Izdanje 16-17. mart 2013.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013. BROJ 491/ GODINA II

VELIKA nagradna igra

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

6.feb - 9.apr

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

10

UPOZORENJE ● 6-7

POTPREDSJEDNIK VLADE VUJICA LAZOVIĆ

KAP NEĆE SRUŠITI VLADU

● Eventualni raspad koalicije loše bi uticao na evropske i evroatlantske integracije, jer bi to podrazumijevalo vanredne izbore, kaže Lazović. On poručuje da bez obzira na rješenje za KAP, plaćanje državnih garancija nas čeka.

● 11

MILOŠ BEŠIĆ ● 3

SUMMA POLITICA

Bolne mjere prošle, slijede rezovi

IMAJU LI GRAĐANI IZBORA?

U

FORMULA 1

Ludnica najbržeg karavana

svajanje nepopularnih mjera, skeniranje problematičnih tačaka, određene personalne promjene, obilježile su rad Vlade u 100 dana mandata. Rečeno medicinskim rječnikom, u prvim mjesecima išlo se na uspostavljanje dijagnoze i poče-

tak terapije.

Logično je da nakon svega slijedi tretman koji će značiti oporavak ili sunovrat. Očekivanja su uvijek velika, posebno u konkretnim potezima, ali premijer Milo Đukanović i njegov kabinet tek očekuju rezultate. Cilj je, kako kažu sagovornici iz Vlade, bio usvojiti mjere da bi se konsolidovale javne finansi-

REPORTAŽA ● 29

Liverpul se obožava i u Crnoj Gori

je i stanje u privredi. Krizni porez i zamrzavanje penzija su preživjeli bez većih potresa i problema, što se svakako može smatrati uspjehom za Vladu. Problemi čije se rješenje očekuje u vrlo skorom periodu su gorući - Kombinat aluminijuma Podgorica, ustavne promjene i jača borba protiv organizovanog kriminala.

ŽENA ● 38

Kako da prebrodite prevaru

Europol: Prekinite heroinski lanac

TEKUĆI RAČUNI ● 9

Građani u Crnoj Gori u minusu 15 miliona eura

CETINJE ● 12-13

Prerezao vene zbog duga za struju

2

Tema dana

â—?NEZVANIÄŒNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013

Imam ja kacigu no sam htio malo glavu da izlu iram.

Kako ti je dobar onaj skuter ĹĄto ga voziĹĄ po Zeti. Nijesi imao para za kacigu?

Kakav je onaj KneĹžević bajker, Ä?udo neviÄ‘eno.

E samo joť Peđu da vidim na neku jamahu pa da umrem, ne bi Şalio.

� SADRŽAJ OCJENE

Mnogima je prva asocijacija na rijeÄ? “gladâ€? nesreća ili velika tuga. Ali glad zapravo i nije tako loĹĄa.

TaÄ?nije, neka istraĹživanja ukazuju na to da je osjećaj gladi u odreÄ‘enoj mjeri i zdrav, a ne treba zaboraviti ni Ä?injenicu da je hrana mnogo ukusnija kad ste gladni.

Ipak, glad danas krije i mnoga emotivna stanja. Na primjer, neki ljudi zbog usamljenosti i straha od povređivanja stalno osjećaju glad i onda jedu kako bi se zaťtitili.

EU KANDIDATURA

I Kotor u trci za prijestonicu kulture

Na poziv hrvatskog grada Splita, Kotor (zajedno sa joĹĄ 11 hrvatskih gradova i Mostarom iz BIH) ukljuÄ?en je u kandidaturu tog grada za evropsku prestonicu kulture u 2020. godini. ÄŒelnica Sekretarijata za kulturu opĹĄtine Kotor Tijana ÄŒaÄ‘enović za DN kaĹže da nakon inicijalnih sastanaka, sada iz Splita oÄ?ekuje dalja uputstva u realizaciji ovog projekta, a iz splitske SluĹžbe za kulturu i umjetnost istiÄ?u odliÄ?nu saradnju dva grada.

â—? 21

Korupcija usporava evropski put Crne Gore â—? 8 NEVJESTA IZ ALBANIJE

U Zeti mi je ekstra â—? 15 ODNOSI

Kina ne smije okrenuti leđa Pjongjangu

â—? 19

â—? 39

TE PLJEVLJA

â—? 22

â—? 35

NEDJELJA, 17.03.2013.

Na jugu preteĹžno sunÄ?ano, a na sjeveru promjenljivo oblaÄ?no, tokom prijepodneva ponegdje sa slabim snijegom ili snijeĹžnom mećavom. Vjetar umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistoÄ?ni.

05:51 17:52

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

PreteĹžno sunÄ?ano, u popodnevnim satima postepeno povećanje oblaÄ?nosti, a tokom noći na primorju ponegdje moguća kiĹĄa.

1 1 2 1 1 -4 -8 -13 -7 -6

8 8 10 10 9 1 -3 -6 -2 -1

05:49 17:54

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Zemlja kao naĹĄa, koja je preteĹžno planinska i koja daje prednost razvoju turizmu mora imati osposobljene spasioce i dobro organizovane sluĹžbe spasa. NaĹžalost, Crna Gora joĹĄ uvijek nije meÄ‘u njima smatra Feka Kurtagić, predsjednik PSD “Hajlaâ€? iz RoĹžaja, zbog Ä?ega nijesu rijetke pogibije turista u naĹĄim planinama.

Umjesto struÄ?nog osposobljavanja, serifikati za spasioce izdaju neke NVO.

â—?9

SUBOTA, 16.03.2013 .

More talasasto, tokom jutra do jaÄ?e talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, umjeren do veoma jak, krajem dana u slabljenju.

Heroji koji ne oÄ?ekuju medalje

Građani u minusu 15 miliona eura

â—? 17

JADRAN:

SPASIOCI

TEKUĆI RAČUNI

Filteri konaÄ?no rade, moĹže da se diĹĄe Meteo

Dva dana nakon premijere pjesme i spota “Igrankaâ€?, kojom će klapa Whoo See i Nina Ĺ˝iĹžić predstavljati Crnu Goru na Eurosongu, moĹže se zakljuÄ?iti da su, narodski reÄ?eno, napravili dobar posao.

Na druĹĄtvenim mreĹžama već je poÄ?elo “ludiloâ€?, spot se enormnom brzinom ĹĄiri, a poznate liÄ?nosti iz regiona samo imaju rijeÄ?i hvale na raÄ?un crnogorskog predstavnika.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikťić Kolaťin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

-3 0 1 0 0 -7 -14 -17 -13 -12

11 11 12 13 12 6 5 1 6 7

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto, tokom noći u jaÄ?anju. Vjetar uz obalu istoÄ?nih smjerova, na otvorenom jugoistoÄ?ni, slab do umjeren, krajem dana u pojaÄ?anju..

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

UZDALI SE U NADLEŽNE

SUMMA POLITICA

Sa stomakom do zuba napustila poplavljenu kuću

Imaju li građani izbora?

Četvoročlana porodica Ulićević drugu godinu zaredom napušta svoj dom zbog poplava

U

sljed obilnih padavina koje su posljednjih dana pogodile i mjesto Vranjinu, četvoročlana porodica Ulićević iz tog mjesta bila je prinuđena zbog poplave napustiti svoj dom. Proslavljajući prekjuče rođendan svojoj dvogodišnjoj kćerki Ulićevići nijesu ni sanjali da će zbog vodene stihije nekoliko sati nakon veselja i ispraćaja posljednjeg gosta morati i sami napustiti svoj dom.

Ivana Ulićević, u petom mjesecu trudnoće, sa dvogodišnjom djevojčicom, preksinoć oko 22 časa privremeno utočište je našla kod najbližih rođaka.

Naviknuti na poplave koje ih usljed velikih padavina skoro nikad ne mimoilaze, Ulićevići su podigli kućne stvari od poda za nekih desetak centimetara, ali ni poslije pola sata intenzitet ulaska vode nije jenjavao.

“Voda je prerasla toliko da nijesmo mogli više ulaziti u prostorije po stvari koje su eto ostale unutra. Prostorije su poplavile naglo, nijesmo očekivali da će toliko vode ući u kuću. Žena i dijete će do daljnjeg živjeti kod njenih roditelja dok ne prođu ove padavine koje izgleda neće prestajati ni u sljedećih mjesec dana. Svake godine zbog poplava pretrpe veliku materijalnu štetu, a pomoći ni otkuda”, kazao rođak Ulićevića, koji je ekipu DN sačekao blizu kuće.

On je objasnio da je njegovim rođacima prošle godine kuća poplavila i da je voda došla čak do plafona. Oslonivši se na prošlogodišnja obećanja visokih funkcionera da će produbiti korito rijeke Bojane kako bi voda iz Skadarskog jezera brže oticala i izbjegle se velike poplave okolnih mjes-

MILOŠ BEŠIĆ

P

oznato je da će se ponuda na predsedničkim izborima svesti na dva kandidata. Gospodin Bojović neće uspeti da prikupi potpise, a gospodin Pajović je već ranije odustao od kandidature. Prema tome, neće ni biti drugog izbornog kruga. Čitav izbor koji građani imaju jeste izbor između Vujanovića i Lekića.

ta, kako su naveli mještani Vranjine, očekivali su da će ovu zimu preživjeti bez poplava i štete.

“Nijesmo računali da će biti takvih poplava, jer je obećano saniranje korita. Međutim, desilo nam se kao i svake godine. Molimo Boga da ova kiša stane što prije kako bi voda prestala da raste”, kazao je jedan od mještana Vranjine.

Poplave nijesu poštedjele ni stanovnike Rijeke Crnojevića gdje je šetalište juče bilo preplavljeno. Nivo vode je dostigao 40 centimetara, a voda je ušla i u nekoliko kuća.

P

itanje koje postavljam na ovom mestu je: na koji način će svoj izbor opredeliti oni građani-ke koji ne podržavaju niti jednog od dva kandidata koji će biti na listi? Ko je i sa kojim pravom ukinuo pravo na izbor građanima-kama koji spadaju u ovu kategoriju? Šta u postojećem trenutku mogu da urade ovi građani-ke kako bi legitimno izrazili svoj politički stav?

● STANJE LOŠE I U MASLINAMA Ništa bolje nijesu prošli ni mještani Maslina kojima je izlivanje Savinog potoka u kućama stvorilo ogromne bazene. Osim vrtića “Zvončica” koji je bio prepun vode i neka domaćinstava su doživjela istu sudbinu. Naročito su stradali stanari koji su življeli u prizemlju, jer je voda doprla do njihovih vrata, i prešla preko njih. Porodica Dujović je jedna od najugroženijih. “Štetu nijesmo procjenjivali. Sve nam je uništeno, namještaj koji je star pet godina više ničemu ne vrijedi. Pun je vode, i dok se to osuši trebaće vremena. Stalaže, ormari,

3

sve je uništeno. Sve sam sama iznosila i djeca su htjela da pomognu, ali su oni mali, kad voda dopre u kuću najviše se plašim za njihovu bezbjednost”, rekla je Nataša Dujović.

Na teren je izašla komisija za utvrđivanje štete, ali nijesu ništa obećali. Niko od nadležnih nije pomogao, savjetovali su samo da se otvori žiro račun za pomoć.

“Morala sam stvar da uzmem u svoje ruke, jer čekajući na njih moja ne bi mogla da uđu u kuću. Nijesam ih ni u školu slala, čišćenje i crpljenje vode uradila sam sama”, nastavila je priču Dujović.

Ona se osvrnula i na problem Savinog potoka koji se uvijek kad su veće padavine izlije i potopi sve u okolini. U novembru imala je sličan problem, ali joj nikakva pomoć nije ponuđena.

“I u novembru sam imala poplavu, ovo je redovno kad god neki ciklon naleti. Prije je bio Čajo, sad Raško, ubrzo očekujemo Rajka. Savin potok se redovno izliva, da je od Boga meni ne bi bilo krivo, nego je neko drugi kriv. Niko neće da pomogne i preuzme stvar u svoje ruke nego se ista stvar ponavlja stalno”, zaključila je Nataša Dujović.

B.R.-A.G.-M.O.

B

ez namere da budem advokat gospodina Bojovića, mislim da će se veliki broj građana složiti sa mnom da je šteta što ga neće biti na izbornom listiću. Ovo ne zato što bi gospodin Bojović imao šanse da pobedi, ali svakako bi makar deo građana-ki imao još jedan izbor i na taj način bi se prevazišla polarizacija političke scene koju posmatramo godinama unazad. Dakle, nije reč o Bojoviću, ili nekom četvrtom/petom kandidatu, reč je o izboru koji građani imaju ili nemaju. U konkretnom slučaju, onaj ko je kreirao i usvojio Zakon koji je onemogućio Bojovića, i neke druge pojedince da se kandiduju, snosi i odgovornost za manjak demokratije i ukidanje prava izbora građanima-kama da izraze svoj stav i imaju svoje kandidate makar u prvom krugu.

D

a se razumemo, potpuno je legitimno ne podržavati niti jednog od dva kandidata, kao što je jednako legitimno podržati bilo kojeg od njih. I opet, da se razumemo, ideja bojkota, koja se neretko pominje u komunikaciji je, po mom sudu, potpuno pogrešan pristup. Ovo zato što se demokratija ne jača neizlaskom na birališta, nego

obrnutno, izlaskom na birališta, a jačanje demokratije jeste odgovornost svih građana-ki.

P

rema tome, šta uraditi u situaciji kada ne podržavate niti jednog od dva kandidata, a kada kao građanski odgovorni pojedinci želite da učestvujete u izbornoj utakmici i na taj način date lični doprinos demokratskom razvoju društva? Vredi razmisliti da se izbor onih građana-ki koji dele ovaj stav najbolje može izraziti izlaskom na izbore i poništavanjem izbornog listića.

Kakve su posledice ovog čina?

Prvo, istina je da se na ovaj način neće značajno uticati na sam ishod izbora u smislu raspodele broja glasova između dva kandidata. Međutim, to nije suština, već se radi o legitimnom izražavanju građanskog stava. Drugo, na ovaj način šalje se jasna poruka obojici kandidata da oni nisu izbor određenog broja građana-ki, pa kad neko od njih pobedi sutra na izborima, kao predsednik svih građana-ki neka zna koji broj njih ima ovakav stav. Treće, šalje se poruka da ste nezadovoljni ponudama i učinkom obe političke strane koje preko svojih kandidata učestvuju na ovim izborima. Četvrto, šalje se poruka nezadovoljstva u odnosu na sveukupnu političku situaciju, a legitimno je biti nezadovoljan, kao što je legitimno biti zadovoljan. Peto i ključno, na demokratski način se izražava vlastiti i autentičan građanski stav.

G

rađani-ke, iako naizgled usamljeni nemoćni pojedinci, imaju veliku političku moć. Svi građani-ke čiji su izbor jedan od dva kandidata na ovim izborima imaju sreće, i oni treba da izađu i podrže svoje kandidate. Svi građani koji ne spadaju u ovu kategoriju, isto tako treba da izađu na birališta, ne da bojkotuju. Neka se poigraju glasačkim listićem i izraze svoj stav, na koji imaju pravo. Na ovaj način, svi zajedno jačaju demokratiju, a to je, čini mi se, vredniji cilj od svih drugih ciljeva.

PROFIL VUJICA LAZOVIĆ

Vujica Lazović je rođen 10. marta 1963. godine u Plavu, u Crnoj Gori. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Titogradu. Postdiplomske studije, smjer Informacioni sistemi i kibernetika, završio je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Magistarski rad odbranio je 1994. godine, takođe na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, dok je akademski stepen doktora nauka stekao 1997. godine na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, poslanik u Vijeću građana Skupštine Jugoslavije, ministar za informaciono društvo u Vladi Crne Gore, prodekan za nastavu na Ekonomskom fakultetu i dekan Fakulteta. Rukovodilac je doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Dugogodišnji je potpredsjednik SDP-a i od početka višepartizma u Crnoj Gori u socijaldemokratskom ruhu. Prema nekim od posljednjih izjava, nagovijestio je opredjeljenja sadašnje Vlade, tvrdeći da je EPCG zatočenik lošeg poslovanja KAP-a, te da “ne smijemo dozvoliti da se to nastavi”, kao i uvjerenju da je sudbina KAP–a najveći izazov. Ljudi bliski njemu tvrde da s njim u društvu nikada nije dosadno. Spreman je na šalu na svoj i tuđ račun.

Ljubitelj je prirode, šetnje i putovanja. Vlasnik je dva jednosobna stana u Podgorici i Kotoru, te više od sto hiljada kvadrata zemljišta u Plavu. Oženjen je i ima kćerku.

HIT NEDJELJE

Doktor ekonomije, profesor šale i učenik prirode Bumerang Džavid Šabović, poslanik SDP-a Mi iz SDP nismo htjeli da podržimo Bojovića, jer smo imali loše iskustvo iz 1997. godine, kada smo podržali Mila Đukanovića. Tada smo izgubili biračko tijelo, jer smo u jesen govorili glasajte za Mila, a u proljeće glasajte za Žarka Rakčevića. Narod to odmah nije mogao da shvati, tako da nismo htjeli da se upuštamo u nešto slično, jer bi nam se ovo vratilo kao bumerang.

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

Bolne mjere prošle, slijede rezovi Novak Uskoković

U

svajanje nepopularnih mjera, skeniranje problematičnih tačaka, određene personalne promjene, obilježile su rad Vlade u 100 dana mandata. Rečeno medicinskim rječnikom, u prvim mjesecima išlo se na uspostavljanje dijagnoze i početak terapije. Logično je da nakon svega slijedi tretman koji će značiti oporavak ili sunovrat. Očekivanja su uvijek velika, posebno u konkretnim potezima, ali premijer Milo Đukanović i njegov kabinet tek očekuju rezultate. Cilj, kako kažu sagovornici iz Vlade, je bio usvojiti mjere da bi se konsolidovale javne finansije i stanje u privredi. Krizni porez i zamrzavanje penzija su preživjeli bez većih potresa i problema, što se svakako može smatrati uspjehom za Vladu. Problemi čije se rješenje očekuje u vrlo skorom periodu su gorući - Kombinat aluminijuma Podgorica, ustavne promjene i jača borba protiv organizovanog kriminala.

GDJE SU, ŠTA RADE

Situacija u kojoj je preuzeo novi četvorogodišnji mandat premijer Milo Đukanović i njegov kabinet nije u suštinskom smislu mnogo toga promijenila, ali je pozicija u odnosu na decembar, ipak bolja.

Djelimično je, na kratak rok, riješen problem fiskalne konsolidacije kroz usvajanje kriznog poreza, zamrzavanja penzija, ali i borbu protiv sive ekonomije. Upravo javne finansije i njihova stabilizacija bila je glavni zadatak u ovih 100 dana, ali i u periodu koji slijedi. Mjere koje su usvojene nijesu bile popularne, ali je crnogorska Vlada za razliku od drugih država u Evropi uspjela da artikuliše nezadovoljstvo i prilično mirno prođe taj period, uprkos pritisku dijela javnosti i opozicije.

JAVNE FINANSIJE Na primjeru kriznog poreza i zamrzavanja penzija čini se da se prepoznaje stav Vlade, karakterističan za Đukanovića, da neće popustiti pred pritiscima i populizmom. Kada je u ekspozeu Đukanović najavio da će krenuti u raskid i provjeru privatizacionih ugovora, mnogi su to komentarisali kao populizam. Prilično je brzo usvojena odluka sa jasnim rokovima do kada bi trebalo završiti ulaganja koja su usporena, a dio ugovora je već raskinut. Ono što je izvjesno je da će brzih dana doći do raskida vjerovatno i većih ugovora. Đukanovićev kabinet je tokom ovih 100 dana imao pune ruke posla u vezi toga da se sve problematične tačke u privredi izdvoje i da se krene u

kanović i ministri ZAPOSLENOST iz DPS-a popustiNajava da će u ti. Rješenje postočetiri godine biji, ko je za dobrodoti otvoreno 40 000 šao, a ko protiv njenеzaposlenih je trenutno na radnih mjesta, birou rada odnosno 14,12 odjoš se čini priličgov problem, čini sto, pokazuju podaci Zavoda se da će to biti prinno neizvodljvimo, za zapošljavanje cip i za neke buduali statistika govoće odluke. Izbora ri da je od oktobra se DPS ne plaši, podo danas otvoreno sebno ne nakon trijumfa u Nikšiću. više od četiri hiljade radnih mjesta i to govori u prilog da Vlada ima dobro prolazno vrijeme, ali tek slijeDIREKTORI, SMJENE Poruka iz Đukanovićevog ek- de pravi izazovi. Tako da je izvjesno spozea da će direktori u krizi mo- da će restrukturiranje KAP-a i Rudrati stezati kaiš prilično je brzo rea- nika boksita donijeti nove radnike lizovana. Tako se sada direktori ko- na biro, ali Vlada se vjerovatno uzji su imali po nekoliko hiljada eura da u nova ulaganja. Zaposlenost je moraju uklopiti u dvije prosječne najveći problem i toga moramo svi zarade. Do sada, niko se javno nije biti svjesni. Bez novih radnih mjesuprostavio takvoj Vladinoj odluci sta nema boljeg standarda. A znaiako je nevoljno primjenjuju. Neka- čajniji rast plata u narednom periko uz plate, dosta toga se vezalo i na odu nije realan, ma koliki optimisti odluku da svi one koje je birala Vla- bili. To znaju u Vladi, zato bi trebalo da kovertiraju ostavke. I tu obavezu očekivati veću usmjerenost na rasu svi nevoljno ispunili. Već je došlo zvoj, posebno u drugom kvartalu. do određenih personalnih promjena, ali sasvim je izvjesno da slijede INVESTICIJE nove smjene i racionalizacija. ĐuUkoliko bi pitali nekog iz Vlade kokanović je svjestan da mora da mi- ji je njen najveći uspjeh u prethodjenja tim. Uostalom, kako objasniti nih 100 dana, vjerovatno bi među top da su pojedini toliko dugo na funk- tri stvari bila realizacija investicije u cijama, bez konkretnog rezultata. Kumboru. Posao da gradi ekskluzivNa kraju krajeva, da je i sve feno- ni turistički kompleks dobila je firmenalno u funkcionisanju sistema, ma Sokar iz Azerbejdžana. Upravo promjene su dobrodošle. su nova ulaganja nešto što će biti fokus Vlade u narednom periodu. Već se rade izmjene raznih propisa, otklanjaju se barijere, uočavaju problemi, pregovara se sa novim ulagačima. U ovih 100 dana krenulo se i u definisanje konačnog rješenja za gradnju autoputa Barministarka bez portfelja Boljare, drugog bloka termoelektrane, pripremaju se koncesije za istraživanje nafte i gasa, U Đukanovićevom kabinetu, kada nabrajate članove, najčešće vam izdaju dozvole za mini elektrafali jedno ime. To je ministarka bez ne. Pitanje autoputa čini se da portfelja Marija Vučinović. Nje sadobija neke završne faze i Vlada mo mogu da se sjete dobri poznavaće biti u velikom problemu ukolioci rada Vlade, ali šira javnost to teško ko do kraja godine ne bude krenula može znati. Iako formalno nema resor, ili makar riješila to pitanje. Valoriočekuje se da i ona da određeni doprizacija energetskih potencijala konos u rješavanju nagomilaja je u fokusu već nekonih problema. Poziciliko godina, konačja malog koaliciono bi ove godine nog partnera DPS mogla da bude i realizovana. u suštini donosi Interesovanje benefite, ali i obaveze. Žekineskih komljeli bi smo panija, čeških, da vidimo te slovačkih i poljskih obaveze kopreduzeća je ima HGI, za taj proodnosno Vučinojekat navić. govještavaju

rješavanje tih pitanja. Kada je 2010. godine Đukanović napuštao funkciju premijera, ostavio je svom nasljedniku Igoru Lukšiću da rješava probleme u Kombinatu aluminijuma Podgorica, koji su ga opet sačekali. Ovaj put, čini se da su problemi u Kombinatu aluminijuma do te mjere veliki da su sada opcije da li da se radi ili stečaj i gašenje fabrike. Intenzivno se prethodnih mjeseci radilo na definisanju rješenja koje bi KAP očuvali u život. Iza očiju javnosti pripremljen je predlog koji znači novo restrukturiranje fabrike, ali i raskid sa ruskim partnerom. Rješenje koje podržavaju u Vladi, osim ministara iz SDP-a, podrazumijeva da broj radnika bude prepolovljen, mirni rastanak sa CEAC-om, ali i bolje perspektive za Elektroprivredu Crne Gore koja je zbog fabrike aluminijuma upala u velike probleme.

Nezamislivo je da Vlada koju vodi Đukanović potpiše gašenje KAP-a.

Tako da je u narednom periodu realnije očekivati rješenje koje će sačuvati proizvodnju aluminijuma u Crnoj Gori. Posebno kada se zna da oslanjanje na prihode od turizma ili sličnih uslužnih djelatnosti ne može trenutno donijeti boljitak, zbog čega je neophodno održati industriju, ali postavljenu na zdravim i ekonomski prihvatljivim osnovama. Iako spor oko KAP-a sa SDP-om talasa njihov odnos, malo je vjerovati da će Đu-

RAFET MARIJA HUSOVIĆ VUČINOVIĆ potpredsjednik

Dobar izborni rezultat omogućio je potpredsjedničko mjesto za predsjednika Bošnjačke stranke Rafeta Husovića. Njegov rad u ovih 100 dana nije obilježila neka veća konkretnija aktivnost, osim ako se u to ne ubraja prilično dobro pozicioniranje njegovih stranačkih kolega koji dobijaju odgovorna mjesta u državnoj upravi.

32.770

Aktuelno

ISPUNILI OČEKIVANJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

PETAR IVANOVIĆ

RAŠKO KONJEVIĆ

Ukoliko se pogleda pojedinačan učinak ministara, može se zaključiti da je odluka o uvođenju novih lica bio dobar potez. Tako je recimo ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, za ovih 100 dana prilično uspješno radio.

Uprkos aferi aflatoksin koja je pogodila cijeli region, Ivanović se prilično dobro snašao. Dok njegovim kolegama u Srbiji i Hrvatskoj već prijete smjenama, Ivanović je cijeli problem prilično uspješno riješio, bez većih turbulencija, uz aktivno učešće u javnosti ali i na terenu. Međutim, glavni izazov za Ivanovića tek slijedi, a to je povećanje investicija u poljoprivredu. Investicije su njegov fah, tako da ima dobru startnu poziciju.

Najmlađi ministar u Vladi Raško Konjević koji je mandat počeo sa priličnim osporavanjem kako u javnosti tako i u svoj stranci, za ovih 100 dana čini se da je donio energiju koja je bila potrebna.

Vodeći resor unutrašnjih poslova, Konjević se u startu uhvatio u koštac sa problemima čije se rješavanje najčešće odlagalo. Ono što je dobro u dosadašnjem radu jeste to što se Konjević ne libi da pokreće stvari i inicira rješavanje problema. Čini se da je i u predlogu za izbor vršioca dužnosti direktora policije (Slavko Stojanović) našao mjeru koja trenutno zadovoljava interese svih zainteresovanih, uključujući i strane diplomate.

ministar poljoprivrede

da bi do jeseni mogli da imamo početak gradnje prvog većeg energetskog objekta od 1982. godine.

5

Budite ozbiljni i unutrašnje probleme rješavajte sami. Snimak nije rezultirao nijednom smjenom ili akcijom istrage nadležnih organa. Tako da je u suštini pat pozicija odnosno klasično politikanstvo sa jedne i druge strane. Uostalom, čini se da je i Vladi odgovaralo malo tenzija na političkom terenu da bi se skrenula pažnja sa ekonomskih problema.

ministar unutrašnjih poslova

PREMIJER

Dan i noć u kabinetu

POLITIKA Sto dana rada Vlade, u političkom smislu, obilježili su i ponovljeni loIako je sedmi put došao na funkciju predsjednika Vla- kanju”. Primjetno je i njegovo manje eksponiranje na kalni izbori u Nikšiću i vanredni u de, Milo Đukanović se nije zasitio tog posla. Ma koliko javnim događajima, vjerovatno zbog toga što mu radni Andrijevici, nakon kojih je pobjedu se trudili saradnici da objasne da je Đukanović imao že- dan, kako sam kaže, traje i do 15 sati. Takav ritam praostvarila vladajuća koalicija DPSlju da se vrati, malo je vjerovati da bi neko radije svaki te i njegovi saradnici. Tako recimo, sjednice Vlade koje SDP-LP. Nije uspjela opodan čitao informacije o prostornim planovima raznih se održavaju najčeće u četvrtak u 11 sati, obično kasne zicija da ubijedi većinu odsto PREDSJEDNIČKI lokacija u odnosu na vođenje sopstvenog biznisa. Đuka- po sat, što je navika iz perioda kada je ranije bio premisu veći IZBORI birača, a nastavljene su nović je ovih 100 dana dobro proveo u svom kabinetu. jer. Sjednice Vlade traju duže nego obično, što uzrokuje budžetU ovih 100 dana rasTako su, recimo, januar i februar obilježili sastanci koji kašnjenje izjava za novinare. Priliku da se oduži novi23 godine stare optužbe se odnose na finansije, rješavanje pitanja KAP-a i dru- narima Đukanović će imati na konferenciji za novinare da su i ovi izbori pokra- ski prihodi u prva pisani su predsjedničgih firmi, ali i u direktnom kontaktu sa investitorima. u ponedjeljak. Tema je 100 dana rada Vlade, a očekudeni. U te priče, čini se ni dma mjeseca ove ki izbori, a kandidat DPS-a, je uprkos prosami ne vjeruju, ali služe godine u odnosu na Nijesu zapostavljene ni bilateralne obaveze sa ra- je se da pojasni stavove o rezovima, ali i da predstavi isti period prošle kao dobar izgovor. tivljenju SDP, aktuelni znim ambasadorima. Takođe, u ovih 100 dana je odla- projekciju za naredni period. Izvještači sa tog događagodine predsjednik Filip Vujazio van zemlje čini se samo na one događaje gdje je bilo ja već su ukalkulisali kašnjenje od 15 minuta, najmanović. Socijaldemokrapoželjno da se pojavi, a da je sve ostalo ostalo na “če- nje, a ne bi bilo čudno da ih iznenadi.

SVE SE SNIMA Ipak, javnosti je “afete su pokušale da zaura Snimak” privukla najviše pa- stave Vujanovića inicijativom kod žnje. Iako se na snimcima čuju ide- Ustavnog suda, ali nijesu u tome elom Barozom. Crna Gora je dobizeća, način gdje naći nedostajućih je o partijskom zapošljavanju, ni u uspjeli. Đukanović je stao uz Vuja- la jasne smjernice šta treba da ranovih rad250 miliona za budžet, ali isto tako i nih mjejednom od njih državna tuziteljka novića i stao na čelo njegove pred- di na putu ka EU, ali i brojne pohvaizvjesnija rješenja za autoput, drugi sta otvoRanka Čarapić nije našla elemen- sjedničke kampanje. Vujanovićev le za ostvareni napredak i reforme. blok termoelektrane, ali i još niz inreno je od sredine oktobra 2012. te krivičnog djela. Snimaka je bilo konkurent je Miodrag Lekić kojeg Otvorili smo i privremeno zatvorivesticija. Očekuje se da se i krene u godine do 20. februara. raskid ugovora (najvjerovatnije sa i kod opozicije, pa je tako u javnost podržava veći dio opozicije. Čini se li poglavlje 25-nauka i istraživanje. procurio i snimak razgovora funk- da će ishod predsjedničkih izbora vlasnikom hotela As kompanijom cionera iz Nove srpske demokrati- dati dupli odgovor DPS-u. Rezultat KORUPCIJA I KRIMINAL Njega turs). Sigurno će doći i do perje. Suštinski, kada se pogleda “rad izbora daće rezultat šta DPS može Kao jedan od najvećih izazova sen. U javnosti se sve više pominje i sonalnih promjena u pojednim drna terenu” je isti kod svih politič- bez SDP, a isto tako pokazati izbor- pred Crnom Gorom se nameće bor- personalne promjene, ali nije ni to žavnim organima. Period od marta kih partija. Ono što nijesu primije- nu volju građana. U slučaju da se ba protiv organizovanog krimina- garant da dođe do nekog značajni- do juna biće iskorišćen i za dodatno tili ni u vladajućoj koaliciji ni u No- dogodi da Lekić pobijedi nastaće la i korupcije. Iako je Vlada doni- jeg napretka. Vlada može kao izgo- konsolidovanje javnih finansija, isvoj jeste da je broj nezaposlenih ve- nove tenzije i vjerovatno želja opo- jela mnoge propise, i formalno taj vor navesti da nije u njenoj nadlež- punjavanje evropskih obaveza, ali lik, tako da obećanja nijesu ispunili, zicije za organizovanje posao bi trebalo da vo- nosti da istražuje, privodi, ali se od i odlučnijoj borbi protiv organizoni vlast ni opozicija. Afera je iza- vanrednih izbora. Pode Tužilaštvo, Polici- nje očekuje inicijativa. Na kraju, ne- vanog kriminala. Vlada mora dati ja i sudstvo, nije došlo ka samo pogleda u susjedno dvori- i jače dokaze da će, kako je to Đukazvala brojne turbulencije na doma- bjedom Vujanovića, DPS milido nekog unaprijeđe- šte i vidi kako to čini Srbija. jardi ćoj sceni. I Evropa se oglašavala. To- odnosno Vlada dobiće nović najavio u decembru, “voditi eura ili kom nedavne posjete šefa odjelje- jaki zamah u sred mannja sistema ili smanjeekonomsku i razvojnu politiku ko51,12 odsto bruto nja za Crnu Goru i Hrvatsku u di- data što joj može samo nja problema. Nije bija treba da otvori proces strukturŠTA NAS ČEKA domaćeg proizvoda lo hapšenja zvučnijih rektoratu za proširenje Evropske koristiti.

U ekspozeu Đukanovića u de- nih promjena u crnogorskoj privreBDP iznodio je drKomisije Dirke Langea, snimak je imena, što javnost oče- cembru kao glavni cilj navedeno di”. Uz to, čini se da nedostaje i opžavni dug Crne Gore kuje već godinama, a je poboljšanje životnog standar- timizma zbog čega je dosadno kribio glavna tema. O snimku će, pretINTEGRACIJE na kraju 2012. gopostavlja Lange, biti riječi i u EvropNa polju evropskih korupcija je prepozna- da, zapošljavanje, evropske i evro- tikovanje svega i svačeg često bez dine iznosio je, poskom parlamentu jer pred državom integracija sve ide kata kao jedan od proble- atlanske integracije, borba protiv osnova, dovelo da je dominantna kazuju podaci Minije, ipak, najteži zadatak. ko je planirano. Premima sa kojim ćemo se korupcije, stimulacija biznisa. Ni- nezainteresovanost i apatija.

“Pitanja kao što je afera Snimak jer Đukanović ubijeđen boriti godinama. U 100 jedna od ovih kategorija nije zna“Jedini način da se odupremo mora prvo da se razriješi u držav- je da su Crnoj Gori pudana čini se da ni kor- čajno unaprijeđena, mada nije se ekonomskoj krizi jeste da radimo i nim institucijama a ja očekujem tevi ka EU širom otvoreni. U Brise- dinacija nadležnih organa nije na to ni očekivalo u prilično kratkom bolje i više. Imamo neuposlene kada se to vrlo brzo i desi kako bi mi lu se sastao sa najvišim zvanični- onom nivou koji se očekuje, a sve bi roku. Ono što se kristališe jeste že- pacitete, nezaposlene ljude, neiskou Briselu mogli da izvjestimo o ne- cima Evropske unije – predsjedni- to trebalo mnogo brže popravljati. lja da se na neka pitanja u skorije rišćene prirodne resurse i novac u kim vidljivim rezultatima”, dodao je kom Evropskog savjeta Hermanom To se posebno nameće kao impera- vrijeme stavi tačka. Tako bi do juna bankama zamrznut strahom od neLange. Ova njegova ocjena u sušti- van Rompejom i sa predsjednikom tiv uoči otvaranja pregovora za po- trebalo očekivati trajnije rješenje za izvjesnosti”, poručio je Đukanović u ni je i poruka našim političarima. Evropske komisije Žozeom Manu- glavlje 23. i 24. koji se očekuju na je- KAP i još pojedina državna predudecembru.

10

4200

OČEKIVALO SE VIŠE

1,7

DUŠKO SLAVOLJUB MARKOVIĆ STIJEPOVIĆ potpredsjednik i ministar pravde

U periodu od tri mjeseca ponovo je dokazana određena loša kordinacija među Policijom, Tužilaštvom i sudstvom. To najbolje potvrđuje slučaj “Škerović”, a za taj dio posla u Vladi je nekako personifikovan potpredsjednik i ministar pravde Duško Marković. Znajući da je Marković, od ulaska u Vladu u ljeto 2010. godine prilično bio efikasan, očekivalo se da će ove zime i proljeća to biti konkretizovano. Ipak, to se nije dogodilo. Očekivanja su posebno velika sada kada se zna kako taj posao prilično uspješno obavlja njegov srpski kolega Aleksandar Vučić.

ministar prosvjete

Ministar prosvjete i sporta Slavoljub Stijepović važi kao vrlo angažovan partijski i državni činovnik, ali ova tri mjeseca bio je prilično pasivan. Na rastuće nasilje u školama, primjetna je prilično pasivna uloga ministra Stijepovića, a izostala je čini se i institucionalna inicijativa i odluka. Uz to, civilni sektor mjesecima upozorava na problem korupcije na Univerzitetu Crne Gore. Sve to prolazi bez mišljenja ili stava ministra Stijepovića.

6

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

EUROPOL UPOZORAVA

Prekinite heroinski lanac Miraš Dušević

C

rna Gora je dio balkanske rute trgovine droge i oružja. Tome se mora stati na put i koordinacijom sa ostalim državama u regiji maksimalno suzbiti ova pojava. Ovo je samo segment koji će se naći u najnovijem Europolovom izvještaju koji će biti objavljen u aprilu. Osim što mora da se izbori sa krijumčarima droge i oružja, Crna Gora mora da se uhvati u koštac s korupcijom i kriminalom, te da se hitno presjeku veze podzemlja i politike, uticaj politike na sudije i tužioce, što znači da pravosuđe mora biti nezavisno.

Crna Gora mora da poboljša nadzor granica kako bi se spriječio ili makar ozbiljnije poremetio neki od standardnih, uvriježenih tokova za drogu ili ilegalnu imigraciju. Europolu bolji nadzor granica postaje tim interesantniji i važniji s obzirom da EU prostor stiže na kopnene granice Crne Gore ulaskom Hrvatske u EU, planiranim za 1. jul ove godine.

Paralelno s pojačanom saradnjom teče i zahtjev za školovanje i uvježbavanje crnogorskih pravosudnih organa kako bi, postepeno, mogli ispunjavati sve zadatke koji se od njih očekuju. Saradnja je, naravno, dvosmjerna. Europol računa na kvalitetne strateške informacije iz Crne Gore, kako bi njegovi timovi analitičara mogli složiti što vjerniju, precizniju sliku djelovanja kriminalnog podzemlja, bilo da je riječ o pranju novca (o čemu se u Crnoj Gori dosta šuška no bez čvrstih dokaza koji se, na kraju balade, jedini uračunavaju), krijumčarenju droge (Crna Gora je dio tzv. balkanske rute) ili pranja novca, još jedne kategorije u koju treba unijeti i crnogorski dio kako bi se složio sveukupni mozaik. Crnogorski smjer je zanimljiv krijumčarima radi slabijeg nadzora, ali i mogućnosti podmićivanja carinskih i policijskih kontrola. Glavni su u razmjeni Albanci, bez obzira na pasoše i državljanstvo. Trgovci drogom tijesno su vezani uz rasturače lažnih eura, izuzetno urađenih, a često su na tom poslu angažovane iste bande. Balkan je jedan od najznačajnijih puteva trgovine cigaretama, posebno za one proizvedene u Emiratima, koje se dalje prosljeđuju do potrošača preko skladišta u Grčkoj. Europolovi nalazi ističu da je regija Zapadnog Balkana, s obzirom na nedavnu ratnu prošlost, i dalje značajan izvor krijumčarenja naoružanja. Europol je jasan u identifikovanju važnosti Jugoistočne Evrope na današnjem evropskom tržištu narkotika. Sudeći po njegovim istraživanjima, dvije glavne rute za krijumčarenje heroina su: Balkanska, koja vodi kroz Jugoistočnu Evropu, i Ruta svile, koja prolazi kroz Centralnu Aziju. Balkanska ruta - tranzitni put heroina, koji počinje u Avganistanu, nastavlja se preko Turske, Balkana, Italije i Austrije, do centralne i zapadne Evrope - ključna je za krijumčarenje narkotika iz Azije. Podijeljena je na tri podrute. Mi smo dio centralne, koja prolazi kroz Tursku, Bugarsku, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i u Italiju ili Austriju. Balkanska ruta je glavna kopnena veza između Azije i Evrope. Svake godine ovuda prolazi dva miliona kamiona, 300.000 autobusa i šest miliona automobila, ne računajući domaći

saobraćaj. Heroin se najčešće transportuje u malim količinama, 10 do 150 kilograma, sakrivenih u kamionu. Uzimajući u obzir razmjere legalne komercijalne trgovine na Balkanskoj ruti, kombinovano sa činjenicom da je potrebno nekoliko sati do cio dan da se pretrese kamion, fizički je nemoguće boriti se protiv ovih aktivnosti kroz obične policijske i carinske metode.

Zapadni Balkan je, osim tranzitnog, postao i vrlo važno logističko čvorište. Europol upozorava da se novac stečen u takvim poslovima ulaže u legitimne tokove, među kojima se izdvajaju rent-a-car i telekomunikacije. Crnogorska obala se nalazi na trasi koju šverceri, po izvještaju Europola, redovno koriste, pa tako i najveće luke Bar i Kotor.

Kroz cijeli Zapadni Balkan prolaze različite pošiljke na putu ka bogatijim tržištima što ga čini raskršćem, ne samo za trgovinu drogom, već i oružjem i ljudima, piše u izvještaju Europola, saznaju Dnevne novine. Europol je konstatovao da je ovaj “biznis” posljednjih godina procvjetao. Ulazak Bugarske i Rumunije u Šegnen zonu, te ukidanjem viza za ulazak u zemlje Evropske unije, za građane zemalja Zapadnog Balkana, među kojima je i Crna Gora, pokušavaju da iskoriste kriminalne grupe sa “albanskog govornog područja”, Turske i zemalja nekadašnjeg SSSR-a. Europolova analiza, na primjer, spominje kontejner s drogama koji se iskrcava u crnogorskoj luci, nakon što je zaobišao strože kontrolisane luke u EU. Potom se droga iz Crne Gore švercuje nazad prema EU. Ovaj detalj ukazuje na razloge zašto Evropska komisija u pripremama pregovora toliko insistira na pravnoj državi i sprečavanju kriminala. Za prenos droge služe često građani iz zemalja koje nijesu članice EU. Naročito je povećan angažman brojnih

Roma, ali za male količine i na ulici. ● Ruski tajkuni i sumnjivi novac Europol će u svom izvještaju nekoliko rečenica posvetiti poslovanju ruskih tajkuna u Crnoj Gori.

Evropska policija vodila je opsežnu istragu o poslovanju, posebno na crnogorskoj obali.

Pod lupom ekspertskog tima bilo je moguće pranje novca, porijeklo kapitala, te eventualna veza sa državnim vrhom u koruptivnim radnjama.

Cijela priča je pod okriljem zahtjeva Evropske unije da bi se ispitali “poslovi ruskih tajkuna”, posebno na crnogorskoj obali, kako se posao ne bi proširio prema zemljama EU. Nelegalno zarađeni milioni, često visoki iznosi, završavali su kao po-

● Krijumčare oružja ostaviti “bez posla” Krijumčareno oružje je često sakriveno u tovarima za koje postoji dozvola ili se prenosi u malim količinama privatnim automobilima ili vozilima javnog saobraćaja. U šverc oružjem su uključene međunarodne mreže koje se bave i trgovinom ljudima i drogom.

Organizovane grupe koje čine osobe iz bivših jugoslovenskih republika imaju važnu ulogu zbog pristupa značajnim količinama ličnog i vojnog oružja, uključujući protivtenkovske raketne bacače i protivvazdušnu opremu. Kriminalne grupe koje govore italijanski i one koje govore albanski su tradicionalno umiješane u trgovinu oružjem, a u to su

AFERA „SNIMAK”

DF traži otvaranje istrage DF predao je juče poslanicima na potpisivanje Predlog odluke o otvaranju istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa, povodom objavljivanja audio snimaka i transkripta sa sjednica organa DPS u dnevnom listu DAN. “DPS ima kao najvažniji dio svog političkog djelovanja projekat „Siguran glas”. Prikupljaju se podaci o

sve uredna ulaganja u terene, hotele ili vile. Privatizacija takođe daje prostora ozakonjenju nezakonito stečene imovine. Europol preko državnih pravosudnih sistema imao je grub uvid u mafijaško poslovanje i interesne sfere. Za sve vrijedi jedna formula. Kapital sumnjivog porijekla brzo se povlači pred jačanjem pravne države.

Mafija ne voli demokratske države jer demokratija znači efikasnu policiju, sudstvo i pravnu državu.

Ovu su sudbinu doživjeli i ruski mafijaši. Crna Gora im je bila zanimljiva destinacija na kojoj su mogli raditi, mahom se baveći pranjem novca.

U principu, EU više zanima da li će buduća članica zauzdati kriminalne aktivnosti (jer to nju pogađa) nego hoće li brzo aplicirati sve parametre ispravnosti hrane za domaće tržište.

građanima iz zbirki koje prikupljaju državni organi, organi državne uprave i lokalnih samouprava, javna preduzeća i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.Tu se prije svega misli na zbirke podataka iz Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, policije, ANB, tužilaštva, sudova, lokalnih samouprava, javnih i preduzeća u većinskom vlasništvu države”, ističe se u obrazloženju Prijedloga Odluka.

