Page 1

ÄŒETVRTAK, 10. 1. 2013. BROJ 435/ GODINA II

VLADA SE DOGOVORILA SA OTP BANKOM O SLJEDEĆOJ RATI

PRAVILA NA STRANI 9

PETAR IVANOVIĆ � 3

KAP ODLOŽEN ZA MART FUDBAL

Petrovac putuje u Antaliju

BARI â—? 13

Nećemo davati laŞna obećanja NESREĆA � 12

Radnik Željezare teťko povrijeđen

â—?2

GUSINJEM I PETNJICOM TEK ZAPOÄŒEO TREND NOVIH OPĹ TINA

VLADIMIR OSMAJIĆ

Argentina kroji sudbinu na SP

Slijede Sutomore, Petrovac i Bijela

KOĹ ARKA

Trijumf nad Trijumfom KUPON

9

Bojana Perković

Subotić oslobođen svih optuŞbi

P

rije dva dana Gusinjani su na referendumu dobili opĹĄtinu, a prije nekoliko mjeseci to isto su izglasali i PetnjiÄ?ani. Sagovornik DN, dekan Fakulteta za drĹžavne i evropske studije Ä?orÄ‘ije BlaĹžić, nagovjeĹĄtava da bi se teritorijalna promjena mo-

ŽENA� 3340

ODNOSI

Koliko ste, u stvari, privlaÄ?ne muĹĄkarcima

gla nastaviti, pa bi tako samostalnost mogli da zatraĹže Bijela, Petrovac i Sutomore. On istiÄ?e da je Crna Gora jedina drĹžava u regionu koja se saÄ?uvala od takozvanih teritorijalnih promjena devedesetih, kada su sve zemlje jugoistoÄ?ne Evrope upale u zamku formiranja velikog broja lokalnih zajednica. Strana 5.

TRUDNOĆA

Namirnice koje treba izbjegavati


2

Tema dana

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

EDITORIJAL Krivac VUK PEROVIĆ urednik

Kriv si zato što letiš, piješ, jedeš na račun naših poreskih obveznika. Osim redovnih nameta, to ti je i euro na brojila, i za euro na mobilni, kao i na fiksni telefon. Tek uspostavljeni, “krizni porez” ćeš da potrošiš neki drugi put vjerovatno. Jeste da je to bio dan, ali što bi ti mi sad gledali kroz prste. Zatim, što ti se sviđa naše crno i bijelo vino. Što ćeš možda da kupiš tu kuću ovdje. Ili će da ti je poklone. Svejedno. Što najavljuješ taj neki film, a ne kažeš koji. Navodno ćeš da ga snimaš u Crnoj Gori, pa ćeš i da zaposliš naše ljude i da platiš koji porez pride. Kao da ne znaš da mi to zakonima nijesmo baš precizirali i da možeš da prođeš skoro pa džabe. Kriv si i što ne plaćaš, to jest ne želiš da plaćaš taj porez u sopstvenoj domovini. I što to kažeš, jasno i glasno. Da je visok, visok je, ali nas je to ipak iznenadilo. Mnogi su se pomjerili s mjesta, zapljunuli tri puta i kucnuli u drvo, i to onako za ne daj bože. Zamisli da se neko kod nas tako ponaša!? Umjesto da lijepo ćutiš. Nego graješ okolo. Domovina je sveta. Tek to što se nijesi pojavio na zakazanom ročištu zbog saobraćajnog prekršaja. To nas je stvarno iznenadilo. Još ćeš poslije da se pravdaš, bio sam u jednoj maloj lijepoj zemlji na brdovitom Balkanu gdje ovce pasu po vinogradima. Pa ćeš i nas i ovce da uvališ u nevolju. O tome što ne poštuješ saobraćajna pravila, to skoro da nijesmo mogli da povjerujemo. Još i skuter voziš pijan. A voliš da popiješ. Garant i pušiš. Zamalo da nas ostaviš bez riječi. A to se nama rijetko dešava. A što ne poštuješ sud!? I to u sređenoj Francuskoj, jednoj od vodećih zemalja Evrope!? To nas je dotuklo. Kud smo se mi onda zaputili. Otvaramo i zatvaramo ta silna poglavlja, a tako se ljudi tamo ponašaju. Da nam je neko pričao, ne bi vjerovali. Sad živimo u strahu da neko ne sprovede neku anketu uskoro, pošto će broj evroskeptika sigurno porasti. Kriv si i zbog toga što, osim francuskog, imaš i ruski pasoš, a ne bi ti smetao ni naš. Zato što si glumac, a nijesi lijep. Takođe, i stajling ti je bezveze. Imaš i koji kilogram viška. Zato što nijesi pomenuo raštan, ali niti jednom, pa moramo da prizivamo Madonu. Kad si već svratio, kriv si i zato što opozicija nije uspjela da se dogovori u Nikšiću. I što neće imati zajedničkog kandidata na izborima. Njih posebno nervira što si tvrdoglav oko tog poreza. Onda, zbog korupcije na svim nivoima, loših uslova kreditiranja, kako za stanovništvo, tako i za privrednike, zbog lošeg zdavstva i sistema obrazovanja. Dok nijesi svratio, tačno nam je dobro bilo. Nego smo bar malo safre izbacili po kafanama i društvenim mrežama. I sreća tvoja što si nam gost. Da si naš, sve bi mi to sredili.

KAP

Rata se ne plaća do marta Vlada bi trebalo do kraja februara da nađe trajnije rješenje za KAP Rata kredita u iznosu od 25,2 miliona eura koji je Kombinat alumnijuma Podgorica uzeo kod OTP banke, a čiji je garant država, neće biti naplaćen do marta, nezvanično saznaju Dnevne novine. Prema saznanjima lista, do tada bi trebalo da se nađe trajnije rješenje za Kombinat alumnijuma i način otplate tog duga. Vlada je, kako je potvrđeno za DN, u stalnom kontaktu sa predstavnicima OTP banke, ali izvjesno je da se rata neće aktivirati do marta. Rata OTP banci trebalo je da bude plaćena u decembru. Menadžment Kombinata aluminijuma Podgorica je sredinom novembra poslao Vladi Crne Gore zahtjev za odlaganje otplate rate kredita kod OTP banke. Rata kredita prvi put je stigla na naplatu u oktobru prošle godine, kada je iznosila osam miliona eura, ali je to plaćanje odložila Vlada. Isto je učinjeno i u aprilu ove godine, a država je i tada uspjela da odloži plaćanje tih obaveza. Neplaćanje rate moglo da dovede do aktivira-

nja garancija od oko 44 miliona eura. Država je već jednom platila garanciju koja je dala za Kombinat alumnijuma Podgorica. U prvom kvartalu prošle godine plaćeno 23,2 miliona eura garancija Dojče banci za kredit Kombinata aluminijuma. Osim kod OTP, državne garancije su date i za kredit kod ruske VTB banke u iznosu od 60 miliona eura. Taj kredit počinje da se otplaćuje od 2014. godine. Vlada je u pregovorima sa Toščelikom i njemačkim HGL oko eventualnog ulaska u KAP. Glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris je nedavno kazao da je prva preferirana opcija za KAP pronalazak ozbiljnog strateškog partnera, ali da će imajući u vidu nivo zaduženosti i stanje opreme to biti izuzetno težak zadatak. “Da bi se stimulisao dolazak stranog partnera, država bi trebalo i da razmotri opciju preuzimanja dijela dugova (npr. onaj dio koji se odnosi na državne garancije) ukoliko bi novi partner preuzeo obavezu servisiranja ostatka duga

i modernizacije opreme. Takođe, treba biti svjestan činjenice da će svaki potencijalni partner tražiti i subvencije za električnu energiju i mogućnost izgradnje izvora električne energije za napajanje KAPa”, rekao je nedavno Fabris za DN. On je kao drugu opciju naveo postizanje nacionalnog konsenzusa o nastavku subvencionisanja proizvodnje u KAP-u ili zatvaranje te fabrike. Javnost treba da zna da Kombinat aluminijuma nema više značaj kakav je imao u prošlosti. Njegov direktan doprinos kreiranju BDP-a je između jedan i dva odsto. Takođe, ni neto izvoz (izvoz minus uvoz za potrebe KAP-a) nije visok i, prema grubim procjenama, vjerovatno iznosi nekoliko desetina miliona eura. Ovi podaci sugerišu da KAP više nije ekonomsko pitanje, koliko je socijalno (zbog velikog broja zaposlenih radnika), fiskalno (zbog izdatih garancija) i ekološko (zbog potrebe sanacije životne sredine)”, zaključio je Fabris.

Proizvođači mobilnih telefona žure da lansiraju "fablet" Nakon uspjeha Samsungovog "Galaksi Nout II" smartfona, rivalski smartfon proizvođači utrkuju se ko će prvi u prodaju da pusti fablet- telefon većih dimenzija od uobičajnih, sa dimenzijama ekrana od minimum pet inča (13 cm) Samsung Galaksi Nout II

Ekran Gustina piksela Procesor Kamera Debljina Cijena

5,5 inča 316 ppi 1,6 GHZ 8 MP 9,4 mm 495 eura Predviđa se da će fableti činiti oko 20 odsto ukupne prodaje smartfona 2013. godine - duplo više nego 2012.

Meteo 07:10 16:30

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do jače talasasto. Vjetar umjeren do jak, uz obalu istočnih smjerova, na otvorenom moru jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Postepeno naoblačenje, u popodnevnim satima na jugu kiša, a krajem dana i tokom noći slabe padavine moguće su i na sjeveru.

Danas

Sjutra

min oC max oC

-1 1 3 2 1 -3 -4 -8 -5 -1

7 10 11 12 10 4 3 0 4 5

SJUTRA

Dosadili su mi komentari da su nam prilikom usvajanja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima PROMAKLI “tramvaji”... U tom zakonu nam nije promaklo ništa! Ukazivali smo, skrenuli pažnju, pitali, pominjali moguće probleme, i djelovali amandmanski...

ZTE Nubia Z5

min oC max oC

4 4 6 5 5 2 -1 -3 0 0

Snežana Jonica, poslanik SNP

9 11 13 12 12 5 5 1 4 6

Tokom dana uglavnom suvo, a intenzivnije padavine očekuju se krajem dana i tokom noći.

Ekran

5,0 inča

Gustina piksela

443 ppi

Procesor

1,5 GHZ

Kamera

13 MP

Debljina

7,6 mm

Cijena

Nebojša Medojević, lider PzP Nikako ne mogu da se otmem utisku da u crnogorskom podmorju leže ogromne količine gasa i nafte. Da prekratimo više ove muke. :-)

420 eura

Huavei Asind Mejt Ekran

6,1 inča

Gustina piksela

361 ppi

Procesor

1,8 GHZ

Kamera

13 MP

Debljina

9,9 mm

Cijena

365 eura © GRAPHIC NEWS


Tema dana

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

3

Agrobudžet nije vreća bez dna INTERVJU: MINISTAR POLJOPRIVREDE PETAR IVANOVIĆ

Nećemo davati lažna obećanja, poručuje ministar Novak Uskoković

A

grobudžet ne može da služi za podršku po bilo koju cijenu, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović. On je kazao da podrška neće biti neograničena, kao i da se mora više raditi da bi budžet bio pun. Ministar Ivanović prepoznaje prednosti u sektoru poljoprivrede koje država mora da iskoristi.

DN: Kako komentarišete iznos planiranog agrobudžeta za 2013? Agro-budžet izražava realno stanje naše ekonomije. Razumijem da su želje i očekivanja velika, ali, nemojmo izgubiti iz vida da ekonomska kriza još traje, da agro-budžet popunjavaju građani i firme iz Crne Gore i da je osnovna svrha agro-budžeta razvojnog karaktera. To znači da teret ekonomske krize nije mogao mimoići ni poljoprivredne proizvođače. Nastojaćemo, u granicama mogućeg i bez lažnih obećanja, da podržimo programe i projekte koji će omogućiti poljoprivrednim proizvođačima da razviju sopstvene projekte. No, to ne znači da će podrška biti neograničena i da je agro-budžet vreća bez dna koja služi za podršku po bilo koju cijenu. DN: Budući da je agrobudžet planiran na oko osam miliona eura,

što je za oko šest miliona manje od prošlogodišnjeg, kojim prioritetima će biti podređen? Tokom 2013. planirana je izrada Strategije razvoja poljoprivrede koja će se odnositi na period 2014-2018. Strategija će akcenat staviti na dugoročne prioritete razvoja. Sada se stiče utisak da je sve u crnogorskoj poljoprivredi prioritetno. Tako više ne može. Koliko god neko bio protiv tržišta, poljoprivredni proizvodi, kao i najveći broj proizvoda uopšte, proizvodi se za potrebe tržišta, a ne za potrebe agrobudžeta. Zato sredstva agro-budžeta treba da se usmjere na dugoročno održive programe, a ne za rješavanje trenutnih problema. Toliko koliko imamo na raspolaganju treba da utrošimo na podršku programima koji mogu da traju, da kreiraju novu zaposlenost, stvore novu vrijednost i postepeno pojačaju izvoz. Crna Gora

nesumnjivo ima konkurentsku prednost u pojedinim segmentima poljoprivrede, i to treba da iskoristimo. Ali, nemamo prednost u svemu. DN: Da li je osmišljen/planiran neki alternativni način “punjenja” budžeta? Prije svega, moramo znati za šta je potreban novac. Obavio sam niz razgovora sa poljoprivrednim proizvođačima da bih što bolje razumio probleme sa kojima se suočavaju. Veoma je rasprostranjeno mišljenje da država treba da pruži finansijsku podršku, zaštiti proizvođače od konkurencije, pronađe krajnjeg kupca, pomogne izvoz, osigura proizvodnju, itd. Ako krenemo tim putem, izdvajaćemo sve veća sredstva u budućnosti za održavanje sistema koji neće biti konkurentan, odnosno održiv. DN: Šta je onda rješenje? Smatram da je bolje rješenje izdvojiti zdrave projekte, pronaći investitore i kroz partnerske relacije dugoročno razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Tu je prostor za dodatno “punjenje budžeta” na koje aludirate. Naravno, nastojaćemo da se izborimo i za što veću podršku različitih fondova koji su prevashodno namijenjeni razvoju poljoprivrede, ali upravo za ta-

ko nešto je potrebno pripremiti naše poljoprivredne prozivođače. Na kraju, ekonomija ne poznaje drugi način punjenja budžeta do da se više radi, privređuje i stvara. A u poljoprivredi rezultati se ne mogu sakriti: ili se vide ili ih nema.

Sektor plaćanja među prioritetima DN: Koji će biti najveći izazovi Ministarstva poljoprivrede u narednoj godini? Prioritet u 2013. biće formiranje Sektora za plaćanje. Sektor je neophodno kadrovski, organizaciono i normativno urediti kako bi mogli na vrijeme da podnesemo zahtjev za akreditaciju. Svako kašnjenje dovelo bi u pitanje mogućnost povlačenja sredstva iz EU fondova u srednjem i dugom roku. Drugi prioritet je jačanje međunarodne saradnje. U crnogorskoj poljoprivredi ima prostora za niz projekata i programa koji se mogu realizovati u partnerstvima sa stranim investitorima. Treći izazov odnosi se na završetak prve faze registra poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednog zemljišta. Bez tačnog registra ne možemo promovisati prilike za investiranje, niti razvijati pojedinačne programe.

ŽARKO RADULOVIĆ

Nadam se da Depardjea neće prozvati kriminalcem ZAGREB

Eksplodirala bomba ispod voza ZAGREB - Juče rano ujutro na pruzi u Zagrebu dogodila se eksplozija, izvijestila je zagrebačka policija. Eksplozija se dogodila u Aleji Bolonje BB, u blizini željezničke stanice Podsused. Žrtava nije bilo, kao ni povrijeđenih, a od siline eksplozije popucali su prozori na vozu i na obližnjim kućama, ali, prema posljednjim informacijama, nije zabilježena veća materijalna šteta. Mašinovođa teretnog voza koji je naletio na nepoznatu eksplozivnu napravu, Bernard Herceg, za HTV je izjavio kako se u trenutku nesreće u vozu nalazilo nekoliko osoba, ali da niko nije povrijeđen. Prema nezvaničnim informacijama svjedoci

nesreće bili su i pripadnici zagrebačke policije, s obzirom da je policijsko vozilo u trenutku eksplozije stajalo na obližnjem semaforu. Do eksplozije je došlo oko 50 metara zapadno od željezničke stanice Podsused, u trenutku prolaska teretnog vlaka, koji je saobraćao na relaciji Zagreb-Varaždin. Zbog uviđaja juče su u potpunosti su bili obustavljeni željeznički i drumski saobraćaj Alejom Bologne u oba smjera, a drumski saobraćaj Alejom Bolonja u svim smjerovima ponovo je otvoren oko 16 časova. Iz zagrebačke Kancelarije za hitne situacije saopštili su kako je osim oštećenja pruge bilo i manjih oštećenja na jednoj kući u blizini.

Suvlasnik hotela Splendid Žarko Radulović rekao je u izjavi za Dnevne novine da je dobro što ljudi poput Žerara Depardjea koji imaju renome i kapital imaju interes za Crnu Goru, dodajući da ga raduje što je to tek početak interesovanja. Radulović je rekao da kod Depardjea postoji volja da ulaže u biznis ali nije želio da otkrije u kojim sektorima bi čuveni francuski glumac želio da investira svoj novac, ali je napomenuo da vjeruje da će se Depardje vrlo brzo vratiti u Crnu Goru. “Prihvatio je da opet dođe u avgustu. Kada sam mu rekao:“Žerar, vidimo se u avgustu”, on je odgovorio: “Ne, vidimo se mi vrlo brzo.”, ispričao je Radulović. Suvlasnik Splendida je naveo i da se nada da ovoga puta Depardje neće biti prozvan da je kriminalac koji je u Crnu Goru došao da opere pare, osvrnuvši se na prozivke da nije patriota: “On mi je rekao: “Ako neko pokušava ili radi protiv moje države, protiv opstanka moje države ja se kao patriota moram boriti protiv toga. Ali neko ne razumije stvari. Prvo ustavni sud Francuske, odbije 75 odsto poreza kao neosnovano, ali ko misli da u 75 odsto jednog

poreza vidi spas taj može tu državu da ugasi”, rekao je Radulović. Pojedini francuski mediji, ali i crnogorski političari, napali su Depardjea zbog toga što je primio ruski pasoš jer sumnjaju da na taj način želi da izbjegne plaćanje velikih poreza ko-

je je bogatašima u Francuskoj nametnuo predsjednik Fransoa Oland. No, Ustavni sud te države je nedavno takvu mjeru proglasio neustavnom što je zadalo jak poltički udar francuskom socijalističkom predsjedniku. V.K.


4

Politika

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

stavovi

Prva kazna riješiće problem

Opozicionari tvrde da se pitanje korupcije u lokalnim samoupravama može riješiti kvalitetnijom primjenom zakona, kažnjavanjem ili demokratskom smjenom vlasti Lokalne samouprave u Crnoj Gori konstantno kubure sa problemom korupcije, kako birokratske tako i političke, ako je suditi po riječima opozicionara. Oni rješenje za problem vide u tome da se pokrenu tužilaštvo i sudstvo i krenu da rade svoj posao, ili u demokratskoj smjeni vlasti. Sa druge strane, u DPS tvrde da u lokalnim samoupravama postoji onoliko korupcije koliko i na državnom nivou. Funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević objašnjava da dešavanja u Nikšiću, Andrijevici i Podgorici ukazuju na slučajeve političke korupcije u lokalnim samoupravama. Upitan kako stati korupciji na kraj, Knežević odgovara da je neophodno da svi segmenti društva počnu da sarađuju. Pored toga, potrebno je donijeti i kvalitetnije zakone koji bi u značajnoj mjeri spriječili mogućnost zloupotrebe službenog položaja. “Neophodno je da u narednom periodu svi, od vlasti i opozicije pa do Tužilaštva i sudstva pokrenu širok dijalog kojim bi se otvorile nove perspektive za borbu protiv političke korupcije”, tvrdi Knežević za Dnevne novine. No, on pored političke prepoznaje i birokratsku korupciju, koja je izražena onda kada treba da se do-

biju dozvole i detaljni urbanistički planovi. “Jasno ne da u svim lokalnim samoupravama postoje neki slučajevi birokratske korupcije koji bi trebali nakon otvaranja pregovora da budu usamljeni slučajevi a ne nikako model ponašanja”, smatra poslanik. Prvi čovjek Pozitivne Darko Pajović tvrdi da će politička korupcija u Crnoj Gori nestati onda kada se bude izrekla kazna za takvo ponašanje. On objašnjava da novi izbori u Nikšiću nisu rješenje. “Politička korupcija se ne rješa va novim izborima, već je rješenje u radu državnih institucija. To je suština cijele priče”, kazao je Pajović za DN. On ocjenjuje da, nažalost, državne institucije ne rade ono što bi trebalo da rade, što direktno utiče na učestale primjere političke korupcije u lokalnim parlamentima. “Demokratska smjena vlasti je definitivno preduslov za rješavanja pitanja korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Ali, sve dok ne dodje do toga, sve državne instituje moraju da rade svoj posao. Nažalost, danas imamo potpuno suprotne primjere”, kategoričan je Pajović. Međutim, za poslanika DPS Mi-

Knežević odraga Vukovića u lokalnim samoupravama i kriminala i korupcije ima ni manje ni više nego koliko na nivou države. Njemu smeta to što opozicija pokušava da prikaže svijetu kako je država a samim tim i lokalne zajednica toliko korumpirane, te da između vlasti i kriminala postoji posebna veza. “Vidite, to nije tačno. I korupcije i kriminala u lokalnim samoupravama koliko hoćete, kako sada pokušava opozicija da prikaže stanje u Nikšiću”, objašnjava Vuković.

Mitrić - aNaliza

Lekić može biti volonter, Vujanović samo gubitnik Profesor Pravnog fakulteta i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić rekao je portalu Analitika da se pored aktuelnog predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića na predstojećim predsjedničkim izborima ne može kandidovati ni lider DF Miodrag Lekić. Mitrić, naime, smatra da se Lekić ne može kandidovati po “sili zakona” je on pravo kandidovanja “potrošio” već pređenom starosnom granicom, te bi predsjedničku funkciju mogao obavljati samo volonterski. Za Vujanovića, pak, kaže da njemu imperativne norme Ustava i Ustavnog zakona onemogućavaju da se treći put kandiduje, dodajući da su to ubjedljivo pokazali pravnici Branislav Radulović i Đorđije Blažić u analizama koje su objavile Dnevne novine. Nekadašnji prvi čovjek Ustavnog suda je poručio da Vujanović, ni kada bi imao pravo, ne bi mogao da pobijedi na izborima, preporučujući mu da se ne kandiduje. “Smatram da aktuelni predsjednik, čak i da ispunjava Ustavom propisane uslove, ne bi trebalo da se kandiduje. Zašto? Zato što bi izgubio, jer za njega ne bi glasali svi oni (a njih je ogroman broj) građani Crne Gore kojima je stao na žulj njegovim javnim stavovima da je SPC kanonska crkva, a prema tome, CPC nije, te da je protiv dvije posljednje strofe crnogorske himne. S druge strane, za njega ne bi glasali ni srpski glasači, prosto zato što bi glasali za svog kandidata. Tako da njegovo prvo mjesto na rang listi crnogorskih političara za 2012. godinu predstavlja klasičnu optičku varku”, rekao je profesor Mitrić. On je naveo da proces kandidature pokazuje da su procesi u crnogorskom političkom i pravnom sistemu identični onima koji su postojali u komunističkom, tj. titoističkom sistemu. “Naime, u ekonomskoj sferi

‘očas posla’ sproveden je proces privatizacije društvene imovine u privatnu imovinu. Kako - to najbolje znaju zaposleni u privatizovanim preduzećima. Međutim, kad je riječ o političkim vodama, kao eklakantan primjer navodimo proces kandidature za predsjednika države. Riječju, taj proces je ostao suštinski istovjetan kao u doba socijalizma, samo je razlika u organima - tamo Kadrovska komisija, ovamo Predsjedništvo stranke, tamo CK-a, a ovamo Glavni odbor, a partijsko članstvo potpuno aut u cijelom procesu kandidovanja. A bili su dužni da, kao svuda u demokratskim kapitalističkim državama, pravno urede izbore za kandidata svoje stranke, u okviru koje se vodi ljuta bitka za kandidata stranke, pa koga članstvo stranke izabere na neposrednim i tajnim izborima, ide na listu za predsjednika države, a ne koga odredi politbiro stranke”, kazao je Mitrić. On je ocijenio i da je DIK jedini meritorni organ koji odlučuje o pitanjima kandidature, jer njegov akt može preispitivati Ustavni sud, dodajući da se radi o pitanju funkcionisanja pravnog sistema. V.K.- M.D.

Mitrićeva konstatacija za Lekića je neutemeljena Funkcioner DF Jovan Vučurović rekao je DN da je profesor Mitrić jedino u pravu u dijelu svoje analize gdje kaže da bi Filip Vujanović izgubio od Miodraga Lekića. “Tu je profesor potpuno u pravu, on kao iskusan čovjek zna da u DPS nema kandidata koji može da parira Lekiću. Sa druge strane, konstatacija o ‘pređenoj starosnoj granici Lekića’ nije utemeljena, rekao bih čak i da je diskriminišuća, a vjerovatno je i uvredljiva za dio populacije u Crnoj Gori. Iskustva iz demokratskih država nam govore da takva granica ne postoji, ljudi imaju pravo da biraju i budu birani, a veoma je opasno da se iz usta iskusnog pravnika čuje da neko nema pravo da bude biran. Ovakvi bočni udarci sigurno neće naškoditi Miodragu Lekiću i on će biti predsjednik Crne Gore”, poručio je Vučurović.

Pajović No, on ipak priznaje da su pojedine opštine veoma siromašne, dok predsjednici tih opština su i njihovi vlasnici. On nije želio da kaže na koga konkretno misli, ali tvrdi da ti pojedinci “imaju toliko stanova ali na tuđa imena”. “I to svi znaju, ali nema presude bez postupka”, smatra Vuković. Dodaje da u takvim slučajevima treba pokrenuti postupak, ali da je to nemoguće jer “neće niko nikoma da se zamjera pošto su to male sredine”. B.P.

sNP

Odluka nakon raspisivanja izbora Sjednica Glavnog odbora Socijalističke narodne partije na kojoj će biti odlučeno o načinu učešća te partije na predsjedničkim izborima biće održana u drugoj polovini januara nakon što se raspišu predsjednički izbori, saznaje Portal Analitika. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić će do kraja iduće sedmice raspisati predsjedničke izbore. SNP ima tri opcije kada su u pitanju predsjednički izbori. Da izađe sa sopstvenim kandidatom, da podrži predsjednika Demokratskog fronta ili da ne učestvuju na izborima, sa tim što u ovom trenutku druga opcija djeluje najviše vjerovatna. Predsjednik SNP-a Srđan Milć je još 2007. godine predlagao Lekića za predsjedničkog kandidata a nedavno je za Portal Analitika kazao da je legitimno da lider Fronta bude nezavisni kandidat. Miodrag Lekić je za sada jedini kandidat za predsjednika Crne Gore.

velika britaNija

Lidington: Bez pauze u proširenju

Britanski ministar za Evropu Dejvid Lidington rekao je da se Velika Britanija zalaže za proširenje EU nakon ulaska Hrvatske te da ne bi smjelo biti pauze u tom procesu jer je Unija budućnost jugoistočne Evrope. Ovo se ponajviše odnosi na Crnu Goru, koja je nedavno započela pregovore sa EU. “Evropski ministri i ja saglasni smo sa napretkom nekoliko zemalja, potvrđujući njihova dostignuća da bi dobile datum”, stoji u članku koji je na portalu PublicServiceEurope.com napisao Lidington. On je istovremeno izrazio zadovoljstvo što Srbija želi da napreduje u ostvarivanju uslova sa kojima se saglasio Savjet ministara EU u decembru prošle godine, pozdravivši pogotovo pregovore ko-

je vode premijeri Srbije i Kosova. Navodeći da je ritam napretka zemalja u regionu različit, on je istakao da je na sastanku 11. decembra 2012. Srbiji i Makedoniji obećano da će na proljeće biti proučen napredak u ispunjavanju uslova za početak pristupnih pregovora, ali bez pominjanja konkretnog datuma kada bi se moglo odlučivati o početku pregovora. V.K.

Uljarević

Zavisnost DPS-a od lidera loša po partiju i društvo Premijer Milo Đukanović neprikosnovena je personifikacija Demokratske partije socijalista DPS i promjene u vrhu te partije mogu se očekivati tek kad im vršenje vlasti bude ugroženo, smatra izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Ona je kazala da je Đukanović svojom političkom ličnošću iznio i posljednju kampanju za parlamentarne izbore što ga, smatra, čini teško zamjenjivim. “Iako je to donijelo dosta DPSu, dugoročno ni za jednu partiju, pa ni za DPS nije dobar toliki stepen zavisnosti od lidera”, rekla je Uljarević agenciji Mina. Prema njenim riječima, crnogorske partije su generalno stranke liderskog tipa ili “sljedbeničke partije”. Tome, tvrdi Uljarević, doprinosi

slaba demokratska tradicija i odsustvo klime tolerantnog političkog dijaloga i autoritarna politička kultura društva. “DPS je struktura koja zbog mantre “Đukanović bez alternative“ može da napravi probleme ne samo sebi, već crnogorskom društvu u cjelini. Mislim da će vremenom ljudi u DPS-u postajati svjesni ove opasnosti i tražiti nimalo lako rješenje koje se zove alternativni lider”, kazala je ona. Uljarević smatra da bivši premijer Igor Lukšić sa te funkcije nije otišao zbog kvaliteta njegovog rada. “Mislim da je tome prije doprinijela činjenica da Lukšić ni izbliza ne posjeduje političku moć poput Đukanovića tako potrebnu u narednom periodu”, rekla je Uljarević.


Politika

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

5

NOVE OPŠTINE

Petrovac, Sutomore, Bijela... Ekspert za lokalne samouprave Đorđije Blažić u analizi za Dnevne novine ukazao na to koja bi mjesta u bliskoj budućnosti mogla tražiti teritorijalnu nezavisnost Petrovac

Bojana Perković

P

rije dva dana Gusinjani su na referendumu dobili opštinu, a prije nekoliko mjeseci to isto su izglasali i Petnjičani. Sagovornik DN, dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić, nagovještava da bi se teritorijalna promjena mogla nastaviti, pa bi tako samostalnost mogle da zatraže Bijela, Petrovac i Sutomore. On smatra da prve korake novonastale opštine mora da finansira država iz budžeta, dok se opština ne stabilizuje. Blažić upozorava da se nove opštine ne moraju formirati silu na sramotu kako bi se zadovoljila predizborna obećanja pojedinih partija.

Profesor Đorđije Blažić ističe da je Crna Gora jedina država u regionu koja se sačuvala od takozvanih teritorijalnih promjena devedesetih, kada su sve zemlje jugoistočne Evrope upale u zamku formiranja velikog broja lokalnih zajednica. No, teritorijalne promjene se sada aktiviraju, pa profesor dodaje da postoji vjerovatnoća da se teritorijalna samostalnost nastavi. On objašnjava da je početkom reformi lokalne samouprave današnje Ministarstvo pravde radilo nekolike studije o sistemu lokalnih samouprava. U toj studiji je zaključeno da će se Crna Gora i dalje razvijati i da treba razmišljati o formiranju novih lokalnih zajednica. “U tom elaboratu su spomenute i određene teritorijalne jedinice koje imaju perspektivu da se u doglednom periodu formiraju u lokalne zajednice. Bilo je riječi o Sutomoru, Petrovcu, Bijeloj.” Blažić napominje da je jako bitna stvar teritorijalne promjene cilj takve odluke. Naime, profesor objašnjava da nije dobro ukoliko se teritorija mijenja zarad zadovoljavanja određenih interesa političkih partija i njihovih predizbornih obećanja. Sa druge strane, ako je volja lokalnog stanovništva takva da oni žele samostalnu opštinu, onda je to opravdan cilj. “Neki od ciljeva teritorijalne promjene su podsticanje ekonomskog razvoja te buduće lokalne zajednice, pružanje višeg nivoa usluga i obezbjeđivanje efiksanog obavljanja poslova”, tvrdi Blažić. Pod uticajem političkih partija ili svojom voljom, mještani Petnjice i Gusinja izglasali su teritorijalnu samostalnost. Sada se postavlja pitanje ekonomske održivosti novih opština. Blažić smatra da finansijsku održivost mora da pokaže studija održivosti. Pored toga, postoji princip da se u trenutku formiranja nove lokalne zajednice u finansiranje uključi i država, koja pomaže opštinu sve dok se ne stane na svoje noge. “Ne može država da osniva nove lokalne samouprava i onda da digne ruke i da prepusti lokalnom stanovništvu da samo organizuje i obezbjeđuje sredstva. To je kao rođenje djeteta, i država ima određene obave-

ze da pomogne i u finansijskom i u kadrovskom kapacitetu”, pojašnjava profesor. Upitan da li su budžetom za 2013. godinu predviđena posebna sredstva za osnivanje novih opština, Blažić vjeruje da nijesu, ali da to “ne znači da Vlada ne može da se uključi, naročito kada ima određene budžetske rezerve”. Ipak, profesor poziva na racionalnost. Naime, postojeće opštine imaju problema u funkcionisanju i finansiranju, što dovodi do pitanja da li u ovakvoj ekonomskoj situaciji treba vršiti teritorijalne promjene. Blažić upozorava da je to mač sa dvije oštrice, koji se dijeli između političke odluke sa jedne strane i prava građana da ostvaraju pravo na samoupravu sa druge strane. Međutim, predsjednici novih opština slamku spasa možda mogu potražiti u dijaspori. Nakon izglasavanja samostalnosti, mogle su se čuti izjave gusinjske dijaspore kako obećava novčanu pomoć za svoj rodni kraj. Profesor ističe da on ne vidi razlog zašto dijaspora do sada ulagala sredstva u razvoj opština jer im to niko nije branio. On vjeruje da kod njih postoji ljubav prema domovini, ali da to nije jedini razlog zašto bi dijaspora ulagala u razvoj novih opština.

