisac koji se aktiv- ● skoro cijela sFrj radila povratka u rodno mjesto. Život u Crno bavio pisanjem guslarskih pjenoj Gori inspirisao je da počne sa piNa jedNom projektu sama, i to skoro deceniju. Sve se posanjem proze, pa su u tom periodu čelo slučajno jer je “tjerala inat” jed“”Jasenovac” je moja posveta žr- nastale još dvije knjige. Prošle godinom poznaniku. tvama jasenovačkog logora. Na nje- ne izdala je knjigu “Sunce njene lju“Upoznala sam u čistoj dokoli- mu su pored mene koja sam Crno- bavi” u kojoj se govori o sučeljavanju ci jednog čovjeka u Sarajevu koji je gorka sa prebivalištem u Sarajevu dva pola, vječni i neravnopravni odpjevao i pisao guslarske pjesme. To- bili i jedan producent iz Sarajeva, a nos između muškarca i žene tokom kom razgovora sa njim rekla sam da drugi iz Beograda, dok su izvođači bi- sedamdesetih godina prošlog vijei ja znam da pišem, u šta u prvi mah li iz Titovog Vrbasa, a izdavač kasete ka. U prvoj knjizi “Usiđelica”, autorka nije povjerovao. Kazao mi je da mu, RTV Ljubljana. Skoro cijela SFRJ ra- kroz tri cjeline priča priču o patrijarukoliko je to tačno, za neki dan done- dila je na jednom projektu”, sa pono- hatu i ratu, ali i poziciji stigmatizovasem napisanu epsku pjesmu. To sam som priča Milojka. ne žene u Crnoj Gori koja čini dobra i učinila i tako dokazala da jedna žeMeđutim, kada su 1989. godine u djela žrtvujući se u interesu porodina umije da piše i guslarske pjesme”, Sarajevu stvari počele da se mijenja- ce. Pored toga, Milojka svoje stavopočinje Milojka svoju priču. ju, kako je kazala, tada su i gusle pro- ve i iskustva nerijetko objavljuje i u ● Nova epska pjesma Nalazi mijenile svoj dotadašnji kurs i počele dnevnoj štampi. J.Lasica svoje pokloNike Nakon što je otkrila svoju sklonost, ona “punim plućima” kreće u avanturu pisanja nove epike. Odmah se učlanila u sekciju pjesnika i pisaca pri Guslarskom društvu “Filip Višnjić” u Sarajevu i u periodu od 1984. do 1989. godine je posvećeno radila isključivo na stvaranju epskih pjesama u desetercu i osmercu, čime je započela put ka uspjehu. “Sve svoje pjesme sabrala sam u zbirku pjesama “Svaka sudba novu sudbu nađe”. Sedam tekstova sam objavila na audio kasetama od kojih su dva teksta doživjela ponovno izdanje. Vrlo brzo sam stekla ugled i poštovanje među svim tim muškim svijetom. Posjećivala sam mnoge festivale, manifestacije i koncerte na prostorima bivše Jugoslavije. Na ne-

Milojka godinama stvarala guslarske pjesme

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

DUbai

Ovogodišnji vatromet za Ginisa Planiran najveći novogodišnji pirotehnički spektakl na svijetu Emirat Dubai, koji je nedavno izabran za domaćina Svjetske izložbe 2020, najavio je za Novu godinu grandiozni, najveći vatromet na svijetu. Ovaj pirotehnički spektakl bi trebalo da u novogodišnjoj noći obasja nebo nad Dubaijem čitavih šest minuta. Lokalne vlasti su saopštile da će tom prilikom biti ispaljeno rekordnih 400.000 projektila sa vještačkog ostrva Palm Džumeira i “arhipelaga” Svijet, skupa od 300 ostrva koja formiraju mapu

svijeta. Prema pisanju lista Al-bajan, ovim vatrometom, na kojem će biti angažovano 200 tehničara, emirat želi da uđe u Ginisovu knjigu rekorda. Dubai se trudi da status atraktivne turističke destinacije stalno potvrđuje novim projektima, često faraonskim, kao što su najviša kula na svijetu Burž Kalifa (828 metara), vještačka ski pista u sklopu tržnog centra i Palm Džumeira, vještačko ostrvo u obliku palme...


REPORTAŽE 21

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Luka Hamburg

Dom za mornare

Za Božić i pomorci postaju sentimentalni Mjesto je osnovano kao jedna vrsta prenoćišta i prostor za susrete pomoraca koji su još aktivni

P

omorci su navikli da mjesecima ne budu kod kuće, sa porodicama. Međutim, za Božić i oni postaju sentimentalni, pogotovo ako familiju, u međuvremenu, na neki način izgube. Alternativu im pruža Dom za mornare u Hamburgu.

Već na ulazu u Dom za mornare u Hamburgu, posjetilac će naići na tragove predstojećeg božićnog slavlja: na podu leže ostaci srebrnih traka kojima je okićena i božićna jelka. Osim uobičajenih predmeta koji i inače ukrašavaju ovaj Dom, brodske zastave, pojasevi za spašavanje, mornarska zvona i slično, svuda se nalazi i božićna dekoracija. “Pomorci su kao mala djeca u ovim danima, raduju se Božiću i danima koji se razlikuju od njihove svakodnevice”, kaže s osmijehom Inka Peschke koja Dom za mornare Kryenkamp vodi već deset godina. Naime, iako je ovo mjesto osnovano kao jedna vrsta prenoćišta i mjesto susreta još aktivnih pomoraca, tokom godina ovdje se naselila i nekolicina stalnih gostiju i to iz cijelog svijeta. Većina je starija od 50 godina budući da Dom za mornare u Hamburgu

oni više ne mogu pronaći zaposlenje na nekom brodu. “Oni su decenijama plovili i radili na njemačkim brodovima. Samim tim, ako još nijesu u penziji, imaju pravo na novac za nezaposlene kojeg bi izgubili ukoliko bi napustili Njemačku i vratili se u domovinu izvan Evrope”, objašnjava Peschke. Jedan od njih je Isaac Prah. U skromnoj kuhinji na trećem spratu u loncu se kuva povrće i veliki komadi mesa. On ovdje živi već deset godina otkako je prestao raditi. “Tu i tamo odlazim u domovinu, u Ganu i posjećujem porodicu, ali za Božić sam ovdje. Avionske karte su preskupe pa radije taj novac pošaljem kući nego da ga potrošim na put”, priča ovaj 63-godišnjak. Oko vrata ima obješen široki zlatni lanac, a oko ruku isto tako široku sre-

brnu narukvicu. “I prošli Božiće sam proveo ovdje. Lijepo mi je iako je drugačije nego slavlje u Gani. Ovdje ljudi ostaju kod kuće, kod nas izlaze van, slave svi zajedno i posjećuju koncerte”, kaže Prah. U Domu za mornare u Hamburgu ovih se dana može čuti i klavirska muzika. “Ja sviram, iako se može reći prije loše nego dobro. Ipak, naučila sam nekoliko božićnih pjesama, a drugi pjevaju...”, objašnjava Peschke. Jednom su, priča ona, organizirali i pravu pozorišnu božićnu predstavu. “To je bilo jako zabavno: vidjeti pomorce preobučene u Mariju i Josifa. Jedan Libanac koji je vjerojatno bio musliman, glumio je jednog od pastira. Nama nije važna vjerska pripadnost. Ko nije hrišćanin, taj po pravilu ne ide u crkvu, ali inače svi slavimo zajedno”, kaže Peschke. Međutim, ima i onih koji se ovih dana povlače u sebe, u svoju sobu. “Ja to baš i ne razumijem, pa baš ovih dana je hrana izvrsna”, kaže Enrico Stierli, švajcarski mornar. Tradicionalni njemački obrok na Badnje veče njemu očigledno veoma prija salata od krompira i kuvane kobasice. On ne plovi još od 1997. godine, a prestao je jer ga posao nije tako radovao kao ranije. “Danas je to samo stres. Ujutro u luku, popodne opet van. Prije smo u luci ostajali i dvije do tri nedjelje, to su bila drugačija vremena”, priča 60-godišnji Stierli. Najljepši Božić proveo je, kako kaže, prije mnogo godina na Sri Lanki. “Bili smo u Colombu, odmarali na suncu. Sjećam se i slonova koji su bili božićno ukrašeni. Lijepo je bilo i u Kolumbiji, ali i u Finskoj. Mnogo snijega, čist vazduh i zgodne djevojke. Bila su to romantična vremena”, priča s osmijehom Stierli. Njegov kolega kojeg svi od milja zovu “švajcarski kapetan”, Jirgen Nikla-

Ilustracija

us, sjedi pored njega i klima glavom. Njih se dvojca očigledno već dugo poznaju i mnoge su Božiće proveli zajedno, neke i na otvorenom moru. “Za Božić mnogi postanu sentimentalni. To je normalno i ako se ne pripazi ili ništa ne preduzme, obično sve završi u velikoj pijanki”, kaže Niklaus. Usprkos 69 godina života, Niklaus je još prije pola godine još plovio. Boji se već i pomisli kako će jednom svemu tome doći kraj. “Ja sam 42 godine na moru i tamo mi je dom. Trenutno se može dobiti posao uglavnom na brodovima ko-

ji plove sjevernim morima, ali ja ako idem još na brod, idem samo ako mi pruži prilika za Sredozemlje”, priča Niklaus. On trenutno traži stan u Švajcarskoj, u Bazelu. “U posljednjoj petini života, čovjek se ipak mora odlučiti gdje će mu biti luka. U Hamburg ću sigurno dolaziti i dalje. Ovdje u ovom Domu za mornare uvijek sretnem stare kolege, na šanku.. Onda popričamo kako nam je bilo u Brazilu, Šangaju... To će mi sigurno nedostajati”, kaže on. (Deutsche welle)


22 ZABAVA

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

SKANDAL

Antonija dala Čoli već otpjevanu pjesmu

PALO POMIRENJE

ber je imao svoj TV šou “Koj te šiša”, u kom je gost bila pomenuta pjevačica Antonija Šola. Prilikom gostovanja, ona je trenutno aktuelni hit Čolića poklonila Žaretu. Kako će reagovati Čolić kada vidi da je kupio već poklonjenu pjesmu, saznaćemo uskoro. Za sada, ostaje informacija da i Žare Berber planira da otpjeva pjesmu sa drugačijim aranžmanom.

NASTUP U BEOGRADU

Edo Maajka zaključio uspješnu godinu Edo Maajka je nakon osam godina, proteklog vikenda nastupio je u Beogradu. Bosanski reper je zajedno sa svojim dugogodišnjim saradnikom i velikim prijateljem Frenkijem, kao i di-džej Soulom gostovao u klubu “Gun”. “Mjesecima sam iščekivao ovaj nastup. Nakon osam godina emocionalnog naboja ovo je dosta energično i snažno predstavljanje beogradskoj publici. Na mojim nastupima na Exit festivalu uvijek smo imali pozitivne reakcije, dakle razmjena energije, obostrana ekstaza, pozitivan osjećaj i emocije”, izjavio je Edo Maajka. Dan prije nastupa u Beogradu, Edo je održao koncert u Aleksincu, a dan poslije i u Ključu, čime je zaključio ovu radnu

godinu. Reper, pravog imena Edin Osmić, na dan koncerta u Ključu napunio je 35 godina.

Filip Panajotović i Danijel Alibabić izgladili su sve nesuglasice. Između njih je palo pomirenje u restoranu “Kašmir”. Do susreta je došlo na manekenovu inicijativu, kad je pozvao pjevača da se nađu sa željom da mu se izvini. Njih dvojica su dva sata razgovarala, nakon čega su se provodili na ženskoj večeri koja je organizovana u ovom restoranu. “Otkako su izašli sa ‘Farme’, njih

Sigurno nikog neće začuditi podatak da glumac Čarli Šin ima snimak iz “kućne radinosti”. Već godinama uživa u društvu porno glumica, pa je koketiranje i sa tom vrstom kinematografije nekako bilo logičan dalji korak u Čarlijevom životu. Ova informacija isplivala je tokom suđenja muškarcu koji je provalio u kuću bivše žene Nikolasa Kejdža i ukrao kompjuter na kojem su se nalazili brojni privatni snimci. Među njima je, piše u sudskim dokumentima, bio pornić Nikolasa Kejdža, ali i “kućni video” Čarlija Šina. Zašto je taj snimak bio kod Kristine Fulton, nije objavljeno, mada jedino može da se pretpostavi da mu je upravo ona partnerka na snimku. Sav dokazni materijal ostaće ipak zapečaćen, pa fanovi neće moći da vide da li Čarli “pobjeđuje” u krevetu kao i u pravom životu.

Želim duet sa Anom Nikolić uslov”, priča Rašo. On nam je pojasnio da je njegov muzički stil približan onom koji izvode Dženan Lončarević i Aco Pejović. “Moji idoli su Aca Lukas i Aco Pejović i njihove pjesme najčešće izvodim. Naravno, pjevam i zabavnjake... Ma izvodim sve što je aktuelno i što publika traži”, kroz smijeh otkriva Ristović. Ovaj mladi momak je svjestan da je regionalnu karijeru teško napraviti, jer na sceni već ima dosta dobrih pjevača, ali da to za njega nije prepreka i želi da vjeruje kako će se uskoro i za njega otvoriti vrata najvećih diskografskih kuća. “Zadovoljan sam onim što sam postigao ovdje, publikom i honorarima, ali nije neskromno ako

I Alibabić je zadovoljan zbog pomirenja. “Umijem da praštam. Filip je dobar momak i vjerujem da se iskreno pokajao zbog svoje greške. Dugo smo razgovarali o svemu i našli rješenje. Moja supruga Jovana ne zna da sam izašao s Filipom i naljutiće se kada čuje, ali šta da radim. Mislim da će razumjeti”, rekao je pjevač, prenosi Kurir.

Čarli Šin ima pornić

DOMAĆA SCENA

Rašo Ristović nije pretjerano poznat široj javnosti, ali ljubiteljima dobrog provoda sigurno jeste. Naime, ovaj dvadesetšestogodišnji momak aktivno se bavi muzikom već šest godina i, kako kaže, nastupao je u skoro svim gradovima Crne Gore. Do sada je snimio tri pjesme, ali kako nije pridavao veliki značaj promociji, nažalost, nijedna od njih nije doživjela regionalnu popularnost. Sada je odlučio da okrene drugi list, te unaprijedi karijeru kako bi se za njega čulo i van granica naše države. “Tražim novu pjesmu, i evo prilike da pozovem poznate autore ali i ljude koji se profesionalno ne bave stvaranjem muzike da me kontaktiraju. Možda bi poslije tri brže pjesme bilo vrijeme da snimim i baladu, ali to nije nikakav

dvojica se nijesu čuli. Kad je maneken raskinuo sa Stanijom, sve se promijenilo i sada je sve opet po starom”, rekao je naš izvor. Panajotović kaže da mu je žao što se svađao s Danijelom: “Zvao sam Danijela da mu se izvinim. On je uvijek bio i ostao moj prijatelj. Više puta sam rekao da sam se pogubio u nekim stvarima na ‘Farmi’ i da mi je žao što je ispalo da sam mu neprijatelj, što nije tačno”.

