Izdanje 3. april 2013.

ce 30 nt i

DANAS UZ

POKLON VASKRŠNJI

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PETAK, 3. 5. 2013. BROJ 530/ GODINA II

●8

TEMPERATURA U RUDNIKU DVA STEPENA, ZDRAVSTVENO STANJE RUDARA SVE LOŠIJE

+ SPECIJALNI OMOT ZA ČUVANJE SVIH

DJELOVA KUVARA od 10.aprila do 11.juna

VELIKA

I sa upalom pluća nazad u jamu

● Predsjednik samostalnog sindikata Boro Bojanović navodi da još nije bilo kontakata sa nekim iz Vlade Crne Gore, pa je izvršni direktor Milorad Đurović uputio juče Vujici Lazoviću još jedan hitan zahtjev za sastanak

METEO ● 2

Maj nam donosi padavine, ali ne obilne

12 KAP ● 8

Sindikat ne razumije zaključke Skupštine

● Rudari kažu da ne traže ništa što im nije obećano i ništa za šta nemaju pokriće, pa ipak nikako da nastave normalan život i rad. Iz Vlade još nijesu dobili nikakve informacije, a predsjednike sindikata ni ne žele da vide

“LJUBOVIĆ” ● 11

Nikad neće ponoviti greške K

ada dođu u “Ljubović”, djeca koja nijesu našla najbolji način da se uklope u društvo plaču, uplašena su, navikavaju se na promjene, a onda se suočavaju sa onim na šta veliki broj njih ni-

je navikao - sa porodičnom atmosferom koja donosi brojne obaveze, ali i zadovoljstva.

“Prije pet mjeseci sam došla. Bilo je mnogo teško. Prvi put sam se odvojila od porodice. Sve mi je bilo ne-

obično i novo. Bilo me je strah i bila sam tužna. Svega sam se plašila.

Plakala sam danima. Ali poslije petšest dana sve se promijenilo. Sad je osjećaj potpuno drugačiji”, priča šesnaestogodišnja štićenica.

KOALICIJA ● 5

Zbog izvršne vlasti pukla tikva između LP i DPS ZAVALA ● 13

NAGRADNI KUPON

Advokati smatraju da Čarapić vrši pritisak na sud

VATERPOLO ● 32

sadaddas asd Budva

vladar bazena

SAVJET ● 35

Najbolje namirnice za brzu detoksikaciju

2

Tema dana

PETAK, 3. 5. 2013.

EDITORIJAL

VLADA

Ministri i savjetnici projekt menadžeri

VUK PEROVIĆ

Premijer Milo Đukanović, nakon 100 dana od dolaska na čelo Vlade, formirao tim koji će brinuti o najvećim investicionim ulaganjima

urednik

ISTRAGA

Svi koji misle da su oštećeni u aferi Snimak neka se jave Vrhovnom državnom tužilaštvu, poručio je još jedan vršilac dužnosti u našem pravosudnom sistemu. Možda bi lakše bilo da su pozvani oni koji su profitirali od te afere. Ili njih ima previše. Ako je tu riječ o političkoj diskriminaciji pri zapošljavanju, ako je to ustaljeni obrazac, ako se to radi zbog izbornih uspjeha, tako i zbog ostanka na vlasti, onda su valjda oštećeni svi građani Crne Gore, a ne samo oni koji nijesu dobili posao u konkretnim slučajevima. I jednih i drugih ima previše.

Sličnih poziva u pomoć imamo svakodnevno. Valjda se nema vremena, pa se narod zove u pomoć.

Jer, do nas je, a ne do nadležnih. Neki to ozbiljno shvate, pa to izgleda ovako. Ako ne znate, zakonom je zabranjeno da koristite vatreno oružje. Čuli su se pucnji iz stambene zgrade. Pozovete policiju, a oni pitaju ima li povrijeđenih. Da znam, nema. A gdje se to desilo? Ta i ta zgrada. Dobro, a iz kog stana? Ne znam tačno. Eh, znate, kada bi znali iz kog je stana i da li ima povrijeđenih, pa da izađemo da vidimo, ali ovako kada nema povrijeđenih, onda ništa. Pa, šta da radim? Vi zovite ako opet zapuca.

Možda i da se potrudite da bude povrijeđenih.

Zato, neko bar osnovno poznavanje forenzike nije na odmet. Kada se već toliko gleda taj CSI Majami, Njujork i ostali američki gradovi, legla kriminala, moglo bi se naučiti i kako da utvrdite odakle dolazi zvuk pucnja. Malo manje Horejšija i njegovih grimasa, a više pažnje na nauku. I onda pozovete nadležne i lijepo kažete: “Sedam metaka ispaljeno iz CZ 99 u pravcu tom i tom u 14 i 22. Takođe, sasvim okvirno, ali naslonjeno na uputstva američkih posebnih policijskih jedinica, pucnji su došli sa terase stana 7a. Pravo da vam kažem znam i ime komšije, ali ne želim da špijam. Prema mojim saznanjima, niko nije povrijeđen. Samo sam, pošto sam pozvonio na vrata osumnjičenog, pitao ga da li je on upravo pucao sa terase, a oni mi zalijepio ista pravo u lice. Čelo je malo crveno, ali proći će.

Ne, nijesam slikao”.

I onda oni izađu na teren. To što će vaš osumnjičeni reći da nije on, a oni zatim da nijesu ni oni eto sigurni, nego ste im vi, jeste, upravi njegov komšija, tako javili, to je već druga priča. Ali javi. Prijavi. Pomozi nadležnima. Tako i u ovih zapetljanih pravnim slučajevima. Ima tih serija koliko god oćete. Možda su sva ova velika ubistva ostala neriješena, pošto se oštećeni nijesu javili tužilaštvu.

Gvozdenović

Žugić

Premijer Milo Đukanović formirao je tim koji čine najbliži saradnici, a zaduženi su da lično nadgledaju postojeće, ali i buduće investicione projekte, kako bi se efekti razgovora koje svakodnevno ima sa investitorima osjetili već do kraja ove godine, saznaju Dnevne novine.

Premijer je kao projekt menadžere imenovao lično nekoliko ministara i svojih savjetnika, koji imaju jasna zaduženja da isprate rad, ali i otklone moguće barijere u realizaciji projekata.

Kako saznajemo, Đukanoviću će izvještaje podnositi ministri ekonomije, finansija i turizma Vladimir Kavarić, Radoje Žugić i Branimir Gvozdeniović, kao i njegovi savjetnici za te oblasti.

Savjetnik za energetski i industrijski razvoj je Ranko Milović, za ekonomiju i finansije Milorad Katnić, dok je za preduzetništvo i strana ulaganja Aleksandar Ti-

Katnić čić. Namjera je da započeti projekti na Primorju u najkraćem mogućem roku nastave dinamično da se realizuju i donose prihode, kao i da energetski i infrastrukturni projekti na sjeveru dobiju jasne obrise. Među većim projektima čija realizacija bi mogla početi ove godine su gradnja drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, auto-put Bar - Boljare, ali i valorizacija turističkih projekata na Primorju. Đukanović je nakon 100 dana Vlade, sredinom marta, najavio apsolutnu fokusiranost na razvojne projekte, što imenovanjem projektnih menadžera ispunjava. Projektni menadžeri su novina kojom Đukanović želi da izbjegne dosadašnje probleme u realizaciji investicija i njihovo odlaganje. Kroz stalnu komunikaciju namjerava se rješavati svaki problem koji postoji u realizaciji projekata. U Vladi su svjesni da je ekonomska si-

Tičić tuacija nepovoljna i da samo ulaganje kvalitenih investitora može poboljšati stanje. Ulaganja su često odlagana zbog administrativnih barijera ili negativnog pristupa prema investitorima, zbog čega su u Vladi procijenili da je neophodno zaustaviti tu praksu.

Vladi se često zamjeralo da je bila prilično neodlučna kada je trebalo donijeti odluku o nekom projektu. Đukanović je i krajem marta jasno poručio da je nakon nepopularnih mjera štednje, uvođenja kriznog poreza i smanjivanja zarada u državnoj upravi došlo na red jasno fokusiranje na ulaganje.

“Uspjeh ove vlade se mora mjeriti realizacijom razvojnih projekata. Naš cilj je da stvorimo novi društveni proizvod, ne zadovoljavamo se time da ostanemo na pet hiljada eura bruto domaćeg proizvoda per capita, niti na plati od 480 ili 500 eura”, poručio je Đukanović krajem marta.

PROGNOZA

Maj u znaku padavina

A i zaboravilo se da su neki već javili i prijavili. Za “Snimak” već postoje krivične prijave. Možda da njih bar onako prelete, možda bude nešto jasnije.

Meteo 05:34 19:46

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren, na otvorenom moru, uglavnom sjeverozapadni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano i toplo uz umjeren razvoj oblačnosti, a popodne i tokom noći, uglavnom na sjeveru lokalno je moguća kratkotrajno kiša i grmljavina.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

17 16 17 16 16 11 7 6 8 10

15 13 15 14 14 10 6 5 7 8

30 27 27 28 27 26 26 20 27 28

SJUTRA

30 27 28 28 27 26 26 20 27 28

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a tokom popodneva, uglavnom na sjeveru ponegdje kiša i grmljavina.

Pred nama su topli i blagi dani, a da li će maj biti u znaku kiše, kao što se najavljuje u susjednoj Srbiji, ne može se prognozirati.

“Kada je u pitanju priroda, nije lako davati odgovor. Za razliku od Srbije, Crna Gora je mediteranska zemlja sa drugačijim klimatskim karakteristikama. U prosjeku, maj je mjesec sa dosta padavina, tako da će i ove godine biti kiše, ali ništa drastično”, kazao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović.

Inače, danas i za dane vikenda u našoj zemlji biće pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, dok se u popodnevnim satima,

uglavnom u sjevernim predjelima, očekuje kratkotrajna kiša ili pljusak praćen grmljavinom. Temperature će se kretati do 30 stepeni.

Visoke temperature, koje su obilježile početak maja, nisu povećale broj pacijenata koji je zbog tegoba izazvanih neuobičajenim vrućinama za ovo doba godine potražio ljekarsku pomoć.

“Za prvomajske praznike, imali smo i manji broj pacijenata od uobičajenog. Uglavnom, u jednoj smjeni imamo 100 ambulantnih pregleda i 20 do 30 na terenu”, kazao je dežurni ljekar u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć dr Ivan Krgović i dodao da trenutno imaju povećan broj pacijenata zbog

alergijskih reakcija i astmatičara.

Oni, kako je kazao, treba da uzimaju redovno terapiju, a u slučaju pogoršanja da se jave izabranom doktoru ili ljekarima Hitne.

Povećan broj pacijenata, uglavnom hroničara, srčanih bolesnika i starih osoba, zbog vrućina, kazao je Krgović, očekuju kada živa u termometru pređe 35 stepeni.

“Da bi ublažili tegobe zbog visokih temperatura građanima savjetujemo da izbjegavaju boravak na suncu, da se rashlađuju i uzimaju dosta tečnosti, te nose laganu odjeću od prirodnih materijala”, kazao je Krgović i istakao da hronični bolesnici treba redovno da uzimaju svoju terapiju. J.V.Đ.

Tema dana

PETAK, 3. 5. 2013.

3

sedma sila

Medijima treba veća sloboda Na Međunarodni dan slobode medija zaposleni u medijskim kućama i NVO sektor zabrinuti Bojana Robović

M

ediji u Crnoj Gori nijesu u potpunosti slobodni, tvrde novinari urednici i predstavnici nevladinog sektora. U ovogodišnjem izvještaju organizacije Fridom haus (FH) o slobodi medija Crna Gora je zauzela 74. poziciju i nalazi se u grupi djelimično slobodnih zemalja.

Dok iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) pozivaju vlasnike medija da, u mjeri mogućeg, poboljšaju profesionalni i ekonomski status novinara, zaposleni u crnogorskim medijskim kućama smatraju da su u nezavidnom položaju, te da je još mnogo toga potrebno uraditi kako bi medijske slobode i položaj novinara bio na zavidnom nivou.

“Svjedoci smo da su novinari nezaštićeni, te su često i predmet napada. Neriješeni napadi i ubistva opomena su državnim institucijama koje sve slučajeve ugrožavanja bezbjednosti moraju do kraja procesuirati, ali i pojedincima koji nerijetko zanemaruju značaj koji predstavnici sedme sile imaju u društvu”, kazao je Damir Nikočević iz CGO-a.

On je naglasio da sama medijska zajednica treba da izgradi samoregulatorne mehanizme koji će je učiniti kvalitetnijom, profesionalnijom i posvećenijom javnom interesu.

“Nema slobode tamo đe je novinara strah od posljedica onoga što napiše”, kazao je Dnevnim novinama medijski direktor Građanske alijanse Darko Ivanović.

On je objasnio da crnogorskim novinarima strani zvaničnici često če-

stitaju na slobodi u pisanju zbog čega Crna Gora prema njihovom mišljenju napreduje kada je sloboda medija u pitanju. “Međutim, oni ne uzimaju u obzir da većina tih novinara nakon napisanog teksta strijepi od napada nepoznatih osoba u mračnom ulazu zgrade u kojoj živi”, pojasnio je Ivanović.

On smatra da u Crnoj Gori treba razdvojiti medijski pluralizam i medijsku slobodu kao i kritiku od kritizerstva. Ivanović je naveo da su crnogorski mediji slobodni onoliko koliko su od spoljnih uticaja nezavisni urednici i uređivačke politike tih medija.

“A svi znamo da to nije tako”, zaljučio je Ivanović.

Direktorica nezavisnog nedjeljnika Monitor Milka Tadić-Mijović kazala je da su pritisci na medije koji nijesu pod kontrolom vlasti izuzetno izraženi.

“Rekla bih i da se oni povećavaju godinama”, kazala je Tadić-Mijović.

Ona je pored brojnih napada na novinare koji nikada nijesu rasvijetljeni navela da se na nezavisne medije vrši i ekonomski pritisak.

Glavni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković smatra da se situacija u medijima popravila u odnosu

Djelimična sloboda Crna Gora u izvještaju organizacije Fridom haus o slobodi medija ocijenjena je kao djelimično slobodna zemlja i nalazi se na 74. poziciji.

Od zemalja regiona, najbolje je rangirana Slovenija, 40. mjesto, i ocijenjena je kao medijski slobodna zemlja. Zajedno sa Crnom Gorom, 74. mjesto zauzimaju Srbija i Mađarska. Bugarska je na 77. mjestu, Hrvatska na 81, Grčka na 83, Rumunija 86, a Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo na 96. mjestu.

Posljednje, 196. mjesto, dijele Sjeverna Koreja i Turkmenistan. Makedonija je najniže rangirana zemlja

regiona, na 120. mjestu, na kojem je i Turska.

Zemlje s najvećom slobodom medija su Norveška i Švedska, koje dijele prvo mjesto, zatim Belgija, Finska i Holandija. U svijetu je tokom protekle godine zabiljeležen pad medijske slobode, a procenat svjetske populacije koji živi u zemaljama s potpuno slobodnim medijima opao je na najniži nivo u posljednjih 16 godina, ocijenjeno je u izvieštaju Fridom hausa.

Iz te organizacije objašnjavaju da su na to najviše uticali kriza u Maliju, situacija u Grčkoj i veća medijska kontrola u zemljama Latinske Amerike.

na ranije godine, ali se ne može reći da je Crna Gora slobodna zemlja kada je riječo radu novinara. “Promijenjen je način na koji se pokušava uticati na nezavisne medije i vrsta pritiska.

Danas se finansijski pokušava uticati na nezavisne medije enormnim milionskim zahtijevima od strane prve familije ili njihovog okruženja. Mislim, da se u Crnoj Gori danas ne može desiti da novinar bude ubijen kao što se to desilo sa Duškom Jovanovićem, ali ne mogu reći ni da je Crna Gora slobodna zemlja kada su u pitanju mediji sve dok istrage o napadima na novinare tapkaju u mjestu”, rekao je Marković.

Prema mišljenju predsjednice Sindikata medija Crne Gore Marijane Camović, izvještaj Fridom hausa pokazuje da Crna Gora stagnira jer se godinama nalazu u grupi djelimično slobodnih zemalja.

“Postavlja se pitanje kako država koja je, ako slušamo predstavnike naše Vlade, lider u regionu u mnogim oblastima došla do tih pozicija ako društvo suštinski nije slobodno”, zapitala se Camović.

Kako bi se stanje popravilo na medijskom nebu Crne Gore, pored preduzimanja mjera od strane izvršne, zakonodavne i sudske vlasti neophodno je da predstavnici javne riječi budu proglašeni službenim licima.

KOlaŠiN 1450

Neki bez skrupula Glavni i odgovorni urednik Pobjede Srđan Kusovac rekao je kroz šalu “da mu se čini da bi crnogorski mediji trebalo da budu na prvom mjestu kada je u pitanju sloboda medija”.

“Nigdje nema toliko slobodnih medija, ne u smislu one slobode koja se ponavlja kao floskula, već mislim na slobodu medija u smislu nedostatka bilo kakve odgovornosti”, objasnio je Kusovac.

On je pojasnio da možda u Africi ili Aziji postoji slučaj medija koji mogu da objavljuju toliko stvari bez skrupula, a da za to ne snose nikakvu odgovornost.

“Mislim da je manja odgovornost na medijima što se toga tiče, a mnogo veća na institucijama Crne Gore, koje bi trebalo da se bave tim problemom.

Pretpostavljam da postoji strah da se u to upuste, kao i nesposobnost i neznanje, a možda se i određeni ljudi plaše da neke stvari otvore zato što i sami imaju putera na glavi”, rekao je

Kusovac.

On je ocijenio da ne postoji neki konkretan pritisak na način kako se to dešavalo ranije, što je pozitivno, ali nema ni slobode medija da ono o čemu informišu rezultira nečim.

Mnogi mediji se, kako kaže, bave raznim problemima, ali se nakon toga ništa ne desi.

“Sa formalne tačke gledišta imate potpunu slobodu, jer nikome ne fali dlaka sa glave zbog stvari koje objavljuje, ali to ne proizvodi nikakvu posljedicu. Ne postoje nezavisni mediji, jer su svi mediji nečije vlasništvo i novinari rade onako kako vlasnik kaže, kao u svakoj kompaniji”, rekao je Kusovac.

On je dodao da pojedini mediji nemaju nikakve skrupule dok, sa druge strane, ono što određeni mediji objave ne biva istraženo i procesuirano.

Pravne institucije ne rade svoj posao, pa se, kako kaže Kusovac, postavlja pitanje čemu sve to što mediji rade. B.R.

NajNiže dO sada

Rastanak nakon 126 dana Niža osnovna

kamatna stopa Evropska centralna banka (ECB) snizila je juče osnovnu kamatnu stopu na 0,5 procenata, na najniži nivo do sada.

Posljednje smanjenje kamatne stope zabilježeno je u julu 2012. godine, kada ju je ECB snizila na 0,75 odsto.

Takvu odluk u ECB-a analitačari su već neko vrijeme očeki-

Ekipa Ski resorta - “Kolašin 1450” je proteklog vikenda u sklopu redovnih aktivnosti nakon završetka ski-sezone bila na obilasku terena skijališta i okoline. Na vrhovima Ćupovi, Ključ, Vilina voda, Troglava i drugima, još uvijek je velika količina snijega. Ono što je prioritet ove aktivnosti bio je to da se još jednom utvrde najbolje trase i najatraktivni djelovi ovog područja

koje se obilazi u okviru Ski-doo safarija zimi ili obilaska planine četvorotočkašima ljeti. Dvodnevni safari koji skijalište može ponuditi 365 dana godišnje, zajedno sa noćenjem u nezaboravnom ambijentu planinarskog doma “Vranjak” čini jednu od najatraktivnih turističkih ponuda Kolašina i sjevera Crne Gore. Ova zima će ostati zapamćena po izuzetno velikoj

količini snijega na Bjelasici, koji je potrajao sve do kraja aprila. Ove sezone oboren je i rekord od 126 sniježnih dana u ski centru, koji je ove godine imao odličnu posjećenost. Sezona je zvanično zatvorena 21. aprila nakon spektakularne žurke “Pond skimming party”, za koju se već sada pretpostavlja da će prerasti u tradicionalnu manifestaciju na ovom skijalištu.

vali, posebno zbog loše ekonomske situacije u eurozoni i rekordne nezaposlenosti.

Predsjednik ECB-a Mario Dragi je početkom aprila dao do znanja da do smanjenja kamatne stope može doći, pošto je izjavio da je ECB spremna da preduzme sve mjere kako bi se poboljšala ekonomska situacija u Evropi. I.B.

4

Politika

PETAK, 3. 5. 2013.

JOVAN VUČUROVIĆ

DF: DPS je politička prošlost Funkcioner D emokratskog Fronta Jovan Vučurović kazao je Dnevnim novinama da je podrška Demokratskoj partiji socijalista u stalnom padu, tako da se odlazak ove stranke u političku prošlos t ne može zaustaviti.

“Podrška Demokratskoj partiji socijalista je u stalnom padu, a to pokazuju i posljednji izbori, parlamentarni, predsjednički i lokalni. Na parlamentarnim izborima u oktobru prošle godine, koalicija okupljena oko DPS prvi put nakon 2001. nije imala većinu, u oktobru su izgubili na lokalnim izborima u Nikšiću, a na “lokalu” u Budvi i Kotoru zabilježen je ogroman pad ove stranke”, smatra Vučurović.

On kaže da poraz Filipa Vujanovića na predsjedničkim izborima pokazuje da “na zadovoljstvo ogromne većine građana, vrijeme DPS-a prolazi i da će vrlo brzo uslijediti njihov poraz na svim nivoima”.

“Mora se uzeti u obzir i činjenica da su glasovi koje DPS osvaja plod izbornih krađi, saradnji

sa organizovanim kriminalom, ucjena, prijetnji, raznih zloupotreba, što je sve dokazano i u aferi Snimak i kroz druge primjere, tako da se odlazak ove stranke u političku prošlost ne može zaustaviti”, ističe Vučurović.

Da su rezultati predsjedničkih izbora DPS zadali jak udarac mišljenja je Dritan Abazović, poslanik Pozitivne Crne Gore.

“Predsjednički izbori su nakon afere Snimak bili još jedan snažan udarac na DPS. Ni situacija u koaliciji nije baš sjajna, što upućuje na krizu koja drma najjaču partiju. Vidjećemo kako će se dalje stvari odvijati, ali promjene i demokratizaciju crnogorskog društva niko ne može zaustaviti, samo je pitanje koliko će ovakav DPS uspjeti da prolongira taj proces”, saglasan je Abazović.

Da DPS ipa k nije u krizi kao što smatraju u opoziciji, uvjeren je analitičar Srđan Vukadinović. Prema njegovim riječima, opozicija se nalazi u većoj krizi, što kako kaže Vukadinović, DPS vješto koristi, odnosno zna da

igra na greškama opozicije.

“Po svoj prilici, opozicija je u većoj krizi. Autogolove koje je opozicija davala sama sebi, posebno na lokalnim izborima u Nikšiću, DPS je znao odlično da iskoristi, tako da su osvojili konkretno u Nikšiću veći broj glasova na ponovljenim lokalnim izborima u martu, nego na parlamentarnim 14. oktobra 2012. DPS u izbornom kapacitetu nije ništa jači nego što je bio, ali nije ni slabiji”, kaže Vukadinović. Kandidat DPS Filip Vujanović je na predsjedničkim izborima osvojio 161.940 glasova, dok je DPS na parlamentarnim izborima u oktobru prošle godine u koaliciji sa SDP i LP osvojio 165.380 glasova.

A.O.

Jaki koliko je potrebno Poslanik DPS-a Miodrag Vuković smatra da je snaga DPS-a veoma jaka, odnosno da stranka ima jako utemeljenje u biračkom tijelu.

“Rejting naše stranke je oko 46 odsto, što znači da skoro polovinu biračkog tijela “vučemo” za sobom.

Načinom kako smo se odnosili posli- Vuković je predsjedničkih izbora, mi smo samo ojačali. Ojačali smo našu pozici- meljenje u biračkom tijelu”, kazao je ju, tzv. afera Snimak nije urušila sta- Vuković DN i dodao da je DPS jak kobilnost naše partije. Imamo jako ute- liko je potrebno.

POSLJEDICE BOJKOTA PARLAMENTA

Bojan Šarkić

Bumerang za opoziciju Bojkot parlamenta može dovesti do zastoja u evropskim integracijama, a Evropska unija, kao nijedna država pojedinačno, to neće podržati, poručio je direktor kunsultantske kuće Juropmeters (Europematters) Bojan Šarkić.

On je siguran da bojkot parlamenta ničemu ne vodi, niti će dovesti do nekog rezultata, kojem bi se, dodao je, opozicija eventualno nadala.

“Bojkot parlamenta neće podržati nijedna država pojedinačno niti EU. Svi problemi se moraju rješavati u okviru nadležnih institucija i struktura. Bojkot u parlamentu može dovesti do zastoja u evropskim integracijama, ali to će se vratiti opet ka opoziciji kao

bumerang”, rekao je Šarkić agenciji Mina. Šarkić je dodao da je siguran da će na to ukazati svaki partner iz EU. Kad su u pitanju dešavanja prije i poslije predsjedničkih izbora, kao i tvrdnje u neregularnost, Šarkić je naveo da je za EU mjerodavan zaključak posmatračke misije OEBS-a.

“U tom kontekstu će se i stvari dalje razvijati, a mislim da je za to najbolja potvrda reakcije evropskih zvaničnika, poslije definitivnog objavljivanja rezultata Državne izborne komisije”, kazao je Šarkić.

On je, komentarišući aferu Snimak i otvaranje parlamentarne

istrage tim povodom, kazao da je sigurno da treba mijenjati način sprovođenja predizbornih kampanja.

“Za opredjeljenje za koga treba glasati, čini mi se da bi bili važniji argumenti i program određene partije nego neki snimci vezani bilo za vlast ili opoziciju. Ako je bilo zloupotrebe državnih resursa ili netransparentnog finasiranja kampanje, onda je svaka inicijativa poželjna koja može donijeti konkretne i neoborive činjenice, iako mislim da je parlamentarna ‘istraga’ u ovakvim odnosima samo gubljenje vremena, koja će se na kraju svesti na uzajamna prepucavanja”, rekao je Šarkić.

M.D.

USTAVNE PROMJENE KAO IMPERATIV

Mora da prestane politički uticaj na sudstvo Nužno je da vlast shvati da je nezavisno sudstvo svakome u interesu, kaže za DN Azra Jasavić Ustavne promjene u dijelu pravosuđa vrlo su povezane sa otvaranjem poglavlja 23 i 24. Sa evropskih adresa konstantno se šalju poruke da je to uslov, ili bolje reći temelj, nezavisnom pravosuđu. Sve jasnije postaje da su ustavne promjene ključ za otvaranje poglavlja. To nije formalni uslov, ali su one važne iz najmanje dva razloga. Prvi, što bi usvajanjem ovih ustavnih amandmana Crna Gora potvrdila svoj demokratski kapacitet i odlučnost da snažno nastavi aktivnosti na planu pridruživanja EU. To bi potvrdilo i odlučnost da se snažno nastave reforme na planu vladavine prava. Drugo, ustavne promjene u dijelu pravosuđa ključne su za uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i odgovornog sudstva, bez kojeg nema vladavine prava, a sadašnja ustavna rješenja mogu biti ograničenje na

tom putu.

Iz Pozitivne Crne Gore ukazuju na bitnost ustavnih promjena i vladavine prava, jer je, kako poručuju, nezavisno sudstvo svima u interesu.

“Pozitivna Crna Gora, a rekla bih i ostale opozicione stranke su u radu Ustavnog odbora pokazale veliku ozbiljnost i kooperativnost. Modeli po kojima bi se osnažile pravosudne funkcije, a prije svega ona Vrhovnog državnog tužioca su manje-više usaglašene. Međutim, kad god dođemo do pitanja kvalifikovane većine, nailazimo na gard vladajuće stranke”, kaže za DN Azra Jasavić, potpredsjednica Pozitivne Crne Gore i članica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore. Ona vjeruje da će pod snagom argumenata i jasnih preporuka evropskih kolega, i partija vlasti morati da pokaže zrelost i da shvati da

je nezavisno sudstvo svakome u interesu”. “ U krajnjem, oni i prilikom izbora vrhovnog državnog tužioca mogu i sada da pokažu dobru volju i da on bude izabran dvotrećinskom većinom, jer je vladavina prava dobro svih građana Crne Gore. Moramo stvarati pravni okvir u kome nema nedodirljivih, a takav izbor VDT-a bi bio prvi korak u tom pravcu”. Jasavić poručuje da moramo stvarati pravni okvir u kome nema nedodirljivih, a takav izbor VDT-a bi bio prvi korak u tom pravcu. Naša sagovornica kaže da nije problem prilagoditi bilo koje rješenje crnogorskom pravnom ambijentu, ali jeste problem uporno izbjegavanje partije vlasti da se prestane sa evidentnim političkim uticajem na sudstvo.

Ona pita šta je sporno u tome da ljudi na čelnim funkcijama

u pravosuđu budu izabrani uz što je moguće veću saglasnost, odnosno zašto bi oni bili birani tijesnom većinom koja uvijek baca sjenku na profesionalni kapacitet i lični integritet tako biranih kadrova?

“Teško da takvi kadrovi mogu procesuirati aferu “Snimak”. Uostalom, oni su ekspresnom roku saopštili da tu nema ništa sporno i tako napravili medvjeđu uslugu vlasti, a štetu cijeloj Crnoj Gori, jer sada Evropa traži ozbiljnu istragu. Dakle, jasno je kako je ta ishitrenost Tužilaštva odjeknula i u širem okruženju. Partija vlasti samo mora početi da razmišlja šire od svog uskopartijskog interesa i odmah ćemo dobiti rješenje koje je dobro za državu i njen pravni sistem”, kazala je Jasavić.

M.D.

Jasavić

Politika

PETAK, 3. 5. 2013.

5

Pukla tikva zbog izvršne vlasti RASKID KOALICIJE DPS LP

Miraš Dušević

P

rivremeni raskid koalicije i nove političke varnice na relaciji Liberalna partija - Demokratska partija socijalista od juče su politička stvarnost. Liberali poručuju da za sada prekidaju saradnju jer DPS ne poštuje koalicioni sporazum. Iz DPS na ovo kažu da su oni pouzdan partner, te da ne stoji tvrdnja da ne poštuju partnere i potpisane ugovore.

Demokratska partija socijalista DPS je vrlo pouzdan partner na politickoj sceni, koja poštuje koalicione partnere i potpisane ugovore, poručio je politički direktor DPS-a Tarzan Milošević.

Sigurni smo da manji zastoj u realizaciji sporazuma, koji se odnosi na kadrovski, a ne na programski dio obaveza koalicije, neće poremetiti temeljnu političku saradnju sa Liberalnom partijom”, tvrdi Milošević.

Reakcija Miloševića uslijedila je nakon što je predsjednik LP Andrija Popović saopštio da ta partija privremeno prekida učešće u vladajućoj koaliciji.

On je u otvorenom pismu lideru DPS-a Milu Đukanoviću naveo da će konačnu odluku o daljem statusu donijeti Glavni odbor LP-a koji je, prije gotovo osam mjeseci, podržao Odluku o prihvatanju Sporazuma o koalicionoj saradnji sa DPS-om.

Iz DPS poručuju da su odluku o predizbornom koalicionom savezu sa LP donijeli uvjereni da će zajedno brže dostići najvažnije političke

ciljeve.

“Uz punu spremnost da dijelimo teret odgovornosti vršenja vlasti u vrlo zahtjevnoj etapi našeg demokratskog razvoja i danas smo uvjereni da sve partije koje čine parlamentarnu većinu, uključujući i Libernalnu partiju, na identičan ili sličan način vide prioritete državne politike, zbog čega predstvljamo prirodnu koalciju”, zaključio je Milošević.

No, u LP su bili jasni. Kažu da su istekli svi dodatni, zajednički usaglašeni rokovi za realizaciju koalicionog sporazuma LP sa DPS od 13. septembra 2012. i ulazak LP-a u izvršnu vlast na državnom nivou. Lider LP tvrdi da je izigrana je izborna volja liberalnih glasača koji su podržali koaliciju “ECG” koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 14. oktobra 2012. i kasnije sa manjinskim strankama formirala vladajuću koaliciju i opravdano se postavlja pitanje dali se više pričinjena šteta LP-i može ispraviti”, poručio je Popović.

Predsjednik LP je podsjetio da je predizbornim Sporazumom o koa-

INTERVJU

Andrija Mandić, lider NOVE UBISTVA

licionoj saradnji DPS-LP kao i poslijeizbornim Sporazumom o zajedničkom političkom djelovanju svih konstituenata vladajuće koalicije (DPS, SDP, LP, DP, BS, Forca, HGI) definisan ulazak u izvršnu vlast prije konstituisanja Vlade, koje je bilo prije pet mjeseci. Prema njegovim riječima, ovdje

se ništa spektakularno neće desiti jer gotovo “jedina naša dosadašnja veza sa vladajućom koalicijom na državnom nivou je bila zaista izvanredna saradnja u okviru Kluba poslanika albanskih partija (Forca, Demokratska partija), HGI, LP i vjerujem da će se ona i ubuduće nastaviti.

LP je beznačajna bez DPS LP ne bi nikada ušla u parlament da nije bilo koalicije sa DPS, tvrdi za DN analitičar Srđan Vukadinović. Za LP kaže da je to partija koja ne može da dobije niti jedan odsto glasova.

“DPS ne pravi koalicije sa manjim

strankama da bi napravio što veći broj glasova, već naprotiv da bi pokazao svijetu svu tu raznolikost Crne Gore. LP je potpuno beznačajna u koaliciji sa DPS”, zaključio je Vukadinović.

Crnogorcima najmiliji pištolj AKTUELNO

Zašto nema opozicionih protesta KRIZA

Gdje je najskuplje umrijeti

6

Globus

PETAK, 3. 5. 2013.

KoSoVo

Osumnjičen poslanik Kosova Poslanik Šaip Muja, prema saopštenju Euleksa, smatra se za glavnog osumnjičenog Poslanik Skupštine Kosova Šaip Muja glavni je osumnjičeni u slučaju “Medicus 2”, piše dnevnik Bota sot. Tužilac Džonatan Ratel je nakon izricanja presude u slučaju “Medicus 1” rekao da su tokom istrage i suđenja došli do informacija da su u slučaj ilegalne trgovine uključene i druge osobe, protiv kojih je otvorena istraga. Osam lica su osumnjičena za trgovinu ljudi-

ma, nanošenje teških tjelesnih povreda, zloupotrebu službenog položaja, prevare.

Iako se u saopštenju Euleksa ne spominju konkretna imena, dnevnik Bota sot, blizak DSK, piše da je glavni osumnjičeni poslanik DPK Šaip prije poslaničkog mandata bio savjetnik premijera Kosova za zdravstvo.

Muja je bio jedan od svjedoka u slučaju “Medicus 1”.

BEoGRAD

Sudar vozova u tunelu Povrijeđena 22 putnika, od kojih i jedno dijete, povrede uglavnom lakše U sudaru dva putnička voza juče oko 13.30 sati u tunelu Tošin bunar između Novog Beograda i Zemuna povrijeđeno je nekoliko desetina putnika, a poginulih nema, javljaju beogradski mediji.

U oba voza je bilo više od 100 putnika, a u akciji zbrinjavanja povrijeđenih angažovano je najmanje šest ekipa hitne pomoći, četrdesetak vatrogasaca sa 11 vozila, kao i osoblje Željeznice Srbije koje trećim vozom, koristeći drugi kolosijek u ovom tunelu, izvlači povrijeđene na zemun-

sku stranu.

“Ekipe Hitne pomoći su sa obje strane tunela, a povrijeđenima se pomoć ukazuje van tunela zbog povećane koncentracije ugljen-monoksida i slabe vidljivosti u tunelu”, rekla je portparolka Hitne pomoći Nada Macura.

Prema nezvaničnim informacijama, putnički voz koji je saobraćao na liniji Beograd - Novi Sad naletio je u tunelu na voz koji je saobraćao na liniji Beograd - Šid i za koji se pretpostavlja da je bio u kvaru.

GUANTANAmo

Kuba traži zatvaranje logora Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez Parilja zatražio je pred Ujedinjenim nacijama zatvaranje američkog zatvora Gvantanamo, upozorivši na mučenja i smrtne slučajeve.