Sutomore Bijela

Referendum za Tuzi do kraja godine Referendum za punopravnu opštinu Tuzi biće najvjerovatnije održan do kraja ove godine. Tako makar očekuje funkcioner DPS Nikola Gegaj. On kaže da ovoj tvrdnji u prilog ide i činjenica da je pred lokalne izbore u GO Tuzi 2010. godine potpisan politički sporazum, koji su tada potpisali Milo Đukanović i Ferhat Dinoša, gdje je dogovoreno da će do 2014. biti organizovan referendum za punopravnu opštinu Tuzi. Gegaj kaže da referendumu treba da prethodi i stručna analiza, fizibiliti studija koja će pokazati ekonomske pokazatelje i fiskalne kapacitete, odnosno, odgovoriti na pitanje da li “smo ekonomski održivi”. “Smatram da sa glavnim gradom treba da imamo neku kopču i da, ako dozvoljavaju zakonske mogućnosti, naši predstavnici budu zastupljeni i u Skupštini glavnog grada. Glavni grad je mnogo zaslužan za naš preporod i razvoj”, istakao je Gegaj Funkcioner DPS smatra da referendum za punopravnu opštinu Tuzi

ne treba shvatiti nikako drugačije već kao proces u koji treba ući bez podjela. “Malesiji niko nije oduzeo pravo na opštinu već je odgovorna vlast u Crnoj Gori smatrala, što i ja zastupam, da je potrebno da se stvore potrebni uslovi da bi se došlo do opštine, a neophodni su i preduslovi kako bi ona bila što efikasnija. Mislim da je današnja Malesija spremnija nego ona od prije deset godina za opštinu, kao što vjerujem da u sljedeću fazu ulazi potpuno pripremljena za takve izmjene. Tuzi će biti posebna opština ili onakav oblik lokalne samouprave kako budu odlučili građani”. Dakle, Gegaj kaže da će vlast sigurno podržati interese građana GO Tuzi. Ali, on napominje da odgovorno i oprezno treba da ući u one projekte koji će zauvijek uticati na život građana.“Ranije nijesmo smjeli da raspišemo referendum jer bismo bez preduslova za ekonomsku samoodrživu opštinu ušli u opasne projekte po same građane”. M.D.

Tuzi

bOŠNJAčKA STRANKA CRNOGORSKA PARTIJA

Nećemo čekati odgovor opštine Vrbas Crnogorska partija je prije mjesec pismeno od predsjednika opštie Vrbas zatražila da crnogorski jezik bude uveden u službenu upotrebu jer im to pripada po rezultatima popisa, kazao je predsjednik partije Nenad Stevović. Odgovor nijesu dobili, ali Stevović popručuje da ga više neće čekati. “Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor. Ali mi ćemo biti

uporni i naredne sedmice tražićemo da nas prime na razgovor u Ministarstvo za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu i Upravu za ljudska i manjinska prava i na taj način krenućemo jednim novim putem i vršićemo pritisak na taj način. Za crnogorsku zajednicu je veoma važno da crnogorski jezik bude uveden u službenu upotrebu”, kazao je Stevović u izjavi za Antenu M.

Dijaspora spremna da ulaže u Gusinje ako država dozvoli Vraćanjem statusa opštine Gusinju spriječiće se dalje migracije stanovništva, što će pozitivno uticati na demografsku sliku tog kraja ali i države, navodi se u saopštenju Bošnjačke stranke BS. “Smatramo da je iskazana volja građana jasan pokazatelj višedecenijskih napora Gusinjana da povrate opštinu koja im je nepravedno oduzeta. Očekujemo da će Vlada , kao i u slučaju opštine Petnjica, dati pozitivno mišljenje o osnivanju opštine Gusinje, a da će nakon toga i u Skupštini biti potvrdje-

na odluka o osnivanju ove opštine. Ovo je još jedan u nizu pozitivnih odluka u domenu politike lokalne samouprave, koji će afirmativno uticati na proces evropskih integracija Crne Gore”, kažu u BS. Iz te partije je saopšteno da je dijaspora spremna da ulaže u razvoj Gusinja ukoliko im država to dozvoli. “Vraćanje statusa opštine Gusinju smatramo za istorijsku pravdu i još jednom građanima ove buduće opštine čestitamo izuzetan uspjeh”, kažu u BS. M.D.


6

Globus

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

BAKINGEMSKA PALATA

Ukida se bračna zabrana nakon tri stotine godina Službeni London konačno planira da ukine zabranu da nasljednici trona Ujedinjenog Kraljevstva ne smiju da se žene sa katolicima LONDON - Zamjenik britanskog premijera Nik Kleg iznio je planove zastupnicima u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva o izmjeni prava nasljeđivanja britanskog trona. On je odmah opovrgnuo strahove da bi najavljeno ukidanje zabrane, koje će omogućiti katolicima da se žene s nasljednicima britanske krune, moglo da ugrozi nezavisnost Anglikanske crkve, piše londonski Telegraf. Pravo nasljeđivanja će se mijenjati kako

bi se osiguralo da prvorođena kći vojvode od Kembridža, princa Vilijama, postane kraljica, čak i ako bude imala mlađeg brata. Kleg je promjene uznemirenom princu Čarlsu objasnio na sastanku u četiri oka. Ova zabrana je uvedena kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi supružnik katoličke vjeroispovijesti i monarh odgojili nasljednika Ujedinjenog Kraljevstva i Anglikanske crkve u duhu katoličke vjere. Budući da je monarh takođe

Fotografija koja je obišla svijet: Temi Holms u pokušaju da ih spasi od požara grčevito u naručju drži unuke, dvogodišnju Šarlot Voker (lijevo) i četvorogodišnju Ester Voker (treća slijeva), a tu su i devetogodišnji Lijam Voker, 11-godišnja Matilda (druga zdesna) i šestogodišnji Kejleb Voker (desno)

KATASTROFA

Pakao u Australiji SIDNEJ - Požari širom najmnogoljudnije australijske države su van kontrole - aktiviraju ih velika vrućina i vreo vjetar, stvarajući katastrofalnu situaciju. Borba sa vatrenom stihijom traje već danima. “U noći između utorka i srijede u Novom Južnom Velsu bilo je više od 140 šumskih požara od kojih četrdesetak nije pod kontrolom”, saopštio je novinarima u Sidneju komesar seoske vatrogasne službe Šejn Ficsimons. “Stanje ne može biti lošije, suočeni smo s katastrofom”, re-

kao je on. Od bure požara 2009. u državi Viktorija, sa 173 žrtve, taj termin - katastrofa, znači da su požari nekontrolisani, nepredvidivi i šire se brzo, a evakuacija stanovništva je nužna. Država Novi Južni Vels je suočena sa najopasnijim požarima u svojoj istoriji, uz jak vjetar i temperaturu od 45 stepeni Celzijusa. Nema vijesti da je iko poginuo, a vlasti posebno budno prate turističke oblasti južno od Sidneja gde se mnogi sklanjaju od prevelike ljetnje vrućine.

2012. najtoplija godina u istoriji SAD Protekla godina bila je najtoplija u Americi otkad se sprovode mjerenja, objavila je vladina agencija za klimu NOAA, naglasivši da je prošlogodišnji temperaturni prosjek za jedan stepen Celzija viši od dosadašnjeg rekorda. Naučnici NOAA-e kazali su u utorak da je prosječna temperatura u kontinentalnom dijelu SAD-a, bez Aljaske i Havaja, bila 12,94 stupnja Celzija, što je 3,2 stepena više od prosjeka u 20. vijeku, a jedan stepen više od dosad rekordne 1998. godine. NOAA navodi da je 2012. bila 15. najsušnija godina otkad se provode mjerenja. Na vrhuncu ljetnih vrućina, u srpnju 2012., suša je vladala na 61 posto teritorija kontinentalnih Sjedinjenih Država.

i poglavar Anglikanske crkve, katolički vladar bi, smatraju analitičari, povećao mogućnost da se poništi istorijski razlaz kralja Henrika VIII. sa Rimom, koji predstavlja jedan od središnjih događaja britanske istorije. Kleg je naglasio da je ova diskriminacijska zabrana ostavština iz ranog 18. vijeka, koja je uvedena kao odgovor na aktivnosti francuskog kralja Luja XIV. “i jednostavno nije potrebna u Britaniji 21. stoljeća”.

Udes trajekta u Njujorku NJUJORK - Dvije osobe su u kritičnom stanju, a više od 50 je lakše ili teže povrijeđeno kada je trajekt udario u mol u Njujorku, saopštili su zvaničnici Obalske straže. Do nesreće je došlo juče oko devet časova ujutru po lokalnom vremenu na molu 11 u donjem Menhetnu, nedaleko od Vol Strita. Trajekt koji svakodnevno prevozi putnike iz Atlantik Halendsa u Nju Džersiju iz zasad neutvrđenih razloga se zakucao u mol, a televizijski snimci su pokazali da je tom prilikom napravljena velika rupa na boku.


Globus

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

7

Po čemu je današnji svijet sličan onom iz 1913. ANALOGIJE

Može li nam svijet naših pradjedova stvarno pomoći da razumijemo svijet u kojem danas živimo

D

emokratija i despotizam međusobno se takmiče, a svjetska privreda je međusobno povezana kao nikada prije: tokovima novca, trgovine i ljudi i širenjem nove tehnologije koja poništava udaljenost. Kao rezultat pojavljuje se globalno društvo, možda čak i globalna moralna svijest. SaD predvodi lokomotiva vol Strita, azija se diže još jednom, a tu je i problem na Bliskom istoku. zvuči poznato? isto je bilo i 1913. godine, uoči prvog svjetskog rata, piše list Forin polisi

Svijet iz 1913, godinu dana prije Prvog svjetskog rata, na mnogo način izgleda kao svijet danas. Nemoguće je pogledati 100 godina unazad bez jezivog osjećaja prepoznatljivosti. Istorija se ne ponavlja - barem ne doslovno. Analogije iz jednog razdoblja ne mogu se u potpunosti preslikati na drugo, ali to ne znači da sličnosti ne postoje. SličnoSti: Kina - njemačKo CarStvo, SaD - veliKa Britanija Između Kine 2013. i Njemačke 1913. mogu se povući jasne paralele, dok savremeni SAD prolazi kroz isto što i Britanija vijek prije. Ali, dok je Njemačko Carstvo 1913. imalo iza sebe jedva 40 godina istorije kao jedinstvene države i bilo tek neznatno više naseljeno od Britanije ili Francuske, Kina 2013. ima već vjekovnu kontinuiranu istoriju kao bitan igrač u međunarodnim odnosima, a uz to i petinu svjetske populacije. Dok je njemački uspon bio istinski novi geopolitički fenomen 1913, uspon Kine danas je više povratak istorijskoj normalnosti. Slično tome, snaga i slabosti SAD-a 2013. nisu sasvim iste kao i one u Britaniji prije 1913. godina. Danas je SAD, iako ima političke i ekonomske koristi od izdavanja glavnih svjetskih rezervi, teško u istom položaju kao Britanija sto godina prije. Današnji SAD je opterećen dugovima. S druge strane, Britanija nikada nije bila vojna velesila kao što je SAD danas. Globalni kontekst u kojem se sile uzdižu i padaju u 21. vijeku nije sasvim isti kao onaj iz ranog 20. vijeka. Prije 100 godina nekoliko carstava, uglavnom evropskih, vladalo je većinom svijeta.

Samo dvije zemlje u Africi - Etiopija i Liberija – mogu da tvrde da su uistinu bile nezavisne. Danas Ujedinjene nacije broje preko 190 nezavisnih država među svojim članicama. Od tog broja 52 države su afričke. Vijek prije jedan od četvoro ljudi živio je u Evropi, a sada ih je manje od jednog na 10. I mreža međunarodnih zakona i institucija koje drže svijet zajedno je puno gušća sada nego što je bila prije 100 godina, iako ne treba zaboraviti da haške konvencije o ratnim zakonima datiraju još od prije I. svjetskog rata, dok je preteča Međunarodnog suda pravde otvorila svoja vrata u svijet 1913, podsjeća FP. nove-Stare tehnološKe promjene Živimo u dobu superbrzih, hipertransformativnih tehnoloških inovacija, a kada inovacija dolazi upakovana kao novi sjajni Ajfon, lako je podleći tehnofantaziji da živimo u sasvim novom dobu, različitom od svega prije. Ipak, radikalna tehnološka promjena je jedva nova. Svijet 1913. imao je svoje revolucionarne tehnologije. Uvedena je radiotelegrafija, proizvodnja automobila poprimila je široke razmjere - dostavljali su se širom svijeta, pa čak i budističkim sveštenicima u Mongoliji. Nafta je zamijenila ugalj. Iste godine napravljen je prvi dugometražni film u Holivudu, a prvi indijski film prikazan je u bioskopima u Bombaju. Drugi najstariji zanat na svijetu, špijunaža, brzo se prilagodio operacijama u otvorenom, onlajn svijetu. Tehnologija može biti pokretač istorijskih promjena, ali je ujedno i predmet istorijskog konteksta, piše FP.

analogije treBa tumačiti S oprezom! Ključna stvar o svijetu prije 100 godina, dakle, nije da je on identičan današnjem, već da se svijet u ne tako dalekoj prošlosti, kada je bio globalizovan i kada nije bio sasvim različit od našeg, raspao. I to ne zato što su ljudska društva bila izložena nekontrolisanim silama sudbi-

SJEDNICA PREDSJEDNIKA I VLADE SRBIJE

Složili se Nikolić i Dačić Dokument sadrži instrumente za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine BEOGRAD - Predlog rezolucije o osnovama za razgovore s institucijama Kosova i platforma iz koje je proistekao taj dokument usvojeni su juče na zajedničkoj sjednici predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i Vlade Srbije.“Srbija je na sjednici Vlade pokazala da može da stane iza dokumenta jednoglasno, uz sva ograničenja koje svako od nas ima kada je riječ o Kosovu”, rekao je Nikolić na konferenciji za novinare. Nikolić je poslije sjednice izjavio da on i Vlada Srbije na Kosovo gledaju isključivo u okviru Ustava i najavio donošenje posebnog zakona o Kosovu“Ja Kosovo i Metohiju ne vidim kao nezavisnu državu, Vlada Srbije ga ne vidi kao nezavisnu državu, ni današnja opozicija, tako da o tome u cijeloj Srbiji nema dileme”, poručio je Nikolić. Vlada je ranije najavila da će na sjednici usvojiti dva teksta - rezoluciju, obavezujući dokument o kojem će se izjašnjavati Parlament, i drugi obavezujući dokument za

koji nije bilo izvjesno da li će biti definisan kao platforma, uredba ili zaključak.Taj dokument, kako je prenio Tanjug, sadrži jasne instrumente za nastavak dijaloga, a kako su prenijeli beogradski mediji, biće obavezujući za pregovarača - premijera Ivicu Dačića. Dačić je nakon sjednice izjavio da je Srbija predložila način rješavanja pitanja “paralelnih institucija na Kosovu i Metohiji”. “Ako se kaže da ne treba institucije Srbije da

budu na Kosovu i Metohiji, a šta će onda da bude. Koje institucije? Tamo ne postoje ni jedne ni druge i mislim da je greška što su Srbi na Kosovu i Metohiji slušali Beograd 13 godina i nisu napravili svoju vrstu autonomnosti i svoje institucije”, rekao je Dačić. Rezolucija se sastoji od pet tačaka - da Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, da će dijalog s Prištinom biti nastavljen i da svaki pomak u dijalogu mora pratiti i napredak Srbije na putu evrointegracija, zatim tačku o rješavanju statusa sjevera Kosova, kao i o posebnim garancijama individualnih i kolektivnih prava za Srbe južno od Ibra.

ne ili jer su bila posebno glupa. Većina jednostavno nije očekivala da će stvari krenuti onim tokom kojim su krenule. Analogije treba tumačiti s oprezom i iz njih izvući pouku, zaključio je FP. Svijet 1913., briljantan, dinamičan, međuzavisan, nudi upozorenje. Operativni sastav svijeta te godine mnogi su uzeli zdravo za gotovo. U 2013, u vrijeme sličnog

globalnog toka, najveća greška koju bismo eventualno mogli da napravimo jeste pretpostavka da će se ovakav operativni sastav nastaviti neodređeno vrijeme i da će budućnost neizbježno biti ono što želimo da bude. Ta utješna vremena su iza nas. Svijet jednostavno mora biti spreman za mnogo grublju igru koja će kad-tad pokucati na naša vrata.

NA DAN REPUBLIKE SRPSKE

Odlikovan Srbin koji je spasio Bošnjaka BANJALUKA - Milorad Dodik posthumno je odlikovao Srđana Aleksića, hrabrog Trebinjca koji je 1993. godine smrtno stradao spašavajući život sugrađaninu Alenu Glavoviću. Predsjednik Republike Srpske Srđana Aleksića je odlikovao Ordenom časti RS sa zlatnim zracima. Rade Aleksić, Srđanov otac, vidno potresen, primio je priznanje u Palati predsjednika RS u Banjaluci, gdje je povodom 9. januara, Dana i krsne slave Republike Srpske, Dodik svečano uručio ordenje i medalje građanima i institucijama koji su djelima i zaslugama posebno afirmisali Srpsku i srpski narod. Gupa pripadnika Vojske Republike Srpske je 21. januara 1993. godine legitimisala osobe na trebinjskoj pijaci. Nakon što su ustanovili da je jedna od legitimisanih osoba Alen Glavović, Bošnjak, počeli su da ga maltretiraju i tuku. Srbin

Srđan Aleksić priskočio je u pomoć Glavoviću, a četvorica vojnika su, umjesto Glavovića, kundacima pušaka pretukli Srđana. Od zadobijenih batina on je pao u komu i preminuo 27. januara 1993. godine. Srđanov otac Rade u čitulji je tada napisao “Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost”.


8

Ekonomija

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

PENZIONI FOND

Deficit više od 160 miliona eura Za godišnju isplatu penzija u Fondu nedostaje 40 odsto ukupno potrebnog novca koji se obezbjeđuje iz budžeta Barbara Lekavski

P

odaci o rashodima iz državne kase Crne Gore govore da i ove godine veliko “parče” budžeta, odnosno trećina ide na penzije. Tokom ove godine iz svojih prihoda Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) obezbjeđuje 60 odsto sredstava, dok preostalih 40 odsto”pozajmljuje” direktno iz budžeta države odnosno od poreskih obveznika. Budući da su budžetom Fonda PIO za ovu godinu za finansiranje penzija obezbijeđena sredstva u ukupnom iznosu od oko 400 miliona eura, to znači da za finansiranje penzija iz državne kase ide oko 160 miliona eura.

Otplata kredita, plate u javnom sektoru, izdaci po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i 2013. godine će odnijeti najviše novca iz budžeta. Budžetom Fonda PIO Crne Gore za ovu godinu za finansiranje troškova planiran je iznos od od 404,84 miliona eura, od čega se 99 odsto ili 400,90 miliona eura odnosi na isplatu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Budući da je ove godine za isplatu prava iz Fonda PIO obezbijeđeno dodatnih sredstva iz budžeta u iznosu od preko 40 odsto ukupnih troškova, to znači da za finansiranje penzija iz državne kase ide oko 160 miliona eura. Uzimajući u obzir tu činjenicu, iz Fonda PIO su za Dnevne novine kazali da penzije, kao i drugi oblici javne potrošnje, moraju biti pod posebnom pažnjom u cilju iznalaženja najpovoljnijih rješenja za očuvanje penzijskog sistema.

“Svjesni ukupnog stanja, nadležni državni organi preduzimaju mjere za efikasniju naplatu prihoda od doprinosa, a sve u cilju podizanja nivoa učešća izvornih prihoda Fonda u finansiranju isplate penzija, i samim tim smanjenja učešća budžeta”, kazali su iz Fonda. U ovom trenutku, kako su dodali, stanje sa stanovišta pokrivenosti izdataka Fonda sa izvornim prihodima se pogoršava i obaveze po osnovu penzija rastu, dok se izvorni prihodi kreću na prošlogodišnjem nivou. Podaci su neumoljivi, tako da troškovi za isplatu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja čine oko 30 odsto ukupne javne potrošnje, odnosno oko 11 odsto BDP-a. To govori u prilog stavu da su penzijska davanja jedan od važnih faktora koji utiču na nivo javne potrošnje. “Kako trenutno nije moguće sagledati krajnje efekte krize zbog

RUDNIK UGLJA

odsto ukupne javne potrošnje, čine troškovi za isplatu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranje neujednačene dinamike kojom se ona kreće, nivo ukupne javne potrošnje, u okviru koje su i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, predstavlja kontinuirani predmet razmatranja Vlade. U tom smislu će se, u okviru realnog stanja, donijeti najpovoljnija rješenja za penzionersku populaciju, u cilju obezbjeđenja redovnosti isplate penzija i održivog penzijskog sistema”, kazali su iz Fonda. S obzirom na to da se veliki broj poslodavaca odlučuje da radnike prijavljuje na minimalno moguću platu kako bi uštedjeli na poreze i doprinose, što na godišnjem nivou mnogo košta državu i fondove, tu praksu bi, kako su objasnili, trebalo da suzbije Poreska uprava i drugi državni inspekcijski organi. “Svjesni ukupnog stanja, nadležni državni organi preduzimaju sve mjere u cilju poboljšanja efikasnosti naplate javnih prihoda, uključujući i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje”, zaključili su iz Fonda PIO.

Odnos broja penzionera i zaposlenih zabrinjavajući Penzijski sistem u Crnoj Gori je ozbiljno uzdrman zbog nedovoljnog broja zaposlenih. Demografske promjene, starenje stanovništva, a u mnogim zemljama i privredna kretanja doveli su do postepenog narušavanja odnosa broja penzionera i zaposlenih. Da bi penzijski sistem bio održiv, kako su objasnili iz Fonda, neophodno je da taj odnos iznosi 1:3. Međutim, prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori je taj odnos 1:1,5. To, prema njihovim riječima, u dobroj mjeri utiče na održivost penzijskog sistema, s obzirom da prihodi od doprinosa nijesu dovoljni za finansiranje isplate prava.

KAP

U petak o smanjenju zarada

Gospić predsjednik Odbora direktora Bivši poslanik DPS Zoran Gospić od juče je predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja, odlučilo je to tijelo jednoglasno na konstitutivnoj sjednici. Gospić je u Odbor direktora izabran na Skupštini akcionara rudarske kompanije, čiji su najveći akcionari država, italijanska A2A i Aco Đukanović uoči Nove godine, a pored njega interese države u Odboru direktora zastupaju i raniji potpredsjednik opštine Avdo Ajanović i predsjednik pljevaljskog odbora SDP Munir Redžović. Gospić i Ajanović su u Odboru direktora naslijedili Predraga Boškovića, koji je podnio ostavku zbog izbora na mjesto ministra rada i socijalnog staranja, i Filipa Vukovića, koji je sjeo u poslaničke klupe DPS u Skupštini Crne Gore. Đukanovićev kapital u rukovodećem tijelu Rudnika zastupa Vesna Bogdanović, a italijansku A2A Flavio Bianko, Masimo Tiberga i Paolo Roseti. Pljevaljski Rudnik uglja lani je premašio plan za oko 12 odsto, ali kako procjenjuju u toj kompaniji, preduzeće će uprkos rekordnoj proizvodnji uglja i otkrivke poslovati na nivou pozitivne nule . D.K.

30

Sjednica Borda odložena na zahtjev Vladinog predstavnika Sjednica Odbora direktora Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), na kojoj je trebalo da se raspravlja o smanjenju zarada dijelu neangažovanih radnika, odložena je za petak, na zahtjev Vladinog predstavnika u tom tijelu, Nebojše Dožića. “Današnja sjednica odložena je za petak, na moj zahtjev”, kazao je Dožić agenciji Mina-bisnis i dodao da će se odluka donijeti telefonskim putem. Iz dijela ruskog menadžmenta KAP-a su 20. decem-

ONOGOŠT

Protestima do većih otpremnina

Radnicima neprihvatljiva ponuda Vlade o isplati 5,6 hiljada eura naknada nakon prodaje hotela

Radnici nikšićkog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt okupili su se ispred zgrade Vlade gdje su očekivali da ih neko primi. Međutim, do kraja radnog vremena iz izvršne vlasti to niko nije učinio. Radnici su 31. decembra prošle godine ostali bez posla, otpremnine im nijesu isplaćene, a ne žele one koje nudi Vlada nakon više decenija rada u preduzeću. Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Vlade radnicima je stigla ponuda za socijalni program

po 5,6 hiljada eura po zaposlenom, ali tek nakon prodaje hotela. Radnici su to odbili, jer smatraju da zaslužuju više. Sindikat je predlagao da otpremnine za 82 stalno zaposlena budu od šest hiljada eura do 12,5 hiljada EUR, u zavisnosti od radnog staža. U Onogoštu je klasični stečaj uveden u martu prošle godine. Radnicima se iz stečajne mase duguje 11 plata sa doprinosima, po dva topla obroka i regresa, jubilarne nagrade i razlike u platama za 2010. godinu. E .R

bra najavili da za predstojeću isplatu zarada nedostaje oko 300 hiljada EUR zbog čega su predložili da se ovog mjeseca ne isplati stimulans na zarade dijelu radnika koji nijesu radno angažovani. Iznos stimulansa zavisi od radnog mjesta, a mogu da iznose i polovinu plate. Decembarsku platu radnici treba da prime 15. januara, a obračun bi trebalo da se završi u petak. U Bordu direktora KAP-a, ruski suvlasnik Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC) ima dva predstavni-

ka, Vlada jednog koji ima pravo veta i grčki manjinski vlasnici jednog. Dožić je kratko prokomentarisao da nema ništa novo ni na relaciji KAP - Elektroprivreda (EPCG). EPCG i dalje snabdijeva KAP električnom energijom, iako je to bila u obavezi da radi do 1. januara, a dogovori o tome ko će u narednom periodu to preuzeti trebalo bi da počnu 15. januara. Dug KAP-a za struju je oko 60 miliona EUR, a Rusi skoro dvije godine neredovno plaćaju račune. E. R.

2

BROJ DANA

milijardi dolara pokloniće Katar bespovratno Egiptu. Politička kriza u Egiptu dovela je do masovnog pretvaranja egipatskih funta u dolare u posljednjih nekoliko sedmica, zbog čega je nacionalna valuta pala na rekordno nisku vrijednost prema dolaru. Katar je saopštio da će uputiti egipatskim vlastima nepovratnu pomoć od dodatne dvije milijarde dolara, od čega će 500 milijona dolara biti uplaćeno odmah


10 Društvo

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

BeZ CRnOGORsKe stRane

NVO iz protesta napustile raspravu Nevladine organizacije Euromost i Mreža sjevera napustile su javnu raspravu o izgradnji dvije hidroelektrane na rijeci Lim, Brodarevo 1 i Brodarevo 2 jer, kako su saopštili, crnogorska strana nije bila obaviještena. Oni tvrde da će u Crnoj Gori biti potopljeno devet kilometara toka rijeke zbog izgradnje, dok srpski predstavnici uvjeravaju da neće biti posljedica. Nastavku rasprave započete u avgustu nije prisustvovao niko od crnogorskih zvaničnika jer nijesu bili obaviješteni. “Nakon što su organizatori odbili da objasne razloge za nepoštovanje zakonske procedure, utvrđene Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, predstavnici NVO Srbije i Crne Gore su napustili javnu raspravu”, pojasnili su iz NVO.

Raspravu je, kako je saopšteno iz Euromosta, organizovalo Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije i kompanija Renovable Energy Venture. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali su da, osim što nijesu obaviješteni o prekograničnim konsultacijama, nijesu dobili ni studiju o procjeni uticaja projekta izgradnje HE, te najavili da će, ukoliko nakon kontaktiranja Espo konvencije u Srbiji ne dobiju traženu studiju, naredni korak biti uključivanje Sekretarijata te organizacije u slučaj HE Lim. Crna Gora je diplomatskim putem zatražila od Vlade Srbije sve relevantne informacije i dokumentaciju još u oktobru 2012. godine, podsjeća pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma

telenOR

juventas

Ivana Vojinović, ali do danas nijesu poslati. Iz NVO Zaštita i očuvanje Lima iz Prijepolja poručuju da Crna Gora mora da stane na kraj bahatom odnosu Srbije i podnese pritužbu protiv te države, a sumnjaju i u energetsku mafiju. Prema riječima Amela Kurbegovića iz te NVO, crnogorska Vlada treba da uputi zvaničnu pritužbu protiv Srbije, kako bi se “jednom stavilo do znanja da takvi projekti narušavaju životnu sredinu, jer da ne narušavaju, javna rasprava bi se održala na svim teritorijama koje će biti ugrožene”. “Mi ćemo uputiti apel potpredsjedniku Vlade Aleksandru Vučiću da se pokrene pitanje energetske mafije i mafije koja je uključena vezano za brane”, poručuje Kurbegović.

Saradnjom Ne mogu se izjednačavati do bržeg pedofilija i homoseksualnost pristupa internet sadržajima Telenor i MNNews potpisali su ugovor o internet peeringu zahvaljujući kojem korisnici usluga obje kompanije imaju brži pristup internet sadržajima. Takođe, i biznis korisnici MNNewsa, koji koriste resurse Telenora mogu na brži i sigurniji način uploadovati saržaj prema serverima. “Uspostavljanje ovakvih direktnih veza između internet servis provajdera je uobičajena praksa u svim zemljama i doprinosi sigurnosti i kvalitetu internet servisa”, saopšteno je iz Telenora. Potreba za brzim pristupom internet sadržajima je, kako je navedeno, svakog dana sve veća i korisnici žele pristup informacijama bilo gdje i bilo kada. B.B.

Stav crkve prema homoseksualnosti neće se promijeniti, ali se mora ograničiti i sankcionisati svaki govor čiji je cilj potpirivanje mržnje i nasilja prema osobama drugačije seksualne orijentacije, smatra programska direktorka nevladine organizacije Juventas Jelena Čolaković. Ona je, povodom božićne poruke mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija Radovića, u kojoj je osudio seksualne slobode, kazala da su na takve stavove SPC navikli i da se to godinama ponavlja. “Amfilohije Radović je u božićnoj

poruci izjednačio homoseksualnost sa pedofilijom, što ne može, iz prostog razloga jer je homoseksualnost oblik zdrave seksualnosti čovjeka, dok je pedofilija poremećaj. Amfilohije je jako uticajna osoba u Crnoj Gori i on može uticati na kreiranje određenog mišljenja prema određenoj grupi. Upoređujući homoseksualnost i pedofiliju on, prije svega, plasira netačne informacije koje ni mediji ne bi smjeli da prenose”, smatra Čolaković. Govor mržnje duhovnih lidera, kako je poručila, mora da se sankcioniše.