● FOTO priča

kažem da bih volio da me više ljudi zna. Volio bih da sarađujem sa najboljim domaćim autorima, među kojima su svakako Vlado Georgiev, Sergej Ćetković, Marina Tucaković ili Dragan Brajović Braja.” Rašo nam je otkrio da kada bi snimio duet, za partnerku bi najradije izabrao atraktivnu Anu Nikolić, a poslije nje i svog uzora Aca Pejovića. On je dodao da ga svi znaju kao Raša Ristovića, te da trenutno nema potrebu za umjetničkim imenom, ali ako neki njegov nadimak vremenom zaživi, rado će ga prisvojiti. Ovog mladog momka za praznike možete slušati u podgoričkom klubu “Mednes”, a tokom januara u više gradova na sjeveru i Primorju. Z.Š.

Foto: Mirko Savović

Hrvatska pjevačica Antonija Šola potpisnik je najnovijeg hita “Što ti dadoh” Zdravka Čolića. Makedonski estradni magazin Bekstejdž došao je do jednog video-snimka na kojem se jasno vidi da je Antonija, dvije godine ranije, istu ovu pjesmu poklonila makedonskom šoumenu Žaretu Berberu, poznatom po učešću u “Survivoru” i “Farmi 5”. Prije dvije godine, Žare Ber-

Supruga Jovana ne zna da sam izašao s Filipom


ZABAVA 23

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

INTervjU

Moje srce je slobodno

Makedonsko devojče Karolina Gočeva DN predstavlja novi album i sumira dvije decenije rada Danilo Brajković

F

antastične vokalne sposobnosti, muzika protkana najljepšim osjećanjima i iskrenost u poslu kojim se bavi makedonsku pjevačicu Karolinu Gočevu duže od dvije decenije čine jednom od najuspješnijih muzičkih umjetnika regiona. Balade poput “Više se ne vraćaš”, “Kad zvezde nam se sklope” i “Kad voliš” postale su prave ljubavne himne, a privrženost zemlji Karolina će uskoro dokazati i drugim albumom izvornih pjesama “Makedonsko devojče”. To će, prema njenim riječima, biti kruna dosadašnje karijere.

Nedavno ste predstavili pjesmu “Čalgiska” kao uvod u novi album. Zbog čega ste se opet odlučili za elegiju? U principu, svaka je čalgijska pjesma tužna, pa tako i ova. Nema baš puno izbora kad se pjeva takva vrsta pjesama. Meni je važno da je pjesma prelijepa i da je naišla na nepodijeljeno dobre reakcije kod svih koji su je čuli, posebno kod mojih fanova. Da li su numera i ta neka tužna nota koju tekst prenosi posvećeni nekome iz Vašeg života? Tekstopisac nema nikakvih dodirnih tačaka sa mojim životom. Naravno, da bih otpjevala neku pjesmu, definitivno mora da mi se svidi. Planirate li da “Čalgisku” snimite i na srpskom jeziku? To ne planiram. Prethodni album “Makedonsko devojče” i njegov drugi dio su autentični makedonski proizvodi koji se baziraju na etno osnovama i pjevanje na bilo kom drugom jeziku nema nikakvu logiku. Zakazali ste koncertnu turneju početkom iduće godine kao svojevrsnu promociju albuma “Makedonsko devojče 2”. Da li je snimanje albuma gotovo i kakve pjesme da očekujemo? Snimanje albuma je već gotovo. Album izlazi baš 20. februara, na prvom koncertu od ukupno pet zakazanih u Skoplju. Album sadrži deset pjesama i pretežno se radi o sporijim notama. On je rađen sa previše ljubavi. Možda sam i najviše ljubavi uložila baš u ovaj album i sigurna sam da će publika to osjetiti. Znači, promijenili ste mišljenje da je prethodni album najbolji u karijeri?

“Kap ispod neba”, ipak, nije moj najbolji album, ali je sigurno najzreliji. Najbolji album u karijeri će mi svakako biti “Makedonsko devojče 2”. Karijeru ste počeli, sada već davne, 1992. Da li, nakon više od dvije decenije postojanja na sceni, možete reći da je ovo karijera koju ste željeli ili biste, ipak, nešto voljeli da promijenite? Veoma sam zadovoljna kako su se stvari odigrale u proteklih 20 godina, pogotovo što uslovi za muzički rad na ovim prostorima nikad nijesu bili laki. Svakako da bih u sve ovo krenula iz početka, nadam se samo da mi ne bi bilo dosadno da ponovo prolazim kroz isto. Publika Vas je zavoljela kroz prelijepe balade poput “Srešćemo se opet”, “Kad voliš” i mnoge druge. Gotovo u svakoj pjesmi pominjete ljubav. Da li je riječ o proživljenim pričama iz Vašeg života? Svakako da se trudim da u svaku pjesmu unesem dio sebe i teško bih se odlučila da otpjevam pjesmu iza koje ne stojim. Trenutno je aktuelan šou “Tvoje lice zvuči poznato”, a nedavno je Snežana Babić Sneki imala zadatak da Vas imitira i otpjeva pjesmu “Više se ne vraćaš”. Da li ste zadovoljni imitacijiom? Uspjela sam da vidim taj nastup na Jutjubu. Sneki je veoma šarmantna i lijepa žena, tako da je definitiv-

no uspjela da me nasmije. U popularnom takmičenju “X faktor” pojavio se Daniel Kajmakoski kao jedan od favorita. S obzirom na to da je on pisao muziku i tekst za Vaš hit “Više se ne vraćaš”, šta nam možete reći o njemu? Daniel je super momak. Do naše saradnje je došlo slučajno. Upoznali smo se u jednom šouu u Bugarskoj, gdje sam nastupala u kategoriji poznatih, a Daniel je bio među talentima. On je veoma talentovan pjevač i nadam se da će konačno uspjeti da napravi nešto konkretno nakon “X faktora”. Prijaju li Vam komplimenti da ste najljepše makedonsko devojče? Nikad nijesam učestvovala na bilo kom izboru za Miss Makedonije, tako da tu titulu ne prihvatam (osmijeh). U Makedoniji ima puno lijepih djevojaka, isto kao i u Crnoj Gori.

Da li je ljubav zaista Vaša religija? Svakako. Ljubav bi trebala biti religija svih ljudi na svijetu. Je li neko već osvojio Vaše srce? Moje srce je u ovom momentu slobodno. Čime ga je potrebno “otključati”? Ako otkrijem čime bi me partner najviše učinio srećnom, onda ću uskratiti faktor iznenađenja. Često se u medijima piše o Vašem privatnom životu. Kako se nosite sa tim pritiskom? Ja se trudim da maksimalno sačuvam privatni život za sebe. Nemam baš neki utisak da me često

ima u tabloidima, i nadam se da će tako ostati i u budućnosti. Da li se kajete zbog nečega što ste učinili u životu? Za sada se jedino kajem zbog nekih stvari koje do sada nijesam učinila. Recimo, neka putovanja koja još nijesam uspjela da realizujem iz različitih razloga. Gdje ćete provesti novogodišnje praznike i kada da Vas očekujemo u Crnoj Gori? Poslije dugo godina pjevam u mom gradu Bitolju, na trgu, gdje ću Novu godinu dočekati zajedno sa sugrađanima i to me posebno čini srećnom. Kada me konkretno pozovete, ja ću odmah doći u Crnu Goru.

Učestvovanje na Eurosongu je izgubilo smisao Kao predstavnica Makedonije, dva puta ste učestvovali na takmičenju Evrovizije. Kako komentarišete izbor Tijane Dapčević i Sergeja Ćetkovića za predstavnike Makedonije i Crne Gore? Učestvovanje na Eurosongu je

odavno izgubilo bilo kakav smisao. Iskreno, vjerujem da će i Tijana i Sergej imati dobre pjesme koje će se svidjeti publici, kao i da će predstaviti svoje države onako kako treba. Sve ostalo ne zavisi od njih, već od puno drugih faktora.

PODNIO TUŽBU

Petar Strugar neće na bilbord Glumac Petar Strugar u Prvom osnovnom sudu u Beogradu potražuje 8.000 eura od firme koju je trebalo da reklamira. On pokušava da dokaže da mu je nanijeta materijalna šteta, jer je, kako saznaju srpski mediji, bez dozvole postavljen na tri bilborda. Sve je počelo kada je, nakon uloge fudbalera u filmu “Montevideo, Bog te video”, angažovan od firme koja se bavi uvozom sportske opreme - kao zaštitno lice. Ta firma je postavila bilborde s njegovim likom u Beogradu, poslije čega je glumac presavio tabak. Potvrdu ove informacije Blic je dobio od advokata Predraga Krunića, koji je branilac tužene firme. “Ugovor koji je Petar Strugar potpisao sa firmom koju zastupam jasan je i striktan. Sve je jasno definisano. Iako nema osnova za tužbu, on smatra da mu je nanijeta šteta time što je bio na bilbordima. Ja vam mogu reći da je na njima bio samo nedjelju dana. Kao naknadu štete on traži osam hiljada eura i parnični postupak je još u toku”, rekao je za srpske medije advokat Krunić. Glumac Petar Strugar bio je kratak u svojoj izjavi: “Nemam komentar”.

HOT! Olivia Sprauer pozirala je za poznati magazin za muškarce “Hustler” nakon čega je vrlo brzo postala bivša učiteljica engleskog jezika u srednjoj školi na Floridi, piše Huffington Post. Skandal s učiteljicom brzo se proširio Internetom, a osim za Hustler Olivia je pozirala za još nekoliko magazina pod imenom Victoria James.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

SUDOKU

Daily Sudoku puzzle No. 2619

2

8

Teža2013-12-14

Medium level

1

9 2

4

8

8

2

7

4

7

3 7

1

2

5

8

8

7

Play sudoku online at:

5

6

www.sudokukingdom.com

6

9

3

4

4

8

2

7 Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2618

2

2013-12-13

7

Medium level

3

4

3

8

7

5

7

3 7

6

3

4

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

6

4

1

Page 1/2

www.sudokukingdom.com 9 www.sudokukingdom.com 1 5 5

2

1

6 AMERIKANCI RASIPNICI

Gozba od bačene hrane

stakne ljude da vode više računa o tome. “Moj cilj nije bio da podstaknem ljude da rade isto što i ja već da vode računa i ne bacaju hranu u smeće”, kazao je Grinfild. Amerikanci, prosječno, godišnje bacaju hranu u vrijednosti 165 miliona dolara, što je blizu 40 miliona kilograma jestive hrane.

3

Puzzle solution:

2

6

Sudoku Sudoku puzzle No. 2617 2013-12-12 Rješenje iz prethodnog brojapuzzle No. 2616 2013-12-11 4

1

9

6

3

8

5

2

5

2

7

1

4

9

8

6

3

4

3

6

8

2

1

7

5

5

3

9

4

2

8

6

1

7

9

2

8

6

1

7

5

3

9

4

1

8

6

7

3

5

4

2

9

4

7

3

8

1

6

9

2

5

3

6

8

4

7

1

9

5

2

1

6

8

5

9

2

4

7

3

7

1

5

9

2

6

3

8

4

9

2

5

3

4

7

1

6

8

4

9

2

3

5

8

6

1

7

6

9

2

7

3

4

5

8

1

6

3

9

5

1

7

2

4

8

8

1

4

2

5

9

7

3

6

8

5

1

2

9

4

7

3

6

3

5

7

6

8

1

2

4

9

2

7

4

8

6

3

5

9

1

VICEVI fild je svaki dan na svojoj trpezi imao svježe voće i povrće, pecivo i drugu hranu vrijednu i do 200 dolara, a za tu hranu nije platio nijedan dolar. Naime, hranu je uzimao iz kontejnera koji se nalaze iza velikih prodavnica i restorana. Njegov cilj je bio da pokaže da se bespotrebno u smeće baca ogromna količina hrane i da pod-

7

Puzzle solution:

1

7

Rob Grinfild je 27-godišnjak iz San Dijega koji je odlučio da skrene pažnju ljudi na velike količine hrane koje završe u smeću, a to je odlučio da učini na vrlo zanimljiv način. Naime, on je sedam dana putovao Sjedinjenim Američkim Državama i hranio se isključivo ostacima hrane bačenim u kontejnere.Zvuči nevjerovatno, ali Grin-

4

Porađala se žena Crnogorca. U Page 1/2 toku porađaja Crnogorac padne u nesvjest, drugi put, treci put... Posle pola sta budi ga babica i kaže mu: -Čestitam postali ste otac! -Kakvo je?-pita Crnogorac. -Žensko. Na to će Crnogorac: -Uf.. Dobro je, da se ne muči ovako ko ja.. *** Davi se Crnogorac u moru i kuka iz sveg glasa: - Uuuuupoooomoooc!!! Gleda to drugi Crnogorac sa obale pa ga pita: - Sto se deres , jado? - Ne znam da plivam! - Pa ne znam ni ja pa se ne derem! *** Sejde 3 plavuše i jedna kaže: “Čula sam da će sjutra biti 40 stepeni” KaŽe druga: “E pa ja sam Čula da će sjutra padati snijeg” Sjedi treća i razmišlja i kaže:

“Pa ko će čistiti toliki snijeg po tolikoj vrućini? “ *** Došle plavuša,crnkinja i brineta pred ogledalo koje usisa osobu koja laže. Dođe crnkinja pred ogledalo i kaže: -Ja mislim da sa lijepa. I ogledalo ju usisa. Dođe brineta pred ogledalo i kaže: -I ja mislim da sam lijepa. I ogledalo ju usisa. Dođe plavuša pred ogledalo i kaže: -Ja mislim...I ogledalo ju usisa. *** Doživio haker brodolom i našao se na pustom ostrvu. Posle sedam mjeseci, na drugoj strani ostrva sretne dobru ribu. Kaže mu ona: - Sada ću ti dati sve ono za čim si žudio svih ovih sedam mjeseci. Na to će on: - Nemoj pričati da imaš Internet!


SLOBODNO VRIJEME 25

ČETVRTAK, 26. 12. 2013. Uostalom, kao što bi rekao Marko Katon Porcije Stariji, smatram da bi koaliciju DPS - SDP trebalo razoriti...

NEZVANIČNO

Imam osjećaj da me uhvatila kamera. Bravo kamero, bravo, bravo

Kakvi Splendidi, kakvi bakrači, dođite kod nas u Rožaje da slavimo Novu godinu i zabetoniramo koaliciju.

Ma... jel ono ukrštenica ili dokument?

Ha, Ha...Ha... Kad dovedete Severinu, možda i dođemo.

Bože, kakav orator...

