Issuu on Google+

SRIJEDA, 23. 1. 2013. BROJ 446/ GODINA II

KEKOVIĆ ZAKAZAO OKUPLJANJE ZBOG KRIZNOG POREZA

GODINE OPET POČINJU PROTESTIMA

KOLAŠIN ● 15

Zbog crkve i opštine, doktori na ničijoj zemlji

PRAVILA NA STRANI 18

PRAMER ZA DN

Zoran Masoničić: Prvo ćemo da pregovaramo

Spremni smo da podržimo Crnu Goru ● 2

Janko Vučinić: Sindikat će imati pomoć Fronta

OPOZICIJA I NVO

MIS CRNE GORE

●9

Treći mandat Vujanovića neustavan ● 5

OPŠTINA BUDVA ŽELI KULTURNO ISTORIJSKI SPOMENIK NAZAD

LINO ČERVAR

Očekivao sam više od Crne Gore BUDUĆNOST

Plavi protiv Budevljnika AUSTRALIJAN OPEN

Đoković za finale protiv Ferera

Spremili pet miliona eura za Citadelu Nina Lajović

Najljepša Ivana Milojko ●2

ŽENA 3340

ŽIVOT

O

pština Budva spremna je da izdvoji pet miliona eura kako bi ponovo gazdovala starogradskom Citadelom, koja je prije 15 godina kao vlasništvo Jugoslovenske vojske i Opštine prodata biznismenu Branku Ćupiću, čija firma “gazduje” ovim prostorom. Ovaj kulturno istorijski

Previše kontrole tjera osobu od vas

spomenik je pod hipotekom Prve banke na ime kredita od tri miliona eura. Nakon što je kupio, Ćupić je od Citadele napravio luksuzni ugostiteljski kompleks, u okviru kojeg su bedemi, ostaci srednjevjekovne crkve Svete Marije, kapije, više platoa i zgrade nekadašnje kasarne. Strana 17.


2

Tema dana

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

FOTO: Mirko Savović

EDITORIJAL Bezgrešnici i provizije NOVAK USKOKOVIĆ urednik

E biću dosadan. Svjesno. I ove srijede baviću se potencijalnim prihodima koje bi država mogla da ostvari, a trenutno to ne čini. Ili makar ne znamo da to radi. Kažu mi upućeni ljudi u tematiku da su društva za upravljanje fondovima (isisivači novca) za ovih desetak godina naplatili više od 20 miliona eura provizija. Neko kaže i 30 miliona. To Vam je taman toliko koliko se očekuje da se prihoduje od kriznog poreza. Prema informacijama sa kojim raspolažem, to se sada ne oporezuje. Možda je i logično da na to nema poreza ili se u nekom drugom obliku naplaćuje, ali svakako se mora dobro ispitati da li, kako kažu birokrate, “ima prostora za nove prihode”. Jednostavno rečeno: ako neko naplaćuje provizije za upravljanje nekada državnom imovinom, a da pritom niko ne zna što u suštini su oni to popravili onda trebalo bi dobro razmisliti o nametu. Nije logično da se stotine hiljada godišnje slije na račune nekih ljudi (prilično mali broj) za upravljanje nečim što nije dalo nikakve rezultate. Ta društva za upravljanje i fondovi uspjeli su da pojedine firme uvedu u stečaj što nije bilo lako, posebno za pojedine koje imaju poziciju na tržištu. Isto tako, društva za upravljanje i fondovi (čast malom broju izuzetaka) nijesu uspjeli da ozdrave ili restrukturiraju neku firmu. Tako da je posao u društvima za upravljanje mogao da radi bilo ko, jer se njihov posao svodio na obračun provizija. Sumnja se da i u njihovim radnjama ima elemenata koje bi mogle da zanimaju i Tužilaštvo ili Policiju. Ništa manje nije sporna ni uloga “svete” Komisije za hartije od vrijednosti koja se sada odjednom bavim svakim nalogom na berzi, dok su u vrijeme ekspanzije dozvoljavali sve i svašta. I to “sve i svašta” blago rečeno. Regulatoru su promicale u godinama kada je skoro svako trgovao na berzi razne problematične radnje, ali i to je izgleda tako moralo. Ako ćemo još direktnije, regulator je zažmurio i na dešavanja u decembru 2009. godine, a i u ljeto 2010. godine. Kada se pročita zakon, tamo nigdje ne piše da Komisija za hartije od vrijednosti (tijelo u kojem je zaposleno i dobar dio bliskih srodnika državnih funkcionera) ima pravo da zažmuri na neke transakcije. Na kraju, kada se sagleda crnogorski finansijski sistem, najveći haos je upravo na tržištu kapitala, jer se tu ne zna ko upravlja HLT fondom (onaj koji je prikupio najveći broj vaučer poena od građana), a transformacija se obavlja preko Upravnog suda kroz tužbe i rješenja svete Komisije za hartije od vrijednosti. Sveta je nazvana jer je za sve ove godine nije imala nijednu grešku. Makar je nije javno priznala.

IZBOR ZA MIS

Ivana Milojko najljepša Kotoranka Ivana Milojko ovogodišnja je pobjednica izbora za mis Crne Gore koja će našu državu u septembru predstavljati u Indoneziji, na svjetskom takmičenju ljepote. Za prvu pratilju izabrana je Nikoleta Jovanović, dok su treće mjesto podijelile Bojana Čejović i Valentina Mićić. “Na ovaj izbor me prijavio prijatelj. Nijesam se bunila već sam rado prihvatila da učestvujem. S ponosom ću predstavljati Crnu Goru na svjetskom izboru ljepote a odgo-

vornost je moja vrlina, pa se nadam da ću na najbolji način to i uraditi. Izbor pruža mnogo dobrih stvari kao što su putovanja, poznanstva, kao i mogućnost da svoju državu promovišete u svijetu na najbolji mogući način, što ću i uraditi kroz promociju Crne Gore kao turističke destinacije. Veliku podršku imala sam od roditelja ali i prijatelja pa se nadam da ih neću iznevjeriti”, kazala je odmah po završetku izbora Ivana Milojko. Svoje oduševljenje nijesu krile ni pratilje koje su čestitale pobjednici

i fotografisale se sa njom. Za mis šarma proglašena je Dejana Kordić, dok je lenta mis fotogeničnosti pripala Biljani Drecun. Manifestacija je počela sa pola sata zakašnjenja i bila je propraćena brojnim propustima. Prilikom predstavljanja, djevojke su prošetale u modelima dizajnerki Marije Šabić i Jadranke Kavazi, ali i u kupaćim kostimima. U muzičkom dijelu manifestacije goste su zabavljali Danijel Alibabić, Bane Nedović i Jelena Đorđević. Ma.I.

ŽELJEZNIČKI PREVOZ

Gorivo godinama kradeno iz spavaćih kola u Beogradu

Meteo 07:04 16:46

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar uglavnom umjeren jugozapadni i zapadni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo do pretežno oblačno, tokom dana duži periodi suvog vremena. Ujutru i naveče, sa kišom u višim oblastima, susnježica i snijeg. Tokom noći jače padavine.

Danas

Sjutra

min oC max oC

5 6 8 7 8 2 -1 -3 0 1

10 13 14 15 14 6 4 2 8 9

SJUTRA

min oC max oC

8 10 13 12 12 3 0 -1 2 3

9 13 14 14 13 5 3 1 7 8

Pretežno oblačno sa kišom lokalno i grmljavinom, u planinskim predjelima sa susnježicom i snijegom. Povremeno se očekuju intenzivnije padavine.

Iz spavaćih kola Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽIPCG) tokom proteklih par godina kradeno je gorivo, ali su počinioci tog djela prvi put uhapšeni tek prije dva dana, saopšteno je iz te kompanije. Navodi se da je sumnja da se u posljednje dvije do tri godine krade goriva iz spavaćih kola ŽPCG koja borave u beogradskoj željezničkoj stanici dobila i policijsku potvrdu. “Naime, prije dva dana, neposredno po dolasku voza u beogradsku željezničku stanicu, uhvaćeni su na djelu počinioci koji su bili u pokušaju da otuđe gorivo iz kola Željezničkog prevoza Crne Gore. Odmah po hapšenju počinilaca u pokušaju krađe obaviješten je pratilac kola Željezničkog prevoza Crne Gore, kome je u policijskoj ispostavi za bezbjednost na željeznici Beograd vraćen plastični kanister sa oko 30 litara tečnog naftnog derivate”, navodi se u saopštenju. Primjeri krađe goriva iz spavaćih kola tokom sezone grijanja vozova zabilježeni su i u proteklim godinama, o čemu se vodi posebna evidencija u Željezničkom prevozu Crne Gore, ali tek prije dva dana su prvi put uhapšeni počinioci ovog djela. “U pitanju su krađe, u više navrata, u iznosu 120-175 litara naftnog derivata po slučaju, čime je pričinjena znatna materijalna šteta Željezničkom prevozu Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju. B.B.


Tema dana

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

3

BARBARA PRAMER PORUČILA

Austrija je veliki igrač i nastaviće da investira Predsjedica Narodnog vijeća Austrije za Dnevne novine kaže da je ekonomska saradnja te zemlje sa Crnom Gorom na vrhu prioriteta Miraš Dušević

P

olitički i privredni odnosi Crne Gore i Austrije su na zavidnom nivou i biće u fokusu i u narednom periodu, ocijenila je predsjednica austrijskog Narodnog vijeća Barbara Pramer koja boravi u zvaničnoj posjeti Podgorici. Ona za DN kaže da je Austrija spremna da nam pomogne na integracijskom putu, uz rečenicu podrške “Želimo da budemo tu i podržimo vas”.

Crna Gora se značajno promijenila posljednjih godina. Ključna stvar je otvaranje pregovora sa Evropskom unijom i to što ste se već posvetili pojedinim poglavljima. To je značajno za domaće stanovništvo, ali i za strane investitore”, poručila je Pramer. Austrija je uvijek bila zainteresovana za dobre odnose sa zemljama Zapadnog Balkana. Ni Crna Gora nije izuzetak.

“U posljednje dvije decenije prisutni smo u ovoj regiji. Iako su investicije zbog razlilčitih razloga smanjene, ipak to vidimo kao jedan od prioriteta u budućnosti. Austija je jedan od velikih igrača najvećih investitora u Crnoj Gori. U budućnosti vidim dosta oblasti u kojima možemo sarađivati, prije svega mislim na turizam, što podrazumijeva prenos zanja i vještina i jedne u drugu zemlju”. Od Crne Gore, kaže ona, kao i

od drugih partnerskih zemalja, očekuje dobar i uređen sistem pravosuđa, jer su austrijski investitori “navikli na visok nivo pravne sigurnosti”. Gošća iz Austrije za DN kaže da je Crna Gora poznata turistička destinacija, da privlači veliki broj turista iz Austrije. Ipak, upozorila je da ne treba da trošimo resurse i ne pravimo greške u planiranju, jer je to kasnije teško ispraviti. Kada je riječ o programu razmjene studenata i srednjoškolaca kroz obrazovne programe, Pramer je kazala da takva razmjena postoji, naglasivši kako određeni broj studenata iz Crne Gore studira u ovoj državi. Imala je i jednu napomenu, kako bi se saradnja u ovoj oblasti poboljšala. “Možda treba razmisliti o tome da se u budućnosti osnuju direktni programi razmjene”, poručila je naša sagovornica.

Životna sredina i energetika u fokusu Crna Gora i Austrija imaju dobre i prijateljske odnose čija je perspektiva, pored odličnih političkih i u jačanju ekonomske i investicione saradnje, ocijenjeno je tokom razgovora predsjednika Vlade Mila Đukanovića sa predsjednicom Narodnog vijeća Austrije Barbarom Pramer. Premijer Đukanović je posebno ukazao je na značaj podrške koju Austrija pruža Crnoj Gori, ali i cijelom regionu u procesu evropskih integracija, ističući da je evropska integracija Zapadnog Balkana garant stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. “U narednim mjesecima kompletiraćemo pregovaračke strukture i otvoriti nova poglavlja, nastavićemo dinamično kretanje ka Evropskoj uniji”, kazao je premijer Đukanović. U tom kontekstu je posebno iskazao interesovanje Crne Gore za unapređenjem saradnje u oblasti energetike, turizma i zaštite životne sredine, kao i u oblasti poljoprivrede i sektoru malih i srednjih preduzeća.

Otvorena demokratska radionica

Mala zemlja, puno prijatelja

Crnogorski parlament i Erste fondacija su otvorili juče Demokratsku školu za djecu u kojoj će polaznici da uče o funkcionisanju demokratskih mehanizama u praksi. Fondacija je za ovaj projekat izdvojila 290.000 eura. Predsjednik savjetodavnog borda ERSTE Fondacije Erhad Busek je prilikom posjete crnogorskoj Skupštini, rekao da je Demokratska radionica prva koja je formirana nakon one u Austriji. Kaže da će to biti probna radionica prije nego što se proširi na druge države. “Sarađujemo sa nastavnicima, učenicima, školama kako bismo što prije pokazali najmlađim da je demokratija nešto što se mora naučiti”, kazao je Busek. Upitan zašto se radionica otvorila baš u Crnoj Gori, Busek je odgovorio da taj proces nije bio težak i da su u saradnji sa crnogorskim parlamentom odlučili da ta ideja zaživi.

Šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je prilikom sastanka sa njegovom austrijskom koleginiciom kazao je da velike zemlje imaju dosta prijatelja, ali da male, nalik Crnoj Gori, imaju puno iskrenije prijatelje. U tom kontekstu, dodaje Krivokapić, Austrija je oduvijek predstavljala vrata Balkana ka EU. Prvi čovjek Skupštine podsjetio je da je u Crnu Goru najviše investicija stiglo tokom austrijskog predsjedavanja. Krivokapić je ponovio da zna šta Brisel očekuje od Crne Gore. “Za nas, najvažniji posao se odnosi na unapređenje vladavine prava. Tome smo u potpunosti posvećeni, ali možemo i moramo da uradimo više”, poručio je Krivokapić.

VEKTRA INVESTMENTS

Novo odlaganje za 1. februar Ročište za uvođenje stečaja u kompaniju Vektra investments, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) i OTP faktoringa, ponovo je odloženo za 1. februar. Punomoćnik stečajnog dužnika Ranko Grbavac saopštio je da je sporan dug kompanije, jer je predmet prešao u parnicu. On je naveo i da je račun kompanije deblokiran, tako da nema drugog osnova za uvođenje stečaja u kompaniju. Za tu tvrdnju, priložio je potvrdu Centralne banke o deblokadi računa, prenosi Mina-biznis. Advokati CKB-a Senja Radović i Filip Jovović kazali su da ostaju pri svemu navedenom sa prethodnih ročišta. Oni se protive odlaganju i smatraju da ima dovoljno razloga za uvođenje stečaja, jer kompanija ne ispunjava svoje obaveze. Sudija Privrednog suda u

Podgorici Dragan Vučević naložio je stečajnom upravniku da za naredno ročište pribavi potvrdu CBCG i naveo da je potreban određeni rok da se spisi pribave. Prema posljednjem spisku blokiranih preduzeća Centralne banke (CBCG), Vektra investments duguje 1,58 miliona eura, dok potraživanja CKB-a iznose oko 1,4 miliona eura bez kamata. Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura. Uvođenje stečaja je traženo i za kompanije Vektra Montenegro, Vektra Boka, Horajzon i Vektra aviejšn.

LIMLJANI

Trajno rješenje za pola miliona BAR - Prema riječima inžinjera Lakote, za trajnije rješenje potrebno je najprije izvršiti geomehanička ispitivanja tla i izradu projektne dokumentacije ali je, s obzirom na situaciju, izvjesnije da će se u što hitnijem roku naći privremeno rješenje kako bi se život Limljana što prije doveo u normalu. “Privremena sanacija puteva bi obuhvatala raščišćavanje, nasipanje, izradu propusta i kanalisanje atmosferskih voda, a prema procjeni, za nju je potrebno od deset do 15 hiljada eura”, rekao je Lakota. Za privremenu sanaciju klizišta Virpazar-Sutorman kod škole u Boljevićima potrebno je proširiti put sa gornje strane, izraditi propuste i kanale za odvod atmosferskih voda. Vrijednost tih radova je od pet do osam hiljada eura. Kako je za DN izjavio direktor Agencije za investicije i imovinu Vido Dabanović, ova opštinska služba je juče prikupila ponude i čeka dozvolu Direkcije javnih nabavki, kako bi po hitnom postupku, bez raspisivanja tendera, odabrala izvođača. Okončanje te procedure se očekuje danas, a početak rado-

va je moguć već u četvrtak. Prema izvještaju Komisije za procjenu štete od klizišta, u Limljanima su bili začepljeni odvodni kanali i propusti, pa je došlo do natapanja padine terena velikom količinom vode, a onda i do klizanja ogromne količine materijala u krugu od oko 100 metara. “Došlo je do totalnog uništenja puta Boljevići-Limljani u dužini od 100 metara i pomjeranje njegove trase poprečno za tri do pet metara. Ošte-

ćen je i donji put, koji vodi za željezničko stajalište Crmnica, a selo Limljani - donji kraj je potpuno odsječeno”, stoji u izvještaju Komisije. Žitelji Limljana su i danas samoinicijativno micali djelove asfalta krampama ne bi li nekako izravnali donji put do željezničke stanice Crmnica i opreznom vožnjom prešli preko opasnog terena na putu do Virpazara, ali su taj manevar izvodili samo najhrabriji. Ž.M.


Politika

4

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

RANKO KRIVOKAPIĆ

Ustavne promjene treba usvojiti konsenzusom

Kod Obame na doručak: Gvozdenović i Đukanović

Vladajuća partija vjeruje da bi mogli svi poslanici podržati izmjene najvišeg pravnog akta, ali sa tim nije saglasan DF

SAD

Milo Đukanović na molitvenom doručku

Predsjednik SAD Barak Obama pozvao je predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na tradicionalni molitveni doručak koji će biti organizovan u Vašingtonu u četvrtak 7. februara. Pored Đukanovića Obama je na molitveni doručak pozvao i ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, kao i šefa poslaničkog kluba DPS Milutina Si-

Nebojša Medojević, poslanik DF Najveća sirotinja crnogorska koju je režim doveo u bijedni položaj masovno glasa za DPS. U najbjednijim prigradskim naseljima u Podgorici, Niksiću, Beranama ubjedljivo pobjeđuje DPS. Što su ljudi siromašniji to se jeftinije kupuju. I zavisniji su od dželata. To ima samo u CG.

movića, potvrđeno je CdM-u iz DPS. Pozvani su i Aleksandar Damjanović iz SNP i Goran Danilović iz DF. Tradicija organizovanja Nacionalnog molitvenog doručka počela je u vrijeme predsjednika Dvajta Ajzenhauera 1953. Tadašnji senator Frenk Karlson iz Kanzasa je spontano pozvao Ajzenhauera u Senat na zajedničku molitvu za uspjeh njegove vlade.

LP u subotu o izborima Predsjedništvo i Savjet Liberalne partije razmatraće u subotu varijante učešća na predstojećim predsjedničkim izborima. Konačnu odluku će donijeti Glavni odbor na narednoj sjednici, saopšteno je portalu Analitika iz LP. Kako se navodi u saopštenju, raspravljaće se i o predlogu opštinskog odbora LP o načinu izlaska na vanredne lokalne izbore u Nikšiću i mogućnosti učešća na izborima u Andrijevici zakazanim za 9. mart, kao i o dinamici realizacije predizbornog koalicionog sporazuma na državnom nivou sa DPS.

Ustavni odbor ne žuri da usvoji promjene Ustava Iako je prvi čovjek Skupštine Ranko Krivokapić kazao da bi izmjene Ustava trebalo usvojiti konsenzusom, a ne samo dvotrećinskom većinom, u Demokratskom frontu ne vjeruju da je to moguće. Krivokapić je juče kazao novinarima da Ustavni odbor, koji na zatvorenim sjednicama raspravlja o izmjenama Ustava, radi dobro i da je napravljen pomak. Kaže da u Odboru nijesu opterećeni rokom, svjesni da je bitan rezultat, jer se radi o važnoj oblasti-vladavini prava. “Želim da usvojimo ustavne promjene iza kojih ćemo svi stati. Jak politički konsenzus treba da izgradimo ne samo u Ustavu nego i u zakonima koji će ga pratiti”, kazao je Krivokapić. Međutim, Demokratskom frontu nije jasno otkud Krivokapiću to-

Halilović

liko optimizma. Funkcioner Emilo Labudović kaže da je nemoguće da konsenzusom usvoje izmjene Ustava. Labudović zamjera vladajućoj partiji što nema razumijevanja prema njihovim predlozima. Prema modelu koji predlaže DF, neophodan je opšti reizbor sudija i tužilaca. Članove sudskog savjeta bi birala skupština dvotrećinskom većinom, ali DPS smatra da ih treba birati van parlamenta. “Oni drže samo do svojih interesa i svojih stavova. Ne može se tako pregovarati”, kazao je Labudović. Poslanik Miodrag Vuković nije saglasan sa Labudovićem, jer kaže da se DPS samo zalaže za interese države. Vuković smatra da je predlog opozicije suprotan sugestijama koje dolaze iz Evrope. “Ne smijemo se svađati sa Evro-

pom. Nemamo razumijevanja za njihove predloge, jer ih ni oni sami ne razumiju.” Vuković, ipak, vjeruje da postoji prostora za optimizam koji je izrazio Krivokapić. Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić smatra da je suviše rano govoriti da li je moguće ustavne promjene usvojiti konsenzusom. Ukoliko svi budu gledali šire od partijskih interesa, Perić tvrdi da bi onda mogli doći do dogovora. “Prije svega, ustavne promjene koje dovode do nezavisnog pravosuđa su potrebne zbog građana Crne Gore, i to treba da imaju u vidu sve političke stranke. Pozitivna će, svakako, dati doprinos da dođemo do najboljih rješenja koja, prije svega, obezbjeđuju preduslove za nezavisno, nepristrasno i depolitizovano sudstvo”, kazao je Perić. N.Đ.

NEZADOVOLJSTVO

Više Hrvata u državnim službama

SNP

Dragičević

Ranko Krivokapić ne dozvoljava opoziciji da učestvuje na PSSE

Halilović savjetuje Vujanovića Na sjednicu PSSE bez opozicije SNP je optužila prvog čovjeka Skupštine Ranka Krivokapića da je prekršio Poslovnik Skupštine time što je, bez odluke Kolegijuma i znanja članova tog tijela, odredio sastav crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Kako je navedeno u saopštenju SNP, Poslovnikom je propisano da šefa i sastav skupštinske delegacije, ciljeve i zadatke posjeta stranim državama utvrđuje Kolegijum predsjednika. Kako Kolegijum do 18. januara nije utvrdio šefa i sastav delegacije, iako je Krivokapić bio upoznat sa tim da januarsko za-

sjedanje PSSE počinje 21. januara, klub poslanika SNP zatražio je od njega informacije o tome da li će crnogorska delegacija učestvovati na zasijedanju PSSE u Strazburu. “Iako smo prilikom dostavljanja dopisa naglasili hitnost, do ovog trenutka nijesmo dobili pisani odgovor od Krivokapića, ali je već u petak poslije podne na sajtu Skupštine objavljena informacija o sastavu delegacije u kojoj su po dva člana i zamjenika iz DPS i SDP, a nema člana i zamjenika iz opozicije”, navodi se u saopštenju. B.P.

Nekadašnji poslanik Bošnjačke stranke Amer Halilović poslaničku klupu zamijenio je mjestom savjetnika predsjednika Filipa Vujanovića. Naime, kako je saopšteno iz Vujanovićevog kabineta, Halilović je imenovan za savjetnika za pitanja socijalne i zdravstvene zaštite. Halilović je u dva mandata bio poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore. Pored toga, Vujanović je razriješio dužnosti dosadašnju savjetnicu za oblast bezbjednosnih integracija Zoricu Marić-Đorđević. Ona, kako je saopšteno, prelazi na dužnost stalnog predstavnika – izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) na rezidentnoj osnovi.

Iako je Hrvatska građanska inicijativa zajedno sa DPS-om na vlasti u Crnoj Gori, u ovoj partiji nijesu u potpunosti zadovoljni položajem hrvatske manjine u našoj zemlji. U razgovoru za Dnevne novine poslanica HGI Ljerka Dragičević kaže da oni traže da Hrvati budu srazmjerno zaposleni u državnim službama. “Mi ne tražimo da se neki zaposleni istjera iz javne uprave, već samo da se svima pruže jednake šanse za zaposlenje”, kazala je Dragićević. Ukoliko je neki kandidat za zaposlenje dobar na konkursu, Dragičević kaže da treba da ga zaposle iako je Hrvat. Poslanica HGI kaže da nema Hrvata puno ni u sudstvu, te da

i to treba da se promijeni. Dragičević očekuje da ih glavni pregovarač Andrija Pejović uključi u radne grupe, jer žele da učestvuju u pregovaračkim procesima sa EU. Pejović im je to navodno obećao, pa očekuju njegovog poziv svakog dana. Komentarišući odnose između Crne Gore i Hrvatske Dragičević kaže da uvijek ima bolje od boljeg. “Ja sam nepopravljivi optimista. Ratovi su iza nas i dijalogom sve rješavamo”, kazala je Dragičević. Dragičević je zadovoljna što im je Zakonom o izboru odbornika i poslanika omogućeno osvajanje jednog poslaničkog mjesta. N.Đ.


Politika

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Ažuriranje obezbjeđuje kvalitet Konstatnim ažuriranjem biračkog spiska obezbjeđuje se visok kvalitet podataka i regularnost izbora, ističu u Ministarstvu za informaciono društvo. U Ministarstvu kažu i da su posljednje izmjene imena i prezimena u biračkim spiskovima rezultat promjene ličnih podataka, ali i usaglašavanja sa podacima iz lične karte birača. “Ovo ažuriranje je upravo urađeno radi eliminisanja svih nedosljednosti u evidencijama prilikom glasanja, odnosno neusaglašenosti podataka iz lične karte sa podacima na izvodu iz biračkog spiska”, navodi se u saopštenju ministarstva. U Ministarstvu su pozvali sve zainteresovane građane da provjere svoj status u biračkom spisku ličnim uvidom u opštinama, putem internet sajta www.biraci.me, ili slanjem matičnog broja SMS-om na 067 17 11 11, i da o eventualnim nepravilnostima informišu jedinice lokalne samuporave u svom mjestu prebivališta.

Razgovor putem Fejsbuka Pozitivna Crna Gora organizovaće Fejsbuk razgovor sa poslanicima svake srijede, od 18 do 20 sati, piše na zvaničnoj stranici ove partije. Prvi će danas na pitanja odgovarati poslanik Pozitivne Dritan Abazović. On je objasnio da Pozitivna podržava koncept aktivnog građanina u zajednici i uključivanje građana u proces odlučivanja. “Stoga želimo da kao poslanici, predstavnici naroda u crnogorskoj Skupštini oslušnemo crnogorske građane i damo planski pristup za urgentne potrebe i probleme građana”, istakao je Abazović. Korisnici društvene mreže Fejsbuk pitanja mogu da postavljaju na zvaničnoj stranici Pozitivna Crna Gora do kraja razgovora u 20 časova. Osim u boxu predviđenom za komentare, građani mogu slati pitanja i u inbox.

OPOZICIJA I NVO

Treći mandat Vujanovića definitivno je neustavan Uljarević smatra da bi odustajanje Filipa Vujanovića od ponovne kandidature za predsjedničke izbore bio demokratski iskorak najjače crnogorske partije Vasilj Karadžić

T

reći mandat Filipa Vujanovića za PzP je, nema dileme, neustavan, poručio je poslanik Koča Pavlović. Dilemu nema ni izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević koja smatra da će Vujanović biti konačan izbor Demokratske partije socijalista za predsjedničkog kandidata. Šef SDP-a Ranko Krivokapić, pak vjeruje da će “demokratski procesi” u DPS-u riješiti njegovu dilemu u ustavnost eventualne Vujanovićeve kandidature ali i po kojeg njegovog stava.

Aktuelni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović će prema mišljenju izvršne direktorice CGO Daliborke Uljarević biti konačan izbor DPSa. Ona je navela da se u najjačoj crnogorskoj partiji razmišljalo i o drugim kandidatima poput Milice Pejanović-Đurišić, koja bi, po njenim riječima, mogla biti “vrlo snažna i ubjedljiva, nezgodnija i samoj opoziciji od Vujanovića”. “Odustajanje (Vujanovićevo op.a.) od te kandidature bio bi demokratski iskorak i pokazatelj da je vladajuća DPS počela da razmišlja o dubinskim vrijednostima demokratije i vladavine prava, ali i osvježavanju u sopstvenim rukovodećim redovim a ”, ka-

zala je ona agenciji Mina. Uljarević je ocijenila da će eventualni sukob u vladajućoj koaliciji malo zavisiti od šefa

Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića koji je najavio podnošenje žalbe Ustavnom sudu u slučaju da se Vujanović kandiduje treći put. “Ti sukobi u okviru ovog vladajućeg dvojca poprilično podsjećaju na radnju predvidljivih niskobudžetnih serijala, a svi do jednog su vodili odluci o nastavku saradnje sa partijom koju je uvijek personifikovao lider DPS Milo Đukanović”, poentirala je Uljarević. Kada je opozicija u pitanju, ona smatra da politički subjekti koji su na tom polu mogu imati samo kratkoročnu korist od odugovlačenja DPS da odredi kandidata, dodajući da bi jedina prava korist za opoziciju bila ako bi Krivokapić prijetnje pretvorio u radnje koje je najavio, što je, kako je sama navela gore, malo vjerovatno. Sa druge strane, Pokret za promjene nema dilemu o neustavnosti eventualnog trećeg mandata Filipa Vujanovića i toj partiji ne pada na pamet da “mulja” poput nekih drugih opozicionih partija, poručio je funkcioner PzP i poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović. On je u izjavi za DN kazao da bi u slučaju Vujanovićeve ponovne kandidature došlo do grubog kršenja Ustava Crne Gore, koji u članu 97 jasno kaže

da “Isto lice može biti Predsjednik Crne Gore najviše dva puta”. On je pravnika Filipa Vujanovića upitao koju je funkciju obavljao od usvajanja Ustava u oktobru 2007. godine do izbora u aprilu 2008. godine. “Dobro je da Vujanović makar ne spori ovaj posljednji mandat, ovaj od aprila 2008. do danas. Zato bih volio da od pravnika Filipa Vujanovića čujem odgovor na pitanje – da li je bio Predsjednik Crne Gore, po novom Ustavu, i van toga mandata? Tačnije: koju funkciju je Vujanović obavljao od donošenja novog Ustava u oktobru 2007, pa do izbora u aprilu 2008? I da li pravnik Vujanović smatra da bi to mogao biti taj drugi mandat (tačnije njegov završni dio)”, upitao je Pavlović. Poslanik Fronta je podsjetio da je PzP tokom 2007. godine insistirao da nakon donošenja novog Ustava, Ustavotvorna skupština prestane da radi, uspostavi ustavni diskontinuitet i raspišu nužni izbori na svim nivoima. “A baš su Đukanović, Vujanović i Krivokapić tada ‘poginuli’ tražeći kontinuitet funkcija, pa se sve svelo na to da je Ustavotvorna skupština nastavila da radi kao redovna Skupština, da je Predsjednik Republike Crne Gore nastavio svoj (prvi) mandat kao Predsjednik Crne Gore, a da je Vlada bez izbora nastavila da vlada još dvije godine”, podvukao je Pavlović.

Polaže nade u DPS Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić rekao je juče da vjeruje da će DPS naći kandidata koji ispunjava ustavne uslove za predsjedničke izbore “Imam povjerenje u demokratske procese u DPS-u – u kao i da će oni naći kandidata koji ispunjava ustavne uslove i uslov koji se postavlja za formalno prvu ličnost u Crnoj Gori koja reprezentuje suverenitet države”, rekao je lider SDP-a. Krivokapić je prošle sedmcfe najavio da će podnijeti žalbu Ustavnom sudu ukoliko DPS odluči da Vujanovića po treći put kandiduje. On je u intervjuu TV Vijestima rekao i da je uvjeren da Vujanović ne može pobijediti na predsjedničkim izborima bez podrške SDP-a koja će mu biti uskraćena bez obzira na odluku Ustavnog suda.

NACRT REZOLUCIJE EP

POKUŠAJ POMIRENJA

Dobar gest predsjednika CG Ponuda predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da posreduje u susretu predsjednika Srbije i Kosova Tomislava Nikolića i Atifete Jahjage je dobronamjerna gest, poručio je profesor beogradskog FPN-a i analitičar Predrag Simić, dodajući da motiv odbijanja ove ponude vidi u Nikolićevoj nedoumici kako bi to uticalo na dobijanje datuma početka pregovora. On je naveo i da čitavu situaciju komplikuje suviše mnogo umreženih evropskih faktora. “U toj ponudi vidim samo dobronamjerni gest. Čitava Srbija je politički osjetljiva i u ovom trenutku ni u Srbiji ne postoji baš saglasnost oko toga kako će se dalje uređivati odnosi

5

Beograda i Prištine. Imali smo prilike u prethodnih 10-15 dana dosta razlike između predsjednika i premijera Srbije i opozicionih partija. Sa druge strane, Brisel vjerovatno žuri da zadrži za sebe tu ulogu jer za evropsku diplomatiju kosovski problem je evropski problem, a Evropa po ko zna koji put pokušava da se potvrdi kao akter koji je sposoban da donese mir na Balkanu. Tako da mi se čini da je u ovom trenutku za Beograd i predsjednika Nikolića prije svega pitanje kako će to uticati da Srbija dobije datum za početak pregovora za članstvo u EU i tu vidim i motiv odbijanja ove ponude”, rekao je Simić u izjavi za DN. V.K.