“Duboko smo zabrinuti pravnom prazninom koja omogućuje stalna i okrutna kršenja ljudskih prava u ba-

zi Gvantanamo, kubanskoj teritoriju koju uzurpiraju Sjedinjene Države”, rekao je Parilja pred Vijećem za ljudska prava u Ženevi. On je objasnio da je Guantanamo “centar za mučenja i ubijanje zatvorenika, u kojem se 166 zatvorenika nalazi deset godina bez presuda i odbrane”. Šef kubanske diplomatije je na-

glasio da 100 od tih zatvorenika štrajkuje glađu, među kojima je sedamnaestorici ugrožen život i prisilno su hranjeni intubacijom. “Taj zatvor i ta baza moraju se zatvoriti i područje treba da bude vraćeno Kubi”, rekao je Parilja tokom predstavljanja nacionalnog izvještaja o ljudskim pravima na Kubi.

HRVATSKA

Bijeli štrajk u Kroacija erlajnzu Provjere bolovanja u toku, gubici rastu, dnevno dostižu 200.000 eura

Kroacija erlajnz i u četvrtak je, zbog povećanog broja bolovanja kabinskog osoblja, morao otkazati pet letova, nakon 15 otkazanih letova u srijedu. U kompaniji sumnjaju kako je riječ o takozvanom bijelom

štrajku, odnosno sindikalnoj akciji, pa su i službeno od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tražili kontrolu tih bolovanja. U Kroacija erlajnzu traju pregovori o novom kolektivnom ugovoru, kojem se dio

sindikata protivi. Provjere bolovanja su počele, no gubici rastu. Direktni troškovi samo za jedan dan iznosili su 200.000 eura, jer je Kroacija erlajnz morala je iznajmiti avione i posade.

LIBIJA

Saif al Islam pred sudom Iako postoji protivljenje Međunarodnog suda, vlasti u Libiji namjeravaju da same sude Gadafijevom sinu

FRANCUSKA

Rasprodaja vina iz Jelisejske palate Iz francuske predsjedničke palate najavili da će nakon ove prodaje prikupiti sredstva za novu nabavku Nekoliko stotina boca vina iz podruma francuske predsjedničke palate biće stavljene na prodaju krajem maja u Parizu, najavila je aukcijska kuća Druo koja će biti organizator licitacije. Na aukciji će se naći ukupno 1.200 boca, uglavnom vina bordo i burgundac, koja se, u zavisnosti od berbe i proizvođača, procjenjuju na 15 do 2.200 eura. Procjenjuje se da će Pomerol Petrus iz 1990. godine do-

stići maksimalnu cijenu od 2.200 eura. Jelisejska palata se odlučila na ovu prodaju kako bi prikupila sredstva za nove nabavke. Sva vina u ponudi, među kojima su i vina iz doline Loare i Alzasa, bila su poslužena za stolom francuskog predsjednika.

Iz Druoa (Drouot) ističu da će boce, koje će moći da se kupe na aukciji 30. i 31. maja, biti zamijenjene jeftinijim vinima.

Saif al Islam, sin bivšeg libijskog vođe Muamera Gadafija, pojavio se kratko pred sudom u mjestu Zintan, gdje se nalazi u pritvoru od hapšenja novembra 2011. Saif se smješkao i rekao novinarima, tokom kratkog pojavljivanja, da je dobrog zdravlja, prenosi Rojters.

Sina bivšeg libijskog vođe traži i Međunarodni krivični sud zbog ratnih zločina, ali aktuelni slučaj je vezan za optužbe da je dao informacije međunarodnim pravnicima prošle godine koje bi mogle ugroziti nacionalnu bezbjednost.

On je bio jedini optuženi od 13 osoba pozvanih da se pojave pred sudom u vezi sa tim optužbama.

Suđenje je, nakon prozivanja prisutnih, odloženo za 19. septembar jer odbrana nije bila u potpunosti spremna. Pravnik Međunarodnog suda Australijanka Melinda Tejlor bila je više nedjelja, poslije sastanka sa Saifom al Islamom pritvorena pod optužbom predaje osjetljivih dokumenata i informacija. Tejlor je tada rekla da je njeno pritvaranje dokaz da Saif al Islam ne može dobiti fer suđenje u Libiji, već da bi mu trebalo suditi u Hagu. Libija namjerava sama da su-

di Saif al Islamu i tek treba da podigne optužbu za ratne zločine, a

tužilac je najavio da će on uskoro biti izveden pred sud.

Globus

PETAK, 3. 5. 2013.

7

Ko vlada svijetom?

ISTRAŽIVANJE

Na spisku liste koju je objavio časopis “Forin polisi” bračni parovi Obama i Klinton, ruski mafijaši, afrički tajkuni, Fejsbuk...

Č

asopis Forin polisi napravio je listu 500 najmoćnijih ljudi koji kontrolišu planetarnu industriju, politiku, medije, energetiku, kao i ratove i religije. “Lista svih listi” sačinjena je, između ostalog, na osnovu Forbsovih 100 najmoćnijih ljudi, na istraživanju Instituta za medije i komunikaciju, spisku pedeset najjačih banaka, istraživanjima SIPRI o naoružanju i industriji oružja, te na Rojtersovom popisu najboljih univerziteta u svijetu, kao i na spisku najvećih investicionih fondova.

Novinari Forin polisa istražili su lice i naličje novog kineskog predsjednika Đinpinga i pokazali da vodi opasnu igru koristeći vojsku kao svoje tajno oružje, prenosi Radio Slobodna Evropa. Predstavili su Raula Gandija, vrlo vjerovatno, budućeg indijskog lidera najmnogoljudnije demokratije na svijetu. Tu je i priča o nemilosrdnom šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu i nabusitoj logici ruske vlasti.

Među najmoćnijih 500 su i američki predsjednik Barak Obama i njegova supruga Mišel, bračni par Klinton, ruski predsjednik Vladimir Putin, duhovni vođa Tibeta dalaj lama, Ban Ki-mun generalni sekretar UN , liderka opozicije u Mjanmaru Aung San Su Ći, gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, direktor CIA Džon Brenan, prvi čovek ruske tajne službe FSB Aleksandar Botnikov, ali i šef ruske mafije Semion Mogilevič.

Klub svjetskih milijardera više ne čine samo “stari momci” iz Sjeverne Amerike i Evrope. U posljednjih deset godina, uz one iz Latinske Amerike i Azije, na scenu su stigli i afrički milijarderi, pa je tako među 50 naj-

bogatijih i Aliko Dangote, kralj cementa i šećera iz Nigerije.

Najbogatiji Indijac, Mukseš Ambani “težak” 21,5 milijardi dolara, godine 2010. je priredio “parti dobrodošlice” za svoj dom, 27 spratova visok i najskuplji ikada izgrađeni privatni objekat na svijetu (milijarda dolara), sa “pogledom“ na siromašne četvtrti Mumbaija.

Uz sve priče o tome kako Kina brzinim koracima grabi naprijed u inovacijama, najbolji univerziteti su ipak američki. Na prvom mjestu je Univerzitet Kalifornija, potom Tehnički univerzitet u Masačusetsu, Harvard, Džons Hopkins i na petoj poziciji je Univerzitet Kolumbija. Žene na svjetskoj mapi moći i dalje nisu prisutne u razmjeri u kojoj bi trebalo da budu. Deset odsto moćnih žena je u politici, samo tri odsto u svijetu ekonomije i biznisa, dok nema ni jedne žene među religijskim liderima. Među 500 najuticajnijih svjetskih ministara odbrane samo je jedna žena - Dženin Henis Plašhert, holandska ministarka odbrane.

Diplomatska moć je u rukama SAD, slijede potom Kina, Rusija,

Francuska i Njemačka, a redosljed je sačinjen po broju ambasada i konzulata tih država u svijetu. Časopis “Forin Polisi” je zahvaljujući podacima SIPRIA - Stokholmskog međunarodnog istraživačkog instita za mir, objavio listu država koje najviše uvoze, odnosno izvoze oružje.

Uvoznici oružja su Indija (4,8 milijardi dolara); Kina (1,7 miljiardi dolara); SAD (1,3 milijarde dolara); Turska (1,27 milijardi dolara) i Pakistan (1,24 milijarde dolara).

Najviše oružja izvoze SAD (8,8 milijardi dolara); Rusija (8 milijardi dolara); dok Kina, Ukrajina i Njemačka izvoze 1,8 milijardi, 1.3 i 1,2 milijarde dolara.

Najmoćniji svjetski brend je Koka kola. Dnevno se konzumira dvije milijarde njenih proizvoda u 207 država svijeta.

Virtuelna svjetska moć pripada društvenim mrežama, a na prvom mjestu je Fejsbuk, potom slijede Gugl, Jutjub, Jahu i Vikipedija.

Fejsbuk mjesečno posjeti 837 mi-

liona posjetilaca, a Vikipediju oko 470 miliona.

Naftne i gasne kompanije su u posljednjih osam godina udvostručile svoju prisutnost na listama najbogatijih i najmoćnijih u svijetu. Kompanija Rojal Dač šel u 2012., ostvarila je dobit od 484 milijarde dolara, što odgovara BDP Norveške.

Zanimljivo je da je kompanija Epl u kojoj je Tim Kuk na čelu, u januaru imala 137 milijardi dolara gotovine, dovoljno da deset puta “spasi” Kipar od bankrota.

Ekonomija

8

PETAK, 3. 5. 2013.

RUDNICI BOKSITA

Vratili se u jamu sa upalom pluća Temperatura u jami dva stepena, stanje rudara sve lošije Jovana Lasica

R

udarima Boksita već očigledno iznemoglim od hladnoće i neurednog života ne jenjava nada da će nadležnima skrenuti pažnju i ostvariti svoja prava. Kako kažu, ne traže ništa što im nije obećano i ništa za šta nemaju pokriće, pa ipak nikako da nastave normalan život i rad. Iz Vlade još nijesu dobili nikakve informacije, a predsjednike sidnikata ni ne žele da vide. Posjetu su primili samo od onih sa kojima su prošli iste muke.

ECB

Nova novčanica od pet eura u opticaju U opticaj je juče puštena nova novčanica od pet eura. Najveću razliku primijetićete kada je uzmete u ruku: premazana je specijalnim lakom. To je zapravo početak sistematske zamjene svih novčanica.

Oni malobrojni koji će već prvog dana dobiti novu novčanicu u ruke primijetiće da ona ima mnogo sličnosti sa “starom”.

Ali i postoji mnoštvo razlika: iznos apoena više nije nad tamnom pozadinom ilustracije antičke građevine – rješenje zbog kojeg su se iskusni grafičari čudili već prilikom pojave prvog eura, već je brojka pet gotovo na sredini novčanice. Na njenom starom mjestu je

Crnu Goru je u martu posjetilo oko 22.700 turista, što je 3,6 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku (Monstat).

Ostvareno je 79.580 noćenja, 1,4 odsto manje nego u uporednom periodu. Od ukupnog broja noćenja, stranci su ostvarili 77,5 odsto.

Najviše noć enja u martu su ostvarili turisti iz Rusije, 19 odsto, Srbije 16,6 odsto, Bosne i Hercegovine 9,5 odsto, Albanije 7,6 odsto, Italije 5,4 odsto.

nešto složenija hologramska traka na kojoj je i glava antičke boginje Evrope. Utoliko se i ova nova serija novčanica eura, koja će postupno zamijeniti sve stare i zove “Serija Evropa”. Osim toga, do sada su samo veći apoeni brojku iznosa imali odštampano u boji koja se mijenja u zavisnosti od ugla gledanja.

Sad je i “petak” dobio tu srazmjerno skupu grafičku zaštitu od falsifikovanja. Nova novčanica od pet eura je prva koja je puštena u opticaj, ali će potrajati dok se ne dođe i do najvećeg apoena od 500 eura.

Prema planovima, tek 2014. će se pojaviti nova novčanica od deset, a godinu kasnije od 20.

N.U.

Bez promjene Vodeći trgovački marketi u Crnoj Gori neće povećavati cijene osnovnih životnih namirnica tokom uskršnjih praznika, a tim povodom su pripremili i akcijska sniženja najtraženijih artikala na tržištu.

Iz kompanije Voli su agenciji Mina-biznis kazali da u susret praznicima pripremaju akcijsko sniženje artikala koji su dio praznične potrošačke korpe, kao što su riba, jagnjetina, prasetina i delikates program.

Predstavnici Merkatora Crna Gora i ove godine će organizovati uskršnju akciju za potrošače u svim maloprodajnim objektima Roda i Merkator.

CENTRALNA BANKA

Dobit manja šest puta Neto dobit Centralne banke Crne Gore (CBCG) u prošloj godini iznosila je 760.000 eura, što je šest puta manje nego 2011. godine, navodi se u godišnjem izvještaju o radu CBCG. Prema izvještaju, neraspoređena dobit vrhovne monetarne institucije je na kraju prošle godine iznosila 970.000 eura i najvećim dijelom obuhvata prošlogodišnji neto dobitak, dok se ostatak odnosi na realizovane revalorizacione rezerve za osnovna sredstva, odnosno 210.000 eura.

Ukupni prihodi CBCG u prošloj godini su iznosili 10,27 miliona eura i manji su 7,92 odsto od planiranih, a 34,6 odsto u odnosu na one

iz 2011. Rashodi od 9,51 milion eura manji su 7,52 odsto od planiranih i 12,6 odsto u odnosu na ostvarene u 2011. godini.

Radnici Rudnika boksita, njih 30 proveli su i sedmu noć u jami Biočki stan. Njihovo zdravstveno stanje iz dana u dan postaje sve ozbiljnije. Po riječima predsjednika samostalnog sindikata Bora Bojanovića, još nije bilo kontakata sa nekim iz Vlade Crne Gore, pa je izvršni direktor Milorad Đurović uputio juče potpredsjedniku Vlade Vujuci Lazoviću još jedan hitan zahtjev za sastanak.

Jama Biočki stan nije radila tri godine, pa su uslovi u njoj izuzetno teški. Radnici se nalaze na oko pet kilometara od ulaza u okno i nemaju dovoljno vazduha. Temperatura unutra je oko dva stepena a grijanja nema. Vlaga je velika i zidovi se učestalo obrušavaju i već su dva rudara u utorak potražila medicinsku pomoć.

“Preksinoć je bilo zaista kritič-

no, vjerovatno je nestalo vazduha, pa je to uslovilo gušenje. Oko ponoći je pozlilo dvojici radnika, pa su oni hitno prebačeni u nikšićku bolnicu. Radnik Igor Gardašević je nakon primljene terapije pušten je na kućno liječenje, ali on nije otišao kući već se vratio u jamu kako bi ostao uz svoje kolege”, rekao je Bojanović.

Kako je on dalje kazao, radnik Miloš Jokić je nakon zadržavanja na internom odjeljenju, pušten kući sa preporukom da posjeti bolnicu Brezovik jer ima simptome upale pluća. Međutim, Jokić nije poslušao savjete ljekara, već se odmah vratio u jamu Biočki stan. “Radnici se nalaze na pet kilometara od ulaza u okno i nemaju dovoljno vazduha”, kazao je Bojanović,i dodao da je na ulazak u jamu spremno još ru-

dara kojima se to ne dozvoljava zbog nedostatka vazduha, pa bi njhov ulazak mogao ugroziti one koji se u njoj već nalaze.

“Radnici su se poslije puštanja iz bolnice odmah vratili u jamu jer nijesu htjeli da iznevjere svoje kolege. Što se tiče nadležnih, niko nas još nije kontaktirao, nijesmo dobli nikakav odgovor od gospodina Lazovića. Znam da su praznici, ali mislim da je bitniji život jednog radnika nego dan ili dva odmora”, poručio je Bojanović.

Po njegovim riječima, juče je izvršni direktor Đurović uputio još jedan hitan zahtjev za sastanak gospodinu Lazoviću, te se nada da će se neko iz Vlade ipak uskoro javiti kako bi se riješila teška situacija u kojoj se nalaze rudari.

“Nevjerovatno je to što se događa i to što se niko od predstavnika Vlade i CEAC-a nije javio kako bi mogli razgovarati o ovome.

Ipak,oni su razlog što su radnici sišli u jamu rizikujući svoje živote. U toj jami su ljudi, a ne životnje”, zaključio je Bojanović.

Predstavnik Vlade u Odboru direktora Boksita, javio se u sri-

SINDIKATI

Zaključci ne znače mnogo Predsjednici dva sindikata KAP-a očekivali raskid ugovora sa CEAC-om Sindikat aluminijuma zadovoljan je odlukom Skupštine Crne Gore da se nastavi nesmetan kontinuitet proizvodnje u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), ali zaključci nijesu onakvi kakve su očekivali radnici KAP-a, rekao je predsjednik sindikata aluminijuma Rade Krivokapić.

“Zaključci sa Skupštine nijesu onakvi kakve smo mi očekivali.

Očekivali smo brze, efikasne i konkretne zaključke koje će moći odmah da primijeni Vlada Crne Gore. Međutim, dobili smo zaključke koji ne znače mnogo. Jedino smo zadovoljni u dijelu koji kaže da se mora obezbijediti nesmetan kontinuitet proizvodnje, a samim tim i očuvanje radnih mjesta”, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, iz sindikata su očekivali donošenja odluke o raskidanju ugovora sa ruskom kompanijom CEAC, što je jedino moguće isplatom 40 miliona eura toj kompaniji.

“Trebalo bi zadužiti KAP, a ne građane Crne Gore, kako se to sad popularno ponavlja i stiče negativna konotacija kada je u pitanju Kombinat. Takva odluka bi značila vraćanje KAP-a pod okrilje države i vidimo razvoj KAP-a zajedno sa Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) jer definitivno višak struje koji ima Crne Gora, bez KAP-a ne bi imala kome da se plasira prema riječima stručnjaka iz te oblasti”, objasnio je Krivokapić.

Takođe, kako tvrdi on, sindikat će i dalje nastaviti da brani interese zaposlenih, ali očekuju hitnu reakciju države po pitanju snabdijevanja električnom energijom.

“Ono što očekujemo od države jeste da hitno nađe način da napravi sporazum, tj. ugovor sa EPCG i na taj način nam obezbijedni nesmetan rad Kombinata kako ne bi strijepili hoće li nas ili neće isklju-

Radnici su očekivali da se zaključci sprovedu odmah po usvajanju

čiti sa električne mreže”, istakao je Krivokapić.

Sa druge strane, predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradović saopštila je da usvojeni zaključci nijesu dali odgovore na jedan, važan set pitanja, i zatražila od države da sporna pitanja brzo riješi.

“Ključna i osnovna stvar za nas je ta da će proizvodnja u Kombinatu da se nastavi. Ono što osta-

je nejasno jeste na koji način će se raskinuti ovaj štetni privatizacioni ugovor. Takođe, tu je i poštovanje opšteg kolektivnog ugovora za zaposlene. To je nešto što nas u jednom dijelu raduje, ali pitanje koje se provlačilo u Skupštini je da postoji višak zaposlenih i nijesam sigurna na koji način misle da se oslobode toga viška”, objasnila je Obradović.

N.D.L.

SNP: Izričito bez novog zaduživanja građana Zaključci Skupštine Crne Gore o Kombinatu aluminijuma, ni Vladi niti bilo kojem drugom organu ne dozvoljavaju da budžet i građane Crne Gore nanovo zadužuju ni jednim centom, navodi se u reagovanju Socijalističke narodne partije. U toj partiji navode da su “pojedini mediji” su neistinito, zlonamjerno, neprofesionalno i bez ijednog argumenta optužili poslanike SNP-a zbog glasanja za usvajanje Zaključaka o KAP-u.

“Potpuno je jasan pristup u Zaključcima da Ugovor sa CEAC-om treba da se raskine na njegovu štetu jer on ne poštuje ugovorene obaveze. Posebno napominjemo da Zaključci Skupštine ne sadrže konkretne modele raskida Ugovora sa CEAC-om i izmirivanja međusobnih obaveza KAP-a i EPCG jer su to pitanja koja su u ustavnoj nadležnosti Vlade Crne Gore, koja vodi spoljnu i unutrašnju politiku”, navodi se u reagovanju SNP-a.

Ekonomija

PETAK, 3. 5. 2013.

9

REAKCIJE

Stamatović se brine, a Lazović protiv sastanka Hladnoća se trpi bolje od besparice Foto: M. Danilović

jedu telefonskim putem kada se raspitivao za zdravlje radnika, ali konkretnih poteza i ponuda za rješenje situacije nije bilo.

Rudari su upozorili da će, ukoliko ne bude pozitivnog odgovora na njihove zahtjeve, prestati da uzimaju hranu i vodu, ali i prekinuti kontakt sa javnošću.

U Boksitima je zaposleno 314 radnika kojima se duguje sedam zarada, a za isplatu jedne neophodno je obezbijediti oko 240 hiljada eura.

Njima se duguju još tri sporne zarade, iz perioda protesta rudara ispred upravne zgrade preduzeća 2010. godine.

Vlasnik Rudnika, Centralnoevropska aluminijumska kompanija, proizvodnju je zaustavio u novembru 2011. godine.ww

Dočekali Senku Rastoder Jedna od rijetkih koja je posjetila rudare je Senka Rastoder, predsjednik Štrajkačkog odbora Sindikalne organizacije Stručne službe Saveza Sindikata Crne Gore (SSCG). Budući da su upoznati sa njenim lošim zdravstvenim stanjem, rudari nijesu dozvolili da ih posjeti u jami već su je dočekali nekoliko kilometara prije ulaska u jamu.

“U jako su lošem stanju, i izrazili su veliko razočaranje što još nemaju nikakvog odgovora od Vlade. Kazali su mi da očekuju da će neko uskoro reagovati, jer su na izmaku snage,” objašnjava Rastoder jevala svoja prava. Posljednji put poDnevnim novinama. Rastoder je i četkom marta njeno zdravlje je zbog sama nekoliko puta prostestima izvo- štrajka glađu bilo značajno narušeno.

DOMAĆI PROIZVODI

Najteži je zadatak naći put do kupca Pozicioniranje na tržištu jedan je od najtežih zadataka koji stoji pred crnogorskim kompanijama, jer je potrošačke navike teško mijenjati, naročito u sektoru hrane ocijenili su članovi Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Kako je saopšteno, pred privrednicima je stalni cilj da povećaju proizvodnju i naprave proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet, kao i cijenu koja mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu.

“Posljednjih godina evidentno je da izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda stalno raste, pa je za posljednje tri godine povećan oko 22 odsto”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-biznis.

Oni su naveli da se, kada je riječ o izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, mora uzeti u obzir takozvani “izvoz na pragu”, od-

nosno prodaja domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu kroz turističku tražnju, koji se često se naziva i “nevidljivi izvoz” i čija se vrijednost još ne može precizno odrediti.

“S druge strane, veća turistička tražnja zahtijeva i povećan uvoz poljoprivrednih proizvoda koje Crna Gora ne proizvodi ili proizvodi u nedovoljnim količinama da zadovolji potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje”, kazali su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede PKCG. Oni su podsjetili da se crnogorski poljoprivredni proizvodi nalaze na tržištima zemalja u okruženju, o čemu svjedoči i podatak da se godišnje izvozi oko osam hiljada tona voća i povrća u vrijednosti od oko 7,3 miliona eura.

Godišnje se, kako su dodali, uveze oko 22 miliona eura voća i povrća, od čega oko osam miliona banana i južnog voća.

I.B.

Plasman domaćih proizvoda izazov i za proizvođače i za prodavce

Predstavnik Vlade u Odboru direktora Rudnika boksita, Predrag Stamatović, apelovao je na zaposlene tog preduzeća koji su u štrajku, da prvenstveno razmišljaju o zdravlju navodeći da, u bilo kojoj varijanti, neće ostati bez odgovarajućih otpremnina.

“Bez obzira na to hoće li ili neće do sastanka koji su radnici Boksita tražili sa potpredsjednikom Vlade, Vujicom Lazovićem, smatram da to nije razlog za dalji ostanak u jami”, kazao je Stamatović agenciji Mina-biznis.

On je radnike pozvao da razmišljaju o zdravlju i o budućnosti preduzeća, “koja je ugrožena ukoliko ne dođe do realizacije dugoročnih poslovnih aranžmana”.

Prema riječima Stamatovića, zaposleni u Rudniku neće ostati bez odgovarajućih otpremnina.

Sa Druge strane potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kome su

radnici uputili poziv za sastanak u pravcu rješavanja problema u Boksitima juče je, kako su prenijeli pojedini mediji odgovorio je da sastanka neće biti.

“Sastanka neće biti, žao mi je što su se radnici Rudnika boksita odlučili da ulaskom u jamu rješavaju problem. Stav Vlade je već poznat, ultimatum i zahtjevi za sastanak ne vode rješenju”, naglasio je Lazović, a prenijeli su sinoć podgorički mediji.

I.B.

10 Društvo

PETAK, 3. 5. 2013.

HRIŠĆANSKI PRAZNIK

SVJETSKI PRIZNAT KVALITET

Life 100% voćni sokovi

Danas Veliki petak

Pravoslavne crkve obilježavaju danas Veliki petak, stradanje i smrt Isusa Hrista i dan žalosti za sav hrišćanski svijet.

Veliki petak, posljednji najznačajniji dan u nedjelju Hristovih stradanja, biće obilježen posebnim obredima u svim pravoslavnim crkvama.

Isus Nazarećanin car Judejski, kako je zapisano u Jevanđeljima, umro je na krstu u “šesti čas da-

na”, i tada su se zavjese jerusalimskog hrama pocijepale na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala.

Zato u pravoslavnim hramovima, koji su zadržali istočni hrišćanski obred, na Veliki petak ne zvone zvona već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Na Veliki petak se ne služe liturgije već carski časovi sa čitanjem jevanđelja o događajima u

Nedjelji stradanja.

Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a prema pravoslavnom kanonu je to hrana na vodi.

Mnogi vjernici u znak žalosti na taj dan ne jedu i ne piju do zalaska sunca.

Na Veliki petak se farbaju jaja i to u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove.

B.B.

MREŽA ZDRAVSTVENIH USLUGA

Javni poziv do kraja mjeseca Life 100% pomorandža i Life 100% Unique cijeđena jabuka dobitnici su “Superior Taste Award 2012” svjetskog priznanja koje je dodijelio Internacionalni institut za ukus i kvalitet (iTQ) iz Brisela.

Originalne recepture Life voćnih sokova osvojile su svjetsko priznanje za izvanredan ukus i kvalitet od strane najvećeg Internacionalnog žirija na svijetu sastavljenog od 120 šefova kuhinje i somelije-

ra iz čitavog sveta.

Life pomorandža i cijeđena jabuka jedini su voćni sokovi sa naših prostora dobitnici međunarodnog priznanja za vrhunski kvalitet recepture i superioran ukus u 2012, u konkurenciju od 997 proizvoda iz preko 50 zemalja širom svijeta.

Life voćni sokovi pomorandza i cijeđena jabuka 100% SUPERIORNI U SVIJET - Ni svijetu nije svejedno!

Javni poziv za uključivanje u Mrežu zdravstvenih usluga biće objavljen početkom ovog mjeseca, a ona će biti proširena djelatnostima u kojima su evidentirane neopravdane liste čekanja, kazao je ministar zdravlja Miodrag Radunović.

U Mrežu zdravstvenih usluga od sada bilo uključeno 12 privatnih ustanova, a kako je Radunović rekao, u novom Javnom pozivu ona će biti proširena djelatnostima, i ponudiće usluge za liječenje bo-

lesti oka i invazivne kardiologije.

“Operacije katarakte, tretmana oboljenja zadnjeg segmenta oka, kontrastnog snimanja krvnih sudova srca sa ugradnjom stentova, uključivanje pojedinih privatnih zdravstnenih ustanova u skrining za rano otkrivanje raka debelog crijeva i dojke, novina su u novom Javnom pozivu”, kazao je Radunović agenciji Mina.

On je naveo da vjeruje da će novom Mrežom svi biti na dobiti, prvenstveno građani, a potom

i zaposleni u javnim i privatnim ustanovama.

Radunović je kazao da su pružene usluge građanima za prošlu godinu plaćene 6.994.075,62 eura. Radunović je dodao da će se uključivanjem privatnih u mrežu zdravstvenih ustanova postepeno eliminisati “uska grla” u specijalistčko polikliničkoj djelatnosti, obezbijeđene su nedostatne usluge građanima, a višak prostora u zdravstvenim ustanovama dat je u zakup.

B.B.

FESTIVAL FRANKOVONOG TEATRA

St. br. 342/12 A.D. „KONI-KONFEKCIJA“ U STEČAJU IZ NIKŠIĆA Stečajni upravnik A.D. „Koni-konfekcija“ u stečaju iz Nikšića na osnovu člana 134 st.1 i 6, člana 135 i člana 136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG“ br. 01/2011), objavljuje: II OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA

Prodaje se imovina: • Nepokretnosti upisane u LN br.3355 KO Nikšić, na katastarskoj parceli br.3813, poslovne prostorije A.D. „Konikonfekcija“ Nikšić, ul. Vuka Karadžića bb, ukupne površine 1799 m2 sa • Postrojenjima i opremom (prema popisnim listama) i • Kancelarijskom opremom (prema popisnim listama).

Ukupna početna cijena iznosi 1.200.000,00 €.

Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda.

Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br. 342/12. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 20.05.2013. god. do 10h.

Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje.

Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 510-68789-89 kod CKB AD Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača.

Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju.

Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 23.05.2013. god. u 10h u Privrednom sudu u Podgorici, u kancelariji br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka prvorangiranog sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču.

Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti od stečajnog upravnika na mob.tel. 067 225 014.

Najsimpatičniji u Istanbulu Članovi “Kreativnog kluba Cafe Evropa” frankofone organizacije koja njeguje francuski jezik, kulturu i civilizaciju, srednjoškolci Jana Vlahović, Tijana Burzanović, Ljubica Vukašinović, Marija Žarić, Armin Ćatović i Matija Miljanić sa profesoricama francuskog jezika Zorkom Kovačević Burzanović i Milicom Nikić predstavljali su Crnu Goru na tradicionalnom 14.

Međunarodnom festivalu đačkog frankofonog pozorišta.

Na festivalu koji se u Istanbulu održao od 18. do 24. aprila predstavom “Susreti” osvojili su inostrane drugare i profesore i proglašeni su najsimpatičnijom grupom Festivala.

Put u Tursku omogućili su im Fondacija “Petrović Njegoš” i TIKA - Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj.

J.V.Đ.

● FOTO priča

Njegoš ª stigaoº u Podgoricu Povodom 200 godina od rođenja Njegoša, grafiterska grupa OSP, koju čine nekadašnji i sadašnji učenici srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” Nemanja Keljanović, Ilija Ivanović i Nikola Kralj, i učenik srednje Građevinske škole Nemanja Jokanović, uradila je juče njegov portret u visini od pet metara, na fiskulturnoj sali elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” u Podgorici. J.V.Đ.

Društvo 11

PETAK, 3. 5. 2013.

ŠTIĆENICI

Pronašli dom pa im odlazak teško pada Reporteri Dnevnih novina posjetili Centar za djecu i mlade “Ljubović” u Podgorici Bojana Robović - Jelena Kovačević

K

ada dođu u “Ljubović”, djeca koja nijesu našla najbolji način da se uklope u društvo plaču, uplašena su, navikavaju se na promjene, a onda se suočavaju sa onim na šta veliki broj njih nije navikao porodičnom atmosferom koja donosi brojne obaveze, ali i zadovoljstva.

Otvaranje vrata doma u kojem su smještena djeca koja nijesu našla najbolji način da se uklope u društvo, bilo zbog toga što nijesu imali odgovarajuću podršku odraslih ili zbog prirode koja nije u skladu sa očekivanjima, ruši predrasude o ustanovama za zbrinjavanje djece.

Prvi prizor na koji je naišla ekipa Dnevnih novina je tinejdžerka koja, uz pomoć mlade vaspitačice, sređuje prostoriju sa ukrašenim prozorima i zidovima, ogromnim LCD televizorom na zidu i ugaonom garnituru koja može primiti makar desetoro djece. Čim nas je ugledala, djevojčica se široko nasmijala, a u narednih nekoliko trenutaka potvrdila pretpostavku da je u domu srećna.

“Sedam mjeseci sam bila štićenica Centra, a onda su mi kazali da mogu da se vratim kući. Otišla sam, ali kući imam dva brata i šest sestara, teško se živi. Ovdje imam kompjuter, mogućnost da završim školu, a to želim. Imamo i vaspitače koji su super prema nama, iako su nekad strogi.

Otišla sam u Centar za socijalni rad i rekla im da hoću da se vratim jer mi nigdje nije kao u Ljuboviću”, priča šesnaestogodišnja djevojčica.

Uz osmijeh, priču maloljetne djevojčice potvrđuje i vaspitačica Blaga Nina Jukić koja se prisjeća sniježnog dana kada je, tada već bivša štićenica došla i donijela sok i slatkiše nekadašnjim vaspitačima. Ubrzo nakon toga se vratila u Centar.

Međutim, boravak u mirnim, prostranim i prijatnim prostorijama “Ljubovića”, prema riječima štićenika i osoblja, ne prija u početku.

“Prije pet mjeseci sam došla. Bilo je mnogo teško. Prvi put sam se odvojila od porodice. Sve mi je bilo neobično i novo. Bilo me je strah i bila sam tužna. Svega sam se plašila.

Plakala sam danima. Ali poslije pet, šest dana se sve promijenilo. Sad je osjećaj potpuno drugačiji”, priča šesnaestogodišnja štićenica.

Sada ima drugare iz Centra, upoznaje Podgoricu jer je došla iz drugog grada, a o onome što je dovelo u ovu ustanovu rijetko razmišlja.

“Ponekad mi prođe kroz glavu kako sam griješila, ali sad znam da neću ponavljati greške koje sam pravila”, stidljivo tvrdi ona.

Kad djeca dođu u “Ljubović”, period adaptacije različito podnose, tvrdi osoblje, ali je svakom manje ili više stresan. U prosjeku taj period traje mjesec dana.

“Njima je autoritet nepoznanica.

Treba se navići na obaveze, nepoznatu djecu, naš autoritet, a sve to nimalo nije lako”, objašnjava Jukić.

A obaveze u Centru u kojem se zbrinjavaju, vaspitavaju i osposobljavaju djeca i omladina koja su u sukobu sa zakonom su onakve kakve je trebalo da imaju prije nego što su skrenuli s pravog puta.

“Djeca koja redovno pohađaju nastavu u školi ustaju u 6.30 sati, a onima koji vanredno završavaju se dozvoljava spavanje do 8 sati. Onda moraju da se pobrinu za ličnu higijenu, srede svoju sobu, a zatim doručkuju. Provjerimo da li su obavili te obaveze, kao i to da li su adekvat-

no obučeni za školu, da li su ponijeli sve što im treba za nastavu, a nakon toga ih upućujemo u školu”, priča Jukić.

Obrazovanje djece se obavlja u gradskim osnovnim i srednjim školama, a u dogovoru sa Ministarstvom prosvjete i sporta, djeca se upućuju u najbliže osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, “Vuk Karadžić” i “Oktoih”. Međutim, iako im nijesu daleko, ako su loši vremenski uslovi, vozač ili pomoćni vaspitač ih poveze do škole.

“Sva djeca su obavezna da idu u školu. Ako se smjeste u vrijeme kad je školska godina već počela, nastojimo da ih pripremimo za vanredno polaganje, a od septembra naredne školske godine upućujemo ih na redovnu nastavu”, objašnjava Jukić.

Odlazak u školu im je jedina obaveza. Pod svakodnevnim nadzorom, poslije škole, nakon odmaranja, obavezni su da rade domaće zadatke, uče ili obnavljaju gradivo. To im ne pada lako, naročito u početku, kako kaže Jukić, jer često nijesu naučili da imaju obaveze.

“Ipak, znaju da to moraju, nemaju izbora. Moramo im obezbijediti sve ono što im kući nije osigurano.

Uz svakodnevni individualni rad sa njima, imamo i grupni svakondevni, zatim dva, tri puta nedeljno radionice, u koje uključujemo djecu da budu voditelji, uz naš nadzor.

Angažovali smo i nastavnika matematike, koji je bivši vaspitač, jer je matematika često problem i to je dalo fantastične rezultate”, navela je Jukić.

Dešava se da djeca traže odlaganje učenja, i tu im se izlazi u susret, ali kasnije tog dana, svakako moraju završiti obaveze vezane za školu.

A kada nemaju obaveza, slijede slobodne aktivnosti - mogu gledati kablovsku televiziju, uz pisanu dozvolu šetati gradom do dva sata ili se baviti sportom u fiskulturnoj sali Centra ili u nekom od gradskih klubova.

“Imamo dječaka koji trenira stoni tenis u klubu ‘Budućnost’. Drugi dječak, koji je izašao prije 15 dana, sa Konika, postao je fudbaler u ‘Areni’. Sa ljudima iz sportskih klubova imamo odličnu saradnju”, ponosno ističe Jukić.