Word Search Puzzle #X480NAOSMOSMJERKA

HOROSKOP

G

M

K

L

R

X

G

C

Y

N

I

C

S

T

R

I

L

E

S

I

O

N

L

A

H

F

E

S

K

U

V

O

T

H

X

W

I

E

P

C

E

R

M

E

R

I

T

O

T

O

E

Y

A

P

D

E

L

C

E

A

L

U

M

R

O

F

D

T

E

D

A

A

O

P

L

Y

S

S

A

S

J

N

T

D

G

L

M

N

S

T

A

E

F

E

D

E

A

U

E

I

E

S

Q

R

S

L

S

T

N

L

C

C

L

L

G

B

I

U

S

T

N

H

J

U

A

D

L

L

I

S

E

D

E

N

G

I

E

R

L

R

I

S

E

W

E

R

H

R

H

C

T

I

P

O

W

K

B

B

L

U

S

T

S

A

P

V

K

P

S

M

T

S

I

L

A

E

R

L

A

R

D

S

S

E

G

D

U

L

S

R

A

S

H

L

Y

Q

ARISE Arise ASHES Ashes BEIGE Beige CANDYING Candying CHEERS Cheers CLEAT Cleat CONQUERS Conquers CYNICS Cynics DEFEATS Defeats DISMAL Dismal DROPS Drops ETHICALS Ethicals

FACET Facet FORMULA Formula ILLEGAL Illegal INLAY Inlay JESTER Jester KEEPS Keeps LARDS Lards LESION Lesion LEVER Lever LIBEL Libel LILAC Lilac LOTUSES Lotuses

LUSTS Lusts MERIT Merit PASTS Pasts PITCH Pitch PLACATED Placated RASHLY Rashly REALIST Realist REBEL Rebel REIGNED Reigned RILES Riles RURAL Rural SASSY

SEWER Sewer SHEIKS Sheiks SLUDGES Sludges SMOTE Smote SWILL Swill UDDERS Udders UNEARTHS Unearths VIRULENT Virulent WORSE Worse YAPPED Yapped

Neko vjeruje u Vaše profesionalne sposobnosti, ali to ne donosi vidljivu promjenu. Nema potrebe da ponavljate poteze koji ne donose pozitivan efekat. Objašnjavate stvari koje Vaša okolina možda dobro poznaje, ali se ne usuđuje da ih prihvati.

BIK Postoje sporne situacije, neko od saradnika Vam zamjera na neažurnosti. Izbjegavajte novu raspravu sa osobom koja Vam nameće svoje autoritativno mišljenje i pomalo rigidna pravila u poslovanju.Prijaće Vam razgovor ili susret sa bliskim prijateljima.

BLIZANCI Neko Vas na indirektan način sputava da ostvarite svoje poslovno-finansijske namjere. Nemojte dozvoliti da Vas neko osporava pred saradnicima. Potrebno je da sačuvate prisebnost duha u različitim situacijama.

RAK Ne snalazite se najbolje u novoj situaciji ili kada treba da završite nečiji posao. Nema potrebe da se nadmudrujete sa saradnicima. Bolje je da ostanete u nečijoj sjenci, nego da započinjete posao za koji nemate dovoljno interesovanja.

VAGA Ukoliko Vam je stalo da otklonite nečiju sumnju, zatražite podršku i dodatnu intervenciju od bliskih saradnika. Vaše riječi ne predstavljaju dovoljnu garanciju, ne možete da ostavite pozitivan utisak na osobu koja odlučuje o poslovnim interesima.

ŠKORPIJA Nemojte preuveličavati svoje znanje ili profesionalne sposobnosti, pred osobom koja ima šire iskustvo i veliki uticaj na Vašu okolinu. Ponekad neki sitni detalji odlučuju o završnim rezultatima. Emotivna situacija se bitno mijenja.

STRIJELAC Brzopleto ste prihvatili nečiju poslovnu ponudu, tako da možete zažaliti zbog onoga što ste rekli ili učinili pred svojim saradnicima. Ako ste opterećeni finansijskim ili porodičnim problemima, zatražite nečiji savjet.

JARAC Djelujete kao osoba koja svoje poslovno-finansijske ciljeve stavlja iznad interesa većine, zbog toga Vas očekuju različiti komentari. Važno je da pravilno procjenite ulogu različitih saradnika u budućim planovima.

Sassy

Na sudu zbog pomaganja mački Copyright © Puzzle Baron December 24, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Italijanka Barbara Balankoni, koja je spasila život bolesnoj mački dok je bila u vojnoj službi u bazi KFOR-a na Kosovu, optužena je za neposlušnost na radnom mjestu. Suđenje počinje 7. februara. Njen slučaj odbrane preuzela je italijanska Nacionalna organizacija za zaštitu životinja “Ente”.

OVAN

LAV Nemojte dozvoliti da neko osporava Vaše poslovne rezultate ili da Vas zavarava pogrešnom nekom pričom. Budite promišljeni, pažljivije birajte saradnike od povjerenja sa kojima imate slične ideje i interesovanja.

DJEVICA Vaš način razmišljanja djeluje pozitivno na okolinu i obećava zajednički uspjeh. Ulivate veliko povjerenje, jer u nekim kritičnim situacijama umijete da donesete ispravnu odluku od zajedničkog interesa. Važno je da pravilno razuijete one koje volite.

VODOLIJA Očekujete konkretne odgovore i zbog toga Vas iritira nečija poslovna kolebljivost. Ipak, svako od saradnika koristi stil ili taktiku koju najbolje poznaje. Situacije koje se prolongiraju u Vama bude osjećaj nesigurnosti.

RIBE Iritira Vas nečija površnost, pokušavate da osmislite efikasnije rešenje. Ne budite brzopleti u ponašanju, strpljivo sačekajte na dobru poslovnu priliku. Nečija iznenadna reakcija ili veliki izlivi osjećanja kod Vas pobuđuju dodatnu sumnju.


26 DRUGI MEDIJI

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Žene kroz 2013. THE TELEGRAPH

Indijci oblače suknje u znak protesta protiv silovanja

15. januar

Godina je počela sa grupom indijskih muškaraca u suknjama koji su na ulicama protestvovali zbog kulture silovanja. Događaj u Bangaloru privukao je skoro 600 ljudi, od kojih se oko 25 muškaraca pojavilo noseći suknje i transparente na kojima je pisalo: „Ne krijte problem ispod suknje. Dignite glas, podržite žene“. Skup je održan kao odgovor na grupno silovanje i ubistvo mlade studentkinje medicine u Nju Delhiju u Decembru 2012., koje je posramilo cijelu Indiju. Građani su organizo-

vali i bdenja sa svijećama i ljutite demonstracije, dok su ministri drhtali od količine srdžbe koju je ovaj zločin izazvao. Svako ko je učestvovao na skupu „ne krijte problem ispod suknje“ potpisao je slijedeću zakletvu: „Obećavam da ću u načinu na koji pričam i ponašam se biti obziran prema pitanjima rodne ravnopravnosti. Obećavam da neću biti pasivan. Istupiću ako čujem uvredljivi govor ili shvatanja. Ako vidim da se nešto loše dešava, otpočeću diskusiju i pričati o svojim uvjerenjima“.

Kraljevska beba će vladati bez obzira na pol

1. april

Novi zakon koji je stupio na snagu u aprilu okončao je naslijeđivanje prestola na osnovu pola – taman prije rođenja kraljevske bebe. To znači da čak i da je Vojotkinja od Kembridža rodila djevojčicu, ona bi bila budući vladar. Prije aprila, dječaci su uvijek imali prvenstvo u odnosu na djevojčice, što znači da bi dječak automatski bio predodređen za tron, čak i ako

Profesorka na internetu vrijeđana zbog izgleda

27. januar

Jedna od najboljih profesorica sa Kembridža, Meri Bijrd, otkrila je na svom blogu da je trpjela zlostavljanje zbog svog izgleda. Meri je akademik, baš kao njene kolege Dejvid Starki i Sajmon Šama, ali njihova iskustva sa korisnicima interneta sasvim su drugačija. Njeno pojavljivanje u BBC-jevoj televizijskoj debati Question Time (Vrijeme za pitanja) rezultiralo je otvaranjem web stranice koja korisnike pita da li misle da svojim stidnim dlačicama Meri briše pod, te

Majke-domaćice uvijek izvuku deblji kraj

20. april

ima stariju sestru. Ali sada su za nama srednjevjekovni zakoni, pa će ova nova Kembridž beba biti u mogućnosti da se vjenča i za katolika – proteklih godina zbog toga bi se morali odreći trona. Međutim, beba neće moći da pređe u katoličanstvo i da zadrži presto, jer je monarh takođe vladar Crkve Engleske, što znači da mora biti Anglikanac.

Najuvredljivija TV emisija ikada?

7. maj

pimo u životu, poruke koje nam govore da je pogrešno biti glasan, pričljiv, agresivan i moćniji od muškarca. Spuštamo sopstvena očekivanja u vezi toga šta možemo postići“. Ali direktan govor ove knjige dotakao je mnoge žene koje su shvatile da ih je samo strah sputavao da ostare ono što zaista žele. Dirljivi blog koji je otvoren ravnopravno sa knjigom ohrabrio je žene da razotkriju svoje unutrašnje slabosti i prevaziđu ih u toku slijedeće godine.

Anđelina Džoli otkriva duplu mastektomiju

14. maj

u Nju Jork Tajmsu i objasnila da ima lični razlog: njena je majka umrla u 56-oj godini nakon cijele decenije borbe sa rakom. Vijest je šokirala javnost jer je došla nakon što je Džoli u martu išla u Kongo sa misijom da okonča silovanja u ratnim zonama. Tada niko nije znao da se oporavlja od operacije.

koje su primorane da rade, radije bi ostale kod kuće i provele više vremena sa djecom. U vrijeme recesije, odluke o materinstvu diktira jedino potreba da se plate računi. Vlada rado priča o podržavanju porodica, ali realnost je mnogo drugačija jer je dječija njega jako skupa.

Usmeni maraton za abortus u Teksasu

26. jun

Planove da se u Teksasu ženama zabrani pravo na abortus dramatično je razbila Vendi Dejvis koja je držala Senat na nogama skoro 11 sati iznoseći svoje argumente. Ova 50-godišnja demokrata pričala je cijelog dana bez pauza za vodu, hranu ili toalet, kako bi istekao rok za sjednicu prije glasanja za ovaj kontraverzni zakon. U rozim patikama i sa protesantimetar koji pominju. Zamislite da je ta žena učiteljica i da se pojavljuje u terminu u 10 sati uveče kada djeca još uvijek ne spavaju. Ukratko – to bi izazvalo zgranutost nacionalnih razmjera; pisale bi se kolumne, otvarale bi se debate o tome koliko je ta emisija degradirajuća, a žena bi vjerovatno izgubila posao. E pa, uprvo se to desilo u Danskoj, na TV stanici DR2. Emisija se zove Blachman.

Novi glavni operativni direktor Fejsbuka, Šeril Sendberg, kaže u svojoj najnovijoj kontraverznoj knjizi da je razlog iz kojeg žene rijetko dospiju do vrha u biznisu, čak i prije nego osnuju porodicu – nedostatak posvećenosti. U knjizi „Lean in“ koja je izašla u martu, ona piše: „Sputavamo same sebe u vezi krupnih i sitnih stvari, nedostatkom samopouzdanja, time što ne dižemo ruku i što se povlačimo kad treba da se ubacimo. Čuvamo u sebi negativne poruke koje ku-

Holivudska glumica Anđelina Džoli otkrila je svijetu da se „proaktivno“ podvrgla duploj mastektomiji kako bi smanjila rizik od razvoja raka grudi. 37-godišnja glumica odlučila se na ovaj potez kad je saznala da nosi „pokvareni“ gen koji je vrlo često uzrok karcinoma jajnika ili dojke. Odluku je objavila

Broj majki koje se odriču posla da bi podizale djecu sve je manji. U proteklih 20 godina, njihov broj je u Britaniji opao za 850.000, na trenutan broj od 2.06 miliona. To ujedno znači da sve više žena ostaje bez posla. Nekada bi to bilo interpretirano kao trijumf feministkinja ali danas nismo tako sigurni: mnoge žene

Zamislite da je naša nacionalna televizija realizovala emisiju u kojoj dva muškarca gledaju kako se žena nijemo skida u zatamnjenom studiju ispod jakog reflektora, i onda narednih 30 minuta sjede i komentarišu njeno tijelo. Zamislite da toj sasvim nagoj ženi uopšte nije dozvoljeno da govori, dok dvojica punačkih muškaraca komentarišu ama-baš-svaki djelić njene figure – a kamera zumira svaki

da li joj hitno treba seks. U svom blogu, Meri je sa čitaocima podijelila neke od najgorih komentara: „J***te, ima samo 57 godina. Izgleda kao da ima najmanje 70“, „Meri, Meri sa bujnim vaginalnim dlakama, kako ti ta ženska bašta raste?“ i „Biti pi*** prevazilazi granice pola, Meri“. Ona je dodala: „Objavljujem ovo jer sam jaka i jer me spekulacije o velični moje vagine ne brinu ni upola koliko ono o čemu ću pisati u narednom poglavlju svoje knjige. Valjda sam srećna“.

Šeril Sendberg savjetuje ženama da se ¹ ubaceª

28. februar

Robin Tik optužen za ohrabrivanje silovatelja

26. jul

zom za leđa koju su joj dodali u sred govora, Dejvis je predlog zakona nazvala „sirovom zloupotrebom moći“ i dodala da „skromno pokušava da da glas hiljadama Teksašanki“. Zakon je predvidio takve mjere za klinike koje nude abortus da bi ih samo 5 ostale u poslu (od sadašnjih 42), iako se radi o drugoj po redu najmnogoljudnijoj državi u Americi, koja uslužuje 26 miliona ljudi.

Jedna od najpopularnijih pjesama ovog ljeta, Blurred Lines od Robina Tika, interpretirana je kao objektivizacija žene. Još gore, umjetnika optužuju za promovisanje silovanja. Pjesma je zabranjena na nekoliko univerziteta širom Evrope, jer se smatra da položaj žene vraća decenijama unazad. Drugi

misle da je pjesmica zabavna i da je ne treba shvatati toliko ozbiljno, jer ako žene izaberu da se provokatvno obuku i plešu, to je njihov izbor. Za neprosvijećene, pjesma govori o ženi koja se „pravi neuhvatljiva“, a pjevač se trudi da od nje napravi „lošu djevojčicu“. U refrenu kaže „Znam da to želiš“.


SPORT 27

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Jedan od boljih na proteklom SP u Španiji: Mirko Milašević protiv Tunisa

DA LI STE ZNALI

PRIPREME U BUDVI

Prija uloga autsajdera Draškova povreda šansa za srednjeg beka francuskog Biljera Mirka Milaševića koji ne bježi od odgovornosti Miloš Pavićević

T

ri dana paklenog rada su iza naših najboljih rukometaša - stručni štab je osvježen, ovog puta je selektor Zoran Kastratović upomoć pozvao kondicionog trenera Vardara Danijela Jurišića za kojeg su vezani svi uspjesi zlatne generacije selekcije Hrvatske, a upravo gospodin “bez emocija”, kako ga zovu igrači, od starta je nametnuo žestok ritam.