U DF smatraju da uvidom u objavljeni materijal postoji osnovana sumnja da u ovim radnjama direktno učestvuju najviši državni funkcioneri, kao što su predsjednik Vlade, predsjednik Crne Gore, ministri, direktori državnih organa i organa uprave, direktori Fonda za razvoj i Investiciono-razvojnog fonda, direktori UP i ANB-a, direktori i članovi uprava javnih preduzeća i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. J.Đ

se uključile i nelegalne motociklističke grupe iz Jugoistočne Evrope koje od nedavno švercuju oružje u Skandinaviju.

Oružje se u velikoj mjeri krijumčari istim putevima koji se koriste za šverc droge. Često se koriste legalne transportne firme koje su na to prinuđene zbog iznude ili se podmićuje vozač.

Zapadni Balkan je i dalje važan put za šverc cigareta. Riječ je o jefitnijim cigaretama koje se proizvode van EU, na primjer u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a dopremaju se u Grčku. Kriminalne grupe iz EU sve se više bave ilegalnom proizvodnjom i švercom cigareta zbog blagih kazni i velikog profita, a ilegalne fabrike u članicama, posebno Poljskoj i baltičkim zemljama, značajan su izvor cigareta.

U zaključima se navodi da će “Balkanska osa” imati sve veću ulogu u švercu robe na tržišta EU i dodaje da će u svijetlu stalnog djelovanja kriminalnih grupa koje govore albanski širom EU, “strateška i operativna partnerstva sa vlastima na Zapadnom Balkanu biti sve važnija”.

Europol podvlači da kriminalne organizacije u Evropi sve više mijenjaju strukture, načine i polja djelovanja, uključujući promet falsifikovanim proizvodima, prevare kreditnim karticama, zahvaljujući i sve proširenijoj zloupotrebi interneta.

Sve je širi njihov upliv u kriminal vezan za visoke tehnologije, sajber-kriminal, audiovizuelnu pirateriju, pedofiliju, proizvodnju vještačkih droga, trgovinu ljudima, ilegalnu imigraciju i pranje novca.

BOŠNJAČKA STRANKA

Formiran štab Predsjedništvo Bošnjačke stranke formiralo je izborni štab za predstojeće predsjedničke izbore, a za članove izbornog štaba izabrani su predsjednici Opštinskih odbora te stranke. Za predsjednika štaba izabran je Amer Halilović, a za sekretara Admir Adrović. Na sjednici je odlučeno da ta stranka aktivno učestvuje u izbornoj kampanji.

“Djetaljniju razradu strategiju kampanje će razraditi izborni štab, u zavisnosti od potreba i procjena opštinskih odbora. Izborni štab za svoje rad odgovara predsjedništvu stranke obzirom da je Glavni odbor BS ovlastio predsjedništvo da koordinira i vodi strategiju kampanje za predsjedničke izbore”, ističe se u saopštenju.

B.V.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

7

OPOZICIJA SAGLASNA

Bojkot Skupštine jedino rješenje Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić kazao je u izjavi za radio Antena M da je jedino rješenje za opoziciju da napusti Skupštinu Crne Gore, jer jbi to bio odgovor na “otvoreni pritisak koji nad institucijama vrši vladajuća klasa”.

Predlog Pozitivne da ta partija, DF i SNP napuste državni parlament, podržavaju i opozicioni birači, saopšteno je iz Srpske liste.

Predsjednik IO SL Rajo Vojinović je u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika naveo da Srpska lista razlikuje svoje od razloga Pozitivne za ovakvu inicijativu, ali se opravdanost ideje ne može sporiti.

“Oni koji su predali Nikšić i Andrijevicu Ranku Krivokapiću i Milu Đukanoviću, baš u vrije-

ADRIATIC PROPERTIES d.o.o./ Hotel AMAN SVETI STEFAN traži: ŠEFA RAČUNOVODSTVA Uslovi za kandidate: • Visoka školska sprema ekonomskog ili sličnog smjera • 7 godina radnog iskustva u knjigovodstvenom odjeljenju • 3 godine radnog iskustva na poziciji šefa računovodstva • Iskustvo u kontrolingu i sastavljanju izvještaja za korporacije • Poznavanje deviznog poslovanja i PDV propisa • Znanje engleskog jezika • Dobre komunikacione sposobnosti • Dobro poznavanje rada na različitim programima, posebno u Excel-u

RAČUNOVOĐU Uslovi za kandidate:

me kada su, preko svojih privatnih medija, lansirali aferu “Snimak” očito su imali paralelni dogovor da pomognu DPS-u i SDP-u da pobijede u još dvije opštine u kojima je opozicija, zahvaljujući glasovima Srba, ranije imala većinu”, navodi SL.

Poslanici DF na jučerašnjoj konferenciji za medije pozvali su SNP i Pozitivnu da istupe iz Ustavnog odbora koji ni nakon 20 mjeseci nije usaglasio model reformi u oblasti pravosuđa a koji bi bio u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

J.Đ

VuJANOVIć u MOJKOVCu

Sigurno ću pobijediti Lekića MOJKOVAC – Na predsjedničkim izborima ćemo sigurno pobijediti, kazao je sinoć u mojkovačkoj MZ Polja Filip Vujanović, aktuelni predsjednik i predsjednički kandidat DPS-a.

Vujanović je imao nekoliko poruka za Miodraga Lekića.

“Moj protivkandidat je rekao da sam mu falsifikovao jedan intervju, ja sam ga dostavio gdje se vidi da je u oktobru 2005. tražio da se referen-

dum odloži. To je bila najgora solucija i za one koji su za samostalnu Crnu Goru i za one koji su za državnu zajednicu”. Pomenuo i evropske integracije, rekavši je tamo je naš put, tamo je naše članstvo, tamo su naše vrijednosti. Postigli smo za pet godina grandiozno mnogo u evropskim integracijama, dobili smo prošle godine pravo da počnemo pregovore na evropskom kontinentu, jedino ih mi

vodimo. Prepoznala je Evropska unija koliko smo mi vrijedni, pouzdani, koliko imamo kapaciteta i raspoloženja naših građana da budemo što prije u Evropskoj uniji.

“Moja vizija Crne gore u narednih pet godina je Crna Gora slobadarska, demokratska, snažna, pouzdan primjer, vrijedna, partner svih, za dobro svih, ekonomski razvijena sa boljim kvalitetom života”.

V.B.

• Visoka školska sprema ekonomskog ili sličnog smjera • Minimum 3 – 5 godina radnog iskustva na istim poslovima • Odlično poznavanje računovodstvenih i poreskih propisa • Temeljno poznavanje Excela i iskustvo u radu sa računovodstvenim programima • Znanje engleskog jezika • Spremnost na intenzivno usavršavanje Molimo da šaljete svoje biografije na našem i engleskom jeziku na email adresu: amansvetistefancareers@amanresorts.com. Za više informacija možete nas kontaktirati na broj telefona 033/420270.

8

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

Čekaju se saslušanja

OCJENE

Korupcija usporava evropski put Crne Gore Bojan Vučinić

K

orupcija je i dalje jedna od najranjivijih oblasti u Crnoj Gori i prepreka investicijama, većoj vladavini prava i boljem kvalitetu života građana, saopšteno je na otvaranju Nacionalne antikorupcijske konferencije. Učesnici su saglasni da dok god se ne napravi iskorak na tom planu, korupcija će usporavati evropski put Crne Gore, a iz delegacije EU u Crnoj Gori nam poručuju da će EU nastaviti da prati razvoj situacije u Crnoj Gori kroz redovno izvještavanje sa naročitim akcentom na poglavlja 23 i 24.

Prema mišljenju ambasadorke SAD u Crnoj Gori Su Kej Braun, naša zemlja je na pravom putu ka stabilnosti i prosperitetu, ali time, kako je kazala, posao nije završen.

“Još veliki izazovi preostaju, a najveći među njima je borba protiv korupcije. Korupcija u Crnoj Gori, nažalost, nastavlja da koči strane investicije, slabi vladavinu prava i negativno se odražava na kvalitet života običnih građana u Crnoj Gori”, kazala je Braun. Američka ambasadorka kaže da će, dok god se ne napravi značajan korak na tom planu, korupcija usporavati evropski put Crne Gore.

“Niko se ne može sam boriti protiv izazova. Centralna uloga pripada Vladi da stvori uslove za to, a NVO su tu da se bore protiv ovih izazova korupcije, mediji moraju da odgovorno izvještavaju o tom pitanju, a obični građani treba da se jače čuju u kritikama”, rekla je Braun.

Za šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobniča formiranje Od-

bora za antikorupciju trebalo bi da ojača ulogu Skupštine u nadziranju institucija nadležnih za borbu protiv korupcije.

“Uspjeh u pregovorima 23 i 24 neposredno zavisi od uspostavljanja politički nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa, uključujući i tužilaštvo.

Međutim, korupcija je i dalje i jedna od najranjivijih oblasti u Crnoj Gori”, rekao je Drobnič, dodajući da je neophodno istražiti sve slučajeve i donijeti pravosnažne presude.

U MANS-u, koji je organizator ove konferencije, smatraju da korupcija u Crnoj Gori uništava ekonomiju.

“Cijenu te korupcije plaćamo svakog dana, jer plaćamo račune privatizacije KAP-a, Telekoma, mnogih drugih firmi koje su ostavile ljude bez posla, a crnogorsku privredu bez bilo kakvih prihoda”, kazala je izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović.

Mišljenja je da cijenu korupcije plaćamo propuštenim šansama

da obezbijedimo strane investitore koji će donijeti znanja u ovu zemlju, investirati u firme i učiniti ih konkurentnim.

Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić poručio je da je potrebno da imamo civilni sektor kao Šerlok Holmsa crnogorske pravde, ali je uloga institucija mnogo važnija.

“Sad smo zajednica koja mora nastaviti da se razvija sa institucijama koje stalno primjenjuju zakon i ustavnost. Pravda jeste ideal, pravda je ono što je pitanje da li ćemo ikad kao ljudska bića dostići, ali zakonitost i ustavnost moramo dostizati svaki dan”, kazao je Krivokapić.

Predsjednik parlamenta je pozvao sve, koji imaju upornost u borbi za

pravdu, da nastave svoj dio obaveza, navodeći da je parlament krenuo na ozbiljan put snažne borbe.

Direktor Uprave policije Slavko Stojanović, juče je saopštio da je Uprava u prethodnih pet godina nadležnim tužiocima podnijela 387 krivičnih prijava protiv 591 lica, zbog osnovane sumnje da su počinila 692 krivična dijela.

“Među ovim krivičnim djelima najzastupljenija su zloupotreba službenog položaja, davanje i primanje mita, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, protivzakoniti uticaj i lažni bilans. Procijenjena materijalna šteta nastala koruptivnim krivičnim djelima u ovom periodu iznosi oko 44 miliona eura”.

Vučković: Recite mi po čemu sam ja korumpiran Na konstataciju pravnog savjetnika MANS-a Veselina Radulovića da je crnogorsko tužilaštvo korumpirano te da ne goni počinioce teških krivičnih djela, reagovao je zamjenik Vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković. On je zamjerio MANS-u na izvještaju u kojem se kritikuje rad tužilačke organizacije, navodeći da su u pitanju teške optužbe i ocjene.

“Ja sam jedan od tih tužilaca.

Recite mi sad otvoreno u čemu vidite mene kao korumpiranog tužioca”, upitao je Vučković.

Pravni zastupnik MANS-a je kazao da je svaku izgovorenu riječ zasnovao na dokazima i činjenicama.

“Iza svega što sam rekao stojim i spreman sam da to ponovim opet vama, Ranki Čarapić ili nekom iz tužilaštva”, rekao je Radulović.

Messer

Bošković primio radnike Radnici bivšeg željezarinog Centra tehničkih gasova, odnosno njemačke firme Messer, koji već dvadesetak dana štrajkuju glađu u podrumu zgrade Desetka, koji su im ustupili stanari te zgrade, konačno su dočekali da ih neko primi. To je juče učinio ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. Na sastanku je, osim prestavnika radnika Messera, bio prisutan i predsjednik Saveza snidikata Crne Gore Zoran Masoničić.

“Ministar nas je saslušao i obećao da će najhitnije stupiti u kontakt sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, kako bi zajednički pokušali da pronađu rješenje za naše zahtjeve. Nadamo se da ćemo najkasnije u ponedjeljak imati konkretne odgovore i neki pomak jer naše stanje je neizdr-

živo”, rekao je predstavnik radnika Miloš Glušica.

Jedan od radnika te firme Velimir Nikić uputio je pismo premijeru Milu Đukanoviću.

“Pitam Vas gospodine Premijeru, da li Vam se u dugogodišnjoj karijeri (a fala bogu duga je, svi znamo) dogodilo da Vam radnici ne štrajkuju glađu protiv poslodava nego protiv Vašeg prethodnika Igora Lukšiča i stečajnog upravnika Veselina Perišića koji su direktno odgovorni za protjerivanje tog poslodavca iz ovog grada.

Molim Vas da mi javno odgovorite zar da poslije 30 godina smjenskog rada treba da idem na biro rada (a jednaki smo po godinama) i sa svojom porodicom postanem soscijalni slučaj”, stoji u Nikićevom pismu.

J.L.

Skupštinski odbor za politički sistem pravosuđe i upravu nije juče donio odluku na inicijativu opozicije, da se održi kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, čelnika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva Vesne Medenice i Ranke Čarapić. Članovi Odbora su ocijenili da je najbolje da Kolegijum predsjednika Skupštine odluči o toj inicijativi.

Opozicioni članovi Odbora su ranije zatražili saslušanje zbog postupanja tih organa u aktuelnim slučajevima, među kojima je i afera “Snimak”, a koji, kako smatraju, imaju obilježja organizovanog kriminala.

Biračko pravo ima 512.715 građana

Biračko pravo u Crnoj Gori ima 512.715 građana, objavila je juče Državna izborna komisija (DIK).

Zakonom je predviđeno da se birački spisak zaključuje 25 dana prije održavanja predsjedničkih izbora (7. aprila) i taj rok je istekao 12. marta.

“Ukupan broj birača 12. marta u 24 sata je 512.715. Po zaključenju biračkog spiska promjene se mogu vršiti samo na osnovu odluke glavnih administratora, odnosno suda u upravnom sporu, najkasnije deset dana prije održavanja izbora, što znači do 27. marta”, kaže se u saopštenju.

Najviše glasača je u Podgorici - 147.608, a najmanje u Šavniku - 1.796.

Inflacija 3,3 odsto Mjesečna stopa inflacije u februaru, mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 0,1 odsto, dok je na godišnjem nivou iznosila 3,3 odsto, saopšteno je iz Monstata. Najveći mjesečni rast cijena zabilježen je u grupama alkoholna pića i duvan, prevoz, hrana i bezalkoholna pića, zdravlje, ostali proizvodi i usluge.

“Pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva”, saopšteno je iz Monstata.

Cijene u grupama pokućstvo i rutinsko održavanje stana, komunikacije, rekreacija i kultura, obrazovanje, hoteli i restorani su ostale na nivou iz prethodnog mjeseca. I.C.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

9

MINISTARSTVO FINANSIJA

Deficit u iznosu 4,9 odsto BDP-a

TEKUĆI RAČUNI

Građani u minusu 15 miliona eura Pojedini građani minuse koriste na nekoliko računa Ivana Cimbaljević

U

Crnoj Gori oko 80.000 građana koristi minuse, dok je blizu 85.000 računa kojima su banke odobrile prekoračenje. To znači da pojedini građani korite minuse na više od jednog računa. Oni po osnovu ovog minusa ukupno duguju oko 15 miliona eura ili 184 eura po računu.

Pojedini građani kašnjenje plata ili “vezanje kraja sa krajem” tokom mjeseca nadomješćuju odlaskom u minus na tekućim računima. U Crnoj Gori, prema podacima kreditnog registra Centralne banke, postoji ukupno 84.809 tekućih računa, koje koriste 80.290 klijenata što znači da pojedini građani minuse koriste i po osnovu više od jednog računa.

“Iskorištenost minusa je 14,8 mililiona eura, što je 57,9 odsto od ukupno odobrenog minusa od 25,5 miliona eura”, navodi se u Izvještaju o radu Bankarskog ombudsmana za 2012. godinu.

S druge strane, ukupan broj građana koji koristi kartice iznosi

28.069, dok je ukupan broj aktivnih kreditnih kartica građana - 34.456.

“Iskorišćenost po karticama je 30,9 miliona eura, što je 56,3 odsto u odnosu na odobreni iznos koji po karticama iznosi 54,9 miliona eura”, navodi se u ovom izvještaju.

Stanje na računu prosječno korišćene kreditne kartice iznosi 897 eura, odnosno 1.100 eura po klijentu.

Podaci govore da građani za kredite, zaključno sa 31. decembrom, ukupno duguju 790,5 miliona eura, od čega je 762,2 miliona eura dug prema bankama, 28,3 miliona prema mikrofinansijskim institucijama. To znači da je svaki građanin Crne Gore u prosjeku zadužen skoro 1.300 eura.

Ukupni dug fizičkih lica po kreditima smanjen je u 2012. godini za 4,5 odsto u odnosu na 2011. godinu.

Broj žiranata u 2012. godini manji je za 25,3 odsto nego 2011. godine.

“Broj žiranata zaključno sa 31. decembrom iznosio je 64.726, u bankama 47.074, a u MFI 17.652. Broj žiranata u 2012. godini imao je značajniju tendenciju pada u odnosu na 2011. godinu, za 25,3 odsto”, navodi se u Izvještaju.

Kada se uporedi ukupni broj žiranata sa brojem punoljetnih građana iz biračkog spiska, dolazi se do podatka da je svaki osmi građanin u Crnoj Gori žirant u nekoj od banaka ili MFI. No, to i ne bio problem, da većina njih ne vraća tuđi kredit i to uglavnom na osnovu falsifikovane dokumentacije. Bankarski ombudsman Halil Kalač ranije je saopštio da se najveći broj žiranata upravo na to žali, kao i na to da banke nijesu dovoljvo aktivne u naplati kredita od klijenata, iako su oni platežno sposobni da vraćaju svoje kredite.

KAP

Niže zarade nijesu pomogle Izvršni odbor sindikata Aluminijuma najavio je u petak da će u narednom periodu, budno pratiti razvoj situacije i vršiti pritisak na sve relevatne aktere u priči oko KAP-a da podrže opstanak fabrike i da se poštuju prava radnika zagarantovana Kolektivnim ugovorom KAPa i važećim crnogorskim zakonima.

“Kako je poslodavac potezom uštedio minimalna sredstva, onda je više nego očigledno da ga ta ušteda ne može spasiti već da je njegova namjera bila da pravi probleme i ojadi i ovako ojađene radnike KAP-a.

Dovoljno je što imaju takvog poslodavca koji im je fabriku doveo na rub propasti, da im od toga ne treba veće kazne. Nadamo se da će se do obračuna i isplate zarada za mart konačno pronaći neko rješenje za KAP” , navodi se u saopštenju sindikata Aluminijuma.

Februarska plata za oko 270 radnika Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), koje je poslodavac izdvojio kao nedovoljno radno angažovane, umanjena je za iznos od 20 do 80 eura, koje će im sindikat refundirati kako bi obezbijedili svoje porodice.

Predsjednik sindikata Alumini-

juma Rade Krivokapić,rekao je da su ostali radnici, shodno Kolektivnom ugovoru, primili plate, ali da u toj radničkoj asocijaciji nijesu zadovoljni odlukom poslodavca da plate za 270 ljudi smanji za dio koji se kreće od 20 do 80 eura.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet u ponedjeljak bi trebalo da se izjasni o predlogu zaključaka Vlade u vezi sa rješavanjem problema u Kombinatu aluminijuma (KAP), odnosno o ponudi ruskog vlasnika

da ustupi svoje akcije izvršnoj vlasti.

Odbor se na sjednici 28. februara ni nakon četvorosatne rasprave nije izjasnio o Vladinom predlogu zaključaka, a predstavnici izvršne vlasti ponovili da preferiraju ponudu ruskog partnera, dok je Socijaldemokratska partija (SDP) saopštila da je neće podržati. Članovi Odbora su tada odložili izjašnjavanje o predlogu zaključaka, ali je odlučeno da se to organizuje prije zasijedanja parlamenta. I.B.

Deficit budžeta prošle godine je, prema procjeni Ministarstva finansija, iznosio 163,79 miliona eura ili 4,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema podacima Ministarstva finansija, prošlogodišnji deficit niži je od onoga u 2011. za 25,9 miliona eura.

Iz Ministarstva su objasnili da je u prošloj godini promijenjena metodologija obračuna deficita, tako da su isplaćene garancije uključene u izdatke budžeta, i tako povećale deficit, a ne u otplatu duga kao do sada. Otplata duga iznosi 168,7 miliona eura i povećana je u odnosu na 2011. godinu za 35,9 miliona, uglavnom zbog povećanja otplate duga rezidentima.

“Nedostajuća sredstva budžeta iznosila su 332,49 miliona eura i finansirana su, najvećim dijelom, iz pozajmica i kredita iz stranih izvora u iznosu od 258,13 miliona i pozajmica i kredita iz do-

DAN ZAŠTITE POTROŠAČA

Daleko od svijeta Zaštita potrošača u našoj zemlji danas je na znatno većem nivou nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina, ali i dalje je daleko iza svjetskih standarda, smatraju u organizacijama koje se bave zaštitom potrošača. Svjetski Dan zaštite potrošača koji se obilježava 15. marta, ove godine je tematski bio namjijenjen bezbjednosti proizvoda za djecu. U našoj zemlji Dan zaštite potrošača obilježen je neposredno poslije slučaja pojave aflatoksina u mlijeku.

Nepropisna isticanja obavještenja o cijenama, popustima i sniženjima najbrojnije su nepravilnosti koje je u toku 2012. zabilježila Tržišna inspekcija. Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Uprave za in-

spekcijske poslove, kontrolama je i u toku prošle godine utvrđeno ukupno 5.165 nepravilnosti koje se odnose na cijene, a izdato je 3.319 prekršajnih naloga na ukupan iznos od 735.000 eura. Pored ovoga, najviše nepravilnosti zabilježeno je kod neizdavanja računa ili izdavanje računa koji nijesu propisane sadržine.

I.B.

5.165

nepravilnosti zabilježila je Tržišna inspekcija tokom 2012. a izdato je 3.319 prekršajnih naloga na ukupan iznos od 735.000 eura.

NLB

Nova kreditna linija za penzionere

Zaštita radnika-prioritet Imajući u vidu veliki broj radnih mjesta, Kombinat aluminijuma Podgorica počeo je izradu Akta o procjeni rizika, jednog od najvažnijih dokumenata u oblasti zaštite na radu.

Posao je povjeren Institutu za razvoj i istraživanje u oblasti zaštite na radu Podgorica, referentnoj instituciji za ovu vrstu projekata.

“Akt o procjeni rizika je sistemski najbitniji dokument jedne kompanije u oblasti zaštite na radu, kojim se identifikuju i analiziraju sve opasnosti i štetnosti na radnim mjestima u proizvodno-poslovnom sistemu, nakon čega se propisuju mjere za njihovo otklanjanje ili svođenje na prihvatljiv nivo. To će doprinijeti dodatnom poboljšanju bezbjednosti zaposlenih na radnim mjestima”, navedeno je u saopštenju menadžmenta KAP-a.

maćih izvora u iznosu od 62,6 miliona eura a, manjim dijelom, iz donacija, prihodima od privatizacije i korišćenjem depozita”, navedeno je u Godišnjem izvještaju Ministarstva finansija.

Primici budžeta u prošloj godini iznosili su oko 1,45 milijardi eura, od čega se na izvorne odnosi oko 1,12 milijardi, a preostalih 328,6 miliona na druge izvore finansiranja kao što je zaduživanje, privatizacija i donacije. Izvorni prihodi ostvareni su 97,3 odsto u odnosu na plan, odnosno 99,1 odsto u odnosu na 2011. U strukturi prihoda najveći udio imaju porezi i doprinosi.

Prihodi po osnovu poreza iznosili su 687,4 miliona eura, što je 2,4 odsto niže u odnosu na 2011. Porez na dodatu vrijednost iznosi 354,7 miliona i nominalno je pao u odnosu na 2011. za 37,5 miliona eura ili blizu deset odsto.

NLB Montenegrobanka od sada omogućava da uz NLB Srebrni paket, koji pored niza proizvoda i pogodnosti, penzionerima nudi i novi NLB Srebrni kredit, na bazi polise životnog osiguranja, kao osnovnog sredstva obezbjeđenja, uz veoma pojednostavljenu proceduru odobravanja kredita, sa namjerom da svojim uslugama dodatno obezbijedi zadovoljenje potreba i kvalitetnu egzistenciju

u svakom životnom dobu ove važne grupe klijenata. NLB Srebrni krediti na bazi polise osiguranja života namijenjeni su svim penzionerima sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, rezidentima, koji su osiguranici Republičkog fonda PIO Crne Gore, ali i fondova iz zemalja u okruženju, a koji svoje penzije primaju preko računa kod NLB Montenegrobanke. Ukoliko se prilikom uzimanja kredita penzioneri opredijele za obezbjeđenje kredita polisom osiguranja života, koja se može plaćati bilo jednokratno ili mjesečno, nije potrebno da imaju dodatne jemce ili garancije za uredno vraćanje kredita.

U

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

INTERVJU: POTPREDSJEDNIK VLADE VUJICA LAZOVIĆ

Vlada neće pasti zbog KAP-a Ako ukupna zajednica ima makar jedan euro više gubitaka nego koristi od Kombinata, onda bi bilo glupo insistirati na njegovom opstanku, poručio Lazović Novak Uskoković

S

DP i DPS su uvijek imale različite stavove u vezi sa Kombinatom aluminijuma Podgorica, ali zbog toga ne mislim da će se raspasti koalicija, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine potpredsjednik Vlade Vujica Lazović. On dodaje da bi eventualni raspad koalicije loše uticao na evropske i evroatlantske integracije, jer bi to podrazumijevalo vanredne izbore. Lazović poručuje da bez obzira na rješenje za KAP, plaćanje državnih garancija nas čeka.

DN: Da li je u redu da nakon toliko godina vlasti DPS-SDP nemaju zajednički stav u vezi sa budućnošču Kombinata aluminijuma Podgorica?

Apsurdno je očekivati da se političke partije, koliko god one bile čvrsto u koaliciji, baš u svemu slažu. O KAP-u smo se stalno sporili i uvijek je to bilo na stolu kao otvoreno pitanje našeg razlikovanja i mimoilaženja još od sklapanja prve koalicije, prije 15 godina, ali nam to nije smetalo da zajedno ostvarimo neke za budućnost i razvoj Crne Gore mnogo veće uspjehe i ciljeve.

ljala o KAP-u, imali smo suprotna mišljenja. Ne mislim da će se zbog ovih razlika raspasti koalicija. Naime, male su šanse da ovaj predlog Ministarstva ekonomije bez SDPa dobije većinsku podršku u parlamentu. Istovrmeno, naš evropski i evroatlantski integracioni progres bi bio ugrožen, t j. z a u -

stavljen ili usporen, ukoliko bi zbog raspada koalicije morali sada ići na vanredne parlamentarne izbore sa namjerom konstituisanja neke druge parlamentarne većine. Mislim da smo u koaliciji toga svjesni.

DN: Koliki je stvarni efekat KAPa na crnogorsku ekonomiju? Da li nam je KAP stvarno neophodan?

Dugo se manipulisalo predimenzioniranom ulogom KAP-a u našoj ekonomiji. Dvije nezavisne studije koje smo radili su pokazale da je ukupna participacija KAP-a u BDPu u najboljim godinama ispod tri odsto, a sada je ispod jedan odsto.

KAP je najveći izvoznik, a istovremeno se zaboravlja da je i toliki uvoznik. Ako ukupna ekonomija i cijela društvena zajednica imaju makar jedan euro više gubitaka nego koristi od KAP-a, onda bi bilo apsurdno insistirati na njegovom opstanku.

DN: Vaš predlog je stečaj, a to, kako tvrde, znači naplatu garancija i mogući sudski spor.

Zbog čega je to, prema Vašem mišljenju, bolja opcija?

DN: Članovi Vlade iz SDP odbijali su da prisustvuju sjednicama Vlade kada je bilo problema u vezi sa crkvom na Svetom Stefanu. Na koji način ćete reagovati u slučaju da se usvoji rješenje za KAP koje predlažu članovi Vlade iz DPS? Da li je opcija redefinisanje odnosa ili možda izlazak iz Vlade?

Nažalost, u ovom trenutku smo prinuđeni da se opredjeljujemo za model, tj. scenario koji će imati manje štete po ekonomiju i građane Crne Gore, a ne model koji će donijeti više koristi, jer toga modela, svi su izgledi, kod KAP-a i nema. Naplata garancija nas čeka u svakom slučaju bez obzira na rješenje, a oko sudskog spora je sve jasno, nijesmo mi doveli kompaniju u bankrot nego ruski partner.

Vlada je već većinski usvojila predlog rješenje oko KAP-a uz jasno iskazano protivljenje nas ministara iz SDP-a.

I to nije prvi put, gotovo uvijek kada je Vlada rasprav-

Biće smjena i među kadrovima SDP DN: Da li bi trebalo da dođe do personalnih promjena na čelu državnih uprava, agencija i direkcija? Hoće li biti promjena na onim pozicijama koje zauzimanju kaDN: Ministarstvo ekonomije tvrdi da ste Vi bili upoznati sa svim dešavanjima i da ste kao potpredsjednik mogli da reagujete ranije po pitanju KAP-a?

Ko kaže da nijesam reagovao, mnogo puta, i to burno, od prvog dana od kada sam u Vladi. Ovdje je pitanje da li je potpredsjednik trebalo da obavlja posao ministara, ako je tako, onda nam ministri ne bi bili potrebni. Ako je tako, sav bi posao u Vladi trebalo da obave dva potpredsjednika, jedan za ekonomiju, a jedan za politiku i Vlada bi onda imala samo tri člana, predsjednika i dva potpredsjednika, superracionalizacija, milina božja. I sami znate da nije i ne može biti tako, ni u konceptu organizacije državne uprave ni po normativnoj regulativi koja definiše odgovornost i nadležnosti ministara.

drovi SDP? Pa već su se neke personalne promjene desile i sigurno je da će se nastaviti u tom pravcu. Biće ih i na mjestima koje pokrivaju kadrovi SDP-a. uslovima, dakle nije to izričit stav protiv modela zaduživanja koliko upozorenje ima li boljih rješenja.

Sve te izazove Ministarstvo finansija pokušava da, uz jednu veoma opsežnu analizu i komparaciju kvaliteta i uslova, zatvori u konstrukciju koja će na kratkom i dugom roku obezbijediti našu makrofiskalnu održivost.

DN: Da li je koalicioni odnos DPS i SDP, nakon mimoilaženja u vezi sa predsjedničkim izborima i KAP-om, u krizi? Da li je Vlada u krizi?

DN: SDP kritikuje zaduživanje države na tržištu euroobveznica. Koji je Vaš predlog da se obezbijedi za ovu godinu predviđenih 250 miliona eura?

Partije i postoje da bi o raznim pitanjima iznosile autonomne političke stavove i viđenja. Pritom, ako su partije u koaliciji i vrše vlast, ne mora da znači, po principu, da ako imaju različiti pristup po nekom pitanju, da je to odmah kriza vlasti.

Sve zavisi od značaja tog pitanja po kojem se razlikuju i ukupnih odnosa na političkoj sceni. Koalicioni odnosi su solidni i Vlada za sada nije u krizi, ima razlika, a na konačni rasplet u ovom kontekstu nećemo dugo čekati.

I mi smo u Vladi zabrinuti što se u uslovima ekonomske krize, zbog velike javne protrošnje, moramo zaduživati. A ako već moramo, ono na čemu SDP insistira jeste da to bude po što je moguće povoljnijim

DN: Hoćete li izaći da glasate na predsjedničkim izborima i zašto?

Oko predsjedničkih izbora i kandidata, u odnosno na ono što je već saopšteno kao zvaničan stav SDP-a, nemam ništa novo da dodam.

Izbori u Podgorici možda do kraja godine DN: Kako ocjenjujete funkcionisanje lokalne vlasti u Podgorici?

Kada očekujete izbore u Podgorici?

SDP je održao obećanje, napustio vlast u Podgorici i raskinuo koaliciju na lokalnom nivou. Kuda ćete veću potvrdu naše prinicipijelnosti! O rezultatima funkcionisanja lokalne vlasti najbolje će sami građani procijeniti na izborima, ako ne krajem ove godine, onda sigurno do maja sljedeće godine.

OECD

Odgovorne mjere u oblasti ekonomije Zamjenik generalnog sekretara Evropske organizacije za saradnju i razvoj Iv Laterm kazao da je Crna Gora ostvarila veliki napredak Crnogorska vlada je, u prethodnom periodu, sprovela odgovorne mjere u oblasti ekonomske politike, ocijenio je zamjenik generalnog sekretara Evropske organizacije za saradnju i razvoj (OECD) Iv Laterm u razgovoru sa potpredsjednikom Vlade, Igorom Lukšićem.

Kako je saopšteno iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, Laterm je tokom sastanka u Parizu kazao da je Crna Gora ostvarila veliki napredak u integracionim procesima, i da doprinosi stabilnosti u regionu.

“Laterm, koji predstavlja organizaciju čije su članice 34 države

svijeta, prezentirao je potencijalne oblasti saradnje sa Crnom Gorom”, kaže se u saopštenju.

On je, kako se navodi, istakao da su brojne mogućnosti u kojima OECD može da bude partner Crnoj Gori, prije svega, u projektima koji se odnose na unaprjeđenje konkuretnosti ekonomije, sprovođenje investicionih politika, razvoj regionalne konkuretnosti, kao i kroz različite kvantitativne analize koja ova organizacija priprema.

Laterm je predstavio i mogućnosti uključivanja Crne Gore u radna tijela organizacije, i uputio otvoren

poziv za saradnju u Komitetu za turizam OECD-a.

Lukšić je kazao da je Crna Gora zainteresovana za proširenje saradnje i zajedničko djelovanje sa OECED-om kroz konkretne projekte.

“On je istakao da Vlada preduzima mjere na oporavku i dugoročnoj konkurentnosti ekonomije, i da je u tom pravcu od izuzetne važnosti i saradnja sa institucijom koja promoviše dostizanje održivog ekonomskog rasta i unaprjeđenje životnog standarda”, kaže se u saopštenju.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

SAMOPOVRIJEĐIVANJE

Rezao vene zbog isključene struje Cetinjanin M.J. pokušao je juče sebi da prereže vene u zgradi Elektrodistribucije, neposredno nakon što su mu radnici ste službe ukinuli struju, saznaju Dnevne novine.

Zbog velikog duga za potrošnju električne energije, Eletrodistribucija je više puta M.J. ukidala struju, ali bi on, kako se sumnja, uspio da je priključi. “Radnici Elektrodistribucije su juče ujutro

presjekli glavni kabl na stubu sa kojeg se njegovo domaćinstvo napajalo strujom. Nakon toga je on, navodno, u stanju rastrojstva otišao u zgradu Elektrodistribucije i pred službenicom posjekao ruku, prijeteći da će da se ubije. Ta službenica je odmah pozvala službu Hitne pomoći, nakon čega je stigla medicinska ekipa i ukazala mu pomoć - očistila i previla ranu.

Riječ je o površinskoj posjekotini”,

kazao je sagovornik DN. Kasnije, u zgradu distribucije stigao je i sin M.J., kojem je ljekar predložio da oca odvede u bolnicu, ali je on to odbio. Šalterske službenike Elektrodistribucije neposredno potom obišla je i ekipa policije, kako bi provjerila da li je bilo prijetnji na njihov račun, ali su oni odrečno odgovorili, te nije bilo elemenata za podnošenje krivične ili prekršajne prijave protiv M.J. S.K.

NOVO PRAVILO

U posjetu zatvorenicima sa pet kilograma hrane KRATAK SPOJ

Radnik povrijeđen u eksploziji na trafostanici Radnik cetinjske Elektrodistribucije Andrija Tomanović povrijeđen je prilikom intervencije u trafostanici u cetinjskom naselju Donje polje koja se dogodila u četrvtak veče.

Prema nezvaničnim informacijama, usljed kvara došlo je do ekspozije, čija je snaga odbacila Tomanovića i njegovog kolegu Žarka Đukanovića oko šest-sedam metara dalje. Od bljeska, kako su kasnije opisivali, nekoliko trenutaka su

bili zaslijepljeni.

Tomanović je van životne opasnosti, ali je zadobio opekotine trećeg stepena i smješten je u Kliničkom centru u Podgorici, njegov kolega Đukanović prošao je bez ozbiljnijih ozljeda.

Nezvanično, do kvara u trafostanici Donje polje došlo je u vrijeme loših vremenskih uslova i grmljavine, navodno usljed kratkog spoja. Konačan sud daće vještak, koji je juče izašao na terene.

M.Z.

Uprava ZIKS-a u Spužu ograničila je na ukupno pet kilograma količinu hrane i pića, koje se zatvorenicima može donijeti u okviru jedne posjete, saznaju Dnevne novine.

Ova novina unijeta je u Pravilnik o kućnom redu ZIKS-a Spuž po kojem se osuđenim licima u posjeti može donijeti odjeća, obuća i posteljina, hranu, voće, a količina unijete robe do sada nije bila ograničena. Sokove, kafu, cigarete, sredstva za ličnu higijenu, novine i ostalo posjetioci mogu da kupuju u prodavnici, koja se nalazi u krugu Zavoda. Posjetioci mogu donijeti i novac, koji će biti upisan na depozit zatvorenika.

Osuđenici i pritvorenici, prema Pravilniku, mogu posjetiti članovi uže porodice, advokati, diplomatsko - konzularni predstavnici, prijatelji, sveštenici i drugi. Posjeta se obavlja po dobijanju dozvole suda i to u posebno određenoj prostoriji i uz potreban nadzor pripadnika Sektora obezbjeđenja kada je to neophodno. Posjete osuđenim licima raspoređenim u Poluotvorenom odjeljenju Kazneno-popravnog doma obavljaju se bez nadzora službenih lica.

S.K.

ZIKS Spuž

Kolašincu našli municiju Devetorica optuženih za šverc droge uskoro u sudnici POČINJE SUĐENJE

Apelacioni sud umanjio je za tri mjeseca jednogodišnju zatvorsku kaznu Dimitriju Pejoviću na koju je, zbog šverca droge, prethodno osuđen u Višem sudu u Podgorici.

Pejović je osuđen jer je od početka maja do 7. juna prošle godine u Podgorici prodavao heroin.

On je u više navrata prodao Nikoli Brajoviću po pet paketića za iznos od 35 eura, dok je na dan hapšenja prodao pet paketića za 40 eura. S.K.

Postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu, službenici Uprave polcije iz Kolašina pretresli su u četvrtak stan sugrađanina S.V. (45) kojom prilikom su pronašli 20 metaka kalibra 7,9 mm, 12 metaka kalibra 9 mm, manja količina baruta, kao i manji broj manevarske pištoljske municije, saopšteno je juče iz Uprave polcije.

Municija nađena u stanu koji se nalazi u mjestu Donji Pažanj u Kolašinu, oduzeta je, a o događaju je obaviješteno državno tužilaštvo, navodi se u saopštenju policije.

S.K.

Umanjena kazna za držanje droge Vijeće Apelacionog suda smanjilo je kaznu Miodragu Mušikiću i umjesto na dvije i po godine osudilo ga na dvije godine zatvora za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema navodima prvostepene presude koju je u Višem sudu u Podgorici izrekla sudija Suzana Mugoša, Mušikić je 14. marta prošle godine u mjestu Morakovo kod Nikšića u pomoćnom objektu kuće Milutina Dragnića, radi prodaje držao 22,61 gram heroina. Drogu, upakovanu u dva PVC zamotuljka od 13,24 i 9,37 grama, pronašla je policija, a istom prilikom pronađena je i metalna kašičica, makaze, digitalna vaga i staklena tegla sa više kesa na kojim predmetima su se nalazili tragovi heroina. S.K.

Pred krivičnim vijećem sudije Suzane Mugoše u Višem sudu u Podgorici 20. marta počinje suđenje nikšićkoj grupi uhapšenoj u akciji “Link” koja se tereti za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Na optuženičkoj klupi naći će se Nikšićani Miljan R. Barović (41), Goran B. Barović (33), Ivan V. Vilić (29), Milutin B. Piljević (37), Vladir R. Dacić(34), Nikola Perković (31) i Danijel S.Dragićević (23), te Božidar M.Vukotić (32) iz Tivta i Davor S. Latkovć (30) iz Kotora.

Prema navodima optužnice, Miljan Barović je od 16. februara

do 20. jula prošle godine u Nikšiću prodavao heroin i marihuanu i u cilju prodaje droge organizovao grupu preprodavaca, koji su sačinjavali Piljević, Vilić i Goran Barović. Za njegov račun, a za novčanu naknadu, pomenuta lica su prodavala heroin i marihuanu na teritoriji Nikšića i Kotora.

Goran Barović se istom optužnicom tereti da je od 1.5. do 21.5.2012. godine u Nikšiću preprodavao marihuanu u količinama od jedan do tri kilograma Vladimiru Terziću. I optuženi Vilić je u istom periodu prodavao heroin i marihuanu, te pomogao Miljanu Baroviću da dalje distribuira drogu Daciću. I Milutin Pilje-

vić se tereti da je prošle godine u Risnu kao član grupe preprodavaca za račun Miljana Barovića, uz novčanu naknadu prodavao heroin dok su Dacić i Matković u istom periodu kupovao i prodavao heroin.

Perković je, prema navodima optužnice, pomogao Daciću u izvršenju krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, stavljajući mu na raspolaganje svoj automobile kojim se Dacić prevezao iz Nikšića u Risan.

Vukotić Božidar se tereti da je u Risnu radi prodaje kupovao heroin, dok je Danijel Dragićević isto činio, ali u Nikšiću.

S.K.

PRESUDA POSLIJE 14 GODINA

Žrtvu vezali, pa je opljačkali Goran B. Gogić (34) sa Žabljaka osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na godinu zatvora zbog razbojništva koje je 1999. godine počinio u studentskom domu u Podgorici.

Prema presudi koju je izrekla sudija Suzana Mugoša, Gogić je 17. aprila 1999. godine u studentskom domu u Podgorici, uz pomoć više osoba, od izvjesnog Sabina Mustajbašića oduzeo 130 mara-

ka, 130 dinara, vozačku dozvolu i lična dokumenta, zlatnu ogrlici i pet zlatnih privjezaka, tri zlatna prstena, ključeve od “golfa 2” kao i sam automobil.

U presudi se navodi da je Elvir Trubljanin telefonom pozvao oštećenog da dođe kod njega u studentski dom što je ovaj prihvatio, jer su se od ranije znali. Kada je došao u sobu, sačekao ga je Goran Gogić – uhvatio ga je za vrat,

a potom ga oborio na pod. Tada je Nenad Dašić uzeo plastični kanap i zavezao oštećenom noge, a zatim su mu Dašić i Gogić vezali ruke, čaršavom usta a potom mu tijelo izlijepili selotepom i konopom ga vezali oko kreveta. Vidjevši da je Mustajbašić čvrsto vezan, Elvir Trubljanin, koji je ranije osuđen za ovo djelo, uzeo je od njega 3.718 eura nakon čega su svi napustili lice mjesta.

S.K.

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

Filip ª neposlušanº , Milu najveće obezbjeđenje Prema članu 1 Odluke Vlade u prvom redu policijska zaštita pripada predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, koji je u javnosti poznat po “neposlušnosti” fizičkom obezbjeđenju, te je njegova zaštita mnogo složenija, posebno kada su u pitanju njegove duge gradske šetnje.

Za razliku od njega, sve ostale VIP ličnosti se pokoravaju činjenici da se moraju pridržavati strogih procedura, kada je u pitanju njihova bezbjednost. Druga po redu štićena ličnost je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, a treća premijer Milo Đukanović, za kojeg, prema informacijama iz bezbjednosnih krugova, kojeg obezbjeđuje najveći broj pripadnika policije - shodno procjenama, uglavnom ima i po nekoliko prste-

nova zaštite.

Na VIP spisku nalaze se i Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, zatim potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić, ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđina-Nina Ivanović, i to po mjestu rada, stanovanja i u pokretu.

Shodno odluci Vlade, službenici policije štite ove ličnosti i po njihovom odlasku sa funkcija, ukoliko na takvu neophodnost ukaže bezbjednosna procjena Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Osim ovih ličnosti, Uprava policije štiti ličnu sigurnost šefove stranih država, parlamenata i vlada za vrijeme njihovog boravka u Crnoj Gori.

POLICIJSKA ZAŠTITA

Dva Markovića i Medenicu policajci čuvaju iz navike Crnogorska policija obezbjeđuje ukupno 11 štićenih ličnosti i to po različitim osnovama Jasmina Muminović

D

esetine službenika policije svakodnevno u stopu prate 11 štićenih ličnosti crnogorskog establišmenta. Neke od njih čuvaju, jer im to pravo pripada po Odluci Vlade, a neke zbog ugrožene sigurnosti. Ovaj drugi osnov zaštite odnosi se na potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića, predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i predsjednika Ustavnog suda Milana Markovića.

Da li je policijska VIP zaštita statusni simbol, standard ili stvarna potreba za potpredsjednika Vlade Duška Markovića, predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i predsjednika Ustavnog suda Milana Markovića, javnosti nije poznato. Zvanično, njih troje nijesu u kategoriji štićenih ličnosti, čija se sigurnost štiti u skladu sa funkcijom koju obavljaju. Međutim, prema informacijama iz policije, njihova zaštita sprovodi se u skladu sa “članom 3, Odluke o određivanju ličnosti i objekata čiju zaštitu vrši

Uprava policije, a saglasno procjenama nadležnih bezbjednosnih subjekata”. Procjenu njihove sigurnosti određuje Agencija za nacionalnu bezbjednost, a podaci o razlozima njihove ugroženosti nose stepen tajnosti.