Zadovoljni jačanjem sudstva Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta usvojio je juče amandmane na Nacrt rezolucije o napretku Crne Gore, u kojima su poslanici pozdravili mjere jačanja pravosudne efikasnosti i pozvali na povećanje transparentnosti sudskih procesa. Poslanici su na Nacrt rezolucije, izvjestioca Čarlsa Tanoka, podnijeli 92 amandmana, a osam “kompromisnih” juče ujutro je usvojeno. Od 51 poslanika jedan je glasao protiv. “Poslanici su pozdravili mjere jačanja pravosudne efikasnosti, ali su pozvali da se poveća transparentnost sudskih procesa, istakavši nepostojanje mjera za maloljetničko prestupništvo”, stoji u nacrtu. Pored toga, poslanici su konstatovali prisustvo korupcije i ohrabrili Vladu da sprovede antikorupcijske i mjere u vezi sa konfliktom interesa, uključujući i novi Zakon o finasiranju političkih partija. Međutim, u nacrtu rezolucije pi-

Sjednica Evropskog parlamenta

še i da su poslanici EP zabrinuti zbog istraga o nasilnim napadima na crnogorske predstavnike medija, koje još uvijek nijesu rezultirale pravosnažnom presudom. Oni naglašavaju da je očuvanje slobode medija osnovni princip Evropske unije i apeluju na crnogorsku vlast da obezbijedi da mediji budu slobod-

ni od političkog miješanja. Pored toga, Crna Gora mora da učini više da ojača prava žena i rodnu ravnopravnost. Navodi se da su žene nedovoljno zastupljene u Parlamentu Crne Gore kao i na visokim pozicijama odlučivanja. Plenarno glasanje je u martu u Strazburu. B.P.


6

Globus

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

region

Petar II u Srbiji nakon 72 godine BEOGRAD - Avion sa posmrtnim ostacima bivšeg jugoslovenskog kralja Petra Drugog Karađorđevića sletio je juče oko 14 sati u Beograd. Posmrtne ostatke Petra II (1923-1970) na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” dočekali su, uz državne počasti članovi porodice, premijer Srbije Ivica Dačić i zvaničnici Vojske Srbije. Nakon puta iz SAD, tijelo kralja Petra II predato je na čuvanje Žandarmeriji i prenijeto u kapelu Svetog Andreja Prvozvanog na Dedinju, gdje će biti do sahrane, koja bi trebalo da se održi na Oplencu na proleće. “Naš plan je da on bude sahranjen sredinom maja na Oplencu. Radimo na tome da se u Srbiju vrate i kraljice Marija i Aleksandra, a cilj je da se vrati i princ Andrej”, rekao je Aleksandar Karađorđević. Karađorđević je rekao da je donošenje posmrt-

nih ostataka njegovog oca u Srbiju veliki dan za njega i njegovu porodicu. Srpski patrijarh Irinej služio je liturgiju u Crkvi Svetog Andreja Prvozvanog. Kako je preni B92, na li-

turgiji je bilo nekoliko stotina građana, kojima su se obratili premijer Ivica Dačić i savjetnik predsjednika Oliver Antić. Premijer Dačić je kratko prokomentarisao nakon liturgije da je “ovo posao od izuzetnog državnog i nacionalnog značaja” i da se na ovaj način ispisuju stranice srpske istorije, odnosno da Srbija tako kompletira svoju istoriju. Dačić je rekao da je povratak posmrtnih ostataka kralja Petra II Karađorđevića u Srbiju doprinos preko potrebnom jedinstvu i ujedinjavanju srpskog naroda. “Ukoliko u zemlju budu vraćeni posmrtni ostaci i ostalih znamenitih Srba, biće upotpunjena srpska istorija” rekao je premijer Dačić i istakao riješenost Vlade Srbije i predsjednika države da omoguće povratak tijela ostalih preminulih članova porodice Karađorđević i drugih istorijski značajnih ličnosti.

željezničke nesreće

Molim te, ne naginji se kroz prozor!

Savremene pruge sa brzim vozovima koje su realnost evropskog saobraćaja, nijesu garant bezbjednosti putnika

N

esreće na prugama, neispravni vozovi i nesavjesni radnici nisu, izgleda, “privilegija” samo u našoj zemlji. Korisnici usluga evropskih željeznica svjedoci su brojnih nesreća koje su na prugama širom kontineta sve učestalije u posljednje vrijeme. Ljudski faktor, nevrijeme, neispravne mašine i pruge, u najbizarnijem slučaju krađa voza, sve u svemu, širok je spektar uzroka zbog kojih će mnogi putnici, od Ljubljane do Lisabona, dva puta razmisliti kad sljedeći put odluče da uđu u neki od evropskih vozova.

Na osnovu članova 336, 337, 338, 341 i 342 Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ( “ Službeni list Crne Gore ” br. 19/09) Komisija za vansudsku prodaju nepokretnosti hipotekarnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine o b j a v lj u j e OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI U HERCEG NOVOM PUTEM JAVNOG NADMETANJA Nepokretnosti koje je predmet prodaje upisane su, po osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.28849/10 od 20.08.2010.godine u listu nepokretnosti broj 314, KO Zabrđe: kat. parcele broj 107/1, šume 4.klase, površine u osnovi 3872 m2, kat. parcele broj 115/1, šume 4.klase, površine u osnovi 2458 m2 na teret idealnog dijela u obimu 16/30 koji se vodi na Andrej Krašoveca, jmbg 1207974850025. Početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 266.568,96€. Realni troškove i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja vansudskom prodajom iznose 780,00€. Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 180.501,54€. Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja. Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana sa početkom u 13 časova u prostorijama Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Igalo, Šetalište V Danica 1.. Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 535-1-76, o čemu su dužni Komisiji za prodaju nepokretnosti pružiti dokaz o deponovanju sredstava nanaznačeni račun Banke. Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose Prvoj banci CG AD – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, u zatvorenoj koverti uz naznaku „ za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 16h zaključno sa 05.02.2013. godine. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a. Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja. Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja. Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene. Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac. Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-116, 020/409-114. KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

LISABON

Broj povrijeđenih u sudaru dva voza u cetralnom dijelu Portugala popeo se na 15, saopštila je juče služba hitne pomoći. Portugalski mediji i spasilačke ekipe javili su da je voz koji povezuje Lisabon sa gradom Oporto udario u poslednji vagon jednog regionalnog voza u blizini mjesta Alfarelos, prenio je AFP. Putnici, uglavnom sa lakšim povredama, prebačeni su u bolnicu u Koimbru. Takođe, željeznički saobraćaj između portugalske prijestonice i Oporta bio je u prekidu. Uzrok nesreće još nije poznat.

BEČ

- U sudaru dva regionalna voza linije S45 u Beču koji se dogodio prekjuče povrijeđena je najmanje 41 osoba, od kojih su dva čovjeka u kritičnom stanju. Dva voza sudarila su se u ponedeljak oko 9 sati, a prema prvim analizama, uzrok je jedna pokvarena skretnica koja je, na dijelu na kojem se saobraćaj odvija samo jednom prugom, dala dozvolu prolaska vozovima iz različitih pravaca. Među najteže povrijeđenima je mašinovođa, kao i jedan muškarac koji je sjedio neposredno iza kabine mašinovođe. Oni su prebačeni helikopterima u obližnje bolnice, gdje se ljekari bore za njihov život.


Globus

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

7

IZBORI

Građani Izraela izašli na birališta Birano 120 poslanika izraelskog Kseneta, očekuje se pobjeda Netanijahuove partije

ŠTOKHOLM

- Jedna radnica u željezničkoj stanici u gradiću Neglinge, nedaleko od Stokholma, ušla je u voz i izvezla ga iz stanice, naravno bez dozvole, a malo kasnije voz je u punoj brzini iskočio iz šina i uletio u jednu dvospratnu kuću u mjestu Seltsjobaden. Radnica je teško povrijeđena, a kuća u koju je voz udario teško je oštećena, ali, srećom, niko od ljudi koji u njoj žive nije povrijeđen, javili su švedski dnevnici, ističući da su porodice iz kuće evakuisane. Nije poznato zbog čega je čistačica ukrala voz i zašto se nije zaustavila u krajnjoj stanici na relaciji Stokholm-Seltsjobaden, dugoj 18 kilometara, već je nastavila i u punoj brzini probila zaštitnu ogradu, zabivši se u kuću nakon 50 metara van šina.

CIRIH

- Sedamnaest osoba povrijeđeno je u sudaru dva voza na sjeveroistoku Švajcarske, kod granice sa Njemačkom 10. janura ove godine. Niko nije zadobio teže povrede, a devetoro povrijeđenih je hospitalizovano. Do sudara dva voza došlo je kod grada Nojauzen am Rajnfal kada je popunjeni voz izletio iz šina i udario u voz na drugom kolosjeku. Lokomotiva iz jednog kolosjeka koja je išla za Vinteraur u ciriškom kantonu ispala je iz šina kada je u nju udario putnički voz. Željeznička stanica je zatvorena do kraja dana, a saobraćaj na pruzi između Šafhausa i Dašena u Cirihu, kao i između Šafhausa i Jestetena u Njemačkoj je zaustavljen, prenosi SBB.

LJUBLJANA

- Međunarodni voz iz smjera Beograda udario je u putnički koji je stajao na stanici u predgrađu Ljubljane. Među 18 lakše povrijeđenih putnika bilo je i dvoje državljana Srbije. Da nesreća bude veća, u trenutku udara međunarodnog voza, putnici iz putničkog voza su izlazili na peron. Nesreća se dogodila 29. oktobra 2012., a rezultati istrage pokazali su da je najvjerovatniji krivac za ovu nesreću bio skretničar na tom dijelu pruge.

AMSTERDAM

U sudaru većeg međugradskog i manjeg lokalnog voza 22. aprila prošle godine u Amsterdamu, poginula je jedna 68-godišnja putnica, a povrijeđeno je 125 ljudi, od čega 16 ozbiljno. Sudar se dogodio nedaleko od mesta Sloterdijk, zapadno od glavnog grada Holandije. Nijedan voz nije iskočio iz šina, a snimci sa lica mjesta pokazali su da su kompozicije pretrpjele manju štetu. Niko od zvaničnika željeznice još nije pojasnio kako je moguće da su se dva voza našla na istom kolosjeku.

JERUSALIM - U Izraelu su juče održani parlamentarni izbori, na kojim su građani te zemlje birali 120 poslanika. Na izborima se očekuje pobjeda partije Likud premijera Benjamina Netanijahua i nacionalističke stranke Izrael naš dom. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da će desničarske i vjerske partije osvojiti 63, zapravo većinu od 120 mjesta u izraelskom parlamentu (Knesetu). Prema rezultatima anketa, zajednička lista, na čijem je čelu Netanijahu, osvojiće 32, što je 10 mjesta manje nego što su njegov Likud i Izrael naš dom dobili na prošlim izborima 2009. godine, kada su se nadmetali odvojeno. Biće to najveća partija u Knesetu, uprkos činjenici da joj je podrška opala. Spajanje te dvije parti-

je savjetovao je spin doktor Artur Filkenštajn, koji zbog toga trpi kritike. Netanijahu smatra da izraelske izbore prate neprijatelji Izraela, libanski Hezbolah i palestinski Hamas, jer žele da znaju da li je vladajuća partija ojačala ili je oslabila. “Oni žele slab Izrael, podijeljen, a zemlja koja se suočava sa najvećim izazovima u svijetu ne smije biti podijeljena”, rekao je Netanijahu za izraelski TV kanal 2. Ujedno je i najavio da će iranske nuklearne ambicije biti njegov prioritet. On je uoči izbora rekao da neće evakuisti nijedno jevrejsko naselje, odnosno da neće izmijeniti orijentaciju ka širenju takvih naselja. Očekuje se da će izlaznost na izborima biti oko 65 procenata, a rezultati izbora biće poznati danas.

GARDIJAN:

Vatikan trošio Musolinijev novac

Londonski list optužio Svetu Stolicu da je skrivala prljavi novac italijanskog diktatora i njime kupovala nekretnine širom Evrope LONDON - Vatikan je koristio “ofšor blagodeti” kako bi zgrnuo bogatstvo od oko 680 miliona eura i pokupovao luksuzne nekretnine u Londonu, Parizu i Ženevi, piše londonski “Gardijan”. Rijetko ko bi, prolazeći pored Bulgarija u elitnom Nju Bond stritu, jednoj do najskupljih ulica svijeta, pomislio da radnja čuvenih juvelira ima veze sa papom. Ipak, baš taj lokal je jedan od mnogih u vlasništvu “iznenađujuće tajnog komercijalnog carstva Vatikana”, koje je potpomognuto milionima Benita Musolinija, navodi britanski list. Brojne nekretnine Svete stolice zamaskirane su komplikovanom ofšor mrežom kompanija, a bogatstvo je raslo godinama - inicijalni kapital stigao je 1929. godine i to od Musolinija. “Od tada pa do danas, položeni novac je rastao i dostigao sadašnjih 680 miliona eura. U trenutku kada je svjetski ‘balon’ stizao do tačke pucanja, Vatikan je potrošio skoro 20 miliona eura na lokale u Londonu, stambene komplekse u Parizu i u Švajcarskoj”, piše “Gardijan”. List, navodeći imena kompanija iza kojih se krije Vatikan, piše da su zapanjujući napori koji se ulažu kako bi svi poslovi i “Musolini-

jevi milioni” ostali tajni. Pisma novinara lista upućena velikim akcionarima kompanija koja stoje iza kupovine, a koji su “poznati kao katolički bankari”, ostala su bez odgovora, a predstavnici za štampu su samo rekli: “Potvrđujemo da nemamo odobrenje klijenata da dajemo bilo kakve informacije”. Ipak, kako piše “Gardijan”, stare arhive otkrivaju komplikovane veze preduzeća, nasleđa, kupovine, transakcije i načine na koji je kapital prelazio iz firme u firmu, a izvještaj Savjeta Evrope o finansijama Vatikana jasno pokazuje da papin bankar Paolo Menini trenutno upravlja aktivom vrijednom 680 miliona eura. “Gardijan” navodi da je tokom Drugog svjetskog rata i u godinama poslije njega bilo razumljivo kriti porijeklo novca i njegove tokove, ali da je nejasno zašto Vatikan to čini i nakon što je 1999. godine reorganizovao svoju finansijsku strukturu. List se obratio i papinom predstavniku u Londonu sa pitanjem zašto se insistira na tajnosti u vezi sa investicijama u nekretnine. “U skladu sa tradicijom ćutnje, dobili smo odgovor od portparola da nuncije nema komentar”, navodi “Gardijan”.


Ekonomija

8

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

CBCG

Dakić predložen za guvernera Imenovanjem za guvernera nagrađen za 38 godina rada u Centralnoj banci Crne Gore

EPCG

Manji računi ko ostane bez struje

Regulatorna agencija za energetiku priprema Pravilnik o kvalitetu snabdijevanju električnom energijom, kojim će biti obuhvaćena i metodologija izračunavanja štete onim potrošačima koji nemaju uredno i kvalitetno napajanje strujom, saznaje Portal Analitika. U izradu tog veoma složenog dokumenta sa analizama su uključeni strani eksperti, energetski subjekti -operatori prenosa i distribicija tj Elektroprivreda i Crnogorski elektroprenosni sistem. Pravilnik, pre-

ma saznanjima Portala Analitika, podrazumijeva direktno umanjenje računa svim potrošačima koji, zbog raznih razloga, ostanu bez napajanja električnom energijom. Dokument, zbog složenosti će biti tek predstavljen na jesen. Ova tema je dobila na aktuelnosti budući da gradovi Andrijevica i Plav sedam dana nijesu imali napajanje električnom energijom, dok su kolašinski hoteli pretrpjeli veliku štetu zbog nedostatka električne energije. Ovakve pravilnike imaju sve zemlje EU.

Viceguverner Milojica Dakić predložen je juče za guvernera Centralne banke Crne Gore. Dakića je za guvernera predložio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. U saopštenju iz kabineta Vujanovića podsjeća se da je njegova ustavna obaveza da predloži guvernera, što je i u skladu sa Zakonom o CBCG. Dakić je dugogodišnji funkcioner nekada Narodne, a kasnije i Centralne banke. On je, od kada je prethodni guverner Radoje Žugić postao ministar finansija , upravljao CBCG. Cijeli radni vijek je proveo u Narodnoj odnosno Centralnoj banci, tako da se imenovanje može tumačiti kao kruna dosadašnjeg angažmana. Za njegovu biografiju nijesu vezane bilo kakve afere. Karijeru je počeo još 1975. godine kao pripravnik u Narodnoj banci, da bi nakon toga 16 godina bio unapređivan na razne funkcije. Od 1991. godine obavljao je funkciju viceguvernera NBCG. Deset godina kasnije izabran je za generalnog direktora CBCG, i na tu funkciju ponovo imenovan 2007. godine. Govori engleski i francuski jezik. Oženjen je i otac troje djece. Kako je ranije saopšteno iz Vlade, jedan od kandidata za funkciju guvernera bio je i predsjednik Senata DRI Miroslav Ivanišević. Guverner predstavlja i zastupa Centralnu banku i stara se o izvršavanju politike Centralne banke i odluka Savjeta. Cen-

tralnom bankom upravlja Savjet Centralne banke Crne Gore, koji čini sedam članova: guverner, viceguverner Velibor Milošević i četiri člana, koji nijesu zaposleni u Centralnoj banci Srđa Božović, Milivoje Radović, Milorad Jovović i Asim Telaćević. Izbor Dakića trebalo bi da bude potvrđen u Skupštini Crne Gore. Njegovim izborom ostaće upraženjeno mjesto viceguvernera.

Magnat protiv države u februaru Ročište za Glavnu raspravu podgoričkog Magnat osiguranja protiv Agencije za nadzor osiguranja i države Crna Gora odloženo je za 28. februar 2013. jer je pravni zastupnik Magnat osiguranja tražio dodatno vrijeme za izjašnjavanje po osnovu odbijanja tužbe u upravnom sporu protiv države Crna Gora. Podgoričko Magnat osiguranje izgubilo je dozvolu za rad 24. decembra 2009. godine. Magnatu je, kako je tada objašnjeno iz Agencije za nadzor osiguranja, oduzeta dozvola zato što nije bio kvalifikovani imaoc, a to znači da prema zakonskim propisima vlasnici osiguravajućih kuća ne mogu biti ljudi kojima su već oduzimane licence, što je tadašnji vlasnik Kačar prekršio u više navrata, jer što su pojedine njegove firme u Crnoj Gori i Srbiji pale u stečaj. Magnat osiguranje poslovalo je na crnogorskom tržištu od 1. januara 2007. godine, nakon dvoipogodišnje prepiske sa Ministarstvom finansija oko odobrenja za rad. Ministarstvo je triput odbijalo da izda dozvolu Magnatu, a Kačar se triput žalio Upravnom sudu, koji je redovno presuđivao u korist osiguravača. U odboru direktora Magnat osiguranja bili su potpredsjednik Vlade Rafet Husović, funkcioner SDP-a Mirsad Nurković, te Zoran Ratković i Denis Kovačević iz Podgorice, dok je sekretar kompanije Jadranka Blažić. I.B.


Ekonomija

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

9

PROTEST

Država zaposlenima uzima platu Unija slobodnih sindikata najavila protest za ponedjeljak zbog Vladinih mjera štednje Ivana Cimbaljević

J

edna prosječna zarada biće uskraćena zaposlenima novim dodatnim oporezivanjem plata, najavljenim dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kao i ranije uvedenima taksama “euro po euro”, izračunali su predstavnici Unije slobodobih sindikata. Kako bi spriječili usvajanje odluke o dodatnom oporezivanju zarada, koja će za posljedicu imati smanjenje neto plata za 4,5 odsto, Unija je za ponedjeljak zakazala protest ispred Skupštine. Unija je prošle godine u januru organizovala slične proteste zbog poskupljenja struje.

U n i j a s l o b o d n i h s i n i ka t a (USSCG) organizovaće u ponedjeljak 28. januara protest na platou ispred Skupštine Cnre Gore kako bi pokušali još jednom da izdejstvuju da poslanici ne usvoje prijedlog Zakona o dodatnom oporezivanju zarada. Kako je saopštio generalni sekretar Unije Srđa Keković, na ovaj korak su se odlučili, jer su nakon konsultacija sa političkim klubovima shvatili da će taj predlog dobiti podršku vladajuće većine na sjednici Skupštine, koja je zakazana za taj dan. “Na platou ispred Skupštine 28. januara organizovaćemo protest da pokušamo još jednom da izdejstvujemo da poslanici ne usvoje taj prijedlog Zakona”, kazao je Keković i poručio da doborodošli svi koji smatraju da bi predložena mjera mogla dovesti u pitanje njihovu egzistenciju. U Uniji smatraju da predložene dopune zakona o porezu na dohodak građana ne treba usvojiti, jer

bi se na taj način neto zarade zaposlenih umanjile 4,5 odsto, što je nedopustivo s obzirom na ekonomsko-socijalni položaj građana. Oni su izračunali da bi Vlada na ovaj način mogla da uštedi svega 17 miliona eura. “Cifra od 17 miliona eura, koliko bi se uštedjelo primjenom najavljenih mjera, izuzetno je mala i bagatelna, tako da zbog nje ne bi smio da se destabilizuje socijalni mir u Crnoj Gori”, kazao je Keković. Oporezivanje bruto zarada zasposlenih za dodatnih tri odsto kako bi se popunile “budžetske rupe”, trebalo bi da bude tek altrenativa kada se iscrpe ostale mogućnosti. Iz Unije poručuju da problem deficita treba rješavati drugim mjerama, pa tek ako one ne daju rezultate, onda podići porez na zarade. Za razliku od prošlogodišnjih protesta, koji su bili oragnizovani sa predstvanicima nevladinog sektora, ove godine Unije je odlučila

Vučinić: Podrška Fronta Nekadašnji sindikalni lider, a sada poslanik DF-a Janko Vučinić kazao je DN da su socijalni bunt i nezadovoljstvo građana u ovoj godini neminovnost zbog nastavka lošeg rada Vlade koja teret krize prenosi na one koji su najsiromašniji i najslabiji. On je u ime DF-a najavio podršku i pomoć USS, ali i svima kojima je cilj poboljšanje socio-ekonomskog položaja građana. “Mi smo imali razgovor sa USS i mi smo im obećali svaku pomoć, jer nikako nećemo podržati taj zakon o porezima i kriznom porezu. Mi ćemo raditi sve da se ne usvoji taj zakon, a sve ostale aktivnosti USS ili bilo koga ko ide u pravcu poboljšanja socio-ekonomskog položaja građana mi ćemo podržati”, kazao je Vučinić. Krizni porezi i ostali nameti će, po njegovim riječima, prouzrokovati socijalne nemire jer opozicija u parlamentu jednostavno ne može da se suprostavi glasačkoj mašineriji vladajuće koalicije. “Ja mislim da je prošle godine bila naša obaveza da pokrenemo proteste i da pokrenemo taj socijalni bunt koji je bio opravdan iz razloga koje sam vam naveo a to su porezi nametnuti najsiromašnijem sloju stanovništva, ali i korupcija, organizovani kriminal, pogubne i promašene privatizacije koje su dovele do toga da radnici ostanu bez posla i da se veliki broj fabrika zatvori, što je sve uslovilo da se pokrenu protesti”, naveo je on. V.K. da poziv za organizaciju protesta pošalju kolegama iz Saveza sindikata da im se pridruže. “Ukoliko rukovodstvo Saveza to ne prihvati, pozvaćemo njihovo članstvo, kao i sve koji nijesu zadovoljni ekonomskim mjerama Vlade, da nam se pridruže”, kazao je Keković. O pozivu Unije, kako je Dnevnim novina kazao generalni sektretar Saveza sindikata Zoran Masoničić, odlučivaće njihov glavni odbor. “Kada dobijemo poziv, mi ćemo na sjednici odlučiti da li ćemo pridržiti protestima ili ćemo se boriti drugim sindikalnim sredstvima”, kazao je Masoničić i dodao da se

protesti treba da se organizuju tek kada se iscrpe ostala sredstva. On je podsjetio da je Savez sindikata predložio Vladi da o aktuelnom kriznom porezu raspravljaju na širem sastanku, pred medijima i uz prisustvo većeg broja sindikalaca, kao i da ovih dana očekuje odgovor od Vlade, a nakon toga će odlučiti o daljim koracima. Vlada je u krajem prošle godine predložila štednje koje između ostalog podrazumijevaju dodatno oporezivanje od tri odsto bruto zarada većih od 400 eura mjesečno, zamrzavanje penzija, kao i ograničavanje zarada menadžementa u javnim preduzećima.

Poziv prosveti da se priključi Predstavnik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević pozvao je sve prosvjetne radnike da školsku godinu počnu ispred Skupštine, a one koji to ne budu mogli, da jednosatnim štrajkom upozorenja doprinesu protestu. On je objasnio da će sindikat prosvjete na današnjoj sjednici donijeti odluku o svojim daljim aktivnostima. “Ta mjera neće popuniti rupe u budžetu, ali me strah i da je to samo početak primjene kriznih mjera koje najavljuju. Iz razgovora sa predstavnicima Vlade zaključili smo i da se ozbiljno razmatra mogućnost povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV)”, kazao je Pavićević i dodao da je Unija pokušala da u razgovoru sa Vladom spriječe usvajanje predloženih dopuna Zakona o porezu na dohodak građana, ali da to nije urodilo plodom.

480

eura ili jedna prosječna zarada biće uskraćena zaposlenima novim dodatnim oporezivanjem plata najavljenim dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kao i ranije uvedenima taksama “euro po euro”, izračunali su predstavnici Unije slobodnih sindikata.

PROdaja

Onogošt sedmi put Stečajna uprava Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt raspisala je novi oglas za prodaju hotela u Nikšiću, Risnu i Sutomoru, kao i kafane Šavnik, po ukupnoj početnoj cijeni 17,6 miliona eura, što je 4,6 miliona nižoj nego na prethodnom javnom nadmetanju. Za učešće u javnom nadmetanju zainteresovani mogu da se prijave do 22. februara, uz obavezno dostavljanje dokaza o uplaćenom depozitu od deset odsto. Javno nadmetanje biće održano 25. februara u 13 sati u prostorijama podgoričkog Privrednog suda. Licitacioni skok iznosi deset hiljada eura. Uslovi za prodaju su obezbijeđeni nakon donošenja rješenja Privrednog suda o otvaranju ste-

čaja u HTP Onogoštu 23. marta prošle godine. Hotel Onogošt nudi se po cijeni od 5,5 miliona eura, dok je za Teutu u Risnu početna cijena 9,5 miliona eura, a hotel Nikšić u Sutomoru za 2,6 miliona. Kafana Šavnik ponuđena je za osam hiljada eura. Hotel Onogošt je zatvoren nakon 57 godina rada, čime je prestao i radni odnos za 82 radnika. Prema saznanjima Dnevnih novina, osam radnika već ispunjava uslove za penziju, dok još njih dvoje stiču pravo u bliskoj budućnosti. Pokušava se naći način upošljavanja ostalih radnika, tako da se očekuje da njih 15 bude angažovano u firmi, dok za ostale postoji mogućnost da budu angažovani u drugim hotelskim preduzećima.

Iste prognoze Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u januarskim prognozama nije mijenjala procjene rasta za crnogorsku ekonomiju 2013, koje su na nivou 0,8 odsto. U januarskim prognozama EBRD, u koje je agencija Mina-biznis imala uvid, navodi se da je rast crnogorske ekonomije prošle godine iznosio 0,3 odsto, što je, takođe, u skladu sa oktobarskim procjenama. Iz EBRD navode da se crnogorska ekonomija još oporavlja od efekata globalne krize. “Deficit tekućeg računa zemlje i dalje je visok, industrijska proizvodnja je nestabilna, a rast kredita je i dalje negativan u odnosu na prethodne godine”, ocijenili su iz EBRD-a. Međutim, kako smatraju, iz inostranstva i dalje pristiže značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI).

ObOd

Prodaja slika, kola... Stečajna uprava Elektroindu- ričkom Privrednom sudu. strije Obod raspisala je ponoMotorna vozila, putnička i teretvo oglas za prodaju dijela imovi- na prema specifikaciji, prodavala ne tog preduzeća su se na prethodnom tenjavnim prikupljaderu za 31,16 njem ponuda, po hiljada EUR, ukupnoj početnoj umjetničke cijeni 1,52 miliona slike za 20,4 eura. hiljade EUR, Zainteresovapostrojenja i nim ponuđačimiliona eura iznosi početna oprema, siroma ponovo su na cijena za prodaju dijela imoprodaju ponuđevine odnosno motornih vozivine, repromana motorna vozila, umjetničkih slika i opreme. terijal i gotola, umjetničke sliva roba za 1,48 miliona EUR. ke i postrojenja i opremu, sirovine, Stečajna repromaterijal i gotovu robu, na- uprava Elektroindustrije Obod raskon što je 18. januara propalo jav- pisala je 5. januara oglas za prono nadmetanje za taj dio imovine. daju cjelokupne imovine tog preRok za dostavljanje ponuda je duzeća javnim prikupljanjem po30. januar, a otvaranje će se oba- nuda, po ukupnoj početnoj cijeni viti dan kasnije, u 15 sati u podgo- 37,27 miliona EUR.

1,52


10

Društvo

crVeni krSt

Pomogli osam beskućnika Crveni krst Crne Gore donirao je ćebad, jastuke i posteljinu, obuću i odjeću, pakete sa hranom i higijenske artikle Prihvatilištu za beskućnike, čime su značajno unaprijeđen kvalitet života osmorice štićenika, koliko ih je tamo trenutno smješteno, saopštili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) u zahvalnici upućenoj toj organizaciji. Oni su naveli da je to dragocjen doprinos skromnom budžetu koji je opredijeljen za smještaj beskućnika. “Posebno samo zahvalni Cr-

venom krstu na spremnosti da i ubuduće pruži podršku Akciji za ljudska prava u nastojanjima da se smještenim štićenicima omoguće što bolji životni uslovi”, kazala je izvršna direktorka HRA Tea GorjancPrelević. Iz te nevladine organizacije su još jednom apelovali na građane, koji su u mogućnosti, da doniraju prvenstveno hranu za Prihvatilište, ali i odjevne predmete i sredstva za održavanje higijene, u skladu sa svojim mogućnostima. J.K.

MonStat

Ne zna se ko su vlasnici 28.098 stanova

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Đoko jočić

Privatna hitna pomoć bi smanjila pritužbe građana Ukoliko bude formirana privatna služba hitne pomoći, trebalo bi da bude uključena u jedinstveni dispečerski sistem, jer bi pritužbe građana na ažurnost pružanja pomoći bile smanjene, rekao predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić. Grupa ljekara specijalista urgentne medicine najavila je da će Ministarstvu zdravlja podnijeti inicijativu o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojom bi se omogućilo otvaranje privatne službe hitne pomoći, koja će raditi paralelno sa državnom. Ta inicijativa, kako smatra Jočić, zavređuje posebnu pažnju. On ističe da bi u ovom trenutku dodatni timovi iz privatnog sektora doprinijeli da pritužbi građana bude manje. “Problem je uskladiti saradnju privatnog i javnog sektora u ovoj djelatnosti koja se razlikuje od svih ostalih. I ukoliko se privatna služba Hitne službe formira, treba da bude uključena u jedinstveni dispečerski sistem”, rekao je Jočić agenciji Mina. Kako je naveo, ukoliko to u pot-

punosti zaživi, hitna pomoć će se građanima ukazivati brzo i efikasno, prema svjetskim standardima. Jočić kaže da je do sada bilo više pritužbi na rad Hitne pomoći, ističući da je problem u tome što se miješaju nadležnosti dvije službe. Prema njegovim saznanjima, jedan broj ljekara se nerado opredjeljuje za tu službu i radije na birou rada čeka priliku u većim gradovima, posebno u Podgorici. B.B.

Kodra nezainteresovana Direktorica privatne klinike Kodra Dragica Perović-Ivanović kazala je da ta ustanova nije zainteresovana za formiranje hitne službe u okviru svoje klinike. “Nijesmo zainteresovani za to. Kodra radi drugačiju vrstu medicine i pružamo druge vrste usluga”, rekla je Perović-Ivanović. Iz Ministarstva zdravlja su saopštili da neće podržati tu ideju jer, kako navode, za to nema zakonskog osnova.