Da je Aleksandar Đorđević, košarkaška legenda Jugoslavije i novi selektor reprezentacije Srbije karijeru počeo u Crvenoj Zvezdi, gdje su ga proglasili za netalentovanog. Potom je prešao u redove vječitog rivala Partizana, trojkom donio crnobijelima titulu prvaka Evrope, a zatim natjerao i navijače Olimpije Milano, Fortituda iz Bolonje, Portlanda, Barselone, Real Madrida i Skavolinija da mu se klanjaju.

TIKET DANA NJUKASL STOUK TIP 1

KVOTA 1.75

ŽKK BUDUĆNOST

FULAM TIP X

KVOTA 3.40

KARDIF SAUTEMPTON TIP 1

KVOTA 3.00

ASTON VILA KRISTAL PALAS TIP 1

KVOTA 1.90

HAL MANČESTER J. TIP 2

KVOTA 1.50

ANDERLEHT VAREGEM TIP 1

KVOTA 1.60

Baletić najbolja Naš najbolji ženski košarkaški klub - Budućnost Volkano ni ove godine nije ostao dužan svojim igračicama - sinoć je u restoranu “AND1” održana ceremonija dodjela nagrada najboljim u godini na izmaku, a čelni ljudi kluba i treneri odlučili su da priznanje za najbolju igračicu u 2013.godini ode u ruke Ane Baletić, koja je kao kapiten Budućnosti osvojila sve trofeje ove sezone. Međutim to nije bilo sve - Božica Mujović i Milena Bajić su takođe dobile priznanja, s obzirom da su bile dio reprezentacije koja je učestvovala na Evropskom prvenstvu u Francuskoj. M.P.

sva iskušenja”, bile su prve riječi Milaševića.

● NE POSTOJI PRITISAK Srednjeg beka francuskog Biljera čini se da ne opterećuje činjenica da će sve oči biti uprte u njega. “Iako sam još relativno mlad, smatram da sam stekao određeno iskustvo i da mogu da se nosim sa pritiskom. Svakako da je odgovornost na neke igrače što se tiče ovog prvenstva veća, ali nastojaću da ostanem miran, staložen i koncentrisan da budem na usluzi ekipi. Ovdje smo svi sa istim ciljem, a to je da na Evropskom prvenstvu predstavljamo Crnu Goru što je bolje moguće”.

● ISKUSTVO IZ ŠPANIJE U Španiji “crveni” nijesu blistali, a Milašević je bez dileme bio jedan od boljih. “Smatram da će nam mnogo značiti iskustvo koje smo pokupili sa

● NORVEŠKA 2008. Milašević je jedan od rijetkih koji je bio na sva tri velika takmičenja koja je igrala Crna Gora - istina tada najmlađi Žarko Marković i on su kao “klinci” putovali na Evropsko prvenstvo u Norveškoj 2008. godine. “Imam osjećaj kao da je juče bilo, ali sam i tada mogao mnogo da naučim od svojih starijih kolega, tako da je odlazak u Norvešku mnogo značio za mene. Sada smo u drugoj situaciji, reprezentacija je praktično podmlađena i teško da se može očekivati od nas da napravimo neko čudo. Ono što možemo da obećamo jeste da ćemo se boriti za svaku loptu i da ćemo uraditi sve da obradujemo naciju. Jasno je da bi jedan trijumf u grupi puno značio i nećemo se predavati sve dok postoji šansa da možemo proći dalje. Ako se pogleda grupa, na papiru su sve selekcije kvalitetnije od naše, ali smo već dokazali da nam takva uloga prija, tako da je sve moguće”, poručio je Milašević koji je dao svoj veliki doprinos da “lavovi” eliminišu rukometnu velesilu - Njemačku.

Hrvati u najjačem sastavu Selektor reprezentacije Hrvatske, Slavko Goluža, objavio je spisak od 19 igrača na koje računa na predstojećem Evropskom prvenstvu u Danskoj, gdje će “kockasti” igrati u grupi sa našom selekcijom, Švedskom i Bjelorusijom. Na spisku nema iznenađenja, a jedina nedoumica je koja će tri imena biti prekobrojna za put u Kopenhagen. Na spisku se nalaze golmani Mirko Alilović (Vesprem), Venio Losert (Kielce), Filip Ivić (Zagreb). Desna krila Ivan Čupić (Kielce), Zlatko Horvat (Zagreb). Lijeva krila Manuel Štrlek (Kielce), Ivan Ninčević (Dinamo Minsk), Lovro Šprem (Zagreb). Pivoti Igor Vori (PSG), Željko Musa (Kielce). Desni bek Marko Kopljar (PSG), Denis Buntić (Kielce), Luka Stepančić (Zagreb). Lijevi bek Jakov Gojun (PSG), Damir Bičanić (Šamberi), Stipe Mandalinić (Zagreb), Ivan Slišković (Celje). Srednji bekovi Josip Valčić (Zagreb), Sandro Obranović (Zagreb).

Foto: Dejan Lopičić

NORIČ

Ujutro malo jači treninzi, popodne vježbe snage i rad sa loptom, ali sve u cilju da naša selekcija spremno dočeka Evropsko prvenstvo i tri meča u pet dana, što će iziskivati velike napore. Čini se da će “crveni” upravo igrati na tu kartu, s obzirom na to da će na ovom prvenstvu imati samo tri iskusna igrača - Rada Mijatovića, Igora Markovića i Mladena Rakčevića. Mladost i elan koji ova selekcija ima će biti glavni adut tima koji vodi Zoran Kastratović, a jedan od igrača koji bi u Danskoj mogao da zablista svakako je srednji bek Mirko Milašević, koji će vjerovatno biti prva opcija na poziciji organizatora igre s obzirom na to da Draško Mrvaljević zbog povrede neće igrati. “Žao mi je zbog Draškove povrede, svakako da će to biti veliki hendikep za nas, ali prvenstvo je jako blizu i moramo nastaviti da radimo još bolje i da prije svega budemo maksimalno fizički spremni za

Svjetskog prvenstva iako su uglavnom bili negativni rezultati. Jednostavno se dosta stvari poklopilo da ne zabilježimo bolji rezultat, dok ćemo, nadam se, odigrati bolje u Danskoj, iako će biti mnogo teško”.


28 SPORT

četvrtak, 26. 12. 2013.

izbor najboljih

Nikola Janović faca 2013. godine Udruženje sportskih novinara proglasilo kapitena vaterpolo reprezentacije za najboljeg sportistu, a Miloša Antića, urednika sportske redakcije Dnevnih novina, za najboljeg sportskog novinara Jovana Lasica, foto: Milovan Danilović

N

a tradicionalnoj svečanoj manifestaciji koja je juče održana 59. put, Udruženje sportskih novinara Crne Gore proglasilo je kapitena vaterpolo reprezentacije Crne Gore Nikolu Janovića za najboljeg ovogodišnjeg sportistu naše države. Na Fakultetu za sport i fizičko obrazovanje juče su dodijeljene i novinarske nagrade najboljim sportskim novinarima u 2013. godini.

Kapiten crnogorske vaterpolo reprezentacije Nikola Janović, koji je osvojio srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Barseloni, dobio je 38 glasova od ukupno 79, koliko je novinara učestvovalo u tradicionalnoj anketi. Prema riječima organizatora, Janović je sportista za primjer i jedan od najzaslužnijih što naša reprezentacija godinama niže uspjehe. “Velika mi je čast što sam danas ovdje, prvenstveno u Nikšiću jer znam koliko su Nikšićani pratili vaterpolo reprezentaciju i koliko su bili uz nas sve ove godine. Crnogorski olimpijski komitet me je prije nekoliko dana proglasio za najboljeg sportistu u zemlji, a ova nagrada mi je podjednako važna, prvenstveno što dolazi od novinara. Kada se bavite sportom znate da postoji neraskidiva veza između novinara i sportista, oni su tu kada se nižu uspjesi koje na pravi način vrednuju, a tu su i kada se desi neki neuspjeh da svojim kritikama ukažu na neki propust”, poručio je Janović na jučerašnjoj svečanosti.

● Naš uredNik Najbolji sportski NoviNar

Nagrada za najboljeg sportskog novinara ove godine otišla je u ruke urednika sportske redakcije Dnevnih novina Miloša Antića, nagrada najboljem mladom novinaru pripala je Luki Đuretiću sa televizije 777, Gordana Ba-

dalovska iz Blica proglašena je za najboljeg sportskog dopisnika, dok je kolega iz RTCG Branko Vujisić nagrađen zbog afirmacije crnogorskog sporta kroz film “150 godina sporta u Crnoj Gori”. Iz Udruženja sportskih novinara naveli su da ove godine nijesu imali veliku dilemu ko će osvojiti nagradu za najboljeg sportskog novinara Crnoj Gori. “Urednik sportske redakcije Dnevnih novina, vrlo respektabilne i novine koja ima izrazito jaku sportsku redakciju. Čovjek čiji se tekstovi pišu danas, a prepričavaju nekoliko dana nakon toga. Uvijek tačan, precizan, odmjeren u opservacijama i izrazito naklonjen našem sportu i sportistima. Ove godine apsolutno nijesmo puno razmišljali ko je od nas bio najbolji i čini mi se da priznanje apsolutno zasluženo ide u ruke kolegi Milošu Antiću”, kazali su organizatori prilikom uručenja nagrade.

tet, Uprava za sport i mlade, Studentski sportski savez, te Univerzitet Donja Gorica. Udruženje sportskih novinara uručilo je posebne plakete Milanu Madžgalju povodom uspješne organizacije atletskih takmičenja u Crnoj Gori, dok je automobilista Jovan Aćimić iz Podgorice dobio specijalno priznanje zbog osvojene titule šampiona centralne Evrope u brdskim stazama. Nagrada nije zaobišla ni odbojkaše Budvanske rivijere koji su ove godine postigli značajan podvig, jer su uspjeli da se plasiraju među 12 najboljih odbojkaških ekipa našeg kontinenta.

● plakete i za oNe

koji pomažu sport

Specijalne plakete juče su dodijeljene i kompanijama koje su pomagale i ulagale znatna finansijska sredstva u crnogorski sport u ovoj godini, a među nagrađenim su kompanije Voli, M-tel, Telekom, Erste banka, Montera Montenegro i JP Aerodromi Crne Gore. Za poseban doprinos u razvoju našeg sporta, priznanja su dobili i Crnogorski olimpijski komi-

Miloš Antić, Gordana Badalovska, Luka Đuretić, doajen crnogorskog novinarstva Željan Šoć i prošlogodišni laureat Branko Krivokapić

Diplome za kraj studija

Na svečanoj ceremoniji uručene su i diplome studentima koji su završili četvrtu godinu na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje

Juče je na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje uz tradicionalnu dodjelu sportskih nagrada upriličena i dodjela diploma za one koji su završili studije. Bečelor diplomu fakulteta zaslužili su Bojan Bulatović, Kenan Arslanović, Stevan Trailović, Zoran Stanišić, Vladimir Kujović, Veselin Božović, Radovan Bogdanović, Marinko Obradović, Slobodan Mešter, Janko Radonjić, Branko Vukotić, Anđela Đurović, Nenad Knežević, Gordana Nikolić, Petar Lekić, Vladan Mihailović, Jadranka Pavićević, Milan Koprivica, Milena Ognjenović, Tamara Nenezić, Jovana Maltez, Zdravko Prekratić, Nikola Čurović, Ivan Mijović, Ivana Mitrović i Kristina Aranitović. Na studijskom programu Sportski novinari u ovoj godini diplomirali studenti Lejla Kalač, Marinko Lješković, Vukica Vukotić, Boris Šljukić, Dražen Barjaktarović, Milosav Milatović, Vujadin Milonjić, Danilo Milović i Nebojša Radulović.

Diplome su juče stekli i sportski treneri: Miljan Vukotić, Igor Marković, Dragica Kovačević i Srđan Tomašević. Na Studijskom programu Fizička kultura, postdiplomske specijalističke studije okončali su Marko Mijušković, Sanja Đenadić, Kristina Jurković, Milan Pavićević, Kenan Arslanović, Velika Batrović, Jovana Tomić, Dane Žegarac, Jadranka Pavićević, Nenad Živković, Mašan Brković, Bojan Bulatović, Nina Ražnatović, Gordana Nikolić i Selman Šabotić. Diplome magistarskih studija na istom studijskom programu dobili su Đorđije Mirković i Ivan Vasiljević, a specijalističke primijenjene studije na programu Sport i fitnes Marko Đukić, Marija Marojević, Saša Radović, Ljubica Mihailović, Aleksandar Radulović, Maja Jovanović, Božidar Kovačević i Tamara Cupać. Fizičko vaspitanje djece magistrirao je Saša Dakić, a diplome su uručene i Žarku Žugiću i Milošu Saičiću koji su završili po starom sistemu školovanja fizičku kulturu.


SPORT 29

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

SRBIJA DOBILA SELEKTORA

Beograd kandidat za Kup Radivoja Koraća Potpredsjednik Košarkaškog saveza Srbije i nekadašnji legendarni košarkaš Dejan Tomašević otkriva da je, poslije odustajanja Niša, grad Beograd glavni kandidat za organizaciju finalnog turnira Kupa Radivoja Koraća, koji će se održati od 6. do 9. februara 2014. godine, a čiji trofej brani Crvena zvezda. “Ima kandidata, nadam se da će ih biti još. Trenutno je Beograd jedan od glavnih kandidata. Razgovaraću sa predstavnicima Grada, tako da ću ubrzo moći da kažem nešto više o tome”, rekao je Tomašević. A.P.

Sočiju 50 miliona za Zimske OI

Kabinet Rusije odobrio je organizatorima Zimskih Olimpijskih igara u Sočiju 50 miliona dolara za dodatne troškove. Kako prenosi ruska agencija “RIA novosti”, organizatori ZOI raspolagaće ukupno sa 420 miliona dolara. Samim tim će ZOI u Sočiju biti najskuplje Igre u istoriji sa ukupnim troškovima od nevjerovatnih 51 milijardi dolara. Jedno od omiljenih ljetovališta Rusa i grad koji leži na Crnom moru ugostiće najbolje sportiste planete, a Igre će se održati od 7. do 23. februara. 2014. godine. A.P.

Đorđević: Vruć krompir je u mojim rukama Proslavljeni košarkaš preuzeo košarkašku selekciju Srbije, na čijoj će klupi provesti dvije i po godine

PROBLEMI

Vujošević u bolnici zbog bubrega

Ono što je najavljivano proteklih dana napokon je dobilo i svoju zvaničnu potvrdu - proslavljeni košarkaš Aleksandar Saša Đorđević novi je selektor Srbije, na čijoj klupi je naslijedio legendarnog Dušana Dudu Ivkovića. Nekadašnji igrač Partizana, Milana, Bolonje, Portlanda, Barselone, Real Madrida, Pezara i Treviza obratio se medijima, otkrivši da je ekspresno prihvatio ponudu Košarkaškog saveza Srbije. “Ovo je velika čast za mene, kao i velika odgovornost, koja uz čast i ide. Znam da će biti teško, ali se nijesam libio da prihvatim ponudu. Znam da je vruć krompir u mojim rukama i spreman sam za to”, prve su riječi novog trenera “orlova”, koji će pozvati bivšeg selektora Ivkovića, kako bi ga on približio atmosferi u timu. Takođe, konsultovaće se i sa ostalim velikanima ... “Vidio sam po medijima veliku podršku košarkaške javnosti, košarkaških legendi i to jako cijenim. Izuzetno sam zahvalan Svetislavu Pešiću, Božidaru Maljkoviću, Željku Obradoviću, Bogdanu Tanjeviću, Zoranu Slavniću i ostalima. Želim da i sa njima razgovaram, odnosno da mi daju poneki savjet”.

