Issuu on Google+

SRIJEDA, 16. 1. 2013. BROJ 440/ GODINA II

OPSEŽNA ISTRAGA EVROPSKE POLICIJE

EUROPOL ISPITUJE POSLOVE RUSA U CRNOJ GORI

PRAVILA NA STRANI 12

ZAŠTITA PODATAKA

Inspektori danas kod tužiteljke Ivanović ● 3 ŽELJEZNICA ● 2

●3

RENTA STANOVI U PODGORICI ODMJENJUJU HOTELE

KAP ● 3

Stigla plata i poljski investitori DIVLJAN ● 19

Ljubavna gnijezda za samo 20 eura R NEVRIJEME

prihvatljivoj cijeni. U Podgorici se danas mogu stanovi iznajmiti i na kratak period, a u zavisnosti od opremljenosti, cijene se kreću od 15 do 100 eura na dan. Strana 15.

● 17

Snijeg, kiša i vjetar donijeli probleme ŽENA 3340

RODITELJSTVO

Prednosti porodica sa više djece

RUKOMET  DANAS SA NJEMAČKOM ● 32

Poraz od Tunisa mora da se zaboravi

ŠTEFAN KREČMAR ZA DN

Mila Nenezić

omantika u nekonvencionalnim, alternativnim prostorima poput automobila, mnoge je izmorila. Ipak, ljubavni kutak u Podgorici, mimo hotela, nije teško naći i iznajmiti po

Nakon pisanja DN smijenjeni otpravnici

Uživam u novinarstvu ● 28

Istinski dobra pjesma je unikat BIJELI LUK

KOŠARKA

● 26

Plavi napadaju Banvit

Liječi upale, akne i herpes


2

Tema dana

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

EDITORIJAL Petlja NOVAK USKOKOVIĆ urednik

Vlada Crne Gore je nedavno, u cilju smanjenja javne potrošnje, donijela niz mjera čija je suština da se obezbijedi dodatni novac da se napuni državna kasa. U tom setu mjera sve nešto pogađa. Mada, opet, nekako mi se čini da ima i onih koji su i ovaj put preskočeni, ali o njima naredni put. Svakako, najviše se priča o uvođenju takozvanog kriznog poreza koji podrazumijeva da se plate iznad 280 eura umjesto devet, oporezuju 12 procenata. Ta mjera, ma koliko bila obaveza poslodavca, sigurno će u konačnom odraziti se i na radnika. Vlada ima pravo i mogućnost da predloži, ali opet njeni propisi moraju da dobiju neophodnu podršku od Skupštine. Pošto je logično da se uzdaju u podršku poslanika, vrlo je čudno kako to prilično prolazi neopaženo kod opozicije, radničkih organizacija i poslodavaca. Siguran sam da bi ovakva mjera morala da ima i konsenzus od Socijalnog savjeta koji čine osim Vlade i poslodavci i Sindikat. Sve je to odrađeno bez takve akcije. Da se sličan porez uvodi u nekoj od razvijenih država, sigurno bi reakcija nezadovoljnih takvim mjerama bila žestoka. Međutim, u Crnoj Gori gdje se hrabrost podrazumijeva kao jedna od najvećih vrlina, ipak je retorička kategorija. Svi kritikuju, čini se u rukavicama. Posebno je zanimljivo što bez reakcije prolazi i od onih partija kojima su socijala jedna od ključnih odrednica. Za neku jaču reakciju (ne misli se samo na proteste) potrebna je petlja. To podrazumijeva da se otvoreno stane na drugu stranu od Vlade, što nije popularno kod poslanika. Isto tako, vrlo je čudno kako je bez reakcije prošla odluka da regulatorne agencije sav prihod ubuduće uplaćuju u budžet. To je urađeno formalno kroz izmjene zakona i u formi preporuke. Sa druge strane, zid ćutanja. Sve one regulatorne agencije koje su godinama na bilo kakav pomen takve inicijative automatski reagovali da im je ugrožena nezavisnost, a na taj način i osnovni evropski standardi. Bla, bla. Danas, kada to Vlada predloži, nema niti narušavanja nezavisnosti niti evropskih standarda. Logično bi bilo da su onda čelnici tih regulatornih tijela sami predložili da ta mjera nema privremen već trajan karakter. Upravo, petlja je i tu problem. Zašto neko ne izađe javno i kaže da to nije evropski standard. Posebno je zanimljivo kako su olako pristali i na smanjenje zarada direktori, tako da su za manje od godinu pojedinima smanjenja za preko dvije i po hiljade eura. Tako da za isti posao dobija toliko manje novca. I pristaju da rade. Vrlo čudno i nema neke logike, osim što jasno odslikava želju za foteljom. A fotelja se najbolje brani ako se ne zamjerate Vladi i njenom kabinetu, u crnogorskom slučaju.

ŽELJEZNICA

Nakon pisanja DN smijenjeni otpravnici Nakon što su Dnevne novine objavile informaciju da su otpravnici željezničkih stanica u Mijatovom Kolu i Mojkovcu Golub Dulović (41) i Novo Rosić (46), koji su bili osumnjičeni da su odgovorni za željezničku nesreću kod Mojkovca, vraćeni na posao koji su obavljali prije tragedije, uslijedilo je zvanično saopštenje kompanije da su otpravnici smijenjeni sa svojih radnih mjesta. “Odgovorno vam mogu reći da otpravnici Dulović i Rosić nijesu vraćeni na posao. Oni su sada ‘van pogona’”, rekao je za DN izvršni direktor Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Milan Čolaković. Pored otpravnika, na predlog Čolakovića, Odbor direktora ŽICG smijenio je i direktora Sektora za

upravljanje i regulisanje saobraćaja Rajka Koprivicu. Kao jedan od razloga navodi se činjenica da se otpravnici nijesu odazvali na poziv izvršnog direktora, što su opravdali nedostatkom prevoza, iako su oslobođeni plaćanja karti za voz. “Gospodin Koprivica je vratio na posao otpravnike koji su bili dežurni za vrijeme željezničke nesreće, iako sudski postupak nije završen. Bilo je i drugih razloga, ali njih ne želim da iznosim u medije”, kazao je Čolaković. Željeznička nesreća na pruzi Mojkovac - Bijelo Polje desila se 13. novembra 2012. godine, kada su se sudarili lokalni voz i građevinska drezina. Tom prilikom poginuli su radnici novosadske firme ZGOP Ranko Kašiković i Goran Gavrić. Po nalo-

gu Tužilaštva, policija je zbog sumnje da su izazvali željezničku nesreću uhapsila dva otpravnika vozova i jednog tehničara. Uhapšen je Veljko Marković (51), radnik novosadskog preduzeća ZGOP, zbog osnovane sumnje da je počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom ili opasnim sredstvom. Tužilaštvo sumnja da su njih trojica direktno odgovorni za izazivanje nesreće, s obzirom da je došlo do nesporazuma u komunikaciji između njih. Pretpostavlja se da je Marković javio otpravnicima vozova da je mašina završila radove i da je uklonjena sa pruge, a otpravnici su bez prethodne provjere dali prolaz putničkom vozu. N.D.L.

JAVNI OGLAS

Perović najozbiljniji kandidat Raspisan konkurs za direktora ZIKS-a, prijave od danas

Meteo 07:08 16:37

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Zavod za izvršenje krivičnih sankcija oglasio je potrebu za novim direktorom, a najozbiljniji kandidat za prvog čovjeka ove javne ustanove je aktuelni v.d. direktor ZIKS-a Miljan Perović, saznaju Dnevne novine. Oglas za direktorom ZIKS-a objavljen je juče na Internet stranici Zavoda za zapošljavanje sa na-

● FOTO priča

znakom da njegova aktivacija počinje danas. Direktor će, kako se u oglasu navodi, biti imenovan na period od pet godina, a kada je riječ o uslovima koje mora ispuniti sve što direktor ZIKS-a treba je “radno iskustvo” ali nije precizirano u kom trajanju, te “položen stručni ispit” što su ulov za rad u svakom organu državne uprave. Mjesečna plata

direktora ZIKS-a iznosiće 700 eura, navodi se u oglasu koji je otvoren do kraja mjeseca. Iako je, po saznanjima Dnevnih novina, aktuelni v.d. direktor Miljan Perović najozbiljniji kandidat za prvog čovjeka ZIKSa, naročito imajući u vidu da uživa podršku resornog ministra Duška Markovića, on juče nije želio komentarisati objavljeni oglas. S.K.

Raskrsnica kao“blagajna”

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More uzburkano. Vjetar pojačan do veoma jak, južnih smje- Nikšić Kolašin rova, sa udarima i preko 45 čvorova. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. U višim predjelima na sjeveru susnježica i snijeg. Umjeren do jak južni vjetar.

Danas

Sjutra

min oC max oC

8 9 11 11 10 3 1 -1 1 2

10 11 14 13 13 5 5 1 6 8

SJUTRA

min oC max oC

4 7 9 8 8 1 -2 -3 -1 0

7 8 12 11 10 3 3 -1 5 6

Na jugu kiša, pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru snijeg. U višim planinskim predjelima i na jugu očekuju se povremeno susnježica i snijeg.

LONDON - Na prvi pogled, raskrsnica u elitnom dijelu zapadnog Londona Fulamu, između Nju Kings Rouda i Beglijs Lejna, ni po čemu se ne razlikuje od ostalih u britanskoj metropoli . Ipak, podaci objavljeni u Sandej tajmsu otkrivaju da su prošle godine čak 40.634 vozača kažnjena nakon što su uhvaćeni kako se zaustavljaju unutar zabranjene žute crte. Ukupan broj kazni koje je na tom dijelu naplatila lokalna opština Hamersmit i Fulam iznosi nevjerovatnih tri miliona funti (oko 3,6 miliona eura). Zato ne čudi što spornu raskrsnicu lokalni stanovnici zovu “blagajna”, a oni ogorčeniji “ruski rulet”.


Tema dana

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

3

KRIMINAL

Europol provjerava poslovanje ruskih tajkuna Pod lupom ekspertskih timova su brojne koruptivne radnje, među kojima su “nelegalno zarađeni milioni” Miraš Dušević

E

vropska policija vodi opsežnu istragu o poslovanju ruskih kompanija u Crnoj Gori, posebno na crnogorskoj obali, saznaju Dnevne novine. Pod lupom ekspertskog tima je moguće pranje novca, porijeklo kapitala, te eventualna veza sa državnim vrhom u koruptivnim radnjama.

Europol provjerava poslovanje ruskih tajkuna u Crnoj Gori. Pod lupom je način na koji su sticali kapital, da li je bilo pranja novca, te jesu li bili povezani sa državnim vrhom. Sve ovo će se naći u Europolovom izvještaju, najvjerovatnije na proljeće. Cijela priča je pod okriljem zahtjeva Evropske unije da bi se ispitali “poslovi ruskih tajkuna”, posebno na crnogorskoj obali, kako se posao ne bi proširio prema zemljama EU. Nelegalno zarađeni milioni, često visoki iznosi, završavaju kao posve uredna ulaganja u terene, hotele ili vile. Privatizacija takođe daje prostora ozakonjenju nezakonito stečene imovine. Europol preko državnih pravosudnih sistema ima grub uvid u mafijaško poslovanje i interesne sfere. Za sve vrijedi jedna formula. Kapital sumnjivog porijekla brzo se povlači pred jačanjem pravne države. Mafija ne voli demokratske države jer demokratija znači efikasnu policiju, sudstvo i pravnu državu. Ovu su sudbinu doživjeli i ruski mafijaši. Crna Gora im je bila zanimljiva destinacija na kojoj su mogli raditi, mahom se baveći pranjem novca. U tome nijesu smetali albanskim mafijašima, najviše uključenim u šverc ljudima ili italijanskim, koji su u saradnji s domaćim, crnogorskim snagama, u ratnim godinama ponajviše radili na unosnom švercu duvanskim proizvodima. Uz pošiljke se usput našlo nešto droge i naoružanja. Kriminalne grupe iz zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, te Turci i Albanci, najaktivniji su na prostoru Jugoistočne Evrope. Europol uglavnom ima prilično solidan uvid u njihove poslo-

ve, a sve zahvaljući saradnji koju imaju sa državama i njihovim organima, jer se tako podaci razmjenjuju i analiziraju. Kako se podzemlje povezuje i koordinira, tako i pravosuđa zainteresovanih država sve naglašenije zanemaruju državne granice kako bi lakše stali na kraj kriminalcima. Saradnja, razmjena podataka, zajednički nadzor i akcije su dio su odnosa buduće članice EU Crne Gore i zajednice 27 država. U principu, EU više zanima da li će buduća članica zauzdati kriminalne aktivnosti (jer to nju pogađa) nego hoće li brzo aplicirati sve parametre ispravnosti hrane za domaće tržište. Za EU je važnije da se ruski kriminal sa nekoliko tačaka na crnogorskoj obali, o čemu nešto više govori Europolov nalaz, ne razmaše prema EU nego li nezavisnost sudija. Ovo drugo je korisno za sprečavanje ovog prvog. Kada se EU uvjerila da je crnogorska strana ozbiljna, tek onda je upaljeno zeleno svijetlo bezviznom režimu putovanja. Pojačan nadzor, jačanje pravne države, stroži, evropeizirani propisi koji se provode (a ne da ostanu mrtvo slovo na papiru) polagano mijenjaju sliku svake zemlje, kandidata za EU, pa tako i Crne Gore. Na kraju, jednako kao i sa drugim sredozemnim destinacijama, Boka kotorska postaće cijenjeno odredište za jahte, ne više i za novac sumnjivog porijekla dijela njihovih vlasnika. Naravno, ono što je tokom posljednjih godina uspješno oprano podleći će kontrolama, mada je teško vjerovati da će baš sve činjenice izaći na vidjelo. No, buduća ulaganja prolaziće daleko strože, efikasnije filtere.

Etapa na trasi krijumčarenja Crna Gora je na jednoj od tzv. balkanskih osovina trgovine oružjem, ljudima i drogom. Ne spada među bitne punktove, prije je etapa na trasi i, eventualno, ulazno mjesto za drogu iz Južne i Srednje Amerike koja, opet, ima svoje ponekad neobične, zaobilazne puteve, sakrivena u teretima poput južnog voća. Trgovina ljudima takođe je popularna, pri čemu kriminalne grupe koriste

prostor bez granica, kada su ilegalci, uz cijenu po nekoliko hiljada eura po glavi, prebačeni u prostor Šengena, put u evropske zemje im je otvoren. Europolovi stručnjaci smatraju da će se kriminalci pokušati iskoristiti ulazak Rumunije i Bugarske u Šengen, (on se stalno odgađa, između ostalog i radi osnovane sumnje da će inače dobro usklađen zaštitni sistem popustiti pred rašire-

nom praksom potkupljivanja), ali i uvođenjem bezviznog režima putovanja za građane zemalja regije zapadnog Balkana. Za sada je režim poljuljan isključivo iznutra i to u samo u dvije zemlje, Srbiji i Makedoniji, radi velikog broja aplikanata za azil, mahom Roma. Ruska mafija na ovom je prostoru aktivna na različite načine. Tržište nekretnina prilika je za brzinsko pranje novca.

Značajne ruske investicije u Crnoj Gori Ruske direktne finansijske investicije u Crnoj Gori su mnogo veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji nekadašnjeg socijalističkog bloka, zaključak je Generalnog direktorijata za spoljnu politiku Evropske unije. U izvještaju se kaže da su ruski biznismeni najprisutniji u bazičnoj industriji, gdje dominantnu ulogu ima Rusal, firma Olega Deripaske, čiji izvoz predstavlja više od polovine ukupnog crnogorskog, zatim u hotelskoj industriji i u kupovanju nekretnina. Najveće zvanične ruske investicije u Crnoj Gori su kupovi-

na Kombinata aluminijuma Podgorica i Rudnika boksita u Nikšiću, nekoliko hotela na crnogorskoj obali, kao i kupovinom atraktivnih lokacija u blizini Budve, Bara i drugim primorskih gradova. Taj period karakterisalo su visoki iznosi koji su dati za kupovinu zemljišta koje nije komunlano opremljeno i urbanizovano. Od ukupnog broja stranaca, vlasnika stanova i zemljišta u Crnoj Gori, državljani Srbije posjeduju 80 odsto, a Rusi 9,1 odsto.

KAP

provjera

Inspektori danas kod tužiteljke Ivanović

Sa platom došli i poljski investitori

Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) posjetiće danas specijalnog tužiteljku za organizovani kriminal Đurđinu Ninu Ivanović, kako bi ispitali sumnje da je prekršila Zakon o zaštiti ličnih podataka, kada je javno iznijela informacije o zdravstvenom stanju bivše direktorice CKB Milke Ljumović, koja je pod istragom zbog mogućih zloupotreba službenog položaja, potvrdio je Dnevnim novinama direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bojan Obrenović. On je takođe naveo da će tokom dana inspektori pokušati da uzmu izjavu i od oštećene strane Milke Ljumović. Povodom sporne izjave Ivanovićeve juče se oglasio i Matjaž Popović, zet Milke Ljumović, koji tvrdi da mu je Ivanović, pominjanjem njegovog imena, povrijedila lična i građanska prava i slobodu. On je

Radnike Kombinata Aluminijuma Podgorica (KAP) juče je osim očekivanog iznosa decembarske plate obradovala i vijest da novi investitor “mjerka” fabriku. “Optimizam nam je, osim plate, uvećalo i saznanje da ima novih interesenata za fabriku. Ne znamo puno o njima, ali čuli smo da je to poljska firma i da su zainteresovani”, kazao je za Dnevne novine predsjednik Sindikata Rade Krivokapić. Ovu vijest potvrdio nam je i predstavnik Vlade u KAP-u, Nebojša Dožić. “Riječ je o investicionoj firmi iz Poljske koja je zainteresovana za ulaganja. Za sada nemamo više detalja. Oni će biti tu narednih nekoliko dana, tako da će se tek

ocijenio da su Ivanović i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić “čovjekoliki čuvari režima kojima se primaklo vrijeme reizbora”. Spe­ci­jal­na tu­ži­teljka Đur­đi­na Ni­na Iva­no­vić sa­op­šti­la je krajem prošle sedmice de­ta­lje bo­le­sti Mil­ke Lju­mo­vić, ko­ja je sa­slu­ša­na u svoj­ stvu osum­nji­če­ne u pred­me­tu pro­ tiv biv­ših i sa­da­šnjih slu­žbe­ni­ka CKB-a. Ivanović je Televiziji Crna Gora izjavila da je “na osnovu podataka državnih organa o graničnim prelazima i dostavljene ljekarske dokumentacije, kao i saslušanja specijaliste ginekologa Smiljke Vukčević, utvrđeno da je Ljumović 19. decembra prošle godine u 1.12 minuta na Graničnom prelazu Vraćenovići napustila Crnu Goru putničkim vozilom kojim je upravljao njen zet Matijaž Popović, i da tada nije bila u pratnji ljekara”. Tu se nije zaustavila već je u nastavku iznije-

la i detalje pregleda koji je okrivljena imala 26. decembra u Poliklinici u Rimu, “gdje joj je preporučeno da nastavi ranije određenu terapiju. RTVCG sinoć je objavilo da je sudija za istrage Miroslav Bašović naložio da se Milki Ljumović oduzmu putne ispave i uvede poseban nadzor. Ovu informaciju za DN nije mogao da potvrdi njen advokat Goran Rodić.  S.K.

Dodatni optimizam u fabrici unijelo interesovanje potencijalnih ulagača

kasnije izjasniti o svojim planovima”, kazao je Dožić. Novi strateški partner za KAP traži se kako bi se riješilo višegodišnje teško stanje u fabrici, nastalo usljed slabog poslovanja fabrike pod ruskim menadžmentom i nagomilavanja duga za struju. Vlada traži partnera koji bi kroz investiranje obezbijedio stalan izvor električne energije za fabriku. Do sada su interesovanje za KAP pokazale kompanije iz Turske i Njemačke, ali konkretnih ponuda još nema. KAP je samo Elektroprivredi (EPCG) dužan oko 60 miliona eura zbog čega su postojale prijetnje da fabrici juče bude blokiran račun. Međutim, to se, kako je prenijela agencija Mina-biznis, nije desilo.  I.B.


4

Politika

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

SAMIT

Investitori iz Emirata raspoloženi za ulaganje

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je tokom boravka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nastavio sa dogradnjom onog što su već solidni temelji bilateralnih odnosa između dvije države. “Vrlo detaljno smo razgovarali o brojnim projektima, prije svega u oblasti turizma, proizvodnje hrane i energije”. On je objasnio da su ti razgovori bili praćeni brojnim inicijativama raznih privrednih subjekata iz Abu Dabija i Emirata. “Što meni uliva optimizam da ćemo u bliskoj budućnosti imati značajno dinamizirane ekonomske odnose i vjerujem obezbijediti značajno prisustvo investitora iz ove zemlje i uopšte ovog dijela svijeta u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović. On je u Abu Dabiju učestvovao na dva skupa. Prvi je - Treća Skupština Međunarodne agencije za obnovljivu energiju gdje je predočio iskustvo Crne Gore i najavio zajednički projekat. “Najavio sam zainteresovanost zajedno sa Međunarodnom agencijom IRENA u Crnoj Gori da realizujemo jednu konferenciju koja će biti regionalnog karaktera i koja će biti posvećena obnovljivim izvorima energije, prije svega održivom razvoju obnovljivih izvora energije”, kazao je Đukanović. Pored toga, Đukanović je

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić u petak će da boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Nikolić će razgovarati sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem o unapređivanju odnosa, saznaje Televizija Crne Gore. To je prva zvanična posjeta Nikolića od kako je stupio na čelo države. On je ranije kazao da priznaje Crnu Goru kao državu ali da ne priznaje razliku između Srba i Crnogoraca.

učestvovao i na Trećem Samitu posvećenom energiji budućnosti. “To govori koliko tema energije zaokuplja pažnju ukupne svjetske javnosti. Samit je bio posjećen od strane velikog broja lidera raznih zemalja svijeta, tako da je Samit bio i prilika da se na njegovim marginama sretnem i kratko porazgovaram sa mnogim od tih lidera”, objasnio je prvi čovjek Vlade.

Ustavni odbor

IZMJENE

Počela borba za Ustav

Đukanović

Stojković samo okrivljen Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je na pitanje da li ima komentar na izjavu policijskog inspektora Siniše Stojkovića, koga je VDT Ranka Čarapić optužila da je vršio pritisak na osnovnog tužioca da obustavi postupak protiv bivšeg vozača Veseina Veljovića, da je to u stvari bila poruka državnog vrha, odgovorio da kada bi se svaki građanin pozivao na državni vrh, onda državnog vrha ne bi ni bilo. Na konstataciju novinara da se ne radi samo o građaninu, već i o policijskom inspektoru, koji je inače nedavno uhapšen, Krivokapić je kazao da se za njega radi o okrivljenom građaninu.

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore nastaviće rad u ponedjeljak i biće otvoren za medije, što najvjerovatnije neće biti slučaj za ostale sjednice. To je bio epilog jučerašnje prve sjednice ovog parlamentarnog tijela koju je zakazao i vodio predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Najveća polemika je nastala oko toga da li da se krene od utvrđenih predloga amandmana koji su usvojeni zahvaljujući glasovima vladajuće većine, a koje predstavnici DFa i SNP-a ne podržavaju ili da proces krene ispočetka. Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da se taj politički savez iskreno zalaže za kompromis, napominjući da se radi o unutrašnjem zadatku Crne Gore za čiji je završetak potrebno međusobno povjerenje političkih aktera. “Povjerenje se dobija kada se uvaže i neke stvari opozicije. Toga nije bilo prethodnog puta. Ne treba rad ovoga odbora da pretvorimo u optuživanje ko je za integracije i protiv njih”, kazao je on, dodavši da smatra da je potrebno da Vlada obnovi svoj predlog. Reagovao je poslanik DPS-a Miodrag Vuković koji je poručio da se Odbor ne može vratiti na početak procesa već da može samo da raspravlja o amandmanima koji su pred poslanicima, a tiču se izmjena Ustava u dijelu pravosuđa. “Ako neko misli da ovo što je urađeno može da adaktira i baci u korpu, onda dogovora neće biti. Možemo da razgovaramo o ovom predlogu, ne može se početi od bijelog papira”, podvukao je Vuković. Medojević je zatim predložio da se izvrši test, te da se glasa o utvrđenim predlozima amandmana i da ukoliko postoji dvotrećinska većina koja bi podržala ove amandmane “onda srećno bilo”, napominjući da od DF-a neće stići podrška, a kako je kasnije poručio i Velizar Ka-

Dužnost mi je da branim Ustav i državne interese države

Krivokapić je, komentarišući inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da Više državno tužilaštvu ispita da li u njegovim izjavama ima elemenata krivičnih djela i prekršaja, kazao da je njegova dužnost da brani Ustav i državne interese Crne Gore. “To često u protivnicima ovih kategorija izaziva ovakve reakcije”, rekao je Krivokapić. Podsjetimo da je Mitropolija crnogorsko-primorska podnijela Višem državnom tužilaštvu prijavu i protiv Mirka Stanića, šefa medijskog pula SDP-a, i mitropolita CPC Mihaila Dedeića zbog govora mržnja i uvreda iznijetih u javnost na račun SPC i njenog sveštenstva. Odgovarajući na pitanje da li bi, zbog racionalizacije troškova, bilo dobro objediniti predsjedničke sa lokalnim izborima u Nikšiću i Andrijevici, predsjednik Parlamenta je, nakon sjednice Ustavnog odbora, kazao da izbori za šefa države moraju biti nesporni po terminu i sprovedeni na pravi način. luđerović ni od SNP-a. Poslanik Fronta Andrija Mandić rekao je da Odbor može da se raziđe i da konstatuje da utvrđeni amandmani nemaju podršku, te da se krene iz početka, poručivši da je za to da nove amandmane predloži 25 poslanika. Predsjednik parlamenta je zatim poručio da se Odbor ne bi ni sastajao da postoji dvotrećinska većina koja bi podržala amandmane. On je, inače, predložio da Odbor funkcioniše kao nekadašnja Ustavotvorna komisija i to bez prisustva medija. Kako je objasnio nakon sjednice Odbora, Krivokapić je naveo da to ne znači da će javnost biti isključena iz procesa, te da će medije nakon svake sjednice o zaključcima tog tijela obavještavati neko od poslanika.Međutim, Krivokapić je poručio da se druga pitanje ne mogu otvarati, te da se Ustav može mijenjati samo u dijelu pravosuđa, napominjući da identitetska pitanja ne zanimaju Ustavni odbor. “Identitetska pitanja se ne tiču Ustavnog odbora već Skupštine. Odbor radi ono što mu je dato

Kaluđerović ne želi mjesto zamjenika Na jučerašnjoj sjednici je trebalo da bude izabran zamjenik predsjednika Odbora iz redova opozicije, a Krivokapić je predložio da to bude poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović, koji je u prethodnom skupštinskom sazivu bio zamjenik predsjednika Odbora za Ustavna pitanja i zakonodavstvo i bio involviran u rad na promjeni Ustava. Kaluđerović je odbio takvu ponudu, obrazloživši da nije postojao dogovor unutar opozicije o raspodjeli mjesta zamjenika predsjednika Odbora, predloživši istovremeno da se o toj tački raspravlja na drugoj sjednici. u zadatak, a identiteska pitanja nijesu u mandatu”, naveo je Krivokapić, dodajući da je mišljenje “venecijanaca” opseg rada Odbora. V.K.

HERCEG NOVI

Odbornici DPS-a mole za pomoć Aktuelna dešavanja u hercegnovskoj lokalnoj samoupravi i sakrivanje podaka od odbornika DPS bila su povod jučerašnje konferencije za novinare. Prema riječima odbornika DPS u lokalnom parlamentu Andrije Radmana klub odbornika DPS-a obratio se za pomoć Vladi, resornom ministarstvu i Ministarstvu ekonomije i finansija zbog “sakrivanja bitnih podataka od odbornika te partije”. Kao glavnog krivca za taj problem Radman vidi u “političkim strukturama okupljenim oko SNP”. “Nažalost, mnogi koju su u svojim predizbornim programima obećavali korjenite promjene, bolji ekonomski položaj, rješavanje nagomilanih komunalnih problema, sve su to zaboravili zarad nekih svojih interesa i funkcija, a u zadnje evi-

dentno i nacio-šovinističkih pobuda”, smatra odbornik. Radman ističe da se njegovim kolegama dostavljaju neistiniti i netačni podaci, te da se sve relevantne informacije uskraćuju, što predstavlja prije svega omalovažavanje građana. “Najbolji primjeri funkcionisanja vlasti je kada dobijete objašnjenje da komunalna policija nije u stanju da se izbori sa bukom i nedozvoljenim radom lokala, jer zakonska regulativa nije potpuna i jasna pa ne žele da se ogriješe o zakon”. Radman je kazao i da će ovakvom politikom SNP-a uskoro sva Javna preduzeća u gradu poput „Čistoće”i „Vodovoda” biti u kolapsu kao i da će administracija ostati bez žiro računa,a radnici bez plata.

Njegov kolega Tonči Ćurčija ističe da je opština izvršila popis samo pokretne imovine – opreme pri čemu je iskazana vrijednost novonabavljenih osnovnih sredstava. “Sredstva koja su nabavljena u ranijim godinama su knjigovodstveno otpisana bez utvrđivanja njihove vrijednosti”, smatra Ćurčija. On dodaje da nije izvršen popis nepokretne imovine – građevinskih objekata i zemljišta, čime je prekršen Zakon o državnoj imovini. Naime, zakonom je predviđen popis i vođenje evidencije o pokretnim i nepokretnim stvarima koje su u državnom vlasništvu, pri čemu se i lokalne uprave smatraju vlasnicima državne imovine. Zbog toga, zaključuje odbornik ako nema popisa imovine onda se ne zna ni njena vrijednost. S.M.

U DPS mole da se ne sakrivaju informacije od njih: Herceg Novi


Politika

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

5

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Marić: Opozicija mora objediniti svoje snage Pojedini analitičari vjeruju da više kandidata opoziciji ne bi donijelo nikakvo dobro

Č

Nada Đurđevac

elnik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić raspisaće u petak druge predsjedničke izbore u nezavisnoj Crnoj Gori. Za razliku od 2008. godine, za sada u predsjedničkoj trci je samo nezavisni kandidat Miodrag Lekić. Prije pet godina na predsjedničkim izborima učestvovali su četiri kandidata, Filip Vujanović, Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Srđan Milić. Vujanović je tada pobijedio. Analitičar iz Centra za građansko obrazovanje Boris Marić kaže da je 2008.godina bila velika škola i da se ne smije ponoviti.

Odavno je poznato da je Miodrag Lekić nezavisni kandidat Demokratskog fronta na predsjedničkim izborima, ali još nije izvjesno da li će se opozicionari okupiti samo oko jednog kandidata. Marić smatra da bi, svakako, trebalo ići prema jedinstvenom kandidatu. “Opozicija mora objediniti svoje snage ako misli da bude konkurentna. Sve partije imaju autonomno pravo da imaju svog kandidata, ali situacija je takva da opozicija može imati potrebnu snagu samo ako cjelovito i iskreno stane iza jedinstvenog kandidata, sve ostalo su neka druga partijska i politička mjerila i strategije”, kazao je Marić. Zato on smatra da je realno Lekić najprihvatljiviji izbor. Jednostavno se, kako kaže, nametnuo da objedini opozicione snage na predsjedničkim izborima. Marić vjeruje da bi Lekić dobio podršku i od biračkog tijela van Demokratskog fronta, ali da je pitanje koliko široka bi bila ta podrška. “Na predsjedničkim izborima pobjeđuje onaj ko može da sublimira u svoje biračko tijelo najrazličitije društvene strukture u Crnoj Gori i iza koga iskreno i jako stane sva partijska logistika potrebna za kampanju”, kazao je Marić. Pozitivna i SNP se još ne oglašavaju da li će imati svog kandidata. Ali, sudeći po riječima prvog čovjeka SNP Srđana Milića, biće još kanidata na predsjedničkim izborima. “Biće možda i nekih iznenađenja”, kazao je lider SNP-a Milić Radiju Crne Gore. Pozitivna Crna Gora je otpočela proces konsultacija sa članstvom i simpatizerima u vezi sa predstojećim predsjedničkim izborima, i one će trajati do 21. januara. To je saopšteno je CDM-u iz Pozitivne. Poslanica Pozitivne Ana Ponoš je

objasnila da će u tom periodu svi članovi i simpatizeri Pozitivne imati priliku da iskažu svoje stavove i mišljenje kao i mogućnost da predlože kandidata Pozitivne za predsjedničke izbore u okviru odbora stranke u svim crnogorskim opštinama. “O svim delegiranim prijedlozima će se izjasniti Predsjedništvo i Glavni odbor tokom sljedeće sedmice. Na sastancima ovih najznačajnijih stranačkih organa biće donijeta odluka o modalitetu učešća Pozitivne Crne Gore na predsjedničkim izborima. U tom smislu, konačnu odluku o načinu učešća Pozitivne Crne Gore na predsjedničkim izborima ne treba očekivati prije kraja sljedeće sedmice”, najavila je Ponoš. Eventualni nastup Socijalističke narodne partije SNP i Pozitivne Crne Gore sa Demokratskim frontom na izborima u Nikšiću zavisiće od podrške tih partija Miodragu Lekiću kao predsjedničkom kandidatu. To smatra Stevo Muk iz Instituta alternativa. On vjeruje da, ako opozicija ili jedan njen dio bude uslovljavao promjene Ustava nekim drugim pitanjima, to može samo da uspori dalji proces pregovora, a to nije interes građana. “Zato vjerujem da ustavne promjene neće biti stavljene u kontekst opozicionih pregovora na način koji bi doveo u pitanje kredibilitet opozicije i njenih lidera”, rekao je Muk agenciji Mina. Komentarišući najavu Fronta da će svim opozicionim partijama ponuditi inicijativu za dogovor o predsjedničkim i lokalnim izborima i promjenama Ustava, Muk je rekao da vjeruje da će se druge opozicione stranke odazvati tom pozivu. “Toliko je, čini mi se sazreo politički dijalog da će se preći preko svega što je izrečeno proteklih mjeseci”, ocijenio je Muk. Muk smatra da od-

Filip Vujanović pobijedio na izborima 2008.godine: Ranko Krivokapić i Filip Vujanović

SDP ne podržava Vujanovića, DPS začuđena Ukoliko Filip Vujanović bude kandidat DPS-a na predsjedničkim izborima, neće imati podršku SDP-a, jer bi Vujanović bio neustavan kandidat. To je rekao predsjednik crnogorskog parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić. “Prije svega mislim da je Filip Vujanović neustavan kandidat. Po svemu što znam kao pravnik i ustavopisac on ne može biti ustavan kandidat ali i nezavisno od toga on nema našu političku podršku”, kazao je Krivokapić. luka Pozitivne i SNP-a zavisi i od toga ko će biti kandidat DPS-a i da li će on moći da zadobije podršku drugih koalicionih partnera. “Ukoliko iz vladajuće koalicije bude više kandidata, vjerujem da će Pozitivna i SNP ići samostalno u prvi krug predsjedničkih izbora. U drugom krugu, ako ga bude, a izvjesno je da bi ga u toj situaciji bilo, doći će do prirodne homogenizacije na strani jednog i drugog kandidata”, naveo je Muk. Novi crnogorski predsjednik biće inaugurisan 20. maja na Cetinju.