Kad se smjeste u ustanovu, djeca dobijaju i izlete, pa uskoro planiraju obilazak Dječijeg doma ‘Mladost’ u Bijeloj i Doma starih. Kako tvrde u Centru, sve nacionalne parkove su već obišli, a posjećuju i pozorišta i bioskop. ●Porodica je glavni krivac Kad u “Ljubović” dođu sa 17 ili 18 godina, povratak na pravi put ide teže, pokazuje iskustvo vaspitača. Sa mlađima to, uglavnom, ide lakše.

“Međutim, i to je individualno.

Zavisi malo i od prirode djeteta, ali uzrast ima velikog udjela. Uspjeh je takođe individualan. Uglavnom, ma šta da se desilo, porodica je glavni krivac za sve, iz mog iskustva. Na nama je da im pomo-

gnemo da se ne razlikuju od ostale djece, da im priuštimo vaspitanje, sport, školu, sve sto je porodica trebalo da im obezbijedi”, priča Jukić.

Poremećeni porodični odnosi su u fokusu stručnog tima od prvog dana boravka štićenika, pa se radi na tome da se uspostave normalne relacije.

“Zovemo roditelje ili bliže srodnike stalno da dolaze i s njima razgovaramo, djecu šaljemo kući svaka dva mjeseca na vikend ili na desetak dana. I tu je uspjeh individualan”, objašnjava Jukić.

Kad dijete ima nasilne roditelje, tu je glavna uloga Centra za socijalni rad, čiji službenici, u saradnji sa zaposlenima u “Ljuboviću”, pokušavaju da riješe problem. Nekada, ma koliki trud se uložio, povratka na pravi put nema. Suprotna situacija je uspjeh svih.

“Jedan dječak nam odlazi za 15 dana. Završio je zanat i sad smo se svi angažovali da mu nađemo posao. Sigurno će biti uspješan”, zaključuje Jukić.

Šivenje kao hobi Oni štićenici koji ne pohađaju redovno školu, imaju mogućnost da idu na praksu u Centru, u kuhinju, krojačku ili bravarsku radnju. Kod krojačice smo zatekli dvije djevojčice koje su predano šile uz nadzor vaspitačice. Jedna od njih nam je, pokazavši torbu koju je sašila od starih farmerica, kazala da misli da će se time baviti kasnije.

“Volim šivenje. Ustanem, doručkujem i dođem na praksu. Popodne šetam, uveče čitam knjige, ovdje imamo biblioteku”, priča šesnaestogodišnjakinja odajući utisak zrele i odgovorne djevojčice.

U ª Ljubovićuº 1 9 djece U “Ljuboviću” štićenici imaju pomoć vaspitne službe, pomoćnih vaspitača, socijalnog radnika, specijalnog pedagoga, defektologa i psihologa.

Trenutno tamo boravi 19 djece, devetoro na institucionalnom tretmanu, a 10 u dnevnom centru gdje imaju pojačani nadzor uz dnevni

boravak.

“To su djeca koja žive u svojim porodicama, ali dva puta sedmično, po nekoliko sati borave ovdje i s njima radi stručni tim. Dnevni centar je zapravo mjera pred smještaj u Centar, odnosno daje im se šansa kroz razgovore u pokušaju povratka na pravi put”, objašnjavaju u Centru.

12 Hronika

PETAK, 3. 5. 2013.

Uviđaj na mjestu nezgode

SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Dva mladića autom oborio s motora U podgoričkom naselju Murtovina sinoć poslije 21 čas došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđena jedna osoba. Kako uviđaj nije bio završen do zatvaranja ovog broja, identitet povrijeđenog, kao ni vrste povreda koje je zadobio policija sinoć nije saopštila. Do nezgode je došlo, kako su očevici ispričali na licu mjesta, kada je automobil marke “pežo” registarskih oznaka PG BK967 udario u motor na kojem

su se nalazila dvojica mladića koja su od jačine udarca pala na ulicu.

Na lice mjesta izašla je služba Hitne pomoći, koja je ukazala pomoć mladićima i prevezla ih u Urgentni centar, gdje su jednom od njih konstatovane povrede. Službenici podgoričke policije izvršili su uviđaj, a do zaključenja ovog broja nije bilo završeno saslušavanje svjedoka i uzimanje izjave od vozača “pežoa”. M.V.P.

UPRAVA POLICIJE

Advokat Mitrić u trci za direktora Kako prenosi portal Analitika, novi kandidat za direktora Uprave policije je advokat Nebojša Mitrić, koji je kandidaturu za tu funkciju predao juče. Mitrić, sin univerzitetskog profesora Blagote Mitrića, ima 12-godišnje radno iskustvo u struci, kao i položen državni ispit za rad u državnim organima i pravosudni ispit. Nestranačka je ličnost. Aktuelni vršilac dužnosti direktora Uprave policije Slavko Stojanović prvi je predao kandidaturu za obavljanje te dužnosti u punom mandatu 30. aprila. U medijima se pojavila informacija da se na konkurs prijavio i službenik Sektora kriminalističke policije Dragan Arsović, međutim, prema in-

Advokat Mitrić

formacijama Dnevnih novina, njegova prijava do početka maja nije stigla do Uprave za kadrove. Upravo zato, pretpostavlja se da je Arsović poštom uputio svoju prijavu za konkurs, koji ističe u utorak. M.V.P.

IVICA DAČIĆ

Hapšenje Šarića na stranim službama

Premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je prekjuče da je hapšenje odbjeglog narkobosa iz Pljevalja Darka Šarića u rukama stranih službi, jer se on ne nalazi na teritoriji Srbije.

“Tu nije toliko važan rad naših službi koliko stranih, jer se on ne nalazi na teritoriji Srbije”, rekao je Dačić.

On nije htio da odgovori na pitanje da li su tačne spekulacije da se Šarić nalazi u Crnoj Gori navodeći da čak i da je tačno, ne bi to potvrdio.

“Bilo je dosta takvih informaci-

Dačić ja u proteklom periodu, imali smo informacije da je u regionu, da je u Južnoj Africi pa čak i u nekoj zemlji centralne Azije”, naveo je Dačić.

On je dodao da postoji tim koji se bavi Šarićem i da će ako bude uhapšen, to će biti veliki uspjeh.

Govoreći o Luki Bojeviću, koji se nalazi u pritvoru u Španiji, Dačić je rekao da Srbija još nije dobila odgovor na zahtjev o njegovom izručenju.

“Postoji žalba koja je uložena na njegovo izručenje u kojoj se navodi da ne bi bio korektno procesuiran, ali ja očekujem da će biti izručen Srbiji”, rekao je Dačić.

Hronika 13

PETAK, 3. 5. 2013.

ADVOKATI U ª ZAVALIº

Čarapić neprimjereno vrši pritisak na sud

Ne stišavaju se oštre reakcije branilaca i pravnih eksperata na izjavu bivše vrhovne tužiteljke u vezi sa predmetom “Zavala”

B

ranioci optuženih u predmetu “Zavala”, advokati Zdravko Begović i Dragoljub Đukanović, oštro su reagovali na izjavu bivše vrhovne tužiteljke Ranke Čarapić, koja je na sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije kazala da će ogromni rad Tužilaštva pasti u vodu ukoliko se ukine presuda u ovom slučaju. Advokati su izjavili da su veoma neprijatno iznenađeni komentarima Čarapić, koje su oni doživjeli kao pritisak na sud u predmetu koji nije pravosnažno okončan.

Sada već bivša vrhovna tužiteljka na sjedinici je izjavila da će ukoliko Vrhovni sud ne obori odluku Apelacionog suda u predmetu “Zavala”, to biti opasno za sve buduće velike slučajeve. Samim tim, ocijenila je Čarapić, rezultati u borbi protiv korupcije biće ravni nuli i ogroman rad Tužilaštva biće uzaludan.

Ovim povodom, ona je zaključila i da u borbi protiv korupcije nema rezultata zbog toga što nema pravnosnažnih presuda na osnovu kojih bi se trajno oduzela imovina.

U reagovanju, Begović i Đukanović su kazali da ovakve izjave Čarapić vrijeđaju elementarna ljudska prava, zagarantovana Ustavom i zakonom. Oni su podsjetili i na odredbe zakona koje govore da je svako nevin dok se pravosnažnom presudom ne oglasi krivim.

“Važećim Zakonikom o krivičnom postupku i to članom 3 ovog Zakonika određeno je da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravo snažnom odlukom suda, dok je stavom 2 istog člana određeno da su državni mediji, udruženje građana, javne ličnosti i druga lica dužni da se pridržavaju tih pravila i da svojim javnim izjava-

ma o krivičnom postupku koji je u toku ne vrijeđaju druga pravila postupka, pravo okrivljenog i oštećenog i načelo sudske nezavisnosti. Apsolutno smo ubijeđeni da se o svakom predmetu može i mora raspravljati isključivo u sudnici”, naveli su Begović i Đukanović.

Oštre kritike Čarapić komentarisao je i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđe Blažić, koji je za portal Analitika kazao da je njen stav neprimjeren.

“Ranki Čarapić može da se lično i profesionalno ne sviđa kako radi sudstvo, ali ako je profesionalac, mora i ona da poštuje princip nezavisnosti sudstva i institucija sistema ma kakve ona bile”, kazao je Blažić za portal Analitika, dodajući da reakcije kao što su ove koje je iznijela Čarapić mogu da iskažu neki drugi subjekti koji se bave pravom i naukom i to isključivo ukoliko iza toga stoje argumenti.

Blažić je naveo i da komentari ovog tipa imaju posebnu težinu kada VDT komentariše rad sudstva.

“Bolje

NESREĆA U SUTOMORU

Đukanović

Begović

bi bilo da je odlazeća državna tužiteljka gledala šta je ona radila, odnosno šta nije radila, odnosno šta je bila dužna da uradi! Morala je prvo da komentariše svoj rad pa tek onda ostalo.

Vrijeme će sve pokazati, pa ćemo jednog dana da vidimo kako je radilo Državno tuži-

laštvo na čijem je ona bila čelu.

Toliko predmeta leži u Tužilaštvu godinama, a sada se ona pojavljuje u nekoj drugoj ulozi da kritikuje sud”, kazao je Blažić.

Presudom u predmetu “Zavala”, u junu prošle godine, zbog zloupotrebe službenog položaja bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača osuđen je na pet i bivši potpredsjednik opštine Budva Dragan Marović na četiri godine zatvora. Marović i Kuljača su, kako piše u prvostepenoj presudi, oštetili opštinski budžet za oko 820.000 eura i tako pribavili imovinsku korist preduzeću “Zavala invest”. Branioci okrivljenih uložili su žalbe na ovu odluku, koje je uvažio Apelacioni sud ukinuvši presudu. M.V.P.

Blažić

Ubrzo nova saslušanja i krivične prijave Dio nalaza vještaka građevinske i geološke struke koji su rađeni povodom nesreće u Sutomoru, kada su na gradilištu poginula dva radnika građevinske firme “Kalamper”, Kosovari Ekrem Bitići (57) i Rušit Ibra (48), dostavljen je Tužilaštvu, a kako Dnevne novine nezvanično saznaju, saslušanja kao i podnošenje krivičnih prijava planirano je početkom sljedeće nedjelje.

Nesreća se dogodila 26. marta ove godine, kada se zemlja obrušila na petoricu radnika, od kojih su dvojica na mjestu poginula, a trojica su zadobila lakše tjelesne povrede. Uviđaj na licu mjesta obavila je barska policija i zamjenica Osnovnog državnog tužioca u Baru Višnja Medojević, koja je izdala naredbe za vršenje brojnih vještačenja. Nalazi nekih od njih su gotovi i na osnovu njih, prema saznajima DN, uslijediće podnošenje krivičnih prijava protiv više osoba. Tako-

đe, slijedi i saslušanje svih onih koji su uključeni u izradu projekata, izvršenje radova, investiranje, kako bi se ustanovilo zbog čijeg propusta je došlo do tragedije.

U toku istrage inspektor zaštite na radu utvrdio je da smrtno stradali Rušit Ibra i Ekrem Bitići nijesu bili osposobljeni za bezbjedan rad na gradilištu niti zdravstveno pregledani, ali su posjedovali sredstva i opremu lične zaštite na radu.

Naime, Rušit je imao ugovor o radu na određeno vrijeme, a Ekrem nije bio zapošljen u skladu sa zakonom.

Kosovari su poginuli praveći potporni zid, kako bi se osigurali da ne dođe do tragedije. Naime, za izgradnju turističkog stambeno-poslovnog objekta “Sea Fort”, odmah pored hotela “Korali” ispod magistralnog puta Sutomore - Bar, iskopana je velika rupa koja je sa dvije strane oivičena zemljom visine oko 20 metara. Radovi su počeli dva da-

na prije nesreće, a zbog obilnih padavina u zemlji se sakupila velika količina vode, te je prijetila opasnost od obrušavanja puta. Kako bi spriječili veće posljedice, radnici su počeli da grade potporni zid. Sa strane koja se obrušila postavili su tri od pet takozvanih oplata kada je odjednom lavina zemlje pala preko njih. Potporne daske, preko kojih se osula velika količina zemlje, srušile su se preko dvojice radnika, koji su u tom trenutku šalovali potporni zid. Zatrpani zemljom, Bitići i Ibra preminuli su na licu mjesta. Trojica radnika lakše su povrijeđena i prebačeni su u barsku bolnicu, gdje im je ukazana ljekarska pomoć, nakon čega su pušteni na kućno liječenje.

Na gradilištu je osim stradalih i povrijeđenih bilo još 15-ak radnika iz Bosne i Hercegovine koji su bili udaljeni od kritičnog mjesta, te su prošli bez povreda.

M.V.P.

14 Crna Gora

PETAK, 3. 5. 2013.

Počela sezona

KAKARITSKA GORA

Izlet za korisnike centra

TIVAT - Kompanija “Primorje Hotels&restaurants” početak ovogodišnje turističke sezone obilježila je 1. maja žurkom na plaži i restoranu u uvali Pržna. Prelijepo vrijeme i povisoku temperaturu mora, brojni izletnici iskoristili su i da se okupaju, a manje smjeliji odmarali su se u poznatoj hladovini Plavog horizonta i bašti restorana “Plaža”. Poznatu plažu u uvali Pržna na trideset godina zakupila je kompanija Qatari Diar, koja će tamo graditi ekskluzivni turistički kompleks, ali će njom i ovog ljeta, kao i prošlog, upravljati preduzeće “Primorje”, koja je za posjetioce i kupače zvanično otvornena žurkom za koju je bila zadužena Nina Žižić.

Z.K.

Predstave za najmlađe PODGORICA - Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, u saradnji sa Visokogorcima Crne Gore organizovala je planinsku turu za klijente ustanove. Klijenti su obišli tvrđavu Gotinje, a potom prevojem preko Trojice izašli na Vidikovac na planini Vrmac odakle se prostire predivan panoramski pogled na Bokokotorski zaliv.

S obzirom na to da su izleti u prirodu i planinarske ture sa doziranim tempom i opterećenjem, u skladu sa psihofizičkim statusom klijenata, najjednostavniji i

najsvrsishodniji oblik očuvanja i unapređenja zdravlja i da višestruko doprinose kvalitetu oporavka i apstinencije od psihoaktivnih supstanci, ovakve aktivnosti postaju tradicionalne i sastavni su dio stručnog programa rehabilitacije i resocijalizacije.

Cilj aktivnosti je da naši klijenti nakratko promijene ambijent, da uživaju u prirodi, obiđu predivne predjele Crne Gore i borave na čistom vazduhu, što predstavlja aktivan način odmora koji, uprkos uloženom fizičkom naporu, ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.

M.O.

CETINJE - Manifestacija “Prijestonica najmlađima” koju od februara realizuju Prijestonica, Gradsko pozorište iz Podgorice i Kraljevsko pozorište “Zetski dom” biće nastavljena 10. maja.

“Na sceni Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” biće izvedena predstava “Pinokio” podgoričkog Gradskog pozorišta. U okviru ove manifestacije, dosad su održane tri predstave Gradskog pozorišta iz Podgorice. Naši najmlađi sugrađani prvo su prisustvovali komadu “Crvenkapa”, tokom marta upriličena je i predstava “Dobro drvo”, a u aprilu lutkarska predstava “Mogli”. Dosadašnji program izazvao je izuzetno interesovanje najmlađih Cetinjanki i Cetinjana, a uz predstojeći komad, do kraja manifestacije ostala je i predstava “Pipi Duga Čarapa”, , saopšteno je iz kabineta Prijestonice.

A.G.

BUDVA

Više cijene vožnje BUDVA – Budvani, kao i turisti koji su ovih dana u Budvi, odnedavno plaćaju više cijene taksi prevoza, pa oni koji su do sada za vožnju sa jednog na drugi kraj grada izdvajali 1,50 eura, sada moraju platiti više nego duplo. Primjera radi, vožnja od budvanskog naselja Podkoškjun do Starog grada košta 3,65 eura i to u najboljem slučaju. Do sada se start nije naplaćivao, a minimalna cijena vožnje iznosila je euro, međutim sa prvim gostima, stigle su i nove cijene. Taksi prevoznici poskupljenje pravdaju time što, kako kažu, ni u Beogradu ne možete da prođete jeftinije. Sa druge strane, oni koji moraju da se voze taksijem, kažu da to nije luksuz ukoliko nemaju drugog izbora, ali da je skupo, skupo je.

Iz Opštine najavljuju kompromisno rješenje oko cijena taksi prevoza, a prema riječima sekretara za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikole Divanovića, namjera je da se pronađe realna cijena taksi usluga.

“Tu cijenu bismo mi kao Opšti-

na poslije reklamirali, nakon što se završi tenderska procedura oko ustupanja taksi stajališta”, kazao je Divanović.

Uskoro će biti završen i tender za ustupanje taksi stajališta, koji je Opština raspisala prošlog mjeseca.

Po tom javnom pozivu, u zakup se izdaje 200 taksi mjesta na stajalištima od Jaza do Buljarice. Na taj način biće i manje taksi prevoznika, čime će se izbjeći gužve u saobraćaju koje su prethodne sezone, pravili taksisiti. Iako je Opština prošle godine izdala 370 izvoda iz licenci, taksi vozila je bilo i do 800.

Problem nelegalnih taksi prevoznika, koji je bio izražen prošle, ove sezone suzbijaće opštinska Komunalna policija, koja je najavila intezivne kontrole.

U saradnji sa kolegama iz Poreske i Uprave za inspekcijske poslove, te Upravom policije, oni će kontrolisati taksi prevoznike, kako ne bi opet bilo “divljih taksista”, te se spriječila siva ekonomija. N.L.

Crna Gora 15

PETAK, 3. 5. 2013.

NEZAINTERESOVANOST

Niko neće solarne ploče Na Crnogorskom primorju ugradili četiri solarne ploče, a u Podgorici nijednu, kažu iz kompanije Eko-solar Marija Obradović

D

a alternativni vid grijanja na solarnim pločama još nije duboko zagazio u Crnu Goru, govori podatak da samo tridesetak kuća ima ugrađene solarne ploče. Stručnjaci kažu da razlog tome nije neefikasnost solarnog zagrijavanja, već sa jedne strane ekonomska kriza koja je pogodila društvo, a sa druge strane nedovoljna zainteresovanost građana.

PODGORICA - Jedan od korisnika alternativnog energetskog sistema je i porodica Radović sa Zabjela, koja ima ugrađene solarne ploče. Kako kažu, sistem je isplativija investicija u koju vrijedi uložiti novac.

“Rata od 37 eura mjesečno nije velika da se uloži za tako nešto.

Beskamatni kredit je jako isplativa investicija, jer se dobija 300 dana u godini i velika ušteda na korišćenje tople sanitarne vode.

Na ovaj sistem priključen je veliki bojler, mali bojler i još dosta kućnih aparata koji se kori-

ste svakodnevno”, kazala je Jasna Radović.

Prema njenim riječima, za cjelokupni sistem solarnih ploča potrebno je izdvojiti 1.350 eura.

Sa izlaskom prvog proljećnjeg Sunca porodica Radović ima toliko tople vode, kako kažu, da se cijeli komšiluk može okupati u njihovom kupatilu. Na tu ideju su došli na nagovor njihovih roditelja koji takođe imaju ovaj sistem zagrijavanja.

Firma Eko-solar iz Podgorice, koja se bavi ugradnjom solarnih ploča, osnovana je prije 13 godi-

na, a kako kažu, interesovanje nije na zavidnom nivou.

“Na Primorju smo najviše ugradili solarnih ploča. Na mini hotele ugradili smo ih oko 50, a u Podgorici oko 10. Cijene solarnih ploča u našoj firmi su za 200 litara oko dvije do tri i po hiljade eura, a za 500 litara od četiri do šest hiljada eura”, navode u Eko-solaru.

Da je zainteresovanost za ovaj sistem slaba potvrđuju i u firmi SAN-UNION, koja postoji tek godinu dana.

“Nemamo puno posla. Ljudi imaju predrasude, prvo hoće - pa neće, razlog uglavnom navode skupoću, što bismo mi demantovali, jer u odnosu na druge firme naš cjenovnik nije skup. Za grijanje vode od 200 litara potrebno je izdvojiti nekih 600 do 800 eura. U Podgorici nijesmo ugradili nijednu solarnu ploču, a na Primorju četiri, što je premali broj”, kažu iz ove kompanije.

Veliki potencijal Crna Gora pokazuje veliki potencijal za uvođenje sistema za korišćenje solarne energije, budući da broj časova sijanja Sunca (insolacija) iznosi preko 2.000 časova godišnje za veći dio teritorije Crne Gore i više od 2.500 časova godišnje duž morske obale. Količina sunče-

vog zračenja u Crnoj Gori, posebno u priobalnom i centralnom području, može se uporediti sa količinom sunčevog zračenja u Grčkoj ili Južnoj Italiji. Podgorica ima veću količini solarne energije nego drugi gradovi jugoistočne Evrope (kao što su Rim ili Atina).

TIVAT

Ulaganja u lokalitet Solila TIVAT - U trećoj fazi radova, koje JP Morsko dobro izvodi na sanaciji i uređenju zaštićenog lokaliteta “Solila” u opštini Tivat, predviđeno je farbanje čeličnog mosta i izrada drvenih ograda na postojećim prelazima. Izvođač radova je firma “Brent”d.o.o. Iz Herceg Novog, a ugovorena vrijednost radova iznosi 17.556,10 eura, saopšteno je iz budvanskog preduzeća. U prethodnom periodu Morsko dobro je realizovalo niz aktivnosti da bi lokalitet Solila bio bezbjedan, prijatan i

funkcionalan ambijent za ljubitelje ptica i ostale posjetioce. Kompletan lokalitet je očišćen, postvljene su kapije, informativne table, kule za osmatranje i sanirani mostovi.

U taj posao uloženo je 50.000 eura.

Iz Morskog dobra su podsjetili da je Republički zavod za zaštitu prirode, na osnovu stručnog nalaza i u skladu sa Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore 2008. godine, donio Rješenje o stavljanju pod zaštitu Solila, kao posebnog rezervata prirode.

Tivatska Solila su pod zaštitu stavljena radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica. Do danas je na Solilima registrovano 111 vrsta ptica, od 330, koje se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori.

Prostornim planom posebne namjene za morsko dobro i Generalnim konceptom Solila predviđeno je da za područje tivatskih Solila važi režim zaštite propisan za rezervate prirode.

Z.K.

BERANE

Olakšice za nove investitore

SAJAM NAUTIKE

Više izlagača nego prošle godine TIVAT - Dok neke slične manifestacije u okruženju bilježe pad broja izlagača, Sajam nautike u Porto Montenegru bilježi rast broja izlagača, kazao je otvarajući “Nautic Show” predsjednik opštine Tivat, Dragan Kankaraš.

“Veoma je bitno što sajam bilježi rast izlagača u odnsou na prethodni jubilarni jer ovakve i slične manifestacije doprinose poboljašanju ponude, ne samo kada je u pitanju Porto Montenegro i Tivat nego i sveukupna Crna Gora”, kazao je Kankaraš očekujući da će ova manifestacija iz godine u godinu imati sve više izlagača”, istakao je Kankaraš.

Naglasivši da se nastavlja trend rasta sajamske manifestacije, direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković je istakao da ta činjenica daje zapravo “da vjerujemo u ostvarenje cilja ko-

ji smo postavili, a to je da Nautik šou u marini Porto Montenegro postane jedan od najznačajnijih nautičkih događaja na istočnoj obali Jadrana”. Zadovoljni su i u marini Porto Montenegro. Direktor marine, Toni Braun je istakao da je Sajam omaž najvišim standardima nautičke industrije i onoga što one mogu da ponude. To pokazuje širok spektar lokalnih i internacionalnih izlagača koji se nalaze na ovogodišnjem sajmu i nude raznovrstan asortiman proizvoda za rekreaciju i brodova u našoj marini”. On je istakao da je sajam najbolji način da u započnu turističku sezonu ne samo za Porto Montenegro i grad već i za čitavu zemlju.

Na ovogodišnjem sajmu nastupilo je 29 kompanija iz Rusije, Francuske, Italije, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Češke i Crne Gore.

Z.K.

BERANE - Opština Berane je u cilju privlačenja investitora donijela oduke o olakšicama za investitore u smislu davanja zemljišta na korišćenje za period do 10 godina bez nadokande, kazala je Tatjana Mališić Đelević. Kako je pojasnila to se odnosi na olakšicu u komunalnom opremanju za potencijalne investitore s tim što je odlukom predviđeno da posluje određeni broj radnika u zavisnosti od površine koju investicija obuhvata. Od biznis zone u Beranama i izgradnje biznis inkubatora lokalna vlast očekuje otvaranje novih radnih mjesta i iskorišćavanje privrednih potencijala. Industrijska zona Rudeš u Beranama prostire se na 500 hiljada metara kvadratnih, od čega je 167 hiljada metara kvadratnih rezervisano za investitore. U toku je izrada lokalne studije o lokaciji koja treba da da jasne smjernice za potencijalne investitore, a još jedan projekat je u toku.

“Saradnja regionalnog biznis centra sa biznis inkubatorom.

Ukoliko se odobri taj projekat vrijednost izgradnje je oko 400 i nešto hiljada eura. Potencijalni institori će dobiti lijepo opremljen prostor pod povoljnim uslovima

za pokretanje sopstvenog biznisa”, kazala je Mališić Đelević. Taj prijedlog projekta prema delegaciji Evropske unije opština Be-

rane je pripremila sa Regionalnom agencijom Bjelasica, Komovi, Prokletije i opštinama Andrijevica, Plav, Bijelo Polje i Rožaje.

16 Crna Gora STAV Fizika

PETAK, 3. 5. 2013.

RADNICI HOTELA LIPKA

Najavili štrajk glađu

PETAR ŠPADIJER

Prirodne nauke su mi poziv, ali i ljubav. Volim njihovu logiku, njihovu filosofiju. Iako sam biolog, nevjerovatno mi je privlačna fizika. Možda zato što sam sticajem čudnih okolnosti u njene tajne pronikao dosta kasno, kao već formirana ličnost. Međutim, fizika sa njenim zakonitostima je dosta kvarna nauka, tačnije njena primjena u domaćinstvu uglavnom donosi glavobolje: -Svi znamo da je gravitacija sila kojoj se tijela međusobno privlače. Što je tijelo veće mase i njegova gravitacija je veća, a najveću gravitaciju na Zemlji ima, naravno, Zemlja. To je upravo ona sila koja snijeg sa krova vuče na trotoar ispred kuće i to onda kad vam je već pun kufer čišćenja i kad vas svaki mišić boli i na pogled; -Prelazak supstance iz gasovitog agregatnog stanja u tečno naziva se kondenzacija. Kondenzacija se najoptimalnije odvija kada vodena para nastala pri kuvanju, sušenju pelena, pranju sudova i sl. dođe u kontakt sa nepristupačnim djelovima poda (iza ormara, ispod kreveta) i tu pravi mala jezerca; -Osnovne fizičke jedinice mjere odavno su vrlo precizno definisane.

Među prvima i litar. Ipak, nekim neobjašnjivim čudom 1 litar goriva kupljen na Jugopetrolovoj pumpi čim ušeta u rezervoar vašeg automobila ponaša se kao 1/2 litra (ili, maksimum, 0,75 l).

-Termodinamika lijepo objašjava da dva tijela različite temperature uspostavljajući kontakt jedno drugom prenose toplotu do izjednačavanja temperature. Isto važi i za vazduh u dvije izolovane prostorije, kad izolovanosti nestane. Tada se temperatura u obije prostorije izjednačava. To, subjektivno, znači da zimi dobijate dvije podjednako ledne prostorije, ali su zato ljeti one podjednako vrele.

-Kroz isti presjek provodnika u istoj jedinici vremena bi trebala da protekne ista količina električne struje. Međutim, ako su navedeni provodnici prikačeni za mjerni sat i, recimo, šporet sa iznenađenjem ćemo konstatovati da kroz prvi provodnik struja juri skoro brzinom svjetlosti, dok u šporet ulazi snagom i brzinom reformi u crnogorskom društvu.

-Ipak, jedan od najvećih fenomena u fizici je činjenica da istu dužinu žene shvataju kao 15cm, dok muškarci insistiraju na cijelih 20!!!

KOLAŠIN – Radnici kolašinskog hotela “Lipka” okupljanjem ispred objekta obilježili su, kako su kazali, godišnjicu od zatvaranja hotela. Naime, prošle godine u isto vrijeme izbačeni su na ulicu bez ikakvog objašnjenja. Radnici su najavili štrajk glađu ukoliko se ovakvo stanje nastavi, a kako tvrde nije isključen ni nasilni ulazak u objekat.

“Prošle godine, tačno 1. maja radne knjižice su nam ostale “zarobljene” u hotelu, na taj način nam je oduzeto pravo na radni odnos i zdravstveno osiguranje, pa se u sopstvenoj državi osjećamo kao građani drugog reda”, kazao je jedan od okupljenih radnika Boban Medenica.

Radnici koji su nosili transparente tvrde da pokušavaju mirnim pu-

tem preko institucija državnih sistema da riješe ovakvo njihovo stanje koje traje čitavu godinu dana.

“Moraćemo pristupiti štrajku klađu, jer je očigledno da državu ne interesuju radnici. Sve zavisi kako će se odvijati situacija, pa razmišljamo i o nasilnom ulasku u objekat. Vlasnici hotela se nikad nisu više javili od prošlogodišnjeg prvog maja, na vratima hotela piše da je zatvoren zbog tehničkih razloga. Mi ne vidimo te razloge niti ih je ikad bilo jer je u trenutku zatvaranja hotel bio 100 posto popunjen do kraja oktobra iste godine”, kazali su radnici.

Radnici podsjećaju da su kod kolašinskog osnovnog Suda pokrenuli postupak za naplatu svojih prava, gdje je sud stavio privremenu mje-

ru zabrane raspolaganja imovinom hotela. Međutim, kako radnici tvrde i pored te privremene zabrane, vozilo hotela je otuđeno.

Radnici, kako tvrde, upoznati su sa izjavom pravnog zastupnika vlasnika hotela Zorana Bećirovića. On tvrdi da se ne može pomoći radnicima jer je vlasnički udio Bećirovića veoma mali, te na taj način nema nikakvu ingerenciju da im izađe u susret.

“Bećirović je dolazio kod nas dok smo radili, pa je predstavljajući se kako vlasnkh širio strah i trepet prema nama, svi smo strecali od same pomisli na njegov dolazak, a sada se eto stvari promijeniše pa ispade da on i nije neki vlasnik”, kazali su radnici.

Z.B.

Crna Gora 17

PETAK, 3. 5. 2013.

MOJKOVAC

Zgrada sagrađena na tuđem zemljištu Stanari zgrade godinama muku muče da stanove ukjnjiže na svoje ime

Vesko Baltić

S

tambena zgrada u Tutićima koja je izgrađena prije devet godina nije uknjižena u katastar nepokretnosti. Niko od stanara nije uspio i pored rješenja o vlasništvu i pomoći čak tri predsjednika opštine, da stanove upiše kao svoju imovinu. Lokacija na kojoj je izgrađena stambena zgrada je danas sporno vlasništvo. Zemljište je izabrala opština, uvjerena da se radi o državnoj imovini. Vlasnik lokacije je, prema podacima mojkovačke jedinice Uprave za nekretnine Crne Gore, bio i ostao Kombinat industrije drveta (KID) “Vukman Kruščić”, iako više ne postoji.

MOJKOVAC - Prema riječima upravnika zgrade Moma Drobnjaka, stanari su se obraćali za pomoć Opštini Mojkovac i katastru od koga su dobili odgovor da je zemljište na kome je izgrađena zgrada u vlasništu kombinata industrije drveta.

“U rješenju koje smo dobili prilikom useljenja u nove stanove se navodi da smo umjesto starih objekata dobili nove stanove. U zgradi mali broj stanara plaća porez Op-

štini”, rekao je Drobnjak.

Jedan od stanara zgrade Velizar Mrdak, kazao je Dnevnim novinama da ne plaća porez, jer stan ne može na svoje ime da prevede.

“U katastru i pored rješenja u kojem piše da su stanovi naši, mi ne možemo, i kada bismo to željeli, prodati stanove”, rekao je Mrdak.

Zemljište na kom je izgrađena zgrada vodi se na bivši Kombinat drvne industrije “Vukman

Kruščić”. Kombinat je na devetom tenderu 2. avgusta 2006. godine prodat ruskoj kompaniji “Mulroney treading”, a početna cijena je bila 410.000 eura.

Prema riječima glavne administratorke Maje Ikervari, Opština je vodila upravni postupak, ali neuspješno.

“Smatrali smo, i smatramo, da je ta imovina bez osnova upisana na novog vlasnika, na štetu opštine i građana. Posljedice su već tu, a najparadoksalnija je da stanari zgrade u Tutićima zbog toga ne mogu da uknjiže stanove kao svojinu. Problem stanara zgrade u Tutićima, uskoro će biti riješen dogovorom sa vlasnikom kompanije “Mulroney treadind” ili na sudu”, kazala je Ikervari, dodajući da se zgrada nalazi u okviru Generalnog urbanističkog plana, te da su nelogične tvrdnje da nema osnova da se ona upiše u katastar ne-

pokretnosti. Odbornici su u maju 2002. godine na sjednici lokalnog parlamenta dali zeleno svijetlo da se ustupi lokacija između tadašnjih baraka za izgradnju stanova i obezbijedi potrebne komunalne priključke. “Što se lokacije tiče, opština je dobila od nadležnog ministarstva građevinsku dozvolu za zgradu, što nije bilo moguće bez dokaza o vlasništvu nad lokacijom, koja je mnogo ranije, pripadala kombinatu. Na sudu će, ako budemo prinuđeni na to, kompanija “Mulroney treading”, morati da prezentuje pravni osnov po kojem je imovina van kruga kombinata uknjižena kao njeno vlasništvo”, kazala je Ikervari. U Upravi za nekretnine su kazali da je nepokretna imovina kompanije “Mulroney treading” uknjižena 16. januara 2008. godine na osnovu kupoprodajnog ugovora.

PREMINULI Zorka Mojsije Đelević rođena Pavićević, 2. maja 2013. u 88. godini.

Sahrana će se obaviti 3. maja u porodičnoj grobnici na Pelevom Brijegu u 15 časova.

Kuća žalosti Rusa Radulovića 147.

Zorka Radovana Todorović rođena Radović, 2. maja 2013. u 84. godini. Sahrana će se obaviti 4. maja 2013. na mjesnom groblju u selu Blatina. Kuća žalosti Ulica Nikole Lopičića bb ± Podgorica.

Vidosava Nikole Radunović rođena Pavlićević, 2. maja 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 4. maja na mjesnom groblju u Proganovićima u 15 časova. Kuća žalosti Georgija Dimitrova 42.

Velimir Stevana Jovović u 68. godini. Sahrana je obavljena 2. maja 2013. godine na groblju Čepurci u 15 časova.

Radomir-Butko V. Knežević 30. aprila 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u 17 časova na groblju pod Meterize u Ulcinju.

Slobodanka Mijova Lješković rođena Kovačević, 30. aprila 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u 16 časova na mjesnom groblju na Bogetićima.

Arso Vidov Knežević 30. aprila 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u 15 časova na Čepurcima.

Olga Vukote Bogavac učiteljica u penziji, 30. aprila 2013. Sahrana je obavljena 1. maja 2013. godine u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Veselinka Miloja Ćulafić rođena Zogović, 30. aprila 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u 15 časova na groblju u Gornjim Lugama.

Ljubica Đura Lalić rođena Kovačević, 30. aprila 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u 15 časova u Lukovu.

Ivo Stevov Marljukić 30. aprila 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 1. maja 2013. u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Novo Šćepana Pajović 30. aprila 2013. u 58. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u selu Vranj.

Branko R. Budeč dipl. inž. tehnologije, 29. aprila 2013. u Beogradu. Sahrana će se obaviti 7. maja 2013. godine na Topčiderskom groblju u Beogradu.