Podsjećamo i da je povodom božićne poslanice mitropolita Amfilohija reagovao je i LGBT forum progres, navodeći da u ovakvim situacijama od reakcije javnosti važnija dosljednost državnih institucija da obezbijede vladavinu prava i kontrolišu svakog pojedinca. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u Božićnoj poslanici akcenat je stavio na svetinju braka, navodeći da seksualna revolucija predstavlja „uništenje slobode u ime slobode“ i obesmišljava svetinju braka, razara porodicu i ukida monogamiju. B.B.

stanDaRD

Domaći pršut za Evropu preslan Crnogorski pršut je, prema evropskim standardima suviše slan, pa bi procenat soli, koji je do prije nekoliko godina iznosio devet odsto, prema tim zahtjevima, trebalo da se prepolovi. Međutim, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, domaći proizvođaći smatraju da je salinitet, zahvaljujući modernizovanoj proizvodnji, kontrolisan, jer su ručno usoljavanje zamijenili mašinama koje doziraju količine soli. “U posljednje dvije godine taj salinitet je dosta opao. Ja sam jedan od tih koji su već nabavi-

stRučnO OspOsOBljavanje

Posao čeka još 290 pripravnika U sklopu vladinog Programa stručnog osposobljavanja do sada su za ukupno 3.926 visokoškolaca dodijeljeni poslodavci kod kojih će, počev od 15. januara 2013. godine, obaviti devetomjesečno stručno osposobljavanje, saopšteno je iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću. “Učinjeni su dodatni napori na prevazilaženju neusaglašenosti između oglašenih potreba poslodavaca i želja korisnika i, nakon 2. kruga realizacije Programa, dodijeljeni poslodavci za dodatnih 499 korisnika, na osnovu njihovog prebivališta, uspjeha na osnovnim studijama i raspoloživih slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje. Ovim je stepen realizacije Programa, odnosno procenat kandidata kojima je dodijeljen poslodavac, dostigao 93 odsto”, navodi se u saoštenju. Usljed regionalne neusaglašenosti između oglašenih mjesta i

želja kandidata, dodaju u Vladi, kao i slabe potražnje za određenim obrazovnim profilima, željeni izbor 290 visokoškolca nije mogao biti ispunjen. “Imajući u vidu značajno naknadno interesovanje poslodavaca za učešće u Programu, svi zainteresovani poslodavci u Crnoj Gori imaće priliku da putem portala eUprave do 20. januara 2013. godine oglase potrebu za obrazovnim profilima kandidata kojima do sada nijesu dodijeljeni poslodavci”, navodi se u saopštenju. Lista sa obrazovnim profilima preostalih kandidata biće objavljena na portalu eUprava. Ovim će i preostalih 290 kandidata dobiti još jednu priliku da obave stručno osposobljavanje u okviru Programa. Pripravnici će u narednih devet mjeseci primati od države platu u visini od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori. B.B.

li mašine koje same sole pršut, tako da je salinitet sada pao na pet do četiri odsto, što zadovoljava standard EU”, naveo je osnivač cetinjske kompanije “Marteks” i proizvođač pršuta, Marko Martinović. On, međutim, smatra da jedinstvena ruža vjetrova na prostoru Njeguša i sudar primorske i planinske klime, izoštravaju miris i ukus njeguškog pršuta na koji, i kad je slaniji, zapadnoevropski turisti nemaju primjedbi. Predsjednik Udruženja njeguških specijaliteta i cetinjske kompanije “Niksen trejd”, Dragan Čavor, rekao je da domaći ljubitelji pršuta, ali i oni iz okruženja, ne moraju da strahuju da će manjak soli pokvariti ukus. Čavor ističe da bi se salinitet mogao prilagoditi stranom tržištu ukoliko bi se pojavili kupci i otvorilo tržište EU. J.K.


Društvo 11

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

Stanje teže nego prije 15 godina odnos prema životinjama

Iz Udruženja za zaštitu životinja tvrde da je Zakon o zaštiti dobrobiti životinja napravio još veći haos Bojana Brajović

I

ako bi Crna Gora mogla da bude zemlja koja proizvodi zdravu hranu, da se životinje drže kako bi trebalo, imajući u vidu prirodu kojom raspolažemo, kako sada stvari stoje, još smo daleko od toga. U Udruženju za zaštitu životinja napominju da je Zakon o zaštiti dobrobiti životinja koji je donesen 2008. godine bio dobar kostur, koji je trebalo oblikovati, ali da je zbog neprilagođavanja unio još veći haos kada je u pitanju zaštita životinja. Poseban problem je što Crna Gora nema infrastrukturu koja bi sve iz Zakona pratila, što ga čini neprimjenljivim.

I dok u Udruženju za zaštitu životinja ističu da je Zakon o zaštiti dobrobiti životinja, koji je donesen prije gotovo pet godina, bila dobra osnova koju je trebalo prilagođavati, jer se i u Evropi puno toga promijenilo od 2008. godine, u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je je taj zakon dobar, te da nije donijet zbog zadovoljavanja institucija van Crne Gore. “Uvođenje ovih pravila još jedan je doprinos pozicioniranju Crne Gore u krug država koje odgovornošću i pravilnim odnosom prema životinjama jačaju povjerenje javnosti i pokazuju visok stepen humanosti prema svim vrstama životinjama. I prije donošenja ovog zakona u Crnoj Gori su postojali određeni pravni propisi koji ‘štite’ životinje, koji u svom nazivu možda nijesu imali imenicu ‘dobrobit’, ali su svakako uspostavljali pravila za zaštitu dobrobiti”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede. Svetlana Manojlović iz Udruženja za zaštitu životinja ne misli tako. “Zakon bi trebalo da rješava haos, a on je samo napravio još veći u ovoj oblasti”, kazala je Manojlović, dodajući da je stanje u oblasti zaštite životinja danas lošije nego prije 15 godina, kada je Udruženje počelo da radi. Ona je, ogorčena načinom na koji se ljudi u Crnoj Gori ophode prema životinjama, kazala da više neće davati izjave dok se nešto nabolje ne promijeni. Tradicionalni svinjokolj, koji u Crnoj Gori počinje krajem novembra, jedna je od stvari koja se mora prilagoditi standardima EU. Naime, postojeći zakon, između ostalog, ima za cilj promjenu običaja da se u dvorištima seoskih domaćinstava, često u nehigijenskim uslovima, kolju svinje. Humanije ponašanje prema životinjama jedna je

Klanje bez omamljivanja zabranjeno

Klanje životinja bez omamljivanja zabranjeno je jednako kao i napuštanje, te nanošenje boli prilikom dresure. Lovci i ribolovci ne smiju da koriste živu životinju kao mamac za ribolov ili lov. Kažnjivo je i podsticati rast životinja hormonima. Nije dozvoljeno odstranjivati glasnice životinji. Ovo su samo neke od odredbi crnogorskog zakona o zaštiti dobrobiti životinja. Svinja ne smije da se kolje tako da krv šiklja na sve strane, već se prema njoj mora “humanije ponašati”. Tako će prije klanja svinja morati prvo da se omami, odnosno onesvijesti, ali nikako čekićem u glavu, već strujom niskog napona ili pneumatskim elektrodama iz pištolja. Ukoliko zakon ne počne da se primjenjuje, biće samo još jedan u nizu donesenih, na koji se ne obraća mnogo pažnje. od glavnih odredbi ovog, ali i zakona EU. Manojlović, koja je poznata kao jedan od najvećih boraca za prava životinja, zabrinuta je što niko od nadležnih ne reaguje, iako je poznato da ljudi krše zakon, pa i dalje kolju životinje po dvorištima, livadama, što se toleriše. “Trebalo bi da postoji jedno mjesto gdje bi se životinje žrtvovale. U nekim državama postoje po dvije klanice za to, što mi nemamo”, kazala je Manojlović. “U te klanice životinje dolaze bez stresa. Omame ih stručna lica, izgube svijest, zatim slijedi žrtvovanje.

Podgorica, NATO bombardovanje 1999. godine

Mi još nemamo takvih institucija. Kod nas kolju životinje naprasno, da one prosto osjete da će biti zaklane. Tada su pune hormona straha, i jedino što dobijamo je nezdrav proizvod”, kazala je ona. I u Ministarstvu su saglasni da je očuvanje dobrobiti životinja moralna obaveza svakog čovjeka, priznavši neprocjenljivu vrijednost koju za čovječanstvo ima životinjski svijet u cjelini. “Svi treba da prepoznamo značaj toga da građani Crne Gore (držaoci životinja, nadležni organi, nevladine organizacije, lovci, ljubitelji životinja) aktivno učestvuju u zaštiti životinja, odnosno obezbijede adekvatne uslove života i poštede životinje od mučenja da bi kroz zajednički rad i djelovanje poboljšali trenutno stanje”, zaključuju u Ministarstvu.

Bez presude za zlostavljanje, mučenje i ubijanje životinja U Udrženju za zaštitu životinja kažu da “niko neće da kazni za životinju”. U pitanju je nezainteresovanost, a ne nemarnost. Pored naše države, Albanija i Bosna i Hercegovina su jedine zemlje u okruženju koje nikoga nijesu osudile za zlostavljanje i ubijanje životinja. “Ljudi ne shvataju da ako nekoga osudite zato što je ubijao ili zlostavljao životinju, da će onda razmisliti hoće li krenuti na čovjeka. Ukoliko je svjestan da će za životinju biti sankcionisan, sljedeći put će dobro razmisliti”, sigurna je Manojlović. Mnogo je primjera mučenja životinja, a malo je procesuiranih prijava koje dobiju epilog za sudu. Jedan od “svježijih” primjera je mučenja magarca koga je vlasnik vezao za kamion i teglio ga lokalnim putem po periferiji Podgorice, krajem avgusta prošle godine. Snimak objavljen na Jutjubu, značajna medijska pažnja, te reakcije društva za zaštitu životinja natjerali su policiju na brzu reakciju i hapšenje vlasnika.

oZon

Crnoj Gori ne treba ulazak u NATO Ulazak u NATO negativno bi uticao na životnu sredinu, a priča o eventualnim benefitima od toga je apsurdna, ocijenio je direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović. Naime, bilo da je riječ o ratnim akcijama, manervima ili mirnodobskim vježbama, tvrdi Perović, nije teško uraditi procjenu negativnog uticaja na kvalitet životne sredine, pa se Ozon, kao i većina svjetskih ogranizacija koje se bave zaštitom životne sredine, zalaže za demilitarizaciju. “Imajući u vidu ratna dešavanja na prostoru Balkana, i da će se posljedice vojnih intervencija još dugo osjećati na zdravlju ljudi i kvalitetu životne sredine, smatramo da je nepripadanje vojnim savezima, najbolji izbor i sa ekološkog i ekonomskog stanovišta”, pojasnio je Perović.

To što se Crna Gora Ustavom obavezala da bude ekološka država, tvrdi Perović, predstavlja razlog više da ostane vojno neutralna. “Važno je istaći da postoje zemlje koje su članice Evroske unije (EU), a ne pripadaju vojnim savezima - Austrija, Švedska, Finska, Irska, Kipar i Malta, tako da je priča koja se često plasira u javnosti da je nemoguće biti član EU ukoliko ne uđete u NATO netačna”, rekao je Perović. Ono što se kao logičan odgovor nameće, tvrdi on, jeste da nije nemoguće da se zbog potreba vojnog saveza od neke članice traži da zakone prilagodi “višim” ciljevima. “Na osnovu naših iskustava već se dešavalo da se zakoni i podzakonska akta mijenjaju zbog pojedinačnih projekata, poput regionalne sanitarne deponije na Vasovim vodama, pa smo uvjerenja da je neulazak u voj-

ne saveze najbolji način da se izbjegnu takvi zahtjevi”, rekao je Perović. On je kazao da se sa sigurnošću može tvrditi da se ulaskom u vojne saveze povećava ranjivost od potencijalnih terorističkih akcija, i da se to tiče i bezbjednosti životne sredine, “ako znamo da su recimo eko-kriminal i eko-terorizam pojave koje su veoma moguće, jasno je da su i eventualne posljedice nesagledive i u ekološkom i ekonomskom kontekstu”. Perović napominje da bi ulaskom u vojne saveze naša država, osim mora, na raspolaganje morala staviti i rijeke i jezera, i izvore pitke vode, čime se dodatno povećava broj razloga protiv takve odluke, te poručuje da će se Ozon zalagati da građani na referendumu odluče da li žele da Crna Gora uđe u NATO. J.K.


12 Hronika

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

NIKŠIĆ

Ugrožen život radnika Željezare Trideset osmogodišnji Miljan Jovanović iz Nikšića teško je povrijeđen u nezgodi koja se dogodila juče oko 14.30 u pogonu Kovačnice u nikšićkoj Željezari Toščelik. Do nezgode je, kako Dnevne novine nezvanično saznaju, došlo kada je Jovanović, sa kolegom Radom Obradovićem, popravljao viljuškar, sa kojeg se okliznuo i pao na metalnu konstrukciju. Više sreće ovom prilikom imao je Obradović, koji je takođe pao, ali je prošao bez povreda. Jovanović je nakon pada prevezen u nikšićku Opštu bolnicu, gdje mu je ukazana prva medicinska pomoć. Iz nikšićke bolnice su saopštili da je zadobio povrede glave i grudnog koša. Zbog ozbiljne povrede tjemene kosti,

životno ugrožen, hitno je prevezen u Klinički centar Crne Gore u Podgorici. Direkor Urgentnog centra, doktor Vladimir Dobričanin kazao je da je Jovanović zbog teških povreda smješten na odeljenje intenzivne njege. U nikšićkoj Željezari Toščelik prije nešto više od mjesec dana dogodila se havarija u kojoj su povrijeđena tri radnika, a od maja, kada je fabriku preuzela turska Tosjali grupa, dogodila se i havarija na novoj elektrolučnoj peći. Za oko tri mjeseca proizvodnje dogodile su se tri nezgode u nekada uglednoj fabrici. Svaki put javnost je ostala uskraćena za objašnjenje od strane turske respektabilne kompanije, no istraga će utvrditi kako je došlo do povređivanja radnika u Željezari. I.J.

OSUĐENIK

Umro na putu ka Urgentom centru Osuđenik Simo Žižić (57), koji je prije nešto više od pola godine pokušao sebi da oduzme život, umro je juče oko 14.30 časova na putu ka Urgentnom bloku u Podgorici, saznaju Dnevne novine. Žižić, koji je u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu služio jedanaestogodišnju kaznu zbog ubistva supruge Zlatije (55), bio je teški plućni i srčani bolesnik. Zbog lošeg zdravstvenog stanja prekjuče je potražio ljekarsku pomoć, nakon čega je prevezen u UC. Tamo su mu, kako DN sazanju, obavljeni pregledi kojim nijesu otkriveni uzroci njegovih problema, nakon čega je vraćen u ZIKS. Juče, kada se ponovo požalio na zdravstveo stanje, službeni-

ci ZIKS- a su krenuli da ga ponovo prevezu do Urgentnog centra, kada je preminuo u službenom vozilu. Žižić je u junu prošle godine pokušao da se ubije, ali su službenici stigli na vrijeme i skinuli ga sa vješala. Kako su tada objašnjavale njegovi cimeri, na taj korak se odlučio zbog teške bolesti, koja ga je ovaj put i koštala života. Žižić je, kako su tvrdili, konstantno imao jake bolove, zbog kojih je često čak gubio svijest. Simo Žižić osuđen je jer je 9. juna 2010. godine u selu Strug, ispred porodične kuće, s umišljajem ubio svoju suprugu Zlatiju, koju je više puta udario metalnom šipkom u predjelu glave dok mu je bila okrenuta leđima. M.V.P.

BIJELO POLJE

Dvoje lakše povrijeđeno u požaru porodične kuće Bjelopoljci Robert Sošić (42) i njegova sedamdesetogodišnja baba Milena Sošić lakše su povrijeđeni u požaru koji je juče izbio u njihovoj porodičnoj kući koja se nalazi u selu Mijatovo kolo, u zaseoku mjesta Lisičije, 30-ak kilometara od Bijelog Polja. Plamen, koji je izbio oko 16 časova, potpuno je uništio kuću Sošića. Robert i Milena lakše tjelesne povrede u vidu opekotina zadobili su pokušavajući da spasu imovinu. Na lice mjesta sa ekipom Vatrogasne službe izašla je i služba Hitne medicinske pomoći koja je povrijeđene prevezla u bjelopoljsku bolnicu, gdje su zadržani na daljem li-

ječenju. Kako je kazao dežurni ljekar Hitne pomoći u Bijelom Polju Ranko Caković, Robert je zadobio lakše opekotine lica, a njegova baba opekotine noge, takođe slabijeg intenziteta. Pokušaj ekipe vatrogasaca da spasu imovinu zbog udaljenosti sela od grada nije bio uspješan, Ipak, vatrogasci su uspjeli da spriječe njegovo širenje. Osim toga, ekipa je morala dva puta da ide do zapaljene kuće, jer im je tokom prvog pokušaja savladavanja vatre nestalo vode. Uzrok požara nije poznat, a nadležne ekipe rade na njegovom otkrivanju. S.M.S.


Hronika

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

13

BARI

Subotić oslobođen svih optužbi Nakon 10 godina suđenja, srpski biznismen neće biti optužen za mafijaško udruživanje radi švercovanja cigareta i pranja novca Bojana Robović

K

ontroverzni srpski biznismen, nastanjen u Švajcarskoj, Stanko Subotić Cane, nakon decenijskog sudskog procesa, na zahtjev tužioca Eugenije Pantasulje oslobođen je juče u Bariju svih optužbi za mafijaško udruživanje usmjereno na šverc cigareta i pranje novca preko Jadrana od 1994. do 2001. godine, prenosi beogradski portal e-novine.

Kako je Tužilaštvo, uvažavajući argumente odbrane, stalo na stranu Subotića, on je oslobođen svih optužbi. Optužnicom Regionalne direkcije za borbu protiv mafije iz Barija Subotić se teretio da je preko preduzeća “Dulwich” osiguravao pranje novca stečenog švercom cigareta. Istrage su vršene u Francuskoj, Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Kipru i samoj Italiji. Subotićev advokat Vesna Čejović kazala je da se juče čulo nešto što je vrlo rijetko u praksi italijanskog pravosuđa- da je tužilac uvažio predlog odbrane i naložio da sud donese oslobađajuću presudu u odnosu na Subotića. “Odbrana je izuzetno zadovoljna današnjim pretresom i zaključiva-

njem procesa. Poslije deset godina istraga, političkih kampanja i pritisaka vlasti u Beogradu da se dokaže nešto što se dokazati nije moglo – Stanko Subotić je dobio satisfakciju da nije kriv. Pravda je pobijedila”, navela je Čejović. Presuda će javno biti objavljena 26. februara. Subotićev advokatski tim ranije je tražio suđenje po ubrzanom postupku tako da je proces protiv njega izdvojen od procesa Branislava Mićunovića, Veselina Barovića, Dušanke Jeknić, Branka Vujoševića i Andrije Drašković, optuženima da su učestvovali u zločinačkom poduhvatu koje će početi 7. februara. Odlukom suda, iz procesa je isključen crnogorski premijer Milo Đukanović, a sudija za prelimi-

Propalo oduzimanje vile na Svetom Stefanu

Protiv Caneta u Srbiji je prije tri godine provedena finansijska istraga zbog optužnice da je predvodio grupu švercera cigareta, koja je u periodu od 1995. do 1996. oštetila budžet za 56 miliona njemačkih maraka i skoro osam miliona dolara. Okružni sud u Beogradu je donio rješenje da se Subotiću privremeno oduzme “Vila Montenegro” u Crnoj Gori u okviru finansijske istrage koja se protiv njega vodi zbog sumnje da je stečena imovina nastala kao posljedica krivičnog djela. U jeku sudskog procesa pojavila se firma sa Djevičanskih Ostrva koja se uknjižila kao novi vlasnik Canetove imovine na Svetom Stefanu. U međuvremenu, srpski specijalni sud osudio je u odsustvu Caneta na šest godina zatvora. narnu istragu iz Barija Roza Kalia di Pinto je u maju 2010. godine odlučila da optužbi za krivično djelo “mafijaško udruživanje” oslobodi Miroslava Ivaniševića, nekadašnjeg ministara finansija .

Subotić

NA NEODREĐENO

Odloženo razmatranje žalbi Sjednica vijeća u predmetu u kojem je Zlatko Ajković zbog ubistva Faiza Kadrića u kafe-baru “Insajder” u Cirihu 1999. godine prvostepeno osuđen na 14 godina zatvora, a gdje je Vuk Vulević oslobođen, iako zakazana za 25. januar, odložena je iz nepoznatih razloga i to na neodređeno, saznaju Dnevne novine. Ročište za januar zakazao je sudija Apelacionog su-

VESELIN VELJOVIĆ

Svako treba da radi svoj posao Nekadašnji prvi čovjek crnogorske policije Veselin Veljović nije želio da komentariše provjere koje je pokrenula specijalna tužiteljka za organizovani kriminal i korupciju Đurđina Nina Ivanović zbog navodnih zloupotreba u Upravi policije prilikom nabavke opreme za održavanje informacionih sistema. Kazao je samo da svako treba da radi svoj posao. Specijalno tužilaštvo počelo je prikupljanje dokumentacije povodom tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ivana Brajovića da je za vrijeme mandata Veljovića kao direktora Uprave policije u toj upravi bilo malverzacija. Tu informaciju Tužilaštvu je dostavio aktuelni ministar pomorstva i saobraćaja Brajović nekoliko dana prije odlaska sa mjesta ministra unutrašnjih poslova. On je vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić predao dokumentaciju o zloupotrebama u policij-

da Dragiša Rakočević, a obavještenje o njenom odlaganju dobili su advokati odbrane. Optužnicom koju zastupa zamjenica višeg državnog tužioca Lepa Medenica predstavljeno je da su Vulević i Ajković kao saizvršioci u ciriškom kafe-baru, u dogovoru sa još jednom nepoznatom osobom, pokušali da ubiju Kadrića, Suada Porču, Senada Dunjića,

Veljović

Nedžada Murića, Rešada Metu i Asmira Lubenovića. Oni su, kako se navodi, u njihovom pravcu ispalili više hitaca, od kojih je Kadrić preminuo, dok su ostali povrijeđeni. Iako je, prema navodima presude, Vulević kritične prilike bio u lokalu “Insajder”, nije dokazano da je počinio djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret. S.K.

Privođenje Vuka Vulevića (arhivski snimak)

ADVOKATSKA KOMORA

Prihvataju mali broj prijava protiv advokata Od 34 prijave, samo četiri rezultirale disciplinskim postupkom

skom Sektoru za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacione i informacione sisteme, kako se sumnja, vrijedne blizu milion eura. Do dokaza o teškoj zloupotrebi došao je Brajovićev tim sredinom prošle godine, kada je dio sektora koji se odnosi na budžet i finansije prešao u nadležnost MUP-a. Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o spornim ugovorima za nabavku i održavanje informacionih sistema, koje je potpisala šefica tog odjeljenja Tatjana Drobnjak, dok je njen pretpostavljeni bio Dragoslav Minić, smijenjeni pomoćnik bivšeg direktora Veselina Veljovića i rukovodilac sektora u čijoj nadležnosti su, između ostalog, bili i informacioni sistemi, ali i gazdovanje budžetom u Upravi policije. B.R.

Advokatska komora, iako bilježi veliki broj disciplinskih prijava podnijetih protiv advokata, u vrlo malom broju slučajeva kažnjava svoje članove. To potvrđuje i podatak da su tokom prošle godine podnijete 34 prijave protiv advokata, od čega su samo četiri rezultirale disciplinskim postupkom. “U četiri slučaja su pokrenuti disciplinski postupci, od kojih su dva u toku, dok su preostala dva pravosnažno obustavljena zbog zastarjelosti”, kazao je za agenciju Mina predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović. Prema riječima Begovića, veliki broj prijava koji je tokom minule godine zaprimila Advokatska komora odbačen je jer su danom podnošenja bile zastarjele, dok u drugim slučajevima nije bilo dokaza koji bi potkrijepili navode iz prijave. Najveći broj prijava odnosi se na nesavjesno i neblagovremeno zastupanje, što se svrstava u teže povrede advokatske dužnosti. “Podnosioci prijava najčešće se žale da advokat nije pristupio za-

Zdravko Begović kazanom ročištu ili pretresu usljed čega je stranka trpjela štetu, zato što advokat nije blagovremeno uložio pravni lijek na odluku suda, kojom stranka nije zadovoljna kao i zbog loše komunikacije između klijenta i advokata”, kazao je Begović. Iako su prošle godine podnijete 34 prijave, Begović kaže da je manji

dio rezultirao optužnicom. “Tokom vođenja disciplinskog postupka nije izrečena mjera brisanja iz imenika advokata koji je učinio težu povredu kodeksa i statuta Komore. Ovo naročito zbog činjenice što su neke prijave protiv advokata podnešene nakon nastupanja apsolutne zastarjelosti pokretanja disciplinskog postupka”, kazao je on. Disciplinski postupak, kako je objasnio Begović, vodi se pred Disciplinskim sudom Advokatske komore, koji sudi u vijeću, a sastoji se od predsjednika i dva člana. Protiv rješenja Disciplinskog suda dozvoljena je žalba koja se podnosi Višem Disciplinskom sudu Advokatske komore, koji takođe sudi u vijeću i sastoji od predsjednika i dva člana. Ovaj sud može izreći opomenu, novčanu kaznu kao i privremeno ili trajno brisanje iz imenika advokata. Advokatska komora ne propisuje posebnu formu za podnošenje prijava protiv advokata jer se, kako kaže njen predsjednik, polazi se od pretpostavke da su stranke neuke. S.K.


Crna Gora 15

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

Drakulić: TV Budva postala medijski geto OSTAVKA

Podnijela ostavku zbog destruktivnih odluka i višegodišnjeg opstruiranja rada lokalnog medija Nina Lajović

U

oči isteka drugog konkursa za izvršnog direktora RTB Budva, članica Savjeta tog javnog emitera Bojana Drakulić podnijela je ostavku na članstvo, uz zahtjev da se nedavno raspisani, drugi konkurs za direktora RTB proglasi nelegalnim i nelegitimnim. Drakulić tvrdi da njenom ostavkom Savjet prestaje biti zakonski pravovaljan.

BUDVA – Drakulić tvrdi da je Savjet svojim neodgovornim i destruktivnim odlukama nastavio višegodišnje opstruiranje rada TV Budva, čime se ostavlja novi prostor za nastavak dugogodišnje prakse besprizornog trošenja narodnog novca i, kako ocjenjuje, neviđene profesionalne blamaže, kako ove medijske kuće, tako i svih zaposlenih u njoj. “Savjet ni poslije šest godina nije izabrao izvršnog direktora, već čuva postojeće protivzakonito stanje, a u kojem za cijeli taj period ovaj Javni servis ima samo v.d. direktora. Savjet je na posljednjem konkursu za izvršnog direktora, a sa jasnim ciljem da u postojećem stanju ne mijenja ništa odbio kandidaturu Aleksandrine Vujačić koja, ne samo da

je bila jedini kandidat na ovom konkursu, već je priložila vanserijski dobar i realan plan razvoja ove kuće i u programskom i u finansijskom dijelu”, navodi Drakulić. Kako je rečeno, tada Savjet nije apriori odbacio njenu kandidaturu, već su sa njom imali i razgovor, a ocjena Savjeta je bila da kandidatkinja u svojoj profesionalnoj biografiji nema menadžersko iskustvo koje bi je preporučilo za mjesto direktora. Njen program, ocijenio je tada Savjet, uglavnom se bazirao na uređivačkoj politici. Sa druge strane, Drakulić tvrdi da je Vujačić, protivno ikad viđenoj praksi, napravila i presedan svojom otvorenom ponudom da se ugovorom veže za rezultate svoga rada, kao i da svoj program prezentuje javno, pred

bilo kojim auditorijumom. “Odbijanjem ovog kandidata članovi Savjeta su poslali jasnu poruku o svojim namjerama da ovu kuću i dalje drže u medijskom getu. Da Javni servis ne obavlja svoju funkciju ni javno ni transparentno, te da postoje elementi kojima treba da se bave finansijske i pravne institucije kon-

trole poslovanja pravnih subjekata, ukazuje i činjenica da sam o određenim sumnjivim višecifrenim finansijskim transakcijama, dugovanjima i potraživanjima saznala tek iz izlaganja kandidatkinje za izvršnog direktora Aleksandrine Vujačić”, navodi Drakulić. Ujedno, ona traži da se hitno na dnevni red sjednice Skupšti-

ne, kao ključna tačka dnevnog reda, stavi, kako navodi, fatalna situacija u TV Budva, da o istoj otvori javnu, argumentovanu raspravu, te da javnosti stavi na uvid detaljni izvještaj o poražavajućim finansijskim aspektima koje po stanovništvo Budve i njen budžet ima RTB, a zbog čega ispaštaju poreski obveznici.

herCeg NOVI

Mole ministarstvo da odblokira dužnike Vodovod traži da se računi oslobode kako bi naplatili zaostala potraživanja HERCEG NOVI - Građani Herceg Novog imaju normalizovano vodosnadbijevanje nakon što je uključena struja na pumpnoj stanici na Kanli Kuli. Direktor hercegnovskog Vodovoda Zoran Šabanović očekuje da će se dogovoriti sa nadležnim iz Elektrodistribucije kako bi se našlo rješenje za izmirenje duga za struju u iznosu od 676.000 eura. Šabanović ističe da je tokom praznika dobijeno obavještenje od Resornog Ministarstva gdje su ih podržali oko rješavanja problema koji imaju zbog dugova. “Molili smo ih da aktiviraju račune naših dužnika, kako bi naplati-

NOVA PIJACA

Uzdaju se u vjerne mušterije Počelo opremanje tezgi na pijaci na Koniku, trgovci optimistični PODGORICA - Prvi dani nakon praznika za prodavce robe široke potrošnje koji su sa Male pijace prešli na novu, dorađenu na Koniku protekao je u velikom poslu. Mjesto gdje su preko 20 godina prodavali svoje artikle kompletnim rušenjem i čišćenjem prostora juče je zvanično otišlo u zaborav. U međuvremenu, na drugom kraju grada, nove tezge se punom parom dograđuju, opremaju i pune raznom robom, a najviše garderobom i elektromaterijalima. Otvorenih i spremnih za kupce tek je bilo deset prostora, dok će ostali, prema prognozama trgovaca, biti spremni do subote. Na novu pijacu su prešla 72 prodavca, a 13 tezgi čekaju nove vlasnike. Iako su bolji uslovi nego na Maloj pijaci, nezgodno je vrijeme pre-

laska, ocjenila je naša sagovornica Dobrila Šipčić. “Sad smo u fazi preseljenja i isprobavanja terena. Biće težak mjesec, jer su se ljudi uglavnom istrošili za praznike, a koliko će ovo biti isplativo - znaćemo u martu, kada svedemo računicu. Do tada, moramo se nadati i biti pozitivni”, rekla je Dobrila. Ipak, da bi se držala tezga zatvorenog tipa, uz mjesečnu naknadu od 70 eura, potrebno je dodatno investirati i zaštiti prostor, jer zakupljeni prodajni prostor nema vrata. “Morali smo mnogo da ulažemo da bismo nešto dobili. Ja sam uložila oko 500 eura, pravim radnju kao butik, jer držim kvalitetnu robu, tako da sam postavila parket i drvene police. Većina nas je i investirala u vrata, koja su 220 eura, ali ne vrijede toliko, pa se moraju naknadno

dorađivati. ‘Komšija’ sa tezge preko puta se dobro snašao i umije da radi oko takvih stvari, tako da on nema ove probleme”, kaže Dobrila. Uprkos velikim izdacima i promjene lokacije, Dobrila je puna optimizma. Uvjerena da se zadovoljne mušterije ne gube tako lako i da će ih biti i na Koniku. Oni koji su vjerni dolaziće na novu pijacu, iako su navikli na Malu. “Lično, imam dosta mušterija, dobru robu i već me zovu i interesuju se.” Rušenje pijace je za nju, kao i njene kolege tužno. Navikli su, iako je to mjesto bilo, kako kažu, tragedija. “Mala pijaca je imala svoj duh. Sve je blizu, ima dosta firmi u blizini, pa ljudi na pauzu svrate na ‘čašicu razgovora’. Ovo nije to i trebaće vremena da se stabilizujemo”, zaključuje Dobrila. M.Ne.

li naša potraživanja. Nadamo se da će posredovanjem Ministarstva biti omogućena naplata potraživanaja od Vektra Boke, Aleksandrije i drugih preduzeća koji Vodovodu duguju preko 700.000 eura”, objasnio je Šabanović koji je naglasio da bi im ta sredstva bila dovoljna za izmirenje duga prema Elektroprivredi. Na taj način bi izbjegli ponovno isključenje pumpnog postrojenja sa elektro mreže. Podsjetićemo, u Upravnoj zgradi Vodovoda bez struje su od 29. oktobra prošle godine. O aktuelnoj problematici raspravljaće danas odbonici lokalnog parlamenta. S.M.

gOJAKOVIĆI

Donatori, pomozite vodoizvorište MOJKOVAC - Glavni projekat za zaštitu i uređenje vodoizvorišta u Gojakovićima koji je na reviziji ove godine će možda naći donatora, najavljeno je iz opštine Mojkovac, koja je prošle godine i uradila ovaj projekat. S obzirom na to da se ne radi o, kako je rečeno, malim finansijskim sredstvima, projekat izvorišta mora biti odrađen sa maksimalnim oprezom, jer je u pitanju zdravlje stanovništva. Predsjednik opštine Dejan Medojević istakao je da se opština kandidovala kod Direkcije javnih radova projekat i kanalizacione mreže. “Projekat je odobren. Ove godine dobićemo projekat kompletne kanalizacione mreže, što je preduslov da taj projekat kandidujemo prema

donatorima i prema Vladi Crne Gore i da riješimo to pitanje jer je kanalizaciona mreža u lošem stanju”, kazao je Medojević. Mojkovački novi vodovod izgrađen je u julu 2002. godine, a 1,5 milion tadašnjih njemačkih maraka obezbijedila je Vlada Holandije u okviru pomoći međunarodne zajednice Crnoj Gori. V.Baltić


16 Crna Gora

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

ObOd

TERMINAL

Raspisan oglas za prodaju cjelokupne imovine preduzeća, sindikalci ne daju mašine

Obnova Luke Kotor

Imovinu nude za 37,3 miliona eura CETINJE - Stečajna uprava Elektroindustrije OBOD sa Cetinja raspisala je oglas za prodaju cjelokupne imovine preduzeća javnim prikupljanjem ponuda po početnoj cijeni od 37,3 miliona eura. Imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću sumu, a prednost će imati onaj ko ponudi kupovinu cjelokupne imovine, a koja podrazumijeva nekretnine, alate i opremu. U sindikatu OBOD-a podsjećaju da im je 2008. godine obećano da ni jedna mašina neće izaći niti se prodati, a kako za DN kaže presjednik sindikata Oboda Vojo Vujović, sindikat neće dozvoliti prodaju jer je tako ranije dogovoreno. Vujović kaže da je dogovor “da ni jedna mašina ne ide van dok se ne završi privatizacija Oboda i napravi ozbiljan program, onako kako je Vlada obećala 2008. godine, da se nađe slično rješenje kao za Nikšićku željezaru ili Kombinat aluminijuma”. Na naše pitanje šta se dogodilo sa elaboratom koji je prezentiran bivšem premijeru Igoru Lukšiću, u kome se predlaže pokretanje u tri obodove fabrike, Vujović kaže da je na tu temu održan jedan sastanak u privrednom sudu i da dalja komunika-

cija ide preko tog suda. On je pojasnio da je imovina Oboda u rukama privrednog suda i povjerilaca. Uprkos svemu, za Obod ima interesovanja, a Vujović je kazao da je upravo pristigla ponuda od jedne njemačke konsultantske firme da postoji interesovanje za Obod, da se traže precizni podaci o trenutnom stanju firme kako bi se eventualno zakupila firma i organizovala proizvodnja za tržište Rusije i Azije.Radi se o svoti od oko 40 miliona eura. Rok za dostavljanje ponuda za nekretnine i alate na Cetinju i nekretnine u Beranama i Užicu je 5.februar, dok je rok za vozni park, umjetničke slike sirovine i repromaterijal i gotovu robu 18.januar. M.Zadrima

dJEČJI dOM MLAdOST

Vladika Mihailo u Bijeloj

BIJELA - Vladika crnogorski Mihailo juče je bio u posjeti Dječijem domu “Mladost” u Bijeloj i tom prilikom podijelio poklon pakete za 120 štićenika ove ustanove. Posjete vladike Mihaila u božićnim da-

nima postale su tradicija. Dom Mladost postoji 55 godina, a od osnivanja ove ustanove do danas, bilo je smješteno oko dvije hiljade djece bez roditeljskog staranja.