Pitanje

Gdje je Crna Gora ulagala pare iz evropskih fondova? Poslanik Evropskog parlamenta Monika Luisa Makovei je od Evropske komisije zatražila odgovor na pitanje koliko je sredstava iz pretpristupnih fondova Crna Gora izdvojila za sprečavanje, praćenje i borbu protiv korupcije i to od 2007. godine. Ona želi da zna koji su to tačno projekti, koliko je i kome isplaćeno para i u kojoj ih mjeri sufinansiraju crnogorske vlasti. Makovei je zatražila detaljne podatke o ulaganjima, raspoređene po godinama. U drugom paketu pitanja, nju zanima koliki su iznosi iz pretpristupnih fondova namijenjeni podržavanju reforme pravosuđa, o kojim je programima riječ, kako su podijeljene pare i koliki je u svemu ovome udio domaćeg, crno-

Zgrada Evropske komisjje

gorskog budžeta. Na temelju svega, zatražila je i informacije o konkretnim rezultatima akcija, o tome koliko su evropska sredstva poboljšala situaciju u Crnoj Gori, te kako Evropska komisija vidi nastavak ove kampa-

nje, posmatran kroz prizmu raspoloživih budžetskih sredstava za iduće srednjoročno razdoblje 2014 – 2020 i, naravno, najnovijih prioriteta. Odgovor Evropske komisije još se slaže. Uobičajena je praksa da se za detalje konsultuje i država na koju se pitanje odnosi. Ponekad se događa da odgovore na neka specifična pitanja pišu domaće diplomate ili državne uprave, a EK ih samo potvrdi. Rumunska evrozastupnica Makovei je nesporno najglasniji borac protiv svih vidova korupcije. Sa iskustvom operativca u svojoj zemlji (gdje je za rezultate na kraju “nagrađena” otkazom) postala je prvi glas antikorupcijske kampanje u klupama Evropskog parlamenta. M.D.-L.S.N.

DPS je začuđen reakcijom koalicionog partnera o mogućim predsjedničkim kandidatima, jer je procedura predlaganja u okviru te partije tek počela. Ipak vjeruju da će njihov kandidat, ko on god bio, biti izabran za predsjednika Crne Gore. “Čovjek koji je aktivno učestvovao u stvaranju države i koji je svoj predsjednički mandat, saglasno Ustavu i zakonima, po ocjeni najvećeg broja građana Crne Gore koristio u njihovom naj-

boljem interesu, svakako je jedan od mogućih kandidata”, kazao je PR DPSa Časlav Vešović.Da li je nešto ustavno ili ne, Vešović kaže da će ocijeniti Ustavni sud. Očekuju da će konstruktivnim dijalogom zajedno sa koalicionim partnerom doći do najboljeg rješenja i da će slaviti zajedno pobjedu. “Naš posljednji sporazum o zajedničkom političkom djelovanju podrazumijeva podršku predsjedničkom kandidatu DPS-a”, kazao je Vešović.

Prvi predsjednik Momir Bulatović Ove godine će se održati šesti predsjednički izbori od uvođenja višestranačakog političkog sistema u Crnoj Gori. Na prvim izborima, 1990. godine, birano je Predsjedništvo Crne Gore, kao i predsjednik Predsjedništva. Od dvojice kandidata za predsjednika Predsjedništva, tadašnji kandidat Saveza komunista Crne Gore Momir Bulatović pobijedio je kandidata Saveza reformskih snaga Ljubišu Stankovića. Bulatović je bio

pobjednik i na drugim predsjedničkim izborima, a 1998. godine ga je zamijenio Milo Đukanović, poslije unutrašnjeg sukoba u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista. Sadašnji šef države Filip Vujanović je na tu funkciju došao na predsjedničkim izborima, u maju 2003. godine, a prije toga predsjednički izbori nijesu uspjeli u decembru 2002. i u februaru 2003. godine, jer na glasanje nije izašao dovoljan broj birača.

Miljanić

Vlast ne želi da se odrekne uticaja u policiji Vladajuća koalicija nije spremna da se odrekne političkog uticaja u Upravi policije, pa se novim načinom izbora direktora suštinski ništa neće promijeniti, smatra član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu iz Pozitivne Crne Gore Zoran Miljanić. Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je, posredstvom Uprave za kadrove, konkurs za izbor direktora Uprave policije, koji će biti izabran na period od pet godina. “Na poziciji prvog čovjeka Uprave policije morao bi biti dokazani profesionalac, izabran na osnovu stručnosti, obrazovanja i kvaliteta iskazanih u dosadašnjem radu u toj oblasti”, kazao je Miljanić za

Miljanić agenciju Mina. Sve to, kako je naveo, u uslovima konkursa nije navedeno kao neophodno za kandidata koji pretenduje da bude uspješan direktor Uprave.


Globus

6

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

ŠVEDSKA

Ukrala voz na stanici pa se njime zakucala u kuću Čistačica željezniče stanice pokrenula voz, izjurila iz depoa i nakon jurnjave prugom zabila se u jednu stambenu kuću

UDES

Troje mrtvih u teškom lančanom sudaru U nesreći učestvovalo oko 100 vozila

ŠTOKHOLM - U jučerašnjem sudaru više desetina vozila na mostu na jugu Švedske, troje ljudi je poginulo, a 14. do 20. je povrijeđeno. Do nesreće je došlo na zaleđenom putu na jugu Švedske, a vidljivost je bila smanjena zbog magle, saopštila je švedska policija. “Potvrđena je smrt tri osobe, a povrijeđeno je 15 do 20 ljudi”, rekao je predstavnik policije. Dok policija kaže da se sudarilo najmanje pedeset vozi-

la, u elektronskom izdanju lokalnog lista Helsingborgs Dagblad tvrde da se sudarilo 100 vozila. Nesreća se dogodila juče oko podneva, na mostu na auto-putu E4 koji će zbog udesa biti zatvoren za saobraćaj do ponoći. Operacije spašavanja trajale su juče tokom cijelog dana, a nepovrijeđene osobe su evakuisane autobusima dok su povrijeđeni prevezeni u obližnju bolnicu.

ŠTOKHOLM - U švedskom gradiću Neglinge u noći s ponedjeljka na utorak desila se jedna od bizarnijih saobraćajnih nezgoda. Čistačica koja radi na željezničkoj stanici ukrala je voz, s kojim je izjurila iz depoa i nedugo zatim tim vozom udarila u jednu kuću. Radnica je teško povrijeđena, a kuća u koju je voz udario teško je oštećena, ali niko od ljudi koji u njoj žive nije povrijeđen, javili su švedski dnevnici, ističući

da su porodice iz kuće evakuisane. Zasad nije poznato zbog čega je žena oko tri sata u noći između ponedjeljka i utorka ukrala voz i zašto se nije zaustavila u krajnjoj stanici na relaciji Stokholm - Seltsjobaden, dugoj 18 kilometara, već nastavila i u punoj brzini probila zaštitnu ogradu i udarila u kuću nakon 50 metara van šina. “Policija i spasilačke ekipe konstatovale su da je voz izvezen iz de-

poa bez dozvole. Juče se tamo nalazio i nije trebalo da napušta depo tokom noći”, rekla je portparolka švedskog javnog transporta SL Sus Forsman Tulberg za list Dagens niheter. Žena koja je vozila voz zaposlena je kao čistačica na stanici, a pošto je teško povrijeđena, helikopterom je prevezena u Univerzitetsku bolnicu Karolinska u Štokholmu.

BELGIJA

Braći odobrena eutanazija BRISEL - Belgijskim jednojajčanim blizancima, koji su rođeni gluvi, odobren je zahtjev za eutanaziju nakon što su oslijepili i više nisu mogli da komuniciraju, objavila je u ponedjeljak bolnica u kojoj je prije mjesec dana završen njihov život. Doktori su 45-godišnjim blizancima dali smrtonosne injekcije nakon što su zajedno popili kafu i oprostili se, kazao je portparol briselske bolnice. “Ne radi se samo o tome da su bili gluvi i slijepi i da im je zbog toga odobren zahtjev za eutanaziju. Radi se o tome da

nisu mogli da podnesu da se ne vide ili ne čuju”, kazao je predstavnik bolnice. Belgija je jedna od rijetkih zemalja u kojima je eutanazija zakonita a ovaj slučaj testira granice toga prava. Ozakonjena je 2002. i broj eutanaziranih osoba je svake godine sve veći. U 2011. odobreno je 1133 zahtjeva a 86 odsto podnosioca zahtjeva bilo je starije od 60 godina, a 72 odsto bolovalo je od karcinoma. Pacijent mora biti odrastao i sposoban da donosi sudove a želja za eutanazijom mora biti dobrovoljna i snažna.

Bomba na fakultetu u Alepu

TRŽIŠTE AUTOMOBILA

Tojota se najviše kupovala 2012. Japanski gigant prošle godine prodao skoro 9,7 miliona vozila, 22 odsto više nego 2011.

● FOTO priča

Zbog snijega kasne vozovi i u Japanu

TOKIO - Građane Tokija juče ujutro je iznenadilo 15 centimetara snega. Željeznički i drumski saobraćaj juče je normalizovan pošto su autoputevi zbog više od 5.000 saobraćajnih nesreća u noći između ponedjeljka i utorka bili zatvoreni, a mnogi vozovi su otkazani. Avionski saobraćaj je takođe normalizovan, pošto je na istoku Japana otkazano gotovo 700 unutrašnjih

i nekoliko međunarodnih letova, što je za vikend pogodilo oko 100.000 putnika. Dvije osobe su poginule, a više od 1.500 ih je povrijeđeno u proteklih 48 časova u Japanu. U pokrajini Nagano u centralnom dijelu Japana poginuli su jedan 71-godišnjak koji je čistio snijeg i jedan 66-godišnjak, koji je pao s motocikla. Povrijeđeno je 1.569 ljudi, uglavnom prilikom padova ili sudara automobila.

LONDON - U eksploziji na univerzitetu u Alepu juče je poginulo najmanje 15 ljudi, a ranjeno na desetine, javila je Sirijska opservatorija za ljudska prava. Uzrok eksplozije još nije poznat, navela je agencija Frans pres. Prema navodima sirijske organizacije sa sjedištem u Londonu, eksplozija se dogodila na prostoru između studentskog doma i Arhitektonskog fakulteta u okviru univerziteta koji predstavlja najvišu akademsku instituciju u Alepu.

Kinezi mjere ostrva PEKING - Kina će obaviti geografsko premjeravanje ostrva u Istočnom kineskom moru koja su razlog spora s Tokiom, javila je agencija Sinhua. Premjeravanje ostrva Diaoju je dio programa mapiranja kineskih “teritorijalnih ostrva i grebena”, navela je agencija citirajući saopštenje državne kartografske agencije. Ostrva Diaoju poznata su kao Senkaku u Japanu, koji ih i kontroliše.

TOKIO - Japanski mediji pozdravili su juče povratak najvažnijeg japanskog proizvođača Tojote na prvo mjesto po prodaji u svijetu, ispred američkog Dženeral Motorsa i njemačkog Folcvagena. Tojota je prošle godine prodala skoro 9,7 miliona vozila, što je 22 odsto više nego 2011. “Sad je sigurno da je Tojota ponovo osvojila najviše mjesto na podijumu”, pišu japanske novine, nakon što je Dženeral Motors objavio da je prošle godine prodao 9,29 miliona vozila, što je 2,9 odsto više nego 2011. Folcvagen je prodao 9,07 miliona automobila 2012, što je 11 odsto više nego pretprošle godine.

Tojota, koja uključuje i brandove Leksus, Daihatsu i Hino, još nije objavila konačnu brojku za 2012, ali ona se procjenjuje na približno 9,7 miliona. Tojota je bila na prvom mjestu po prodaji u svijetu od 2008. do 2010. Izgubila je taj status 2011. zbog zemljotresa, cunamija i nuklearne nesreće 11. marta 2011, i njihovih posljedica na proizvodnju i prodaju. Dženeral Motors je 70 godina bio najveći svjetski proizvođač automobila, prije nego što je 2008. izgubio vodeću poziciju od Tojote. Američka kompanija je i prošle godine zauzimala prvo mjesto, dok je Tojota bila treća, iza njemačkog Folcvagena.


Globus

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

7

Pervez Raja Ašref

NOVI PREVRAT?

Uhapšen premijer Pakistana

Sud naredio hapšenje premijera Raje Perveza Ašrafa zbog korupcije, policija se sukobila sa demonstrantima koji traže raspuštanje parlamenta i veću ulogu vojske u prelaznoj vladi

I

SLAMABAD - Vrhovni sud Pakistana naredio je hapšenje premijera Raje Perveza Ašrafa zbog korupcije, javljaju pakistanski mediji. Sud je naredio hapšenje premijera u utorak ujutro, zbog slučaja koji se odnosi na ugovore koje je savezna Vlada sklopila s elektranama u vrijeme kada je Ašraf bio ministar za energiju i vodoprivredu. Nakon što je razriješen dužnosti, pakistanski premijer je potom i uhapšen, prenijela je agencija Anadolija.

Vrhovni sud naredio je hapšenje 16 ljudi, uključujući premijera, a naredio je policiji da dovede Ašrafa na sud u srijedu. Ašraf je bio i ministar za energiju i vodoprivredu, a tokom svog mandata navodno je bio direktno uključen u pronevjeru nekoliko miliona dolara. Ašrafov savjetnik Favad Kaudri kazao je da je odluka suda neustavna. Ranije juče desetine hiljada ljudi okupilo se ispred pakistanskog parlamenta u okviru “dugog marša” koji je trajao dva dana, zahtijevajući mirnu “revoluciju” i raspuštanje parlamenta. Protest je vodio kanadsko-pakistanski imam Tahirul Kadri, koji je dao Vladi rok do utorka da raspusti parlament. U utorak ujutro na protestima se čula i pucnjava, a reporter agencije AFP vidio je policajce kako bacaju suzavac na masu.

Demonstranti su u rukama držali štapove i prijetili policiji, nakon čega su počeli bacati kamenje na pripadnike sigurnosnih snaga. Televizijski snimci pokazali su kako policija puca u zrak i gura ljude, a prikazan je i čovjek kojeg su naizgled tukli demonstranti. Okupljeni su, takođe, bacali kamenje na vozila, dok su helikopteri nadlijetali masu. Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Rehman Malik rekao je lokalnim medijima da su neki demonstranti imali oružje i da su policiju napali kamenjem. Jedan od organizatora marša optužio je vlasti da su isprovocirale ljude da se okrenu nasilju. “Mi smo bili miroljubivi, mi želimo da budemo miroljubivi. Policija je bacila suzavac i pucala bez razloga”, rekao je Muzamal Ahmed Khan. “Ovo je zavjera Vlade, mi nije-

monstrante da uđu u zgradu. Međutim, pristalice Kadrija su uklonile prve barikade. Kadrijev zahtjev da vojska ima ulogu u prelaznoj administraciji i reformama mnogi su kritikovali kao potez da se odgode izbori i

uvede politički haos. Njegove pristalice tvrde da je premijer dao glas masama kojima vladaju feudalne i industrijske elite, nesposobne da podignu ekonomiju na noge i da riješe energetsku krizu, nemire i sektaško nasilje.

Da li Pakistan očekuje sudbina Avganistana? Istorija Pakistana, koji je stekao nezavisnost 1947. godine, obilježena je konstantnim unutrašnjim previranjima i učestalim vojnim udarima. Slaba i nedjelotvorna vlast sve se teže nosi sa izazovima koji se nalaze pred drugom najmnogoljudnijom muslimanskom zemljom svijeta (97 odsto od 177 miliona stanovnika su muslimani) – od krhke ekonomije koja se lomi pod pritiskom hiperinflacije i sve većeg budžetskog deficita preko političkih podjela do borbe protiv terorizma. Eskalacija samoubilačkih napada širom Pakistana od 2007. godine odnijela je gotovo 10.000 života. Oni medijski praćeni – opsada Crvene džamije u Islamabadu, atentat na Benazir

Buto i napadi na Mumbaj obišli su cijeli svijet. Ne manje bitna činjenica je da su pogranična područja krijumčarski raj koji ozbiljno nagriza pakistansku ekonomiju, pa se na temelju studija došlo do podatka da preko polovine pakistanskog BDP-a dolazi iz sive ekonomije. Savezništvo SAD i Pakistana datira još iz razdoblja hladnog rata, a intenzivirano je nakon 2001. godine, pa je od tada Pakistan primio $12 milijardi vojne i $6 milijardi civilne pomoći. Posljednji paket petogodišnje pomoći vrijedan $7,5 milijardi dopunjen je krajem prošle godine sa dodatne $2 milijarde za povećanje angažmana u borbi protiv terorizma. Veliki dio ovih sredstava pronevjeren je kao što

je bio slučaj sa saudijskim i američkim milionima osamdesetih i devedesetih godina. Uprkos pokušajima SAD i Kine da zaustave klizanje u ponor Pakistana, čiji je privredni i pravni sistem na pragu sloma, perspektiva novog Avganistana čini se sve izglednijom. Zemlja koja je sada glavni inkubator islamskih fundamentalista čitavog svijeta i čija je svemoćna tajna služba ISI duboko isprepletena sa brojnim talibanskim militantnim grupama dodatna je opasnost zbog svog nuklearnog arsenala. Poučeni iskustvima vrlo je vjerovatno da će povratak autoritativne vojne vlasti biti posljednji pokušaj zaustavljanja talibanizacije Pakistana.

FRANSOA OLAND:

SASLUŠANJE

Klinton odgovorna za napad u Bengaziju? VAŠINGTON - Državna sekretarka SAD Hilari Klinton svjedočiće 23. januara u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma o napadu na američku misiju u Bengaziju. Predsjedavajući tog odbora Edvard Rojs naveo je u saopštenju da će saslušanje biti fokusirano na to zašto napad nije na bolji način predviđen, koji su bili propusti u Stejt departmentu i koje mjere treba preduzeti kako bi se bolje obezbijedile diplomatske misije u inostranstvu. “Važno je da saznamo sve što možemo o onome što se dogodilo u Bengaziju, jer bi to, na kraju, moglo ponovo da se dogodi. Alkaida, ipak, uvijek planira nove napade”, upozorio je Rojs, a javila je agencija Frans pres. Klinton je trebalo da svjedoči 20. decembra, nakon što je u istrazi o napadu u Bengaziju zaključeno da su postojali veliki bezbjednosni propusti u diplomatskoj misiji SAD u tom gradu,

smo nasilni ljudi. Došli smo ovdje na mirne proteste”, dodao je. Veliki broj pripadnika sigurnosnih snaga bio je angažovan tokom protesta, a ispred parlamenta su bili postavljeni kontejneri i žice kako bi spriječili de-

ali su na saslušanje poslata dva njena zamjenika jer se ona razboljela. U napadu u Bengaziju 11. septembra prošle godine ubijen je ambasador SAD u Libiji Kristofer Stivens i još troje Amerikanaca. Klinton će svjedočiti samo nekoliko dana pošto napusti položaj državnog sekretara.

Pojačaćemo snage u Maliju Savjet Bezbjednosti UN podržao vojnu intervenciju Francuske u Africi ABU DABI - Francuski predsjednik Frasoa Oland najavio je juče u Abu Dabiju pojačanje francuskih vojnih snaga u Maliju, dok se očekuje dolazak afričkih snaga radi zaustavljanja naoružanih pobunjeničkih grupa. “Zasad imamo 750 ljudi i taj će broj još rasti”, rekao je Oland novinarima prilikom posjete mornaričkoj Bazi mira, gdje su stacionirani francuski vojnici, ali je i dodao da se nada da će kontrola što prije biti prepuštena afričkim snagama. Francuska će “i dalje imati snage na kopnu i u zraku”, dodao je francuski predsjednik, napomenuvši da će raspoređivanje afričkih snaga “potrajati dobrih sedam dana”. Oland je rekao da su “novi udari ispunili svoj zadatak” u Maliju, gdje su se pobunjenici u ponedjeljak, nakon bombardovanja francuskih snaga, povukli iz velikih gradova na sjeveru koje su bili zauzeli, ali su osvojili Diabali, 400 km sjeverno od prijestonice Bamaka. Francuski predsjednik je u utorak ujutro stigao u Abu Dabi, u Ujedinjene Arapske Emirate, u posjetu koja je prvo trebalo da bude po-

Sekretar za odbranu SAD Leon Paneta odbacio je mogućnost slanja američkih trupa u Afriku, dok je Evropska unija spremna za akciju u Maliju, saopštila je juče Ketrin Ešton svećena ekonomskim pitanjima, ali je “krenula drugim tokom”, kako su rekli njegovi bliski saradnici, pa će se uglavnom razgovarati o operaciji Serval u Maliju, koja je počela

prije pet dana. Savjet bezbjednosti UN jednoglasno podržao intervenciju Francuske protiv islamističkih pobunjenika u Maliju. Toj akciji bi, prema riječima francuskog predsjednika Fransoa Olanda, trebalo da se pridruže afričke trupe u roku od nedelju dana. Nakon vanrednog sastanka Savjeta bezbjednosti u Njujorku, održanog na zahtjev Pariza, ambasador Francuske Žerar Aro je rekao da njegova zemlja ima “razumevanje i podršku” svih 14 ostalih članica ovog tijela, javio je Bi-Bi-Si. Aro je kazao da Francuska želi da se snage zemalja zapadne Afrike razmjeste u Maliju što prije i pomognu da se suzbiju islamisti. Očekuje se da će se malijskim i francuskim vojnicima pridružiti 3.000 afričkih vojnika u skladu sa rezolucijom koja je u Savetu bezbednosti usvojena u decembru, a dozvoljava intervenciju u slučaju da se ne nađe rešenje putem pregovora. Gotovo 150.000 ljudi izbjeglo je iz Malija u susjedne zemlje, a broj raseljenih lica zbog sukoba u toj zemlji je oko 230.000, saopštila je Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja


8

Ekonomija

SRIJEDA, 16.1.2013.

Nastaviće saradnju Crna Gora će uložiti maksimalan napor da dobra saradnja sa Slovenijom, posebno u oblasti turizma i investicija, bude nastavljena i intenzivirana, zaključeno je na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića sa ambasadorom Slovenije Vladimirom Gasparičem. Iz Ministarstva je saopšteno da su sagovornici analizirali dešavanja na polju ekonomije, građevinarstva, investicija i turizma u obje zemlje. Navodi se da je akcenat stavljen na investicione i turističke potencijale Crne Gore na sjeveru, oblast obnovljive energije, kao i na dobra iskustva Slovenije u turizmu. “Region Durmitora prepoznat je kao područje od izuzetnog značaja za razvoj planinskog turizma, sa akcentom na potencijale opštine Žabljak. U tom kontekstu razgovarano je o donatorskoj pomoći Slovenije u izgradnji sportske hale na Žabljaku, hotelu Gorske oči i za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda”, kaže se u saopštenju Ministarstva.

MONTENEGRO ERLAJNS

Šetnja i šoping širom Evrope za 165 eura

AERODROMI

Nema viška zaposlenih

Nacionalni avioprevoznik Montenegro erlajns ponudio je, za putovanja od 21. januara do 30. marta, karte po promotivnim tarifama, već od 165 eura sa pripadajućim taksama, za destinacije širom Evrope. “Ovo je savršena prilika da već od 165 eura, koliko iznosi povratna karta sa svim pripadajućim taksama, pronađete idealno odredište za sebe, uživate u šetnji i šopingu širom Evrope, kao i da obiđete evropske znamenitosti. Takođe, svojim dragima koji žive u inostranstvu, ponudite crnogorsko gostoprimstvo, jer navedena tarifa važi i za putovanja iz inostranstva prema Crnoj Gori”, navedeno je u saopštenju Montenegro erlajnza.

Ponuda se odnosi na putovanja koja će se realizovati u periodu od 21. januara do 30. marta, a karte je moguće kupiti od 21. do 31. januara. Iz Montenegro erlajnza su poručili zainteresovanima da kupe karte što prije, jer je broj mjesta, po ovoj tarifi, ograničen. Svi elementi kampanje se nalaze na kompanijskom veb sajtu, a detaljne informacije se mogu dobiti pozivom službe za rezervacije ili bilo kog prodajnog mjesta. Takođe, karte po promotivnim tarifama mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima Montenegro erlajnesa u zemlji i inostranstvu, turističkim agencijama ili putem kompanijskog sajta.

Državno preduzeće još posluje dovoljno dobro da nema potrebe za smanjenjem zaposlenih

Morgan pod istragom Regulatorna tijela naložila su američkoj banci JP Morgan Čejs da ispravi svoje loše upravljanje rizikom koje je dovelo do gubitka od preko šest milijardi dolara, javljaju agencije. Savezna regulatorna tijela SAD su navela da je banka imala propuste u kontroli koji su omogućili da se ona koristi za pranje novca. Banka JP Morgan, najveća američka banka, neće platiti kaznu po sporazumu sa Federalnom rezervom i Agencijom za kontrolu novca, koja je dio američkog ministarstva finansija. Banka je obećala da će ojačati politiku i proceduru za kontrolu rizika i skrining klijenata da bi se spriječilo pranje novca.

Do jula naredne godine trebalo bi da bude gotov proces transformacije domaćih javnih preduzeća u akcionarska društva, a svakako najatraktivnija kompanija među javnim preduzećima su Aerodromi Crne Gore (JPACG). Prosjek plata zaposlenima i nakon sprovođenja Vladinih kriznih mjera iznosi oko 700 eura. “Prosječni lični dohodak u JPACG iznosi 705 eura i nije povećavan posljednje četiri godine. Navedeni prosjek je ispod nivoa branše u kojoj radimo i uslovljen je brojnim potrebnim specijalizovanim znanjima, licencama i sertifikatima, kako bi se mogle kvalitetno izvršavati radne obaveze u okviru JP Aerodromi Crne Gore”, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore. Osim toga, kako su dodali iz Službe za informisanje, trenutno JP Aerodromi Crne Gore upošljavaju 525 radnika i nemaju viška zaposlenih, što ukazuje i na zaključak da uskoro ne bi trebalo da bude otkaza. Obaveza da se javna preduzeća transformišu u akcionarska društva predviđena je Zakonom o una-

705

eura iznosi prosječna plata u JP Aerodromi Crne Gore pređenju poslovnog ambijenta, koji propisuje da će se javna preduzeća reorganizovati u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, dakle, do jula 2013. godine, kažu iz Vlade. Međutim, još nijedna firma nije to okončala. Najatraktivnija firma među javnim preduzećima čija se transformacija očekuje je JP Aerodromi Crne Gore. Prelazak u akcionarsko društvo omogućava da se dio akcija može ponuditi na prodaju. Praksa je da aerodromi ostanu u većinskom državnom vlasništvu. Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da je, u skladu zakonom, JP Aerodromi Crne Gore pristupilo aktivnostima kako bi proces reorganizacije javnog preduzeća u akcionarsko društvo bio sproveden u potpunosti. I.B.

BIZNIS AMBIJENT

Možemo se porediti sa Emiratima Zajednički ekonomski komitet Crne Gore i UAE održaće se u našoj zemlji Ujedinjeni Arapski Emirati su zemlja sa kojom Crna Gora može da se poredi sa stanovišta ekonomskih aspiracija po pitanju biznis ambijenta, ocijenio je juče ministar ekonomije Vladimir Kavarić nakon susreta sa ministrom ekonomije te zemlje, sultanom Bin Saeed Al Mansouriem. “Suština razgovora je bila u nastavljanju aktivnosti koje smo počeli još u Podgorici potpisivanjem sporazuma o zaštiti investicija i međusobnoj podršci investicija i nastavku planova i inicijativa po tom pitanju”, kazao je Kavarić. On je dodao da je dogovorena razmjena iskustava i najbolje evropske i globalne prakse sa stanovišta biznis ambijenta. Kavarić je istakao da se očekuje finalizacija svih elemenata koji se odnose na pripremu zajedničkog ekonomskog komiteta koji bi trebalo da se održi u Crnoj Gori u aprilu ove godine. “Pokazano je veliko interesovanje

Kompanija Samsung prodala je više od 100 miliona uređaja iz Galaksi S serije. Samsung je taj uspjeh upisao u svoju knjigu rekorda, samo dvije godine i sedam mjeseci nakon što je predstavio prvijenac Samsung Galaksi S, u maju 2010. godine. Tada niko nije znao da će Galaksi S u stvari biti prekretnica i za Android i za Samsung kao kompaniju, jer od tog modela korejski gigant niže samo uspjehe, prenosi SEEbiz.

Rekord Njemački proizvođač automobila, Folksvagen ostvario je prošle godine rekordnu prodaju i pored lošijeg poslovanja u zapadnoj Evropi. Kompanija je prošle godine prodala 9,07 miliona vozila, 11 odsto više u odnosu na 2011. Prodaja u Sjevernoj Americi i Aziji je porasla 26,2 odnosno 23,3 odsto, u poređenju sa padom prodaje od 6,5 odsto u Zapadnoj Evropi, osim Njemačke, gdje je bila veća 1,9 odsto, prenosi hrvatski Business. Iz Folksvagena su rekli da su optimistični po pitanju ove godine i pored krizi u eurozoni. Pežo Sitroen je prošle sedmice objavio prošlogodišnji pad prodaje od 16,5 odsto, za što okrivljuje krizu koja utiče na evropsko tržište automobila.

DAKIĆEVCI

Ispred Vlade sa računima za struju

Kavarić za ono što je eventualna inicijativa malog i srednjeg biznisa iz Emirata ka ulaganjima u Crnoj Gori. Pominjali smo i projekte biznis zona koje se sad formiraju, manje-više, po svim opštinama u Crnoj Gori”, kazao je Kavarić. Crnogorska delegacija, koju predvodi premijer Milo Đukanović, bo-

ravi u zvaničnoj posjeti UAE. Đukanović je posljednjeg dana posjete Abu Dabiju učestvovao na Svjetskom samitu obnovljive energije (WFES). Samit je, kako je saopšteno iz Vlade, bio prilika za bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima zemalja učesnica. I.C.

Bivši radnici i povjerioci fabrike “Radoje Dakić” okupiće se danas u deset sati ispred zgrade Vlade sa računima za struju, kako bi podsjetili predstavnike izvršne vlasti na ranije zahtjeve. Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca Milan Vukčević pozvao je sve povjerioce da danas ispred Vlade dođu sa računima za struju. On je podsjetio da su još u novembru 2011. godine poslali Vladi zahtjev da se obezbijedi iznos od deset odsto potraživanja bivših radnika na ime

dugova prema Elektroprivredi (EPCG). “Do danas nijesmo dobili traženi odgovor iako je to bila obaveza izvršne vlasti shodno Ustavu”, rekao je Vukčević agenciji Mina-biznis. On je dodao da je socijalno-pravni osnov za realizaciju tog zahtjeva u činjenici da je država osnivač i većinski vlasnik i upravljač obje kompanije i EPCG i “Radoje Dakića”. “Država je dužna da sprovede presudu u kojoj je rok bio osam dana od dana pravosnažnosti 2005. godine”, zaključio je Vukčević.


Ekonomija

SRIJEDA, 16.1.2013.

9

PRIVREDNA KOMORA

Istorija zaustavila ekonomski rast

Stvar bi mogle da poprave investicije u energetiku, najveći potenecijal crnogorske ekonomije Glavni uzrok deficita električne energije od oko 30 odsto je dugogodišnji zastoj izgradnje sopstvenih izvora

Ivana Cimbaljević

G

lavni uzrok deficita električne energije od oko 30 odsto su dugogodišnji zastoj izgradnje sopstvenih izvora, ali i porast potrošnje u domaćinstvima, samtraju u Privrednoj komori Crne Gore. Ističu da je naša zemlja, usljed niza istorijskih i društvenih okolnosti, nije uspjela ni približno da razvije svoje ekonomske potencijale. Ipak, stvar bi mogle da poprave investicije u energetiku, koja ujedno predstavlja najveći potencijal crnogorske ekonomije kroz korišćenje obnovljivih izvora energije, kojih imamo u izobilju.