Uroš Krsta Zenović

SEZONA

Počeo rafting Tarom MOJKOVAC – U organizaciji lokalne Turističke organizacije Mojkovac i Turističke agencije “North star” juče je održana sportskom manifestacijom na brzim vodama pod nazovom “Dan na Tari rafting-kajak spust Mojkovac 2013” od Sjerogošta do Starog mosta u Mojkovcu.

Direktorica Turističke organizacije Mojkovac Magdalena Mrdović je kazala da organizacijom rafting i kajak regate, Turistička organizacija Mojkovca obilježava početak sezone za rafting i kajak na dijelu rijeke Tare, koja pripada Mojkovcu.

“Taj dio rijeke Tare u posljednjih nekoliko godina je sve interesantniji upravo ljubiteljima raftinga i kajaka. Povećanje broja domaćih i stranih turista dokazuje da projekti poput uvođenja kajakaš-

tva na rijeci Tari daju rezultate i da razvoj turizma treba usmjeriti na neprocjenjive prirodne resurse”, kazala je Mrdović.

Direktor Turističke agencije “North star” Ranko Mišnić je naglasio da je prvi put u Mojkovcu na ovakav način organizovan početak turističke sezone i to je ono što je veoma važno za grad.

“Veliki je broj ljudi na Tari. Pored Mojkovčana tu su iz gosti iz Beograda, Prijepolja, Podgorice i Žabljaka sve su to prijatelji i drugovi koji se bave ovim lijepim sportom i gosti iz raznih ambasada. Voda je dosta velika, nivo vode nije baš naivan, ali sa iskustvom neće biti problema da se pređe 9 kilometara, biće lijepo druženje ispod Starog mosta na Tari koji postaje brend i u skokovima”, rekao je Mišnić.

V.B.

29. aprila 2013. u 94. godini. Sahrana je obavljena 2. maja 2013. u 11 časova na groblju u Reževićima.

Saša Mašanov Vukotić 29. aprila 2013. u 51. godini. Sahrana je obavljena 1. maja u 15 časova na Čevu.

Kuća žalosti Bracana Bracanovića 28.

Desanka Božidara Rakočević rođena Petrović , 29. aprila 2013. u Aleksincu. Sahrana je obavljena 1. maja 2013. u 15 časova na groblju u Moračkom Trebaljevu.

Milorad-Taso Simov Drašković u 75. godini u Beogradu. Kremacija je obavljena 30. aprila 2013. godine.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura

PETAK, 3. 5. 2013.

PREMIJERA U PARIZU

ª Boleroº Marine Abramović Ideje slavne umjetnice u novoj plesnoj produkciji pariske Opere

PRIZNANJE

Rotu PEN nagrada Američki književnik Filip Rot dobitnik je nagrade PEN Alen za zasluge u književnosti.

Nagrada koja je Rotu uručena uručena na književnoj večeri u Njujorku, dodijeljena mu je više za ono što je učinio za druge književnike nego za sam njegov književni rad.

Prilikom preuzimanja nagrade Rot je govorio o prijateljstvu sa Ivanom Klimom, Milanom Kunderom i mnogim

Francuska književnica i esejista Vivijan Forester dobitnica više prestižnih književnih nagrada, preminula je u Parizu u 87. godini. Vivijan Forester je rodjena 29. septembra 1925. godine. Sedamdesetih godina objavila je četiri romana, medju kojima “Vestiges” (Tragovi) i “Ainsi des exiles” (Kao izgnanici). Svjetsku slavu stekla je 1996. godine kada je objavila esej “L’Horreur economique” (Ekonomski užas). Za to ostvarenje, u kojem je oštro kritikovala ultraliberalizam, dobila je nagradu Medisi, a esej je preveden na više od 40 jezika.

Veliki dio knjiiževnog stvaralaštva i istraživačkog rada posvetila je čuvenom slikaru Vinsentu van Gogu, o kojem je 1983. godine objavila knjigu eseja pod nazivom “Van Gogh ou l’enterrement dans les bles” (Van Gog, ili pokop u žitu).

drugim istočnoevropskim piscima čiju je promociju pomogao na Zapadu, a među kojima je bio i jugoslovenski pisac Danilo Kiš.

Rot (80), čija karijera traje više od pola vijeka, autor je romana kao što su “Portnojeva boljka”, “Ljudska mrlja”, “Zbogom, Kolumbo”, “Zavjera protiv Amerike”, “Profesor žudnje” i “Američka pastorala” za koji je 1998. dobio Pulicerovu nagradu.

Slike Jelene Papović Samostalna izložba slika Jelene Papović biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji hotela „The Queen of Montenegro“. Ljubiteljima likovne umjetnostib Papović će se predstaviiti sa 15 radova većeg i manjeg formata, rađenih u tehnici akrilik na platnu i papiru.

Papović je završila Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinj u klasi profesora Nikole Gvozdenovića.

Do sada je imala 10 samostalnih i više kolektivnih izložbi, u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Češkoj. Izložbu će otvoriti Savo Gregović. U organizaciji NIP ARTPRESS iz Budve izložba će biti otvorena do 17. maja.

Crnogorska umjetnica Marina Abramović, svjetska zvijezda performansa, postala je i korediteljka baletske predstave. U palati Garnije u Parizu sinoć je premijerno izveden balet „Bolero“ Morisa Ravela za koji je Abramović osmislila koncepciju sa belgijskim koreografima Sidijem Larbijem Šerkuijem i Dejmijenom Žaleom.

Marina Abramović potpisuje i scenografiju te plesne predstave u produkciji pariske opere, a na jednoj od posljednjih proba izjavila je da je fascinirana plesačima.

Umjetnica koja je uspjela da zainteresuje najširu publiku za umjetnost performansa, pristupila je, kako navodi „Njujork tajms“ i novom projektu sa karakterističnim entuzijazmom.

“U mom radu sve je potpuno pod kontrolom, ali interesantna stvar, kada sarađujete sa nekim, jeste to što morate da odustanete od dijela sebe -onoga što predstavlja “ja”, rekla je Marina Abramović. Ona je dodala da je ujedno vrlo oslobađajuće biti u novom polju umjetnosti i ne praviti samostalno odluke.

Povezujući plesnu umjetnost i svoj dosadašnji rad, Marina Abramović rekla je da ne može da doprinese mnogo samoj koreografiji, ali može da pomogne na nivou energije. Prema njenim riječima, mnogobrojna pravila koja podrazumijeva rad u nekoj operskoj kući predstavljala su joj dodatni izazov.

“Opera ima previše pravila… I u

okviru tih svih restrikcija neki ljudi mogu da naprave remek-djela.

Interesantno je vidjeti šta je moguće učiniti sa tim pravilima. Potpuna sloboda bi bila previše laka”, dodala je ona. Povodom saradnje sa belgijskim koreografima na „Boleru“ ona je imala samo riječi hvale.

“Ne znamo čija je koja ideja. To je kao da smo kuvali dobru supu.”

Razgovori o saradnji sa Cherkaouijem i Jaletom na toj predstavi počeli su još 2004. godine, kada su se sreli na Romaeuropa festivalu. Prema njenim riječima, bila je to ljubavna priča.

“Osjećala sam se kao da pričamo istim jezikom, i što se tiče našeg po-

sla, i van njega”, rekla je Abramović.

Belgijski koreografi, koji su sarađivali na više projekata, rekli su „Njujork tajmsu“ da je Marina Abramović snažno uticala na njihov rad, počev od prvog zajedničkog projekta 2000. Poslije Romaeuropa festivala koristili su svaku moguću priliku za susret sa Marinom Abramović, a kada im je direktorka Baleta Pariske opere Brigit Lefevr ponudila saradnju, odmah im je ona pala na pamet.

Marina Abramović dugo je osmišljavala scenografiju za novu verziju „Bolera“, razmišljajući, kako je rekla - “kako doći bezmalo do ničega”, jer je već muzika “previše”.

PROVOKATIVNI PLAKAT

ª Nimfomankaº po Fon Triru Prvi promotivni poster za film “Nimfomanka” Larsa fon Trira osvanuo je na internetu, dvije nedelje uoči Kanskog festivala, na kome neće biti prikazan. Poster je jednostavan ali u isto vrijeme i provokativan. Na slici su dvije zagrade i natpis “Zaboravite na ljubav”, a nije potrebno mnogo mašte da se simbol poveže sa ženskim polnim organom, posebno ako se uzme u obzir i naziv filma. Glavnu ulogu u filmu tumači Šarlot Genzbur, a igraju još i Šaja Lebuf, Stelan Skarsgard i Uma Turman.

Gensburova tumači 50-godišnju Džo, „samodijagnostikovanu nimfomanku” koja se prisjeća svojih erotskih avantura sa raznim likovima.Ranije je objavljen i kadar iz filma koji je zainteresovao gledaoce. Ostvarenje “Nimfomanka” snimljeno je u softkor i hardkor verziji, a govori o erotskom životu žene od detinjstva do srednjeg doba.

Prva zatvorena projekcija promotivne verzije filma bila je priređena na 63. Berlinskom festivalu u okviru Evropskog filmskog marketa.

SVEČANOST

Plasido Domingo na otvaranju Predsjednik Rusije Vladimir Putin predvodio je 2.000 odabranih gostiju koji su sinoć prisustvovali svečanosti zvaničnog otvaranja Druge scene pozorišta Marinski u Sankt Peterburgu, čija je desetogodišnja izgradnja koštala fantastičnih 700 miliona dolara.

Kao zvijezda koncerta najavljen je čuveni španski operski tenor Plasido Domingo, a još bi trebalo da nastupe Ana Netrebko, Ulijana Lopatkina, Dajana Višnjeva i druge vedete ruske opere i baleta.

Novu zgradu teatra izgrađenu u neposrednoj blizini Pozorista Marinski iz 19. veka, projektovali su francuski arhitekta Dominik Pero i Kanađanin Džek Dajmond, dok je šef projekta Valerij Georgijev kojeg smatraju najvećim živim dirigentom.

Mnogi ugledni kulturni radnici, među kojima i direktor čuvenog Muzeja Ermitraž Mihail Pjotrovski, ocijenili su izgled nove zgrade kao “potpuni arhitektonski promašaj”, jer svojim modernim stilom u potpunosti odudara od klasične gradnje drev-

nog carskog grada, dok je od gradskog odbornika Alekseja Kovaljeva potekla ideja da zgradu treba srušiti, a Georgijeva otpustiti.

To se ipak neće desiti, a orkestar čuvenog dirigenta izveo je Petu simfoniju Gustava Malera, dok je tokom cjelovečernjeg programa nastupio i cijenjeni violinista i violista Jurij Bašmet.

Kultura 19

PETAK, 3. 5. 2013.

Mnogo truda i volje u organizaciji festivala: Ivan Gvido Krivokapić

Rundek na Cetinju

Poznati muzičar i nekadašnji frontmen grupe Haustor Darko Rundek održaće koncert večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, sa početkom u 20 sati. Ovaj kantautor će sa svojim Rundek Cargo triom nastupiti u okviru programa Dani stvaralaca. Pored Rundeka, njegovu grupu čine i violinistkinja Izabel i multiinstrumentalista Dušan Vranić – Duco.

Rundek će na ovom koncertu svirati pjesme sa posljednjem albuma “Plavi avion”, ali i neke nove pjesme koje zajedno sa bendom priprema za novi CD. Nakon koncerata na Cetinju, najavljeno je da će Rundek 5. i 6. maja nastupiti u NK pabu u Nikšiću i Montenegro pabu u Podgorici. Rundek je karijeru počeo 70-ih kao pjevač i gitarista, a kasnije i kao autor i muzičar u zagrebačkom bendu Haustor. U to vrijeme je završio režiju na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu i režirao je nekoliko pozorišnih i radio drama. Početkom 1991. godine odlazi u Pariz gdje uglavnom radi muziku za pozorišne drame.

Grci preveli Bakić Prevod eseja crnogorske pjesnikinje Tanje Bakić, pod nazivom „Kavafijeva Itaka“, nedavno je objavljen na grčkom jeziku u posebnom tematu časopisa Nova odgovornost, posvećenog jubileju pjesnika Konstantina Kavafija. Časopis Nova odgovornost izlazi u Atini, a temat je jedan u nizu događaja kojim se obilježava 150 godina od rođenja Konstantina Kavafija, jedne od najuticajnijih pjesničkih figura helenske i svjetske književnosti. Tim povodom, grčko Ministarstvo kulture je 2013. proglasilo godinom Kavafija. U istom broju časopisa objavljeni su radovi o stvaralaštvu tog pjesnika, koje potpisuju vodeći teoretičari književnosti i književnici iz različitih djelova svijeta.

Muzika

Zvuci amerikane na obali mora Treće izdanje kotorskog Sea Rock festivala biće održano 26. i 27. jula Nataša Bućković

S

pisak izvođača za ovogodišnji Sea Rock festival još nije kompletiran, ali ono što je izvjesno jeste da će prvi put u Crnoj Gori nastupiti jedan od pionira amerikane, gitarista i pjevač Stiv Vin, koji će Ljetnju pozornicu dijeliti sa klavijaturistom Krisom Kakavasom. Organizatori festivala i ove godine nastavljaju tradiciju predstavljanja novih crnogorskih bendova, a među gostima festivala potvrđen je dolazak hrvatskih sastava Izae i Gustafi.

Sea Rock festival već treću godinu zaredom njeguje nekomercijalni gitarski rokenrol koji je sredinom osamdesetih na svjetskoj sceni nazvan Novi američki zvuk, da bi se kasnije dosta toga našlo pod pojmom “amerikana”. U potpunosti realizovan volonterskim radom i entuzijazmom mladih ljudi, uprkos poteškoćama koje sa sobom nosi organizacija ovakvog festivala, SeaRock je u prethodne dvije godine u Kotor doveo neka od značajnih svjetskih imena iz domena ovog žanra među kojima je bio i Kris Ekman, osnivač i frontmen legendarnih Vokabautsa. U ovogodišnjoj epizodi festivala najinteresantnije ime svakako je jedan od pionira amerikane i novog američkog rokenrola Stiv Vin. Kultni muzičar koji je svojevremeno sa bendom The Dream Syndicate uticao na bendove kao što su Sonic

OTVORanje

Muzej ` ` Van Gog' ' Van Gogov muzej u Amsterdamu, poslije sedam mjeseci rekonstrukcije, otvorio je ponovo svoja vrata posjetiocima izložbom “Vincent At Work”. “Sva tri muzeja na Muzeumplejnu su sada ponovo otvorena, to je veoma pozitivno osjećanje”. Izložba prikazuje metode rada Vinsenta van Goga, četkice i druge alatke koje je koristio tokom procesa rada.

Izložene su i dvije verzije čuvenih slikarevih “Suncokreta”, “Spavaća soba”, “Irisi”, “Ljudi koji jedu krompir”, kao i autoportret umjetnika koji je slikao sebe iza platna sa četkicom i paletom u ruci i čuveni portret pod nazivom “La Berceuse”.

Muzej je zbog radova - u vrijednosti od 20 miliona eura, bio zatvoren od septembra prošle godine. Sedamdesetak slika je tada prenijeto

u muzej Ermitaž Amsterdam u kojem je organizovana izložba koju je vidjelo 665.000 posjetilaca. Nakon otvaranja gradskog muzeja (Stedelijk) u septembru 2012. i Kraljevskog muzeja (Rijksmuseum) početkom prošlog mjeseca, Van Gogov muzej je treći muzej na istorijskom Trgu muzeja u Amsterdamu koji je otvoren nakon restauracije. “Sva tri muzeja na Muzeumplejnu su sada ponovo otvorena, to je veoma pozitivno osjećanje”, kazao je Aksel Riger, direktor Muzeja Van Goga Van Gogov muzej, koji godišnje posjeti 1,5 miliona ljudi, otvoren je 1973. Zgrada muzeja djelo je renomiranog holandskog arhitekte i dizajnera Gerita Ritvelda, dok je novo izložbeno krilo, otvoreno 1999, djelo japanskog arhitekte Kiša Kurokave.

Youth i Nirvana, u Crnu Goru dolazi u pratnji klavijaturiste Krisa Kakavasa koji bio član grupe Green on Red jednog od najvažnijih i najvoljenijih bendova pomenutog pokreta.

Izbor izvođača je i ove godine zavisio od muzičkih afiniteta organizatora, a među, do sada, potvrđenim bendovima su novi crnogorski sastavi Solid Ground i Vrpca, te gosti iz Hrvatske Izae i Gustafi. Organizatori najavljuju da će festivalski program i ove godine biti raznovrstan, pa će osim novog američkog rokenrola u Kotoru biti mjesta i za druge žanrove.

“Na trećem SeaRock festivalu će kao i protekle dvije godine program, žanrovski, biti raznovrstan, možda čak i više nego prethodnih godina.

Jedina razlika je u tome što će ove godine nastupiti dva nova crnogorska benda. Najvjerovatnije će biti

još nekih propratnih programa festivala kako bismo druženje u Kotoru produžili na tri ili četiri dana“, kaže direktor festivala Ivan Gvido Krivokapić.

SeaRock festival organizuje istoimena nevladina organizacija koja se bavi razvojem i unapređenjem kreativnog rada na polju afirmacije alternativne kulture. Organizacija postoji već četiri godine i tokom realizovanja festivalskog programa, svake godine ima istih problema.

“Morate dobro da se potrudite da bi se ovako nešto organizovalo kod nas. Treba dosta truda, živaca i volje. Kao što znate mi smo neprofitna organizacija. Svi u organizaciji su volonteri, ulaznice za festival se ne naplaćuju, sve zavisi od sponzora i donacija. Za sada imamo dosta razumijevanja i podrške od ljudi iz Turističke organizacije Kotor (koji su pokrovitelji festivala) i Opštine Kotor (koja je generalni sponzor).

Centar za kulturu nam i dalje izlazi u susret sa ustupanjem prostora Ljetnje pozornice u Starom gradu.

MTV je ove godine medijski sponzor, nadam se da će njihovo prisustvo na festivalu privući još neke sponzore što bi pomoglo da program festivala bude što kvalitetniji”, kaže Krivokapić.

Zadovoljan prošlogodišnjim iz-

danjem festivala on se nada da će Sea Rock i ove godine ispuniti očekivanja.

“Prošle godine je bilo otprilike onakako kako smo isplanirali. Planirano je da festival bude više nego uspješan i tako je i bilo. Promocija novog crnogorskog benda, veseli norvežani, mračni Goribor, kao i psihodelični italijani, zatim svjetski nastup Krisa Ekmana i The Frictions i veoma zadovoljna publika. Te dvije noći su svakako ispunile naša očekivanja”, kaže Krivokapić.

Za ovu godinu su bila u planu još neka atraktivna imena, ali se u posljednjem momentu sve promijenilo.

“Od početka našeg rada redovno imamo problem kako dovesti ljude u Crnu Goru. Pritom mislim na avio-prevoz. Sve dogovorite i onda vidite da u tom periodu nema leta za Crnu Goru, a muzičarima je previše da izgube sedam ili osam dana kod nas tokom turneje i tako cijeli dogovor otpadne. Možda već sljedeće godine na Sea Rock festivalu nastupi američki alternativni sastav Calexico. Ideja i kontakt postoje tako da se nadam da će brzo zasvirati kod nas. U svakom slučaju dobre muzike na SeaRocku neće faliti ni u narednom periodu”, najavio je Krivokapić.

● FOTO priča

ª Veliki Getsbiª u Njujorku Film “Veliki Getsbi” po čuvenom djelu Skota Ficdžeralda, čiju režiju potpisuje Baz Lurman, prikazan je premijerno u Linkoln centru u Njujorku. U sjajnoj glumačkoj ekipi su, među ostalima, i Leonardo Dikaprio, Keri Maligan i Tobi Megvajer. Na filmu je radio i muzičar Džej-Zi, koji je uspio da prenese senzibilitet „Ficdžeraldovog vremena džeza” u moderni svijet. “Veliki Getsbi” otvoriće ovogodišnji Kanski festival.

20 Reportaže

PETAK, 3. 5. 2013.

KOLAŠIN

Počela zabava na Biogradskoj gori Prvi majski dan u Nacionalnom parku Biogradska gora na tradicionalan način obilježio je početak ljetnje i ribolovne sezone na ovom zaštićenom prostoru

D

irektor NP Biogradska gora Saša Jeknić za ovu sezonu očekuje veći broj turista nego prošle godine, kada je ovu prašumu posjetilo 32.000 domaćih I stranih gostiju.Već od ranih jutarnjih časova posjetioci su žurili da zauzmu svoja mjesta na obali Biogradskog jezera, ili neku “pečurku”, dok su ribolovci svoje mamce pripremili I zauzeli busiju kako bi prvi ovogodišnji ulov bio i najveći.

Jedan od kolašinskih ribolovaca Budo Šćepanović bio je jedan od prvih ranoranilaca koji je izvadio pastrmku tešku dva i kilograma. Novitet u parku za ovu godinu je svakodnevni ribolov uz dnevnu dozvolu koja iznosi 20 eura. A mogli su se vidjeti i oni malo “ljenji” ribolovci koji su nakon dosadnog čekanja da nešto ipak zagrize, brzo odustali i prvo oboreno stablo pretvorili u krevet, pa je lako bilo pogoditi da je to jedan od domaćih, crnogorskih ribolovaca. Nego, ko zna, možda se neka pastrmka i praćne, pa padne tik pored njega.

Grupa Mojkovčana, Minić Vladimir, Milan Recović, Jovan Vučinić i Danilo Zejak već su u cik zore zauzeli svoja mjesta na samoj obali jezera. Minić tvrdi da je oduvijek 1. maja bio na jezeru pa kroz šalu kaže da mu se čini da je još dok je bio

u majčinom stomaku šetao ovuda.

“Svake godine smo ovdje, ostaćemo do nekih devet sati uveče dok ne padne mrak i dok ne odu svi, mi uvijek posljednji ostajemo. Naoružali smo se sa nekoliko gajbi piva i tonom ćevapa, eno cvrče tamo na roštilju”, kazali su uz smijeh Mojkovčani.

Dok je većina uživala na suncu pored same obale uz roštilj i muziku, drugi su pješačeći obišli park stazom dugom tri kilometra, uživajući u prirodi koja je tek počela da se budi iz dugog zimskog sna, tako da je vidno bilo kako vegetacija tek počinje da buja.

Najmlađi su se pored tobogana, ljuljaški i klackalica zabavljali pored obližnje table pogađajući koja se životinja krije ispod drvenog poklopca, na osnovu pitalica koje se nalaze ispod svake sakrivene slike.

Tako smo desetogodišnju Vasilisu Minić zatekli pored jedne od tabli, slušajući kako pogađa pitalice. Čini se, iz jednog daha je pogodila svaku.

“Da, jako mi je zabavno. I sva sam pitanja odgonetnula. Bila sam na ljuljaške i taman sam stigla iz šetnje oko jezera, sad idem do suvenirnice da baki kupim poklon”, kazala je Vasilisa ponosno uz neodoljiv dječiji osmjeh.

Porodicu Bulatović koja je došla iz Beograda zatekli smo na pješačkoj stazi parka, a kako je kazao u šali Stevan, on je 27 posto Kolašinac, a ostalo Srbijanac. Često boravi u Kolašinu u svojoj porodičnoj kući, pa je kako kaže tu ljubav prema Kolašinu prenio i na svog unuka Ognjena koji se od dede nikako ne razdvaja. Nakon što se Stevan pohvalio popustom koji je dobio na ulazu u park od kako reče više nego ljubaznih čuvara parka, ipak je imao dvije zamjerke od kojih se jedna odnosi na mali parking prostor, što mu je juče oduzelo dosta vremena.

“Druga stvar i ono što mi nije jasno jesu mnoge table sa upozorenjem da se vatra ne smije ložiti, a koliko vidim na svakom koraku je po nekoliko roštilja, pa mi nije jasno

je li to dozvoljeno samo danas dok je otvaranje ili je tako uvijek. Sve ostalo je više nego dobro, a posebno mi se dopada kako je park uređen i što postoje na svakom koraku oznake o svemu onome što valja znati o ovoj zaštićenoj zoni”, kazao je Stevan. Kako smo saznali, on je i kapetan JAT Ervejza, pa mu je kako tvrdi plavetnilo neba sigurnije nego li plavetnilo jezera.

Sa svih strana pored jezera orila se pjesma posjetilaca, od grupa mlađe populacije, pa do onih najstarijih

tako da se u neko doba začula i pjesma praćena čuvenim crnogorskim guslama koja je u prvom momentu kod grupe gostiju iz Engleske izazvala čuđenje, pa nakon što smo Engleskinji Darli i njenom suprugu objasnili da je to dio crnogorske tradicije, jer se bez gusala ni ratovi nijesu mogli započeti, njihovom oduševljenju nije bilo kraja.

Na kraju je ipak svoju završnu riječ dao direktor Nacionalnog parka koji je konstatovao “ako se po jutru dan poznaje, ovo bi bio razlog

PETAK, 3. 5. 2013.

Reportaže 21 Vasilisa Minić, pored table sa zagonetkama

Stigli i prvi Beograđani: Porodica Bulatović u šetnji stazom pored jezera

da i ovog ljeta zabilježimo rekordnu posjećenost”.

“Pred početak sezone obnovljena je sva infrastruktura, pa smo potpuno pripremljeni dočekali prve goste, kojih je danas do 12 časova bilo preko 500. Cijene su kao i minulih godina, ulaz je tri eura, ali su obezbijeđeni popusti za organizovane grupe studenta i učenika 1,5 eura po osobi. Takođe, i ove godine Mojkovčani, Beranci i Kolašinci mogu uzeti godišnju ulaznicu, koja košta svega pet eura”, kazao je Jeknić.

Prema njegovim riječima, od jula će posjetioci NP, koji je zaštićeno područje od 1878. godine, biti otvoren i savremeno opremljeni centar za posjetioce. A ukoliko im vremenske prilike budu išle na ruku može se očekivati jedna “berićetna turistička sezona”.

“Od novina koje možemo da očekujemo 2013. godine zahvaljujući Vladi Crne Gore, odnosno Direkciji za javne radove posredstvom kapitalnog budžeta krećemo u renoviranje centra za posjetioce. Već početkom jula naši posjetioci moći će da uživaju u jednom savremenom opremljenom centru, kakav ovaj park i zaslužuje. Ono čime ćemo se pohvaliti u 2013. godini to je posao koji smo počeli prošle godine. Naime, kandidovali smo se za dobijanje evropske povelje održivog turizma i već ove godine ozbiljni smo kandidati da postanemo dio evropskog kolača, koji posjeduju 107 zaštićena područja u 13 evropskih država. Jedini ćemo u regionu dobiti tu povelju za održivi turizam”, rekao je za kraj razgovora Jeknić.

Može i ovako: Porodični ribolov na Biogradskom jezeru

22 Zabava

PETAK, 3. 5. 2013.

SANJA DOLEŽAL

Budila sam se noćima u suzama, bol ne popušta

EMILI SANDE

Crnogorska snaha oborila rekorde Bitlsa Britanska pjevačica Emeli Sande je svojim debi albumom “Our Version Of Events” uspjela da obori rekord koji su pedeset godina unazad držali legendarni Bitlsi.

Taj album, objavljen u februaru prošle godine, proveo je 63 nedjelje zaredom među top 10 na britanskoj listi albuma, čime je oborio prethodni rekord od 62 sedmice koji su Bitlsi postavili 1964. sa albumom “Please Please Me”.

Prema pisanju muzičkog magazina NME, “Our Version Of Events”, koji je sa dva miliona

Gazda Danijel Alibabić razgovarao je sa Ognjenom Amidžićem o odnosu sa Jovanom i rekao da ne može da se kontroliše kada je pored misice.

“Korigovao sam Jovanu i sad je prava djevojka kakvu sam želio”, rekao je Danijel Ognjenu, kada je voditelj upitao za Jovanu.

Kada su došli do pitanja seksa pred kamerama, Danijel je rekao da je mislio da kamere ne rade.

“Znaš kako, meni je stvarno prošlo kroz glavu kada su se neke stvari desile da to gledaju moja i njena porodica, ali u tom trenutku... Iskreno sam mislio da kamera ne radi. Bar smo se sakrili da se ništa ne vidi”, ubijeđen je pjevač.

“Kad me dodirne ja ne mogu da joj kažem stop. Potrudićemo se da se ne dodirujemo javno”, rekao je Danijel.

primjeraka bio najprodavaniji album prošle godine u Velikoj Britaniji, ispred Adele, Eda Širana, Lane Del Rej i grupe One Direction, trenutno se nalazi na petom mjestu britanske liste albuma. Prethodno je na prvom mjestu proveo 10 nedjelja.

“Nemam riječi, to je nešto o čemu nisam ni sanjala. Srećna sam da je toliko puno ljudi sebe pronašlo u mojim pjesmama”, kazala je Sande.

Popularna pjevačica je nedavno izdala singl “Here It Comes” koji je snimila za potrebe filma “Trans” Denija Bojla.

Pink: Zašto su žene drolje Muzička zvijezda Pink na ovaj način je prokomentarisala loš tretman koji žene imaju kada imaju više seksualnih partnera, ne shvatajući zašto se takav kriterijum ne uspostavlja i prema muškacima.

“Uvijek sam imala problem sa tim. Zašto sam ja “drolja”, a ti “frajer”? Od mene si dobio isto što sam i ja od tebe”, istakla je pevačica.

“Duge veze su stvar izbora. Teže je biti u braku, nego prelaziti iz veze u vezu”, prokomentarisala je Pink svoj brak sa bajkerom Kerijem Hartom.

Pjevačica Sanja Doležal prije godinu ostala je bez supruga Nenada Šarića koji je preminuo. Tada se na neko vrijeme povukla iz javnosti kako bi preboljela taj težak gubitak. Sanja je sada, godinu kasnije u velikom intervjuu za Gloriju otkrila kako se osjeća i nosi sa suprugovim gubitkom, te što joj daje snage u životu.

“Prvi rođendan bez Neneka, prvi Božić, prva godišnjica…

To su za mene strahovito teški dani. Kažu ljudi da proces žaljenja traje godinu, da moraju proći sva četiri godišnja doba da bi bilo lakše. I zapravo sam čekala tu godišnjicu, jer sam se nadala da će mi biti lakše.

Ali nije’, ispričala je Sanja koja je sa surpugom u braku bila 20 godina u kojem su dobili i dvoje djece - Leu i Luku. “Često mi pred oči dođe slika Neneka kako bez majice i bos trči po valovima, izvodi nekakve gluposti, a ja ga snimam. Zamišljam da me tamo čeka”, priznaje Sanja te dodaje kako joj ništa u životu ne može nadomjestiti gubitak supruga, te dodaje kako se mjesecima budila u suzama, a ni

sad joj nije puno bolje.

Na pitanje kako sad funkcioniše - godinu kasnije, Sanja odgovara: ‘Kako koji dan.

Ima dana kad funkcionišem normalno, što u mom slučaju znači kao robot. Brinem se o kući, djeci, razmišljam na koji način da zaradim novac i odškolujem djecu, jer bi bio luksuz odustati i prepustiti se tu-

zi. Nemam izbora’, kaže Sanja te dodaje: ‘Ima dana kad se slomim. Život koji sam imala više nemam, ništa više neće biti isto i tek moram naučiti živjeti drukčije. Svjesna sam da ću naučiti, ali godina dana nije dovoljna. Još ne znam ni kud ni zašto. Ipak sam ja sa svojim suprugom provela više od pola života’.

SPOT

Marina pronašla ª tišinuº Mladi pjevač Dimitrije Srećković Bluegray i poznata pjevačica Marina Perazić snimili su pjesmu “Tišina”, a spot za ovu numeru sniman je u Novom Sadu i na Kipru. Marina, poslije duže medijske pauze, oko deset godina, vratila se snimanju pjesama, pa prema njenim riječima ova numera pretenduje da bude veliki hit. Saradnja sa mladim Dimitrijem je kako saznajemo uspješna, a svom sugrađaninu popularna pjevačica je dala šansu, da se probije na muzičkom nebu. Produkciju za ovaj spot radila je “Lidia Teleki”, a pored Bluegray-a i Marine Perazić u spotu se pojavljuje i model Milica Biblija.

Inače, nekadašnja članica kultnog riječkog sastava “Densi i Denis” sa ovim bendom ponovo nastupa širom regije, a popularna pjevačica osim muzike bavi se i zumbom. E.Z.

MODA

Ana radi za Gagu Ekstravagantni stil svjetske muzičke zvijezde i avangardni modni izraz srpske kreatorke doveli su do saradnje Lejdi Gage i Ane Ljubinković.

Kreacije za Lejdi Gagu se trenutno pripremaju. Imajući u vidu razigrane forme i žive boje koje su zaštitni znak Ane Ljubinković, pjevačicu ćemo vidjeti u sasvim drugačijem svijetlu.

Srpska dizajnerka je dobitnica mnogih modnih priznanja, a nakon Marka Mitanovskog ona je drugi kretaor iz Srbije čiji su modeli privukli pažnju kontroverzne pjevačice. Ana je prepoznatljiva po ličnoj percepciji mode i izbjegavanju praćenja trendova.

Zabava 23

PETAK, 3. 5. 2013.

Turska

Hurem je glumica godine

Merjem Uzerli koju smo upoznali kao Hurem u seriji “Sulejman Veličanstveni”, na dodjeli glumačkih nagrada u Antaliji, dobila je najviše glasova žirija čime je proglašena turskom glumicom godine. Popularnoj Hurem glavna konkurencija su bile Berguzar Korel (Šeherezada), supruga Halita Ergenča (Sulejman) i Gokce Bahadir (Lejla - Kad lišće pada). Merjem Uzerli (29) na dodjeli glumačkih nagrada pojavila se u dugoj narandžastoj haljini kojom je naglasila seksi liniju. Iako su joj nakon proglašenja kolege čestitali, Berguzar Korel nevoljno je vrtjela glavom, jer se čini da još nije zaboravila na njihovu svađu prošle godine kad je Merjem optužila za aferu s Halitom.

“Ovo je laskava titula i kod mene ima posebno mjesto. No, moram reći kako bih htjela da epizode u serijama kraće traju. Bilo bi dobro kad bi se skratile na 45 minuta jer neke traju sat i po”, kazala je Uzerli i dodala “Tako bi svi bili srećni, jer ja sada nisam srećna. Čekala sam tri godine ovu nagradu i vjerujem da ću je i budućnosti biti dostojna”.

U dugovima zbog kredita Turski mediji početkom godine pisali su kako je glumica Merjem Uzerli upala u dugove zbog tri neotplaćena kredita, od kojih dva otplaćuje u rodnoj Njemačkoj, a jedan u Turskoj.

Naime, list “Hurijet” tada je pisao kako je Merjem svojoj sestri, koja sa djecom živi u Frankfurtu, kupila velelepnu kuću na periferiji ovog grada, ali je za nju, usljed nedostatka finansijskih sredstava, podigla kredit. Isti slučaj bio je i sa njena dva automobila marke “audi”, koje je pazarila istovremeIako je ovom opaskom Hurem naljutila producente, s njom se složio i Sulejman koji je na dodjeli proslavio rođendan.

On vjeruje da bi se kraćim epizodama podigao kvalitet serija.

Zanimljivo je da se tokom prenosa manifestacije kamere snimile Merjem u trenutku kad ju je vjerenik Can Ates uhvatio za stražnjicu.

no. Isti je slučaj i sa nekretninom u Ankari, koja je pod hipotekom i Merjem bi vrlo lako mogla da ostane bez nje - ispričala je rođaka poznate glumice. Ni produkcijska kuća koja realizuje seriju “Sulejman Veličanstveni” nije željela glumici da pruži garancije, naprotiv zbog neodgovornog ponašanja Merjem Uzerli krajem januara ostala je bez dijela honorara, tj. morala je da plati penale od 20.000 eura zato što se tokom zime ugojila više od deset kilograma, što joj je ugovorom bilo strogo zabranjeno.

DosaDilo mu

Dr Haus je bio prava noćna mora

Iako je upravo zahvaljujući doktoru Hausu postao najplaćeniji TV glumac sa 380.000 dolara po epizodi i on mu je donio dva Zlatna globusa, Britanac Hju Lori izjavio je da mu je ta uloga bila “noćna mora”.

Laurie je seriju nazvao “zlatnim kavezom” i rekao da je nekada maštao o tome da doživi nesreću kako bi dobio nekoliko slobodnih dana.

“S ove distancije sve djeluje apsurdno i smiješno. Ništa drugo nisam radio nego glumio i pričao priče s grupom finih ljudi. U tome naizgled nema ničeg strašnog.

Ali, ponavljanje bilo kakve rutine, danima, mjesecima i godinama može postati noćna mora” rekao je glumac.

Serija “Haus” završena je prošle godine nakon snimljenih osam sezona.

HOT!

Osim nagrade za najbolju glumicu, producenti serije “Sulejman Veličanstveni” osvojili su i nagrade za režiju i najbolju dramsku seriju.