štrajk

Gladovaće do kraja

Od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje u Crnoj Gori, kojih je prema podacima Monstata 247.354, 214.401 ili 86,7 odsto stanova se nalazi u svojini građana, a 4.855 ili dva odsto stanova u svojini institucija državne i lokalne uprave, poslovnih subjekata. Zanimljiv podatak, koji je MONSTAT objavio, jeste da za 28.098 ili 11,4 odsto stanova nema podataka o svojini stana, odnosno o vlasniku. Od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje u Crnoj Gori, najveći broj stanova se na-

lazi u prizemlju 114.589, dok se najmanje stanova nalazi u podrumu 330. Iz Monstata su naglasili da je od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje u Crnoj Gori, kod 236 .773 ili 95,7 odsto stanova spoljni zidovi izgrađeni su isključivo ili pretežno od tvrdog materijala, dok su kod 7.013 ili 2,8 odsto stanova spoljni zidovi izgrađeni od slabog materijala. Za 3.568 ili 1,4 odsto stanova nema podataka o materijalu spoljnih zidova zgrade, odnosno kuće. B.B.

češki inVeStitori

Zainteresovani za rekonstrukciju željezničke stanice Kompanije iz Češke zainteresovane su za rekosntrukciju željezničke stanice u Podgorici, u komunikacionom i bezbjednosnom nivou, kazala je ambasador te države Hana Hubačkova, navodeći da su za to već obezbijeđena sredstva. Ona se juče sastala sa predsjednikom Odbora direktora Željezničke Infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Rešadom Nuhožićem, sa kojim je razgovaralia o budućim planovima saradnje. Kako je saopšteno iz ŽICG, Nuhodžić je predstavio projekte kompanije, prvenstveno remont kolosijeka na pruzi Vrbnica- Bar, kao i sanaciju tunela, mostova i klizišta, kako bi se trajno riješilo pitanje sigurnosti i bezbijednosti na toj pruzi. On je inicirao i pitanje elektrifikacije pruge od Podgorice prema Albaniji, čijom bi realizacijom želje-

znička mreža Crne Gore bila u potpunosti elektrificirana. „Hubačkova je kazala da postoji veliko interesovanje čeških kompanija za realizaciju projekata iz oblasti željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori, za šta imaju podršku svoje Vlade kao i češke Eksportne Banke“, navodi se u saopštenju. Prema njenim riječima, češki partneri zainteresovani su za rekosntrukciju stanice u Podgorici u komunikacionom i bezbjednosnom nivou, za šta, kao je kazala, već imaju obezbijeđena sredstva. Iz ŽICG su podsjetili da je Projekat rekonstrukcije i elektrifikacije pruge Nikšić-Podgorica realizovan u saradnji sa Vladom Češke i češkim partnerima, konzorcijumom ŽS Brno a.s. i AŽD Praha, za čiju je realizaciju Eksportna Banka obezbijedila 59, 5 miliona eura. B.B.

Predstavnici Sindikalne organizacije Stručne službe Saveza sindikata (SSCG) Senka Rastoder i Vukadin Ćupić počeće naredne sedmice štrajk glađu. Ćupić je rekao da ima najava da će im se pridružiti i ostali radnici. “Ovaj put štrajk nećemo prekidati sve do ispunjenja naših zahtjeva”, rekao je Ćupić, uz podsjećanje da se radnicima do sada duguju skoro četiri plate i više od 20 doprinosa. Situaciju, kako je rekao, otežava i to što je 31. decembra prošle godine istekao mandat svim organima u SSCG, pa su radnici zabrinuti “jer nemaju sa kim da pregovaraju”. “U ovom trenutku radnicima se duguje više od 800.000, a dugovi rastu iz mjeseca u mjesec. Očekujemo od predstavnika Saveza da će nešto preduzeti kada je u pitanju izbor novih organa te sindikalne organizacije”, rekao je Ćupić. On je saopštio i da su došli do podataka koji pokazuju da su tri prethodna generalna sekretara SSCG Danilo Popović, Zoran Masoničić i Veselin Vujanović tu radnič-

ku asocijaciju oštetili za više od pet miliona eura. “Glavni odbor je pokazao prilično indiferentan stav po svim našim problemima i naš predlog samo preletio i iščitao. Tražili smo da se do kraja decembra isplati avgustovska i septembarska plata, a oktobarska i novembarska u januaru ove godine. Predlog je bio i da se u februaru isplate decembarska i januarska plata, a do kraja marta doprinosi”, rekla je Rastoder, navodeći da su državni organi nezaintereso-

vani za rješavanje njihove situacije. Masoničić, koji je bio pozvan na pres konferenciju Sindikalne organizacije Stručne službe SSCG, ali se nije pojavio, već je novinare nakon presa primio u svom kabinetu, poručio je da mu mandat i dalje traje. “Oni koji kažu da je istekao, to rade iz zle namjere”, tvrdi Masoničić. Na pitanje da li je jedno od rješenja i otpuštanje radnika, Masoničić je odgovorio da je rješenje, kao prvi korak, dobrovoljno raskidanje radnog odnosa. B.B.

Ujedinjene nacije

Svijet kakav želimo - 2015. Sistem Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori počeo je nacionalne konsultacije o razvojnim prioritetima nakon 2015. godine u okviru globalne kampanje “Svijet kakav želimo - 2015”. Cilj globalne kampanje je uključivanje građana iz svih krajeva svijeta u kreiranje razvojnog plana koji će se nadovezati na aktuelne Milenijumske razvojne ciljeve. “U prvoj fazi procesa, sistem UN u Crnoj Gori prikuplja informacije od građana o budućnosti kakvu žele, dok će u seriji tematskih diskusija tj. nacionalnih konsultacija koje će uslijediti, relevantni akteri razmatrati glavne razvojne izazove koje su građani prepoznali, njihove predloge za rješavanje tih izazova, ideje za koje smatraju da mogu dovesti do boljeg života za njih i njihove porodice”, saopšteno je iz sistema UN u Crnoj Gori. U posebnom fokusu nacional-

nih konsultacija u Crnoj Gori su najranjivije grupe – siromašni, djeca sa smetnjama u razvoju, osobe sa invaliditetom, Romi, raseljena lica, mladi, stari i žene iz nerazvijenih područja, apatridi, azilanti. B.B.


Društvo 11

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

GRAĐANSKA ALIJANSA

Svi bi na pregled preko reda Najčešći problemi u zdravstvenom sistemu zakazivanje pregleda i uvođenje preko reda Jelena Vađon - Đurišić

I

ako se situacija u crnogorskom zdravstvenom sistemu znatno popravila, konstantni problem u cijelom sistemu je zakazivanje pregleda i uvođenje preko reda, kao i nenošenje identifikacionih kartica od strane zaposlenih, te pušenje pacijenata u hodnicima zdravstvenih ustanova uprkos zabrani. To je pokazao dvomjesečni monitoring bolnica koji su kontrolori Građanske alijanse obavili krajem 2012. godine.

Iako je, generalno gledano, situacija mnogo bolja u odnosu na ranije rađen monitoring domova zdravlja, koordinator programa vladavine prava GA Zoran Vujičić je kazao da se kršenja koja su se ponovila odnose na nenošenje identifikacionih kartica. Ovaj vid kršenja, za koji je predviđena novčana kazna od 1.500 do 20.000 eura, zabilježen je u 35 odsto slučajeva i to najčešće u Kliničkom centru. Pacijenti u bolnicama dobrim dijelom su solidarni, pa u 40 odsto slučajeva propuštaju hitne slučajeve, trudnice, djecu i penzionere, ali ne na isti način. Posmatrači su primijetili da se voljno propuštaju djeca i trudnice, dok penzionere gotovo svi isprate uz negativne komentare. U nekim bolnicama dolazak kontrolora GA izazvao je i talas priprema. “U nikšićkoj bolnici su vršene pripreme za dolazak posmatrača, jer u početku nije mogao sam da vrši monitoring već je dobijao pratioca u vidu medicinske sestre koja je išla sa njim, čime se nije mogla dobiti realna slika stanja, jer pacijenti nijesu željeli da pričaju kada vide medicinsku sestru”, kazao je Vujičić i istakao da je nakon urgencije ta praksa prekinuta. U skoro 30 odsto slučajeva u toku pregleda je neko ušao u ordinaciju čime se, tvrdi, grubo krši pravo pacijenta, a u 50 odsto slučajeva pacijenti se žale da dugo čekaju.

Sistem zakazivanja i uvođenje preko reda je problem koji je primijećen u cijelom sistemu i koji se, smatra Vujičić, mora riješiti, jer utiče da se stvaraju ogromne gužve u bolnicama. Za 34 odsto ispitanika postojeći sistem zakazivanja je sasvim odgovarajući, dok je u nekim gradovima, poput Nikšića, ostao na nivou ideje. “U bolnici u Baru je drastično kršena zabrana pušenja, pa pacijenti dok čekaju red puše u hodnicima”, istakao je Vujičić i objasnio da su kontrolori radili metodom neposrednog zapažanja i praćenja rada bolnica na osnovu unaprijed definisanog upitnika. Iako je vrijeme ordiniranja doktora istaknuto u gotovo 90 odsto posmatranih objekata, osluškivanjem problema građana posmatrači su zabilježili da se 14 odsto pacijenata požalilo da, kako je rekao, ta postavka nije adekvatna njihovim potrebama. Telefoni uporno zvone, pa u 39 odsto slučajeva građani ostaju bez odgovora, dok posebno zabrinjava podatak da je medicinsko osoblje i kada se javi na telefon u 30 odsto ispitanih slučajeva neljubazno prema budućim pacijentima. Istraživanje je pokazalo i da objekti čak 46 odsto bolnica nijesu prilagođeni za pristup osobama sa invaliditetom, što je alarmantan diskriminatorski podatak i stara boljka za koju, očigledno, rješenja nema.

U Plavu i dalje bez Dijaliznog centra Dvomjesečno istraživanje kontrolora GA pokazalo je da medicinari odgovorno pristupaju poslu i u 87 odsto slučajeva počinju na vrijeme smjenu. Rezultati su pozitivni i kada je riječ o pauzama, jer u svega devet odsto posmatranih slučajeva medicinari produže ispijanje kafe ili ostale jutarnje rutine. Monitoringom su bili obuhvaćeni Klinički centar, sve crnogorske bolnice, domovi zdravlja u Kolašinu, Danilovgradu, Rožajama i na Žabljaku, te privatne zdravstvene ustanove.

U fokusu izvještaja bio je i novi dijalizni centar u Plavu, koji nakon pompeznog otvaranja u oktobru još nije počeo da radi, a prostorija centra je ispražnjena. “Naši posmatrači su obišli prostoriju gdje je predviđena soba za dijalizu i naišli na gole zidove, a aparate za dijalizu nijesu zapazili ni u drugim prostorijama kojima su imali pristup”, tvrdi Vujičić. Ministar zdravlja Miodrag Radunović ranije je objasnio da je to privremeno, dok se ne riješi pitanje stabilnog vodosnabdijevanja prostorije, jer aparati za dijalizu zahtijevaju stabilan pritisak vode. Isto objašnjenje juče je za Dnevne novine dala i direktorica Doma zdravlja “Dr Branko Zogović” Plav Sabina Markišić. “Radovi na otklanjanju problema vodosnabdijevanja su u toku, a svi aparati i mobilijar su zaključani u susjednoj prostoriji u Domu zdravlja”, istakla je ona.

DAN NOVINARA

Trka za uticajem i tiražom izbrisala sve standarde

U Crnoj Gori nezavidna medijska scena - zbog takvog stanja trpe građani Veliki broj napada, nekažnjivost napadača, nepostojanje sindikata i strukovnih udruženja, samoregulacija, ekonomska neodrživost medija, u najkraćem je opis medijske slike u Crnoj Gori i to gotovo vijek i po od izlaska prvijenca crnogorskog novinarstva, lista “Crnogorac”. Za glavnog i odgovornog urednika Dnevnih novina Samira Rastodera, novinarstvo i mediji u Crnoj Gori, “sa časnim izuzecima, pretvoreno je u oglasne table različitih grupacija sa najrazličitijim motivima”. “Trka za uticajem, tiražom i rejtizmom skoro da je izbrisala sve standarde i poštovanja uzusa profesije kojom se bavimo. Kolateralna šteta tog ludila su, na prvom mjestu oni koji nas konzumiraju – građani. Bojim se da jedan ili dva medija nijesu dovoljni da isprave ono što je njih nekoliko godinama unazad uspjelo da nametne kao standard i moralnu vrijednost”, kazao je Rastoder. Proces oporavka će, smatra Rastoder biti i dugotrajan i bolan. Stoga smatra da je prvi zadatak osnivanje jednog udruženja i jednog sindikata na osnovama gdje je profesija na prvih sto mjesta. Da je položaj novinara i medija, nažalost, daleko od zadovoljavajućeg nivoa, smatraju i u Građanskoj alijansi (GA). Koordinator GA Milan Radović, je kazao da uvozni mediji nose veći-

nu marketinškog kolača, a kod štampanih medija država daje milionsku pomoć provladinom dnevniku. Da je položaj medija loš govori i činjenica da se ta oblast nalazi u svim relevantnim izvještajima kao zabrinjavajuća, tvrdi on, a to su primijetili i u EK, AI, Fridom haus i drugim međunarodnim organizacijama. “U njihovim izvještajima ova oblast se navodi kao zabrinjavajuća sa posebnim aspektom na nekažnjivost kada su u pitanju napadi na novinare”, kazao je Radović. Da bi se situacija promijenila, smatra on, sa jedne strane država treba da obezbijedi punu slobodu za nezavistan i slobodan rad medija i novinara, a sa druge strane mediji moraju da porade na samoregulaciji i poštovanju medijskih standarda. Da je i većina novinara Crne Gore saglasna sa stavom da trenutno stanje može biti mnogo bolje, smatra urednik emisije “Živa istina”, Darko Šuković, ali se kritički osvrće i na njihov rad. “U načelu, stanje profesionalizma u medijima je izuzetno loše, a obim nepoštovanja elementarnih standarda novinarstava je zastrašujući. Crnogorski mediji jako kaskaju za nečim što se zove poštovanje profesionalnih standarda”, smatra Šuković. Takođe, Šuković je objasnio da se i mediji mogu podijeliti u dvije grupe - na one koji su u teškom materijal-

nom položaju i koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, i one koji ne zastupaju svoje, već interese grupe ljudi. Dan novinara Crne Gore čestitali su predsjednik države Filip Vujanović, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, te ministar kulture Branislav Mićunović. R.D.

Kusovac bez komentara

Na poziv Dnevnih novina kako bi, povodom Dana novinara, iznio svoje mišljenje o položaju novinara u Crnoj Gori, glavni i odgovorni urednik “Pobjede” Srđan Kusovac, nervozno je prokomentarisao kako ga nijesmo ubijedili da da izjavu. “Sve što ste mi rekli je iz kojeg medija zovete, ne i šta hoćete da Vam kažem. Ničim me nijeste ubijedili da Vam dam izjavu, već ste se ponijeli kao da sam na Vašem platnom spisku pa da moram to da uradim”, kazao je Kusovac. Nakon toga je pitao ko su nam drugi sagovornici, pa nam dao instrukcije da prvo uzmemo izjave od ostalih, a zatim da pozovemo njega, kako se “ne bi izlijetao” izjavom.

Novinari postali legitimna meta

Zašto se ne otkrivaju napadači i njihovi nalogodavci i ko je kriv što su novinari u Crnoj Gori gotovo postali legitimna meta, pitanje je koje uvijek ostaje bez odgovora. Ubistvo glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića prije 8 godina bio je samo početak serije zločina prema poslenicima javne riječi u Crnoj Gori. Zatim su uslijedili fizički napadi na Tufika Softića, Mladena Stojovića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Mihajila Jovovića i posljedni na Oliveru Lakić. Većina njih ili nije riješena ili su oni koji su procesuirani, prema ocjenama napadnutih, pretvoreni u pravničku lakrdiju.


12 Hronika

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

tivat

Italijan ª audijemº sletio sa puta i nastradao u jarku

Italijanski državljanin Antonio Palamito (49), stalno nastanjen u Tivtu, poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko 18.30 časova dogodila na Jadranskoj magistrali kod skretanja prema bivšoj sanitarnoj deponiji Lovanja. U ovoj nezgodi, učestvovao je još jedan automobil i kamion. Do nesreće je, kako nezvanično saznaju Dnevne novine, došlo kada je Palamito, upravljajući audijem marke “A3” italijanskih regi-

starskih oznaka, pokušao da izbjegne kamion cisternu, koja je izlazila na magistralu iz pravca Lovanje, a za čijim volanom je bio Nikšićanin Ranko Garčević. U tom momentu, Palamito je izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega je udario u džip kotorskih tablica, u kojem je bio Milan Bulatović iz Kotora, a zatim je sletio s puta. Identitet stradalog otkriven je pomoću mobilnog telefona koji je bio u njegovom autu.

I pored brze intervencije tivatske Hitne pomoći, Italijan je ubrzo nakon udesa preminuo u kotorskoj bolnici. Vozač džipa Bulatović i vozač kamiona, Garčević, prošli su s lakšim povredama. Uz asistenciju tivatske policije, uviđaj je na mjestu udesa obavio Osnovni državni tužilac iz Kotora Boris Savić, a saobraćaj na ovom dijelu magistralnog puta bio je oko sat i po vremena u prekidu. Z.K.

SMRt MLaDiĆa

Niko od svjedoka ništa nije vidio U Višem sudu u Bijelom Polju saslušana još dva svjedoka, koji tvrde da ne znaju ko je tukao Nemanju Gazdića

Svjedočenjem Pljevljaka Eldana Džake i Ratke Ostojić, sestre maloljetnog LJ. O., koji je optužen da je sa braćom Milenkom i Ognjenom Golubovićem, kao i Stefanom Sokovićem, odgovoran za ubistvo sugrađanina Nemanje Gazdića (19), u tuči ispred diskoteke “Municipijum” u julu 2011., u bjelopoljskom Višem sudu juče je nastavljen pretres sudijom Šefkijom Đešević. Eldin Džaka je kazao da se ne sjeća detalja iz ranih jutarnjih sati toga dana, ali i da je odmah kada je tuča počela, napustio plato ispred diskoteke i, kako je kazao, otišao kući ne interesujući se za događaj o čijem je tragičnom ishodu saznao sjutradan. “Tamo je bila masa ljudi i velika gužva i ja sam odlučio da izbjegnem svaku nevolju i otišao sam odmah”, kazao je Džaka. Ratka Ostojić je kazala da je tokom zabave u diskoteci budno motrila na svog maloljetnog brata i da je u momentu kada je saznala da je ispred diskoteke tuča, pošla da ga traži. Ni ona nije vidjela ko se tukao, a brata je našla unutar diskoteke nekoliko minuta kasnije. “Vidjela sam Gazdića te noći i pozdravila sam se sa njim ispred diskoteke, jer smo se poznavali”, rekla je Ostojić. Ona je kazala i da se iste noći čula sa Ognjenom Golubovićem i da se

Noćni klub ispred kojeg se dogodila kobna tuča

ne sjeća o čemu su razgovarali. Kazala je i da se čula sa “jednom drugaricom koja je kod mene zaboravila ključ od kuće, a ko je ona ja se sada ne mogu sjetiti“, kazala je Ostojić, što je izazvalo reagovanje tužiteljke Nade Bugarin, koja je smatrala da je nemoguće ne sjetiti se drugarice koja je kod nje ostavila ključ. Ratka Ostojić je kazala i da je kada se zbog zaboravljenog ključa vratila ispred diskoteke od okupljenih saznala da se Stefan Soković potukao sa Nemanjom Gazdićem. “Kada sam potom otišla kući, vi-

djela sam ispred u dvorištu Sokovića i ne znam otkud se tu stvorio, jer se nikada ranije nije družio sa nama. Iako stanuje blizu, ne znam odakle se tu stvorio. Kada se moj brat začudio što se njegovo ime pominje u vezi sa tučom ispred ‘Municipijuma’, Soković nije kazao ništa i pravio se lud”, kazala je Ostojić. Nemanja Gazdić preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore 16. jula 2011, istog dana nakon što je doveden iz Pljevalja, zbog prebijanja ispred diskoteke u Pljevljima. S.M.S.

ª a kopº

Tužili smo Poresku upravu Izvršni direktor firme “A kop” Ivan Petričević negirao je sumnje policije i Tužilaštva da je, zajedno sa Bjelopoljcem Rafatom Kolićem, povraćajem PDV-a oštetio državni budžet za pola miliona eura. “Da li je bilo prevare i zablude i sticanja protivpravne dobiti tokom 2011. godine u iznosu od, kako se u tekstu navodi, 114.822,65 eura i pokušaja sticanja u iznosu od pola miliona eura, utvrdiće se u drugostepenom upravnom postupku, koji je u toku, a vodi se povodom rješenja

poreskog organa, koje je poslužilo kao osnov policijskim službenicima za podnošenje krivične prijave”, stoji u reagovanju Petričevića. On tvrdi da je netačna optužba da je Poresku upravu doveo u zabludu da donese rješenje o povraćaju poreza od 114.822,65 eura. “Poreski organ i podnosioci krivične prijave bi trebalo da iznesu tačan i precizan podatak, a to je da smo ih tokom 2011. godine ‘doveli u zabludu’ da donesu osam takvih rješenja i tako oštete budžet

za 283.786,81 eura”, tvrdi Petričević, koji navodi da o kvalifikaciji da su prikazivane fiktivne fakture najbolje govore zapisnici o sprovedenim kontrolama i rješenja Poreske uprave. Za Petričevića je indikativno da je krivična prijava uslijedila poslije godinu dana provjera i to na dan kada je podnijeta tužba protiv Poreske uprave i više zaposlenih zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.

MoNtENEGRo MEGaGRUpa

Neće biti novog vještačenja Sudija Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović, odbila je juče zahtijev tužioca Miloša Šoškića za angažovanjem novog vještaka ekonomsko-finansijske struke na suđenju vlasniku i direktoru “Montenegro mega grupe”, Vladanu Lakiću i Predragu Gluščeviću, optuženima za pronevjeru više od dva miliona eura, utaju poreza i prevaru.

Šoškićevu tvrdnju da nalazi i mišljenja vještaka Milenka Filipovića nijesu rađeni po pravilima struke, Rabrenović je osporila objasnivši da je iznos PDV-a izračunat na osnovu iznosa novca koji je ukupno ugovoren a koji obuhvata kompenzacije, cesije i raskinute ugovore. Filipović je na prethodnom suđenju u dopuni nalaza utvrdio je da “Montenegro mega

grupa” duguje 71.741. eura neprijavljenog poreza. Lakić i Gluščević su optuženi da su od kupaca stanova u izgradnji unaprijed uzimali novac, koji kasnije nijesu uložili u izgradnju, te da su preko kupoprodajnih ugovora prevarili više desetina ljudi ne završivši stanove i ne vrativši im novac, kao i da su neke od tih stanova prodali više puta. B.R.


Hronika 13

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Ikerov advokat prijetio sudiji

Taksista opljačkao stranku Podgorička policija uhapsila je juče M.P. (33) iz Podgorice, bivšeg radnika taksi službe “De lux”, zbog sumnje da je opljačkao sugrađanku B.J., saopšteno je iz Uprave policije. Nakon prijave oštećene da joj je iz kuće, koja se nalazi u Ulici Dositeja Obradovića u Podgorici, ukraden novčanik u kojem je bilo 85 eura, na lice mjesta izašla je policija. Nakon preduzetih aktivnosti došli su do sumnje da M.P. 10. januara u popodnevnim časovima odvezao B.J. do kuće, gdje se vratio nakon pola sata. Pošto je preskočio ogradu dvorišta, iskoristio je što su vrata kuće bila otključana, te je ušao unutra i ukrao novčanik. Firma “De luks” vratila je novac oštećenoj, koja je u policijskim prostorijama prepoznala pljačkaša. Osumnjičeni je uz izvještaj predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalju nadležnost. M.V.P.

Buldog izujedao prolaznicu Ulcinjski policajci podnijeli su prekjuče krivičnu prijavu protiv D. K. (27) iz Ulcinja, zbog sumnje da je izazivao opštu opasnost, saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja se da je D. K. u večernjim časovima, 14. januara, u Ulici Borisa Kidriča u Ulcinju, bez zaštitne korpe i i povoca šetao svog psa “američkog buldoga”, koji je prolaznicu M. D. iz Ulcinja iznenada napao i nekoliko puta je ugrizao za desnu ruku, objasnili su iz policije. Nakon napada psa povrijeđenoj ženi je u ulcinjskom domu zdravlja ukazana ljekarska pomoć, a medicinsko osoblje je o povredama obavijestilo policiju. O događaju je obaviješteno i nadležno državno tužilaštvo, koje je kvalifikovalo djelo, dodali su iz policije. B.R.

Mirjana Milić

PREBUKIRANI

Država se branila od 13.000 sugrađana Zaštitnik imovinskih pravnih interesa razlog za preopterećenost velikim brojem predmeta vidi u lošem zakonskom rješenju

Z

aštitnik imovinsko-pravnih interesa koji, pored ostalog, zastupa državni interes pred sudom i drugim nadležnim organima, u minuloj godini samo na nivou kancelarije u Podgorici postupao je u oko 13.000 predmeta, kazala je za Dnevne novine Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Mirjana Milić. Ona ističe da je jedan od razloga za pretrpanost u radu činjenica da Zaštitnik nema mogućnost da, kao sve druge stranke pred sudom, naplati troškove takvog zastupanja. Uvođenjem takve mogućnosti, kako vjeruje, ne samo da bi se oporavio državni budžet već bi građani, zbog plaćanja troškova postupka u slučaju neuspjeha, dobro razmislili o osnovanosti tužbe koju podnose.

Kako još nije završen izvještaj o radu za prošlu godinu, Milić nije mogla dati potpunu statistiku ali je navela da je na nivou kancelarije u Podgorici, uz pomoć dvadesetak njenih zamjenika, postupano u oko 13.000 predmeta. “U prethodnoj godini na nivou kancelarije u Podgorici koja vrši nadzor nad kancelarijom u Bijelom Polju i Kotoru, postupali smo po 2.109 predmeta, dok je vanparničnih bilo 1.121. Upravnih postupaka na nivou ove kancelarije bilo je 796, a izvršenja 8.956”, precizi-

IZUZEĆE ĐUKovIĆA

rala je Milić. Iako parnični postupak predviđa obavezu stranke koja izgubi parnicu da naknadi troškove postupka, ovakvo pravilo ne važi za Zaštitnika. Milić je, u tom pravcu, inicirala izmjenu Zakona o parničnom postupku. “Mi smo inicirali pokretanje postupaka izmjene Zakona o parničnom postupku, jer je za zastupanje države bitno da zastupniku pripadaju troškovi po advokatskoj tarifi. Time bi se obezbijedila potpuna ravnopravnost subjekata u parnič-

nom postupku. Jednostavno rečeno, lako je tužiti državu, jer onaj ko tuži neće platiti troškove”, kaže Milić dodajući da to rješenje postoji u susjednim zemljama. “Ne samo da bi naknada takvih troškova predstavljala prihod države, koji joj sljeduje, već bi i Zaštitnik imao manje posla i bio bi fokusiran na ozbiljnije predmete. Stranka bi razmislila o tome da li da ulaže tužbu odnosno kolika je mogućnost da dobije spor. Ovako, moramo postupati po svakoj tužbi”, kaže ona. Govoreći o zastupanju države pred sudom, Milić kaže da je interes Zaštitnika pravilna primjena prava te da je njihov interes zadovoljen, čak i ako je druga strana na dobitku, a pritom je pravda ispunjena. “Učešćem države u postupku zaštitnik vodi računa o državnim interesima, ali i o interesima protivne strane u smislu pravilne primjene prava. Dakle, država ne može biti na gubitku zbog toga što je, na kraju, zakon pravilno primijenjen”, zaključila je ona. S.K.

Funkcionerka Demokratske stranke Srbije i bivša ministarka pravde Srbije Snežana Malović, optužila je juče funkcionera Srpske napredne stranke Vladimira Cvijana, da je kao advokat Ivana Pavlovića Ikera, optuženog za šverc kokaina, prijetnjama sudiji pokušao da izdejstvuje ukidanje pritvora svom branjeniku. Malović je, kako prenose srbijanski mediji, najavila da će DSS zato podnijeti krivičnu prijavu protiv Cvijana za krivično djelo “ometanje pravde” i da će od predsjednika parlamenta Nebojše Stefanovića, zatražiti da se izjasni da li Cvijan može da ostane predsjednik Odbora koji se bavi procjenom ustavnosti i zakonitosti svih akata i zakona. Malović je navela da je Cvijan u dva navrata od sudije Vladimira Mesarovića pokušao da izdejstvuje ukidanje pritvora Pavloviću i da mu je rekao da ima politički zadatak da smijeni predsjednicu Vrhovnog kasacionog suda Natu Mesarović, sudijinu majku, što će i učiniti. Prvi put, 28. novembra prošle godine, advokat Aleksandar Stanimirović, nastupio je po zameničkom punomoćju Cvijana, kada je sudiji Mesaroviću u njegovom kabinetu rekao da je Pavlović predugo u pritvoru i da bi ga trebalo ukinuti i zameniti blažom mjerom. Tom prilikom istakao je da Pavlović ima prijatelje na vrlo uticajnim mjestima koji smatraju da bi se pritvor mogao zamjeniti “narukvicom”. Dan kasnije, u svojstvu narodnog poslanika kod sudije Mesarovića nastupio je Cvijan. Tom prilikom, sudiji je rekao da mu može “pomoći ljudski i bezbjednosno”, te da je Pavlović “rođak nekoga iz vrha”. Malović izjavila je da ne zna čiji bi mogao biti rođak i podsjetila je da je on optužen kao član međunarodne grupe koja je švercovala kokain iz Argentine i Brazila u Evropu od koje je zaplijenjeno 274 kilograma te droge. M.V.P.

REAGovANJE

Nastavlja da sudi Čudno što Tužilaštvo nije privelo još osam policajaca

Pre dsje dnik p o dg oričko g Osnovnog suda, Zoran Radović odbio je zahtijev za izuzeće sudije Gorana Đukovića, koji je krajem decembra tražio advokat Pavle Radonjić, branilac Draška Mirkovića i Nikole Ražnatovića koji su optuženi za nasilničko ponašanje i nanošenje lakih tjelesnih povreda novinaru Mirku Boškoviću i glumcima prvog LGBT spota “Mi smo dio ekipe”, Danila Marunovića i Todora Vujoševića. Obrazlažući svoj zahtjev, Radonjić je naveo da sudija Đuković ispoljava netrpeljivost prema njemu, a samim tim i prema njegovim branjenicima. “Sudija je pokazao i ličnu netrpeljivost prema meni ne dozvolivši mi da se odloži suđenje zbog zauzetosti istog dana u Kotoru, što je praksa kod svih sudija da se sa tužiocima i advokatima dogovaraju o terminu. Kada se nijesam pojavio na suđenju kaznio me

Advokat Pavle Radonjić koji je tražio izuzeće sudije Đukovića

najvišom kaznom od 1.000 eura, iako je praksa da se advokati kažnjavaju najviše sa 500 eura”, kazao je Radonjić na prethodnom suđenju. B.R.

Vladimir Šoškić iz Berana, čiji je sin Miroslav koji prije četiri godine tragično i pod nerazjašnjenim okolnostima izgubio život, reagovao je na jučerašnji tekst „Odbili zahtjev policajca da ga ispituju na poligrafu“. U spornom članku, Velibor Marković, advokat policajca Željka Bojića koji se zajedno sa kolegom Adnanom Kožarom tereti za ubistvo Šoškića, navodi da je njegov branjenik neosnovano u pritvoru jer „sud prihvata besmislenu konstrukciju Tužilaštva”. Šoškić je nestao 17. decembra 2008. godine, bježeći od policajaca koji su u njegovim kolima pronašli gram i po heroina. Pod potjerom dva optužena policajca, navodno je ušao u rijeku i zaplivao, a njegovo beživotno tijelo nađeno je tri dana kasnije. Nakon dva nalaza vještaka medicinske struke, koji su ocijenili da je riječ o utoplje-

nju, slučaj je zatvoren. Ipak, nakon više od tri godine, sprovedena je ponovna obdukcija, nakon koje je zaključeno da bi uzrok smrti mogao biti i ubistvo. Zbog moguće krivice, Bojić i Kožar su sredinom novembra prošle godine završili u istražnom zatvoru, gdje se i danas nalaze. Marković u spornom tekstu navodi da je prvim medicinskim vještačenjima zaključeno da je riječ o utopljenju te da je to potvrdio i treći nalaz koji je po zahtjevu porodice Šoškić, radio doktor Zoran Stanković iz Beograda. “Stanković je dao takvu ocjenu jer mu, iz nepoznatih razloga, nije dozvoljen uvid u foto dokumentaciju. Uostalom, nakon toga urađeni su i nalazi koji potvrđuju moju sumnju da je riječ o ubistvu… Ja imam izvještaj iz Hidrometereološkog zavoda o stanju Lima toga dan – tu se ne

bi ni trogodišnje dijete moglo udaviti”, kazao je Šoškić poručujući da treba pustiti nadležnim organima da rade svoj posao. Šoškić je u nastavku negirao izjavu advokata da je jakna njegovog pokojnog sina nađena neoštećena na mjestu sa koga je navodno skočio u rijeku. “Jakna je bila oštećena, a takav zaključak donijet je na osnovu lažnih izvještaja iz policije. Ne razumijem kako se niko nije zapitao gdje je nestao njegov džemper, jer nije bio samo u jakni, a nađen je go do pojasa. Ja vjerujem da ga je njih nekoliko napalo u stanici policije, a da su kasnije skrili dio garderobe, a jaknu odnijeli na mjesto gdje je nađena”, kaže Šoškić dodajući da je u čudu da nadležni organi do sada nijesu priveli još nekog osim dvojice policajaca, koji se nalaze u pritvoru. S.K.