Koliko su zaista te informacije ažurne i validne, takođe, nije poznato.

Sagovornik Dnevnih novina objasnio je da se takve procjene obavljaju periodično. Tako već pet godina, od prestanka njene funkcije Vrhovnog državnog tužioca, a od stupa-

Ranka Čarapić

Štite samo novinarku Lakić Osim kategorije štićenih ličnosti, u Upravi policije postoje i osobe koje se štite. Za sada samo jedna ima takav status. Riječ je o novinarki Vijesti Oliveri Lakić, nakon prošlogo-

dišnjeg napada ispred zgrade u kojoj živi.

“Osim novinarke Lakić, nemamo u zaštiti nijednu drugu osobu”, kazao je sagovornik iz policije.

nja na dužnost predsjednice Vrhovnog suda, Medenica uživa policijsku zaštitu. Da li je takva zaštita neophodna, iz policije nijesu mogli da odgovore.

Slično je i sa slučajem predsjednika Ustavnog suda. “Konkretni podaci o prijetnjama ili sumnjama u ugroženu sigurnost Milana Markovića ne postoje. Međutim, policija mu je odredila pratioce još prije više od dvije godine, jer je to standard u cijelom regionu”, kazao je sagovornik DN, napominjući ipak da se sam osnov ovakve odluke dovodi u pitanje.

Odluka o određivanju ličnosti i objekata čiju zaštitu vrši Uprava policije donijeta je još prije više od šest godina, te njome nijesu predviđene potrebe za zaštitu ovih nosilaca sudske, ali i izvršne vlasti. Postojale su inicijative za njenu dopunu, ali do toga još nije došlo. Upućeni tvrde da bi se po toj logici u njoj trebalo da nađe i funkcija jednog od potpredsjednika Vlade i ministra pravde, koji sada uživa zaštitu po potpuno drugom osnovu.

DN su ranije objavile da Markovića čuvaju četvorica pripadnika policije, iako ne podliježe statusu štićene ličnosti. Sumnje da Marković nije bezbjedan prva je u svojoj procjeni iznijela služba kontraobavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost, kada je na njenom čelu bio Markovićev sljedbenik Vladan Joković.

U tom dokumentu, prema saznanjima DN, konstatovano je da je Marković bio veoma eksponiran u zahtjevima za izručenje osobe sa sadržajnom kriminalnom biografijom i dugogodišnjeg saradnika srpske tajne službe Veska Vukotića.

Vukotić, koji je srpsko državljanstvo dobio u zatvoru u Holandiji, nakon odluke te zemlje da ga izruče baš Srbiji, kasnije je uhapšen u Novom Sadu, prema Sporazumu o izručenju, koji su potpisale Crna Gora i Srbija. Međutim, Vrhovni sud je tada donio odluku da odbija Vukotićevo izručenje Crnoj Gori i pušten je iz pritvora, iako ga u Crnoj Gori čeka 20 godina robije zbog ubistva pomorskog kapetana Duška Boškovića, koje se dogodilo 1997. u Kotoru.

Navodno, u tom periodu Marković je dobio i nekoliko prijetećih poruka, a provjerama se došlo do saznanja da su te SMS bile navodno upućene iz Južne Amerike. Sagovornik

DN kazao je da je ANB napravila novu bezbjednosnu procjenu Markovića, prema kojoj više nije ugrožena njegova sigurnost. Navodno, taj

dokument je dostavljen Sektoru za obezbjeđenje ličnosti i objekata, ali se po njemu nije postupalo, pa Marković i dalje uživa policijsku zaštitu.

Duško Marković

Vesna Medenica Milan Marković

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

NACIONALNA NETRPELJIVOST

Novi incident u Dinoši zbog groblja Juče organizovano primanje saučešća na ulici na Koniku

PROGRAM

Upoznati mlade sa radnim pravima

Mladi u Crnoj Gori, da bi zaštitili svoja prava iz radnog odnosa, moraju biti upoznati sa njima kako bi bili spremniji za tržište rada, ocijenili su u Sekciji mladih Unije slobodnih sindikata (USS).

Oni su pozvali sve mlade da im se pridruže u Programu zaštite radnih prava mladih na tržištu rada kroz aktivne mjere zapošljavanja, pod sloganom Radi se o tebi, koji će realizovati sa Asocijacijom za demokratski prosperitet (ADP) Zid. “Namjeravamo da okupimo mlade oko najvažnijih pitanja za njih, a to je ulazak na

Udruženje priređivača igara na sreću UPIS pozdravlja jučerašnju odluku Vlade Crne Gore o razrješenju Aleksandra Moštrokola dužnosti direktora Uprave za inspekcijske poslove “zbog prelaska na novu dužnost”.

“Kako Vlada nije navela na koju dužnost prelazi bivši direktor Uprave za igre na sreću to je logično da ‘nova dužnost’ nije i neće biti u domenu Vlade Crne Gore”, navodi se u raegovanju UPIS-a.

UPIS je podnio 8. decembra 2012. godine krivičnu prijavu protiv Aleksandra Moštrokola.

“UPIS stoga ponovo poziva Tužilaštvo i vrhovnog državnog tužioca lično da prestane da ignoriše pozitivna zakonska akta i događaje već da postupi po zakonu i konačno donese odluku o pokretanju istrage protiv Moštrokola po krivičnoj prijavi UPIS-a ili pak da krivičnu prijavu UPIS-a odbaci i zvanično saopšti da nema osnova za krivično gonjenje”, navodi se u reagovanju UPIS-a. B.B.

tržište rada i adekvatno korišćenje mjera za zapošljavanje u Crnoj Gori”, kazao je na konferenciji za novinare izvršni direktor ADP Zid Igor Milošević.

On je rekao da je program pokrenut zbog projekata koji imaju i dobre i loše strane, a kao primjer naveo je Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca u Crnoj Gori.

Koordinator programa Mirela Rajković najavila je da Sekcija mladih USS i ADP Zid planiraju da urade analizu evropske i regionalne prakse na osnovu koje će raditi monitoring stanja u Crnoj Gori.B.B.

Oprema za OSI Studentima sa invaliditetom ubuduće će biti olakšano školovanje na crnogorskim univerzitetima tako što će oprema za školovanje mladih sa invaliditetom biti dostupna studentima svih fakulteta. Poveljom koju su juče potpisali rektori državnog univerziteta i Univerziteta Mediteran i Donja Gorica obavezali su se na zaštitu studenata od diskriminacije, njihovo uključivanje u akademski život i na pomoć svim studentima da steknu kvalitetno obrazovanje.

Oprema za školovanje mladih sa invaliditetom biće ustupljena Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore. Povelja predviđa i olakšavanje učenja Brajeve azbuke i alternativnih načina i sredstava komunikacije, ukidanje građevinskih prepreka kao i prepreka u pristupu informacijama.

J.K.

UNIJA POSLODAVACA

Mještani Dinoše, većinom muslimanske vjeroispovijesti, juče nijesu dopustili porodici Vučinaj da organizuje primanje saučešća u tamošnjoj kapeli, zbog nacionalne netrpeljivosti koja datira od ranije.

Noć prije održavanja sahrane, porodicu Vučinaj su telefonom pozvali visoki opštinski funkcioneri i zamolili ih da zbog mogućih incidenata od strane mještana ne organizuju primanje saučešća u crkvenoj kapeli u selu Dinoša. Kao dodatni razlog, gradski oci su porodici Vučinaj kazali da je opština do daljnjeg odlučila da ne dozvoli održavanje saučešća u Dinoši porodicama koje nemaju grobnicu na groblju u Dinoši.

Kako bi izbjegli da posljednji ispraćaj preminulog člana porodice u kapeli Crkve Svetog Mihajla u Dinoši sprovedu uz obezbjeđenje policije i bez incidenata porodica Vučinaj je donijela odluku da primanje saučešća premjesti u porodičnu kuću u podgoričkom naselju Konik, gdje je zbog toga na nekoliko sati blokirana Ulica braće Ribar.

Najstariji član porodice Đerđ Prelja Vučinaj je objasnio da njegova porodica nema grobnicu u Dinoši, ali da su u tamošnjoj kapeli zakazali samo primanje saučešća zbog neuslova koji vladaju u Tuzima izazvanih obilnim padavinama koje su posljednjih dana pogodile

cijelu Crnu Goru.

“Međutim, porodica je donijela odluku da udovolji zahtjevu opštine da ne organizuje primanje saučešća u Dinoši. Vanredno smo premjestili saučešće kući zbog čega smo blokirali ulicu na osnovu Rješenja koje nam je izdao Sekretarijat za saobraćaj Opštine Podgorica i potpisao sekretar Miomir M. Mugoša”, kazao je Vučinaj. On je naveo da mu nije jasno zašto im neko ne dozvoljava da se u kapeli u Dinoši organizuje saučešće kao i na osnovu čega je opština donijela bilo kakvu odluku da porodice koje nemaju grobno mjesto do daljnjeg ne mogu organizovati pri-

manja saučešća u tamošnjoj kapeli.

“Ne znamo ko je donio tu odluku, zašto i zbog čega. Znamo samo da smo imali neprijatnost. Apelujemo na državne organe da konačno riješe taj problem koji tinja od ranije jer je Malesija ogorčena”, dodao je Đerđ Prelja. Strasti mještana Dinoše uzavrele su i sredinom januara kada su pokušali da spriječe porodicu Dedivanaj da prima saučešće za pokojnim N.D. iz Zatrijepča, u tamošnjoj kapeli.

Razlog, kako su naveli stanovnici Dinoše je dogovor sklopljen prije pola godine da se na groblju sahranjuju samo mještani.

B.R.

IZVJEŠTAJ MMS A

Manje se žalili na medije Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) je u periodu od 1. decembra prošle do 1. marta ove godine zapazio neprofesionalan odnos uredništva onlajn medija, ali i manje neprimjerenih komentara. Aktuelni Kodeks novinara, koji je usvojen prije ekspanzije publikacija na internetu, smatraju u tom tijelu, neophodno je upotpuniti pravilima koja bi se odnosila i na oblast onlajn medija.

U petom Izvještaju MMS se navodi da su se crnogorski mediji donekle profesionalnije ponašali, pa je i broj pristiglih žalbi bio nešto manji.

U kršenju profesionalnih kodeksa prednjačio je portal Vijesti, kazao je član MMS-a, Miodrag Bubreško, te naveo da iako uredništvo briše nedolične komentare, ne postoji dosljednost u tome, te da ta akcija dolazi sa zakašnjenjem.

“Redakcija je uvijek odgovorna, kako za svoje tektove i tekstove koje prenese, tako i za objavljene komentare čitalaca, odnosno za čitav sadržaj objavljen u nekom mediju”, kazao je Bubreško.

Iz MSS-a navode da je bilo kršenja Kodeksa novinara i prilikom administriranja komentara na drugim portalima, ali u manjem obimu, kao i da Cafe Del Montenegro i Portal Analitika vode računa o profesionalnim standardima.

Bilo je i nekoliko kršenja pretpostavke nevinosti, a MSS izdvaja slučaj nastavnice Marije Fatić koju je Više državno tužilaštvo oslobodilo optužbi za dilovanje droge, nakon što je uhapšena zbog sumnji za pomenuto krivično djelo. MSS je primio tri žalbe, i to od predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i od Željezničkog prevoza, obje

zbog pisanja Dana, koji su se žalili na nekorektan odnos uredništva tog lista i na njihovo odbijanje da se objavi demant, na šta je medij obavezan i zakonom i Kodeksom.

U MSS je ponovo primio i žalbu od ljekarke Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Mire Samardžić, zbog emisija “Robin Hud” na RTCG, autora Darka Ivanovića.

MSS je tim povodom apelovao da slučajevima gdje je riječ o delikatnoj temi, kao što je adekvatno pružanje usluge maloljetnom licu, treba pristupiti sa posebnim oprezom i novinarskom delikatnošću.

Predsjednik Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović je saopštio da je od juče u funkciji i veb sajt MSS-a medijskisavjet.me, a sve žalbe se mogu poslati putem elektronske pošte na adresu zalba@medijskisavjet.me.

J.K.

SLUČAJ DŽOMIĆ

Potrebno obezbijediti Upravni sud ponovo bolje uslove za poslovanje poništio rješenje MUP-a Preduzetništvu se moraju omogućiti bolji uslovi za funkcionisanje kroz veću efikasnost administracije, eliminisanje biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta, a ključni razvojni činilac je zapošljavanje, ocijenjeno je na okruglom stolu Unije poslodavaca (UPCG). Predsjednik UPCG Predrag Mitrović kazao je da su ključni razvojni činioci razvoj i zapošljavanje.

“Bez razvoja privrede i ekonomskog rasta nije moguće ostvariti ili unaprijediti bilo koji od ostalih razvojnih prioriteta”, rekao je Mitrović na okruglom stolu Izazovi pri zapošljavanju, u okviru procesa nacionalnih konsultacija o globalnom planu Ujedinjenih nacija pod nazivom Milenijumski razvojni ciljevi nakon 2015. godine.

Stalni koordinator Sistema UN u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski

kazao je da je cilj da se čuje glas običnih ljudi, njihove brige, prioriteti i predlozi za rješavanje poznatih problema.

Koordinator sistema UN Tomica Paović kazao je da su oblasti koje su prepoznate kao prioritetne razvoj i zapošljavanje, borba protiv kriminala, korupcije i nepotizma, zdravstvena pitanja, ravnopravnost, životna sredina, razvoj infrastrukture, obrazovanje i vrijednosti.

“Preko sedam hiljada ljudi u Crnoj Gori je uzelo aktivno učešće u istraživanju, što predstavlja preko jedan odsto populacije. To govori da je Crna Gora dala veliki doprinos istraživanju”, dodao je Paović.

Velibor Bošković iz podgoričkog Biznis inkubatora naveo je da je na tržištu problem deficit mladih ljudi bez praktičnog znanja.

B.B.

Upravni sud ponovo je poništio rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) kojim se koordinatoru Mitropolije crnogorsko-primorske Veliboru Džomiću odbija zahtjev za odobrenje privremenog boravka u Crnoj Goru, po osnovu spajanja porodice.

Džomić je saopštio da je u obrazloženju presude, sud naveo da MUP u rješenju nije naveo valjane i jasne razloge zbog kojih je odbijen njegov zahtjev.

“Sud je konstatovao da je MUP samo citirao zakonske odredbe, ali da one nijesu dovedene u vezu sa činjeničnim stanjem koje bi sud mogao provjeriti. MUP je samo naveo nekakav akt sa oznakom ‘povjerljivo’, a u postupku mi kao stranci nije omogućio da se izjasnim o tome”, navodi se u izjavi Džomića.

On je kazao da se prema ocjeni suda, MUP u rješenju nije izjasnio

Džomić o činjenici da u Crnoj Gori sa porodicom boravi više od 18 godina, i da je konstatovao da protiv njega nikada nije vođen bilo kakav postupak zbog ugrožavanja nacionalne bezbjednosti.

“MUP se nije izjasnio ni o mom pravu na spajanje porodice što je od posebnog značaja imajući u vidu pravo na porodični život shodno

članu 8. Evropske konvencije o zaštiti osnovnih prava i ljudskih sloboda”, rekao je Džomić.

On je ocijenio da je sud iz tih razloga usvojio njegovu tužbu, poništio rješenje MUP-a i naložio ponavljanje postupka.

Džomić smatra da ova presuda Upravnog suda, kao i prethodna iz aprila 2012. godine, samo potvrđuju “stravičnu nezakonitost i zloupotrebu MUP-a od tadašnjeg ministra Ivana Brajovića i njegovih”, kako je naveo, “poslušnika iz Područne jedinice policije u Podgorici”.

“Njihova imena do sada nijesam pominjao, ali ću, ako opet nastave, morati i to da učinim. Već pune dvije godine MUP, lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić i Brajović govore o navodnom ‘poštovanju zakona’ u mom slučaju, a Sud svaki put poništi njihova akta kao nezakonita”, dodao je Džomić. B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

“UVOZ” NEVJESTA

U Zeti mi je ekstra Ispovijest Albanke koja se zbog udaje preselila u Crnu Goru i čovjeka koji je pukom slučajnošću postao posrednik u ugovaranju brakova za crnogorske neženje Bojana Brajović

D

a je sve više primjera ugovorenih brakova između crnogorskih neženja i albanskih nevjesta, svjedoči i primjer dvadeset petogodišnje V.K. koja se prije pet godina udala u Zetu. “Slučajni” posrednik I.P. za DN objašnjava da do toga dolazi zbog toga što “naše žene bježe sa sela”.

“Nije bilo baš lako napustiti svoj dom i krenuti na put u nepoznato.

Slabo sam govorila jezik, nijesam baš razumjela o čemu ljudi oko mene pričaju, ali sam i pored toga imala instinkt da će sve biti u redu”, počinje ispovijest dvadesetpetogodišnja Albanka V.K., koja je zbog ljubavi iz svoje zemlje došla da živi u Zetu.

Pet godina je u braku, u kojem ima dvoje djece i sa blagim osmijehom priča “da joj je u Zeti ekstra”.

“Ne fali mi ništa, imam svoj dom i porodicu. Moji ponekad dođu. Tačno je da mi fale, ali ovdje mi je ekstra”, kazala je V.K., dodajući da je i njen suprug zadovoljan njome jer je “patrijarhalna i vrijedna žena, odana porodici”.

Ona je kazala DN da nije “kupljena” mlada, iako je upoznata sa tom praksom koja je zaživjela u Crnoj Gori posljednjih godina.

“Znam da Crnogorci često kupuju djevojke iz Albanije i dovode ih da im drže kuću i rađaju djecu. Moj suprug i ja smo se upoznali preko zajedničkih prijatelja prije pet godina i odmah smo se vjenčali”, kazala je V.K., ne precizirajući kako je došlo do poznastva.

Problem velikog broja neženja decenijama je izražen u ruralnim prostorima, ne samo Crne Gore već i bivše Jugoslavije. Djevojke iz sela odlaze u gradove, a na imanjima nerijetko ostaju muškarci koji teško nalaze životne saputnice. Brojne reportaže u štampanim i elektronskim medijima već decenijama svjedoče o neženjama koji su u poodmaklim godinama na imanjima prinuđeni da obavljaju i muške i ženske poslove.

●P osrednik najgori za sebe Kada je njegov prijatelj sa sjevera Crne Gore prije nekoliko godina oženio Albanku iz blizine Skadra, sagovornik Dnevnih novina I.P. nije ni slutio da će nakon toga, uz njegovu pomoć, uspjeti da ugovori još četiri braka svojim prijateljima iz seoskih područja pokraj Plava i Rožaja, koji zbog načiina života nijesu bili u stanju da pronađu životnu saputnicu.

Navodeći da su današnje Crnogorke “previše” moderne za naše prilike, te da svaka hoće život u gradu, sagovornik navodi da je do-

Ilustracija

šao na ideju kako da svojim prijateljima, u kasnim 40-im, pomogne da se “skrase”.

“Preko svog prijatelja koji je oženio Albanku iz Skadra, na preporuku njegovih prijatelja, došao sam na ideju da bih, potpuno besplatno i krajnje dobronamjerno mogao da pomognem mojim prijateljima.

Ne mogu reći da sam posrednik u sklapanju tih brakova u bukvalnom smislu te riječi, jer danas po Crnoj Gori postoje ljudi koji se time profesionalne bave. Jednostavno, iz želje da pomognem, do sada sam, ako tako mogu reći, kumovao za četiri braka”, kazao je I.P. On navodi da ti brakovi već imaju oko tri godine “staža”, pa kaže da je u početku bilo problema sa jezikom i sporazumijevanjem.

“Ali, kad se rodi ljubav, onda je sve mnogo lakše. I jezik se brzo nauči. Gdje ima volje, ima i načina”, kazao je on.

Ironija u cijeloj priči je, kako je rekao, to što ni sam nije oženjen, iako je i on zagazio u “duboke” 40-e.

“Znate kako, pomogao sam četvorici prijatelja pa se sad oni sa mnom šale da će da se aktiviraju da se i ja oženim. Za sada nisam naišao na onu koja mi se toliko dopala, ali ne gubim nadu”, kazao je u šali I.P. Na pitanje DN da li bi i on “doveo” Albanku iz Skadra, sagovornik odgovara potvrdno, uz napomenu da mu problem ne bi bio ni

jezik ni druga vjera “jer smo svi od krvi i mesa”.

“Jednostavno nisam imao sreće za sebe. Što bi naš narod rekao tuđa sam nafaka. Zato iza sebe imam propali brak. Ali svu tu tugu i gubitak nekako sam kompenzovao ličnim zadovoljstvom što sam pomogao dragim prijateljima”, zaključio je on.

Ljubav na prvu fotografiju I.P. je objasnio da “ovdje nije riječ o trgovini, već o obostranoj saglasnosti za zajednički život”.

“Kada nađem djevojku za koju procijenim da bi mogla biti odgovarajuća za nekog od mojih prijatelja, onda stupam u kontakt sa njenom familijom. Fino dođem kod njih, objasnim da imam jednog momka koji bi htio da upozna njihovu ćerku. Izvadim fotografiju iz džepa i ako im se dopadne

organizujem posjetu”, kazao je on, naglašavajući da obično poslije nekoliko dana porodica donese odluku. Ukoliko pristanu, porodicu svi zajedno čekamo na granici da i oni vide gdje će im ćerka živjeti. Poslije toga, oni se vraćaju i obično prođe nekoliko dana dok nas obavijeste o odluci”.

On navodi da poznaje ljude koji za taj posao posrednika naplaćuju nekoliko stotina eura.

FOND ZA MANJINE

Izvještaj o radu prošao Odbor Uprkos brojnim kritikama nevladinog sektora i opozicije da je u radu Fonda za manjine u toku 2011. bilo nepravilnosti te da je Fond netransparentno trošio novac, Izvještaj o radu te institucije je dobio zeleno svijetlo na Odboru za ljudska prava. Član Odbora Snežana Jonica (SNP) kazala je da nije bio jasan ni način eliminacije projekata, kao ni kriterijumi po kojima su neki projekti dobili novac. Jonica je istakla da Fond nije ispunio ni preporuke Državne revizorske institucije (DRI).

“Smatram da je bilo neophodno mnogo ozbiljnije pristupiti ispunjavanju preporuka DRI, naročito sa pozicije Fonda koji dijeli novac jer ta tematika je uvjek problematična u javnosti”, kazala je Jonica.

Sa Jonicom nije saglasan Kemal Zoronjić iz Bošnjačke partije, koji je kazao da su preporuke DRI “uglavnom su ispoštovane”.

“A pet godina se za ovaj Fond iz budžeta izdvaja oko 0, 15 odsto i cijelo vrijeme mi iz Bošnjačke stranke apelujemo da ta sredstva budu veća”, kazao je Zoronjić.

Ljiljana Đurašković iz DF-a kaže da novac koji ide Fondu zavisi isključivo od visine budžeta ali da sredstva Fonda raspodjeljuje Upravni odbor, što je za nju problem.

“Pojedini članovi upravnog odbora svojim organizacijama daju sredstva što je klasičan primjer konflikta interesa”, ocijenio je on.

Ljerka Dragićević iz Hrvatske građanske inicijative je kazala da nikada do sada nije osjetila da su manjine toliko bitne kao kada im se pare dijele.

“Kad je nešto drugo u pitanju niko se toliko ne poteže da pomogne manjinama”, kazala je ona.

Izet Bralić iz Socijaldemokratske partije smatra da je manjkavost u

radu Fonda nedostatak više multietničkih projekata, što, kako je naveo, treba Crnoj Gori.

On je ocijenio da neke nedostatke u radu Fonda treba otkloniti, ali da će Socjaldemokratska partija podržati Izvještaj.

● Cikotić: Napravite radnu grupu Predsjednik Upravnog odbora Fonda Šukrija Cikotić kazao je da je u 2011. promijenjen Zakon o majinskim pravima i slobodama, kojim je uređeno ko može da učestvuje na konkurs za raspodjelu novca.

Taj akt, kako je pojasnio, propisuje da se na konkurs mogu prijaviti nevladine organizacije koje za žele da očuvaju identitet manjina.

“Presuda Upravnog suda za raspodjelu novca za prošlu godinu ne

Sa jučerašnje sjednice Odbora za ljudska prava i slobode prepoznaje dovoljno tu odredbu, prema kojoj smo se vodili prilikom dodjele novca za projekte”, kazao je Cikotić.

On je precizirao da četiri Komisije u Fondu boduju projekte i naveo da nemaju dovoljno zaposlenih koji bi pratili kako se sprovode projekti, i da se zbog toga ne mogu ispoštovati preporuke DRI.

Cikotić je kazao da bi ubuduće trebalo napraviti radnu grupu, koju bi pored članova iz Fonda, činili predstavnici Ministarstava i Komisije za raspodjelu novca od igara na sreću.

“Ta grupa bi imala jedinstvene kriterijume za raspodjelu novca Fonda, kako ubuduće ne bi bilo nesuglasica”, rekao je on.

B.B.

16 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

NEZADOVOLJSTVO

Vatrogasci ponovo štrajkuju

Odron u Pržnu

BUDVA - Saobraćaj Jadranskom magistralom kroz Pržno od juče ujutru je zabranjen zbog urušavanja potpornog zida, pa je saobraćaj preusmjeren kroz Miločerski park.

Izgradnja temelja četvorospratne zgrade pokrenula je klizi-

STREPNJA

šte, pa prijeti opasnost i od obrušavanja dijela magistrale, te je iz tog razloga Direkcija za saobraćaj zabranila odvijanje saobraćaja. Obimna kiša koja je padala prethodnih dana izivala je klizanje zemlje, jer su bujični potoci pokrenuli klizište.

N.L.

OPREZ

Kju groznica u Bijelom Polju i Žabljaku

Na teritoriji opština Bijelo Polje i Žabljak, u periodu od januara do marta, registrovana je zarazna bolest Kju groznica kod koza, ovaca i goveda, saopšteno je juče iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Veterinarska uprava, kako je saopšteno, u cilju zaštite zdravlja ljudi, očuvanja stočnog fonda i sprečavanja širenja te bolesti, stavlja pod stalni pojačani nadzor veterinarske službe, područje mjesta Sušica, Kovren i Sipanje u opštini Bijelo Polje i područje mjesta Javorje, opština Žabljak.

Veterinari iz Veterinarske ambulante Vet-Sanus, Veterinarske ambulante Bijelo Polje i Veterinarske ambulante Žabljak su, nakon prijave vlasnika da se kod životinja promijenilo zdravstveno stanje, izašli na teren i posumnjali da se radi

NIKŠIĆ - Pripadnici nikšićke Službe zaštite i spašavanja od ponedjeljka će početi sa jednočasovnim okupljanjima ispred zgrade Opštine. Oni su juče nakon održanog sastanka donijeli odluku o ponovnim protestima. Vatrogasci su prethodnog mjeseca štrajkovali zbog neisplate zarada, da bi nakon ispunjenja dijela zahtjeva obustavili proteste.

“Danas smo imali zbor na kom smo odlučili da ćemo od ponedjeljka ponovo početi svakodnevno da dolazimo ispred opštine, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo.

Naš zahtjev koji se tiče isplate decembarske i januarske zarade do 15.marta nije ispunjen, pa smo odlučili da ponovo počnemo sa protestima. Tako će biti sve dok nam se ne isplati ono što nam se duguje”, kazao je predsjednik sindikata Đoko Marković.

J.L.

o Kju groznici. U saopštenju se navodi da su uzeti odgovarajući uzorci koji su proslijeđeni na ispitivanje Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji, a koji su potvrdili prisustvo bolesti kod 62 koze i jedne krave u gazdinstvu sa područja mjesta Sušica, osam ovaca u gazdinstvu sa područja mjesta Kovren, četiri koze u gazdinstvu sa područja mjesta Sipanje u opštini Bijelo Polje, kao i kod jedne ovce sa područja mjesta Javorje, opština Žabljak.

Iz Ministarstva su preporučili vlasnicima koza, ovaca i goveda da ne nabavljaju nove životinje od neprovjerenih dobavljača i da ne miješaju svoje životinje sa onima sa drugih gazdinstava. Preporučeno je takođe i da se ne koristi termički neobrađeno mlijeko, te da se izvrši temeljno čišćenje štala.

V.K.

Vezuv iseljava 11 porodica TIVAT - Iako je izrazila spremnost na kompromis, podgorička firma “Vezuv” nije obustavila sudski proces po tužbi kod Osnovnog suda u Kotoru za iseljenje stanara bivšeg “makedonskog odmarališta” na Seljanovu u Tivtu u koji su se stanari nelegalno uselili prije skoro tridesetak godina. Prije dva dana stanari su dobili rješenje kotorskog Osnovnog suda po kome se 11 porodica mora iseliti do 22 marta.

Stanari, čiji su članovi uglavnom radnici HTP “Mimoza”, prosvjetari i zdravstveni radnici, uputili su mol-

bu firmi “Vezuv” da im odloži iseljenje dok se ne završi izgradnja zgrade koju gradi crnogorski Fond za solidarnu izgradnju u naselju Podkuk u kojoj će dobiti stanove.

Vlasnik firme “Vezuv” Željko Mitrović, koja je prije tri godine kupila odmaralište od makedonskog Ministarstva rada i socijalnog staranja, je na osnovu te molbe, obavijestio predsjednika opštine Tivat, Dragana Kankaraša da su spremni na kompromis “ukoliko opština garantujete da će se za četiri mjeseca svi neovlašćeno useljeni stanari

iseliti iz objekta, počev od 1.marta”.

Iz Vezuva su u pismu naveli da bi “u korist neovlašćeno useljenih stanara bilo dobro da što prije napravimo dogovor uz vaše garancije”.

Ipak, i pored tog obećanja, sudski proces nije zaustavljen pa je stiglo i rješenje za iseljenja zbog čega su predstavnici stanara juče razgovarali sa gradonačelnikom Kankarašem, koji im je obećao da će se založiti kod “Vezuva” da se rješenje o iseljenju suspenduje i uvaži prethodno kompromisno rješenje.

“Dogovorili smo se da pošaljemo dopis sa molbom da se iseljenje prolongira. Gospodin Mitrović je trenutno van zemlje, ali se nadamo da ćemo do utorka postići dogovor”, kazao je Kankaraš. On je istakao da je opština uložila dodatni napor u iznalaženju rješenja tog problema prihvatajući da isplati nadoknadu vlasnicima zemljišta po imovinsko pravnom procesu u Podkuku.

Komprimis o prolongiranju datuma iseljenja ne odnosi se na tužbu “Vezuva”, koji od stanara, zbog nemogućnosti izdavanja objekta, traži nadoknadu koja sa sudskim troškovima iznosi 159 hiljada eura.

Stanari su, pak, kazali da nemaju alternativni smještaj niti sredstva za iznajmljivanje stana po tržišnim cijenama.

Z.Krstović

PROTIV IZGRADNJE BRANA

BRIGA

Pomoć hraniteljskim porodicama CETINJE - Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković dodijelio je juče djeci smještenoj u hraniteljskim porodicama sedam laptop i desktop računara, koje je donirala NR Kina.

Računare su dobili Sandra Popović, Đorđije i Kristina Vasiljević, Lidija Pravilović, Saša Premović, Ivan i Nikola Vojinović, Kristina Živković kao i Jovan i Jelena Parača.

Ministar Bošković je kazao da ovaj događaj predstavlja dokaz da država na pravi način brine o djeci koja su smještena u hraniteljskim porodicama i najbolji mogući način da se pomognu oni koji, kako je rekao, znaju što je muka, nevolja i socijala.

On je dodao da će se sistem socijalne i dječje zaštite razvijati i u narednom periodu kako bi djeca bez roditeljskog staranja osjetila toplinu porodičnog doma i u što manjem broju bila smještena u institucijama.

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo rada i socijalnog staranja odlučilo da upravo sa Cetinje krene u jednu ovakvu akciju i obećao da će i Prijestonica Cetinje pomagati hraniteljske porodice.

Ministar Bošković i gradonačelnik Bogdanović posjetili su i područnu jedinicu Centra za socijalni rad Cetinje, a upriličen je i obilazak gradilišta Dnevnog centra za djecu sa teškoćama u razvoju čija će izgradnja, prema riječima gradonačelnika biti završena do kraja aprila.

“Tokom susreta sa ministrom Boškovićem govorili smo i o socijalnom stanju u prijestonici, koje je moramo priznati izuzetno složeno, ali mjerama koje realizujemo zajedno sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja možemo računati da ta situacija u narednom periodu bude bolja”, kazao je Bogdanović.

M.Z.

Okupili se za odbranu Lima

BIJELO POLJE - “Posljednjih pet minuta za Lim” naziv je skupa koji je organizovala NVO Euromost sa grupom udruženja iz Srbije i Crne Gore koje se zalažu protiv gradnje brana na Limu. Na skupu se pojavilo oko 200 građana.

Koordinator NVO Mreža Sjever Milorad Mitrović kazao je da se netransparentnim postupcima vlasti Srbije i Crne Gore pokušava projekat izgradnje visokih brana na Limu, da provuče bez kontrole javnosti, NVO sektora, srpskog i crnogorskog parlamenta.

“Zločincima nad prirodom, a samim tim i nad sopstvenom budućnošću vlastite djece, nije važno što će negativne posljedice ovakvih projekata nadmašiti njihove pozitivne učinke. Zastrašujuća je istina da politički moćnici svjesni sopstvene nesposobnosti znaju da se upoređuju sa bilo kojim ozbiljnim i promišljenim razmišljanjem, ali tako njihova glupost postaje očigledna. Nakon svojih privatizacijskih “pohoda” namjerili su se i na prirodu, ali nećemo im to dozvoliti”, istakao je Mitrović.

Mirko Popović, predstavnik koalicije civilnog društva “Brana” kazao je da priroda treba da se štiti, ali da je jako neobično kada ljudi moraju da

je štite od onih koji donose zakone.

“Ovaj skup pokazuje da je svijest građana prerasla granice koje su postavljene neadekvatnim sprovođenjen zakona o procjeni uticaja i ostalih zakona koji omogućavaju istim tim građanima da učestvuju u kreiranju sopstvene budućnosti”, istakao je Popović i dodao da će ova akcija doprinijeti sprječavanje da se grade brane bilo gdje u regionu.

Predstavnik građana Priboja, Saša Blečić kazao je da neće dozvoliti gradnju brana niti plavljenje terena bilo gdje u dolini Lima.

Vaso Popović iz Beransela kazao je neće dati “ono što nam je Gospod Bog dao”.

Okupljenima se obratio i predstavnik NVO Evro-regija Drina iz Foče Vladimir Ćosović, kao i drugi govornici koji su pružili punu podršku akciji očuvanja rijeke Lim.S.M.S

Crna Gora 17

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

termoelektrana

Deset miliona za filtere koji nijesu radili Postavljeni prije tri godine, filteri tek nedavno proradili, a nivo suspendovanih čestica u vazduhu u Pljevljima bio i do 14 puta veći od dozvoljenog

PREMINULI POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069

Vukić (Mirčete) Čović preminuo je 15.3.2013. u 58. godini. Saučešće primamo u kapeli u Slatini 15. i 16.3.2013. do 14 časova. Sahrana će se obaviti 16.3.2013. godine u 14 časova na groblju u Slatini.

Ožalošćeni: majka Zorka, supruga Dragica, sinovi Dragoslav i Budimir, brat Vukmir, sestra Vukica i ostala rodbina.

R

ekonstrukcija filtera na TE Pljevlja obavljena prije tri i po godine, nije omogućila Pljevljacima da udišu čistiji vazduh. Naime, Plan kvaliteta vazduha koji je Vlada uradila za najsjeverniju crnogorsku opštinu, pokazao je da je srednja dnevna koncentracija suspendovanih čestica u novembru 2011, godine bila pet puta veća od dozvoljene granične vrijednosti, dok najveća srednja koncentracija sumpor dioksida, koja je izmjerena 4. maja, bila 14 puta veća od dozvoljene!

PLJEVLJA - Dobro je što filteri na pljevaljskoj Termoelektrani konačno rade, ali nije dobro što za njihov nerad godinama i decenijama unazad niko nije snosio nikakve posljedice, ocijenio je za Dnevne novine Milorad Mitrović, predsjednik pljevaljske ekološke NVO Breznica.

Crnogorska Elektroprivreda saopštila je krajem prošle sedmice “da je finalnom rekonstrukcijom elektrofiltera u Termoelektrani smanjila koncentraciju čestica u dimnim gasovima na svega 20 do 25 miligrama po metru kubnom, što je znatno i ispod EU standarda koji propisuju graničnu vrijednost od 50 miligrama”.

Međutim, Mitrović je podsjetio da je rekonstrukcija filtera obavljena prije tri i po godine, krajem 2009. ali i da sve do, kako je EPCG navela “finalne rekonstrukcije” filteri nijesu radili po projektovanim parametrima.

“Emisija čvrstih čestica nekoliko je puta prelazila dozvoljene granične vrijednosti i nakon rekonstrukcije”, tvrdi Mitrović.

Do istih podataka su i došle Dnevne novine uvidom u Vladin dokument Plan kvaliteta vazduha za opštinu Pljevlja gdje su dati rezultati mjerenja za 2010. i 2011. godinu.

“Na osnovu dostavljenih podataka o mjerenju zagađujućih materija u dimnom gasu iz TE Pljevlja uočava se da su suspendovane čestice kao mjesečne i kao srednje dnev-

ne vijednosti prelazile dozvoljenu graničnu vrijednost emisije. Konstantno povećanje zapaža se od oktobra 2010. godine i tokom cijele 2011. godine. U novembru 2011. godine srednja dnevna koncentracija suspendovanih čestica prelazila je granične vrijednosti emisije oko pet puta”, navodi se u dokumentu.

Koncentracije sumpor dioksida i azotnih oksida takođe su prelazile dozvoljene granične vrijednosti.

“U 2011. godini mjesečne srednje vrijednosti sumpor dioksida su preko deset puta prelazile dozvoljenu graničnu vrijednost. Najveća srednja dnevna koncentracija sumpor dioksida izmjerena je 4. maja, oko četrnaest puta veća od dozvoljene ili 5.586 miligrama u metru kubnom”, precizira se u dokumentu Plan kvaliteta vazduha.

Koncentracije azotnih oksida

Truju pijaću vodu On tvrdi da su aktivnosti TE po pitanju voda, zemljišta i deponije Maljevac “van svake ozbiljne kontrole i sankcija”. Mitrović tvrdi da je voda rijeke Vezišnice nakon postrojenja potpuno mrtva rijeka. On je konstatovao da nigdje u svijetu ne postoji sistem u kojem se pijaća voda bogata kiseonikom dovodi u postrojenje, zagađuje i bez ikakvog tretmana ispušta u vodotok.

“Praksa u svijetu je da zagađivač uzima vodu ispod postrojenja i vraća je u ponovni proces, a ispušta samo višak koji ni u kom slučaju ne smije biti prekomjerne Ph vrijednosti i zaprljanosti”, upozorava Mitrović.

Jedino što je EPCG uradila u Pljevljima, prema njegovim riječima, je rekonstrukcija i izgradnja puta do groblja za mještane sela oko TE. “Možda su taj posao nesvjesno finansirali, ali mislim da to najbolje govori o njihovom ukupnom odnosu prema ovoj sredini”, zaključio je Mitrović.

- Komplet pogrebna oprema sa uslugama, prevoz opreme i pokojnika na području Kolašina besplatan.

- Obavijesti o smrti za oglasni prostor u Dnevnim novinama Telefon preduzeća “Ključ” 864-117, 067-518-381, 068-667-850

Dare (pok.Đura) Lazović

Ožalošćeni: Lazo i Niko Lazović sa porodicama.

prelazile su mjesečne srednje vrijednosti u januaru, martu, julu i decembru 2010. godine, a 2011. godine u januaru, februaru, martu i decembru. Jedino je emisija ugljenmonoksida bila u okviru dozvoljenih graničnih vrijednosti.

“Ovi podaci pokazuju da za deset miliona eura koliko je koštala rekonstrukcija elektrofiltera ništa nije urađeno i da se zagađenje od strane TE nije smanjilo. Za to kao i za utrošene pare za rekonstrukciju filtera, koliko mi je poznato, niko nije snosio posledice. Da se ovako nešto desilo u nekoj od zemalja EU sigurno bi bio stavljen katanac na TE dok se ne riješi problem”, kazao je Mitrović zapitavši se kada je urađena finalna rekonstrukcija koju u saopštenju pominje EPCG. On je podsjetio da Elektrana nije prekidala rad, napominjući da pretpostavlja da su se zahvati na filterima mogli izvesti jedino ukoliko su oni bili isključeni. Mitrović je upitao ko je to dozvolio i koliko je taj proces trajao, pozvavši A2A da i u Pljevljima i Crnoj Gori posluje na način na koji to radi u matičnoj državi.

“Neka rade odgovorno i u skladu sa zakonom, a ne da uništavaju pljevaljski vazduh, zemljište i vode”, rekao je Mitrović.

POGREBNE USLUGE “KLJUČ”

e-mail - kljuc@t-com.me

preminula je 14.3.2013. godine poslije kratke i teške bolesti. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 15.3. od 9.30 do 16 i 16.3. od 9 do 14 časova kada pogrebna povorka kreće za selo Zagoru gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Dejan Kandić

Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

BAR

BAR

Kiosk „Enigma“ Bul. 24. novembra 030 340-500 069 688-868

Ivanović (Milana) Kosa rođena Mojašević, preminula je 15.3.2013. poslije duže bolesti u 67. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 15. i 16.3.2013. godine do 13 časova.

Sahrana će se obaviti 16.3.2013. godine u 14 časova na gradskom groblju u Mojkovcu.

Ožalošćeni: kćerka Nada, brat Miomir, sestre Dragica, Danica i Ljubica, unučad Danijel i Ognjen, snaha Milica, pastorak Veselin, pastorka Verica, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina Ivanović i Mojašević.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

CVJEĆARA “MAJA”

NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

J.P. “POGREBNE USLUGE” BUDVA Budva, Podkošljun bb

- komplet pogrebna oprema - usluga kapele - izrada i postavljanje plakata - prevoz u zemlji i regionu - obavijesti o smrti, čitulje i pomeni - prodaja grobnica, izrada i postavljanje spomenika

Tel/fax: 033–458–627 mob: 067–604–219

e – mail: pogrebneuslugebudva@t-com.me

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

recesija

“Smaragdno ostrvo” zbog krize prodaje svoje šume Zbog dugovanja i nametanja teških uslova za dobijanje finansijske pomoći, vlada Irske razmišlja o prodaji svog prirodnog blaga

NEVRIJEME

Mart Balkanu pokazao zube

DABLIN - Irska grabi krupnim koracima ka izbjegavanju nove pomoći međunarodnih kreditora. Prodala je pet milijardi eura u desetogodišnjim obveznicama. To je prva emisija irskog duga nakon tri godine. Tada su morali da zatraže finansijsku pomoć zbog krize na tržištu nekretnina i u bankarskom sektoru. Sada su joj berzanska vrata ponovno otvorena.

Ipak, Irska se sve više savija pod teretom dugovanja i uslova pod kojim su joj međunarodni kreditori odobrili prijeko potrebnu finansijsku pomoć. Dug mora da se vraće, ali novca baš i nema. Vlada razmišlja o prodaji nacionalnog blaga - šuma. Posljednji put bez njih je ostala u vrijeme dok je bila kolonija, a danas, kako se čini, istorija se ponavlja. Nadimak Irske je “smaragdno ostrvo”, ali ne bez razloga. Gdje god da pogledate vidi se samo zelenilo. Nepregledni šumski pejzaži izgleda-

ju predivno, baš kao i na planini Vinslov. Ali, računovođe koje se brinu o Irskoj na šume ne gledaju kao na skup drveća, već brojki.

Irska nije jedina članica siromašnog kluba eurozone koja pokušava da proda svoju prirodu kako bi zaradila nešto novca. Grčka je na prodaju stavila ostrvu, a Irska bi mogla postati jedina zemlja u razvijenom svijetu koja ne posjeduje vlastite šume. Najgore od svega je što se od ovakvog poteza neće ni obogatiti.

Prodajom prava na eksploataciju šuma, u narednih 80 godina Irska bi mogla da zaradi tek toliko da plati kamate na kredit za period od svega tri nedjelje. Irski ministri nisu htjeli da daju izjave na ovu temu, ali je činjenica da su morali da popuste pritisku kako bi ispunili teške uslove Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Posljednji put šume su uništene prije stotinjak

godina, a danas stranci opet šefuju. “Englezi su kao strana sila opustošili irske šume, izvozeći stabla u engleske vojne luke.

Istorija se opet ponavlja”, rekao je Stefan Doneli, nezavisni član Parlamenta.

Ipak, problem su brojke. Nezavisno istraživanje pokazuje da će ovo Irsku na kraju skupo da košta. Iako će dobiti novac, gubitak će biti dvostruko veći. Država će morati da plati nove sadnice i čekaće dugo godina dok ne izrastu i zamijene drveće koje je posječeno i izvezeno.

“Kao vlasnici zemlje, oni bi po zakonu trebali da budu odgovorni isključivo za pošumljavanje, osim ako to pravo ugovorom prenesu na državu na koju će da padne sav teret i gubitak”, ističe Džon Prior iz Sindikata šumarstva. Šume su u Irskoj klasifikovane kao državna imovina umjesto kao nacionalno blago.

BEOGRAD - Veliki broj autobusa i automobila sa državljanima Srbije ostao je zavejan na autoputu u Mađarskoj kod grada Đer. Među brojnim putnicima je i jedna beba. Teren su tek jutros počeli da raščišćavaju vatrogasci, spasioci i dobrovoljci, koji su pokušavali da se probiju do kolone duge 4 km u kojoj je bilo oko sto autobusa i automobila.