● CILJ: POBIJEDITI ŠPANIJU Đorđević će voditi “orlove” naredne dvije i po godine, sve do Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru 2016. godine. Prvi veliki izazov očekuje ga tokom ljeta 2014. godine, kada će voditi reprezentaciju na FIBA Svjetskom Kupu u Španiji. “Imam svoj cilj, a to je da pobijedimo Španiju. Do ostvarenja tog cilja moramo da dođemo teškim

i napornim radom. Više nijesmo velesila, ali nam to ne oduzimamo pravo da to radom postignemo. Imamo zrelu generaciju, koja sazrijeva. Svako ima motiv da se dokaže u reprezentaciji i bude dio pobjedničkog tima”, naglašava Đorđević, koji je tokom igračke karijere osvojio tri zlatne i bronzanu medalju na Evropskim prvenstvima sa reprezentacijom, zlato na Svjetskom prvenstvu i srebrnu olimpijsku medalju.

Trener košarkaša Partizana Duško Vujošević biće na testiranjima i liječenju u bolnici do petka, zbog problema sa bubrezima. Poslije poraza od Cedevite (68:65) na gostovanju, nove nevolje zadesile su “parni valjak” i nekadašnjeg selektora Crne Gore. Tako će “crno-bijeli” trenirati bez šefa stručnog štaba i pripremati se za gostovanje Igokei, ko-

● BODIROGA: NIJESAM ZA STRANCE, ALI ...

Potpredsjednik Saveza Dejan Bodiroga, bivši saigrač Saše Đorđevića, otkrio je da Srbija ne želi strane igrače u timu, iako to radi gotovo svaka regionalna selekcija. Ipak, Bodiroga ima jednu želju ... “Kajl Hajns! Pozvao bih centra CSKA Moskve, iako ponavljam nijesam za to. Naravno da je Savez kuća svih, vrata su svima otvorena i toga je uvijek bilo. Takođe, Sale će uspostavljati kontakt sa igračima i u inostranstvu i u zemlji. Jako će biti važno i da radi sa mladima, a obilaziće i košarkaške centre po našoj zemlji”, otkrio je Bodiroga, dok predsjednik KSS Dragan Đilas ističe da se od Đorđevića počekuju medalje. “Poznajem ga 35 godina, iz kraja u kojem smo zajedno odrasli. Biće potpuno angažovan u Savezu i imaće odriješene ruke u izboru saradnika. Cilj će borba za medalje u Ukrajini i plasman na Olimpijske igre kroz to Evropsko prvenstvo. Mislim da po kvalitetu zaslužujemo da se vratimo na to takmičenje poslije dva propuštena turnira”, podvukao je Đilas. A.P.

● FOTO priča

Ko izdrži do kraja, pobjednik je Na Malti je održana luda “trka” automobila, u kojoj je pobjednik onaj čiji je auto u stanju da se kreće na kraju “makljaže”. Svi prihodi od ovog spektakla otišli su u dobrotvorne svrhe.

Atletičar Miloš Popović izjednačio je rekord Crne Gore u dvorani, u skoku s motkom Popović je član AK “Budućnosti” iz Podgorice, studira u Sloveniji, a na Božićnom atletskom mitingu, koji je organizovao AK “Brežice” iz Slovenije, uspio je da izjednači rekord Crne Gore sa 3,90 m, koji drži Darko Pešić, inače član AK “Lovćen”. Cetinjanin je taj rekord postavio 2. februara 2013. godine na mitingu u Novom Sadu, ali sada ima partnera na vrhu ... “Miloš je potvrdio da svoj kvalitet, iako nemamo tehničkih uslova za trenig za ovoj disciplinu. Kod nas postoje talenti koji uz dobar stručni rad mogu i u ovako složenoj tehničkoj disciplini da postižu zapažene rezultate, posebno kada je u pitanju dvorana, gdje nemamo uslova za treniranje”, ističe nacionalni trener u Atletskom savezu Crne Gore Ivan Popović. A.P.

je je na rasporedu u nedjelju od 17 časova. Vujošević je prošlog januara ove godine zadržan na Institutu za kardiovaskularne bolesti na Dedinju, dan nakon meča ABA lige protiv Cibone koju su obilježili navijački neredi. Tada je došao na redovnu kontrolu, a ljekarska ekipa je odlučila da ga iz predostrožnosti zadrži duže. A.P.

Preminuo član MOK-a Gunar Erikson

Dugogodišnji član Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Šveđanin Gunar Erikson preminuo je u 94. godini. Predsjednik MOK-a Tomas Bah rekao je da je Erikson bio istinski džentlmen i oličenje olimpijskih vrijednosti. “MOK će ga se uvijek sjećati sa dubokim poštovanjem”, rekao je Bah. Erikson je postao član u Izvršnom odboru u periodu od 1988. do 1992, dok je predvodio i inspekcijski tim MOK-a za Olimpijske igre u Sidneju 2000. godine. Takođe, on je bio član švedskog parlamenta od 1969. do 1972, a finansirao je i Fudbalski klub Atvidaberg. Počasni član MOK-a postoa je 1996. godine, a njegovo mjesto je tada zauzela njegova zemljakinja Gunili Lindberg. A.P.

DAVID FERER

Pred Raonićem je lijepa budućnost Treći teniser svijeta David Ferer smatra da ne posjeduje kapacitet dovoljan za osvajanje Gren slem titule. Španac je uglavnom gubio od najboljih u završnicama najvećih turnira, a jedino finale igrao je prošle godine na Rolan Garosu, kada je izgubio od zemljaka Nadala. “Novak Đoković, Rafa Nadal, Endi Marej i Rodžer Federer sve osvajaju posljednjih pet-šest godina i mislim da ja nemam šansi. Možda Federer ove godine nije igrao tako dobro u važnim trenucima, ali mislim da će u 2014. biti ista priča za nas ostale, dok Rodžer može da osvoji još neki Gren slem. Takođe, ima i mnogo mladih igrača poput Miloša Raonića, Grigora Dimitrova i Bernarda Tomića. Možda

oni mogu da naprave proboj. Ne znam da li će sljedeće sezone biti u Top 10, ali pred njima je lijepa budućnost”, zaključio je popularni “električni zec” iz Alikantea. A.P.


30 SPORT

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

U ČAST ª BOŽIĆNOG PRIMIRJAº

U Ipru se gradi stadion Čelnici Premijer lige sagradiće stadion na mjestu gdje su njemački i engleski vojnici odigrali fudbalsku utakmicu za vrijeme I svjetskog rata

SPORTSKI EKRAN 13:45 14:00 14:45 15:15 16:00 16:00 16:00 17:15 18:00 18:15 18:30 20:00 20:30 20:30 20:30

Hal - Mančester J, fudbal Ferer - Vavrinka, tenis Servet - Ročester, hokej Flensburg - Magdeburg, rukomet Vest Hem - Arsenal, fudbal Marej - Conga, tenis Čelzi - Svonsi, fudbal Kil - HSV, rukomet Anderleht - Varegem, fudbal Blekpul - Lids, fudbal Mančester S. - Liverpul, fudbal Kanada - Vitkovice, hokej Notingem Forest - KPR, fudbal K. Briž - Beveren ,fudbal Vareze - Bolonja, košarka

SK1 SK2 Eurosport Arena2 SK1 SK2 SK3 Arena1 SK3 SK2 SK1 Eurosport SK1 SK2 SK3

NE PROPUSTITE

Praznici su tu! Pripadnici katoličke vjeroispovijesti ih veće slave, dok se pravoslavci uveliko spremaju za najljepše dane u godini. A ovo je priča o tome šta može fudbal - koliko ova magična igra spaja ljude, kako fudbalska lopta može da makar na jedan blagi dan zaustavi rat! Ostalo je godinu dana do velikog jubileja, stogodišnjice “Božićnog primirja” kojeg su sami organizovali krvno zaraćeni engleski i njemački vojnici. Bila je to hladna zimska noć, 24. decembar 1914. godine - vrijeme Prvi svjetski rat, mjesto Ipr, mali grad u Belgiji gdje se vodila beskporomisna borba između Engleza iz Varvikšira i Njemaca iz Lajpciga. A, onda je stigao gore pomenuti datum, katoličko Badnje veče - kada nikome nije bilo do suza, do rata, do spašavanje žive glave. Ipak, ratovalo se, ginulo na stotine, svugdje u cijeloj Evropi je to bio običan dan koji je nosio sve više žrtvi. Međutim, jedno mjesto se izdvajalo, taj maleni Ipr u kojem danas živi nešto više od 30.000 stanovnika bio je mjesto mira na kojem se organizovala fudbalska utakmica između neprijatelja, između Njemaca i Engleza koja je odigrana u zoru, za vrijeme katoličkog Božića! U čast činjenice da je lopta na je-

Iz arhive: Njemački i engleski vojnici igraju fudbal u Ipru, na ničijoj zemlji

dan dan prekinula rat, čelnici Premijer lige su odlučili da upravo u Ipru sagrade jedan mali, lijepi fudbalski stadion. Fudbalsko igrališe sa tribinama koje će moći da ugosti poprilično publike neće biti sagrađeno kao neka vrsta spomenika, već zbog činjenice što se od 2011. godine u Ipru

Mališani iz raznih klubova koji se takmiče na turniru u Ipru

Mančester siti - Liverpul (SK1 18:30 sati) Nastavlja se ludnica derbija u Premierligi - da li će “redsi” uspjeti da sačuvaju prvo mjesto na superteškom gostovanju protiv “građana”.

održava sada već tradicionalni turnir za mlade fudbalere koji dolaze iz zemlja za čiju su se slobodu borili vojnici u Prvom svjetkom ratu. Talentovani mališani iz Njemačke, Belgije, Engleske i Francuske su se do sada takmičili na terenu lokalnog kluba Ipr, ali stadion koji je u najavi moći će da organizuje mnogo veće susrete od turnira za fudbalere do 12 godina. A za stogodišnjicu neobičnog “Božićnog primirja” i tada odigrane fudbalske utakmice na “ničijoj zemlji” biće organizovan prvi jubilarni turnir za fudbalere uzrasta od 15 godina. Svake večeri u memorijalnom centru ovoga gradića održava se pomen žrtvama, a svi učesnici turnira u Ipru pored lekcija o fudbalu i igranja utakmica, čuju i uče važnu lekciju iz istorije, onu čiji je najvažniji dio sloboda svakog čovjeka da bira između dobra i zla, baš kao što su to engleski i njemački vojnici uradili na Božić 1914. godine. Rezultat toga meča nijesmo pomenuli, ali za ljubitelje statistike možemo reći da su Njemci slavili sa 3:2. U.R

FK BUDUĆNOST

Vukčević potpisao profesionalni ugovor Mladi reprezentativac i fudbaler Budućnosti Andrija Vukčević potpisao je profesionalni ugovor sa “plavima” koji će važiti do ljeta 2016. godine. Mladić koji je prošao sve selekcije i sa 16 godina debitovao u dresu našeg najpoznatijeg kluba, definitivno će pamtiti 2013. godinu. Lijevi ofanzivni vezista je bio pravno osvježenje u našem šampionatu, a svoju odličnu jesen krunisao je nagradom FSCG za najperspektivnijeg fudbalera, kao i nagradom Glavnog grada Podgorice za najperspektiv-

nijeg sportistu. “Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam uopšte došao u priliku da potpišem profesionalni ugovor za svoj omiljeni klub. Ovo mi je podsticaj za dalji rad, a nadam se da ću tim radom opravdati očekivanja svih, prije svih navijača, a onda i ljudi iz kluba i stručnog štaba”, rekao je za klupski sajt Vukčević. Nadareni 17-godišnji fudbaler je u polusezoni, gdje je Budućnost završila na petoj poziciji, odigrao 17 utakmica i postigao dva pogotka.


SPORT 31

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

Praznik za uživanje: Majstori David Silva i Luis Suarez vodiće fudbalsku bitku na Boxing day

Ibra o ženama i fudbalu

Švedski fudbalski internacionalac i član Pari Sen Žermena Zlatan Ibrahimović smatra da fudbaleri u Švedskoj zaslužuju veće nagrade od svojih koleginica. “Uz sve poštovanje za fantastičan uspjeh žena, ne možete porediti žene i muškace u fudbalu”, rekao je Ibrahimović. “Nedavno su me švedski novinari pitali ko je bolji igrač Lota Šelin ili ja, mislio sam da su se šalili”.

Premijer liga, 18. kolo

Atomski Boxing day

51

Fenomeno: Nejmar će ući u istoriju

Kreće praznično ludilo - super derbi u “danu za poklone” igraju Siti i Liverpul Kosta Bošković

N

ema praznika bez fudbala, tako bar tvrde oni koji su planeti podarili najljepšu sportsku igru - ti, po mnogo čemu, specifični englezi. godine prolaze, ali jedna tradicija se ne mijenja - dok svijet slavi praznike, ostrvljani slave fudbal! boxing day (praznik za poklone koji dolazi dan nakon božića) i ove godine poklanja novo nezaboravno kolo premijer lige, a atomski fudbal zakazan je na istoku Mančestera gdje će se sudariti dva najbolja napada lige, treći i prvi tim na tabeli, siti i liverpul.

Osim što su u vrhu Premijer lige, “građani” i “redsi” ove sezone igraju možda i najljepši fudbal na Ostrvu - uostalom činjenica da je Mančester siti u prvih 17 kola postigao 51 gol, a Liverpul devet manje, najbolje govori u kakvoj formi dva sjajna tima dočekuju međusobni okršaj na Istlendsu.

●Milner: Jedan od onih Mečeva... Mančester siti uz sve to mnogo bolje igra na svom terenu, a pojedini neuspjesi na strani u prvom dijelu sezone “krivi” su što momci Manuela Pelegrinija nijesu na samom vrhu Premijer lige. “Svaki meč je važan za nas, a ovo je jedan od onih koji moramo dobiti ukoliko želimo na kraju da budemo šampioni”, smatra “univerzalac” Sitija Džejms Milner. “Izgubili smo dosta bodova ranije u sezoni i sada sve moramo da gradimo ponovo. Mislim da smo na pravom putu da sve ispravimo”.