Crna Gora, usljed niza istorijskih i društvenih okolnosti, nije uspjela ni približno da razvije svoje ekonomske potencijale, smatraju u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG). Stvar bi mogle da poprave investicije u energetiku, koja ujedno predstavljaja najveći potenecijal crnogorske ekonomije kroz korišćenje obnovljivih izvora energije, kojih imamo u izobilju, i omogući stvaranje dugoročnog i ekološki prihvatljivog proizvoda. Iz Privredne komore su Dnevnim novinama kazali da je glavni uzrok deficita električne energije od oko 30 odsto upravo dugogodišnji zastoj izgradnje sopstvenih izvora, ali i porast potrošnje u domaćinstvima. “Kašnjenja u izgradnji energetskih kapaciteta su evidentna, pa su uveli-

ko probijeni rokovi naznačeni dugoročnom energetskom politikom Crne Gore i akcionim planom, što se posebno odnosi na projekat Termoelektrane Pljevlja – druga faza, Hidrocentrala na Morači, Hidroelektrane Komarnica i Termoelektrane Maoče”, podsjećaju u Privrednoj komori. Ističu da je takođe potrebno ubrzati aktivnosti na izgradnji malih hidroelektrana, gdje su date koncesije na 13 vodotoka, zatim vjetroelektrane, kao i pospješiti sistem korišćenja energije sunca, osobito kod domaćinstava. “S obzirom na nedostatak domaćih sredstava za ove, uglavnom, skupe projekte, neophodno je privući strane investitore, što se u ovom trenutku čini dosta realnim s obzirom na nedostatak električne energije ka-

ko u regionu jugoistočne Evrope, tako i u Evropi uopšte, kao i na činjenicu da će se raditi na postavljanju 400kV podmorskog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije. Neophodno je učiniti napore za povećanje konkurentnosti izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u Crnoj Gori, u odnosu na ponude koje dolaze potencijalnim investitorima od zemalja u okruženju”, saopštili su iz PKCG. “Normalno je za očekivati da se veliki projekti poput hidroelektrana

MONTENEGROBERZA

Promet oko 2,6 miliona eura Promet na Montenegroberzi u decembru iznosio je oko 2,6 miliona eura, što je 2,75 odsto manje nego u prethodnom mjesecu, navodi se u mjesečnom biltenu berze. U poređenju sa decembrom prošle godine, promet je zabilježio pad vrijednosti od 64,15 odsto. Prosječan dnevni promet u decembru iznosio je oko 123.000 eura, a najveći dio prometa, ili 83 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu. Tokom 21 dana trgovanja zaključeno je 689 poslova. Prosječan dnevni broj poslova iznosio je 33, a 63 odsto poslova zaključeno je na slobodnom tržištu.

Oko 1,9 miliona eura prometa ili 89 odsto ukupnog prometa, ne uključujući akcije fondova i obveznice, ostvareno je trgovinom akcijama Društva za menadžment poslove i upravljanje, Flash, Crnogorskog telekoma, Jugopetrola i akcijama Plantaža. Ukupna tržišna kapitalizacija akcija na kraju decembra iznosila je 2,9 milijarde, što predstavlja rast od 10,55 odsto u odnosu na decembar prošle godine. Najveći rast cijena u decembru od 123,33 odsto zabilježile su akcije Montenegro ekpressa Budva, a najveći pad od 75,41 odsto akcije nikšićke Željeza-

re. Od fondova, najviše se trgovalo akcijama Trenda i Atlasmonta, koje su činile 82 odsto poslova i 97 odsto ukupnog prometa. Najveću tržišnu kapitalizaciju u iznosu od 12,6 miliona eura dostigao je fond Atlasmont. Akcije fonda Trend i Euro fonda su u decembru zabilježile pad cijene. Cijena akcija Monete fonda zabilježila je rast, dok je cijena akcije Atlasmont fonda u decembru ostala nepromijenjena. Najveći pad vrijed­nosti, od 24,37 odsto, ostvarile su akcije Euro fonda, dok su akcije Monete fonda ostvarile rast od 0,98 odsto. B.L.

grade više godina, dok bi taj rok za male hidroelektrane ili instaliranje sistema za korišćenje sunčeve energije i vjetra mogao biti znatno kraći. Sve te aktivnosti treba uskladiti i uključiti u projekcije kod izrade inoviranog akcionog plana do 2016, odnosno do 2022. godine”, poručuju iz PKCG. S druge strane, u PKCG smatraju da ne treba smetnuti sa uma da je naš debalans od 30 odsto u potrebama za električnom energijom umnogome uslovljen veličinom potrošnje dva naša najveća proizvođa-

ča - Kombinata aluminijuma Podgorica i Željezare u Nikšiću. U slučaju smanjenja potrošnje u ove dvije kompanije, kako su kazali iz PKCG, može se doći do situacije da imamo viškove struje i da je izvozimo po postojećim proizvodnim kapacitetima ostatka crnogorske privrede. “Poželjna situacija u budućnosti bi bila (što je i realno za očekivati) da povećamo nivo industrijske proizvodnje u Crnoj Gori, a da i pored toga imamo višak električne energije”, zaključili su u Privrednoj komori.

33,3

odsto na 20 centi ojačale su akcije UTIP Crna Gora na Montenegroberzi. Ta kompanija je juče predvodila dobitke, a njen neznatan udio prodat je na aukciji za 39.000 eura. Rasle su i dionice Luke Bar 8,3 odsto na 16,9 centi, Kontejnerskog terminala i generalnih tereta 8,2 odsto na 43,2, Kombinata aluminijuma 4,3 odsto na 61, Plantaža 1,7 odsto na 20,33 centa i Instituta “Simo Milošević” 7,1 odsto na 25 eura. Oslabile su akcije Ulcinjske rivijere 9,1 odsto na 1,91 eura, Crnogorskog telekoma blago na 3,41 eura i Zetatransa 1,9 odsto na 80 centi. Indeksi na Montenegroberzi juče su zabilježili suprotne smjerove, pa je pokazatelj vrijednosti akcija kompanija, MONEX20, blago ojačao na 10.178,94 poena, dok je fondovski MONEXPIF pao 4,1 odsto na 3.116,02 boda.

NOVI OGLAS

Solana “jeftinija” pet miliona eura Početna cijena imovine kompanije “Bajo Sekulić” oko 225 miliona eura Stečajna uprava ulcinjske Solane “Bajo Sekulić” raspisala je juče novi oglas za prodaju imovine kompanije, prikupljanjem pisanih ponuda, po početnoj cijeni od oko 225 miliona eura, pet miliona manje nego na prethodnoj licitaciji. Svi zainteresovani ponuđači mogu se prijaviti do 25. januara do 11 sati u prostorije kompanije, kada će biti otvaranje ponuda. U novom oglasu se prodaje nepokretna imovina, koju čine zemljište, objekti za upotrebnu vodu, zgrade u industriji i rudarstvu, poslovne zgrade u privredi, elektroenergetski i objekti gasovoda, kao i kanali. Pored toga, prodaje se i oprema koju čine tehnološka i kancelarijska, građevinska mehanizacija i transportna sredstva. Iz stečajne uprave je objašnjeno da je na prodaju ponuđena cjelokupna

imovina, kao i da neće biti prihvaćena ponuda koja se odnosi samo na kupovinu njenih pojedinih djelova. Pravo učešća imaju sve domaće i strane kompanije i pojedinici koji uplate depozit od jed a n o d s t o p o č e t n e c i j e n e. Njihove ponude moraju sadržati najmanju početnu cijenu i dokaz o uplati depozita. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od tri dana, a imovina će biti prodata onome ko ponudi najvišu kupoprodajnu cijenu. Iz stečajne uprave je objašnjeno i da izabrani kupac gubi pravo na povraćaj depozita, ukoliko u roku od 15 dana ne zaključi kupoprodajni ugovor. Kupac je dužan i da najkasnije osam dana od zaključivanja kupoprodajnog ugovora uplati no-

vac, umanjen za iznos depozita. Ostalim ponuđačima će depoziti biti vraćeni dva dana nakon donošenja odluke o prodaji imovine. Imovina kompanije prodaje se u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju, a može se razgledati svakog radnog dana u određenom vremenu. Početna cijena imovine Solane na prvom javnom nadmetanju iznosila je 257,8 miliona eura. ali nije bilo zainteresovanih kupaca. Zainteresovanih nije bilo ni na drugom i trećem javnom nadmetanju, kada je imovina kompanije ponuđena po početnoj cijeni od 232 miliona eura, odnosno 230 miliona eura. Solanu od 2003. godine kontroliše podgorički biznismen Veselin Barović, koji je kupio kontrolni paket akcija za 800.000 eura.

Berba soli u Solani Bajo Sekulić (arhivski snimak)


10 Društvo

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

BEHIJA RAMOVIĆ

Romske vođe naručile vandalski napad Policija ispituje ko je kamenicom gađao kuću predsjednice Ženske RAE mreže u noći između ponedjeljka i utorka

Nepoznata osoba u noći između ponedjeljka i utorka gađala je kamenicom prozor iznajmljene kuće predsjednice Ženske RAE mreže Behije Ramović. U trenutku incidenta, koji se dogodio sat i 15 poslije ponoći, Ramovićeva je bila u kući sa svojom maloljetnom kćerkom i spavala je. “U snu sam čula prasak. Tako je puklo da sam instinktivno izašla i vidjela polomljeno staklo i ogroman krš. Možda griješim, ali odgovornim za napad na mene i moje maloljetno dijete smatram samoprozvane romske lidere”, kazala je Ramović i dodala da, srećom, niko nije povrijeđen. Policija je juče uradila uviđaj, a kamen kojim je gađana kuća Ramovićke odnijet je u Forenzički centar na vještačenje. Povod za napad ona vidi u svom deceniju dugom radu na zaštiti ženskih i dječijih prava, te javnoj prozivci romskih lide-

ra od njene koleginice u ponedjeljak ujutro u medijima. “Ženska RAE mreža i Centar za romske inicijative od septembra sprovode projekat protiv prisilnih brakova i rane udaje Romkinja i Egipćanki, koji finansira američka ambasada. Moja koleginica je juče ujutro gostovala u jutarnjem programu Televizije Crne Gore i javno prozvala romske lidere da su najveća prijetnja Romkinjama i Egipćankama”, kazala je Ramović i poručila da je neće ućutkati i zaustaviti tim napadom. I ranije su, kako je rekla, samozvani romski lideri prijetili njoj i njenoj koleginici vezano za projekat u kojem one javno skreću pažnju i glasno govore o prodaji romskih i egipćanskih djevojčica. Njenoj koleginici su prijetili i poručili da će “smiriti oni nju”, a nju su, priča Behija, pitali “ko sam ja da mijenjam njihove zakone”.

“Rekla sam im da ne postoje njihovi zakoni, već samo zakoni države Crne Gore koji se moraju poštovati, a oni ne predviđaju prodaju i prisilnu udaju djece. Djevojčicu od 12-13 godina ispisati iz škole i za novac je dati nekome i tako raspolagati njenim životom i njenim osnovnim dječijim pravima je čista prodaja. Mislili su da će jednu ženu ućutkati na taj način, ali neće stati na tome. Tražim da se poštuju moja i prava moga djeteta”, istakla je Ramović i ponovila da se niko ne može braniti da je tradicija prodaja djevojčica za 4.000 do 15.000 eura. Ona je apelovala na institucije sistema da rade svoj posao i da građane zaštite u pravo vrijeme i kada treba. “Ako ja, koja znam svoja prava, nisam poštovana, možete zamisliti kako je nekoj ženi koja ne zna ni kome da se obrati za pomoć”, zaključila je Ramović. J.V.Đ.

za kašnjenje autobusa

Putnika sleduje hrana, piće ili hotel

Skupština Crne Gore uskoro bi trebalo da raspravlja o izmjenama Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju, koje između ostalog podrazumijevaju za putovanja koja traju duže od tri sata, a u slučaju otkazivanja, ili kašnjenja prevoza u trajanju više od 90 minuta, da autoprevoznik putnicima obezbijedi hranu, topli napitak ili hotelski smještaj. Tako je prevoznik, ukoliko se na jednoj lokaciji zadrži jednu ili više noći, dužan da obezbijedi smještaj za putnike, dok putnik može da odustane i zahtijeva povraćaj novca u punom iznosu ako prevoz ne otpočne u vrijeme koje je određeno redom vožnje. Ukoliko je prevoz putnika otkazan ili kasni više od 120 minuta, prevoznik mora obezbijediti alternativni prevoz do mjesta odredišta, piše iz-

među ostalog u predlogu zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju. Međutim, u slučaju da su vremenski uslovi ili veće prirodne nepogode uzrok za otkazivanje ili kašnjenje prevoza, prevoznik ne mora postupiti u skladu sa ovim odredbama. Uvedene su novine i kada je riječ o licima sa invaliditetom, pa tako prevoznik može da odbije rezervaciju, voznu kartu i preveze lice sa invaliditetom u slučaju da vozilo konstrukcijski nije pogodno za jednostavan i bezbjedan ulazak i prevoz tih lica. A invalidne osobe mogu da imaju pratnju lica koje će mu pružiti neophodnu pomoć tokom puta, i njihov prevoz je besplatan. Ipak, vrlo malo autobusa koji saobraćaju na međugradskim relacijama ima regulisan prilaz za osobe u kolicima. B.B.

MINISTARSTVO ODBRANE

Nemaju saznanja o isplati dnevnica

Behija Ramović pokraj prozora, koji je slomljen kamenicom, ali je juče popravljen

Crnogorsko ministarstvo odbrane prethodnih dana primilo je više stotina zahtjeva za izdavanje uvjerenja o učešću u borbenim dejstvima tokom 1999. godine, što je posljedica informacija o ratnim dnevnicama koje bi trebalo da isplati Vlada Srbije, po osnovu presude suda u Strazburu. “Ministarstvo odbrane Crne Gore nije upoznato sa postojanjem takve presude, te stoga nije u mogućnosti da iznosi stav o opravdanosti ovih zahtjeva”, kaže se u saopštenju. Iz tog Vladinog resora naveli su da ne raspolažu ni saznanjima da

Srbija isplaćuje takozvane ratne dnevnice vojnim obveznicima, i da su zato zatražili informacije od kolega iz Srbije, u cilju zaštite crnogorskih građana od eventualne zloupotrebe. Iz Ministarstva su kazali da su u obavezi da izdaju uvjerenje o angažovanju osoba u rezervnom sastavu za 1999. godinu i svaki drugi period svim osobama koje se nalaze u njihovoj evidenciji. “Tu obavezu Ministarstvo odbrane ispunjava blagovremeno i u potpunosti”, zaključuje se u saopštenju.  B.B.

EUROMOST

Tužiteljka da ispita poslovanje sedam NVO Predsjednik NVO Euromost Almer Mekić pozvao je specijalnu tužiteljku Đurđinu Ivanović da ispita kako su nevladine organizacije CEMI, Juventas, CGO, CRNVO, Institut alternativa, Evropski pokret i Bonum iz Pljevalja trošile sredstva od igara na sreću u posljednje dvije godine. U saopštenju se navodi da su pomenute NVO u periodu od 2008. do 2011. godine prilikom raspodjele sredstava od igara na sreću dobile ukupno 477.310 eura. “Došli smo do saznanja da organizovano djeluje grupa NVO, na čelu sa Zlatkom Vujovićem, predsjednikom NVO CEMI. Od ukupno dobijenog novca je samo Zlatku Vujoviću i njegovoj supruzi Ivani Vujović, pred-

sjednici NVO Juventas, odobreno 217,558 eura”, kazao je u saopštenju Mekić. Iz NVO Euromost tvrde da je Vujović osnivač organizacije “Saradnjom do cilja’’, u kojoj je odgovorno lice Goran Đurović, inače član savjeta TVCG, a u kojoj djeluju organizacije i lica povezana interesnim i bračno-rođačkim vezama. “Ta je organizacija formirana da bi preko lokalnih organizacija

iz svih opština iz Crne Gore skupljala podršku za ulazak ovih povezanih lica u razne komisije i timove Zlatka Vujovića za nacionalnu Komisiju za borbu protiv korupcije, Gorana Đurovića za člana Savjeta RTCG, Daliborku Uljarević u Savjet protiv diskriminacije, Anu Novaković u Radnu grupu za poglavlje 23, kao i u komisiju gdje je potpredsjednica za saradnju NVO i Vlade i tome slično”, tvrdi Mekić. N.D.L.

NVO bez komentara Većina predstavnika pomenutih organizacija nije željela da komentariše navode predsjednika NVO Almera Mekića, ističući da je u pitanju stara priča, dok drugi dio prozvanih organizacija nije odgovarao na pozive.

Mekić


SRIJEDA, 16. 1. 2013.

Društvo 11

KLIMATSKE PROMJENE I POLJOPRIVREDA

Paradajz i krastavac sada bolje uspijevaju na sjeveru Iako Crna Gora nije imuna na klimatske promjene, pojedine povrtne kulture iz Zetske ravnice migrirale su na više nadmorske visine Jelena Vađon Đurišić

I

ako stručnjaci Evropske agencije za životnu sredinu predviđaju da će prosječne temperature do kraja vijeka na Starom kontinentu skočiti za tri do četiri stepena Celzijusa, Crnu Goru do 2050. ne očekuje porast veći od 1,5 stepeni Celzijusa. Ključni problem sa kojim će se Crna Gora suočiti je suša, koja će otežati uzgoj određenih usjeva zbog čega savjetuju promišljanje o novim granama privrede. Da Crna Gora nije imuna na globalne klimatske promjene saglasni su i naši stručnjaci, ali te promjene, tvrde, nijesu tolike da bi ostavile značajnije posljedice na poljoprivrednu proizvodnju i dovele do nestanka kultura po kojima smo poznati.

Klimatske promjene koje su se desile još nijesu tolikog obima da bi kao posljedicu imale nestanak neke od kultura po kojima je Crna Gora poznata, ali već sada se mora, smatra prof. dr Mirko Knežević sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, voditi računa o pravilnom navodnjavanju, ali i čitavom nizu drugih faktora. “U odnosu na klimatske promjene treba preventivno djelovati, ali i izvršiti mjere prilagođavanja”, tvrdi Knežević. Sa njim je saglasan i Mladen Aligrudić iz Udruženja poljoprivrednika koji za Dnevne novine kaže da zbog nekonkurentnosti u špicu sezone poljoprivredni proizvođači iz Zete polako okreću voćarstvu. “Ove godine, do sada, preko Udruženja naručeno je već 130.000 sadnica vinove loze što znači da se ljudi masovno opredjeljuju za nešto što ima sigurniji plasman i polako prelaze sa povrtlarstva na voćarstvo”, kazao je Aligrudić. Velike vrućine, duga i topla ljeta, na području Zete dovele su do prijevremenog zrijevanja povrća i njegovog koncentrisanog zrijenja u periodu od 15 dana, najkasnije do polovine jula, zbog čega su poljoprivredni proizvođači sa tog područja poslednjih nekoliko godina, objašnjava Aligru-

dić, postali nekonkurentni u špicu sezone. “Zbog prijevremenog zrenja paradajza, paprike, krastavca i lubenice, koje se dešava u pet do 10 dana, bez obzira da li je riječ o ranoj, srednje ranoj ili kasnoj sorti, u tom periodu imamo ogromnu ponudu proizvoda koji ne mogu da se plasiraju odjednom i prave “čep” na tržištu”, rekao je Aligrudić. Evidentne promjene klime, kako je rekao, otvaraju velika vrata za tu proizvodnju na sjeveru u špicu turističke sezone, gdje je viša nadmorska visina i gdje se klima takođe promijenila i temperature su više nego ranije. “Imamo primjere da ljudi iz Bijelog Polja koji su proizvodnjom paprike i paradajz postigli sjajne rezultate i njima se otvaraju vrata da u julu i avgustu mogu da ponude te proizvode konkurentno i sa povoljnim cijenama”, kazao je Aligrudić i dodao da proizvođači iz Zete u avgustu na tržištu nemaju da ponudimo domaći proizvod, jer je u Podgorici na preko 37 stepeni Celzijusa u toku dana, i preko 30 stepeni tokom noći nemoguće bilo šta proizvesti. On smatra da se moraju naći načini u nešto ranijoj ili kasnijoj proizvodnji, te okretanje ranom voćarstvu i proizvodnji trešanja, jabuka i jagoda.

POČELO OSPOSOBLJAVANJE

Jedanaest visokoškolaca u sekretarijatu Vlade Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović primio je juče 11 učesnika Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, koji će u narednom devetomjesečnom periodu biti angažovani u toj instituciji. “Trudićemo se da vam to vrijeme od devet mjeseci, koliko traje Program stručnog osposobljavanja, bude korisno kao punih 12 mjeseci pripravničkog staža”, istakao je Šturanović, zahvalivši učesnicima što su odabrali Generalni sekretarijat za sticanje praktičnih znanja i vještina i osposobljavanje za kasniji samostalan rad u struci. Jedanaest učesnika Programa od juče obavlja devetomjesečno stručno osposobljavanje u kabinetima predsjednika i potpredsjednika, Sektoru za poslove, Birou za odnose s javnošću, Protokolu i Kancelariji zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Oni će, u toku stručnog osposobljavanja, primati naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne za-

rade u Crnoj Gori za prethodnu godinu. Stručno osposobljavanje od devet mjeseci računaće se kao 12 mjeseci radnog iskustva i uslov za polaganje stručnog ispita. Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca Vlada je pokrenula krajem prošle godine, za vrijeme mandata tadašnjeg premijera Igora Lukšića, koji je i “gurao” cijeli projekat, za šta je opredijeljeno 10 miliona eura.  J.V.Đ.

Suše i vrućine i dalje neminovnost Najznačajnije klimatske promjene osmotrene kod nas do 2011. godine, kazala je za Dnevne novine načelnica sektora za primijenjenu meteorologiju i ekspert za klimatske promjene u Zavodu za Hidrometeorologiju i seizmologiju Mirjana Ivanov, su učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature, češći i duži toplotni talasi, veći broj tropskih dana i tropskih noći, te manji broj mraznih dana. “Učestalija je pojava suša, dok je prekid sušnog perioda praćen jakim intenzitetom padavina”, rekla je Ivanov. U proljeće, ljeto i zimu, naročito od 80-ih godina, kako je rekla, uglavnom dominira negativan trend padavina, ali u okviru normalnih granica, dok se jesen odlikuje pozitivnim rastućim trendom, takođe u okviru normalnog praga, a prisutna je i promjena i u distribuciji, odnosno raspodjeli padavina tokom godine. “Najznačajniji meteorološki ekstremni fenomeni uočeni u Crnoj Gori su suše, šumski požari i toplotni talasi, zatim jake kiše koje dovode do poplava, oluje u sklopu ciklonskih aktivnosti, sniježne oluje i mrazevi, oštre zime sa temperaturom ispod - 20 stepeni Celzijusa u planinskim oblastima i krajnjem sjeveru, te kumulonimbusni oblaci sa gradom i udarima groma”, kazala je ona.


Hronika 13

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

POSLATI PODACI

PRITVOR

Nikšićanin na provjeri zbog zločina u Frankfurtu

Razbojnik iza brave

Njemačka policija se raspituje o R. B. iz Nikšića, nastanjenom u Beogradu, i o njegovim saradnicima Crnogorska policija odgovorila je na zahtjev njemačkih kolega, koje su tražile podatke o Nikšićaninu R. B., nastanjenom u Beogradu, kao i o nekoliko njegovih saradnika, u vezi sa istragom o ubistvu Bojana Ristića i Marka Jakšića iz Srbije 31. decembra u hotelu “Luxor” u tom gradu. Prema nezvaničnim informacijama, R. B. se u posljednjih nekoliko godina u policijskim evidencijama dovodi u vezu sa švercom heroina sa Bliskog istoka ka zemljama zapadne Evrope, a upravo u tome njemačka policija vidi motiv surove likvidacije. Navodno, ubijeni Ristić i Jakšić su ubijeni jer su pokušali da im preuzmu posao dilovanja heroina. Dnevne novine saznaju da R. B. već duže vrijeme nije boravio u Crnoj Gori i da je za njim raspisana nacionalna potjernica zbog vršenja krivičnog djela koje nema veze sa švercom narkotika. Osim crnogorske i njemačke, u istragu je uključena i srpska policija, koje pokušavaju da identifikuju krivce gnusnog zločina, izvršenog sječivom. Prema pisanju srpskih medija, li-

Ilustracija Podgoričaninu Nebojši Vlahoviću određen je 30-dnevni pritvor nakon što su ga barski policajci uhapsila zbog sumnje da je počinio razbojništvo početkom novembra prošle godine u Baru. Vlahović je, kako se sumnja, uz prijetnju nožem stezao vrat radnice jedne od kladionica na ulazu u Bar, nakon čega mu je ona predala pazar od 163 eura, a on je pobjegao. Vlahović je proteklih mjeseci bio i član kriminalne grupe koja je u Baru opljačkala sedam kioska i šest prodavnica. Nakon dužeg praćenja, barski inspektori su uhvatili članove te kriminalne grupe, a njihovog pretresom stana su veće količine ukradenih cigareta u vrijednosti oko 10.000 eura. B.R.

Patike jednog od ubijenih, svjedoče o njihovom kasapljenju kvidacija se dogodila u jednoj od soba na četvrtom spratu hotela, inače poznatog po tome da u njemu borave osobe koje se bave sumnjivim poslovima. Ubrzo nakon što su, prema pisanju Blica, koji je prenio navode njemačkih medija, Ristić i Jakšić ušli u

hotel, iz sobe se začula buka. Vrata su se otvorila i iz hodnika se začulo zapomaganje. Jakšić je izašao iz sobe, domogao se stepenica i sišao u hotelski hol, gdje se obliven krvlju srušio na pod. Hotelsko osoblje je pozvalo hitnu pomoć i policiju. Specijalne jedinice policije, naoruža-

ne automatskim puškama, uletjele su u hotel, ali su trojica ubica izmakla potjeri. Ristića je policija, prateći trag krvi, pronašla mrtvog u spavaćem dijelu hotelske sobe, dok je Jakšić u vozilu hitne pomoći davao znake života, ali je preminuo na putu do bolnice.  J.M.

PRESUDA U PETAK

Jedan priznao krivicu, iskaz drugog sračunat Suđenje Igoru Božoviću (48) iz Kotora i Tomislavu Martinoviću (26) iz Tivta, koji su optuženi za prekookeanski šverc 35 kilograma kokaina, juče je u Višem sudu u Podgorici okončano davanjem završnih riječi stranaka u postupku. Sudija Suzana Mugoša javno će izreći presudu u petak, 18. januara. Božović se tereti da je tokom novembra 2011. godine na području Crne Gore i inostranstva, neovlašćeno, radi prodaje, posredovao u kupovini 35,98 kilograma kokaina. Posredovanje se, prema navodima optužnice, sastojalo u tome što je za iznos od 10.000 eura u ime i za

Igor Božović

DETALJI IZ ISTRAGE

Bio u klečećem položaju kada je pucao u prijatelja

račun njemu poznatog vlasnika droge našao kupca u Španiji, doveo ih u vezu te od kupca ugovorio dodatnih 10.000 eura, koje je trebalo da dobije po realizaciji plana. Nepoznati prodavac je, kako se navodi, drogu kupio u Južnoj Americi te angažovao Božidara Martinovića, oca drugooptuženog Tomislava, da brodom “DS Monterose”, na kome je radio kao rukovodilac mašinskog pogona, drogu prenese do Kanarskih ostrva Španije, gdje je trebalo da je preda kupcu, kojeg je prethodno obezbijedio Božović. U tome je, kako stoji u optužnici, umišljajno pomogao Tomislav

Martinović, tako što je Božoviću i svom ocu Božidaru omogućio da u ostvaruju međusobnu telefonsku komunikaciju. Prilikom pretresa broda španska policija je 24. novembra pretprošle godine kod Martinovića pronašla drogu. Uslijedilo je njegovo hapšenje, a sudiće mu tamošnji pravosudni organi. Zamjenica Višeg državnog tužioca Suzana Milić konastatovala je juče da je sprovedenim dokazima utvrđena krivica optuženih. “Odbrana Tomislava Martinovića sračunata je na izbjegavanju krivice a opovrgnuta je sprovedenim dokazima”, kazala je Milić. S.K.

TRAGANJE

Djevojku sa staze odnijeli talasi

Jovici Zindoviću određen pritvor zbog sumnje da je ubio Popovića Sudija za istrage Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila je pritvor do 30 dana Mojkovčaninu Jovici Zindoviću (36) zbog sumnje da je usmrtio prijatelja Luku Popovića (29) iz Pljevalja. Ubistvo se dogodilo u noći između 13. i

14. januara u sobi hotela “Enigma” na Žabljaku, a prema riječima advokata Stanka Jelića, koji je osumnjičenom određen kao branilac po službenoj dužnosti, Zindović nije htio da iznosi odbranu. “Sudija za istragu donio je naredbu o sprovoZindović juče ponovo saslušavan u Bijelom Polju

đenju istrage prema osumnjičenom Zindoviću. Za sada Zindoviću se na teret stavlja ubistvo, a vidjećemo šta će istraga u daljem toku pokazati, o čemu se tu radi”, kazao je Jelić. Navodno, Popović, koji je šura odbjeglog Pljevljaka Darka Šarića, a Zindović njegov bivši zet bili su u prijateljskom odnosu. Upućeni tvrde da su kobnog dana pili i veselili se zajedno. “U neko doba zajedno su sa još trojicom Pljevljaka otišli u hotelsku sobu, gdje su nastavili da piju i vesele se uz muziku. U jednom momentu, prema iskazima očevidaca, Zindović se bacio na koljena, a Popović je igrao oko njega. Tada je Zindović, u klečećem položaju, izvadio revolver i počeo da šenluči. Ispalio je jedan metak, koji je završio u zid, a drugi je raznio Popovićevu glavu. Da su njihova tijela bila u tim položajima, potvrđuju i prvi rezultati obdukcije”, kazao je sagovornik blizak istrazi. Popović, koji je za sobom ostavio suprugu i dijete sahranjen je juče u Pljevljima. S.M.S.-J.M.

Ilustracija Srednjoškolka A.K. (16) iz Budve nestala je preksinoć oko ponoći kada ju je ogroman talas povukao u more dok se vraćala sa plaže Mogren ka budvanskom Starom gradu. A.K. je u šetnju krenula sa drugom koji je na 50 metara prije plaže Mogren predložio da se vrate natrag ka hotelu “Avala” jer je uzburkano more zapljuskivalo stazu kojom su hodali što je djevojka odbila. Mladić je, uprkos njenom odbijanju, krenuo natrag i poslije nekoliko koraka, kada se

okrenuo na kratko, vidio je drugaricu koja je već u sljedećem trenutku neobjašnjivo nestala. Nakon kraće potrage koju je sproveo sa društvom, shvativši da se njihova drugarica možda utopila, odmah su pozvali policiju. Tokom jučerašnjeg dana helikopterska jedinica MUP-a satima je nadlijetala dio od Budve ka Mogrenu, a u potrazi je angažovana i Plovna jedinica policije. Policijske ekipe će danas nastaviti da tragaju za nestalom A.K.  B.R.


14 Crna Gora

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

NEVRIJEME NA SJEVERU

Snijeg zaustavio teretnjake Višečasovna Bjelopoljska policija sinoć oko 19 časova je privremeno zatvorila saobraćaj na putu Slijepač most Mojkovac, zbog velikih sniježnih nanosa, koji su uzrokovali zastoj nekoliko teretnih vozila. Prema nezvaničnim informa-

cijama, nekoliko kamiona prepriječilo je put, ali su intervencijom snjegočistača ekipe bjelopoljskog Komunalnog preduzeća “Lim” kasno sinoć uspjele da raščiste magistralu, nakon čega je puštena u saobraćaj.  S.M.S.

POPIS SVJETALA

Za sigurniju noćnu plovidbu Razvojem nautičkog turizma u Crnoj Gori i povećanjem broja plovila na moru i Skadarskom jezeru, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je u 65. godini postojanja i rada objavio nautičku publikaciju “Popis svjetala crnogorske obale Jadranskog mora i Skadarskog jezera”. Uz stručnu saradnju i u suizdavaštvu sa Upravom pomorske sigurnosti iz Bara, “Popis svjetala” je izrađen prema svim međunarodnim

standardima, rezolucijama i preporukama, a u cilju poboljšanja sigurnosti plovidbe na moru i jezeru. Publikacija je namijenjena svim pomorcima, vlasnicima plovila (jahte, jedrilice, čamci i slično), kao i onima koji iz rekreativnih i turističkih razloga borave na crnogorskom dijelu Jadranskog mora i Skadarskog jezera. Popis svjetala je napisan dvojezično, na crnogorskom i engleskom jeziku.

isključenja

Objekti u Ulici Oktobarske revolucije u Podgorici danas će od osam do 18 sati biti bez struje zbog ugradnje novih elektronskih brojila. Kako je saopšteno iz Elektroprivrede, u Kotoru će se, u istom terminu, nova brojila ugrađivati u zgradi berze 103, u Herceg Novom u Ulici Save Kovačevića, a u Budvi na Mainskom putu. Danilovgradsko naselje Grlić danas će, od devet do 15 sati, biti bez električne energije, zbog radova na dalekovodu 10 kV Podgorica. Zbog radova u trafo-stanici Igalo centar, od 11.30 do 14 sati, bez struje će biti potrošači dijela Igala, soliteri u centru grada. U slučaju lošeg vremena radovi će biti odloženi.

Sertifikati nakon kursa TIVAT - U Centru za obrazovanje i trening (ZOPT) juče su uručene diplome polaznicima koji su sa uspjehom završili kurs engleskog jezika. Edukaciju je finansirala opština Tivat, a polaznici su lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Deset polaznika je na završnom ispitu pokazalo odlično znanje i dobilo sertifikate za završen kurs engleskog jezika. Iz ZOPT najavljuju nove besplatne kurseve za građane Tivta, koji će početi za mjesec dana. Z.K.