Kriza traje od četvrtka veče, kada su veliki sniježni nanosi i jak vjetar zatrpali kolonu automobila i autobusa, od kojih brojni voze na liniji Beč-Beograd. Akcija

spasavanja više od 1.000 zavejanih ljudi odvijala se veoma teško. Konvoj pomoći su oko podneva poslali i iz Austrije, aktivirana je i vojska, tenkovi su na putevima, a ministar unutrašnjih poslova objavio je uzbunu u cijeloj zemlji. Snijeg i kiša izazvali su brojne probleme u regionu. Jedanaestogodišnja djevojčica utopila se u nabujaloj rijeci u selu Izbits kod Skenderaja na Kosovu.

U regionu Gabrova u centralnom dijelu Bugarske jedna žena je poginula, a 12 osoba je povrijeđeno, saopštile su juče lokalne vlasti.

PAPINA MLADOST

Franjova platonska ljubav iz djetinjstva BUENOS AJRES - Djetinjstvo i mladalački dani novoizabranog pape Franja uskoro počinju da se otkrivaju, a tajanstvena Argentinka Amalija, papina dječja ljubav, tvrdi da je on sa dvanaest godina doživio nesrećno ljubavno iskustvo. Poznata samo pod imenom Amalija, misteriozna Argentinka javila se Mariji Eleni Bergoljo, dvanaest godina mlađoj sestri novoizabranog pape. U razgovoru sa njom Amalija je otkrila da je papa, sa kojim je bila u romantičnoj, dječjoj vezi tokom nižeg obrazovanja, već tada znao da će biti sveštenik, jer je doživio razočaranje u ljubav.

Marija Elena Bergoljo razgovarala je sa medijima i upravo je ona prenijela Amalijine riječi, dodajući da papa Franjo nikada nije imao ambicije da bude novi vođa katolika, te da je sada osuđen na “život vječite samoće”.

“Nije želio da bude papa. Kada smo se nasamo šalili o tome, uvijek bi govorio – ne, hvala”, kazala je Bergoljo u razgovoru za Dejli Telegraf, dodajući da ni ona nije željela ovakav ishod za svog brata.

“Ipak, veoma sam ponosna na njega, zato što je prvi papa koji ne dolazi iz Evrope, zato što je iz Južne Amerike, zato što je Argentinac i zato što je moj brat”, izjavila je mlađa Bergoljo.

Ona je priznala da ne zna mnogo o ljubavnom životu svoga brata jer je on nerado govorio o tome. Međutim, dan nakon što je proglašeno da je upravo kardinal Horhe Bergoljo novi papa, primila je emotivni poziv žene koja se predstavila kao Amalija. Ona joj je ispričala kako je sa dvanaest godina gajila simpatije prema novom papi, ali da je njihova mala romansa prekinuta zbog protivljenja njenih roditelja.

“Kada smo bili mladi, pisao mi je pismo, ali nisam mogla da mu odgovorim. Željela sam da nestane iz mog života. Otac me je jednom jako udario zbog toga što sam pokušala da mu napišem pismo”, priznala je Amalija u telefonskom razgovoru.

Ona je ispričala kako joj je papa u jednom pismu nacrtao kuću sa crvenim krovom, uz poruku da je to dom u kojem će zajedno da žive.

Aktuelno 19

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

ROJTERSOVA ANALIZA

Kina ne smije da “izda” Pjongjang

Jan Bremer

T

enzije i nestabilnost porasle su na Korejskom poluostrvu, nakon što je Sjeverna Koreja raskinula primirje staro 60 godina, zaprijetivši “termonuklearnim” ratom protiv agresora uz tvrdnje kako UN serviraju lažne izvještaje o kršenju ljudskih prava u toj zemlji.

Boravio sam u Kini prošle sedmice i sastao se sa visokim spoljnopolitičkim zvaničnicima koji su mi rekli da više nemaju uticaj na Pjongjang kakav su nekada imali. Iako takva tvrdnja ima samopromotivnu dimenziju kojom Kina pokušava da se izoluje od pritisaka za igranjem vodeće uloge u obuzdavanju krivca-Sjeverne Koreje (SK), smatram da im treba vjerovati. Do sada, normalnih kanala komunikacije sa Sjevernom Korejom nije bilo. Zvaničnici su mi ispričali kako je Kina pribjegla neformalnim kontaktima, uglavnom preko poslovnih lidera, kojima bi prenijela svoje stavove Pjongjangu. Mao Cedung je svojevremeno volio da kaže da su ove dvije zemlje bliske kao “zubi i

usne”. Međutim, kada je današnja bilateralna komunikacija u pitanju, onda bi, vodeći se Maovom metaforikom, mogli reći kako su Pjongjangu usne zapečaćene, dok su kineski zubi bušni.

Kako onda riješiti problem zvani Dragi vođa? Jedan visoki funkcioner Komunističke partije Kine rekao je da se na kongresu Komunističke partije Kine, koji je održan početkom marta, raspravljalo o tome da li SK treba “okrenuti leđa”. U tekstu pod nazivom “Kina bi trebalo da napusti Sjevernu Koreju”, koji je nedavno objavljen u Fajnenšl Tajmsu, zamjenik urednika glasila Komunističke partije Kine tvrdi da je savezu Kine i SK “istekao rok” i da “nuklerane prijetnje” te zemlje ne smiju biti

zanemarene.

Tišina iz Kine, budite uvjereni, pokazaće se kao veoma bolna za SK. Još od ranih 90-ih godina prošlog vijeka, Kina je Pjongjangu procentualno obezbjeđivala 90+ odsto uvoza energenata. Neke procjene govore da Kina izolovanoj Koreji pruža 80 odsto potrošakih dobara i 45 odsto hrane.

Sudeći po tome, Peking je u mogućnosti da u potpunosti uništi ekonomiju SK. Međutim, Kina koja je nedavno podržala sankcije UN prema SK, ima malo koristi od rastuće nestabilnosti, a prekid kontakta dodatno bi pogoršao situaciju. Potezi SK samo su još više očvrsnuli ionako jake veze između Južne Koreje i Japana sa Amerikom. Sve upućuje na to da je kineski uticaj na svog najočajnijeg susjeda oslabio. A opasnost od nuklearnog rata sada se nalazi na samo 500 kilometara od kineske prijestonice.

Kim Džon Il je tek u šestoj godini svoje vladavine prvi put posjetio Kinu. Dakle, Kim Džong Un takođe kupuje svoje vrijeme

do ponovnog uspostavljanja dijaloga između dvije zemlje. Jasno je da on smatra da mu je od strane SAD nanijeta ogromna nepravda, i ne bježeći od toga da pokaže svoj bijes, djeluje kao razdražljivo dijete koje se nada da bi njegovo ponašanje moglo da dovede do pregovora ili nekog vida pomoći.

Međutim, malo je vjerovatno da će dobiti ono što želi.

Da li je Kimovo ponašanje indikacija da stvari unutar samog Pjongjanga ne valjaju? Dinamiku unutrašnjih odnosa u SK je dosta teško izanalizirati, pa njenim neprijateljima možda i najviše odgovara status kvo. Za SAD i Južnu Koreju to bi značilo nastavak vojnih vježbi, za svaki slučaj, ukoliko SK odluči da napadne. Za Kinu, opcija nije potpuno prekidanje kontakta, već je od presudnog značanja uspostavljanje boljih kanala komunikacije, kako Kim ne bi bio sasvim satjeran u ćošak. Sve to ne znači da Kina ne može da podrži sankcije UN, kao odgovor na provokativno ponašanje Pjongjanga. Prihvatanje sankcija sa jedne, ali i umanji-

vanje značaja tih sankcija sa druge strane možda je kineski način posredovanja između SK i Zapada, sve u cilju stabilizovanja situacije.

Ako Kim Džong Un bude satjeran u ćošak, to bi moglo biti veoma opasno. Zamislite scenario u kom se njego režim urušava. Ponašanje Dragog vođe u potencijalno bezizlaznoj situaciji bilo bi nauporedivo “mahnitije” i nepredvidljivije od onog koje u ovom trenutku pokazuje. Bez Kine, on nema gdje da pobjegne, pa je za očekivati da bi prouzrokovao ozbiljnu međunarodnu krizu, prije nego što bi se tiho povukao. Najveći kineski interes je da takvu mogućnost spriječi, čak i ako danas nije u potpunosti u stanju to da uradi, kao što je nekad mogla.

Nema konkretnog rješenja za smanjenje opasnosti od sjevernokorejskog režima i nuklearnog arsenala koji posjeduju. Ipak, borba za njegovo pronalaženje svakako je bolja opcija od potpunog zanemarivanja SK i iskušavanja Kimove “nemilosrdne odmazde”.

Priredio: N.M.

Korejski rat: Sukob svjetova koji i danas traje Koreja je još od 57. godine nove ere u potpunosti upravljala korejskim poluostrvom.

Vjekovima su Koreanci egzistirali kao jedan entitet, što kao dio carstva, što kao država.

Problemi počinju kada je Japan aneksiaro Korejsko poluostrvo 1905. za vrijeme rusko japanskih ratova. Ipak, za aktuelnu krizu najviše su krive velike sile 20-og vijeka: SSSR i SAD. Po završetku drugog svjetskog rata (1945), sile pobjednice prepolovile su Koreju na sjeverni i južni dio, čuvenom 38. paralelom. Prema savezničkom dogovoru između SAD-a i SSSRa - Sovjetska armija napada sa sjeverne strane i oslobađa prostor Koreje od Japanaca.

Tačno prema dogovoru Crvena Armija se zaustavlja na 38. paraleli i tamo čeka dolazak američke vojske s juga. Amerikanci već tada počinju da razvijaju veliku paranoju po pitanju hoće li Sovjeti zaista poštovati dogo-

vor i ostati na 38. paraleli. U to vrijeme izbija veliki građanski rat u Kini (1945-1949) u kojem se za vlast bore komunisti i nacionalisti.

Sjeverna Koreja poslala je između 50,000 i 70,000 vojnika da se bore na strani kineskih komunista. Taj gest Kinezi nikada neće zaboraviti i ostali su vjerni prijatelj Sjeverne Koreje sve do danas. Upravo ti naoružani vojnici, vraćeni sa kineskog fronta, odigraće glavnu ulogu u početku rata između Sjeverne i Južne Koreje.

Koreja je nemilosrdno rascjepana na Potsdamskoj konferenciji (ljeto 1945), a sami Korejci skoro da se ništa nisu pitali. Ovom rezolucijom Južna Koreja je u potpunosti ušla pod apsolutnu komandu USAMGIKa (United States Army Military Government in Korea). Ono što će uslijediti nakon razdvajanja Koreje je okrutan rat između komunističkog Sjevera, i desničarskog Juga, u koji će biti uključeni i gotovo svi akteri tzv. “Hladnog rata”. Na frontu će

uz Sjevernokorejce učestvovati i Sovjeti, Kinezi i Amerikanci (ali i brojni drugi u manjem broju), dok su podršku Južnoj Koreji dale brojne članice UN-a, ali u najvećoj mjeri SAD, koje su pokrile oko 90 odsto pomoći. Rat je službeno objavljen 25. juna 1950., a oružani sukobi prestali su 27. jula 1953. U Korejskom ratu, koji je bio jedan od najkrvavijih u modernoj istoriji svijeta, procjenjuje se da je stradalo oko 40,000 američkih vojnika i gotovo milion Korejskih vojnika (oko 400,000 Sjevernokorejaca i oko 520,000 Južnokorejaca). Iako podaci variraju, procjenjuje se da je uz vojne gubitke ubijeno i između 1,000,000 i 3,000,000 civila sa obje strane. Tadašnji predsjednik SAD-a Hari Truman u nekoliko navrata je razmišljao o korišćenju atomske bombe u tom sukobu. Kako se danas iz istorijskih dokumenata zna, u tome su ga spriječili Francuzi i Englezi, iz straha da bi takav čin natjerao Staljina da izvrši invaziju na Zapadnu Evropu.

20 Kultura Recenzija

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

POEZIJA

Direktan let ka klišeima Milović preveden na makedonski Let (The Flight) Režija: Robert Zemekis Uloge: Denzel Vašington, Keli Rajli, Don Čidl

Teško da će neko tako brzo zaboraviti prvu scenu u “Letu”. Zamračena soba, seks, droga i alkohol. Kamera u uglu, glavni junak u krevetu, a zanosna dama naga šeta kroz hotelsku sobu. Za punokrvni rokenrol će biti mjesta nešto kasnije (saundtrekom vladaju Roling Stounsi, Džo Koker, Lu Rid, sve do Pepersa). A u tom ritmu reditelje Robert Zemekis nastavlja odmah potom. Njegov antijunak, pilot Vip Vitaker, nonšalantno i samouvjereno, u stilu rok zvijezde, sprema se za rutinski let. On može to i vezanih očiju, pa i sa nešto aklohola i kokaina u sebi. Nedugo po uzlijetanju kreću problemi. Sve počinje da otkazuje i da se raspada, a na scenu stupa hladnokrvni Vip koji majstorskim manevrom (u tom segmentu Zemekis pokazuje koliko je dobar reditelj) uspijeva da prizemlji avion na ledinu i spasi većinu putnika. Heroj. Pijan i drogiran.

Lijepo je znati da Robert Zemekis nije izgubio interes za filmove sa pravim glumcima, poslije tri animirana izleta. Njegov povratak je bio željno očekivan, ali nije prošao onako kao se to očekivalo. Zemekis je poslije adrenalinskog prvog dijela filma, svoj avion počeo da spušta na sigurnije visine, gdje umjesto oblaka i turbilencije, ima klišee i već utapane sapunske, skoro televizijske podzaplete. I to bi donekle bilo u redu, da do finala, on već uveliko ne rula po pisti, praveći svojevrsni antiklimaks.

Zemekisu najviše odmaže scenario. Vip Vitaker je odlično postavljen, ali pošto počne da se suočava sa posljedicama počinje da se ponaša stereotipno.

Još na predvidljivijem konceptu je građen podzaplet priče, kratak ljubavna veza sa Nadin. Već mjen ulazak u priču nagovještava da film ima sve predispozicije da ode u prvcu u kom ne želite. U trenutku dok Vipov avion prolijeće iznad motela u kom živi, ona se overdozira i završava u bolnici. Tamo ih spaja sama sudbina. U takvom okviru, ni inače vrlo talentovana i prilično neiskorišćena britanska glumica Keli Rajli (“Gospođa Henderson vam predstavlja”) nije mogla da se snađe. Koliko Nikol djeluje nategnuto uvučena u tu priču, toliko likovi koji čine svakodnevicu pilota djeluju impresivno, čak i ako su dobili tek nekoliko minuta na ekranu. Jednako se to odnosi na Nadin Vaskez u prvoj sceni, kao i na Džona Gudmena kome je kao i svakom velikom glumcu dovoljno samo nekoliko kadrova (nešto slično je učinio i u “Argu”).

Zemekis je prvo hrabro krenuo da suoči svog nejakog heroja i isto takvo društvo, ali je u potrazi za njegovim iskupljenjem, prešao je put od moralnog preispitivanja društva do televizisjke sudske drame. Na početku je pokazao da zna da radi toliko efektne manevre, kao i Vip Vitaker sa avionom, ali ga je kasnije sasvim nerazumljivo garažirao.

Zbirka poezije “Mrtvo more između nas” objavljena u Skoplju U izdanju skopske izdavačke kuće “PNV Publikacii” publikovana je knjiga “Мртво море меѓу нас” (“Mrtvo more između nas”), zbirka izabranih pjesama pisca iz Bara Željka Milovića. Pjesme su na makedonski jezik preveli pjesnici Slave Đorđo Dimoski, dugogodišnji direktor “Struških večeri poezije”, utemeljivač međunarodnog poetskog festivala “Poetska noć u Velestovu”, i Julijana Veličkovska, član Organizacionog odbora ove prestižne pjesničke smotre, koja se održava u poetskoj komuni - selu Velestovo blizu Ohrida, i u samom gradu na obali jezera. Djelo je štampano u okviru edicije koja obuhvata izdanja inostranih autora.

Milovićeva nova zbirka prva je prevedena knjiga poezije crnogorskih pisaca nakon skoro deset godina, i predstavlja izbor iz njegovih dosadašnjih šest poetskih djela, uz set neobjavljenih pjesama.

Do saradnje između “PNV Publikacii” i Sekretarijata za društvenu djelatnost opštine Bar, koji

su sufinansijeri projekta, došlo je nakon što je Milović kao prvi pjesnik iz Crne Gore učestvovao na “Poetskoj noći u Velestovu” 2011. godine.

“Milovićev nastup u Velestovu i dvije godine zaredom u Strugi bio je izvanredno primljen među kolegama – piscima, ali i kod medija, koji su donosili izvještaje sa ovih smotri. Željeli smo da književnoj saradnji dva zaista bliska naroda, makedonskog i crnogorskog, damo novu dimenziju, i publikujemo knjigu modernog senzibiliteta, jer su dosadašnji prevodi bili uglavnom rezervisani za ’staru gardu’ crnogorskih pisaca. Uspostavili smo kontakt sa institucijama u Crnoj Gori, na obostrano zadovoljstvo”, istakla je Julijana Veličkovska, koja je, osim što je prevodilac i publicista, i direktor izdavačke kuće “PNV Publikacii”.

Promocija knjige “Мртво море меѓу нас” biće na skopskom sajmu knjiga, sredinom aprila, a Milovićevo djelo će, osim prevodioca, predstaviti i jedan od najpoznatijih makedonskih pisaca i teoretičara književnosti, prof. Venko Andonovski. Milović je po profesiji novinar i publicista, ali se prozom i publicistikom bavi već skoro tri decenije. Publikovao je šest djela poezije i proze, uz tri monografije.

art

Spoj umjetnosti i nauke

Slavna umjetnica Marina Abramović u Njujorku najavila novi projekat

Slavna umjetnica Marina Abramović najavila je novi umjetnički projekat kojim će zakoračiti u polje nauke, a inspirisan je iskustvom koji je doživjela za vrijeme retrospektive i maratonskog performansa “Umjetnik je prisutan” 2010. godine u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA). Koncept novog projekta, koji spaja umjetnost i neuronauku, Marina Abramović demonstrirala je ovih dana u intervjuu za radio WNYC u Njujorku, učestvujući u eksperimentu s voditeljem Brajanom Lererom.

Oboje su imali na glavi zakačene bežične senzore kojima su bilježeni njihovi moždani talasi, a njih je potom bilo moguće kompjuterski uporediti. Prema riječima Marine Abramović, dani koje je provela u MoMA tokom tromjesečnog performansa “Umjetnik je prisutan” promijenili su joj život.

“Nešto se desilo u tim trenucima gledanja u ljude koji su potpuni stranci. Emocije su se ispoljile. Bilo je toliko potresno da su mnogi ljudi plakali… Ne mogu da objasnim zašto. Zato me i zanima da vidimo šta se stvarno dešava sa mozgom. To će biti moj korak

u nauku. To nije nešto što je samo hokus-pokus, mora da postoji nešto što je moguće naučno objasniti. Jer, šta uopšte znamo o mozgu?”, rekla je Marina Abramović.

Tokom radio intervjua, koji je sniman i kamerom, moždane talase Marine Abramović i voditelja radio emisije mjerila je i upoređivala dr Suzan Diker sa Njujorškog uni-

verziteta. U razgovoru je učestvovao i njen kolega, naučni istraživač Dejvid Popel, koji je pokušao da objasni šta naučna zajednica može da nauči od eksperimenata koji spajaju nauku i umjetnost. Abramovićeva je sličan neuronaučni eksperiment izvela 2011. godine, za vrijeme retrospektive u centru savremene umjetnosti “Garaža” u Moskvi.

Kultura 21

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

Julija i Romeo u KIC-u Komad “Julija i Romeo” Gradskog pozorišta iz Podgorice biće izveden sjutra u 12 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Po motivima drame Viljema Šekspira tekst za predstavu napisao je Branko Milićević Kockica, a režirao ga je Nikola Vukčević. U predstavi, koja je zamišljena kao “jako vesela tragedija sa pjevanjem i mačevanjem” (sa elementima farse i burleske) igraju: Dejan Đonović, Dijana Dragojević, Dubravka Drakić, Vesna Vujošević, Katarina Krek, Goran Slavić, Pavle Ilić, Davor Dragojević. Scenografiju potpisuje Smiljka Šeparović, kostim Vera Šoškić, muziku Alekandar Radunović Popaj, scenski pokret i koreografiju Slavka Nelević.

“Penelopijada” u CNP-u

I Kotor u trci za prestonicu kulture EU Kandidatura

U partnerstvu sa Splitom i mi idemo u susret prestižnoj tituli 2020. godine Isidora Radulović

N

a poziv hrvatskog grada Splita, Kotor (zajedno sa još 11 hrvatskih gradova i Mostarom iz BIH) uključen je u kandidaturu tog grada za evropsku prestonicu kulture u 2020. godini. Čelnica Sekretarijata za kulturu opštine Kotor Tijana Čađenović za DN kaže da nakon inicijalnih sastanaka, sada iz Splita očekuje dalja uputstva u realizaciji ovog projekta, a iz splitske Službe za kulturu i umjetnost ističu odličnu saradnju dva grada

Predstava “Penelopijada” koju je po tekstu Margaret Atvud režirala Dragana Varagić, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi, koja je nastala u produkciji Centra za kulturu Tivat, igraju Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Branka Femić, Ivana Mrvaljević, Kristina Stevović, Jelena Simić, Smiljana Martinović i Vesna Vujošević. Prevod je uradila Bojana Vujin, scenografiju potpisuje Ketlin Irvin, a kostime Jelisaveta Tatić Čuturilo. Kompozitor je Aleksandar Gajić, koreograf Slavka Nelević, a majstor svijetla Rade Stamenković. “Ovaj komad je borba da se kaže istina koju bi svi najradije zaboravili”, zapisala je između ostalog rediteljka.

Kotor i Mostar, jedini su gradovi van Hrvatske koji na poziv grada Splita (nosioca projekta kandidature za Evropsku prestonicu kulture u 2020. godini) kao partneri ulaze u trku za prestižnu titulu. Ako kandidatura Splita pod sloganom “Lokalno kao univerzalno, univerzalno kao lokalno”, dobije “zeleno svijetlo” od Evropske Komisije, Kotor će u 2020. podijeliti zvanje evropske prestonice kulture sa još 11 dalmatinskih gradova i Mostarom iz Bosne i Hercegovine. Svim gradovima zajedničko je to da jesu (ili pretenduju da budu) na UNESKO-voj listi materijalne i nematerijalne baštine. Gradovi partneri, birani su i po ključu srodnosti nasljeđa.

Sekretarka kotorskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tijana Čađenović kazala je za Dnevne novine da je projekat

mihail eminesku

Mićunović počasni član akademije Ministar kulture Branislav Mićunović postao je počasni član Internacionalne akademije „Mihail Eminesku“, čiju je delegaciju na čelu sa predsjednikom prof. emeritusom Jonom Deakoneskuom primio juče na Cetinju.

Deakonesku je Mićunoviću uručio plaketu Senata, kojom mu se dodjeljuje status počasnog člana Internacionalne akademije sa sjedištem u Rumuniji. Riječ je o instituciji koju su podržala brojna eminentna imena evropske kulturne scene. Mićunović je status počasnog člana zavrijedio nakon što je od iste akademije primio nagradu za oblast pozorišnog stvaralaštva, dodijeljenu za „njegov znača-

jan doprinos unaprjeđenju umjetnosti režije iskazanim posebnim pristupom u percipiranju dramskog djela“.

Međunarodna akademija „Mihail Eminesku“ nosi ime jednog od najpoznatijih rumunskih intelektualaca. Taj pjesnik, filozof, novinar, poznat po patriotizmu u vrijeme buđenja nacionalnog zanosa u Rumuniji, ostavio je značajan trag u istoriji kulture te zemlje objavljivljujući niz djela koja se danas smatraju stubovima kulture ove države. Akademija koja nosi njegovo ime svake godine dodjeljuje posebna priznanja koja afirmišu duhovne vrijednosti koje je Eminesku veličao svojim stvaralaštvom.

zajedničke kandidature tek u začetku i da nakon prvog dogovornog sastanka (kojem su se odazvali i predstavnici grada Kotora), sada od kolega iz Splita očekuje dalja organizaciona uputstva.

“Opština Kotor uključila se u projekat i u organizacionom smislu.

Do sada, održan je jedan sastanak predstavnika svih gradova učesnika i u toku je priprema pojedinačnih prezentacija za sve gradove partnere. Nakon toga, očekujemo dalja uputstva iz Splita”, kaže Čađenović.

Uključivanje crnogorskih institucija kulture u projekat, naredni je korak u realizaciji.

“Budući da je ovo tek početak, u daljim fazama imaćemo precizniju viziju i biće jasnije na koji ćemo način uključiti Ministarstvo kulture u projekat”, kazala je ona.

Načelnica Službe za kulturu i

● Foto priča

umjetnost Grada Splita Maja Munivrana, za Dnevne novine kaže da je ideja o ovoj vrsti povezivanja gradova u regiji došla od Kandidacionog odbora grada Splita koji je za partnere birao one gradove s UNESKO-ve liste s kojima ima najbolju saradnju.

“S obzirom na to da grad Split, gradove Kotor i Mostar vidi u svijetlu dosadašnje odlične saradnje i kroz prizmu sličnosti u mnogo čemu, te da je i sam Kotor na UNESKovoj listi, Kandidacioni odbor odlučio je da pozove oba grada na sastanak gradova partnera”, kaže Munivrana. Osim predstavnika Kotora i Mostara, na sastanak su bili pozvani i predstavnici Trogira, Šibenika, Hvara, Paga, Sinja, Korčule, Stona i Solina, Dubrovnika, Zadra, Supetra i Starog Grada (na Hvaru).

“Svi gradovi, osim Dubrovnika, koji priprema zasebnu kandidaturu za Evropski grad kulture 2020. prihvatili su učešće u zajedničkom projektu”, kaže Munivrana. Kao primarne motive za učešće Kotora u ovom projektu Tijana Čađenović navodi razvoj kulturnih programa sa gradovima partnerima, stvaranje novih kulturnih sadržaja i promovisanje vrijednosti kulture gradova učesnika.

“Prednosti ovakvog predstavlja-

nja vidim i u raznovrsnijoj kulturnoj ponudi. Veći broj turista, samim tim i produžetak turističke sezone, jedan je od mogućih rezultata ovog projekta. Potrebe ovakve kandidature sobom nose i investiranje u infrastrukturne projekte, a pod tim mislim na restauraciju objekata i spomenika, pa i na nove građevine. To je i prilika za lokalne umjetnike da realizuju svoje talente i dobiju veću medijsku pažnju”, kaže Čađenović.

Maja Munivrana navodi da je viša stručna saradnica iz Ministarstva kulture Hrvatske Andrea Stopfer na sastanku održanom u februaru ove godine u Zadru, upozorila gradove partnere da je, najprije ipak potrebno provjeriti s Evropskom komisijom da li će ona odobriti prekograničnu saradnju hrvatskih gradova s gradovima susjedima. Hrvatska pristupa EU 1. jula ove godine.

“Grad Split, poslao je pismo Evropskoj komisiji i sada očekujemo odgovor. Tek nakon što uđe u EU, Hrvatska će moći da raspiše konkurs i tek nakon konkursa znaćemo koji će grad nositi titulu Evropske prestonice kulture za 2020. U svakom slučaju, Grad Split komunicira s Kotorom i poziva predstavnike tog grada na sve sastanke”, kaže Munivrana navodeći da su kotorske vlasti upućene u sve korake u kandidaturi Splita.

Poklon Voja Stanića CANU Akademik CANU Vojo Stanić, poklonio je pet slika koje će biti dio stalne postavke u galeriji CANU. Galerija CANU obogaćena je čuvenim Stanićevim slikama: “Ljeto”, “Zeta”, “Ave Maria”, “Regata” i “Bašta”.

Zahvaljujući mu se na tom velikom gestu, predsjednik CANU Momir Đurović je izrazio očekivanje da će to “biti motiv i drugima da poklanjaju svoja djela CANU”. Vojo Stanić, zbog objektivnih okolnosti nije prisustvovao svečanosti u CANU. O njegovim djelima govorili su Olga Perović i Niko Martinović.

22 Reportaže

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

Heroji koji nikad ne očekuju medalje SpaSioci

Prošlonedjeljnu obuku spasilaca Gorske službe spasa iz Berana i Rožaja koju su obavili francuski spasioci na Lokvama pratio je i naš reporter.

Slavko Raspopović

Z

emlja kao naša, koja je pretežno planinska i koja daje prednost razvoju turizmu mora imati osposobljene spasioce i dobro organizovane službe spasa. nažalost, Crna Gora još nije među njima smatra Feka Kurtagić, predsjednik psD “Hajla” iz Rožaja, zbog čega nijesu rijetke pogibije turista u našim planinama. umjesto stručnog osposobljavanja, serifikati za spasioce izdaju neke nvo.

Zvekir na mojim vratima čuo se tačno u 6.00, kafa je bila na stolu.

Iako ima običaj da gotovo uvijek “ukrade” koji minut kada krećemo u planine, proteklog petka moj prijatelj i komšija Žarko Lakić iznenadio me tačnošću. Otvarajući vrata vidio sam sumorne kišne oblake i poželio da ih opsujem, jer smo se tog jutra zaputili prema Ski-centru Lokve, Žarko na skijanje, a mene je čekao susret sa Metjuom Sezaranom i dr Tomasom Spadonijem iz službe za spasavanje u francuskim Alpima. Kišilo je neprekidno cijelim putem. Žarko je vozio, tako da sam mogao da posmatram okolinu. Olovno tamni oblaci zatvarali su vidokrug.

Kučki Kom, Živa, Kamenik, Maganik, Lukanje čelo, Tali, Bjelogrivac, Zekova glava, Ključ, Lijevno ili kako ga neki netačno i nepravedno nazivaju “Kenedijeva gava” i drugi crnogorski vrhovi, koji se gotovo uvijek vide, prekriveni bjelinom, ovog jutra su bili bez snijega, “zabodeni” poput uzdignutih faraona u neprozirne teške oblake, koji su bili zalegli gotovo na asfalt ispred nas. Uvijek se radujem kada putujem. Ovoga puta destinacije su nam bile omiljene varoši - Berane i Rožaje. Kao i obično, kako smo se bližili ovom prostoru, obuzimao me neki blagi unutrašnji treptaj, koji je nagovještavao susrete sa Draškom, Zećirom, Ritom, Salkom, Rifkom, Almom... i drugim dragim prijateljima. Na ulasku u Berane kiša je naglo stala. Okolo nije bilo snijega, za razliku od Smimljevice, na kojoj se nalazi Ski-centar, gdje je bilo naše odredište. Cijelo vrijeme Žarko je uzaludno pokušavao da mi pojasni princip rada spasilačke službe u Francuskoj i upšte na Zapadu, i da njihovi spasioci za svoju službu ne očekuju odličja za humanost i hrabrost već platu.

“To je posao”, govorio je on.

U tu činjecu sam se ubrzo uvjerio dolaskom u Ski-centar Lokve u razgovoru sa Metjuom i Tomasom, koji su za učesnike Službe zaštite i spašavanja iz Berana i Službe za spasavanje PSD “Hajla” i Gorske službe spašavanja “Dermndol” iz Rožaja izvodili pokazne vježbe spašavanja na žičarama. Metju (36) već 10 godna radi kao spasilac, Tomas (33) je već tri godine ljekar u timu za spašavanje. Obojica rade u jednom od elitnih centara za spasioce u visokim planinama (iznad 2.000 metara) u gradu Brijensonu, koji se nalazi u francuskim Alpima, na granici između Francuske i Italije.

“Džob, Džob”, uzaludno je širio ruke u znak nemoći i gotovo vikao sa smiješkom simpatični Metju, da mi “utuvi” u glavu - “Spašavanje je moj posao i ne očekujem zahvalnost za moj rad, turisti koji borave u našim Alpima to naprosto očekuju od mene, jer sam za to plaćen i to nema emocija”, kazao je on. A o osposobljenosti francuskih spasilaca najbolje svjedoče njegove riječi: “Da biste postali spasilac, idete na obuku godinu dana, uz svakodnevne iscrpljujuće treninge i provjere fizičkih i psihičkih sposobnosti, nakon toga se ide na tri višenedjeljna kursa u terenu, pored toga morate znati dobro da skijate, i da savladate sve tehnike spašavanja. Svake godine morate na testiranju potvrditi spremnost spasilačkih sposobnosti i fizičke kondicije, tek kasnije se polaže za vodiča u visokim planinama, za šta takođe slijedi intenzivna višemjesečna obuka iznad dvije hiljade metara”.

“Naš posao se radi do 56. godine, a onda se ide u penziju”, kaže Metju.

On dodaje da do tada svakog trenutka spasilac mora biti u kondiciji, jer spašava u ekstremnim uslovima.

“Zato svaki spasilac u akciji dođe u situaciju traumatičnog izbora, jer mora da procjenjuje i u trenutku odlučuje između sopstvene sigurnosti i spašavanja unesrećenog”, objašnjava dr Tomas.

Na pitanje od kada on pripada spasilačkom timu, Tomas sa smijehom priča.

“Spasioci su donijeli spasioca Metjua kod mene u bolnicu prije tri godine, imao je lomove noge, pao je sa petnaestak metara visine tokom treninga penjanja na stijenu bez osiguranja. A to je kasnije ‘osiguralo’ prijateljstvo sa njim, ali i moj angažman kao ljekara u timu za spašavanje”, kaže Tomas.

Tomas navodi da i on kao ljekar mora da prođe obuku za spasioca, kao i posebnu profesionalnu obuku ljekara spasioca. Kako nam je rekao, i Crna Gora bi morala u svim planinarskim centrima da ima ljekara spasioca. Na naše pitanje kako izgleda radni dan spasioca, Metju kaže da radni dan traje 24 sata.

“Cijeli dan sam pripravan, ako nijesam u akciji, onda treniram, rijet-

ki su trenuci odmora, koje provodim sa suprugom i dvoje djece”.

A kada pođe na godišnji odmor, onda se jedino opusti.

“Tada se najradije penjem uz vertikalne stijene okovane ledom, to su ekstremno zahtjevni poduhvati”, kaže Metju, na naše zaprepašćenje. Od svih poduhvata najponosniji je na akciju spašavanja od sigurne smrti unesrećenog mladića, koji je snou bordom pokrenuo lavinu, koja ga je kasnije zatrpala.

“Na sreću, lavina ga je bukvalno prikovala za jedno drvo, tako da se našao u vazdušnom džepu. Tražili smo ga cijele noći bez uspjeha. Spasilački helikopter zbog loših vremenskih prilika nijesmo mogli koristiti, a bilo je i dosta lavina, tako nam je kretanje bilo otežano. Sa sobom, na nesreću, nije ponio čip za lociranje. Pronašao ga je naš pas-spasilac, ispod tri metra snijega”, sjeća se Tomas. On je momka na liječenju zadržao samo dva dana, jer se brzo oporavio.

“Nažalost, nijeste uvijek u prilici da spasite”, kaže on i prisjeća se da su

prije nekoliko godina, nedjelju dana tražili trojicu italijanskih alpinista.

“Bilo je strašno, jer smo radili pod stalnim opterećenjem i pritiskom budući da su njihove porodice svakodnevno dolazile u našu bazu. Svi smo bili uključeni u tu potragu, sa cjelokupnom opremom, uključujući i spasilački helikopter. Nažalost, nikada nijesu pronađeni”, kaže on.

Vjerovatno su nestali u ledenim provalijama.

● Zaljubljeni

u svoj posao

Metju i Tomas su veoma ponosni na svoj posao i kažu da ga nikada ne bi promijenili. Lijep je osjećaj kada znate da činite dobra djela i kada vas ljudi prepoznaju kao spasioce. Imaju dobra primanja i ne trebaju im društvene povlastice. Metju zarađuje oko 30.000 eura godišnje, a Tomas za angažman u bolnici i na terenu zaradi od pedeset do šezdeset hiljada eura godišnje, zavisno od broja spasilačkih akcija.

Na ovogodišnjem kursu učestvovali su Rožajci Zulfikar Kutragić, Havdo Kadrović, Dženad Agavić, Mirsad Demić, Elvis Kalač, Alija Kurtagić i Murid Makoč i Beranci Dejan Bašić i Ljubiša Bojović, kojima se na pokaznoj vježbi pridružilo desetak kolega.

Fadil Kadrović (57), prvo vatreno krštenje doživio je kao vojnik na Kopaoniku, kada je spasio djevojčicu koja se u trenutku našla ispod žičare, koja ju je uz strašan pritisak gurala prema vrhu. “Čuo sam vrisak, nijesam razmišljao, ‘poletio’ sam prema žičari, nijesam razmišljao o svojoj sigurnosti, spasio sam djevojčicu i od tada sam pripadnik Gorske službe spasa.”

24 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

JVL, 20. KOLO

Budva trijumfalno kroz Herceg Novi Bez neizvjesnosti u crnogorskom derbiju - Budva u gostima bolja od Jadrana 8:4

I

DA LI STE ZNALI

Da je Fernando Tores jedini fudbaler koji je u svim takmiÄ?enjima ove sezone postigao makar jedan gol. El Njinjo je poentirao u Premijer ligi, Ligi ĹĄampiona, Ligi Evrope, Svjetskom klupskom prvenstvu, Komjuniti ĹĄildu, FA Kupu i Liga Kupu. Sem toga prije poÄ?etka sezone bio je najbolji strijelac Evropskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini.

VIKEND TIKET BOLONJA JUVENUTS TIP 2 KVOTA 1.60 SAUTEMPTON LIVERPUL TIP 2 KVOTA 1.95 HETAFE A. BILBAO TIP X KVOTA 3.40 SANDERLEND NORIČ TIP 1

KVOTA 2.10

PESKARA KJEVO TIP X

KVOTA 3.10

GRANADA LEVANTE TIP 2 KVOTA 4.20

GALO - Bazen Instituta ,,Dr Simo MiloĹĄević“. Gledalaca: 200. Sudije: PeriĹĄ i Pranjić (obojica iz Hrvatske). Rezultat po Ä?etvrtinama: 1:1, 1:3, 1:3, 1:1. IgraÄ? viĹĄe: Jadran 7-1, Budva 4-1. Peterci: Jadran 1 (1), Budva 1 (1).

JADRAN: Šćepanović (9 odbrana), Ćirović, M. Porobić, TeĹĄanović, Vidović 1, PjeĹĄivac 1, BaniÄ?ević, Sarić, Latinović, I. Porobić, Pasuljević, TomaĹĄević 1, Popadić, Krizman 1 (1).

BUDVA: Lazović (5 odbrana), Vukmirović, Ä?urÄ‘ić, Konatar 1, Ćetković, TiÄ?ić, Lobov, Kruzija 3, VukÄ?ević 1, Radunović, IvanÄ?ević, DraĹĄković 1 (1), Edvards, RouÄ? 2.

Nije bilo baĹĄ kao u prvom dijelu sezone (kada je bilo 13:5), ali i ovog puta je Budva lagano “odradilaâ€? klince iz Jadrana - 4:8. JoĹĄ jedan trijumf u Jadranskoj ligi dobro je posluĹžio momcima Draga Pejakovića kao zagrijavanje za sve bliĹži fajnal-for regionalnog takmiÄ?enja, dok je Jadran propustio moĹžda i posljednji voz u “hvatanjuâ€? Primorca za bolju poziciju i prednost domaćeg terena pred poÄ?etak naĹĄeg plej-ofa.

U timu sa bazena “Dragan Trifunovićâ€?, koji je meÄ? u Igalu prelomio sjajnom igrom u drugoj i trećoj Ä?etvrtini, ponovo se istako potencijalni crnogorski reprezentativac Igo Kruzija sa tri gola. Uz ljevorukog majstora istakao se i Ejdan RouÄ? sa dva pogotka, a u timu Budve, poslije nekoliko kola, zaigrao je i centar Nikola VukÄ?ević. U ekipi Vladimira Gojkovića, po navici, najbolji je bio legendarni golman MiloĹĄ Šćepanović sa devet odbrana, ali ni njegov uÄ?inak ni ovog puta nije spasio momke sa Ĺ kvera...

U sljedećem kolu Budva doÄ?e-

kuje Mornar, dok Jadran gostuje POĹ K-u.

PRIMORAC 20.00H GOST PRIMORJA Nova (20.) runda regionalnog takmiÄ?enja donosi jedan od onih meÄ?eva u koji će vaterpolisti Primorca ući potpuno relaksirani, sa samo jednom Ĺželjom - ostaviti ĹĄto bolji utisak protiv moĹžda i najjaÄ?eg evropskog tima. VeÄ?eras na, za sve Kotorane, svetoj Kantridi, Primorac gostuje rijeÄ?kom Primorju. “Iskreno, unaprijed znamo ishod ovog meÄ?a. Potrudićemo se da protivniku oteĹžamo put do pobjede, a to moĹžemo jedino ako svedemo broj greĹĄaka na minimumâ€?, najavio je za Dnevne novine meÄ? u Hrvatskoj sjajni kapiten Primorca Marko GopÄ?ević. “Iako će ovo biti veoma naporna utakmica, vjerujem da ćemo uĹživati jer igramo protiv moĹžda i najbolje ekipe u Evropi. Mi smo glavni dio posla obavili u prethodnim utakmicama, tako da već sada razmiĹĄljamo o domaćem prvenstvuâ€?. K.B.

Nakon pauze ponovo u timu Budve: Nikola VukÄ?ević je sa jednim golom doprinio pobjedi gostiju

SEHA LIGA

Golijat u cetinjskom paklu Cetinjani su porazom u MeĹĄkovu u proteklom kolu izgubili sve ĹĄanse da se plasiraju na fajnal for SEHA lige, ali to ne umanjuje vaĹžnost veÄ?eraĹĄnjeg (19h) meÄ?a, kada će u naĹĄem hramu rukometa istrÄ?ati bivĹĄi ĹĄampion Evrope - Zagreb.

Sami dolazak rukometnog giganta u naĹĄu prijestonicu je dovoljan motiv za izabranike Zorana Roganovića da ostave posljednji atom snage na terenu i ponove proĹĄlogodiĹĄnji uspjeh, kada su Kopljar, Gojun, Ĺ piler i drugovi poloĹžili oruĹžje. “Svjesni smo da nećemo igrati na fajnal foru, ali to ne umanjuje naĹĄ motiv da pruĹžimo dobru partiju. Mnogo nam znaÄ?i duel sa Zagrebom, jer bi pobjedom klub dobio mnogo na renomeu, ali i ovi mladi igraÄ?i na samopouzdanju pred naredne obavezeâ€?, kazao je za Dnev-

ne novine Zoran Abramović, trener Lovćena.

Strateg hrvatskog ĹĄampiona Slavko GoluĹža je za klupski sajt izjavio da na Cetinje dolazi u najjaÄ?em sastavu, te da Ĺželi trijumf i prvo mjesto u regionalnom takmiÄ?enju. Na drugoj strani, Abramović neće moći da raÄ?una na Andriju Pejovića, koji je pokidao ligamente koljena. “OÄ?ekujemo dolazak najbolje ekipe Zagreba, Ä?ak da će u timu biti Ĺ piler i Marić, koji su igrali prije dva dana u Kupu, nakon pauze zbog povreda. Ipak, u kom god sastavu da doÄ‘e Zagreb, mi ćemo ići na pobjedu, a vjerujem da ukoliko ponovimo igru u odbrani, kao ĹĄto je bila protiv Metalurga, moĹžemo do povoljnog rezultataâ€?, poruÄ?io je Abramović.

M.P.

KUP CRNE GORE ZA KOĹ ARKAĹ ICE

Budućnost-Podgorica i Primorje u finalu Budućnost-Podgorica i Primorje igraće u finalu Kupa Crne Gore za seniorke! U polufinalu zavrťnog turnira koji se igra u Herceg Novom, tim iz Podgorice savladao je Lovćen 88:56 (17:18, 27:15, 20:13, 24:10), dok je Primorje savladalo Roling 78:34 (16:6, 23:7, 19:8, 20:13).

Finale se igra u danas u 17 sati, uz prenos na Televiziji Crne Gore. Trofej brane koťarkaťice Budućnost-Podgorice.

PodgoriÄ?anke je do pobjede predvodila Maja Vujadinović sa 28 poena, Aleksandra Dobrović postigla je 17, Ana Baletić upi-

sala je 13 poena, uz osam skokova, a BoĹžica Mujović i Marina VuÄ?etić meÄ? su zavrĹĄile sa uÄ?inkom od 10 poena. VuÄ?etić je imala i deset uhvaćenih lopti.

U poraŞenom timu istakle su se Marija Leković sa 14 i Vanja Mudreťa sa 13 poena.

U trijumfu Primorja najefikasnija je bila AnÄ‘ela Zlajić sa 23 poena, a dvocifren uÄ?inak imale su i Tara DĹžonson (19), te Marija Novak i Bojana SamardĹžić koje su upisale po deset poena.

U redovima tima iz NikĹĄića jedina igraÄ?ica sa dvocifrenim uÄ?inkom bila je Vasa VuÄ?ić.

Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

PLEJ OF

Plavi traže trijumf i produžetak serije Borba za titulu drugi dio - odbojkaši Budućnosti u nedjelju veče (18.00) dočekuju Budvane

NBA: Sparsi prvi do pedeset San Antonio je prvi NBA tim koji je došao do 50. trijumfa u sezoni - Tim Dankan (28 poena, 19 skokova) i drugovi su teško savladali Dalas rezultatom 92:91!

“Dalas je igrao mnogo bolje od nas, bili su agresivniji, ali smo na iskustvo odradili meč. Lijepo je doći do 50 pobjeda”, rekao je trener Sparsa Greg Popovič, koji nije mogao da računa na Tonija Parkera.