154 puta sreli su se Mančester siti i liverpul u premijer ligi. velikan sa “enfilda” slavio je na 75 utakmica, 40 ih završeno neriješenim rezultatom, dok “građani” imaju 39 pobjeda

DA LI STE ZNALI? Da su posljednja tri susreta Mančester sitija i Liverpula završena identičnim rezultatom - 2:2

●rodžers: želJa? da budeMo prvi i nakon božića Duhom starih srećnih vremena ponovo odiše dolina rijeke Mersi, Liverpul, britanski velikan koji 23 godine čeka na titulu u Premijer ligi, ove sezone je jedna od najljepših fudbalskih priča. “Redsi” su na vrhu dočekali Božić, “redsi” žele da i nakon naredna dva paklena duela (poslije Sitija, dočekuju Čelzi) ostanu tu gdje su... I ne samo nakon njih! “Željeli smo da budemo na vrhu za Božić i jesmo, ali želimo da budemo tu i na kraju sezone”, jasan je menadžer Liverpula Brendan Rodžers. “Mančester siti nije izgubio nijednu utakmicu kod kuće, kao ni mi, tako da sigurno ima samopouzdanja kad igra na svom terenu... Međutim, i mi putujemo tamo u dobrom trenutku, svako može da vidi hrabrost u mojim igračima”. Manuel Pelegrini, menadžer Sitija, ni na ovom meču neće moći da računa na Serhija Aguera i Matiju Nastasića, a prema najavama iz Mančestera naš majstor Stevan Jovetić će zbog prehlade propustiti i ovu akciju “građana”.

gol postigli su igrači Mančester sitija u prvih 17 kola premijer lige i trenutno su najbolji napad na ostrvu drugi najefikansiji tim lige je liverpul sa 42 postignuta gola

●TobdžiJe na apTonu, Tigrovi čekaJu đavole Praznični fudbalski spektakl kreće u dobro poznatom terminu - od 13.45 kada će Hal siti dočekati šampiona Mančester junajted. “Tigrovi” su često ove sezone znali da pokažu zube na svom terenu, pa nema sumnje da će ovo gostovanje biti pravi ispit za sve bolje Mojesove “đavole”. “Vjerujem da smo spremni i mentalno i fizički za naporan raspored i nadamo se da ćemo poslije praznika i kompletnog januara biti bliži

Raspored 13.45h Hal - Man. Junajted 16.00h Aston Vila - K. Palas 16.00h Kardif - Sautempton 16.00h Čelsi - Svonsi 16.00h Everton - Sanderlend 16.00h Njukasl - Stouk 16.00h Norič - Fulam 16.00h Totenhem - VBA 16.00h Vest Hem - Arsenal 18.30h Man. Siti - Liverpul vrhu tabele nego što smo sad”, poručio je menadžer Junajteda Dejvid Mojes. Jedan od derbija “Boxing day”-a igra se na istoku Londona gdje Vest Hem dočekuje lokalnog rivala sa sjevera grada Arsenal. “Obožavam Boxing day utakmice, svi su mnogo uzbuđeni i ne postoji ništa ljepše nego ovog dana igrati protiv nekog iz vrha tabele. Nadam se da ćemo mi biti iznenađenje kola”, istakao je vazista “čekićara” Kevin Nolan. Praznično ludilo kreće - Engleska kao i uvijek sa fudbalom ulazi u novu godinu.

Kapiten Vest Hema obožava Boxing day: Kevin Nolan i “čekićari” danas napadaju Arsenal

Legendarni Brazilac, fudbaler Barselone i Real Madrida, Luis Nazario da Lima Ronaldo izjavio je da će Nejmar ući u istoriju kao jedan od najboljih igrača Brazila ikada. “Činjenica je da će Nejmar biti veliki igrač. On će ući u istoriju kao jedan od najboljih brazilskih fudbalera. Na pravom je putu, fokusiran je na ono šta treba da uradi kako bi uspio”, rekao je Ronaldo za brazilske medije.

Snajder: Mančester? Ne, ostajem u Galati

Fudbaler Galatasaraja Vesli Snajder demantovao je da će u januarskom prelaznom roku preći u engleski Mančester junajted i istakao da je srećan u Turskoj. Britanski mediji su naveli da trener Junajteda Dejvid Mojes želi da u januarskom prelaznom roku dovede iskusnog holandskog fudbalera. “Nije bilo nikakvih ponuda. Postoje glasine o meni u svakom prelaznom roku. Jedva čekam kraj kako bi ljudi prestali da govore o meni. Veoma sam srećan ovdje i nemam razloga da odem”, rekao je Snajder za turske medije.


premijer liga

Englezi slave fudbal Dok svijet proslavlja praznike, Ostrvljani igraju za slavu fudbala “Boxing day” kao po navici donosi paklenu rundu fudbala u Premijer ligi: Veliki derbi igraju Mančester siti i Liverpul ● 31


ČETVRTAK, 26. 12. 2013. broj 724 GoDINA III

33 žENA ISTAKNITE OČI

Zlatni ajlajner Isprobajte novi trend - stavite zlatni ajlajner na oči. Ovaj vid šminkanja obožavaju poznate dame poput Kejt Hadson, Dženifer Lorens i Olivije Vajld. Pogled “zlata vrijedan” viđen je na pistama poznatih brendova. Ajlajner u boji zlata uvijek je glamurozan izbor pogotovo kada su svečane prilike u pitanju. Kada budete izvlačili liniju zlatnim ajlajnerom, potrudite se da ona bude precizna a cjelokupan izgled zaokružite maskarom i sjenkom sa sedef odsjajem. Neka vam ajlajner u boji zlata bude savršen izbor za novogodišnje praznike, koji su samo na korak od nas. Budite i vi poput holivudskih diva koje nam se osmjehuju sa crvenog tepiha.

MIRIŠITE NA LAVANDU

Barberi ima novi parfem

NAPRAVITE SAMI

Prirodna i blaga krema za lice Priredila: E.Z.

m

ješovita ili normalna koža nije masna, a ni suva, pa je najzahvalnija za njegu. Da ne biste davali velike svote novca za brendirane kreme koje su ništa do običnog marketinga, napravite ih sami u kućnoj radinosti i bićete sto odsto sigurni da su sastojci koji najviše odgovaraju koži prirodni.

● Od čega se ObičnO prave kreme za lice

Kvalitet kreme zavisi prije svega od kvaliteta sastojaka. U klasičnim kremama, pa i u onim najskupljim, glavni sastojci su vazelin, parafin, dimetikon (silikonsko ulje) i rafinirana biljna ulja, sve od reda sastojci slabe ili nikakve hranljive vrijednosti. Kao vodena baza koristi se obična demineralizovana voda. Dodaju se i vještački mirisi i boje kako bi krema bila dopadljiva. A na kraju se stavljaju i konzervansi kako bi krema imala dug rok trajanja i na policama parfimerija ili u skladištima distributera stajala i po nekoliko godina. Vrlo mali broj proizvođača upotrebljava zaiste prirodne sastojke, a skupoća kreme nekog brenda uopšte nije garancija kvaliteta i prirodne hranljivosti. Zato je kremu bolje napraviti u kućnoj radinosti. Takve kreme će biti bez trunke konzervansa, s ljekovitim eteričnim i biljnim uljima i hidrolatima, prilagođene upravo vašoj koži. Za izradu krema potrebna je preciznost i nešto iskustva, pa ako vam prve kreme propadnu, nemojte se uzbuđivati. Kreme inače sadrže masnu fazu, odnosno uljne komponente (biljno ulje, eterična ulja) i vodenu fazu (hidrolat, glicerol) koje povezuje emulgator. Koža uglavnom brže

na. Kako bi krema bila što hidratantnija, dodajte i prirodni biljni glicerol (glicerin). Po želji možete dodati i na vrh noža alantoina, prirodne protivupalne stvari koja podstiče regeneraciju.

● priprema kreme za mješOvitu kOžu

upija kreme nego čista biljna ulja, pa su zato i popularne, a u vodenoj se fazi takođe nalaze ljekoviti sastojci. Donosimo vam recept kako da napravite kvalitetnu kremu za mješovitu kožu. Sve sastojke možete potražiti u bilo kojoj apoteci.

● masna faza: 12 g macerata nevena ili macerata CO2 apsoluta nevena u makadamiji 5 g emulgatora Lanette N ili Phytocream 2000 5 kapi eteričnog ulja ruzmarina verbenona Od biljnih ulja koristite klasični macerat nevena u maslinovom ili nekom drugom biljnom ulju, ili macerat CO2 apsoluta nevena napravljen u makadamijinom ulju, izvrsna njegujuća ulja koja će kremi dati lijepu žućkastu boju. Kao emulgator koristite poluprirodni cetanolni emulgator koji se zove Lanette N ili prirodni Phytocream 2000 dobijen iz pšenice. Emulgatora se dodaje 9-10%.

● vOdena faza: 30 g hidrolata ruzmarina verbenona 2 g biljnog glicerola na vrh noža alantoina Za vodenu fazu umjesto vode koristite hidrolat ruzmarina verbeno-

Uzmite dvije hemijske čašice od 250 ml ili manje lončiće. U jedan odvagajte masnu fazu (biljno ulje i emulgator bez eteričnog ulja), a u drugi od hidrolata i glicerola. Za vaganje može poslužiti digitalna kuhinjska vaga s hodom od 1 g (one s hodom od 2 g nijesu dovoljno precizne za izradu krema). Uzmite široku posudu i u njoj zagrijte vodu do najviše 70°C. Voda ne smije ključati. Uronite oba lončića, stavite u posudu gdje će se laganim zagrijavanjem emulgator otapati u ulju. Tek tada u masnu fazu dodajte eterično ulje i promiješajte. Drugom kašikom promiješajte i vodenu fazu da se glicerol (i alantoin) otopi u hidrolatu. Izvadite posudice iz velike posude sa vodom. Vrlo polako, uz miješanje, dodajete vodenu fazu u masnu fazu. Krema neće uspjeti ako ulivate vodenu fazu prebrzo ili ako masnu fazu dodajete u vodenu fazu. Nemojte miješati mikserom već žicom, energično ali opet ne prebrzo. Miješajte tako sve dok se krema ne ohladi na oko 45°C. Izlijte kremu u kozmetičku kutijicu i ostavite je otvorenom sat vremena da se skroz ohladi. S obzirom na to da krema nema konzervanse, držite je u frižideru, jer rok trajanja takve kreme je maksimalno dva mjeseca.

Brend Barberi lansiraće novi parfem naziva “Burberry Brit Rhythm for Women”. Ovo je prvi miris kuće Barberi u kom su odabrali lavandu kao notu koja vodi glavnu riječ u kompoziciji. Engleska lavanda je znatno aromatičnija od francuske, pa su njene nijanse u ovoj kompoziciji znatno naglašenije. U visokim notama mirisa dočekuju nas ružičasti biber i neroli, koji vode do srca od absoluta korijena irisa, listova kupine i cvjetova pomorandže kombinovanih sa

specijalno patentiranim molekulom kuće Givaudan nazvanim Petalia koji odiše cvijetnim akordima božura. Osnova uključuje vetiver, mošus i vibrantno drvo. Miris se očekuje na tržištu od 28. januara 2014. godine i biće dostupan u svim zvaničnim Barberi radnjama. Premijeru će trećeg januara 2014. godine pak imati u Sephori u Parizu (Avenue des Champs-Élysées), dok će premijeru u Londonu imati 23. januara 2014. godine u Selfridgesu. (punmiris.com)

TRIKOVI

Kako da izdržite što duže na štiklama

Visoke potpetice jednostavno su nezamjenjive za večernje izlaske a da bi u njima što duže izdržali, donosimo vam nekoliko kori-

snih trikova. Spakujte baletanke u torbu Gdje god da krenete, sjetite se da spakujete rezervne, udobne cipele u torbu da biste u trenutku kada osjetite bol obule komforne, ravne baletanke. Stavite gel uložak Viktoriju Bekam rijetko kad viđamo u ravnoj obući. Ona je stalno na “desetki” minimum, a često je vidimo i na daleko višim potpeticama. To joj uspijeva jer ona koristi gel s uloškom. Nove cipele obavezno “razgazite” prije izlaska iz kuće Najbolji način da se naviknete na nove cipele je da ih testirate u kući, tako što ćete cijeli jedan dan provesti u njima da bi cipele malo omekšale. Deblja štikla Što je štikla deblja, šira, cipela je stabilnija, udobnija. Kada osjetite da više ne možete da igrate ili stojite u cipelama na visokim štiklama, skinete ih i igrajte bosi.


34 ŽENA

četvrtak, 26. 12. 2013.

neželjena sjećanja mogu se izbrisati

Muče vas traume iz djetinjstva? Ako ste spremni podnijeti malo struje, takva se sjećanja jednostavno mogu izbrisati elektrošokovima, tvrde naučnici iz Holandije. U svom su istraživanju ispitanicima, najprije uz pomoć riječi i fotografija u razmaku od sedam dana dva, puta prikazivani neprijatni sadržaji. Nakon toga su učesnici istraživanja podvrgnuti elektrošokovima koji su rezultirali potpunim zaboravom ranije upamćenih neprijatnosti. Naučnici napominju kako je ovakav učinak zabilježen kod svih ispitanika. Po njihovim riječima, ovaj pristup ima potencijal u tretiranju mentalnih trauma, psihijatrijskih poremećaja i zavisnosti o drogama. Nalaze istraživanja sprovedenog na Univerzitetu Radboud, objavio je časopis specijalizovan za naučne teme, Nature Neuroscience.

LJUBAVNI KUTAK

Koga svaka žena želi pored sebe

k

ultna serija “Seks i grad” ostaće zauvijek upamćena među ženama, naročito zbog neobične ljubavi glavne junakinje Keri i njenog Gospodina Savršenog, o kakvoj mašta gotovo svaka pripadnica nježnijeg pola.

Žene, romantične duše, sanjaju o savršenoj ljubavi, nalik onoj koju je doživjela Keri sa svojim gospodinom Zverkom. Ljubavna priča između novinarke sa Menhetna i njujorškog biznismena zarazila je čitav ženski svijet koji je i godinama nakon završetka serije nastavio da mašta o komplikovanoj ljubavnoj priči koja se završava hepiendom. Žene su sanjalice, vole da vjeruju u princa na bijelom konju, ali taj princ je uvijek nekako upakovan u omot lošeg momka, dobrice ipak nisu poželjne! Zašto je Zverka želja svake mlade dame koja želi da se skrasi? I koliko je Zverka zaista idealan muškarac? Saznaćete upravo.

● Spoticanje o iSti kamen

Gospodin Zverka ima tu sposobnost da nas povrijedi mnogo više nego bilo ko drugi, a da čak ni ne primijeti, pošto su mu na prvom mjestu on sam, njegov posao i pozicija u društvu. Nazivamo ih “ljubav života”, ali ne zato što zaista jesu dio slagalice koja nedostaje, već zato što to konstantno spajanje i razdvajanje uveličavaju i idealizuju vezu. Zaista mislite da su najveće ljubavne priče pune turbulencija, uspona i padova, i da tako treba da bude? Ali kao i uvijek, naš gospodin Zverka vratiće se ponovo i uništiti

OBJAŠNJENJE

ISTRAŽIVANJE

sve svojim egoizmom, jer samo mi osjećamo magiju i samo mi smo spremne da stavimo u drugi plan naše želje, posao, prijatelje kao i same sebe zarad njegovih želja. Kada razmislite hladne glave ovo i ne zvuči baš sjajno… Prava ljubav uvijek pobjeđuje, a ovakva to svakako nije.