TENDER

Inostrane firme u trci za radovima Otvorene ponude za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i vodovodne mreže BAR - U opštini Bar otvorene su ponude, pristigle na tender za odabir izvođača radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, te vodovodne i kanalizacione mreže u Baru i Sutomoru. Kompanije koje su prošle prekvalifikacioni tender i dale ponudu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda su “Vinci Construction” iz Francuske i “JV WTE Alpine” iz Njemačke i Austrije. Tri kompanije koje su se prijavile na tender za izgradnju 43 kilometra vodovodne i kanalizacione mreže, izgradnju četiri kanalizacione pumpne stanice, podmorskih ispusta na Volujici i u Sutomoru i jednog rezervoara za vodu su “MPP Jedinstvo” iz Srbije, “Sade CGTH” iz Francuske i “Celtikcioglu” iz Turske. Odabirom najpovoljnijeg izvođača biće okončana druga faza tenderskog postupka u okviru projekta “Poboljšanje vodosnabdijevanja

i odvođenja otpadnih voda u opštini Bar”, koji zajednički realizuju lokalna uprava, JP Vodovod i kanalizacija i Vodacom, u saradnji sa Vladom Crne Gore i Njemačkom razvojnom bankom (KfW), iz čijeg je kredita izdvojeno oko 19 miliona eura. Preostala sredstva će obezbijediti barska lokalna uprava. Predsjednik opštine Žarko Pavićević naglasio je da je ovo jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za grad Bar. “Izgradnjom prvog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda omogućićemo kvalitetniju zaštitu životne sredine, prije svega mora, koje je jedan od najvažnijih resursa. Da bismo ostvarili naš cilj i pozicionirali Bar kao prepoznatljivu turističku destinaciju, neophodno je da na kvalitetan način riješimo pitanje otpadnih voda, a završetak ovog projekta će nam to i omogućiti”, kazao je Pavićević.


Crna Gora 15

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

RENTA STANOVI

Ljubavna gnijezda za 20 eura Za jednodnevno iznajmljivanje stanova najveća klijentela ljubavni parovi Mila Nenezić

N

edostatak intimnog prostora za mnoge parove predstavlja veliki problem, ali i priliku da pokažu dovitljivost u pronalasku lokacije za zajedničke trenutke. Romantika u automobilu na proplanku, napuštenoj industrijskoj zoni ili vidikovcu, mnoge je izmorila, a na posuđivanje stana od nekog iz društva samo rijetki mogu da računaju. Ipak, ljubavni kutak u Podgorici, mimo hotela, nije teško naći i iznajmiti po prihvatljivoj cijeni.

PODGORICA - Izdavanje stanova na duži vremenski period nekim stanodavcima nije bilo uspješno zbog, uglavnom, nižeg ekonomskog standarda podstanara ili zbog nemogućnosti pronalaska osoba koje će čuvati svoj privremeni životni prostor. To su glavni razlozi zbog kojih su u potpunosti prešli na kratkoročno rentiranje stanova ili ih tako izdaju dok se ne nađe zakupac na duže staze. Svakako, stanodavci su složni da je renta-stan veoma unosan posao. Sa druge strane, parovi u potrazi za intimnim prostorom nerado biraju hotele, a povoljna cijena, ključ u ruke i sloboda, doprinijeli su tome da su ovi stanovi stalno popunjeni. Kada se svede prosta računica, zadovoljstvo je obostrano - za ljubavnike, ali i stanodavce koji brzo stižu do lake zarade. Tako se u Podgorici cijena apartmana, odnosno garsonjera i jednosobnih stanova po danu kreće od 15 do 30 eura, dok su prostraniji i luksuznije opremljeni stanovi na tržištu dostigli cijenu i do 100 eura. Sa većim brojem dana, cijena se, u dogovoru sa vlasnikom, smanjuje. Za ovakav vid rentiranja stanova, najzahvalnije mušterije su zaljubljeni sa kojima, kako kažu naši sagovornici, gotovo nikad nema problema. “Milo mi je izdat stan mladim parovima. Nikad nije bilo divljanja i stanovi su uredni nakon njih. Dosta njih se vraća, a interesovanje je najveće zimi. Njima je najvažnija sloboda koju imaju i diskrecija i to je glav-

ni razlog zbog kojeg se više u tolikoj mjeri ne ide u hotele”, rekao je Podgoričanin Žarko, koji garsonjeru na Zabjelu izdaje za 20 eura. Jedan od stanodavaca sa kojim smo razgovarali, a koji je želio da ostane anoniman, kaže da rentira stan dvije godine. Ovaj, unosni posao, donio mu je, kaže, samo dobra iskustva, odnosno uzorne goste i što je najbitnije - stalne mušterije, od kojih je najviše parova koji su uskraćeni za stalno ljubavno gnijezdo. “Svakog mjeseca stan iznajmi nekih dvadesetak ljudi. Dolaze novi, a stari se vraćaju. Mislim da je unosno i da je cijena u redu, a oni imaju slobodu da odluče koliko će dana ostati. Dosta ih je iz Podgorice, ali ima i ljudi iz inostranstva koji se ne zadržavaju u gradu više od nekoliko dana”, rekao je, napominjući da ekonomski momenat nije presudan, koliko osjećaj slobode, jer svakome je prijatnije kada se osjeća kao kod kuće. Naš sagovornik, kao i većina stanodavaca, ima i kućni red izlijepljen na ulaznim vratima, naravno sa unutrašnje strane. Pravilnik se odnosi na broj ljudi koji mogu boraviti u stanu, zabranu pravljenja žurki i konzumiranja alkohola, te buku. Njegova glavna klijentela su parovi koji na jedan dan iznajme ljubavno gnijezdo. “Veća je diskrecija, nema papirologije i ličnih podataka, samo ključ u ruke”. Put do stana na kratki rok, potencijalne zakupce navede preko interneta, gdje je i najviše oglasa.

Zabrana psima, Kinezima i Rusima Široka demokratija nije pravilo za mnoge stanodavce iz Podgorice, koji su uveli niz strogih, ali i diskriminišućih pravila za one koji iznajmljuju prostor. Dešava se, kažu iz agencije Wish Montenegro, da iako vlada veli-

ko interesovanje tokom novogodišnjih praznika, mnogi vlasnici stanova odustanu od izdavanja plašeći se posljedica žurki. Neki, pak, ne žele da izdaju stanove Kinezima, Rusima, pa čak

i Italijanima. Razlozi nam nijesu poznati. Drugi, opet, ne žele djecu ili životinje u stanu. Konzumiranje cigareta, takođe je u mnogima zabranjeno. Ipak, uprkos svemu tome, jedno je sigurno-diskrecija je zagarantovana.

Ne cvjetaju ruže svaki mjesec U Podgorici postoji nekoliko agencija koje se bave renta-stanovima. Iz Wish Montenegro agencije nam je rečeno da je gotovo svakodnevno u opticaju oko 20 stanova koji čekaju da se rentiraju, ali da interesovanje i te kako zna da varira. “Nema pravila. Nekad stan može da se izda sedam ili osam puta, nekad samo jednom mjesečno. Decembar i januar su katastrofalni”, kažu iz Wish Montenegro, napominjući da su i jul i avgust tradicionalno loši, ali da ostalim mjesecima klijenata ne nedostaje.

MUO  PRČANJ

Urađena trećina posla

Izgradnja kanalizacione mreže ide zadovoljavajućom dinamikom KOTOR - Radovi na izgradnji kanalizacione mreže i distributivnog vodovodnog sistema na potezu Muo -Prčanj teku zadovoljavajućom dinamikom, iako je izuzetno težak teren zbog blizine mora priobalnim putem kuda se polažu cijevi, prenosi Radio Skala. Radi se u dvije smjene do kasno u noć, trenutno na naj-

Ministar Bošković sa predsjednikom pljevaljske opštine

BOŠKOVIĆ

Pljevljima mjesto koje zaslužuju PLJEVLJA – Ekonomski potencijali Pljevalja najbrže će se valorizovati zajedničkim aktivnostima opštine i Vlade na promociji Pljevalja kao inesticiono pogodne sredine, ocijenio je juče nakon posjete najsjevernijoj crnogorskoj opštini ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. To će dovesti i do smanjenja nezaposlenosti, koje je, ocijenjeno je tokom razgovora ministra Boškovića i predsjednika opštine Miloja Pupovića, gorući problem Pljevalja. U Pljevljima je, prema evidenciji Biroa rada, nezaposleno 2.599 lica, a stopa nezaposlenosti

od 22,47 odsto najveća je u Crnoj Gori. Pljevlja imaju i više penzionera nego radnika, što se mora promijeniti. “Ovaj paradoks moramo u narednom periodu zajedničkim radom opštine i Vlade promijeniti kako bi Pljevlja dobila mjesto koje zaslužuju”, rekao je Bošković. On je najavio i da će kroz novu zakonsku regulativu ubuduće socijalnu zaštitu dobijati oni koji to zaslužuju, ali i grupe koje su prethodnim zakonom neopravdano izostavljene te da će bez prava na socijalu ostati svi koji su do sada to pravo zloupotrebljavali. D.K.

dubljim sekcijama u blizini muljanske rive, gdje je nivo mora visok, pa su radnici u rovovima do pola u vodi.Čim budu prevaziđena ova uska grla, progres radova biće bolji, kazao je za Radio Skala Pavle Ječmenica, u ime nadzora firme “Dahlem”. “Osim ove dionice priobalnog puta radi se i na sekundarnim kraci-

ma kanalizacione mreže u Muu, a do sada je u skladu sa dinamičkim planom položeno oko 30 odsto cjevovoda”, kazao je Ječmenica. On u ime izvođača i nadzora zahvaljuje lokalnom stanovništvu na razumijevanju i saradnji, u cilju završetka ovog posla u planiranom roku, do 15. juna.

NAUČNI SKUP

Šesti medijski dijalozi

Teorija medija glavna tema međunarodnog naučnog skupa BAR - Pomoćnik ministra kulture Željko Rutović, urednik naučnog časopisa “Medijski dijalozi” Mimo Drašković i predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević juče su u Baru potpisali memorandum o saradnji. Konkretan povod za ovaj dokument, koji predstavlja polaznu osnovu za afirmaciju regionalne naučno-medijske saradnje, jeste organizovanje međunarodnog naučnog skupa “VI Crnogorski medijski dijalozi”, u barskom hotelu “Princess” od 24. do 26. maja ove godine. Rutović je istakao da je cilj ovog skupa razvoj regionalne saradnje u oblasti medijske naučne misli, kritička analiza medijske nauke i prakse, kao i pronalaženje i promovisanje adekvatnih rješenja u cilju

Rutović, Pavićević i Drašković stvaranja održivog medijskog ambijenta koji je usklađen sa evropskom praksom u ovoj oblasti. Prema riječima pomoćnika ministra kulture, “Crnogorski medijski dijalozi” su jedan od vodećih naučnih skupova u regionu koji se bave teori-

jom medija. Predsjednik barske opštine je u kratkom obraćanju medijima potvrdio da je upravo organizacija međunarodnih kulturnih, sportskih i naučnih manifestacija najbolja prilika za promovisanje Bara i Crne Gore. Ž.M.


Crna Gora 17

SRIJEDA, 16.1.2013.

Stubovi u jarku, mještani u mraku

havarija

Nevrijeme koje je juče zadesilo Crnu Goru najviše pogodilo Berane Ekipa Dnevnih novina

T

okom jučerašnjeg dana širom Crne Gore kiša, a i snijeg u sjevernom dijelu zemlje donijeli su velike probleme građanima. U Beranama se u centru grada, pod teškim sniježnim pokrivačem, srušilo ogromno stablo topole iz gradskog parka i palo preko ulice na manji parking susjedne zgrade. U Podgorici, a i na primorju, kiša koja je padala najviše problema je zadala vozačima pa se tokom dana saobraćaj odvijao otežano.

Snijeg koji je juče tokom dana padao na sjeveru zemlje, najviše problema je zadao stanovnicima Berana. Gradske ulice su bile gotovo neprohodne, a ogromno stablo topole iz gradskog parka u Beranama srušilo se pod teškim sniježnim pokrivačem i palo preko ulice na manji parking susjedne zgrade. U tre-

Andrijevica i Plav bez struje Uslijed intenzivnih sniježnih padavina, ali i olujnog vjetra, potrošači sa područja Andrijevice i Plava ostalo su juče bez napajanja električnom energijom. Kako je saopšteno iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema stručne ekipe su na licu mjesta, ali im loši vremenski uslovi ne idu na ruku i utiču na brzinu otklanjanja kvara.

nutku pada drveta, srećom, nije bilo prolaznika, ali su zato dva auta potpuno havarisana. Iz Elektrodistribucije, Dnevnim novinama je saopšteno da je zbog nevremena došlo do kvara na elektro mreži, zbog čega je bez napajanja električnom energijom ostalo područje industrijske zone Rudeš u Beranama. Zbog velikih padavina pao je i jedan dalekovod i oko sto stubova za struju, pa su zbog toga sela na području beranske opštine ostala bez nje. I pored toga što su nadležni non-stop na terenu, tokom jučerašnjeg dana putevi prema selima na teritoriji opštine bili su teško prohodni. U Kolašinu novi talas nevremena, ipak, nije uzrokovao veće probleme, a u lokalnoj upravi kažu da su spremni za naredne dane. “Prema informacijama kojima raspolažemo, intenzivne padavine očekuju se i narednih sedam dana, pa smo u skladu s tim preduzeli sve neophodne mjere. Održali smo sastanak na kome je na-

Ulice potopljene vodom U Baru kiša pada od ponedjeljka veče, pa su gradske ulice potopljene vodom, što onemogućava normalnu komunikaciju, naročito pješacima. Iz Hidrometeorološke stanice u Baru saopšteno je da je juče do 16 sati palo 70 litara kiše po kvadratnom metru. pravljen precizan raspored naših i aktivnosti ostalih službi. Ove zime smo sve saobraćajnice u gradu i prigradskim naseljima podijelili u nekoliko sektora, na kojima je mehanizacija paralelno raspoređena, tako da će se one čistiti isto-

vremeno, a ne kao ranije parcijalno. To se pokazalo kao dobro rješenje. Imamo dovoljne količine soli, rizle i goriva, pa smo spremni i za intenzivnije padavine, odnosno mnogo veći snijeg”, rekao je tehnički direktor Komunalnog preduze-

ća Igor Tatić. Prema njegovim riječima, mehanizacija Komunalnog “pojačana je” sa dva specijalna traktora i jednim kamionom. Kako je Tatić kazao, i putevi prema selima biće svakodnevno čišćeni, prema već utvrđenom rasporedu.

taksisti

Nepravilnostima nema kraja

Bijelo polje

Prvi radni dan Za 46 pripravnika opština upriličila doček BIJELO POLJE - Potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Abaz Kujović i glavna administratorka Marina Petrić dočekali su juče 46 pripravnika u opštinskim službama i čestitali im prvi radni dan. Po Vladinom projektu stručnog osposobljavanja visokoškolaca primljeno je 16, a po opštinskom konkursu 30 pripravnika. Pripravnici primljeni po Vladinom programu će od 15. januara 2013. godine obaviti devetomjesečno stručno osposobljavanje, koje će im se računati kao 12 mjeseci radnog iskustva. Tokom devetomjesečne prakse će primate naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori za prethodnu godinu. Takođe, korisnici Programa steći će i uslov za polaganje stručnog ispi-

ta, osim kada je riječ o polaganju ispita za rad u sudu, državnom tužilaštvu, advokaturi, kod javnog izvršitelja ili notara. “Jedan od osnovnih ciljeva Opštine Bijelo Polje je stalna briga za mlade i jedan od najvažnijih projekata je vođenje aktivne kadrovske politike. Time ostvarujemo i unapređujemo rad lokalne samouprave”, kazao je Kujović. Glavna administratorka Marina Petrić je istakla da će pripravnici u Opštini steći potrebna znanja i vještine. “Uspješna karijera se gradi ciglu po ciglu. Vi ćete u Opštini steći potrebne temelje, a ostalo je na vama”, kazala je Petrić. Za realizaciju ovog programa, Vlada će u 2013. godini obezbijediti oko 10 miliona eura. S.M.S.

BUDVA - Komunalni i inspektori Uprave policije u Budvi su, tokom pojačanih kontrola u javnom prevozu, registrovali brojne nepravilnosti kod taksi prevoznika. Iz opštinske Komunalne inspekcije saopšteno je da je prilikom kontrola izrečeno pet prekršajnih prijava po 150 eura zbog neposjedovanja licenci za obavljanje taksi usluga. Inspektori su naveli i da jedan broj vozača nije imao taksi legitimacije, dok pojedina vozila nijesu imala rješenja da se koriste za taksi prevoz. Prema zvaničnim podacima, u

Budvi je registrovano 380 taksi vozila, dok se prema nezvaničnim informacijama njihov broj u ljetnjoj sezoni poveća na skoro 800. Veliki broj tih vozila nelegalno obavlja djelatnost, što su potvrdile kontrole koje su inspektori sproveli tokom ljeta. Veliki broj taksista tokom ljetnje sezone i njihovo često neprimjereno ponašanje, prema ocjeni velikog broja turističkih radnika i građana Budve, predstavljaju najveću antireklamu turističke ponude na budvanskoj rivijeri. Iz Komunalne inspekcije je saopšteno i da je u Budvi regi-

strovano 27 preduzeća i 89 preduzetnika koji se bave taksi uslugama.

HERCEG NOVI

Izgradnja pomorskog ispusta u Meljinama HERCEG NOVI - Predstavnici firme Mas Gintaš, Opštine Herceg Novi i konsultantske kuće “Dahlem” obišli su teren budućeg gradilišta za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama. Sve je spremno za početak izgradnje podmorskog ispusta u Meljinama u dužini od 1.400 metara. U pripremne aktivnosti na izgradnji budućeg postrojenja uključen je Institut za građevinarstvo iz Podgorice i profesori građevinskog fakulteta Duško Lučić i Goran Sekulić. Oni će uraditi reviziju projekta i investitor očekuje da će do kraja februara početi radovi na izgradnji

postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama. Radove otežavaju i loši vremenski uslovi, ali se nadaju da će uspjeti da do kraja ovog mjeseca završe ono što je predviđeno dinamičnim planom i počnu aktivnosti na novim pozicijama, kazao je izvršni direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Opštini Herceg Novi Milo Velaš. Radnici turske kompanije “Ćeltikćioglu” sa kooperantskom firmom “Semper” iz Nikšića, uprkos lošem vremenu rade na postavljanju kolektora u okviru šest gradilišta od Kumbora do Savine i u Meljinama.

Narednih dana otvoriće nova gradilišta potvrdio je projekt menadžer kompanije “Ćeltikćoglu” Josip Križanac. On je dodao da se trenutno radi treća faza zemljanih radova. “Poslije toga počelo bi se sa armiranim betonskim radovima, a nadamo se da će nas vrijeme poslužiti kako bismo završili radove u predviđenom roku”, istakao je Križanac. On je dodao da su, uprkos lošem vremenu, sve mašine i radnici na terenu, istakavši da očekuju da će radovi biti završeni u predviđenom roku do februara naredne godine. S.M.


18 Kultura

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

SARADNJA

Zapisi o umjetničkoj vezi Fotografije Toma Vejtsa i Antona Korbijna u zajedničkom izdanju

TEATAR

“Kveč” večeras u CNP-u

Predstava “Kveč” Stivena Berkofa u režiji Lidije Dedović biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi igraju: Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Dušan Kovačević, Gorana Marković i Smiljana Martinović. Scenografiju je osmislila Petra Veber, kostime Mateja Benedeti, muziku Aleksandar Radunović Popaj.

Komad je posvećen egzistencijalnoj krizi savremenog čovjeka koji pokušava da balansira između onoga što jeste i onoga što želi da bude i njegovoj (ne)iskrenosti prema sebi i drugima. “Kveč” ogoljeno pokušava da odgovori na unutrašnje dileme svakog od nas, obračunavajući se s našim najtajnijim žudnjama, strahovima, nadama, strastima i pakostima.

“Vejts/Korbijn ‘77-’11”, kolekcionarsko izdanje albuma fotografija u 6.600 kopija, zajednički rad Toma Vejtsa i Antona Korbijna, treba da bude u prodaji 8. maja u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi, a izdavač je njemačka kuća “Schirmer-Mosel”. Ovo art izdanje za vizuelno uživanje ne sadrži samo Vejtsove portrete na 200 stranica, koje je Korbijn napravio u protekle četiri decenije, nego i dodatnih 50 stranica prve objavljene kolekcije fotografija koje je uradio Vejts lično. Predgovor izdanju napisao je reditelj Džim Džarmuš i muzički kritičar Robert Kristgau. “Vejts/Korbijn ‘77-’11” hronika je umjetničke saradnje duge 35 godina, još od prvih crno-bijelih fotografija Toma Vejtsa koje je mladi Korbijn snimio u Holandiji 1977. godine. U međuvremenu, Korbijn je stekao slavu svojim ikoničnim enigmatičnim portretima muzičara i drugih umjetnika - od U2 i Majlsa Dejvisa do Roberta De Nira i Klinta Istvuda ili Dejmijena Hersta i Gerharda Rihtera. Korbijn je postao i dizajner, pionir u video artu (u muzici) i u skorije vrijeme nagrađen je kao reditelj dugometražnih filmova. Do 1977. Tom Vejts je već uveliko imao svjetsku slavu, koju su mu donijeli fascinantni, bezvremeni albumi, obilježeni pjesmama sa noar prizvukom.

Tom Vejts, jedan od Korbijnovih portreta Ovim izdanjem, fotografije Vejtsa i Korbijna prvi put su predstavljene jednom grafički odlično opremljenom knjigom. Svih 226 slika uspomena su na jednu od najdužih i najplodotvor-

nijih saradnji u karijerama ovih umjetnika. “Rijetkost je”, kaže Korbijn, “fotografisati nekog više od 30 godina. Naš rad razvijao se u organskoj povezanosti”.

Biblioteka Tom Gotovac ponovo u Beču “bez knjiga” IZLOŽBA

U američkoj državi Teksas, više od hiljadu štampanih izdanja biće onlajn dostupno čitaocima. Inicijator je okružni sudija Nelson V. Volf, koji je kazao da mu je inspiracija došla nakon čitanja biografije osnivača Epla Stiva Džobsa. Volf, čija lična biblioteka obuhvata više od hiljadu štampanih izdanja, vjeruje da će buduće generacije imati malo koristi od tvrdo ukoričenih tomova knjiga. Sistem nazvan “BiblioTek” obuhvatao bi hiljade elektronskih knjiga, a one bi stanovnicima okruga Beksar bile na raspolaganju. Posjetioci će knjige, nakon preuzimanja, moći da čitaju na sopstvenim uređajima u samoj biblioteci (veličine 460 m2) ili da pozajme jedan od 150 elektronskih čitača. Nekoliko univerziteta već je ostalo “bez knjiga”, uključujući teksaški univerzitet u San Antoniju.

JU OŠ ,,OKTOIH,, PODGORICA Raspisuje O G L A S za prikupljanje ponuda za izvođenje škole u prirodi • Mjesto organizacije škole u prirodi je Crnogorsko primorje • Škola u prirodi se organizuje u trajanju od 5 dana (5 pansiona) • Vrijeme realizacije: u toku mjeseca maja 2013. godine Ponuda treba da sadrži: 1. Cijenu i uslove plaćanja; 2. Organizaciju i kvalitet smještaja i ishrane; 3. Sigurnost i kvalitet prevoza učenika; 4. Prisustvo ljekara i animatora za zabavno-sportske aktivnosti; 5. Dokaz o uspješno organizovanim školama u prirodi u posljednje 3 godine. Agencija je obavezna da posebno osigura sve učenike škole u prirodi. Za sigurnost i zdravstvenu zaštitu na putovanju i u toku boravka učenika i druge usluge, odgovorna je agencija koja bude izabrana na oglasu. Pravo učešća imaju preduzeća i agencije koje imaju licencu Ministarstva turizma za obavljanje ove djelatnosti. Oglas je otvoren 5 (pet) dana od dana objavljivanja. Troškove objavljivanja oglasa snosi izabrana agencija. Ponude slati na adresu: Ul. Jerevanska bb, Podgorica. Kontakt telefon 020/640-255.

Izložba “Speak Quietly” (“Govori tiho”), koja će sjutra biti otvorena u galeriji “Michaela Stock” u Beču, prvo je poređenje rada dvojice, na prvi pogled, različitih autora, avangardnog filmskog i likovnog umjetnika Tomislava Gotovca i medijskog umjetnika Sandra Đukića. Iako ih dijeli veliki generacijski jaz, neke zajedničke teme i umjetnički senzibilitet pokazuju njihovu veliku bliskost u idejama i kreativnom radu. Gotovac će na izložbi biti predstavljen presjekom fotografskog opusa koji potcrtava njegov radikalni stav da nema razlike između života i umjetnosti. Ovaj umjetnik, u regionalnoj kulturi prepoznat je kao radikalni pionir bodi arta i performansa, a u mnogim slučajevima realizovao je djela skoro istovremeno s radovima mnogo poznatijih autora na internacionalnoj sceni. Upravo to opšte poznato tijelo Gotovca–performera našlo se u fokusu rada “Body Scan” (2005) Sandra Đukića. Đukić

je stvorio intimni portret umjetnika sastavljen od 510 fotografija kao svojevrsni vizualni “arhiv” Gotovčevog tijela. Taj arhiv naknadno digitalno je transformisan u film koji se na izložbi prezentuje u formi video objekta i knjige umjetnika. Đukić o tom radu govori: “Napraviti

portret Tomislava Gotovca značilo je snimiti njegovo tijelo. Ako obratite pažnju, vidjećete da svaki detalj snimljenog tijela na određen način oslikava totalitet i ličnost Tomislava Gotovca”, kaže Đukić. Govoreći o narativnom nivou rada, on je istakao da je ovakav pristup omogućio da Tom Gotovac za vrijeme snimanja odglumi cijeli niz svojih uloga; režisera, poklonika filma, patnika, pokajnika, ljubavnika, ratnika, mislioca. Ovo djelo sjajan je primjer kreativne saradnje dvojice umjetnika, što je jedna od temeljnih karakteristika Gotovčevog radnog postupka. Paralelno s izložbom u galeriji “Michaela Stock”, u obližnjem prostoru “Kunsthalle Wien project space” biće prikazivani Gotovčevi filmovi. Ova izložba događa se u vrijeme dok Gotovčeva fotografska serija “Foxy Mister” (2002) izaziva pažnju i kontroverze na izložbama “Goli muškarci od 1800. do danas” u Leopold muzeju u Beču.

FESTIVALI

POGLED U KOMŠILUK

Filmski studio MGM planira da snimi rimejk filma “Ben Hur”. Scenario za rimejk napisaće Kit Klark, koji će ga, pak, raditi prema romanu Lua Volasa iz 1880. “Ben Hur: Priča o Hristu”. “Ben Hur” je zapravo priča o jevrejskom princu Džudiju Ben-Huru, koji je prodat u ropstvo i koji je odlučan da se osveti onima koji su se ogriješili o njega. Nova verzija baviće se pričom o Isusu Hristu koga je Ben Hur tokom života sretao više puta. Volasov roman je prvi put adaptiran u nijemi film 1925. i potom 1959. godine kada je Čarlton Heston igrao naslovnu ulogu. Taj film dugo vremena držao je rekord po broju Oskara, sve do “Titanika” Džejmsa Kamerona.

Počinje šesti “Kustendorf” Međunarodni filmski i muzički festival od danas na Mokroj Gori Šesti “Kustendorf” do 22. januara ugostiće neka od najznačajnijih imena svjetske kinematografije kao što su reditelji Džang Jimou, Ben Zejtlin, Aleksej Balabanov, Mateo Garone, Elija Sulejman, Peter Gotar i Ješim Ustaoglu. Specijalni gosti biće poznate glumice Monika Beluči i Odri Totu. Još je neizvjesno da li će među gostima biti i članovi grupe Pink Floyd Nik Mejson i Dejvid Gilmor. Festival će zvanično početi hologramskom projekcijom obračuna reditelja i osnivača manifestacije Emira Kusturice i holivudskog glumca Brusa Vilisa, nakon čega će u sali “Prokleta avlija” biti prikazan film “Cvetovi rata” kineskog reditelja Džanga Jimoua, kome je posvećena ovogodišnja “Retrospektiva velikana”. Za nagrade Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje takmičiće se 28 filmova mladih autora iz

18 država. Program “Savremene tedencije” predstaviće neke od najboljih filmova prošlogodišnje produkcije i njihove autore. To su: “I ja, takođe” Balabanova, “Rijaliti” Garonea, “Araf - negdje između” turske režiserke Ješim Ustaoglu, kao i film Bena Zejtlina “Zvjeri južnih divljina”, koji je osvojio nagradu “Camera d’Or” za najbolji debitantski film na festivalu u Kanu, Veliku nagradu žirija na festivalu Sandens, a i nominovan je za ovogodišnjeg Oskara, dok će omnibus “7 dana u Havani” predstaviti palestinski režiser Elija Sulejman, jedan od sedmorice reditelja okupljenih oko ovog projekta. Međunarodni žiri čine izraelska spisateljica i glumica Alona Kimhi (predsjednica), američki filmski producent, direktor produkcije i asistent režije Majkl Hausman i srpski teoretičar medija i filmski i TV režiser prof. dr Oleg Jeknić.


Kultura 19

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

foto: Dunja Dopsaj

Paskaljeviću nagrada u Springsu Film “Kad svane dan” Gorana Paskaljevića o holokaustu i logoru Staro sajmište u Beogradu osvojio je specijalnu nagradu žirija na Međunarodnom filmskom festivalu u Palm Springsu, uz obrazloženje da je riječ o ostvarenju visokih umjetničkih kvaliteta koje ističe “neophodnost borbe protiv rasizma da bi svijet izbjegao nove tragedije”. Paskaljevićev film, koji je bio srpski kandidat za Oskara, osvojio je nagradu koja se dodjeljuje uz podršku holivudskog “Li Strazberg” instituta, a bio je među 42 filma u konkurenciji, uključujući filmske hitove kao što je francuski film “Nedodirljivi”.

Odlazak Ošime

MUZIKA

Svaka istinski dobra pjesma je unikat

Nakon tri decenije različitih muzičkih angažmana, Vlada Divljan uspijeva da ostane inovativan Nataša Bućković

Japanski reditelj Nagisa Ošima, poznat po ratnoj drami “Srećan Božić, gospodine Lorens” i erotskom filmu “U carstvu čula”, preminuo je u 82. godini. Kontroverznim filmom “U carstvu čula” iz 1976, sa seksualno eksplicitnom pričom zasnovanom na istinitoj priči, stekao je pohvale kritike. Ošimina filmska karijera počela je 1960-ih, serijom filmova sa političkim temama. Mnoga od njegovih djela bavila su se diskriminacijom ili su ispitivala granice društvene prihvatljivosti. Svjetsku slavu stekao je filmom iz 1983. “Srećan Božić, gospodine Lorens”, u kome su igrali Dejvid Bouvi, Takeši Kitano i Tom Konti. Film je zasnovan na bilješkama Lorensa van der Posta o njegovom iskustvu u Drugom svjetskom ratu i bavi se odnosima zarobljenika u jednom japanskom logoru.

P

oznati beogradski muzičar Vlada Divljan i zagrebački Ljetno kino Big bend objavili su krajem prošle godine EP “Četiri godišnja doba” u izdanju “Avarijus rekordsa”. Za nekadašnjeg frontmena Idola ovaj projekt je prirodni produžetak onoga što je do sada radio, dok je rad sa akustičnom postavom novitet u njegovoj karijeri.

EP “Četiri godišnja doba” nastao je kao rezultat dugogodišnjeg prijateljstva poznatog beogradskog muzičara Vlade Divljana sa novotalasnim savremenikom Maksom Juričićem koji se nakon Azre, Filma i Vještica 2010. godine skrasio u akustičnoj postavki Ljetno kino Big benda. Ovaj nekada veoma popularan format sa četiri pjesme ujedno je i hronologija druženja Ljetnog kina i Divljana u Zagrebu 2002. godine. “Osim samog formata, ovaj projekat je od mojih prethodnih izdanja drugačiji zbog aranžamana koji su, prije svega, Maksovo djelo. Moram priznati da je ovo za mene presedan. Do sada sam uvijek sam aranžirao svoje pjesme i, koliko se sjećam, ovo je prvi put da sam nekome dao potpunu slobodu te vrste. Osim toga, ovo je akustična postavka, što je takođe novost. Što se pje-

Poezija

“T. S. Eliot” za Šeron Olds Prestižno priznanje kruna je stvaralaštva američke pjesnikinje Američka pjesnikinja Šeron Olds dobitnica je nagrade “T. S. Eliot” za poeziju. Priznanje je dobila za zbirku “Stag’s Leap” (Jelenov skok), u kojoj je opisala propast svog braka dugog deceniju i po. Nagrađena knjiga izabrana je između 131 naslova i 10 finalista. Predsjednica žirija (nekadašnja dobitnica nagrade “T. S. Eliot”) Kerol En Dafi nazvala je nagrađenu zbirku “izvanrednom knjigom punom ljepote i galantnosti, krunom karijere pjesnikinje svjetske klase”. Olds je dobila ček na 15.000 funti (24.000 dolara). Kada se razvela, Šeron Olds (sada ima 70 godina) je obećala

djeci da deset godina neće pisati o razvodu. Bilo joj je potrebno 15 godina da objavi kolekciju koju kritičari smatraju njenom najboljom do sada. Olds je rođena u San Francisku 1942. Od prvog priznanja za zbirku “Satan Says” (1980. godine), dobila je brojne druge nagrade i trenutno predaje kreativno pisanje na Univerzitetu u Njujorku. Ove godine navršavaju se dvije decenije otkako je nagrada “T. S.Eliot” ustanovljena, a priznanje (jedno od najvećih svjetskih u oblasti poezije) dodjeljuje se najboljoj knjizi poezije objavljenoj u Velikoj Britaniji i Irskoj.

sama tiče, ne znam ni sam, mislim da su prirodni produžetak onoga što sam do sada radio, ali to je više pitanje za slušaoce i kritičare”, kaže u razgovoru za Dnevne novine Vlada Divljan. On je krajem prošle godine u zagrebačkom Muzeju savremene umjetnosti održao radionice komponovanja pop-rok pjesama. Prema njegovim riječima, ne postoji formula za pravljenje dobrih pjesama, jer svaka istinski dobra pjesma je unikat. “Međutim, postoje određeni problemi i nedoumice u kojima se svi mi koji se bavimo ovim poslom prije ili kasnije nađemo, kao i tehnike za njihovo prevazilaženje. Pokušao sam da učesnicima radionice, prije svega, približim sebe, svoja razmišljanja i tzv. kreativni proces i istovremeno ga demistifikujem”, naveo

● Foto priča

je Divljan. Iako su skoro tri decenije prošle od raspada Idola, a Divljan se u međuvremenu posvetio samostalnoj karijeri, u okviru koje se paralelno bavio pop muzikom i primijenjenom muzikom za filmove, njegovo ime se uvijek povezivalo sa kultnim beogradskim sastavom. On je istakao da mu česta pitanja o Idolima i njihovom povratku ne smetaju previše, jer je taj period veoma važan dio njegove karijere. “Samo može da mi bude drago da se moje pjesme od prije trideset godina i dalje slušaju. A što se povratka na scenu tiče, to je pitanje postalo neka vrsta opšteg mjesta ili opšteg pitanja, budući da su ponovna okupljanja postala vrlo popularna, prije svega na bazi komercijalizovane nostalgije. To je vjerovatno i razlog što se iz tih povrataka rijetko kad stvori nešto dobro”, navodi muzičar. Iako ga mnogi vide kao zaštitno lice beogradskog Novog talasa, njemu ne nedostaje taj period. “Teško mogu da zamislim da sve to ponovo preživljavam, a da je sve vrijeme bilo kao početkom osamdesetih, i to bi nam sigurno dosadilo. No, s druge strane, ne bi bilo lo-

še imati tridesetak godina manje”, kaže Divljan. Za njega, bogato i raznovrsno djelo Bitlsa predstavlja neiscrpan izvor inspiracije. “Vjerujem da vas ti prvi uticaji, mislim na one bitne kao što su u mom slučaju bili Bitlsi, prate kroz čitav život. No, nijesu samo Bitlsi uticali na mene, kao dijete sam slušao sve što bi mi došlo do ruke, ili tačnije do uha, i Stonse i Black Sabath, ali i izvornu narodnu muziku, a kasnije i klasiku, džez. Sve to ostavi na tebe neki uticaj, sve što je dobro i što te u pravo vrijeme na pravi način dotakne”, kaže Divljan. Vlada Divljan je i politički angažovan, i to u stranci LDP Čedomira Jovanovića. “Moja angažovanost u politici se svodila na pružanje podrške, a to je danas u svijetu prilično normalna pojava i, rekao bih, ne spada u domen bavljenja politikom”, objašnjava Divljan. On je ocijenio da je muzička scena u regionu onakva kakvu zaslužujemo, a za naredni period najavio je novi singl “Neposlušna građanka” u saradnji sa bendom Svi na pod i Mikijem Ristićem iz Darkwood Duba.