Predsjednik sindikata Vojo Vujović

Željezarinim putem Upitan da pojasni činjenicu da se, sa jedne strane prodaje sva imovina, a sa druge govori o pokretanju proizvodnje i traženju partnera prvi čovjek sindikata oboda kaže da su u “sindikatu razumjeli da obod ide kroz ovo kao što je išla Željezara”. “Mi to tako shvatamo i ja ne znam kakve su druge priče. tražimo da se pokrene proizvodnja i da se uradi privatizacija kroz stečaj i da se nađu partneri”, rekao je Vojo Vujović.

KOTOR - Početak realizacije projekta putničkog terminala te izgradnja nove poslovne zgrade – neki su od planova preduzeća Luka Kotor AD za ovu godinu. “U oktobru prošle godine organizovali smo prezentaciju projekta putničkog terminala, a nedavno smo donijeli odluku o isplati dijela sredstava za građevinsku dozvolu po osnovi komunalija. Očekujem da uskoro bude raspisan tender te da uđemo u fazu realizacije ovog projekta“, kazao je za Radio Kotor predsjednik odbora Luke Kotor AD dr Nikola Konjević. Prema njegovim riječima, sredstva za izgradnju nove poslovne zgrade su obezbijeđena. “Čitavu prošlu godinu ‘potrošili smo’ baveći se tenderskim procedurama. Izrađena je dokumentacija, dobili smo saglasnost Komisije za javne nabavke, izabran je izvođač radova, obezbijeđena finansijska sredstva, a radi se i na zaključivanju ugovora“, kaže Konjević.

bAR - KOVAČEVIĆI

Sporan novi red vožnje BAR - Nakon novogodišnjih i božićnih praznika, gradsko prevozno preduzeće Mediteran ekspres pokrenulo je novu liniju na relaciji Kovačevići – opština - Kovačevići. Ovom, prije nekoliko godina ukinutom linijom, namijenjenom prvenstveno radnicima koji dolaze na posao, ponovo je spojen ovaj dio MZ Mrkojevići sa gradskim jezgrom, a namjera gradskih vlasti je bila da je koriste i đaci iz Osnovne škole “Pečurice”, pošto prolazi pored škole. Međutim, roditelji đaka iz OŠ “Mrkojevići”, kako ističu, ne namjeravaju da djecu šalju ovom autobuskom linijom, jer “nastava počinje u osam sati, a kad bi se odlučili za taj vid prevoza, autobus bi dovezao djecu ispred škole go-

tovo dva sata prije početka nastave, te da bi ona isto toliko čekala na prevoz nakon posljednjeg zvona“. Autobus na novoj-staroj trasi kreće u šest sati iz sela Kovačevi-

ći, i ide preko Gorane, Kunja, Kameničkog mosta, Mrkojevića, Pečurica, Dobre vode, Zaljeva, pored gradske Bolnice, kroz centar do zgrade Opštine Bar. . Ž.M.

● Foto priča

Sunce samo nije dovoljno

KOLAŠIN – Rasvjeta u mjestu Jabuka kod Mateševa, ne gasi se ni danju ni noću, i još čudnije -svaka sijalica je zdrava, što se ne bi moglo reći za sam Kolašin. Vidi se po ovome jasno da računica štednje, koju svakodnevno uvodi prvi čovjek grada na Tari, Darko

Brajušković, nije baš potpuno matematička. Još u predizbornoj kampanji prije nekoliko mjeseci, sijalice iz gradskog jezgra su skidane i donošene upravo ovdje kako bi “birači” ovog kraja vidjeli put do svojih biračkih mjesta. Z.B.


Crna Gora 17

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

nikšić

Uz pozajmice pregrmjeće se januar Poslije praznične euforije, sa praznim buđelarima do novog mjeseca

Ivana Jovović

N

ovogodišnja euforija je prošla, trodnevno Božićno slavlje je završeno, a građani nastavljaju svoj život i kreću u nove radne i životne pobjede. Na nikšićkoj pijaci juče je bilo prilično pusto. Malo kupaca, po neki prolaznik i slika sumorna za početak najdužeg mjeseca u godini.

NIKŠIĆ - Tezga Vesne Bubanje puna svega, ne fali ni voća ni povrća, fali samo mušterija. Vesna koja je godinama trgovac kaže da je ovaj početak godine najlošiji od kada ona prodaje na nikšićkoj pijaci. “Nikad gore nije bilo nego ovoga puta. Malo se bolje pazara ‘osjetilo’ jedino za Božić, jer dosta naroda slavi, a što se Nove godine tiče - katastrofa”, kazala je Vesna i dodala da je kroz njeno trgovačko iskustvo inače najduži i najteži mjesec u godini januar. “Februar je već drugačiji, a onda i proljeće i svi se nadamo boljem”, zaključila je Vesna. Nikšićani koje smo u prolazu zatekli oko gradske tržnice saglasni su da je januar težak, a naročito u gradu koji je u nezavidnoj finansijskoj i društvenoj situaciji već duži vremenski period. Kada se na potrošeno, nadovežu mjesečni računi za komunalije, čini se da situacija u kućnim budžetima neće biti baš sjajna. Gužva u nikšićkim trgovinama pred praznike za penzionerku Daru Durutović znak je da narod ipak nije u takvoj besparici kao što priča. “Meni se čini da je bila neka strašna euforija, koliko sam mogla da vidim po našim trgovačkim objekti-

ma. Ljudi su trošili kao da imaju previše, a stalno pričaju- nemaju, nemaju, ne radi se, zatvorene fabrike, preduzeća, nijesu redovne plate, a koliko sam ja mogla da vidim trošilo se. Meni se nikada neće desiti da ne platim komunalije. Sa 31.12. sam izmirila sve obaveze i poreze, jer to mi je prioritet. Ne mogu drugačije, inače doći će pa će isključiti vodu i struju. Sada je sve digitalno, pa mogu sve isključiti na dugme”, kazala je Dara uz konstataciju da njen novčanik nije ostao prazan nakon praznika jer sve zavisi od toga kako je ko trošio. No, ima i onih kojima su praznici kao i svaki drugi dan u godini, a akcenat stavljaju na neke univerzalne vrijednosti. “Aleksandar Ćuković, dvadesetjednogodišnji student FPN, objavio je knjigu koju sam ja lektorisala i jako mi je drago što sam imala priliku da pomognem mladom čovjeku. Uvijek skrajnu mlade ljude, smatrajući da nijesu dovoljno talentovani i da nijesu dobro napisali. Ja sam smatrala da je to dobro što on radi i knjiga je štampana”, kazala je pjesnikinja Milka Nikolić, koju je zaobišla praznična euforija, jer praznike ne smatra značajnijim danima u odnosu na ostale u godini.

anketa Gospava Mrkajić

Zoran Šoškić ekonomista

radnik

“Teško će se mjesec proći, a naročito će penzionerima biti teško. Nikako će nam biti u narednom periodu, no eto, moraćemo preživjeti. Potrošilo se više nego što se imalo. Pozajmiće se neđe, struja se mora platiti. Prekrpiće se nekako, ali vrlo teško. Penzioneri teško, a oni koji ne rade još teže”.

“Teško je, a sve će biti gore. Ove godine nije se imalo šta trošiti. Kako trošiti kada se plate ne primaju!?’’, zapitao je Šoškić, a onda preporučio sugrađanima da se racionalnije ponašaju kako ne bi zapadali u dugove i kredite, naglasivši da mu nedostaje optimizma kada je u pitanju buduće vrijeme.

“Praznici su prošli uobičajeno, kao i u prethodnim vremenima. Ipak, ne može se zanemariti činjenica da je narod stvarno u krizi, što se moglo i ove godine uočiti. Isto tako, vidi se da se ulažu napori i čini sve kako bi se stanje popravilo”, optimističan je Baćević.

BOLJi kVALiTET nASTAVE

RASPODJELA BUDŽETA

Pljevaljskim sportskim klubovima sto hiljada eura PLJEVLJA - Sedamnaest pljevaljskih sportskih kolektiva dobilo je ove godine oko 100.000 eura iz opštinskog Budžeta za sufinansiranje rada, saopšteno je iz Sekretarijata za društvene djelatnosti. Konkursom za sufinansiranje programa rada sportskih klubova za prošlu godinu bilo je predviđeno da se raspodijeli oko 165.000 eura, ali je iznos smanjen za oko 43 odsto, odnosno za procenat za koji nije ostvaren opštinski budžet. Najviše para dobio je fudbalski

Milan Baćević

penzionerka

klub Rudar oko 19,5 hiljada eura, a potom ženski amaterski odbojkaški klub čiji je rad sufinansiran sa 11,8 hiljada eura. Muški rukometni klub je pomognut sa oko 10,66 hiljada eura, a tri košarkaška kluba, dva muška i jedan ženski sa 27,3 hiljade eura. Dva šahovska kluba su dobila 5,2 hiljada eura, a dva karate kluba 5,4 hiljade eura. Oko 1.900 eura su dobila dva ribolovačka kluba koliko i skijaši Ljubišnje. Novac su dobili i atletičari, oko 2,7 hiljada eura i još dva fudbalska kluba-FK Pljevlja oko 8,1 hiljada eura i FK

Biolozi bi više prezentacija

Sfera 1.140 eur. Sekretarijat je objavio i javni poziv svim klubovima, društvima, organizacijama ili savezima sa nivoa grada koji se bave sportom da se u narednih tridesetak dana u skladu sa Zakonom o sportu upišu u opštinski registar sportskih organizacija za 2013. godinu. „Ukoliko sportske organizacije ne izvrše upis u Registar sportskih organizacija za 2013. godinu gube pravo učešća na Konkursu za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2013. godinu“, navodi se u pozivu. D.K.

OPET U AkCiJi

Beranselci hoće auto-put BERANE - Mještani Beransela, koji su se unazad nekoliko godina složno borili da se nađe nova lokacija za izgradnju Regionalne sanitarne deponije i da se postojeće smetlište na Vasovim vodama što hitnije sanira, tvrde da je ova lokacija idealna za izgradnju trase autoputa Bar-Boljare. Dosadašnji napori Beranselaca da se deponija izmjesti, bili su, kako su izričito isticali, opravdani isključivo zdravstvenim razlozima. Ukazivali su na štetnost po zdravlje ne samo mještana Beransela, već cijelog grada i Limske doline, ukoliko bi došlo do iz-

gradnje deponije. Nakon više od mjesec dana vijećanja i mjerenja, komisija je donijela jednoglasan stav da je urađeni projekat dobar da su sva mjerenja odrađena kako treba i da su se stekli svi uslovi za izgradnju Regionalne sanitarne deponije. Na početku rada ove komisije mještani su poručili, ako se ustanovi da je sve odrađeno kako treba od strane opštine, da se donese, kako rekoše “zdravica”, da čestitaju početak radova. U suprotnom, traže što hitnije saniranje. Komisija je donijela odluku, mještanima nije po volji i sada se

bore za drugu stvar. Sada su mještani veliki zagovornici izgradnje autoputa Bar-Boljare, koji, kako tvrde, treba da prođe preko samih Vasovih voda. Postavlja se pitanje zašta su se do sada borili, zašto od saopštavanja odluke komisije niko više ne pominje zdravlje i ugrožene živote već su se sad okrenuli auto-putu koji ko zna kad i da li će se uopšte graditi. O čemu se ovdje radi, i ko stoji iza svega ovog postavlja se pitanje, zbog čega se sve ovo radi, i sa građanima manipuliše? Privođeni, hapšeni, maltretirani, zbog čega. M.Tmuši

BAR - Aktiv biologa Bara analizirao je uspjeh učenika iz biologije na nivou osnovnih škola. Na sastanku je organizovano i predavanje na temu “Kako poboljšati kvalitet dodatne nastave“. Barski biolozi zaključili su da je neophodno raditi što više praktičnih vježbi i prezentacija kroz program “power point”, kako bi se učenicima kroz radove u praksi pospješilo interesovanje za izučavanje ovog predmeta. Aktiv biologa Bara dogovorio

je da 10. opštinsko takmičenje iz biologije za učenike devetih razreda ove školske godine bude održano u školi “Anto Đedović“, odmah nakon školskog raspusta, u prvoj sedmici februara. To će ujedno biti priprema i provjera učenika pred državno takmičenje, koje 2. i 3. marta u Podgorici organizuje Ispitni centar Crne Gore. Najbolji barski biolozi, nakon Državnog takmičenja, učestvovaće i na Olimpijadi znanja koju 10. maja organizuje Prirodno-matematički fakultet. Ž.M.


18 Kultura

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

Tarantinovi usponi i padovi

U susret sezoni nagrada i Tarantinovom filmu “Django Unchained”, 10. u njegovom rediteljskom opusu, koji će uskoro biti u svjetskoj distribuciji. Evo kako sajt Rotten Tomatoes rangira Tarantinove filmove: Petparačke priče (1994)

Psi iz rezervoara (1992)

100 %

96

80

N 7 W1

N 1

Komad “Leda” po tekstu Miroslava Krleže, u režiji Anice Tomić i dramaturškoj obradi Jelene Kovačić, biće izveden večeras u 20 sati na sceni Zagrebačkog kazališta mladih. Predstava, rađena u koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt, Zagrebačkog kazališta mladih i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, u Zagrebu će biti igrana i sjutra i preksjutra. U predstavi igraju hrvatske glumice Kseni-

Do objavljivanja “piratske” kompilacije “Son of Rogue’s Gallery: Pirate Ballads, Sea Songs and Chanteys”, koju je sastavio Džoni Dep u saradnji sa rediteljem Gorom Verbinskim i producentom Halom Vilnerom, ostalo je nešto više od mjesec dana, a kao najava ovog intrigantnog izdanja izabrana je pjesma “Shenandoah” Toma Vejtsa i Kita Ričardsa. Biće tu još zanimljivih muzičkih dueta: Dep i Šejn Mekgauan, Majkl Stajp i Kortni Lav, Dep i Pati Smit... Na ploči će gostovati i Frenk Zapa, Dr Džon i Igi Pop.

ja Marinković i Nataša Dorčić, te crnogorski glumci Mirko Vlahović, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić. Kostime je kreirala Doris Kristić, scenografiju i izbor muzike potpisuju Anica Tomić i Jelena Kovačić, a kompozitor je Frano Đurović. Predstava “Leda” premijerno je izvedena 20. jula 2012. godine u Kotoru na Međunarodnom festivalu “Kotor Art” na otvorenoj sceni stare livnice.

Izložba o Skorsezeu Prva izložba posvećena radu američkog reditelja Martina Skorsezea otvorena je juče u berlinskom Muzeju filma i televizije. Postavka nudi uvid u pola vijeka dugu karijeru američkog oskarovca. U muzeju će do 15. januara biti prikazana i retrospektiva rediteljevih najboljih filmova. Skorseze nije bio u mogućnosti da prisustvuje otvaranju zbog rada na filmu “The Wolf of Wall Street” čije snimanje je bilo odloženo zbog uragana Sendi. On je u video poruci kazao da je počastvovan što je njegov rad predmet ovakve izložbe koja je ranije bila posvećena ikonama poput Marlen Ditrih i Friz Lang. “Neki od predmeta koje ćete vidjeti na ovoj izložbi bukvalno su skinuti sa zidova u mojoj kući i kancelariji. Nadam se da će vam ova izložba prenijeti moju strast prema filmu”, rekao je Skorseze.

85

84

N 8 W1

88

89

65

60

Death Proof (2007) ‡

N 0 W0

ª Ledaº gostuje u Zagrebu

86

Kil Bill 1 (2003)

Nominacije za Oskara

TEATAR

Kil Bil 2 (2004)

Džeki Braun (1997)

95

“Prokletnici” (2009)

Prolaznost kod kritike (%)

Django Unchained (2012)

40

Django, u tumačenju Džejmija Foksa

Dobitnik Oskara

20

Četiri sobe (1995) †

14

0

Tarantino svoje filmove ne zove western, nego rađe ‘’southern’’.

* Ovdje nije ubrojan njegov prvi film “My best friend’s birthday” (1987), koji nikada nije zvanično objavljen. Taj film bio je kasnije baza za “Pravu romansu” iz 1993. godine, za koji je napisao scenario, ali ga nije režirao. † Antologijska

komedija iz četiri dijela. Tarantino je napisao i režirao segment nazvan ‘’The Man From Hollywood’’ ‡U

originalu objavljen u dva dijela: Grindhouse , sa Planet Terror, Roberta Rodrigeza . Nakon lošeg prijema u Americi, filmovi su objavljeni zasebno u širem izdanju za ostatak svijeta © GRAPHIC NEWS

BAFTA NAGRADE

Linkolnu deset nominacija Film “Linkoln” Stivena Spilberga dobio je 10 nominacija za nagrade Britanske filmske akademije (BAFTA), saopštili su organizatori. Mjuzikl “Jadnici” i saga “Pijev život” Anga Lija imaju po devet nominacija, novi film o Džejmsu Bondu “Skyfall” osam, a triler o krizi talaca “Argo”, sedam. Spilbergov film o Građan-

skom ratu u SAD nominovan je, između ostalog, za najbolji film, najbolju mušku ulogu (Danijel Dej-Luis), sporednu mušku ulogu (Tomi Li Džons) i sporednu žensku ulogu (Seli Fild), ali ne u kategoriji za najbolju režiju. “Šta god vi mislili o filmu, a kritičari su se nekako podijelili, sigurno je da je njegov performans očara-

vajući i potpuno nevjerovatan”, kazao je za BiBiSi filmski kritičar Mark Kermod. U trci za nagradu BAFTA za najbolji film su još “Jadnici”,”Pijev život”,”Argo” (Ben Aflek) i “Zero Dark Thirty” (Ketrin Bigelou) o hvatanju Osame bin Ladena. Dodjela nagrade Britanske filmske akademije biće organizovana u Londonu 10. februara.


Kultura 19

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

SLIKARSTVO

Fejt No Mor ` ` nestaju' ' Odgovarajući na pitanje novinara magazina “Believer” da li je posljednja “renesansa” njegove najpoznatije grupe još u toku, frontmen “Faith No More”, Majk Paton rekao je da je trogodišnji “rijunion” kalifornijskog benda “u fazi nestajanja”. “Možda smo previše svjesni za naše dobro, u smislu da postoji čitava plejada bendova koji su u prošlosti radili divne stvari da bi se njihovi članovi zatim opet okupili samo zato što im je bio potreban keš i tako poprskali svoj minuli rad dijarejom. Veoma smo zabrinuti da se to ne desi i nama. Ne želimo da pretjeramo”, objasnio je Paton, uzdržavajući se da prozove bilo koga. Nakon raspada benda 1998, članovi su se ponovo okupili 11 godina kasnije i nastupali po čitavom svijetu.

Aflek prvi put u trci za DGA Američki reditelji Stiven Spilberg, Ketrin Bigelou, Ben Aflek, Britanac Tom Huper i Tajvanac Ang Li nominovani su za nagrade Američkog udruženja reditelja (DGA). Afleku je prvu nominaciju za DGA donio triler “Argo” o američkim taocima u Iranu, Bigelou je nominovana za svoju mračnu dokumentarnu dramu o Osami bin Ladenu “Zero Dark Thirty”, Spilberg za film “Linkoln” o poslednjim danima 16. američkog predsjednika, Huper za adaptaciju klasika Viktora Igoa “Jadnici” i Li za epsku avanturu “Pijev život”. Nagrada Udruženja reditelja važi kao najbolji pokazatelj ko bi mogao da osvoji Oskara. Od 1948. godine samo šest puta dogodilo se da dobitnik nagrade tog udruženja ne dobije nagradu Američke filmske akademije. Svečanost dodjele DGA nagrade biće održana 2. februara u Los Anđelesu.

Crnogorski ª Utisciº u Bostonu Naši likovni umjetnici predstavili su se izložbom u Americi

Jelena Boljević

K

olektivna izložba crnogorskih i američkih umjetnika pod nazivom “Utisci” otvorena je 7. januara u galeriji “Harbor Art” u Bostonu. Biljana Keković, koja je pored Vahide Hasanagić Nimanbegu, Nataše Đurović, Vasa Nikčevića i Nenada Šoškića sa crnogorske strane učestvovala u ovom projektu, iz Amerike nosi samo lijepe utiske. U razgovoru za Dnevne novine ona najavljuje da će bostonska postavka biti predstavljena i domaćoj publici.

Po riječima Biljane Keković, poziv za izložbu crnogorskim umjetnicima stigao je sa katedre za likovnu umjetnost Univerziteta Masačusets u Bostonu, a izložbi je prethodila zajednička grafička radionica koja je održana polovinom decembra. Program radionice bio je veoma sadržajan i u okviru nje su razmatrane i praktikovane klasične tehnike, a predstavljene i razrađene mnoge druge, uključujući i najsavremenije foto i digitalne postupke. U postavku, koja je prije nekoliko dana otvorena u galeriji Harbor Art, uvršteni su radovi nastali tokom radionice ali i izabrani radovi umjetnika od ranije. “Selektovali smo radove koji se veoma razlikuju po senzibilitetu kako bi se što bolje predstavili američkoj publici”, kazala je Keković o konceptu postavke. Ona naglašava da su ovakva predstavljanja na međunarodnoj sceni izuzetno važna za crnogorsku savremenu likovnu scenu, a njoj lično najdragocjenije je upoznavanje različitih kultura i novih ljudi. Od svojih likovnih početaka i izložbe prve generacije studenata FLU sa Cetinja u Beogradu (1992. godine) Keković je kontinuirano prisutna i na regionalnoj sceni. Stipendija UNESCO odvela je u Španiju 2001. godine i od tada do danas ona je izlagala u mnogim galerijama Evrope i svijeta. “Mislim da je afirmacija naših slikara u svijetu bitna, ne samo u smislu ličnog predstavljanja, već prevenstveno s ciljem promovisanja crnogorske savremene umjetnosti. Meni najviše znači obogaćenje umjetničkog izraza kroz upoznavanje novih ljudi i kultura”. Smatra da je veoma teško da umjetnik sam govori o svom radu i radije bi tumačenja umjetnosti

REKORD 2012.

Pet miliona posjeta ª Tejt modernuº Galerija savremene umjetnosti “Tejt modern” u Londonu privukla je 5,3 miliona posjetilaca 2012. godine što je rekord od njenog otvaranja 2000. godine i 9,5 odsto više nego 2011. Prošlu godinu je kao “izuzetnu” opisao zamjenik direktora mreže Tejt galerija, Aleks Berd, i kao glavnu izdvojio prvu veliku retrospektivu “anfan teribla” britanske umjetnosti Demijena Hersta. Berd je istakao i otvaranje “Tankova” - rezervoara bivše električne centrale na obali Temze, pretvorene u izložbeni prostor muzeja “Tejt modern”. Ulaz u “Tejt modern”, je-

dan od najposećenijih muzeja savremene umetnosti u svetu, ne naplaćije se za razgledanje stalne postavke, ali se naplaćuje za posebne izložbe. Izložba djela Demijena Hersta, ekscentričnog i zvanično najbogatijeg umjetnika na planeti (poznatog po ajkuli potopljenoj u formaldehid i replici ljudske lobanje ukrašene sa skoro devet hiljada dijamanata), privukla je od aprila do septembra 463 hiljade ljudi. Prvobitno projektovan za dva miliona posjetilaca godišnje, “Tejt modern” se proširuje da bi udvostručio izložbeni prostor.

prepustila likovnim kritičarima. “Priču o obilježjima stvaralaštva prepustila bih radije likovnim kritičarima, ono što mene kao umjetni-

e Keković

Rad Biljan

Biljana Keković

ka najviše ispunjava je vječiti ples boja i svjetlosti- koja im udahnjuje život”. Njen izbor boja nije metodološki zasnovan, niti počiva na kakvoj naučnoj teoriji, nastaje spontano, iz posmatranja, potaknut osjećajem, određen na osnovu ličnog iskustva i osjećajnosti, objašnjava umjetnica. “Tako odabrane boje, tokom rada stupaju u različite odnose, svojom dubinom, intenzitetom i masom, a ti odnosi su varljivi i

● FOTO priča

podliježu promjeni u toku slikanja. Boje se nerijetko sukobljavaju, ponekad čak i “ratuju”, da bi zatim težile kompromisu i tražile sintezu. Njihovo dalje kretanje ide ka saradnji, tako da jedna drugu podržavaju i pojačavaju”. Ona vjeruje da je upravo vizuelizacija ovih sukoba, kompromisa i saradnje boja, odnosno kroz boju, manje ili više pričljivu (to svjesno traganje po nesvjesnom), jedno od prepoznatljivih obilježja njenog slikartsva “Sve ono unutrašnje što se odvija u čovjeku, svi ti razgovori koje obavljamo u sebi, osjećaji koji su dio nas, možda najviše oslika-

va boja. I sav taj odnos boja, koji je nekad dobar, a nekad ne funkcioniše, nekad je dramatičan, a nekad vrlo kratak potez napravi potpunu promjenu. Boja najdirektnije oslikava unutrašnja stanja”. Komentarišući razliku između aktuelnog i vremena kada je ona počinjala da se bavi umjetnošću u Crnoj Gori i tražila svoje mjesto na likovnoj sceni ona kaže da je jedno univerzalno za sva vremena i sve stvaraoce. “Mislim je sam proces stvaranja, koliko god nas ispunjavao i osmišljavao, sam po sebi često bolan i mučan. Opšte je poznato da umjetnost procvejetava upravo u teškim vremenima, tako da koliko god nam je sada u logističkom i tehničkom smislu lakše, put do prave umjetničke vrijednosti i dalje je posut trnjem”, kazala je Keković.

Procesija u Salcburgu Učesnici tradicionalne godišnje ritualne procesije nose “Lichterkappen” (svjetleće kape sačinjene od papira, sa svijećama), u selu Ebensi u salcburškoj oblasti, početkom januara. Ova manifestacija na Uneskovoj je listi nematerijalne kulturne baštine, jer datira još od paganskih vremena.


20 Zanimljivosti

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

MAJSTOR

Indonežanski ministar uspio da uništi auto na probnoj vožnji U kolima je bio i mehaničar, a i jedan i drugi prošli neozlijeđeni Indonezijski ministar Dahlan Iskan sletio je s litice na planini Lavu na Javi tokom probne vožnje. S njim je u sportskom automobilu “Tuxuci”, koji je izrađen na Javi, bio i mehaničar Riki Elson, a obojica su srećom prošla neozlijeđeno. U službenom saopštenju iz ministarstva navodi se kako je uzrok nesreće otkazivanje kočnica, javlja Jakarta Post. Kočnice su otkazale dok se ministar vozio niz planinu. “Da nisam automobil usmjerio prema litici vjerojatno bi se sudario s ostalim vozilima”, rekao je ministar nakon nesreće. Uprkos nesreći, ministar je rekao kako je ponosan na automobil, koji je proizveden u njegovoj zemlji.

ENgLESKA

Najskuplji ananas na svijetu Brazilske prostitutke uče engleski zbog SP 2014. BELO HORIZONTE

Zbog široke dostupnosti, ananas više ne smatramo egzotičnim voćem. No, ananas iz Kornvola u Engleskoj možemo smatrati čistom egzotikom. U botaničkom vrtu “Lost Gardens of Heligan” raste ananas koji se uzgaja starom viktorijanskom metodom, uz po-

moć konjskog urina, đubriva i slame. Ovom kombinacijom dolazi do hemijske reakcije koja omogućava rast ananasa u hladnom području. Trud koji se ulaže u ovakav uzgoj je veliki pa se zbog toga vrijednost jednog ananasa procjenjuje na 1.000 funti.

dIKTATOR

Kim Jong-un častio mališane Kim Jong-un, vođa Sjeverne Koreje, svakom je djetetu u svojoj zemlji poslao po kilogram slatkiša kako bi obilježio svoj koji je proslavljen 8. januara. Kim je tako nastavio tradiciju koju je započeo njegov djed. Prema izvještaju Centralne sjevernokorejske radio-televizijske stanice, Kim je mobilizovao veliki broj aviona kako bi svako dijete u zemlji mlađe od deset godina na vrijeme dobilo svoj poklon. Dijeljenje slatkiša je 1980. godine počeo njegov djed, Kim

Il-sung. Kada je 1994. godine došao na vlast, Kim Jong-il je nastavio tu tradiciju. Kim Jongun je rođen 8. januara, ali nije poznato koje godine. Vjeruje se da je rođen 1982, 1983. ili 1984. godine. “Ovakvi pokloni djeci imaju za cilj stvaranje slike dobronamjernog i brižnog vođe. Sjeverna Koreja pokušava izgraditi kult ličnosti mladog vođe”, kazao je Cgo Bong-hyun, analitičar sa Instituta za ekonomska istraživanja IBK u Seulu.