Crna Gora 15

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

KOLAŠIN

Zbog spora crkve i opštine, doktori nijesu svoji na svome Radnici ne mogu da otkupe stanove jer je zgrada sagrađena dijelom na crkvenom zemljištu Bojan Vučinić, Zorica Bulatović

Z

bog spora Opštine Kolašin i crkve, stanari zgrade namijenjene zdravstvenim radnicima od 2009. godine ne mogu da otkupe stanove iako za to ispunjavaju uslove. Naime, zgrada je izgrađena većim dijelom na crkvenom zemljištu pa se još ne zna ko je njen vlasnik. Predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković, kazao je za Dnevne novine da će se spor ubrzo riješiti, a samim tim, objekat uknjižiti u katastar.

KOLAŠIN - Jedan od razloga što zgrada namijenjena zdravstvenim radnicima do sada nije uknjižena u katastar je to što je objekat izgrađen većim dijelom na crkvenom zemljištu, potvrdio je za Dnevne novine predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković. On je kazao da je nedavno razgovarao sa Veliborom Džomićem, pravnim zastupnikom Mitropolije crnogorsko-primorske, te da očekuju uskoro rješavanje tog spora. “Dogovorili smo se da mi damo predlog, koji bi bio u korist opštine i da zajednički riješimo taj problem u što kraćem roku”, rekao je Brajušković, dodajući da dosadašnji sporazum koji je potpisan sa bivšim predsjednikom opštine nije sproveden do kraja. Naime, bivši predsjednik opštine Mileta Bulatović je još ranije potpisao sporazum sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom kojim je zemljište iznajmljeno na 100 godina. Za uzvrat, opština je obnovila crkvu u mjestu Blatina u Li-

povu, pokrila Crkvu Svetog Dimitrija, te se obavezala da jedan stan u zgradi namijenjenoj zdravstvenim radnicima dodijeli kolašinskom sveštenstvu. “Iz opštine sada žele da preinače taj ugovor i da se svešteniku dodijeli stan u jednoj od zgrada na takozvanom Pazarištu”, rekao je protojerej Rade Radović, dodajući da je sveštenstvo nezadovoljno tom odlukom. Priča oko ove zgrade pokrenuta je na posljednjem skupštinskom zasijedanju lokalnog parlamenta kada je direktorica kolašinskog Doma zdravlja Dragica Popović tražila odgovor na pitanje kada će zgrada biti uknjižena, jer su se već, kako je kazala, stvorili uslovi da ljekari otkupe svoje stanove. Prema njenim riječima, upravo zbog nesređenih katastarskih evidencija, zdravstveni radnici nijesu u mogućnosti da otkupe stanove, pa je zahtijevala da se saopšti ko je vlasnik zgrade. Ona smatra da zgrada nema upotrebnu dozvo-

Zgradu koja je napravljena za zdravstvene radnike finansirala je Vlada Crne Gore sa oko 400.000 eura, a opština je ustupila zemljište.

Umjesto para dali stanove lu, kao i da tehnički nije primljena u funkciju. Još ranije iz opštinske direkcije za imovinu Dnevnim novinama je saopšteno da su u septembru 2010. godine pokrenuli postupak utvrđivanja vlasništva objekta, a da ne znaju ni sami koliko će u tome uspjeti.

Opština Kolašin je, u periodu kada je na njenom čelu bio Mileta Bulatović, dala dva stana cetnjiskom građevinskom preduzeću “Lipa” kao kompenzaciju za izvršene građevinske radove na stambenoj zgradi namijenjenoj zaposlenima u tamošnjem Domu zdravlja. Na osnovu čega je opština donijela takvu odluku Dnevne novine nijesu uspjele da saznaju od tadašnjeg predsjednika. “To nije moja prćija. Stanove nijesam dao ja već opština Kolašin”, rekao je u kratkom razgovoru Bulatović, koji je na komentar novinara kako je on bio u tom periodu na čelu kolašinske opštine spustio slušalicu. Sadašnji presjednik opštine Darko Brajušković nije želio da komentariše tu odluku grada, navodeći da će se, nakon što zgrada bude uknjižena u katastar, tačno znati ko su vlasnici stambenih jedinica u pomenutoj zgradi.

NVO VOZ NEPREBOLA

STUDENTSKA ULICA

Bioče izmijenilo naše živote

Rušenje baraka u petak

BIJELO POLJE - Nevladina organizacija Voz neprebola juče je u Bijelom Polju obilježila sedam godina od željezničke nesreće na Bioču. U nesreći je poginulo 47 ljudi, a bilo je više od 200 povrijeđenih. Nakon polaganja cvijeća na spomenik poginulima i odavanja počasti prisutnih, predstavnik ove organizacije Veselin Vlahović je kazao da protekle godine predstavljaju sedam godina neprebola. “Sedam je godina od kada je tragičan događaj na Bioču izmijenio naše živote. Mi sada živimo neki drugi žvot, ni nalik onom prethodnom, kako porodice nastradalih, tako i preživjeli putnici. Mi preživjeli putnici smo uz porodice nastradalih u nastojanju da istrajemo da se dođe do istine i pravde. Život je neprocjenljiv, ali je pravda vrednija. Bol i tuga se lakše podnose sa prijateljima. Bijelo Polje još jednom, nažalost, potvrđuje svoju humanost i dokazuje kako čovjek prema čovjeku treba biti čovjek. Nažalost, to nam nije prisutno na Bioču i nadam se da će iz vašeg primjera naučiti oni koji trebaju

to da uče, koji možda to i znaju, ali ne primjenjuju“, rekao je Vlahović. On je pozvao okupljene da pođu na spomen-obilježje djeci iz Bugarske koja su stradala u saobraćajnoj nesreći kada im je autobus sletio u kanjon Lima u blizini Bijelog Polja, jer se i njihovi predstavnici sjete žrtava iz Bioča. Nakon toga Vlahović je najavio i obilježavanje sedmogodišnjice tragedije i danas u 11.55 sati. Sa bjelopoljske autobuske stanice danas će biti organizovan i prevoz do Bioča. S.M.S

Dajte krv Predstavnici NVO Voz neprebola i Klub dobrovoljnih davalaca krvi “23. oktobar” danas će posjetiti Centar za transfuziju krvi u Podgorici i organizovati akciju dobrovoljnog davanja krvi, u terminu od 7.30 do 11 časova. Predsjednica kluba Ljulja Berišić apelovala na humane građane da daju svoj doprinos.

Za objekte koje su dvije porodice koristile kao stambeni prostor opština očekuje obezbjeđenje privremenog smještaja PODGORICA - Uklanjanje 11 privremenih objekata-drvenih baraka i pomoćnih objekata koji se nalaze na zemljištvu u vlasništvu Glavnog grada u Studentskoj ulici, počeće u petak. “Građani koji su koristili ove privremene objekte, na vrijeme su krajem prošle godine usmeno, a potom i pisanim putem, obaviješteni da je neophodno da ih uklone, kako bi zemljište bilo privede-

no namjeni, u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom”, navodi se u saopštenju PG Biroa, u kojem se ističe da korisnici objekata nijesu postupili u skladu sa uručenim rješenjima i sami uklonili objekte, te da je u daljem postupku obaveza Komunalne policije da to učini. “Za dvije porodice koje su drvene barake koristile kao stambeni prostor očekujemo da će se u okvi-

ru socijalnog zbrinjavanja obezbijediti nužni smještaj”, saopšteno je. Kao dio postupka privođenja zemljišta namjeni, predviđeno je i uklanjanje susjednih kolektivnih stambenih objekata izgrađenih 1948. godine, a predstavnici Glavnog grada u narednom periodu razgovaraće sa vlasnicima stambenih jedinica koji imaju pravo na eksproprijaciju i sa njima pokušati postići dogovor. M.Ne.

HERCEG NOVI

Bez vode 1.000 potrošača Ponovo isključena struja vodovodnom postrojenju Kanli-kula HERCEG NOVI - Zbog neplaćanja duga za struju od oko 676.000 eura, radnici Elektroprivrede su juče, treći put, isključili struju vodovodnom postrojenju Kanli-kula, zbog čega je ugroženo vodosnabdijevanje za oko 1.000 potrošača na području Savine, Srbine, Nemile, u Ulici I bokeške, Orijenskog bataljona, Desete hercegovačke brigade i glavne Autobuske stanice. Direktoru Vodovoda Zoranu Šabanoviću iz Elektroprivrede u ponedjeljak su najavili da će obustaviti napajanje električnom energijom pumpno postrojenje na Kuli, s obzirom da od početka godine nije realizovana nijedna uplata, iako su iz opštine i Vodovoda tražili da to regulišu kompenzacijom sa državom koja duguje za vodu. Oko 200.000 eura duguje Vojska za

vodu, Vektra Boka oko 400.000 eura, što je potvrđeno i sudskim rješenjima. Prema riječima Šabanovića, oni ne mogu od njih da naplate dugove, jer su im bankovni računi blokirani. Juče i u ponedjeljak Vodovod je isključio pekaru “Aleksandrija”, vilu Aleksandar, neke restorane i druge

dužnike od kojih ukupno potražuju preko dva miliona eura. U Elektroprivredi ističu da su se za ovu nepopularnu mjeru odlučili jer Vodovod nije ispoštovao ugovor da dug za struju plati u nekoliko rata, zaključno sa 31. decembrom prošle godine. S.M.


16 Crna Gora

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

OPASNOST

Sami šteluju javnu rasvjetu Mještani vangradskih naselja oko Podgorice na svoju ruku koriguju vrijeme rada rasvjete kako bi radila danonoćno

BIJELO POLJE

Klizište zatvorilo put

BIJELO POLJE - Klizište na lokalnom putnom pravcu Bistrica – Mojstir, koje se pojavilo prije tri dana i zbog kojeg je onemogućeno kretanje vozačima i pješacima, biće sanirano kada vremenske prilike to dozvole, kazao je Goran Femić, predstavnik podgoričke firme “Hajder ekstrem enerdži”, koja izvodi radove na toj dionici. On je istakao da će u roku od

TIVAT - U opštini Tivat od kraja prošle godine radi Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove, a sekretar tog sekretarijata je Goran Božović. Novi organ lokalne uprave formiran je u skladu sa novom Odlukom o organizaciji i načinu rada lokalne uprave opštine Tivat kojom je predviđeno formiranje sekretarijata za informacione sisteme i zajedničke poslove. Poslovi koji se nalaze u djelokrugu novog sekretarijata su ranije obavljani kroz različite organe u opštini Tivat.

pet dana put prema Mojstiru biti osposobljen probijanjem nove trase u dužini od 150 metara. U međuvremenu mještani Mojstira, Dragovca, Brnjeva, Ložnjaka i Sušaca za saobraćaj mogu koristiti put cjevovoda. Femić kaže da će radnici tog preduzeća svakodnevno obilaziti ovu dionicu i blagovremeno intervenisati u slučaju novih odrona. S.M.S.

Sela do daljnjeg u mraku BIJELO POLJE - Stanovnici mnogih bjelopoljskih sela na području Koritske visoravni, zatim Kičave, Barica, Šljemena, Pisane jele, i Sokolca već šesti dan su bez struje, jer je nedavno nevrijeme prouzrokovalo velike kvarove na niskonaponskoj elektromreži i dalekovodima. U Elektrodistribuciji kažu da su sve raspoložive ekipe danonoćno na terenu i čine sve da što prije otklone nastalu štetu na mreži, ali sanaciju kvarova otežavaju veliki sniježni nanosi, koji na pojedinim područjima prelaze metar, kao i nepristupačan teren i dotrajala terenska vozila. Nadležni u elektrodistribuciji kažu da je teško prognozirati kada će na ovim područjima ponovo biti uspostavljen napon. S.M.S.

PODGORICA - Javna rasvjeta u perifernom dijelu glavnog grada nije pošteđena samoukih zanatlija, ali ni onih koji smatraju da podešen režim rada rasvjete nije adekvatan, u prvom redu što je mještanima i onima koji u kasnim večernjim satima putuju, nedovoljna svjetlost farova. Odlukom Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj glavnog grada, u cilju smanjenja potrošnje električne energije, u vangradskim naseljima podesio je režim rada ulične rasvjete, na način što se rasvjeta gasila u 22 časa. Na pojedinim mjestima, radnici Javnog preduzeća Komunalne usluge primijetili su da mještani samovoljno šteluju postojeće astronomske uklopne satove kako bi rasvjeta radila u noćnom režimu do jutarnjih časova. Osim toga, neki mještani rasvjetu uključuju “ručno”, što dovodi do toga da rasvjeta radi danonoćno. “Sve gore navedeno dovodi do nepotrebnog povećanja potrošnje električne energije, a samim tim i troška glavnog grada, što pokazuje i račun za utrošenu električnu energiju, koji je u prethodnom mjesecu bio 20 odsto veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine”, saopšteno je iz JP Komunalne usluge. Iz ovog preduzeća upozoravaju da prilikom izvođenja ovih radnji dolazi do obijanja ormara jav-

ne rasvjete i uništavanja opreme za upravljanje, što pričinjava veliku materijalnu štetu. Osim toga, u Rakića kućama postojeće astronomske satove mještani su zamijenili starim satovima, kako bi rasvjeta funkcionisala do ranih jutarnjih časova. “Ovakvim, nesavjesnim postupanjem građana dovode se u pita-

nje i životi električara dok intervenišu na mreži. Prilikom intervencije na lokaciji mjesne zajednice Surukuć, ručno je uključen napon dok se radilo na zatezanju kablova kojima se napaja javna rasvjeta. Pukim slučajem nije došlo do tragičnih posljedica zbog ovakvog ponašanja pojedinaca”, rečeno je iz Komunalnih usluga. M.Ne.

OSAVREMENJAVANJE

Solarna rasvjeta u Kotoru i Cetinju KOTOR - Na potezu od tunela Vrmac preko rive, pa do kampa u Dobroti, uskoro će početi postavljanje solarne javne rasvjete, koja je donacija kineske Vlade opštinama Kotor i Cetinje, vrijednosti 3,8 miliona eura. Javna rasvjeta, koja će koristiti sunčevu svjetlost, podrazumijeva postavljanje led sijalica u jednom dijelu i panela, objašnjava za Skala radio Ivo Magud, direktor opštinske Direkcije za uređenje i izgrdanju Kotora. U toku su radovi na završetku dijela ulice na Mečerovom brijegu, kao i na uređenju prilaza ulici iznad hotela Radanović u Dobroti. Za sanaciju ulice u Daošinama je izabran izvođač firma “Tošković” iz Podgorice, a

podizvođač preduzeće “Tehnoput”. Preostaje još rok od deset dana za eventualnu žalbu nakon tendera. Ulica u Daošinama u Dobroti podrazumijeva sanaciju kolovoznog zastora, postavljanje vodovodnih cijevi i asfaltiranje, a u drugoj fazi i postavljanje solarne javne rasvjete. Takođe su u toku radovi na sanaciji autobuskih stajališta, kao i postavljanje odbojnih greda na loklanim putevima i ulicama. Nakon ovog posla, slijedi asfaltiranje prilaznog puta do škole i glavnog trga u Risnu. U toku je revizija projekta spoljnjeg i unutrašnjeg uređenja crkve Sv. Pavla u starom kotorskom gradu koja će dobiti multifunkcionalnu dvoranu. M.Ne.

CETINJE

Ako nestane vode, brzo će se vratiti

Radovi na rekonstrukciji cetinjskog vodovoda mogu izazvati kratkotrajne prekide u isporuci CETINJE - Radovi na rekonstrukciji postrojenja cetinjskog Vodovoda su, kako je i najavljeno, počeli 17. januara, a trajaće do kraja februara. Postrojenja u Crmnici dobiće tri nove pumpe, a biće zamijenjena kompletna elektrotehnička instalacija. Na taj način smanjiće se potrošnja struje, a povećati efikasnost sistema. Direktor JP Vodovod i kanalizacija Cetinje Miloš Ražnatović kaže za Dnevne novine da je vrijednost radova oko 240.000 eura i da su sredstva dobijena iz Abu dabi fonda, iz istih fondova od kojih se ranije uradila sanacija postrojenja Vodovoda na Vrelima. O najavljenim obustavljanjima isporuke vode Ražnatović pojašnjava da se radi samo o eventualnim prekidima u elektrosnabdijevanju izvorišta u Vrelima uganj-

skim, odakle se tokom zimskog perioda crpi voda za crnogorsku prijestonicu. “Prekid u vodosnabdijevanju bi uslijedio samo ako bi za duži period naša postrojenja u Vrelima ostala bez struje, ali sudeći po najavama iz Elektrodistribucije, do toga ne bi trebalo da dođe”, kaže Ražnatović, uz napomenu da je izvorište na Vrelima u ovo doba godine dovoljno izdašno za potrebe grada. M.Z.

O najavljenim obustavljanjima isporuke vode Ražnatović pojašnjava da se radi samo o eventualnim prekidima u elektrosnabdijevanju izvorišta u Vrelima uganjskim


Crna Gora 17

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Francuski za ª džº CETINJE - Sekretarijat za socijalnu politiku i mlade prijestonice Cetinje, u saradnji sa Fondacijom “Petrović Njegoš” i Centralnom narodnom bibliotekom “Đurđe Crnojević”, organizovaće besplatni kurs francuskog jezika za zainteresovane građane, koji će imati priliku da pohađaju osnovni kurs za početnike u trajanju od tri mjeseca. Prednost među kandidatima imaće mladi, nezaposlena i lica u stanju socijalne potrebe, osjetljive kategorije, te zaposleni u Prijestonici Cetinje i CNB “Đurđe Crnojević”. Zainteresovani građani prijave za pohađanje kursa mogu podnijeti do 30. januara u prostorijama Sekretarijata za socijalnu politiku i mlade i putem emaila sekretarijat.spm@cetinje.me. M.Ne.

CITADELA

Budva za Citadelu nudi pet miliona eura U okviru Citadele izložena je jedna od najvrednijih kolekcija knjiga i mapa posvećenih Balkanu, koja je u privatnom vlasništvu

Cetinjani posjetili Bavarce

Ovaj kulturno istorijski spomenik, pod hipotekom je Prve banke Nina Lajović

Delegacija prijestonice Cetinje bila je u posjeti pokrajini Bavarskoj u Njemačkoj. Posjeta je upriličena u cilju jačanja odnosa dva grada, ali i intenziviranja saradnje između regije Frankonije i Crne Gore. “Tokom petodnevnog boravka u Njemačkoj, članovi delegacije prijestonice Cetinje sastali su se sa predstavnicima grada Nirnberga. Iskazano je obostrano zadovoljstvo nedavno potpisanim Protokolom o partnerstvu dva grada, uz uvjerenje da će bilateralna saradnja u narednom periodu biti dodatno intenzivirana”, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika Cetinja.

O

pština Budva spremna je da izdvoji pet miliona eura kako bi ponovo pod svojim okriljem imala starogradsku Citadelu, koja je prije 15 godina kao vlasništvo Jugoslovenske vojske i Opštine prodata biznismenu Branku Ćupiću, čija firma “Citadela” gazduje ovim prostorom. Opštinske nadležne službe pripremaju dokument koji bi omogućio kupovinu kompleksa objekata u okviru Citadele, a kako je navedeno u planu i programu rada SO Budva, o toj informaciji raspravljaće odbornici u martu.

BUDVA - Ideja da se Citadela vrati pod okrilje opštine postojala je i za vrijeme dok je predsjednik Opštine bio Rajko Kuljača, te da se u nju preseli administracija, organizuju vjenčanja. Iako je Opština bila sprmena da za to izdvoji sedam miliona eura, vlasnik je tražio mnogo veću sumu. Ovaj kulturno istorijski spome-

TIVAT

Crvenih korala skoro da i nema TIVAT - Crni i bijeli korali, koji su pronađeni u crnogorskom dijelu Jadrana, pokazuju da je još zdrav eko-sistem u našem moru, ali oni nemaju ekonomsku vrijednost, objašnjavaju stručnjaci. Naučna ekspedicija, koja je vršila istraživanja krajem prošlog i početkom ovog mjeseca, nije imala sreću da naiđe na najljepši – crveni koral, koji se nekada mogao naći u našem podmorju, a koji se koristi za izradu nakita. Njega skoro pa da i nema, posebno što sporo raste, kazala je Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora, koja je učestvovala u istraživanju podmorja. “Taj koral se još može naći na nekim lokacijama, ali crveni koral je zaštićena vrsta, zabranjeno je njegovo sakupljanje i vađenje iz mora, tako da niko ne bi smio da

dira te korale ako ih ima u našim vodama. Na listu zaštićenih vrsta stavljen je zbog sporog rasta, jer zbog velikih potreba u izradi nakita neke populacije ove i nekih drugih vrsta su potpuno uništene u našem, ali i u drugim morima”, obrazložila je Mačić. U Italiji postoje lokacije na kojima se crveni koral može vaditi i koristiti. Kod nas bi trebalo obaviti istraživanja dubinskih lokacija da se vidi da li ima te vrste korala i koliko, pa tek nakon toga da se eventualno procijeni da li je rizično za populaciju ili ne da se jedna količina izvadi. Međutim, Mačić je mišljenja da tog skupocjenog korala u našem moru nema ili ga ima u veoma malim količinama, pa se ne može koristiti u ekonomske svrhe. Z.K.

nik, pod pod hipotekom je Prve banke na ime kredita od tri miliona eura. A na ime neplaćenih poreskih potraživanja u ukupnom iznosu od 91.323 eura, i država je upisala hipoteku na Citadelu. Na sve nepokretnosti upisana je hipoteka Prve banke, na ime kredita od tri miliona eura, uz, kako je navedeno, zabranu dodatanog optere-

hTp ª mImozAº

ćenja po bilo kom osnovu i prenosu bilo kojeg prava na njoj prije izmirenja duga. Citadela obuhvata 416 kvadrata izgrađenih objekata i 2.982 kvadrata dvorišta, koji objedinjuje tri palate i veliko dvorište opasano zidinama. Nakon što je kupio, Ćupić je od Citadele napravio lukszni ugostiteljski kompleks, u okviru kojeg su bedemi, ostaci srednjevjekovne crkve Svete Marije, kapije, više platoa i zgrade nekadašnje kasarne. Kako je navedeno na sajtu njegove kompanije “Imobilia”, na prvom spratu je restoran koji čini cjelinu sa prostranom terasom na istočnoj kuli, sa koje se pruža pogled na ostrvo Sveti Nikola i morsku pučinu. U tom nivou, na zapadnoj strani tvrđave nalazi se stejk haus.

“U okviru Citadele izložena je jedna od najvrednijih kolekcija knjiga i mapa posvećenih Balkanu, koja je u privatnom vlasništvu. Značajan je i broj unikatnih knjiga i veoma rijetkih primjeraka rukom bojenih istorijskih mapa. Funkcionalnu cjelinu sa bibliotekom čini prostrana Galerija”, navodi se na sajtu. Imobilia tokom turističke sezone organizuje sopstveni program u okviru kojeg izložbe djela likovne umjetnosti, koncerte i projekte muzejskih prezentacija. “Prostor Citadele je otvoren i za projekte budvanskog Grada teatra. Na jugozapadu kompleksa se nalaze luksuzni apartmani na tri nivoa, neposredno uz njih je vidikovac sa kojeg se pruža pogled na cijelu Budvu i njene najljepše plaže”, navedeno je na sajtu Imobilije.

Sa dvije na četiri zvjezdice TIVAT - Hotelsko-turističko preduzeće “Mimoza” iz Tivta dobilo je urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju i nadogradnju istoimenog hotela u centru grada, sagrađenog 1958. godine. Hotel je u međuvremenu nadograđivan aneksom prema gradskoj rivi Pine. Odobrenjem Ministarstva održivog razvoja i turizma, hotel koji ima dvije zvjezdice, restoran sa 200 mjesta i “Zeleni salon” od stotinu mjesta i 72 sobe sa balkonima, nadogradiće novi sprat na zapadnom krilu hotela, koji je sada u nivou prizemlja, kao i potkrovlje na istočnom krilu, čija je trenutna spratnost P+2. Rekonstruisani hotel dobiće 1.600 kvadrata novog prostora, u okviru kojeg će biti unaprijeđeni smještajni i drugi kapaciteti na standard četiri ili više zvjezdica. Z.K.


18 Kultura

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

ART

Predstavljanje umjetnosti Jelene Tomašević u Bolonji Učešće naše slikarke na sajmu umjetnosti organizuje galerija Artopia

INSTALACIJA U PORTO MONTENEGRU

Skulpture na promenadi Umjetničke instalacije crnogorskih autora Vlatke Vujošević i Aleksandra Vukotića u izložbenom su prostoru na promenadi zgrade Tara (na mjestu gdje se prošlog ljeta nalazila radnja Saddlers Union)u naselju Porto Montenegro u Tivtu. Skulpture umjetnice Vlatke Vujošević rađene su u tehničkom poliesteru i pripadaju ciklusu pod nazivom “Look at her, my little warrior” (Pogledaj je, moj mali ratniče).

Aleksandar Vukotić ističe da je Porto Montenegro inspirativno mjesto za izlaganje, zbog mogućnosti predstavljanja nove vrste umjetnosti u specifičnom ambijentu glamura. “Objekti su simbioza prepoznatljivih elemenata iz prirode i njihovo značenje se samo nameće. U svakom umjetničkom prostoru postavka je drugačija, ona “reaguje” na ambijent u kojem se izlaže”.

Radovi crnogorske umjetnice Jelene Tomašević biće predstavljeni na sajmu umjetnosti koji počinje sjutra u Bolonji. Ovo je četvrti put da galerija Artopia iz Milana predstavlja crnogorsku slikarku na značajnim sajmovima umjetnosti kao sto su Milano Art Fair, Torino Art Fair i Artefiera Bologna. Na bolonjskom sajmu će biti predstavljeni i radovi umjetnika kao što su Andy Worhol, Nam June Paik, Pane Gina, Vito Acconci, Pablo Piccaso, Marina Abramovic, Franz West, Ai Weiwei, Daniel Buren, Thomas Shute, Christo & Jeanne-Claude, Giorgio De Chirico, Lucio Fontana, Emilio Vedova, Kabakov Ilya

& Emilia, Alex Katz, Joseph Kosith, Jannis Kounellis, Amedeo Modigliani, Kiki Smith i ostali. Jelena Tomašević rođena je 1974. godine u Podgorici. Magistrirala je 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, a izlagala je samostalno u Njujorku (2006. i 2008), Milanu, Kelnu (2007), Cetinju (2003. i 2004) i Budvi (2002). Od 2001. godine izlaže na brojnim kolektivnim izložbama, među kojima su Bijenale savremene umjetnosti na Cetinju 2002. godine, bijenali u Veneciji i Istanbulu 2005. godine, Oktobarski salon u Beogradu 2008. godine, izložba “Gender Check” u MUMOC muze-

ju u Beču 2009, “Farmers Market” u galeriji “Handle Street Projects” u Londonu 2008, “Centro Cultural Montehermoso” u Bilbau 2007, kao i izložba “Inbetweeness”, čiji su kustosi bili Dobrila Denegri i Ludoviko Pratezi u Rimu 2007. Zajednički je 2007. godine izlagala sa So-Yun Li u galeriji “Conrads” u Diseldorfu 2007. godine, zatim na “Scary Tels” u Berlinu 2006, “East to West” AP4-ART u Ženevi 2006, FEM5-Video festivalu u Španiji 2005, a bila je i učesnik u projektima čiji su kustosi Petar Ćuković, Svetlana Racanović, Rene Blok i Jovana Stokić. Izložba traje do 28. januara 2013.


Kultura 19

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Okrugli sto na temu “Muzika regiona u uslovima tranzicije (1990–2010)” biće održan 25.januara sa početkom u 10 časova u sali Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Učesnici skupa su ugledni muzikolozi i kompozitori sa prostora bivše Jugoslavije: Sonja Marinković (Srbija), Sonja Kralj-Bervar (Slovenija),Branka Radović (Srbija), Ivan Čavlović (Bosna i Hercegovina), Rafet Rudi (Kosovo), Ivana Miladinović (Srbija), Valentina Velkovska-Trajanovska (Makedonija) i Vesna Ivanović (Crna Gora). Okrugli sto organizuju Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Muzički centar Crne Gore.

Foto: Nemanja Đorđević

Muzika regiona u tranziciji

Bluz je simbol za težak život MUZIKA

Duo gitara u Sarajevu

Kristali nakon 11 godina diskografske pauze najavljuju novi album Nataša Bućković

B

eogradski pop rok sastav Kristali nedavno je objavio spot za singl “Samo bluz” sa istoimenog albuma, koji će biti objavljen početkom februara. To im je četvrti po redu studijski album. Treći “Sve što dolazi” snimljen je prije 11 godina. Frontmen Kristala Dejan Gvozden najavljuje potpuno drugačije izdanje kao nastavak njihove muzičke evolucije.

Duo Gitara Montenegrina, koji čine klasični gitaristi Goran Krivokapić i Danijel Cerović, predstaviće novi album u muzičkom dijelu predstojećeg, 29. festivala “Sarajevska zima”. Riječ je o posebnom muzičkom programu kojim će biti obilježena dva vijeka od rođenja velikih svjetskih kompozitora - Đuzepea Verdija i Riharda Vagnera. Crnogorski duo biće i u konkurenciji za “Srebrnu pahuljicu”, nagradu “Sarajevske zime”. Nakon Sarajeva, dvojica gitarista predstaviće album (izdanje Muzičkog centra Crne Gore) i na predstojećem “A tempu”.

Kristali su na sceni punih 19 godina, tokom kojih su uvijek gajili kvalitet nauštrb kvantiteta, pa su albume snimali samo onda kada su imali šta da kažu. Četvrto studijsko izdanje “Samo bluz” snimljeno je nakon 11 godina pauze, a javnosti će biti predstavljeno početkom februara. Frontmen Kristala Dejan Gvozden u razgovoru za Dnevne novine kaže da je potrebno mnogo vremena da se ostvari zamišljeno, pa je i to jedan od razloga duge pauze između albuma. “Ovih 11 godina nam je rekord. I prije smo pravili znatne pauze između albuma, ali ovaj put smo stvarno pretjerali. Međutim, to s druge strane znači da smo temeljno radili na albumu, koji donosi druga-

NME NoMINAcIjE

Bouvi i Obama protiv Pusi Rajot Kategorija “Heroj godine” u nominacijama prestižnog muzičkog časopisa NME, u kojoj će snage odmjeriti Dejvid Bouvi, Barak Obama i ruske pankerke Pusi Rajot, izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti. Dodjela NME nagrada biće održana 27. februara u Londonu. “NME nagrade vrhunac su muzičkog kalendara i najrokerskija žurka godine, pa je nevjerovatno da vidimo toliku šarenolikost među nominovanim umjetnicima”, kazao je urednik časopisa Majk Vilijams. On je osim Bouvija, američkog predsjednika Obame i Pusi Rajot, istakao da su svoje mjesto u no-

minacijama za “Heroja godine” dobili i muzičari Frenk Oušn i Dejv Grol, kao i biciklista Bredli Vigins. Najviše nominacija britanskog časopisa dobili su Rolingstonsi i M.I.A., koji su nominovani u po četiri kategorije. Slavni rokeri takmičiće se u kategorijama za najbolji nastup uživo, najbolju knjigu, muzički trenutak godine i najbolji muzički film. M.I.A. može da se nada pobijedi u kategorijama za najbolju pjesmu, spot, plesnu himnu i najbolji profil na društvenoj mreži Tviter. Po tri nominacije za NME priznanja imaju i grupe Arktik Mankis, Tejm Impala, Kilers i Blek Kis.