Novi X-Men: Žene su glavne Možda se zove “X-Men”, ali novo izdanje stripa o grupi superheroja mutanata imaće kompletnu žensku postavu. Prvo izdanje novog X-Men serijala iz pera Brajana Vuda, koje će biti objavljeno u aprilu, neće imati nijednog muškog člana; u glavnim ulogama biće Storm, Psylocke, Jubilee, Kitty Pryde, Rachel Grey i Rogue, objavio je Marvel na svom sajtu. Vud, koji je svoj angažman nazvao “poslom iz snova”, ovako je prokomentarisao novi broj: “Oduvijek sam pisao ženske likove, još od svoje prve knjige poznat sam po tome. Rekao bih da žene vladaju muškarcima u X-svijetu”, rekao je on.


20 Reportaže

SRIJEDA, 16.1.2013.

GRANDE CAMPIONE

Najbolja fotografija Njujorka Ruski fotograf Semjonov tvorac najboljih 3D vazdušnih panorama Na ovoj nevjerovatnoj fotografiji Njujork se vidi neobično detaljno, a njen tvorac dobio je prvu nagradu Epsonovog međunarodnog takmičenja. Sergej Semjonov, ruski fotograf, osvojio je prvu nagradu u kategoriji amaterske fotografije za svoje viđenje Njujorka. On sa malim nekomercijalnim timom pod nazivom AirPano putuje svijetom i pravi 3D vazdušne panora-

me. Fotografije snima iz helikoptera, a onda ih spaja i stvara vrlo živopisne slike. “Fotografišem pejzaže, sfere iz helikoptera, gig-piksel panorame i obrađujem ih u Fotošopu, a zatim štampam u ogromnim formatima i izlažem”, kaže Semjonov. Osim Menhetna, radio je Golden Gate most, Tadž Mahal, Dubai, Alpe i egipatske piramide.

KOSMOS

Ko ode na Mars taj se ne vraća Konkurs predviđa osam godina obuke i boravak - do kraja života Više od 1.000 ljudi odazvalo se na konkurs privatne holandske kompanije “Mars jedan”, koja vrši selekciju astronauta za let na Mars 2023. godine. Kompanija sa sjedištem u Amersfortu saopštila je da vojno iskustvo, obučenost za pilotiranje ili fakultetska diploma nijesu neophodni preduslovi. Umjesto toga, važnije je da kandidati budu inteligentni, dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja i spremni da posvete osam godina života obuci prije leta na crvenu planetu. Traženi kvaliteti su spremnost za izgradnju i održavanje zdravih odnosa, duboka svijest o svrsishodnosti, stabilnost ličnosti i sposobnost da se ima povjerenja u druge ljude. Kompanija se nada da će 2023. godine na Mars poslati četiri astronauta. Direktorka komunikacija firme “Mars jedan” Suzan Flinkenflogel rekla je da bilo kakvo formalno obrazova-

nje ili iskustvo mogu da budu korisni, ali sve vještine koje će ljudima biti potrebne na Marsu biće savladane kroz obuku. Ipak, potencijalni kandidati za astronaute trebalo bi da pažljivo pročitaju tekst konkursa napisan sitnim slovima, u kojem se kaže da će svako ko prođe program i odleti na Mars, tamo i ostati do kraja života.

ISTRAŽIVANJE

Mini suknje ometaju rad

Nepoželjni i kratke pantalone i duboki dekoltei Rezultati nedavno sprovedenog istraživanja u Velikoj Britaniji pokazali su da muškarci iz svojih radnih prostorija žele da “izbace” uske pantalone, kratke suknje i duboke dekoltee svojih koleginica, pošto ih ometaju u poslu. Istraživanje je pokazalo da najmanje trećina muškaraca želi da žene prestanu da dolaze na posao provokativno obučene. Na prvom mjestu odjevnih predmeta koje žene treba da prestanu da nose su šorcevi i bermude. Oko 32 odsto muškaraca je uske pantalone navelo kao problem za koncentrisanje na poslovne oba-

veze, dok je njih 30 odsto reklo da treba zabraniti sve sa leopardovim “šarama”. Prozirne majice u poslu ometaju 27 odsto muškaraca, kratke suknje 24 odsto, a majice sa dubokim dekolteom 22 odsto muškaraca. Kada su u pitanju žene, njih 67 odsto smatra da kratke šorceve treba zabraniti, a njih 52 odsto da kratke suknje jednostavno ne odaju utisak profesionalizma, prenosi Dejli mejl. Pored svega navedenog, na listi nepoželjnih odjevnih predmeta su se našle i majice sa sloganima, kao i kravate jarkih boja.


Reportaže 21

SRIJEDA, 16.1.2013.

Jedrenje iznad pješčanih dina putovanje

K

ada je fotograf Džordž Stajmenc odlučio da leti nad najsurovijim pustinjama na svijetu, pratio je trag pješčanih nanosa. O tome je napravio zapis, koji počinje objašnjenjem - “svoju prvu lekciju o formiranju pješčanih dina naučio sam 1998. godine na ekspediciji po Sahari. Da bih napravio snimke iz vazduha ovog nepristupačnog dijela svijeta, naučio sam da upravljam motorizovanim paraglajderom, koji spada u najlakše i najsporije letilice na svijetu. Težak je nešto manje od 45 kilograma, a najveća brzina mu je oko 50 km na čas. I nema točkove.”

Dakle, savladao sam vještinu letjenja (i slijetanja) paraglajderom. Ali nijesam znao da će mi trebati još jedna vještina da bih preživio u Sahari, a to je čitanje pješčanih dina. Kao što mornar po pjenušavim krijestama na talasima zna da nadolazi bura, tako sam i ja morao da naučim da predviđam nevidljive vazdušne struje koje obrazuju dine. Da o tome nijesam vodio računa, upao bih u turbulenciju ili bih se čak srušio i poginuo. Sahara je sva ispresijecana bezbrojnim nizovima dina zvanim barhan. Ta riječ znači “polumjesečasta dina” na svim turkijskim jezicima istočne Evrope i srednje i sjeverne Azije. Ja sam se za njih zainteresovao dok sam čitao knjigu Ralfa Bagnolda, britanskog oficira koji je bio pionir motorizovanog prevoza kroz Libijsku pustinju 1920-ih i 1930-ih godina. Bagnold je barhane opisao kao živa bića – kreću se, umnožavaju, održavaju strukturu i prilagođavaju je svom okruženju. Pomislio sam da bi bilo interesantno fotografisati ih iz vazduha. Ali najprije treba stići do dina. Krećem na put sa Francuzom Alanom Arnoom, šampionom motorizovanog paraglajdinga. Računam da ću uz njegovu pomoć letjeti bezbjedno. Da bismo stigli do barhana, treba nam četiri dana vožnje džipom, od N’Džamene, glavnog grada Čada, pa dalje na sjever. Zajedno sa nama putuje i pijesak od koga se formira-

ju dine, seleći se na zapad iz Egipta i Sudana. Upravljamo se prema jednoj staroj francuskoj mapi, na kojoj su dine ucrtane kao polukružne zagrade usmjerene u pravcu vjetra. Ni ne slutim kakve nas teškoće očekuju. Kao ni koliko dine mogu da budu zavodljive. Otkako sam prvi put poletio nad pustinjom, postao sam opčinjen njome i evo, od tada već 15 godina idem po svijetu i slikam najnemilosrdnije pustinje. Stižemo do depresije Murdi, a moj saputnik mi saopštava lošu vijest. Vičući na sav glas da nadjača oluju, Alan mi kaže da po ovakvom vjetru čak ni on ne može da leti. Vozimo se po prostranom kamenitom basenu sve dok ne naiđemo na jedan 15 metara visoki barhan da nam pruži kakavtakav zaklon tokom noći. Budimo se prije zore. Na grebenu dine vjetar se smirio i pretvorio u povjetarac. Uzlijećem u svanuće, otisnuvši se niz vjetrovitu stranu dine. Pošto dostižem visinu od 150 metara, osjećam se kao insekt koji leti nad ogromnom pokretnom trakom u fabrici peciva. Dokle god pogled dopire prostiru se barhani, negdje spojeni, negdje razdvojeni, negdje razgranati. Ubrzo me hvata nervoza. Vjetar je mnogo brži od mene, pa me gura unazad. To je kao da plivate uzvodno uz rijeku, u susret struji koja je brža nego što vi možete da plivate. Za pilota to je zastrašujući osjećaj. Ne možete da vidite šta je iza vas, a

kad sletite, imate 45 kila na leđima i veliko jedro nad glavom koje vjetar gura unatraške. Bliže zemlji vjetar je usljed trenja sporiji, naročito ujutru. Zato se spuštam na 15 metara iznad vrhova dina da bih mogao da nastavim. Poslije jedno sat vremena, čak i na tako maloj visini, vjetar počinje da jača i da se kovitla. Sunce zagrijava tamno tlo i stvara klobučiće toplog vazduha koji se dižu i remete ravnomjerno strujanje vjetra iznad površine. Kad se popnem na veću visinu da bih ugledao naš logor pod dinom, počinjem da letim niz vjetar umjesto nasuprot njemu i odjednom se krećem brže od 110 km na sat, što je opasna brzina. Okrećem se u susret vjetru i lebdim poput zmaja 60 metara iznad logora. U tom trenutku Alan zuji ispod mene. Bojim se da sletim po takvoj oluji, pa čekam da vidim šta će šampion da uradi. On čita dine kao otvorenu knjigu. Vjetar šiba iznad grebena dine, a zatim se vraća. Svaki pokušaj slijetanja blizu naših vozi-

la, parkiranih u unutrašnjem luku dine, bio bi smrtonosan. Paraglajder je naduvano krilo, usljed turbulencije vazduha mogao bi da se izduva i zgužva. Zato je slijetanje s vjetrovite strane bolje rješenje, ali bi nagli udar vjetra mogao da nas odbaci natrag u vazdušni vrtlog – i eto belaja. Vidim kako Alan pravi mudar izbor i slijeće na šljunkovitu zaravan pored dine, izbjegavši turbulenciju. Ubrzo se i ja spuštam pored njega. Od Alana sam naučio važnu lekciju o čitanju vjetrova. A poslije 26 letačkih ekspedicija nad pustinjom, imao sam mnogo prilika za usavršavanje. Otkrio sam da je nad dinama najlakše i najljepše letjeti u mirne rane jutarnje sate. Isto tako, naučio sam da budem strpljiv i da pažljivo biram godišnje doba. U Sahari, na primjer, jesen je najbolja jer su vjetrovi relativno slabi i nije velika vrućina. Još se bojim pješčanih oluja, koje umiju da naiđu gotovo bez ikakve najave. Naučio sam čak i kako da sletim

kad počne oluja, što prije i što je brže moguće. Sa letilicom koja leti brže nego što ja mogu da trčim, naučio sam i da su dine moje prijateljice. Mekane su i uvijek pokazuju bezbjedan pravac slijetanja. Ne treba ti meteorolog da ti kaže u kom pravcu vjetar duva kad imaš dine da te obavijeste. Utvrdio sam nekoliko jednostavnih pravila. Najmanje dine su najosjetljivije na vjetar, pa njihov smjer istovremeno ukazuje i na smjer vjetra. Ako je ikako moguće, treba sletjeti sa sunčane strane dine. Strane u sjenci obično imaju silazne vazdušne struje, pa možete pasti kao kamen. Sigurnije je letjeti nad bijelim nego nad tamnim pijeskom. Tamni pijesak apsorbuje toplotu, a zatim je ispušta u velikim klobucima vazduha. Kada vjetar nosi pijesak sa grebena dina, najbolje je ostati na zemlji. I najzad, uvijek je bolje biti na zemlji i željeti da si u vazduhu nego obrnuto: biti u vazduhu, a željeti da si na zemlji.


22 Zabava

SRIJEDA, 16.1.2013.

TAKE THAT

Najbogatiji povratnički bend

Geri Berlou i ekipa Take That od svog ponovnog okupljanja 2005. navodno su zaradili 150 miliona eura, a na “reunion Top 10 listi” se nalaze i kolege iz Blur i Stone Roses. Blur i The Stone Roses nalaze se na listi najbogatijih bendova koji su se ponovo okupili u posljednjih nekoliko godina. Pozamašna zarada koju su oba ova benda ostvarila daje neke prilično konkretne ideje o tome zbog čega brojni bendovi godinama nakon razlaza žele da se vrate na scenu: prema procjenama, Blur su zaradili 18 miliona eura od

svog povratka 2009, a prošlogodišnje okupljanje The Stone Roses donelo je mančesterskom bendu - praktično odmah - 15 miliona dolara. Međutim, kako piše britanski tabloid The Sun, ovi bendovi daleko zaostaju za kolegama iz grupe Take That, koji su turnejama i uspješnim albumima sa novim materijalima zaradili čak 150 miliona eura od svog “relansiranja” 2005. Na listi su i Spice Girls koje su zaradile 30 miliona eura kao i Steps sa 12 miliona, a tu su i Madness, Simple Minds, Sex Pistols, Pulp i Happy Mondays.

Ime djeteta je još tajna Adel i njen dečko Simon Konecki su dobili prvo dijete u oktobru 2012. godine, ali još nijesu otkrili ime svog sina. Prvi put nakon poroda pjevačica se pojavila u javnosti na dodjeli Zlatnog globusa u nedjelju, gdje je dobila nagradu za svoju pjesmu “Skyfall”. Nakon osvajanja nagrade govorila je o majčinstvu za magazin People. “Iscrpljena sam, majčinstvo me je tako promijenilo. Imam ekceme od grijanja flašice. Ime svog sina još neću otkriti. Za mene je to još privatna stvar. U njemu uživam sama”, rekla je Adele. Kako bi zadržala u tajnosti ime svog djeteta, Adel je odbila da ga upiše u knjigu rođenih, pa se suočava s kaznom zbog toga.

RITA ORA

Već sprema novi album kojim će obradovati fanove Britanska senzacija Rita Ora, porijeklom s Kosova, na novom albumu, nasljedniku debija, kako je naglasila, otići će u sasvim drugom smjeru. “Dok sam snimala prvi album, tek sam počinjala i nijesam znala šta tačno želim. Imala sam samo 18 godina. Ipak, sad sam zrelija i kao osoba i kao muzičarka. U stanju sam da se bolje izrazim i imam viziju kako bi album trebalo da izgle-

da. Biće tu dosta popa, nešto između Blondi i No Doubt, u avgustu 2012. Rita je nominovana i za ovogodišnju nagradu Brit Awards kao “najbolji novi britanski izvođač”, a dvije su joj pjesme nominovane za titulu najbolji britanski singl. Pjevačica je nedavno predstavila novi spot za singl “Radioactive”, četvrti singl s njenog debitantskog albuma, a uskoro kreće i na kraću britansku turneju

SPOT

koja počinje u Mančesteru 28. januara. Zgodna pjevačica i štićenica Džej-Zija, ‘britanska Rijana’, kako je neki nazivaju, priznala je jednom prilikom da ponekad ima tremu prije nastupa. “Naravno da ste u panici i bojite se da nešto ne zabrljate jer vas toliki ljudi gledaju. Međutim, kad se naviknete na nervozu nakon nekog vremena, postane vam svejedno”, zaključila je Rita.

Saši sve “piši propalo” Pop pjevač Saša Kovačević obradovaće za petnaest dana svoje fanove novom pjesmom “Piši propalo” za koju je snimio i spot. Popularni Saša Kovačević snimanje novog video materijala povjerio je Vedadu Jašareviću, dok pjesmu “Piši propalo” potpisuju Rade Kovačević, Miloš Roganović i Dušan Alagić. Saša je svojim fanovima otkrio i dio teksta nove pjesme: “Ne zovi

me, ne piši mi, za mene ne postojiš ti. I kada pomisliš da čuvam te u grudima i da poslije svega još si jedina, bolje da do deset izbrojiš u sebi tad, ti nijesi više nezamjenljiva. Kada pomisliš da čuvam te u grudima, da je makar malo nade ostalo, ja zaboraviti neću da si drugog ljubila, zato dušo piši propalo”. E.Z.


Zabava 23

SRiJEDA, 16.1.2013

Anketa

Zimske čarolije im došle glave Poznate dame govore o padovima i povredama na skijanju, uprkos kojima ne odustaju od zimskih čari Zlatko Šebek

Z

nate za onu narodnu, kako je čitav život satkan od uspona i padova i da nakon svakog „pada“ moramo ustati i nastaviti dalje. E mi smo se zapitali šta poznati i slavni rade kada im se desi pravi pad, u osnovnom značenju te riječi, i to ni manje ni više nego na snijegu.

Vrijeme koje poznati i slavni provedu na snijegu ne razlikuje se u mnogo čemu od vašeg vremena. I oni skijaju, borduju, padaju, lome ruke, ispijaju kafe i čajeve i druže se sa prijateljima.

Jelena: Pala kao u crtanom filmu Skijam od šeste godine i obožavam zimu sa snijegom. Imam opremu za skijanje i jedva čekam da odem na neku našu ili “komšijsku” stazu. Ne volim opasne staze, jer želim da uživam dok skijam, pa tako preferiram veleslalom. Ipak, kao i svima, desilo mi se nekoliko puta da padnem i to doživljavam poražavajuće. Sjećam se da sam posljednji skijala, tako sam pala u gomilu snijega kao u crtanom filmu. No, moram se opravdati da je bila mećava na Kopaoniku i nijesam ništa vidjela. Nadam se da nikada neću zagrliti nijedno drvo na skijama. Pohvalila bih se da sam prije nekoliko godina osvojila zlatnu medalju na Kopaoniku u slalomu na šta sam i danas jako ponosna.

Ivana: Kočila po snijegu

Goca: Oderala pola lica Hvala bogu, kao odrasla nijesam imala velikih problema na skijanju, no sjećam se da mi se kada sam bila klinka desila ozbiljna nezgoda tokom boraka u Sloveniji. Naime, otišli smo da skijamo nakon što je u gradu padala kiša. Naravno, sve se zaledilo i stvorila se velika “kora” na snijegu koja je bila dosta duboka. Ne znajući šta će se kasnije desiti, krenula sam da se spuštam i zabola mi se skija u snijeg tako da sam pala direktno na glavu i izgrebala pola lica.

Maja: Skotrljala se na leđa Naučila sam da skijam prije deset godina, iako na skijanje idem odmalena. Jednom sam u Italiji, nakon što sam se spustila stazom, krenula u pancericama na pokretne stepenice. Kad sam bila već pri vrhu, okliznula mi se pancerica i skotrljala sam se na leđima niz stepenice. Skijaši su mi pomagali, misleći da sam smrskala glavu, no samo sam se pošteno izudarala i sedmicana trpjela modrice. Do prije koju godinu bježala sam od pokretnih stepenica kao od đavola (smijeh).

Ivona: Ožiljak za sjećanje Imala sam jednu povredu na ruci, kada sam se kao djevojčica sankala na prvom snijegu u mojoj ulici u Sarajevu, što izuzetno dobro pamtim, jer dan-danas imam problem sa tom povredom. Iako mnogo volim snijeg i skijanje, ožiljak je ostao kao podsjećanje na prve vragolije.

Sjećam se da smo se davno na sankama spuštali sa Savinog kuka nas četvoro. Bog sami zna kako smo stigli do pola staze. Možda smo bili spašeni jer smo kočili sa osmoro nogu ili što Bog lude čuva. Bilo kako bilo, imali smo sjajno zaustavljanje na polovini staze tako što smo svi u stranu upali u snijeg. P.S. Ne preporučujem ovaj vid zabave bez lanaca, zimskih guma i veće doze pameti. O ostalim iskustvima sa snouborda bolje da ne govorim (smijeh).

Ida: Uhvatio je išijas Imala sam mnogo povreda i lomova svih mogućih vrsta. Jednom sam se čak upiškila na skijanju, pa me je neke naredne godine uhvatio i išijas tako da sam od skijanja ove godine odustala (smijeh). Zimske radosti zamijenila sam putovanjem u Tajland i Singapur, ali i tamo za mene nastaju problemi druge vrste jer je vrućina tolika da su prostori užasno klimatizovani, pa sam zbog toga navukla prehladu. To je nešto na šta nijesam mogla da utičem jer je napolju bilo preko 35 stepeni, a ja sam se unutra smrzavala.

estrada

Nives putuje kod muža Nives Celzijus uskoro odlazi u Brunej. Ona će otputovati u državu na ostrvu Borneo u jugoistočnoj Aziji u posjetu mužu Dinu Drpiću, koji je potpisao ugovor za tamošnji najbogatiji klub. Pojedini mediji su objavili da će se i ona preseliti, kao i da će morati da zaboravi na golišave fotografije po kojima je poznata zbog strogog islamskog zakona koji je na snazi u toj zemlji, a koji ženama zabranjuje oskudno oblačenje. “Ne planiram preseljenje u Brunej. Moj sin Leone je u prvom razredu i nemam srca da ga mučim promjenom sredine. Idem u posjetu mužu početkom februara i sa mnom će krenuti ćerka Taiša”, kaže Nives, koja je zaokupljena obavezama oko svog brenda 69 Celzijusa.Što se tiče strogog islamskog zakona, kaže da s tim nema problema. “Nije mi problem da budem zamotana. Imam genijalnu odjeću za njihove uslove. Međutim, princ, koji je i vlasnik kluba, nije zahtijevao promjenu mog imidža kako u medijima, tako ni u Bruneju. Malo ću da sunčam guzu i uživam u specijalitetima. Moji fanovi mogu da odahnu, uostalom, ja sam privatno normalna djevojka i ne hodam ulicama gola”, kaže Nives, koju i u Maleziji čekaju poslovi.

HOT! Američki model Alisa Miler pozirala je u intimnom rublju kompanije Manor i pokazala da izgleda savršeno. Njoj je zaista vrlo teško pronaći manu. Seksepilnu Alisu zasigurno nećete uskoro zaboraviti.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme SRPSKA POZOGLUMICA SRDŽBA, RIŠNA MARBIJES ZVIJEZDA KOVIĆ (FRANC.)

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

KOJI SE TIČE KANADE

GRAD U ŠPANIJI

GRAD U ŠPANIJI

GRČKO SLOVO

SRIJEDA, 16.1.2013.

OŠTEĆISKLOVANJE, NOST ZA VLASNIK AKCIJA KRNJENJE NEŠTO (MN.) (LAT.)

DOBROTVORNA ORGANIZACIJA

Daily Sudoku puzzle No. 2283 sudoku 2013-01-12

3

4

VRSTA VODENOG VOZILA KUGLICE ZA IGRU

AMERIČ. PJEVAČICA FICDŽERALD NJEMAČKI KOŠARKAŠ SA SLIKE

2

STRANO ŽENSKO IME BROD CISTERNA

ELEKTRONVOLT

INTERNET AREA NETWORK ŽIVAC

9

2

1

8

9

5

3

7

1

1

9 5

BRITANSKI GLUMAC BRANA PROIZVOD

RIJEKA NA KAVKAZU

8

9

DIO DANA (MN.) JAPANSKA GLUMICA, MAČIKO

JEDNA OD NIMFI (MIT.)

Medium level

Teža

5

7

2

1

9

Play sudoku online at:

3

4

6

www.sudokukingdom.com

NASILNO PRIPAJANJE NEKE DRŽAVE

2

7

3

PRIPADNIK LEGIJE OZNAKA JEDINICE ZA MJERENJE TEČNOSTI

3

KOJI JE KRIVOG VRATA PRODAVNICA BOJA

9

SIMBOL KRIPTONA UKAZ, OBJAVA (LAT.)

ČAĐ, GAREŽ

SIMBOL IRIDIJUMA

Daily Sudoku puzzle No. 2284

SIMBOL KISEONIKA PITOM

LET LOPTE U LUKU (MN.)

Lakša 2013-01-13

Medium level

8

4 7

NAZIV ZA UŽIČANE ALŽIRSKI POLITIČAR FERHAT

BIVŠI DŽUDIST, SLAVKO

7

3

6

2

NAGURATI ODOZGO

9

6

4 9

3

4

5

OBLAST U UNIJI MJANMAR

6

9

2

7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MARAKANA, DS, ALITER, KANU, LABIJAL, NOV, ANASTROFE, E, BINOMI, EMIN, ASASINATORI, R, C, DALJINAR, SB, RL, AŠANI, KASETA, ANATOL, ODRONI, BEAR, Z, ARNIKA, LASKER, ASKARI.

9

4

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

vidio sa sestrom”, kazao je portparol italijanske policije. Tokom svoje dvodnevne avanture kroz Italiju, Austriju i Njemačku, uspio je da prođe nekoliko rampi za naplatu putarine i dvije međunarodne granice.

6

1

Puzzle solution:

3

2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2264 2012-12-24 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1810 2011-09-27 4

1

9

2

6

8

7

5

3

7

1

6

8

5

3

9

2

4

2

8

5

4

7

3

1

9

6

2

5

9

7

1

4

3

6

8

7

6

3

9

1

5

4

2

8

4

8

3

2

9

6

5

7

1

8

2

4

5

3

9

6

1

7

1

9

4

3

7

5

6

8

2

3

5

7

1

8

6

9

4

2

5

3

7

6

2

8

1

4

9

6

9

1

7

4

2

3

8

5

8

6

2

9

4

1

7

3

5

1

7

6

8

2

4

5

3

9

9

2

5

4

3

7

8

1

6

5

3

8

6

9

1

2

7

4

6

7

1

5

8

2

4

9

3

9

4

2

3

5

7

8

6

1

3

4

8

1

6

9

2

5

7

vicevi

Dječak “mercedesom” proputovao Evropu

5

9

ZANIMLJIVOST

la je italijanska policija. Dječak je vozio bez pauze skoro 24 sata prije nego što ga je nemačka policija zaustavila na autoputu, u blizini Lajpciga. Dječakova biološka porodica je u Poljskoj i, po svemu sudeći, krenuo je da bi se

9

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

RASTISLAVA OD MILJA

Trinaestogodišnji dječak posvađao se sa svojim usvojiteljima u Italiji i pobjegao u očuhovom “mercedesu”, prevalivši više od 800 kilometara kroz Evropu u pokušaju da stigne do bioloških roditelja u Poljskoj, saopšti-

5

Sretne lav majmuna i reče mu: - Siđi sa drveta da se igramo. Page 1/2 - Neee smijeem – odgovori majmun. - Šta se treseš?Ne boj se,neću te pojesti, maloprije sam jeo. - Neee smijeeem. - Ne boj se. Evo,vezaću i ruke i noge. Kako reče, lav tako i uradi. Majmun oprezno siđe s drveta, ali se i dalje trese. - Pa zašto se sad treseš kad sam vezan?–upita ga lav. - Ovo mi je prvi put u životu da ću da pojedem lava – odgovori majmun. *** Upecao Lala zlatnu ribicu, a ona mu kaže: - Ako me pustiš, ispuniću ti tri želje. Lala pristane, pa kaže: -P rva želja mi je da me Sosa ne vara. Druga:ako me i vara, da ja to ne znam.Treća: ako i znam, da se ne sjekiram mnogo.

*** Bila Crnogorka trudna. Mjesec, dva, devet, dvanaest mjeseci. Zabrinu se svi u kući zašto dijete neće da”izađe”. Pokuša prvo otac: - Ajde,đetiću, izilazi daću ti 5.000 eura. Mali ćuti. Pokuša zatim i stric: - Đetiću, izilazi, kupiće ti striko “mercedes”. Mali ćuti. Kada su već svi počeli da očajavaju, javi se đedo da pokuša da namami malog napolje: - Đetiću, izilazi! Ako iziđeš, bićeš đeneral! A mali će: - A je l’ u penziji? *** Ciga kreće u prodavnicu, kad mu sin odjednom zatraži bijelu čokoladu. - Pa dobro, sine, zašto baš bijelu – upita Ciga. - Hoću i ja tata jednom da budem musav!


Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 16.1.2013.

NEZVANIČNO Kako su ovo napisali, đeca im ga pisala.

Kako mi je prijala ona Italija a sad opet ova muka.

Neću im dati da prođe ovo pa sve i da slažem sa njima

Word Search Puzzle #N556XT

Ajmo svako da kaže šta misli pa da se razilazimo.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

G

B

Q

S

P

D

E

D

A

L

B

H

T

E

F

A

B

L

E

R

O

B

R

E

V

O

O

M

C

I

T

A

M

G

O

D

I

E

E

U

H

B

R

L

N

I

W

D

L

M

A

R

H

R

S

O

A

E

G

D

E

L

E

E

P

L

C

S

P

S

Z

D

N

N

S

S

E

R

A

T

L

S

U

S

Y

H

G

U

O

D

N

D

E

N

E

I

E

P

P

N

N

S

T

M

I

E

E

W

I

D

E

D

S

T

I

R

W

V

A

S

M

I

O

N

E

S

I

O

S

A

O

B

C

S

Y

M

T

L

G

E

R

P

U

R

R

Z

O

A

G

N

I

Y

V

M

C

S

C

I

N

Y

C

G

S

T

A

R

E

O

A

E

E

K

O

V

E

R

U

P

T

E

T

C

S

D

O

Q

C

H

A

F

E

S

T

S

E

T

AMONG Among BAILED Bailed BAWLED BLADED Bawled BOGUS Bladed CHAFE Bogus COCAINE Chafe COMES Cocaine CRAZY CRISPY Comes CYNICS Crazy Crispy

● FOTO priča Cynics

DALLIES Deity DEITY Describe DESCRIBE DESPOT Despot DIVORCES Divorces DOGMATIC Dogmatic DOUGH Dough EMBOSS Emboss ERUPT EVOKE Erupt FINDS Evoke

FUTILE Gleaning GASSED Hours GLEANING HOURS Immense IMMENSE Lowered LOWERED Lyres LYRES Overbore OVERBORE Prompted PROMPTED PUSHER Pusher RAINY Rainy

Finds

Spree

Futile

Stare

Gassed

Sundials

SPREE Tests STARE Tuner SUNDIALS TESTSUpshot TUNER Using UPSHOT Vying USING VYINGWrits WRITS

Kinez progutao dijamant

Dallies

A ko će sve ovo da plati?

Copyright © Puzzle Baron January 15, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! Policija Šri Lanke uhapsila je kineskog turistu kojeg sumnjiči da je progutao dijamant vrijedan 13.600 dolara. Bilo je to na najvećoj izložbi dragoga kamenja i nakita u toj ostrvskoj zemlji, a vjeruje se da je 32-godišnji Cok Čeng dijamant progutao dok ga je gledao i analizirao. Na izložbi su bili kupci iz Kine, Hong Konga, Tajlanda, Indije i Evrope, saopštila je policija. “Njegova je namjera bila da ga ukrade, rekao je policijski činovnik Ajit Roana. “Rendgen je pokazao da mu je dijamant u grlu”.

OVAN Nema razloga da se upoređujete sa svojom okolinom ili da počinjete novu raspravu. Važno je da poštujete svoja moralna načela. Ne treba da se dokazujete pred osobama koje primjenjuju drugačije kriterijume o uspješnom poslovanju.

BIK Nečiju poruku možete da tumačite na različite načine, stoga pokušajte da sagledate pozitivnu stranu medalje. Važno je da svoje poslovne obaveze završavate u zadatom roku, nema razloga da smišljate nove izgovore kao opravdanje.

BLIZANCI Nema potrebe da se opterećujete nečijom pričom ili da brinete o daljoj perspektivi u poslovno-finansijskoj saradnji. Okolina pomaže zajednički uspjeh, a neko pokušava da Vam obezbijedi bolje materijalne uslove.

RAK Ne možete u potpunosti da ostvarite svoje poslovne planove, ali imate sjajnu predstavu o izboru najboljih rješenja. Potrebno je da uskladite svoja interesovanja sa saradnicima koji mogu da Vam povjere novu ulogu.