Treća sezona “Sulejmana” koju domaći gledaoci još nisu u prilici da gledaju, u Turskoj se stalno snima, i po posljednjim informacijama u julu bi trebalo da padne i posljednja klapa.

Z.Š.

Honorari od kojih boli glava Serija “Sulejman Veličanstveni” doživjeće i četvrtu sezonu za koju su, kako prenose turski mediji, glavni glumci tražili astronomske honorare, na koje je produkcija morala da pristane s obzirom na uspjeh serije koja se po posljednjim informacijama prikazuje u 50-ak zemalja. U najavi je angažovanje još nekoliko popularnih mladih glumaca, ali i glumica koji će tek osvojiti srca gledalaca.

Djevojku fudbalera Kristiana Ronalda, Irinu Shayk ne treba posebno predstavljati, no ako ste slučajno zaboravili kako izgleda, podsjetite se uz ovu fotografiju.

Lijepa Irina snimila je reklamnu kampanju za brend Xti, a više je nego očekivano da će njihovi modeli rezultirati porastom prodaje.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PETAK, 3. 5. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2375 sudoku 2013-04-14

Medium level

Teža

8

4 7

3

1

9

3

3

2 6

8

7

6

1

4

2

4

7 7

3

8

Play sudoku online at:

4

3

2

www.sudokukingdom.com

3

4

7

9

1

Daily Sudoku puzzle No. 2374

Lakša 2013-04-13

5 7

5 Medium level

2

2

6 1

4

2

3 2

9

9 5

7

9

8

5

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

4

7

Play sudoku online at:

1

8

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 2

RekoRdno

Veliki tata planira da se ponovo oženi i dobije još djece

nio 1969. godine, a nakon toga je odlučio da ima još žena da bi imao što više djece. Za nacionalnu televiziju je pojasnio da nijedna od njegovih žena nije imala više od 20 godina u trenutku kad su ulazili u brak.

“Oženio sam žene iz više od polovine zemalja svijeta i sad imam 93 djece. Novu bebu očekujem za dva mjeseca. Već sedam godina nisam se ženio, ali novo vjenčanje plani-

ram za idući mjesec. Žene koje odbijaju da mi rode još djece prisiljene su da odu u “penziju”. Pod time mislim da se od njih razvedem i osiguram im mjesto za život”, objasnio je.

Njegov najmlađi sin Nahian star je osam mjeseci, a ponosni otac je priznao i da bi volio da ima još djece. On nije objasnio kojih su tačno nacionalnosti njegove žene kao ni da li zna sva imena svojoj djeci.

4

5

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

6

Sudoku puzzle No. 2373 2013-04-12 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2372 2013-04-11 8

3

6

5

1

7

4

2

9

5

9

1

2

7

4

8

6

3

4

9

2

3

8

6

7

5

1

8

2

4

9

6

3

5

1

7

1

5

7

9

4

2

3

8

6

3

6

7

5

1

8

2

9

4

7

2

4

6

3

8

9

1

5

4

1

8

3

5

7

6

2

9

3

6

9

7

5

1

2

4

8

9

5

3

8

2

6

7

4

1

5

8

1

2

9

4

6

7

3

2

7

6

4

9

1

3

8

5

2

7

5

1

6

9

8

3

4

1

8

5

7

4

2

9

3

6

6

1

8

4

7

3

5

9

2

7

4

2

6

3

9

1

5

8

9

4

3

8

2

5

1

6

7

6

3

9

1

8

5

4

7

2

vicevi

Mohamed Dad Murad, 67-godišnjak iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa nekoliko žena širom svijeta dobio 93 djece

Mohamed Dad Murad, 67-godišnjak iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, tvrdi da ima čak 93 djece koje je dobio s ženama iz više od polovine svih svjetskih zemalja, a uskoro očekuje još jednu prinovu i namjerava da se ponovo oženi, prenosi Emirates 24/7.

Ovaj muškarac, poznat i po nadimku “Big Daad” (Veliki tata), stanovnik je Šarjaha, i prvi put se ože-

1

Ode Srbin u Crnu Goru na more i dole upozna CrnogorPage 1/2 ca… Ispričaju se oni o svemu i svačemu, i na rastanku reče Crnogorac: - Ajde molim te vidi je l ima neki posao za mene u Beogradu, al da je dobro plaćen i da nije težak.

Obeća njemu Srbin. Prošlo mjesec dana, ne javlja se Srbin, zove Crnogorac da pita ima li šta, Srbin kaže nema još ništa.

Prošlo još mjesec, Srbin i dalje ništa ne javlja… Prošao i treći mjesec, i javlja se Srbin Crnogorcu: - Našao sam ti posao, noćni čuvar, nije teško, plata 1.000 eura.

Obraduje se Crnogorac (kako i ne bi): - Super, baš ti hvala. Nego, ajde ti nađi nekoga da radi za 500 eura, a onih 500 pošalji meni. *** Donio Mujo Fati mačku na poklon. Međutim, mačka bija-

še vrlo nestašna i Fata naredi Muju da je odnese negdje u selo i ostavi je. Tako i bi. Uze Mujo mačku pod mišku, pa na bicikl i u selo. Vratio se on kući, kad mačka tamo. Riješe oni da je zadrže, ali to ne potraja dugo, pošto je mačka i dalje pravila sranja po stanu. Riješio Mujo da je ostavi malo dalje.

Opet ista stvar. Mačku pod mišku, na biciklo, pa na kraj sela.

Ostavi je on, al’ kad je stigao kući mačka opet tamo. Sad već izbezumljen Mujo stavi mačku u džak, na biciklo i ode kilometrima van sela. Baci je tako u džaku negdje u kukuruz i krene lagano ka kući. Vozi on, tako vozi i stigne do telefonske govornice.

- Alo? – začu se glas sa one strane žice.

- Fato? Mujo je. Reci mi je l’ mačka tu?

- Jeste vala – kaže Fata.

- Daj mi je, matere ti, na telefon, da mi kaže put.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 3. 5. 2013.

NEZVANIČNO

Nemoj samo da poslije bude neka afera Papir

Sve ti tu lijepo piše

Ništa nijesam čuo ni vidio

Mogu samo da ti šapnem đe ću sve da putujem do kraja godine

Adje šapni mi dje si sve putovao ove godine

Word Search Puzzle #U322NO

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

T

D

I

D

R

O

S

S

I

L

E

N

T

S

T

A

U

Q

S

A

N

E

S

T

L

I

S

E

D

P

Y

P

R

I

O

I

M

G

B

O

E

H

L

L

R

E

U

G

I

T

R

U

I

A

C

C

O

A

E

R

C

N

T

I

E

R

S

T

E

A

C

T

G

G

N

I

P

L

V

E

I

H

D

T

S

R

R

U

I

S

E

A

I

I

V

S

E

E

C

A

O

S

J

O

C

C

S

C

N

T

L

D

E

I

F

W

E

N

N

I

R

I

I

S

O

E

T

N

L

N

D

R

O

T

E

U

Q

I

P

M

I

E

O

C

E

I

C

C

V

S

O

M

E

M

C

R

W

R

Y

E

E

A

B

R

O

A

D

U

X

I

N

O

D

C

R

R

U

H

C

T

A

H

E

S

U

F

O

R

P

P

S

T

E

M

O

C

ABROAD Abroad ACRES Acres CARPS COMETS Carps CONJUGAL Comets CYCLIC Conjugal DETACHES Cyclic DRONE Detaches ELOPED Drone EXCITE FLOWN Eloped Excite

FORGERY Grips GRIPS Hatch HATCH HUMMED Hummed ICIER Icier INCURS Incurs INVISIBLE Invisible LEGION Legion MEMOS Memos MISTS MUSHED Mists Mushed

NOSING Pique OATHS Practicalities PIQUE PRACTICALITIES Preconceptions PRECONCEPTIONS Preen PREEN Profuse PROFUSE Rowdier ROWDIER Ruins RUINS Sanes SANES SCOLD Scold

SECEDE Siren SILENTS SILTSSordid SIRENSquat SORDID Steer SQUAT Subversive STEER Trainer SUBVERSIVE TRAINER

OVAN Okrenuti ste poslu i zdravlju. Polako, ali sigurno, uključujete razum u rješavanje emotivnih problema. Shvatate da ste prema voljenoj osobi bili pomalo nepravedni, pa pokušavate da ispravite greške.

Teško je biti u vašoj koži.

BIK Do sukoba sa voljenim bićem može doći ukoliko ga budete opterećivali svojim analitičkim zapažanjem. Nije poželjno tražiti dlaku u jajetu, jer niste ni vi imuni na mane koje pripisujete drugima. Promjenljivo raspoloženje je prolazno.

BLIZANCI Ukoliko niste sa onim koga volite, mislite na njega. Imate želju da pretresate ljubavni slučaj i tražite odgovor na neka pitanja. Mnogi pripadnici znaka poželjeće da napišu ljubavno pismo i tako iskažu osjećanja.

RAK Vrijedni, radni i odgovorni - takvi ste vi danas. Rakovi su često svoja sušta suprotnost, pa se i sami sebi čude na šta su sve spremni. Rakove okolina doživljava kao slabašna bića dok se ne uvjeri u suprotno. Oni oklijevaju, ali kad nešto riješe, onda svim snagama nastoje da do toga dođu. Pravi je momenat.

VAGA Komunikativne Vage će napokon morati da se skrase. Zbog čega će doći u takvu situaciju - zaista je individualno. Većina pripadnika znaka ima zdravstvenih problema. Oni blaži slučajevi vezani su za vremenske promjene.

ŠKORPIJA Inhibicije i dalje traju. Loše raspoloženje ublažava finansijski dobitak većih razmjera. Ovih dana se savjetuje marljiv rad, jer sve ukazuje na dobru zaradu i eventualno poslovno unapređenje. U konkretnom slučaju može doći do anemije.

STRIJELAC Puno potisnutog nezadovoljstva i stresa može dovesti do bolesti.

Ukoliko bijes usmjerite na posao kojim se bavite, bićete zdraviji, ali i bogatiji. Novac je na pomolu, jer vam zvijezde daju svesrdnu podršku. Osjećaćete se bolje.

JARAC Dan je u znaku ozbiljnih tema. Pored uobičajenih poslova, vlada interesovanje za filozofiju, religiju, umjetnost. Razmišljate o putu i gostima. Pošto ste odgovorni, trudićete se da zadovoljite zahtjeve okoline.

Secede

Košulja koja se ne prlja

Flown

Nosing

Silents

Forgery

Oaths

Silts

Američka tekstilna industrija ‘Vul end Prajs’ proizvela je specijalnu košulju koja se ne prlja i ne gužva. Proizvođači daBaron košu-May 2, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Copyright © tvrde Puzzle lja ostaje čista i svježa čak i poslije 100 dana nošenja.

Ova “magična” košulja je sašivena od platna koje ne upija mirise, pa se samim tim osoba koja je nosi nikad u njoj “ne usmrdi”.

Košulji nije potrebno ni peglanje, s obzirom da je napravljena od vunenih vlakana otpornih na nabore. U kompaniji “Vul end Prajs” ističu da je ovaj odjevni predmet namijenjen “muškarcima koji mrze da često peru svoju odjeću”.

LAV Zbog čega ste mrzovoljni? Ko vam je ukrao osmijeh? Zbog čega neke stvari doživljavate tragično? Pitanja ima bezbroj, a odgovor je jedan. Imunitet vam je opao, pa niste u vrhunskoj formi. Sklonost ka virusima je izražena.

DJEVICA Vruće-hladno. Partner čini sve da vas održi u stanju zaljubljenosti.

Kako je lijepo vidjeti Djevicu koja gubi razum. Uživajte dok možete!

Ukoliko voljeno biće ne bude pored vas, u mislima ste zajedno. Telepatija čini čuda.

VODOLIJA Ukoliko se bavite prodajom nekretnina ili bankarstvom, možete se nadati uspjehu. Ostali pripadnici znaka imaju lakše zdravstvene probleme, i to usljed neurotične naravi.

Morate se pod hitno smiriti i shvatiti pravi smisao života.

RIBE Uživate u divnim trenucima. Na pomolu su prijatni događaji, jer sa lijepim danima raste i vaše dobro raspoloženje. Dovoljno je da ugledate sunce, pa da budete srećni. Kad tome dodamo zaradu, razloga za sreću zaista ima.

26 Sport

PETAK, 3. 5. 2013.

DA LI STE ZNALI

NIKOLA MIROTIĆ

Da će se u polufinalu rukometne Lige ĹĄampiona sastati Kil - Hamburg, te Barselona - Kelce! Parovi su izvuÄ?eni juÄ?e, a fajnal for LŠće se Ä?etvrtu sezonu zaredom igrati u Kelnu - polufinale je na programu 1. juna, dok je finale zakazano za 2. jun.

TIKET DANA LOKOMOTIVA OSIJEK TIP 1

KVOTA 1.70

SELTA ATLETIK BILBAO TIP 1

PADERBORN KVOTA 1.75

HEREZ KORDOBA TIP 2

KVOTA 1.90

GENÄŒLEBIRLIGI KASIMPASA TIP 2 3

KVOTA 1.90

MORDOVIJA SPARTAK MOSKVA TIP 2

ÄŒekujaći ljeto - roÄ‘eni PodgoriÄ?anin se nada da će igrati za A selekciju “furijeâ€?

Bojan Topalović

P

onikao je u Podgorici (ĹĄkoli koĹĄarke DĹžoker), afirmisao se u Realu iz Madrida (sa MadriÄ‘anima će u Londonu igrati fajnal for Evrolige od 10. do 12 maja), dugo je vagao, a onda se Nikola Mirotić odluÄ?io da igra za reprezentaciju Ĺ panije - umjesto za rodnu Crnu Goru. MeÄ‘utim, supertalentovani Nikola joĹĄ nije debitovao za A selekciju...

I pitanje je kada će obući ĹĄpanski dres poĹĄto su pravila Fibe jasna: za reprezentaciju moĹže da igra samo jedan stranac, a “furijaâ€? prije Nikole Mirotića bira dugajliju Oklahome rodom iz Konga - SerĹža Ibaku.

RoÄ‘eni PodgoriÄ?anin sve to zna, ali Ä?eka, Ä?eka, Ä?eka...

“Igrao sam dva puta za U20 reprezentaciju Ĺ panije. Ima vremena za A tim. Trenutno sam koncetrisan na Real Madridâ€?, misli o fajnal foru u Londonu i duelu sa Barselonom u polufinalu Evrolige Mirotić, koji dodaje: “Na ljeto ćemo vidjeti da li ću igra-

KVOTA 2.45

DINAMO DREZDEN TIP 1

Pripadam Ĺ paniji

KVOTA 1.45

ATLETIKA

Potvrda kvaliteta TomaĹĄa Ä?urovića AtletiÄ?arka iz Albanije Luiza Gega i bacaÄ? kugle iz Bosne i Hercegovine Hamza Alić najbolji su takmiÄ?ari „19.MeÄ‘unarodnog atletskog mitinga Bar – 2013“ odrĹžanom juÄ?e na terenima SC Topolica.

Gega je rezultatom 4:05,19 na 1500 metara oborila rekord barskog mitinga, samim tim i ispunila normu za Svjetsko prvenstvo u Moskvi. TakoÄ‘e normu za juniorsko prvenstvo Evrope u Rijetiju, potvrdio je treći put ove godine TomaĹĄ Ä?urović iz AK “DraĹževineâ€? u bacanju kugle (19,90 meta-

ra - rekord mitinga), kao i Nikola Komatina iz AK “Lim� u bacanju kugle sa 17,89m.

Njegov klupski kolega Kristijan Matković oborio je rekord za mlađe juniore i juniore u troskoku sa rezultatom 14,00 metara.

Drugi put odrĹžana je i trka na 1500 metara „memorijal Zoran Ä?ikanović“ u kojoj je trijumfovao atletiÄ?ar iz Srbije Jasmin Ljajić.

Na mitingu je nastupilo oko 230 takmiÄ?ara iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Albanije, Makedonije, MaÄ‘arske, Bugarske, Ukrajine i GrÄ?ke.

ti ili ne za Ĺ panijuâ€?, rekao je Mirotić za sajt fiba.com, koji se nada da će ga selektor Huan Antonio Orenga uvrstiti na spisak igraÄ?a koji će nastupiti na Evropskom prvenstvu u Sloveniji poÄ?etkom septembra.

A, nada da će selektor Ĺ panije prekriĹžiti Ibaku, a napisati Nikolino ime leĹži u sljedećoj Ä?injenici - Orenga i Mirotić su saraÄ‘ivali u mladoj reprezentaciji, osvajali su medalje na ĹĄampionatima gdje je uglavnom uvijek 208 centimetara visoki koĹĄarkaĹĄ bio glavna faca. “Vrijeme u U20 selekciji je bilo lijepo za mene - jednom smo bili treći, drugi put smo osvojili zlato. Su-

per mi je u Španiji, osjećam se kao kod kuće. Vidjećemo ťta će budućnost donijeti. Ne zavisi samo od mene da li ću igrati za A selekciju�, indirektno je postavio ultimatum Špancima Mirotić, jer ako ga sada ne zovnu pod drŞavnu zastavu moŞda im se ubuduće neće odazivati...

A, KoĹĄarkaĹĄki savez Crne Gore bi volio da na snazi bude druga priÄ?a (“Nikola se neće odazvati Ĺ pancima ako ga sada ne odvedu na EPâ€?), poĹĄto Ä?ekaju samo Mirotićev mig kako bi ga pozvali meÄ‘u crvenu druĹžinu.

Pitanje koje se postavlja poslije svega je sljedeće: Treba li Crnoj Gori Nikola koji se nećka...

Sport 27

PETAK, 3. 5. 2013.

NBA PLEJ OF

Boston i Hjuston pronašli puls

Dominacija Lovćena

Pobjedama u gostima nad Njujorkom, odnosno Oklahomom, Seltiksi i Roketsi koji su bili “mrtvi”, stigli do 3:2 u seriji

Prvenstvo Crne Gore, koje se prethodnog vikenda održalo u Pljevljima, bilo je više nego uspješno za kik boksere Lovćena - Cetinjani su osvojili tri zlatne medalje, čime su nastavili sa svojim usponom na borilačkom nebu naše države.

Prva mjesta su na sjeveru zauzeli Ilija Vujović (pionirska konkurencija do 42 kg), Anastazija Petrović (seniorska konkurencija do 55 kg) i Željko Andrić u seniorskoj konkurenciji do 86 kilograma, zbog čega vlada veliko zadovoljstvo u klubu iz prijestonice.

“Jako smo srećni i ponosni na ostvarene rezultate. Ali, idemo dalje. Sljedeći nastup nas očekuje na Cetinju 9. juna, gdje ćemo biti domaćini ‘Trofeja prijestonice”, drugog po redu. Na tom takmičenju smo prošle godine bili najuspješniji klub sa osvojenih šest zlatnih medalja, odnosno jednim srebrom, pa ćemo se potruditi da održimo visok nivo rezultata”, ističe za Dnevne novine trener i direktor Lovćena Janko Kuzman, koji sa svojim pomoćnikom Petrom Martinovićem odrađuje fantastičan posao. A.P. “Velika jabuka” se spremala za feštu, navijači Njujorka su okupirali Medison Skver Garden, ali ih je tamo sačekao šamar Bostona - Niksi su prije vodili sa 3:1 u seriji, imali meč loptu, ali fenomenalni Seltiksi su brejkovali domaćina (92:86) i obezbijedili novi meč na svom parketu.

“Zeleni” su tako došli do šanse da na svom terenu u noći između petka i subote stignu do izjednačenja i izbore eventualnu majstoricu, opet u Njujorku, pa ako uspiju da dobiju i te dvije utakmice, postali bi prvi tim u istoriji NBA lige koji se u prvom kolu plej-ofa vratio iz “mrtvih”, odnosno dobio seriju poslije 0:3.

Nego otom potom, da se vratima na meč - goste je do velike pobjede predvodio raspoloženi Kevin Garnet, koji je ubacio 16 poena i zabilježio čak 18 skokova, te Džef Grin (18 p.), Brendon Bas (17 p.) i Pol Pirs (16p.).

“Još smo dolje, ali moramo da nastavimo u istom ritmu. Ništa drugo ne dolazi u obzir”, rekao je Garnet.

U timu Njujorka po navici je bio dobar Karmelo Entoni sa 22 koša uz sedam uhvaćenih lopti, dok je Rejmond Felton duel okončao sa 21 pogotkom, šest skokova i četiri

asistencije.

Ludnicu u plej-of mečevima napravile su i “rakete” - Hjuston se takođe nakon 0:3 vratio u život (2:3) pobijedivši Oklahomu na strani sa 107:100.

Najbolji igrač momaka iz Teksasa Džejms Harden je definitivno bio junak meča - pored toga što je vukao prehladu, uspio je da napravi učinak od 31 poen (sedam trojki iz devet pokušaja) i omogući svom timu da pred domaćom publikom izbori majstoricu.

“Spavao sam cijeli dan kako bih imao dovoljno snage za utakmicu i dao sam zaista sve od sebe. Bila je ovo utakmica koju smo morali da dobijemo kako ne bismo završili sezonu. Pobjeda nam mnogo znači. Sada imamo priliku za izjednačenje”, poručio je Harden.

U taboru “gromova”najbolji je bio naravno Kevin Durent sa 36 poena, uz po sedam skokova i asistencija.

Indijana je kod kuće razmontirala Atlantu sa 106:83 i poslije dva poraza u nizu konačno upisala trijumf sa vođstvo od 3:2 u seriji.

SEMAFOR - Istočna konferencija: Njujork - Boston 86:92 (3:2 u seriji), Indijana - Atlanta 106:83 (3:2).

Zapadna konferencija: Oklahoma siti - Hjuston 100:107 (3:2) U.R.

Lazme najbolji defanzivac Nekada je u dresu Partizana izluđivao Evropu, a sada je kao košarkaš Panatinaikosa došao do priznanja - Stefon Lazme je najbolji defanzivac Evrolige!

Pored laskave titule defanzivna vedeta “zelenih” (Barselona zaustavila Pao na putu ka fajnal foru) ima još neke sjajne brojke - Lazme je drugi bloker lige, sa 1,76 blokada po meču, četvrti je skakač sa 6,14 skokova...

Snalažljivi krilni centar je nagradom došao u zvijezdano društvo - za najboljeg defanzivca Evrolige ranijih godina proglašavani su Dimitris Dijamantidis (šest godina), Viktor Hrjapa (prije tri godine), te Andrej Kirilenko (prošle sezone). B.T.

Demijan Lilard bez premca Plejmejker Portlanda nije imao konkurenciju - stigle pohvale od Brajanta gu da se pohvale još samo dva igrača - Oskar Robertson i Alan Ajverson.

“Demijan je fantastičan. Stvarno fantastičan. Mnoge igrače ‘krene’ u nekoj utakmici, ali on ima ‘one’ pokrete, ima strpljenje, intelegenciju, ravnotežu prilikom skok - šuta. On je pravi”, hvalio je sjajnog plejmejkera proslavljeni povrijeđeni as Lejkersa Kobi Brajant.

09.00 09.55 10.55 11.00 11.52 12.30 13.10 14.02 14.05 14.58 15.00 15.05 17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 20.15 20.30 20.45 21.00

Moto GP, Trening Moto 3 Moto GP, Trening Moto GP Moto GP, Trening Moto 2 ATP Minhen, 1/4 finale Tenis, WTA Turnir Tavria - Černomorets, fudbal Moto GP, Trening 2 Moto 3 Snuker, SP Šefild Moto GP, Trening 2 Moto GP Tenis, ATP Turnir Hoverla - Karpati, fudbal Moto GP, Trening 2 Moto 2 Tenis, ATP Turnir Metalurg - Volin, fudbal Lokomotiva - Osijek, fudbal Tenis, ATP Turnir Snuker, SP Šefild Švedska - Švajcarska, hokej SP Sent Etjen - Bordo, fudbal Šefild jun. - Jeovil, finale Selta - Atletik Bilbao, fudbal

SportKlub SportKlub SportKlub SportKlub + Eurosport 2 SK Prime SportKlub Eurosport SportKlub Eurosport 2 SK Prime SportKlub Eurosport SK Prime Arenasport 3 Eurosport 2 Eurosport Arenasport 2 Arenasport 1 SportKlub SK Prime

NE PROPUSTITE

SELTA - ATLETIK BILBAO (SK Prime, 21.00) Selta juri opstanak u društvu najboljih... Međutim, nikada nije lako vaditi se protiv Bilbaa.

DEMANT

Duda Ivković ne ide u Fenerbahče “Izvori bliski Fenerbahčeu” preselili su Dušana Ivkovića u Tursku - selektor Srbije je navodno dogovorio saradnju sa Fenerom, čeka se samo njegov dolazak u Istanbul. I potpis...

Ali, daleko je to od istine - Dudin menadžer Miodrag Ražnatović demantovao je da će Ivković na ljeto preuzeti turskog giganta...

“Nikakav dogovor između gospodina Ivkovića i bilo kog kluba nije postignut”, rekao je kratko za MONDO Ražnatović.

Da podsjetimo - Duda je prošlog ljeta poslije osvajanja Evrolige i šampionata Grčke napustio Olimpijakos, pa od tada samo brine o nacionalnom timu Srbije. B.T.

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima (Sl.list RCG broj 06/02, Sl.list broj 17/07) i člana 30 i 44 Statuta A.D. Boksiti Cetinje SAZIVA REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA Skupština akcionara će se održati dana 01.07.2013god (ponedeljak), sa početkom u 10,00 h u prostorijama uprave AD Boksiti Cetinje Njegoševa 23 Nikšić Za skupštinu je predložen sledeći DNEVNI RED:

RUKI NBA LIGE

Demijan Lilard je ruki sezone u NBA ligi. Bez premca! Momak iz Oklanda, koji je koledž završio u Juti, a koga je Portland ugrabio kao 6. pika imao je briljantnu prvu sezonu u najjačoj ligi svijeta prosječno je bilježio 19 poena, 6,5 asistencija što ga je dovelo do toga da za godinu postigne preko 1.500 poena, te preko 500 asistencija.

A, sa takvim učinkom u ruki sezoni u istoriji NBA lige mo-

SPORTSKI EKRAN

Lilardu je nagrada dodijeljena jednoglasno, a prije njega maksimalan broj glasova u izboru za rukija sezone pokupili su samo Ralf Samson (1984), Dejvid Robinson (1990) i Blejk Grifin (2011).

“Ne mogu da prestanem da se smješkam”, rekao je Demijan, koji je u debitanskoj sezoni igrao “Ol star” meč, a okušao se i u vještinama na poligonu, gdje je odmah - trijumfovao.

B.T.

1. Upoznavanje sa informacijom o jedinstvenom spisku akcionara „Boksiti Cetinje“ AD dostavljenom od CDA i njeno usvajanje.

2. Usvajanje zapisnika i odluka sa predhodne Skupštine akcionara.

3. Razmatranje i usvajanje godišnjih finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za 2012 god.

4. Donošenje Odluke o restruktuiranju društva u društvo sa ograničenom odgovornošću 5. Razno Materijali sa predlozima Odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima Društva u prostorijama sjedišta Društva, svakog radnog dana od 08,00-15,00 h najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara.

Prijavljivanje učešća na Skupštini akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika vrši se na telefon 040/212-872.

Indetifikacija i evindetiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika počeće u 9,00 h na dan održavanja Skupštine i to Akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenih punomoćja ličnih isprava i kopije ličnih isprava vlasnika akcija.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

28 Sport

PETAK, 3. 5. 2013.

LIGA ŠAMPIONA IZ DRUGOG UGLA

Barsa i Real u finalu, ali na ª playstationuº Velikani predmet šale na društvenim mrežama nakon eliminacija od Bajerna i Dortmunda

SUPERLIGA 26. KOLO

Vječiti nastavljaju ª mrtvu trkuº

Partizan i Crvena Zvezda ne posustaju - “crno-bijeli” su kod kuće savladali Radnički iz Niša (3:1), čime su sačuvali prednost od dva boda ispred gradskog rivala. Debitant na klupi Vuk Rašović krenuo je trijumfalno, dok se crnogorski reprezentativac Vladimir Volkov upisao u listu strijelaca. Sa druge strane, “crveno-bijeli” su se dugo mučili protiv Jagodine u gostima, imali 2:0, pa sve prokockali, ali je Luka Milunović pogodio za zlatnih 3:2 i nastavak trke za titulu šampiona. Takođe, meč je obilježila i kardi-

REVOLUCIJA REALA - Prema pisanju španskih medija, konkretno “Marke”, dolazak Karla Anćelotija u Real Madrid je izvjestan. A, sa njim bi trebala da stigne i revolucija “kraljevskog kluba”. Prema mišljenju španske javnosti klub će napustiti Žoze Murinjo, Angel Di Marija, Fabio Koentrao, Gonzalo Iguain, Rikardo Karavaljo, Mikael Esjen i golman Antonio Adan. Tim bi mogli da pojačaju Geret Bejl (Totenhem), Danijel Karvahal (Leverkuzen), Hese Rodrigez (B tim Reala), Marko Verati (PSŽ), Ilkaj Gungogan (Borusija Dortmund) i Đefrej Kondogbija (Sevilja).

Da li će se obistiniti vizija “Marke” pokazaće ljetni prelazni rok, kada će “merengesi” krenuti da poboljšavaju tim za sljedeću sezonu, u kojoj žele da osvoje 10. titulu Lige šampiona.

A.P.

nalna greška golmana Zvezde Bobana Bajkovića, koji je loše procjenio centaršut domaćih, pa je lopta pored samouvjerenog Cetinjanina ušla u gol.

SEMAFOR: Partizan - Radnički Niš 3:1 (Volkov 16’, Mitrović 77’, 90’ - Binić 51’), Jagodina - Crvena Zvezda 2:3 (Stojanović 39’, Đurić 51’ - Kadu 4’, Dauda 25’, Milunović 52’), OFK Beograd - Radnički 1923 1:0 (Grbić 45’), Vojvodina - Rad 1:0 (Vulićević 81’). SUBOTA: Hajduk - Javor, Sloboda - Novi Pazar, Donji Srem - Smederevo, BSK - Spartak (svi u 17.00). A.P.

Koji je novi sponzor Barselone? Poznato piće “7UP”! Barselona i Real su se plasirali u finale Lige šampiona 2013. godine, ali - na “Sony playstationu”! Mesi je ozbiljno shvatio 1. maj - dakle ne radi se!

Ove smo sezone namjerno popustili u Primeri, kako bi osvojili Ligu šampiona (Murinjo) - samo su neke u moru šaljivih komentara koji su zapjusnuli društvene mreže nakon eliminacija dva španska kluba od Bajerna, odnosno Dortmunda. Različite ideje, drugačiji humor i mnogo podsmjeha dočekali su najveće gubitnike ovosezonskog ciklusa, a evo kako to i izgleda putem fotografija, odnosno fotošopova.

Ibra opet u Juve?

Sezona se nije ni završila, a budućnost Zlatana Ibrahimovića već uveliko puni novinske stupce. Prema pisanju italijanskog “Tuttosporta”, koji je u prošlosti znao da kiksa u svojim prognozama, ekskluzivama, popularni Ibra je najavio odlazak iz Pari Sen Žermena nakon samo godinu dana, a naredna destinacija je - Juventus!

“Interesovanje Juventusa? Pa, to je neviđena počast. To je najbolji klub za koji sam ikada igrao.

Sada imaju odličnu ekipu i projekat koji će dati rezultate u budućnosti”, navodno je naglasio Šveđanin, koji je baš 2006. godine napustio “staru damu” u trenutku kada je potonula u drugu ligu, što mu navijači nikada nisu oprostili.

Oće li nakon samo godinu dana među “svecima” klasni golgeter ponovo stići u Italiju, zavisiće od ambicije Juvea, ali i od motiva samog napadača.

A.P.

400

minuta golman Bajerna Manuel Nojer nije primio gol u Ligi šampiona.

DA LI STE ZNALI? Da je 1997. godine Bajern osvojio Bundesligu, Borusija Dortmund Ligu šampiona, a Štutgart Kup Njemačke. Identična bi situacija mogla da se dogodi i sada - Bavarci su osvojili prvenstvenu titulu, dok će u finalu LŠ igrati sa Dortmundom, a u finalu Kupa upravo sa Štutgartom.

12

godina je prošlo od kada je neki njemački tim osvojio Ligu šampiona. Uradio je to Bajern 2001. godine, kada je na “San Siru”, nakon jedanaesteraca, pobijedio Valensiju.

Od tada, pa sve do danas Njemci čekaju na evropskog prvaka, a dočekaće ga 25. maja, s obzirom da će se Bajern i Dortmund boriti za peti, odnosno drugi “pehar sa ušima”.

TUŽNA VIJEST

Preminuo Ivan Turina Golman švedskog AIK-a Hrvat Ivan Turina iznenada je preminuo u svom stanu u noći sa srijede na četvrtak. On je pronađen mrtav, a prepostavlja se da je njegovo srce prestalo da kuca tokom sna. Šokantna vijest rastužila je cijelu Hrvatsku, kao i cijelu fudbalsku Evropi.

“Ovo je jednostavno grozno”, rekao je sportski direktor AIKa Bjorn Vestrom, dok je doktor kluba Karol Zojto otkrio da je 32-godišnji čuvar mreže imao manjih srčanih smetnji.

“Imao je manjih poteškoća i znali smo za to, ali to nema veze sa njegovom smrću. Redovno je prolazio medicinske preglede, ali ga nikad mala srčana smetnja nije ometala”.

Zagrepčanin je tokom karijere branio za Dinamo, Kroaciju Sesvete, Kamen Ingrad, Osijek, grčki Ksanti, Leh iz Po-

MEDIJI

Bruka - Barselona bez časti! znanja i AIK. Prošao je sve selekcije hrvatske reprezentacije, a za sobom je ostavio trudu suprugu i dvije jednogodišnje kćeri bliznakinje.

A.P.

“Ponosna Barsa” - glasila je koreografija navijača pred revanš duel protiv Bajerna, a nakon meča je sve to dobili sasvim suprotnu konstataciju.

“I Bog je digao ruke od Barselone, koja nije imala igru, ideju, čast, lucidnost. Njeni igrači ni-

jesu igrali ni kao djeca, ni kao odrasli, ni ozbiljno, ni u šali. Jednostavno, za veliki klub kao što je ona - ovo je neoprostivo”, poentira “El Pais”, dok je renomirana “Marka” na naslovnicu zalijepila bolnih 7:0! “Šta je ostalo od Pepovog tima?

Bajern je ponizio Barselonu, kojoj je potrebna revolucija”, piše najtiražniji sportski list u Španiji.

A, na drugoj strani - tiražni “Bild” oduševljeno najavljuje njemačko finale na “Vembliju”, uz naslov - “Mi smo Liga šampiona!”

Sport 29

PETAK, 3. 5. 2013.

ODJECI BAVARSKOG MARŠA

Bundesliga šampiona!

Došli, briljirali, razbili: Bajern razmontirao Barselonu (3:0) na “Nou Kampu” i ukupnim rezultatom 7:0 stigao do svog trećeg finala u posljednje četiri godine, protiv Dortmunda, na travnjaku kultnog “Vemblija”, 25. maja Aleksandar Popović

t

aj 1. maj, Praznik rada, ostaće upamćen kao dan kada je pala jedna velika imperija, koja se kao nikad uzdrmala, ako ne i totalno potonula, ali to pitanje kriju tek godina pred nama. Njemci su nokautirali protivnika, koji je već poslije prvog meča bio na konopcima, poput Lenoksa Luisa i njegovog trijumfa nad Majkom Tajsonom, košarkaša Jugoslavije i njenog leta preko Amerikanaca 2002. u Indijanapolisu, rukometašica Crne Gore i herojske pobjede nad (do tada) nedodirljivim Norvežankama ... Jednostavno, minhenska mašina za golove šamarala je jedan od najboljih sastava svih vremena, punivši njegovu mrežu do vrha - tipično njemački, bez pardona. Istorijskih 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 - Katalonija je direktno svjedočila ponižavanju svog ponosa, dok su Bavarci napravili nešto što nijesu ni Čelzi, ni Inter. Jednostavno, nadigrali su, natrčali, nadmudrili Barselonu, natjeravši je na kraju da prizna - “nemoćni smo! Bolji su od nas!”

Dugogodišnja dominacija kluba iz Gaudijevog grada natjerala je pola planete da živi za dan kada će Mesi, Ćavi, Injesta, Pike i ekipa doživjeti kolaps. I, doživjeli su ga, na opšte oduševljenje većine, čija simpatija već dugo “ratuje” sa istinskim virtuozima Barselone. Ali, dok je dobar dio likovao zbog tuđe nesreće, bilo je i onih kojima je bilo žao da se jedna era brutalno prekine od ruke te već pomenute mašine za golove. Ali, činjenice govore same za sebe - Bajern je demolirao Barsu, Dortmund bacio na koljena Real, a Bundesliga saplela Primeru i postala - Bundesliga šampiona, jer će njeni sinovi prvi put u istoriji igrati njemačko finale najjačeg klupskog takmičenja.