čiji i čvršći zvuk”, kaže on. Iako ih mnogi smatraju klasičnim rok bendom, Kristali sebe definišu kao pop sastav. Međutim, novi album, pored ova dva muzička pravca, donosi i primjese bluza, koji za Dejana Gvozdena ima dublje značenje od muzike. “Bluz nije samo muzički pravac, već i simbol za težak život, koji već decenijama okupira naše krajeve. Nama je bend iskreno zadovoljstvo i bijeg od svakodnevnog života”, kaže on. Album “Samo bluz” logično se nastavlja na jasno definisan stilski izraz Kristala, kroz kratku formu, izloženu melodiju i jednostavnu harmoniju. “Mi smo se uvijek trudili da se ne

● FOtO priča

ponavljamo i da kroz pjesme pratimo našu muzičku evoluciju. Na novom albumu će, naravno, biti i prepoznatljivih pjesama Kristala”, kaže Gvozden. Kristale su 1994. godine osnovali Goran Gvozden i Željko Markuš. Početak njihove karijere obilježila je pjesma “Dva metra”, koja je nastala u periodu buđenja nove jugoslovenske rok scene. Taj period inspirisao je članove Kristala da počnu profesionalno da se bave muzikom. “Upravo nam je muzika pomogla da se tokom devedesetih godina izopštimo iz realnosti i trošimo vrijeme na kreativne i vesele stvari. Ipak, ne mogu da ne volim devedesete, iako su bile ‘mnogo gadne’, tada smo bili dvadesetogodišnjaci, sve nam je bilo novo i zanimljivo, jako smo se trudili ‘da se dese stvari’”, kaže Gvozden. Zato su i izabrali optimistično ime, koje najbolje predstavlja njihovu muziku i stav prema životu. “Sve treba da bude jasno, nezamagljeno kao kristal, koji je s jedne strane providan, a s druge stabilan”. Sjećajući se početaka karijere,

Gvrozden navodi da mladim bendovima danas i jeste i nije lako da se izbore za svoje mjesto na muzičkoj sceni. “Ima mnogo više medija, tu je i internet, međutim, sada je više istaknut ekonomski momenat, treba uložiti u produkciju spota, kvalitetnog audio snimka, promocije, a tu smo svi ‘tanki’. Najvažnije je da imaš potrebu i volju da se baviš muzikom, sve ostalo će se na neki način desiti”, kaže frontmen Kristala. Prije novog albuma “Samo bluz”, čija je naslovna numera dobila i vizuelno predstavljanje, Kristali su objavili tri studijska izdanja: “Kristali” (1994), “Dolina ljubavi” (1997) i “Sve što dolazi” (2001). Vremenski period do četvrtog albuma prekratili su singlom “Vreme je”, nakon kojeg su snimili pjesmu “Drvosječa” za film “Žena sa slomljenim nosem”. Pored diskografskih pauza, Kristali su tokom karijere imali i česte promjene postave. Danas, pored Gvozdena (gitara, glas) i Markuša (gitara), u bendu sviraju Marko Orlović (bas gitara) i Ernest Dženanović (bubnjevi).

Umjetnost (ne)spava Francuski umjetnik Viržil Novarina spava u izlogu umjetničke galerije u okviru performansa “En somme” (Spavanje) u Parizu. Novarina će ovom prilikom u javnosti spavati do 26. januara (u radno vrijeme od 9 ujutro do 18 sati), a performans je osmislio po sopstvenim iskustvima sa snom. Od 2006. godine, Novarina često “spava” u izlozima galerija i muzeja.


20 Zanimljivosti

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

VELIKA BRITANIJA

Skupi napici za ponijeti Prosječna godišnja potrošnja po osobi je 400 funti Britanci troše 6,3 milijarde funti godišnje na tople napitke za ponijeti. Zapravo, prosječna godišnja potrošnja po osobi je oko 400 funti i predstavlja mali luksuz kome se Britanci prepuštaju svakog radnog dana. To znači da će tokom života prosječan potrošač izdvojiti 15.725 funti za kupovinu toplih napitaka za ponijeti. Takođe, svakom dese-

tom kupcu treba jača doza kofeina, pa oni za svoj omiljeni napitak troše oko 30.000 funti. Najnovija istraživanja pokazuju da čak 70 odsto od 2.000 ispitanika tvrdi da će ove godine smanjiti kupovinu kafe za ponijeti. Većina smatra da treba smanjiti unos kofeina u organizam, a drugi faktor je popularnost kućnih aparata za kafu.

U.S. ARMY

U vojnu obuku uvode meditaciju

Projekat će trajati tri nedjelje i u njemu će učestvovati 80 vojnika

Američka vojska počela je istraživati kako joga i tradicionalna budistička meditacija mogu poboljšati spremnost vojnika da se nose sa stresom, prenosi američka televizijska stanica NBC, koja navodi da se testiranje obavlja u kampu američkih marinaca Pendleton, u Virdžiniji. Zapovjednici američkih marinaca kažu da bi se te tehnike mogle uključiti u redovnu obuku ako se vide pozitivni rezultati ovog pilot projekta, koji će trajati osam nedjelja i biće sproveden na 80 vojnika.

“Neki bi mogli reći da se radi o istočnjačkim vjerskim obredima, ali to je puno više”, kaže zamjenik zapovjednika za obuku i obrazovanje u američkim marincima Džefri Biror. “Ovdje se ne radi o upražnjavanju vjere nego o mentalnoj pripremi za bolje nošenje sa stresom”. Suočena s rekordnom stopom samoubistava, vojska traži načine da smanji stres kod pripadnika američke vojske koji iza sebe imaju decenijsko učestvovanje u borbama u Iraku i Avganistanu.

TURIZAM

U Rusiji odmaralište posvećeno Jetiju Uz odmaralište nalaziće se i hotel i muzej posvećeni misterioznom biću U Rusiji će uskoro biti otvoreno odmaralište posvećeno Jetiju, a svim turistima koji ga posjete se nudi i nagrada ukoliko pronađu ovo mitološko biće. U odmaralištu, koje će se graditi u Sheregeshu u Sibiru, nalaziće se hotel i muzej, a vlasnici se nadaju da će privući sve one koji žele postati prvi ljudi na svijetu koji će dokazati postojanje Jetija. Regionalni guverner Aman Tulejev je takođe ponudio i nagradu od preko 30.000 dolara za onoga ko uhvati ovo biće i tako dokaže njegovo postojanje, prenosi Dejli mejl. Igor Idimešev, član

lokalnog vijeća Sheregesha i vlasnik budućeg odmarališta, tvrdi da je i sam vidio ovo biće, za koje većina naučnika tvrdi da je samo mit. “Vidio sam to biće mnogo puta. Kada im se zagledate u oči, shvatite da oni nijesu sa Zemlje. Oni su definitivno stigli iz svemira. Oni mogu da nestanu u trenutku i da se pojave na drugom mjestu”, dodao je Idimešev. Prošle godine je ruski akademik, profesor Valentin Sapunov, tvrdio da se populacija od 200 Jetija nalazi u Kemerovu, u sibirskoj regiji Altai.


Reportaže 21

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

PUTOVANJA

Amsterdamsko kućno bilje Ma kakva ubjeđenja imali, atrakcije Amsterdama nijesu samo kanali, mostovi i lale, već - trava Jasmin Krpan

A

msterdam neki nazivaju gradom Sodome i Gomore. No, dok idete ulicama, grad izgleda prilično mirno. Prozori na stanovima uglavnom su bez zavjesa, pa čovjek lako može zaviriti unutra. Strance je lako prepoznati upravo po tome što im pogledi često bježe prema prozorima, a Nizozemci nemaju naviku jedni drugima da bulje u prozore. Prozori su često ukrašeni biljkama, ništa neobično. Ali ako čovjek pogleda malo pažljivije, vidjeće kako su te biljke često neobičnog izgleda, specifičnog duguljastog lišća, bez cvjetova. Marihuana!

Marihuana je prirodna pojava za stanovnike Amsterdama, ali i drugih holandskih gradova i sela, kao što su u nekim drugim zemljama prirodne ljubičice. Uzgajanje marihuane i uživanje u njenom dimu slobodno je u zemlji Rembrandta i Van Goga. Kad dođu sunčani dani, ljudi iznesu lonce s biljkama marihuane pred ulazna vrata, na ulicu i niko se ne osvrće. U prodavnicama se slobodno može kupiti raznovrsno sjemenje za sadnju marihuane u domaćoj radinosti. Nudi se sjemenje za razne vrste marihuane, često s vrlo maštovitim imenima: “avganistanski san”, “veliko plavetnilo”, “sjeverno svIjetlo”, “brza djevojka”, “durbanski otrov”, “holandska strast”, “oaza”, “šaman”, “zeleni duh”, “bijela udovica”, “nizozemska nada”, “el nino”, “veliki prasak”, “veliki bijeli morski pas”, “himalajsko zlato”. Sjeme marihuane podijeljeno je po kategorijama, za sadnju u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, za hladnu, vlažnu klimu, itd. Sve će vam to objasniti prodavač, kao što vam u supermarketu objašnjava razlike između nekoliko vrsta jogurta. U Amsterdamu je uobičajeno u jutarnjoj kupovini kupiti hljeb, mlijeko i “afganistanski san”. Cijene sjemenja kreću se od 40 eura naviše za pakiranje dovoljno za solidnu žetvu. U prodavnicama se mogu kupiti i priručnici za sadnju i uzgoj marihuane. Ako neko nema sklonosti za kućni uzgoj, može kupiti iste vrste marihuane spremne za korišćenje, tj. pušenje, čije su cijene poput cijena cigareta kod nas. Marihuana se može kupiti i u drugim oblici-

ma, jer nepušači koriste lizalice, čajeve, bombone, žvakaće gume s marihuanom i slično. Posjetioci iz zemalja u kojima je marihuana ilegalna u Amsterdamu obilno se koriste blagodetima holandski liberalnih zakona. Lako ih je prepoznati i na odlasku, na amsterdamskom aerodromu. Stoje pred ulazom u aerodromsku zgradu, jer u zgradi pušenje nije dopušteno i uvlače posljednje legalne dimove. Oko njih se šire slatkasti oblačići dima marihuane. Naravno, niko ih ne gleda, osim militantnih nepušača, a to su u većini slučajeva bivši pušači koji im ulazeći u aerodromsku zgradu ponekad dobace mrzovoljan pogled. Marihuana u različitim zemljama ima različit tretman. Najrigoroznija zapadnoevropska zemlja u tome je Francuska, koja i posjedovanje malih količina kažnjava zatvorom, a osim Holandije, najliberalnija je Njemačka, gdje za male količine marihuane nema kazni. Poseban je slučaj Jamajka i njeni rastafarijanci, koji su pripadnici specifične religije koja korijene vuče iz Afrike. Osnovno vjerovanje rastafarijanaca je ono da je etiopski car Haile Selasie živi bog. Haile Selasie je odavno umro, no rastafarijanci to ne priznaju. Marihuanu na Jamajci zovu “gandža” i koriste je u religiozne svrhe. Iako marihuana na Jamajci nije legalna, vlasti se prave da ne vide religiozno pušenje “gandže”. Jamajčani svoju pušačku religiju praktikuju i u zemljama Evrope, posebno u Engleskoj, gdje je njihova najbrojnija iseljenička populacija.

IrskA

Grad sa hiljadu pabova Još od davnih dana Dablin je važio za kulturni centar, te je inspirisao i mamio mnoge pisce, muzičare i druge umjetnike. Neki od najpoznatijih jesu svakako Džordž Bernard Šo, Oskar Vajld, Jejts, Džejms Džojs... Ono zbog čega je Dablin danas možda i najpoznatiji jesu pabovi. Kažu da u samom gradu postoji više od 1.000 pabova. Ono čime će se današnji Dabliner prvo podičiti biće prvoklasno pivo, a tu je i viski za koji tvrde da liječi sve, preko zubobolje, niskog krvnog pritiska ili bilo koju duševnu moru. Da biste upoznali pravi duh Dablina, možda je najbolje otići na ručak u jedan od mnogobrojnih pabova (npr. The Temple Bar) gdje će vas iznenaditi atmosfera sa grupicom domaćih ljudi, obučenih tradicionalno, koji izvode irsku muziku. Kako odmiče ručak, a prazne krigle se množe, nastaje pravi karambol više se ne vidi ko je gost, a ko domaćin, jer se svi vesele zajedno i svakome je svako najbolji prijatelj. Treba spomenuti da su Irci srčani kada je fudbal u pitanju, o čemu govori i činjenica da je vlasnik hostela u kome sam odsjela tokom praćenja jedne utakmice uspio da uslijed “padanja u vatru” polomi stolicu i daljinski upravljač.

Ali na ulici, van pabova i restorana, mještani će vam djelovati distancirano i hladno - moguće da će vam se činiti da su i neprijateljski nastrojeni prema strancima. Kažu da imaju prećutni kodeks ponašanja i pokazivanja emocija na ulici i van nje. Ne treba propustiti posjetu muzeju pivare Ginis, koji je smješten na šest spratova. A na sedmom spratu, u Graviti baru, uz pintu tamnog piva možete uživati u nevjerovatnoj panorami grada. Na Triniti koledžu treba vidjeti Book of Kells (Knjigu Kelsa), Bibliju prekrasno ukrašenu mitološkim i keltskim motivima na rubovima rukopisa napisanim od strane monaha oko 800. godine. U prijestonici Irske ne može biti dosadno. Svoje dane možete posvetiti obilasku kuće Oskara Vajlda, posjeti Nacionalnom muzeju, slikati se na Merion skveru, vidjeti poznati O’Konelijev most nad rijekom Lifej ili udahnuti svjež vazduh u parku Sv. Stefan. Ili jednostavno krenite u turu obilaska pabova i pokušajte da naučite skoro zaboravljeni irski i saznate ponešto o simbolima ove neobične zemlje, kao što su npr. djetelina, leprikoni, keltski krst i legende o Svetom Patriku i harfi. Nevena D. Lazić(Izvor: danas.rs)


22 Zabava

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

PORNO OSKAR

Asa Akira ekspert za grupni seks

KONCERT

Gregorian će nastupiti u Beogradu drugog aprila Britansko-njemačka muzičko scenska atrakcija Gregorian održaće koncert u beogradskom Sava centru, drugog aprila, u okviru svjetske turneje na kojoj promovišu novi album “Epic Chants”. Biće to njihov drugi nastup u Srbiji, nakon što su prije dvije godine, na istom mjestu pobrali ovacije u prepunoj dvorani. Ovog puta, Gregorian najavljuju potpuno novi koncert sa još impresivnijom scenskom postavkom i sopstvenom produkcijom, jer je novi album “Epic Chants” inspirisan muzičkim hitovima iz blokba-

U “Hard rok” hotelu u Las Vegasu održana je 30. ceremonija dodjela porno Oskara. Nagrade su dodijeljene u 144 kategorije, od kojih je najviše priznanja dobila Asa Akira. Ova porno glumica trijumfovala je u šest kategorija – najbolja seks scena, najbolji izvođač, najbolji grupni

seks… Kada je riječ o muškarcima, pobjedu je odnio Džejms Din, koji je proglašen za najboljeg porno glumca. “Oktomama” Nađa Sulejman nije se pojavila na ceremoniji, ali je, ipak, dobila nagradu za najbolji video-snimak slavnih osoba.

stera kao što su “Titanik”, “Džejms Bond”, “Notting Hill”, “Betmen Zauvijek”, “Gospodar prstenova” i drugi. Popularni hor u pratnji vrhunskih muzičara i veoma složene produkcije, kao planetarno atraktivnu cjelinu, osmislio je Frenk Peterson, tvorac i osnivač grupe Enigma, ali i producent istaknutih umjetnika kao što su Plasido Domingo, Ofra Haza, Sara Brajtman, Andrea Bočeli i brojni drugi. Nakon nekoliko desetina miliona prodatih albuma sa Enigmom, prije nepune dvije decenije Peterson osniva hor odjeven u odore mo-

naha koji izvodi bezvremenske pop i rok hitove u gregorijanskom kanonskom pjevanju, praćen efektnom kostimografijom, scenografijom i filmski preciznim nastupom. Gregorian predvodi solistkinja Amelija Brajtmen, sestra Sare Brajtmen, dok će se publici u Beogradu predstaviti i nova solistkinja Eva Mali. Prema riječima organizatora, ulaznice za ovaj spektakl biće dostupne i našim građanima na sajtovima koji su specijalizovani za online prodaju karata. Cijena će se kretati u rasponu od 20 do 20 eura. E.Z.


Zabava 23

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Od muzike ne planiram da steknem bogatstvo RAZGOVOR

Maria B. za Dneve novine o nastupima, zaradi, muzičkim takmičenjima i popularnosti

Zlatko Šebek

M

aria B. okrenula je novi list u muzičkoj karijeri objavljivanjem singla “Misbehave”, koji je za kratko vrijeme postao veliki regionalni hit. Večerašnjim nastupom u Podgorici i znatno izmijenjenim repertoarom podsjetiće publiku na to zašto važi za jedan od naših najboljih ženskih vokala.

Pjevačica Marija Božović, koja odnedavno nastupa pod pseudonimom Maria B, večeras će u škotskom pabu Highlinder prvi put pred podgoričkom publikom izvoditi novi, izmijenjeni repertoar na kom će se naći i njen aktuelni singl “Misbehave”. “Nije me bilo u medijima, ali njeisam pravila nikakve pauze sa tezgama. Ovo će svakako biti moj prvi nastup u Podgorici u ovoj godini. Ubacili smo i neke nove pjesme tako da smo uveselili repertoar, pa ima dosta pjevljivih hitova. Pošto ovaj posao radim jako dugo malo sam oslušnula i pogledala kako se ljudi ponašaju tokom pjesama koje izvodimo. Shvatila sam da se najbolje provode uz stare hitove osamdesetih”. Ipak, Mariu B. smo pitali koliko publika u Crnoj Gori ima sluha za pjesme koje izvodi. U svom stilu je odgovorila da od muzike ne planira da se obogati. “Da sam htjela da guram samo ono što se meni sviđa, vjerovatno ne bih imala nikakve svirke jer nema dovoljno publike koja može da sluša striktno džez. Tolika je besparica tako da sam srećna što posla ima i što uopšte nastupam. O nekakvoj prevelikoj zaradi i o tome da se obogatim od muzike ne razmišljam niti mi pada na pamet niti mislim da je to moguće. Zato sam i upisala fakultet kako bih sebi mogla da obezbijedim nekakvu budućnost koja me ne bi sputavala u muzičkom smilu, jer je pjevanje za mene užitak, pa sve drugo”, priča ona. No, Maria B. se prije nekoliko mje-

seci našla u žiži interesovanja regionalnih medija promovišući hip-hop singl “Misbehave”, zahvaljujući kojem se našla na top listi najslušanijih pjesama MTV ADRIA. “Jako mi je drago što se pjesma zadržala na top listi, skoro dva mjeseca i za sve to vrijeme bila u prvih deset. Slagala bih kad bih rekla da nijesam pratila šta se događa i da moji bliski prijatelji nijesu glasali. Naprotiv, imala sam zaista veliku podršku, ali ipak nisam uspjela da dokučim prvo mjesto,” iskrena je Marija. Pjevačica je putem svog profila na Fejsbuku u nekoliko navrata komentarisala događanja iz takmičenja Prvi glas, pa smo je upitali da li je među takmičarima imala i favorita. “Nijesam baš neko ko čupa kosu i reže vene gledajući muzičke talent šoue, ali ispratila sam Prvi glas u kojem je u ovoj sezoni bio veliki broj odličnih pjevača. Moj favorit je bila Saška Janković i ostala sam bez teksta kada je ona ispala, jer mislim da bi pravo finale bilo ono u kom bi se našle Saška, Nevena i Mirna tako da sam na samom kraju bila prilično indiferentna,” otkriva Božović, dodavši da kad nađe vremena odgleda i šou ‘Ja imam talenat’ jer joj se žiri dopada, a ima i raznih performansa. Iako se u muzičkim takmičenjima često nađu i afirmisani pjevači, ona o sebi kao učesniku u istim ne razmišlja. “Pa prvo mislim da me ne bi primili, a nijesam sigurna da bih uopšte i razmatrala takvu ponudu jer bih takvim činom anulirala sav svoj rad.

Zaista smatram da dovoljno dobro pjevam i da ne moram ići nigdje da me drugi uče. Takva vrsta šoua je, po mom mišljenju, potpuno prihvatljiva za nove talente jer ih više ljudi za kraći period vidi i čuje,” smatra naša sagovornica koja je prošle godine izazvala interesovanje medija i saradnjom sa klapom Who See. Naime, Maria B. je otpjevala dionice pjesme Bar-Bari, ali i bek vokale na njihovom albumu. Ona nije sigurna u to da je odluka RTCG ispravna da nas reperi predstavljaju na Eurosongu i to sa pjesmom na našem jeziku. “Želim im svu sreću. Svi znaju kakve se pjesme tamo pjevaju i prolaze, i mislim da rep pjesma ne može biti posebno zapažena. To sve kažem iz ugla gledaoca tog festivala, jer se bojim da se njihova pjesma neće poklopiti sa sluhom publike koja prati Eurosong,” poručuje Maria B.

SAJAM SUVENIRA

Ljubav u svakom predmetu

Počele su pripreme za jubilarni deseti Sajam suvenira, koji će biti održan 9. i 10. februara u šoping molu Delta siti u Podgorici. NVO Civilni centar CG, kao organizator ove manifestacije koja traje već deceniju, nastavlja da promoviše crnogorske suvenire, kao neizostavan dio naše turističke ponude. Prema riječima organizatora, interesovanje koje vlada je veliko, pa samim tim očekuju da će ovo biti najveći sajam do sada. “S obzirom na to da je Crna Gora poznata po velikom broju kreativnih ljudi koji se bave različi-

tim vrstama ručnog rada, imamo zadovoljstvo da i ove godine, pored izrađivača suvenira, predstavimo radove i drugih rukotvoraca i umjetničkih zanatlija. Interesovanje da i ove godine budu dio naše manifestacije, pokazali su i naši gosti iz Srbije, Bosne, Makedonije i Hrvatske, koji će ponovo imati priliku da razmijene iskustva sa crnogorskim kolegama. Vjerujemo da će naši proizvođači i na tom mjestu pokazati svu svoju kreaciju i ljubav prema Crnoj Gori koji ugrađuju u svaki svoj predmet”, ispričala je jedna od organizatorki. Fi.J.

Ceca izdaje album Jedna od najpoznatijih srpskih pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović prisustvovala je 42. rođendanu poznatog kreatora Saše Vidića, i tom prilikom je javnosti otkrila da u posljednje vrijeme uveliko radi na novom albumu. Prema njenim riječima, publika će početkom ljeta uživati u novim hitovima. “Već smo skupili sve melodije. Ostale su još možda dvije pjesme Marina Tucaković sada to preslušava i radi tekstove. Očekujem da krajem februara, početkom marta uđem u studio”, otkrila je Ceca, gostujući u emisiji “Ekskluziv”.

HOT! Svaka od naših djevojaka vas sigurno oduševi, ali Džoana Landbek je pravi dragulj koji dolazi iz Švedske. Vatrena Landbek će vam zagolicati maštu i učiniti radni dan podnošljivijim.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme PROTIVVAZDUŠNA ODBRANA (SKR.)

SKLONOST MAŠTANJU

MJESTO U SRBIJI

BRAZILITALISKA DRŽAVA U JANSKA MANEEVROPI GLUMICA, OSOVINE KENKA MONIKA SA SLIKE

SIMBOL TELURA

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

VRSTA RIMSKO 1 MORSKE PTICE

RIJEČI SUPROTNE PO ZNAČENJU

IĆI NEKIM VOZILOM

4

6

8

1 7

8

2

7

1

5

www.sudokukingdom.com

SITAN DIO MATERIJE SIMBOL SUMPORA

5

NE OTIĆI GLAVNI GRAD DŽORDŽIJE

VRSTA RJEČNE RIBE

8

Play sudoku online at:

JEDAN VEZNIK 21. I 27. SLOVO

CEREMONIJA (LAT.)

4

9

BIJELO (ITAL.) UČENJE O SMRTNOSTI DUŠE

KILOTONA

4 2

7

RJEČNA RIBA TELEFONSKI POZIV

LJETOPIS

2

3

PTICA GRABLJIVICA ŠAVNIK

KOJI RASTE NA VRHU STABLA (GRČ.)

3

9

STAZA U SNIJEGU BOGALJAST

VLASNIK FIATA, ĐOVANI

4

1

6

8

5

Daily Sudoku puzzle No. 1806

VRSTA MEDVJEDA SA HIMALAJA JEDAN VOKAL

4

3

LIČNA ZAMJENICA SUDSKO TIJELO

Medium level

Teža

5

ŽIVO BIĆE IZ PRAISTORIJE

PREVUĆI TANKIM SLOJEM NEKE MASE

Daily Sudoku puzzle No. 1804 sudoku 2011-09-21

6

GRAD U TADŽIKISTANU PODRUČJE U GIJANI

Lakša 2011-09-23

1 Medium level

2

7

7

1

6

MJESTO U BAČKOJ

4 GRAD U RUMUNIJI

ELIZABET OD MILJA

3

2

8

6

NEPER INICIJALI TENISERA FEDERERA

8

7

9

DREVNI ŽITELJ POTISJA U DACIJI

4

1

8

Play sudoku online at:

5

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NABASATI, KI, ATAMANI, RAŽ, DŽODI FOSTER, ANELID, MALA, KAMARILA, BR, BLIZINA, IET, AN, A, IMUĆNO, BOP, SJENICA, ASIRKA, TVOR, T, OBER, KOPITO, IRIJAN, VAJANJA, ORAŠAC.

1

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

8

9

6

ZANIMLJIVO

dali su još jednu veliku neobičnu igračku, tako da se sva djeca mogu da igrati imitirajući prave pilote. Renoviranje aviona vrtića trajalo je nekoliko mjeseci, direktor Capidze kaže da je prvo bio jako zabrinut da ljudi kao i roditelji neće prihvatiti ovu njegovu ideju ali na kraju se ispostavilo da je avion vrtić bio i postao pravi hit među roditeljima kao i među decom.

2

7

4

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2289 2013-01-18 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2290 2013-01-19 9

4

1

2

5

7

6

3

8

2

8

5

9

4

3

7

1

6

2

8

5

6

9

3

1

7

4

7

4

3

8

1

6

2

9

5

6

3

7

8

1

4

9

5

2

6

1

9

2

7

5

8

4

3

8

2

4

9

3

6

5

1

7

3

7

6

5

9

2

1

8

4

5

7

3

1

4

8

2

6

9

9

5

1

4

3

8

6

7

2

1

6

9

5

7

2

4

8

3

8

2

4

1

6

7

5

3

9

7

5

2

3

6

9

8

4

1

4

9

2

6

8

1

3

5

7

4

1

8

7

2

5

3

9

6

1

6

7

3

5

9

4

2

8

3

9

6

4

8

1

7

2

5

5

3

8

7

2

4

9

6

1

vicevi

Avion-vrtić za djecu ª piloteº

Rustave do dečijeg vrtića. Kada je avion dopremljen pristupilo se renoviranjem enterijera - ubacivanjem obrazovne opreme, kao i raznoraznih dječijih igračaka, dok su kokpit ostavili potpuno netaknutim sa svim instrumentima i 1.500 dugmića na insturment tabli kao i u pravom avionu. Ovim ostavljanjem cijelog netaknutog kokpita klincima i klincezama

5

6

Page 1/2

Play sudoku online at:

NIŽE ŽENSKO BOŽANSTVO, VILA

U gruzijskom gradu Rustavi postoji neobičan i zanimljiv vrtić. U njemu je stari, ali potpuno funkcionalni avion marke “Yakovlev Yak-42” pretvoren u vrtić-učionicu. Direktor vrtića Gari Chapidze kupio je ovaj avion od avio-kompanije Gruzija erveja i dogovorio se sa predstavnicima ervejza da mu se ovaj transportuje u grad

7

Dovela žena sina u policiju i kaže policajcu: Page Gospodine,ja bih htjela sina1/2 da dam da radi u policiju. - Što je l imate neki specijalni razlog? - Da, mnogo je glup! - Kako to? - Dokazaću vam,samo slušajte i ćutite. - Sine idi tamo kod onog drveta (napolju),i vidi da li sam tamo. Sin ode i vrati se i kaže: - Ne, nisam te vidio. Kaže žena policajcu: - Eto,vidite kako je glup. - Jest’ vala,mog’o je da pogleda kroz prozor. *** Sjede pandur u sobi sa bratom koji čita neku knjigu. Pita ga pandur: - Sta to čitas? - Logiku. - Sta je to logika? - pita pandur. - Ma, glup si ti za to. - Ma, reci mi sta je to, možda nisam.

- Evo, vidi - kaze mu brat - imaš li ti akvarijum? - Imam. - Ako imaš akvarijum, logično je da imaš vodu u akvarijumu, a ako imaš vodu, logično je da imaš ribice u njoj, a ako imaš ribice, logicno je da voliš životinje, a ako voliš životinje, logično je da voliš i ljude, a ako voliš ljude, logično je da voliš i svoju ženu, a ako voliš svoju ženu, onda je logično da nisi homoseksualac. Eto, to je logika. Ode pandur sjutradan sav važan na posao s tom knjigom. Pita ga kolega: - Šta ti je to? - Logika. - A šta je to logika? - Glup si ti za to. - Ma, ajde, reci mi. - Vidi ovako, imaš li ti akvarijum? - Nemam - kaže ovaj. - Ti si onda homoseksualac kaže pandur!!!


Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

NEZVANIČNO Koliko su udobnije one stolice u Sindikatu. Dako i njih promijenim

A sjedni više, da te zamolim

Ti se Zvonko vječito najviše slikaš. Svi te znaju.

Dobre su ti i one. Neoj da tražiš više da i to ne izgubiš

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #D528QU

HOROSKOP

V

C

O

E

G

T

E

N

O

R

P

A

P

B

A

H

Y

D

N

A

D

E

K

A

L

F

T

J

L

I

L

I

I

B

I

I

D

O

N

O

R

C

U

R

L

O

R

D

T

S

G

V

G

G

E

R

E

P

A

A

E

O

O

T

D

E

I

M

L

E

S

S

U

L

T

M

R

E

E

F

S

V

L

E

E

P

S

T

T

E

A

K

D

S

E

T

I

K

E

R

U

E

U

N

X

C

U

H

D

R

S

D

G

U

O

R

L

S

Y

A

L

E

R

I

P

H

N

C

N

A

V

D

W

R

C

E

Q

C

R

D

I

I

I

I

R

E

R

A

E

L

C

K

A

E

W

N

U

N

C

S

Y

I

S

I

I

Y

Y

E

O

G

R

Y

Y

E

O

O

G

N

A

M

O

R

R

E

I

D

D

U

R

N

R

G

R

I

E

F

ABDOMENS ALTER Abdomens ANGLE Alter APRON Angle ARSON Apron CAMEO Arson CHIRPS CLEARER Cameo CLIME Chirps CREEK Clearer DANDY Clime Creek ● FOTO priča Dandy Design

DESIGN DIGESTS Digests DONOR Donor EDITOR Editor FLAKED Flaked FREED Freed GEESE GIRDLES Geese GOOEY Girdles GRIEF Gooey HEELING Grief Heeling Kites Latex

A kako drugačije da zaradim platu?

KITES LATEX Nicer NICER Purveyor PURVEYOR Rackets RACKETS Rainy RAINY Reefs REEFS RELAYS Relays ROMAN Roman ROWING Rowing RUDDIER Ruddier Ruinous Secluded Splint

RUINOUS SECLUDED Spray SPLINTSprucing SPRAY Trellis SPRUCING Tricky TRELLIS TRICKYUsually USUALLY Uttering UTTERING Values VALUES VIVID Vivid

Poruka stara 76 godina

Šetajući jednom plažom u Novom Zelandu, Geof Flod je naišao na bocu s porukom starom 76 godina. Na papiru u staklenoj boci stajao je datum 17. mart 1936., adresa u Ledervileu (Zapadna Australija) te potpis Herberta Ernesta Hilbricka uz rečenicu: Copyright © Puzzle Baron January 22, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ‘Na moru. Lijepo se moli nalaznik ove poruke da je, po pronalasku, proslijedi na navedenu adresu. Neko bi možda ovakav ‘artefakt’ odnio kući i stavio si ga u vitrinu, no Geof se odlučio potražiti potpisnika ili nekog od njegovih rođaka. Ispostavilo se da je Herbert preminuo samo nekoliko godina nakon što je bacio bocu u more, ali Geof nije odustao od potrage, te je uspio pronaći njegova unuka Pitera, koji živi u Pertu i kaže da đeda nikada nije ni upoznao.

OVAN Neko Vas iznenada dovodi u neprijatnu situaciju i pokušava da Vam nametne određena pravila ponašanja. Potrebna Vam je bolja kontrola u poslovnim susretima. Nema razloga da rizikujete u situacijama koje mogu da se okrenu na Vašu štetu.

BIK Pokušavate pravilno da dešifrujete nečiju poruku ili da sačuvate pozitivan stav u poslovno-finansijskoj saradnji. Izbor poslovne teme treba da se zasniva na povjerljivim informacijama i na konsultaciji sa pouzdanim saradnicima.

BLIZANCI Vaša motivacija ili ponašanje djeluju skoro besprijekorno u različitim situacijama. Poslovni rezultati na najbolji način ilustruju Vaše intelektualne ili praktične sposobnosti u društvu saradnika.

RAK Imate dobar predosjećaj, ali ne uspijevate pravilno da rastumačite neobične signale ili neke skrivene poruke. Ne treba da brinete zbog različitih komentara, svako od saradnika ima pravo na svoje mišljenje i na poslovne prioritete.

LAV Sačuvajte prisebnost duha u nekim situacijama, jer svako ima pravo da pogriješi. Prihvatite nečije izvinjenje, kao “pozitivan signal” za buduće dogovore o zajedničkim investicijama i poslovnoj saradnji.

DJEVICA Susret sa jednom osobom djeluje negativno na Vaše raspoloženje, stoga odbijate predlog ili ponudu o poslovno-finansijskoj saradnji. Ali, postoje situacije koje ne možete rješavati sami i bez nečije asistencije.

VAGA Važno je da se ne zanosite prevelikim ambicijama. Pokušavate da povučete jasniju granicu između dobrog i neprofesionalnog ponašanja. Međutim, osoba koja Vam zadaje dodatne probleme neće odustati od svojih namjera.

ŠKORPIJA Suviše očekujete od nečijih obećanja i spremni ste da prihvatate određeni stepen poslovnog rizika. Ponekad je teško ostvariti dobar poslovni kompromis. Nažalost, okolina ima drugačije mišljenje i neko koristi stroge kriterijume.