LAV Nije teško napraviti dobar izbor u situaciji kada Vam se nude zanimljive ideje ili kada saradnici pružaju značajnu podršku. Uvijek postoji uspješniji i ljepši dio stvarnosti, ali do njega se ne dolazi slučajno i bez dobre pripreme.

DJEVICA Situaciju na poslovnoj sceni tumačite na sebi svojstven način i uporno ignorišete događaje koji se ne uklapaju u Vašu procjenu. Ne treba da podstičete kritizerski ton u odnosu sa saradnicima, već da pronađete novo i kompromisno rešenje.

VAGA Sa nekoliko dobrih poteza, možete učiniti više nego Vaši saradnici ili poslovni konkurenti. Pridržavajte se pravila: da o uspjehu ne treba previše pričati, već treba uspješno djelovati na različitim stranama.

ŠKORPIJA Na osnovu blic informacija dolazite do zaključka da Vam predstoje sjajni poslovni rezultati ili novi uspjeh. Važno je da se oslonite na svoj praktičan duh i da sačuvate dobar odnos sa saradnicima. Vodite računa o ishrani.

STRIJELAC Nedostaje Vam očekivani stepen povjerenja u određene saradnike, stoga ne pričate previše o svojim poslovno-finansijskim planovima. Zadržite dodatnu mjeru opreza, jer pogrešan potez stvara mogućnost za novu komplikaciju ili poslovni gubitak.

JARAC Stalo Vam je da potvrdite svoje praktične sposobnosti pred saradnicima, ali još ne možete da se opredijelite za najbolje rešenje. Nemojte dozvoliti da Vas pokolebaju nečije riječi. U ljubavnom odnosu, zna se dobro šta je čija uloga.

VODOLIJA Nema razloga da optužujete svoju okolinu za poslovno-finansijske propuste ili da se sukobljavate sa osobom koja uživa veliku popularnost u krugu saradnika. Dobro procijenite najbolji trenutak za efikasnu akciju.

RIBE Vjerujete u onu verziju koja odgovara Vašim potrebama, tako da ne provjeravate nove informacije koje utiču na poslovno-finansijsku saradnju. Gubitak sa kojim se suočavate ne treba da utiče na Vaše raspoloženje ili koncentraciju.


26 Sport

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

EVROKUP 2.KOLO

Plavi bljesak ruši turskog lidera Budućnost VOLI gostuje večeras (18) Banvitu, sa kojim je i prošle sezone igrala u Top 16

DA LI STE ZNALI...

Da je kapiten Liverpula Stiven Džerard jedini fudbaler (ne računajući golmane i defanzivce) koji je odigrao svaki minut u Premijer ligi ove sezone.

BROJKA DANA...

55

bodova sakupio je Mančester junajted u Premijerligi. “Crveni đavoli” nikada u istoriji nijesu imali više poena nakon 22 kola u engleskoj fudbalskoj eliti.

TIKET DANA REN MONPELJE TIP X

KVOTA 3.10

FIORENTINA ROMA TIP 1

KVOTA 2.10

SARAGOSA SEVILJA TIP 2

KVOTA 2.50

ARSENAL SVONSI TIP 1

KVOTA 1.50

ANDERLEHT GENT TIP 1

KVOTA 1.40

GIMARAEŠ BRAGA TIP 2

KVOTA 1.70

Godinu dana kasnije, ponovo u drugoj fazi Evrokupa, još jednom u turskoj Bandirmi, sudariće se Budućnost i turski Banvit. Poznanici iz prošle sezone namjeriće se jedan na drugoga večeras (18) u 2. kolu grupe I, ali sa bitno različitim imperativima. “Plavi” su pobjedom na ruskim Trijumfom pritisak ostavili sa strane na premijer Top 16, dok je on još veći u dvorištu trenutnog lidera turskog prvenstva zbog neuspjeha protiv Budveljnika. “Čeka nas težak zadatak. Radi se o odličnoj ekipi, koja ima puno iskusnih igrača. Doživjeli su poraz u prvom kolu i sigurno će pokušati da se iskupe protiv nas. Međutim, imamo veliko samopouzdanje i iz utakmice u utakmicu podižemo formu. Potrudićemo se da nametnemo naš stil igre i da iskoristimo svaku moguću priliku kako bi stigli do pozitivnog rezultata”, naglašava Aleksa Popović. Prošle sezone, tačnije 31. jaunara 2012. godine crnogorski šampion je pao u “Kara Ali Akar” dvorani (68:61), nakon čega je slavio u “Morači” (83:73). Ipak, večeras je prava prilika da se posada iz Njegoševog parka vrati uzdignute glave iz evroazijske zemlje i režira svoje četvrto uzastopno slavlje u posljednje vrijeme... “Pa, sve je drugačije poslije prvog kola, odnosno naše pobjede i njihovog poraza. Oni jednostavno moraju da idu na pobjedu, dok mi vjerujemo da ih možemo iznena-

Momenat sa prošlosezonskog duela Budućnosti i Banvita u “Morači”. Čedomir Vitkovac u duelu sa igračima turskog tima.

diti na njihovom parketu”, zaključuje plejmejker Nikola Ivanović. SEMAFOR: Riga - Bilbao 99:76 RASPORED: Uniks - Ulm (16), Lokomotiva Kuban - Zastal, Trijumf - Budiveljnik (16:30), Petersburg - Kahasol (17), Banvit Budućnost, Nimburk - Valensija (18), Crvena Zvezda - Galatasaraj (19:30). A.P.

Orhun: Iskoristićemo svoj teren i podršku navijača Imperativ trijumfa presira sastav Banvita još od prošle srijede i poraza u Kijevu, ali tako ne misli njegov trener Ene Orhun, koji vjeruje da njegov tim još ništa nije propustio... “Večeras je jako važna utakmica za obije ekipe, bez obzira na prvo kolo. U ovoj grupi će se igrati do posljednjeg sekunda u posljednjoj utakmici za prolaz u četvrtfinale. Naravno, ekipi Budućnosti želim sreću, ali planiramo da iskoristimo prednost domaćeg terena i podršku naših navijača”, jasan je turski stručnjak pred duel koji njegov tim (ne)smije da izgubi.

NBA LIGA

Pomozite Pekmenu i Niku

Naši momci u porazima ostvarili po dabl-dabl, Rondo režirao tripl-dabl

Crnogorski dvojac hara najjačom ligom svijeta, ali i upisuje sve češće poraze. Nikola Peković i Nikola Vučević briljirali su protiv Dalasa, odnosno Vašingtona, uz dabl-dabl nekadašnjeg igrača Partizana (20 poena, 12 skokova) i centra iz Bara (13 poena i 13 skokova)! Ipak, timovi oba naša igrača “popili” su preko 100 poena, pa je njihov učinak ko zna koji put ostao u sjenci kolektivnog neuspjeha. Klipersi su i bez Krisa Pola uspjeli da izađu na kraj sa Memfisom, protiv kojeg su se istakli Džamal Kraford i Met Barnes sa po 16 poena. “Nijesmo imali Pola, najboljeg razigravača na svijetu, pa smo svi morali da pružimo više i odigramo kolektivno, zbog čega mislim da smo obavili dobar posao”, rekao je Kraford, dok je trener “grizlija” Lionel Holins proglasio Kliperse za najbolju ekipu Zapada. Sa 17 poena, 12 asistencija i 10 skokova, Režon Rondo došao je do svog trećeg tripl-dabla u sezoni i 26. u karijeri, dok je Boston nadjačao Šarlot zabilježivši šestu uzastopnu pobjedu. “Sada sam već među starijima. U ligu dolaze mlađi od mene, pa je moguće da tako gledaju na mene s obzirom da sam već bio i na nekoliko All-Star utakmica”, u šaljivom tonu je prokomentarisao Rondo. Takođe, svoje trijumfe su ostvarili i Majami, Oklahoma, Čikago i Sakremento. SEMAFOR: Vašington - Orlando 120:91, Boston - Šarlot 100:89, Memfis - LA Klipers 73:99, Čikago - Atlanta 97:89, Dalas - Minesota 113:98, Feniks - Oklahoma Siti 90:102, Juta - Majami 104:97, Sakramento - Klivlend 124:118. A.P.

Teodo utišao Beograd (75:74), za fajnal-for sa Kumanovom Iako je već i prije posljednjeg kola rezervisao svoje mjesto u četvrtfinalu Balkanske lige, Teodo je maksimalno profesionalno odigrao u “Šumicama” i savladao OKK Beograd 75:74, po četvrtinama (27:27, 16:15, 16:14, 15:19). Sastav iz Tivta ostvario je svoj peti trijumf u “košarkaškoj klackalici” koja je trajala gotovo cijeli meč, sve do finiša kada je tim Slobodana Savovića dodao gas i slavio sa pola koša protiv posljednjeg tima grupe B. Zahvaljujući slavlju u glavnom gradu Srbije “žuti” su grupnu fazu završili na drugom mjestu, pa će fajnal-for loviti u četvrtfinalu protiv Kumanova, koje je zauzelo treću poziciju u grupi A, gdje je drugi naš predstavnik Mornar zauzeo posljednje mjesto. A.P. GRUPA B 1. Rilski 2. Teodo 3. Kavala 4. Kožuv 5. OKK Beograd

8 8 8 8 8

5 5 4 4 2

3 3 4 4 6

13 13 12 12 10


Sport 27

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 09:00 09:00 14:30 16:00 16:30 17:00 17:30 17:30 18:15 18:45 19:30 19:45 19:55 20:00 20:00 20:30 21:00 21:00 21:05 21:30 22:50

Australijan Open Australijan Open Vilijams - Stivens, snuker Fristajl skijanje Spartak - D. Moskva, hokej Spartak - Kahasol, košarka Trabzon 1461 - Sivaspor, fudbal Fleš sport Crna Gora - Njemačka, rukomet Nimburk - Valensija, košarka Saragosa - Sevilja, fudbal Reli, Dakar Sport Selbi - Bingam, snuker Alba Berlin - Panatinaikos, košarka Kombinovani prenos Arsenal - Svonsi Fiorentina - Roma, fudbal Ren - Monpelje, fudbal Mančester J. - Vest Hem, fudbal Barselona - Malaga, fudbal Sport

Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 SK Prime Eurosport 2 SportKlub RTCG 2 RTCG 2 Eurosport 2 Arena 3 Eurosport 2 RTCG 1 Eurosport SK Prime SportKlub+ SportKlub Arena 1 SportKlub+ Arena 3 TV Vijesti

NE PROPUSTITE

Fedeks se nije ni oznojio AUSTRALIJAN OPEN, 14  27. JANUAR

Crna Gora - Njemačka (RTCG 2 18:15) Pokazali smo da protiv njih možemo - možda je došlo vrijeme za prvi trijumf naših rukometaša na Svjetskom prvenstvu.

RAFAEL NADAL

Ekspresne zvijezde - prvo kolo bez problema prošli Federer, Marej, Del Potro, Serena, Azarenka... Kosta Bošković

C

entralni teren Melburn parka, predivnu “Rod Lejver arenu”, ekspresno su drugog dana Australijan opena pozdravili Rodžer Federer (sredio Benou Parea), Endi Marej (bolji od Robina Hasea) i Viktorija Azarenka (elimisala Moniku Nikulesku), a slično je bilo i na ostalim terenima na kojima su nastupali favoriti prvog Gren slema sezone. Tako su nastavak sna “na kraju svijeta” obezbijedili i Huan Martin Del Potro, ŽoVilfred Conga i Miloš Raonić, dok su razočaranja dana priredile Sara Erani i Nadja Petrova, dvije nositeljke koje su već spakovale kofere i krenule iz Australije...

Najviše interesovanja, naravno, privukao je meč švajcarskog genija Rodžera Federera koji je Parea “počistio” za manje od 90 minuta igre - 6:2, 6:4, 6:1. “Veoma sam srećan, potpuno sam kontrolisao meč. Pare zna biti nezgodan protivnik, ali očigledno da mi njegov način igre ne nanosi puno štete”, rekao je čuveni Fedeks, kojeg u drugom kolu čeka duel sa Nikolajem Davidenkom. Baš kao Federer i treći teniser svijeta Endi Marej je protiv Hasea ispustio svega sedam gemova - 6:3, 6:1, 6:3. “Bio sam pomalo nervozan, ali

ako to nije slučaj onda izgleda kao da vam i nije baš stalo. Ponekad igrate svoj najbolji tenis baš onda kada ste nervozni. Jedino se tada morate koncentrisati i pokušati da ne činite previše jeftinih grešaka. Meni je to u ovom meču polazilo za rukom”, objasnio je Marej. I dok su Serena Vilijams i aktuelna šampionka Viktorija Azarenka lagano odrađivale Edinu Galovic-Hal (6:0, 6:0) i Moniku Nikulesku (6:1, 6:4), Kimiko Date Krum i Karla Suarez Navaro bile su zadužene za iznenađenja. Japanka je sredila Nadju Petrovu (6:2, 6:0), a Španjolka Saru Era-

ni (6:4, 6:4). “Od kada sam se vratila na WTA turnire, na Gren slemovima uvijek igram protiv nositeljki i imam težak žrijeb. Dosta puta sam bila jako blizu pobjede, ali nijesam uspjela, međutim sada se to promijenilo”, blistala je od sreće Date-Krum. VAŽNIJI REZULTATI (M): Del Potro - Manarino 6:1, 6:2, 6:2, Beker - Bedene 4:6, 6:3, 7:5, 7:6, Simon - Volandri 2:6, 6:3, 6:2, 6:2, Monfis - Dolgopolov 6:7, 7:6, 6:3, 6:3, Marej - Hase 6:3, 6:1, 6:3, Conga - Lodra 6:4, 7:5, 6:2, Gaske Montanjes 7:5, 6:2, 6:1, Raonić Hajek 3:6, 6:1, 6:2, 7:6, Davidenko - Sela 3:6, 6:1, 7:5, 6:3, Federer - Pere 6:2, 6:4, 6:1. VAŽNIJI REZULTATI (Ž): Kuznjecova - Lurdes DominguezLino 6:2, 6:1, Date-Krum - Nadja Petrova 6:2, 6:0, Kirilenko - King 6:4, 6:2, Suarez-Navaro - Erani 6:4, 6:4, Vozniacki - Lisicki 2:6, 6:3, 6:3, Kvitova - Skjavone 6:4, 2:6, 6:2, Azarenka - Nikulesku 6:1, 6:4, Serena Vilijams - Galovic-Hal 6:0, 6:0, Bek - Švedova 6:2, 6:7, 6:3, Jovanovski - Toro-Flor 2:6, 6:4, 6:3.

Kralj šljake se vraća u februaru

Španski kralj se konačno vraća - Rafael Nadal prijavio je dva turnira u februaru, Brazil i Akapulko. Oba turnira na programu su u februaru, a “majstoru šljake” biće prvi na kojima će nastupiti još od Vimbldona prošle godine.

On od tada nije igrao tenis, uglavnom zbog upale tetive u lijevom koljenu. Trebalo je da igra na egzibicionom turniru u Abu Dabiju u decembru, ali je odustao zbog stomačnog virusa, zbog čega je propustio i Australijan open. K.B.

TRAGIČAR VIJEKA

Lens priznao da je koristio doping? AP tvrdi da je biciklista sve priznao u emisiji Opre Vinfri, koja je snimljena ranije, a trebala je da bude emitovana kasno sinoć po našem vremenu Američki biciklista Lens Armstrong navodno je priznao da je koristio doping tokom profesionalne karijere, prenosi “Asošiejted pres”. Armstrong je priznanje saopštio tokom snimanja intervjua sa Oprom Vinfri, ali je izvor AP-a tražio da ostane anoniman, jer je emitovanje intervjua pred-

viđeno za kasno sinoć po našem vremenu na kanalu Opre Vinfri. Američka anti-doping agencija (USADA) je prošle godine optužila Armstronga da je koristio doping, zbog čega mu je oduzeto svih sedam titula sa Tur d’Fransa. Armstrong je odbio ponudu USADA da zadrži pet titula sa Tura, a

da za uzvrat prizna da je koristio doping. USADA je saopštila da je Armstrong bio dio najsofisticiranijeg doping programa u istoriji spota. Optužen je da je koristio EPO, transfuziju krvi, testosteron, kortikosteroide, hormon rasta i prodavao doping sredstava drugim biciklistima. K.B.


28 Sport

SRIJEDA, 16. 1. 2012.

štefan krečmar

Nekada ubitačno lijevo krilo sada uživa u novinarstvu Najpopularniji rukometaš Njemačke svih vremena za Dnevne novine priča o svom novom pozivu i očekivanjima od SP u Španiji Dnevne novine u Španiji Miloš pavićević Idol mnogih klinaca koji su devedesetih počinjali da igraju rukomet, poznat po izgledu, pun tetovaža (trenutno ih ima 19) i pirsinga, nekada jedno od najboljih lijevih krila svijeta, legenda Magdeburga i najpopularniji njemački rukometaš svih vremena - Štefan Krečmar, ili njemački Dejvid Bekam, u Granoljersu je privukao pažnju isto koliko i same rukometne zvijezde. Trenutno obavlja ulogu komentatora na njemačkoj televiziji DSF i, kako kaže, “sjajno se snalazi u novom poslu”. “Volim novi posao, ovo je super iskustvo za mene”, rekao je u intervjuu za Dnevne novine Štefan Krečmar. “DSF je otkupio TV prava da emituje utakmice naše reprezentacije, radimo nešto slično kao i vi, samo sve to prati slika - intervjue, reportaže, izvještaje... Imamo ugovor i sa Bundes ligom i prenosimo

100 utakmica u sezoni. To je sjajna stvar za rukomet i veoma interesantno za mene”.

● Ova Crna Gora u moje

vrijeme bila bi lak zalogaj

A u Granoljersu će se već danas na parketu u borbi za osminu finala sresti - naša Crna Gora i njegova Njemačka. Prije dva mjeseca u Manhajmu izabranici Zorana Kastratovića poigrali su se “pancerima”. “Iskreno da vam kažem - ovakva Crna Gora ne bi imala šanse protiv nekadašnje Njemačke i zbog toga mi je nekako čudno, ali izgleda realno, da Njemačka sada mora da se plaši takvih ekipa. Ne potcjenjujem nikoga, ali kada gledam moju reprezentaciju sada - imam osjećaj kao da sam prije sto godina prestao da igram. Gdje je nestao taj pobjednički mentalitet koji nas je uvijek krasio, kako igraju ti momci”, pitao se sa čuđenjem Krečmar. Šta je konkretno problem pancera? “Nemamo igrača top klase, nemamo vođu poput Karabatića ili Balića. Kod nas su svi na istom nivou, a kada imate lidera, onda

se oko njega stvara i struktura tima. Ipak, i pored svega, vjerujem da ćemo savladati Crnu Goru večeras. Mislim da su igrači motivisani kao nikad nakon one blamaže u Manhajmu da isprave stvari”, poručuje Krečmar.

● Francuska je najbolji tim svih vremena

Legendarni rukometaš, koji je rođen u Lajpcigu, oduševljen je Francuskom. “Imaju tri-četiri lidera. Pored Karabatića, tu je Omejer na golu, pa Narcis, Fernandez. Ova generacija francuskih igrača je vjerovatno najveći tim svih vremena i zbog toga ih moramo poštovati. Pitanje je samo šta ili ko dolazi

iza njih. Kada siđu sa scene, doći će do pada rezultata. Francuska će imati problem, kao i mnogi ranije…” Za kraj - šta je sa Magdeburgom, od velikana do nacionalnog prosjeka? Tvoj tim, nekadašnji osvajač Lige šampiona,

grca u problemima... “Godinama se donose pogrešne odluke. Dolazili su ljudi bez ideje, bez rukometnog znanja. Takođe, problem je i novac - nema ga i onda veliki igrači zaobilaze Magdeburg. A kada nema superstarova, onda nema ni rezultata.”

Samo jedan novinar iz Crne Gore? Nevjerovatno!

Čovjek koji je u svoje vrijeme bio najpopularniji sportista u Njemačkoj nije mogao da povjeruje u činjenicu da Crnu Goru na ovom šampionatu prati samo jedan novinar. “Samo jedan novinar iz Crne Gore? Nevjerovatno! Zar je tako slabo interesovanje za rukomet u Crnoj Gori? Znam da ste mala zemlja, ali to treba da bude još veći razlog da vas bude više ovdje, jer je sam plasman na SP uspjeh. Nas iz Njemačke je ovog puta došlo oko 20-ak, tako da se ljubitelji rukometa u našoj zemlji osjećaju kao da su u Španiji”, govori Krečmar.

Prijateljstvo sa Peruničićem

Uživa na novom zadatku: Štefan Krečmar intervjuiše selektora Njemačke Martina Hojbergera

Krečmarova generacija je godinama vodila veliku bitku sa reprezentacijom Jugoslavije, koju su tada predvodili Peruničić, Škrbić, Šterbik, Milosavljević, Maksić, Lisičić… “Odlično se sjećam te generacije. Igrali su odličan rukomet i bilo je mnogo teško savladati Jugoslaviju. Kasnije kada je Nenad (Peruničić) došao u Bundesligu, to je bilo za nas nešto novo. Bio je čudo od igrača, možda i najbolji inostrani rukometaš koji je ikada igrao u Njemčkoj. Takvu nadmoć još nijesam vidio. Mogao je da postigne gol sa centra, zato je i dobio nadimak Terminator. Sada smo veliki prijatelji i često se čujemo”, ističe Krečmar.


Sport 29

SRIJEDA, 16. 1. 2012.

23. SP u Španiji (11-26. januar)

Zalaganje je tu, igra donekle trebaju nam još bodovi

Lavovi pretrpjeli i treći poraz u Granoljersku – Tunis bolji u finišu (27:25), sa Njemačkom biti ili ne biti

I

gra – mnogo bolja nego u prva dva kola, zalaganje se ne može ni porediti, želja i borbenost na visokom nivou, ali i dalje su naši najbolji rukometaši na nuli u grupi A Svjetskog prvenstva u Granoljersu. Kritike koje su proteklih dana stizale sa svih strana na račun „crvenih“ kao da su urodile plodom, ali njihov konto jednostavno mora da zabrinjava sve ljubitelje rukometa u našoj zemlji, ako se zna da su im ostale svega još dvije prilike da poprave utisak i izbore plasman u osminu finala.

Nakon duela sa Crnom Gorom ovog puta je profitirao Tunis (27:25) koji je morao da su namuči mnogo više nego protiv Njemačke da dođe do bodova, ali šta to vrijedi crvenima koji nijesu znali da sačuvaju +3 u smiraju prvog dijela, a onda ni sa dva igrača više u polju reaguju kako treba. I mora. Izabranici Zorana Kstartovića odigrali su 30 minuta kao iz snova, konstantna prednost koja je u 27. minutu iznosila i plus tri (11:8) nakon gola odličnog Melića, igra iznad očekivanog u oba pravca (uz nekoliko grešaka u napadu), a onda i najinteresantnija završnica na šampionatu do sada. Iako su mnogo iskusniji igrači iz Tunisa u drugom poluvremenu uspjeli da preokrenu i već u 33. minutu povedu sa 14:12 preko odličnog Ben Salaha „crvenima“ se u nekoliko navrata ukazivala šansa da se na željeni način vrate u igru. Imali su dva igrača više i za to vrijeme postigli svega jedan gol isto koliko i Tunis – zaista nevjerovatno. Takva situacija kao da je poremetila naš tim, što rival koristi i u 49. minutu stiže do ogromnih plus četiri (19:15). Tada na scenu stupa odlični Stevan Vujović sa tri vezana gola, Grbović takođe pogađa mrežu odličnog Magaieza za povratak u život - 19:19 u 51.minutu. Tunis četiri minuta kasnije koristi smušenu igru u odbrani „crvenih“ i dolazi do 23:20, da bi Ševaljević, juče odlični Rakčević i na sigurni Lasica pogodili za 24:23 u 57.minutu. Tada počinje drama i konfuzija u redovima šampiona Afrike, ali izabranici Zorana Kastratovića to ne koriste. Igor Marković i Zoran Roganović na minut prije kraja smanjuju prednost rivala na svega 26:25, ali je odbrana ponovo zatajila – Sanai je bio sam kao duh i pogodio mrežu juče fenomenalnog Rada Mijatovića.

GRUPA A Tunis - Crna Gora 27:25 Njemačka - Argentina 31:27 Francuska - Brazil (sinoć) 1. Francuska 2 2 0 0 62:47 2. Njemačka 3 2 0 1 87:75 3. Tunis 3 2 0 1 79:78 4. Argentina 3 1 0 2 75:81 5. Brazil 2 1 0 1 47:53 6. Crna Gora 3 0 0 3 71:87 Danas: Brazil - Tunis (16,00), Njemačka - Crna Gora (18,30), Argentina - Francuska (20,45)

4 4 4 2 2 0

GRUPA B Katar - Rusija 22:29 Makedonija - Island 19:23 Danska - Čile (sinoć) 1. Danska 2 2 0 0 72:54 4 2. Island 3 2 0 1 86:71 4 3. Rusija 3 2 0 1 86:78 4 4. Makedonija 3 2 0 1 83:81 4 5. Čile 2 0 0 2 50:68 0 6. Katar 3 0 0 3 79:104 0 Danas: Makedonija - Rusija (15,45), Čile - Katar (18,00), Island - Danska (20,15). GRUPA C Srbija - Saudijska Arabija 30:20 Južna Koreja - Bjelorusija 20:26 Slovenija - Poljska (sinoć) 1. Srbija 2. Slovenija 3. Poljska 4. Bjelorusija 5. J. Koreja 6. S. Arabija

3 2 2 3 3 3

3 2 2 1 0 0

0 0 0 0 0 0

0 0 0 2 3 3

95:70 66:49 52:36 76:78 69:91 56:90

6 4 4 2 0 0

GRUPA D Alžir - Egipat 24:24, Španija Australija 51:11, Hrvatska - Mađarska (sinoć) 1. Mađarska 2 2 0 0 75:36 4 2. Hrvatska 2 2 0 0 67:33 4 3. Španija 2 2 0 0 56:38 4 4. Egipat 3 0 1 2 71:85 1 5. Alžir 3 0 1 2 58:82 1 6. Australija 2 0 0 2 26:79 0

Tunis  27 Crna Gora  25 Granoljers – „Palata sportova“. Gledalaca: oko 1.500. Sudije: Grasia i Marin (oba iz Španije). Sedmerci: Tunis 3(2), Crna Gora 2(2). Isključenja: Tunis 10 minuta, Crna Gora 8 minuta. TUNIS: Sfar, Megaiz (14 odbrana), Helal, Hedui, Tomi 5, Garbi, Tež 4, Tuati, Bonur 4(2), Alouini 2, Jalouz 2, Sanai 3, Ben Salah 5, Bognami 1, Hosni 1, Kuiref CRNA GORA: Mijatović (14 odbrana), Rajković, Rakčević 3, Milašević 1, Melić 6, Osmajić, Mrvaljević, Marković 2, Kapisoda, Grbović 1, Vujović 3, Ševaljević 5 (2), Roganović 3, Simović, M.Lasica 1, G.Lasica

Zoran Kastratović, selektor Crne Gore: Promijenili smo pristup prema obavezama na terenu i odigrali mnogo bolje. Dobro smo analizirali Tunis nakon turnira u Danskoj i proteklih utakmica i smatrali smo da možemo da napravimo jedan iskorak u ovom meču i osvojimo bodove. Treba čestitati momcima na požrtvovanju, ali opet u krucijalnim momentima smo regovali neiskusno što je svojstveno mlađim igračima koji ne mogu da ponesu breme koje nosi ovo takmičenje. Imali smo protivnika koji slabije igra na duboku zonsku odbranu i protivnika koji je u oba poluvremena igrao različite sisteme zonske odbrane, mi smo se bolje snašli u prvom poluvremenu i da nije bilo ishitrenosti u realizaciji napada bilo bi pozitivnije po nas. U drugom poluvremenu imali smo problema u odbrani, ali je na golu blistao Rade Mijatović koji je odbranio mnogo teških utakmica, dok u napadu nijesmo znali da prođemo kroz sredinu i podijelimo lopte tamo gdje treba. Protiv Njemaca očekujem da ćemo odigrati agresivno u odbrani i disciplinovano u napadu. Najvažnije je da ne pravimo kardinalne greške kao što je to bio slučaj protiv Tunisa. Zoran Roganović, desni bek Crne Gore: Čestitam Tunisu na pobjedi i na plasmanu u osminu finala. Igrali smo bolje nego protiv Argentine i Francuske, ali smo i ovog puta kao protiv Argentine u samoj završnici pravili dosta grešaka. Možda je razlog što nijesmo imali iskustva na ovakvim prvenstvima, ali se nadam da ćemo naredne dvije utakmice odigrati mnogo bolje. Alan Porte, selektor Tunisa: Zadovoljan sam pobjedom. Čestitam Crnoj Gori na dobroj igri i dobroj taktici posebno u odbrani. Bila je to utakmica u kojoj su mogle trijumfovati obije ekipe, ali na našu sreću to smo bili mi. Mislim da Crna Gora treba da nastavi da igra ovako i da može slaviti u naredne dvije utakmice. Ono zbog čega ne možemo biti zadovoljni jeste povreda Amina Banura koji je veoma bitan igrač za nas i bez njega će u narednim duelima biti mnogo teže.


30 Sport

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

TRANSFER

Marko šest mjeseci u Podbeskidzeu Reprezentativac Marko Ćetković pozajmljen iz Jagelonije - Podbeskidzeu

TITO VILANOVA

Da Barsa kasni 18 bodova, ja...

Kada su u pitanju “el klasiko” rivali nikada nije dosadno! I dok je svijet obično navikao na “bockanja” od strane Realovog trenera Žozea Murinja, juče je malo šmeka pokazao i mirni strateg Barselone Tito Vilanova. Na pitanje novinara da li je Barsa otpisala “merengese” iz borbe za titulu, katalonski stručnjak je odgovorio... “Ne, ali da je situacija obrnuta, ja ne bih sjedio ovdje i od-

TEŠKO SE MOŽE ISKORIJENITI RASIZAM U FUDBALU - Sep Blater, predsjednik Fife, pričao je o rasizmu u najpopularnijoj sporednoj stvari na svijetu: “Mislim da nikada ne možemo da uradimo dovoljno da iskorijenimo rasizam iz fudbala. Mnogo radikalnije rješenje, kao što je oduzimanje bodova, imalo bi bolji uticaj nego bilo koja druga kazna”, prenio je “Skaj Sport” izjavu Blatera.

govarao na pitanja novinara”, bocnuo je Murinja Vilanova, a onda u nešto ozbiljnijem tonu dodao. “Real je sposoban da pobijedi u svakoj utakmici do kraja sezone, kao što smo i mi sposobni da gubimo bodove. Ne govorimo samo o četiri utakmice, puno je utakmica preostalo i znamo da se stvari brzo mogu promijeniti. Čim se izgube dvije utakmice, odmah izgledate kao lošiji trener”. K.B.

Miha: Zvezda? Eto im ga šeik On je Zvezdina legenda, ali ga mnogo ne interesuje akcija da se uključi u priču o finansijskom pomaganju beogradskom velikanu od strane onih “koji su zahvaljujući Crvenoj zvezdi kasnije zaradili veliki novac”. On je Siniša Mihajlović i smatra da je “crveno-bijelima” već dao mnogo... “Doprinos?! Neće biti nikakav! Ja sam Zvezdi već dao mnogo! Neka neki drugi daju koliko sam ja i možda će Zvezda uspjeti da, kako vi kažete, stane na noge”, rekao je Miha za beogradski Sport. “Vidim da je dolazio i neki šeik na Marakanu. Neka im on da novac”, dodao je. K.B.

Poslije egzotičnog Tajlanda, povratak u Poljsku - Marko Ćetković će narednih šest mjeseci igrati u Podbeskidzeu kao pozajmljen igrač Jagelonije sa kojom ima važeći ugovor do ljeta 2014. godine! Crnogorski reprezentativac u novi klub dolazi na insistiranje direktora Vojčeka Boreckog koji je radio u Jageloniji kao sportski direktor u vrijeme kada je Ćele potpisivao ugovor sa “crveno - žutima”. Pred Markom je veliki izazov - doveden je kao pojačanje koje treba da pomogne klubu u spašavanju elitnog ranga pošto Podbeskidze stoji jako loše u poljskoj Ekstraklasi. Novi Ćetkovićev klub polusezonu je završio na 15. (pretposljednjem) mjestu, sakupili su samo šest poena na 15 utakmica. Luka spasa u kojoj se nalazi Ruh daleko je devet bodova. Pred Markom je uzbudljiva avantura... B.T.

BUDUĆNOST

Učida se bori za plavi ugovor Japanac Koske Učida došao na probu - odradio trening, vjerovatno će dobiti priliku na prijateljskoj utakmici sa Komom u petak Dvije novosti stižu iz Budućnosti. Prva: fudbalerima su “legle” obećane plate, a druga: Japanac po imenu Koske Učida je stigao na probu u plavi klub! Učida je u Podgoricu došao posredstvom japanske agencije koja šalje igrače na probu, igra na poziciji lijevog beka... “Uzeli smo da ga probamo, da vidimo kakav je... Nije nezanimljiv, kod njega ima interesantnih detalja, ali ništa konkretno nema za sada”, rekao nam je juče trener Bu-

dućnosti Radisav Dragićević. Čim ga Budućnost nije prekrižila istog trenutka, Japanac ima nešto zanimljivo, u glavnom gradu Crne Gore će biti do petka, kada je planirano da Budućnost odigra kontrolni meč protiv Koma - utakmica će najvjerovatnije početi u 13.00 časova... “Probaćemo ga tu, poslije ćemo odlučiti šta i kako dalje. Naravno, sve će zavisiti i od finansija. Kažem: interesantan je, ali nema ništa konkretno”, riječi su Raja Dragićevića.