● Roben: 7:0, ponosni smo!

On je fenomenalan igrač, ali i jako, jako sebičan. Bio je tragičar godinama unazad, što za Bajern, što za Holandiju. A onda, postigao je gol na “Alijanc areni”, pa u Kataloniji i - od gubitnika postao šampi-

DA LI STe zNALI? Da će Bajern i Dortmund igrati prvo njemačko finale Lige šampiona u istoriji. Prije toga su “svojih pet minuta” dočekali Španci (2000. Real - Valensija 3:0), Italijani (2003. Milan - Juventus 3:2 nakon penala) i Englezi 2008. godine, kada je Mančester junajted savladao Čelzi 6:5 nakon jedanaesteraca.

biljno i uspjeli da pobijedimo Barsu prvo kod kuće, a onda i u gostima.

Jednostavno, ovaj tim može mnogo - oduvijek sam govorio da je ovo posebna grupa fudbalera. A sada, nakon osvojene Bundeslige, finala Kupa i Lige šampiona, možemo sebi priuštiti i po koje pivo”, priznaje garancija na desnom boku, dok je Havi Martinez, španski vezista od 40 miliona eura, kratko dodao: “Igrao sam 15 mečeva protiv Barselone i rijetko sam kad pobijedio. Ali, očigledno je trebalo da napustim Španiju kako bih i to dočekao”, sa smiješkom konstatuje neprelazni stub iz Pamplone.

on. Naravno, u pitanju je Arjen Roben, koji ponovo živi svoje naljepše snove.

“Ponosni smo na ono što smo uradili. Pobijedili smo 3:0 na gostujućem terenu tim koji posljednjih godina dominira u Evropi.

Sve je izgledalo lako kada pogledate ukupan rezultat 7:0, ali smo se mi za ovo dugo pripremali”, naglašava ofanzivac, priznavši da će finale protiv Borusije Dortmund biti spektakularno.

Takođe, trener Jup Hejkens, kojem je uprava “zabila nož u leđa” angažujući Pepa Gvardiolu i prije nego što je 67-godišnji stručnjak rekao svoje, ostao je velik i nakon istorijske pobjede.

“Ne smatram da je kraj Barsine ere. Jednostavno, igrala je bez Mesija, Pujola i nekih igrača, što smo mi iskoristili. Što se mene i moje budućnosti tiče - 8. maja ću napuniti 68 godina, što znači da ću tada biti punih 50 godina u fudbalu kao igrač i trener. Možda je to ipak dovoljno”, najavio je tiho svoj oproštaj veliki strateg, koji je 1998. godine osvojio Ligu šampiona sa Realom, sa kojim ga povezuju i danas, kao nasljednika Žozea Murinja.

● KataLonci: Čestitamo, bajeRn je supeRioRan

● Lam: posebni smo i pRosLavićemo uz pivo

● viLjanova: vjeRujte, eKspLodiRaćemo ponovo

Deset godina unazad je njemački fudbal (klupski i reprezentativni) uvijek bio u vrhu, ali ne i na smom vrhu piramide. Kapiten Bajerna Filip Lam bio je dio svih (ne)uspjeha Bavaraca i “elfa”. Međutim, došlo je vrijeme za skok na tron.

“Pristupili smo meču krajnje oz-

“Onaj ko želi da eliminiše Barsu mora da igra katanaćo i da ima mnogo, mnogo sreće” - glasi parola koja je tokom godina zaživjela, s obzirom na to da je Katalonce uvijek mogao neko da iznenadi, ali ne i nadigra. E, sada je priča sasvim drugačija - “blaugrani” je očitana lekcija na svim poljima, a prvi put nakon “gorke pilule” igrači, treneri i uprava nijesu tražili alibije nesreće, sudijske nepravde i lošeg dana, već su džentlmenski, a kako i ne bi, pružili ruku gorostasu iz Minehna.

“Bajern je psihički veoma jaka ekipa i zasluženo će igrati u finalu”, priznaje Ćavi Ernandez, dok je Đerar Pike još iskreniji: “Doživio sam jednu od najtežih noći u životu. Situacija u kojoj smo se sada našli uopšte nije prijatna. Čestitamo Bajernu, koji je bio zaista superioran u odnosu na nas”.

Dvojac se složio da ni Lionel Mesi (gledao debakl sa klupe) ne bi pomogao timu, jer su bili nemoćni protiv rivala koji je u nevjerovatnoj formi.

Konstatacija svjetske javnosti da ovaj tim Barselone može voditi bilo ko pale su u vodu. Tito Viljanova, pored bitaka sa bolešću, ipak nije uspio da naslijedi kontinuitet od Pepa Gvardiole - makar kada su u pitanju evropske predstave.

Sedam šamara? Neslavan rekord polufinala LŠ Svih prethodnih godina Barselona je osvajala titule, rušila rekorde, Lionel Mesi postizao gotovo 100 golova u jednoj sezoni, a sada - sada su vlasnici neslavnog rekorda!

Nikad nijedan tim nije ispraćen za sedam golova u polufinalnom dvomeču Lige šampiona - sve do 1. maja 2013. godine! To je uspjelo “blaugrani”, koja je u dva meča (4:0) (0:3) Ipak, strateg garantuje svoj ostanak na klupi Barse, priznaje neuspjeh, ali...

“Vjerujte mi da će ova mlada ekipa ponovo eksplodirati u budućnosti”, odgovorio je Viljanova na komentare da je završena katalonska era, dodavši da je Mesi puno nedostajao timu, odnosno da nije treba-

doživjela ponižavanje od Bajerna.

Daleke 1946. Sevilja je slavila 8:1, dok je u sezoni 1961/62. Valensija demolirala Katalonce sa ukupnih 7:3! A, poraz na “Kamp Nou” mnoge je podsjetio na 1997. godinu, kada je Dinamo Kijev, na krilima Andrija Ševčenka i Sergeja Rebrova, prohujao Gaudijevim gradom - 4:0! lo da igra u prvom meču.

“Nijesmo smjeli da ga forsiramo u Minhenu i pogriješili smo. Odluku da ne igra u revanšu donijeli smo jutro prije meča. Mesi nije bio 100 posto spreman i nijesmo željeli da rizikujemo, iako nam je nedostajao”, zaključuje trener budućeg šampiona Španije.

● KARIKATURA DANA

Njemačka korida u sred Španije Borusija Dortmund - Real Madrid (ukupno) 4:3, Bajern Minhen - Barselona (ukupno) 7:0. Slika govori više od hiljadu riječi.

30 Sport

PETAK, 3. 5. 2013.

Razbio Budućnost: Nikola Ašćerić proslavlja gol pod Goricom.

STAV I opet ti ćeš prvak postati UROŠ RADULOVIĆ

U moru tzv. kritičkih osvrta na stanje u najpopularnijem crnogorskom klubu, odlučio sam da budem drugačiji - krajnje ironičan.

Proljeće 2013. godine - ništa se ne mijenja. Tropski dani su kao po navici počeli da nas muče u maju, a Fudbalski klub Budućnost po navici gazi rivale na crnogorskim terenima. Za naš “najpopularniji” klub i dalje cvjetaju ruže i dalje je sve bajno i sjajno. Ujedno vrijeme hrvatska liga je bila najdosadnija na svijetu, prvak (Dinamo) je unaprijed poznat, slična stvar je i kod nas.

Do kraja prvenstva ostalo je još pet kola, a dominacija Budućnosti se nastavlja, plavi iz godine u godinu protivnicima unose strah u kosti. I to ne samo Rudaru, Mogrenu, Čeliku i Grblju, o moći sedmostrukog prvaka Crne Gore bruje i komšijski mediji, pa je alfa i omega Dinamo Zagreba Zdravko Mamić u nedavnom intervjuu pomenuo da je pozitivno šokiran dobrim radom uprave Budućnosti. I stvarno im svaka čast - igrači definitivno uživaju u “plavo-bijelom” dresu, kada dođe do zasićenja obično se za velike pare udome negdje, trener Dragićević je na slatkim mukama kojeg igrača od toliko kvalitetnih da stavi u najboljih 11, a kašnjenje plate igračima i zaposlenima u klubu je misaona imenica - eh da je tako u svakom klubu Crne Gore.

Odličan posao u nekoliko prethodnih godina i vrhunski rezultati stvorili su “plavi virus” u našem glavnom gradu i šire - stadion je obično krcat (na manjim mečevima Jug obično ostane zatvoren, ostatak je pun), na mečeve se dolazi satima prije sudijskog zvižduka, a do karata mogu doći samo najsrećniji. Najvatreniji navijači “varvari” se ponašaju kao i njihovi ljubimci - na svakoj utakmici kod kuće ih sačekaju nekom lijepom koreografijom, transparentom, bakljadom. I njih je sve više. I uvijek se zapjeva ona dobro poznata “I opet ti ćeš prvak postati”.

A kada je u pitanju sama igra, ono što je nekada bilo protiv Crvene zvezde i Partizana, te pobjede nad Deportivom iz La Korunje je ništa za razliku od ovoga što se dešava sada.

Mladi igrači su okosnica i ponos kluba, školi Budućnosti bi pozavidjela i La Masija (nadaleko čuvena škola Barselone), a kada se to sve sprovede na teren, izgleda lijepo, tačno, hirurški precizno... Jednom rječju - ples.

Budućnost je jednostavno ogledalo pravog kluba kakvom treba svi da teže i kod nas i bivšoj Jugoslaviji.

Od osamostaljenja države plan je bio uspjeh na domaćim terenima, kada se to ostvarilo bez većih problema, normalno je da stručnjaci koji sjede u foteljama razmišljaju korak dalje - da li je vrijeme za Ligu šampiona?

Na kraju - malo zbilje i realnosti. Od kluba koji je rođen da dominira na crnogorskim poljanama (bude konkurentan u regionu), ostao je samo grb. Za stadion na kojem je u blamaži od Grblja bilo oko 150 duša se ne zna čiji je. Nekada je bio klupski, a naprasno postao gradski.

6

golova je postigao Nikola Ašćerić na 10 odigranih utakmica

JUNAK KOLA

Grbalj daje sve za Evropu Nikola Ašćerić odigrao utakmicu za udžbenike u velikom trijumfu protiv Budućnosti (1:4) koji je trikolorima omogućio četvrto mjesto

Gol, asistenicija za Miloša Đalca, izboren prekid iz kojeg je Ilija Glavan pogodio, iznuđen jedanaesterac koji je rutinski realizovao Lazar Martinović - sve to na utakmici pod Goricom odradio je sjajni napadač Grblja Nikola Ašćerić! Špic “trikolora” je bio glavna faca u razbijanju Budućnosti sa nevjerovatnih 4:1 - ofanzivac koji je porijeklom iz Srbije je briljirao, baš kao i svi njegovi saigrači.

“Odigrali smo fenomenalnu utakmicu, dokazali da imamo jak kolektiv. To zajedništvo nas je vodilo ka velikom uspjehu u Podgorici. Poraz u prošlom kolu od Čelika (2:3) nas nije uzdrmao, tako da smo se trijumfom vratili na pravi kolosijek.

Vjerovali smo da možemo do uspjeha protiv Budućnosti”, rekao nam je Ašćerić, čiji je klub posljednji put u glavnom gradu protiv “plavih” slavio daleke 2007. godine.

Prvoligaš iz Radanovića je godinama prepoznatljiv po odličnim napadačima (Ivan Bošković, Nemanja Nikolić...), a talentovani strateg Aleksandar Nedović je zimus pronašao novu ubojitu iglu u liku čovjeka koji je branio boje

Kastriotija, Donjeg Srema, Slavije iz Sarajeva.

“U Grblju se osjećam fenomenalno. Ekipa je veoma kompaktna. Svi, i mlađi i stariji su mi mnogo pomogli u adaptiranju. Za sada sam veoma zadovoljan, ali svjestan sam da uvijek može bolje, pa ću nastojati da treniram što jače i postignem još koji gol do kraja”, jasan je 22-godišnji Ašćerić.

“Trikolori” su nadu da se domognu Evrope polagali u Kup gdje su u polufinalu eliminisani od Čelika. Međutim, Nedovićevi

učenici nijesu psihički potonuli već su zaigrali bolje, a trenutno drže četvrto mjesto koje vodi na “evroscenu”.

“Nadam se da ćemo igrati kvalifikacije za Ligu Evrope. To mi je želja sa Grbljem. Imamo ekipu za taj domet, pokazali smo to mnogo puta.

Ima još dosta da se igra, već u sljedećem kolu nam dolazi prvoplasirana Sutjeska koju ćemo takođe pokušati da savladamo. Svi želimo Evropu, ali moramo pružiti maksimum”, jasno je poručio Nikola Ašćerić. U.R.

Grbalj rame uz rame sa velikanima Da, dobro ste pročitali naslov! “Trikolori” važe za tim sa najčvršćom odbranom u crnogorskom karavanu do sada su samo 14 puta vadili loptu iz mreže. I po toj statistici su među najboljima u Evropi...

Za tu, nazovimo titulu “najbolja defanziva”, do početka ljeta (tada se otprilike završavaju sve lige) Grbalj će se boriti sa Bajern Minhenom i Šahtjorom koji su primili isto golova

kao tim iz Radanovića, te sa Portom koji je 12 puta kapitulirao, odnosno Skenderbeguom koji je primio svega deset golova!

Nijesu u Evropi najbolji, ali u bivšoj SFRJ mlada družina Aleksandra Nedovića drži primat - trenutno su ispred Željezničara, Partizana (primili po 15 golova), Sarajeva, Vojvodine (16 golova), Dinamo Zagreba (18 golova) i Vardara (19 golova).

KADETI

Crveni kažnjeni za promašaje Crna Gora na turniru “Nereo Roko” poražena od Hrvatske - 2:1 Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

ARNOLDŠTAD - Gradski stadion.

Golovi: 0:1 Burzanović u 10, 1:1 Sabolović u 44, 2:1 Lovren u 60. minutu. Sudija: Zenka Omerhodžić (Austrija).

HRVATSKA: Šember, Udeček (Simonović), Goda, Soldo, Kalaica, Lovren, Pasariček (Delić), Lukanović (Leovac), Moro (Budalić), Borovec (Zenko), Sabolović.

CRNA GORA: Vuksanović (Šarkić), Knežević, Šušić (Rašo), Đukić, Đurković, Đuričković (Vukčević), Marković, Boričić (Petrović), Burzanović (Camaj), Šarkić, Vujnović.

Kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je u meču drugog kola memorijalnog turnira “Trofej Nereo Roko” od selekcije Hrvatske re-

zultatom 2:1.

Crveni kadeti došli su do prednosti u desetom minutu susreta nakon odlične akcije Balše Boričića i centaršuta po zemlji Olivera Šarkića - na pravom mjestu bio je Marko Burzanović koji je poslao loptu iza leđa Adriana Šembera. Hrvati su u prvom dijelu susreta samo jednom ozbiljnije zaprijetili nakon dobre kontre i udarca Kristijana Sabalovića.

Nastavak je donio bolju igru “vatrenih” koji su nakon 14. minuta igre došli do izjednačenja - Antonio Vuksanović je uspio da odbije loptu nakon udarca Luke Pasaričeka sa 20 metara, ali samo do Sabalovića koji je sproveo u nebranjenu

mrežu. U posljednjem minutu susreta Hrvati su uspjeli da dođu do pogotka i pobjede - odličan prodor Sabalovića kroz sredinu terena krunisao je Davor Lovren koji je zaobišao istrčalog Matiju Šarkića i poslao loptu u mrežu.

“Kada dominirate u svim momentima igre, promašite četiri velike šanse u prvom poluvremenu, jednu u drugom i sve to do polovine drugog poluvremena kada nam je ponestalo snage nije realno da osvojite tri boda. Ostaje nam da oporavimo ekipu za duel sa Kanadom kada se i nadamo da ćemo osvojiti preostala tri boda”, rekao je selektor Ljutica, čija će ekipa danas odmjeriti snage sa Kanadom.

FOTO: Mirko Savović

novinar

Sport 31

PETAK, 3. 5. 2013.

TIM KOLA

Golman Radanović (Mornar)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. SUTJESKA

28

19

3

6

45:24

60

14

12

0

2

26:10

36

14

7

3

4

19:14

24

2. BUDUĆNOST

28

14

9

5

48:31

51

14

6

4

4

23:20

22

14

8

5

1

25:11

29

3. ČELIK

28

14

8

6

37:25

50

14

7

5

2

21:12

26

14

7

3

4

16:13

24

4. GRBALJ

28

12

9

7

34:14

45

14

8

4

2

24:8

28

14

4

5

5

10:6

17

5. RUDAR

28

13

5

10

33:31

44

14

6

3

5

16:16

21

14

7

2

5

17:15

23

6. PETROVAC

28

8

9

11

29:34

34

14

3

6

5

12:14

15

14

5

4

5

17:20

19

7. MLADOST

28

8

9

12

31:37

33

14

5

5

4

18:17

20

13

3

4

7

13:20

13

8. MOGREN (-1)

28

9

6

13

28:31

32

14

4

3

7

14:18

15

14

5

3

6

13:13

18

9. ZETA

28

6

11

11

29:37

29

14

6

3

5

15:15

21

14

0

8

6

14:22

8

10. JEDINSTVO

28

7

8

13

26:38

29

14

3

4

7

13:19

13

14

4

4

6

13:19

16

11. MORNAR

28

6

8

14

24:40

26

14

3

6

5

10:15

15

14

3

2

9

14:25

11

12. LOVĆEN

28

7

4

17

26:46

25

14

4

2

8

13:20

14

14

3

2

9

13:26

11

Ćetković (Mladost) Glavan (Grbalj) Lakić (Petrovac) Đikanović (Čelik)

Vezni red Martinović (Grbalj) Pavićević (Mladost) Bogdanović (Mornar) Igumanović (Rudar)

Napad

Ašćerić (Grbalj) Muhović (Petrovac)

Trener Duško Globarević (Mladost)

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 1500. Golovi: 0:1 Marković u 45+1, 0:2 Pavićević u 49, 0:3 Ognjanović (a.g.) u 71, 1:3 Ćuković u 75, 2:3 D. Karadžić u 87. minutu. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: N. Razć (Podgorica) 7, D. Pavićević (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Isidorović, Jovović (Sutjeska), Šofranac, Išihara (Mladost).

SUTJESKA

MLADOST

2 0

Janjušević 6,5, Bečelić 6,5, Ćuković 6,5, Ognjanović 5 (od 73. Čolaković -), Stijepović 6, Nikolić 5,5 (od 60.

V. Karadžić 5,5), Jovović 6, D. Karadžić 6,5, Stevović 6, Ćetković 5,5 (od 77. Vučić -), Isidorović Trener: Dragan Radojičić 6,5

3 1

Vujović 7, Mitrović 6,5, Kašćelan - (od 25. Išihara 6,5), Vuković 6,5, Ćetković 7, Sanković 7, Tomić 7, Kaljević 7 (od 79. Šofranac -), Pavićević 7,5, Seratlić 6,5, Marković 7 (od 66. Knežević 6) Trener: Duško Globarević 7,5

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 400. Golovi: 0:1 Đalac u 16, 0:2 Glavan u 24, 0:3 Ašćerić u 28, 0:4 Martinović (pen.) u 48, 1:4 Mugoša u 49. minutu. Sudija: Ž.

Radunović (Cetinje) 7,5. Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) 7,5, B. Krstev (Cetinje) 7,5. Žuti kartoni: Kamberović, Rogošić, Nikač (Budućnost), Pepić, Carević (Grbalj).

ČELIK

RUDAR

1 1

Banović, Jovović 7, Radović 6,5, Đikanović 7,5, Kolev 6,5, Bulajić 7 , Zorić 7, Simić 6,5, Ivanović 7,5, Bakoč 7 (od 78. Kasalica), Vuković 7.

Trener: Slavoljub Bubanja 7

1 0

Lakićević 7, Jeknić 6 (od 90. Tomašević), Alić 7, Petrović 7, Nestorović 6,5, Kaluđerović 7, Brnović 6,5 (od 90. Rustemović), Vlahović 7, Jovanović 6, Igumanović 7, Krkeljić 5 (od 46. Nerić 7).

Trener: Nikola Rakojević 7

BUDUĆNOST

1 0

Agović 5,5, Kamberović 5, Orahovac 5,5, Kopitović 5, Peković 5, N. Vukčević 5, Kalezić 5,5 (Rogošić 5), Kažić - (Mugoša 6,5), M. Vukčević 5 (Cmiljanić -), Radonjić 6, Nikač 5,5 Trener: Radisav Dragićević 6

JEDINSTVO

ZETA

1 0

Pućurica 6, Brzać 5,5, Gordić 6, Vojinović 6, Kalezić 5,5 (od 50. Boričić 5), Ljujić 6, Medenica 5,5 (od 73. Kasumović - ), Raičević 6,5, Čindrak 5,5, Đurović 5 (od 77. Janketić), Mil. Petrović 5,5.

Trener: Dušan Jevrić 6

1 0 Ivanović 6, Cavnić 6, Kaluđerović 5,5, Radulović 6, Novović 5,5, Brnović 6, Burzanović 6, Božović 5,5 (od 66. Kalačević 5), Vlaisavljević 5 (od 54. Klikovac 5,5), Orlandić 6, Korać - (od 21. Kukuličić 6,5).

Trener: Mladen Vukićević 6

Mornar

Nepisano pravilo u fudbalu da promjena trenera uvijek donosi boljitak “ispoštovalo” je Mornar - poslije prijateljskog rastanka sa Sašom Petorivćem, “mornari” su na mjesto šefa struke vratili Obrena Sarića, a nakon dva meča sakupili su - četiri boda.

Poslije remija sa Zetom u Golubovcima (0:0), Barani su u prethodnom kolu kod kuće uspjeli da osvoje tri zlatna boda u duelu sa Mogrenom (2:1).

Fudbaleri iz lučkog grada su konačno nakon dalekog 24. novembra prošle godine uspjeli da pronađu jednačinu za trijumf i time vratili Lovćen na dno tabele.

4 3

Radulović 6,5, N. Bogdanović 7 (Đalović - ), Glavan 7,5, Carević 7, I. Bogdanović 7, Ragipović 7,5, Martinović 8, Luković 7 (Merdović - ), Pepić 7 (Janković - ), Đalac 7,5, Ašćerić 8,5 Trener: Aleksandar Nedović 8

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 500. Golovi: 0:1 Muhović u 13. minutu. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7,5. Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica) 7,5, V. Todorović (Nikšić) 7,5. Žuti kartoni: Vujović, Martinović, Radunović, Marković (Lovćen), Mrvaljević (Petrovac).

LOVĆEN

0 0

Dragojević 6, M. Radunović 6 (od 81. M. Draganić -), Dušak 5,5, Vušurović 5,5, Martinović 6, Halilović 5 (od 68. Marković 5), Hočko 6, Mirković 6, Radović 5 (od 62. N. Draganić 5,5), Vujović 6, Đurišić 6 Trener: Mojaš Radonjić 6

PETROVAC

1 1

N. Popović -, Radulović 6,5, Grbović 6,5, Lakić 7, Mrvaljević 6,5, Marković 6,5, Golubović 6,5, Pejaković 7, Leverda 6,5 (od 80. Perutović -), Muhović 7 (od 78. Kruščić -), Vujačić 6 (od 70. Pepić -) Trener: Milorad Malovrazić 7 Igrač utakmice: Jasmin Muhović

BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: oko 500. Golovi: 1:0 Bogdanović u 9, 2:0 Divanović u 50, 2:1 Vujović u 59. minutu. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Krstović, Merdović, Divanović (Mornar), Peličić, Vujović, Ćosić, Lončar, Gardašević (Mogren).

MORNAR

2 1

Radanović 8, Matić 7, Skopljak 7, Vojvodić 6,5, Kajević 7, Krstović 7, Metović 6,5 (od 85. Jovović -), Divanović 7 (od 60. Merdović 7), Bogdanović 7,5, Vukmarković 6,5 (od 70.

Jovančov 6,5), Ćulafić 6,5 Trener: Obren Sarić 7,5

MOGREN

1 0

Butorović 6, Ivanović 6,5, Milović - (od 37. Lončar 6), Bojić 6, Popović 5,5 (od 69. Milošević 6), Lagator 6, Mijušković 5,5 (od 51. Ćosić 5,5), Peličić 6, Pržica 6, Đurović 6, Vujović 7 Trener: Branislav Milačić 6,5 Igrač utakmice: Miloš Radanović

Igrač utakmice:

+ Plus

GRBALJ

Igrač utakmice: Nikola Ašćerić

Igrač utakmice: Đorđije Đikanović

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 800. Golovi: 1:0 Raičević u 56, 1:1 Kukuličić u 59. minutu. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7,5. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7,5, M. Asović (Berane) 7,5.

15 Adrović (Budućnost) 11 Račić (Čelik)

Igrač utakmice: Miloš Pavičević

NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca: oko 500. Golovi: 1:0 Ivanović u 37, 1:1 Igumanović (pen.) u 83. minutu. Sudija: R. Spasojević (Podgorica) 7. Pomoćnici: S. Korać (Bar) 7, M. Brajović (Spuž) 7. Žuti kartoni: Radović, Đikanović, Ivanović, Kolev, Vuković (Čelik), Petrović, Kaluđerović, Nestorović (Rudar)

LISTA STRIJELACA

- Minus

Jedinstvo - Zeta

Zaljubljenici u crnogorski fudbal (kojih je sve manje) bruje o meču u Bijelom Polju, pogotovo simaptizeri koji su bili na Gradskom stadionu. Navodno, duel dva rivala okarakterisan je klasičnom namještaljkom na neriješen rezultat koji u neku ruku odgovara - i jednima i drugima.

Ishod na kraju bio je 1:1, publika je fudbalere “počastila” nizom psovki i uvreda, zbog igre i ritma koji nije postojao u Bijelom Polju. Naš fudbal bije loš glas, ali vjerujemo da nema mnogo dogovorenih utakmica, jer se FSCG na čelu sa predsjednikom Dejanom Savićevićem svim sredstvima bori za regularnost takmičenja.

10 Šćepanović (Mladost), D. Karadžić (Sutjeska), Vujović (Mogren) 9 Šušnjar (Sutjeska/Vojvodina), Đurišić (Lovćen) 8 Ćulafić (Mornar), Korać (Zeta) 6 Nikač (Budućnost), Vlahović (Rudar), Mil. Petrović (Jedinstvo), Zorić (Čelik), Đalac, Ašćerić (Grbalj) 5 Bošković, Mugoša (Budućnost/ Sapunbari), Orlandić (Zeta), Jablan (Petrovac), Isidorović (Sutjeska), Jovanović, Igumanović (Rudar), Vujović (Lovćen) 4 N. Nikolić (Grbalj/Rostov), Boričić (Jedinstvo), Jovanović (Petrovac), M. Vukčević (Budućnost), Đoković (Mogren), Ivanović (Čelik) 3 Ivanović, Krkeljić, Brnović (Rudar), Pejović, Ćetković, Jovović (Sutjeska), Kasapi (Čelik), Sepuja, Rosić, Raičević (Jedinstvo), Merdović, Pepić (Grbalj), Rotković (Mladost/Mornar), Đukić, Muhović (Petrovac), Golubović, Flavio (Budućnost), Đurović (Mogren), Marković (Mladost/Mornar) 2 Radonjić (Budućnost), Pržica (Mogren), Agović, Radović (Čelik), Radović, Mirković (Lovćen), Božović, Boljević, Vlaisavljević, Došljak (Zeta), Nerić, G. Petrović (Rudar), Eber, Božović, Orahovac, Seratlić, Pavićević (Mladost), Janković (Grbalj), Gačević, Bogdanović (Mornar), B. Nikolić, Perošević, Poček, J. Nikolić, Stevović, Ćuković (Sutjeska), Leverda, Vujačić, Grbović (Petrovac), Radulović (Jedinstvo) 1 Videkanić, Adrović, Simić, Bulajić, Ilić, Vuković, Kolev, Marjanović, Dubljević (Čelik), Kurbegović, Raičković, Peković, Cmiljanić, Orahovac (Budućnost), Obradović, Metović, Vojvodić, Radovanović, Krstović, Divanović (Mornar), Ragipović, D. Nikolić, Matić, Radulović, N. Bogdanović, Milojko, Luković, Carević, Glavan, Martinović (Grbalj), M.B. Radulović, Kalačević, Novović, Kaluđerović,

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 29. kolo 4. maj 16.30 Grbalj - Sutjeska 16.30 Čelik - Lovćen 16.30 Zeta - Petrovac 16.30 Čelik - Lovćen 16.30 Mogren - Jedinstvo 5. maj 16.00 Rudar - Budućnost

Fešta Budve u drevnom gradu VATERPOLO

Učenici Draga Pejakovića savladali kotorski Primorac (10:7) i u drugoj utakmici finala plej-ofa (prvi meč 11:9), što im je omogućilo titulu Crne Gore - treću u klupskoj istoriji

P

rimorac je pred tifozima sanjao majstoricu u borbi za šampionski lovor, dok je Budva željela da u Kotoru stavi tačku na sve... I učenici Draga Pejakovića su uspjeli - Budva je novi šampion Crne Gore poslije sinoćnjeg trijumfa od 10:7 - tako je pobjeda u prvoj utakmici finalne serije (Budva dobila 11:9) dobila potvrdu.

Budva je feštala u drevnom gradu, tamo gdje je vaterpolo religija proslavili su drugu krunu u nezavisnoj Crnoj Gori, u gradu koji živi za nevjerovatnu bitku u vodi uprkos tome što crnogorski prvoligaši odavno nemaju starog šmeka “majstori sa mora” su podigli treći šam-

pionski pehar u istoriji kolektiva.

A, sve je moglo biti drugačije...

● BUĐENJE NA TAJM AUTU Primorac je na startu velike utakmice po instrukcijama preciznog Veljka Uskokovića djelovao feno-

menalno, izgledao mnogo bolje od kvalitetnije Budve što se vidjelo na semaforu - pisalo je 3:0 (Marković, Bulatović, Murišić), odlični šef Budvana Drago Pejaković je gutao knedle.

I odreagovao je sjajno - pozvao je tajm aut poslije samo četiri i po minuta igre, probudio je Milana Tičića i drugove što je odmah počelo da donosi rezultat - do kraja prvog dijela bivši šampion Evrope je postigao jedan gol, a “majstori sa mora” su pet puta pocijepali mrežu Primorca - pogađali su Igo Gruzija i Damir Crepulja (dva puta), te Ejdan Rouč (jednom).

“Preokrenuli smo utakmicu poslije tajm auta. Grupisali se, odigrali odlično do kraja prvog dijela. Poslije, pobjeda nije dolazila u pitanje”, rekao je poslije velikog slavlja u Kotoru trener Budve - Drago Pejaković.

● PRIMORAC

NIJE IMAO SNAGE

Pejaković je potpuno bio u pravu - koliko god da je Primorac želio trijumf, koliko god su se mladi Uskokovićevi učenici trudili (Kotorani su bili na 5:6, 6:7), Budva je iskusno privodila finalnu seriju kraju.

Na kraju 10:7 - za slavlje Budvana, za tugu Primorca koji bi naredne godine mogao da se dokopa šampinske titule, jer potencijal živi u drevnom gradu...

“Atmosfera nam je bila sjajna cijele sezone. Imali smo svoj stil - dobra odbrana, dosta plivanja, dosta

borbe... Veliko je zadovoljstvo uzeti pehar. Čestitim momcima”, rekao je Pejaković, koji je osvojio prvi seniorski pehar u trenerskoj karijeri.

Sa druge strane proslavljeni crnogorski/jugoslovenski vaterpolo šmeker Veljko Uskoković će sačekati na trofej, pošto je šampio-

nat izgubljen od Budve, dok je Primorac u finalu Kupa poražen od Jadrana...

“Sa mladom ekipom smo stigli do dva finala. Zadovoljan sam. Sa ovim timom treba još raditi. Čestitam Budvi na tituli”, rekao je Uskoković.

Primorac - Budva 7:10 KOTOR - Plivalište ,”Nikša Bućin”. Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Obradović (Herceg Novi), Abramović (Kotor).

Igrač više: Primorac 11-4, Budva 7-3.

Peterci: Budva 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 1:3, 2:3, 1:2.

PRIMORAC: U. Brguljan (sedam odbrana), Kralj (dvije odbrane), Đurović,

Marković, Gopčević, Bulatović 1, Fanfani 2, Radonjić 1, M. Brguljan, Sutić, Paunović, Popović 1, Murišić 2, Mačić.

BUDVA: Lazović (šest odbrana), Vukmirović, Crepulja 3, Đurđić, Kovačević, Tičić, Lobov 1, Kruzija 3, Vukčević, Radunović, Ivančević, Drašković 1, Edvards, Rouč 2.

KUPON 18

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović, foto: Filip Roganović

PetaK, 3. 5. 2013. broj 530 GoDINA II

33 žeNA SARADNJA

Žizel za H&M Brazilskski super model Žizel Bunšen novo je zaštitno lice brenda H&M za jesenju kampanju 2013. godine. Poznata manekenka trenutno snima kampanju za ovaj multipopularni švedski brend koji iz sezone u sezonu angažuje najpoznatiije svjetske zvijezde kao zaštitna lica.

Najplaćeniji model na svijetu snimljena je tokom fotografisanja i snimanja kampanje a tom je prilikom pozirala odjevena u crni vojnički kaput. Nasmijana Žizel koja i nakon dva porođaja izgleda savršeno ovom prilikom otkrila je da će upravo vojnički kaput biti jedan od obaveznih trendova koji nam predlaže H&M za jesen i zimu. Švedski brend na Twitteru je objavio fotografiju lijepe manekenke kao najavu još jedne uspješne saradnje. Bundšenovoj je ovo inače drugi angažman za H&M, s kojim je već sarađivala na kampanji za pro-

ljeće/ljeto 2011. godine. Bionse za ljetnju, Žizel za zimsku kampanju više su nego odličan marketing za poznati brend.

NJeGA LICA

Izbjegavajte tonik sa alkoholom i parabenom MODA

Espadrile za ljeto moderne i udobne Priredila: Marija Ivanović

e

spadrile su omiljena ljetnja obuća koju sa uživanjem nose dame već decenijama unazad. Nosile su ih naše bake, mame a sada ih sa uživanjem nosi nova generacija djevojaka koja prate modne trendove.

Izrađene su od platna koje je prijatno za stopalo tokom visokih temperatura. U njihovoj udobnosti i jednostavnosti uživali su Džeki i Džon Kenedi, Katrin Denev, Pablo Pikaso, Salvador Dali, Sofia Loren i mnogi drugi.

Popularnost svakako duguju tome što su jednostavne, lagane od prijatnog materijala i udobne prije svega. Espadrile odišu ležernošću, mogu se savršeno uklopiti u poslovni stajling, a isto tako pogodne su i za dnevnu šetnju pa se mogu nositi do početka jeseni. Ove sezone u svoje kolekcije modnih dodataka espadrile su uvrstili i brojni brendovi kako oni skluplji tako i jeftiniji. Najpametnija investicija svakako su one jednobojne, ali s obzirom da u hight street brendovima imaju veliki izbor po pristupačnim cijenama zašto onda ne kupiti i model koji sa interesantnim printom o pristojnoj cijeni.

● IstorIja espadrIla Ova lagana platnena obuća potiče iz Španije. U 13. vijeku u njima su marširali vojnici kralja Aragona, a kasnije u 19. vijeku postaje glavna obuća ruralnih radnika.

Prva espadrila dokumentovana

je još u 14. vijeku, a u arheološkom muzeju u Granadi čuvaju se ostaci jednog vrlo primitivnog primjerka za koji se smatra da datira 4.000 godina unazad. Tradicionalne espadrile bile su crne boje za radne dane, a bijele su se nosile tokom tradicionalnih plesova, svečanosti i krštenja. Nosili su ih muškarci i žene.

● Moda Popularnost u modnim krugovima stekle su u 20. vijeku, a za njih je zaslužan legendarni Iv Sen Loran koji ih je prvi put predstavio u svojoj kolekciji za odmor 1960. u Parizu. Od tada popularnost im ne jenjava pogotovo kod dama istančanog stila.

Iako na prvi pogled espadrilu krasi jednostavnost u vizualnom smislu, te stoga i mišljenje da se lako izrađuju, stvarnost je potpuno drugačija. Proizvodnja je vrlo komplikovana jer se pletenice mašinski pletu, a potom se ručno formiraju u jedinstvenu cjelinu i hidrauličnim priti-

skom dobijaju konačni oblik.