Kako bi što spremnije dočekale brojne strane navijače koji će posjetiti Brazil tokom svjetskog fudbalskog prvenstva 2014. godine, prostitutke u gradu Belo Horizonte kreću u besplatnu školu engleskog jezika. Tečajeve je organizovala sindikalna organizacija ‘prijateljica noći’, a trajaće između šest i osam mjeseci. Do sada se u školu engleskog jezika upisalo 20-tak prostitutki, no očekuje se kako bi brojka mogla pora-

KURIOZITET

Zovu policiju zbog duhova Velšani se žale na vještice, zombije, vukodlake i vampire Velška policija prošle godine primila je trinaest poziva zabrinutih građana koji su tvrdili da vide duhove, a na teren je šest puta izlazila zbog vještica, tri puta zbog prijavljenih zombija, dva puta zbog vukodlaka i vampira. Građani su prijavljivali policiji da su vidjeli duhove u vrtovima, spavaćim sobama i u frižiderima, prenose velški mediji. Jedan Velšanin je pozvao policiju i saopštio da je vidio duha u gomili jastuka, drugi se žalio da ga je duh fizički napao, dok se treći zaklinjao da je vidio duha da viri iza njegove kuhinjske zavjese. “U ovoj zemlji postoji više slučajeva ukazivanja duhova nego bilo gdje na britanskim ostrvima. Postoje razne teorije o tome, ali čini se da je to ovdje već tradicija i ljudi to jednostavno prihvataju. Teško da u tome ima neke istine, ali to nikom ne šteti, a ljudi barem imaju o čemu da pričaju”, rekao je stručnjak za paranormalno Džim Koven.

sti na više od hiljadu. “Pokušat ćemo djevojke naučiti osnovne riječi kako bi se lakše sporazumijevale. Engleski je vrlo bitan u komunikaciji s klijentima,” kazala je predsjednica udruge Cida Vieira. U Brazilu je prostitucija legalna, ali posjedovanje javne kuće i podvođenje nisu. Brazilska vlada nedavno je najavila kako priprema žestoku javnu kampanju kojom će pokušati zaštiti svoje malo-

ljetnike od prostitucije tokom SP-a 2014. godine. Zamjenik ministra turizma Mario Mojses najavio je kako će kampanja za sada obuhvatiti šest zemalja iz kojih u Brazil redovno dolazi najviše turista: SAD, Njemačku, Italiju, Francusku, Holandiju i Španiju. “Tokom kampanje ćemo svjetsku javnost upozoravati kako je maloljetna prostitucija u Brazilu zločin,” poručio je Mojses.

JUBILEJ

Londonski ª tubeº puni 150 godina Najčuvenija podzemna željeznica na svijetu otvorena je davne 1863. godine

Najstarija podzemna željeznica na svijetu, popularni londonski metro Tube puni ove nedjelje 150 godina. Njen prepoznatljivi simbol crveno-plavo-bijeli okrugli znak postao je unosan dio turističke industrije grada, prenosi BBC.

Londonska podzemna željeznica otvorena je 1863. godine da bi se rasteretila sve veća gužva u saobraćaju usljed porasta broja stanovnika i industrijalizacije grada, a do 1900. širila se pod raznim kompanijama, koje su se potom integrisale.


Reportaže 21

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

Todos Santos, Meksiko

Top gradovi u 2013. PUTOVANJA

Svake godine analitičari tržišta turizma, kao i onlajn izdanja, utrkuju se u predviđanjima budućih hit destinacija.

N

ekada pogriješe, ali to ne znači da bez razloga favorizuju određena mjesta na planeti. Iako za neke od gradova koje vrijedi posjetiti u 2013. mnogi nikada nisu ni čuli, njihova jedinstvena ponuda svakako osvježava u moru pomalo izlizanih turističkih destinacija. Zato vam predstavljamo najbolje gradove za narednu godinu prema navodima onlajn izdanja International Busines Times-a.

● KASTRO, ČILE

Posjeta čileanskom ostrvu Čiloe nikad nije bila lakša zahvaljujući novom pristaništu za trajekte, obnovljenim putevima i nedavno otvorenom Mokopuli aerodromu. Izolovano od južnoameričkog kopna, ostrvo njeguje sasvim drugačiju kulturu, hranu i umjetnost. Posebnost Čilea prepoznao je i UNESCO i njegove kuće i crkve brvnare uvrstio u arhitekturu od svjetskog značaja, zbog jedinstvenog spoja lokalne i evropske kulture. ● TBILISI, GRUZIJA Gruzijska prijestonica Tbilisi postaje sve češća destinacija turista iz cijelog svijeta. Gurmani za povod imaju njenu izvrsnu kuhinju koja je mješavina bliskoistočne i istočnoevropske, a zanimljivo je da su ljudi upravo tu otkrili vještinu pravljenja vina. Zbog njene 8.000 godina stare tradicije uzgajanja grožđa i pravljenja vina raznih sorti, predstavlja jednu od najzanimljvijih destinacija na planeti. ● BAGAN, MJANMAR Mjanmar prešao je dug put od crne rupe jugoistočne Azije do jedne od najvećih atrakcija 2012. godine kada ga je posjetilo više od milion turista. U toj zemlji je za relativno kratko vrijeme otvoreno 448 hotela, ali je to i dalje nedovoljno za sve one koji žele da ga posjete. Pošto je Jangon najpretrpaniji rezervacijama, predviđa se da će u sljedećoj sezoni hit biti Bagan. U njegovoj okolini je najveća koncentracija budističkih hramova na svijetu – pagoda, stubova i ostataka istih, pa je svakako vrijedan posjete. ● KITO, EKVADOR Obnovljena željeznica vrijedna 250 miliona dolara povezivaće Kito sa ekvadorskim vrhovima Anda i obalskim lukama, a tamošnji turistički poslenici nadaju se da će upravo zbog toga u 2013. godini turisti konačno preplaviti i njihov grad.

Istorijski planinski grad jedno je od originalnih 12 mjesta pod zaštitom UNESCO zajedno sa Galapagosom (takođe u sklopu teritorije Ekvadora) i Nacionalnim parkom Jeloustoun. Ovdje možete vidjeti najljepšu kolonijalnu arhitekturu Južne Amerike, ali mnogi turisti od nje smatraju vrijednijim njegova prirodna bogatstva. ● MAUNT MAUNGANUI, NOVI ZELAND Maunt Mauganui napunio je prošle godine naslovnice svjetskih novina, iako ne iz razloga povoljnog po njegovo stanovništvo. Naime, teretni brod u vlasništvu jedne grčke kompanije nasukao se na Astrolab greben u oktobru 2011, što je izazvalo prvu morsku ekološku katastrofu u Novom Zelandu. Brod nije izvučen sve do januara, a do tada su slike plaža Maunt Maunganuija prekrivene naftom već obišle svijet i zaplašile potencijalne turiste. Ipak, problem je riješen i u novoj sezoni ovaj gradić na dva i po sata vožnje od Oklanda ponovo očekuje posjetioce željne bistre vode i bijelih pješčanih plaža. ● DAR ES SALAM, TANZANIJA Kada je prvi avion niskobudžetne afričke kompanije Fastjet poletio iz baze u Dar es Salamu, obilježen je početak nove ere putovanja u subsaharski dio „Crnog kontinenta“. Ovaj prevoznik je u sklopu EasyJet kompanije čiji vlasnik Stelios Hadži Joanou ima velike ambicije. Ona planira da uvede evropski način putovanja i svjetske standarde u afrički avioprevoz. Ako mu to bude pošlo za rukom, tanzanijsko more i rajski Zanzibar mogli bi postati top destinacija Afrike 2013. ● LUANG PRABANG, LAOS Mnogi mediji najavljivali su ovaj grad kao destinaciju broj jedan za 2008. godinu, ali ih (na sreću) turisti nisu slušali. Uprkos takvim vjestima, Luang Pra-

Bagan, Mjanmar bang ostao je tih grad koji ima i te kako šta da ponudi. Nekadašnja prijestonica drevnog kraljevstva Lan Sanga, „Zemlje milion slonova“, odavno je na meti bekpekera iz cijelog svijeta, ali se u posljednjih nekoliko godina transformiše u destinaciju prve klase. ● KOŠICE, SLOVAČKA Ovaj srednjovjekovni grad će 19. januara preuzeti titulu Evropske prijestonice kulture (deli je sa Marseljem). To znači da će se ovdje okupljati najveći talenti iz svijeta filma, pozorišta, plesa, slikarstva i književnosti, a najatraktivnija dešavanja su Festival centralnoevropskih pozorišta, BAZZART i Međunarodni džez festival. ● TODOS SANTOS, MEKSIKO Možda vam naziv „Todos Santos“ ne zvuči poznato, ali ćete tek čuti za njega. Ovaj prašnjavi mali grad ima fantastične plaže kao što je Los Ćeritos i opsedaju ga umjetnici iz cijelog svijeta. Osnovan je 1723. godine i gotovo uništen samo deceniju kasnije. Ko-

Maunt Maunganui, Novi Zeland načno je napušten četrdesetih godina 19. veka prije nego što ga je uzgoj šećerne trske ponovo vratio na mapu krajem vijeka. Po-

sljednja reinkarnacija grada je rustično šik odmaralište, daleko prestižnija alternativa poznatom Kabo San Lukas.


22 Zabava

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

MUŠKARCI KAŽU

Keti Peri je najseksepilnija

Poštujući želju muškaraca, magazin Men’s Health je pjevačicu Keti Peri proglasio najseksi ženom u 2013. godini. Čitaoci su kazali da su saosjećali sa njom dok je prolazila kroz težak razvod sa komičarem Raselom Brendom sa kojim je u braku bila 14 mjeseci. “Osim što savršeno izgleda i što je uspješna, Keti nas je albumom pustila u svoj svijet i pokazala nam kakva je zapravo. To je presudilo”, obrazlože-

Menadžer Britni Spirs, Leri Rudolf, traži za mladi pjevačicu angažman u nekoj komičnoj seriji, što je i razlog zbog kog se Britni još nije vratila u emisiju X Factor. Izvor blizak pjevačici je otkrio novinarima kako Rudolf bira između nekoliko scenarija, kako bi procijenio koja bi uloga najviše odgovarala njegovoj klijentkinji. “Čak je i njen otac Džejmi zadovoljan tom idejom. Mnogi ljudi oko nje su svjesni njenog talenta za komediju, tako da smatraju da bi tako nešto za nju bilo pun pogodak”, rekao je izvor.

nje je jednog od čitalaca magazina Men’s Health. Keti je tako sa trona svrgnula zanosnu Milu Kunis, koja se našla na drugom mjestu i trećeplasiranu glumicu Kristinu Hendriks. Nakon Keti, Mile i Kristine, muškarci su među najseksi žene uvrstili Dženifer Lorens, Dženifer Aniston, Skarlet Johanson, Anđelinu Džoli, Bijonse, Žizel Bundšen i Amber Hard, novu djevojku Džonija Depa.

Karlin novi album Nekadašnja prva dama Francuske Karla Bruni-Sarkozi izdaće novi album pod nazivom ‘’Little Frenč Songs’’ na proljeće, saopštio je njen agent. Album, kako prenosi AFP, predstavlja omaž velikim francuskim kompozitorima i prvi je od 2008. kada se ova kantautorka i manekenka udala za tadašnjeg predsjednika Francuske Nikolu Sarkozija koji je prošle godine izgubio izbore od rivala Fransoe Olanda. “Little French Songs” biće četvrti album Brunijeve.

HAJDI KLUM

Obožavam eksperimente u krevetu Majka četvero djece Hajdi Klum, nedavno se rastala od svog dugogodišnjeg supruga, britanskog pjevača Sila. Komentarisala je i sve češće slučajeve u kojima njene koleginice izlaze sa mnogo mlađim muškarcima. “Shvatam šta je tu privlačno, ali to ipak nije za mene. Razumijem da su mlađi muškarci privlačni starijim ženama. U boljoj su formi

NOVI SPOT

Nina ª Neopisivoº osvaja gledaoce Pjesma “Neopisivo” koju autorski potpisuje sama Nina Badrić, novi je singl sa aktuelnog albuma “NeBo”. Nakon pjesama “Moje oči pune ljubavi”, “Dat će nam Bog”, “Nebo”, “Sanjam da smo skupa mi”, koje su već osvojile publiku, Neopisivo nastavlja uspješan niz hitova sa ovoga albuma. Radiofoničan plesni miks popa, r’n’b i soula već osvaja top liste, a gostovanje britanske rep zvijezde Blek Tvanga vraća nas u dane samih početaka karijere

TELEVIZIJA

Sulejman mijenja navike Glumci iz serije u brojnim reklamama Zahvaljujući činjenici da se nagrađivana i izuzetno popularna serija “Sulejman Veličanstveni” gleda u 60tak zemalja širom svijeta, glumci koji su odigrali glavne likove, Sulejmana, Hurem, Ibrahima, Hatidže i Mahidevran među najtraženijima su u Turskoj. Zbog velikog uspjeha i svjetske popularnosti koju uživa, serija “Sulejman Veličanstveni” počela je stvarati nove trendove u svojoj domovini, bilo u svijetu mode i nakita ili u svakodnevnom životu. S obzirom da se u Turskoj serija ne prikazuje svakodnevno, već samo jednom sedmično, turski gledaoci su zbog nje promijenili navike pa tako već treću godinu zaredom srijedu nazivaju danom rezervisanim samo za Sulejmana. Srijedom uveče svi osta-

ju kod kuće kako bi pratili šta se novo događa u haremu, poslovne večere se otkazuju i prebacuju za dan poslije, a djeca se u krevet šalju ranije nego obično. Serija je proslavila i glumačku ekipu, predvođenu Halitom Ergencom, koji su postali najtraženija ‘roba’ u Turskoj! Osim što skoro svakodnevno dobijaju ponude za saradnju na novim filmovima ili televizijskim serijama, mnoge se kompanije raznih djelatnosti bore za njihove angažmane u nadi da će time povećati prodaju proizvoda, a prepoznala ih je i modna industrija.Tako ženski dio glumačke ekipe Meryem Uzerli, Nur Fettahoglu i Selma Ergec(Hurem, Mahidevran i Hatidže) reklamiraju preparate za kosu, šampone, regeneratore i boje, dvojac Yüksel Ünal i Selim Bayraktar

i kad se skinu lijepo je vidjeti mlado isklesano tijelo pred sobom. Ipak, ja sam realista. Sljedeće godine ću napuniti 40 godina i jednostavno ne mogu zamisliti da se budim pored nekog ko je tek navršio 25”, poručila je Hajdi. Klum, koja sada izlazi sa svojim tjelohraniteljem Martinom Kirstenom, smatra da svaka žena u krevetu ponekad mora biti poma-

(Šećer-aga i Zumbul-aga) nastavljaju nasmijavati ljude i u reklami za jednu tursku banku, u kojoj Yüksel glumi nevjestu, a Selim matičara. Glumica Nebahat Cehre (majka sultanija) poziva ljude širom svijeta da odsjednu u jednom od najluksuznijih hotela u Istanbulu, Filiz Ahmet (kalfa Nigar) hvali bijelu tehniku renomiranog proizvođača, a Nur Fettahoglu (Mahidevran) reklamira kreme za tijelo. Mnoge su firme odlučile uzeti dio popularnosti koju uživa serija o najvećem vladaru 16.vijeka pa u svojim reklamama za televiziju i novine rado koriste neku prepoznatljivost iz serije, poput turbana i brkova (u reklami za grickalice) ili odjeću, obuću ili interijer Topkapi palače (u reklami za jednu naftnu kompaniju). Z.Š.

ove pjevačice. Videospot potpisuje Darko Drinovac koji je kamerom pratio Ninu Badrić u Beogradu i Zagrebu na sceni, ali i izvan nje, prenose hrvatski mediji. Nakon sjajne poslovne godine u kojoj je održala fantastične koncerte pred prepunom Kombank arenom u Beogradu i u zagrebačkoj Ciboni, Nina svoje NeBo glasom nosi dalje. Sljedeći veliki koncert zakazan je za Dan zaljubljenih u kultnoj Zetri u Sarajevu.

lo vragolasta. “Potrebno je potruditi se ponekad. Navući nešto seksi i izaći iz svakodnevice’, smatra ona. “Shvatam da su neke žene mirnije i nemaju potrebu za takvim stvarima, ali ako u sebi imate tu divlju stranu pokažite je svom partneru. Dobro je da zna da to nosite u sebi’, poručila je Hajdi svim pripadnicama ljepšeg spola.


Zabava 23

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

MasiMo savić

Bole me prospavane godine Muzičar Masimo Savić je zbog ljubavi stigao čak do zatvora, a kako kaže, ne vjeruje u horoskop. Predstavljamo vam nekoliko stvari iz njegovog privatnog života koje sigurno nijeste znali: “Malo vjerujem u horoskop. Više verujem u kombinacije horoskopa”. Masimo je poznat javnosti kao porodičan čovjek, a najluđa stvar koju je uradio zbog ljubavi je: “Jednu dragu osobu sam morao izvući iz zatvora”. Masimo je veliki ljubitelj žiovotinja, ali priznaje da bi u svom domu držao samo psa.

Kada je u pitanju njegov život, ne bi ništa mijenjao osim vijeka trajanja, a njegova glavna fobija je od visine. Iznenađenja ne voli, a ono što ga najbrže izbaci iz takta je: “Ljudska glupost”. U zlatnu ribicu ne vjeruje, ali da ipak dođe u posjed jedne, poželio bi: “Samo zdravlje, a dosade će biti uvijek”. Postoji i jedna stvar zbog koje se kaje. “Žalim zbog neprospavanih godina koje sam mogao da živim pu-

nom parom”, iskren je Masimo. Najgori trač koji je čuo o sebi je: “Da sam na operaciji u Švajcarskoj, a tu vijest sam pročitao dok sam ležao na plaži i odmarao”. Kada je u pitanju novac, nije škrtica. “Nemam problema s pozajmljivanjem novca jer je i meni često bio potreban”. Kada neko dosađuje poznatom pjevaču, on ne umije da odgovori već: “Stoički trpim i uvijek izdržim do kraja, koliko god to trajalo”. Kada je u pitanju saobraćajna

kultura, priznaje da nije neki poštovalac pravila, a od ranije su poznate njegove izjave da ženama treba zabraniti da voze. Ipak: “Kao vozač ne pravim probleme, ali ulicu uvijek prelazim na crveno, ne želim to da promijenim”, iskren je on. Njegovo idealno nedjeljno popodne je ležanje na krevetu sa daljinskim u ruci. “Sasvim dovoljno za savršeno opuštanje”. Njegov posljednji album “Dodirni mu sličajno” posvećen je: “Svim bivšim ljubavima”, a kako

je ranije za naš list rekao: “Čovjek je oduvijek naginjao tome da uzvišeno piše o neuzvraćenoj ljubavi. Što jeste malo sebično jer u jednu ruku neuzvraćena ljubav znači da se taj neko sam sebi dopada u zaljubljenom stanju bez obzira na to što druga strana misli”. Na kraju, kad je ljubav u pitanju, na udvaranje osobe istog pola ne bi burno reagovao. “Događalo mi se to i nemam problem s tim, samo objasnim kako nisam taj i da me to ne interesuje”, zaključio je pjevač. Fi.J.

Beograd

Grand zasmetao ª vratimaº Bojana Maljević

Početkom jeseni, a prilikom promocije nove šeme TV Prva najavila je snimanje novih epizoda kultne serije “Otvorena vrata”. Ova informacija obradovala je ljubitelje legendarnih likova iz serije a Cakana, Svetislav, Milica, Ana, Dragoslav i mnogi drugi dobiće i pojačanje, najavila je producent serije i glumica Bojana Maljević. No, kako stvari stoje čini se da

je ekipa koja realizuje seriju naišla i na veliki problem. Naime, kako se Maljević požalila na društvenoj mreži Twitter, duže vrijeme ne može da nađe prigodan studio. “Nedjeljama sam tražila odgovarajući studio za “Otvorena vrata”. Onaj u kome je sniman stari serijal - u njemu se već 15 godina snima samo Grand” napisala je lijepa glumica kasnije dodaši još

nekoliko detalja. “Da ponovim još jednom: u najvećem tonski izolovanom studiju u zemlji, u Ateljeu 1 u Avala filmu - 15 godina radi se samo Grand. Iznajmili” začuđeno i iznenađeno je prokomentarisala Maljević. Ipak ova informacija za nju je bila toliko “šokantna”, da je morala da napiše svojim pratiocima još jednom da se “Grand” snima u fimskom studiju. “Iznajmili za potrebe Granda. Filmski studio. U koji od tada niko drugi ne može da uđe, logično. Avala film. A ministar hoće da seli muzeje?” još uvijek zatečena saznanjem sa kojom je javnost upoznata već duže vrijeme, napisala je ona. Bilo kako bilo, uporna Bojana ipak je uspjela da pronađe odgovarajući studio a snimanje će započeti odmah nakon postavljanja scenografije. Dok na proljeće ne budu emitovane nove epizode pomenute serije, Bojana je svojim pratiocima otkrila i koja je prva rečenica u scenariju. “Moja porodica Anđelić-Jakovljević nekad je živjela u neprekidnom ali harmoničnom sukobu, u Katarininom ateljeu na Čuburi” citirala je Maljević. Z.Š.

HOT! Melisa Klark je glamur model koja će vas ostaviti bez daha. Prelijepa, zgodna, šarmantna i prirodna brineta će vam zagolicati maštu. Melisa nije samo lijepo lice, ona je takođe talentovani di-džej i pušta muziku širom Evrope.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme VENECIJANSKI PUTNIK I PUTOPISAC

SVI AVIONI JEDNE KOMPANIJE

OKSID NATRIJUMA (HEM.)

VRSTA BAKTERIJE

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

STOLARRIBARSKO STARIJA GLAVNI SKI PREDU- RIJEKA U POJAVA FRANDANA, RIMSKO 1 GRAD HRVATPROIZZEĆE SVITANJE CUSKA ALBANIJE SKOJ VODI (SKR.) GLUMICA

Daily Sudoku puzzle No. 2259

sudoku

2012-12-19

3

MJESTO NA JUGU KOSOVA

5

GAS NAPRIJED (ITAL.)

KONJ U PJESMI

POJAM UZAJAMNO POVEZAN S DRUGIM

2

9

1

9

4

8

1

ŠUPLJA MJERA ZA TEŽINU TURSKA JAVNA KUHINJA

BRITANSKA PJEVAČICA SA SLIKE

Medium level

Teža

6 1

9

7

KELVIN DOKTOR

4

9

6

7

DLAKA KOJI SE OPIRE

ŽENSKO IME

AUTOR: BETMEN

SKUP APARATA APARATI ZA MJERENJE DUBISKRAĆE- NE MORA NICA ZA SKRAĆENO KONOPAC

6

5

4

1

www.sudokukingdom.com

4

6

GL. GRAD JERMENIJE VAZDUŠ. STRUJA

LONDON KNOWLEDGE NETWORK

2

Play sudoku online at:

JAPANSKI GENERAL, SADAO POLEMIČARI

SIMBOL BIZMUTA NADOKNADLJIV

OZNAKA ZA OREGON

SIMBOL KISEONIKA

8 SIMBOL ERBIJUMA ANTIVIRUS UPDATES

CJELOKUPAN POGLED NA OKOLINU

8

5 4

BIVŠI AMERIČKI TENISER, DŽIMI

5

7

9

Daily Sudoku puzzle No. 2033 ISTOK TRGOVAC KOJI KUPUJE STAREŽ

2

Lakša 2012-05-07

Medium level

2

2

6

6

9

3

6

3 2

ŽITELJ ANAMA

9

4

POČETI BJEŽATI

1

7

ARIJEVAC

6

6

8

8

8

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MOČVARA, ONA, APARTAN, ČEP, KARLA MEDINA, ARLETI, ETAR, RASTURENOST, INDIREKT, IM, O, I, KZ, ISTA, SAKI, OSMAN, NESVRSTANI, BANKET, APSITI, NU, DEČ, DRVARA, INATAN, TANINI.

Play sudoku online at:

2

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

IstražIvanje

ne sale (39 posto), a zatim na seoska domaćinstva i vjenčanja na otvorenom. Bez obzira kakva putovanja inače vole, mladenci se, ipak, većinom za medeni mjesec odlučuju za tropska ostrva, kao idealna mjesta za opuštanje, uživanje i welness. U evropske gradove putuje 11 posto mladenaca, na druga mjesta takođe 11 posto, a u avanturu poput safarija upušta se 7 posto njih. Na medeni mjesec uopšte nije otišlo 16 posto parova.

6

5 6

Puzzle solution:

5

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2258 2012-12-18 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1806 2011-09-23 4

8

5

9

2

1

3

7

6

6

1

8

2

5

9

3

7

4

6

1

7

3

8

4

9

5

2

7

5

3

4

8

1

6

2

9

9

3

2

6

5

7

4

1

8

2

9

4

7

3

6

8

5

1

8

2

4

5

7

3

1

6

9

5

2

9

3

6

8

4

1

7

1

7

6

2

4

9

5

8

3

3

7

6

9

1

4

2

8

5

3

5

9

8

1

6

7

2

4

8

4

1

5

7

2

9

6

3

7

6

1

4

3

8

2

9

5

4

3

7

8

2

5

1

9

6

2

9

3

7

6

5

8

4

1

1

8

5

6

9

3

7

4

2

5

4

8

1

9

2

6

3

7

9

6

2

1

4

7

5

3

8

vicevi

Vaše vjenčanje iz snova

obliku magneta ili čak razglednice. Većina mladenaca (42 posto) odlučila se za magnete vjerujući da će oni biti najbolji podsjetnik. Među najpopularnijim bojama vjenčanja, odnosno temama bile su plava (kod 37 posto parova), ljubičasta (30 posto), zelena, narandžasta i bijela. Najpopularniji mjeseci za vjenčanje su jun i septembar, a dan subota. I dalje se većina parova odlučuje za hotelske dvorane ili banket-

3

4

Page 1/2

Play sudoku online at:

PROIZVOĐAČI PIVA

Kod većine parova vjeridba traje između 13 i 18 mjeseci, najpopularnija boja vjenčanja je plava, a kako bi ono bilo savršeno mladenci rade i do 25 sati nedjeljno. Kompanija “Wedding Paper Divas” sprovela je istraživanje među svojim klijentima i donijela rezultate svojih otkrića o ljubavi, vjeridbama, svadbi i kruni samog odnosa - braku. Tako je većina parova (48 posto) prvo “volim te” izrekla u razdoblju od prvog do šestog mjeseca veze, a 41 posto za manje od mjesec dana što definitivno pokazuje da svijetom vlada puno više romantičara nego što se mislilo. Partnerove roditelje većina je upoznala u prvih šest mjeseci veze, a devet posto ih je znalo i od prije. Vjeridba je kod većine parova trajala 13 do 18 mjeseci, a mali je broj onih koji su se vjenčali vrlo brzo, to jeste u okviru šest mjeseci (samo 4 posto parova). Iako je tržište planiranja vjenčanja u inostranstvu itekako razvijeno, većina mladenaca je, ipak, samo organizovalo svoju svadbu. Njih 68 posto sami su se bavili time, a samo osam posto je uzelo koordinatora koji im je organizovao čitav događaj. Iako se to mnogima ne čini tako, planiranje vjenčanja oduzima jako puno vremena, a 40 posto parova na to nedjeljno potroši između 10 i 15 sati. Skoro polovina radi do devet sati na tome, a mali broj od tri posto je prešao čak 25 radnih sati nedjeljno. Pozivnice su se godinama promijenile, pa mogu biti klasične, u

5

Razgovara Perica s tatom: -Tata, hoću nešto da te pitam. Page 1/2 -Kaži, sine. -Da li bi znao da zakucaš loptu u koš? -Ne znam, sine, vjerovatno! -Vau! A da li znaš da voziš bicikl bez ruku? -Pa, možda... Znam! -A znaš li da se potpišeš vezanih očiju? -Znam. A zašto? -Ajde mi onda potpiši đačku knjižicu! *** Dogovorili se policajac i ljekar da se zamijene za jedno veče, da vide čiji je posao teži. Ode ljekar umjesto policajca na posao, i cijelo veče provede u fotelji, ne radeći ništa. Sutradan se njih dvojica sretnu i ljekar pita pandura kako je proveo noć. -Pa, doktore, sjedim ti ja tako u ordinaciji kad utrčava neka sestra i viče: “Doktore, vidite, upalo mi je nešto u oko! Jao, tako mi se je*e”.

-I, šta si ti uradio? -Cijelu noć sam tražio kapi za oči! *** Dobio Mujo novu gajbu i otišao da je vidi. Ušao on u stan, malo razgledao sobe i došao u spavaću sobu. U njoj ugrađen plakar. Otvori on plakar, u plakaru ogledalo, uplaši se on, brzo zatvori plakar i otrča do najbližeg telefona. - Halo, milicija, neko mi je provalio u stan, da, još je tamo, u plakaru se krije. Došao pandur da izvrši uviđaj, uđe on u sobu, polako se približi plakaru i naglo otvori vrata. - A, pa kolega je već stigao. *** Upita učiteljica učenike: - Znate li vi kako ste došli na svijet? - Donijela me roda, kaže jedna djevojčica. - Mene je tetka poslala, kaže druga. Javlja se ciga i kaže: - Bem li ga učiteljice, naš tata toliko siromašan pa nas sam pravi!


Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

NEZVANIČNO

Neka si ga rerkao onom Žeraru. On misli da kod nas može kako on oće.

Nijesam nikada glumio. Ili makar ne dobro.

A viđi MIlo, čuo sam da si se i ti oprobao u ovom mom zanatu?

A dosta mi ga je zaista. A i nije mi se dopao kao Sirano....

Word Search Puzzle #N701KLOSMOSMJERKA

S

U

N

B

A R

T

H

E

X

HOROSKOP

T

O

L A

M

L

L

C

R

C

O

N

Y

R

A

G

V

A

O

A

R

T W O

R

K

E

Y

N W O

D

O

I

T

A

L

L

O

T

C

U

P

P

E

D

C

U

V

N

B

S

G

R

A

N

T

S

T

E

R

O

T

O

E

B

E

L

L

O W S

P

R

U

E

N

B

R M

L

X

L

L

K

A

A

O

M M

Z

V

R

Y

O

E

E

C

U

D

D

H

M

B

E

Z

E

E

X

P

D

S

H

S

A

S

Y

E

L

N

U

R

A

S

E

E

P

E

T

H

E

D

E

S

A

B

G

K

R

D

G

U

S

S

L

S

C

O

R

C

H

E

D

I

A

G

X

S

P

O

T

H

O

L

E

E

E

L

T

R

U

H

S

V

A W A

I

T

S

B

S

H

A

G

T

Adapt Adhere

Adapt Allot Adhere Allot Argues Argues Artwork Artwork Awaits Awaits Bellows Buzzer Bellows Chess Converge Buzzer Cools

Chess

Crummy Cupped

Crony Downy Crummy Cupped Elect Downy Elect Embed Embed Extol Extol Grade Grade Grants Hurtle Grants Ivory

Hurtle

POJMOVI

Manually Menace

Ladder LustsMental Manually Moped Menace Mental Outbreak Moped Pause Outbreak Pause Pothole Pothole Recalled Recalled Scorched

Scorched

Converge

Ivory

Scrabble

Cools

Ladder

Seeks

Crony

Lusts

Sexes

OVAN Da li ste nervozni zbog vremenskih prilika, ili zbog nečeg drugog? Uznemiravajući događaji u porodici kombinovani s napetošću zbog posla - utiču na to da ste loše volje. Strpljenje vam trenutno manjka.

BIK Budite oprezni ne samo u saobraćaju već i u drugim vidovima komunikacije. Iako su neke teškoće za vama, još se niste oporavili. Posebno čuvajte zdravlje, jer vam problem sa žlijezdama i hormonima može dodatno pokvariti raspoloženje.

BLIZANCI Novi događaji u vezi sa inostranstvom ili odlaskom na put. Ukoliko budete u situaciji da drugima pomažete, učinićete veliko djelo. Pošto postoji opasnost u vezi sa vidom ili cirkulacijom, čuvajte se i povedite više računa o sebi.

RAK Nova ljubav je na pomolu. Iako se lijepo osjećate, ne pretjerujte sa uživanjima, jer možete imati zakašnjelih teškoća. Problemi sa lučenjem adrenalina i nadbubrežnom žlijezdom mogu vas uplašiti.

LAV

Shored Slides

Scrabble SeeksSunbathe Sexes Tepee Shored SlidesTugged Sunbathe TepeeVagary Tugged Yelps Vagary Yelps

Potrudite se da se ne svađate sa partnerom, iako za to imate razloga. Situacija je alarmantna, raskid veze na vidiku, ali ukoliko budete oprezni i odluke ostavite za sutra, izbjeći ćete neugodnosti.

DJEVICA Mogući su zdravstveni problemi prolaznog tipa. Ne budite po običaju hipohondrični, već mirno prihvatite ovo stanje, kao i savjet da nije poželjno počinjati novu terapiju. U izgledu je nov posao.

VAGA Pred vama je lijep i kreativan dan. Ukoliko vas mlađi ukućani iznerviraju, pokušajte da na to ne obraćate pažnju. Ginekološke smetnje samo su prolaznog karaktera, a finansijske nešto trajnije. Ne razmišljate o igrama na sreću.

ŠKORPIJA Neraspoloženje je prolazno, ali neprijatno. Pokušajte da ga kroz rad ublažite. Postoji šansa da dobijete poziv za putovanje. Razlog za dobro raspoloženje postoji, ali ga trenutno ne vidite, jer ste ophrvani problemima.

STRIJELAC Nalazite se u fazi preobražaja. Najvažnije stvari u životu dešavaju nam se kad se najmanje nadamo. Kad prođe vrijeme, shvatićete značaj ovoga dana. Neka vas ne iznenadi nasljedstvo ili uspjeh u trgovanju nekretninama.