Grof čeka Lazovića

NOVA SVAĐA U MADRIDU

Bolje si igrao za manje para Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Što se tiče priprema - Budućnost radi na Starom aerodromu, za sada je samo sigurno da će učestvovati na memorijalnom turniru “Andrija Anković” u Gabeli 3. i 4. februara, gdje će još biti domaći GOŠK, Hajduk iz Splita i Zrinjski iz Mostara... Postoji želja da “plavi” nakon turnira ostanu na pripremama u Međugorju, ali to je pod velikim znakom pitanja, jer se pojavila mogućnost da se ode u Antaliju... Sve u svemu - naredni dani će dati odgovor na mnoga pitanja. B.T.

Žoze Murinjo kritikovao Anhela Di Mariju Mančester junajted želi da iskoristi taj klinč Sviđa mi se pristup koji je imao tim, zato ne mogu da kritikujem igrače - ispalio je šef stručnog štaba Real Madrida Žoze Murinjo poslije očajne igre “merengesa” protiv posljednjeplasirane Osasune - 0:0. Ipak, madridska “Marka” (izuzetno su bliski Real Madridu) tvrdi da nije bilo tiho u svlačionici, gde je “Mu” otvorio novi front - poslije svađa koje je ove sezone imao sa Serhijom Ramosom i Ikerom Kasiljasom, Murinjo je navodno napao Anhela Di Mariju. “Uopšte ne igraš! Bolje si igrao kada si zarađivao manje novca. Od kad si potpisao novi ugovor jedva

te primjećujem na terenu”, obratio se Murinjo ljutito ljevonogom Argentincu. A, taj klinč želi da iskoristi Mančester junajted - kako javljaju mediji sa Ostrva (Daily Star prije svih) ser Aleks Ferguson je zapeo za dovođenje Di Marije na Old Traford! I transfer bi mogao da se ostvari, pošto Argentinac nema značajnu minutažu u Realu - Di Marija je samo tri puta bio u startnoj postavi na posljednjih osam Realovih utakmica i nijednom nije odigrao svih 90 minuta. Čini se da je saradnja dva tima koja će se sastati u osmini finala Lige šampiona - gotovo izvjesna... B.T.

Špic Danko Lazović ostaje u Rusiji - nakon što je imao lijepo razdoblje u Zenitu, a onda pola godine bio na ledu, u januarskom prelaznom roku bi mogao da pojača Rostov. Ako dođe do transfera bivši reprezentativac Srbije će sarađivati sa najboljim crnogorskim trenerom Miodragom Grofom Božovićem... “Pregovori oko Lazovićevog dolaska se nastavljaju. Ne bih o detaljima, ali bi uskoro sve moglo da bude poznato”, rekao je sportski direktor Rostova Aleksandr Šikunov. B.T.

Atletiko zove Ćićarita Vezan je za klupu, a to mu se nimalo ne sviđa - Havijer Ernandez se nalazi na izlaznim vratima Mančester junajteda, što će pokušati da iskoristi Atletiko iz Madrida! Prema pisanju španskih medija, Atletiko će na adresu Mančestera poslati ponudu tešku 18 miliona eura, što će gigant sa Old Traforda teško odbiti za napadača koji nije u prvom planu. Ukoliko se transfer ostvari, Ćićarito će se u špicu Madriđana pridružiti Radamelu Falkau, koji u januarskom prelaznom roku sigurno neće napustiti glavni grad Španije... B.T.


Sport 31

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

KRENUO GRBALJ

Plasman u Evropu baš lijepo zvuči Trener Aleksandar Nedović neće bježati od Evrope, ali zna se šta je prevashodni cilj Tačno u podne otkucao je posljednji minut odmora za “trikolore” - trener Aleksandar Nedović juče je okupio mladiće koji su u prvom dijelu šampionata prijatno iznenandili crnogorsku fudbalsku javnost. Glavni teren koji važi za jedan od najboljih u državi, plus pomoćni sa vještačkom travom su sasvim dovoljan razlog da Grbalj cijeli trenažni proces odradi kod kuće... “Nećemo nigdje ići, imamo odlične uslove za rad. Od nikoga ne zavisimo, možemo da treniramo kad god želimo i to je veoma bitno”, rekao nam je Nedović. Odlične igre u prvom dijelu natjerali su fudbalske skaute da zavire u roster Grblja i možda “iščupaju” nekog od momaka. Za sada je klub napustio Vladimir Matić. “Otišao je, a moguće je da ćemo ostati i bez Kenana Ragipovića koji je bio standardan cijelu polusezonu. Veliko intere-

Krenula Mladost: Prvotimci treniraju pod budnim okom Miodraga Vukotića

PROZIVKA NA STAROM AERODROMU

Crveni sanjaju finale Kupa

sovanje ima i za mlade momke, tako da u zavisnosti od odlazaka dovodićemo pojačanja”, prokomentarisao je mladi i talentovani stručnjak. Peto mjesto, polufinale Kupa i golobradi mladići - Nedović je definitivno napravio veliki uspjeh koji ga za sada ne opterećuje, bez obzira što zna da su njegovi izabranici, makar za sada veoma blizu Evrope. “Kada je počelo prvenstvo plan je bio da se osigura opstanak bez baraža. Međutim, rezultati nam daju za pravo da ne bježimo od Evrope, ali zna se šta je naša politika. Forsiraćemo mlade igrače, pokazali smo u prvom dijelu da smo napravili pun pogodak sa Branislavom Jankovićem i Nemanjom Nikolićem. Nadam se da će biti još takvih. Ukoliko zadržimo ekipu biće to dobra stvar, igrači su navikli na moje metode, a ja znam njihove navike”, završio je Nedović. U.R.

Mladost počela sa pripremama za proljećni dio šampionata - trener Miodrag Vukotić ima povjerenja u tim Uroš Radulović

G

usti sivi oblaci koji su se spustili na glavni grad Crne Gore, te koji su donijeli monsunsku kišu zračili su romantikom - na Starom aerodromu četa Miodraga Vukotića je zadužila “oružje” i krenula u razvijanje taktike pred borbu u drugom dijelu crnogorskog šampionata. A vremenske neprilike nijesu uspjele da razbiju odličnu atmosferu koja se prožimala kroz svlačionicu crvene armije.

Sjajno raspoloženje, želja za treningom i igrom obilježili su prvi radni dan fudbalera Mladosti, koji su orno krenuli u paklene prireme. “Program traje šest nedjelja. Prve dvije, dvije i po nedjelje ćemo ostati u Podgorici gdje ćemo odraditi prvu fazu na našim terenima. Nakon toga, planiramo da 14-tak dan odemo na primorje gdje će to biti još ne znamo, u hodu ćemo rješavati te stvari. Za kraj, cijeli rad ćemo zaokružiti na Starom aerodromu”, rekao je juče za naš list trener Miodrag Vukotić. TRI POJAČANJA  TREBA JOŠ Pri ulasku u prostorije “romantičara”, primijetili smo par novih lica. Za oko je najviše zapao dojučerašnji napadač Mornara Božo Marković, koji je, kako su i Dnevne novine najavljivale, obukao opremu podgoričkog tima.

“Za sada su došli Marković i golman Sutjeske Branko Vujović. Nijesmo stali sa pojačanjima - želimo da dovedemo još jednog štopera, iskusnog špica i veznog igrača - da li ćemo uspjeti, vidjećemo”, rekao je šef stručnog štaba kada je iza njegovih leđa prošao i novopečeni član koji je do skoro igrao u Zeti Ivan Knežević. A što se tiče odlazaka bilo ih je dosta - sa Starog aerodroma su se prvo iselili Ekvadorac Eber i Luka Rotković, a zatim... “Napustili su nas još golman Obren Čučković, Milan Radulović, Ivan Mijušković”, rekao je Vukotić koji se onda nadovezao na konstataciju koja glasi da Mladost od osnivanja crnogorske lige nije imala jači tim nego sad. “Ovo jeste možda najjači tim od kada sam trener. Ali, treba pojačati ekipu za neke rezultate koje želimo. Imam igrački kadar da bude-

mo tu gdje jesmo trenutno, a za nešto više moramo dovesti adekvatna pojačanja i probati nadomjestiti ono što smo propustili u prvom dijelu sezone”. BOŽO DOVEDEN DA BUDE GOLGETER Mladost je imala i te kako dobru jesen - u prvenstvu su igrali dobro, imali čak i neke fenomenalne partije prije svega u pobjedama nad Mogrenom (3:1) i Rudarom (2:0). A šlag na tortu je bio ulazak u polufinale masovnijeg takmičenja. “Imamo prostora za uspjeh. Dobar nam je raspored na startu, a što se tiče Kupa, mislim da možemo do finala, a onda je sve moguće. Vjerujem u ove momke, tako je bilo od prvog dana, bez obzira što smo imali problema i kasnili sa pripremama”, rekao nam je trener Vukotić, koji je dodao: “Otišla su nam tri bitna igrača, ali uz kadar koji imamo plus planirana pojačanja, mislim da ćemo na proljeće biti bolji. Imali smo dobrih utakmica, stvarali šanse, ali problem nam je bila realizacija. Dovođenjem Markovića koji se ranije dokazao kao strijelac, to možemo riješiti, jer imamo dobre igrače uz njega. Može nam pomoći u onome što smo zacrtali”, rekao je na kraju Miodrag Vukotić.

ŽENSKE REPREZENTACIJE

Zadovoljstvo je ogromno Nakon kadetske i omladinske selekcije u Baru pripreme obavlja A reprezentacija - Uefa pravi film o radu Zorana Mijovića sa damama Kadetska ženska reprezentacija je zajedno sa omladinskom selekcijom završila mini pripreme u Baru, a sada je red došao na A selekciju - selektor Zoran Mijović sa stručnim štabom uživa u radu sa crvenim damama... “Zadovoljan sam kako smo proveli dane sa mlađim selekcijama. Došao je red na najstariju selekciju, a cilj nam je da provjerimo spremnost i kvalitet djevojaka koje su po prvi put sa nama. Nadam se da će dobro uklopiti u formiranu ekipu”, rekao je selektor Mijović za sajt FSCG. A, formirana ekipa će početkom

aprila debitovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo - turnir preliminarne faze igra se u Litvaniji, a pored crvenih i domaćina učestvovaće još Gruzija i Farska Ostrva. “Fokus kompletnog rada sa ženskim selekcijama u ovoj godini biće upravo stavljen na uigravanje naših seniorki kako bi se što bolje pripremili za predstojeće obaveze”, dodao je Mijović. FSCG je u Baru imao posjetu glavni koordinator za ženski fudbal u Uefi Emili Šo se upoznala sa radom ženskih crnogorskih reprezentacija... “Drago mi je da sam ponovo u Cr-

noj Gori. Razvoj ženskog fudbala je važan segment razvojnih programa Uefe, a Crna Gora je uradila puno dobrih stvari u veoma kratkom periodu”, rekla je Emili. Pored visokog predstavnika evropske kuće fudbala, u Bar je doputovala i TV ekipa internet stranice Uefa.com, koja tokom zimskog trening kampa pravi reportažu o razvoju ženskog fudbala u Crnoj Gori. “Smatram da će dokumentarni film biti odličan primjer kvalitetnog rada na razvoju ženskog fudbala koji može poslužiti i ostalim nacionalnim savezima”, dodala je Emili. B.T.


PORUKA ZA NACIJU

Izginućemo ako bude trebalo

Priželjkuju reprizu Manhajma – Crna Gora juče poražena od Tunisa (27:25), večeras (18,30) biti ili ne biti protiv Njemačke Iz Granoljersa, Miloš Pavićević

N

ekada su harali planetom, bili strah i trepet u rukometnim vodama, sada su daleko od velikih stvari, ali je zemlja u kojoj se igra najbolji rukomet na svijetu uvijek opasna - Crna Gora će nakon tri poraza (Argentina, Francuska i Tunis) slamku spasa u Grupi A tražiti protiv (nekada) velike Njemačke. Nakon večerašnje bitke u Granoljersu, stvari će za izabranike Zorana Kastratovića biti mnogo jasnije. Možda čak i kristalno čiste!

U crvenom taboru svi priželjkuju reprizu Manhajma - 1. novembra prošle godine Crna Gora je šokirala pancere usred Njemačke (27:31) i nakon odličnih baraž mečeva sa Šveđanima potvrdila da se vraća na veliku scenu. Sad je međutim situacija drugačija - igra Roganovića i družine daleko je od one od prije dva mjeseca, a samopouzdanje je debelo poljuljano nakon šest uzastopnih poraza (tri u prijateljskim utakmicama i tri na turniru u Danskoj uoči starta Mundijala). “Uradićemo sve da se oporavimo i meč sa Njemcima dočekamo u što boljem raspoloženju. Nije lako, nakon tri poraza, ali niko ne može da kaže da je nedostajalo želje i brobe. Siguran sam međutim da je vrijeme da se sreća okrene i na našu stranu i da počnemo sa pobjedama. Već od danas protiv dobro poznatog rivala”, rekao je za DN sat nakon meča sa Tunižanima Igor Marković.

LASICA: SVE ZA POBJEDU Njegov kolega sa suprotnog krila Marko Lasica je protiv Tunisa iskoristio šansu ukazanu nakon selidbe Fahrudina Melića na klupu, a preko Dnevnih novina poslao je poruku za naciju. “Protiv Njemaca ako treba izginućemo na terenu, jer mnogo želimo pobjedu. To je ono što možemo da obećamo, dakle - samo borba, da ne bude poslije kajanja zbog nečega što smo realno mogli da uradimo”, ispalio je igrač Pik Segeda. “Kako igrati? Kao protiv Tunisa u uvodnih 25 minuta - to je recept i jedino tako možemo doći do premijernih bodova u Grupi A”.

BEZ KAPITENA MRVALJEVIĆA DO KRAJA Kapiten naše selekcije Draško Mrvaljević protiv Tunisa je bio na klupi, ali zbog svima poznate povrede lista nije ulazio u igru. Na zagrijavanju je osjetio da ne može zaigrati, a nakon meča za Dnevne novine potvrdio da neće biti u timu danas protiv Njemačke. „Ne vjerujem da ću igrati, jer je povreda mišića takva da ne mogu da potrčim. Kada nijesam mogao protiv Tunisa, a probao sam na zagrijavanju, onda sigurno neću moći ni protiv Njemačke. Moraće momci bez mene. Biće teško, ali vidjelo se da imaju potencijala i da mogu da igraju. Vjerujem da ćemo iz meča u meč igrati bolje. Ovo je veliko iskustvo za nas, ali protiv Njemačke nas čeka pakao, jer će oni željeti da se revanširaju za kvalifikacioni debakl u Manhajmu“, kazao je za naš list Mrvaljević. Crna Gora je prije dva mjeseca u Manhajamu odigrala super rukomet i demolirala pancere. „Teško će nam biti da ponovimo igru iz tog meča, ali ukoliko svi daju maksimum mislim da možemo do željenog rezultata. Nema predaje, sportski je nadati se, imamo još dvije velike šanse koja moramo iskoristiti”, poruka je povrijeđenog kapitena.

KUPON

13

KUPON

13


SRIJEDA, 16. 1. 2013. broj 415 GODINA II

33 žena asesoar

Kako nosite torbu dosta govori o vama

Ekspert za govor tijela Peti Vud smatra da način na koji žena nosi torbu u stvari dosta govori o njenoj ličnosti: 1. Preko ruke Ovo je omiljeni način nošenja torbi slavnih ličnosti dok beže od paparaca i ukazuje na moć i samopouzdanje. “Nosite torbu kao da je orden časti. Osjećate se kao da ste pomalo superiorni, nadmoćni” kaže Peti Vud. 2. Nosite više torbi odjednom “Vučete” dva cegera na ramenu i još jednu torbu u ruci? “Izmoreni

ste, iscrpljeni i u žurbi - torbe sugerišu da ste pomalo odsutni i da vam je teško da se fokusirate,” kaže Peti Vud. 3. Slobodne ruke, torba okačena na rame “Djevojke koje nose torbe tako da su im ruke slobodne svjesno pokrivaju dio svoje figure i odjeće. To je korisno, ali i čini da djelujete pomalo štreberski. Viđam ovo dosta kod mladih djevojaka.” 4. Držanje torbice naprijed sa obje ruke Obično u kombinaciji sa stidljivim osmijehom i prekrštenim nogama, ovakav način nošenja torbe na preklop otkriva pomalo odbrambeni stav. “U ovoj poziciji djelujete kao da štitite svoje stvari. Ako radite ovo tokom romantičnog sastanka, to je zato što se osjećate čudno i nije vam baš jasno kuda on vodi,” kaže Vud.

SAVJET DŽESIKE ALBE

Odjeća mora da vam odgovara Džesika Alba nalazi se na vrhu liste najseksipilnijih žena svih vremena magazina “Mens Helt”. Džesika godinama uspijeva da održi savršenu figuru i samouvjereno tvrdi da nikada neće nositi garderpobu u apadrapa, neformalnom stilu. “Prilično sam sigurna da me nikada nećete vidjeti u kratkom šorcu ili nečemu sličnom”, izjavila je za magazin “Instajl”. Džesika ne voli kada su naramenice prenaglašene, mada ipak poštuje rad dizajnerke Izabel Marant i njene kreacije sa istaknutim ramenima. “Smatram da svaki komad odjeće može dobro da izgleda ako krojač dobro uradi posao, onako da sve savršeno pristaje”, rekla je Alba. Bez obzira da li se oblačite u H&M, Topshop, Target ili Forever 21, Džesika nam otkriva jedan mali modni savjet. Da biste dobro izgledali, određeni komad odjeće mora u potpunosti da vam odgovara, u suprotnom izgledaćete polusređeno. “Najbolji savjet je da pronađete dobro strukiranu jaknu i par fino porubljenih pantalona. Ako vam je odjeća, onako baš po mjeri, izgledaćete kao djevojka od milion dolara”, tvr-

MODA

Trendovi za 2013. godinu Modni dizajneri otkrili šta ce se nositi ovog proljeća

D

olaskom 2013. godine stigli su i novi trendovi koji će zasigurno biti obožavani među trendseterkama i svim ljubiteljima mode. Neki od prošlogodišnjih must have trendova zadržaće se i ove godine a neki, poput odjevnih komada sa prugicama i naočara neobičnog oblika, svakako će biti pravo osvježenje u našim garderoberima.

Modni dodaci u vidu sunčanih naočara koje su nezaobilazne zimi, a neophodne ljeti ove godine biće jedan od najistakutnijih trendova sezone. Da bude tako potrudile su se modne kuće koje su u svojoj ponudi asesoara istakli modele što neobičnijeg oblika. U tome definitivno prednjače brendovi Miu Miu, Prada, Mark Džejkobs, Džon Galijano koji kao da su se utrkivali ko će dizajnirati neobičniji okvir. Bijela i crna boja definitivno su nepogrešiv izbor ukoliko nijeste previše opterećeni modom ili ste i tradicionalan tip. E upravo za vas ovaj trend će biti prava poslastica jer se kombinacija ove dvije boje biti hit. Volani i pelpum na haljinama, suknjama, košuljama biće i ove godine moderan, a od noviteta stižu nam modeli izrezani u oštrim linijama. Kombinacija crne i bijele boje Crne i bijele grafičke kombinacije nastaviće svoj savršeni sklad

i ovog proljeća. Investirajte u upečatljivi komad, poput kockaste jakne, pantalona na bijele i crne pruge koje će svakako vašu figuru učiniti vitkijom ili pak kardigan pepito uzorka. Sa kardiganom pepito uzorka možete kombinovati mnogo garderobe i apsolutno sve boje. Upečatljive naočare Ove zime, proljeća i ljeta veliki naglasak biće stavljen na naočare što atraktivnijeg dizajna i oblika. Od naočara mačkastog oblika do geometrijskih linija ove godine sve je dozvoljeno. Modne kuće modele su predstavili u velikoj paleti boja tako da svako može naći ono što mu odgovara. Jedan od trendova je i barokni stil koji je namijenjen tradicionalnijim damama koje vole da prate modu. Izrezani komadi Ove godine apsolutni hit će biti komadi koji imaju izrezane dijelove, bilo da je riječ o kaputima, bluzama, pantalonama ili haljinama.

di Džesika. Od kada je postala majka, sada već dvoje djece, Džesika je malo promijenila svoj stil oblačenja i počela da se oblači veselije. “Džemper i dokoljenice su ranije bili moj zaštitni znak, a sada sam spremna da nosim smjelije printove i svijetle boje”, priča ona i dodaje: “Omiljene sandale su mi one sa otvorenim prstima, samo moraju da imaju diskretnu tračicu koja prelazi preko prstiju, da bi zaista izgledale baš onako tip-top”.

KUPOVINA Ovaj je trend primjenjiv na svaki komad odjeće. Prošle smo godine favorizovali izrezane komade u tamnim nijansama, dok će ove godine prihvatljiviji biti oni u svjetlijim bojama, poput bijele i pastelnih nijansi. Prugasto Prugice su jedan od novijih trendova koji će biti omiljen među mnogim djevojkama. Crne, mornarskoplave i sive pruge biće omiljene među trendseterkama, a ovaj uzorak može se kombinovati sa svim intenzivnijim bojama od plave, roze, narandžaste do crvene koja se savršeno uklapa sa crnom i bijelom bojom. Volani Veliki i pelpum romantičan je, upečatljiv, a ove godine biće i nezaobilazan trend. Sve se računa od naboranih ramena ili ovratnika do suknji i haljina koje će biti veliki hit. Ovaj izgled jednako je šarmantan koliko i ženstven.

Odabrite savršen model farmerki Budući da su farmerke neizostavan dio garderobe i nose se često, važno je da u njima izgledate najbolje što možete. Ako volite da pratite aktuelne trendove pri kupovini ipak pripazite da takvi modeli odgovaraju vašoj građi. Izbor savršenih farmerki podjednako je težak zadatak koliko je i bitan. Uskladite svoj tip tijela s određenim krojem farmerki i obavezno vodite računa da su odgovarajuće veličine. Kako biste naglasili pozitivne strane svoje figure i prikrili negativne, vodite se ovim jednostavnim pravilima: - Obline i šire bokove izbalansirajte farmerkama sa širim no-

gavicama (boot cut), i posebno naglasite ženstvenu figuru srednje visokim ili visokim strukom. - Punijoj figuri najviše laskaju farmerke koje su šireg kroja, to jest ujednačena širina od bokova do dna nogavice. - Sitna građa je idealna za ravne krojeve i uske farmerke niskog struka. - Za vitku figuru i duge noge nema savjeta - vama odgovara svaki model! Ovih nekoliko glavnih odrednica će vam pomoći u prvoj selekciji. Nakon toga naoružajte se strpljenjem i isprobajte što više modela da biste pronašli upravo onaj koji vam odgovara. Nipošto ne kupujte “napamet”.


34 Žena

srijeda, 16.1.2013.

Trikovi za raspoloženje Ovi mali trikovi će vas za tren oka opustiti. Najbolje u vezi s njima je što možete da ih izvedete sami bilo kada i bilo gde… UMIRUJUĆA MASAŽA GLAVE Polagano prolazite prstima kroz kosu i nekoliko puta nježno povucite pramenove uz sam korijen kose. ČEŠKANJE PODLAKTICE Vrhovima prstiju nježno p re l a z i t e p re k o h i p e r osjetljive kože između unutrašnje strane lakta i ručnog zgloba. Ili recite svom dragom da zatvori oči i klizite mu po ruci sa dva prsta od šake na gore, neka on to isto uradi i vama. MASAŽA PALCEM Prislonite palac jedne ruke ispod palca druge ruke i “mijesite”. Dlanovi su puni osjetljivih nervnih završetaka, pa će vas ova masaža opustiti. RELAKSACIJA STOPALA Snažno masirajte stopala, prepuna nervnih završetaka, počev od prstiju, preko svoda stopala, pa sve do pete. Zatim nježno tapkajte vrhovima prstiju duž tetive skočnog zgloba.

Seksi snovi o bivšem Rezultati studije o snovima, koju su obavili naučnici sa univerziteta u Montrealu, pokazali su da je osam odsto snova koje sanjamo o seksu. Ono što iznenađuje jeste da se ti snovi rijetko tiču samog seksa.Nerijetko se dešava i da glavnu ulogu u ovim snovima ima vaš bivši partner ili neko sa kim ste bili prije više godina. Naučnici smatraju da su ti snovi znak da treba da rasplamsate strasti u vašem intimnom životu. Sanjati bivšeg, takođe može ukazivati na to da nijeste spremni da nastavite dalje.

PSIHOLOGIJA

Prednosti odrastanja u porodici sa više djece

K

ako oprostiti onima koje volimo ili kako se izboriti za sebe, djeca uče od braće i sestara. U raznoraznim situacijama koje im život donosi, oni nauče kako da se nose s ljutnjom, grižom savjesti, srećom i tugom, objasnio je američki psiholog dr Džejms G. Velborn.

KAKO VOLJETI Braća i sestre međusobno mogu da se nauče šta znači voljeti, a šta biti voljen. Međutim, da bi oni znali šta to tačno znači, roditelji treba da im pokažu kako su zagrljaji i nježnost sastavni dio njihove porodice. Tako će naučiti da se međusobno poštuju i štite ono do čega im je stalo. TIMSKI RAD Djeca ne mogu da biraju brata ili sestru, ali svejedno treba da sarađuju. Da biste ih naučili timskom radu, podijelite im zadatke koje da bi uspjeli treba da obave zajedno. Ako se bune i protestuju, zadajte im još više zadataka. Na kraju će shvatiti da zajednič-

kim radom mogu daleko da doguraju, dodao je dr Velborn. KAKO BITI TOLERANTAN PREMA DRUGIMA U djetinjstvu starija braća većinom izbjegavaju mlađu, ali već ih odmalena treba naučiti toleranciji. Iako im se njihov mlađi brat ili sestra čine drugačijim i nezanimljivim, napomenite da takvo ponašanje nećete tolerisati. Najlakši način da to postignete jeste da ih pohvalite dok pričaju o školi. Dajte im do znanja da vas jako raduje što je vaše starije dijete odvojilo vrijeme za mlađe i pokazalo mu gradivo, te da je to jedan od zadataka starije braće.

PRAVILNO SVAĐANJE Svađe su sasvim uobičajeni dio djetinjstva, ali najbitnije je da na vrijeme nauče civilizovano da ih rješavaju. Nemojte im prepuštati svađe, jer bi one mogle da prerastu u pravu anarhiju već ih umesto toga okupite i pokažite kako da se nose s novonastalom situacijom. Nakon što se im to objasnili, pustite ih neka probaju sami da riješe sukob. Takva praksa će im dobro doći i ubuduće jer sitnih razmirica zasigurno neće nedostajati. KO JE VOĐA, A KO SLJEDBENIK U partnerskom odnosu kao što je to kod braća i sestara, uvijek se neko nameće kao vođa, dok je drugi sljedbenik. Ipak, kod takvog odnosa treba pripaziti da se odnos ne pretvori u tiraniju. Odvojite vrijeme i svojoj djeci objasnite da uloge treba da se mijenjaju odnosno da je ponekad jedan od njih vođa, a drugi slije-

di, dok je situacija sljedeći put obrnuta. KAKO SE ZAUZETI ZA SEBE Djeca se međusobno uče kako da budu odrešiti i ne popuštaju u određenim situacijama što će im pomoći kasnije u životu kada će morati da se zauzmu za sebe. Napravite vježbu s njima i ohrabrite ih da se odupru jedno drugome. Naime, u većini takvih odnosa uvijek je jedan povodljiviji od drugog, pa ga treba naučiti kako reći ne, piše 24 sata. VJEŠTINA PREGOVARANJA Još je jedno ponašanje specifično za braću, a to je da uvijek žele ono što drugi ima. Umjesto da mole ili to zahtijevaju, naučite ih kako uspješno pregovarati. Tako na primijer mogu napraviti dogovor ako pozajme nešto, zauzvrat će onome od koga su to isto pozajmili sređivati krevet nedjelju dana. Tako će naučiti da ništa u životu nije besplatno već se za to treba pošteno potruditi.

Nedjelju dana za ljubav

ODNOSI

Ponovo ga zavedite Posvetite se braku ili vezi Kao što znamo, ljubav je biljka koju treba redovno zalivati da ne bi uvenula ili, još gore, pokupila prnje i nestala.Da se to ne bi dogodilo predstavljamo vam sedam malih ljubavnih koraka: SVU PAŽNJU USMJERITE NA NJEGA Ako tokom izlaska ili večere sve vrijeme kuckate poruke i ne ispuštate mobilni iz ruku, on to tumači kao “nijesi mi dovoljno važan”. Pažnju usmjerite na njega, održavajte kontakt očima i slušajte što vam priča. SKUVAJTE MU NEŠTO ŠTO VOLI Ali ne zato što “put do njegovog srca vodi preko stomaka”, nego zato što to znači da znate u čemu uživa i da vam je to važno. OBUCITE HALJINU U KOJOJ VOLI DA VAS VIDI Seksi veš i odgovarajuća haljina znače “želim te”. A najbolji afrodizijak za njega je vaša želja. KADA POMISLITE DA JE ZGODAN, RECITE MU TO Svi mi volimo da čujemo da

smo lijepi i dobri u nečemu, posebno od dragih ljudi. Ipak, kad smo duže u vezi, događa se da neke stvari počnu da se podrazumijevaju. Podsjetite ga ponekad da vam se sviđa, da je za vas neodoljiv iako ste zajedno već sto godina. OHRABRITE GA DA RADI ONO ŠTO VOLI Ponekad možda imate osjećaj da od svakodnevnih obaveza ne stižete ni da se vidite pošteno, ali bez obzira na to, ne gunđajte kad on poželi da ide na fudbal ili na piće s prijateljima. ZAGRLITE GA ONAKO, BAŠ, BAŠ Kad krećete na posao, umjesto ovlaš poljupca, zagrlite ga, i neka taj zagrljaj potraje. SEKS NA BRZAKA Seks koji traje dugo, s predigrom i maženjem koje uslijedi kasnije je super, ali seks na brzaka, kad nemate mnogo vremena, dok se spremate za posao, recimo, može biti pravo osvježenje, piše Tportal.

Čak i najbolji parovi imaju svoja loša razdoblja, ali najbitnije je prepoznati greške i ispraviti ih na vrijeme prije nego što se one pretvore u problem koji može razoriti vaš brak. U ponedjeljak zamijenite kućne poslove Ponudite se da vi izvedete psa i odnesete smeće, a neka vaš dragi opere suđe. Tako ćete pokazati da cijenite njegov rad, a mali čin solidarnosti može učiniti čuda za vaš zajednički život. Utorkom planirajte vikend Vikend počnite da planirate već u utorak. Napravite spisak šta sve treba da obavite i rasporedite ko će šta da radi, a koje stvari možete da obavite zajedno. Tako će vam subota i nedjelja ostati samo za uživanje. Srijeda je rezervisana za druženje Namjestite budilnik pola sata ranije nego inače i uživajte s partnerom u zajedničkom vremenu. Bilo da zajedno pijete kafu ili dan počinjete vrućim aktivnostima u krevetu, izbor je vaš. Četvrtak je dan bez tehnologije Četvrtak pretvorite u dan bez teh-

nologije. Koliko vam god bila potrebna, ne dopustite da vam postane središte života i udalji od onoga koga volite. Posvetite se partneru umjesto Fejsbuku ili mejlu, igrajte društvene igre ili jednostavno razgovarajte. Petkom se rješavaju svi problemi Petak je savršen dan da riješite sve probleme koji su se nakupili. Usredsredite se na svoje osjećaje i pojasnite partneru šta vas muči. Razgovorom možete riješiti i problem prljavih čarapa po stanu ili nespuštanja WC daske. Zatražite njegovu pomoć i razumijevanje, a zauzvrat obećajte da više nećete povlačiti stvari iz prošlosti ako se stanje popravi. Subotom odvojte vrijeme samo za sebe Subotnje jutro provedite odvojeno, dopustite jednom drugome da bar sat vremena uživate u samoći. Tako se možete posvetiti stvarima koje vas zanimaju, a što se bolje osjećate to ćete biti bolji partner. Nedjelja i porodica su savršen par Posvetite se porodici i prijatelji-

ma. Prisjetite se zajedničkih trenutaka listajući porodični album ili gledajući video s vjenčanja.