STRIJELAC Važno je da sačuvate pozitivnu inspiraciju ili jaku volju u društvu saradnika. Pažljivo osmislite svoj kompletan nastup i nemojte dozvoliti da neko pogrešno tumači Vaše ideje i poslovne interese.

JARAC Nemojte dozvoliti da Vas neko navede na pogrešnu procenu i loše rešenje. Pažljivo provjeravajte različite informacije koje utiču na nivo poslovne saradnje. Lako je napraviti propust u sadašnjim okolnostima.

VODOLIJA Novi problemi sa kojima se suočavate na poslovnoj sceni zahtijevaju dobru koncentraciju i pouzdane saradnike. Potrebna Vam je nečija iskrena podrška i posredovanje u različitim poslovnim fazama.

RIBE Vaše ideje nailaze na pozitivnu reakciju i neko pohvaljuje Vaš način rada. Stalo Vam je da ostvarite širu poslovnu afirmaciju i da zadovoljite različite kriterijume o uspješnoj saradnji.


26 Sport

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

AUSTRALIJAN OPEN, 14  27. JANUAR

Tako to radi svjetski broj 1 Novak Đoković rasturio Tomaša Berdiha - za finale igra protiv Davida Ferera

DA LI STE ZNALI...

Iako je imao samo tridesetak sati odmora nakon epskog maratona protiv Stanislasa Vavrinke i ispred sebe super motivisanog Tomaša Berdiha u četvrtfinalu Australijan opena, “terminator” modernog tenisa Novak Đoković je našao novu snagu i protivnika iz Češke bez mnogo problema “počistio” sa terena “Rod Lejver arene” - 6:1, 4:6, 6:1, 6:4. Bila je to super predstava za sve one koji su sumnjali u njega nakon meča sa Vavrinkom! “Baš ovakva pobjeda mi je bila potrebna, posebno poslije onako teškog meča sa Vavrinkom. Atmosfera je bila odlična, a iako sam završio meč brže nego prethodni, znao sam da mi protiv Tomaša neće biti lako”, rekao je Đoković nakon meča.

● SUPERMEČ ZA ZA FINALE

Da legendarni Dijego Armando Maradona ima dva brata, Uga i Raula, koja su se takođe profesionalno bavila fudbalom. Naravno, njihovi učinci u ovom sportu daleko su od dometa koje je ostvario legenda svjetskog fudbala, ali zanimljivo je da su se jednom prilikom sva trojica našla na terenu u dresu španske Granade, kada su igrali prijateljski meč protiv švedskog Malmea.

Najboljeg svjetskog tenisera sada od trećeg uzastopnog finala u Melburn parku dijeli, u najavi, još jedan sjajan meč protiv Davida Ferera, koji je juče u najljepšem duelu dana savladao zemljaka Nikolasa Almagra - 4:6, 4:6, 7:5, 7:6, 6:2. “Mislim da smo prošle godine ovdje igrali u četvrtfinalu. David je jedan od onih igrača koje svi poštuju, na svakom meču daje 100 odsto, ali ću biti spreman za njega”, poručio je Nole.

● ŠARAPOVA I LI EKSPRES Deveti dan prvog Gren slema sezone bio je rezervisan i za dva četvrtfinala kod dama i, za razliku od muških duela, kod njih nije bi-

lo drame! Marija Šarapova je rasturila zemljakinju Ekatarinu Makarovu (6:2, 6:2), dok je Na Li sredila četvrtu nositeljku Agnješku Radvansku (7:5, 6:3) - za međusobni duel Ruskinje i Kineskinje u polufinalu. “Očigledno da mi je promjena trenera prijala. Karlos Rodrigez (bivši trener legendarne Žastin Enan) mi je vratio samopouzdanje”, blistala je nakon plasmana u polufinale Na Li.

ČETVRTFINALE Drugi polufinalni par kod dama kristalisao se rano jutros po našem vremenu, a za mjesto u njemu borile su se Viktorija Azarenka i Svetlana Kuznjecova, odnosno Serena Vilijams i Sloan Stivens. Međutim, mnogo prije četvrtfinalnog duela legendarna Serena je zabrinula svoje navijače, pošto je juče, u porazu u dublu sa sestrom Ve-

NBA LIGA

BROJKA DANA...

19 pobjeda zaredom ostvario je najbolji teniser svijeta Novak Đoković na Australijan openu.

TIKET DANA ARSENAL  VEST HEM TIP GG

KVOTA1.80

NICA  NANSI TIP 1

KVOTA1.75

PSŽ  TULUZ TIP 11

KVOTA2.25

ROMA  INTER TIP 1

KVOTA1.90

SETUBAL  PORTO TIP 22

KVOTA1.90

SEVILJA  SARAGOSA TIP 1

KVOTA1.50

●SERENA NESPREMNA ZA

Lejkersi tonu sve dublje Brajant i društvo pali u Čikago - plej-of sve dalje

Ono što se činilo gotovo nemoguće polako postaje realnost - Los Anđeles Lejkersi su sve dalje od plejofa najjače košarkaške lige! Jedan od najvećih klubova u Sjedinjenim Američkim Državama i tim prepun zvijezda upisao je nevjerovatni deveti poraz u posljednjih 11. susreta. Ovog puta su kobni bili Čikago Bulsi, koji su fantastičnom igrom u posljednjoj četvrtini bacili stare rivale na koljena u “Junajted Centru”. “Jednostavno, idemo u pogrešnom pravcu i nikako ne pronalazimo izlaz iz svega ovoga”, kratko je prokomentarisao Mark D’Antoni, čiji tim prima u prosjeku 105 poena po utakmici! Osim Lejkersa, ukus poraza osjetio je i drugi tim iz “grada anđela” - Golden Stejt je arhivirao Kliperse, na krilima Stefena Kjurija i njegovih 28 poena (6/8 šut za tri). “Kada se govori o elitnim šuterima među plejmejkerima, Stef je daleko najbolji trojkaš. Što duže igram sa njim, to imam bolje mišljenje o njemu. Kada je ovako raspoložen, naš napad je vrhunski”, priznao je Džeret Džek. San Antonio je slavio u Filadelfiji, a susret je obilježio 36-godišnji “starac” Tim Dankan, koji je ostvario dabl-dabl učinak (24 poena i 17 skokova). Takođe, Bruklinu je pripao gradski derbi protiv Njujorka, dok je Minesota bez povrijeđenog Nikole Pekovića položila oružje u Atlanti. SEMAFOR: Nju Orleans - Sakramento 114:105, Atlanta - Minesota 104:96, Memfis - Indijana 81:82, Šarlot - Hjuston 94:100, Atlanta - Minesota 104:96, Njujork - Bruklin 85:88, Golden Stejt - LA Klipers 106:99, Filadelfija - San Antonio 85:90, Čikago - LA Lejkers 95:83, Portland - Vašington 95:98. A.Popović

nus, obnovila povredu skočnog zgloba i pitanje je u kakvom se stanju suprotstavila svojoj nasljednici Stivens... REZULTATI, četvrtfinale (m): Ferer - Almagro 4:6, 4:6, 7:5, 7:6, 6:2, Đoković - Berdih 6:1, 4:6, 6:1, 6:4. Danas: Federer - Conga, Marej - Šardi. Četvrtfinale (ž): Li - Radvanska 7:5, 6:3, Šarapova - Makarova 6:2, 6:2. Rano jutros: S. Vilijams - Stivens, Azarenka - Kuznjecova. K.B.

Igokea otpustila Dodika Lider regionalne košarkaške ABA lige, Igokea, prihvatila je ostavku sada već bivšeg predsjednika Gorana Dodika, koji je nakon pobjede nad Crvenom Zvezdom pokazivao srednji prst pristalicama “crveno-bijelih”, a njega će nasljediti Boris Spasojević. “Svi koji me poznaju znaju da sam navijač Crvene Zvezde i prema delijama se nikad ne bih tako ponio. Bio sam isprovociran ponašanjem male grupe lokalnih navijača, koji su i nakon trijumfa nastavili sa omalovažavanjem naše ekipe”, naglasio je Dodik kojem su čelnici takmičenja zabranili prisustvo na mečevima u naredna tri mjeseca. A.P.

Houkinsu otkaz zbog kokaina Turska košarkaška federacija testirala je plejmejkera Galatasaraja Dejvida Houkinsa i otkrila - kokain! Galata je ekspresno reagovala, otpustivši 30-godišnjeg igrača iz Vašingtona. Amerikanac je bio testiran poslije prvenstvenog meča sa Gacijantepom, koji je na rasporedu bio 22. decembra 2012 godine, a čiji su rezultati rezultirali skandalom. Takođe, igrajući za rimsku Lotomatiku, Houkins je 2007. suspendovan zbog pušenja kanabisa tokom plej-of serije protiv Montepaskija. A.P.


Sport 27

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 09:30 14:15 15:45 16:00 16:00 16:30 17:00 17:55 18:30 19:00 19:30 19:55 20:45 20:45 20:45 20:55 21:15 21:30 21:30 22:30

Conga - Federer, tenis Boćanje, Svjetsko prvenstvo J. Afrika - Angola, fudbal Vaslui - Tromso, fudbal Uniks - C. Zvezda, košarka Sivasport - Trabzon 1461, fudbal Monpelje - Sošo Budiveljnik - Budućnost, košarka Maroko - Zelenortska ostrva, fudbal Molde - Viđev Lođ, fudbal Fenerbahče - Bursa, fudbal Sport Arsenal - Vest Hem, fudbal Svonsi - Čelzi, fudbal Roma - Inter, fudbal PSŽ - Tuluz, fudbal Setubal - Porto, fudbal Valensija - Real Madrid, fudbal Francuska - Hrvatska, rukomet Santos - Botafogo, fudbal

Eurosport Eurosport2 Eurosport SportKlub Eurosport2 SportKlub+ Arena 1 RTCG2 Eurosport SK Prime Sportklub+ RTCG1 SportKlub Arena1 SK Prime Arena 4 SportKlub+ Arena 3 RTCG2 Arena 2

NE PROPUSTITE Budiveljnik - Budućnost RTCG 2 - 17,55h

Grupa I 2 2 1. Budiveljnik 2 1 t vi 2. Ban 2 1 3. Budućnost 2 0 4. Trijumf

0 1 1 2

161:153 158:156 170:158 153:175

4 3 3 2

Ukrajinska raskrsnica EVROKUP 3.KOLO

Drugi gostujući izazov: Budućnost VOLI igra večeras (18.00) u Ukrajini protiv Budeveljnika Aleksandar Popović

J

erusalim istoka, kako zovu Kijev od srednjeg vijeka, krije u sebi brejk priliku za posadu iz Njegoševog parka. Glavni grad Ukrajine, koji su po legendi osnovali braća Horiv, Kij i Šcek, ugostiće večeras crnogorskog šampiona čiji odred planira skalp lidera grupe I, Budiveljnika. Tim Dejana Radonjića, bombardovan umorom i povredama, stihijski je sletio na obali rijeke Dnjepar sa željom da se približu četvrtfinalu Evrokupa. Ukoliko napravi podvig Budućnost će nastaviti ravnopravnu borbu ne samo za prolaz, već i za prvu poziciju, dok će porazom biti osuđena na “rat” za dalji plasman, pa večerašnji sudar sa pravom nosi nadimak “ukrajinska raskrsnica”.

Pakleni period nastavio je bez milosti da teroriše Aleksu Popovića, Nikolu Ivanovića i društvo. Mnošto putovanja, mukotrpan raspored utakmica, konstantan prelazak iz autobusa u avion i obratno, malo slobodnog vremena, svakodnevna priprema narednih i analiza predstojećih mečeva svakako su protivnik više “plavima” u odlučujućem dijelu sezone. “U teškom smo ritmu zbog svih

tih putovanja i utakmica koje imamo u ovom periodu. Čeka nas izuzetno kvalitetna ekipa na domaćem terenu, ali maksimalno se spremamo i koliko smo u mogućnosti odigraćemo što je najbolje moguće. Ukoliko bi uspjeli da ostvarimo pobjedu bio bi to veliki korak za nas”, naglašava bek Budućnosti Vladimir Mihailović, čija ekipa ima polovičan učinak do sada (po pobjedu i poraz), dok večerašnji rival ima maksimalne

dva trijumfa. Nakon velike pobjede protiv Trijumfa (90:69) Podgoričani su poraženi prošle sedmice od Banvita u Bandirmi (89:80), a zatim i od Partizana u ABA ligi (63:50), što ih je dodatno uzdrmalo pred treće uzastopno gostovanje... “Imamo kadrovskih problema zbog povreda. Konkretno sam ja igrao protiv Partizana uprkos povredama primicača i leđa, a nijesam ni trenirao prekjuče. Takođe, Strahinja Milošević ima problema sa tetivom na ruci, ali skupićemo se i potruditi da odigramo najbolje što možemo”, riječi su reprezentativca Crne Gore, priznavši da su Kijevljani dobro skenirani, ali i da će ih biti teško iznenaditi s obzirom da igraju u svojoj “Sportskoj palati” gdje su posebno moćni. A.Popović RASPORED Galatasaraj - Ulm 82:66 Uniks - Crvena Zvezda (16.00)

Finale peti put u Šarlroi

Banvit - Trijumf (18.00)

Ovogodišnje finale Evrokupa, kao i naredno, biće odigrano u Belgiji, tačnije u “Spirodom” dvorani 13. aprila. Dom Šarlroe, koji prima šest hiljada gledalac, bio je domaćin od 2004. do 2007. godine, kada su slavili Hapoel Magdal, Lijetvos Ritas, Dinamo Moskva i Real Madrid. U tom periodu se igralo na samo jedan dobijen meč, što će biti slučaj i na proljeće. Prethodnih sezona se završnica igrala u Torinu, Vitoriji, Trevizu i Himkiju, ali će odlukom rukovodstva po peti put šampion pehar podići u Kraljevini, što će biti slučaj i naredne 2014. godine.

Nimburk - Riga (18.00)

Budeveljnik - Budućnost (18.00)

Zastal - Nimburk (19.00) Bilbao - Zastal (20.30) Kahasol - Lokomotiv Kuban (20.30)

Nakon poraza u Turskoj plavi u Ukrajini imaju novu šansu za evropski brejk - izabranici Dejana Radonjića uradiće sve za trijumf koji bi ih približio narednoj rundi Evrokupa.

BALKANSKA LIGA, TOP 6 1. KOLO

Kumanovo počistilo ª žuteº Zamrznut na -16: Teodo kod kuće poražen od rivala iz Makedonije (95:79) TIVAT - Dvorana:”Župa”. Gledalaca: 800. Sudije: Haris Bijedić, Ivan Miličević, Dragan Kralj (svi iz BiH). Rezultati po četvrtinama: (17:21, 25:23, 16:25, 21:26). TEODO: Fatić 4, Tepavčević 30, Radulović 9, Pekić, Bošković 5, Subotić 2, Crepulja, Džonson Kunjić 12, Perović, Đikanović 12, Lučić 3. KUMANOVO: Dimčevski 21, Janeski 15, Kostoski 22, Luković 9, Georgijevski, Mladenovik 3, Petrovski, Stanimirovik, Mikić 13, Golubović 3, Manevik, Li 9. Neslavnim putem krenuo je tivatski Teodo u 1. kolu Top 6 Balkanske lige - tim Slobodana Savovića izgubio je kod kuće od makedonskog Kumanova (95:79)! “Žuti” su igrali dobro tokom prvog poluvremena, koje je proteklo u naizmjeničnoj pred-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

nosti oba rivala (42:44), dok su u nastavku pali iako je Siniša Tepavčević postigao čak 30 poena. Sa druge strane, goste su predvodili Aleksandar Kostoski (22) i Ivica Dimčevski sa 21 poenom, čime su na najbolji mogući način zakoračili u drugu fazu. Naredni susret košarkaši Teoda igraće u Izraelu 13. februara kada će gostovati Hapoel Galilu. SEMAFOR: Teodo - Kumanovo 79:95, Levski - Rilski 84:62. A.P.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


28 Sport

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

Gori i od Lensa

Kada su za doping ª kriviº psi i pasta za zube Lens Armstrong je priznao, međutim mnoge njegove kolege su se od optužbi za doping branile bizarnim izgovorima Gospodine Armstrong, da li ste ikad tokom Tur de Fransa koristili doping - bilo je jednostavno pitanje koje je najpopularnija američka voditeljka Opra Vinfri postavila bivšoj biciklističkoj legendi Lensu Armstrongu. I dobila je kratak odgovor - Da! Mogao je sedmostruki osvajača Tura da dematnuje ono što je već poznato, mogao je raznim izgovorima da se brani... Međutim, nije htio ili nije imao više snage, odlučio se da sve prizna i tako šokira planetu, sve one koji su se kleli u njega... I ostaće, zbog toga, upamćen kao jedan od rijetkih sportista koji više nije želio da skriva istinu, a mi smo se inspirisani njegovim priznanjem, prisjetili onih drugih - onih koji su na sve načine, izmišljajući svakakve sulude izgovore branili od optužbi za doping. Naravno, nije teško pretpostaviti da će se u našoj priči najviše pojavljivati likovi iz bicklizma... Alberto Kontador: Krivi su odresci. Legendarni “El Pistolero” je prije par godina prošao sličnu sudbinu Lensa Armstronga, zbog dopinga su mu oduzete titule sa Tur de Fransa (2010.) i Đira (2011.), a on se od svega branio tako što je tvrdio da mu je neko sipao zabranjene supstance u odreske mesa koje je jeo. Flojd Lendis: Kriva je luda noć. Nakon što je “gospodar planina” došao do pobjede na Tur de Fransu 2006. godine, pokazalo se da je imao abnormalno velike količine testosterona u urinu. Momak iz Pensilvanije je uporno tvrdio da je za testosteron kriva kombinacija njegove izražene muškosti, opijanje noć ranije, kao i lijekovi za štitnu žlijezdu. Ipak, sve mu je bilo uzaludno, pa je njegov uspjeh na Turu ubrzo izbrisan. Jan Ulrih: Krivi su “bomboni”. Naravno, biciklista iz Rostoka tada nije mislio na bezazlene bombone iz kesica, već na “dvije malene tablete” koje je uzeo noć prije testiranja. “Nevin sam jer sam mislio da uzimam ekstazi”, branio se osvajač Tur de Fransa iz 1997. Frank Vandenbruk: Kriv je moj pas. Ostalo je nejasno kako je jadni kućni ljubimac mogao da bude “kriv” za doping svog gazde, bicikliste iz Muskrona, ali nakon pozitivnog testa na klenbuterol (lijek za astmu) Vandenbruk je izjavio upravo nešto takvo... Lenoks Pol: Krivi su špageti. Član britanske bob reprezentacije Lenoks Pol za pozitivan test na anabolički steroid nandrolon (najčešće se koristi u lijekovima za osteoporozu kod žena u postmenopauzi), okrivio je sos za špagete.

El Pistolero i “teorija zavjere”: Alberto Konatador je tvrdio da mu je neko zabranjene supstance sipao u hranu

Diter Bauman: Kriva je pasta za zube. Njemačka legenda dugih pruga, olimpijski šampion iz Barselone 1992. na 5.000 metara, nakon pozitivnog testa na nandrolon 1999. godine bio je suspendovan sa svih takmičenja na dvije godine. Bauman je tada tvrdio kako on nije kriv za varanje nego da se našao usred zavjere u kojoj je njegova pasta za zube natopljena steroidima. Sve to kako bi ga njegovi neprijatelji udaljili od atletike. Denis Mičel: Kriv je seks. I Mičel je, baš kao Bauman, u Barseloni stigao do zlatne medalje (u štafeti 4 x 100 metara), a sedam godina kasnije anti-doping kontrola mu je nakon jednog takmičenja pronašla enormne količine testosterona u urinu. Atletičar iz Sjeverne Karoline branio se da je noć prije testa popio pet limenki piva i da je četiri puta imao seksualne odnose sa suprugom. K.B.


Sport 29

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

SP U ŠPaniji (11.-26.janUar)

Kako počeli tako i završili

Naši rukometaši pretrpjeli šesti poraz na Mundijalu - Južna Koreja prejaka za “crvene” (30:27)

k

ako su počeli tako su naši najbolji rukometaši i završili Svjetsko prvenstvo u Španiji - porazom, ovog puta rukometna vele sila za naš tim bila je Južna Koreja koja je slavila sa 30:27 i tako poslala kući “lavove” sa svega jednim trijumfom - protiv slabašnog Čilea i osvojenim 22.mjestom.

Izabranici Zorana Kastratovića su juče u Gvadalahari prikazali igru kao iz prvih pet kola u Granoljersu kada su samo igrali do poluvremena, da bi onda povukli ručnu, što su rivali znali da kazne i da iz duela izađu kao pobjednici. Odlično su Vasko Ševaljević i drugovi otvorili meč već u 7. minutu preko juče solidnog Marka Pejovića poveli sa 4:2, da bi deset minuta kasnije šampion Azije izjednačio na 8:8. Fenomenalni Ševaljević (u prvom poluvremnu imao procenat šuta 7-7) zatim vezanim golovima donosi novu prednost od 11:9 u 23.minutu, da bi Korejci preko Ji Jonga do kraja poluvremena uspjeli da priđu na gol (13:12).

● Ne treba praviti dramu “U prvih 30 minuta smo igrali dosta dobro i trudili se da dođemo

do drugog trijumfa na šampionatu, ali je onda slaba bila koncentrracija u odbrani u nastavku što je uticalo da pretpimo novi poraz. Bilo je i dosta neozbiljnih šuteva i mislim da je utisak pokvaren nakon pobjede protiv Čilea. Momci su na ovom prvenstvu dali sve od sebe, ovo je bilo takmičenje koje je izuskivalo veliki napor i smatram da od svega ovoga ne treba praviti dramu, već se što prije uzdići za ono što slijedi”,kazao je za Dnevne novine selektor Zoran Kastratović nakon meča sa Južnom Korejom.

● u Nastavku po starom U nastavku ništa novo. Crna Gora igra samo u prvih deset minuta, a onda Koreja gospodari terenom i već u 45.minutu dolazi do plus četiri (24:20).

Crna Gora ± J užna Koreja 27:30 (13:12) Gvadalahara - Gradska dvorana. Gledalaca: 500. Sudije. Al Suvaidi i Bamutref (Koreja). Sedmerci: Crna Gora 3 (2), Južna Koreja 3 (2). Isključenja: Crna Gora 10, Južna Koreja 2 minuta. CrNA GorA: Mijatović (devet odbrana), Simić (pet odbrana i sedmerac), rakčević 1, Pejović 2, Milašević 2, Melić 3, osmajić, Marković 2, Kapisoda, GrboLampica upozorenja se u tim trenucima pali u našem taboru, selektor Kastratović traži tajm aut, nakon kojeg “crveni” igraju za nijansu bolji i preko Igora Markovića (koji je bio svijetla tačka našeg tima na ovom prvenstvu) dolaze na 27:25 sedam minuta prije kraja meča. Najmlađi na terenu - Nebojša Simić potom brani dva zicera i omogućuje saigračima da uhvate priključak, ali Melić promašuje sedmerac, te juče najbolji Ševaljević zicer. Na drugoj strani Korejci koriste svaku priliku u samom finišu i osiguravju trijumf za 21.mjesto na šampionatu. M.Pavićević

vić, Vujović, Ševaljević 11, roganović 6, Simović, M. Lasica, G. Lasica. JužNA KoreJA: Dongmjung Li (jedna odbrana), Čanjung Park (14 odbrana), Kang, Ji Jeong 8, Kjungsuk Park, Jungeu Park 5, Čan Park, Jun 6, Han Jong 3, Hvang, Seho Kim, Na 1, eun LI 5, Dongšol Kim, eom 2, oh.

Bojana Popović deveta sportistkinja Balkana Bivša rukometašica Budućnosti i crnogorske reprezentacije Bojana Popović zauzela je 9. poziciju najboljih sportista i sportistkinja Balkana u tradicionalnom izboru Bugarske novinske agencije (BTA). Popović je u 2012. godini osvojila Ligu šampiona sa ekipom Budućnosti i srebrnu medalju sa Crnom Gorom na olimpijskim igrama u Londonu, nakon čega se povukla iz rukometa. u izboru u kojem je učestvovalo 10 novinskih agencija iz regiona Bojana je dobila 23 boda. ubjedljivo prvi, drugu godinu zaredom, je srpski teniser Novak Đoković, koji je dobio 94 boda, 14 više od drugoplasirane turske atletičarke Asli Čakir Alptekin (75). Treća je hrvatska atletičarka Sandra Perković, koja je sakupila 74 boda.


30 Sport

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

AFRIČKI KUP NACIJA

Žervinjo i mali Mocart za pobjede lavova i Tunisa Obala Slonovače bolja od Togoa, Tunis od komšija iz Alžira

JUVENTUS

Bufon još dvije godine

Na klupskom sajtu Juventusa pojavila se vijest koja je obradovala sve navijače giganta iz Torina - legendarni golman Đanluiđi Bufon produžiće ugovor sa “Starom Damom”! Danas, na preskonferenciji u prisustvu predsjednika Andree Anjelija, kapiten Juvea će staviti paraf i biće vjeran klubu naredne dvije godine. Italijanska “Gazeta de-

REINA NAPUŠTA LIVERPUL - Odličnom španskom golmanu “odzvonilo” je pod tribinama legendarnog Enfilda - prema pisanju britanskih medija, čuvar mreže Liverpula nalazi se pred izlaznim vratima, a na njegovo mjesto bi mogao doći član Ažasjoa Giljermo Očoa. “Redsi” su za standardnog člana reprezentacije Meksika poslali ponudu od pet miliona funti, koju će čelnici francuskog prvoligaša teško moći da odbiju. Što se tiče Pepeove sudbine, on bi mogao da obuče dres Barselone - Katalonci, nakon što nijesu uspjeli da nađu “zajednički jezik” sa Viktorom Valdezom, “bacili” su oko na svoje dijete. U.R.

lo Sport” prenijela je da je novi ugovor “već gotova stvar”. Ovaj 34-godišnji golman od 2001. godine brani za Juventus, a sa klubom je osvojio tri titule italijanske Serije A, kao i jedan superkup Italije. Bufon je za nacionalni tim nastupio 123 puta i osvojio titulu svjetskog prvaka 2006. godine. U.R.

Injesta: Penzija u Barseloni Barselona čuva najbolje igrače - nakon Pujola, Mesija i Ćavija, juče je i Andres Injesta najavio ostanak na Kamp Nou do kraja karijere. “Želim da završim karijeru u Barseloni. Jedino što može da promijeni stvar su moje igre. Ako ne budem na nivou ili klub odluči da to više nije to, ja ću otići”, rekao je 28-godišnji vezista koji je u dresu blaugrane debitovao 2002. godine i od tada je na 430 utakmica postigao 44 gola. Injesta je ljetos proglašen za najboljeg igrača Evropskog prvenstva u Ukrajini i Poljskoj, nakon toga je u izboru 53 evropska novinara u Monte Karlu osvojio titulu za UEFA igrača godine, da bi ga prošle nedjelje njemački Institut za istoriju i statistiku fudbala izabrao za najboljeg fudbalera sredine terena 2012. godine.

TUŽAN DAN ZA FUDBAL

Italija u žalosti, preminuo Garone

Fudbalska Italija je u žalosti predsjednik Sampdorije Rikardo Garone preminuo je u 77. godini zbog bolesti. Garone, koji se bavio trgovinom nafte, kupio je klub 2002. godine od Enrika Montovanija i iste sezone mu pomogao da se vrati u Seriju A. Njegov najstariji sin Edoardo je aktuelni potpredsjednik Sampdorije, a brojni klubovi i fudbaleri među kojima i naš

Mirko Vučinić izjavili su saučešće porodici. “Danas je jedan od najružnijih i najtužnijih dana u mom životu. Zauvijek će ostati u mom srcu i voljeću ga vječno”, rekao je Antonio Kasano, bivši fudbaler Sampdorije koji duguje veliku zahvalnost preminulom Garoneu, pošto ga je upravo on kupio od madridskog Reala i vratio ga u fudbalski život.

Seriju remija, koji su obilježili početak Afričkog kupa nacija, prekinula je reprezentacija Obale Slonovače, koja je u meču prvog kola Grupe D savladala Togo rezultatom 2:1. Poslije akcije Žervinja, odlični Jaja Ture već u osmom minutu donio je prednost ‘’slonovima’’, koji su bili nešto bolji rival tokom prvog poluvremena. Ture je u finišu prvog poluvremena mogao i da du-

plira prednost svog tima, ali je poslije njegovog fenomenalnog udarca stativa spasila Togo. I umjesto dva gola prednosti za Obalu Slonovače, reprezentacija Togoa u 45. minutu stiže do izjednačenja, a strijelac je bio Ajite. Neriješen rezultat ostao je na snazi sve do 88. minuta, kada je Žervinjo poslije slobodnog udarca sa desne strane umakao pažnji odbrane Togoa i iskosa sa li-

jeve strane poslao loptu u suprotni ugao - 2:1. Drugi meč prvog kola u grupi D odigrali su Tunis i Alžir, a završen je spektakularnim golom Jusufa Msaknija, popularnog “malog Mocarta”, u sudijskoj nadoknadi, kojim je Tunis slavio 1:0. SEMAFOR (grupa D): Obala Slonovače – Togo 2:1 (Jaja Ture 8, Žervinjo 88. - Ajite 45.), Tunis - Alžir 1:0 (Msakni 92.). K.B.

Na osnovu člana 49 i 50 Zakona o javnim radio - difuznim servisima Crne Gore ("Sl.list Crne Gore", br. 79/08 i 45/12 ), generalni direktor JP RTCG raspisuje JAVNI KONKURS za imenovanje direktora Televizije Crne Gore na period od 4 godine Uslovi: -

da je državljanin Crne Gore , da ima prebivalište u Crnoj Gori, da ima najmanje visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u medijima.

Učesnici konkursa uz prijavu su dužni da dostave: 1. 2. 3. 4. 5.

dokaz da je državljanin Crne Gore, uvjerenje o mjestu prebivališta, dokaz o završenoj školskoj spremi, dokaz o traženom radnom iskustvu, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

Za direktora Televizije Crne Gore ne mogu biti imenovani: • poslanici i odbornici; • lica koja bira, imenuje ili postavlja Skupština, Predsjednik Crne Gore i Vlada; • funkcioneri političkih stranaka (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri); • lica koja, kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa i sl., imaju interesa u drugim pravnim licima koja se bave proizvodnjom radio i televizijskog programa,tako da bi imenovanje takvog lica moglo da dovede do sukoba interesa; • lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđena za neko drugo • krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude; • lica koja su bračni drugovi lica navedenih u ovom članu ili se sa njima nalaze u srodstvu i to u pravoj liniji. Prijave na konkurs dostaviti na adresu: JP Radio i Televizija Crne Gore Za generalnog direktora RT CG – Podgorica , Bulevar revolucuje 19 Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.


Sport 31

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

poruka jupa hajnkesa

Vijest o dolasku Gvardiole remeti normalan rad

Šef Bavaraca poručio da je do dogovora sa Gvardiolom došlo u pogrešno vrijeme

Žele da ostanu tu gdje su sada sutjeska

Sportski direktor Nikšićana Jovan Gardašević za DN pričao o Šušnjaru, pripremama i mogućim pojačanjima Uroš Radulović

K

runa jesenjeg prvaka na polusezoni sedmog crnogorskog loptanja neočekivano je otputovala u Nikšić. Kada se kaže neočekivano, tu se smatrala šansa za povratak Sutjeske na sami vrh pred početak sezone. Međutim, dovođenjem trenera, donekle stabilizacijom finansija, borbenošću i disciplinom “plavo-bijeli” su se na pauzi sasvim zasluženo našli na pol poziciji...

Osvajanjem prvog mjesta Dragan Radojičić, njegovi puleni i čelnici kluba su sami sebi postavili zadatak tokom zimskih priprema - “kako opravdati sjajne rezultate”? U miru, bez pompe Sutjeska je krenula u pripreme, ali već su nastali problemi - vedeta tima kraj Bistrice Đorđe Šušnjar vratio se u matični klub i male su šanse da se vrati u grad piva i čelika. “Ide na pripreme sa Vojvodinom u Antaliju. To je njegov klub, ali još ništa nije sigurno. Čekamo zvaničan odgovor Novosađana, ali čuli smo da je blizu prvog tima. Šušnjar sa njima ima ugovor, tu ne možemo ništa”, rekao je sportski direktor Nikšićana Jovan Gardašević. ● Još Jedan centralni bek A kada smo već kod “lala” tamošnji štoper Dejan Karan je bio povezan sa našim jesenjim prvakom Vojvodina nekadašnjeg člana Mla-

dosti šalje na pozajmicu, ali ne u Sutjesku, već u Voždovac. “Bila je priča o tome, ali njegove ambicije nijesu vezane za Crnu Goru. Na toj poziciji za sada imamo dva igrača, mladog Igora Ćukovića i pojačanje, iskusnog Dejana Ognjanovića. Međutim, ne možemo se samo na to osloniti - tražićemo još jednog igrača. Sezona je duga, biće povreda, kartona..”, prokomenarisao je naš sagovornik. ● FinansiJe stabilizovane Jedan od najpoznatijih klubova države se izdigao na rezultatskom planu, ali finansijski još kaskaju. Prema saznanjima našeg lista, igračima se duguje dosta novca, a ukoliko se to ne reguliše do odlaska na pripreme u Meljinama (28. januara), momci će preuzeti radikalne mjere - krenuće u štrajk. Gospodin Gardašević priznaje da dugovanja ima, ali da je situaci-

Ćetković bi obukao ª plavo-bijeliº dres Sutjeska neće lako predati prvo mjesto, tako da samim tim traže prava pojačanja. Prema našim izvorima pristojne šanse da obuče “plavo-bijeli” dres ima Đorđije Ćetković. Momak kojeg bi vjerovatno svaki trener poželio u našoj ligi je na ulaznim vratima nikišićkog kluba, ali sa druge strane “vuče” ga i ponuda iz Grčke. “To je pravi fudbaler. I te kako bi nam dobro došao, tako da ćemo mi učiniti sve što je u našoj moći da ga dovodemo. Međutim, ako dobije ponude iz inostranstva to je već problem. Sve u svemu, ima nagovještaja da dođe u Sutjesku”, prokomentarisao je Gardašević priču u vezi Ćetkovića čija je posljednja stanica bila tajlandski Buriram.