JARAC Nezadovoljstvo svim i svačim, a najviše samim sobom. Iako mislite da je partner glavni krivac za vaše muke, griješite. Ukoliko mislite da se riješite problema tako što ćete ga napustiti, ponovo griješite. Bubrežni problemi.

VODOLIJA Lako se može aktivirati slaba tačka organizma i odvesti vas u bolest. Pošto slabih tačaka ima više, razumnim ponašanjem možete ublažiti problem. To je posebno teško za vas, jer posjedujete neurotičnu potrebu za pretjerivanjima.

RIBE Pošto postoji opasnost od povreda, posebno u saobraćaju, budite oprezni za volanom. Ribe koje se nalaze u zamršenoj emotivnoj vezi danas će, htjele to one ili ne, iz nje izaći. Žalosna je činjenica da će drugi uticati na to.


26 Sport

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

NBA

Buldožer Pekmen preletio jastrebove Peković postaje najdominantniji centar na Zapadu, sa 25 poena i 18 skokova razoružao Atlantu

DA LI STE ZNALI...

Da kontroverzni Mario Baloteli nikada do sada u profesionalnoj karijeri nije promašio penal!

4

Razbijač Pekmen, buldožer sa Balkana ili jednostavno - Nikola Peković! Crnogorski gorostas uz Dvajta Hauarda postaje najdominantniji centar preko bare, a blistavom igrom protiv Atlante još jednom je dokazao da je ovo njegova sezona - 25 poena uz “rekordnih” 18 skokova za kompletirani osmi dabl-dabl u posljednjih 13 mečeva i pad jastrebova prvi put od 2006. godine. “Bili smo jako motivisani. Želimo da idemo korak naprijed i pokažemo još više zbog svega što nam se dešava u timu”, rekao je Peković, misleći na povrede koju su okovale Minesotu. Kod “vukova” koji su ovim trijumfom došli na preko 50 odsto uspješnosti rezultata (skor 16-15) odlični su bili Rus Andrej Kirilenko sa 21 poenom i šest uhvaćenih lopti, dok je Derik Vilijams dodao 17 a Aleksej Šved dva koša manje, dok su Atlantu predvodili Luis Vilijams i Džoš smit sa po 21 poen. Bez Hauarda i Gasola, Lejkersi nijesu imali šta da traže u Tojota centru u Hjustonu - “rakete” su na pogon Džejmsa Hardena (31p, 9as), Čendlera Parsonsa (20 poena) i Džeremija Lina (19 poena) “poništile” istorijsku noć Stiva Neša, koji je stigao do brojke od 10.005 asistencija i na vječnoj listi zauzeo peto mjesto po broju dodavanja iza Džona Stoktona, Džejsona Kida, Marka Džeksona i Medžika Džonsona. “Teško mi je da se radujem. Ne želim da bude kako mi ne znači to što sam ušao u krem društvo, ali mi je to sada daleko od misli, jer moramo da nađemo način kako da pobijedimo

SEMAFOR

Filadelfija - Bruklin 89:109 Indijana - Majami 87:77 Milvoki - Finiks 108:99 Hjuston - LA Lejkers 125:112 Minesota - Atlanta 108:103

neki meč”, poručio je Neš koji je postigao i 16 poena i uz Brajanta (20p) i Meta Vorld Pisa (24 poena) bio najbolji u redovima jezerdžija. Skakačka dominacija (55 naspram 36), superiorna odbrana i moć Pola Džordža odveli su Indijanu do velike pobjede nad Majamijem. Bek Pejsersa je ubacio 29 poena, uhvatio 11 lopti i što je možda najviše uticalo na krajni ishod sveo

Lebrona Džejmsa “samo” 22 poena (uz sedam grešaka). “Pol je bio nevjerovatan u oba pravca”, kratko je opisao igru svog igrača trener tima iz Indijanapolisa Frenk Vogel. Uz Džordža dobru rolu u dresu žutih ostvario je Dejvid Vest (14 poena, 11 skokova), dok je u redovima “vreline” najbolji bio Dvejn Vejd sa 30 koševa. M.A.

PAO bez prava na grešku CSKA i Kaha Laboral love treću pobjedu - biti ili ne biti u Tel Avivu

HETAFE ATLETIKO MADRID TIP 23 KVOTA 1.90

BARSELONA KORDOBA TIP 5+

KVOTA 2.60

KOVENTRI PRESTON TIP 1

KVOTA 1.90

KALITEA PAOK TIP 2

KVOTA 1.60

KAHA LABORAL BEŠIKTAŠ TIP H1 +7

KVOTA 1.90

Iz Olimpije u San Antonio Centar Olimpije i jedan od najboljih igrača ABA lige, Aron Bejns, gotovo izvesno karijeru nastavlja u NBA ligašu San Antoniju. Prema tvrdnjama slovenačkih medija, Sparsi će Olimpiji platiti obeštećenje od 400.000 dolara nakon čega će se Australijanac preseliti u najjaču ligu na svijetu. Za 26-godišnjeg Bejnsa je nedavno bio zainteresovan i Makabi, ali su Ljubljančani tada uspjeli da “odbiju napad” i zadrže odličnog centra u svojim redovima, no protiv ovakve ponude nijesu mogli da se bore.

TIKET DANA

KVOTA 2.40

koševa po meču, uz 8,3 skoka učinak je Nikole Pekovića prosječno po meču ove sezone

TOP 16, EVROLIGA 3. KOLO

je broj na dresu koji nosi kapiten Intera Havijer Zaneti. I taj broj će se povući iz upotrebe kada Argentinac završi profesionalnu karijeru. “Nakon Zanetija niko više neće nositi broj 4”, rekao je juče predsjednik Intera Masimo Morati.

BETIS LAS PALMAN TIP 4+

15,9

GRUPA E 1. CSKA Moskva 2. Real Madrid 3. Efes 4. Žalgiris 5. Unikaha 6. Panatinaikos 7. Brose Basket 8. Alba

2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 0 0

0 0 1 1 1 1 2 2

4 4 3 3 3 3 2 2

2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 1 1 0 0 0

0 0 0 1 1 2 2 2

4 4 4 3 3 2 2 2

GRUPA F 1. Himki 2. Sijena 3. Kaha Laboral 4. Barselona 5. Olimpijakos 6. Makabi Tel-Aviv 7. Bešiktaš 8. Fenerbahče

Treća runda spremno čeka svoje učesnike. I dok su neki već napravili pomak prema naprijed, ostalima već gori pod nogama. Derbi današnjeg programa igraće se u Atini, gdje će Panatinaikos dočekati špansku Unikahu u borbi za drugu, zlata vrijednu, pobjedu u grupi E. “Unikaha je sjajan tim i ako protivnik uđe u njihov ritam, spremni su da slome svakoga. Moraćemo da odigramo pametno i cinično ako želimo da trijumfalno zaključimo ovaj duel”, jasan je trener PAO-a Argiris Pedolakis, dok njegov kole-

ga na drugoj strani Jasmin Repeša priznaje da je ovo meč istine. “Jako važan sudar. Možda čak i važniji za nas. Igraćemo sa velikim rivalom, ali ćemo dati sve da ih savladamo”. U ostalim mečevima Kaha Laboral će tražiti maksimalnu treću pobjedu protiv Bešiktaša u grupi F, dok isti zadatak ima i ruski CSKA, kojem u goste dolazi njemački Brose Basket. Takođe, dvoboj “biti ili ne biti” čeka Makabi i Fenerbahče, jer oba sastava imaju po dva poraza iz isto toliko utakmica. A.P

RASPORED

Danas 17.00 CSKA - Brose Basket 19.45 Pao - Unikaha 20.05 Makabi - Fenerbahče 20.45 Kaha L. - Bešiktaš

Sjutra 19.00 Efes - Alba 20.45 Barsa - Olimpijakos 20.45 R. Madrid - Žalgiris 20.45 Sijena - Himki

Janić još ne vesla za Srbiju Međunarodni kajakaški savez (ICF) nije odobrio Nataši Janić da se u 2013. godini takmiči pod zastavom Srbije i odredio joj je dvogodišnju suspenziju, pošto Mađarima nije plaćeno obeštećenje od 150.000 eura, prenosi portal “Vojvodina danas” pozivajući se na mađarske medije. Tridesetogodišnja kajakašica rođena je u Bačkoj Palanci, do nedavno je nastupala pod mađarskom zastavom, a posljednji put za Jugoslaviju je nastupala na OI u Sidneju 2000. godine, kada je osvojila četvrto mjesto.


Sport 27

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 09:30 16:45 17:00 17:25 18:00 18:00 19:30 19:45 19:55 20:00 20:05 20:15 20:45 21:30 21:30 22:50 23:55

ATP Sidnej Ski skokovi CSKA - Bamberg, košarka Fleš sport Bijatlon Južna Afrika - Gana, fudbal Hetafe - A. Madrid, fudbal Reli Sport Panatinaikos - Unikaha, košarka Makabi - Fenerbahče, košarka Pikado Kaha Laboral - Bešiktaš, košarka Betis - Las Palmas, fudbal Barselona - Kordoba, fudbal Sport ATP Oukland

SportKlub Eurosport SportKlub RTCG2 Eurosport Eurosport2 Arena3 Eurosport RTCG1 SportKlub+ SportKlub Eurosport SK Prime Arena1 Arena3 TV Vijesti SportKlub

NE PROPUSTITE MAKABI  FENERBAHČE (20.05, SportKlub) Vreli derbi pod svodovima Evrolige - uživajte u čarima košarkaških majstora...

TEO PORUČUJE

Autsajderi smo na EP u Sloveniji

Plejmejker reprezentacije Srbije za sajt FIBA govorio o mogućnostima svog tima na EURU - pohvalio Crnu Goru Miloš Pavićević

zan je Teodosić.

a ne cvjetaju ruže u najboljem košarkaškom timu Srbije potvrđuje izjava jednog od najboljih plejmejkera Evrope - Miloša Teodosića! Popularni Teo je svjestan da je četa Dušana Ivkovića loše igrala u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Sloveniji, tako da odbacuje ulogu favorita u grupi, gdje ih čeka Crna Gora vjerovatno jača za fenomenalne Nikolu Pekovića i Nikolu Vučevića.

● CRNA GORA MOŽE

D

“Ne možemo otići na Evrobasket i reći da napadamo odličje i postolje, jer nijesmo pokazali šta umijemo u kvalifikacijama. Sada smo autsajderi i parket je jedino mjerilo. Za nas je realan cilj da dođemo do Svjetskog prvenstva preko rezultata na Evropskom”, rekao je Teodosić za sajt FIBA.

● BILI SMO NEOZBILJNI Srbija je strijepjela za plasman do posljednjeg kola poslije poraza od Crne Gore i Izraela, ali su u Beogradu poraženi već kvalifikovani Izraelci, čime je obezbijeđeno učešće u Sloveniji. “Bili smo malo neozbiljni u kvalifikacijama, dok nije doveden plasman

u pitanje. Željeli smo da igramo oštro i organizovano, ali nijesmo bili psihički spremni da odgovorimo na izazove adekvatno”, rekao je Teodosić, prvi strijelac (12,4 poena po meču) i asistent (4,9) Srbije u kvalifikacijama. Reprezentacija nije učestvovala na Olimpijskim igrama, a razočarala je na prethodnom Evrobasketu osmim mjestom. “Nema koristi od osvrtanja na prošlost. Ostavićemo to iza nas i krenuti od početka iz sve snage. Moraćemo tako, jer imamo najtežu grupu, neće biti lako protiv Bosne i Hercegovine. Tim koji ima Mirzu Teletovića je uvijek opasan, Makedonija je pokazala šta umije kad je predvode Bo Mekejleb i Pero Antić”, opre-

SAVLADATI SVAKOGA

U grupi sa Srbijom je i naša selekcija, od koje je Srbija poražena dva puta u kvalifikacijama - Teo poštuje Crnu Goru... “Pokazali su nam da su dobri i kad igraju bez najboljih igrača Nikole Vučevića i Nikole Pekovića, i time zaslužili svako poštovanje kao tim. To je reprezentacija koja može dobiti svakoga u Sloveniji”, rekao je Teodosić.

● LITVANCI FAVORITI Kao prve favorite u grupi vidi Litvance, prije svega zahvaljujući treneru Jonasu Kazlauskasu, koji ga je trenirao prethodne godine u moskovskom CSKA i vodio tim do finala Evrolige. “Odličan su tim, ali treba vidjeti u kom sastavu će doći. Vodi ih sjajan trener Kazlauskas. Tu su i Letonci, koji mogu nekog da iznenade, imaju dobre šutere”, dodao je Teodosić.

JVL, 10. KOLO

Budva uz rame nedodirljivima

Pobjeda broj šest - vaterpolisti Budve srušili Mornar u Splitu 8:12 Moćni Primorje i Jug, pa Budva - vaterpolisti sa bazena “Dragan Trifunović” sinoć su u neugodnom bazenu u Splitu “sredili” Mornar (12:8), upisali šestu pobjedu u Jadranskoj ligi i smjestili se na treće mjesto. Odmah do nedodirljivih rivala iz Rijeke i Dubrovnika! Momci Draga Pejakovića su od starta meča na “Poljudu” pokazali ko je “gazda” u bazenu, poveli 5:1 i do kraja znali da održavaju prednost... Sljedeći meč u regionalnom takmičenju Budva igra 26. januara protiv Šibenika. K.B.

PRITISAK U SPLITU

Hoćemo našu Jugoplastiku! Ne tako davno u evropskoj košarci postojao je samo jedan gigant - Jugoplastika - bila je iz Splita i ako se po strani ostave sami počeci evro-kupova i dominacija Rige, jedini je klub uz nju koji je tri puta u nizu bio prvak Evrope. Raspad SFRJ uslovio je i promjenu imena, međutim Split bi, nakon nešto više od dvije decenije, opet mogao da se zove baš - Jugoplastika. Sa moćnim privrednim kombinatom iza sebe, čije ime je i nosio, Jugoplastika je harala evropskom košarkom. Kada uz vas stoji firma od 13.000 radnika, koja pravi 3.200 različitih proizvoda, onda je to sasvim dobar garant za uspjeh. A recept je bio: bez stranaca, sa mladim snagama, uz pravu dozu iskustva. Na klupi - Božidar Maljković. Na terenu, pored ostalih, Toni Kukoč, Zoran Sretenović, Dino Rađa, Žan Tabak, Duško Ivanović, Velimir Perasović, Luka Pavićević, a malo kasnije i Duško Ivanović, Petar Naumoski i Zoran Savić... Pred Jugoplastikom su, u finalima onoga što sada nazivamo

Evroligom, padali Makabi 1989. (75:69), Barselona 1990. (72:67), a treću titulu u nizu, opet protiv Barse (70:65) osvojio je tim promijenjenog imena, Pop 84. KK Split je u velikim finansijskim problemima, nekako se drži u regionalnom takmičenju, trenutno je deveti u ABA ligi, no ni brojne promjene imena (Pop 84, Slobodna Dalmacija, Kroacija Osiguranje...) nijesu donijeli nijedan važniji trofej od državnog prvaka 2003. godine. Nikola Vujčić, koji se vratio u rodni grad i klub u kome je započeo svoju karijeru ne bi li mu pomogao, predložio je da KK Splitu da vrati staro ime. Mnoge tamošnje javne ličnosti su oduševljeno rekle “što da ne!”. Osim pojedinih političara, poput onih iz lokalnog HDZ-a, koji smatraju da ne treba vraćati ime koje podsjeća na Jugoslaviju. Međutim, političari su jedno, a narod nešto drugo. U anketi koje je tim povodom napravljena u zagrebačkom “Večernjem listu”, čak 58 posto čitalaca je podržalo vraćanje starog imena splitskom klubu, dok je 42 posto bilo protiv. M.P.


Sport 29

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

23. SP u šPaniji (11 - 26. januar)

Predstavljamo protivnike Crne Gore u grupi A

još dva dana

Pobjeda za osminu finala Bek Cimos Kopra Vladimir Osmajić za Dnevne novine govori o ambicijama Crne Gore na SP u Španiji Miloš Pavićević

D

va dana prije početka najveće rukometne smotre adrenalin je počeo da radi svoj posao u “crvenom” taboru. Ovi momci su protekle sezone iznijeli mnogo toga na svojim plećima, napravili su istorijski rezultat plasmanom na Mundijal, zatim isprašili Njemačku i super jaku Češku u kvalifikacijama za EP u Danskoj naredne godine, ali ipak ono što će doživjeti 12. januara u Granoljersu, kada će igrati prvi meč na SP protiv Argentine, ne može da se mjeri ni sa čim.

Upravo o tom duelu svi pričaju, sa nestrpljenjem se očekuje prvi utisak koji će na šampionatu ostaviti izabranici Zorana Kastratovića, jer čitava nacija u ovim momcima vidi mogućnost da u kratkom periodu drugi put bude obradovana, ponosna i nagrađena. Da je u pitanju fudbalski meč između ove dvije reprezentacije sigurno da bi svako ko iole prati sport znao mnogo više o “gaučosima”, ovako će kao i sami naši reprezentativci tim iz Južne Amerike bolje upoznati tek na samom meču. “Gledali smo nekoliko njihovih utakmica i vidjeli da se radi o selekciji koja igra brz i moderan rukomet, ali isto tako smo vidjeli da su i te kako borbeni u odbrani. Mogu reći da igraju slično kao i mi, tako da će ovaj susret biti interesantan i neizvjestan do samog kraja. Teško da bilo ko unaprijed može prognozirati bilo kakav rezultat, jer su oba tima podjednakog kvaliteta”, bile su prve riječi Vladimira Osmajića za Dnevne novine.

●Zaustaviti bekove Lijevi bek Cimos Kopra će uglavnom biti zadužen za bekove Argentine, koji su najjače oružje protivničkog tima. Ukoliko se oni raspucaju, Radu Mijatoviću i drugovima se ne piše dobro. “Imaju visoke bekove, koji su odlični šuteri, tako da moramo odbranu odigrati bez greške ako mislimo da dođemo do trijumfa. Svaki kontakt mora biti, što se kaže u ‘meso’, da stavimo do znanja protivniku da mnogo želimo bodove u tom meču.”

●Pametno i strPljivo Stpljivost je odlika velikih timova, a to će biti faktor koji će biti nezaobilazan ukoliko “crveni” žele do trijumfa. “Tačno je da moramo biti agresivni u odbrani, ali i pametni. Ne smijemo bespotrebno dobijati isključenja, a pritom u napadu moramo biti stpljivi, jer svaki ishitreni šut nas na kraju može skupo koštati”, poručio je Osmajić, a zatim kazao šta očekuje od prvog duela na prvenstvu.

nema mnogo reprezentacija, mislim da možemo mnogo”. Atmosfera u nacionalnom timu nikada nije bila sporna, to nam je potvrdio i dvometraš iz Nikšića. “Postoji pozitivna trema i mislim da je to dobro. Atmosfera je već danas fenomenalna, savjetujemo jedni druge, treniramo odlično i mislim da će se takav pristup vratiti na terenu.” Naši najbolji rukometaši će još danas odraditi dva treninga u školskoj dvorani u Granoljersu, sjutra se sele u oficijalni hotel “Ciudada de Granoljers”, a onda će i odraditi prvi trening u Palati sportova, gdje će i igrati četiri od pet mečeva u grupi (duel sa Brazilom je zakazan u Barseloni).

●najvažniji meč “To je, po mom mišljenju, najvažnija utakmica. Pobjedom bismo dobili mnogo, vratili bismo se na pravi put i otvorili vrata osmine finala. Svi znamo zbog čega smo ovdje i sve smo podredili ovom prvenstvu koje nam mnogo znači. Voljom i željom koju imamo, a koju, siguran sam,

Nakon Danske smo se pogledali u oči Debakl od Danske (38:21) kao da je otrijeznio Kastratovićev tim, koji je zatim odigrao kao preporođen protiv Tunisa - rivala u grupi u Granoljersu. “Možda je dobro što se to desilo na vrijeme. Nakon toga smo se pogledali u oči i kazali da to nije bila ekipa koja je igrala protiv Švedske, Njemačke i Češke, te da mi možemo na pravi način funkcionisati samo kada svi do jednoga dajemo maksimum. Vjerujem da smo izvukli pouke iz tih mečeva, te da se iste greške u Španiji sigurno neće ponoviti. Iako neko možda misli da nas je turnir u Danskoj poremetio, mislim da nije tako, već da je bilo mnogo pozitivnih i korisnih stvari, iako realno to rezultat ne govori. Ipak, tada nam nije bio važan rezultat, on će postati važan te od 12. januara”, kazao je Osmajić.

Francuska Šta reći o “Ekspertima” što do sada nije rečeno. Najbolji tim, najkvalitetniji igrači i sistem, najveći favoriti. Od januara 2008. godine, kada su pali u polufinalu u Norveškoj, Klod Onesta i njegovi momci ruše sve pred sobom. Imali su kiks na prvenstvu Evrope u Srbiji, ali su se zatim “nedodirljivi” prošetali Londonom. Ono što je najvažnije za ovaj tim jeste da nema povrijeđenih igrača. Snage na izdisaju, Žeroma Fernandeza i starijeg Žila, mijenja čovjek koji je strahovito napredovao u prethodne dvije godine, “sportsko čudovište” - lijevi bek Monpeljea Vilijam Akambre. Tu je i Baraše od mlađih, a u pravim godinama se nalazi Nikola Karabatić, koji će sigurno imati motiv do neba da pokaže gdje mu je mjesto nakon svih afe-

ra u posljednje vrijeme. Uz konstantnog Omejera, zid odbrane čine mlađi Žil i Dinar, dok ne treba zaboraviti zvanično najboljeg rukometaša u protekloj godini Danijela Narcisa, a tu je i nezaobilazni “NBA rukometaš” Luk Abalo. Za Francuze definitivno “nema zime” iako je u pitanju posljednje veliko takmičenje ove generacije. Planetarni vladari su Francuzi prvi put postali 1995. godine, kada su osvojili zlato na Islandu, da bi zatim šest godina kasnije isti rezultat napravili na domaćem terenu. U Portugalu su 2003. godine bili bronzani, kao i u Tunisu dvije godine kasnije. U Hrvatskoj se Karabatić i drugovi 2009. godine ponovo vraćaju na tron, a dominaciju na SP su potvrdili i 2011. godine u Švedskoj.

Njemačka Nevjerovatno, ali istinito - tim koji u posljednje vrijeme “tresu” svi redom. Crvena lampica upozorenja se davno upalila u zemlji gdje se igra najbolji rukomet na svijetu, a prvi čovjek saveza Hajner Brand i ostali zaduženi za razvoj njemačkog rukometa žele ekspresan povratak u sami vrh svjetskog rukometa. Idealna prilika će biti upravo šampionat u Španiji gdje, prema riječima selektora Martina Heubergera, imaju idealnu grupu. Izgleda da je Heuberger brzo zaboravio meč u manhajmu prije tri mjeseca u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Danskoj naredne godine, kada su se Draško Mrvaljević i drugovi poigravali. Bekovska linija Njemaca djeluje i te kako mršavo. Njihov glavni problem jeste što nemaju nosioce igre, nemaju ekstra-talente, nemaju karakter. Odlični Hens

i Glandorf neće biti u reprezentaciji, dok se krilo Levena i vođa “pancera” Uve Genšajmer povrijedio. Tu je golman Berlina Hajneveter, zatim krilo Kila Dominik Klajn, te pivoti iz Levena Rogiš i Gumerzbaha Vinček, kao i desno krilo Levena Groecki, ali to je malo, kada se zna da u rukometu sve počinje od bekova. Njemačka definitivno u ovom sastavu nije za elitu, a interesantan će biti duel sa našom reprezentacijom s obzirom da će tim Martina Heubergera imati motiva na pretek. Njemci su tri puta osvajali Mundijal i to prvi put koji je održan 1938. godine u Istočnoj Njemačkoj. Na pobjedničko postolje popeli su se 1978. godine u Danskoj, da bi posljednji put to isto uradili 2007. godine na domaćem terenu. Od tada reprezentativni rukomet je krenuo nizbrdo, što najbolje govori podatak da su na posljednjem Svjetskom prvenstvu u Švedskoj bili čak jedanaesti. M.P.


30 Sport

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

ANKETA MARKE

LIONEL MESI

Za Gerda Milera, s poštovanjem i divljenjem

Prije par dana je po četvrti put proglašen za najboljeg igrača planete, a onda se, kada se sve sleglo, sjetio čovjeka kojeg je “lovio” tokom cijele 2012. - Lionel Mesi, fudbalski genije, čovjek koji je u jednoj kalendarskoj godini postigao najviše golova (91) poslao je svoj dres sa posvetom

TELEKOM CFL - Fudbalska liga Crne Gore nalazi se na 101. mjestu po Međunarodnom udruženju za fudbalsku istoriju i statistiku. Na prvoj poziciji nalazi se Primera, potom slijedi prvenstvo Brazila, Bundesliga, italijanska Serija A i engleska Premijer liga. Od prvenstava iz bivše Jugoslavije najbolje je rangiran hrvatski šampionat (32. mjesto), a onda slijede Srbija i Slovenija (40.), Makedonija (64.), BiH (102.).

Murinjo šteti imidžu Reala

Gerdu Mileru, njemačkoj legendi koja je do 2012. (od 1972.), sa 85 pogodaka, držala ovaj rekord. “Za Gerda Milera, s poštovanjem i divljenjem. Zagrljaj. Leo”, napisao je na poleđini svog dresa Mesi. Bez sumnje, sjajam gest čarobnjaka iz Rozarija... K.B.

` ` Putinov' ' zakon

U anketi sprovedenoj među „sosiosima“ Real Madrida, popularnost Žozea Murinja je drastično opala u odnosu na period prije dvije godine, a ako Real bude želio da ga otpusti moraće to debelo da plati jer gospodin Specijalni ima ugovor do 2016. godine Skoro trećina (ukupno 61,6 %) zvaničnih članova kluba, popualrnih „sosiosa“, smatra da Portugalac šteti imidžu kraljevskog kluba. Madridska Marka je sprovela anketu među 700 i kusur Realovih članova i dobila rezultate prema kojima se jasno vidi da je Murinjova popularnost među

madridistima u velikom padu. Prosječna ocjena (ocjene su od 1 do 10) sa kojom su navijači ocenili Murinja je 6,68 dok je pretprošle godine u martu ta ocjena bila 8,82. Ipak, 54 odsto navijača Reala smatra da bi Murinjo trebalo da nastavi posao u Realu, dok njih 41,8 smatra da mu treba uručiti otkaz. Zaostatak od 16 bodova za Barselonom, slabije partije u Ligi šampiona i Kupu kralja, svađe sa Kasiljasom i Ramosom, česti medijski istupi su samo neki od razloga zbog kojih Murinjo gubi tlo pod nogama na Santjago Bernabeu.

Prvi čovjek Rusije sprema “pakao” za sve koji u budućnosti budu umiješani u namještanje fudbaskih mečeva - Vladimir Putin, predsjednik nekadašnje sovjeske države, lično će se založiti da svi oni koji se budu bavili ovakvim radnjama budu oštro kažnjeni. Zakon, koji je već predložen u ruskom Parlamentu, predviđa kaznu od maksimum sedam godina zatvora, za razliku od sadašnja tri mjeseca, kao i novčanu kaznu do 25.000 eura, sa alternativnim društveno korisnim radom od četiri godine. K.B.

IFFHS: Žoze najbolji

KO BI BIO BOLJI?

Premijer liga protiv Fifinih 11 Englezi sastavili idealan tim Premijer lige, za koji tvrde da bi bio bolji od najboljeg tima planete po izboru Fife Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Navijači su posebno razočarani Murinjovim menadžerskim sposobnostima i izborom pojačanja, pa su mu dali prosječnu ocenu 5,48 zbog dovođenja promašaja poput Koentraoa, Sahina, Altintopa, Modrića, Esijena... Budući da je ovo godina u kojoj Florentina Pereza očekuju novi izbori za predsjednika Reala, sigurno je da će prvi čovjek Madriđana imati na umu ovu poruku sosiosa u anketi, jer će upravo ti ljudi i glasati na izborima i ukazati mu novo povjerenje ili ga smijeniti. A, Perez nema namjeru da plaća cijenu zbog Murinja... S.R.

Fudbaleri širom planete, glasajući u izboru za idealni tim svijeta 2012, odlučili su - Primera je najbolja liga na svijetu. Međutim, ni nekoliko dana nakon što je Fifa objavila “idealnih 11” u godini za nama, mnogi se ne mire sa takvim izborom, pa se došlo i do ideje da se odigra meč između fudbalera iz engleske lige i zvanično najboljeg tima planete. U kritikama izbora “FIFPro”-a prednjači Dejli mejl, pa je organizovao zanimljivo glasanje, gdje su omogućili ljubiteljima fudbala da izaberu idealan tim Premijer lige koji bi odmjerio snage sa idealnim ti-

mom svijeta, tačnije sa najboljih 11 iz Primere koji su se našli u Fifinom timu. I dok Englezi priznaju klasu Mesija, Ronalda i Falkaa, ipak su se zapitali kako da među najboljih 11 nema nijednog igrača Čelzija, aktuelnog šampiona Evrope... Nakon odrađene ankete bio je i poznat sastav Premijer lige koji bi “napao” Fifinih 11... Golman: Hart. Odbrana: Vidić, Kompani, Ivanović, Bejns. Vezni red: Jaja Ture, Felaini, Mata i Bejl. Napad: Suarez, Van Persi. Rezerve: Čeh, Ešli Kol, Zabaleta, Kazorla, David Silva, Aguero, Runi. K.B.

Međunarodni institut za fudbalsku istoriju i statistiku (IFFHS) proglasio je trenera Reala Žozea Murinja za najboljeg stručnjaka u 2012. godini. Murinjo je dobio 101 glas, dva više od bivšeg menadžera Čelzija Roberta Di Matea, koji je je osvojio Ligu šampiona, a četiri od Dijega Simeonea, osvajača Lige Evrope s Atletikom iz Madrida. Slijede Pep Gvardiola sa 87 glasova, trener prvaka svijeta Korintijansa Tite je na petoj poziciji (61), Jup Hajnkes iz Bajerna je šesti (40), a Aleks Ferguson iz Junajteda sedmi (27).

Peleova statua na Marakani Legenda brazilskog i svjetskog fudbala Pele dobiće statuu na renoviranoj Marakani u Rio de Žaneiru, koja će otvoriti kapije u aprilu za Kup konfederacija, prenijeli su brazilski mediji. Statua koja će biti u prirodnoj veličini, visine 1,84 metra, inspirisana je proslavom gola velikog fudbalskog majstora na utakmici sa Čehoslovačkom u grupnoj fazi Svjetskog prvenstva 1970. godine, završenoj pobjedom “karioka” od 4:1. Brazil je na tom Mundijalu, održanom u Meksiku, osvojio treću titulu šampiona.


Sport 31

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

PreoKret

Petrovac blizu puta u Antaliju Malovrazić u 11 sati vrši prozivku, nebeskoplavi će dio priprema odraditi u Turskoj Dok su crnogorski prvoligaši vagali gdje će se pripremati tokom zime (vjerovatno će svi ostati u Crnoj Gori), Petrovac je u tišini skovao plan - četa Milorada Malovrazića bi jedan dio priprema mogla odraditi u Antaliji! Ukoliko Petrovčani odu u Tursku, biće jedini crnogorski predstavnik na jugozapadnoj mediteranskoj obali Turske... “Koliko znam, to je gotova priča, 99 odsto idemo u Antaliju. Do 31. januara ćemo raditi kod nas, a onda putujemo u Tursku”, rekao nam je juče Malovrazić. Odlazak u Tursku na pripreme bi bio pun pogodak. Sigurno... “Nijesam još bio tamo, ali čuo sam da su uslovi fenomenalni. Ima mnogo terena, dobrih protivnika,

slučaj - sanibal orahovac

Dobili bi mnogo

dolazi dosta menadžera”. A, više detalja o putu bi se moglo znati danas - Petrovac se okuplja u 11 sati, na prozivci će se sigurno pojaviti novi igrači Blažo Perutović i Ivan Pejaković, a možda nebesko-plavu opremu zaduži Nikola Čelebić. “Sa Nikolom bismo zaključili listu pojačanja. Normalno, pojedinim momcima ćemo se zahvaliti, ali dok ne potpišemo igrače koje želimo - nećemo nikome zahvaljivati na saradnji”, iskren je Malovrazić. Petrovac je na pragu Antalije, Petrovac bi na samom startu priprema mogao da kompletira ekipu Petrovac je jedini klub koji redovno isplaćuje zaposlene - to su dokazi da je Petrovac najorganizovaniji klub u zemlji... B.T.