● opčinjenoSt lošim momcima

I tako idući kroz život gubimo one dobre momke… Studija koju je uradio jedan univerzitet u Kolumbiji došla je do zaključka da žene ne privlače nasmijani, srećni i muškarci simpatičnog izgleda. U ovom istraživanju koje je prikazalo fotografije muškaraca sa različitim izrazima lica, žene su birale one ponosne, prkosne i sujetne. Zar nije bolja ljubav koja nas prihvata takvim kakvi smo i za

koju ne moramo da uništavamo naš život i našu ličnost?

● najveća SlaboSt Gospodin Zverka predstavlja našu želju za ljubavlju, najslabiji aspekt našeg bića koji idealizuje čovjeka koji nije u ravni naših želja. Ta misao da ima sreće što je sa tako moćnim, inteligentnim, jakim čovjekom duboko se urezala u nas i najgori stav koji prati nju predstavlja onaj u kom sebe vidimo kao ženu koja ne zaslužuje sve to. A ako ne zaslužujemo, onda on može da nam radi šta god poželi? Treba da radimo na samopoštovanju tako što ćemo da odbijamo da obnovimo ljubav sa čovjekom koji nas je već jednom povrijedio ili da budemo sa čovjekom koji je vrlo sličan prethodnom. Čak iako boli. (Telegraf)

Muškarci se plaše ženskih suza Koliko su današnje

dame srećne U moru svakodnevnih privatnih i poslovnih izazova, žene danas teško uspevaju da budu srećne. Iako im je danas pruženo više prilika nego u prethodnim vremenima, žene se osjećaju lošije i manje su zadovoljne u životu, pokazalo je jedno kanadsko istraživanje. Rezultati pokazuju da su jednako nesrećne mlade i stare žene, one koje su u braku i one koje nijesu, kao i žene koje imaju djecu i one koje nemaju. Rezultati su za neke iznenađujući s obzirom na to da su moderne žene “oslobođene” svoje tradicionalne uloge domaćice. Danas su žene moćnije, bolje su od muškaraca u poslovima obrazovanja i u njihovim rukama je odluka o stvaranju porodice.

Ali ima onih koji imaju i drugačije mišljenje pa su tako iz jednog kanadskog ženskog udruženja poručili da žene naizgled danas imaju sve, ali da su još u inferiornijem položaju iako se to jasno ne pokazuje. “Žene jako teško dolaze do visokih funkcija, a i kad dođu, nadređeni ne žele da im izađu u susret.”, objasnile su vođe istraživanja. (tportal)

Kada je riječ o ljubavnoj vezi, ne postoji moćnije oružje od ženskih suza. Kada žena počne da plače, to znači da se dešava nešto krajnje ozbiljno. Za muškarca to znači da sa svojom izabranicom neće moći normalno da razgovara u naredna 24 časa, da seks ne dolazi u obzir, da su pod znakom pitanja i hrana, zabava i sva druga životna zadovoljstva, sve dok ona lije suze. Muškarčev strah od suza je gorivo koje pokreće emocionalne točkove ljubavne veze. Pristaju na bilo šta, samo da te suze konačno prestanu da teku. Najstrašnije je kada žena počne da jeca na javnom mjestu. U takvim trenucima u stanju je da je odvede pravo pred matičara, pokloni joj svoja kola, samo da ona prestane. Suze imaju pozitivno dejstvo na međusobne odnose. One su prije svega signal svima unaokolo da nešto nije u redu. One navode ljude da nešto preduzmu u vezi sa bolom koji osoba koja plače osjeća. (Cure.ba)


ŽENA 35

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

KORISNO

Najzdravije namirnice

N

JE

ZA DO K

Gljive U pitanju je ukusna mesnata namirnica koja može da bude izvrsna niskokalorična zamjena za crveno meso. Gljive regulišu nivo estrogena kod žena i štite od raka dojke. Ječam Žitarica bogata vlaknima i pravi borac protiv povišenog holesterola vrlo je korisna za regulisanje varenja. Orasi Nevjerovatna namirnica bogata omega-3 masnim kisjelinama koje snižavaju loš i regulišu dobar holesterol. Integralna tjestenina

Najzdraviji oblik testenine koji sadrži tri puta više vlakana od bilo koje druge. Cijele žitarice vrlo su zdrave za vaš organizam i varenje. Puter od kikirikija ili badema Ove proteinom bogate namirnice sadrže mononezasićene masne kisjeline koje su vrlo dobre za srce. Posebna pogodnost je što maslac možete sami da napravite kod kuće. Kvinoja Kvinoja nije žitarica već semenka biljke koja je srodna spanaću. Bogata je bjelančevinama, aminokisjelinama, vlaknima, fosforom, magnezijumom i gvožđem, pa samim time pruža tijelu veliku energiju. Obrano mlijeko Obrano mlijeko sadrži 9 esencijalnih nutrijenata među kojima je kalcijum, B vitamin koji je dobar za neurološku funkciju kao i D vitamin koji je borac protiv raka. Borovnica Ovo super voće bogato je vlaknima, izvrstan je antioksidant i izuzetno je koristno za jačanje krvnih sudova. Borovnice su i bogat izvor vitamina C, bioflavonoida, folne kisjeline, kalijuma, kalcijuma i gvožđa. Bulgur Bulgur je napola skuvana, osušena i zdrobljena pšenica bogata gvožđem, fosforom, cinkom, manganom, selenom, magnezijumom, kalijumom i vitaminom B. Izuzetno je blagotvorna za probavni sistem, a pomaže i kod zatvora, divertikuloze debelog crijeva, srčanih bolesti i raka. (Telegraf.rs)

PROBLEMI

TO RA

P I TA

U današnje vrijeme genetski modifikovane hrane i namirnica koje su pune otrova, gotovo je nemoguće hraniti se zdravo ukoliko nemate poprilično dubok džep. Ipak, postoji rješenje. Potrudite se da ove namirnice imate što češće na svom nedjeljnom meniju kako biste bili zdravi i jaki. Sočivo Sočivo se ubraja u grupu zrnastih mahunarki. Ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni holesterol, a izvanredan je izvor rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana. Poznata kao energetski vrijedna namirnica zbog visoke koncentracije B vitamina i velikih količina ugljenih hidrata.

Poštovani, Nalaz spermograma mi je veoma loš (1,1mil/mil i samo 15 odsto progresivno pokretnih). Spermokultura je u redu. Sad čekam rezultate uretralnog brisa i ureaplazme. Supruga je u oktobru imala ureaplazmu i poslije “eritromicina” i “dovicina” bila je negativna. Ja sam pio istu terapiju po nalogu njenog ginekologa, ali nijesam radio bris jer je njen doktor rekao da nema potrebe ako je kod nje ispravan nalaz. Postoji li mogućnost da je još imam? Ili, ako je izliječena i kod mene, da li treba da prođe neko vrijeme da bi se popravio spermogram? Poštovani, Ureaplazma “urealythicum” je polno prenosiva klica i dobro je što ste oboje liječeni. Nadam se da su i odnosi bili sa zaštitom. Poslije liječenja, briseve na obje mikoplazme ste trebali oboje da ponovite. Spermogram se ponavlja najmanje poslije tri mjeseca od završetka liječenja. Pošto ste vi blizu ovog termina, predlažem vam da, dok ne provjerite spermogram i spermokulturu, ništa ne preduzimate, sem što možete koristiti vitamine i minerale. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Stres utiče na višak kilograma

DOKTORI KAŽU

Konzumiranje aspirina može i da naškodi Redovno uzimanje aspirina dovodi do povećanja rizika od unutarnjeg krvarenja za 37 posto, a za 38 posto povećava rizik od hemoragičnog moždanog udara, tvrde naučnici. U posljednjem istraživanju se navodi da zdrave mlade osobe koje piju aspirin svakodnevno radi smanjenja rizika od srčanog udara time čine više štete nego koristi. Aspirin je poznat kao protuupalni lijek dobar za razgradnju krvnih ugrušaka, međutim njegovo svakodnevno uzimanje će

VJEROVALI ILI NE

Šest loših trikova kojima žene varaju na vagi Kilogrami su opsesija većine žena, a vaga je prava noćna mora koja najčešće ne pokazuje ono što želimo vidjeti. Upravo zbog toga je provedeno istraživanje na uzorku od tri hiljade žena koje su priznale kako su spremne na sve samo kako bi se riješile barem nekoliko dekagrama. Saznajte koje trikove koristimo kako bi zavarali vagu. 1. 50 posto žena na vagu stane bez odjeće 2. 40 posto prvo odlazi u toalet

Osim što negativno utiče na zdravlje, stres negativno utiče i na pokušaje mršavljenja. Evo kako stres može uticati na debljanje: Stres usporava metabolizam Naš metabolizam je koktel različitih hormona. Kad su svi hormoni uravnoteženi, u organizmu sve radi kako treba. Probava i regulacija šećera funkcioniše onako kako je optimalno za zdravlje. No, hronični stres izaziva neuravnoteženost hormona i usporavanje metabolizma. Adrenalin i kortizol preplave tijelo u razdobljima stresa i uspore sposobnost tijela da sagorijeva kalorije, masti i šećer. Stres uzrokuje “lažan” osjećaj gladi Hormoni su takođe odgovorni i za signale gladi. Grelin je hormon odgovoran za osjećaj gladi, a leptin hormon odgovoran za osjećaj sitosti. Kad ste pod stresom, tijelo smanjuje nivo leptina i povećava nivo grelina. Zbog toga jedete više i ne osjećate sitost. Rezultat je takav da u organizam unosite puno više kalorija nego što je potrebno, zbog čega se debljate. Zbog stresa imate potrebu za

slatkim i masnim Hronični stres uzrokuje ne samo osjećaj da ste stalno gladni, nego i izaziva žudnju za namirnicama koje obiluju masnoćama i šećerom. Stres izaziva intenzivne žudnje, zbog čega mnogi tada jedu više nezdrave hrane koja deblja. Stres uzrokuje poremećaj nivoa šećera Insulin je hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. Kad ste pod hroničnim stresom, tijelo nije u stanju regulisati insulin, što može uzrokovati puno problema. Osim toga, pojačava se i želja za nezdravom hranom, namirnicama s više kalorija i masnoće. Stres podstiče abdominalne masnoće Visok nivo kortizola koje tijelo luči kad ste pod stresom mogu imati niz štetnih efekata. Jedna od njih je i skladištenje masti u predjelu stomaka. Ako već duže vrijeme pokušavate bezuspješno da smršate, možda to ima veze sa stresom i možda je trenutak da prvo pokušate smanjiti količinu stresa u vašem životu. (Magazin.net.hr)

vam naštetiti. “Mnogo zdravih ljudi smatra da će aspirin spriječiti rak i srčani udar. Međutim, ako ste zdravi, bez simptoma kardiovaskularnih bolesti, onda nema potrebe da svaki dan uzimate aspirin. To vam neće poboljšati zdravlje”, kaže dr Piter Sanderkok za The Telegraph. Međutim, aspirin može pomoći onima koji imaju problem sa kardiovaskularnim sistemom, ali prije uzimanja savjet treba potražiti od ljekara. (Klix.ba)

3. 10 posto izdiše vazduh i zadržava dah 4. 10 posto ne stane na vagu nakon jela, već samo ujutro prije doručka 5. 3 posto žena stoji na jednoj nozi 6. 3 posto čeka puni mjesec misleći kako će tada biti nešto lakše Iako zvuči smiješno, ali sjetite se koliko ste puta brojali grame na digitalnoj ili crtice na klasičnoj vagi te se veselile svakoj promjeni na niže?

SAVJETI

Med kao čuvar imuniteta Stres, prehlade, nezdrava životna sredina, pušenje, alkohol, gladovanje, nedovoljno sna, previše intelektualnog i fizičkog rada samo su neki od uzroka koji negativno utiču na imunitet. Znaci i simptomi koji takođe ukazuju da postoji neadekvatna funkcija ovog zaštitnog sistema su uporne, ponavljane, najčešće virusne ili bakterijske infekcije, reakcija infekcijom na vakcinaciju... Da bismo poboljšali odbranu organizma od bolesti, stručnjaci savjetuju izbjegavanje psihoaktivnih supstanci i psihofizičkog iscrpljivanja, a na imunitet loše utiče i pretjerivanje u hrani i piću. Svaku infekciju treba shvatiti ozbiljno i potražiti pravovremeno ljekarsku pomoć. Da bi odbrana organizma od virusa i bakterija bila efikasna, treba odvojiti svakodnevno 30

minuta za fizičku aktivnost, jesti umjereno i pažljivo birati namirnice, dovoljno se odmarati i kvalitetno spavati. Još i danas se koristi šest drevnih namirnica za koje se odavno zna da pomažu u jačanju organizma. To su med, bijeli luk, agrumi, voće i povrće, jogurt i čokolada.


36 ŽENA

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

POSLASTICA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Čoko tart

SASTOJCI:

2 veća krompira 2 konzerve skuš eu filetima 2 svježa krasta vca 5-6 kisjelih kras tavčića 1 jabuka

Rolat sa šunkom

Slatku pavlaku, šećer i prstohvat soli stavite u tiganj da proključa. Čim provri, sklonite sa vatre i dodajte maslac i čokoladu. Mutite sve dok dok se lijepo ne sjedini. Ostavite da se smjesa malo ohladi, pomiješajte sa hladnim mlijekom, da smjesa bude glatka i sjajna. Može djelovati kao da se smesa deli. Ostavite da se ohladi i umutite još hladnog mlijeka da smjesa bude glatka. Izručite svu smjesu na prethodno ispečenu i ohlađenu korpicu od tijesta. Malo protresite kolač, da se izravna i držite na sobnoj temperaturi satdva, da se dobro ohladi. Pospite kakao prahom. Tijesto treba da bude hrskavo, a fil gladak.

SASTOJCI:

Salata sa skušom Skuvajte krompir u ljusci, malo ga prohladite, oljuštite i isjeckajte na kockice. Krastavac, kisjele krastavce i jabuku isjecite na kockice. Sve to stavite u jednu dublju činiju i polako promiješajte. Dodajte skuše iz konzerve iz kojih ste ocijedili višak ulja, a filete isjeckali na štapiće. U posebnoj posudi spremite preliv u količini po vašoj želji ali sa svim sastojcima. Preliv polako sipajte preko smjese, opet pažljivo promiješajte, probajte, pa ako je potrebno, dodajte još malo soli i bibera. Prije služenja dobro ohladite u frižideru.

Desert

0,5 kg mljeveno g svinjskog mesa 6 jaja 2 kašike prezli 150 g šunke 3 kašike pavlak e 2 kašike mlijek a 15 g maslaca so biber

Meso začinite, dodajte dva jajeta, prezle, dobro umijesite i razvucite na foliji kao koru. Umutite četiri jajeta, dodajte mlijeko, te na maslacu ispecite omlet, ali samo sa jedne strane. Nepečenu stranu omleta stavite preko mesa, a zatim pospite sitno sjeckanom šunkom pomiješanom s pavlakom. Smotajte meso u rolat i ispecite. Pečeni rolat isjecite na šnite i složite na tanjir.