A, San Antonio je mogao da izgubi, jer je Vins Karter imao šut za pobjedu, ali je - promašio.

Mnogo manje drame viđeno je u “Rouz Gardenu”, gdje je Portland vrlo dobrom igrom u drugoj i trećoj četvrtini uspio da preokrene i savlada Njujork - 105:90!

Odličan učinak za Blejzerse imao je Demijen Lilard (26 poena, 10 asistencija), dok je Njujork imao prvog strijelca utakmice Džej Ar Smita, koji je ubacio 33 poena. SEMAFOR: San Antonio - Dalas 92:91, Portland - Njujork 105:90. B.T.

Evroliga: CSKA eliminisao Žalgiris

SPORTSKI EKRAN

SUBOTA 10:00 10:30 10:30 11:30 11:30 12:45 13:00 13:30 13:30 13:45 13:45 14:15 14:30 15:00 15:30 15:30 16:00 16:00 16:15 17:00 17:00 17:25 18:00 18:00 18:00 18:00 18:30 18:30 19:00 19:00 19:00 19:55 20:00 20:00 20:00 20:00 20:15 20:45 22:00 22:30 22:50

Alpsko skijanje Zenit - Lokomotiva, odbojka Spartak M. - Lokomotiva, fudbal Bijatlon Alpsko skijanje Nordijska kombinacij Čarlton - Milvol, fudbal Kuneo - Zaksa, odbojka Fristajl skijanje Everton - Mančester S, fudbal Eldžin - Rendžers, fudbal Kros kantri skijanje Snuker Šahtjor - Černomorets, fudbal Italija - Irska, ragbi Dortmund - Frajburg, fudbal Sautempton - Liverpul, fudbal Sosijedad - Valjadolid, fudbal Snuker Solnok - Zadar, košarka Bastia - Lion, fudbal Fleš sport Vels - Engleska, ragbi Granoljers - Valjadolid, rukomet Hetafe - A. Bilbao, fudbal Ski skokovi Mančester J. - Riding, fudbal Bajer L. - Bajern Minhen, fudbal Crvena zvezda - Budućnost, košarka Crvena zvezda - Budućnost, košarka MZT Skoplje - Partizan, košarka Sport Lil - Evian, fudbal ATP Indijan Vels Real Madrid - Majorka, fudbal Snuker Sporting - Setubal, fudbal Bolonja - Juventus, fudbal Valensija - Betis, fudbal Sportska subota Sport

Eurosport Arena1 SK Prime Eurosport Eurosport2 Eurosport2 SportKlub+ Arena1 Eurosport2 SportKlub SK Prime Eurosport Eurosport2 SportKlub+ Arena4 Eurosport2 SportKlub SK Prime Eurosport Arena2 Arena3 RTCG2 Arena4 SportKlub SK Prime Eurosport SportKlub+ Eurosport2 RTCG2 Arena1 Arena2 RTCG1 Arena3 SportKlub SK Prime Eurosport SportKlub+ Arena4 SK Prime RTCG1 TV Vijesti

NEDJELJA

Katastrofalni meč u finalu Kupa je arhiviran za odbojkaše Budućnosti, koji su već u prvom duelu plej of serije u Budvi odigrali mnogo bolje, posebno drugi i treći set, i nagovijestili da bi u nedjelju veče u sali Medicinske škole mogli napraviti iznenađenje i poravnati rezultat.

“Malo smo se trgli nakon lošeg meča u Kupu, proteklih dana smo radili dosta dobro i vjerujem da ćemo prikazati još bolju partiju u drugom meču plej ofa”, bile su prve riječi Ivana Ječmenice.

Srednji bloker “plavih” zna kako Budućnost može doći do trijumfa u nedjelju veče.

“Moramo sa servisa biti još ubojiti, ali i na bloku. Budvani imaju iskusan sastav, često im prolaze teške lopte i za sve to moramo biti spremni. Imamo obavezu prema

ljubiteljima odbojke u našem gradu da odigramo mnogo bolje i iskreno vjerujem da imamo snage i kvaliteta da produžimo finalnu seriju koja se, nadam se, neće završiti nakon tri utakmice”.

Na našem Primorju naredni meč u Podgorici očekuju sa puno optimizma, ali i sa velikim samopouzdanjem. “Što se nas tiče, ide sve po planu.

Osvojili smo Kup, a zatim i startovali trijumfom u plej of seriji. Očekujem da meč u Podgorici bude još interesantniji nego u Budvi, jer će to biti idealna prilika za Budućnost da se uključi u trku za titulu, ali ipak vjerujem da ćemo mi u nedjelju završiti veliki dio posla i već u srijedu u Budvi podići pehar”, poručio je Blažo Milić, bloker Budvanske rivijere.

M.P.

Ostala su još tri kola do kraja TOP 16 faze Evrolige, a moskovski CSKA je jučerašnjim trijumfom nad Žalgirisom (70:61), praktično otpisao litvanski tim od plasmana u četvrtfinale najkvalitetnijeg evropskog košarkaškog takmičenja. Miloš Teodosić i drugovi su sinoćnjim trijumfom obezbijedili plasman u naredni krug takmičenja, a do velike pobjede “jermejce” su predvodili Soni Vems sa 13 i Viktor Kriapa sa 12 poena. Bivši as Budućnosti Vladimir Micov je postigao šest poena, a organizator igre reprezentacije Srbije koš manje. Kod Žalgirisa bolji od ostalih bio je Kaukenjas sa 16 poena.

LIGA ŠAMPIONA

Na Larvik bez pola tima Svega 12 rukometašica otputovalo za Norvešku na posljednji meč ove sezone u elitnom takmičenju Nemoguća misija je pred izabranicama Dragana Adžića, koje su na izlet u Larvik otputovale u nikad manjem broju. Svega 12 igračica pošlo je put Norveške, gdje će večeras odigrati posljednji meč ove sezone u Ligi šampiona, koji će biti revijalnog karaktera s obzirom da trijumf nijednoj ekipi ne znači ništa.

Ono što mnogo više brine Adžića jeste odsustvo igračica. Radmila Miljanić je pred duel sa Đerom povrijedila skočni zglob, Suzana Lazović vuče povredu odranije, dok je Majda Mehmedović prije dva treninga istegla butni mišić, tako da

će morati da pauzira nekoliko dana. Pritom Adžić u Skandinaviju nije poveo Jelenu Trifunović, Katarinu Bralo i Ivanu Božović. M.P.

Grupa 1 1. Đer 5 5 2. Larvik 5 3 3. Budućnost 5 1 4. Randers 5 0

0 0 1 1

0 2 3 4

10 6 3 1

16 - Đer - Randers 17.45 - Larvik - Budućnost

07:00 10:00 10:30 11:15 11:30 11:30 12:00 12:15 12:30 12:40 13:00 13:00 13:30 14:15 14:30 14:30 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:00 17:00 17:15 17:30 17:30 18:00 18:30 19:00 19:00 19:55 20:00 20:30 20:45 20:45 21:00 21:00 21:00 21:00 22:00 22:00 22:50

F1, trka Australija Alpsko skijanje CSKA - Krasnodar, fudbal Alpsko skijanje LŠ, odbojka za 3. mjesto Snuobord Malaga - Espanjol, fudbal Kros kantri, skijanje Sijena - Kaljari, fudbal Estudijantes - Bilbao, košarka Radnički Niš - C. Zvezda, fudbal Dandi J. - Dandi, fudbal Bijatlon Ski skokovi LŠ, odbojka - finale Sanderlend - Norič, fudbal AZ - Ajaks, fudbal Biciklizam Fiorentina - Đenova, fudbal Napoli - Atalanta, fudbal Milan - Palermo, fudbal Frankfurt - Štutgart, fudbal Totenhem - Fulam, fudbal Biciklizam Cedevita - Cibona, košarka Čelzi - Vest Hem, fudbal Sevilja - Saragosa, fudbal Snuker Boston - Pitsburg, hokej Menhengladbah - Hanover, fudbal Partizan - OFK Beograd, fudbal PAOK - Panatinaikos, fudbal Maritimo - Porto, fudbal Osasuna - A. Madrid, fudbal Sport VTA Indijan Vels, finale L.A. Klipers - Njujork, košarka Sampdorija - Inter, fudbal Roma - Parma, fudbal Pregled Jelen lige Sent Etjen - PSŽ, fudbal Barselona - R. Valjekano, fudbal Snuker L.A. Galaksi - Čivas, fudbal ATP Indijan Vels, finale Sport

SportKlub Eurosport SportKlub Eurosport Arena2 Eurosport2 SK Prime Eurosport Arena3 Arena4 Arena1 SportKlub+ Eurosport Eurosport Arena2 SportKlub SK Prime Eurosport2 Arena1 Arena3 Arena4 Eurosport2 SportKlub+ Eurosport Arena2 SportKlub SK Prime Eurosport Arena4 Eurosport2 Arena1 Arena3 SportKlub+ SK Prime RTCG1 SportKlub SportKlub+ Arena2 Arena4 Arena1 Arena3 SK Prime Eurosport Arena1 SportKlub TV Vijesti

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

Moć, šmek, strast...

FORMULA 1

Ludo i brzo: Ovog vikenda Velikom nagradom Australije počinje 64. sezona Formule 1 - rano jutros po našem vremenu odrađene su kvalifikacije, trka u nedjelju od 07.00h Kosta Bošković

Z

vuk super moćnih motora nazire se na australijskom horizontu, 22 neustrašiva momka u svježe našminkanim bolidima čekaju da sve konačno krene... Četiri duga mjeseca bez adrenalina previše su za prave zaljubljenike u brzu vožnju, ali od ovog vikenda sve dolazi na svoje! Kreću dani, neprospavane noći i rano ustajanje uz dobro poznati zvuk sa perfektnih staza... Jedanaest timova, 22 vozača, 19 prolaznih ciljeva u isto toliko zemalja širom naše planete, a šampion može biti samo jedan! Prethodne tri godine to je bio super Njemac iz Hepenhajma Sebastijan Fetel, a od ove nedjelje i prve trke u 2013. godini (Velika nagrada Australije), mnogi izazivači, među kojima i četiri bivša šampiona krenuće u novi lov na Red Bulovog “letećeg” majstora... Vežite se, “ludi karavan” kreće iz Albert parka!

I dok će se prave promjene na bolidima (prije svih ugradnja V6 turbo motora) deseti sljedeće godine, ova sezona pokušaće da odgovori na pitanje - može li se neko u relativno istim “mašinama” kao prethodnih godina suprostaviti “kralju” Formule 1 Sebastijanu Fetelu...

● SUPER SEB: PONOVO IDEMO NA VRH Sudeći prema jučerašnjim zvaničnim treninzima odgovor na postavljeno pitanje bio bi: Teško! I na prvom i na drugom aktuelni šampion Sebastijan Fetel je oduvao konkurenciju, međutim jasno je da je to tek početak, a sezona je duga i

Najviše promjena u Mercedesu Kako na bolidima nije bilo previše promjena (kažu da će najveće nepoznanice ove godine biti Pirelijeve gume), na startu nove sezone najzanimljivije će biti vidjeti pojedine majstore u nekom novom okruženju. Tako je Mercedes osim dovođenja Luisa Hamiltona, svoj tim ojačao prevrtljiva - najbolje je to pokazala prošlogodišnja.

“Prošle godine sam stekao novo iskustvo. Takva sezona ne viđa se često”, prisjeća se “Super Seb”. “Ove godine posebno jedva čekam početak sezone, jer želimo napokon da

i legendarnim Nikijem Laudom, dok je drugi vozač ostao Niko Rozberg.

Mjesto “crnog bisera” u Meklarenu zauzeo je Meksikanac Serhio Perez koji je prošle godine oduševio u Zauberu. Ostale promjene, poput povratka u F1 Njemca Adrijana Zutila, ipak su manje zanimljive, tek iste saznamo kako Red Bul stoji. Trenutno nemamo pojma, a mislim da su svi u sličnoj situaciji. Ono što je kristalno jasno je da opet idemo na vrh”.

● CRNI BISER U RUKAMA ROSA BRAUNA I dok će Sebastijan Fetel i njegov Red Bul pokušati da nastave sa “dinastijom” u najbržem karavanu, jedan čovjek koji je svojevremeno stvorio velikog Mihaela Šumahera, uradiće sve da na vrh vrati jedinstveni biser Formule 1, majstora iz Stivenejdža, šampiona iz 2008. Luisa Hamiltona. On je čuveni Ros Braun, sada direktor Mercedesea - od ove sezone jačeg za “crnog bisera” iz Meklarena. I dok Hamiltonovi navijači, ali i konkurenti, vjeruju u britanskog vozača, sam Luis nije toliko siguran u uspjeh ove sezone...

“Sebastijan Fetel i Fernando Alonso govore da ćemo se boriti za titulu, ali ja iskreno u to ne vjerujem”, jasan je Hamilton. “Naravno da je to naš cilj, ali morate se sjetiti da je bolid bio sekundu, ponekad i dvije sporiji prošle sezone, a da to do sada nijesmo popravili. Ono što me hrabri je sjajan motor koji imamo”.

● ALONSO: FERARI JE SA DA 200 PUTA BOLJI Za ludu prošlu sezonu najviše je bio zaslužan Ferarijev “princ iz Asturije” Fernando Alonso, koji, iako je uporno govorio da njegov bolid nije dovoljno dobar za prave stvari, zamalo nije stigao do krune. Na startu ove sezone od španskog majstora ipak čuju se drugačije najave...

“Ferari je 200 puta bolji nego prošle godine”, istakao je čuveni Nando, šampion iz 2005. i 2006.

“Mislim da ću moći da se borim za šampionsku krunu, ne vidim razlog zbog kojeg ne bih mogao”.

vozače kao prošle sezone imaće četiri tima: Red Bul (Fetel i Veber), Ferari (Alonso i Masa), Lotus (Raikonen i Grožan) i Toro Roso (Vernje i Rikjardo).

● KIMI, VEBER, TANDEM MEKLARENA...

Među one koji bi 24. novembra na legendarnom Interlagosu mogli da otvore šampionski šampanjac mnogi stručnjaci, uz već pomenute majstore, vide i drugog momka iz Red Bula Marka Vebera, zatim bivšeg prvaka Kimija Raikonena koji je u prošloj (povratničkoj) sezoni pokazao da nije izgubio šampionski šmek, dok je tu uvijek i Meklaren sa jednim provjerenim asom (Dženson Baton) i od ove godine sa velikom nadom Formule 1, Meksikancem Serhiom Perezom. Za kraj svakako treba napomenuti da će F1 karavan od ove godine biti siromašniji za legendu Mihaela Šumahera, ali i za tim Hispanije koji je, zbog finansija, odustao od takmičenja.

5

vozača koji će se takmičiti ove sezone u Formuli 1, već su bili šampioni najbržeg karavana: Sebastijan Fetel (2010, 2011. i 2012.), Fernando Alonso (2005. i 2006.), Luis Hamilton (2008.), Kimi Raikonen (2007.) i Dženson Baton (2009.).

10

kanala HD rezolucije italijanska mreža Sky sport posvetiće ove sezone Formuli 1. Osim jednog na kojem će ići direktni prenosi, Sky donosi i kanale na kojima će se naći i sve ostalo super zanimljivo što prati najbrži svjetski karavan.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

● DAME i sport

Opasno dobra Diosa Njeno ime je Diosa Kanales i dolazi iz Venecuele. Kao i njen uzor i zvijezda vodilja, čuvena Paragvajka Larisa Rikelme, voli da se skine pred kamerama i golih grudi stane uz svoj fudbalski nacionalni tim. E, to je patriotizam - na južnoamerički način...

Sebastijan Fetel je prošle sezone (sa 25 napunjenih godina) postao najmlađi trostruki uzastopni šampion Formule 1 i jedini uz legende Huana Manuela Fanđa i Mihaela Šumahera kojima je to pošlo za rukom. Inače, jedino je pomenuti tandem (Šumaher sedam puta, Fanđo pet), uz Alena Prosta (četiri) više puta osvajao titule u F1 šampionatu od vozača Red Bula.

SKANDAL

Uhapšen Mamić Vijest da je uhapšen kontroverzni potpredsjednik Dinama Zdravko Mamić odjeknula je poput bombe u regionu. Popularni “Maminjo” je završio u pritvoru zbog izrečenih optužbi na račun ministra obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, za kojeg je na radiju “Soundset plavi” rekao sljedeće ...

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

“On mrzi sve što počinje na hrvatski. On je Srbin koji mrzi sve hrvatsko. Kada se nasmije vidite zube koji su spremni za klanje.

On je uvreda za hrvatski um, hrvatski mozak i hrvatskog čovjeka”, ispalio je, između ostalog, alfa i omega “modrih”, koji je zbog svojih parola proveo noć u zatvoru.

A.P.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

ŽRIJEB LIGE ŠAMPIONA

Italijansko-njemački rebus, Ibra opet na Barsu Vučinić i Juve čekaju Bajern, Ibra spreman za novu posjetu Kataloniji - prvi mečevi 2. i 3. aprila, revanši za 9. i 10. april Barselona protiv Pari Sen Žermena, klasik Bajerna i Juventusa, naizgled lak zadatak Real Madrida protiv Galatasaraja i duel tehnika Malage i Borusije Dortmund isplivali su nakon žrijeba za četvrtfinale Lige šampiona. Izostanak “El Klasika” pomalo je rastužio fudbalsku javnost, ali uzbuđenja neće nedostajati ni u režiji već pomenutih sudara najboljih osam timova Starog kontinenta.

Ibra se vraća na “Kamp Nou”, Didije Drogba i Vesli Snajder će pokušati da nadmudre svog “oca” Žozea Murinja, dok će Holanđanin baš protiv “merengesa” imati poseban motiv zbog “nasilnog” odlaska 2009. godine. Međutim, sva elitna svijetla će obasjati okršaj Bavaraca i “stare dame”, koji su u posljednjoj deceniji znali da prirede neke fenomenalne utakmice.

“Italijanske ekipe su uvijek dobro organizovane, ali mi definitivno imamo šanse za prolaz”, naglašava Bastijan Švajnštajger, čiji klub i nije baš prezadovoljan žrijebom. Na drugoj strani su torinski gigant i naš Mirko Vučinić malčice zadovoljniji, koliko i može da bude.

“Bajern je jedan od najvećih timova u Evropi. Ipak, u dvomeč ćemo ući potpuno smireni, jer jurimo svoj san i uživaćemo do samoga kraja”, jasan je Antonio Konte.

● Alba: PSŽ kompletan, Ibra veliki igrač Anćeloti: Ovo nam je pravi test Zvjezdani tim Pari Sen Žermena suprotstaviće se Barseloni, dok će “Ibrakadabra” ponovo imati priliku da eliminiše svoj nekadašnji klub, što mu nije pošlo za rukom prošle sezone u dresu Milana.

“PSŽ je kompletan tim. Ima kva-

Liga Evrope: Čelzi u Rusiji Nakon žrijeba Lige šampiona izvučeni su i parovi četvrtfinala Lige Evrope. Prvi mečevi su zakazani za 4. aprila, dok će se revanš mečevi igrati 11. aprila. Čelzi - Rubin Totenhem - Bazel Fenerbahče - Lacio Benfika - Njukasl litetne igrače na svim linijama, a tu je posebno Zlatan Ibrahimović koji je veliki igrač. Međutim, mi ćemo se potruditi da ponovimo igru iz duela sa Italijanima”, poručuje Đordi Alba, dok u taboru francuskog lidera dva velika susreta vide kao neku vrstu provjere ...

“Biće to dobar test za nas. Igrali smo dobro protiv Barselone u prijateljskoj utakmici prošlo ljeto, ali nas sada čeka nešto sasvim drugo. Barsa je puna iskustva i kvaliteta, ali imamo i mi svoje adute.

Trebaće nam sva moguća energija i iskustvo da prođemo u polufinale”, priznao je lisac na klupi “svetaca” Karlo Anćeloti.

● Ka ranka: biće Komplikovano Altintop: Imamo šansu Real Madrid je (na papiru) prošao bolje nego ostali pretendenti na “pehar sa ušima”, ali neće to biti lagan zadatak protiv turskog fanatizma. “Čeka nas komplikovan zadatak jer naš suparnik ima velike igrače poput Drogbe, kao i fantastičnu atmosferu na svom stadionu”, priznaje pomoćni trener Aitor Ka-

ranka. A u Istanbulu vlada optimizam ...

“Real Madrid je favorit, ali imamo šanse. Ukoliko ostvarimo dobar rezultat u prvoj utakmici, sve je moguće pred našim navijačima”,

uvjerava Hamit Altintop, koji je baš prošle godine igrao za “kraljevski klub”.

I, posljednji dvoboj prepun tehnike i super fudbala čine veliki hit Malaga i svestrani Dortmund ...

“Oba tima su prijatno iznenadila kompletnu Evropu. Dakle, jedno je sigurno, a to je da će se iznenađenje pojaviti i u polufinalu”, zaključuje strateg “milionera” Jirgen Klop.

A.Popović

Primera (28. kolo) Subota: Sosijedad - Valjadolid (16.00), Hetafe - Bilbao (18.00), Real - Majorka (20.00), Valensija - Betis (22.00). Nedjelja: Malaga - Espanjol (12.00), Sevilja - Saragosa (17.00), Osasuna - Atletiko (19.00), Barselona - Valjekano (21.00), Granada - Levante (21.00).

Liga 1 (29. kolo) Subota: Bastija - Olimpik Lion (17.00), Lorijen - Brest, Sošo - Valensijen, Lil - Evijan, Monpelje - Troa, Rems - Ren (20.00).

Nedjelja: Nansi - Nica (14.00), Tuluz - Bordo (17.00), Sent Etjen - PSŽ (21.00).

Evropski fudbalski vikend

Mirko na Dal’Ari, Jovetić i Savić dočekuju Đenovu Juventus, Barselona, Mančester junajted i Bajern Minhen nastavljaju šampionski pohod, zeleni pakao spreman za Pari Sen Žermen Poslije nezaboravnih potresa koje su donijeli dani Lige šampiona, Evropu će smiriti pomalo neobičan fudbalski vikend, bez nekog klasičnog derbija, pa će tako za nas u Crnoj Gori od mečeva u ligama “petice” biti najzanimljivije ispratiti novi nastup tri crnogorska bisera u Seriji A, Mirka Vučnića, Stevana Jovetića i Stefana Savića pred ključne mečeve naše reprezentacije u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Crnogorski kapiten sa svojim Juventusom gostuje (ove sezone) super Bolonji, koja je u prošlom kolu “sredila” Inter. Podsjetimo, “bjanko-neri”, lideri Serije A, “bježe” devet bodova drugom Napoliju.

“Još je rano da razmišljamo o tituli”, smiruje strasti Emanuele Đakerini, vezista Juvea. “Tačno je da smo uvećali prednost u odnosu na Napoli, ali pred nama je još dosta teških utakmica, počevši od ovog gostovanja na ‘Dal’Ari’ protiv opa-

Serija A (29. kolo) Subota: Katanija - Udineze (18.00), Bolonja - Juventus (20.45). Nedjelja: Sijena - Kaljari (12.30), Milan - Palermo, Napoli - Atalanta, Peskara - Kjevo, Fiorentina - Đenova, Roma - Parma (svi u 15.00), Sampdorija - Inter, Torino - Lacio (20.45).

sne Bolonje”.

S druge strane, Fiorentina put ka Ligi šampiona nastaviće protiv Đenove, kojoj gori pod nogama.

“Na tabeli je nekoliko timova gotovo izjednačeno, tako da je svaki meč za nas poput finala”, smatra trener “viole” Vinćenco Montela.

“Trijumf protiv Lacija u prošlom kolu došao je u pravom trenutku, međutim i dalje nas čeka težak posao”.

● Velikan čeka PSŽ Najzvučniji meč ovog vikenda na Starom kontinentu odigraće se u Francuskoj, gdje najtrofejniji klub u zemlji, Sent Etjen dočekuje lidera Pari Sen Žermen.

“Oni su veliki favoriti za titulu i nalaze se devet bodova ispred nas, međutim Sošo i Rems su pokazali da su ranjivi. Imamo svoje računice, nećemo se predavati”, riječi su Kristofa Galtijea, trenera Sent Etjena.

Premijer liga (29. kolo) Subota: Everton - Man. Siti (13.45h), Sautempton - Liverpul, Aston Vila - KPR, Svonsi - Arsenal, Stouk - VBA (svi od 16.00), Man. Junajted - Reding (18.30). Nedjelja: Sanderlend - Norič (14.30), Totenhem Fulam (16.00), Čelzi - Vest Hem, Vigan - Njukasl (17.00).

● Za čast Londona, Bajer ili Bajern, mirno u Španiji Da u Njemačkoj situacija oko novog šampiona nije odavno poznata, duel Bajera iz Leverkuzena i Bajern Minhena bio bi super meč kola. Ovako, kako su Bavarci odavno obezbijedili novu salataru, a “farmaceuti” za njima kasne čak 21 bod, duel na “Baj areni” biće samo stvar prestiža.

Vikend na Ostrvu donosi nekoliko zanimljivih duela, a izdvaja se bitka za London između Čelzija i Vest Hema, a tu su i okršaji Evertona i Mančester sitija, Svonsija i Arsenala, dok će lider Mančester junajted dočekuje Reding.

Bez derbija će proteći i naredna dva dana u Španiji, s tim da će lider Barselona ugostiti Rajo Valjekano, našeg Andrije Delibašića, a Real momke sa Baleara - Majorku. K.B.

Bundesliga (26. kolo) Subota: Borusija Dortmund - Frajburg, Hofenhajm - Majnc, HSV - Augsburg, Nirnberg - Šalke, Verder Grojter (15.30), Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen (18.30). Nedjelja: Ajntraht - Štutgart (15.30), Borusija Menhengladbah - Hanover (17.30).

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

crnogorski redsi

I u Crnoj Gori se pjeva You’ll never walk alone Liverpul se voli i u našoj zemlji - Dnevne novine sa navijačima “redsa” iz svih krajeva naše zemlje pratile utakmicu Premijer lige Liverpul - Vigan (4:0) Uroš Radulović, FOTO: Vedran Ilić

D

va sinonima su vam potrebna da dođete do imena najvećeg kluba na Ostrvu - Engleska, kao “kolijevka fudbala” i odmah nakon toga veliki Liverpul! Osamnaest titula, sedam FA kupova, osam Liga Kupova i ono što ga čini prvim klubom države pet trofeja Lige šampiona, krasi vitrine Enfilda od nastanka 15. marta 1892. godine. Crveni dresovi, šmek naglaska “Scouse” koji je najpopularniji u Britaniji, te brojni uspjesi stigli su i do naše zemlje. Crna Gora navija za Liverpul!

Kao i domaći tifozi koji su zaduženi da sa svojom najpopularnijom navijačkom himnom “You ll never walk alone” ostave bez daha svakog protivnika u Engleskoj, Dnevne Novine su bile zatečene ulaskom u Kafe bar “Abracco” – 50-tak najvatrenijih pristalica Liverpula okupilo se da gleda meč protiv slabašnog Vigana. Super atmosfera, fenomenalno navijanje, u jednom trenutku se osjećate kao da gledate meč Lige šampiona, a ne duel “redsa” protiv jednog od klubova koji se bore za goli život u Premieršipu. A veći povod od utakmice bila je i godišnjica kluba koja je proslavljena kao Nova godina – Liverpul je navršio čak 121 godinu svog postojanja.

Navija● nje krenulo nakon magične istanbulske noći Našem listu su u susret za razogovor izašli jedni od organizatora cijelog pokreta fanatizma za Liverpulom – Uglješa Boljević i Miloš Ćupić su nam objasnili kako je sve krenulo.

“Više ljudi je došlo na ideju. Plan je postojao i ranije, sa tim što su se tada okupljali samo momci iz Podgorice ili neko ko je studirao sa stra-

ne, pa je dolazio na organizovana okupljanja. Sve je krenulo postepeno – na početku nas je bilo malo, samo desetak ljudi i onda smo došli na ideju zašto se ne bi okupili svi iz Crne Gore. Počeli su da dolaze ljudi sa primorija, Herceg Novog, Budve, Cetinja i ostalih gradova, pa se tako vremenom stvarala sve veća i veća grupa”, počeo je Boljević.

A sve je krenulo nakon magične istanbulske noći 2005. godine u finalu Lige šampiona. Za one koji se ne sjećaju Liverpul je tada na nevjerovatan način stigdo do pehara, nakon tri gola minusa protiv Milana, “redsi” su uspjeli da se vrate i nakon penal ruleta peti put postanu prvaci Evrope.

“Počelo je od finala Lige šampiona, ali tada to nije bila neka brojka, međutim iz dana u dan smo počeli da napradujemo. Iz Podgorice nas ima preko tridesetak, a sada kada dolaze navijači iz drugih krajeva države ima nas baš mnogo. Nadam se da ćemo uspjeti da prikupimo još ljudi, jer nam je to cilj. Želimo da postanemo punopravan član, od-

Regionalno okupljanje 7. aprila Preko društvenih mreža navijačka populacija Liverpula se širi na Balkanu – u Bosni i Hercegovini zakazano je mega okupljanje na kojoj bi trebalo da bude navijača iz cijele bivše SFRJ. “Komuniciramo uvijek sa ljudima preko fejsbuk grupa navijača Liveprula iz Bosne, Srbije,

nosno grupa navijača koja podržava Liverpul. Samim tim bi dobili na popularnosti koju već ovdje imamo, jer smo najstarija grupa stranih navijača u Crnoj Gori”, rekao nam je Ćupić dok se kafić blizu Gimnazije Slobodan Škerović sve više punio i ukrašavao crvenim zastavama i šalovima. ● Preko Fejsbuka se lako dogovorimo Napraviti dogovor oko gledanja utakmice je poprilično “ma-

Hrvatske...U Bosni će 7. aprila biti prvo regionalno okuljanje navijača Liverpula – pozvani su ljudi iz cijele bivše Jugoslavije. Oko toga se moramo dobro dogovoriti i organizovati, pa makar 10-15 da nas pođe da ispoštujemo ljude i Liverpul”, poručili su tifozi kluba sa Enfilda.

čiji kašalj” za crnogorske redse – momci zaista vole klub, imali smo priliku da to osjetimo, a isto su nam potvrdili i naši sagovornici.

“Ima dosta ljudi koji navijaju za Liverpul – počevši od tinejdžera pa do starijih momaka. Uglavnom sve se dogovaramo preko Fejsbuka. Danas ga svi koriste i tu nam je najlakše da se organizujemo. A ono što posebno raduje, jeste da nas uvijek bude veliki broj, bez obzira koja se utakmica igra – sve prođe u dobroj atmosferi, uz navijanje, druženje i po koje pivo”, ponosno nam je odgovorio Boljević.

Simpatije prema Liverpulu možete da gajite na razne način – nekoga je zavolio nakon osvajanja Lige šampiona 2005. godine, oni stariji mnogo prije toga, a česti su slučajevi da je sve krenulo i od muzike, znajući da najveći pop-rok bend Bitlsi dolaze sa sjeverozapada Engleske. Naši navijači Liverul vole zato što…

“Klub ima duh i tradiciju. Nikada se ne predaju, bez obzira na rezultat

i vrstu takmičenja – volim tu borbenost kod igrača koja je prisutna do posljednjeg momenta utakmice. Dosta stvari me privuklo za Liverpul. Duh je najveća moć, možete imati klubove koji su postali bogati kao PSŽ i Mančester siti, međutim oni nemaju fudbalere koji će da ginu za svoj dres”, sa dosta emocija je pričao Ćupić. ● Sada je teško gledati Liverpul Međutim, upravo od tog finala 2005. godine klub je počeo da kaska – od većih uspjeha domogli su se Liga i FA Kupa, jednostavno Liverpula su na Ostrvu počeli da nazivaju brod koji tone. Enfild više nije zona straha kao nekada, ekipe sa mnogo slabijim renomeom danas uzimaju bodove, a “redsi” su daleko od nekih šampionskih godina – uglavnom se bore za mjesto u Ligi Evrope. Teško to pada navijačima.

“Svakako, teško mi je kad gledam što se trenutno dešava sa klubom, ali mislim da su isključivi krivci za to vlasnici – Amerikanci koji su ukopali klub. Sada su došli novi ljudi, koji pokušavaju sve to da isprave, ali ipak svi žele da zarade novac. Trenutni čelnici drže Red Sokse bejbzbol klub, ne misle mnogo na Liveprul – zapostavili su ga. Dolaze mladi igrači, fudbaleri se lako prodaju, sve što je moglo da se izmijeni, izmijenilo se – ove godine su doveli neiskusnog trenera. Dosta navijača u Engleskoj je protiv vlasnika – tamo se pokreću raznorazne kampanje zbog toga”, rezimirao je Boljević.

Mrzimo Mančester, Džerard je naš bog Englezi i Crnogorci isto vole i isto mrze – za Liverpulom su ludi, a klub kojim žele sve najgore su svakako najveći rivali sa Old Traforda. Navijači su nam kratko i jasno poručili u glas: “Naravno da najviše mrzimo Mančester junajted”.

A što se tiče fudbalera u kojeg gledaju kao svetinju, nijesmo se iznenadili. Na Enfildu se kunu u “one man,

one club” momka!

“Najdraži čovjek mi je definitivno Stiven Džerard, a poslije njega Džejmi Karager. Što se tiče pobjede – svakako tirjumf nad Milanom i iste te sezone pobjeda protiv Olimpijakosa, kada je Džerard dao gol za 3:1. Bilo je mnogo dobrih izadnja, ali svakako da ću to finale protiv Milana vječno da pamtim”, prenio nam je Boljević.

30 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

BUDUĆNOST - MORNAR

Prva trojka je obaveza!

13.00 Mladost - Lovćen 15.00 Rudar - Zeta

Aktuelni šampion spreman za trijumf - Budućnost pod Goricom dočekuje Mornar

15.00 Budućnost - Mornar 15.00 Čelik - Jedinstvo 15.00 Petrovac - Sutjeska 15.00 Mogren - Grbalj 1. SUTJESKA

20

14

2

4

29:14

44

2. BUDUĆNOST

20

10

7

3

31:20

37

3. ČELIK

20 9 7 4 25:16 34

4. RUDAR

20

5. GRBALJ

20 7 7 6 17:8 28

6. MOGREN

20 7 5 8 19:20 25

7. MLADOST

20 6 7 8 23:22 25

8. PETROVAC

20 6 6 8 21:26 25

10

3

7

23:21

33

9. JEDINSTVO 20 5 7 8 19:20 22 10. ZETA

20 5 7 8 23:28 22

11. MORNAR

20

5

5

10

18:27

20

12. LOVĆEN

20

3

2

15

14:40

11

Tri derbija iz kojeg je pokupljen isti broj bodova su prošli! Budućnost nije savladala Čelik, Zetu i Rudar, a protiv Mornara definitivno igraju za “biti ili ne biti” kada je u pitanju status šampionskog lovora koji je u vlasništvu “plavih”.

Izabranici Radisava Dragićevića kasne (ne)dostižnih sedam bodova za Sutjeskom, ali se previše ne osvrću na to - fokusirani su na meč sa Baranima u svom dvorištu.

“Duel sa Mornarom je samo na papiru lakši meč od ostalih. Biće teško, jer protiv nas svi daju makismum, a siguran sam da će ovog puta biti isto. Pored svega toga, došlo je vrijeme za pobjedu. U Pljevljima smo igrali dobro, prve dvije utakmice takođe nijesu bile loše, ali evidentno je da nam je sreća okrenula leđa, pa smo iz tog razloga osvojili malo bodova”, prenio nam je glas iz svlačionice Budućnosti talentovani ofanzivac Marko Vukčević.

Podgoričani se vjerovatno potajno nadaju da bi razlika od sedam poena u 21. kolu mogla da se istopi iz ralzoga što lider iz Nikšića ima veoma težak zadatak protiv Petrovca. Međutim, Budućnost ne pridaje pažnju na konkurentske rezultate...

“Gledamo samo svoje igre i rezultate, ostalo nas ništa ne zanima.

Ukoliko budemo pravi i steknemo određenu formu, ubijeđen sam da u nastavku šampionata neće biti nikakvih problema”, otpimističan je mladi reprezentativac Crne Gore.

A, gosti iz Bara na čelu sa nekadašnjim trenerom “plavih” Sašom Petrovićem su pokazali da imaju kvalitet za obračune sa rivalima sa vrha tabele - Mornar je u posljednjem kolu “zaki-

Samo pobjeda: Marko Vukčević, ofanzivac Budućnosti nuo” Čelik za bod (0:0), što je za Rajove izabranike dovoljno velika opomena.

“Sve ekipe su tvrde u šampionatu i niko se ne može lako dobiti. Mislim da bi evenutalno ranim golom dosta toga riješili - ubijeđen sam da bi utakmica onda išla lakšim tokom.

Ako pobijedimo Mornar može i mora da krene pozitivna serija rezultata za Budućnost. Svi to u klubu očekujemo”, rezimrao je Marko Vukčević.

U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 9 Pobjeda Budućnost: 7 Neriješeno: 1 Pobjeda Mornar: 1

Poštujemo Budućnost Barani su spremni za težak obračun pod Goricom - igrači Mornara imaju zadatak da klub ostave u elitnom društvu, a šansu za povoljan rezultat (ne) vide u glavnom gradu.

“Respektujemo Budućnost i moramo pružiti dobru igru ukoliko mislimo da izvučemo pozitivan skor.

Protivnik igra dosta promjenljivo, nijesu tako sigurni, tako da tu vidim neku šansu gdje bi mogli da ih iznenadimo”, poručio je ofanzivac gostiju, mladi Mustafa Metović.

ČELIK - JEDINSTVO

Čelik ne misli na kiks Navijači crvenog dijela Nikšića još vjeruju da je prvo mjesto moguća misija - Čelik je istrošio dosta kredita na startu proljeća, tako da će protiv neugodnog Jedinstva morati da ide na pobjedu.

“Imamo dobru priliku, ali moramo da znamo da više nemamo prava na kiks, jer smo to uradili protiv Mornara. Protivnik nam je stara mušterija, pretpostavljam da će igrati zatvoreno, tako da bi rani gol mogao da riješi sve dileme. Još se nadamo da možemo stići do prvog mjesta, ali prije toga moramo pobijediti Jedinstvo”, jasan je golman Čelika Zoran Banović.

A, njegov kolega koji će stajati na drugom golu Zoran Aković sa svojim saigračima rasterećeno putuje u grad piva i čelika Bjelopoljci su protiv Petrovca

ostvarili važna tri boda, tako da će u Nikšiću igrati rasterećeno.

“Nemamo šta da izgubimo. Svjesni smo da na megdan dolazimo vjerovatno najjačoj ekipi u šampionatu. Čelik je favorit, ali daleko od toga da ćemo se predati. Sve sem poraza bi za nas bio izuzetno veliki uspjeh. Tanki smo u odbrani neigranjem standardnih Mihaila Petrovića i Nemanje Gojačanina, ali pružićemo maksimum”, rekao nam je čuvar mreže Jedinstva.

U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 16 Pobjeda Čelik: 6 Neriješeno: 2 Pobjeda Jedinstvo: 8

MLADOST - LOVĆEN

Vrijeme za buđenje Premijerna utakmica CFL je zakazana na Starom aerodromu Mladost dočekuje (13.00) Lovćen.

“Vrijeme je da krenemo, jer imamo kvalitet, pojedince koji vole da igraju, guraju loptu naprijed”, svjestan je defanzivac Mladosti Nemanja Vuković da su “romantičari” u prva tri kola uzeli dva boda od mogućih devet, a mogli su više jer su dobro igrali...

“Eventualna pobjeda bi bila olakšanje pred naredne mečeve. Biće teško, jer Lovćen ne zaslužuje mjesto na kojem se nalazi, pošto su se pojačali, imaju dobru ekipu. Međutim, kvalitetniji smo od njih, tražimo trijumf ”, dodao je Vuković.

Mladosti je potrebno buđe-

nje za prvi proljećni trijumf, dok Lovćen želi da ostane budan poslije pobjede protiv Mogrena od prošle nedjelje...

“Prekinuli samo niz, tako da ćemo dati sve od sebe da opet trijumfujemo. Mladost je jaka ekipa, njima su takođe neophodni bodovi, ali nećemo se predati. Učinićemo sve da upišemo dobar rezultat”, rekao nam je juče Balša Radović, ofanzivac Lovćena. B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 13 Pobjeda Mladost: 4 Neriješeno: 4 Pobjeda Lovćen: 5

RUDAR - ZETA

Pljevljaci moraju da krenu Rudar napada prvi proljećni trijumf, Zeta igra rasterećeno Bez udarnih igala dočekuju razigranu Zetu - trener Rudara Nikola Rakojević neće moći da računa na ofanzivnog Blaža Igumanovića i defanzivca Ermina Alića protiv prvog šampiona Crne Gore.

Pored toga ni vremenski uslovi im ne idu na ruku, ali moraju se vaditi poslije lošeg starta sezone viceprvak države je iz tri proljećnja kola uzeo samo jedan poen...

“Pred nama je još jedna vrlo teška utakmica. Zeta je iskusna ekipa, ali nama je potrebna pobjeda kako bi izbrisali loš start”, rekao nam je juče defanzivi vezista Rudara Andrija Kaluđerović, koji je dodao da će im mnogo faliti Igumanović i Alić: “Nedostajaće nam, ali nadam se

da njihov izostanak neće biti preveliki problem za nas. Ni vremenski uslovi u Pljevljima nijesu dobri, ali nadam se da ćemo biti jači od svega, te da ćemo ostvariti trijumf”, poručio je Kaluđerović.

Pljevljaci razmišljaju o sva tri boda, a sa druge strane “vukovi” bi bili zadovoljni i sa jednim poenom - tako bar kaže ofanzivac Boris Došljak...

“Svaki rezultat sem poraza je za nas dobar. Daćemo sve od sebe kako bi se iz Pljevalja vratili zadovoljni”, rekao je Došljak, koji sa drugovim pod Golubinjom može igrati rasterećenije pošto je Zeta na proljeće od mogućih deset uzela sedam bodova.

Darko Šuškavčević može da računa na sve igrače (tu je i biser

Aleksandar Boljević koji je prošao ljekarske preglede u PSV, a ugovor sa Holanđanima će potpisati u decembru kada napuni 18 godina), pa Zeta sa pravom može da se nada dobrom rezultatu...

“Rudar je možda najkvalitetnija ekipa u ligi, ali nalazimo se u dobrom ritmu, nadam se da ćemo nastaviti sa dobrim igrama. Ne plašimo se Pljevljaka, gledamo sebe, očekujem povoljan rezultat”, jasan je Došljak.

B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 25 Pobjeda Rudar: 10 Neriješeno: 4 Pobjeda Zeta: 11

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

PETROVAC SUTJESKA PODGORICA - Stadion: Kamp FSCG. Početak: 15.00. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: N. Radulović (Podgorica), N. Vujović (Bar). Delegat: Nikola Gegaj.

Popović, Radulović, Mihailović, Mrvaljević, Čelebić, Golubović, Šofranac, Muhović, Đukić, Jablan, Zvicer Trener: Milorad Malovrazić

Janjušević, Bečelić, Ćuković, Ognjanović, Stijepović, Nikolić, Jovović, Karadžić (Perošević), Stevović, Ćetković, Isidorović Trener: Dragan Radojičić

BUDUĆNOST MORNAR PODGORICA - Stadion: pod Goricom.

Početak: 15.00. Sudija: M. Ščepanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), D. Drljević (Berane). Delegat: Petar Stojanović.

Agović, Kamberović, Peković, Orahovac, Tomković, Flavio, N. Vukčević, Golubović, M. Vukčević, Nikač, Adrović Trener: Radisav Dragićević

RUDAR ZETA

MOJ TIP Bojan Šuković (Antena M) Mladost - Lovćen Rudar - Zeta Budućnost - Mornar Čelik - Jedinstvo Mogren - Grbalj

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 15.00. Sudija: S. Vujović (Cetinje). Pomoćnici: V. Đuranović (Podgorica), Ž. Pavićević (Podgorica).

Delegat: Miodrag Božović.

X2 1 1-1 1 1

Vukliš, Jeknić, Petrović, Damjanović, Nestorović, Kaluđerović, Vlahović, Brnović, Jovanović, Bambur, Stojanović Trener: Nikola Rakojević

PETROVAC SUTJESKA

Kao da je finale S

vaka utakmica nam je kao finale - poruka je iz svlačionice lidera. Petrovac je odgovorio: Pod moranjem smo! Znači - na Starom aerodromu, gdje družina Milorada Malovrazića formalno igra kao domaćin, nas čeka super važan obračun. Nebesko plavi traže stabilizaciju na tabeli, a Sutjeska želi da napravi novi korak ka tituli...

“Sada nam je moranje, idemo na tri boda”, rekao nam je juče iskusni šef Petrovca Milorad Malovrazić, koji je dodao: “Da bi pobijedili treba nam borbenost. Velika borbenost.

Imamo znanja, posjedujemo kvalitet, ali do sada nam je nedostajalo to da ostavimo srce na teren. Zato, treba da izginemo kako bi došli do pobjede”.

Sutjeska je lider, hit su prvenstva, ali to ne opterećuje previše popularnog Đemba...

“Svaka čast svakome. Sutjeska igra sjajno, ali vjerujem u moju ekipu. Vjerujem da možemo osvojiti tri poena. Ali, ponavljam: moramo izginuti, mo-

ramo biti borbeni”, riječi su Malovrazića.

Požrtvovanost od strane tima stacioniranog pod Malim brdom neće izostati, a to garantuju i momci Dragana Gage Radojičića...

“Petrovac je dobra ekipa, sa dosta dobrih pojedinaca. Jako su neugodni, znaju da iznenade i pozitivno i negativno. Jednostavno, Petrovac je ekipa koja može svakoga da pobijedi”, kaže nam Miloš Stevović, ofanzivac Sutjeske, koji je dodao: “Respektujemo ih mnogo, biće teško igrati protiv njih, ali gledamo sebe, skoncetrisani smo na što bolju našu igru. Ulazimo

u meč kao uvijek: naoštreni da uzmemo tri poena”.