Kako kod poznatih espadrile su popularne i kod svih odstalih dama, a najviše kod malo starije generacije. Upravo za njih sjajna je vijest da ove sezone mogu obnoviti svoju kolekciju sa novim modelom u modernim printovima i interesantnim bojana. Poznati modni brendovi i proizvođači obuće lansirali su za ovo ljeto pregršt fantastiičnih modela. Tori Burč, Valentino, Šanel, Iv Sen Loran i mnogi drugi u svojoj ponudi imaju sjajne modele, neke prati samo logo brenda dok su na nekima motivi poput prugica, cvjetova. Čak se i čuveni Kristijan Lobutin, koji se slavu stekao izradom vrlo elegantnih cipela na visoku potpeticu, prvi put odvažio da dizajnira espadrile od prepoznatljivog pletenog konopa. Lobutin je espadrile predstavio u ljetnjim, jarkim bojama u rozoj, crvenoj, plavoj i žutoj boji, a sve su ukrašene logotipom. Popularni hight street brendovi po pristupačnim cijena do 30 do 70 eura nude kvalitetne i vizuelno privlačne modele.

● sa čIMe Ih nosItI Espadrile se najbolje kombinuju sa ležernim pantalonama, suknjama do koljena, bermudama šorcevima, ali i dugim haljinama i farmerkama. Dakle, sa svom garderobom u kojoj se osjećate opušteno i prijatno.

Tonik za lice važi za proizvod koji osvježava kožu, odstranjuje nečistoću, sužava pore. Ipak poznati dermatolozi upozoravaju da pogrešan izbor tonika može napraviti više štete nego koristi jer osjetljivu kožu dovodi do isušivanja. Pojava akni ili pucanja kože samo su neki od problema koji se mogu javiti ukoliko ne obratite pažnju na strukturu samog tonika. Dakle, ako kožu tretirate tonikom, izbjegavajte one koji sadrže alkohol i paraben, te birajte one na biljnoj bazi koji umiruju kožu.

Kao proizvod koji odjednom dubinski čisti tonik je jedan od najprodavanijih proizvoda koji se vjerovali ili ne, kupuje više od krema protiv bora. Pošto važi mišljenje da jedino on može očistiti kožu od svih nečistoća i smiriti iritiranu kožu dosta žena sa njim počinje i završava

svoj dnevni ritual njege.

Brojne žene koje ga koriste, ne shvataju da tonici mogu sadržati u sebi štetne sastojke poput alkohola, koji isušuje kožu i parabena koji može izazivati alergijske reakcije. “Alkohol u tonicima može izazvati crvenilo, povećati rizik od pojave akni i povećati osjetljivost kože”, otkriva dermatolog Sem Banting. To znači da redovno korištenje tonika može izazvati iritaciju kože i upale. Dakle, više štete nego koristi.

Banting vjeruje da je tonik suvišan čak i kad ne šteti vašoj koži. “Sapuni su nekad ostavljali ostatke nečistoće, ali današnji potpuno čiste i ne remete prirodnu ravnotežu kože, pa nema potrebe koristiti tonik.”, smatra on koji dodaje da treba kupovati one koji sadrže biljna ulja i aloe veru koja umiruje kožu.

NOVOST

Hulahopke bez prstiju hit sezone Iako smo već odavno uskočili u ljetnje krpice te time odbacili hulahopke, za one dame koje još ne žele da se odreknu čarapa, a hoće da nose otvorenu obuću, stiže dobra vijest. Ukoliko se odlučite za obuću otvorenih pristiju a čeka vas hladnija noć ili želite sakriti eventualne nesavršenosti na nogama poput flekica, pjegica, bubuljica ili ogrebotine od brijača spasiće vas hulahopke bez prstiju.

Ove hulahopke idealno su rješenje za nošenje sa salonkama

i sandalama, a kao takve idealne su za sve prilike. Pretty Polly hulahopke bez prstiju od osam dena daju ultraproziran i prirodan izgled noge. Poseban otvor ide oko nožnog palca i pridržava hulahopke dajući tako prefinjen izgled nogama. Obogaćene su maslacem i obrađene su specijalnim hladnim završetkom koji djeluje osvježavajuće za noge tokom nošenja. Ove čarape su dostupne u dva tona kako bi se prilagodile različitim bojama kože. (zadovoljna.hr)

34 Žena

PETAK, 3. 5. 2013.

ODNOSI

Deset ª sitnicaº koje često razaraju veze

M

ogu li male stvari poput pozdrava kod dolaska i odlaska, toga ko će baciti smeće ili ko će izabrati restoran učiniti da odnosi zahlade ili čak dovedu do raskida? Još pitate!

Kućni poslovi Kad su u pitanju svađe oko toga ko će oprati sudove, zapravo dolazi do sukoba različitih ličnosti. Dr Karin Gordon, stručnjak za veze, brak i porodicu, objašnjava da postoji 16 vrsta ličnosti, a samo polovina njih je usredsrijeđena na organizaciju, strukturu i čistoću.

S obzirom da se suprotnosti često privlače, jedan partner može da bude ekstremno neuredan, a drugi pretjerani čistunac. “Objasnite da vam je čistoća bitna, a vi shvatite da to njemu nije uopšte važno”, savjetuje dr Gordon. Naučite ih šta treba da urade i smireno im dajte do znanja zašto je čistoća nešto što vam je važno.

Uvijek isti bira restoran “Neki su u tome bolji od drugih, pa u tom slučaju to i ima smisla”, kaže dr Gordon. Ako to nije slučaj, a jedan partner uvijek donosi odluku, iza toga može da se krije određeni problem s kontrolom. Nećete saznati dok ne pitate.

A možda je u pitanju samo osoba koja voli da bira gdje ćete ići.

Uvijek radite šta vi želite (ili obrnuto) Ponekad je to slučaj sa svima koji imaju sopstvene ciljeve – zakažete nešto što ne odgovara partneru, a da to i ne shvatite. On je izašao sa ortacima u petak ne znajući da ste vi planirali nešto posebno s njim. Važno je da budete direktni i jasni, te objasnite zašto se osjećate uskraćeno kad on sam donosi odluke.

Inače, ta situacija može dovesti do pasivno-agresivnog ponašanja i ogorčenosti. “Druga strana mora da se osjeća važnom”, objašnjava dr Gordon. “Kad se osjete ugroženo i beznačajno, ljudi postanu nametljivi i očajni.”

Zaboravljanje važnih

datuma Tu je često stvar i u tome kako je neko odgajan - jesu li njegovi roditelji pravili velike proslave za rođendane, godišnjice i ostale važne datume. Ako to nije bio slučaj, onda mu važni datumi i neće predstavljati toliko veliku stvar. To je vještina koju može naučiti uz praksu i ako mu jasno kažete svoja očekivanja. Pomoći će i ako imate kalendar koji će unaprijed oboje podsjećati na važne datume.

Kad ulazi ili izlazi iz stana – ne pozdravlja Opet, to ima veze s tim kako su se vaši roditelji ponašali dok ste odrastali. Jesu li se mimoilazili bez da se jave kad izlaze? Takvo ponašanje je usađeno u nas i još je izraženije kad odrastemo. Puno parova tokom vremena izgubi naviku poljupca i zagrljaja jer su ometeni telefonskim pozivom, slanjem poruka i slično.

Reprogramirajte se - kad uđete u kuću, prebacite se na kućni mod. Ti pažljivi, nježni kvaliteti važni su za vas i vašu budućnost kao para.

Ne pokazujete dovoljno osjećanja To je još jedna stvar koja se uči na primjeru drugih. Ako želite veću naklonost od partnera, podstaknite ga na male načine.

Držite se ruke dok gledate TV ili dok hodate. Ako se osećate udaljeno na druge načine, nedostatak iskazivanja osećanja može biti znak nečeg dubljeg, a na to biste trebalo da ukazujete, savjetuje dr Gordon.

Ne komunicirate tokom dana Znači li vam nešto to što vas partner dok ste na poslu ne zove, ne piše poruke ili šalje e-mailove? Svako ima svoja očekivanja po tom pitanju. Ako partner

ne zove, postavite pitanje zašto to nije učinio, ali i shvatite ako to nije mogao da uradi zbog pretrpanog radnog rasporeda. Ako on ne shvata da vam je to važno, pronađite neku razumnu količinu vremena koje vam tokom dana može posvetiti. Možda će vam jedna kratka poruka biti dovoljna da znate da misli na vas.

Previše ste nametljivi Slučajno je ostavio upaljen Fejsbuk profil na vašem laptopu?

Gledate li kome je poslao poruke? Čak i ako među vama nema tajni, mogao bi da ima različito mišlje-

nje o ličnim granicama. “To može shvatiti kao invaziju, to je privatni prostor”, objašnjava dr Gordon. To je stvar poverenja. Ako imate problem s tim, riješite nedoumice što pre.

Sarkazam Možda vam nešto što kažete određenim tonom zvuči urnebesno smiješno, ali vaš partner to može da shvati potpuno drugačije. Dr Gordon savetuje parovima da ga izbjegavaju. Sarkazam može da bude i indikator dubljih problema, kao i želje za osjećajem superiornosti, piše Magazin.

Pretjerano dijeljenje intime na društvenim mrežama Kako se osjećate prema ograničenjima na društvenim mrežama, zavisi koliko ste introvertni, odnosno ekstrovertni. Introvertnoj osobi svaka vrsta informacije koju delite o vezi može da bude uvredljiva i potresna. Ekstrovertna ne može da shvati zašto bi dijeljenje prljavog veša bila tako velika stvar. “Ako se tako nešto dogodi, dajte mu do znanja da ne želite takve stvari da dijelite na društvenim mrežama”, kaže dr Gordon.

TIP MUŠKARCA

PROBLEMI

Pet strahova koji Šta vaš ljubavni izbor govori o vama uništavaju seks Strahovi koje ženama mogu da ubiju želju za seksom: Trudnoća Mnogi muškarci preferiraju seks bez kondoma, dok se žene se plaše trudnoće. Ukoliko nijesu spremne da imaju djecu, metoda povlačenja prije ejakulacije za žene nije prihvatljiva.

Mnoge žene ne vole pilule za kontrolu trudnoće, pa muškarci ne bi trebalo da insistiraju na seksu bez zaštite.

Grubi seks Prije nego što se upuste u takvu vrstu seksa, muškarci treba dobro da upoznaju svoje partnerke. Ukoliko u pogrešno vrijeme i na pogrešan način koriste pomagala i seksualne igračke, ili ne paze šta govore tokom seksa, žena može da se uplaši.

Muškarci svakako ne smiju da glumataju “porno zvijezde”.

Seks tokom “onih dana” Iako je za neke žene seks tokom menstruacije prihvatljiv, mnoge od njih se ne osjećaju prijatno i sigurno. Često se takav seks pretvori u pravu katastrofu, tako da je najbolje strpeti se nekoliko dana.

Analni seks Analni seks daje drugačije iskustvo u odnosu na vaginalni. Iako ga parovi sve češće upražnjavaju, ipak se ne preporučuje da muškarci suviše i odjednom insistiraju na analnom seksu jer će time šokirati partnerku. Postoje žene koje analna stimulacija ne uzbuđuje, posebno ako imaju loša iskustva s tim.

Neke veze funkcionišu savršeno, ali ovdje nije riječ o njima. Riječ je o onima koje su osuđene na propast čim su počele, a najčešće je glavni krivac loš izbor muškarca. Evo šta vaš izbor govori o vama: Narcis Priča samo o sebi, sve vrijeme, i ne vidi ništa loše u tome. Narcis je zainteresovan dok god je on u centru pažnje, a kada se pažnja preusmjeri na nekog drugog, gubi interes.

Zašto vas privlači: Postoji mogućnost da ste i sami narcisoidni, i da vas jednostavno privlači tip koji ima iste vrijednosti. S vremenom ovo postaje veliki problem, jer ćete se u jednom trenutku posvađati ko je važniji, i niko neće htjeti da prizna poraz.

Emotivno nedostupan Na listi prioriteta mu baš i nijeste najvažniji. Često priča o prošlosti, o svojoj bivšoj, o činjenici da se boji vezivanja...

Zašto vas privlači: Ne osjećate se

dovoljno vrijednom da bi zaslužili nečiju potpunu pažnju. Možda volite izazove, i mislite da ćete uspjeti da ukrotite muškarca kojeg niko drugi ne može. Koji god razlog bio, jedno je sasvim jasno: Nemate pra-

ve namjere s njim, nego problem s egom.

Roba s greškom Muškarac koga treba popraviti, jer nije dovoljno dobar, ili je povrijeđen pa ga treba ponovno naučiti šta je ljubav.

Zašto vas privlači: Imate potrebu da dokazujete nekome da ne tražite savršenstvo, možda čak i opsesiju da popravljate stvari koje drugi odbacuju. Ovo je vrlo često povezano sa nečim iz prošlosti što vas muči, pa želite čistu savjest.

Papučar Sve što vi kažete je svetinja, ma koliko to apsurdno bilo. Slaže se sa svim vašim željama, a najveća želja mu je da vi budete zadovoljni, čak i kada preterujete.

Zašto vas privlači: Vjerovatno volite da kontrolišete sve oko sebe, a muškarac koji samo klima glavom na svaku vašu zapovijest savršeno se uklapa u vaš plan. Ne želite muškarca, želite psa koji vas obožava čak i kad ste zli prema njemu.

Žena 35

PETAK, 3. 5. 2013.

PREPORUKA

Najbolje namirnice za brzu detoksikaciju i mršavljenje

N

JE

ZA DO K

no dejstvo, što znači da pomaže u vraćnju tijela u pH ravnotežu. Zato svako jutro rezervišite pet minuta svog vremena za njegovo cijeđenje. ĐUMBIR Previše alkohola i “teške” hrane narušilo je vaš probavni sistem? U svoj plan ishrane uvrstite đumbir - gomoljastu biljku iz porodice ljiljana. On pomaže pri smanjenju osećaja mučnine, pobeđuje osjećaj nadutosti te se nalazi na top listi najboljih antioksidansa. Može se

konzumirati kao čaj ili narendan u svježe cijeđeni sok.

ARTIČOKE Probudite jetru, glavni alat u borbi protiv toksina, s nekoliko listova artičoke. Ova biljka bogata je vlaknima i važi kao snažni antioksidans, a može se konzumirati kao dodatak salatama, dok se sušeni listovi koriste za izradu čaja.

CVEKLA Za one čiji organizam žudi za brzim oporavkom cvekla je najbolji izbor. Njene zdravstvene beneficije zasnivaju se na velikoj količini magnezijuma, gvožđa i vitamina C. Ovo povrće izvor je folne kisjeline, štiti organizam od prevremenog starenje te povećava sposobnost prenosa kiseonika u krvi i do 400 posto.

ZELENI ČAJ Sljedeći na spisku je zeleni čaj – popularni blagotvorni napitak koji stoji u prvim redovima borbe protiv štetnih materija. Iako se tehnički ne radi o hrani, tečnost je neophodna za zdravlje tela, zato pijte zeleni čaj. Nahranite svoje tijelo antioksidansima i pružite jetri preko potreban oporavak.

KUPUS Ovo povrće sadrži čak 92 posto vode, a njegova svojstva su prepoznale brojne holivudske zvijezde. U njemu su mnogi pronašli spas pri brzom mršavljenju, održavanju biološke ravnoteže te poboljšanju funkcije jetre.

SAVJET

TO RA

P I TA

Sljedeće namirnice pomoći će vam da napunite baterije, poboljšate raspoloženje, pa čak i da izgubite pokoji kilogram.

LIMUN Postoji opravdan razloga zašto ovaj citrus predstavlja osnovu većine dijeta. Limun je, naime, prava vitaminska bomba. C vitamin pomaže tijelu u borbi protiv slobodnih radikala, a dermatolozi već dugo naglašavaju njegove pozitivne efekte na kožu. Dalje, limun ima i alkal-

Poštovani, molim vas za objašnjenje. Već duži period (nekoliko godina) imam “izbočinu” na jeziku. Pojavila se iz čista mira, ne boli me, nemam nekih posebnih smetnji sem kada se malo više naduje. Da napomenem i da je na tom mjestu površina jezika glatka. Jednom prilikom pitala sam doktora opšte prakse šta je u pitanju, dobila sam odgovor da je najvjerovatnije proširenje krvnog suda. Šta je zapravo u pitanju, zbog čega nastaje i kako se otklanja. Unaprijed zahvalna.

Poštovana, Samo na osnovu vašeg opisa nemoguće je odgovoriti na vaše pitanje.

Obratite se nadležnom otorinolaringologu koji će na osnovu pregleda moći da vam odgovori na vaša pitanja i jedino tako moći da utvrdi o čemu se zapravo radi. Pozdrav.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

ISTRAŽIVANJA

Večernja užina ne goji

Uprkos uvriježenom mišljenju, obrok pojeden kasno uveče može otjerati višak kilograma! Rezultati više istraživanja pokazali su da “večernje užine” mogu čak ubrzati metabolizam i učiniti da osećaj sitosti između obroka sljedećeg dana bude veći.

Ograničenja, ipak, postoje, a više koristi imaju muškarci.

Kasnija konzumacija hrane ne mora izazivati gomilanje viška masnoća! Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju da od noćnog druženja sa frižiderom čak možemo imati koristi.

Večernji obrok da, ali ne može se jesti bilo šta i u velikim količinama. Holandski stručnjaci utvrdili su da kazein, najdominatniji protein iz mlijeka, poslije večernjeg treninga, a unijet najmanje 30 minuta prije odlaska na počinak podstiče sintezu proteina kod muškaraca.

Svoje zaključke holandski tim obrazložio je u žurnalu

Medicine & Science in Sports & Exercise.

Studija sprovedena na Državnom univerzitetu Floride pokazala je da će pripadnici jačeg pola imati brži metabolizam sledećeg jutra ako pojedu skromnu užinu u poređenju sa onima koji na spavanje odu bez kasne večere.

Taj mini-obrok mora da se sastoji isključivo ili od proteina ili ugljenih hidrata i ne bi trebalo da ima više od 150 kalorija.

Ako se odvažite i gricnete nešto prije spavanja, manje ćete biti gladni kada se budete probudili, ali i učiniti da osjećaj sitosti između obroka tokom dana bude veći.

U ovom slučaju, tvrde članovi stručnog tima sa Floride, ne morate paziti na izbor hrane, ali je pametnije da proteina bude više kako bi mišići “rasli”.

Ukoliko želite da se otarasite viška masnih naslaga, idealan način da se zasitite na kraju dana je da pojedete činiju žitarica.

Restriktivne dijete nijesu zdrave Analiza kose otkriva stres Analiza samo jedne dlake kose može da dokaže prisutnost hormona stresa koji povećava rizik za bolesti srca i moždani udar, tvrde holandski naučnici.

Istraživači Medicinskog centra Erasmus dodaju da analiza kose omogućuje praćenje prisutnosti hormona kortizola u proteklih nekoliko mjeseci.

Stručni časopis “Journal of Clinical Endocrinology & Metabo-

lism” piše da je analizom krvi moguće otkriti prisutnost kortizola samo u trenutku uzimanja uzorka.

U novoj studiji su korišćeni uzorci kose dugi oko tri centimetra koji su prikupljeni od 283 ispitanika uzrasta od 65 do 85 godina.

Povišen nivo kortizola je uz bolesti srca i moždani udar bio povezan i s dijabetesom.

BOSILJAK

Jeste li se zapitali koliko je zdravo slijediti razne restriktivne dijete koje nam svakodnevno preporučuju razni gurui zdrave prehrane? Koje su prednosti i nedostaci restriktivnih dijeta?

Master Clense ili Limun detoksikujuća dijeta, Dijeta za detoksikaciju jetre, “12 kilograma u 21 dan”, Bolnička dijeta - zvuči li vam poznato?

Stiglo je proljeće i mnogi od nas žele zablistati do ljeta i izgubiti sve kilograme koje smo brižljivo sakupili preko zime ili ih pak skupljali godinama, i to - sada i odmah.

Ako vam je uz to još obećano čišćenje organizma, pitamo se ima li ko srećniji od vas?

No, kako u svemu u životu, tako i u prehrani – ekstremi su opasni!

Nekoliko dana prehrane svježim voćem i povrćem napuniće vaš organizam antioksidansima koji će vas štititi od spoljašnjih uticaja i učiniti dobro vašim organima, ali sedmice provedene samo na vodenoj dijeti ili u gladovanju teš-

ko mogu učiniti dobro organizmu.

Brojni ljekari i nutricionisti protive se takvim dijetama jer su kalorijski restriktivne, pri čemu naš organizam pati. Za dnevno funkcionisanje vitalnih organa potrebna je određena količina energije i ako je tijelu uskratimo - može doći do raznih zdravstvenih problema. Takođe, ispijanjem previše tekućine možemo poremetiti osjetljivu ravnotežu elektrolita u organizmu, što može dovesti do gastrointestinalnih poremećaja, vrtoglavice, glavobolje, umora, iritabilnosti i dehidracije.

Budući da s proljećem stiže i mnogo ukusnog i zdravog voća i povrća, uvrstite ga u prehranu i izbacite svu prerađenu hranu iz nje. Mršajte pametno, krećite se i smanjite lagano unos kalorija zadovoljavajući sve potrebe organizma za makro i mikronutrijentima - vaša jetra, limfni čvorovi i crijeva će vam biti zahvalni. A vi ćete bolje izgledati i bolje se osjećati.

Veoma dobar za zdravlje Već nekoliko hiljada godina koriste se ljekovita svojstva bosiljka. Zbog korisnih sastojaka upotrebljavaju se stablo, grančice, listovi i cvjetovi.

Kralj bašte bogat je ljekovitim sastojcima i supstancama poput biljnih vlakana, glikozida, eteričnih ulja, kamfora, metilkavikola, mineralnih soli, saponina, tinol-lineola, cineola. Upotrijebljen kao začin, bosiljak daje ukus jelu, poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja.

Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krompira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. Neizostavan je u mediteranskoj kuhinji za pripremanje preliva, a najbolji je u timu sa paradajzom.

Ljekovitost bosiljka posebno dolazi do izražaja pri suzbijanju akni, kod liječenja anksioznosti, astme, bolesti bešike i mokraćnih puteva, bolesti jetre, bolova u mi-

šićima, migrene, gnojnih čireva, bolova u želucu, depresije, dijareje, ekcema, menstrualnih problema, prehlade i gripa, problema sa cirkulacijom, raznih infekcija. Bosiljak djeluje kao sedativ, može da umanji bolove, a dobar je i protiv grčeva.

Zbog sedativnog dejstva ne preporučuje se trudnicama u početku trudnoće ni bebama.

36 Žena

PETAK, 3. 5. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Voćni jogurt

SASTOJCI:

SAVJETI ZA DOMAĆICE

Mali, ali važni trikovi u kuhinji

Desert

1 kg spanaća 300 g šunke 6 jaja 6 kašika brašna 2 pavlake biber ulje so

Brze lazanje

Od 1l vode odvojiti 1 čašu i u njoj rastopiti 2 pudinga od vanile. U preostalu količinu vode izbrojati 15 kašika šećera i staviti na vatru, kada proključa zakuvati u njoj puding. Ostaviti da se prohladi. Kada je puding skoro već ohlađen, u njega umiješati, mikserom, 1l jogurta. Kada je masa od jogurta i pudinga sjedinjena, umiješati 300 g voća po želji, najbolje su maline, jagode, kupine...

SASTOJCI:

Prenosimo vam neke tajne iskusnih domaćica koje su neophodne kako bi vam život u kulinarskom carstvu bio lakši, ali i ljepši.

ZAMRZNITE LUK Malo toga možete da uradite da biste poštedjeli sebe, ukućane i komšije neprijatnog mirisa dinstanog luka. Ono što možete da uradite je da jednom nedjeljno ili rjeđe izdinstate veću količinu crnog luka, a potom ga zamrznete. Za svako naredno kuvanje samo odvojte kašikom i koristite ga normalno.

LISNATO TIJESTO Ako vam lisnato tijesto preostane nakon upotrebe, ostatke ne bacajte. Zamijesite manje komade, a u posudi umutite jaje. Premažite tijesto i pospite rendanim sirom. Pecite u rerni na temperaturi od 200 stepeni oko 10 minuta. Ovo posluženje možete servirati i toplo i hladno.

KOCKICE LEDA S VOĆEM Kockice leda za aperitiv biće ljepše i ukusnije ako u vodu, u posudu

za led, stavite tanko izrezane kore limuna ili pomorandže, višnje ili bobice grožđa.

SVJEŽE BANANE Da banane u voćnoj salati ne bi pocrnjele, poprskajte ih limunovim sokom i pospite prah šećerom.

SVJEŽ KUVANI KROMPIR Ako vam je preostala veća količina kuvanog krompira, uz malo volje možete imati ukusan dodatak uz novi ručak. Prelijte ga slanom, kipućom vodom i pustite da provri, zatim vodu ocijedite. Na taj način, za samo nekoliko minuta, krompir možete poslužiti kao da je svježe skuvan, uz glavno jelo. ŠEĆER − PRIRODNI KONZERVANS Jagode, maline, kajsije, breskve i ostalo voće koje ostavljate u zamrzivač uvijek pakujte u posude i svaki red voća dobro pospite šećerom. Šećer ne dozvoljava mrazu da prodre u njega i oduzme mu prirodan ukus.

RECEPT POZNATIH

Zeleni rolat Obariti spanać u slanoj vodi, ocijediti i sitno isjeckati. Žumanca umutiti sa četiri kašike ulja i pomiješati sa spanaćem. Posoliti i pobiberiti po ukusu. Zatim dodati brašno i sjediniti masu. Ulupati šlag od bjelanaca i lagano ga umiješati u masu od spanaća. Sipati masu u podmazan pleh i peći oko 15 minuta u zagrijanoj rerni na 200 stepeni. Zatim izvaditi koru, staviti je na vlažnu krpu i uviti u rolat. Šunku sitno isjeckati i pomiješati sa čašom pavlake. Začiniti po ukusu. Koru pažljivo odmotati, namazati masom od šunke i ponovo urolati. Rolat premazati pavlakom i garnirati po želji.

Umjesto nadjeva od šunke može da se napravi nadjev od sira.

Veoma je lijepo u kombinaciji sa spanaćem, a izgleda dekorativno.

500 g rezanaca 600 g mljeveno g mesa 120 g kačkavalja 1 l mlijeka 100 g maslaca 2 žumanceta senf mješavina zači na od povrća 150 ml pavlake 5 kašika brašna origano

Bolonjeze sos: na malo ulja prodinstati meso uz dolivanje vode dok meso ne omekša. Dodati kečap, mješavinu začina od povrća, origano i biber i promiješati. Postepeno dolivati mlijeko i miješati dok se sos ne zgusne. Skloniti sa ringle pa dodati senf, žumanca i mješavinu začina od povrća. Rezanca skuvati u slanoj vodi i procijediti. U nauljenu vatrostalnu posudu stavljati red rezanaca, preko nanijeti bolonjeze sos, bešamel sos i malo rendanog kačkavalja.

Isti postupak ponavljati dok sav materijal ne bude utrošen. Na posljednjem sloju, preko bešamel sosa, preliti umućenu pavlaku a preko posuti rendanim kačkavaljem.

SASTOJCI:

1 l vode 2 pudinga od va nile 15 kašika šećera 1 l jogurta 300 gr voća po želji

KORISNO

Zapečena riža

Namirnice zbog kojih izgledate starije

Izvršna direktorica MM Production Montenegro, a svima dobro poznato lice Milena Đergović za danas preporučuje jedno ukusno i slasno glavno jelo koje može biti i vaš izbor za današnji ručak. “Zapečena riža sa piletinom će se svima sigurno dopasti”, kroz smijeh je rekla Milena.

Uživajte.

Sastojci: integralna riža nekoliko paprika (crvene i bijele) luk paradajz šargarepa pečurke (po želji) tikvice (po želji) 100 gr pavlake kačkavalj 300 gr pilećeg bijelog mesa Priprema: Integralnu rižu iskuvati posebno. U drugi tiganj ispržiti paprike, luk, paradajz, šargarepu, kao i pečurke i tikvice ukoliko volite takvu kombinaciju. Sve to prodinstajte dobro. Zapršku koristiti kao supu kako bi se u njoj kuvala riža. Sve spojiti i ostaviti da se krčka na blažoj vatri. U treći tiganj ispržiti pileće bijelo

Ovo je spisak 11 namirnica koje vas postaraju ako ih često koristite i koje treba da izbjegavate ako želite da ostarite dostojanstveno.

1. Šećer Suvišni šećer u organizmu se vezuje za kolagen, zbog čega koža izgleda opušteno i nefleksibilno. Gubljenje te elastične otpornosti mlade kože stvara duboke bore i čini da izgledate starije.

2. Trans masti Trans masti zapušavaju i ukrućuju arterije i manje krvne sudove, što doprinosi tome da i koža izgleda starije.

3. So So dehidrira tijelo, zbog čega izgledate umorno i iscrpljeno.

Sem toga, pretjerana so doprinosi bolestima bubrega, visokom krvnom pritisku i ometa metabolizam kostiju.

4. Kafa Kafa i proizvodi sa kofeinom isto dehidriraju tijelo, zbog čega izgledate umorno i iscrpljeno.

5. Slatkiši Šećer u slatkišima izaziva upale u tijelu i može da učini da vaša koža izgleda izborano i staro.

6. Vještački zaslađivači Vještački zaslađivači, kao što je aspartam, povezani su sa gla-

meso, a potom i njega sjediniti sa rižom i povrćem i u sve to dodati još pavlake i obložiti kačkavaljem. Nakon toga sve peći u rerni na 200 stepeni oko 10 minuta.

B.Š.

voboljama i bolovima u zglobovima i mogu da izazovu žudnju za slatkišima.

7. Alkohol Previše alkohola dehidrira tijelo i izaziva bore, gubitak kolagena, crvenilo i nadutost.

8. Energetska pića Energetska pića oštećuju zubnu gleđ osam puta više od gaziranih pića. Ova erozija čini da vaši zubi izgledaju žuto i nezdravo.

9. Ugljeni hidrati Pretjerana konzumacija ugljenih hidrata može da ošteti kolagen i vlakna u vašoj koži.

10. Pržena hrana Pržena hrana doprinosi uništavanju kolagena u koži, zbog čega ona izgleda izborano i istrošeno.

11. Gazirano piće Kao sok pun šećera, gazirana pića dehidriraju telo, zbog čega ono postaje umorno.

37

PETAK, 3. 5. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

INekretnine

AS NEKRETNINE

Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka ”Vektra”možete nam IZDAVANJE -T.Put ‘‘kalezić’’, 50m2/ I, 41.000 e Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 ili PRODAJA pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME pozvati na tel: +382 77 300 104 - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan IZDAVANJE:

Za KUĆE/STANOVI P

Kuća-poslovni prostor 103m2, stambenog prostora, 103m2 plus visoko potkrovlje. Registrovan prilaz sa magistrale čitavom širinom, pogodna za servis i trgovinu, između dvije pumpe, Danilovgrad, hitno i veoma povoljno. Tel.069/029-941

- Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.

-HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ.

-DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 300 PRAZAN

-UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX

020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! asnekretnine@t-com.me

23417

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

PRODAJA

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg.

Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

IZDAVANJE

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

Izdajem dvosoban komforan namješten stan i jednosoban prazan kod hotela Keto.

Tel.069/074-279

23418

Budva - Maini. Povoljno prodajem plac 253m2. Moguća kompenzacija. Tel.067/925-2869

23461

23426

Izdajem jednosoban stan p=40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka Stari aerodrom. Mogućnost polunamješten. Podgorica.

Tel.069/027-105

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 23433

Prodajem kuću 147m2, sa placem od 5.000m2, Donji Kokoti.

Tel.067/877-866

23469

Izdajem povoljno jednosoban nenamješten stan, Dalmatinska - kod Lide 5. Podgorica.

Tel.069/678-666

23443

Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima.

Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1.

Tel.068/839-686

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

23407

Beograd, Vračar prodajem jednosoban stan 53 m2, namješten, odmah useljiv, ekstra, novogradnja. Tel.0038269/325340, 067/609-141

www.asnekretninepg.com

23486

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodrumu i prodajem kuću na Karabuškom polju - Tuzi. Povoljno. Tel.068/492-928, 069/569-566 23489

VOZILA/AUTO DJELOVI

POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Prodajem magacin 900m2 plus kancelarija 100m2 na asfaltnoj površini 3.500m2. Tel.067/643397 23477

Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, autobuska stanica, jedinstvena i rijetka prilika. Tel.068/317-852 i 069/042-227 23490

I

Izdajem poslovni prostor p=65m2, prizemlje, sa dva ulaza, djeljiv za dvije djelatnosti.

Orijentacija na Bulevar M.Bakića 120, preko puta autobuske, Podgorica. Tel.069/027-105 23470

23444

Prodajem kuću 105m2 + podrum 15m2 na placu od 400m2.

Vrela ribnička, Podgorica.

Tel.069/855-747 23479

Hitno prodajem dobar trosoban stan (100m2) u Nikšiću preko puta bolnice.

Ugrađena PVC eloksirana, klimatizovan, na 1. spratu. 58.000 eura! Tel.068/108-000 23485

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 23400

Izdajem dva dvosobna namještena stana u Zagoriču kod škole.

Tel.067/275-286 23402

P

Izdajem luks namješten stan 33m2 u strogom centru Podgorice, može i kancelarija i stanovanje, za poslovne ljude, sam(i)ce, cijena 260 eura.

Tel.067/330-010 23424

Izdajem manji namješten jednosoban stan kod Doma Vojske u stambenoj zgradi.

Tel.067/643-250 23431

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

23437

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 23438

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

23435

Z

Mijenjam trosobni stan za manji uz doplatu. Tel.069/391-790 23482

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 23434

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

23441

Izdajem u Spužu 2 magacina po 400m2. Tel.069/391-492, 020/272-405 23472

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 069 997-992

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Ford picap 1.8D, 1997.g, dobro stanje. 1.700e. Tel.067/501-209 23409

Prodajem golf 4, 2001.g, benz, 4 vrata, 1.6. Odličan, pg tablice, registrovan, oprema. 2.800. Hitno i fiksno.

Tel.069/660-227 23422

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 23429

38

PETAK, 3. 5. 2013.

MALI OGLASI

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, uraÄ‘en veliki servis, nove gume... OdliÄ?an.

Tel.067/265-605 23430

Prodajem ford eskort CLX, 91. god.

Nije u voznom stanju, manji kvar.

Neregistrovan, solidno oÄ?uvan.

Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 23442

Kupite polovno vozilo iz NjemaÄ?ke, sa original kilometraĹžom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru.

Tel.067/277-444. www.pg-garage.me 23460

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i voĹžen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133886 23432

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 23458

Besplatno registrujemo i vodimo skupĹĄtine stanara, uz dogovor oko odrĹžavanja ili samo Ä?iťćenja vaĹĄe zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. ViĹĄe na www. artgloria.me Tel.067/631-328

23425

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeva-Ä?iťćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-buĹĄenje betona, pikamer, vibro Ĺžaba, prevoz.

Tel.069/297-222 23463

Hidroizolacija betonskih ploÄ?a, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. PorodiÄ?na tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

23468

Iskusan profesionalni majstor radi krovne konstrukcije, brodski pod i ostale zidarske i tesarske radnje.

Tel.068/253-348 23476

GRAÄ?EVINSKI MATERI JAL Prevoz-prodaja ĹĄljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3.

Najpovoljnije! Tel.069/080-925 23465

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrŞe. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 23413

Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl, obavlja praćenja, obezbjeđenja... profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite. Tel.067/9272006 23414

Povoljno... Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naĹĄe raÄ?unovodstvene usluge. Povoljne cijene raÄ?unovodstvenih usluga. Tel.069/613-817 23419

23467

Na prodaju lap topovi od 120 do 200e. Servis i otkup lap top i desktop raÄ?unra po najboljim cijenana. Dostava na teritoriji Crne Gore. Tel.063/236-311 23483

23459

Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 23462

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otÄ?epljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644494 23466

GRAÄ?EVINSKE USLUGE Povoljno i kvalitetno zidanje, ĹĄalovanje, malterisanje, ograde, trotoari, renoviranje kuća i krovova. Podgorica. Tel.067/368-999

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obiÄ?ne, inverteri, multi. Prodaja, montaĹža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 23474

PeÄ?ati, ĹĄtambilji, automati, dostava Budva i Boka Kotorska.

Tel.067/374-992 23478

ElektriÄ?ar, izrada i popravka elektriÄ?nih instalacija.

Tel.069/683-205 23487

POSAO TraŞim posao u noćnoj smjemi.

(Radim za dnevnicu) Podgorica.

Tel.067/581-394 23416

Potrebna Ĺžena za Ä?uvanje djeteta. Tel.067/492-611 23423

Potreban serviser za mobilne telefone.

Tel.067/912-0490 23439

Ozbiljna Ĺžena Ä?uvala bi bebu, dijete predĹĄkolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom.