PRIPREMITE UKUĆANIMA

SASTOJCI:

polupečena ko rpica od tijesta 310 ml slatke pa vlake 2 ravne kašike šećera u prahu 110 g omekšano g maslaca 450 gr čokolade za kuvanje 100 m mlijeka kakao prah za posipanje

Ukusne keks torte

Nova godina je sve bliža. Ako se u posljednji čas odlučite da budete domaćin večeri, ovo su sjajne poslastice koje možete da pripremite. ŠLAG TORTA SA JAGODAMA POTREBNO: 500 g margarina 200 g šećera u prahu 3 gotove kore (jedno pakovanje) 600 g plazma keksa 600 g kisjele pavlake 3 kesice šlaga 2 kesice vanilin šećera 1/2 kg jagoda PRIPREMA: Umutiti margarin sa šećerom u prahu i dodati vanilin šećer. U to umiješati kašikom pavlaku. Fil podijeliti na tri dijela. Ređati sljedećim redosljedom: kora (ili keks, malo natopljen mlijekom), jagode, fil, kora, jagode, fil, kora i ostatak fila. Umutiti tri šlaga sa šlag fiksom i dekorisati po želji. Ohladiti. Ukoliko se pravi sa plazmom, može se keks naređati u dva sloja, a ostatak keksa izlomiti sitnije i dodati u fil. NOBLICA TORTA POTREBNO: 2 kutije noblica 2 dl soka od narandže 4 dl kisjele pavlake 3 kašike šećera u prahu ZA FIL: 1 l mlijeka 5 pudinga od vanile 200 g šećera 500 g margarina 150 g čokolade za kuvanje 5 dl slatke pavlake za šlag PRIPREMA: U malo hladnog mlijeka razmutiti puding. Ostatak mlijeka i šećer staviti da se prokuva pa sipati puding i miješati da se zgusne. Kad se puding ohladi sjediniti sa umućenim margarinom. Čokoladu narendati na krupnije i umiješati u fil (kašikom, ne mikse-

rom). Jednu kutiju noblica umakati u sok i ređati na tacnu u kružnom obliku. Izmiješati kašikom kisjelu pavlaku i šećer u prahu pa 1/2 premazati preko noblica. Staviti 1/2 fila od pudinga i poravnati. Drugu kutiju noblica umakati u sok, poslagati preko fila pa ih premazati sa ostatkom kisjele pavlake. Staviti drugu polovinu fila od pudinga i poravnati. Umutiti slatku pavlaku i ukrasiti tortu. SRCE TORTA POTREBNO JE: 1 kg jafa keksa 300 ml mlijeka 250 g maslaca ZA FIL: 1 l mlijeka 3 kesice pudinga od vanile 1 kesica burbon vanilin šećera 14 kašika šećera 250 g maslaca 3 kašike šećera u prahu 2 dl slatke pavlake za dekoraciju 3 kesice šlaga PRIPREMA: Za podlogu u veću posudu stavite mlijeko da se zagrije, dodajte sjeckani maslac i pustite da provri. Sklonite i dodajte izdrobljeni jafa keks. Na tacnu stavite prsten za torte (prsten raširite oko 26-28 cm) i oblikujte koru. Stavite u frižider da se ohladi i stegne. Dok se podloga hladi, pripremite fil. U 1 l mlijeka stavite burbon vanilin šećer. Odvojte malo mlijeka i razmutite puding sa šećerom i kuvajte puding dok se ne zgusne. Ohladite. Pjenasto umutite preostali maslac sa šećerom u prahu i sjedinite sa ohlađenim pudingom. Slatku pavlaku čvrsto umutite u šlag i dodajte u fil i dobro sve sjedinite. Filom nafilujte koru i ukrasite umućenim šlagom. Tortu po želji dekorišite sjeckanim jafa keksom, poprskajte otopljenom čokoladom ili krupno ribanom čokoladom. Prije služenja tortu dobro ohladite.

PREPORUKA

File u bijelom vinu Brza jela sa svinjetinom

Obradujte ukućane ukusnim obrokom. POTREBNO JE: 0,5 kg svinjskog filea 2 crvene paprike 2 zelene paprike 100 g suvog mesa 2 glavice crnog luka 1 kg paradajza 0,5 dl bijelog vina kašičica začinske paprike 2 čena bijelog luka 60 g maslaca so

PRIPREMA: Isjecite file na deset medaljona, pospite ih sitno sjeckanim bijelim lukom, začinskom paprikom, posolite i ispržite na zagrijanom maslacu. Gotove medaljone odložite na toplo mjesto, a na maslacu u kome su se pržili izdinstajte krupno sječeni luk, papriku i suvo meso. Nalijte bijelo vino, dodajte na kockice sječen paradajz, pa kuvajte dok tečnost ne ispari. Medaljone složite na tanjir i prelijte ih sosom.

Ako ne možete da zamislite ručak bez sočnog komada mesa, predlažemo vam da probate specijalitete od svinjetine koji će zadovoljiti ukuse i onih najizbirljivijih. FILE U BIJELOM VINU POTREBNO JE: 0,5 kg svinjskog filea 2 crvene paprike 2 zelene paprike 100 g suvog mesa 2 glavice crnog luka 1 kg paradajza 0,5 dl bijelog vina kašičica začinske paprike 2 čena bijelog luka 60 g maslaca so PRIPREMA: Isjecite file na deset medaljona, pospite ih sitno sjeckanim bijelim lukom, začinskom paprikom, posolite i ispržite na zagrijanom maslacu. Gotove medaljone odložite na toplo mjesto, a na maslacu u kome su se pržili izdinstajte krupno sječeni luk, papriku i suvo meso. Nalijte bijelo vino, dodajte na kockice sječen paradajz, pa kuvajte dok tečnost ne ispari. Medaljone složite na tanjir i prelijte ih sosom. ŠNICLE U KAJMAKU POTREBNO JE: 600 g svinjskih šnicli

3 glavice crnog luka 2 šargarepe 250 g mladog kajmaka kašika brašna 3 dl vode 0,5 dl ulja četvrt veze peršuna četvrt kašičice sirćeta PRIPREMA: Isjeckajte luk, šargarepu i peršun, te ih složite na dno podma-

zane vatrostalne posude. Šnicle izlupajte, posolite, pobiberite i složite preko povrća. Nalijte 2 dl vode i pecite u rerni oko dva sata. Gotove šnicle izvadite na tanjir, a povrće ispasirajte. Na malo ulja propržite brašno, dodajte kajmak, nalijte ostatkom vode, sipajte sirće, pa kratko prokuvajte. Umiješajte propasirano povrće i time prelijte šnicle.


37

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

I Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem apartman Studentska 42. Tel.067/493-306 Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela «Kostas», istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem namješten stan na duži period, Markovići Budva. Povoljno. Tel.069/387-378

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom, povoljna prilika. Tel.069/042-227 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663 PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Plac u centaru Mataguža 1.100m2, asfalt, struja, voda, cijena 1.1000 eura. Tel.069/018-167

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine


38

ČETVRTAK, 26. 12. 2013.

MALI OGLASI Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 GRAĐEVINSKE USLUGE

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 NASTAVA

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591950, 020/511-925, 067/210-340

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021056

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica. Tel.067/351111

POSAO

Potrebne konobarice kafe baru u centru Podgorice. Tel.067/351-111

Vrhunski originalni preparati za potenciju, man-king na biljnoj bazi, 40/10 kom, gelovi 20/kom, tablete 15/4 kom, šumeće tablete, 20/7 kom. Tel.067/852-451

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 KUĆNI LJUBIMCI

Prodajem mladunčad maltezera staru 2 mjeseca. Tel.067/231-111 APARATI/OPREMA

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

RAZNO

Prodajem novo sobno biciklo. Povoljno. Tel.067/269-777

Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Povoljno! Tel.069/221-974

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

četvrtak, 26. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:05 08:55 09:00 09:40 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:15 00:00

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Nadrealna TV/r Dječija emisija-Mozgalica Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Gas do daske 2/r Tačno 1 Serija:Okrug Oranž/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Dječija emisija-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Nadrealna TV Film:Šifra Sabljarka Serija:Okrug Oranž/r Exkluziv/r

PRVA Exkluziv 18.30

06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni U centar Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i redodjeljenje za specijalne žrtve Vijesti

RTCG 1 U centar 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Grand parada/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Sve za ljubav 22:30 Paparazzo lov 23:30 Farma pregled dana 00:30 Farma – uživo 02:45 City 03:00 Film: Patuljci košarkaši

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:25 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:40 20:50 22:00 22:15 22:25 23:40 00:50

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti Sport Serija: Internat Načisto sa Petrom Komnenićem/r Extra lifestyle

PINK Farma - pregled dana 23.30

VIJESTI Serija: Bandini 13.20

07:00 10:00 10:30 10:45

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se... Ekstremno Smijeh kao Lijek 11:00 Crtani film 12:15 Texas Holdem Poker 15:15 Smiješna Top Lista 17:45 Smijeh kao lijek 18:00 Toto vijesti – uživo 18:15 Konzilijum - premijerno 18:45 Svijet Sporta – premijerno 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Žestoko 20:15 Ekstremno 20:30 Nindža Ratnici 22:00 Mini Fudbal – premijerno

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30

777 Nindža ratnici 20.30

MBC Plodovi zemlje 20.15

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Znakovi pored puta Film Forum 5 do 5/r Znakovi pored puta/r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA ŠIFRA SABLJARKA Prva 21.15

Gabrijel Šir je opasan špijun koji pokušava da upadne u vladin računarski sistem kako bi mogao da finansira svoju specifičnu vrstu “patriotizma”. Naime, on želi da ukrade milione dolara sakrivenih u vladinim ilegalnim fondovima. Da bi to učinio, potreban mu je superhaker za kojeg će i najozbiljniji sistem zaštite biti dječja igra. To je zadatak kao stvoren za Stenlija Džobsona, jednog od dvojice najboljih hakera na planeti. Nakon što je odslužio kaznu zbog uzrokovanja apsolutnog haosa u FBI-jevim hajtek operacijama, Stenliju je zabranjeno da se približiti bilo kojoj radnji s elektronskom opremom na bliže od 50 metara.

08.30 09.00 11.00 11.30 12.00 12.50 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.15 23.00

Serija: Plesna akademija/r Strani dok.program Stil/r Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda/r Vijesti Film: Šanija Muzika Serija: Rani buntovnica/r Serija: Univerzum Serija: Ncis-LA Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda Dnevnik 2 Mikrofonija Serija: Ncis-LA Serija: Rani buntovnica Serija: Hejven Radni dan/r

RTCG 2 Serija: Hejven 22.15

17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:20 16:50 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Zelena patrola 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Salaš u malom ritu 10:00 Vesti RTS 10:05 Sasvim prirodno 10:35 Moja lepa Srbija 11:05 Vesti RTS 11:10 Crkva brvnara u Sečoj reci 11:40 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Mesto zločina: Njujork 13:15 Evronet 13:20 Život je život: Homoljske bačije 13:50 Gastronomad 14:05 Zlatna ploča: Lepa Lukić 15:00 Ovo je Srbija 15:45 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:10 Čuvar mira 22:55 Vesti RTS RTS 2

08:32 Školski program 09:20 Političke ideje u Srba 09:37 Srpske sportske legende 10:10 Trag u prostoru 10:30 Opšteobrazovni program 11:00 U svetu 11:30 I solisti veneti 12:10 Beokult 12:35 Link 13:00 Trezor 14:00 Tenis - Mubadala svetski šampionat

16:00 Tenis - Mubadala svetski šampionat 16:30 Opšteobrazovni program 17:00 Nirnberški protivnapad 17:45 Pregled Viner štediš superlige 18:00 Mesto za nas 18:30 Metropolis 19:00 Nagradna igra poreske uprave 19:40 Datum 19:45 Verski kalendar 20:00 Inovacije - korak dalje HRT 1

10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Marija iz Nazareta 11:45 Glazba, glazba... 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:22 TV kalendar 12:37 Vuk samotnjak 14:00 Četiri dana u prosincu 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Gioachino Rossini-Andrea Andermann: Pepeljuga 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 San o ruži 18:37 Skica za portret 18:57 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Večer na 8. katu 20:55 Božić u Buxellesu 21:15 Borgen 22:20 Dnevnik 22:40 Sport HRT 2

09:10 Božićni Žutokljunac 10:10 Pseća ophodnja 10:35 Svaki dan, dobar dan 11:15 Dr. Oz 12:00 Izbor sportaša godine 13:10 Unajmljena srca 14:40

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Auto Shop /r. Civilizacije Anegdota iz života Crtani film /r. PG Raport Info Zelena patrola Film: Dvostruka tajna 2dio Ponoćni Info

DANAS U GRADU Glazba, glazba... 14:50 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:35 Joe Cocker: Fire It Up Live 18:30 Kuhajmo zajedno 18:40 Svaki dan, dobar dan 19:20 Gustav 19:25 Mala TV 19:26 Krtić prikazuje 19:36 Profesor Baltazar 19:46 Laboratorij na kraju svemira 20:00 Božić u Ciboni 21:45 Beskrajan dan 23:25 Fringe

sa 22:45 Seks i grad

09:25 Frankenvini 10:50 Pijev život 12:55 Gusari! Banda neprilagođenih 14:25 Osvetnici 16:45 Madagaskar 3: Najtraženiji u Evropi 18:20 Ljudi u crnom 3

09:00 Crvena zvezda - Cibona 11:00 Saint-Etienne - Nantes 13:00 Verona - Lazio 15:00 Fudbal - Borussia Dortmund TV 16:00 Arsenal 360 16:30 Arsenal World 17:00 Pregled Endesa lige 17:15 Kiel - HSV 19:00 Greatest Club Teams: Nottingham Forest 19:30 Greatest Club Teams: Celtic 20:00 Valencia - Real Madrid

HBO

FOX LIFE

10:20 Seks i grad 10:50 Džejmijevi gastronomski izleti 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani đubretom 13:35 Prave domaćice okruga Orandž 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:25 Džejmijevi gastronomski izleti 16:20 Kako je biti Erika 17:15 Kako je biti Erika 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 20:55 Pozovite babicu 21:50 Privatna prak-

FOX CRIME

10:25 Pariski forenzičari 11:25 Pariski forenzičari 12:25 Smrt u raju 13:35 Mornarički istražitelji 14:30 Otac Braun 15:35 Slučajni partneri 16:35 Pisac i detektiv 17:40 Pisac i detektiv 18:45 Pisac i detektiv 19:45 Smrt u raju 20:55 Mornarički istražitelji 21:50 Vajtčepel 22:55 King ARENA SPORT

SPORT KLUB

10:45 New York - Oklahoma City 12:45 SK Studio 13:45 Hull - Manchester United 16:00 West Ham - Arsenal 18:00 Na današnji dan 18:30 Manchester City - Liverpool 20:30 Nottingham Forest - QPR 22:30 NBA Action 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Viva Verdi 20.00 CNP

Kako rastu veliki ljudi 12.00 ; 18.00

Izdanje 26. decembar 2013.  

Dnevne novine

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you