Kremlin Palas ili neki drugi hotel - nebitno je - Petrovac će vjerovatno pripreme odraditi u Antaliji

Radisav Dragićević vrši prozivku u 12 sati - priča o Sanibalu Orahovcu postoji, ali realizacija nije počela Bojan Topalović

P

riča o trećem povratku ofanzivca Sanibala Orahovca u Budućnost je aktuelna! Već smo pisali da je popularni Sani raspoložen za novi dolazak u Podgoricu, ali da sve zavisi od uprave kluba koja treba da stvori novac, pošto “plavi” finansijski izuzetno loše stoje.

A, sjajnog ljevaka i vođu kakav je Sanibal Orahovac bi poželio svaki šef stručnog štaba, pa i Radisav Dragićević, koji će danas na Starom aerodromu okupiti plavu vojsku (12.00 časova) kako bi počele pripreme za proljeće... “Sanijevo iskustvo bi nam mnogo značilo, jer smo mlada ekipa. Tokom jeseni je mladost nosila Budućnost. Dolazak bi bio pozi-

tivna stvar, ali sve je to još u domenu priče. Nikakva realizacija nije ni počela”, rekao nam je juče Dragićević, koji je sa “plavima” jesenas došao do druge pozicije u prvenstvu (lider Sutjeska je na “plus 1”) i obezbijedio je polufinale Kupa Crne Gore. I nije samo to Rajo napravio “plavi” šef je u prvi tim promovisao nekoliko mladića (Kopito-

vić, Raspopović, Raičković, Rogošić...) koji obećavaju, koji bi trebalo da budu budućnost Budućnosti! Svi oni mlađi, a i iskusniji će se danas pojaviti na prozivci, na kojoj se neće desiti ništa novo... “Kako smo završili sezonu, tako ćemo početi pripreme. Nikoga nijesmo prodali. Postoje neke najave da bi nas pojedini igrači mogli napustiti, ali sve je to samo na najavama”, jasan je Dragićević. A, najave su sljedeće - napadač Admir Adrović se nalazi na meti uzbekistanskog Bunjodkora, plejmejker Dragan Bošković je interesantan meksičkom Kruz Azulu, špic Darko Nikač je u notesu izraelske Hapoel Berševe...

Zeta Kreće u 13h

Imamo puno posla

Zona baraža (11. mjesto) na polovini prvoligaške trke je razočaravajući rezultat za prvog šampiona nezavisne Crne Gore - Zetu. To dobro zna mladi trener Darko Šuškavčević (preuzeo ekipu tokom sezone), pa zato vjeruje u odlične pripreme, koje startuju danas u 13 sati - Šuškavčević će u Golubovcima okupiti prvotimce...

“Treba dosta stvari da ispravimo, jer tokom jeseni Zeta nije bila prava. Vjerujem u dobre pripreme kako bismo na proljeće što prije pobjegli iz zone u kojoj se nalazimo”, nije Darku lako da gleda “vukove” na dnu tabele. Golubovce je za sada napustio samo golman Miloš Bulatović, niko drugi nije tražio raskid ugovora... B.T.

bubanja ostaje

Čelik sanja super pojačanja Slavoljub Bubanja kao šef “metalurga” okuplja prvotimce u devet časova

GubitaK Za sutjesKu

Šušnjar u Voši!? Vojvodina je počela pripreme, a na prvom treningu Nebojše Vignjevića pojavio se najbolji strijelac Sutjeske u jesenjoj polusezoni - Đorđe Šušnjar (postigao devet golova)! To je očekivana informacija, jer je Đorđe ugovorom vezan sa Vošu. Ali, mladi reprezentativac Crne Gore bi, kako saznaju Dnevne novine, mogao dugoročno da ostane u Vojvodini i da se ne vraća u plavo-bijeli dres Sutjeske... “Đole je fudbaler Vojvodine, dužnost mu je bila da se pojavi na pripremama. Sada se Voša pita za sve. Prodali su dva napadača, tako da postoji mogućnost da Šušnjar ostane kod njih”, rekao

nam je juče trener Sutjeske Dragan Gaga Radojičić, koji odmor troši u Novom Sadu. Ostanak Šušnjara u Vojvodini bio bi ogroman gubitak za jesenjeg šampiona Crne Gore... “Tačno, ali nećemo kukati. Ako Đole ostane u Voši, pokušaćemo da ga nadomjestimo nekim novim igračem, a ako ne dovedemo nikoga, naći ćemo kvalitet u sopstvenim redovima”, jasan je Gaga. A, Radojičić nikada nije kukao i zna kako da pronađe pravog igrača - ljetos se, kada niko nije vjerovao u Sutjesku, odlučio za naporan rad, što je dalo rezultat - Nikšićani su se okitili jesenjom krunom. B.T.

Misterija je riješena - Slavoljub Bubanja ostaje na klupi Čelika, ostaje u klubu sa kojim se prošetao kroz Drugu ligu, sa kojim je osvojio Kup Crne Gore, sa kojim se lijepo predstavio Evropi u kvalifikacijama za Ligu Evrope... “Imam ugovor do ljeta. Ostajem sigurno”, rekao nam je juče Bubanja. A, najbolji crnogorski strateg 2012. sa Čelikom u nove izazove kreće danas - prozivka je zakazana za devet časova. I sastav ekipe je isti kao jesenas... “Niko nije došao sa zahtjevom da želi napustiti klub. Sigurno je da ćemo napraviti detaljnu analizu, pa ćemo vidjeti ko nam treba, a ko može da ide.” “Metalurzi” su poznati kao tim koji voli da potpiše kvalitetnog fudbalera, a takvu praksu će nastaviti... “Dovešćemo momke koji će biti prava pojačanja. Trebaće nam, jer želimo da ostavimo što dublji trag na oba fronta”, podsjeća nas Bubanja da Čelik ima šansu da osvoji kako titulu (lider Sutjeska im bježi šest poena), tako i Kup (plasirali su se u polufinale, gdje su još Budućnost, Grbalj i Mladost).

Ako žele da ostave dubok trag na crnogorskoj sceni, Nikšićani moraju pojačati dosta dobar igrački kadar. I novina će biti, ali još je rano... “Još niko zvanično nije stigao. Nalazimo se u pregovorima sa nekoliko kvalitetnih fudbalera, možda dođe do neke bombe prelaznog roka. Ali, o

tom potom. Ponavljam: ako neko dođe, to će biti pravo pojačanje za nas”, jasan je trener “metalurga” - Slavoljub Bubanja. Što se tiče odlazaka, nema ništa konkretno, ali jasno je da su Darko Zorić, Ivan Ivanović, te Boris Bulajić jako interesantni inostranim timovima. B.T.


BUDUĆNOST VOLI 90 TRIJUMF 69 PODGORICA - Dvorana: “SC Morača”. Gledalaca: oko 2.900. Rezultat po četvrtinama: 24:20, 23:24, 15:9, 28:16. Sudije: Hierezuelo (Španija), Zaščuk (Ukrajina) i Petros (Grčka). BUDUĆNOST: Ivanović 8, Mihailović, M. Popović 10, M. Milošević, S. Milošević 9, Ivanov, Di Bost 7, Li 13,Vitkovac 24, Bunić 2, A.Popović 17. TRIJUMF: Lazarev, Kulagin, MekKi 18, Karašev 9, Kuzijakin 2, Naimi 3, Polokin 2, Lendri 10, Sarči, Vikrov 1, Mičel 20, Valiev 4.

EVROKUP, TOP 16 1.KOLO

Trijumfalni plavi ples Razbijena ruska vojska: Budućnost Voli očitala lekciju Trijumfu (90:69), nanijela mu prvi poraz na tlu Starog kontinenta i pobjedom krenula u drugu fazu Evrokupa Aleksandar Popović, foto: Mirko Savović

D

eveti dan januara ostaće upamćen kao dan kada je crnogorska košarkaška filozofija izvojevala veliku pobjedu nad onom ruskom. Budućnost je u svojoj 188. evropskoj utakmici razmontirala Trijumf (90:69), osvojivši prva dva boda u drugoj fazi Evrokupa! Sastav iz okoline Moskve je stigao u Podgoricu bez ijednog poraza do sada, a ispraćen je, tačnije smrznut na -21!

Od početka pa do kraja Budućnost je svirala, ali i igrala po svojim notama. Razbijač Čedomir Vitkovac punio je mrežu rivala, skakao u oba pravca, ostvarivši dabl-dabl učinak - 24 poena i 12 skokova! Uz njega su se istakli i Aleksa Popović (17), Džerald Li (13), odnosno kapiten Marko Popović sa 10 postignutih poena. Na drugoj strani, goste poniženja nijesu spasili ni sjajni Tasamin Mičel (20), Tajvejn MekKi (18) i Kajl Lendri sa 10 koševa. Crnogorski šampion ne samo da je uspio da savlada favorita i nanese mu prvi poraz u ovogodišnjem izdanju Evrokupa, već je ekipa Dejana Radonjića uspjela u svom naumu održavši učinak Trijumfa na samo 69 poena, što je za veliki aplauz kada se zna da je ruskom timu bio prosjek po utakmici 87 poena - sve do dolaska u dvorište uvijek nezgodnog predstavnika malene balkanske ljepotice. LETEĆI VITKOVAC “ŠAMARAO” GOSTE Spektakl u “Morači” nije praktično ni počeo, a meč je trojkom otvo-

rio Čedomir Vitkovac. Na krilima njegovog uvoda zaplesao je ostatak tima, pa se prednost nad Rusima samo povećavala, sve do velikih +13 u 6. minutu (20:7)! Dvorana je ključala, ali su iskusni rivali iz “zbornaje” tiho uspjeli da se vrate u susret zahvaljujući seriji 11:2! Tasmin Mičel je tri puta zaredom pogađao plavi koš, a njemu se pridružio Kajl Lendri koji je postigao trojku i smanjio na samo -4 (22:18) u finišu prve četvrtine. Ipak, da se pomenuta dionica završi pozitivno po Budućnost pobrinuo se nezaustavljivi i često požrtvovani Vitkovac (24:20), koji je premijerni period završio sa 11 od 23 poena Budućnosti! Crnogorski šampion je prednost od 5-6 razlike održavao u drugom kvartalu meča, sve do 16 minuta i premijerne prednosti Trijumfa (35:36), preko dvojca Mikel-MekKi. Ali, njihova radost je kratko trajala zahvaljujući Dušku Buniću i odličnom Džeraldu Liju, koji su uz pomoć Alekse Popovića obezbijedili dostojnu zalihu pred drugo polvrijeme (47:44).

RUSKA EKPEDICIJA DOKRAJČENA Drugo poluvrijeme je svjedočilo furioznoj igri gostiju – Trijumf je po treći put na meču stigao do prednosti, ali ovog puta opipljivije +4 (49:53), a stvaraoci su bili naravno Mičel, odnosno Lendri. Međutim, posada iz Njegoševog parka je prosto pobjesnjela, a onda je krenuo plavi zemljotres čija je posljedica bila fantastična serija 15:0 (64:53)! Kao na traci su pogađali Vitkovac, Strahinja Milošević, Marko i Aleksa Popović, Džerald Li, Di Bost... dok su Rusi u nevjerici posmatrali semafor, koji je neumorno povećavao razliku. Svjesni da je duel prelomljen, navijači su oduševljeno pozdravljali svaki potez svojih ljubimaca, a oni su im vraćali žetvom poena, čiji se kraj nije nazirao. Od vođstva Trijumfa (53:49) crnogorski šampion je do kraja očitao lekciju do sada neporaženom rivalu 41:16, u čemu leži istorijska pobjeda u 188 evropskoj utakmici našeg predstavnika. SEMAFOR Peterzburg - Lokomotiva K. 70:84 Budiveljnik - Banvit 76:69 Zastal - Kahasol 76:67 Budućnost - Trijumf 90:69 Ulm - Crvena Zvezda 95:10 Galatasaraj - Uniks 74:80 Bilbao - Nimburk (igrano kasno sinoć)

KUPON

9

DEJAN RADONJIĆ: Jako smo zadovoljni zbog starta i trijumfa nad eekipom koja je do sada igrala jako kvalitetno. Nadomjestili smo sve greške i igra iz drugog dijela bila je recept za pobjedu. Odgovorili smo na njihove taktičke detalje i napravili razliku koja je velika, zbog čega smo još više zadovoljni. Ipak, još uvijek ništa nijesmo uradili u ovom takmičenju ali se nadam da ćemo ovako nastaviti. NIKOLA IVANOVIĆ: Znali smo da će to biti težak meč. U prvom smo poluvremenu primili dosta poena i imali greške u odbrani, dok je u drugom dijelu to izgledalo puno bolje. Uspjeli smo da ih svedemo na mali broj poena i slavili lakše nego što se očekivalo. Mislim da će nam ova razlika značiti puno i čestitke ekipi na sjajnoj utakmici, odnosno nadam se da će i nastavak sezone proteći u ovakvoj igri.


četvrtak, 10. 1. 2013. broj 435 GoDINA II

33 ženA kOzMetikA

Trepavice su ` ` in' ' Vještačke trepavice su savršen izbor za svečane prilike, lude žurke ali i za sve ostale prilike u kojima treba da zasijate u najboljem svijetlu. Ipak kada birate vještačke trepavice budite obazrivi jer ako ne znate koje najbolje pristaju vašem obliku očiju moguće je postići kontraefekat. U parfimerijama i radnjama gdje se prodaje kozmetika naći ćete trepavice raznih oblika, dužine, gustine ali i materijala (prirodnih i vještačkih dlaka) od kojeg su napravljene. Uzmite ogledalo i pronađite oblik svog oka pa saznajte kakve vam vještačke trepavice najbolje pristaju. Male oči Ukoliko imate sitnije oči teške vještačke trepavice mogle bi vizuelno još više da smanje vaše oči. Zato pri kupovini birajte dugačke i rijeđe modele ili nekoliko individualnih trepavica na ivicama kapaka. Okrugle oči Ženama sa okruglim oblikom očiju super će pristajati trepavi-

ce koje su duže na spoljašnjim uglovima. Krupne oči Ako vas je priroda obdarila krupnim očima onda će upravo guste i velike vještačke trepavice definisaće vaše oči. Ovakav oblik i dužina će vašim očima dati blag i senzualan izgled. Bademaste oči Vi ste prava srećnica jer vam stoje svi oblici vještačkih trepavica. Uz klasične, možete da izaberete i zabavne trepavice s perjem, šljokicama i perlicama.

MiRiSi

Šanel Noir najtraženiji parfem u 2012. godini

MODA

Boja kose prema tenu lica i očima Priredila: Ma. I.

A

ko ste se baš ovih dana odlučili da promijenite boju kosu trebalo bi prije samog djelovanja tri puta razmisliti te potražiti savjet od profesionalnog frizera. Da bi vam neka boja kose stojala treba da se poklopi nekoliko elemenata od toga koje su vam boje oči, ten, kako se šminkate i još mnogo toga. Za to ukoliko želite drastično da promijenite boju kose, ovih nekoliko kratkih savjeta pomoći će vam kako da to uspješno izvedete.

Iz sljedećih savjeta saznajte koja boja najbolje odgovara vašem tenu i kada vam je zaista potrebna pomoć profesionalca. Razmislite o motivima Prvo i osnovno pitanje koje sebi morate postaviti kada donosite ovu odluku, jeste zašto ste se odlučili na taj korak? Kakva očekivanja imate? Da li želite da izgledate mlađe sa novom bojom kose ili želite da ispunite dugogodišnju želji i po prvi put u životu postanete plavuša, crvenokosa, brineta? Ova radikalna promjena u vašem izgledu predstavlja krupan korak pa zato odvojite malo vremena i razmislite šta očekujete i kakvu će to promjenu nova boja unijeti u vaš život. Koliko napravite grešku to će vas koštati mnogo vremena, novca ali i suza. Pronađite pravu nijansu Profesionalni frizeri savetuju da prije nego što odaberete boju odvojite malo vremena, uzmete ogledalo i dobro se pogledate, bez šminke. Tako ćete najlakše odlučiti koja boja i nijansa odgovara vašem tenu. Ukoliko ni tada niste sigurni,

isprobajte u frizerskom salonu periku u nekoliko različitih nijansi. Kada na licu mjesta vidite kako vam neka boja stoji, više neće biti prostora za dilemu. Isprobajte boju koju želite Kada ste konačno odlučili koja je to nijansa koju želite, testirajte je. Ako ste se odlučili za tamniju nijansu ili jednostavno drugu boju, najbolje je da prvo nanesete kolor šampon ili farbu koja nije trajna i koja se može lako ukloniti. Boja kose je kao šminka Ovo je maksima kojom se vodi i Dag Mekintoš, stilista kuće Loreal, koji je zadužen za fantastičan izgled mnogih holivudskih zvezda. Prije nego što se ofarbate izvadite neseser sa šminkom i na licu isprobate nijanse koje želite na kosi. Ukoliko ta boja izgleda dobro na vašim očima izgledaće i na kosi. O b i č n a f a rb a i l i p o m o ć profesionalca Ukoliko je nijansa koju želite da postignete do dva tona svijetlija, obična farba za kosu biće dovoljna za željeni rezultat. Ako je boja za koju

želite dosta svijetlija od vaše prirodne kose, onda bi ovu proceduru trebalo da prepustite profesionalcima. Budite spremni da žrtvujete koji centimetar Da li je moguće znatno posvijetliti kosu, a da ne morate ujedno i da je skratite? Ukoliko se prepustite rukama profesionalca, dobićete svetliju nijansu, uz minimalno oštećenu kosu. Nemojte očekivati da vaša kosa bude svježa i živih boja, ukoliko niste spremni da žrtvujete koji centimetar u dužini. Kod plavih nijansi, vaši krajevi na kraju će biti narandžasti, bez obzira da li se farbate sami ili to radi profesionalni frizer. Što je svjetlija nijansa koju želite da postignete, to će i količina kose koju morate da odsiječete biti veća. Ni zvijezde nisu izuzete od ovog pravila. Svijetle oči + crvena kosa = savršenstvo Žene sa svijetlim očima izgledaju odlično kao crvenokose. Ukoliko imate tamniji ten odlično će vam stajati topli tonovi i riđe nijanse, boje vina. Ako, pak, imate svijetliji ten slobodno isprobajte čitavu paletu punih, crvenih tonova. Crvenokosima ne stoje platinum plave nijanse Ukoliko ste prirodno crvenokosa ili brineta sa tamnijim tenom i očima, ne isprobavajte plave nijanse. Plava kosa vas može učiniti mnogo starijom. Uostalom pogledajte fotografije najpoznatije crvenokose na svijetu Lindzi Lohan koja je mnogo ljepša sa crvenom nego sa plavom kosom.

Najtraženiji parfem 2012. godine u parfimerijama širom svijeta bio je Koko Šanel Noir. Šanelov fenomenalan miris pretenduje da bude i najtraženiji u 2013. godini sudeći po potražnji dama koje su se zaljubile u ovaj bogat i luksuzan parfem. O istoriji parfema ispričano je mnogo, najtačnije je svakako da je on veoma moćno oružje, te da izbor mirisne note mnogo govori o vlasniku. Note parfema razvrstane su na nekoliko grupa. Što se poslovnog ambijenta tiče i izbora parfema, uvijek se savjetuje da to ne budu jake note i da se ne pretjeruje jer uvijek treba imati na umu da će tokom dana, oko vas na poslu, biti mnogo ljudi koji možda vole vaš mirisni izbor, ali svakako ne bi da ga osjete u svakom dijelu kan-

celarije. Zato uvijek budite diskretni i umjereni kod nanošenja što se može svrstati i u lijepo ponašanje. Isto tako tokom večernjeg izlaska ili romantičnog sastanka birajte svježe ali zavodljive note koje nijesu teške i opore.

SekSePiL

Svi muškarci vole stalnu šminku Iako smo u većini slučajeva nailazili na savjete da muškarci vole vide prirodan izgled kod žena, te da ne vole kada vide previše šminke na pripadnicama ljepšeg pola, takvih je, sudeći po najnovijim anketama, sve manje. Naime najnovije ankete pokazale su da se čak 73 odsto muškaraca voli kada su im partnerke stalno našminkane, dok im je “smoki ajs” najdraži stil šminkanja. Preostalih 21 odsto priznaje da voli kada se žene šminkaju za posebne prilike, dok samo šest odsto njih voli prirodan izgled bez šminke. Većini muškaraca najdraži je “smoki ajs”, koji je kako kažu oni to kažu, “čini ženu seksepilnom i misterioznom”. Odmah nakon toga muškarci najviše vole da vide ruž na usnama, dok sjaj manje vole. “Nijesam iznenađena što muškarci više vole žene sa šminkom. Ništa nije seksepilnije od sigurne žene i njene šminke čak i samo malo maskare i pudera može ženu učiniti moćnijom”, kaže Ema Lesli, urednica ljepote jednog poznatog sajta. Iako ih crveni karmin privlači kada ga vide na dami ipak nisu previše oduševljeni kada treba istu i da poljube. Jedna od od obožavateljki crvenog

ruža je i pjevačica Gven Stefani, koja se nigdje ne pojavljuje bez crvenog karmina. Ona je naime za Harper’s Bazar otkrila da njen suprug obožava ovu kako ju je ona nazvala “tešku” šminku. “Voli kad sam našminkana”, priznala je simpatična Gven dodajući da pbožavada se šminka. “Našminkala sam se kada sam vodila djecu u školu, potom sam se vratila kući, oprala lice i opet se našminkala za ručak”, kazala je ona.


34 Žena

četvrtak, 10. 1. 2013.

Bebe znaju maternji Bebe reaguju na glas i zvuke i prije rođenja, od tridesete nedjelje trudnoće, pokazali su rezultati jednog američkog istraživanja objavljenog u časopisu “Acta Paediatrica”. Radi se, kako su istakli naučnici, o prvom istraživanju koje je pokazalo da se prije rođenja postaje svjestan specifičnog zvuka jezika. A kada se rode bebe su sposobne da odmah razlikuju maternji od nekog drugog jezika, prenijeli su francuski mediji. Naučnici su došli do tih rezultata tako što su bebama puštali da slušaju različite jezike, među kojima i maternji. Njima je data cucla povezana sa računarom kako bi se pratili pokreti pri cuclanju dok se slušaju jezici. Rezultati su pokazali razliku u pažnji kada bebe čuju maternji jezik i kada čuju neki drugi, što znači da među njima prave razliku.

ODNOSI

Koliko ste u stvari privlačni muškarcima?

M

nogo toga utiče na privlačnost, posebno stav kojim odišete. Ako same za sebe smatrate da nijeste privlačne, vrlo vjerovatno je da će to i drugi misliti. Najpoznatiji seks ekspert na svijetu, Trejsi Koks tvrdi da većina ljudi nije sposobna da vidi širu sliku privlačnosti. Prenosimo vam nekoliko njenih savjeta…

D a li vo dite računa o izgledu? Privlačniji ljudi su svjesni svog izgleda i uglavnom vjeruju da izgledaju dobro. Ipak, ljudi koji se često brinu oko izgleda najčešće sebe ne smatraju privlačnim, iako to zapravo jesu. To bi moglo biti zato što se nerijeteko upoređuju sa drugim ljudima, posebno onima koji su izuzetno zgodni i privlačni. Naravno, upoređivanje nikud ne vodi.

žan. Svi vole ljude koji znaju da ih nasmijeju i oraspolože. Koliko imate godina? Iako savremeno društvo propagira mladost kao jedino privlačno doba u životu jedne žene, činjenica je da žene starije od 40 godina nikada nijesu bolje izgledale, a samim tim su i privlačnije. Zahvaljujući raznim kozmetičkim, ali i hiruškim pomagalima žene dugo mogu zadržati lijep izgled. Nekoliko istražvanja je pokazalo da muškarci teško mogu da uoče razliku između dvadesetogodišnjakinje i četrdesetogodišnjakinje. Osim toga, žene se s godinama sve bolje osjećaju u sopstvenoj koži, a ništa nije privlačnije od samopouzdanja.

PROBLEMI

KORISNO

Savjeti za brzo nalaženje posla Sjedjeti kod kuće i čekati da kriza prođe, nije nikakva opcija, jer se to nikada neće dogoditi. Upravo zato je bitno da momentalno prebacite sve vaše vrline u petu brzinu i napokon se pokrenete. Donosimo vam nekoliko korisnih saveta za traženje posla. KVALITETAN CV Taj savjet čula ste bezbroj puta i već vam pomalo ide na živce, ali bez kvalitetnog CV-a zaista nema ništa. To znači da on mora biti kratak, pregledan, tačan i isticati sve vaše prednosti i dosadašnje uspjehe. U traženju posla skromnost nije vrlina. BEZ ODUGOVLAČENJA I SRAMA Kada pronađete ponudu za neki zanimljiv posao ili naiđete na oglas na internetu, nemojte odugovlačiti sa prijavom. Takođe, nije sramota pitati za posao i biti uporan. Niko nije počeo od vrha. Ono što dodatno može olakšati pronalaženje posla jeste raspitivanje među prijatelji-

Koliko su vaši bivši bili privlačni? Možda to nijeste znali, ali ljudi se podsvesno povezuju sa osobama za koje misle da su im slične, posebno u fizičkom smislu. Ipak, kako starimo, izgled postaje sve manje važan. Osmotrite slike svojih bivših partnera. Da li izgledaju dobro? Otprilike slično mislite i o svom izgledu. Koliko ste emotivno inteligentni?

Emocionalna inteligencija je ključan faktor privlačnosti. Dobra je vijest je da se na tome može raditi, odnosno može se povećati. Iskrenost, odanost, brižnost i saosjećajnost su divni kvaliteti koji su svakom privlačni. Imate li ih? Ako je vaš odgovor ne, poradite na tome. Da li ste pristupačni i druželjubivi? Sve nas privlače ljudi čije lice krasi osmeh, koji su toliko druželjubivi da imate osjećaj da ih godinama poznajete iako nije tako. Ličnost igra neverovatno veliku ulogu u privlačnosti. Svakome su privlačniji veseli ljudi koji lako komuniciraju s drugima od onih zatvorenih i nepristupačnih. Humor je takođe va-

ma i poznanicima. Imati “vezu” takođe nije sramota. Ona je samo lakši način da dođete na put koji vodi prema uspehu, ako to zaista želite. RAZLIČITE OPCIJE Budite u početku otvoreni i za one manje zanimljive ili slabije plaćene poslove, jer i takvi poslovi stvaraju nove (bolje) prilike. Svaki početak je težak. Bitno je samo da ste u svakom trenutku u interakciji s ljudima, jer nikad ne znate otkuda sve vreba prilika. Niko za vas neće saznati dok zavaljeni u fotelju nestrpljivo čekate novu epizodu neke turske serije. PRIPREMA, POZOR, ODBIJANJE Sve ima svoje loše strane, pa tako i traženje posla. Zato se pripremite na odbijanja. Da, u množini. Možda najkorisniji savet koji možete dobiti je da ne dopustite da vas tako nešto obeshrabri i natjera da izgubite nadu, jer uvek postoji novi dan i nova prilika.

Trećina žena pati od depresije nakon seksualnog odnosa Jedna od tri žene pati od depresije nakon seksa, kažu australijski naučnici. Više od 200 mladih žena je učestvovalo u ispitivanju, a 33 odsto njih je kazalo da imaju osjećaj depresije nakon seksa u nekom trenutku u životu. Istraživači sada pokušavaju da otkriju šta uzrokuje ovaj fenomen. Autor istraživanja Robert Švajcer kaže kako bi u normalnim uslovima neposredno nakon seksa ženu trebalo da obuzme osjećanje zadovoljstva, psihičkog i fizičkog opuštanja. Ipak, dodao je, neke osobe umjesto osećaja zadovoljstva osjećaju melanholiju, teskobu, razdražljivost i nemir. “Svako zamišlja seks kao ugodno iskustvo. Međutim, čini se kako postoji grupa ljudi koji se ustvari osjećaju loše nakon seksa”, kaže Švajcer. On dodaje kako ovu pojavu nije lako objasniti i da je tema generalno neistražena. Postoji nekoliko istraživanja objavljenih o tom periodu nakon seksa, ali nisu ponuđeni potpuno adekvatni odgovori. Ovo istraživanje je sada obuhvatilo žene koje osjećaju depresiju nakon seksa i anketiralo ih o njihovim

iskustvima. Ako ništa drugo, istraživači se nadaju da će novo istraživanje pomoći bar da osobe koje imaju ovaj problem shvate da nijesu same. “Uzrok takvog osjećaja je obično nepoznat. Jedna od anketiranih žena je rekla da osjeća melanholiju nakon seksa, ali da to nema nikakve veze s tim šta ona oseća prema svom partneru”, kaže Švajcer. Kod osoba koje su ranije imale neki oblik seksualnog zlostavljanja to može izazvati osjećaj stida, krivi-

ce i gubitka želje za seksom, dodaje profesor Švajcer. Međutim, prema ovom istraživanju ne postoji isključivo veza između prethodnog seksualnog zlostavljanja i depresivnih osjećaja nakon seksa. Uzrok mogu biti i drugi faktori, poput biološke predispozicije, objašnjavaju naučnici, ali i dalje nemaju adekvatne odgovore, osim što se nadaju da će doktori biti u mogućnosti da u dogledno vrijeme pomognu pacijentkinjama koje pate od ovakvog stanja.


Žena 35

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

ZDRAVLJE

Deset brzih načina za detoksikaciju organizma

N

je potrebna detoksikacija su glavobolja, pojava alergija, depresivnost, nadutost, loše varenje. Prije nego što počnetne sa detoksikacijom bilo bi dobro da jedan dan postite i pijete isključivo vodu i biljne čajeve. Tokom procesa detoksikacije preporučuje se jednostavno pripremljena hrana, kao što je sirovo voće i povrće, sokovi od svježe ribanog ili pasiranog voća, topla supa, povrće kuvano na pari ili u vodi. Salatu začinite limunovim sokom i maslinovim uljem, a svu ostalu hranu samo blago začinite. Trudite se da izbjegavate so, biber i druge jake začine, do-

zvoljene su ljekovite začinske trave. Tokom detoksikacije potrebno je dnevno unijeti oko tri litra tečnosti, i to kroz vodu, čajeve, sokove i supu. Deset stvari koje će vam pomoći da očistite tijelo od toksina: 1. Jedite puno vlakana, uključujući smeđi pirinač i organski uzgojeno sveže voće i povrće. Repa, rotkvice, artičoke, kupus, brokuli i alge su odlične detoksikacijske namirnice. 2. Očistite i zaštitite jetru uzimajući ljekovito bilje kao što je korijen maslačka, pijte zeleni čaj. 3. Unosite što više vitamina C koji telu pomaže da proizvede glutation i iz jetre otklanja toksine. 4. Pijte najmanje dvije litre vode dnevno. 5. Dišite duboko kako biste omogućili vazduhu da u potpunosti prođe kroz sve disajne puteve. 6. Stres umanjite pozitivnim emocijama. 7. Praktikujte hidroterapiju, tako što ćete se pet minuta tuširati toplom vodom, a zatim 30 sekundi hladnom. Ponovite postupak tri puta, a nakon toga idite na spavanje. 8. Posjetite saunu i putem znojenja izbacite toksine iz organizma. 9. Izbacite toksine iz tijela detoksikacijskom kupkom za stopala. 10. Jedna od najvažnijih stavki detoksikacije je fizička aktivnost. Preporučuje se joga ili preskakanje konopca.