Tel.069/412-009 23471

AD ΄Higijena΄ Podgorica, potreban kotlar - rukovaoc parnog postrojenja u toku sezone.

Tel.020/272-405 23473

Caffe pizzeria ΄Ibon΄ NikĹĄić, potrebni: ĹĄanker, konobar, kuvar (italijanska kuhinja) i poslastiÄ?ar. Potrebno radno iskustvo!

Tel.040/212-026. E-mail:ibon@tcom.me 23480

APARATI/OPREMA Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obiÄ?ne, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija.

Najpovoljnije!

Tel.067/501-209, 068/501-209

LIÄŒNO Momak slobodan Ĺželio bi upoznati slobodnu curu za druĹženje i neĹĄto viĹĄe do 30g. Iz Podgorice.

Tel.069/558-529 23481

RAZNO Lijek ΄stretan΄ - porodiÄ?na tradicija lijeÄ?i: Sve vrste koĹžnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice.

Unutraťnja oboljenja: bronhitis, eťerihiju koli, beťiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 23401

Prodajem ili izdajem top-vjenÄ?anicu iz kolekcije Davids Bridal.

Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 23415

Prodajem 12.000 kubika kvalitetne plodne zemlje, a postoji i mogućnost otvaranja zajedniÄ?ke deponije. Tel.068/317-210 23421

Savjeti i analiza sa tarotom, runama, angel ploÄ?om i psihomatricom. Tel.069/946-041 23428

Prodajem Scholl Ĺženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 23436

Invalidska kolica manuelna sa svim podeĹĄavanjima (naslona leÄ‘a, glave, ruku, nogu, visine, duĹžine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. DuĹĄek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuÄ?e za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 23440

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 23464

Bato-Bosanac pomoću gledanja u ĹĄolju sa sigurnoťću otkriva vaĹĄe juÄ?e, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 23484

Valjak za peglanje njemaÄ?ki bos kratko koriťćen kao nov, hitno, povoljno. Tel.069/420-435 23488

23412

DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 3. 5. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

40

TV PROGRAM FILM

06:05 06:50 07:35 07:50 08:10 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:45 15:10 15:20 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 21:15 23:00 01:00 01:30

Serija:Odbačena/r Serija:Tračara/r Exkluziv/r Exploziv Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muškarca/r Film:Hristovo rođenje Serija:Prijatelji Veliki Brat VIP Serija:Tračara/r Dođi na večeru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Odbačena Serija:Tračara Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Veliki Brat VIP Dnevni pregled/Izbacivanje Veliki brat VIP Exkluziv/r

PRVA Serija:Tračara 20.30

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.06 Univerzum-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija:Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija :Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.35 Muzika 14.05 Serija:Hejven/r 15.30 Dnevnik 1 16.06 Strani dok. program 17.00 Crna Gora uživo 18.05 Serija:Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 20.05 Robin hud 21.15 Serija:Ncis la 22.00 Dnevnik 3 22.30 Argument 23.00 Serija :Hejven 00.00 Vijesti 00.05 Meridijani 00.20 Robin Hud/r

RTCG 1 Serija:NCIS LA 21.15

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma-uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma- uživo 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija:Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma-pregled dana 21:15 Serija:Eskobar 22:00 Grand show 23:30 Teen pleme 23:40 Farma- žurka 01:15 Preljubnici 02:15 City

PINK Serija:Eskobar 21.15

06:45 09:05 10:00 10:07 11:00 11:07 12:00 13:07 14:00 14:07 14:10 14:50 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 01:10

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Vijesti u 2 Julijina kuhinja Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija:Titanik Vijesti u 10 Sport Serija:Premijerka Film:Posljednja kolonija Extra lifestyle

VIJESTI Ruža vjetrova 17.05

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Konzilijum/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Dok. serija 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Živa istina 01:30 Forum/r 02:00 Divlja ljepota

ATLAS Živa istina 21.00

TV PREPORUKA LARIN IZBOR Vijesti 19.10

08.30 10.05 12.00 12.30 13.40

“Larin izbor” je napeta ljubavna priča koja mora prebroditi brojne prepreke. Ovo je priča o izboru jedne žene između dva muškarca, izboru između karijere i porodice, te odanosti i bitke za preživljavanjem. Serija je snimana na vanjskim lokacijama duž dalmatinske obale što dodatno doprinosi romantičnoj atmosferi. Glavne likove Laru i Jašu razdvoji more kada Jaša mora otići na dalek put, ostavljajući Laru na milost i nemilost svoje zle majke. Lara je zatočena u, za nju, stranom elitnom svijetu dalmatinske aristokratije.

15.45 16.10 17.00 18.05 19.30 20.15 22.00 22.30 23.10

Serija:Trkačka groznica/r Serija:Šerif Vijesti Vaterpolo: Primorac – Budva/r Fudbal - Liga Evrope: Čelsi – Bazel/Fenerbahče – Benfika/r NVO sektor/r Serija:Život velikog grizlija Serija:Izlog strasti Serija:Mjesto zločina/r19.00 Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Sav taj sport Serija:Nježne godine Serija:Medium Film: Poslednji dželat

RTCG 2 Život velikog grizlija 16.10

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:30 Info tip 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Zabavni Magazin 16.00

08:30 10:05 10:45 11:15 12:00 13:00 14:30 15:30 17:30 18:30 19:10 20:00 20:30 21:00 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Trag, dok. zabavni program Zdravo jutro Hrana i vino Farma Dejan Tadić – Finansijsko tržište Na točkovima Astro num caffe Hrana i vino Tivatski horizonti Mbc dnevnik Loto Trag, zabavno dok. emisija Tajne i ljepote Kine Na točkovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Film: “Volim te najviše na svetu” 10.45 Gastronomad 11.00 Zbogom drugovi 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 -Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Do usijanja” 13.15 Evronet 13.20 Drama: Svet 14.21 Zadnja kuća Srbija 15.00 Ovo je Srbija 15.46 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima -19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 20.55 Film: “Polje snova” -22.40 Vesti 22.45 Suđenje Iusu 23.50 Film: “Poslednje Hristovo iskušenje” RTS 2 08.54 Nauči me da... 09.07 (Ne)obično o biljkama 09.23 Ars praktika 09.50 Verski kalendar 10.00 Moj ljubimac 10.30 Mesto za nas 10.55 Skadarlija 11.25 Obrazovni program 12.00 Hor Melodi 12.30 Metropolis 13.00 Trezor 14.00 Zujalica 14.27 Nauči me da...

14.40 Neobično o biljkama 14.57 Antisemitizam: Holokaust u Bugarskoj

okupacionoj zoni 15.55 Eko recept 16.25 Putokazi vere 16.45 Serija. “Heroji” 17.40 Lov i ribolov 18.10 Pregled Lige Evrope 19.00 Dokumentarni film 19.42 Eko karavan 20.00 Stranac u Srbiji 20.30 Crkva u Sečoj reci 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Kontekst 21 22.20 Tumačenje molitve Oče naš 22.50 Sveta Anastazija Uzoreštelnica HRT 1 10.10 Dokumentarni film 11.15 Preuredi i prodaj 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 5.55 Serija: “Kralj vinograda” 16.45 Hrvatska uživo 17.50 Putevi evropskih fondova 18.10 Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Kviz 20.45 Film: “Rat za gradonačelnika” 22.35 Serija: “Kenedijevi” 22.55 Vesti iz kulture 23.25 Dnevnik 00.05 Film: “Zona Zamfirova” 01.40 Film: “Karta u jednom pravcu do Mombase” HRT 2 08.45 Pseća ophodnja 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film 13.20 Film: “Karta u jednom pravcu do Momba-

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 IT Networking /r.

11:30 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok.Program 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 17:30 Dok. program /r.

19:30 IT Networking 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Auto Shop 22:30 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop 21.30

DANAS U GRADU se” 14.45 Serija: “Degrasi” 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.18 Serija: “Novi klinci s Beverli Hilsa” 18.00 Briljantin 19.00 Mala TV 19.29 Dokumentarni film 20.00 Remek delo ili zlodelo 21.05 Serija: “Dauntaun Ebi” 21.55 Knjiga ili život 22.25 Opera boks 23.00 Serija: “Inspektor Džordž Džentli” 00.35 Peti dan HBO 12.40 Film: “Štrumpfovi” 14.20 Film: “Najlepši pas na izložbi” 15.50 Film: “Monte Karlo” 17.35 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.00 Film: “Hugo” 20.05 Serija: “Kalifornikacija”-20.35 Serija: “Potpredsednica” 21.05 Serija: “Spartak - Rat prokletih” 22.10 Serija: “Igra prestola” 23.10 Film: “Poslednji preživeli” FOX LIFE 13.50 Venčanja iz bajki 14.45 Serija: “Doba ljubavi” 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija. “Ali Mekbil” 17.05 -Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu Majku” 18.05 Serija: “Srećni završeci” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Ružna Beti” 20.00 Serija. “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Projekat Modna pista” 21.55 Majke plesača 22.55-Serija: “Privatna praksa”

23.55 Serija: “Ružna Beti” 00.45 Venčanja iz bajki SPORT KLUB 11.40 Magazin Evrolige 13.10 Moto GP Herez - Trening 2, Moto 3, prenos 16.00 Liga 2 plej of, polufinale 17.50 NBA Action 18.30 Košarka: Riga - Astana, prenos 20.15 Premijer liga, vesti 20.45 Liga 1 plej of, prenos polufinala 22.30 Najava Premijer lige 23.00 Najava španske lige 23.30 Svet fudbala 00.00 Tenis: ATP Minhen, četvrtfinale

ARENA SPORT 09.00 Košarka: Crvena zvezda - Radnički, polufinale 1 11.00 Fudbal: Katanija - Palermo 12.45 Fudbal: Fenerbahče - Benfika 14.30 Fudbal, Kopa Libertadores 16.30 Fudbal: Bazel Čelzi 18.30 Košarka, AVA liga, studio 19.00 Fudbal, Najk najava kola, studio 19.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 20.00 Fudbal, francuska liga, studio 20.30 Fudbal: Lil - Sošo 22.30 Košarka, ABA liga, studio 23.00 Fudbal, pregled Lige Evrope 23.30 Boks, Kotv, magazin 00.00 Poker 01.00 Fudbal: Bajern – Barselona

CINEPLEXX

Iron man 3 3D 12:40; 15:20; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 12:20; 14:20; 16:20; Utočište 15:30; Zambezia3D 15:00; Zambezia- digital 11:00; Džek, ubica divova 3D 12:50; Kruds 3D 12:00; 14:10; 16:10; Kruds 11:30; 13:20; OZ-Veliki i moćni 11:40; 14:30; Zvončica 3D 11:20;

Priprema: Zagrijte rernu na najjače. Umutite tri bjelanceta sa tri kašike šećera. Dodajte polako jedno po jedno žumace i kakao. Posebno pomiješajte tri kašike oraha i dvije kašike brašna, pa i to dodajte u mu-

hladi dodajte pjenasto umućen margarin.Ispečenu koru za rolat stavite u vlažnu krpu, nafilujte ga polovinom krema, urolajte, pa rolat premažite drugom polovinom fila. Možete ga posuti zrncima kafe ili mljevenom kafom.

Male radosti svaki dan

ćena jaja. Lagano pomiješajte, sipajte u podmazan pleh i pecite kratko na najjačoj temperaturi, a potom smanjite na 250 stepeni.Umutite jedno žumance sa šećerom. Dodajte dvije šoljice jake crne kafe (bez soca) i to skuvajte na pari. Kad se fil pro-

Potrebno je: za koru: 3 jajeta kašičica kakaa 3 kašike oraha 2 kašike brašna 3 kašike šećera

za fil: 250 g šećera 1 žumance 2 šoljice jake Skuvane kafe 250 g margarina

Torta sa kafom

Priprema: Izmutiti jaja i šećer. Dodati mlijeko i ulje te brašno pomiješano s praškom za pecivo i vanilin šećerom. Breskve oprati, posušiti i narezati na kockice. Ananas očistiti i narezati takođe na kockice. Voće umiješati u tijesto i sve zajedno izliti u nauljen i nabrašnjen lim za pečenje. Peći oko 30 minuta na 200°C. Ohladiti, narezati na kocke i posipati šećerom u prahu. Pavlaku istući u šlag i poslužiti uz kolač.

Prosti voćni kolač Sastojci: 30 dkg brašna 20 dkg šećera 1,5 dl mlijeka 1,5 dl ulja 1 Prašak za Pecivo 1 vanilin šećer 3 jaja 30 dkg ananaSa 30 dkg breSkvi šećer u Prahu za PoSiPanje 1,5 dl Slatke Pavlake

Prosti voćni kolač 27 korisnih recepata

Torta ledeni vjetar

Anita Popović

Kuvaju poznati :

Pobjeda života

Vaskrs:

Vaskršnji kUVar

Jagnjeći rolat

pokLon UZ DneVne noVine

SaStojci: Za podlogu umjeSto kore koriStiti kekS Za poSipanje: kompot od viSanja tegla 750ml 2 kaSike guStina 5-6 kaSika Secera ocijediti viSnje iZ kompota, pa u onu vodu od kompota dodati Secer i kad provri dodati guStin. kuvati uZ Stalno mijeSanje dok Se ne dobije fina glatka maSa. kad je kuvano dodati viSnje i koriStiti Za poSipanje S tim da ne doZvolite da Se potpuno ohladi. krema: 1 l mlijeka 250 g Secera 3 želatina (10 g) 1 l tečnog šlaga

U mlijeko staviti šećer i pustiti da provri, za to vrijeme rastopiti želatin po upustvu sa kesice. Kad je mlijeko provrilo sasuti želatin i jos malo mijesati (ne da vri). Skinuti i ohladiti prvo na sobnoj temepratupi, a zatim staviti u frižider i pustiti da se želatin stvrdne, vremenski odprilike 2-3 sata. Kad se želatin stvrdne, posebno izmiksati slatku pavlaku i dodati smjesu sa zelatinom, pa miksati još jedno 15 minuta.

Podijeliti smjesu na tri jednaka dijela. U šperpu koju ste oblžzili pvc folijom ili kalup za torte ređati bijelu masu i dodati jedan dio posipa koji ste isto podijelili na tri dijela, i tako do kraja raditi. Na vrh torte ako je u pitanju šerpa staviti petit keks, a ako je kalup onda na dno. Ostavite u frizider najbolje je da prenoci, ali ako vam se žuri moze se izvaditi i nakom 3-4 sata. Izvadite tortu iz kalupa i ukrasite po želji .

Torta sa višnjama

Ofarbana kuvana jaja zauzimaju posebno mjesto na uskršnjoj trpezi I jedna je od najvažnijih obaveza svakog domaćinstva. Ipak, to nije baš jednostavno, kvalitetno, uraditi.

Napukle ljuske, boja na bjelancu, zelenkasto žumance, ili miris sumpora, često pokvare zadovoljstvo domaćica.

Pravi recept za uspješno kuvanje jaja otkrila nam je Anita Popović.

“Pažljivo kuvanje i tajne za pripremu tvrdo kuvanih jaja mogu vam pomoći da izbjegnete sve neželjene pojave. U vezi sa farbanjem jaja važi pravilo kupovine manje svježih jaja. Kada su stara nekoliko dana, jaja se lakše kuvaju i čiste. Ako pronađete samo svježa jaja, ne zaboravite da dodate pola kafene kašičice sode bikarbone u vodu za kuvanje. Jaja koja su na sobnoj temperaturi sat vremena "čekala" kuvanje, neće popucati tokom barenja. Ne ostavljajte jaja van frižidera više od dva sata da se ne bi pokvarila”, ka-

že Anita Popović.

Ona kaže da jaja treba staviti u posudu u koju ste prethodno sipali hladnu vodu.

“Ne stavljajte previše jaja da se ne bi sudarala tokom kuvanja. Neka voda polako provri.

Ako želite da uštedite vrijeme, kuvajte u više posuda istovremeno. Nakon što voda prokuva, postepeno smanjujte temperaturu, zatim skroz isključite ringlu i poklopite šerpu.

Ostavite jaja oko deset minuta da se kuvaju u toploj vodi. Tako ćete izbjeći mogućnost da ih prekuvate”, naglašava Anita.

Koristite rupičastu kašiku da biste preneli jaja u posudu odgovarajuće veličine, napunjenu hladnom vodom. Nakon što ofarbate jaja, tokom prazničnih dana vjerovatno ćete se takmičiti sa ukućanima u kucanju jajima. "Takmičarsko lupkanje" će pomoći da lakše oljuštite jaja.

“Ako ne farbate sva skuvana jaja, prije ljuštenja ih "lupnite" o sto, ili tanjir i stavite u

Anita Popović

Tajna kvaliTeTnog kuvanja jaja

posudu napunjenu vodom par minuta prije čišćenja. Voda će osloboditi ljusku i lakše ćete očistiti jaje. Tvrdo kuvana jaja, ukrašena ili ne, mogu se čuvati u frižideru najviše nedelju dana”, kaže na kraju Anita Popović.

BOX: Pobjednica Suncanih skala Crnogorska pjevačica Anita Popović, pažnju javnosti privukla je pobjedom na Sunčanim skalama 2010. kada je izvela duetsku pjesmu "Govore mojim glasom anđeli" sa Dadom Topićem. Poslije toga uslijedile su brojne nagrade i gostovanja u zemlji i regionu, da bi 2012. dobila priznanje za najbolji vokal na Crnogorskom oskaru. Anita, koja je nedavno promovisala novi spot za pjesmu "Svoja", radi na novim pjesmama, ali i nastupa širom Crne Gore. Za kuvar Dnenih novina kaže da se solidno snalazi u kuhinji, ali da sebe ne bi mogla da nazove vrsnom kuvaricom. Najbolje sprema ističe kolače, ali voli mediteranski kuhinju.

Od brašna, 20 gr.sšćera,1 žumanceta, trun soli, 4 kašike vode i putera ili margarina zamijesiti glatko tijesto koje se ne lijepi za ruke. Ako je potrebno dodati još malo brašna.

Manji pleh namažite sa margarinom ili puterom i pospite brašnom i stavite koru koju ste razvukli oklagijom na veličinu pleha. Izbosti koru viljuš-

kom na par mjesta i staviti je da se zapeče u zagrijanu rernu desetak minuta na 200 stepeni.

Izvadite koru koja ne treba da se ispeče do kraja i preko kore stavite fil koji ste prethodno napravili : 4 jaja razdvojiti zumanca od belanca. U ta četiri belanca staviti i ono jedno belance koje je ostalo od kore. Žumanca se umute sa 125 grama šecera,

doda se limunov sok i nastrugana kora od limuna. Ova smesa se kuva na pari 5 minuta dok se fil ne zgusne. Kada se žuti fil potpuno ohladi u njega se dodaju umućena 5 bjelanaca sa 2 kašike kristal šećera i to polako, ručno miješajući.

Tu masu sipati preko kore i vratiti u rernu da se zapeče na 180 stepeni.

Limunčino pita

250 gr. brašna, 200 gr.šećera, 125 gr. Putera ili margarina, 1 žumance, mrvica soli i 3-4 kašike vode, 4 jaja, narendana kora od 2 limuna sok od 1,5 limuna.

Potrebno je:

Priprema: U 1 l mlijeka skuvati puding od vanile pa ostaviti da se hladi.

U 600 ml mlijeka skuvati puding od cokolade pa ostaviti da se hladi.

Umutiti pjenasto margarin sa secerom u prahu, podijeliti na dva dijela, pa jedan dio dodati ohladjenom pudingu od vanile, a drugi dio dodati ohladjenom pudingu od cokolade.

Fil sa pudingom od vanile podijeliti na dva dijela pa u jedan staviti suvo grozdje, a u drugi dio staviti eurokrem.

U fil sa cokoladom dodati rendanu cokoladu. Umutiti slag krem sa 400 ml mlijeka pa dodati mljevene bademe. U veci posluzavnik na dno poredjati keks. Preko keksa sipati fil sa suvim grozdjem, pa 1/3 slag krema sa mljevenim bademom. Poredjati drugi red keksa, pa preko njega staviti fil sa eurokremom i drugu trecinu slaga sa bademom. Poredjati i treci red keksa, pa fil sa cokoadom, preko staviti ostatak slag krema sa bademom. Tortu ukrasiti po zelji.

Velika torta sastojci: 300 g keksa 2 l mlijeka 4 Pudinga od vanile 2 Pudinga od cokolade 2 margarina 500 g šlag krema 200 g mjevenog badema 500 g šećera u Prahu 100 g suvo grozđe 100 g eurokrema 100 g rendane čokolade za ukrasavanje: 1/2 l slatke Pavlake arome i boje Po zelji

6 jaja tvrdo obariti, oljuštiti, isjeći na polovine i poređati u tacnu sa presječenom stranom na dnu.Napraviti sos od 2 čaše kisjele pavlake sa čašom struganog rena i malo bibera i soli ako treba. Ohladiti.

Svaku šljivu bez koštica napuniti sa orasima u koje se nastruže malo muskatnog oraščića.

Zatim svaku šljivu uviti u slaninu i peći na zagrijanom teflonskom tiganju dok slanina ne porumeni. Služiti uz bijelo vino.

8 suvih šljiva, 2 kašike mljevenih ili sjeckanih oraha, muskatni oraščić, 8 uskih režnjeva slanine.

Potrebno je:

Frivoline šljive

Jaja u sosu od rena

Svako parče tosta namazati puterom. Na jedno parče tosta bogato poredjati prašku šunku ili pršut i narendan kačavalj. Poklopiti sa drugim parčetom tosta i to onom puterom namazanom stranom.

Blago pritisnuti. Uzeti pleh, staviti pek-papir i naslagati sendviče. Prije toga napraviti bešamel sos i to tako što ćete na malo putera propržiti manju varjaču brašna i dodati mlijeka, da se ukuva gušći bešamel.

U bešamel dodati so, biber, malo aleve paprike zbog boje i narendanog kačkavalja.Sa ovim bešamelom namazati svaki sendvič odozgo.

Kada ste to uradili, stavite u zagrijanu rernu i na 200-250 stepeni zapecite sendviče nekoliko minuta.

tost hljeb, Praška šunka ili Pršut, rendan kačkavalj, Puter, varjačica brašna, mlijeko, so, biber i aleva PaPrika

Potrebno je:

Francuskisendvič

2 žumanca, 1 kesica vanil šećera, 3-4 kašike šećera u prahu, 200 gr mascarponea, 1 dcl slatke pavlake, 1 pomorandža, 2 kašike grand marniea ili nekog likera od pomorandže.

Potrebno je:

Žumanca umutiti sa šećerom i vanil šećerom dok ne posvijetli pa dodati 200 gr sira i umućenu slatku pavlaku. Krem sipati u čaše ili tanjiriće, ukrasiti sa kriškama pomorandže koje karamelizujete u šećeru sa malo putera,. Krem preliti sa likerom i ukrasiti sa čokoladom.

Krem marnie

Od brašna, jajeta, soli i malo mlake vode zamijesiti čvršće tijesto za rezance. Napraviti loptu pa razvući oklagijom u koru debljine oko 2 mm. Razvučenu koru malo prosušiti pa isjeći na šire rezance (oko 1 cm) može i manje.Tako isječene rezance skuvati u dosta vode da se ne slijepe. Kuvane sipati u đevđir, isprati sa hladnom vodom. Sipajte ih u šerpu u kojoj ste zagrijali malo putera i propržite ih kratko. Sklonite sa vatre. Za to vrijeme sa malo mlijeka, otprilike, 1 šoljica od crne kafe, ako ne i malo više prokuvajte mljeveni mak sve dok mlijeko ne ispari sasvim (na tiho). Pošećerite ga po ukusu i dodajte 1 kesicu vanil šećera.

Pomiješajte sa rezancima kada se sve malo prohladi. Orahe zasladite po ukusu, dodajte vanilu i pomiješajte sa rezancima. Možete kupiti i gotove domaće rezance ako nećete da mijesite.

Potrebno je: 500 gr. brašna, 1 jaje, trun soli, malo mlake vode, malo putera, 150 gr. mljevenog maka ili oraha šećer, 1 vanil šećer.

Rezanci sa makom i orasima

Potrebno je:

Šljive oprati u toploj vodi i izvaditi koštice. Osušiti ih. Svaku polutku sa kašicicom ili cijelu šljivu sa špricem puniti filom.

Fil: Izmiješati sir i pavlaku sa dodatkom malo cimeta ili vanile. Ostaviti u frižideru da se ohladi. Ovakvim nadjevom mogu se puniti i suve kajsije kao i sveže.

Potrebno je: 15-20 suvih većih šljiva, 250 gr krem sira, 100 gr kisjele Pavlake, cimet ili vanila.

Suve šljive punjene sirom

Tvrdo skuvana jaja ohladiti i oljuštiti, presjeći na pola i izvaditi žumanca u činiju.

U žumanca dodati ocijeđenu sardinu ili tunjevinu, alevu papriku, senf, sok od limuna, so i biber. Sve umutiti u blenderu ili mikserom.

Sa dobijenom masom puniti jaja, ukrasiti sa peršunovim listom, susamom, suncokretom, kečapom i ostaviti da se ohlade.

5 jaja, konzerva sardina ili tunjevine, malo aleve PaPrike, kašičica senfa, malo limunovog soka, so, biber.

Punjena jaja

U posudu izdrobiti kriške sira viljuškom, dodati 2 cijela jaja i malo mlijeka (pola šoljice), posoliti po ukusu i izmiješati.

Uzimati jednu po jednu 3 kore i svaku poprskati sa malo ulja. Na pocetak zadnje kore s taviti po 2 pune kašike sira duž cijelih kora i uviti u jufku.

Tako uraditi sa svim korama. Ispadne 5 jufki.

Poređati ih u podmazan pleh.

Premazati uljem odozgo i peći na 180-200 stepeni dok ne porumeni.

500 gr tankih kora za Pitu, 700 gr kravljeg sira, 2 jaja, ulje, malo mlijeka, so.

Potrebno je:

Pita sa sirom

Na laganu vatru staviti pavlaku i kada prokuva, umiješati izlomljenu čokoladu za kuvanje. Miješati dok se ne napravi glatka i sjajna smjesa. Maći s vatre i ostaviti da se ohladi i zgusne. Od čvrste smjese vlažnim rukama oblikovati kuglice.

Uvaljati kuglice u čokoladu u prahu, kokosovo brašno, šećer u prahu, mljevene orahe ili bademe. Poslužiti ih u papirnate košarice. Čuvati na hladnom.

Postupak pripreme:

U malo mlake vode stavite grožđe da omekša.

Rastopite maslac na sasvim laganoj vatri i dodajte mu 1 kašiku meda. Krupnije nasjeckajte oguljene lješnike, dodajte ih kukuruznim ili rižinim pahuljicama, zatim dodajte sušene jabuke, dobro ocijeđeno grožđe i na kraju rastopljeni ma-

Sastojci za 12 osoba: 350 g sira ricotta 300 g maslaca 250 g jogurta 90 g kukuruznih ili rižinih pahuljica 60 g meda 50 g lješnika 30 g suvog grožđa 15 g sušenih jabuka 1 jaje 1 neprskani limun orasi

slac s medom.

Maslacem namažite dno kalupa i rasporedite smjesu, pa je pritisnite kašikom kako bi izašao vazduh i smjesa postala čvršća i jednolična. Siru dodajte jaje i preostali med pa miješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Dobijenoj smjesi do-

za oblaganje: kokosovo brašno mljeveni orasi čokolada u prahu šećer u prahu

400g čokolade za kuvanje 3 dl slatke pavlake za šlag

dajte jogurt i rasporediteje na tijesto.

Pećnicu zagrijte na 170°C i pecite kolač 25 minuta. Izvadite ga iz pećnice, ostavite da se skoro sasvim ohladi i tek onda izvadite iz kalupa. Kolač možete ukrasiti polovinama jezgri oraha, pahuljicama i naribanom koricom limuna.

Kolač od sira i muslija

Praline potrebno je:

Ugrijte maslac, meso začinite i propržite ga. Dodajte isitnjenešampinjone,luk i papriku. Zajedno prodinstajte. Stavite zeleni biber,paradajz i vino i dalje dinstajte. Prohladite. Dodajte sir, peršun ipikantno začinite. Iz istanjenog lisnatog tijesta izvadite široku traku kao za rolat.

Odozgo stavite ohlađenu masu, zatim obložite drugom trakom.Krajeve zalijepite žumancetom.

Ukrasite tijesto, namažite žumancetom iu prethodno zagrijanoj pećnici pečite 30 minuta na 200 C. Služite toplo.

150 g jagnjećeg meSa iSječenog na kocke 150 g šampinjona 1kašika maSlaca glavica iSjeckanog luka manja zelena paprika (iSjeckana) 10 zrna zelenog bibera 1 dcl roSe vina 3 kašike paradajza (iSjeckanog na kocke) 80 g tvrdog Sira krupno izrendiSanog - So - biber 1 kašika peršuna 1 žumance 1/2 paketa liSnatog tijeSta

Jagnjeći rolat

Priprema Meso isjeći u komade, oprati i staviti u tepsiju.

Paradajz oprati, oljuštiti, na kockice isjeći i dodati ga mesu. Posoliti, pobiberiti i zaliti rastopljenim puterom pomiješanim s jednom šoljicom (kafena) vode. Staviti u rernu da se peče na 180 °C. Pri kraju pečenja (negdje oko 10 min) krenuti s pripremom tjestenine. U litar vruće vode staviti tjesteninu, posoliti i skuvati je. Pri serviranju, meso i tjesteninu posuti izrendisanim kačkavaljem, a ljepši ukus ima ako se peče u glinenom sudu (zemljanom).

SaStojci 1 kg jagnjetine 5-6 kom. crvenog paradajza 125 g putera 500 g tjeStenine (po želji) 100 g kačkavalja (izrendiSanog) So, biber

Zapečena jagnjetina

Zagrijati rernu na 180C i podmazati margarinom i brašnom ili obložiti pek-papirom tepsiju. Istopiti margarin i čokoladu na pari. U šerpi promiješati rastopljene sastoke i šećer i ostaviti da se malo ohladi. Dodati jaja jedno po jedno, energično miješajući nakon svakog dodatog jajeta. Na kraju dodati brašno i opet dobro promiješati. Peći 20 min do pola sata. Kad vidite da je kolač ispucao, nemojte misliti da ste u nečemu pogrešili. Jednostavno, takav mora biti.

Ukrasiti po želji.

sastojci: 200 g tamne cokolade (70% kakao) 1-2 kašike brašna 200 g margarina 180 g šećera 4 jaja

Brzi čokoladni kolač

Priprema: Kad mlijeko provri, u njega dodati šećer i mak i sve to kuvati na tihoj vatri oko 15 minuta.

Mak poslije sjediniti s plazmom (i orasima) i rastanjiti na tacni.

Fil napraviti tako što ćete čokoladu rastopiti s jednom kašikom putera i malo mlijeka. Staviti ga preko mase i fino rastanjiti. Kolač pre služenja ohladiti u frižideru

sastojci: * 1/2 l mlijeka * 100 g čokolade * 100 g šećera * 100 g mljevenog maka * 100 g mljevenih oraha (može i bez) * 100 g putera * 150 g plazma keksa

Kolač od maka

Teleće rolnice

Priprema: Teleće odreske lagano istucite batom za meso i isijecite na podjednake komade. U posudi pomiješajte krem sir i pavlaku, dodajte naribanu koricu limuna i kapare, te sve zajedno izmiješajte u jednoličnu smješu. Dobivenom smješom tanko premažite odreske, zamotajte ih i svaki učvrstite čačkalicom. Zatim odreske malo posolite, pobiberite i stavite da se prže sa svih strana u zagrijanoj posudi sa malo maslinovog ulja. Pržene roladice izvadimo na stranu, miješajte po dnu posude, kako bi se oslobodio karamelizirani sloj gustog sosa. Zatim u posudu umiješajte smješu pavlake i sira, te miješajte da biste dobili jednoličan umak, zajedno s mesom stavite na tanjire i poslužite.

sastojci: 4 teleća odreska (po 200 g), 100 g krem sira, 100 g pavlake, 1 kašika kapara, 1 limun, ekstra djevičansko maslinovo ulje, so, biber

Kuvana jagnjetina

Meso operite i nalijte vodom. Dodajte očišćene šargarepe,peršun i začin od sušenog povrća. Posolite. Kuvajte dok meso nepostane meko. 250g kuvanog mesa, 2 šargarepe, peršun i 1 kašičica senfa je cijeli obrok.

500g jagnjećeg mesa 4 šargarepe peršun 2 kašike začinaod sušenog povrća malo soli

slije oko 35 minuta pečenja dodati kockice luka i šargarepe. Zareckati donje strane kestena i prokuvati ih u slanoj vodi. Oljuštiti. Rastopiti šećer kao karamel, dodati kesten, so i vodu. Pirjaniti 10 minuta. Priprema crvenog kupusa: pirjaniti komadiće luka i jabu-

Svinjske kotlete zasjeći do same kosti. Sadržaj kobasica izmiješati sa iseckanim peršunom, kockicama luka, senfom, bijelim vinom i paprikom.

Time puniti svinjske kotlete i zatvoriti ih čačkalicama. Zagrijati u tiganju mast, dodati posoljene i punjene svinjske kotlete i pržiti ih sa obije strane po 5 minuta. U toku pečenja prelivati sokom koji ispuste. Servirati u mrkom delikatesnom umaku (gotov proizvod). Svaka od 4 porcije sadrži oko 410 kalorija.

Potrebno je : 4 svinjska kotleta, 2 sirove kobasice za Pečenje, 1 kašika iseckanog Peršuna, 1 kašika iseckanog crnog luka, 2 kašikice senfa, 2 kašike bijelog vina, malo ljute PaPrike, malo biljne masti.

ka, dodati sitno iseckani crveni kupus i začiniti po ukusu. Dodati supu u kojoj se kuvalo meso. Začiniti na kraju sokom od malina i sirćetom i zgusnuti gustinom (razmutiti gustin u malo hladne vode). Svaka od 4 porcije sadrži oko 910 kalori

Punjeni svinjski kotleti

Začiniti meso i spustiti u sud tako da masna strana bude okrenuta nadole. Dodati 1/8 l vrele vode i kuvati 5 minuta. Izvaditi. Zareckati kožicu.

Peći u pećnici oko 1 sat i 15 minuta uz često prelivanje sokom, koje meso ispušta tokom pečenja. Po-

Svinjsko pečenje sa kestenjem i crvenim kupusom

Potrebno je : 750 g svinjskog buta sa masnom kožom, so, biber, 1/8 l vode, 1 glavica crnog luka, 1 šargarePa, 1 kašika šećera, 500 g kestena, 1/2 kašike maslaca ili margarina, 1 glavica crnog luka, 2 jabuke, 1 manja glavica crvenog kuPusa, 1 list lorbera, 2 karanfilića, 1/4 l mesnate suPe (od kockice), 3-4 kašike soka od maline, 3-4 kašike sirćeta, 14. 2 kašikice gustina.

Teleća džigerica

Oljuštiti crni i bijeli luk i sitno ga isjeckati. Oprati peršun i sitno ga isjeckati. Sitno isjeckati i majčinu dušicu. Dodati miješani sušeni začin. Izmiješati brašno i papriku i u tu smješu uvaljati džigericu (od 1 cm debljine). Zagrijati ulje i margarin u tiganju i pržiti džigericu na srednjoj temperaturi sa svake strane po oko 3 minuta. Posoliti, pobiberiti i staviti na zagrijan tanjir. Soku u kome se džigerica pržila brzo dodati mješavinu začina. Pirjaniti 1 minut i time preliti džigericu. Servirati uz paradajz prepečen na roštilju, pomfrit i svježu salatu. Svaka od 4 porcije sadrži oko 215 kalorija.

4 Porcije teleće džigerice, 1 kruPna glavica crnog luka ili 4 manje glavice, 3 češlja bijelog luka, 1/2 veze Peršuna, navrh kašike majčine dušice, 1/2 kašike mlevenog sušenog začina, 1 kašika brašna, 1 kašikica slatke aleve PaPrike, 1 kašika ulja, 1 kašika magrarina, so, biber.

Potrebno je :

Teleće pečenje sa pomorandžom

But od mladog teleta oprati, staviti u posudu preliti vrelom vodom, zatim izvaditi iz vode, osušiti ga salvetom, posoliti, omastiti, staviti u posudu i peći. Za vrijeme pečenja meso često prelivati sokom i dodavati pomalo vode.

U šerpu staviti kašiku masla, dodati komad teleće džigerice da se isprži. Prženu džigericu isjeći na tanke režnjeve, poprskati je kisjelom pavlakom, dodati 2 kašike supe, soli, bibera, pa sve to zajedno prokuvati.

Na džigericu iscijediti sok od 1 pomorandže, dodati istruganu koru od 1 limuna, 1 žumance, sve zajedno promiješati i ovim sokom preliti.