Lider je na plus sedam u odnosu na drugoplasiranu Budućnost i neće se lako odreći lijepe pozicije i zalihe...

“Ne postoji pritisak kod nas, ne osjećamo ga niko iz svlačionice, ali isto tako nema opuštanja. Pred nama je još 13 kola, svako je kao veliko finale. Idemo iz utakmice u utakmicu, tako razmišljamo. Nećemo dozvoliti da nas bilo šta poremeti, jer smo svi na mjestu, imamo dobru atmosferu, dobre igrače, dobro smo vođeni sa klupe... Daćemo sve od sebe da djelujemo dobro u svakom meču”, riječi su Stevovića, koji je u zimskom prelaznom roku pojačao Sutjesku iz Lovćena. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

Ivanović, M.M. Radulović, Kaluđerović, Cavnić, Novović, Brnović, Burzanović, Božović, Došljak, Vlaisavljević, Korać Trener: Darko Šuškavčević

ČELIK JEDINSTVO

Identična poruka iz oba tabora - Petrovac pod moranje, Sutjeska ulazi kao da je utakmica odlučujuća Bojan Topalović

Radanović, Gačević, Skopljak, Vojvodić, Matić, Krstović, Obradović, Vuković, Metović, Ćulafić, Bogdanović Trener: Saša Petrović

23 8 7 8

NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Početak: 15.00. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: B. Krstev (Cetinje), D. Pavićević (Podgorica). Delegat: Dragan Gorović.

Banović, Dubljević, Đikanović, Radović, Bulatović, Adrović, Kolev, Zorić, Bulajić, Ristić, Marjanović Trener: Slavoljub Bubanja

Aković, Gordić, Garić, Rosić, Radulović, Drašković, Vojinović, Raičević, Medenica, Đurović, Mil. Petrović Trener: Dušan Jevrić

MOGREN GRBALJ BUDVA - Stadion: Lugovi. Početak: 15.00. Sudija: R. Spasojević (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), S. Korać (Bar).

Delegat: Miroslav Mićunović.

Todorović, Ivanović, Bojić, Radišić, Popović, Lagator, Peličić, Grbović, Pržica, Vujović, Đoković Trener: Branislav Milačić

Radulović, N. Bogdanović, Glavan, Radusinović, I. Bogdanović, Milojko, Ragipović, Luković, Merdović, Ašćerić, Đalac Trener: Aleksandar Nedović

MOGREN GRBALJ

Ko bude imao veće srce - pobjeđuje Stari dobri primorski derbi zakazan je u metropoli turizma - poslije polovičnog učinka na startu drugog dijela šampionata Mogren će pred svojim navijačima ugostiti komšijski Grbalj.

Popularni žuti su u lošoj seriji rezultata nakon dva vezana poraza od Sutejske i Lovćena, tako da će protiv gostiju iz Radanovića dati maksimum za pozitivan rezultat.

“Neće biti lako, prije svega što je teren loš. Siguran sam da će pobi-

jediti veće srce, a ne fudbalska ljepota. U nešto smo lošijoj situaciji, tako da bi sve sem poraza bilo dobro po nas. Jedna greška može sve da riješi, a nadam se da ćemo imati veću želju za trijumfom”, poručio je iskusni lijevi bek “majstora sa mora” Bracan Popović.

“Trikolori” su odigrali dobre utakmice u gostima protiv Sutjeske i Zete, ali rezultat je izostao - kapiten Grblja Igor Radusinović vjeruje da će u Budvi sve biti na svom mjestu.

MLADOST LOVĆEN

“Do sada smo igrali dobro na strani, ali nedostajao je rezultat nadam se da ćemo to sada nadoknaditi. Biće neizvejsna utakmica u kojoj će najveći protivnik biti teren, kako za nas tako i za Mogren”, rezimirao je najbolji defanzivac u četi Aleksandra Nedovića. U.R. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mogren: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

27 11 6 10

PODGORICA - Stadion: Mladosti na Starom aerodromu. Početak: 15.00. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), D. Dević (Podgorica). Delegat: Miodrag Gardašević.

Vujović, Božović, Vuković, Šofranac, Išihara, Sanković, Mandić, Šćepanović, Orahovac, Seratlić, Marković Trener: Miodrag Vukotić

Dragojević, Mirković, Vušurović, Dušak, Martinović, Hočko, Marković, Draganić, Radović, Đurišić, Vujović Trener: Mojaš Radonjić

Može li ga Beograd opet upamtiti: Nikola Ivanović poentira pored Raška Katića u meču sa Zvedom u Morači

ABA LIGA

Meč sezone u grotlu Pionira Samo pobjeda ostavlja plave u trci za fajnal-for - Budućnost večeras gostuje Crvenoj zvezdi

K

ada je 8. decembra prošle godine u 12. kolu ABA lige nikad jača Crvena zvezda u proteklih desetak godina ušetala u “Moraču”, činilo se da mladi Radonjićev tim teško može izaći na kraj sa Rakočevićem, Simonovićem, Savovićem, Katićem, Braunom i družinom, ali su “plavi” zaigrali perfektnu odbranu, spustili Zvezdu na svega 63 poena (dok su postigli 72) i napravili iznenađenje koje ih je lansiralo u borbu za fajnal for.

Ponos Crne Gore - Budućnost je i dalje u igri za najbolju četvorku, a upravo će recept iz naše najveće dvorane biti potreban da se napravi iznenađenje i u paklu “Pionira”. Pobjedom u Beogradu tim iz Njegoševog parka uzeo bi stvari u svoje ruke uoči posljednjeg kola i duela sa Olimpijom. Crvena zvezda je bez dileme mnogo jaka na svom terenu, igra možda i najljepšu košarku, ali će večeras ugostiti “kaznenu ekspediciju” iz Podgorice, za koju, čini se, ove sezone nema nemogućih stvari.

“Očekuje nas teška utakmica.

Kvalitet Crvene zvezde je nesporan, naročito na domaćem terenu. Poslije poraza od Širokog, oni će da se mobilišu i da se potrude da odigraju što bolji meč, dok na-

ma ostaje da damo maksimum u ovom momentu i da čekamo svoju šansu”, kazao je za naš list Vladimir Mihailović.

Odigrali ste dosta važnih utakmica u proteklom periodu, a zatim imali i dug put u Krasnodar. Da li se osjeća umor?

“Ima umora samim tim što je kraj ligaškog dijela ABA lige, ali šta je - tu je, mi ćemo dati maksimum bez obzira na sve”. ●PREKO ODBRANE DO ŠANSE Na čemu ćete bazirati igru i kako zaustaviti ubitačan napad Crvene zvezde?

“Oni su dobri u svim segmentima igre. Na svakoj poziciji imaju kvalitetne igrače, a na nama je da

Rakočević: Pravi derbi Najiskusniji i najbolji igrač “crveno-bijelih” i nekadašnji as Budućnosti Igor Rakočević poziva na oprez svoj tim pred večerašnji duel.

Igor odlično poznaje prilike u taboru šampiona Crne Gore, koji na svakom meču ide na pobjedu.

“Budućnost je veliki klub koji je već godinama u vrhu u svim takmičenjima. Igrao sam u Podgori-

ci i znam da se tamo uvijek razmišlja samo o pobjedi. Uostalom, niko nas tako lako nije savladao kao Budućnost u prvom meču, zato će ova utakmica biti pravi derbi, jer ćemo morati da pružimo maksimum ukoliko mislimo da dođemo do trijumfa. Budućnost ima odličan tim i svako opuštanje bi nas moglo skupo koštati”, kazao je uoči meča Rakočević.

ABA LIGA

Raspored Četvrtak Split - Radnički 63:81 Subota 17.00 - Solnok - Zadar 19.00 - MZT - Partizan 19.00 - C. zvezda - Budućnost Nedjelja 17.00 - Cedevita - Cibona 20.15 - Igokea - Krka

uradimo sve da nametnemo naš stil igre kroz kvalitetnu i jaku odbranu u kojoj vidim našu šansu”.

Da li ćete posebnu pažnju obratiti na Igora Rakočevića s obzirom da od njega sve kreće?

“On prednjači, ali se ne smije nijedan drugi igrač potcijeniti, jer su svi kvalitetni i iskusni”, poručio je Mihailović. ●ZVEZDA JE FAVORIT Čovjek kojeg čitav Beograd dobro pamti po trojci koju je postigao u krcatoj “Areni” u kvalifikacijama za EP u Sloveniji i tada u posljednjoj sekundi srušio Srbiju, jednako važnu utakmicu igra i sada - Nikola Ivanović ponovo je u glavnom gradu Srbije ovog puta u dresu Budućnosti protiv Crvene Zvezde.

“Igramo protiv ekipe koju smo laganije nego što smo očekivali savladali u Podgorici i sigurno da ćemo ići maksimalno motivisani u Beograd da napravimo iznenađenje. Oni su favoriti i pokušavaju da zadrže drugu poziciju, a mož-

1. Igokea 2. C. zvezda 3. Radnički 4. Budućnost 5. Partizan 6. Olimpija 7. Cedevita 8. MZT 9. Cibona 10. Krka 11. Split 12. Široki 13. Zadar 14. Solnok

24 24 25 24 24 24 24 24 24 24 25 24 24 24

18 17 16 15 15 13 13 12 9 9 8 8 8 8

da i budu prvi u ligaškom dijelu takmičenja”.

Još ste u igri za fajnal for, ali ne zavisi sve od vas. Žalite li za nekom utakmicom u dosadašnjem dijelu takmičenja?

“Svakako, jer je bilo mečeva koje smo gubili kod kuće, ali sada razmišljamo samo o narednom

6 7 9 9 9 11 11 12 15 15 17 16 16 16

42 41 41 39 39 37 37 36 33 33 33 32 32 32

meču sa Zvezdom”. Šta je to što može presuditi u ovoj utakmici?

“Zvezda daje puno poena po utakmici i prednjače po tome u ligi, tako da mislim da uz kvalitetnu odbranu možemo da dođemo u egal završnicu, a onda je sve moguće”, jasan je Ivanović.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Miloš Pavićević

subota i nedjelja 16. i 17. 3. 2013. broj 491 GODINA II

33 žena FRIZURA

Želite sjajnu i glatku kosu

Ricinusovo ulje se može koristiti u razne svrhe - ishrani, kozmetici, ali najbolji učinak pokazalo je u tretmanima suve i oštećene kose... Čest je dodatak mnogim kozmetičkim preparatima za kožu i kosu. Ljekovitost ovog biljnog ulja od davnina je poznat.

Najveće rezultate ulje ricinusa pokazalo je u tretmanima suve i oštećene kose. Ulje pomaže u hidrataciji vlasi, čineći kosu mekom i nježnom. Preporučuje se za kosu iscrpljenu raznim preparatima i bojenjem.

Obnavlja i ispunjava vlasi i tako ojačava kosu i štiti je od preuranjenog ispadanja. Povezuje se i

s nizom drugih pozitivnih učinaka, poput ubrzanog rasta i obnavljanja vlasišta.

Može se nanositi samo na vrhove kose, tj. koristiti kao tretman za ispucale vrhove, ali i u raznim maskama za hidrataciju kose i tretmane vlasišta. U tom slučaju nanosi se cijelom dužinom kose ili samo na tjeme u kombinaciji s drugim hranjivim sastojcima na nekoliko sati ili preko noći.

Jedna od korišćenijih maski za kosu sadrži dvije kašike ricinusovog ulja i jedno žumance. Nakon nanošenja na kosu maska se drži omotana 2-3 sata, a zatim ispere regeneratorom. (smedia)

ZA PET MINUTA

Prikrijte podočnjake

SAVJETI

Prirodom do sjajne kože

K

upka od soli poboljšava cirkulaciju, piling od šećera ubrzava obnovu kože, a limun ujednačava njenu boju. Za kosu je najbolji izbor kivi, jer sprečava sušenje kože glave. U njezi kože ruku pomaže limun, bogat vitaminom C, koji ujednačava boju kože i uklanja mrtve ćelije.

U posudu iscijedite limun srednje veličine, dodajte šoljicu bijelog šećera, pola šoljice maslinovog ulja ili ulja grožđa i dvije do tri kašičice meda. Dobijenom smjesom istrljajte kožu i isperite mlakom vodom.

Maslinovo ili ulja grožđa i med će nahraniti kožu, tako da poslije pilinga ne morate ponovo da nanosite hidratantnu kremu.

Maska za lice od krastavaca Pomiješajte u blenderu pola srednje velikog oljuštenog krastavca i kašiku maslaca ili ulja od badema.

Smjesu nanesite na lice i vrat, pa ostavite da djeluje pet do 10 minuta. Oči pokrijte kriškama svježeg krastavca kako biste smanjili natečenost. Nakon 10 minuta isperite mlakom vodom. Krastavci su bogati vitaminom C i kofeinskom kisjelinom koja sprečava zadržavanje vode. Maske pomažu kod podočnjaka, dermatitisa, a velike količine vita-

mina E usporavaju starenje i pucanje kože, dok silicijum djeluje kao prirodni botoks.

Sjajna kosa Umutite bjelance, dodajte dvije kašike grčkog jogurta, dvije kašike izgnječenog avokada, kašiku i po izgnječenog kivija, dvije i po kašičice meda i pet do osam kapi esencijalnog ulja ruzmarina. Sastojke pomiješajte, nanesite na kosu i ostavite masku da djeluje 20 minuta. Nakon toga isperite hladnom vodom.

Kivi i avokado hrane kosu i štite je od isušivanja, dubinski vlaže tjeme i pojačavaju cirkulaciju, dok jogurt stimuliše rast.

Piling lica U posudu stavite dvije kašike kukuruznog brašna i dodajte bjelance koje ste prethodno izmutili u snijeg.

Smjesu laganim kružnim pokretima utrljajte u kožu i ostavite da djeluje 10 minuta. Poslije toga isperite

hladnom vodom. Piling će ukloniti nečistoću i ukloniti mrtve ćelije kože, a hladna voda će smanjiti pore. Šećer za cijelo tijelo U posudu stavite šoljicu maslinovog ulja i dodajte pola šoljice smeđeg šećera. Po želji možete da stavite i nekoliko kapi omiljenog esencijalnog ulja. Umasirajte mješavinu nakon tuširanja kružnim pokretima, ali nemojte masirati bilo koji dio kože duže od minute kako ne biste izazvali iritaciju. Nakon toga se istuširajte mlakom vodom. Maslinovo ulje nahraniće kožu, a masaža smeđim šećerom pojačaće cirkulaciju i podstaći bržu obnovu kože.

Opuštajuća kupka Pomiješajte tri i po šoljice morske soli, pola šoljice soda bikarbone i nekoliko kapi eteričnog ulja po izboru. Ulje limuna osvježava, a jasmina i lavande smiruje. Sastojke dodajte u kadu ispunjenu toplom vodom i opuštajte se najmanje pola sata. Vruću vodu treba izbjegavati zato što isušuje kožu. So opušta mišiće i podstiče cirkulaciju, a soda bikarbona pomaže u regulisanju prirodne pH vrijednosti kože. (24 sata)

Koža oko očiju je vrlo osjetljiva, tanka i prepuna krvnih sudova, zbog čega je podložna sitnim borama i tamnim krugovima. Evo nekoliko trikova koji će vam pomoći da se riješite podočnjaka!

Stavite lagani korektor Za skrivanje podočnjaka potrebni su vam lagani i kremasti korektori. Oni koji su u stiku su pregusti za ovo nježno područje i samo još više naglašavaju ovo problematično područje.

Ne koristite četkice Četkica za korektor je idealna stvar za skrivanje nepravilnosti na licu, ali mnogi šminkeri smatraju da je za područje oko očiju ipak najbolji alat - prst. Korektor za podočnjake najbolje je nanijeti i utapkati prstima.

Odaberite pravu nijansu Previše svijetao korektor može još više naglasiti podočnjake, pa se fokusirajte na nijanse koje su slične vašem tenu. Podočnjaci su po prirodi sivkasti i ružičasti, pa ih neutralizujte žutim ili bež nijansama.

Koristite bijelu olovka za oči Malo bijele ili bež olovke unutar donjeg kapka daće svježinu vašim očima i one će izgledati budnije i otvorenije, a u ovaj trik se kunu mnogi svjetski poznati šminkeri.

Stavite bijelu sjenku Na gornji kapak, uz korijen nosa nanesite malo bijele sjenke. Ovaj trik će oči učiniti vizuelno većim i skrenuti pažnju s podočnjaka. (magazin)

korisno

Kako da iskoristite stari lak za nokte

Ovo je prava stvar za eksperimentisanje i malu “uradi sama” radionicu! Iskoristite stare lakove i isprobajte ludi nov manikir potpuno besplatno!

1. DODAJTE ŠLJOKICE U bočicu polupraznog laka dodajte raznobojne šljokice u prahu i uživajte u novom, “zvjezdanom” manikiru!

2. DODAJTE SJENKU U PRAHU (ili izmrvite kamenu) Ostatke sjenke za oči takođe možete iskoristiti za nov manikir.

Dodajte nekoliko nijansi razmrvljene sjenke u bočicu laka, dobro protresite i nalakirajte nokte. Rezultat će vas oduševiti!

3. NAPRAVITE SAMI SVOJ MAT LAK

Matirani lakovi veliki su hit ove sezone, ali ako ne želite da izdvojite novac za novi lak, pokušajte da ga napravite sami kod kuće. Portal She Finds tvrdi kako je “kućni mat lak” jednostavno napraviti uz malo kukuruznog skroba. Ubacite skrob u bočicu, dobro protresite, promiješajte čačkalicom i zatim pažljivo nanesite na nokte.

4. POMIJEŠAJTE NEKOLIKO RAZLIČITIH BOJA Pokažite svoju kreativnost i napravite sami nove nijanse! Prvo na papiru isprobajte kako se slažu određene boje, a zatim počnite da miješate ostatke svojih lakova.

Rezultat će vas sigurno oduševiti, piše Index.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

POZNATI O RIJALITIJIMA

PRVA DAMA SAD

Mišel Obama ponovo u Vogu Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Mišel Obama ponovo se našla na naslovnici američkog magazina Vog, koji važi za najuticajniji modni časopis u svijetu, prenose svjetski tabloidi.

Kako prenose američki mediji, 49-godišnja supruga predsjednika SAD Baraka Obame pojavila se na naslovnoj strani aprilskog izdanja lista u plavoj haljini bez rukava, kreaciji Rida Krakofa, njenog trenutno omiljenog modnog dizajnera.

Za fotografiju se, kao i u martu 2009. godine, kada se prvi put pojavila na koricama lista, pobrinula čuvena foto-

Popularna Splićanka Severina vrijedno radi na pripremi koncerata koji je očekuju, a po svemu sudeći, pored vokalnih sposobnosti, Seve će pokazati i igračko umijeće.

“Veselimo se i radujemo se kao mala djeca, ne znam koja mi je ovo turneja, ali to će sigurno biti nešto najljepše što će mi se u životu desiti. ‘Dobrodošao u klub’ me jako emotivno dira, svaki put plačem od zadovoljstva”, rekla je Severina za “Exkluziv”.

grafkinja Eni Libovic.

Vog donosi i intervju sa prvom damom u kome ona ponajviše govori o svojim kćerkama, Maliji (14) i Saši (11) i suprugu, za kojeg kaže da ga je naučila da bude “strpljiv i smiren”.

Na pitanje kako bira odjeću, Mišel Obama je rekla da uvijek stavlja udobnost ispred stila.

“Uvijek kažem da žena treba da nosi odjeću u kojoj se dobro osjeća. Ako se dobro osjećate u odjeći koju nosite, lakše stupate u kontakt sa ljudima i činite da se i oni osjećaju udobno u vašem prisustvu”, navela je ona.(smedia)

Nastup u Kotoru Finalisti “Prvog glasa Srbije” Mirna Radulović, Zoran Stanić i Dejan Krstović Medo nastupiće večeras u kotorskoj diskoteci “Maxumus”. Oni će gostima pružiti nezaboravan muzički spektakal izvodeći najpopularnije domaće i inostrane pjesme.

Nastup je zakazan za 23 časa, a ulaz je pet eura. E.Z.

Ne bi prodali intimu zbog popularnosti

Nakon kraće pauze, rijaliti programi “Farma” i “Veliki brat VIP” uskoro počinju da se emituju. U javnosti se već uveliko spekuliše o učesnicima ova dva rijalitija, kao i o potencijalnim favoritima. Nagađa se da će ekipu “famera” činiti Zorica Marković, Danijel Alibabić, Vesna Rivas, Stanija Dobro-

jević i drugi, dok bi stanari kuće Velikog brata, između ostalih, mogli biti Saška Janković, Sanja Papić, Danica Makimović i Ava Karabatić. Dok pubilka sa nestrpljenjem očekuje početak šoua, iskoristili smo priliku da naše poznate ličnosti pitamo da li bi i oni učestvovali u rijaliti programima, i šta misle

Bojan Delić, pjevač

o prikazivanju privatnosti pred širokim auditorijumom. Dogodovštine sa “Farme” gledaoci u Crnoj Gori će kao i prethodnih godina moći da prate na TV Pink od utorka 19. marta, dok će se “Veliki brat VIP” ove godine premijerno emitovati na TV Prva. Početak tog šoua planiran je takođe za narednu sedmicu. D.B.

Aleksandra Bučevac, pjevačica

Kada su ti formati počeli da se prikazuju u Crnoj Gori, imao sam jednu varijantu da učestvujem, što bi donijelo popularnost na brzinu, mada ipak nijesam za taj način prikazivanja u javnosti. Svako ima neku svoju priču, to je prilika za dobro zezanje, neku vrstu promocije, ali ta “slava” u najvećem broju slučajeva brzo prođe. Opasni su ti programi, drugi vas kontrolišu i možete i kao dobra ličnost biti prikazani kao loši. Uglavnom, sve je to kratkog vijeka.

Lejla Hot, pjevačica Takvi programi dođu kao razbribriga u vremenu besparice i krize, mada lično veoma slabo pratim takve formate, tek ponekad čujem za neki skandal o kome se priča, i zaista nikad ne bih učestvovala u takvoj vrsti emisija.

Mislim da se ne bih tu dobro snašla, i nijesam spremna da za bilo koju cijenu slave prodam svoju intimu. To mi je trošenje vremena, mada razumijem pjevače koji to koriste kao promociju pred neki singl ili album.

Smatram da svaka osoba, nezavisno od toga da li je poznata ili ne, treba da ima svoju privatnost, i to je glavni razlog zbog kojeg ne bih učestvovala u tim projektima. S druge strane, razumijem potrebu za emitovanjem tih programa, jer imaju svoju publiku i prilično su gledani. Kada bih baš morala da biram, onda bih se, recimo, prijavila za “Survivor”. Postoji mnogo drugih načina da postanete poznati osim da svima otkrijete svoju privatnost, tako da ne znam koliko je pametno za mlade i neafirmisane ljude da učestvuju u rijalitijima.

Nikolina Lončar, manekenka Ne bih učestvovala u rijaliti programima poput “Farme” ili “Velikog brata”. Možda bih razmislila da je u pitanju neki malo drugačiji koncept, ali ovako ne vidim sebe u toj priči. Čini mi se da organizatori tih programa zovu sve i svakoga kako bi privukli publiku, a nju u suštini čine uglavnom oni koji imaju previše slobodnog vremena.

ADEL

Traži 150.000 dolara za minut pjevanja Britanska pjevačica Adel navodno traži 100.000 funti (150.000 dolara) za minut pjevanja na svadbi kćerke južnoafričkog biznismena.

Kako prenose britanski mediji, pjevačica je južnoafričkom tajkunu Vivijanu Imermanu za 25 minuta nastupa na vjenčanju kćerke Megan tražila 2,5 miliona funti (3,7 milliona dolara).

“Vivian planira raskošno vjenčanje. Prije tri godine na vjenčanju

njegove starije kćerke pjevala je Ejmi Vajnhaus, mislio je da će ista stvar biti i sa Adel. Međutim, dosta se iznenadio kada je čuo da pjevačica traži 2,5 miliona funti za samo 25 minuta nastupa”, rekao je izvor za Dejli star. Popularna pjevačica Adel porodila se u oktobru prošle godine i od tada se rijetko pojavljuje u javnosti. Numera “Skyfall”osvojila je nagradu Oskar za najbolju filmsku numeru.

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

Pjesma Evrovizije

Divljačka energija koja osvaja društvene mreže Spot “Igranka” je za manje od 24 sata pogledalo blizu 100.000 ljudi, socijalne mreže su se “zapalile” od pozitivnih komentara, a fanovi Eurosonga našli novog favorita među izvođačima. Ako se po jutru dan poznaje, ovogodišnja Eurosong crnogorska priča počela je kako se i očekuje, a kakav će biti kraj - saznaćemo 14. maja, nakon izvedbe pjesme ovog sastava na velikoj pozornici u Malmeu.

Tokom specijalne emisije RTCG “Who See - Igranka” saznali smo da najveću zaslugu za zvuk i ritam zaslužuje Skaj Vikler, kojem je u stvaranju aranžmana pomogao Željko Veljković.

Vikler je kazao da je ponosan na ono što su uradili, te da vjeruje u dobar plasman kompozicije na Pjesmi Evrovizije. Ovo nije njegova prva saradnja sa momcima iz grupe, pojasnivši da, pored poslovnog odnosa, njeguju višegodišnje prijateljstvo.

“Sad će da zarade milione i da se uobraze, pa me neće zvati ni na slavu, ni na kolače, ni na piće, gotovo prijateljstvo”, našalio se na početku Vikler, dodavši da mu je posebno drago što je dio ovogodišnje crnogorske delegacije na Eurosongu.

“Toliko sam srećan što sam radio za crnogorskog predstavnika, pošto u Srbiji za to nema sluha, a vidjeli smo šta se dogodilo na Beosongu. Dominacija će se pokazati na samom Eurosongu i to kako se neke stvari rade, a kako ne.

Mi smo uradili na pravi način, jer je ‘Igranka’ klupski hit. Poznajem nekoliko di-džejeva koji puštaju muziku u poznatim beogradskim klubovima, koji ne mogu da dočekaju da se dočepaju ove pjesme, jer smo imali neka premijerna puštanja upravo zbog toga da testiramo kako ljudi osjećaju pjesmu i da li ima taj vajb. Mogu da kažem da su ljudi odlijepili za pjesmom čuvši je samo jednom. Ovo ljeto će zasigurno biti u znaku ‘Igranke’”, kazao je Skaj.

Muzičar se kratko osvrnuo i na podatak da pjesma nije snimljena na engleskom jeziku, smatrajući to nepotrebnim.

“Nema razloga da se pravi engleska verzija jer pjesma nosi izrazito divljačku energiju. Napravljena je u takvom formatu kojem jezička barijera ne može ništa. Potrebno je samo shvatiti da je pjesma sjajna za dobru žurku, zezanje i da sve vrijeme poziva na to.

I zaista je nebitno na kom je jeziku tekst i ne vidim zašto bi pravili englesku verzijum”, zapitao se Vikler.

Pored Viklera, koji nije krio uzbuđenje nakon premijere pjesme i spota, i članovi Whoo See klape

Mario Đorđević Nojz i Dejan Dedović Deda priznali su za naš list da im je pao makar jedan kamen sa vrata te da je najteži dio posla iza njih.

“Stvorili smo najbolje što smo znali, sa najboljim ljudima koje poznajemo”, kazao je Deda, koji trenutno liječi upalu desnog plućnog krila, zarađenu tokom snimanja spota na izuzetno niskim temperaturama.

Obojica priznaju da su se pored MTV publike, koja ih je do sada poznavala, i Eurosong fanovi upoznali sa njihovim radom, te da je od trenutka objave da će upravo oni biti naši predstavnici interesovanje stranih medija poraslo.

“Stiže nam dosta mejlova, ali nemamo vremena da odgovorimo svima, jer smo zaista puno angažovani. Do juče sam radio grafički dizajn za CD, a vidim da EBU mora biti upoznata sa svime, od šnalice za igračicu do najmanjeg pokreta. Svašta se može naučiti od ove Evrovizije”, kaže Nojz.

I dok su momci bili prilično opušteni, Nina Žižić je priznala da ima tremu, jer osjeća veliku odgovornost.

“Plašim se svega, a naviše vradžbine (smijeh). S obzirom na to da je moj glas semplovan na početku, a da toga na Evroviziji ne smije biti, nije da će ići tako glatko. Dobila sam povjerenje naše delegacije i momaka iz grupe, pa imam odgovorniju stranu priče, jer moram da pjevam refrene koji su zaista zahtjevni. Poradiću na kondiciji i svemu ostalom što je neophodno. Već sam napravila neke nacrte, tako da znam kako ću”, poručuje Žižić.

Njeno učešće na trenutak zbunilo je novinare, koji su se zapitali zašto se njeno ime ne pojavljuje na zvaničnom materijalu niti na potpisu u spotu, pitajući se da li je onda ona nova članica klape.

“Jedini uslov koji je zatražen od nas je da dio pjesme bude pjevački”, počeo je Deda, na šta se nadovezao Nojz: “Nina Žižić ovdje ima ulogu bek vokala”.

“Pošto smo mi provjereno loši pjevači, odabrali smo nekog po našem izboru za koga mislimo da je najbolji i ona je u ovom projektu dio našeg benda”, kazao je Deda.

Malo konfuzno objašnjenje Dede i Nojza novinarima je pojasnio reditelj spota Zoran Marković Zonjo.

“Na Evroviziju ide Who See i odjednom da se potpiše Nina Žižić - bilo bi malo čudno”, kazao je on.

U čitavu priču se umiješao i PR našeg evrovizijskog tima i voditelj specijalne emisije Sabrija Vulić, kazavši da je Nina sve objasnila svojim glasom.

A kolege kažu da je sve evropski Aleksandra Radović (pjevačica): Crna Gora šalje svježu krv na Eurosong. Iznenađena sam pjesmom, muzikom, pravcem, a ponajviše spotom. Svaka čast za Zonja iz “The books of knjige”, napisala je Aleksandra Radović na “Tviteru” Dunja Ilić (pjevačica) Crnogorci su napravili odličan izbor za “Eurosong”. Čestitam im”, napisala je na Fejsbuk profilu.

Danijel Alibabić (pjevač) Vooodim te na igranku na na igrankuu yeeeaaah ;)) Super mi je pjesma koja nas predstavljaaa! Bravooo :), napisao je Danijel na Fejsbuku.

Jelena Đorđević (pjevačica) Svako odradio svoje! Nina carica, pokidala. Reperi kao i uvijek svoji, aranžeri svjetski, Zonjo ludak ludi. Bolje od Ramba, ovo je već priča. Konacno nešto dobro. Iako je rizik ići sa rep pričom, Nina je neverovatno sebe dala. Bravo i od mene –napisala je pjevačica na Fejsbuku.

Foto: Mirko Savović

Pjesma “Igranka” uspješno promovisana, a crnogorska javnost zadovoljna učesnicima

Sve u svemu Who See, Nina i ostatak crnogorske delagacije putuju u Švedsku 6. maja, gdje ih samo dan kasnije očekuje prva tonska proba. Od Vulića smo takođe saznali da je Evrovizija do sada RTCG koštala oko 42.000 eura, od čega je 26.000 otišlo na kotizaciju za učešće, 15.000 na realizaciju spota, te 10.000 na izradu kompozicije.

Finalni snimak kompozicije i spota biće predati Evroviziji u ponedjeljak 18. marta, kada će u Malmeu biti održan sastanak šefova delegacija zemalja učesnica.

Z. Šebek

Plaknućemo se ispod pazuha Kada smo ih upitali da li se na osnovu spota može naslutiti kakav će scenski nastup imati na samoj Evroviziji, kazali su nam da trenutno rade na tome.

“Razmišljamo dosta oko toga i neće to biti nikakva tajna jer jer neće ništa spektakularno da da se desi. Mislim da ćemo biti dobri sa energijom, Nina će da sabije svoje pjevanje, mi ćemo dobro odrepovat. Bićemo lijepo obu-

čeni, mislim da ćemo se malo plaknut ispod pazuha za tu priliku specijalno”, šaljivo priča Nojz, dodajući da su oko garderobe još u dilemi.

“U cerade iz spota nećemo sigurno, jer kondezuju vlagu unutra pa bi to bilo baš bezveze. Izvjesno je da će samo nas troje biti na sceni sa dosta pirotehnike, vatrometa, dimova. Biće dosta toga”, rekao je Deda.

Ministarstvo kulture, na osnovu člana 14 Zakona o državnim nagradama („Sl. list RCG“, br. 38/07 i 42/07 i „Sl. list CG“, broj 75/10) i člana 7 Poslovnika o radu Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade

OBAVJEŠTAVA JAVNOST Da u skladu sa čl. 17 i 19 Zakona o državnim nagradama, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade može u 2013. godini dodijeliti tri Trinaestojulske nagrade, kao godišnje nagrade (u daljem tekstu: Trinaestojulska nagrada za 2013. godinu).

Prijedlozi za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2013. godinu mogu se podnositi do 20. maja 2013. godine.

Trinaestojulska nagrada za 2013. godinu dodjeljuje se građaninu, ili državljaninu Crne Gore, grupi lica, ili pravnom licu, koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za djela, ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Kao prethodne dvije godine smatraju se 2011. i 2012. godina i period do 20. maja 2013. godine.

Pravo da podnesu prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2013. godinu imaju: državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave, ustanova, privredno društvo, nevladina organizacija, drugo pravno lice, grupa lica, pojedinac i dr.

Prijedlozi se podnose Ministarstvu kulture, neposredno ili preporučenom pošiljkom, na adresu: Ministarstvo kulture, Cetinje, Njegoševa.

Prijedlog se podnosi u pisanoj formi, i mora sadržati osnovne podatke o predloženom licu i njegovom djelu, ostvarenju ili stvaralaštvu, za koje se predlaže dodjela nagrade.

Uz prijedlog se podnosi dokaz o državljanstvu ili prebivalištu predloženog fizičkog, odnosno o sjedištu predloženog pravnog lica.

Zavisno od oblasti rada i stvaralaštva, uz prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2013. godinu, podnose se odgovarajući prilozi (objavljeno djelo, katalog, recenzija, stručna kritika i dr.).

Ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2013. godinu podnosi za književno ili naučno djelo, ili za prezentaciju, odnosno izvođenje umjetničkog djela, podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi šest primjeraka knjige, kataloga, ili druge publikacije, na koju se prijedlog odnosi.

Dostavljeni prijedlozi se ne vraćaju, i ne nadoknađuju.

Neblagovremeni prijedlozi neće se razmatrati.

Dodatna obavještenja mogu se dobiti u Ministarstvu kulture, na tel. 041232-582, ili na e-mail adresu: milena.radenovic@mku.gov.me

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

Tokom trudnoće sam dosta šetala

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: JELENA KAŽANEGRA FRANOVIĆ

Pjevačica Jelena Kažanegra- Franović, bivša članica grupe “Negre” koja je oformljena 2004. godine, nakon raspada iste počela je solo karijeru, a na proljeće izdaje novi singl za koji se trenutno radi i spot. Za Vikend izdanje Jelena govori o trudnoći, porođaju, ali i o odgoju i vaspitanju trogodišnjeg sina Nikole, gdje u pomoć osim supruga priskaču i bake.

Koliko vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Promijenila je moje poglede na svijet i odnose uopšte. Jednostavno, oplemenila me je.

Da li je postojao neki strah ili trema tokom trudnoće i jeste li se eventualno plašili novonastale situacije ili ste bili potpuno spremni na ono što je slijedilo?

Iako sam imala sve moguće strahove tipične za prvu trudnoću, ona je, na svu sreću protekla u najboljem redu. Najveći problem su mi predstavljale jutarnje mučnine koje su prestale tek u četvrtom mjesecu.

Na koji način ste se njegovali tokom trudnoće i jeste li pazili šta jedete? Šetala sam, hranila se zdravo tako da nijesam dobila na kilaži više od dozvoljenog.

Kako je protekao sam porođaj i na koji način ste se porodili?

Porodila sam se prirodnim putem, bez anestezije. Tren kad su mi donijeli Nikolu i kad sam ga uzela u naručje se ne može uporediti ni sa čim u životu. Ljubav koja me je preplavila učinila je da zaboravim sav bol koji sam doživjela.

Do kada ste dojili sina i jeste li pristalica da treba dojiti bebe što je duže moguće?

Dojila sam ga nekoliko mjeseci ali zbog iscrpljenosti, nažalost, uskoro mu to nije bilo dovoljno, tako da sam ga u početku dohranjivala, a kasnije je pio isključivo adaptirano mlijeko.

Na koji način vaspitavate sina, imate li neke svoje metode, porodične možda, ili se vodite savjetima stručnjaka?

Nemam neke posebne metode vaspitavanja. Važno mi je da dijete ima red kada je u pitanju hrana, spavanje, igranje.

Inače, ne sputavam ga, već se suprug i ja dovijamo na razne načine kako bismo mu udovoljili, ali da ga ne razmazimo.

Kako usklađujete poslovne i roditeljske obaveze? Koliko vam je suprug pomaže u odgoju sinčića?

Suprug je uključen u svaki segment Nikolinog odrastanja, međusobno se dopunjujemo jer oboje imamo gust raspored rada. Trudimo se da što manje koristimo “baka servis”, ali kada je neizbježno, u pomoć pristižu sve bake koje su u tom trenu dostupne.

Da li sinu kupujete odjeću poznatih brendova i da li vam je to važno uopšte?

Nijesu mi važni brendovi koliko kvalitet. Ima nekoliko radnji koje preferiram upravo zbog toga što su se njihovi materijali pokazali kao najizdržljiviji za sve Nikoline aktivnosti.

Za kraj, imate li savjet za buduće mame?

Moj savjet budućim mamama bio bi da se opuste i da slušaju svoju intuiciju kao i djetetov ritam.

Boris Šarančić

PODSTAKNITE RAZVOJ

Unesite muziku u život mališana Već hiljadama godina mame uspavljuju bebe uspavankama, očevi smišljaju simpatične pjesmice za nestašne mališane, porodicama je muzika dio svakodnevnog života... Zašto? Jer muzika smiruje, uveseljava, podstiče razvoj jezika i, u većini slučajeva, u njoj podjednako uživaju i djeca i roditelji. Prethodna istraživanja došla su do zaključka da muzika može čak i da razvije i poveća inteligenciju beba (takozvani “Mocart efekat”). Ta istraživanja su osporavana, ali neki još vjeruju u njih. Bez obzira na to šta vi mislite o tome, činjenica je da što više muzike vaša beba čuje, to više “muzičkih” asocijacija njen mozak stvara, a to će i veću ulogu muzika imati u njenom kasnijem životu.

Ono što su još naučnici dokazali jeste da muzika: * podstiče rano učenje; * bebe priprema da kasnije uživaju u muzici; * uči bebu kako da komunicira; * podstiče pamćenje; * podstiče bebu na kretanje (ples); * ima umirujuć efekat.

MUZIKA I VAŠA BEBA Istraživanja su pokazala da čak i dok je još u stomaku, beba reaguje na muziku i melodiju.

Sluh je u potpunosti razvijen u trećem tromje-

sečju i kada fetus stalno čuje istu melodiju, nakon rođenja ta beba će je prepoznati i osjetiti utjehu. Ako se klasična muzika pusti prerano rođenoj bebi, otkucaji srca će se usporiti i disanje ustaliti, što pokazuje da muzika pomaže u smanjenju stresa čak i kod najmanjih beba.

Kod uznemirene bebe, muzika može da pomogne da se ona smiri. Vašoj bebi je sasvim svejedno imate li glas kao Bijonse ili uopšte nemate sluha, sve dok čuje vaš umirujuć glas i nježne melodije.

Kako još povezati vašu bebu i muziku?

PRIVIJTE JE UZ SEBE Kad je beba uznemirena, držite je u svom naručju, pjevajte joj, plešite i gibajte se u ritmu muzike. Kombinacija bliskog tjelesnog kontakta, pokreta i muzike može da učini čuda kad je u pitanju smirivanje uplakane bebe.

ISPROBAJTE RAZLIČITE VRSTE MUZIKE Pokušajte da pjevate i s njom slušate različite vrste muzike da vidite kako će reagovati.

Kad je vaša beba uznemirena, možda će reagovati na uspavanke (s nekog dječjeg albuma).

Kad je vesela, možda će htjeti da zaigra uz vaš omiljeni pop hit. Kad je tiha i zamišljena, možda će uživati u klasičnoj muzici...

OŽIVITE SVOJE OMILJENE USPAVANKE

Svom djetetu pjevajte svoje omiljene pjesme i uspavanke kojih se sjećate iz djetinjstva. To će terapeutski djelovati i na vas. Ako se ne sjećate riječi pjesama, pitajte svoje roditelje ili ih potražite na internetu. Nova muzika je zanimljiva, ali se isto tako pobrinite i da svom djetetu prenesete vaše vlastito iskustvo s muzikom, piše Žena.

USPOSTAVITE RUTINU Koristite muziku kako biste svojoj bebi dali do znanja šta se dešava i kako biste uspostavili umirujuće rutine: * pustite istu smirujuću muziku svaki put kada se spremate za masažu bebe; * pjevajte istu uspavanku svako veče dok stavljate dijete na spavanje; * u automobilu imajte CD ili stik sa omiljenim pjesmama svog djeteta (i vesele i smirujuće), kako bi putovanja bila lakša; * za vrijeme kupanja pustite opuštajuću klasičnu muziku; * prije nego što krenete da presvlačite dijete, pustite umirujući CD; * kad morate da pripremate večeru ili nešto drugo obavite, a dijete je uznemireno, pustite njegove omiljene pjesme (vesele ili smirujuće) kako bi mu one zaokupile pažnju.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

MALIGNE BOLESTI KOD DJECE

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Osnovano Udruženje Feniks U Crnoj Gori od malignih bolesti godišnje oboli između 12 i 15 djece, najčešće od leukemije, a njihovi roditelji su prinuđeni da spas za svoje mališane traže u inostranstvu, jer u crnogorskom zdravstvenom sistemu ne postoji pedijatrijska hemato-onkološka klinika.

Nedostatak takvog objekta nije jedini problem sa kojim su roditelji djece oboljele od kancera suočeni, s obzirom na to da ni pojedine ljekove ne mogu kupiti u crnogorskim apotekama, nego ih moraju nabavljati iz inostranstva.

To su bili samo neki od razloga da se roditelji djece oboljele od kancera organizuju u Udruženju Feniks Crna Gora, koje je ove sedmice i zvanično registrovano u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Predsjednica Udruženja Dijana Stojanović kazala je portalu Roditelji da je njihov cilj pružanje pomoći, podrške i razmjena iskustava roditelja čija se djeca liječe, onih čija su djeca uspješno završila liječenje i roditelja koji su izgubili dijete zbog maligniteta.

“Crna Gora nema pedijatrijsku hemato-onkologiju i zato se sva djeca šalju u Srbiju na liječenje. Djeca i roditelji u strahu i neznanju dolaze u Beograd, u odgovarajuće bolnice. Ideja o formiranju Udruženja proizašla je iz potrebe da kontaktiramo porodice i razmijenimo iskustva sa njima, pa i da ih uputimo na lokalna udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti koja pomažu u bolnicama u Srbiji”, navela je Stojanović.

Prema njenim riječima, što se tiče ljekova koji se nabavljaju u inostranstvu, sad je malo drugačija situacija nego ranije. Ranije je bilo problema sa “purinetolom”, koji se mjesecima nije mogao nabaviti u Crnoj Gori, ali ga od prije desetak

dana ima u Montefarmovim apotekama i dobija se na recept. Lijek se ranije nabavljao u Italiji, Njemačkoj i Rusiji, kako se koji roditelj snalazio, i cijena mu je varirala od 15 do 100 eura.

“Napominjem da troškove za ljekove refundira Fond zdravstva, samo je problem bio snaći se i nabaviti ih”, pojasnila je Stojanović.

Ona je kazala da država snosi sve troškove liječenja i na zahtjev ljekara iz Beograda šalje djecu i u druge zemlje na liječenje.

“Međutim, ono što nas boli je to da se niko ne interesuje da posjeti tu djecu dok su na liječenju u Beogradu. Za sve ove godine niko od predstavnika države

ili Ministarstva zdravlja nije obišao djecu, nije ponudio pomoć roditeljima mimo onog obaveznog liječenja, a kao što svi znamo, troškovi sa bolesnim djetetom su ogromni, počev od posebne, zdrave ishrane, koja zahtijeva velike finansijske izdatke. Zato smo i osnovali ovo udruženje, sa ciljem da pomognemo roditeljima i djecu, kako finansijski, tako i savjetima”, pojasnila je Stojanović.

Udruženje je već uspostavilo kontakt sa Ministarstvom zdravlja i dogovoreni su neki konkretni koraci u budućoj saradnji.

Na sastanku u Ministarstvu zdravlja im je obećano da će ih obavijestiti o datumu održavanja sjednice Savjeta za bri-

Ilustracija gu o djeci, kako bi se pokrenula pitanja vezana za rehabilitaciju djece nakon terapije, pojam roditelj-njegovatelj, kao i najvažnije, rani skrining.

Stojanović je naglasila da je posebno važno pitanje ranog skrininga, jer je neuroblaston, koji se otkrije u prvoj godini života - u 90 odsto slučajeva izlječiv. Zbog toga je, kako je navela, jedan od glavnih ciljeva Udruženja da se uvede obavezan ultrazvuk abdomena u prvoj godini života.

“Takođe je bitna i informisanost roditelja i crnogorskog ministarstva zdravlja o različitim metodama liječenja i zastarjelosti nekih metoda koje se primjenjuju u Beogradu”, zaključila je Stojanović.

NEKA UČE NA PRIMJERU

Roditelji, djeca i životna sredina

Odnos djece prema životnoj sredini se gradi još u ranom uzrastu, a presudnu ulogu u tome ima porodica.