Želimo Šćepanovića, ali Mladost traži mnogo Čelnici kraj Bistrice širokogrudo razmišljaju o pojačanjima, pored dovođenja pomenutog Ognjanovića i Miloša Stevovića, Nikšićani žele ni manje, ni više nego člana Mladosti, odličnog vezistu Marka Šćepanovića. “Smatram ga za jednog od najboljih igrača naše lige. Zainteresovani smo za njega, ali postoji problem što Mladost želi obeštećenje. Voljni smo da ga dovedemo, ali to je veliki kamen spoticanja”, rekao je Gardašević. ja mnogo stabilnija nego nekada. “Ima zaostataka iz ranijeg perioda, ali borimo se koliko možemo. Nijesmo u toliko teškoj situaciji - fudbalerima su primanja dosta redovna, ali nadam se da ćemo brzo sve riješiti. Dobili smo pozitivnu informaciju da bi ubrzo trebao da stigne novac od transfera Vladana Giljena u Nacional”, jasan je čelnik Sutjeske. Što se tiče samih treninga u Nikšiću ide sve po planu - Gaga i momci treniraju već desetak dana, a u subotu će igrati prijateljski meč u Ulcinju protiv albanskog superligaša Kukešija (14 sati). “Nakon utakmice u Ulcinju, 28. januara idemo 15 dana na pripreme u Meljinama. Tamo ćemo odraditi sve što je u programu, a ukoliko vremenske neprilike zahvate Nikšić produžićemo još na nedjelju dana”, rezimirao je Gardašević.

pretkvalifikacije

Gibraltar prvi ispit za crvene

Naša futsal reprezentacija danas od 18 sati u grupi A igra protiv novajlije na Uefinim takmičenjima Nakon priprema u Danilovgradu, “crveni” su doputovali na Azurnu obalu - futsal selekcija Crne Gore stigla je u Nicu na preliminarni turnir kvalifikacija za odlazak na UEFA futsal EURO 2014. godine. Selektor naše reprezentacije Sveto Ljesar izabrao je 14 igrača koji će se za prolaz dalje boriti sa ekipama Francuske, San Marina i Gibraltara. “Gibraltar je možda debitant na ovoj sceni, ali sam saznao da je većina njihovih igrača iz Portugala ili da igra u ovoj zemlji, što znači da sigurno nijesu protivnik za potcjenjivanje. Francuska, kao domaćin, pla-

nira prolaz u narednu rundu. Značajno su promijenili tim u odnosu na prošle kvalifikacije, a zabilježili su nekoliko zapaženih rezultata u prijateljskim utakmicama”, rekao je Ljesar, čiji će puleni danas od 18 sati ukrstiti koplja sa debitantom na Uefinim takmičenjima. Nakon toga, duel sa “republikancima” je zakazan za 24. januar, a sa Francuskom za 26. januar. Oba meča počeće u 20 časova. Pobjednik grupe A plasiraće se u glavnu rundu kvalifikacija za UEFA futsal EURO, gdje ga već čekaju Italija, Mađarska i Finska.

Spisak igrača koji se otputovali za Francusku: Golmani: Dragoljub Despotović (Studentski dom), Miloš Bošković (Mirabile moda). Igrači: Milovan Drašković (Studentski dom), Darko Ćalasan (Bajo Pivljanin), Zoran Barović (Jedinstvo), Nikola Perović (Bajo Pivljanin), Milivoje Dondić (Bajo Pivljanin), Bojan Bajović (Jedinstvo), Igor Jovanović (Mirabile moda), Vladimir Vukčević (Mirabile moda), Nemanja Vukašinović (Kataro), Ranko Novović (Jedinstvo), Ilija Mugoša (Studentski dom), Darko Zeković (Bajo Pivljanin). U.R.

Bajern, i Minhen uopšte, zahvatila je euforija zbog najavljenog dolaska Pepa Gvardiole. Toliko jaka da je uzburkala strasti unutar tima, što je potencirao trener bavarskog giganta Jup Hajnkes. “Bilo bi bolje da su ovo uradili tokom zimske pauze, prije Božića, prije praznika... Ovo je čisto bilo da bi mediji mogli da nam ometaju normalan radni dan”, rekao je Hajnkes za njemačke medije i naglasio da je on i dalje glavni među Bavarcima. “Ja sam šef. Svako ko me poznaje zna da sam ja ovdje glavni. Svuda gdje sam do sada bio tako je bilo, bez obzira gdje sam radio”, istakao je Hajnkes. Sa pričom trenera složio se i legendarni Franc Bekenbauer, počasni predsjednik kluba koji je pozvao na smirenost. “Ta vijest je u javnosti odjeknula kao bomba. Jasno je da je Bajern sada prisutan na svakoj televiziji, na svakom kanalu širom svijeta i da svi žele da nam čestitaju. Ipak, u ovom trenutku najvažnije je da se klub vrati u normalu i maksimalno koncentriše na obaveze u Bundesligi”, kazao je Bekenbauer.

Bild: Efenberg Gvardiolin asistent Nekadašnji kapiten Bajerna Stefan Efenberg, koji je Bavarce predvodio 2001. kada je minhenski klub osvojio Ligu šampiona, kandidat je za pomoćnog trenera Pepa Gvardiole, tvrdi njemački “Bild”. Efenberg je poslije igračke karijere stekao licencu trenera 2011. godine. Nekadašnji vezista najveći dio igračke karijere proveo je u njemačkim klubovima, osim u Fiorentini, za koju je igrao od 1992. do 1994, odnosno u Al Arabiju u sezoni 2003/04. Efenberg je tokom karijere najuspešniji bio u Borusiji Menhengladbah za koju je od 1994. do 1998. na 118 utakmica postigao 23 gola. Za reprezentaciju Njemačke igrao je na 35 utakmica, i od 1991. do 1998. godine postigao pet golova.

povratnik

El Mago opet karioka Mundijal 2014. godine u zemlji kafe, sambe i fudbala možda neće proći bez nekada najboljeg fudbalera planete - selektor “karioka” Luis Felipe Skolari stupio je na svoju funkciju 28. novembra a juče saopštio na koje igrače će računati u prvoj provjeri selekcije. Protiv Engleske, na Vembliju, 6. februara, žuti dres Brazila nosiće i veteran Ronaldinjo! Bivši fudbaler Gremija, Pari Sen Žermena, Barselone, Milana i Flamenga propustio je Svjet-

sko prvenstvo u Južnoj Africi odlukom tadašnjeg selektora Dunge, a posljednji meč za nacionalni tim odigrao je prošlog otkobra protiv Meksika kada je dao i posljednji gol. Ronaldinjo trenutno nastupa za Atletiko Mineiro, a jesenas je odigrao 32 utakmice i postigao devet golova. Skolari je u nacionalni tim uvrstio i iskusnog čuvara mreže Žulija Cezara, koji od ljetos brani gol Kvins Park Rendžersa.


PROGNOZA LINA ČERVARA ZA ČITAOCE DNEVNIH NOVINA

RIJEČ STRUČNJAKA

Gdje se izgubila ona energija? Lino Červar za DN komentariše 22. mjesto naše selekcije u Španiji i današnje spektakularne okršaje četvrtfinala Miloš Pavićević

C

rna Gora je u proteklih pola godine bila hit u svijetu rukometa, to je zemlja gdje se cijeni mnogo ovaj sport, koja ima vatrene navijače, tako da je vrlo moguće da bude i najveće iznenađenje Svjetskog prvenstva u Španiji”, bile su riječi Lina Červara neposredno pred početak Svjetskog rukometnog prvenstva u Španiji.

Čovjek koji je osjetio kako je biti svjetski šampion, zlatni na Olimpijskim igrama, igrati u finalu Lige šampiona samo dvije nedjelje kasnije džentlmenski je priznao grešku. “Gledao sam svaki meč Crne Gore i očekivao buđenje, ali ništa. Mislim ipak da ono što su vaši igrači prikazali nije realno stanje kvaliteta. Samo će mi ostati nejasno gdje se izgubila ona energija i borbenost koju su ti momci imali u baražu sa Švedskom i kvalifikacijama za naredno Evropsko prvenstvo protiv Njemačke i Češke”, bio je prvi komentar čarobnjaka iz Istre nakon šestog poraza Crne Gore na prvenstvu od Južne Koreje. Červar kao glavni problem vidi sami pristup izabranika igri izabranika Zorana Kastratovića. “Kao da su igrači bili isključeni iz svega što se dešava oko njih. Zaista ih nijesam prepoznao, jer su igrali onako kako se ne smije igrati na tako ozbiljnom takmičenju. Imali su povoljnu grupu i siguran sam da su morali više”.

● ISPRAŠIĆEMO FRANCUZE A večeras će sve oči ljubitelja rukometa biti uprte ka Saragosi i duelu Francuske i Hrvatske. Najpozvaniji da govori o svjetskom klasiku svakako je rukometni profesor koji je u protekloj deceniji vojevao mnogo bitaka sa Onestinim timo iz kojih je izlazio i kao pobjednik, ali i kao poraženi.

“Teško je prognozirati rezultat, jer se sastaju možda i dvije najjače reprezentacije na šampionatu koje su usvojile mnogo toga poslednjih godina. Teško mogu biti objektivan kada igra Hrvatska, jer je normalno da bih volio da dobije, a iskreno mislim da to može večeras, jer sam siguran da više želi trijumf od Francuske. Ovaj meč će biti idealna prilika da mladost i ogromni motiv savladaju iskustvo. Ma isprašićemo ih”, u svom stilu je prokomentarisao Červar.

● VIŠE OD RUKOMETA Hrvatski stručnjak - sadašnji trener skopskog Metalurga nam je zatim pokušao objasniti šta znači derbi između Francuske i Hrvatske. “To je za sve igrače više od utakmice i više od rukometa. To je ogromno rivalstvo koje je zaživjelo već godinama unazad. Svaki gol na tom meču se proslavlja sa posebnim emocijama, kao i svaka odbrana. Svaka oduzeta lopta je kao da ste pokupili trofej ili medalju. Jedva čekam da meč počne i da uživam”, kazao je za naš list Červar.

● ŠPANIJA FAVORIT Kao što to obično i biva tako je i ovog puta u rukometu domaćin glavni favorit. Furija je lagano odradila Srbiju, na redu je Njemačka koja igra odličan rukomet. “Ne sjećam se kada je Njemačka igrala tako dobro kao na meču sa

Francuskom. To je bila odbrana iz udžbenika i ako odigraju tako večeras smatram da će namučiti domaćina koji je ipak favorit. Prednost domaćeg terena u rukometu je ogromna, često presudna”.

Barselona 18,15 - Rusija - Slovenija 20,45 - Danska Mađarska

2 1

Saragosa 19,00 - Španija - Njemačka 21,30 - Francuska - Hrvatska

1 2

Nema Balića, ali su tu drugi, nema Bojane, tu je Milena Knežević! Prije samo godinu dana kada je dolazio u našu prijestonicu Červar nam je kazao da sa zvanično najboljim igračem svih vremena Ivanom Balićem treba znati komunicirati i zbog toga je on u njemu imao produženu ruku na terenu. Sada ga Slavko Goluža nije ni uvrstio u najbolji tim, ali Lino tu činjenicu ne gleda kao hendikep. “Ko god iole prati rukomet zna koliko mu je Ivano Balić dao i šta je on u ovom sportu, međutim to je kolektivni sport i moja filozofija je da je tim najbolji igrač, tako da to što Balić ne igra nije hendikep, jer Hrvatska ima još dosta odličnih igrača. Prije tri dana sam sa prijateljima gledao meč ženskog rukometa Metalurga i Budućnosti u Skoplju i prvi komentar je bio “ova Milena Knežević je čudo”. Mnogi su mislili kada Bojana Popović završi karijeru da će stati rukomet u Crnoj Gori, ali nije tako. Pojavila se Milena Knežević koja je zabila deset golova Norvežankama u finalu i koja će tek biti čudo. Ista situacija je u Hrvatskoj, Balića nema, ali će zato biti nekih drugih”, jasan je Červar.

● DANCI SUPER JAKI Pravi spektakl se očekuje na meču između Danske i Mađarske. Toliko rukometnih zvijezda na jednom mjestu, toliko klase... “Danci u kontinuitetu igraju dobro, kako vrijeme prolazi igru ne nosi samo Hansen i to je sada njihovo najjače oružje. Vratili su nekoliko iskusnih igrača za ovo takmičenje i sigurno da će napasti vrh. Mađari su povratkom Nađa mnog jaki, igraju dobro, ali mislim da teško mogu dalje”.

KUPON

18

● SLOVENIJA KAO HRVATSKA Za Červara najprijatnije iznenađenje na Mundijalu su Slovenci koji lete po terenu. “Oni imaju sistem od koga ne odustaju. Godinama nijesu bili u vrhu, ali se sada vraćaju u velikom stilu. Slovenci upravo kao i Hrvati imaju odlična krila koja lete po terenu, dok igraju fanatičnu odbranu. Na drugoj strani smatram da Rusija još nije odigrala kako može, tako da je u ovom susretu sve moguće”, poručio je Červar. President Kup - Gvadalahara Za 17. mjesto Argentina - Alžir 23:29 Za 19. mjesto Katar - Saudijska Arabija 29:29 (1:4 penali) Za 21. mjesto Crna Gora - Južna Koreja 27:30 Za 23. mjesto Čile - Australija 32:23

KUPON

18


SRIJEDA, 23. 1. 2013. broj 446 GoDINA II

33 žEnA MIRIS

Dior izbacio novi parfem Dior Hypnotic Poison Eau Secrete novi je parfem poznate modne kuće koji će se u prodaji naći od ovog mjeseca. Nova strastvena nota oduševiće sve obožavatelje slavnog mu prethodnika koji dugi niz godina važi za jedan od najomiljenijih ženskih parfema koji muškarci obožavaju. Dior je pripremio treće mirisno iznenađenje u svojoj slavnoj seriji Hypnotic. Nakon Hypnotic Poisona koji je lansiran kasnih 90ih i Hypnotic Poison Eau Sensuellea koji je stigao 2010. godine, ova decenija biće u znaku zavodljivog mirisa Hypnotic Poison Eau Secrete, rezervisanog za žene koje znaju kako i koga treba zavesti.

Iako je novi parfem u pitanju Dior je ponovo angažovao isto zaštitno lice. Reklamne plakate će baš kao i u slučaju Poison Eau Sensuellea krasiti poznata francuska glumica i pjevačica Melani Loren. Široj svjetskoj javnosti ova je 29-godišnjakinja najpoznatija po ulozi Šosane Drajfus iz Tarantinovih “Nemilosrdnih gadova”. Kampanju je uradio fotograf Stivem Majls.

njEgA

Maske za masnu kožu i mitisere

ASESOAR

Tašne koje svaka žena mora da ima

N

jeno visočanstvo tašna asesoar je bez kojeg nijedna žena ne izlazi iz kuće. Tašna je jedan od najbitnijih modnih detalja i nekada zna da zaokruži kompletan stajling. One su uvijek u modi, nezavisno od brzine kojom se trendovi mijenjaju. Svrstavamo ih u one za dan i za veče, a kako stilisti predlažu, potrebno vam je samo njih pet da biste u svakom momentu bile spremne da zablistate.

Torba je detalj koji ima više funkcija, od one da u nju mogu da vam stanu lične stvari i kozmetika do vizuelnog momenta koji je važan svakoj ženi. Za veče su preporučljivije manje tašnice, tzv. klač jer će večernju kombinaciju učiniti elegantnijom, a ukoliko idete u diskoteku ili neko mjesto gdje je više ljudi nećete morati da se gurate s njom što vam može uniijeti bespotrebnu nervozu. Ipak, ako je večernja varijanta opuštenija nijesu ni veće tašne zabranjene. Za preko dana, kada odlazite na posao ili u šetnju, preporučljiviji su veći modeli jer u njima mogu da vam stanu dokumenta, telefon, kozmetika uglavnom sve ono što volite imate sa sobom. Istražujući stilisti su došli do zaključka da nema potrebe da imate 10 tašni u ormaru. Za svakodnevne dnevne i večernje kombinacije, dovoljno je posjedovati samo pet modela torbi. Pogledajte koji su to modeli. Velika tašna Velike tašne pružaju vam sve što vam je potrebno i prihvatljive su veličine. Modne piste za jesen i zimu 2012/13. godine pokazale su više modela velikih i lijepih torbi. Izdvojile su se torbe brenda Valentino, Mark Džejkobs, Luj Viton, Fendi

i višebojne torbe Blumarine. Torba većih dimenzija za svaki je dan i za sve prigode. Velika je i prostrana, zato u nju mogu stati sve vaše stvari. Ženama je ovaj model najdraži jer je pogodna za odlazak u šoping. Bilo da je od kože, platnena ili od najlona, bitno je da je velika i lijepo urađena. Večernja klač tašnica Tašnica ovog tipa nosiva je u sofisticiranim prilikama, kao što su vjenčanja i poslovne večere. Izaberite klač neutralne boje ili u bojama koje se daju lako kombinovati poput crne, zlatne i srebrne. Klasična tašna Ovu torbu najviše nosite, na posao jer je najsigurnije rješenje za svaku kombinaciju bilo da je nosite sa suknjom, pantalonama ili jednostavnim farmerkama. Najbolji izbor je u boji koja se može kombinovati sa svakodnevnom odjećom. Ako do sada nijeste kupili ovakvu tašnu birajte crnu ili bež, najbolje kožnu, jer će vam duže trajati. Ako želite da torba duže traje, odaberite neku sa potpisom boljeg brenda. Dizajnerska tašna Počnite da štedite, jer dizajnerska torba je osnova svakog ženskog ormara. Krasi je kvalitet, stil i dugo-

vječnost. Ovakva torba nikada neće izaći iz mode, nosićete je iz godine u godinu. Ako ipak ne možete uštedjeti za Šanel ili Iv Sen Loranov model čije se cijene kreću od 1.500 eura pa nadalje i brendovi poput Maks Mare, Moskina, Furle ili Majkla Korsa mogu vam biti dobra zamjena. Dizajnerska tašna je vrijedan komad i svakako morate imati bar jednu. Opuštena tašna Svaka djevojka trebalo bi imati torbicu sa lancem ili kaišem, pa je možete nositi i danju sa ravnom obućom, ali i sa visokim potpeticama. Ovakvi modeli nijesu previše elegantni i “uštogljeni” poput onih koje su baš za posebne prilike već su za neki opušteniji večernji izlazak. Ukoliko su većih dimenzija mogu se nositi i danju sa kaišem a uveče ga samo uvucite u tašnu i imaćete divni klač model. Bilo da je crna, kožna, svjetlucava, zlatna ili u boji poput plave, crvene i zelene ovaj model svakako je potreban.

Ako je vaša koža masna i sklona bubuljicama ipak nemojte očajavati. Naime, osobe s masnom kožom imaju manje šanse za dobijanje bora. Novost kada su u pitanju mitiseri i bubuljice, te ružan sjaj od nagomilane masnoće možete ukloniti ili barem smanjiti u velikoj mjeri kvalitetnom njegom lica. To, prije svega, obuhvata maske za lice koje možete napraviti i kod kuće. Preporučujemo vam nekoliko recepata za maske koje obavezno morate isprobati. Kamilica U tri do pet dl proključale vode stavite malo čaja od kamilice. Pokrijte se peškirom i držite glavu iznad pare pet do 10 minuta dok se čaj ne ohladi. Potom natopite malo vate s čajem i prebrišite lice. Na kraju mo-

žete umijte lice sa malo ružine vode, ukoliko nemate onda neka voda bude hladna. Jabuka i bjelance Napravite snijeg od bjelanaca i u njega dodajte narendanu jabuku. Promiješajte smjesu i nanesite je na lice. Držite 20 minuta, a potom isperite. Ruže i metvica U litar vode kuvajte oko pola sata latice od pet do šest većih ruža, jednu isjeckanu šargarepu i nekoliko listova metvice. Dobijenom ružinom vodicom umivajte lice nekoliko puta dnevno. Jogurt i med Promiješajte tri kašike meda, dvije kašike jogurta i malo zobenog brašna. Ova smjesa djeluje kao piling, čisti lice od mitisera i smiruje iritacije kože.

KOSA

Frizure koje vole skoro svi muškarci Ukusi žena se nekada drastično razlikuju od onoga što vole muškarci. Djevojkama je nekada lijepo nešto što muškarcima nikada neće biti privlačno, a to se odnosi i na frizure. Ipak, po izboru muškaraca ovo su neke od frizura koje vole vidjeti na pripadnicama nježnijeg pola. Bujna kosa Muškarci vole veliku, seksi frizuru. Vole kada ponekad izgledate opušteno i neobavezno. Razbašurenom kosom ćete najbolje postići ovakav izgled. Kosa preko lica Bez obzira na to da li imate dugu ili kratku kosu muškarci vole kada makar nekoliko pramenova pada preko lica. Lepršava kosa koja neobavezno pada preko lica im je omiljena. Duga, puštena kosa Muškaracima se dopadaju devojke koja imaju dugu, puštenu, njegovanu kosu. Ništa nije pri-

vlačnije od blago talasaste i sjajne i čiste kose. Sportski rep Možda nijeste znali, ali jači pol voli sportski izgled koji se najbolje pokazuje visoko podignutim repom. Ova frizura nije komplikovana za održavanje samo vam treba češalj i traka za kosu. Uredna punđica Skoro svaki muškarac imao je fantaziju koja uključuje privlačnu bibliotekarku. Ispunite im snove jednostavnom frizurom. Blago podignite kosu i vežite je gumicom u spuštenu punđu. Kikice Čillidersice često su dio mašte muškaraca. Izgledaju nevino i privlačne su. Ukoliko napravite dva jednostavna repića sa strane izgledaćete baš kao i što su oni zamišljali. Kratka i opuštena kosa Mnogi muškarci više vole kratku kosu nego dugačku.


34 Žena

Trenirajte i slušajte Mocarta Ako uprkos redovnim treninzima u teretani nijeste fit onoliko koliko biste željeli, pokušajte da kvalitet treniranja poboljšate klasičnom muzikom, savjet je psihologa Džeka Luisa. On i njegov tim su otkrili da klasična muzika utiče na to da rezultati budu bolji, piše Dejli Mejl. Osim toga, ona za razliku od muzike brzih ritmova djeluje na umirenje srčanog ritma, snižava krvni pritisak i podstiče opuštanje. Time se i samo trajanje treninga povećava, a vježbe su korisnije, objašnjava Luis. “Relaksirajuća muzika smanjuje nivo hormona stresa kortizola u tijelu i ne postoji bolji izbor za vežbanje od nje. Preporučio bih Betovenovu ‘Četvrtu Simfoniju’”, kaže Luis.

Pornografija loša u braku Magazin Cosmopolitan je ispitao 68 vodećih stručnjaka za veze i seks o efektima pornografije na ljude u vezama, a rezultati su bili šokantno loši. Skoro svi su odgovorili da pornografija loše utiče na veze, te da parovi koji je koriste imaju problema u svojim odnosima. Problem vide u širokoj raspostranjenosti i pristupačnosti pornografskih sadržaja zbog čega je “obični seks” postao nepoželjan. Muškarci zbog gledanja porno filmova imaju nerealna očekivanja od svojih partnerki što na kraju krajeva vodi ka nezadovoljstvu seksualnim životom. S druge strane, sve je više muškaraca u strahu hoće li zadovoljiti svoju partnerku zbog onoga što vide u porno filmovima.

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

ŽIVOT

Previše kontrole tjera osobu od vas

Zašto muškarci ponekad varaju

A

utorka kontroverznog bestselera “The Sugar Daddy Diaries” proučila je zašto u stvari muškarci varaju svoje dugogodišnje žene i partnerke. Saznanja će Helen Krojdon iskoristiti u svojoj novoj knjizi “F The Fairytale” u kojoj istražuje savremene modele veza kao alternativu braku. Kako bi prikupila dovoljno informacija o ovoj temi, Helen je razgovarala sa stotinama žena i muškaraca i provodila vrijeme na portalu za nevjerne muževe Maritalaffair.co.uk.

Glavni razlog nevjerstva je, pomalo očekivano, seksualno nezadovoljstvo uslovljeno nedostatkom privlačnosti i pretvaranjem seksa u rutinu. Kako bi izbjegle ovu situaciju, Helen savjetuje ženama da izdvoje vrijeme za seks, jer što više orgazama dožive to će ih više željeti. Evo šta još savjetuje: 1. Neispunjene potrebe muževa Ovo je čest problem među svježim očevima i partnerima zaposlenih žena. Tu kolotečinu pokušavaju razbiti nečim novim, često van porodična četiri zida. Šta uraditi? U vezama bi trebalo da se osjećamo voljenim i punim snage. Ako nije tako, bolje nam je da budemo sami. Zato se potrudite da se partner tako i osjeća. Prestanite da vodite zabilješke ko je šta uradio, jer na duge staze to i nije važno. Svakodnevno izdvojite određeno vrijeme za međusobni razgovor. Dovoljno je i 15 minuta za vrijeme večere. 2. Voli vas, ali je nestalo napetosti Iznenadilo me koliko mi je muškaraca reklo da vole svoje

žene i ne razmišljaju o razvodu, ali žele nešto dodatno. Ne nužno seks, dovoljne mogu biti večere i druženja. Šta uraditi? Pretjerana bliskost i familijarnost mogu ubiti strast u vezi, zato probajte maksimalno sačuvati vezu od turobne stvarnosti. 3. Partnerovi zdravstveni problemi Kad zdravstveni problemi zabranjuju jednom od partnera seksualne odnose, drugi zna pobjeći u tuđe zagrljaje. Mnogi parovi su se u takvim slučajevima dogovorili da partner ispunjava svoje seksualne potrebe van veze. Šta uraditi? Ovde je ključ – pristanak. Iako vi mislite da seksom ne varate partnera emocionalno, partner to možda ne gleda na taj način. Nema ništa loše u otvorenim vezama, ali se ne mogu svi nositi s tim jednako. 4. Sindrom ‘još samo jednom’ Vrlo čest sindrom kod parova pred brak, koji pogrešno vjeruju da će im taj jedan izlet i sjećanje na njega biti dovoljni da budu dobri u braku.

Šta uraditi? Ako sumnjate da bi partner mogao potražiti taj ‘zadnji put pre braka’, potrudite se da razbuktate njegov seksualni apetit, a ne da ga utišavate. Natjerajte ga da vam govori o svojim seksualnim fantazijama i pokušajte da ih zajedno ostvarite. 5. Oportunizam Muškarac ili žena idu van grada na nekoliko dana, pa pomisle

kako niko neće saznati za izlet u tuđem krevetu. Po mom iskustvu, osobe koje to urade daleko od partnera, uradile su to i prije ili su razmišljale o tome. Šta uraditi? Nemojte ga kontrolisati, pretraživati mu mejlove ili mobilni, prisluškivati telefonske razgovore. Previše kontrole samo tjera osobu od vas. Najbolja odbrana od prevare je poštovanje.

KORISNO

TRUDNOĆA

Beba osjeća vašu Ljubljenje troši kalorije ljubav u stomaku Budući roditelji jedva čekaju da prođe devet mjeseci kako bi ostvarili kontakt sa svojim mališanom. Međutim, beba treba da osjeti ljubav dok je još u maminom stomaku. Pogledajte predloge koji će vam pomoći da zbližavanje sa bebom počne i prije prvog zagrljaja sa vašim malim anđelom... PRIČAJTE SVOJOJ BEBI Bebin sluh će se razviti do drugog tromjesečja. Ono što će ona najčešće slušati, pored otkucaja maminog srca, je i vaš glas. Studije su pokazale da beba, neposredno nakon rođenja, može da razlikuje glas majke od drugih zvukova i glasova. Očevi mogu pjevaju bebi u stomaku ili jednostavno da joj pričaju. U ovoj fazi, tonovi su važniji od riječi. MAZITE STOMAK Buduće majke često dodiruju svoj stomak, bilo da je to nesvjesno ili u želji da smire mališana koji štuca ili ih šutira. Na taj način, roditelji ustvari imaju osećaj da su bliže svom mališanu. PUŠTAJTE MUZIKU Bebe počnu da reaguju na muziku čim razviju sluh, pokazuju istraživanja. Tomas Verni, autor

knjige Tajni život nerođenog deteta, kaže da na mališane najviše uticaja ima muzika u ritmu otkucaja srca majke. ODMARAJTE Raspoloženje trudnice utiče na njen puls, nivo hormona i disanje, ali se odražava i na bebu. Bilo da sjedite u tišini ili se fokusirate na disanje, pokušajte da se oslobodite eventualnog stresa i umirite, vaša beba će vam biti zahvalna, piše Yumama.

Poljubac je jedan od najljepših načina da izrazite svoju ljubav prema nekome. Postoji mnogo vrsta poljubaca i načina na koji nekoga ljubite. Evo nekih činjenica koje nijeste znali o ljubljenju od kojih zastaje dah. 1. Ljubljenje je dobro za zdravlje Ljubljenje poboljšava izgled vaše kože, pomaže cirkulaciji, sprečava kvarenje zuba, pa čak i liječi od glavobolje. Sada znate da ukoliko vas boli glava, a vašem partneru je do maženja nemojte posezati za bočicom analgetika, već se prepustite nježnim poljupcima. 2. Poljubac je jači od opijata Endorfin koji se luči prilikom ljubljenja je 200 puta jači od efekta morfijuma iz narkotika. Otuda i “onaj” osjećaj vrtoglavice i bestežinskog stanja poslije dužeg ljubljenja. 3. Ljubljenje je dobra vježba Dok se kod običnog poljupca aktiviraju samo dvije grupe mišića, pravi francuski poljubac aktivira čak 34 grupe mišića odnosno skoro sve mišiće vašeg lica. Tome u prilog govori da sa jednim kratakim, ali romantičanim poljupcem možete sagorjeti nekoliko kalorija, dok jedan strastveni francuski poljubac sagori čak pet kalorija. Ukoliko se ljubite tako cio minut sagorjećete nevjerovatnih 26 kalorija. Ali ukoliko se ljubite cio sat, sagorjećete nevjerovatnih 1.560 kalorija!

4. Istina o eskimskim poljupcima Prema riječima jednog Eskima, netačno je da Eskimi umjesto poljubaca trljaju noseve. To je izmišljena priča, a Holivud je samo pospješio da se mit o tome raširi. 5. Ljubljenje je izvor zaraza Da li ste znali da se samo sa jednim poljupcem prenosi 278 vrsta bakterija, a dug poljubac vas može zaraziti sa 10.000 bakterija. 6. Neke bolesti se mogu prenijeti poljupcem Sigurno ste čuli za mononukleozu, poznatiju još kao i bolest po-

ljupca. No i herpes se može prenijeti poljupcem, ali i mnogo ozbiljnije bolesti poput virusa HIV-a, ukoliko oboje imaju rane u ustima izazvane bolestima desni. 7. Ljubljenje je zabranjeno u nekim zemljama U 16. vijeku u Napulju, javno ljubljenje je bilo zabranjeno i kažnjavano je smrću. U nekim američkim gradovima zabrana još važi, naravno uz ne tako strogu kaznu. U Čeder Rapidsu, država Ajova, i u Hartfordu, Konektikat, žene ne smijeju da ljube svoje muževe nedjeljom!