RECEPT

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Poslije ovog hedonističkog perioda i prekomjernog uživanja u hrani i piću, treba se vratiti u formu i očistiti tijelo od nakupljenih toksina. Ukoliko vam se stalno spava, osjećate umor, imate manjak energije, ne znate kako da se riješite kilograma koji su se nakupili tokom praznika i muku mučite sa aknama i mitiserima vreme je za detoksikaciju. Ona će vašem organizmu vratiti neophodnu energiju i poboljšati opšte zdravlje. Detoksikacija je ustvari čišćenje organizma od toksina, a još neki od znakova koji ukazuju na to da vam

Maskom oporavite umornu kožu lica

Poštovani, imam pitanje u vezi grudi, lijeva bradavica mi je nekako udubljena ne stoji normalno ko desna. Ima li razloga za brigu? Poštovana, Ako nemate druge smetnje, onda je sve uredu, bez brige. Shutra ulazim u osmu nedjelju trudnoće. Bila sam na prvom pregledu. Saznala sam od drugarice da je početkom trudnoće uzimala folnu kiselinu, a meni ginekolog jos ništa nije rekao o tome. Da li sama smijem da počnem da je pijem. Sljedeću kontrolu imam za sedam dana.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Eterična ulja i kupke pomažu vašem zdravlju Aromaterapija je uz mirisne lampe, opuštajuće kupke i ulja za masažu odavno je ušla u naše stanove. Ali kako se najbolje koristi snaga mirisa? Koji miris ima kakvo dejstvo? I mogu li eterična ulja da budu i štetna? Bečki pulmolog Volfgang Šteflič otkriva da postoji 100 različitih vrsta eteričnih ulja sa najrazličitijim dejstvima, što je nedvosmisleno dokazano u hiljadama studija. Ona pomažu protiv nesanice, komaraca, gripa ili stomačno-crijevnih oboljenja. Sastojci eteričnih ulja su veoma mali i brzi i tako u tijelu mogu brzo da razviju svoje dejstvo. Števlič savjetuje da pri kupovi-

Gojaznost povećava opasnost od pojave Alchajmerovog oboljenja, oblika demencije, tako što dolazi do poremećaja funkcionisanja proteina tau, pokazali su rezultati jednog francuskog istraživanja. Protein tau utiče na pojavu degenerativnih oboljenja, prenijeli su francuski mediji. Tau ima važnu ulogu u dobrom funkcionisanju neurona. Kada dođe do disfunkcije tog proteina, formiraju se ćelijske naslage, amiloidne pločice, koje remete aktivnost neuronskih ćelija.Naslage, podstiču razvoj neurodegenerativnih oboljenja, kao što je Alchajmer.

ni obratite pažnju prije svega na kvalitet. Neka vas posavjetuju u apoteci ili u bio prodavnici. Ulja bi uvijek trebalo štedljivo da se koriste, a nerazblažena mogu da iritiraju kožu. Neophodno je prije kupovine ispitati da li ste kojim slučajem alergični. Kvalitet kod eteričnih ulja je veoma važan, jer pojam eterično ulje nije zaštićen i zato ne postoji garancija za kvalitet. Oznaka bi trebalo da sadrži i latinsko ime biljke, korišćeni dio biljke, zemlju porijekla i postupak izrade. 100-postotna prirodna eterična ulja se prave destilacijom vodenom parom ili hladnim cijeđenjem.

Čili podstiče sreću Sastojci u ljutom povrću stimulišu sreću, pogotovo oni u čili papričicama, smatra poznati kuvar Džejmi Oliver. Zbog toga ih slavni Britanac konzumira svakodnevno, priznajući da je postao zavisan. Poznati kuvar Džejmi Oliver priznao je da postao zavisnik od čili papričica, uporedivši ih sa morfijumom i naglasivši da one podstiču osjećaj sreće. U emisiji “The Last Leg of the Year” na Kanalu 4, Oliver je rekao da određeni sastojci u ljutom povrću stimulišu sreću, dodajući da umjesto kafe često konzumira čili papričice koje ga pokreću, daju mu energiju i čine ga srećnim. Ovaj poznati kuvar i autor jedne od najprodavanijih knjiga o kulinarstvu, tvrdi da je sastojak iz čili papričica najbliži prirodni oblik morfijumu. Slavni Britanac je naglasio da ako ujutru ne pojede papričicu osjeća se “bolesno”.

Mamurluk se liječi koka - kolom

Možete, ali sačekajte sljedeću kontrolu, pa zamolite ginekologa da vam prepiše folnu kisjelinu. Htjela sam da vas pitam u vezi mladeža. Moja mama ima mladež plave boje od kada znam za sebe bar 20 godina. Da li je taj mladež opasniji od drugih zbog boje? Da li bi trebala da ode na dermoskopiju? Mladež je ne boli, ne krvari i ne mijenja se. U principu plavi mladež jeste nešto što za svaki slčaj treba pregledati dermoskopski. Najčešće nije opasan, pogotovo ako se ne mijenja, ali je dermoskopija indikovana kod njega da bi se otklonila svaka sumnja.

PROVJERENO

Funkcija maski je da iz kože izvlače toksine, višak masnoće, nečistoću i odumrle stanice, i istovremeno koži daju minerale, umiruju upaljenu i iritiranu kožu. U prirodnoj kozmetici maske se uglavnom izrađuju od gline. Bijela glina je prilagođena svim tipovima kože- pogotovo osjetljivoj koži i koži sklonoj alergijama, a koristi se i kod istanjene i jako isušene kože. Crvena glina se takođe koristi kod suve i osjetljive, a zelena kod problematične i masne kože. Za wellness masku za regeneraciju, kojom ćemo očistiti kožu, ali joj dati i potrebne vitamine i minerale, hranjivost i dodatno je hidrirati, umiriti potrebno je: Sastojci: Bijele gline 25 g Zelene gline 20 g Ulja noćurka 5 g

Praška zelenog čaja 5 g Hidrolat širokolisne lavande ili prave lavande 5 kapi eteričnog ulja širokolisne lavande ili 5 kapi eteričnog ulja prave lavande Biljnog glicerola 2-3 g Priprema: Na glinu i prašak zelenog čaja ukapati eterična ulja, dodati biljni glicerol i dodavati hidrolat lavande prema izboru, miješajući do konzistencije fine paste. Glina ne smije doći u dodir s metalom pa je preporuka koristiti plastično, stakleno ili drveno posuđe i pribor. Maska se primjenjuje tako da se nanese na lice i nakon dvadesetak minuta ispere pod mlazom mlake vode, bez trljanja. Kada se ne koristi, masku je obavezno držati u frižideru.

Mamurluk, tvrde naučnici, jeste blagi oblik sindroma odvikavanja. Visoku koncentraciju alkohola,otklonićete pomoću ovih savjeta Koka- kola Po nekim pričama, kokakola je i izmišljena kao lijek za mamurluk i glavobolju. Dobra je protiv mučnine, a ima i malu dozu kofeina i dosta šećera. Seks Nećete se bukvalno izlečiti seksom, ali tokom odnosa tijelo luči hormon oksitocin, koji smanjuje osjetljivost na bol i poboljšava raspoloženje. Voda Simptomi koje osjećate poslije opijanja su znakovi dehidracije. Pijte puno vode, ali izbjegavajte da bude ekstremno hladna ili topla.

Đumbir Đumbir je odličan digestivni lijek koji možete jesti u hrani ili piti kao čaj. Nemojte ga konzumirati na prazan stomak. Masni doručak Masna hrana se lijepi za zidove stomaka i usporava proces apsorpcije alkohola.


36 Žena

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

ZDRAVLJE I TRUDNOĆA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI: 1 čen bijelog lu ka 1,5 kom limuna 50 ml maslinov og ulja 2 veza rukole 4 lista govedine 115 g sira parm ezana

Musaka sa povrćem SASTOJCI:

Karpaćo sa rukolom Natrljajte stranice manje činije čenom bijelog luka. Iscijedite limun u činiju. Umutite maslinovo ulje. Dodajte so i biber. Neka ovaj sos odstoji najmanje 15 minuta prije služenja. Pažljivo operite rukolu i otkinite sve deblje stabljike. Dobro je osušite. Rasporedite rukolu po obodu tanjira za serviranje ili rasporedite na 4 odvojena tanjira. Dodajte meso u centar poslužavnika i ravnomjerno prelijte sosom. Rasporedite listiće parmezana po mesu i odmah poslužite.

2 tikvice 250 g mljeveno g mesa 1 glavica crnog luka 3 kašike ulja 1 kašičica suvih začins biber 6 kašika brašna 4 jaja 6 kašika prezle 2 dl ulja

Ispohujte tikvice. Zagrijte ulje i pržite luk da požuti. Dodajte mljeveno meso i pržite ga. Kada ispari sva tečnost koju je meso pustilo, dodajte suvi začin i malo bibera. U dublju vatrostalnu posudu ili tepsiju poređajte tikvice, da pokriju dno. Sipajte isprženo mljeveno meso i poravnajte ga. Meso pokrijte novim redom pohovanih tikvica. U činijici umutite jaja, dodajte mlijeko i malo posolite. Prelijte musaku. Rernu ugrijte na 200 stepeni. Stavite musaku u ugrijanu rernu na samo 10 minuta, da ostane sočna. Ako koristite vatrostalnu posudu, nemojte grijati rernu, već je stavite u hladnu rernu, da se staklo postepeno grije.

Namirnice koje treba izbjegavati Slatka kobasica tokom trudnoće Desert

Blendirajte keks dok ali ne previše. Mrvice treba da budu krupne. Ubacite čokoladu u veliku činiju i otopite je na pari. Dodajte komad putera i amareto liker dok se čokolada topi i povremeno miješajte. Uklonite činiju sa pare i pustite da se mješavina prohladi par minuta a zatim umiješajte žumancad i ostatak putera dodajući ga malo po malo. Dodajte većinu mljevenog keksa ali ostavite barem šaku za kasnije. Dodajte sjeckani badem i promiješajte. Ostavite smjesu na hladnom da se ohladi i stvrdne barem jedan sat. Blendirajte ostatak keksa na sitno. Dodajte mljeveni badem i promiješajte sa keksom. Pokrijte i ostavite za posle. Prebacite čokoladnu smjesu na lako nauljeni papir za pečenje i oblikujte u “kobasicu”. Umotajte u papir i prebacite u zamrzivač na nekoliko sati. Da biste poslužili odmotajte kobasicu. Prostrite mljeveni keks i bademe na novi papir i uvaljajte kobasicu dok ne bude potpuno prekrivena.

SASTOJCI:

24 kom keksa pe tit beurre 350 g čokolade 225 g putera 60 ml amareta 2 žumanca 50 g sjeckanog badema 25 g mljevenog badema

U trudnoći imuni sistem se mijenja, skloniji ste infekcijama, pa je neophodno da iz ishrane izbacite pojedine namirnice, čak iako je riječ o vašim omiljenim. A evo i koje, kada se uzmu u obzir naučni dokazi i vijekovno iskustvo, mogu da predstavljaju potencijalni rizik za majku i bebu: Kafa Kofein je najgora stvar koju možete da ponudite delikatnom bebinom nervnom sistemu, koji se tek razvija. Kofein tokom trudnoće se dovodi u vezu sa manjom težinom novorođenčeta, čak i sa pobačajem. Ako već ne možete da je se odreknete, onda znajte da ne smijete da popijete više od dve šolje, odnosno 200 mg dnevno. Neke vrste sireva Plavi i meki sirevi, gorgonzola i ostali koji sadrže listeriju, bakteriju odgovornu za stvaranje rijetke infekcije, mogu da budu veoma opasni u trudnoći, da dovedu do pobačaja ili da prouzrokuju nekoliko bolesti novorođenčeta. Nepasterizovano mlijeko Treba ga izbjegavati iz istog razloga kao i sir. U nepasterizovanom mlijeku postoji bakterija koja može da izazove infekcije. Osim toga, nepasterizovano mlijeko može da dovede do trovanja hranom, čemu su žene u drugom stanju podložnije. Sirova i rovita jaja Tokom trudnoće izbjegavajte da

spremate poslastice sa sirovim jajima, jer ona mogu da budu izvor salmonele. Budite oprezni i u restoranima gdje se služi sviježe pripremljen majonez, mus ili sladoled, u kojem su jaja jedan od sastojaka. Jaje jedite dobro skuvano ili prženo. Meso Izbjegavajte sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso, na kojem se vide roze tragovi krvi, jer može da sadrži opasnu bakteriju koja izaziva toksoplazmozu, ali i neke druge bakterije. Kada sami pripremate meso temeljno ga kuvajte i pecite, a ako jedete u restoranu onda provjerite da li je dobro pripremljeno. Takođe, zbog bakterija izbjegavajte salame, ali uzdržavajte se i od džigerice jer sadrži mnogo vitamina A, što nije dobro za bebe i dovodi se u vezu sa nekim defektima tokom porođaja. Određene vrste ribe Pojedine vrste ribe sadrže visok nivo žive, koja može da utiče na nervni sistem bebe, čak i da ošteti mozak. Veće ribe sadrže više žive, pa bi trudnice trebalo da izbjegavaju meso ajkule i sabljarke. Radije birajte tunu i sardine, mada i one mogu da sadrže toksine kao što su dioksin ili polihlor bifenil. Najbolje bi bilo da ograničite unos na dvije porcije nedeljno. Izbjegavajte i suši i ostalu sirovu ribu, jer mogu da sadrže parazite. Isto važi i za sirove školjke.

ŠPAGETE

Kako pravilno spremiti karbonare Praznici su vrijeme kada uživamo u hrani, stoga pročitajte kako glasi najpravilniji recept za “karbonara” špagete i obradujte svoju porodicu ovim obrokom... Priprema: Isjecite slaninu na kockice. Sipajte ulje u veći, dublji tiganj u koji će kasnije komotno moći da stanu i špagete, pa sačekajte da se zagrije. Spljoštite čen bijelog luka, oljuštite ga i ubacite u tiganj, sačekajte da aromatizuje ulje na umjerenoj vatri, pa ga odstranite. U tiganj dodajte slaninu i pržite je lagano je pritiskajući viljuškom da bi joj se dio masnoće otopio, a deo s krtinom postao blago reš. Sklonite tiganj s vatre i ostavite ga sa strane. U velikoj šerpi stavite dosta posoljene vode da provri. U međuvremenu, u jednoj činiji razbijte jaja i dodajte žumance, malo soli i pola količine pekorina, pa lagano mutite žicom. Ukoliko želite kremastiji sos, sada dodajte pavlaku. Čim voda provri, ubacite špa-

gete i miješajte ih viljuškom. Poklopite šerpu, sačekajte da voda ponovo provri, pa sklonite poklopac i od ovog trenutka kuvajte ih onoliko minuta koliko je naznačeno na pakovanju. Minut prije nego što ocijedite špagete, vratite tiganj sa slaninom na tihu vatru. Ocijedite špagete, ali ne previše (neka se zadrži neka količina vode na njima), pa ih ubacite u tiganj i brzo mešajte varjačom. Pomažući se viljuškom, špagete prebacite u činiju sa jajima, brzo miješajući da se ne bi slijepile u gomilicama, pa ih rasporedite u tanjire, začinite preostalim pekorinom i svježe mljevenim biberom, pa poslužite. Sastojci: - 320 g špageta - 100 g slanine isečene na deblje šnite - 2 cijela jajeta i 1 žumance - 3 kašike pavlake za kuvanje (po želji) - 4 kašike rendanog pekorina - 3 kašike maslinovog ulja - 1 čen bijelog luka - so i biber

KUHINJA

Tri načina za očuvanje kvaliteta zamrznute hrane Kada je u pitanju pripremanje zdrave hrane kod kuće, ne treba zanemariti važnost i korisnost zamrzivača. Ako je zamrzivač solidno popunjen dobićete na vremenu i nećete trčati do prodavnice prije pripreme samog jela. Takođe, zamrzivač vam može biti od velike koristi i kod već pripremljenih jela jer ih možete zamrznuti i prvom prilikom samo izvaditi i podgrijati. Zamrznuta hrana može izgubiti na kvalitetu, u zavisnosti od toga na kojoj temperaturi, i koliko dugo se čuva. Namirnice poput slanine, kobasice, tijesta za kolače, supe i gulaša, mogu biti zamrznuti do tri mjese-

ca. Najduže kvalitet održava neobrađena piletina, oko godinu, dok je povrće puno vitamina do osam mjeseci nakon zamrzavanja. Savjeti za smrzavanje hrane Hranu stavite u frižider čim je kupite ili uzmete iz vrta. Što je svježija kada se smrzne, biće kvalitetnija prilikom odmrzavanja. Nemojte smrzavati konzerviranu hranu, kao ni jaja u ljusci. Ako se umjesto plastike, alu-folije i kesa, odlučite namirnice držati u staklenim posudama, pobrinite se da to staklo može podnijeti niske temperature kako ne bi puklo. Takođe, nije poželjno zamrzavati svjež kupus i krastavce, celer, kuvanu ribu, majonez i prženu hranu.

Meso možete smrzavati u originalnom pakovanju u kojem ste ga kupili, ali ako ga želite držati smrznutog duže, dodajte još jedan sloj zaštite poput celofanskog omota. Dobar trik je napisati na kesu kada ste namirnicu stavili u nju. Nemojte odmrzavati hranu na kuhinjskom stolu i visokoj temperaturi. Kako zamrznuti svježe namirnice? Svježe voće će se najbolje zamrznuti ako ga razrežete na dijelove, i umotate ih u papir za pečenje ili celofan. Povrće obično treba biti kuvano prije zamrzavanja kako bi sačuvali ukus, teksturu i boju. Zatim ga treba spremiti u omot od celofana i zamrznuti.


37

ÄŒETVRTAK, 10. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

SA URAÄŒUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄŒNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆâ€?, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAĹ˝NO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â‚Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas, dobićete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino je ova ĹĄifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutraĹĄnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadrĹžava pravo da izvrĹĄi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i ureÄ‘ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neće biti objavljeni! 5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova Ä?, ć, Ĺž, ĹĄ, Ä‘ jer vaĹĄ oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglaťavanjem putem SMS poruka moŞete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 I��������

Prodajem ladu 112, 2003.

SOBE godiťte, benzinac, preťla PRODAJEM Izdajem jednosoban namjeOGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI Izdajem dvokrevetnu sobu 140.000km, ili mijenjam za ťten stan. Stari aerodrom, iza

P������

Volija. Tel. 069/993-992

16610

Prodajem kuću 450m2 sa placem 110 ari u blizini MrÄ?ajevaca. MoĹže i zamjena za Crnu Goru po dogovoru. Tel.069/150-902 16614

Izdajem jednosoban stan kod Amfore 43m2, lijepo sređen, na 3. spratu. Cijena fi ksno 250e. Odmah useljiv. Tel.069/779-991 16619

Prodajem nov jednosoban stan u Bijelom Polju 41m2, fi ksna cijena 30.000, moĹže zamjena za manji stan u Podgorici. Tel.067/345-050 16617

Izdajem lijepo sređen stan u centru Podgorice 40m2 na IV spratu, cijena 250e. Grijanje: klima i TA peć. Kablovska BBM. Odmah useljiv. Tel.069/357-300 16621

Prodajem trosoban stan (100m2) blizu centra u NikĹĄiću, 63.000 eura. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.068/108-000 16670 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namjeĹĄten, parking mjesto, ZagoriÄ?, 35.000. Tel.069/053-471 16708 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 16718 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. MoĹže dokup zemljiĹĄta. Plaćanje: keĹĄ, kompenzacija, obezbijeÄ‘en kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godiĹĄnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503605 16739 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namjeĹĄten stan - 69m2/III+loÄ‘a-105.000e. MoĹže zamjena za Podgoricu, preko MoraÄ?e. Tel.069/360298 16741 Prodajem kuću u Baru, BjeliĹĄi, 120m2 na placu od 240m2. Tel.067/669-883 16747

Izdajem nov namjeĹĄten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci. Parking, klimatizovan, internet. Tel.067/287-303, 067/287-308 16653 Izdajem povoljno jednosoban, namjeĹĄten stan za zaposlenu Ĺžensku osobu ili studenta. Sve zasebno. Masline, kod PoĹĄte. Cijena 140e. Tel.067/9249991 16666 Izdajem prazan stan 54m2, centar, sprat kuće, 170e. Podgorica. Tel.067/355-766 16716 Izdajem stan, namjeĹĄten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16719 Izdajem stan ispod Ljubovića u blizini Kodre, 80m2, luks namjeĹĄten. Tel.067/669-883 16748 Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 16757 Izdajem stanove: 58m2/300 jednosoban, garsonjera 25m2/250 Preko MoraÄ?e, 82m2/450 dvosoban ΄Metalka΄. Tel.068/723-177 16758

Sutomore, Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 45.000e. Tel.069/069-148, 068/706776 16749

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. ZagoriÄ?, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520540 16762

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. MoĹže djelimiÄ?na kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 16761

Izdajem ful namjeĹĄtenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice. Tel.067/854-390 16763

studentima blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202220 16623 Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16717

PLACEVI Prodajem plac 700m2 sa zidanim objektom 25m2, voda, struja, pristupni asfaltni put, Farmaci, Podgorica. Tel.067/861-907

16611

Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanistiÄ?ke parcele. Plaćanje: keĹĄ, obezbijeÄ‘en kredit (30.00080.000e), kamata 5 odsto godiĹĄnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16740 Budva, centar grada, plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajedniÄ?ka gradnja kompenzacija. Tel.068/460-951 16753 Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 16760

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, blizu centra grada. Jedinsvena rijetka prilika. Tel.069/042-227 16660

dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 16714 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, uraÄ‘en veliki servis, nove gume... OdliÄ?an. Tel.067/265-605 16715

A8l, 2009, 4.2, 42.000km, automatik, ful oprema, garaĹžiran. Tel.068/220-216 16751 Prodajem ford mondeo 2.0 TDI, 2001.g, karavan, metalik sivi, servisiran, registrovan. Tel.068/620-460 16759

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrŞe. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

16648

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuĹĄ kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-48416661 Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 16729

BMW 530D

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 Registracija preduzeća. SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-10216730 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni. SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ‘ujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-18816731 Besplatno registrujemo i vodimo skupĹĄtine stanara, uz dogovor oko odrĹžavanja ili samo Ä?iťćenja vaĹĄe zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. ViĹĄe na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16732 Najpovoljnije proslava djeÄ?jih roÄ‘endana. PronaÄ‘ite nas na facebooku, samo ukucajte djeÄ?ija igraonica Ĺ trumf. Tel.067/238542 16733

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, novogradnja, ili mijenjam za stan u Baru, iskljuÄ?ivo novogradnja. Tel.067/350-545 16752

I��������

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Ĺ arla de Gola. Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima. 16700

VOZILA/AUTO DJELOVI Fiat skudo 7+1, putniÄ?ki, kombinato, 2JTD, 2002, moĹže zamjena za manje ili veće, Herceg Novi. Tel.069/970800

DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

16662

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI


38

ČETVRTAK, 10. 1. 2013.

MALI OGLASI

Iskusan inženjer pvoljno obavlja sve stručne poslove na rekonstrukciji i izgradnji objekata. Tel.069/594-707 16737 Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.069/304-264 16750 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic. com 16764

TURIZAM Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno! Tel.069/584-411 16603

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 16746

NASTAVA

APARATI/OPREMA Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 16667 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020997, 067/289-974 16735

www.PG-GARAGE.me

Prodajem laptop 170 eura. Podgorica. Tel.067/665-99816745

- Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja 7.500€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, ful oprema 11.300€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Mercedes E 320cdi karavan 2004.god. avantgarde, ful oprema - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Škoda oktavia 1.9tdi 2001.god. limuzina, klima, ASR, Cd 4.700€ - Opel zafira 2.0dti 7-sjedišta, klima, al.felme, zat.stakla 3.900€

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16765

NAMJEŠTAJ Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno! Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289-974, 069/020997

16594

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica. Tel.069/273-852 16743

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

LIČNO Galantan i savremen muškarac želi da se javi dama za intimno druženje. Tel.069/635-261 16663 Slobodam muškarac, 56 godina, želi upoznati ženu za druženje ili ozbiljnu vezu. Tel.067/915-1670 16671 NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213-013 i 068/132785 16709 Penzioner, 54 godine, traži slobodnu ženu za zajednički život. Po mogućnosti Podgorica-primorje. Tel.068/623-003 16711 Oženjen, 44 godine, traži damu od 30-55 godina za diskretno druženje. Nikšić, Podgorica, Danilovgrad. Tel.068/294-813

POSAO Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu. Tel.069/257-246 16612 Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike, pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 16613 Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@ gmail.com Tel.069/221-974 16674 Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru. Tel.069/893-806 16744

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

16756

RAZNO Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426 16597

Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16600 Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život! Tel.069/946-041 16620 Gledam u šolju, vršim izradu zapisa, amajlija, trajnih zaštita za vaš dom, ljubav, poso. Ne gubite nadu - nazovite 068/122-786 16665 Kupujem grobnicu na gradskom groblju u Danilovgradu. Tel.069/072-935 16669 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 16710

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 16734 Hitno prodajem (za 30 procenata cijene) dvije vitrine za knjige - 80e, 2 noćna ormarića (puno drvo) 80e, radni sto 56x112 - 60e, i 2 samsung TV - 40 i 60e. Podgorica. Tel.069/594-707 16736

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001

16738

Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju. Tel.030/311-274, 069/468-488

Tivat, prodajem solarne kolektore 2m2 test 11 bar bakarne 50 eura. Tel.069/344339 16754

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851

16755

16742

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

Četvrtak, 10. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778


40

TV PROGRAM FILM

06:00 07:35 08:15 09:00 09:45 10:00 11:00 11:45 12:15 13:00 14:00 15:00 16:15 17:15 18:00 18:25 19:00 19:20 20:10 21:00 21:50 23:30 00:15

Skrivena kamera Exkluziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Ulica smijeha/r Serija: Odbačena/r Serija:Nikita/r Skrivena kamera Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija:Folk/r Dođi na večeru Serija: Odbačena Finansijski dnevnik Exploziv Vijesti Prve Serija: Dva i po muškarca Serija:Folk Radna akcija Film: Ubistvo u Bijeloj kući Serija:Tri Hil Serija:Nikita

PRVA Ubistvo u Bijeloj kući 21.50

Ubistvo u Bijeloj kući Kada je ubijena sekretarica u Bijeloj kući, pozvan je detektiv Harlen Ridžis. Odmah se sukobljava i nailazi na zid nesaradnje sa službenicima Državne bezbjednosti, svi su neprijateljski raspoloženi prema njemu, osim agentice Čans, koja je jedina pristala da mu pomogne. Preliminarna istraga nagovještava da je možda posrijedi ubistvo iz seksualnih pobuda. Ridžis saznaje da sin Predsjednika ima u svom istorijatu slično nasilničko ponašanje. Pokušava da sazna više - DB ga sprječava, ali on je odlučan da ide u istrazi do kraja.Režija: Dvajt Ejč LitlUloge: Vesli Snajps, Dajan Lejn, Alan Alda, Roni Koks Trajanje: 107 minuta

06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.10 23.25 01.25

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Legende o zvijeri- dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Znam da znaš/r Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Strani dok. program:Mitske legende Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Film: Poslednji dželat Dnevnik 3 Serija: Fleš point Meridijani Film:Kontrol Film: Imperija vukova

RTCG 1 Štrumfovi 12.25

08.15 Serija: Naša ljeta 09.55 Opera za početnike/r 10.20 Serija:Rani buntovnica/r 11.10 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.05 Serija:Izlog strasti/r 14.45 Mjuzikl 15.45 Mostovi/r 16.15 Serija: Savana 17.00 Serija:Izlog strasti 17.45 Znam da znaš/r 18.15 Serija:Krtice/r 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Stižu bebe/r 20.45 Serija: Krtice 21.30 Serija:Porodična proslava 22.20 Serija:Mjesto zločina

RTCG 2 Crna dalija 00.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Paparazzo lov/r 14:15 Serija: Mala nevjesta/r 15:00 Serija:Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevjesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Sve za ljubav 00:30 Film: Poslednja trka 02:15 City 03:30 Film: Crna voda

PINK Mala nevjesta 19.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici

777 Na domaćem terenu 15.45

06:45 09:05 10:00 10:07 10:20 11:00 11:07 12:00 13:07 14:00 14:07 14:50 15:40 16:30 16:50 16:55 17:00 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:20 22:30 22:45 22:55 00:15

Boje Jutra Serija:Izgubljena čast/r Vijesti u 10 Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 11 Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 12 Serija:Bandini Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Serija:Stranac mladozenja Vijesti u pola 5 Uspori, brže ćeš Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Ja imam talenat Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti u pola 11 Sport Serija:Internat Film:Dolina nestalih/r

VIJESTI Serija:Internat 22.55

08:30 Muzički blok 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:45 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 18:15 Dnevnik 18:45 Farma 20:15 Plodovi zemlje 20:45 Oglasi 20:55 Farma 22:10 Interfejs 22:55 Video katalog 23:10 Oglasi 23:25 Muzički blok 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.00 -Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća” 10.00 -Vesti 10.05 Razglednica 10.34 Na skriveno te vodim mesto 11.00 Vesti 11.05 Gradske ptice 11.35 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 -Film: “Vampiri su među nama” 14.50 I ja imam talenat 15.05 Ovo je Srbija 16.00 -Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Film: “Oteta” 22.35 Vesti 22.40 Serija: “Mesto zločina” 23.40 Dnevnik 23.50 Evronet 23.55 Serija: “Heroji” 00.30 -Film: “Znak četvorice” RTS 2

08.54 Književna školica, program

Informativa

06:30 07:00 10:00 10:30 11:30 12:30 13:00 13:30 14:30 15:00 16:30 16:55 18:00 18:30 19:00 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:00 01:00

VOA Crtani filmovi Neki to vole zorom Ukusi života Serija: Totalno Novi Talas Radio u boji Top Shop Među nama/r Top Shop Crtani filmovi Divlja ljepota 5 do 5 Forum Svijet na dlanu 1na1/r Radio u boji Ukusi života Konzilijum Forum Divlja ljepota 5 do 5/r Konzilijum Forum/r

ATLAS 5 do 5 16.55

07:35 09:15 10:00 11:35 12:00 12:35 13:20 14:20 16:40 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 20:25 21:00 21:35 22:30

Svježi u dan -zdrava tv Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije-insekti Crtani film-Mumijevi Dok.Program Serija: Otkačena plavuša Auto Shop /r. Montena shop Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije Muzički program Crtani film /r. PG Raport Dokumentarni program Info Zelena patrola Montena Business Bro

MONTENA Auto shop 14.20

DANAS U GRADU

za decu 09.10 Ars praktika 09.30 Beograd - večiti grad 09.35 Priče o Frojdu 10.40 Meso za nas 11.10 Bardovi teatra 12.10 Operska galaksija 13.17 Trezor 14.15 Zujalica 14.40 Školski program 16.05 Gradske ptice 16.35 Stopa Kraljevića Marka 17.05 Serija: “Dostojevski” 18.05 Željko Joksimović, za neka nova sećanja 18.35 Emisija iz kulture 19.10 Crtane serije 19.38 Verski kalendar 20.00 Dvorci Vojvodine 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 Kontekst 21 22.30 Vidik 23.30 Hronika međunarodnog Salona stripa 23.55 I ja imam talenat 00.50 Trezor

uživo 18.20 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.10 Koncert 21.15 Serija: “Carstvo poroka” 22.40 Dnevnik 22.50 Film: “Muškarci koji mrze žene” 01.20 Film: “MR73”

09.05 Serija 10.10 Dokumentarna serija 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.30 Jelovnici izgubljenih vremena 14.55 Drugo mišljenje 16.20 Serija: “Luda kuća” 16.40 TV kalendar 16.58 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.10 Hrvatska

HBO

HRT 1

Sport

HRT 2

09.10 Školski program 10.30 Pinokio 11.55 Idemo na put sa Goranom Milićem 13.35 Film: “Klarens” 15.25 Mala TV 16.00 Regionalni dnevnik 16.40 Direkt 17.15 Mali fudbal 18.30 Slatki svet Čarlijevih anđela 20.00 Film: “Dadilja Mekfi” 20.40 Djuk Elington:Sakralni koncerti 22.45 Serija: “Ubistva u Midsameru” 00.15 Serija: “Istražitelji” 01.00 Serija: “Kodžak” 11.20 Film: “Muzička sekcija” 12.45 Film: “Prvih dvadeset miliona” 14.30 Film: “Skubi Du” 15.50 Film: “Kako da znaš” 17.50 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.20 Film: “Martovske ide” 20.05 Serija: “Fabrika laži” 20.35 Film: “Kobna zamena” 22.20 Film:

“Stvor” 00.00 Film: “Za obojene devojke” ARENA SPORT 1

-11.00 Fudbal: Šalke – Majnc 13.00 Fudbal: Kjevo – Roma 15.00 Fudbal, prijateljska utakmica 17.00 Dnevne vesti: Sir Garfild Sobers 17.30 Koarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, Srpska liga, prenos 20.00 Košarka, pregled Endesa lige 20.15 Fudbal, pregled francuske lige 20.45 Fudbal: Brest – PSŽ 22.45 NFL: Game Day 23.15 NFL: extra 23.30 Fudbal, pregled nemačkog kupa 00.00 Poker 01.00 Boks, Kotv, klasiks SPORT KLUB

11.30 Magazin Premijer lige 12.00 Tenis: Abu Dabi, prenos 16.00 NBA Live 16.30 Hokej: Dinamo Moskva - Lev, prenos 19.00 NBA Action 19.30 Premijer liga, vesti 19.45 NBA pregled 20.00 Svet fudbala 20.45 Košarka: Barselona - Fenerbahče, prenos 22.30 Najava Premijer lige 23.00 Tenis, Abu Dabi

Dzek ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:10 Teksaški masakr motornom testerom 3d 19:00; 20:50; 22:30 Kralj pingvina 3d 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3d 11:00; 13:00; 17:00; 18:30 Semijeva velika avantura 2 digital 15:00 Pijev život 3d 15:40; 17:40; 20:00; 22:40 Kćerka najboljeg prijatelja 20:10 Zvončica 3d 11:20; 12:50; 16:40; 18:00 Zvončica 3d 14:20 Hobbit 3d 14:30; 18:10; 20:20; 22:20 Pet legendI 11:30; 13:30; 15:30 Djeda mraz je pao na zemlju 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D

Izdanje 10. januar 2013.  

Dnevne novine