Učite djecu da vole prirodu Djeca u ranoj dobi imaju potrebu da istražuju predmete i pojave oko sebe, tako što dodiruju, prevrću, okreću, sklapaju, rasklapaju i dovode u razne odnose sve ono što vide i čime mogu manipulisati. Ta interakcija sa stvarima iz neposrednog okruženja, kao i rješavanje problema kroz sopstveno djelovanje su prirodni načini preko kojih djeca spoznaju spoljašni svijet. U tom perodu, djetetu je svijet prirode zaista čudesan. Zato bi taj period roditelji trebalo da iskoristite i uče djecu da vole prirodu.

Po k a ž i t e d j e c i s o p s t v e n i m primjerom Nije dovoljno da roditelj samo kaže djetetu da treba čuvati životnu sredinu, mnogo je važnije da mu to praktično pokaže svojim ponašanjem. Često se dešava da roditelji zbog nemara, prezauzetosti, ili nečeg drugog zaboravljaju pravila kojima su učili svoju djecu, pa npr. bacaju otpatke na ulicu i zelene površi-

ne. A onda djeca, slijedeći takav model ponašanja, počnu i sama da uništavaju životnu sredinu.

Učite djecu da upotrebljavaju ekološki prihvatljive materijale Zagađenje uzrokovano plastičnim kesama jedan je od najvećih ekoloških problema u svijetu. Ultra tanke plastične kese, tzv. tregeruše, koje se masovno koriste u marketima i na pijacama, predstavljaju najveću opasnost jer su teško razgradive. Za razlaganje jedne plastične kese potrebno je oko 400 godina. Budući da je proizvodnja nove kese jeftinija od recikliranja stare, samo se 1% plastičnih kesa reciklira, dok ostale završe u prirodi. Posmatrano sa energetske strane, za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte i 80kJ uglja.

Zasadite sa djetetom jedno drvo Širom svijeta postoje pokreti koji naglašavaju važnost sadnje drveća i pošumljavanja zemlje. Budite i vi dio toga: zasadite drvo zajedno sa djetetom (najbolje neku voćku). Dajte mu ime, posmatrajte ga i pratite razvoj.

Napredovanje bebe Vaša beba, prema vašem ili mišljenju ljekara, ne napreduje dovoljno. Bilo bi dobro da odgovorite na sljedeća pitanja prije nego uvedete adaptiranu formulu: - Da li vaša beba rado sisa?

- Da li vaša beba normalno mokri i ima dovoljno stolice?

- Da li je bebin urin svijetle/vrlo blijede žute boje?

- Da li su bebine oči bistre i beba uspostavlja kontakt očima?

- Da li je bebina koža zdrave boje i dobrog opšteg izgleda?

- Da li beba snažno pomjera ruke i noge?

- Da li bebi rastu nokti?

- Da li beba uspješno dostiže razvojne faze?

- Da li je bebino opšte stanje dobro i

da li djeluje zadovoljno?

- Da, bebe dosta spavaju, ali da li je u periodima budnosti beba zainteresovana za spoljnji svijet?

Ukoliko ste potvrdno odgovorili na prethodna pitanja, onda sagledajte i sljedeće činjenice, koje “tabele rasta” zanemaruju: - Koliko je visoka mama?

- Koliko je visok tata?

Ukoliko bi vas neko pitao koliku tjelesnu težinu treba da ima muškarac od 33 godine, vjerovatno biste mu se nasmijali. Opcije zavise od visine, građe, etničke pripadnosti i brojnih drugih faktora. Pa ipak, od beba se očekuje da se uklope u tabele koje se distribuiraju širom svijeta, bez obzira na genetiku, izbor ishrane ili bilo šta drugo.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ODNOSI

Kako da prebrodite prevaru partnera Malo ko od nas nikada nije doživio da mu neko slomi srce. Još teže je onima koji su prevareni, a ovdje možete da pročitate nekoliko savjeta koji vam daju ljubavni terapeuti.

U redu je plakati Jedna od najvećih boli je osjećaj da vas je izdala voljena osoba, pa nije sramota ako se osjećate loše i plačete. Terapeutkinja Elizabet Lombardo naglašava da ćete prolaziti kroz tugu i bijes, pa dajte sebi vremena da to odradite u svoja četiri zida.

Samokontrola U šoku ste, ljuti i ranjeni. Ako vas uhvati želja da ga nazovete i kažete mu sve što imate ili mu to napišete na profilu neke društvene mreže, probajte da se suzdržite. Kada ste pod stresom i kada ste ljuti, racionalnost popušta, pa biste mogli da kažete stvari zbog kojih ćete kasnije žaliti. Radije pričekajte da prođe neko vrijeme, pa razgovarajte ako još bu-

dete imali tu potrebu.

Pazite na sebe Iako smo u svim filmovima navikli da vidimo da se slomljena srca liječe brzom hranom, poslasticama ili ludim izlascima bogatim alkoholom, razmislite o nekoj pametnijoj varijanti tugovanja. Možda ćete se bolje osjećati ako odete na trčanje i ispucate loša osjećanja kroz vježbanje. Šta se zapravo dogodilo?

Možda mislite da je bolje ako baš ništa ne znate o osobi i cijeloj aferi u kojoj vas je voljena osoba izdala, ali zbog budućih veza i konačnog prekida dobro je znati barem osnovne informacije. Porodična terapeutkinja Lisa Paz smatra da nije dobro tražiti sve detalje jer ćete postati opsjednuti, ali da biste sami sa sobom to raspravili i mogli da krenete dalje, morate znati kada je afera počela i da li je to sada samo površna veza ili nešto ozbiljnije.

Pazite šta pričate Naravno da tugu, bijes i sram morate da podijelite s nekim.

Odaberite samo bliske prijateljice u koje imate povjerenja i recite im sve što vas muči. Ostalima ne morate reći ništa osim da je došlo do raskida. Ako budete cijelom svijetu pričali da ste prevareni i kako se to dogodilo, ljudi će stvarati različita mišljenja i o vama i o njemu.

Terapija Razgovor s prijateljicama liječi, ali one su odane i na vašoj strani, pa će često reći ono što želite da čujete umjesto onoga što zaista jeste. Ako se ne osjećate bolje nakon nekog vremena, porazgovarajte sa stručnom osobom, koja će vam pomoći da ponovo stanete na noge i uzmete konce u svoje ruke.

Gledajte filmove U prvim danima očaja nećete biti za neko društvo, a odlična terapija mogu da budu filmovi–

izgubite se u nečijoj tuđoj priči i zaboravite na svoje probleme.

Strpljivost Kod većine prevara osoba koja je povrijeđena preko noći se nađe u vrtlogu loših emocija koje nije tražila niti zaslužila. Ali ti osjećaji neće nestati tako brzo kako su došli. Obično je potrebno oko četiri mjeseca za prebolijevanje izdaje i prevare, pa ako se trenutno ne čini da će to vrijeme doći, terapeutkinja Paz kaže da će s vremenom i najoštriji osjećaji otupjeti i izblijedjeti. Samo treba da date sebi vremena i da se okupirate novim aktivnostima.

Oproštaj Izgleda nemoguće, ali ako mu ne oprostite i time pokažete da vam nije stalo do njega, nećete moći da krenete dalje. To nije dar za njega, već za vas i tako to treba i da gledate, konačno ste slobodni i spremni za novi, neopterećeni život. (tportal)

SAVJETI

Jednostavno uklonite fleke od kafe Opet je nespretni gost prolio punu šoljicu kafe po novom stoljnjaku. Kuhinjske krpe imaju fleke koje su ostale i poslije pranja, još od onda kada vam je iskipjela kafa po cijelom šporetu?

Kako prosječan konzument najomiljenijeg toplog napitka popije bar tri do četiri šoljice dnevno, jasno je da su mrlje od kafe uobičajena pojava. Nezgode se dešavaju i ne treba zbog toga očajavati, već odmah pristupiti uklanjanju fleka, dok ne postanu trajne. Evo nekoliko savjeta šta treba uraditi da bi fleke od crne kafe nestale sa tkanine.

1. Dio tkanine na kojoj je mrlja od kafe prelijte i natopite hladnim mlijekom. Ostavite neko vrijeme da odstoji pa onda operite u sapunici, trljajući dok mrlja ne nestane.

2. Napravite smjesu od jednog žu-

manceta i glicerina i time premažite fleku. Trljajte zaprljano mesto četkicom. Zatim isperite mlakom vodom.

3. Čim prospete kafu, dok je još mokro, probajte da isperete mrlju mineralnom gaziranom vodom.

4. Deterdžent za sudove sipajte u malo tople vode i dodajte soli. Četkicom trljajte fleku dok ne izblijedi.

5. Napravite mješavinu sirćeta i alkohola u jednakim količinama i utrljajte u tkaninu. Ostavite je kratko natopljenu mješavinom alkohola i sirćeta, a zatim isperite hladnom vodom.

6. Za tvrdokorne fleke na bijeloj neosjetljivoj tkanini upotrijebite “Domestos” razblažen sa vodom. Utrljajte četkicom, a potom isperite.

7. Možete koristiti komercijalne izbjeljivače za veš, koje ćete nerazri-

jeđene direktno iz boce nanijeti na fleku i ostaviti da djeluje.

8. Ako je u pitanju bijela pamučna tkanina, slobodno je “iskuvajte” na stari način: u stari lonac stavite uflekanu tkaninu, sipajte malo praška za veš i nalijte vode, da prekrije tkaninu.

Neka voda ključa 15-20 minuta. Kad se ohladi, ponovo je operite ili je samo isperite čistom vodom.

Ove savjete najbolje je isprobati na svježim mrljama, jer je učinak bolji nego na tvrdokornim, starim flekama. Poslije uklanjanja mrlja tkanina neće biti idealno čista, već će biti neophodno mašinsko pranje. Može se tokom pranja dodati izbjeljivač, koji će do kraja ukloniti fleke. Ako nemate pri ruci glicerin, pokušajte sa glicerinskim sapunom. (kakopedija)

Žena 39

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

Marija Mićović, Razlika između mišićnog i masnog tkiva?

Ljudsko tijelo je sastavljeno od različitih vrsta tkiva, uključujući nemasna tkiva (mišići, kosti, organi), koja su metabolički aktivna i masna tkiva koja nijesu. Mišić je tkivo čiji je zadatak zatezanje i opuštanje. U ljudskom tijelu ima ih 500 i zajedno sa kostima pokreću tijelo.

Mišići opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, pri čemu je kod muškaraca za oko 15% veća nego kod žena.

Masno tkivo u organizmu zdravih osoba nalazi se u određenoj količini i služi kao potporno tkivo i energetska rezerva. Mast je neophodna za dnevne tjelesne funkcije, oblaže zglobove, štiti organe, deponuje vitamine i omogućava tijelu da se održi kada je ishrana neredovna.

Svaka osoba mora imati određenu količinu masti u organizmu kako bi bila zdrava. Problem masti je postao jedan od osnovnih problema današnjice. Povećana količina masti u organizmu ima direktan uticaj na razvoj povišenog krvnog pritiska, srčanih problema, dijabetesa i ostalih poremećaja u organizmu, kao što su hormonski, glavobolje, pad koncentracije…

Idealna tjelesna težina i procenat mišićnog i masnog tkiva varira u zavisnosti od pola i godina. Minimalni postotak tjelesne masnoće koji možemo smatrati sigurnim za zdravlje je 5% za muškarce i 12%za žene. Prosječni odrastao muškarac ima procenat tjelesne masnoće otprilike od 15% do 18%, a žene od 22% do 25%. Otprilike, muškarci sa preko 25% masti, a žene sa preko 32% masti se mogu smatrati zdravstveno ugroženim.

Da li je moguće izgubiti masnoću samo sa ciljanog područja?

Ne možemo govoriti o skidanju masnoće sa ciljanog područja.

Međutim, kada skidamo kilažu, smanjujemo tjelesnu masnoću, a povećavamo mišićnu masu i ci-

fitnes instruktor

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me)

veza

Jeste li previše zaljubljeni za seks jelo tijelo je uključeno u taj oblik transformacije. Naravno, kada dovedemo kilažu na normalnu, kada smanjimo procenat masti, a povećamo procenat mišića, možemo određenim vježbama intenzivnije “gađati” pojedine grupe mišića.

Svako od nas je specifične građe, gotovo da ne možemo naći dvije osobe i za njih reći da su iste konstitucije. Tako da trenirajući, vježbate i oblikujete cijelo tijelo sa svim svojim specifičnostima i kao takvo u cjelini ga posmatrajte i radujte se pozitivnim promjenama.

Dakle, trenirajte redovno, gledajte svoje tijelo u cjelini, a ne parcijalno i sigurno ćete biti mnogo zadovoljniji rezultatima svoga rada.

Da li je pilates dobar za svakoga?

Pilates kao sistem vježbi duha-tijela razvijen je na principima Džozefa Pilatesa. Sistem vježbi pilatesa gradi snagu tijela, poboljšava flek-

sibilnost, jača stomak, popravlja držanje, ublažava bol u leđima.

Dobre karakteristike pilatesa decenijama koriste profesionalni plesači, atletičari za snagu, fleksibilnost, prevenciju od povreda, a poznato nam je i iz medija da ga mnoge slavne ličnosti (glumice, supermodeli koriste za održanje vitkog i lijepog izgleda. Kako su vježbe razvijene iz tehnika za rehabilitaciju, pilates je bezbjedan, i kao takav pogodan za sve uzraste. Kao i svaku tehniku, i pilates je potrebno učiti, osjećati, savladati pravilnost, napredovati postepeno od osnovnih vježbi prema složenijim, naprednijim nivoima, a sve to će imati pozitivan uticaj na Vaš duh i tijelo. Da, pilates je dobar za svakoga, ali je potrebno “ostati” u njemu jedno vrijeme, savladati ga postepeno, uživati u tom procesu i naravno pozitivni rezultati će svakako biti posljedica Vašeg truda.

Mislite da partneri koji su veoma emotivno bliski imaju i dobar seks. Nažalost, jako se varate! Iako još nema konkretnih i naučno potkrijepljenih odgovora, čini se da je ključ u tome što ljudi moraju svog partnera da vide kao drugu osobu sa svim karakteristikama, a ne kao svoju drugu polovinu.

Vrlo često, kako to tumači poznati stručnjak za seks Trejsi Koh, emotivna intimnost može biti toliko intenzivna da “obriše” seksualnu strast. Prijateljstvo je zaista osnova za svaku zdravu i kvalitetnu ve-

zu, ali nekada ima negativan učinak na seksualni život partnera.

“Prilično je ironično, parovi koji su veoma bliski, koji su zaista srodne duše, mogu imati najlošiji seksualni život. Zašto? Zato što njihova bliskost i nevjerovatna povezanost vrlo često može neutralisati seksualnu hemiju”, objašnjava Koh. Ona dodaje da je riječ o vezama u kojima je dvoje ljudi zaista vrhunski povezano, a intenzitet je toliko veliki da seksualna povezanost pada u drugi, pa čak i treći plan. (smedia)

piše: blue

(Ime autora poznato redakciji)

ISHRANA

Jedite tek kada osjetite glad Mnogima je prva asocijacija na riječ “glad” nesreća ili velika tuga.

Ali glad zapravo i nije tako loša.

Tačnije, neka istraživanja ukazuju na to da je osjećaj gladi u određenoj mjeri i zdrav, a ne treba zaboraviti ni činjenicu da je hrana mnogo ukusnija kad ste gladni.

Ipak, glad danas krije i mnoga emotivna stanja. Na primjer, neki ljudi zbog usamljenosti i straha od povređivanja stalno osjećaju glad i onda jedu kako bi se zaštitili.

Drugi su pretjerano zabrinuti i, iako osjećaju glad, ne jedu jer izjedaju sami sebe. Sve to ukazuje na činjenicu da mnogi ljudi nijesu svjesni načina na koji se hrane, nijesu svjesni svoje gladi i svog apetita. Evo koja su tri razloga uz pomoć kojih ćete moći da prihvatite osjećaj gladi u svojoj svakodnevici.

Ako jedete kad nijeste gladni, vrlo vjerovatno se prejedate Neki savjetnici za mršavljenje ostvaruju velike uspjehe zahvaljujući “alatu” koji se naziva “Skala gladi”. Zadatak alata je da pomogne ljudima u njihovom ponovnom povezivanju s osjećajem gladi i jedenjem. Koncept je vrlo jednostavan - ne jedete dok uz pomoć skale gladi ne osjetite da ste dovoljno gladni i jedete sve dok ne osjetite da ste taman siti.

Jedite tek kad osjetite da ste dovoljno gladni Ako djeci dopustite da postanu gladna, prekinućete njihovu izbirljivost. Roditelji to često zaboravljaju, ili ne znaju, ili namjerno ignorišu, ali veoma je važno da dopustite djeci da osjete glad. To znači

da ne treba da ih stalno nudite hranom. Pustite da od jednog do drugog obroka prođe vremena koliko je potrebno da ogladne, jer ćete na taj način svojoj djeci dati najbolji mogući poklon. Hrana će im biti ukusnija, a i biće puno otvoreniji za isprobavanje novih namirnica.

Uživajte u hrani Osjećaj gladi omogućava veće uživanje u hrani. Ako jedete veoma ukusnu hranu, a nijeste gladni, propustićete čitav niz senzacional-

nih ukusa. Vrhunska hrana zahtijeva poštovanje pa je dobro da budete gladni prije nego što počnete da jedete. Vaši receptori zaduženi za ukus tada će vam omogućiti pravu simfoniju u ustima. Pokušajte danas ili sjutra da ne jedete ništa između ručka i večere. Dopustite sebi da razvijete osjećaj gladi, a potom priredite ukusnu večeru. Biće to obrok koji ćete dugo pamtiti, i to samo zato što ste prije toga bili gladni.

(24 sata)

Luftiranje Ponekad mjesecima ne izađem iz kuće. Ništa alarmantno; nije 5 ili 7, nego dva... nikad 3. Zašto to radim? Čuvam se. Onda kad izađem, kao danas, radim nešto Važno: dišem vazduh sa mora.

Stanem tik uz talas, zadirkujem ga da me uhvati. Ja se smijem, ali on uvijek pobijedi. Kao kad sam bila djevojčica, uzmem štapić da po morskom pijesku imenu svom dodam jedno drugo, voljeno ime. I razmišljam koliko sam se promijenila. Nekad me boljelo što će tu našu ljubav more da izbriše, što je toliko trenutna. Sad znam da tako mora biti i imam najmanje 2 solidne metafore da to produhovljeno obrazložim, ako me neko pita. Ne pita niko. Ja uporno bezlično ćutim i na mome se licu u tome trenutku čita rijetko uživanje u suncu, samo to i ništa više. Ti hladni izrazi lica lijepo mi se slažu sa toplim zracima, kao neki moderni desert; kao vrući čokoladni tart sa sladoledom od burbon vanile. Na primjer tako.

Razmišljam o prijateljima i koliko ih volim. Koliko mi nedostaju, koliko ih zanemarujem. Koliko se radujem njihovim životnim srećama, koliko ne dam da me moje dotiču. Uvijek imam isti glupi izgovor u koji niko ne vjeruje, pa ni ja: male su, premalene da bi se uzimale u obzir. Posebno ako se ima na umu da su mi tuge velike, prevelike.

I više ne pišem sama, sa čajem u ruci, u izlogu novootvorene kafeterije. Pišem sama u kući, u krevetu, u pidžami. Snena i topla, lijena da ustanem. Ne dižem ni roletne; u polu-mraku čeznem za životom, za stvarima koje nemam snage da promijenim. Iz tog sumora trgne me jedino pogled u ogledalo, na neurednu kosu, na izrasle nokte. Spremanja za povratak u svijet se nikad ne sjećam od brzine navlačenja garderobe i najbliže obuće; čini mi se da držim dah dok ne sjednem na stolicu u kozmetičkom salonu.

Tad glasno odahnem. Ti me tretmani izliječe i ja opet ličim na djevojku, na ženu; na sebe. Onda me inficira goropadna želja da nešto skuvam, da moje skupo manikirane ruke nešto naprave.

Nešto “teško”, kao trospratnu tortu ili razvlačenje domaćih kora.

Bacam se na kompjuter, biram provjereni recept iz svoje virtuelne sveščice recepata prepisanih od majke, babe, drugaricine tetke ili svekrve.

Par sati kasnije, prkosni osmijeh na mome licu svjedoči o tome koliko sam samozadovoljna. Vazduh sad slasno miriše na tešku, domaću hranu, dok ja blagosiljam onaj morski vazduh i što mi je jodom izluftirao misli. Svijet se vratio nazad u orbitu. Keep Calm and Carry On.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

Kelj na načina

Kelj je izuzetno hranjiva, a niskokalorična namirnica.

Nepravedno potcijenjeno, ovo povrće donosi mnoge dobrobiti za naše zdravlje, ali i ljepotu.

Bogato je vitaminima A, C i B6, kalcijumom, željezom, kalijumom, manganom, bakrom te hlorofilom i zdravim karotenoidima. Sadrži lutein i zeaksantin koji štite zdravlje očiju.

1.Polpete od kelja

Glavicu kelja (oko 1 kg) prerežite napola, odstranite joj korijen pa je narežite na krupne rezance.Kelj kuvajte u kipućoj posoljenoj vodi dok ne omekša (oko 15 minuta).

Dobro ga ocijedite i sitno narežite.Dodajte 1 čen ispasiranog bijelog luka, biozačin, maslinovo ulje, 1 jaje, 100 gr naribango sira, 30 gr prezle i biber. Smjesu promiješajte, oblikujte odreske pa uvaljajte u mrvice.

Odreske pržite u vrućem ulju dok ne poprime zlatnožutu boju. Poslužite ih tople kao prilog mesu ili kao malo samostalno jelo.

Umjesto sira ementalera možete upotrijebiti bilo koji polumasni sir.

2.Pohovan kelj sa tartar sosom

Kelj (6 listova) blanširamo oko 5 min (ne prekuvati), ocijedimo i ohladimo listo-

3. Musaka od kelja

Kelj (1,5 kg) odvojiti na listove i izrezati korjenaste dijelove, nasjeći na trake. Skuvati ga u slanoj vodi (ocjediti i ohladiti). Šoljicu crne kafe pirinča skuvati (ocjediti i ohladiti). Na luku (1 glavic) prodinstati 250 gr mljevenog mesa, ali ne do kraja, posoliti i pobiberiti. Kisjelu pavlaku pomješati s 4 žumanca i kašiku bio začina. Umješati sve sastojke, ulupati čvrsti snijeg od 4 bjelanca i vrlo nježno i lagano umješati u smjesu. Namazati tepsiju margarinom, istresti

smjesu i na vrh poslagati margarin izrezan na listiće. Peći 40 min na 200 C, provjeriti nožem, ako je nož vlažan, nastaviti peći još 10-tak min.

4. Posne sarme od kelja

Listove kelja (10-12) izblanširati u kipućoj, posoljenoj vodi, pa ih spuštati u hladnu vodu. Crni luk (2 glavice) sitno isjeckati i dinstati na malo ulja. Krompir (3-4) i 3-4 šargarepe izrendati na krupnu rendu, pa dodati u izdinstan luk i zajedno dalje dinstati. Doliti oko 1 dl. vode i 150 gr pirinča, sitno sjeckani peršun, alevu papriku, malo bio začina i bibera. Ringlu isključiti i ostaviti još malo na toplom da pirinač malo nabubri. Ovim nadjevom puniti listove kelja i uvijati u sarme.

Ređati ih čvrsto jednu uz drugu u posudu za kuvanje. Paradajz oljuštiti, sitno isjeckati ili ga ubaciti u blender, dodati malo vode, kašiku gustina i malo soli. Ovim zaliti sarme i staviti da se kuvaju na tihoj vatri oko sat i po.

5. Kelj sa bijelim pilećim mesom Kelj (glavica srednje veličine) presijecite na pola i obarite u ekspres-loncu (kratko), te procijedite.

Posebno obarite 3 krompira (najbolje bijeli) sječen na kockice.

Na ulju i puteru propržite 2 glavice crnog luka, pa kad postane “staklast” dodajte bijelo pileće meso od 300-400 gr sječeno na kockice i malo isjeckane slaninice.

Dodajte malo vode da se prodinsta, pa uspite kelj koji ste prethodno isjekli na manje komade, a potom i baren krompir.

Tek onda stavite 1 manju šargarepu, vegetu, so, biber, malo naribanog muškatnog orašča, te pospite sjeckanim bijelim lukom (2 čena) i zapržite s malo brašna, pa umiješajte malo milerama ako vam je po ukusu.

Kapresa (čokoladna torta bez brašna) ● super desert

PRIMORSKI VRISAK se kao dobar začin od davnina koristi za začinjavanje jela i za konzerviranje mesa.

Vrisak je dobar začin raznim jelima, čak i malo previše aromatičan, tj prejak začin. Najčešće se koristi u jelima od riba i mesa, te od povrća. Često ga možemo naći u mješavinama začina pod nazivom provansalske trave (umjesto čubra). Daje mnogo nektara i cvjetnog praha, zbog čega ga pčelari veoma vole.

ve. Izrendamo na (rendi za jabuke) 150 gr šunkerice i isto toliko gauda sira. Na svaki list stavimo nadjev (podijelimo prethodno smjesu za svaki list kelja) i preklopimo list (lijevo, desno, gore, dolje), ili kao postupak za sarmu.

Tada pažljivo svaki zamotuljak uvaljati u brašno, 2 razmućena jaja, pa u prezlu. Peći na zagrijanom ulju oko 3-5 minuta, da dobije lijepu boju. Poslužiti uz tartar umak.

Ova čuvena italijanska torta sigurno je jedna od najsočnijih čokoladnih torti. Sa izvrsnim sastojcima vrlo je inspirativna za svakog kuvara.

Sastojci: 5 jaja 200g šećera 200g mljevenih badema 200g čokolade za kuvanje 200g putera Za posipanje: Šećer u prahu Priprema: Pržene bademe preliti vrućom vodom, oljuštiti i samljeti. Pjenasto umutiti puter sa šećerom i dodati, uz neprestano miješanje, jedno po jedno žumance. U smjesu dodati rastopljenu čokoladu i bademe i pomiješati. Bjelanca ulupati u čvrst snijeg i lagano umiješati u prethodnu masu.

Peći u okruglom plehu obloženim papirom za pečenje na 150 stepeni 30 do 40 minuta. Korica torte nakon pečenja blago popuca.

Ohlađenu tortu prevrnuti i obilno posuti šećerom u prahu. Po želji može se servirati sa sirupom koji se pravi na sljedeći način: Uzeti 250 g voća (jagode, kupine, borovnice ili maline) dodati oko 150 gr šećera i 150 ml vode i kuvati desetak minuta. Sirup odmah procijediti.

Pored svakog parčeta torte na tacnu staviti kašiku, dvije sirupa. Sirup torti daje posebnu aromu.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

● PREPORUKA

● POSEBNI NAPICI

Trebbiano d ` Abruzzo Marina Cvetić

Napitak od čokolade sa cimetom i đumbirom

RECEPT MAJSTORA

Taljatele sa školjkama i šeri paradajzom

Rade Jančić NUSCG

Poljoprivredno imanje Masciarelli osnovao je u San Martinu 1978. godine Đani Masciarelli, a proizvodnja vina je počela 1981. godine. Đani je 1987. godine sreo Marinu Cvetić. Iz tog susreta se rodila lična i profesionalna veza i budući da je Marina bila rame uz rame sa Đanijem, ubrzo je utisnula svoju ličnost u vinariju, učestvujući takođe u stvaranju Masciarelli linije, Marina Cvetić. Vinarija posjeduje 320 hektara vinograda razmjestenih u četiri provincije. Ukupna godišnja proizvodnja vina vinarije Masciarelli je dva miliona flaša.

Vino Marina Cvetić proizvodi se od sorte Trebbiano d Abruzzo, intenzivno je zlatno-žute boje. Na mirisu podsjeća na sijeno, uz blagu aromu vanile zbog barriquea.

Cvjetnog i voćnog je ukusa, sa prepoznatljivim ukusom papaje, lavande, meda i vanile.

Servira se na temperaturi od 12 do 14 stepeni.

Ovo vino lijepo se kombinuje uz grilovanu ribu i povrće, punomasne sireve, paste sa jačim sosevima, bijela mesa i morske plodove.

Dajana Leković Restoran Sempre

Ovaj topli napitak za hladne dane ostavlja u ustima topao i ugodan ukus, koji će zadovoljiti i najizbirljivije sladokusce.

Sastojci: 200 ml vode 10 g svježeg korjena đumbira 150 g čokolade za kuhanje 60 g gorke čokolade 400 ml slatkog vrhnja žličica cimeta Očišćeni korijen đumbira nareži-

Cijena: 24 eura Pakovanje: 0,75L Proizvođač: Vinarija Masciarelli, regija Abruzzo, Italija

te na kolutiće, stavite u kipuću vodu i kuvajte oko 10 minuta na laganoj vatri. Procijedite i u ocijeđenu tečnost izmiješajte čokoladu koju ste prethodno razlomili na kockice i slatko vrhnje. Sve zajedno zagrijavajte uz neprestano miješanje dok ne uzavri, potom uklonite s vatre, dodajte cimet i sipajte u šoljice. Ovaj napitak će vas dodatno zagrijati zbog đumbira i njegovog prirodnog svojstva pojačavanja cirkulacije.

Tagliatelle con le vongole e pomodoriniTaljatele sa školjkama i šeri paradajzom Italijanska kuhinja sa svojim specijalitetima oduševljava veliki broj ljudi ne samo sa naših prostora nego i van njega. Napolitansko jelo sa tjesteninom jedan je od zaštitnih znakova ove kuhinje. Priprema jela je veoma jednostavna traje oko dvadeset minuta.

Ovaj delikates inače važi i za afrodizijak.

Za jednu porciju ovog delikatesa, potrebno je u dubljoj tepsiji na masli-

Krem salate

Salata od piletine oraha, celera i jabuke 500g bijelog mesa 150g oraha 100g očišćenog celera - krupno rendan 1 kiselija jabuka, oko 250g - krupno rendana 3 tvrdo kuvana jaja - kockice 300ml majoneza oko 360ml kisele pavlake 20%mm 1-2 kašičica limunovog soka svež peršunov list so Skuvati bijelo meso. Iseći ga popreko na 2-3

dela pa ga kad se ohladi usitniti da bude končast ili kako god volite. Orahe ako želite možete tostirati, tj. staviti u tiganj i malo ih prepeći. Ohlađene orahe staviti u plastičnu kesu pa oklagijom nekoliko puta u nekoliko pravaca preći preko njih da se malo usitne, ali ne previše. Sve sastojke spojiti. Ostaviti da se salata dobro ohladi prije serviranja. Ukrasiti polutkama oraha. Piletina upija dosta soli pa prije serviranja i sipanja u činije provjerite da li je dovoljno slano, pa dotjerajte ukus dodajući po želji so i limunov sok.

Salata od piletine, šampinjona i pirinča 500g bijelog mesa bez kosti 500g šampinjona - srednje veličine 120g pirinča dugog zrna 2 veze peršuna 1/2 sasvim malog crnog luka (prečnika oko 5cm) sitno rendanog 400ml majoneza 180g kisele pavlake 20% mm 1 kašičica soli biber Obariti pirinač, ocijediti i ostaviti sa strane. Obariti šampinjone u slanoj vodi. Ohladiti ih pod mlazom hladne vode i dobro ocijediti. Isjeći ih na tanke listiće. Obariti bijelo meso, usitniti ga, pa ga dok je još mlako protrljati između dlanova da dobijete končastu strukturu. Spojiti piletinu, listiće šampinjona, kuvani pirinač, peršun i sitno rendanu polovinu

malog crnog luka. Dodati majonez, pavlaku, so i biber po želji. Pirinač će upiti dosta soli pa je sutradan možete dosoliti ako je potrebno.

Salata od piletine, kikirikija i susama 600g bijelog mesa 200g slanog pečenog kikirikija 150g susama oko 400ml majoneza 360ml kisele pavlake 20% mm so Bijelo meso skuvati, grubo isjeći na nekoliko komada, pa uzeti među dlanovima i trljati dok ne dobijete grublju končastu masu. Susam propržiti na 2 kašike ulje dok ne porumeni u tiganju. Kikiriki staviti u jaču kesu, pa tučkom grubo usitniti. Spojiti sve sastojke, dodati so po potrebi i dobro ohladiti. Salata je žitkija, ali se stajanjem u frižideru lijepo stegne.

novom ulju i bijelom luku upržiti oko 120 grama školjki, odnosno vongole koje su izuzetno popularne na mediteranu.

Prije upotrebe vongole obavezno treba ostaviti u čistoj vodi da odstoje neko vrijeme kako bi se očistile od pijeska.

Najbolji ukus imaju kada se koriste sveže, a odlično se slažu i sa drugim vrstama školjki.

Oni koji vole pikantan zalogaj, pred kraj prženja vongola, mogu dodati i ljutu papriku. Kad se otvore školjke dospe se malo bijelog vina, ostaviti da se krčka, nakon toga doda se šeri paradajz.

Sve se zajedno ukuva, na kraju se dodaju peršun, so i biber. Pripljemljenoj smjesi dodati već skuvanu tjesteninu, mogu razne vrste kao što su rezanci ili špageti. Uz taljatele i vongole preporučljivo je popiti čašu bijelog vina Šardone barik.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

VOLVO V60

Hibridni model sa benzinskim motorom

Pogon na sva četiri točka Na salonu automobila u Ženevi, nova Škoda Octavia Combi slavi svoju svjetsku premijeru. Osim toga, proizvođač predstavlja varijantu s pogonom na sva četiri točka Škoda Octavia Combi 4×4.

Octavia je daleko najprodavaniji model češkog proizvođača automobila. S trećom generacijom limuzine i karavana, ovaj brend želi dodatno učvrstiti svoju internacionalnu poziciju. Škoda je 2012. godine s 939.200 vozila isporučenih kupcima ostvarila novu rekordnu prodaju (plus od 6,8 posto u odnosu na 2011. godinu).

Nova Škoda Octavia Combi nije samo znatno veća od svog prethodnika, ona postavlja i nova mjerila standarda u klasi po pitanju ponu-

predstavljamo, savjeti...

Automobili

ŠKODA OCTAVIA COMBI

Švedski proizvođač automobila Volvo najavio je da će predstaviti V60 Plug-In Hybrid model sa benzinskim motorom. Rukovodilac proizvodnje ove kompanije Leks Kersmejkers tvrdi da će biti predstavljene i tri dodatne verzije V60 Plug-In Hybrid modela.

One će biti ponuđene sa benzinskim motorom, ali da je za dodatne informacije neophodno sačekati zvanično saopštenje.

Podsjećanja radi, V60 Plug-In Hybrid je pr-

de prostora. U poređenju s prethodnim modelom, kapacitet prtljažnika je porastao za pet litara i iznosi 610 litara. To je 20 litara više nego kod limuzine. Ako se preklopi stražnja klupa, utovarni volumen ovog automobila raste na ponosnih 1.740 litara (do sada: 1.655 litara).

Potrošnja novih motora je za čak 17 posto smanjena u odnosu na prethodnu generaciju. Ponuda motora za Octaviju Combi obuhvata četiri benzinska i četiri dizelska motora, među kojima je i jedna štedljiva GreenLine verzija s CO2-emisijama od samo 87 g/km. Za Octaviju Combi 4×4 u ponudi su tri agregata. U upotrebi je pogon na sva četiri točka s dorađenom Haldex kuplungom pete generacije.

vi plug-in hibrid koji je ponuđen sa petocilindarskim, 2.4L dizel motorom, koji radi u kombinaciji sa elektromotorom.

Zahvaljujući tome, ubrzanje od 0 do 100km/h postiže za 6.1 sekundi, uz prosječnu potrošnju od 1.8L/100km i 48g/km emisiju štetnih gasova. U režimu vožnje na električni pogon vozilo može da pređe 50 kilometara, dok je ukupni opseg fantastičnih 1.000 km.

DACIA DUSTER

Limitirana Adventure edicija Zimske gume čuvaju glavu

Uprkos informacijama da bi Dacia mogla da predstavi osvježenu verziju svog Duster SUV modela na sajmu automobila u Ženevi ove godine, kompanija se ipak odlučila za novu ograničenu ediciju ovog modela, koja nosi naziv Adventure.

Ova specijalna edicija model Duster

nudi dvije boje i to Glacier White i Pearl Black, pri čemu su obje verzije naglašene specijalnim dekorom eksterijera, kao i detaljima enterijera, koji su rađeni po mjeri za ovu specijalnu ediciju.

Takođe, vozilo je dobilo nove 16” čelične točkove, koji su završeni u crnoj boji, dvije

svjetiljke na krovnim nosačima, te brojne opcije zaštite djelova vozila u slučaju vožnje po negostoljubivom terenu.

Prodaja ovog modela počinje od aprila, pri čemu će vozilo biti dostupno u varijantama sa pogonom na prednje i na sva četiri točka.

Kvalitetna priprema automobila za niske temperature, kišu, snijeg i led podrazumijeva, pored nanošenja antikorozivnog sredstva, i postavljanje zimskih guma. Ljetnje gume gube na kvalitetu kada se temperatura spusti ispod sedam stepeni Celzijusovih, jer tada gube na elastičnosti, stvrdnu se i postanu gotovo plastične. Vlasnici vozila obično stavljaju zimske gume na pogonske točkove i tada se automobil ponaša kao kamion sa prikolicom, zadnji dio će zanositi u svakoj krivini i obrnuto. Kvalitetna guma sa šarom od četiri milimetara može trajati čak šest sezona. Zato se više isplati kupovati takve pneumatike nego svake godine kupovati novu, a nekvalitetnu gumu.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

TEHNOLOGIJA.ME

Prvi tehnološki portal dobio novo izdanje

TEHNOLOGIJA

Tehnologija.me, naš prvi informatičko-tehnološki portal, osnovan prije manje od godinu dana, već je doživio redizajn. Ekipa crnogorskih studenata je kreirala portal o tehnologijama zbog svoje posvećenosti istoj.

Ovaj sajt svakodnevno donosi novitete iz oblasti tehnologije, društvenih mreža, interneta, mobilnih dešavanja, biznis tehnologije, kao i o aktuelnim IT dešavanjima.

Tokom 11 mjeseci rada, portal je zabilježio veliki broj posjeta iz svih zemalja južnoslovenskog govornog područja. Iako je prvobitno bio namijenjen samo građanima Crne Gore, vebsajt je postao popularan i u drugim zemljama, pa bilježi veliki broj posjeta iz Srbije i Hrvatske.

Ono što ovaj sajt izdvaja, kako kažu autori, jeste to što nije “štreberskog” karaktera, kao što su brojni vebsajtovi. Sajt je kreiran za različite ciljne grupe, počevši od strastvenih zaljubljenika u tehnologije pa do čitalaca koji žele da pronađu jedinstven i zanimljiv sadržaj.

“Postoje oni koji su zaljubljeni u tehnologiju i sve novitete koje ona nosi, dok postoje i oni koje samo žele da pročitaju neku interesantnu vijest vezanu za Fejsbuk, Tviter, kao i neku IT zanimljivost”.

S obzirom na to da je sajt pokrenut iz Crne Gore, najviše se bavi dešavanjem na crnogorskoj IT sceni, a od sada će objavljivati i vijesti iz zemalja regiona.

Tim tehnologija.me poziva sve preduzetnike, osnivače startupova, programere, dizajnere, da ih informišu o svojim projektima, jer žele da obavijeste što je moguće veći auditorijum o interesantnim projektima.

Novi sajt je znatno drugačiji, ljepše dizajniran, sa novim kategorijama, novim temama i premijum sadržajem.

IGRICA NEDJELJE

NOVE KRITIKE

Osmica lošija od Windows Viste

tips tricks

rativnog sistema, čiji udio raste sporije od očekivanog, a i sve više kompanija i Majkrosoftovih partnera kritikuje Windows 8 koji je, prema njima, takođe jedan od razloga slabije prodaje personalnih računara.

Prvo su po novom operativnom sistemu “udarili” Asus, Acer i Fujitsu, a nove kritike dolaze iz Samsunga, pa je predsjednik divizije za proizvodnju čipova ove kompanije Jun Dong-So rekao da nova verzija nije bolja od Windows Viste.

Na stranici All Things D kažu da su ove kritike iz Samsunga “okrutne” i “brutalne” prema Majkrosoftu, jer mnogi smatraju da je Vista bila veliki Majkrosoftov promašaj i jedan od lošijih proizvoda ove kompanije.

Kompanija koja se bavi osiguranjem mobilnih telefona “MobileInsurance” napravila je istraživanje na 2.314 britanskih vlasnika mobilnih telefona starijih od 18 godina, tražeći podatke o tome koliko se i na koji način koriste mobilni telefoni.

Otkrili su kako u prosjeku korisnici koriste uređaje oko 90 minuta dnevno. Tih 90 minuta dnev-

Tomb Raider je prvi klasični team deathmatch, u kojem su Larini saveznici suočeni sa grupom domorodaca koja sebe nazivaju scavengers, u nizu mečeva. Mape posjeduju zamke, površine za penjanje, okolina je destruktibilna i postoji veliki arsenal oružja.

Drugi mod je nazvan “Res-

no se prenosi u 32.850 minuta godišnje ili ukupno 228.125 dana. Dakle, tokom života prosječne osobe (62 godine od 18), iznos se zaustavi na 1.414 dana ili 3,9 godina. Da, toliko vremena se “izgubi” samo na telefone. Upravnik kompanije Džejson Brokman komentarisao je rezultate: “Ostao sam zadivljen kada sam vidio koliko ko-

cue” i u njemu su igrači podijeljeni u dva tima, Survivors sa misijom da skupe med-packove i odnesu ih na zadatu lokaciju, dok lešinari moraju da ih ubiju određeni broj puta puta kako bi dobili partiju.

Treći mod se zove “Cry for Help” za cilj ima istraživanje i sakupljanje određenih predmeta.

ristimo mobilne telefone tokom godine i tokom našeg čitavog života kao odrasle osobe. Zapanjujuće je vidjeti da nam gotovo četiri godine života oduzmu slanje poruka, pozivi, surfovanje internetom, aplikacije, fotografisanje i drugo. Očigledno je kako smo nacija zavisnika od mobilnih telefona.”

telefoni, računari, igrice...

Nakon Asusa, Acera i Fujitsua, sada su i iz Samsunga kritikovali Majkrosoftovu novu verziju operativnog sistema Windows 8.

U Majkrosoftu ipak najveće nade polažu u novu generaciju operativnog sistema Windows 8, koji je prvi put u potpunosti prilagođen ekranima osjetljivim na dodir, stoga se može koristiti i na desktop i na laptop računarima i na tabletima, odnosno hibridnim modelima poput Lenovove Joge i Asusovog Tačija, a ova je kompanija predstavila i svoj prvi model tableta Surfejs, koji se isporučuje sa Windows RT i Windows verzijom ovog OS-a.

Ipak, čini se da u Majkrosoftu ne mogu biti previše zadovoljni prodajom nove verzije ope-

Tomb Raider i tri moda igranja

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2052 sudoku 2012-05-26

Medium level

Lakša LAKŠA

Teža

6

9 4

8

7

2

5

6

2

6

9

7

4 9

4

8

7

4

9

www.sudokukingdom.com

2

4

7

Daily Sudoku puzzle No. 2030

2012-05-04

Medium level

5

9

9

1

6

7

1

6 5

6

5

Page 1/2

2

2 3 7

5

4

MINERAL NAĐEN NA AVALI

OVDAŠNJI (SKR.) SEOSKO PODRUČJE

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ASTRONOMSKI, LAĐA, ATANAS, KL, LAVIRINT, OVA, DEMI MUR, TELE, LANARA, E, KAPITALAN, SPA, AKITA, I, TR, EKO, ICAN, VALI, PALAS, ALAST, KASTA, OSTIN, STOKA, TARAC.

9

2

Play sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 2049 2012-05-23 5

7

2

4

9

1

3

6

8

3

6

9

2

5

8

4

7

1

8

1

4

7

3

6

9

2

5

1

8

5

3

6

9

2

4

7

6

2

7

8

1

4

5

9

3

Sudoku puzzle No. 1874 2011-11-30

9

4

3

5

7

2

8

1

6

8

2

6

9

5

1

7

3

4

2

5

8

1

4

7

6

3

9

3

5

7

2

8

4

6

9

1

7

3

6

9

2

5

1

8

4

4

9

1

6

3

7

2

5

8

4

9

1

6

8

3

7

5

2

9

3

4

1

6

8

5

7

2

5

7

2

4

9

3

8

1

6

1

6

8

7

2

5

3

4

9

6

1

9

5

7

2

4

8

3

2

8

5

3

4

9

1

6

7

7

4

3

8

1

6

9

2

5

vicevi

STAS, UZRAST RIMSKO 5

MJERA ZA DRAGOCJENOSTI

www.sudokukingdom.com Puzzle solution:

ponovo: - Pa mogli smo i jedan seks?

Seljanka: - Može, ja nigdje ne žurim.

Seksali se oni kad seljanka reče: - Jao, kada dođem u selo, pa kad kažem onim mojim seljankama da sam prodala sir po pet eura, a svi po tri eura, pa još išla na kafu, pa na ručak, pa se seksala pet puta… Čovjek: - Kako pet, valjda jednom?

Seljanka: - JA NIGDJE NE ŽURIM! *** Haso, bolan, zašto piješ toliko?

- Pokušavam da utopim probleme, ali prokleta đubrad znaju plivati!

GIMNASTIKA ZA MOZAK

*** Prodavala seljanka sir na pijaci.

Ciena sira je kod drugih prodavaca bila tri, a kod nje pet eura.

Došao gospodin kod nje da kupi sir, pa kada je čuo cijenu, upita zbog čega je kod nje sir skuplji nego kod ostalih, a ona mu odgovori: - Ja nigdje ne žurim. Čovjek će na to: - Dobro, snajka, daj ti meni taj sir, pa bismo mogli otići na kafu.