Žena 35

SRIJEDA, 16.1.2013

MIRKO KRUNIĆ

Jedite što više povrća

N

JE

ZA DO K

ophodno je koristiti raznovrsne, ali prije svega, zdrave namirnice. Specijalizovani portal nazdravlje.me preporučuje banana kašicu, voćnu salatu i musli kao nezaobilazan meni za doručak. Na trpezi za ručak treba naći mjesta za tunjevinu, povrće, avokado i mediteransku salatu. Dan treba završiti laganom večerom, uz grilovano povrće, tunjevinu i neslano voće. Uz malo mašte i znanja lako je obogatiti zimski jelovnik i učiniti ga zdravim i ukusnim. “Izaberite povrće poput korijena peršuna, cvekle, krompira, raštana, šargarepu, luk, rotkvu i dodajte ih u supu i varivo. Važna činjenica je da i smrznuto povrće ima gotovo istu nutritivnu gustinu kao i svježe povrće. Dunje, jabuke, šljive i drugo voće možete skuvati kao kompot, a ograničeno, treba jesti i džem i pekmez”, savjetuje Krunić. Zdrava ishrana, smatraju stručnjaci, prije svega, podrazumijeva pravilan raspored obroka, raznovrsnost namirnica, kao i uravnotežene obroke u smislu odnosa unijetih hranljivih materija. Važno je istaći i racionalnu potrošnju unijetih namirnica. Naravno, oni koji se bave nekim težim fizičkim poslom ili sportom imaju potrebu za povećanim kalorijskim unosom. Tokom jednog dana odrastao čovjek trebalo bi da ima pet obroka: tri glavna i dvije užine. “Treba izbjegava prženo i pohovano, a da se prednost da dinstanim jelima pripremljenim na manje ulja. Osim toga, u jednom danu treba da bude zastu-

pljeno više svježeg voća i povrća, a da se na najmanju moguću mjeru svedu peciva, slatkiši, slatki i gazirani sokovi”, dodaje Krunić. Idealan vremenski razmak između obroka je dva i po, do tri sata. Oni koji rano ustaju uglavnom griješe u tome što između ranog doručka i kasnog ručka, koji se zbog radnog vremena pomjera na 16 časova, ne uzmu nimalo hrane između, ili uzimaju grickalice. Stručnjaci upozoravaju da se obroci ne smiju preskakati, a posebno ne doručak jer je on najvažniji dnevni obrok. D.BRAJKOVIĆ

BIJELI LUK

TO RA

P I TA

Pored novogodišnjih radosti i veselja, praznici sa sobom nose i neprijatnosti izazvane nepravilnom ishranom. Ako ste dobili na težini ili se osjećate tromo nakon praznika, detoksikacija je idealno rješenje za vaš problem. Program detoksikacije, odnosno čišćenja organizma, preporučuju mnogi stručnjaci širom svijeta. Ona obuhvata nekoliko komponenti, među kojima se najčešće koriste tretman joge, konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja i biljni čajevi. Nezaobilazan segment čišćenja organizma je takođe konzumiranje organske hrane. Izvršni direktor Centra za borbu protiv gojaznosti Crne Gore Mirko Krunić kazao je za DN da su zahvaljujući visokokaloričnim porcijama praznici vrlo često put do gojaznosti i bolesti. “Proizvodi koji spadaju u grupu brze hrane sadrže ukupno u prosjeku oko 1.000 kalorija. Često konzumiranje više kalorija nego što potrošite može uzrokovati da postanete gojazni. Alkohol je, takođe, nezaobilan pratilac brojnih proslava i druženja. S obzirom da povećava apetit uz nekontrolisani unos masne hrane, predstavlja ozbiljan problem za sve one koji vode računa o tjelesnoj težini, ali i o zdravlju uopšte. Jedan gram alkohola nosi sa sobom sedam kalorija, što ga čini jako kaloričnim, a smatra se i da smanjuje sposobnost organizma da sagorijeva masnoće”, ističe Krunić. Za detoksikaciju organizma ne-

Poštovani, od 39. godine imam problem sa menstruacijom koja je do tada bila redovna, normalna i gotovo bezbolna. Sada imam 42 godine. Sa 39 su počele da izostaju po tri mjeseca, pa onda krenu obilne i bolne i tako gotovo godinu dana. Moj doktor je to regulisao tabletama primolut, nesiguran da se radi o endometriozi. Da bi regulisao ciklus, prepisao mi je pilule “yazz”, koristim ih dvije godine i one su imale dejstvo sve do prije pet mjeseci. Sada se na dva do tri mjeseca opet dešava ista situacija, u vrijeme ovulacije počinje krvarenje koje izgleda kao menstruacija prvih četiri do pet dana, međutim, traje i po 15 dana. Prestane tek kada se ciklus završi i počnem novo pakovanje pilula. Svi rezultati koji se odnose na papa test, vaginalni sekret, ultrazvuk jajnika su u redu. Da li postoji mogućnost da se tu ipak radi o endometriozi ili tako izgleda početak menopauze? Poštovana, kod oralne kontracepcije normalno da dođe ponekad do krvarenja, međutim ne rješava vam hormonski poremećaj koji imate, savjetujem vam da zaustavite “yazz” tablete jedan ciklus i da uradite hormonski status (fsh, lh, prolactin, testosteron, estradiol, progesteron, sedam, 14, 21 dan ciklusa) da biste dobili adekvatnu terapiju. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Liječi upalu uva, akne i herpes

VJEŽBA

Radite sklekove na pravilan način Većina ljudi nauči da radi sklekove do četvrtog razreda, i nikad se ne poboljšaju poslije toga. Loše urađeni sklekovi mogu da izazovu bolove u leđima i ramenima, a pritom ne izgrađuju u potpunosti sve mišiće koje bi trebali. Dvije najčešće greške kada se rade sklekovi i kako da ih ispravite: 1. Laktovi su vam izbačeni Laktove bi trebalo da držite što je moguće bliže telu. Na taj način ćete uposliti vaše grudi i tricepse, ali ćete se oslanjati na mišiće leđa i bicepse, a da ne opterećujete ramena. Ako vam je teško da održite taj položaj, radite sklekove na pesnicama okrenutim na unu-

Piperin je glavni alkaloid bibera kojem se pripisuju brojna farmakološka dejstva: protivupalna, analgetska, a možda pomaže i u prevenciji čira na želucu. Novo istraživanje popisu dodaje i antidepresivni učinak. Uočeno je i poboljšanje kognitivnih funkcija. Prije nego što se na tržištu pojavi funkcionalna hrana s piperinom za bolje raspoloženje, treba pričekati dalja istraživanja jer su neke studije takođe pokazale da je piperin toksičan za muški reproduktivni sistem.

tra, jer će vam tako biti vrlo neprirodno da izbacujete laktove na spolja. 2. Kukovi vam “ispadaju” Ako vam kukovi ispadaju iz linije i “propadaju” nadolje, nećete iskoristiti sve prednosti ove vježbe kada je oblikovanje torzoa u pitanju i boljeće vas donji dio leđa. Da biste to ispravili, jako stegnite mišiće zadnjice tokom vježbe. Ako nijeste sigurni kako to da uradite, prvo uradite sklek tako da su vam stopala potpuno oslonjena na zid. Dok radite sklek pritisnite pete u zid. Osjetićete kako vam se gluteusi zatežu, a to je upravo osjećaj koji treba da osjetite dok radite sklek.

Znaci prehlade Iako je najveći broj slučajeva gripa blag, on ipak može da dovede do ozbiljnijih oboljenja kao što je pneumonija ili bronhitis, za razliku od prehlade. Generalno gledano, kod prehlade se simptomi javljaju od vrata na gore, a kod gripa se slabost i bolovi osjećaju u cijelom tijelu. Evo koji su simptomi prehlade, a koji gripa po najčešćem redu javljanja: Prehlada 1. Bolno grlo 2. Zapušen nos ili nos koji curi 3. Kijanje 4. Kašalj Grip 1. Visoka temperatura 2. Bolovi u mišićima 3. Ekstremna iscrpljenost 4. Suvi kašalj

ISTRAŽIVANJE

Osim što liječi od gripa i prehlade zahvaljujući antibakterijskom djelovanju, bijeli luk je lako primjenljiva namirnica i kod nekih drugih tegoba. 1. AKNE Jedna od prednosti bijelog luka svakako je njegovo povoljno djelovanje na ljepotu, naime njegov sok liječi akne i bubuljice. Dovoljno je zgnječiti dva čena i smjesu staviti na mjesto upale, rezultati će biti vidljivi već nakon nekoliko minuta kada otok oko bubuljice splasne. 2. HERPES Virusna infekcija na usnama dobro poznata kao herpes vrlo je neprijatna pojava, ali izlječiva ukoliko na nju stavite parčence bijelog luka i držite direktno na bolnom mjestu oko 10 minuta. Za dobre rezultate postupak ponovite pet puta tokom dana. 3. UPALA UVA Bijeli luk pomaže i pri liječenju upale uva, a recept je brz i jednostavan. U kašiku vrućeg maslinovog ulja stavite zgnječeni čen bijelog luka i pustite da odstoji sat vremena, nekoliko kapi ove tinkture nakapajte u uvo i isto ponovite dva puta dnevno.

4. IVER ISPOD KOŽE Mali komadić drveta koji se zavuče pod kožu ponekad je teško izvaditi, ali pomoću bijelog luka stavljenog na bolno mjesto i prekrivenog flasterom iver će lako isplivati na površinu. 5. GUBITAK KOSE Bijeli luk je poznat i po svom izuzetnom dejstvu na oporavljanje vlasišta, zato ukoliko gubite kosu nekoliko puta nedjeljno istrljajte je uljem od bijelog luka ili samim bijelim lukom i pustite da djeluje bar 10 minuta. 6. SIRUP ZA KAŠALJ Bijeli luk djeluje poput antibiotika pa može pomoći i u borbi protiv kašlja. Sitno nasjeckana dva čena bijelog luka stavite u decilitar vruće vode, ostavite da odstoji nekoliko minuta i potom pijte kao čaj. 7. ZA NJEGU KOŽE Alicin, jedinjenje u belom luku pomaže u omekšavanju kože čineći je glatkom. Dodajte malo zgnječenog bijelog luka u vašu masku za lice, zadržite je nekoliko minuta duže od predviđenog te isperite u mlakoj vodi. Čisti ten i svjež izgled rezultati su ovog lakog postupka, piše Zadovoljna.

Brza hrana izaziva ekcem i astmu kod djece Tri obroka brze hrane nedjeljno mogu da dovedu do pojave astme i ekcema kod djece, upozorili su naučnici. Oni navode da visoki nivoi zasićenih masti u hrani, poput hamburgera, utiču na slabljenje imunog sistema. Istraživanje, kojim su bila obuhvaćena djeca u više od 50 zemalja, pokazalo je da tinejdžeri koji jedu tri ili više obroka brze hrane nedjeljno imaju 39 odsto više šansi da obole od akutnog oblika astme. Rizik kod mlađe djece iznosi 27 odsto. Obe kategorije djece su, takođe, sklonije da dobiju alergijski rinitis ili rinokonjuktivitis koji napada sluznicu oka. Naučnici ističu da tri porcije voća i povrća nedjeljno može da smanji ovaj rizik za 14 odsto kod najmlađe djece, a za 11 odsto kod tinejdžera. Istraživanje je sproveo tim naučnika za Univerziteta u

Oklendu, na Novom Zelandu, koji je ispitao prehrambene navike 181.000 djece starosti od šest do sedam godina i 319.000 djece starosti od 13 do 14 godina. “Postoji sumnja da brza hrana doprinosi porastu broja slučajeva astme, rinokonjuktivitisa i ekcema kod djece, a da redovno konzumiranje voća i povrća može da zaštiti njihov organizam od ovih bolesti”, naveli su novozelandski istraživači, prenosi londonski “San”.


36 Žena

SREJEDA,16.1.2013.

ZIMNICA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Dezert DESERT

Lumi puding

SASTOJCI:

SASTOJCI : 6 krompira sred nje veličine 400 gr salame 400 gr kisjele pa vlake 7 jaja 400 gr majonez a so

GLAVNO JELO

Španska tortilja SASTOJCI:

Savršeni domaći ajvar

Najprije skuvajte puding od vanile, ali tako da na tu smjesu dodate najviše 5 kašika šećera. Jednake količine skuvanog pudinga odvojite u dvije posude. Posebno otopite bijelu, a posebnu crnu čokoladu. Bijelu čokoladu dodajte u jednu zdjelu sa pudingom, a crnu čokoladu u drugu. Dobro promiješajte. Jedna smjesa bi trebalo da poprimi boju vanile, a druga boju kakaoa. Zatim obje mase ohladite da ne budu prevruće. Tada su smjese spremne za stavljanje u posudice u kojima ćete ih poslužiti. Stavite najprije jednu, pa zatim drugu, dodajte voće i završite šlagom i ukrasima po želji. Dodavanjem čokolade u puding se puno dobija na ukusu, a umjesto voća uvijek možete staviti nešto po svom ukusu, recimo višnje.

SASTOJCI: 100 ml maslinov og ulja 600 gr krompira 1 velika glavica luka 6 jaja so, biber peršun

PREDJELO

Mimoza salata Oljuštiti krompir i obariti. Zatim skuvati jaja. Kada bude gotovo, ostaviti da se ohladi. U odgovarajućoj posudi umutiti pavlaku i 300 gr majoneza. Dodati so po ukusu. U vatrostalnu posudu narendati tri krompira da pokrije dno, pa namazati jednu trećinu fila. Zatim preko narendati 200 gr salame i tri jaja, a nakon toga premazati drugu trećinu fila i poravnati. Preko toga izrendati preostala tri krompira i premazati ostatkom fila. Ponovo narendati ostatak salame i preostala jaja, i premazati sa 100 gr majoneza. Ostaviti da se ohladi i servirati.

Za ovo jelo morate imati teflonski tiganj za čije dno hrana ne može da se zalijepi. Krompir i luk isjecite na krugove. Ugrijte svo ulje u tiganj, i pržite isječeni luk i krompir oko 20 minuta dok krompir ne postane mekan. Na polovini pečenja ga možete pažljivo okrenuti da bude mekan sa svih strana. Dok se krompir i luk prže, u drugoj posudi izmutite šest jaja. Smjesu krompira i luka umiješajte pažljivo u jaja i ostavite 10 minuta da odstoji kako bi se sve lijepo sjedinilo. Nakon 10 minuta dobro zagrijte tiganj, i stavite smjesu jaja i krompira. Ostavite pet minuta da se peče.Sada stavite veći tanjir na tiganj i pažljivo ga okrenite tako da vam tortilja onom pečenom stranom ostane na gore na tanjiru. Vratite je pažljivo u tiganj sa nepečenom stranom na dno, tako da se i ona ispeče nekoliko minuta, i nakon toga je stavite na tanjir na kojem ćete je poslužiti.

BUNDEVA

Savršeno jelo za zimske dane Na pijačnim tezgama ovih dana možete naći bundeve raznih veličina i oblika, a često se prodaje i rendana bundeva, što umnogome skraćuje vrijeme za pripremu pite i raznih drugih jela. Danas vam predlažemo recept za kisjelo-slatku bundevu koju možete sačuvati u teglicama. Najukusnija je ako se posluži uz francuski meki, masni kravlji sir - kamember! Sastojci 400 g očišćene bundeve 1 dl jabukovog sirćeta 2 dl vina gevurctraminer (ili traminca) 120 g šećera 100 g bagremovog meda 2 kašike badema u listićima pola kašičice rendane kore pomorandže 1 kašičica bibera u zrnu, so Priprema Isijecite bundevu na manje

kocke i blanširajte ih oko minut u ključaloj posoljenoj vodi. U drugoj šerpi stavite sirće da provri sa medom, vinom, šećerom, biberom i korom pomorandže. Kuvajte na veoma tihoj vatri dok se količina tečnosti ne smanji za pola, pa ubacite bundevu i bademe i kuvajte pet minuta. Ocijedite bundevu i prebacite je u činiju za posluženje. Šerpu sa sirćetom vratite na vatru, sačekajte da tečnost ponovo provri, pa uklonite eventualnu penu sa površine sosa. Prelijte ga preko bundeve u činiji. Preporučljivo je da ovo jelo napravite jedan dan prije nego što ga poslužite uz kamember. Od ovih količina napravićete dovoljno za dvije teglice od 250 g; održaće se oko sedam dana u frižideru.

SASTOJCI:

SASTOJCI: 2 pudinga od va nile 1 l mlijeka 5 velikih kašik a šećera 50 g crne čokola de ili čokolade za ku vanje 50 g bijele čoko lade višnje ili voće po ukusu šlag

Uz malo truda i puno ljubavi možete pripremiti savršen ajvar kojim ćete napuniti vaše šarene tegle. Sastojci: 10 kg crvene paprike 5 kg patlidžana dve glavice luka 5-8 čena bijelog luka litar sirćeta 3 litre vode 2 litre suncokretovog ulja desetak zrnna bibera Priprema: 1. Patlidžan oguliti, izrezati na listove debljine dva centimetra, peći u pećnici na 180 stepeni 15 do 20 minuta. Prije pečenja tepsiju je potrebno tanko premazati uljem. 2. Paprike očistiti od sjemenki, prerezati na pola i kuvati u mješavini sirćeta, vode, ulja, bijelog i crnog luka i bibera oko 10 minuta. (Imajte na umu da na ćete na ovu količinu proces kuvanja ponavljati, jer je

najbolje u jednoj turi da se u jednoj turi kuva kilogram do dva.) 3. Papriku vaditi na cjediljku i cijediti sat do dva. 4. Naizmjenično mljeti papriku i patlidžan. Na preostalu litru ulja dodavati samljevenu smjesu i početi s prženjem uz neprestano miješanje. 5. Kuvati dva do tri sata. Na polovini kuvanja dodati ulje koje je isplivalo iz mješavine, dodavati ga unutra i posoliti. (Nemojte prezačiniti jer se ukuvavanjem reducira tečnost.) 6. Kada je gotovo, probati i po želji dodati još začina. Još pola sata kuvati, pa sterilizirati tegle na 80 Celzijevih stepeni 10 do 15 minuta. Napunjene tegle zatvoriti, okrenuti na poklopac, pa sve vratiti na 60 Celzijevih stepeni u pećnicu na pasterizaciju. Nakon pasterizacije neka se sve postupno hladi.

MALE TAJNE

Pekmez može da traje godinu dana

Uvijek ste se pitali koliko mogu određene namirnice da traju, a kako izbjeći neke “neprijatnosti” u kuhinji. Zato ćemo vam pomoći i dati nekoliko savjeta da budete dobra domaćica. Zimnica Držite je na mračnom mjestu. Otvorenu teglu možete tri nedjelje da čuvate u frižideru. Masline Zatvorene tegle držite u ostavi, a otvorene u frižideru (najduže dvije nedjelje). Pekmezi U ostavi mogu da se drže i duže od godinu. Žitarice i mahunarke Držite ih u hermetički zatvorenim posudama na suvom i mračnom mjestu. Rok trajanja im je godinu. Maslinovo ulje Najbolje ćete ga sačuvati u flaši od tamnog stakla na suvom i mračnom mjestu. Ne treba da stoji duže od godinu.

Med Treba da stoji u dobro zatvorenoj tegli na mračnom mjestu. Tjestenina Držite je u hermetički zatvorenim posudama na suvom mjestu. Ako je bez jaja, može da se čuva godinu dana. Ako sadrži jaja, onda je pojedite u roku od mjesec-dva. Pirinač Pirinač treba staviti u ambalažu koja propušta vazduh (recimo, u kesicu od jute). Ovako čuvan pirinač

može da traje godinu, pa i duže. Kuvanje kupusa Kada se kuva kupus, po cijelom stanu se siri neprijatan miris. Da bi se to izbjeglo, prekrijte šerpu u kojo j se kuva kupus čistom krpom natopljenom sirćetom. Ulje ili mast Da ulje ili mast ne bi prskali pri prženju dodajte malo soli u posudu. So So se neće zgrudvati ako u teglicu dodate nekoliko zrna pirinča.


37

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SA URAČUNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Izdajem prazan trosoban

Izdajem studentima dvije

USLUGE dvokrevetne sobe u zasebstan, U Ulica NAJTIRAŽNIJIM skopska, Masline. PRODAJEM OGLASITE SE CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI Registracija preduzeća, nom stanu, 60e po krevetu, Tel.650-254, 069/702-333 16949

P Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503605 16890 Prodajem stan u Beogradu na Vračaru, 55m2, ekstra kvalitet, novogradnja ,prvi sprat, namješten, južna strana, cijena povoljna. Tel.069/325-340, 067/609-141 16914 Prodajem jednosobne stanove 49m2 i 50m2, trosoban 80m2 preko puta stovarišta ΄Djurović΄. Tel.068/064-446 16919 Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente. opremljen, KVTV internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184 16961 Prodajem dupleks stan od 61m2 za 53.000 eura. Drugi sprat, novogradnja, vlasnik 1/1. Blizina škole, vrtića, pijace... Pobrežje. Tel.069/614314, 069/485-235 16969 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 16977 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/ III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 16996 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 17012

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16916

Iznajmljujem studentima jednosoban stan iza Mljekare. Tel.069/446-214 16954 U Kotoru - Dobrota izdajem dvosoban stan podoban za studente. Tel.067/506-119 16960 Izdajem ful namještenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice. Tel.067/854-390 16970

struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16976

PLACEVI Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605

16891

Izdajem nenamješten dvoiposoban stan u Tološima, kilometar od stadiona, sve zasebno, povoljno! Tel.067/554-997 16975

Budva, centar grada, plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajednička gradnja kompenzacija. Tel.068/460-951 16899

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16979

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9 crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-38116911

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 16999

Prodajem 2.000 m2 zemlje Donji Crnci, nedaleko od željeznicke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Hitno, moguć dogovor! Tel.069/204-051, 069/509-584 16918

Izdajem dvosoban stan. Novogradnja - sve zasebno. Masline. Tel.067/553-794 17007

P Potreban jednosoban namješten stan u okolini Velike pijace i Autobuske stanice. Tel.069/411-695, 067/513989 16955 Četvoročlana porodica traži kuću na čuvanje u Podgorici ili periferiji. Tel.067/596-660 16978

Z

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 17013

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 VOZILA/AUTO DJELOVI Tojota RAV4, benz, 1997, 4x4 klima, podizači, aluminijumske felme. Tel.067/555-559 16959

Prodajem mercedesa E240, kraj 2004. godine, kupljen u Ljetopisu, prešao 105.000 km, benzinac, crna boja, kao nov. 10.500 eura. Tel.067/605-857 16962 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 16973 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 16974

likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 16940 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-484 16944 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16956 Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost... 100 posto profesionalno. Uspjesno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006 16968 Iskusan inženjer pvoljno obavlja sve stručne poslove na rekonstrukciji i izgradnji objekata. Tel.069/594-707 16989 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16990

POSLOVNI PROSTOR Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, novogradnja, ili mijenjam za stan u Baru, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545

16951

Prodaje se poslovni prostor 15m2 u Podgorici (zgrada Čelebić) kod Vezirov mosta, 16.000 e. Tel.067/877-739 16967

Mijenjam jednosoban, odličan, nov stan od 36m2 u Bloku 9 u Podgorici za veći, uz doplatu. Parking, klimatizovan, video nadzor. Tel.067/879-498 16904

Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada. Jedinstvena rijetka prilika. Tel.068/317-852 17006

SOBE Renta sobe dan, dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijedjen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193

U Baru izdajem poslovni prostor od 38 kvadrata. Iza CKB. Tel.069/474-559 17017

16905

BMW 530D

I

Izdajem magacin 100m2 iza ΄Radoja Dakića΄, prilaz šleperima. Tel.067/439-576 17018

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI


38

SRIJEDA, 16. 1. 2013.

MALI OGLASI

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-18816991 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16992 Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 17003

TURIZAM Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

16913

NASTAVA

Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru. Tel.069/893-806 16998 Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo. Tel.067/838792, 069/961-186 17000 Inostrana kompanija traži saradnike - odlična zarada!!! Tel.068/547-096 17001 Izdajem stolicu u frizerskom salonu. Tel.068/673-878 17008

www.PG-GARAGE.me

Potrebno razno hotelsko osoblje sa znanjem engleskog jezika za putničke brodove. Tel.069/885-07717010

- Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja 7.500€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, ful oprema 11.300€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Mercedes E 320cdi karavan 2004.god. avantgarde, ful oprema - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Škoda oktavia 1.9tdi 2001.god. limuzina, klima, ASR, Cd 4.700€ - Opel zafira 2.0dti 7-sjedišta, klima, al.felme, zat.stakla 3.900€

Žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana i plata. Tel.069/448-378 17011

APARATI/OPREMA Prodajem laptop 170 eura. Podgorica. Tel.067/665-998

16895

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16957 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020997, 067/289-974 16994

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

NAMJEŠTAJ Prodajem 2 dobro očuvana kauča za 100e. Treći dobijate gratis. Tel.067/354-870 16953 Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica. Tel.069/273-852 16965 Prodajem djevojački bijeli rustični krevet i noćni ormarić dimenzije 100x200. Kao nov. Tel.067/615-444 17015

POLJOPRIVREDA Prodajem sadnice i sjeme pitasporijuma, lijandere, ruzmarine, fi kuse, kaktuse, koralje. Tel.069/719-179 16903

LIČNO Momak, 40 godina, zgodan, visok, sportski građen, traži damu od 25-45 godina za diskretno druženje, primorje i okolina. Tel.067/919-8176

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

16958

Momak 29 godina upoznao bi djevojku ili gospođu iz Podgorice za povremena druženja. Tel.069/652-405 17004 Oženjen momak 35 godina upoznao bi damu radi diskretnog druženja. Tel.069/605100 17005 NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213-013 i 068/132-785 17009 Dajem časove engleskog i italijanskog jezika. Povoljno! Tel.067/371-633 16908

POSAO Tražim posao električara, profesionalnog vozača B, C i D (može i građevinska firma), taksi vozača, u Tivtu. Tel.069/572-352

16966

RAZNO Hitno prodajem (za 30 procenata cijene) dvije vitrine za knjige - 80e, 2 noćna ormarića (puno drvo) 80e, radni sto 56x112 - 60e, i 2 samsung TV - 40 i 60e. Podgorica. Tel.069/594-707 16943 Tarot, godišnje, mjesečne i dnevne numero analize. Tel.069/946-041

16971

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 16993

Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju. Tel.030/311-274, 069/468488 16997

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 17014

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-00116995

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426 17002

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 17016

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

srijeda, 16. 1. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-438 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778


40

TV PROGRAM FILM

06:45 Serija: Nikita/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:25 Serija:Prijatelji/r 10:47 Film:Daleka zemlja/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Dva i po muškarca/r 14:40 Serija:Tri Hil/r 15:20 Serija:Folk/r 16:15 Dođi na večeru 17:15 Serija:Odbačena 18:00 Finansijski dnevnik 18:05 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Dva i po muškarca 19:45 Serija:Dva i po muškarca 20:05 Serija:Folk 20:50 Muzički spotovi Prvi glas 21:00 Domaćine, oženi se 22:00 Film: Kiklop 23:30 Serija: Tri Hil 00:15 Serija: Nikita

PRVA Exkluziv 18.05

Film na Pinku: Baksuz Naivčine se rađaju svakoga minuta…Arči, lutalica biva uvučen u napetu i komplikovanu mrežu prevara…vlasnik cirkusa ga angažuje da ubije njegovu prelijepu ženu Divanu, ali ona ga zavodi i on pokušava da odglumi lažno ubistvo koje želi da naplati, ali biva duplo prevaren i uhapšen za zločin. On bježi, ubijeđen je da je Divina mrtva, ali ubrzo slučajno nalijeće na nju u Nju Orleansu gdje otkriva da je sve bila namještaljka da bi ona i vlasnik cirkusa ukrali četvrt milona dolara iz kockarnice. U zapletu finala on otkriva pravo značenje duple prevare gdje će se smrtonosno sukobiti novac i osveta…

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Strani dok. program Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Naučno–obrazovni program Vijesti Crtana serija:Štrumfovi Vijesti Znam da znaš/r Vijesti Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Strani program Strani dok. program: Mitske legende Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Dok. program Serija: Ncis la Dnevnik 3 U cenar Serija: Fleš point Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

07.00 08.30 09.15 12.00 12.05 12.30 14.15 15.45 16.15 17.00 18.00 20.15 20.45 21.30 22.20 00.30

VOA – glas Amerike/r Serija: Naša ljeta Dok. program: Apokalipsa/r Vijesti Serija: Izlog strasti/r Rukomet(m):Tunis – Crna Gora/r Program za djecu: Mali veliki – Bojanova mala ljubav Putevi života/r Serija: Savana Serija:Izlog strasti Rukomet (m): Njemačka Crna Gora, direktno Let ka zvijezdama Serija:Krtice Serija:Porodična proslava Serija:Mjesto zločina Let ka zvijezdama/r

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 20:00 21:00 22:00 23:00 00:30 02:15 02:30 03:30

City kid’s Dobro jutro Serija: Sjever-Jug/r City Tačno u podne Dobro veče Srbijo Mala nevjesta/r Serija: Simar Teen pleme City Serija: Neželjene/r Serija: Sjever-Jug Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala Nevjesta Preljubnici Serija: Neželjene Moja velika svadba Bračni sudija Film: Baksuz City Serija: Sjever-Jug Film: Agata i oluja

PINK Simar 15.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 12:15 Zabava 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

06:45 09:05 09:50 10:00 10:50 13:00 13:07 13:30 14:00 14:07 14:10 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:10 21:30 22:30 22:45 22:55 00:10 01:15

Boje jutra Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Ja imam talenat/r Vijesti u 1 Serija:Bandini Moja polisa/r Vijesti u 2 Serija: Kuhar i pol Serija: Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Ja imam talenat/r Serija:Dekster Vijesti u pola 11 Sport Serija:Internat Prave riječ/r Film:Beri Mandej

VIJESTI Kad lišće pada 14.50

08:30 10:50 11:15 12:30 13:10 14:45 15:30 15:40 17:30 18:15 18:45 20:00 20:45 21:00 22:00 23:25 00:00

Muzički blok Zdravo jutro Hrana i vino Kućica u cvijeću Muzički blok Lijek iz prirode Astro num caffe Rock karavan/r Hrana i vino Mbc dnevnik Lijek iz prirode Trag Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Muzički blok Astro num caffe

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Kuhinjica 11:30 Serija: Totalno Novi Talas 12:30 Radio u boji 13:30 Večera kod Džaje/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Tragovi divljine 20:00 Radio u boji 20:30 Kuhinjica 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama

ATLAS Radio u boji 20.00

07:35 09:15 10:00 11:30 12:00 12:25 12:35 13:20 16:50 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

Svježi u dan /zdrava tv/ Crtani filmovi Naš život/r. Životinjske lakrdije-insekti Crtani film-Mumijevi Mali oglasi/Hit dana Raport iz Bijelog Polja /r. Serija: Majstor kuhinje /r Serija: Majstor kuhinje Životinjske lakrdije-insekti/r. Muzički program Crtani film/r. PG Raport Info Istorijske paralele/r. Prolog Ponoćni info

Uloge: Armand Asante, Norman Ridas, Dagmara Dominčik, Rik Negron

RTCG 2 Program za djecu 14.15

777 Texas holdem poker 19.00

MBC Lijek iz prirode 21.00

MONTENA Istorijske paralele 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 -Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “Dome, slatki dome” -09.55 -Vesti -10.00 -Trag -10.30 -Zadnja kuća Srbija -10.55 -Vesti -11.00 -Dokumentarni film -11.27 -Serija. “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.30 -Serija: “Mesto zločina” -13.15 -Evronet -13.20 -Film -14.45 -I ja imam talenat -15.05 -Ovo je Srbija -16.00 -Film: “Zverinjak”, 2. deo -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko -19.00 -Kviz: Slagalica -19.17 -Vreme, stanje na putevima -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bolji život” -21.00 -Film: “Ledena žetva” -22.35 -Vesti -22.40 -Serija: “Mesto zločina” -23.30 -Dnevnik -23.40 -Evronet -23.45 -Serija: “Heroji” -00.30 -Film: “Priča o Elizabet Smart”

DANAS U GRADU

RTS 2

07.53 -Sirene, animirana serija -08.18 -Program za decu -09.17 -Plava ptica -09.42 -Zebra, znak, semafor -09.47 -Matematika u srcu, školski program -10.17 -e-TV -10.47 -TV mreža -11.17 -Emisija iz kulture -11.47 -Dobro je znati -12.17 -SO RTS: Stravinski -12.45 -Emisija iz kulture -13.15 -Trezor -14.15 -Zujalica -14.45 -Film: “Brendan i knjiga tajni” -16.00 -Vi i Mira Adanja Polak16.45 -Dokumentarni program -17.15 -Serija: “Epizode” -17.45 -Beogradski džez festival -19.03 -Viking Viki, animirani film -19.28 -Sirene, animirana serija -20.00 -U svetu -20.30 -Beokult -21.00 -Serija: “Epizode”21.30 -Film: “Katanac za bol” -00.01 -I ja imam talenat -00.25 -Reli Dakar, serija Argentina -Čile, pregled HRT1

10.00

-Vesti 10.15 Dokumen-

tarni film 11.05 Preurediti ili se preseliti 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Među nama 15.05 Kulturna baština 15.40 Serija: “Punom parom” 16.45 Hrvatska uživo 17.45 Serija: “Naši i vaši” 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Paravan 21.05 Film: “Novinar” 22.55 Dnevnik 23.27 Film: “Boufinger - kralj Holivuda” 01.10 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HBO

12.35 -Film: “Martovske ide” 14.15 Film: “Porodica Tiš” 15.50 Sreća je toplo ćebence, Čarli Braun 16.40 Film: “Poridične laži” 18.10 Film: “Priča odelfinu” 20.05 F i l m : “Ostrvo doktora Moroa” 21.40 Film: “Šifra smrti” 23.15 Serija: “Uzvratni udarac” 00.50 Film: “Brže” 02.25 Film: “Crvenkapa” SPORT KLUB

10.00 Magazin Evrolige 10.30 Pregled Evrolige 11.15 Na današnji

dan 11.30 Fudbal: Hetafe – Granada 13.30 Pregled NB 13.40 Košarka: Orlando – Hjuston 15.30 Pregled holandske lige 16.30 KHL: Ol star meč 18.15 Pregled Premijer lige 19.15 Vesti 19.20 Premijer liga, vesti 19.30 Na današnji dan 19.40 Pregled NBA 19.45 Pregled portugalske lige – Portugol 20.15 NBA magazin 21.00 Fudbal: Inter - Bolonja, prenos 23.00 -Sedmica pred vama 23.15 Pregled Evrolige 00.00 Hokej: Olimpija – Salcburg ARENA SPORT

11.00 -Fudbal: Troj – Lion 13.00 -Fudbal: Inter – Peskar 15.00 Odbojka: Dinamo Moskva - Trentino, prenos 17.00 Fudbal: Žoze Murinjo 17.30 Dnevne vesti: Džoe Frejzer 18.00 Fudbal: Parma – Juventus 20.00 Fudbal, pregled francuske lige 20.55 Fudbal: Sent Etijen – Lil 23.00 Košarka, emisija: U obruču 00.00 Poker 01.00 Fudbal: Saragosa - Sevilja, španski kup

Đangova osveta 21:00 Frankenvini 11:30; 13:30; 15:30; 18:00 Dzek ričer 17:30; 20:00; 22:30 Teksaški masakr motornom testerom 3d 19:00; 20:50 Kralj pingvina 3d 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3d 11:00; 13:00; 17:00 Semijeva velika avantura 2 digital 15:00 Haos u u kući, matorci dolaze 13:40, 15:40; 18:20; 20:10; 22:00 Pijev život 3d 17:40; 19:40; 22:40 Zvončica 3d 11:20; 12:40; 12:50; 16:40 Zvončica 3d digital 14:20 Hobit 3d 14:30; 17:40; 20:20 Pet legendi 11:40; CNP

Stiven Berkof: Kveč, 20.00


Izdanje 16. januar 2013.