Žena 35

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

DVONEDJELJNA DIJETA

Skinite kilograme za 14 dana

N

JE

ZA DO K

Šta jesti? Isprobajte najbolje namirnice za sagorijevanje kalorija! Celer Celer je odličan izvor vitamina C i vlakana. On sadrži tzv. “negativne kalorije” za čiju probavu naše tijelo potroši više energije nego što same namirnice sadrže kalorija. Zato je ovo svojstvo celera izuzetno korisno osobama koje žele da izgube

na težini. Zobena kaša Uvođenje zobene kaše u svakodnevnu ishranu je jako korisno. Naime, zob je bogata vlaknima rastvorljivim u vodi pa kao takva doprinosi sporijem oslobađanju energije u organizmu. Zbog tog procesa metabolizam ima stalan tempo što pogoduje gubljenju masti. Bobičasto voće Bobice poput jagoda, malina ili pak borovnica predstavljaju dobar izvor prirodnih vlakana koja snižavaju stepen apsorpcije ugljenih hidrata u organizmu. Bobičasto voće sprečava porast nivoa insulina u organizmu. Poznato je, naime, da visoki insulin podstiče skladištenje masti. Pasulj Ova namirnica sadrži mnogo vlakana koja pomažu u smanjivanju apsorpcije masnoća u tijelu. Takođe, pasulj sadrži velike količine proteina korisnih za izgradnju mišića. Poznato je da mišićne ćelije mnogo brže sagorijevaju kalorije. Zeleni čaj Zeleni čaj obiluje moćnim antioksidansima i sadrži jedinjenje pod nazivom epigalokatehin galat koji sprečava ozbiljne zdravstvene probleme. Zeleni čaj ubrzava metabolizam i pomaže organizmu u sagorijevanju većeg broja kalorija. I za kraj imajte na umu da nijedna dijeta nije apsolutno dobra za vaše zdravlje. Zato, prije nego što se posvetite “novom” režimu ishrane potražite savjet svog ljekara, piše Ordinacija.

ZDRAVLJE

TO RA

P I TA

Ako se još mučite s viškom kilograma dobijenih tokom praznika, vrijeme je da isprobate dvonedjeljnu dijetu za sagorijevanje masnoće. Pravila dvonedjeljne dijete: * Do 11.30 jedite samo voće – lakše ga je variti ako ga konzumirate odvojeno od ostalih namirnica. Zatvor je najgori neprijatelj mršavljenja. * Uz ručak obavezno pojedite i tanjir supe te činiju salate. * Izbjegavajte skrobne ugljene hidrata poslije 18.00 sati - ako vježbate u večernjim satima (slatki krompir, pasulj, sočiva, kuskus, integralni pirinač). * Uz večernji obrok pojedite najmanje tri različite vrste povrća ili veliku salatu. * Pojedite manji obrok svaka dva do tri sata kako biste izbjegli pad energije, glad i želju za nedozvoljenim namirnicama. * Zaboravite na bijele ugljene hidrate poput pirinča, bijelog hljeba i tjestenine jer oni pružaju organizmu samo kratkotrajnu energiju i svega nekoliko hranljivih materija. Nakon njih ćete ubrzo biti gladni. * Svakodnevno vježbajte 30 minuta, idealno bi bilo odmah ujutru. Tada se masnoća najlakše sagorijeva. * Pijte vodu svaka dva do tri sata - svakoj hemijskoj reakciji u organizmu, od uzimanja hranljivih materija iz hrane do sagorijevanja masnoće je potrebna voda kako bi rezultat bio što bolji. * Ako posrnete odnosno “zgriješite“, vratite se na dijetalni režim što je prije moguće.

Imam 17 godina i na polnom organu imam tvrde bubuljice. Liče na one tvrde koje se javljaju na licu. Ne znam tačno kada su se pojavile, ali dvije godine mi se stanje uopšte ne mijenja. Ima ih najviše u predjelu korijena penisa, a na gore sve manje i manje i to više na strani okrenutoj testisima. Dva puta se desilo da se naduju, nakon što sam iscijedio nestale su. Nijesam se nikome obratio zbog stida, nijesam imao seksualne odnose. Ne izazivaju nikakve smetnje i ne svrbe. Mnogo me nerviraju. Negdje sam čitao o tome i piše da je to normalno, ali ja mislim da nije, smeta mi najviše estetski. Bojim se da stupim u seksualne odnose baš zbog toga. Molim za pomoć. Ne znam da li smijem da ih uklanjam sterilnom iglom, kao što to rade po kozmetičkim salonima? Poštovani, po opisu promjene odgovaraju retencionim lojnim cistama. Bilo bi najbolje da se obratite urologu ili kožnom doktoru na pregled. Ako to ne možete, onda pokušajte sami da ih odstranite istiskivanjem, ali po jednu-dvije, ne sve odjednom. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kokosova voda obnavlja energiju

TRENING

Vježbajte i kad je hladno Vježbanje napolju, po malo hladnijem vremenu, sagorijeva neuporedivo više kalorija, brže dovodi tijelo u formu i više koristi zdravlju. Evo nekoliko ideja za vježbe kojima ćete brže doći do ravnog stomaka. Izdvajamo nekoliko zabavnih načina da ubrzate mršavljenje i brže dođete do ravnog stomaka: Obruč Izađite napolje i ponesite obruč. Hula-hop je odličan način za smanjivanje struka, a to je tajna i Mišel Obame. Pomjerajte samo svoj srednji dio, dok su vam gornji i donji dio tijela stabilni i pomjerajte kukove lijevo desno ili napred nazad, a ne u krug. Što duže i češće to budete radili, rezultati će biti bolji.

Ljekovita vrijednost cvekle poznata je još od antičkih vremena. Upotrebljava se kao pomoć u liječenju malarije, akutnih fribroznih bolesti i gripa u početnom stadijumu, za regulisanje krvnog pritiska, naročito niskog, a povoljno utiče na nerve i rad mozga. Cvekla je korisna i u liječenju malokrvnosti, a poboljšava i rad organa za varenje. Zbog sadržaja selena ima svojstvo remineralizacije i uspješno se suprotstavlja prevremenom starenju i učestvuje u čišćenju organizma. Sadrži i salicilnu kisjelinu koja u organizmu djeluje protivupalno.

Lopta Vježbe uz pomoć obične lopte za pilates angažuju duplo više mišića od tradicionalnih trbušnjaka. Isprobajte ovu vježbu: lezite na leđa, sa rukama pored tijela i nogama na lopti. Zatim stisnite loptu između listova i butina. Stisnite mišiće na stomaku i podignite kukove osam do 15 centimetara od poda i privucite kolena ka grudima. Zadržite jednu sekundu, pa se spustite. Tenis S amo nekoliko s etova bekhenda i forhenda po hladnom vremenu i osjetićete da vam se stomak zateže. Tenis je idealan za oblikovanje trbušnih mišića.

Majčino mlijeko ima bakterije Majčino mlijeko, od koga zavisi razvoj crijevne flore kod beba, moglo bi da sadrži i do 700 različitih vrsta bakterija, pokazali su rezultati jednog španskog istraživanja. Riječ je o broju koji bi, kako je pokazalo istraživanje, mogao da ima tendenciju pada u slučajevima viška kilograma majke ili porođaja carskim rezom, prenijeli su francuski mediji. Crijevna flora se stvara dok je beba još u stomaku, a potom se vremenom razvija ishranom. Može se formirati zahvaljujući bakterijama unetim preko mlijeka, a majčino mlijeko je daleko djelotvornije od vještačkog, objavljeno je na veb sajtu futura-sciences.com.

GLAVOBOLJA

Borba protiv bora, viška kilograma ili nedostatka energije nije teška ako vam je saveznik kokosova voda, tvrde indijski stručnjaci. Skoro čudotvorni napitak moć duguje molekularnom sastavu sličnom krvnoj plazmi. Kokosova voda čini čuda kod podmlađivanja i gubljenja težine. Razlog za to je poseban sastav elektrolita, navode indijski naučnici sa Univerziteta u Nju Delhiju. Osim u te svrhe, ovaj blagotvorni napitak stručnjaci preporučuju za poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja, jer je po molekularnom sastavu sličan krvnoj plazmi. Ljekari već dugo znaju da je riječ o pravom blagu, jer su tokom Drugom svjetskom ratu u bitkama na Pacifiku, i Japanci i Amerikanci, umesto transfuzije ranjenicima davali kokosovu vodu, upravo zbog sastava sličnog krvnoj plazmi. Dakle, naučnici savjetuju da se “davanje ove transfuzije” praktikuje često, to jest da koliko god je če-

šće moguće pijemo eliksir spravljen od 55 odsto kokosove vode i 45 odsto zelenog soka od ječmene trave. Prema navodima indijske grupe naučnika, taj odnos “prepisan” je iz čovjekovog organizma, to jest ljudske krvi koju u istom odnosu čine krvna plazma i hemoglobin, samo što je u slučaju kombinacije iz čaše riječ o prerađenom biljnom hlorofilu, koji u potpunosti obnavlja organizam. Inače, jedna šolja kokosove vode (bistra tečnost koju sadrže mladi plodovi) ima oko 46 kalorija. Poređenja radi, kokosovo mlijeko (dobija se cijeđenjem mljevenog kokosa) sadrži čak 550 kalorija. Kokosova voda predstavlja idealan napitak za sportiste, jer je prirodan, zdrav izvor hidratacije, energije i povećava izdržljivost. Sadrži dosta prirodnog šećera i minerala. Bogata je magnezijumom, kalijumom i vlaknima, koja pospješuju varenje.

Migrena ukazuje na mogući srčani udar Žene koje pate od migrena praćenih problemima s vidom mogu povećati rizik od dobijanja srčanog ili moždanog udara. Naučnici su rekli da je krvni pritisak jedini veći indikator koji uzrokuje srčani i moždani udar, a odmah iza njega je migrena koja ima i popratne efekte, poput zamućenja vida ili problema tokom gledanja u trepteće svijetlo. Studija je rađena 15 godina i pratila je 27.860 žena od kojih 1.435 ima migrenu s aurom. Ranija istraživanja su pokazala da ova vrsta migrene dvostruko povećava rizik od srčanog ili moždanog udara, ali sada je prvi put utvrđeno da je ona drugi faktor po učestalosti. “Migrena s aurom je nadjačala dijabetes, pušenje, goja-

znost i porodičnu istoriju srčanih bolesti”, rekao je vođa studije dr Tobias Kurt sa Instituta za zdravlje SAD-a.


36 Žena

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

POVRĆE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Kuglof

SASTOJCI:

300 g integralno g hljeba 50 g margarina 5 jaja 200 g dimljeno g lososa 2 kašike senfa 2 dl kisjele pavl ake pola kašike soli prstohvat bibe ra

Stavite sve sastojke osim kakaoa u plastičnu posudu. Mutite mikserom oko 5 minuta. Prepolovite tijesto, i u jednu polovinu umiješajte kakao prah. Namastite kalup za kuglof i pospite u njega brašno da se kolač ne zalijepi. Zatim stavite kašiku svijetlog tijesta, pa kašiku tamnog, sve dok ne potrošite svo tijesto. Staviti u pećnicu, i sat vremena peći na 180 stepeni. Pospite šećer u prahu, i dodajte glazuru.

Piletina u vinu SASTOJCI:

Torta od lososa Skuvajte jaja, a zatim hljeb izrežite na sitno, stavite ga u jednu posudu i prelijte istopljenim margarinom. Stiskajte hljeb rukama dok ne dobijete smjesu od koje možete napraviti loptu. Dobijenu loptu od hljeba ostavite u frižideru jedno 15 minuta. Za to vriijeme ogulite tvrdo skuvana jaja, te ih isjeckajte. Dodajte im narezani krastavac, senf i narezani losos. Sve dobro promiješajte. Na kraju dodajte kisjelu pavlaku i začine. Ukrasite po želji i ideji.

6 karabataka 120 g suve slani ne 3 glavice bijelo g luka 1/2 l crnog vina 2 grančice timija na 6 kašika brašna so i biber želji

Slaninu nasjeckajte na sitne komadiće i malo prepržite na vreloj masnoći. Piletinu očistite od kože i masnog dijela, uvaljajte u brašno i prepržite na sjeckanoj slanini. U to dodajte sjeckani luk. Piletinu zajedno sa slaninom premjestite u vatrostanu zdjelu, dodajte timijan, i sve zalijte vinom. Pecite oko sat vremena na 180 stepeni. Prokuvan luk malo prepržite i dodajte gljive koje ste isjekli napola. Sve zajedno dinstajte nekoliko minuta, dodajte u zdjelu sa piletinom i još pecite 10 minuta. Začinite po želji.

POSLASTICA

Engleski voćni kolač s viskijem Probajte ukusni kolač sa suvim voćem, orasima i bademima, korom citrusa, a sve začinjeno sa malo viskija! Budući da je recept engleski, da li je potrebno da kažemo da ovaj kolač odlično ide uz čaj? Sastojci 550 g suvog grožđa 160 g miješanih kandiranih trešanja i pomorandže 50 g suvih kajsija 90 g šećera 90 g žutog šećera 175 g putera 3 jajeta 225 g brašna 50 g sjeckanih oraha 50 g badema samljevenih u prah 1 limun 1 pomorandža 4 kašike viskija po pola kašičice đumbira u prahu, muskatnog oraščića i korijandera u prahu 100 g marcipana za dekoraciju Priprema Omekšali puter umutite sa obje

Prokelj - ukusan, hranljiv, zdrav

vrste šećera, umiješajte jedno jaje i kašiku brašna, pa potom drugo jaje i na kraju treće, uvijek dodajući pomalo brašna. Dodajte preostalo brašno, začine, sok i rendanu koru oba citrusa, bademe i malo soli. Dodajte dvije kašike viskija, orahe, kajsije isječene na kockice, kandirano voće i suvo grožđe, prethodno omekšano u mlakoj vodi, iscijeđeno i obrisano. Dobro promiješajte i izlijte masu u četvrtasti teflonski kalup veličine 16 cm. Preko kolača postavite list papira za pečenje isječen na dimenzije kalupa, pa pecite 30 minuta u rerni zagrejanoj na 160˚C. Smanjite temperaturu na 150˚C i pecite još dva i po sata. Prelijte kolač preostalim viskijem, ostavite ga da se rashladi, pa ga dobro umotajte u streč foliju i ostavite da odstoji nekoliko sati. Kolač može da stoji i 10 dana, a za to vrijeme ga možete prelivati s pomalo viskija. Prije posluženja, ukrasite ga razvučenim marcipanom i glazurom po želji.

SASTOJCI: 400 g brašna 250 g šecera vanilin šećer prašak za pecivo 5 Jaja 250 g margarin a 250 ml toplog m ljeka

Prokelj, uprkos rijetkoj osobini da je jednako ukusan i hranljiv i svjež i zamrznut, nepravedno je zapostavljen na našim trpezama. Redovnom konzumacijom ovog povrća umanjujete rizik od raka, ali i utičete na metabolizam i opštu dobrobit organizma. Jedna od rijetkih biljki koje su jednako zdrave i ukusne, čak i zamrznute. Kod nas je manje zastupljeni čuvar zdravlja i saveznik u borbi protiv širokog dijapazona zdravstvenih tegoba. U njegovom karakterističnom ukusu uživali su i antički narodi. Ovo povrće nalikuje minijaturnim glavicama kupusa i izuzetan je izvor vitamina, folne kiseline, kalijuma, mangana i celuloze. Obiluje i luteinom i zeaksantinom, koji čuvaju oči. Osobe koje svakodnevno konzumiraju 300 grama prokelja imaju 37 odsto veću koncentraciju vitamina C u krvi, zbog rezervi ovog sastojka u biljci. Izuzetno je važan za podizanje imuniteta, ali i kao čistač organizma od štetnih sastojaka jer pospješuje bolji rad crijeva. Zbog kompleksa vitamina koje posjeduje sprečava nastanak osteoporoze i čini kožu blistavijom i mekšom. Zahvaljujući sastojcima, u organizmu postiže i antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Preporučuje se i osobama koje imaju hronične bolove usljed degenerativnih promjena, kao što su reuma, artritis i išijas. Zbog izuzetno snažnog antikancerogenog svojstva preporučljivo je da se konzumira preventivno jer je posebno djelotvoran kao zaštita od raka prostate i debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da prokelj sadr-

ži specijalnu kombinaciju sastojaka, od kojih je najvažniji sinigrin, koji blagovremeno djeluje na kancerogene ćelije i uništava ih. Takođe, zbog zavidnih količina vitamina A on je dobra zaštita od raka pluća i usne duplje. Vitamin K, koji sadrži prokelj, ograničava oštećenja neurona u mozgu, što je važno za sprečavanje nastanka Alchajmerove bolesti. A kada je riječ o vitaminima B kompleksa sadrži niacin, vitamin B6, odnosno piridoksin, zatim tiamin, pantotensku kiselinu, a svi zajedno veoma su važni za metaboličke procese u organizmu. Zeakstin selektivno se apsorbuje u važan dio mrežnjače oka i ima zaštitnu funkciju kod filtriranja UV zraka. Ovaj sastojak pomaže u sprečavanju oštećenja mrežnjače i pojave makularne degeneracije na žutoj mrlji kod starijih osoba. Organ čula vida štiti i sastojak lutein koga takođe ima u zavidnim količinama u ovom minijaturnom povrću. Zbog izuzetno male kalorijske vrijednosti, ovo povrće obavezno treba uvrstiti u programe za smanjenje tjelesne težine. Prokelj je zahvalan u dijetama jer sadrži samo 45 kalorija i nema holesterol. Vlakna iz ovog povrća nemaju kalorijsku vrijednost, a zbog sposobnosti da apsorbuju vodu mogu doprinijeti osjećaju sitosti. Specifičan miris tokom pripreme nastaje zbog sulforafana, supstance koja sadrži sumpor, a koja se pokazala podsticajnom za jetru u proizvodnji enzima zaslužnih za neutralizaciju toksičnih jedinjenja u organizmu.

KISJELO MLIJEKO

Najbolji recept naših baki Umjesto da kupujete ko zna šta, ukisjelite sami mlijeko koje će oduševiti sve članove vaše porodice. Možete ga konzumirati uz neko jelo ili ga popiti sami da se osvježite. - 1 litar mlijeka - 2 dl kisjelog mlijeka ili jogurta Način pripreme Skuvati mlijeko i pustiti da vri dva do tri minuta. Ostaviti da se prohladi. Najbolja temperatura za kiseljenje je oko 35 stepeni. Procijeniti temperaturu mlijeka i kisjeliti ga: u dvije staklene tegle staviti 100 grama kisjelog mlijeka i dobro umutiti drvenom kašikom. Sipati mlijeko u tegle i ponovo dobro umutiti, sve zajedno, drvenom kašikom, a zatim zatvoriti poklopcem. Uviti tegle u kuhinjske salvete i staviti da odstoje u nekoj dubljoj posudi oko tri sata. Za to vrijeme će se mlijeko ukisjeliti. Staviti mlijeko u frižider da prenoći i tada koristiti. Bez obzira na procenat masnoće u mlijeku, postupak kisjeljenja će biti veoma

uspješan, dobićete ukusno i gusto kisjelo mlijeko. Obavezno kupite mlijeko bez hidrogenizovanih masti, sa pri-

godnim procentom masti, koji je naznačen na ambalaži. Za svako sljedeće kiseljenje koristite dio već ukisjeljenog mlijeka.


37

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Stolar, brza intervencija, izra-

Izdajem namješten jedno-

KUĆE/STANOVI PLACEVI VOZILA/AUTO DJELOVI da i montaža vrata, radioničke sobanU stan, ADSL i BBM OGLASITE SE NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! Danilovgrad - Grlić, stari

K

Kupujem manju kuću sa placem do 2.000m2, bli��a okolina Podgorice prema Danilovgradu, Cetinju i Bioču.(Agencija). Tel.068/723177

17266

besplatni, 200e, Masline. Tel.067/488-073

17204

Izdajem lijep namješten dvosoban stan u zgragi Vampirica i namješten apartman u kući blizu marketa Lido, povoljno -Dalmatinska. Tel.069/894-444 17251

P Prodajem jednosoban stan 50m2 (54.000 eura) i trosoban stan 80m2 (8.1000 eura), preko puta stovarišta ΄Djurović΄. Tel.068/064-446 17206

Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente. Opremljen, KVTV, internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184

17256

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

17257

Prodajem dobar trosoban stan (100m2) u Nikšiću preko puta bolnice, ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.068/108-000

17261

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

17272

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360298 17292

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

17270

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537

put, plac 220m. Cijena po dogovoru. Tel.067/396-313

17215

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, jeino. Tel.068/713-288 17258

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860381 17301

17274

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333

Cetinje. Prodajem dva urbanizovana placa 2.399m2, Lovćenska ulica. Tel.067/226-699

Izdajem dvosoban stan, novogradnja - sve zasebno, Masline. Tel.067/553-794

Prodajem plac 285m2 sa starom kućom u Podgorici Drač. Tel.069/442-332

17298

17303

Izdajem nov namješten jednosoban stan (60m2 plus terasa) u Podgorici, Vojislavljevića. Prednost stranci. Parking, satelitska, intenet. Tel.067/287303, 067/287-308 17311

Izdajemo dvoiposoban prazan stan u Bloku 6, Ulica Đjoka Miraševića, 4. sprat. Tel.067/927-8400

17313

P Četvoročlana porodica traži kuću na čuvanje u Podgorici ili periferiji. Tel.067/596-660 SOBE

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607

17312

17299

Tel.067/249-911 Prodajem cedy 2000 SDI, registrovan 2004. godine, u ekstra stanju, odrađen veliki servis, aluminijumske felne. Tel.069/035-363 17209

Prodajem pasat 92. godina turbo dizel 1,9 servo centralno i abs i alarm. Ekstra stanje, istekla registracija, 1.350e. Tel.069/248-256

17211

POSLOVNI PROSTOR

Prodaje se poslovni prostor (15m2) u Podgorici, zgrada ΄Čelebić΄ kod Vezirovog mosta, 16.000e. Tel.067/877739

Prodajem ford mondeo, kraj 2003. godine, 2.000 kubika, 85kV, ekstra stanje, tek ocarinjen i registrovan, 5.300e. Tel.069/150-903 17212

17304

I Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-856 Izdajem restoran-motel na Cijevni - Zeta, bivši restoran ΄Stefan΄. Tel.069/022-316

17295

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, površine 24m2. Tel.067/200-818

17297

17271

Izdajem dvokrevetne sobe za studente. Kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz. Kod Palade blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Te.069/305-363

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

17309

17275

17273

usluge! Tel.068/668-844

PRODAJEM BMW 530D

GARAŽE

Prodajem garažu 14m2, Ulica Svetog Petra Cetinjskog 47, 10.000e. Tel.067/205-074

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

17259

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370629

17268

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265605

17216

Besplatna usluga registracije preduzeća za korisnike naših računovodstvenih usluga. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974

17253

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com

17254

Knjigovezac. Sve vrste tvrdog poveza. Diplomske radove, magistarske i doktorate. Popravka starih knjiga. Brzo, kvalitetno, jeino. Tel.069/443-859 17264

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

17276

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102

17287

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 17288

17269

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210340

17286

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328

17289

Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507 17306


38

SRIJEDA, 23. 1. 2013.

MALI OGLASI

Besplatna registracija djelatnosti za one koji će da koriste naše knjigovodstvene usluge, Podgorica. Tel.069/613-817

17310

Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost... 100 posto profesionalno. Uspjesno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006

17315

NASTAVA

APARATI/OPREMA

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com 17255

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

www.PG-GARAGE.me

17314

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.900€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, alu felme... - Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, 17” alu felme,ful oprema 11.300€

NAMJEŠTAJ

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica. Tel.069/273-852 17207

LIČNO

Muškarac 37 godina, diskretan, trenutno na primorju, traži damu za povremene susrete. Tel.067/472-147

17218

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.068/132-785

17260

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-gospođicu iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

17300

HRANA/PIĆE

Prodajem kvalitetnu šljivovu i jabukovu rakiju. Tel.067/185-336

17203

Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno. Tel.067/615-491

17296

RAZNO

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 17252

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Valjak za peglanje njemački, malo korišćen, kao nov, povoljno. Tel.069/420-435

17263

POSAO

Potrebna ozbiljna žena 24h polupokretnoj 50.godišnjoj ženi i pomoć u kući. Stan hrana i plata 200 eura. Tel.069/857217, 067/824-495 17208

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo. Tel.067/838-792, 069/961-186

17293

Potrebna ozbiljna žena za njegu starije osobe 24 h i pomoć u kući. Tel.069/155-194 17307

Čuvala bih djete uzrasta od tri do četiri godine. Budva. Tel.069/598-887

17308

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713

17290

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001

17291

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

17294

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 17302

Kupujem korišćene orginalne igrice za PS2 - fudbal, košarka, sportovi. Tel.067/509-091

17305

Prodajem mehaničku šivaću mašinu ΄bagat jadranka΄ i električnu pisaću mašinu ΄olimpija΄. Novo. Tel.067/826-178

17316

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

srijeda, 23. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778


40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tri Hil/r 06:45 Serija: Nikita/r 07:35 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija: Odbačena/r 11:00 Serija:Nikita/r 12:00 Serija:Dva i po muškarca/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Tri Hil/r 14:00 Serija:Vampirski dnevnici/r 16:15 Dođi na večeru 17:15 Serija:Odbačena 18:00 Finansijski dnevnik 18:05 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Dva i po muškarca 20:00 Serija:Vampirski dnevnici 21:00 Domaćine, oženi se 22:30 Serija:Nikita 23:30 Serija:Tri Hil 00:15 Exkluziv/r 01:00 Serija:Dva i po muškarca/r

PRVA Exkluziv 18.05

Film na Pinku: Put broj 9 Kada dva šerifa iz malog gradića nakon pucnjave dođu na mjesto zločina svi iz obje bande su se već međusobno poubijali …ali našla se tu i gomila keš-para…mnogo para - milion i po dolara, i droge takođe…a šta biste Vi uradili, zadržali sve to ili ostavili? Mrtvima nisu više pare potrebne, a pošto se radilo o prodavcima droge da li bi uzimanje tih para uopšte značilo baš krađu?Naravno, iskušenje je preveliko…obojica se odlučuju da ukradu novac i sakriju ga - zaklinju se da će zaboraviti na njega, bar za izvjesno vrijeme. Ali, naravno, ostavljeni su neki tragovi, i naravno da federalni agent sumnja da je novac nestao…i naravno da ima preživjelih očevidaca. Situacija će se pogoršavati sve do samoga kraja.

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Svjetski rat – Izgubljeni filmovi dok.serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija :Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.05 Znam da znaš/r 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.00 Strani program klasične destinacije 16.30 Strani dok. program:Mitske legende 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 18. 55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dok. program 21.00 Serija: Ncis la 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Serija: Fleš point 00.00 Vijesti

RTCG 1 Mitske legende 16.30

08.30 10.05 11.00 12.00 12.30 14.15 14.45 15.45 16.15 17.00 18.15 19.00 19.30 20.15 20.45 21.35 22.20 00.00

Serija: Naša ljeta Serija: Rezovi Program za djecu Vijesti Film/r Program za djecu Dok. program Putevi života/r Serija: Savana/r Serija: Izlog strasti Serija:Krtice/r Crtana serija:Štrumfovi Dnevnik 2 Let ka zvijezdama, specijal Serija:Krtice II Serija:Savjest na ispitu Serija: Mjesto zločina Film

RTCG 2 Savana 16.15

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Dobro veče Srbijo/r 14:15 Kuvanje i muvanje 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Sudnica 17:10 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevjesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Bračni sudija 00:30 Film: Put broj 9 02:15 City 02:30 Serija: Sjever -Jug 03:30 Film: Krisalis-bliska budućnost

PINK Put broj 9 00.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 12:15 Zabava 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Zabavni magazin 16.00

06:45 09:00 09:05 09:50 10:00 10:50 12:00 13:07 13:30 14:07 14:10 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:10 21:30 22:30 22:45 22:55 00:10 01:25

Boje Jutra Vijesti u 9 Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Ja imam talenat/r Vijesti u 12 Serija:Bandini Emisija:Moja polisa/r Serija:Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Ja imam talenat/r Serija: Dekster Vijesti u pola 11 Sport Serija: Internat Prave riječi/r Film:Povratak u Brajdšid

VIJESTI Izgubljena čast 19.55

08:30 Muzički blok 10:50 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Kućica u cvijeću 13:10 Lijek iz prirode 14:45 Kućica u cvijeću 15:30 Astro num caffe 15:40 Rock karavan/r 17:30 Hrana i vino 18:15 Mbc dnevnik 18:45 Lijek iz prirode 20:00 Trag, dok. zabavna emisija 21:00 Lijek iz prirode 22:00 Nokaut 23:25 Muzički blok 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Dome, slatki dome” 09.55 Vesti 10.00 Trag 10.30 Zadnja kuća Srbija 10.55 Vesti 11.05 Kako se to radi, obrazovna serija 11.27 Serija. “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 Film: “Porodični plan” 14.50 I ja imam talenat 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko ekonomije 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bolji život”21.00 Svedok 22.10 Film: “Najuži krug” 23.50 Dnevnik 00.05 Serija: “Mesto zločina” 00.40 Evronet 00.45 Serija: “Heroji” 01.40 Film: RTS 2

08.04 -Najlepše bajke braće Grim, nemački film za decu -09.03 -Plava ptica -09.42 -Zebra, znak, semafor

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Kuhinjica 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Večera kod Džaje/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Tragovi divljine 20:00 Radio u boji 20:30 Kuhinjica 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama 01:00 Forum/r

ATLAS Radio u boji 20.00

09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 15:05 15:50 16:45 16:50 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 21:35

Crtani filmovi Naš život/serijal /r. Životinjske lakrdije Crtani film/Mumijevi Raport iz Bijelog Polja /r. Dok. program MBB Magazin /r. Montena Shop Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Montena shop Istorijske paralele - gost Radovan Radonjić 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU

-09.47 -Matematika u srcu, školski program -10.00 -e-TV -10.30 -TV mreža -11.00 -Zaključano -11.30 -Savremeno tumačenje srpske istorije -12.00 -Trio za četvoro -12.30 -Čitanje pozorišta -13.00 -Trezor -14.00 -Plava ptica -14.25 -Školski program -16.05 -Serija: “Titanik - krv i čelik” -16.55 -Vaterpolo: Radnički - Debrecin -18.05 -Miroslav Ilić -18.35 -U svetu -19.05 -Beokult -19.55 -Vaterpolo -21.00 -Info -22.00 -Serija: “Titanik - krv i čelik” -22.45 -Film: “Na granici” -00.30 -I ja imam talenat -01.36 –Trezor

tizmom 21.40 Horizonti 22.35 Dnevnik 22.55 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Serija: “Ludnica u Klivlendu”

07.0 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.10 Britanija, pogled iz zraka 11.05 Preurediti ili se preseliti 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Riječ i život 15.05 Alpi-Dunav-Jadran 15.35 Serija: “Punom parom” 16.45 Hrvatska uživo 17.45 Serija: “Naši i vaši” 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Globalno sijelo 20.45 Susret s au-

11.50 -Serija. “Šapat duhova” -12.40 -Serija: “Bivši” -13.30 -Vodič za stil -14.20 -Porodično blago Džina Simonsa -15.10 -Serija: “Upravljanje Vajldom” -15.35 -Serija: “Houp i Fejt” -16.30 -Serija: “Srećni završeci” -16.55 -Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” -17.25 -Serija: “Život u autu” -17.45 -Serija: “Ukrasi moj dom” -18.15 -Serija: “Ludnica u Klivlendu” -18.45

HRT 1

Sport

HBO

10.30 Poslednji kamion: Zatvaranje fabrike Dženeral Motors 11.10 Film: “Ju-Gi-Oh” 12.40 Film: “Druga zemlja” 14.10 70. dodela nagrade Zlatni globus, skraćeni snimak 16.10 Film: “Guliverova putovanja” 17.30 Film: “Neko kao ti” 19.05 Serija: “Kraj parade” 20.05 Film: “Formula uspeha” 22.15 Serija: “Devojke” 22.50 Film: “Venčanje” 00.20 Film: “Dvostruka pobeda” FOX LIFE

-Serija: “Seks i grad” -19.55 -Serija: “Džordanino raskršće” -20.55 -Serija: “Jednom davno” -21.50 -Serija: “Seks i grad” -22.45 -Serija: “Štiklama do vrha” -23.40 -Serija: “Seks i grad” SPORT KLUB

12.30 Fudbal:Bajern - Grojter Firt 14.15 NBA Live 14.30 Sedmica pred vama 14.45 Portugol 15.15 Sportski vremeplov 15.20 Fudbal, najava FA kupa 16.00 Fdubal: Vaspui - Tromso, prenos 18.00 Fudbal mondijal magazin 18.30 Pregled Championship-a 19.00 Vesti 19.15 Vesti premijer lige 20.30 Trans vorld sport 20.45 Fudbal: Arsenal - Vest Hem, prenos 22.45 Tenis: ATP tur, iza kulisa 23.15 Fudbal: Setubal - Porto 01.00 Fudbal: Molde – Viđev ARENA SPORT

-09.00 -Košarka: Radnički - MZT Skopje -11.00 -Fudbal: Levadioakos - Olimpijakos -13.00 -Fudbal: Real Madrid - Valensija -15.00 -Fudbal: Arsenal TV -17.00 -Fdubal: Rinus - Mihels -17.30 -Dnevne vesti: Mai Meninga

Đangova osveta 14:00; 17:30; 19:00; 20:40; 22:10 Frankenvini 11:40; 13:30; 16:00 Džek Ričer 17:40; 20:10; 22:40 Teksaški masakr motornom testerom 3D 17:00 Kralj pingvina 3D 11:00; 12:20 Semijeva velika avantura 2 3D 12:00; 13:50 Haos u u kući, matorci dolaze 13:20; 15:40; 18:20; 19:40; 21:00 Pijev život 3D 17:10; 21:40 Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:40; 16:30 Hobbit 3D 14:20; 17:50; 20:30 Pet legendi 11:30; 15:20 Hrabra Merida 12:30


Izdanje 23. januar 2013.