Seljanka: - Može, ja nigdje ne žurim.

Popili oni kafu, pa čovjek reče: - A mogli smo i ručati?

Seljanka: - Može, ja nigdje na žurim.

Ručali oni, kad će čovjek

TURISTIČKO DRUŠTVO ŽENSKO IME

ŠVEDSKA VRSTA KRVNOG SUDA

OBASJAVATI

Rješenje iz prethodnog broja

Page 1/2

SIMBOL KALAJA

MJESTO U BAČKOJ

8

Puzzle solution:

SJEVER

RAONICI

Play sudoku online at:

1 2 www.sudokukingdom.com

NAJZDRAVIJE PIĆE SIMBOL SUMPORA

RIJEKA KOJA OTIČE IZ JEZERA

1 6

KONJ U PJESMI MAGARAC

VRSTA UMAKA

SIMBOL HELIJUMA

1

GRAĐEVINSKI MATERIJAL KELVIN

RUSKA LUKA NA OHOTSKOM MORU

9

4

PADANJE

RATNI VOJNI INVALID (SKR.)

3

5

REOMIR

LETILICE KOJE SE KORISTE U RATU

Lakša

8

AUTOR: BANE OZNAKA ZA KRALJA U ŠAHU

FRANCUSKI SLIKAR JEVREJSKOG PORIJEKLA

OZNAKA ZA OBIM

9

STAN U ETAŽNO NAGOVAPOTKRANJE RASTAVNI GRIJANJE ROVLJU VEZNIK (MN.) (SKR.) (FRANC.)

KOJI IMA ISTO IME

JEDNO OD IMENA ZA BOGA VIŠNUA

9

5 3

ŠANTAJUĆI IZAĆI

KOJE SE ODNOSI NA TAVAN

6

Play sudoku online at:

8

SANJIVA, NAUKA O OSMINA POSPANA LIJEČENJU KRUGA (PJESN.) TRAVAMA (MAT.)

PRKOSAN

1

5

OPONAŠATELJ

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

KOJI SU U OBLIKU KRSTA

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 3. 2013.

ITALIJAN. SLIKAR SIVA JEVREJSBOJA, KOG PORI- SIVOĆA JEKLA

LJULJATI, NJIHATI

ŠPANSKI FUDBALER, LUIS PERES

PSEUDONIM DOBIBICIKLI JEN ČITA(FRANC.) NJEM IMENA UNATRAG (GR.)

JEDNA NOTA

HEMIJSKA OZNAKA ZA AMALGAM

GRAD U ITALIJI

ovan Iako je potrebno vrijeme za akciju, vi ste spremni. Pošto podršku tražite od ljudi koji nisu spremni da vam je daju, po običaju se nervirate. Pripremite se na izvjesne poslovne probleme. Sve ide u rok službe, pa i razmirice sa saradnicima.

JEDAN PRIJEDLOG U PRAVCU

NAPADANJE

FIGURA U UMJETNIČKOM KLIZANJU

DIO STAROGRČKOG HRAMA

OTAC FINSKI FUDBALER LITMANEN

bik SIMBOL ASTATINA FILIPINSKA LUKA

STARO MUŠKO IME

URAN STARO IME NOTE DO

OTETI JEDNO ZA DRUGIM INICIJALI POKOJNOG GLUMCA MARKOVIĆA

VRSTA ZAGONETKE KRATKA IGRA IZMEĐU KOMADA

INTERNET PROTOKOL ŠVEDSKA DRŽAVE KOJIMA VLADAJU EMIRI AMPER

GRČKO OSTRVO U KIKLADIMA

Vodite računa o rečima, jer zbog njih možete doći u neugodnu situaciju. Stara izreka kaže: “Ćutanje je zlato”. Pa kad je tako, ako ne možete da ćutite, bar izbrojte u sebi do deset. Mogući su napadi glavobolje ili problemi sa grlom.

RAK

13. I 8.

SLOVO RUSKI PISAC, MAKSIM

POVIŠEN TON "E” MJESTO U SRBIJI

Plaši vas saznanje da se nalazite pred značajnim promjenama. Strah od promjena i neizvjesnosti je normalna ljudska pojava. Inspiraciju nalazite u kreativnom radu.

Sklonost ka hroničnim bolestima, reumatske tegobe, problemi sa kožom.

UNUTRA POLUPROZIRNA TKANINA

PIRINAČ ORUŽANI SUKOBI

LAV

KOJI IMA JEDAN ROG

Ne sijate u glamuru kao obično.

Izluđuje vas malaksalost i tromost organizma. Ali, šta da se radi? Kolo sreće se okreće. Nižete poslovne uspjehe i brojite pare. Mogući su zdravstveni problemi u vezi sa organima za varenje.

FRANCUSKO MUŠKO IME PRVO SLOVO ABECEDE

Zahvaljujući mudrim potezima započinjete nov životni ciklus, stavljajući tačku na sve kikseve iz prethodnog perioda. Donosite izuzetno važnu odluku. Stičete dodatno obrazovanje, koje vam koristi u daljoj karijeri. Nova veza je na pomolu.

blizanci

RJEČNA OSTRVA ZASIĆENOST

INICIJALI PJESNIKA DUČIĆA

horoskop

POMOĆNI OFICIRI (LAT.)

MEDICINSKO POMAGALO

BILJKA IZ PORODICE ŠTITARKI

AUTOR: BANE

JEDAN VOKAL

LISTOPADNI GRM

RJEŠENJE LAKŠE: ISTOIMENI, K, MARK ŠAGAL, R, INATAN, GIPS, TAVANSKO, AT, ANANTA, VODA, TARTAR SOS, S, O, S, TD, RAST, RATNI AVIONI, RVI, OTOKA, HE, OV, ORALA, TITEL, SJATI, KARAT.

Moć uvjerenja – vaš put ka uspjehu (1) Uvjerenja nijesu neka posebna kategorija ideja čija bi istinitost bila iznad istinitosti naših običnih, svakodnevnih, ovozemaljskih misli. Uvjerenja nijesu nužno “istinita”.

Na primjer, nekada je vladalo opšte uvjerenje da je planeta Zemlja – ravna ploča. Uvjerenja nijesu ništa više od specifičnih neuronskih obrazaca u mozgu, misli koje su se toliko ukorijenile da su postale automatske. Uvjerenja ne postoje zato što su “istinita”, već zato što se prenose s generacije na generaciju. Postoje zato što ih je neko oblikovao.

Ovdje se ne radi o vašoj vjeri ili pogledu na religiju. Niko ne želi da dovodi vašu vjeru u pitanje. Riječ je o vašim uvjerenjima – vašim navikama misli, vašim mišljenjima i stavovima o svijetu oko vas, a naročito o vašim uvjerenjima o sebi, o svom životu i sopstvenim sposobnostima.

Prije nego što napunite 15 godina, u prosjeku ste već 100.000 puta čuli riječi NE, NE MOŽEŠ. Riječi, DA, TI MOŽEŠ čuli ste u istom periodu svega oko 5.000 puta. To je 20 riječi NE na jednu riječ DA. Na taj način se stvara snažno, ali ne nužno istinito uvjerenje JA NE MOGU. Većina ljudi posmatra svoje ciljeve u obliku nada ili želja.

“Nadam se da ću biti odličan na kraju školske godine …”, “Želeo bih da zaradim million dolara…”. A na svjesnom ili podsvjesnom nivou

ostatak te nedovršene misli, što obično slijedi nakon tri tačke, glasi ovako: “… ali kladim se da to ne mogu”.

Najveća prepreka postavljena pred ciljevima većine ljudi nema nikakve veze sa spoljašnjim uticajima i uslovima okoline. Najveća prepreka je što ljudi ne vjeruju da će im se ciljevi ostvariti ili vjeruju da se postavljeni ciljevi uopšte ne mogu ostvariti. Ako ne vjerujete da se nešto može ostvariti, gotovo je sigurno da se to neće ni ostvariti.

Jednostavno, ne možete ostvariti cilj koji je po vašem uvjerenju nemoguć, jer to uvjerenje postoji u dijelu vašeg mozga koji je vrhovni zapovjednik svih zbivanja, iako toga najčešće nijesmo svjesni.

(Nastavak u sljedećem broju) NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Neki matematičar je na pašnjaku izbrojao 70 krava. Koji dio od cijelog stada čine ove krave, upitao je pastira. Ja sam na pašu istjerao dvije trećine od trećine stada, odgovorio je pastir. Koliko krava ima u stadu?

NAGRADA Seminar: Savršeno pamćenje i koncentracija, za jednu osobu, poklon Edukativnog centra Finesa

Tekst priredio: Bwranislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com - Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1A. Navedite: Ime i prezime, adresu, broj telefona, imejl adresu.

Spisak nagrađenih za 24. mozgalicu Darko Radonjić (Podgorica) i Saša Krivaćević (Tivat).

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Pas će dostići zeca za 15 minuta.

DJEVICA

Preosjetljivi ste i tužni. Zašto? Možda predosjećate rasplet događaja koji vam ne ide u prilog. Tu ste na svom terenu i povlačite ispravne poteze. Neki poslovi, koji su bili u zaostatku sa lakoćom će se realizovati.

da li ste znali

TEŽA Teža

PRIJE SVEGA

- Da australijski gušter nazvan “planinski đavo” može da pojede od 1000 do 1500 mrava?

- Da kornjača jede meso?

- Da je guska prva ptica pripitomljena od strane čovjeka?

- Da su neki dinosaurusi bili mali kao kokoške?

- Da ako su žabi usta otvorena predugo - ugušiće se?

VAGA Potreban vam je predah, kako biste se odmorili, oporavili i energetski ojačali. Odlazak u prirodu je prava stvar. Napokon ste našli način da ostvarite siguran izvor prihoda. Ženski pripadnici znaka moraju se čuvati neželjene trudnoće.

Škorpija Najzad nađoste ono što vam je bilo neophodno - duševni mir. Saradnja sa inostranstvom ili odlazak na put zaista su neophodni, jer jedino tako možete ostvariti povjerene vam zadatke. Pakujete kofere.

Brak je na pomolu.

STRIJELAC Završavate započete poslove i stavljate tačku. Okolina će vas obradovati podrškom, i nagradom za trud. Nervoza je prateća pojava sa kojom duže vrijeme funkcionišete. Iako na prvi pogled nemate razloga za nervozu, to je jače od vas.

JARAC U fazi ste ekspanzije na svim poljima. Jedino strah od gubitka može pokvariti dobro raspoloženje. Nerviraju vas kolege, nemar i aljkavost saradnika. Hormoni su na udaru.

Oni mogu da vam zadaju muke. Na nov način pristupate ljubavi.

VODOLIJA Ovih dana se ponašate u svom stilu. Dopada vam se nešto što druge čini ravnodušnim. Ekscentrično ponašanje i želja za slobodnom akcijom su u redu. Nekonvencionalni ste i originalni. Inertni ste, skloni da više pričate nego što radite.

RIBE Od nastupajućih događaja previše očekujete. Dosljedni ste samom sebi, pa mašti dajete na volju. Mnoge Ribe razmišljaju o bolovanju, jer ni izdaleka nisu zadovoljne poslom kojim se bave. To ne važi za Ribe koje su zdravstveni radnici.

- Da su iguane, koale i komodo zmajevi vrste koje imaju po dva penisa?

- Da zečevi mogu da umru od srčanog udara?

- Da noću možemo vidjeti oko 6.000 zvijezda bez teleskopa?

- U Vašingtonu ima više telefona nego stanovnika?

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17.3. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija:Nikita/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:40 Serija: Vampirski dnevnici/r 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Film: Moć/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:25 Serija: Vampirski dnevnici 21:10 Serija: Šešir Profesora Koste Vujića 22:00 Film: Teška kiša 23:45 Film: Afera Tomas Kraun 01:40 Serija: Dva i po muškarca/r 02:45 Serija: Tri Hil/r

PRVA Afera Tomas Kraun 23.45

08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.05 Strani dok. program: Zbogom drugovi 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 18.00 Serija:Bordžije/r 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti 00.30 Film

RTCG 1 Pazarni dan 21.00

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 14:30 16:30 18:00 18:30 20:00 21:00 23:30 01:15 01:30 03:00

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzicki magazin City Domaći film: Poslednji krug u Monci Serija: Mala nevjesta/r Info Monte Magazin in Kursadžije Zvijezde granda Film: Namještaljka City Film: Proljeće u Bosni Film: Namještaljka/r

PINK Film: Namještaljka 23.30

07:00 08:00 08:45 09:30 10:15 11:25 12:00 12:07 13:40 14:00 14:07 14:10 15:35 16:30 16:40 16:45 17:45 18:30 19:10 19:55 21:25 22:00 22:30 22:45 23:40

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Serija:Krv nije voda Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Film:U ime naroda Vijesti u 12 Film:U ime naroda Moja polisa Vijesti u 2 Serija:Kuhar i pol Iz mog ugla/r Serija: Žene sa Dedinja/r Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija: Na putu za Montevideo/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Šerlok Serija:SFRJ za početnike Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija:Dekster Serija: Gvozdeni put 1.dio

VIJESTI Serija: Šerlok 19.55

Sport

46 Informativa

06:30 07:00 11:00 11.30 12:30 14:00 15:00 17:00 18:00 18:30 18:45 21:00 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30 01:00

VOA Crtani filmovi Bet + Svet na dlanu Živa istina Bez uputa Film: Misticne rijeke 2 Dokumentarni program Forum Akcija Film: Ljepša strana bijesa Serija: S vjetrom u leđa Forum Showroom Chik Peek Serija: S vjetrom u leđa Urbanizam Forum

ATLAS Showroom 22.30

TV PREPORUKA Teška kiša Prva 22.00

10.00 11.20 12.45 13.30 14.00 14.30 16.00 16.30

Nezaustavljiva kiša podiže nivo vode i gradiću Hantingburgu u Indijani prijeti poplava. Stanovništvo je evakuisano i jedino mali policijski odred na čelu sa šerifom ostaje u gradu, kako bi spriječili moguće pljačke.

Ipak, ne evakuišu se samo ljudi, nego i novac iz banaka, pri čemu je policajcima, mladom Tomu i njegovom ujaku Čarliju, zapao zadatak da oklopnim kamionom na sigurno prenesu tri miliona dolara.

17.00 18.35 18.55 20.45 21.30 22.30 22.30 23.00 00.30

Vaterpolo: Jadran – Budva/r Robin Hud/r Sav taj sport/r Stil/r Mikrofonija/r Film Dok. program: Nafijina vremena/r Program za djecu: Gorki slatkiši Film Top mobil Košarka (ž),finale KUP-a CG Vikend serija:Igra Nafijina vremena/r Sportski program Sportska subota Film Vikend serija:Igra/r

RTCG 2 Košarka (ž),finale KUP-a CG 18.55

09:05 Texas Holdem Poker 09:55 Dogodilo se 10:00 Mini fudbal - Prva liga/r 11:00 Info Tip/r 12:15 Trijaža/r 13:30 Jakanje 15:00 Toto Vijesti 15:30 Na domaćem terenu 18:00 Toto Vijesti 18:45 Texas Holdem Poker 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 22:00 Grad koji volim 23:15 Gušteranje/r

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Farma 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

07:45 09:15 10:00 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Pet Show 10.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:00 Gastronomad 14:15 Ekskluzivno: U potrazi za Pikasom 15:00 Vesti 15:10 TV lica: Branka Katić 16:00 Vesti 16:03 Bolji život tv serija 16:50 Buđenje kanadski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bolji život tv serija 20:50 Otkačeni profesor 2: Porodica Klamp američki film 22:45 Vesti 22:50 Milenijum: Kula od karata švedsko-danski film 01:15 Mira Adanja Polak i Vi RTS 2 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Kukuriku šou 08:50 Ritam džungle animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 15:30 Ostrvo orangutana obrazovna serija

15:51 Život sa medvedima obrazovna serija 16:15 Klizanje-SP: Muškarci, slobodno, snimak 18:15 Medalje zauvek 18:55 Rukomet-PS: Vrbas-Partizan, prenos 20:30 Svet sporta 21:20 Klizanje SP: Plesni parovi, slobodno, prenos 23:30 Potrošački savetnik HRT 1 08:15 Film:Posljednji izazov film 09:46 Tata mata: Devet, epizoda 2. dokumentarna serija ® 10:16 HAK - Promet info 10:19 Kućni ljubimci 11:04 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi popularna znanost 13:51 Prizma multinacionalni magazin 15:05 Reporteri: Milost, milost! 16:04 Bjelokost dokumentarni film ® 17:13 Kulturna baština: Kneževi krčki obrazovanje ® 17:29 Korizmena sjećanja emisija pučke i predajne kulture ® 18:04 Lijepom našom: Prelog, epizoda 2. 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 20:15 Do posljednjeg zbora, epizoda 1. 21:55 Dnevnik 3 22:15 Vijesti iz kulture 22:26 Vrijeme sutra 22:28 HAK - Promet info 00:19 EDISON igrani film ®

Dok. program /r.

Crtani filmovi Pet Show Lili Pez Životinjske lakrdije-insekti Koncert /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Naša zemlja Ponoćni Info

DANAS U GRADU HRT 2 08:03 Danica i lisica turistica 08:08 Tonko, Zvonko i prijatelji: Elvira crtani film 08:13 Brlog: Obrana obrazovanje 08:20 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 08:55 Lenzerheide: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž) prijenos 1. vožnje 09:55 Lenzerheide: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) prijenos 1. vožnje 11:10 Sportska popuna 11:25 Lenzerheide: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž) prijenos 2. vožnje 12:10 Sportska popuna 12:25 Lenzerheide: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) prijenos 2. vožnje 13:15 Glazba, glazba... ® američki film 15:30 Tajne ljudskog uma, . ® 16:20 Pozitivno ® 16:52 Vanna - 20 godina zajedno, snimka koncerta (1.dio) 17:55 Rukomet, A Liga: Nexe - Izviđač prijenos 19:56 Večeras + najava 20:00 Crvena kapela 21:30 Koža u kojoj živim španjolski film 23:27 Dr. House.(® HBO 07:35 Tajni život kućnih pomoćnica 10:00 Svijet prema garpu 13:30 Razmišljaj kao muškarac 15:30 Ljubav i Druge nemoguće potrage 17:15 Adele live at the royal albert hall film 18:15 Zaraza 20:05 Mir, ljubav i nesporazum 21:35 Moj susjed je vampir 23:20

Sveti ratnik 00:45 Cijena istine 02:40 Columbus circle 04:00 Mir, ljubav i nesporazum SPORT KLUB 13:00 NBA Weekly 13:45 Premier League: Everton - Manchester City DIREKTNO 16:00 Premier League: Southampton - Liverpool (DIREKTNO) 18:00 Spanski rukomet: Granollers Valladolid19:40 NBA Live 20:00 ATP Masters Indian Wells 1/2 Finale 23:30 Pregled Euroleague 00:00 F1 Australia Kvalifikacije 01:30 NBA Action 02:00 NBA Live 02:15 Spanska liga: Real Madrid - Mallorca ARENA SPORT 12:30 Auto-moto: Motosport Mundial: Magazin 13:00 BOKS: KOTV - Magazin 13:30 uživo Odbojka Cev liga sampiona: Polufinale 2 Bre Banca Lannutti Cuneo - Zaksa 15:30 Fudbal: Liga šampiona: Magazin 16:00 Fudbal Liga sampiona: Bayern - Arsenal 18:00 Fudbal: copa libertodores: Highlights 18:30 Dnevne vesti greats : Carl Lewis 19:00 uživo Košarka : Crvena Zvezda - Buducnost 21:00 Rukomet: ehf liga sampiona: Larvik - Buducnost 22:30 Košarka ABA LIGA: MZT Skopje - Partizan 00:30 Mundial: Magazin

CINEPLEXX

Let 19:00; 21:20; Vrati mi ime 15:10; 17:20; 20:20; 22:30; Master 22:20; Kako sreća hoće 22:50; Francesca da Rimini 17:00 Kruds 11:00; 12:00; 12:50; 14:00; 14:50; 16:00; 16:40; 18:00; 19:30; Falsifikator 21:00; Mama 20:40; 22:40; OZ-Veliki i moćni 12:40; 15:20; 17:50; Linkoln 21:40; Hičkok 18:40; U dobru i u zlu 16:20; 20:00; Semijeva velika avantura 2 3D 13:00; Haos u u kući, matorci dolaze 11:40; 14:20; Zvončica 3D 12:20; 14:30; CNP

Gostovanje - Margaret Atvud: Penelopijada 20.00 KIC Budo Tomović Uspavana ljepotica 20.00

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17.3. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 12:05 Serija: Vampirski dnevnici/r 14:45 Talk show -Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:20 Film: Teška kiša/r 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Šešir profesora Koste Vujuća/r 20:10 Serija: Drug Crni u NOB-u/r 21:00 Serija:Drug Crni u NOB-u 21:50 Film:Odmazda na mafijaški način 23:20 Exkluziv The Best Of/r 23:50 Film:Sledeća tri dana 02:00 Exploziv The Best Of/r 02:30 Serija:Tri Hil/r

PRVA Drug Crni u NOB-u 21.00

08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Profil/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan/r 15.30 Dnevnik 1 15.50 Obrazovna emisija 16.30 Dok. emisija/r 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Serija/r 19.00 Crtani film : Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija :Bordžije 22.00 Dnevnik 3 22.30 Crnogorska književnost 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Serija : Bordžije 21.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Film: Avanture pinokija 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:40 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Serija: Zvezdara 21:00 Film:Plijen 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Sve je pod kontrolom 03:00 Film: Ivica ljubavi 05:00 Film:Plen/r

PINK Nedeljno popodne 16.00

47

TV PROGRAM

07:00 07:50 08:40 10:25 11:10 11:55 12:00 12:07 13:35 14:00 14:07 14:25 14:25 15:15 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:00 22:30 22:45 23:30 00:55

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: Majstor Meni Dizni serija: 101 dalmatinac Krv nije voda crtana serija Serija: Larin izbor/r Serija: Kuhar i pol Vijesti u 12 Serija: Šerlok/r Serija: SFRJ za početnike/r Vijesti u 2 SFRJ za početnike/r Serija: Kuhar i pol Bez granica/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r Vijesti u pola 5 Serija: Kuhar i pol Serija: Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Počivali u miru/r Serija: Žene sa Dedinja Sport vikend Vijesti Serija: Istražitelji iz Majamija Serija: Oružje 2.dio Serija: Dekster/r

VIJESTI Showbizz magazin 17.30

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija +Verbalisti 11.30 Svijet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 14:00 1 na 1 15:30 Film: Ljepša strana bijesa 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Glasnici 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS Urbanizam 12.30

TV PREPORUKA Sljedeća tri dana, Prva 23.50

08.00 10.25 11.30 12.00 12.30 14.00 16.05 16.35

Život Džona Brenana i njegove žene Lare djeluje skoro savršeno, sve dok nju ne uhapse zbog ubistva koje nije počinila. Poslije tri godine robije, Džon se bori da održi porodicu na okupu.

Podiže njihovog sina i predaje na koledžu, istovremeno tražeći način da dokaže da je ona nevina. Pošto sud odbije njenu posljednju žalbu, Lara postaje suicidalna i Džon uviđa da postoji samo jedno rješenje: Da organizuje bijeg svoje žene iz zatvora.

17.05 19.05 19.30 20.05 20.30 22.00 23.00 23.30 00.00

Crtani film: Štrumfovi/r Cirkus Sportska subota/r Magazin Lige šampiona Košarka (ž): finale KUP-a Crne Gore/r Serija:Izlog strasti Dok. program/r Program za djecu – Mali veliki:Fatan Film Crtani film: Sali Bolivud Dnevnik 2 Vikend serija:Igra Vikend film Serija: Hitna pomoć Reportaža Magazin Lige šampiona/r Svoja i šik, magazin za žene/r

RTCG 2 Vikend serija:Igra 20.05

09:45 11:00 11:20 11:25 11:55 12:00 12:15 15:00 15:45 16:50 18:00 19:00 20:30 21:00 22:00 23:15

Dobitnici/r Ekstremno Loto izvještaji Top 10 Dogodilo se...

Toto vijesti Konzilijum/r Toto vijesti Žestoko Dobitnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Nindža ratnici Toto vijesti Grad koji volim Gušteranje/r

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija: Tajne avanture Žil Verna Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne avanture Žila Verna 20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:20 Kukuriku šou 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Na putu za Montevideo tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:35 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Čekrk tv film 21:00 Ja imam talenat - specijal 22:00 360 engleski film 23:55 Dnevnik RTS 2 09:00 Sirene animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Putovanje sa Terijem animirana serija 09:45 Zanimanje - dete 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 TRAG U PROSTORU 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Magazin Srbije na vezi serija 14:40 Srbi u Holivudu: Karl Malden 15:25 Klizanje-SP: Žene, slobodno, snimak 16:55 Košarka-ABA liga: Crvena zvezda-Budućnost, prenos 17:40

Stop sport 18:55 Klizanje-SP: Gala egzibicije, prenos 21:30 Magazin Lige šampiona 22:05 Jelen top 10 23:15 Provetravanje 23:45 Vikend Evronet 00:10 Klizanje SP: Žene, slobodno ® HRT 1 08:00 Zlatna kinoteka: rim, otvoreni grad talijanski film ® 09:40 HAK - Promet info 09:45 ni DA ni NE: Kriteriji upisa u srednje škole obrazovanje 10:35 Vijesti iz kulture ® 10:45 Biblija religijske emisije 10:55 Vrbovec: Misa prijenos 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Divlji u srcu 5, epizoda 1. serija 16:30 Vrtlarica ® 17:00 TV kalendar ® 17:12 HAK - Promet info 17:15 Igrani film (12) film 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7! kviz 21:10 Odmori se, zaslužio si 5, epizoda 6. humoristična serija 21:45 Damin gambit: Ivana Šojat Kuči talk show 22:35 Dnevnik 3 22:55 Vijesti iz kulture 23:03 SPORT 23:06 Vrijeme sutra 23:08 HAK - Promet info 23:10

09:10 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:05 15:30 16:00 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30 21:00 22:45 00:00

Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Životinjske lakrdije-insekti Lili Pez/r.

Film Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Tean eye Muzički program Životinjske lakrdije-insekti /r.

Muzički program Crtani filmovi /r.

Planet Croatia Film Koncert Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU Počivali u miru, epizoda 11. (12) serija ® 23:55 Putem europskih fondova ® 00:15 Strani igrani film film ® HRT 2 10:55 Sportska popuna 11:25 Lenzerheide: Svjetski skijaški kup - slalom (M) prijenos 2. vožnje 12:25 Lenzerheide: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž) prijenos 2. vožnje 13:25 Glazba, glazba...

13:50 Do posljednjeg zbora, epizoda 1. ® 15:25 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 16:00 Olimp emisija o sportu 16:55 Košarka, ABA liga: Cedevita - Cibona prijenos 18:40 Jelovnici izgubljenog vremena: Gastronomske tradicije 19:05 Magazin LP 19:30 Kriške sira 5, epizoda 1. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 Zvjezdani ratovi 5: Carstvo uzvraća udarac američki film 22:05 Bring me the head of alfredo garcia film 23:55 In Music Festival - Jarun: Archie Bronson Outfit, snimka koncerta 00:55 Dr. House 8, epizoda 23. (12) serija 01:37 Ludi od ljubavi 2, epizoda 25. Serija HBO 11:10 Odgoj za početnike 3 11:35 Legenda o pijanistu 15:15 Štrumfovi 17:00 Hollywood: Na snimanju 10, epizoda 11. serija 17:30 Nemoguća misija: proto-

kol duh film 19:40 Odgoj za početnike 3, epizoda 7. Candy Wars 20:05 Mlađa punoljetnica 21:40 Grmeći žbunj23:05 Spartak: Rat prokletih, Men of honor 00:00 Janošik: istinita priča 02:20 Monstrumi čupavci 3 SPORT KLUB 09:30 Pregled Euroleague 10:10 Sportski Vremeplov 10:30 Ruska liga: CSKA - Krasnodar 12:20 NBA Live 12:30 F1 Australia Trka 14:30 Premier League: Sunderland - Norwich 16:30 Premier League, golovi 17:00 Premier League: Chelsea - West Ham 20:00 WTA Indian Wells Finale 22:00 ATP Masters Indian Wells Finale 00:00 NBA: LA Clippers New York 02:00 Premier League: Tottenham - Fulham ARENA SPORT 09:00 Košarka Italijanska liga: Bologna - Juventus 11:00 Fudbal: francuska liga: Lille - Evian 13:00 uživo Fudbal Jelen super liga: Radnicki Nis - Crvena zvezda 15:00 uživo Fudbal italijanska liga: Fiorentina - Genoa 17:00 Auto-moto: Mundial: Magazin 17:30 Fudbal: copa libertodores: Highlights 18:00 uživo Fudbal Jelen super LIGA: Partizan - OFK Beograd 20:00 Fudbal - liga evrope: Highlights

CINEPLEXX

Let 19:00; 21:20; Vrati mi ime 15:10; 17:20; 20:20; 22:30; Master 22:20; Kako sreća hoće 22:50; Kruds 11:00; 12:00; 12:50; 14:00; 14:50; 16:00; 16:40; 18:00; 19:30; Falsifikator 21:00; Mama 20:40; 22:40; OZ-Veliki i moćni 12:40; 15:20; 17:50; Linkoln 21:40; Krugovi 18:50; Hičkok 18:40; U dobru i u zlu 16:20; 20:00; Dobar dan da se umre muški 16:50; Semijeva velika avantura 2 3D 13:00; Haos u kući, matorci dolaze 11:40; 14:20; Zvončica 3D 12:20; 14:30;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

MALI OGLASI

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: Izdajem trosoban polunamješten stan Izdajem jednosoban namješten stan 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ usa uračunatim PDV-om.

Nakon što steu poslali oglas, Donjoj Gorici - Podgorica.

Novograd(47m2) Tološkoj šumi, izraelska zgraKUĆE/STANOVI Ulica Slobode 60/II Pogodan i za studente UDG-u. je da, neuseljavan.

Tel.067/358-283 dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifranja.

Vašeg malog oglasa na i jedino ova šifra osnova za 20194 IZDAVANJE Povoljno. Tel.067-672-569 reklamacije. - Zagorič 59m2 / I 57.000e dvos. nov -S.A. “ČELEBIĆ” 19923 27m2 200e NAMJ. 020-230-057 - Delta “Čelebić” 52m2/V 65.000e K namještenu garsonje2. Mali oglasi posl-aBlok ti dVIo 41m2/ 16h,vis.priz. biće 38.000e objavljen-P.M. i u ALBONA sjutra42m2/III šnje330e mb roju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana Izdajem NAMJ. Kupujem jednosoban stan.

Izdajem kompletno namješten stan 58 ru u Zagoriču kod škole. Povoljno!

020-230-225 -NJEGOŠEVA 50m2/III NAMJ. 250e pravo da izvrši oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

- D. bolnica 38m2/III 40.000e, korekturu nov Tel.069/229-766 3. Redakcija zadržava m2, zgrada Alpe bar, Bulevar Svetog Tel.067/629-216 -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e 20151 20215 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa28.900e zakonom i uređivačkom politikom,069-060-961 neprimjerenog sadržaja neće 80. bitiTel.067/600-242 objavljeni!

- Zabjelo, 34m2 / I, Petra Cetinjskog -I.CRNOJEVIĆA, 56M2 / II, 300E NAMJ. 19927 Zabjelo 41m2/III 41.000e 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

-GORICA “C”, 45M2 / I,i 300E NAMJ. 069-051-360 “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e P 35M2 / II 250E, NAMJ. stanove: i 6. Prilikom slanja- Vaših oglasa molimo vas-P.M.KOD da neHRAMA koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đIzdajem jer vaš oglas garsonjera neće biti 25m2 primljen.

UmjestoP navedenih - “Gintaš” 75m2, VII/XV, 58.500e -CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E jednosoban 58m2 i 46m2 Preko Mo067-657-258 Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj. Četvoročlana porodica traži kuću - T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e

AS NEKRETNINE

46m2 - 23.000 eura. Tel.067/207-388

19934

asnekretnine@t-com.me

rače, trosoban 100m2 kod Gintaša.

Tel.068/723-177

www.asnekretninepg.com

19932

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

namještenu garsonjeru kod Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjemIzdajem putem SMS poruka možete nam Gintaša. Tel.067/460-650 pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel:klimatizo+382 77 300SOBE 104 Izdajem nenamješten, 19989

20055

Prodajem trosoban stan, Oktobarske revolucije, Blok 7, ili mijenjam za dva manja. Tel.069/505-019

van stan, u prizemnom dijelu kuće, novogradnja, 50m2 + 20 terasa.

Kod Dak petrol pumpe na Zabjelu. 150 eura. Tel.068/722-826, 020/641-875

Prodajem namješten stan 42m2, na prvom spratu, kod Vezirovog mosta, istočna strana, 48.500 eura.

Tel.067/241-753

Izdajem namješten jednosoban stan u strogom centru Podgorice.

Tel.067/224-668

Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade.

Tel.069/305-363, 067/202-220

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! 20064

20046

20060

20071

Izdajem prazan jednosoban satan i praznu garsonjeru u zgradi. Zagorič, novogradnja, klima, parking.

Tel.067/439-702

Hitno prodajem nov dvosoban stan 75m2, useljiv, preko puta Delte, zgrada Univerzitetskog centra - 75.000e.

Tel.067/273-630

20117

20072

Hitno prodajem nov, useljiv jednosoban stan 52m2, nova zgrada Cijevne komerc, preko puta Panonke, treći sprat, uknjižen-950e/m2. Tel.067/273-630

RENT-APARTMAN

20073

od 22 do 40€.

Na dobrim lokacijama.

Wireless, extra TV, parking. Mail:

Vezirov most uz brdo Goricu prodajem namješten stan 42m na prvom spratu, istočna orijentacija. Cijena 48.500.

Tel.067/915-6823 20134

info@rentapartment-montenegro.com

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

068 269 234

20141

Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298

20222

I

20170

20174

Prodajem stan 75m2, 4. sprat, Oktobarske revolucije 97. Zgrada EI Niša, 950 eura m2. Renoviran. Vlasništvo 1/1. Tel.069/907-245 20180

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140 m2, plus pomocni objekat 50 m2, na placu od 500 m2. Moguća kompenzacija za manji stan uz doplatu. Cijena 85.000. Tel.067/311-600 20192

Budva. Prodajem dvoiposoban namješten stan 69m2 sa garažom 26m2.

Odmah useljiv. Tel.069/694-330 20197

Kuća na prodaju, 280m2 sa dva trosobna i jednim jednosobnim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ul.rasvjeta, ograđeno. 1/1 sigurna od poplava. Tel.063/239-981 i 067/239923 20203

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 20209

Ulcinj, prodajem ili mijenjam za odgovarajući u Podgorici, može i za veći uz moju doplatu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi.

Tel.067/406-593 20217

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 20120

Izdajem stan, namješten, jednosoban.

Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 20145

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 20139

Izdajem jednosoban stan (42 m2) u Moskovskoj ulici, novogradnja, ulaz do Albone. Stan je potpuno opremljen, na trećem je spratu.

Tel.067/922-7716 19918

Kotor, Dobrota - izdajem stan,prvi sprat, zaseban ulaz iz dvorišta. Pogodan za poslovni prostor, kancelariju.

Tel.063/204-406 19920

Izdajem nenamješten jednosoban stan. Zabjelo, Ulica kralja Nikole 296.

Tel.067/517-154

20123

PLACEVI

Prodajem plac-livadu površine 5.443m2 kod ZIKS-a - Spuž, 9km od Podgorice, 100m od puta Podgorica-Danilovgrad. Može i u placevima.

Tel.020/623-213, 068/011-190 19903

Prodajem 2.000 m2 zemlje - Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051, 069/509-584 19939

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/860-381 20045

Izdaje se jednosoban stan, novogradnja, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka i pumpe, 3. sprat, klimatizovan.

Stari aerodrom, Podgorica. Prazan, polunamješten ili namješten, po potrebi, odnosno dogovoru na duži rok.

Tel.069/027-105

Prodajem plac u Podgorici. 165m2 Tološi. 6.500. Tel.068/378-566

Izdajem nov jednosoban nenamješten stan u stambenoj zgradi na 2. spratu iza Ljubovića. Tel.067/552-536

Cetinje, naselje Gruda - prodajem urbanizovane placeve različitih kvadratura.

Put, voda, struja. Tel.069/911-611

Izdajem nenamješten komforan jednosoban stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, 2 terase, interfon, klima, parking. Tel.067/439-702

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

20057

Igalo, kod Volija, prodaje se 4.000m2 građevinskog zemljišta.

Tel.067/383-319 20063

20182

Prodajem ili izdajem nov jednosoban klimatizovan stan sa ugrađenim kuhinjskim elementima visoki suteren u Zagoriču preko puta MUP-a.

Tel.068/877-879;

20146

Prodajem stan u Podgorici pent haus 193m2. Ekstra urađen. Cijena 950 eura. Tel.067/287-308

20143

20186

20187

20116

20142

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti .

Ukupne povrsine 76m2, II nivoa (40m2 prizemlje + 36 m2 suturen) Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna.

Kontakt telefon za sve informacije +38267279496

19922

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

MALI OGLASI Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767

20150

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250 20175

Bigova, 2 placa po 420 m2 blizu mora.

Je ino. Tel.068/713-288 20210

Prodajem plac-imanje, 5.000m2, 13-ti km starog puta PG-DG. Idealan za sve namjene-asfalt, voda, struja-obavezno pogledati. Tel.069/091-668 20220

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor 15m2 u Podgorici, zgrada Čelebić, Ulica Veliše Mugoše. Tel.067/877-739 20190

Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, blizu centra grada.

Tel.068/317-852 i 069/042-227 20206

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 20214

I Izdajem poslovni prostor od 475m2 u centru Podgorice, ispod stadiona Budućnosti, bivši XO. Tel.069/510-610 19915

Izdajem skladište robe - Cijevna, 180+120m2. Povoljno i bezbjedno.

Tel.069/020-269, 069/010-202 19924

Izdajem kancelarijski poslovni prostor površine 14m2 (prizemlje) iza Srednje tehničke škole - Podgorica. Ulica Vasa Raičkovića br. 36. Tel.069/690-244 19985

Izdajem poslovni prostor 11m2 u centru Žabljaka. Povoljno. Tel.069/436580, 067/320-067 20130

www.PG-GARAGE.me

-Nissan navara pick-up 2010.god. 4x4 2,5dCi 170ks, 6-brzina, klima, ESP, ABS, Bluetooth, 16.800€ -Opel Insignia 2.0 CDTi 2010.god. 110ks, 6-brzina, metalik siva boja, 13.500€ -Mercedes E220 cdi 11.2009.god, 170ks, navi, bi-xenon, led, p.senzori 23.500€ -Opel meriva Cosmo 1,7 cdti 101ks 2004 dig.klima, al.felme 4.350€ -Renault grand senic 1,9dci 7-sjedišta al.felme dig.klima, 5.900€ -Kia Ceed 2.0 crdi sporti wagon 2008.god, 140ks, 6-brzina, dig.klima 7.400€ -Opel astra karavan 2007.god, 110ks, crvena boja, klima, esp,tempomat 6.100€ UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

RENT-A-CAR

VOZILA/AUTO DJELOVI

Povoljno prodajem

Prodajem reno senic 2002, BMW 530 1999. i golf 3 kabrio 1996. godište. Povoljno. Tel.067/678-760 19999

Prodajem auto pasat 92.godište, turbo dizel 1.9, ima servo volan, centralno ABS i alarm. Ekstra stanje, 1.350 eura.

Tel.069/150-903 20047

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 20137

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

20138

MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

20218

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

20171

Vršimo rušenje i rezanje ploča, stepeništa, zidova, betonskih greda, keramike. Može sa našim odvozom šuta.

Tel.069/813-462, 069/244-444 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 20183

USLUGE

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Stop privatni detektiv obavlja praćenja, nadzor, obezbjeđenja... otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl. Profesionalno, uspješno i diskretno...

Pozovite 067/927-2006 19997

20177

069 559-555 069 997-992

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591950, 020/511-925, 067/210-340 20166

Izrada i popravka elektroinstalacija.

Tel.069/683-205

Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Cijena računovodstvenih usluga po dogovoru.

Tel.069/613-817 19998

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpere za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 20049

Anticelulit masaže 15 tretmana 100e u trajanju od 1h. Stari aerodrom.

Tel.069/857-280 20056

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, zamjena tabli, lustera, plafonjerki.

Tel.069/541-103 20059

Profesionalni šminker za svadbe, mature, proslave... Podgorica.

Tel.069/364-421 20065

19919

Sitne popravke namještaja - stolice popravljam i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica. Tel.067/571-166

067 24 99 11

19925

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886 20140 Prodajem micubiši pajero V6 92, odličan, neregistrovan, 3.500. Kratki. Nove gume, odlično očuvan.

Tel.069/907-245

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Kupujem auto do 10.000 eura. U zamjenu dajem na korišćenje trosoban stan od 100m2 i kancelarijski prostor od 100m2 u istom objektu sa parkingom na godinu dana. Tel.067/530-853

20179

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura, auta. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Tel.067/389-585 19937

Ugradnja keramike, laminata, tapeta, molerski radovi. Kompletna adaptacija kupatila. Kvalitetno i brzo.

Tel.067/580- 398 19995

Radim portrete uljanom tehnikom.

Tel.069/490-723 20069

Moleraj-gletovanje-tapeti nje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

(kreče20147

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 20167

50

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2013.

MALI OGLASI

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188

NASTAVA

20168

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade.

Vrlo povoljno i efikasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328 20169

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 20176

Ugradnja keramike, laminata, tapeta, molerski radovi. Kompletna adaptacija kupatila, kvalitetno i brzo.

Tel.067/580-398 20189

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 20193

Servis klima, ventilacija, obezbijeđeni rezervni djelovi, prodaja, ugradnja, dezinfekcija, garancija, najpovoljnije!

Tel.067/501-209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com 20196

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89e. Ugrađen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530-568 20204

Servis i održavanje klima uređaja, dezinfekcija i ugradnja, sve vrste kućnih popravki, voda, struja, Budva i okolina.

Tel.068/866-091 20212

Bečići, izdajem lokal za svadbe, rođendane, krštenja... Tel.068/010-076 20213

POSAO Potrebna frizerka m-ž sa radnim iskustvom u Žabljaku. Uslovi odlični. Hitno. Tel.069/436-580, 067/320-067 20129

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 20148

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu.

Stari aerodrom. Tel.069/412-009 20178

Tražim porodicu kao partnera za organizaciju poljoprivrednog domaćinstva 2 km od centra Bijelog Polja.

Tel.069/012-075 20205

Čuvala bih stariju žensku osobu 24h, stan, hrana i plata po dogovoru.

Tel.069/448-378 20208

APARATI/OPREMA Na prodaju računar sa tankim ekranom (100e) i lap topovi od 80-200e.

Otkup ispravnih i neispravnih lap topova i popravka svih vrsta računara. Moguća kompenzacija. Tel.068/439-626

POLJOPRIVREDA Prodajem rasnog priplodnog jarca alpinca dvogodca cijena 150 eura.

Tel.069/012-075 20207

19938

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri ,multi sistemi.

Servis, dezinfekcija, garancija. najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com 19988

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 20173

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri, multi sistemi.

Servis, dezinfekcija, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic.com 20195

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 20200

NAMJEŠTAJ Izrada namještaja od univera po mjeri - americki plakari, kuhinje. Podgorica.

Tel.067/518-553 20191

Prodjem hitno u H-N polovnu ugaonu garnituru, 150 e. Tel.069/048-662 20199

Palma lepeza 3 metra visine stablo, 300 eura. Tel.069/407-630 20219

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štenad bijelog vučjaka-svajcarski ovčar. Tel.067/526-015 20058

LIČNO Mladić neženja, zgodan, 40 godina, mirne naravi, volio bi da mu se javi frizerka. Živim na primorju u jednom lijepom drevnom gradu, imam svoj salon. Tel.067/681-171, 068/478-460, 032/322-026 20181

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-đicu do 50g iz PG za povremena intimna druženja. Tel.069/652-405 20221

RAZNO Prodajem neraspakovan umivaonik sa kabinetom i frižider nekorišćen.

Tel.067/238-542 19936

Kupujem stari novac, medalje, značke, razglednice, bajonete, salje, srebrne predmete itd. Tel.069/520-177 19977

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Muškarac traži damu za udobna druženja. Tel.069/635-261

Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20 e; Tablete 4kom./15 e; man-king, na biljnoj bazi 50e/10 kom. Tel.067/852-451

20202

Ozbiljan, obrazovan, 50/182/82, mladolik, tražim damu iz CG bez obaveza koja preferira zdravom načinu življenja za ozbiljnu vezu, brak. Živim u Bg, a povremeno u CG. Tel.068/763-201 20211

za

pletenje.

20067

Prodajem igračke iz kinder jaja.

Tel.069/490-723

20061

20062

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - ΄Portret starog Crnogorca΄, ulje na platnu. Tel.069/490-723 20066

KUPUJEM

Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru.

Tel.069/535-115

STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411

067/532-106

20068

Kulturan momak, 30 god, lijepog izgleda, želi da upozna usamljenu damu, mamu, razvedenu...za neobavezno druženje uz diskreciji. Tel.069/945-360 20201

Prodajem mašinu Tel.069/490-723

20133

20144

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju.

Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 20149

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 20172

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 20188

Kupujem kardansku prikolicu za kultivator 509. Tel.069/140-652 20198

Valjak za peglanje sa parom, novi tip, kratko korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435 20216

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 16. i 17. 3. 2013.

MALI OGLASI

važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 155€

-10% popusta na kupovinu u nedelju 17.03.2013.

2 408 201 04 273 3

2 408 201 04 274 0

Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama